P. 1
Rjecnik stranih rijeci

Rjecnik stranih rijeci

|Views: 2,974|Likes:
Published by jumeurope

More info:

Published by: jumeurope on Jul 18, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

08/16/2013

pdf

text

original

DOMOVIĆ, Želimir Rječnik stranih riječi : tuđice, posuđenice, izrazi, kratice i fraze / Sime Anić, Nikola Klaić, Želimir

Domović. -Zagreb : Sani-plus, , 1998. - 1504 str. ; 25 cm ISBN 953-6489-02-3 1. Klaić, Nikola 2. Anić, Šime 981026009 SimeAnić Nikola Klaić Zelimir Domo vic © RJEČNIK STRANIH RIJEČI Tuđice, posuđenice, izrazi, kratice i fraze SANI-PLUS Zagreb, 2002. Predgovor Mnoge su strane riječi i izrazi postali dio naše opće kulture. Naravno, to nije osobitost samo hrvatskog jezika jer je svaki jezik otvoreni sustav i kao takav, više ili manje, sklon prihvaćanju tuđih elemenata. > i* Tijekom povijesti primali smo riječi od susjeda, ali i od vrlo udaljenih naroda. Istodobno su i drugi narodi (npr. Slovenci, Rumunji, Mađari i dr.) preuzimali hrvatske riječi. Prisjetimo se i primjera riječi kravata koja je najprije bila naziv za široke vratne rupce hrvatskih vojnika u 17. st. te je preko njemačke dijalektalne riječi Kraivat (Hrvat) ušla u francuski jezik gdje je dobila oblik crauate. Strane riječi i izrazi pridonose obogaćivanju našeg rječnika, ali to ne znači da tuđice treba olako prihvaćati. Naprotiv, tuđicu ćemo zamijeniti hrvatskom riječju gdje god je to moguće. Ne smijemo zanemariti ni činjenicu da su mnoge riječi stranog podrijetla postale dijelom hrvatskog rječničkog blaga ili se pojavljuju usporedo s domaćim riječima. Osim toga, posezanje za tuđicama može biti uvjetovano i stilističkim razlozima. Rječnik je sastavljen s namjerom da čitatelju i korisniku na jednostavan i pristupačan način protumači strane riječi i izraze koji se pojavljuju u svakodnevnom govoru, sredstvima javnog priopćavanja, književnim i znanstvenim tekstovima i si. Stoga ovo djelo ima ponajprije općekulturni značaj i namijenjeno je najširem krugu čitatelja. U vezi s obradom natuknica spomenimo sljedeće: 1. Uz većinu riječi naveden je i njihov izvorni oblik odnosno njihova etimologija, npr. admisija (lat. admissio) primanje, prijam ili ajerkonjak (njem. Eier jaja, fr. cognac rakija od vina) liker od jaja i konjaka (vinjaka). 2. Ako se izvorni oblik nije mijenjao, tada se najčešće navodi samo jezik iz kojeg riječ dolazi, npr. idem (lat.) isti, isto. Autor ŽELI MIR DOMOVIĆ © Suautori ŠIME ANIĆ, NIKOLA KLAIĆ RJEČNIK STRANIH RIJEČI Izdavač SANI-PLUSd.o.o. 10090 Zagreb. Bolnička 94, tel./faks: 385/01 2995-410, 158-105 Mob, 099-500-785,099-549-496 Za izdavača ŽELJKO CRNJANSKL direktor Urednik "' ~ ." '. - ŽEUKO CRNJANSKI :'. , Redaktor " >' i. IVANA SUVIĆ ■ ■. ! Lektura * : ; / RENATO SINT1Ć ' :\ ; . Korektura LJERKA KORENOVIĆ Stručni suradnici dip], iur.. PETAR LANDSMAN, ALFRED SCHWARTZ Ostali suradnici VJEKOSLAV ANIĆ. FRANO ANTUNOV1Ć, STJEPAN BAJIĆ, ANITA BILLANUEVA, VIŠNJICA CRNJANSKL DANICA DOMOVIĆ, LIDIJA DOMOVIĆ, SANJA DOMOVIĆ, HRVOJE HORVAT, ROBERTA KOVAČEVIĆ, LEON MANCE. PAVAO NOVOSEL, SEBAST1JAN POLANEC, LJUBICA PUŠNJAK, IVAN RADIĆ, BRANKICA VUKMAN1Ć Tehnička urednica IVANA SUVIĆ Likovni urednik MIROSLAV VUKMANIĆ

Kompjutorska priprema GENESIS, Zagreb Grafički urednik SLAVKO PAVLOVIĆ, graf. ing. 3. Za neprilagođene tuđice naveden je izgovor (u skladu s mogućnostima hrvatskog pisma i glasovnog sustava), npr. fiveshooter čit. fajvšuter (engl.) vrsta revolvera s pet cijevi. Budući da se jezik ponaša poput živog organizma koji se neprekidno mijenja, može se reći da je svako djelo ovakve vrste donekle zastarjelo već u trenutku svog pojavljivanja pred očima javnosti. To se posebice odnosi na našu suvremenost koja je obilježena nevjerojatnim znanstvenim i tehničkim razvojem koji potiče stvaranje novih riječi. Zbog toga čitatelj možda i neće pronaći poneku riječ koja je pobudila njegovo zanimanje. Međutim, vjerujemo da će sljedeća izdanja još potpunije ostvariti načelo suvremenosti (nove se riječi već prikupljaju i uvršćuju). Također valja upozoriti da smo u Rječnik uvrstili i strane riječi iz razgovornog jezika koje ne udovoljavaju uvijek u potpunosti normi književnog ili standardnog jezika. Zelja nam je da ovo djelo koristi svakom čitatelju, razvijajući i šireći njegove duhovne vidokruge. Time će naš višegodišnji složen i osjetljiv posao dobiti svoj potpuni smisao. Želimir Domović Kratice a gr. — agronomija ak. — akustika alb. — albanski am. — američki anat. — anatomski ar. — arapski aram. — aramejski arhit. — arhitektura arheo. — arheologija astr. — astronomija astrol. — astrologija bank. — bankarstvo bask. — baskijski biol. — biologija bot. — botanički braz. — brazilski bug. — bugarski crkv. — crkveni češ. — češki čit. — Čitaj(te) dan. — danski dr. — drugo eg. — egipatski engl. — engleski etiop. — etiopski etn. — etnologija farm. — farmacija fil. — filozofija flz. — fizika flziol. — fiziologija fort. — fortifikacijski fot. — fotografija fr. — francuski gal. — galski gen. — genitiv geod. — geodezija geol. — geologija geom. — geometrija gl. — glagol glaz. — glazbeni v got. — gotski graf. — grafika gram. — gramatika grč. — grčki hebr. — hebrejski hl — hektolitar im. — imenica ind. — indijski isl. — islandski itd. — i tako dalje jah. — jahanje jap. — japanski jav. — javanski jd. — jednina kald. — kaldejski kat. — katolički kavk. — kavkaski kaz. — kazalište kelt. — keltski kem. — kemija kg — kilogram kin. — kineski kir. — kirurgija km — kilometar kor. — koreografija kozm. — kozmetika krŠć. — kršćanski kuh. — kuharstvo lat, — latinski lingv. — lingvistika lit. — literatura litv. — litvanski log. — logika m — metar mađ. — mađarski malaj. — malajski mat. — matematika med. — medicina meh. — mehanika meks. — meksički meteor. — meteorologija metr. — metrika mil. — milijun min. — minerologija mit. — mitologija mm — milimetar mu. — množina mođ. — moda mong. — mongolski niz. — nizozemski ni. — novolatinski nord. — nordijski norv. — norveški npr. — na primjer num. — numizmatika njem. — njemački obrt. — obrtnički opt. — optika paleont. — paleontologija ped. — pedagogija peruan. — peruanski perz. — perzijski poet. — poetika pol. — politika polinez. — polinezijski polj. — poljski sc. — scilicet (lat.) razu- tal. — talijanski pom. — pomorski mije se, to jest, naime tatar. — tatarski port. — portugalski sem. — semitski teh. - - tehnički posl. — poslovica sir. — sirijski tehnol. — tehnologija pov. — povijesni sjev. — sjeverni teol. - — teologija prav. — pravo skand. — skandinavski tibet. — tibetski pravosl. — pravoslavni si. — slično tisk. - — tiskarski pren. — preneseno slav. — slavenski trg. - - trgovački prid. ili pr. — pridjev slik. — slikarstvo tur. — - turski pril. — prilog sociol. — sociologija tzv. — - takozvani pr. 11. e. — prije nove st. — stoljeće umj. - — umjetnost ere psih. — psihologija stil. — stilistika ■ 7 ■ usp. - - usporedi ■ rel. — religijski supr. — suprotno v. — vidi ret. — retorički šatr. — šatrovački vet. — - veterinarski rom. — romanski ?; šp. — španjolski voj. — - vojnički rud. — rudarski ; šport. — športski zem. - — zemljopisni rus. — ruski Šved. — švedski zool. — zoologija

sanskr. — sanskrtski

švic. — švicarski

zrak.

È Rječnik -A A, a prvo slovo hrvatske latinice a (fr. a) za, po (npr. a 5 kuna) A = A u logici: zakon (načelo) identiteta po kojem se jedan pojam mora tijekom jedne misaone cjeline upotrebljavati u istom značenju; usp. princi-pium identitatis a glaz. kratica za alt A ili A. J. fiz. znak za angstrem, tj. Angstremova jedinica (jedna deset-milijuntina milimetra kao jedinica dužine svjetlosnog vala; naziv prema švedskom fizičaru i astronomu A. J. Angstromu, 19. st.) a kratica za ar a- (grč. prefiks a) tzv. alfa steretikon, lat. alpha privativum = niječno alfa (ili a); u složenicama označava liše-nost čega, nedostajanje čega, ponekad i suprotnost onome s Čim je složeno, a prevodi se sa: bez-, ne-, npr. amorfan, bezobličan, apetalan bezlis-ni, amoralan nemoralan; kad se složi s riječju koja počinje samoglasnikom, umeće se a, n, npr. analfabet (a-n-alphabet) nepismen a bas Čit. a ba! (fr.) dolje! . a battuta (tal.) glaz. prema udaru takta, po tempu a beneplacito čit. a beneplaćito (tal.) glaz. po volji a capella čit. a kapela (tal.) glaz. zborno pjevanje bez pratnje instrumenata a capriccio čit. a kapričo (tal.) glaz. samovoljno, po svojoj volji a dato (lat.) od dana pisanja, od danas, od sada a di (tal.) trg. istog dana (platiti mjenicu), tj. po viđenju; usp. a vista a dirittura (tal.) trg. pravim putem, neposredno, najbližim putem, bez pretovarivanja, npr. poslati robu a due (tal.) udvoje; usp. a tre; a due cordi Čit. a due kordi (tal.) na dvije žice; a due voci čit. a due voci (tal.) u dva glasa, dvoglasno A horse, a horse! My kingdom for a horse! (engl.) Konja, konja! Kraljevstvo za konja! (glasovita rečenica iz Shakespeareove drame Kralj Richard III.) a konto (tal. a conto) trg. na ime, na račun, u ime predujma, unaprijed; akonto à la (fr.) kao, poput (čega), po, po ugledu na nešto a la bornie heure čit. a la boner (fr.) u dobar trenutak à la guerre cornine à la guerre čit. a la ger kom a la ger (fr.) u ratu kao u^ratu; rat je rat; pren. treba se prilagoditi prilikama à la mode čit. ala mod (fr.) po modi; po najnovijem ukusu a limine (lat. a limine s praga) odmah, smjesta, odlučno (npr. odbiti neki prijedlog, ponudu, savjet i si.) a manco čit. a manko (tal.) trg. traženje predujma, predujam, potraživanje; gubitak, manjak, dug a piacere čit. a pjaČere (tal.) glaz. po volji, prema nahođenju, kako vam drago a poco a poco 12 ab Jove principium a poco a poco Čit. a poko a poko (tal.) glaz. malo po malo, postupno a posteriori (lat. a posteriori) fil. zavisan (ili: zavisno) od iskustva, na osnovi iskustva; suprotno: a priori a prima aetate Čit. a prima etate (lat.) od najranije mladosti, od malih nogu a prima vista (tal.) trg. v. prima vista a priori (lat. a priori) fil. nezavisan od iskustva, nezavisno od iskustva (suprotno: a posteriori) te, prema tome, označava logičku prethodnost značenja, a ne vremensku prethodnost (psihološku); u običnom životu: unaprijed a propos čit. a propo (fr.) što se tiče, u vezi s tim; tim povodom, povodom toga a punta d'arco čit. a punta darko (tal.) glaz. vrhom gudala a quadro čit. a kvadro (tal.) glaz. u Četiri glasa, Četvoroglasno a rivederci čit. a rivederci (tal.) do viđenja a salvo (tal.) trg. dobro očuvano, neoštećeno (na teretnim listovima) a tempera (tal.) slikati vodenom bojom, po starotalijanskom načinu a tempo (tal.) glaz. u pravi trenutak, točno po taktu a uso čit. a uzo (tal.) trg. po običaju, plaćanje mjenice u uobičajenom, redovitom roku a verbis ad verbera (lat.) od riječi na batine (prijeći) a vista (tal. a vista) trg. po viđenju (na mjenicama)

— zrakoplovstvo

a voce sola čit. a voce sola (tal.) glaz. samo za jedan glas a vue čit. a vi (fr.) trg. v. a vista a. a. Chr. kratica za anno ante Chri-stum a. Ch. n. kratica za ante Christum na-tum a. kratica na mjenicama = akceptirana a.a. kratica za ad acta (lat.) a.d. kratica za a dato (lat.) A.D. kratica za anno Domini (lat.) aa ili AA kratica za ana partes aequales čit. ana partes ekvales (grč.-lat.) na jednake dijelove (uputa koju liječnik na receptu daje ljekarniku, tj. uputa da se pri izradbi neki sastojci moraju uzeti u potpuno jednakim količinama) AAL kratica za American Air Lines čit. ameriken er lajnz (engl.) američki aerotransport ab (hebr.) jedanaesti mjesec židovske građanske i peti crkvene godine (srpanj—kolovoz) ab antiquo Čit. ab antikvo (lat.) od starine, od davnine ab equis ad asinos čit. ab ekvis ad azinos (lat.) od konja na magarce, tj. pasti s višega položaja na niži ab eterno (lat.) oduvijek, od pamtivijeka ab hine čit. ab hink (lat.) prav. otada, počevši od toga dana, od toga vremena ab hodierno (lat.) od danas, od današnjeg dana ab immemorabili (lat.) od pamtivijeka, oduvijek ab imo pectore čit ab imo pektore (lat.) iz najdubljih grudi, tj. iz dubine duše, iz dna srca (govoriti, mrziti itd.) ab incunabulis Čit. ab inkunabulis (lat.) od kolijevke, od ranog djetinjstva, od malih nogu, odmalena ab inìtio čit. ab inicio (lat.) od početka ab instantia čit. ab instancija (lat.) prav. v. pod instancija ab intestato (lat.) prav. bez oporuke (testamenta) ab ipso Lare incipe (lat.) od samoga Lara (kućnoga boga) počni, tj. počni sam od sebe, "očisti najprije pred svojom kućom" ab Jove principium (lat.) od Jupitra početak, tj. započnimo s Jupitrom ab ovo 13 abdicirati (koji je najvažniji), tj. odajmo najprije počast najuglednijem ab ovo (lat. ab ovo od jajeta) ispočetka, sasvim ispočetka, iznova, iz osnove ab re (lat. ab re od stvari) bez uzroka, bez razloga ab uno disce omnes (lat.) po jednome prosudi sve, tj. kakav je jedan, takvi su i svi ostari ab- (lat.) od-; prefiks koji daje riječima niječno značenje, npr. abdikacija — odreknuće aba (ar.) gruba vunena tkanina, seljačka muška odjeća bez rukava od takve tkanine abak (lat. abacus) svečani stol za skupocjeno posude kod starih Rimljana; daska za igru; stol posut pijeskom za matematičke crteže i radove, daska na kojoj se računa; u kat. crkvi: stol pokraj oltara; arhit. četverokutna ploča koja pokriva glavicu (kapi-tel) stupa abakcija (lat. abactio partus) med. pobačaj, pobacivanje; abortus abalijenacija (lat. abalienatio) prav. otuđivanje, otuđenje, ustupanje abalijenirati (lat. abalienare) prav. lišiti, otuđiti, otuđivati abanacija (lat. ab od, annus godina) prav. jednogodišnje progonstvo iz zemlje abandon (fr.) odustajanje od svog prava; pravo osiguranika da osiguravatelju ustupi brod i sve na njemu uz isplatu iznosa na koji je brod bio osiguran abartikulacija (lat. ab od, articulus zglob) zglob, gležanj, pregib Abasidi mn. dinastija arapskih kalifa (750—1517) sa sjedištem u Bagdadu; vrhunac dinastije predstavlja vladavina legendarnog Harun-al-Raši-da {8—9 st.) abassimento (tal.) snižavanje, smanjivanje, spuštanje abassimento di mano čit. abasimento di mano (tal.) glaz. spuštanje ruke pri udaranju takta; stavljanje jedne ruke pod drugu (pri sviranju na glasoviru) abassimento di prezzo Čit. abasimento di prečo (tal.) trg. spuštanje cijene abassimento di voce čit. abasimento di voče (tal.) glaz. spuštanje glasa abaton (grč.) nepristupačan dio hrama, svetišta ili crkve, osobito za inovjer-ce abazija (grč. a ne, baino hodam) živčani poremećaj koji onemogućuje hodanje abažur (fr. abat-jour) 1. sjenilo na svjetiljci, zaslon; 2. kosi prozor koji prima svjetlost odozgo; prozor na podrumu kroz koji svjetlost ulazi samo odozgo; 3. nadstrešnica nad

prozorima i izlozima koja štiti od sunca; 4. reflektor na nekom uređaju za osvjetljavanje pomoću kojeg se svjetlosne zrake usmjeravaju odozgo naniže abba (aram.) starozavjetni naziv za praoca, proroka; duhovni otac; svećenik, učitelj abbé (fr.) opat, svećenik abd (ar.) u arapskim složenim osobnim imenima; sluga, rob, npr. Abd-alak sluga Alahov; Abd-ei-kader sluga svemogućeg Boga; Abd-el-medžid sluga preslavnog (Boga); Abd-urrahman sluga milosrdnog (Boga) itd. Abderićani (grč. Abderitai) stanovnici starog tračkog grada Abdere koji su bili poznati po svojoj ograničenosti i gluposti; otuda: glupi, ograničeni ljudi abderitizam glupost, ograničenost, budalaština; usp. Abderićani abdest (perz. ab dest) muslimanski vjerski običaj da prije svake molitve peru ruke, lice i noge; pranje vodom abdicirati (lat. abđicare) odreći se nečega, zahvaliti se na čemu, dati (ili: podnijeti) ostavku abdikacija 14 abijetin abdikacija (lat. abdicatio) davanje ostavke, odricanje (od prijestolja) abdomen (lat. abdomen) anat. trbuh; zool. zadak kod kukaca abdominalan (lat. abdominalis) anat. trbušni; abdominalna trudnoća iz-vanmaternična trudnoća abdominale (lat. abdominales) mn. zool. ribe mekoperke, slatkovodne i morske, npr. somovi, šarani, štuke, pastrve, sleđevi (haringe) i dr. abdominoskopija (lat. abdomen trbuh, grč. skopeo gledam, promatram) med. ispitivanje trbuha radi utvrđivanja uzroka bolesti abdukcija (lat. abductio) 1. odvođenje, odvlačenje, odstranjenje; 2. log. silogizam čiji je drugi sud (praemissa minor) samo vjerojatan, te je i zaključak vjerojatan; kir. razmicanje zglobova abduktor (lat. abductor) anat. mišić od-micač abeceda utvrđeni redoslijed svih slova nekog jezika (npr. latinska, španjolska abeceda); utvrđeni redoslijed slova u latinici (grčka abeceda zove se alfabet, a staroslavenska azbuka); pren. osnovno znanje o čemu; ne zna ni abecede nema pojma ni o Čemu abecedar početnica, knjiga iz koje se uče slova, čitanje i pisanje; popis riječi po abecednom redu Abel (asir. habal) "sin" (prema Bibliji: jedan od dvojice sinova prvoga čovjeka Adama; ubio ga brat Kajin; pren. simbol nevino ubijenog Čovjeka) abela (lat. albellus bjeličast) bot. bijela topola (Populus alba) abelardizirati kastrirati (prema glaso-itom skolastičaru P. Abelardu, 1079 —1142, koji je zbog ljubavi prema svojoj učenici Heloise bio kastriran aberacija (lat. aberrare odlutati, aberratio) 1. opt. pojava koja se očituje u tome da se svjetlosne zrake ne sastaju u jednoj točki; sferna ili monokromatska aberacija pojava koja se očituje u tome da se svjetlosne zrake ne sastaju u jednoj točki pri odbijanju od okruglog udubljenog ogledala i pri prelamanju kroz leću okruglog oblika; kromatska aberacija nedovoljna oštrina slike poradi nejednake snage prelamanja leća za zrake različitih boja, što dovodi do bojenja slike duginim bojama; 2. astr. prividno pomicanje nebeskog tijela poradi godišnjeg gibanja Zemlje oko Sunca; 3. pren. skretanje, odstupanje od normalnog tipa, lutanje, zabluda aberirati (Jat. ab-errare) odlutati, za-bludjeti, skrenuti, skretati; varati se, prevariti se aberratio criminis čit. aberacio kri-minis (lat.) prav. zabluda o izvršenju zločina, npr. kad se utvrdi da je zločin koji je izvršio Edip bio, zapravo, oceubojstvo, a ne ono što je on želio učiniti Abesinrja zemlja u Africi (Etiopija, Ha-beš); abesinski zdenac pumpa čija je cijev bez prethodnog bušenja utisnuta u zemlju abest (lat.) "nije nazočan" (prije: formula u školama kojom se javljalo da netko nije došao u školu) abevakuačija (lat. ab od, evacuatio pražnjenje) djelomično pražnjenje, is-pražnjivahje abfertigung (njem. Abfertigung) otpremnina (novčana nadoknada za uklanjanje neke osobe s mjesta gdje je nepoželjna) abgedrošn (njem. abdreschen omlatiti pšenicu) otrcan, olinjao; dosadan

abhorentan (lat. abhorrere zgroziti se) odvratan, gadan, gnusan, oduran, mrzak; nespojiv, koji se suprotstavlja nečemu, koji je u suprotnosti s nečim abijetin (lat. abies jela) kem. smolasta tvar koja se dobiva iz terpentina abiogeneza 15 abnegatila abiogeneza (grč. a- bez, ne, bios život, genesis postanak) biol. postajanje živoga od nežive tvari (spontana generacija; uveo prof. Huxley) abiologija (grč. a- bez, ne, bios život, logia znanost) znanost o mrtvoj, anorganskoj prirodi abiotrofija {grč. abios bez sredstava za život, oskudan, trofe hrana) nedostatak sposobnosti za život, prijevremeno nestajanje, prijevremeno izumiranje abiritacija (lat. abirritatio) med. sma-njenost nadražljivosti {tkiva) abisodinamika (grč. abyssos bezdan, dynamis sila) grana geologije koja proučava unutrašnjost Zemlje i istražuje sile koje u njoj djeluju abisus (grč. abyssos) ponor, provalija; pren. proždrljivac; abisalna fauna zool. životinje morskih dubina; abi-sal abiturij (lat. abiturium) ispit zrelosti na srednjoj školi, viši tečajni ispit, matura abiturijent (lat. abire otići, odlaziti) onaj koji namjerava otići, osobito s niže škole na višu nakon položenog ispita zrelosti (mature) abjudicirati (lat. abjudicare) ne priznati, ne priznavati, poricati abjudikacija (lat. ab-judicatio) prav. poricanje, odricanje, nepriznavanje abjudikacija (lat. ab dolje, judicare suditi) sudsko osporenje, nepriznanje abjuracija (lat. abjuratio) prav. odricanje pod prisegom abjurirati (lat. objurare) prav. pod prisegom odricati, odreći ablacija (lat. ablatio odnošenje, uklanjanje) kir. rezanje, odrezivanje, amputacija; geol. odnošenje (ili: skidanje) ledenjaka ili stijene topljenjem ili djelovanjem vode ablaktacija (lat. ablactatio) med. odbijanje djeteta od sise; pren. odvikavanje ablaktirati (lat. ablactare) odbiti (ili: odbijati) od sise, dojenja; bot. cijepiti jedno plemenito drvo na drugo obližnje bez odrezivanja cijepa ablata (lat. ablatus odnesen) mn. prav. oduzete (ili: otete, ukradene) stvari ablativ (lat. aufferre odnositi, odvajati, abstuli, ablatum) gram. padež u nekim indoeuropskim jezicima, padež odvajanja, kretanja odnekud, potje-canja ablativni (lat. ablativus koji odnosi, odvaja) gram. koji se tiče ablativa ili pripada ablativu; ablativni genitiv genitiv kojim se kazuje otkuda nešto potječe, ili od čega se rastavlja ili udaljava ablaut (njem. Ablaut) v. alternacija, apofonija a blef arija (grč. a- bez, blefaron očni kapak) med. nedostatak očnih kapaka (posljedica kongenitalnih poremećaja u razvitku oka, osobito nakon gangrene, lupusa, tumora i dr. ozljeda) ablegacija (lat. ablegatio) prav. progonstvo, jednogodišnje udaljivanje ablegat (lat. ablegatus) izaslanik drugog reda, osobito papin, za pojedinačne slučajeve (za razliku od delegata); prognanik ablegirati (lat. ablegare) poslati, udaljiti, udaljivati; prognati na godinu dana ablepsija (grč. ablepsia) med. (duhovno) sljepilo, zaslijepljenost ablokacija (lat. ab-locatio) davanje pod zakup, u najam, iznajmljivanje ablucija (lat. ab-lutio) pranje, umivanje, čišćenje; običaj katoličkih svećenika da nakon pričesti peru ruke abluirati (lat. ab-luere) oprati, ispirati, isprati, očistiti abmarkirati (njem. ab dolje, markie-ren obilježiti) žarg. "zbrisati", nestati, maknuti se abnegacija (lat. ab-negatio) proricanje, odricanje, odbijanje abnormalan 16 abrazij abnormalan v. abnorman abnormalnost v. abnormitet abnorman (lat. ab-normis) nepravilan, neobičan, koji odstupa od običaja, reda ili pravila; neobičan, neprirodan; koji predstavlja izuzetak; bolestan, nezdrav; abnormalan abnormitet (lat. abnormitas) odstupanje od pravila, neprirodnost, nepravilnost; abnormalnost aboco (tal. abozzo) prvi nacrt, skica neke slike; ebot

abolicija (lat. abolitio uništenje) prav. oprost kazne, pomilovanje; ukidanje, ukinuće, poništenje abolicionisti (lat. abolitio) mn. politička stranka u Sjev. Americi koja je radila na ukidanju ropstva; pristaše pokreta za ukidanje nadzora nad prostitucijom i javnim kućama abolicionizam (lat. abolitio) pokret kojem je cilj abolicija, tj. ukidanje nekog običaja ili sudskog postupka; prije: pokret za ukidanje ropstva u Sjev. Americi; pokret za ukidanje državnog nadzora i za priznanje prostitucije abolirati (lat. abolere uništiti) prav. prekinuti nad nekim sudski postupak bez ikakvih posljedica po optuženoga; ukinuti, ukidati, poništiti, poništavati abominacija (lat. abominatio) gnusoba, užas, gadost, sramno djelo; oskvrnuće abondancija (fr. abondance, lat. abun-dantia) izobilje, obilnost, obilatost; pren. bogatstvo riječi, rječitost abonent (fr. abonner, pretplatiti, pretplaćivati) pretplatnik abonirati (fr. abonner) pretplatiti, pretplaćivati, pretplatiti se abonoman (fr. abonnement) pretplata abonos (perz. ebonos, ebenus) bot. v. ebenos aboralan (lat. ab dolje, os, gen. oris usta) koji se nalazi nasuprot usta abordaža (fr. abordage) napad (na neprijateljski brod); sudar dvaju brodova; pren. oslovljavanje aboriginalan (lat. aboriginalis) prvotan; starosjedilački, domaći, samo-nikao aborigini (lat. aborigines, lat. ab od, origo podrijetlo, početak) mn. starosjedioci, prastanovnici, urođenici (za razliku od kolonista) aborticid (lat. aborticidium) ubijanje ploda u majčinoj utrobi; nasilno ili umjetno izbacivanje začetka (zametka) iz maternice abortirati (lat. abortare) izvršiti abortus, pobaciti, pobacivati; bot. ne donijeti plod abortiv (lat. abortivum) med. pobačajno sredstvo, sredstvo za izvršavanje pobačaja; mn. abortivi abortivan (lat. abortivus) prijevremen, nezreo, nedozreo; med. koji izaziva pobacivanje, pobačajni; pren. skraćen, brzo završen, ugušen u samom začetku, u klici; zakržljao, neplodan, jalov; abortivni postupak skraćeni po-. stupak, skraćivanje; abortiuno liječenje med. liječenje kod kojega se uzročnik bolesti uništava u samom početku bolesti (osobito pri liječenju spolnih bolesti) abortus (lat.) pobacivanje, pobačaj abradirati (lat. abradere) ostrugati, sastrugati; odstranjivati trljanjem, odroniti, odronjavati Abraham (hebr.) "otac mnoštva", otac mnogih naroda (u Bibliji: praotac Židova i Arapa) abrakadabra (hebr.) čarobnjačka riječ, bez značenja, koja se, napisana na istostraničnom trokutu u jedanaest redaka (svako slovo u jednom redu), nosila oko vrata kao hamajlija protiv groznice; danas se upotrebljava samo u šali, kao i "hokus-pokus" abrazija (lat. abrasio) sastrugavanje, čišćenje struganjem; med. Čišćenje abregacija 17 acciaccatura nagrizajućim sredstvima; geol. odstranjivanje trljanjem, odronjavanje abregacija (lat. abregatio) izdvajanje, isključivanje, isključenje abrevijacija (lat. abbreviatio) kratica; kraćenje, skraćivanje (osobito knjige, spisa, članka itd.); abrevijatura abrevijator (lat. abbreviator) skraćivač, npr. nečije knjige, nečijeg spisa; papinski pisar koji izrađuje papinske breve abrevijatura (lat. abbreviare skratiti) v. abrevijacija abrihtati (njem. abrichten) obučiti, obučavati, izvježbati, dotjerati; usp. dresirati abritirati (fr. abrutir) poživotinjiti, za-glupiti, izjednačiti sa životinjom; ubiti u nekome svaki moralni osjećaj abrogacija (lat. abrogatio) opozivanje, ukidanje, poništenje abrogirati (lat. abrogere) ukinuti, ukidati, opozvati; trg. poništiti, povući nalog abrumpirati (lat. abrumpere) otkidati, otkinuti, otrgnuti, prekidati, prekinuti, raskomadati; usp. abruptan abruptan (lat. abruptus otkinut) strm; osoran; neuglađen; isprekidan; odsječen; nagao, nenadan, žestok, bez mnogo okolišanja; usp. abrumpirati abs... v. pod aps...

abstinyl v. antabus abšid (njem. Abschied) oproštaj, rastanak; abšidsbrif (njem. Abschieds-brief) oproštajno pismo; usp. apšiter abštehati (njem. abstechen) razlikovati se od čega, ne slagati se s nečim (npr. u bojama); isticati se, stršiti abulija (grč. abulia volja) bezvoljnost, odsutnost volje abuna (ar.) "naš otac", najviši crkveni dostojanstvenik u Etiopiji (Abesini-ji), poglavar kršćanske Koptske crkve abundantan (lat. abundans) bogat, obilan, obilat; pretjeran abusus non tollit usum čit. abuzus non tolit uzum (lat.) zloporaba ne ukida (pravilnu) uporabu abuzija (lat. abusio) pogrešna uporaba riječi; katahreza abuzivan (lat. abusivus) sklon zloporabama, sklon ogriješiti se o postojeće zakone i običaje, protupravan abuzus (lat. abusus) prav. zloporaba; pogreška, zabluda; loša uporaba abyssus abyssum invocat čit. abisus abisum invokat (lat.) ponor izaziva ponor, tj. jedna pogreška uzrokuje drugu abzac (njem. Absatz) u proznom i pjesničkom tekstu: počinjanje nove rečenice novim redom tako da se prva riječ te rečenice uvlači malo udesno, stavak, odlomak; prijelom, cezura (u stihu); usp. alineja Academy-award (engl.) nagrada američke Akademije (of Picture Arts and Sciences) za najbolje umjetničko dostignuće u filmskoj umjetnosti; v. Os-kar accarezzevole čit. akarecevole (tal.) glaz. umiljato, ljupko accarezzevolmente čit. akarecevol-mente (tal.) glaz. v. accarezzevole accelerando čit. ačelerando (tal.) glaz. oznaka tempa: svirati ili pjevati ubrzavajući, postupno brže accentus acutus čit. akcentus akutus (lat.) gram. oštri naglasak; akut accentus circumflexus čit. akcentus cirkumfleksus (lat.), gram. izvijeni naglasak (u grčkoj gramatici, kao u riječi moira); cirkumfleks accentus gravis čit. akcentus gravis (lat.) gram. teški naglasak (u grčkoj i francuskoj gramatici); gravis acciaccatura čit. ačakatura (tal.) glaz. stapanje, suzvučanje prijašnjeg tona sa sljedećim glavnim tonom; također; dodavanje jednog intervala akordima radi pojačanja harmonije apropos 18 abalijenirati accordamento Čit. akordamento (tal.) glaz. usuglašavanje, prilagođavanje instrumenata i glasova accordando čit. akordando (tal.) glaz. usuglašavajući, prilagođavajući acedija (grč. akedeia) duhovna tromost, ravnodušnost prema nekom dobru, prema životu; akedija acenonoet (grč. a-, koinos zajednički, nois, noos razum, um) čovjek bez zdravog ljudskog razuma; akenonoet acera (lat. acerra) kutija s tamjanom, kadionica; acerra thuraria čit. acera turarija (lat.) crkvena posuda u kojoj se drži tamjan; acerra philologica čit. acera filologika (lat.) zbirka filoloških rasprava; acerra historica čit. acera historika (lat.) zbirka odabranih povijesnih rasprava (kao naslov knjiga) acerbacija (lat. acerbatio) ogorčenje, pogoršanje acerban (lat. acerbus) gorak, trpak; ogorčen; grub, surov, strog acerbitet (lat. acerbitas) trpkost; gorčina, grubost, surovost, strogost aceridi (grč. a-, keros vosak) mn. farm. melemi i masti u kojima nema voska; akeridi acerirati (lat. acer, fr. acerer) čeličiti, očeličiti, okaliti acervacija (lat. acervatio) nagomilavanje, gomilanje acescencije (lat. acescere, acescentia) mn. jela i lijekovi koji lako dobiju kiselkast okus acet(um) (lat. acetum) ocat acetabul (lat. acetabulum) posuda (ili: boca) za ocat; anat. zglobna čaša acetati (lat. acetum ocat) mn. kem. soli octene kiseline aceterni (lat. acetum) farm. sredstvo,

lijek protiv žuljeva i bradavica acetićan (lat. acetum) koji sadrži ocat, octeno kiseo acetil (lat. acetum) kem. radikal octene (acetilne) kiseline acetilen (lat. acetum) kem. plinovit ugljikovodik C2H2, bezbojan i otrovan, upotrebljava se za osvjetljenje; acetilenska svjetiljka svjetiljka u kojoj gori acetilen acetometar (lat. acetum, grč. metron) kem. sprava za mjerenje kiselosti octa ace tome trija (lat. acetum, grč. metria) kem. mjerenje jakosti octa aceton (lat. acetum) kem. bezbojna tekućina ugodna mirisa, dobiva se iz vodenog destilata suhe destilacije dr-veta (dimetilni keton) acetonemija (lat. acetum, grč. haima krv) med. prisutnost acetona u krvi, osobito kod šećerne bolesti težeg oblika acetonurija (lat. acetum, grč. uron mokraća) med. prisutnost acetona u mokraći, osobito kod šećerne bolesti acezija (grč. akesis) liječenje; akezija acid-party čit. esid-parti (engl.) narko-manska skupna seansa, skupno uživanje droga acidacija (lat. acidatio) kem. ukiselja-vanje, npr. hrane u želucu acidifikacija (lat. acidificatio) kem. stvaranje kiseline, pretvaranje u kiselinu acidimetar (lat. acidum, grč. metron) sprava za mjerenje jakosti kiseline acidimetrija (lat. acidum, grč. metria) mjerenje jakosti kiselina acidirati (lat. acidere) kem. ukiseliti, pretvoriti u kiselinu aciditet (lat. aciditas) kem. kiselost acidoza (lat. acidosis) med. samootro-vanje kiselinom zbog nagomilavanja acetonskih tijela u organizmu, osobito kod šećerne bolesti acijanoblepsija (grč. a ne, kyanos plav, blepein, gledati) sljepoća za plavu boju, nesposobnost očiju da zamjećuju plavu boju; usp. aneritropsija aciniforman adagij aciniforman (lat. aciniformis) v. aci-nozan acinozan (lat. acinosus) pucast, koji ima oblik zrna grožđa, npr. žlijezde acquestus conjugalis čit. akvestus konjugalis (lat.) prav. zajednička tečevina muža i žene Actors' Studio američka filmska ustanova (osnovao god. 1947. Elia Kazan) koja se temelji na načelima ruskog teatrologa K. Stanislavskoga actu čit. aktu (lat.) zaista, stvarno ad (lat.) prijeđi, k, ka, na, do, kod, pri, uz; do, oko, u; za; s obzirom na; prema, po (ad naturam prema prirodi); uz, pored, osim, povrh ad acta čit. ad akta (lat.) odlaganje spisa u pismohranu (arhiv); odstraniti nešto kao svršeno ili nepotrebno ad arma! (lat.) k oružju! pren. na posao! ad bene placitum (lat.) prema dopadanju, prema nahođenju, po volji ad calendas graecas čit. ad kalendas grekas (lat.) "do grčkih Kalenda", tj. nikada, na "Nigdarjevo", "kad na vrbi rodi grožđe" ad depositum čit. ad depozitum (lat.) dati ili uzeti nešto na čuvanje, u pohranu ad esemplum čit. ad egzemplum (lat.) na primjer, primjerice ad gloriam (lat.) na slavu ad hoc čit. ad hok (lat.) upravo za to, posebno radi, samo za ovu priliku, samo za ovu svrhu ad honorem (lat.) u čast, iz počasti ad inferos (lat.) kod mrtvih; u podzemnom svijetu; pren. u miru ad infinititum (lat.) u beskraj, u ne-dogled -'ad libitum (lat. ad libitum, libitus prohtjev) glaz. po volji, t^j. svirati ili pjevati; također: znak da se instrumenti ili glasovi s ovim dodatkom, u nekom glazbenom komadu, mogu i izostaviti ad limina (lat.) kraće umjesto ad limi-na apostolorum, tj. na apostolske pragove (katolički su biskupi dužni svake pete godine pisano i usmeno obavijestiti papu o stanju u svojim biskupijama; takvo se obavještavanje zove referat ad limina) ad Utteram (lat.) doslovce, doslovno, bukvalno

ad majorem Dei gloriam (lat.) na veću slavu Božju (geslo jezuitskog reda) ad manus (lat.) na ruke, na ruku, pri ruci; ad manus fideles (lat.) u povjerljive ruke; ad manus proprias (lat.) na vlastite ruke ad normam (lat.) prema propisu, po pravilu ad notam (lat.) uzeti ad notam zabilježiti, zapamtiti, primiti na znanje ad oculos čit. ad okulos (lat.) prikazati nešto jasno, očigledno, zorno ad partem (lat.) sa svakim dijelom posebno, tj. pojedinačno ad pias causas čit. ad pijas kauzas (lat.) za pobožne svrhe, za dobrotvorne namjene ad ratifikandum (lat. ad ratificandum) za potvrdu, za odobrenje ad rem (lat.) prema stvari, što odgovara stvari (a ne osobi); prilično, zgodno, korisno, uputno, upotrebljivo ad ultra (lat.) do kraja, do krajnjih granica, potpuno ad unum (lat.) svi do jednoga, do jednoga, do posljednjeg ad valorem (lat.) prema vrijednosti adab (ar.) u srednjovjekovnoj arapskoj književnosti: poučna literatura koja je veoma slična enciklopediji Adad kod Sumeraca, Asiraca i Babilo-naca: božanstvo vjetra, oluje, nevremena i groma adagietto čit. adađeto (tal.) glaz. 1. ma- ' lo sporije; 2. im. glazbeno djelo koje treba izvoditi manje lagano adagij (adagium) poslovica adagio 20 adeno adagio čit. adađo (tal.) glaz. 1. blago, lagano, tiho; ozbiljno, dostojanstveno; 2. im. glazbeno djelo koje treba izvoditi blago i lagano adagio assai čit. adado asai (tal.) glaz. veoma lagano; adagio di molto adagiologija (lat. adagium poslovica, grč. logia zbirka) zbirka poslovica; znanost o poslovicama adagissimo čit. adađisimo (tal.) glaz. veoma lagano, što lakše adakcija (lat. adactio, adigere) upornost, prisiljavanje, primoravanje adaktilija (grč. a -bez, daktvlos prst) med. nedostatak svih prstiju na ruci ili nozi adalet (tur.) pravda, pravednost; pravilnost, ispravnost Adam (hebr. čovjek načinjen od zemlje) u Bibliji: ime prvog čovjek; Adamov kostim golo muško tijelo; Adamova jabučica istaknuta izbočina na prednjem dijelu vrata nekih muškaraca; Adamovo rebro žena (budući da je, prema Bibliji, Bog stvorio ženu od Adamova rebra) adamant (grč. adamas, adamantos) v. adamas adamas (grč. adamas) kaljeno željezo, čelik; dijamant adamizam struja europske književnosti koja se oslanja na primitivne i instinktivne pojave u ljudskoj naravi Adapa po babilonskoj mitologiji: prvi Čovjek (odbivši nebesku hranu izgubio je besmrtnost za čitav ljudski rod) adapcija (lat. adaptio) v. adaptacija adaptacija (lat. adaptatio) prilagođa-vanje, prilagodba, prilagođenost; primjena; adapcija adaptator (lat. adaptator) onaj koji pri-lagođava, tehnička sprava za spregu međusobno neprilagođenih elemenata adaptirati (lat. adaptare) prilagoditi, prilagođavati; preurediti, preuređivati; primijeniti, primjenjivati adcitacija (lat. adcitatio) prav. pozivanje na parnicu adcitat (lat. adcitatus) prav. pozvani na suđenje, parnicu addatur (lat. addere dodati, addatur) neka se doda, dodaj, dometni ađde (lat. addere dodati, adde) med. dodaj! dometni! (na receptima) adefagija (grč. adefagia) med. proždr-ljivost, prevelika želja za jelom adekvacija (lat. adaequatio) izjednačenje, prilagođavanje adekvatan (lat. adequatus) izjednačen, jednak; podudaran, odgovarajući, prikladan; adekvatan pojam log. onaj koji točno izražava bit svoga predmeta; adekvatna spoznaja spoznaja koja je u punoj suglasnosti s biti spo-znatoga ađelfija (gr. adelfos brat) pobratimstvo; bot. sraštenost prašničkih niti adelfizam (grč. adelfos brat) bratstvo, bratimljenje, pobratimstvo

adelfoktonija (grč. adelfos brat, adelfi sestra, kteino ubijem) bratoubojstvo ili sestroubojstvo adelopodi (grč. adelos prikriven, nejasan, podos noga) zool. životinje koje izgledaju kao da nemaju nogu, tj. u kojih su noge skrivene ademcija (lat. ademptio, adimere) prav. oduzimanje, uklanjanje, uskraćivanje ademptio bonorum Čit. ademcio bo-norum (lat.) prav. oduzimanje imanja ademptio civitatis čit. ademcio civita-tis (lat.) prav. oduzimanje prava građanstva, protjerivanje iz grada adenalgija (grč. aden žlijezda, algos bol) med. žlijezdobolja adend (lat. addendus) mat. pribrojnik adenda (lat. addenda) mn. dodaci, prilozi, domeci adenitis (grč. aden žlijezda) med. upala žlijezda adeno- (grč. aden) predmetak u složeni-cama sa značenjem: žlijezda, žljez-dani adenoftegmon 21 adi afora adenoflegmon (grč. aden, flego gorim) med. prelaženje upale limfne žlijezde na okolna tkiva adenogeneza (grč. aden, genesis postanak) fiziol. nastajanje, stvaranje žlijezda adenograflja (grč. aden, graha opis) fiziol. opisivanje žlijezda adenoidan (grč. aden, eidos oblik) žljez-dolik, žljezdast adenoidi (grč. aden, eidos oblik) med. žljezdaste izrasline = adenoidne vegetacije adenologija (grč. aden, logia znanost) fiziol. proučavanje žlijezda adenom (grč. aden) med. žljezdaste izrasline koje se sastoje od epitelnih cjevčica i vezivnog tkiva adenopatija (grč. aden, pathos bolest) med. bolest žljezdanog sustava adenotomija (grč. aden, tome rezanje) med. operativno uklanjanje žljezda-nih izraslina, adenoida adenozan (grč. aden, lat. adenosus) žljezdani, koji se tiče žlijezda adeps (lat.) mast, salo adept (lat. adeptus, adipisci dostići, zadobiti, steći) onaj koji je nešto postigao; u alkemiji: onaj koji je stekao veliku tajnu alkemije; danas: onaj koji je prodro u sve tajne nečega adespoton (grč. adespoton) imanje bez gospodara; djelo čiji je tvorac nepoznat adh- v. pod athadherencija (lat. adhaerentia) srašći-vanje, sraslost; pripadnost, naklonost, privrženost ađherencija (lat. adhaerere držati se čega, prianjati) prianjanje, pristajanje; privrženost, pripadnost, sklonost, naklonost, sljedbeništvo, sraslost adherent (lat. adhaerens) pristaša, pri-vrženik, pripadnik; sudionik adherirati (lat. adhaerere) prionuti, prijaviti; biti priljepljiv; nadovezivati se; održati se, biti uz; odobravati, pristajati uz neko mišljenje adhezija (lat. adhaerere držati se čega, prianjati) fiz. prionljivost, međusobno privlačenje dvaju tijela koja se tijesno dotiču; prianjanje, priljublji-vanje, pripijanje; med. sraštenje, pri-rašćivanje; prav. priključenje, naknadni pristup neke države nekom ugovoru; izricanje kazne uz pravorijek o imovinskom zahtjevu koji je nastao izvršenjem kaznenog djela (naknada štete, povrat oduzete stvari i si.); usp. kohezija adhezija (lat. adhesio) prionljivost, privlačnost; fiz. sila kojom se privlače molekule raznih tijela (supr. kohezija); prav. vezivanje jednog privatnopravnog djela uz neko kazneno djelo; anat. bolesna sraslost dijelova tijela, sraslica adhezijski postupak prav. mješoviti ili pridružni nedostatak, onaj kod kojega se uz neko kazneno djelo veže i jedan privatnopravni građanski predmet; v. adhezija adhezivan (lat. adhesivus) prionljiv; koji spaja, spojni adhibenda (lat. adhibere, adhibenda) mn. pomoćna sredstva; prilozi uz spise adhibicija (lat. adhibitio) primjena, uporaba, korištenje; prizivanje, privođenje adhortacija (lat. adhortatio) opomena; poticanje, pobuđivanje, ohrabrivanje, bodrenje, adhuc sub judice lis est čit. adhuk sub judice lis est (lat.) prav. stvar je još pred sudom, spor još nije riješen adiafora (grč. ta adiafora) mn. fil. ono stoje s moralnog (etičkog) stajališta beznačajno, tj. ni dobro ni loše; stoici su učili: samo je jedno dobro (vrlina) i samo jedno zlo (porok); sve je ostalo (život, zdravlje, ljepota, bogatstvo itd.) beznačajno

adicija 22 adjudikacija adicija (lat. additio) dodavanje, zbrajanje; umnožavanje adicionalan (lat. additionalis) naknadan, dodan, pridodan, koji služi kao dodatak; adicionalni zakon novi, dopunski zakon adicirati (ad-dicere) prav. priznati, dosuditi, dodijeliti adija-aktinski (a- ne, dia kroz, aktis, aktinos zrak) opt. koji ima svojstvo nepropuštanja aktinskih zraka adijabatan (grč. a- ne, diabaino prolazim) fiz. neprolazan za toplinu, koji se zbiva bez dobitka i gubitka topline, bez povišenja i sniženja temperature; usp. izotermičan adijabatičan v. adijabatan adijafan (grč. a-diafaino) neproziran adijaforan (grč. a-diaforos) ravnodušan, ni dobar ni loš; indiferentan adijaforija (grč. a-diaforia) ravnodušnost; usp. indiferentizam adijaforist (grč. a-diaforos) ravnodušan čovjek, slobodni mislilac, slobodan duh; indiferentist adijagnostičan (grč. adiagnostikos) med. koji se ne da (ili: ne može) razlikovati, raspoznati, utvrditi adijantum (grč. adianton) bot. viline vlasi, gospina kosa a dijareja (grč. a- ne, diarrheo protje-čem) med. nevršenje nužde, zatvorenost adijaterman (grč. a-, dia- kroz, ther-maino zagrijavam) fiz. koji ne propušta toplinske zrake; aterman adijat«tican (grč. a- ne, dia- kroz, ti-themi metnem, stavim) med. koji nije sklon bolesti adikcija (lat. addictio) prav. dosuđivanje, dodjeljivanje adinamičan (grč. adynamikos) nemo-can, slab, iznemogao, klonuo; nesposoban adinamija (grč. adynamia) med. nemoć, slabost, malaksalost, iznemoglost, klonulost; nesposobnost adio! (tal. addio) zbogom! adipocera (lat. adeps, ađipis mast, vosak) kem. masni vosak, vosak od leša adipoza (lat. adeps, adipis) fiziol. stvaranje masti u tijelu adipozan (lat. adiposus) mastan, pretio, gojan, debeo adipsija (grč. a-, dipsa žed) med. neos-jećaj žedi adipson (grč. a-, dipsa žeđ) med. sredstvo za gašenje žeđi adirati (lat. addere) dodati, zbrojiti, zbrajati adirato (tal.) glaz. srdito, ljutito, s uzbuđenjem Adisonova bolest bolest nadbubrežnih žlijezda koja se očituje brončanom bojom kože i općim malaksanjem, a uzrokuje smrt (naziv prema otkrivaču, engl. liječniku Thomasu Addi-sonu, 1793—1860) aditivan (lat. additivus) koji se treba dodati aditon (grč. advton) ono što je nepristupačno; najsvetiji, unutarnji dio grčkog hrama u koji je samo svećenik smio stupiti adizonizam med. vrsta tuberkulozne oboljelosti nadbubrežnih žlijezda, praćena smeđom ili smeđecrnom bojom onih dijelova kože koji su izloženi svjetlosnom ili mehaničkom podražaju; obično smrtonosna (nazvana po engl. liječniku Thomasu Addisonu koji ju je prvi 1855. g. opisao); Adisonova bolest, brončana bolest adjekcija (lat. adjectio) pridjevanje, dodavanje; prav. povećanje, dodatak ponuđenoj svoti novca adjektiv (lat. adjectivum) gram. pridjev adjektivni (lat. adjectivus) gram. pri-djevni, pridjevski adjudicirati (lat. adjudicare) dosuditi, dosuđivati, odobriti adjudikacija (lat. adjudicatio) prav. sudsko priznanje, dosuđivanje, presuda u nečiju korist adjudikatar 23 admodij acij a adjudikatar (lat. adjudicatarius) prav. kupac na javnoj prodaji; onaj kome ostaje nadmetanjem, dražbom prodavana stvar, najbolji ponuditelj adjudikativan (lat. adjudicativus) kojim se dosuđuje adjument (lat. adjumentum) pomoćno sredstvo, pomoć

adjungirati (lat. adjungere) pridodati, dodijeliti na rad, dati nekome nekoga za pomoćnika i budućeg nasljednika adjunkcija (lat. adjunctio) vezivanje, pridruživanje, dodjeljivanje, dodavanje, spajanje adjunkt (lat. adjunctus) pomoćnik; pomoćni službenik, mlađi Činovnik adjunktura (lat. adjunctura) pomoćno zvanje; pomoćna ustanova ađjuracija (lat. adjuratio) zaklinjanje; prav. polaganje zakletve; preklinjanje adjutatorij (lat. adjutatorium) anat. ramena kost, ramenjaČa adjutor (lat. adjutor) pomoćnik, pomagač adjutorij (lat. adjutorium) pomoćno sredstvo, pomoć adjutum (lat. adjutum) pomoć, potpora, dodatak adjuvancije (lat. adjuvantia) mn. farm. v. adjuvans adjuvans (lat.) farm. pomoćno sredstvo, sporedni lijek čije je djelovanje slabije adjuvant (lat. adjuvans) pomoćnik, pomagač; pomoćni učitelj adkredulirati (lat. adcredulare) zanijekati pod prisegom neki dug adlatus (lat. ad-latus) pomoćnik, mlađi činovnik; osobito činovnik ili časnik koji je dodijeljen na službu nekom višem činovniku ili časniku adlenimenti (lat. adlenimenta) med. sredstva, lijekovi za ublažavanje adlerizam teorija austrijskog psihologa Alfreda Adlera (1870—1937), tzv. "individualna psihologija" Admet mit. starogrčki kralj u Feri (Te-salija), jedan od Argonauta, muž Alkestidin, Apolonov ljubimac adminacija (lat. adminatio) prav. pri- -jetnja (kao simbolična uvreda) adminikul (lat. adminiculum) pomoćno sredstvo, pomagalo adminikulator (lat. adminiculator) u Katoličkoj crkvi: osoba koja se skrbi o udovicama, siročadi i si. administracija (lat. administratio) upravljanje, uprava; upravna vlast, vlada; činovništvo, službeništvo administrativa (lat, administrare upravljati, administrativa) uprava, upravna vlast administrativni (lat. administrativus) upravni, koji se tiče ili potječe od upravne vlasti, ustanove itd. administrator (lat.) upravitelj; osoba koje upravlja ustanovom administrirati (lat. administrare) upravljati; voditi poslove neke ustanove, voditi posao za nekoga drugog admiracija (lat. admiratio) divljenje; čuđenje admiral (ar. amir al bal, fr. amiral) zapovjednik bojne flote; zool. leptir (Va-nessa atlanta) admiralitet (njem. Admiralität) pomorska vlast; vrhovno zapovjedništvo pomorske vojne sile; svi admirali pomorske vojne sile admirativan (lat. admirari diviti se) koji pokazuje, izražava ili izaziva divljenje, Čuđenje, obožavanje admisibilan (lat. admissibilis) primljiv; prihvatljiv admisibilitet (lat. admisibilitas) prim-ljivost; prihvatljivost admisija (lat. adraissio) primanje, prijam admodij acij a (lat. admodiatio) davanje zemlje u zakup admodijator 24 adresat admodijator (lat. admodiator) onaj koji daje zemlju pod zakup, iznajmitelj admonicija (lat. admonitio) opominja-nje, ukoravanje zbog nevršenja dužnosti admonitivan (lat. admonitivus) koji opominje adneksi (lat. adnexa) mn. med. veze maternice s jajnikom i jajovodom adnominalan (lat. ad k, nomen ime) koji ide uz imenice, koji pripada imenicama adnotacija (lat. adnotatio) bilješka, primjedba, napomena, objašnjenje; prav. popis; anotacija adnotanda (lat.) mn. stvari koje treba zabilježiti, zapamtiti, značajne stvari adnotata (lat.) mn. bilješke, primjedbe, napomene adnotator (lat. adnotator) pisac ili stav-ljač primjedaba; tumač adnotirati (lat. adnotare) pribilježiti, zapisati, zapamtiti, uzeti na znanje adolescencija (lat. adolescentia) mladost, mladenačko doba; mladež, omladina adolescent (lat. adolescens) mladić; pren. žutokljunac

Adonaj (hebr.) Gospod, Gospodin, "moj Gospodin" hebrejski naziv za Boga, budući da se ime Jahve nije smjelo izgovoriti) adonijski stih (lat. versus adonius) poet. antički stih koji se sastoji od jednog daktila i jednog troheja ili spondeja: U U — U Adonis (grč. Adonis) mit. legendarno lijep mladić za Čiju su se ljubav otimale božice Afrodita i Perzefona; simbol ljepote i proljeća; zool. vrsta lijepog plavog leptira (Polvomatus Adonis); bot. gorocvijet adonizacija (lat. adonisatioj namještanje, dotjerivanje, kićenje adopcija (lat. adoptio) uzimanje pod svoje, usvojenje, posvajanje adoptacija (lat. adoptatio) v. adopcija adoptant (lat. adoptans) posvojitelj, usvojitelj; adoptator adoptat (lat. adoptatus) usvojeno dijete, posvojče, pokćerka, posinak adoptator (lat. adoptator) v. adoptant adoptirati (lat. adoptare) uzeti tuđe dijete pod svoje, usvojiti, posvojiti; priznati za svoje adoptivan (lat. adoptivus) usvojen, posvojen adoracija (lat. adoratio) obožavanje, veliko poštovanje, klanjanje; silno voljenje, bezgranična ljubav Adrast starogrčki mitološki kralj u Ar-gu, tast Polinikov, jedan od vođa "Sedmorice protiv Tebe" adrenalin (lat. ad u ren bubreg) med. supstanca (ili: tvar) koju nadbubrežna žlijezda izlučuje neposredno u krv; upotrebljava se za smanjenje krvnog tlaka, kod slabosti srca, bronhijalne astme, morske bolesti itd.; epinerfin, epirenan, suprarenin adresa (fr. adresse) 1. oznaka (na pismu i dr.) mjesta stanovanja i imena onoga kome se pismo upućuje; 2. pismena predstavka, molba skupštine vladaru; svečana čestitka neke udruge ili kolegija slavljeniku; pren. hitrost, okretnost, umješnost; adresa po potrebi bank. pozivanje neke osobe da akceptira ili isplati mjenicu za slučaj neakceptiranja ili neisplate mjenice adresant (fr. adresser) osoba ili tijelo koje upućuje ili preporučuje, pisac pisma, predstavke, molbe i si.; bank. mjenični potpisnik koji upućuje poziv nekoj osobi da akceptira ili isplati mjenicu adresar (fr. adrreser) popis osoba s naznačenjem mjesta i ulica stanovanja; knjiga s popisom stanovnika nekog mjesta (po zanimanjima, djelatnostima, ulicama i dr.) adresat (fr. adresser) osoba ili tijelo kojem se upućuje pismo, primatelj pi ađresirati 25 adventisti srna; bank. osoba kojoj se vlasnik mjenice treba obratiti u slučaju da je primatelj (trasat) ne plati adresirati (fr. adresser) označiti na pismu, pošiljci i dr. ime i mjesto stanovanja osobe ili ustanove kojoj se pismo ili pošiljka upućuje, napisati adresu Adrijatik (lat. Adria) Jadran, Jadransko more adrogacija (lat. adrogatio) prav. usvojenje; usvojenje onoga koji je već punoljetan adrogirati (lat. adrogare) prav. uzeti pod svoje, posvojiti, usvojiti; usp. adoptirati adskripcija (lat. adscriptio) pripisivanje; pismeni dodatak adskriptor (lat. adscriptor) supotpis-nik adsorpcija (lat. adsorptio) fiz. zgušnjavanje plinova na površini čvrstih tijela; usp. okluzija adstant (lat. adstans) pomoćnik, pomoćni učitelj adstipulacija (lat. adstipulatio) bezuvjetni pristanak, potpuna suglasnost adstrikcija (lat. adstrictio) med. stezanje, skupljanje, zatvaranje, npr. rane adstringens (lat. adstringens) med. sredstvo za stezanje površine sluznice i povrijeđene kože adstringentan (lat. adstringens) stez-ljiv, koji steže, koji skuplja, koji zatvara adstringirati (lat. adstringere) stegnuti, stezati, skupiti, skupljati, zatvoriti adukcija (lat. ad, ducere voditi) privođenje, dovođenje, primicanje, privlačenje; med. gibanje mišića prema središnjoj crti tijela, privlačenje mišića; prav. dokazivanje, navođenje razloga, pozivanje na što; aduktor mišić primicah; usp. abdukcija, abduktor adukcija "at. ađductio dovođenje) anat. "izvlačenje mišića adult (lat. adolescere odrasti, adultus) odrastao, spolno zreo čovjek i svako živo biće uopće adultan (lat. adultus) odrastao, stasao; punoljetan; spolno zreo adulter (lat.) preljubnik, brakolomac adultera (lat.) preljubnica

adulteracija (lat. adulteratio) krivotvorenje (osobito novca) adulterij (lat. adulterium) prav. brakolomstvo, preljub adumbracija (lat. adumbratio) rad u glavnim potezima, nacrt, skica adurencije (lat. adurentia) mn. sredstva za paljenje ili nagrizanje adurens (lat.) med. sredstvo za paljenje ili nagrizanje; pirotik adusirati (fr. adoucir) sladiti, zasladiti; ublažiti, utažiti, razblažiti, olakšati; glačati; omekšati, postati kovnijim; slik. razblažiti boje adut (fr. a tout u sve, na sve) u kartama: najjača boja, tj. karta koja nosi sve ostale; najjače sredstvo, najjači razlog adutirati (fr. a tout u sve, na sve) u kartama: početi igru adutima; sjeći adutom baciti adut na kartu druge boje i time odnijeti; izadutirati se izbaciti u igri sve adute, ostati bez aduta; pren. izgubiti, potrošiti sve, ostati bez sredstava; iscrpsti sva sredstva, sve najjače razloge advekcija (lat. advehere dovoziti) vodoravno gibanje zraka, a time se prenose i meteorološki faktori (toplina, vlaga i dr.) u vodoravnom smjeru advent (lat. adventus dolazak) predstojeći dolazak Spasitelja naviješten u Svetom pismu (Otk 22,7); kod katolika: posljednja četiri tjedna pred Božić, došašće adventisti (lat. adventus dolazak) pripadnici kršćanske sljedbe koju je u Americi osnovao William Miller koji je proricao da će Krist po drugi puta doći 1844. godine; svetkuju subotu, adventivan 26 aerobat osnovom vjere smatraju Sveto pismo (Bibliju), vjeruju u Kristovo obećanje da će po drugiput doći; crkva raširena po cijelom svijetu adventivan (lat. adventivus) slučajan; sporedan, pridošao; bot. koji ne raste na svom pravom mjestu, npr. adven-tivni korijen onaj koji se razvija na samoj stabljici (bršljan, divlja jagoda i dr.) adventizam (lat. adventus dolazak) naučavanje i pokret adventista; v. adventisti adverb (lat. adverbium) gram. prilog adverbijal (lat. adverbiale) gram. priložna oznaka (vremenska, mjesna, načinska, uzročna) adverbijalni (lat. adverbialis) gram. priložni adverzarije (lat. adversaria) mn. knjige ili bilježnice u koje se privremeno unose grada i bilješke koje će tek kasnije biti sređene ili obrađene adverzativan (lat. adversativus) gram. suprotan advocatus Dei (lat.) "Božji odvjetnik", u Rimokatoličkoj crkvi: osoba koja opovrgava prigovore "vražjeg odvjetnika" (advocatusa diaboli) pri procesima za proglašenje svetim ili blaženim advocatus diaboli (lat.) "vražji odvjetnik", osoba koja se suprotstavlja "Božjem odvjetniku" (advocatusu Dei); pren. čovjek koji se suprotstavlja općem mišljenju; v. diabolus ro-tae advocirati (lat. advocare) baviti se odvjetničkim poslovima, braniti druge pred sudom; služiti pravu; pren. zauzimati se za nekoga ili nešto advokat (lat. advocatus onaj koji je pozvan u pomoć) pravozastupnik, pravobranitelj, branitelj, odvjetnik advokatura (lat. advocatura) pravobraniteljstvo, pravozastupništvo, odvjetništvo, odvjetničko zvanje ađustirati (lat. adjustare) dotjerati, dotjerivati, namjestiti; adjustirati; obično: ađustirati se, adjustirati se ađutant (lat. adjutans) pomoćnik; mlađi časnik dodijeljen na službu višem časniku, pratitelj višeg časnika ađutantura (lat. adjuntatura) zvanje, služba i kancelarija adutanta aed (grč. aoidos) pjevač i pjesnik slobode u herojskom razdoblju starih Grka AEG kratica za poznatu njemačku tvrtku Allgemeine Elektrizitets-Gesell-schaft čit. Algemajne elektricitets-ge-zelšaft "Sveopće društvo za elektricitet" Aenona (lat.) antičko ime za Nin aequilibrium indifferentiae čit. ekvi-librijum indiferencije (lat.) fil. ravnoteža dvaju suprotnih motiva, dviju suprotnih pobuda; usp. Buridanov magarac aer (grč. aer zrak, lat. aer) zrak

aeracija (lat. aeratio) proizvođenje zraka; prozračivanje; izlaganje kemijskom djelovanju zraka aerat (lat. aeratum) kem. voda u kojoj ima ugljične kiseline aerenhim (grč. aer zrak, en u, hyma tekućina, sok) bot. stanično tkivo s velikim, zrakom napunjenim, među-staničnim prostorima, osobito kod vodenih biljaka aeričan (lat. aer, grč. aer) zračni; prozračan, plinovit aerifikacija (lat. aerificatio) punjenje zrakom; kem. pretvaranje u zrak, plin aeriforman (lat. aeriformis) prozračan, plinovit aerizirati (grč. aer, fr. aeriser) pretvoriti, pretvarati u zrak, plin aero- (grč. aer, lat. aer) predmetak u složenicama sa značenjem: zrak, zračni, koji je u vezi sa zrakom aerobat (grč. aer, baino idem) plesač u zraku, plesač na užetu; koji ide po zraku; mudrijaš aerobi aeromantija aerobi (grč. aer, bios život) mn. biol. bakterije koje, kao i sva viša živa bića, moraju imati slobodnog kisika da bi mogle živjeti (za razliku od ana-eroba) aerobionti (grč. aer, bios život) mn. zool. v. aerobi aerobomba (grč. aer, bombos dubok, potmuo zvuk) voj. zračna, avionska bomba aerobus (grč. aer, lat. omnibus svima) zračno prijevozno sredstvo aerodin (grč. aer, dvnamis sila) zrak. zrakoplov teži od zraka, u letu se održava uglavnom pomoću aerodi-namičkih reakcija aerodinamika (grč. aer, dvnamis sila) fiz. znanost o zakonima gibanja plinovitih tijela aerodrom (grč. aer, dromos putanja) mjesto gdje stoje, odakle polaze i kamo se spuštaju zrakoplovi aeroduktor (lat. aeroductor) med. instrument kojim se pri porođajima dovodi zrak aeroembolija (lat. aer zrak, grč. em-bolon klin) stvaranje plinskih mjehurića u tkivima i krvi zbog izlaganja organizma sniženom tlaku koji vlada na većim visinama aerofagija (grč. aer, fagein jesti) med. gutanje zraka, bolest koja se javlja osobito kod neuropata i histeričnih osoba, ali i kod tuberkuloznih aerofiltar (lat. aer zrak, filtrum cjedilo) filtar u obliku rezervoara napunjenog šljakom kroz koji se propuštaju tekuće vode radi aeracije aerofiti (grč. aer, fyton biljka) bot. biljke koje rastu sasvim u zraku (suprotno: geofiti); također: epifiti aerofobija (grč. aer, fobeo bojim se, plašim se) strah od zraka, izbjegavanje zraka aerofon (grč. aer, foneo zvučim) instrument pomoću kojega se ljudski glas može prenositi i čuti na 6—9 kilometara (izumio ga je Edison) aerofor (grč. aer, foros nosač) sprava koja omogućava disanje i u inače otrovnom ili zagušljivom zraku, kao i pod vodom aerofotografija (grč. aer, fos svjetlost, grafo pišem) perspektivno snimanje raznih objekata, osobito zemljišta (terena), iz zraka (zrakoplova) fotografskim putem aerofotogrametrija (lat. aer zrak, grč. fos, fotos svjetlo, gramma slovo, met-ria mjerenje) izradba zemljovida snimanjem iz zrakoplova aerogen (grč. aer, gennao stvaram, proizvodim) koji se stvara pomoću zraka, koji dolazi od zraka; aerogena tuberkuloza infekcija koja nastaje unošenjem u pluća tuberkuloznog bacila s udahnutim zrakom aerografija (grč. aer, grafo) opisivanje zraka aerogram (lat. aer zrak, grč. grafein pisati) vijest predana zračnim putem, putem radija; radiogram aeroidan (grč. aeroides) koji ima oblik zraka, zrakolik; maglovit aeroklimatologija (lat. aer zrak, grč. klimatos naginjanje zemaljske kugle polu, logia znanost) znanost koja proučava klimu troposfere i drugih dijelova stratosfere aerolit (grč. aer, lithos kamen) meteor, kamen koji pada iz zraka, meteorski kamen aerologija (grč. aer, logia) znanost o zraku i njegovim svojstvima, znanost o atmosferi i njezinom ispitivanju aeromagnetometrija (lat. aer zrak, grč. Magnes lithos, metria mjerenje) istraživanje ruda pomoću zrakoplova, tj. iz zraka aeromantija (grč. aer, manteia proricanje) proricanje po pojavama u zraku

aeromedicina 28 aerozoi aeromedicina (lat. aer zrak, medicus) grana medicine koja se bavi proučavanjem i liječenjem zdravstvenih poremećaja koji se javljaju kao posljedica letova zrakoplovima aeromehanika (grč. aer, mechanike) fiz. znanost o zakonima gibanja i ravnoteže plinova; pneumatika aerometar (grč. aer, metron) sprava za mjerenje gustoće i tlaka zraka aerometrija (grč. aer, metria) mjerenje zraka; znanost o mjerenju gustoće i tlaka zraka aeromiting (lat. aer zrak, engl. meet-ing) sastanak zrakoplovaca; skup čija je svrha populariziranje zrakoplovstva; javna priredba sa zrakoplovnim vježbama aeromonter (lat. aer zrak, fr. monteur) radnik koji montira zrakoplovne konstrukcije aeromotorist (lat. aer zrak, lat. motor) radnik koji rukuje benzinskim motorima, zrakoplovnim motorima i si. aeronaut (grč. aer, naus brod, nauti-kos brodski, pomorski) zrakoplovac, onaj koji se vozi zrakoplovom aeronautika (grč. aer, naus brod, nautike) znanost o zrakoplovstvu; zrakoplovstvo aeropauza (lat. aer zrak, lat. pausis) atmosferski slojevi iznad 25 km s veoma razrijeđenim zrakom koji ne može podržati let zrakoplova aeroplan (grč. aer, planos koji luta, koji krstari) zastarjeli naziv za zrakoplov (avion) aeroprojektor (lat. aer, projector) fo-togrametrijski instrument za izradu topografskih zemljovida iz fotografskih snimaka napravljenih u zraku aeroskop (grč. aer, skopeo gledam) sprava za mjerenje količine prašine u zraku aeroskopija (grč. aer, skopeo gledam) pregled (ili: ispitivanje) zraka aerostacija (lat. aerostatio) vještina dizanja balona i upravljanja njima, zrakoplovstvo aerostat (grč. aer, statos stajaći, koji stoji) sprava za letenje lakša od istisnutog zraka (balon, zračni brod) aerostatika (grč. aer, statos),ananost o ravnoteži plinova, posebno zraka aerotaksija (grč. aer, taxis uređenje) zool. kretanje organizama koji se slobodno kreću, npr. bakterija u vodi, prema mjestima najvećeg (pozitivna aerotaksija) ili najmanjeg (negativna aerotaksija) sadržaja kisika, gdje se onda ti aerotaksični mikroorganizmi skupljaju aeroterapija (grč. aer, therapeia liječenje) med. liječenje udisanjem umjetno zgusnutog ili razrijeđenog zraka aeroterorizam (grč. aer, lat. terror strah, užas) bombardiranje iz zraka gradova i naselja radi zastrašivanja, uznemiravanja i demoraliziranja stanovništva aerotonometar (grč. aer, tonos napon, metron mjera) sprava za mjerenje napona krvnih žila aerotopografija (grč. aer, topos mjesto, grafo pišem) metoda u geodeziji: izrada geodetskih planova i karata pomoću snimaka iz zraka aerotropizam (grč. aer, tropos okret, pravac) bot. pokreti biljaka prema mjestima gdje ima najviše (pozitivni aerotropizam) ili manje (negativni aerotropizam) zraka, odnosno kisika aerotunel (lat. aer zrak, engl. tunnel) poseban hodnik u kojem se ispituju zrakoplovi i zrakoplovni modeli pomoću umjetnog prilagođavanja brzine zračnog strujanja aeroza (grč. aer) med. razvijanje zraka u tijelu aerozoi (grč. aer, zoon životinja) zool. v. aerobi aeternum vale 29 afida vit aeternum vale čit. eternum vale (lat.) zauvijek zbogom, posljednji pozdrav afagija (grč. a-, fagein jesti) med. nemogućnost gutanja hrane afakija (grč. a-, fakos leća) med. nedostatak očne leće; pr. afakičan afamirati (fr. affamer) mučiti glađu; pr. afamiran afanija (grč. afaneia) glupost, koješta-rija afarist (tal. affarista) čovjek koji bezobzirno želi ostvariti dobitak ili Čast, špekulant afazija (grč. a-, femi govorim) med. ne-' moć (ih: nemogućnost) govora; zani-jemjelost od užasa; psih. bolesna smanjenost sposobnosti govora zbog zaboravljanja pojedinih riječi afefobija (grč. afe doticanje, fobos strah) med. bolestan strah od dodira

afekcija (lat. affectio utjecaj) naklonost, % nježnost, odanost, ljubav, srdačnost; svako uzbuđenje i promjena u tjelesnom ih duševnom stanju; med. svaki utjecaj na tijelo, bolest; osjećaj; aficiranje afekt (lat. affectus, afficere utjecati na nekoga ili nešto) psih. vrlo jak osjećaj koji većinom nailazi najednom, ( iznenadno, traje obično vrlo kratko i u jednom trenutku dostiže toliku jačinu da gotovo posve zavlada sviješću, duševni pokret; uzbuđenje, stanje razjarenosti, razjarenost afektacija (lat. affectatio) neprirodnost, usiljenost, pretvaranje, prenemaganje afektirati (lat. affectare) biti neprirodan, praviti se, pretvarati se, prene-magati se; htjeti vješto prikazati nešto onakvim kakvo zapravo nije afektivan (lat. affectivus) uzbudljiv, osjetljiv, osjećajan afektuozan (lat. affectuosus, fr. affectueux) usrdan, ljubazan, veoma naklonjen afektuozitet (lat. affectuositas) usrd-nost, velika naklonjenost, strasnost afel (grč. apo od, helios Sunce) astr. najveća udaljenost planeta ih kometa od Sunca; suprotno: perihel afeleja (grč. afeleia) ret. jednostavnost, prirodnost (u govoru) Afer (lat.) arapski naziv za neka etiopska plemena (prema njima su Rimljani nazvali čitav kontinent Afrika) afera (fr. affaire) stvar, posao; parnica, spor; težak položaj; zamršena stvar; neugodan doživljaj; velik događaj; sukob aferaš (fr. affaire) onaj koji ima ih pravi afere, koji se bavi prljavim poslovima, osobito na račun države afereza (grč. aphairesis oduzimanje) gram. skraćivanje početka, skraćivanje jedne riječi time što joj se izostavi početak, prvo slovo, prvi slog; med. uklanjanje suvišnog ili onesposobljenog dijela ljudskog tijela affabile (tal.) glaz. ugodno, ljubazno, umiljato affaire d'honneur čit. afer d-oner (fr.) stvar časti, dvoboj affanato (tal.) glaz. bolno, tužno, plašljivo affettuosissamente čit. afetuozisamen-te (tal.) glaz. v. affettuosissimo affettuosissimo čit. afetuozisimo (tal.) glaz. vrlo osjećajno, veoma strasno affettuoso čit. afetuozo (tal.) glaz. uzbudljivo, ganutljivo, dirljivo, toplo, strasno; con affetto afflitto (tal.) glaz. bolno, tužno; con af-flittione affretando (tal.) glaz. sve brže, ubrzavajući; affretoso affretoso (tal.) glaz. v. affretando affunde (lat. affundere, affunde) farm. na receptima: nalij na to! afidat (lat. affidatus) podanik, vazal afidavit (lat. affidavit) pom. iskaz pod prisegom o teretu nekog broda afiks 30 aformacija afiks (lat. affigere pričvrstiti, prikovati, affixum) gram. produženje riječi dodavanjem jednog slova ili sloga, govorni dodatak; dometak afUantropija (grč. a-, filos prijateljski, anthropos čovjek) nedostatak ljubavi prema bližnjima; mržnja prema ljudima afiličari (grč. afyllos, a-, fyllon list) bot. bez listova, bez čašičnog listića afilijacija (lat. affiliatio) usvojenje; primanje u neki red ili društvo; bratstvo, sveza; družba, društvo, tajno udruženje afilirati (lat. affiliare) usvojiti nekoga za sina ili kčerku; zbratimiti; primiti nekoga u neki red, bratstvo ili društvo; pridružiti, združiti; afilirana loža masonska loža koja je ušla u sastav neke veće lože afinaža (fr. affinage) profinjavanje, pročišćavanje, npr. plemenitih rudača; dotjerivanje, glačanje, stanjivanje afinerija (fr. affinerie) radionica za pročišćavanje plemenitih rudača i dr.; radionica u kojoj se izrađuju žice; usp. rafinerija afinirati (fr. affiner) profiniti, napraviti ljepšim; očistiti, pročistiti, pročišćavati; dotjerati, stanjiti afinis (lat. affinisi rođak po ženi, zet, tast afinitet (lat. affinitas) srodstvo, srodnost (suprotno: kognacija); kem. stupanj lakoće kojom se dva različita elementa spajaju, težnja za sjedinjavanjem između dvaju kemijskih elemenata ili više njih; pren. srodnost, sličnost

afion (ar., perz.-tur. afyon) mak; opijum, opij afirmacija (lat. afflrmatio) potvrđivanje; potvrda; tvrdnja, iskaz dan pod prisegom afirmativa (lat.) potvrdno mišljenje; potvrđivanje, potvrda afirmativan (lat. affirmativus) potvrdan; odlučan; pokazni; log. afirmativan sud potvrdan sud (S je P), npr. zlato je skupocjeno afirmirati (lat. affirmare) tvrditi, potvrditi, potvrđivati, uvjeriti; afirmirati se uspjeti održati se kao takav afiš (fr. affiche) oglas, javna objava, plakat afitaža (fr. affûtage) voj. namještanje topa na lafetu, puške na kundak; pripremanje topova za pucanje; oštrenje alata afîtirati (fr. affûter) voj. namjestiti (ili: namještati) top na lafetu ili pušku na kundak; top ili pušku pripremiti za paljbu; biti afitiran biti u pripravnosti, imati pri ruci aflikcija (lat. afflictio) utučenost, ožalošćenost, žalost; bol, tuga, jad, muka; nesreća, nedaća aflogističan (grč. a-, flogyzo zapalim, sagorim) koji gori bez plamena, npr. aflogistična svjetiljka afluencija (lat. affluentia) pritjecanje, nagomilavanje, umnožavanje, izobilje, obilje, obilnost afluks (lat. affluxus) pritjecanje, priljev, navala čega, obilje; afluksija afluksija (lat. affluxio) v. afluks afobija (grč. afobia ) neplašljivost, nebo-jažljivost afonija (grč. a-, fone glas) med. bez-glasnost; gubljenje (ili: gubitak) glasa zbog bolesti mišića i živaca koji pokreću i zatežu glasne žice; v. afo-ničan aforija (grč. plodan, rodan) med. neplodnost, jalovost aforistično (grč. aforismos) kratko i jezgrovito, u obliku izreke aforizam (grč. aforismos) kratka i u određenom obliku iskazana izreka koja veoma jasno izražava jednu misao; mudra poučna izreka aformacija (lat. afformatio, ad formare oblikovati, uobličiti, graditi) tvorba aforodizijazam 31 agamogonija novog oblika pridodavanjem; u hebrejskoj gramatici: tvorba osobnih glagolskih oblika dodavanjem skraćenih zamjenica (aformativa) aforodizijazam (grč. afrodisiazo) med. v. afrodizija afretiranje (fr. affrètement) pom. zakupljivanje lađe; zakupnina afrik (fr. afrique) materijal od palminih vlakana (služi za punjenje strunjača) afrikaans inačica nizozemskog jezika kojom govore Buri Afrikander bijelac rođen u Južnoj Africi; u užem smislu Bur afrikanistika znanost koja proučava afričke jezike i književnosti, znanost o afričkoj kulturi afrikata (lat. affricare natrljati) gram. složeni, sliveni suglasnik, npr. c = t + s Afrodita (grč. Afrodite) mit. starogrčka božica ljubavi i ljepote koja se rodila iz morske pjene (kod Rimljana: Venera); pren. ljubavno uživanje, spolna ljubav, obljuba; draž, ljupkost; zool. morska gusjenica afroditografski (grč. Afrodite, grafo) koji opisuje ili prikazuje predmete ljubavi; astr. koji opisuje planet Veneru afroditski (grč. Afrodite) ljubavni afrodizija (grč. afrodisiazo sladim se ljubavlju) med. ljubavna pohota, ljubavno ludilo, pretjerano razvijen spolni nagon; aforidizijazam afrodizijaci (grč. afrodisios ljubavni) mn. sredstva za izazivanje spolnog nagona afrodizijak (grč. afrodisios koji se odnosi na ljubavni užitak) sredstvo za jačanje spolnog nagona afrometar (grč. afros pjena, metron) sprava za mjerenje tlaka pjene, sprava za mjerenje vrenja afronterija (fr. affronterie) javna pogrda; bezobrazna i drska prijevara afrozinija (grč. afrosyne) bezumlje; med. besmislenost, buncanje u groznici afte (grč. afthai, lat. aphthae) mn. med. bolest na sluznici usne šupljine: bijeli ili žućkasti mjehurići s crvenim rubom after-dinner (engl.) odmaranje odmah nakon ručka after-shave čit. after-šeiv (engl.) kolonjska voda, losion koji se upotrebljava nakon brijanja; after-shave lotion čit. after-šeiv loušn (engl.) usp. losion aftezan (grč. aftha, lat. aphthosus) mje-hurast; med. koji ima afte na sluznici usne špljine

aftong (grč. a-, fthongos zvuk, glas, ton) gram. mukli suglasnik afuzija (lat. affundere doliti) dolijevanje agalaktija (grč. a- bez, gala mlijeko) med. bezmlijeČnost dojke, oskudica u mlijeku kod majke agalma (grč. agalma) lik, kip, slika, ukras, osobito u hramu agame (grč. a- bez, gamos brak) mn. bot. biljke gimnospore čije se stanice razmnožavaju samosLalno, bez utjecaja drugih oplodnih stanica Agamemnon mit. sin Atrejev, unuk Pelopov, praunuk Tantalov, brat Me-nelajev, kralj u Mikeni (Argu), vrhovni zapovjednik helenske vojske u Trojanskom ratu; ubila ga je žena Klitemestra i njezin ljubavnik Egist; osvećen od sina Oresta agamija (grč. a- bez, gamein ženiti se) bezbračnost; bot. bespolnost cvjetova, kriptogamija; zool. partenogenetsko razmnožavanje agamist (grč. a-gameo bez žene sam) neženja, momak, samac agamogonija (grč. a- bez, gamos brak, gone rađanje) biol. rađanje bez oplođivanja, tj. putem diobe (način razmnožavanja kod praživotinja); supr. gamogonija agape agerasija agape (grč. agape ljubav) Božja ljubav, božanska ljubav; kršćanska ljubav; mn. večere ljubavi kod prvih kršćana kao znak općeg bratstva i ljubavi agar-agar vrsta algi u kineskim i japanskim morima; pomiješana s vodom daje bezbojnu hladetinastu masu koja se upotrebljava u kuharstvu, u apreturi (kao sredstvo za lijepljenje) i u bakteriologiji (kao hranjiva podloga za uzgoj bakterija) Agareni (hebr.) mn. naziv za Turke i muslimane u starim spomenicima, po imenu arapskog plemena koje je, prema Starom zavjetu, živjelo u doba židovskih kraljeva u Arabiji i napadalo susjedna židovska plemena agastronomija (grč. a- bez, gaster trbuh, nomos zakon) med. uzetost trbušnih živaca agatobiotika (grč. agathos dobar, bios život) fil. naučavanje o dobrom i pravilnom življenju agatodemon (grč. agathos dobar, dai-monion duh) mit. dobri duh, duh zaštitnik agatologtja (grč. agathos dobar, logia znanost) fil. dio etike koji uči o najvišem dobru Agaton (grč. aghatos dobar) starogrčki pisac tragedija, prijatelj Euripidov i Platonov agava (grč. agauos vrijedan divljenja, lat. agave americana) bot. tropska biljka podrijetlom iz Juž. Amerike, stablo joj izraste do 10 m visine; upotrebljava se, osobito lišće, u narodnoj medicini Agemenidi mn. perzijska dinastija od 8. do 4. stoljeća pr. n. e.; uništio ju je Aleksandar Makedonski porazivši kralja Darija III. Agena čit. edžine (engl.) vrsta američkih raketa upotrijebljenih u programu Gemini Agence Havas čit. ažans avas (fr.) francuska obavještajna agencija (ured za informacije) Agence Télégraphique Suisse (fr.) švicarska novinska agencija agencija (lat. agentia) poslovnica nekog većeg poduzeća Čiji je djelokrug ograničen; novinarsko poduzeće za davanje novosti dnevnim listovima agenda (lat.) dnevnik; podsjetnik agenezija (grč. a- bez, genesis rađanje) ženska neplodnost, nesposobnost za rađanje; fiziol. nepotpuna embrionalna razvijenost ili nedostatak nekog dijela organizma; teol. naučavanje Crkve po kojem Bog nema početka Agenor (grč. agenor) "hrabri"; u starogrčkoj mitologiji: sin Posejdona i Libije, osnivač grada Tira, praotac Fe-ničana agens (lat. agens) fil. djelotvoran, radno načelo, ono stoje uzrok nečemu, snaga; pokretna sila agent (lat. agens koji radi) poslovođa; posrednik; predstavnik firme, zastupnik; tajni policajac agent provokator (lat. agens provo-cator izazivač) plaćeni izazivač nereda, poticatelj nemira, plaćeni bukač; osobito: tajni policijski doušnik kojemu je zadatak steći povjerenje politički sumnjivih ili nepoželjnih osoba pa ih onda navesti na vršenje kažnjivih djela agentura (lat.) posao; poslovno područje jednog agenta; ured jednog agenta, poslovnica ager (lat.) polje, oranica; ager publiais čit. ager publikus (lat.) državno zemljište koje služi za javnu uporabu; osvojena zemlja koja se poklanja isluženim vojnicima ageracija (lat. aggeratio) nagomilavanje, gomilanje agerasija (grč. ageraos koji ne stari) nestarenje, mladolik izgled, staračka svježina

agestija 33 aglutinacija agestija (lat. aggestio) dovlačenje na gomilu, gomilanje, nagomilavanje ageuzija (grč. a- bez, geusis ukus) med. nedostatak (ili: neosjećanje) okusa Agezilaj (grč. ago vodim, laos narod) "vođa naroda"; "predvodnik", "prvak"; spartanski kralj (5—4. st. pr. n. e.) Agfa kratica za Aktiengesellschaft für Anilinerzeugung čit. akcijengezelšaft fir anilinercojgung (njem.) "dioničko društvo za proizvodnju anilina"; usp. anilin; Agfakolor (lat. color boja) film produkcije Agfa aggiustämente čit. adžustamente (tal.) glaz. točno, potpuno, sasvim točno aggratiatio publica čit. agracijacio publika (lat.) pomilovanje koje daje vladar povodom velikih državnih blagdana i proslava, opća amnestija agijazma (grč. hagiazma) blagoslovljena voda, sveta voda agilan (lat. agilis) brz, lak, hitar, spretan, okretan; marljiv, vrijedan agilitet (lat, agilitas) v. agilnost agilnost (lat. agilitas) brzina, okretnost, hitrost, lakoća; radinost, marljivost aginičan (grč. a- bez, gyne žena) neoženjen aginija (grč. a- bez, gyne žena) neže-njenost, život bez žene agirati (lat. agere) raditi, poslovati, trgovati; glumiti na pozornici agitacija (lat. agitatio) pokret, kretanje, nemir; revno zauzimanje i rad u užoj ili široj sredini za neku osobu, stvar ili protiv neke osobe ili stvari; podbadanje, bunjenje agitakl (lat. agitaculum) farm. štapić ili batić za miješanje kod pripreme raznih kemikalija ili lijekova agitata res (lat.) stvar o kojoj se često govori ili raspravlja, koja je često na dnevnom redu; svršena stvar, riješena stvar agitato čit. adžitato (tal.) muz. uzburkano, dirljivo agitator (lat.) čovjek koji se revno zauzima i radi za neku osobu, stranku ili ideju, ili protiv neke osobe, stranke ili ideje; buntovnik; podbadač, smutljivac agitirati (lat. agitare poticati) revno raditi za neku osobu, stvar, ili protiv neke osobe, stvari, osobito u političkom smislu; poticati, buniti; farm. miješati, mućkati Agitprop kratica za Odjel agitacije i propagande Aglaja (grč. aglaos sjajan) "sjajna", "blistava"; jedna od triju Gracija; božica ljupkosti Aglaura mit. kći atenskoga kralja Ke-kropa aglobulija (grč. a- bez, lat. globulus kuglica) med. nedovoljnost krvnih zrnaca aglomeracija (lat. agglomeratio) skupljanje, gomilanje, nagomilavanje aglomerat (lat agglomeratum) tijelo nastalo nagomilavanjem više raznih sastavnih dijelova; min. slijepljen kamen aglomerirati (lat. agglomerare) gomilati, nagomila(va)ti, skupljati aglosija (grč. a- bez, glossa jezik) med. nijemost, mutavost; aglosostomija aglosostomija (grč. aglossos nijem, sto-ma usta) med. v. aglosija aglucija (lat. aglutio) med. nemogućnost gutanja; agluticija aglutinacija (lat. agglutinatio) nagomilavanje, skupljanje; fil. najniži stupanj aperceptivnog spajanja predo-džaba pri čemu, doduše, nastaje nova zbirna predodžba, ali njezini sastavni dijelovi ipak ostaju samostalne predodžbe; med. svojstvo imunog krvnog seruma da skuplja bakterije u gomilice (npr. kod tifusa); sljeplji-vanje rana pomoću tekućine koja ponovno spaja odvojene dijelove (lim-fa); gram. stapanje dviju riječi u jednu aglutinacija 34 agora aglutinacija (lat. aglutinatio) med. v. aglucija aglutinancije (lat. agglutinantia) mn. med. lijekovi za brzo zarašćivanje rana; sredstva za slijepljivanje aglutinativan (lat. agglutinare prilijepiti) koji srašćuje, koji zarašćuje, koji zaliječi; koji se priljepljuje, pri-Ijepni, s priljepcima; aglutinativni jezici lingv. jezici kod kojih se riječi tvore dodavanjem gradivnih elemenata na korijen riječi, npr. turski i dr. aglutinini (lat. agglutinare prilijepiti) mn. med. tvari koje nastaju u krvi pod utjecajem bakterija i krvnom serumu daju sposobnost izazivanja aglutinacije

aglutinirati (lat. agglutinare) slijepiti, prilijepiti, priljepljivati, sastaviti, srasti agma (grč. agma) lingv. naziv za glas n kad stoji ispred glasova k, g, h, (tada ga nesvjesno izgovaramo kroz nos) agnacija (lat. agnatio) krvno srodstvo, srodstvo po ocu agnat (lat. agnatus) rođak s očeve strane, rođak po krvi agnatičan (lat. agnatus) srodan po očevoj strani, po ocu agnatija (grč. a- bez, gnathos čeljust) med. nedostatak čeljusti agnominacija (lat. agnominatio) v. anominacija agnoscirati (lat. agnoscere) priznati (npr. potpis, mjenicu i si.) agnosticizam (grč. agnostos nepoznat) izraz koji obuhvaća veoma različite pravce (transcendentalni idealizam, pozitivizam i dr.) koji zastupaju gledište da je stvarnost nemoguće spoznati agnozija (grč. a- bez, gnosis spoznaja) psih. nesposobnost raspoznavanja, razumijevanja i označavanja pojmovima onoga što se zamijeti pomoću osjetila, npr. kad bolesnik predmete vidi, ah ih ne raspoznaje i dr.; fd. polazna točka Sokratove filozofije: "Znam da ništa ne znam" Agnus Dei (lat.) Jaganjac Božji, jedno od Kristovih imena (Iv 1,29) agofilomanija (tal. ago igla, grč. filos prijatelj, mania pomama, strast) izraz za strast ubadanja u venu i uta-kanje bilo kakve neškodljive tekućine kojom se zamjenjuje ubrizgavanje neke droge agogika (grč. ago vodim) glaz. naziv za postupne promjene tempa radi što življeg i plastičnijeg izvođenja glazbenog djela agometar (grč. ago vodim, metron mjera) fiz. v. reostat agon (grč. agon borba) gimnastičko, konjičko i glazbeno natjecanje kod starih Grka agona (grč. agonos neplodan) zem. crta koja na zemljovidu spaja mjesta na kojima je magnetna deklinacija jednaka nuli agonija (grč. agonia borba) smrtna borba; smrtne muke, izdisanje, stanje koje prethodi smrti; smrtni strah, očajanje agonist (grč. agonistes) borac, gimnastički, konjički i glazbeni natjecatelj kod starih Grka agonistarh (grč. agonistes, archos) nadzornik gimnastičkih, jahačkih i glazbenih natjecanja kod starih Grka agonistika (grč. agon borba) borba, natjecanje; borilačka, gimnastička, hrvačka vještina agonizam (grč. agon) borba, utakmica agonografvja (grč. agon borba, grafia opis) opis(ivanje) borbe agonotet (grč. agonothetes) redatelj gimnastičkih, konjičkih i glazbenih natjecanja kod starih Grka, sudac u borbi agora (grč. agora trg) 1. u starogrčkim gradovima: glavni trg; 2. narodna agorafobia 35 agrestan skupština starih Atenjana; mjesto gdje se ta skupština sastajala agorafobija (grč. agora trg, fobeo bojim se) med. nervozni strah od prelaženja preko trgova, ulica i uopće praznih prostora agracijacija (lat. aggratiatio) pomilovanje agrafa (fr. agraffe) 2. kopča, spona (kao nakit) agrafa (grč. agrafos nenapisan) 1. mn. teol. pojedine rečenice koje se navode kao Isusove riječi kojih nema u kanonskim Evanđeljima, ali ih navode drugi apostoli i crkveni oci (npr. Djela apostolska 20,35) agrafija (grč. a- bez, grafo pišem) med. gubljenje sposobnosti pisanja, bolest koja se javlja zbog nekih bolesti mozga Agram (njem., navodno od am Graben na jarku, na nasipu) staro njemačko ime za Zagreb agramatist (grč. a-grammatos) onaj koji ne zna pisati, nepismenjak agrar (grč. agros, lat. ager njiva, polje) opći izraz za pojmove koji obuhvaćaju poljoprivredu, zemlju, zemljišne odnose, zemljišne reforme, zakone i dr.; pasti pod agrar biti obuhvaćen odredbama zakona o agrarnoj reformi agrarac (lat. agrarius) zemljoradnik; pristaša zemljoradničke politike agrarizam (grč. agros, lat, ager njiva, polje) ekonomsko-politički pokret čiji je cilj unapređenje i zaštita poljoprivrede i poljoprivrednika od drugih grana proizvodnje (industrije i dr.)

agrarni (lat. agrarius) koji se tiče zemlje, zemljoradnički, poljoprivredni; agrarna reforma reforma koja se odnosi na zemljoposjed; ponovna raspodjela zemlje agravacija (lat. aggravare otežati) otežavanje, otezanje, pogoršanje; povećanje, pooštrenje, npr. kazne agreaža (fr. agreage) trg. nagrada posredniku; kurtaža agregacija (lat. aggregatio) nagomilavanje, nakupljanje, zbijanje; pridruživanje, primanje u neko društvo; izvanredna profesura agregat (lat. aggregatum skupina) min. masa koja je nastala putem sjedinjavanja više istovrsnih stvari, masa koja sadrži u sebi različne sastavne dijelove; mat. zbroj, iznos; meh. di-namo-stroj i motor, generator i motor agregatno stanje fiz. stanje u kojem se neko tijelo javlja, način spajanja i zbijanja dijelova po kojem se tijela dijele na čvrsta, tekuća i plinovita agregirati (lat. ad pri, grex stado, agre-gare) primiti u neko društvo, pridružiti; gomilati, nagomilati, zbiti, spojiti u jedno tijelo agreman (fr. agrement pristanak) pristanak države da primi određenu osobu za diplomatskog predstavnika neke druge države agrergografija (grč. agros njiva, ergon djelo, grafia pisanje, opisivanje) opisivanje poljoprivrednih sprava agresija (lat. aggressio) napad, napadanje; nasrtljivost, nasilje agresini (lat. aggredi) mn. med. neo-trovne tvari kojima bakterije, proizvodeći ih, svladavaju otpornost organizma agresivan (lat. aggressivus) nasrtljiv, koji je sklon napadanju, napadan, nasilan agresor (lat. aggressor) nasrtljivac, napadač, napadačka ili izazivačka strana agrest (tal. agro, agresto, lat. aseg ljut) sok iscijeđen iz nezrelog grožđa, upotrebljava se za ocat, limunadu i dr. agrestan (lat. ager njiva, polje, agres-tis) seljački, seoski; poljski; pren. grub, neuglađen, neobrazovan agrestija 36 agrometeorologij a agrestija (lat. agrestis poljski, seoski) seljaštvo, prostaštvo; grubost, neu-gladenost, neobrazovanost agri- (lat. ager) predmetak sa značenjem: poljoprivreda agricola čit. agrikola (lat.) seljak, poljoprivrednik agrikultura (lat. agricultura) zemljoradnja, ratarstvo, zemljodjelstvo agrikulturni (lat. agricultura) koji se tiče zemljoradnje, poljoprivredni; agrikulturni sustav v. fiziokratski sustav; agrikutturna kemija dio primijenjene kemije koji se bavi kemijskim uvjetima života korisnih biljaka (žitarica) i domaćih životinja; agrikul-turna fizika fizika primijenjena na zemljoradnju; agrikulturne države države u kojima su zemljoradnja i stočarstvo glavne privredne grana (suprotno: industrijske države) agriofag (grč. agrios divlji, fagein jesti) divljak koji se hrani sirovim mesom životinja, osobito divljači agriotimija (grč. agrios divlji, thvmos duša) divljaštvo, divlja ćud; luđačka sklonost ubojstvu Agripa (lat. Agrippa) 1. rimsko osobno ime; 2. med. nepravilan porođaj, kad dijete dolazi na svijet najprije nogama umjesto glavom; također: agrip-ski porođaj agripnija (grč. agrvpnia) med. budnost, nesanica, nespavanje agripnokoma (grč. agrvpnia, koma neprirodna pospanost) med. nesanica praćena velikom željom za spavanjem agro- (grč. agros, lat. ager) predmetak u složenicama sa značenjem: polje, poljski, poljoagrobaza (lat. ager polje, grč. basis temelj) kratica za agronomska baza (seoska poljoprivredna središnjica) agrobiologija (lat. ager polje, grč. bios život, logia znanost) dio biologije koji proučava uspijevanje i iskoristivost biljaka s obzirom na kakvoću zemljišta agrobotanika (grč. agros, botane trava) dio botanike koji proučava morfološke i fiziološke osobine kultiviranih biljaka agroekologija (lat. ager polje, grč. oikos kuća, logia znanost) znanost o smještaju poljoprivrednih površina

agrofitotehnika (grč. agros, fyton biljka, techne vještina) agr. vještina obrađivanja i uzgoja biljaka, osobito kultiviranih biljaka agrogeologija (grč. agros, ge zemlja, logia znanost) dio geologije koji skuplja i potanko obrađuje one dijelove geologije koji se tiču poljoprivrede agrokemija (agros, cheo lijem) dio kemije koji, na osnovi pokusa, ispituje utjecaj zemljišta na prehranu i sastav kultiviranih biljaka agrokemija (lat. ager polje, grč. che-meia) grana kemije koja se bavi proučavanjem kemijskih procesa i elemenata s obzirom na plodnosti zemljišta (npr. primjena umjetnih gnojiva i uporaba kemijskih sredstava, tj. pesticida radi zaštite raslinja i dobivanja većeg uroda agroklimatologija (grč.) grana klimatologije koja proučava klimatske elemente i varijacije koje utječu na razdiobu biljnog svijeta na površini Zemlje agromaksimum (lat. ager polje, maximum) najveća količina zemljišnog posjeda koju smije imati neki pojedinac agromanija (grč. agros, mania pomama, ludilo) strasna ljubav prema zemljoradnji agro melioracija njegovanje tla racionalnom obradom, gnojivima, zaštići-vanjem od erozije i si. agrometeorologija (lat. ager polje, grč. meteoron koji se nalazi u zraku, logia znanost) grana meteorologije koja Agron 37 ahreja proučava vremenske elemente i pojave koje utječu na razvoj usjeva Agron kralj svih Ilira u 3. st. pr. n. e., muž glasovite Teute agronom (grč. agronomos) poljoprivrednik, osobito: inženjer poljoprivrede, školovan poljoprivrednik agronomija (grč. agronomia) znanost o obrađivanju zemlje, racionalna zemljoradnja a gro pedologija (grč. agros, pedon zemlja, tlo, logia znanost) znanost koja proučava fizička, kemijska i biološka svojstva zemljišta u vezi s racionalnim podizanjem kultiviranih biljaka agrostemin (lat. agrostemma) kem. al-kaloid koji se nalazi u sjemenu kukolja agrostografija (grč. agros polje, grafo pišem, opisujem) opisivanje trava agrostologija (grč. agros polje, logia znanost) znanost o travama agrotehnika (grč. agros, techne vještina) poljoprivredna tehnika, znanost koja proučava načine uzgajanja biljaka na različitim zemljištima radi dobivanja visokih, stalnih i po kakvoći dobrih prinosa Ah znak za amper-sat Ahasver (hebr. Achaschverosch) starozavjetni oblik imena perzijskog kralja Kserksa; kasnije je ovim imenom nazvan i Vječni Žid, tj. čovjek kojega je, prema legendi, Bog prokleo da ne može nikad umrijeti ni smiriti se, nego mora vječno lutati ahat (grč. achates) min. vrsta dragog kamena, mineral sastavljen od više vrsta kvarca (kalcedona, karneola i dr.), s veoma šupljikavim kalcedon-skim slojevima, tako da mogu upijati boje zbog Čega su u trgovinama najčešće umjetno obojeni; služi za nakit ahatizirati (grč. achates) dati nečemu preljeve boja i šare kao kod ahata, izraditi da izgleda kao ahat aheman (grč. a-, cheo lijevam, chemeia) pr. fiz. koji slabo ili nikako ne propušta onaj dio svjetlosnih zraka koji izaziva kemijske promjene na nekom tijelu ahemanzija (grč. a-, chemeia) fiz. svojstvo nekog tijela da slabo ili uopće ne propušta svjetlosne zrake koja imaju kemijska djelovanja ahidrija (grč. a-, hydor voda) nedostatak vode, oskudica u vodi, bezvod-nost Ahil (grč. Ahilleus) mit. najveći grčki junak u Trojanskom ratu, sin Peleja i božice Tetide ahilija (grč. a-, chylos sok) med. bolest želuca zbog nenormalnog izlučivanja želučanog soka; sastoji se u tome što u želučanom soku nema dovoljno sol-ne kiseline i nekih fermenata Ahilova peta Ahil je mogao biti ranjen samo na jednome mjestu, i to na peti; otuda: slabost, slaba strana, mana nekog Čovjeka; Ahilova tetiva anat. najjača nožna tetiva koja se spušta od stražnjeg dijela lista do pete ahimsa (sanskrt. ahimsa "ne povrijediti") osnovni moralni zakon budizma, hinduizma i jainizma: zabrana ubijanja živih bića ahipnija (grč. a-, hypnos san) med. nesanica, nedostatak sna; prid. ahipni-čan

u zendskoj religiji i Zaratustrinom naučavanju: simbol negativnog načela. bog i praizvor svega zla. Einlage) uložak koji se stavlja u obuću kod ravnog stopala i si. najveći i poslije Ahila najhrabriji grčki junak pod Trojom. Gericht jelo) u nacističkoj Njemačkoj: propis koji utvrđuje da se nekoliko dana u tjednu mora u domaćinstvima i restoranima kuhati samo jedno jelo (ili: više jela u jednom loncu). ed memoar (fr. International Association of Art Critics Aida glavna junakinje znamenite Ver-dijeve istoimene opere (ime nema posebno značenje. Einsteinu) ajntopfgeriht (njem. bljedilo. ahyr posljednji) drugi svijet. Deckel poklopac) povoj. aidememoire fi^lj. nakon eksplozije hidrogenske bombe. nakon Ahilove smrti uzalud je želio dobiti njegovo oružje te je zbog toga poludio i ubio se od žalosti ajerkonjak (njem. Eingemachtes) vrsta krepke juhe s mesom i drugim dodacima. ajnleger (njem. kralja salaminskog. izmislio ga je Verdi) aide čit. eins jedan) vrsta kartaške igre ajngemahtes (njem. AICA kratica za Association Internationale des Critiques d'Art (fr. Acquired Immunodeficiency Syndrome) sindrom stečene imunodefitijencije. znak E i Es (naziv prema A. lat. dobar i mudar savjetodavac ahlis (grč. Kaffee kava) ledena kava Aka Larencija 39 akatalektičan stih . igraća karta osmica i dr. postignuta ušteda davala se za ratne potrebe. acholos) med. Eis led. achlys) tama. boja kože) med. skraćenica od. Aias) mit. slabokrvnost Ah rim an 38 ajskafe Ahriman (perz. aitia uzrok. ajnpren-juha prežgana juha ajnštajnij kemijski element otkriven 1952. aide. vječni protivnik Ormuzda Ahter (njem.ahiret (tur. Topf lonac. magličasta mrlja na rožnici oka Ahmozis egipatski naziv za Mojsija aholija (grč. npr. sin Telamona. acht osam) osmica. pomaganje. zbog izostanka imunosnog odgovora na virus HIV (Human Immunodeficiency Virus) koji u organizam dospijeva preko ozlijeđene sluznice ili krvnim preparatima. pržena izmučena jaja Ajfelov toranj v.) mit. a-. med. ein jedan.) podsjetnik AIDS (engl. zagrobni život Ahitofel (hebr. ein jedan. einlegen staviti) tisk. tablični mu je broj 99. Eiffelov toranj ajmpindekl (njem. pren.) ime mudrog savjetnika kralja Davida. actus Čin) kazališni komad u jednom činu ajnc (njem. logia zna* nost) v. otokom limfnih žlijezda. danas: muzej u Carigradu Ajant (grč. radnik koji stavlja arke u tiskarski stroj.) Međunarodno udruženje umjetničkih kritičara. ugrožene su promiskuitetne osobe. kasnije proizveden u ciklo-tronu i nuklearnim reaktorima. za-frig. ajntopfesn ajnjeriger (njem. lat. dio tiskarskog stroja koji služi za stavljanje papira u stroj ajnpren (njem. Einbrenn) zaprška. u v^stu: suigrač. Eier jaja. jastuk u koji se stavlja dojenče ajnakter (njem. prestanak izlučivanja žuči ahreja (grč. općom neotpornošću organizma. iskrivljenje kotača na biciklu (kotač nalikuje na brojku 8). poglavica zlih duhova. pomračenje vida. gubitkom tjelesne mase. einbinden uvezati. adiutare) pomoć. partner. Eirspeise) omlet. Hagia Sofia Sveta Sofija) prije: poznata kršćanska bazilika. fr. ujušak ajnlag (njem. engl. bolest se očituje vrućicom. kajgana. ein jedan. chros koža. đačkom roku) ajskafe (njem. homoseksualci i ovisnici o drogama koji razmjenjuju intrav^n-ske injekcije aitiologija (grč. cognac rakija od vina) liker od jaja i konjaka (vinjaka) ajeršpajz (njem. Jahr godina) točnije: Einjährig-Freiwilliger "jednogodišnji dobrovoljac" (austrougarski vojni obveznik na tzv. etiologija Aja Šonja (od grč. ed (fr.

ovaj čovjek bio je vlasnik vrta o kojem je riječ pod 1. osobito protestant akaustičan (grč. velikoj školi (sveučilištu. član udruženja za unapređenje znanosti i umjetnosti akademizam (grč. accelerare) ubrzati. lat. školski. obrazovan na visokoj školi. Acca Larentia) u starorimskoj mitologiji: žena pastira Faustula s kojim je odgojila Romula i Rema (njih je.. nepojmljiv. promjena kože zbog neprirodnosti sluz-noga sloja pokožice. akademia) u likovnim umjetnostima: smjer kod kojega je težište u strogom pridržavanju tradicionalnih (antičkih) umjetničkih oblika i pravila. akademski građanin polaznik. 2. accelerativus) ubrzan. akairos nezgodan. prostor predočen kao materijalni element. odgojila vučica) akacija (grč. koji se tiče akademije 4. visoka škola za znanost ih umjetnost. tj. akampsia) negipkost. kao što su bradavice. nenaklonost prema čistoći.) fil. dakle. a-. kardia srce) fiziol. zbirka satiričnih podrugljivih pjesama akantopelvis (grč. nestalan. grafia pisanje) med. koji se tiče ove. me-kuštvo akarijaza (grč. riječ akakia znači nevinost) akademija (grč. "zgrčenost. koji ubrzava. koštane izrasline u zdjeličnoj šupljini koji sužavaju zdjelicu i otežavaju porođaj akantoza (gr. bodljikava zdjelica. akademikos) polaznik neke visoke škole za znanost ili umjetnost. akantha bodlja. pren. neshvatljiv akatapoza (grč. ubrzavati . akademska rasprava strogo znanstvena rasprava. akataleptos) nedokučiv. akatharsia) nečistoća. vrt u blizini Atene gdje je Platon poučavao u svojoj filozofiji. akatalepsia) nesposobnost shvaćanja biti neke stvari.) 1. svečana priredba u slavu nekog značajnog događaja ili neke osobe akademik (grč. po naučavanju Upani-šadat etar. a-katalekti-kos) poet. 3. pelviš zdjelica) med. nesposobnost vršenja bilo kakvih računskih operacija (najčešće se javlja kod organskih oštećenja mozga) akampsija (grč. a-kaustos) nesagorljiv. med. student sveučilišta akairologija (grč. koji pripada akademiji 4. nepravilan (za groznicu) akatolik (grč. papilomi i dr. čekinja. acceleratio) fiz. nečistoća krvi akatastatičan (grč. a-katastatos) nepostojan. lat. 4. usiljen. Platonova škola. med. upotrebljava se u farmaciji kao sredstvo za ublažavanje na-draženosti sluznice. prema legendi. neprikladan govor akalkulija (grč. smetnja površinskog osjeta — bolesnik se osjeća kao da ga netko bode iglicama akantologija (grč. kataposis pijenje) med. akarpia) neplodnost akašaUnd. neshvaćanje. nemogućnost sređivanja riječi u rečenice (pri pisanju) akatalektičan stih (grč. akademikos) koji pripada visokoj.Aka Larencija (lat. akardija (grč. 5. a ne. kata. logia govor) ht. a-. nemogućnost pijenja ili gutanja akatarzija (grč. akademia od osobnog imena Akademos. neuredan. ne-dostatk srca. akakia) bot. bod-ljika. Platonova filozofija. kod slobodnih zidara: simbol čednosti i nevinosti (po tome što grč. akantha bodlja. bez unošenja samostalnih osobnih osjećaja i shvaćanja. med. ubrzanje. omanje trnovito drvo koje pretežito raste u Africi i Australiji. med. u nezgodan trenutak. nedostatak razumijevanja. kao "prostorna supstancija". akantha trn. ubrzavajući akcelerirati (lat. malodušnost. ubrzavanje akcelerativan (lat. ukočenost udova akantestezija (grč. potres mozga akataleptičan (grč. krut. calculare računati) med. aisthanomai osjećam) med. pren. nezapaljiv akceleracija (lat. akantha bodlja) med. a-. akari grinja) vrsta šuge kod domaćih životinja (uzročnik je jedna vrsta grinja) akarpija (grč. osnovna mu je karakteristika oponašanje antičkih uzora akademski (grč. akaša je ono iz čega sva bića' proizlaze i u što se vraćaju akatagrafija (grč. udruženje znanstvenika i umjetnika radi unapređivanja znanosti i umjetnosti. logia govor) nezgodan. praćena hiper-trofičnim promjenama na koži. akatholikos) kršćanin koji ne pripada katoličkoj vjeri.. stih klasičnih pjesnika kod kojega je posljednja stopa potpuna akatalepsija 40 akcesist akatalepsija (grč. nepriličan.

druga nagrada. sporedna nagrada akcesoran (lat. acceptio) primanje. accepta) mn. fr. koji nema veze s biti stvari akcija (lat. od dviju ugova-račkih strana. accepti latio) trg. koji se tiče djelovanja. sloga ili neke riječi putem naglašavanja. prihvaćanje. djelatnost. acceđere) pristup. posebni tiskarski poslovi za koje se traže stručno osposobljeni slagari. djelovanje. accessio) pristup. prihvatljivost akceptilacija (lat. slučajna osobina nečega (za razliku od esencije ili supstancije). stavljanje znakova za naglašavanje riječi (akcenata) akcentuiranje (lat. accidere) mn. acceptibilitas) prim-ljivost. djelatni. fini. poduzetnost. prihvatiti. vlasnik dionica nekog trgovačkog ili industrijskog poduzeća. med. prihodi. sporedan posao. senzal akcionirati (lat. optuživati . ono što još prioa-da glavnoj stvari. akcentuacija akcentuirati (lat. akcent akcentuacija (fr. slog ili riječ). actio rad. accidere dogoditi se) nebitna. disciplina koja se bavi naglascima (akcentima). accidentalia) slučajnosti. akcept akceptant (lat. tisk.društvo društvo vlasnika akcija (dionica) nekog poduzeća kojima je cilj zajednički rad i zajedničko privređivanje. prihvaćen) potpis na mjenici kojim se potvrđuje da potpisnik svojim potpisom jamči za uplatu mjenične svote u određeno vrijeme. pribli-ženje. accessorius) sporedan. trg. accentuation) gram. grč. član nekog akcionarskog društva akcionarske. action) radnja. acceptus primljen. staviti. logia znanost) gram. acceđere pristupiti. sporednosti akcionar (fr. usvojiv akceptacija (lat. akcijski radijus zrak. udaljenost koju zrakoplov može prijeći (s povratkom na polaznu točku) bez spuštanja i uzimanja goriva akcindentalije (lat. sporedna. usvojeno značenje neke riječi akcept (lat. accessus pristupanje. accidere. primljena mjenica akcepta (lat. na probu akcesit 41 aklamirati akcesit (lat. riječ kojom se izražava primanje mjenice. acceptabilis) prim-ljiv. priznati. v. v. acces-sit) pohvalnica (učeniku pri dodjeljivanju nagrada u školi). vrijednosnih papira i si. accentus) gram. dohoci akceptabilan (lat. priključak. naglašavati. accidens. actionnarie) trg. accentus) naglasiti. naglasak (sloga ili riječi). obrazaca. udio s određenim kapitalom u kakvom privrednom ili trgovinskom poduzeću i dokument o tom udjelu akcijski (lat. actio tužba) tužiti. accelerare ubrzavati. napadaj groznice akcesija (lat. paciscenata. stavljat: naglaske (akcente) na riječi akcepcija (lat. grč. accentus naglasak) gram. prihvatljiv. slučajne osobine neke stvari. accidentialis) nebitan. stupanje na vlast akcesist (lat. uzgredan. slučaj akcidentalan (lat. prilaz. actio. eng. unošenje u knjigu nekog duga kao plaćenog prije nego što je stvarno plaćen akceptirati (lat. pripravnik u službi ili zvanju.. accentus naglasak. slučajan. optužiti. odobriti. accessus. posrednik. pristup) početnik. naglašavanje. primanje nekog pravnika u sud radi praktičnog vježbanja. znak za obilježavanje naglaska akcentologija (lat. acceptare) primiti. izrada tablica. akcidencija (lat. slučajna zarada akcident (lat. metron mjera) instrument za mjerenje ubrzanja c akcent (lat. usvajanje. stupanje u neku službu radi stjecanja prakse u poslovima. actionator) tužitelj. trasat akceptibilitet (lat. jedna je promitent — ponuditelj. onaj koji prihvaća mjenicu. a što bi moglo biti i drukčije pa da se bit te stvari ne promijeni. pomoćni akcidence (lat. sporedan. dioničar. čovjek koji je primljen u službu kao pripravnik.akcelerometar (lat. dionica. akceptirati mjenicu obvezati se na plaćanje mjenice pismenom zabilješkom na samoj mjenici akces (lat. acceptans) primatelj (kod svakog ugovora. djelovanje) radni. istaknuti (glas. stoje promjenjivo ili slučajno u nekoj stvari. društvo osnovano na podlozi uplaćenih akcija akcionator (lat. accidentia) ono što nije bitno. a druga akceptant — primatelj). koje nisu bitne. acceptatio cambii) primanje mjenice. isticanje u govoru nekog glasa.

collum vrat. sprava za mjerenje stupnja jačine osjetila sluha. razumjeti. potrošarinu. accoler) obgrliti. acclamare izvikati) odobravati uzvikivanjem. kirurgija akizam (grč. accollata. ne lomi zrake aklimatizacija (lat. kome kosa) med. akefalos bezglav) sanjar. prijelomno stanje u razvoju bolesti. accommodatio) prilagodba. opaziti. aceise). logia znanost) znanost o lijekovima. prilagodba biljki i životinja nekom dotle stranom podneblju. blepo vidim) med. podmiriti dug akompanjator (fr. akedeia) v. shvatiti. a-. trg. klicanje. sljepilo za plavu boju akinezija (grč. halucinacija sluha pri kojoj bolesnik čuje nepostojeće zvukove akoemetar (grč. gotov . aceridi akezija (grč. aceise. ret. aceise) onaj koji plaća prirez. lat. kvanos tamno-plav. akoe sluh) med. gnosis poznavanje) međ. udobno smjestiti. aceise) odrediti prirez. accompagner) pratiti. ergon djelo) med. Čuti. prilagođavanje. ćela. znanost o liječenju rezanjem. fr. glaz. acclimatisatio) pri-lagodavanje tuđem podneblju. kritično. (u vrijeme Stolipinove reakcije). med. 1889—1966) akoazma (grč. fr. ake liječenje. akos lijek. acelamatio) burno odobravanje. tisk. prilagođavati se podneblju. kad se netko pravi da za nešto ne mari.) izvršiti izbor ili usvojiti kakav prijedlog jednoglasno. znak koji spaja više nota koje treba istodobno svirati akolirati (fr. osjećati. do kojih ne može. akkizomai pretvaram se) pretvaranje. najpoznatija predstavnica: lirska pjesnikinja Ana Ahmatova (pravim imenom Ana Andrejevna Gorenko. npr. par aklamasjon (fr. glaz. izravnati. akos hjek. opažati.akcipirati (lat. par acelamation čit. poreznik akedija (grč. aceisa. poravnati. bez pojedinačnog glasovanja aklamirati (lat. accommodare. akuo čujem. acedija akefal (grč. akomodacija oka prilagođavanje očne leće različitim udaljenostima gledanja akomodirati (lat. akesis) v. navikavanje na tuđu klimu. accompagner) pratitelj akompanjirati (fr. acezija akianoblepsija (grč. udomaćivanje aklimatizirati (lat. kad medvjed za žute kruške. accidere događati se) prirez. accompli) završen. metron mjera) med. pren. izgladiti. acclimatisare) prilagoditi se. jsl akomodacija (lat. staviti u zagrade. porez na potrošnju akcizirati (fr. udomaćiti akme (grč. urediti. znanost o operacijama. naviknuti se na neku tuđu klimu. porez na potrošnju akcizant (fr. osjetiti. acenonoet akeridi mn. farm. koji ne prelama. izabrati aklastičan 42 akordeon bez pojedinačnog glasovanja. pristankom svih. aecipere) primiti. akme vrhunac." aklamacija (lat. akumetar akognozija (grč. o sredstvima zn liječenje rana akomija (grč. čovjek koji ne trpi ničiju vlast akenonoet v. poznavanje sredstava za liječenje rana akolada (lat. šiljak) med. sprovoditi. vršak. javila se nakon revolucije 1905. akinesia) nepokretljivost. ukočenost jednog ili više udova. aklestos neotvoren) opt. uzetost živaca akirija (grč. pratiti nečije pjevanje (solo) instrumentom akompli (fr. naučiti akciza (fr. accommoder) prilagoditi. kaže: "Nisu ni bile zrele. spojiti više stavki u trgovačkoj knjizi akologija (grč. pozdravljati klicanjem aklastičan (grč. pren. v. akvria) uporaba riječi u prenesenom smislu akiurgija (grč. a. oporezovati akcizor (fr. akmeizam struja u ruskoj književnosti koja se pridržavala načela "umjetnosti radi umjetnosti". zagrada. accolade zagrljaj) svečani udarac mačem po ramenu novoproglašenog viteza. zagrliti.

nereligiozan akonitin (grč. fr. lat. kosmios uredan) neurednost. kosmos svemir) filozofsko shvaćanje po kojem postoji. združenje akorporirati (lat. accrementum) prirast. nagoditi se sa zajmodavcem u slučaju nemogućnosti urednog plaćanja duga. akreditirati se steći ime. završiti. g. accređitare) ovlastiti. accreditivum) punomoć. do određene visine stavi na raspolaganje novac na račun izdavača toga pisma (akre-ditivno pismo). a-. kreditno pismo koje glasi na više osoba ili trgovačkih kuća u raznim mjestima akrement (lat. ugađač glazbala akordeon (tal. suglasnost. usuglašavati. dati kredit. bolestan izgled lica akozmizam (grč. otvoreno pismo kojim se primatelj pisma umoljava da predavaču. kotvledon udub-ljenje) mn. accomplir) zaokružiti. accostare) pristati uz obalu (brod). a ne. fagos onaj koji jede) skakavcojed. a-. žice). accordeur. acer ljut) farm. urođena nakaznost glave. akratopege (grč. uz. a conto). accordoir) glaz. sloga. uzimanje predujma. akordirati 43 akroakordirati (fr. na ime zarade ili primanja. slabost) nedovoljna sposobnost vladanja samim sobom akranija (grč. krateia nemoć. uzimanje unaprijed. poravnati se. dopustiti. samo Bog. svota koja se uzima na račun. dok su sve ostale stvari. predujmiti akonto (tal. trpki lijekovi . thermos topao. accord. posebni način plaćanja radnika. kranion lubanja) fizi-ol. prilagođavanje glazbenih instrumenata akorporacija (lat. pisanju. suprotno: ateizam akr (engl. samo modifikacije božanstva. stići brodom akotiledone (grč. priznati akordoar (fr. povećanje. na ime zarade ili primanja. upotrebljava se kao sredstvo protiv reumatizma kod neuralgičnih bolova akontacija (tal. a-. poravnanje. pripojiti. prvi put napravljena 1829. a ne nadnicama. me-treo mjerim) točno mjerenje . klobučić. ovjera. akribes točan. opunomoćiti. pridružiti akostati (tal. akris skakavac. kao jedino što doista živi.akomplirati (fr. accorporatio) spajanje. prinova. akribeia) točnost. ugovor. vruć) tople ljekovite vode koje sadrže malo otopljenih mineralnih tvari. biljke bescvjetnice ako zmija (grč. metron) sprava za točno mjerenje veoma malih predmeta akribometrija (grč. bez religije. Aconitum napellus) kem. tal. sporazumjeti se. lat. otuda: dati neki posao u akord plaćati taj posao po komadu. a-. povjerenje akreditiv (lat. accorder) usuglasiti. akridofag (grč. upotpuniti akonfesionalan (grč. porast akrescenzija (lat. predujam akontirati (tal. slaganje. alka-loid koji se nalazi u korijenu raznih vrsta jedića. pripajanje. točnost u govoru. pa i sam svijet. cirkularni akreditiv akreditivno. bez istinske stvarnosti. akrecija akribija (grč. "po svršenom komadu". accorda-tore) glaz. a-. med. a ne nadnicom. povjerenje. istraživanju i uopće u životu akribometar (grč. kad se dijete rodi bez jednog dijela ili bez cijele lubanje akratoterme (grč. akoniton jedić. a conto) uzimanje na račun. vilica za usuglašavanje. accoporare) spojiti. prilagoditi (glasove. accor-dium) glaz. slagati. a conto) v. postići. savjesnost. tj. temeljitost akribologija (grč. ljuti. akribologeomai biti točan ili temeljit u istraživanju) savjesnost. accordo) ručna harmonika na razvlačenje. unaprijed. ugodno suzvučje triju ili više tonova. uzeti (ili: uzimati) na račun. confes-sio priznanje) bez vjere. pege izvor) hladne ljekovite vode akreditirati (lat. lat. bezvjeran. crescere rasti) prirast. pogodba. glas. akribes točan. brižlji-vost. accordo. akreditiranom. složiti. nečistoća. a konto akord (tal. ad kod. akratos jak. acre) engleska mjera za površinu = 4840 kvadratnih jardi (4047 m2) akracija (grč. ovjeriti. plaćati po svršenom poslu. bot. odobriti. bljedilo. ne nadnicom akordator (fr. onaj koji se hrani skakavcima akrije (lat. u punoj snazi.

lithos kamen) drveni kipovi kod kojih su krajnji dijelovi (glava. namjerno izvedeno okretanje u zraku (ne spada u ona okretanja koja se izvode tijekom normalnog letenja) akrobat (grč. šiljat. optuživanje. v. postupak pri radu kiselinama akrogrami (grč. achromatos) bezbojan. lubanja sa šiljastim tjemenom akrokolije (grč. akrobateo idem na prstima) vještina izvođenja tjelesnih vježbi kojima je cilj razvijanje snage. grafia pisanje) tisk. akromegalija akromion (grč. akroamatikos) koji je određen za slušanje.akriminacija (lat. akroama) nešto što se čulo ili što se treba čuti. chroma boja. zarazna bolest koja se sastoji od boli i utrnulosti udova. akromia) anat. akros. nekritičan akrizija (grč. opos oko) sljepilo za boje. bistra i veoma ljuta mirisna tekućina koja se stvara suhom destilacijom glicerina i nekih masti akroliti (grč. pelivan akrobatika (grč. jezika. a-. daltonizam akromatopsija (grč. syllabe slog) stihovi koji počinju posljednjim slogom prethodnog stiha akroničan (grč. acer oštar. grubost. akropo-stija akrodinija (grč. nosa. acrimonia) oštrina. med.(grč. akro-. ruke i noge) od kamena akromatičan (grč. a ne. nesposobnost razlikovanja boja akromazija (grč. okrivljivanje akrimonija (lat. karpos plod) bot. razjaren) jarost. mikros malen) med. akromion. akros. kefale glava) šiljastost glave. lopatica. akritos neodlučan) koji nema sposobnost prosuđivanja. zrak. gipkosti i okretnosti akrobistija (grč. usnica. akros) predmetak u složeni-cama sa značenjem: krajnji. akros. otpornosti. na snijegu) akromazija (grč. orao vidim) med. oleum ulje) kem. megas velik) med. accriminatio) optužba. razjarenost akrokarpičan (grč. chronos vrijeme) koji ne zavisi o vremenu. akrobistia) v. gornji. supr. akros. teško razumljiv. usmen. akros. anat. chroma boja. a ne. chroma boja) opt. gorčina akritičan (grč. potpuno sljepilo za boje. med. a-. čistoća boja. neodlučnost. akros.krajnji. akro-gramma slovo) pjesme kod kojih stihovi počinju posljednjim slovima prethodnog stiha akroholija (grč. koji propušta (prelamanjem) bijelu (složenu) svjetlost ne razlažu-ći je u njezine sastavne boje (komponente) akromatičnost (grč. također: bolesno zadebljavanje kostiju i mekanih dijelova tijela akromikrija (grč. bezbojnost. akros. krajnji udovi tijela akrolein (lat. odvne bol) med. chroma boja) opt. akrobateo idem na prstima) vještina koju izvodi akrobat. osobito krajnjih akrografija (grč. a-. v. u obliku predavanja. osobito na njihovim vrhovima. chroma boja) stvaranje slike bez obojenih rubova (svojstvo optičkih sustava) akromatizam (grč. znalac u skakanju i prevrtanju u zraku. akroma-tičnim lećama). akrocholos jarostan. a-. chroma boja) pomanjkanje normalne pigmenatacije kože. šiljast akroama 44 akroničan akroama (grč. koji nosi plod na vrhu akrokefalija (grč. bljedoća. monos jedini. akros. neodređenost stanja bolesti akro. kolon ud) mn. akrobateo idem na prstima) plesač na užetu. razgovor koji je ugodan uhu (osobito za vrijeme jela kod starih Grka). otklanjanje boja. privremena bljedoća uzrokovana boravkom na nekim zasljepljivim površinama (npr. bljedilo. pleće akromonosilabe (grč. ruku i nogu. ops. akromazija akromatopsija (grč. akromatizam akromegalija (grč. akro-amatično predavanje strogo znanstveno predavanje (za razliku od popularnoga). opt. koji nije u akronim . donje čeljusti. poništenje boja (akromatičnim prizmama. akrisia) nedostatak u sposobnosti rasuđivanja i ocjenjivanja. predavanje koje se sluša bez prekidanja (za razliku od onoga koje je u pitanjima i odgovorima) akrobacija (grč. predavanje akroamatičan (grč. bezboj-nost. sićušnost udova. urođena povećanost udova koja se sastoji u nezgrapnosti i izobli-čenosti lica. a ne.

actor vršitelj. staviti ad acta (čit. axine sjekira. aktis zraka. acta od agere djelovati. sudionik u nekom događaju akti 46 aktivirati akti (lat. lat.) veliki slatkovodni vodozemac u Sjev. actus. akroposthia) gornji dio kožice na muškom udu. gradska tvrđava u Ateni i ostalim grčkim gradovima akropostija (grč. akros) fil. onyma ime) kratica sastavljena od početnih slova ili početnih slogova neke složene riječi ili više riječi. tj. znak Ac aktinije (grč. acteur. akta apostolorum (lat. osobito u sudu. axioma) neposredna jasna znanstvena spoznaja. manteia proricanje) proricanje po sjekirama aksiologija (grč. težnja za onim što je najviše u spoznaji (teorijski akrotizam) i djelovanju (praktični akrotizam) akrozofija (akro-sofia) najviša mudrost akselband (njem. aksiom aksist (njem. farm. akros. djela. akroterion) arhit.-lat. tj. spoznaja koja se ne može dokazati. v. act. akšam večer) sumrak. slika ili kip golog ljudskog tijela. ne raditi po njoj ništa. moruzgve. bez kostura. traka) voj. Aktaion) kod starih Grka: lovac kojega je božica lova Artemida pretvorila u jelena (jer ju je promatrao dok se kupala) pa su ga rastrgah vlastiti psi akter (fr. Achsel rame. večernji akronim (grč. osovinski aksilarni (lat. actum. axis osovina. npr. kad su dvije količine jednake trećoj. koji se događa navečer ili kad se spušta noć. eng. gornji dio. acte) djelo. ungere mazati) mazivo za osovine ili kola. salo akšam (tur. očita istina. javni činovi. nesuvremen. djela apostola. čiček cvijet) biljka noćurak (Mirabilis jalapa) akt (lat. teorija vrijednosti. lat. državnim ustanovama itd. osovina. akros.) mn. pretres.) mn. timologija aksiom (grč. odstraniti je. acta publica čit. zahtijevam. axon os. aksolotlo aksonometrija (grč. u likovnoj umjetnosti: crtež. kaz. akta publika (lat. tražim. vrpca koja pada s ramena na prsa. radioaktivan element. metria) mjerenje osovine kod geometrijskih tijela aksungija (lat. Achse osovina) "osovinaš". axis osovina.45 akter svoje vrijeme. akrobistija akrostih (grč. spisi koji se tiču nečega. akrostichos) pjesma kod koje početna. pri obre-zivanju se odreže. mast. biljke i životinje kao ukrasi na vrhu. obično žive pojedinačno i Često se odlikuju lijepim bojama . osobito sudski čin. čin.: nijedna tvrdnja ne može istodobno biti i točna i netočna. axioo cijenim. rasprava. logia znanost) fil. akro-polis) gornji grad. os) osni. neku stvar ili molbu smatrati svršenom. axenia) negostoljubivost. akta) priključiti aktima. u nekim vojskama služi kao oznaka posebne službe (npr. činovi.. istraživanje prauzroka. Americi i Meksiku. "osovine Berlin-Rim-Tokio" koja je uvukla svijet u strahote Drugog svjetskog rata aksolotao (meks. javni spis Akteon (grč. doba od zalaska sunca do potpunog mraka. četvrta dnevna muslimanska molitva (večernja). axios vrijedan. a i ne traži dokaza jer je očita (npr. a katkad i krajnja slova stihova daju neko ime ili neku riječ akroterij (grč. kao i ostalih perifernih dijelova tijela akropola (grč. oni koje se tiču države aktinidija (grč. axilla pazuho) pazušni aksinomantija (grč. vrh zgrade. fr. izvršitelj) glumac. ZET = Zagrebački električni tramvaj akropatija (grč. opći naziv za bolesti na krajnjim dijelovima ruku i nogu. redni broj 89. sljemenu zgrada akrotizam (grč. actinaria) zool. pr. mekanog tijela. morske životinje iz porodice koralja. stožerni časnik) aksenija (grč. akseničan aksijalni (lat. akšam-cvijet biljka pupoljica (lat. Oenothera biennis). negostoprimstvo. Band vrpca. naučavanje o vrijednostima. onda su i među sobom jednake) aksiomatika sustav aksioma. akšam-čiček (tur. atomska težina 227. čin. koji vrijedi. designacija akata popis akata koji se nalazi u jednoj bilježnici. aktis zraka) kem. raditi) mn. stanje prije obre-zivanja (kod Zidova). posljednjeg uzroka stvari. pristaša Hitler-Mussolinijeve politike tzv. pathos bolest) med. svaki svečani javni čin.) biljka srodna limunu od kojega je znatno bogatija vitaminom C aktinij (grč. acta apostolorum čit. mn.

aktivizam je moralni (etički) zahtjev da čovjek ne smije mirovati sve dotle dok ljudska priroda. aktiv 2) aktivitet (lat. sprava za mjerenje jačine rentgenskih zraka pomoću selena aktinomikoza (grč. pristaša ak-tivizma. activa) trg. oni koji stanuju na obali. nevidljive zrake aktiti (grč. marljivost. prenosiva i na ljude. koji kemijski djeluje. aktinske zrake zrake s kemijskim djelovanjem. kinetička energija . djelovanje. 2. activare) staviti u djelovanje. danas: trgovinska djelatnost nekog naroda koja i uvoz i izvoz proizvoda vrši vlastitim kapitalom i vlastitom radnom snagom. aktinos sunčana zraka. liječenje zrakama aktinski (grč. tužitelj. praktično. primorci aktiv (lat. u djelovanju. okretan. jednočinka. actus radnja) 1. imovina. ultravioletne. okretnost. djelatnost. radinost. aktis zraka. dramsko djelo u jednom činu. koji se odnosi neposredno na današnjicu. activus. suprotno: pasivna trgovina aktivnost (lat. actualis. fil. mykes gljiva) med. član aktiva (v. grafia opis) proučavanje zraka. od kojih vlasnik ima koristi. zarazna bolest najprije primijećena kod konja. koji označava djelatnost) 1. aktinos zraka) fiz. radi aktivist (lat. radni aktive (lat. vrijedan. ili su mu čak na štetu aktivirati (lat. današnji. ultraljubiČaste zrake. ubrzavati. pospiješiti. aktis. fr. aktivitet aktor (lat. agere djelati. ultraljubičastih zraka da izazovu kemijske promjene. activus) 1. skupina najdjelatnijih članova neke organizacije aktiva (lat. pozitivni sastavni dijelovi nekog imanja. također: instrument koji bilježi promjene (varijacije) u jačini sunčanih zraka aktinografija (grč. gramma slovo) rentgenska slika. revnost. zastupnik aktovka (lat. thera-peia liječenje) med. ispitivanje. instrument za mjerenje jačine kemijskog djelovanja nekog svjetlosnog izvora (aktinometar). elektron) elektricitet što ga u kristalima izazivaju svjetlosne ili toplinske zrake aktinograf (grč. onaj čija su potraživanja veća od dugovanja. Aktschluss) završetak dramskog čina (osobito: efektna završna scena) aktuacija (lat. metron) fiz. aktis. izdavatelj punomoći. ubr aktivist 47 akupiktura zati. activus) v. djelovanje nekog lijeka na organizam aktualan (lat. metron) fiz. još u službi. ispitivanje pomoću rentgenskih zraka aktinogram (grč. goveda i svinja. raditi) fil. 2. nekretnine). koji djeluje. morfe oblik) bot. advokat. istinit. grafo pišem) fiz. za razliku od pasiva. sprava kojom se mjeri jačina Sunčevog toplinskog zračenja aktinometar (grč. tj. koji kemijski razgrađuje. 2. potraživanje (suprotno: pasiva) aktivan (lat. pojavljuje se na probavnim organima. zrakast aktinoskopija (grč. actuatio) med. aktis zraka. imanje (novac. dan. radno stanje (suprotno: pasiv) 2. u plućima (zbog udisanja zarazne prašine gljivica) ili na površini kože ako je na njoj bilo ozljeda aktinomorfan (grč. uzročnik je gljivica zvjezdasta oblika. zračenje rent-genom aktinoterapija (grč. aktis zraka. trg. aktis. vrijednosni papiri. rentgeno-gram aktinometar (grč. aktis zraka. torba za spise aktšlus (njem. pospješivati aktivist (lat. gram. aktis zraka. actuel) sadašnji. činjenični. activitas) živost.aktinizam (grč. svojstvo sunčanih. radan. skopeo gledam) med. zraka) fiz. uvesti u aktivnu službu. koji je na dnevnom redu. aktis zraka. aktis zraka. živ. activa) trg. suvremen. gram. activus djelatan) radan. shvaćanje da je za napredak čovječanstva od posebne važnosti razuman i stalan utjecaj ljudskog znanja i htijenja na kulturu i život uopće. actor) prav. radni. aktis gen. activus djelatan) onaj koji je djelatan. prije: izvozna trgovina. aktis zraka. kemijsko djelovanje sunčanih zraka aktinoelektricitet (grč. objekata koji vlasniku ne donose nikakvu korist. aktivnost aktivizam (lat. njegovim stalnim nastojanjem. ne dospije đo potpune samospoznaje i samostalnosti aktivna trgovina 1. dat. aktualna energija živa sila. stvaran. akte strma obala) mn. activus djelatan. koji radi.

accusatorius) prav. akuo čujem. a ne nešto supstancijalno. koja služi za promatranje živol a pod vodom. ac-cusabilis) tužljiv. spariti. opremljena kamerama. accusatio) tuženje. ostvarivati. actualis) fil. spojiti akupresura (lat. uređaj za skupljanje električne energije. acuitas) šiljatost. optu-žitelj. aculeiformis) zajedljiv. ostvarenje. a obično traje do 40 dana akutangularan (lat. sagrađen tako da se riječi i tonovi mogu svuda lijepo i jasno čuti. actuel) v. sadašnja važnost. accumulatio nagomilavanje) 1. actualitas) sadašnjost. ostvarivanje aktualizam (lat.aktualitet (lat. punctura bod) med. akustikos. napravljena od stakla pojačanog plastikom. domišljatost. accuratus) brižljiv. ret. pisar koji vodi arhivske knjige neke ustanove i brine se o spisima akuitet (lat. osobito geologije i biologije. acupressura pritisak iglom) med. 2. oštri akcent akutan (lat. oš-troumlje. primljen od Kineza i Japanaca. usp. teorija aktualiteta psih. točan. nagomilavaČ akupiktura (lat. reflektorima. zaustavljanje krvi pritiskom krvne žile metalnom iglom akupunktura {lat. acutus oštar. tužiteljski. koji prisiljava na brzo rješenje. akoemetar akumulacija (lat. aqua voda. oštrokutni akuzabilan (lat. sastoji se u tome da se u oboljelo mjesto zabadaju igle akuratan (lat. uredan. vez akuplirati 48 akvarij akuplirati (fr. prikladan za primanje i prenošenje zvuka (npr. lat. načelo prirodne povijesti. dvorana. agere raditi. akustična sredstva sredstva koja služe poboljšanju ili pojačanju slabog sluha akustika (grč. akuzatorski kazneni postupak optužni postupak koji se vodi na osnovi neke tužbe (suprotno: inkvizitorski kazneni postupak) akuzatus (lat. današnjica. suprotno: gkuzatus akuzatorski (lat. acus igla. današnja zanimljivost. vezivati dva po dva. acutus) oštar. actualiser) činiti ili učiniti aktualnim. skupljač. metron) med. spajati. način liječenja nekih bolesti. kazalište. oštrina. najčešće izriče predmet glagolske radnje akuzator (la^r. v. nagomilavanje (riječi i izraza). suprotno: akuzator akva (lat. batiskop . savjestan. an-gularis kutni) geom. a ne. acupictura) vezenje iglom. optužljiv. acumen) oštroumnost. bathys dubok) elektromotorna naprava (slična modelu morskog psa). pričuvnim kisikom i dr. ac jusatorj tužitelj. accusare optužiti. četvrti padež odgovara na pitanje: koga? š*"o?). bodljikast akulturacija engl. znak za dugouzlazni naglasak. danost. grč. osobito: oštrina tona akuleiforman (lat. acutus accentus) gram. ispravan akustičan (grč.. accusatus) tuženik. provesti ili provoditi u djelo aktualnost (fr. pronicavost akumetar (grč. ostvariti. dio fizike koji proučava zvuk akušerstvo (fr. primaljstvo (dio ginekologije) akut (lat. accumulator skupljač. prijek. akuo čujem. akumulacija kapitala povećavanje kapitala time što se dio profita ili kamate dodaje kapitalu da bi se poduzeće ili poslovi proširili akumulator (lat. aqua) voda akvabatik (lat. Wund-tovo shvaćanje da je bit duše doživljaj svijesti. aktualnost aktualizacija (lat. (grč. stvarnost. akuo čujem) koji odgovara zahtjevima akustike. optuživanje akuzativ (lat. crkva). optužni. aktualitet aktuar (lat. accoupler) sparivati. accoucher) porodiljstvo. kažnjiv akuzacija (lat. slušam) fiz. akutna bolest ona koja će se brzo završiti ili ozdravljenjem ili smrću. cul-tura odnjegovan) preuzimanje i usvajanje tuđih kulturnih elemenata. nagomilavaČ) fiz. akutna bol iznenadna i veoma jaka bol. actu-alisatio) provođenje u djelo. optuženik. kulturno stapanje u etnološkom i sociološkom smislu akumen (lat. accusativus) gram. actuarius) sudski pisar. po kojem su sile i zakoni koji sada djeluju one iste sile koje su djelovale i u prijašnjim razdobljima Zemljine povijesti aktualizirati (fr. bistrina shvaćanja. suvremenost.

ukras u obliku orla na zabatu kuće akvizicija (lat. čitanka. proziran poludragi kamen koji ima zelenu boju morske vode. kako se hoće al piacimento Čit. po sadašnjoj vrijednosti novca Al Fatah (ar. jednakost nominalne i stvarne vrijednosti. služi za vožnju na vodi akvarel (lat. v. aqua voda.) glaz. al pjačimento (tal. terra zemlja) posuda u kojoj se drže i uzgajaju vodozemci (amfibije) akvatiČan (lat. akvalung (lat. alkali. marinus morski) min. ponavljanje jednog odjeljka od određenog znaka al.) glaz. stjecanje akvizit (lat. aqua voda. pokraj vode. izraz koji označuje poseban način pripremanja mesa divljači (ali i domaćih životinja na takav način) alabandizam umjetnička drljotina (po karijskom gradu Alabandi gdje je vladao loš umjetnički ukus) . aquositas) bogatstvo vodom. al-đami) velika islamska bogomolja Al-koran (ar. aquaticus) podvodan. aquarius) astr. planus ravan) šport.akvafortis (lat. zadobivanje. široka daska vezana za motorni čamac. aquila) zool. nabavlja ih zadobiva akvozan (lat.) trg. kanal akvila (lat. astr. al senjo (tal. aqua. aquatilia) zool. pravo isušivanja zemljišta. alla milanese) na milanski način. kišovit akvozitet (lat. engl. prema dopadanju. jednak. sinonim za velikog gangstera uopće al corso čit. al piacere al punto (tal. bogat vodom. turistički brod ili brodica akvaterarij (lat. stečeno akvizitor (lat. aquosus) pun vode. orao. pravo odvođenja vode. nabavljanje. vrsta berila akvamarinski koji ima zelenu boju morske vode akvaplan (lat. slatkovodne životinje akvatorij (lat. v. zarada. navlas. acquisitum) nešto stoje zadobiveno. aquaductus) vodovod. arhit. močvaran. koji ima jednaku vrijednost. acquerellare) slikati vodenim bojama akvarelist (fr. aquarelliste) slikar koji radi vodenim bojama akvarij (lat. fortis jak) kem. po volji. priprema se od salitre i razrijeđene sumporne kiseline akvagij (lat. El-kuran) v. zarađuje. aqua voda. al-) arapski član. stečeno dobro. Vodenjak (jedan od dvanaest nebeskih znakova) akvatel (lat. osobito kod novca al piacere čit. "kao divljač".-njem. al korzo (tal. acquerello) slika izrađena vodenim bojama akvarelirati (tal. npr. agere voditi) prav. prema čistoj težini zlata i srebra al pari (tal. nabavljeno. koji živi u vodi. al marko (tal. iste vrijednosti ili sadržaja. kako bi obranila prava palestinskih Arapa i uspostavila palestinsku državu na područjima iz kojih su Arapi iseljeni nakon osnutka Izraela al marco čit. često se upotrebljava i el i ul al-džamija (ar. aqua voda.) trg.. akuatične biljke one koje rastu po močvarnim mjestima. vodeni. aqua voda. naziv poznatog talijanskog jela: špageti s narezanim komadićima šunke preljeveni umakom od rajčica ala vild (fr. a punto al rigore di tempo (tal. alkohol. vodovodna cijev. Alkuran Al-kuran (ar. territorium zemljište) vodene površine koje imaju nekom konvencijom određene granice akvedukt (lat. vodene biljke akvatilije (lat.) trg. aqua voda. acquisitio) tečevina. fr. al pjačere (tal.) glaz. al-Kuran itd. savršeno točno. acquisitor) čovjek koji nešto stječe. aqua voda. wild-divlji) kuh. hotel) hotel na vodi. lung pluća) naprava koja omogućuje disanje pod vodom akvamarin (lat. mjesto u ljekarni gdje se drži voda akvarijus 49 alacija akvarijus (lat.) glaz. po tečaju.. Al Fatah "borba i pobjeda") najstarija i najveća vojnopoli-tička organizacija palestinskih Arapa. El-kuran) knjiga.) u točku. ime jednog zviježđa. strogo u taktu al segno čit. kišovitost Al Capone (Alfonso) najpoznatiji američki gangster (1897—1947). Kuran ala milaneze (tal. vlažan. snažna voda. aquarium) staklena posuda s vodom u kojoj se Čuvaju vodene biljke i vodene životinje (ribe i vodozemci). aqua voda. osnovana 1965.(ar.

haljina od te tkanine alafranka (tal. vika. aladža raznobojan. lat. aminopropionska kiselina alantijaza (grč.) "kralj sviju". po turski (za razliku od europskog. omjer svjetla što ga površina (npr. allas.) vikati alah (običaj Turaka pri jurišu). allas. albinkacija albatros 51 aldrovanda albatros (engl. alarmer) uzbuniti. pravi trenutak. po zapadnjački (za razliku od turskog. u vodi teško rastopljiv. oluja. simptom. alarmiste) širitelj uznemirujućih vijesti alas (mad. Aladin aladža (tur. supr. zgoda. po europski. koji izaziva ili stvara nespokojstvo i zabrinutost alarmirati (fr. gomila. zapadnjačkog). alarmant) uznemirujući. eidos izgled. pren. alabas-trum) min. alaj-barjak zastava jednog odreda (alaja) vojnika. zabrinutost. pravi Bog. ubrzanje. allantos kobasica. orijentalnog. posebna. uznemiriti. nevrijeme.) Četa vojnika. supr. omotač zametka kod viših kralj ežnjaka (sisavaca. lat. alamet) znak. galama. tekućina koja se nalazi između alantoisa i am-niona alantois (grč. bataljun. priča je objavljena u poznatoj arapskoj zbirci pripovjedaka "Tisuću i jedna noč" Aladinova svjetiljka v. miraz.alabaster (grč.) urnebes. nespokojstvo. planeta) odbija prema svjetlu koje je (npr. riba i gmazova). alatus krilat) davanje krila. uputiti. napad na nekoga pogrdama alatura (lat. ala-bastersko staklo mutno. mnoštvo. allantos kobasica) med. teško akutno trovanje zaraženom mesnom hranom. "vladar nad svima" alarm (fr. jurišati uz urnebesnu viku alalija (grč. puk. od Rusije su ga kupile SAD. juriš. pozvati k oružju. osobito bakra. tal. albatio) bijeljenje kovine (metala). alatio. veoma tvrda vrsta gipsa. Alaun. oblik) zool. afferre donositi) prav. nemogućnost izgovaranja artikuliranih glasova zbog poremećaja u govornim organima alamet (tur.: alaturka Alah (ar. all'arme) voj. lat. šaren) pamučna tkanina s utkanim šarama. poučiti albacija (lat. prokletstvo Alani iranski nomadski narod sarmat-skog podrijetla. islamskog). mećava. allatura. a-. dati znak za uzbunu. avvertire) obavijestiti. poluprozir-no staklo alacija (lat. najveći Anchorage Alastor zloduh osvete u starogrčkim tragedijama alat (ar. trag. posrebrnjivanje kovine. otrov koji se razvija u pokvarenom mesu Alarih (germ. sve stoje potrebno za rad. za vrijeme seobe naroda došli su do Španjolske gdje su ih uništili Vizigoti alanin kem. visoka čast u feudalnoj Turskoj alak (tur. požurivanje Al a din 50 albacija Aladin glavni junak priče o čarobnoj svjetiljci (Aladinova svjetiljka) koja onome koji je posjeduje ispunjava sve što poželi. albatross) zool. osobito ručni. parada. a kod sisavaca još i prehranjivanje zametka alantotoksikon (grč. napad. 1867. alla turca) na turski način. dodatak u novcu za izdržavanje kuće alaturka (tal. lalein brbljati) med. zastrašiti alarmist (fr. albedo "bjelina") moć odbijanja svjetla. od Sunca) primila . kod gmazova i ptica pomaže disanje. halasz) ribar Alaska sjeverozapadni poluotok Sjeverne Amerike. rulja alakati (tur. najava. prigoda. koji uznemiruje. alet) pribor. oruđe alatracija (lat. svečanost svečana povorka. strah alarmantan (fr. a-ilah) Bog. nemir. alabastros. glavni grad Juneau. alarme. poziv za pripremu u slučaju opasnosti. gomila. velika bijela morska ptica koja nagovještava buru albedo (lat. allatratio) lajanje na. uzbuna. botulizam alantoidna tekućina zool. naziv za Boga kod muslimana alaj (tur. alumen) stipsa alavertiti (tal. predznak. toxikon otrov) kem. uz-bunjivati. mnoštvo. alla franca) na europski način.: alafranka alaun (njem. allas. tobožnje pretvaranje bakra u srebro.

bijela mrlja na rožnici oka album (lat. prepreden Čovjek. lithos kamen) vrsta odličnog bijelog cementa albomicin (grč. danas samo pjesničko ime Velike Britanije albit (lat. 1738—1822) albertotipija tisk.) antibiotik. nazvana po pronalazaču. allegatio) navođenje. alkohol lišen jednog dijela vodika. alfa alegacija (lat. tvar koja u sebi sadrži bjelančevine albuminometar (lat. albumen. bjelančevina albumin (lat. znak šećerne bolesti. laat. albumoze (lat. me-tron) kem. altiora) v. sljedba se protivila Crkvi i papi). "brdska zemlja") staro. albugo) med. ureo mokrim) med. obješenjak. alea jakta est (lat.) posl.) vrsta odličnog slatkog toskanskog crvenog vina od muškatnog grožđa aleator (lat. organska kemijska tekućina ljuta mirisa aldine knjige izrađene u tiskari venecijanskog tiskara Aldusa Manutiusa (1494—1597) i njegovih nasljednika aldrovanda (lat.Albertina bogata i svjetski glasovita grafička zbirka u Beču (ime prema utemeljitelju Albertu von Sachsen-Teschenu. aleator) igrač kockom. bolesti bubrega i dr. knjiga za skupljanje fotografija. alea kocka) poslovi koji ovise o slučaju i sreći. usp. kocka je bačena. spomenar. tj "zlatnim slovima" zabilježiti dan kad se nešto sretno dogodilo albolit (lat. minhenskom fotografu J. opasni poslovi aleatorij (lat. alčak neotesan. pozivanje na spis. konačno sam se odlučio na neko djelo. Cezarove riječi kad je prešao Rubikon aleatico čit. pigmenta u koži kod ljudi i životinja. kockarski poslovi. maraka itd. albification) v. aleatorium) igračnica. albus bijel) min. bjeloš albinizam (lat. albumen) kem. albuminosus) koji sadrži bjelančevinu albuminski papir fotografski papir za čiju se izradu upotrebljava iz jaja izvađena i na toplom zraku osušena bjelančevina albuminurija (lat. sup-stance između bjelančevina i pepto-na koje se stvaraju u želucu i gušterači za vrijeme probave alciora (lat.) glaz. album bijelo) knjiga s bijelim listovima koju treba ispuniti slikama u boji. bjelančevina albuminat (lat. alcohol. igrač na sreću. crtežima i si. natrijski glinenac bijele boje albit (lat. zbog čega koža i kosa izgledaju bijele. grč. mangup. simpatičan lukavac. kockarnica aleatorika (lat. navođenje činjenice. dehvdrogenatus lišen vodika) kem. ime po južno-francuskom gradu Albi albo lapillo notare diem (lat. albacija albin (šp. albus bijel) fiziol. tj. instrument za određivanje količine bjelančevina u mokraći albuminozan (lat. djeluje protiv stafilokoka. razglednica. albumen (lat. albus bijel. albumen bjelanjak) kem. djelo ili pisca. nasljedni nedostatak obojene tvari. izrada tipografskih ploča fotografskim putem. grč. Čovjek s nekim nedo-statakom ih manom aldehid (lat.) ukrasna biljka srodna akaciji albifikacija (lat. albumen) kem. grč. onaj koji boluje od albinizma. bjelanče-vinasta tvar. tvrdnja . lopov. a oči crvenkaste Albion (kelt. nevaljalac. spomen-knjiga. izlučivanje bjelančevine mokraćom. altiora alčak (tur. alea kocka. albino. divlji) vra-golan. alea kocka. Albertu (1825—1886) albicija (tal.. albus bijel) natrijski glinenac (ruda iz skupine plagioklasa) albižanac pripadnik kršćanske vjerske sljedbe u Francuskoj. aleatiko (tal. kompozicijski postupak u suvremenoj glazbi: sam izvođač odabire redoslijed izvođenja pojedinih stavaka alef (hebr. albus bijel) med. crveni prah dobiven od zemljine plijesni.) bijelom pisaljkom. kockar aleatorički poslovi (lat. aleph) prvo slovo hebrejske abecede. albus bijel) med. Aldrovanda vesiculo-sa) mesožderna vodena biljka iz porodice rosika alea iacta est 52 alektriomahij a alea iacta est Cit. pneumokoka i bacila dizenterije albugo (lat. albumen.

alexo branim. u XVII. u arapskom. ova riječ znači i pozlaćena jabuka na vrhu minareta Alemani (njem. allegoreo drukčije izražavam. sredstvo za spašavanje i pomoć. a-. alektryon pijetao. slikovito objašnjenje pojma ih misli alegorist (grč. svaka tvar krvnog seruma koja razgrađuje strane stanice aleksipiretik (grč. lijek protiv trovanja. allegorikos) onaj koji prikazuje nešto u slikama.alegat (lat. med. prisutnost stranih tijela u ljudskom organizmu i bolest koja zbog toga nastaje aieopat (grč. izazivanje draži. allée) drvored. klasičan francuski stih aleksandrinci ovim se imenom zove 70 aleksandrijskih znanstvenika-tumača i prevoditelja. mjesta navedena iz drugih djela. alloios drukčiji. mache borba) borba pijetlova (kao sli alektriomantij a 53 alfitomantija ka istinske borbe kod starih je Grka bila veoma omiljena zabava) alektriomantija (grč. izražavati misli u slikama. upute alegoričan (grč. v. a ne izravno aleja (fr. manteia proricanje) proricanje po pjevanju pijetlova aleloftorija (grč. Aleksandar Veliki i bio je u prvim stoljećima prije i poslije naše ere glavno sjedište grčke znanosti i književnosti. Septuaginta aleksandrinstvo znanstveno sitničar-stvo. st. zemlja u kojoj žive Alemani) alemanisti pristaše francuske Revolucionarne socijalističke radničke stranke koja je odbacivala diktaturu proletarijata i propagirala tzv. farmakon lijek) med. uzajamni. zanosno veselje uopće alem (ar. allegorikos) iskazan slikom. n. slikovit. tj. pr. morfe oblik) zamjenjiv aleluja (hebr. pomorskog građa u Egiptu.) proučavanje protuotrova aleksifarmakon (grč. protuotrovni alektacija (lat. poklik radosti u kršćanskom bogoslužju. grad je osnovao 331. pren. aleksiterij aleksiteričan (grč. aleksifarmacija (grč. ftheiro uništavam. allelof-thoria) fil. allos drugi. legein govoriti) psih. 1843—1935. pvr vatra) med. alexo branim) med. allegoria) poet. primamljivanje. nazvan po velikom sta-rofrancuskom romanu o Aleksandru Velikom iz XII. pathos). alloios drukčiji. dvanaesterac. pathos) med. aleksandrijski gramatičari. izraz kojim je Aristotel nazvao nagon (u prirodi i životinjskom svijetu) za nemilosrdnom međusobnom borbom i uništavanjem alelomorfan (grč. govor u kojem se pojmovi i misli iskazuju drukčije.) "hvalite Boga". allegatum) navedeno mjesto. thesis položaj) med. st. e. usp. radost. koji potječe iz Aleksandrije. šetalište između dvaju redova drveća. čist rad (u bakrorezu) alektriomahij a (grč. sredstvo protiv groznice aleksit (grč. b. osobito protuotrov. protuotrov aleksjja (grč. slikovit govor. navođenje. patološka nesposobnost da se pisane ili tiskane riječi čitaju s razumijevanjem (nastaje zbog povrede velikog mozga) aleksin (grč. a ne riječima koje ih izravno izražavaju. allelon naizmjeničan. navod. alexo pomažem. uzak prolaz aleksandrijski koji se dogodio u Alek-sandriji. pozivanje na neki zakon alegati (lat.. člana Pariške komune) alenteza (grč. kao npr. za razliku od vladajućih Franaka (otuda Francuzi i danas zovu Njemačku TAUemagne". aleksandrijski filozofi (aleksandrijska škola) aleksandrina svili slična tkanina od lana i pamuka aleksanđrinac poet. otuda: aleksandrijska biblioteka. alem. suha učenost radi učenosti. alopatija . allegata) mn. alopat aleopatija (grč. alin) dragi kamen. še-stostopni stih s cezurom nakon šestog sloga. u prenesenom ruhu alegorija (grč. drukčije prikazujem) slikovito govoriti ih pisati. uz ostala značenja. alexeterios) koji djeluje kao protuotrov. Alemannen) staronje-mački naziv glavnog i najvećeg dijela stanovništva južne Njemačke. bez ikakve veze sa stvarnim životom. allectatio) mamljenje. municipalni socijalizam (naziv prema prezimenu vođe Jeana Allemanea. alexo branim. allelon međusobni. alektryon pijetao. slikovito alegorizirati (grč. štitim) kem.

ergon djelo) med. aleuron pšenično brašno) bot. dio botanike koji se bavi algama. manteia) proricanje iz brašna koje se prinosi na žrtvu aleurometar (grč. dio noruja. četiri osnovne računske operacije i udžbenik o tome (izraz potječe od arapskog matematičara Muhameda ibn Muse Alhariz-ma). alfa) prvo slovo u grčkoj abecedi. neuralgya algofon (grč. galvanskim putem posrebrnje-no novo srebro alfitomantija (grč. alge a bol. alifatske kiseline) . 2. alijas (lat. cikloheksan) alifatski spojevi kem. onaj koji voli istinu.. alga. algeo osjećam bol) med. popis izrađen alfabetskim redom. uživanje u bolu. al-jebr) mat. grč. maurska kraljevska palača u Granadi. al-hadat) teh. algema) med.. drugdje. resi-nama algoritam (ar. a drugi je po inženjeru konstruktoru koji se zvao Niccolo Romeo) alfabet (prva dva grčka slova alfa. izraz koji obuhvaća mazohizam i sadizam algologija (lat. sastavljena od kristalizirane bjelančevine alfa (grč. sredstvo protiv zubobolje napravljeno od gorušičnog uha i špirita (žeste) algolagnija (grč. logia) bot. 3. zanatu. dokazati svoj alibi dokazati da u određeno vrijeme nisam bio na određenom mjestu alicante čit. drukčije alibi (lat. 30 dijelova cinka i 10 dijelova nikla.) organski spojevi cikličke strukture s alifatskim svojstvima (ciklopropan. promijenjena sposobnost reakcije organizma na neku vrstu zaraznih klica kojima je taj organizam već jednom prije bio zaražen aletiologija (grč. aletheia istina.alergija (grč. me-tron) instrument za ispitivanje valjanosti i čistoće brašna aleuron (grč. lagneia obljuba) med. alfabetar (grč. resine. a. bol živaca. bjelančevina u pšenici aleuromantija (grč. a za glagoljicu i ćirilicu azbuka.) vrsta Španjolskog vina iz okolice grada Ali-cantea aliciklički spojevi (grč. okruglasta i kristalizirana organska tvar (slična zrnu) u biljnim stanicama.. na drugom mjestu. alifatski alkoholi. spaemos grč) med. rhvthmos odnos) 1. alfabetski red red slova kakav je u alfabetu. dio matematike koji istražuje odnose i svojstva brojeva pomoću općih znakova. Al-hamrah) (Crvena kuća).. 2. za mjerenje kutova ali as čit. nastao zbog boli algija (grč. filalet aleurant (grč. pren. alikante (Šp. vještina računanja. algeo osjećam bol) bolan. u srednjem vijeku upotrebljavali se i izrazi algorizam. grč. početnik u čemu (u nekom nauku.) alfenid metalna smjesa od 60 dijelova bakra. alge) bot. aleuron brašno. tj. alethes istinit. niz svih slova nekog jezika. boležljiv. povezane u obliku otvorenih lanaca (parafini. pokušaj matematičke ili simboličke logike. postupak pri ravnom tiskanju aluminijskim umjesto kamenim pločama. allos drugi. aleuron pšenično brašno) bot.) drugim imenom. beta b) 1. početak. algos bol. početnik u čitanju i pisanju. aleuron pšenično brašno. najslavniji spomenik maurske arhitekture alhidada (ar. logički algoritam pokušaj da se logičke operacije zamijene brojkama i računskim metodama. fonos ubojstvo) med. bescvjetnice. vještini. pokretno ravnalo. logia) znanost (ili: naučavanje) o istini aletofil (grč. kriptogamne vodene biljke. pren. grafia) tisk. c. tj. alfa a. požuda za bolom. d. "sastavljanje razdvojenih dijelova". inače. početak i kraj nečega Alfa-Romeo talijanska marka automobila (prvi dio naziva čine početna slova firme: Anonima Lombarda Fab-brica Automobili. algari-tam algospazam (grč. filos prijatelj) prijatelj istine. b. algos bol.) prav. talofiti s biljnim zelenilom (klorofilom) algebra (ar. beta) gram. dakle. masni organski kemijski spojevi koji sadrže atome ugljika. znalac algebre algema (grč. alfa i omega prvo i posljednje slovo grčke abecede.. bol algetičan (grč. udžbenik algebre algebrist onaj koji se bavi algebrom. grč mišića praćen bolom algrafija (grč. odgovara litografiji Alhambra (ar. alfiton ječmeno brašno. manteia) gatanje u ječmeno brašno alge 54 alijenacija alge (lat. slova u određenom redu (za latinicu je uobičajen naziv abeceda.

drukčije alijaža (fr. 3. alca torda) 2. smiješati. iste vrijednosti kao i in-digova modra boja. grč. a-. proučavanje liječenja trljanjem alira (fr. drugim putem. poludjeti alijenist (fr. alijenirati 55 alkalescencija duševno rastrojstvo (lat. dodatak. npr. ponašanje. 5 i 7 su alikvantni dijelovi broja 12. alizari) bot levantinski broć. alizari) kem. npr. allier) vezati savezom. onaj koji po nekom zavjetu prima uzdržavanje. npr. bračna veza. 2. supr. alligatore. novac za uzdržavanje i školovanje izvanbračne djece alimentacija (lat. alimenta) mn. slivati. iste slogove alitura (lat. alizari alka (lat. uzdržavanje. trljam) vještina masiranja. hranarinu alimentarna intoksikacija med. aliquoties) mat. a od. otuđivati. uzdržavati. sredstvo.). alliteratio) poet. slitina. halka. v. lat. otuđiti. nedostatak limfnih žUjezda alineja (lat. odjeljak koji počinje novim. korijen broda alizarin (Šp. ludilo alijirati (fr.) 1. alias) inače. održava se u drugoj polovici kolovoza kao spomen na veliku pobjedu Sinjana nad Turcima 1715. legirati alijansa (fr. npr. alienatio) otuđivanje. aliquoties) koji je sadržan u većem broju bez ostatka aliment (lat. g. odvratiti (mušterije). lijepa crvena boja koja se danas dobiva iz antra-cena. opskrbljivati hranom alimfija (grč. dok je prije dobivana iz korijena broća. alitura) hranjenje. godine alijas (lat. alligare) sliti. "hidrokrilac" aliteracija (lat. uvučenijim retkom aliptika (grč. slična galebu. linea red) nov redak. svezati brakom. littera slovo) praviti aliteraciju. prehrana. duševno rastrojstvo. prodaja. aliéniste) zastarjeli naziv za liječnika koji se bavi duševnim bolestima alijenizam (lat. lijepi ili sveti savez između Rusije. alimentario hranjenje) prehrana. način kretanja. zalog. usp. sposobnost tijela đa hranjivim sokovima nadoknadi ono što je izgubilo alizari (šp. alere hraniti. Sinjska alka viteška igra u Sinju. obično: alijirati se alikvantan (lat. ustupiti drugom (pravo ili vlasništvo). bel alijans (fr. aleifo mažem. ađ. alimentarius) prav.aligacija (lat alligatio) mješavina kovina (metala) nejednake vrijednosti u jednu masu. 6 su alikvote broja 12 alikvotan (lat. lympha voda) med. alizarinsko modrilo najljepša i najpostojanija alizarinska modra boja. ali ovaj nije s njim djeljiv bez ostatka. alienare) prav. pren. smjesa. savez. brod s krilima (na kojima zapravo i počiva) i koja se rašire pod vodom te se brod izdigne nad vodu i "leteći" postiže veliku brzinu. broj koji je sadržan u drugom broju bez ostatka. lovi se zbog skupocjenih jaja i perja alka (tur. med. alienatio mentis) alijenirati (lat. američki krokodil aligirati (lat. njorka. izvanbračne djece alimentar (lat.. trovanje hranom alimentirati (lat alimentare) prehranjivati. alliance) spajanje. udruživanje. sklopiti savez. račun kojim se pronalazi odnos u kojem se trebaju izmiješati dvije vrste robe različite cijene da bi se dobila srednja vrsta po unaprijed određenoj cijeni aligator (tal. odstupanje od prirodnog stanja. razmjena. alikvotan alikvota (lat. način hoda i držanja nekog čovjeka. Šp. belle alliance čit. koji je sadržan u većem broju. allure) hod. sastoji se u tome da alkari jašući na konjima (svaki triput) gađaju kopljem kroz dva koncentrično prilagođena koluta (alke) . alliage) v. el lagarto) zooi. primjesa. tj. fr. pren. 4.: "pa šuti pa se smije pa se penje" aliterirati (lat. Pruske i Austrije 1815. alligatio mješavina) račun smjese. aliquantum) mat. novi odlomak. vladanje aliskaf Gat ala krilo. slučajno ili hotimce ponavljati ista slova. pjesnička figura koja se sastoji u tome da se u nizu ponavlja isti suglasnik ili isti slog. aliénis-me) med. alijaža aligacijski račun (lat. otuđenje. alienus tuđ. trag divljači. udružiti. aligacija alijenacija (lat. ptica sjevernih krajeva. osim toga. skafos lađa) pomorsko prijevozno sredstvo. legura.

al-kohhlu) čovjek koji je suviše odan uživanju alkoholnih pića. sprava kojom se određuje količina al-kalija u sodi ili lužnoj soli alkalimetrija (ar. al-kohhlu) kem. opojno piće alkoholat (ar. Alki-bijadovo pseto prekrasni Alkibijadov pas kojem se divila cijela Atena. alkejska strofa strofa od četiri stiha.. al-kali. vođa sedmorice epigona u osvetničkom pothvatu protiv Tebe alkohol (ar. rubidij. nazvan po slavnom grčkom liričaru Alkeju koji je živio 600. ledarica). natrij. kem. oslobođenje špirita (žeste) od vode.) kem. strihnin. alkvon) mitološka morska ptica (zimorod. nikotin i dr. organski kemijski spojevi ugljika. dobivanje lužne soli alkalizirati (lat. dobivati lužnu sol alkalni metali kem. al-kimia) onaj koji se bavi alkemijom. alcalescentia) kem. al-kohhlu) čvrsti kemijski spoj alkohola s nekom soli alkoholatura (ar. eidos) kem. tajanstveni srednjovjekovni znanstvenik alkemija (ar. smatralo se da proriče sreću Alkiona u starogrčkoj mitologiji: kći Eo-lova. mješavina svježih biljnih sokova s alkoholom alkoholi (ar. žena Keiksova. neki prah.). pomiješati s alkoholom . kem. pročistiti do stupnja najveće finoće. kasnije. imaju bljutav okus i veoma su otrovni alkalimetar (ar. al-kimia) naziv za najstariju kemiju. a četvrta anapest (U _ U — U — U U — U —). litij i dr. al-kohhlu) kem. npr. bogovi su je pretvorili u pticu (zajedno s mužem). ubio ga frigijski satrap Farnabaz kako bi ugodio Spartancima.. e. potpuno pročišćen špirit. al-kohhlu) opći naziv za sve štetne utjecaje na ljudski organizam i društvo koji nastaju zbog prekomjerne uporabe opojnih pića. alcalisare) kem. npr. onaj koji pravi zlato umjetnim putem. osloboditi od vode. od kojih su dva jedanaesterca. da bi privukao na nj još više pozornosti. Alkestis) u starogrčkoj mitologiji: žena kralja Admeta umjesto kojega je pošla u smrt.. alcalisatio) kem. metron) kem. prevladavanje jedne alkalije. pr. n. izlučiti špirit (žestu) iz neke tekućine. a šarom od zlatnog i srebrnog konca alkejski stih (grč. e. al-kohhlu) 1. majka He-raklova (otac junakov je Zeus) Alkmeon tebanski heroj. grč. od kojih su prve tri i posljednja jambi. kalij. dao mu je vlasnik odrezati rep (pre-' ^me i izraz rep Alkibijadova psa oplato znači kusast rep) Alki noj kralj Feačana. s osnovom od vune i svile. željeza i dr. jedan deve-terac i jedan deseterac alkemičar (ar. n. u srednjovjekovnoj Europi: neznanstveno bavljenje kemijom. vodika i kisika alkoholičar (ar. razvijanje alkalije koja se brzo isparava (amonijak) alkali 56 alkoholičar alkali (ar. grč. sol koja se dobiva iz pepela morskih biljaka alkalije (ar. alcatifa) orijentalni tepih. miješanje alkohola s nekom tekućinom alkoholizam (ar. od kore kininovca.. metron) kem. rasipnik i prevrtljivac. kinin. šp. piva. tobožnja vještina pravljenja zlata Alkestida (grč. učenik Sokratov. žesta izlučena iz vina. iz podzemlja ju je izveo Heraklo Alkibijad staroatenski državnik i vojskovođa (450—404 pr. kofein. dušikasti organski spojevi biljnog podrijetla.alkalescencija (lat. al-kohhlu) mn.. alkion Alkmena žena Amfitrionova. osobito kod Arapa. grč. osobito žestokih alkoholizirati (ar. Alkaios) poet. stih od pet stopa. hidroksidi alkal-nih metala. rakije i dr.: 2. poznat i kao pustolov. pročišćavanje alkohola. alkaloidi (ar. otrovni i gorka okusa. otac Nausikajin. gostoprimac Odisejev (on gaje konačno i otpremio na Itaku nakon mnogih pustolovina i nevolja) alkion (grč. ispitivanje sode ili lužne soli pomoću alkalimetra alkalizacija (lat.) mn. pijanac alkoholizacija 57 Almagest alkoholizacija (ar. rođak Periklov. alkatifa (ar. skupina kovina (metala) male težine koje voda otapa i na običnoj temperaturi. savršeno pročišćeni prah. npr. najvažniji: morfin. usp. najbolji. al-kohhlu) kem.

krug na nebu paralelan s vidikom.) glaz. boje crvene kao krv (naziv prema maloazijskom gradu Alabanda) almarada (šp. bez prethodnog grundira-nja (bojenja osnovnom bojom) allegramente (tal. veselo.) slik. allegro con brio allegro con moto čit.) glaz. allentato allentato (tal. v.) glaz.(grč.) trg. allegro di molto allegro (tal. hitro. allos) predmetak u složeni-cama sa značenjem: drugi.) hajdemo. allegrissimo allegro furioso čit. sa žarom. allegro assai. alma mater almada (ar.) hajde. šp. udubina u sobi s posteljom. najednom slikati. Ende gut. vatreno.) glaz.) Sve je dobro što se dobro svrši (naziv jedne Shakespearove komedije). zadržavajući. al-kohhlu. grč. godišnjak. allegro con spirito. vrlo živo. odmjereno hitro. alonz (fr. junaku Beaumarchaisove komedije i Mozartove opere "Figarov pir" ahnemar (ar. ložnica ali ingrosso (tal. allegro con brio allegro di molto (tal. manje brzo nego allegro allegrissimo (tal.) glaz. alegro kon brio (tal. v. allegro con fuoco allegro con fuoco čit.) propovjedaonica u sinagogi almenda (njem. ne odviše brzo allemande čit. ne odviše brzo allegro maestoso čit. tj.) glaz. vrlo veselo. umjereno brzo allegro non tanto (tal. Allmende) zajedničke šume i pašnjaci koji pripadaju svim stanovnicima jednog sela. umjereno veselo.) glaz.) glaz. što življe. manje veselo. almenichiaka) kalendar. idi. alles gut alia prima (tal. alegro kon spirito (tal. alegro kon fuoko (tal. al ma'dijat) crnački čamac od kore drveta.) glaz. kao imenica. v. vjerojatno. naslijeđeno dobro. grč. allegramente allegro assai (tal. ono koje nije dobijeno. živo. v. različit.) glaz. velika škola alma parens (lat.) glaz. sveučilište.) glaz. v.) glaz. ale (fr. zbornik koji izlazi godišnje almandin vrsta dragog kamena granata. megiste syntaxis) iskrivljen naslov arapskog prijevoda Ptolomejeva kapitalnog astronomskog djela (Veliki znanstveni sustav astronomije) almanah 68 alonž almanah (grč.) glaz.) Svega je toga već bilo (njemačka poslovica koja je istovjetna latinskoj Nihil novi sub sole Ništa novo pod suncem) allez! čit. npr. al-mađisti. allegrissimo allegro con brio čit.) glaz. odmah. na veliko All is well that ends well (engl. umjereno alle-greto allegreto (tal. v.) ples njemačkog podrijetla u 2/4 ili 4/4 taktu allentando (tal. imanje .) antičko ime Omiša almukantarat (ar. po grofu Almavi-vi. brzo allegro con spirito čit. vrlo veselo.) "hraniteljica rodi-teljica". tj.) bodež sa tri reza almaviva vrsta kratkog ogrtača nazvanog. živo i brzo. allegro allegretino (tal. al-kubex. grč.) glaz. alegro maestozo (tal. allentando Alles schon degewesen Čit.) astr. almand (fr. uzburkano. vrsta brze indijske jedrilice Almagest (ar. naprijed! alma mater (lat. alma mater mati koja hrani) "časna majka". manje živo. horizontom alo. allegro) glaz. v.alkoholometar (ar. naprijed! allons čit. alogen. usp. al-kohhlu. al-6t) slobodno dobro. usporavajući. alegro kon moto (tal. metron) sprava za određivanje količine alkohola u nekom opojnom piću alkoholometrija (ar. alegro furiozo (tal. drukčiji. nego koje je potpuno vlasništvo. djelo koje treba izvoditi veselo. s dostojanstvom allegro moderato (tal. popuštajući. alcoba) prostorija sa svodom. v. brzo. alotigen alodij (staronjem.) glaz. metria) znanost o određivanju količine alkohola u nekom opojnom piću alko veri (ar. ales šon dagevezn (njem. općinska paša Almisum (lat. strasno i brzo allegro ma non troppo (tal.

aleopat alopatija (grč. zamjenjivanje jednoga izgubljenog dijela tijela drugim. allotros tuđ. će-lavljenje. 6t) imanja koja su nastala od lenskih (feudnih). metoda koji se danas uopće primjenjuje u znanstvenoj medicini (suprotno: homeopatija). životinja i nezelenih biljaka da ne mogu živjeti od anorganskih spojeva. allos drugi. pogrešan govor alomorfija (grč. pristaša alopatije. glupost alogotrofija (grč. dug kono alopat 59 alrauna pac pomoću kojega se konji uče ka-sanju alopat (grč. besmislica. osobito govor kojim papa pozdravlja kardinalski sabor. nakaznost koja se sastoji samo u tome što neka životinja ima udove slične ljudskim alogičan (grč. allocutio) oslovljavanje. allos drugi. andros čovjek. alo-kvij alokvij (lat. želja za jedenjem stvari koje nisu za jelo alotriologrja (grč. prelaženje jednog glasa u drugi alotigen (grč. aner. pravljenje pogrešaka u govoru. neraz-mjernost u razvitku udova zbog nejednake i nerazmjerne prehrane pojedinih dijelova tijela alograf (grč. bolesna želja za neobičnim jelima. allos. uobličavati) med. prijatelj. istočnjačka. nego im je potrebna organska hrana. produžetak. biljna vrsta iz Čijeg se lišća cijedi gorak sok od kojega se pripremaju lijekovi alokacija (lat. allochroos) koji mijenja boje. list koji se pri-klapa uz mjenicu i na koji se stavljaju indosamenti. ćelavost. gennao rađam) koji je postao drugdje alotrije (grč. odus zub) namještanje umjetnih zuba alotriofagtja (grč. oslovljavati alolahja (grč. alogia) nerazumnost. allothi na drugom mjestu. aloe) bot. allos drugi. odobravanje nekog računa ili stavke kasnije unesene u račun alokroičan (grč. transplantacija alosija (grč. nastavak (npr. kose) med. allos drugi. nered. morfe oblik) kem. allonge) trg. chthon zemlja) koji je podrijetlom iz nekog drugog mjesta ih kraja aloin (grč. logos um. na nekom stolu). alopekia opadanje dlaka. allotrios tud. uzetim od nekoga drugog. alopecija aloplastika (grč. supr. pathos bolest) med. allos drugi. dodatak. razum) koji nije u skladu sa zdravim razumom. liječnik koji liječi pomoću alo-patije. tvar koju u sebi sadrži lišće biljke aloja aloj (grč. nepristojnost alotriodoncija (grč. usp. allocatio) dodavanje. tuda zanimanja. fagein jesti) med. besmislenost. koji se prelijeva alokroizam (grč. nerazuman. allos drugi. allos drugi. doxa mišljenje) drukčije (ili: pogrešno) mišljenje ili naučavanje. aloe) kem. grdosija aloteza (grč. aleopatija alopecija (grč. allos drugi.alodijalan (lat. alopatska metoda liječenja uporaba lijekova koji izazivaju bolesti suprotnog djelovanja. metoda liječenja kod koje se bolest s jednog dijela tijela prenosi na neki drugi dio. a-.) ružno velik i debeo čovjek. autotrofija . nerazmjerna goj-nost pojedinih dijelova tijela. kratak govor. allos drugi. alokucija alokvirati (lat. plassein uobličiti. alotropija aloniman (grč. trg. prodati ili ostaviti nekome u nasljedstvo alodoksija (grč. onyma ime) pod drugim (ih: tuđim) imenom alonž (fr. zadužiti ih. melos ud) zool. allotrios tuđ) mn. logos govor) miješanje (ili: umetanje) stranih riječi u govor alotrofija (grč. allos drugi. govorim) med. al-. v. pathos bolest) med. allotrios tuđ. trefo hranim) med. sporedne (ili: tuđe) stvari. trofe hrana) biol. alogos suprotan svrsi. bolest opadanja kose. alloquium) v. tud potpis alohton (grč. alloqui) osloviti. laleo brbljam. allochroos promijenjene boje) mijenjanje (ili: prelijevanje) boja alokucija (lat. thesis postavljanje) lingv. allos drugi. no s tom razlikom što je vlasnik mogao njima slobodno raspolagati. allodialis) slobodan od plaćanja danka alodijalna dobra (staronjem. heterodok-sija alogandomelin (grč. grafo pišem) tuđ rukopis. osobito afrička. nelogičan alogija (grč. osobina ljudi.

kratke lubanje i smeđe boje lica. izomerija alpaka (peru. alternatio) smjenjivanje. koji postupno poboljšavaju sokove alterirati (lat. alterare) mijenjati. drugi glas. penjač na Alpe. osoba koja je od neke druge osobe ovlaštena da može potpuno raditi u njezino ime. glaz. 2. 3.) mn. kvantitativni. planinarstvo alpinum (lat. alter ego drugi ja) 1. Al-raune) u njemačkoj mitologiji: duh koji proriče. postali ti pa-tuljci-proroci. koji se pojavljuje u više različitih oblika ili stanja alotropija (grč. supstancije. altera pars drugi dio) druga strana. aplacca) 1.) vrt zasađen alpskim biljkama. kem. za čuvanje i zaštitu alpskih dolina alpinist proučavatelj Alpi. u istočnoj i južnoj Europi alrauna (staronjem. alteratio) mijenjanje nagore. pokvariti. balkon na gornjim katovima neke građevine altazimut (ar.) glaz. alomorfija. npr. alpinus) koji pripada Alpama. as-sumut putovi) prijenosni instrument za mjerenje kutova. alpski lovci. altercatio) prepirka. talijanske i francuske trupe. tihi rad. 2. njem. veoma cijenjene zbog svoje odlične vune. diskusija alternacija (lat. uzbuniti. kvariti. preobraće-nje. npr. Alpes. svojstvo tvari. dobra roba alteja (grč. po starom vjerovanju. usp. u Širem smislu: sva znanstvena i športska bavljenja visokim planinama. suglas-nički) . bijeli sljez. althaea) bot. prijevoj (kvalitativni. altus visok. prepisivanje. novo srebro alpinac vrsta vjetra. planinski šport. od 1872. uplašiti. uzbuđenje. samoglasnički. 2. Alpinac stanovnik Alpi. lijekovi koji izazivaju promjenu. zool. izmijeniti nagore. lat. pogoršati. horao gledam. zastupnik. tropos način) kem. raspravljanje. gute Ware (njem. suprotna. dok se jednoj predaje. žive oko Alpa. grč. Alpes) v. tropos način) kem. uzbuđi-vanje. 1. onda. po tome nazvan korijen mandragore koji je sličan ljudskom liku. izmjena. ako u jednom razredu ima više skupina. alto) glaz.) voj. vidim) promatranje (ili: razgledanje) visokih planina. planinar alpinistika (lat. elementa da se pojavljuje u posve različitim oblicima. ped. čovjek po mišljenju i osjećaju potpuno blizak i srodan drugom nekom čovjeku. alruna. pogoršanje.alotropan (grč. izraz kojim se označuje da treba izvoditi za oktavu više altamirsko doba naziv za starije kameno doba u razvoju Zemlje (prema špilji Altamira u Španjolskoj gdje su otkriveni različiti crteži životinjskih likova koji predstavljaju najstarije dosad pronađene spomenike likovne umjetnosti) altana (lat. med. iz-mjeničnost u rasporedu sati između težih i lakših predmeta.. vojnik uvježban za ratovanje u planinskim uvjetima. ledenjake alpski (lat.) Stara roba. gnjev. promjena. koji ima oblik Alpa. biljka čiji se korijen upotrebljava kao lijek protiv kašlja alter ego (lat. istomišljenik altera pars (lat. althaia. smijenjenost. zatvoreni balkon. altus visok. pjevač koji pjeva alt alta ottava (lat. svađa. užasavanje. tal. ugljika da postoji kao grafit i dijamant. protivnička strana alteracija (lat. crtanje i si. druge imaju tzv. allos drugi. osobito: penjanje na Alpe. smjena. gram. oštećenje. tal. kasnije neko malo dealt 60 alteram tantum monsko biće u ljudskom obliku. univerzal tj. iz kojega su. univerzalni instrument) Alte Ware. kordiljerska tkanina od alpakine vune. allos drugi. vrsta peruanske lame. alpski gorštak alpinci (tal. Alpes. galvanski posrebrnjena slitina. osobito umjetni brežuljak u vrtu zasađen alpskim biljkama alporama (lat. gatalica. pogled na glečere.. alpska rasa ljudi niskog rasta. akord ili ton povišen ili snižen kromatskim znakom alterativa (lat. viši srednji glas. zbuniti. altana) ar-hit. alpinizam alpinizam (lat. zamjenik. promijeniti. Alpes) poznavanje i proučavanje Alpa. rasrditi alterkacija (lat. čarobnica alt (lat.

odgojiti) zavod u kojem se učenici.) mn.alternativa (lat. amalbilmente. ljupko. aluvijskog prava aluzija (lat. pjevač koji pjeva alt altruist čovjek koji je u svom mišljenju i radu u skladu s ljubavlju prema bližnjima. osim odgajanja. opredjeljivanje za jednu od dviju odluka. alto) glaz. nesebičnost altum silentium Čit. alternare) smjenjivati se. govorna figura u kojoj se. med. voštane stanice u pčelinjem saću alvus (lat. aluzivan alvearij (lat. ići ad altiora (al-ciora) ići naprijed. svjetlost (titula) altimetar (lat. alternativus) izmjeničan alternator (lat. alluvio naplavljenje) prav. grč. alludere smjerati) nišanjenje. kamate koje su se popele do visine glavnice altesse 61 amagazinaža altesse čit. visost. kovina (metal). altus visok. stroj za proizvođenje izmjenične struje alternirati (lat. ili: "Zakone padanja je otkrio Galilei". tvrđi od cinka. mjera) visinomjer. alveoli) 1. slučaj da se kamate popnu do visine glavnice alteram tantum (lat.) "drugo takvo". ciljanje na koga ili što. najmlađi slojevi Zemljine kore koji su postali nanosom aluvijalan (lat. niša-niti. npr.: "Jedno električno tijelo je ili pozitivno ili negativno električno. stanični. altrui drugi. male šupljine. alteri huic ovom drugom) fil. u tehnici veoma uporabljiv zbog male specifične težine alumnat (lat. a mekši od bakra. plućni mjehurići u kojima se izmjenjuju plinovi za vrijeme disanja i dr. ići naviše. viša znanja. način osjećanja. npr. naplav-ljeno) geol. alludere) smjerati. alluvialis) nanosni aluvio (lat. alluvium naplavina.) anat. tj. oni koji se mogu jedan drugim zamijeniti. ležišta za zube u čeljusti. med. duboka Šutnja aludirati (lat. znak Al. oni disjunktivni sudovi čiji se predikat sastoji samo iz dvaju pojmova koji se međusobno isključuju. alumnari odgajati. alternator) fiz." alternativan (lat.: 2. alciora altist (tal. pr. mišljenja i djelovanja u skladu s obzirima prema dobru svojih bližnjih pa i cijeloga čovječanstva.) glaz. a da se njihov smisao ipak ne izmijeni. još jednom toliko. čovjekoljubac altruizam (Comte skovao po tal. sprava za mjerenje visina altimetrija (lat. rastezljiv i kovan. trg. log. izmet aljamiado Čit. alvearium) košnica. amoroso . jamice i mjehurići u pojedinim dijelovima tijela.: "Galilei je otkrio zakone padanja". anat. pčelinjak. alhamijado (šp. alveoaris) koji se tiče zubnih ležišta.97. altes (fr.) još jednom toliko. kazuje njoj slična koja lako može podsjetiti na onu pravu. alumen stipsa) kem. ciljati na koga ili što. bockati aluminij (lat. dvostruko. altum silencijum (lat. težiti za nečim višim. amorevole. više znanosti. nježno. 2. element atomske težine 26. metron mjerilo.) duboka tišina. allusio. alveolarni živac čeljusni živac alveole (lat. predbacivati nekome nešto. kolebati se. više stvari. najgornji. metria mjerenje) mjerenje visina alting (dan. trbuh. grč. umjesto prave stvari. npr.) islandski parlament altiora (lat. redni broj 13.) stara bošnjačka hrvatska i španjolska poezija pisana arabicom amabile (tal. jedan dio usne šupljine u kojoj se skuplja usna mast alveolaran (lat. altus visok. po boji i sjaju nalazi se između srebra i platine. lat.) visočanstvo. tj. alternirajuća groznica povratna groznica alteram tantum (lat. dvostruko.) izbor između dviju mogućnosti. stolica. povećanje obalnog zemljišta zbog postupnog nanosa zemlje i pijeska plavljenjem. posredno rugati se. alternativni sudovi su 1. ljubav prema bližnjima. umiljato. i hrane aluvij (lat. ovo povećanje pripada vlasniku obalnog zemljišta na osnovi tzv.

s kalijem. umjetnošću.) glaz. iz njezinog je roga tekao nektar i ambrozija — piće i hrana bogova. grč. povjereno dobro koje se nekom daje na Čuvanje.) jezik u Etiopiji. nakupiti amater (fr. amendement) dodatak već gotovom zakonskom prijedlogu kojim se taj prijedlog dopunjuje ili popravlja. amazonsko odijelo amazonke (grč. npr. slijep amauroza (grč. neobrazovanost amatofobija (grč. amalgam). strah od vožnje amalbilmente (tal. malagma olakšava-juće sredstvo. čak i upadale u tude zemlje i osvajale ih. ljubavnik koji se ponaša kao vitez amagazinaža (fr. amandine) bademov sapun amandirati (fr. st. taman) bolestan u očima. (ime po grofu Antunu Amadeju de Varkonvi. v. popraviti. gorka tvar amarinja (etiop. a-mauros mračan. južnoamerička biljna vrsta čiji cvjetovi zadržavaju svoju boju i kad se sasuše amarela (lat. pošiljka s označenom vrijednošću. prema priči. odatle: Amaltejin rog rog obi-lja amandin (fr. manica rukav. mazos dojka. bakrom. amarulentus) gorak. iz ljubavi. fobos strah) bolestan strah od prašine amaurotičan (grč. ratoborna žena. lat. gorki lijekovi. spojiti sa živom. 'malassein omekšati) kem. amasser) gomilati. masaomai žvačem) med. a-. zavjet.) koji je. amahile Amalečani staro arapsko pleme u jugozapadnoj Palestini amalgam far. amarantos koji ne vene) bot. amatos pijesak. pren. ljubitelj amatija (grč. a-. pren. amazonsko odijelo 63 ambra u ovome mitu sačuvani su tragovi koji ukazuju na postojanje država s ginekokratskim režimom. fr. pun gorčine amasirati (fr. tj. amaurosis zamračenje) med. slitina. predložiti izmjenu ili dopunu zakonskog prijedloga amandman (fr. npr. zamračivanje vida. znanošću. bile su veoma ratoborne. Amazon) šport.. gorka sredstva amarant (grč. amator koji voli) onaj koji se bavi nečim. amarus gorak) bot. smjela jahačica amazonsko odijelo šport. pren. njima je u djetinjstvu spaljivana desna dojka da bi lakše mogle rukovati lukom i strijelom. junak iz romana. farm. prah. fobos) med. vještinom itd. natrijem. diletant. malassein omekšati) kem. junak-žena. amalgamatio) kem. amarinum) kem. inače jezik vladajućeg i najkulturnijeg eti-opijskog plemena Amharaca amarulentan (lat. legura žive s drugim kovinama. spajanje kovine sa živom. žensko odijelo za jahanje. junakinja. stapanje amalgamirati (ar. amender) poboljšati.Amadejevo (Amadeovo) kazalište prva javna kazališna dvorana u Zagrebu koju je gradio grof Antun Pejače-vić krajem 18. s vladavinom majke i žene. vrsta krupne višnje koja se odlikuje kiselkastim okusom vina amarin (lat. Amadis de Gaula) lit. tijesno stopiti (u jedno) Amalteja nimfa (ili koza) koja je dojila Zeusa. 1757— 1835) Amadis (fr. amarella. nagomilavati. spoj. sljepilo. sljepoća amazezis (grč. poboljšanje. emmagasiner) smještati u skladište (magazin). amazon . pren. emmagasinage) smještanje u skladište (magazin). "one koje nemaju dojki". emmanchement) slik. prilagodavanje dijelova cjelini amara (lat. ostaviti na čuvanje amaksofobija (grč. popravak amanet (ar. nagomilati. grč. poboljšavati.) mn.. zaljubljen. hrabro su branile svoju državu. budala je amanšman (lat. pristojba koja se plaća za ležarinu u magazinu amagazinirati 62 amazonke amagazinirati (fr. nemogućnost žvakanja hrane amazon (grč. sliti živu s drugim kovinama (v. junak jednog velikog starofrancuskog kruga priča. depozit. v. a ne profesionalno. crna mrena u očima. srebrom i dr. osim ukoliko je bilo potrebno radi obnavljanja ženskog stanovništva. legendarne hrabre stanovnice ženskih država u kojima se nisu trpjeli muškarci. amaxa kola. amateur. preporuka amans-amens (lat. emanet) zalog. amathia) neznanje. amalgamacija (tat. Amazon) mit. združiti.

pren. diplomatsko predstavništvo države u drugoj zemlji. oko) med. usp. emblema ukrasni umetak) umetnut ukras. pren. dvosmislica ambijent (lat. stremljenje čemu ambiciozan (lat. putem podmićivanja i si. znak. ambon katedra. hrana višnjih bogova. izvrsno jelo. ambire) tražiti službu. ambo) predmetak u složeni-cama sa značenjem: i jedan i drugi. obilaziti nekoga i moliti za mjesto. prikazan u slici. pren. lat. pokriven hodnik oko crkve. licemjer ambideksteritet (lat. ambo oba) u tomboli: pogodak dvaju brojeva od pet. ambac-tus sluga. abortivi ambo (lat. ambitio) častoljublje. valere vrijediti) dvojaka vrijednost. ambassadeur) veleposlanik.. simbol. simboličan. kružna putanja ambivalencija (lat. jelo koje okrjepljuje. biljka. ambu-lans) trg. anbar. oboje ambicija (lat. ambloma pobačaj) med. ići za čim. propast ambitus (lat. dvosmislica ambilokvij (lat. glazbe u crkvi ambra (ar. ambo oboje. ambrosia) mit. podanik) veleposlanstvo. osobito nedopuštenim načinom. eidos izgled) stiješ-njeni jantar koji se dobiva u krupnim komadima tako što se veliki broj sitnih komada jantara pod visokim tlakom i na visokoj temperaturi slije u jednu masu ambrotipi mn. anbar. ravan hod (konja) amblem (fr. ambo oboje. kla-sis lomljenje) protivnik crkvene glazbe. sanskr.) jah. fotografije na staklu koje štiti lak i druga fina staklena ploča ambrozija (grč.) obilaženje. licemjerstvo ambigvitet (lat. nektar. alegoričan. amblys. abyssos) bezdan. podjednaka sposobnost u služenju desnom i lijevom rukom. grč. ponor. ambo oba. pobacivanje. božanski. amballage) omot. osoba koja se bespravno bavi trgovačkim posredovanjem . anbl (fr. loqui govoriti) dvosmislen govor ambirati (lat. ambidexteritas) dešnjaštvo u objema rukama. amblosko pobaciti) mn. podvojenost (npr. simbolizirati. pobačaj. težiti za Čim ambis (grč. težnja za nečim. logia) dvosmislen izraz. društvo u kojem netko živi i radi ambilogija (lat. abortus amblotici (grč. znamenje. amblys tup. ambra mirisna smola. ambidexter) dešnjak u obje ruke. emblema) znakovit. korov čiji pelud izaziva alergiju u kolovozu i rujnu ambrozijski (grč. optjecaj. neosjetljivost. ambara) mirisna smola kojom na Istoku dime sobe i koju puše s duhanom ambroid 64 amentia simplex ambroid (ar.(lat. u istom redu jedne tombolske karte ambonoklast (grč. sve ono što služi za pakiranje robe ambasada (fr. med. slab. pren. slikovit amblematizirati (grč. slabovidnost ambloma (grč. slavoljublje. poslanik najvišeg ranga. ambulare hodati. ambiguitas) dvosmislenost.ambalaža (fr. okolina. jelo koje daje besmrtnost. obilježje amblematičan (grč. traženje čega. oba. svojstvo osobe koja nije ni izrazito otvorena (ekstrauerti-rana) ni zatvorena (introvertirana) prema okolini amble čit. koji pripada bogovima. emblème) znak. afe dodirivanje) med. slavoljubiv ambidekster (lat. izlagati slikovito. obilježje. opkoljavati) sredina. divan ambulant (lat. opunomoćeni predstavnik države u drugoj zemlji ambi. provalija. amb. bisek-sualitet. psih. amblem amblem (grč. alegorizirati ambliafija (gr. ver-tere okrenuti) seksualna sklonost prema osobama obaju spolova. ambitiosus) Častolju-biv. boravište ambasadora ambasador (fr. ambassade. sanskr. sredstva za izazivanje pobačaja. ambire obilaziti. ambrosios) bogovski. emblema) prikazivati u slikama. natprirodan. grč. čovjek koji se podjednako lako služi i desnom i lijevom rukom. simbol. ops. opos vid. istodobni osjećaj ljubavi i mržnje prema istoj osobi) ambivertiranost (lat. slabost osjetila dodira ambliopija (grč.

fr. amen) odobravati. izostanak menstruacije. amencija sim-pleks (lat. rheo tečem. curim) med. pretvaranje u Amerikance. ludilo amenija (grč. popravljanje.) med. djelomično ludilo amentia senilis čit. américaine) otvorena kola na četiri kotača. duševni poremećaj kod žena kao posljedica izostanka menstru-acije amenoreja (grč. ustanova gdje se pregledavaju i liječe bolesnici koji ne moraju ležati u postelji. glazbena i si. américaniser) poa-meričiti. ambusta. nejednak. nepravilan . amoibe promjena) zool. a-metria) neravnomjeran. a-methystos koji djeluje protiv pijanstva) dragi kamen ljubičaste boje (po vjerovanju starih Grka štiti od pijanstva) ametodićan (grč. metabole promjena. poboljšavati. a-methodikos) onaj koji radi bez reda i neznanstveno ametričan (grč. nebijeljeno platno. a-. v. gro-plan. amburere ogor-' jeti. koji nije podložan metamorfozi. planu. ambulantni bolesnik bolesnik koji ne mora ležati u postelji. napadno odobravati amerikan (fr. a-methodikos) koji nije rađen po jednom utvrđenom redu. ammeubler) kuću opskrbiti pokućstvom. amencija senilis (lat. insekti koji nisu podložni metamorfozi ametaboličan (grč. riječ kojom obično završavaju molitve. amenija amentes mit. poboljšavanje. amenoreja amenomanija (grč. imanja ameliorirati (lat. nazvano po tome što je najprije primijećeno kod ameba amelija (grč. total amerikanijada filmska. mikroskopom vidljiva životinjica koja stalno mijenja svoj oblik amebijaza (grč. ambulantia) med. izvedba nekog djela po tobožnjem ukusu američke površne publike: sla-dunjavost. riječ kojom su stari Egipćani nazivali podzemni svijet amentia activa čit. potajno.) med.) med. améliorer) poboljšati.) med. promjena) biol. med. ambulatoria) med. amentia) med. bez. ameibo mijenjam) amebna dizenterija Čiji je uzročnik Entamoeba histolytica. a ne. a-. zemljišta. kuću namjestiti potrebnim stvarima amebni (grč. ambulans. jeftini trikovi amerikanistika znanost o američkim jezicima i književnostima. ići) putujući. pokretni. men.). pokretna ili poljska bolnica. popraviti (zemljište) amen (hebr. metabole preobražaj. poameričavati amerikanizmi mn. nepromjenjiv. koji je bez reda i načela ametodist (grč. nestalan. preobražaj) koji se ne mijenja. staračka slaboumnost amentia simplex čit. nepromjenjiv ametist (grč. opekline ameba (grč. ambulare hodati. jednostavna. a-. melos ud) prirođena nakaziKïst kod domaćih životinja (nedostatak jednog ili više udova)) ameïîoracrja (lat. amen) "tako neka bude". završiti amencija (lat. naglo ludilo amentia occulta čit. ametobolni insekti zool. usp. nerazmjeran. a-.ambulanta (lat. amencija aktiva (lat. ustanova za hječničke preglede i pružanje prve i hitne pomoći ambulantni (lat. amelioratio) poboljšanje. tehničku savršenost i si. kretanje stanica u ljudskom tijelu pomoću pseudopoda. zatvorom (op-stipacijom) ameblirati (fr. men mjesec. osobitosti engleskog jezika kojim se govori u Americi ametabolan (grč. opća duševna slabost amenovati 65 amfibrah amenovati (hebr.) med. nego dolaze na liječenje po potrebi ambusta (lat. otuda: reći amen privesti kraju. crijevna zaraza praćena bolovima u trbuhu. neznanstven. poame-ričenje amerikanizirati (fr. vrsta kukuruza duguljasta zrna. o američkoj kulturi uopće amerikanizacija nastojanje da se nešto učini na način Amerike (misli se na brzinu. amencija okulta (lat. ambulantna pošta putujuća. a-. usp. željeznička pošta ambulatorij (lat. mania) med. dotjerivanje. proljevima ili začepljenjem. npr. amencija par-cijalis (lat. opaliti) mn. vrsta platna amerikan grubo. men mjesec) med. uzrokovan amebama ameboidno kretanje zool. melior bolji. skriveno ludilo amentia partialis čit. u filmskom jeziku: izraz za sliku u kojoj je glumac snimljen do tri četvrtine tijela (do koljena). nego dolazi liječniku na liječenje. amoibe promjena) koji potječe od amebe.

amfi. okamenjeni vodozemci ili njihovi pojedini dijelovi amfibiolog (grč. besmisleno brbljanje. nerado sudjelovao u pothvatu "Sedmorice protiv Tebe". amphikoilos) s obje strane udubljen. vrač i kralj u Argu. ops oko) med. logia) znanost o amfibijama amfiblestroditis (grč. jedan od Argonauta. bot. amfibije amfibije (grč. amfibios. djeca dvaju očeva. disanje) med. guros) onaj koji govori bez veze. bot. amfibios) vodozemski. skia sjena) mn. a u drugo prema jugu . veoma važna za znanost jer je njezin jednostavni sastav pomogao objašnjenju složenog tijela kralježnjaka. diploos dvostruk. velika nekoliko centimetara. dvostruko gledanje na oba oka amfigeneza (grč. kretik amfimetori (grč. amfi. budući daje bio miljenik bogova. sumnjiv amfUogija (grč. vjerskopolitički savez starogrčkih država sa zajedničkim vjerskim svečanostima. amfibios. svađa. smetenjak Amfijaraj mit. bios život) zrak. te je tako sposoban uzlije-tati i spuštati se i na suho i na vodu. zbrka riječi i pojmova. amfi. u koju je dao potjerati konje i kola. amfi. prevrtljiv amfibioliti (grč. zajednički naziv za kratkovidnost i dalekovidnost oka. muž Niobin. proturječnost amfimacer (grč. oko. astma amfisciji (grč. amfi. metrička stopa od dvaju kratkih i jednog dugog sloga: kratak—dug—kratak (U — U) amfîcelan 66 amfitropičan amficelan (grč. pater otac) mn. dvosmislica amfibrah (grč. sinovi dviju majki. amfi-gvgnomai) zool. amfi. amfibios. amfiblestron mreža) med. genesis rađanje) zool. amfibrachvs) poet. unaokolo. amfimakros) poet. v. amfi. gromom otvorio Zeus amfikarpičan (grč. amfi. ops vid. logos) zool. amfilogia) spor. prid. graditelj tebanskih zidova amfipatori (grč. prorok. spajanje rasplodnih stanica amfioks (grč. amfigeneza amfigurija (grč. amfi. nejednakost. nepravilnost ametropija (grč. guros krug) uzaludno trošenje riječi. na oba načina amfibija (grč. oxys oštar) zool. amfibolia) dvosmislenost. dvojak. pneuma dah. amfi. teško disanje. amfilogos) dvojben. onaj koji se bavi proučavanjem amfibija amfibiologija (grč. upala mrežnice oka amfiblestroida (grč. amfi. otvor maternice amfidiplopija (grč. sumnjiv) min. amfibolos) dvosmislen amfiboltja (grč. glavna mu je svrha bila ublaživanje međusobnih neprijateljstava amfilogičan (grč. spolno razmnožavanje. vodozemci amfibijski (grč. meter mati) mn. dug — kratak — dug (— U —). amphideum) med. sin Zeusa i Antiope. spolno sjedinjavanje u obliku stapanja dviju različitih stanica. metrička trosložna stopa. nerazmjer. a-metria) neravnomjernost. usp. a jedne majke amfipneuma (grč. vrsta minerala iz reda složenih silikata. zrakoplov opskrbljen i kotačima i čamcima. stanovnici tropskog pojasa koji svoju sjenu u jedno godišnje doba bacaju prema sjeveru.ametrija (grč. zool. a jednog oca amfimiksija (grč. karpos plod) bot. sa svih strana. amfiguričan amfigurist (grč. pren. jer je kao prorok znao da će svi vode pothvata poginuti. amfigonija amfigonija (grč. nije poginuo nego je bježeći sa svojim konjima i kolima zašao u ponor koji je pred njima na obali rijeke. amfibolos dvosmislen. lithos kamen) mn. meignymi miješam) biol. amfi) prijeđi. amfiblestroeides mrežast) anat. mana oka u prelamanju svjetlosti amfetamini lijekovi koji djeluju na živčani sustav i podražuju rad mišića te tako suzbijaju pospanost i osjećaj umora amfi (grč. konkavan amfldeum (lat. srca ni pravog mozga Amfion mit. okolo. koji rađa plodom iznad i ispod zemlje Amfiktionije mn. od pravih kra-lježnjaka razlikuje se po tome Što n-ema koštanog ni hrskavičnog kostura. ri-bolika morska životinja. oko) med. amfi. a-metron. amfibios koji živi na suhom i u vodi) mn. zelene i crvenkaste boje i tvrd kao čelik amfiboličan (grč. u složenicama: s obje strane. zem. mrežnica oka amfibol (grč.

majka Tritonova amfitropičan (grč. kao posljedica teških promjena u hrpteničnoj moždini amirauté (šp. gledate-lji amfiteatralan (grč. žena Posejdona. organski spoj C6H10O5. a-. zanimljiv. sed magis ami-ka veritas (lat. amikabili modo (lat. sa dva reza (nož) Amfitrion sin Alkejev. istodobno i neptunske i plutonske amfoterodiplopija (grč. amissio) gubitak. amfitomos) dvorez. Amfitrvoni-ades) — Heraklo Amfitrita u grčkoj mitologiji.) vokativ od riječi amicus čit. zanimati. razonoda. trofe prehrana) med. lijekovi koji služe za zaštitu amiotrofija (grč. grč.amfiteatar (grč. razonoditi . lat. vrsta lakog poljskog topa amizirati (fr. amicus prijatelj) prijatelju!. amylon) kem. amikus (lat.). amfi-theatron) polukružna pozornica.) pravi se prijatelj u nevolji poznaje amicus Plato.) iz prijateljstva. amuser) zabavljati. amida) kem. gubljenje amitotičan (grč. upala krajnika amikalan (lat. koje su. dvostruko gledanje. ops) med. amikus certus in re incerta cernitur (lat. mimesis oponašanje) med. iz dobrohotnosti amicus certus in re incerta cernitur čit. razonodan amizeta (fr. med. dvojak. amirante) vrhovni zapovjednik kopnenih i pomorskih vojnih snaga u Španjolskoj amisija (lat. prijatelj s kojim se u razgovoru mogu bez ikakva sustezanja upotrebljavati i prostački izrazi amicabili modo Čit. amonijak čiji je vodik zamijenila kiselina amidin (lat. ili njegova poli-valencija. prijateljski sporazum. prijateljska nagodba amice! (lat. na lijep način amicabilis compositio čit. amfoteros) kem. amylum. pren. unutarnji glavni sastojak zrnca škrobnog brašna amidža (tur. a-mimetos) nepodraž-ljiv amimija (grč. amynteria) mn. amfi-theatron) koji je polukružna oblika i kojj se stupnjevito penje amfitomičan (grč. amicicije kauza (lat. amicus prijatelj. nominalni otac Heraklov (pravi otac je Zeus. a-. amytto param. zgrada u kojoj su se priređivale gla-dijatorske predstave. zaštitna sredstva. razdirem) biol. sed magis amica veritas čit. a-. božica mora. uveseljavati. igračke. uzvišeno mjesto prema pozornici. dakle. nesposobnost pokretanja mišića lica kod moždanih bolesti aminterije (grč. slušaonica polukružna oblika koja nalikuje na stube i na kojoj su sjedala za gledatelje. tj. amidže) stric amigdalitis (grč. nedostatak sluzi amil(um) (lat. ali mi je draža istina (rečenica koja se u jednom kasnijem spisu pripisuje Sokratu. med. škrobno brašno amiloza (grč. amusant) zabavan. štirka. amytto param.) na prijateljski način. amikus Plato. često se koristi za izricanje nepristranosti) amid (lat. amylon škrob) kem. ami-calis) prijateljski amiksija (grč. voj. veoma teška i neizlječiva dječja bolest. amida) kem. myxa sluz) med. amygdale badem) med. diploos. izravna dioba jezgre u životinjskoj ili biljnoj stanici amizantan (fr.) drag mi je Platon. amfi.) "prijatelj svinja". amfoterna tijela tijela koja su istodobno i baze i kiseline. amfoteros. v. i lužnat i kiseo.) prav. razdi-rem) biol. ami-košon (fr. amikabilis kompozicio (lat. Amfitrionijad (grč. kod kojega postoji amito-za amitoza (grč. muž AJkemenin. ugodan. amusette) zabavica. kralj u Tirintu i kasnije u Tebi. mys mišić. škrob. amforeus) kod starih Grka i Rimljana: ispupčen glineni krčag s uskim grlićem i dva drška u kojem su držali vino amfoteran (grč. boga mora. stijene koje su nastale i utjecajem vode i utjecajem vatre. katkada i superlativno: ami-cissime najveći prijatelju! amicitiae causa Čit. ali svakim okom drukčije ami-cochon čit. amyno branim. amiloidna degeneracija amimetičan (grč. tropos okret) koji se okreće na obje strane amfora 67 amnestija amfora (grč. amfoterne tvorevine geol.

kratkotrajan. tzv. cornu Ammonis Amonov rog) geol. amorozo (tal. a-. gmazova i ptica. upala amni-ona amok (malaj. morfe oblik) bezob-ličnost. 2. spoj dušika i vodika. djelomičan ili potpun gubitak sposobnosti pamćenja amnikolist (lat. amortizman . v. ljubav amor vincit omnia Čit. -ites. usp. nast. nemoralnost (ovako je njemački filozof Nietzsche nazvao svoje etičko shvaćanje koje odbacuje dotadašnji moral) amoreti (tal. a-morfos) bezobličnost. nakaznost. osobito amortizirati 69 amportirati državnih zajmova. Amon. sudski postupak kojim se izgubljeni vrijednosni papiri i dokumenti proglašavaju nevaljanim (mortifikacija). amoriti amorevole (tal.amnestija (grč. Ammon) mit. prikazivano je s ovnovim rogovima. n. pr. amabile. amnos janje) med.) mit. ljubav je jača od svega amoralizam (lat. simbol stvaralačke snage i rađanja amonal (grč. ljubav sve pobjeđuje. 3. amnos) med. mnesis sjećanje) med. trovanje krvi amonijakom amonifikacija (grč. nekri-staliziranost. Siriji i Palestini dok ga nisu pobijedili Hetiti. amor ljubav) v. amnio-nova voda amnitis (grč. veliki neprijatelji Izraelaca koji su ih pokorili amoniemija (grč. min. amino-kiselina. amnicola) stanovnik pokraj rijeke amnion (grč. st. pobijedili su ih Izraelci kad su pod JoŠuom osvojili Obećanu zemlju (Kanaan) amoriti (lat. pomilovanje.) posl. -fi-kacija od lat. glavno božanstvo starih Egipćana. Amon. otuđenje nepokretnog imanja iz svjetovnih ruku i predavanje Crkvi ("mrtvoj ruci"). oprostiti kaznu. raditi) proces pretvaranja dušika iz različitih dušikovih spojeva (bjelančevina. moriš običaj) fil. dugotrajan ili stalan. po zakonom utvrđenom planu izvodeno vraćanje duga.) 1. grč. v.) glaz. slike malih bogova ljubavi u staroj rimskoj umjetnosti i umjetnosti renesanse i novog doba. nekristali-ziran. glaz.) neobična i strašna vrsta ludila kod malajskih urođenika koje se očituje u nagonu za ubijanjem (klanjem) svakoga na koga se naiđe Amon (hebr. a-. mos. nakaznost amorfizam (grč. Amon Amor (lat. posteljica. bogu Amonu) amoniti (hebr. amabile amorfan (grč. facere činiti. supr.) u amonijski dušik amonijak (grč. vladao u Babilonu. im. ammoniakon. ljubavnik. nakazan. amnestia zaboravljanje) prav. amoretti) mn. bezobličnost. 2. amoniakon amonijak. pren. lat. aluminijeva praška i nitrotoluola. bezobličan. poput ovnovih rogova svijene okamine jedne izumrle vrste glavo-nožaca. sala-mmoniacus) kem. ammoniakon. lat. upotrebljava se u rudarstvu i u ratnoj tehnici Amonićani jedno od drevnih arapskih plemena. glagola facio. ljupki likovi krilate dječice zabavljene različitim poslovima. mokraćevina i dr. bog ljubavi. amortisatio) 1. radosti i šale kod starih Rimljana (odgovara grčkom Erosu). zaboraviti krivnju amnezija (grč. amoreti amoroso Čit. kristaliziranost Amorićani (Semiti) narod koji je u 3. grč. postupno. a-. bezbojan plin ljutog i neugodnog mirisa koji izaziva suze. kristalan amorfija (grč. amor vincit om-nija (lat. e. haima krv) med. ammoniakon) eksplozivna tvar — smjesa amonijačne salitre. a-morfos) bezobličan. min. i 2. amnestike) sposobnost ili vještina zaboravljanja neugodnih doživljaja i uspomena amnestirati (grč. supr. amnesteo zaboraviti) pomilovati. djelomičan ili potpun oprost kazne amnestika 68 amortizacija amnestika (grč. otrovan i nagriza kožu (naziv po libijskoj pokrajini Amoniji (ime prema egipat. veoma nježna i prozirna ovojnica u kojoj se nalazi embrij kod sisavaca. zaljubljeni amortizacija (lat.

amortizirati (lat. teh. ulje. metron) fiz. a-. ampir-stil stil francuske umjetnosti za vrijeme Napoleona I. povećati. lat.001118 grama srebra ampermetar (fr. Bog je apsolutni duh. popuštanje ili pogoršavanje kvalitete robe. osvojiti . i Na-poleona III. oponašao je staru rimsku umjetnost iz doba careva ampirans (fr. peti padež superlativa ampli ssimus) amplitel lat. neško-lovanost . zauzimanje. predmet koji tobože ima Čarobnu moć da štiti od bolesti i svake druge nesreće. razvijanje. proširenje. nazvana po slavnom fr. pokazuje broj ampera koji protječu kroz kotur žice ampir (fr. prav. koji proširuje.) veleugledni. odgađanje sudskog procesa o čijem se predmetu još ne može donijeti presuda.. neškolovan amuzija (grč. a svijet je samo treperenje. izgubljen vrijednosni papir ili dokument sudskim putem proglasiti nevaljanim. razrada. opširno izlagati. osobito Francuska za vrijeme Napoleona I.. matematičaru i filozofu A. na kraju polukružnih kanala uha itd. ampula 70 anadiploza ampula (lat. Ampère. na jednoj skali. za razliku od superlativa. emporter) voj. galvanome-tar čija kazaljka neposredno. koji je bez smisla i osjećaja za ono što je umjetničko i lijepo. obuhvaćen amplificirati (lat. mundus svijet) fil. 2. povećavanje. amuletum) hamajlija.. amplificativus) proširivan. razviti. anat. otcije-piti. emire) carstvo. trbušasta bočica za mast. jedinica za mjerenje jačine električne struje. bjelilo. igra toga duha amuzičan (grč. ret. otimanje. odrezati. način izražavanja nadugačko i naširoko amportiranje (fr. empirance) trg. grč. tehnički instrument za mjerenje jačine električne struje. amortisare) 1. crkvena posuda u kojoj se drži vino i voda za pričest (u kat. proširiti) veoma visok stupanj nekog svojstva ili neke osobine. amplitudo obujam. grč. ampulla bočica) ispupče-na. razmrskanih.-grč. najveća razlika u zračnom tlaku. izrada nekog akta u duplikatu radi bolje sigurnosti amplijativ (ampiiativus. proširivanje. izložiti. šteta na brodu amplasman (fr. najveća udaljenost od ravnotežnog položaja. obično o vratu amundizam (grč. amusia) koji ne uživa ljubav muza. vinograd. amputare odsijecati) med. pren. amputatio rezanje) med. odvojiti. grafia) znanost o vrstama vinove loze i grožđa ampelurgija (grč. amusia) nenaklonost muza. vraćati neki dug postupno. zauzeti. a svijet ne postoji. prostranost. tele daleko. ampliare povećati. trbušasto proširenje na cjev-kastim organima. ampelurgia) vinogradarstvo amper fiz. prodati ili ustupiti imanje Crkvi ("mrtvoj ruci"). fone glas) uređaj koji pojačava glas i omogućuje istodobni telefonski razgovor s više osoba amplituda (lat. amplificatio) proširivanje. razvijati. kulon za sekundu ili struja koja prolaskom kroz vodenu otopinu nitrata srebra za sekundu izdvoji 0. povećavati amplifikacija (lat. potpuno i nasilno odvajanje jednog dijela od neke cjeline amputirati (lat. crkvi). oteti. najvišeg stupnja amplissime (lat. npr. ampelos trs. shvaćanje po kojem postoji samo Bog. osvajanje amportirati (fr. staklo električne žarulje amputacija (lat. mjesto za postavljanje topničkih oruđa. amplificare) proširiti. amplectivus) koji obuhvaća. zbog Čega ga praznovjerni ljudi nose stalno sa sobom. gradilište) voj. tj. fiz. sin jednoga od satira i neke nimfe. veleslav-ni. otplaćivati. 3. emplacement zemljište. ampliare proširiti) širenje. šira obrada. odrezivanje ranjenih. amplificare širiti. emporter) voj. nasilno odvojiti amulet (lat. koji povećava. Ampèreu (1775—1836). (lat. amortirati Ampel mitološki ljubimac Dioniza Bak-ha. nepjesnički. luk na horizontu između izlaska i zalaska sunca.. proširivati. meteor. topnički položaj amplektivan (lat. razgranavanje. Dioniz gaje nakon smrti pretvorio u lozu ampelografija (grč. presvijetli (nekada titula visokih državnih činovnika. oštećenih i uopće neizlječivih dijelova tijela. razgranavati. povećavajući amplijacija (lat. širina) zem. oskudica u smislu i osjećaju za ono što je umjetničko i lijepo. iscrpno govorničko izlaganje amplifikativan (lat. razgranati. pren. potpuno odvajanje.

ana-baptizo ponovno zaronjavam) vjerski pokret koji zahtijeva ponovno krštenje u zrelim godinama anabatičan (grč. amilacea (lat. amvon simbolično predstavlja kamen koji je anđeo odmaknuo s Kristovog groba amylacea čit. uglavnom (ispričati nešto) an. stalna groznica anabaza (grč. razvijanje i jačanje bolesti anabioza (grč. sredstva za smanjivanje i sprječavanje spolnog nagona anagke v. mila si nam ti jedina. koji raste._>-■ . s kojega se čitaju Sveto pismo. npr. med. do. anaerobi anafija (grč. ambon izbočenje na štitu) u pravoslavnoj crkvi. anaglifi anagliptika (grč. oko anabaptist (grč. umj. preosjetljivost organizma na ponovno ubrizgavanje bjelančevine anafoneza (grč. zool. afrodisiakos koji pripada ljubavnom uživanju) mn. anabaino uzlazim) koji se penje. iscrpno. slika i si. détail) potanko. ret. dijadema Anadiomena (grč. klice koje se mogu razvijati i razmnožavati tek kad im se ukloni kisik anaerobionti (grč. ili kretanje od mora prema unutrašnjosti zemlje. pjesnici tragičari koji su svoja djela pisali samo za čitanje. an-. đo sitnica. u starije kršćansko vrijeme: oni koji su za vrijeme službe Čitali pojedine dijelove iz Svetog pisma anagnostici (grč. a ne za prikazivanje . farm. anagh/ptike) vještina izrade reljefnih ili polureljefhih ukrasa. epifora). njemačkom un. bakterije koje mogu živjeti bez kisika. bolesni nedostatak ili smanjenost spolnog nagona anafrodizijaci (grč. odgovara našem ne-. anabaptistički anabaptizam (grč. molitve. vježbanje i jačanje pluća i govornih organa glasnim govorenjem i pjevanjem anafora (grč. pojavljivanje znakova na nebu anafrodit (grč. anagnosti (grč. mila kuda si nam ravna. neosjetljivost (ili: smanjena osjetljivost) kože. ana-dosis) fiziol. en gros) trg.(grč. oči u oči. anaglyfa) v. afrodisia ljubavno uživanje) med. aer zrak. figura ponavljanja istih riječi na početku stihova ili rečenice. en face) sprijeda.) mn. med. anadema) glavni ukras na kraljevoj glavi. na.: Mila kano si nam slavna. ponavljanje riječi. fylaxis čuvanje. na veliko. latinskom in-. ana. mila kuda si planina. anafora) poet.. ana-basis) penjanje. onaj koji nije sposoban oploditi anafrodizija (grč. med. udvostručavanje napadaja grozničnih bolesti anadoza 71 anakamptičan anadoza (grč. bios život) mn. podrobno. razmjerna podjela sokova i hrane cijelom tijelu. an) u grčkim složenicama ispred samoglasnika daje riječi niječno značenje. ana) prijeđi. ana. ana. koji napreduje. zaštićivanje) med. an-.-i. uzla-ženje (iz nižeg predjela u viši. propovijedi i spomeni. pr. ana (grč. zool. an-. pravo u oči an gro (fr. aer zrak. polureljefni umjetnički radovi. anabatična groznica med. osobito: Ksenofonova povijest vojnog pohoda Kira Mlađeg protiv svoga brata). školovani robovi ili slobodnjaci kod starih Grka i Rimljana koji su služili kao čitači ili predavači po boljim kućama. anadyomai izroniti) "iz morske pjene rođena" (pridjevak božice Afrodite) anadiploza (grč. med.amvon (grč. probava anaerobi (grč. ana-diploo udvostručiti) udvostručavanje. anafonesis) med. lijekovi koji sadrže u sebi škrob an detaj (fr. do potankosti.itd.: an gro) an fas ili anfas (fr. po. bios život) mn. v. trg. an-afroditos) med. na malo (supr. ana-gnostes) mn. ■. afe dodirivanje) med. ana-baptizo) pristaša ponovnog krštenja u zrelim godinama. uz. bios život) ponovno oživljavanje osušenih ili promrzlih životinja anadema (grč. poremećaj u osjetilu dodira anafilaksija (grč. en. s lica. ananke anaglifi (grč. uzvišeno mjesto ispred oltara. v. ana-gnostes) mn. retorička figura koja se sastoji u tome Što sljedeća rečenica počinje riječima kojima je prethodna završena. anagliti anaglipti (grč. na soleji. opširno. an-. kroz.■ . groznica koja napada svakog dana. astr. anaglypta) mn. izbacivanje kašljanjem ili povraćanjem. (usp. duž.

iskašljavanje krvi. kratko anakriza (grč. bez veze Anakreont starogrčki lirski pjesnik (6. Anakreon) po ugledu na grčkog lirskog pjesnika Anakreonta. ana-kampto) opt. ana-kampto skre-ćem) sklonište za sirotinju. anakrusis) u metrici: naglašavanje. koji odbija (svjetlost. usamljenik. ozdravljenje anakufizma (grč. ples i društvo. dioptrika anaklaza (grč. med. n. analabos) pravoslav. st. naslanjanje leđima. prethodna istraga anakronizam (grč. čišćenje prsiju od sluzi. nedostatak u pravilnosti rečenične konstrukcije koji nastaje poradi iznenadne promjene ili prekida. sjediniti u cjelinu) združivanje u cjelinu. anagramma) najprije: obratno čitanje jedne ili više riječi. pustinjak. proučavanje odbijanja svjetlosti. uzdizanje duha apstraktnom razmišljanju i si. alegorično tumačenje Biblije (usp. vino. skupina njemačkih pjesnika XVIII. anagogija). an-ago) uzdizanje. obično pokraj crkava i samostana anakamptičan (grč. pjevali ljupke.anagnozma (grč. prelamanje svjetlosnih zraka anakliza (grč.). koji su. nesuvremenost. katkada i frivolne pjesmice anakreontski (grč. anakreontika poezija koja u malim pjesmicama slavi laki. ana-kathairo očistim) med. izbacivanje krvi anagogija (grč. anachorètes) čovjek koji se povukao od svijeta. prid. anahoret-ski anakalipterija (grč. radi ponovnog otiska i umnožavanja. anakatartična sredstva anakatarza (grč. ana-kathairo očistim) mn. liječnički propisi. nježno. ana-kefalaio ponoviti u glavnim točkama. iskaŠ-ljavanje anakefaleoza (grč. proučavanje odbijanja zvuka anakatabat (ana. ana-kampto) odbojni. is-posnik. uspostavljanje ravnoteže medu slojevima zraka: kad pri puhanju jakog vjetra velika količina zraka krene odozdo naviše. zaključivanje na nešto općenito ili duhovno. vinu. kata odozdo. mir od Rim. sredstva za čišćenje grudi od sluzi. anakufisma dizanje. tj. okrjep-ljenje. ana. oduševljenje. baino idem. proučavanje prelamanja svjetlosnih zraka. zagonetka koja se sastoji u tome da se slova jedne riječi napisu različitim redom. pr. podizanje) tjelesna okretnost koja se stječe vježbanjem anakuza (grč. ana-grafo napišem) sprava koja. akust. st.e. npr. dolje. zanemarivanje onoga što odgovara duhu i prilikama vremena. anachronismos) pogreška u računanju vremena. npr. ka-toptrika. motivi su mu ljubav. anaktesis) med. kratko ponavljanje nečega. ana-kalypto otkrivam) svečano skidanje vela s nevjeste anakampterija (grč. gluhoća zbog oboljelosti slušnog živca analav (grč. piše obratno anagrafi (grč. anakoluthia nedostatak veze) gram. mast za zarašćivanje rana anakolut (grč. koje se onda moraju po smislu dopuniti anakolutičan (grč. plesu i društvu anakreontičari mn. anagraf (grč. ana-klasis prelamanje) opt. događaja. datuma. akuo čujem) med. ana-gnosma) štivo anagoga (grč. ana-grafo) mn. ono što je u suprotnosti s kronologijom. udaranje glasom na slog anakteza (grč. ana-klino nasloniti se) med. recepti anagram (grč. anakrisis) ispitivanje. anakoluthos) nepravilan. dolazim) meteor. poluležeći položaj bolesnika anakolema (grč. da netko naslika u kakvoj antičkoj kući televizor anakruza (grč. zvuk) anakamptika 72 analeptic! anakamptika (grč. med. ljupko. vremenska po-remećenost. rekapitulacija anaklastika (grč. rob je anagram od bor. po uzoru na Anakreonta. anaklastos prelomljen) opt. ana-kollao nalijepiti) med. an-ago vodim gore) tajni smisao. onda se ista tolika količina spušta s visine prema zemlji anakatartici (grč. riječ napravljena premještanjem slova druge riječi različitog značenja anahoret (grč. prolazni užitak u ljubavi. četvrtasti naprsnik kod kaluđera . alegorično značenje. osobito poslije dužih umetnutih rečenica ili poradi izostavljanja riječi. lako. med.

aldaino potpomagati. elementarna logika logika koja se bavi pojmovima. analytikos) filozof. razložiti. logična analiza razlaganje pojma u njegove oznake. jačanje analeptici (grč. tipu ili uzorku analogia juriš (lat. analytike) teorija analize. oporavak. podoban analogija (grč. sličan. ta sličnost pridonosi da se ta dva područja uzajamno objašnjavaju (Maxvell) analogizam (grč. ana-lyo) rastaviti. onaj dio polariskopa koji služi utvrđivanju činjenice da je svjetlost polarizirana (zrcalo. npr. prestanak rastenja i razvijanja anale (tal. razlaganje.analdija (grč. suglasnost s pravnim načelima analogičan (grč. određivanje sastojaka nekog tijela po njihovoj težini. određivanje sastojaka nekog tijela. ljetopisi analist (lat. stara analiza dokazivanje nekog stava raščlanjivanjem na jednostavnije stavove već dokazane ili kao istinite prihvaćene. sva su tijela rasprostrta. moderna analiza rješavanje problema njihovim zaključivanjem na jednadžbe. bijenale. kemičar i dr.) nešto što odgovara razumu. nepogrješivost . srodan. tj. rasčlanjavati. suprotno: sinteza analizator (lat. istovjetnost ili suglasnost u osobinama i odnosima. uspoređivati. raščlaniti. usp. koji je u skladu s nekim pravilom. neosjetljivost. annus godina) mn. godišnjaci. razlaganje cjeline na njezine dijelove. analogon) sličan ili odgovarajući predmet (ili: događaj). koji se zasniva na analizi. s njime je identično vezan. što je u skladu s razumom analogan (grč. analgija anali (lat. pravilu. rastavljati.) pravna sličnost. hraniti. an-amartetos) bezgrješan. neznalica analgezija (grč. koji odgovara nekom zakonu. analepsis. dokaz (ili: zaključak) na osnovi sličnosti analogizirati 74 anaprozelit analogizirati (grč. istovrsnost. prikaz. analogos) sličan. suprotno: sintetički analitika (grč. koji se bavi raščlanjivanjem na sastavne dijelove (misli. nepogrješiv anamartezija (grč. mat. analytikos) raščlanjujući. annales. zaključak iz pojedinačnog ili posebnog o pojedinačnom ili posebnom kao sličnom. dokazivati ili zaključivati na osnovi sličnosti anamartetičan (grč. ozdravljenje. Nikolova prizma). analogismos) fil. pisac godišnjaka analitičar (grč. an-. podoban. sudovima i zaključcima analiza (grč. analysis) raščlanjivanje. beta) onaj koji ne zna abecedu. okrjepan. analitički sud sud koji se zasniva na tome što se subjektu pridaje predikat koji se u njemu već nalazi. sredstva za jačanje i okrjepljenje analeptičan 73 analogizam analeptičan (grč. suglasan. suda u njegove dijelove. tj. annales) 1. istovrstan. bezbol-nost. kvantitativna analiza kem. nepismenjaković. ispitivati potanko analogan (grč. ispitati. psihološka analiza razlaganje predodžbe u njezine elemente. analogon rationis Čit. analogon). med. odabrana štiva analepsija (grč. uzorkom. jačati) med. koji je nastao putem analize. od anno godina) umjetnička priredba što se održava svake godine. vještina i metoda raščlanjivanja misli i pojmova u njihove sastavne dijelove. razlagati nešto (u najmanje sastavne dijelove). annale. zaključak po analogiji log. analogon racionis (lat. slično (ili: odgovarajuće) stanje. tijela itd. analambano podižem. ana-lambano) mn. tipom. kvalitativna analiza kem. analystor) fiz. prestanak (ili: gubitak) osjećaja bola. okrjepljujući analfabet (grč. ana-logizomai) usporediti. fizička analogija djelomična sličnost između zakona jednog područja pojava sa zakonima nekog drugog područja pojava. odgovarajući. an-. analeptikos) osvježavajući. analekta) mn. ocjena. koji raščlanjuje. pola-rizator analizirati (grč. analgesia) med. trijenale analekti (grč. an-amartesia) bez-grješnost. usp. ljetopisac. koji ne zna ni Čitati ni pisati. analogia) sličnost. odgovarajući. uspostavljam) med. analitička definicija određivanje pojma pomoću njegovog najbližeg roda i njegove svojstvene razlike. ocjenjivanje. alfa.) analitički (grč.

koji je ponovno pridobiven 7a nešto anaptiza 75 anastaza anaptiza (grč. arche vlast) pokret koji teži ostvariti potpunu slobodu pojedinca i uništiti svaku političku vlast. anantapodoton nedovršena rečenica) ret. ana-mimnesko sjećam se) koji se tiče sjećanja. ananke nužnost.anamnestičan (grč. prešutki-vanje završne rečenice. bez ikakvih obzira. naopak. kukavičluk . duboko disanje. ana. po dijeti anantapodoton (grč. an-apto objesim) utuče-nost.xnjneozij'i (grč. čovjek koji pokušava svim mogućim sredstvima. ali tako da izgleda onako kakva treba biti kad se gleda s određene točke {optička anamorfoza) ili odbijanjem od pogodnog zrcala [katoptička anamorfoza) i kroz brušena stakla idioptrič-ka anamorfoza). stanje društva u kojem potpuno prestaje vladavina zakona i svakog autoriteta. anantičan (grč. sredstva koja pomažu nadoknađivanje izgubljenih dijelova i stvaranje. anarchia) bezvlašće. fiz. an-archos bez poglavara. plašljiv. Proud-hon. pren. anapetes raširen. anarroia) med. nenormalno preobražavanje poradi izopačenja ili promjene u navici biljke ananas (lat. bot. Platonovo naučavanje po kojem je duša preegzistirala. visok 8075 metara. med. anagke) usud. uii-andria) nemuškost. odmor anapnoici (grč. koji dopunjuje. potreba. prema gornjim dijelovima tijela anarhija (grč. an-andros) koji je bez muškorti. ana-neosis) pomlađivanje ananim grč. rastenje mesa anaplerotičan (grč. ana-pleroo ispunim) koji pomaže naknadno rastenje. sudbina. vidjet ćeš što će biti. preinaka) preobražaj. izopačena oblika. ana-pleroo ispunim) mn. prirodni nagon. srušiti postojeći poredak i zavesti stanje potpunog bez-vlašća. osobito krvi. obrnut daktil. ana-pneo) mn. izbacivanje sluzi anaptoza (grč. ispljuvavanje. kob. ana-ptyo ispljujem) med. anamorfotičan anamorfoza (grč. ana. penjanje sokova. osnivači: Stirner. iskašljavanje. koji nema prašničkih niti auandr'ja (grč. ana-plasso preobrazim) med. an-anthes) bot. fa-gein jesti) med. Bakunjin . juž-noamerička biljka veoma ukusnog i mirisnog ploda anandričan (grč. an-. anamnesis sjećanje) fil. neizbježivost anankofagija (grč. plastična kirurgija anaplerotici (grč. književnik) ananke (grč. jačanje pamćenja anamneza (grč. zamjenjuje anapleroza (grč. ananassa sativa) bot. i emuževnost. sredstva koja se upotrebljavaju i primjenjuju u anaplastici anaplastika (grč. plašljivost. nužda. vještina ispravljanja slomljenih ili uganutih kostiju. po optičkim zakonima unakaženo nacrtana slika nekog predmeta. anap-noična sredstva anaprozelit (grč. proselytos) onaj koji je ponovno obraćen na vjeru.: Ne učiniš li. anaplerosis) dopunjavanje. med. potpun nered anarhist (grč. sila. pren. med. anapneusis) med. morfe oblik) izokrenut. pamćenju. uzimanje hrane po propisu. bez vođe) pristaša mišljenja daje potrebno srušiti postojeći državni i društveni poredak. pseudonim od unatrag Čitanog imena (prezimena): Kramer — Remarque (njem. bot. anarhistički anarhizam (grč. proširenost krvnih žila anaplastična sredstva med. gotovo nemoguće ostvariv cilj anareja (grč. ana-morfosis preobražaj. prije postojala u čistom stanju i tu stekla svoje ideje. podaci koje bolesnik daje liječniku o svojem zdrastvenom stanju prije sadašnje bolesti anamorfičan (grč. udes. npr. bez cvijeta. odušak. vještina sjećanja i pamćenja. zbog čega se zove i antidaktil anapetija (grč. anapaistos) metrička stopa od dvaju kratkih i jednog dugog sloga: UU—. ispravljanje i uklanjanje raznih tjelesnih nedostataka kirurškim putem. pr. teško. koji ne cvjeta anapest (grč. anamnesis sjećanje) fil. lijekovi za jačanje pamćenja anamnestika (grč. nakazan. skrušenost Anapurna teško pristupačan vrh u himalajskom gorju. sredstva koja pomažu disanje. otvoren) med. koji pripada sjećanju. zamjenjivanje izgubljenih ili oštećenih dijelova tijela i udova anapneuzija (grč. anamnes-tična sredstva med.

anatema esto (lat. arthron ud) med. ana-stello suzbijam) mn. umnožavanje. v. patološka anatomija ona koja proučava sve promjene koje se zbivaju na tjelesnim organima . koji je bez poremećaja u oštrini vida anastomizirati {grč. spremanje novog izdanja neke knjige time što se kemijskim putem (litografijom) izravno tiska iz staroga izdanja nastigmat 76 anceps anastigmat {grč. baciti prokletstvo na koga ili što. fotografski objektiv od posebno kombinirane leće koji daje slike koje sve do rubova pokazuju veliku oštrinu anastigmatičan (grč. anatocistički anatolijski (grč. nedostatak udova anartros (grč. istočnjački anatom (grč. koji daje punu oštrinu slike. sestra boga Baala anatema (grč. a nakon pritiska prstom ostaje u njoj udubina) anaseizam (grč. koji obnavlja. pr. ana. stigma) opt. med.) teza 0 otuđenju čovjeka od društva (ideolog Max Stirner). isključenje iz crkvene zajednice. armonia) glaz. oporavak (rekonvalescencija). stoma usta) sastaviti otvore. "drugi neki čovjek". ždrijela. anistemi. oštrovidan. čovjek koji je toliko debeo da mu se više ne raspoznaju zglobovi anasarka (grč. ana-thimiasis) ispa-ravanje. uzimanje kamata na kamate. koji pomlađuje. anatole istok) istočni. ana. proklinjanje. kad bolesnik govori potpuno nerazumljivo. pren. med. sarks meso) nakupljanje tjelesne tekućine u potkožnom vezivu (koža postaje gnjecava. umjesto "neki drugi čovjek". sredstva za otvaranje za-čepljenih ušća krvnih žila i dr. ana na. seismos potres) geol. oni istupaju protiv toga da radnici stvore svoju proletersku stranku. prenošenje. ana. an-. tisk. ana. prijenosni. anatomia rezanje) znanost koja se bavi proučavanjem sastava i grade tijela živih organizama. odnosno biljku anatomija (grč. ozdravljanje. mijenjanje mjesta riječima. med. djevica-ratnik. grla. protuprirodno otvaranje krajnjih dijelova krvnih žila anastrofa (grč. med. podrigivanje anatocizam (grč. stoma usta) mn. anastrofe) ret. med. progresivne i bulbarne paralize) anartrija (grč. arthron ud) 2. pomoću litografije prije tiskanog teksta pripremljen za novo izdanje knjige anastaza (grč. preokretanje maternice i mokraćnog mjehura Anat feničko-kanaanska božica ljubavi. ana-stello) koji zaustavlja krv. spojnica dviju krvnih žila ili dvaju živaca.anarhoidan (grč. med. kao i protiv sudjelovanja radnika u političkoj i parlamentarnoj borbi anarmonija (grč. bakroreza. ana. anathema esto čit. tokizo dajem pod kamatu.-lat. ujediniti. lica kao posljedica moždane kapi. arthron ud) bezud-nik. stoma) med. ana. med. 1. anastomoza (grč. sredstva za zaustavljanje krvi anastaltičan (grč. ustajanje iz bolesničke postelje. zelenašim) prav. grč želuca anastaltici (grč. an. eidos izgled) sličan bezvlašću (anarhiji) anarhoindividualizam (grč. ana. gore. kletva. npr. ana. nastaje zbog uzetosti mišića za govor (jezika.) neka je proklet! anatematizirati (grč. preokretanje riječi. anastatikos) koji odvodi ono stoje nezdravo. npr. isključiti iz crkvene zajednice anatimijaza (grč. crkveno progonstvo ili prokletstvo nekog čovjeka ili stvari. uskrsnuće. spojiti anastomotici (grč. naučavanje koje svodi društvo na slobodnog pojedinca kome ne smije biti nametnut nikakav red niti zakon anarhosindikalizam oportunistička struja u radničkom pokretu čiji pripadnici smatraju da radnici mogu popraviti svoj položaj samo štrajkovima i organizacijom uzajamne pomoći 1 da se pitanjima radničkog pokreta imaju baviti samo sindikati. stezanje želuca. anathematizo) prokleti. povećana disartrija. disharmonija anartrija (grč. anarchia bezvlašće. ušća. vještina rezanja leša ih biljke radi znanstvenog ispitivanja. stigma točka) opt. ana-spao) med. lihva-renje. koji suši ranu anastatičan (grč. zelenašenje. usana. anathema) prokletstvo. dimljenje. svojstvo potresa kod kojih se događaju velika vertikalna pomicanja tla anaspazmija (grč. anastasis ustajanje) ponovno ustajanje. anatomikos koji reže) medicinar ih botaničar koji radi znanstvenog istraživanja reže i proučava leš.

andragathia) mužev-nost. andro-gynos) dvospolac. aner. pokretan ljudski lik androidan (grč. ljekovita biljka štitarka (kravojac) anđeo (grč. žena najvećeg trojanskog junaka Hektora. fobos) onaj koji zazire od ljudi. aner. muž. topografska. ancora 77 anegdota oznaka za kvantitetu jednog sloga koji može biti dug ili kratak ancora čit. još jednom. ana-trefo) med. angelos anđeo) bot. ankora (tal. do sitnica anatrepsis (grč. ana-tribo trljam. raščlanjivati. andro. voj. premazati tamnom bojom. trepanacija anatripsis (grč. pobijanje nečijih navoda jednostavnim negiranjem. aner. kamen koji ima oblik ljudske glave ili nekoga dijela ljudskog tijela androliti (grč. aner. nesiguran.pri raznim bolestima. aner. metr. andare ići. logia znanost) med. pren. lithos kamen) mn. poljubiti. kao imenica: djelo u laganom tempu andantino (tal. znanost koja se bavi proučavanjem bolesti svojstvenih muškarcima (za razliku od ginekologije) Andromaha (grč. aner. anatriptična sredstva anatriptika (grč. dvosmislen. skup svih prašnika u cvijetu andristi (grč. dio fuge andante (tal. endossement) trg. gone rađanje) stvaranje čovjeka. anatresis) med. ana-trope preokret. gdje je pronađen) andamento (tal. obgrliti.) dvostruk. temno režem) anat. logia) znanstvena disciplina koja se bavi unošenjem lijekova u tijelo kroz kožu. embrunir) slik. antropofag androfob (grč. hrabrost. ana-tribo trljam) med. umjereno andarini (tal. sredstva za trljanje. ludilo koje tjera ljude na ubojstva andro geneza (grč. Češanje kože anatripsologija (grč. endosser) trg. Euripid i Račine napisali su istoimene tragedije andromanija (grč. andante) glaz. usp. ana-tribo) med. hermafrodit. trljanje udova. slabić androginija (grč. geol. čestitost andrecej (grč. andros čovjek. aner. aluminijev silikat (nazvan po Andaluziji. andro-fagos) ljudožder. uspaljenost žena prema muškarcima. andro-mania) Čežnja za muškarcima. dvostran. osobito prvog čovjeka. angelos vjesnik) teol. oporavak (ili: jačanje) pomoću hrane anatreza (grč. nakon Hektorove pogibije bila robinja Ahi-lovog sina Pira i s njim imala tri sina. liječenje trljanjem anatropa (grč. glavni je predstavnik bio Pomponazzi (1462— 1524) andro (grč. aner. uškopljenik. potpis mjenice na poleđini.) glaz. napravljen u ljudskom obliku androkefaloid (grč. prijenos mjenice andragacija (grč. fil.) mn. aner. stanište) bot. kefale glava) min. lagano. ljubičasti okrugli rezanci u obliku graška andosirati (fr. Andromache) mit. okamenjene ljudske kosti andrologija (grč. gyne žena) dvospolnost. vrlina. potpisati mjenicu na poleđini i time je prenijeti na drugoga andosman (fr. oikion kuća. fonos ubojstvo. rastavljati na sastavne dijelove. Božji glasnik. koji se plaši ljudi (muškaraca) androfobija (grč. ponovno andaluzit min. mati Astijanaksova. utrljavanjem anatriptici (lat. andamento hod) glaz. nimfomanija androtomija (grč. kao u hodu. malo laganije. proučavati u potankosti. hermafroditizam android (grč. embrasser) zagrliti. aner. eidos lik) sličan čovjeku. andros) predmetak u složenicama sa značenjem: čovjek (muškarac) androfag (grč. mania) med. anatriptica) mn. aner.) glaz. fobos) strah od ljudi (muškaraca) androfonomanija (grč. kirurška ili primijenjena anatomija ona koja proučava pojedine dijelove tijela i njihov raspored. usporedna anatomija ona koja uspoređuje gradu i sastav ljudskog tijela s tijelom životinje anatomizirati (grč. dovesti između dvije vatre anbrinirati (fr. kolebljiv. okret) ret. med. rezanje ljudskog leša radi znanstvenog ispitivanja anđelika (grč. Aristotelovi sljedbenici koji su negirali besmrtnost ljudskog duha. param) parati. otvaranje bušenjem. ana-temno režem. razvitak jajne stanice bez sudjelovanja ženskog zametka androgin (grč. aner. aner. tj. potamniti anceps (lat. više biće . eidos lik) umjetno napravljen. jako povraćanje anbrasirati (fr. andros) mn.

an-egeiro probudim) vještina da se obamrli povrate u život aneklogist (grč. anemos. šaljiva ili duhovita pričica anegertika 78 anepija anegertika (grč. kod kolere anemija (grč. a-. annexio) prijatelj ili pobornik širenja države pripojenjem tuđih pokrajina anektirati (lat. a-. kovine) anematoza (grč. oplođuje) anemogaman (grč. iz bilo kojeg razloga. još nije objavljen ili namjerno nije tiskan. a-. annexus) zavisan. grafo pišem) spis koji nema naslova anepija (grč. dodatak. poet. hydor voda) med. metoda liječenja koja se sastoji u udisanju pročišćenog zraka anemoskop (grč. annexio) pripojenje. . npr. haima krv) slabokrvan. a-. a-. (grč.'(. vještina mjerenja brzine i jačine vjetra anemometrograf (grč. haima krv. nakaza rođena bez mozga anenkefalija (grč. sve stoje dodano ili vezano za nešto . skopeo gledam. haima krv) med. uz-rujanost.anegdota (grč. močvare itd. epi na. anemos. sla-bokrvnost. anemos. urođeni nedostatak mozga anepigraf (grč. an-. neelektričan (za tijela koja izgledaju kao da nemaju elektriciteta. erethyzo) nedostatak razdražljivosti . spis koji. (grč. enkefalos mozak) med. pren. nedostatak snage anenkefal (grč. baino idem) plesač na užetu anemofilan (grč. grafia) opisivanje (ili: proučavanje) vjetrova anemologija (grč. nastavak. vje-trometar a ne mome trija (grč. an-energeia) nerad-nost. bolest čiji je uzrok smanjen broj eritrocita ih smanjena količina hemoglobina u krvi anemo. kod kojih vjetar prenosi cvjetni prah (pelud) anemograf (grč. a-. anemos. tj. oikumene /tj. anemos. metron) sprava koja pokazuje. grafo) v. anemos. filos prijatelj) bot. uzbuđenost.(grč. a-. erethyzo dražim) uzbuđenje. anemos. anemos. nedostatak krvne vode ili krvnog seruma. an-. er-gon djelo) med. naima krv) med. anemos. anemos) predmetak u slo-ženicama sa značenjem: vjetar anemobarometar (grč. vidim) vjetrokaz. u novije vrijeme anegdotama se nazivaju dosad netiskani stari spisi ili pojedini odlomci iz njih. epos riječ) med. sprava koja pokazuje pravac puhanja vjetra anenergija (grč. blijed.:k' aneksan (lat. pridružiti. tj. anemograf anemopatija (grč. vezan za. tromost. enkefalos mozak) med. a-. ugasnula sposobnost žuđe-nja za čim aneretizija med.:! zSV'. strujanja zraka. pridruženi e aneksionist (lat. odnosno mjeri jačinu vjetra anemobat (grč. an-. metron. anemos. 2. priča o kakvom zanimljivom događaju. barys težak. ana. oskudno ili nedovoljno stvaranje krvi u tijelu anematurgija (grč. metria) mjerenje. an-. annexus) prilog. epithymia požuda) psih. pripremni aneksija (lat. nova i kratka priča. lijenost. annectere) pripojiti. npr. pathos bol) med. slab. šaljivo: krasti. anemo-logia) proučavanje vjetrova anemometar (gTč. nijemost anepitimija 79 Angerona anepitimija (grč. an. anemos. sporedan. prisvojiti anekumena (grč. anemometrograf anemografija (grč. gamos brak) bot. ge zemlja/ nastanjena zemlja) predjeli na Zemlji na kojima se ljudi ne mogu stalno nastanjivati (npr.alpha privati-vum ne-. odnosno vjetra. an-eklogistos bez obračuna) onaj koji je oslobođen polaganja računa aneks (lat. elektron jantar) fiz. an-. anekdotos neizdan) 1. pridodan. nesposobnost govorenja. grafo pišem) sprava koja bilježi na papir brzinu i smjer vjetra. anemogamne biljke biljke koje se oplođuju pomoću vjetra. nesposoban za život anemidrija (grč. 1.:-: '""-. liječenje zrakom. koji voli vjetar (za biljke koje vjetar oprašuje. 2. dio medicine koji proučava beskrvne operacije anemičan (grč.) anelektriČan (grč. metron) sprava za mjerenje brzine kretanja. ukrasti. pustinje. naima krv.

negiranje onoga stoje protivnik pokušao dokazati anergija (grč. fil. anervia) med. a-. za ples. engagement) obveziva. angeion posuda) med. angina pektoris (lat. izostanak alergije tamo gdje bi trebala biti (česta pojava kod teških tuberkuloznih bolesti) aneritropsija (grč. npr. obveza. obvezatnost. npr. pren. anaistheteo ne osjećam) med. popuštanje. koji je bez bola. .. Ave Maria Angerona (lat.) starorimska božica Šutnje (prikazivana je s prstom na stisnutim usnama. pobuditi.). angina) med."l-nost. nesposobnost osjetila da prima podražaje anestezirati (grč. pje-ga ih izraslina na koži ih sluznici zbog nenormalnog množenja i širenja krvnih ili limfnih žila angioneuroza (grč. angeion posuda. akcija na egzistencijalizam i slične pokrete. upala krvnih žila. ravnodušnost. neravan. pektoralna angina angiografija (grč. angeion posuda. pogađati. nje u zalog. pustiti se. . red soba u jednom nizu. voj. obećati. angeion posuda. od podizanja Sunangiektazija 80 angostura-kora ca. stupanje u službu. molitva uz večernja i jutarnja zvona (kod rimokatolika. an-. sukob. voj. jutarnje i večernje zvonjenje kod katolika. tj. anfractuosus) kri-vudav. pogoditi. redovna duž. bezbolan. nagovoriti. dava. voj. neko plaćanje itd. služba. neros tekuć) fiz. logia znanost) fiziol. zauzimati < se. grlobolja. angeion posuda) med. angeion posuda. uzetost. angaria) težak posao. uplesti se u borbu. barometar s elastičnim metalnim perom (bez žive) anervija (lat. npr. anaistheteo ne osjećam) mn.i godba. uključen u borbu angažirati (fr. jer nakon najkraćeg dana u godini Sunce opet počinje svoj uspon angiektazija (grč. bolesti anfilada (fr. med. anervičan anestetici (grč. olakšavanje. angaria) uzeti u kuluk. npr. oslanja se na naučavanje ■ Katoličke crkve o anđelu čuvaru koji svakog čovjeka prati kroz život i : upravlja njegovim djelima angelus (lat. an-. angeion posuda. a ime joj se izvodi od "ab angerendo".anereza (grč. anesis) med. neuron živac) med. enfilade) dugi red. tupoglavost. kulučenje angarijacija (lat. ergon djelo) med. upala krajnika ili ždrijela angina pectoris čit. zauzet./ Anđeo Gospodnji navijestio Mariji. opis krvnih žila. za ratne svrhe angarirati (lat.) med. upustiti se u _■■=■ nešto. plod zatvoren u plodi-šte i biljka s takvim plodom angiologija (grč. staviti nekoga u opasnost. nesposobnost očiju da vide i raspoznaju crvenu boju aneroid (grč. tupoglav.■ ćanjem.. obvezati obe. udijevati. kao re. angiografija angiom (grč. biser. navesti. prosinca. an-aisthesia) med. započeti razgovor. stezanje i jaki bolovi u predjelu srca. erythros crven. proširenje krvnih žila angiitis (grč. koji je nastao u Parizu 1948. gra-fo pišem) fiziol. fr. proučavanje krvnih žila ili odnosa tekućina u ljudskom tijelu angiokarp (grč. ek-tasis rastenje) med. slabost (ili: malaksalost) živaca aneza (grč. angelos glasnik) pokret ■.. neosjetljivost prema bolu. zalaganje.) protiv volje vlasnika za potrebe države. zaobilazan angarija (lat. slavili su je na dan 21. angere suziti. sredstva koja izazivaju neosjetljivost (pri kirurškim liječenjima) anestetičan (grč. započinje riječima: Angelus Do-mini nuntiavit Mariae /lat. tromost žila. po. bolest živaca krvnih žila angiopatija (grč. nani-zati. boj angelizam (grč. kar-pos plod) bot. brodova i dr. tući topovima po dužini. pa-thos bol) med. za ples. slabljenje. ops oko) med. angariatio) uporaba privatnih stvari (automobila. an-aisthetos) koji čini neosjetljivim prema bolu. opći naziv za sve bolesti krvožilnog sustava .) anđeo. pren. nizati. angeion posuda.. nemaran. anairesis) ret. enfi-ler) udjenuti. pr. v. stijesniti. založiti se. neosjetljiv. a-. engager) obvezan. engager) obvezati. voj. angažirati se zauzeti se.4 nje. najmi-ti. rastresen anestezija (grč. angitis angina (lat. neuron živac) med. vijugav.ipažljiv. opiti. npr. bočna vatra anulirati (lat. skloniti koga ili što. obvezati na besplatan rad za državu angažiran (fr. koji je uzet u službu. s boka anfraktuozan (lat. zalagati se (za koga ili što) angažman (fr. učiniti neosjetljivim aneurija (grč. uzeti • u službu. kuluk. najam. npr. filum konac..

ste-nos tijesan. Anglia. angeion posuda. ali koji izložen vodi apsorbira. sada se upotrebljava i za pripremanje vrste gorkog likera angster (tal. izostanak užitka pri pojavama koje u normalnim . anydria) v. raste u Indiji anilan (lat. suša. angošjozamente (tal. potpun izostanak izlučivanja znoja zbog nedostatka žlijezda znojnica anihilacija (lat.). bolno angoitura-kora gorka kora jedne juž-noamerićke biljke. an-. onaj koji mrzi Engleze ili se boji Engleza i njihovog kulturno-politič-kog utjecaja anglofobija (lat. prirepina.) živahan engleski ples u dvočetvrtinskom i tročetvr-tinskom taktu anglicizam (lat.prilikama izazivaju taj osjećaj anhelacija (lat. bijeg) neprijatelj svega što je englesko. nazvana po gradu Angosturi. anilis) bapski . angulus ugao. anhidrija anidroza (grč. hydor voda) kern. anglofob (lat. opovrgavati anil (ar. angularis) uglat angulemka (fr. anil) bot. anguistara. operacija krvnih žila angitis (grč. hidros znoj) nemogućnost pravilnog izlučivanja znoja anidrija (grč.) glaz. anidrija anhidrit (grč. jedan registar na orguljama angustacija (lat. određena osobina engleskog jezika prenesena u neki strani jezik. ukidanje. angoscioso angoscioso čit. npr. upotiebljava se kao lijek angster 81 animalizacija protiv povratnih groznica. nestašica vode. grč. spasmos grč) med. anhelatio) kratko. rezanje. hydor voda) kern. angus-trum) visoka boca ili vrč za pijenje s uskim grlićem angul (lat. mania strast) pretjerano oduševljenje Englezima i svime što je englesko angora odlična vuna koja se dobiva od angorske koze i oplemenjenog angor-skog zeca. glavni grad zapadnofrancuske pokrajine Charente) vrsta vrlo kvalitetne jabuke angusta (lat. sperma sjeme) bot. opovrgnuti. grč krvnih žila angiosperme (grč. grč. brižno. angeion posuda. anglicismus) engleska riječ koja je ušla u neki drugi jezik i udomaćila se u njemu. fobos strah. angošjozo (tal. ima tanka i duga vlakna svilenkasta sjaja angosciosamente Čit.) glaz. neprirodno sužavanje krvnih žila u ljudskom tijelu anhedonija (grč. tem-no režem) med. soli i oksidi anhidrid (grč. fobos) strah od Engleza ili mržnja prema Englezima angloman (lat. anhydria) bezvodnost. uzak) med. v. filos prijatelj) prijatelj svega što je englesko: politike. prirepak. osobitost engleskog jezika anglicizirati (fr. sužavanje (ili: stješnjavanje) krvnih žila angioteniear* ^gr^. na narukvici i si. angeion posuda. an-nil. teino zatežem) koji j :■ u vezi sa zatef mtošću krvnih žila angiotomija (grč. kojem je oduzeta voda. an ne. opovrgavanje anihilirati (lat. spoj kisika s nekim elementom. annihilatio) poništavanje. hedone radost) med. anglez (fr. jezika itd.angiosarkom (grč. Anglia. grč. Anglia. hydor voda) kern. v. rak krvnih žila angiospazam (grč. upija vodik i postaje kiselinom anhidrija (grč. angeion) med. angustatio sužavanje) med. an ne. bez vodika. biljka od koje se pravi anilin. mania strast) pretjeran ljubitelj svega što je englesko anglomanija (lat. učiniti engleskim Anglikanska crkva engleska protestantska državna Crkva Angloamerikanac Amerikanac engleskog podrijetla anglofil (lat. angeion posuda. sumporno-kiselo vapno kojem je oduzeta voda anhidroza (grč. prišipetlja anhidričan (grč. angiitis anglaise Čit. pren. ukinuti. teško udisanje zraka. annihilare) poništiti. angeion.) glaz. kritosjemenjače. hidros znoj) med. an-. an-. angliciser) poengleziti. angulus) ugao. biljke čije su sjemenke zatvorene u plodište angiostenoza (grč. Angila. angeion posuda. slobodan od vode. lat. zadiha-nost anhengsl (njem. grč. Anhängsel) privjesak (na satu. kut angularan (lat. kulture. grč. sarx meso) med. šp. dahtanje. Anglia. prema Angouleme. an-.

animalculum životinjica) mn. u probavnim organima. animalna hrana meso. razdraženost. an-iris šarenica) med. srdžba. ohrabriti. biljka iz porodice štitarki čiji se osušeni plodovi upotrebljavaju kao dodatak kruhu i opojnim pićima. nedostatak šarenice u oku anis (lat.: vege-tabilije animalist (lat. žestina. duša) prav. supr. animalia) mn. animalisatio) pretvaranje hrane u životinjsku tvar. pobuditi. živahno animozan (lat. anima duša) fil. an-nil) med. jela od mesa. ogorčen. služi za pripremanje različitih lijepih. trenutak od kojega se zametak u utrobi smatra živim animal (lat. namjera nanošenja štete anion (grč. ljutnja. razdražen. trovanje anilinom anima (lat. oživljeno.) prav. poticatelj. animosus strastan) ozlojeđen. tj. srdit. proces ani-malizacije pretvaranje anorganskih animalizam 82 aniverzarija tvari u tijelu. poživotinjenje. način prehranjivan]a tijela animalizam (lat. Svi sveti anima candida Čit. mbjeko. srčano. davanje duše. s promišljajem. tzv. početnih i završnih pokreta u crtanom filmu. pren. an-nil) kem. jaja itd. radi duševne naslade animirati (lat. anima kauza (lat. koji su bih pristaše animal-kulizma animalkulizam (lat.) glaz. s namjerom animoso čit. animus duh. prirodnjaci XVII. mržnja. u tvari živog tijela. životinjska tijela. dobiva se od anila anilitet (lat. pristaša animizma animizam (lat. anima duša) naučavanje i vjerovanje daje sve što postoji živo (kod primitivnih naroda) animato (tal.anilin (ar. živahno. duša) fil. pamuk prilagoditi tako da se može bojiti kao vuna. poštenjak Anima tota in toto et quolibet totius parte Čit.) duša. potaknuti. supr. umjetnik (slikar ili kipar) koji slika ili izrađuje životinje animalitet (lat.) zbog zadovoljstva. oživljenje. poruge animus nocendi (lat. bapsko ponašanje anilizam (ar. mikroskopske životinjice.) prav. zool. neprijateljsko raspoloženje prema komu ili čemu animus (lat.) glaz. zagrijati animist (lat. vatrenost.) dan sjećanja na mrtve u Katoličkoj crkvi. 2. onaj koji potiče mase za kulturne i kulturnoza-bavne djelatnosti (animator kulture). ljutina. animosus) strastve-nost.) fil.) Duša je čitava u cjelini i u svakom dijelu cjeline (Gi-ordano Bruno) animacija (lat. ogorčenost. animalcula životinjice) mn. staro naučavanje da se životinjski zametak sastoji od mikroskopski sitnih sjemenih stanica animatizam (lat. fazer animi causa čit. građu.: ka-tion aniridija (grč. neprijateljski animoznost (lat. st. animalis) životinjski. živost. animalisare) zool. anima tota in toto et kvo-libet totius parte (lat. tj. anilinskih boja. namjera. životinja animalan (lat. metafizičko shvaćanje duše i duhovnoga kao životnog načela o kojem zavisi svaka tjelesna djelatnost. usp.) jednodušno. duša svijeta. 1. animarum di-es (lat. oduševiti. poživotinja-vati animalkula (lat. anilitas) bapska starost.) prav. zool. poživotinjiti. anima kandiđa (lat. duh. posebno poštovanje svih ili samo nekih životinja animalizirati (lat. osobito tobožnje sjemene stanice (animacula spermatica) animalkulisti (lat. hrabro. animare oživiti. animare) dati dušu ili duh. bezbojno aromatično ulje. uno animo (lat. anima mundi (lat. osobito rakiji (anisova-ča) . žestina. animalije (lat. oživiti. složno animus injurandi (lat. i XVIII. zadah-nuti životom) crtač ekstremnih. animatio) oživljavanje. animalculum) zool. namjera nanošenja uvrede.) bijela duša. animozo (tal. veoma rašireno vjerovanje primitivnih naroda o djelovanju duša i duhovnih sila u prirodi. vjerovanje u duhove animo (lat.) ono što je živo. ži-1 votna svježina. hranjivu tvar koju u sebi sadrži hrana pretvoriti. oduševljeno animator (lat. anisum) bot. životinjska priroda animalizacija (lat. anima duh. animalis) životinjska priroda. animal životinja) umj. animalitas) životinj-stvo. 3. anienai penjati se) kod elek-trolize: sastojak elektrolita koji se pojavljuje na anodi (Faradavev naziv za elektronegativni dijelić).

an-odos uzlaz. siječnja do 31. tražiti (ili: predlagati) kaznu ankvizicija (lat. kotva ankeser (fr. ankvirirati (lat. annus curens čit. inqusita. annus solaris (lat. lat. pozitivni pol. anus interkalaris (lat. metron mjera) neravnomjeran anizometropija (grč. nesli-kovit način govora anodin(um) (grč. blefaron vjeđa) sraslost vjeda ankiloglosa (grč.) tekuća godina. annus intercalaris Čit. sredstvo za ublažavanje bola i za uspavljivanje anodinija (grč.) tekuće.) godine prije Krista. zamršen. ani praecedentis anno (lat. pustiti u rad.) ove godine anni praeteriti čit. nejednakost zjenica kod iste osobe anisovača (lat. isos jednak. ani kurentis (lat.) crkvena godina. anlassen puštati u rad. isos. anquirere) prav. ankylos zakrivljen) med. anisum) rakija u koju je radi mirisa dodan osušen plod ani-sa aniverzarija (lat. ankylos kriv. onaj koji može primiti i podnijeti mnogo udaraca anketa (lat. bolesnih osjećaja itd. fr. od 1. supr. uređaj za pokretanje nekog stroja. tropos okret) koji u različitim smjerovima ima drukčija svojstva (kristali. glossa jezik) med. pimpinella anisum) bot.: katoda. godišnjica proslava i dr. odyne bol) med. an-. nejednako izlučivanje mokraće anker (lat. kore zjenica) med. anodinum) med.) godine. tjeskobe. ukočenost i sraslost zglobova ankoneji (grč. kao dodatak lijekovima i kao lijek protiv kašlja anisokorija (grč. an-. a-. grč. povesti sudsku istragu. pred-laganje kazne anlaser (njem. islandski kristal) anizurija (grč. ablativ od annus) godina. anus eklezijas-tikus (lat. metron. an-. pokretač.) obična. a-. ankylos iskrivljen. annus com-munis čit. isos. ankiloblefaron (grč. isos jednak. obična julijanska godina. annus ciulis (lat.) građanska godina. biljka Čiji se plod upotrebljava kao začin. neosjećanje porođajnih bolova . ani prezentis (lat. u godini anno ante Christum čit. anisos nejednak. ano ante Hri-stum (lat. starter anlevaža (fr. bezbolnost. veoma čvrst i otporan boksač. isos. encaisseur) šport. kora zjenica) med. tj.) iduće. ani preceden-tis (lat. metron) sprava za mjerenje zakrivljenosti ankiloza (grč. lyo oslobađam) sredstva (lijekovi) za otklanjanje straha.) prošle godine anni praesentis čit. ankylos zakrivljen. nejednaka sposobnost očiju za prelamanje svjetlosti anizotropan (grč.anis (lat. ennoblir) dati plemstvo. dugog i sretnog života anni currentis čit. plemićku titulu. djelomična ili potpuna sraslost jezika ankilometar (grč. nejednakost bojenja crvenih krvnih zrnaca anizometričan (grč. elektroda anodija (grč. anxius tjeskoban. prosinca anno (lat. usp. anniversarium) godišnjica. uron mokraća) med. anodia) nevezan. ove godine. tj. odyne bol. an-nus ecclesiasticus čit. anisette) rakija začinjena anisom. put naviše) fiz. a-. sljedeće godine anni praecedentis čit. ručni mišići opružači anksiohtici (lat.) v. anat. neprijestupna godina. osobito: komisija (anketna komisija) koju bira parlament. an-. anizeta 83 anoda anizeta (fr. a-. ops vid) med.) sunčana. chroma boja) med. vlada ili neka ustanova i koja prikuplja najpotrebnije i stvarne podatke na osnovi kojih bi se mogao donijeti zakon. put kojim električna struja naanodija 84 anor ganogïiozij a pušta pozitivni pol i ulazi u elektrolit na svome putu prema negativnom polu (Faraday).) starorimska božica nove godine. enquête) organizirano istraživanje pomoću ispitivanja pojedinaca. anus kurens (lat. sidro. anoblir. oplemeniti anoda (grč.) prijestupna godina. npr. isos. ankon lakat) mn. odluka i si. nejednakost zjenica anizokromija (grč. anquisitio) prav. enlevage) skidanje oštećene slike s platna na kojem je bila radi prenošenja na novo platno Anna Perenna (lat. prije Kristova rođenja anoblirati (fr. anus komunis (lat. ankora brod. ani preteriti (lat. Anlasser) teh. anno currente anni futuri (lat. liker od anisa anizokorija (grč.

an-. a-. nepravilni glagol anomeomerija (grč. annonarius žitni) koji se tiče prometa i dobivanja žita. anomalia) nepravilnost. koji odstupa od pravila. radnik metalne struke koji obilježava mjere radi adjustiranja (prenošenja crteža na materijal) . žitni. namjerno izjednačavanje riječi. organon. organon. an ne. mrtve prirode. ofthalmos oko) med. nomos zakon) v. anomia) bezakonje. neredovitost. popis zaplijenjenih stvari. an-. meros dio) sastavljenost od neistovrsnih dijelova anomičan (grč. anomalos) nepravilan. izuzetnost. objašnjenje. neobičnost. gignomai) znanost o nastanku nežive (anorganske) prirode anorganognozija (grč. an-. annoncer. npr. tj. za stijene: stijene čiji je materijal nastao kretanjem odozdo prema gore. anonimus (lat. zool. astr. an-. an ne. annotatio) napomena. bilješka. anonarni zakoni anoniman (grč. istovrstan. geol. koji odstupa od pravila. Anreisser) obilježač. suprotan pravilu anomalologija (grč. odstupanje od pravila ili zakona. eruptivne stijene. bezimeno dioničko društvo anonimnost (grč. pisac koji objavljuje svoja djela bez potpisa anonsa (fr. nastao bez djelovanja životnih sila. nesposoban za fiziološke i psihološke funkcije. anomalon) gram.. anofeles nekoristan. stavljanje jedne uz drugu dviju riječi koje glase jednako ili slično. lat. primanje hrane itd. usp. koji nema organa za disanje. koji ne ulazi u sastav organskih tijela. gignomai postati) prid. an-. nezakonitost. organon. testis) nedostatak sjemenika. neobičan anomalija (grč. annuntiare) oglasiti. škodljiv) med. an-.anodonti (grč. koji je bez života. zločinački anomija (grč. an bez. objaviti. ano naviše. primjedba. nepoznatost. organon) neživ. tj. objavljivati anopsija (grč. an-. anomalos) neredovit. adnotirati anozmija (grč. anomalon anomalon (grč. osteon kost) nepostojanje ili nestajanje kostiju anotacija (làt. sisavci bez zuba anofeles (grč. logia) gram. suprotan pravilu. annominatio) ret. organon) neživa ili mrtva priroda anorganogeneza (grč. djelomično ili potpuno neosjećanje mirisa anpatman (fr. logia) znanost koja se bavi proučavanjem anorganske. grafia) poznavanje kamenja. nedostatak očiju. odnosno. anomalos nepravilan. lat. nepravilan. slikanje debelim slojem boja anrajser (njem. adnotacija anotirati (lat.: Tišina je postala još tiša. osobito minerala anoksija (grč. an-. neobuzdanost anominacija (lat. oglašavati. komarac malaričar (jedini prijenosnik malarije kod čovjeka) anoftalmija (grč. nepravilnost u kretanju planeta anomalistički (grč. sljepilo anogen (grč. an-. testisa anormalan (grč. anonymos) bezime-nost. nepotpisani. an-. oksigen) potpun nedostatak kisika u krvi i tkivima. objava anonsirti (fr. paronomazija anomizam (grč. anonymos) bezimen. bez potpisa. annotare) v. npr. odus) mn. suprotno: katogen anogranologija (grč. koji se razlikuje od pravila. mrtav. annonce) oglas.) eskimska bluza s ka-pucom anorganizam (grč. gnosis) znanost o poznavanju neživoga anorganografij a 85 antanaklaza anorganografij a (grč. opisivanje kamenja anorganski (grč. orchis sjemenik. zakona. anorganska kemija dio kemije koji se bavi nastajanjem anorganskih spojeva anorhija (grč. Organon. norma pravilo) nepravilan. običaja anostoza (grč. nepotpisan. omos sličan. empâtement) slik. usp. anonymus) nepoznati. disciplina koja se bavi nepravilnostima u jeziku. škiljavost (prema gore) anorak (eskim. a imaju različito značenje. an-tinomizam anonaran (lat. neuredan. ano gore. anomos) nezakonit. a-. nepoznat anonimno društvo trg. hipoksija anomalan (grč. anosmia) med. ops oko) sljepoća. kem.

boriti se protiv koga ili Čega antalgici (grč. antagonizirati (grč. ant-agonizomai boriti se protiv. ponavljanje iste riječi u druan tanta 86 Antej gom ili suprotnom značenju.) prijeđi. apo. uminjuje bol antanagoga (grč. (lat. ušao u rat protiv Njemačke i Austro-Ugarske. koji leži na Južnom polu Antarktika (grč. usp. suprotnost. natjecati se) biti u opreci s nekim ili nečim.. Anstreicher) soboslikar anštrengati se (njem. acidum kiselina) mn. anti. suprotna težnja. ponovni napadaj groznice antapoplektici (grč. anti antablman (fr. djelovanje u suprotnom smislu. ansambl-partije glaz. entente) smisao. an-ago vodim protiv) ret. antarktikos južni) zem. anti.ansambl (fr. dodavanje pouke priči. raditi suprotno. enchère) trg. anaklasis uz-gon) ret. anti.) prije Kristova rođenja . ispred. neprijateljstvo. sklad. algos bol) mn. ensilage) stavljanje žita u spremnice (silose) radi čuvanja anšer (fr. bust pijančevanje) sredstvo za odvikavanje od alkohola (naziv je dao danski liječnik Jacobsen) antacidi (grč. anatant kordijal (fr. osobito u politici antapodoza (grč. anständig) uljuđen. osobito u srednjoj Europi i na Balkanu. ante Christum natum čit. med. arktos sjever. med. anti) predmetak u složenica-ma sa značenjem: protu. koji služi kao lijek protiv astme antatrofičan (grč. lat. pripojenje (osobito aneksija Austrije Njemačkoj koju je 1938. Mala Antanta savez između Jugoslavije. atrofos neuhranjen) med. operne partije u kojima pjeva više od četiriju glasova ansent (fr. antarkein biti komu premac) grčki partizan. Velika Antanta savez Rusije. anti. Francuske i Engleske koji je 1914. ensamble) cjelina. engl. sredstva protiv moždane kapi antapoplektičan (grč. osobito protiv kiseline u želucu antafroditičan (grč. entente cordiale čit. borac u EAM-u antartritici (grč. npr. Anschlusz) priključenje. ograđeno zemljište ansilaža (fr. med. poskupljenje anšlus (njem.. apo. entendre. npr. bolja ponuda na javnoj prodaji.) srdačan sporazum. nasip. neke riječi. anstrengen) naprezati se. bedem. antagonismos opreka) oprečnost. pred. značenje. skup. ugovor o prijateljstvu. Afrodite). obrub na vrhu stupa. antagonistes) protivnik. lov.. algos bol) koji ublažuje. sloga. izložiti) poet. enceinte) voj. apo-didomi predati. asthma) med. odbijanje optužbe i vješto izvedeno optuživanje onoga koji ju je podigao antanaklaza (grč. područje Zemlje oko Južnog pola antartes (grč. med. zajednica. iznijeti. opšivnica pod krovom antabus (grč. an-sambl-igra zajednička igra više glumaca (suprotno: solo-igra). entablement) arhit. južni. sredstva protiv kiseline. ante Hris-tum natum (lat.. anti. anti. koji smanjuje spolni nagon antagonist (grč. plesso udaram) mn. . sloga. opkoljavanje divljači. sklopljen nakon Prvog svjetskog rata radi čuvanja i održavanja stanja stvorenog ugovorima o miru. koji liječi zglobobolju antastmatičan (grč. anti. sredstva protiv zglobobo-lje antartritičan (grč. borba . pripajanje. izvršila nacistička Njemačka) anštendig (njem. ant-. pojas nekog utvrđenja. sredstva za ublažavanje bola antalgičan (grč. anti. taj čovjek je nikakav čovjek antanta (fr. naprijed ante anno.. silo. prije. suparništvo. plesso udaram) koji služi kao lijek protiv moždane kapi antarktičan (grč. suparnik antagonizam (grč. antarktikos) zem. sporazum. koji pomaže kao lijek protiv slabljenja zbog oskudne hrane ante (lat. Čehoslovačke i Rumunjske. arthron zglob) mn. podizanje cijene. anti.(grč. po-skupljivanje. koji leži nasuprot Sjevernom polu. anti. enceindre. slaganje. . suviše se mučiti ant. anti. anti. anti protiv. med. arthron zglob) koji služi kao lijek protiv zglobobo-Ije. značaj. vanjski dijelovi neke tvrđave.(npr. anti. tj.) prije godine. pristojan anštrajher (njem. antagonizam).

prijašnji događaji. prvenstveno pravo prvorođenog djeteta antenat (lat.) ukras na rubu krovnog vijenca kod antičkih građevina antefleksija (lat. preteći. ante. kao ticala Antenor jedan od uglednijih Trojanaca koji je predlagao da se Grcima vrati Helena kako bi se izbjegao rat. svoje majke (Geja = božica zemlje). prethodnost. antenuptialis) predsvadbeni. prednost u vremenu. pužast zavijutak na jonskim stupovima antemurale christianitatis čit. sin Posejdona i Geje. antecedere) prethoditi. anteactum) prijašnje djelo. antemeridianus) prijepodnevni antemion (grč. prijašnji događaji ili odnosi. ići naprijed. subjekt— predikat. antenagium) prav. antecedentia) ono što prethodi. učitelj. anthera) bot. v. prethodnik u nekom poslu ili zvanju anteci (grč. prijašnji čin antecedencija (lat. naziv za Hrvatsku. prioritet anterotici (grč. itd. prijašnji život antecedens (lat. pretpostaviti. opovrgavanje prigovora koje je govornik sam sebi učinio antependij (lat. diluvium potop) mn. predol-tarnik antepenultima (lat. natus rođen) prvo-rodeni.) mn. anti. ante. sa-vijenost naprijed. treći slog od kraja riječi ulijevo antepileptičan (grč. antecedencije (lat.) gram. davanje prednosti. anterotici . predak. pradjed anteniforman (lat. anteflexio) med. arhit. antecedencija — konzekvencija = uzrok — posljedica. antheros) mn. ante. tj. antena (lat. prašnica antere (grč. nadmašiti. med. maternice Antej junak u starogrčkoj mitologiji. ante-ponere) staviti ispred. nadmašivati antecesor (lat. prijašnji život. antecedens) prethodnik. zem. preteča. anterioritas) prethodnost. prašnici. post festum anteakt (lat. antecedentia) mn. pen-dere visjeti) u Katoličkoj crkvi: pre-krivač prednje strane oltara. ante-murale kristijanitatis (lat. antenna) metalna naprava za odašiljanje i primanje elektromagnetskih valova. ant-erotikos) mn. supr. anthemion) cvijet. suprotno: posteriores anterioritet (lat. sredstva za smanjivanje spolnog nagona anterotična sredstva med. diluvium potop) pretpotopni.) prije vremena. bot.) prije svečanosti. st. udavio ga je Heraklo podigavši ga uvis antejustinijansko pravo 87 anthipofora antejustinijansko pravo rimsko pravo prije cara Justinijana antelogij (lat. anteoccupatio) ret. dati (ili: davati) prednost antepozicija (lat. pretjecati. ticalo u kukaca antenagij (lat. logos govor) predgovor antelokvij (lat. predbračni anteokupacija (lat. ant-. pretpostavljanje antera (grč. muški spolni organ kod bescvjetnica anteriora (lat. gram. a na suprotnim Zemljinim polutkama antedatirati (lat. fil. pravo nekoga da prvi govori anteludij (lat. prijašnji događaj. nepobjediv u borbi dok se doticao zemlje. muški spolni dijelovi cvijeta anteridija (grč. oikos kuća) mn. pretpotopni ljudi antediluvijski (lat. osnovao grad Patavium (današnja Padova) antenupcijalni (lat. kasnije: trojanski izdajnik (pomagao Grcima izaći iz drvenog konja za što su mu oni poklonili slobodu). ante pred. pretpostavljati. prije suđenog dana ante festum (lat.: postdiluvij-ski antefiks (lat. ante. ante-ludium) predigra antemeridijanski (lat. antenniformis) u obliku ticala. koji pomaže protiv padavice anteponirati (lat.) "predziđe kršćanstva".) mn. antepositio) stavljanje ispred. ante. preci. loquor govorim) predgovor. ante. Mađarsku i Poljsku u doba turskih osvajanja u 16. zool. stanovnici pod istim podnevnikom i na istoj udaljenosti od polutnika. grč. antheros) bot. usp. prijašnje činjenice.ante diem (lat. prethodnici. ispred. prošlost anteriores (lat. ante-cessor) prethodnik. antidatirati antediluvijci (lat. npr. prethodni slog antecedirati (lat. epileptikos) med. prerano. putovođa. datum) umjesto današnjeg datuma staviti na pismo ili spis raniji datum. prethodenje.

iza. anhelmintičan anthiperidrotik (grč. te ih stanovnici sjeverne Zemljine polukugle ne mogu vidjeti . točka na nebu od koje se vrši kretanje. zajedno sa Slavenima upali su u Bizant. predujmiti. bios život) koji je protiv života. u antibiotike spadaju. pravodobno onemogućavanje protivnikovog prigovora anticipando (lat. grč. sredstvo protiv prekomjernog znojenja nogu anthipofora (grč. suprotno: apeks antianeksionist (grč. a-. anti. anti. ret. anticipare) unaprijed uzeti (ili: uzimati). slavile se u mjesecu antesterionu (veljača—ožujak). koji služi protiv upale zglobova antiasteničan (grč. anticipatio primanje unaprijed) uzimanje unaprijed. ant. prije vremena anticipirati (lat. abolitio ukidanje) protivnik ukidanja nečega. helmins. predujam na robu. trudnoću {antibaby-pilule) antibakhej (grč. koji ubija antibiotik (grč. Leneje antestirati (lat. lat. osobito ropstva. prema. doba cvjetanja anthelik (grč. st. aristokrati-kos) protivnik plemstva. anti. po Kantu: anticipacija zamje-ćivanja je osnovni stav Čistoga razuma. snaga) med. diaforos različit) protivnik moralne ravnodušnosti. sthenos jačina. u 6.antestacija (lat. pozivati koga za svjedoka prije podnošenja tužbe sudu anteza (grč. kloro-micetin i dr. fil. anti. čistunac u jezičnom pogledu. trezvenjak antianafilaksija (grč. hypo-fero snositi) ret. osobito: aureo-micin. područje visokog atmosferskog tlaka. lat. al-koh-hlu) protivnik pijenja alkoholnih pića. pozivanje za svjedoka Antesterije (grč. navođenje i nabrajanje priAats 88 antički govora da bi se kasnije jedan po jedan opovrgavali Anti plemenski savez istočno od rijeke Dnjestra. u obliku predujma. anti. penicilin. helix. st. Bakhios) poet. antibeibi (engl. anti. anti protu. annexio) protivnik aneksije antiaristokrat {grč. kyklos krug. antias krajnik) med. ar. tuđinski) knjiga koja naučava kako treba izbjegavti grube jezične pogreške. sredstva protiv glista. anti. dobiti predodžbu ili stvoriti sud o nečemu unaprijed anticirkumpolarne zvijezde (grč. cvjetanje.) mn. upala krajnika antialkoholičar (grč. hel-minthos glista) mn. pored ostalih. anti. anti. sredinom 6. zavoj usne školjke anthelmintici (grč. streptomicin. anti. arthron zglob) med. antiadijaforist (grč. kružno kretanje) meteor. neosjetljivost prema anafilaksiji antianeks (lat. ante-testari) prav. ana. anti. v. anthe cvijet) bot. barbarizme. apex) astr. antestatio) prav. naziv po tome što se u području visokog tlaka javljaju meteorološke pojave suprotne onima u području niskog tlaka (ciklona) anticipacija (lat. predujmlji-vati. branim) med. anti. boreios sjeverni) okrenut prema sjeveru anticiklona (grč. anti. barbaros ne-grčki. preko. palimbakhej antibarbarus (grč. polos os) zvijezde koje kruže blizu južnog nebeskog pola. med.) kemijska sredstva koja sprječavaju začeće. prostitucije itd. unaprijed primiti (ili: primati). hyper nad. svetkovine u čast bogu Dionizu starih Atenjana. umjesto antiabolicionist (grč.) unaprijed. mjesto. anti. antestari. koji služi protiv slabosti antibaby čit. neprijatelj aristokracije antiartritičan (grč. helikos zavi-nut) vijuga. anti. hidros znoj) med. a-. bios život) sup-stanca biološkog podrijetla koja sprječava razvijanje nekih klica i ubija ih. koji povećeva životnu snagu. anti. koji uništava život. anti) predmetak u slože-nicama sa značenjem: protiv. potučeni od Avara anti. lat. antiborejski (grč. usp. iznad. stvaranje suda ili dobivanje predodžbe o nečemu unaprijed. tzv.. i lijekovi koji se dobivaju od nekih vrsta gljivica.(grč. anti. pr. filaggo čuvam. adijaforist antiaditis (grč. circum naokolo. protivnik uporabe stranih riječi antibiotični (grč. anti.

med. kemičara Lavoisiera kojom je opovrgnuo tzv.) sredstvo koje se dodaje pogonskim gorivima kako bi se spriječile prerane eksplozije u motorima s unutarnjim izgaranjem antidigeza (grč. anti. koji se protivi pravilima estetike antieutanazist (grč. anti. anti protu. starog kova. anti. anti. flox plamen) 2. koji ublažava upalu ili groznicu. fleps žila. dysenterikos proljev. anti. vlastodržac) neprijateljski raspoložen prema vladajućem domu antidinici (grč.) . med. zamjećujem) suprotan pravilima estetike. anti. kem. freeze zamrzavati) teh. anti protu. starovremeni. lijekovi koji služe protiv proljeva (grize) antidot (grč. antiepileptičan antiestetičan (grč. usp.. lat. liječnici koji u liječenju svih bolesti upotrebljavaju antiflogistična sredstva antiflogistika (grč. engl. flogi-ston antifon (grč. anti. anti. antipirin antifermenti (grč. događaj ili stvar promatrana s protivničke strane. flogističku teoriju o postojanju neke hipotetične tvari koja pri sagorijevanju tijela ne sagorijeva. sredstva protiv sušice. lat. demokra-tikos) koji je protiv vladavine naroda. anti. med. antiflogistici 1. v. dyne vrtlog. prikazivanje nekog događaja ili stvari od strane protivnika. epilepsije. drama) koji je u suprotnosti s dramskim zakonima i pravilima antiemetici (grč. koji potječe iz starog vijeka. pr. po starinskom ukusu. lat. sredstvo. tuberkuloze. anti. diexeimi prikazati. starinski. emeo povraćam) mn. antiflogistika 2 antiflogističari (grč.antički (lat.: "To bi bilo vrlo pametno" u smislu "vrlo ludo" antifriz (grč. fone glas) logička proturječnost. spravica od gume koja se stavlja u uši da bi se onemogućilo dopiranje suviše jakih šumova i buke antifonija (grč. diegeza antidijabetik (grč. anticus. usp. antemetici antiemetičan (grč. osobito iz antidaktil 89 antifraza vremena starih Grka i Rimljana. protusredstvo antidotarij (grč. pr. drevni. fermenti koji svojim utjecajem poništavaju djelovanje drugih ferme-nata antiflebotomist (grč. anti. lat. sredstvo protiv groznice. emeo povraćam) koji suzbija nagon za povraćanjem antiepileptici (grč. diabetes šećerna bolest. protugroznični antifebrilije (grč. anti. anti. farmakopeja antidramatski (grč. anti. pren. temno režem) med. anti. neprijatelj Francuza (jezika. anti. v. eu dobro.-lat. v. fermentum) med. lat. sredstva protiv povraćanja. antidinična sredstva antidizenterici (grč. okretanje) mn. npr. anti. anapest antidatirati (grč. dynastes vladar. med. Gallus) protivnik. flox. thanatos smrt) protivnik eutanazi-sta antifebrilan (grč. fthisis sušica) mn. med. anti. sredstva protiv nesvjestice. datum) v. teorija fr. anti. protivnik liječenja puštanjem krvi antiflogistici (grč. med. flox) mn. aistha-nomai osjećam. anti. frasis govorenje) retorička figura koja se sastoji u toantifriz 90 antiklinala me da se jedna riječ upotrebljava u smislu koji je potpuno suprotan njezinom osnovnom značenju. anti. protiv demokracije antidetonator (grč. besmislica. daktylos prst) metr. iznijeti) ret. anti. diabaino prolazim) med. antidoton) med. fiogos plamen) 1. anti. lijek protiv čega. također: otpjev antifraza (grč. anti. lijekovi protiv groznice antifebrin (grč. febris groznica) med. griza) mn. antiftizičan antigal (grč. lijek protiv šećerne bolesti antidinastičan (grč. antidoton protusredstvo) knjiga o lijekovima. sredstva protiv padavice. antiquus) stari. politike itd. fone) otpjev. med. med. febris groznica) med. sredstva za sprječavanje zaleđivanja mehanizama pri niskim temperaturama antiftizici (grč. lat. kem. anti. pren. lijekovi protiv upale antiflogističan kem. anti. kulture. epilepsia) mn. rijedak antidaktil (grč. pristaše antiflogistike. mn. protuotrov. ante datirati anti demokratski (grč. febris groznica) farm.

antihip-notičan antihistaminici mn.) Odisejeva majka. med. rheo curim) med. anti. anti. anti. anti. anti. cholera bolest s povraćanjem i žitkom stolicom.) jedna od junakinja starogrčke tragedije. regnvmi probijam) med. haima krv.: "Ako smo veliki. katarroos ) mn. lat. koji služi kao lijek protiv razjedanja kostiju antikataralije (grč. med. cancer rak) mn. stanje) med. predmet stare umjetnosti. lat. postupnost u izrazu) ret. protutužba antikatoda (grč. anti-katerogeo) prav. anti. pr. na prijestolju. pren. antikolerici (grč. anti. sredstva protiv bolesnog nagona za spavanjem. anti. anti. chresis uporaba) prav. exis svojstvo. koji služi kao sredstvo za popravljanje loših tjelesnih sokova koji izazivaju slabljenje antikankroza (grč. chthon zemlja. Grka i Rimljana. položaj slojeva antikoagulans 91 anti liberalizam koji su naslonjeni jedni na druge tako da čine hrbat ili sljeme. lat. kakos loš. cariosus pokvaren. anti. hvpnos san) mn.Antigona (grč. corrodere glodati. antiquus stari) kultura i filozofija klasične starine. anti. klimax stube. hektikos sušičav) mn. antistin) antihreza (grč. a padaju u suprotnim smjerovim. constitutio) protivnik ustava antikontagioza (grč. tlo) mn. klino naginjem se. anti. zajedno sa svojim zaručnikom Hemonom završila tragično antihektici (grč. služi za liječenje embolije. sredstva (lijekovi) za sprječavanje djelovanje histami-na kod alergijskih bolesti (nefener-gan. izjedati) nehrdajuća slitina aluminija. anti. umjetnost i vlastiti ideal starih klasičnih naroda. inoculare cijepiti) protivnik cijepljenja (kalemljenja) antika (lat. utjelovljenje bezgranične sestrinske ljubavi. anti. veliki smo svuda. sredstva protiv kašlja antikategorija (grč. haima. sredstva protiv sušice. lat. katholikos) koji je protiv katoličke vjere Antikleja (grč. lat. tuberkuloze. v. kći kralja Edipa i Jokaste. antihektičan antihelmitici (grč. umjetnička rijetkost antikahektičan (grč. contagio-sus zarazan) mn. med. anti protu. pr. samo na suprotnim stranama polutnika antiinkrustator (grč. helmins. u kolibi" antiklinala (grč. sinkli-nala antikoagulans (grč. ugovor o zalogu na osnovi kojega vjerovnik ima pravo upotrebljavati predmet primljen u zalog antihtoni (grč. elektroda u rentgenskom uređaju. namještena je u cijevi i na nju padaju katodne zrake te se time dobivaju snažnija djelovanja antikatolički (grč. lat. conta-giosus zarazan) koji služi kao zaštita od zaraze antikorodal (grč. lat. anti. med. npr. lat. incrus-stare dobiti koru) naprava koja čuva parni kotao od stvaranja kamenca antiinokulist (grč. prelaženje od jače predodžbe na slabiju tako da se prava postupnost i ne vidi. truo) med. anti. hemeroida antihipnotici (grč. coa-gere sjediniti) sredstvo koje sprječava zgrušavanja krvi. anti. anti. magnezija i silicija antikozmetičan (grč. oni koji žive na istom stupnju zemljopisne širine. umrla je od žalosti za sinom misleći da je poginuo antiklimaks (grč. lat. hel-minthos glista) mn. convul-sivus grčevit) med. constitutio ustav) protustavan antikonstitucionist (grč. koji služi protiv grčeva antikonstitucionalan (grč. koji služi kao lijek protiv šuljeva. kolike trbuhobolja) mn. anti protu. lijekovi protiv trbuh obolj e antikolvunzivan (grč. med. anti. anti. anti. sredstva protiv bolesti raka antikariozan (grč. lat. zem. sredstva protiv kolere antikolici (grč. spuštam se) geol. anti. koji služi kao lijek protiv šikljanja krvi antihemoroidalan (grč. tromboze i dr. anti. sredstva za zaštitu od zaraznih bolesti antikontagiozan (grč. lat. u palači. anti. antihelmitici antihemoragičan (grč. med. sredstva. med. cho-las utroba) mn. kosmeo ukrašujem) koji uništava (ili: narušava) ljepotu . kathodos put naniže) fiz. med. supr. anti.

antiquare) zastarjeti. koji služi protiv kuge. slobodoumlju. antički) antilegomena (grč. krino sudim) koji odgovara na kritiku. anti. antimonium) kem. a ne živi da bi jeo" antimilitarizam (grč. stare. obrana antikronizam (grč. meros dio) ret. suprotan moralu antimoralizam (grč.antikreza (grč. odnosno zastarjele stvari ili ustanove i si. koji popravlja raspoloženje antimerija (grč. protuslovan. protunarodni .: "Jedemo da živimo. natio-nalis) nenarodni. starinski. anti. s logikom antilogija (grč. uspravna latinična slova. pisac obrane od napada ■ ij. v. znak Sb (stibium). antiquarius) stari. moriš običaj) fil. anti. odgovor na napade. mos. protukritika. fr. antiquitas) starina. kristalni i veoma lomljiv tako da se može smrviti u prah antimonarhijski (grč. kupac i prodavač starih knjiga antikvaran (lat. anti. antiquarius) istraživač i proučavatelj starina. pobijanje. proglasiti nešto zastarjelim antikvus (lat. opovrgavam) mn. lat. anti. koji služi protiv obuzetosti dubokim snom. antilogikos) nedosljedan. element. libera-lismus) suprotnost slobodnjaštvu. uporaba jednog vremena umjesto drugog antikva (lat. koji sprječava nastup krize antikritiČar (grč. "Jedi da bi živio. antholops) zool. Christos) protivnik (ili: neprijatelj) Krista ili kršćanstva. militarisme) suprotnost militarizmu. chronos vrijeme) pogreška u računanju vremena. metaloid srebrnobijele boje. zamjenjivanje jednog dijela govora drugim antimetabola (grč. "cvjetno oko" (zbog lijepih očiju te životinje). dopunski ugovor o zalogu po kojem založni vjerovnik. teol. anti. melan-cholikos) koji razbija tugu. tj. moralis) koji je u suprotnosti s moralom. odbaciti. monarchia) koji je protiv monarhijskog oblika vladavine antimoralan (grč. polovan. med. anti. anti. naučavanje koje ne priznaje nikakvu razliku između dobra i zla i koje sve ljudske postupke jednako procjenjuje antinacionalan (grč. anti-metabole) retorička figura koja se sastoji u tome što se izrazi koji su bili u prvom dijelu rečenice pojavljuju i u drugom. atomska težina 121. antiqua) staro pismo. metatithemi premjestiti) retorička figura koja se sastoji u tome da se iste riječi ponavljaju i u drugom dijelu rečenice. antilego suprotstavljam se. poznavatelj starina i starih spomenika. obrana pred sudom antilopa (grč. kresis miješanje) prav. homologumena antilemičan (grč. antimetabola antimetateza (grč. anti. vrag. raditi prema antičkim uzorima. sredstvo protiv psećeg bjesnila antilogiČan (grč. npr. anti. metalepsis zamjenjivanje. oponašati ukus starih. lethargia bolest spavanja) med. redni broj 51. ali u suprotnom smislu.. stari svijet. veoma raširena vrsta rogatih sisavaca. starinski (usp. ali drugim redom. anti. loimos kuga) med. anti. anti. anti. prigovor. živi u toplijim krajevima u stadima. npr. kupac i prodavač starina. anti. antiquus) ugledati se na stare. napad itd. razmjena) ret. tisk. anti. proglasiti za zastarjelo. a ne živimo da jedemo". lat. dijelovi Svetog pisma čiju izvornost neki teolozi osporavaju ili u koju se sumnja. lyssa pseće bjesnilo) med. u Europi od ove vrste postoji samo gazela antimelankoličan (grč. upotrebljavan antikvarijat (lat. sotona antikritičan (grč. anti. _ antikritika (grč. npr. antikvizirati (lat. anti-metalepsija antimetalepsija (grč. antiquus) stari. antilogia) proturječnost. krino sudim) odgovor na kritiku. latinica. umjesto interesa na dug. supr. ima pravo služiti se i koristiti založenim predmetom antikrist (grč. protu -kužni antiletargičan (grč. krino) pisac odgovora na kritiku. stari vijek. (suprotno: kurziv) antikvar (lat. slobodnjačkim načelima antilisa 92 antinomizam antilisa (grč. koji je u suprotnosti sa zakonima mišljenja. antiquus stari) trgovina starim knjigama antikvirati (lat. anti. pokret protiv rata i priprema za rat antimon (lat. starinar. lat. zakon antikvitet (lat. pren. anti. lat. bezbožan čovjek. protiv obamrlosti antiliberalizam (grč.76.

anti-paragrafos) odgovor na kritiku. lat. med. res publica) protivnik republikanskog oblika vladavine. nego je u jednom i drugom pogledu bezgraničan" (antiteza). suprotno: simpatija antipatriot (grč. anti. nefros bubreg) mn. med. antirepublikan-ski antireumatičan (grč. koji suzbija groznicu. b) "Svijet nema ni početka u vremenu niti granica s obzirom na prostor. protivnik revolucije . spolna ljubav antiplenisti (grč. zem. anti. koji služi protiv upale pluća antipod (grč. koji se nalazi na dijametralno suprotnoj točki Zemlje antiprotaza (grč. anti. 2. replika antiparalelan (grč. neugodan. načelno nepriz antioksidans 93 antisciji navanje bilo kakvih utvrđenih zakona. anti. para-lyo) mn. npr. djelovanje dviju suprotnih sila u prirodi antipiretici (grč. lat. rebro) mn. osjećaj odvratnosti ili nenaklonosti. nomos zakon) 1. antinomia proturječnost zakona sa samim sobom tako da ga obje strane mogu tumačiti u svoju korist) log. parasitos nametnik) mn. anti. narke ukočenost. anti. anti.) jedan od prosaca Odise-jeve žene Penelope. lijekovi protiv narkotičkih trovanja antinefritici (grč. anti. antipirin (grč. anti protu. pneumon pluća) med. fil. gramma) geom. onaj koji živi na dijametralno suprotnoj točki Zemlje antipodni (grč. antipirin i dr. antipus) sasvim suprotan. anti. rabies bjesnoća) koji služi protiv bjesnoće antiracionalizam (grč. lat. pleuron bok. anti. sredstva protiv upale plućne opne. psyche duša) fil. antipatheia) neraspoloženje prema nekome. anti. nemio. rheuma) med. koji služi protiv reumatizma antirevolucionar (grč. anti. anti. lat. anti. shvaćanje da razum. protivnik. uporaba osobnog imena umjesto vrste. anti. teol. anti. anti. med. sredstva i lijekovi protiv bubrežnih bolesti Antinoj (grč. antipleuritičan antipneumoničan (grč. npr. oprečan. aspirin. npr. antipathikos) koji pobuđuje neraspoloženje ili odvratnost. pyr vatra) med. simbol ljepote i mladosti antinomazija (grč. a i s obzirom na prostor on je ograničen" (teza). ukočenje) mn. sredstvo protiv groznice. anti. antiprotasis protuprijedlog) ret. odnosno ljudsko mišljenje. peristasis vanjske okolnosti) opreka ili suprotnost okolnosti (ili: prilika). revolu-tionarius) pristaša i pobornik antire-volucije. suparnik. proturječnost. sredstva protiv biljnih i životinjskih nametnika koji se nalaze na ljudima i životinjama antipatičan (grč.antinarkotici (grč. anti. pratitelj i ljubimac rimskog cara Hadrijana. sredstva protiv uzetosti (paralize) antiparazitici (grč. onoma ime) zamjenjivanje imena. suprotnost dvaju sudova ili zakona — teze i antiteze — koji se uzajamno isključuju. pristaše teorije o praznom prostoru (za razliku od plenista) antipleuritici (grč. usporedan antiparalelogram (grč. med. parallelos) koji nije paralelan. anti. istokračni trapez antiparalitici (grč. "Demo-sten" umjesto "govornik" antinomija (grč. parallelos. anti. obično se izražava jednim pitanjem antipsihologizam (grč. lijekovi protiv groznice antipiretičan (grč. nesimpatičan antipatija (grč. kod Kanta: proturječnost koja se javlja pri primjeni zakona čistog razuma na osjetilni svijet antinomizam (grč. nije apsolutni izvor spoznaje antirepublikanac (grč. nagovještaj opovrga-vanja nekog tvrđenja.: a) "Svijet ima svoj početak u vremenu. plenus pun) fil. pyr vatra) med. stav nekih logičara i gnoseologa protiv primjene psihologije u logičkim i spoznajno-teorijskim razmišljanjima antirabičan (grč. tobožnja proturječnost između starozavjetnog zakona i kršćanskog naučavanja. ratio razum) fil. antipus) čovjek koji u odnosu prema nekom drugom predstavlja pravu suprotnost. patriotes) neprijatelj domovine. pr. glavobolje antiplatonska ljubav osjetilna. anomizam antioksidans kemijska tvar koja se dodaje lakopokvarljivim proizvodima radi sprječavanja kvarenja zbog oksidacije antipapizam (grč. nedomoljub antiperistaza (grč. pyr vatra) mn. pr. anti. papa) neprijateljstvo i borba protiv pape antiparagraf (grč. lat. med.

anti. typos) otisak. zajednice antivenerea aittrkolon antivenerea (grč. Ionesco. antitipski antitireoidin (grč. protužidovski pokret antisepsa (grč. spasmos) mn. predstavnici E. stanovnici na istom podnevniku.: "Ide ludo. tvar koja se stvara u organizmu zbog podražaja toksina i koja suzbija njihov štetni utjecaj antiunionist (grč. anti. sredstvo za uništavanje klica koje izazivaju truljenje. sredstva i lijekovi koji snižavaju temperturu. antispastici antispektrologija (grč. lat. anti. otpjev koji je odgovor prije toga pjevanoj strofi antiteatar (grč. anti. suprotna). septikos) med. toile. theatron gledanje) zajednički naziv za suvremena kazališna djela čija je karakteristika samo iznošenje činjenica bez fabule. sepsis trulež) med. sredstva protiv šuge antiskepticizam (grč. uništavanje truležnih klica kemijskim i fizičkim sredstvima antiseptičan (grč. socialis društven) suprotan društvenom poretku.. a istodobno smanjuju ili otklanjaju bolove antitetičan (grč. anti. Beckett antitermiei (grč. med. anti protu. lat.antirojalizam (grč. suprotnost između značenja dvaju pojmova ili dvaju sudova (može biti kontradiktorna. pr. anti. progovara mudro". skia sjena) mn. med. anti. thermos topao) mn. ljudi sa suprotnim sjenama. spolna ljubav) mn. suprotno) 1. tj. sredstva koja ublažavaju grčeve. anti. kvasac) kem. protivnik ujedinjenja. logia. sredstva protiv spolnih. veneričnih bolesti antizimotik (gr. toxikon) med. lijek koji sadrži sekret štitnjače. lat. tj. scabies šu-ga) mn. mn. ili kontrarna. anti. lat. anti. anti. spastikos koji vuče. med. antispazmodici antispazmodici (grč. anti. = materijalizam antistrateg (grč. 4. entoilage) fina tkanina s čipkama . koji svojim radom i ponašanjem šteti ljudskom društvu i nezgodno strši u njemu antispast (grč. sredstvo koje sprječava vrenje. anti. sys. thyreos štit. anti. grčevit) mn. zyme kiselo tijesto. zapovjednik neprijateljske vojske antistrofa (grč. bez izrazite dramske radnje. prijepis. suprotnost dvaju karaktera. ali na suprotnim stranama polutnika tako da njihove sjene u podne padaju na suprotne strane antisemit 94 antiunionist antisemit neprijatelj Židova i njihovog načina rada (usp. služi za liječenje Ba-zedovljeve bolesti antitoksin (grč. lat. anti-strategos) zamjenik vojskovođe. med. zem. proturječna. lat. anti. koji sprječava truljenje antiseptik (grč. antisep-tici antisifilitici (grč. ret. anti. 3. filos) mn. med. sredstva protiv sifilisa antiskabioza (grč. spiri-tus duh) fil. skepsis dvojba) fil. če-tverosložna stopa čiji je prvi i četvrti slog kratak. anti. eidos izgled) farm. neslaganje s onim gno-seološkim stajalištem koje sumnja u mogućnost bilo kakve spoznaje uopće i koje smatra da se ne može doći ni do kakvih općih istina antisocijalan (grč. v. usp. Venus božica ljubavi. sinteza antitip (grč. u transcendentalnoj Kan-tovoj filozofiji i Hegelovoj dijalektici: suprotnost prema tezi. anti. fr. anti. koji je u suprotnostima antiteza (grč. Semiti) antisemitizam pokret kojem je cilj borba protiv sudjelovanja Zidova u privrednom. antiseptik antoalaža (fr. med. anti. a drugi i treći dug: U — — U antispastici (grč. usp. unio sjedinjenje) protivnik jedinstva. S. antispastos) metr. političkom i duhovnom životu. teza. antisemitski. antithetikos) suprotan. sepsis trulež) kem. iskazivanje jedne misli pomoću dvaju suprotnih pojmova. royalisme) nenaklonost monarhijskom obliku vladavine i kraljevskoj vlasti uopće antisciji (grč. 2. antithesis suprotnost. negiranje duhovnosti i duhovne prirode uopće. antistrofe) u drami starih Grka: ples zbora. dviju težnji i si. speetrum sablast) znanstveno opovrgavanje vjerovanja u duhove i sablasti antispiritualizam (grč. u potpunosti je odgovarao prijašnjoj strofi. npr.

najstariji fosilni ugljen.antocijan (grč. žuta tvar koja se nalazi u cvijeću antoliti (grč. kotlina.(grč. opći naziv za sve one predodžbe koje stavljaju ljudski organizam u suprotnost s cijelom ostalom prirodom i koje ga shvaćaju kao smišljen krajnji cilj organskog stvaranja i kao biće načelno različito od ostalog organskog svijeta. također: pogled na svijet i život koji u pitanju o položaju čovjeka u prirodi vidi "pitanje nad pitanjima" ili koji polazi od stajališta da je "čovjek mjera svih stvari" antropo. antonimi antonoar (fr. okamenjeni cvjetovi ili otisci cvjetova u kamenu. antotipoliti antologija (grč. geol. grafo pišem) pisanje pomoću cvijeća antoksantin (grč. centrum središte) filozofski pogled na svijet koji smatra da je čovjek središte svijeta i krajnja svrha njegova razvitka . slaganje ugljenog praha ili čađe u tkiva što dovodi do njihove crne obojenosti antraks (grč. antoliti antozoe (grč. typos otisak. anthropos. tegoba. plava tvar u cvijeću antodontalgici (grč. vapnenac obojen ugljenom antrakometar (grč. anthos) cvijet. laž—istina. antrakolit antrakoza (grč. cvjetnjak. vrtača antonomazija (grč. npr. C14HU>. anti. anthologia) branje cvijeća. nered (npr. ofthalmos oko) mn. cvjetno žutilo. lithos kamen) mn. lithos kamen) min. kyaneos zaga-sitoplav) kem. homonimi antonimija (grč. logia) dio antropologije koji se bavi životom čovječanstva i njegovim zakonima proučavajući pitanje naslijeđa. govorni ukras. ljevkasta rupa od eksplodirane mine.. zbirka odabranih. opasna zarazna bolest pretežito biljoždera. lithos kamen) mn. entonnoir) lijevak. sinonimi. zbirka najljepšega antonimi (grč. razmak. bedrenica. sredstva protiv zubobolje antoftalmici (grč. hiatros liječnik) znanost o liječenju ljudi antropinski (grč. med. zemaljski antropizam (grč. anthropinos) čovječji. mortaliteta itd. suprotno: teosebija antropijatrika (grč. nastavak -ites) min. osobito na licu antotipoliti (grč. udaljenost između stupova. koji se tiče ljudi. zoon životinja. cvjetno plavetnilo. osobito lirskih pjesama. anthrax ugljen. prostor između dvaju stupova. anthos. antr-pilastir antropareskij a 96 antropolog antropareskij a (grč. intersellare sjediti između) mjesto na hrptu konja u sredini između bisaga. riječi suprotne po značenju. paronimi. antraksne bolesti one koje se prenose na čovjeka putem posrednog ili neposrednog dodira sa životinjama. anthos cvijet. anthropos. anthropareskeia) želja ili slabost nekoga da se dopada ljudima. metron) kem. cvat. najbolja vrsta ugljena antrakolit (grč. upotrebljava se za pripremanje alizarina i drugih obojenih tvari antrešelj (lat. med. geol. antropocentrizam (grč. utjecaja okoline. med. bios život. anthos. usp. krasta. npr. lingv. opisivanje kod kojega se umjesto zajedničkog imena u govoru upotrijebi vlastito ime. itd. v. geol. antonomasia drugi naziv) ret. stvoreno na Božju sliku i priliku. anti. dobar— loš. anti. anthos. onyma ime) lingv. anthrax ugljen. npr. lat. anthropos) predmetak u složenicama sa značenjem: čovjek antropobiologija (grč. osip. med. usp. očovje-čavanje. tvrd—mek i dr. dobiva se iz smole kamenog ugljena. živo biće) mn. anthos. sredstva protiv očnih bolesti antografija (grč. crni prišt. pren. anthropos. koralji antracit (grč. anthrax ugljen. anthrax ugljen) med. antrecen (grč. onyma ime) mn. anthos cvijet. u sobi). anthropos) fil. entrecolonne) arhit. lithos kamen) min. ljeto—zima. odus zub. anthrax ugljen) kem. složeni ugljični vodik. anthrax ugljen. v. Demosten ili Ciceron umjesto "veliki govornik" antorgastična sredstva med. orgazam antos (grč. bjesnilo . uopće: zbirka svakog štiva odabranog prema posebnim mjerilima i svrhama. nataliteta. usp. entonner. nevolja antrkolon (fr. anthrakoo pretvarati u ugljen) pretvaranje u ugljen. sredstva protiv navale krvi. al-gos bol) mn. xanthos žut) kem. anti. sprava za određivanje količine ugljika antrakonit (gr. svojstvo suprotnoga značenja nekoj drugoj riječi. zool.

sličan čovjeku (za majmune) antropokemija (grč. morfe. povijesti. latreia služba) obožavanje čovjeka. morfe oblik) kamen sličan čovjeku ili nekom dijelu njegovog tijela. 1. antropologija 97 antropotomij a filozofskog. biološki život. tj. povijesnog. anthropos. gno-sis poznavanje) znanost o poznavanju čovjeka. kanibal antropofagija (grč. anthropos. počo-vječavati. grafia) opis (ili: opisivanje) čovjeka. fagein jesti) onaj koji jede ljudsko meso. podvrste su: povijesna. njihovoj razvijenosti i drugim osobinama antropomorf (grč. gnostes poznavatelj) poznavatelj ljudi antropognozija (grč. počovječenje Boga antropomorfologija (grč. psihologije. ponašanje životinja itd. anthropos. sociologije. man-teia proricanje) proricanje (ili: gatanje) po čovječjoj utrobi antropometar (grč. glyfo dubem. ge-ografia) dio zemljopisa koji ispituje koliko prirodni položaj zemljišta na kojem ljudi žive utječe na oblikovanje ljudskih zajednica i koliko je čovjek uopće sposoban preoblikovati određeni prostor tako da bi mu mogao biti od koristi. eidos oblik) čovjekolik. anthropos čovjek. anthropos. metoda mjerenja čovjeka. anthropos. anthropos. papiga antropognost (grč.antropofag (grč. metron) sprava za mjerenje visine čovjeka antropometrija (grč. psihološkog. religiozni antropomorfizam smatra da je Bog sličan čovjeku. logia) znanost koja proučava čovjeka na osnovi anatomije. urezujem u kamen. stajališta antropologija (grč. koji ima ljudski oblik antropomorfizam (grč. fone glas) znanost o ljudskim glasovima antropogenija (grč. shvaćanje po kojem je religija rezultat ljudskih nazora. anthropofagia) lju-dožderstvo. logia) znanost o oblicima \j\xd-skog tijela antropomorfozirati (grč. prometna. slabostima i dr. kulturna. his-toria) znanost o razvitku ljudskog roda. anthropos. anthropos čovjek. anthropos. genesis) znanost o postanku i razvitku Čovjeka i ljudskih vrsta antropogeografija (grč. rađanje) biol. anthropos. klešem) prirodni kamen koji ima oblik čovjeka antropoglot (grč. kanibalizam antropofiteja (grč. fiziologije. 2. fobos strah) strah (ili: zaziranje) od ljudi antropofonika (grč. fizičke pojave. povijest čovječanstva antropoidan (grč. proučavanje odnosa između Čovječjih udova. anthropos. dio antropologije koji proučava ljudsko tijelo antropohistorija (grč. anthropos. sociološkog. Bog. che-meia) znanost o tvarima koje sačinjavaju ljudsko tijelo antropolatrija (grč. želja. poznavanje čovjeka antropogonija (grč. metron) mjerenje ljudskog tijela. fiziologije. težnji i ideala. fiziološkog. vrlinama. morfe oblik) fil. majmun sličan čovjeku antropomorfan (gr. tj. . rađanje Čovjeka. zamišljati i prikazivati Boga kao čovjeka. shvaćanje da je spoznaja (i oblici u kojima se ona javlja) uvjetovana ljudskom prirodom antropomantija (grč. fvteia sa-đenje. anthropos. shvaćanje i tumačenje stvari i prirode prema ljudskim odnosima. anthropos-morfos) sličan čovjeku. npr. da misli. morfoo uobličavam) počovječiti. anthropos. anthropos. logis-mos) fil. anthropos. arheologije i znanosti o jeziku antropologizam (grč. trgovačka i politička geografija antropoglif (grč. anthropos. shvaćanje da je čovjek biće slično Bogu antropolog (grč. anthropos. osjeća i radi kao čovjek. glotta jezik) životinja s jezikom sličnim jeziku čovjeka. anthropos. arheološkog i dr. anthropos. logos) znanstvenik koji proučava čovjeka s anatomskog. s ljudskim osobinama. anthropos. ljudožder. tj. privredna. anthropos. znanost o spolnom životu čovjeka antropofobija (grč. gone rađanje) postojanje čovjekom (očovje-Čenje) antropografija (grč.) upotrebljava pojmove posuđene od prirode ili ponašanja čovjeka. anthropos. anthropos. anthropos. tj. svako rasuđivanje ili svako naučavanje koje radi objašnjenja onoga što nije čovjek (npr.

anthropopatheia) fil. godišnjak. soma tijelo. polukas anualni (lat. kroz čmar anvarija (grč. anthropopatheia) fil. uračunavanje anumerirati (lat. logia) znanost o sastavu i osobinama ljudskog tijela antropoteizam (grč. razdoblje u povijesti Zemlje u čijem se početku javlja čovjek. anthropos. envers. plastike) slikanje (ili: klesanje) Čovjeka antroposkopija (grč. kalendar anuitet (lat. nepomična krivulja koja u svakoj svojoj točki dodiruje jednu krivulju u ravnini anver (fr. annulus) prsten. Ansicht pogled) razglednica . zoon životinja) geol. lat. a duh zakonu reinkarnacije antropozoik (grč. duša sudbini koju sama stvara. anthropos. Petar u ribarskom čamcu.) naopako. žabe anurija (grč. a lanver (fr. annumeratio) pribrajanje. inversus) naličje. sofia mudrost) fil. ura rep) zool. annumerare) pribrojiti. the-rapeo liječim) znanost o liječenju čovjeka i o njegovanju ljudskog zdravlja antropotizija (grč. anulus palacii (lat.antroponomija (grč. annuitas. d l'envers čit. naučavanje čiji je začetnik Rudolf Steiner. enveloppe) omotnica.) papin prsten pečatnjak na kojem je prikazan sv. ukinuti. na naličje anzihtskarta (njem. Bla-govijest anuri (grč. pribrojavati. bez-repci. anthropos. shvaćanje da je Bog biće koje ima sve ljudske osobine. ukidati. put prema tim višim svjetovima ima tri stupnja: "pripremu". a traje još i sad. opovrgavanje. urođeni nedostatak jajnika anvelopa (fr. ribarski prsten anumeracija (lat. koji traje godinu dana anuarij (lat. tijelo je podložno zakonu naslijeđa. proglašavanje nevažećim anulirati (lat. skopeo promatram) vještina da se po crtama lica zaključi o umnim i karakternim osobinama čovjeka. proglasiti nevažećim anulus (lat. anulus magikus (lat.) med. anthropo-poiia) stvaranje čovjeka antropopitekus (grč. seciranje. anthropos. naziv koji je upotrijebio Hae-ckel za preteču "majmunskog čovjeka" (pitekantropa) "iz kojega se razvio čovjek" antropoplastika (grč. a koje želi "duhovnim očima gledati" te neposredno opažati i općiti s "višim svjetovima". an-. annuus godišnji) godišnja otplata duga. antropozojsko razdob-lje antropozojski period geol. godišnji prihod. opovrgavati. koji se događa svake godine. opovrgnuti. tome rezanje) med. per anum (lat. lat. anthropos čovjek. anthropos. smatranje onoga što je ljudsko božanskim antropoteka (grč. ubrajati anuncijacija (lat. uništavati. osobito Djevici Mariji da će roditi Sina. anthropos. poništavanje. pithekos majmun) čovjekoliki majmun. počinje s dijuvijalnim razdobljem. annulus piscatorius Čit. anthropos. opovrgnuće. anthropos. uračunavati. annullare) poništiti. po Kantu: zakonodavni razum čovjeka antropopatija (grč. anulus piskatorijus (lat. theke sanduk) dvorana zaslužnih ljudi antropoterapija (grč. Theos Bog) obogočovječenje.) kraljevski prsten pečatnjak. proučavanje zakona koji vladaju u ljudskom životu. otprilike milijun godina antrpa (entrepas) hod konja. natraške. rezanje ljudantropozofija 98 aorist skog tijela radi znanstvenog ispitivanja antropozofija (grč. anthropos. an-. "prosvijetljenje" i "posvećenje". fiziognomika antroposomatologija (grč. anthropos. annunciatio) nagovještavanje. završetak debelog crijeva. ovarium jajnik) med. annualis) godišnji. godišnja renta anulacija (lat. objavljivanje. annulus magicus čit. mat. thvsia žrtva) prinošenje ljudi na žrtvu antropotomija (grč. godišnji dohodak. dobom kad se ljudski govor počinje razvijati. anthropos. an bez. antropopatija antropopeja (grč. biće koje osjeća i želi isto kao Čovjek. obožavanje čovjeka. v.) čarobni prsten. čmar. potpun prestanak izlučivanja mokraće anus (lat. uništiti. poništavati. nomos zakon) fil. ukinuće. antropopatizam antropopatizam (grč. annulus palatii čit. annullatio) poništenje.) zool. uron mokraća) med. annuarium) ljetopis.

) aparencija (lat. apo. nesvakidašnji. pri-vidnost. veoma raširen. od plaće na ime otplate duga). sive. apparatorium) odjeljak (ili: ormar) za smještaj oruđa. idi! apagoga (grč. aorte) anat. osiguran prihod apanažirati (fr. stan s više odjela apaš (fr. New Zeland i USA) pakt koji je sklopljen 1. apagoge) log. lopov. pren. prividan (npr. kinematografa. cijeli pribor. abziehen svući. apparatus) svi aparati nekog tehničkog poduzeća. pretakati (vino). zaziranje (ili: strah) od ljudi. koji se odnosi na sustav leća kod kojeg su tri boje sjedinjene u jednoj točki apanaža (fr. odijeljenost. vanjski izgled neke robe aparentan (lat. sva oruđa. jedinstven) poseban. mlitavost pokreta apatit (grč. stroj. aorte) med.) zasebnost. dah. odvojenost. isparivanje. utrnulih osjećaja apatija (grč. apanage. tj. ravnodušnost. osme miris) bezmiri-san apa (mađ. abzihen) 1. apart poseban. SEATO anžanbman (fr. apanagium) imanje dano na doživotno uživanje. biju vati apcigbild (njem. presiikač apcug . rujna 1951. apparatus sprema. antropofobija aparat (lat. surovost. Novog Zelanda i SAD. ono što izbija iz nečega (kao plin). dražestan apartheid čit. apparens) vidljiv. upala aorte aozmičan (grč. soba. apperentia) privid. uzimati pravi otisak (radi obavljanja korekture). Bild slika) posebno pripremljena sličica koja se malo navlaži i naljepljuje na papir i tako preslikava. kazališta i dr. apanthropia zaziranje od ljudi) nečovječnost. apatao. ljubičaste ili zelenkaste boje apcigati (njem. nemaran. enjambement) poet. apage) odlazi. zadah. ravnodušan. žila kucavica aortitis (grč. godišnji prihod. zapleten. apatheia) neosjetljivost. apatao zavodim) min.) apartan (fr. povraćati. v. ap-ago odvesti. sva mehanička postrojenja (npr. odvraćanje. aparthajd (engl. otimač (naziv prema sjevernoameričkom plemenu Apaši) apatetičan (grč. najvažnija žila iz koje izlaze sve arterije u ljudskom tijelu. otakati. pomoćna sredstva i dr. apathes) neosjetljiv. braće). prošlo svršeno vrijeme aorta 99 apcigbild aorta (grč. aparatura (lat. neobičan. trg. vapa) para. zamršen. chroma boja) opt. 2. smrad apage! (grč. npr. kal-cijev fosfat s fiuorom. tisk. posredan dokaz. opovrgavanje apantropija (grč. pun draži. koja su potrebna za neki posao ili neku službu. 4. neke radionice. lažan. zaključak apatičan (grč.) otac apa (rum. izgled. aparatorij (lat. naprava. apantesis) odgovor. odbijati (npr. lat. razmak. otići. očevidan. očit.) aorist (grč. vjerojatnost. neodređen) gram. apache) velegradski razbojnik. u hrvatskoj povijesti poznati su pod imenom Anšuvinci (vladali su u Hrvatskoj i Ugarskoj u 14. vanjština. apagogičan dokaz indirektan. 3. veličina i si. Pacifički pakt. apanager) dati kome imanje na doživotno uživanje. očigledan. nemarnost.ANZUS-pakt (od početnih slova imena Australija. odvratnost među ljudima. op-koračenje. tj. zločinac. glavna srčana žila. onaj koji dokazuje točnost neke tvrdnje pokazivanjem nemogućnosti ili pogrešnosti tvrdnje koja ga negira apakromatičan (grč. jasan. utrnulost osjećaja. posredan dokaz. godišnja plaća bližih vladarevih rođaka (djece. stanje u kojem kod čovjeka ništa ne može izazvati ni radost ni žalost (u normalnim prilikama obično nastupa zbog premorenosti mozga). lat. oduzimati. a. izraz kojim se označuje politika rasne diskriminacije apartman (fr. oruđe) sprava. vidan. a-oristos neograničen. appartement) stan. sapa. u San Franciscu između Australije. i 15. sprava i si. odjel. st. odrediti stalan godišnji prihod apanteza (grč. prelaženje nedovršene rečenice u sljedeći stih Anžu francuska plemićka obitelj (ime po istoimenoj grofoviji na donjoj Loa-ri). apatetikos lažljiv) lažljiv.

shvaćanje. pomoću kojih se jedan predmet shvaća. crvuljka (pogrešno se kaže: upala slijepog crijeva) apendiks (lat. periodos) fiz. anat. koji se ne klati oko svoga ravnotežnog položaja aperitiv (lat. šiljak) kapa sta-rorimskih svećenika (u obliku stoš-ca). upala crvolikog produžetka na donjem dijelu slijepog crijeva. suprotno djelovanje pada. neodgojen. znak za dužinu ili naglašavanje nad samoglasnikom apel (fr. sredstvo za Čišćenje. slaba probava apeptičan (grč. paideutikos odgojni) nenaobražen. nomen appellativum) gram. životinja apelativau (lat. appellans) prav. vrstu apelirati (lat. aperitivan aperiodičan (grč. početak. paideo odgajam) v. Apelles post tabulam (lat. pozivanje na viši sud. pozivanje. prilog knjizi ili djelu. aperi-tivus) v. uložiti (ili: ulagati) protest Apelles starogrčki slikar za koga se pričalo da je tako vjerno naslikao grožđe da su ga ptice došle zobati. neznanje poradi slabog školovanja. upper gornji. ret. ad-perceptio) fil. apeiros neiskusan. odnosno mišljenja. zapažati. aperitivum) sredstvo koje potiče volju za jelom. tj. prav. prauzrok iz kojega su sve stvari izašle i u koji se ponovno vraćaju (ovaj pojam uveo Anaksimander) apeks (lat. appellatus) prav. crvuljak apepsija (grč. apedeuzija apedeuzija (grč. appellare. zapažanje. apedeutizam apehema (grč. jasno shvatiti. cut udarac) šport. u mačevanju: kratak i oštar udarac naprijed ispruženom nogom apelacija (lat. doziv. onaj koji se u pravnim ili sudskim poslovima obraća. pepsis probava) med. uložiti (ili: ulagati) priziv. aperijentan aperkat (engl. apereins) koji potiče volju za jelom.: drvo. usiljena težnja za lijepim i kićenim izražavanjem apeiron (grč. beskrajan) fil. appellativus) gram. spoznaje i tumači apercipirati (lat. appendix) dodatak. bujica praznih riječi apercepcija (lat. neupućenost u ono stoje lijepo. a-. osoba ili presuda nižeg suda protiv koje apelant podnosi priziv višem sudu apelativ (lat. Abzug) demonstrativni usklik uobičajen nekada i u našim krajevima (osobito na račun vlasti za vrijeme Austrougarske Monarhije). obraćati se (ili: obratiti se) prizivom višem sudu.apeiros neograničen. npr. točka na nebu u čijem se smjeru vrši gibanje Zemlje ili Sunca. otisak. nedostatak ukusa. voj. slobodan od njihanja. oni činovi zapažanja. višim sudovima. žalba višoj vlasti. snimak. nulla dies sine linea. a-peptos neprobavljen) neprobavljiv. jasno shvaćanje apercipirati 101 aplanirati predmeta pomoću zapažanja. suprotno: antia-peks. čovjek. aperientia) mn. znak.) Apeles iza slike (da bi čuo mišljenje gledalaca. riječ koja označava rod ili vrstu. kad se bol prouzrokovana tim padom osjeti na suprotnoj strani apeirokalija (grč. dopuna. a. lat. nakon nižih. ad-percipere = zapaziti. aperijencije aperijentan (lat. appellatio) viši sud (između prvostupanjskog i kasacijskog suda). pozivati se na nešto. znači otprilike: dolje!. priziv višem sudu. kalon lijepo) nepoznavanje ljepote. koji označava zajedničko ime. a-. med. izdužen produžetak s površine nekog organa. ap-echema) odjek. kaže se kad se osjeti da netko prisluškuje iza zida ili iza vrata) apendicit (lat. appel) poziv. aperire otvoriti) med. rakija ili drugo piće kao sredstvo za otvaranje apetita aperitivan (aperire otvoriti. i traži njihovu pomoć apelat (lat. mn. uvidjeti. ne-školovan apedeutizam (grč. zajedničko ime. odnosno mišljenja. vrh stošca.100 apercepcija apcug (njem. jasno shvatiti sadržaj neke predodžbe i time je staviti na pravo mjesto u svijesti aperijencije (lat. gram. osobito: crvoliki produžetak na donjem dijelu slijepog crijeva. aperijens aperijens (lat. pozivanje. zbor. nazivanje. neprobavljivost. rod. astr. geom. aperantologia) pretjerana brbljavost. usp. arex vrh. appellare) moliti koga za pomoć. v. a-. apaideusia) nenaobra-ženost. med. suprotna pukotina na povrijeđenoj kosti (kontrafisura). usp. imenovanje apelant (lat. appendix) med. birstnapcug apedeutičan (grč. koji pati od slabe probave aperantologija (grč. u boksu: udarac šakom odozdo prema gore .

prilijepiti. 1750— 1541) postupak konzerviranja namirnica grijanjem do vrenja apertura (lat. dicere govoriti) električna naprava koja mjeri zvučne frekvencije što ih odašilju pčele u košnicama i tako pokazuje kad će početi rojenje pčela (frekvencija od 260 do 300 titraja označuje početak rojenja) apijarij (lat. metnuti. živo odobravati aplauz (lat. linkejo-skop aplanatiČan (grč. kandidat aplikata (lat. appetentia) čežnja. volja zajelom. applicans) v. pljeskati u znak odobravanja. npr.. arex. prionuti na neki posao. prikladan. rta. pravničke dosjetljivosti apicitis (lat. pyr vatra) 1. applausus) pljeskanje u znak odobravanja. vršni. otkloniti smetnje. primiti nešto s bučnim odobravanjem. apurement) trg. s bijelom njegom na čelu. sveti bik. težnja za Čim apeticija (lat. a-. med. bez latica apetencija (lat. težnja. apex. unijeti. apis pčela. apicis vrh. naklonost apetit (lat. pyr) med. applicare) objašnjavanje teorijskog pitanja pomoću praktičnih primjera. ovjeravanje. nezapaljiv. apiarium) pčelinjak apikalan (lat. zavoj.) zool. požuda. koji nema koštice apiretičan (grč. applicativus) v. jednog materijala na drugi (čipke na tkaninu). apicis vrh) upala plućnih vršaka ("lungnšpickatar") apidiktor (lat. gen. utiskivanje. glasno odobravanje. želja. appetitus) prohtjev za jelom. prohtjev.apertizacija (prema fr. apistia) nevjerovanje. gen. a-. rupa. apis pčela. applicata) treći pravac u koordinatnom sustavu aplikativan (lat. a-petalos) bot. aplikabilan aplikatorika (lat. dati. sumnja aplanat (grč. tapšanje. stanje bez groznice. oblog: marljivost aplikant (lat. bez (sferne) aberacije. appetitivus) željan. prišiti. nedostatak ili nedovoljna razvijenost organa ili više njih aplicirati (1. pohotan apices juris (lat. stavljanje. n) apikultura (lat. upotrijebiti. pyren koštica) bot. aplanazija: nepostojanje sferne aberacije aplanirati (fr. opt.) anat. nagon. apeiria) neiskustvo apirman (fr. appetitio) težnja za Čim. a-. industrijalcu Nicolasu Francoisu Appertu. a. obraćati veliku pozornost na nešto. applicare) namjestiti. staviti. aplanir) poravnati. bez visoke temperture. aplikativan aplikacija (lat. stari su ga Egipćani štovah kao božanstvo. uobličenje) anat. osobito u vojnim znanostima aplikatura (lat. api-kalni glasovi glasovi koji se proizvode vrhom jezika (d. applicatura) glaz. planao) opt. applaudere) tapšati. brižljivo izučavati. cultura uzgoj) pčelarstvo apireksija (grč. kao složena leća. npr. t. npr. a. zaključak. uporaba vanjskih sredstava. pyr vatra) med. siguran od vatre apirija (grč. simbol zemljoradnje apistija (grč. ucrtati aplikabilan (lat. otvor. mat. rt) koji se tiče vrha. pčela Apis mit. pravilan položaj prstiju pri sviranju . brinuti se. a-planao lutam) fotografski objektiv koji nema sferne abe-racije. npr. konstruiran 1866. primjenjivanje. zagla-diti aplaudirati 102 apofiza aplaudirati (lat. na dijafragmi za prolaz jednjaka. žudnja za nečim apetitivan (lat. apices juris) mn. sklonost. a-. otvor. žudnja. požudan. primjena. ukras na haljinu. crn. zaslona na optičkim uređajima apetalan (grč. bolesnikovo stanje između napadaja povratnih groznica apireničan (grč. dovesti u red. applicatio) način izvođenja. pljesak. rtni. bez lišća. lijek. bez groznice apiričan (grč. provjeravanje računa apis (lat. koji se može lako namjestiti. pohvala aplazija (grč. primijeniti. applicabilis) primjenjiv. osjećaj gladi. priljepljiva-nje. a-pyros. plasis oblikovanje. apex. npr.

kratak. sud koji izražava logičku nužnost. religijski pravac koji sve pojave tumači kao neko proroštvo o svršetku svijeta apokaliptičan (grč. usp. a-. apodeixis) prikazivanje. glad i smrt . mjenica koja izmiruje neki dug ili duguje određenu svotu. beznožan apodemialgija (grč. beznožni vodozemci. posljednji dio složene rečenice. raz-. izdanak) med. tj. metria) mjerenje udaljenosti. min. apofthegma) kratka i duhovita izreka. izlaganje. također: najveća udaljenost Sunca od Zemlje u afeliju. apokaliptični konjanici četiri simbolična lika iz Apokalipse (6. natrag apodan (grč. a-. ali tako da ne izgleda da se to želi. beznožnost apodiksis (grč. npr. apoche udaljenost. točka na putanji jednoga od Jupiterovih satelita u kojoj je on najudaljeniji od Jupitera Apokalipsa (grč. važnost. afelij). apofasis) davanje savjeta. sitan novac za izravnavanje računa. točka na putanji Mjeseca u kojoj je on najudaljeniji od Zemlje. appointer) odrediti plaću. a misaon.: "U istostraničnom trokutu moraju sva tri kuta biti jednaka". žice koje održavaju vezu između intruzivnih masa iz kojih izbijaju apoftegma (grč. opet. papirnata novčanica kao sredstvo plaćanja u platnom prometu. plaćati. nepobitan. osobito na završetku zgloba cjevastih apoftegma 103 apokatastaza kostiju. samouvjerenost. drskost. pren. dokazivanje. geol. a-.od Jupiter gen. apo-fize mn. sentencija apoftegmatičan (grč. misao. apo od. smjelost. log. završnica apoen (fr. apofysis izraslina. beznošci apodija (grč. apo-gaion) astr. duhovit.. razmaka ■ apojovij (lat. asertoran. drugi. rat. apo-grafo) prijepis. poricanje. koja se pripisuje apostolu Ivanu. Otkrivenje. suprotno: perigej. oba izraza su iz Ptolemejeve astronomije. apo) predmetak u složenicama sa značenjem: od. osobito inozemna. probni govor. popis imetka. pojava primijećena kod najnižih jedno-staničnih životinja apogej (grč. pus. sravniti račun s trgovačkim knjigama apofaza (grč. apodemia boravak u tuđini. pus noga) med. pus noga) koji nema nogu. razmnožavanje bez oplođivanja kod kojega se razvoj vrši samo pomoću jedne vegetativne stanice. a ne Sunce (usp. apodiktičan sud log. bezuvjetan.(grč. mračan. nedisanje. appoint) bank. danas se upotrebljavaju samo u odnosu na Mjesec apograf (grč. inventar apofiza (grč. Jov. hrabrost apneja (grč. apo-kalypto otkrivam) u duhu ili stilu Apokalipse. zagonetan. problematičan modalitet apodoza (grč. poravnati se u nečemu. samopouzdanje. kad se još smatralo daje Zemlja središte. apojovium.. okomitost. istopiš izvornog dokumenta apohometrija (grč. apo. sentenciozan apogamija (grč.) težina. tajanstven. gameo ženim se) zool. apo-kaliptični broj mistični broj = 666 u Apokalipsi. 2. mjenica. osobit razlog za neki hrabri postupak. pneo dahćem) med. apodosis) ret. neoboriv.aplomb (fr. jedan od najdragocjenijih dokumenata i izvora za povijest prvih dana kršćanstva u kojem se govori o dolasku Antikrista i dr. apunto apoentirati (fr. uspravno držanje. kraći ili duži zastoj u disanju zbog poremećaja centra za disanje apo. s kosti spojena koštanom masom (usp. Jovis) astr. to jest Otkrivenju (13. koštana izraslina. apofthegmatikos) u obliku duhovite izreke. poslovica. a-. Apokalvpsis) 1. grč. mladica. za razliku od prvog dijela (protaze). nedostatak nogu od samog rođenja. rađanje bez nogu. apodeiktikos) koji dokazuje. povjerenje u vlastite snage. epifiza). svaka. zool. odrediti ročište.18). posljednja knjiga Novog zavjeta.1-8): kuga. podos noga) mn. algos bol) bol (ili: tuga) za zavičajem apodi (grč. gram. prisutnost jedne rude u nekoj drugoj u obliku grane ili korijena (ramifikacija). neoboriv dokaz apodiktičan (grč. neminovan.

izostanak) neke organske funkcije. sufumigacija apokarpija (grč. usporedba u priči. apo-krypto skrivam) mn. ozdravljenje. govora. objektiv za mikroskope koji otklanja kromatsku i sfernu aberaciju jer zrake triju boja skuplja u jednoj točki apolepsa (grč. apo. apo-lysis odvajanje) med. titula biskupskog. skratiti. osobito: branitelj kršćanstva od nevjerničkih i židovskih napada apologetičan (grč. povratak u isti prividni položaj. apo-krinomai) "onaj koji treba govoriti i odgovarati. st. kapnos dim) med. poremećaj. vjerski zanesenjaci apokaliptika (grč. apolambano zadržavam. mračan s obzirom na svoje podrijetlo. pulsa apolid (grč. osoba koja je izgubila svoje državljanstvo. apolidos koji je bez zavičaja ili bez domovine) prav. izostavljanje posljednjeg slova ili sloga neke riječi apokopirati (grč. naučavanje o vraćanju svih stvari i o konačnom ulasku u carstvo nebesko čak i grješnika (palingene-zija). znanost o tòme kako treba braniti vjeru. spisi ili knjige čije je pravo podrijetlo tajanstveno. nepravi. a nije dobila državljanstvo neke druge države apolitoza (grč. u dogmatskom smislu: obraćanje svih ljudi u Kristovu vjeru i njihov ulazak u vječno blaženstvo. chroma boja) opt. prijelom kosti apokopa (grč. med. prekid (ili: smetnja. podmetnut. apo-krino izlučujem) med. npr. apo-karpos plod) bot. potpun prestanak neke bolesti. svojevoljna smrt od gladi apokatarza (grč. apo-kalypto otkrivam) oni koji vjeruju da Apokalipsa ih Otkrivenje sadrži proročanstvo o budućem ispunjenju i ostvarenju Božjega kraljevstva. poučna pričica. čišćenje probavnih kanala apokatastaza (grč. apolitho skameniti) geol. apologos priča) poet. apo-kopto odrežem) skratiti riječ na kraju izostavljanjem jednog glasa ili više glasova. skraćivati apokrifan (grč. također: djela nepoznatih pisaca apokrifi (grč. apokrifni spisi spisi ili knjige koje Crkva ne priznaje kao prave (za razliku od kanonskih). otkrivene. odvajanje Apolo v. dimljenje kao zaštita od zaraznih bolesti. apo-krypto skrivam) nesiguran. spis ili govor apologetika (grč. apologeomai branim) teol. u obliku simboličkih slika i čudesnih vizija. koji izlučuje. prestanak. rješenje apokriza (grč. apokrino izlučujem. okamenjivanje. obranjena točka apologet (grč. pretvaranje u kamen apoliza (grč. Apolon. od IV. odluka. med. apo-klao slomim) med. plod iz jednog cvijeta s više slobodnih tučkova od kojih se svaki razvija u po jedan plodić (npr. vraćanje zdravlja. izbacivanje (ili: izlučivanje) suvišne tekućine iz tijela apokrizijar (grč. istraživači Otkrivenja. apo-katastasis vraćanje u prijašnje stanje) vraćanje u prijašnje stanje. izmišljena priča kojoj je cilj predočavanje neke moralne istine ili pouke apologema (grč. apologema) obrana. apolis. osobito kršćanski nauk . astr. na franačkom dvoru: titula najvišeg svećenika koji je istodobno bio i vrhovni starješina dvorske kancelarije apokromat (apo. naučavanje o vječitom ponavljanju stvari (Heraklit. osobito rimskog izaslanika na carskom dvoru u Carigradu. sumnjiv. kod žabnjaka) apokartereza (grč. disanja. apologetikos) onaj koji govori ili piše obranu. kanonske apokritičan (grč. koje nisu prave. fil. v. apolepsis zadržavanje. npr. apo-kalypto otkrivam) grana kasnije hebrejske književnosti koja hoće prikazati. plan američke ustanove za svemirska istraživanja. koji pomaže izlučivanje i izbacivanje suvišne tekućine apokriza (grč. odgovorim) 2. budućnost Božjeg carstva i dolazak obećanog Mesije apokapizam (grč. apo-kartereo ubijam se glađu) svojevoljno suzdržavanje od jela. apo-krinomai obavijestim. NASA apolog (grč. apokatharsis Čišćenje) med. apokope odrezivanje) gram. branitelj. lažan.apokaliptičari (grč. stoici. pi-tagorejci) apoklazma 104 apomiksija apoklazma (grč. apologeomai) koji ima karakter obrane. sprječavam) med. izdvajam) 1. odgovor.

načela apostemacija (lat. zauzimati se za. sličan moždanoj kapi. aporeo u zabuni sam) sumnja.. obrambeni govor ili spis u korist nekog čovjeka ih naučavanja apologizirati (grč. aporiz-ma aporematičan (grč. teškoća.. mišiće. lat. med. iznenadan prekid funkcioniranja nekog organa (pluća. sin Zeusa i Latone. harmoničan. ali ne u gotovom novcu.. sumnjiva (ili: dvojbena) stvar aporizma (grč. sastavljena je od vezivnog ži-ličastog' tkiva aponija (grč. skupine mišića i cijele udove. donesi! (kod dresiranih pasa) aportirati (lat. bjeličasta čvrsta i jako otporna opna koja obavija. apostateo otpadam) otpasti. liječništva. prešutkivanje. odmetnuti se. prinositi. duboka nesvjestica. apoplektični habitus tjelesna građa sklona moždanoj kapi apoplektičar (grč. sfragis pečat) lik urezan u prsten kao pečat aposiopeza (grč. Apollon) glaz. imanje doneseno u brak aporema (grč. a-poreutos neprohodan. apoplesso udarcem oduzmem) med. vrsta for-tepijana napravljena u Darmstadtu apolonski koji je na Apolonov način. aporema aport! (fr. aporeo biti u dvojbi. apoplesso udarcem oduzmem) med. aponia) bezbolnost.) med. rječitosti itd. glazbe. dvojbeno pitanje: dopuštanje dvaju suprotnih sudova u dvojbenom pitanju. bog sunca. osobito kršćanske apostazija (grč. umjetnički. fr. apportare.. apo. odreći se vjere. apologia) obrana. lijep. apport prinos. "Ja ću tebi . sklon moždanoj kapi. držati obrambeni govor Apolon (grč. gnojenje. odvojiti se od pravog naučavanja ili vjere. aporetikos) onaj koji sumnja. nejasnoća: logična teškoća. skladan. prav. spokojstvo apopleksija (grč. napravljen 1828. neprolazan) mn. apo-siopesis zanijem-ljenje) ret. doprinos jedne osobe nekom poduzeću u stručnoj spremi. aporema. ulog) trg. apostasia) odvajanje. apo. sličan orguljama. Apollon) mit. zdravlje. roba zabranjena za izvoz aporetičan (grč. apolonikon (grč. živac) anat. bespomoćnost. u Engleskoj apolonion (grč. da se teškoće i proturječnosti danih fenomena radi njih samih ističu aporija (grč. da se nepojmovno od pojmovnog odvoji. nejasan aporeta (grč. aporeo u zabuni sam) zagonetan. apostata) otpadnik. poezije. apo. apoplexia) med. apporte) daj ovamo. odmetanje. osobito kod dresiranih pasa aposfragizma (grč. kolebati se. nedopušten aporetičar (grč. apoplektič-na sredstva sredstva protiv moždane kapi. obamrlost apor (fr. prekidanje govora npr.. "vještina" raspravljanja o problemima. logička teškoća. aporeo) v. donositi. a da se pritom ne želi pod svaku cijenu doći do njihovog rješenja. apologeomai) braniti. odmetnik od pravog naučavanja ili prave vjere. razmnožavanje^ bez aponeuroza 105 aposterioran oplođivanja putem partenogeneze ili apogamije aponeuroza (grč.. apopsycho izdahnem) izdisanje. a-poreutos) zabranjen.kretnoj imovini. zagnojavanje apostematozan (grč. snošljivo stanje. aporos neprohodan) fil. metoda da se problemi prije njihovog teorijskog obrađivanja i nezavisno od mogućih rješenja sami u sebi ispituju. apo-stema čir. nepokretnoj ili po. poput navlake. stvari zabranjene za izvoz. lat. skeptik aporetika (grč. otpadništvo. apostates. Apollon) glazbeni instrument. . neuron žila. glazbeni apomiksija (grč. težak za razumijevanje. ispuštanje duše. mixis miješanje. onaj koji je sklon moždanoj kapi apopsihija (grč.apologija (grč. težak zadatak.. srca ili mozga). osobito od kršćanske vjere ili Crkve apostazirati (grč. apostematio.. zatajivanje misli.!" apostat (grč. apporter) donijeti. redovito praćen onesvješćivanjem apoplektičan (grč. aporia) zbunjenost. tj. sparivanje) zool.

propovjednik kršćanstva. pridjev koji stoji uz imenicu kao atribut. koji se gnoji. zbijanje protoplazme i klorofilnih zrnaca na staničnim zidovima susjednim s drugim stanicama.: Dijete bolesno mora ležati apozitivan (lat. gubljenje glasa apotoma (grč. ukor. obožavanje. skinem. apostolos) koji potječe od apostola. kem. apo. a posteriori) fil. trgovac lijekovima apotema (apo-tithemi) geom. imenica koja pobliže označuje drugu imenicu i slaže se s njom u padežu. apostillus) pisati (ili: r praviti) bilješke sa strane ili ispod teksta apostol (grč. veličanje apoteozirati (grč. appositio) gram. ili nekoj stvari. potpuno izliječenje. pren. 1. apostrofos) gram. apostolicum) zajednički naziv za apostolske spise Novog zavjeta. kućna. zvanje propovjednika vjere. dodatak nekom pismu ili povelji. razlika između cijelog i sljedećeg polutona apozicija 107 aprobacija apozicija (lat. apo-strefo odvratiti. papinska vlast apostolicitet (lat. trgovina lijekovima. apostolska stolica (lat. ideje i si. apostillator) pisac bilježaka sa strane ili ispod teksta apostilirati (lat. osloviti nekoga življim. apostolatus) propovijedanje (ili: širenje) vjere. figura kojom se netko obraća nenazočnim osobama ili stvarima koje zamišlja kao žive 3. znak kojim se obilježava da je jedan samoglasnik ispušten (') apostrofa (grč. skidanje. apostilus) oproštajno ili ot-pusno pismo. koji odgovara naučavanju apostola. apostolat (lat.apostematosus) koji ima oblik čira. gnojan aposterioran (lat. apostolos) sustav neograničene crkvene vlasti apostolik (lat. grditi apotanazija (grč. neotopiv talog koji se stvara u biljnim ekstraktima izloženim zraku apoteoza (grč. therapeia) med. usp. apotemno odsijecam) mat. u govoru odjednom se obratiti kome ili čemu. apotheke) ljekarnik stručna osoba koja priprema lijekove po liječničkim receptima. Poslanice i Otkrivenja apostolski (grč. označiti apostrofom da je u nekoj riječi ispušten samoglasnik ili suglasnik. apothesis odvajanje. grad Split apozitiv (lat. apostolsko dostojanstvo. zavi?? san od iskustva. djevojčica Antonija. oduševljen pobornik i borac za pobjedu neke znanosti. pren. thanatos smrt) potpun prestanak života. Djela apostolska. sačuvati) ljekarna. apotithemi odvojim. razlika između dviju veličina mjerljivih samo tako da se kvadri-raju. apostrofe odvraćanje. onaj koji širi neko naučavanje. appo-sitivum) gram. veličati apoterapija (gr. oštrijim tonom. npr. apostolos poslan) poslanik. produženje liječenja i nakon bolesti apoteza (grč. pren. preporuka priložena uz pismo ili molbu. bogoslužna knjiga koja sadrži djela apostolska. tj. apponere priložiti. linija okomito povučena iz središta pravilnog višekutnika na jednu njegovu stranu. putnička apoteka apotekar (grč. npr. 4. bilješka (ili: primjedba) sa strane ib ispod teksta apostilator (lat. naučavanja. glaz. skloniti. apo. okrenuti) gram. apotheosis) uzdizanje umrlog junaka ili velikog čovjeka do božanstva. appositivus) gram. ukoriti. 2. naknadno dodana pridjevska oznaka. kutija u kojoj se drže lijekovi. otklanjanje) ret. apotheke. Kristov učenik. figura u kojoj govornik ili pisac iznenadno zastane u svom izlaganju i obrati se nekoj osobi. a posteriori apostil 106 apotoma apostil (lat. papinski. ukidanje. koji stoji kao dodatak . grdnja apostrofirati (grč. nesumnjiva smrt apoteka (grč. bilo nazočnoj ili nenazočnoj. osnovao ju je apostol Petar apostrof (grč. apo. Theos Bog) uzdizati do božanstva. bot. tj. obožavati. apotithemi ostaviti na stranu. suglasnost prave Kristove Crkve s čistim naučavanjem apostola apostolicizam (grč. apostolicitas) teol. ukinem) lingv. sedes apostolica) papinska stolica u Rimu. stvoren na osnovi iskustva. npr.

approximativa) točka zbližavanja. approximativus) približan aproksimirati (lat. približno pronalaženje korijena. razumijevanje. zatim. apprecatio) preklinjanje. apođatura (tal. approximitas) približnost apropinkvacija (lat.) "poslije večere". usrdna molba apres nous le déluge čit.) prav. mliječnih prerađevina i dr. bilo u teoriji spoznaje bilo u etici aprobacija (lat.) glaz.) aprobatoran (lat. približavati aproksimitet fiat. vina.) glaz. ocjenjivanje aprehenzija (lat. zatvor. apelacio dezer-ta (lat. sliveno appoggiaura čit. nošeno. moj apre aprecijacija (lat. ocjenjivanje otprilike aproksimativa (lat.) prav. strasno. predodžba. glaz. procjenjivanje. brašna. appropinquare) približiti.) nakon nas potop. uzimanje u posjed. nesposobnost izvođenja nekih običnih pokreta i točnog shvaćanja značenja nekih stvari bez postojanja oduzetosti (paralize) apre (fr. sjajnost). zabrinutost aprekacija (lat. aprobatoran aprobator (lat. da se tiska knjiga. dopustiti. povoljan sud o nečemu. a priori) fil. približavati aproprijacija (lat. aprobativan aprobirati (lat.) prav. povoljno ocijeniti. beznačajan i ništavan priziv appellatio inadmissibilis čit. s mnogo osjećaja appellatio admissibilis čit. apođato (tal. igrač koji u igri dolazi poslije drugog igrača. pohvaliti. tj. hapšenje. glavno daje nama sada dobro (uzrečica iz doba pred francusku buržoasku revoluciju. nas se to ne tiče. apođando (tal. appretiatio) određivanje cijene. vezivanje. nedopustiv priziv. apprêter) rad oko dotjerivanja i popravljanja kojim neki industrijski proizvodi (tkanine. priznavanje nekome sposobnosti za nešto. pohvala. kemijsko spajanje dvaju tijela pomoću trećega . a priori apriorizam (lat. dati im glatkoću. apelacio te-merarija (lat. koji izražava odobravanje. pojam. approbativus) odobravan. apprecari. prilagođavanje.) prav. appropinquatio) približavanje. večernje sijelo. neosnovan priziv. slivanje tonova apraksija (grč. papir. ocjena. tj. strahovanje. a prva ju je navodno izrekla markiza Pom-padour) apres-souper Čit. apre supe (fr. priznati nekome sposobnost za nešto aproksimacija (lat. apelacio adminisibilis (lat. apelacio frivola (lat. zakasnjeli priziv appellatio frivola čit. approbator odobrava-telj) osoba koja vrši stručan pregled i odobrava puštanje u promet proizvoda u znanstveno-istraživačkim zavodima. approbatio) odobravanje. osobito nekog trenutka ili događaja apropinkvirati (lat. propušten. apprehensio) fil. priziv koji se može dopustiti ili prihvatiti appellatio deserta čit. prav. approbare) odobriti na osnovi prethodnog ispitivanja. v. poimanje sadržaja neke predodžbe. sjajnost itd.appassionato (tal. neprihvatljiv priziv appellatio temeraria čit. npr. apprêter) dotjerati (ili: dotjerivati) razne tekstilne materijale tako da dobiju izgled i svojstva boljih. approximare približavati se) približiti. apretura (fr. vezano. dodirna točka aproksimativan (lat. približna ocjena. appoggiato appoggiato čit. ili svojstva koja im daju veću vrijednost koju ti proizvodi dobivaju ovakvim dotjerivanjem. predudar. approbatorius) v. pristanak. približno izračunavanje. nepromišljen priziv appoggiando čit. koža. krzno) dobivaju izgled i svojstvo bolje robe (glatkoću. npr. strah. apelacio inadmissibilis (lat. prisvojenje. vrijednosti nečemu. dopustiv i prihvatljiv priziv. apraxia besposlenost) psih.) glaz. appropriatio) prisvajanje. apres) poslije. apre nu 1' deliž (fr. nakon naše smrti može doći što hoće.) prav. odobrenje. poljoprivrednim dobrima. tvornicama itd. biskupovo dopuštenje da svećenik ispovijeda i propovijeda aprobativan 108 apsida aprobativan (lat. kao imenica. procjena. (žita. dopuštenje. approxïmatio) približnost. vučeno (u sviranju). pravilan omjer u građi nekog glazbenog instrumenta aprioran (lat. sastanak ugovoren kasno navečer apretirati (fr. suzdržano.) glaz. mat. a priori) filozofijski pravac koji prima nešto a priori.

simbol lošeg sinovskog ponašanja apscedirati (lat. apsolutno tlo ono koje se ni za koju drugu kulturu ne može racionalno upotrijebiti. nego samo za jednu. a-providere) opskrbljivanje životnim namirnicama aprovizionirati (fr.. odvajanje. prema biblijskoj priči pobunio se protiv oca i bio ubijen (bježeći na mazgi pred progoniteljima zapeo je dugačkom kosom za hrastovo granje. apsolutni broj. fil. engl. ne-prisustnost duha. fiz. fiz. med. gnojna upala tkiva. npr. apsyhia) nesvjestica. approvisionner) opskrbiti životnim namirnicama Apsalom (hebr. odsjeći. u Filozofiji religije: apsolutno biće. apsinthion) med. udaljavati se. absens. prilagoditi prema Čemu. udaljiti se. apsinthion) bot. broj. absolvere) neograni-čenost. apsolutna temperatura ona čija se nulta točka nalazi na —273°C . osobito boravak irskih posjednika izvan Irske (apsenteri) apsida (grč. bezuvjetan. absolvere završiti. savršen. učiniti nešto apsolutnim. ab-so!utus) slobodan od svih odnosa (ili: obveza. apsidos svod) 1. gorka rakija apsintizam (grč. vrijednost bez obzira na znak + ili —. otkidanje. samovolja. apsolutne mjere koje imaju za osnovne jedinice centimetar. dakle afel i perihel za planet ili neki komet te apogej i perigej za Mjesec. velika os eliptične putanje. agr. gnojni čir. odvajanje. potpun. za vinograd i si. razumijevati. gram i sekundu. apsis. polukružni dijelovi crkava. apscisna osovina pravac koji obično zauzima horizontalan položaj apscisija (lat. metastatični apsces zagnoje-nost koja se pojavi daleko od mjesta prvobitne oboljelosti. 2. uvjeta. indikativ. absens) odsutan. a mazga je ispod njega pobjegla). ograničenja) nezavisan. apsolutni alkohol kern. Absalom otac mira) jedan od sinova hebrejskoga kralja Davida. relativ apsolutizam (lat. osobito onih koje su građene u romanskom stilu apsidiola (lat. apscisa (lat. astr. uskladiti aprovizacija (lat. absolutum) činiti. osobito u crkvama romanskog stila apsidna linija astr. absolutio) oproštenje grijeha ih krivnje. čisti alkohol. pod apsentizam apsentizam (lat. u (Descartesovom) koordinatnom sustavu: mjerni broj (+ ili —) udaljenosti bilo koje točke u ravnini do or-dinatne osi. udaljen apsenteri (engl. rakija od pelina. abscessus) odlazak. mala zborna kapela. absen-tism) odsutnost iz mjesta kome netko stvarno pripada. v. abscissa. oslobođenje. apsis) arhit. prekidanje apsentan (lat. bolest živaca kao posljedica prekomjernog pijenja apsinta apsojucija (lat. tj. neprisebnost. absolvere) pristaša ili vršitelj neograničene vladavine apsolutiv (lat. apopsihija apsint (grč. neograničen. absenters) mn. npr. neogra-nčena vladavina jednog Čovjeka apsolutizirati (lat. samovlašće. prisvajati. linea. ret. otići.apsolutist (lat. gonoreje.) geom. oblik vladavine kod koje vladareva vlast nije ograničena ustavom. shvaćati ili prikazivati nešto kao apsolutno. apsolutni sustav mjera sustav u kojem su osnovne jedinice: za dužinu centimetar. apscisni pravac pravac koji je uzet radi određivanja položaja neke točke ili osobina jedne krivulje. bez obzira na njegov obujam. v. apsidiola. progresivne paralize itd. fiksacijski apsces zagnojenost izazvana namjernim kemijskim podražajima. apsolutno 1. med. absolvere razriješiti) gram. jedna od dviju točaka na eliptičnoj putanji nebeskog tijela u kojoj se ono nalazi na najvećoj odnosno na najmanjoj udaljenosti od tijela oko kojeg optječe. u aposolutnom smislu . dužina koja spaja obje apside apsihija (grč. tj. abscin-dere otrgnuti. Čist. Bog. zagnojavati se apsces (lat. u srednjovjekovnoj crkveapsidiola 109 apsorbirati' noj arhitekturi: stražnji. usp. odvojiti. abs-cedere) odlaziti. prelaziti u gnoj. neuvjetan. apsolutan (lat. pomilovanje apsolut v. za vrijeme sekunda. appropriare) prisvojiti. apsolutna težina težina tijela koja se dobiva običnim mjerenjem.aproprirati (lat. abscissio) odsijecanje. grč. suprotno. apsolutna vrijednost mat. ubrizgavanjem mlijeka radi liječenja sepse. za masu gram.

absolutorium) razrješenje. npr. pojmovno odvojeno. razrje-šrio pismo. abstractum) log. abstersivus) med. apstinent (lat. neuvjetovano. zamišljen. absolvere završiti) osoba koja je provela na sveučilištu ili nekoj drugoj visokoj školi propisano vrijeme i time stekla pravo na polaganje završnog (diplomskog) ispita apsolvirati (lat. duhana. zamišljenost. čistiti (ranu) apsterzija (lat. abstinens) koji se suzdržava od uživanja u alkoholu. absolutorius) koji oslobađa. čist. abstrusus) skriven. progutati. odustajanje od nasljedstva apstergencije (lat. usisan apstencija (lat. osloboditi od (grijeha ili krivnje). rastresen. abstinere) suzdržavati se od alkohola. usisavati. težak za razumijevanje. trošiti. nužno i bitno namjerno zanemarivati i ne obazirati se na ono što je u tome sporedno. abstergens) med. nejasan. sredstva za vanjsko čišćenje. usisavanje. abstinentia uzdržavanje) trezvenost. udub-ljenost u misli. ono što je u mislima. upiti. neimenovani broj. stvarati misaone predodžbe. trezvenjak apstinentan (lat. savršeno. materijalistički: tvar). mislena imenica. ab-solvere odriješiti) razriješiti. absorptio. ispirati. osnovni uzrok svim pojavama. apstraktan broj mat. abstergere brisati) prati. koji postoji samo kao pojam (supr. sasvim zaapsorpcija 110 apsurdan uzeti poslom nekoga. abstractio) log. neograničenost. čist čin mišljenja. duhana. emisija). mesu. ne obazirati se na to. viši. opće. apstraktum pro konkreto (lat. koji postoji ili je zamišljen da postoji odvojen od materijalnih predmeta. stvar po sebi. završiti. koji Čisti (ranu) apstinencija (lat. ispiranje. absorbentia) mn. čišćenje (rana) apsterzivan (lat. 2. potpuno zaposliti apsorpcija (lat. dubok. suzdržavanje od alkoholnih pića. ab-sorbere) usisati. čista misao. in abstracto čit. abs-trahere) odvojiti. kem. čin kojim se u želucu završava probava. mislen. rastre-senost. duhanu. slučajno ili nebitno. potrošiti. jednostavno. suzdržanost. mudrovanje. stvaranje pojmova. negledanje. čist pojam. im. prolazak probavljene hrane kroz crijevnu sluznicu u krvotok. med. vječno i nepromjenjivo (idealistički: Bog.: relativnost.) u općem. gram.apsolutno (lat. prvi. koji služi za ispiranje. absorptivus) sposoban upiti ili usisati. pren. odvajati u mislima. trezven apstinirati (lat. spolne ljubavi. absolutus) bezuvjet-nost. abstractus) log. živjeti trezveno apstrahirati (lat. od nečega apstrahirati ne voditi o tome računa. pril. ovladati. in apstrakto (lat. metron) fiz. primanje u sebe (supr. svjedodžba da je netko stekao pravo na polaganje završnog. zatvoren.) opći pojam umjesto stvarnog predmeta apstraktan (lat. diplomskog ispita. bezuvjetno. dubokouman. zamršen . relati-vitet apsolutoran (lat. fil. sredstva za ispiranje rana apstergentan (lat. apstraktna. spolnih odnošaja itd. neuvjetovanost. čista misao.) apsorpciometar (lat. abstractum pro concreto čit. mislima i si.: konkretan). neosvrtanje apstrakt (lat. abstersio) med. absolutum) 1. okaniti se toga apstrakcija (lat. spolnim odnošajima. posebno. v. školu apsorbencije (lat. savršenost. neograničeno. obuzeti. samo u mislima. uvlačiti u se. razrješnica aps6lvent (lat. sprava pomoću koje se određuje sposobnost tekućine za upijanje plinova apsorptivan (lat. odvajanje. mesa. obuzimati. otpusni apsolutorij (lat. absorptio) fiz. suprotno: relativno apsolutnost (lat. upijati. abstergentia) mn. upijanje. ekstrakt nekog soka ili alkohola apstruzan (lat. misaoni. teorijski. mi-sleno (suprotno: in concreto) apstraktiv (lat. abstentio uzdržavanje) prav. oslobođenje. sredstva koja upijaju vlažnost iz drugih tijela apsorbirati (lat. supr. razrješni. pranje. abstractivum) kem. teško razumljiv. duh. fiziol. taman. abstinens) pristaša apstinencije. znanost čista znanost (za razliku od primijenjene). mesa. apsterzivan apstergirati (lat. koji razrješava. potpuna zauzetost (poslom. radi što boljeg uočavanja i poimanja onoga što je u nečemu glavno. grč.

) aptrajbati (njem. arachne. rimskog i gotičkog stila u slikarstvu i kiparstvu aragonit min. arapske književnosti i umjetnosti. daktvlos prst) med. nepriličan. fantastične linije u slikarstvu.) oltar. kristalizira po rompskom sustavu arahiodaktilija (grč. arachne) med. arachne) med. hrom) vrsta raka listonošca aqua Binelli čit. otrcan. absurdum nemoguće) v. pohaban. osobitost i poznavanje arapskog jezika. vrijedne iskopine. apsurd apšmalcati (njem. absurdus) logički nemoguć. natjecala se je u tkanju s božicom Atenom.) to-fanska voda.) farm. akva Bineli (lat. karbonat vapna. žrtvenik arabatan (tur. arabicitas) bit. besmislica. appunto) trg. usp. upotrebljavati u govoru arapske riječi. ab od. abschmalzen) za-mastiti. upropašten. riječ uzeta iz arapskog jezika arabizirati napraviti na arapski način. rabatan arabeska (tal. u umjetnosti arabotedesko (tal. ugledati se na Arape. Akvinikum (lat.) dovesti do besmisla apsurdnost 111 arahnolog apsurdnost (lat. absurditas) logička nemogućnost. izraz kojim se označuje npr. zapržiti apterologija (grč. besmislenost. znanost o beskrilnim kukcima (paucima. u baletu: figura kad plesač stoji na jednoj nozi arabicitet (lat. osobito vješta tkalja iz Lidije. absumptio) trošenje. dobiva se od arapske gume i nekih drugih biljnih sluzi arabist znalac arapskog jezika. 1700. npr. osobito: poznati medicinari srednjeg vijeka koji su bili pod utjecajem arapskih liječnika arabizam osobina arapskog jezika. zool. uvarak apsumpcija (lat. ad apsurdum (lat. arahnoliti arahnitis (grč. pobijeđena Atena pretvorila ju je u pauka arahniti (grč. arabesco) 1. arachne pauk) mn. sudare cijediti) prokuhana tekućina. smiješan. 2. eidos oblik) mn. javna i privatna kupališta i dr. otrovna tekućina koju je navodno oko god. začiniti. npr. paucima slične životinje. voda za umirivanje krvi (nazvana po otkrivaču Binelliju) aqua destillata čit. bubama i dr. arahnitis arahnoida (grč.apsud (lat. upala paučinaste moždane opne. v. ad absur-dum čit. sklon propasti. paučinasta moždana opna arahnoidi (grč. istrošenost. govoriti arapski. arapske književnosti i dr. harabi) trošan. nerazumljiv. amfiteatar. geol. mjenica za izmirenje nekog duga apus (grč. pa su je rado primjenjivali za "nedužno" usmrćivanje političkih protivnika) Aquincum čit. pauci arahnoliti (grč. lat. ar (lat. aranea pauk. akva tofana (tal. izmučenost apsurd (lat. kamenje s otiscima morskih zvijezda. pokvaren. eidos oblik) zool. arachne.) kern. ukras u arapskom stilu. bezbojan ili žućkast mineral. dotrajao. zapravo slike iz biljnog svijeta budući daje Arapima vjera zabranjivala slikanje ljudi i životinja. akva destilata (lat.bez noge. logos) poznavatelj (ili: proučavatelj) znanosti o paucima arahnologija 112 arbitraža . arabinoza vrsta šećera. izumila neka vračara Toffana (trovala je polako i neprimjetno.) u rimsko doba naziv za grad na desnoj obali Dunava kraj starog Budima u Mađarskoj. abstreiben otjerati) kuh. arachne. prekomjerna dužina prstiju na ruci i nozi Arahna mit. lithos kamen) geol. area površina) jedinica za mjerenje površina = 100 m2 ara (lat. nepodoban. besmislen. ruševan. a-pteros beskrilan) zool. slik. arabotedesco arap-sko-njemački) mješavina maurskog. nerazumljivost. arachne pauk. jako i svestrano olupavanje tijesta apunto (tal. glupost apsurdan (lat. destilacijom pročišćena voda aqua toffana čit. apus. arah-noditis arahnoditis (grč. arahniti arahnolog (grč. arachne pauk. v.

razmak. izravnati. arbitralis) koji se tiče izabranog suda arbitraran (lat. najmjerodavnija osoba u spornim pitanjima (umjetnosti. spremiti. rješavanje me arbitražni posao 113 arendar đudržavnih sporova pomoću komisije u kojoj su. arrangemen * uređi-mje. prirediti. srediti. danas ih ima na području Brazila i Venezuele araukarija vrsta crnogorice. sređivati. uređivati. svojevoljan. raspored.. ukusa. presuda izabranog suda. Arbeit rad. e. ocjena. poslovanje pri kojem se iskorištava cijena jednakih burzovnih objekatf na raz ličitim tržištima. sporazum. lat. arahiologija aranžer (fr. arbiter) izabrani sudac.arahnologija (grč. male. mali hodnik.) rad na njivi. glavna. arbitrari presuđivati kao izabrani sudac) izabrani sud. za zapošljavanje nezaposlenih radnika arbajtsdinst (njem. priređivač aranžirati (fr. vremenski razmak. n. pol. no nemilosrdno istrijebljeno od španjolskih osvajača. izmirenje. arbitrari) bank. suditi. grč. pr. uživati gledajući nešto. shvaćanje. e. znanost o paucima. logia) zool. naslađivati se arak (ar. slobodno opredjeljivanje arbor genealogica čit. logia) zool. razdaljina. otporna prema biljnim bolestima (osobito se uzgaja na jugu Francuske) arancini (tal. tlaka (u srednjem vijeku) Araukanci (Arawak) nekada moćno indijansko pleme.) 2. izabrani sudac arbitraža (fr. obiteljsko stablo.) arbitracija (lat. radovati se. neutemeljen. orkestracija aratura (lat. Arbeit rad. i neutralni delegati arbitražni posao (lat. poravnanje. glaz. osim predstavnika zavađenih strana. rok. raizo odmaram se.) mn. mijenjati (ili: razmjenjivati) domaću valutu za drugu valutu po utvrđenom tečaju arbitrium liberum (lat. arranger) urediti. sloboda opredjeljivanja arbitrirati (lat. do 650. samovoljan. opisujem) opisivanje pauka araneologija (lat. neograničeni gospodar. trg. uređenje. meksička biljka iz porodice šti-tarki araluk (tur. n. šećera ili od soka kokosovog oraha arak (lat. poček Arameja stara oznaka za Siriju i Mezopotamiju aramejski jezik najrašireniji jezik u srednjoj Aziji od 300. aramejsko pismo semitsko pismo iz kojega se razvilo hebrejsko pismo aramon (fr. arachne. presuđivati kao izabrani sudac. suđenje izabranim sudom. arrangeur) obradivač. bu-reau ured) ured za posredovanje rada. arbitrium) presuda. nagoditi se s vjerovnicima. slobodan izbor. volja. rješavati po svom mišljenju i nahođenju. arbitratio) procjenjivanje po vlastitom nahođenju. promatrač. arbitrator) sudac kojega biraju zavađene strane radi rješavanja nekog spora. samovoljna procjena arbitralan (lat. mišljenje. despot. mode i dr. arcus luk) 1.) antičko ime za otok i grad Rab arbajtsbiro (njem. rodoslovlje . samovolja. fr. obrada. vrsta jake rakije od riže. grč. institucija njemačke nacističke vladavine koja je propisivala da svatko mora provesti određeno vrijeme na fizičkim radovima u službi zajednice arbitar (lat.) slobodna volja. sud izabranog suca. osušene i poše-ćerene naranče araneografija (lat. arbitrari) procjenjivati. posao kojim se traži način kako bi se najbolje izmirio dug u inozemstvu ili kako bi se najpovoljnije naplatilo neko potraživanje arbitrij (lat. sudac u nekom sporu. priređivati. oporavljam se) veseliti se. arbor genealo-gika (lat. aranea pauk. umijeće da se po paučini predvidi kakvo će biti vrijeme arajdati (grč.) rodoslovno stablo. Arba (lat. trg. arbitrarius) koji presuđuje po osobnom uvjerenju. Dienst služba) "radna služba". grafo pišem. jedinica za mjeru papira arakača (lat. r^d. napraviti sporazum aranžman CY. složiti.) vrsta vinove loze. približan arbitrator (lat. međuprostor. aralvk) dogradnja uz kuću. najutjecajnija. važan za izučavanje židovskih i starokršćanskih spisa. Arracacia xanthorhiza) bot. v. aranea. spada u skupinu semitskih jezika. prisutni svjedok. preradba. arbitrage.

mala šupljina između tkiv-nih snopića: med. vještina napadanja i obrane utvrđenih mjesta areraže (fr.) prav. areale) područje na kojem je raširena neka biljna ili životinjska vrsta arena (lat. arborescentia) ras-tenje (ili: razvijanje) u obliku drveta (kod kristala). žustar. neplaćena zakupnina. trkalište u cirkusu. žestoko. poprište borbe i igara u cirkusu (amfiteatru) kod Rimljana. ardasse) trg. tegoba. "životno drvo". arrenda) zakup zemljišta. u tal. vatren. tj. tektoniki) voj. pješčana kupelj arenant (lat. arena) borac u areni. araios rijedak. silan.) nađ-liječnik svetog.) prav. smjelo.) površina. arbor drvo) onaj koji se bavi uzgajanjem drveća i ostalog bilja arborizacija (lat. vojsci. pren. arenacija (lat.) glaz. neplaćena kamata areražirati (fr. arborescere) pretvarati se u drvo. pren. arborisatio) prirodno stvaranje oblika drveta na kamenju. arrendare) dati ili uzeti zemljište u zakup. polje borbe. zapadno od Akropole u Ateni. 3. ne biti isplaćen Ares (grč. zbor uglednih i nepristranih sudaca areotektonika (grč. metron) fiz. arrendator) zakupac zemljišta arendirati (lat. cultura) uzgajanje drveća i ostalog bilja arborist (lat. gumno areal (lat. kao drvo arborikultura (lat. arkcijus man-datum (lat. arrérager) biti u zaostatku s primanjem. ardens) gorući. arbor vite (lat. sprava za mjerenje gustoće i specifične težine tekućine. area. araios rijedak. vreli. dugovi. koji pripada bogu rata Aresu. biljni otisak arborni (lat. arboriformis) koji je u obliku drveta. odrvenjenje arborescirati (lat. ugovor o davanju zemljišta u zakup arendar (lat. oštriji (ili: pooštren) poziv pred sud arctius jus Čit. rada i si.) prema legendi: smokva pod kojom je vučica dojila Romula i Rema arbor vitae čit. astr. arrérages) mn. brežuljak posvećen bogu rata Aresu. gradilište. usijan. velika teškoća. hrvač arenda (lat. arhijatar arctior citatio čit. određivanje gustoće i specifične težine tekućine Areopag (grč. anat. zakupiti areola (lat. arkcijus jus (lat. srčano arduitet (lat. areola) malo. ardassine) trg. odrvenjavati arboretum (lat. arboretum) škola u kojoj se uči poznavanje bilja. nasad raznovrsnog bilja. poprište. arenatio) med. simbol surove hrabrosti.) glaz. rata i ratnih užasa . arbor drvo) tekućina za prskanje raslinja i drveća radi zaštite od zaraznih bolesti arcato čit. hidrometar areometrya (grč. prevlačeći gudalom archiiatrus Sancti Palatini (lat. revan ardit (tal. moždana masa malog mozga koja je u presjeku slična dr-vetu arborescencija (lat. arkcior citacio (lat. plah. muka area (lat. me-triaj fiz. Areios pagos) 1. žarki. arduus strm) strmost. bog rata. usp. zaostala plaćanja. crven krug oko upaljenog mjesta. vrsta fine perzijske svile ardentan (lat. arbor drvo. vojnik jurišnih odreda naoružan ručnom bombom i nožem ardito (tal. ardito) voj. pren. Ares) mit. arkato (tal. carskog dvora u starom Rimu.) borilište posuto pijeskom. pravo prednosti arctius mandatum čit. 2. Areios Aresov. gravimetar. slobodno mjesto. vrsta grube svile iz Smirne ardasina (fr. zažaren. bliže (ili: preče) pravo.) prav. prsten oko prsne bradavice. krug oko Mjeseca areometar (grč. arrendarius) onaj koji daje zemljište u zakup arendator 114 argo arendator (lat. najstariji i najugledniji sud u Ateni čije je sjedište bilo na tom brežuljku.) anat.Arbor Ruminalis ili Ruminalis ficus (lat. sin Zeusa i Here. botanički vrt arboriforman (lat. pooštrena zapovijed ardasa (fr.

dokaz koji se ne zasniva na samoj stvari. grč. dokaz. dokaz koji nije strogo logičan nego više prilagođen sposobnosti razumijevanja ili interesu slušatelja. mandatum) prav. uze. vještina dokazivanja. lopovski. usp. obrazlaganje. zaključivanje. argumentosus) bogat razlozima. 2. mirisa i ukusa. dokazivati. modrosiva ih crnkasta boja koja se ponekad javlja na koži nakon duže unutarnje uporabe srebrnih preparata argirizam (grč. aretirati. kad netko.) živo srebro. argumentum dokaz) koji daje (ili služi kao) dokaz (razlog. uze. arresto. uhititi. nemajući drugih dokaza. v. logia) fil. zaključivati.) 1. element. nautes brodar) mit. javno prozivanje vjerovnika (kod stečaja) arestirati (lat.) dokaz batinom. koji zaključuje. obrazloženje. razlog. metron) sprava za ispitivanje srebra argentum (lat. obustaviti. v. argirijaza argo (fr. već na osobinama ili položaju onih koji je iznose.) dokaz koji proizlazi iz općepriznatih i znanstveno utvrđenih istina argumentum baculinum čit. argentum) srebro. metalna smjesa slična srebru argiromanija (grč. dugotrajan i opasan pothvat argotirati (fr. argumentari) navoditi kao dokaz. popularan dokaz. osoba protiv koje se traži stavljanje zabrane arestatorij (lat. plemeniti (inertni) plin bez boje.: 'Taj prijedlog nije dobar jer je predlagač loš čovjek" argumentum ad veritatem (lat. mania pomama. argyrion srebro. prav.) lisnato srebro argentum vivum (lat. eidos oblik) umjetno srebro. zaustavljati. arrêter) zaustaviti. nauk (ili: naučavanje) o vrlini. arrestatus) prav. arrestum) zatvor. dio etike argental (lat. argumentum bakulinum (lat. zatvor arestant (lat. argyrion srebro) med. nautes brodar) zool. mangupski. zadržavati. nautes) povijest pohoda Argonauta u Kolhidu. zatočenik. bogatstvom argiroza (grč. argumentatio) dokazivanje. potkrijepljen dokazima argumentirati (lat. dokazuje nešto silom . živa argirija (grč. arrestatio) uhićenje. starogrčki junaci koji su na svojoj lađi Argo pod Jazonovim vodstvom otplovili do Kolhide kako bi donijeli zlatno runo argonautika (grč. argyrion) med. naredba o uhićenju. zatvoriti. argyrion srebro) med. argoter) govoriti šatro-vačkim jezikom. argumentator) onaj koji navodi dokaze. tj. lako razumljiv. zatvaranje. arrestare) v. obrazloženje). staviti zabranu aretologija (grč. pakvon argentometar (lat. raspravljač argumentiran (lat. koji obrazlaže. argentum srebro) 1. argental. pakvon. argentan argentan (lat. novac argentum foliatum (lat. arrestatorium sc. pakfong. zadržati. argos nedjelatan. rešt arestacija (lat. argentum srebro. kripton. zaključivanja. govoriti jezikom koji ne razumije svatko argotizam (fr. slitina bakra. Argo. argyrion. znak Ar. zaključivanja argumentativan (lat. argiri-jaza argirijaza (grč. argyrion) med. arete vrlina. kse-non argonaut (grč. otkriven 1894. onaj dio dokaza na kojem se taj dokaz zasniva. arrestans) uhićenik. obrazlagati argumentum ad hominem (lat. neradan. Ša-trovački govor. argentum) v. neon. dokazni argumentator (lat. lat. sadržaj ili izvadak iz nekog djela argumentacija (lat. govor određene socijalne skupine argon 115 arheget argon (grč. redni broj 18. argot) jezik pariških ulica i polusvijeta. bubrega i jetara argiroida (grč. usp. kaž-njenik. način dokazivanja.. pakvon. pojave kroničnog trovanja srebrom: argirijaza i degeneracije pluća. obustavljati. cinka i nikla. atomska težina 39.944. ludilo) želja (ili: strast) za novcem. osoba koja sudskim putem traži stavljanje zabrane arestat (lat. aretirati (fr. Argo.arest (tal. upotrebljava se za punjenje žarulja i daje sivkastu svjetlost. npr. vrsta glavonožaca Argonauti (grč. argot) izraz ili osobitost šatrovačkog govora argument (lat. lijen) kem. argumentum) dokazno sredstvo. usp.

archo. ženski spolni organi kod nekih bescvjetnica i mahovina arhelogija (grč. zastarjela riječ ili zraz koji se danas. po nekim dijelovima sličan reptilima. archos. bot. Argos. starinski) 1. prazametak arhidijeceza (grč. e. Argusove oči vrlo budne.pra-. korablja (lađa). arche početak. abiogeneza arhihijerarh (grč. poglavar. original. nad. arhaističan arhajski period v. archi-hierarches) pravosl. povijest stare umjetnosti. archetvpon prauzorak) praslika. počinjem) arh. tobožnja vještina pravljenja zlata i srebra arhimandrit (grč. arhetipi otisci (ili: primjerci) prvog izdanja arhi. osobito: prvi otisak. arheografski arheolog (grč. azojski period arheget (grč. stooki div. n. archa kos) starinski. pren. arche.(grč. staro-. starinski način izražavanja arhaizirati (grč. koji ne potječe iz starog vremena. lat. dokazivanje neke tvrdnje na osnovi toga što su svi oduvijek tu tvrdnju smatrali istinitom Argus (grč. anorganske tvari. nego je samo napravljen. žučan. arhce. archaismos) gram. a po drugim opet ptici. usp. spontano nastajanje života. koji zaista potječe iz starog vremena. archaios star) gram. visoko svećenstvo arhijerej (grč. npr.nad-. prid. archi-mageia) vrhovno čarobnjaštvo. potječe iz pretpovijesnog doba arheozoik (grč. archaios. čuvar Zeusove ljubavnice Ije koju je Hera pretvorila u kravu. baviti se proučavanjem starog vremena i kulture. dioikesis uprava) duhovno područje nadbiskupa. praarhibiskup (grč. gonos) mn. gigno-mai stvaram) biol. logia) početna znanost. veoma oprezan i savjestan čuvar. podrugljiv u govoru ili pisanju arhimagija (grč. počasno zvanje za đakona arhiepiskop (grč. prid. "obzirni") najveći matematičar i fizičar staroga svijeta (287—212 pr. arche. blastos klica. archaiologia) znanost koja proučava ostatke i spomenike materijalne kulture starih naroda (osobito se bavi antikom).argumentum e consensu gentium čit. uvijek otvorene oči kojima ništa ne može promaknuti arhaičan (grč. prapočetak. Argus) mit. u običnom pisanju i govoru. medomai brinem se. archos. archo prednjačim.predmetak koji u složenicama znači: glavni. uhoda. ej. pr. "koji zna predviđati". osnove znanosti o čovjeku arheografija (grč. prastvaranje. episkopeo) pravosl. pren. archailogos) onaj koji se bavi starinama i poznaje starine. argumentum e konsenzu genci-jum (lat. starinski arhaizam (grč. po Zeusovoj zapovijedi ubio ga je Hermes.). spora) stanica od koje nastaje tkivo koje stvara trus-ke kod paprati arhetip (grč. Arhimedov za- . titula spartanskog kralja u Li-kurgovom zakonu arhegonije 116 arhitektonika arhegonije (grč. vladika. i 640. archos. arch-egetes) voda. zametak) zool. tako se zove više vrsta stihova koje je prvi pisao najstariji grčki liričar i jampski pjesnik Arhiloh (između 680. arche početak. najstariji đakon. archo. prvi. zajedljiv. napisan ili prilagođen ukusu ih duhu starog vremena. glavni episkop arhiepiskopija (grč. archo vladam. episko-pos nadzornik) nadbiskup. arhiepiskop arhiblast (grč. arheološki arheopteriks (grč. episkop arhihijerarhija (grč. archi-hierarchia) dostojanstvo prvosvećenika. sin Zeusov i Niobin. dakle "oprezni". arch-hiereus) pravosl.) log. pažljive. špijun. zoon živ stvor) razdoblje u razvoju Zemlje (između arhaika i paleozoika) arhesporij (grč. archaiopteryx) zool. područje pod duhovnom upravom arhiepiskopa arhigonija (grč. poglavar većeg samostana ili više samostana Arhimed (grč. starješina svećenika arhilohijski (grč. 2. prauzor. tj. grafo) opisivanje starina. upotrebljavati u govoru i pisanju arhaizme arhajski (grč. arche početak. episkopos) pravosl. osobito antičku umjetnost i znanost arheologija (grč. archaios star. nadbiskupija arhidakon (grč. prvosvećenik. Archiloxos) poet. postanak života u njegovim najjednostavnijim počecima iz tzv. više ne upotrebljava. archimandrites) pravosl. n. prapismo. diakonos sluga) pravosl. fosilni kralježnjak veličine goluba.

grč. ali ju je on ostavio na otoku Naksu. posljednja obrana arijer-garda (fr. pomogla Tezeju. pismohrana arhivalije (lat. gradi arhitektonski 117 arijeta teljstvo. poglavar. koji radi u arhivu arhocela (grč. osobito istaknut kao dobročinitelj u Shakespearovoj drami Oluja arijer-ban (fr. načini zidanja. arrière-ban) voj. arijski jezici svi indoeuropski (indogermanski) jezici Arijel (hebr. mršavost. garde tjelesna straža) četa koja brani uzmicanje.) koji je tvrdio da Krist nije Bog. glavna greda koja povezuje dva ili više stupova i leži na njima arhiv (lat. tj. aridura) med. renesansnoj i baroknoj arhitekturi). kila. melodija Arijadria (grč. građevni stil arhitrav (grč. koji se nalazi u arhivu. rimskoj. neplodan. kele kila. umijeće izrađivanja znanstvenog sustava. archivarius) upravitelj (ih: nadzornik) arhiva arhivolt (tal. aridus) suh. Arijevci. architektonikos) građevni. mršavost. za grad Jeruzalem. arrière-garde) voj. archivolto glavni luk) arhit. archos. ariditas) suhoća. u gotičkoj i romaničkoj arhitekturi: niz . arija) mn. architekton. archos Čmar. kći kret-skog kralja Minosa i Pasifaje. Indogermani. mršav. gubi na svojoj težini onoliko koliko teži istisnuta tekućina arhipelag (grč. sušenje. pren. suhoparan ariditet (lat. način pjevanja. arietta) glaz. pren. suhoparnost aridura (lat. pjesmica Arijevci 118 aritmomanija . za žrtveni oltar. trabs greda) arhit. u novije doba ovim se imenom nazivaju svi Indoeuropljani (Indogermani). architekton) znanost o građevnoj umjetnosti. dokumenti arhivist (lat. zaštitna četa. u književnosti: vodeni ili zračni duh s dobrim svojstvima. između Grčke i Male Azije arhitekt (grč. zaštitnica. projektant građevina. aria. archivum) koji se tiče arhiva. lat. jalovost. sušnost. mr-šavljanje. arya. arrière straga. air) skladba za jedan glas uz instrumentalnu pratnju. inženjer arhitekture. bruh) med. fr. u starom vijeku ratna sprava (s ovnujskom glavom) za razbijanje zidina. koji odgovara pravilima građevne umjetnosti. zaštitnica arijeta (tal. lukova glavnog crkvenog portala. ar-chitectura) građevna umjetnost. ptosis pad) med. architekton) onaj koji se bavi građevinarstvom. nego običan čovjek Arijci (sanskr. graditelj arhitektonika (grč. raspored građenja. uronjeno u tekućinu. Perzije i Irana sami sebe nazivali. "božji lav") simboličko ime za junaka uopće. indogermanski) stanovnici Indije. od Arhimeda pronađeno pravilo da svako tijelo. mala arija. nakon što je ubio Mino-taura. prvobitno: otoci u Egejskom moru. Ariadne) mit. suša. archivalia) spisi koji se nalaze u arhivu. lat. neplodnost. archo. slabost aries (lat. da pomoću klupka konca iziđe iz labirinta te pobjegla s njim. odstupnica arijergarda (fr. archi-pelagos) otočje.kon fiz. najviši državni činovnik u Ateni nakon propasti starog kraljevstva arhoptoza (grč. povelje. spadnutost debelog crijeva arhoragija (grč. archeion vladina ustanova) mjesto gdje se drže i čuvaju spisi. znanost o sustavu arhitektonski (grč. st. ime kojim su indoeuropski (arijski. koji se tiče nekog znanstvenog sustava arhitektura (grč. isušen.) ovan. pristaše i pobornici arija-nizma. polukružni luk koji spaja dva stupa (u helenističkoj. perz. archos čmar. koji su Često ukrašeni kipovima arhivski (lat. koji pripada arhivu. Indoeuropljani. arijevci arijanizam naučavanje aleksandrijskog svećenika Arija (4. otuda: Arijadnina nit sredstvo da se čovjek izvuče iz neke teške situacije arijanci mn. graditeljstvo. regnvmi prsnem) krvarenje iz debelog crijeva ari dan (lat. građevinarstvo. Aries Ovan (zviježđe u Zodijaku na sjevernoj nebeskoj polutki) arija (tal. bruh debelog crijeva arhont (grč. napjev. archon) vladar. archivum. jalov. spržen.

).Arijevci (sanskr. svjetski je glasovit po svome epu Orlando furi-oso (Bijesni Orlando) Ariovist vladar germanskog plemena Sveva. starogrčki zaštitnik lova i stada. pjevajući. lađa (u obliku kovčega) u kojoj se starozavjetni Noa spasio od potopa te se ploveći zaustavio na vrhu planine Ararat. dovezena roba arivist (fr. laktaš arivizam (fr. onaj koji je vješt u računanju aritmetički (grč. računski. usp. e arith-metike tj. arithmetikos) koji spada u računanje. prijatelj i član aristokracije. lak-taštvo arizacija (sanskr. arithmetikos) onaj koji se bavi aritmetikom ili zna aritmetiku. arhythmia) nedostatak ravnomjernosti. aristos najbolji) staroaten-ski državnik s nadimkom "Pravedni" (umro oko 467. jedan od najvećih komediografa uopće (452—388 pr. arithmos broj. umijeće računanja. im.). arithmos broj. aristokrates) plemić po rođenju ili položaju. logia) znanost o brojevima. u starokršćanskoj crkvi: posuda u kojoj su čuvane euharistija. strog i pravedan sudac u pitanjima umjetnosti. 1474—1533) pisac prvih komedija na talijanskom jeziku (pisao i latinska djela. v. pobijedio ga Cezar Aristarh (grč. relikvije i dr. naučavanje grčkog filozofa Aristotela (384—322 pr. aristos najbolji. vrsta bora (listopadna biljka) aritmetičar (grč. n. agua) mn. kratos moć. simbol pravednosti i nesebičnosti aristodemokracija (grč. lutrije i dr. ludilo) nagon za stalnim brojenjem svega i svačega (bolesnik broji korake. pr. aritmetička sredina nekih brojeva je zbroj tih brojeva podijeljen brojem od onoliko jedinica koliko je tih brojeva. progresija aritmetika (grč. stube. vladavine plemića aristokratizam (grč. n. sredstva koja pomažu porađanje. sin Apolona i nimfe Kirene Aristid (grč. arrivage) pristajanje. arithmos broj. arithmos broj. n. n. dovoz robe. e. neskladnost. koji se može predočiti ili riješiti brojevima. Aristoteles) fil. kratko melodično djelo koje se umeće u recitativ Ariosto (Ludovico. učitelja Aleksandra Velikog i osnivača peripatetičke škole ariš (lat. arriviste) bezobziran lovac na zvanja i položaje. vlast) vladavina plemstva i naroda Aristofan starogrčki komediograf. nepravilnost u ritmu srčanih otkucaja aritmogrif (grč. ma-nia bijes. dragocjenosti . arriver postići) osobina onih koji bezobzirno žele doći na neki položaj ili postići neko zvanje. locheia porađanje) mn. med. karijerist. plemstvo aristokrat (grč. arithmos broj. pr. arca kovčeg. osobito o tajanstvenim i čudnim svojstvima brojeva aritmomanija (grč. skočio je s broda u more ne bi li se spasio od razbojnika: u vodi ga je dočekao i iznio na obalu delfin kojega je zanio svojom pjesmom arioso čit. politička aritmetika primjena aritmetike na društvene i državne ustanove (npr.) aritmija (grč. Platonovog učenika. pren. sanduk) 1. prozore na kućama kraj kojih prolazi itd. med. pr. me-tron) sprava za računanje arivaža (fr. geometrijska sredina. osiguranje života. Larix europaea) bot. nepravilno kretanje. n. arithmos broj. u obliku arije.) glaz. poznat kao kritičar Homerovih i Pindarovih pjesama. prema priči. ariozo (tal.) aristokracija (grč. aristarh-ski Aristej mit. e. jedna od najznačajnijih osoba opisanih u Cezarovu djelu De bello Gallicio. plemićki stalež. aristos. v. 58. grifos zagonetka) zagonetka izražena brojevima aritmologija (grč. techne) mat. aristokratia) vladavina plemstva. 2. dolazak brodova u luku. osobito čišćenje poro-dilje aristotelizam (grč.) aritmomantija 119 armater aritmomantija (grč.). znanost o brojevima. e. Arijci Arion slavan pjesnik i svirač s grčkog otoka Lezba (oko 600.e. Aristarchos) najveći alek-sandrijski gramatičar. arua) pretvaranje u Arijce arka (lat. e. manteia proricanje) proricanje iz brojeva aritmometar (grč. dolazak. ljubav prema aristokraciji i aristokratskim načelima aristolohici (grč. pr. aristokrateomai imam aristokratski ustav) aristokratski sustav vladavine. arriver postići. mit. demos narod.

tj. oružana sila. mala ratna flota. opremiti. naoružanje i posada nekog broda. lat. fiz. seoski. arcus luk) glaz. naoružanje. ^pojačavanje snage magneta . ratna sprema. osobito carinski armalisti (mađ. arcuatio) med. npr. staviti (ili: stavljati) oznake na početku glazbenog komada. vojska. naoružati. armoriai. nad-svoden hodnik. pren. narukvica) okrugao. arco. pren. začini aromatičan (grč. onaj koji je u vezi sa zviježđima Velikog i Malog medvjeda Arktik (grč. armorale) knjiga s grbovima armorist (lat. coll arco čit. prav. Arkadoi) mn. 3. aromatica) mn. fr. lat. svodna oplata arkbutan (fr. žena sposobna zavesti armija (lat. arma oružje. st. bezobzirnost arogantan (lat. voj. pastirskog predjela u sredini Peloponeza. vlasnik gusarskog broda. arcade. gord. koju je 1588.) oprema. arktikos sjeverni) koji se nalazi oko Sjevernog pola. u Španjolskoj: oružana sila. potez gudalom. sužavanje. mađarski plemići koji nisu imali svog imanja. armadilla) pom. Veliki i Mali medvjed (skupine zvijezda). armilla grivna. 3. bezobrazan. pastirski. gusarski brod. armare) 1. potporni poluîuk. 5. umjetne arkade. drskost. areatito) med. preteča današnje puške arko (tal. Arkadia. gusar. sa začinom . aroma) mirisan. poslao protiv Engleske) armadilja (šp. onaj koji se razumije u grbove arogancija (lat. jačati.umetanjem željeza. pješčanik od granitnih gnajskih stijena arktacija (lat. uraslost nokata u meso arkuacija (lat. mnoštvo. arcus luk. polukružni otvor arkadijski (grč. nego su živjeli samo od službe u vojsci armater (fr. stup podupirač arkebuza (fr. 2. povećati nosivost zida željezom i cementom. prisvajati.arkada (fr. od srednjeg vijeka: obiteljski grb armada (šp. aroma) miris. metalni dijelovi'u građevinarstvu Armida lit.) gudalom arkosolij (lat. gudalo. pomlađivanje itd. glaz. drzak arogirati (lat. 2. tajno sredstvo arkatura (fr. strategijsko-operativna jedinica kopnene vojske i zrakoplovstva. Velika kola) astr. oholost. naivan. kol arko (tal. fiz. arkeo izdržavam) geol. arma oružje) mn. kako se prave sredstva za uljepšavanje. krivljenje kostiju u obliku luka arma (lat. razmetljiv. arktikos sjeverni) područje oko Sjevernog pola arktos (grč. arkanum (lat. uzeti pod svoje aroma (grč. suženost utrobe i zatvorenost kao posljedica toga. oklopljavanje broda. npr. opskrbiti ratnom spremom. tajan) poznavatelj tajni u pojedinim strukama. pojačati snagu magneta pomoću željeza. arcanus tajanstven. snažiti armorijal (fr. pjesnici pastirske poezije arkanist (lat.. "armija beskućnika" armilaran (lat. drz-nuti se. sjever arktura (lat. lat. stezanje nekog dijela tijela zavojem arktički (grč. arrogantia) napuhanost. ime lijepe i moćne čarobnice u Tassovom spjevu "Oslobođeni Jeruzalem".) voj. pren. idiličan Arkađani (grč. armalis. armorale) poznavatelj grbova. prisvojiti. uobražen. sočna tvar kod biljaka aromatici (grč. 4. ugodan miris eteričnih ulja. arrogans) napuhan. u obliku koluta. aroma. stanovnici Arkadije. arrogare) usuditi se. mirisne tvari. arcanum tajna) tajni lijek. arcature) niz malih slijepih dekorativnih arkada. koji ugodno miriše. zvala "nepobjediva" flota Filipa II. arcata) arhit. pom. lat. ohol. arctura) med. e arktos Veliki medvjed. armée) 1. arkadikos) koji je iz Arkadije. arquebuse) stara puška s kokotom i dugom cijevi. zakupnik broda koji priprema svoj brod na daleki put. osobito ratna flota (ovako se u XVI. tj.) oružje. pren. "armija nezaposlenih". mali naoružani brod. arc-boutant) arhit. grad. naoružan trgovački brod. pomorski razbojnik armatura 120 arpeggio armatura (lat. ar-milarna sfera stari astronomski instrument (u obliku koluta ili kugle) za određivanje položaja zvijezda na nebu armirati (lat. armateur) pom. solium mrtvački sanduk od kamena) umjetnički izrađen starokršćanski grob u katakombama sa svodom u obliku luka arkoza (grč.

navika uzimanja inače otrovnih količina arsenovih spojeva radi jačanja tjelesne snage ili spolne sposobnosti arsenogonija (grč. tal. naknadno platiti arozman (fr. vladala i Hrvatskom arpaneta (tal. arteria žila) anat. nagrizanje kostiju arozirati (fr. arsenikon) mn. kod nas poznatija pod imenom Secesija artefakt (lat. pren. navodnjavati. staviti miris u nešto. arslan. voj. žila kucavica (opći naziv za krvne žile koje vode krv iz srca u pluća ili iz srca u ostale dijelove tijela. opis (ili: opisivanje) arterija arteriole (lat. začiniti. arpanetta) glaz. gone rađanje) rađanje muške djece arslan (tur. Cincari. logia) anat. voj. oksidirana krv. arsen muški. st. proučavanje arterija .7112 m. doplaćivanje. u razlomljenim akordima arpeggiatura čit.. arpedžo (tal. arsena. nadmoć sustava arterija i njihovog utjecaja u nekom tijelu. arrosio) med. a svaki urup na četiri greha).) Božje prijestolje na vrhu neba aršin (tur. arostija arostija (grč. arterijska krv svijetlocrve-na. polijevanje. kao na harfi. kem. arpedžatura (tal. arteria žila) koji se tiče arterija.93. začinja-vati Aromun pripadnik jednog ogranka Rumunja. metodično bombardiranje arozija (lat. harfica arpeggiato čit.) nova umjetnost na prijelazu iz 19. ono što je umjetno napravljeno. arteriolae) mn. umijeće. doplatiti. Vlasi Aron (hebr. nasilnik. arterijalitet (lat. a život kratak ars mnemonica čit. bot. fiziol. znak As. velika zaliha arsenijati (grč.) vještina pamćenja arsen (grč. redni broj 33. lat. ars mnemonika (lat. lomljenje tona kao na harfi arpikord 121 arteški zdenac arpikord (tal. artefactum) umjetni proizvod. posao. darsonvalizacija arš (tur. bombama. 1500 aršina — 1 vrsta (1066. Aaron) stariji brat Mojsijev. spi-net ars (lat. dijelio se na osam urupa. kem. glavna prometna ulica u gradu i si. nakon njih dolaze ka-pilare arteriologija (grč. niz razlomljenih akorda arpeggio Čit. element atomske težine 74. tj. arteria. arrosage) zalijevanje. arsenikon) mn. jedan od najjačih otrova arsenal (fr. arsonvalisatio) v. prvi mađarski knez (890—907).781 m) art nouveau čit. arrostema slabost) med. krv koja je prošla kroz pluća i primila kisik arteriografija (grč. u 20. mjera za dužinu (između 65 i 75 cm.aromatizacija (grč. krvna žila. ljutit čovjek. proširenje arterija arterija (grč. prijek. pren. metodično bombardirati. fagein jesti) med. zasuti vatrom. trg. aroma) namirisati. v. prijašnja ruska mjera — 0. najsitnije arterije. ektasis pomicanje) med. arpicordo) glazbeni instrument po zvuku sličan harfi.) umjetnost je duga. arteriozitet arterijalizacija (lat. arteria žila. polijevanje ulica.) glaz. spojevi arsenove kiseline s bazama arsenofagizam (grč. biljka zijevalica arsonvalizacija (lat. ludilo. zanat. trg. arostema arozaža (fr.) umjetnost. vita brevis (lat. pren. slaboumnost. soli arsenove kiseline arseniti (grč. arsenikon. arrostia) med. rukotvorina (za razliku od prirodnog proizvoda) arteriektazis (grč. naknadno plaćanje Arpad vođa Mađara prilikom njihova dolaska u današnju Mađarsku. arpedžato (tal.) glaz. teorija (ili: osnova) umjetnosti ili znanosti ars longa. arrosement) zalijevanje. grafia) anat. aromatizirati (grč. arroser) zalijevati. granatama. arterialisatio) fiziol. prvi veliki svećenik u Izraelu arostema (grč. arsenale) skladište za čuvanje ratne opreme. arterialitas) fiziol. ovlažavanje. bogatstvo u arterijama. navodnjavanje njiva. pomagao mu pri izlasku iz Egipta.) glaz. osnivač dinastije (Arpadovići) koja je do 1301. jela i dr. obnavljanje (ili: oksidacija) krvi arterijski (grč. rif. arrodere. aršyn) lakat. ar nuvo (fr. junak. aroma) stavljanje mirisa (ili: začina) u lijekove. polijevati. aslan) lav. arsenikon) kem. Aharon. arsenal. mala harfa. osvježavanje. arteria.

artillerie) prvobitno: svaka ratna sprava uopće. arthron) operativno učvršćivanje zgloba artrodinija (grč. tvoriti glasove. artro. član. stenos tijesan) med. arteria. zglobobolja artropioza (grč. slobodne umjetnosti. astmi i dr. fyo stvaram) med. "igra riječi" artizan (fr. bol zgloba. majstor u jahanju. artistique) umjetnički.(grč. bol zgloba. stvar. rak u zglobu artropatija (grč. artos kruh. pus. glumac. artista. bot. fagos) onaj koji jede kruh artokarpi (grč. lijek) artritis (grč. točka ugovora. arteriositas) fiziol. artios usko spojen. karkinos rak) med. artisan) zanatlija. zglobni artrodeza (grč. gnojenje zglobnih kostiju. fr. da-ktylos prst) zool dvopapkar.) mn. fr. trg. pathos bol) med. arthron. arthron) med. tvorba glasova. podos noga) mn. čest natpis na zgradama glazbenih zavoda artičoka (tal.). stoljeću) Arti musices Umjetnosti glazbe (namijenjena kuća). šećernoj bolesti. gnojenje (ih: zagnojavanje) zgloba artropodi (grč. pren. sastavni dio nekog spisa. kamencu u žuči i mokraćnom mjehuru. zadebljanje i ovapnjenje stijenki arterija arteriostenoza (grč. poznavatelj umjetnosti. articulare) gram. emballo ubaciti. facere činiti) tvorac. te se stoga više koristi vanjskim sredstvima (riječju. rexis pucanje) med. arthron. glumac. v. arteria. pretjerana sklonost vanjskom obliku umjetničkog djela. namještanje iščašenih zglobova artritičan (grč. pokretač artofag (grč. arthron. umjetnik. kostobolji. anat. arthron. članak) članak. majstorski artizam (lat. probadanje u zglobovima artremboleza (grč. jasno i razgovijetno izgovaranje riječi i slogova artikulirati (lat. probadanje u zglobovima.arterioreksis (grč. gen. upala arterija artes liberates (lat. začetnik. lijepe vještine arteški zdenac zdenac kod kojega se voda dobiva dubokim bušenjem (po francuskoj pokrajini Artois gdje su apropos 122 atropodi kopali prve takve zdence već u 12. Člankonošci . osobito književnog izražavanja koje je više posljedica vještine i znanja nego čistog talenta i osjećaja. zglob. arthron. artos kruh. razumljivo govoriti artiljerac (fr. topništvo. neuralgiji. izvještačen artikl (lat. kompozicijom i dr. osobito u varijeteu i kabareu. napis. upala zglobova. odyne bol) med. osnivač. articiocco. majstor artificijalan (lat. krušne biljke artolatrija (grč. arteria. artificialis) umjetnički. tome rezanje) med. prije-vremenoj arteriosklerozi. arthron. plesač na konopcu (u cirkusu) artistički (fr. arthron) predmetak u slože-nicama sa značenjem: zglob. neprirodan. ars. takopr-staši. topnik artiljerija (fr. operativno otvaranje arterija arteriozitet (lat. bol (ili: probadanje) u zglobu artrofioza (grč. cijenjeno povrće s mesnatim cvjetnim glavicama artidaktili (grč. arterijalitet arteritis (grč. artilleur) vojnik koji rukuje topom. arteria. latreia poštovanje) poštovanje (ih: obožavanje) kruha (hostije) artralgija (grč. rod vojske naoružan topovima artist (tal. poglavlje. stilom. algos bol) med. stvaralac. giht artritizam (grč. artis umjetnost. koji je protiv upale zglobova (sredstvo. arthron zglob. takoprsti dvopapkari artifeks (lat. roba u trgovini. pucanje arterije arterioskleroza (grč. predmet. artichaut) bot. autor. articulus zglob. arthron) koji je u vezi s upalom zglobova. artis umjetnost) način umjetničkog. arthron zlob) med. riječi i slogove jasno i razgovijetno izgovarati. kasnije: topovi. articulatio) gram. umetnuti) med. artos. gram. artiste) umjetnik. karpos plod) mn. paragraf artikulacija (lat. sužavanje (ili: suženost) arterija arteriotomija (grč. arthron. pyon gnoj) med. građa tijela koje je sklono debljini. skleros tvrd) med. ars. zool. arteria) med. za-gnojavanje zglobova artrokarcinom (grč.

stanovnici žarkog pojasa koji dvaput godišnje ostaju u podne bez sjene. n. osobina ljudi koji rade samo po svom vlastitom. bez satelita aselgija (grč. rođaci po uzlaznoj Uniji. za ustanovljivanje gdje se nalaze velike plove riba i si. uzlazna linija srodstva. u ruskom (starijem) jeziku zabavna večer u dvoru Petra Velikoga asanacija (lat. aselenska noć (za planete Merkur i Veneru kaže se da su "aselen-ske". ascendencija (lat. rast ascendenti (lat. asambleja (fr. pradjedovi. fr. starorimski sitan novac i jedinica za težinu. prihvaćati). suprotno: descendenti ascenzija (lat. asebeia) bezboštvo. po skoaseksualan 124 asibilacija lastičkoj teologiji: svojstvo Boga koji uzrok svog bića ima u samom sebi. plaštenjaci.). astr. udvaranje. astr. glaz. prirasli na kamenu i drugim predmetima u moru. kraju ili državi. zemljoradnja arza (grč. uzdizanje. razvrat. u novije doba: jači izraz za slobodnu volju aseksualan (grč. pohotljivost asemičan (grč. lat. assainir) smišljen rad na podizanju zdravlja pojedinaca u nekom gradu. koji nema spola. arundinosus) trsko-vit. postojati sam sobom) samostalnost. najjača karta. nosos. čišćenje od zaraze. zbor. tome rezanje) med. sanus zdrav. uzlazak. arsis) metr. mn. aselgeia) razvratnost. Allied Submarine Detection Investigation Committee (Saveznički istražni odbor za otkrivanje podmornica) uređaj za otkrivanje i lociranje podmornica uz pomoć ultrazvuka (nakon Drugoga svjetskog rata služi za pronalaženje potonulih brodova i podmornica. lat. keltsko pleme u srednjoj Galiji (danas Auvergne) arvikultura (lat. zem. trbušna vodena bolest ASDIC krat. Spasovo. usp. bez pratitelja. assus pečen. bez-vjerstvo. Filipini) asebija (grč. suprotno: teza arzan (tal. zoon životinja) zool. sanus. askos koža) med. arthron) anat. za engl. uzlaženje nebeskog tijela ascidije (lat. obrastao trskom Arverni mn. dakle. postoji sam sobom ili kroz sebe sama (a se est). assatio) kuhanje jela i lijekova u njihovom vlastitom soku asamar (lat. as. naglašeni slog stope. uzla-ženje. mat. građa zgloba. zglob artrozoa (grč. bez obilježja asentacija (lat. skup. naime u dane kad Sunce kod njih prolazi kroz zenit ascites (grč. operativno otvaranje zgloba artroza (grč. a-. npr. sexus spol) bespolan.artrotomija 123 aseitet artrotomija (grč. ascendentia) prava. ascendentes) mn. tj. mješčićnice asciji (grč. ulagivačko odobravanje . Uzašašće Kristovo. Malezija. SONAR ASEAN savez zemalja jugoistočne Azije (Indonezija. Singapur. kastracija aselenski (grč. amarus gorak) kem. prav. napredovanje. proizvodi raspadanja koji se stvaraju pri zagrijavanju životinjskih ili biljnih tvari i daju im za-činski okus. arthron. sexuali-satio) uništenje. goruć) debela crkvena svijeća as (lat. rakove i crve arundinozan (lat. asciscere primati. pretežnost. aseitas. a-. asanirati (lat. penjanje. arvus njiva. Tajland. tj. asemos) koji nema znaka. pauke. assainir) popraviti (ili: popravljati) opće zdravstveno stanje u nekom mjestu. dizanje glasa. 2. popravljanje i poboljšavanje općih zdravstvenih prilika. ateizam aseitet (lat. askites. kojem je oduzeta mogućnost oplođivanja aseksualizacija (grč. koji je bez oznake. najbolji u nekoj struci. npr. isušivanja močvarnih mjesta itd. prvak. fr. djedovi. sa zglobovima. a-. bogat trskom. assemblee) skupština. 3. kora od kruha. cultura uzgajanje) poljoprivreda. polet. pobjednik u mnogim bitkama asacija (lat. assenatio) laskanje. a-selenos) bez Mjeseca. arso zapaljen. preci kao roditelji. opće ime za kukce (insekte).). površina pečenja i dr. ascensio) penjanje. bez ikakvog vanjskoog poticaja. arthron zglob. parlament. kraju ili državi uvođenjem niza higijenskih mjera: čistoće. a se esse biti. assis) 1. penjanje. osobito u športu Asa kralj u staroj Judeji (944—904 pr. nadmoć. skia sjena) mn. e. isušenje močvarnih mjesta itd. oduzimanje sposobnosti oplođivanja. unutarnjem nagonu. sabor.

asservatum) ono što je ostavljeno na čuvanje. st. ustrajnost asiento čit. primanje nečega kao istinitog asepsa (grč. assertorius) kojim se tvrdi. asertorna prisega prav. one koja se polaže prije davanja iskaza) aservacija (lat. a-. sepsis trulež. asservare) Čuvanje. pošiljatelj asignat (lat. primatelj novca po uputnici ili nalogu asignatura (lat. asseveratio) ozbiljno uvjeravanje ili tvrđenje nečega. a-. assertio) potvrda. pretvarati stražnjonepčane i zubne suglasnike u afrikate asiduitet (lat. oba-mrlost. nalog za isplatu asignant (lat. najviši stupanj nesvjestice asfiktičan (grč. asseverare dokazivati) potvrdan. assibilatio) gram. a-. asjento (šp. kraljevo koplje (rod biljaka iz porodice ljiljana) asibilacija (lat. tj. assertivus) v. nerazmjeran. asesorat aseveracija (lat. asertoran sud sud u kojem se odnos između subjekta i predikata iskazuje kao činjenica (usp. prav.—18. čepljez. a-.asenzija (lat. lat. uputnica. assiduitas) točnost. assignatus) osoba na koju glasi uputnica. prestanak ili usporenost kucanja srca zbog neke mehaničke prepreke. prisizanje u nešto aseverativan (lat. porotnik asesorat (lat. sačuvati. a-. pretvaranje stražnjonepčanih i zubnih suglasnika u afrikate. koji je u dubokoj nesvjestici. assignatio) doznaka. dušika i sumpora. a-. postojanost. tj. asfodelos) kod Homera: biljka na poljima donjeg svijeta. pohraniti. službena potvrda da je netko slobodan asertivan (lat. a-. assignatura) v. koji nema zaraznih klica. nastojanje da rane ne dođu u dodir sa zaraznim klicama (osobito kod operacija) aseptičan (grč. sastoji se od stipse pomiješane s bornom kiselinom aseptol (grč. asfaltos) prevući asfaltom asfìksija (grč. nejednak . fil. v. dokazni asfalt (grč. polumrtav. prisega koja se polaže nakon danog iskaza (za razliku od promisorne prisege. sudsko pomoćništvo asesura (lat. dobiva se mješavinom sirove karbolne kiseline ili krezola s koncetriranom sumpornom kiselinom asercija (lat. Čapljan. apodiktičan). asignans) onaj koji šalje uputnicom novac.) s trgovačkim partnerima i podjela ovima prava da monopolistički uvoze određen broj robova iz crnačkih zemalja u američke (španjolske) kolonije asignacija (lat. assessoratum) zvanje po-moćng suca. sepsis) kem. u pohranu aservirati (lat. sfyxis) med. assessor pomoćnik u službi) sučev pomoćnik. iz kojega se ne može izvesti zaključak asimetričan koji nema simetrije. 1790. sredstvo koje čuva mlijeko i jela od kvarenja. pristajanje uz koga. IV. potvrdan. ostavljanje u pohranu aservat (lat. asfaltos) kem. assignare) uputnicom doznačiti (ih: doznačavati). naši izrazi: primorski brden. problematičan. ostaviti u pohranu asesor (lat. antiseptičan aseptin (grč. smjesa raznih ugljikovodika u kojoj ima i kisika. assensio) odobravanje. asertoran asertoran (lat.) ugovor španjolskih vladara (u 16. "cvijet smrti". zemna smola. njihovo izgovaranje zajedno sa sibilantima asibilirati 126 asinus ad lyram asibilirati (lat. doznaka. asignacija asignirati (lat. otopina kiseline kao sredstvo za sprječavanje truljenja. tiskan radi likvidiranja državnih dugova asignatar (lat. izdati (ili: izdavati) nalog za isplatu neke svote asilogističan (grč. fil.). dokazivanje. pohrana. sepsis trulež) med. septikos) koji nije sklon truljenju. paklina. assessura) v. pomiješan s vapnencom upotrebljava se za pravljenje pločnika i za izolaciju zidova od vlage asfaltirati (grč. asservare) čuvati. uputnica na primanje godišnjeg dohotka od nekretnina. syllogismos posredni zaključak) log. nalog. neskladan. oleum ulje) kem. papirni novac iz vremena Francuske revolucije (19. obamro asfodel (grč. assignatarius) osoba na koju glasi uputnica ili doznaka. sfyxis bilo) med. assibilare) gram.

chronos vrijeme) neistovremen. odgojni askeza (grč. a-.. nazvanog po grčkom pjesniku Asklepijadu. nesposoban je. sympatheia) nena-klonost. v.: 110 žene. assimilatio) izjednačenje.. bogougodnih spisa asketika (grč. prilagoditi. askesis) pustinjaštvo. neravnomjernost asimfonija (grč. bez sve-zica asindezija (grč. zamjenik. ili između članova jedne rečenice. a-. pokajništvo u mučenju tijela odricanjem asketski (grč. assistentia) pomaganje. nejednako-vremen. pjesnička figura u kojoj se izostavljaju veze između dviju ili više rečenica. a-. neste-zanje srca asitija (grč. ali je nikad ne siječe. assistens) pomoćnik. zool. grozan. nespojenost) ret. gram. symptotos koji se ne poklapa) koji se ne poklapa. izjednačavanje. mlađi činovnik asistirati (lat.) Buridanov magarac između dvije livade. systole skupljanje. krvav. npr. asitia nejedenje. hiperbola ima dvije asimptote. nejednakost. pratiti nekoga. bogougodan. Asklepijadi potomci Asklepijevi. askeo) pisac pobožnih djela. asketes) pustinjak. prijetvornost. nepoklopljiv asimulacija (lat. pustinja-štvo. assistere) pomagati nekome u poslu. potpora. jezik. očajan.) organ za razmnažanje gljiva mješinarki. neskladnost. askeo skrbiti se) način mišljenja i življenja asketa. 126 asomatičan Asinus Buridani inter duo prata (lat. pokajništvo.-grč. nedostatak sućuti asimptota (grč. jednačiti. opći naziv za sve teške poremećaje u organizmu zbog nedovoljnog rada srčanog mišića. simbol beskrajne ljudske težnje koja nikad ne postiže svoj cilj. prilagođa■ vati. vrsta klasičnog stiha. psih. Buridanov magarac asiriologija znanost koja proučava književnost. ugađanje Bogu do krajnjeg samoodricanja. askomiceti razred gljiva koje stvaraju truske u mjesini-cama . jednačenje (po zvučnosti. dajte da pjevam jedan razdrti psalanV/užasan. licemjerje asindeton (grč. a-. usp. a-. zbivanje kojim stanice pretvaraju hranu u tvari od kojih se same sastoje (proces asimilacije) asimilirati (lat. stezanje) med. asketos) pokajnički. pretvoriti hranu u organsku tvar asimpatija (grč. u početku s trohejom ili spondejom. nedostatak veze u rečenicama. primiti u se. Leibniz je nazvao čovjeka "asimp-totom božanstva" asimptotičan (grč. asymmetria nesimetričnost) nerazmjernost. biti nazočan čemu asistolija (grč. asindeton asinkroničan (grč. gladovanje) post. svmfonia) nesklad. nevezanost. fiziol. kod Rimljana: Eskulap. nedostatak hrane askaride (grč. askeo) naučavanje o askezi asketizam (grč. povijest i starine Asirije i Babilona asistencija (lat. pomagač. pr. gram.) magarac u liru (uzrečica koja odgovara našem: razumije se kao magare u kantar. azinus ad liram (lat. glup je) Asinus Buridani. veza as-klepijadskog stiha s drugim vrstama stihova asklepijadski stih metr. nedovoljno suosjećanje.asimetrija (grč. primati u se. symptotos koji se ne poklapa) mat. assimilare) izjednačiti. prisutnost asistent (lat. neskladnost. asimfoničan asimilacija (lat. po mjestu tvorbe glasova). onaj koji svojevoljnim gladovanjem i mučenjem tijela svladava u sebi strasti i prohtjeve asketičar (grč. syndetos nevezan) koji je bez veze. bez sveza. asyndesia nevezanost. izjednačavati. a-. dječje gliste asket (grč. linija kojoj se približava neka krivulja. liječnici i učitelji liječništva askus (grč. fiziol.. syn s. asindetski (grč. pokajnik. i s jambom na završetku Asklepije starogrčki bog liječništva. nedostatak volje za jelom. neistodoban asinus ad lyram čit. nervozan. primanje u svijest novog sadržaja (doživljaja) i njegovo prilagođavanje sadržaju svijesti. a-. tj. a-. askaris) mn. syndeton) poet. pomoć. bolestan. sastoji se od dvaju (mali asklepijadski stih) ili triju ho-rijamba (veliki asklepijadski stih). mučenje tijela radi što uspješnijeg svladavanja tjelesnih strasti i prohtjeva kako bi duša bila što neovisnija o tijelu i time se mogla posvetiti svome pravom opredjeljenju asklepijadska strofa metr. assimulatio) pretvaranje. npr.

a-. udružiti. nepotpuna rima. krutost aspermatičan (grč. aspirata sc. s dahom. urođena ili stečena nemogućnost izlučivanja sjemena iz spolnih žlijezda aspida (grč. asperitas) hrapavost. udisanje. neotesa-nost. glaz. usisavanje. associare združiti. astr. assortiment) potpuno i sređeno skladište robe. odabiranje asortirati (fr. fil. groznica groznica praćena povraćanjem asolirati (fr. sperma sjeme) med. aspis. assoler) zasijavati zemlju naizmjenično različitim usjevima asomatičan (grč. aspiratio) gram. asparagos) šparoga. primiti za suradnika. društvo. surovost. lik. aspirans) kandidat. v.. neravnina. a kasnije grčko naselje na području današnjeg Splita asparagus (grč. associare) pridružiti. associativus) koji združuje ili sjedinjuje. asocirati se združiti se. člana. odis prezasićenost) med. biranje. položaj planeta promatran sa Zemlje. n. pren. sperma) v. asparagin organski spoj koji se nalazi u šparogi Aspazija ugledna atenska hetera iz V. bolest izazvana gljivicom aspergillus fumigatus u organizmu ljudi i životinja. uvlačenje u sebe. osobito kod osoba koje imaju posla sa žitom i brašnom. jednakost tonskih figura u jednoj glazbenoj misli asonancija (lat.) poteškoće ne zastrašuju asperacijski sustav (lat. dobar znak aspera nec terrent čit. odabrati stvari jedne prema drugima. spojiti. koji ne voli društvo i ne želi biti njegov koristan član. a-. hladetina aspiracija (lat. koji je ravnodušan prema općim potrebama i interesima zajednice asocijativan (lat. egipatska naočarka. asotia) razvratnost. asonanca asonirati (lat. kod ljudi se pojavljuje u obliku plućne tuberkuloze (pseudo-tuberkuloza) asperifolija (lat. a-. aspic) kub. spajanje. sperma sjeme) med. asodična. as-odes koji osjeća gađenje. pojava. želja za nečim. st. prijateljica i kasnije žena Periklova aspekt (lat. a-. suglasnik s aspiracijom . koji nema sjemena. lat. sisanje. asper ljut. zmija otrovnica. associatio) udruživanje. knjiga). pren. asperifolia) mn. assonare) biti sličan po zvuku ili glasu. raskalašnost Aspalathos ilirsko. koji ne može izlučivati sjeme aspermija (grč. v. as-permičan aspermatizam (grč. vezivanje. izgovaranje s hukom. asocijacionistička psihologija smjer u psihologiji koji sve duševne pojave objašnjava iz predodžaba i njihovih mehaničkih veza te svu duhovnu djelatnost svodi na asocijaciju ideja asocijalan (grč. čežnja aspirant (lat. aspermizam aspermičan (grč. aspermos) med. assonantia) poet. tvrdoća. rod bilja iz porodice ljiljana. assortir) srediti (ili: sređivati) po vrstama. stajalište. zvanjem) aspirata (lat. zla i opaka žena aspik (fr. a-. sperma) med. socialis) nedru-ževan. assortissage) trg. onaj koji teži za nečim (položajem. aspectus) izgled. aspera nek te-rent (lat. lat. opremiti asortisaža (fr. slično zvučiti asortiman (fr. oštar) izricanje jedinstvene kazne za više povreda kaznenog zakona što ih je počinio isti počinitelj. izdvajanje (ili: sređivanje) robe po vrstama asotija (grč. aspergillus) med. težnja. stih u kojem se rimuju samo samoglasnici. e. vezati. nesanica asonanca (lat. udruženje. gledište. nedruštven. a-. pr. koji izaziva gađenje. samo-glasničko podudaranje. biljka s hrapavim lišćem asperitet (lat. koji nadovezuje na nešto asocirati (lat. littera) gram. grubost. tako da mu se za sva djela izriče kazna koja se sastoji u povišenju kazne utvrđene za najteže kazneno djelo aspergioloza (lat. udružiti se asodičan (grč. opskrbiti skladište robom. aspidos) zool. somnus san) med. zbirka razne robe iste vrste (npr.asocijacija (lat. asocijacija ideja vezivanje predodžaba na taj način što jedna predodžba izazove u svijesti neku drugu. assonantia) v. raz-vrat. aspermizam aspermizam (grč. bot. a-somatos) netjelesan asomnija 127 aspirirati asomnija (grč.

koji se u svakom položaju nalazi u ravnoteži. neotpornost prema naporu (kao posljedica preležane bolesti ili kao predznak opasnih bolesti) astenologija (grč. planetoidi . vrlo. reumatizma. lithos kamen) geol. gram. orao vidim.aspirator (lat. Ceres. proučavanje asteniČnih bolesti astenomakrobiotika (grč. eidos oblik) mn. nemoć. astheneia slabost) med. slab vid. izgovarati iz grla. asterismus. neposto-janost. skupina zvijezda asteroidan (grč. astatične igle fiz. astatos nestalan. motiv BogorodiČna uzašaš-ca na nebo astakolit (grč. pun zvijezda. astheneia nemoć. okamenjeni rak Astarta (Astarot. asthenes) nemoćan. makros dug. zbog interferencije svjetlosti. grč. pokazuju zvjezdaste zrake kad se kroz njih gleda asterizma (grč. dosjetljiv govor. težiti za nečim. plina ili tekućine. lijepa kata. npr. asthenes. oronuo. zvjezdani. npr. slabost. Juno. asteroeis) zvjezdast. dvije podjednake magnetne igle postavljene tako jedna nad drugom da su im polovi suprotno okrenuti čime su zaštićene od utjecaja Zemljinog magnetizma. upotrebljava se kao lijek protiv glavobolje. u semitskoj mitologiji najpoštovanija božica. golim okom nevidljivi planeti između Marsa i Ju asteronira 129 astrodiktik pitera. profinjen ton u ophođenju. usisavati. astateo) nemir. npr. Iako zamaranje očiju aster (grč. astakos rak. uzeti k sebi) slik. slab. zvjezdan. tisk. uvlačiti u aspra 128 asteroidi sebe. ret. duhovit govor. Vesta i dr. ljubavi i rađanja astatičan (grč. aspirare) tražiti nešto. kad netko tobože hoće nešto prešutjeti pa ipak kaže. tvorničko ime za aceti-losalicilnu kiselinu (77%). dio medicine koji se bavi uzrocima i liječenjem slabosti. nepostojan) koji nema smjera. u obliku zvijezde. pramajka svega živoga. glaz. bez određene orijentacije. bacakanje teškog bolesnika. asteismos istančan. psih. gledam) med. mali. astr. prehlade i si. svjetlosna pojava kod koje od neke svijetleće točke izbijaju svjetlosne zrake. aster zvijezda) Fiz. utjecaji asterisk (grč. aspirirati (lat. tzv. u pjevanju: udahnuti zrak tako da se čuje aspra (grč. s hukom. asti grad) gradsko ponašanje. biljka glavočika. aster zvijezda) bot. te su tako slobodno izložene svakom vanjskom djelovanju astazija (grč. aster. zvjezdice. ventilator aspirin farm. dosta Assunta (lat. kao znak kojim se čitatelj upućuje na primjedbu ispod teksta asterizam (lat. derivat maja-pisma. prašak koji otklanja povišenu temperaturu i izaziva znojenje. asteriskos) zvjezdica u knjigama (*). assumere primiti. Istar) feničko-sirijska božica ljepote.. suptilan. aspirator) sprava za usisavanje prašine. bios život) umijeće da se slab organizam održi dugo u životu astenopija (grč. astečki jezik v. koji potječe od zvijezda. as-tečko pismo meksičko pismo. med. aspros bijel) najmanja novčana jedinica u Turskoj assai (tal. prijelazna antikva asteričan (grč. usisavač. aster) zviježđe. tuga. asteničan afekt duševno uzbuđenje kojim se slabe tjelesne radnje. oronulost. assai) glaz. s dahom. znakovnog (ideograma) i početaka zvukovnog (fonograma) pisma asteničan (grč. slično kao kod Grka Afrodita a kod Rimljana Venera. vrsta slova. steničan afekt astenija (grč. astenična groznica živčana groznica. asteroides) zvjezdolik. logia) med. bunilo. gospodarica neba i zemlje. slabost vida. asteizam (grč. supr. zadirkivanje Astek pripadnik starog indijanskog naroda u Meksiku koji je imao visoku kulturu i čvrstu državnu organizaciju. sjajan asteroidi (grč. udisati. koji potječe od slabosti. osobina nekih vrsta tinjca koji. npr. slikovnog (piktograma). Astrea. rata i mira. asthenes. nahuatl-jezici.

po naučavanju okultizma. lithos) tamnocrveno staklo s iverjem plavkasta sjaja. gležnjača. u obliku zvijezde. veoma udaljenih i pojedinačno nevidljivih zvijezda. želučane) astrafobija (grč. pr. slabija nego na ostalom nebu. pseudonim asti (tal. astralno tijelo tijelo bez zemaljskih. duhovi postali od vatre koji lebde između neba. građevina bez stupova astinomija (grč. vijenac na gornjem dijelu stupa. astragalos) igra kockom. imali su sina Partenopeja (grč. nakon svakog bacanja. eterično tijelo čovjeka. njem. udar sunčanice. pretjerano velik strah od groma ili grmljavine astragal (grč. tjelesnih osobina. pjenušac. mana oka kojoj je uzrok nepravilnost rožnice i leće te zato nastaje nejasna slika astigmometar (grč. a-. stigma. sprava za određivanje jačine astigmatizma astigrafija (grč. zemlje i pakla. astralna svjetlost zvjezdana svjetlost. a-. Hauptmann) voda kozačkog odreda. zvjezdano nebo astro. sprava pomoću koje se svaka zvijezda pokazana na nebeskoj kugli može lako pronaći i na nebu -. astrum zvijezda. koji je kasnije našao smrt pod Tebom u pothvatu "Sedmorice protiv Tebe" atalsko blago golemo. astralis) koji se tiče zvijezda. n. drugo. usp. "dječak s djevojačkim licem"). duše umrlih. grč. izgleda da potječe od bezbrojnih. u srednjem vijeku: pali anđeli. sipnja. zvijezda. uzimaju ga na sebe duhovi kad se pojavljuju. asti spumante (tal. astron. stigma) koji ima svojstva astigmatizma astigmatizam (grč. athambia) hrabrost. obično s činom pukovnika. astmatičan astmatičar (grč. to je uspjelo Hi-pomenu. astron zviježđe. astron) predmetak u slože-nicama sa značenjem: zvijezda astrobolizam (grč. nakon ulaska u Troju Grci su ga strmoglavili sa zidina astilon (grč. talijanski šampanjac a stigma tican (grč. nomos zakon) upravljanje gradom. zvjezdani. astrobolismos.. stylos stup) arhit. fobos strah) med. a-. odvaja kapitel od donjeg dijela astragalizam (grč. het-man atambija (grč. balio bacam) med. njemu je Artemida dala tri zlatne jabuke koje je on u utrci odbacivao. asti grad. kozački harambaša. "vladar grada") sin Hektora i Andromahe. zvjezdast. skočna kost. arhit. nadzor nad kućama astma (grč. onaj koji boluje od sipnje ili astme (živčane. spuma pjena) pjenušavo vino. aster zvijezda. astralni svijet zvjezdani svijet. radoznala Atalanta zaustavljala se kod svake odbačene jabuke. uprava grada. što je koristilo Hipomenu i on je stigao na cilj. a-thanatos besmrtan) vjerovanje u besmrtnost duše. neizmjerno bogatstvo koje je 133. atalsko blago 132 Atena pije. astragalos kocka. gradu Astrahanu) astralit (lat. dizala ih i tako zaostajala. sastavlja odgovor na postavljeno pitanje astrahan skupocjeno janjeće krzno s crnosjajnom i kovrčastom vunom (naziv po rus. srčane.) vrsta talijanskog vina (po gradu Astiju). e ostavio pergamski kralj Atalos (Attalos) Rimljanima u nasljedstvo ataman (rus. metron) opt. neustrašivost atanatizam (grč. astragalos) kocka. astralni duhovi u starom istočnjačkom vjerovanju u zvijezde: duhovi zvijezda zamišljenih kao živa bića.asteronim (grč. nesposobnost nekog optičkog sustava za oštro odslikavanje zbog različite zakrivljenosti površina koje lome svjetlost u različitim ravninama. asthma) med. atani- . astrodeiktikon) pokazivač zvijezda. obruč. asthma) sipljivac. stigma točka) fiz.(grč. kockanje astragalomantija (grč. sunčanica. onoma ime) književno djelo ili novinski članak koji umjesto piščeva potpisa ima tri zvjezdice (***). teško i kratko disanje u napadajima. grafo) opisivanje gradova Astijanaks (grč. a-. asti grad. svijet zvijezda. manteia proricanje) proricanje iz kocaka na kojima stoje slova iz kojih se. koji potječe od zvijezda. med. služi za izradu raznih ukrasa astralni (lat. smrt ili obamrlost od udara munje astrodiktik (grč. Posejdonovom praunuku. anat. pr. osobito između zvijezda Kumove slame. ima umrijeti).

duševno spokojstvo. zemljište) prilagođavanje biljaka novom tlu aterirati (fr. terrain tlo. osobito ženskih. nerazumijevanje neke umjetnosti ili vještine ateist (grč. attenuare umanjivati. atentata krimina (lat. utišati. (kod Rimljana: Minerva) atenej 133 Atlant atenej (lat. nevičan čemu ateramija (grč. posebice grada Atene. u obliku čvora (najčešće na glavi) atest (lat. nevještost (npr. zločinački napad. u novije doba i kao naslov književnih Časopisa atentat (lat. zavoljeti nešto atašman (fr. zločin. uvjerenje. kao središtu cjelokupne naobrazbe onoga vremena. svjedodžba. napadati atenuator (lat. privrženik ataširati (fr. athanasia) besmrtnost. stanje bez strasti ataše (fr. radionica slikara.zam atanatologija (grč. attemperare) ublažiti. prekrupa) cis-tićno proširenje žlijezde lojnice. imanje ili čast. izvršiti zločinački pokušaj. ad k. a-. naviknuti se na nešto. pokušati) protupravan napad na nečiji život. atanatizam ataraksija (grč. božica zaštitnica umjetnosti i vještina. a tempore) ponašati se prema vremenu. pismena potvrda . oslobođenje od poreza i državnih nameta atelijer (fr. ateknia bezdjetnost) neplodnost. atelier) umjetnikova soba za rad. prav. topovski pribor atelija (grč. neumrlost atanizam (grč. atavus) naslijeđen od predaka (tjelesne i duševne osobine) atavizam (lat. bes-ciljnost. pokušani ili neizvršeni zločini atentator (lat. onaj koji ne vjeruje u postojanje Boga ateizam (grč.) vrsta dramske improvizacije. pom. atechnia) nespretnost. spustiti se zrakoplovom na zemlju. božica rata. ravnodušnost atavistički (lat. neupućen. brak bez djece atelana (lat. naslijede osobina predaka atehničan (grč. duševni mir. odsjek Ataturk ("Otac Turaka") pridjevak turskog generala Mustafe Kemala (1881—1939). athanasia besmrtnost) v. pren. attelage) zaprega. osnovao ga je car Had-rijan radi njegovanja znanosti i umjetnosti i nazvao ga po gradu Ateni. attachement) odjel. ublažavati. nasrnuti na tuđe pravo. thaumaso čudim se. attache) službena osoba dodijeljena diplomatskom predstavništvu u kojem ima ulogu savjetnika. teška probava. po legendi niknula iz njegove glave. attentatum od attentare. kći Zeusova. atemptare napasti. nespretan atehnija (grč. naprava za smanjivanje neke fizikalne veličine ateoretičan (grč. prilagođavati se duhu vremena Atena (grč. ather kaša. attentator) onaj koji vrši atentat atentirati (lat. ateleia) nesvrhovitost. adi-jaterma aterom (grč. zaprežni pribor. a-teramnos tvrd) med. potvrđivanje. voj. attentare) pokušati nešto protiv koga ili čega. a-thanatos besmrtan. pristati. attentata crimina čit. atterrir) zrak.) mn. thermaino) fiz. viša škola. doći k obali aterman (grč a-. kipara dr. atheos bezbožan) bezbož-nost. napasti. ublaživati) prigušivač. ataraxia) fil. Athenaeum) viši odgojni zavod u Rimu. otuda: učeno društvo. atechnikos) neiskusan. divim se) nečudenje. fabula Atellana atelaža (fr. v. utišavati atemporirati se (lat. v. najvećeg reformatora i modernizatora života u Turskoj ataumazija (grč. bezbožništvo. nekog liječnika). attacher) dodijeliti na rad. logia) naučavanje o besmrtnosti duše atanazija (grč. odan čovjek. loša probava aterenizacija (lat. primamiti. Athena) mit. fr. slučaj kad se kod potomaka pojave neke duševne i tjelesne osobine njihovih predaka. pokušaj ubojstva. nevješt. negiranje da postoji Bog ili božanski poredak u svijetu ateknija (grč. a-theoretos) koji ne zna. attestatio) ovjeravanje. atestat atestacija (lat. svjedodžba. uvjerenje. zaštitnica junaka i gradova. atemperirati (lat. attestari posvjedočiti) pismena potvrda. prema prilikama. atheos bezbožan) bezbožnik. atavus predak) sličnost s precima.

u baletu: stajanje na jednoj nozi Atlant (grč. načelo svijeta atmidijatrija (grč. zem. uzor) neuredan. atmos para. div koji. prijatelj Ciceronov. hrvač. typos oblik. a koje se i danas u cijelom svijetu njeguju po utvrđenim međunarodnim pravilima. atmoskop. typos oblik. ne poštovati. atticus) svojstven atičkom duhu. atimia) lišavanje časti (vrsta kazne kod starih Atenjana koja se sastojala u lišavanju svih građanskih prava) atimirati (grč. iatreia liječenje) med. lišiti koga građanskih prava atipičan (grč. nepravilnost u razvoju neke bolesti atitida (fr. drži na svojim leđima nebeski svod (Atlant). poništavanje. attestatum) v. attestari) potvrditi. e. nazvan po divu Atlasu koji. potvrdu. Atlas atlanti 134 atmosferski atlanti (grč. veoma snažan. a-. sjajna svilena tkanina atlet (grč. otuda: koji pripada zap. atmidijatrija atmidometar (grč. atmis para. trg. n. athetesis) odbacivanje. uvjerenje. tj.: duša.) dah. attikismos) atički način govora. zapadnoafrički Atlas (grč. iatreia) med. po vjerovanju starih Grka. atička sol duhovit i suptilni način izražavanja Atik Tit Pomponije ugledan Rimljanin. uglađen. st. v. prema Platonu. atipične bolesti bolesti koje se ne razvijaju pravilno atipija (grč. životni dah.) atika (lat. anat. Atlas) arhit. tal. metron) sprava za mjerenje količine ispara-vanja vode. nalazio u Atlantskom oceanu. uzor) med. duša. prvi vratni pršljen. koji ima osobine atleta. attica.). e. stupovi u obliku čovjeka koji drže opšivnicu Atlantida (grč. n. Atlas) mit. ponašanje. nepravilan koji odstupa od utvrđenog uzorka. iatreia liječenje) med. fr. ovjeriti. attique) arhit. atmis. duša svijeta. attitudine). drži na svojim leđima kuglu zemaljsku atlantski (lat. atmidos para. duhovit. athletike) skup viteških narodnih igara koje su njegovali još i stari Grci. pren. karakteristične odlike starog atičkog građevnog stila. atmidometar atmijatrija (grč. ukidanje. proglašenje nevažećim aticizam (grč. atmidoskop. športska grana. atmis para. prezirati. atlanticus) gorostasan. suptilan. kasnije potonuo u more Atlantik (engl. planina u sjeverozapadnoj Africi atlas (grč. v. u indijskoj fil. "tatica") kralj Huna (5. liječenje pomoću pare. at atlotet (grč. attitude. dijeli se na laku i tešku atletiku atletski (grč. atest atestirati (lat. držanje tijela. metron) v. a-. atmis. atmijatrika atmologija (grč. atimazo) lišiti (ili: lišavati) časti. položaj. atli) konjanik. atmidijatrija. athletis) natjecatelj na javnim gimnastičkim natjecanjima kod starih Grka i Rimljana. veoma jak i lijepo razvijen čovjek atletika (grč. velik i snažan. pravo ja. osobito na olimpijskim i drugim igrama. atmidometar . Atlas) zem. knjiga sa zemljovidima svih dijelova svijeta. logia) znanost o isparavanju. po grčkoj mitologiji. atmijatrija atmidijatrika (grč. bit osobe ili stvari uopće. posvjedočiti. lijepo i pravilno razvijen. atmometar atmidoskop (grč. borac. skopeo) v. pomagač književnika i umjetnika (109—32 pr. atmis para. liječenje inhalacijom. stav. atiČka suptilnost u načinu mišljenja i izražavanja. athletikos) koji se tiče at-leta ili koji pripada atletu. Atlantic) Atlantski ocean. o pretvaranju vode u paru atmometar (grč. atmos. divovski. izdati svjedodžbu. koji pripada atletici atlija (tur. koji pripada planini Atlasu. Atlas) mit. atička duhovitost i dosjetljivost atički (lat. pozivati (ili: pozvati) za svjedoka ateteza (grč. dosjetljiv. Atlantis) legendarni otok koji se. parnih kupelji. i bio "veći nego Azija i Lidija zajedno". kršćanski povjesničari prozvali ga "Bič Božji" atila kratak konjički kaput s gajtanima. čovjek koji se bavi atletikom. v.atestat (lat. osobito: ukrašavanje građevina stupovima Atila (got. nazvan po imenu hunskog kralja Atile atimija (grč. usp. athlo-thetes) sudac u borbi i dodjeljivač nagrada atman (ind. oko 9000 godina prije njega. Africi.

plašt plinova koji obavijaju Zemlju. slab. veoma sitan. atopos) koji nije na pravom mjestu. atonia) bezglasnost. atmos. atomos) fiz. atomos nedjeljiv) pren. gram. atonos olabavljen. pren. pren. elektricitet ato (tal. uspavljivanje atonija (grč. fiz.) glaz. reumatizma i dr. što iznosi oko 1. nenaglašen atonifikacija (grč. čin. u takvim zbivanjima to cijepanje dovodi do izdvajanja goleme količine energije (atomska energija). atmos. razdvajanje na sitne dijelove. atonon) gram. atokos) med. ato di kadenca (tal.093 kg na 1 cm2. završetak glazbenog djela kadencom.atmosfera (grč. neobičan . elemenata za koji se sve do početka XX. neotrovan atoli (malaj. osobito djela za pjevanje atocija (grč. atom atomologija (grč. sredstva koja čine nesposobnim za rađanje atofan kem. upotrebljava se kod bolesti zglobova. volumen obujam) fiz. najmanji djelić kem. atmos. sfaira) koji se tiče zračnog omotača Zemlje ili pripada zračnom omotaču Zemlje. jezgra ima isto tako složen sustav: ona se sastoji iz protona i neutrona. sfaira kugla) zračni omotač. lat. atto di cadenza čit. atomo-logija Atomium građevina u belgijskom gradu Bruxellesu u obliku modela atoma atomizacija (grč. slabost tijela. grafia) opisivanje (ili: opis) atmosfere atmosferologija (grč. atomos) fil. atmosfaerillia) mn. med. sfaira. atmosferski elektricitet v. veoma sićušna stvar atomističar (grč. o najsitnijim djelićima iz kojih su tijela sastavljena. odnos atomske težine prema gustoći Aton staroegipatsko božanstvo sunca atoničan (grč. mislilo da je nedjeljiv. klonulost. omlitavljenje. nepriličan. toxikos otrovan) koji ne sadrži otrov. neutrona. troposfera. atomos) fiz. gram. med. atom atomizam (grč. tvari iz atmosfere. klonuo. sredina u kojoj Čovjek živi i razvija se. malaksalost. atmosferski zrak obični zrak koji udiše ato 135 Atos mo. atomos) filozof pristaša atomizma atomistika (grč. kukavičluk atom (grč. atomos nedjeljiv) pren.) dolazi do cijepanja (dezintegracije) atomskih jezgra i pretvaranja atoma u druge oblike.) geol. malaksao. razdvajati na sitne dijelove. pojava. širine 45° na 1 cm2. fenil-kinolin-karbonska kiselina. atonos) bezglasan. st. atomos) koji se tiče atoma. atto) kaz. tj. naučavanje po kojem su sve stvari sastavljene od izoliranih elemenata (atoma) i po kojem se sve što postoji zasniva na spajanju i razdvajanju tih elemenata atomizirati (grč. niski otoci prstenastog oblika koji su nastali zbog raslojavanja koralja. fizička atmosfera tlak koji vrši živin stup visine 76 cm na 0°C na morskoj razini zem. lat. tehnička atmosfera označuje tlak jednog kilograma na 1 cm2. sfaira. atmosferski tlak dolazi od težine zraka. najsitniji djelić nečega. a strane im se strmo spuštaju prema morskom dnu atolmija (grč. pri sudaru vrlo brzih djelića (protona. atolmia) strašljivost. atomistika atomska bomba bomba čije se strahovito razorno djelovanje zasniva na jezgrinoj energiji. žućkasti kristali gorka okusa. pren. nenaglašenost atonon (grč. usp. zračna tijela atmosferografija (grč. s negativnim nabojem električnog elementarnog kvantuma. nesposobnost rađanja. v. ozračje. energiji čestica koje čine sam atom atomska težina fiz. logia) znanost o atmosferskim pojavama atmosferski (grč. atocia) mn. kreću oko njega. atmos. nedjeljiv atomvolum (grč. a-. broj koji pokazuje koliko je puta atom nekog elementa teži od atoma vodika atomski (grč. suvremena fizika utvrdila je da je atom djeljiv i da predstavlja složen sustav koji se sastoji iz pozitivno napunjene jezgre i elektrona koji se. neplodnost atocije (lat. facere činiti) med. bo-jažljivost. mlitavost. a u praksi te dvije atmosfere znače isto. atomos. znanost o atomima. atoksičan (grč. fil. usp. stratosfera atmosferilije (lat. umoran. mlitav. alfa-čes-tica i dr. atomos nedjeljiv) 1. usp. nenaglašena riječ atopičan (grč. u njihovoj se sredini nalazi plitka laguna. 2.

srčana pretkomora. suprotno: repulzija atraktibilan (lat. atrofija atrezija (grč. brat Tijestov. bitna. primamljivost atraktivan (lat. usp. attributum. attractibilitas) privlačnost. attritio) med. mir. bilis žuč.atopija (grč. privlačan predmet. grafo) sprava za sprječavanje grča pri pisanju atrepsija (grč. Athos) gora na poluotoku Hal-kidici. proturječnost Atos (grč. oznaka. neizbježan) bot. velebilje (veoma otrovna biljka). trenje. o kontan (fr. atrium mortis) predsoblje smrti. crna. atrocitas) grozota. atremia nepokretnost. usp. koje idu služiti u tuđe kuće samo za stan i hranu (obično se tako uzdržavaju studentice koje u stranoj zemlji žele naučiti neki jezik) au revoir čit. atremeo ne dršćem. predznaci (ili: vjesnici) smrti atrocitet (lat. mir. oje-đanje. nepokretan. po Spinozi) atributivan (lat. sredstva za izvlačenje. ne-priličnost. trajna osobina nečega. koji izvlače gnoj) atrahirati (lat. attrium) predsoblje u staro-rimskoj kući. a-. pouzdanost. uzajamno privlačenje. nedostatak prirodnog otrova. attributio) davanje (ili: ustupanje) povlastica. attributivus) pridje-van. med. mršavost) zbog slabe prehrane. atrabilitas) med. znamenitost. privlačna sila. pripisivati) svojstvo. pravo atribut (lat. thrix dlaka. posebice djevojke. a-. zabava. a-. prednji dio hrama. pretklijetka atrium mortis (lat. atopia) nepristojnost. pobijeđenog u bitki kod Salamine (480. beladona atropin (grč. vanjska poniznost samo zbog straha od kazne (suprotno: kontri-cija) Atrid jedan od sinova legendarnog kralja Atreja: Agamemnon ili Mene-laj (grčki junaci pod Trojom) atrihičan (grč. attribuere pridavati. kasnije: sjedište mnogih moAtosa 136 atropin naških redova pravoslavne crkve (Sveta gora) Atosa (grč. suh.: repulzivan atraktoran (lat. pr. uz plaćanje gotovinom au pair čit. tresis bušenje) med. n. djelokrug. žutica atrahencije (lat. astmatičnih. primamljiv. atrofia) zakržljalost (ili: slabost. o revoar (fr. glavna osobina (od beskrajnog broja atributa beskrajne supstancije ljudskoj spoznaji pristupačna su samo dva: prostornost i mišljenje.) izraz za osobe. pridjev. attractorius) privlačan Atrej (grč. pripisivanje. surovost. melemi (npr. attrahere) privlačiti. slabljenje. ojedenost kože. otrovan biljni alkaloid koji sadrži biljka atropa (upotrebljava se u medicini kod nekih želučanih. prividno kajanje. kakvoća. tih. otac Agamemnonov i Menelajev atremičan (grč. atra tamna. attractibilis) primamljiv atraktibilitet (lat. koji se ne koleba atremija (grč. trefo hranim) med. Atreus) mikenski kralj. a-. trofe hrana) zakrž-Ijao. med. miran) miran. attractivus) privlačan. atremes koji ne dršće. neustrašivost) mirnoća. zamjenica ili broj koji pobliže označuje imenicu. osušen atrofija (grč. unuk Tantalov. mjerodavnost. strahota. dodan atricija (lat. sušenje. sraslost pojedinih otvora u tijelu atribucija (lat. stvar koja privlači. čvrstina. slab. mršav. o per (fr. sin Pelopov. ne uzrujavam se. očnih i spazmodičnih bolesti) au comptant 137 aufalend au comptant čit. thrix) koji nema kose ili dlaka atrihija (grč.) trg. zanimljivost. a-. attractio privlačenje) privlačnost. nedostatak kose ili dlaka atrij (lat. sasušivanje atropa (grč. kopnjenje. supr. užas. attrahentia) med. strogost. e.) doviđenja! . Atossa) majka perzijskoga kralja Kserksa. znak. primamljivati atrakcija (lat. dvorana za primanje posjetitelja.) atrabilitet (lat. nemilost atrofičan (grč. odlučnost atremograf (grč. oblježje. atropos) kem. nepomičan. atropos neotklonljiv. atrofija kod dojenčadi. gram. pridavanje. fil. kosa) med.

audire čuti. kralj u Elidi čiju je staju. audio čujem. augere) v. zasjedanje. vojni sudac. naprava pomoću koje gluhi mogu slušati. vrsta nijemosti kad čovjek normalno čuje. gore! ustaj! diži se! dižite se! na noge! diži! dižite! aufalend (njem. postaviti stol za ručak. učionica. me-tron) med. zove se i tirkiz . auktoritate kuratoris (lat. Aufsatz) posebno izrađen tanjur ili posuda za posluživanje jela aufšnit (njem. proba glumca. napadan. auditus sluh) osjetilo sluha. večeru i si.) po onome što se čulo. augmentirati augit (grč. zraka) min. koji upada u oči. auktorem repetunt krimina kvekve suum (lat.) glaz.) prav. au-ditivus) koji se tiče Čujnosti i sluha.) posl.) plastična kutijica u kojoj je magnetofonska vrpca audiometar (lat. slušalica za gluhe audijencija (lat. auditivan (lat. audacitas) srčanost. na. a ne može govoriti audio-kaseta (lat. sonome-tar audiometria (lat. slušatelji auditus (lat. po odobrenju (ili: s pristankom) skrbnika audace čit. audire slušati. probno sviranje. audire čuti. smisao: nitko ne može i ne smije biti osuđen prije nego što bude saslušan (osnovno sudsko načelo) audicija (lat. opernog pevača. auditor slušatelj. saslušavanje. videre vidjeti) koji se odnosi na slušanje i gledanje zajedno. Aufschnitt) narezak. auffallen upasti) upadljiv. prije nego što će biti angažirani (vrsta prijamnog ispita pred članovime uprave i stručnjacima) audifon (lat. audire čuti. u kojoj je bilo 3000 grla stoke i koja nije čišćena 30 godina. suho meso ili kobasice narezane na ploške Augije (grč. auditivni tip psih. hrabrost audiatur et altera pars (lat. blije-dozelen dragi kamen. smjelo. slušatelj auditorij (lat. hrabrome pomaže sreća audacitet (lat. cassette kutijica. sprava za određivanje stupnja gluhoće neke osobe. Augeias) mit. počinitelj kaznenog djela.auctionis lege čit. audaČe (tal. auditorium) slušaonica. probno pjevanje. srčano. čujni. audire Čuti. grč. ročište audimutizam (lat. smjelost. licitiranjem auctor delicti Čit. auktor delikti (lat. Heraklo očistio za jedan dan.) prav. audientia) službeni prijam. 1858—1929) auf (njem. magnezija. audire slušati) elektronska cijev koja služi za pojačavanje glasa i zvuka u prijamnom radio-uređaju audiovizuelan (lat. saslušanje. audiovizuelna metoda u nastavi poučavanje predavanjem i pokazivanjem primjera. grč. aukcionis lege (lat.) neka se čuje i druga. metoda za ispitivanje sluha i gluhoće pomoću posebno konstruiranog radio-uređaja (au-diometra) audiomikser (lat. čuti.) prijeđi. aufhangen objesiti) klinčanica. sudska sjednica. suparnička strana. aufdecken otkriti) prostrijeti. otuda: Augijeva staja mučan i neugodan posao oko dovođenja u red nečega što je bilo dugo vremena zapušteno i zanemarivano augirati (lat. auge sjaj. ponajviše kao sastojak vulkanskih stijena. audire čuti. onaj koji lakše pamti stvari koje je Čuo nego one koje je pročitao ili vidio auditor (lat. metron) med. sudnica. mutus nijem) med. de auditu (lat.) putem javne prodaje. kričav aufdekati 138 aukcionator aufdekati (njem. mixer mješač) tehničar koji radi oko čujnog dijela televizijskog programa (audio-sektora) audion (lat. vješalica. sastoji se od silicija. prav. grč. glaz. prijestupa Auctorem repetunt crimina quae-que suum čit. uzao ispod ovratnika na koji se odjeća vješa o klinčanicu aufleger (njem. audire čuti. hrabro audacem fortuna juvat (lat. svirača i dr. naprava za vješanje odijela. sudac koji saslušava) vojni istražitelj. željeza i vapna. slušati.) Zločinac se vraća na mjesto zločina auctoritate curatoris čit. slušni. staviti) talionički radnik koji rudaču baca u peć aufsac (njem. aufhenger (njem. npr. tj. auditio) slušanje. fone glas) med. po reklakazala auerka plinska ili električna svjetiljka (naziv prema imenu austrijskog fizičara Karla von Welsbacha Auera. aufiegen položiti.

aula) dvorište. pren. povećati. npr. umnožavanje. cijenu. pretkazivač. dodatak. prodavati najpovoljnijem ponuđaču. ulagivanje aulodija (grč. ima 31 dan (nazvan po rimskom imperatoru Cezaru Oktavijanu Augustu. uvećanje. laskanje. med. auctionator) licitant pri javnim kupnjama i prodajama aukcionirati 139 Aurora aukcionirati (lat. lat. auctionari) trg. e. pjevanje) glaz. aule. auxano povećavam. aulos. povećanje augmentativ (lat. povećavati. Augustina augustovsko doba doba cvjetanja književnosti i umjetnosti (kao za vrijeme rimskog cara Augusta) aukcija (lat. broju i glasanju ptica. tumač znakova auguralan (lat.) svet. august(us) (lat. posebno biljaka aukseza (grč. logos govor) znanost o duševnom i tjelesnom rastu. držati licitaciju. povišica. naučavanje o milosti sljedbenika sv. e. auguralis. pojačanje. pojačati. n. n. 2. augustus uzvišen) 1. auksano ra-stem. predmetak pomoću kojega se. zborno mjesto. augur. auksilijarni strojevi pomoćni strojevi (na brodu) auksologija (grč. autoritativan aula (grč. zlo. auxano umnožavam. metron) opt. auxiliaris) pomoćni. fr. mjesec žetve. 31. auguralan augurirati (lat. nevolja. ode pjesma) glaz. npr. otprilike. porast. velika slušaonica Aulida luka u Beotiji. prorok. augmentativum) gram. metron) sprava koja bilježi napredovanje u rastenju. auksilijarne trupe pomoćne trupe. naslućivati. dodavati. augmentum) povećanje. prostrana dvorana. veličanstven (pridjev rimskih cezara). Auge oko. uvećavanje. gram. aukso. auxesis) ret. carski augustinijanizam teol. trpljenje) nepravilan rast (razvoj) čovjeka auktor (lat. pretkazivati august (lat. znak. predznak auguriozan (lat. dvorski život i običaji. ribica) augmentirati (lat augmentare) umnožiti. svečana dvorana sveučilišta. pojačavanje. med. aula dvorana) đvorjan-stvo. ode pjesma. auctor) v. augural). Augustina po kojem čovjek može dobiti milosti tek onda kad u njemu ljubav prema carstvu nebeskom nadjača ljubav prema carstvu zemaljskom augustinizam srednjovjekovna kršćanska filozofija i teologija koje su se razvile iz naučavanja sv. auguriosus) v. avi-gur) rimski svećenik koji je po letu i glasanju ptica tumačio i proricao što će se dogoditi. osmi mjesec u godini. pathos nesreća. počasno ime rimskih careva. uzvišen. do 14. predvorje. javna prodaja. znanost koja proučava razvoj ljudskog organizma auksometar (grč. auctoritativus) v. javno prodavati. pjevanje uz pratnju frule aulodika (grč. auksano ra-stem. autor auktoritativan (lat. tvore prošla vremena. kolovoz. povisivati. kod grčkih i staroindijskih glagola. prodavati licitiranjem auksanometar (grč. govorničko preuveličavanje i pretjerivanje. dodavanje. dodati. umnožavati. proučavanje pjevanja uz pratnju frule . npr. auksilijarne knjige pomoćne trgovačke knjige. posvećen. augurare) gatati (ili: proricati) po letu. pojačavati. riječ koja uvećava ili pojačava prvobitno značenje neke riječi. pr. dodatak. pretkazivački.augment (lat. slutiti. augurium) proricanje budućnosti po letu ptica. pogoršanje bolesti augmentacija (lat. aukso. Mass mjera) mjera odoka. gatalac. ribetina (za razliku od deminutiva koji umanjuje i slabi osnovno značenje. napredovanje bolesti auksilijaran (lat. umnožavanje. aulos frula. augirati augnmas (njem. auctio) trg. zborno mjesto helenske mornarice pri polasku na Troju aulizam (lat. proročki. sprava za određivanje sposobnosti dalekozora za povećavanje auksopatija (grč. augmentatio) um-noženje. poprečna procjena (pogledom) augur (lat. licitiranje aukcionator (lat. predviđanje. auguriozan augurij (lat.

auris) liječnik za uši Aurora (lat. prošlo je i si. predznak. australna svjetlost južna svjetlost Australazija Indijski arhipelag austrijacizam osobitost njemačkog jezika i govora kojim se govori u Austriji . auspicium. aurum zlato) kem. sjaj. zaštita.) zlatna sredina aureatan (lat. avispicium promatranje ptica proročica) pretka-zivanje po letu i glasanju određenih ptica kod Rimljana. aus iz) žarg. aussen vani. aushelfeh pomagati) radnik koji nije u stalnom radnom odnosu nego povremeno dolazi na ispomoć. znak. med. auspex) prorok po letu ptica kod starih Rimljana. odličan aureola (lat. Aušvic (njem. vrhovna uprava i zapovjedništvo. aurarius) koji se tiče zlata. auspiciosus) koji nagovještava i pretkazuje sreću auspicirati (lat. aurum) koji u sebi sadrži zlato. tj. sreća.) kočijaš. auratura) pozlata. skopeo) med. Aurora) mit. pren. početnik. moć. aura) ugodan zrak. prisluškivati. izvanbrodski motor ausbruh (njem.) prokleta žeđ za novcem. aurora mu-zis amika (lat. jutarnji sati vrijede zlata za umni rad. dio uha na koji se stavljaju naušnice. sretan početak. auscultare) slušati. sprava (ih: ogledalo) za pregled uha aurist (lat. sub auspiciis (lat. "tko rano rani. ausbord (njem. auriformis) uhast. astr. anat. jutarnje rumenilo.) njemačko ime za poljski grad Oswiecim u kojem je za vrijeme Drugoga svjetskog rata bio jedan od najjezovitijih logora smrti aushelfer (njem. proricati auster (lat. zlatan aurum (lat. usna školjka aurikularan (od lat. žut ili crven mineral arsenov sulfid auriskalpij (lat. zlatni auratura (lat.) naklonost svjetine (nestalna) aura vitalis (lat. pren. auscultatio) med. os-luškivanje šumova unutarnjih organa kod bolesnika. aurea medio-kritas (lat. ugodan povjetarac aura popularis (lat. auri sakra fames (lat. ispitivati šum pluća slušanjem pomoću stetoskopa auspeks (lat. pomoćni radnik auskultacija (lat. aureatus) zlatan. pozla-ćivanje aurea mediocritas čit. Bord paluba) kraće umjesto Aussenbordmo-tor motor na vanjskoj strani brodice. gotovo. stetoskopa auskultant (lat. vanjsko uho. okrilje. auskultator auskultator (lat.e. usni aurin (lat.) zora. pomoćni sudac bez prava glasa. velik ugled auri sacra fames čit. n. samo-tok. sudski pripravnik. auriscalpium) med. zaštitnik. žuta boja koja se dobiva zagrijavanjem fenola s oksalnom kiselinom i koncetri-ranom sumpornom kiselinom auripigment (lat. Ausbruch) vino koje se samo cijedi iz osušena grožđa. pod zaštitom. aurum zlato. bilo samim uhom ili pomoću posebne slušalice. auscultator) v.) pod okriljem. odvratna žudnja za zlatom auriforman (lat. svršeno. augur.) zlato aus (njem. u obliku uha. životni dah auraran (lat. slava. australis) južni. aula odn. auspicari) tumačiti budućnost po letu ptica. pokrovitelj auspicij (lat. pod pokroviteljstvom auspiciozan (lat. auris uho. pigmentum) min. istok aurora musis amica čit. auskultant auskultirati (lat.) zora je prijateljica muza. "Kočijaš" (zviježđe) aurikula (lat.) aura (grč.) svijetli vijenac. kao uho auriga (lat.) životna snaga. suškovina Auschwitz čit. mirisan. žličica za uho auriskop (lat. vlast.Aulularia (lat. krug oko glave svetaca. auscultans) slušatelj. božica zore i jutarnjeg rumenila kod Rimljana aurora 140 autarkija aurora (lat. grč. dvije sreće grabi" aurozan (lat. auricularis) koji se tiče uha ili je u vezi s uhom. auricula) uska.) jug australan (lat. olla) komedije starorimskog pisca Tita Makcija Plauta (250—184 pr. aurum.

emera dan) med. manteia) proricanje (ili: gatanje) po puhanju vjetra austroslavizam politički smjer među Česima u 19. auto-da-fe. trg. grafo pišem) pisac vlastitog životopisa. autos) 1. trenutak kađ lopta padne izvan Igrališta aut Caesar. authentica) mn. automobilizam auto-stop zaustavljanje automobila na cestama i molba vozaču da pješaka (obično turista) besplatno poveze auto-transport kraće umjesto automobilski transport promet automobilima. ispitivanje vlastite savjesti autobiograf (grč. apso-lutist autarhija (grč. omnibus autodafé (port. pravi. apsolutizam autarkija (grč. predmetak u slože-nicama sa značenjem: sam. actus fi-dei) heretički sud. autos. bolesno misaono udaljavanje od vanjskog svijeta auto (grč. samodržac. autos eng. lat. fr. autos. Ausschuss) bezvrijedne stvari. istodnevni. out) šport. autos. samostalnost. ono što treba odbaciti. prav. autodefe . autos. vjerodostojnost autentificirati (grč.) ili biti Cezar. izvornost. vlastita biografija. ovjeriti autentik (lat. aut Cezar. opisuje uvjete pod kojima je živio i radio autobus (grč. original. izvršenje inkvizicijske presude. archo vladam) sa-movladar. tj. svečano spaljivanje heretika. grč. authentikos) istinitost. vjerodostojan autentičnost (grč. dress) odijelo za automobiliste auto-električar specijalist za elektri-čarske poslove na automobilima auto-garaža (grč. pisac autobiografije autobiografija (grč. usp. otpad aut (engl. ideal starih kinika i stoika po kojem je stoički mudrac "dovoljan sam sebi" autemeran (grč. zadovoljstvo samim sobom. autobusima. pretjerano razvijen fantastično-sanjalački unutarnji život. pravovaljanost. autos sam. uživanje u samom sebi.austrofil (Austrija. v. izvorni. auster južni vjetar. originalni spis ili dokument autentike (lat. bez uvoza sa strane. authentikos pouzdan. Austria.(grč. analyo razrješujem) poniranje u samoga sebe. filos) prijatelj. grafo) vlastiti životopis. autos) 2. autos. authadeia) samodopada-nje. prvobitni. bilo da priča samo svoje doživljaje ili da radi što boljeg prikazivanja svoje osobe. gol vlastitoj momčadi auto-kolona dugi niz automobila u pokretu auto-limar radnik koji izrađuje limene dijelove za automobile ili zrakoplove ti auto-mehaničar radnik koji popravlja automobilske motore i uređaje auto-promet promet motornim vozilima. autos. književni rod u kojem pisac opisuje svoj život. aut nihil (lat. lijek koji djeluje već onoga dana kad se upotrijebi autentičan (grč. samodrštvo.) ili-ili autadija (grč. bios. zadovoljstvo samim sobom autarh (grč. Židova i vještica u srednjem vijeku (osobito u Španjolskoj). koji prolazi još istog dana autemoron (grč. nešto veliko. pristaša Austrije austrofobija (lat. emera) med. grč. kasnije dopune i dodaci nekom starijem zakoniku. autarkeia) dovoljnost samom sebi. st. fil. despot. samoauto-dres (grč. koji je težio za pretvaranjem Habsburške monarhije u državu u kojoj bi dominirali Slaveni aušus (njem. fobos) mržnja prema Austriji austromantija (lat. neovisnost o autemeran 141 autodigestija vanjskim stvarima. autos engl. autentik autizam (grč. aut nihil čit. bios život. authentikos) zakonit. autos) psih. pravovaljan. autos. authenticum) izvorno djelo. goal) šport. bezbožnika. lat. facere) potvrditi. uobičajena kratica za automobil auto. ili ne biti ništa aut-aut (lat. kamionima autoanaliza (grč. omnibus svima) automobil-omnibus. garage) spremište za automobile auto-gol (grč. autos. archo vladam) samovlada. lat. istinit. sposobnost neke zemlje da se uzdržava samo svojim sredstvima. prav.

umnožavanje rukopisa (s kamena ili metalne ploče) autografirati (grč. autografon) riječ ili spis koji je neka osoba svojeručno napisala. samoubojstvo autohton (grč. o samoodređivanju djelovanja i htijenja putem zakonitosti koja je u našoj svijesti. grafikos) svojeručan. raz-mekšavanje organskog tkiva nakon smrti pod utjecajem želučanog soka autodikija 142 autointoksikacij a autodikija (grč. auto-grafskog crnila autogram (grč. anorganske tvari. samo-liječenje autofonija (grč. koji radi sam od sebe. autos. samoni-kao. autohirija autogamija (grč. therapeia) med. bolest čiji su uzrok zarazne klice koje su se već nalazile u čovjekovu organizmu i izazvale bolest autointoksikacij a (grč. pomoću tzv. dromos put) automobilsko trkalište. stijena). med. odrediti) fil. ljubav prema samom sebi. urođenik autohtoni (grč. koji je nastao tamo gdje je i nađen (kamen. autohiria) dizanje ruke na sama sebe. osobnosti i ideje autodidakt (grč. umnožiti. autos. in) med. vježbalište (ili: put) za automobile autoerotizam (grč. grafia) umijeće umnožavanja rukopisa. autograf autohipnoza (grč. fonos ubojstvo) 1. alogen autognozija (grč. mania) strast za prikupljanjem svojeručnih potpisa i rukopisa velikih i poznatih ljudi autografski (grč. hipnoza autohirija (grč. proizvođenje živih bića umjetnim putem autograf (grč. autos. autos. autos. gnosis) samo-ispitivanje. autos. infectio zaraza) med. urođenički. hvpnoo uspavam) dovođenje (ili: uspavljivanje) samoga sebe u hipnotično stanje. samoniklost. autos. lat. gamia) bot. poučavam) samoučenje autodigestija (grč. usp. auto-chthon) prasta-novništvo. gennao rađam) fi-ziol. samoprobava. eros ljubav) psih. autos. supr. autodafé autodeterminizam (grč. starosjedila-štvo. auto-dikos koji samom sebi sudi) pravo nekog da sam sebi sudi autodinamičan (grč. auto-de-fe) v. v. starosjedilac. zaljubljenost u samog sebe autofizioterapija (grč. sam sobom autodrom (grč. naučavanje o samodeterminaciji. mršavljenje zbog šećerne bolesti autofilija (grč. naprava za umnožavanje rukopisa. filia naklonost. tj. autos. jak) koji djeluje sam od sebe. autos. kod začepljenosti usne trube (Eustahijeve) ili vanjskog usnog kanala: osjećaj kao da nam naš vlastiti glas odjekuje glasnije i zvonkije baš u začepljenom uhu autofonija (grč. tj. pri čemu tijelo služi samo kao zamjena za drugi seksualni objekt na koji onaj koji se zadovoljava pritom misli (za razliku od narcisizma kod kojeg je vlastito tijelo krajnji seksualni cilj) autofagija (grč. zadovoljenje erotskih nagona pomoću vlastitog tijela. digestio probava) fiziol. lat. đidasko učim. autos. autogram autografija (grč. liječenje samoga sebe prirodnim sredstvima. auto-chthon) prastanovnik. autos. samobitan autohtonija (grč. autos. autos. trovanje zbog nagomi-lavanja otrovne tvari koja se prirodno stvara u organizmu i izdvaja iz njega autokar . fagein jesti) med. min. grafo. autos. urođeništvo. autos. gignomai rađam) biol. autos. autos. jedenje samog sebe. auto-chthonos) urođen. lat. autogramma) v. svojeručan potpis. determinare opredijeliti.autodefe (šp. autos. ljubav) samoljublje. koji se sam porađa. fone glas) 2. svojeručno napisan. samoop-rašivanje autogen (grč. autos. fysis priroda. nastanak života u njegovim najjednostavnijim počecima iz tzv. starosjedilački. poznavanje samoga sebe autogonija (grč. izrađen putem kopiranja. dvnamikos moćan. autos. grafein pisati) izraditi pomoću kopiranja. putem razumne volje. toxikon lat. sa-mooplođivanje kod biljaka. auto-didaktos) samouk autodidaktika (grč. umnožavati autografomanija (grč. samobitnost autoinfekcija (grč. autos.

autos. autos sam. logia) ret. nezavisnost od drugih. naprava koja automatski bilježi nehotične pokrete automatski (grč. fi. lat. kefale glava) samostalan. vaga. stroj koji sam djeluje pod određenim uvjetima. carro kola) otvoreni autobus za 40 i više osoba autokataliza (grč. koji sam od sebe radi. Papinov lonac autoknips (grč. autos. morfe oblik) biol. kefale) samostalnost. nož. jedan od načina postojanja biljnog i životinjskog oblika. autos. mehanički. kratos) v. med. otapanje i fermentativno razgrađivanje mrtvih životinjskih tkiva pri čemu ne dolazi do truljenja autologija (grč. osobito u crkvenom smislu autokemoterapija (grč. auto automobilist (grč. vozilo se kreće pomoću motora kojeg pokreće benzin. mišljenju i pisanju) automat (grč.1. ocjenjivanje vlastitih spisa. neograničeni vladar ili gospodar autokratizam (grč. liječenje ubrizgavanjem bolesnikove krvi neposredno nakon vađenja iz vene autoklav (grč. sag. autos. nesvjesna radnja automatizirati (grč. haima krv. maomai tražiti.. clavis) fiz. autos. autos. autos. autos. makinalan. kratos vlast. nehotični i nesvjesni pokreti koji nastaju zbog neposrednog podražaja jednog živčanog centra automobil (grč. zatvorena posuda čiji se sadržaj zagrijava pod tlakom većim od atmosferskog. lat. za razliku od slikovitog. fr. kem. ozljeda samoga sebe autolitotom (grč. motorni čamac. knip-sen pucketati) fot. usp. glupan. nafta ili elektricitet. laesio povreda) samoosakaćenje. tako reći. samodrštvo. lyo razgrađujem) samorazgrađivanje. životinja (kod Descartesa) automatika znanstveno-tehnička disciplina koja se bavi teorijom i konstrukcijom sustava za reguliranje i upravljanje tehnološkim procesima automatizam (grč. naprava za sterilizaciju lijekova. odnos prema samom sebi. lithos kamen. biće koje nema duše. npr. ocjenjivanje samoga sebe. kratos neograničena vladavina. moć) samodržac. mobilis) šport. disciplina koja obuhvaća različite vrste automobilskih natjecanja automorfoza (grč. za čovjeka. postupaka autolezija (autos sam. lat. lišiti samoradnje automatograf (grč. samostalnost automahija (grč. sustav apsolutističke vladavine. temno režem) med. tj. samovladar. mobilis pokretan. automatski pokreti psih. autos. autos engl. samoozljeda. autos. automatski otpo-nac na fotografskom aparatu (omogućuje fotografu da snimi sam sebe) autokontrola kontrola nad samim sobom. kratos) neograničen u vladanju. sama sobom razbija kamen u mokraćnom mjehuru autoliza (grč. osa-kaćenje. autos. automatiser) pretvoriti u stroj. autos. koji se bavi automobilizmom kao športom automobilizam (grč. machomai proturječiti) proturječnost sa samim sobom (u govoru. lat. kirurških instrumenata i dr. kata-lyo odriješim) kem. pojava da neki proizvod koji se stvara pri nekoj reakciji ubrzava sam proces te reakcije autokefalan (grč. au-tokratizam autokrat (grč. žuditi) fiz. autos. "samonadzor" autokracija (grč. njem. vladanje samim sobom. djela. sam svoj autokefalnost (grč. tj. autos. tj. tal.. therapeia) med. maomai. nezavisan. automatos koji se kreće sam od sebe. autos. pren. samokret. vladanje sobom. autos. grafo) psih. pokrttljiv) vozilo koje se saautomobili st 144 autorizirati mo kreće. kritike) samokritika. automatos) samopo-kretan. mobilis) onaj koji vozi automobil. onaj koji liči na stvar. puška. kišobran. automatos) ono što se radi bez sudjelovanja volje.143 automobil autokar (grč. koji izrađuje automobile. gospodarenje razuma nad osjetilima autokratski (grč. samodržački auto kritika (grč. autos sam. autos. autos. autos. učiniti da netko radi kao automat. mor-fogeneza . koji radi bez sudjelovanja svoje volje i razuma. sprava koja. stvarni govor.

autorité) 1. autos. augere. začetnik) koji se zasniva na autoritetu. rotatio okretanje) samookretanje. naređenjima vodstva mora se bezuvjetno pokoravati. autos. koji živi po vlastitim zakonima autonomija (grč. autoptes) pril. autopsija) autor (lat. autopatheia) vlastiti osjećaj. mjerodavan. autos. ugled. autos. autoritativna država nedemokratsko državno uređenje kod kojeg se vlada po načelu vojne discipline. smatranje sebe samoga bogom . lat. vlastitim očima. v. npr. tvorac. auteur) pisac. otvaranje leša da bi se utvrdio uzrok smrti autopt (grč. fr. samogledanje. osobno iskustvo autoplastika (grč. fr. 2. serum) med. pristaša samozakono-davstva autopatija (grč. formula kojom su pitagorejci rješavali svaki spor koji bi se među njima pojavio zbog razlike u mišljenjima o nekom pitanju pozivajući se na autoritet učitelja autoseroteracija (grč. nadahnuti koga čim) samouvjeravanje. auctoritas ugled. autonomos) samoupravni. autoriziran prijevod prijevod nekog književnog ih znanstveng djela s dopuštenjem njegovog pisca autorotacija 145 autožir autorotacija (grč. nomos) pristaša samouprave. na osnovi viđenja svojim očima. autos lat. nyk-tos noć. lat. takve su npr. no-mos zakon) samozakonodavstvo. fil. auto. autoniktobatija auto stabilnost (grč. autonomia. slika. znanstvenika. čak i kad su pogrešna. autos sam. usp. autorisation) ovlaštenje. autos sam. 2. auctor tvorac. autoriser) ovlastiti. autos. antos. autos efa) "on. kod akrobatskog leta "kovit" autos efa (grč. improvizirano autoskopija (grč. sadržaji svijesti koji se pojavljuju putem autohipnoze autoteizam (grč. sugge-rere savjetovati. priznat stručnjak autorizacija (lat. zakon koji je na snazi. autos. odobriti. autoschediazo bez pripreme učinim) bez pripreme. somnus san. je to rekao".: hetero-nomija) autonomist (grč. samostalan. samostalnost. moralna. tvorac nekog književnog. plasso oblikujem) med. osobno promatranje. nadmoćnost (duhovna. npr. sug-gerere savjetovati) sugestivno utjecanje na samog sebe autosugestija (grč. prevođenje i umnožavanje njihovih djela). fr. autos tal. tj. stabilis čvrst. na brzu ruku. autosom-nambulizam autonoman (grč. zakonita vlast. strada cesta) suvremeno izrađena cesta za automobile autosugestija (grč. auctor tvorac. Pita-gora. autos. autorsko pravo isključivo pravo književnika. pascho iskusim. fr. stjecanje pogrešnog. koji hoće i može nametnuti svoju volju ili mišljenje. baino idem) med. autos. automatsko održavanje stabilnosti autostrada (grč. psih. autopsija autosomnambulizam (grč. opunomoćiti. auktor autoritativan (lat. nametnutog suda na osnovi vlastitih pogrešnih predodžaba. jer je održavanje reda važnije od suzbijanja pogrešnosti. odobrenje. skopeo gledam) v. pronalazača da mogu moralno i ekonomski iskorištavati svoje duhovne tvorevine (s obzirom na objavljivanje. bile države: Mus soli -nijeva fašistička Italija i Hitlerova nacistička Njemačka autoritet (lat. nyx. pravna). pronalazač. ambulare hodam) med. s autoritetom odozgo i s poslušnošću odozdo. na osnovi osobnog promatranja. sama od sebe nastala magnetična budnost za vrijeme spavanja. theos bog) obožavanje samoga sebe. autorotacija krila zrak. utjecaj. pregled. ovlaštivanje. gledanje (ili viđenje) svojim očima. pokoravanje svojim vlastitim zakonima (supr. samouprava. liječenje ubrizgavanjem seruma uzetog od samog bolesnika. portrait slika osobe) umj. slobodan. utjecanje na samoga sebe. kod upale plućne opne itd. priznata veličina (u nekoj struci). autos. viđenje) 1. fr. politička nezavisnost. nepomičan) fiz. auctor. lat. ugledan. znanstvenog ili umjetničkog djela.autoniktobatija (grč. lat. med. auctor. autos. umjetnika. okretanje krila oko vertikalne osi. autoshedijastički (grč. med. skulptura ili crtež vlastitog lika autopsija (grč. odobravanje autorizirati (lat. putem otvaranja i pregleda leša (usp. začetnik. opsis gledanje. operacijski zahvat kojim se nadoknađuje nedostatak kojeg dijela tijela ili tjelesne sup-stance živim tkivom s tijela samog bolesnika autoportret (grč. autoptes) očevidac autoptički (grč. therapeia lat.

onaj koji je daleko od čega. prvi otisak autotipija (grč. vrši se na taj način što se ruke i noge dignu uspravno pa se od vrha prstiju omotaju elastičnim vrpcama autotrofan (grč. zarade u nekom poslu avankor (fr. poniženje. typos otisak) au-totipijom dobiven otisak. vaccina) med. adventura) pustolovina. outsider) onaj koji je izvan čega. pokušaj. avaliste) trg. prednost avantažer (fr. trg. fr. smion. iznuđivanje novca. krenuti. garde straža) voj. heterotrofija autovakcina (grč. tal. novija fak-similna izdanja.) prije podne. prethodnica. avaler) potpisati mjenicu kao jamac avalist (fr. Ausonia) pjesnički naziv za Italiju (po priči. aventure. bujica. isplata unaprijed. osobito izići u stroju iz vojarne. prvi borbeni red neke vojske avangardija (tal. autotrofne biljke bot. avance) predujam. izbočenje. liječenje samoga sebe prirodnim sredstvima autotip (grč. autos. autos. paradno i si. ali nitko ne misli da će pobijediti. mlakonja Auzonija (lat. aventureux) pustolovan. adventura. smanjivanje dobitka. nadmoć. autogyre) zrak. bučno. prema Auzonu. arhit. avant-eorps) voj. odvažan. neograničenost. ljubav prema pustolovinama . autos lat. koji stavlja sve na kocku. potpis jamca na mjenici avalanš (fr.) najomiljeniji i najpoštovaniji bodhistava u maha-yana-budizmu. avant-garde. pren. njegov glavni dio je poseban vodoravni autsajder 146 Ave. usp. therapeia liječenje) med. lat. tome) pojava koja se često može vidjeti kod nekih životinja: osakaćivanje samoga sebe u slučaju opasnosti po život. pod heterotrofan autotrofija (grč. prvi korak. jamac na mjenici Avalokitešvara (sanskrt.autotelija (grč. avalanehe) snježna lavina: odron zemlje. izlaženje u susret avant midi čit. arhit. avan midi (fr. prevaga. istaknuti dio kuće. sva sila avalirati (fr. izvidnica. aval) trg. aventure slučaj) vrsta kremena (nađen slučajno pri proizvodnji stakla) avanturist (fr. mjenično jamstvo. zrakoplov namijenjen uspravnom penjanju i spuštanju. autos. auto-teles nezavisan) samostalnost. traus-fusio pretok) med. aventurier) pustolov. kod velikog gubitka krvi: potiskivanje krvi iz perifernih dijelova tijela (ruku. sramota. ausriicken) izići. npr. autos. trofe hrana) biol. autos. neupućen čovjek. nogu) u srce i mozak u slučaju kad u srce i mozak ne dolazi krvi koliko je potrebno. cjepivo pripremljeno od klica koje su uzete od samog bolesnika autožir (grč. typos otisak) jedan od najvažnijih pronalazaka u području grafike: prenošenje slika urezivanjem u cink ili drvo i njihovo umnožavanje autotomija (grč. osobito globljenje kršćanskih trgovaca u bivšoj Turskoj. supr. neuv-jetovanost autoterapija (grč. avanturistički roman vrsta romana u kojem je glavna tema opisivanje neobičnih doživljaja i podviga glavnog junaka avanturizam (lat. Maria vijak (elisa) koji se okreće djelovanjem vjetra autsajder (engl. gyros krug. drzak. onaj koji čeka unapređenje za časnika avantura (fr. ostavljen sreći ili slučaju. avania) uvreda. autos. poći (obično u skupinama). lovac na sreću avanturistički (fr. svojstvo svih klorofilnih (zelenih) biljaka i malog broja bakterija da se mogu prehranjivati i izgrađivati isključivo iz anorganskih spojeva sredine u kojoj žive. lat. aventure) sklonost avanturi. prethodnica. autos. avanie. autos. zaštitnik Tibeta. avanguardia prethodnica) u Italiji. ispust. ante meridiem avantaža (fr. istaknuti dio građevine avans (fr. izmar-širati u skupini. v. korist.: alomorfija. u športu: onaj koji se natječe. spašava ljude kroz patnje u reinkarnacijama avangarda (fr. avantegeur) onaj koji ima prednost. aval (fr. kad gušter žrtvuje svoj rep auto transfuzija (grč. sinu Odiseja i nimfe Kalipse) auzrikati (njem. predstraža. avant naprijed. potpisnik. u vrijeme Mussolini-jeve dikatature: fašistička organizacija mladeži od 14 do 18 godina (avangardisti) avanija (fr. trofe hrana) koji sam sebe hrani. prednost. fr. avantage) dobitak. smion trgovački pokušaj avanturin (fr. prevagu: voj. koji je po strani.

) prav.) do 1376. st. avion) laka kovina od koje se prave neki dijelovi zrakoplova aviostrada (lat. avviso. ići naprijed. med. aviation. crkvi avenija (fr. Ave. lik. avis ptica. a ne po pojedinačnoj procjeni svake stvari koja se prodaje avet (tur. prilaz.) zdravo! Ave. lat. željan. stara kršćanska molitva. put obrubljen drvećem i cvijećem averoizam med. gradu Avignonu. avenue) pristup. tal. emtio per aversionem) kupnja ih prodaja poprijeko. gramzljiv. aviarium) ptičnjak. i odriče besmrtnost duše. predujmljiva-ti avanzman (fr. no-sos bolest) mn. predujmiti. suma novca kojom se plaća poprijeko. vilis jeftin) trg. naprava za letenje teža od zraka. avizni brod poštanski brod za brzo prenošenje važnih vijesti .) prav. beriberi. skorbut. pohlepan. mongolski nomadi koji su u 6. osvježiti boje aviza 148 azoogenija aviza (tal. večernje zvonjenje u Kat. grč. ali tako da ovaj to ne primijeti averziona trgovina (lat. avis ptica. drvored. utvara. averzionalni kvantum averzionalni kvantum (lat. isplata unaprijed. (papa Grgur IX. Marijo!") riječi kojima je anđeo pozdravio Djevicu Mariju nagovještava avenija 147 avivirati jući joj da će roditi Isusa. Maria "zdravo. zrakoplovstvo. logos znanost) vještina hvatanja ptica avidan (lat. zračna flota avijarij (lat. tj. visus gledanje. avi-zacio de perjurio vitando (lat. promaknuće. fr. bilo u životinju ave (lat. logia znanost) grana biologije koja proučava uvjete pod kojima se živo biće može održati na životu u velikim visinama ih na drugim nebeskim tijelima aviofon (fr. figura koja se sastoji u tome da govornik polako odvrati onoga kome govori od glavne teme. vrsta majmuna aviceptologija (lat. aviateur) zrakoplovac. obiteljsko imanje avivirati (fr. grč. pobiti vrijednost (robi) pojeftiniti. avion. ret. lat. njegovo naučavanje naginje materijalizmu i panteizmu. uzgoj životinja avilirati (fr. telefon od gumenih cijevi u ratnom zrakoplovu aviomehaničar zrakoplovni mehaničar avion (fr. afet) strašilo. napredovanje. avis ptica) plovidba zrakom. unaprijediti.) u kojem su pape stolovale u fr. pogled) trg. aviver) oživiti. biti unaprijeđen. napredovanje u službi. sprijeda. amine od am (monia) + -ine. avis ptica. ad za. proždrljiv avijacija (fr. grč. grč. vita život. engleska bolest i dr.avanzirati (fr. avion. quantum količina. u crkvenoj se povijesti to razdoblje naziva i "babilonskim" (prema robovanju starih Izraelaca u Babilonu) aviobiologija (lat. aversio) odvratnost. tal. aversus licem okrenut od. lice (kovanog novca). utjelovljenje božanstva u hinduskoj mitologiji bilo u čovjeka. avis ptica) zrakoplov. avis ptica. aeroplan avional (fr. napredak. Obri avatar mit. krletka avijatičar (lat. izvještaj o poslanoj robi ili novcu. zbog Čega ga je osudila Rimska kurija avers (lat. bios život. Maria (lat. pilot avikultura (lat.bez. awerso) num. cultura uzgoj) gajenje ptica. bolesti koje nastaju zbog nedostatka vitamina u hrani. st. sablast.. djedovsko. aviaticus. strada cesta) zračna linija kojom stalno prometuju zrakoplovi avisatio de perjurio vitando čit. pravac koji je osnovao arapski mislilac Averoes Ibn-Rošd u 12. unaprjeđivati. v. a. capio hvatam. (papa Klement V. lat. avitum bonum (lat. lat. kavez za ptice. glava. sučeva opomena kojom se nekome savjetuje da se kloni polaganja lažne prisege avitaminoze (grč. avancement) unapređenje. adversus okrenut prema. summa svota) trg. staza. dati (ili: uzeti) predujam. lat.. mržnja. avilir. izazvali seobu Huna. pojeftinjavati avinjonsko sužanjstvo razdoblje od 1305. plaćanje unaprijed Avari mn. žudan. avancer) napredovati. odoka averzionalna suma (lat. letač. fone glas) zrak. avidus) lakom. Alana i Slavena. suprotno: revers averzija (lat. oživljavati. pelagra. iznos) trg. fil. gnušanje. kamo su bili dovedeni da bi bili pod utjecajem politike francuskih kraljeva.

izvidnički brod. azab. nedodirljiv. avocentur akta (lat. a-. sloboda. npr. metron) sprava pomoću koje se utvrđuje koliko neka zemlja oranica sadrži u sebi amonijaka . aviza avoar (fr. a sjedište im je Asgard).syle) sigurno sklonište. a-zoon. suparnici su im bili vani. avocatio) opozivanje. tal. Lavoi-sierov naziv za nitrogen koji nije u stanju održavati život) kem. koje su pobjedili azigija (grč. antički govornički stil. Asia. i za izolaciju azeotropija grč. vrsta nesagorljivog minerala. mag-nezijev silikat vlaknastog sastava. tražiti da se nešto pošalje. neudanost. umnožavanje azotnih spojeva u krvi azotometar (grč. imao je dvije karakteristike: 1. avoir. javiti. tzv. prav. aktiva avocentur acta čit. dynamis snaga. samatha ići k. avisare. a-. nezauze-tost azijanizam ret.. a-. inače služi. od njegovih vlakana izrađuju se tkanine za odijela vatrogasaca. slojevi bez organskih ostataka azoodinamika (grč. opozvati. kićenost. pribježište. spermatozoida) u izbačenom sjemenu. obavještavati. u francuskim trg. znak N. neka se traže spisi. slabljenje azoogenija (grč. a-. pojava da smjese nekih tekućina u određenom om i em vriju pri stalnoj temperaturi i daju pare istog sastava kao i tekućina Azerbajdžan država u istočnom dijelu Zakavkazja. spisi avokacija (lat. a-zoon. nedostatak snage za život. "stil isjeckanih rečenica" s jakim ritmičkim naglašavanjem. stvoren u maloazijskoj Joniji.) prav. zoo živim. haima krv) med. azap) muka. gignomai na-stajem. tal. patnja. avocere) odazvati. azotos. skandinavski bogovi ne-besnici. zyme kvasac. sila) med. divljak. utočište. odazivanje. javljati avizo (tal. kao loš vodič topline. sperma sjeme) med. obavijestiti. Asianus) stanovnik Azije. izvještavati. azotos. kutna udaljenost nekog nebeskog tijela ili predmeta na Zemlji od sjeverne ili južne točke podnevnika azobenzen narančasta kristalna tvar. ali najčešće ima pejorativno značenje. rađam se) znanost o stvaranju anorganskog ili organskoga iz anorganskog azoospermija 149 ažurirati azoospermija (grč. blagdan beskvasnog kruha azimut (ar.avizirati (lat. zoon živo biće. potpuni nedostatak muških sjemenih stanica (spermija. prav. zastora u kazalištima i dr. avulsio) med. neobuzdan čovjek azil (grč. avizna lađa. a. habere imati) kao imenica. važan meduproizvod u proizvodnji azo-boja azojski period (grč. kiselo tijesto) židovski pashalni beskvasni kruh. na utočište u nekoj stranoj državi azima (grč. fr. knjigama: potraživanje. dušik. patetičnost Azijat (lat. avocatorium) naredba kojom se pozivaju podanici neke države da napuste službu strane države avulzija (lat. dom za smještaj i izdržavanje sirotinje. avvisare. vađenje zuba. v. ići prema) astr. jedan od glavnih uzroka nesposobnosti oplođivanja Azori skupina otoka zapadno od Portugala (u Atlantskom oceanu) azot (grč. zahtjev da se spisi vrate od nižeg suda višem avokatorij (lat. azotos. predstavljaju prirodne sile (na Čelu im je vrhovno božanstvo Odin. nedodirljivo mjesto na kojem progonjeni nalaze utočište. a-zoon.008. zygon jaram) neoženje-nost. najstarije razdoblje Zemljine kore. komad zemljišta koji rijeka otrgne i odnese na drugu obalu azab (tur. akti avocirati (lat. periodos) geol. rednog broja 7. opozivati. Božja kazna azbest (grč. mit. element atomske težine 14. bombastičnost. a-sbestos neugasiv) min. lat. jedan od glavnih sastojaka zraka (4/5) azotemija (grč. odazivati. a-sylos neopljačkan. i 2. pravo azila u međunarodnom pravu: pravo političkih ili vojnih bjegunaca i si. ime dviju pokrajina u sjeverozapadnom Iranu azi mn. aviser) izvijestiti. avere. avviso) brodica (ili: čamac) za izvještavanje. mn.

neman u obliku krilatog guštera. doplata. izrađivati šupljikavi vez B B. podloga) glaz. grč. onaj koji završava povjereni mu posao na vrijeme ažurirati (fr. background pozadina. izopačenost. dizenterije. draga djevojka babyboom čit. a jour) točan i brz u poslu. društvu je cilj održavanje te jednakosti baby čit. ali je to spriječio Bog učinivši da graditelji počnu govoriti različitim jezicima.) otac. azotos. nagao porast nataliteta (primjerice u godinama poslije Drugog svjetskog rata) baby-sitter čit.) nered. vožnji javnim prijevozom i dr. agioteur) osoba koja se profesionalno bavi špekulacijom vri-jednosnica ažiotirati (fr. lazvardi) vrsta plave boje azurit (fr. plav mineral. dionicama i si. Kaldeja. bez-božnost. ajour) praviti otvore. ajustage) određivanje (ih: prilagođavanje) propisane težine novca. metež. ajour) otvor (na ručnom radu) ažuran (fr. ažioter (fr. dodiru nekog predmeta.) malo dijete. st. lapis lazuli) plavetnilo. osobina onih koji su u stalnom strahu da će se zaraziti klicama bolesti (pri rukovanju. pren. bakterije koje imaju oblik štapića. štapić) med. vrijednosnicama. kratica za predikat (dok A označava subjekt) Ba kem. pretjeran strah od zaraznih klica (bacila). azur. glasovit po svojim pješčanim plažama i izvanredno lijepom plavetnilu morske vode (značajni gradovi. Ali-baba). bacillus prutić. bekgraund (engl. trpjeli u Babilonu kamo ih je odveo kralj Nebukadnezar baborak (češ. nebesko plavetnilo azuri mn. zbrka. punac. kratica basso B kem. i 6. namještanje.) po talmudu anđeo smrti. pren. karbonat bakra Ažurna obala (fr. tj. pomicanje. izazivači tifusa. prisustnost velike količine dušika u mokraći Azrail (hebr. očinstvo. ozvučenje događaja na pozornici (npr. Cote dAzur) istočni dio francuske obale na Sredozemnom moru (graniči s Italijom). beibisiter (engl. knez babuvizam socijalno-politička doktrina koju je utemeljio fr. razlika između nominalne i tečajne vrijednosti. piše se iza imena (npr.) background čit. nered.) dadilja. prilagođavanje mjere. beibi (engl. ažiotaža (fr. n. razvrat Babilon stari grad u Aziji. kaos. može imati i više glava ažio (fr. azzurro. zabuna. npr. čuvarica djece bacili {lat. agiotage) špekulacija. grč. višak. trgovanje novcem. tast. račun o dobitku odnosno gubitku pri promjeni neke vrste novca. veća vrijednost neke vrste novca. kratica za barij baba (tur. vrenja maslaČne kiseline i dr. beba. akcije ažio-konto (fr. beibibum (engl. trebao je doprijeti do neba. zvučna kulisa. Zim-mer soba) kupaonica . u radio-dramama) badecimer (njem. očuh. popularan naziv za talijansku državnu sportsku reprezentaciju (zbog modre boje njihovih majica) azurin (ar. baden kupati.azoturija (grč. neke dionice.) velik broj porođaja. bacillum štapić. tetanusa. ženina obitelj babel (hebr. nastavak -ites) min. babilonsko sužanj-stvo sedamdeset godina ropstva koje su stari Izraelci u 7.) indijska titula. Marseille) aždaja (tur. St. b drugo slovo hrvatske latinice B glaz. Nica. dojenČe. vrijednosni-ca i si. ansambl duhača i udaraljki koji prati svirku solista (u džezu). agioter) špekulirati vrijednosnicama. od nominalne vrijednosti. agio) trg. pr. gospodar. e. anđeo koji prihvaća i prati duše umrlih azur (fr. aždaha) zmaj. očevina. zbrka. dotjerivanje azur (fr. bacilofobija (lat. pers. češka brza mazurka babu (ind. lazh-ward. toranj građen u Babilonu. babilonski toranj prema Bibliji. baviti se ažiotažom ažistaža (fr. agio-conto) trg.) omiljeni češki narodni ples. urein mokriti) med. plava boja neba. Tropez. azur. kratica za element bor B log. Cannes. tal. fobos strah) med. utopist Babeuf (1760—1797): svaki čovjek ima jednako pravo zadovoljiti svoje potrebe i uživati sva dobra prirode. djetešce. vrijed-nosnica i si. Babilonija stara država u Aziji (simbol bogatstva i okrutnosti). novorođenče.

mulja bagra (rus. kukac. harlekin. čistiti riječno korito od pijeska. bajaccio) lakrdijaš. v. trop od grožđa. šaljivac.badem (sanskr. sem.) vrsta tenisa malom lopticom s krilcima. njegovateljica male djece bajlbrif (niz. upotrebljava se i u medicini. dadilja. bethel) mn. niska cijena. tamnica. hramovima (ind. drvo i plod iz porodice ruža. pjestovati bajok 152 bakter bajok (tal. bachur) židovski student koji se bavi proučavanjem Talmuda. bei Wache pod stražom) zatvor. omalovažavati. kanala i si. klaun u napuljskoj narodnoj komediji. uvjerenje graditelja broda ili mjerodavnih vlasti da je brod propisno izrađen. Bylbrief) pisani ugovor o gradnji broda. Dnjestru i Bugu bajdara (rus. bajbokana bajbot (njem. za Čišćenje riječnog korita i kopanje prokopa. njegovati dijete. bagata) v. bagger) jaružati. lakrdija.) bot. javne plesačice i pjevačice u Indiji. insekt bagana (tur.) kornjačin oklop. čamac za spašavanje bajdaki (rus. bigar bahija (šp.19). vrsta malih rubaca bajbok (njem. kit što ga upotrebljavaju kipari. kvrgasta izraslina na konjskim zglobovima. lađe s neobično velikim krmama na Dnjepru. uzimati koga ih što previše olako bagaža (fr. balia) dadiljati. poznavatelj židovskih zakona Bahutu (Hutu) narod iz skupine Bantu (žive u Ruandi. bahio) zaljev. vrsta morske ribe. tal. vrsta finog duhana iz brazilske pokrajine Bahija bahs (tur. nebesko kamenje. slične bagdadskim šalovima. otpaci koji ostanu pri proizvodnji šećera. bagatella) sitnica. pajac bajadere (port. bahys) govor. bagatelle. četka badminton čit. a može se igrati na svakom terenu. baft 151 bajliti za igru nije potrebno posebno igralište. bagage) prtljaga. tonzile badinaža (fr. ali prazan razgovor badižon (fr. samohodna sprava za vađenje pijeska s riječnog dna. baiocco) nekadašnji papinski bakreni novac (pet talijanskih čentezima) . tričarija. bagasse) trop šećerne trske. posuda vruće vode u koju se stavljaju posude s jelom da bi se održala toplina baitilije (grč. badigeon) vrsta fine obojene žbuke. baft) trg. radi isušivanja zemljišta bagerovati (niz. baganac bagasa (fr. badinage) šala. sastavljena od boje. baithylia. plamenjača. polemika. buhara. malenkost. po čemu je i nazvana bager (niz. med. meteori koje su stari posvećivali bogovima ili ih samo obožavah (nazvano po kamenu na kojem je Jakov spavao i sanjao anđela — Post 28. Boot Čamac) pomoćni čamac. baidaki) mn. ponekad su i javne žene. presvučen kožama bajla (tal. Tanzaniji) bain-marie čit. rasprava. ben-mari (fr. maslina i dr. grimiz. bagana janje) janjeća kožica s krznom. bailadeira) mn. obično bijelih katunskih tkanina baga (tur. od davnina je poznat u Indiji i Francuskoj baft (perz. peronospora. vrsta istočnoin-dijskih. kratko i lagano glazbeno djelo bagatelizirati (fr. mandule. šljiva. Burundiju. žulj na nozi. diskusija bahur (hebr. priznanica o novcu primljenom za gradnju broda bajliti (tal. dewadasis = sluškinje bogova) koje se odmalena posvećuju službi bogovima i u svakom hramu ih ima 8 do 12. bedminton (engl. otmjen. pagat bagatela (fr. bagat (tal. bagrjanvj) crvena boja dobivena od borove kore. potcjenjivati. vapna i bizmutova klorida. bagger) jaružalo. bagatelle) ne mariti za nekoga ili nešto. šaljiv. Ugandi. bei kod.) kuh. plesačice na službi u ind. balia) dojilja. ološ. betilije bajaco (tal. baidara) mali sibirski čamac od riblje kosti ili lakog drveta. jezgra je jestiva. vaditi pijesak iz rijeke. svjetina bagdalin vrsta šarene pamučne tkanine.

fr. pren. jagoda baka (njem. boja bakalar (tal. bejram) dva velika muslimanska blagdana u godini. lat. kolac premazan smolom. slična štapiću. jednostanična živa bića. divlja. treska. mlada djevojka. bakteria. bakteriocidi bakteriofagi (grč. grč. baclage) pom. ca-edere) biol. bakteria. fagos) mn.. bog vina. bacca laureus lovorova bobica) na njem. pijanke. baccara) francuska kartaška hazardna igra bakbord (engl. bakteria) bot. backen peći. vino-pija. raskalašena. najmanja. biol. Bacco Bahus. bei pri. bobičast. u sr. veoma sitna. najčešće vojničke obuće bakant (grč. fiaccola) luč. Wagen kola) prikolica (osobito uz motocikl) baka (lat. lola baklaža (fr. sveučilištima: najniži akademski stupanj. backboard) pom. kod. bobica. Backfisch pržena riba). zulufi bakfiš (njem. osobina nekih živih bića. bak-Ijada svečanost s bakljama bakpulfer (njem. kod starih Rimljana: orgijske i mistične svečanosti u čast boga Bakha. baccala) zool. G. bacchans) mn. vrsta ribe koštunjače iz porodice tovara. Čuvar (nekada: noćni čuvar po selima) bakteriemija 153 baladine bakteriemija (grč. tvari i sokova u tijelu da uništavaju zarazne klice. bakteria. više-dnevne svetkovine i orgije starih Rimljana u čast Bakha. živi u iz sjevernim morima. Bake) znak (obično komad drveta. osobito njegovom pe-simističkom shvaćanju "svijeta i života" bajta (tal. bokkancs) vrsta teške. jagodičast bakenbart (njem. žive kao nametnici i izazivaju razgradnju i često teške bolesti. zublja. boga vina.-med. Bakchos) mit. Bacchanalia) mn. ispit zrelosti bakana (tal. caede-re ubiti) biol. Backe obraz. lijeva strana broda (kad je čovjek okrenut licem pramcu) bakciferan (lat. bacciformis) u obliku bobice. tal. klicožderi. koliba bajuneta (fr. fenjer ili bačva) koji pliva na vodi i označava lađi put po opasnim mjestima. bacchans) Bakhov svećenik kod starih Rimljana bakanti (grč. Bacchus. Kurban-bajram (Blagdan žrtve) zove se zbog toga što se tada kolju ovnovi koje dijele sirotinji. bakteria palica. šiparica bakhej (grč. golim okom nevidljiva. vino. lat. sin Zeusa i Semele (Grci su ga zvali i Dioniz). pjesnika G. Facket. baita)'potleušica. pristojba koju plaćaju brodovi za pristajanje u luku bakler (fr. pren. baccana) obična krčma bakanalije (lat. Bakcheios) metrička stopa od jednog kratkog i dvaju dugih slogova (bakhejski stih upotrebljavanje osobito u himnama bogu Bakhu) Bakho (lat. hai-ma krv) med. pijanac. lat. burno veselje bakanalije (lat. bacca) bot. magisteriju i doktoratu. lysis rastapanje) kem. Wächter) stražar. Bakchos. vijeku: putujući daći (vaganti) bakara (fr. Bakchos. ispit koji prethodi licencijatu.) bajvagn (njem. lat. uništavači zaraznih klica. pren. bučno veselje bakandža (mađ. Pulver prah) prašak za dizanje tijesta (umjesto kvasca) bakter (njem. pr. Bacchanalia) mn. Bart brada) brada samo na licu (podbradak je izbrijan). baccalaureus. baccalaureatum) polagati (ili: položiti) bakalaureus bakalaureus (lat. razvratna pijanka. prvi se slavi odmah nakon posnoga mjeseca ramazana. Byrona (1788—1824). terevenke. g. kod Rimljana: sudionici u Bak-husovim svečanostima. klicomori. rastapanje bakterija imunim serumom . bakteriocidnost bakteriocidnost (grč.Bajram (perz. baccalaureatum) dostojanstvo bakalareusa bakalaureirati (lat. tovar bakalaureat (lat. bakteria. prodiranje bakterija kroz krvne i limfne žile u krvotok bakterije (grč. usp. bakancs. a slavi se 70 dana nakon prvog Bajrama bajronizam shvaćanje života i umjetnosti koje odgovara shvaćanju velikog engl. mikroskopski nevidljiva bića koja žive u tijelu i uništavaju zarazne klice bakterioliza (grč. pripadaju biljnom carstvu. pren. a ima ih pokretljivih i nepokretljivih bakteriocidi (grč. drugi. dug nož s oštricom na obje strane koji se stavlja na pušku (ime po gradu Bayonne gdje je napravljen 1640. bacleur) zatvarač luke baklja (njem. baionnette) voj. i engl. zalisci.

tambura trokutasta oblika s tri žice balanca (tal. kolebanje. metriaballo) mjerenje pomoću štapa. bilancia) vaga. služenje Balu provodilo se katkada prinošenjem ljudskih žrtava bal paré (fr. bahata) 2. iz doba krede bakulometrija (lat. motke bakulus (lat. galerija balazor trg. ballare) mn. balanos. usp. fagos) zool. bal. baculatio) batinanje. opći naziv za biljne bolesti koje uzrokuju bakterije bakteriurija (grč. mucati.) ples pod maskama. bakteria. lat. palica. tvar vrlo slična kaučuku i gutaperki. backwoodsmen) mn. balanos. Koch) bakterioterapija (grč. sličan gitari. balbutire) med. lat. logos) znanstvenik koji proučava osobine i život bakterija bakteriologija (grč. bakteria. bakvuds bal (fr. perz. lat. napadaju korijenje drveća balanoidan (grč. Šator. backwoods) mn. kem. bal en masque čit. ballatoio) trijem. prvobitno: pjesma koja se uz plesanje pjevala (balar = plesati). štapom bakulit (grč. podstrešje. Balander) plitka teglenica s jednom katarkom (u Nizozemskoj) balanitis (grč. bakteria. zamuckivanje. prut. logia) znanost koja se bavi proučavanjem osobina i života bakterija (osnivači: L. glaz. baladin) šaljivac. balanos. ballata pjesma za ples) poet. Pasteur i R. bal u svečanom ruhu. kasnije se razvila u pjesmu lirsko-epskog sadržaja koja. uron mokraća) med. bakteria. balle) smotak. prašume. balkon oko zgrade. batina bakvuds (engl. tal. bilanx) ravnoteža. svaki nepotreban i suvišan teret.) fosilni glavonožac s ravnom ljušturom. potplate i u zu-barstvu (dobiva se od osušenog mliječnog soka drva mimusops balata) balata (tal. pjesma uz ples balatura (tal. kažnjavanje batinom.) svečani.) 1. priča o nekom događaju i istodobno pobuđuje lirsko raspoloženje. balio. strojne remene. stvar za odbacivanje balata (lat.) paraziti tropskih i subtropskih krajeva. glumac. onaj koji se hrani žirom. eidos) koji ima oblik žira. baculum štap. bal an mask (fr. nejasno izgovarati. lysis) mn. usp. sastojci imunog seruma koji imaju moć da rastapanjem ubijaju bakterije bakteriolog (grč. ballare plesati) zabava s plesom. na. ah elastičnija od njih. divlji i neobrađeni krajevi na zapadu Sjedinjenih Američkih Država bakvudsmeni (engl. bal pare (fr. bijelci naseljeni po divljim i neobrađenim krajevima Sjedinjenih Američkih Država. upotrebljava se za električne izolatore. dem.) ples u polju Bal (hebr. osobito cirkuski balalajka (rus. od bakteria batina) mn. blenna sluz. žirolik balanopostitis (grč. rheo curim) zagnojavanje glavića balanofag (grč. balahane) daščara. sjajni ples bala (fr. vrsta hijerodula koje se posjetiteljima hramova nude za novac.. pjesnička pripovijetka baladen (fr. neodlučnost. balanos. ruski narodni instrument. zaplitati jezikom . bakteria. baja-dere balagan 154 baletan balagan (rus. baletni plesač baladine (grč. dvojba.) otmjeni ples. prisutnost bakterija u mokraći. bal champêtre čit. svežanj balada (fr. bal šanpetr (fr. posthion kapica) med. ples pod obrazinama. bakterion štapić. upala glavića i unutrašnje pokožice muškog spolnog organa balanoblenoreja (grč.) glaz. gorštaci. ballade. zamuckivati. služeći se i dijaloškim oblikom. tal. thera-peia) liječenje pomoću bakterija bakterioze (grč. balance. grč. žirojed balanofori (grč. upala glavića i kapice balans (fr. Filistejaca i drugih semitskih naroda bog — pokrovitelj plodonosnih sila prirode. mucanje. vrsta istočnoindijske pamučne tkanine balbucijes (lat. balanos žir) med. mokrenje zaraznim klicama bakulacija (lat. kod Fe-ničana.bakteriolizini (grč. zaplitanje jezikom balbutirati (lat. tezulja balander (niz. pren. Baal gospodin) mit. bailo. lakrdijaš. balbuties) med. veža. krabuljni ples. tepati. baculus) štap. sluškinje u azijskim hramovima. baraka.

ponašati se kao balija ponašati se prostački. podvala. logia) proučavanje kupališta. grč. (čit. Balhornu. austrijska vanjska politika balneografija (lat. okruglo tijelo. drhtanje.baldahin (tal. kasnije: svojeglav čovjek. dečko koji. borba nedopuštenim ^^^redstvima. balneum.) nekad: prostak. političara Arthura Bal-foura (1848—1930) iz 1917. pa napraviti gorim nego što je bilo (po tiskaru J. kuglasta boca za tekućine. Baldacco. gramma slovo) u sudskoj medicini: snimka napravljena pomoću balistoskopa. stražnji dio velikog broda ball-boy čit. glasačka kuglica balotada (fr. balneum arene (lat. balon d'ese (fr. pisaljka balon (fr. kod tenisa. bal-boj (engl. a kasnije ministarstvo vanjskih poslova. grč. med. balio bacam. ballon captif čit. obijesno. balle. neradnik. rasipnik. balneum kupalište. toplice balneum arenae čit. napusti svoje ležište i krene kroz cijev pa sve do pogotka u cilj balistogram (grč. baline) vuneni materici 73 nakiranie. grč. grafo) opisivanje kupališta balneologija (lat.) vječno pero. lijenčina. na temelju te deklaracije stvorena je 1948. pren. novinski članak koji se objavljuje da bi se opipalo raspoloženje i mišljenje javnosti. protuha. politička uboiball-boy 156 balzani do pozornice. "nebo" koje stoji pred oltarom i nosi se na procesijama (naziv po materijalu koBalfourova deklaracija 155 balkon Balfourova (Balfurova) deklaracija izjava engl. topličko liječenje balneum (lat. grčenje. balneum lako-nikum (lat. ballhornisieren) htjeti nešto popraviti. trzanje. the-rapeia) primjenjivanje mineralnih izvora u liječenju bolesnika.) mala zračna kugla za ispitivanje smjera vjetra. pren.) šport.) kupanje u pijesku balneum cineris (lat. balio bacam. osobito zračni balon napunjen plinom lakšim od zraka (aerostati. pod tlakom barutnih plinova. grč. balneum.) fašistička omladinska organizacija za dječake od 8 do 14 godina. baldacchino) pokrivač od skupocjenog materijala nad prijestoljem ili krevetom.) kupanje u pari balnot čit. bez obzira radi li se o muslimanima ili o pripadnicima drugih vjera. ballon d'essai čit. skopeo gledam) u sudskoj medicini: naprava pomoću koje se utvrđuje iz kojeg je vatrenog oružja ispaljen metak (u slučajevima gdje je u pitanju više oružja istog modela i istog kalibra) balizam (grč.. nasrtljivac. balon kaptif (fr. izraz koji označava način i sustav koji vlada u javnom životu balkanskih država i naroda. grč.) kupanje u toplom pepelu balneum laconicum čit. histerična želja za plesanjem kod pojedinaca ili masa (u revolucionarnim vremenima). revolera) i ispaljenog zrna balistoskop (grč. ballvzo. služi kao identifikacija između oružja (puške. ballon) šuplje. okrugla. balhausplac} bečki trg na kojem se nekad nalazilo sjedište austrijskog državnog kancelara. u Genovi prvi poveo odlučnu borbu talijanskog naroda protiv Austrijanaca balina (fr. 1581—1599) balija (tur. u kojoj su sintetizirani zahtjevi za stvaranje nacionalnog zavičaja Zidova u Palestini. g. pom. ballotade) skok konja ispruženim nogama . ballismos "plesanje") bolesna. baino (fr. kupi lopte i donosi igračima Ballhausplatz njem. balneum. beznačelnost.) znojna kupelj balneum vaporis (lat. nazvana po dječaku Balili koji je 1746.) vrsta burgundskog vina balograf (tal. tech-nike) vještina podizanja i cjelovitog uređenja kupališta (toplica) balneoterapija (lat. neo-tesanac itd.) vezani balon kojim se može popeti samo do određene visine i spustiti na mjesto polaska balota (fr. znanost o mineralnim izvorima koji služe za liječenje balneotehnika (lat. izraelska država balhornizirati (njem. vanjem gibanja zrna od trenutka kad ono. bacakanje balkanistika v. balneum) kupalište. balkanologija balkanizam 1. ballotte) kuglica za glasovanje. samovoljno Balila (tal.

utroba se ispere karbolnom kiselinom. stubišta.) farm. priručje. . letonski. balaustion. bandagiste) proizvođač. balus-trade) arhit. vojna glazba bandaža (fr. Litavce i negdašnje "Stare Pruse" baltički jezici skupina indoeuropskih jezika (litavski. banalna fraza otrcana. istarski narodni ples u obliku kola (pleše se uz pratnju sopele ili gajdi. balsamica) mn. raste u Indiji banak (tal. odred. bot. previjati. bend (engl. balzam za umi-njavanje. a katkada i uz pjevanje plesača) balustrada (grč.) djetešce. engl. 'lijepi čovjek". malo dijete. balzam za jačanje srca balsamum ophthalmicum Čit.) farm. biljna vrsta u kojoj je posebno poznat tzv. bambočate (tal. naslon. od-morište na stubištu. osobito. šaljive ili vulgarne slike nizozemskih slikara koje prikazuju seoske krčme. Često visoka do 20 m i 60— 70 cm debela. veza. a tjelesna šupljina napuni svježim drvenim ugljenom) Bambi ime laneta u djelima austrijskog pisca Felixa Saltena i u crtanim filmovima Walta Disneya bambino (tal. seljačke zabave i si. previti. Bank) najdonji dio visoke peći za taljenje željeza gdje se skuplja rastaljeno željezo. "lijepi Čovjek". mambu. balon (obično u značenju: lopta). umjetnosti) bambocciate Čit. bambu. kila. balzamum kordijale (lat. postaviti balustradu balzam (grč. balsaminaceae) mn. lutka. zavoj. balzamski lijekovi balzaminka (lat. bruh. banale) običan. osobito zavoja. jaka i većinom ugodna mirisa. prirodna smjesa biljnih smola s eteričnim ulji-ma. balzamska sredstva. dosta su bliski slavenskim jezicima baltoslavenski onaj koji je zajednički Baltima i Slavenima baltoslavistika znanost koja proučava veze i odnose između nekadašnjih Balta i Slavena barun dijal.) manji instrumentalni sastav banda (tal. metnuti okov na kotač bandažist (fr. prodavač kirurškog pribora.balotaža (fr. prikazivanje Krista kao djeteta (u tal. malajsko ime poznate istočnoazijske zeljaste biljke čiji je plod po obliku sličan krastavcu. balzamum oftalmikum (lat. čelični okov na kotaču. bambus (malaj. previjanje.) farm. utega i si. družina (lopovska). Asiraca i Perzijanaca: učiniti da tijela umrlih budu sačuvana od truljenja (danas se ubrizgava u arterije sublimatova otopina i dr. sva-kidašnjost banana (Šp. također: umjetna smjesa za ublažavanje bolova i liječenje rana balzamici 157 bandijera balzamici (lat. svakodnevan. bamboo) vrsta trske. glumaca. balzam za oči Balti zajedničko ime za Estonce. njem. klupa.) mn. svakidašnjim banalnost (fr. banda) četa. zaviti. tezga. balustrirati (fr..) bot. balsamon biljka roda Balsamodendron i njezina mirisna smola) namazati mirisnim mastima i uljima. balustrer) ograditi stu-pićima. Leton-ce. banaliser) načiniti otrcanim. Impaticus balsamina) bot.. sajmove. po običaju starih Egipćana. farm.. banco. platforma banalan (fr. "lijepi dečko" balzaminke (lat. spojnica bandažirati (fr. otrcan. "lijepi dečko" (nazvana po tome što su se neke od njih nekada upotrebljavale kao lijek za rane) balzamirati (grč. ballottage) drugi krug glasovanja (biranje između dvojice koji su dobili najviše glasova u prethodnom glasovanju) balsamum anodvnum čit. gomila. staviti utege (u mačevanju u boksu). nabiti banak zasjesti u nečijoj kući i ne odlaziti do kasne noći. fr. bannarium) pravo prisile (različito od jus cogens) band Čit. šport. bandager) med. ograda kojom su ograđeni balkoni. bandage) med. zavijanje. a po okusu dinji banarij (lat. ublažavanje bolova balsamum cordiale čit. banalite) otrcanost. putujuće društvo svirača. uteg (kod mačeva-laca i boksača). dijal. balzamum anodinum (lat. suviše ponavljana rečenica banalizirati (fr. staroprus-ki). opći. balsamon) kem. jednogodišnja ukrasna biljka ne-tik. a dijelom i aromatičnim kiselinama.

odnosno njihovi predstavnici. bancarotta. tj. el bandola) glaz.) jak udarac. bandola. banque.) sedam zastava — podrugljiv naziv za političke prevrtljivce koji su spremni stati pod bilo čiju zastavu. pren. banquet. usp. papirna novčanica banko-konto (tal. bandiera) zastava. gozba. laza-roni bankiza (fr. posreduje u kreditnim poslovima. banchieri) mn. tablica s cijenom neke robe bandijera dijal. banditisme) razbojni-štvo. prilagobandist 158 bankrot davati se svim političkim promjenama bandist (tal. banderilla) koplje sa zastavicom koje se upotrebljava u borbi s bikovima banderiljero (šp. strani novac itd.bandera (tal. telefonski stup) banderilja (šp. nazvana po pronalazaču H. neva-ljalac. mandora. bank bankar (fr. banco. gitari sličan instrumenat sa 4 do 10 metalnih žica. progon. banjo) glaz. bandizar) izgon. pruga u boji. turistička kućica od lake građe bank (tal. bungalow) prizemni ljetnikovac od jednostavne grade u tropskim krajevima. sete bandijere (tal. daje zajmove uz kamatu. kreditnim i efektivnim poslovima. šp. bendžo bang (engl. banderillero) borac s bikovima naoružan banderiljom banderota (fr. fr. osobito prasak koji nastaje zbog probijanja zvučnog zida bangalo (engl. obustava plaćanja. stijeg. konjička zastavica. omotač na cigaretnom papiru i na kutiji s cigaretama. povez na poštanskim pošiljkama. samo s više žica (8—24) bandžo (engl. banco. v. knjiga u koju trgovac bilježi svoje poslove s bankom radi obračunavanja bankokracija (tal. stup o koji se vješa zastava. bježanje iz škole. kratos snaga) pristaša vladavine i utjecaja novčara na javni život. le-denjačka gomila (na moru). pristaša banko-kracije bankokrat (tal. nesposobnost plaćanja i odgovaranja svojim novčanim obvezama. tal. propast . ustanova koja radi s novcem. lat. v.) glaz ukrajinski instrument sličan gitari i balalajci. grč. unutarnji naslon na prozoru bankijeri (tal. njem. grč. skitnica banditizam (fr. potpuna propast. zavojić. opasač na kojem stoji nabojnjača. Bandu bandura (rus. hajdučija bandiža (tal. štedionica. vlasnik banke. sette ban-diere čit. nota) mjenica koju izdaje banka umjesto gotova novca. usp. banco) velika klupa u crkvi banket (fr. banco. trg. stup (npr. banquise) ledena santa. banderole) vrpca na trubi. banquier) osoba koje se bavi novčanim. bandera. vjetrokaz. plaćeni ubojica. mala vrpca.. banco-conto) trg. gospodarim) gospodarenje banaka državnim poslovima. bancus klupa. bandeletette) uzak zavoj. banchetto) svečani obred nekomu i nečemu u čast. ledeni bedem (u polarnim krajevima) banknota (tal. pucanj. krateo vladam. banka banka (tal. igrač koji drži bank bankata (tal. grč. Bank) novčani zavod. stupnjevita uzvišica iza prsobrana za strijelce. čovjek koji se okreće prema vjetru. banda) član (svirač) u vojnoj glazbi. sprovodi-telj vladavine banaka i novčanih ustanova bankrot (tal. zastava na ka-tarci. upotrebljava se posebno u Sjev. mandola bandolin mast za kosu (da bi bila glatka i sjajna) bandoneon glaz. kupuje i prodaje vrijednosnice. banco) uplaćeni novac svih igrača u hazardnoj igri karata. trebaju imati odlučujući utjecaj u državi i određivati njezinu politiku. grad. bandito) razbojnik. vladavina velikih novčanih zavoda i njihovih predstavnika bankokrat (tal. oproštajna gozba banketa (fr. banquette) voj. plosnata mala šipka bandola (tal. kratos snaga) zastupnik shvaćanja da banke. banco. banda bandit (tal. Americi i Meksiku. rumpere slomiti) slom banke. banco. propalica. zgrada u kojoj se nalaze prostorije nekog novčanog zavoda. skitnja. harmonika rastezača s velikim brojem glasova (130 tonova). v. cestovni razbojnik. prima novac na štednju. "markiranje" bandleta (fr.

trošna kućica. bantam kategorija boksač. tlak. barr) poluga. baptizo. buka. kaos. razumjeti se u nešto. prijevara. barranda) ograda u areni gdje se izvode borbe s bikovima baraonda (tal.banksija 159 barakuda banksija bot. baptizo) mn. široka arapska haljina od te tkanine. ame-rican-bar gostionica bez stolova i stolaca u kojoj gosti piju i jedu stojeći bar (grč. oni koji su svjesni čina koji se nad njima vrši. sperren zatvoriti) bank. skitnica. vješto rukovati. barattare) vješto poslovati. Sphyraena barracuda) zool. barakan. spretno postupati baraterija (tal. uličnjak. totemi-zam. baraonda) metež. osnovom vjere smatraju Evanđelje baptizam (grč. vrsta tropskog drveta. agluti-nativnih jezika (još nije napravljena njihova točna podjela i potpuna karakteri zacija) banzati (lat. kupalište baobab (arap. banca. karakteristike: negroidnost. lopov. mangup baraban lupnjava koju katolici izvode u crkvi na Veliki petak kad se spomene ime razbojnika Barabe. brana u sudnici. tučnjava barabans vrsta najfinijeg ulja (najprije se proizvodilo u belgijskoj pokrajini Brabantu) baraber v. pregrada. po-ligamija. patrijarhat i matrijarhat. baraque) daščara. vreva. rusvaj. gomila pijeska ili stijenja na ušću rijeke ili na ulazu u luku. pregrada između konja u konjušnici baraba (hebr. zahtijevaju da se krste samo odrasli. tal.75 i 53. barracano. baraque) smjestiti u barake. tj. gostionica. patuljastoj vrsti kokoši. nadjenuti ime bar (engl. baptisma) crkvena tajna krštenja. bagno) kada za kupanje. zbrka baratati (tal. berkan barakirati (fr. toplice. krštenje baptizirati (grč. trgovati razmjenom .5 kg (naziv po bantam-kokošima. svaka nepoštena ili protuzakonita radnja kapetana ili mornara kojom se nanosi šteta vlasniku broda i ostalim zakonitim interesentima. veoma gusta i teška. kapela pokraj crkve ili dio crkve u kojem se obavlja krštenje baptisti (grč. bannisare) skitati se.) bot. baros težina. fr. po imenu biblijskog razbojnika Barabe) razbojnik. krijumčarenje baratirati (tal. pronositi glasove banj (tal. baptisterion) krstionica. članovi kršćanske sljedbe koji odbacuju krštenje male djece. drvo s osvježavajućim plodovima. divovski visoko (do 20 m) i debelo (do 9 m). banco. kupanje u kadi. slična platnu. Bandsage) strojna tračna pila bantam (engl. zatvaranje isplatnih šaltera zbog teške novčane situacije u kojoj se našla banka. plod. nitkov. lišće i kora služe i kao lijek. pren. teret) jedinica za mjerenje atmosferskog tlaka bara (fr. vrsta grabežljive ribe koštunja-Če iz porodice morskih štuka baranda 160 bard baranda (šp. bantam pijetlić) šport. raste u tropskim krajevima Afrike. magija bantu-jezici jedna od vrsta tzv. sprud naslaga. podvala. lupnjava. straćara. kupaonica. osobito protiv groznice (lat. kupanje uopće banja (tal. pivnica. barattare) trgovati davanjem robe za robu. banseg (njem. kavana s alkoholnim i drugim pićima. obično u blizini vojničkih logora i mjesta gdje radi veći broj terenskih radnika barakan (ar. bagno) drvena kućica za kupanje.. potkradanje. Adansonia digitata) baptisterij (grč. baraba baraka (fr. valuta) bankovni novac kao fingirana novčana jedinica bansek. stanovati u logorskim kolibama. dućan od dasaka. šipka. baptiser) krstiti. možda podrijetlom s Jave) Bantu afrički narodi koji žive južno od Gvinejskog zaljeva i velikih jezera. baratteria) pom. hrvač i dizač utega težak između 50.) 2. bouracan) tkanina od kostrijeti i vune ili devine dlake. šiba kojom se izvodi ovakva lupnjava. motka. rod grmova i drveta iz porodice prostolatičnica bankšpere (tal. obustava plaćanja bankvaluta (tal. fr. daščarama barakuda (lat. plesovi s maskama.

barbaros) kod starih Grka: svaki onaj koji nije znao govoriti grčki. pjevač koji pjeva dubok glas. polikord barbiturat (lat. barbaros) nenaobraže-nost. uz pratnju harfe. tal. barys. pregrada. al-barda) tegleća životinja. kovanica. ogriješiti se o pravila i čistoću jezika. bar gotov. barđelo (tal. zatim: sjedište kapetana policije i zatvor. bačvica. barbarski ornament gotički. barbacane. nepravilno barbarski (grč. trlja. rampe barba (lat. barbula hirzi (lat. uporaba stranih riječi i izraza u govoru i pisanju. Japanu i dr. svećenici itd. uricum acidum.) u bradu. osobito za ona značenja za koja imamo hrvatsku riječ. barretum) kapa uopće. tal. reljef bares geld (njem. barbarizo) učiniti nešto barbarskim. Barb-ble (fr.: šnajder. postolar). barbarismos) gram. barbarin barbarin (grč. bar-bula hirsi čit. barys) predmetak u složeni-cama sa značenjem: težak baribal zool. fone) glaz. tj. osobito uobičajena u knjižarstvu baraža (fr. naziv za starijeg čovjeka (u Dalmaciji). šp. bardd) pjesnik i pjevač starih Gala i ostalih keltskih bardiljo 161 barit naroda koji je pjevao. kentron) fiz. barbone) zool. bez da sam znao. rampa. stranac. suprotan dubu i pravilima jezika. pjesnik bardiljo (tal. uglata ili okrugla kapa bez štita kakvu nose na službi suci. barditus) bardova ratnička pjesma. šišati. divljaštvo Barbe-bleu čit. imate li što za jesti (bez mog znanja. engleska mjera za tekućine od 36 galona = 136. bard. svile i pamuka Bargello čit. surov. surovost. trgovina kod koje se daje roba za robu. barbifier) brijati. guslarska pjesma bardo (fr. barbarikos) prvotno: strani. berretta. kuh. težište barifon (grč. barbiton) starogrčki glazbeni instrument s mnogo žica. ujak. pogrešno upotrijebljena riječ barbarizirati (grč. gruba jezična pogreška na štetu jasnoće i Čistoće jezika. lat. bas. med. batoglavac barbula (lat. barbe. pristojba za prelazak preko mosta. mostarina. po imenu Iišaja Usnea barbata. divlji. sličan liri. riba koštu-njača'iz porodice trlja.) dlake koje kod muškaraca i staraca na-rastu u ušima bard (engl. barba. barrel) bačva. teškoća govorenja kao bolesno stanje . surov čovjek.) vitez iz starofrancuske priče koji je poznat po tome što je ubio svojih šest žena. baratto) razmjena. barragiste) čuvar brane.(grč. pren. zaporna vatra baražist (fr. baricentar (grč. nazvana po mjestu Barege u Pirinejima. čist. iskvareno. vrsta malih. bas barifonija (grč. dakle tudinac. slabije is-pupčen kiparski rad na ravnoj površini. govoriti u kovanicama. divljak. sada: svi slično tkani materijali od vune. keltski i ovima slični oblici ornamenata barbarstvo (grč. in barbam (lat. u brk. grubost. kelt. skidati ljuske s ribe barbiton (grč. nečovječan. grub. barege) prvobitno: laka vunena tkanina. tj. danas: nenaobražen.barato-trgovina (tal. baražna vatra za-prečna vatra. pučki liječnik (pušta bolesnicima krv) barbirati (fr. šp. imate li što za jelo). trilja. u lice barbakan (fr. pobarbariti. Americi. Modrobrad barbir (tal. mlada maz-ga. barys. šuster (krojač. kod Rimljana: narodi koji nisu imali ni grčke ni rimske naobrazbe. u slavu junaka i bogova. tal. barbacana) voj. mokraćna kiselina) derivat barbiturne kiseline. vi-dar. bas-relief) plići. npr. lat. (barbiere) brijač.) prije: guvernerova palača (podestata) u Firenci. ranar. bardot. grub. crnih medvjeda u Sjev. tal. barrage) brana. barda. vanjski zid bedema s puškarnicama. greda kojom se preprečuje put. barretter) otpornik od tanke žice u balonu napunjenom vodikom. bareter (fr. upotrebljava se kao sredstvo za liječenje nesanice barbon (tal. barbar barbarizam (grč. usp. stabilizator toka barež (fr. barba brada) stric. voj. barba brada) bradica. stražarska kula. barbaros) v. neuljuđenost. bardiglio) vrsta tvrdog bijelog fiorentinskog mramora bardit (lat. ar. propust za vodu ili za svjetlost barbar (grč. fone glas) glaz. Geld novac) gotovina. tuđinski. barys. Čovjek koji nosi sve na svojim leđima barel (engl. dubok glas. gotov novac bareta (fr. danas: narodni muzej za talijansku umjetnost i kulturnu povijest bari.6 1 bareljef (fr. barrette.

mineral barija (težac) baritimija 162 barometarski baritimija (grč. glazbeni instrument sa žicama. v. barrocco) nepravilan. paralelne (i vodoravne) motke. iskrivljenostima i proturječnostima između sredstva i cilja. protkati šarenilom barisfera (grč. prepriječiti. Zemljina jezgra. barytonon) gram. barrière) pregrada. barograf-sku krivulju. s katar-kama. i prvu polovicu XVIII. pren. jedrima i malim topovima barkerola (tal. pjevač koji pjeva bariton. glossa jezik) med. barys težak.bariglosija (grč. tonos ton) glaz. zabarikadirati se ograditi se. najveći čamac na ratnim brodovima. građanski rat. barcherolla) čamac bez katarke. pogranično utvrđenje. barjak) zastava. barokna po-ezija učena. barcaruola) vesela pjesma venecijanskih gondolijera barkasa (šp. brodić barman (engl. pren. tromost. fr. bariolage) šarenilo. barys težak) kem. naprava koja bilježi promjene u zračnom tlaku. baros. barrocco) arhit. neraspoloženje bariton (grč. grč. izdvojiti se. barokni stil barokan (port. sastoji se. sadržaja i forme — izazivaju dojam nečega nastranog i ludog. nečista Španjolska soda koja se dobiva sagorijevanjem morskih biljaka barimetrija (grč. stijeg barka (tal. XVII. teško izgovaranje riječi barilja (Šp. glaz. zaklon. lađica. naša-ranost.. baroknim se nazivaju one pojave u životu i umjetnosti koje — svojim pretjeranosti-ma.. barys težak. prepreka barikadirati (fr. prepreka barikada (fr. otežano govorenje. brana. ulična borba. velika trgovačka lađa sa tri katarke barkarola (tal. barys težak) kem. st. gondola. pjevati bariton baritonon (grč. barkarola barketa (tal. vjerojatno. barythymia) zlovolja. zatvoriti uske prolaze (ulice. barca. teško razumljiva poezija koja je cvjetala za vrijeme trajanja baroknog stila u arhitekturi i umjetnosti barokni stil (port. dubok. riječ kod koje je posljednji slog nenaglašen barjak (tur. mostova) radi obrane. gramma slovo. baryum. barrister) titula engleskih odvjetnika koji vode sporove pred visokim sudovima barit (grč. baros težina. grafo) meteor. barogram barogram (grč. usp. tuga. eufonij (u vojnoj glazbi) baritonirati (grč. od teških elemenata (nikla. laleo govorim) med. granica. metria) barometrija bariolaža (fr. barrocco. barchetta) mali čamac. pregrada uskih mjesta (ulica. osamiti se barilalija (grč. teško. v. barys. goj-nost barister (engl. atomska težina 137. bar) vlasnik ili poslovođa bara. barque) mali čamac. dvorska. barioler) šarati. pren.36. našara-ti. barricade) brana. nastran. sjeta. Barren. barcaza) pom. željeza i dr. mostove) radi obrane. smetnja. soma tijelo) med. zatvoriti se dobro. konobar barn jedinica površine za mjerenje u nuklearnoj fizici Barnaba hebr. fone glas) čovjek koji ima dubok ili grub glas barograf (grč. svaka učvršćena na dva stupa. neukusno. fr. barometar koji sam sebe registrira praveći tzv. međa. smiješan. barres) gimnastička sprava: dvije okrugle. muški glas između basa i tenora. ulaz na kojem se plaća trošarina. barys težak. jedan slog ostaviti nenaglašen. branik. pismo) papir na kojem je bariograf ispisao liniju zračnog tlaka barok (port. element. previše šareno slikarstvo bariolirati (fr. osobito posljednji slog riječi. pritisak barofon (grč. dizati (ili: praviti) barikade. duboki tenor ili visoki bas. stylos) razdoblje u povijesti umjetnosti koje obuhvaća kraj XVI. "sin utjehe" barne (njem. kreće se otprilike između "A" do "a". čudan. barilla) kem. znak Ba barijera (fr. barytoneo naglasim gravisom) gram. st. pregrada od rešetaka. barys težak. sfaira kugla) geol. barys jak. st. razboj baro. smetnja. prošarati. barricader) pregraditi.(grč. redni broj 56. baros. usp.) barisomatija (grč. obrana. grč. baros) predmetak u složeni-cama sa značenjem: težina. dobilo ime po nazivu koji su Portugalci dali . lađica. gradska vrata. barilalija barij (lat. ugojenost.

znanstveni. svirač koji svira bas baskervil tisk. titula drugog arhonta u staroj Ateni basist (fr. pahalica barun (lat. st. wischen brisati. pravac) bot. tj. geotropizam baršun (mađ. beisik ingliš (engl. International. baros. bassiste) pjevač koji pjeva bas. hipsotermometar barotropizam (grč. francuska kapa baskijski jezik jezik Baska.) keltski dijalekt kojim se govori u Bretanji basa vrsta ličkog sira.) stuba. barunija barunija (fr. najviše stanje barometra. bariton Basic English čit. metron) koji se tiče barometrije. (uoči dana sv. barometarski maksimum najviši zračni tlak. žena koja se pravi učenom. rodoslovno usamljen baslis (fr. pren. ba ble (fr. baros. fr. metria) mjerenje zračnog tlaka. metron mjera. osnova harmonije. "takozvana" spisateljica bas breton čit. baron. Barto-lomeja) izvršen u Parizu nad huge-notima bartviš (njem. barograf baronesa (tal. metron) vaga za djecu. barometarski minimum najniži zračni tlak. jedini ne-indoeuropski jezik u zapadnoj Europi. Bart brada. britanski. kolovoza 1572. barone) plemićka titula.biseru nepravilna oblika (barrocco). duboki tenor. baro) posjed za koji je vezana barunska titula. barsony) vrsta tkanine. kratica od British. baros. međunarodni. bassetto) glaz. ba breton (fr.) plava čarapa. vrsta slova (naziv prema glasovitom engleskom tiskaru Bas-kervilleu) Baski narod na Pirinejskom poluotoku baskijska kapa (basketka) tamnomo-dra kapa bez štitnika i oboda. baros težina. trgovački) suvremeni umjetni engleski jezik s ograničenim brojem riječi basileus (grč.. basse-lisse) vrsta vunenih ili svilenih zidnih tepiha s dubokom osnovom . najdublji muški glas. Član nižeg plemstva. grafo) barometar koji sam bilježi promjene u zračnom tlaku. velur. upala Bartholinovih žlijezda. između baruna i viteza baroskop (grč. baros. stupanj plemstva između grofa i plemića. barok barokomora (grč. kamara soba) posebno izgrađena hermetički zatvorena prostorija u kojoj se tlak zraka može umjetno mijenjati. grč. vitez barunat (lat. usminskih žlijezda Bartolomejska noć pokolj koji je u katoličkoj Francuskoj u noći na 24. barimetrija barometrograf (grč. skopeo) stariji naziv barometra. baros. najdublji glas u višeglasnim vokalima i instrumentalnim djelima. prečaga (na lje-stvama) baset (tal. samt. hrabar čovjek. junak. baronessa) barunova kći baronet (eng. baros. istodobno mjeri i visinu i težinu barometar (grč. a služi za ispitivanje sposobnosti pilota ili ronilaca da izdržavaju različite promjene u tlaku zraka baromakrometar (grč. baronnie) v. "škripavac" basamak (tur. Commercial. ovaj stil je potisnuo renesansu i predstavlja njezinu degeneraciju. makros visok. dazimetar barotermometar (grč. pren. tropos okret. basso. metron. sumpora i drvenog (li-povog ili vrbovog) ugljena bas (tal. baros težina. barunat barut (tur. American. najniže stanje barometra barometrija 163 bassa ottava barometrija (grč. bassetto) glaz.) puščani prah. baro. amoni-jakovim kloridom i salitrom koji su preliveni alkoholom) kod kojega se po talogu poznaje hoće li vrijeme biti vedro ili oblačno. smjesa kalijeva nitrata. basileus) kralj. basson dorski komparativ od bathys dubok) glaz. v. thermos topao. američki. baronet) titula engleskog nasljednog plemstva. pribli-živši se gotičkoj umjetnosti XV. oprašivati) četka na dugačkom štapu. jak. danas: posebna vrsta barometra (s kamforom. Scientific. instrument koji proizvodi bas-tonove bas bleu čit. kadifa. mali kontrabas sa tri žice baseto (tal. metron) fiz. sprava za mjerenje zračnog tlaka (težine zraka) barometarski (grč. ta je točka niža što je visina na kojoj se ona određuje veća. pliš bartolinitis med. vještina rukovanja barometrima. tal. metron) termometar za mjerenje točke vrenja vode. baros težina.

smjeti. i koja je razorena 14. osobito. glas basa koji vodi melodiju basso ostinato (tal. po strani bašlija (tur. bastion) voj. batarde) pokrivena laka bečka kočija na oprugama. ba-taillon) voj. bastonnade) batinanje. osobito po tabanima baš-čauš (tur. razmnožavati (se) križanjem različitih vrsta bastati (tal. više istovrsnih topova (4 do 8) s potpunom opremom i priborom koji čine jednu borbenu jedinicu. uspijevati bastilja (fr. ranac. trećinu ili četvrtinu pješačkog puka. napustiti.) fort. poluležeća fr. batardeau) voj. na stranu. battuere tući se. batterie) voj. također: bareljef bastard (ta. pre-voznina. st. bastare) dostajati. brodski promet. s potpisom osobe koja ne postoji. utvrditi. prateći bas basta! (tal. bastonare) batinati. ostaviti. tisk.) glaz. prijatelju! bat-metal bijeložuta mješavina od 55% bakra i 45% cinka (upotrebljava se za svijećnjake i druge predmete). prsobran bastionirati (fr. bitnica. bastardo) izvanbračno dijete. odred vojske koji predstavlja. srpnja 1789. basso ripieno) glaz. za vrijeme Luja XVI. usuđivati se. privremen zaklon. vrsta starih topova. električna baterija više lajdenskih boca koje se. vuka i psa). batavia) polusvilena tkanina koja se izrađuje na Javi batelaža (fr. prema formaciji. križanac. mađioničarstvo. tj. Bastille poznata pariška tamnica koju je u XrV. borba bataljun (lat. izraz sućuti u povodu smrtnog slučaja. utvrđen zamak s kulama koji služi kao tamnica. vrsta fine i guste pamučne tkanine.) mn. bastardo) bot. ognjilo na starim puškama. basso mare duboko more) jato riba bašiti se (tur. okaniti se čega. mucanje.) neka je tvoja glava zdrava! (Česta muslimanska izreka. utvrđenje. konja i magarca. biti dovoljno. sagradio Karlo V. bastardna mjenica lažna mjenica. bastille) tvrđava. zool. bri-stolski mesing bataliti (tur. odgovara se sa: dostum-sa-golsun! zdrav mi bio ti. spoje tako da su svi vanjski oblozi s jedne strane i svi unutrašnji oblozi s druge . dubok bariton. batal) pokvariti. poremetiti. uto-varivanje i istovarivanje broda Čam baterflaj 165 batrokefalija cima. glaz. biljka koja je postala spolnim križanjem dviju različitih biljnih vrsta. bataglia) bitka. slova između ronda i angleza batardo (fr. stalno ponavljanje jedne teme u basu basso profondo (tal. mjesta koja treba izvoditi za jednu oktavu dublje basso obbligato 164 batelaža basso obbligato (tal. basson) glaz. odbaciti batalja (tal. pom. praviti se važan baška (tur. brzoplet govor batavija (lat. špenadl bašmalik (tur. bašmaklik) "novac za papuče". bot. obično s 800 do 1000 vojnika. battarizo mucam) med. v. šp. vozarina baterflaj (engl. radi većeg električnog punjenja.) posebice.) dosta! dosta o tome! bastah (grč. batelage) opsjenarstvo. bašli što ima glavu) pri-badača. tzv. bastagma breme. brodarina.) glaz.) narednik u turskoj vojsci bašama (tal. nasip od kamena batarizam (grč. bastion (fr. telećak. dio prihoda sultanija koji se sastojao od novčanih kazni za šumske prekršaje bašunsagolsun! (tur. baščavuš) dočasnički Čin u turskoj vojsci baš-čauš (tur. trg. fr. kula. biti hrabar.bason (fr. mješanac (npr. batinanje po tabanima u Turskoj bastonirati (tal. voj. dubok bas basso ripieno (tal. baša) ponašati se kao baša (paša). bastardni prozor prozor s jednakom ili manjom visinom nego širinom bastardirati (tal. butterfly leptir) plivački stil. boj. kremen. podijeljenih u 4 Čete batar (fr. prijevara. bassetaille) glaz.) glaz. bastak bastaj (fr. fagot bassa ottava (tal. leptirov stil baterija (fr. sposoban. polaziti za rukom. kopile. borbeni mač koji se u borbi držao u jednoj ruci. nosač. teret) sluga. zamuckivanje. zapustiti. zanemariti. glas između baritona i basa. napraviti utvrđenje (ili prsobran) bastonada (fr.

bator hrabar) hrabriti. bathos visina. lupetanje. znak za mirovanje batonda (tal. batrachos žaba. bathron) terasa ispred kuće. Bavijus bavarin (tal. bathys dubok. batometrija batirati (fr. u mačevanju: jak udarac duž protivnikovog mača s ciljem da se protivnikov mač izvede iz napadne linije ili da se napravi mjesta za izvođenje udara na protivnika. trema pred javni nastup Baukida mit. machia borba) "Boj žaba i miševa". onaj koji živi u dubini.strane međusobno povezani. za nagradu Zeus jc njihovu kolibu pretvorio u prekrasan hram. battologia) nepotreban govor. tal. a Filemona u hrast baušig (njem. lat. parodija Ilijade batrahus (grč. strah od dubine ili visine. 1884—1962). pjena) opršnjak. palica. Bavius) ime dvojice loših pjesnika i drskih kritičara koji su pretenciozno kritizirali Horacijeve pjesme. bios život) biol. prut. grčevi u trbuhu. batimetrija baton (fr. ba-tuere udariti. bathys dubok. Bausch nabor) naboran. dvostruki udar. siperak bavela (tal. bathys dubok. geol. Bav . kameni prag batrij (grč. bava) trg. skafos lađa) ronilačko zvono. lupiti) u mačevanju: izbiti protivniku mač iz ruke batiskaf (grč. zama-šajni udarac njihala na satu batofobija (grč. rekordna dubina ronjenja: 11521 m batiskop (grč. butler) peharnik. battement) udaranje ruku i nogu pri plesanju. glaz. dubina. pipničar. obično praćen vrtoglavicom batoliti (grč. lat. sokoliti batrokefalija (grč. udarac za takt. dirigentski štapić. skopeo gledam) čamac sa staklenim dnom kroz koje se može gledati pod vodu batist (fr. u mačevanju: udarac po protivnikovom maču. zavijanje. metria) v. puhački instrument s dubokim tonovima batimetrija (grč. fobos strah) med. ponajviše granitoidnih batologija (grč. v. metron) mjerenje dubine. sjedalo) med. bathron postolje. saltomortale napravljen preko konja bauer (njem. bathos. jednostanično organsko biće u morskoj dubini batidur (tal. nego predstavlja neko neutralno meducarstvo prabića ili protista. zwicken štipati) štipanje. basto) štap. bàttere. pijun bauhcvikn (njem. usp. ke-fale glava) lubanja koja ima oblik stube batuta 166 bazen batuta {tal. Bauch trbuh. čvrsta naprava za ronjenje koja ne ovisi o matičnom brodu (izumitelj švicarski fizičar August Piccard. batiste) vrsta veoma finog i gustog platna batler (engl. potpuno kristalizirane najdublje gromade plutonskih stijena. bathos dubina. bathos dubina) niskost. alka batifon (grč. bathron stuba. izraz koji je stvorio engl. galvanska baterija spoj više galvanskih elemenata u istom vodiču radi dobivanja jače struje ili višeg napona (paralelno ili uzastopno spajanje) batibijus (grč. mys miš. battre. metria) sprava za mjerenje morske dubine batometrija (grč. prostaštvo u govoru i pisanju batrahij (grč. naklapanje batometar (grč. batrahus Batrahomiomahija (grč. lupanje srca. nabran Bav (Iat. batrachos žaba) med. bavaglino od bava slina. batrahij batrica (grč. prišt ispod jezika. nakon smrti Baukidu je pretvorio u lipu. lithos kamen) mn. battitura udarac) kolut na vratima. otpaci od svile Bavijus (lat. glavni sluga batman (fr. battuta) glaz. bathys. žena koja je sa svojim mužem Filemonom ugostila Zeusa kad on nigdje drugdje nije mogao naći skloništa. fone) glaz. klupa. skok pri kojem konj samo malo dodiruje zemlju kopitima. batrachos žaba) med. Bauer seljak) u šahu: pješak. glaz. Bavius) v. bavella. bathos dubina. batuta batos (grč. glasoviti starogrčki spjev nepoznatog autora. kirurška postelja. sprava za namještanje iščašenih udova batriti (mad. battere) u cirkusu: saltomortale preko konja. prirodnjak Thomas Huxley (1825—1895) i njime nazvao organsku prasluz koje ima u morskim dubinama i koja ne spada ni u životinje ni u biljke. baton. bodriti. otuda: loš pjesnik i pakostan kritičar.

podnožje stupa. tribe trljanje) med. basis) mn. liječniku K. odakle dobivaju pojačanja i ostalu pomoć. kratica za British broadcasting corporation Čit. metr. dužine 3000 m) koji služi za mjerenje brzine leta zrakoplova. ubrzan rad srca.. ovčja ili teleća koža za ukoričenje knjiga. n. podloga neke stvari. određen put na zemlji (npr. kem. obojiti crno bazanit (grč. glavna crkva bazilikalan (grč. brzine automobila ili drugog motornog vozila bazalt (lat. utemeljiti. učitelju Baziliju Velikom (4. bazilisk (grč. baziotriptor. bazeitet bazilijanac pripadnik katoličkog reda (koji se služi istočnim obredima). kefalotrib. tip prvih kršćanskih crkava. oslanjati se na koga ili što. elektropozitivna) koja se spaja s kiselinom i neutralizira je stvarajući sol. supr. kefalo-triptor baziotripsija (grč. basis) osnovati. znojenje. logia) znanost 0 osobinama tijela. basaltes. vrsta pite s mnogo vrhnja bazni (grč. prema Pliniju riječ afričkog podrijetla) vulkanska stijena sastavljena od plagioglasa. dole-rita itd. bazlamač) slijevka. krupne buljave oči. oikia kraljevska.) bazilika (grč. basis. (nazvana po njem. osnovno naučavanje bazicitet (grč. . teleću) za ukoričenje knjiga. drhtanje prstiju. basis. basane) obojena janjeća. akropetalan bazirati (grč. zatim. kern. basis) kem. u Europi: prodavaonica s jeftinom robom baze (grč. geod. ovčju. bazalni bazuka voj. katkad. mršavljenje i dr. usp.) sajam. geol. bazno kamenje bazlamača (tur. bazeitet baziti (grč. geom. u slučajevima osobito teškog porođaja: lomljenje dječje glave u maternici i vađenje djeteta bazio-tribom baziotriptor (grč. mat. ime po crkv. strana ili površina na kojoj zamišljamo da leži poligon ili poliedar. objavljen 887. eruptivno kamenje s nešto malo bazalta. svojstvo kiselina da se s određenim količinama baznih oksida pretvaraju u soli. v. pojačana probava tvari. tvar (supstanca. pomoću motki za mjerenje. kronična bolest koja nastaje kao posljedica bolesti Štitnjače. ponekad bazana ffr. basilike tj. zakonik cara Basilijusa Velikog. točno izmjeri i koja onda služi kao osnova triangulacije. usp. pouzdavati se u. basis) kem. osloniti se. osnivati. v. basanos probni kamen) tvrd crni kamen od kojega su stari Egipćani izrađivali kipove bazar (perz. zasnovati. v. petalon list) bot. -vrsta bezopasnog guštera u Južnoj Americi i Aziji. odličan materijal za građevine bazan (tur. počivati bazitet (grč. tribo trljam) med. divna kuća) prvobitno kod starih Grka: dvorana sa sjedištem ar-honta basileusa u Ateni. Bibisi (engl. basis) osnova. koža na konjičkim hlačama bazanirati (fr. legendarni kraljevski zmaj koji je. tripsis trljanje) med. v. basis. osnovna linija duga više kilometara koja se. baza Bazedovljeva bolest med. kraljevski zmaj. uljevusa. a druge za suce (tribu-nal). Basileus) mn. basin) umjetno izdubljen prostor napunjen vodom bazeologija 167 beach-la-mar bazeologija (grč. tobože. basaner) obojiti kožu (janjeću. baziotrib bazipetalan (grč. augita i magnetita. koji ju je prvi utvrdio i opisao) bazeitet (grč. basilike) u obliku bazilike. uvodna stihovna stopa. spojevi koji s kiselinama oblikuju soli (njihove otopine u vodi pokazuju većinom al-kalnu reakciju). mit. pouzdati se. mjesto ili zemljište s kojeg jedinice neke vojske napreduju. liječnički instrument za lomljenje dječje glave u maternici i za izvlačenje djeteta (upotrebljava se kod teških porođaja kad je to jedini izlaz). znaci: povećana štitnjača. kod Grka i Rimljana: zgrada za trgovanje 1 pravne poslove koja se sastojala od dviju dvorana na stupovima. Britiš brodkasting korporejšn) Britansko radij sko društvo BCG v. proljev. 1799 —1854. ručni reaktivni bacač BBC čit. Basedouu. e. basilike) zool. temelj. basis) prid. razvaruša. basis. osnova stupnja. saborna. arhit. voj. sličan bazilici Bazilike (grč.) nekad. naziv za razvoj pri kojem se najmlađi novi organ pojavljuje pri dnu stabljike. basis. st. jedne za publiku. potencije ili logaritma. kipa ili svoda. basis) mn. prisutnost neke kemijske baze bazen (fr. baze. i odakle svi putevi vode k raznim jedinicama kako one napreduju. basis) kem. ubijao svojim pogledom baziotrib (grč.Bayer svjetski poznata njemačka tvornica lijekova baza (grč.

qui procul negotiis.. begger) mn. Majka Božja.besežiranje bdelometar (grč. pričest umirućeg kod katolika beatitudo vestra (lat. sretna. Bekrelove . beta-zra-ke. diviti se begine (lat. begenmek činiti dobro. suprotno: Be-mol Be-kvadrat glaz.) glaz. bič la mar (engl. Marije od Betlehema koja služi kao ludnica) beduina (ar. beanus) glupo i neotesano držanje (ili: ponašanje) beata (lat. beatificare) posvetiti.) blažene. uvrstiti u red svetaca beatifikacija (lat. tobožnja svetost. beden) vanjski zid oko tvrđave. staklena sprava za isisavanje krvi. njegovanju bolesnih itd. me-tron) med. Bezirk) okrug. u nekadašnjoj austrijskog vojsci odgovor podređenoga nadređenome kao izjava da će nalog biti izvršen beg-lokum (tur. (po imenu francuskog izumitelja Henrija Becquerela) zajednički naziv za zrake koje izbijaju iz radioaktivnih elemenata (alfa-zrake. (najstariji red posvećen boguugod-nom radu.) "sretan onaj koji je daleko od poslova. bogomoljke. tvrdo zvučanje s osnovnim tonom b. nomadska arapska plemena u arabijskim. umj. kvart Becquerelove zrake Čit. uvrštenje u red blaženih od strane pape. Be-dur beach-la-mar čit. blago onima koji imaju beatificirati (lat. improvizacija u paru i skupini. st. beach-la-mar morska obala) naziv za tzv.. medenjak begenisati (tur. bagan.) kolač s medom.. bibop (engl. proglašenje za sveca. Befehl) zapovijed. "kreolski" jezik (engleski temelj). tempo umjeren . nalog. beate memorije (lat. zvučanje s osnovnim tonom b. supr.) luđak. novac uopće beča (tal. žive od stočarstva i pljačke. biscia) smuk (vrsta neotrovne zmije) bedel (tur. bedavi) mod. okružje. voljeti koga. temno režem) zarezivanje liječničke pijavice (nakon što se nasisala krvi) ispred završetka repa s trbušne strane radi ispraž-njavanja i održanja životinje Be kem. fiz. čovjek koji umjesto nekog drugog ide na hodočašće ili u vojsku bedem (tur. stanovnici pustinje. poželjeti. sredstvo sporazumijevanja u zapadnom području Tihog oceana beanizam (lat. beaticum) posljednja pomast. izabrati po svome ukusu. bedienen poslužiti) sluga. beati possiden-tes) sretni su oni koji imaju. bezzo) sitan mletački novac. tj. zum Befehl Čit. boufort. one koje se prave sveticama.) na zapovijed. beguine. Bogorodica. Gospa beatae memoriae čit. bedinter bedlam (engl. beatus ile kvi prokul negocijis (lat. suvremeni društveni ples. beatificatio) posvećivanje. razmjeran) zamjenik. sirijskim i sjevernoaf-ričkim pustinjama. 4/4 takt. pristajati na nešto. Šp. onaj koji živi u ludnici (po velikoj londonskoj bolnici Sv. svete uspomene (pokojnik) beati possidentes (lat. cum befel (njem. zamjenjuje liječničku pijavicu bdelotomija (grč.. električna beatifikacija električni eksperiment koji se sastoji u stvaranju svijetlog svetačkog vijenca (aureole) beatikum (lat. odobriti. nakon Čega dolazi čin kanonizacije. obrana bediner (njem.. zaštita. čit. bedavi) mn. i XIII. ženski ogrtač sličan arapskoj nošnji beduini (ar. poslužitelj. četverouglato "V". engl. kratica za beril be-bop čit. cirkus. bdella. sastavljač meteorološke skale za mjerenje brzine vjetra becirk (lat. bdella pijavica. begute beging (engl. beatus blažen) pravljenje svecem. beata) blažena. Be-moll) glaz. pren. ugađati) svidjeti se. pren. pripadnice opatičkog reda koji je osobito bio raširen u XI. zavoljeti." (Horacijev stih) beaufort v. beatitudo vestra) Vaša Svetosti (oslovljavanje pape) beatizam (lat.. engleski admiral. bedel odgovarajući.) vrsta džeza karakteristična po čestim disonancama u harmonizaciji. njem. Beaufort Francis (1774—1857). Be-dur (tal. licemjerje beatus ille. gama-zrake) beč (tal. razrješavajući znak kojim se jedna povišena ili snižena nota vraća na prvobitni stupanj Be-mol (tal. pod vlašću svojih šeika i kadi befel (njem. bagging) platno za pakiranje . bogomoljka beata virgo (lat) blažena Djevica.).. proglasiti svecem.

back) šport. begine behanizam smjer u babizmu. vrag belanda (tal. lijepo pjevanje. svirač u tamburaškom orkestru na instrumentu dubljega glasa kojemu je zadatak praćenje glavne melodije (obično u tercama ili kvintama) begonija ukrasna biljka velikih mirisnih cvjetova (naziv po imenu Francuza Michaela Begona) beguine (engl. be-lum omnijum kontra omnes (lat.) lijepo razdoblje. strijela) geol. zove se i kazneni prostor budući da se prekršaji u njemu kažnjavaju izuzetno strogo. vrsta istočnoindijske svilene tkanine. estetska i književna kritika belfrid (engl. bex. begine begute (eng. igraju dvije momčadi sa po devet igrača na igralištu u obliku romboida čije su strane duge 27 m bek (engl. belles-lettres književnost) lijepa književnost. nazvana po istoimenom gradu beleca (tal. bellezza) ljepota. belemnon oružje koje se baca. bela) nevolja. velebilje. vrsta levantskog pamuka slabe kakvoće belelaks trg. glazbeni pravac koji teži za što suvremenijom reprodukcijom tona i za virtuoznošću u izvođenju belle époque čit. bécassine) zool. upotrebljava se kao sredstvo za uljepšavanje radi povećanja zjenica belaj (tur. muka. bel epok (fr. nesreća. prije oblikovanja društva (Hobbesova pretpostavka) . bel imer (fr. prirodno stanje čovječanstva. back). belchite) vrsta španjolske vune. igrač iz uže obrane u nekim športskim igrama (svaka momčad ima dva beka. feljton. bekovski udarac u nogometu: snažan udarac sa svrhom da lopta ode što dalje od vlastitog gola. bahar miris. uništenja bellum omnium contra omnes čit. belfry zvonik) gradski zvonik spojen s vijećnicom (u srednjem vijeku i renesansi) belikozan 170 benefakcija belikozan (lat. bellicosus) ratoboran. organska baza koja se dobiva od korijena i lišća velebilja. sjever-noamerička igra loptom. ružno vrijeme. bella donna) kem.) lijep duh. bacon) slanina sa slojevima mesa bekovski (prema engl. glavni sastojak atro-pina beladonin (tal.) rat sviju protiv svih. nepogoda. hrptom ruke (u tenisu) bekon (engl. lijevog i desnog) bekasina (fr. slične taftu belemniti (grč. divovska životinja. bijeda. fr. beggar) mn. ratnički belkanto (tal. doba ljepote. patnja. bel-espri (fr. u Bibliji: naziv za vodenog konja behici (grč. bella donna "lijepa žena") bot.) rat do is-trebljenja. tj. belles lettres. usp. belletriste) onaj koji piše beletristiku. begleiten pratiti) glaz. prvotno. beggar) mn. backhand) šport. razdoblje početkom 20. metež. lijekovi protiv kašlja bejzbol (engl.beglajter (njem. pomoćnica. neprecizan udarac bel-esprit Čit. neman. močvarna šljuka bekhend (engl. šport. ni praktičnim ciljevima. ima pristaša i u Europi i Americi behar (tur. (Atropa Belladonna) šumska biljka iz por. v. udarac okrenutom rukom. fil. base-ball) šport. med. dobra volja bellum civile (lat. v. pametan i duhovit čovjek beladona (tal.) građanski rat bellum internecinum (lat. gužva. bel canto) glaz. dakle pjesništvo u stihu i prozi. jad. bunika: beladona-ekstrakt sok koji se priprema od svježeg soka lišća ove biljke. zabavna književnost svake vrste. fosilni ostaci izumrlih glavonožaca iz razdooblja jure i krede Belerofont mit. zlo. napast. uz pomoć konja Pegaza ubio neman Himeru beletrist (fr. belanda. bun. proljeće) cvijet (na voćkama) behemot (hebr). stoljeća kad se u umjetnosti razvilo načelo "ljepote radi ljepote". sin Glaukov.) dobro raspoloženje. ljepotica beledin trg. sredstva. larpurlartizam belle humeur čit. unuk Sizi-fov. ni znanstvenim. vrsta nordijskih plitkih jedrilica belčite <šp. be-kovski prostor dio nogometnog igrališta (šesnaesterac) koji je prvobitno pripadao samo bekovima (braničima). sveopći rat. ona grana literature koja ne služi ni vjerskim. lijepa žena. tj. zabavni pisac beletristika (fr. bechos kašalj) mn. belandre) pom.

bema uzvišenje) starogrčka govornička tribina bematin-svijeće mn. povlastica. u Monte Casinu benefakcija (lat. beneficijar. dobrotvor beneficijar (lat.) živjeli! benedicirati (lat. instrument sa 5 do 7 žica. njem. bellum rat) rimska božica rata. bengal strajp (engl. prednost. sestra i pratiteljica boga Marsa belot (fr. Nizozemske i Luksemburga benemerit (lat. Baal-Sebub) mit. dobročinitelj beneficij (a) (lat. bene) dobro.) zool. od neke dobrotvorne predstave. božanstvo starih Filistejaca. muslin s višebojnim prugama bengal stripe čit. katolički red sv. beluga kavijar najukusnija vrsta kavijara belvédère (tal. st.' viti. beneficij at beneficijat (lat. dobrotvorna predstava beneficijalni (lat. dio Vatikana u kojem se nalazi glasoviti Apolonov kip belvi (fr. daje triput godišnje cijelom katoličkom svijetu benedikcija (lat. brokat.belmontin kem. vrag bema (grč. benedictio) u Kat. benefi. također: đak koji prima novčanu potporu.) blagonakloni čitatelju! benevolencija (lat. Be-nediktinr^) vrsta finog likera (nazvana po tome što su ga najprije počeli pripremati redovnici jednog benediktinskog samostana u Francuskoj) benediktinci mn. tornjić na kući. beneđicere) blagoslo. žena Marsova Belona (lat. upotrebljava se osobito za pravljenje svijeća belomantija (grč. benevole lektor (lat. benevolentia) blagonaklonost. beneficialis) koji pripada crkvenim prihodima ili se tiče crkvenih prihoda beneficijant (lat. svijeće izrađene od mješavine parafina i stearina ben (hebr. blagoslivljanje. muslin s višebojnim prugama . kod Židova i u Novom zavjetu: sotona. crkvi: blagoslov blagoslivljanje benediktinac (fr. korist. nečastivi.) trg. osobitu ulogu danas ima u džez glazbi bene (lat. beneficencija benefaktor 171 berberin benefaktor (lat. benefactor) dobrotvor. blagoslov benedictio apostolica čit. stipendist Beneluks gospodarstveni i politički savez Belgije. bene meritus) vrlo zaslužan čovjek benevole lector čit. belos strijela. štap za hokej Bendis tračka božica Mjeseca bendžo (engl. banjo) gitari sličan sjever-noamerički crnački glaz. Salomon ben David = Salomon. bandy) šport. benedictin. ben sin) kod semitskih osobnih imena stavlja se uz očevo ime. benevolens) blagonaklon. Belt) tjesnac beluga (rus. nazvana po gradu Benaresu bendi (engl. Benares) istočnoindijska srebrena tkanina. beneficiarius) onaj koji prima prihod od nekog beneficija.) apostolski blagoslov koji papa. Davidov sin benares (ind.in. npr. lijepo bene valete! (lat. beneficium) dobit. belvédère lijep vidik) vidikovac. kao kamen tvrda masa koja se u veličini kokošjeg jajeta ponekad nalazi u bubrezima velikih jesetri-moruna. moruna. benevolan Bengal (engl. dobrotvorstvo. samostanima. man-teia) gatanje (ili: proricanje) iz strijela (na Istoku) Belona (lat. primatelj crkvenog prihoda. Be-nedikta (480—543).is) dobročinitelj. beneficiatus) v. belotte) vrsta kartaške igre belt (skand. ljetnikovcu ili kakvom uzvišenom mjestu odakle je lijep pogled (belvi). zarada. odan. riba jesetra. benedikcija apostolika (lat. belvedere Belzebub (hebr. naklonjenost. Čist parafin koji se dobiva ođ petroleja. božica rata kod Rimljana. prihod. bellevue) v. benedicite) molitva prije obreda u kat. sklonost benevolentan (lat. npr. benefactio) dobročin-si o. vrsta tenisa i hokeja na ledu. naklonjen. praveći znak križa. Bellona) mit. bengal) polusvilena tkanina. blagoslivljati benedicite (lat. osnovan u VI. Bengal) područje ujužnoj Aziji oko delte rijeke Gangesa i Brah-maputre te uz Bengalski zaljev bengal (engl.

be-garmudi) carska kruška. zelenim ili bijelim plamenom benignitet (lat. Berdan) puška ostra-guša. Boiotos) pril. bijela kovina koja ulazi u sastav berila berilistika (grč.) berdivan (tur. bend) brana. heksagonalni mineral. paragraf. kada za kupanje Beoćani (grč. gori polagano crvenim. javlja se kao posljedica pre-hranjivanja samo kuhanom rižom koja u sebi nema B vitamina. stoljeća pr. baignoire) kupalište. tj. zavjet. engleske trupe u Indiji sastavljene od urođenika bengalo (beng. bergamo) mn. s krovom od slame ili crijepa. Australiji i Indiji. snažan bere (fr. dobiva se iz petroleja. bervllos. n. upotrebljava se kao emulgator i stabilizator u emulzijama bentos (grč. nike pobjeda) "koja donosi pobjedu". mutnozelene boje. iz III. baracane) tkanina od kozje dlake . v.) lug. beri) med. zidni tepisi izrađeni u talijanskoj pokrajini Bergamo bergamota (tal. element. nasip. savez. mila. poznat i po tome što je tamo umrla i Ana Frank — Nizozemka koja je ostavila svoj potresni Dnevnik bergonizacija med. beryllos) gatanje. važan za proizvodnju anilina benjoar (fr.02. engl. pravilo. neproziran. berberis vulgaris. Amerikancu Berdanu (tl893. nespretno. benjui. zavjet obrezivanja. žitka bezbojna tekućina. bungalow) indijska kuća jednokatnica od lakog materijala (bambusove trske ili dasaka). bangla. iz Beotije. otuda: nespretnjakovići. beryllium) kem. koja je svoju kosu žrtvovala kako bi zahvalila bogovima što joj se muž vratio iz rata) bergami (tal. redni broj 4. gaj. vrlo raširena krvna bolest u sjev. = beri skorbut. vrije na 80 °C. lako zapaljiva smjesa tekućih ugljikovodika. berberis) žuta boja koja se dobiva iz korijena biljke žutike berberis 172 berlingoca berberis (lat. uzvisina bentonit vrsta svijetle i sitnozrnate gline koja u vodi snažno bubri i pri tom povećava svoj volumen. glupani beotski (grč. bergamotto. vrsta plemenitih krušaka koje su iz Turske prenesene u Italiju Bergen-Belsen nacistički koncentracijski logor. močvarno tlo berat (ar. glupo. Bengal) mn. darežljivost. beret) plitka i okrugla francuska kapa berekin (tal. atomske težine 9. carsko pismo kojim se netko postavlja na neki položaj. pismo kojim se davala egzekvatura europskim diplomatskim predstavnicima u Turskoj berberin (lat. fakin. med. berit. propis. vragolan. znak Be. ar. fr. mal) židovski crkveno-vjerski obred: uvođenje u zavjet praoca Abrahama. plemeniti beril je ili divne tamno-zelene boje (smaragd). bardevam) moćan. postojan. benthos dubina) biol. služi kao pogonsko gorivo benzol (šp. lovce itd. obrezivanje (berit. žutika berdanka (engl. Africi. benjui) kem. bervllos) min. mila od glagola mal = obrezati pokožicu penisa) berkan (tal. bengalska vatra poznata vatrometna smjesa salitre i sumpora. prolaznost bolesti bent (tur. tur. beracha) židovska molitva zahvalnica berak (mađ. ferein nositi. ugodna mirisa. bezo-pasnost. benjoin) kem. otapa se u alkoholu. žutim. pašnjak. nazvana po pronalazaču. obješenjak Berenika (grč. životinje i biljke koje žive na morskom dnu Benvenuto (tal. lat. benignitas) dobrota. elektrogimna-stika bergsonizam idealistička filozofija francuskog filozofa Henrija Bergsona (1859—1941) beriberi (ind.) carsko pismo ili povelja kojom se nekom daju posebne povlastice. gori sjajnim plamenom. otapa se u alkoholu. tromo beraha (hebr.) "dobrodošli" benzin (šp. glavni joj je znak: potpuno rasulo u funkcioniranju živčanog sustava koje se javlja u kočenju donjih dijelova tijela i slabljenju srca.e. proricanje budućnosti iz čarobnog zrcala (napravljenog od berila) berit mila (hebr. ili zelenka-stoplave (akvamarin) berilij (grč. Berenikina kosa ime zviježđa (po ženi egipatskog kralja Ptolomeja III. beavitaminoza beril (grč. berberis) bot. Boiotos) stanovnici starogrčke pokrajine Beotije koji su smatrani tromim i glupim ljudima. birichino) mangup. neplodno zemljište. do-brodušnost.bengali (engl. služi za turiste.

trg. zastava kojom se mornari pozivaju da se vrate s kopna na brod. nazvan po švedskom kemičaru Henryju Bes-semeru (1813—1898) Bessemerova metoda postupak pri pročišćavanju sirovog željeza pomoću toplog zraka. divlji. Bessemerov Čelik bestijalan (lat. firma berna (fr. bestiarius) borac sa zvijerima u areni (kod starih Rimljana) . vezan uz ime engleskog biskupa Berkeleya (1685—1753).) 2. surov. stazica. Bernhardiner) rasa pasa između doge i ovčarskog psa. bernesco) ćudljiv. v. ljudi koji. naslon za ruke kod gađanja (u streljačkom rovu) berma 1. bernije-skan bernijeskan (tal. berlinska kočija berlinerblau (njem. kitajske i napolitanske rase berlengo (fr. uspavanka bert-brodovi (niz. životinjski. bijela braća. berme) 2. brelengo berlina (fr. Berni. 1853 —1914) berzerkeri (nord. polumitski likovi u Norveškoj i na Islandu. berline) vrsta lake kočije s četiri sjedala. bestiarium) knjiga sa slikama životinja. duge dlake. osnovano 1836. crvene i bijele. knjiga s pričama iz životinjskog svijeta bestijarijus (lat. nekome dati besu dati nekome čvrsto obećanje da mu se neće dogoditi nikakvo zlo od onoga koji je dao besu besa (fr. izvježban za nošenje tereta i spašavanje putnika nastradalih u snježnim vijavicama bernardinci mn. bez prednjeg sjedala. ruska pomorska mjera od 10 puda = 400 ruskih funti = 163. "oni koji se pojavljuju u koži medvjeda". zvjerstvo. bertillonage) u krimi-nalistici: utvrđivanje istovjetnosti (identifikacija) neke osobe putem antropometrijske metode (naziv po fr. laka kočija sa dva sjedala. subjektivno-idealistički smjer. nečovječan bestijalnost (lat. dobiju snagu dvanaestorice ljudi. reda sv. bijesni. časna riječ. gradu Berkshireu nazvana rasa crnih svinja.berkan (tal.) berseza (fr. kao i robi koja kotira na burzi besežiranje cijepljenje preparatom BCG (čit. nizozemski poštansko-trgovački brodovi koji redovito prometuju na određenim linijama i imaju povlasticu za prijevoz putnika i robe bertijonaža (fr. nastran (po načinu pisanja tal. . berceuse) glaz. nečovječ-nost bestijarij (lat. kod Albanaca: čvrsto obećanje. pripadnici kat.805 kg berkšir (engl. berkshire) po engl. služi za presvlačenje pokućstva berkeleizam fil. berlingare. zvjerska priroda. beurt) mn. baisse) 1. berne) pom. puteljak. samo u medvjeđoj koži i u borbi se odlikovali divljim bijesom. v. zategnuta deka kojom se netko baca uvis (stara francuska igra) bernardinac (njem. strahoviti junak i njegovih dvanaest sinova koji su išli u boj bez oklopa. besprizornyi) zapušteno i nenadzirano dijete Bessemerov aparat naprava za proizvodnju čelika i bakra Bessemerov čelik čelik koji se dobiva oksidacijom sirovog željeza. be-se-že) kao zaštita protiv tuberkuloze (BCG je kratica od bacil C alm ette-Gu erin) besprizorni (rus.) pom. bersaglieri) mn. plahoviti ljudi i ratnici beržerak (fr. strijelci (vrsta pješaštva u tal. berlingozza) talijanski narodni ples berma 173 bestseler berma (fr. antropologu Alfonzu Bertillonu. nastala križanjem sijamske. tamnomodra boja (pariško plavo) berlingoca (tal. pren. grub. u Francuskoj) berneskan (tal. barracano) gusta i teška tkanina od vune. nazvana po istoimenom departmanu na Dordogni Bes staroegipatsko božanstvo glazbe. padanje cijena i tečajeva državnim dionicama i drugim vrijednosnim papirima. Bernarda (red je osnovan 1098. bernesco) v. bestialis) zvjerski. ber-serkr) mit. karakteristika mu je suprotstavljanje materijalizmu i tvrdnja da su stvari i pojave samo skup osjeta i da postoje samo u apercepciji subjekta. radosti i bračne sloge besa (arap. pjesnika Bernija koji je preradio Boi-ardov ep "Zaljubljeni Rolando") bersaljeri (tal. Bergerac) vrsta finog francuskog vina.) berlinsko modrilo. vojsci. bestia) životinjstvo. kad pobjesne. berlingot) polu-berlina. kostrijeti ili devine dlake. izvor filozofije Macha i Avenariusa berkovec (rus.

vilica.) trg. bezisten bezisten (perz. osobito kod nepreradenog šećera bezeta (fr. baiser) poljubac. opšav bezacung (njem. grč. fr. Bett krevet. željezni dijelovi kotača. Besteck) pribor za jelo: nož. beš pet. fr. upotrebljavaju ga slastičari za bojenje kolača bezistan (perz. perz. nečovjek. bedesten. materijalne zrake koje nose negativne električne naboje i skreću pod utjecajem magneta.) židovska sudnica. pokrivena tržnica. alfa-zrake. bihud) zanos. beta-zrake fiz. adres o bezoan (fr. Besatzung) osoblje. kletva. beštija (lat. najbolje književno djelo bešamel 174 bi bešamel (fr. nalaziti prođu) dobro prodavana roba. bilupa itd. kola i si beštek (njem. prirodne boje. jako obojeno kotenilom. biannuel) koji izlazi dvaput godišnje. tržnica. Wäsche rublje) posteljina. badzahr) farm. betlehem štalica od papira. bestia) zvijer. annus godina. tkanina za odijelo prirodne boje bhagavata (ind. birtija betveš (njem. armirani beton beton u koji se dodaje željezo (radi pojačavanja) bettola v.). siromaštvo. vrsta protuotrova sastavljena od konkrecija iz želuca raznih sisavaca bezoardici (lat. odbitak na ime onoga što ostaje u sanducima ili bačvama pri ispražnja-vanju. bis) predmetak u složenicama koji kazuje da se značenje drugog dijela složenice dvaput javlja. opojnost. oskudica. ribom i si. kvake i si. osobito crno. trgovati. fino tanko platno. farm. čatal rašlje) peterostruko. grdnja beta (grč. nakon što se ovlaži. bitumen asfalt. krevetnina bevanda (tal. aner. bisogno) potreba. baisemain) cjelivanje ruke. npr. best najbolji. upućivanje mjenice na treću osobu (ako bi trasant odbio primanje) bezoar (fr. im. beteg bolestan) bolest beth-din (hebr. kreću se velikom brzinom (oko 298000 km/s). basistan) v. pomiješano s vodom (u Dalmaciji) bevut (tur. beta) ime drugog slova grčkog alfabeta (ß = naše "b"). na mjenicama: adresa po potrebi. beščatalm raketa koja se rasprskava u pet smjerova beškot kruh.) vino. dio trga pod krovom. Beschlag) kovne stvari (brave. stvrdne kao kamen. bezistan bezmen (fr. kuh. tanjuri i ubrus beštija.bestseler (engl. žućkastosmeđa boja. potpuna smirenost bezac (njem. nesvijest. pancaratra Bi kem. kratica za bizmut bi. osobito knjiga koja se najviše traži. besoin. rukoljub. nužda. bezemschoon) trg. basistan) u Turskoj: trg. bezoard. Betlehem "Kuća kruhova") izraelski gradić. časopis . tj. bettola) gostionica. npr. bi-andrija. neobojen. o bezoan (fr. potrebitost. ad-resse au besoin čit. beige) pr. kao uspomena na onu u kojoj se rodio Krist beton (lat. beton) smjesa od šljunka i cementa koja se.) u slučaju potrebe. biandrija 175 bibliolatrija biandrija (lat. bi-. nesvjestica. seli prodavati. bis. bechamelle) gust umak od mlijeka ili vrhnja s jajima i brašnom te mesom. andros muž) zakonom zabranjeni brak jedne žene sa dva muža u isto vrijeme biangularan (lat. bezoardica) mn. krčma. gama-zrake) beteg (mad. betula betula (tal. tri-bunal koji sačinjavaju rabini radi vjerskih i obrednih pitanja Betlehem (hebr. kad bude nužno. bestemmia) psovka. au besoin čit. životinja. tal. kao dodacima bešČatal (tur. žlica. čovjek-zvijer beštima (tal.(lat. osobito u Carigradu.) v. Besatz) porub. posada beze (fr. vazalsko. usp. bi-. rodno mjesto Isusa Krista. angularis kutni) dvo-kutni bianualan (lat. bezette) crvena šminka. protuotrovi bež (fr. podaničko cjelivanje ruke gospodaru u znak poniznosti ili kao dvorski ceremonijal bezoan (fr. vrsta kolača punjenih pjenom od jaja i šećera bezemšon (niz. osobito dvopek bešlag (njem.

strast za pićem. bibacitas) željaza pićem. biblia knjižice. filia ljubav) ljubav prema knjigama radi njihove stvarne vrijednosti bibliognost (grč. poznavanje Svetog pisma (Biblije). omnibus svima) putujući autobus s knjigama za posudbu bibliofil (grč. pismo bibliolatrija (grč. bibliofilos ljubitelj knjiga) onaj koji strasno skuplja knjige radi njihove stvarne.jaČko "ošto-vanje Svetog pisma. knjige koje čine Stari (na hebrejskom) i Novi zavjet (na grčkom). knjiga. spisateljstvo. nasumce otvori bibliopeja (grč. kad se u Čije zdravlje pije onoliko čaša koliko njegovo ime sadrži slova ili koliko mu se još želi godina života). ili cjelokupne književnosti nekog naroda. biblion) neodstupanje od Sv. tehničke opreme. onaj koji se drži samo Biblije. bis. pomoćna znanost koja se bavi što potpunijim skupljanjem i opisivanjem tiskanih djela ili nekog znanstvenog područja. arche vlada) dvo-vlašće. pisac (ih: sastavljač) popisa knjiga jedne struke bibliografija (grč.ijižica. pisma (u propovijedima) biblicizam (grč. biblion. lat. okamine lišća. običaje. skijaška disciplina s dvostrukom um-ješnošću: skijaško trčanje na 20 km i gađanje puškom u četiri mete bibacitet (lat. onih naroda koji se spominju u Bibliji biblio. athlon borba) šport. grafo pišem) poznavanje knjiga. suprotno: biblioman bibliofilija (grč. biblion.) piti po grčkom običaju (tj. njihove sudbine itd. starosti. mainesthai oduševljavati se) onaj koji strasno skuplja knjige iz nekih sasvim osobitih razloga. lithos kamen) mn. biblion. geol. knjiga. bitne vrijednosti za znanost ili temu koja skupljača interesira. grafo pišem) poznavatelj knjiga. slijepo vjerovanje u sve što je napisano ili tiskano biblioliti 176 bife biblioliti (grč. manteia proricanje) proricanje iz mjesta na koja najprije padne pogled kad se knjiga. ona može biti abecedna. gnosis poznavanje) poznavanje knjiga. otisci lišća na kamenu. umjetnost i si. rasprava o raznim izdanjima Biblije biblioman (grč. biblion knjiga. biblion. prodavač knjiga . biblion) smjer u evan-geličkoj teologiji koji Bibliju shvaća kao po sebi iedinstven otkriveni sustav miili ili života Biblija (grč. biblion. ushićenje) bolesna strast za skupljanjem knjiga iz sasvim osobitih razloga. razumijevanje u knjige bibliograf (grč. objašnjavač Biblije. biblion. rukopisi koje je Vezuv (vulkan) zatrpao u Herkulaneju i Pompejima te su zato dobili mineralan izgled bibliologija (grč. autos sam. knjigoljublje bibliomantija (grč. npr. razboj (naziv po pronalazaču) biarhija (lat. gnostes poznavatelj) poznavatelj knjiga.biarda stroj za tkanje. articulus zglob) koji ima dva zgloba. dvozgloban biatlon (lat. knjige) Sveto pismo.) ženski šešir s malim štitom. poieo činim) vještina sastavljanja (ili: pisanja) knjiga. biblion. biblior _reia služba) pretjerano i zanesei. biblijska arheologija znanost koja ispituje način uređenja i života. diarhija biartikuliran (lat. rijetkosti. kronološka ili sistematska. bi-. biblion. grč. bibere greko more (lat. a rjeđe donosi i kritičke napomene bibliolater (grč. biblion) kao prefiks označava vezu s knjigom bibliobus (grč. čovjek koji pretjerano poštuie Sv. mania oduševljenje. bi. bibliologia) znanost o knjizi i knjižarstvu uopće. bibere ad nume-rum (lat. biblion. bibere graeco more čit. radi originalnosti tiska. latreio služim) čovjek koji voli i cijeni knjige. muški šešir s uskim obodom Biblia pauperum (lat.) piti.) Biblija siromašnih. sklonost piću bibere (lat. bibliomanija (grč.) ispiti uz zdravicu određen broj čaša bibi (fr. osobito Sveto pismo.(od grč. srednjovjekovno izdanje Biblije sa slikama i crtežima za vjersku pouku nepismenih biblicist (lat. biblion knjižica. grč. bibliopoles) knjižar. biblion k. onaj koji se razumije u knjige bibliognozija (grč. istodobno vladanje dvojice vladara u jednoj zemlji. obično se sastoji u jednostavnom ispisivanju naslova djela. znanost o Svetom pismu. pravljenje (ili: izrada) knjiga bibliopol (grč. bez obzira na predaju biblicitet (grč. biblion. biblista) poznavatelj Biblije.

tj.) u roku od dva dana bienalan (lat. dvoženac bigamistica (lat.bibliotaf (grč. grč. dvožen-stvo bigamist (lat. gamos brak) žena koja ima dva muža bigarirati (fr. onaj koji se pravi daje strogo religiozan. hermafroditski biglisati (grč. znanost o uređenju biblioteka bibliotekonomija (grč. goveđi odrezak debljine 4 cm napola pečen na jakoj vatri bifti (engl. bis. grč. bo-gomoljac. ukrasiti šarama bigeneričan (lat. lat. filum nit. tafos grob) "sa-hranjivač knjiga". biglao. flos. bicycle. naziv za malograđanski jednostavni stil (posebice za pokućstvo) koji je nastao u Srednjoj Europi početkom 19. therapeia liječenje) "liječenje knjiga". bis. buffet. folium list) bot. beef-tea) vrlo jaka juha od usitnjene govedine bifurkacija (lat. tal. grananje ili cijepanje na dvoje. dva lica (nadimak rimskog boga Ja-nusa). znanost o Svetom pismu biblizam (grč. karakteristike: jednostavnost. beefsteak) kuh. anat. bidon mijeh) kanta. buffet) vlasnik bifea biferan (lat.-fr. bicchiere) čaša bide (fr. biglizo) slavujevo pjevanje (pjevati izvijajući melodiju) bigot (fr. gamos brak) čovjek koji ima dvije žene. onaj koji svoje knjige nerado posuđuje biblioteka (grč. gamos brak) dvo-braČnost. ormar u kojem se drži piće. bi-dens) dvozubac. bi-. bis. dvoglavi mišić nadlaktice bicikl (engl. bis. bi-. bidet. biformitas) dvoobličnost biftek (engl. dvoobličan biformitet (lat. canere pjevati) glaz. bifluere) račvanje rijeke bifoličan (lat. bibliotheke. biblion) stručno poznavanje Svetog pisma. genus rod. bis. mirni oblici. tal. licemjer . koji ima dva spola. biennis) mn. biblistika (grč. koji dvaput godišnje nosi plod ili cvjeta bifilaran (lat. nomia) znanost o uređenju biblioteka i upravljanju bibliotekama biblioterapija (grč. biblion knjiga.) vrijeme od dva dana. biennis) dvogodišnji bienalije (lat. konac) dvo-nitan. bigarrer. grč. dvogodišnje biljke bienij (lat. dezinfekcija i si. rijeke Big Ben (engl.. dvorišni biforman (lat. bibliotheke) knjižničar bibliotekografija (grč. bibliotheke zbirka knjiga) knjižnica. bis. kefale glava) v. grafo opisujem) opisivanje biblioteka. limenka. bicyclist) vozač bicikla bicinij (lat. prilagodba svrsi bidon (fr. buffetto) prodavaonica jela i točionica pića. intra biduum (lat. kada u kojoj se kupa sjedeći bidens (lat. bicinium. biformis) s dva oblika. cyclus krug) vozilo sa dva kotača koje se pokreće nogama biciklist (eng. bi-. bis. floris cvijet) bot. išarati. bibliotheke. rok od dva dana. Biedermeier pošte-njačina. koji visi o dvjema nitima (u elektrotehnici) bifloran (lat. stupanje u nov brak prije nego što je stari poništen. bivariare) šarati. zalogajni-ca. dijeljenje na dva kraka. ploška. dvorodan.) veliko zvono na zgradi Parlamenta u Londonu bigamija (lat. posuda od pet litara biduum (lat. lat. zbirka knjiga bibliotekar (grč. dvozube vile bidermajer (njem. tj. bige-ner) dvospolan. biceps) koji ima dvije glave. grč. biblion) biblijska riječ. bot. biblion. bikefalan biceps (lat. stol s hladnim jelima i pićima (npr. sa dva cvijeta. biblijski izraz bicefalan (lat. na nekoj zabavi) bifedžija 177 Bikfordova vrpca bifedžija (fr. bifurcatio) račvanje. prostodušni naivac) umj. bidetto) posuda za pranje intimnih dijelova tijela.) onaj koji slijepo vjeruje. bifer) bot. koji ima dva cvijeta bifluencija (lat. st. popravci uveza. biennium) razdoblje od dvije godine bife (fr. kompozicija za dva glasa bićerin (tal. popravljanje oštećenih listova. npr.

drveni prutić kojim se stavlja zlato pri pozlaćivanju bild (njem. lat. usmjeren na suprotne strane. kefale glava) dvoglav. Bücherschrank) ormar za knjige biheviorizam (engl. bilboquet) igra u kojoj se lopta hvata na štap. grč. jednim udarcem udariti dvije lopte. bogomoljstvo biheršrank (njem. m) bilanca (fr. bis. sitni tiskarski poslovi (karte. bikvadratne jednadžbe jednadžbe četvrtog stupnja. npr. billonneur) podmetač nepropisnog ili lažnog novca bijonirati (fr. krajnji ishod nečega. izvršiti usporedbu prihoda i rashoda u trg. chroma boja) dvobojan. zaključiti neki posao. razvijati mišiće . nego se zasniva na određenoj zakonskoj vezi situacije i reakcije bihude (tur. smjer u američkoj psihologiji koji zanemaruje neka unutrašnja (psihička) stanja ili procese. bikonkavna leća bikonveksan (lat. gimnasticirati. bicefalan Bikfordova vrpca stijenj. bi-conjugatus) dvostruko sparen bikornan (lat. tal. za konja: izbacivati prednje noge bilateralan (lat. bikonveksna leća bikonjugiran (lat. bakreni novac s nešto srebra. dvousneni suglasnik (b. apparatus oprema) uređaj za prijenos slika (crteža. bigotisme) tobožnja svetost. bis. npr. posjetnice i si. labium usna) gram. bilden) šatr. obostran. billarder) u biljaru: jednim udarcem takom loptu dvaput dodirnuti. po tom naučavanju ponašanje živih bića ne može se objašnjavati duševnim činjenicama. Bild slika. bi-. licemjeran bigoterija (fr. bogo-moljstvo. od dviju boja. bi-. vježbati. v. ispupčen s obiju strana. behaviour ponašanje. a upotrebljava se za izazivanje eksplozije dinamitnih i piroksilinovih naboja bikoloran 178 bilijun bikoloran (lat. nego promatra samo ponašanje životinja i ljudi. obično krajem svakog mjeseca i svake godine. bigot) praviti se svecem. bicarbonas) kern.). bezrazložno bijon (fr. tisk. grč. u dvije boje bikonkavan (ni. usporedba prihoda i rashoda na kraju jednog računa. dvorog. saldiranje. iz perz. bi-lanx s dvije zdjelice) trg. bhikku) budistički redovnik prosjak bikvadrat (lat. srebrni novac bez propisne količine srebra bijonaža (fr. billon) slitina od srebra i bakra (sa znatno više bakra) od koje je prije pravljen sitan novac. bi-quadratus) mat. pren. krivotvorenje novca. udubljen s obiju strana npr. latus strana. bigot) koji pretjeruje u po-božnosti. vladanje) psih. bilateralni kon-trakt ugovor koji obvezuje obje ugovorne strane bilboquet čit. fitilj. bis. p. bi-convexus) opt. billonner) podmetati nepropisan ili lažan novac bikamerizam (lat. licemjerje bigotirati (fr. pod orlean biku (sanskr. saldo bilancirati (lat. bixa) kem. pretvarati se bigotizam (fr. bikvadrat-ni korijen četvrti korijen neke veličine bilabijal (lat. izvesti zaključak o završenom poslu bilardirati (fr. licemjerje. billonnage) nedopuštena trgovina novcem male vrijednosti. suglasnik koji se izgovara s obje usne. podmetanje lažnog novca bijoner (fr. vrpca koja polako gori. bilanx) trg. bikroma-tični harmonij sprava za postizanje Četvrtine tonova kod glasovirskog rasporeda tipki biksin (lat. fotografija. završni račun o prihodima i gubicima koji se izvodi s vremena na vrijeme. camera) dvodomni sustav u uređenju države bikarbonat (lat. bilancio. pretjerana pobožnost. bi-cornis) zool. bilan. bigoterie) vjerska zatucanost. bila-teralis) dvostran. 1 bikarbonat sode bikefalan (lat. s dva roga bikromatičan (lat. izvesti završni račun.) uzalud. bicolor) bot. četvrti stupanj (četvrta potencija) neke veličine.bigotan (fr. lat. dvobojan. bi-concavus) opt. vjerski zatucan. bilboke (fr. knjigama.) preko telegrafa bildati (njem. karbonat sa dva ekvivalenta ugljične kiseline prema jednom baznom. autografa i si.

) banknota. pun žuči. dvomjesečje. naprasit. bervllus.) vrsta argentinskog pučkog tanga bilten (fr. bulla) prijedlog.). bimestre. bimensis) razdoblje od dva mjeseca. bijes biliskopija (lat. bimenzis bimestran (lat. lat. grč. pren. prodavač ulaznica za predstave. potvrda. prijek. žučno zelenilo. billet au porteur čit. pren. bimestris) dvomjesečni bimetalizam (lat. manus. bilge) pom. o stanju na bojišnici. žuč. bilinguis. priznanica. bije a porter (fr. vert zelen) kem. fizički razvijen. žučno žutilo. dok je kovanje srebrnog . billiarde) tisuću bilijuna bilijun (fr.000. ulvus smeđežut) kem. sc. dobro se vidi i danju i noću bilupa (lat. mrzovoljan bilirubin (lat. mjesto gdje se prodaju karte. glavni sastojak žuči bilingvičan (lat.) vlastita mjenica. s tim što zlato vrijedi kao osnova i što se može neograničeno kovati. prodavaonica ulaznica. prijetvoran. ravno dno u sredini lađe. žutozelen.) med.000. bi. izborni listić. bilis) žučan.) priznanica ili mjenica koja se isplaćuje donositelju. billiaire) koji se tiče žuči. razdražljiv. o sjednici ministarskog vijeća. također: pisamce. billa. zelena tvar žuči bili (engl. crvenožuta supstancija u žuči bilijarda (fr. tek pošto bude triput pročitan i primljen u oba doma. prodavati ulaznice. bis. koji govori dva jezika.bilder (njem. bilis žuč. bilis. ulaznice biljur (ar. mjenica bilogija (grč. lingua jezik) dvojezičnost. bilden) čovjek koji posebnim vježbama razvija svoje mišiće. lat. billard) igrati biljar biljetar (fr. billet) prodavanje ulaznica. bije a ordr (fr. bilis. bi. lux svjetlo) svjetlosna reklama proizvedene fluorescentnim cijevima. priznanica biluks (lat. o aktualnim političkim pregovorima i si. govor) dva književna djela istoga pisca koja predstavljaju jednu cjelinu bilon (fr. pren. loupe) opt. bis. skopein gledati) pregled žuči biliverdin (lat. zakonski prijedlog (u Engleskoj). fr. bili. billon) manje vrijedno zlato i srebro. bimensis) dvomjesečni bimenzis (lat. billet a ordre čit. bille.000) bilin 179 binaran bilin (lat. o zdravstvenom stanju. bilieran (lat. biliosus. žučni bilifulvin (lat. billetier) kaz.000). snažan čovjek. billeter) stavljati na robu ceduljice s cijenom. billet) blagajna. bis. u Francuskoj: tisuću milijuna. koji se. cedulja. billet) trg. povećalo (lupa) s dvije leće biljar (fr. pren. snob bildž (engl. žučno crvenilo. cedulja. kristalno staklo biman (lat. bilis. dvoličan. billard) društvena igra štapom i kuglama od bjelokosti na četvero-uglatom stolu presvučenom zelenim suknom biljariti (fr. dvočlan bimenzan (lat. prepreden bilingvitet (lat. novčanica biletirati (fr. podnosi kralju. mjenica koja se isplaćuje samo izdavatelju. ballur kristal. prodavač karata (željezničkih itd. bilis) kem. ljutnja. kratak. pren. žustar. bije a bank (fr. fr. lingua jezik) dvojezičan. željezničkih karata. metal-lum) dvojni novčani sustav neke zemlje po kojem zlato i srebro imaju stalnu i određenu vrijednost u međusobnom odnosu i oboje služe kao podloga papirnom novcu. slitine s više primjesa nego čiste kovine. tal. bimestar bimestar (lat. umišljeni gizdavac. preprede-nost. bis dvaput. tempus) v. fr. prijetvornost. milijarda (1. fr. bulletin. bilis žuč.) biljetarnica (fr. donji dio lađe bilet (fr. rubinus) kem. sa dva člana.000. bimembris) koji ima dva uda.000. crvena supstancija u žuči bilis (lat. listak. srdžba. željezničkih karata itd. bullettino) dnevno priopćenje. logos riječ. nepotpuni bimetalizam onaj kod kojega i zlatni i srebrni novac vrijedi kao kupovno i platežno sredstvo. uporaba dvaju jezika u govoru. bimanus) đvo-ruk bimembričan (lat. billet de banque Čit.000. billion) u Njemačkoj: milijun milijuna (1. u Francuskoj: sitan bakreni novac bilonga (šp. biletura (fr. željezničke karte i dr. berillos beril) gorski kristal. služben dnevni izvještaj (npr. grč. dvoličnost biliozan (lat.

Biihne pozornica. pojas binen-regulator (njem. i njima odgovarajući zakoni na kojima se temelje duševne (psihičke) pojave binomni (lat. filozofa. ponavljanje filogeneze ih razvoja svih predaka koji čine razvojni lanac dotične jedinke" (Haeckel) biogeneza (grč. bios. med.) bioblasti (grč. bios. binocle) naočale. bios. regulator) kaz. bi-. bios. skup živih bića koja žive u nekom određenom dijelu "životnog prostora" (biotopa) biocentrično promatranje (grč. nositelji života. od dva dijela. naprava za prilagoda-vanje svjetlosti na pozornici i u kazalištu binenšprahe (njem. veličina koja se sastoji od dva dijela. govor kojim se trebaju služiti glumci na pozornici binica (tal. prema Altmanu. genesis postanak. lat. bi-. arith-metike) znanost koja se bavi izračunavanjem prosječnog trajanja ljudskog života biobiliografija (grč. od dva) dvojni. dvotisućljeće bina (njem. rađanje) razvoj života . bi-. grafia) popis djela i knjiga koje se odnose na život i rad nekog Čovjeka (pjesnika. vladara i dr. biol. biocenotika biocenotika (grč. zavoj za oba oka binokularan (lat. koji se tiče binom a binub (lat. bini po dva. binario udvojen) kruščić od dva dijela. bios. shvaćanje da postoje dvije vrste zakonskih odnosa: kauzalni (uzročni) odnosi. na kojima se temelje prirodne pojave. logia znanost) v. fysis) dio biologije koji se bavi stvarnim međusobnim odnosima živih bića. veoma složena bjelančevinasta tijela koja su pravi i glavni nositelji života.novca zakonom ograničeno. vrpca. bios) predmetak u složenica-ma sa značenjem: život. bios. koji je prilagođen za oba oka istodobno binom (lat. bios. koinos zajednički. Biihne. zemička binokl (fr. život se sastoji u neprestanom raspadanju i obnavljanju tih biogena biogenetski 181 bionegativan biogenetski (grč. bio-fori biocenologija (grč. promatranje prirode samo sa stajališta ljudskog života i njegovih vrijednosti biodinamika (grč. fone glas) uređaj za prikazivanje fotografskih slika koje istodobno i govore ili pjevaju biofori (grč.dvaput. koji se sastoji od dvije jedinice. Sprache jezik) kazališni govor. dvojedinični binda 180 biogen binda (njem. svih životnih procesa. lat. foros koji nosi) mn. biol. bios. bios život. dvočlani. bios. genos) koji se tiče razvoja života. podrijetlo. = bioblasti biogen (grč. binsk taši) veliki kamen s kojega se uzjahuje na konja binjiš (tur. dvočla-ni izraz binomizam (lat.(grč. binubus) Čovjek koji se dvaput ženi binjektaš (tur. nomos) mat. bios. bios. prid. monometalizam bimilenij (lat. uglađen i istančan govor. scensko izražavanje. zavoj. Binde) veza. npr. centrum središte) fil. životne jedinice manje od stanica živih bića. genos podrijetlo) biol. kolonija bioblasta). bios. jednostrano promatranje prirode i njezinog razvoja. kazalište binaran (lat. nomos zakon) fil. biodinamički bioenergetika (grč. bios. knjiga. bis. polinom od dva člana. oculus oko) s oba oka. petlja. bios. a ± b. ta fai-nomena pojave. lat. grč. najmanja jedinica svih životnih pojava (stanica je. grč. Biihne) pozornica. zakonima nasljeđa i prilagođavanja uvjetovano. životni bioaritmetika (grč. bini. logia) znanost o životnim pojavama biofizika (grč. dio ekologije biocenoza (grč. blaste klica) mn. povoj. koinos zajednički) životna zajednica. koinos) znanost koja se bavi proučavanjem bioceno-za. binyš) čobani ogrtač (s krznom) bio. millennium) jubilej od dvije tisuće godina. biogenetski zakon zakon po kojem je "ontogeneza ili razvoj bića kratko i brzo. dalekozor za oba oka. ovratnik. biblion. zbivanja biofenomenologija (grč. dynamis sila) znanost o životnim silama i životnoj djelatnosti. nomos) mat. binarius koji sadrži dva. energetika cjelokupnog života. supr. dio fiziologije koji se služi fizičkim metodama u ispitivanju životnih pojava biofon (grč. sa dva člana. energeia) fil. bios.

genos) povijest razvoja života biogeografija (grč.-lat. bios. nepovoljne varijacije duhovnih sposobnosti i sve što je izrazito bolesno ili boležljivo) bionika 182 biotit bionika (kratica od biologija — elektronika — tehnika) znanstvena grana koja traži polazne točke za rješenje tehničkih problema u uzorima što ih čovjeku pruža sama priroda bionomija (grč. tj. bios. umijeće pisanja biografija biokemija (grč. psyche. 2. to klima nagib. bios. biomagnetni biomantija (grč. bios život. grana sociologije koja postupa po biološkim analogijama biolominiscencija (grč. način kliničkog ispitivanja uzimanjem (operativnim putem) djelića nekog organa sa živog Čovjeka kad se sumnja na kakav tumor (rak. ovako je njem. životopisac. psyche duša) fil.) svijetlje-nja živih organizama (npr. magnes) magnetna sila koja se nalazi u organskim bićima. zoogeografiju (geografiju životinja) i antropogeografiju (geografiju čovjeka) biograf (grč. životopis biografika (grč. šarlatansko pretkazi-vanje trajanja života na osnovi kucanja bila. lo-gia) znanost o živim bićima biopsihizam (grč. bios. bios. psihobiologija biopsija (grč. prid. bios. v. neke ribe) biomagnetizam (grč. logos) fil. lithos kamen) geol. ontos. logos) fil. metria) grana biologije kojoj je cilj matematičko izračunavanje i određivanje raznih životnih pojava. biologos) znanstvenik koji se bavi proučavanjem podrijetla i uvjeta života biologija (grč. pronađena metoda sterilizacije mlijeka tako da zadrži karatker sirovog mlijeka. predjel u pogledu zemljopisnog položaja) znanost koja proučava utjecaje atmosferskih promjena. chemeia) dio fiziologije. njegovih fizičkih i psihičkih osobina bionegativan (grč. grafo pišem) onaj koji opisuje život. bios. logia) fil. raznih zraka na ljudski organizam i uopće na sve što živi bioliti (grč.) nazvao fiziološke jedinice koje su većinom sastavljene od morfoloških jedinica i koje predstavljaju jedinstveno živo biće bioontologija (grč. ge zemlja. osobito znanost koja se bavi proučavanjem organskih prirodnih tijela i pojava koje su za njih vezane (zoologija i botanika). krijesnice. manteia proricanje) 1. g. bios. poremećaji u razvoju. sredstvom u borbi za opstanak. veoma brzo zagrijavanje mlijeka do 75 °C i naglo rashlađivanje pomoću posebnog uređaja — biori-zatora . bios. crta na dlanu i drugih tjelesnih karakteristika biomehanika (grč. pisac biografije. kamenje koje je uglavnom nastalo od okamenjenih ostataka životinja i biljaka biolog (grč. bios. znanost o kemijskom sastavu živih bića i o kemijskim procesima u zdravom i bolesnom organizmu bioklimatika (grč. bios. to on. bios. bios. nomos zakon) znanost o zakonima koji vladaju životom bionti (grč. bios. tou ontos postojeće. usp. on. bios. pravac u teoriji spoznaje koji spoznavanje smatra činom održanja i unapređenja života. bios. prirodnjak Ernest Haeckel (1866. mechanike) znanost o mehaničkim procesima na živim bićima i u njima biometrija (grč. biol. ona filozofija koja na pojmu "života" izgrađuje cjelokupni pogled na život i svijet. je li se novorođenče rodilo živo ili mrtvo. bios. biologia) znanost o životu. prid. biografski biografija (grč. biće) mn. elektrobiolo-gija znanost o električnim uvjetima života biljaka i životinja biologist (grč. lat. u širem smislu: proučavanje i mjerenje životnih sposobnosti čovjeka.biogeneza (grč. dijeli se na fitogeografiju (geografiju bilja). bios) 1912. orao vidim) med. osobito pojave nasljeđa. bios. sarkom) biorizacija (grč. bios. biografia) opisivanje (ili: opis) života. grafia) znanost o rasprostranjenosti živih bića. pretpostavka da sve životne pojave imaju svoje psihičke procese. panpsihizam biopsihologija (grč. prema određenim znacima na tijelu. pristaša biologizma biologizam (grč. grafo) umijeće opisivanja života. sudsko-liječničko utvrđivanje. negare nijekati) koji je nepravilan i nepovoljan za život i životne funkcije ili za potomstvo (nakaze.

bi-pes) dvonožna životinja. ba-krorezac. dvonožac bipedalan (lat. typos otisak. burat) trg. osobito u analitičkoj kemiji/ birgermajster (njem. odjel. bios. bios) znanost o životu biotip (grč.. bis. bios. organizama koji izazivaju vrenje itd. i u zemlji. i u vodi) bioskop (grč. slike stvari i bića koje se kreću kao da su bioskopija (grč. litosforu i hi-drosferu budući da živih bića ima i u zraku. seksualne i druge karakteristike biotit min. bios) koji se tiče života. zrakopolov s dvostrukim krdima bipolaran (lat. skalom (upotrebljava se za mjerenje malih količina ttku'H.biorizator (grč. austrijskom inženjerij skom Časniku K. člana društvene zajednice. stanovnika nekog grada. životinje i biljke koje potječu od jedne jedinke i pokazuju ujednačene i postojane odlike biotipologija (grč. predsjednik mjesnog odbora birka (mađ. životni prostor (obuhvaća: atmosferu. bios. antička ratna lada sa dva reda vesala koji su stajali jedan nad drugim biren (fr. npr. kancelarijsko osoblje . bios) v. pod biorizacija biosfera (grč. socius drug) dio sociologije koji proučava društveni značaj ljudskog životnog vijeka. bios život. razmnožavanja itd. npr. biotičan (grč. buratine) trg. bios. statike) znanost o zdravstvenom stanju i prosječnom trajanju života ljudi koji žive pod određenim okolnostima. ured. bipedalis) dug ili širok dvije stope. nazvana po pronalazaču. biotehnika (grč. ispitivanje je li u nekom tijelu bilo života. s dva suprotna pola bira (fr. čista rasa. biremis) Čamac s dva vesla. burail) trg. nekog područja. pes noga. glatka ili keplana polusvilena tkanina s pamukom. logia) proučavanje i primjena životne djelatnosti najmanjih životinjskih i biljnih bića (mikroorganizama) na privrednu djelatnost.) točionica piva. a čovjeka. države itd. polus stožer) dvo-polan. bakrorez bireta (fr.. pisarnica. bios. znanost o stanju u kojem se tijelo nalazi u raznim životnim dobima biotop (grč. heksagonalni ili magnezij-ski tinjac (nazvan po fr. dvonog biplan (lat. topos mjesto) mjesto življenja neke životne zajednice (bio-cenoze) biozofija (grč. bipedis) koji ima dvije noge. endokrine. bios. skopein gledati) ispitivanje ima li neko tijelo sposobnosti za život. okrećući balvan nogama. naučavanje o praktičnoj mudrosti u životu biparticija (lat. vrsta pope-lina od fine svile i vune birema (lat.'. techne. temno režem) znanost o raščlanjivanju živih tijela. skopein gledati) uređaj koji prikazuje žive slike. typos) čist tip. bureau. tal. dvostopni bipedan (lat. ravna površina) zrak. bios. vrsta lakih poljskih mostova. bios. staklena cijev s ljestvicom. planum ravan. psihičke.) ovca kratkog kudravog runa birling (engl. burin. životni biotika (grč. protivnika izbaciti iz ravnoteže i tako svaliti u vodu birmati (njem. Bi-ragu (1792—1845) biraj (fr. poluvunene tkanine birago voj. technike) dio tehnike koji se tiče živih bića i života uopće: nasljeđa. tj. vrsta polusvilene. lat. Biirger-meister) gradonačelnik. kancelarija. električna bioskopija utvrđivanje smrti pomoću električne struje biosociologija (grč. werben) nagovarati nekoga da stupi u plaćeničku vojsku biro (fr. burette) kem. bi-pes. funkcionalne. bios. bios. prilagođavanja. bipartitio) dijeljenje na dva dijela. pivnica biratina (fr.) šport u šumskim predjelima na sjeveru SAD-a: protivnici stoje svaki na jednom kraju balvana koji je spušten u brzu rijeku i nastoje. predsjednik općine. bis. kao animalno biće biostatika (grč. burino) dlijeto. vunom ili kostrijeti birarija (tal. bis. tal. burato) pisaći stol. mehanike razvoja. sfaira kugla) cjelokupan prostor na Zemlji stalno nastanjen živim bićima. logia znanost) znanost koja se bavi proučavanjem različitih tipova ljudi u istoj etničkoj skupini tako da ispituje biološke. sofia) životna mudrost. bios. praktične eugenike i medicine biotehnologija (grč. raspolovljavanje biped (lat. znanstveniku Biotu) biotomija 183 bis biotomija (grč.

biscotto. veljače biseksualan (lat. trideset drugi dio neke note biskup (grč. nož s pokretnom oštricom koja se može zatvoriti. dvaput kuhan) dvopek. biisre) školjka koja proizvodi biser.) trg. od dva sloga bisirati (lat. al bizonjo (tal. tal. usp. grč. šećerni dvopek. grč. okrugli dvopek biskroma (tal. bisextus) prijestupni dan. dvaput pečen porculan bez cakline (glazure) bisogno čit. biscotin. općinski sluga. bissac) mn. bis. dijeljenje na polovice ili na dva (obično jednaka) odsječka. tj. danas: ekspresni restoran bisturi (fr. segmentum odsječak) mat. službenik koji misli da se sve rješava samo za uredskim stolom birokratizam (fr. bis. biscottino) mali. navika) da se svi upravni poslovi urede u kancelarijskom.) dvaput. bistoquet) biljarski štap bistrirati (fr. polovlje-nje bisekcija (lat. dvostruka torba (u Lici). dvospolan. birokracija birokratski koji se tiče birokracije biromanija (fr. poljar birtija (njem. sustav upravljanja u kojem vlast drži činovništvo ne vodeći računa o stvarnim interesima ljudi. naučavanju biskup je nasljednik apostola biskupija (grč. bis. bige-neričan bisekstilan (lat. bi-. još jedanput. bistori) kir. busto. n. byssos pamuk. bureau. stvara se od sedefa i ima lijep bjelkast sjaj s preljevima te se smatra dragocjenošću i upotrebljava za nakit biserijalan (lat. bistrer) slikati (ili: bojiti. s jednim prijestupnim danom. birokratizam birokrat (fr. ponovno bisage 184 bitevija bisage (fr. bisextilis) prijestupni. episkopia) područje jednog biskupa biskvit (fr. segmentum) mat. bureau. crkvi. séries red. hermafro-ditski biser (tur. glaz. bis. biro sudac).birokracija (fr. vrsta najmanje tambure. bistro) nekada: vinotočje. bis dvaput) ponovno pjevati ili svirati nešto već izvedeno i tako udovoljiti publici biskoten (fr. sol vinske kiseline. prim bisig (njem. sexus spol) koji ima oba spola. Wirtshaus) krčma. biisre) kuglasta tvorevina oko zrnca pijeska ili oko kojeg drugog stranog tijela koje je ušlo u ljušturu nekih školjki. bistouri. buste. syllabe slog) gram. biscroma) glaz. bis. grč. polov-ljenje biseksan (lat. po drugi put. srodan s azbestom bista (fr. po rimokat. utensi-lia) mn. gostionica birza (lat. ukočenost. tal. čuvar) visoki dostojanstvenik u Kat. dvosložan. onaj dan koji se svake četvrte godine dodaje nakon 28. krateo) uskogrudna vladavina činovništva koja ispravnost forme pretpostavlja stvarnoj svrsi svojeg posla. osobito kip koji prikazuje glavu i gornji dio prsiju bistoke (fr. kancelarijski pribor birov (mad. kao odsječak jedne linije ili površine bisegmentabilan (lat. bis coctus dvaput pečen. sectio) dijeljenje na dva (obično jednaka) dijela.) nužda. pretežno formalističkom duhu biroutenzilije (fr. tartarat bis (lat. al bisogno čit. niz) koji ima dva reda. birsa koža) prevlaka iznad (pokvarenog) vina. bisekstus bisekstus (lat. bis. tal. koji se može podijeliti na dva dijela bisegmentacija (lat. grč. krut i ohol. kancelarijske potrepštine. polovica. lithos kamen) min. obojiti) čađavom akvarelnom bojom bistro (fr. mania) želja (ili: težnja. episkopos nadzornik. Brust) poprsje. krateo jak sam) v. dvoredan bisernica (tur. vinska plijesan. bizonjo (tal. mineral svilenkasta sjaja. pakostan bisilabiČan (lat. bis. bureau. sexus spol) v. lat. u dva niza. općinski starješina. Čuvar polja. bureau. segmentum) mat. bi-sekstilna godina prijestupna godina (s 366 dana). bureaucrate) službenik koji je u obavljanju dužnosti strog. lat. u slučaju potrebe (na mjenicama) bisolit (grč. tal. tj. potreba. biscuit. okrugli kolačić. sit-ničavost i uskogrudnost u službenoj dužnosti. bissig) zajedljiv. obično dug 7 do 8 cm . torba na sedlu bi segment (lat.

3. zlatnici grčkih careva bizantinizam (grč. byssos pamuk) veoma fina i skupocjena pamučna ili lanena tkanina starih naroda. osobenjak. naziv za sve one elemente kod kojih se jedan atom spaja sa dva atoma vodika. Bizantion) 1. narančine kore i soka. npr. retorici i poeziji. ima 4 žice po kojima se udara drvenim štapićima. bitevi čitav) jak. cimeta. u asfalt bituminozan (lat. petrolej. grčki pisci koji su pisali od vremena Kon-stantina Velikog (325. bizantska umjetnost. čvrst. grč. raskrižje bizam (lat. i radili na povijesti. trgovački posao bizon (grč. tj. Bizantion. mn. bizzare) čudnost.) glaz. geografiji. od dvije vrijednosti. bitumen) prevući (ili: pokriti. asfaltirati bituminizacija (lat. Bizantion) koji se tiče Grčkog ili Istočnorimskog Carstva.bisus (grč. redni broj 83. američki divlji bivol bizonalan 186 blastomikoza bizonalan (lat. bitevi) plosnato koplje.5 centa (SAD) ili 3 penija (Velika Britanija) biteizam (lat. bituminirati (lat. engleska pamučna tkanina (upotrebljava se za zimske hlače) bivertin (engl. 2. neobičan bizarnost (fr. bi-. poljski logor. sličan lutnji. asflat i si. ili se zamjenjuje dvama atomima vodika. theos bog) vjerovanje u dva boga. temeljan. bitter gorak) vrsta gorke rakije bitevi (tur. cink.0. nalazi se kod nekih životinja. zubar (u Europi). a umišljenost prema nižim od sebe bizantolog (grč. bisamum. osobito kod moškavca (upotrebljava se kao miris i kao lijek za jačanje živaca). Čudnovat. mošus bizantinci (grč. nafta. bizarre) čudak. pren. bismutum) kem. neobičnost. pokorno služenje i podilaženje vladarima i njihovim prohtjevima. temeljit bitevija (tur.) pa do pada Carigrada (1453. filozofiji. klinčića i šećera bit (engl. bythos dubina. koji ima dvije vrijednosti. brz skok iz jedne vrste tona u drugu . teologiji. ljudeskara bitometrija 185 bizon bitometrija (grč. koji sadrži u sebi zemljanu smolu biva glaz. biver (eng. hebr. me-tron) mjerenje dubine (pomoću viska ili proračunavanjem) bitumen (lat. bison) zool. premazati) zemljanom smolom. valere vrijediti) kem.j. Bizantion) 1. business) posao. god. nastran. znak Bi (upotrebljava se i kao anti-septičko sredstvo. olovo. divlji bivol. kisik. bitumen zemljana smola) smjese organskih zapaljivih tvari koje se javljaju u zemlji. besem) gust sok jakog i ugodnog mirisa. beaverteen) trg. snažan. analitici. grub vunen porhet bivij (lat. osobito uglji-kovodične tvari smolasta mirisa. dvoboštvo biter (njem. grč. koji se sastoji od dvije zone bizzarria bicarija (tal. arheologiji. bizarre) čudan. čovjek "kao od brijega odvaljen". osebujnost bizmut (lat. područje) podijeljen na dvije zone. element atomske težine 209. masivan. bivouac) voj. logia) znanost koja se bavi proučavanjem cjelokupnog života (duhovne i materijalne kulture) starog Bizanta bizantski (grč. željezo i dr. stanovanje vojske pod malim šatorima bivalentan (lat. bakar. bitumen) pretvaranje u zemljanu smolu. odnosno sa dva atoma drugog nekog jedno valentnog elementa. nastran čovjek bizaran (fr. pri liječenju sifilisa i dr. bi-. koji se dvolično ophodi bizar (fr. bis. dvovrijedan.) biznis (engl. bivium) mjesto gdje se sastaju dva puta. 2.) sitan novac od 12. god. ljudina. sustav vladavine sličan onome u Istočnorimskom Carstvu gdje je neograničeni vladar bio istodobno glava države i Crkve te dopuštao svojim dvorjanima i ljubimcima da utječu na najvažnije državne poslove. kao npr. japanski narodni instrument. Bizantion) znanstvenik koji se bavi proučavanjem duhovne i materijalne kulture u starom Bizantu bizantologija (grč. pren. bituminosus) sličan zemljanoj smoli. puzanje pred višima. buffalo. Bischof biskup) piće od crnog vina. prati pjevanje starih ljubavnih i ratničkih pjesama bivak (fr. zone pojas. valens koji vrijedi. sumpor. do propasti Bizantskog Carstva. beaver) trg. čudesan. osobito Egipćana bišof (njem.

nalik na zmiju. bruka. vrsta pjenušca blanše (fr. pogrdan blasfemija (grč. živčana izmo-renost blazon (fr. blanc. pisum. nastao nakon Prvog svjetskog rata (kreatori američki Crnci) blackout čit. blasfemos) bogohulan. blanko-kredit otvoren kredit. neosjetljivost. hu-ljenje. neispisan. blanko-akcept primanje mjenice na kojoj još nisu ispisani svota i rok plaćanja. aden žlijezda) med. blasé) otupjelih osjećaja. blefaron očni kapak. nepopunjeno mjesto na mjenici ili punomoći. pisello) grašak (usp. blekvud (engl. tekućina iz koje nastaju čvršći sastojci u organizmu blastocistis (grč. Gas plin) vrsta plinovitog pogonskog goriva za zrakoplove blavor (rum.) vrsta američkog plesa u 4/4 taktu. obmanjivanje. prešućivanje. bianco) v. đerma koža) fiziol. mladica. blâmage) sramota. blastema) bot. uzorak priznanice ili ovlaštenja (prije nego što se ispuni) blankizam struja u francuskom revolucionarnom pokretu kojoj je začetnik francuski socijalist L. silberfuks blaugas (njem. lat. nakit. čist formular. neispisan. huljenje na Boga. blanchet) ljekarničko cjedilo od bijelog sukna. bjelina) trg. dragulj. ukor. osobito skrivanje nekih činjenica od strane službenih vlasti u političke svrhe blackwood čit. bianco bijelo. blâmer) osramotiti. blàson) grb. znanost o grbovima. bleichen) blijediti. bjelilo blanket (fr. vojske koja se za vrijeme građanskog rata u Rusiji borila protiv boljševika black-bottom čit. blastos klica. blankotrgovanje prividno. blastos klica. blastos klica. dragulji. blaser. blekaut (engl. blastos klica. tobožnje trgovanje radi špekulacije razlikom u cijenama. bijou) nakit. blastula) fiziol. tj. potpuno odriješene ruke. nepopunjena mjenica (samo s potpisom) bjelogardijac (rus. vrsta guštera bez nogu. činiti blijedim. blau plav. tvornička rukotvorna izrada nakita bjanko (tal. oskvrnitelj blastem (grč. Vrangelove i dr. zaborav. oksidirati (osobito: bojiti kosu u svjetliju boju) blamaža (fr. Blan-qui (1805—1881) blanko (tal. blasfemia) pogrda. kart blanš (fr. A. punomoć samo s potpisom. blek-botom (engl. zametni mjehur blaufuks (njem. mykes gljiva) med. kystis mjehur) fiziol. merizo-mai razdvajam) stanica nastala brazdanjem jajeta u početku embrionalnog razvoja blastomikoza (grč. iznijeti na loš glas. neograničena punomoć. grditi blank (fr. blanche) pr. bijel. izdanak. Fuchs lisica) sjeverna (arktička) lisica s plavkastim krznom. bjanko. bluff) zavaravanje. kožica zametnog mjehura (blastule) blastomera (grč. bijela boja. blau plav. potpuna sloboda djelovanja.) šutnja. blaste klica. kuditi. dragocjenost. fiziol. bjelina. zasićen. čist. rizi-bizi) bižu (fr. prazno. blaser) otupjelost. obrukati. upala Žlijezda očnih kapaka . pokuditi.biž (lat. akutna i kronična bolest blastula 187 blickrig kože izazvana posebnim gljivicama (blastomycetes) blastula (grč. im. vrsta morske ribe blaziran (fr. belogvardeec) "bijeli gardist". bogohuljenje. dragocjenosti. bjanko mjenica Čista. tzv. heraldika blef (eng. kredit bez pokrića. balaur zmaj) zool. sukno za filtriranje blasfeman (grč. blankomjcnica čista (ili: nepopunjena) mjenica blanš (fr. blanche) bijel. plava lisica. prijekor. ukras. psovka. čist. neslužben i podrugljiv naziv za vojnika Denjikinove.) čisti bijeli. tj. loš glas. onaj koji se temelji na osobnom povjerenju. dragi kamen bižuterija (fr. plašenje protivnika drskošću i hvalisanjem u pogledu snage i sredstava kojih zapravo nema blefaradenitis (grč. grdnja. tal. kuđenje blamirati (fr. blanc bijel) neispisano ovlaštenje.) crno ebanovo drvo na Madagaskaru blajhati (njem. obeščašćivanje blasfemist (grč. neosjetljiv blaziranost (fr. carte blanche čit. usp. blasfemos) bogohulnik. zasićenost. bijouterie) trgovina dragocjenostima. neispisani papir. zametni mjehurić blastoderm (grč. živčano izmoren. koriti. blanko-ovlašte-nje neograničeno ovlaštenje. klica.

blind) tramvaj bez oznake određenog smjera blindirati (fr. aden žlijezda) med. opsada. en bloc čit. kulica. veliki komad stijene. žmirkanje. izlučivanje sluzavo-gnojne tekućine iz nekog organa (npr. sulfid cinka blenemeza (grč. curenje iz ušiju blenurija (grč.) naveliko. fimosis suženje) med. gomila (knjiga). udubljenje sa svodom u zidu. iskrica duha. zatvaranje jedne luke ili cijele obale pomoću ratnih brodova radi sprječavanja svakog uvoza i izvoza. tome rezanje) med. rheo curim) med. zasijecanje vanjskog kuta očnog kapka blefirati (engl. varati. slijepi prozor. imitacija ribice (s udicom) kao mamac za veće ribe. sluzna di-zenterija blenoftalmija (grč. upala očnih kapaka blefarizam (grč. oklop-ljivanje. blefaron. prema potrebi. panj. oblaganje čeličnim pločama blinderica (njem. slični palačinkama. prženi na maslacu i premazani kavijarom i dr. blenna. trupac. sluzavo mokrenje blestrizam (grč. blokada . zatvaranje željezničke skretnice. duhovita sitnica. usp. ptosis pad) med. konjski naočnjaci blinji (rus. prid. klada. emeo povraćam) med. zaštićivanje od zrna (projektila). osigurati od zrna. bluff) plašiti. blindage) fort. malo kazališno djelo puno dosjetaka. blenna.) mješavina. blok (fr. rat koji se vodi munjevitom brzinom i silinom i zbog toga blindaža 188 blue peter se treba vrlo brzo završiti potpunim porazom neprijatelja blindaža (fr. zatvaranje sa svih strana grada. upala maternice s izlučivanjem sluzi blenoragija (grč. stavljanje kovnih umetaka radi popunjavanja redova ili radi kasnije zamjene pravim slovima blokiranje (fr. otos uho. tj. upala veznice očnih kapaka blenometritis (grč. blenna. spasmos grč) med. spadnutost očnih kapaka blefarospazam (grč. poza. zbunjivati razmetljivom reklamom. španjolski zid. procurim) med. sluzni proljev. tvrđave. radi uklanjanja svjetlosti sa strane. rheo tečem) med. spoj blenda (njem. velika količina (robe). zrakoplovu). spolnih organa i dr. izlučivanje sluzave tekućine blenadenitis (grč. treptanje blefarofimoza (grč. bbnder) fort. blefaron. ofthal-mos oko) med. opsada. blestrizo bacakam. povraćanje sluzi blenenterija (grč. upala rubova i vezni-ca očnih kapaka blefaroptoza (grč. dio dodan zidu s vanjske strane. naslaga listova papira koji se mogu otkidati. regnymi izbijam. min. tvrđavica (obično na planinskim prijevojima i granicama). bluette) iskra.) blenotoreja (grč. obmanjivati. geol. pren. blenna.blefaritis (grč. blenna. blink sjajan. slijepa vrata. bloc) veliki komad (npr. tal. blefaron) med. blenna. bacakanje blickrig (njem. mnoštvo. blindiran blineta (fr. Blitzkreig) voj. metra maternica) med. mali otvor na fotografskom aparatu pomoću kojeg se otvor objektiva može smanjiti i povećati. blokiranje blokaža (fr. prevrtanje. us gen. suženost očnih otvora blefaroftalmija (grč. blenna. grč očnih kapaka blefarotomija (grč. blefaron. cjelina. bacati nekom prašinu u oči u cilju obmanjivanja blena (grč. zavaravati. blenna. očiju. tisk. zrakoplov). osobito za vrijeme izbora i radi sprovođenja određenih zahtjeva. čelikom ili željezom oklopiti (ratni brod. pojačavanje rova gredama. pretvarati se. nemir kod teških bolesnika. pojačati rov gredama. bacam tamo-amo) med. poprijeko blok-haus (lat. od finog pšeničnog brašna. blefaron očni kapak) med. opt. ofthalmos oko) med. automobil. praviti se. blefaron. blocus. blenna) med. automobilu. sluz. svjetlucav) varalica. Blockhaus) voj. hvaliti se. bloquer) v. Čamac. Čamcu. zaplašiti. upala sluzničkih žlijezda blend (engl. blenna. bloccata) voj. blocage) komadi kamenja ili opeka za popunjavanje praznina u zidovima. farsa blinker (njem. udruženje više različitih stranaka iz taktičkih razloga. smjesa. karaula. zajednica. gomila. Blende) arhit. enteron utroba) med. kapavac blenoreja (grč. uron mokraća) med. oklop (na ratnoj lađi. munjeviti rat. blefaron. blin) mn. an blok (fr. ruski kolači. bilježnica za pisanje ili crtanje. zatvor blok-pismo oznaka za slova (blok-slova) kod kojih svi potezi imaju istu debljinu blokada (fr. mramora).

) pom. tisk. ah i drugi odjevni predmeti. blondine) v. blondine) djevojka ili žena plave kose. kicoš. udav (najveća zmija u Indiji i Africi).. blumi-eren) ukrasiti neku tkaninu cvjetnim šarama. vojske. bloquer) voj. ples u paru uz takvu glazbu blumenštender (njem. blouse) laka gornja ženska haljina (do pasa). blondin) mladić plave kose. boot lađa.blokirati (fr. gdje se prvobitno tkala) vrsta Čvrste pamučne tkanine. ili koje se vole raz-metati svojim znanjem (izraz nastao u XVIII. bobine) svitak (za konac). blondina blooming condition Čit. vojnim postrojbama zatvoriti pristup nekom gradu. Blume) poznavanje cvijeća. bob-sleigh) saonice s više sjedala i dva para klizaljki od kojih je prednji par pokretan i služi za upravljanje. a koja sadrži diplomatsku korespondenciju britanske vlade s drugim državama o kakvom važnom pitanju međunarodne politike blue peter čit. to bob) v. knjiga koju izdaje britansko Ministarstvo vanjskih poslova.) "Plava knjiga". podrugljivo ime za žene koje za ljubav svojih duhovnih sklonosti zanemaruju svoje kućne poslove i obveze. harmonika) sve do danas. plemiću Franciscu de Bobadilli (j 1502. vojnički kaput koji se kopča po sredini BMW (be-em-ve) kratica za Bayerische Motorenwerke (Bavarska tvornica motora) boa (lat. bob) nadimak londonskih policajaca koji su dobili po imenu organizatora londonske policije. grad Ge-novu. blond. bludžin (engl. BokaČo (tal.) šport. boa constrictor) zool.) glazbeni stil nastao u Americi među Crncima prije 150 godina s osobitim ritmom uz instrument od 12 žica. u Engleskoj po plavim čarapama koje su nosili članovi jednog uglednog društva intelektualaca) blues čit. zatvoriti neku luku ili obalu ratnim brodovima i na taj način spriječiti svaki uvoz i izvoz (živežnih namirnica. nazvana zbog žućkastog sjaja blondin (fr. fr. stoljeća. brodarski. bfondo) plav. man čovjek) pom. prema starofr.) trgovačka komora bob (engl. fiz.) koji je lažno optužio Kolumba kod kralja Ferdinanda i kraljice Izabele da namjerava odcijepiti od Španjolske dio Amerike koji je otkrio (zbog toga je Kolumbo bio uhićen. uzgoj cvijeća. stavljati kovne umetke radi kasnije zamjene pravim slovima blond (fr. svijetle boje. obliku Janne za tal. blu berd. blonde) čipka od sirove svile. građ. bobbinet. popularan u različitim inačicama (pjevanje. nadzor nad brodskim poslovima i izobrazba posade u pomorstvu . označuje da brod napušta luku blue-jean čit. blue-jeans čit. bas-gitara.). tal. povoljno stanje u kojem konj stigne na cilj Blue Bird čit. (ime Bob je kod anglosaksonskih naroda hipokoristik imena Robert) bobina (fr. ali se potpuno opravdao i dobio punu zadovoljštinu) bobi (engl. dobro. blu džins (engl. Stander stalak) stalak za uzgajanje cvijeća u kući blumirati (njem. bluz (engl. streljiva i si. pamučni til bobslej (eng. od koje se proizvode hlače karakterističnoga "traperskoga" kroja. Blume cvijet. cvjetnim uzorcima blumistika (njem. jedan od američkih umjetnih Zemljinih satelita iz programa Intel-sat II. (engl) modra ptica. signalna zastava koja znači slovo P blue-jean 189 boćanje u međunarodnom signalnom kodu. plavuša blondinka (fr. blu-stoking (engl. plavo polje s bijelom Četvorinom u sredini. "traperice" blue-stocking Čit. bord ov tred (engl. svitak od namotaja bakrene žice bobinet (eng. najčešće plave boje. zatvoriti skretnicu. niži zapovjednik Čija je dužnost održavanje čistoće na brodu. udvarač ženama blondina (fr.) "plava čarapa". solo-gitara.) hlače od takve tkanine. zmijski car.) ime talijanskog pisca iz 14. pren. ispuniti šupljinu kamenčićima i komadima cigle. bubnjevi. lažno optuživanje — po šp. Blue book čit. st. bluming kon-dišn (engl. skraćeno: bob Boccaccio čit. Blume cvijet. bobslej bobadiljizam nepravedno. bobine) prozirno pletivo od pamuka. žensko krzno u obliku zmije koje se ovija oko vrata board of trade čit. Blu buk (eng. žućkast blonda (fr. cvjećarstvo bluza (fr. glavno djelo Dekameron bocman (niz. engleski til. sir Ro-bertu Peelu. blu piter (engl.

pren. u Tra-kiji. ispičutura. slavila se svečanim ophodom i gozbom boetetika (grč. bavella. patareni bogus (ir. boycott) proglasiti protiv nekoga bojkot. Boedromija starogrčka svečanost u čast Apolona kao pomagača u ratu. ili na oboje istodobno boedromion (grč. organizirala ovakav način borbe i upropastila ga bojkotirati 191 bolidi bojkotirati (engl. junaci iz ruskog narodnog epa bogdo-lama (mong. Bodden) zem.) mala nizozemska lađa s jakom katarkom. protiv kojeg je irska Zemaljska liga 1880. a ostali igrači se trude baciti svoje kugle što bliže onoj crvenoj. pren. neuredan život. prekid svakog odnosa s nekim. balota bodega 190 bojkot bodega (šp. plitak zaljev koji duboko zalazi u kopno Bodhisatva u budizmu: biće koje je postiglo toliko duhovno savršenstvo da bi moglo prijeći u nirvanu. zadržavanje protivničkog igrača tijelom (dopušteno u hokeju) bodmeraj (njem. otpaci. upotrebljava se najčešće za postavljanje boja (baka) bojkot (engl. i XIII. vinara. koji žive svojim osobitim. umjetnici. upravlja zemljom bogumili mn. boemi (fr. krčma. st.) irsko narodno piće od vode. loša. bahader) mn. prekinuti s nekim svaku vezu i suradnju bojler (engl. bottomry) trg.-perz. roba za odbacivanje bogatiri (tur. Bafel) trg. književnici. bogdo-lama) vrhovni svećenik. Dalmaciji.bocun (tal. dualističko-manihejska vjerska sekta u XII. boiler kotao) kotao za toplu vodu zagrijan el. boetheo priskočim u pomoć) poznavanje pomoćnih znanosti bofl (tal. ili što ne stupaju kod njih u posao (ovakav način borbe primjenjuje se često i u ostalim situacijama. J. ali se toga odriče za spas drugih bodi-ček (engl. pijanac boja (niz. pren. baka. rakije. kod bojkota strane robe u nekoj državi). engl. plinom i si. Makedoniji. pom. život od danas do sutra bohemi. zajedno s dalaj-lamom. pokvarena roba. od danas do sutra Bohemija latinsko ime za Češku (po keltskom plemenu Boji koje je nekad živjelo na današnjem češkom tlu) bohemist znanstvenik koji se bavi bohemistikom. također: sprava za namotavanje brodskih konopaca. boccia) igra raširena u mediteranskom području u kojoj sudjeluju dvije partije s raznobojnim drvenim kuglama: jedna se crvena kugla izbaci i služi kao cilj. na brodu: dio koji se nalazi ispod palube boden (njem. njem. boe vika. boema (fr. studenti i dr. dromeo trčim. nekonvecionalnim životom. u Rumunjskoj: plemić. boedromeo pritječem u pomoć) treći mjesec u staroatičkoj godini. npr. de-mižon boćanje (tal. zapreka) šport. bohèmes) mn. bodmerei. izraz potječe od imena upravitelja jednog velikog posjeda u Irskoj. uzimanje zajma na brod ili na njegov teret. naš rujan—listopad. šećera i drugih dodataka bohema. . bodega) podrum. po pravilu neuredno. stručnjak u toj grani znanosti bohemistika znanost koja se bavi izučavanjem češkog jezika i književnosti bohemizam češki izraz u nekom drugom jeziku boit-tout čit. tchek zaustavljanje. Bosni. body tijelo. duhovni poglavar u Tibetu koji. osobito plemić veleposjednik bojer (niz.) plemić koji je i ratnik. boatu (fr. bozzone) velika boca.) čaša bez postolja koja se ne može ostaviti dok se tekućina iz nje ne popije. kablova Bojanusov organ mokraćni organ u školjaka bojar (rus. Bugarskoj. Boycotta. strujom. skladište robe u luci. iznos berbe grožđa. bohème) način življenja boema. boycott) jedna od prisilnih mjera na tržištu rada kojoj je cilj da se poslodavac prisili na prihvaćanje određenih uvjeta: sastoji se u tome što radnici ne kupuju proizvode nekog tvorničara ili trgovca. savjetnik velikih kneževa i careva u staroj Rusiji. boei) v.

šakanje u rukavicama. boletus gljiva. osnovao u Bologni L. šećera. digla ustanak protiv kršćana i Europljana u Kini i time izazvala intervenciju stranih sila boksit min. mod. Carracci (1556 —1619) i koja je težila da u sebi sjedini odlike starih majstora bolonjske bočice fiz. box) 3. bolletta. kasta-njetima. bocca. boxcalf) 2. vrč. šator na sajmovima. bowle) staklena ili porculanska zdjela s pićem od rashlađenog vina. zaljev bokal (fr. pregrada u konj usnici za pot-kivanje nemirnih konja. lem-noska zemlja. metron) fiz. smeđ ili crven mastan glineni silikat koji se upotrebljava za boje. jedan od glavnih izvora aluminija. lat. bocal. astr. boks boksati se (engl. bolus. v. tjesnac. bas-cagium) šumarak. priznanica boletit (lat. boccale. volta) luk. "plemenitoj vještini". ulaz.boka (tal. prodavaonica. peso boliviano) novčana jedinica u Boliviji = 100 centavosa bolometar (grč.000001 °C). okamenjena gljiva bolidi (grč. box) šakati se. svaka runda po 3 minute. bukmol (norv. tj. grč. bolos) kem. grč. grč. kit i obloge radi zaustavljanja krvi . box) 1. loža u kazalištu. Ta-chuan) "udruženje saveznih prijatelja domovine". nekog aromatičnog voćnog soka i dr. Boxer) 2. svod. šport. box) Šport. onaj koji je stručno izvježban u Šakanju. fr. šumica. bosco. ali se raspadaju u sitne dijelove kad se u njih baci komadić kremena koji zapara površinu i time otklanja otpor kojim se površina u nedirnutom stanju protivi unutarnjem naponu mase) bolta (tal. fr. meteori kbji sjajem nadmašuju najljepše i najveće zvijezde te se mogu vidjeti i danju boliviano 192 bombaža boliviano (šp.) koja je 1900. tal. otvor. temelji se na činjenici da električni otpor kovine raste što je temperatura viša bolonjska škola slikarska škola koju je potkraj XVI.. lug bokerica dvocijevka. buldogu slična rasa njemačkih pasa. sprava za mjerenje veoma malih razlika u temperaturi (do 0. boucassin) vrsta pamučnog sukna s perzijskim uzorcima bokaža (fr.) norveški književni jezik na čiji je razvoj utjecao danski jezik (prije su ga zvali riksmàl. bolidos oružje za bacanje. zalogaj bola (engl. te-zulja bolas (šp. opterećena olovnim i dr. s 1 minutom odmora između svake runde) boksač (engl. naziv po mjestu Les Baux u Francuskoj bokskaf (engl. praćen pjesmom. lat. vrsta lovačke puške koja ima jednu cijev iznad druge b bokmàl čit. po ugledu na antičke borbe šakama kod Grka i Rimljana. tući se šakama u rukavicama bokser (njem. bulletta) cedulja. strijela) mn. šport. šp.) španjolski narodni ples u 3/4 taktu. bolis.) zamka za bacanje. šakač. kratak. tzv. boksači se dijele s obzirom na težinu u 12 kategorija: od kategorije "papir" (do 48 kg) do superteŠke kategorije (više od 91 kg) boksanje (engl. guranje i udaranje nogama. bolanča (tal. bouche. box-match) javno natjecanje u šakanju amatera ili profesionalnih boksača (traje od 3 do 15 rundi. boxer) 1. živa i okretna. staklene bočice kruškasta oblika. balanza) vaga. bocassino. v. u ovoj borbi zabranjeno je udaranje ispod pasa i iza leđa. gitarom ili tamburinom. brzo hlađene na zraku i s veoma debelim dnom (vrlo otporne na vanjsku silu. bokskaf boks-meč (engl. državni jezik) boks (engl. boks bokun (tal. pregrada u konjušnici samo za jednog konja boks (engl. glavom i leđima. bollo. bolites jestiva gljiva) geol. tal. mlet. zračni termometar. st. boxcalf) stavljena i obojena teleća koža za obuću i dr. veća Čaša s poklopcem bokasin (tal. bokalion posuda s uskim grlićem) pehar. hidrat čiste gline. boccone) komad.) vrsta mletačkog sitnog novca bolandža (tal. bucca) usta. cirkuski šator bolus (lat. ženski proljetni ogrtač s rukavima ili bez rukava boleta (tal. bole zrak. do struka. boksanje boks (engl. kuglicama (kod južnoameričkih urođenika i gauča) bolero (šp. ušće. kineska tajna organizacija (osnovana oko 1890. srednje veličine Bokseri (kin. kutija. bocage.

nalog za izdavanje neke robe. obično ukusno i luksuzno izrađena.) bombast (engl.) u dobroj namjeri. bombe. brašna. prangija. nazvani po tome što su. ostavština bona adventitia čit. bombe) voj. bon-sans (fr.) dobronamjerno. Americi bombola (tal. vrsta keplane svilene tkanine. bombonijera (fr. bombos potmuo. bombage ispupčenost) na-puhnutost limenke s konzerviranom hranom izazvana razvijanjem plinova iz hrane koja se kvari i raspada bombikometar 193 bonitet bombikometar (grč. besklasno društvo bez državne vlasti. bon enfant dobro dijete) dobroćudan čovjek. bon dobar. bonazza) potpuno tiho i mirno more. potvrda primitka. filozofska osnova boljševizma je dijalektički materijalizam. 2. priznanica. tablica za određivanje finoće (numere) konca prema težini njegove određene dužine bombiks (grč. bon (fr. riječ koja kvari jezik i stil svojom pre-tjeranošću i neumjesnošću bombastičan (engl. voća i dr. naknadno pridošla dobra. atomska bomba. s ciljem da se u svijetu uvede komunistički društveni i privredni poredak. dobronamjerno bona minorum (lat. lat. bacač bombi bombazen (fr.) zdrav (ljudski) razum. topnik. svila. svojim pjesmama i si. svilena tkanina bombo (engl. usp. nego potječu od neke druge strane Bona Dea (lat. dobra. nasljedna dobra. pretjeran. kongresu Socijal-demokratske radničke partije u Londonu 1903. onaj koji bombardira. bombyx pamuk) zool. često s dodatkom želatine. dosađivati komu (molbama. tući (ili: gađati) iz topova neprijateljske položaje ili utvrđenja.) mn. lat. proslavama njezina kulta (prvoga svibnja ili početkom prosinca) nije smio biti nazočan nijedan muškarac bona fide (lat. izvještačen (način pisanja. pristaše boljševizma. bomby-cinus. nalog za plaćanje. ukusno namješten stan i si. vojnik koji upravlja bombardom bombardirati (fr. pren. bona adventicia (lat.) dovela je u Rusiji boljševike na vlast boljševizam (od riječi boljšinstvo većina) oblik marksizma kako ga je shvatio i uspostavio Lenjin. bonum dobro. bombasin. pamuk.) posuda za tekućine. lit. bacati avionske bombe. bombyx) 1. marksizam bomba (fr.) mn.) mn.) nekadašnja ratna sprava za bacanje kamena. pren. kazati) bona hereditaria (lat. bon pur (fr. bombyx. veliki top. lubarda. imetak. ručna granata. metron) u pamučarstvu. hrabriti koga. duhovita izreka bon pour čit. prav. vata za ispunjavanje haljina i si. imanja bona mente (lat. osobito: vrsta teških zrakoplova za nošenje velikih količina bombi i bombardiranje bombardir topnik. ljubavnim izjavama. dijelovi imanja koji nisu ostali od oca. bujica riječi.) dobar za vrijedi za . boljševici. naslijeđena dobra. imanje. grč.) vrsta rakije od ruma. bombarder. u dobroj namjeri (učiniti. prirodna nadarenost bona (lat. svila) pamučna svila. Oktobarska revolucija (1917. konfetima). dubok ton) voj. tal. pristaše dinastije Bo-naparte u Francuskoj . bombast. bezvjetrica bonapartisti mn. vrsta pamučne tkanine za podstavu bombaža (fr..boljševici (boljšinstvo većina) "članovi većine". kugla koja se izbacuje iz bombarde bombarder (fr. bombyx pamuk. dobra (ili: imanje) maloljetnika bonaca (tal. izražavanja) bombaš (fr. bonz a vi (fr. bom-bardare) voj. bonbon) poslastica od otopljenog. vrsta ženske kape. dudov svilac. dobričina bon mot (fr.. bona dobra) mn. bombardeur) voj. tuba za sprej bombon (fr. bon-sens čit. prav.) "Dobra božica". bili u većini i otcijepili se od umjerenih manjinaša (menjševika). bombyx dudov svilac. bonbonnière) kutija za bombone. vodikova bomba ispunjena eksplozivom Čije je razorno djelovanje jače od atomske bombe. bomba. mot riječ) dosjetka.) mn. mu-škata i šećera u Sjev. lat. velika trbušasta boca. ukusno namještena soba. bon anfan (fr. lenjinizam. po viđenju bon enfant čit. nalozi koji se isplaćuju odmah. pretjerano kićen. bons à vue čit. bombast) lit.. željezna ili čelična kugla ili kutija ispunjena eksplozivom. na II. prav. balon bombarda (tal. aromatiziranog i obojenog šećera. grč.) trg. gađati (ili: obasipati) nekoga (cvijećem. staro-rimska božica plodnosti i djevičanske čistoće. grč.

po kojima izvođač udara prstima. porubljivanje bordel (fr. korist. dar. kupleraj .) minijaturno. facere. valjanost. bon ton) lijepo ponašanje i lijep način izražavanja dobro odgojenih ljudi. redni broj 5. borax) mn. hrana. na lijep način. "patuljasto" ukrasno drvo uzgajano u loncu ili sanduku za cvijeće bonton (fr. opšivanje. rub. spoj bora. kolegij koji se okuplja oko jednog stola. kost. bonum publikum (lat. vrlina. glavešina bookmobile čit. Muhame-dov ogrtač. pom. fr. nalazi se otopljen u vodi nekih planinskih jezera u Tibetu. mirnim putem bonom (fr. pren. onaj koji voli dobar život i tjelesne užitke bonzo (jap. bonitas) dobrota. propeti se. daska. bonvivant) veseljak. kozmetiku i medicinu borati (lat. mjenica bondirati (fr. znak B. board) 1. sud. poboljšanje. u diplomaciji: naziv za posredovanje treće države u nekom međunarodnom sporu između dviju zavađenih država. bordage) oblaganje lađe daskama. Aziji i Kaliforniji. vrpca.) dobro.) 2. sudnica. dobrima škodi bonitet (lat. pretjerana jednostavnost. borna kiselina spoj bora s kisikom (upotrebljava se kod očnih bolesti za obloge) boraks (lat. popraviti. novac za hranu. a preko kojega se svaki prekršaj kažnjava izravnim slobodnim bacanjem. a pojavljuje se i u sastavima suvremenih plesnih orkestara bonificirati (lat. bonificatio) naknada. bond) pisano jamstvo. naivnost bons offices čit. borac. bonhommie) prostodušnost. opće dobro bonus (lat. jednokratna isplata dioničarima iznad dividende zbog dobrog godišnjeg poslovanja. soli borne kiseline bord (engl.) dobrim načinom. propinjati se. okrajak. bordat borda (fr.) u SAD naziv za bibliobus bor (lat. bondir) skakati. Bord. poboljšavanje. savjetovanje. podskakivati (na konju) bondizam djelovanje i postupci u stilu tajnog agenta 007 Jamesa Bonda (lik detektivskih romana I. vrsta sive vunene tkanine koja se izrađuje u Egiptu.) budistički svećenik u Japanu i Kini. nemetalno čvrsto tijelo. potječe iz Afrike. borax) kem. tal. stol. bo-nifier) nadoknaditi. bonhomme) dobričina. ar. kem. stol za kojim se drže sjednice. traka za opši-vanje bordaža (fr. devizni bonus premija koja se u nekim zemljama daje radi stimulacije izvoza bonvivan (fr. važan za industriju. odnosno treće stranke u zategnutim međustranačkim odnosima bonsai (jap. popravljanje. sigurnost nekog potraživanja (suprotno: veritet) bono modo (lat. upute o lijepom ponašanju bornim (lat. bukmobil (engl. borde) 1. bordello) javna kuća. priznanica. mn. politika kojoj je cilj dovesti dinastiju Bonaparte na prijestolje u Francuskoj bond (engl. bona bonum publicum čit. raširen je među južnoameričkim Crncima. otmjeno držanje. poboljšati. unutarnja vrijednost.) dobro države. odbor. rub lađe borda (ar. popust u cijeni bonis nocet quisque pepercit malis čit.) "dobre usluge". pren. element atomske težine 10. ne tali se na poznatim temperaturama. sred. burakx) kem. bonzofis (fr. Flemminga. natrija i kisika (Na2B407). bank. bordel. državna korist. materijal za oblaganje lađe. bonis nocet kviskve pepercit malis (lat.bonapartizam odanost dinastiji Bona-parte. podrugljiv naziv za stranačkog funkcionara. odobravanje načina vladavine dinastije Bonaparte. dobrodušnost. trg. obveza. bord) 2. platna sposobnost. te brojnih filmova i stripova) bongos dva međusobno spojena manja bubnja. odštetiti. sreća. određen broj prekršaja do kojega je kriterij kažnjavanja blaži. bonum. fr.) šport. popravljati bonifikacija (lat. ured bord (njem. odšteta. pro-stodušan čovjek^ naivac bonomija (fr.82.) tko zlima oprašta. izvrsnost (u bono modo 194 brdo-vino smislu izrade).

borne) ograničen. ograničiti se borsalino (tal. porub. boss) šef. botanike) znanost o biljnom svijetu.(grč. brežuljkastim. onaj koji se bavi proučavanjem bilja i raslinja botanika (grč. bottana) obično.. indijskom fizičaru i biljnom fiziologu. skučen. okvir. pren. fobos strah) strah od Prusa.) omiljeno rusko narodno jelo: juha od prosenog brašna i raznog zelenja bortna (njem. bose-liran bosirati (lat. pr. bourgeois građanin) tisk. u skupini) bosaža (fr. udarac. manji brod koji prima dio tereta s velikih brodova i time ih olakšava kako bi mogu preploviti plića mjesta bording-haus (engl. botane. porubiti. gospodar.) pom. zamah. bordereau) trg. slova od 9 tiskarskih točaka (po veličini između garmonda i petita) bormašina (njem. jednom botana (tal. bosse. mali. tamnocrvena boja bordo-vino (fr. bormašina Borgia Čit. kvrga. trava botanofag (grč.) 1. usp. fagos) zool. ublažiti želje. C. otkucaj sata. javna kuhinja bordirati (fr. borealis) sjeverni boreas (grč. o biljkama i raslinju botanizirati (grč. bossage) gruba kiparska obrada kamena koja služi kao priprema za konačnu izradu modela boselaža (fr. Americi. valovitim oblicima. Borđa (tal. ili s manjim brojem karata i tri igrača (tri-boston). majstor bosa (fr. sjever Borej mit. borner) ograničiti. onaj koji se voli baviti botanikom t botanograf 196 br . Bohrmaschine) strojno svrdlo. ograničavati. border) opšiti. porubljivati. poslodavac. bosko napasam. lat. bordure) rub. 2. sjeverni vjetar. jedan bot jedanput. bordeaux) boja crnog vina. tal. biljojed. Bordeaux) opći naziv za sva francuska vina koja se šalju u trgovinu preko Bordeauxa bordro 195 botanofil bordro (fr. pa odatle i sat. izvadak. lista. bosselage) izrada u ispup-čenim. biljožder botanofil (grč. okrugle kiparske figure koje stoje same (za razliku od onih koje stoje na reljefu. (po J. kartaška igra s četiri igrača slična vistu. nazvana po gradu Bostonu u Sjev.hording (dan. borda borusofobija (lat. grubo tkano pamučno platno botaničar (grč. bozza) grba. postaviti granične znakove. burgija. grč. nešto jednostavnija vrsta valcera) boš (fr. mržnja prema Prusima i svemu što je prusko borusomanija (lat. u slikarstvu: premazati platno osnovnom bojom. boarding-house) pansion sa stanom i hranom. šarama boselirati (fr. vrsta plesa (američka. grundirati bordo-boja (fr. opšivati. gostionica. 1858— 1938) subatomske čestice s cijelim kvantnim brojevima spina boston (engl. Borussia Pruska. šare. botane krmna trava) pred-metak u složenicama sa značenjem. valovite oblike. ispupčeno kiparsko djelo izliveno od gipsa. novčanih vrijednosti bordura (fr.) talijanska velikaška porodica španjolskog podrijetla iz koje potječu papa Aleksandar VI. pren. omeđiti. borej sjeverni vjetar borer (njem. borer borniran (fr. čvrga. i njegova djeca Cesare i Lukre-cija borgis (po fr. gazda. biljka. boreios. popis računa. vijenac borealan (grč. ublažavati. ura. po imenu proizvođača) vrsta talijanskih muških Šešira boršč (rus. grč. mjenica. Boseu. voska. Borussia Pruska. baviti se biljkama botano. botanikos travni. biljni) poznavatelj bilja i raslinja. glup bornirati (fr. boreas) sjeverac. kamene međaše. usp. bušilica. botane. ograničen. mania) pretjerana ljubav prema Prusima i svemu što je prusko bos (engl. starogrčki bog sjevernog vjetra. gipsa bosoni mn. bo-tane trava) skupljati biljke. botto) mah. bohren bušiti) svrdlo. bossare) praviti plastične predmete od ilovače. tj. Borte) v. obložiti brod daskama. knjiga u kojoj su računi. filos) ljubitelj bilja. boche) ime kojim Francuzi podrugljivo i prijezirno nazivaju Nijemce bot (tal. bosseler) raditi ispup-Čene.

) mn.) igralište za kuglanje u zelenilu boy (engl.) kuma botrinitičan (grč. zrakoprazna ili tekućinom ispunjena (najčešće metalna) cijev prstenastog oblika. u obliku grozda. botarga. botanika. naročito pokvarenim mesom (u kobasicama) i ribom botunada (tal. akuein slušati) med. bortiotičan botrinti (grč. botriomikoza (grč. psa i dr. bockanje.) ime poznate vladarske porodice. botrys grozd. "Marseljeza" belgijske revolucije brabansoni (fr. busur) bot. nazvan po francuskom rezbaru A. botane.. Bourdonu. konobar botelar (lat. 10 = jaka oluja. apotheca) dućančić. znanost o biljkama. viola.) beznačajan. 12 = orkan boule čit. botulus kobasica) med. botellarius) šef kuhinje. 8 = vrlo jak. pjesme kod kojih su najprije napisani srokovi. botane. botane. botanički botanomantija (grč. bofor (prema vlastitom imenu Beaufort) ljestvica od 12 stupnjeva po kojoj se mjeri jačina vjetra: 0 = tišina. compater) kum botarga (šp. fr. botrys grozd. Burbonska palača pren. bottega. od usoljene ikre morskog lipljena. služi kao osjetilo u manometrima i termometrima (naziv po izumitelju. osobito u XII. kamen grozdasta oblika botulizam (lat. 6 = jak. trovanje pokvarenom hranom. boling-grin (engl. peonija Br kem. botuše (mađ. pronalazak američkog pukovnika J. u južnoj Europi i na Istoku botega (tal. geol. botane. bui (fr. čuvar živežnih namirnica na brodovima botra (lat. kefale glava) zool. kratica za brom brabansona 197 brahikatalektičan Brabansona (fr. teklić božole (fr. botos) mn. francuski parlament Bourdonova cijev čit. -ites) mn. tal. botane. botrion jamica. 2 = lagan. geol. koja se pruža ili savija pod utjecajem vanjskog tlaka ili temperature. st. botrys) grozdast. okamenjene biljke botanolog (grč. nešto veća violina. peckanje. manteia) gatanje (ili: proricanje) sudbine iz biljaka botar (lat. teško slušanje . botella. Bowiea bowling-green čit. 1808—1884) bouts-rimćs čit. bottonata) zadirkivanje. brazzera = brački brod) drveni obalni jedrenjak od 18 do 40 t s jednim latinskim jedrom i prečkom brač (tal. crvena izraslina na ruci ili nozi. vinara. beaujolais) vrsta francuskog vina (po gorskim predjelima sjeverno od Lyon a) božur (ar. živi u tankom crijevu čovjeka.) veliki lovački nož oštar s obje strane. grafo) opisivač bilja i raslinja botanoliti (grč. dječak. boi-najf (engl. logia) poznavanje i proučavanje biljaka.) dečko. lithos kamen) min. sluga. vrsta tambure za pratnju bradiekoja (grč. bottarga) jelo slično kavijaru. krčma. Burdonova . sa 3 do 4 tisuće članaka. bota larga.. sluga.botanograf (grč. mykes gljiva) med. mala trgovina. buš-tru (fr. trčkaralo. bradys spor. lithos kamen) mn. prid. botrys grozd. botritičan botroilit (grč.. francuskom inženjeru E. vrsta nizozemskog platna bracera (tal. Ch. gluhoća. Bouleu (1642—1732) Bourbon čit. tunjevine i dr. sporedan lik ili sporedna uloga u kazališnim djelima boufort čit. pustene ("falcane") papuče bouche-trou čit. Burbon (fr. viola di braccio) glaz. brabançons) mn. poznati zbog svojih pljačkaških izgreda po Francuskoj brabanta (fr. okamine grozdasta oblika botriokefal(us) (grč. pričvršćena na kožu jednom peteljkom botriotičan v. veličine zrna graška do sitnijeg lješnjaka. Brabançonne) belgijska nacionalna pjesma. unaprijed napisani srokovi za koje se tek trebaju naći stihovi. lat. logos) poznavatelj i proučavatelj bilja i raslinja botanologija (grč. bili u engleskoj ili francuskoj službi.) trg. boutique. širokočlana trakavica.. boule) rezbarija u drvu s metalnim umecima. bra-bantski vojnici koji su. a tek nakon toga stihovi bowie-knife čit. 4 = umjeren. biljka s velikim 1 lijepim cvjetovima iz porodice žab-njača. bu-rime (fr.

težak govor. bradys spor. uskoća prsiju. lalia govor) med. koji ima kratke cvjetne listiće. čovjek koji ima kratku lubanju. lat. teško. bolesni usporeni rad srca bradikineza (grč. astma brahipodan (grč. brachys. bradys spor. v. osobito donji dio ruke. petalon list) bot. bradilogija bradilogija med. bragagna) vrsta ribarske mreže bragerdizam (engl. suprotno: makrobiotika brahicefal (grč. logia) vještina sažetog izražavanja u govoru i pisanju. razum) sporost duševnog života (osobito: sporost u mišljenju) bradikardija (grč. mišićni) ručni. brachys. daktylos prst) antropol. bradys spor. femi govorim) med. sporo probavljanje hrane. bradys. bradys. brachys. brachvs. nasilnički brahikatalektičan (grč. odontos zub) zool. kratkih latica brahipneja (grč. usporen govor zbog nepotpunog svladavanja nekih smetnji (npr. grafia pisanje) vještina pisanja pomoću skraćivanja uopće. brachys. kratke latice. kratkovidnost brahiodonti (grč. bradys. loša probava bradispermatizam (grč. bradilalija bradimaseza (grč. teško žvakanje bradipepsija (grč. metron) med. brachvs. kefale) glava antropol. sperma sjeme) med. brachys. tjesnoća prsiju i sporo disanje kao posljedica toga brahipneuma (grč. pri mucanju) bradifrazija (grč. koji živi kratko brahibiotika (grč. brachium. ali se krije u samom smislu rečenice brahimetropija (grč. domišljat Čovjek. sporost u govoru bradifrenija (grč. malen. metron. brachvs. pjesništvo brahi. masa-omai žvakati) med. stih koji na kraju nema jedne ili dviju stopa brahikroničan 198 Brailleovo pismo brahikroničan (grč. bragozzo) ribarski jedrenjak sa dva jarbola i dva jedra bragura (staronord. brachys) predmetak u slo-ženicama sa značenjem: kratak. sila brahijalan (grč. kratkovre-men brahilog (grč. pneo dišem) med. fren srce. tj. braggard) razmet-ljivost. podos noga) kratkonog. u užem smislu isto što i stenografija i tahigrafija brahij (lat. brachys. nasilan. brachion ruka.(grč. pren. brachv-pneuma) med. brachion) mišica. bios život) težnja ili vještina skraćivanja života. kardia srce) med. grafo pišem) onaj koji umije brzo pisati služeći se kraticama. bradys. brachvs. zubi s niskom krunom i dobro razvijenim korijenom. uron mokraća) med. braccatore lovački pas) snalažljiv. dromikos sposoban za trčanje) koji ne može dugo trčati brahigraf (grč. stenograf brahigrafija (grč. chronos vremenski) kratkotrajan. kod koje je najveći poprečan presjek gotovo jednak uzdužnom presjeku brahidaktilija (grč. tem-no režem) kir. brachvs. brachvs. brachys.bradifazija (grč. pepsis probava) med. nepotpun. ruka. kineo krećem se) sporost u pokretima bradilalija (grč. teško. ruke brahiotomija (grč. bradys spor. brachvs. brachion ruka. orao vidim) med. logos) koji umije biti sažet u govoru i pisanju brahilogija (grč. kratkih nogu . figura pri kojoj je prividno i formalno izostavljen kakav element važan za izlaganje misli. bradys. od prstiju do lakta. bradys. mišica. bios život) kratkovjeČan. rezanje ruke brahipetalan (grč. npr. njuškalo braganja (tal. v. težak. urođena kratkoća prstiju brahidromičan (grč. pus. grč. strangurija bragadur (tal. moć. bragr) pjesnička umjetnost. brachion. spor i težak govor zbog mane u govornom organu. brachialis ručni. kratak dah. u sisavaca brahiometar (grč. frasis govorenje) med. sitan brahibiotičan (grč. hvalisavost bragoc (tal. brachy-kata-lektikos) metr. brachvs. pren. sprava za mjerenje mišice. sporo izlaže-nje sjemena (pri spolnom odnošaju) bradisurija (grč.

junak na riječima brancin (tal. braconnier) zvjerokra-dica. brachvs. Brahma) u indijskoj filozofiji Veda ovako se zove vrhovno indijsko božanstvo brahmaizam (sanskr. breit širok) stupovi s letvama ili žicama po kojima se penje vinova loza. hidraulični ti-jesak koji radi pod vodenim tlakom. Brahma) zbirka djela koja predstavljaju dogmatsko-spekulativne rasprave indijske književnosti. prekršitelj zakona o lovu brakteja (lat. e. zaštitni. pjesnike. koji ima kratke metričke stope brahipteri (grč. za ljude koji bacaju kratku sjenu zbog toga što im sunčane zrake padaju na tjeme gotovo vertikalno. brachvs. lovokradica. syllabe slog) metrička stopa koja se sastoji samo od kratkih slogova brahistohrona (grč. u 8. brahmanizmom se i danas naziva religija koja vlada u Indiji. brein dreining (engl. tele daleko. linija najbržeg pada.) "isušivanje mozgova". otprilike. Brahman) ind. koji ima kratku sjenu (kaže se za stanovnike najtoplijih dijelova svijeta. pren. brahma) indijska religija utemeljena. chronos vrijeme) mat. zool. abraka-dabra brakonijer (fr. pokrovni list na biljci Bramahova brava sigurnosna brava s više ušica nejednake veličine (obično 6 do 7) koje moraju biti jednako udaljene da bi se brava mogla otvoriti (nazvana po svom pronalazaču. skopeo gledam) opt.brahipodi (grč. Bramahova brava Bramarbas (šp. i po tome nalikuju na školjke. životinje kratkih krila. \Tsta kratkih dalekozora sa zrcalima koja se odlikuju svojom praktič-nošću Brahma (sanskr.. krivolovac. fil.) savjetodavna ekipa stručnjaka oko nekog političkog ili gospodarstvenog rukovoditelja brajda (lat. engleskom mehaničaru Bramahu. skraćeni naziv za brahiteleskop brahiteleskop (grč. brachion. čovjek koji se bavi nedopuštenim lovom na tuđoj zemlji. apsolutno Biće i nebiće u isto vrijeme Brahmana (sanskr. bractea list) bot. stalno zauzimali najistaknutiji položaj i uživali velik vjerski ugled brahmanizam (sanskr. neku vrstu komentara Ve-dama brahmani (sanskr. dajući oduvijek svećenike. brachistos najkraći. uspravno) brahisilab (grč. skia sjena) zem. v. brachys. braida od njem. 1749—1814) Bramahova preša fiz. znanstvenike i političare. brachvs. onako kako je izloženo u Upanišadama (za razliku od naučavanja izloženog u Vedanti) Brahman (sanskr. in-sekti koji imaju kratka krila brahiscijan (grč. pergola brakadabra (bracadabra) v. tj. Brahma) starije naučavanje o Brahmi. ali se po gradi tijela od njih znatno razlikuju brahipteran (grč. brahmana) članovi najviše i najuglednije kaste u Indiji koji su. brein-storming (engl. pteron krilo) kratkokrilan. pus. brachys. na udaljenosti. brein-trast (engl. hvalisavac. cikloida brahit opt. podos noga) zool. brachys. metr. bramar rikati) ime glavnog lika nekih Holbergovih komedija. naziv za pojavu odlaženja školovanih stručnjaka iz manje razvijenih zemlja u zemlje višeg standarda brain-storming čit. veoma rasprostranjene morske Životinje. imaju dva kapka. jagodicama prstiju opipljiv brain draining 199 bravo ih točaka (pronalazak slijepog francuskog učitelja slijepih Louisa Brai-llea) brain draining čit. n. st. ali točnije ju je zvati neobrahmanizam i hinduizam Brailleovo pismo međunarodna abeceda za slijepe koja se sastoji od svega šest. pr. kratkih krila. a od svojih pristaša tražila je visoko moralan život. branzino) lubin (morska riba) . pteron krilo) mn.) sastanak na kojem bez reda svaki sudionik iznosi sve što mu trenutačno pada na pamet u vezi s postavljenim problemom koji valja riješiti brain-trust čit.

branchion) mn.) alkoholno piće dobiveno destilacijom vina. kosi položaj koji povezuje dva uzastopna položaja. junaštvo. uljem i kučinom. sjajno. nešto izrađeno ili izvedeno s velikom vještinom i stručnošću. bravour. gradnje i dr. poziv. patent. Bremse) kočnica brenšer (njem. pismo. s dvije klupe namještene po dužini ili poprijeko i s visokim bokom ' bremsberg (njem. brawning brauning naziv za različite vrste pištolja. trofeus) zavod za nahočad. breccia) voj. dio. s patentom. bregma) anat. naučavanje engleskog liječnika Johna Browna (1735—1788) po kojem se živa bića razlikuju od neživih stvari po tome što imaju sposobnost podraživanja. upala krajnika branša (fr. valjan i vrijedan čovjek. kratak izvještaj. brevijatura brevijar (lat. Schere škare) željezna naprava u obliku škara koja se zagrije i takva služi za 1 kovrčanje kose. = hipnotizam. breche. tal. hrabrost. bretelle) uprta. pokrajini u sjevernoj Francuskoj) bretela (fr. prodor (u zidu. vinjak branhijati sve životinje koje dišu na škrge. tro-feus branilac) nadstojnik. brevet) diploma. kovrčalo breša (fr. branche. branchos) med. dekret. bravoure. 1855 —1926) braunizam med. odmah. lovačka kola s 3 do 6 sjedala.. brefos. tal. puške i mitraljeze (po engleskom konstruktoru Johnu Mosesu Browningu. šivost.) 2. tjeme brek (engl. gangrena. pren. ogranak (neke znanosti. breve) svaki službeni pisani akt. posebno. šteta. patentiran brev(e)tirati (f. upotrebljava se kod rudarskih i šumskih poslova. zool. s diplomom. junačko djelo. škrgaši branhije (grč. hlačnjaci bretona (fr. uštrb bretanja (fr. kratak izvadak. zavod za prehranu i podizanje djece bregma (grč. osobito u glazbi brazilin crvena boja koja se pravi od brazilskog drveta brazleta (fr. Bremse kočnica. tal. (fr. break) otvorena kola na 4 kotača. škrge branhus (grč. med.) usklik u znak odobravanja: vrlo dobro. bretagne) stari francuski ples udvoje. patent brevi manu (lat. kratkim putem brevijacija (lat. preklopna postelja brander (njem. s poveljom. usklik u znak odobravanja. plaćeni ubojica. v.) 1. tako je! bravo 200 brice si bravo (tal. "podražajima".brand (njem. remen za nošenje tereta. branca) grana. bravura) valjanost.) pronalazačka povelja. molitvenik katoličkih svećenika za svakodnevna bogoslužja . sposobnost da vanjskim utjecajima. nekad se puštao zapaljen protiv ratnih jedrenjaka kako bi izazvao požar brandy Čit. mn. tj. podrijetlo bolesti je. kraćenje. glazbeno djelo (za sviranje ili pjevanje) s osobito velikim tehničkim teškoćama bravura (fr. vrsta odličnog francuskog platna (naziv po Bretanji. malen jedrenjak napunjen smolom. brennen paliti. nazvan po engleskom liječniku Jamesu Brai-deu (1795— 1860) koji ga je prvi otkrio i ukazao na vezu između hipnoze i sugestije brefotrof (grč. aria) glaz. struka. breveter) dati. lokalno izumiranje jednog dijela tijela. bretele naramenice. uže područje zanimanja bratvuršt (njem. brevete) pr. tehnička vještina i okretnost izvođenja. izdati dekret. Brand) med. nekroza branda (tal. promu-klost. bez uvijanja. povelja. bretonne) vrsta ženskog kišnog ogrtača. kratak popis. upravitelj brefotrofija brefotrofij (grč. Wurst kobasica) vrsta kobasice za pečenje brauning (engl. podmukli ubojica bravur-arija (fr. lat. brevet d'in-vention čit. odlično! bravo (tal. odsjek. neustra-. voj. Brand požar) požar-njak. breviatio) skraćivanje. diplomu. braunizam bravissimo (tal.) otvoreno. proboj. koje nema strogo formalni oblik (za razliku od bule). pristaše naučavanja Johna Browna. junak. prema tome. bremza (njem. povlastica. brendi (eng. povelju breve (tal. odlično. vrlo lijepo. brachiale) narukvica. breve d'envansjon (fr. nedostatak ili postojanje prevelike podražljivosti organizma braunovci mn. bedemu. brefos novorođenče. breviarium) kratak pregled. ta. patent. vladarima i dr. nazvanog po fr. nekog posla). branda) viseći (mornarski) krevet. braten peći. bracelet. srednji dio lubanje. Berg brdo) uređaj za spuštanje tereta niz kosinu. osobito Papino pismo državama. bivaju pokretana na djelatnost. pokrajini Bretanji brev(e)te (fr. utvrđenju). grivna bredizam med. brawning) v.

prelijevati se u svjetlosti. brillanter) od dijamanata glačanjem praviti briljante. konjički dočasnik u francuskoj vojsci. loqui govoriti) kratak. slična vistu. sijati. škrgut brillante (tal. osobito sitan ugljen verlo upotrebljiv kao gorivo. odskočiti. brevis. skupina radnika koji rade na izvršenju određenog zadatka brigadir (fr. lukavo brikolirati (fr. "krštenje" brucoša na taj način što ih stariji zgrabe za noge i ruke i bacaju uvis . brycho Škrgućem) škripanje zubima u snu. prije: vrsta ratnih brodova s 10 do 20 topova brigada (fr. divota. te sa strane podijeljenog u mnogobrojne trokute i če-tvorokute (fasete) briljantan (fr. blistati) sjajan. brillantine) gusto tkana pamučna tkanina s uzorcima briljantirati (fr. breeches) mn. brillare) sjati. fr. kugle ili jajeta. otuda: pren. nazvana po engleskom liječniku R. izrada pročelja građevine (fasade) tako da se vide cigle. mala jedrilica s dvije katarke Brightova bolest (lat. laka jedrilica s dvije katarke i s veslima. 2. športske ili za jahanje. Brigantine) pom. ne raditi časno. učiniti da se nešto odbije. brimade) kod francuskih studenata: zbijanje šala s novim studentima. briqueter) popločiti ciglama. raskoš. kratke ili polukratke časničke hlače. plah ovi to briljant (fr. bricoler) odbiti. veličanstven briljantin (fr. bradu i brkove briljantina (fr. brigg) pom. sin Urana i Geje. odskakati od ostalih brimada (fr. Brief pismo. fr. briketaža (fr. krasan. rukovoditelj radne brigade brigant (tal. briller sjati. buntovnik brigantina (engl. jedna od najzanimljivijih igara s vrlo mnogo kombinacija brig (engl. brycho škrgućem. odličan. u prah pretvoren materijal zbijati (prešati) u obliku cigle brikfastn (njem. raditi zaobilazno briksizam (grč. par brikol (fr. brillant) sjaj. svijetao. blista-vost. 2. breviatura) v. bricole) srednjovjekovna ratna sprava za bacanje kamenja. briquette) nešto u obliku cigle. brignos škrgut) med. hajduk. brigante) cestovni razbojnik. njem. brigade. jajeta i si.) glaz. pomoću odbijanja pogoditi sa strane. jedinica sastavljena obično od dva puka istog roda vojske. ormarić. za sto naoružanih ljudi. veoma vatreno. sažet i jezgrovit govor breviotipija (lat. udariti par bricole Čit. pren. značajno se isticati.) posredno. 3. list. brig. tiskanje nota brevipedan (lat. odličnost briljirati 202 broajon briljirati (fr. Škrgutanje zubima Brijarej mit. brigadier) 1. briquetage) bojenje zida tako da izgleda kao zid od cigle. staretinarnica briket (fr. bric-a-brac) starudija. nota koja vrijedi za dva cijela takta bričesi (engl. par bricole čit. Egeon brikabrak (fr. brillantine) kozm. pren. brigg. blistav. Ka-sten ormar) poštanski sandučić. divan. brevis kratak. brigata) 1. brillant) dijamant uglačan dijamantnim prahom tako da ima oblik dvostrukog (osnovama spojenog) stošca. bridge) kartaška igra. tal. morbus Brightii) med. gore široke a dolje tijesno priljubljene uz noge bridž 201 briljantnost bridž (engl. odozgo jače. osobito starinske. typos otisak) glaz. vrsta mirisne masti za kosu. škrinjica za pisma. briller. odskoči. fugiranje briketirati (fr. brevis. osobito briljantima briljantnost (fr. cigle. tal. veličan-stvenost. odboj lopte od ograde. Brightu (1788— 1858) koji ju je prvi opisao brigma (grč. brevis kratak) glaz. brigantine. div s 50 glava i 100 ruku. razne umjetničke stvarčice. voj. ukrasiti (ili: optočiti) dragim kamenjem. a odozdo slabije zatupljenog. kugle. brevijacija brevilokvij (lat. kratkih nogu brevis (lat. bricola. voj. kod biljara: odskok. listovna uložnica (obično na javnim mjestima) brikola (lat. zbijen u obliku opeke. zapovjednik brigade. pren.) udariti loptu sa strane odbijenom loptom od ograde. pren. par brikol (fr. pljačkaš.brevijatura (lat. akutna i kronična upala bubrega s izlučivanjem bjelančevine u mokraći (nefritis). pes noga) krat-konog. zaobilazno. sa strane. svijetliti se. obojiti zid tako da izgleda kao zid od cigala. blistati. sitan. brillant. živahno. grč.

Brodvej (engl. vladu u svoje ruke brinet (fr. brisant) koji lomi. šumno. uljepšavati izmišljenim dodacima brojler (engl. vrsta jela od ribe s gustim umakom od rajčica. radio emitiranje broad-side čit. za izradu stolnog pribora Briti naziv za keltska plemena naseljena u Britaniji u doba rimskih osvajanja British Museum čit. broderija (fr. broyon) tučak za mrvljenje. brod-sajd (engl. koji razmrskava. vezivo. brumaire. osobito slikama. bryon. krasiti. usjajiti i na taj ih način sačuvati od hrđanja. studenog. 18. žive u kolonijama i mahovinasto su razgranate briskirati (fr. sličan mahovini. briser. brunet) crnomanjast ili sme-dokos muškarac brineta (fr. uljepšavanje brodet (tal. prednji valjak na spravi za predenje brizolete (njem. pocrniti briofiti (grč. paljba iz topova s jedne strane broda Broadway čit. bijele. obično se jede s palentom brodirati (fr. pletenica. brioche) vrsta peciva. osnovanom 1805. brunir) metalne predmete smeđe uglačati. listopada do 24. morske.) veliki narodni muzej u Londonu (osnovan 1753. manteia proricanje) vještina tumačenja snova brnistra (tal. brimera (9. nazvan po velikom njem. staretinar brokantirati (fr. razorna snaga brizer (fr. lat. Broadway široki put) glavna poslovna ulica u New Yorku. brizo. ginestra) primorski grm s lijepim žutim cvjetovima. rjeđe slatkovodne. pečeni valjušci od mesa brizomant (grč.) s veoma bogatim znanstvenim i umjetničkim zbirkama brizantan (fr. "pohanac" brokanter (fr. svi topovi na jednoj strani ratnog broda. briser) sposobnost ras-prskavanja.brimborium (lat. brodkasting (engl. trljanje boja brockhaus 203 bronhije Brockhaus Čit. broderie) vez. srebrnaste boje. razoran.) govorenje nebitnih stvari.) glaz. briozo (tal. trgovina vezivom. bučno. okolišanje. mantis prorok) stručnjak u tumačenju snova brizomantija (grč. zoon životinja) zool. srebrom. luka i maslinova ulja.) veliki njemački konverzacijski leksikon s mnogo izdanja. grub metalni prašak od slitine bakra i cinka. žuka broad-casting čit.) vrsta kvalitetnog francuskog vina brioso čit. dugačka 25 km. uništavajući brizantnost (fr. broccato) skupocjena i teška. brokatni papir papir u boji s uzorcima. upotrebljava se. izvesti zlatom. kao prvi konzul. izmotavanje brimer (fr. od 23. kupovati i prodavati stare stvari brokat (tal. bruma najkraći dan) u republikanskom francuskom kalendaru: drugi mjesec u godini. logia) bot. Britiš muzeum (engl. svilom. Brisoleten) mn. bryon. srednjim dijelom centar američkog kazališnog života broajon (fr. brunette) crnomanjasta ili smedokosa žena brinirati (fr. oblicima i si. bojiti (ili obojiti) smeđe. plameno. Čajni kruščić. briscola) vrsta kartaške igre. brocanter) trgovati umjetničkim stvarima. osobito slikama. fini obojeni tinjac u prašku (obje vrste ovog praška upotrebljavaju se za brončane boje).) uzeo je Bonaparte. razornost. vezenje.) pom. bryon mahovina. fyton biljka) mn. htjeti nešto brzo sprovesti. umjesto srebra. brizo spavam. pren. brusquer) obrecnuti se na nekoga. izdavačkom poduzeću u Leip-zigu. broder) vesti. con brio brioš (fr.. utisnutim u zlatu ili srebru . antimona i nešto bakra (ponekad i nikla i bizmuta). eidos oblik) bot. prenagliti čime briškula (tal. brocanteur) trgovac starim umjetničkim predmetima. to broil peći na otvorenoj vatri. zlatnim i srebrnim koncima protkana svilena tkanina. razbijač. studenog 1799.) odašiljanje radio emisija. briseur) lomitelj. bryon mahovina. osobito raširena u primorskim krajevima Hrvatske britanija-metal u Britaniji (Engleskoj) pronađena metalna smjesa cinka. Brokhaus (njem. sendvič briozoe (grč. životinje nalik na mahovine. kiće-nje. skupni naziv za mahovine brioidan (grč. magleni mjesec. na roštilju) pile za pečenje. rasprskava. pren. dio botanike koji proučava mahovine brion (fr. strana broda. bot. brodetto) kuh. mahovinast briologija (grč. živahno.

rheo tečem) med. bromos smrad. lat. piskutavost glasa (kod promuklosti) bronholitija (grč. regnvmi skršim. bromos) farm. stenos tijesan) sužavanje (ili suženost) dišnih kanala . grč u dišnim kanalima bronhostenoza (grč. bronser) obojiti brončanom. crvenkastog ili ljubičastog talijanskog mramora broker (engl. cinka i željeza bronce (tal. bronchos dušnik) duš-nički. oštrog mirisa bromatika (grč. dr. bronchos. logia) znanost o jelima. kožu i dr. bronhijalni katar = bronhitis bronhije (grč. trovanje bromom bromoform (lat. bruh) med. nemetal atomske težine 79. kila dušnika. obojiti modrikastim preljevima na vatri bronhijalni (grč. s utkanim velikim cvjetovima. broker) trg. tj. spasmos grč) med. crvenkastosmeđa teška tekućina. mjedeni-čica. bronzo. krvarenje dišnih kanala bronhoreja (grč. gra-fein opisivati) opisivanje jela i sredstava za prehranu bromatologija (grč. poznati lijek za živce bronca (fr. broccatello) brokatu slična polusvilena tkanina. bronchos. bronzo) zvonce. broma jelo. koji nastaju bronhitis 204 bruderšaft račvanjem dušnika od trećeg leđnog pršljena bronhitis {grč. gips. bronchos. redni broj 35. lijevi i desni. element. pneuma dah) med. bronchos. mykes gljiva) med. pretpovijesno razdoblje (između kamenog i ledenog doba) u kojem su se ljudi služili broncom za izradu oružja. uzetost (ili: paraliza) dišnih kanala bronhopneumonija (grč. bromov pripravak. pregled dušnika i dišnih kanala pomoću posebnog zrcala bronhospazam (grč. smeđom. bronchos. broma jelo. skopeo gledam) med.). slomim) med. kele kila. crnom. klepčica. pretjerano izlučivanje sluzi kod kronične upale dišnih kanala bronhoskopija (grč. bronchos. tuberkuloza pluća bronhoragija (grč. gnojna upala dišnih kanala bronhocela (grč. upala dušnika izazvana zaraznim gljivicama bronhoplegija (grč. tuberkulozna bolest nadbubrežnih žlijezda praćena velikom slabokrvnošću i smeđom bojom kože brončano doba geol. lithos kamen) med. guša bronhofonija (grč. fone glas) med. posuđa . me-tron) sprava za odmjeravanje dnevne količine hrane bromizam (grč. bronchos. bronchos. bronze. bronzium) legura (slitina) bakra. bronchia) med. npr. znak Br. upala bronhija. bronhijalni katar bronho. od svile i pamuka. bakrenom bojom (drvo. bromium) kem. upotrebljava se kao sredstvo protiv jakog kašlja bromural (grč. broma jelo. stvaranje kamena u dišnim kanalima bronhomikoza (grč. broma jelo) znanost o pripremanju jela po znanstvenim i ekonomskim načelima bromatografija (grč. blemma sluz. bronchos.(grč. brončati (fr. bronchos. znanost o sredstvima za prehranu bromatometar (grč. nagrada koju trgovački posrednik dobiva za posredovanje brokula (tal. bromoformium) farm. broker) trgovački posrednik brokeraža (engl. bronchos) predmetak u složenicama sa značenjem: dušnik bronhoblenoreja {grč. ili samo od pamuka. broccoli) vrsta cvjetače s mesnatim i sočnim cvjetovima i stabljikama brom (grč. bronchos. upala bronhija koja prelazi na plućno tkivo i izaziva upalu pluća.brokatel (tal. tal.916. ani». vrsta žutog. bronchos. tekućina veoma slična kloroformu. koji se tiče dušnika ili dušni-ca. plesso udarim) med. rheo tečem) med. lat. bronchia) mn. bromos) med. dva kanala. poklepčica brončana bolest med.

operativno otvaranje dišnih kanala. bez odbitka troškova. zvjerski (ih: grubo) postupati s nekim. n. zimski solsticij. bronhije bronteum (grč. Bruchgold) izlomljeno. brunjača btto kratica za brutto bubalis (grč. prigovarati bronzin (tal. X. hernija bruh-gold (njem. fobeo plašim se) strah od grmljavine i nepogoda brontologija (grč. logia) znanost o grmljavini. Bruderschaft) bratstvo. bronzo) lonac. antilupa . dug preko 18 metara brontoterij (lat. uvezati knjigu u mekan uvez. bronchos. ovaca i svinja zarazne pobačaje bruderšaft (njem. XI. neotesan. brutificere) napraviti nekoga životinjom. slika ili kip koji prikazuju glavu i gornji dio prsiju. Bruch lomljenje) med. bronte. brogiotto) vrsta crne smokve. bronte grmljavina) sprava za izvođenje umjetne grmljavine na pozornicama brontofobija (grč. usp. grkljan. nazvana po imenu poznatog engleskog državnika Brooma (1778—1868) bruma (lat. brochurier) pisac brošura browning Čit. o nepogodama uopće brontometar (grč. učiniti nešto na brzinu brošura (fr. broche) ženski nakit s kopčom (obično na prsima ili pod vratom) broširati (fr. brutto) trg.) najkraći dan u godini. XI. brutalis. nosorozima slična vrsta sisavaca iz srednjeg tercijara Sjeverne Amerike brontulati (tal. bronte grom. životinjsko ponašanje prema kome. zima. brumalis) zimski brustbild (njem. pržiti brut (fr. kod čovjeka izazivaju dugotrajne vrućice (Bangova bolest. prilikom dobivanja. surov. studen uopće brumaire čit. malteška groznica). bronte grmljavina. N. brauning (engl. brutal) životinjski. brontolare) gunđati. grubost. 1799. pren. brutalitas) surovost. knjižica o aktualnim dnevnim pitanjima brošurist (fr. bruto-prihod cjelokupan prihod. potpuno zanemariti brutto (tal. pren. različitog kalibra (nazvan po pronalazaču. brougham) zatvorena laka kočija s dva sjedala i jednim konjem. divljački. divljaštvo. nezahvalni urotnik brutalan (lat. mrmljati. neprerađeno zlato brum (engl. divovska. brimer (fr. grub. fr.) najistaknutiji sudionik urote protiv Cezara. bubalis) zool. Brust-halter) ženski prslučić za pridržavanje grudi bruštulati (tal.bronhotomija (grč. bronchos) anat. svilom). brutalitet brutificirati (lat. prošivati (knjigu). brontotherium) geol. temno režem) med. nije dodano nimalo šećera Brut (Marko Junije 85—42. brocher) prositi. protkivati tkaninu (zlatom. bista brusthalter (njem. dušnik. brutaliser) zlostavljati.) mjesec francuskog republikanskog kalendara. brustolare) paliti. bakreni kotlić broš (fr. učiniti da podivlja. Amerikancu J. poživotinjiti brutalnost v. v. bronhotom instrument za umjetno otvaranje dišnih kanala bronhus (grč. težina robe zajedno s težinom ambalaže. e. brumaire datum (9. Browningu) bruceloze zarazne bolesti uzrokovane bakterijama roda Brucella. golemi kralježnjak iz razdoblja krede. srebrom. grmljavina) uređaj za mjerenje jakosti gromova i grmljavine brontosaur (lat. životinjska požuda brutalizirati (fr. brochure) mekano uvezana knjižica. a kod goveda. brut sirov) oznaka za pjenušac (suhi) kojem.) automatski revolver belgijskog sustava sa 7 i više metaka u šaržeru koji je smješten u kundaku. ubio se nakon poraza Kasije-ve vojske kod Filipija. Brust-bild) poprsje. 18.) kad je general Bo-naparte srušio Francusku republiku brumalan (lat. afrički jelen. do 22. od 22. zvjerski brutalitet (lat. brontosaurus) geol. pr. protkati. suprotno: netto bružeta (tal. bratimstvc bruh 205 Budha bruh (njem.

Buddha) "Probuđeni. limfni triper (kapavac) Buchenwald Čit.) pravim imenom William Frederick Cody (1846—1917). budak) trnokop. posušilo. buffer) odbojnik (na vagonu) buffa (tal. Thüringen). upala preponskih žlijezda bubonalgija (grč.). uzroci patnje su strasti (tj. lakrdijaš. bubon preponske žlijezde. trublja buckinghamska palača čit. aden žlijezda) med. pren. Buddha) mn.) ime jednoga nacističkog koncentracijskog logora (u njemačkoj pokrajini Tirin-giji. štovan kao budhisti 206 bujnim bog. oruđe s drškom kojemu je na vrhu s jedne strane željezni Šiljak a s druge uska motičica. u staroj plemićkoj obitelji. kele) med. budoar (fr. bus vol. život je patnja. osnivač po njemu nazvane religije (budhizma). ind. budhizam buđo (jap. Buddha) mn. bafelou (engl. volja za životom).) zajednički naziv za sve borbene vještine kao što su džudo.bubikopf (njem.) pretjeranost u lakr-dijašenju tal. bubon) mn. buffone) šaljivČina. lakrdija. budhisti budizam (sanskr. južnoamerička ukrasna biljka penjačica bugi-vugi (engl. n. budget. Buhnwald (njem. obično u nogama bufer (engl. rehgija koju je osnovao Budha. Bubikopf) "dječačka glava". lakrdija. Bafelo Bil (engl.) kraljevski dvor u Londonu Buda (sanskr. bufo karikato (tal. pr. karate i si. proračun prihoda i rashoda uopće. bruh prepona. bulga novčanik) jednogodišnji zakon kojim se predviđaju. žeđ za životom. bufon bufon (tal. bubonulus) med. e. bolest prepona buboni (grč. opera buffa komična opera Buffalo Bill čit. "sveti mudrac". lakrdijašenje buftalmičan (grč. bubon. buffo) komični pjevač u talijanskoj operi. vući ladu pomoću broda ili pomoću čamca na vesla za koji je lađa vezana konopcima buj (fr. bolgia. osnovao glasoviti cirkus Wild West buffalo čit. n. prethodno odobravaju i prethodno raspoređuju svi državni (kao i gradski i dr. dvorska luda bufonerija (fr. kramp. komičar. ofthalmos oko) med. Auschwitz bucina (lat. venet. osobito poznatog po okrutnostima koje su u njemu vršene nad zatočenicima tijekom Drugoga svjetskog rata i prije njega (1937— 1945). upala limfnih žlijezda u preponama (obično u vezi s mekim čankirom). budizam budisti (sanskr. volook. stanju blaženog mira. bubon. lijepo uređen ženski salon (obično u blizini spavaće sobe) budžet (engl. čarlstona. s volovskim očima. velika budala Budha (sanskr. bugsiren) pom. bouffonnerie) šala. tj.) zool. posebno pripremljen papir za upijanje tinte izrađen od pamuka i sulfatne celuloze bugenvilija bot. loš ples.) prihodi i rashodi u jednoj budžetskoj godini. st. bakingem-ska (engl. e. bubon. venerične ote kline bubonocela (grč. kila bubonulus (grč. Buddha) naučavanje Gautama Budhe (557—447 pr. Budha budak (tur. boudoir) mali. proračunska godina Buergerova (Birgerova) bolest bakterijska ili alergijska upala krvnih žila. kao ples sadrži elemente bluza. lat. st. bouille) carinski žig koji se udara na vunenu robu. kratka ženska frizura kao u dječka bubonadenitis (grč. fr. glupan. usp. Buddha) v. slavan po svojoj okretnosti. čija se filozofija temelji na dvama pojmovima: patnji i spasenju. budžetska godina godina trajanja primljenog budžeta. tal. boogie loša improvizacija na glasoviru. komične opere.. v. bik buffo (tal. med. blek-bo-toma. bucare probijati. osloboditi se tih strasti znači osloboditi se patnje. bugazar upijati) sušilo. usp. bez strasti i patnje. laka komedija. woogie način plesanja crnaca iz Arizone) poseban oblik glasovirske interpretacije bluza nastao početkom 20. američki pustolov. vrsta tkanine . ali je mnogo brži i s mnogo improvizacija bugzirati (niz. buffa) šala. Dachau. budhizam budhisti (sanskr. Prosvijećeni". i kao deveto utjelovljenje boga Višnua. bivol. buljook bugačica (tal. pristaše religije i filozofije budhizma budhizam (sanskr. usp. buffo caricato čit. Buddha) v. algos bol) med. put prema oslobođenju vodi nirvani. legendaran u poštanskoj službi i u američkom građanskom ratu. lat.) truba. rođen u Indiji polovicom VI.

juha od povrća i mesa u kojoj se obično razmuti jaje bujon (fr. bujurultu. običan način klađenja na konjskim trkama. bouiller) staviti na robu carinski žig. bus vol. pri kupnji zrakoplovnih karata i si. boucanier) lovac na bivole. isp. vladarska isprava Bele IV. buckskin) "jelenja. bukirati bukinist (fr. bouquiniste) prodavač starih knjiga. bouillon) kuh. Americi. tamnica buksirati (niz. za razliku od totalizatora bukoličar (grč. ukaz. čvor) hrapava vunena tkanina od kovrčavog prediva. bus govedo. v. bujrumte bujruntija 207 bularij bujruntija (tur. vrsta čvrste vunene tkanine za hlače i športsku odjeću bukvalan (starosl. bouquet) miris (npr. kranion lubanja) arhit. pastirska pjesma. kardia srce) med. službena Papina povelja ili spis o važnim pitanjima na kojem je veliki crkveni pečat (za razliku od breve koja ima samo otisak pečata s prstena na kojem je riba). buccinator) trubač. (1242. tkan na čvoriće bukmejker (engl. bukolikos) poet. u duhu ili u obliku pastirskog pjesništva. iatrike lijeČ-ništvo) stočno liječništvo. obrazni mišić.) 2. bus govedo. Zlatna bula. kefale glava. bugsieren) vući lađu u luku bukskin (engl. pisac pastirskih pjesama bukolički (grč. bukle-sag sag. g. books) prozirna i laka tkanina od finog pamuka buksa (šatr. točan bula (lat. bukva slovo) doslovan. buljon bujnim (tur. bouquet) lijepo uređen stručak cvijeća. najaviti dolazak. turska žena. povećanje. hipertrofija srca.) zatvor. anat. dokument (uopće). morski razbojnik. mišić puhač buke (fr.) sušiti komade mesa na suncu ili nad vatrom bukardija (grč. booking) rezervirati. uvjerenje.) bula (lat. bukolike) poet. povelja. buket Bukefal (grč. buj bujon (fr. rezervacija (u hotelu. book-maker) onaj koji na konjskim trkama priređuje klađenja ili se sam kladi. poznat iz priča (bojao se svoje sjene i teško gaje bilo uzjahati) buket (fr. u obhku golih lubanja na žrtvenim volovima buks (engl.). bouille. pamučna tkanina za podstavu bukcinator (lat. idila (osobito kod rimskog pjesnika Vergilija) bukranij (grč. bulla) 3.bujatrika (grč. okruglo i ja-joliko izdignuće pokožice ispod kojeg se skuplja čista serozna. v. janjeća koža". book-making) sastavljanje knjiga. pismo bukanir (fr. osobito na dorskom fri-zu. antikvar bukirati (engl. bulla) 1. bouquineur. bouillon) kuh. plik bula (tur. booking) predbilježen dolazak gosta u neki hotel. posrednik pri klađenju bukmejking (eng. izvolite. obaviti upis. pastirski. krvava ili gnojna tekućina. ukrasi. bukolićka cezura metr. najava dolaska. na že-ljezinici. hrpa. prvobitno: mala zlatna kutija u kojoj su se nosile ha-majlije. bullarium) zbirka papinskih bula ili odredaba . Turkinja bularij (lat. zvjerokradica u Sjev. povelja s takvim pečatom. tj. v. bukolikos) poet. bujurmak zapovijedati) zapovijedajte. boucle kopča. liječenje goveda bujirati (fr. volovska glava) najmiliji konj Aleksandra Velikog (Aleksandra Makedonskog). bouquin) ljubitelj i skupljač starih knjiga buking (engl. vina). gusar bukanirati (ind. boucassin) vrsta krutog francuskog platna. mutna. skup bukiner (fr. bus vol. bujrum) pašina ili valijina pisana zapovijed. med. uobičajena cezura na kraju Četvrte stope u heksametru grčkih bukoličara bukolika (grč. potvrda. pren. kao posljedica jačanja srčane muskulature bukasen (fr. predbilježiti se bukle (fr. pečat od voska ili kovine na povelji. seoski. tepih.

2. pljačkati. rulja. boom) buka.) izvješće o nekom važnom događaju. bulbus oculi čit. mnogo) mnoštvo ljudi ili stvari. za zatvaranje ulaza u zaljev).) 1. kratke i duboko usječene njuške. bullatus) zapečaćen. glavna ulica. bedem buli (engl. bilten bull-finch čit. fero donosim) bot. bouliner) pom. tvrđava. Bund) savez. ploviti ukoso (po vjetru sa strane). napomena ili kratka priča kod koje je šaljiva poanta u tome što joj nedostaje dosljednost glavne misli. ulično) od zračnih . (njem. (njem. voj. društvo. bulldozer) "kopnenoja-ružalo". potvrđen pečatom. woomera) srpoliko oružje australskih domorodaca (uska i oko 60 cm dugačka daščica od tvrdog drveta.) Savezna liga (vrhunsko natjecanje u nogometu u Njemačkoj) Bundestag (njem. zavežljaj. Bundesliga 209 Buridanov magarac smotak. senzacija. naziv za periodička i nepe-riodička izdanja. pren.bulbiferan 208 bund bulbiferan dat. tj. vrsta džepnog revolvera sa 6 i više metaka buldožer (engl. pregrada od brvana. nepočešljana. bulbus okuli (lat. na utrkama s preponama. savezni parlament. kudrava i prljava glava bum (engl. očna jabučica buldog (engl. bulbus lukovica. bulbosus) lukovičast. bulbus. buljen (engl. vraća bacaču bumler (njem. na krajevima plosnata. odličan lovac na miševe i štakore bulumenta (tal. bullitio) vrenje. bully gužva. velika. bulldog) 1. nepošteno trgovati. glavićast bulbozan (lat. sabornica. skupštinska zgrada bulevar (fr. mjera za staklo. hrpa. voj. John Buli oličenje engleskog naroda kao cjeline. a u sredini koljenasto savijena). 2. bullire. posebno se odlikuje time što se. hladnokrvnosti i dr. lanaca i bačava na sidrima koja se stavlja u vodu za obranu od podmornica bumbaČa (mađ. mali betonski for-tifikacijski objekt stalne fortifikacije s dubokim podzemnim zaklonima za posadu. njegovih karakternih osobina: pretjerane ukočenosti. izbacivanje mjehurića bulimija (grč. krumpirast bulbus (lat. mora projuriti bullion čit. mjera za konac Bundesliga (njem. neočekivan razvoj. Široka i lijepa ulica zasađena drvećem. nalet) šport. metež. bulla. bulla) pisac papinskih bula bull (engl.) lukovica. forma) koji ima oblik lukovice. započinjanje igre nakon prekida (u hokeju na ledu) bulicija (lat. gusta trnovita živica kroz koju konj. stran novac. bulimia) med. 2. dugme) pribadača. bul-finč (engl. glupost. betonsko sklonište (kućno. nastala križanjem buldoga i terijera. skok dionica na burzi.) velika splav (služi npr. životinjska glad bulinirati (fr. Bummler tumaralo) naziv za polagani poluteretni vlak koji se jako trese i u kojem je neugodno putovati. buli bik) pren. buleuterion) vijećnica. gla-vičast.) zdenac. čioda (igla s glavicom) bumerang (austral. vreva. tako da mu se vide prednji zubi.) savezna skupština. boulevard) šetalište. bullterier) vrsta engleskih pasa. foltamente gusto. koji rađa lukovičastim podzemnim stablom bulbiforman (lat. gusjenično vozilo za iskopavanje i prekopavanje zemlje buleuterij (grč. gomb puce. nenadana aktivnost. isto i burni bunar (tur. neodoljiva.) šport. pločama ili grudama.) anat. spekulativan pothvat. glavica. pren. u televiziji: posebna kolica koja mogu hvatati sve vodoravne i okomite pokrete bum (niz. neotesanost. opskrbljen bulom bulist (lat. luk. liga. ako ne pogodi u cilj.) kosa spletena i savijena uokrug bund 1. jedan od predstavničkih domova Njemačke bunker (engl. onaj koji nije u optjecaju bulterijer (engl. das Bund) svežanj. bulletin (fr. studenac bunčela (tal. gomila.) nepreradeno zlato ili srebro u šipkama. urnebes. tuđi. veliki engleski pas širokih prsiju. krasti buliran (lat.

burka. vitica. a spojena je s rezervoarom plina. intrigant burgundska smola pročišćena žuta omorikova smola burgundska vina poznata crna i bijela francuska vina iz pokrajine Bur-gundije Buri (niz. spletkar. gladak prsten (obično zaručnički). lakrdijaš. pren. lupetati. iznenadna nepogoda. poticatelj nereda. šala. bourdon) glaz. st. lakrdijati. Boer seljak) pripadnik nizozemskih doseljenika koji su se u 17. fr. 4. fizičaru i kemičaru Robertu Bunsenu. burla. prostor. bourrasque) bura. komedijant. također: naziv jedne arapske vjerske pjesme burdalu (fr. ne može odlučiti prići nijednom od ovih dvaju kupova burin (tal. izmišljotina. usukati) zavoj. budalaština. pijesak i dr.) Muhamedov ogrtač. Afrike nizozemskog podrijetla Buridanov magarac fil. mala tvrđava Burgenland austrijska pokrajina u kojoj živi mnogo Hrvata. osobito kao lađ-arski radnik na Volgi burlati (tal. tal. usp. burra. stanovnici juž. poznati primjer za nemogućnost slobodne volje burin 210 buržoazija koji se pripisuje francuskom sko-lastičkom filozofu Jeanu Buridanu (1300—1358): gladan magarac koji stoji između dvaju potpuno jednakih i podjednako od sebe udaljenih kupova sijena mora skapati od gladi budući da se. Burski rat rat između Bura i Engleza početkom 20. bušilica. podvala. bukač. perz. burla šala) izvoditi šale. 1811—1899) buntdruk (njem. duboki bas na orguljama. u njemu se u određenim omjerima miješa zrak i plin i kad se tome prinese zapaljena Šibica. glupariti burleska Uat. u kojem su Buri izgubili samostalnost. burun. kasnije: osobiti znak abasidijskih kalifa. iznenadan vihor. glazbeno djelo humorističnog karaktera. Buntdruck) tiskanje u više boja. burgu) svrdlo. besmislica. smut-Ijivac. vrsta šarenog francuskog platna burdon (fr.) slaba bura. pren. fr.. ali je njihov jezik u javnim službama izjednačen s engleskim bura (tal. s dlakom okrenutom prema van i valjanom tako da se voda ne može zadržavati (nose ga svi kavkaski narodi) burla (tal. zadirkivanje. bourrette) tkanina od otpadaka svile burg (njem. dvorac. Bur (niz. nastaje veoma vruć plamen s neznatnim postotkom plina (po njem. tisk. lakrdijaški burleta (tal. puše s kopna na more bural (tal. burlesque) poet. nakaradan. vječni buntovnik. lakrdija. borer. podvaljivač. 3. lagan istočnjak burka (rus. zabadalo. koji želi sve znati i u svemu biti pametniji od drugih.) engleska laka vunena tkanina za izradu zastava Buonarroti glasoviti talijanski umjetnik (imenom Michelangelo) iz 15. burrasca. i 16. borale) ormar s ladicama.napada. šaljivo prikazivanje velikih i ozbiljnih stvari. barak) čupav krzneni kaput bez rukava. nesmisao. marioneta burda (ar. blebetati. burlesque) smiješan. Burg) zamak. Gradišće burgija (tur. cement. burattino) pokretljiva lutka. lju-tine buratino (tal. podmetanje. šaljiv. zbog potpune jednakosti i ravnoteže pobuda. čovjek koji svuda "zabada nos". pom. burmak uvijati. vjenčani prsten burmut (tur. komoda buran (rus. izostavljanje riječi pri slaganju buret (fr. burlesco. spremište na brodu za ugljen.) žestok vihor sa snježnom vijavicom u ruskim i sibirskim stepama buraska (tal. dio kombajna: sanduk u koji pada zrnje Bunsenov plamenik naprava koja se upotrebljava za zagrijavanje različitih supstanci i kemikalija. višebojni tisak bunting (engl. st. vikač. burla) šala burlak (rus. sastoji se od metalne cijevi koja pri dnu ima dva otvora. burletta) mala vesela igra. bora) žestok i hladan sjeverni vjetar na istočnojadranskom primorju. buri) sitan duhan za ušmrkavanje burnetirati v. komedijati. iskrcali na Rtu dobre nade u južnoj Africi.) seljak koji traži posao izvan svoga mjesta. boer) "seljaci". bourdalou) vrpca na šeširu s kopčom. izljev zlovolje. burnetizirati . veselo i nestašno glazbeno djelo za ples burleskan (fr. mala burleska burma (tur. zadirkivalo. st.

bur-zijanci ljudi koji se bave burzovnim poslovima. burg) 1. biznis) posao. ruxis kutija. bursa vrećica. pravednost. Arapi (beduini) ga nose preko odjeće Burovljeva voda farm. mjerica = 36. v. na mahove butaforija (tal. danas malobrojna skupina nomada po pustinjama jugozapadne Afrike (nizak rast. bourse. nazvana po njem. njem. koriš. bournous) ogrtač bez rukava.. potaja. krzno) mjesto gdje se redovito sastaje poslovni i trgovački svijet radi zaključivanja poslova. i plemića. Bucherie) telegrafske stupove natopiti u bakrenom vitri-olu (postupak nazvan po pronalazaču) bušido 'jap.burnetizirati (engl. a u slučaju povrijeđene časti obvezno samoubojstvo. Bersianer) mn. prvotno: (francuski) građanin ili stanovnik grada. dosjetka. Busch grm) lov. glaz. najviše 1. oteklina i dr. bourgeois. mjesni običaji koje je utvrdila uprava neke burze.) mn. bračna vjernost. = capriccio. upotrebljava se za obloge kod rana. pun života student ili mladić uopće. nagao i neobičan nastup ćudi. čep. burner) natopiti drvo u otopini klor-cinka i time ga učiniti otpornim prema truljenju burnus (ar. sluga. neobuzdan. 3. malograđanka bus (engl. hrabrost. najviši cilj moralnih težnja kod Japanaca: kult predaka. pripadnik buržoaskog staleža (v. s kapom. bursa. neravnina (na svili) butada (fr. malograđanin. burnus. grč. bourgeoisie. (produktna burza). bogatašica.) vrećica od vrlo finog materijala u kojoj katolički svećenik nosi posljednju pomast i pričest umirućem bursae muscosae čit. otopina baznog alu-minijevog silikata. koji trguju na burzi. osobito prilagođena magnetna igla za određivanje pravca bustrofedon (grč. nazvano je gornjim imenom bušel (eng. blagost prema slabima. pren. buržuj) 1. burza rada ustanova koja utječe na tržište radne snage time što posreduje između ponude i potražnje i na taj način utječe na suzbijanje nezaposlenosti burzijanci (fr. ugljenom i si. seljaka. samozatajnost. 2. njemački Burg. fr. v. veseo. građanski stalež buržuj (fr. harakiri buširati (njem. bursa.) prema hiru. octenog mirisa. napad iz busije business (engl. strofe okretaj) u davnini: način pisanja (Grci. prvobitno: naziv za građanstvo nasuprot višim staležima feudalnog društva (plemstvu i svećenstvu). byrsa koža. lat. bouchon) zatvarač. kesica) akutna ili kronična upala sluznih vrećica burš (lat. kurir burza (fr.) pri kojemu se nakon završetka jednog retka prelazilo u sljedeći odmah ispod posljednjeg slova prethodnog retka i tako pisalo natraske. tal. boutade) duhovita šala. bourse. bourg. čireva. bussola kutijica. momak. bus govedo.) kodeks časti. sladunjavog i trpkog okusa. pod burza burzovni uzansi trg. a koji vrijede za poslove obavljene na toj burzi buržoazija (fr. preziranje smrti. bezbojna tekućina. borsa. boso) šimšir busija (tur. a upotrebljavaju se u kazališnoj inscenaciji. kirurgu Bu-rovu (1809—1874) bursa (lat. za razliku od kmeta. med. tržište novca. Bursch) u Njemačkoj: član njemačkog studentskog društva. lat. pyxis kutija od šimširo-vine) fiz. osobito s mjenicama i vrijednosnim papirima {efektna burza). bushel) engleska mjera za žito. obično od bijele vunene tkanine. tzv. bus. lažni predmeti koji služe za pokazivanje ili reklamu. par boutades čit. mornarički kompas. zatim s robom: žitom. grč. bussa udarac) nalet vjetra bus (tal. atrapa . budući da je takvo pisanje nalikovalo okretanju volova kod oranja.349 1 bušerizirati (fr. brzi solo-ples bez pripreme. njem.50 m) bušon (fr. ekonomskim jačanjem bur buržuj 211 butirometar žoazije jača i njezin politički položaj: ona ukida feudalno društvo i sama uzima vlast. buržoazija 2). od bourg grad ili selo pod okriljem grada. omnibus svima) = omnibus bus (tal. lat. izraz kojim se označuje lovčevo lutanje poljima i šumama ne bi li slučajno naišao na divljač (za razliku od lova s hajkaČima) Bušmani (njem. poslovna struka busola (tal. odanost poglavarima. par butad (fr. Etruščani i dr. usp. buttafuori kazališni inspicijent) umjetnički predmeti koji daju iluziju pravih. Busch grm) "ljudi iz grmlja". burze muskoze (lat. 2. trgovina. tvrđave. sluzne kesice bursitis (lat. danas: stalež koji ima sredstva za proizvodnju. pusu) zasjeda. usp. filistar buržujka pripadnica buržoaskog staleža.

osobito mokraćnih. kafe (fr. rašlje. lisičji šaš) vrsta plina. fr. buzzurro prostak. trgovina na malo. zadebljao. škripac cajzić (njem. Zeugniss) svjedodžba. Zeisig) zool. pravim imenom Giuseppe Balsamo.) posebna soba. pren. dućan. Not nužda. kafe-restoran (fr. leća za rastavljanje brzog kretanja predmeta koji se snima (primjenjuje se osobito u filmskoj tehnici) cajtnot (njem. proširen butsel (fr. bouteselle) voj. Kaljostro Alesandro (tal. da posjeduje moć proricanja itd. Zeit vrijeme. 1743—1795) talijanski i europski pustolov i varalica. vitica. potvrda cajtlupa (njem. Zeug) vrsta pamučne tkanine cajger (njem. Zeit vrijeme. tobožnji liječnik. pren. natkonobar. za proširivanje suženih kanala. zasebna soba café čit. Zeiger) kazaljka na satu cajgnis (njem. bozulmak biti napušten) imanje bez vlasnika.. prodavaonica. uranist bužija (fr. grudnjak buzurant (tal. tal. radionica. kalentura ama-rilja (šp. bubuljica.) žuta groznica u tropskim predjelima Caliban čit. bugia svijeća) med. c treće slovo hrvatske latinice C fiz. gume. Halter držač) dio ženske odjeće koji služi za podržavanje grudiju. šp. pigist. parožak) uvojak. bottiglia) boca od 7 dl buter (njem. topuz. popuštajući u jačini tona i u tempu. po prilici) cabinet separe čit. kratica za cezij Ca kem. tal. glupan. kaučuka i si. zatim debelog crijeva i jednjaka. bouteille. kabine separe (fr. lokal butik (fr. "ober" . puce. zahlen platiti. maslačna kiselina. prebrojavanje gumba na kaputu ("ho-će-neće") da bi se vidjelo hoće li nešto biti ili neće butrast (tur. grubo i neotesano stvorenje calkebner (njem. pupoljak. man-teia proricanje) gatanje u gumbe. električna svjećica c C. divljak) prostački izraz za: homoseksualac. Kaliban u Shakespeareo-voj Oluji: čudovište koje samo upola nalikuje na čovjeka (suprotnost Arije-lu). café-restau-rant čit. Butter maslac) putar. butyrum) kem.) glaz.) kavana i gostionica Cagliostro Alessandro čit. bouton. butomon močvarna biljka. circa oko. bottega) trgovina. bradavica (krupan) briljant naušnici butonomantija (fr. bottone) gumb. da može općiti s pokojnicima. bougie. napušteno zemljište. oskudica) u ruskom (šahovskom) jeziku uobičajen naziv za nedostatak vremena preostalog za razmišljanje o sljedećim potezima budući da je igrač veći dio propisanog vremena za igru potrošio na prethodne poteze. butyron. butirometar (grč. u smjesi s propanom služi kao gorivo butelja (fr. Busen dojke. grč. prodavaonica izabranim skupim stvarima butiraža (fr.butan (grč. cajg (njem. stvarčica slična gumbu. bucmast. loupe) fot. bouturage) razmnožavanje biljaka izravnom sadnjom izdanaka u vlažnu zemlju butirin (lat. vremenski tjesnac. pederast. kratica za kalcij ca kratica za cirka (lat. pren. maslac butiga (tal. bozdogan) vrsta hladnog oružja: teški bat sa željeznim šiljcima na debljem kraju.) kavana. ničija zemlja buzdovan (tur. kalando (tal. češljugar (ptica pjevica iz porodice zeba) cakna (njem. Zacke zubac. Kellner konobar) glavni konobar (kome se plaća). sviranje trube za sedlanje (kod konjice) buzalak (tur. zasićeni ugljikovodik. metron) sprava za određivanje masnoće mlijeka buton 212 bužija buton (fr. tj. bouton. čudotvorac i vidovnjak (hvalio se da može načiniti "kamen mudraca". kratica za kulon C kem. valjkasta šipka od voska. boutique) prodavaonica. istodobno i slabije i sporije calentura amarilla čit. budala buznhalter (njem. debeljuš-kast. bodur) punašan. kovrča calando čit. kratica za karbon C kratica za Celzij (u mjerenju topline) c kratica za cent (novac) C kratica za centum (100) C kratica za osnovni ton tonskog sustava Ca kem. tal. fiz.. šiljak.

) glaz. "jaganjac Božji koji oduzima grijehe svijeta". kosturnica.: canšteheri) tanke (ženske) noge cantabile čit. trulja capin (tal. kampus (lat. Techni-ker tehničar) zubni tehničar. e.) canjak (srednjonjem.) trg. knjižnice. usp. kambio di ritorno (tal.call-girl čit. kantante (tal. kampo santo (tal. budak. Zanke) krpa. pokorio papi Grguru VII. radnik šumarske struke koji vrši rovarenje tehničkih sorti-menata. manjak. kambio di polica (tal. gdje se sve zgrade. kamera lucida (lat. pjevajući. "suha". kalmato (tal. planinarski štap sa sjekiricom capiner tovarač. koji su u svojim nastojanjima da ožive starogrčku tragediju stvorili novi glazbeno-scenski oblik — operu campo santo čit. Kampus Marci-jus (lat. poglavito kraće šaljivo glazbeno djelo. nalaze najednom prostoru Campus Martius čit.) trg.) glaz. kratka fantazija capriccio 215 causa criminali s capriccio čit. kandi-stor (engl. kolgerl (engl. smanjivanje ili gubljenje prava. vojno vježbalište u starih Rimljana. n. Pulver prah) prašak za čišćenje i raskuži-vanje zubi canštajn (njem. "jasna komora". rita. Zahn zub. tj. bojno polje candy-store čit.) "sveto polje".) glaz.) Pjesma nad pjesmama židovskog kralja Salomona. kalo di pezo (tal. žrtva za tuđe grijehe. za pjevanje. kamerata fiorentina (tal. kamera klara (lat.) glaz. instrument u kojem se svjetlosne zrake od predmeta odbijaju pomoću prizme i oblikuju lik na papiru koji se nalazi dolje u instrumentu. izvodeći tako kao da se pjeva cantante Čit. groblje. 970—930 pr. tiho. kaprićo (tal. zubo-tehničar. mjenični račun cambio di polizza čit.) glaz.) pomirbeno janje. bojište. izvukavši od toga poniženja političke koristi. mirno Calmetteovo cijepljenje čit. pjevajući cantando čit. pren.) glaz. pjevajući. priglbok . kalo di prečo (tal. kapitis deminu-cio (lat. izvodeći tako kao da se pjeva cantehniker (njem. u obliku sonate. tralja.) engleska slastičarnica Canossa čit.) Martovo polje (tj. tj. kantando (tal. otuda: ići u Canossu poniziti se pred pred nekim kome si se dotle suprotstavljao canpulfer (njem. Stein kamen) zubni kamenac. med. privlačenje i smještanje balvana na pogodno mjesto za utovar. povratna mjenica cambio secco čit. zubarski suradnik koji prema uputama liječnika zubara vrši sve tehničke poslove oko nadomještani a zubi Canticum canticorum čit. osobito građanskih prava. kaprićeto (tal.) glaz. polje boga rata Marsa). njemački car Henrik IV. Kantikum kantikorum (lat.) trg. osobito: groblje okruženo otvorenim arkadama campus Čit. vlastita mjenica camera clara čit. Kalme-tovo. dronjak. ćudljivo. Zahnstocher) čačkalica.) fiz.) ćudljivo.) prav.) glaz. pjevajući cantante čit. kaprum eks-pijatorum (lat.) prostitutka koja dolazi svojoj mušteriji na telefonski poziv calmato čit. kambio seko (tal. nedostatak u potrebnoj težini calo di prezzo čit. predavaonice. Zahn zub. kantabile (tal. a kaprićo (tal.. Italiji u kojem se 1077. kambio konto (tal.. po volji capriccioso čit.) američki tip sveučilišta ili koledža. cunja. mjenično pismo cambio di ritorno čit.) trg. a capriccio čit. prema volji caprum expiatorum Čit. što se može pjevati.) fiz. zappa motika) trnokop. Zahn zub. pri čemu se služi capinom.) trg. (obično u mn. kantante (tal.) trgovačka komora camera lucida čit. instrument za precrtavanje i neosvijetljenih predmeta camera del commercio kamera del komerćo (tal. "svijetla komora". te se taj lik može nacrtati olovkom Camerata fiorentina čit. tj. st. isto i ca-pinaŠ capitis deminutio čit. mala. neobično umjetničko. sriješ canšteher (njem.) trg.) dvorac u sjev. cijepljenje koje služi kao zaštita od tuberkuloze calo di peso čit. blago. Kanosa (tal. građanska smrt capriccetto čit. kaprićozo (tal. padanje cijene (nekoj robi) cambio conto 214 capriccetto cambio conto čit.) družina firentinskih znanstvenika i umjetnika u 16. danas: ratište. rekreacijski tereni i si.

) glaz. tj. kazus federis (lat. tj. kad treba ispuniti obveze savezništva casus mixtus čit. kazus beli (lat. neograničena punomoć.) čuvaj se! čit.) "uhvati kako možeš" — hrva-nje slobodnim stilom. neograničeno povjerenje. keč causa civilis čit. car-ta bianca "bijeli papir") pren. kauza sui (lat.) krajnji cilj causa sine qua non čit. kaptacio benevolencije (lat.) mn. jeziku (genitiv. kave (lat.captatio benevolentiae čit. koristi se vremenom! carta bianca Čit. tj. per kazum oblikvum (lat. povrijeđena nevinost. slučaj u kojem postoji krivnja i oštećene osobe casus obliquus čit.) uzrok koji prethodi djelu.) fil. u početku govora. za lat. kart blanš (fr. neke je od njih uglazbio njem. tj. kazus rektus (lat. siše krv domaćih životinja i čovjeka. kosti zapešća. carpalia čit.) sto posto. predmet kaznene parnice causa efficiens 216 celebritet causa efficiens čit.) uzrok bez kojega se nešto ne bi uopće ni dogodilo.). kazus mikstus (lat. karecevole (tal. kazneni predmet. cavere. neka se pripazi". kauza finalis (lat. bilješka koja se stavlja na bolesničke liste radnika i označuje stopostotnu nesposobnost za rad. tj. akuzativ i ablativ). sudski prigovor Cb znak za kem. v.) gram. 1737.) glaz.) kratica Cooperative form American Remittances to Everywhere (ili: to Europe) — udruženje od 25 američkih dobrotvornih organizacija koje je nakon Drugoga svjetskog rata pomagalo obnovu ratom opustošene Europe i drugih krajeva carezzando čit. ulagujući se carezzevole čit. nezavisni padež (nominativ i vokativ) catch-as-catch-can čit.) povod ratu. predstavljaju izvor za poznavanje srednjovjekovnog života i načina mišljenja. Kartezijus (lat. karpalija (lat. tj.) prav. keč-es-keč-ken (engl.) prav. kast stil (engl. opomena. vješto zadobivanje naklonosti. građanski spor. ker (engl. uzrok ratu. dativ. v. med. mješovit slučaj. kratica za cerij ce-ce muha zool. prav. karpe diem (lat. kure kauza (lat. kompozitor Carl Orff početkom našeg stoljeća Carolina Urbarialis Regulatio čit. kauza civilis (lat. usp. sam sebi uzrok.) gram. kosim putem. zaobilazno casus rectus Čit.) uredbe o agrarnim odnosima u Slavoniji koje je izdao car Karlo III. cauza finalis) causa finalis čit. osnovni uzrok causa sui čit. kastitis violata (lat. bezuzročan. daje pravo na poštedu od rada za određeno vrijeme Ce kem. lov na milost CARE čit.). bijeli papir". naziv za poeziju srednjovjekovnih putujućih klerika (vaganata). kosi. element kolumbij (co-lumbium. povrijeđeno djevičanstvo casus belli čit. stvarni uzrok (supr.) "iskoristi dan. kazus oblikvus (lat. karpalistika carpe diem Čit. caveat) "neka se čuva.) prav. karta bjanka (tal. centum per centum (lat.) prav. moli slušatelje za blagonaklonost. isto što i niobij) c/c krat.) latini-zirano ime francuskog filozofa Des Cartesa (Descartesa) čast steel čit. potpuna sloboda carte blanche Čit. razlog zbog kojega se objavljuje ili vodi rat casus foederis Čit. carta bianca Cartesius čit. a po nekima i za curae causa čit. laskavo carizam carski apsolutizam. predmet građanske parnice causa criminalis čit. kauza kriminalis Gat. kaveat (lat. kauza sine kva non (lat. na čovjeka prenosi opasnu bolest spavanja . per casum obliquum čit. slučaj kad jedan savez stupa na snagu. ugrabi dan". kauza eficijens (lat.) pren. g. Karolina urbarijalis regulacio (lat. Karmina Burana (lat. apsolutan cave! čit. laskajući. rod muha iz tropske Afrike. neograničena vlast careva Carmina Burana Čit. glavni.) "Čisti.) retorička fraza kojom govornik. radi njegovanja. karecando (tal.) prav.) lijevani čelik castitas violata čit. zavisni padež u lat. potpuno slobodne ruke.

osobito metalnom celit (lat. cella ćelija. polureljef. dupljaši celer (fr. tanka. zbog čega se upotrebljava za filmove celštof (njem. smjer opće patologije prema kojem cjelokupna životna djelatnost i zdravog i bolesnog tijela proizlazi iz stanica . kedros) ukrasno drvo iz porodice Četinjača cedent (lat. 2. listić. Zellstoff) staničevinska vata. ceilularis) koji se sastoji od celula (stanica). poznata vrtna biljka čiji se korijen upotrebljava kao začin celeritet (lat. komadić papira. stanovnik ćelije. zlatnik cekum (lat. fanos svijetao. g. koja je začeta u svrhu obnove katoličke crkvene glazbe u duhu gregorijanskog pjevanja i klasične vokalne polifonije cedar (grč. u obliku listova. caecum) anat. cedere) prav. ustupiti. coelibatus) bezbračnost ri-mokat. proziran) umjetna plastična masa. ziehen vući) košara s ručkom ceker (njem. gipka i teško zapaljiva acetilna celuloza (služi. pravi se od celulozina ace-tata. svećenik koji obavlja bogoslužje celebrirati (lat. proslava. savitljiva i ne propušta vodu. glasovitost.(grč. koilos šupalj) tjelesna šupljina. zecchino prema Zecca — kovnica u Veneciji) dukat. raznobojan. tako se zvala ijedna mlada rimska patricijka iz 3. trošak. proslaviti. grč. Kefeus) zviježđe na sjevernom nebu. životinje u kojih je razvijen ćelom ili postoje njegovi tragovi celon (lat. lat. list papira. mješinci. za zamatanje živežnih namirnica i u grafičkoj industriji celoidin papir fotogr. caelator) umjetnik koji radi dlijetom. grč. za filmove. slijepo crijevo celator (lat. caelatura) vještina izrađivanja polureljefa. znamenita osoba celenterati 217 cenakul celenterati (lat. 1074. redovnik. najčešće modar mineral staklastosedefasta sjaja. tj. prostor između crijeva i stijen-ki tijela. celebratio) proslavljanje. osobito u kovini celebracija (lat. ustupati. cecidi ubijam. razbijam) mn. pod kefalCefej (latinizirano od grč. Zeche) 1. Zoger od ziehen vući) torba s ručkom (za nošenje živežnih namirnica). bot. sastoji od klornog srebra i srebra salitrene kiseline ćelom (grč. svetkovina celebrant (lat. tj. coelestis nebeski) min. celeri. koja je primila kršćanstvo i postala mučenica.) celirati (lat. ustupitelj. celomati mn. onaj koji nešto ustupa nekom cedirati (lat. celeritas) brzina celestin (lat.. kaučuk i si. cella ćelija) kem. papir za kopiranje čija se površina. nota cefal. st. st. svećenstva (ozakonio papa Grgur VII. caedo. a upotrebljava. cella ćelija) 1. a zamjenjuje i staklo. algos bol) med. dobiva se od celuloze. prozirna. po njoj je nazvan i cecilijan-ski pokret. Katolička je crkva smatra zaštitnicom glazbe. seli-non) bot. osjetljiva na svjetlost. trbušna bol celibat (lat. 2. cedens) prav. selinum. stanični celularna patologija med. celebritas) slava. privremena priznanica. zool. masa slična celuloidu. priznati kome prednost cedrat (tal. 2.).cecidije (lat. račun za jelo i piće u kavani. vrlo dobro upija tekućinu te služi za brisanje raznih izlučevina celularan (lat. celebrans) kat. nije zapaljiva kao celuloid. dem. umjesto lako zapaljivog celuloida. svečano obavljati celebritet (lat. zembilj cekin (tal. struja u posljednjoj trećini 19. slavno ime. cedrato) vrsta krupnih i sočnih limuna čija se kora ukuhava sa šećerom (kao poslastica) cedulja (lat. trg. abnormalne tvorevine na biljkama koje izazivaju biljni (fitocedicije) ili životinjski (zoo-ceci-dije) nametnici Cecilija (prema Caecilius — ime jednoga starorimskog plemena) žensko ime. schedula listić papira) 1. caelare) raditi (ili: izvoditi) u reljefu. monah celofan (lat. staleška (profesionalna) organizacija obrtnika jedne struke ceker (njem. cefeide zvijezde promjenjiva sjaja po kojima se određuju udaljenosti u svemiru ceh (njem. prozirna. proslavljati. Coelenterata) mn. usp. izrađivač reljefa celatura (lat. odustati od čega. scheda vrpca. caecus slep. kefale) v. koilia trbuh. celebrare) svetkovati. upotrebljava se osobito u proizvodnji šećera celialgija (grč.

centenarius) 2. centum sto) jedinica za mjerenje težine od 100 funti = 50 kg. Jause južina) obrok oko 10 sati prije podne. izrada u cementu cementirati (lat. cellulosus) v. (drugi) doručak. centenarius) uteg od 50 kg Cento krat. mjerilo) stoti dio metra centipedan (lat. mjesto gdje su smješteni glavni uređaji neke veće tehničke ustanove (električna. koja tvori čvrste sastojke biljaka. stoti dio. izričaja različitih pjesnika (uobičajena literarna vrsta u predbarokno doba) centrala (lat. pren. cento "stokrpa". centesimalis) podijeljen na sto jednakih dijelova. između Turske. biljarskih kugli. stvrdne kao kamen. posebna vrsta vapnenog praha koji se. centum sto. cellula stanica. poduzeća i dr. ime najmanje novčane jedinice: u Nizozemskoj 1/100 gulde-na. centrala). st). gablec cenobij v. Centaurus) mit. 3. pozubica (sloj koštanog tkiva na zubnom korijenu) cementiranje (lat. celuloza (lat. vodovodna. gradus stupanj) stupanj Celzijevog toplomjera (koji je podijeljen na sto stupnjeva — °C) centigradan (lat. Irana. centum sto. stogodišnjak centesimo čit. haljina od sto krpa) pjesma sastavljena od stihova. 2. centezimalna vaga vaga kod koje se teret drži u ravnoteži sa sto puta manjim utegom centibar stoti dio bara. prijestolnica. kenobij cenobit v. centrum središte. centilitre) = 1/100 litre centilitar (lat. stoljeće. centimetre) = 1/100 metra centimetar (lat. centum sto. centum sto. anat.). metrička centa = 100 kg Centaur (lat. slika "Posljednja večera". Posljednja večera. centrigramme) = 1/100 grama centigram (lat. 2. sa sto nogu centner (lat. razdoblje od sto godina. caementum) 1. folium list biljke) vrsta ruže s vrlo mnogo latica. pedis noga) zool. me-tron mjera. središnjica. cb centifolija (lat.) talijanski bakreni novac = 1/100 lire centezimalan (lat. telegrafska. grč. od bakra i cinka mesing itd. rožnata. v. stogodišnjica centenar (lat. caementum) učvrstiti cementom. učiniti nešto solidno cenakul (lat. stolisnik centigrad (lat. gram-ma) stoti dio grama centilitar (fr. pes gen. celularan celvole (njem. Pakistana i Velike Britanije centon (lat. za Centralni pakt (punim imenom Central Treaty Organization) — vojni pakt sklopljen 1959. čovjek od sto godina. središnjica . središte vrhovne vlasti ili uprave (neke ustanove. centum sto. ruža s mnogo latica. glasovita slika Leonarda da Vincija (tal. 3. kenobit cent (lat. bezoblična amorfna bijela masa. krat. učvršćivanje cementom. gradus stupanj) podijeljen na sto stupnjeva centigram (fr. centum sto. Zellwolle) drvena umjetna vuna Celzije. telefonska. stolisnik centifolija (lat. bez mirisa i okusa. litra) stoti dio litre centimetar (fr. caementum) 1. u SAD-u 1/100 dolara. grč. blagovaonica u katoličkim samostanima. ćentezimo (tal. pravac koji spaja središte dvaju krugova.). važna sirovina u proizvodnji papira celulozan (lat. centenarium) 1. Celzijus švedski fizičar i astronom (Celsius. Centifolia rosa) bot. il cenacolo) cenerjauzn 218 centralizirati cenerjauzn (njem. stoti. fotografskog pribora itd. me-talurgijski postupak pri kojem se jedan metal (kovina) pokriva određenom supstancom u prašku koja treba putem zagrijavanja ući u taj metal (tako se od željeza i ugljičnog praha zagrijavanjem dobiva čelik. centralis središnji) 1. centum sto. 18. polustihova odn. 2. zehn deset. Ken-taur centenar (lat. proslava stogodišnjeg postojanja. vrlo elastična i lako zapaljiva. kad se navlaži. stonožan. dužina između središta dvaju krugova. služi za izradu češljeva. grč. glavni grad. matica. geom. banke. coenaculum) 1. grč. cellula stanica) kem. teško prozirna. koji je izumio toplomjer podijeljen na 100 stupnjeva iznad i ispod ništice cement (lat.celuloid (lat. 2. elektronska itd. eidos oblik) umjetna plastična masa koja se trljanjem i prešanjem dobiva od kamfora i piroksilina.

znanost o težištu (teži) centrosfera (lat. centrum središte. onaj koji je sa strategijskog stajališta najvažniji centralna projekcija v. centralis) središnji. pomoću cijevi provedenih kroz prostorije koje treba zagrijavati centre-forwards Čit. koji djeluje u smjeru središta.centralan (lat. budući da se kod njega. 2. gibanje koje se vrši oko središta gibanja pod djelovanjem sile koja je usmjerena prema tome središtu gibanja (ne središtu krivulje!). voj. vertere okrenuti) okrenut (duševno) sam prema sebi. kod centralnog gibanja. bitni. sustav vladavine pri kojem sve državne funkcije dolaze s jednog mjesta. geom. zbog centrifugalne sile. centrifugalni stroj centrifugalan (lat. centripetalna sila fiz. centralna jezgra Zemljine kugle (za razliku od litosfe-re. utvrditi središnju osovinu. sila koja je stalno usmjerena središtu gibanja. glavni dio fronte (za razliku od "krila"). skupni centralist (lat. usredotočenje. centrum središte. matica centralni organi zool. supr. centrum centrobarika (lat. usp. baros težina) fiz. centrum središte. centralis) v. Mjeseca oko Zemlje itd. centrifugalan centrirati (lat. odvajaju tekućine od čvrstih tijela. perspektivna projekcija centralna sila fiz. kod banaka i industrijskih poduzeća s više podružnica: glavna uprava. šećera. geom. vrši se po putanji koja je. centrum središte) v. supr.) šport. glavni. grč. centrum središte) "srednja linija". glavni životni organi (srce. lat. kentron. decentralizacija i federalizam centralizam (lat. koji se nalazi u središtu ili mu pripada. stanični centar (u blizini stanične jezgre) centrovertiran (lat. gibanje Zemlje oko Sunca.) . centralan centrifuga v. šport. pren. 2. centrum središte. centralis) pristaša (ili: pobornik) centralizacije centralizacija (lat. elipsa centralno grijanje zagrijavanje prostorija toplom vodom ili parom koja dolazi iz jednog kotla. u geometrijskom liku (krugu. sila koja teži udaljiti tijelo od središta njegove kružne putanje centrifugalni stroj fiz.) težište centum (lat. jednake je veličine kao i centripetalna sila. srednji. centrifugalna sila sila koja se javlja kao reakcija centripetalnoj sili. između tzv. 3. usredotočenost. Zemljine kore) centrosom (lat. centrum središte. vune. sklonost kompromisima. sila koja. ali je suprotnog smjera. postavljenog na najnižem mjestu zgrade (obično u podrumu). sfaira kugla) geol.) Za sto godina odgovarat ćete Bogu i meni — znacentuplirati 220 cerebralan menita rečenica češkog vjerskog reformatora Jana Husa pred svoju mučeničku smrt (spalile su ga crkvene vlasti 1415. skupiti ujedno. zamaŠajni stroj (upotrebljava se za sušenje rublja. "desnice" i "ljevice". dobaciti loptu igraču centra centrizam (lat. za cijeđenje meda iz saća i dr. soma tijelo) bot. kugli) točka koja je od svih točaka obujma ili površine podjednako udaljena. održava tijelo koje se giba na njegovoj putanji centralna uprava u saveznim državama ili pokrajinama: najviša. centrum središte. povučen centrum (grč. petere težiti čemu) koji teži prema središtu. odrediti središte. po prvom Keple-rovom zakonu. u parlamentarnom životu: stranka koja Čini sredinu između ekstremnih stranaka i u dvorani parlamenta sjedi u sredini. npr. dovesti u središte. matični. centrum) 1. svima zajednička uprava. koji je u vezi sa središtem. centrum gravitatis (lat. pluća. oportunizmu. centralizacija centralizirati (lat. nagomilati u jednu točku centralna pozicija 219 Centum revolutis. iz jednog centra (centralizam). centralna pozicija voj. ili tekućine različitih specifičnih težina jedne od drugih) centripetalan (lat. g. usredotočivanje. centrum središte) 1. glavni položaj. grč.. centralis središnji) 1.) stotina Centum revolutis annis Deo respon-debitis et mihi (lat. sentr-fovedz (engl. tjelešce. želudac) centralno gibanje fiz. grč. centralis) usredotočiti. 3. fugere bježati od) koji teži udaljavanju od središta. 2.. u nogometu: vođa navale centričan (lat.

žitarica. pretvaranje u masu sličnu vosku (otapanjem. nazvan po pronalazaču. strog sudac. obuhvaća mozak i živce koji iz njega iz cerebrin 221 certifikat laze. 2. činovnik koji je vršio procjenu imanja. 3. kazališna i filmska djela prije nego što će ih odobriti ili zabraniti cenzualist (lat. praćena banalnim formalnostima ceremonijal (lat. državna ustanova koja obavlja ovaj posao. centum sto) ustostručiti. služben prethodan pregled stvari za objavljivanje radi odobrenja ili zabrane tiskanja i puštanja u javnost (knjiga. Cerealia) mn. cerebrum mozak) moždani. oboljela životinja stalno se vrti u krugu. zemaljskih plodova. skeptron) v. porezni obveznik. žito: kod Rimljana: svetkovine u čast Cerere (9. Kerber cerealije (lat. census popis imovine) u feudalizmu: slobodnjak koji je imao određene kmetske obveze prema vlastelinu. časopisa. cérémonie) 1. popis stanovništva. cera vosak) farm. visoki rim. službeno utvrđen raspored neke svečanosti . mali mozak (ispod i iza velikog) cerebralan (lat. vodio nadzor nad javnim moralom. cerebrum mozak) med. census) v. spina hrptenjača) anat. izvršiti cenzuru cenzus (lat. kronična bolest na mozgu preživača (osobito ovaca). tj. simbolična vanjska formalnost (ili simbolični obred) pri bogoslužju ili drugim svečanim činovima.) zool. pisanje tiska. Taenia coenurus vrsta trakavice) vrtičavost. ocjenjivanje. kazališnih djela. djela i filmove. zemaljski plodovi. nepromočivo platno (za pokrivanje vozila i izradu nepromočivog odijela) cerat (lat. ocijeniti) službeno pregledati spise određene za tiskanje. travnja) cerealni (lat. voštana mast cerazin (lat. upala mozga praćena bjesnilom cerebrum (lat. cerebrospinalni sistem sustav moždanih živaca i živaca leđne moždine cerebrin (lat. caerimonia. centurio) zapovjednik centurije. ispitna ocjena (đačka) cenzurirati (lat. mozak. skeptar cera (lat. fr. 2. vršiti. cerebrum mozak. pretjerana i neprirodna ljubaznost i uglađenost u ophođenju s drugima. censura) 1. 4. jedan od 193 dijela na koje je Servije Tulije podijelio rimske građane (otuda "centurijske skupštine") centurion (lat. cera vosak) voštano platno. centuria) kod Rimljana: četa od 100. porez. kritičko ispitivanje. censere procijeniti. cerebrospinalni sistem sustav moždanih živaca i živaca hrptene moždine cerebroza (lat. tvar koja se dobiva od smole trešnje (dr-veta) Cerber (grč. v. cera) ceracija (lat. caerimoniale) skup običaja kojih se treba pridržavati u raznim svečanim prilikama.). časopise.8 kg cenuroza (lat. kapetan centweight čit. krušni cerebellum (lat. "činže-njak" cenzura (lat. Kerberos) mit. 3. kasnije 60 vojnika. uzročnik oboljenja je ličinka trakavice cenz (lat. u zemljama bez općeg prava glasa: najmanja svota poreza koju mora plaćati jedan stanovnik da bi imao pravo glasa i politička prava cepelin (njem. cenzus cenzit (lat. grofu Ferdinandu Zeppelinu (1838— 1917) ceptar (grč. cerasus trešnja) kem. kritičar. koji se odnosi na mozak i hrptenjaču. = 50. cerebralna afekcija bolest mozga. davao državne prihode pod zakup i pregovarao s poduzetnicima javnih građevina. centvejt (engl. censitus) poreznik.) zool.centuplirati dat. filmova i dr. svečanost. postostručiti centurija (lat. 2. kaz. žitni. ocjena) procjenjivanje imanja. veliki mozak ceremonija (lat. cerebrum mozak) zool. taljenjem) cerada (lat. do 18. Zeppelin) veliki motorni zračni brod krutog sustava (dirižabl). pregledavanje. Cerealis) koji se tiče Cerere. osoba koja pregledava privatnu poštu (za vrijeme rata) i kontrolira knjige.) mjera za težinu u Velikoj Britaniji. censor) 1. fosforasta vrsta masti u mozgu cerebrospinalan (lat. census procjena. punjen plinovima lakšim od zraka. cerebralni sistem dio živčanog sustava. koji se tiče mozga. ceratio) premazivanje voskom nekog tijela da bi se sačuvalo od djelovanja zraka. porezni obveznik cenzor (lat.

onda.. Ceres) 1. cera vosak. kerografija ceromantija (lat. prenošenje nekog prava na drugu osobu cesio bonorum (lat. ustupanje. facere učiniti) pisano posvjedočiti.) mn. broj 58. nazvan po božici Cereri cerin (lat. sličan parafinu.) prav.) to ti je rat. cervix gen. cera vosak) zelena smola.) kitova mast cetera (lat. ovjeriti. okružiti (utvrđenje. cera vosak. fr. potvrditi. ceruminosus) koji sadrži usnu smolu. gatanje u vosak ceromel (lat. mel med) farm.) i tako dalje. glavni sastojak pčelinjeg voska cerkarije (grč. cestodes) mn. zool. cerca-riae) mn. cessionarius) prav. impregniranje tkanina i papira. zamorac. opkoliti. ceribaša (tur. sa sigurnošću. kitovi cetaceum (lat. cervix vrat) anat. ustupanje dobara (imanja) vjerovnicima cesionar (lat. grana) v. cervicis vrat) anat. plastike vještina uobličavanja) v. upotrebljava se za izradu raznih vrsta kresiva i kremena. pretjerano ljubazan. certe jamačno. cijanoza cerumen (lat. grafo pišem. certificatio) potvrđivanje. . premazivanje podova i dr. baša glavar. psetoliki majmun cernirati (lat. cervix gen. ceteris paribus (lat. itd. g. druge stvari. cera vosak) bijeli ili žućkasti umjetni vosak.) isto što i car (u starijem jeziku) cesija (lat. cérémonieux) svečan. facere učiniti) pisano uvjerenje. koji odgovara propisanim običajima (ceremonijalu). trakavice cesus (lat. circinare.) pod inače jednakim okolnostima. se la ger (fr. pristojan. grč. onaj na čiji se račun nešto ustupa. ovjeravanje. svjedodžba cerulin 222 change cerulin (lat. asteroid otkriven 1801. trupu itd. pithekos majmun) majmun s repom. cera vosak. cessus) prav. cerner) voj. tj. Ceres. upotrebljava se za izradu svijeća. slikam. upala maternice. lat. ako je sve ostalo u redu. koji se tiče vrata cerviks (lat. vratni. također: ceremonijal-majstor Cerera (lat.13.ceremonijal-majstor osoba koja se u određenim svečanim prilikama brine da se propisani običaji strogo vrše (na dvorovima itd. cetaceje (lat. ovjeravati certifikacija (lat. atomska težina 140. man-teia predskazivanje. vrat. cervicis vrat) med. zool. 2. cerumen.) mn. kerkos rep. grč. potvrđivati. dokazivanje certifikat (lat. caerimoniarius) kat. rimska božica poljodjelstva i plodova zemlje (kod Grka: Demetra). -umen nastavak) usna smola (izluČevina lojnih žlijezda u usnom kanalu) ceruminozan (lat. cera vosak. s puno formalnosti ceremonijar (lat. element iz skupine rijetkih ruda.) cerografija (lat. čeri neredovita vojska. caerimonialis. grč. mit. crtam. mast od rastopljenog voska i meda ceroplastika (lat. svećenik koji vodi svečane obrede. grlić maternice ces glaz.. red. isprava. kero-plastika cerozin (lat. coeruleus tamnoplav) plavi karmin ceruloza (lat. cessio) prav. koji treba platiti cetaceae čit. astr. cera vosak. proricanje) proricanje. sa sigurnošću. položaj. coeruleus tamnoplav) med. sličan usnoj smoli cervicitis (lat.) ceremonijalan (lat. metritis cervikalan (lat. cerium) kem. zool. za pola tona sniženi ton c cesar (lat. cera vosak) vosku slično gorivo od sivozelenog praha koji se nalazi na kori šećerne trske certificirati (lat. v. znak Ce. tj. kerkos rep. vrat maternice. onaj kojem se ustupa neka stvar ili neko pravo c'est la guerre čit. fr. certe jamačno. ceres-mast biljna mast koja se dobiva iz kokosova oraha cerezin (lat. poglavar) ciganski starješina ceribašinica žena ceribašina cerij (lat. odustajanje. et cetera (lat. ostale stvari. repati mladi stadiji metilja cerkopitek (grč. tako ti je to u ratu cestode (lat.

živio u drugoj polovici XI. knez) španjolski narodni junak. logia. znanost o kitovima Cezar (lat. miješanje svjetovnih vladara u crkvena. Weise način) malo-pomalo. indijskog podrijetla cicero (lat.) mjera za dužinu u Engleskoj = 66 stopa.) tražite ženu (tj. Švicarska (na automobilskim oznakama) chain čit. poznata vrsta parfema. chintz. caesura presijecanje) metr. ubojstvo (lat. jestivo. hrana. živežne namirnice. prijevoz) trg. njegova djela još i danas žive u narodnim pjesmama (zapravo Ruy Rodrigo Diaz de Bivar.) poznato crveno vino.) usporedi! sravni!. = 20. prijestupa. cost and feight (čit. atomska težina 132.91. tj. geno-cid. roda Cid čit. Chat noir naziv jednog umjetničkog kabarea u Parizu (1881—1887) u kojem su prikazivani satirički spektakli cherchez Ia femme čit. Konfederacio Helvetika. Cezar cezaropapizam (lat. ar. n.poglavar. visoka 4. apsolutna vojnička vladavina s parlamentarnim formama.) poznata talijanska marka različitih proizvoda za do-jenčad i malu djecu Cibalae antičko ime današnjih Vinkovaca cibarije (lat. cetus kit. Carthaginem esse delendam "uostalom mislim da Kartagu treba razoriti") poznate riječi kojima je rimski državnik Katon Stariji završavao svaki svoj govor u senatu. zibetto) mala krvoločna zvjerka slična mački ili kuni. pehar) kod katolika: posuda u kojoj se nalazi posvećena hostija cibozan (lat.) zool. šarže d'afer (fr. stanka. kiborion vrč.511 mm (nazvana po tome što su prvi put upotrijebljena 1467. Cicero) tisk.) otpravnik poslova.). cfr. kao titulu. mjerenje i osiguranje robe). zitzeln dojiti. upotrebljava se u kozmetici ciborij (grč. ceterum censeo. papocezarija) cezij (lat. kastilijanski plemić i vojvoda.17 m chambertin čit. pren. Caesar) ime rimske patricijske obitelji Julija. kaiser) cezarizam (lat. potajnog pokretača nečega. šerše la fam (fr. engl. st. ukrcavanje. osobito papinska prava (supr. occidere ubiti). insekti-cid. cikonija (lat. usp. govornik i pisac (106—43 pr.) u tenisu: promjena strana u meču. red. ritmički odmor u stihu cf. opisivanje kitova. ipak vraćamo na nešto što smatramo nužnim i prijeko potrebnim i Što nam treba biti stalno pred očima cetologija (lat. kasnije su ga uzeli. kao skrivenog. zamjenik izaslanika u inozemstvu chat noir čit.ceterum censeo. Cicero) veliki rimski državnik. ša noar (fr. kulturo-cid cif (engl. cif = cost trošak. npr. odličan govornik. znak Cs cezura (lat. -cid završni dio riječi sa značenjem: ubijanje. sid gospodar.. Sid (šp. kost end freit) ugovor o prekomorskoj trgovini po kojem su troškovi utovara i prijevoza uračunani u cijenu robe CH kratica za Confederatio Helvetica čit. Cid. polako (u zagrebačkom govoru) ciconia čit. obroci cibetka (tal. insurance osiguranje. grč. malo krupnija od garmonda.. freight vozarina. usjek. 1.. nekog zla. za tiskanje Ciceronovih pisama) Ciceron (lat. svi rimski carevi osim Vitelija (od ove riječi nastala je slavenska car i njem. čejndž (engl. upotrebljavaju se kad se. slova. kratica za confer Čit. cibaria) mn. presjek. caesius sivoplav) kem. papa) odnos između Crkve i države po kojem je svjetovni vladar istodobno i vrhovni crkveni . broj 55. Kiko (tal. (lat.) zool. šanberten (fr. nazvano po istoimenom selu u gornjoj Burgundiji change čit. Zitz) pamučno platno sa šarama u boji. vrši se samo pri neparnom zbroju gemova charge d'affaires 223 cijanidi Charge d*affaires čit. Caesar) demokratsko-autokratski sustav vladavine kakav je uveo Cezar. cibosus) hranjiv cic (engl. čejn (engl. 2. njem. e.-ar. nasitno. isticao se u borbi protiv španjolskih Ma-ura. Caesar. neke nesreće) Chicco čit. kratica u međunarodnoj trgovini kojom se označava da prodavač snosi sve troškove (vozarinu. osim uvozne carine . Cice-ronov stil sjajan govornički stil ciceronijanizam težnja da se piše isključivo onim latinskim jezikom kojim je pisao glasoviti rimski govornik i filozof Ciceron ciclvajze (njem. na kraju krajeva. cibet mast oštra mirisa koju izlučuju ci-betkine žlijezde. element iz skupine alkalnih kovina.) "crna mačka". konfer (lat.

spojen s vodikom daje veoma otrovnu cijano-vodičnu kiselinu. Često žestoka u žarkom i umjerenom pojasu. klobučac. mjerenje kruga. kazalo ciferšlus (njem. razrokosti ciklograf (grč. kyanos tamnoplav mineral) med. upala očnih vjeđa.ciferblat (njem. cijanidi (grč. žućkast cihlide (lat. bicycle. rajsferšlus cifra (ar. koji se vraća u krug. krivulja koju opisuje točka na kružnici koja se kotrlja na pravcu. zapor) v. cichlidae) mn. sonata itd. modra bolest. ciklici cikli ti s (grč. bilježim) teh. eidos oblik) mat. modra boja kože zbog nedostatka kisika u krvi cikada (lat. grafo pišem. v. ciklični pjesnici v. menegled. cicatrix ožiljak) med. metria mjerenje) geom. kyklos krug) mn. brojni znak cigara (šp. Kiklop ciklopija (grč. kyanos. zarasti. podrijetlom iz tropskih krajeva Afrike i Amerike. Ziegel) opeka ciglrot (njem. automatski ucrtava na papiru trasu prijeđenog puta cikloida (grč. Blatt list) brojčanik na satu. pathos trpljenje. uništavati gamad ciklonom. ziehen vući. v. crvenkast.1%) cijanometar (grč. foreo nosim) vrsta zrikavosti. ciklon 3.-fr. koji se pravilno ponavlja. vrtlož-im. cyclonette) automobil na tri kotača ciklonizirati kem. kao takvi. s kalijem cijankalij (poznati veoma jak otrov) itd. plin bez boje. Ziffer brojka. kykloo savijam. uzgaja se i kao lončanica) ciklici (grč. grčki epski pjesnici nakon Homera koji su. meteor. kyklos krug) grč. slika) postupak u fotografskom kopiranju pri kojem svjetlošću dodirnuta mjesta na papiru poplave cijanoza (grč. mješavina cijanovodične kiseline i klora. simfonija. kyklos krug. kijanometar cijanopatija (grč. osobito u vezi s vjetrovima ciklonoza (grč. gorska ljubica (cvjetovi vrlo ugodno mirišu. vršiti dezinsekciju ciklonom. jednookost ciklopista (engl. nosos bolest) bolesne pojave u vezi s ciklonima Ciklop (grč. naprava koja. kykloo savijam. oluja u kovitlac. opjevali grčko herojsko razdoblje (junake i bogove) i koji. Kyklops) mit. teh. kyanos. kotač. cigarette) u tanki papir uvijen sitno izrezani duhan cigla (njem. fr. s obilnim padalinama i obično u promjeru od 50 do 1500 km. piste) utrkivačka staza za bicikliste . kyklops) med. sa željezom berlinsko plavilo. typos otisak. cigarro) umotani duhanski listovi (za pušenje) cigareta (fr. vrt-ložim. ciklonopatija (grč. kyklos krug) kružni. metron mjera) biciklistički putomjer ciklometrija (grč. spojevi cijana.-fr. kad se veže s kotačem vozila koje je u pokretu. cijanoza cijanotipija (grč. cyclamen) biljka križali-na. cvrčak cikatrizirati (lat. tj. kyklos krug. rot crven) crven poput pečene cigle. v. kem. Ziegel cigla.. kvaneos) mn. kyklos krug. oštra mirisa i jako otrovan. osobito s kovinama črjanidizacija 224 ciklorama cijanidizacija (grč. pathos bolest) med. cicada) zool. kykloo okrećem u krug) 1. kyanos tamnoplav. metron mjera. 3. kyaneos tamnoplav) kemijski postupak izdvajanja zlata iz zlatonosnih ruda pomoću jako raz-blažene otopine natrij-cijanida (0. bicycle. kyklos krug. ciklične forme glaz. točkarica ciklometar (grč. svi uzorci (formule) koji prikazuju odnose kružnih lukova prema ravnim linijama koje im pripadaju ciklona (grč. zickzack) linija (ili: crta) izlomljena u kratkim i oštrim zavojima ciklama (lat. vihor. Bali lopta) igra slična nogometu ili rukometu (protivnici vozeći se na biciklima nastoje ugurati loptu u protivnički gol cikloforija (grč. osobito u predjelu trepavica ciklobal (engl. 2. miholjica. kvaneos tamnoplav) kem. kyklos krug. Verschluss zatvaranje. naprava za suho pročišćavanje zraka i plinova od prašine. zaliječiti se (rana) cikcak (njem. oblici koji se sastoje od više stavaka koji su rađeni po utvrđenim pravilima. sredstvo za uništavanje gamadi ciklonet (fr. mjerilo) v. znak kojim se piše broj. nevolja) osjetljivost Čovjeka na vremenske promjene. cifr) brojka. predstavljaju određeno jedinstvo ciklični (grč. uglavnom. npr. oluja ili sustav vjetrova. jednovalentan radikal. Često se drže u akvarijima cijan (grč. njem. sićušne ribe promjenjivih boja iz porodice grgeča. kem. kyklos krug.

kymbalon) glaz. duša) med. orguljski registar s usklađenim zvoncima. kinnamonon) bot. cimerkole-ga sustanar u zajedničkoj sobi. krug. kymainein uzbibati se. meta cilj (njem. težiti. zaokružena cjelina. kylindros) geom. Zimmer. Zimmer soba. koji su u vezi i čine zaokruženu cjelinu. konos stožac) valjkasto-stožast cilšajba (njem. thymos srce. cimaza (grč. vodopija. liše u luka. valjkast cilindrokoničan (grč. lat. niz spisa. određen niz godina nakon kojeg se neke pojave ponavljaju istim redom cikorija (grč. stanjima razdraženosti i duboke potiš-tenosti ciklotron (grč. prah ove biljke (kao dodatak ili nadomjestak kavi) cilijaran (lat. kylindros valjak. dio parnog stroja cilindričan (grč. kružnouste (ribe. gađati. vreti) ferment kvasnih gljivica koje uzrokuju alkoholno vrenje cimbal (grč. težnja. kyklos) 1. koji ima trepavice. orama pogled. smjerati. kyklos krug. valjkast zapinjač (u satu). kyon gen. skopeo promatram) naprava za obilježavanje željezničkih zavoja ciklostil (grč. kyklos krug. bundeve i si. kyklos krug. orao) krug sa slikama različitih predjela neke zemlje cikloskop 225 cina cikloskop (grč. duga i okrugla staklena cijev. 1. nakana. stylos držak. elektromagnetni uređaj koji proizvodi naelektrizirane čestice veoma velike brzine (protone. stoma usta) zool. trepavice. ludilo u kojem Čovjek umišlja da je pas . elektron = elektron) fiz. nišan. konop. 3. kyklos krug. kyklos krug. Ziel cilj. cimelia) mn. Scheibe ploča) nišan. v. okružnica i dr. tropskog drveta čija je kora bogata eteričnim uljem cimetovac (grč. pokretne spolne stanice cilindar (grč. bot. skupocje-nosti. samac koji stanuje u iznajmljenoj sobi. stari rukopisi neke biblioteke). staklo (na svjetiljkama). točka u koju se gađa. kraće: cimer cimerman (njem. cilia) mn. dragocjenosti (npr. pisaljka) stroj za umnožavanje dopisa. svrha. predavanja. jedna od rudača žive. Cichorium. Farbe boja) bljedilo lica karakteristično za osobe koje mnogo borave u zatvorenim prostorima cimerher (njem. izgled. ciljati nišaniti. 2. kylindros valjak) u obliku valjka. zool. cimet cimotičan (zyme kvas) koji izaziva vrenje. cimentare) baždariti. ciliaris) trepavični. skisnuće cina (lat. živin sulfid. kinnamonon) fini začin od korice cimetovca. pjesama i si. namjera. kyklos krug. jačim ili slabijim. 5. mjesto do kojega se utrkuje. vrlo lijepe crvene boje cinantropija (grč.ciklorama (grč. 4. repe. ciklostome (grč. 1. vrsta ludila s izmjeničnim. pa-klara) ciklotimija (grč. crkveno blago cimentirati (tal. valjak. vriježe. kynos pas. Zimmermann) tesar. Herr gospodar) podstanar. 3. 2. drvodjelja cimet (grč. 2. instrument u obliku trapeza sa žicama u koje se udara drvenim batićima cimelije (lat. želja koju čovjek hoće postići. soba. kichorion. neutrone. visok paradni muški šešir od crne svile s tvrdim obodom. alfa-čestice) koje vrše kemijske transmutacije (pretvaranje jednog kemijskog elementa u drugi) i razbijaju atomske jezgre cikloturizam turizam na biciklima ciklus (grč. razdoblje. provjeravati ispravnost (mjera i utega) cimerfarbe (njem. Artemisia cina) biljka kojoj cvijet sadrži santonin i služi za lijek protiv glistavosti cinabarìt 226 cinober cinabarìt (grč. dva "cimerhera" jedan prema drugome. tal. kinnabaris) min. nastojati da se nešto postigne cima (tal. Ziel) meta. anthropos čovjek) med. cicoria) bot.) uže. s trepavicama cilije (lat. npr. dlake kod praživotinja koje im služe kao organi za kretanje.

orexis težnja. lov cineracija (lat. v. cina-barit cinofil 227 cirkulacijski papiri cinofil (grč. zijjon) najviši jugozapadni brijeg Jeruzalema s "Davidovim gradom" i Salomonovim hramom. botaničara Got-tfrieđa Zinna) vrtna biljka iz porodice glavočika cinijatrija (grč. weiss bijel) bijela slikarska boja. pretvaranje u pepeo cinegetika (grč. pseće liječništvo cinik čovjek potpuno i podjednako ravnodušan prema dobru i prema zlu. denuncirati. bestidan. groblje Cion (hebr. bezobrazan. cinici cinizam fil. odricanje i preziranje svih kulturnih vrijednosti cink (njem. vrsta glavočika) cingara (grč. neutaživa glad cintor (tal. filos ljubitelj) ljubitelj pasa cinografija (grč. cineris pepeo) urna. s bakrom (mesing). kod kasnijih cinika ovo se naučavanje izvrgnulo u često bezočno zanemarivanje svih običaja i vrijednosti. kyon pas. pren. gen. činečita (tal. slikam) onaj koji urezuje slike ili slova u cinkove ploče (radi tiskanja) cinkografija (njem. bezočnost. grč. spaljivanje. optužiti. nepristojan. Zink. grč. umjetni bijeli slikarski pigment. zajedljivost. element. mjedenica cingareska (tal. bezočan čovjek. autarkija i vrlina.Cinecittà čit. npr.38. Zinkweiß) bijela slikarska boja. citta grad) velika uređenja za produkciju filmova nedaleko od Rima. doušnik. s kositrom (bronca) itd. kinologija cinoreksija (grč. s bakrom i niklom (novo srebro). pren. bezobrazluk. cinker potkazivač. "otkucati". crkveno dvorište. cineratio) v. usp. kynegetike) vještina lovljenja pomoću pasa. zagriženost. kyon pas. grafo) raditi pomoću cinkografije cinkova mast (njem. kyon gen. Zinksalbe) bijela mast koja se upotrebljava za liječenje lakših ozljeda kože cinkove legure slitine cinka s drugim kovinama. Zink. atomska težina 65. kyon gen. zinken dojavljivati) dojaviti vlastima. grafo crtam. redni broj 30. usp. cine kino. tako da se izraz cinizam može smatrati tipičnim za oznaku ovakvog ponašanja. logia) v. cinefakcija cinerarij (lat. po sastavu cinkov oksid cinkvajs (njem. grafo crtam. csengo) zvonce cinkvajs (njem. prohtjev) pseća. zanemarivanje vanjske pristojnosti. slikam) urezivanje (nagrizanjem) slika ili slova u cinkove ploče (radi umnožavanja tiskanjem) cinkografirati (njem. tacere učiniti. Jeruzalem.) pristaša (ili: pobornik) cionizma . plavičastobijela kovina. lyssa bjesnilo) med. cinkuš (mađ. cink. gen. Zink) min. bestidnost. bezočan. pseće bjesnilo cinologija (grč. cimitero) prostor oko crkve. cinerarium) posuda u kojoj se čuva pepeo mrtvaca. grafo opisujem) opisivanje pasa cinolisa (grč. pepeljuga (biljka krasnica pepeljaste boje. kynos pas. s posebnim naglašavanjem potrebe za što većom prirodnošću. cinis. cineris pepeo) bot. iatreia liječenje) umijeće liječenja pasa. kinnabaris) min. grč. Zink. neotrovna cinober (grč. cingaresca) ciganska pjesma cingulum (lat. urna cinerarij (lat. Sion cionist (hebr. pren. kvnegetikos lovački. "tužibaba" cinkograf (njem. bilo koji "filmski grad" cinefakcija (lat. kymbalon) zvonce koje se vješa stoci o vrat. cinčano bjelilo. cinis pepeo. naziv po gimnaziji Kynosarges u kojoj je Antisten poučavao ciničan nepristojan. pristaše Sokratovog učenika Antistena koji su naučavali da su najveća dobra u životu nepostojanje želja. žara u kojoj su stari Rimljani držali pepeo spaljenih pokojnika cinerarija (lat. cinis. načiniti) izgaranje. kyon pas. cingulum) pojas uz svećeničku odjeću cinici fil. znak Zn cinkati (iz njem. naučavanje cinika. kyon pas. cinici cinija (po imenu njem. Crkva i njezini vjernici. kynos pas.

(kao zamjena gotovog novca za neko vrijeme i bez sigurne podloge koja bi jamčila njihovu isplatu) cirkular 228 cirusi cirkular (lat. som. itd. membrana cipal (grč. natjecanja na konjima i kolima (najomiljenija zabava Rimljana). optjecanje. sunet cirkumferencija (lat. kao razlog koji dokazuje. 3. osip. "pogrešan krug". usp. kefale glava. nalazi se u mineralu cirkonu (po čemu je i dobio ime). oko.) cirkulacijski organi anat. circolo područje) negdašnji naziv (u Dalmaciji) za krug. 3. skakavac ciplar ptica koja se hrani ciplima ciplara mreža za lovljenje cipala ciprinide (lat. circulare) 1. cirkulus minor (lat. grč. društvo cirkon (perz. Mediteran) koji se nalazi oko Sredozemnog mora. uvojak. koji ima osobinu cirkulara 1. znak Zr cirkul (tal. biti u tečaju. sredozemni .) min. ići od ruke do ruke. periferija cirkumfleks (lat. usp. kreditna pisma i si. štuka. optjecati. teći. usklik rimskog naroda da mu se dade hrana i cirkuske igre. 2. cirrus kovrča. preko lat. ribe nizinskih voda (šaran. circa) otprilike. mjenice.). dug naglasak cirkumgestacija (lat. salmonide ciragra (lat. ponovno destilirati cirkulus (lat.) opna. circum locutio) ret. rasprostiranje. reorganizaciju ovoga pokreta izveo je 1897. vrtoglavica cirkumligatura (lat. tj. krvotok. circulus) 1. borbe sa životinjama. pogreška u dokazivanju i zaključivanju koja nastaje kad se stav koji treba dokazati uzme kao premisa. usp. kožica (na jajetu. šestar (sprava za opisivanje kruga. optjecanje. morska riba.). circumferentia) obujam. okružje.22. circumligatura) med. biti u optjecaju. panem et circenzes (lat. glasova i si. promet (robe). na mlijeku). oko cirkator (lat. tako da u dokazu nedostaje načelo dokaza ciriforman (lat. sustav krvnih žila cirkulacijski papiri trg. skočac. trg. krvne žile. područje. španjolska ogrlica = parafimo-za cirkumlokucija (lat. circulatio) 1. kružnica. element. 3. 4. zijjon) židovski pokret kojem je svrha stvaranje slobodne i samostalne židovske države u Palestini. kruženje (vijesti. 2. kotar cirkulacija (lat. circularis) kružni. okolo. opširno opisivanje. mjerenje udaljenosti itd. monstranca cirkumgiracija (lat. zool. cirkulus viciozus (lat. circum.) fizol. circumgestatio nošenje okolo) kod katolika: nošenje hostije u monstranci. kem. poljska kečka (bolest u krajevima oko Visle) circenzijske igre (lat. circulare) 1. dragi kamen. odvajanje jednog komada zemlje zbog prodiranja riječne vode i stvaranje otoka cirkummediteranski (lat. med. krug. T. opseg.) fiziol. circum naokolo. karaš. pronositi se (glas).cionistički pokret v.) kem. 2. optjecaj (novca). lišaj oko pojasa circulus maior čit. circator) onaj koji obilazi i nadzire katoličke samostane cirkl (lat. kolanje. redni broj 40.) "kruha i igara". kružnica. fin. circumlfexus) gram. cionizam cionizam (hebr. veliki optjecaj krvi (kroz cijelo tijelo) circulus minor čit. rijetka kovina. mrena. koji se kreće u krugu. = parafraza cirkumluvija (lat. cirkulus major (lat. beskrajna. kružna pila cirkularan (lat. kružiti. atomska težina 91. 2. službeno pismo koje se šalje većem broju osoba i ustanova s istim sadržajem. circenses) cirkuske igre kod Rimljana: gladija-torske borbe. circumcidere obre-zati) obrezanje (kod Židova i muslimana). circum) prijeđi. ce-phalus) zool. circulus) krug. circinus šestar) med. panem et circenses Čit. kolati. kečiga. 4.) log. gyrus krug) vijuganje. mn. a on više ne traži (u doba propasti) circinus (lat. manji optjecaj krvi (kroz pluća) circulus vitiosus čit. agra plijen) med. unaokolo (u mnogim složenicama) cirkumcizija (lat. žute ili crvenkastosmede boje cirkonij (perz. circumluvio) geol. Herzl cipa (grč. Cyprinus carpio šaran) zool. teh. cirriformis) kovrčast cirka (lat. tj. cirkularna nota pismo koje neka vlada šalje stranim vladama i u kojem izlaže svoja stajališta i odluke o nekom aktualnom političkom pitanju cirkulirati (lat. u obliku kruga. kružna linija. krug. okružnica. kružna putanja cirkum (lat.

cirrosus) kovrčast cirusi (lat. citatum) 1. opkopavanje. bjeli-Častog i prozirnog vela ciroza (grč. operativno otvaranje mokraćnog mjehura ili koje druge ciste citacija (lat. prav. kystis mokraćni mjehur) med. meteor. opkop (napravljen od bedema ili rovova) cirkus (lat. mjesto doslovno navedeno iz neke knjige ili spisa. doslovno. forcijus (lat.) 2. nagovještavaju skoru kišu cis 229 citrin cis (lat. opisivanje riječima. ograničavanje. temno režem) med. cittadella) fort. circus. sastavljeni od ledenih iglica. pri lijepom vremenu. cis-alpinus) koji leži s ove strane Alpa cisoida (grč. s navodnim znacima i točnim navođenjem izvora citat (lat. više. s ove strane (za prostor). onaj koji je pozvan pred sud citator (lat. blastema klica. ret. stjecaj događaja cirkumvalacija (lat.) cirozan (lat. promatram) med. ciroza jetara bolest praćena umnožavanjem jetrenog vezivnog tkiva koje očvrsne i pokazuje jaku žućkastu boju (posljedica kroničnog alkoholizma. posebni vagon za prijevoz benzina. stvaranje razdoblja cirkumskripcijska bula papinska bula kojoj je cilj uređivanje prilika Katoličke crkve u nekatoličkim zemljama cirkumspektivan (lat. mala utvrda koja se nalazi u većoj i služi kao glavna utvrđena točka cjelokupnog utvrđenja. citare) 1. lat. cirrocumulus) mn.cirkumpolarne zvijezde astr. sifilisa i dr. cirrostratus) mn. circumspicere ogledavati se) koji se ogledava oko sebe cirkumstancija (lat. poziv pred sud citadela (tal. okrugla poput kugle (za razliku od drugih tvrdih izraslina) cistektomija (grč. skopeo gledam. cistitis (grč. ovčja vuna. akutna ili kronična upala mokraćnog mjehura cistoskopija (grč. za (za vrijeme) cis (lat. onaj koji poziva sudu. hrabrije (geslo današnjih Olimpijskih igara) citoblast (grč. alci-jus. kytos šuplje tijelo. kod Rimljana: duguljasto-okruglo trkalište za konje i kola u kojem su priređivane circenzijske igre. Cistertium. Cithara octochorda čit. tvrđava za obranu grada citara v. glaz. circumstare stajati uokolo) okolnost. cirrus kovrčava kosa. citra. kystis mokraćni mjehur. citatio) navođenje. meteor. izdanak) bot. 2. navoditelj citata citirati (lat. altius. boje limuna) med. zatvaranje u određene granice. oblaci u obliku tankog. cirrus kovrča. navod (citata). cicijus. paperjasti oblaci. circumvallatio) voj. citator) 1. danas: okruglo mjesto s amfiteatralnim sjedalima za artističke i si. potpuno bijeli. kystis mjehur) med. ako barometar pada. 2. citara oktokorda (lat. tem-no režem) operativno uklanjanje neke ciste cistercit pripadnik jednog ogranka benediktinskog reda (ime po opatiji Citeaux. izvedbe (obično pod šatorom) cirokumulusi (lat. zvijezde koje ne silaze s vidika jer se okreću u blizini zvijezde Sjevernja-če cirkumskripcija (lat. hladetinasta tvar iz koje se razvija biljno stanično tkivo .. uvojak) mn. petroleja i dr. st. prav. 2. u Burgun-diji) cisterna (lat. kissos bršljan. prav. kirros žut. pregled ciste cistoskopom cistotomija (grč. u nizovima ili kao stada bijelih ovaca cirostratusi (lat. meteor. kystis. 2. grč. oblaci koje čine slojevi snježnobijelih kuglica. kystis mjehur. osmerostruna) katolička crkvena pjesmarica prvi put objavljena u 18. uvo-jak. eidos lik) vrsta krivulje (trećeg stupnja) u geometriji cista (grč. točno navesti Čije riječi ili mjesto iz nekog djela citius.) brže.) 1. vrsta šu-pljikaste izrasline ispunjene tekućinom ili kašastim sadržajem. navod. bunar za skupljanje kišnice (osobito u bezvodnim krajevima). fortius čit. jezgra. circumscriptio) opisivanje. cisterna) 1. citatus) 2. prav. kirkos krug) 1. omot. sadrži latinske i hrvatske pjesme za osam različitih prigoda (odatle joj i ime) citat (lat. ulja. ton C povišen za pola tona cisalpinski (lat. pozvati pred sud.

malo-pomalo. koji uništava stanice. klande-stinum konjugijum (lat. zajedno s jezgrom. ovise pojave života citostoma (grč. osobito: dio Londona kao bankarsko i trgovačko središte (the City) civil (lat. civilis građanski) 1. sudac koji sudi u građanskim sporovima civilan (lat. ciseler. kytos šuplje tijelo. lat. učiniti koga skladnim članom ljudskog društva civilna lista (engl. civilisarc) provesti civilizaciju. civiliter mortu-us) prav. uvjetuje normalnu propustljivost kapilara. civis academicus čit. potajni brak . ciseleur) rezač kovine. lat. jedna od najvažnijih tvari u prirodi jer o njoj. građanstvo. kovi-norezbar cizelirati (fr. kytos šupljina. školovati. citrus limun) nezrela. prosvijećenost. ciseler) fino. služba u građanstvu civilni brak građanski brak. 3. proglašen umrlim. civilis) građanski. klandesti-na posesio (lat. klervoajans (fr. sposobnost predviđanja. umjetnički dotjerivati površinu iskovanih predmeta tako da budu glatki. nastavnik građanskog (civilnog). pristojan. toxikos otrovan) med. u metalnu ploču i staklo finim malim dlijetom urezivati razne figure i ukrase cizelirati (fr. građanski stalež (za razliku od vojničkog.citogonija (grč. učiniti uglađenim.) akademski građanin.) prav. stoma usta) biol. cesello. siti (engl. školovanost. metron mjera) sprava za mjerenje brzine.) vidovitost. plodovi njihovi imaju koru koja sadrži eterična ulja i sočnu jezgru (u citruse spadaju: naranče. ušće stanice citotoksičan (grč. kytos šuplje tijelo. limun (drvo i plod) citronat (lat. mandarine itd. citus brz. građanin (za razliku od vojnika).) grad. 2. kytos šuplje tijelo. kiparske radove izlje-vene u kovini dlijetom umjetnički popraviti i ukrasiti. građanski mrtav. kytos šuplje tijelo. 2. tj.) city čit. prid. caedere rezati) dlijetom oklesati. građansko odijelo. posebno rimskog prava (za razliku od kanonista i kriminalista). lat. logia znanost) dio biologije koji se bavi proučavanjem stanice citometar (lat. tal. citrus) bot. citrus limun) kem. civis građanin) 1.) mn. kithara) glaz. kitron limun) vitamin P. sitroen (fr. društvena usklađenost civilizirati (lat. vidov-njaštvo clandestina possessio čit.) citra (grč. "kralju automobila" u Francuskoj) citrona (grč. kremen žute (limunove) citroen 230 clavus oculi citroen čit. privatnopravni civiliter mortuus (lat. leukocite i dr. brak koji se sklapa pred državnim vlastima civilno pravo građansko pravo civis (lat. bez građanskih prava civilizacija (lat. prozirna sluzava tekućina koja struji u stanici. koji se smatra mrtvim iako je živ. čovjek privikava življenju u skladnoj zajednici sa svojim bližnjima. grč. kitron limun. student sveučilišta civitet (lat. kitron. citrus od grč. potajni zaručnici clandestinum coniugium čit. još zelena ušećerena limunova kora citrusi (lat. militera). sol limunske kiseline citrin (grč. gone rađanje) biol. cizeliran clairvoyance čit.) građansko pravo cizeler (fr.) poznata francuska marka automobila (prema Andreu Citroenu. uglađen. imovina do koje je netko došao potajno clandestina sponsalia (lat. plasma tvorevina) bot. uljuditi. uljudan. civilisatio) stupanj kulture koji dolazi nakon barbarstva i na kojem sc. prav. prav. veoma stari žičani instrument na kojem se tonovi proizvode metalnim prstenom citrat (grč. uljuđivati.) prav. omot. uljuđen. ići u civilu ići u građanskom odijelu civil (lat. brzinomjer citoplazma (grč.) građanin. kitron limun) drveće i grmlje s trajnozelenim lišćem i mirisnim cvjetovima. uljuđenost. civil list) stavka u državnom proračunu koja se svake godine isplaćuje vladaru radi uzdržavanja njega i njegovog dvora civilna služba (lat. civis akademikus (lat. dlijetom otesati. limuni. razmnožavanje putem pojedinačnih stanica citologija (grč. civilis) građanska služba. citotoksična moć svojstvo imunih krvnih seruma da uništavaju stanice (eritrocite.

komu-nikacio idiomatum (lat. djelo s nepovezanim scenama Comédie française čit.) bijela pomada za omekšavanje kože coll arco čit. kolegijum privatisimum (lat. mislim. kol aro (tal.) Francuska komedija.) stari rukopis napisan na papiru codex manuscriptus čit. Visost. metar na kojem su označeni coli (palci). kolegijum medikum (lat. kao gore come sopra čit. i objavljen 1804. sabor kardinala u Rimu colštok (njem. žestok bol samo na jednom mjestu glave clavus oculi čit. kolegijum publikum (lat. koitus animalijum (lat. Svjetlost (grof. kom si.) ustanova u kojoj bankari izmiruju svoja potraživanja (mjenična.) med. baš kako treba.) glaz. comme ça čit. kodeks ma-nuskriptus (lat. kodeks karta-ceus (lat.) fil. kola parte (tal.) zdravstveno vijeće. klavus okuh (lat. teške i čvrste kožne cipele. kome prima (tal.) osvježavajuće piće od različitih biljnih ekstrakta s dodatkom neznatne količine kofeina Code Napoleon čit. kogito. ergo sum čit.) parenje životinja cokule (tal. sanitetsko vijeće collegium privatissimum čit. žulj na nozi. klajmb (engl.) plaćeno predavanje samo za ograničen broj slušatelja collegium privatum čit. kao što prilici: otmjenost communicatio idiomatum čit. zoccolo) mn. komedi a tiroar (fr. codex chartaceus čit. partneri ispružaju ruke jedno prema drugome i trljaju se nosevima "na mongolski način". osobito vojničke col (njem. klarisimus (lat.) sveti sabor. kako jest.) teol. oznaka za prateće glasove da se usmjeravaju prema glavnom glasu collegium medicum čit. prva ovakva ustanova osnovana je 1775.) glaz. titula) clavus hystericus čit. dakle postojim (osnovno načelo Descartesove filozofije) coitus animalium čit.5 cm cold-cream čit. palačno mjerilo come prima čit.) djelo u rukopisu. koka-kola (engl. ispadnutost šarenice (oka) kroz oteklinu na rožnici clavus pedis 231 comodamente clavus pedis čit.) i ovako i onako. "uspon") vrsta društvenog plesa (pleše se u parovima uz beat-glazbu.) uzorno. v. clog "drvena cipela. klog (engl. Kod Napoleon (fr. cokula") irski narodni ples s udaranjem nogu o pod (iz njega se razvio step coca-cola čit.). osobito: stari rukopis cogito. zatim se okrenu jedno prema drugom leđima i tako završavaju ples) clog Čit. kom sa (fr. climb "penjanje". klavus pedis (lat. kurje oko clearing-house čit. valjano. Zoll-stock) drveni metar na sklapanje.) javno besplatno predavanje collegium sacrum (lat. bez svojevoljnog ukrašavanja comédie à tiroir čit.) glaz.) med. sjedi-njenost božanskih i ljudskih svojstava u Isusu Kristu . čekovna i dr. kome sopra (tal. kom il fo (fr.) glaz.) glaz.) francuski građanski zakonik koji je tako nazvan po tome što je izrađen pod predsjedništvom Napoleona 1. Komedi fransez (fr.clarissimus čit. kolegijum pri-vatum (lat. kliring-haus (engl.) šaljivo kaz. pariško kazalište koje prikazuje poglavito klasična djela comme ci. kao prije. u Londonu climb čit. klavus histerikus (lat. zoll) starija mjera za dužinu: palac = 1/10 ili 1/12 stope = oko 2. gudalom (svirati) colla parte Čit. kome sta (tal. ergo sum (lat.) "najslavniji". svakojako comme il faut čit.) posebno predavanje koje slušatelji plaćaju collegium publicum čit. come prima come sta čit.) med. kold-krim (engl. primjerno.

prav. kon tenereca (tal. s pažnjom. pokajanje consecutio temporum čit. apsolutan uvjet confer čit..) glaz. živahno.) glaz.) glaz. kon moto (tal. s uzbuđenjem con suono pieno čit. kon gravita (tal. snažno.) glaz. kon amareca (tal. konsigna-cio bonorum (lat.) glaz. u svom privrednom radu concursus creditorum čit.) glaz. nešto blaža vrsta relegacije consilium medicum čit. s bolom. komplici composto Čit. s ljubavlju. ljupko. konsortes litis (lat. nježno. usp. končertino (tal. dopadljivo complices delicti čit.) neka se usporedi Confiteor Čit. kon fuoko (tal. u korist svoga nekadašnjeg poslodavca. dostojanstveno. kon oservanca (tal. tužno con amore čit. s nježnošću. krjepko.) liječnički savjet. sa živošću. udobno. konkurzus kreditorum (lat. s izrazom punim duše con brio čit.comodaménte Čit.) gram.) glaz.) glaz.) glaz. umilno con moto Čit.) glaz.) glaz. konkurencije klauzula (lat. kon espresione (tal.) usporedi (upućivanje na neko mjesto u knjizi).) v.) glaz. kon amore (tal. konzilijum abeundi (lat. punim tonom con tenerezza Čit. comodo comodétto 232 consignation bonorum comodétto čit. sudski popis imovine (npr.) "ispovijedam se". s dostojanstvom con grazia čit. živo concertino Čit. v.) mn. upotrebljava se obično u skraćenom obliku: cf. drugovi pred sudom.) prav. pravilno slaganje vremena u rečenici consensus gentium čit. pokajna molitva u katoličkom bogoslužju. radosno. ljupko.) glaz. izražajno con vivezza čit. kon dolčeca (tal. komodeto (tal. trgovački pomoćnik) ograničava. obično s jednim do tri samostalna stavka concurrentiae clausula čit. comodo comodo čit. ljupko. složeno con allegrezza čit.) glaz. kon varijacioni (tal. pogodba kojom se službenik (npr.) glaz. komposto (tal. živahno con gravità čit. sa žarom. kon anima (tal. konferatur conferatur (lat. slatko con dolore čit. v. konsekucio temporum (lat. simbolično oduzimanje imovine consilium abeundi 233 corona consilium abeundi čit. konsenzus gencijum (lat. živahno.) glaz. živahno. pažljivo con passione čit.) glaz. strasno.) glaz. neophodan.) trg.) glaz.) glaz. izražajno con fuoco čit. kon alegreca (tal. liječničko mišljenje consortes litis čit. kon dolore (tal. suglasnost svih naroda u pogledu vjerovanja u postojanje božanstva (uzima se često kao dokaz za postojanje Boga) consignatio bonorum čit. konfer (lat. manje glazbeno djelo. Konfiteor (lat. pod motus con osservanza čit. kon viveca (tal. pren. svi koji pred sudom zajednički zastupaju isto pravo . vatreno. s veseloš-ču con amarezza Čit. žalosno con espressione čit. u slučaju bijega nekog prijestupnika).) glaz. kod javnih prodaja. kon dilidženca (tal. kompijaćevole (tal. s varijacijom. vatreno con diligenza Čit.) glaz.) glaz.) teol. kon gracija (tal. komodamente (tal.) uvjet bez kojega se nešto ne može zamisliti ili izvršiti.) glaz. kon suono pjeno (tal. prav. umjereno compiacevole čit.) glaz. kon brio (tal.) mn. pod konkurs conditio sine qua non Čit. kondicio sine kva non (lat. strastveno. prav. v. tužno.) savjet đaku da napusti školu (zbog slabog učenja ili ponašanja). burno. brižljivo con dolcezza čit. v. nakon smrti onoga koji umre bez oporuke. sa zadovoljstvom con anima čit. pažljivo. nužan. konzilijum medikum (lat.) glaz. vremenski slijed. komodo (tal. živahno. umilno. s djelomičnim odstupanjima od glavne teme con vigore čit. kon pasione (tal. kon vigore (tal. komplices delikti (lat. dirljivo con variazioni čit. tj. s gorčinom.

kontraktus so-cide (lat. korona kastrenzis (lat. neka se nastavi (uzimanje lijeka) continuo čit. javno i otvoreno corned beef čit. sifilisne ospice po čelu corps de logis čit.) log. tj. kor d'loži (fr. korona Veneris (lat. Korpus juris kanonici (lat. pričesna hostija kao tijelo Kristovo.) dobivao je vojskovođa kojemu je bilo dopušteno da slavi trijumf. ovaj posljednji vijenac bio je prvotno od svježeg Corona borealis 234 cucla lovorova lišća a kasnije od zlata.) nasipni vijenac. drveno željezo. Tijelovo (blagdan) Corpus juris canonici čit. corona obsidio-nalis čit. srednji glavni dio palače ili dvorca corps diplomatique čit. trgovci i industrijalci otvaraju jedan drugom mjenični ili akceptni kredit ili račun (konto).) med.) glaz. korpus delikti (lat. koram publiko coram publico čit. kad banke. kopi-rajt (engl. proturječnost znakova bolesti copo (tal. crkvi: tijelo Gospodnje (Kristovo).) usoljena govedina konzervirana u limenim kutijama (konzerva) coro pieno čit. korpus Domini (lat. predmet koji dokazuje krivnju. neka nastavi (bolesnik upotrebljavati lijek) continuetur čit. kon-tradikcio simptomatum (lat. socida contradictio in adjecto čit.) med. kuhaj! (na receptima) eoram populo čit.) glaz. kontinuetur (lat. nejednako copy-right čit. npr. corona civica čit.) u Kat. korona obsidionalis (lat. korona muralis (lat. oruđe kojim je djelo izvršeno ili objekt nad kojim je izvršeno corpus Domini čit.) vijenac. tako da ta stvar i dalje ostane kod prijašnjeg vlasnika u uporabi contano Čit. ala copa (tal.) med. Korpus juris civilis (lat.) opsadni vijenac.) prav. korona valaris (lat. kontinuo (tal. kopi-rajt bil (engl.) trg. hladna vatra itd. diplomatsko tijelo corpus delicti čit. bez prekidanja conto a meta čit. konto a meta (tal. pa na temelju toga kredita međusobno posluju contractus socidae čit.) zidni vijenac. dok su ostali vijenci bili od neke druge kovine. v. dobivao ga je vojnik koji se prvi popeo na neprijateljski nasip. coque) farm. corona triumphalis Čit. pravite stanku (u partituri kod onih glasova koji kasnije počinju) continuet čit. zviježđe na sjevernoj nebeskoj polutki (najsjajnija zvijezda Gemma) Corona Veneris čit. contradictio svmptomatum čit.) med. koro pjeno (tal.) taborski vijenac (dobivao gaje vojnik koji je boreći se prvi ušao u neprijateljski tabor). na dijeljenje gubitka i dobitka conto corrente čit.constitutum possessorium čit.) uobičajena formula za zaštitu autorskog i izdavačkog prava copy-right bill čit. coquere. korona (lat. Korona borealis (lat. dobivao ga je vojnik koji je prvi stupio na neprijateljski brod. corona navališ čit. tj.) konto o poslovima na zajednički račun.) prav. utvrd-ni zid. četvorokutan krug.) glaz. corona vallaris čit.) Sjeverna kruna. "Venerin vijenac".) svi predstavnici stranih država u nekoj državi. kor diploma-tik (fr.) prav. Corona borealis čit. korona civika (lat.) zbirka pravnih izvora kanonskog prava Corpus juris civilis čit. konto korente (tal.) glaz. zoppo) sakato. proturječnost u pridanome. tj. kon-stitutum posesorijum (lat. pun zbor. valove itd. dobivao gaje vojskovođa koji je oslobodio grad od opsade. kontano (tal.) v. corona castrensis čit. tj. jedan od načina stjecanja vlasništva u pokretnim stvarima bez stvarne predaje. odlikovanje vojniku koji se prvi popeo na zid neprijateljske utvrde. koram publiko (lat.) zbirka Justinijanovih pravnih knjiga . tj. a predstavljah su npr. diplomatski zbor.) arh. alla zoppa čit. kontinuet (lat. corona muralis čit.) pred skupljenim narodom. kornd bif (engl. koram populo (lat. korona navališ (lat. korona trijumfalis (lat. potpun zbor corona Čit. tekući račun. odlikovanje vojniku koji je u boju spasio život rimskom građaninu. brojte. kontra-dikcio in adjekto (lat. kljasto.) brodski vijenac.) građanski vijenac. kokve (lat.) zakon o autorskom i izdavačkom pravu coque! čit. pred cijelim svijetom.

krečio (lat. bakar Curia romana čit. Zucker šećer. zucken) vući. kroa d'oner (fr.) med. zurichten) spremiti. i Kroacija croix d'honneur čit. Koza nostra tal. st. biljke krstašice. propuh. engleski srebrni novac od 5 šilinga cruciferae čit.) mn. krucifere (lat. povorka. vlak. kulpa levisima (lat. 5.. čujno. kulpa levis (lat. pohvalno. privaga cucla (njem. krimen lese majestatis (lat.) cugšalter (njem. široka.) mn. konac. kraun (engl. osim Cung-li-jamen (kin. papin dvor u Rimu (središnje tijelo u upravi Katoličke crkve) curihtati (njem. krepitacio vezikularis (lat. pod vilis Cos-b astronomski laboratorij europskih zemalja u kojem se proučavaju gama-zrake iz galaktičkih i drugih visoko radioaktivnih izvora (lansiran je početkom kolovoza 1975. koji mesar stavlja na vagu uz meso koje mušterija traži. knjiga cjelokupnog rimskog prava: zbirka rimskog prava koju je u VI. Zug) piti.) popularni španjolski napitak (koka kola miješana s nekim alkoholima) cubok (njem. komarči culpa lata čit.) Cosa nostra čit.) glaz. trgati cukerkrankhajt (njem. krustaceja (lat. Kurija romana (lat.) v.) Hrvatska. zool. 4. Zug) 1. potez-na sklopka cukar (njem. kum rezerva-cione (lat. na njemačkoj zvjezdarnici KdnigsstuhlHeidelberg. zločin prema državi. gutljaj. Zucker šećer. kulpa lata (lat. (tal. Kroacija (lat. krepitus ventris {lat. sve jače. cug 235 cvika cug (njem. ožujka 1906.) mn. st. kuprum (lat. ime Croatia dano je jednom planetoidu otkrivenom 3. korpus vile (lat. Zugehor) pribor za odijelo (podstava. veleizdaja Croata čit. dotjerati. kulicide (lat. priredio car Ju-stinijan. Zucker) šećer cukati (njem. Zuwage) dodatak. duda. iz grč. veoma laka.) kruna.) prav. Korpus juris (lat.) v. vod cugati (njem. Krankheit bolest) Šećerna bolest cukervaser (njem.Corpus juris čit. mala krivnja culpa levissima čit. dogotoviti .) kinesko Ministarstvo vanjskih poslova cuprum čit. krešendo (tal. uvreda veličanstva. st. gumbi i dr. 2. zuchetto) crvena kardinalska kapica culicidae čit. teška krivnja culpa levis čit. rakovi. kum grano salis (lat. obično kosti ili lošije meso.) zbornik prava.) med. gumeni ili plastični predmet u obuku sise i si. zool. dobila ovaj naziv corpus vile čit.) prav. glasno puštanje vjetrova iz trbuha (kroz crijeva) crescendo čit. tj. kosmeo kitim) talijanski umjetnici u 12—14. Kroata (lat.) min.) prav. željeznica.) francuski orden: križ legije časti crown čit. Schalter) električni prekidač na poteg. 6. laka. v.) Hrvat Croatia čit.) prav. posve mala krivnja cum grano salis Čit.) s iznimkom. vrsta velike udice za lov somova. Zug vučenje. kum laude (lat. pod granum salis cum laude čit. uz ogradu.) sisa.) Rimska kurija. Cosa nostra "naša stvar") poznata talijanska gangsterska organizacija mafije u SAD-u Cosmati (tal. izjava pred sudom i svjedocima o primanju nekog nasljedstva crimen laesae majestatis čit. čija se djela temelje na dekorativnosti i ukrašavanju crepitatio vesicularis Čit. gumena sisalj-ka. bot. ljuskari cuba libra (šp. 3.) s pohvalom. odlično (u ocjenjivanju uspjeha na ispitima) cum reservatione čit.) prav. pojačavajući jačinu tona cretio čit. Wasser voda) zašećerena voda cuketo (tal. škripanje u prsima koje se čuje pri udisanju zraka crepitus ventris Čit. razred člankonožaca. voj. pijuckati cugeher (njem. "varalica". pripadaju porodici zeljastih dvosupnica Crustacea čit. no koja je tek u XVI.

pašnjak. Zwick) vrsta kartaške igre. sa dva sjedala. cvikl klin). cvikati 236 Cyrano de Bergerac cvikati (njem. okruglice. zool. varivo cuštendig (njem. Akt čin) kazališna igra u dva čina. tzv. chacarita) divovski inkvizicijski požar zabranjenih knjiga (proveo argentinski katolički kler) . američki somić cvibak (njem.) tijek života. od dvije žice. obično u frazi: zabiti cviku podvaliti kome. bez nožica cviki-pusa (njem. rozine cvečknknedli (njem. tal. mađ. Stoss udarac) udarac lopte u nogometu tako da je igrač usmjeri natrag (iza sebe. grožđice. sauce umak) umak od crvena luka cvighjanizam v. igra "mlin" cvika (njem. pijani ča-ča-ča varijacija spomenutog plesa. sajka) lak i brz Čamac na Dunavu i Dnjestru (služio i kao ratni čamac). nauČavanja vjerskog reformatora Ul-richa Zwinglija (1484—1531) Cyrano de Bergerac Čit. Zwiebel crveni luk. sudar cvajakter (njem. sporedno jelo. šator čaga (šatr. Zwillich) dvonitka (jako i gusto laneno. Zerge) patuljak. partneri se ne drže. zwicken) bušiti. zrakoplov i si. Zwicker) naočale koje se drže na nosu pomoću štipaljke. zuständig) zavičajan cuzamenštos (njem. zatvor koji ne lišava Časti (osobito za manje političke prijestupe) cušnajder (njem.) francuski prozni i dramski pisac (pravim imenom Hector Sa-vinien. zwei dva. zurück natrag. kola. Zwieback) kruh dvaput pečen. njem. kurikulum vite (lat. usp. brašno) cvajzicer (njem. dolina čajka (rus. travnjak. č četvrto slovo hrvatske latinice ča-ča-ča (cha-cha-cha) latinskoamerič-ki društveni ples u 4/4 taktu.) brzo ćador (perz.) v. biskvit cviblsos (njem. zwanzig) nekadašnji novac od dvadeset krajcara cvebe (ar. kudjeljno i pamučno platno) cviling (njem. Zwetschke šljiva) mn. Čajyr) livada. zurück) natrag (izraz uobičajen kod kočijaša kad žele da konji povuku natrag) curikštos (njem. umetkom u obliku klina) cvilih (lat. usp. bilih dvonitni. dvosjed cvancig (njem. uklinak. jedno od blizančadi. a preko sebe) curriculum vitae čit. dvočinka cvajer (njem. kustodija honesta (lat. zibibbo) mn. poljana. zwicken štipati. životopis custodia honesta čit. saonice. fr. imitacija (koracima i pokretima) pijanog svijeta (gubljenje ravnoteže) čabuk (tur. Zange kliješta) vrsta osobitih kliješta sa šiljastim štipaljkama cviker (njem. čaika. vrsta sitne ribe. umetak (izraz osobito uobičajen kod krojača. njegov je lik ne-oromantički idealiziran u istoimenoj drami Edmonda Rostanda Č. zwei dva. zwanzig) dvadeset (obično kao figura u kartaškoj igri "šnap-sl". pleše se u paru. zwicken štipati. 1619—1655). ulaznicu) cvikcange (njem. Zusammenstoss) sukob. suho grožđe. kad igrač ima kralja i damu iste boje). Sitz sjedalo) vozilo. kad treba proširiti hlače ili si. nasamariti koga i si. Zwickel) klin. bušenjem poništiti (kartu. cvinglijanci cvik (njem. šajka čakarita (šp. Sirano d' Ber-žerak (fr. zabib. triling cvinglijanci pristaše cvinglijanizma. Zweier) dvojka. dvopek.-tur. Zuspeise) dodatak uz glavno jelo. fircig cvancik (njem. "pusa" poljubac) poljubac pri kojemu se cjelivana osoba uštine za obraz cvikl (njem.) ples čair (tur. ah se kreću po točno određenoj shemi koraka.) prav. Zuschneider) krojač (pomoćni) cušpajz (njem. Zwilling) blizanac. "knedli" sa šljivama cvergl (njem. znak broja dva ili neki predmet druge kategorije (npr.curik (njem.

npr. chancre) čir uopće (obično se upotrebljava u vezi meki odnosno tvrdi čankir) opasna spolna bolest čantra (tur. pren. šešir s remenom ispod brade Čakra (šp. puškaranje između prednjih.) v. motka uz koju se penje loza. csardas) mađarski narodni ples u 2/4 taktu. pravo. ugovor. chacra) seljačka koliba. dokument. engleskom mehaničaru Chubbu) čehizam češki izraz u nekom drugom jeziku. pren. cipllina) bot. borio se za široke demokratske slobode. 2. sajam. čamac od jelovine čama tur. spremate v kukuruz. poljska narodna kapa čapkun (tur. čaršu) 1. debeli svat (koji zbija šale u svatovima).) pleter. koprena. seoska kuća u -Južnoj Americi Čakšire (tur. trgovački dio grada.-tur.) kineska mjera za dužinu. csako) kožna vojnička kapa.) 1. čangrizati. prigovarati.) konj sa sitnim i brzim hodom. preplet. tržnica.) putnička torbica čantrati (tur. poriluk čaptija (tur. čakmak (tur. čanak (tur. čati) rubac.) 2. svirka.) drvena zdjela čančara vrsta kornjače čang (kin. prijeći na islamsku vjeru čam (tur.) narodna pjesma vedroga karaktera. charter) povelja. onaj koji započinje čarke čarlston (engl. kratka pjesmica (obično četiri stiha).18—3. chapetonis) novi europski doseljenici u prijašnjim španjolskim pokrajinama Latinske Amerike (za razliku od kreolaca koji su rođeni u Latinskoj Americi) čapka (polj. csapka) četvrtasta ulanska kapa.) hlače čalgija (tur. charleston) američki salonski ples u 2/4 ili 4/4 taktu čar šija (perz. stražarska kula Čardaš 238 čembalo čardaš (mađ. csarda) krčma na pusti u Mađarsko4 čardak (tur. (kjamis) gornja ženska haljina (drugo je čama — dosada) Čamac (tur. isprava. nestaško čapljan (tal. povlastica. grah i si. tur. velikog posjeda i kapitala.) cendrati. ugovor o najmu broda ili zrakoplova Čartirati (engl. glazbeni instrument. prekri vač čatma (tur. nestručnjaci.132 1 čarka (perz. po-vlaštivati. gunđati čapetoni (šp.) kresivo. čaki) džepni nožić. općinski podvornik u Dalmaciji. 2. kuća od dasaka i brvana čauš (tur.čakija (tur.) svileni rubac č' a ^mađ. "čaršija priča" čarter (engl. poskočica čatija (tur. čaryk) opanak častuška (rus. pa sve življi i burniji čarka (rus.58 m čankir (fr.) zarada drvena ih zidan« ili na stupovima s (izbočenim) drvenim gornjim katom.) bijeli platneni ovoj oko fesa kod muslimana. usp. gornji t ili katovi u takve zgrade. alaj-čauš čeb-brava vrsta brave sa 5 do 7 zatvarača od kojih se svaki treba dignuti na svoje mjesto kako bi se brava otvorila (nazvana po pronalazaču. čehar su. osobito za opće pravo glasa i tajno glasovanje čarug (tur. 3. charter) povlastiti. javno mnijenje. charter povelja) politički i socijalni pokret engleskih radnika (1836—1848) protiv aristokracije. ispočetka lagan. * poturčiti se. ansambl od tri svirača (melodijski instrument i udaraljke) čalma (tur. zaviti čalmu pren. dati brod ili zrakoplov pod zakup čartisti (engl. čam 2. ognjilo čakov (mad. veo. ruska mjera za tekućinu = 0. csaklya) motka sa željeznom kukom za privlačenje udaljenih predmeta.) vojnik na prednjem položaju. vragolan. ravan konj (koji istodobna diže obje desne pa obje lijeve noge). usp. jela. čavuŠ) dočasnički čin u turskoj vojsci. sviranje. neobaviješte-ni. charter) mn. istaknutih dijelova vojnih postrojbi radi izazivanja i uznemira-vanja neprijatelja ili kao počinjanje ozbiljnije borbe čarkaš (perz. = 3. perorez čakija (mađ. bor. trgovački stalež. smreka. pristaše i pobornici čartizma u Engleskoj čartizam (engl. čalgi) glazbalo. poslovni.) 1. bohemizam .

csikos) čuvar konja. platno.) kineski puhački instrument s cijevima raznih veličina i zakrivljenom trubom u koju svirač puše čengija (tur. pričvršćen na kalpaku ili čalmi (odlikovanje za posječenu neprijateljsku glavu). kao državna politička uprava — GPU. sifon. u nekadašnjoj Turskoj: danak od ovaca i koza što se davao sultanu cicerone (tal. cello) glaz. ocal čelist (tal. po slavnom rimskom govorniku Ciceronu).) mn.) celesta (tal. celesta) vrsta glasovira s nizom metalnih pločica koje daju vrlo lijepe tonove (četiri oktave) čelik (perz. 3. konju-šar čilaš (tur. violončelist čelo (tal. žičani instrument u obliku trapeza. česme) kladenac. cherry-brandy) rakija od trešanja. osobito u tal. mjera za žito od 100 činga = oko 100 1 čibuk (tur.318 m. čengi) plesačica i pjevačica. cello) glaz. kotur. nakit na kapi. chicchera) šalica čikoš (mađ. kamiš. tschatur.) jaja pripremljena s vrhnjem i češnjakom . 2. vitlo (za dizanje uvis izvlačenjem) Čelebija (tur. glava (šatr. s našim cesati) cesalo. "crvenjaci". zbog svoje govorljivosti. srebrne. osobito ciganski čeri-brendi (engl.246 m. kladivo. bat. izvor iz kojega voda teče na cijev (drugo je česma) Čester-sir (engl.24 1 čevra (tur. jedna od triju slušnih koščica u srednjem uhu čekmedže (tur. csillas) konj sive dlake čili (engl. čoček Čerevički (rus.) Židov. quattuor) mjera za žito u Rusiji = 26.) kovko željezo. sanskr. također: mladi gospodin. čelenk) nakit u obliku perjanice. reorganizirana u veljači 1922. Čifutarija skup Cifuta (kao poruga) čikara (tal. chester) vrsta odličnog engleskog sira. obruč. šuplje kolo čempres (lat.) 1. 2. vjenčani dar Či (kin. isprava kojom osoba koja je deponirala određenu svotu novca kod druge osobe daje ovoj nalog da isplati nekoj trećoj osobi ili donositelju svotu koja je na toj ispravi označena. g. ćićerone Čičikov tip iz Gogoljeva romana Mrtve duše ("junak" putuje po Rusiji i od vlastele kupuje "duše" njihovih mrtvih kmetova) Cifut(in) (tur.) kutija s ladicom (služi kao drvena kasa) čekrdak (tur. bunar. platno s plavim ili plavim i bijelim kvadratima ili prugama.ček (engl. violončelo čembalo (tal. jelo ili umak začinjen takvim paprom čimaron (šp. ruske novčanice sa zlatnim pokrićem koje je 1923. lat. bank. male ženske cipele čerga (tur.) mn.) kratica za "Crezvičajnaja komissija" ("Izvanredna komisija") — osnovana u Rusiji nakon Oktobarske revolucije. check) 1. čevre) četverokutni rubac izvezen srebrnim nitima. kasagy.. svira se Čember 239 činele udaranjem u žicu pomoću dvaju čekića čember (tur.. kineska mjera za dužinu: stopa = 0. gospodičić čelenka (tur. cimarronada čopor divljih životinja) južnoamerički divlji konj čimbur (tur. mađ.) kladivac. čekirdek koštica) ogrizak voćke (s košticama) Čekrk (tur. bankovna uputnica. usp. v. cheque. trešnjevača červonci (rus. čalab. lula. nazvanog po engl. gradu Chesteru češagija (tur. lijepo odgojen čovjek. nado. čubuk) cijev lule. cicerone) voda stranaca. čikrik) kotač. gradovima (podrugljivo nazvan. iz meksičkoga: chilli) vrsta veoma ljutoga sušenog papra. uvela sovjetska vlada (jedan červonec = 10 zlatnih rubalja) česma (tur. v. čerge) mah šator.. limena četka za timarenje konja i krava četverik (rus. čeleb) gospodin. veliki rubac koji pokriva glavu i čelo do očiju (nosi se uz feredžu). cyparissus) rod crnogo-ričnog drveća iz porodice čempresov-ki (vrlo pravilno razgranjeni grmovi ili stabla) čeng (kin. mornarsko platno Čeka (rus. cembalo) glaz. čember) veo muslimanskih žena. zdenac. kasnije NKVD čekić (tur. rjeđe zlatne. mjera za putove = 0.

) kineska mjera za žito = 1/ 100 či = oko 11 činkvečentisti {tal.. chulo) pomoćnik borca s bikovima koji razdražuje bika čurma (tal. zool. ciurma) momčad. živi obiteljskim životom i lako se pripitomljava čin-čiplak (tur. iver) vrsta sendviča. povremena revizija članova stranke i provjeravanje njihove idejnosti. pjesnici (T. služe za davanje posebnog tona pojedinim mjestima u glazbenom djelu) čing čvenk čing (kin.) 1. chinchilla) vrsta južnoame-ričkog glodavca (love ih radi krasnog gustog i finog krzna) činela (tal. xocoati. zelenaš.573 a čukur (tur. skraćeno umjesto "tisuću pet stotina". plivajući vrtovi u Meksiku ČinČila (šp. groznica praćena osjećajem gađenja i mučnine čorba (tur. jama. južnoamerički zec.) iz doba činkvečen-ta činkvečento (tal. cinquecento) lit. cyrcyplak) gol golcat. doba cvjetanja renesanse Čino (šp. sakat čovjek. invalid u jednu ruku. vanilije i dr.) i umjetnici (Rafael i dr. pren. chimpanzé) vrsta antro-poidnog majmuna. gruda. plitice (udaraljke u obliku mesinganih tanjura. na ulju pečena tanka kriščica krumpira čir (ar. csizma) kožna cipela s visokom sarom čoček (tur. otrovni žabnjak (biljka). šegrt. tal. kalfa čistka (rus. chocolat. čokal) staklenka za rakiju od 1/8 litre. shinampas) mn. 2. lažan izgled čvenk (šatr. st. maškara. mađ. ciovetta) maska. chino) mješanac od bijelca ili Indijanca i osobe neodređene rase čipolin (tal. čorba) juha čota (tal. "pet stotina". obično crnom vunom čuruk (tur. čolak (tur. svjetina. chino) "Kinez". pren. grizlica. okomak od kukuruza. rulja čuros (šp. usp. mana čuti vrsta himalajskog majmuna za kojega neki misle daje ljudsko biće. čerag) sluga. modri-lo. chinchilla) 1. čivit) isto što i indigo. plavi pigment biljnog podrijetla.Čimpanza (fr. bogalj čolo (šp. bolest koja dolazi od masnih jela. bez igdje ičega činampas (šp. dolina čulo (šp. "afrički divlji čovjek". šećera. cacauati. chocolate. zatvarač zraka na rasplinjaču koji služi za brže stavljanje motora u pogon čokanj (tur. jarak. Schokolade) masa pripremljena od kaše prženog kakao-ploda u zrnu. cyrakman) svijećnjak. džirahat) med. cioccolata. cinquecento) mn. prigušivač. njem. 2. krabulja. 2. srodnog gorili čimpanza (njem. cinelle) glazbena sprava u obliku diska (udara se jednom o drugu). csomor) 1. chok) tehn. po duševnim osobinama životinja najbliža čovjeku. vrsta afričkog antropoidnog majmuna. također: Indijanac koji je odrastao među Europljanima i koji govori španjolski čom. jeti. "spoj" . miti čuvida (tal. krzno s izrazito mekanom gustom sivom dlakom ove životinje činčila (šp. klip bez zrna čokolada (meks. cliurros) mn.310 m. potomak crnca i Indijanke u Americi Čino (šp. plitica činele (tal. ćoček) plesač čoha (tur. csomo) zamotuljak npr. cipollino) talijanski mramor sa zelenkastim žilama čips (engl. uklanjanje neprijateljskih elemenata iz neke zajednice uopće čivit (tur. Schimpanse) zool. grumen zemlje Ču (jap. kriška. Čuha) vrsta tvorničkog čvrstog valjanog sukna i odjeća od njega čok (engl. obrazina. chip komad. čoha. mjera za površinu = 99. stabljika kupusa. fr. cholo) potomak Zamba. šp. cinelle) mn. ciotto hrom) skvrčeno stopalo.) sastanak. zec-miš. uobičajeni naziv za XVI.) čišćenje. japanska mjera za dužinu od 60 kenga ili 360 šaka = 109. čuruk) nedostatak. lihvar čizma (tur. duhana čomor (mađ. Tasso i dr. čoma (mađ. momak. krinka. družba. oštećenje kože ili sluznice zbog raspada bolesnog tkiva čirak (tur. tal. (cyrak. čolak) jednoruk. talijanske književnosti i umjetnosti. glaz. 1 dl i 1/2 dl. ovce s grubom.) rupa.

ščepati čar (tur. pisac. perz. škrtac. govornica (u džamiji) . zarada. građa. ć peto slovo hrvatske latinice Ćaba (ar. kel gol) glava bez kose ćelepir (tur. kuglice od mljevenog mesa s paprom i lukom ćulav (tur. mudrac.) mn. samica. nosi se ispod fesa ćulbastija (tur. najam. zakon. bez oštrog i ubitačnog naboja ćoriti 242 ćuza ćoriti (tur. ćeremid) krovni crijep ćerana (perz. dug ženski kaput bez rukava od bijelog. cellula.) onaj koji ne priznaje Boga. jantar čilim (perz. zatvor ćorsokak (tur.) pisar. pljačka. kereste) materijal. bezizlazan položaj. uživanje.) polukružna vunena kapa. slijep na jedno oko. zgrabiti. nadstojnik. ćar-hhane) radionica sapuna. tamnica. kefil) svjedok.) kratak gornji zimski kaput podstavljen krznom. kor) prid. ćeif) dobro raspoloženje. jamac ćehaja (perz.) obala. kupiti na ćesam kupiti na sreću ćesatluk (tur. tj. ne-čovjek Cozot stanovnik talijanskog mjesta Chioggie (poznati kao vješti ribari) ćufte (perz. odijelo ćitab (ar. upravitelj dobara.) most ćurak (tur. kethhuda. kritična situacija ćotija (tur. kjar) trgovina. grč. kućica ćumur (tur. čarčuve) okvir. vrsta platna ćenevir (tur.) velika zemljana posuda (za pekmez. kjase) duboka porculanska. ćorak slijepi metak.-tur) = Cifut. bunda ćurdija (tur. ostava. ćiriš) v. soba za ostavu. koketa ćor. cella soba. kraj. ćehribar) "ono što privlači slamu".) kratak krzneni kaput. Ća'be) v. kenevir) konoplja. uloviti. lihvar. keča) bijela (albanska) kapa od uvaljane vune čef (ar. prozorski okvir ćeresta (tur. ćor slijep. ćisvet) nakit. dobit ćelija (lat. nadzornik ćehaja (tur. izrod.) v. ćor slijep. zemljana ili bakrena zdjela ćatib (ar. violina ćenar (perz. veselje. ćiriš ćispet (ar.Ć. kebap) komadić mesa pečen na žeravi ćifaur (tur.) ćuprija (tur. ćor) šatr. konopac. pribor uopće (za pravljenje nečega) ćerpič (perz. tur. ćitab) pismo. trgovački posao ćasa (tur. besparica ćesim (tur. pren.) cijena na veliko. ćef ćela (tur. crnog ili crvenog sukna ćurs (tur.) nedostatak novca. ćerpidž) nepečena cigla ćesam (tur. Kur'an. korist. ciacole) brbljarije ćao! (tal. kotu) nevaljalac. paušal.) lokot. ćorav (tur. filistar ćilibar (perz. naredba. rub. nevjernik (osobito kao pogrda) ćafurija (ar. sag ćilit (tur. starješina pastira ćeif (ar.) kokošinjac.) sreća. ćiriš) postolarsko ljepilo ćiriz (perz. ciao!) zdravo! ćapati (tal.) drveni ugljen ćup (perz. 2.) lan ćevap (tur. osobito redovnička ćemane (tur. kome je tamno) šatr. fosilna smola koja potječe od crnogorice. užarska radionica ćerčivo (perz.) vrsta veza na šupljike ćeten (perz. Kalali. Biblija ćiveta (tal. radost. prohtjev ćefil (tur. zamjenik. strana. kut. venet. starješina.-tur.) meso pečeno na žaru ćumez (tur. dobitak.) 1. brava ćiriš (perz. oplata. plijen. novčana kriza. kelim) prostirač. sokak ulica) slijepa ulica. civetta) ćuk (ptica). chiappare) uhvatiti. kursu) propovjedaonica. ćorac. ćahje) domaćin. volja. dem. kalia koliba) zasebna sobica. keman) gusle. gordost. kjafur) kamfor ćakule (tal. uže ćeramida (tur. spavati ćorka (tur. knjiga. učenjak ćeča (tur. namiguša. tepih. Kaba čafir (ar. samo-dopadljivost ćifta (perz. kibir) oholost. zakupnina česma (tur. kelepir) ono do čega se dođe na lak način. kehruba. vrhnje i dr. pren. kilim.

kusegi) lopatica za ugljen. daktilioglifika daktiliomantija (grč. daktvlos) 1. zaključan) zatvor D D. grč. dakno bodem.) v. m. ujk) brežuljak ćuza (tal. lovorovo drvo dafizam irski fašizam (naziv po prezimenu generala O'Duffyja) Dafna mit. curim) med. a znači što i general.) daj. tj.) bolest koju živad dobiva za vrijeme parenja ćusegija (tur. maleni bubanj s praporcima. sažet pregled. dazio) carina. kratica za dextra manu čit. 2. kći riječnoga boga Pe-neja dafnin (grč. t. daktvlios. tur. dada. kratica za da ili datur (lat. stup dajdžest (engl. man-teia proricanje) proricanje iz prstenja. typos) fot. mnoštvo (osobito: naziv za skup vragova. a druga dva kratka (— U U) daktil. d šesto slovo hrvatske latinice d. lijepi pastir na Siciliji. pren. dafne lovor) kem. Nimfa koju je Apolon pretvorio u lovor. dadžazmač dadžazmač (etiop. kramp. naziv odmila za dadilju dadaizam prema dječjem tepanju dada nazvani smjer u književnosti i likovnoj umjetnosti koji obrađuje teme iz područja besmislenoga. dame) lovorika. ili uopće starija žena. zbirka zakona dakma (dakhma) "tornjevi šutnje" (tvrđave u Iranu i Indiji na kojima Parsi izlažu tijela pokojnika da bi ih izjele ptice grabljivice) daknomanija (grč. dvorana za primanje ih vijećanje. stihovna stopa od tri sloga od kojih je prvi dug. iznova. motka. chiuso zatvoren. guvernanta dadžaz (etiop. upotrebljava se obično u skraćenom obliku: dadžaz dafina (grč. pastiri su ga poštovali kao heroja dafnomantija (grč.) majka. Buchenwald. predmetak u složenicama sa značenjem: prst daktilioglifika (grč. daktvlos) 2.) titula u etiopskoj vojsci. dajak 244 dalkilič više skladišta oko zajedničkog dvorišta dajak (tur. daktvlios. dakrvon. suviše jako suzenje dakron sintetičko tkivo koje služi za pravljenje umjetnih krvnih žila daktil (grč. dajak) potporanj. man-teia) proricanje iz lovorove grane bačene u vatru dagerotip (fr. zbor. glupan ćuvik (perz. za žeravicu ćuskija (tur. daktvlios. batina. proricanje pomoću Čarobnog prstenja . Dahau (njem. daktvlios prsten.ćurtauk (tur. cijelu glazbenu partiju ponoviti do tog znaka Dachau čit. d. umro je vrlo mlad. digest) 1. v. dekstra manu (lat. kratica za da tales dozes (lat. rheo tečem. na poseban način dadilja (tur. def. daire krug) 1. an-dezit u kojem ima kvarca Dačani stanovnici Dacije (nekadašnje rimske provincije na području današnje Rumunjske) dada (tur. dady) dojilja. a koji ga odvraća i opominje da ne čini nešto što bi bilo nepravedno. nekorisno ili loše daira (tur.) daj takve količine da capo čit. poet.) desnom rukom d. glaz. podupirač (na zid). dakrvon suza. aden žlijezda. porez. bolestan nagon za ubijanjem dakrijadenalgija (grč. pronašao Daguerre i koja trajno zadržava sliku stvorenu djelovanjem svjetlosti na metalnoj ploči dagerotipija pravljenje fotografija na jodnom srebru pomoću žive. da kapo (tal. alkaloid koji se nalazi u kori daphne meze-reum Dafnis mit. ispočetka. sestra. pa i prizivanje vragova). danak dacit eruptivna površinska stijena. bolest suznih žlijezda dakrioreja (grč. 3. dajy) ujak daimonion (grč. Daguerre. ovako Sokrat naziva onaj unutarnji glas koji on smatra božanskim nadahnućem.(grč.) željezna poluga. daća. motka.) panj. dafne lovor. poznat po okrutnostima. dagerotip daidža (tur. urezivati) vještina urezivanja kamenja za prstenje daktiliografija (grč. također: zapovjednik pokrajine.) glaz. algos bol) med. ćuk. glvfein rezbariti.) nacistički koncentracijski logor u Bavarskoj. glaz. primitivnoga i si. pijuk ćutuk (tur. grafo) v. neka se dade (na receptima) d. naprava koju je 1838. 4. usp. grafo pišem) opisivanje prstenja daktiliografika (grč. skup. manja od titule ras. daimonion) fil. 2. žena koja čuva djecu. sin Herma i jedne nimfe. ma-nia bijes) med. Auschwitz dacija (tal.

. logia) govor pomoću prstiju. grafo pišem) onaj koji piše na pisaćem stroju daktilografija (grč.) v. gospa. 2. damasto) svilena. valovi. prvi put primijenjena) dama dat. plemkinja. podrivanja i si. da-mast damascirati (fr. nesposobnost osjetila vida da razlikuje boje.daktilioteka (grč. nalet. typos otisak) pisaći stroj dal segno čit. daktylos. figura na igraćim kartama.) Đalila (hebr. računanje na prste daktilosimfiza (grč. grafo pišem) ona koja umije pisati na pisaćem stroju daktilogram (grč. žila (arterija i vena). osobito crvenu (naziv po engleskom kemičaru Daltonu koji je zamjećivao samo tri boje i prvi opisao ovu pojavu) daltonski plan (Dalton-plan) metoda učeničke samoradnje čija je karakteristika da učenici pod nadzorom nastavnika sami izabiru i proučavaju znanstvenu građu (naziv prema američkom gradu Daltonu gdje je 1922. dalkilič gola sablja) pripadnik nekadašnjih turskih oružanih snaga (glavno oružje bila mu je sablja dalmatika 245 Damon i Fintija dalmatika gornja odjeća katoličkih svećenika. daktylos. symfy-sis) sraslost prstiju na ruci ili nozi daktiloskopija (grč. pa onda išarati zlatom i srebrom (postupak nazvan po sirijskom gradu Damasku) damasirati (fr. ispuh dima (pri pušenju) dalija bot. daktylos. daktvlos) med. tkaninu šarati (ili: išarati) cvjetovima damasket (fr.) 1. bilo. obožavani poglavar duhovne i svjetovne vlasti u Tibetu dal ga (tur. nomizo mislim. mišićava tijela. zavoj kojim se povrijeđeni prst održava u ravnom položaju daktilotip (grč. damasquette) bogata da-mastna tkanina s cvjetnim šarama na atlasnoj osnovi damast (tal. dame. gramma crta) otisak prstiju daktilologija (grč. smatram) vještina računanja na prste. daktylos. v. dio svečanog odijela njemačkih careva dalmatinac vrsta doge iz Dalmacije (pas srednje visine. daktylos. bura na moru. zbirka otisaka takvog kamenja. 3. daktylos. skopeo gledam. fr. 2. dama) gospođa. daktvlos. živac. dam nasip) uzvišenje od zemlje. kamena ili betona u obliku nasipa. udar vjetra. tithenai staviti) zbirka kamenja za prstenje (gema). dlake bijele s crnim mrljama) dalmatski jezik autohtoni romanski jezik koji se iz vulgarnog latinskog razvio na dalmatinskoj obali i Kvarneru daltonizam sljepilo za boje. man-teia) proricanje (ili: vračanje) iz prstiju daktilomuzikograf stroj za pisanje glazbenih znakova daktilonomija (grč. ispitivanje otisaka prstiju daktiloteka (grč. pod Samson dalkilič (tur. osobito oštricu noževa i mačeva. žena iz višeg staleža. vještina iskazivanja misli pomoću prstiju daktilomantija (grč. vunena ih platnena tkanina s cvjetovima damba (niz. daktylos. domina gospođa. podzemni put vode do izvora na površinu zemlje. g. tithemi stavljam) med. al segno dalaj-dama vrhovni budistički svećenik. izvezen. nazvana po tome što se nekada nosila u Dalmaciji. ljubičasta georgina. grafo) pisanje na pisaćem stroju daktilografkinja (grč. nazvana po švedskom botaničaru Dahlu (1789. promatram) metoda prepoznavanja zločinca po individualnoj razlici finih linija na unutarnjoj strani prstiju. na jagodicama. daktvlios. damasquiner) zažariti željezo ili čelik. "kraljica" u šahu damar (tur. osobito grčkog. vlastelinka: otmjena žena koja drži do sebe. podzemna "žica" neke rude damasciran išaran. dalga val) 1. daktylos. draguljarski sandučić daktilitis (grč. služi za zaštitu obale od poplave. puis. daktylos. dal senjo (tal. damasser) tkati na đa-mastni način. upala prsta. tal. usp. valovlje.) glaz. Čir na prstu daktilograf (grč. daktvlos.

st. denđi-valjak (eng. kralj to dopusti. prodavanje robe u inozemstvu ispod cijene koštanja. damnificatio) nanošenje Štete. dumping) trg. damnacio memorije (lat. to dump prodavati po niskoj cijeni. običaj na plesovima da žene biraju svoje plesače danila (tur. naredio je Dionizije da ga počaste za njegovim stolom kao kakva kralja. damnificare) nanijeti štetu. kći kralja starogrčkog Akrisitja. obično radi konkurencije i osvajanja tržišta.. dao put) religioznofilo-zofska znanost koja potječe od Lao-tsea (6. smiješan pustolovni pothvat daosizam (kin. damnum) šteta. prokletstvo damnatio memoriae čit.damenval (njem.) .) glasoviti talijanski pjesnik iz 13. gizdelin.) prav. grba i dr. slike. Danaos) pjesničko ime starih Grka danajski dar opasan dar iz neprijateljske ruke. tj. Dame gospođa. šteta. autor Božanstvene komedije dantologija znanost o Božanstvenoj komediji. ali je Damon morao svojim životom jamčiti da će se Fintija vratiti. čovjek koji se napadno oblači dandy-valjak čit.) odbacuje se. što znači: uvijek) dandy čit. pren. pa je Damon već stajao pod vješalima kad je pravi osuđenik stigao u posljednji trnutak. smatrajući ga darom. damnatur (lat. dance plesati. danteologija danuncijada pustolovina talijanskog književnika Gabrielea D'Annunzija koji je po završetku Prvoga svjetskog rata na svoju ruku okupirao Rijeku i ondje vladao nešto više od godinu dana.) u proizvodnji papira: valjak za utiskivanje vodenih znakova danno (tal. u staroj Grčkoj: 50 kćeri argoskoga kralja Danaja koje su poubijale svoje muževe u prvoj bračnoj noći i bile osuđene od bogova da pune vodom bačvu bez dna Danaja mit. gubitak danse čit. lokal (kavana. ali mu je iznad glave objesio mač o konjsku dlaku. neprijatelja se treba bojati i kad darove donosi.) kap. kad je ovaj Fintiju osudio na smrt. Dampf para. Fintija se zadržao na putu dulje nego je očedampfbad 246 Darije kivao. dendi (eng. gubitak Damoklo ime laskavca koji je tiraninu Dioniziju pozavidio na sreći. restoran i dr. damnatio) osuda na vječne muke. baden kupati) parna kupelj damping (engl. po nižoj cijeni inozemstvu nego domaćim potrošačima radi osiguravanja monopola Danaide mit.) osuđen. osuđenik damnincirati (lat. dancing) ples. apopleksija damnacija (lat. damnificatus) onaj koji je pretrpio štetu. n. prodavanje robe. uvukli u svoj grad (Vergilije: "Timeo Danaos et dona ferentes" — "Bojim se Danajaca i kad darove donose". i 14.) ples dansing (engl. osobito tvorničkih proizvoda.) u kojem se posjetitelji mogu zabavljati i plesom Dante Alighieri Čit. da bi mu pokazao kakva je to sreća. poput onoga drvenog konja (u kojem su bili najbolji grčki junaci) što su ga Grci (Danajci) ostavili u svom logoru da bi ga Trojanci.) trg. dans (fr. zabranjuje se (cenzorska formula kojom se zabranjuje tiskanje neke knjige ili nekog mjesta u knjizi) damnatus (lat. st. Aligijeri (tal. paraliza. otuda: Damoklov mač opasnost koja čovjeku stalno prijeti Damon i Fintija prema starogrčkoj priči dva filozofa (pitagorovca) u službi sirakuškog vladara Dionizija Mlađeg. uništavanje (ili: oštećivanje ili pogrda) uspomene nekog imena. majka Perzejeva (rodila ga je sa Zeusom koji joj se približio u obliku zlatne kiše) Danajci (grč. vladar oprosti kaznu osuđeniku i zamoli oba prijatelja da ga prime kao trećeg u svoje društvo dampfbad (njem. Wahl izbor) "dame biraju" tj. e. oštećeni damnum (lat.) kicoš. pr. izvoziti robu i prodavati je ispod cijene koštanja ili ispod cijene domaćeg tržišta. oštećivanje damnifikat (lat. oštetiti damnifikacija (lat. mjesto. vidjevši ovakvu vjernost. zamolio je osuđenik da ga prije izvršenja osude pusti kući kako bi završio neke poslove.

danu i mjesecu (na spisima. nego se pacijent izlaže djelovanju njihovog magnetnog polja (metoda nazvana po fr. pristaše se zovu: darbisti. darling) ljubimac. podanici kralja Dardana. osobito kod onoga kome taj jezik nije materinski dato (tal. dvije kule s obiju strana Helesponta. ono što je dano. N. trajati od dativ (lat. struje se ne propuštaju kroz tijelo. n.) na mjenicama: mjesto. iz jednostavnijih u složenije. dater) stavljati na spis (ili: pismo i dr. dattolo) vrsta palme s vrlo ukusnim slatkim plodovima datum (lat. data et akcepta (lat. legendarnog osnivača Troje Dardaneli (grč. pov. darvinizam darvinizam naučavanje engleskog prirodnjaka Charlesa Danvina o razvoju i preobražavanju u životinjskom i biljnom carstvu i po kojem su se sve vrste u organskom svijetu razvile jedne iz drugih. izdavanje i primanje datacija (lat.) titula francuskih prijestolonasljednika (1349— 1830) David (hebr. ono što je poznato.) vrsta jedrenjaka s 2 do 3 jarbola dauphin čit. prid. poznate i utvrđene činjenice data et accepta čit. treći padež. dardanarijat Dardanci mn. magen David) šeste-rokraka zvijezda — stari simbol židovstva (naziv po biblijskom kralju Davidu iz 10. vrijedan 20 atičkih drahmi. trg. dano. datum. izdaci i primici. v. mjesec i godinu pisanja. upala suznih žlijezda Darije (perz. dan i godina kao gore daturin (perz. dareikos stater) novac perzijskog kralja Darija. dodaci. dativus sc. lihva-renje. padež cilja ili namjene datizam (grč. kupovanje živežnih namirnica (osobito žita) da bi se dobila visoka cijena. darios darling (engl.) trg. Dauidova zvijezda (hebr. odgovara na pitanje komu? čemu?.darbizam hilijastička sekta koju je 1840. Datis perzijski vojskovođa) nepotrebno gomilanje sinonima u govoru. i to prirodnim odabiranjem (seksualnom selekcijom) i prilagođavanjem okolnostima u kojima su vrste trebale živjeti i s kojima su se morale boriti. imati svoj početak. pismima itd. alkaloid koji se priprema od sjemena kužnja-ka običnog (tatule) dau (ar. dataria) papinska komora za molbe i žalbe koja daje crkvene dozvole i zabrane. fiziologu J. uporaba izmjeničnih struja vrlo visokog napona (Tesline struje) za liječenje živčanih i dr. darbistički dardanarijat prav. usp. Dardanos) mn..) mn. nadnevka datar (lat. pr.) "ugušivač". dod) "ljubljeni".) . biscen-zaciju. bolesti. rođ. dardanarius) onaj koji zelenaši žitom. osnovao u franc. potjecati. zelenašenje. Darby i koja proroštva Starog i Novog zavjeta doslovno shvaća i tumači. taturah) kem. zabranu sklapanja braka i dr. dan. e.) mjesto. datirati (fr. aden) med. ona mjenica kod koje se rok plaćanja računa od dana izdavanja datulja (tal. datatio) stavljanje. casus) gram. datarius) upravitelj papinske komore za molbe i žalbe. "suzbijač" darik 247 Davus sum. data) mn. danas.) darvinist pristaša Darvrinovog nauča-vanja. izraz potječe od nekoga fenič-kog čarobnjaka Dardanusa koji je čarobnom vještinom skupljao žito u svoja skladišta pa ga prodavao kad mu je cijena bila najviša dardanarijus (lat. 1851. dattero. tal. dare dati. npr. određivanje datuma. taj se razvoj odvijao u borbi za opstanak. non Oedipus darik (grč. A. od dana potpisa (osobito na mjenicama kod određivanja dana plaćanja) dato-mjenica trg. descenden-tna teorija data (lat. dofen (fr. od danas. Švicarskoj J. naziv po starom azijskom gradu Dardaniji koji je osnovao Dardanos: otuda i ime poznatog tjesnaca Dardanela darijadenitis (grč. mat. v. st. d' Arsonvalu. dakryon. dare dati) podatak o vremenu.) datum ut retro (lat. miljenik darsonvalizacija med. dar-bikršćani. datarije datarija (lat.) na mjenicama: naznačivanje istog vremena i mjesta kao i na prednjoj strani datum ut supra (lat. mjestu.

) kod biljara: dva po dva. déballage) trg. latus donesen) po zakonu koji postoji de luxe čit. pravdati se za sitnicu.Daviš cup Čit. ded hit (engl. debaklirati (lat.) Ja sam Dav. de gustibus (et koloribus) non est disputandum (lat.) šport. očigledno. de vizu (lat.) o tebi se basna priča (rečenica kojom — kad netko "grijeh kaže a grešnika neće" — upozoravamo tangiranoga da se o njemu radi) de tempore (lat. kao očevidac De vivis nil nisi verum (lat. srozavanje. lat.(fr. raspaki-vanje svežnjeva i sanduka s robom debalirati (fr. raspakirati svežnjeve. sastoji se od četiri pojedinačna (singl) meča i jednog u paru (dabl). kratica deleatur (lat.) šport.) mit. propast. de lana kaprina riksari (lat.) međunarodno natjecanje tenisača. uganuće deauracija (lat. za nešto nevrijedno. dez-a-de (fr. sprava za mjerenje gustoće zraka DDT čit. jednostavno. b) padanje.) zaista. dva. de-albare pobijeliti) pobjeljivanje (ili: bijeljenje) kovina deartikulacija (lat.) "iz dubina" (početak 130. tj. eu-ropeizirati debandada 249 deburziranje .) boriti se za kozju kostret.) O živima (ne treba govoriti) ništa ako ne istinu de. mora biti donesen) po zakonu koji bi trebalo propisati kako bi o nekom prijeporu mogao biti izrečen pravorijek. ukratko. kad oba konja stignu istodobno na cilj dealbacija (lat. predmetak u složenicama sa značenjem: a) odvajanje.) po pravu. a ne Edip. s pravnog stajališta. Dejvis kap (engl.) prav. psalma. izumitelj Švicarac Paul Müller 1939. par i par de facto čit. mrtva lopta u tenisu. ukusi su različiti de jure (lat. lopta izvan igre dead heat Čit.) v. tj.) neka se briše Dea Dia (lat. profiniti. eks nihilo nihil de non praejudicando Čit.) prav. doista. luksuzno de nihilo nihil (lat. osnivač Amerikanac Daviš 1900. tj. fr. "mrtva utrka". non Oedipus čit. brodova itd. crkvi pokajnička 1 žalosna pjesma) de rigore juriš (lat.) 0 ukusima (i bojama) ne treba raspravljati. staroitalska božica plodnosti zemlje dead bali čit. de-articulatio) med. primjereno prilikama de visu čit. de-aurare pozlatiti) pozlaćivanje. rastavljanje. de (fr. čišćenje luke. tzv. devalvacija.) zbog važnog razloga de gustibus (et coloribus) non est disputandum čit. "iz viđenja". usp. tj. Davus sum. pozlata debakl (fr. duo) 1. snižavanje (npr. ukidanje (npr. dva i dva. feren-dus koji treba. deux. iščašenje. lex zakon. bez okolišanja de profunda s (lat. de facto de lana caprina rixari čit. déballer) trg. "mlatiti praznu slamu" de lege ferenda (lat. bez oštećivanja nečijih prava de piano (lat.) raskošno. g. slom debaklaža (fr. degradacija) de.) u pravo vrijeme. uklanjanje istovarene robe. u Kat. de non pre-judikando (lat. stvarno de gravi causa čit. deux a deux čit. de-baculare.) po strogosti zakona de te fabula narratur (lat. débâcle) prolom leda. pren. istovarene brodove ukloniti iz luke debalaža (fr. débâcler) očistiti luku.) "po viđenju". nisam toliko oštrouman da bih se mogao upuštati u rješavanje zagonetaka (izreka roba Dava dazimetar 248 debalkaiiizirati u Terencijevoj komediji Djevojka s otoka Androsa) dazimetar (grč. de gravi kauza (lat. di-di-ti (DDT = kratica za di-klor-difenil-triklormetil-metan) sredstvo za uništavanje gamadi (bijela kristalna tvar slabog mirisa neškodljiva za bilje i više životinjske organizme). non Edipus (lat. d'liks (fr. de lege lata (lat. Davus sum. ded bol (engl. sanduke s robom debalkanizirati oduzeti nečemu balkanske karakteristike. demobilizacija). de fakto (lat. dasys gust. ne nanoseći štetu. de) 2. metron) fiz. débâclage) pom.

débourser) trg.) trg. izvaditi čep. deben-ture) trg.) "pčela". e. v. kancelarija. raspršiti se debankirati (fr. voj. za ženu: debitantica debitirati (fr. prvi put se pojaviti. izlaz (ili: izlaženje) iz nekog tjesnaca. de. raskalašenost. deblokirati deblokirati (fr. istovarivati. trg. pristati uz obalu debata (fr. supr. izvršiti isplatu. prvo pokazivanje publici. rasvijetliti. isto-varivanje robe debarkirati (fr. débander) rasuti se.) deset . sudjelovati u debati debelacija (lat. trg. oslobođenje od opsade. isplatiti. potvrda primitka débet (lat. priglup čovjek debilitacija (lat. uračunati nešto u dug. igrati svoju prvu ulogu. iskrcavanje iz lađe. dugovanje deblejirati (fr. raspetljati. kapa-renje debuširanje 250 decilitar debuširanje (fr. debilis slab) slaboumnik. début) 1. débandade) voj. njezina pobjednička pjesma ujedno je najstariji hebrejski ep deboš (fr. barbaros) uljuditi.) koja je pomogla oslobođenju Izraelaca od Ka-naanaca. débatre) raspravljati. ime izraelske proročica (12. st. prepirati se. débauche) skandal. decedere) otići. preminuti. prisiliti neprijatelja da prestane s opsadom. diskusija debatirati (fr. postajanje nemoćnim debirokratizacija (lat. prestajati. osloboditi od opsade. razularenost. rasulo. débris) ruševine. osobito na pozornici. kaparati deburziranje (fr. dati predujam. gradu Debreczenu) debri (fr. grč. pronijeti glas. idiot. dug koji netko treba platiti za robu ili Čije plaćanje prodavač očekuje. iznošenje mišljenja. isplaćivanje. débarrassement) uklanjanje smetnji (ili: prepreka). prodaja robe. proda. fr. déboursement) trg. débusquer) voj. prolaziti. déblayer) ukloniti (ili: raskrčiti) otkopanu zemlju. izvući se iz tjesnaca. engl. debitor) prav. debentur. débiter) 2. otjerati (ili: potisnuti) s boljeg položaja debitant (fr. pobijediti) uništenje neprijatelja u ratu đebent (lat. dužnik debentura (lat. troškovi. dug. pr. srediti deburizirati (fr. naći priliku za dobru prodaju robe decedirati (lat. opteretiti račun. dugovanje debitor (lat. débutant) onaj koji prvi put javno nastupa. débet) trg. početak. débit) 2. prodaja. davanje predujma. trg. držati prvi govor debito (tal. ostaci trupa. oslobođenje od neke brige (ili: tereta) debarasirati (fr. dug. promet robe. tučnjava: razuzdanost. bureau ured. potraživanje debi (fr. débat) raspravljanje. umrijeti decem (lat. obrnuta slova (privremeno upotrijebljena pri slaganju umjesto pravih) opet izvaditi i zamijeniti ih pravim Deborafh) (hebr. put i način da se roba proda debuširati (fr. débloquement) voj. voj.debandada (fr. dužnik debitum (lat) trg. pristupni govor debil (lat. razglasiti debitirati (fr. prvi nastup nekog glumca ili pjevača. déboucher) nešto začep-ljeno otvoriti. débarquer) istovariti. débrouiller) razmrsiti. débuter) 1. porušiti rovove i prokope nakon opsade deblokiranje (fr. osloboditi se (nečega) debarbarizirati (lat. iskrcati na kopno. débarrasser) raskrčiti. voj. krateo vladam) nastojanje da se iz nekog rađa ukloni birokratski postupak debiskirati (fr. debens) trg. dugovanje. raspremiti. trg. rasprava. lišiti grubosti i surovosti debarkiranje (fr. uzmicanje u najvećem neredu debandirati (fr. débloquer) voj. grč. débouchement) voj. odlaziti. razvrat debrecinka vrsta tankih kobasica (naziv po mađ. prodavati. debilitatio) slabljenje. tisk. n. débarquement) pristajanje. débanquer) dobiti cijeli bank (u kartama) debarasiranje (fr. preostali vojnici debrujirati (fr. de uklanjanje — u složenicama. carinski predujam koji se zadržava. rastrojstvo. prodavanje na malo debi (fr. borba bez ikakvog reda. debellare završiti rat.

g. decertatio) završna (ih: presudna. decimalni račun račun s decimalnim razlomcima. prethodnik u službi deci. skladnost decenij (lat. kao posljedica i cilj toga.decembar (lat. decere. decemvirata decencija (lat. nešto više od 3 m decemvir (lat. odlučna) borba decertirati (lat. décider) riješiti. metron) deseti dio metra. "Zakon na deset tablica" decemviralan (lat. decessio) odlazak. usp. deset-kovanje. prikladnost. decimus deseti) mat. strofa od deset stihova (španjolskog podrijetla) decimacija (lat. decemviratus) vladavina desetorice. decempeda (lat. dekametar decimirati (lat. prikladan. riješiti. decimus) dese-tinski. caedere.) dvanaesti mjesec u godini. npr. svakog desetog kazniti (osobito smrću) kad su svi podjednako krivi. osobito u državnoj upravi deceptor (lat. čestit.) prav. fr. običan razlomak čiji je nazivnik dekadna jedinica. decum) predmetak u složeni-cama sa značenjem: deseti dio (neke jedinice za mjeru) decidencija (lat. grč. decimare. decertare) voditi presudnu borbu decesija (lat. osobito u državnoj upravi decentralizirati (fr. stanovništvo može biti de-cimirano kakvom velikom zaraznom bolešću. fr. grč. krug poslova. decimalni razlomak mat. fr. izvjestitelj. decem. desetinka decimalan (lat. tj. dekagram decilitar (lat. decem. prosinca (decembra) 1851. tj. može biti osjetno smanjeno . decima) glaz. décetraliser) podijeliti poslove na razne odjele i odsjeke. decipere varati) varljiv. dese-tinski razlomak. razlozi sudske presude decigram (lat.) priredba koja se održava svake desete godine decentan (lat. iz stare rimske povijesti. cadere pasti. pristojan. groznice u bolesti decidirati (lat. rješavati. laganje. koji se sastoji od deset dijelova. skupljanje desetine. popuštanje. brojeći od ožujka decembristi pristaše L. pes stopa) motka za mjerenje od 10 stopa. decem. pošten. suzdržljiv (u umjetničkom smislu) decentivan (lat.(lat. decimalni sistem bro-jevni sustav čija je osnova broj 10. deseti mjesec po najstarijem rimskom kalendaru. odlučiti. sustav upravljanja koji svim upravnim odjelima daje što veću samostalnost. decenta) pristojnost. presuditi. spasti) pad. tj. usp. decidere pasti. de. centrum središte. deseti ton računajući po redu od osnovnog tona.) onaj koji skuplja desetinu decimetar (lat. decimatio) pravo na desetinu. decimalna mjera podjela mjera na deset jedinica. odlučivati. decernens) prav. koji su objavili tzv. sastavljač (ili: pisac) presude. izdvajanje svakog desetog čovjeka radi decimiranja decimala (lat. grč. odlaženje decesor (lat. decernatus) djelokrug. lažljiv. državnog štrajka 2. decem. mjerodavnost jednog dece menta decernent (lat. decernere) sudskim putem odlučiti. Napoleona i pomagači tzv. decemviri za pisanje zakona (Decemviri legibus scribendis) ili zakonodavna desetorica. decennium) vrijeme (ili: razdoblje) od deset godina décennale (tal. veća samostalnost pojedinih dijelova. opadanje. litra) deseti dio litre decima 251 dedomažirati decima (lat. poet. nazadovanje u pogledu imovinskog stanja. decimalna vaga vaga koja ima krak utega deset puta duži od kraka tereta decimator (lat. koji podvaljuje decentralizacija (lat. struci ili vrsti poslova. pri-stalost. referent o nekoj temi. decens) pristao. dekret decertacija (lat. deciderteli rationes čit. riješiti. najpoznatiji su. ostavljanje određenih poslova nižim organima. decessor) onaj koji odlazi. decimer) desetkovati. v. prosinac (31 dan). gramma) deseti dio grama. deceptio) varanje. décentralisation) slabljenje jednog političkog tijela i. prijevara. decemvir) Član kolegija od 10 članova. decem. načelnik neke ustanove ii upravnog odjela decernirati (lat. decemvirahs) koji se sastoji od deset članova decemvirat (lat. decidendi raciones (lat. decidere završiti. podvala decernat (lat.

izbacivanje izmeta defekcija (lat. popunjavati. presuda. omalovažavanje dedikacija (lat. decisivus) presudan. popuštanje u snazi. izložiti. s prazninama defektirati (lat.decimola (tal.) izlaganje prava. poklanjanje. u pošti: javiti da je nešto nestalo defektiv (lat. iscrpljenost. decisor) prav. defeetivitas) krnjost. dédommager) obeštetiti. postupno tiše. u blagajni defektan (lat. manjak. nepotpunost. defeetivus) nepotpun. defeetio) otpadanje. izvoditi. glas koji odlučuje. dao je.) prav. kićen dedekoracija (lat. dare dati) trg. dekoktor dolozus (lat.) prav. kem. zootrop. dedicare) posvetiti. dare dati. na motoru. metoda mišljenja kojom se od općeg zakona dolazi do posebnih. odlučan. beščašćenje. dedutkis de-ducendis (lat. osobito u sumnjivim slučajevima decizivan (lat. decimole) glaz. posvećivanje. pogreška. mjesto koje se tako svira dedaleum (grč. dedicatio) posveta. deklarešn of rajts (engl. veoma izrazito. zaključivanje iz općega o posebnom. oštećen. presudan glas decizor (lat. kapitulacija dedicirati (lat. nepotpuni glagoli. dopunjavati. kaljanje dedicija (lat. pročišćavanje. dedicare posvetiti. dédoubler) voj. deduktis im-penzis (lat. notna figura koja označuje da jednu skupinu od deset tonova treba odsvirati u vremenu za koje bi se inače odsviralo osam normalnih tonova deciso čit. dečizo (tal. praznina. defeetus) krnji. objava engleskog parlamenta 1689. dare) trg. dedit. decisio) prav. osobito šećernog soka pomoću vapna. daidaleos) umjetnički. deducere) izvesti. oštar decizivan glas (lat. defeetus) nedostatak. slabljenje. decisum) sud. objasniti. dedi) trg. obeštećivati. dedi-cator) onaj koji nešto daruje s posvetom dedirati (lat. deklamando (tal. defeetivum) gram. dedirati dedomažirati (fr. sudska odluka.) glaz. dedignatio) preziranje.) glaz. deduetivus) log. određeno decizija (lat. trg. dekoktor bo-norum (lat. platio je. s puno izražajnosti déclaration of rights Čit. pravni dokaz izvesti iz drugih. deditirati dedit (lat. od-metanje. npr. dedecoratio) sramoćenje. sudska odluka deelamando čit. deficere) tražiti i ispravljati pogreške u računanju. pošto se dokaže ono što treba dokazati deduetis impensis Čit. lijepo izrađen. rasipnik svoje imovine decoctor dolosus čit. Daidalos) fil. smanjiti vojni odred napola deducirati (lat. posvećivati: pokloniti (npr. odbijanje od neke svote deduktivna metoda v. dedukcija deduktivnost (lat. kvar. nadoknaditi Štetu. malaksalost defekt (lat. potejenjivanje. defaecatio) čišćenje od taloga. manjkav. izborni sudac decizum (lat. sve slabije. imenica ili glagol kod kojih se ne upotrebljavaju svi oblici defektivan (lat. već dokazanih činjenica deduetis deducendis čit. nepotpun. v. nekome neku knjigu). koji nema svih dijelova i oblika defektivitet (lat. mana. tj. manjkavost.) glaz. vrsta fenakistoskopa ili stroboskopa dedalski (grč. oni koji nemaju svih oblika . dekrešendo (tal. g. kakvoća postojanja kao deduktivan deetatizacija (fr. šaren. pronevjeriti.) po odbitku onoga što se treba odbiti. unijeti nešto u knjige kao plaćeno.) izdvojenje iz državnog vlasništva (pojam suprotan eta-tizaciji) defekacija (lat. darivanje dedikator (lat. izmirio je deditirati (lat. nepotpunost defektivni glagoli (lat. rasipnik vlastite i posuđene imovine decrescendo Čit. o osnovnim načelima engleskog ustava decoctor bonorum čit. deduetio) log. namijeniti dedignacija (lat. verba defeeti-va) gram. pokazati. ponovno naručivati. dati odšetu dedublirati 252 defenzor dedublirati (fr. brisati neki dug. dokazati. izvođenje. zaključiti (ili: zaključivati) iz općega o posebnom. "živi kotač". votum decisivum) prav.) po odbitku troškova dedukcija (lat. npr. deditio) predaja.

nagrditi defile (fr. defensif) obrambeni. defensivum) med. malodušan čovjek. defendendus) optuženik kojeg treba braniti. gubljenje ženskih psiholoških i fizioloških osobina. onaj koji ima manjak na računu. fr. klijent. koji nekome drugom nudi prisegu. svota za koju su prihodi manji od izdataka. efeminacija defendend (lat. završna redakcija ugovora. osiguravanje fortifikacijskog objekta od neprijateljske vatre. klonulost. konačno uređenje (suprotno: provizorij) definitiva (lat.). prid. defetistički defetizam (fr. obrambeno oružje (koje služi samo za obranu) defenzivno sredstvo (lat. mjesto izloženo unakrsnoj topovskoj ili puščanoj paljbi defenzivni položaj voj. v. dopunjavanje defeminacija (lat. definere ograničiti. nije tu) manjak. defensor) branitelj. most itd.) znanost o pojedincima koji se po organskim. obrambeni rat. svečano prolaziti defilman (fr. praktični učiteljski ispit . deficere nedostajati. pukotina u izrađevini od kovine i si. usp. defektivitet defektura (lat. generička definicija. (točno) određen pojam definitiv (lat. zaštitni defenzivni kut voj. tj. supr. onaj koji zbog slabosti ili bolesti nije više sposoban obavljati svoju dužnost deficit (lat. nedostaje. npr. ofenziva defenzivan (lat. obrambeni položaj. zaštitnik. skup metoda za otkrivanje pogrešaka u proizvodima (npr. stanje u kojem je jedna strana samo u obrambenom stavu. uređivanje. tj. blagajni itd.-grč. svaki uski put kojim se može kretati samo po jedan ili dvojica u redu (usjek. défaite poraz. défaitiste) pristaša defetizma. manji iznos u jednom računu. posebnih oznaka koje pripadaju samo onome pojmu koji treba definirati. za ženu: defendentica defenzija (lat. vertikalni defilman rov napravljen tako da neprijatelj ne može u njega gledati ni gađati definicija (lat. nevjerovanje u uspjeh ili pobjedu deficijent (lat. defensus. defeetuositas) v. defensio} obrana defenziva (fr. objasniti pojam drugim pojmovima. défilement) voj. fiziološkim ili psihičkim nedostacima razlikuju od prosječnog (normalnog) čovjeka. klanac. horizontalni defilman rov napravljen tako da se u njega ne može gađati ni upadati. onaj na kojem se očekuje napad defenzivni rat voj.) završni ispit. određenje (ili: odredba) pojma. defeminatio) psih. defigurare) pokvariti. odrediti pojam. défaire) praviti maloduš-nim. na novcu: znak mjesta kovanja i majstora koji je pravio novac defetirati (fr. objašnjenje jednog pojma drugim pojmovima. défiler) pojedinačno prolaziti kakvim tijesnim putem. nastaje naznačivanjem najbližeg roda (genus proximum) toga pojma i njegove specifične razlike (dif-ferentia specifica). defeetura) u ljekarni-štvu: opskrbljivanje. definicija definit (lat. popunjavanje laboratorija. svečani mimohod defilirati (fr.defektologija (lat. supr. bez vjere u uspjeh ili pobjedu. dužnik. definitum) (nešto) određeno. defensive) obrana. nagrđivanje. ispitivanje. rat koji se vodi samo radi obrane defenzivno oružje voj. genetička definicija definirati (lat. deferens) onaj koji traži prisegu. deficiens) otpadnik. pravobranitelj deferent 253 deflacirati défèrent (lat. dostavljač.) defektuozitet (lat. Štićenik. unakaziti. svođenje jednog pojma na druge pojmove. klonulim. prolaziti paradnim maršem. oduzimati (ili: slabiti) vjeru u uspjeh ili pobjedu defetist (fr. koji je za obranu. odmetnik. zastupnik. deficit nema. definitivum) končano objašnjenje. vanjsko zaštitno sredstvo radi zaštite od štetnih utjecaja defenzor (lat. definitio) log. unakaživanje defigurirati (lat.: Kvadrat je paralelogram (genus proximum) s jednakim stranicama i jednakim kutovima (differentia specifica) — to je rodna. manjak u blagajni defiguracija (lat. défilé) tjesnac. défaitisme) malodušnost. klanac. defiguratio) kvarenje. odrediti) log. voj.

dégarnir) ogoliti. pristaše financijske politike kojoj je cilj da smanjivanjem broja novčanica u optjecaju. de. jedan dio nasljedstva deflagraci] a 254 degenia velebitica deflagracija (lat. varahca. tući. pokvarenost oblika. mač. deformis) v. unakažavanje. deflatio) bank. krijumčar defraudator (lat. deflatio) bank. unakaziti. obeščašćena deflorator (lat. deflorare) oduzeti djevojci nevinost. flegma sluz) kem. okretan degažirati (fr. osobito: prikriti porez. oslobođenje mača od protivnikovog mača degenek (tur. skrenuti deflektor (lat. unakažena oblika. osobito onih za koje nema pokrića i podloge. deforman deformirati (lat. suprotno: inflacionisti deflacirati (lat. nagrđenost deforman (lat. zaključan. usp. v. izrođenje. otpustiti iz vojske. riješiti. konačan. neopravdan izostanak. deflagratio) kem. određen. lakoća. batinati. batinanje degenekom. izostanak s ročišta.) onaj koji je oduzeo djevojci nevinost deflorirati (lat. smrt degarnirati (fr. prevariti. defraudare) pronevjeriti. defraudant defraudirati (lat.definitivan (lat. pomoćnik dekana u Katoličkoj crkvi deflacija (lat. spretnost. koji se nalazi u stanju opadanja . gubljenje. prijevara. izopačenje. sporedan. osloboditi od vode. tajni izlaz. presudan. defunkcija (lat. lupati degeneracija (lat. smanjivanje novčanica u optjecaju i time podizanje kupovne vrijednosti novca. katar defo (fr. mlatiti. pronevjeravati. deflexio) skretanje deflektirati (lat. défaut) oskudica. podigne kupovnu moć novca. otvoren. deflegmirati deflegmirati (lat. izro-denost. oslobađanje alkoholnih tekućina od vode. npr. neku tekućinu isparavanjem ili destiliranjem osloboditi od nebitnog i nepotrebnog vodenog sadržaja defleksija (lat.) v. defoliatio) opadanje lišća. definitivus) odlučan.) batina za udaranje po tabanima. grč. defluxio) opadanje. degeneratio) izrođi-vanje. opadanje. degenerare) izrođen. deformitas) unakaženost. nagrđenje. degagé) slobodan. dégagement) sloboda. utaja. pogoršan. deflectere) skretati. izopačavanje. degarnirati utvrđenje voj. mana. konačna presuda definitivni traktat konačni (ili: zaključni) ugovor definitor (lat. inflacija deflacionisti (lat. deflagrare) izgorjeti. neusiljenost. defungere) prestanak života. uzeti unaprijed. ukloniti. oslobođenje od neke obveze. skinuti ukras s nečega. obeščastiti defluksija (lat. onaj koji određuje. izopačenost. med. deformiran deformiran (lat. pokvarenost oblika defraudacija (lat. u stanu napraviti tajni izlaz. grč. neu-siljen. kidanje lišća s drveća deformacija (lat. deformatio) kvarenje oblika. utajivač. deformare) kvariti (ili: pokvariti) oblik. deflector) naprava na dimnjaku radi zaštite od vjetra i dima. faix srp) požnjeti srpom. carinu itd. osoboditi mač od protivnikovog mača degažman (fr. izopačen. izvući ratnu opremu i vojnike iz utvrde degažiran (fr. definitivno definitivna sentencija (lat. oduzimanje djevojačke nevinosti deflorata (lat. nagrđivanje. dégager) osloboditi. nedolazak na suđenje defolijacija (lat. razriješiti. defraudatio) pronevjera. defloratio) obeščašće-nje. deformis) pokvarena oblika. mač. čišćenje (ili: pročišćavanje) pomoću vatre deflagrirati (lat. unakaženje. nagrditi. odvojiti.) djevojka kojoj je oduzeta nevinost. kvarenje degeneriran (lat. prav. odbiti. naružiti. nedostatak. naprava za dovođenje zraka (kod petrolejskih svjetiljki) defloracija (lat. definitiva sententia) konačni sud. flegma sluz) kem. krijumčarenje defraudant (lat. izvući iz neprilike. vatrom očistiti deflegmacija (lat. nakaznost. unakaženost. propadanje. iskvariti oblik deformitet (lat. de. pogreška. utajiti. prav. defraudans) pronevje-ritelj. de.) odreditelj. pril.

opadati. degustare) okusiti. degenerare) izroditi se. deglutitio) gutanje. deus) fil. izrođivati se. deificatio) obožavanje. dégraisser) očistiti od masti. potcijenjen degradirati (lat. ukazivati Čast kao Bogu. propadati. skinuti pjenu). skinuti gumu s nečega. preuveličavanje deintegrirati (lat. zjapljenje dehiscentan (lat. deintegrare) oduzeti od cjeline. znalac koji po okusu određuje svojstvo namirnica (vina. deitas) božanstvo deizam (lat. stalan pratitelj i kočijaš starogrčkog boga rata Aresa deinoterij (grč. dégrossir) dotjerati. izopačiti se. s u prilogu jutros. vraćanje s višeg položaja na niži po kazni (osobito u vojsci i kod svećenstva). dehiscens) koji zjapi (sjemene Čahure) dehiscirati (lat. deinos. degrasirati degrosirati (fr. dehiscere) raspuknuti se. degradare. na dokazima Deimos (grč. deinos strašan) ret. ali ne priznaje nikaDejanira 256 dekalvacija . duhana i dr. dégoûter) ogaditi (nekome nešto). divovska pretpotopna životinja. probati degutirati (fr. degradare) zapostavljen.degenerirati (lat. mirisa. therion divlja životinja. izopačivati se. probanje. cijeniti više od svega deifikacija (lat. pokvariti nekome volju za nečim dehiscencija (lat. dégrader) zapostaviti.) "strah". boje i izgleda vina degustator (lat. smanjiti.) degustirati (lat. kuh. tj. degustare okusiti) ku-šač. čaja. pokazna (deiktična) čestica (npr. Deus Bog) fil. pronađen u okaminskim ostacima deinoza (grč. odvratiti nekoga od nečega. pogoršavati se degenia velebitica čit. potcijeniti degrasirati v. deipnos ručak. sta-njiti (srebro. lišiti nekoga čina i zvanja. pretjerivanje. obrok jela) starogrčki mudraci koji su učene razgovore vodili za punim stolovima deist (lat. savjetovanje da se nešto ne učini Dei gratia čit.) bot. dehortatio) odvraćanje. dehiscentia) bot. svođenje na stupanj manje sposoban za pretvaranje (energije) degradiran (lat. u uporabi od Karla Velikog) deificirati (lat. suziti deipnosofisti (grč. sin. mit.) po milosti Božjoj (uobičajena formula u vladarskim poveljama. lišen Čina i zvanja.. zjapiti dehortacija (lat. pristaša deizma. deiktikos) koji se temelji na primjerima. Deus. vođa francuskog otpora protiv njemačke okupacije i kasnije predsjednik vlade i predsjednik države degoržirati (fr. degradatio) poniženje. zvijer) zool. otvoriti se. svođenje na niže stanje razvoja. degenija velebi-tika (lat. masnih mrlja (vunu. facere učiniti) obožavati. poniziti. titulama itd. deiknymi pokazujem) lingv. degresirati degresirati (fr. fr. 1866—1934) degluticija (lat. odavanje božanske počasti deiksa (grč. ukloniti gumenu tvar na svilenim nitima iskuhavanjem u sapunici degustacija (lat. degustacija vina određivanje okusa. vrsta biljke koja raste samo u našem Velebitu (pronašao je degluticija 255 deizam i opisao mađarski botaničar Arpad Degen. žderanje degmati se (tur. degustatio) kušanje. Dei gracija (lat. čelik) degumirati (fr. lišavanje čina i zvanja. usporedi: teist deitet (lat. sisavac. dégorger) očistiti od mulja. mišljenje koje dopušta da je Bog prauzrok i tvorac svijeta. degmek) hrvati se. fiz. general Chéries de Gaulle (1890 —1970). dégommer) osloboditi od ljepljive tvari. opirati se degolizam politika i slaganje s politikom koju je vodio fr. ovog jutra) deiktičan (grč. pročistiti degradacija (lat.

med. oćelavljenje. acord suglasje više tonova) glazbalo koje ima deset žica dekalijun (grč. decalvatio) oćelavlja-vanje.. gonia) geom. hemera dan) Deset dana (naslov poznate zbirke novela tal. Dečke) 1. Livijeva "Rimska povijest". gunj dekabristi (rus. deiectorium) med. strast) vještina da se slike u bojama (tiskane na posebnom papiru koji je prevučen jednim lako rastopljivim slojem) vlaženjem stražnje strane prenose na drvo. Decamerone. odmah poslije biskupa (kod rimokatolika i protestanata). prosinca 1825. hermafroditne biljke s deset slobodnih prašničkih končića. npr. 3. izmet. osobito ne priznaje božansko otkrivenje. izlučivanje dejektorij (lat. de-setokutnik. žena Heraklova. kardinala itd. st. grč.) dekadika (grč. viši svećenik. pokrivač. metakromatipija dekalo (tal. decimalni sustav dekadenca (lat. mjera od deset grama deka (njem. metron) mjera za dužinu od 10 metara dekan (lat. nakon Parisove smrti muž Helenin. predsjednik fakultetskog vijeća. u Linnéovom sustavu deseta klasa . de-calare) trg. razdoblje od deset godina. bot. osnova) geom. deka. muž) bot. nehotice uzrokovala smrt svoga muža poslavši mu košulju namočenu u Nesovu krv dejekcija (lat.. curenja itd. gubitak na težini neke robe zbog sušenja. udaljavanje s položaja ili posjeda. deka.. Lessing. deset. deka. tal. za koju se borio s božanstvom rijeke Ahelo-ja. do dekadi). gradus stupanj) deset stupnjeva kao jedinica mjere za kutove (četrdeseti dio kružnice) dekagram (grč. s bakra ili kamena na drvo itd. raspad. zvanje i položaj dekana. usporedi: teizam Dejanira mit. aner Čovjek. duodi itd. decalcare ugaziti. cvjetovi s deset stupica ili usta plodnice dekagon (grč. lat. dekados desetina) desetorica. brat Hektorov i Parisov. gyne žena) s deset žena. poliedar s deset površina dekaginičan (grč. dekabr) mladi ruski plemići — časnici koji su 26. deka. litar) mjera od 10 litara dekalkirati (fr. mat. decanus) 1. u Italiji: najstariji sluga u kući nekog kneza. dekanat (lat. pogoršavanje. mjesto službovanja dekana dekandrija (grč. staklo. deka deset) 2. lat. deka. lumen svjetlo) fotometrijska mjera (10 lumena) dekalvacija (lat. propadanje. deka deset. decimalni sistem dekaedar (grč. décalquer) prenositi otiske. v. glavni predstavnici: Voltaire. 4. desetni sustav. deset komada. decadenza) opadanje. pravac u književnosti i umjetnosti postromantičkog razdoblja (19. deka deset. v. u kalendaru Francuske revolucije: tjedan od deset dana (od primidi. v. danas: osoba na čelu nekog fakulteta. decadere opadati.. sredstvo za otvaranje i reguliranje stolice Dejfob mit. podigli u Petrogradu ustanak protiv apsolutizma dekada (grč.) broj (piše se brojkom 1 sa 60 nula) dekalirati (tal.kva čuda niti bilo kakav Božji utjecaj na tijek svijeta. propast. jedna od sramotnih kazni u srednjem vijeku. kožu. izgubiti na težini zbog sušenja dekalitar (grč. ubio ga Menelaj deka (grč. lit. dekalog (grč. deka. sasto Dekameron 257 deklamatorika jala se u tome što je osuđenik bio oćelavljen Dekameron (tal. dekas. tijelo koje ima deset kutova dekagrad (grč. Rousseau. st. gramma) težina (ili: uteg) od 10 grama dekakord (grč. decanatus) dekanstvo. 2. deka. kovinu. zbirka ili djelo od deset knjiga. tucati. dekalogos) deset Božjih zapovijedi dekalumen (grč. fr. u rimskom logoru: starješina šatora u kojem je bilo 10 vojnika. pjesnika Boccaccia) dekametar (grč. prenijeti crtež na proziran papir dekalkomanija (lat. deizam je igrao glavnu ulogu u filozofiji XVII. delectio) prav. edra sjedalo. deka deset. hm i dr. dekas. deka. sin Prijama i Hekube. dekados desetina) mat. porculan. grč. broj deset. brojni sustav koji ima za osnovu broj 10. npr. decimalni sistem dekadni sistem mat. Mendelsohn i dr. is-pražnjavanje stolice. decalo) trg. mania pomama.

nekog zakona preko za to ovlaštenih osoba ili tijela. deklarativan (lat. poniziti deklinabilan (lat. décanter) kem. fr. carte) post. stylos) arhit. obezglavljenje dekapitirati (lat. npr. declarativus) koji ima karakter objavljivanja (ili: objašnjavanja). kuhanjem u sodi. razreda. declamare) govornički. izjavljivati. objaviti svoju odluku. dekasilabičan stih deseterac dekaster (fr. décastère) deset kubičnih metara. décantation) kem. declamatorium) vježbanje u deklamiranju. neprirodno. deka. pustiti deklaracija (lat. izlaganje. obezglaviti dekapod (grč. ocijediti. ukloniti. Dekham) v. pus stopa) mjera za dužinu od deset stopa dekar (grč. de laser) brisati (ili: izbrisati. govorenje s puno izražajnosti. stichos) lit. deka. fr. décatissage) postupak pri dekatiranju. udaljiti. govoriti govorničkim tonom. izjaviti. declarare) objaviti. teško razumljiv govornik. syllabe slog) deseterosložan. razbistriti dekapirati (fr. Decker) bojadisač u crtanom filmu. lagano otakanje i odvajanje bistre tekućine od taloga dekantirati (lat. declassis. isključiti) iz nekog društvenog staleža. deka deset. objavljivati. décaper) očistiti površinu kovine (zagrijavanjem. izjava o sadržaju poštanskih paketa (poštanska deklaracija). Mislim da ćeš poslati deklarirati (lat. ili o umijeću lijepog govorenja deklamatorski 268 dekolirati deklamatorski (lat. prijava (ili: prijavljivanje) robe carinskim vlastima radi carinjenja (carinska deklaracija). zaruka. deseteroboj deker (njem. iskazni. otočiti. govorničkim i suviše vatrenim tonom govoriti o beznačajnim temama deklanširati (fr. u naziv za lakoatlet-sko natjecanje u deset disciplina. građevina s deset stupova ili svodova dekatirati (fr. izjava. décapiter) odsjeći glavu. deka. deklarativna ili iskazna rečenica zavisna rečenica kojom se kazuje što se izriče glagolom glavne rečenice. trg. vježbanje govorenja u školi. izjavni. athlon natjecanje) šport. décapitation) odsijecanje glave. knjiga koja sadrži pjesme za deklamiranje deklamatorika (lat. decantare. koji ima deset slogova. u Parizu. fr. declamare) umjetnički i s puno izražajnosti govoriti neku pjesmu. strofa od deset stihova dekastilon (grč. utvrđivati sadržaj pošiljki na osnovi karata dekasilabičan (grč. teško razumljivo deklamirati (lat. izjašnjenje. area površina) mjera za zemljište od deset ara dekarbirirati (fr. déclancher) otvoriti. umjetničko govorenje neke pjesme. de-charta.dekanija dekanat kao crkvena ustanova. declinabilis) gram. promjenjiv (po padežima). skretljiv. objavni. reda. klase. knjiga s pjesmama za deklamiranje deklamatorij (lat. deka lat. ono što odgovara de-klamatorskom umijeću. luženjem i ribanjem) i tako je prirediti za galvanoplastiku dekapitacija (fr. čitanju. sjedište crkvenog kotara dekanski jezici (ind. trg. majstor u izlaganju. objavljivanje. osobno prijavljivanje poreznim vlastima visine i izvora imanja i prihoda itd. fr. v. dekatirati dekatlon (grč. deka deset. npr. declaratio) objava. npr. caput glava. declamatio) umijeće usmenog izlaganja. décatir) obraditi sukno pomoću vodene pare da bi mu se dao blag i postojan sjaj i spriječilo kasnije skupljanje dekatisaža (fr. prvi put upotrijebljen 1822. rječito. izraziti se. deset stera dekastih (grč. declamator) umjetnik u govorenju (stihova). dra-vidski jezici dekantacija (fr. . dekarbirirati dekartirati (lat. decarburar) v. prijaviti carinskim vlastima robu radi carinjenja deklasirati (lat. dekar-bonizirati dekarbonizirati (lat. carbo) osloboditi (ili: oslobađati) od ugljena ili ugljične kiseline. kolorist deklamacija (lat. neku tekućinu odvojiti od taloga koji se nalazi na dnu. pretjerivanje u izražajnosti govorenja i u govorničkom tonu deklamator (lat. declamare) upute (ili: znanost) o lijepom izlaganju.

odvajanje zrakoplova od zemlje. prav. polazak zrakoplova dekolirati (lat. otpisati dekor (lat. ljepota. sastavne dijelove. (npr. odstupanje (ili: skretanje) magnetne igle od zemljopisnog podnevnika (ili: meridijana) nekog mjesta. tako da se vide grudi. odstupanja deklinacija (lat. med. skreće. otkinuti vrat retorte zapaljenim sumpornim koncem ili usijanom žicom dekoloracija 259 dekrement dekoloracija (lat. declinare skretati) fiz. odbija. ne priznavati. kojem je oduzeta boja. decolorare izblije-diti. savijati. promjenjivost. dekolte dekoltirati (fr. ramena. osobito ženskim. osobito u keramici. decollare) odsjeći (ili: odrubiti) glavu. decompositum) tijelo koje je rastavljeno na svoje sastojke. grč. sprava za mjerenje magnetne dekli-nacije deklinirati (lat. sve dekoracije neke pozornice dekoracija (lat. declinare skretati. uzajamni. stavljanje stilskog pokućstva itd. ures. 2. v. odličje. pren. pren.sposoban za skretanje deklinabilitet (lat. astr. decolorare) izblijedi-ti. décompter) trg. decoratio) ukrašavanje nekog predmeta. ukras u boji. declinare skretati) koji odstupa. sastavne dijelove. grč. orden. ukuhavanje. mijenjati po padežima (imenice. zatajivanje. ukras. odvojiti. décor) ukras. astr. izgubiti boju. declinatio) gram. gol. struganjem gornjeg zatrovanog sloja itd. instrument za automatsko bilježenje deklinacije zvijezda mikrometrom deklinometar (lat. decompensatio) med. instrument za mjerenje magnetne deklinacije. bezbojnost dekolorimetar (lat. skretati. decollatio) odsijecanje (ili: odrubljivanje) glave dekolaža (fr. decoctor) onaj koji pre-kuhava. razgolićen. koji osporava deklinatorij (lat. grč. kombinirati dekompenzacija (lat. izgubiti draž dekolte (fr. med. deklinatorij deklinatoran (lat. lijek koji je sastavljen od više različitih lijekova. otpis. fiz. kem.) 1. declinare skretati. rasipnik dekolacija (lat. zamjenice i brojeve). pridjeve. uzlijetanje. vrat.). declinare skretati) gram. odstupati. riječ sastavljena od više riječi dekoncentracija (lat. raspadanje. stanje rastresenosti. pren. contaminare okaljati) voj. decoloratus) izblije-đen. prijenos nekih poslova sa središnjih organa vlasti na niže upravne organe. iščašenje. ostatak dekontaminacija (lat. životinja i predmeta (pomoću vode i kemijskih sredstava. kićenje neke prostorije (vješanje tepiha ili goblena po zidovima. kićenje. decoctio) iskuhavanje. ekvatora. prav. zakazivanje. razgolititi dekombinirati (lat. koji je izgubio draž dekolorirati (lat. padežna promjena. odbiti od duga ili računa. rada srčanog mišića) dekompozicija (lat. oduzeti boju. metron. declinare skretati) fiz. v. skretljivost. uklanjanje radioaktivne zatrovanosti s ljudi. odbijati deklinograf (lat. declinabilitas) gram. okomita udaljenost nebeskog tijela od nebeskog po-lutnika. polijetanje. décompte) trg. počasni znak .) dekontirati (fr. također: slabljenje. odbitak od duga ili računa. instrument za promatranje i bilježenje deklinacije dekokcija (lat. koji je izgubio boju. sposobnost skretanja. kontrolni račun. decoloratio) gubljenje boje. ures. prestanak rada ili djelovanja nekog organa i si. decombinare) rastaviti. izbljedivanja određenih tvari dekoloriran (lat. metron mjera) fiz. izbljeđivanje. prokuhavanje dekoktor (lat. oduzimanje boje. pozadine i dr. décolleter) izrez na haljinama. décollage odljepljivanje) zrak. décolleter) načiniti izrez na haljini oko vrata i na leđima.) naprava za određivanje sposobnosti gubljenja boje. ukuhava. popuštanje neke bolesti deklinator (lat. kaz. décolleté) s izrezom na haljini. gram. razgoli-ćenost dekoltiran (fr. de uklanjanje. grafo pišem) astr.. nesabranosti dekont (fr. truljenje dekompozit (lat. namještanje pozornice pomoću kulisa. fr. osoba koja je svoju imovinu prenijela na drugog da bi time oštetila svoje vjerovnike. kaz. usp. završavanje uzlijetanja zrakoplova. decompositio) rastavljanje (ili: otapanje) nekog tijela na njegove sastojke. décor.

uplašiti. kuhinjska sol. u srednjem vijeku: učitelji i pisci kanonskog prava. npr. rov. osobito: odluke koje je izdao Grgur IX. svaka viša naredba uopće dekretali (lat. urešavati. neke bolesti. imati na sebi orden dekort (lat. dekretoran dan (dies decretorius) bio je (u Vestfalskom miru) 1. koji krasi. dexter desni. decutere. npr. taloženje sokova na nekom mjestu dekung (njem. prštanje. zaklon. iznos izgubljen postupnim dekrepitacija delatoran smanjivanjem. tal. suze u očima delaktacija (lat. dekort dekurtirati (fr. koji ima prirodu ukrasa (ili: uresa). décorateur) onaj koji ukrašava prostorije. ukrasni. dexios desni. način (ili: položaj) ležanja.65 m (naziv po imenu izumitelja: Décau-ville) dekreditirati (fr. puckaranje dekret (lat. uresiti. decussorium) med. Deckung) voj. delatio) potkazivanje. ležanje. koji teži samo za vanjskim djelovanjem boja. decursus) tijek. obeshrabrivati. osobito zbog slabe mjere ili loše kakvoće. decuria) klasa. ulice. opadanjem. ukrašavati. potkopati nekome kredit. decretum) odluka. odrediti. naziv od svojstva okretanja polarizacijske ravnine nadesno. smanjiti račun za određen postotak zbog slabe mjere ili loše kakvoće robe dekurzus (lat. dexios desni. učitelja i pisaca rimskog prava dekretoran (lat. grafo) pisano slijeva nadesno deksiokardija (grč. uresan. decrescere) mn. uresni. narediti. dexios desni. decurio) zapovjednik de-kurije (u vojsci starih Rimljana) dekurt (fr. kar-dia srce) med. arhit. riješiti. zale-žaj. odbitak od računa za neku robu. de-court) trg. siječnja 1624. dexter desni) kem. v. prav. decretales) mn. naredba vlasti.) prav. grož-dani Šećer. grafo) pisanje s lijeve strane na desnu deksiografski (grč. rov dekuražirati (fr. umjesto na lijevoj. supr. glikoza dekubitus (lat. decrepitatio) kem. kazališni slikar dekorirati (lat. koji je s desne strane dekstrin (lat. ugled. oduzeti nekome hrabrost ili volju za nešto. skratiti. decretare) odlučiti. optuženik delatio hereditatis čit. naki-titi. i koje kao kanonski zakonik predstavljaju drugi dio crkvenog prava (Corpus juris cano-nici) dekretirati (lat. uobičajeni odbitak zbog toga što se odmah plaća u gotovom dekoviljski kolosijek kolosijek u kojem su tračnice razmaknute 0. naprava za pritiskivanje moždane opne pri bušenju lubanje delacija (lat. decorativus) ukrasan. de. de-eorto) trg. decubitus) med.dekorativan (lat. pucanje. odbiti. decretorius) odlučujući. neprirodna pojava u gradi ljudskog tijela kad se srce. dextralis) desni. biti dekoriran dobiti orden. pozivanje nekoga da primi nasljedstvo delakrimacija (lat. in-krement dekrepitacija (lat. povjerenje. dekstroza dekstroza (lat. desetina (u vojsci starih Rimljana) dekurion (lat. dekstrin) kem. suzenje. nalazi na desnoj strani dekstralan (lat. odlikovati ordenom. pucanje (zbog zagrijavanja) kristala koji imaju u sebi mehanički zatvorenu vodu. decrementum) gubljenje. prelaženje imovine u nasljedstvo zbog nečije smrti ili po posljednjoj volji. zaključiti. koji služi samo za ukras (suprotno konstruktivan).. prid. uljepšati. izdati naredbu dekretisti (lat. tvar koja se dobije kad se škrob grije na 160°C. koji resi. otapa se u vodi i tom se otopinom može lijepiti kao gumom. decorare) ukrasiti. dekuražiran dekurija (lat. v. slik. koji služi za ukrašavanje. décourter) trg. de. décourager) obeshrabriti. delatus) prav. čast dekrement (lat. décréditer) lišiti povjerenja. za sekularizacije koje su toga dana već stupile na snagu deksiografija (grč. slabljenje bolesti dekusorij (lat. bez udubljivanja u formu i značaj dekorator (fr. decernere. decurrere. za razliku od legista. papinske odluke ili naredbe i razne zbirke takvih odluka. zaležano mjesto na bolesnikovom tijelu. rješenje. smanjiti. delacio here-ditatis (lat. lac mlijeko = odbijanje djeteta (od majčinog mlijeka) delat (lat. usp. sudsko prenošenje nasljedstva na najbližeg rođaka . trgove i dr. de-curtus. lacrima suza) med.

) med. prav. dupin. Delfoi) glasovito Apolonovo proročiŠte u Fokidi (u podnožju Par-nasa) delfijsko proročište v. smisao za lijepo. delikato (tal. u umjetnosti: profinjen ukus. umirivanje). dehberatio) savjetovanje. odlučno delicatamente čit. delfis. delibatio hereditatis čit. delphinus) morska životinja. deliquescenti a) topljenje. déferre. delicato delicato čit. umilan. razmišljanje. ocrnjivanje delavara vrst grožđa. delectum) biranje. sladak. nametanje prisege delator (lat. osjetljiv. délicatesse) kao moralna osobina: nježnost. prenijeti na koga (pravo. svojstvo pretvaranja u tekućinu na zraku delikvescentan {lat. koji treba pažljivo raditi. rastopljiv delikvescirati {lat. nježno. delegare) odrediti. kao predmet za uživanje: poslastica. obzirnost. delere uništiti. delatum) pot-kazivački. deligere odabrati.) smanjivanje nasljedstva delibal (tur. prav. Delfi delfin (lat. delicatus) nježan. delicatamente deliciozan (lat. bajan deligacija (lat. zločin delikvent {lat.) prav. Sagunt je propao (rečenica se odnosi na grčki grad Sagunt u današnjoj Španjolskoj koji je Hanibal 219. med. laskave riječi deleterij (grč. tvar koja truje i uništava život. dele-nire ublažiti) mn. pretvarati se u tekućinu) upijanjem vlage iz zraka: gubiti se. delfinos dupin) plivač koji pliva delfin-stilom delibacija (lat. delictum) prav. tzv. ukusan. prijestup. delegatarius) trg. deligatio) med.) potkazivač. pažljiv. deleatur) neka se briše. osobito ukusno jelo delikt (lat. položaj) delikatesa (fr. Iju-bak.) delekcija (lat. otrovna tvar Delfi (grč. delegatio) izaslanstvo. delenda Kar-tago (lat. deliquescere) topiti se {ili: rastapati se. osjetljivost. savjetodavni deliberato (tal.) glaz. dogovaranje. težak. pr. neka se izbaci (slovo ili riječi. opunomoćiti. deliberativus) koji savjetuje. ustupanje potraživanja nekog duga ili nalog za plaćanje jednog dužnika na neku drugu osobu s njezinim pristankom delegant (lat. dok je Rim vijećao. deliciosus) divan. kićedelikt 262 delta-metal nost. bal) otrovni ili opojni med koji pčele skupljaju s biljke Daphne pontica na Crnom moru deliberacija (lat. delacio jura-menti (lat. izbaci! deleatur (lat. e. delinquere. izbor delenda Carthago čit. dele) briši. zavijanje rane. slična kitu. previjanje rane delikatan (lat. zavoj. "amerikan-ka" (naziv po američkom zem. kojoj se pripisuje odanost ljudima i ljubav prema glazbi. iza-slati. potajni tužitelj delatoran (lat. mio. izabrati.) glaz. mio. v. fin. vijećanje délibérante Roma Saguntum periit lat. delegatus) izaslanik delegatar (lat. dug itd. prikraćivanje. ovlastiti. sredstva za ublažavanje (ili: uminjavanje. klevetanje. pažljivost. topiti se . zavijanje. delinkvent delikvescencija {lat.delatio iuramenti čit. istup protiv zakona. razorio — dok su Rimljani odlučivali hoće li mu se suprotstaviti deliberativan (lat. delenimentum.) Kartaga koju treba razoriti delenimenti (lat. n. trg. Delfinion Apolonov hram) sudište u staroj Ateni (pored Apolo-nova hrama) koje je sudilo za ubojstva što su ih počinitelji prikazivah kao opravdana delfmist (grč. osobito u korekturi) delegacija (lat. deleomai uništavam. s nježnošću. klevetnički delatura 261 delikatesa delatura (lat. deli. pliskavica delfinij (grč. delikatamente (tal.) potkazivanje. izdajnički.) glaz. ukusan. neugodan (npr. vjerovnik koji je upućen na neku treću osobu radi traženja nekog duga delegirati (lat. imenu Delaware) dele (lat. veoma obziran. delegans) izdavatelj naredbe (ili: naloga). dužnik koji svome zajmodavcu ustupa potraživanje nekog duga kod neke treće osobe delegat (lat. delibatio) smanjivanje. deliquescens) topljiv. previjanje deligatura (lat. delibacio hereditatis (lat. delinquere) v. de-leterion otrov) med.

zlikovac. nagrada koju posrednik prima za svoje jamstvo. delirium) med. radioaktivne zrake koje se uvijek pojavljuju zajedno s alfa-zrakama ako beta-zrake imaju veoma malu brzinu deltaplan (grč. deliracija delirirati (lat. demy) vrsta papira malog formata . biti lud. demagogos) vođa naroda. buncanje zbog bolesnih duševnih predodžbi koje nastaju kao posljedica određene prenadraženosti mozga i moždane opne. istjerivanje s nekog položaja ili iz stana. v. 1% željezo. predaja. 1% olovo) za okivanje brodova.) on je to crtao (na crtežima i bakrorezima) delineirati (lat. isporučiti. s položaja. délivrer) osloboditi. slova delta) 3. odlazak. limitis) graničiti. izdavanje delivrezon (fr. strojne dijelove i oruđa delta-zrake 263 demencija delta-zrake fiz. délogement) izlazak. tj. agein) mišljenje i način rada demagoga demagoški (grč. D. ušće rijeke koje se grana u više rukava (u obliku grč. odseliti se delta (grč. agein voditi. poslati. lo-cus mjesto) oduzimanje (npr. alkoholno ludilo. delkredere delokalizacija (lat. vršili velik utjecaj na narodne skupštine. agein) vođenje naroda. d. pojavljuje se s nemirom i drhtanjem udova. limes. luđak. limes. delirare) buncati. deliratio) med. de.) nesvjestica delimitacija (lat. nacrt. jamstvo posrednika (ili: agenta) da će roba koju je on prodao na kredit biti plaćena u određenom roku delkredere-provizija trg. per deliquium čit. nekom dramskom djelu) osobina mjesta u kojem se radnja prvobitno zbiva i prilagođivanje novom mjestu radnje deložiranje (fr. delirij delirant {lat. deltoeises) u obliku delte. omeđiti. istjerati iz stana. delta. predati. obilježavanje ili postavljanje granice delimitirati (lat. delirans) onaj koji bunca. per delikvijum (lat. delineare) crtati. danas se upotrebljava u prijekornom smislu za onoga koji zavođenjem naroda dolazi do vlasti demagogija (grč. 2. nastaje zbog prekomjernog uživanja alkoholnih pića. med. ludilo.) med. eidos oblik) med. delcredere) trg. rječitošću itd. ispo-ruČivanje. agein) koji zavodi lažnim obećanjima v. četvrto slovo grčkog alfabeta. izdavanje robe delivrirati (fr. trokutni deltoideus (grč. delivraison) trg. završava najčešće smrću delitescencija (lat. delti sličan mišić gornjeg dijela ruke deluvij (de-. delikvijum animi {lat.) ili skraćeno: p. demos. de uklanjanje. npr. proizvodi od raspadanja stijena koji se ispiranjem prenose s viših brdskih položaja i talože na padinama i u podnožju demagog (grč. potisnuti neprijatelja s njegovog položaja.) vrsta letjelice. izaći. izdati robu delkredere (tal. deliquium animi čit. obilježavati ili postavljati granicu delineacija (lat. demos narod. delineatio) crtanje. skica delineavit (lat. zanositi se delirium tremens čit. délivrance) oslobođenje. demos. demos. v. déloger) izbaciti. luere prati) geol. bjesnjeti. onaj koji boluje od delirija delirij (lat. demagog demaj (engl. delitescere) med. pokret. delta) 1.delikvij (lat. te s dijagonalama koje se okomito sijeku deltoidan (grč. predaja. "zmaj" u obliku grčkog slova delta deltoid (grč. vlasti demagogizam (grč. isporuka. iznenadno gubljenje (ili: naglo iščezavanje) bolesnih tvari delivrans (fr. omeđivati. u staroj Grčkoj tako su zvali ljude koji su svojim ugledom. voj. brodske vijke. ograničavanje. otapanjem na zraku. glazbeni instrument starih Grka i Rimljana u obliku slova delta delta-metal zlatu slična slitina (56% bakar. prijestupnik. 40% cink. bunilo. eidos oblik) geom. deliquescere) topljenje {ili: rastapanje) na zraku. delinquere. trg. limitis granica) graničenje. de. delirijum tre-mens (lat. logora ili trupa. deložman deložirati (fr. d. sustav i metode kojima se služe demagozi da bi došli do svog cilja. omeđivanje. potiskivanje neprijatelja. skicirati delinkvent (lat. delta. četvorokut simetričan u odnosu prema jednoj dijagonali. zapravo: zavođenje naroda. da se na zraku otopi. ograničiti. izbaviti: trg. delinquens) optuženi. de-linkventica prijestupnica deliracija (lat.

de i materija) prijelaz u duhovno stanje. paralytica čit. pren. razoružati. obilježiti granicu.) progresivna luđačka paraliza. očistiti od štetnih isparavanja demegorija (grč. pom. ispravljanje neke neistine ili netočnosti demantirati (fr. odricati. demi-parallele) voj. 2. zataškavati demibastion (fr. u narodnoj skupštini. razoružavanje. dementia praecox čit. demirelief) poluispup-čena tvorevina. osobito: raspustiti (ili: znatno smanjiti. govor pred narodom. raskrinkati. tvorac. uvođenje civilne umjesto vojne uprave. tj.) ludilo koje dolazi s godinama kao posljedica starosti démens (lat. poduzeti korake demaskirati (fr. poluutvrđenje demikoton (fr. raspuštanje. ne držati) vojsku i porušiti vojne objekte u nekom mjestu. prikazati u pravoj boji.demanti (fr. démeubler) ukloniti (ili: uklanjati. demi-coton) Čvrsta polu-pamučna tkanina demilitarizacija (lat. demergere. fr. iznijeti) pokućstvo demefitizirati (lat. voj. obrtnik. . demos zemlja. démériter) skriviti. demencija prekoks (lat. sužava. autor. razotkriti. čistiti. umanjenica. povući graničnu liniju demarš (fr. umjetnik. nekom području ili državi. dementia. polureljefna tvorevina demirug (grč. démenti) opovrgavanje. demersio) potapanje. ležarina (naplata za robu koja se ne podigne iz skladišta na vrijeme) demireljef (fr. malo utvrđenje.) mladenačko ludilo. med. razgolititi. manja mjesta demfati (njem dâmpfen) prigušivati. trupe u pokretu otkriti neprijatelju i time ih izložiti njegovoj topničkoj ili puščanoj paljbi dematerijalizacija (lat. uvesti (ili: uvoditi) civilnu upravu umjesto vojne uprave. supr. démarche) korak. slaboum-nik demeritirati (fr. prozračiti. umanjena riječ. demencija paralitika (lat. suprotno: militarizacija demilitarizirati (lat. de-. Marke. fr. omeđivanje. diminutivum) gram. otkriti. militaris) voj. de-. riba — ribica. nekom području ili državi. ime boga tvorca kod grčkog filozofa Platona. poricanje. démurrage) zakasnina. militaris) voj. polurov demiraža (fr. zanatlija. kod gangrene: crta na kojoj se ona zaustavlja demarkacijske trupe pogranične trupe. razvesti. kuća — kućica deminutivan (lat. iznositi. rastrgati. graditelj svijeta. uronjavanje demetropolizacija (lat. de-mentia senilis čit.) preseljenje visokih ustanova iz glavnoga grada (metropole) u druga. obilježavanje granične linije. odu-hovljivanje demeblirati (fr. razgolićavati. ergon djelo) 1. démasquer) skinuti obrazinu (ili: masku). rastaviti na dijelove demencija (lat. ludilo. utjecanje na narod govorom demembrirati {lat. demi-bastillon) voj. gubitak značajki tjelesnosti. zgriješiti. zajednički naziv za duševne démens 264 demo bolesti koje počinju za vrijeme puberteta ili odmah nakon njega. npr. razvojačenje. ispraviti neistinu ili netočnost demarkacija (fr. demembrare) raskomadati. poreći. ogriješiti se o nešto demeritni dom u Katoličkoj crkvi: zavod za preodgoj i kažnjavanje svećenika koji nešto skrive demerzija (lat. demencija senilis (lat. démentir) opovrgnuti. graničari demarkacijski kordon granični lanac demarkirati (njem. dé-méphitiser) provje-triti. diminitivus) koji smanjuje. smanjivanje na najpotrebniju mjeru vojske i uklanjanje vojnih objekata u nekom mjestu. postupak. odreći. svijet. razoružavati. umanjuje. (isp. onako kako jest.-grč. učiniti demarš poduzeti potrebne mjere. demens) luđak. narod. skraćuje demiparalela (fr. određivanje mjesta na kojem se nalazi brod na pučini demarkacijska linija granična linija. poricati. agoreyo govorim) javni govor. de mephitis kužno isparenje. démarquer) ograničiti. dementia) med. militarizirati deminutiv (lat. démarquer) ograničavanje. osobito radi utvrđivanja prije spornih granica. demos narod. demegoria.

(grč. za razliku od najvišeg Boga. démissionnaire) primatelj ustupljenih dobara. demos narod) predmetak u složenicama sa značenjem: narod. Da-maghani grad u kojem je bila razvijena staklarska industrija) pletenka. klonulost. demo. zahvaliti se na službi ili zvanju. zakonodavnu i izvršnu. viši Činovnik u nekim starogrčkim polisima demisezonski (fr. različitih veličina (do 60 1) demižon (engl. prijelazan demisija (lat. demos. pripadnik stranke koja u svom programu naglašava kršćansku notu demolicija (lat. uc. vlast. svesti vojsku u mirnodopsko stanje démodé (fr. jahanje u polukrugu demižon (engl.). démolir) rušenje. utemeljitelj atomi stike demokršćanin (grč. demissio) utućenost. démobiliser) voj. demo. demos narod. upropaštavanje. u običnom govoru: slobodoljubivost demokratizirati (grč. demolitio) v. krateo vladam) uvesti ili sprovoditi mjere koje oslobađaju sve ljude i daju ravnopravnost bez obzira na imovinsko stanje. ostavka demisionar (fr. kratos vladavina. demo. gnostičari su tako nazivali tvorca materijalnog svijeta. znanost o stanovništvu demokracija (grč. najvišu vlast. dimittere. dame-jeanne) opletena staklena boca za vino. položaj i školovanost). državno uređenje u kojem.prefiks sa značenjem: odnos prema narodu. 4. fobe-omai bojim se) med..rukotvorac. krateo moćan sam. ocat itd. bolestan strah od većih skupova ljudi demogeronti (grč.. polu-okret (nalijevo ili nadesno) demiurg (grč. grafia) opisivanje naroda. znanost Demokrit starogrčki filozof iz Abdere (460—370. e. tj. bilo u obliku neposredne demokracije kad o državnim poslovima odlučuje skupština cijelog naroda (kao u staroj Ateni). saison godišnje doba) prikladan za nošenje u proljeće i jesen. demijohn. razoružavanje vojske.) izvan mode. narodni demobilizacij a 265 demonetizirati demobilizacija (fr. demos narod) pripadnik stranke kršćanskih demokrata (Democrazia cristiana) u poslijeratnoj Italiji. imanja. senatori u današnjoj Grčkoj demografija (grč. ovako Platon naziva Boga kao tvorca svega.prefiks sa značenjem: o'lnc? prema narodu. krateo vladam. pr. službenik u ostavci demisionirati (lat. demivolte) jah. krateo vladam) v. demitour) polukrug. vladam) pristaša i zastupnik demokratskog uređenja države i odnosa u zajednici uopće. demokracija. fr. demiurgos) fil. od perz. demi polu-. demi-john. demolicija . tvorac svijeta. vrši cijeli narod (bez obzira na imovinu.ni-ti nešto pristupačnim sredst^im« i shvaćanjima širokih narodnih sI-S — va. kad ih neprijatelj zauzme. uništavanje. otpustiti demitur (fr. doksa mišljenje. demo-geron) mn. demos. slijepi pjevač na dvoru kralja Alkinoja (pred Odise-jem pjeva o Trojanskom ratu) demodoksologija (grč. širokih pogleda demokratizam (grč. krateo vh'dam) naziv za politiku "vladavine prijatelja naroda" demofobija (grč. položaj. demos. znanost o narodu i državi na osnovi statistike. 3. staromodan Demodok (grč. pripadnik staroatenskog trećeg staleža. po naučavanju o trima vlastima. demos. démobilisation) voj. vraćanje vojske u mirnodopsko stanje demobilizirati (fr.) mit.— predstavnička — demokracija) demokrat (grč. logos govor) proučavanje javnog mnijenja na temelju anketnog ispitivanja demofilokracija (grč. đe-mokratia) vladavina naroda. bilo preko izabranih predstavnika {reprezentativna. razoružati. narodna vlast. fr. opletena boca od nekoliko litara demo. čovjek slobodoljubivih.. starješine po starosti i dostojanstvu.. fi-los prijatelj. u "polusezoni". sustav utvrđivanja po kojem se objekti. i izjednačavali ga sa židovskim Bogom demivolt (fr. mogu odmah razoriti minama demoliranje (fr. n. npr. podrijetlo iU'. démissionner) dati ostavku. demoliranje demolicijski sistem fort.

izlagati. daimon. uvjerljiva i silna rječitost demotičan (grč. gubljenje hrabrosti. narodni. prid. lat. oboriti s konja. demonstratio) dokaz. prikazivač. daimon. daimonios) vražji. de. lišiti vojsku hrabrosti i vjere u pobjedu. jednoj vrsti novca ukidemonizam 266 demuskacija nuti vrijednost i time je povuci iz optjecaja demonizam (grč. melancholia) ludilo čovjeka koji vjeruje da su u njega ušli zli duhovi demonski (grč. daimon) vjerovanje u duhove i natprirodna bića uopće demonolatrija (grč. demonstrare) pokazivati. voj. duh. demonstrans) tumač. pokvariti. izrazito. lišiti nekoga osjećaja vlastite vrijednosti. démonétiser) bank. demotikos) koji pripada narodu. lat. javno iskazivanje. akcija. pokazivati raspoloženje demontaža (fr. oštetiti neku spravu. osobito eksperimentiranje u prirodnim znanostima. baterija koja frontalnom paljbom uništava neprijateljske topove demoralizacija (fr. démolir) rušiti. demo. manteia proricanje) vračanje pomoću demona koji se nalazi u onome koji vraća demonomelankolija (grč. voj.demolirati (lat. u demokratskoj Ateni: općina. ludilo = vjerovanje da je u nekoga ušao vrag i da je zbog toga poludio. izlagač. osobito zao duh. démoraliser) učiniti razvratnim. demodoksologija Demosten (grč. demonstracija demonstrator (lat. musca muha) organizirano uništavanje muha kemijskim sredstavima denacifikacija 267 denivelacija denacifikacija (fr. upropastiti nekoga. demoralizirati demoralizirati (fr. dénationalisa-tion) odnarodenje. uništiti. ovaj. demonima demonomagija (grč. onaj koji tumači. učiniti neupotrebljivim (ili: nesposobnim) za obranu. prividan. v. sko-peo gledam) proučavanje javnog mišljenja. tumačiti. Demosthenes) najslavniji starogrčki govornik u Ateni (384—322). izlagač. taj i dr. demulcentia) mn. usp. moneta. demontirati demontirati (fr. natprirodan demonstracija (lat. facere raditi) nastojanje i poduzimanje mjera pobjedničkih savezničkih sila po svršetku Drugog svjetskog rata da u Njemačkoj uklone sve tragove Hitlerove anti demokratske i nehumane nacionalsocijalističke vladavine denacionaliziranje (fr. demoliri. med. vjerovanje u sablasti demonomantija (grč. povlačenje novca iz optjecaja. démonétiser. daimon) natprirodno biće. utjerati joj strah demos (grč. razvratnost. demonstrare) javno. usp. demos. anketiranje širokih slojeva pučanstva. daimon. odnarođivanje . ili da mu se odvrati pozornost od neke druge operacije demonstrant (lat. npr. obožavanje vraga i klanjanje (ili: služenje) vragu demonologija (grč. tobožnji napad kako bi se izazvao neprijatelj da otkrije svoju snagu. upropastiti. sotona. sotonski. logia) znanost o narodu i njegovom duhovnom životu demon (grč. démoralisation) kvarenje. svog raspoloženja. de uklanjanje. otuda: demostenska rječitost izvanredna. démontage) rastavljanje na sastavne dijelove. dokazivanje. očigledno. demonstrativno (lat. malodušnost. zla sudbina demonetizacija (fr. porušiti. očigledno prikazivanje.i moneta novac) bank. logia) naučavanje o duhovima. onaj koji javno iskazuje svoje mišljenje ili raspoloženje demonstrativ (lat. odsjek jedne file demoskopija (grč. bilo da bi se sasvim izbacio iz optjecaja. onesposobljavanje za uporabu. fr. sredstva (ili: lijekovi) za umirivanje bolova demuskacija (lat. živo. dokazivati. mageia) gatanje (ili: vračanje) pomoću duhova demonomanija (grč. de. narediti da se sjaše. otvoreno. latreia obožavanje) poštovanje duhova. pokvarenost morala (ili: naravi). slobodno. demontirna baterija voj. voj. fr. demoliran demologija (grč. objaš-njavač demonstrirati (lat.) dokazivač. naklonjen narodu demulcencije (lat. daimon. pokazivač. daimon. v. rasplitanje. demos) narod. onaj. natio narod. mania pomama. demonstrativum) gram. lišiti morala. pojedinca ili mase. daimon. most itd. démonter) rastaviti stroj na njegove sastavne dijelove.prefiks sa značenjem: odnos prema narodu. bilo da bi se prekovao demonetizirati (lat. pokazna zamjenica.

de-.) bakreni novac različite vrijednosti u bivšim pokrajinama sjeverne i srednje Italije. davanje podataka denotirati (lat. dénoncer) obavijestiti. dendron.) med. uskraćivanje saslušanja. znanost koja određuje količinu drvne mase. udio nekog trgovca u nekom brodu ili njegovom teretu. mjera za svilu i zlato denatalitet (lat. uzrokovanje ne-ravnosti. usp. grafia) opisivanje drveta. grč. državi itd. postati pripadnik građanskog staleža denominacija (lat. veslati od veslo. u vezi s tim. sta-rosl. Nicot) oduzeti duhanu nikotin i time ga učiniti manje štetnim za zdravlje denivelacija (fr. otkazati denotacija (lat. denegatio debiti coniugalis Čit. dentifritium) sredstvo (ili: prašak) za Čišćenje zuba . dendron. dens zub. namirnicama (npr. ščepam) med.) prav. riječ izvedena od nomina (imenica. odbijati. dénivellation) spuštanje razine (nivoa). denotatio) označavanje. vertikalno pomicanje denobilitirati se 268 departman denobilitirati se (lat. grč. dendrometar denegacija (lat. tj. tj. špiritu) dodavati različite tvari koje ga Čine neprikladnim za uživanje denazalizacija (lat. arpazo zgrabim. denomi-nativan denominirati (lat. dens zub. lithos kamen) mn. prijava. dendron. t) dentalni (lat. na-sus nos) gubljenje nosnog izgovora kod nekih samoglasnika (npr. dati podatke dentagra (lat. objavljivanje denominativ (lat. zamjenica. dentalis) zubni dentarpag (lat. veza s drvetom dendrografija (grč. logos) poznavatelj drveća. dandy) kicoštvo. lišiti nekoga bitnih osobina naroda kome taj pripada. agra plijen) zubobolja dentali (lat. de-. dénationaliser) oduzeti narodni karakter. de uklanjanje i nobilis plemenit) izgubiti svojstva plemića. uskraćivati denga (ar. lik) v. nicanje zuba kod djece dentifricij (lat. dendron. kao drvo dendro. vrlo zarazna bolest. denegacio debiti konjugalis (lat. znanost o drveću (uzgoju i praktičnoj uporabi) dendrometar (grč. smanjivanje broja stanovništva denaturalizacija (fr. logia) poznavanje drveća.(grč. neizvršavanje bračne dužnosti denegirati (lat. pridjeva i brojeva).) prav. denegare) odlučno poricati. oni kod kojih vrh jezika pri izgovaranju dodiruje zube u gornjoj čeljusti (d.) i. dentitio) med. denotare) naznačiti. dénaturalisation) otpuštanje iz podaništva. denegatio) odlučno poricanje (pred sudom). njegov uzgoj i praktičnu primjenu dendrologija (grč. kasnije 16 asa ili 4 sestercija denaro (tal. metron) vještina mjerenja drveća. pent postalo je u hrvatskom jeziku pet) dendizam (engl. javlja se povremeno u toplim krajevima (samo ljeti) kao iznenadan napadaj groznice denikotinizirati (lat. prirasta te starosti pojedinih stabala i čitavih šuma. fr. odbijanje. de uklanjanje. natalis koji se tiče rađanja) opadanje broja rađanja (u nekom narodu. odnaroditi denar(ius) (lat. gubljenje građanskog ili zavičajnog prava denaturirati (fr. npr. prid. promijeniti prirodu neke stvari. pomodarstvo dendritičan (grč. giz-delinstvo. denominatio) imenovanje. dendron. eidos oblik. sličan drvetu. dendron drvo) u obliku drveta. metron) instrument za mjerenje visine i jačine drveća. instrument za vađenje zuba denticija (lat. dénaturer) izmijeniti svoju prirodu. min. trg. dentales) gram. denominare) nazvati. natio narod. uskraćivanje. dendron. zubni glasovi. denegacio audijencije (lat. dentritičan dendroliti (grč. dendron. denegatio audientiae čit. dendron drvo) prvi dio slo-ženice sa značenjem: drvo. obilježavanje. izopačiti. kao i za određivanje njegovog volumena dendrometrija (grč. onaj koji proučava drveće. dendrogra-fički dendroidan (grč.denacionalizirati (lat. prid. obilježiti.) stari rimski srebrni novac koji je najprije sadržavao 10. fr. okamenjene biljke i okamenjeno drveće dendrolog (grč. denominativum) gram. odroditi. imenovati denonsirati (fr.

zubni liječnik. dens. glavna masa od koje se sastoji zub dentiskalpij (lat. fil. djelokrug. otkloniti uzetost. optužba denuncijant (lat. dens) zubni tehničar. uništavanje ušiju i gnjida depedikulirati (lat. uopćavanje depeša (fr. zgusnuće denzimetar (lat. deplantatio) presađivanje. prav. dis. vrsta areometra denzitet (lat. odvajanje kostiju od mesa. depilare) skinuti kosu (ili: dlake). zbijenost Deo gratias čit. ogoliti. optužiti denzacija (lat. dens zub. denudatio) otkrivanje. dépêcher. brzojavi ti depilacija (lat. lišiti kose. kad tvrdi daje već davno umro). soba. rasađivanje (bilja. povući nalog depersonalizacija (lat. ar-hit. tužitelj denuncijat (lat. depilatio) opadanje kose. déplacer) premjestiti. potkazivač. potiskivanje. koji nije na svom mjestu. denticuli zubići) mn. depilatorium) med. loše) postavljanje. naopako (ili: pogrešno. dépistage) metodičko otkrivanje bolesti među stanovništvom (npr. smjenjivanje. bolest pri kojoj čovjek izgubi svijest o vlastitoj osobnosti (ličnost) ili o svojoj okolini (npr. npr. denuntiare) dostaviti sudu. denuntiatus) optuženi denuncirati (lat. deplan-tare) presaditi. penna pero. déplacement) premještanje. tj. potkazivanje. side) deplantacija (lat. znanost o dužnostima (izraz potekao od engleskog filozofa Benthama). logia znanost) teol. de uklanjanje. uništavati uši i gnjide dependencije (lat. koji se događa ili čini kad mu nije vrijeme deplasirati (fr. tal. volumen dijela broda pod vodom. denudare) otkriti. departitio) podjela departman (fr. déplacé) neumjesan. denuncijant denudacija (lat. pri čemu nezasićena ili manje zasićena otopina potiskuje potpuno zasićenu otopinu deplasman (fr. naprava za mjerenje specifične težine i gustoće tekućine. ukrasi na svodovima i stupovima u obliku zuba dentin (lat. naučavanje o liječničkoj etici. drveća) deplantirati (lat. potkazati. đe. v. zguliti denuncijacija (lat. Deo gracijas (lat. razgolićenje. pediculus uš) kir. osirotiti depedikulacija (lat. nazvan još i moralnim dokazom. de. izliječiti od paralize departicija (lat. densus gust) gustoća. zajedničko djelovanje erozije i raspadanja zbog kojeg dolazi do snižavanja tla denudirati (lat. oguliti. smatra da je potreba našeg uma pretpostaviti postojanje Boga kao osnove moralnog svijeta deparalizirati (lat. pogrešno ili loše postavljen. per-tinencije depenirati (lat. metron) fiz. grč. de. ukloniti sa svog mjesta. pauper siromah) osiromašiti. persona osoba) med. lišiti nekoga imovine depistaža (fr. de. densus gust) zgušćiva-nje. 2. pren. bežični brzojav. ono što nekome pripada. račune u trgovačkoj bilježnici precrtati i time ih poništiti. dentis zub) zool. skidanje dlaka depilatorij (lat. dipen-nare) trg. brzojav. dépêche) vijest dostavljena najhitnijim putem. pediculus uš) kir. zubni kirurg dentura (lat.) zubi. pom. brzo dostaviti. volumen istisnine . dependere) mn. sredstvo za skidanje kose i dlaka depilirati (lat. u farmaceutskoj tehnici: Što potpunije izdvajati jednu biljnu sup-stancu pomoću češćeg dolijevanja sredstva za otapanje (etera).) Bogu hvala (svršetak katoličke mise) deontologija (grč. npr. odjeljak (stana) depauperacija 269 depolarizator depauperacija (lat. planta biljka. zbijen. obično se šalje najhitnijim putem po posebnim kuririma depeširati (fr. deontos dužnost. zubalo. rasaditi deplasiran (fr. okrug. službeno pismo. o etičkom ponašanju liječnika u svim odnosima i oblicima liječničke djelatnosti deontološki (grč. densus gust. ministarstva vanjskih poslova svojim predstavnicima u inozemstvu. lat. geol. denuntians) dostavljač. denuntiatio) dostavljanje vlasti nekog kažnjivog djela. paralvein klonuti) med. stanje u kojem se nalaze zubi denucijator (lat. deon.dentikuli (lat.u pangere pričvrstiti) hitno poslati ili otpremiti. deontološki dokaz o postojanju Boga. deon dužnost. denuntiator) v. zubna kost. scalpere grepsti) sprava za čišćenje zuba dentist (lat. promijeniti mjesto. grč. logia znanost) 1. département) podjela određenih poslova između djelatnika jednog kolegija. smijeniti nekoga s njegovog položaja. gubljenje osobnih karakteristika. loš položaj.

depositorium) odjel za Čuvanje. dépôt) skladište. grč. ono što je ostavljeno na Čuvanje. en depot čit. prognati. mjesto u sudu gdje se čuvaju stvari i novac.) dati ili primiti na čuvanje. polus.. depozi-cija deponirati (lat. depopulari opustošiti. otjerati s mjesta. prisilno upućivanje u logore.) na čuvanju. galvanski element lišiti polarizacije depolirati (fr. depositio) ostavljanje stvari na čuvanje. u pohrani. deportatus) prognan. opljačkati) raseljavati. primiti ad depositum čit. spremište.deplecija (lat. prav. koji prividno napušta svoje prvotno značenje. činovništvo. smjestiti) odlagalište smetište deponiranje (lat. depositor) v. Engleza u Tasmaniju. vojni materijal koji služi za dopunu. sažaljevanje. ulog. činovništvu.) gram. de. déposter) voj. sklonište: voj. uništavanje polarizacije galvanskom elementu depolarizator fiz. depolitisatio) oduzimanje političkih prava nekom staležu ili skupini ljudi. deponentni glagol deponent (lat. deponens (lat. ostaviti u banci potpis radi uspoređivanja depopulacija (lat. dakle. službenike. in deposito čit. prilagodba običnom načinu izražavanja. politisare baviti se javnim poslovima) ukloniti iz politike. npr. položiti. deport) u trgovini burzovnim papirima: razlika između sadašnjega i kasnijeg nižeg tečaja vrijednosnih papira (razlika između sadašnjega i kasnijeg višeg tečaja zove se report) deportacija (lat. svjedok pred sudom deponij (lat. službenicima. vojsci itd. ostava. protjerivanje. deportatio) progonstvo. de. lišiti nekoga narodne naklonjenosti depopulirati (lat. de uklanjanje. ad depozitum (lat. iskaz pred sudom depozit (lat. poslati u zatočeništvo. Francuza u Novu Kaledoniju itd. uobičajenost depolarizacija (lat. deposedirani npr. Rusa u Sibir. mjesto gdje se čuvaju topovi i ostali ratni materijal. poeta pjesnik) oduzimanje poetičnosti nekom pjesničkom djelu. depossidere. upućivanje po kazni u neku koloniju. bank. uložiti. deponere) odložiti. deportiran (lat. de-pletio) pražnjenje. vladar koji je zbačen s prijestolja depostirati (fr. otjerati. deponere) v. polos stožer) fiz. dati na čuvanje. de. vojska koja služi za dopunu ostalih jedinica. ulaganje. depolir) oduzeti sjajnost. novac uzet uz interes radi proširivanja posla depozitor (lat. = arhiv . potisnuti s položaja depozicija (lat. fr. osobito: ostavljanje stvari i vrijednosnih papira u banci na Čuvanje. depolitizirati {lat. protjerati. popularis narodni) otuđiti nekoga od naroda. vojsku itd. polus. baciti u bijedu deposedirati (lat. onaj koji daje nešto na čuvanje. izgnati. deplere isprazniti. sažaljevati. poslan u zatočeništvo ih po kazni u koloniju deportirati (lat. deponere odložiti. talog. in depozitu (lat. déposséder) prav. pred sudom iskazati. neki stalež ili skupinu ljudi lišiti političkih prava. fr.) na čuvanje depo-posao bank. grč. deponens) ulagač. ispražnjavanje deploracija (lat. deploratio) oplakivanje. svako-dnevnost. protjeran. nanos depozitna banka zavod koji prima novac uz manji interes da bi ga davao drugima uz veći i na toj razlici zarađivao depozitna mjenica mjenica koja se izdaje na novac uzet i uložen u posao depozitni novac novac koji se polaže sudu radi čuvanja. deponent depozitorij (lat. de. u sefovima. deportare) prognati. kad banka prima na čuvanje. npr. smanjivanje stanovništva depopularizirati (lat. depositum) povjereno dobro. lišiti nekoga posjedovanja neke stvari ili zemlje. glagol koji ima pasivan oblik a aktivno značenje. glatkoću depolitizacija (lat. izgnan. kemijska tvar (sup-stanca) koja sprječava slabljenje galvanskih elemenata zbog polarizacije dpolarizirati 270 deprefìksacij a depolarizirati (lat. vrijednosne papire i dr. npr. razne vrijedne stvari (dragocjenosti. raseliti (stanovništvo) đeport (tal. žaljenje deplorirati (lat. depopulatio) raseljavanje. deplorare) oplakivati. an depo (fr. dati. žaliti depo (fr. zalog. poslati po kazni u koloniju. polos) fiz.) i to posebno naplaćuje od deponenta depoetizacija (lat.

pročistiti. pored plaće. nizak tlak zraka. deputatum) 1. sredstva za čišćenje. npr. med. potiŠtenost. fiz. žito i dr. niže stanje žive u uskim cijevima nego u širim žilama koje opkoljavaju cijevi deprivacija (lat. razum) staviti u slobodnu prodaju. drva. depravatio) moralno kvarenje. ulegnuće. razvratnost. svečano izopćenje. dérangement) smetanje. otrijebiti depurirati (fr. istrgnuti iz zavičaja. iskvarenost. deprimirana kapilarnost fiz. utvrđeni prihod koji netko. depressorium) med. utuci. očistiti krv deputacija (lat. iskorijeniti. očistiti. dčpreverbation) lingv. kapilarno pritiskivanje žive u kapilarnim cijevima. uznemiriti. iseljenik) lišiti osobina neke sredine. depressio) voj. zauzimanje za nekoga. pročišćavanje. upala vratnih žlijezda deranžirati (fr. otimanje.depravacija (lat. živci koji šire krvne žile i time smanjuju krvni tlak depreverbacija (fr. knjigu. osobito lijekovi koji čiste krv depurativan (fr. deprimiran puls pritisnut. rastužiti.) i melankolijom. nešto. trijebljenje depurgativan (lat. prima godišnje u stvarima. de uklanjanje. nered derasinirati 272 dermatografîj a derasinirati (fr. oduzimanje depuracija (lat. depurgativan depurgirati (lat. iseljenik deracionirati (lat. meteor. ugnjetavati. uputiti deraciné čit. déranger) uznemira-vati. područje najnižeg tlaka zraka depresorij (lat. deputatio) izaslanstvo. operacija oka pri kojoj se živac potiskuje naniže. derasine (fr. npr. depurgativus) koji čisti (ili: pročišćava) crijeva depurgatoran {lat.) otuđenik. poremetiti. poremećaj. topovsku cijev usmjeriti niže. ukinuti racioniranje deradenitis (grč. poremetiti svoje imovinsko stanje. posredovanje depresija (lat. deprimere) obeshrabriti. zastupnici koji u ime neke veće organizacije imaju ovlaštenje za obavljanje nekog posla. potiskivanje moždane opne depresorni živci zool. remetiti. oduzimati snagu. kao jedan dio svojih primanja deputirati (lat. padanje cijena. depurgatio) čišćenje. proklinjanje. trg. de préfixe predme-tak) lingv. po značenju i obliku. s priznanjem Božjeg suda. poreme-ćenost. u naturi. dépurer) čistiti. izopačenost. geol. uznemiravanje u poslu. slabiti. deprimere. anatema. dere vrat. opadanje cijena. klonulost psihičke energije. lišavanje. deputare) odrediti. oneraspoložiti. privare lišiti) lišenje. padanje žive u barometru zbog slabog tlaka zraka. osobito u zajednici s određenim afektima (briga itd. astr. zastupnik. slab puls koji znači oslabljelost. depurativan depurgacija (lat. depurgatorius) v. poglavito osjetljivosti. utučenost. smetati kome. pokvarenost. nov jednostavan glagol deprekacija (lat. depuratio) čišćenje krvi depurancije (lat. depuratorius) v. oduzimanje predmetka (prefiksa) od glagola s predmetkom deprekacija 271 deranžman da bi se dobio. tj. naznačiti. izabrati. odbor određen za pripremanje svega što je potrebno za rješavanje nekoga važnijeg pitanja deputat (lat. iseliti deratizacija (fr. aden žlijezda) med. spuštanje. dépuratif) koji čisti. izaslanik. depressio) psih. rat štakor) ubijanje (ili: uništavanje) štakora i miševa . pasti u dug. osobito koji pomaže čišćenje krvi depuratoran (lat. med. 2. ratio pamet. područje koje leži niže od morske površine. kutna udaljenost zvijezde ispod horizonta depresirati (lat. zadržavati (koga). tlačiti. pobrkati. de. izaslanici. deprefiksacija deprimirati (lat. trijebiti. pogoršanje deprefiksacija (fr. v. depurantia) mn. deprecatio) molba za koga ili za što. depurgare) čistiti. izvaditi iz preše depresivno područje meteor. deraciné otuđenik. zadužiti se deranžman (fr. tj. pokvariti. instrument za svlačenje.

med derivirajuča sredstva. dermatodinija dermatičan (grč. žućkast. na poznatom trkalištu u Epsomu. koji je u vezi s kožom dermaskop (grč. metron mjera) zrak. dermatos) predmetak u složenicama sa značenjem: koža. dermatonoza dermatopatologija (grč. bol kože. bolest kože koju uzrokuju parazitske gljivice dermatonoza (grč. deri-vatum) gram.. na stazi od preko 2400 m (naziv po osnivaču lordu E. dermatalgija dermatoglif (grč. derelictio) prav. glyfo du-bem) urez na koži. jugozapadno od Londona. napuštene stvari. upala kože dermatodinija (grč. prema tome. voditi podrijetlo od. izvođenje. derivata) mn. koji služi za porugu đerma. stanovati — stanovnik derivati (lat. šport. đerma koža) kožni. koji pripada koži. izvod. đerma. algos bol) med. đerma. logia) znanost o koži. đerma. đerma) med. održava se od 1780. znanost o kožnim bolestima dermatom (grč. đerma koža. izvođenje. prelazak od jedne funkcije prema nekoj izvedenoj funkciji. đerma. liječenje kožnih bolesti dermatitis (grč. đerma. pa i najmanja promjena na koži. v. đerma. dermatoid (grč. kožni dermalni (grč. đerma. instrument pomoću kojeg izviđač utvrđuje smjer i snagu vjetra i. napuštanje. dermatopatija dermatopatija (grč. bora.) prvoklasan konj trkač koji sudjeluje u derbiju derealizacija (lat. đerma) med.prefiks sa značenjem: veza s kožom. postati od. đerma. Derbyju). đerma. koji je nastao izvođenjem iz nečega. grč. eidos oblik) kožasta masa koja se upotrebljava za povezivanje i ukoričenje knjiga dermatol (grč. derivatio) gram. de uklanjanje realizacija) med. grafo pišem) opisivanje kože dermatoid 273 Des. derivare izvoditi. derbi-krek (engl. bolest kože. derivare izvoditi. (upotrebljava se u salonima za uljepšavanje) dermatalgija (grč. derivare. logia) znanost o kožnim bolestima . nosos bolest) med. riječ koja je nastala od neke druge riječi. koji se tiče kože dermatijatrija (grč. jedne riječi iz druge.(grč. dérisoire) smiješan. g. dlačica i dr. izvesti. voj. derivare izvoditi) dolaziti. odvoditi. 2. đerma. pravilno skretanje duguljastih zrna izazvano njihovim okretanjem i promjena tlaka zraka koju to skretanje izaziva derivancije (lat. proizlaziti. đerma. ona koja odvode sokove derivat (lat. npr. osobito naziv za otiske nožnih prstiju. važna športska utakmica derby-crack čit. lat. diferencijacija. oteklina kože dermatomikoza (grč. bolest kod koje čovjek osjeća da se izmijenila njegova okolina ili cijeli svijet derelikcija (lat. đerma. koji odvodi na drugu stranu derivirati (lat. izvedena riječ. svaka pora.derbi (engl. đerma.. logos) onaj koji se bavi proučavanjem kože. iatreia liječenje) med. prav. bezmirisan bizmutov prašak koji ima antiseptičko djelovanje i koji liječi rane dermatoliza (grč. derivare odvoditi. tj. kem. odyne bol) med. ubi consistam. stvari bez gospodara derivacija (lat. đerma. spojevi koji su nastali iz drugih spojeva zamjenom određenih elemenata derivativan (lat. izvoditi derivometar (lat. utrka punokrvnih trogodišnjih konja u Engleskoj. lyo labavim) pretjerana rastezljivost i mlitavost kože dermatolog (grč. dlanova i tabana (primjenjuju u iste svrhe kao i daktiloskopski otisci) dermatografîj a (grč. zrak. đerma. derivare odvoditi. đerma) kožni. pathein patiti) med. skopeo gledam) sprava u obliku posebnog zrcala pomoću koje se može vidjeti svaka. popravlja smjer deri zoran (fr. derby) 1. skretanje s pravog puta. rivus potok. v. oleum ulje) farm. liječnik za kožne bolesti dermatologija (grč. izvedenica. npr. deri-vativus) izveden. pathos bol. mykes gljiva) med. ostavljanje derelikta (lat. derelicta) mn. de-rivantia) mn. skretanje zrakoplova sa smjera svoje putanje zbog vjetra. mat.

tumačenje o prirodnom razvoju životinjskih i biljnih vrsta tijekom povijesti Zemlje. descendere) silaziti. derogativus) koji šteti. od ugovora). de uklanjanje. đerma. opozvati. pokaži mi uporište) i okrenut ću nebo i zemlju (lati-nizirana poznata Arhimedova rečenica) desakralizacij a (lat. darvinizam) i Haeckl descendirati (lat. đerma. opozivajući. opozivanje. dessin) trg. izdanak (dijete. đerma. spuštati se. vrsta. đerma. de uklanjanje. odstup (npr. koji opoziva.) skup. descendentia) potomstvo. pobrkati nečije namjere. raditi na Štetu. sai sol) uklanjanje soli kemijskim putem desant (fr. zakona derogativan (lat. matematičar i fizičar iz 17. stavljanje izvan snage. tj. dernije kri (fr. nacrt. u jahanju: zaobići zapreku koju je trebalo preskočiti derogacija (lat. sići. dessein. kožni paraziti dermijatrija med. caelum terram-que movebo čit. plan. disegno. razbiti derviš (perz. zavesti. praunuk itd. oduzimanje. zakinuće. zoon životinja) mn. Dekart fr. derogatio) krnjenje.) Daj desakralizacij a 274 desiderativan gdje da stanem (tj. grč u vratu derotilus med.) descendentna teorija biol. spasmos grč) med. potjecati desegregacija (lat. osoba (nastaju trljanjem.) glaz. ubi consistam. đerma) med. tal. descendencija (lat. povrijediti. ostavljaju trajan i jasan trag dermologija v. ukinuti. dermatotilus derutirati (fr. osujetiti. osobito u modi. šara. dešendendo (tal. okr-njiti. plastike vještina uobličavanja) med. skopeo gledam) med. lamarkizam). descente) silaženje. decrescendo descendent (lat. unuk. dio plastične kirurgije koji se bavi umjetnim obnavljanjem i popravljanjem bolesnih dijelova kože dermatotilus (grč. skidati se. grafo pišem) med. glaz. okrnjivanje. đerma) v.(grč. dermatologija dermoplastika (grč. ograničavanje. prevlačenjem kakvog predmeta ih pisanjem po koži kakvim tvrdim predmetom). smanjiti. đerma. dere vrat. zbuniti. svetogrđe. nametnici koji žive na koži.) posljednji krik. npr. đerma. đerma. okrnjivati. staviti izvan snage. brodski teret.) muslimanski monah-prosjak Des. naučavanje 0 postanku. udarcem. spuštanje. podrijetlo. razrezivanje kože dernek (tur. rastaviti) uklanjanje rasne segregacije. oduzimati. ukidanje neke naredbe. način ispitivanja kože i njezinih bolesti promatranjem pomoću posebnog povećavajućeg aparata dermotomija (grč. veselje dernier cri čit. zakidati. neprijateljski upad u neku zemlju. v. dérober zakinuti) šport. đerma dermografizam (grč. filozof. celum teramkve movebo (lat. voj. koji ukida. dérouter) skrenuti nekoga s pravoga puta. tome rezanje) med. iskrcavanje vojske na neprijateljsko tlo. desalinizacija (lat. tylos žulj) med. de uklanjanje sa-cer — svet) oskvrnuće svetinje. zakinuti. o činjenicama koje na taj razvoj ukazuju i koje ga dokazuju. segregare razlučiti. stavlja izvan snage derogirati (lat. voditi podrijetlo. ukidajući. dermatijatrija dermo. neki zakon derospazam (grč. cilj. svadba. Darwin (v. težnja da između različitih rasa dođe do normalnih ljudskih odnosa desen (fr. bolest kože dermatozoe (grč. Des. st. tvorci ove teorije su stari grčki mislioci Anaksimandar i Empedoklo. uzorak. v. ono što je najnovije u modi. smesti. a kasnije osobito Lamarck (v. v. ubi konzistam. vojska dovedena vodenim ili zračnim putem na neprijateljsko tlo Descartes čit. plastike vještina uobličavanja) vještina punjenja životinja dermoskopija (grč. osnova neke kompozicije . (fr. koljeno descendendo čit. designare obilježiti) namjera. derogare) krnjiti. silazak. posljednja novost derobirati (fr. kožni žulj dermatoza (grč. osobito nervoznih. zakidanje. lat. descendens) potomak. i o uzrocima toga 1 takvog razvoja. pojave na koži kod nekih. obesvećenje. smanjenje.dermatoplastika (grč. Činiti krivo.

honorar desideracija (lat.). opustošiti. naznačiti. crtao. lju-štenje kože nakon kožnih bolesti deskvamirati (lat. dispetto) 1. desideratum) nešto što je poželjno. glagoli koji izriču neku želju ih potrebu desideria pia 275 despot desideria pia čit. deservitum) braniteljeva (ili: zastupnikova) plaća. dakle. razarenje. med. koji prikazuje. uerba desi-derativa (lat. pouzdan) odustati od prijašnjega mišljenja koje je bilo istovjetno s mišljenjem okoline desoliran (lat. teško ožalostiti . desiccatio) sušenje. designator) redar onaj koji pokazuje mjesta (u kazalištu itd. designare) označiti. određivanje. čega nema. potrebu. postupak kojim se otklanja ili smanjuje preosjetljivost nekih organizama na određene tvari. stvari koje su potrebne. duboka tuga. molba. praznina koju bi trebalo popuniti desiderata (lat. des-criptif) opisan. imenovanje designacijska presuda prav. opis deskriptiva (lat. desideratio) nedostatak. rušenje. ocrtavanje. za popunjavanje zbirki desiderativan (lat. desensibilisatio otklanjanje osjetljivosti) 1.) prav. nacrtao desinencija (lat. dezertor mali-ciozus (lat. describere opisivati) mat. nešto što nedostaje. potreba. koji opisuje. okaniti se nečega. ocrtava. nestale stvari. desquamatio) Iju-štenje. prestati s čime deskripcija (lat. nepravda. 2. desidere) željeti. nedostajanje. siccus. dessiner. desistere) odustati (ili: odustajati) od čega. obilježava.) mn. inat desert (fr. onaj koji zlonamjerno napusti neku zajednicu. desinence) gram. skicirati desistirati (lat. pod desenzibilizacij a desept (tal. obilježavajući. desiderativus) koji izražava želju.) gram. stvari kojih nema. ocrtavan deskvamacija (lat. razoren. čeznuti (za čim) designacija (lat. baciti u očajanje. supstance (kod ko-privnjače i dr. desolare) opustošen. desensibilisator onaj koji otklanja osjetljivost) v. nacrtano. osobito ženu deservit (lat. gubljenje ljuske. nedostatak. desolare) pustošiti.) mn. stroj za deseniranje stroj koji se upotrebljava u proizvodnji tkanina i koji uzorak tkanine koji se treba izraditi najprije izbocka na tvrdom papiru (kartonu) desenzibilizacija (lat. tal.). koji označava. de. čežnja. prikazan. presuda koja određuje kojim će se redom isplaćivati vjerovnici kod nekog stečaja designativan (lat. med. uništen: očajan. puste želje desiderij (lat. određujući. neutješnost desolidarizirati se (lat. disegnare) crtati. određuje designator (lat. designitivus) označavajući. uništiti. npr. skromne. descriptio) opisivanje. gubiti ljusku desolacija (lat. fot. žudnja. desiderium) želja. potreba. kraj. zahtjev desiderirati (lat.desen-stroj stroj ža izradu tkanina po uzorku. suh. označenje.) onaj koji je određen za neki položaj. dobronamjerne želje (koje se obično ne ispunjavaju). solidus stalan. desinere završiti se. prikazivanje. describere. odrediti (nekoga). razoriti. poslastice) desertna vina vina koja se piju nakon objeda (obično slatka i jaka vina) desertni tanjur tanjur za voće i poslastice desertor malitiosus čit. smanjivanje osjetljivosti emulzija ploča i filmova pomoću posebnih boja (desenzibili-zatora) otopljenih u vodi desenzibilizator (lat. ostrugati ljuske. desquamare) oljuštiti. fr. a još nije uveden u dužnost designirati (lat. žu-djeti. voće. uvreda. isušivanje desine (fr. dessine) crtano. desolatio) pustošenje. neutješan desolirati (lat. završetak riječi desinirati (fr. nacrtna geometrija deskriptivan (lat. dessert) završno jelo kod objeda ili večere (sir. očajanje. onaj koji određuje nagrade na javnim natjecanjima i utakmicama designatus (lat. imenovati (nekoga za nešto) desikacija (lat. želja desiderat (lat. 2. designatio) označavanje. koje su poželjne. prkos. desiderija pija (lat. fr.

ljepote) dešarž (fr. proces prikazan pod destilirati. destillare) dobiven destilacijom. a potom rashlađivanjem paru ponovno pretvoriti u tekućinu. destra desnica) colla destra čit. prevratnik desudacija (lat. postupati nasilnički. kola destra (tal. despectare) potcje-njivati. despotizam se razlikuje od apsolutizma nepostojanjem neke uređene uprave despotizirati (grč. destructor) rušitelj. pročišćen. de uklanjanje. despotes) neograničena i samovoljna vladavina. uništenje. namjena. despectus) preziranje. razoritelj) razarač (vrsta ratnog broda) destrukcija (lat. isparavanje. očajnik. bezglavost. kapati. despotes gospodar) prvobitno: gospodar roba ili sluge. vraćanje duga ili neke obveze i priznanica o tome. konsignator destinirati (lat. samovoljan gospodar despotizam (grč. odredište destinator (lat. prosvijećeni despotizam despotizam koji se javlja u državnim tvorevinama naroda na nižem kulturnom stupnju. plotun. destillateur) onaj koji pročišćava. gubljenje volje za rad ili želje za isticanjem (npr. fr. neograničeni gospodar. suha destilacija zagrijavanje organskih tijela (drveta. destinati) određenje. desperatio) očajanje. prekapavati. preznojavanje desugestija (lat. neku tekućinu. iskrcavanje. tiranski destilacija (lat. de-stilla kap) ispariti. prezirati. nosač svoda. primatelj. destruere) razornost destruktor (lat. tiranin. država neograničenog i samovoljnog vladara despot (grč. décharmer) lišiti draži (ili: čari. zagrijavanjem u zatvorenim posudama (retortama i dr.desonorizacija (lat. desnom rukom destrojer (engl. destructibilitas) razornost. isparavanjem prekapati. despotes) neograničena vladavina. podupirač . vršiti nasilje despotski (grč. kem. destillare. istovariva-nje broda. desperare) očajavati. isparavanje tekućine i ponovno zgušnjavanje u tekućinu. kostiju i dr. rušilački destruktivnost (lat. namijeniti. ponašati se kao tiranin ili nasilnik. poruga despektirati (lat. podanici stoje pravno prema despotu u istom odnosu kao bilo koji predmet posjeda. bez nade. skupna paljba. desuggestio) oslobođenje od sugestije i njezine moći dešarmirati (fr. rušilački destruktibilitet (lat. desudatio) znojenje. desperatus) očajan. despotes) samovoljno. destillatus) kem. krajnji cilj. destinatarius. adresat. destroyer uništavač. revolucionar koji je stavio sebe izvan zakona desperatan (lat. zbog slabe plaće. pasti u očajanje. poboljšava. krajnje ogorčenje desperado (šp. krajnje ogorčen čovjek desperirati (lat. tekući proizvod destilacije destilator (fr.) destinacija (lat. grdnja. popravljen destilirati (lat. pročistiti destimulacija (lat. onaj kojemu zapovjednik lađe treba predati robu.) pretvoriti u paru. razrješnica. neograničeni vladar. desperare) čovjek bez nade. arhit. uništavajući. sudor znoj. osjećaj bezizlaznosti. destra (tal. uništavanje. voj. uništitelj. prijezir. lose obiteljske situacije i si. nasilnički. izdvaja destiliran (lat. despectio) v. despekt despekt (lat. neograničeno. samovolja. opredjeljenje. omalovažavati. krajnje ogorčen desperatist (lat. razaranje. rušilaštvo destruktivan (lat. sonare zvučati) izgovaranje zvučnih suglasnika bezvučno (npr. despicere. sti-mulare nagoniti) bezvoljnost. destinare) odrediti.) u zatvorenim posudama radi dobivanja tekućina i plinova destilacijski aparat naprava za destilaciju destilat (lat. destillatio) kem. gubiti svaku nadu despocija (grč. nezainteresiranost. razoritelj. klonuti duhom. destructio) rušenje. klonuo duhom. istodobno ispaljivanje. desperado očajnik) razbojnik. prezirati desperacija (lat.) glaz. décharge) pom. zup umjesto zub) despekcija (lat. destructivus) razoran. prevrat destruktibilan (lat. de uklanjanje. opredijeliti. destructibilis) razoran. tiranstvo. destinataire) trg. despotizam 276 deše samodržac. despotes) vladati neograničeno i samovoljno. ishlapiti.

prodaja na malo. izlaganje). određenje. odvojiti odred vojske ili flote i poslati ga na izvršenje zadatka. detector) u radiotelegrafiji i telefoniji: uređaj za pretvaranje zvukova viso-kofrekventnih valova koji dolaze u radio-prijamnik u niskofrekventne ti-traje koji se čuju u telefon. istjecanja itd. pridodati detašman (fr. detaxatio) v. odvraćanje od zla prijetnjom kazne deterdžent (engl. činitelj koji određuje smjer i cilj .' ti se prepoznati det (fr. dette flottante čit. trg. iscrpan u izlaganju (ili: pričanju. detective) službenik koji otkriva zločine i njihove počinitelje. dekalirati dešifrant (fr. kvarenje. uređaj za otkrivanje mina detencija (lat. odred vojske (manji od divizije) odvojen od cjeline i upućen radi izvršenja nekog posebnog zadatka detekcija (lat. manjak (ili: gubitak) u težini koji neka roba pretrpi zbog odvajanja prašine.. nekog tajnog pisma. detegere otkriti. presudan činitelj. pričanje (ili: opisivanje) do sitnica detaljirati (fr. voj. riješiti znakove. uređaj koji otkriva bojne otrove u atmosferi. određenost determinacija fiat. dette publique čit. brisati) sredstvo za čišćenje (sapun. nezakoniti posjednik. dodijeljen detaširati (fr. odluka. dešifrant 277 determinabilan što se u toj robi nalazi. podmiriti. Čitanje šifri dešifrirati (fr.opuštenost detaširan (fr. na sitno.T. potanko. izravnati. dette) dug. nezakonito zadržavanje. voj. tj. koji Čita šifre dešifriranje (fr. taksaci-ja detalj (fr. na komad detaljiran (fr. détente) popuštanje zateg-nutosti u odnosima.. na komad) detaljist (fr. iznošenje na vidjelo detektiv (lat. déchiffrer) odgonetnuti.) trg.dešaržirati (fr. v. det flotant (fr. determinare odrediti) fil. odlučnost.) prav. javni dug detaksacija (lat. dodijeliti. pren. od lat. détail) pojedinost. dešifrirati se pokazati se. sinteza općih pojmova u posebne determinanta (lat. zapi ašiti determinabilan (lat.) leteći dug. ispaliti (iz puške ih topa) deše (fr. odredba. détacher) odvojen od cjeline. spremnost. potankost. npr. razriješiti. détailler) opširno (ili: potanko) izlaganje. lišavanje slobode putem zatvora ili pritvora detentor (lat. opisivanju) detant (fr. detegere otkriti. osobito državni dug. određenje. odlučan t ■ . detectio) otkrivanje. deterior gori) pogoršavanje. otcijepljen. r determinabilitet 278 detronirati determinabilitet (lat. détailler) komadati. detergere oti-rati. engl. sužavanje opsega pojma proširivanjem njegovog sadržaja čime se dolazi od općenitijih do manje općih pojmova. détachement) voj. poboljšanje u odnosima između dviju država. privatni detektiv detektiv koji po narudžbi i za nagradu potajno motri kretanje pojedinih osoba detektiv-aparat vrlo mah fotografski aparat kojim se može sasvim neprimjetno snimati detektor (lat. sitnica. déchiffreur) onaj koji rješava tajno pismo. dug ih obvezu. protumačiti. tumačenje nekog tajnog pisma. pridodan. do sitnica pričati (ili: izlagati. otcijepiti. déchet) trg. opširno pričanje (ili: opisivanje. uništavanje. décharger) istovariti. posjedovanje tuđe stvari na temelju ugovora. détailleur) trgovac na malo. détailler) opširan. opisivanju) detaljiranje (fr. opredjeljenje. opredjeljivanje. pijeska i dr. determinabilis) presudan. prašak) detergirati (lat. zbog isušivanja. opisivati). onaj koji je suviše opširan u izlaganju (ili: pričanju.) državni. nabrajanje do sitnica. oti-rati. određenost. détacher) pojedine dijelove odvojiti od cjeline i odaslati. da. deterritio) zastrašivanje. deterrere) zastrašiti. detergere) obrisati. determinatio) određivanje. det piblik (fr. odužiti. an detaj (fr. tobožnji vlasnik detercija (lat. dati razrješnicu. en detail čit. dokučiti smisao. engl. detentio) zadržavanje. opširno. determinabili-tas) presudnost. prodavati na malo (ili: na sitno. tajni policajac. bez veze s ostalim dijelovima. sitničar. odlučnost. šifru . prav. očistiti deterioracija (lat. déchiffrement) odgonetanje. log. čistiti. usitnjavati. obustava. upropašten] e deterirati (lat.

oklevetati detrakcija (lat. detransportatio) tisk. detransportare) tisk. tj. détoner) glaz.) upaljač.) oblutak. a detto (tal. koji određuje. uzeti suviše visok ili suviše dubok ton. odrednica. jus detrak-cionis (lat. determinativ determinato (tal. grč. sredstvo za Čišćenje deterzorij (lat. protocolli) prav. supr. determinare odrediti) mat. opredijeliti.) pravo odlaska (ih: udaljavanja) detraktor (lat. med. oduzimati. odlučno. detersorium) med. 9 kg detto. determinativus) gram. eksplodirati detrahirati (lat. grč. jedan od helenskih praotaca. detersio) čišćenje deterziv (lat. detransponirati detranspozicija (lat. v. ograničen determinirati (lat. izmiješane strane ponovno dovesti u red. Most slobode za razliku od Mosta mladosti) determinativan (lat. detritio) trljanje. determinare) fil. detreminare odrediti) fil.) glaz. thronos. grč. detrusorium) med. popustiti (oteklina) detur (lat. nego određena i uvjetovana tim uzrocima i motivima. odbijati. organizma i dr. dictum) rečeno. de-. krvi otvaranjem vene. pucanj. klevetanje. de-transponere) tisk. opredjeljivati. detronizirati detronizacija 279 devalvacija detronizacija (lat. ponovno rasporediti detransportacija (lat. skup brojeva koji. de. supr. oštro naglašeno determiniran (lat. uskratiti. u višečlanom pojmu onaj dio kojim se označuje osnova značenja (npr. oduzimanje. usp. toxikon otrov) uklanjanje otrovnih sastojaka iz neke tvari. prema čemu ni ljudska volja ne može biti slobodna. 2. detumescere) med. detonacija (lat. određivati. detractio) odbijanje. grmljavina. detranspozicija detransportirati (lat. detur copia sc. od-redbeni. ispadanje iz tona. starogrčki kralj u Tesa-liji. detto. determinatus) određen. smanjivanje. pristaša determinizma. češanjem détritus (lat. thronos) lišiti prijestolja. detractor) klevetnik detransponirati (lat. determinativus) presudan. (lat. de-transpositio) tisk. detonatio) glaz. determinare) ograničiti. ispravljanje izmiješanih strana detricija (lat. naprijed imenovano. splašnjavati. pogrešno pjevati. indeterminizam deterzija (lat. lat. lako zapaljiv eksploziv kao sredstvo za paljenje teže zapaljivih eksploziva detonirati 1. grč. rušenja detronirati (lat. svrgnuti s prijestolja detruzorij (lat. 6 kg brašna. utvrditi determinist (lat. ogova-ranje. svrgavanje (ili: zbacivanje) s prijestolja detronizirati (lat. deterziv detoksinizacija (lat. šljunak. gram. rana nastala trljanjem. détrôner) v. tresnuti. popuštanje (ili: prestajanje) oticanja detumescirati (lat. materije. proizvod raspadanja. tresak. v. detrahere) odbiti. oduzeti. eksplozija detonator (lat. odlučiti. poredani po određenom pravilu. ukloniti. detumescere) med. detonare. naučavanje o određenosti ljudskog djelovanja i htijenja i njihovoj uvjetovanosti vanjskim i unutarnjim uzrocima i motivima (pobudama). distonirati. to isto. (fr. splaŠnjavanje. fr. v. npr. trg. pogrešno pjevanje.^ws detractionis čit. prestati oticati. prasak. thronos prijestolje) lišavanje prijestolja. de. služe za rješavanje jednadžbi determinativ (lat. detergere Čistiti) med. detur kopija (lat. spomenuto. prasnuti. istrošen kamen. fr. prilaže se prijepis rasprave Deualion mit. détoner) puknuti. npr. toga istog.determinante fiat. opredijeljen. de.) neka se dade detur copia Čit. spasio se od općeg potopa zajedno sa ženom Pirom . odrediti.) istoga dana detumescencija (lat. kirurška sprava za potiskivanje tijela koja se zadrže u ždrijelu detto (tal. in-determinist determinizam (lat.

devestire) lišavanje čina ili feudalnog prihoda devijacija (lat. vrijeme) 1. opljačkati devalutacija (tal. deuteros. deuterij a Deuteronomij (grč. fiz. sanskrt devaporacija (lat. deuteros.) napuštanje službeno utvrđenog tečaja neke državne novčana jedinice da bi se nakon određenog vremena odredio novi tečaj devalvacija (lat. izjednačeno stanje u nekim športskim igrama (npr. pretvaranje pare u tekućinu devastacija (lat. vrsta šarana. patnja. iznenadna pomoć. skretati. dévaliser) krasti. devalere) bank. supr. djus (engl. gamos brak) ženidba (ili: udaja) po drugi put. deuce dvojka) šport. deuteros. deus. znak D deutero. jednog odreda vojske. 2. deus eks mahina (lat. koji je izveden od glagola devergencija (lat. deuteros) ponavljanje devalizirati (fr. deviare) skrenuti (ili: skretati) s pravog puta. skrenuti. deuteros drugi. naginjati se deverika (mađ. uništavanje. skopeo gledam) vidovit čovjek. nevolja. opustošivanje. kad obje strane imaju "Četrdeset" (forty) deuce čit. fiz. obrat. doba. opustošenost deveksan (lat. dewa. ploška deversoar (fr. devergentia) nagnu-tost. drugi brak deuterokanonske knjige kanonske knjige Svetog pisma drugog ranga koje su tek kasnije primljene u kanon deuteroksid (grč. revalvacija devalvirati (lat. vrijeme. skopeo gledam) drugi vid. de. neočekivana sila koja se iznenadno pojavljuje i rješava poteškoću. smanjivanje nominalne vrijednosti nekog devalvirati 280 devolvirati novca. devirginare) raz-djevičiti. događaji puni nevolje deverbativan (lat. izljev. idući deuterogamija (grč. vidovnjak deuteroskopija (grč. pogonsko sidro kod zračnih lađa devijirati (lat. bolest koja nastaje kao posljedica neke druge bolesti deuteroskop (grč. udaljiti se devirginacija (lat. koji nastaje kao posljedica neke prijašnje bolesti deuteropatija (grč.(grč. devaporatio) fiz. deuteros) predmetak u složenicama sa značenjem: drugi po redu. strm developman (fr. dii (lat. teški vodik. devastatio) pustošenje. skretanje (ili: otklon) magnetne igle (kod kompasa) na brodu zbog njegovih željeznih masa devijator (fr. u tenisu: jednak broj bodova. Ponovljeni zakon (dio Biblije) deuteronomija (grč.) u antičkoj tragediji: "bog iz stroja". smanjiti (ili: smanjivati) vrijednost novcu devanagari (sanskr. nomos zakon) peta knjiga Mojsijeva. deflorirati . devir krug. sanskrtsko pismo. devexus) nagnut naprijed. jad. defloriranje devirginirati (lat. devirginare) oduzimanje (ili: lišavanje) djevičanstva (ili: nevinosti). muka. otvor kroz koji otječe suvišna voda devestitura (lat. tj. devalvatio) bank. deuteros drugi po redu) kem. tj. izlaganje (ili: prikazivanje) građevine u planu sa svim njezinim dijelovima dever (tur. deuteros. deuteros. bogovi deus ex machina čit. deviatio) skretanje nekog tijela od svoje putanje ili pravca. grč.) dvojka u kartama i u kocki. dever) zool. razaranje. ukrasti. devergere) nagnuti se. devehere. tj. tj. naginjanje devergirati (lat. deviateur) zrak. développement) razvijanje. npr. deuteros.deuce Čit. deuteros. npr. oxys) kem. kos. pathos bol) med. kad obje strane imaju jednak broj bodova. sposobnost da se vidi i ono što nije tu (vrsta som-nambulizma). tenisu). verbum glagol) gram. orobiti. jezgra teškoga vodika. deuteros drugi po redu) kem. pren. stanje kad su za pobjedu potrebna još dva uzastopna boda deus (lat. podnositi) med.) "božansko pismo".) mn. teškoće. dewas) bog. oksid drugog stupnja deuteroni (grč. jedne armije. okolnosti. arhit. pathein patiti. iznenadno posredovanje nekog boga (u teškoj situaciji) čiji je lik pomoću posebne naprave (stroja) bio spuštan na pozornicu. lišiti djevičanstva (ili: nevinosti). tj. neočekivano posredovanje deuterij (grč. theos sanskr. usp. 3. opustošenje. déversoir) odvod. potpuno povlačenje nekog novca. deuteroskop deuteroza (grč. nomia) drugo zakonodavstvo (u odnosu prema nekom prijašnjem) deuteropatičan (grč. dus (engl. tegoban život.

puzavost.ne-. ostavljanje u nasljedstvo nekog naslijeđenog prava ili imanja devolucijsko pravo (lat. désarmer) razoruža-vanje. dés.) dezanektirati (fr. devovere) v. zbuniti. devitalizacija zuba med. nemilost. razjedinjavanje dezakordirati (fr. désaffection) nenaklonjenost. rasulo. razočarati dezaproprijacija (fr..ne-. osobito: ostaviti u nasljedstvo devomirati (lat. trg. željezne dizalice za izvlačenje sidra. formacija koja se oblikovala između silurske i karbonske devoracija (lat. gubljenje ljubavi dezagregacija (fr. tj. povratiti. porculanu sličnu tvar (Reaumurov porculan) devitrifikacija (lat. a drugi partner ima pravo samo doživotnog uživanja toga imanja devolutivno sredstvo pravno sredstvo kojim se jedna sporna stvar s nižega suda iznosi pred viši sud devolvirati (lat. strana mjenica. odreći se aneksije dezangažirati (fr. vevovere. dezinsekcija. sprječavanje (npr. geslo. dezodo-racija) dezafekcija (fr. devotio) kod starih Rimljana: žrtvovanje života podzemnim bogovima u znak pokajanja. facere činiti) pretvaranje stakla zagrijavanjem u neku vrstu porculana (Reaumurov porculan) devits (engl. désemballage) trg. devomere) med. cjelokupno imanje pripada djeci. pobožan. osobito: oduzeti nekome zasluženu nagradu. kratka izreka na grbu. termos-boca (naziv po škotskom kemičaru i fizičaru Jame-su Dewaru 1842—1923) dez. lat. licemjerje. vita život) lišavanje života. glaz. ako umre jedan bračni partner. lat.devitalizacija (lat. prijetvorna pobožnost. devomirati 281 dezertan prenijeti nešto na koga drugog. ponizan. osloboditi obveze. devotus) Bogu posvećen ili odan. smirenost. otpustiti dezapoantirati (fr.. pokoran. lat. jus devolu-tionis) pravo prenošenja nasljedstva po kojem. ponizan devotizam (lat. des-) predmetak u složenicama koji označava neko uništavanje. šp. raspuštanje vojske. veliko štovanje. ona koja glasi na stranu valutu i koja se treba isplatiti u inozemstvu devocija (lat. otklanjanje. aggregare pridružiti) raspad. davits) pom.. devolutio svaljivanje) prav. vitrum. facere) pretvoriti staklo putem jakog zagrijavanja u neprozirnu. ac-tivus djelatan) učiniti nešto neaktivnim. devonski period devonski period geol. danas: pobožnost. de. désappointer) lišiti nekoga koristi koja se temeljila na nečemu utvrđenom i sigurnom. tj. unijeti razdor. potpuna odanost. smanjivanje stalnog kadra . proždiranje devotan (lat. vul-kansko djelovanje bilo vrlo snažno. prevariti u sigurnom očekivanju ili nadi. devoratio) gutanje. načelo. skrušen. zastavi itd. v. de. skrušenost. poniznost (devotizam) devolucija (lat. Djuerova . vitrum staklo. devocija Dewarova posuda čit. désaccorder) izazvati neslogu. devolvere svaliti) neku pravnu stvar iznijeti pred viši forum. annexio) ukidanje (ili: obustavljanje) aneksije (izraz koji su stvorili Francuzi pri ponovnom zauzimanju Alsace-Lorraine 1919. razdoblje u razvoju Zemljine kore u kojem je transgressa mora trajala veoma dugo. licemjeran. onesposobiti dezambalaža (fr. umrtvljivanje i vađenje zubne srži (pomoću lokalne anestezije) devitrificirati (lat. žderanje. povraćati. brisati vojnika s popisa. izbaciti devon (po engleskoj grofoviji Devonshire) geol. pokvariti skladnost dezaktivirati (fr. a organski svijet raznovrsniji i obilniji nego prije. raspakivanje dezaneksija (fr. termosica. prijezirno: prijetvorno pobožan. razdruživanje. raz-. umrtvljivanje. désengager) raskinuti angažman. smesti. annectere) ukinuti (ili: prekinuti) aneksiju. plaću. dés. dés-. dés-. lat. désappropriation) otuđivanje vlasništva. raz-. pokretne brodske dizalice na kojima vise čamci za spašavanje deviza (lat. de.. devisa) lozinka. smiren. pun poštovanja. iskorjenjivanje.(fr. zavaditi. odricanje (ili: napuštanje) vlasništva dezarmiranje (fr.

désequiper) raspremiti brod dezen = desen dezercija (lat. desmos žila. ruke itd. logia) med. dés-. okaniti se. uništavanje zaraznih klica. narušavanje neke cjeline. sprava za vrcanje meda (vrcaljka) itd. lat. stan. napuštanje vojske. desistere) odustati. desmos žila. npr. odoratio mirisanje) oduzimanje neugodnog mirisa nečemu. osporavati nešto.ne-. refla-cija dezinformacija (fr. odjeću. sindezmologija dezmopatija (grč. prestati dezmalgija (grč. napraviti nered. odreći. ugušivati neugodne i štetne mirise koji se razvijaju zbog kemijskih i bioloških procesa . désavantager) oštetiti. iskren. nenaseljen. razdružiti. deglacija. dezinficirati (fr. bol u žilama zglobova dezmitis (grč. prebjeg dezertirati (fr. dezinflacija (fr. désintéressé) ne-koristoljubiv. infestation pustošenje) popravak kvarova. položiti oružje dezasortirati (fr. desmos žila. vojni bjegunac. osoba koje taj posao vrši dezinfestacija (fr. illudere igrati se. njihovim vezama itd. lat. insectum kukac) uništavanje (ili: tamanjenje) škodljivih insekata (osobito po kućama i stanovima) dezintegracija (fr. raz-. lat. logia) znanost o žilama. zakidati. algo s bol) med. desertus) nenastanjen. lat. déserteur) bjegunac iz vojske. bijeg iz vojske. dés-. desiderare željeti) poželjan deziluzija (fr. zakinuti. pust dezerter 282 dezolantan dezerter (fr.ne-. razdvajanje. dés-. inflatio nadimanje) bank. dés-. desmos žila. razbijanje atoma. dés-. integrare uspostaviti. dezinteresiran (fr. rastaviti ono što treba biti zajedno. dés-. désignolles) voj. žila. integratio uspostava. nepriznavanje dezavuirati (fr. tome rezanje) med. dezintegracija atoma fiz. dés-. tj. deserter) napustiti vojsku. de-zodorizirati dezodorizirati (fr. bol. hig. mješavina sumporne i pikrinske kiseline. odeur miris) učiniti da nešto izgubi miris. lat. prav. prostodušan dezinjolni barut (fr. désassortir) razdvojiti. desmos žila. bol žila i spletova dezmopatologija (grč. hig. lat. propuštanje da se učini neki pravni čin. kad novac traži robu.) od zaraznih ispara-vanja i tvari. pathein patiti) med. poricanje. smanjiti stalni kadar. dezorganizacija dezintegrator (fr. pathos patnja. raz-. inficere zaraziti) sprava za čišćenje od zaraznih klica i tvari. zbrku dezavantažirati (fr. inficere zaraziti) osloboditi (ih: očistiti) od zaraznih klica i tvari. osobito se upotrebljava za punjenje torpeda dezistirati (lat. desmos žila) med. zrak. dés-. nepristran. obnoviti) sprava za usitnjavanje raznih nežiličastih tvari. informatio objašnjenje) zlonamjerno pogrešno i lažno obavještavanje dezinsekcija (fr. obnova) uništavanje veze.dezarmirati (fr. desertio) voj. rezanje žila i spletova dezodorizacija (fr. varati) razočaranje. dés. znanost o bolestima žila i spletova dezmotomija (grč. nesebičan. dés. désarmer) razoružati. grafo) zool. opisivanje žila i spletova dezmologija (grč. tj. poreći. inficere zaraziti) čišćenje zraka (ili: tijela. okrnjiti dezavuiranje (fr. uklanjanje posljedica od elementarnih nepogoda i si. odricati. lat. v. dés-. ne priznavati. désavouer) poricati. a ne roba novac). propuštanje zakonskog roka za podnošenje priziva višem sudu (desertio appellationis) dezertan (lat. upala zglobnih žila dezmografija (grč. desmos veza. raspustiti vojsku.. inflacija. lat. désavouer) odricanje. lat. npr. okuživanje dezinfektor (fr. stana i dr. uništenje iluzije dezinfekcija (fr. lat. usp. odjeće. pobjeći iz vojske deziderabilan (lat. smanjivanje količine novca u optjecaju radi sprječavanja povećanja cijena (što se događa kad je na tržištu više novca nego robe. ne priznati svoju vezu s nekom osobom ili radnjom dezekipirati (fr. odeur miris. dés-.

désorienter) omesti u snalaženju u prostoru.(grč. duumvirat diba (tur. mjesto iz nekog djela dictum de omni et nullo Čit. = reducirati dezolantan (fr. u nekom mjestu. vrijedi i za neke i pojedine. pa sa 3. osnovno pravilo zaključivanja: što vrijedi za sve. preko. v. oxys oštar. u. Dontov izborni sustav kod razmjernog predstavništva po kojem se ne dijeli ukupan broj glasača svake liste s ukupnim brojem izaslanika. liječnike itd. dešmek) onizak. smeten. dia) grčki prijedlog (po hrvatskom pravopisu dija-) znači: kroz. za. magnetiziranja dezorgranizirati (fr. dezsma od lat. neutješan. dvovlašće. skrenuti s pravog puta. stihovna stopa od dvaju kratkih slogova: U U dibuk (hebr. npr. grč. desetina dežmek (tur. loše probave dezorganizacija (fr. zdepast i nezgrapan čovjek dežurati (fr. désorganiser) ras-trojiti. oslobođenje od kisika. koji obavlja službu. upravljanje dvojice gospodara. a za izborne količnike uzima onoliko najvećih rezultata koliko se treba izabrati izaslanika. diktum de omni et nulo (lat. dvostruko) grč. du jour) koji je na službi. polu-gospodar diarhičan (grč. dicis causa dictum 284 dielektrik dictum čit. itd. zbunjivanje. archo vladam) član vlade dvojice.) v. v. na. du jour) biti u službi. di-. ljut) kem. raz-. na okrajcima ljuštura ima dva izdanka zavijena poput roga dicis causa čit.) izreka. nered: potpun preobražaj i poremećaj osjetillnih organa kod nekog čovjeka zbog tzv. dicis gratia dicis gratia čit.) radi forme. dés-. dés-. rastrojavanje. u ljudskom tijelu. dibbug prodrijeti) prema židovskoj tradiciji: oznaka za dušu nekoga grješnika koju progoni zao duh te nalazi sklonište u tijelu nekoga živog Čovjeka dicefal (grč. npr. dicis kauza (lat. suvladar. zbuniti dežma (mađ. naveden na pogrešan put. dvaput. među. u nekom mjestu. rastrojstvo. dvostruko dia. te se tako dobiveni rezultati sređuju. unijeti rasulo dezorijentacija (fr. iza. dvo-. skrenut s pravoga puta. diba) teška svilena tkanina protkana zlatom. keras rog) školjkaš iz razdoblja gornje jure. grč. tvorac ovog sustava je Belgijanac D'Hondt di.za dis dvaput. u nekoj prilici. dicis gracija (lat. sredstva protiv zatvorenosti. dyo dva. bez orijentacije dezorijentirati (fr.dezoksidacija (fr. désolant) vrlo tužan. izgubljen. di-. nakaza rođena s dvije glave dicefalan (grč. désorganisation) poremećaj ih uništavanje žive. di. jadan. obstruere začepiti. brokat dibrah (grč. osloboditi od kisika. dés-. zatim sa 2. poslovica. navesti na pogrešan put. kefale glava) dvoglav diceras (grč.(grč. vrlo žalostan. dosadan dezolatan 283 dicis gratia dezolatan (fr. omesti u nekoj prilici. di-. désorientation) nedostatak (ili: gubljenje) sposobnosti snalaženja i opredjeljivanja u prostoru. nesnosan. organske veze među sastavnim dijelovima. zbunjen. u rastrojstvu dezopstruktivi (fr. rastrojavati. dežurati D'Hondtov sistem čit. u određenim prilikama. raskinuti. za ljubav forme. diktum (lat. med. oxys) kem.) log. dioptrija diarh (grč. koji ima dva gospodara diarhija (grč. skretanje s pravog puta. rasulo. archo vladam) vlada dvojice. predmetak u složenicama sa značenjem: dva-. izgubljenost dezorijentiran (fr. lat.) dežurni (fr. obstructum) mn. toliko da se kaže. désorienter) koji se ne može snaći i opredijeliti u nekoj prilici ili u prostoru. decima deseta) deseti dio priroda koji je kmet davao feudalnom gospodaru. di-kefalos) med. vrlo bijedan. poluvladar. di-. archo vladam) sa dva vladara. samo radi izgleda. di-brachys) metr.. javlja se i kao di-. pro-. ne vrijedi ni za sve . nego se dijeli broj glasova svake kandidatske liste prvo s 1. dovesti u nered. izvlačenje (ili: izdvajanje) kisika dezoksidirati (fr. désoler) opustošen. što ne vrijedi za neke i pojedine. vršiti službu (osobito se odnosi na časnike.

XIV. klasa u Linneovom biljnom sustavu. parafin. od četiri prašnika.) rečeno — učinjeno. diffamare) klevetnički.dictum factum čit. diktum faktum (lat. npr. stari kršćanski spis. didaskalia) mn. smjesa kem. dvostruka maternica. mješavina sumpora i parafina diem perdidi (lat. voda dielektrin 285 diferencijalni račun dielektrin (grč. iznijet na loš glas difamirati (lat. tj. elektron) koji ne provodi elektricitet. iz njega vidimo kako se živjelo i mislilo u prvim danima kršćanstva didaktičan (grč. elektron jantar) fiz. ulje. rok. diđasko poučavam) poučan. didaktikos) umijeće poučavanja. induktivitet dielektrik (grč. g. opširno izlaganje dielektricitet (grč. hermafroditni cvijet (kod kojega su. napisan oko 100. koji izolira. književnost koja se ne bavi samo umjetničkom obradom neke teme. oklevetati . upala jaja didimos (grč. znanost o nastavnim metodama didaskaličan (grč. diffamatio) širenje glasina. poliedar koji ima dvaput po dvanaest površina. didache) "Naučavanje dvanaestorice apostola". alkohol. termin difalco čit. dielektrični kapacitet v. znanost o uređenju i sprovođenju nastave kao sredstva duhovnog razvoja. poliedar koji ima dvaput po deset. tobolčar didim (grč. pogrdan difamija (lat. didvmos) blizanac didinamičan (grč. upute. bot. di-. dvomoćne biljke. tvar (materija. didvmos sa dva muda) med. di-. dielektrična konstanta izolatora broj koji pokazuje koliko je puta kapacitet jednog istog kondenzatora veći kad su u njemu oblozi razdvojeni tim izolatorom. supstanca) koja nije samo nevodič elektriciteta (izolator). di-. delfvs maternica) med. odbitak od cjelokupnog iznosa difamacija (lat. ogovaranje difamiran (lat. difamacio civilis (lat. staklo. klevetanje. dvadeset. naprijed spomenuti Didahe (grč. dva duža) đidinamija (grč. di-. utemeljiteljica i kraljica Kartage. edra osnova) geom. kad se netko hvali i razmeće kako ima na nešto veće pravo nego netko drugi difamator (lat. poučavati. diffamare) klevetanje. didvnamis) mn. s četiri prašnika (dva duža) u jednom her-mafroditnom cvijetu didodekaedar (grč. deka.) prav. g. kako je rečeno. konstanta dielektriciteta = dielek-trična konstanta dielektričan (grč. dielektrična tijela = dielektrik. zool. elemenata prazeodima i neodima didimitis (grč. površina didekaedarski (grč. didvmos dvostruk) kem. tako se i dogodilo dictus Čit. diffamator) klevetnik difamatorski (lat. diffamatio civilis Čit. dvadeset četiri površine Didona mit. zrak. autorove bilješke (upute) uz dramski tekst didekaedar (grč. didaskein poučavati) stručnjak u poučavanju. porculan. tj. apodiktičan didaskalije (grč.) trg. dodeka dvanaest. spalila se kad ju je ostavio Eneja diegeza (grč. di-daktična književnost poučna književnost. ogovaranje. edra) koji ima dvaput po deset (20) površina didelfis (grč. onaj koji umije dobro predavati didaktika (grč. dvomoćan. nego iznosi i pouke didaktičar (grč.) za dan u kojem nije učinio ništa dobro dieni (diolefini) kem. diktus (lat. objašnjenja. di-. objasnidbeni. pričanje od početka do kraja. kazivati. di-. izlaganja. dies dan) prav. dictus) imenovani. Čvrst sumpor. deffamare) ozloglasiti. didaskein učiti. tj. dan suđenja. di-. dicere reci. diegesis) ret. rijetka zemlja. na Istoku.) "izgubio sam dan" — izreka rimskog cara Tita Flavija Vespazijana (41— 81 n. elektron) kem. izdan 1883. spomenuti. nezasićeni ugljične hidrate sa dvije dvostruke veze između C-atoma dies (lat. tj. di-dynamikos) bot. a sudjeluje u prostiranju električne sile. dielektrična polarizacija električna podjela koju trpi jedan izolator zbog influencije. deka deset.. didaktikos) poučan. diffamatus) ozloglašen. već sudjeluje kao sredina (međutvar) u prostiranju električne sile. di-. edra osnova) geom. difalko (tal. e. nego kad je izolator zrak. elektron) fiz.

raspadanje. izvanredna (ili: povlaštena) carina diferencijalni carinski sistem trg. fvllon list) sa dva lista. raznolik diferentizam (lat. teh. sudsko nepriznavanje valjanosti ili originalnosti nekog dokumenta difesijska prisega (lat. prijevozne stavke bivaju razmjerno sve manje što je veća udaljenost. ili manja od druge. differre razlikovati se) razlikovati.) teško. determinizam diferirati (lat. strog. spona (veza) između motora — mje-njačke kutije (razvodnika brzine) — i kotača diferencijalna kočnica teh. nego se samo prima ih nadoknađuje razlika ukoliko im je vrijednost porasla ili pala diferencijalni račun mat. cilj im je pomaganje domaće trgovine (smanjivanje carinskih stavki za domaće trgovce). tvrdoglav difidencija (lat. dvolistan difindirati (lat. kod prijevoza u masama (žita. ili olakšavanje odnosno otežavanje uvoza iz određenih država. mučan. manjak. ozloglasiti. diffessio) nepriznavanje. prav. diferencijalno plaćanje isplata razlike pale vrijednosti državnih vrijed-nosnica ili akcija diferenciranje (lat. v. individualnih varijacija duševnog života i njihove uzročne zavisnosti diferencijalna sociologija znanost koja proučava oblikovanje društvenih slojeva iz oblikovanja profesija i podjela rada diferencijalna tarifa sustav u obračunavanju naplate prijevoza na željeznicama po kojem. di-. razlikovati se.. 2. prekinuti parnicu i odložiti je za drugi dan difisija (lat. treći ton koji se čuje kad istodobno zvuče podjednako jako dva tona različite visine i čija je visina jednaka s razlikom broja ti-traja onih dvaju tonova . neslaganje diferencija (lat.). stvaranje razlika i različitosti iz istovrsnoga. razglašavati difenil tanki impregnirani papir u koji se umata južno voće (npr. difficilis) težak. carine koje se za robu iste vrste različito obračunavaju. burzovni posao (ili: trgovanje državnim vrijed-nosnicama) pri čemu se vrijednosnice stvarno ne izdaju. kod motornih vozila.) log. psihologija individualnih razlika. deficit. diffissio) kidanje. mat. oz-loglašavati. nezgodan. koji pravi teškoće. differre) fil. mat. razglasiti. prekidanje. prav. izvanredne prijevozne stavke diferencijalne carine trg. npr. uporan. odvajanje. diffluere) razlijevanje. differens) različit. tj. mat. razlika. diferencija specifika (lat. difficile est satiram noti scribere Čit. beskrajno mala (infinitezimalna) razlika između uzastopnih vrijednosti neprekidno promjenjive veličine. po nejednakim carinskim stavkama. raspada. odlaganje pretresa difizer (fr. diffindere) kidati. prekinuti. sustav po kojem se carinske stavke za uvozne i izvozne proizvode za pojedine zemlje u koje se ti artikli uvoze ili iz kojih izvoze različito reguliraju i obračunavaju diferencijalni posao trg. psihologijom tipova.difamirati (lat. dificilan čovjek. nejednak. jogunast. diffidentia) nepovjerenje. npr. osobito originalnosti rukopisa ili potpisa differentia specifica čit. nesuglasica. naranče) diferencija (lat. ugljena i si. raščlanjivanje nečega istovrsnog u raznovrsne dijelove. diffamare) iznijeti (ili: iznositi) na loš glas. pronalaziti diferencijal diferentan (lat. differre) biti različan. sumnjičavost. razlika u starosti itd. dio za koji je neka veličina veća . pronalaženje vrijednosti količnika dviju beskrajno malih veličina ili diferencijala diferencirati (lat. ne slagati se difesija (lat. diffuseur) naprava za izvlačenje repinog soka (u proizvodnji šećera) difluencija (lat. pod definicija difficile (lat. diffluens) koji se razlijeva. mat. praviti razliku. netočan iznos. nepriznavanje prisegom nekog djela. psihologijom razlika u spolu. kočnica s dvostrukim djelovanjem diferencijalna psihologija znanost o duši koja se bavi razlikama u duševnim sposobnostima pojedinaca. koga je teško zadovoljiti. drva. dio više analize koji uči kako se pronalazi vrijednost diferencijala diferencijalni ton 286 difuzija diferencijalni ton fiz. razgrađivanje difluentan (lat. drukčiji. u sposobnostima. differre razlikovati se) 1. različnost. nevjerovanje difilan (grč. višak. razgrađuje . differentia) razlika. diffessio jurata) prav. dificile est satiram non skribere "teško je ne pisati satiru" (poznata Juvenalova izreka) dificilan (lat. differre razlikovati se) v.

difterija diftong (grč. nakazan. di-. životinje s prstima. pustikara (biljka iz porodice strupnikovica) digitar (lat. razliti. u proizvodnju šećera) difuziometar (lat. naslovima i paragrafima. probaviti. tj. dignitas) dostojanstvo. difforme) nagrdan. sredstva za probavu digerirati (lat. koje se često čuje u njihovu govoru) diginičan (grč. digerirnoj peći) digestiv (lat. ružan. otapanje Čvrstog tijela u nekoj tekućini na umjerenoj temperaturi (u tzv. na žice) digitalan (lat. potrošiti (novac. mn. digesta) mn.) bot. autoklav digestorij (lat. med. imanje) difuzan (lat. neskladan diformirati (fr. čitalo se kao "v" (ime dobilo po tome što je imalo oblik dvostrukog "g") digamija (grč. a koju je priredio car Justinijan digestibilan (lat. sa dva tučka diginija (grč. sredstvo koje pomaže probavi. zbirka spisa koja je razdijeljena na pojedine odsjeke. difthera oderana i uštav-ljena koža) med. difuzna svjetlost rasuta svjetlost. razdijeliti. parna kuhinja digić podrugljiv naziv za Talijana (prema "digo" — kažem. koji se tiče prstiju (noge i ruke) digitalin (lat. v. skretanje svjetlosti zbog prolaska kroz uzak procijep. raširiti. ždrijela difteritis med. digestivus) med. laboratorijima itd. digerere) razdjeljivati. ugled. fthongos glas) gram. alkaloid koji se nalazi u pustikari digitalis (lat. eo. poveća zbirka odlomaka iz spisa starijih rimskih pravnika (Pandekta). digitalis) prstni. digerentia) mn. difforme) napraviti nakaznim. opširan. digitalis) kem. tj. prav. visoko zvanje . gyne) bot. dvožene biljke. difformité) nakaznost. glossa jezik) knjiga napisana na dva jezika. grč. lonac za pripremanje hladetine od kostiju.) diftongiranje (grč. itd. pomaganje izlučivanja gnoja. osobito kopač zlata u Australiji digerencije (lat. fthongos glas) gram. poružniti difonnitet (fr. dvoglasnik. pretvaranje jednostavnog glasa u dvoglasnik difundirati (lat. druga ženidba. dostojanstvenost. diffusus) rasut. otvor ili pokraj uskog neprozirnog tijela i nastajanje pojava koje se temelje na interferenciji difterija (grč. di-. u svim pravcima odbijena (reflektirana) svjetlost difuzija (lat. di-. tj. velikodostojnik digitata (lat. sisavci koji imaju slobodne prste na nogama diglota (grč. dva različita samoglasnika koji su spojeni u jedan slog (npr. probava. širenje. digitus prst) način stavljanja prstiju pri sviranju (npr. mast pomiješana s terpentinom. med. podijeljena po knjigama. probavljati.) Papinov lonac. peć za zagrijavanje pješčane kupelji. di-. metron) naprava za mjerenje brzine miješanja raznih vrsta plinova digama tj. parom. digestorium) u kemijskim tvornicama. upotrebljava se za liječenje opeklina digestor (lat. gyne žena) bot.) mn. međusobno miješanje raznih plinova i tekućina difuzijski postupak način dobivanja soka putem osmoze iz veoma sitnih režnjića repe (uveden 1865. di-. diffractio) fiz. tvrdu tvar u zagrijanoj tekućini omekšati i otopiti digesta (lat. fiz. češće. akutna i veoma zarazna bolest koja se odlikuje upalom sluznice dušnika. kem. s dvije žene. diffundere) izliti. sredstvo koje pomaže izlučivanje gnoja digestivna mast farm. kompozicija za dva glasa diforman (fr. rasprostiranje.difonij (grč.: uređaj za kuhanje koji se zagrijava vrelom vodom ili. digestio) probavljanje. dignitarius) nositelj visokog zvanja. nesklad difrakcija (lat. biljke sa dva tučka (drugi red većeg broja klasa u Linnéovom biljnom sustavu) digitacija (lat. biglota dignitet (lat. razvučen. io. nerazmjernost. dvostruko "gama" (gamma). slovo u najstarijem grčkom alfabetu. ao. osobina biljaka koje imaju dva tučka. diffusio. fone glas) glaz. zool. diffusio) razlijevanje. druga udaja diger (engl. di-. miješati se difuzijom. di-. tj. pretjerana opširnost i razvuČenost u govorenju i difuzijski postupak 287 diheksaedar pisanju. gamos brak) drugi brak. digger) kopač. digestibilis) probavljiv digestija (lat. nagrditi.

vladarsko dostojanstvo i vlast dijadika (grč. ili normalnog sastava (diabetes insipidus).. di-. diadema) plava ili bijela traka oko čela koju su. igrokaz u kojem glavnu ulogu imaju vragovi (vrsta misterija) dijabola (grč. Leibnizova najjednostavnija podjela brojeva na klase. diabetes) med.i dr. slična igri jo-jo dijada (grč. temno režem) podjela na dva dijela. didodekaedar dihogamija (grč. sotonski dijabolizam (grč. biti čvrsto priljubljen dija. diadeo vežem oko. preko. optuživanje protivnika s naznačivanjem kazne koja ga očekuje dijaboličan (grč. najveća istočna ili zapadna udaljenost unutarnjih planeta (Merkura. diabaino prolazim. metron) med. podjela koja sadrži dva člana. Venere) od Sunca diheksaedar (grč. dyas dvojstvo) dijadski sustav brojeva. površina. gramma slovo) dvostruk znak za jedan glas. dia-betes) med. prid. tem-no režem) podijeljen na dvoje. Mjesečeva mijena (faza) kod koje se vidi samo polovica njegovog osvijetljenog kruga: psih. bot. diabasis) geol. nosili perzijski kraljevi i grčki carevi. poliedar s dvaput po šest. diabolos klevetnik. a kod proteroginije ženski spolni organi dihotoman (grč. dicht gust. binarni sustav dijadoh (grč. gaz dijabetes (grč. ne u isto vrijeme. račvast dihotomija (grč. dakle. lat. diabolo) vrsta igre. med. bolesnik koji boluje od šećerne bolesti. dž digredirati (lat. vraćanja. u govoru). digressio) skretanje. npr. dvostruki brak. udaljavanje od teme (npr. digredì) skretati. uza. ženski ukras za glavu. osobito: nasljednici Aleksandra Velikog (dijadosi) u raznim dijelovima njegove države dijadoha 289 dijagnozirati dijadoha (grč. usp. dijadeksa . diabolos) vražji. ili ima u sebi šećera [diabetes mellitus). dvojina) mat. podrijetlom iz Kine. diablerie) 1. nasljedstvo. vragolija. di-. kruna. diadochos nasljednik) nasljednik prijestolja. sotona dijablerija (fr. prijelaz.digrama (grč. sprava za određivanje količine šećera u mokraći (kod šećerne bolesti) dijabl (fr. v. dyas dvoje. kod proterandrije prije sazrijevaju muški. način oplođivanja kod biljaka pri kojem se spolni organi razvijaju jedni za drugima. ret. raz-. diabetes) med. zbijen) teh. diabolos) vražje djelo. diadechomai preuzimam) naslijeđe. prevedem. s obje strane. levuloza koja se upotrebljava kod dijabetičara umjesto šećera dijabetometar (grč. dihogamija 288 dijadoh diheksaedarski. klasa) dijadem (grč. u. diaballo prebacujem. šećeraš dijabetin (grč. adelfos brat) mn. tj. diabasis) prolaz. diabole) kleveta. ne propuštati. u težim oblicima izaziva veliko mršavljenje i malaksalost dijabetičar (grč. diabolus) vrag. diadijabaz (grč. za. tj. kao znak vladarskog dostojanstva. prelazak ih preobražaj jedne bolesti u neku drugu. podjela roda na dvije vrste. vražji posao dijabolo (grč. diabaino prolazim. sustav sa samo dvije znamenke (1 i 0). diabetes. lj. udaljavati se od teme (osobito u govoru) digresija (lat. dicha dvostruko. na. ga-mos brak) bot.(dia) predmetak u složenicama sa značenjem: kroz. dichotomia. grč. magija. tal. 2. astr. dijadoha dijadelfija (grč. dvanaest. biljke s hermafroditnim cvjetovima čiji su prašnici srasli u dva snopića (u Linneovom sustavu XVII. edra površina) geom. čarolija. mineral iz starijeg paleozojskog doba. najčešće gust i tamnozelen dijabaza (grč. dyo dva. hex šest. dicha dvostruko. diable. veličina određena proizvodom dvaju vektora dijadeksa (grč. šećerna bolest koja je vezana sa znatnim izlučivanjem mokraće koja je. diadechomai preuzimam) med. diheksagonalna piramida v. pro. dicha na dva. podjela ljudskog bića na dušu i tijelo dihtati (njem. nj.

diafragma) med. diago-nalis) geom. diagnostikos) liječnik koji umije prepoznati i utvrditi bolesti prema njihovim bitnim oznakama ili simptomima dijagnostički (grč. dijafano posude stakleno posuđe. bolest dijafragme dijafragmitis (grč. tj. ali u različitom značenju u jednoj rečenici dijaforetičan (grč. diaftheiro kvarim. lat. diagnostike) med. sprava za mjerenje i određivanje prozirnosti atmosferskog zraka dijafanorama (grč. diafoneo) koji se ne slaže u glasu. prosvijetlim) prozirnost dijafanometar (grč. diafyein izniknuti) bot. skopeo gledam) med. diafragma) anat. dio duge kosti između dviju jabučica. di-agein provoditi. izrezbaren dijaglipti (grč. diafoneo) v. posebno za ukrašavanje prozora. preznojavanje dijafragma (grč. grana) umnožavanje na litografskom kamenu crteža prenesenih na gumirani taft . diakustika dijafonski (grč. disharmonija. popuštanje ili prestanak neke bolesti dijafan (grč. dijafane slike prozirne slike na staklu. nejednakost. poprečan dijagraf (grč. ima. diagignoskein prepoznati) med. diaforeo raznosim) med. različ-nost. diaforesis) znojenje. figure izrezane ili izdubene u ploči dijagnosticirati (grč. dijafanoradiranje fotografsko kopiranje bakroreza itd. vidim) prozirna slika dijafanoskop (grč. prepona u sjemenoj čahuri. diafonia) prvobitno kod Grka: neslaganje u glasu. pren. nesloga. dia-gonalis) u smjeru dijagonale. diafragma. diafaino prosjajim. diagnosis) med. diafaino prosjajim. med. što je utemeljeno na pouzdanim znacima ili simptomima. koji zvuči nejednako dijafora_ (grč^ diafero) razlika. algos bol) med. disonanca. me-đusloj dijafonija (grč. na posebnom dijafanom. diadidomi dijelim) med. obloženo ili išarano zlatnim list. di-jagonal vunena tkanina s gustim križićima dijagonalan (grč. pa postak-ljeno. prepoznavanje i utvrđivanje kod bolesnika neke bolesti po njezinim bitnim oznakama i pojavama dijagnozirati (grč. dia. diafaino. dijagnostički znaci bitni znaci ili simptomi neke bolesti dijagnostika (grč. nesklad. nejednakost. isparavanje kože. dia-glyptein) mn. orao gledam. sredstvo koje pomaže isparavanje kože. pregrada. ošit. diaglvfein izrezati) izduben. neslaganje. prosvijetlim) proziran. znanost ili umijeće prepoznavanja i utvrđivanja bolesti dijagnoza (grč. oko. preznojavanje dijaforeza (grč. izrezan. diagignoskein. mehaničko kontracepcijsko sredstvo dijafragmalgfja (grč. ponavljanje iste riječi. diafaino. metron) fiz. lat.dijadoza (grč. diaglyptos izrezan. razdioba (ili: razilaženje) hranjivih tvari kroz tijelo. kos. ret. u neskladu sam. dužina koja u višekut-niku spaja dva nesusjedna vrha. diagrafein nacrtati) naprava za mehaničko crtanje perspektive prema prirodi dijagrafija (grč. prosvijetlim. diagonios. spor. uređaj pomoću kojega se pronalazi i utvrđuje sposobnost pojedinih tijela za vođenje elektriciteta dijagonala (grč. preznojavanje dijaforetik (grč. diafaino prosjajim. naprava za osvjetljavanje mjehura pomoću električne svjetlosti dijafilm slike koje obraduju jednu temu te su snimljene uzastopno na filmsku vrpcu kako bi se mogle povezano projicirati dijafiza (grč. prozirnom papiru dijafanitet (grč. metron} fiz. skopeo promatram) uređaj za ispitivanje zagađenosti zraka dijaglifičan (grč. opt.utvrditi kod bolesnika dijagometar 290 dijalektičan znakove i simptome neke bolesti i na osnovi njih samu bolest. diagignoskein prepoznati) med. diafoneo ne slažem se. diaforeo) koji pomaže isparavanje kože. u novoj glazbi pod dijafonijom se pogrešno razumijeva kompozicija za dva glasa dijafonika (grč. dijagnozirati dijagnostičar (grč. diagonia. pupanje. geol. v. okrugao začetak mladice ili cvijeta biljke: zool. diagnosis) med. upala dijafragme dijaftoroskop (grč. pokretni limeni prozorčić (blenda) za otklanjanje rubnih zraka kod velikih dalekozora. odrediti prirodu bolesnoga stanja dijagometar (grč. bot.

logos) filol.dijagrafika (grč. Sokrat i. fil. prijelomni. razmak. dosjetljivost. dialegesthai razgovarati. Platon. diakrisis) procjenjivanje. diakinema) med. razdvajanje kostiju dijaklastičan (grč. dialeimma) prekid. u preko. prid. dijali-tički dalekozor vrsta dalekozora koji uklanja boje. tropos diallelos) log. bolesno stanje (osobito kod groznice) dijantički (grč. koji pomaže urednu stolicu. dijaloški dijalogirati (grč. dialektos) filol. dijalela dijalelus (lat. koji uništava. razlikujem) koji je utemeljen na prepoznavanju. pražnjenje crijeva dijakinema (grč. za. povijest jezika dijakustika (grč. znanost o kretanju mišljenja kroz proturječnosti koje se. tijekom mišljenja. diaklvzo ispirem) ispiranje usta. zaključak u krugu dijalema (grč. gubljenje ili iscrpljivanje snage. diakrino prepoznajem. onaj koji ispituje i proučava narječja. od grč. logia) filol. promjena mišljenja. statistike. dia kroz. razdvajam. figura kojom se više razloga svodi na jedan dijalekt (grč. plan. kad se umjesto najljepše mi je kaže naj mi je ljepše. fiz. v. dialogos) razgovor dviju ili više osoba. radi zornog predočivanja određenih odnosa. domišljatost. dialektos. dialegomai) uvoditi na scenu više likova koji razgovaraju . duboka rana) 1. koji razdvaja. domišljat dijalektičar 291 dijametar dijalektičar (grč. literarni umjetnički oblik u antičkoj filozofiji koju su stvorili sofisti. chvlos sok. znakovi za prepoznavanje bolesti dijakriza (grč. diakope rasjeklina. svaki lokalni govor koji se razlikuje od službenog i standardnog jezika dijalektičan (grč. diakuo) fiz. koji je nastao putem prelamanja dijaklaza (grč. med. osobito. med. savez) 1. dialektikos) dobar govornik. voda za ispiranje usta dijaklizma (grč. dialegomai razgovaram. chronos vrijeme) lingv. pomirenje. dialyo) koji rastavlja. allelon uzajaman) log. skica) radi objašnjenja nekog Činjeničnog stanja. ret. određivanje pomoću pojma koji se treba odrediti. dialektikos) koji odgovara znanosti o mišljenju. vrsta ribe s bodljikavim perajama dijakritican (grč. prepoznavanje (osobito stupnjeva bolesti) dijakronija (grč. dosjetljiv. fil. diaklao prelamam) fiz. diachoreo) med. disputiranja. onaj koji se vješto služi dijalektikom. smrt. diaklvzo ispirem) med. prelamanje svjetlosti. điachorheo imam proljev) med. prelamanje zraka dijakliza (grč. dialeipo ostavljam razmak. dijahoretični organi organi za pražnjenje crijeva dijahoreza (grč. poznavatelj dijalekata dijalektologija (grč. vrsta figure u kojoj se u neku smislovnu cjelinu umeću druge riječi. razlikovanju. razlučivanje. 2. od grč. omjera itd. ponovno ukidaju dijalektolog (grč. diaklao prelamam) fiz. grafičko (ili: crtežno) predoČi-vanje nekog stanja. vještina skiciranja dijagram (grč. dia pomoću. akromatičan dalekozor dijaliza (grč. nacrt. š i s). međuvrijeme. onaj koji je vješt u raspravljanju. izmjena tekućina. narječje.. umijeće znanstvenog raspravljanja. 2. dijereza i asindeton dijalog (grč. koji primjenjuje dijalektičku metodu dijalektika (grč. dialektos narječje. slika rada ili snage. crtež (ili. dialysis) med. dialyo rastavljam. koji je u skladu s tom znanošću. tj. znanost o dijalektima dijalektomanija (grč. razlikovan. snalažljivost u govoru. mania strast) pretjerana uporaba dijalekta (narječja) u književnim djelima dijalelon (lat. juha) flaster od biljnih sokova. odvajanje kristaloida od koloida putem osmoze. znanost o prelamanju zvuka dijalaga (grč. razmicanje. filol. i ret. voda za ispiranje usta dijakopa (grč. diallage razlika. stolica. ret. di' allelon. dia-gramma) lik ili geometrijski crtež. presjek. npr. vrsta rude (bogate željezom). dijakritički znakovi znakovi na slovima koji označuju njihove posebne glasovne vrijednosti (npr. dialektos. dialektike) umijeće razgovara-nja (bilo s drugima ili sa samim sobom). dia. definicija u krugu. služi za umekšavanje ili ublaživanje dijahoretičan (grč. glaz. note od pet linija. diagrafein nacrtati. diagrafein) vještina izrade skica. odvajanje sluzastih tvari kod osmoze. kod gnostičara: dva međusobno isprepletena trokuta u kojima je upisano neko mistično ime Boga i koji su im služili kao hamajlija (Salomonovo slovo) dijahilon (grč.

tj. umjetnost). olovo. đia. slabo znojenje dijaporeza (grč. dia. itd. uređaj za mjerenje i ispitivanje dijamagnetizma dijamant (fr. diamant. diaporesis zabuna. mn. magnes. živa. elipse) i spaja dvije točke oboda kružnice dijametralan (grč. oblaganje ili mazanje cijelog tijela dijaplegija (grč. danas: opseg jednog glasa ili instrumenta. dia. diandria) dvomužev-nost. sredstva koja pomažu gnojenje dijapijetičan (grč. tahj. razuman. sposobnost mišljenja. koji ima dva cvijeta. kod Francuza: zvučna vilica dijapedeza (grč. med. med. pente pet) glaz. adamas) min. dianthes) bot. blago isparavanje kože. u obliku razgovora dijamagnetizam (grč. iambos) metr. metron) fiz. zagnojavanje dijapijeza (grč. sumnja) neodlučnost. zlato. karanfil) dijapasma (grč. plegma udarac) med. diapneo ishlapim) med. koji bujno cvjeta (npr. pyesis gnojenje. diamant) vunena tkanina s figurama i križićima dijamantna boja mješavina lanenog ulja i grafita. kroz pet tonova. promjer.dijalogizam (grč. diametros) geom. fosfor. sasvim. diapedesis) med. npr. koji pomaže stvaranje gnoja. srebro. mišljenje. značenje dijantus (grč. namještanje uganutog ili prelomljenog uda. za-gnojiti. sredstva koja izazivaju umjereno znojenje dijapnoja (grč. fort. dia. dianoia razum) fil. osobito plućaj čir u prsima dijapijetici (grč. diapneo isparavam) mn.) dijamb (grč. maslina (II. najgušći. razboritost. dia. izložiti neku misao itd. sumnja (osobito kao retorička figura) dijapozitiv (grč. potpuno. dianassein puniti. krvavo zno-jenje. uzetost dijapnoici (grč. najtvrđi. razum. dia. dia. najsitnija vrsta tiskarskih slova. neodlučnost. magnes magnetni kamen) fiz. npr. stihovna stopa od četiri sloga: U — U — dijametar (grč. koji pripada promjeru. dia kroz. dvostruki jamb. vrata itd. slika na posebnoj staklenoj ploči koja se pomoću projekcijskog uređaja (ski-optikona) prenosi povećana na platno . dijamagnetne tvari ili dijamagnetna tijela su: bizmut. cink. služi za premazivanje željeznih predmeta (ograda. di-. pyein) med. opća klonulost. figura u kojoj su udruženi pitanje i odgovor: pisac samoga sebe pita i odgovara. adams. diametros) pr. oblog. dialegomai) dati nečemu oblik razgovora. ili drugog pita. logia) punjenje životinjskih tijela dijandrija (grč. sredstva koja pomažu ispa-ravanje kože. pril. dijapijema dijaplaza (grč. para-magnetizam dijamagnetometar (grč. diaplasis) med. gone rađanje) fil. kristaliziran ugljik. pyein) mn. mudrost. svojstvo nekih tvari u obliku prutića da se u magnetnom polju postave svojom dužinom okomito na pravac linija sile (ekvatorijalno). neizvjesnost. tisk.. zagnojenje) v. dijanoe-tične vrline vrline (kod Aristotela) u kojima dolazi do izražaja razum (znanje. grč. probijanje krvi kroz opnu vena. dialogos) lit. skroz. za razliku od etičkih vrlina kod kojih se razum pojavljuje kao gospodar želja i strasti dijanoja (grč. potpuno suprotan dijamorfoza (grč. dia. diapedao probijem. zagnojavanje. najsjajniji i naj-skupocjeniji dragi kamen koji se može brusiti samo svojim vlastitim prahom. kod Grka: oktava. izbijem. a sam odgovara dijalogizirati (grč. kvinta dijapijema (grč. krivulje dijametralan 292 dijarizam {npr. pas sav) glaz. dianoia) fil. biljke sa dva prašnika u jednom hermafroditnom cvijetu. bot. lat. diaplasma) med. pretvaranje u određen oblik dijanasologija (grč. prelomljene kosti dijaplazma (grč. najveća tetiva. pyein gnojiti. positivus) opt. diapassein posipati između) biljni prašak za posipanje rana dijapazon (grč. bakar. rov bez dna (veoma dubok) za sprječavanje upada neprijatelja u zaklon dijamantin (fr. tj. morfe oblik) oblikovanje. posve. supr. antimon. vođen razumom. dia lat. dianoia mišljenje. dia. procurenje krvi kroz vene đijapente (grč. klasa u Linneovom sustavu) dijanoegonija (grč. dužina koja prolazi kroz središte kruga. dijametralno suprotan sasvim. znanost o podrijetlu i izvoru spoznaje dijanoetičan (grč. pyein) med.

diasozo spasim) med. diaschizein kidati) med. sam po sebi. spašava. s međuprostorima. dyas) dvojstvo. štiti dijasostika (grč. diastasis) razilaženje. supr. diatithesis) med. dia. diaschizein) med. dia. rengenskim dijaskopska projekcija opt. diastema) glaz. osobina tijela da propuštaju toplinske zrake dijatesaron (grč. pauza. stanka između dva stiha neke pjesme dijaspora (grč. razmaka dijastola (grč. danas: dnevnik. gramatici: znak za rastavljanje dijateka (grč. rastavljam) poet. evangeličke harmonije dijateza (grč. sklonost nekoj bolesti. enzim ili ferment nađen u životinjama i biljkama koji djeluje na ugljikohidrate i čini da se škrob pretvara u šećer te znatno pridonosi metabolizmu dijastaza (grč. npr. kod starih Grka: dvorana u kojoj su stupovi bili međusobno udaljeni za tri debljine stupa dijastimometar (grč. med. uređaj. pa i ona digla nogu itd. tzv. osobito prozirnih slika. osobito Homerove pjesme dijaskopija (grč. vještina održavanja života. dyao unesrećim. stylos stup) arhit. interval dijastematičan (grč. diastasis) kem. koji čuva. adijaterman dijatermanzija (grč. thermaino grijem) fiz. dijashiza dijasirm (grč. velika dvorana s mnogo stupova. di-arthron) spajanje zglobova tako da budu sposobni za gibanje. naziv za prijevode četiriju evanđelja. figura u kojoj se osobito podvrgava ruglu nečija neprilika ili nepriličnost. diastema razmak. mn. bot. protuprirodno razdvajanje kostiju ili hrskavice. diastema) razmak. svakodnevna groznica dijarizam (grč. Stari i Novi zavjet dijaterman (grč. retorička figura koja se sastoji u pretjeranom umanjivanju. razvlači. metron) naprava za mjerenje udaljenosti. odvajanje. diaskopeo svestrano razmatram) opt. oi ili ai tessares. npr. osobito za kućnu poslugu. koji pretvara škrob u šećer dijastaza (grč. diastello razdvajam. praznina. osobito sloga koji je inače. Vidjela žaba gdje se konj potkiva. s intervalima dijastil (grč. diaspao razvlačim. razdvajanje. thermasia toplina) fiz. tzv. prikazivanje prozirnih predmeta. ismijavanje. diarium) kod Rimljana: dnevni obrok. čista kvarta. dia-spora) rasipanje. knjiga u koju se unose dnevna zbivanja dijarija (lat. sadijateze 294 dijurnist stav. svojstvo tijela da propuštaju toplinske zrake dijatermazija (grč.dijareja (grč. u Novom zavjetu: Židovi prognani iz Judeje i rasuti po drugim zemljama. "osnovne bolesti" ili sklonost bolestima . međuprostor. diathermaino pro-grijem) fiz. ustrojstvo. Hrvati izvan domovine dijastaltičan (grč. u grč. diaskeuastes prerađujem) onaj koji kritički prerađuje neko staro djelo. razdvojim) razdvajanje. diatithemi) raspoređivanje. v. diaspasma razdvo-jenje. razdvaja. upropastim) ret. dvojnost dijashiza (grč. njegovanje i održavanje zdravlja.: Pristaje mu kao dij artroza 293 dijateza magaracu sedlo. dispozicija dijateze (grč. degeneriranje biljaka dijastema (grč. kidanje. razbaca-nost. diathesis. aterman. dijartroza (grč. širi dijastatičan (grč. dia. udaljenost. diatithemi) savez. ugovor. diasvrmos) ruganje. dija-sostici sredstva za odražavanje zdravlja i života dijaspazma (grč. diaspeiro rasipam. rastavljam) koji se rastavlja. rastavljanje dijashizma (grč. glaz. ra-stajanje. diaria febris) med. diarrheo protječem) med. kratak. koji se rasteže. prosvjetljavanje zrakama. cijepanje. rastezanje. diastello razdvajam. na staklu (dijapozitivu) u propuštenoj svjetlosti dijasostičan (grč. diastasis razdvojenost) kem. fiziol. produži-vanje. suprotno: hiperbola dijaskeuast (grč. rasutost. proljev dijarij (lat. sastavak zglobova dijas (grč. dia. odrođivanje. koji propušta toplinske zrake. zool. širenje srca i arterija zbog aktivnog skupljanja srčane muskulature (sistole). ta tessara četiri) glaz. diasozo spasim) med.

razlika između velikoga i malog polu-tona. dike pravo. dictionarium) rječnik koji ne sadrži samo pojedine riječi nego i frazeologiju nekog jezika dike (grč. četvrtina tona. pravda. pravo. dike) 1. jednostani-čan dijatomeje (grč. kritički polemični spis. npr. ckrvi: svećenik koji služi jutarnju misu dijeza (grč. pravda. vojvoda. silikatne alge. suprotno: despocija dikeokracija (grč. veoma satirično i s grubim pikanterijama dijecan (grč. dux) 1. 2. di-. dictio) jezik ili stil nekog pisca. diaita lat. luksuzna laka kola za dame. uredan način života (s obzirom na hranu. znanost o pravu dikirion (grč. piće. paskvila. osobito krvnih žila dijeta (grč. danas se upotrebljava samo u crkvenoj upravi (kod katolika: biskupija. med. način izražavanja. npr. di-iemi. spavanje i odmaranje). fr. sjednice narodnih izaslanika dijetetičar (grč. svaka mala promjena u tonu. fil. Čas šaljivo. techne) znanost o načinu života korisnom za održanje zdravlja dijetetski (grč. pripadnik (ili: član) dijeceze dijecije (grč. a sa stražnjim sjedalom za slugu dikcija (lat. diatomos razdijeljen. diai-resis) gram. u Kat. dies dan. a druga samo ženske cvjetove.dijatoman (grč. dikearhija dikeologija (grč. điurna) dnevna plaća ili nagrada. biljke kod kojih jedna stabla nose samo muške. logia) pravo. dnevnica dijurnist (lat. nadnice. dioikesis gospodarstvo. u Francuskoj: stupanj plemstva između princa i markiza. umjesto stalne plaće. 2. osobito: hrana koju u tu svrhu propiše liječnik. scala ljestvica) glaz. kućenje) gospodarstvo. diaitao liječim) umjereno. dieta) mn. uprava. dies dan) koji prima dnevnicu. krateo vladam) v. archo vladam) vladavina prava. svijećnjak s dvije ukrštene svijeće . razdvajanje. dom) sa dva doma dijeceza (grč. kod protestanata: župa koja se nalazi pod jednim superintendantom). topola. dijetetska sredstva sredstva korisna za zdravlje dijetist (lat. korisno za zdravlje. razdvajanje. diaitao liječim. upravljam) biskup kao upravitelj dijeceze. omiljena metoda cinika i stoika po kojoj su izlagali svoja naučavanja. dikyrios dvojak) pravosl. pobornik urednog i umjerenog načina života dijetetika (grč. raščlanjivanje jednog dvoglasnika (diftonga) na dva samoglasnika. "križić" kao znak da se jedna nota povisuje za pola tona dijurna (lat. lat. uređenje. diaireo razdvajam. dietarius) v. diatomos podijeljen) min. izražavanje dikcionar (lat. lat. narodni izaslanik itd. mjerodavno pravo biskupa dijecezan (grč. pravednost. oikos) bot. dike. diurnus) dnevnih dik 295 diktirati dik (fr. dijetetski propisi propisi kojih se valja pridržavati da bi se očuvalo zdravlje. pravna država. dike. razgovor. dijereza (grč. čas ozbiljno. dnevničar. di-. od Dioklecijana naziv za 14 glavnih dijelova Rimskog Carstva. Dike grčka božica pravde i pravedne osvete dikearhija (grč. intervali u dijatonskoj ljestvici nisu jednaki dijatriba (grč. dnevno dijete (lat. diaitao liječim) onaj koji uči kako treba čuvati zdravlje. diateino iste-žem. ae u ae. rastavljanje. dies dan) sluga ili službenik koji radi samo za dnevnicu. diaitetike sc. dakle. dnevničarski. diatribe) zanimanje. oikos kuća. rastavljen) mn. dijetist dijetarski (lat. bez sjedala za kočijaša. na granici između životinjskog i biljnog carstva (od njihovih ljuŠturica i nitroglicerina pravi se dinamit) dijatoniČka skala (grč. diaeta način života) med. dies dan. mit. pril. kućim. njegovanje zdravlja. ljestvica u kojoj je niz od 8 tonova podijeljen na 5 cijelih i 2 polustupnja. diese) glaz. bolesnička hrana. herceg. di-oikeo gospodarim. koji se može lako dijeliti samo u jednom smjeru: fiziol. vrba i dr. dije-cezno pravo službeno pravo. bot. zabava. dnevnice koje prima službenik. dus. držati dijetu živjeti jednostavno i umjereno dijetar (lat.

dvostruko mijenjanje boja dikromatičan (grč. onaj koji neograničeno vlada. odugovlači. propis (ili: naredba) o odgađanju roka dilber (tur. di-. rasteže. differre odgoditi. onaj koji se bavi nekom umjetnošću ili vještinom samo iz ljubavi prema njoj ili radi pri-kraćivanja vremena (za . sastoji se od trumpete. dragi. gitare (ili: bendža). kolon dio. prima ono što se govori i ponavlja kad se treba zapisati (služi umjesto stenograma) diktaman (lat. dilatator) med. biljke kod kojih se pri klijanju javljaju dva klicina listića dikroizam (grč. koji se može proširiti dilatacija (lat. di-. voljen. 2. im. nego su podijeljeni na razne cvjetove. dichroos. otvarač. režim koji uspostavlja diktator. u starorimskoj državi: najviši službenik s neograničenom vlašću koja je mogla trajati najviše šest mjeseci. di-. dvojezgreni dikolon (grč. dilettante) prijatelj (ili: ljubitelj) umjetnosti. kaznu diktitis (grč. dixieland) džez-orke-star kakav su razvili bijeli glazbenici. proširenje srca dilatator (lat. di-. savjetovati. upala mrežnice diktivan (lat. dichroos. klarinete. koji traži poslušnost bez pogovora diktatura (lat. chorde žica) glaz. dilatatorius) koji proširuje. foneo zvučim) uređaj koji. basa (ili: suzafona) i od udaraljki diktafon (lat. dictatum) 1. kazivanje u pero. a druga disjunkti-van (polilela) diletant (tal. miljenik. grč. med. zanosan. izjavan dilaceracija (lat. pijavćica) bot. dvojba. lijep. propisivati. skopeo gledam) instrument za promatranje i utvrđivanje dikroizma kristala itd. vrsta mažurane) diktando (lat. diktando. dictare) kazivati u pero. dilatatio) rastezanje.) obrub. dilatio) odugovlačenje. zadatak napravljen po kazivanju u pero diktat (lat. rane dilatatoran (lat. npr. zapovijedati. dictatura) vlast diktatora. govoriti nekome diktitis 296 diluvij što treba raditi.chros boja kože. di-. grč. koji ima dvije jezgre. dictare. kotyledon udub-ljenje. dictando)' pisanje po diktatu. propisati. dvobojan dikroskop (grč. širenje. npr. dicere govoriti. metron) fiz. šara diklinije (grč. krasan. rutvica (ljekovita biljka. naređenje. di. log. dilatabilis) rastegljiv. ukras. diktyon mreža) med. raskinuće dilacija (lat. odgađanje roka dilatabilan (lat. jedno-spolne biljke koje imaju ili samo muške ili samo ženske spolne organe dikokičan (grč. razdiranje. govoriti nekome tako da onaj kome se govori to zapisuje. oteže. sprava za mjerenje volumenskog širenja pojedinih tekućina dilatoran (lat. chroma boja) u dvije boje. ljubimac. a kojega su birali u izuzetno teškim prilikama za državu: 2. dikolička pjesma dikordij (grč. pjesma koja se sastoji od dvije vrste stihova. dictator) 1. kokkos jezgra) bot. proširivanje. dilacerare razderati. postelja) bot. dilemma) neugodan položaj u kojem se nalazi čovjek kad se mora odlučiti između dviju podjednakih mogućnosti. di-. biljke kod kojih se prašnici i tučci ne nalaze u jednom cvijetu. dictamnum) jasenak. zaključak u kojem je prva premisa hipotetičan sud.) prid. odjeljak) poet. diksilend (engl. dictus) gram. odlaže dilatorij (lat.dikiš (tur. zavodnik dilema (grč. pozaune. glasovira. razvlači dilatometar (lat. dilatorius) koji razvlači. zapovijed diktator (lat. bezuvjetni mir koji se mora prihvatiti i potpisati diktirati (lat. zadatak rađen po kazivanju u pero. dilatere. dilatorium) prav. instrument s dvije žice dikotiledone (grč. kline ležaj. slično fonografu. šav. pruživ. koji zapovijeda. raskomadati) rastrgnuće. neograničena vlast diktatura proletarijata prema povijesnom materijalizmu: državni oblik vlasti radničke klase (proletarijata) koji ona mora uspostaviti da bi osigurala ukidanje kapitalističke eksploatacije i kapitalizma te ostvarenje komunističkog društva diktirani mir mir koji se sklapa po diktatu drugih sila. sprava za proširivanje. mast) dvobojnost.

dimensio) izmjeriti presjek. dvo-Član dimetar (grč. tijelo ima tri dimenzije (ono je trodimenzionalno). dimensio) mjerenje. npr. pružanje. dilettare) zabavljati. sredstva za razblaživanje diluendo (tal. revnost. diminucio kapitis (lat. tj. poplavljena zemlja. pažljivost.) glaz. a linija jednu dimenziju. dvosmislen dilogija (grč. površina dvije. dvosmislica dilucida intervalla (lat. di-mensio) mjerenje. smanjivanje jačine diludij (lat. jedan jampski stih od četiri stope. dilucidare) osvijetliti. prostiranje. diluvialis) potopni.) prav. vrijeme između činova diluencije (lat. protumačiti dilucija (lat. dobro dimenzionirani zidovi zidovi čija je jačina dobro pro-računana. dilucidatio) prav. gaseći se. dilogia) dvojako značenje. potop. poplavljen. umanjivanje. slavuj) dilogičan (grč. tzv. prav. tumačenje dilucidirati (lat. popuštanje. hitrina. četvrta dimenzija je "vrijeme". smanjivati jačinu tonova) . svijetli trenuci. pažljivo diližansa (fr. postupno tiše. dyo dva. di-. dajm (engl.) sjevernoamerički novac = deseti dio dolara dimenzija (lat. osobito duševnog bolesnika. ddettare) ljubav prema umjetnostima ili vještinama. trenuci svijesti i pri-sebnosti kod bolesnika. površnost diletantsko kazalište kazalište u kojem glume oni kojima gluma nije struka điletirati (tal. pren. marljivost. metron) metr. vino vodom. diluvijalni minerali minerali koji su nastali zbog posljednjih velikih promjena u Zem-ljinoj kori koje su nastale kao posljedica poplave. diluvijalno tlo tlo poplavljenog zemljišta. oprati. kvaternarij dimetilbenzol kem. umanjenost. bez stručne spreme diletantizam (tal.) glaz. građanska smrt diminuedno (tal. bavljenje nečim iz ljubavi. sve slabije (tj. smanjenje. da bismo to mogli odrediti. diluere) razblažiti. tri pravca koji se sijeku pod pravim kutom: dužina. brižljivo izbjegavanje površnosti u poslovima. objasniti. poštanska kočija dilkuša (tur. smanjenje. zatvorena kočija za prijevoz putnika. ili nekog dijela prostora koji predočavamo kao prazan. zbrisati. di-. rastopiti. brižljivo. diligence) brzina. pren.razliku od umjetnika kao znalca. npr. proračunavanje veličine.) glaz. a koje je neposredno prethodilo današnjem dobu diluvijalan (lat. med. prema teoriji relativiteta. diligentia) brižljivost. onaj koji je u nekoj struci površan. a ne profesionalno. otopiti. dilogos) koji se može dvojako razumjeti. diluvij alan 297 dimorfija geol. grada dimeran (grč. diminutio) smanjivanje. con diligenza čit. potrebne su nam tri dimenzije. diminutio capitis čit. diluentia) med. mogu određivati i mjeriti. sumnju. koordinatni sustav dimenzioniranje (lat. stih koji se sastoji od dvije stope ili dva stihovna takta. otapalo za kaučuk i lak. veseliti diligencija (lat. nemoderna muslimanka) dimije (tur. objašnjenje. dilutio) razblaživanje. diluvijalni čovjek pretpovijesni čovjek. odbijanje od svote. jačine. pren. ksilol dimijašuša žena koja nosi dimije. umanjenje. pračovjek dimaher (grč. razbiti (npr.) mn. doba u razvoju Zemljine kore kad su se ledenjaci počeli topiti. diluvium spiranje zemlje) poplava. zamišljene ravne linije pomoću kojih se prostiranje nekog tijela i njegovih granica (površine. kaz. dva člana. diludium) odmor pri gladi-jatorskim borbama. trg. machaira mač) gladijator koji u borbi ima dva mača ili mač i bodež dime čit. rastapanje. sma-njenost. linije). dimetiri izmjeriti. umanjenje. meros dio) koji se sastoji od dva dijela. presjeka dimenzionirati (lat. s postupnim slabljenjem jačine tona dok se potpuno ne izgubi diluirati (lat. kon di-liđenca (tal. dimenzionirano drvo drvo za građu. npr.) ptica (papiga. brza pošta. zatucana. češće: lucida intervala dilucidacija (lat. širina i visina (ili dubina). nepovjerenje) diluvij (lat. usp. dimi) vrlo široke hlače istočnjačkog kroja (za muškarce i žene) diminucija (lat. stručnjaka). rasvijetliti. nedoučen. nestručnost.

din) geol. dimissionarius) onaj koji daje ostavku na zvanje ili položaj dimisorij (lat.diminuirati (lat. dinamometri] ski . diminuto) u španjolskoj inkviziciji: optuženi za herezu koji nije. koji ima jako djelovanje. smanjivati. umjesto s infuzorijskom zemljom. (u Aristotelovoj filozofiji nasuprot energiji. prid. dinamo dinamoelektrični stroj v. koji proizvodi snagu dinamograf (grč. proizvode djelovanje i upravljaju njime u bilo kojem obliku. metria) fiz. po mišljenju inkvizitora. i pored istog sastava. di-. dvnamis. biol. morfe oblik) dvo-obličnost. pješčani brežuljak. suptrahend dimirbaš (tur. dimissio) smjenjivanje s položaja. 2. smjenjivanju dimitirati (lat. npr. temelji se na pučkom govoru. metron) opt. koji djeluje vlastitom unutarnjom i živom silom. preobražavanje ruda u velikim dubinama kamene 1 kore (pod utjecajem visoke temperature. supr. mjera kojom se označuje jačina izvođenja dinamis (grč. obično s infuzorijskom ili dijatomej-skom zemljom. dug po nekoliko stotina. demos narod. energija koja djeluje). pojavljivati u bitno različitim kristalnim oblicima. usp. dvnamis. u snazi. koji slobodno djeluje. diminutor) mat. koji ima svoju snagu. koji je stalno u pokretu. dvnamis sila) eksploziv. naprava (obično s oprugom) za mjerenje sila dinamometrija (grč. dvnamis sila. dimorfija dimotiki (grč. zahva-ljivanje na službi. dimorfizam dimorfija v. dvnamis) naučavanje koje tvar i pojave u prirodi izvodi iz sila prirode dinamit (grč. morfe. a visok po nekoliko metara. popustiti (npr. logia) znanost o pojedinim prirodnim silama dinamometamorfoza (grč. mješavina se tada zove celulozni dinamit (izumitelj švedski kemičar Alfred Nobel. jačini) diminuto (šp. glaz. uma-njitelj. dvnamike) 1. dvnamis sila) fiz. otjerati iz službe. otpuštanje. dvoobličan. suziti. grafo pišem) pokazivač sile. genos podrijetlo) fiz. snaga. javljanje dvaju različitih oblika kod živih bića. mješavina koja se sastoji od 75% nitroglicerina i 25% nekoga drugog. dvnamis) koji se temelji na dinamici. ostavka. 1833—1896) dinamizam (grč. umanjiti. di-. sve priznao. dati ostavku dimorfan (grč. min. demisija dimisionar (lat. ali neeksplozivnog tijela. naprava za automatsko bilježenje upotrijebljene sile dinamologija (grč. ako se. pješčani sprud dinametar (grč. dina (kelt. preanimi zam dinamo (grč. pomiješa s prahom slabo pečenog drvenog ugljena. osobito onaj koji je izdao premalo sukrivaca (nakon mučenja ovakvi su krivci spaljivani na lomači kao nepopravljivi grješnici) diminutor (lat. kokoš i pijetao. statičan dinamičar (grč. geodinamika dinamika (grč. potencija dinamistika (grč. skratiti. znanost o silama i o gibanjima koja te sile proizvode (dio mehanike). sposobnost. sile koje djeluju (ih sila. metamorfosis) geol. sposoban. dvnamis sila. zahvaliti se. dimorfne biljke biljke čiji se cvjetovi javljaju u dva oblika. dvnamis. elastičnog. mjerenje sila. okretanjem vodiča kroz magnetno polje dinamo-stroj v. dimissorium) isprava o otpuštanju. din (grč. diminuere) smanjiti. oblik) koji ima dva oblika. v. dvnamis) sila. dimittere) otpustiti. dvnamis sila) v. instrument za mjerenje snage povećavanja teleskopa dinamičan (grč. jedinica sile u apsolutnom sustavu mjera: sila koja masi od lg daje ubrzanje od 1 cm u 1 sek. svojstvo nekih tijela da se mogu. dvnamis) pristaša dinamistike dinamična geologija v. dimorfizam dimorfizam 298 dinaroid dimorfizam (grč. dvnamis. tlaka i vode) u nove rude dinamometar (grč. dinamo dinamogen (grč. fiz. dvnamis sila. demirbaš) imovina dimisija (lat. dvnamis) stroj za proizvodnju električne struje mehaničkim radom. puk) varijanta novogrčkog književnog jezika. stvarnosti) mogućnost. metron mjera) fiz.

točnije: antidinici -i. avanturama dinofonitet (grč. služi za unutarnje oblaganje peći s visokim temperaturama dinast (grč. dingey) šport. gozba dine (kelt. dinastije dinastija (grč.) kola za ručanje. dajning-kar (engl. prud dingi (engl. nakon povratka iz rata bio je prognan iz vlastite kuće te se preselio na zapad i osnovao nekoliko novih gradova (i Primošten zovu "Diomedov otok") . kralj Trakije. mn. naučavanje o snazi obdarenoj sviješću i voljom dinarid (naziv prema planini Dinari) tip ljudske rase sa sljedećim karakteristikama: visok rast. di-. današnje značenje: večera) 2. prid. brjegovi od živog pijeska koje nanosi vjetar. tj. Aziji (403—323 pr. okto osam. dinos vrtoglavica) mn. mizantrop Dioklecijan rimski car. e. strašan. sin Tidejev. dynastes vladar) odanost vladaru.). svladao ga je Heraklo i dao ga za hranu tim kobilama. dynastes) vladar. fone glas) lingv. komarča. pren.) zaboga! dioda (grč. Diogenes "onaj koji vodi podrijetlo od Zeusa") filozof iz Sino-pe u M. divovski pretpotopni gmaz (dugačak do 30 m) čiji kostur pokazuje karakteristike ptice i sisavca dinoterij (grč. onaj koji prezire svijet. koji je pristaša neke vladarske loze. Dioklecijanova palača ljetnikovac u obliku rimskog tabora koji je Dioklecijan izgradio nedaleko od svog rodnog mjesta Salone (Solina) — zametak današnjeg Splita dioktaedar (grč. dynamai mogu. vlastelin dinastičan (grč. lat. Deus) Bog. odnosno vladajućem domu. često kukast nos dinaroid Čovjek nalik na dinarida dinas-cigle 299 Diomed dinas-cigle na vatru veoma otporno kamenje od čistog kvarca. ateist Dio (tal.) blagovaonica dinirati (grč. svečan otmjen ručak. Don Quijote) sklonost pustolovinama. bio je veoma okrutan (svoje je kobile hraDiomeje 300 dioteleti nio ljudskim mesom).. n. Sokratov pojam autarkije podigao je do askeze koja odbacujući svaku životnu udobnost traži krajnje odricanje želja. nazvan "Pas". dajning-rum (engl.dinamozoizam (grč. dvnamis sila.) 1.). podrijetlom Dalmatinac (3. syz bez) bezvje-rac. per Dio! (tal. željeznog oksida i ilovače. dyo dva. trioda diofiziti (grč. o njemu se priča da je stanovao u bačvi. zoon živo biće) fil. pirjati dinsuz (tur. da je Aleksandra Velikog (kad ga je ovaj posjetio i rekao mu da kaže jednu želju) zamolio da mu se skloni sa sunca. pijesci. glavni obrok. niz vladara iz iste loze dinastizam (grč. strašan. n. dinigla podlanica. poliedar s dvaput po osam. Dio. sauros gušter) zool. jačina glasa dinosaur (grč. kratka glava. moavke dinkohotizam (šp. med. bezbožnik. edra osnova) geol. dynastes) koji pripada nekoj vladarskoj lozi. sredstva protiv vrtoglavice. dynasteia vlast. lovrata (vrsta ribe) dining-car čit. privrženost dinastiji dine (fr. deinos silan. anodos uspon) u radio-tehnici cijev sa dva elementa. dioktaedarski diolen naziv za sintetičke tkanine Diomed 1.) divlji ili poludivlji australski pas dinici (grč. ornis ptica) v. din vjera. božanska i ljudska. pržina. strašan. u srednjem vijeku: posjednik viteškog imanja. fysis priroda) mn. pristaše kršćanske sljedbe koja je smatrala da su u Kristu bile dvije prirode. tamna kosa. deinos užasan. dinghy. dining-room čit. nije priznavao postojeće zakone i bio je prototip ciničnog filozofa. moć) vladarska loza. površina. i 4. crne oči. s malom primjesom vapna. dyo. usp. gospodar. dimsten) pržiti jelo na poseban način. sipine. therion zvijer) vrsta pretpotopnog divovskog rilaša dinstati (njem. mali čamac za jedrenje dingo (austral. šesnaest. jedan od najvećih junaka pod Trojom.diner ručak. jak. e. suprotno: monofiziti Diogen (grč. da je u podne po Ateni svijećom tražio 'ljude" itd. st. 2. sin Aresov. deinos. deinos užasan.

di-. odredba) fil. drvenog ugljena. ana-klastika diorama (grč. dioptrične boje boje koje nastaju zbog prelamanja svjetlosti dioptričko ravnalo mesingano ravnalo koje ima dvije tanke metalne pločice s prorezima kroz koje se gleda (zastarjeli geodetski instrument za određivanje pravca na stolu za mjerenje) dioptrija (grč. diorysso potkopavam) ekspolozivni prah. izumio Daguerre 1822. Činile su ih pretežito orgijanja i pijančevanja. kći Urana i Geje.. ali se tijelo ispod pupka udvostručuje. mo-noteleti dipetalan (grč. di-. sastoji se od dva dijela. Dionysos) mit. usp. osmoza diostoza (grč. v. diplasis dvostruk) glaz. određuje diorit vrsta kamena vulkanskog podrijetla diorizam (grč. Dionysos) fil. ponekad s likovima u pokretu. Heraklovu ljubimcu) Diona mit. vidim) opt. osteon kost) med. diplasios dvostruk) udvostručenje. Dioniz (grč. ispravljanje uganutih ili iskrivljenih udova Dioskuri (grč. pomicanje kostiju dioteleti (grč. di-orao gledam kroz) prozirna slika. određivanje pojma diortotičan (grč. suprotno: apolonijski diopter (grč. izraz kojim Nietzsche naziva element pun snage i strastvenosti u životu i volji. mješavina pikrin-ske kiseline. blizanci. s dvije klavijature koje stoje jedna prema drugoj diplazijazam (grč. dioptrikos) koji spada u dioptriju. pren. prijatelj muza. leća jačine 5 dioptrija ima žariš-nu udaljenost 0. g. osobito na uređajima za mjerenje. bujno zelenilo). sprava za viziranje. dvostruki pianoforte. poboljšavanje. diple) kritički znak u obliku položenog velikog slova ipsilona za označavanje pogrešnog načina čitanja. otkriven 1684. dia. di-. starogrčki bog vina i vinogradarstva. Kastor i Polideur (Poluks). dotjerivanje) diortoza (grč. od osnivanja Rima dionizijski (grč. thelo hoću) mn. dia kroz. di-. koji služi za ispravljanje (ili: namještanje. osobito u drami. staklo i dr. tako da nakaza ima dvije stražnjice i dva para nogu dipirih (grč. tiskanje) fiz. od kojih je jedan okrenut oku onoga koji vizira. pyrriche) metr. sa Zeusom rodila Afroditu. teol.20 m dioptrika (grč. stihovna stopa od četiri kratka sloga: U U UU diplazija (grč. pyge stražnjica) dvojna nakaza koja ima jednu glavu i jedan prsni koš. orao gledam) opt. di-. orao gledam. kao i sumnjivih mjesta u pjesničkim djelima. dvostruki pirih. diorthoo ispravljam) koji ispravlja. Krist se rodio 754. tumači. 2. sa dva lista. četvrti Sa-turnov unutarnji satelit.. bakanalije dionizijska era računanje vremena od Kristovog rođenja koje je uveo Dionizije Mali (Dionisus Exiguus). salitre i sumpora dioristički (grč. podvostručenje diple (grč. Dionysia) mn. g. med. dia-. petalon list) bot. pristaše naučavanja o dvije prirode i dipetalan 301 diplosija dvije volje u Isusu Kristu. starogrčke svetkovine u slavu boga Dioniza. pilje-vine. diorizo ograničavam. dioptron sve kroz što se vidi) opt. razlikujem) koji objašnjava. okrugla slika na prozirnom materijalu koja pomoću umjetnog osvjetljavanja pokazuje promjenjive svjetlosne tonove (dnevne i večernje pejzaže) ili tonove boja (zima. dyo. jačina leće čija je žarišna udaljenost jedan metar. kako bi se 'glumac upozorio da ne pogriješi u interpretiranju . st. Dios-kuri sinovi Zeusovi) mit. odvajam. Bakho dionizije (grč. nerazdvojni prijatelji diosmoza (grč. dioreksin (grč. znanstvenik iz VI. namještanje. znanost o prelamanju svjetlosnih zraka kroz vodu. nimfa. diorthosis uređivanje) popravljanje.Diomeje staroatenske svetkovine u čast Herakla (naziv po atenskom heroju Diomu. prema njemu. diorismos ograničavanje. a drugi predmetu koji treba vizirati dioptriČan (grč. jedinica za mjerenje jačine leće (jačina leće = recipročna vrijednost žarišne udaljenosti). osmos guranje. sa dva cvjetna listića dipigus (grč.

osobito ona kojom se daju dostojanstva. oslobođenju ili pomilovanju. slika u dva dijela. di-. povelja kojom se ukazuje počast. sijamski blizanci) dipodan (grč. dipsao žednim) koji žedni. oprezan i sumnjičav čovjek diplomaticar (grč. lo-gia) zool. v. koji izaziva žeđ dipsodičan (grč. umijeće čitanja i pravilnog tumačenja starih povelja. di-. vremena kad su izdane itd. krštenih. svjedodžbu o položenom završnom ispitu. ops. dipsao) v. umijeće u javnom i tajnom vođenju pregovora između pojedinih vlada diplomat (grč. dipteralni hram. znanost o poveljama. sizigija dipol (grč. ditopsija diplosomija 302 diribitor diplosomija (grč. dokos greda) izumrli golemi gušter iz skupine dinosaura. dokumentirano.) dipterologija (grč. od dviju stopa. ambasadorski. opos oko) med. di-pus) metr. di-pteron krilo) mn. . zool. dvostopni dipodija (grč. dipsa. pren. prosopon lice) nakaza s dvije sljubljenje glave. koji voli piti. umrlih itd. hram ograđen sa dva reda stupova. dipsakos) med. v. diplomatsko tijelo diplomiran (grč. mudro. pregovarati sa stranim vladama. ponekad = diplomacija diplomatizirati (grč. diploma) položiti posljednji i završni ispit na visokoj školi. imao je dugačak vrat i rep te je živio na kopnu i u vodi diploja (grč. diploo. diploma) pomoćna povijesna znanost. soma tijelo) rađanje dvostrukih nakaza (npr. diploma) poveljno. dvostruka stopa. na uglađen način skrivati svoje mišljenje i namjeru. diploos. dipsa žeđ. pteron krilo. corps diplomatique) svi predstavnici stranih država akreditiranih kod neke vlade. povelja o imenovanju. pijaničko ludilo dipteralni hram arhit. diploo. komarči i dr. svjedodžba o položenom ispitu. kod starih kršćana: popis rođenih. dvokrilci. insekti sa dva neobrasla krila (muhe. strast za pićem. diplon) fiziol. di-. s dvije stope.diplodok (diploos dvostruk. na dvije ploče ili dva platna. izaslanič-ki. voditi pregovore. dipteros dipteri (grč. dupren. djelovati kao diplomat. tj. što se temelji ili dokazuje na osnovi povelja. s mnogo takta. diploma) poznavatelj i znalac u čitanju i tumačenju starih povelja diplomatika (grč. umj. utvrđivanja njihove izvornosti. načela i pravila koja vrijede u tom pogledu. diploma) povelja. diploma) održavati vezu sa stranim vladama. pus.. di-. diplomatski zbor (fr. odlikovanje. diploma) osoba koja u međunarodnim odnosima predstavlja neku suverenu državu. ponašati se oprezno. slobode. mania) med. diptvchon dvostruko presa-vinuto) dvostruka ploča na sklapanje.. podos stopa) metr. bot. diploma) koji je dobio pisanu potvrdu o nekoj počasti. dipteron diptih (grč. obadi. dipteros dipteros (grč. oprezno. riječ koja ima samo dva padeža dirandl (njem. znanost o dvokrilcima dipteron arhit. pteron krilo) arhit. ali tako da se na njoj razlikuju dva lica dipsakus (grč. uglađeno. stanični sloj između dviju tankih koštanih ploča. mudro i uglađeno diplomatrij (grč. što se tiče pregovora i veza između država. di-. državnički. Dirndl djevojčica) ženska haljina u stilu tirolske nošnje. prava itd. po imenu američke tvrtke Du Pont de Nemours) sintetički kaučuk diprosop(us) (grč. bolest žeđi dipsetičan (grč. spajanje dviju metričkih stopa u osnovni metar ili takt jednog stiha. dipsetičan dipsomanija (grč. službeni organi koji se bave tim poslom. osobito na visokim Školama diplomacija (grč. diplos dvostruk.. ptito padam) gram. originalnosti. osobito kod kostiju lubanje. povlastice. povelju o imenovanju na neki položaj ili neko zvanje diplomirati (grč.) uređaj koji se sastoji od dvaju nasuprot postavljenih jednakih električnih naboja dipren (fr. pren. slika koja se može sklapati diptoton (grč. što spada u poslove jednog izaslanika u stranoj državi. unutarnja stanična masa lišća i plod-nice diploma (grč. diploma) zbirka povelja diplomatski (grč. pren. osobito na fakultetu sveučilišta diplosija (grč. dvostruko viđenje nekog predmeta. diploma) formalno posredovanje u međusobnim odno-sima između civiliziranih država.

diruptio) probijanje. laktoza) disakordirati (tal. disceptatio) rasprava. ako je zlatnik 19. dives bogat) starorimski bog podzemlja. razdvajanje. dys) 3. per directum Čit. grčki Pluton. moda u načinu odijevanja. u mnogim slože-nicama: dvaput. tj. raz. disagio) trg. putanje jednog zrna direkcional (lat. obavljati teške poslove diritta (tal. proboj Dis (lat. pokućstvu i dr. directus) izravan. direktna trgovina kupovanje robe iz prve ruke. poništiti dirinčiti (perz. na štetu lošijeg. npr. direktorijalno rješenje) diribitor (lat. disborzo (tal. debata . barys težak) naziv za pojave u organizmu koje uzrokuje smanjenje atmosferskog tlaka disborso čit. rebus stvar) rebus koji ima dvostruko rješenje direkcija (lat. prepreke za brak dirimirati (lat. porez na prihod. dis) 1.) šećeri sastavljeni od dvije molekule monosaharida (saha-roza. dis) 2. tonska ljestvica. directiva) uputa.. onda je disaža po zlatniku 0. postupno. direktoar direktorijalni (lat. mučila kraljevu nećakinju Antipu sve dok je sinovi (Am-fion i Zet) ne spasiše privezavši Dirku za rogove bijesnoga bika. koji radi bez okolišanja. od proizvođača direktiva (lat. directio) uprava. res. directorialis) koji dolazi od direktora ili direktorija (npr. rukovoditi. direktorij. u pomorskom pravu: poslovođa brodskog društva dirigirati (lat. glaz. koja se tada pojavila i imala klasicističko-antički karakter direktor (lat. suprotnost uopće disaharidi (grč. smjernica. diribere brojiti glasove) brojač glasova dirigent 303 disciplinirati dirigent (lat. neposredan. disaccordare) ne slagati se. ustanove i dr. u Francuskoj revoluciji: najviša upravna vlast..direbus (grč. vrhovno upravno ih nadzorno tijelo u nekom poduzeću. ravnati izvođenjem glazbenog djela dirimencije (lat. ukinuti. directoire) upravno vijeće.(grč. ipak se bog Dioniz smilovao na nju te je pretvori u jedan izvor kraj Tebe (Dir-kino vrelo). onaj koji ravna izvođenjem glazbenog djela. a svrgnuta 9.. cijelo razdoblje dok je ta vlast trajala. na živežne namirnice itd. v. osobito medicinskim izrazima). zvanje i djelokrug ravnatelja direktorij (lat. directorium) vrhovna uprava.(grč. maltoza. uputa za rad (u obliku naredbe) direktoar (fr. direktni porezi neposredni porezi. koji je u izravnoj liniji. vrhovno upravno i nadzorno vijeće nekog poduzeća. u boksu: udarac ispruženom rukom tako da ruka pođe najkraćim putem u smjeru protivnikova tijela direktan (lat. dirimere) rastaviti. dyo dva. predmetak koji odgovara našem raz. neugodnost ili teškoća (u mnogim. broj koji nam pokazuje koliko se jedinica u srebru manje plaća za jednu jedinicu u zlatu (npr. dis glaz. razvesti. dvostruko dis. glaz. bez posrednika. dys ne. a po jednoj zlatnoj kuni 0. dat. zavoda. rukovoditelj. razlozi za razvod braka. poluton koji se nalazi između tonova d i e dis. dirigens) ravnatelj.) po tonskoj ljestvici. npr. XI. per direktum (lat. dirigere) upravljati. ne zvučati skladno disaža (tal. predmetak kojim se označuje loše stanje.. smetnja. upućivati. pravilo o držanju u nekoj stvari. raspravljanje o pitanju koje još nije izvedeno načisto. propis.) glaz.) trg. derendž na muci) kulučiti. smjer linije. npr. trošak disceptacija (lat. odgovara hrvatskom nedis. ne suglašavati se. razlika između boljeg i lošijeg novca.50 kn u srebru. osnovana 22. izdatak. društvu i si. 1799.) pravim putem. pril. dirimentia) prav. tj. upravljač. LX. direkcijska linija voj. 1795.(lat.025 kn) disbarizam (grč. indirektni porezi posredni porezi. tj. okrutna žena tebanskoga kralja Lika. dirieable) aerostat s motorom za pokretanje i uređajima za upravljanje Dirka mit. smjer rada. director) ravnatelj.te označuje razilaženje.) žiroskopski uređaj koji pokazuje smjer letenja u zrakoplovima kad zbog manevriranja magnetni kompas ne radi točno direkt (directus izravan) šport. predujam. dirupcija (lat.50 kn. od jednog tona do drugog dirižabl (fr. upravitelj. alla diritta (tal. voj.

rasipati. dis. razvod braka discidij (lat. rasprostirati. koji pokazuje dvostruko prelamanje zraka disdijaklaza (grč. dissecare) v. disekcija disektor (lat. dia. disertator disertator (lat. znanstveni predmet. kao prezbiteri-janci. neraspoloženje. odvajanje. dissenter) "onaj koji drukčije misli". na red. u strogoći. discernere) odvajati. diskoverer (engl. raščlanjivanje (ili: otvaranje) leša disektacija (lat. osobito ona koja se podnosi sveučilištu radi habilitacije ili dobivanja doktorske titule (inauguralna disertacija) disertant (lat. diaklao prelamam) opt.disceptator (lat. independenti. red. rasprostiranje (ili: raz-nošenje. sudac u sporu disceptirati (lat. dys. debatirati discernirati (lat. . pren. odvojili od državne.) otkrivač. discessio) odlazak. disertirati disertacija (lat. soli itd. bolestan sastav krvi. geuo kušam. očituje se u zahtijevanju posebnih jela. teškoće i jaki bolovi pri gutanju disfazija (grč. interval od dvije oktave disdikija (grč. dys-. disceptator) presudi-telj. smetnja okusa.ne-. disserere) v. disciplina) koji se tiče stege. dys-. smetnje pri djelovanju nekog tjelesnog organa. neistinitost. dissectio) rezanje nekog tijela. dissector) onaj koji vrši disekciju disemija (grč. disciplina) naviknuti (ili: navikavati) na stegu. osobito: širiti lažno naučavanje disencija (lat. unakaženje. fagein jesti) med. nagrdenje. raz-mimoilaženje s pravnim shvaćanjima disecirati (lat. znanost. čest naziv za američke umjetne satelite disdijaklastičan (grč. suprotno: eugenika disgeusija (grč. poredak (školski. okusim) med. raznositi. disciplinska vlast pravo da se potčinjeni silom i strogošću natjeraju na obavljanje dužnosti. dys. euforija) med. spoznavati discesija (lat. uviđati. dis-. dissentio) razlika (ili: razilaženje) u mišljenju. vojni. dis-. nakaznost. podnositelj disertacije sveučilištu disesteza (grč. raz. nesloga disenter (eng. rasijavanje sjemena živih bića po zraku. heretik (ovako se nazivaju u Engleskoj pristaše svih protestantskih Crkava koji su se. vijesti diseminirati (lat. dissecare) razrezivati. dike pravda) nepravednost. disciplina arcana čit. isp.) diserirati (lat. tupoglavost disfagija (grč. raspoznavati. crkveni). uredba o tajnama disciplinabilan (lat. grč. kvarenje oblika. raspadanje krvi diseminacija (lat. širenje) nekog glasa. dys. genos rod. dvostruko prelamanje zraka disdijapazon (lat. discidium) raskidanje. reda. fasis izreka. disciplinabilis) sposoban da se pouči ili dovede u red. dissertare raspravljati) v. dys-. razdvajanje.ne-. raščlanjivati rezanjem disekcija (lat. kvekeri. u redu. znanstvena grana. razvod braka disciplina (lat.ne-. dys-. razvod. disgenika (grč. rasijavati. znanstvena struka. nepovjerenje u sebe disfunkcija (grč. octa. disseminare) rasija-ti. haima krv) med. nastava. nesporazum. stegovni. koji se može nečemu naučiti disciplinirati (lat. figuratio) una-kažavanje. disceptare) raspravljati. disciplinski postupak istraga pretpostavljene vlasti protiv službenika zbog nesavjesnog obavljanja dužnosti i određivanje disciplinske kazne discoverer čit.ne-. pas sav) glaz. nonkonformisti i dr. razlikovati. teol. npr. osjećaj) psih. držati u stezi. isp. lat. pretresati. baptisti. aisthesis osjet. dys. podrijetlo) rađanje duševno i tjelesno zaostale djece.) tajna znanost. episkopalne Crkve. dissertatio) znanstvena rasprava. metodisti. disciplina arkana (lat. dissertator) pisac znanstvene rasprave. ne toliko po naučavanju koliko po ustrojstvu i obredima. diaklao prelamam) opt. smetnja u govoru zbog nesposobnosti pronalaženja odgovarajućih riječi za predodžbe disfiguracija (lat. nagrđivanje. funkcija) med. pronositi glas. disciplinirane trupe dobro uvježbani i na red naviknuti vojnici disciplinski 304 disgregacija disciplinski (lat. nastavna metoda. nakaza disforija (grč. femi kažem) psih. disseminatio) sijanje. teško gutanje hrane. izumitelj. dys-.) stega. dis-. neosjetljivost.

pas—mačka. loš (ili: nepovoljan) sastav tekućina u tijelu (poglavito zbog loše prehrane) disidencija (lat. nesloga. dissipator) raspikuća. kao srodni. dissimulare) kriti. licemjerje disimulator (lat.) glaz. razvesti disjunkcija (lat. dis-. obično od drveta ili željeza. općenitijem pojmu. raspršavanje. igra kod starih Grka već u Homerovo doba veoma poznata i omiljena. a druga potvrđuje ili negira jednu od alternativa postavljenih u prvoj premisi disk 306 di Skonto disk (grč. prikrivač. suvremeni disk. logično razdvajanje disjunktivan (lat. nekom višem. nesuglasnost. unutarnji krug složenih cvjetova. disjunktivni veznik rastavni veznik (ih). disjectus) razbacan. usp. okrugla ili obla ploča za bacanje. razasut disjungirati (lat. zatajivati. pretvarati se disinvolto (tal. razlikovati se. isključuje. u suvremenoj lakoj atletici bacanje diska ponovno je oživjelo. razjednačavanje. tajiti. raspadanje žive supstance. rastresenost. prikrivanje. rastaviti. S je ili P: ili P2). rasipnik. diskos) šport. prirodno disipacija (lat. npr. koji razdvaja. raznorodnost disimilirati (lat. diskeo. harmonia) glaz. razgradivanje organske hrane u listu. dissimilaritas) ne-sličnost. v. katapinein progutati. dis-. chylos sok) med. suprotnost. raspršen.: "Ili dođi. pogrešan ton (disonanca. tj. a težak je 2 kg. razaranje metabolizma. dimnjak s više postranih otvora na gornjem dijelu radi ravnomjerne raspodjele plinova disjektan (lat. neslaganje tonova. neslaganje. isključenje. griješiti u tonu. kakofonija). npr: muškarac—žena. napravljena od kamena. di-. kataposis gutanje) med. javlja se u obliku mjehurića (sitnih plikova). disjunktivni silogizam (ili zaključak) zaključak u kojem je prva premisa disjunktivni sud. željeza ili drveta. rascijep disharmonirati (lat. biol. isključan. harmozo slažem se) ne biti skladan. oznaka tonskih ljestvica koja naznačuje da c (ce) pada na prvu crtu diskatapozija (grč. disjunktivni sudovi sudovi s disjunktivnim pojmovima. neusiljeno. razbacivanje. ne biti složan dishidrozis (lat. dis-. različitost u mišljenju disilab (grč. dissidium) razvod. discantare) pjevač koji pjeva najviši glas. ali oba pripadaju. cijepanje. dissimulator) onaj koji nešto taji ili krije. grč. npr. razvod. ima promjer 22 cm. discantus) najviši glas (kod djece i žena) = sopran diskantist (lat. razaranje promjena tvari u organizmu. onaj koji se razilazi u mišljenju. odmetnik. nesloga. odvojan. tj. npr. disjunktivni pojmovi oni koji su po svom opsegu odvojeni jedan od drugog. dissidentia) rascijep. disiunctio) razdvajanje. razjedna-čavati disimulacija (lqt. dys-. pretvaranje. disjunktivne ili rastav-ne rečenice nezavisne rečenice koje izriču radnje od kojih se jedna može dogoditi. teškoća (ili: smetnja) pri gutanju hrane ili pića diskemija med. razdor. heretik disidij (lat. odvaja. hydor voda) med. disgregatio) raspadanje. grč. nesklad. grč. dis-. grč. ne slagati se.disgregacija (lat. disjicere. dissipatio) rasipanje. suncokreta diskant (lat. dissimilatio) gram. različitost u mišljenju. rasipanje energije i njezino pretvaranje u oblike koji se više ne mogu ponovno iskoristiti za rad. disjungere) odvojiti. rastavan. rascijep. harmo-nia sklad) neskladan. ili piši". pogrješan u tonu. dvoličnost. gram. koji remeti suglasnost disharmonija (lat. npr. dvosložna riječ disimilacija (lat. napunjenih bistrom tekućinom i praćenih svrbežom dishimija (grč. katabohzam. bot. magle. prikrivati. riječ od dvaju slogova. pretvaranje jednog od dvaju jednakih glasova u neki drugi glas (npr. dys-. a druga ne. suprotan. nepažnja. syllabe slog) gram. gram. s pojmovima koji se međusobno isključuju (npr. Bečom umjesto Bečem). prijetvornost. bot. dissidens) otpadnik. dissimulatio) zatajivanje. kožna bolest na prstima ruku i nogu. raspad na sastojke disharmoničan 305 disjunktivan disharmoničan (lat. licemjer disimulirati (lat. dissimilis) ne biti sličan. log. odijeliti. sopranist diskantni ključ glaz. toplina iz parnog stroja koja zagrije zrak disipator (lat. asimilacija disimilaritet (lat. dima. različitost. osobito vjerskom disident (lat. disemija . disjuncitvus) raz-dvojan.

po odbitku određenih postotaka. prekidan. continuere) prekinut. discordance) nesklad. sjeta. sklonost nekih ljudi da sve stvari i pojave tumače i gledaju u crnoj boji. krasiš mješavina) med. vođenje računa o osjetljivosti drugoga. diskontabilna mjenica ona koja se izdaje pouzdanim trgovačkim firmama u koje se ne sumnja da će ih točno i na vrijeme regulirati diskontni posao bank. diskrecijski diskredit (lat. dys. šaren diskont (tal. décompte. nesuglasnost diskordirati (lat. nesuglasnost. gubljenje boje. diskonto diskontant (tal. 2. diskrecionaran diskrecionaran (fr. osobito mjenica čiji rok plaćanja još nije dospio. velikodušnost (pobjednika). osoba koja prima mjenicu u diskont. odbijanje postotaka pri isplaćivanju mjenica kojima još nije dospio rok plaćanja. bez veza. à discrétion Čit. disconto) trg. da tijekom rasprave po vlastitom uvjerenju bira sredstva koja mu se čine svrsishodna. med. nesloga. neprekidnost) prekid. discretio. 2.) krug mladeži koja se okuplja kako bi slušala suvremenu glazbu i plesala. diskos. diskos. vrijeme koje se može još čekati od dana kad mjenici dođe rok pa do njezinog slanja na protest diskrecijski v. ormar) 1. neograničeno sudsko pravo i vlast. fr. nesložan.ne-. disconvenien-tia) nepriličnost.-engl. dys-. pločast diskolija (grč. ne slagati se. koja je diskontira diskontinuiran (lat.) skupljač i ljubitelj nosača zvuka (gramofonskih ploča. diskos. escompte) trg. discordare ne slagati se. theke škrinja.. usp. nejednak diskordantnost (lat. godine punoljetnosti. continuitas produžnost. nesuglasan. naknada diskonvenijencija 307 diskrimen diskonvenijencija (lat. diskrecijske godine godine zrelosti. pažljivost. disconto) trg. disc-jockey) osoba koja upravlja razglasnim uređajem u diskoklubovima ili na radiju bira glazbu uz popratni komentar disko-klub (grč. odračunati. kupovanje kratkoročnih tražbina. neprohodnost disklamacija (lat. discrétion) obzirnost i opreznost u govoru i ponašanju. eskontni posao diskontni račun trg. discordare) glaz. diskrecijski dani trg.-engl. predati se na diskreciju predati se na milost i nemilost. disconto) trg. discoloratio) obez-bojenje. šutljivost. neprodužnost diskontirati (tal. razdor. prekidnost. ne ići usporedno s drugim tonovima. suprotno: eukolija diskoloracija (lat. suzdržljivost. discordia) nesloga. nepriznavanje. kaseta. sličan tanjuru. disconto. . blijedenje diskoloran (lat. tanjurast. lažno poricanje svojih obveza disklamirati (lat. raznobojan. bole hitac) bacač diska diskobolija (grč. odračunavanje. ne-prikladnost. osoba koje daje mjenicu u eskont diskontar (tal. npr. odbiti. eidos oblik) sličan disku. prav. izračunavanje sadašnje vrijednosti određene svote (tražbine) Čije plaćanje tek kasnije dospijeva diskonto (tal. trzanje mišića i si. osobito: kupiti ili prodati mjenice. discordans) neskladan. neprodužan. zbirka nosača zvuka koje posjeduje neka osoba ili ustanova.) prema uvjerenju. disclamatio) negiranje. diskos kolut. dis-. loša izmjena organskih tvari u tijelu diskrecija (lat. disko. disconto) trg. neraspoloženje. diskrecijsko doba doba u kojem netko ima pravo odlučiti se kojoj će vjeri pristupiti. fr. dis-.diskinezija (grč. bole hitac) bacanje diska diskofil (grč. dyskolia) nezadovoljstvo. kod kojega je prestala veza. diskrecionarna vlast slobodno. neskladnost diskordantan (lat. osobito predsjedavajućeg. v. na milost i nemilost. turobnost. nepristojnost. odudarati od pravilnog tona. prestanak. kineo krećem se) 1. za gotovinu prije isteka roka. neskladno (ili: neparalelno) ležanje jednog sustava mlađih slojeva na nekom starijem sloju ili pokraj nekog starijeg sloja diskordija (lat. dis-. discrétionnaire) ostavljen obzirnosti i osobnom mišljenju. automatske kretnje. a diskresjon (fr. koji nije u vezi sa zakonom kontinuiteta diskontinuitet (lat. ne biti u skladu diskoteka (grč. negirati. clamare) poricati. ustanova koja posuđuje nosače zvuka pojedincima diskrazija (grč. dis-kać diskobol (grč. CD-a) diskoidan (grč. fr. discolor) različite boje. geol. neskladnost. ne priznavati disko-džokej (grč.

kon diskrecione (tal.ereditare. obespravljeni e kolonijalnih. discreto. izlaganje diskurzivan (lat. facere) onesposobiti. nedostatak sposobnosti. nekog posla. praviti razliku. međa. objašnjavanje putem izmjene misli i različitih stajališta diskusijski (lat. discutere) objašnjavati. koji razlaže diskutabilan (lat. povjerljiv. ugled ili povjerenje diskrepancija (lat. discutere) govoriti. oprezan. koji umije razborito praviti razliku među stvarima i si. pouzdan.) glaz. govor. poremećaj u izgovaranju riječi zbog bolesti ili kakvog nedostatka na vanjskim govornim organima (na jeziku. discours) raz-govaranje. opravdavati. neslaganje. discrimen) nešto što odvaja. discussivus) koji objašnjava. zubima ili grkljanu) disleksija (grč. odvojen. gubitak kredita. 3. ozlogla-šenje. chroma. kontinuirana veličina. pojmovne prirode (supr. mudar. supr. discussio) raspravljanje. dys-. intuitivan). po sebi različit ili odvojen.. u razgovoru. granica. discriminatio) u međunarodnim odnosima: davanje manjih prava pripadnicima jedne države nego Što se daju pripadnicama drugih država. prijeporan. isključenje dislalija (grč.dis. lalein tepati. facere učiniti) onesposobljavanje. polukolonijalnih naroda ili narodnih manjina od strane vladajućeg naroda diskriminanta (lat. nedostatak važnosti. discréditer) lišavanje povjerenja ili ugleda. diskretna veličina veličina kod koje dio prethodi cjelini. sljepilo za boje. razlika. koji se razlikuje od nekoga ili nečega. discriminare odvajati. dys-. nesposobnost čitanja (bolesnik može samo započeti čitanje teksta. oprezno. discriminare). međuprostor. veličina koja nema mjere u sebi (jedinica se ne sastoji od razlomaka). raspravljati diskvalificirati (lat. isključivanje. lexis govorenje) med. najveća opasnost. discriminare) dijeliti. Crncima i Židovima) i nacionalnim manjinama osporava ona prava i građanske slobode što ih uživaju pripadnici vladajućeg naroda. koji nije u skladu diskretan (lat. veličina čiji dio služi kao mjera (stotina kao cijelo sastoji se od 100 jedinica). discursivus) log. boja. rasna diskriminacija socijalnopravni odnos u nekim državama koji pripadnicima drugih rasa (npr. istraživanje razgovorom. fr. viđenje) med. kem. nesiguran diskutirati (lat. onesposobljenost za obav-ljenje nekog posla. obilježiti nekoga kao nedostojnog. disrepans) koji odudara. dokazivanje nedužnosti diskurirati (lat. fr. loš glas. koji umije čuvati tajnu. nepodobnog diskvalifikacija (lat. razmak. odvojiti. onaj koji je čisto misaone. discretus razdvojen. kriza diskriminacija 308 dislokacija diskriminacija (lat. presudan ili kritičan trenutak. nanošenje štete nečijem dobrom glasu diskreditirati (fr. usputan diskusija (lat. odvajati. discrepantia) nesuglasnost. predavanje. proglasiti nesposobnim ili nevažećim. ali nije sposoban pročitati do kraja . discursus. dis-. disculpatio) opravdavanje. discernere razdvojiti. qualis kakav. šport. mat. dys-. govoriti) med. 2. nekoga isključiti iz natjecanja zato što ne odgovara propisanim uvjetima natjecanja. dis-. ozloglasiti. con discrezione čit. opsis vid.mat. smanjivati prava. razgovarati diskurs (lat. dokazati nedužnost diskulpacija (lat. Činjenje nesposobnim (ili: neprikladnim) za obavljanje kakve službe. dis-culpare) pravdati. discutere raspravljati) o kojem se može diskutirati (raspravljati). discernere. discrédit) nepovjerenje. neskladnost. razlikovati. graničiti diskromatopsija (grč. učiniti (ili: načiniti) nesposobnim (ili: neprikladnim) za obavljanje kakve službe. iznošenje na loš glas. suzdržljiv. gubitak ugleda (ili: vrijednosti) diskreditiranje (fr. qualis. diskreto. prikraćivati prava. uzeti nekome dobar glas. različ-nost. veličina kod koje cjelina prethodi dijelovima. obesprav-ljivati. kod određivanja korijena (xp x2) kvadratne jednadžbe: izraz koji se nalazi pod korijenom diskriminirati (lat. tj. discréditer) lišavati povjerenja ili ugleda. fil. razlika diskrepantan (lat. sporan. razgovor. vodeći računa o glavnom glasu i o namjeri kompozitora diskrimen (lat. razgovoran. različit) 1. pažljiv. nesposobnost osjetila vida da u podjednakoj mjeri zamjećuje sve boje spektra diskulirati (lat. šutljiv. usnama.

disopsija disopsija (grč. reo tečem) med. slabo. odnos dvaju ili više tonova čije zvučanje ne može zadovoljiti. nejednak. voj. razdor.dislocirati (lat. osobito članova vladarske kuće). zapravo Walter Elias (1901—1967). nesloga. vojsku. sredstva za otapanje (ih: razbla-živanje. raspadanje nekog tijela. razdioba. kasnije je u vlastitom filmskom poduzeću izradio svjetski poznate filmove s motivima iz priča za djecu (Snjeguljica. geol. dissonantia) nesklad. raščlanjivanje. omekšavanje. raščlanjivati dismenoreja (grč. rastaviti disonanca (lat. ugovor o prekidu suradnje disolutan (lat. ne slagati se u glasu. rastavljiv disolucija (lat. nezdruživ disocijacija (lat. med. logos) psih.). opsis) med. lakomislen. braka). razlikovati se disopija (grč. razgradnja molekula otopine na jednostavnije sastojke (ione) disocirati (lat. mezalijansa disparatan (lat. razvratnost. dys-. dislokacijska karta zemljovid na kojem je prikazano dismembracij a 309 dispareunia kako su trupe razmještene na nekom području dismembracija (lat. (kreacijom Miki Mau-sa). osobito: podjela jednog kompleksa zemljišta na manje dijelove (parcele). nesuglasnost. Ali-ca u zemlji čudesa. dis-. men mjesec. razmještaj trupa na nekom području. supruga) med. rastopljiv. pojmovi koji ne pripadaju zajedničkom srodnom pojmu te nemaju nikakvih zajedničkih oznaka. dys-. raspuštenost. dispacher) pom. dis-. koji rastavlja. koji ima prirodu otopine. nedo\ idisparitet 310 disponenda no raspoloženje žene za spolni od-nošaj disparitet (lat. dissolutus) otopljen. Pinokio. slabovidnost. dissolventia) mn. razdvojiti disolubilan (lat. dismembratio) komadanje. razmještanje. rastavljanje) disolvirati (lat. dislocare) premjestiti. Dizni Volt. razgradnja kemijskog spoja na njegove sastavne dijelove. koji rastapa: ras-topni. komadati. tj. raspad (npr. menstruacija praćena bolovima (kao posljedica nedovoljne razvijenosti ili nepravilnog položaja maternice. neslaganje. dio) dezintegrator za žito dismembrirati (lat. kern. diso-nija dispanzer (eng. razum i biljka. npr. glaz. dys-. slabost vida. može biti i posljedica neke bolesti unutarnjih spolnih organa) Disney. disparatni pojmovi log. član. 1922. iščašiti dislogija (grč. procijeniti ili nadoknaditi brodsku štetu . izdvajanje crkvene općine iz njezine dosadašnje župe dismembrator (lat. rastajanje. dissolubilis) otopljiv. slavan je postao 1928. dissonare) ne zvučati skladno. neskladnost dispaširati (fr. raspuštanje (nekog društva). uganuti. premještati. razmjestiti. Walt čit. uganuće. onaj Čije istodobno zvučanje tonova ne zadovoljava naš sluh disonirati (lat. Pepeljuga. sentimi. dissolutio) rastapanje. različitost. osobito djelovanjem topline. dis-paragium) nepriličan brak (s osobom iz nižega staleža. države. koji pripada otopini disolvencije (lat. dislocatio) premještanje. elektro-litička disocijacija fiz. dissolvere) otopiti. poremećaji u govoru zbog nedostatka inteligencije dislokacija (lat. disparatus) iz osnove različit. Petar Pan) disocijabilan (lat. dys-. membrum) odvajati dijelove iz neke cjeline. podjela. razuzdan disolutivan (lat. dissolutivus) koji otapa. rastopiti. raskomadati. dissociatio) razdvajanje. dys-. npr. neskladan. disolucijski kontrakt trg. raz-družiti. med. zdravstvena ustanova koja sprječava i liječi bolesti disparagij (lat. med. dissociabilis) nespojiv. opsis viđenje) med. pareunos suprug. dispensary) socijalna ustanova za besplatno liječenje sirotinje. neobuzdanost. ugodniji dojam na uho disonantni interval glaz. neobuzdan. iščašenje. v. membrum ud. pucanje Zemljine kore i poremećaji koji su s tim u vezi. društva. razmještati. noni i dr. dissociare) rastaviti. v. biti neskladan. dis-parj nejednakost. nego traži veću konsonancu (u sekundi. jabuka i vrlina dispareunija (grč. nacrtao prve trikfilmove.

srca. nesviđanje. dispensator) darovatelj. prilagoditi. displeist persns (engl. dys-. sirotinjska ljekarna dispenzator (lat. ljekarnički zbornik dispenzirati (lat. disponens) upravitelj. osobito u vezi sa štetom na moru. homogene svjetlosti (boje). službenik koji regulira kretanje vlakova na jednom dijelu pruge. premještanje displazija (grč.dispečer (eng. podijeliti među zainteresirane (v. displicentiae pactum čit. tvorim) nenormalan razvoj nekog organa ili cijelog organizma displicencija (lat. pnoe disanje) med. ne biti po volji dispnoja (grč. ono što je stavljeno na raspolaganje. upravlja cijelim tijekom proizvodnje nekog mehaniziranog poduzeća dispenzacija (lat. osobito: slaba probava želuca zbog poremećaja u izlučivanju probavnih sokova dispeptičan (grč. regulirati račune displaced persons Čit. rasuti. opremljenog potrebnom signalnom aparaturom i sredstvima veze. astma. dijeljenje. pneo dišem. osoba koja je ovlaštena upravljati poslovima neke trgovačke -< kuće disponibilan (lat. kojim se može raspolagati disponibilitet (lat. dys-. dys-. dispendere) zavod za besplatno davanje lijekova sirotinji. poremećaji u probavnim organima (želucu i crijevima). na raspolaganju. knjige koje je knjižar disponent 311 disputirati . disponens) raspoložen. osobito u knjižarstvu. razdvojiti. dispergere) rasipati. displicentia) nedo-padanje. displicencije paktum (lat. disponibilitas) stanje nečega što je na raspolaganju. dispensatio) razdvajanje. di-. srediti. vedar. poslovođa. ukloniti (ili: otjerati) s posjeda. dvostruki spondej. sipnja. plasso oblikujem. pripremiti (članak. spondeios) metr. rasađivanje. dispossessio) prav. imanjem). dispossessare) prav. razdijehti.) dispondej (grč. dispaširati). osloboditi od obveze ili kazne. prirediti. elementarne. sa dva sjemena disperzija (lat. ravnatelj. groznice. raspolagati (novcem. dispatch hitno obaviti) 1. vrijeme između aktivne službe i mirovine (dok se prima akontacija mirovine) disponiran (lat. urediti. upravitelj. dispersio) opt. lišenje posjeda disposesirati (tal. teško disanje (kod težih bolesti dišnih organa. dys-. sperma sjeme) fiziol. dis-pescere) rastaviti. 2. disponere) razmjestiti. raspoloživost. lišiti posjeda . disponibilis) raspoloživ. predavanje). stihovna stopa od četiri duga sloga:---disponenda (lat. oslobođenje. razasut dispescirati (lat. sporne svote. 3. razrješavanje od neke obveze ili smetnje u pojedinačnom slučaju. pojava da se složena svjetlost može prizmom razgraditi na svoje sastavne.) raseljene osobe displantacija (lat. nekih živčanih poremećaja. voj. osobito kod prepreka za brak. primio radi rasprodaje.) mn. rasap boja disperzivan (lat. displicere) ne dopadati se. oprost. pepsis) onaj koji pati od slabe probave dispergirati (lat.-■ razmještati. službenik koji vrši razdiobu električne energije na više međusobno povezanih električnih stanica. pripremati i izdavati lijekove. nadstojnik (osobito u samostanima) dispenzatorij (lak dispensatorium) ljekarnička knjiga s propisima za pripremanje lijekova. radnik koji iz jednog središta. raspršiti di sperma tican (grč. dispenzacijski troškovi iznos koji treba platiti za jedno ovakvo razrješavanje ili oprost dispenzarij (lat. di-. lišavanje posjeda. dvosjemen. dys. dis-plantatio) presađivanje. djelitelj. oprostiti dispepsija (grč.) prav. pepsis probava) koji teško probavlja dispeptičar (grč. dispersivus) raspršen. raspršivanje svjetlosti. dispergere. ah ih nije prodao te ih stoga ponovno stavlja na raspolaganje izdavaču disponent (lat. pepsis probava) med. donator. pobuditi nekoga na nešto. nagovoriti disposesija (lat. mehaničkih smetnji i dr. raspoređivati. ugovor o raskidanju zaključenog trgovačkog posla displicirati (lat. . dobre volje disponirati (lat. ne sviđati se. farm. oraspoložiti. dis-pensare) podijeliti.ne-.

disrum-pere) fiz. rezerviran. disputare) prepirka. izraz za konja koji još nije stigao ni do distantnog stupa (koji se nalazi 200 metara ispred cilja) u trenutku kad je pobjednik već prošao cilj. nacrt (rasprave. nadmetanje riječima disputabilan (lat. dys-tbanatos) teško umiranje. metron) instrument za određivanje udaljenosti disteleologija (grč. ograničenje slobode primanja obveza. dakle. dyspraxia) psih. supr. disputans) v. odlučuje dispraksija (grč. članka. sposobnost za samostalno obavljanje poslova dispozicijsko dobro trg. dys-. dysprositos teško pristupačan) kem. distantia rastoja-nje. glazbu. roba koju naručitelj zbog loše kakvoće ili zakašnjenja neće primiti. dys ne-. fr. fr. naučavanje koje poriče svrhovitost i savršenstvo svijeta. raz-. dis-. sporiti se. razmještaj. mala nesposobnost vršenja nekih pokreta. nego je stavlja prodavaču na raspolaganje dispozicijsko ograničenje prav. dis-. grč. propisuje. znak Dy disputa (lat. distans) šport. sređivanje. rješenje. dis-. disputare) prepirati se. kratkotrajno električno pražnjenje (za razliku od električne struje kod koje se električne mase kreću ravnomjerno i trajno utvrđenom putanjom) distanazija (grč. dis-tanina mjenica mjenica na drugo mjesto kod koje su. disputabilis) sporan disputacija (lat. teleios savršen. danas se još vrši radi dobivanja akademskih počasti (inauguralna disputacija. znanost. dispositivus) koji se tiče raspolaganja nečim ili uređenja nečega. dis-. dobra volja. sposobnost za pravne poslove. zločin. krađu). nepravilnost disruptivno pražnjenje (lat. osobito: javna znanstvena rasprava u kojoj jedna strana (oponent) nastoji opovrgnuti ono što je druga strana (respondent ih défendent) tvrdila. raspolaganje novcem. nedostatak razumijevanja za praktičnu uporabu pojedinih predmeta disproporcija (lat. držati distancu voj. pokuditi disrenomiran (lat. fr. tj. potpun. osobita sposobnost za nešto (npr. raspravljanje. fr. rćforme) loš (ili: neuspio) preobražaj ili preokret disrekomandacija (lat. disputatio pro gradu) disputant (lat. redni broj 66. dis-. odluka. atomska težina 162. renommer) ozloglašen. fr. renommerj iznijeti na loš glas disreputacija (lat. imanjem. naglo pražnjenje elektriciteta. dis-. med. osobito: voditi znanstvenu raspravu disreforma 312 distonirati disreforma (lat. jahanje na distancu dugotrajno jahanje (kad se konje ne zamjenjuje). disputator) raspravljao. skica. sklonost. raspoloženje. svrhe. nejednakost disproporcionalan (lat. razmak. kuđenje disrekomandirati (lat. resom-mandation) loša preporuka.46. reputation) loš glas. eutanazija distanca (lat. koji naređuje. disputa-tor disputator (lat. uređivanje. pripremanje. sposobnost raspolaganja nečim. kod raznih ministarstava. mala apraksija. nesklad.) dispozicijska sposobnost prav. dis-proporti-onalis) nerazmjeran.dispozicija (lat. nepristupačan distancometar (lat. za bitku). zaduživanja ili otuđivanja imovine dispozitiv (lat. element. đispositio) raspored. razmjer) nedostatak ritma. odnosi u prirodi i kulturi su nesvrhoviti i štetni za život . formula presude dispozitivan (lat. borba s dušom. nejednak disprozij (grč. velikih poduzeća itd. fr. predavanja). promocijska disputacija. ozloglašenost disritmija (grč. a da se ne mora polagati račun (npr. pri mar-Širanju: držati propisan razmak. re-sommander) loše preporučiti. distantia) udaljenost. habilitacijska disputacija. rhytmos sklad. logia) fil. sudionik u disputiranju disputirati (lat. lat. dispositiva) prav. sklonost nekim bolestima. na lošem glasu disrenomirati (lat. točnog poimanja i razumijevanja značenja nečega. plan (npr. mjesto izdavanja i mjesto plaćanja različiti distanciran (lat. disputatio) raspravljanje. dis-proportio) neraz-mjernost. dispozicijski fond novac stavljen ne-■ kome na raspolaganje u određene ■». spor.

odvući. dys-. distonare) glaz. dvore dan distihija (grč. di-. razgovijetan. stichos) s dva reda. punomoć za popisivanje stvari distrof (grč. med. disturbatio) rasap. distihijaza distrikt (lat. po dva itd. distortio) med. truljenje jetara koje uzrokuju crvi u jetrima (Distomum hepaticum). položaj distinktan (lat. razlikovan.te. zabaviti. napregnutost. razvesti. di-. prav. stichos) 2. meti-ljavost distonirati (tal. djelokrug distringas (lat. distringas) prav. razlika. razdjeljuje. tikto rodim) med. osobito trepavica distihijaza (grč. razlikovati nešto od nečega. skrenuti pozornost s nečega. naredba o pozivanju pred sud. odvajanje slomljenih ili oštećenih udova. suviše visoko ili suviše nisko (pjevati.: kolektivan pojam). razvući. di-. vlas) med. theos bog) onaj koji vjeruje u dva boga. zla sudbina. međ. podijeliti. rastaviti. dis-tendere) med. distribuere) razdijeliti. distingvirati se isticati se distinkcija (lat. točno razlikovanje pojmova. di-. log. rasporediti. smetnje pri mokrenju. različit. distencija distih (grč. trichos dlaka. ugledan. osujećenje. razdijelni. tj. dvobožac . rasporedni. distrahere) rastresti. strofe) poet. opseg. silom istegnuti. di-stinguere) odvajati. poremećaji u prehrani jednog organa. razonoditi. distributivan pojam log. odvajati slomljene ili oštećene udove distrakcija (lat. prevrtanje (očiju). razumljiv distinktivan (lat. dis-tendere) zategnu-tost. distincuts) odvojen. pristaše razjedinjenja SAD-a disuniran (tal. otmjenost. disurija psihika (lat. raspoređuje. distractio) rastrese-nost. pjesma koja se sastoji od dvije strofe distrofija (grč. trofe hrana) med. iskazivati nekome posebnu pažnju. distichon) metr. razdvojiti disurija (grč. raz-mještajni. rastegnuti distenzija (lat. distributivus) koji dijeli. odcijepljenje. heksametar i pen-tametar (koji dolaze jedan za drugim) distihičan (grč. disunire) razjedinjen. išČašenje. nekog njegovog dijela čitavog organizma disturbacija (lat. prodaja distribucija (lat. distenzija distendirati (lat.) distrihijaza (grč. nedaća. razdavač darodavatelj distribuirati (lat. dvostruki red. disuria psychica čit. disunire) razjediniti. okrug. razdioba. razmjestiti distributivan (lat. nepažnja. apsolutno proturječe teleo-loškom shvaćanju života i prirode distencija (lat. districtus) sudski kotar. otuđivanje. dva stiha zajedno. di-stinguere) koji se razlikuje od drugih. distinctivus) koji odvaja. razvrgnuće. distinctio) razlikovanje. zabavljanje. razdor. nesretan slučaj distihija (grč. razlikuje. stoma usta) med. razvoditi. raspored distribuent (lat. otmjen distokija (grč. dvostih. dystychia red) 1. izići iz ~ pravog tona. uron mokraća) med. pojam koji se odnosi na svakog člana neke skupine ili klase (supr. zabava. distributivni broj broj koji pokazuje koliko dolazi na svakoga (po jedan. dys-. distentio) v. zaseban. zbuniti. razdjeljivati. odvojen disunirati (tal. iskrivljenje distrahirati (lat. stvaranje dvostrukog reda trepavica (kao bolest) distingviran (lat. kao takvi. rastavljen. razmješta. di-. disunire) razjedinjenje. disunire) mu. distringere. dis-. v. dys-. jasan. di-. razonoda. stichos red) med. otmjen. mjerodavnost. ukinuće disunija (tal. odvojiti. distributio) podjela.) nemogućnost mokrenja pred drugima zbog stidlji-vosti diteist (grč. bolestan sastav mokraće. nesreća. thrix. nesloga disunionisti (tal. med. istaknut distingvirati (lat. obujam. uganuće nekog uda. razdavati. sudsko rješenje o podjeli stečajno mase među vjerovnike. svirati) distorzija 313 ditta distorzija (lat. područje. distributivno rješenje prav. distribuens) razdje-ljivaČ. rađanje blizanaca distomatoza (grč. zabavljati.

zaboravljanje neugodnih misli i briga diverzitet (lat. Dii. u određeno vrijeme. divergence) razilaženje. forma) nejednakog oblika. osujećivanje određenih namjera. prid.) trg. diplosija ditrohej (grč. voditi ljubav. sredstvo koje pospješuje mokrenje. kod tal. udio u dobitku koji. diversificatio) mijenjanje. poliedar s dvaput po Četiri površine ditiramb (grč. gigant. uron mokraća) med. supr. udaljavanje jednog od drugog.) glaz. mali balet. divertere) odvojiti. dvostruki trohej. diversitas) različnost. promjena. ditonos) glaz. dithyrambos) oduševljeno. voj. čiji se zbroj članova neograničeno povećava ukoliko se više članova uzima. zanosno. pjesnika: ljubavnica. med. kolos. skretanje. raznovrstan. draga divagacija (lat. popis poreznih obveznika. unošenje promjena diverziforman (lat.) mit. stihovna s^opa od četiri sloga: — U — U ditta (tal. raznolik. udio u podjeli dužnikova imanja . granaš to razvijanje jedne žile divergencija (fr. potpis na pismu. theos bog) vjerovanje u dva boga. odstupati. razdioba vlage po tijelu. ples i pjesma između Činova. velika terca ditopsija (grč. orao gledam) v. konvergentan divergirati (lat.) podijeli pa vladaj! v. med. danas: poznata i slavna glumica. razmicati se.) trg. divergens) koji ide u različitom smjeru. di-. di-. tajno vijeće bivših sultana. gorostas. divan) govoriti. razonoda. divertimento diverzan (lat. dittos dvostruk. danas: lirska pjesma nadahnuta osjetilnim užicima što ih pruža život ditirampski (grč.) podijeli na jednake dijelove (oznaka na liječničkim receptima) dividend (lat. ašikovati divarikacija (lat. razonoditi. skretanje neprijateljske pozornosti na drugu stranu. boga vina i uživanja. trabunjanje (osobito kod duševnih bolesnika). dat. zabavna kompozicija divertirati (lat. raznovrsnost. dividirati divide in partes aequales Čit. lako i ugodno glazbeno djelo. zabavljati divertisman (fr. udaljavanje divergentan (lat. biće ljudskoga lika i izuzetno velike snage. osobito pjesama (npr: Goe-theov "Zapadno-istočnjački divan") divaniti (tur.diteizam (grč. osnova) geom. obožavana. diversus. mjenice trgovca koje ima u trgovini. pren. lutati. prvobitno: burna i oduševljena pjesma u slavu Bakha. dividendus) mat. di-. trabunjati. Dia) diva (lat. di-. diuretičan diureza (grč. izdvajanje (ili: izlučivanje) mokraće div (tur. ime pod diuretìk dividenda kojim se trgovina ili poduzeće vodi. svakovrstan (di-verzna roba) diverzifikacija (lat. poet. med. di-. Zeus. interval koji se sastoji od dvaju cijelih tonova. diva) božanska. neočekivan napad. trochaios) metr. različit oblikom diverzija (lat. razveseliti. dithyrambos) nadimak boga Bakha zbog njegovog tobožnjeg dvostrukog podrijetla od Semele i Zeusa. ak. edra površina. biti različitog mišljenja divertimento (tal. divagatio) tumaranje. ljudina. diversio) odvraćanje. gen. divagari) tumarati. uron mokraća) med. odlutati. promjena smjera. kaz. kao u diti-rambu ditomija (grč. divertissement) zabava. divergentne linije linije koje se udaljuju jedna od druge. dvoboštvo ditetraedar (grč. rastavljanje na dva dijela ditonus (grč. divide in partes ekvales (lat. mat. di-. razonoda. osobito pjevačica. burno. tetra Četiri. istočnjačka ležaljka s jastucima (za sjedenje i spavanje). carinarnica. ples na pozornici. koji se razilazi. ret. lit. divergere) razilaziti se. divaricatio) fiziol. ljudeskara Div u nekim hrvatskim prrijevodima: ime za starogrčkog boga Zeusa (prema grčkoj deklinaciji: nom. govorenje bez veze. lutanje. pripada svakom dioničaru u nekom dioničkom društvu prema broju njegovih dionica ili dividirati 315 uloga. različnost. udaljavanje od teme (u govoru i pisanju) divagirati (lat. djelje-nik dividenda (lat. zbirka spisa ili članaka. ret. udaljavati se od teme divan (perz. Dios. pren. firma diuretik (grč. razgranavanje.) tursko državno vijeće. govoriti bez veze. diversus) različit. raznolikost divide et impera (lat. udaljavati se jedno od drugog. temno režem) razdvajanje. odvratiti. raznorodnost. razgovarati.

bolničara itd. voj. odjeljak divorcij (lat. pobožno. Divina komedija (tal. automobila. divisor) mat. proricati) koji vrača. predviđa. divide in partes ekvales (lat. zbog visoke temperature i tlaka. razdijeliti. proročki divinizacija (fr. slućenje divinator (lat.: Tijela su dijelom čvrsta. djelitelj divizorij (lat. podijeli na jednake dijelove (na liječničkim receptima) dividualitet (lat.) tako da je sposobna za samostalne operacije divizionar (fr. obožavanje divinizirati (fr. iznijeti na velika zvona divulzija (ni. gatanje. divinatio) pogađanje. dicere reći. naznačivanje svih vrsta jednog roda putem determinacije jedne i iste oznake rodnog pojma. osnovna strateška jedinica sastavljena od svih rodova vojske (3 do 4 pješačka puka. enteron) med. divisio) dijeljenje. diksi (lat. "Božanstvena komedija". Düse) stožasto (konično) sužena cijev u kojoj se strujanje tekućina ili plinova pod tlakom pretvara u brzinu (tlačna diza) ili obrnuto (usisna diza). mat. upalu crijevne sluznice (zarazni proljev) . divide et impera (lat. stavlja se. divulsivus) koji kida. desing) v. a boje dobivaju veću svježinu i živost divizivan sud (lat. divisibilis) djeljiv divizibilitet (lat. dixi) rekao sam.) ono što se može dijeliti. tj. podjela obujma jednog pojma. rastrubiti. divisio dijeljenje) umj. plavo i žuto te se na taj način u promatračevom oku izvrši optičko sjedinjavanje. nego ubrizgava i.) rekoh i spasih dušu svoju. desen dizelski motor teh. jedan broj podijeliti nekim drugim brojem. dakle. predviđanje.) lit. dizati do neba.. pretkazivanje budućnosti po snovima i raznim pojavama u prirodi. mat. ono što je djeljivo Divina comedia čit. tisk. diviniser) obožavati.) božanski. štovati kao Boga diviš (lat. djeljivost dividuum (lat.) onaj koji može predviđati. zapovjednik divizije divizionizam (lat. st. dividualitas) mogućnost dijeljenja. prorok divinatoran (lat. divinare pogađati. sad mi je savjest mirna diza (njem. širenje informacija divulgirati (lat. divulgatio) iznošenje na velika zvona. divisibilitas) djeljivost divizija (lat. jedno pokraj drugog. gotov sam.. razvod braka divotamente (tal. proricanje. mlaznica.). dividere) log. rastanak. inženjeru Rudolfu Diesélu. svečano divulgacija (lat. kern. log. divinisation) stavljanje nekoga u red bogova. vilica za dijeljenje slova divizura (lat. divulgare) razglasiti. način slikanja francuskih impresionista iz druge polovice XIX. pali samo sobom. divortium) prekid. sapnica pročišćivač dizajn (engl.) podijeli pa vladaj!. divide in partes aequales čit. da bi se dobio zeleni ton. raskida divus (lat. dijelom plinovita divizma (lat. podijeliti. kazati. završio sam diza 316 dodekafonija što sam htio redi.dividirati (lat. dijeljenje brojeva (jedna od četiriju osnovnih računskih operacija). S je dijelom Pj. divisionnaire) voj.. divisorium) instrument za dijeljenje. dixi et animam meam salvavi Čit. glasoviti spjev tal. (naziv po pronalazaču. npr. divisura) odsjek.: tonovi se stavljaju na platno jedan pokraj drugoga. tj. proriče. npr.. stavljati u red bogova. upotrebljava se za pogon brodova.) glaz. dijelom P2. koji ima dizenteriju. Verbascum thapsus) biljka s velikim dlakavim listovima (porodica zijevalica) divizor (lat.. vrač. dividere) dijeliti. diksi et animam meam salvavi (lat. dijelom tekuća. rekoh. brojčanik kod urara. vidovnjak. 1 do 2 topnička puka i odgovarajućeg broja inženjerije. dys-. dividere dijeliti) znak za dijeljenje riječi divizibilan (lat. predviđački. pretkazuje. oblik. 1858—1913) dizenteričan (grč. motor kod kojeg se tekuće gorivo ne pretvara prethodno u plin. vračanje. lokomotiva i dr.) med. podjela. razglašavanje. pjesnika Dantea Alighierija divinacija (lat. sud u kojem se subjektu (S) pridaje više predikata (P1? Pa. s pobožnošću. umjesto da se miješaju na paleti. divulsio) kidanje. raskidanje divulzivan (lat. nebeski dixi čit.

dogessa) duždevica . doalium) prav. dodek-archos) član vlade dvanaestorice dodekarhija (grč. doalij doberman plemenita rasa pasa. dodeka. dogger) nizozemski ribarski čamac dogesa (tal. gonia kut) geom. dare davati. dvanaesterac dodekatlon (grč. koji lako uči i shvaća. dvanaesteroboj Dodona Zeusovo svetište i proročište u Epiru u kojem su se proročanstva dobivala po šumu ogromnog hrasta ili po letu svetoga goluba doga (engl. njemačka doga. bot. naziv za gimnastičku natjecanje u dvanaest disciplina. dodeka. doajen diplomatskog zbora strani izaslanik koji je najduže akreditiran na nekom dvoru ili pri vrhovnoj upravi neke države. način glazbene notacije sustavnom uporabom dvanaest dodekaginija 317 dogmatizam zvukova kromatske ljestvice (napravio 1923. edra površina. dvanaesnik. osobito na visokim školama (početno zvanje nastavnika visokih škola) docilan (lat.(grč.) ja dajem. dodarium) v. athlon natjecanje) šport. dodeka dvanaest. dvanaesterokutnik dodekalijun (grč. enteron crijevo. seljačka djevojka Jeanne d'Arc (1412— 1431) koja je u svojoj 17. dodeka) mat. 1874—1951) dodekaginija (grč. petalon list) bot. engleska. imanje koje ostaje nakon muževljeve smrti ženi na uživanje. koji ima dvanaest cvjetnih listića dodekarh (grč. dodeka. dys. red Linnéovog sustava biljaka koje imaju jedanaest ih dvanaest tučaka dodekagon (grč. dodeka. XI. dog) rod velikih i snažnih pasa. najstariji po godinama. klasa u Linnéovom biljnom sustavu: cvjetovi s 12 do 19 prašničkih niti u jednom hermafro-ditnom cvijetu dodekapetalan (grč. austrijski kompozitor Arnold Schônberg. najstariji po službi doalij (lat. dodeka dvanaest. a ti radi doajen (fr. tijelo omeđeno s dvanaest pravilnih peterokutnika (pentagonalni dodekaedar) dodekafonija (grč. dekan. v. docens) učitelj. docilis) poučljiv. a ne deseticama kao u dekadnom ih decimalnom sustavu dodekaedar (grč.predmetak koji označava nešto nesređeno. osnova) geom. doyen) starješina. hrvatsko ne-. docendo discimus (lat. doarium) prav.) učeći drugoga i sami učimo dodarij (lat. teško. dodeka) predmetak u slo-ženicama sa značenjem: dvanaest dodekadaktilon (grč.) carinarnica doger (niz. dy-senteria) med. dati. nekoj ustanovi. archo vladam) vladavina dvanaestorice dodekasilabičan (grč. najstariji po redu primanja u nekom društvu. dvanaestopalčano crijevo. dodeka dvanaest) broj (piše se brojkom 1 sa 72 nule) dodekandrija (grč. dodeka. udovički dio. zarazna bolest koju karakterizira upala crijevne sluznice. dvanaesterac. gyne žena) mn. starješina fakulteta. Dobermannu) doboš-torta torta napravljena prema receptu nekadašnjeg bečkog slastičara Doboscha docendo discimus (lat. ovi su je kasnije uhvatili i spalili kao vješticu do (lat. križanac njemačkog ovčara i velikog pin-ča. duodenum dodekadika (grč. dodeka dvanaest. učiti drugoga. do dajem) do ut des (lat.) prav. t dogana (tal. povjerovao je u Krista i zbog toga ga Katolička crkva slavi kao sveca Djevica Orleanska francuska narodna junakinja. dodeka dvanaest. godini stala na Čelo obeshrabrene francuske vojske i kod Orleana pobijedila Engleze. dajem da bi i ti dao. zarazni proljev Dizma jedan od dvojice razbojnika koji su bih razapeti zajedno s Isusom Kristom. sustav računanja dvanaesticama. koji ima dvanaest slogova. poslušan docirati (lat. doarij doarij (lat. upućivati. zlo-. docere) poučavati. dakty-los prst) anat. dodeka. A. syllabe slog) dvanaesterosložan. andria muškost) bot. dodekasilabičan stih stih koji ima dvanaest slogova. buldog i dr. dotarij dodeka. odličan policijski pas (nazvan po uzgajivaču A.dizenterija (grč. griza. do ut facias (lat. fone glas) glaz.) poučavajući (druge) učimo (i sami) (Seneca) docent (lat.

dokimazija dokimologija (grč. v. dochmios) metr. rezbar dogramadžiluk (tur. uopće postavljao pozitivne tvrdnje i naučavanja. kršćanske dogme formulirana kršćanska načela koja sadrže spoznaje o Bogu. toliko dubok da može primiti brod. dogramak isjeći. u klasičnoj grčkoj književnosti: filozofsko pravilo. voda se ponovno pusti u bazen i brod opet isplovi. te prema tome i nije rođen kao čovjek (2—3. osobito: sustavno znanstveno izlaganje kršćanskih naučavanja o Bogu ili vjeri. stihovna stopa sastavljena od pet slogova. dokimos dokazan. bez obrazloženja i dokaza dogmatičar (grč. zajedno s brodom. prema Kantu dogmatičari su oni koji postavljaju pozitivne metafizičke tvrdnje ne pitajući ima li ljudski razum uopće prava na takve tvrdnje. dogma. jednog jamba i kretikusa: U--U dok (eng. lista robe doketizam (grč. određujem) postavljati znanstvene tvrdnje.) doketizam (grč. vještina ispitivanja (dokimazi-ologija. dokeo mislim. a brod se spusti i zadrži na posebnom postolju. dogmatizo donosim odluku.dogma (grč. hidraulični dok sličan postupak. stolarstvo dohmij (grč. vodeni bazen opremljen branama kako bi mogao stalno imati duboku vodu radi prijama natovarenih brodova. (supr. unatoč proturazlozima. naučavanja o vjeri: neispitan. pošto ga poprave. logos znanost) znanost koja proučava sustav ocjenjivanja (npr. latreia obožavanje) slijepa i nekritična privrženost nekom teološkom ili filozofskom naučavanju ili metodi dogmatologija (grč. dogma mišljenje) fiz. koji se tiče dogme. to dock) pom. voda se iz njega iscrpe. dogramak isjeći. popis. svijetu i o Božjim odredbama koje su u vezi sa spasenjem čovjeka dogmaticizam fil. govoriti o nečemu s visine dogmatolatrija (grč. drvodjelja. dokimazo ispitujem) kern. osobito: uporaba pojmova koji služe samo u granicama mogućeg iskustva i radi ujedinjavanja iskustva u stvarima koje se nalaze s one strane svakog iskustva. docket) trg. pouka. takav dok se pomoću vode potopi i brod na njega nasjedne. kern. nekritičan. v. koji prima ili tvrdi nešto jednostavno. kriticizam) dogmatizirati (grč. prvobitno: onaj filozof koji je. u školi) dokirati (eng. pren. samo pomoću zraka doket (eng. dokimazija dokimazija (grč. logia) "znanost" o dogmama dogramadžija (tur. dogma) onaj koji uči pravilima vjere. st. izdrobiti) stolarski zanat. u staroj Ateni: poseban ispit kandidata za neki položaj u državnoj službi s obzirom na njihove građanske sposobnosti i spremu. za razliku od skeptika koji su u sve sumnjali. onaj koji postavlja tvrdnje bez dovoljnog opravdanja i koji se. e. pren. suhi dok radionica za izgradnju i popravljanje brodova. dogma mišljenje) fil. a zatim se voda iscrpe i on. dokimasia) ispitivanje. do-kema privid) naučavanje daje Krist imao samo prividno tijelo i da su cijelo njegovo zemaljsko postojanje i patnje bili samo privid dokimastika (grč. fil. predavati o dogmama.: empirizam. odsječnim i uvjerljivim tonom. dokei čini se) naučavanje jedne gnostičke (bogumilske) sljedbe prema kojem je Krist samo prividno imao tijelo. nekritično povjerenje u ljudsku sposobnost spoznavanja. u Novom zavjetu: carska naredba. dogma mišljenje) cjelina ili sustav naučavanja neke filozofske ili vjerske škole. dock) unutarnji dio luke. pristaša dogmatizma. pismo s popisom poslane robe. govoriti odlučnim. iziđe na površinu. onaj koji nešto uporno i odlučno tvrdi dogmatizam (grč. izdrobiti) stolar. plivajući dok podiže se tamo gdje ne može biti suhi. postavljanje metafizičkih naučavanja i sustava bez prethodne kritike spoznaje. bez dokaza. dogma. isključujući naučavanja o dužnostima i moralu (dio sistematske teologije) dogmatist (grč. v. dovesti lađu u dok . dokimastika) dokimaziologija (grč. istraživanje. dokimazo ispitujem. kada brod uđe u takav dok. dokein činiti se. znanstvena metoda koja polazi od dogmi i ne dopušta ponovno ispitivanje točnosti tih dogdogmatizirati 318 doktor mi. Čestit. uporno pridržava tih tvrdnji dogmatika (grč. ozidan bazen. zaključak crkvenog sabora (koncila). skepticizam. zakonska odredba. dogma mišljenje) pravilo. n. logia) kern. dogmatizam dogmatičan zasnovan na dogmi.

documentare) pisano posvjedočiti. doleros prevarljiv) vrsta bazalta i dijabaza (struktura mu je jasnozrnasta do krupnozrnasta). doctrina) učenost. kandidat za doktora doktorat (lat. ludilo) težnja za isticanjem po svaku cijenu. documentarius) ispravni. drvena naprava s konjskim pogonom koja je služila za navodnjavanje (primjerice u Makedoniji). tužno. biti proglašen za doktora nekog fakulteta doktrina (lat. dokumentum privatum (lat. kusur izvratak. bolno. dokrajčiti. isprava. otkriti dokusuriti (tur. lako se možemo prevariti te ga zamijeniti s dioritom dolihocefalija (grč. filozofiji. v. tj. pokazivati. ona koju nije izdala vlast. vrijede kao sigurni i nesumnjivi. koji se temelji na ispravama. documentum) pisan dokaz. katekizam doktrinär (lat. doktorska titula doktorirati (lat. đolap) 1. niša. dollar) sjevernoamerička novčana jedinica = 100 centi dolce čit. doxa slava. škrinja. doctrina) sklonost odlučivanju samo na osnovi apstraktnih teorija. doctor) učen čovjek. tj. slatko.) privatna isprava. sprava za prženje kave dolar (engl. doxa slava. koji može dokazati (ili: koji dokazuje) na temelju činjenica dokumentirati (lat. ormar u zidu.) glaz.) glaz. mania bijes. grafo pišem) mn. u crkvenom smislu: poučavanje u kršćanskoj vjeri. isplatiti dug. umilno dolentemente (tal. men kamen) grobnica iz mlađeg kamenog doba koja se sastoji od više velikih kamenih blokova naslaganih u obliku sanduka dolomit . 2. pretjerano točan. tj. znanstvena tvrdnja koja ne vodi računa o stvarnosti ili se ne osvrće na nju. doctoratum) doktorski ispit. fil. mudrost naoko doktor (lat. sofia mudrost) umišljena mudrost. bez obzira na stvarnost. documentum privatum Čit. onaj koji teži kon-zekvence svojih shvaćanja ostvariti. pravnim znanostima. a da ih ponovno i ne ispituje. podnijeti dokaz. dollvcran) dizalica na kojoj se nalazi televizijska kamera te omogućuje snimanje iz svih položaja dolimen (engl.đoksat (tur. pretjerano častoljublje doksozofija (grč. činjenično dokazan. dokumentum publikum (lat. s uspjehom obraniti doktorsku disertaciju. koji ima više povjerenja u svoje mišljenje nego u ono čemu ga uče iskustvo i život. docere poučavati. 4. poveljni. doktrinarizam dokument (lat. završna formula svih istočnopravoslavnih propovijedi i evangeličkog Očenaša doksomanija (grč. titula najvišeg akademskog dostojanstva (u teologiji. dolihocefalija dolihoprosopik (grč. ili bez obzira što je uopće i očito nemoguće da se ta načela ostvare doktrinaran (lat. s bolom. kefale glava) svojstvo lubanja Čija je širina manja od četiri petine dužine. documentum publicum čit. doktorska diploma svjedodžba o dobivenoj doktorskoj tituli doktorand 319 dolmen doktorand (lat. potkrijepiti dokazima.) kabanica s rukavima. dostorandus) onaj koji se sprema za doktorski ispit. poveljama. dolihocefali ljudi koji imaju takvu lubanju dolihokefalija v. dolento dolento (tal. doxa. tj. uopće uništiti dolama (tur. pedantan doktrinarizam (lat. doxa mišljenje. provesti u djelo bez obzira je li stvarnost za to već dozrela. ostatak novca nakon plaćanja) 1. mnijenje. osobito u medicini). doctor) položiti doktorski ispit. dolfvman) vozač kolica s televizijskom kamerom dolmen (bretonski dol stol. doctrina) čovjek koji svoja shvaćanja i svoje svjetonazore temelji na već usvojenim principima (načelima) koji za njega. 3. doktrinarstvo doktrinarstvo v. popuniti manjak. povelja. doctrina) učen. ubiti. dolichos dugačak. prosopon lice) Čovjek koji ima dugačko lice dolikran (engl. pisci koji služe kao važan izvor za poznavanje antičke filozofije doksologija (grč. u svakodnevnom životu: liječnik. dolichos dugačak. naučavanje o nečemu izloženo kao sustav.) glaz. ona koju je izdala vlast dokumentaran (lat. znanost. izbočeni dio prostorije preko vanjskog zida doksografi (grč. žalosno dolerit (grč. doksat) vrsta balkona.) javna isprava. 2. kratak konjanički gornji kaput dolap (tur. tj. logia) slavljenje i veličanje Boga. znanstvenik. dolce (tal.

zlonamjerna prijevara. domi-cilium) zavičaj. domicilium} trg. posjed.320 domine dolomit min. svećenik koji još nema pravo biti nazočan na sjednicama Kaptola domicil (lat. v. npr.) 2. struka domestikacija (lat. nedjeljom i blagdanskim danima. samostana dominacija (lat. prebivati. ima redovito primjesa željeza i mangana. u širem smislu: svaki krov izrađen u obliku kupola i svaka građevina s takvim krovom dom (port.J bol. domicilium) koji stanuje. fobeo-mai bojim se) med. Go-spodov. dome. dominikalne lekcije . don doma (lat. gospodarstvo. perikope. nadstojnica ženskog kat. v. dominikalni porez porez koji . gospodari. vladarskih ili državnih dobara domanijalizirati (lat. a u nekim i kobalta. dolores) mn. trg. fr. krunsko ili državno dobro domatofobija (grč. duomo) 1. ukroćivanje. domani-um) koji se tiče krunskih. fil. sivog.) glaz. odrediti nekome mjesto stanovanja. domicilium) trg. bezbojan kristalast vapnenac. žutog. i koji je obično manji od poreza ostalih poreznih obveznika (u nekim državama Zapada) dominikalije (lat. nedjelja. fr. do-lento dolozan (lat. effet a domicile. glavna crkva u gradu. glavna komponenta nekog zbivanja koja mu određuje smjer dominantan (lat. dominium. domesticatio) pripitomljavanje. domaine) vladarsko. vla-darica. dominica sc.) gospođa. nastaniti nekoga. krunska imanja. pravo vlasništva. dominans) koji vlada. vladanje. gospodarstvo. bolovi. biti nastanjen. stolna (ili: glavna) crkva (nadbiskupa. domicellus) mlad kat. biskupa ili Kaptola). dolosus) zlonamjeran. stalno mjesto stanovanja. dominika (lat. zemljišta i posjedi koji su određeni za izdržavanje vladara. doma kuća. glavni ton. tal. unutarnji. domus. engl. slobodan posjed dominikalan (lat. mjesto u kojem se treba platiti mjenica domicilat (lat. domino) mn. područje. pakost.) krov u obliku kupole domanijalan (lat. domus kuća. tko u domicilu isplaćuje mjenicu domicilijant (lat. stan. domicilium) stanovati. biskupski dvori. navikavanje na poslušnost domestiks (engl. nadmoć dominanta (tal. bolestan strah od boravljenja u kući domena (lat. v. Gospodnji. smeđeg i crnog. krug djelovanja. trg. domanium) pretvoriti u vladarsko. domino 3. nego negdje drugdje domicilirati (lat. peti ton u dijatonskoj ljestvici. prebivalište. pločice kojima se igra poznata društvena igra domino. dolorozo (tal. zloba dom (lat. polje rada. pretežit dominat (lat. domicilirana mjenica ili domicilna trata (fr. djelokrug. dominica 321 donatar dominica čit. dominante) glaz. krunsko dobro. glavni. vlada.) prijevara. osoba na koju se trasira domicilirana mjenica domiciliran (lat. rezidencija dominij (lat. dominium. dominicalis) gospodarski. dominatus) vlast. mn. boraviti. patnje doloroso čit. vlastelinski. osobito ona čiji je krov izrađen u obliku kupola. dolores (lat. dominator) vladar. čitaju i tumače. dominicalia) ulomci iz evanđelja ili poslanica koji se. gospodar domine (tal. državna dobra. doma. domesticus) kućni. dom. zavičajni. domiciliated bili) mjenica koja se ne isplaćuje u mjestu izdavanja. rat domicelar (lat. vlasništvo. plaćaju na svoje prihode posjednici i svećenici. nadmoćan. saborna crkva. Dolomiti planinska skupina u Istočnim Alpama dolor flat. lukavstvo. dominium) pravo vladanja. oblik vladavine što ga je u starom Rimu zaveo imperator Dioklecijan dominator (lat. vladanje. dies) dan Gospodnji. dominatio) vlast. domestics) vrsta grube i čvrste pamučne tkanine domestikus (lat. ali ga ima i bijelog. označiti mjesto plaćanja mjenice domina (lat. tj. njegovog dvora i za podmirivanje njegovih posebnih izdataka. obiteljski. koji namjerno nanosi štetu dolus (lat. domaćica.

službeni naziv za britanske kolonije koje imaju svoju samoupravu. doppel. gemein biti pun) naprava za centralno grijanje dompter (fr. donarium) žrtvenik donatar (lat.) donkihoterije (šp. praviti se gospodin. engl. zapovijedati. dijeli igračima koji ih slažu naizmjenice jednu do druge tako da svuda dva ista broja stoje jedan pokraj drugog (tko prvi upotrijebi sve svoje pločice — domine. pustolovni (avanturistički) ludi pod-' vizi. Eldorado Dorani starogrčko pleme na Pelopo-nezu. opijum) kažnjivo davanje sredstava protiv umora kako bi se povećala izdržljivost organizma dopltštos (njem. obilježenih dvostrukim brojevima od 1 do 12. odjeća za balove pod maskama. zemlja ili područje kojim se upravlja. doppio uso) trg. od donum dona (tal. npr. tj. eagle) "dvostruki orao".) ime poznatog lika iz stripova za djecu donarij (lat. utemeljilo Spartu. v. dominari) vladati. naknada štete koja se polaže na dan kad bi trebalo izvršiti plaćanje. dopio uzo (tal. gospodariti. dont. doma kuća. dorski stil najstariji stil starogrčke arhitekture. pustolova don-premija (fr. samo što im engleski kralj postavlja guvernere i ima pravo veta protiv donesenih zakona) dominirati (lat. tj. biti na čelu.) ime viteza lutalice od La Mancha u glasovitom istoimenom satiričnom romanu španjolskog pisca Cervantesa. dompteur) krotitelj životinja don (šp. posjednik. gospođa. domaćin. nadvisivati domino (tal. 2.) glaz. primatelj donator dot donator {lat.) legendarni Šp. darovatelj.) dar. Don Quijote) mn. gospodar igre) dominus (lat. vlast. donatio) poklanjanje. Don Juan) v. doppelt dvostruk. vladar. dominicalis) onaj koji plaća dominikalni porez. vladati nad kim ih nad čim. Stoss udarac) Šport. el Dorado) v. vlastelinski dvor dominikum (lat. počasno ime uglednih ljudi u Španjolskoj i Portugalu. Donald Dak (engl. Don Juan Don Juan (šp.) "dar od pisca" (bilješka na knjizi koju daruje autor) doping (engl. tip avanturista — zanesenjaka. kao i titula kneževa. osobito sudskim putem. izdizati se nad kim ili nad čim. dvostruki rok plaćanja Dorado (šp. vladarica donacija (lat. dominion) suverenost. dominicum) crkveno imanje. poklon. lat. gospođin domogem (grč. igra u kojoj se 28. mn. pustolovine. don Frane) Don Huan (šp. dragocjenosti koje su vlasništvo crkve. dvostruko doppio uso čit. pod dominikalan dominikanac katolički redovnik iz reda Dominika de Guzmana (red osnovan u južnoj Francuskoj 1215.dominikalist (lat. dominicatum) gospodarski dvor. donum auc-toris (lat. donator) davatelj. dopl-igl (njem. 3. narkotik. Don Kihot (šp. Mozartova opera Don Quijote Čit. donatarius) onaj koji prima dar.) gospodin.) gospodar. ustanovama itd. u nogometu: udarac lopte pri kojem lopta prije glavnog udarca dodirne zemlju doppel-eagle čit. taj je domino. akt o davanju poklona Donald Duck čit. dope mazivo za stroj. 36 ili 45 pločica. isticati se. glavne karakteristike: užlijebljen i manje vitak stup koji se završava vrlo jednostavnim kapitelom . sjever-noamerički zlatnik od kalifornijskog zlata = 20 dolara doppio (tal.) dominikat (lat. biti na prvom mjestu. praemium) burz. obrazinama. kod poslova zaključenih na ograničen rok (ako roba nije mogla biti isporučena ili primljena) dona (lat. gospodarica. svileni ogrtač za maske. onaj koji nešto daruje ili ostavlja u nasljedstvo (crkvama. svoj zakonodavni parlament (one su u svojoj upravi potpuno samostalne. osoba obučena u domino (na balu pod obrazinama). krabuljama. kneževskih sinova i svećenika u Rimu i Napulju (uvijek ispred krsnog imena. zavodnik.) 1. donkihotijade donkihotijade pl. vlasnik. prije: sama crkva. donna) 2.) 1. v. donkihoterije donum (lat. misa dominion (engl.

dosis davanje) 2. dosis davanje. zem. osobito: davanje lijeka. kutija za Čuvanje suhih tvari.doraža (fr. oleum) kem. stražnja. daase. de-aurare. dati miraz. dotarium) prav. supstanci (šećera. kći Oceana. služi kao sredstvo za uspavljivanje dormitiv (lat. pust. dorer) pozlatiti. Dose. doriakos) svojstven Dora-nima.) leda. majka Nereida Dorifor (grč. tj. doziologija (grč. pozlaćivati. mania bijes) bolestan nagon za darovanjem dorski (grč. leđni dorzetin (eng.) kip koji služi kao uzor za proporcionalnost dijelova muškog tijela dorirati (lat. dio imanja koji pripada ženi nakon muževljeve smrti. uljasta i poput vode bistra tekućina. s obratne strane (npr. klobuČinu (filc) za šešire prevući finom dlakom dorizam (grč. dormeuse) spavaća ili noćna kapa. dormitorium) spavaća soba. didomi dajem. ugovori o mirazu dotali (lat. dorsalis) anat. obratna strana. dotales) mn. darovanje zemljišta zaslužnim državnicima. đaun! (engl. ležaljka za spavanje dormiol (lat. hrbat. dorsum.) dolje! lezi! (zapovijed psu da legne) Downing-street čit.) dozimetar (grč. dotarij dotarij (lat. Dauning-strit (engl. koji se tiče miraza. davanje. dorsum leđa. osobe obvezne plaćati porez Crkvi ili svećeniku dotalij (lat. udovički dio imanja dotirati (lat. dar Crkvi ili dobrotvornoj ustanovi.) točkica. dot-krojenje prenošenje krojeva s uzorka tako da na dotacija 323 drahma zupčani kotačić na papiru buši rupice uzduž linije koju slijedi dotacija (lat. dormire. dobrotvornu ustanovu) double-scull Čit. u pravu nekih srednjoeuropskih država: udovički dio (koji muž ostavlja ženi) dosje (fr.) šport. znanost o davanju lijekova s obzirom na količinu . dotis) u starorimskom pravu: miraz. vojskovođama. dorsetteen) vrsta vunene tkanine sa svilenim umecima dorziventralan (lat. planinski prijevoj.) ime londonske ulice u kojoj se nalazi britansko Ministarstvo vanjskih poslova i Ministarstvo financija. ar. dorski stupovi po plemenu Dorana nazvani najstariji i najjednostavniji starogrčki stupovi s običnim kapitelima i frizom s triglifima i metopima dorsum (lat. do-talia pacta Čit. dotalis) mirazni. narodni dar. leđnotrbušni. logia) med. doron dar. dotalija pakta (lat.) kopljonoša — znamenit Polikletov (5. darovati (Crkvu. koji ide od kralježnice u smjeru trbuha dorzoventralan (lat. dotatio) miraz. kralježnica. tas-sah) 1. grubo narječje (dorski dijalekt) i karakter Dorana.) sklapanje braka. koji spada u miraz. v. dotare) opremiti. greben. dan. spavaonica (osobito u samostanima). dormitivum) med. n. metron mjera) sprava kojom se mjeri količina propisane mjere nekog lijeka (doze) . in dorso (lat. dubl-skul (engl. počasni dar. ven-ter trbuh) anat.) s druge strane. dorage) pozlaćivanje. količina lijeka koju treba dati bolesniku doza (njem. sredstvo za uspavljivanje dormitorij (lat. školu. koji se proteže od kralježnice prema trbuhu dorzualan (lat. . putnička kola u kojima se može i spavati. jednog starogrčkog plemena. Često se upotrebljava u diplomatskom i novinarskom jeziku umjesto imena ovih britanskih ministarstava doza (grč. pr. u izradi šešira: prevlačenje pusta. vrsta uskog trkačkog čamca (skule-ra) koji voze dva veslača sa po dva vesla down! Čit. venter trbuh) leđno-trbušni. st. količina materije (tvari) koja ulazi u sastav nekog lijeka. neke mjenice) dorzalan (lat. dorzalan dos (lat. amilinski kloral. dossier) svi spisi koji se tiču jednog predmeta ili osobe dot (engl. leđa. dosis davanje. starogrčka božica mora. prihod dotalan (lat. groblje doromanija (grč. fr. klobučine (filca) finom dlakom Dorida mit. e. Doris) snažno. supr: aticizam i jonizam dormeza (fr. dos. pozlata. dorsuahs) v.) ili in tergo (lat. tvrdo i . duhana i dr. dotalitium) prav.

radim. zbog pretjerane strogosti ("krvlju pisani"). tj. kratica za doktor dr. ženska bluza s rukavima do ispod lakata) drajfirtlpolka polka u 3/4 taktu drajfirtltakt (njem. kratica za doktor filozofije dr. materije koja treba ući u sastav nekog lijeka. znanost o drami i dramskoj umjetnosti dramatizacija (grč. određivanje količine lijeka koju treba dati bolesniku dozirati (grč. svaka odluka vlade koja se provodi pomoću vojne sile draguni (fr. tardžuman) tumač. osobito pri stranim pred-stavništima u Turskoj dragonada (fr. odrediti količinu lijeka koju treba davati bolesniku dr. drem (engl. književno djelo koje u formi dijaloga i monologa prikazuje neku ozbiljnu temu. rukavi) ima samo tri četvrtine dužine (npr. prvobitno (kod Francuza): pješaci koji su se služili konjima samo kad su se trebali brzo kretati drahma (grč. neumoljiv. drama. drachme) turska mjera za težinu = 3. e. diram. živo i u razgovoru (dijaloški) dramatičar (grč. prisilno naplaćivanje poreza pomoću draguna. Drakon) atenski zakonodavac iz VII. vojske. dr. phil. dosis davanje) med.) pomoću draguna. dreissig trideset) tri-desetogodišnj ak drakar srednjovjekovni vikinški ratni brod Drakon (grč. med. = 4. nisu mogli održati. dramaturgos) stručnjak koji sastavlja dramski repertoar. drao činim. dosis davanje) odrediti količinu tvari koja treba ući u sastav nekog lijeka. teorija drame . drama radnja) koji se odnosi na dramu. mania pomama. (1681.7718 grama drama (grč.doziranje (grč. ludilo) pretjerana ljubav prema drami. mjenica. drama radnja) radnja. pr. drama.) jedinica za mjerenje težine u Engleskoj i SAD-u = 1. određivanje količine tvari. jedan od triju književnih rodova (uz liriku i epiku). pren. drager dragoman (ar. e.2 g = 1/100 oke dram čit. drama radnja) dramska književnost. čistiti morske putove od podmorskih mina radi osiguravanja plovidbe i kretanja drugih brodova. dragon) prisilno preo-braćenje protestanata na katoličanstvo za vrijeme Luja XIV.) trg. strast za kazalištem dramatopeja (grč. prilagoditi za prikazivanje na pozornici dramatomanija (grč. događaj ili doživljaj koji je po svojoj uzbudljivosti sličan drami dramatičan (grč. ergon djelo. dramski pisac. kratica za doktor medicine dracena (grč. prilagođavanje za prikazivanje na pozornici dramatizirati (grč. st. pisac drame dramatika (grč. Drakon dralon naziv za sintetička vlakna (nalik na vunu) dram (perz. socijalna. Dreivierteltakt) glaz. koji je u tri reda drajsiger (njem. usp. drama radnja) preradba nekog književnog djela u dramski oblik. n. zmajevo drvo. do II. dragon) laki konjanici koji se prema potrebi bore i kao pješaci. grč. dragueur) pom. koji se zbiva kao u drami. dramatikos) dramski pisac. poet. drama. pomoćni bojni brod za čišćenje mora od mina kod svoje obale i ispred svojih većih brodova dragirati (fr. prevoditelj. vojna vlast. a temelji se na sukobu između likova (prema sadržaju drama može biti ljubavna. čiji se zakoni. n. Reihe red) tro-redan. dreiviertel tri četvrtine) odjevni predmet na kojem neki dio {npr. drakaina) bot. zmajevac (biljka iz porodice ljiljana) draft (engl. od VI. s mnogo radnje. drei tri. dramaturgia) znanost o drami i dramskoj umjetnosti. drachme) starogrčki i sta-rožidovski srebrni novac veoma različite vrijednosti. draguer) pom.32 g drajfirtl (njem. st. dati dramski oblik. poieo pravim) pisanje i prikazivanje kazališnih djela dramaturg (grč. tročetvrtinska mjera troČetvr-tinski takt drajrajig (njem. fil. pr. g. dramatičar dramaturgija (grč.. povijesna. stara drajfirtl 324 draperija atenska mjera za težinu.). trata drager (fr. okrutan drakonski v. otuda: drakonski pretjerano strog. današnja grčka novčana jedinica sadrži 100 lenti. psihološka itd. drama) prerađivati u dramski oblik.

cijevi od ilovače za isušivanje vlažnih i močvarnih zemljišta kako bi se napravila plodnim. Buch knjiga) knjiga snimanja. draperie) tvornica čohe. prikazi i si. ptica i dr. dresser) uvježbavanje (pasa. očevidan dravidski jezici (sanskr. to drain) odvesti (ili: odvoditi) suvišnu vodu pomoću podzemnih cijevi dres (engl. drap). konja. sukno. dravida) jezici koji se govore u južnoj Indiji.) dramolet (grč. članci. strog. zvukovi itd. drama) malo kazališno djelo. lat. gala-odjeća dresiran (fr. knjiga u kojoj je propisano sve što je potrebno da bi se moglo snimati (npr. drifter) motorni ribarski brodić koji služi za lov mrežom po-tegačom . Draht žica) jak tanak konac kojim obućari prošivaju obuću. zavaravati drift (niz). dekanski jezici draže(ja) (fr. zastori drapirati (fr. dragée) šećerno voce. čohana roba. opipljiv. vrtjeti. čišćenje gnoja putem odvođenja drener (fr. dress) odjeća. grub. trgovina čohom. Draise po kojem je i dobila ime. dretva Dreyfus. dresser) školovan. na kipu). fr. g. što je u vezi s dramaturgijom (npr. sačma drebina (njem. koristi se za prijevoz željezničkog osoblja koje pregledava i popravlja prugu driblati (eng. dramaturgike) v. draineur) onaj koji postavlja cijevi za isušivanje podvodnog zemljišta drenirati (eng. kretanje glumaca. drap boja prljavožuta.) prostorija za oblačenje. Pakistanu. odjeća neke organizacije. 1. osobito športskog društva. ali kasnije oslobođen i unaprijeđen drezina dvokolica koja se pokretala odgurivahjem nogama (preteča bicikla). Iranu i Sri Lanki. Alfred čit. soba za uljepšavanje (ili: dotjerivanje) dresura (fr. tj. drastikos) koji ima jako.) drednot (eng. suknar drap irati 325 Drijada stvo. radim) mn. neotesan. namjestiti zavjese drastici (grč. drainage) isušivanje vlažnog ili močvarnog zemljišta pomoću podzemnih cijevi za odvođenje. uvježban. poprečno zanošenje broda zbog vjetra i morske struje. K. med. konja jahanju). zavjese. konstruirao ju je 1817. med. trun. ponosi) sitan nakit ili sitnica uopće drap (tal. malo tračničko vozilo na ručni ili motorni pogon. uvježbavati. odvodna cjevčica drenaža (fr. drehen okretati. predmeti ili ledene sante koje plutaju morem nošeni vjetrom ili strujom drifter (engl. podzemna. drao djelujem. čoharstvo. drappo. svijetlosmeđa boja drapa (nord. psa vještinama. dritto) ravan. dresing-rum (eng. s pripjevom draperija (fr. full dress (engl. ukroćen dresirati (fr. uvježbati dressing-room čit. draper) u slikarstvu i kiparstvu: namjestiti nabore (npr. neposredan. Dreh-buhne) okretna pozornica izgrađena u obliku kružnice s nekoliko odjeljaka te se pomoću nje mogu brzo mijenjati scene: dok je jedan dio velike okretne ploče okrenut publici. francuski kapetan osuđen zbog špijunaže. 3.dramaturgika (grč. dirhem mrvica. Drajfus (1859— 1935).) dret (tal. vježbati. osobito pohvalna. dreadnought) vrsta velikih i oklopljenih ratnih brodova s teškim dalekometnim topovima dren (engl. 2. drain) isušivanje pomoću odvodnih cijevi. med. dramaturgija dramaturški (grč. tvornica sukna. morska struja koju uzrokuje pod trajno djelovanje vjetra. izravan. gururlu koji se kiti. drapur) u staroj nordijskoj poeziji: pjesma. ušećereni badem.) dru-Štveira odjeća. direktan dreta (njem. dramaturgikos) koji se tiče dramaturgije. uniforma. mala drama koja samo u jednom činu prikazuje dramatiziran događaj drangulija (tur. čoha. dresser) obučavati. pren. jaka sredstva za čišćenje drastičan (grč. položaj kamere. pom. dribble) u nogometu: vješto voditi loptu između igrača. privikavati životinje (npr. snažno djelovanje. neposredan. drapa. na drugima se pripremaju sljedeće slike drebuh (njem.

Drillich. drosos rosa. vlažan) bot. zakon logičkog raščlanjivanja misaonog sadržaja na dva dijela (subjekt — predikat) dualizam (lat. drogue) trgovac drogama i kemikalijama drolerija (fr. vrsta Šampanjca trpkog okusa dual (lat. potpuno suprotnih stanja.) londonsko kazalište osnovano 1663. bril. osim jednine i množine. 3. droodles) naoko besmi-. Dryas) mit. pripadnici ratničkog naroda u Siriji. draj doks (engl. dry docks čit.. Druck tisak. naučavanje o postojanju dvaju različitih. lat. lat. muhamedanstva i kršćanstva dry čit. drut) vještica. Fehler pogreška) tiskarska pogreška. duo dva) vrsta eksploziva koji se sastoji od nitroglicerina i pilje-vine dualist (lat. navijač. tipfeler Drury-Lane čit. metria) mjerenje količine rose koja padne drud (niz. drurilejn (engl. usp. drogue) osušeni dijelovi bilja koji služe za pripravljanje lijekova drogerija (fr. Bog i svijet. kopča. principa.) pom. 2. šport. naučavanje o dvojstvu. čarobnica drudlz (engl. Drucker) 1. droguerie) prodavaonica droga i kemikalija drogerist (fr.) suh. dromeda-rius) obična jednogrba deva. cultura) sijanje ili sadenje po brazdama radi povoljnijeg i boljeg prinosa drilih (njem.) "osobito suh".) druker (njem. izumitelj umjetnik Roger Priče druidi (lat. kibic. slene risarije čije ideje naziremo pomoću mašte. fa-geo jedem) med. grčkog) koji imaju.njak druda (niz. načela. pristaša podjele upravne vlasti na dva samostalna dijela dualistički 327 dudoec dualistički (lat. st. drut) vještac. zao duh. duh i materija. log. navijati za (igrača. otkrivena ruska kočija sa tri sjedala i niskim kotačima drozometar (grč. drop pasti. navijač drukfeler (njem. lat. kopče. drimys ljut. dulais dvojan) gram. gorkih ili kiselih jela droga (fr.). konja i dr. suhi dok. biljka rosika kružnolista. jedenje ljutih. vile-. drill. kudjeljna ili pamučna tkanina). (u 18. gorska vila dril-kultura 326 dualist dril-kultura (eng. šumska nimfa koja je živjela i umirala s drvetom u kojem je živjela. drôlerie) smiješno prikazivanje ljudi i životinja u starijoj drami dromedar (grč. metalosavijač. dvojina.) laka. dualis) koji se temelji na dualizmu dualitet (lat. Drucker) sitni metalni gumb. radnik koji ručno savija metalne dijelove druker (njem. droseros rosan. načina mišljenja. npr. bilo je poznato po izvedbama Shakespeareovih djela) drusirati (fr. starokeltski svećenici drukati (njem. trilix troži-čan) platno od triju niti (čvrsta lanena. Britaniji itd. trpak. dualis) dvojstvo. pogleda na svijet itd. vrsta brze jedrilice dromos (grč. drops) vrsta voćnih bombona. dvojina. druides) svećenici svetog hrasta kod starih Kelta (u Galiji. dromas. dijeljenje na dvoje.Drijada (grč. drousse) u predenju: vunu namazati uljem Druži mn. vlaga. utrka) utrka (na kolima ili pješke) koju su stari Grci održavali na gimnastičkim-igrama.-kelt. extra dry čit. a koji označava dvojstvo stvari ili radnju udvoje dualin (lat. šport. sanskrtskog. duo.: Bog i Sotona (dobar i zao princip). ekstra draj (engl. dualis) pristaša dualizma. cvilih drimifagrja (grč. hrani se kukcima droška (rus. vrsta gumba. osobina nekih jezika (npr. dropkik (engl. drosos rosa. šport. šport. duo dva. dualis) fil. kick udarac) šport. drucken) tiskati. staza koju je na takvoj utrci trebalo pretrčati drop-kick čit. udubljenje na trkačkoj stazi drosera (grč. metron) instrument za mjerenje količine rose koja padne drozometrija (grč. a religija im je mješavina poganstva. još jedan broj za gramatičko mijenjanje imenica i glagola. . govore jednim arapskim narječjem. udarac po lopti nakon što je odskočila od zemlje drops (eng. draj (eng.

za dva glasa.) vrsta čobanske frule. dubiosus) sumnjiv. koji pokazuje (ili: izražava) sumnju dubitirati (lat. u draguljarstvu: spajati dva kamena u jednu cjelinu ducbruder (njem. Bruder brat) pobratim. larus dudoec (lat. neizvjesna i nesigurna naplata nekog duga dubiozan (lat. Pseu-dotsuga taxifolia). a due korde (tal. kolebanje. dubitatio) sumnjanje. a due voći (tal.) glaz. udvostručiti. za oktavu viši od prin-cipala. pom. biti u neizvjesnosti dubi (fr. lažni dragi kamen. double dvostruko) filmski izraz za sinkronizaciju govora glumaca na nekom drugom jeziku pošto je već prvotna verzija snimljena na originalu dubij (lat. hohštapler dugento čit. (1200— 1299) duglazija bot. a due voci čit. 4. doubler) udvojiti. vrsta karanfila čija je glavna boja prevučena dugim prugama druge boje. 2. st. duzen govoriti "ti". sukob duelant (lat.. doublet) 1. glupan. sviranje udvoje dufter (njem. voj. 5. tisk. u talijanskoj povijesti umjetnosti naziv za 13. pogrešno dvostruko slaganje jedne riječi ili cijelog reda duble (fr. osobito: format knjige kod koje je jedan tiskani arak podijeljen na dvanaest listova. in dubio (lat. duel) dvoboj. dok glavnu masu čini kovina znatno manje vrijednosti. jarbola i si. a due corde Čit. fr. visoko bjelogorično drvo sa sitnim bijelim. politička podijeljenost nekog naroda na dva dijela koji djeluju jedan protiv drugog dub (engl. fućkabca. obići (npr. anorganska i organska priroda. crvenim ili crnim jestivim grozdastim boba-ma duden (njem. tući se u dvoboju duet (tal. zbog svoje čvrstoće upotrebljava se za gradnju dokova.) glaz. doublage) udvajanje. tikati. orgulj-ski registar. ugurati u borbenu liniju. duetto) glaz. "vinski brat" duče (tal. glaz.) glaz. udvo-stručavanje. podstaviti (haljinu). metalna stvar pozlaćena ili po-srebrnjena dubler (fr. dvojiti. lat. due volte (tal. umnožiti. puška dvocijevka dublirati (fr. oploviti. probisvijet. u biljaru: udariti loptu tako da se o jedan rub odbije i dođe do drugog. dubitare sumnjati.) umj. double) zlatni ili srebrni predmeti koji se sastoje od dviju kovina i kod kojih je samo vanjska prevlaka zlatna ili srebrna. udvostrucavati. dva primjerka iste stvari u nekoj zbirci. 6. neodlučnost dubitativan (lat. sklon sumnja-nju. čovjek kojemu govorimo "ti". duodecimalduduk 328 Dunhill no mjerenje mjerenje dvanaestinama. 3. mostova. gram. double) dvostruk. zamjenik glavnog glumca (u kazalištu i fdmu) dubleta (fr. koji je u pitanju dubitacija (lat. pom. metnuti podstavu (otuda: dubl-štof tkanina za podstavu). pjevanje u dva glasa. koji sumnja. duellare) imati s nekim dvoboj. usp. . in duodecimo) dvanaestina. pseudočuga (lat.) u Njemačkoj: naziv za vrstu rječnika (po prezimenu filologa i izdavača jezikoslovnih priručnika Konrada Dudena. dodekadika duduk (tur. duo) dva. neradnik. duce) vođa dud (tur. ne biti u što siguran. na dvije. drugo oblaganje broda daskama. npr. dva različita oblika iste riječi. dudžento (tal. oklijevanje. brana. dvojbenost. dubium) sumnja.priroda i duh. blesan due (tal. u slučaju neizvjesnosti dubioza (lat.) u sumnji. fr. visoko američko drveće iz porodice borova (naziv po D. dvostruko dublaža (fr. udvajati. oblik dvanaestine. duften mirisati. osjetilna spoznaja i razum itd. lov. subjekt i objekt. duellum. dubitatif) sumnjičav. s dvije žice duel (lat. dvo-glasno. neizvjesno. neizvjestan. zviždaljka. dubitare) sumnjati. nešto stoje osobito malo. donio prvo sjeme u Europu). greben). duodecimalni sustav v.) bot. doubleur) dvojnik. u sumnjivom slučaju. murva. dvojba neizvjesnost. duellans) onaj koji vodi dvoboj duelirati se (lat. Dou-glasu koji joj je 1827. 1829—1911). due. ispariva-ti se) lijenčina. duša i tijelo. osobito: sumnjivo potraživanje. dvaput. dubiosa) nešto Stoje sumnjivo. pren.

dovodnik (kod nekog stroja) duktus (lat. potez pera. adoperare raditi. ducere vući. otuda (u podrugljivom smislu): ljubavnica. bezbojan prašak. duhana i pušačkog pribora dunlop 329 durbin dunlop vrsta gume za automobilske kotače (naziv po škotskom izumitelju Dunlopu Hohnu Boydu (1840—1921) dunque Čit. ductus) vođenje. duo dva. uznemirenost. duodenum. skupština staleža. glaz. platina) duktilitet (lat. dugong duhan (tur.) dakle Duns Scott čit. još je slađe za domovinu živjeti (Horacije) dulcifikacija (lat. tuman) dim. pren. čit. nezgrapna i zdepasta seoska djevojka dulek (tur. osobito u slučaju sužavanja duodenotomija (lat. tikva duma (rus. duo) glaz. 200 puta slađi od šećera Dulcinea čit.) slatko je i dično umrijeti za domovinu. tijek. dvostruk izravni prijenos . dulcis) kem. adhuk dulcius pro patria vivere (lat. vrsta maloruskih narodnih pjesama koje se pjevaju uz pratnju ban-dure. duodenum dvanaes-terac. upala dvanaestopalcanog crijeva duodenostomija (lat. dvojnik — telefonski aparat za dva pretplatnika na jednoj liniji 2. duyong) zool. melodrama sa dva lika duole (lat. dvanaestopalČano crijevo. dulcificatio) slađenje. skolastik koji je naučavao da volja zavisi od razuma duo (lat. grč.) djevojka koju je Don Quijote izabrao za damu svoga srca. duo) dva. dunkve (tal. v. parlament. briga oko nekoga dupleks (lat. duodecimola) glaz. tome rezanje) med. operacija dvanaestopalcanog crijeva duodenum (lat. bivšoj Aus-tro-Ugarskoj i Francuskoj dukcija (lat. duodenum) anat. prašina. koji se tiče dvanaestopalcanog crijeva duodenitis (lat. radijska ili televizijska emisija koja ide "uži-vo" istodobno iz dva različita mjesta. ductor) vodič. grč. biljka iz porodice pomoćnica čiji osušeni listovi služe za pušenje duka (tal. upravljanje duktilan (lat. duodeni. koji pripada dvanaestocičanom crijevu. instrumenta sličnog mandolini duman (tur. drama radnja) poet. sabor. knez. duktilitet duktor (lat. služiti) njega. dvije note koje se izvode za isto vrijeme za koje bi se izvele tri takve note duper (tal. sisavac u Indijskom oceanu iz porodice kitova dugung (jap. izvlačiti. duo tilis) rastegljiv (npr. Dans Skot (1265—1308) Škotski franjevac. duca. put.) . osobito u Italiji. zamišljenost dumdum-metak puščano zrno veoma razornog djelovanja zbog toga što mu je vrh plosnat i širi se u predmetu u koji udari (nazvan po indijskom taboru Dum-dum blizu Kalkute gdje se najprije izrađivao) Dunhill (engl. ducato) po imenu bizantskih careva (dukas) nazvan zlatni i srebrni novac različite vrijednosti. danhil) poznata britanska marka cigareta. počevši od osnovnog tona duodecimola (tal. v. upravljanje. djelo za pjevanje ili sviranje udvoje. duplex dvostruk) 1. dva-naesterac duodrama (lat. duodenalis) anat.dugong (malaj.) bot. duet duodecima (lat. dux) vojvoda. zaslađivanje dulcin (lat. Dukas. grč. usluga. Dulčineja (šp.. dulce et dekorum est pro patria mori (lat. pojavljuje se i s dodatkom: adhuc dulcius pro patria vivere čit. lat. morska krava. duyung) zool. briga. ductio) vođenje. dvanaestopalČano crijevo) med. dolek) bundeva.. ductilitas) rastegljivost u vrlo tanke niti duktilnost v. otvaranje dvanaestopalcanog crijeva u slučaju određenih bolesti. duman. gospodar dukat (grč. tal.) ruska narodna skupština. duodecim dvanaest) glaz. duodenum. stoma) med. dvanaesti ton. figura od 12 nota koja se smatra figurom od samo osam nota duodenalan (lat. rukopis dulce cum utili ugodno s korisnim (Ho-racije) dulce et decorum est pro patria mori čit. magla. glaz.

staklo džamadan. pren. put. vojvoda dužd (tal. duplikatura duplikat (lat. izdržljiv duracija (lat. džag. časna sestra dux čit. duplum) u dva primjerka.) voda. stvrdnja-vanje. uzglavlje. da je oštra riječ rečena na blag način durh (njem. stroj za umnožavanje duplikatura (lat. titula nekadašnjeg poglavara Mletačke Republike. ad duplicandum čit. presavinuti na dvoje. otvrdnjavanje durak (rus. zsak. Durchzug) propuh durhmarš (njem. podnositi. kovčeg. ustrajan. duplicitas) dvostrukost. dvostruka količina) velika voštana svijeća duplirati (lat. učiniti durmarš probančiti čitavu noć duritet (lat. ili radi davanja posljednje riječi optuženoga prije izricanja presude duplicitet (lat. duratio) med. zlotvor dušmanluk (tur. lakrdijaš. duplikacija duplir (lat. duplicator) 1. durare trajati. uzalud džabija (tur. ducis voda) knez. na dar.) neprijatelj. džak) vreća džaltara (tur. 3. duplare) udvostručiti.) 1.) ili in pejus (lat. bludnica. duplum) pril. 2. dvostruko. duritas) tvrdoća: strogost. trajati. ne prestajati. džalib koji privlači na sebe) nemoralna žena. duplicatum) prijepis nekog spisa u dva istovjetna primjerka duplikator (lat. duplicare) udvostručiti. anat. skupljač elektriciteta. durmak trpjeti) 1. dvoličnost. kretanje džaine mn. šaljivac. cesta. prostitutka džam (ar. tur. putovanje. madrac dušman (tur. ležaj. durch kroz) šport.) nevjestina svadbena koprena duvna (lat. doge. pristaše džainizma džainizam vjerska sekta u Indiji čije pristaše ne priznaju autoritet Veda i svetih brahmanskih spisa džak (mad. durabilis) trajan. dušman neprijatelj) neprijateljstvo duumvir (lat.) član vlade dvojice. član komisije od dva člana duumvirat (lat. posebno dobacivanje lopte u nogometnoj igri upućeno u dubinu prema suparničkim vratima durhcug (njem. surovost. . 2. durus tvrd. udvostručenje.) jastuk. prav. udvostručenje. jedan od dva glavna tonska roda durabilan (lat.-perz. 2.) okno. duumviratus) zvanje i dostojanstvo duumvira duvak (tur. duplicatio) udvostru-čavanje.) luđak. njemačka fraza koja označuje da je nešto samo na-tuknuto. dux.duplerica srednja. džemadan (tur. prevrtljivost duplika (lat. jak. prav. in durius (lat. zapovjednik jednog odreda vojske. trpjeti. neiskrenost. redovnica. duplum. pisati ili dati drugi odgovor (odgovor na odgovor). neljudskost durus (lat. lat. 2. udvostruČenost. dura mater v. duplum dvostruko. udvostručavati duplo (lat. dur-bin dalekovidan) dalekozor. krjepak) glaz. fiz. džabi) za vrijeme turske uprave: ubirač državnih i vakufskih prihoda džada (tur. ad du-plikandum (lat. tur. prozor. domina gospoda) opatica. dvostruko duplum (lat. v. Durchmarsch) prolaz. mater. dž sedmo slovo hrvatske latinice džaba (tur. ustrajati.) optužiti. prsluk vezen srebrom i svilom.) u cilju odgovora na tužiteljevu repliku.) tvrd. duplo dur (lat. teleskop durch die Blume 330 dvocifren durch die Blume čit. durh di blume (njem. 2. licemjerje. duplare udvostručiti) pravo optuženika da odgovori na tužiteljevu repliku. pogrdno: budala durati (tal. džadde) 1. duždevstvo. zvanje i dostojanstvo dužda dvocifren dvoznamenkast Dž Dž.) "kroz cvijet". optuženikov pisani odgovor na repliku duplikacija (lat. besplatno. optuženika teretiti na sljedećoj raspravi okolnostima težim od onih na prethodnoj raspravi dušek (tur. duks (lat. dvostruka stranica (u časopisu ili novinama) s privlačnim slikovnim materijalom duplicirati (lat. duplicatura) v. postojan. životariti durbin (perz.) 1.

) dječja igračka džig (engl.) naziv za kozačke viteške igre na konjima džihad (tur. jazz-band) orkestar koji svira džez džezva (tur. zahvati pri obrani ili napadu kojima se Japanci služe radi onesposobljavani a protivnika za napad i obranu. 2. vještak u jahanju. naoružanje džebrak (češ. jig) lak ples sitnim korakom i poskakivanjem džigetaj (mong. jednoruki Džek vrsta zidnog automata za igre na sreću dželat (tur. gentleman) gospodin. kao športska disciplina ima vrlo stroga i zahtjevna pravila džil (eng. odgoju i školovanosti. žebrak) 1.) način japanskog hvatanja protivnika u borbi. skaču i proizvode glasove radosti kao da laju džanarika (tur. jet mlaz. pravnici. kad ih "obuzme" unutrašnje prosvjećenje. po položaju.) dragi kamen. čovjek koji je gospodin u punom i džentri 332 dzukela najljepšem smislu. bogomolja prvog reda u kojoj se uči kotbah (za razliku od moteje. prokletnik Džek (engl. nagao izljev. časnici. jazz) suvremena američkoengleska glazba za ples. pren. ranka) džanum (perz.) dušo moja.124 1 džilit (ar. gill) engleska mjera za tekućinu i žito. 3. prosjak. okrutnik džem (engl. zlotvor. rat za obranu vjere.) kod muslimana: 1. pogreb. manje bogomolje) džamperi (engl. džerid) kratko koplje od elastičnog palminog drveta kojim arapski konjanici vješto rukuju i kad su im konji u najvećem trku džiljoz (tal. frajer.) muhamedanski pakao džehenem (tur.) muslimanska vjerska općina. geloso) ljubomoran.) polumagarac (vrsta brze i plašljive životinje iz porodice konja. molitva za dušu umrloga. poznavatelj konja. dakle: čovjek lijepo odgojen i otmjenog ponašanja. 4. džellad) krvnik. vrsta sinkopiranog glaz. onaj koji dresira konje. džanerigi) vrsta šljive (okruglica.-tur. kao titula: gospodin džentri (engl.) muslimanski raj džentlmen (engl. barkers). zajednička molitva muslimana džeme (tur. tj.). jab) šport. džehennem) pakao džehenemlija (tur. po tome što pri bogoslužju. "skakači" vjerska sljedba u Engleskoj i Sjev. džami) veća muslimanska bogomolja. hipok. zovu ih i barkeri (engl. nagla provala. izvođenja ponekad i neharmoničnim tonovima džez-band (engl. prema Džon — John) u šatrovačkom govoru: momak. fakin.) udruženje. 2. škrtac. 2. gazavat džiju-džicu (jap. u boksu: oštar i iznenadan udarac ljevicom u protivnikovo lice džeba (tur. v. jumpers) mn. = 0. džan baz) 1. trgovac konjima džamija (ar. jumper) majica koja se kopča sprijeda. nemilosrdan čovjek. vrsta oklopa. ogranak metodista. sprovod dženet (ar. pekmez džemat (ar. "lajači". gentry) stalež uglednih građana i privrednika koji nisu plemići (u Engleskoj): znanstvenici. Americi (nastala oko 1760. jersej) tkanina od tanke češljane vune i odjevni predmet od nje džet-strim (engl. džezve) posuda s drškom za kuhanje crne kave džidža (tur. oružje. zavidan . stream struja) meteor. društvo džemla (tur. skupina džemijet (ar. uska i tisuće kilometara dugačka zona sa snažnim zračnim strujama koja se prostire 6—15 km iznad zemaljske atmosfere dževahir (tur. 5.. 2. pletena od vune ili pamuka dženaza (tur. dragocjenost džez (engl. džemi) družba. izvršitelj smrtne kazne. tj. džerki (engl. ljubitelj dobrih konja (koji ih zbog toga često mijenja). tvrdica džehenem (ar. džemre) promjena džemper (engl. jam) kuhano voće. jerk meso rezati na trake i sušiti na zraku) usoljeno meso na poseban način dimljeno i osušeno (kod kanadskih Indijanaca) džersej (engl. džamaa. veleposjednici itd. džebe) 1. srce moje! džeb (engl. živi u južnom Sibiru) džigotovka (kavk. džehennem pakao) grješnik u paklu. džihad) kod muslimana: sveti rat.prtljaga džambas (perz.

nastao u Americi nakon Prvog svjetskog rata džober (engl. poslastica đakonik (grč. šuma.džin (ar. ljubitelj konjskih utrka džokej-klub (engl. lopov džul 333 džus džul (engl. poletan. posrednik. denjga) ruski bakreni . Joulea (1818— 1889) džuma (ar. _ . veselje. giocolare) šala. burzovni špekulant džokej (engl. danas. ljenivac. bolničarka. broker. g.) molitva za umrlog kod muslimana. džuhela) otrcan pas. njegovala bolesnike i vodila nadzor nad ženskim članovima crkvene općine. obdarenih natprirodnom snagom i sposobnošću da se učine nevidljivim. sve do VI. _. rakija od raznog sjemenja. Crkvi. ptica grabljivica (npr. diaconi-cum) u pravosl. P. potpora. gin) 1.) dopušteno đaka (tal. stoljeća: starija žena koja se brinula o sirotinji. zvanje. gelosia) ljubomora. jungle) ravnica u podnožju Himalaje. divan) prid. nered. jobber) trg.. osobito od ječma i raži džinfis (engl. pren. zavist. konjušar. đ osmo slovo hrvatske latinice đaiz (tur. mjesto nereda džura-dogan (tur. u protestantskim crkvama: sestra koja služi potrebitima. gorostas. diakonia) djelokrug đakona. lavovi. japanski hrvački šport. tropska šuma uopće (u njoj žive tigrovi.) muslimansko klanjanje petkom džumbus (tur. orijaš džin (engl. engl. gentilezza) ljubaznost đenjuška (rus. dostojanstvo i stan pomoćnog svećenika. diakonos) Čin. Đ. mit. đela mašalah! budi pozdravljen! đelozija (tal. fizz pjeniti se) džin izmiješan s nekim pjenušavim pićem džingo (engl.) zool. definiran umnoškom njutna i metra (naziv u čast engleskog fizičara J. đakona đakonica (grč. pomoć. sokol) koja je uvježbana za lov na druge ptice džus (engl. zmije otrovnice i dr. posebno školovana za taj poziv. juice) sok od voća ih povrća. crkvi: udubljenje u zidu ili zasebna soba na desnoj strani oltara gdje se Čuvaju posvećene posude đakonikon (grč. jockey) 1. joule) fiz. džumbus) zabava. tekućina .) 2. razdragan. priča đederan (mađ. gyongy krasan. u samostanima: sestra koja služi oko oltara đakonija (grč. buka džungla (od hinduskog jangal pustinja.) mit. u najstarijoj kršć. sa strane otvoreni i prilagođeni za vožnju po svim terenima. ckrvi: kratka molitva koju čita ih pjeva đakon đakula (tal. diakonos sluga) upravitelj općinskih dobara i skrbnik sirotinje i bolesnika u najranije kršćansko doba. razvija i tijelo i duh dzukela (tur. lakih i vrlo otpornih automobila. đilozija đeniza (ar. jockey-club) društvo (ili: klub) ljubitelja konjskih utrka džoragan indijsko narodno glazbalo koje se sastoji od jednog većeg i jednog manjeg bubnja džudo. od 1944. giacca) kaput đakon (grč. diakonikos) u pravosl. zdrav. . u Evan-geličkoj crkvi. jedinica za rad u sustavu SI. pren. diakonos lat. jingo) šovinistički i ratoborno raspoložen Čovjek (u Engleskoj i Americi) džinistan (perz. nosorozi. pustinja duhova ili demona džip (engl. uvedeni u američku vojsku džiterbag (engl. div. početni svećenički čin u crkvi. judo šport. obrasla prašumom te ispresijecana močvarama obraslim bambusovom trskom i travom. posluživanje (jelom i pićem). lagan. gin rakija klekovača. jeep) vrsta malih.). slonovi. svjež. veseo. dženaza đentileca (tal. 2. u vjerovanju muslimanskih naroda: vrsta dobrih i zlih duhova. profesionalni jahač na konju. krjepak del! (tur. irska rakija. kasnije: ckrveni sluga i pomoćnik pri bogoslužju. gelmek doći) dođi! hajde!. jitterbug) društveni ples crnačkog podrijetla. pren. pomoćni svećenik đakonat (grč. diakonos) služiteljica crkve.

nametljivac. lansiran u Zemljinu orbitu 6. e deveto slovo hrvatske latinice E kratica za istok (engl. ebrillade) jah. ucijelo. ispružiti. ebenos. grč. ujedno.novac od pola kopjejke đeram (tur. gul ruža. o d' Kolonj (fr. fr. trzanje uzdom ako se konj neće okrenuti . đune) vanjski izgled. meso s rajčicama. giizel) prid. dnevnica dozluci (tur. kicoš. bez pojedinačnog mjerenja ih brojenja. otac Pele-jev. ab) vir. gon koža) potplat. gers) gizdelin. a Isusa Krista nije smatrala Sinom Božjim. irl (engl. o. guvegi) zaručnik. mladić uopće đilkoš (mađ. pjevati e. geranion od geranos ždral) poluga s protutegom kojom se izvlači voda iz bunara đerdap (perz. mladoženja đuzel (tur. grof Early Bird čit. između dva imena piše se ben. vrtlog đerz (tur. fi*.—IV.) "Rana ptica". travnja 1965. su. crni kaučuk otvrdnuo vulkanizacijom ebriljada (fr. prvi komercijalni komunikacijski satelit. ebyon siromah) židov-sko-kršćanska sljedba (II. lat. abonos. npr. usp. kicoš. ebenare) obložiti ebano-vinom. tur. obješenjak. sin Zeusa i Egine. đul đulistan (perz. paušalno. gulbank glasno odobravanje) zajednička glasna molitva đulić 335 đuzel đulić (perz. ebeniste) stolar koji izrađuje pokućstvo od ebanovine. lijep. đon-obraz nepošten čovjek domata (tal. ebano. razbijač đirandola (tal. npr: Ali ben Muhamed = Ali sin Mu-hamedov) ebonit (engl.) sjevernoamerički zlatan novac vrijednosti od 10 dolara Eak mit.) od dva zla valja birati manje e profundis (lat. eben. girandola. grč.). obojiti crnom bojom da izgleda kao ebanovina ebanisterija (tal.) prijedlog = iz. osobito od ebanovine ebanovo drvo (hebr. jedno na drugo đuveč (tur. priznavala je Mojsijev zakon i Mate-jevo evanđelje. rižom i krumpirom pripremljeno u zemljanoj posudi đuvegija (tur. gyilkos ubojica) vjetrogo-nja. gizdelin. kako bi omogućio telefonske razgovore i prenošenje televizijskih slika na najveće udaljenosti eau de Cologne čit. pren. biljka čiji se korijen upotrebljava kao lijek i začin đunija (perz. žirandola dojelerija (tal. giiveč) zemljana zdjela. germek protegnuti. suju) ružina voda dumbir (mađ. gòz oko) naočale đul (perz. posuda. ebony) vrsta umjetne ebanovine. east. vulkanit. giorno dan) nadnica. koji radi fine stolarske poslove ebionizam (hebr. st.) kolonjska voda ebanirati (lat. đirde. način đuture (tur. girandole) v. nego prorokom ebn (ar. draguljarnica. igl (engl. vjetropir. goturii) sve skupa. kem. đil) ruža.) eagle čit. kićenost dokada (tal. skladan E.) sin (pred nekim drugim imenom. veoma čvrsto i teško istočnoindijsko i afričko drvo ebenist (fr. kuh. umjetnički izrađeni predmeti od drveta. neradnik. ebenus) bot. Erli Berd (engl. đil) mlada ruža.) iz dubine. vrt s ružama đulsa (perz. ebani-steria) fina stolarija. đil. draguljarski obrt. est) e (lat. giocata igra) igračka đon (tur. dragun. ružin pupoljak. npr. đilistan) ružičnjak. kratica za ex officio (lat. crno. ex e duobus malis minimum eligendum (lat. sredstvo. gioielleria) draguljar-stvo. eban.) engleska plemićka titula: plemić. djed Ahilejev earl čit. bahar miris) rascvjetana ruža đulbek-dova (tur. krasan. oblik. ružica đul-behar (tur. jedan od sudaca u podzemnom svijetu. ebn Mustafa = Mustafin sin. Diospyros ebenum. gydmber) bot.

oidema) med. alge. g. Cezar je ugušio njihov ustanak écart čit. Eburones) keltsko pleme u Galiji (između današnjeg Liègea i Aachena). ljuskavci edeoblenoreja (grč. n. pren. oide-ma) med. pr. upala stidnih dijelova tijela edem (grč. ebullire izbijati kipeći. razlika između dnevnog tečaja i tečaja isporuke ecce homo čit. zool. ekcehomo (lat. oidao otičem) med. ekar (fr. edafos tlo. natičem. med. grč. aidos stid. vrenje tekućine (zbog topline). aidos stid. kratica za editio (lat. naslada edentati (lat. slast. maligan ebulioskopija (lat. aecidium) vrsta snijeti na bilju ed. st. blenna sluz. sadrži izlaganje nordijske mitologije. ebullire vreti. instrument za mjerenje točke vrenja radi određivanja sadržaja alkohola u spi-rituoznim tekućinama promatranjem njihove točke vrenja. sko-peo gledam) naprava za određivanje vrelišta tekućina ebulioskop (lat. ebulire vreti. edematičan edamer vrsta masnog i vrlo hranjivog nizozemskog sira (naziv po mjestu Edam) edeitis (grč. 2. stid) med. kem. me-tron mjera) naprava kojom se pomoću tekućine koja izgubi boju pod djelovanjem alkohola što se isparuje zajedno s dahom mjeri stupanj pijanstva ebriozitet (lat. koji ima oteklinu.).) Ed. uživanje. oidao otičem) med. eše (fr. ešans (fr.) je udžbenik za mlade skalde. s oteklinom edematija (grč. metoda određivanja molekularne težine tvari prema povišenju vrelišta njihovih otopina ebulirati (lat. gljive. žensko bijelo pranje edeolatrija (grč. vreti ebur (lat. npr. npr. kukci. 54. Âtzer) bakrorezac (vrsta tiskarskog radnika) échéance čit. sadrži nordijsku mitologiju i priče o starim junacima i herojima edacitet (lat. edacitas) pretjeranost u jelu. uređaj koji radi na principu radara te otkriva veća jata riba ecidija (lat. slonovača eburin (lat. ekce homo (lat. sisavci bez prednjih zuba. oticati. aidos sramljenje.— XII. latreia obožavanje) obožavanje stidnih dijelova (spolnih organa) kao simbola plodnosti. gmazovi. zemlja) životna zajednica tla. ebur.) francuska mjera za konac = 1000 m echosounder čit. grč. ebrius pripit. e. grč. oticanje kože edematizirati (grč. kratica za edidit (lat.) umj.) je zbirka s trideset pjesama iz IX. skopeo gledam) kem. grč. strast za pićem ebulicija (lat. g. tj. opisivanja i pjesničke izraze. i 1250.5) eccehomo čit. edentata) mn. ebriositas) sklonost piću.) "evo čovjeka!" riječi kojima je Pilat predstavio Krista Zidovima (Iv 19. ibha) slonova kost. kod Indijanaca . sanskr.) raj. i 1230. oidao otičem. vrt slasti. ebullitio) kipljenje. veoma su korisni jer razgrađuju organske tvari te popravljaju fizička i kemijska svojstva tla. kao ijednu pjesmu posvećenu dvojici kneževa. burz. pauci. ebullire) kipjeti.) trg. edafobiont edamatozan (grč. oidao otičem) med. ekosaunder (engl. be-zupci.. puževi i dr. riječima "ecce homo!" predstavlja Zidovima ecer (njem.) ultrazvučni detektor. otečen. rok plaćanja mjenice échée čit. rheo tečem) med.) u kartanju: odbačene i umjesto njih kupljene druge karte. Starija eda (između 1240. bulla. proždrljivost edafon (grč. skopeo gledam) 1. sprava za ebulioskopija 337 edeolatrija brzo određivanje količine alkohola u vinu. svi organizmi koji na nekom području žive na tlu ili u njemu (bakterije.) eda (edda) lit. izbijanje sitnih bubuljica po tijelu zbog vrućice ebulioskop (lat.ebriometar (lat. patiti od vodene bolesti eden (hebr. v. slika Krista s trnovim vijencem na glavi u trenutku kad ga Pilat. ebur slonovača) smjesa koštanog praha i bjelančevine Eburoni (lat. naslov dvaju djela stare islandske književnosti: Mlada ili Snora-eda (između 1220. dospijeće. oteklina koja nastaje prelaženjem tekućine iz krvi u potkož-no tkivo edematičan (grč. crvi.

edictale) prav. ublažavanje gorčine ili oporosti. Ismenu-i Antigonu. izvaditi. koji se tiče izdavača edlvajs 339 efemeridi edlvajs (njem. kralj u Kolhidi i čuvar zlatnog runa. putem javnog poziva. zaslađivanje. postojale su dvije vrste: plebejski. edicere. službena objava. educatio) odgajanje. Edelweiss. razvijanje neke ideje. npr. edepsiz) prid. umiriti. supr. o redu i sigurnosti na trgovima i ulicama. dodavanje lijeku kakve slatke tvari da bi mu se poboljšao okus. "pretorski edikt" (jedan od najvažnijih izvora rimskog prava).) grad koji se još naziva Jedrene. ukaz. ediktalni poziv. edilima se i danas u nekim gradovima nazivaju općinski vijećnici koji se brinu o javnim zgradama edilitet (lat. dulcis sladak. kad im je proročanstvo otkrilo ovaj grijeh.edeološki 338 editorijalan edeološki (grč. editio princeps čit. Eshilove. 12 travnja 1598. učitelj edukcija (lat. poučavanje edikt (lat. Aietes) mit. obrazovanje edukator (lat. knjigu. editor) izdavač. a ne proizvedena tek u tijeku kemijskog procesa. weiss bijel) bot. runolist edukacija (lat. naredba. dopustio. glavno izdanje. edilstvo Edip (grč. sudski izvještaj i priopćenje. im. izvadak. aedificatio) zidanje. sin tebanskog kralja Laja i Jokaste. zasladiti. edul-coratio) farm. ediktale edikula (lat. podržati. do 1453. aedilitas) čin i zvanje edila. produkt edulkoracija (lat. ukras na zidu koji oponaša oblik kapelice edil (lat. najbolje izdanje edificirati (lat. utješiti edifikacija (lat.) prvo izdanje. knjižar-izdavač editorijalan (lat. ono što je izdvojeno iz nečega. službeni ili sudski javni poziv. edictaliter) prav. poučiti. putem poziva preko javnosti. aidoia stid. Drinopolje. Hadrianopolis. Edipov kompleks u psihoanalizi: duševni poremećaj zbog sukoba između spolnog nagona prema roditeljima suprotnog spola i morala edirati (lat. zidati. već postojala. odgoj. hramovima. u neznanju ubio oca i oženio se vlastitom majkom s kojom je imao djecu: Eteokla. bio prva turska prijestolnica u Europi editor (lat. narodnim veseljima. građenje. koji su se brinuli o javnim igrama (ludi romani) i kurilski. editio) naklada. Voltaireove. podizanje građevine. editor) izdavački. najstarije (ili prvo) tiskano izdanje nekog starog pisca nakon pronalaska tiskarstva. putem javnosti ediktalna citacija prav. neuljudan. a značajan je po tome stoje od 1361. eductum) izvod. edicio princeps (lat. izgradnja u duševnom smislu. izdati. izvući sok Eet (grč. pokvarenjak edicija (lat. loš čovjek. Nanteski edikt povelja kojom je francuski kralj Henrik IV. Poli-nika. otac Medejin . prav. podizati građevinu. došao na atički brijeg Ko-lon i tu se ubio. aidos stid. temno režem) med. izlučivanje edukt (lat. izvlačenje soka edulkorirati (lat. patricijski. edere) objaviti. per edictales čit. v. spis Edirne (tur. sin Helija i Perse. educator) odgajatelj. talog. riješio Sfingi-nu zagonetku i time oslobodio Tebu od toga čudovišta. kern. educere izvesti. podignuti na noge. tema mnogih umjetničkih i pjesničkih djela (Sofoklove. aedificare) graditi. edel plemenit.) prav. edictum) kod starih Rimljana: javna objava pretora u kojoj priopćava plan svog rada u idućoj godini. aedicula hramić) maleno svetište u antičkim hramovima. Corneilleove tragedije). u pratnji odane kćeri Antigone. izdanje (knjige). eductio) kern. okrijepiti. edul-care) kern. dodavanjem i ponovnim odstranjivanjem neke tekućine osloboditi od sastojaka koji su se u njemu otopili. razblažiti. edere objaviti. ediktalitercitirati pozvati službeno. ar-hit. koji potječe od. tvar koja je izdvojena iz nekog tijela i koja je u njemu. tj. tzv. logos govor) koji se odnosi na dijelove tijela ili djelatnosti koje nisu dostojne spominjanja edeotomija (grč. a Edip u očajanju sam sebe oslijepio i. aedilis) starorimski viši činovnik koji se brinuo o građevinama.. dulcis sladak. Jo-kasta se ubila. hugenotima vjersku slobodu ediktale (lat. Oidi