DOMOVIĆ, Želimir Rječnik stranih riječi : tuđice, posuđenice, izrazi, kratice i fraze / Sime Anić, Nikola Klaić, Želimir

Domović. -Zagreb : Sani-plus, , 1998. - 1504 str. ; 25 cm ISBN 953-6489-02-3 1. Klaić, Nikola 2. Anić, Šime 981026009 SimeAnić Nikola Klaić Zelimir Domo vic © RJEČNIK STRANIH RIJEČI Tuđice, posuđenice, izrazi, kratice i fraze SANI-PLUS Zagreb, 2002. Predgovor Mnoge su strane riječi i izrazi postali dio naše opće kulture. Naravno, to nije osobitost samo hrvatskog jezika jer je svaki jezik otvoreni sustav i kao takav, više ili manje, sklon prihvaćanju tuđih elemenata. > i* Tijekom povijesti primali smo riječi od susjeda, ali i od vrlo udaljenih naroda. Istodobno su i drugi narodi (npr. Slovenci, Rumunji, Mađari i dr.) preuzimali hrvatske riječi. Prisjetimo se i primjera riječi kravata koja je najprije bila naziv za široke vratne rupce hrvatskih vojnika u 17. st. te je preko njemačke dijalektalne riječi Kraivat (Hrvat) ušla u francuski jezik gdje je dobila oblik crauate. Strane riječi i izrazi pridonose obogaćivanju našeg rječnika, ali to ne znači da tuđice treba olako prihvaćati. Naprotiv, tuđicu ćemo zamijeniti hrvatskom riječju gdje god je to moguće. Ne smijemo zanemariti ni činjenicu da su mnoge riječi stranog podrijetla postale dijelom hrvatskog rječničkog blaga ili se pojavljuju usporedo s domaćim riječima. Osim toga, posezanje za tuđicama može biti uvjetovano i stilističkim razlozima. Rječnik je sastavljen s namjerom da čitatelju i korisniku na jednostavan i pristupačan način protumači strane riječi i izraze koji se pojavljuju u svakodnevnom govoru, sredstvima javnog priopćavanja, književnim i znanstvenim tekstovima i si. Stoga ovo djelo ima ponajprije općekulturni značaj i namijenjeno je najširem krugu čitatelja. U vezi s obradom natuknica spomenimo sljedeće: 1. Uz većinu riječi naveden je i njihov izvorni oblik odnosno njihova etimologija, npr. admisija (lat. admissio) primanje, prijam ili ajerkonjak (njem. Eier jaja, fr. cognac rakija od vina) liker od jaja i konjaka (vinjaka). 2. Ako se izvorni oblik nije mijenjao, tada se najčešće navodi samo jezik iz kojeg riječ dolazi, npr. idem (lat.) isti, isto. Autor ŽELI MIR DOMOVIĆ © Suautori ŠIME ANIĆ, NIKOLA KLAIĆ RJEČNIK STRANIH RIJEČI Izdavač SANI-PLUSd.o.o. 10090 Zagreb. Bolnička 94, tel./faks: 385/01 2995-410, 158-105 Mob, 099-500-785,099-549-496 Za izdavača ŽELJKO CRNJANSKL direktor Urednik "' ~ ." '. - ŽEUKO CRNJANSKI :'. , Redaktor " >' i. IVANA SUVIĆ ■ ■. ! Lektura * : ; / RENATO SINT1Ć ' :\ ; . Korektura LJERKA KORENOVIĆ Stručni suradnici dip], iur.. PETAR LANDSMAN, ALFRED SCHWARTZ Ostali suradnici VJEKOSLAV ANIĆ. FRANO ANTUNOV1Ć, STJEPAN BAJIĆ, ANITA BILLANUEVA, VIŠNJICA CRNJANSKL DANICA DOMOVIĆ, LIDIJA DOMOVIĆ, SANJA DOMOVIĆ, HRVOJE HORVAT, ROBERTA KOVAČEVIĆ, LEON MANCE. PAVAO NOVOSEL, SEBAST1JAN POLANEC, LJUBICA PUŠNJAK, IVAN RADIĆ, BRANKICA VUKMAN1Ć Tehnička urednica IVANA SUVIĆ Likovni urednik MIROSLAV VUKMANIĆ

Kompjutorska priprema GENESIS, Zagreb Grafički urednik SLAVKO PAVLOVIĆ, graf. ing. 3. Za neprilagođene tuđice naveden je izgovor (u skladu s mogućnostima hrvatskog pisma i glasovnog sustava), npr. fiveshooter čit. fajvšuter (engl.) vrsta revolvera s pet cijevi. Budući da se jezik ponaša poput živog organizma koji se neprekidno mijenja, može se reći da je svako djelo ovakve vrste donekle zastarjelo već u trenutku svog pojavljivanja pred očima javnosti. To se posebice odnosi na našu suvremenost koja je obilježena nevjerojatnim znanstvenim i tehničkim razvojem koji potiče stvaranje novih riječi. Zbog toga čitatelj možda i neće pronaći poneku riječ koja je pobudila njegovo zanimanje. Međutim, vjerujemo da će sljedeća izdanja još potpunije ostvariti načelo suvremenosti (nove se riječi već prikupljaju i uvršćuju). Također valja upozoriti da smo u Rječnik uvrstili i strane riječi iz razgovornog jezika koje ne udovoljavaju uvijek u potpunosti normi književnog ili standardnog jezika. Zelja nam je da ovo djelo koristi svakom čitatelju, razvijajući i šireći njegove duhovne vidokruge. Time će naš višegodišnji složen i osjetljiv posao dobiti svoj potpuni smisao. Želimir Domović Kratice a gr. — agronomija ak. — akustika alb. — albanski am. — američki anat. — anatomski ar. — arapski aram. — aramejski arhit. — arhitektura arheo. — arheologija astr. — astronomija astrol. — astrologija bank. — bankarstvo bask. — baskijski biol. — biologija bot. — botanički braz. — brazilski bug. — bugarski crkv. — crkveni češ. — češki čit. — Čitaj(te) dan. — danski dr. — drugo eg. — egipatski engl. — engleski etiop. — etiopski etn. — etnologija farm. — farmacija fil. — filozofija flz. — fizika flziol. — fiziologija fort. — fortifikacijski fot. — fotografija fr. — francuski gal. — galski gen. — genitiv geod. — geodezija geol. — geologija geom. — geometrija gl. — glagol glaz. — glazbeni v got. — gotski graf. — grafika gram. — gramatika grč. — grčki hebr. — hebrejski hl — hektolitar im. — imenica ind. — indijski isl. — islandski itd. — i tako dalje jah. — jahanje jap. — japanski jav. — javanski jd. — jednina kald. — kaldejski kat. — katolički kavk. — kavkaski kaz. — kazalište kelt. — keltski kem. — kemija kg — kilogram kin. — kineski kir. — kirurgija km — kilometar kor. — koreografija kozm. — kozmetika krŠć. — kršćanski kuh. — kuharstvo lat, — latinski lingv. — lingvistika lit. — literatura litv. — litvanski log. — logika m — metar mađ. — mađarski malaj. — malajski mat. — matematika med. — medicina meh. — mehanika meks. — meksički meteor. — meteorologija metr. — metrika mil. — milijun min. — minerologija mit. — mitologija mm — milimetar mu. — množina mođ. — moda mong. — mongolski niz. — nizozemski ni. — novolatinski nord. — nordijski norv. — norveški npr. — na primjer num. — numizmatika njem. — njemački obrt. — obrtnički opt. — optika paleont. — paleontologija ped. — pedagogija peruan. — peruanski perz. — perzijski poet. — poetika pol. — politika polinez. — polinezijski polj. — poljski sc. — scilicet (lat.) razu- tal. — talijanski pom. — pomorski mije se, to jest, naime tatar. — tatarski port. — portugalski sem. — semitski teh. - - tehnički posl. — poslovica sir. — sirijski tehnol. — tehnologija pov. — povijesni sjev. — sjeverni teol. - — teologija prav. — pravo skand. — skandinavski tibet. — tibetski pravosl. — pravoslavni si. — slično tisk. - — tiskarski pren. — preneseno slav. — slavenski trg. - - trgovački prid. ili pr. — pridjev slik. — slikarstvo tur. — - turski pril. — prilog sociol. — sociologija tzv. — - takozvani pr. 11. e. — prije nove st. — stoljeće umj. - — umjetnost ere psih. — psihologija stil. — stilistika ■ 7 ■ usp. - - usporedi ■ rel. — religijski supr. — suprotno v. — vidi ret. — retorički šatr. — šatrovački vet. — - veterinarski rom. — romanski ?; šp. — španjolski voj. — - vojnički rud. — rudarski ; šport. — športski zem. - — zemljopisni rus. — ruski Šved. — švedski zool. — zoologija

sanskr. — sanskrtski

švic. — švicarski

zrak.

È Rječnik -A A, a prvo slovo hrvatske latinice a (fr. a) za, po (npr. a 5 kuna) A = A u logici: zakon (načelo) identiteta po kojem se jedan pojam mora tijekom jedne misaone cjeline upotrebljavati u istom značenju; usp. princi-pium identitatis a glaz. kratica za alt A ili A. J. fiz. znak za angstrem, tj. Angstremova jedinica (jedna deset-milijuntina milimetra kao jedinica dužine svjetlosnog vala; naziv prema švedskom fizičaru i astronomu A. J. Angstromu, 19. st.) a kratica za ar a- (grč. prefiks a) tzv. alfa steretikon, lat. alpha privativum = niječno alfa (ili a); u složenicama označava liše-nost čega, nedostajanje čega, ponekad i suprotnost onome s Čim je složeno, a prevodi se sa: bez-, ne-, npr. amorfan, bezobličan, apetalan bezlis-ni, amoralan nemoralan; kad se složi s riječju koja počinje samoglasnikom, umeće se a, n, npr. analfabet (a-n-alphabet) nepismen a bas Čit. a ba! (fr.) dolje! . a battuta (tal.) glaz. prema udaru takta, po tempu a beneplacito čit. a beneplaćito (tal.) glaz. po volji a capella čit. a kapela (tal.) glaz. zborno pjevanje bez pratnje instrumenata a capriccio čit. a kapričo (tal.) glaz. samovoljno, po svojoj volji a dato (lat.) od dana pisanja, od danas, od sada a di (tal.) trg. istog dana (platiti mjenicu), tj. po viđenju; usp. a vista a dirittura (tal.) trg. pravim putem, neposredno, najbližim putem, bez pretovarivanja, npr. poslati robu a due (tal.) udvoje; usp. a tre; a due cordi Čit. a due kordi (tal.) na dvije žice; a due voci čit. a due voci (tal.) u dva glasa, dvoglasno A horse, a horse! My kingdom for a horse! (engl.) Konja, konja! Kraljevstvo za konja! (glasovita rečenica iz Shakespeareove drame Kralj Richard III.) a konto (tal. a conto) trg. na ime, na račun, u ime predujma, unaprijed; akonto à la (fr.) kao, poput (čega), po, po ugledu na nešto a la bornie heure čit. a la boner (fr.) u dobar trenutak à la guerre cornine à la guerre čit. a la ger kom a la ger (fr.) u ratu kao u^ratu; rat je rat; pren. treba se prilagoditi prilikama à la mode čit. ala mod (fr.) po modi; po najnovijem ukusu a limine (lat. a limine s praga) odmah, smjesta, odlučno (npr. odbiti neki prijedlog, ponudu, savjet i si.) a manco čit. a manko (tal.) trg. traženje predujma, predujam, potraživanje; gubitak, manjak, dug a piacere čit. a pjaČere (tal.) glaz. po volji, prema nahođenju, kako vam drago a poco a poco 12 ab Jove principium a poco a poco Čit. a poko a poko (tal.) glaz. malo po malo, postupno a posteriori (lat. a posteriori) fil. zavisan (ili: zavisno) od iskustva, na osnovi iskustva; suprotno: a priori a prima aetate Čit. a prima etate (lat.) od najranije mladosti, od malih nogu a prima vista (tal.) trg. v. prima vista a priori (lat. a priori) fil. nezavisan od iskustva, nezavisno od iskustva (suprotno: a posteriori) te, prema tome, označava logičku prethodnost značenja, a ne vremensku prethodnost (psihološku); u običnom životu: unaprijed a propos čit. a propo (fr.) što se tiče, u vezi s tim; tim povodom, povodom toga a punta d'arco čit. a punta darko (tal.) glaz. vrhom gudala a quadro čit. a kvadro (tal.) glaz. u Četiri glasa, Četvoroglasno a rivederci čit. a rivederci (tal.) do viđenja a salvo (tal.) trg. dobro očuvano, neoštećeno (na teretnim listovima) a tempera (tal.) slikati vodenom bojom, po starotalijanskom načinu a tempo (tal.) glaz. u pravi trenutak, točno po taktu a uso čit. a uzo (tal.) trg. po običaju, plaćanje mjenice u uobičajenom, redovitom roku a verbis ad verbera (lat.) od riječi na batine (prijeći) a vista (tal. a vista) trg. po viđenju (na mjenicama)

— zrakoplovstvo

a voce sola čit. a voce sola (tal.) glaz. samo za jedan glas a vue čit. a vi (fr.) trg. v. a vista a. a. Chr. kratica za anno ante Chri-stum a. Ch. n. kratica za ante Christum na-tum a. kratica na mjenicama = akceptirana a.a. kratica za ad acta (lat.) a.d. kratica za a dato (lat.) A.D. kratica za anno Domini (lat.) aa ili AA kratica za ana partes aequales čit. ana partes ekvales (grč.-lat.) na jednake dijelove (uputa koju liječnik na receptu daje ljekarniku, tj. uputa da se pri izradbi neki sastojci moraju uzeti u potpuno jednakim količinama) AAL kratica za American Air Lines čit. ameriken er lajnz (engl.) američki aerotransport ab (hebr.) jedanaesti mjesec židovske građanske i peti crkvene godine (srpanj—kolovoz) ab antiquo Čit. ab antikvo (lat.) od starine, od davnine ab equis ad asinos čit. ab ekvis ad azinos (lat.) od konja na magarce, tj. pasti s višega položaja na niži ab eterno (lat.) oduvijek, od pamtivijeka ab hine čit. ab hink (lat.) prav. otada, počevši od toga dana, od toga vremena ab hodierno (lat.) od danas, od današnjeg dana ab immemorabili (lat.) od pamtivijeka, oduvijek ab imo pectore čit ab imo pektore (lat.) iz najdubljih grudi, tj. iz dubine duše, iz dna srca (govoriti, mrziti itd.) ab incunabulis Čit. ab inkunabulis (lat.) od kolijevke, od ranog djetinjstva, od malih nogu, odmalena ab inìtio čit. ab inicio (lat.) od početka ab instantia čit. ab instancija (lat.) prav. v. pod instancija ab intestato (lat.) prav. bez oporuke (testamenta) ab ipso Lare incipe (lat.) od samoga Lara (kućnoga boga) počni, tj. počni sam od sebe, "očisti najprije pred svojom kućom" ab Jove principium (lat.) od Jupitra početak, tj. započnimo s Jupitrom ab ovo 13 abdicirati (koji je najvažniji), tj. odajmo najprije počast najuglednijem ab ovo (lat. ab ovo od jajeta) ispočetka, sasvim ispočetka, iznova, iz osnove ab re (lat. ab re od stvari) bez uzroka, bez razloga ab uno disce omnes (lat.) po jednome prosudi sve, tj. kakav je jedan, takvi su i svi ostari ab- (lat.) od-; prefiks koji daje riječima niječno značenje, npr. abdikacija — odreknuće aba (ar.) gruba vunena tkanina, seljačka muška odjeća bez rukava od takve tkanine abak (lat. abacus) svečani stol za skupocjeno posude kod starih Rimljana; daska za igru; stol posut pijeskom za matematičke crteže i radove, daska na kojoj se računa; u kat. crkvi: stol pokraj oltara; arhit. četverokutna ploča koja pokriva glavicu (kapi-tel) stupa abakcija (lat. abactio partus) med. pobačaj, pobacivanje; abortus abalijenacija (lat. abalienatio) prav. otuđivanje, otuđenje, ustupanje abalijenirati (lat. abalienare) prav. lišiti, otuđiti, otuđivati abanacija (lat. ab od, annus godina) prav. jednogodišnje progonstvo iz zemlje abandon (fr.) odustajanje od svog prava; pravo osiguranika da osiguravatelju ustupi brod i sve na njemu uz isplatu iznosa na koji je brod bio osiguran abartikulacija (lat. ab od, articulus zglob) zglob, gležanj, pregib Abasidi mn. dinastija arapskih kalifa (750—1517) sa sjedištem u Bagdadu; vrhunac dinastije predstavlja vladavina legendarnog Harun-al-Raši-da {8—9 st.) abassimento (tal.) snižavanje, smanjivanje, spuštanje abassimento di mano čit. abasimento di mano (tal.) glaz. spuštanje ruke pri udaranju takta; stavljanje jedne ruke pod drugu (pri sviranju na glasoviru) abassimento di prezzo Čit. abasimento di prečo (tal.) trg. spuštanje cijene abassimento di voce čit. abasimento di voče (tal.) glaz. spuštanje glasa abaton (grč.) nepristupačan dio hrama, svetišta ili crkve, osobito za inovjer-ce abazija (grč. a ne, baino hodam) živčani poremećaj koji onemogućuje hodanje abažur (fr. abat-jour) 1. sjenilo na svjetiljci, zaslon; 2. kosi prozor koji prima svjetlost odozgo; prozor na podrumu kroz koji svjetlost ulazi samo odozgo; 3. nadstrešnica nad

prozorima i izlozima koja štiti od sunca; 4. reflektor na nekom uređaju za osvjetljavanje pomoću kojeg se svjetlosne zrake usmjeravaju odozgo naniže abba (aram.) starozavjetni naziv za praoca, proroka; duhovni otac; svećenik, učitelj abbé (fr.) opat, svećenik abd (ar.) u arapskim složenim osobnim imenima; sluga, rob, npr. Abd-alak sluga Alahov; Abd-ei-kader sluga svemogućeg Boga; Abd-el-medžid sluga preslavnog (Boga); Abd-urrahman sluga milosrdnog (Boga) itd. Abderićani (grč. Abderitai) stanovnici starog tračkog grada Abdere koji su bili poznati po svojoj ograničenosti i gluposti; otuda: glupi, ograničeni ljudi abderitizam glupost, ograničenost, budalaština; usp. Abderićani abdest (perz. ab dest) muslimanski vjerski običaj da prije svake molitve peru ruke, lice i noge; pranje vodom abdicirati (lat. abđicare) odreći se nečega, zahvaliti se na čemu, dati (ili: podnijeti) ostavku abdikacija 14 abijetin abdikacija (lat. abdicatio) davanje ostavke, odricanje (od prijestolja) abdomen (lat. abdomen) anat. trbuh; zool. zadak kod kukaca abdominalan (lat. abdominalis) anat. trbušni; abdominalna trudnoća iz-vanmaternična trudnoća abdominale (lat. abdominales) mn. zool. ribe mekoperke, slatkovodne i morske, npr. somovi, šarani, štuke, pastrve, sleđevi (haringe) i dr. abdominoskopija (lat. abdomen trbuh, grč. skopeo gledam, promatram) med. ispitivanje trbuha radi utvrđivanja uzroka bolesti abdukcija (lat. abductio) 1. odvođenje, odvlačenje, odstranjenje; 2. log. silogizam čiji je drugi sud (praemissa minor) samo vjerojatan, te je i zaključak vjerojatan; kir. razmicanje zglobova abduktor (lat. abductor) anat. mišić od-micač abeceda utvrđeni redoslijed svih slova nekog jezika (npr. latinska, španjolska abeceda); utvrđeni redoslijed slova u latinici (grčka abeceda zove se alfabet, a staroslavenska azbuka); pren. osnovno znanje o čemu; ne zna ni abecede nema pojma ni o Čemu abecedar početnica, knjiga iz koje se uče slova, čitanje i pisanje; popis riječi po abecednom redu Abel (asir. habal) "sin" (prema Bibliji: jedan od dvojice sinova prvoga čovjeka Adama; ubio ga brat Kajin; pren. simbol nevino ubijenog Čovjeka) abela (lat. albellus bjeličast) bot. bijela topola (Populus alba) abelardizirati kastrirati (prema glaso-itom skolastičaru P. Abelardu, 1079 —1142, koji je zbog ljubavi prema svojoj učenici Heloise bio kastriran aberacija (lat. aberrare odlutati, aberratio) 1. opt. pojava koja se očituje u tome da se svjetlosne zrake ne sastaju u jednoj točki; sferna ili monokromatska aberacija pojava koja se očituje u tome da se svjetlosne zrake ne sastaju u jednoj točki pri odbijanju od okruglog udubljenog ogledala i pri prelamanju kroz leću okruglog oblika; kromatska aberacija nedovoljna oštrina slike poradi nejednake snage prelamanja leća za zrake različitih boja, što dovodi do bojenja slike duginim bojama; 2. astr. prividno pomicanje nebeskog tijela poradi godišnjeg gibanja Zemlje oko Sunca; 3. pren. skretanje, odstupanje od normalnog tipa, lutanje, zabluda aberirati (Jat. ab-errare) odlutati, za-bludjeti, skrenuti, skretati; varati se, prevariti se aberratio criminis čit. aberacio kri-minis (lat.) prav. zabluda o izvršenju zločina, npr. kad se utvrdi da je zločin koji je izvršio Edip bio, zapravo, oceubojstvo, a ne ono što je on želio učiniti Abesinrja zemlja u Africi (Etiopija, Ha-beš); abesinski zdenac pumpa čija je cijev bez prethodnog bušenja utisnuta u zemlju abest (lat.) "nije nazočan" (prije: formula u školama kojom se javljalo da netko nije došao u školu) abevakuačija (lat. ab od, evacuatio pražnjenje) djelomično pražnjenje, is-pražnjivahje abfertigung (njem. Abfertigung) otpremnina (novčana nadoknada za uklanjanje neke osobe s mjesta gdje je nepoželjna) abgedrošn (njem. abdreschen omlatiti pšenicu) otrcan, olinjao; dosadan

abhorentan (lat. abhorrere zgroziti se) odvratan, gadan, gnusan, oduran, mrzak; nespojiv, koji se suprotstavlja nečemu, koji je u suprotnosti s nečim abijetin (lat. abies jela) kem. smolasta tvar koja se dobiva iz terpentina abiogeneza 15 abnegatila abiogeneza (grč. a- bez, ne, bios život, genesis postanak) biol. postajanje živoga od nežive tvari (spontana generacija; uveo prof. Huxley) abiologija (grč. a- bez, ne, bios život, logia znanost) znanost o mrtvoj, anorganskoj prirodi abiotrofija {grč. abios bez sredstava za život, oskudan, trofe hrana) nedostatak sposobnosti za život, prijevremeno nestajanje, prijevremeno izumiranje abiritacija (lat. abirritatio) med. sma-njenost nadražljivosti {tkiva) abisodinamika (grč. abyssos bezdan, dynamis sila) grana geologije koja proučava unutrašnjost Zemlje i istražuje sile koje u njoj djeluju abisus (grč. abyssos) ponor, provalija; pren. proždrljivac; abisalna fauna zool. životinje morskih dubina; abi-sal abiturij (lat. abiturium) ispit zrelosti na srednjoj školi, viši tečajni ispit, matura abiturijent (lat. abire otići, odlaziti) onaj koji namjerava otići, osobito s niže škole na višu nakon položenog ispita zrelosti (mature) abjudicirati (lat. abjudicare) ne priznati, ne priznavati, poricati abjudikacija (lat. ab-judicatio) prav. poricanje, odricanje, nepriznavanje abjudikacija (lat. ab dolje, judicare suditi) sudsko osporenje, nepriznanje abjuracija (lat. abjuratio) prav. odricanje pod prisegom abjurirati (lat. objurare) prav. pod prisegom odricati, odreći ablacija (lat. ablatio odnošenje, uklanjanje) kir. rezanje, odrezivanje, amputacija; geol. odnošenje (ili: skidanje) ledenjaka ili stijene topljenjem ili djelovanjem vode ablaktacija (lat. ablactatio) med. odbijanje djeteta od sise; pren. odvikavanje ablaktirati (lat. ablactare) odbiti (ili: odbijati) od sise, dojenja; bot. cijepiti jedno plemenito drvo na drugo obližnje bez odrezivanja cijepa ablata (lat. ablatus odnesen) mn. prav. oduzete (ili: otete, ukradene) stvari ablativ (lat. aufferre odnositi, odvajati, abstuli, ablatum) gram. padež u nekim indoeuropskim jezicima, padež odvajanja, kretanja odnekud, potje-canja ablativni (lat. ablativus koji odnosi, odvaja) gram. koji se tiče ablativa ili pripada ablativu; ablativni genitiv genitiv kojim se kazuje otkuda nešto potječe, ili od čega se rastavlja ili udaljava ablaut (njem. Ablaut) v. alternacija, apofonija a blef arija (grč. a- bez, blefaron očni kapak) med. nedostatak očnih kapaka (posljedica kongenitalnih poremećaja u razvitku oka, osobito nakon gangrene, lupusa, tumora i dr. ozljeda) ablegacija (lat. ablegatio) prav. progonstvo, jednogodišnje udaljivanje ablegat (lat. ablegatus) izaslanik drugog reda, osobito papin, za pojedinačne slučajeve (za razliku od delegata); prognanik ablegirati (lat. ablegare) poslati, udaljiti, udaljivati; prognati na godinu dana ablepsija (grč. ablepsia) med. (duhovno) sljepilo, zaslijepljenost ablokacija (lat. ab-locatio) davanje pod zakup, u najam, iznajmljivanje ablucija (lat. ab-lutio) pranje, umivanje, čišćenje; običaj katoličkih svećenika da nakon pričesti peru ruke abluirati (lat. ab-luere) oprati, ispirati, isprati, očistiti abmarkirati (njem. ab dolje, markie-ren obilježiti) žarg. "zbrisati", nestati, maknuti se abnegacija (lat. ab-negatio) proricanje, odricanje, odbijanje abnormalan 16 abrazij abnormalan v. abnorman abnormalnost v. abnormitet abnorman (lat. ab-normis) nepravilan, neobičan, koji odstupa od običaja, reda ili pravila; neobičan, neprirodan; koji predstavlja izuzetak; bolestan, nezdrav; abnormalan abnormitet (lat. abnormitas) odstupanje od pravila, neprirodnost, nepravilnost; abnormalnost aboco (tal. abozzo) prvi nacrt, skica neke slike; ebot

abolicija (lat. abolitio uništenje) prav. oprost kazne, pomilovanje; ukidanje, ukinuće, poništenje abolicionisti (lat. abolitio) mn. politička stranka u Sjev. Americi koja je radila na ukidanju ropstva; pristaše pokreta za ukidanje nadzora nad prostitucijom i javnim kućama abolicionizam (lat. abolitio) pokret kojem je cilj abolicija, tj. ukidanje nekog običaja ili sudskog postupka; prije: pokret za ukidanje ropstva u Sjev. Americi; pokret za ukidanje državnog nadzora i za priznanje prostitucije abolirati (lat. abolere uništiti) prav. prekinuti nad nekim sudski postupak bez ikakvih posljedica po optuženoga; ukinuti, ukidati, poništiti, poništavati abominacija (lat. abominatio) gnusoba, užas, gadost, sramno djelo; oskvrnuće abondancija (fr. abondance, lat. abun-dantia) izobilje, obilnost, obilatost; pren. bogatstvo riječi, rječitost abonent (fr. abonner, pretplatiti, pretplaćivati) pretplatnik abonirati (fr. abonner) pretplatiti, pretplaćivati, pretplatiti se abonoman (fr. abonnement) pretplata abonos (perz. ebonos, ebenus) bot. v. ebenos aboralan (lat. ab dolje, os, gen. oris usta) koji se nalazi nasuprot usta abordaža (fr. abordage) napad (na neprijateljski brod); sudar dvaju brodova; pren. oslovljavanje aboriginalan (lat. aboriginalis) prvotan; starosjedilački, domaći, samo-nikao aborigini (lat. aborigines, lat. ab od, origo podrijetlo, početak) mn. starosjedioci, prastanovnici, urođenici (za razliku od kolonista) aborticid (lat. aborticidium) ubijanje ploda u majčinoj utrobi; nasilno ili umjetno izbacivanje začetka (zametka) iz maternice abortirati (lat. abortare) izvršiti abortus, pobaciti, pobacivati; bot. ne donijeti plod abortiv (lat. abortivum) med. pobačajno sredstvo, sredstvo za izvršavanje pobačaja; mn. abortivi abortivan (lat. abortivus) prijevremen, nezreo, nedozreo; med. koji izaziva pobacivanje, pobačajni; pren. skraćen, brzo završen, ugušen u samom začetku, u klici; zakržljao, neplodan, jalov; abortivni postupak skraćeni po-. stupak, skraćivanje; abortiuno liječenje med. liječenje kod kojega se uzročnik bolesti uništava u samom početku bolesti (osobito pri liječenju spolnih bolesti) abortus (lat.) pobacivanje, pobačaj abradirati (lat. abradere) ostrugati, sastrugati; odstranjivati trljanjem, odroniti, odronjavati Abraham (hebr.) "otac mnoštva", otac mnogih naroda (u Bibliji: praotac Židova i Arapa) abrakadabra (hebr.) čarobnjačka riječ, bez značenja, koja se, napisana na istostraničnom trokutu u jedanaest redaka (svako slovo u jednom redu), nosila oko vrata kao hamajlija protiv groznice; danas se upotrebljava samo u šali, kao i "hokus-pokus" abrazija (lat. abrasio) sastrugavanje, čišćenje struganjem; med. Čišćenje abregacija 17 acciaccatura nagrizajućim sredstvima; geol. odstranjivanje trljanjem, odronjavanje abregacija (lat. abregatio) izdvajanje, isključivanje, isključenje abrevijacija (lat. abbreviatio) kratica; kraćenje, skraćivanje (osobito knjige, spisa, članka itd.); abrevijatura abrevijator (lat. abbreviator) skraćivač, npr. nečije knjige, nečijeg spisa; papinski pisar koji izrađuje papinske breve abrevijatura (lat. abbreviare skratiti) v. abrevijacija abrihtati (njem. abrichten) obučiti, obučavati, izvježbati, dotjerati; usp. dresirati abritirati (fr. abrutir) poživotinjiti, za-glupiti, izjednačiti sa životinjom; ubiti u nekome svaki moralni osjećaj abrogacija (lat. abrogatio) opozivanje, ukidanje, poništenje abrogirati (lat. abrogere) ukinuti, ukidati, opozvati; trg. poništiti, povući nalog abrumpirati (lat. abrumpere) otkidati, otkinuti, otrgnuti, prekidati, prekinuti, raskomadati; usp. abruptan abruptan (lat. abruptus otkinut) strm; osoran; neuglađen; isprekidan; odsječen; nagao, nenadan, žestok, bez mnogo okolišanja; usp. abrumpirati abs... v. pod aps...

abstinyl v. antabus abšid (njem. Abschied) oproštaj, rastanak; abšidsbrif (njem. Abschieds-brief) oproštajno pismo; usp. apšiter abštehati (njem. abstechen) razlikovati se od čega, ne slagati se s nečim (npr. u bojama); isticati se, stršiti abulija (grč. abulia volja) bezvoljnost, odsutnost volje abuna (ar.) "naš otac", najviši crkveni dostojanstvenik u Etiopiji (Abesini-ji), poglavar kršćanske Koptske crkve abundantan (lat. abundans) bogat, obilan, obilat; pretjeran abusus non tollit usum čit. abuzus non tolit uzum (lat.) zloporaba ne ukida (pravilnu) uporabu abuzija (lat. abusio) pogrešna uporaba riječi; katahreza abuzivan (lat. abusivus) sklon zloporabama, sklon ogriješiti se o postojeće zakone i običaje, protupravan abuzus (lat. abusus) prav. zloporaba; pogreška, zabluda; loša uporaba abyssus abyssum invocat čit. abisus abisum invokat (lat.) ponor izaziva ponor, tj. jedna pogreška uzrokuje drugu abzac (njem. Absatz) u proznom i pjesničkom tekstu: počinjanje nove rečenice novim redom tako da se prva riječ te rečenice uvlači malo udesno, stavak, odlomak; prijelom, cezura (u stihu); usp. alineja Academy-award (engl.) nagrada američke Akademije (of Picture Arts and Sciences) za najbolje umjetničko dostignuće u filmskoj umjetnosti; v. Os-kar accarezzevole čit. akarecevole (tal.) glaz. umiljato, ljupko accarezzevolmente čit. akarecevol-mente (tal.) glaz. v. accarezzevole accelerando čit. ačelerando (tal.) glaz. oznaka tempa: svirati ili pjevati ubrzavajući, postupno brže accentus acutus čit. akcentus akutus (lat.) gram. oštri naglasak; akut accentus circumflexus čit. akcentus cirkumfleksus (lat.), gram. izvijeni naglasak (u grčkoj gramatici, kao u riječi moira); cirkumfleks accentus gravis čit. akcentus gravis (lat.) gram. teški naglasak (u grčkoj i francuskoj gramatici); gravis acciaccatura čit. ačakatura (tal.) glaz. stapanje, suzvučanje prijašnjeg tona sa sljedećim glavnim tonom; također; dodavanje jednog intervala akordima radi pojačanja harmonije apropos 18 abalijenirati accordamento Čit. akordamento (tal.) glaz. usuglašavanje, prilagođavanje instrumenata i glasova accordando čit. akordando (tal.) glaz. usuglašavajući, prilagođavajući acedija (grč. akedeia) duhovna tromost, ravnodušnost prema nekom dobru, prema životu; akedija acenonoet (grč. a-, koinos zajednički, nois, noos razum, um) čovjek bez zdravog ljudskog razuma; akenonoet acera (lat. acerra) kutija s tamjanom, kadionica; acerra thuraria čit. acera turarija (lat.) crkvena posuda u kojoj se drži tamjan; acerra philologica čit. acera filologika (lat.) zbirka filoloških rasprava; acerra historica čit. acera historika (lat.) zbirka odabranih povijesnih rasprava (kao naslov knjiga) acerbacija (lat. acerbatio) ogorčenje, pogoršanje acerban (lat. acerbus) gorak, trpak; ogorčen; grub, surov, strog acerbitet (lat. acerbitas) trpkost; gorčina, grubost, surovost, strogost aceridi (grč. a-, keros vosak) mn. farm. melemi i masti u kojima nema voska; akeridi acerirati (lat. acer, fr. acerer) čeličiti, očeličiti, okaliti acervacija (lat. acervatio) nagomilavanje, gomilanje acescencije (lat. acescere, acescentia) mn. jela i lijekovi koji lako dobiju kiselkast okus acet(um) (lat. acetum) ocat acetabul (lat. acetabulum) posuda (ili: boca) za ocat; anat. zglobna čaša acetati (lat. acetum ocat) mn. kem. soli octene kiseline aceterni (lat. acetum) farm. sredstvo,

lijek protiv žuljeva i bradavica acetićan (lat. acetum) koji sadrži ocat, octeno kiseo acetil (lat. acetum) kem. radikal octene (acetilne) kiseline acetilen (lat. acetum) kem. plinovit ugljikovodik C2H2, bezbojan i otrovan, upotrebljava se za osvjetljenje; acetilenska svjetiljka svjetiljka u kojoj gori acetilen acetometar (lat. acetum, grč. metron) kem. sprava za mjerenje kiselosti octa ace tome trija (lat. acetum, grč. metria) kem. mjerenje jakosti octa aceton (lat. acetum) kem. bezbojna tekućina ugodna mirisa, dobiva se iz vodenog destilata suhe destilacije dr-veta (dimetilni keton) acetonemija (lat. acetum, grč. haima krv) med. prisutnost acetona u krvi, osobito kod šećerne bolesti težeg oblika acetonurija (lat. acetum, grč. uron mokraća) med. prisutnost acetona u mokraći, osobito kod šećerne bolesti acezija (grč. akesis) liječenje; akezija acid-party čit. esid-parti (engl.) narko-manska skupna seansa, skupno uživanje droga acidacija (lat. acidatio) kem. ukiselja-vanje, npr. hrane u želucu acidifikacija (lat. acidificatio) kem. stvaranje kiseline, pretvaranje u kiselinu acidimetar (lat. acidum, grč. metron) sprava za mjerenje jakosti kiseline acidimetrija (lat. acidum, grč. metria) mjerenje jakosti kiselina acidirati (lat. acidere) kem. ukiseliti, pretvoriti u kiselinu aciditet (lat. aciditas) kem. kiselost acidoza (lat. acidosis) med. samootro-vanje kiselinom zbog nagomilavanja acetonskih tijela u organizmu, osobito kod šećerne bolesti acijanoblepsija (grč. a ne, kyanos plav, blepein, gledati) sljepoća za plavu boju, nesposobnost očiju da zamjećuju plavu boju; usp. aneritropsija aciniforman adagij aciniforman (lat. aciniformis) v. aci-nozan acinozan (lat. acinosus) pucast, koji ima oblik zrna grožđa, npr. žlijezde acquestus conjugalis čit. akvestus konjugalis (lat.) prav. zajednička tečevina muža i žene Actors' Studio američka filmska ustanova (osnovao god. 1947. Elia Kazan) koja se temelji na načelima ruskog teatrologa K. Stanislavskoga actu čit. aktu (lat.) zaista, stvarno ad (lat.) prijeđi, k, ka, na, do, kod, pri, uz; do, oko, u; za; s obzirom na; prema, po (ad naturam prema prirodi); uz, pored, osim, povrh ad acta čit. ad akta (lat.) odlaganje spisa u pismohranu (arhiv); odstraniti nešto kao svršeno ili nepotrebno ad arma! (lat.) k oružju! pren. na posao! ad bene placitum (lat.) prema dopadanju, prema nahođenju, po volji ad calendas graecas čit. ad kalendas grekas (lat.) "do grčkih Kalenda", tj. nikada, na "Nigdarjevo", "kad na vrbi rodi grožđe" ad depositum čit. ad depozitum (lat.) dati ili uzeti nešto na čuvanje, u pohranu ad esemplum čit. ad egzemplum (lat.) na primjer, primjerice ad gloriam (lat.) na slavu ad hoc čit. ad hok (lat.) upravo za to, posebno radi, samo za ovu priliku, samo za ovu svrhu ad honorem (lat.) u čast, iz počasti ad inferos (lat.) kod mrtvih; u podzemnom svijetu; pren. u miru ad infinititum (lat.) u beskraj, u ne-dogled -'ad libitum (lat. ad libitum, libitus prohtjev) glaz. po volji, t^j. svirati ili pjevati; također: znak da se instrumenti ili glasovi s ovim dodatkom, u nekom glazbenom komadu, mogu i izostaviti ad limina (lat.) kraće umjesto ad limi-na apostolorum, tj. na apostolske pragove (katolički su biskupi dužni svake pete godine pisano i usmeno obavijestiti papu o stanju u svojim biskupijama; takvo se obavještavanje zove referat ad limina) ad Utteram (lat.) doslovce, doslovno, bukvalno

ad majorem Dei gloriam (lat.) na veću slavu Božju (geslo jezuitskog reda) ad manus (lat.) na ruke, na ruku, pri ruci; ad manus fideles (lat.) u povjerljive ruke; ad manus proprias (lat.) na vlastite ruke ad normam (lat.) prema propisu, po pravilu ad notam (lat.) uzeti ad notam zabilježiti, zapamtiti, primiti na znanje ad oculos čit. ad okulos (lat.) prikazati nešto jasno, očigledno, zorno ad partem (lat.) sa svakim dijelom posebno, tj. pojedinačno ad pias causas čit. ad pijas kauzas (lat.) za pobožne svrhe, za dobrotvorne namjene ad ratifikandum (lat. ad ratificandum) za potvrdu, za odobrenje ad rem (lat.) prema stvari, što odgovara stvari (a ne osobi); prilično, zgodno, korisno, uputno, upotrebljivo ad ultra (lat.) do kraja, do krajnjih granica, potpuno ad unum (lat.) svi do jednoga, do jednoga, do posljednjeg ad valorem (lat.) prema vrijednosti adab (ar.) u srednjovjekovnoj arapskoj književnosti: poučna literatura koja je veoma slična enciklopediji Adad kod Sumeraca, Asiraca i Babilo-naca: božanstvo vjetra, oluje, nevremena i groma adagietto čit. adađeto (tal.) glaz. 1. ma- ' lo sporije; 2. im. glazbeno djelo koje treba izvoditi manje lagano adagij (adagium) poslovica adagio 20 adeno adagio čit. adađo (tal.) glaz. 1. blago, lagano, tiho; ozbiljno, dostojanstveno; 2. im. glazbeno djelo koje treba izvoditi blago i lagano adagio assai čit. adado asai (tal.) glaz. veoma lagano; adagio di molto adagiologija (lat. adagium poslovica, grč. logia zbirka) zbirka poslovica; znanost o poslovicama adagissimo čit. adađisimo (tal.) glaz. veoma lagano, što lakše adakcija (lat. adactio, adigere) upornost, prisiljavanje, primoravanje adaktilija (grč. a -bez, daktvlos prst) med. nedostatak svih prstiju na ruci ili nozi adalet (tur.) pravda, pravednost; pravilnost, ispravnost Adam (hebr. čovjek načinjen od zemlje) u Bibliji: ime prvog čovjek; Adamov kostim golo muško tijelo; Adamova jabučica istaknuta izbočina na prednjem dijelu vrata nekih muškaraca; Adamovo rebro žena (budući da je, prema Bibliji, Bog stvorio ženu od Adamova rebra) adamant (grč. adamas, adamantos) v. adamas adamas (grč. adamas) kaljeno željezo, čelik; dijamant adamizam struja europske književnosti koja se oslanja na primitivne i instinktivne pojave u ljudskoj naravi Adapa po babilonskoj mitologiji: prvi Čovjek (odbivši nebesku hranu izgubio je besmrtnost za čitav ljudski rod) adapcija (lat. adaptio) v. adaptacija adaptacija (lat. adaptatio) prilagođa-vanje, prilagodba, prilagođenost; primjena; adapcija adaptator (lat. adaptator) onaj koji pri-lagođava, tehnička sprava za spregu međusobno neprilagođenih elemenata adaptirati (lat. adaptare) prilagoditi, prilagođavati; preurediti, preuređivati; primijeniti, primjenjivati adcitacija (lat. adcitatio) prav. pozivanje na parnicu adcitat (lat. adcitatus) prav. pozvani na suđenje, parnicu addatur (lat. addere dodati, addatur) neka se doda, dodaj, dometni ađde (lat. addere dodati, adde) med. dodaj! dometni! (na receptima) adefagija (grč. adefagia) med. proždr-ljivost, prevelika želja za jelom adekvacija (lat. adaequatio) izjednačenje, prilagođavanje adekvatan (lat. adequatus) izjednačen, jednak; podudaran, odgovarajući, prikladan; adekvatan pojam log. onaj koji točno izražava bit svoga predmeta; adekvatna spoznaja spoznaja koja je u punoj suglasnosti s biti spo-znatoga ađelfija (gr. adelfos brat) pobratimstvo; bot. sraštenost prašničkih niti adelfizam (grč. adelfos brat) bratstvo, bratimljenje, pobratimstvo

adelfoktonija (grč. adelfos brat, adelfi sestra, kteino ubijem) bratoubojstvo ili sestroubojstvo adelopodi (grč. adelos prikriven, nejasan, podos noga) zool. životinje koje izgledaju kao da nemaju nogu, tj. u kojih su noge skrivene ademcija (lat. ademptio, adimere) prav. oduzimanje, uklanjanje, uskraćivanje ademptio bonorum Čit. ademcio bo-norum (lat.) prav. oduzimanje imanja ademptio civitatis čit. ademcio civita-tis (lat.) prav. oduzimanje prava građanstva, protjerivanje iz grada adenalgija (grč. aden žlijezda, algos bol) med. žlijezdobolja adend (lat. addendus) mat. pribrojnik adenda (lat. addenda) mn. dodaci, prilozi, domeci adenitis (grč. aden žlijezda) med. upala žlijezda adeno- (grč. aden) predmetak u složeni-cama sa značenjem: žlijezda, žljez-dani adenoftegmon 21 adi afora adenoflegmon (grč. aden, flego gorim) med. prelaženje upale limfne žlijezde na okolna tkiva adenogeneza (grč. aden, genesis postanak) fiziol. nastajanje, stvaranje žlijezda adenograflja (grč. aden, graha opis) fiziol. opisivanje žlijezda adenoidan (grč. aden, eidos oblik) žljez-dolik, žljezdast adenoidi (grč. aden, eidos oblik) med. žljezdaste izrasline = adenoidne vegetacije adenologija (grč. aden, logia znanost) fiziol. proučavanje žlijezda adenom (grč. aden) med. žljezdaste izrasline koje se sastoje od epitelnih cjevčica i vezivnog tkiva adenopatija (grč. aden, pathos bolest) med. bolest žljezdanog sustava adenotomija (grč. aden, tome rezanje) med. operativno uklanjanje žljezda-nih izraslina, adenoida adenozan (grč. aden, lat. adenosus) žljezdani, koji se tiče žlijezda adeps (lat.) mast, salo adept (lat. adeptus, adipisci dostići, zadobiti, steći) onaj koji je nešto postigao; u alkemiji: onaj koji je stekao veliku tajnu alkemije; danas: onaj koji je prodro u sve tajne nečega adespoton (grč. adespoton) imanje bez gospodara; djelo čiji je tvorac nepoznat adh- v. pod athadherencija (lat. adhaerentia) srašći-vanje, sraslost; pripadnost, naklonost, privrženost ađherencija (lat. adhaerere držati se čega, prianjati) prianjanje, pristajanje; privrženost, pripadnost, sklonost, naklonost, sljedbeništvo, sraslost adherent (lat. adhaerens) pristaša, pri-vrženik, pripadnik; sudionik adherirati (lat. adhaerere) prionuti, prijaviti; biti priljepljiv; nadovezivati se; održati se, biti uz; odobravati, pristajati uz neko mišljenje adhezija (lat. adhaerere držati se čega, prianjati) fiz. prionljivost, međusobno privlačenje dvaju tijela koja se tijesno dotiču; prianjanje, priljublji-vanje, pripijanje; med. sraštenje, pri-rašćivanje; prav. priključenje, naknadni pristup neke države nekom ugovoru; izricanje kazne uz pravorijek o imovinskom zahtjevu koji je nastao izvršenjem kaznenog djela (naknada štete, povrat oduzete stvari i si.); usp. kohezija adhezija (lat. adhesio) prionljivost, privlačnost; fiz. sila kojom se privlače molekule raznih tijela (supr. kohezija); prav. vezivanje jednog privatnopravnog djela uz neko kazneno djelo; anat. bolesna sraslost dijelova tijela, sraslica adhezijski postupak prav. mješoviti ili pridružni nedostatak, onaj kod kojega se uz neko kazneno djelo veže i jedan privatnopravni građanski predmet; v. adhezija adhezivan (lat. adhesivus) prionljiv; koji spaja, spojni adhibenda (lat. adhibere, adhibenda) mn. pomoćna sredstva; prilozi uz spise adhibicija (lat. adhibitio) primjena, uporaba, korištenje; prizivanje, privođenje adhortacija (lat. adhortatio) opomena; poticanje, pobuđivanje, ohrabrivanje, bodrenje, adhuc sub judice lis est čit. adhuk sub judice lis est (lat.) prav. stvar je još pred sudom, spor još nije riješen adiafora (grč. ta adiafora) mn. fil. ono stoje s moralnog (etičkog) stajališta beznačajno, tj. ni dobro ni loše; stoici su učili: samo je jedno dobro (vrlina) i samo jedno zlo (porok); sve je ostalo (život, zdravlje, ljepota, bogatstvo itd.) beznačajno

adicija 22 adjudikacija adicija (lat. additio) dodavanje, zbrajanje; umnožavanje adicionalan (lat. additionalis) naknadan, dodan, pridodan, koji služi kao dodatak; adicionalni zakon novi, dopunski zakon adicirati (ad-dicere) prav. priznati, dosuditi, dodijeliti adija-aktinski (a- ne, dia kroz, aktis, aktinos zrak) opt. koji ima svojstvo nepropuštanja aktinskih zraka adijabatan (grč. a- ne, diabaino prolazim) fiz. neprolazan za toplinu, koji se zbiva bez dobitka i gubitka topline, bez povišenja i sniženja temperature; usp. izotermičan adijabatičan v. adijabatan adijafan (grč. a-diafaino) neproziran adijaforan (grč. a-diaforos) ravnodušan, ni dobar ni loš; indiferentan adijaforija (grč. a-diaforia) ravnodušnost; usp. indiferentizam adijaforist (grč. a-diaforos) ravnodušan čovjek, slobodni mislilac, slobodan duh; indiferentist adijagnostičan (grč. adiagnostikos) med. koji se ne da (ili: ne može) razlikovati, raspoznati, utvrditi adijantum (grč. adianton) bot. viline vlasi, gospina kosa a dijareja (grč. a- ne, diarrheo protje-čem) med. nevršenje nužde, zatvorenost adijaterman (grč. a-, dia- kroz, ther-maino zagrijavam) fiz. koji ne propušta toplinske zrake; aterman adijat«tican (grč. a- ne, dia- kroz, ti-themi metnem, stavim) med. koji nije sklon bolesti adikcija (lat. addictio) prav. dosuđivanje, dodjeljivanje adinamičan (grč. adynamikos) nemo-can, slab, iznemogao, klonuo; nesposoban adinamija (grč. adynamia) med. nemoć, slabost, malaksalost, iznemoglost, klonulost; nesposobnost adio! (tal. addio) zbogom! adipocera (lat. adeps, ađipis mast, vosak) kem. masni vosak, vosak od leša adipoza (lat. adeps, adipis) fiziol. stvaranje masti u tijelu adipozan (lat. adiposus) mastan, pretio, gojan, debeo adipsija (grč. a-, dipsa žed) med. neos-jećaj žedi adipson (grč. a-, dipsa žeđ) med. sredstvo za gašenje žeđi adirati (lat. addere) dodati, zbrojiti, zbrajati adirato (tal.) glaz. srdito, ljutito, s uzbuđenjem Adisonova bolest bolest nadbubrežnih žlijezda koja se očituje brončanom bojom kože i općim malaksanjem, a uzrokuje smrt (naziv prema otkrivaču, engl. liječniku Thomasu Addi-sonu, 1793—1860) aditivan (lat. additivus) koji se treba dodati aditon (grč. advton) ono što je nepristupačno; najsvetiji, unutarnji dio grčkog hrama u koji je samo svećenik smio stupiti adizonizam med. vrsta tuberkulozne oboljelosti nadbubrežnih žlijezda, praćena smeđom ili smeđecrnom bojom onih dijelova kože koji su izloženi svjetlosnom ili mehaničkom podražaju; obično smrtonosna (nazvana po engl. liječniku Thomasu Addisonu koji ju je prvi 1855. g. opisao); Adisonova bolest, brončana bolest adjekcija (lat. adjectio) pridjevanje, dodavanje; prav. povećanje, dodatak ponuđenoj svoti novca adjektiv (lat. adjectivum) gram. pridjev adjektivni (lat. adjectivus) gram. pri-djevni, pridjevski adjudicirati (lat. adjudicare) dosuditi, dosuđivati, odobriti adjudikacija (lat. adjudicatio) prav. sudsko priznanje, dosuđivanje, presuda u nečiju korist adjudikatar 23 admodij acij a adjudikatar (lat. adjudicatarius) prav. kupac na javnoj prodaji; onaj kome ostaje nadmetanjem, dražbom prodavana stvar, najbolji ponuditelj adjudikativan (lat. adjudicativus) kojim se dosuđuje adjument (lat. adjumentum) pomoćno sredstvo, pomoć

adjungirati (lat. adjungere) pridodati, dodijeliti na rad, dati nekome nekoga za pomoćnika i budućeg nasljednika adjunkcija (lat. adjunctio) vezivanje, pridruživanje, dodjeljivanje, dodavanje, spajanje adjunkt (lat. adjunctus) pomoćnik; pomoćni službenik, mlađi Činovnik adjunktura (lat. adjunctura) pomoćno zvanje; pomoćna ustanova ađjuracija (lat. adjuratio) zaklinjanje; prav. polaganje zakletve; preklinjanje adjutatorij (lat. adjutatorium) anat. ramena kost, ramenjaČa adjutor (lat. adjutor) pomoćnik, pomagač adjutorij (lat. adjutorium) pomoćno sredstvo, pomoć adjutum (lat. adjutum) pomoć, potpora, dodatak adjuvancije (lat. adjuvantia) mn. farm. v. adjuvans adjuvans (lat.) farm. pomoćno sredstvo, sporedni lijek čije je djelovanje slabije adjuvant (lat. adjuvans) pomoćnik, pomagač; pomoćni učitelj adkredulirati (lat. adcredulare) zanijekati pod prisegom neki dug adlatus (lat. ad-latus) pomoćnik, mlađi činovnik; osobito činovnik ili časnik koji je dodijeljen na službu nekom višem činovniku ili časniku adlenimenti (lat. adlenimenta) med. sredstva, lijekovi za ublažavanje adlerizam teorija austrijskog psihologa Alfreda Adlera (1870—1937), tzv. "individualna psihologija" Admet mit. starogrčki kralj u Feri (Te-salija), jedan od Argonauta, muž Alkestidin, Apolonov ljubimac adminacija (lat. adminatio) prav. pri- -jetnja (kao simbolična uvreda) adminikul (lat. adminiculum) pomoćno sredstvo, pomagalo adminikulator (lat. adminiculator) u Katoličkoj crkvi: osoba koja se skrbi o udovicama, siročadi i si. administracija (lat. administratio) upravljanje, uprava; upravna vlast, vlada; činovništvo, službeništvo administrativa (lat, administrare upravljati, administrativa) uprava, upravna vlast administrativni (lat. administrativus) upravni, koji se tiče ili potječe od upravne vlasti, ustanove itd. administrator (lat.) upravitelj; osoba koje upravlja ustanovom administrirati (lat. administrare) upravljati; voditi poslove neke ustanove, voditi posao za nekoga drugog admiracija (lat. admiratio) divljenje; čuđenje admiral (ar. amir al bal, fr. amiral) zapovjednik bojne flote; zool. leptir (Va-nessa atlanta) admiralitet (njem. Admiralität) pomorska vlast; vrhovno zapovjedništvo pomorske vojne sile; svi admirali pomorske vojne sile admirativan (lat. admirari diviti se) koji pokazuje, izražava ili izaziva divljenje, Čuđenje, obožavanje admisibilan (lat. admissibilis) primljiv; prihvatljiv admisibilitet (lat. admisibilitas) prim-ljivost; prihvatljivost admisija (lat. adraissio) primanje, prijam admodij acij a (lat. admodiatio) davanje zemlje u zakup admodijator 24 adresat admodijator (lat. admodiator) onaj koji daje zemlju pod zakup, iznajmitelj admonicija (lat. admonitio) opominja-nje, ukoravanje zbog nevršenja dužnosti admonitivan (lat. admonitivus) koji opominje adneksi (lat. adnexa) mn. med. veze maternice s jajnikom i jajovodom adnominalan (lat. ad k, nomen ime) koji ide uz imenice, koji pripada imenicama adnotacija (lat. adnotatio) bilješka, primjedba, napomena, objašnjenje; prav. popis; anotacija adnotanda (lat.) mn. stvari koje treba zabilježiti, zapamtiti, značajne stvari adnotata (lat.) mn. bilješke, primjedbe, napomene adnotator (lat. adnotator) pisac ili stav-ljač primjedaba; tumač adnotirati (lat. adnotare) pribilježiti, zapisati, zapamtiti, uzeti na znanje adolescencija (lat. adolescentia) mladost, mladenačko doba; mladež, omladina adolescent (lat. adolescens) mladić; pren. žutokljunac

Adonaj (hebr.) Gospod, Gospodin, "moj Gospodin" hebrejski naziv za Boga, budući da se ime Jahve nije smjelo izgovoriti) adonijski stih (lat. versus adonius) poet. antički stih koji se sastoji od jednog daktila i jednog troheja ili spondeja: U U — U Adonis (grč. Adonis) mit. legendarno lijep mladić za Čiju su se ljubav otimale božice Afrodita i Perzefona; simbol ljepote i proljeća; zool. vrsta lijepog plavog leptira (Polvomatus Adonis); bot. gorocvijet adonizacija (lat. adonisatioj namještanje, dotjerivanje, kićenje adopcija (lat. adoptio) uzimanje pod svoje, usvojenje, posvajanje adoptacija (lat. adoptatio) v. adopcija adoptant (lat. adoptans) posvojitelj, usvojitelj; adoptator adoptat (lat. adoptatus) usvojeno dijete, posvojče, pokćerka, posinak adoptator (lat. adoptator) v. adoptant adoptirati (lat. adoptare) uzeti tuđe dijete pod svoje, usvojiti, posvojiti; priznati za svoje adoptivan (lat. adoptivus) usvojen, posvojen adoracija (lat. adoratio) obožavanje, veliko poštovanje, klanjanje; silno voljenje, bezgranična ljubav Adrast starogrčki mitološki kralj u Ar-gu, tast Polinikov, jedan od vođa "Sedmorice protiv Tebe" adrenalin (lat. ad u ren bubreg) med. supstanca (ili: tvar) koju nadbubrežna žlijezda izlučuje neposredno u krv; upotrebljava se za smanjenje krvnog tlaka, kod slabosti srca, bronhijalne astme, morske bolesti itd.; epinerfin, epirenan, suprarenin adresa (fr. adresse) 1. oznaka (na pismu i dr.) mjesta stanovanja i imena onoga kome se pismo upućuje; 2. pismena predstavka, molba skupštine vladaru; svečana čestitka neke udruge ili kolegija slavljeniku; pren. hitrost, okretnost, umješnost; adresa po potrebi bank. pozivanje neke osobe da akceptira ili isplati mjenicu za slučaj neakceptiranja ili neisplate mjenice adresant (fr. adresser) osoba ili tijelo koje upućuje ili preporučuje, pisac pisma, predstavke, molbe i si.; bank. mjenični potpisnik koji upućuje poziv nekoj osobi da akceptira ili isplati mjenicu adresar (fr. adrreser) popis osoba s naznačenjem mjesta i ulica stanovanja; knjiga s popisom stanovnika nekog mjesta (po zanimanjima, djelatnostima, ulicama i dr.) adresat (fr. adresser) osoba ili tijelo kojem se upućuje pismo, primatelj pi ađresirati 25 adventisti srna; bank. osoba kojoj se vlasnik mjenice treba obratiti u slučaju da je primatelj (trasat) ne plati adresirati (fr. adresser) označiti na pismu, pošiljci i dr. ime i mjesto stanovanja osobe ili ustanove kojoj se pismo ili pošiljka upućuje, napisati adresu Adrijatik (lat. Adria) Jadran, Jadransko more adrogacija (lat. adrogatio) prav. usvojenje; usvojenje onoga koji je već punoljetan adrogirati (lat. adrogare) prav. uzeti pod svoje, posvojiti, usvojiti; usp. adoptirati adskripcija (lat. adscriptio) pripisivanje; pismeni dodatak adskriptor (lat. adscriptor) supotpis-nik adsorpcija (lat. adsorptio) fiz. zgušnjavanje plinova na površini čvrstih tijela; usp. okluzija adstant (lat. adstans) pomoćnik, pomoćni učitelj adstipulacija (lat. adstipulatio) bezuvjetni pristanak, potpuna suglasnost adstrikcija (lat. adstrictio) med. stezanje, skupljanje, zatvaranje, npr. rane adstringens (lat. adstringens) med. sredstvo za stezanje površine sluznice i povrijeđene kože adstringentan (lat. adstringens) stez-ljiv, koji steže, koji skuplja, koji zatvara adstringirati (lat. adstringere) stegnuti, stezati, skupiti, skupljati, zatvoriti adukcija (lat. ad, ducere voditi) privođenje, dovođenje, primicanje, privlačenje; med. gibanje mišića prema središnjoj crti tijela, privlačenje mišića; prav. dokazivanje, navođenje razloga, pozivanje na što; aduktor mišić primicah; usp. abdukcija, abduktor adukcija "at. ađductio dovođenje) anat. "izvlačenje mišića adult (lat. adolescere odrasti, adultus) odrastao, spolno zreo čovjek i svako živo biće uopće adultan (lat. adultus) odrastao, stasao; punoljetan; spolno zreo adulter (lat.) preljubnik, brakolomac adultera (lat.) preljubnica

adulteracija (lat. adulteratio) krivotvorenje (osobito novca) adulterij (lat. adulterium) prav. brakolomstvo, preljub adumbracija (lat. adumbratio) rad u glavnim potezima, nacrt, skica adurencije (lat. adurentia) mn. sredstva za paljenje ili nagrizanje adurens (lat.) med. sredstvo za paljenje ili nagrizanje; pirotik adusirati (fr. adoucir) sladiti, zasladiti; ublažiti, utažiti, razblažiti, olakšati; glačati; omekšati, postati kovnijim; slik. razblažiti boje adut (fr. a tout u sve, na sve) u kartama: najjača boja, tj. karta koja nosi sve ostale; najjače sredstvo, najjači razlog adutirati (fr. a tout u sve, na sve) u kartama: početi igru adutima; sjeći adutom baciti adut na kartu druge boje i time odnijeti; izadutirati se izbaciti u igri sve adute, ostati bez aduta; pren. izgubiti, potrošiti sve, ostati bez sredstava; iscrpsti sva sredstva, sve najjače razloge advekcija (lat. advehere dovoziti) vodoravno gibanje zraka, a time se prenose i meteorološki faktori (toplina, vlaga i dr.) u vodoravnom smjeru advent (lat. adventus dolazak) predstojeći dolazak Spasitelja naviješten u Svetom pismu (Otk 22,7); kod katolika: posljednja četiri tjedna pred Božić, došašće adventisti (lat. adventus dolazak) pripadnici kršćanske sljedbe koju je u Americi osnovao William Miller koji je proricao da će Krist po drugi puta doći 1844. godine; svetkuju subotu, adventivan 26 aerobat osnovom vjere smatraju Sveto pismo (Bibliju), vjeruju u Kristovo obećanje da će po drugiput doći; crkva raširena po cijelom svijetu adventivan (lat. adventivus) slučajan; sporedan, pridošao; bot. koji ne raste na svom pravom mjestu, npr. adven-tivni korijen onaj koji se razvija na samoj stabljici (bršljan, divlja jagoda i dr.) adventizam (lat. adventus dolazak) naučavanje i pokret adventista; v. adventisti adverb (lat. adverbium) gram. prilog adverbijal (lat. adverbiale) gram. priložna oznaka (vremenska, mjesna, načinska, uzročna) adverbijalni (lat. adverbialis) gram. priložni adverzarije (lat. adversaria) mn. knjige ili bilježnice u koje se privremeno unose grada i bilješke koje će tek kasnije biti sređene ili obrađene adverzativan (lat. adversativus) gram. suprotan advocatus Dei (lat.) "Božji odvjetnik", u Rimokatoličkoj crkvi: osoba koja opovrgava prigovore "vražjeg odvjetnika" (advocatusa diaboli) pri procesima za proglašenje svetim ili blaženim advocatus diaboli (lat.) "vražji odvjetnik", osoba koja se suprotstavlja "Božjem odvjetniku" (advocatusu Dei); pren. čovjek koji se suprotstavlja općem mišljenju; v. diabolus ro-tae advocirati (lat. advocare) baviti se odvjetničkim poslovima, braniti druge pred sudom; služiti pravu; pren. zauzimati se za nekoga ili nešto advokat (lat. advocatus onaj koji je pozvan u pomoć) pravozastupnik, pravobranitelj, branitelj, odvjetnik advokatura (lat. advocatura) pravobraniteljstvo, pravozastupništvo, odvjetništvo, odvjetničko zvanje ađustirati (lat. adjustare) dotjerati, dotjerivati, namjestiti; adjustirati; obično: ađustirati se, adjustirati se ađutant (lat. adjutans) pomoćnik; mlađi časnik dodijeljen na službu višem časniku, pratitelj višeg časnika ađutantura (lat. adjuntatura) zvanje, služba i kancelarija adutanta aed (grč. aoidos) pjevač i pjesnik slobode u herojskom razdoblju starih Grka AEG kratica za poznatu njemačku tvrtku Allgemeine Elektrizitets-Gesell-schaft čit. Algemajne elektricitets-ge-zelšaft "Sveopće društvo za elektricitet" Aenona (lat.) antičko ime za Nin aequilibrium indifferentiae čit. ekvi-librijum indiferencije (lat.) fil. ravnoteža dvaju suprotnih motiva, dviju suprotnih pobuda; usp. Buridanov magarac aer (grč. aer zrak, lat. aer) zrak

aeracija (lat. aeratio) proizvođenje zraka; prozračivanje; izlaganje kemijskom djelovanju zraka aerat (lat. aeratum) kem. voda u kojoj ima ugljične kiseline aerenhim (grč. aer zrak, en u, hyma tekućina, sok) bot. stanično tkivo s velikim, zrakom napunjenim, među-staničnim prostorima, osobito kod vodenih biljaka aeričan (lat. aer, grč. aer) zračni; prozračan, plinovit aerifikacija (lat. aerificatio) punjenje zrakom; kem. pretvaranje u zrak, plin aeriforman (lat. aeriformis) prozračan, plinovit aerizirati (grč. aer, fr. aeriser) pretvoriti, pretvarati u zrak, plin aero- (grč. aer, lat. aer) predmetak u složenicama sa značenjem: zrak, zračni, koji je u vezi sa zrakom aerobat (grč. aer, baino idem) plesač u zraku, plesač na užetu; koji ide po zraku; mudrijaš aerobi aeromantija aerobi (grč. aer, bios život) mn. biol. bakterije koje, kao i sva viša živa bića, moraju imati slobodnog kisika da bi mogle živjeti (za razliku od ana-eroba) aerobionti (grč. aer, bios život) mn. zool. v. aerobi aerobomba (grč. aer, bombos dubok, potmuo zvuk) voj. zračna, avionska bomba aerobus (grč. aer, lat. omnibus svima) zračno prijevozno sredstvo aerodin (grč. aer, dvnamis sila) zrak. zrakoplov teži od zraka, u letu se održava uglavnom pomoću aerodi-namičkih reakcija aerodinamika (grč. aer, dvnamis sila) fiz. znanost o zakonima gibanja plinovitih tijela aerodrom (grč. aer, dromos putanja) mjesto gdje stoje, odakle polaze i kamo se spuštaju zrakoplovi aeroduktor (lat. aeroductor) med. instrument kojim se pri porođajima dovodi zrak aeroembolija (lat. aer zrak, grč. em-bolon klin) stvaranje plinskih mjehurića u tkivima i krvi zbog izlaganja organizma sniženom tlaku koji vlada na većim visinama aerofagija (grč. aer, fagein jesti) med. gutanje zraka, bolest koja se javlja osobito kod neuropata i histeričnih osoba, ali i kod tuberkuloznih aerofiltar (lat. aer zrak, filtrum cjedilo) filtar u obliku rezervoara napunjenog šljakom kroz koji se propuštaju tekuće vode radi aeracije aerofiti (grč. aer, fyton biljka) bot. biljke koje rastu sasvim u zraku (suprotno: geofiti); također: epifiti aerofobija (grč. aer, fobeo bojim se, plašim se) strah od zraka, izbjegavanje zraka aerofon (grč. aer, foneo zvučim) instrument pomoću kojega se ljudski glas može prenositi i čuti na 6—9 kilometara (izumio ga je Edison) aerofor (grč. aer, foros nosač) sprava koja omogućava disanje i u inače otrovnom ili zagušljivom zraku, kao i pod vodom aerofotografija (grč. aer, fos svjetlost, grafo pišem) perspektivno snimanje raznih objekata, osobito zemljišta (terena), iz zraka (zrakoplova) fotografskim putem aerofotogrametrija (lat. aer zrak, grč. fos, fotos svjetlo, gramma slovo, met-ria mjerenje) izradba zemljovida snimanjem iz zrakoplova aerogen (grč. aer, gennao stvaram, proizvodim) koji se stvara pomoću zraka, koji dolazi od zraka; aerogena tuberkuloza infekcija koja nastaje unošenjem u pluća tuberkuloznog bacila s udahnutim zrakom aerografija (grč. aer, grafo) opisivanje zraka aerogram (lat. aer zrak, grč. grafein pisati) vijest predana zračnim putem, putem radija; radiogram aeroidan (grč. aeroides) koji ima oblik zraka, zrakolik; maglovit aeroklimatologija (lat. aer zrak, grč. klimatos naginjanje zemaljske kugle polu, logia znanost) znanost koja proučava klimu troposfere i drugih dijelova stratosfere aerolit (grč. aer, lithos kamen) meteor, kamen koji pada iz zraka, meteorski kamen aerologija (grč. aer, logia) znanost o zraku i njegovim svojstvima, znanost o atmosferi i njezinom ispitivanju aeromagnetometrija (lat. aer zrak, grč. Magnes lithos, metria mjerenje) istraživanje ruda pomoću zrakoplova, tj. iz zraka aeromantija (grč. aer, manteia proricanje) proricanje po pojavama u zraku

aeromedicina 28 aerozoi aeromedicina (lat. aer zrak, medicus) grana medicine koja se bavi proučavanjem i liječenjem zdravstvenih poremećaja koji se javljaju kao posljedica letova zrakoplovima aeromehanika (grč. aer, mechanike) fiz. znanost o zakonima gibanja i ravnoteže plinova; pneumatika aerometar (grč. aer, metron) sprava za mjerenje gustoće i tlaka zraka aerometrija (grč. aer, metria) mjerenje zraka; znanost o mjerenju gustoće i tlaka zraka aeromiting (lat. aer zrak, engl. meet-ing) sastanak zrakoplovaca; skup čija je svrha populariziranje zrakoplovstva; javna priredba sa zrakoplovnim vježbama aeromonter (lat. aer zrak, fr. monteur) radnik koji montira zrakoplovne konstrukcije aeromotorist (lat. aer zrak, lat. motor) radnik koji rukuje benzinskim motorima, zrakoplovnim motorima i si. aeronaut (grč. aer, naus brod, nauti-kos brodski, pomorski) zrakoplovac, onaj koji se vozi zrakoplovom aeronautika (grč. aer, naus brod, nautike) znanost o zrakoplovstvu; zrakoplovstvo aeropauza (lat. aer zrak, lat. pausis) atmosferski slojevi iznad 25 km s veoma razrijeđenim zrakom koji ne može podržati let zrakoplova aeroplan (grč. aer, planos koji luta, koji krstari) zastarjeli naziv za zrakoplov (avion) aeroprojektor (lat. aer, projector) fo-togrametrijski instrument za izradu topografskih zemljovida iz fotografskih snimaka napravljenih u zraku aeroskop (grč. aer, skopeo gledam) sprava za mjerenje količine prašine u zraku aeroskopija (grč. aer, skopeo gledam) pregled (ili: ispitivanje) zraka aerostacija (lat. aerostatio) vještina dizanja balona i upravljanja njima, zrakoplovstvo aerostat (grč. aer, statos stajaći, koji stoji) sprava za letenje lakša od istisnutog zraka (balon, zračni brod) aerostatika (grč. aer, statos),ananost o ravnoteži plinova, posebno zraka aerotaksija (grč. aer, taxis uređenje) zool. kretanje organizama koji se slobodno kreću, npr. bakterija u vodi, prema mjestima najvećeg (pozitivna aerotaksija) ili najmanjeg (negativna aerotaksija) sadržaja kisika, gdje se onda ti aerotaksični mikroorganizmi skupljaju aeroterapija (grč. aer, therapeia liječenje) med. liječenje udisanjem umjetno zgusnutog ili razrijeđenog zraka aeroterorizam (grč. aer, lat. terror strah, užas) bombardiranje iz zraka gradova i naselja radi zastrašivanja, uznemiravanja i demoraliziranja stanovništva aerotonometar (grč. aer, tonos napon, metron mjera) sprava za mjerenje napona krvnih žila aerotopografija (grč. aer, topos mjesto, grafo pišem) metoda u geodeziji: izrada geodetskih planova i karata pomoću snimaka iz zraka aerotropizam (grč. aer, tropos okret, pravac) bot. pokreti biljaka prema mjestima gdje ima najviše (pozitivni aerotropizam) ili manje (negativni aerotropizam) zraka, odnosno kisika aerotunel (lat. aer zrak, engl. tunnel) poseban hodnik u kojem se ispituju zrakoplovi i zrakoplovni modeli pomoću umjetnog prilagođavanja brzine zračnog strujanja aeroza (grč. aer) med. razvijanje zraka u tijelu aerozoi (grč. aer, zoon životinja) zool. v. aerobi aeternum vale 29 afida vit aeternum vale čit. eternum vale (lat.) zauvijek zbogom, posljednji pozdrav afagija (grč. a-, fagein jesti) med. nemogućnost gutanja hrane afakija (grč. a-, fakos leća) med. nedostatak očne leće; pr. afakičan afamirati (fr. affamer) mučiti glađu; pr. afamiran afanija (grč. afaneia) glupost, koješta-rija afarist (tal. affarista) čovjek koji bezobzirno želi ostvariti dobitak ili Čast, špekulant afazija (grč. a-, femi govorim) med. ne-' moć (ih: nemogućnost) govora; zani-jemjelost od užasa; psih. bolesna smanjenost sposobnosti govora zbog zaboravljanja pojedinih riječi afefobija (grč. afe doticanje, fobos strah) med. bolestan strah od dodira

afekcija (lat. affectio utjecaj) naklonost, % nježnost, odanost, ljubav, srdačnost; svako uzbuđenje i promjena u tjelesnom ih duševnom stanju; med. svaki utjecaj na tijelo, bolest; osjećaj; aficiranje afekt (lat. affectus, afficere utjecati na nekoga ili nešto) psih. vrlo jak osjećaj koji većinom nailazi najednom, ( iznenadno, traje obično vrlo kratko i u jednom trenutku dostiže toliku jačinu da gotovo posve zavlada sviješću, duševni pokret; uzbuđenje, stanje razjarenosti, razjarenost afektacija (lat. affectatio) neprirodnost, usiljenost, pretvaranje, prenemaganje afektirati (lat. affectare) biti neprirodan, praviti se, pretvarati se, prene-magati se; htjeti vješto prikazati nešto onakvim kakvo zapravo nije afektivan (lat. affectivus) uzbudljiv, osjetljiv, osjećajan afektuozan (lat. affectuosus, fr. affectueux) usrdan, ljubazan, veoma naklonjen afektuozitet (lat. affectuositas) usrd-nost, velika naklonjenost, strasnost afel (grč. apo od, helios Sunce) astr. najveća udaljenost planeta ih kometa od Sunca; suprotno: perihel afeleja (grč. afeleia) ret. jednostavnost, prirodnost (u govoru) Afer (lat.) arapski naziv za neka etiopska plemena (prema njima su Rimljani nazvali čitav kontinent Afrika) afera (fr. affaire) stvar, posao; parnica, spor; težak položaj; zamršena stvar; neugodan doživljaj; velik događaj; sukob aferaš (fr. affaire) onaj koji ima ih pravi afere, koji se bavi prljavim poslovima, osobito na račun države afereza (grč. aphairesis oduzimanje) gram. skraćivanje početka, skraćivanje jedne riječi time što joj se izostavi početak, prvo slovo, prvi slog; med. uklanjanje suvišnog ili onesposobljenog dijela ljudskog tijela affabile (tal.) glaz. ugodno, ljubazno, umiljato affaire d'honneur čit. afer d-oner (fr.) stvar časti, dvoboj affanato (tal.) glaz. bolno, tužno, plašljivo affettuosissamente čit. afetuozisamen-te (tal.) glaz. v. affettuosissimo affettuosissimo čit. afetuozisimo (tal.) glaz. vrlo osjećajno, veoma strasno affettuoso čit. afetuozo (tal.) glaz. uzbudljivo, ganutljivo, dirljivo, toplo, strasno; con affetto afflitto (tal.) glaz. bolno, tužno; con af-flittione affretando (tal.) glaz. sve brže, ubrzavajući; affretoso affretoso (tal.) glaz. v. affretando affunde (lat. affundere, affunde) farm. na receptima: nalij na to! afidat (lat. affidatus) podanik, vazal afidavit (lat. affidavit) pom. iskaz pod prisegom o teretu nekog broda afiks 30 aformacija afiks (lat. affigere pričvrstiti, prikovati, affixum) gram. produženje riječi dodavanjem jednog slova ili sloga, govorni dodatak; dometak afUantropija (grč. a-, filos prijateljski, anthropos čovjek) nedostatak ljubavi prema bližnjima; mržnja prema ljudima afiličari (grč. afyllos, a-, fyllon list) bot. bez listova, bez čašičnog listića afilijacija (lat. affiliatio) usvojenje; primanje u neki red ili društvo; bratstvo, sveza; družba, društvo, tajno udruženje afilirati (lat. affiliare) usvojiti nekoga za sina ili kčerku; zbratimiti; primiti nekoga u neki red, bratstvo ili društvo; pridružiti, združiti; afilirana loža masonska loža koja je ušla u sastav neke veće lože afinaža (fr. affinage) profinjavanje, pročišćavanje, npr. plemenitih rudača; dotjerivanje, glačanje, stanjivanje afinerija (fr. affinerie) radionica za pročišćavanje plemenitih rudača i dr.; radionica u kojoj se izrađuju žice; usp. rafinerija afinirati (fr. affiner) profiniti, napraviti ljepšim; očistiti, pročistiti, pročišćavati; dotjerati, stanjiti afinis (lat. affinisi rođak po ženi, zet, tast afinitet (lat. affinitas) srodstvo, srodnost (suprotno: kognacija); kem. stupanj lakoće kojom se dva različita elementa spajaju, težnja za sjedinjavanjem između dvaju kemijskih elemenata ili više njih; pren. srodnost, sličnost

afion (ar., perz.-tur. afyon) mak; opijum, opij afirmacija (lat. afflrmatio) potvrđivanje; potvrda; tvrdnja, iskaz dan pod prisegom afirmativa (lat.) potvrdno mišljenje; potvrđivanje, potvrda afirmativan (lat. affirmativus) potvrdan; odlučan; pokazni; log. afirmativan sud potvrdan sud (S je P), npr. zlato je skupocjeno afirmirati (lat. affirmare) tvrditi, potvrditi, potvrđivati, uvjeriti; afirmirati se uspjeti održati se kao takav afiš (fr. affiche) oglas, javna objava, plakat afitaža (fr. affûtage) voj. namještanje topa na lafetu, puške na kundak; pripremanje topova za pucanje; oštrenje alata afîtirati (fr. affûter) voj. namjestiti (ili: namještati) top na lafetu ili pušku na kundak; top ili pušku pripremiti za paljbu; biti afitiran biti u pripravnosti, imati pri ruci aflikcija (lat. afflictio) utučenost, ožalošćenost, žalost; bol, tuga, jad, muka; nesreća, nedaća aflogističan (grč. a-, flogyzo zapalim, sagorim) koji gori bez plamena, npr. aflogistična svjetiljka afluencija (lat. affluentia) pritjecanje, nagomilavanje, umnožavanje, izobilje, obilje, obilnost afluks (lat. affluxus) pritjecanje, priljev, navala čega, obilje; afluksija afluksija (lat. affluxio) v. afluks afobija (grč. afobia ) neplašljivost, nebo-jažljivost afonija (grč. a-, fone glas) med. bez-glasnost; gubljenje (ili: gubitak) glasa zbog bolesti mišića i živaca koji pokreću i zatežu glasne žice; v. afo-ničan aforija (grč. plodan, rodan) med. neplodnost, jalovost aforistično (grč. aforismos) kratko i jezgrovito, u obliku izreke aforizam (grč. aforismos) kratka i u određenom obliku iskazana izreka koja veoma jasno izražava jednu misao; mudra poučna izreka aformacija (lat. afformatio, ad formare oblikovati, uobličiti, graditi) tvorba aforodizijazam 31 agamogonija novog oblika pridodavanjem; u hebrejskoj gramatici: tvorba osobnih glagolskih oblika dodavanjem skraćenih zamjenica (aformativa) aforodizijazam (grč. afrodisiazo) med. v. afrodizija afretiranje (fr. affrètement) pom. zakupljivanje lađe; zakupnina afrik (fr. afrique) materijal od palminih vlakana (služi za punjenje strunjača) afrikaans inačica nizozemskog jezika kojom govore Buri Afrikander bijelac rođen u Južnoj Africi; u užem smislu Bur afrikanistika znanost koja proučava afričke jezike i književnosti, znanost o afričkoj kulturi afrikata (lat. affricare natrljati) gram. složeni, sliveni suglasnik, npr. c = t + s Afrodita (grč. Afrodite) mit. starogrčka božica ljubavi i ljepote koja se rodila iz morske pjene (kod Rimljana: Venera); pren. ljubavno uživanje, spolna ljubav, obljuba; draž, ljupkost; zool. morska gusjenica afroditografski (grč. Afrodite, grafo) koji opisuje ili prikazuje predmete ljubavi; astr. koji opisuje planet Veneru afroditski (grč. Afrodite) ljubavni afrodizija (grč. afrodisiazo sladim se ljubavlju) med. ljubavna pohota, ljubavno ludilo, pretjerano razvijen spolni nagon; aforidizijazam afrodizijaci (grč. afrodisios ljubavni) mn. sredstva za izazivanje spolnog nagona afrodizijak (grč. afrodisios koji se odnosi na ljubavni užitak) sredstvo za jačanje spolnog nagona afrometar (grč. afros pjena, metron) sprava za mjerenje tlaka pjene, sprava za mjerenje vrenja afronterija (fr. affronterie) javna pogrda; bezobrazna i drska prijevara afrozinija (grč. afrosyne) bezumlje; med. besmislenost, buncanje u groznici afte (grč. afthai, lat. aphthae) mn. med. bolest na sluznici usne šupljine: bijeli ili žućkasti mjehurići s crvenim rubom after-dinner (engl.) odmaranje odmah nakon ručka after-shave čit. after-šeiv (engl.) kolonjska voda, losion koji se upotrebljava nakon brijanja; after-shave lotion čit. after-šeiv loušn (engl.) usp. losion aftezan (grč. aftha, lat. aphthosus) mje-hurast; med. koji ima afte na sluznici usne špljine

aftong (grč. a-, fthongos zvuk, glas, ton) gram. mukli suglasnik afuzija (lat. affundere doliti) dolijevanje agalaktija (grč. a- bez, gala mlijeko) med. bezmlijeČnost dojke, oskudica u mlijeku kod majke agalma (grč. agalma) lik, kip, slika, ukras, osobito u hramu agame (grč. a- bez, gamos brak) mn. bot. biljke gimnospore čije se stanice razmnožavaju samosLalno, bez utjecaja drugih oplodnih stanica Agamemnon mit. sin Atrejev, unuk Pelopov, praunuk Tantalov, brat Me-nelajev, kralj u Mikeni (Argu), vrhovni zapovjednik helenske vojske u Trojanskom ratu; ubila ga je žena Klitemestra i njezin ljubavnik Egist; osvećen od sina Oresta agamija (grč. a- bez, gamein ženiti se) bezbračnost; bot. bespolnost cvjetova, kriptogamija; zool. partenogenetsko razmnožavanje agamist (grč. a-gameo bez žene sam) neženja, momak, samac agamogonija (grč. a- bez, gamos brak, gone rađanje) biol. rađanje bez oplođivanja, tj. putem diobe (način razmnožavanja kod praživotinja); supr. gamogonija agape agerasija agape (grč. agape ljubav) Božja ljubav, božanska ljubav; kršćanska ljubav; mn. večere ljubavi kod prvih kršćana kao znak općeg bratstva i ljubavi agar-agar vrsta algi u kineskim i japanskim morima; pomiješana s vodom daje bezbojnu hladetinastu masu koja se upotrebljava u kuharstvu, u apreturi (kao sredstvo za lijepljenje) i u bakteriologiji (kao hranjiva podloga za uzgoj bakterija) Agareni (hebr.) mn. naziv za Turke i muslimane u starim spomenicima, po imenu arapskog plemena koje je, prema Starom zavjetu, živjelo u doba židovskih kraljeva u Arabiji i napadalo susjedna židovska plemena agastronomija (grč. a- bez, gaster trbuh, nomos zakon) med. uzetost trbušnih živaca agatobiotika (grč. agathos dobar, bios život) fil. naučavanje o dobrom i pravilnom življenju agatodemon (grč. agathos dobar, dai-monion duh) mit. dobri duh, duh zaštitnik agatologtja (grč. agathos dobar, logia znanost) fil. dio etike koji uči o najvišem dobru Agaton (grč. aghatos dobar) starogrčki pisac tragedija, prijatelj Euripidov i Platonov agava (grč. agauos vrijedan divljenja, lat. agave americana) bot. tropska biljka podrijetlom iz Juž. Amerike, stablo joj izraste do 10 m visine; upotrebljava se, osobito lišće, u narodnoj medicini Agemenidi mn. perzijska dinastija od 8. do 4. stoljeća pr. n. e.; uništio ju je Aleksandar Makedonski porazivši kralja Darija III. Agena čit. edžine (engl.) vrsta američkih raketa upotrijebljenih u programu Gemini Agence Havas čit. ažans avas (fr.) francuska obavještajna agencija (ured za informacije) Agence Télégraphique Suisse (fr.) švicarska novinska agencija agencija (lat. agentia) poslovnica nekog većeg poduzeća Čiji je djelokrug ograničen; novinarsko poduzeće za davanje novosti dnevnim listovima agenda (lat.) dnevnik; podsjetnik agenezija (grč. a- bez, genesis rađanje) ženska neplodnost, nesposobnost za rađanje; fiziol. nepotpuna embrionalna razvijenost ili nedostatak nekog dijela organizma; teol. naučavanje Crkve po kojem Bog nema početka Agenor (grč. agenor) "hrabri"; u starogrčkoj mitologiji: sin Posejdona i Libije, osnivač grada Tira, praotac Fe-ničana agens (lat. agens) fil. djelotvoran, radno načelo, ono stoje uzrok nečemu, snaga; pokretna sila agent (lat. agens koji radi) poslovođa; posrednik; predstavnik firme, zastupnik; tajni policajac agent provokator (lat. agens provo-cator izazivač) plaćeni izazivač nereda, poticatelj nemira, plaćeni bukač; osobito: tajni policijski doušnik kojemu je zadatak steći povjerenje politički sumnjivih ili nepoželjnih osoba pa ih onda navesti na vršenje kažnjivih djela agentura (lat.) posao; poslovno područje jednog agenta; ured jednog agenta, poslovnica ager (lat.) polje, oranica; ager publiais čit. ager publikus (lat.) državno zemljište koje služi za javnu uporabu; osvojena zemlja koja se poklanja isluženim vojnicima ageracija (lat. aggeratio) nagomilavanje, gomilanje agerasija (grč. ageraos koji ne stari) nestarenje, mladolik izgled, staračka svježina

agestija 33 aglutinacija agestija (lat. aggestio) dovlačenje na gomilu, gomilanje, nagomilavanje ageuzija (grč. a- bez, geusis ukus) med. nedostatak (ili: neosjećanje) okusa Agezilaj (grč. ago vodim, laos narod) "vođa naroda"; "predvodnik", "prvak"; spartanski kralj (5—4. st. pr. n. e.) Agfa kratica za Aktiengesellschaft für Anilinerzeugung čit. akcijengezelšaft fir anilinercojgung (njem.) "dioničko društvo za proizvodnju anilina"; usp. anilin; Agfakolor (lat. color boja) film produkcije Agfa aggiustämente čit. adžustamente (tal.) glaz. točno, potpuno, sasvim točno aggratiatio publica čit. agracijacio publika (lat.) pomilovanje koje daje vladar povodom velikih državnih blagdana i proslava, opća amnestija agijazma (grč. hagiazma) blagoslovljena voda, sveta voda agilan (lat. agilis) brz, lak, hitar, spretan, okretan; marljiv, vrijedan agilitet (lat, agilitas) v. agilnost agilnost (lat. agilitas) brzina, okretnost, hitrost, lakoća; radinost, marljivost aginičan (grč. a- bez, gyne žena) neoženjen aginija (grč. a- bez, gyne žena) neže-njenost, život bez žene agirati (lat. agere) raditi, poslovati, trgovati; glumiti na pozornici agitacija (lat. agitatio) pokret, kretanje, nemir; revno zauzimanje i rad u užoj ili široj sredini za neku osobu, stvar ili protiv neke osobe ili stvari; podbadanje, bunjenje agitakl (lat. agitaculum) farm. štapić ili batić za miješanje kod pripreme raznih kemikalija ili lijekova agitata res (lat.) stvar o kojoj se često govori ili raspravlja, koja je često na dnevnom redu; svršena stvar, riješena stvar agitato čit. adžitato (tal.) muz. uzburkano, dirljivo agitator (lat.) čovjek koji se revno zauzima i radi za neku osobu, stranku ili ideju, ili protiv neke osobe, stranke ili ideje; buntovnik; podbadač, smutljivac agitirati (lat. agitare poticati) revno raditi za neku osobu, stvar, ili protiv neke osobe, stvari, osobito u političkom smislu; poticati, buniti; farm. miješati, mućkati Agitprop kratica za Odjel agitacije i propagande Aglaja (grč. aglaos sjajan) "sjajna", "blistava"; jedna od triju Gracija; božica ljupkosti Aglaura mit. kći atenskoga kralja Ke-kropa aglobulija (grč. a- bez, lat. globulus kuglica) med. nedovoljnost krvnih zrnaca aglomeracija (lat. agglomeratio) skupljanje, gomilanje, nagomilavanje aglomerat (lat agglomeratum) tijelo nastalo nagomilavanjem više raznih sastavnih dijelova; min. slijepljen kamen aglomerirati (lat. agglomerare) gomilati, nagomila(va)ti, skupljati aglosija (grč. a- bez, glossa jezik) med. nijemost, mutavost; aglosostomija aglosostomija (grč. aglossos nijem, sto-ma usta) med. v. aglosija aglucija (lat. aglutio) med. nemogućnost gutanja; agluticija aglutinacija (lat. agglutinatio) nagomilavanje, skupljanje; fil. najniži stupanj aperceptivnog spajanja predo-džaba pri čemu, doduše, nastaje nova zbirna predodžba, ali njezini sastavni dijelovi ipak ostaju samostalne predodžbe; med. svojstvo imunog krvnog seruma da skuplja bakterije u gomilice (npr. kod tifusa); sljeplji-vanje rana pomoću tekućine koja ponovno spaja odvojene dijelove (lim-fa); gram. stapanje dviju riječi u jednu aglutinacija 34 agora aglutinacija (lat. aglutinatio) med. v. aglucija aglutinancije (lat. agglutinantia) mn. med. lijekovi za brzo zarašćivanje rana; sredstva za slijepljivanje aglutinativan (lat. agglutinare prilijepiti) koji srašćuje, koji zarašćuje, koji zaliječi; koji se priljepljuje, pri-Ijepni, s priljepcima; aglutinativni jezici lingv. jezici kod kojih se riječi tvore dodavanjem gradivnih elemenata na korijen riječi, npr. turski i dr. aglutinini (lat. agglutinare prilijepiti) mn. med. tvari koje nastaju u krvi pod utjecajem bakterija i krvnom serumu daju sposobnost izazivanja aglutinacije

aglutinirati (lat. agglutinare) slijepiti, prilijepiti, priljepljivati, sastaviti, srasti agma (grč. agma) lingv. naziv za glas n kad stoji ispred glasova k, g, h, (tada ga nesvjesno izgovaramo kroz nos) agnacija (lat. agnatio) krvno srodstvo, srodstvo po ocu agnat (lat. agnatus) rođak s očeve strane, rođak po krvi agnatičan (lat. agnatus) srodan po očevoj strani, po ocu agnatija (grč. a- bez, gnathos čeljust) med. nedostatak čeljusti agnominacija (lat. agnominatio) v. anominacija agnoscirati (lat. agnoscere) priznati (npr. potpis, mjenicu i si.) agnosticizam (grč. agnostos nepoznat) izraz koji obuhvaća veoma različite pravce (transcendentalni idealizam, pozitivizam i dr.) koji zastupaju gledište da je stvarnost nemoguće spoznati agnozija (grč. a- bez, gnosis spoznaja) psih. nesposobnost raspoznavanja, razumijevanja i označavanja pojmovima onoga što se zamijeti pomoću osjetila, npr. kad bolesnik predmete vidi, ah ih ne raspoznaje i dr.; fd. polazna točka Sokratove filozofije: "Znam da ništa ne znam" Agnus Dei (lat.) Jaganjac Božji, jedno od Kristovih imena (Iv 1,29) agofilomanija (tal. ago igla, grč. filos prijatelj, mania pomama, strast) izraz za strast ubadanja u venu i uta-kanje bilo kakve neškodljive tekućine kojom se zamjenjuje ubrizgavanje neke droge agogika (grč. ago vodim) glaz. naziv za postupne promjene tempa radi što življeg i plastičnijeg izvođenja glazbenog djela agometar (grč. ago vodim, metron mjera) fiz. v. reostat agon (grč. agon borba) gimnastičko, konjičko i glazbeno natjecanje kod starih Grka agona (grč. agonos neplodan) zem. crta koja na zemljovidu spaja mjesta na kojima je magnetna deklinacija jednaka nuli agonija (grč. agonia borba) smrtna borba; smrtne muke, izdisanje, stanje koje prethodi smrti; smrtni strah, očajanje agonist (grč. agonistes) borac, gimnastički, konjički i glazbeni natjecatelj kod starih Grka agonistarh (grč. agonistes, archos) nadzornik gimnastičkih, jahačkih i glazbenih natjecanja kod starih Grka agonistika (grč. agon borba) borba, natjecanje; borilačka, gimnastička, hrvačka vještina agonizam (grč. agon) borba, utakmica agonografvja (grč. agon borba, grafia opis) opis(ivanje) borbe agonotet (grč. agonothetes) redatelj gimnastičkih, konjičkih i glazbenih natjecanja kod starih Grka, sudac u borbi agora (grč. agora trg) 1. u starogrčkim gradovima: glavni trg; 2. narodna agorafobia 35 agrestan skupština starih Atenjana; mjesto gdje se ta skupština sastajala agorafobija (grč. agora trg, fobeo bojim se) med. nervozni strah od prelaženja preko trgova, ulica i uopće praznih prostora agracijacija (lat. aggratiatio) pomilovanje agrafa (fr. agraffe) 2. kopča, spona (kao nakit) agrafa (grč. agrafos nenapisan) 1. mn. teol. pojedine rečenice koje se navode kao Isusove riječi kojih nema u kanonskim Evanđeljima, ali ih navode drugi apostoli i crkveni oci (npr. Djela apostolska 20,35) agrafija (grč. a- bez, grafo pišem) med. gubljenje sposobnosti pisanja, bolest koja se javlja zbog nekih bolesti mozga Agram (njem., navodno od am Graben na jarku, na nasipu) staro njemačko ime za Zagreb agramatist (grč. a-grammatos) onaj koji ne zna pisati, nepismenjak agrar (grč. agros, lat. ager njiva, polje) opći izraz za pojmove koji obuhvaćaju poljoprivredu, zemlju, zemljišne odnose, zemljišne reforme, zakone i dr.; pasti pod agrar biti obuhvaćen odredbama zakona o agrarnoj reformi agrarac (lat. agrarius) zemljoradnik; pristaša zemljoradničke politike agrarizam (grč. agros, lat, ager njiva, polje) ekonomsko-politički pokret čiji je cilj unapređenje i zaštita poljoprivrede i poljoprivrednika od drugih grana proizvodnje (industrije i dr.)

agrarni (lat. agrarius) koji se tiče zemlje, zemljoradnički, poljoprivredni; agrarna reforma reforma koja se odnosi na zemljoposjed; ponovna raspodjela zemlje agravacija (lat. aggravare otežati) otežavanje, otezanje, pogoršanje; povećanje, pooštrenje, npr. kazne agreaža (fr. agreage) trg. nagrada posredniku; kurtaža agregacija (lat. aggregatio) nagomilavanje, nakupljanje, zbijanje; pridruživanje, primanje u neko društvo; izvanredna profesura agregat (lat. aggregatum skupina) min. masa koja je nastala putem sjedinjavanja više istovrsnih stvari, masa koja sadrži u sebi različne sastavne dijelove; mat. zbroj, iznos; meh. di-namo-stroj i motor, generator i motor agregatno stanje fiz. stanje u kojem se neko tijelo javlja, način spajanja i zbijanja dijelova po kojem se tijela dijele na čvrsta, tekuća i plinovita agregirati (lat. ad pri, grex stado, agre-gare) primiti u neko društvo, pridružiti; gomilati, nagomilati, zbiti, spojiti u jedno tijelo agreman (fr. agrement pristanak) pristanak države da primi određenu osobu za diplomatskog predstavnika neke druge države agrergografija (grč. agros njiva, ergon djelo, grafia pisanje, opisivanje) opisivanje poljoprivrednih sprava agresija (lat. aggressio) napad, napadanje; nasrtljivost, nasilje agresini (lat. aggredi) mn. med. neo-trovne tvari kojima bakterije, proizvodeći ih, svladavaju otpornost organizma agresivan (lat. aggressivus) nasrtljiv, koji je sklon napadanju, napadan, nasilan agresor (lat. aggressor) nasrtljivac, napadač, napadačka ili izazivačka strana agrest (tal. agro, agresto, lat. aseg ljut) sok iscijeđen iz nezrelog grožđa, upotrebljava se za ocat, limunadu i dr. agrestan (lat. ager njiva, polje, agres-tis) seljački, seoski; poljski; pren. grub, neuglađen, neobrazovan agrestija 36 agrometeorologij a agrestija (lat. agrestis poljski, seoski) seljaštvo, prostaštvo; grubost, neu-gladenost, neobrazovanost agri- (lat. ager) predmetak sa značenjem: poljoprivreda agricola čit. agrikola (lat.) seljak, poljoprivrednik agrikultura (lat. agricultura) zemljoradnja, ratarstvo, zemljodjelstvo agrikulturni (lat. agricultura) koji se tiče zemljoradnje, poljoprivredni; agrikulturni sustav v. fiziokratski sustav; agrikutturna kemija dio primijenjene kemije koji se bavi kemijskim uvjetima života korisnih biljaka (žitarica) i domaćih životinja; agrikul-turna fizika fizika primijenjena na zemljoradnju; agrikulturne države države u kojima su zemljoradnja i stočarstvo glavne privredne grana (suprotno: industrijske države) agriofag (grč. agrios divlji, fagein jesti) divljak koji se hrani sirovim mesom životinja, osobito divljači agriotimija (grč. agrios divlji, thvmos duša) divljaštvo, divlja ćud; luđačka sklonost ubojstvu Agripa (lat. Agrippa) 1. rimsko osobno ime; 2. med. nepravilan porođaj, kad dijete dolazi na svijet najprije nogama umjesto glavom; također: agrip-ski porođaj agripnija (grč. agrvpnia) med. budnost, nesanica, nespavanje agripnokoma (grč. agrvpnia, koma neprirodna pospanost) med. nesanica praćena velikom željom za spavanjem agro- (grč. agros, lat. ager) predmetak u složenicama sa značenjem: polje, poljski, poljoagrobaza (lat. ager polje, grč. basis temelj) kratica za agronomska baza (seoska poljoprivredna središnjica) agrobiologija (lat. ager polje, grč. bios život, logia znanost) dio biologije koji proučava uspijevanje i iskoristivost biljaka s obzirom na kakvoću zemljišta agrobotanika (grč. agros, botane trava) dio botanike koji proučava morfološke i fiziološke osobine kultiviranih biljaka agroekologija (lat. ager polje, grč. oikos kuća, logia znanost) znanost o smještaju poljoprivrednih površina

agrofitotehnika (grč. agros, fyton biljka, techne vještina) agr. vještina obrađivanja i uzgoja biljaka, osobito kultiviranih biljaka agrogeologija (grč. agros, ge zemlja, logia znanost) dio geologije koji skuplja i potanko obrađuje one dijelove geologije koji se tiču poljoprivrede agrokemija (agros, cheo lijem) dio kemije koji, na osnovi pokusa, ispituje utjecaj zemljišta na prehranu i sastav kultiviranih biljaka agrokemija (lat. ager polje, grč. che-meia) grana kemije koja se bavi proučavanjem kemijskih procesa i elemenata s obzirom na plodnosti zemljišta (npr. primjena umjetnih gnojiva i uporaba kemijskih sredstava, tj. pesticida radi zaštite raslinja i dobivanja većeg uroda agroklimatologija (grč.) grana klimatologije koja proučava klimatske elemente i varijacije koje utječu na razdiobu biljnog svijeta na površini Zemlje agromaksimum (lat. ager polje, maximum) najveća količina zemljišnog posjeda koju smije imati neki pojedinac agromanija (grč. agros, mania pomama, ludilo) strasna ljubav prema zemljoradnji agro melioracija njegovanje tla racionalnom obradom, gnojivima, zaštići-vanjem od erozije i si. agrometeorologija (lat. ager polje, grč. meteoron koji se nalazi u zraku, logia znanost) grana meteorologije koja Agron 37 ahreja proučava vremenske elemente i pojave koje utječu na razvoj usjeva Agron kralj svih Ilira u 3. st. pr. n. e., muž glasovite Teute agronom (grč. agronomos) poljoprivrednik, osobito: inženjer poljoprivrede, školovan poljoprivrednik agronomija (grč. agronomia) znanost o obrađivanju zemlje, racionalna zemljoradnja a gro pedologija (grč. agros, pedon zemlja, tlo, logia znanost) znanost koja proučava fizička, kemijska i biološka svojstva zemljišta u vezi s racionalnim podizanjem kultiviranih biljaka agrostemin (lat. agrostemma) kem. al-kaloid koji se nalazi u sjemenu kukolja agrostografija (grč. agros polje, grafo pišem, opisujem) opisivanje trava agrostologija (grč. agros polje, logia znanost) znanost o travama agrotehnika (grč. agros, techne vještina) poljoprivredna tehnika, znanost koja proučava načine uzgajanja biljaka na različitim zemljištima radi dobivanja visokih, stalnih i po kakvoći dobrih prinosa Ah znak za amper-sat Ahasver (hebr. Achaschverosch) starozavjetni oblik imena perzijskog kralja Kserksa; kasnije je ovim imenom nazvan i Vječni Žid, tj. čovjek kojega je, prema legendi, Bog prokleo da ne može nikad umrijeti ni smiriti se, nego mora vječno lutati ahat (grč. achates) min. vrsta dragog kamena, mineral sastavljen od više vrsta kvarca (kalcedona, karneola i dr.), s veoma šupljikavim kalcedon-skim slojevima, tako da mogu upijati boje zbog Čega su u trgovinama najčešće umjetno obojeni; služi za nakit ahatizirati (grč. achates) dati nečemu preljeve boja i šare kao kod ahata, izraditi da izgleda kao ahat aheman (grč. a-, cheo lijevam, chemeia) pr. fiz. koji slabo ili nikako ne propušta onaj dio svjetlosnih zraka koji izaziva kemijske promjene na nekom tijelu ahemanzija (grč. a-, chemeia) fiz. svojstvo nekog tijela da slabo ili uopće ne propušta svjetlosne zrake koja imaju kemijska djelovanja ahidrija (grč. a-, hydor voda) nedostatak vode, oskudica u vodi, bezvod-nost Ahil (grč. Ahilleus) mit. najveći grčki junak u Trojanskom ratu, sin Peleja i božice Tetide ahilija (grč. a-, chylos sok) med. bolest želuca zbog nenormalnog izlučivanja želučanog soka; sastoji se u tome što u želučanom soku nema dovoljno sol-ne kiseline i nekih fermenata Ahilova peta Ahil je mogao biti ranjen samo na jednome mjestu, i to na peti; otuda: slabost, slaba strana, mana nekog Čovjeka; Ahilova tetiva anat. najjača nožna tetiva koja se spušta od stražnjeg dijela lista do pete ahimsa (sanskrt. ahimsa "ne povrijediti") osnovni moralni zakon budizma, hinduizma i jainizma: zabrana ubijanja živih bića ahipnija (grč. a-, hypnos san) med. nesanica, nedostatak sna; prid. ahipni-čan

skraćenica od. pomračenje vida.) mit. Jahr godina) točnije: Einjährig-Freiwilliger "jednogodišnji dobrovoljac" (austrougarski vojni obveznik na tzv. einlegen staviti) tisk. npr. engl. đačkom roku) ajskafe (njem. Gericht jelo) u nacističkoj Njemačkoj: propis koji utvrđuje da se nekoliko dana u tjednu mora u domaćinstvima i restoranima kuhati samo jedno jelo (ili: više jela u jednom loncu). kasnije proizveden u ciklo-tronu i nuklearnim reaktorima. izmislio ga je Verdi) aide čit. actus Čin) kazališni komad u jednom činu ajnc (njem.) Međunarodno udruženje umjetničkih kritičara. vječni protivnik Ormuzda Ahter (njem. za-frig. AICA kratica za Association Internationale des Critiques d'Art (fr. pržena izmučena jaja Ajfelov toranj v.) podsjetnik AIDS (engl. ed (fr. a-. Eingemachtes) vrsta krepke juhe s mesom i drugim dodacima.) ime mudrog savjetnika kralja Davida. Topf lonac. zagrobni život Ahitofel (hebr. Eiffelov toranj ajmpindekl (njem. igraća karta osmica i dr. acht osam) osmica. lat. nakon Ahilove smrti uzalud je želio dobiti njegovo oružje te je zbog toga poludio i ubio se od žalosti ajerkonjak (njem. otokom limfnih žlijezda. med. aidememoire fi^lj. ein jedan. sin Telamona. gubitkom tjelesne mase. Deckel poklopac) povoj. partner. Hagia Sofia Sveta Sofija) prije: poznata kršćanska bazilika. Aias) mit. prestanak izlučivanja žuči ahreja (grč. u zendskoj religiji i Zaratustrinom naučavanju: simbol negativnog načela. kajgana. magličasta mrlja na rožnici oka Ahmozis egipatski naziv za Mojsija aholija (grč. Kaffee kava) ledena kava Aka Larencija 39 akatalektičan stih . ujušak ajnlag (njem. Acquired Immunodeficiency Syndrome) sindrom stečene imunodefitijencije. postignuta ušteda davala se za ratne potrebe. pomaganje. etiologija Aja Šonja (od grč. boja kože) med. Einlage) uložak koji se stavlja u obuću kod ravnog stopala i si. općom neotpornošću organizma. ein jedan. bljedilo. jastuk u koji se stavlja dojenče ajnakter (njem. Einsteinu) ajntopfgeriht (njem. iskrivljenje kotača na biciklu (kotač nalikuje na brojku 8). einbinden uvezati. poglavica zlih duhova. achlys) tama. zbog izostanka imunosnog odgovora na virus HIV (Human Immunodeficiency Virus) koji u organizam dospijeva preko ozlijeđene sluznice ili krvnim preparatima. ein jedan. ajnleger (njem. International Association of Art Critics Aida glavna junakinje znamenite Ver-dijeve istoimene opere (ime nema posebno značenje. adiutare) pomoć. ajnpren-juha prežgana juha ajnštajnij kemijski element otkriven 1952. eins jedan) vrsta kartaške igre ajngemahtes (njem. ajntopfesn ajnjeriger (njem. Einbrenn) zaprška. kralja salaminskog. slabokrvnost Ah rim an 38 ajskafe Ahriman (perz. bolest se očituje vrućicom. ed memoar (fr.ahiret (tur. cognac rakija od vina) liker od jaja i konjaka (vinjaka) ajeršpajz (njem. fr. dobar i mudar savjetodavac ahlis (grč. Eis led. najveći i poslije Ahila najhrabriji grčki junak pod Trojom. bog i praizvor svega zla. homoseksualci i ovisnici o drogama koji razmjenjuju intrav^n-ske injekcije aitiologija (grč. acholos) med. lat. Eier jaja. nakon eksplozije hidrogenske bombe. u v^stu: suigrač. chros koža. dio tiskarskog stroja koji služi za stavljanje papira u stroj ajnpren (njem. aide. Eirspeise) omlet. aitia uzrok. radnik koji stavlja arke u tiskarski stroj. ahyr posljednji) drugi svijet. znak E i Es (naziv prema A. tablični mu je broj 99. danas: muzej u Carigradu Ajant (grč. pren. ugrožene su promiskuitetne osobe. logia zna* nost) v.

akantha bodlja. potres mozga akataleptičan (grč. nemogućnost pijenja ili gutanja akatarzija (grč. neuredan. a-. akantha trn. a ne. bod-ljika. pren. akakia) bot. nepojmljiv. nemogućnost sređivanja riječi u rečenice (pri pisanju) akatalektičan stih (grč. akari grinja) vrsta šuge kod domaćih životinja (uzročnik je jedna vrsta grinja) akarpija (grč. pelviš zdjelica) med. stih klasičnih pjesnika kod kojega je posljednja stopa potpuna akatalepsija 40 akcesist akatalepsija (grč. akademikos) koji pripada visokoj. koji pripada akademiji 4. akardija (grč. "zgrčenost. nepravilan (za groznicu) akatolik (grč. grafia pisanje) med. kardia srce) fiziol. prema legendi. član udruženja za unapređenje znanosti i umjetnosti akademizam (grč. promjena kože zbog neprirodnosti sluz-noga sloja pokožice.Aka Larencija (lat. kao "prostorna supstancija". nestalan. a-katastatos) nepostojan. accelerare) ubrzati. u nezgodan trenutak. lat. ne-dostatk srca. kod slobodnih zidara: simbol čednosti i nevinosti (po tome što grč. odgojila vučica) akacija (grč. omanje trnovito drvo koje pretežito raste u Africi i Australiji. 5. vrt u blizini Atene gdje je Platon poučavao u svojoj filozofiji. logia govor) nezgodan. nesposobnost vršenja bilo kakvih računskih operacija (najčešće se javlja kod organskih oštećenja mozga) akampsija (grč. ubrzavanje akcelerativan (lat. akademski građanin polaznik. velikoj školi (sveučilištu. a-. a-. neshvatljiv akatapoza (grč.) fil. akampsia) negipkost. accelerativus) ubrzan. koji se tiče akademije 4. med. koštane izrasline u zdjeličnoj šupljini koji sužavaju zdjelicu i otežavaju porođaj akantoza (gr. akatharsia) nečistoća. praćena hiper-trofičnim promjenama na koži. calculare računati) med. akairos nezgodan. lat. med. nedostatak razumijevanja. akantha bodlja) med. akaša je ono iz čega sva bića' proizlaze i u što se vraćaju akatagrafija (grč. zbirka satiričnih podrugljivih pjesama akantopelvis (grč. ubrzavajući akcelerirati (lat. 4. neshvaćanje. tj. student sveučilišta akairologija (grč. nepriličan. visoka škola za znanost ih umjetnost. aisthanomai osjećam) med. ukočenost udova akantestezija (grč. kata. a-katalekti-kos) poet. nenaklonost prema čistoći. osobito protestant akaustičan (grč. školski. ovaj čovjek bio je vlasnik vrta o kojem je riječ pod 1. ubrzavati . neprikladan govor akalkulija (grč. akademikos) polaznik neke visoke škole za znanost ili umjetnost. obrazovan na visokoj školi. ubrzanje.. kataposis pijenje) med. a-kaustos) nesagorljiv. svečana priredba u slavu nekog značajnog događaja ili neke osobe akademik (grč. upotrebljava se u farmaciji kao sredstvo za ublažavanje na-draženosti sluznice. papilomi i dr. akarpia) neplodnost akašaUnd. po naučavanju Upani-šadat etar. akatholikos) kršćanin koji ne pripada katoličkoj vjeri. Acca Larentia) u starorimskoj mitologiji: žena pastira Faustula s kojim je odgojila Romula i Rema (njih je. 3. koji ubrzava. akademia) u likovnim umjetnostima: smjer kod kojega je težište u strogom pridržavanju tradicionalnih (antičkih) umjetničkih oblika i pravila. akatalepsia) nesposobnost shvaćanja biti neke stvari. med. osnovna mu je karakteristika oponašanje antičkih uzora akademski (grč. nezapaljiv akceleracija (lat. bodljikava zdjelica. usiljen. malodušnost. dakle. akademia od osobnog imena Akademos. krut.) 1. akataleptos) nedokučiv. Platonova filozofija. Platonova škola. me-kuštvo akarijaza (grč. pren. smetnja površinskog osjeta — bolesnik se osjeća kao da ga netko bode iglicama akantologija (grč. prostor predočen kao materijalni element. nečistoća krvi akatastatičan (grč.. acceleratio) fiz. akademska rasprava strogo znanstvena rasprava. čekinja. logia govor) ht. udruženje znanstvenika i umjetnika radi unapređivanja znanosti i umjetnosti. riječ akakia znači nevinost) akademija (grč. med. 2. koji se tiče ove. kao što su bradavice. bez unošenja samostalnih osobnih osjećaja i shvaćanja. akantha bodlja.

slučajna osobina nečega (za razliku od esencije ili supstancije). vrijednosnih papira i si. accentus) gram. accidere) mn. logia znanost) gram. grč. uzgredan. znak za obilježavanje naglaska akcentologija (lat. akcent akcentuacija (fr. prihvaćanje. acceptans) primatelj (kod svakog ugovora. acceptabilis) prim-ljiv.. akcijski radijus zrak. djelatni. accidentia) ono što nije bitno. med. jedna je promitent — ponuditelj. sloga ili neke riječi putem naglašavanja. acceptare) primiti.društvo društvo vlasnika akcija (dionica) nekog poduzeća kojima je cilj zajednički rad i zajedničko privređivanje. akceptirati mjenicu obvezati se na plaćanje mjenice pismenom zabilješkom na samoj mjenici akces (lat. slučajne osobine neke stvari. na probu akcesit 41 aklamirati akcesit (lat. dohoci akceptabilan (lat. grč. posebni tiskarski poslovi za koje se traže stručno osposobljeni slagari. priznati. accessorius) sporedan. koje nisu bitne. v. udio s određenim kapitalom u kakvom privrednom ili trgovinskom poduzeću i dokument o tom udjelu akcijski (lat. posrednik. djelatnost. acceđere) pristup. sporedan posao. pripravnik u službi ili zvanju.akcelerometar (lat. metron mjera) instrument za mjerenje ubrzanja c akcent (lat. usvajanje. obrazaca. optužiti. sporedna. actio rad. naglašavanje. prilaz. fr. djelovanje. paciscenata. slučajna zarada akcident (lat. slučajan. v. stupanje u neku službu radi stjecanja prakse u poslovima. tisk. accepti latio) trg. accidere dogoditi se) nebitna. primljena mjenica akcepta (lat. sporedan. acceđere pristupiti. prihvatiti. acces-sit) pohvalnica (učeniku pri dodjeljivanju nagrada u školi). izrada tablica. usvojeno značenje neke riječi akcept (lat. koji nema veze s biti stvari akcija (lat. druga nagrada. čovjek koji je primljen u službu kao pripravnik. dioničar. naglašavati. dionica. unošenje u knjigu nekog duga kao plaćenog prije nego što je stvarno plaćen akceptirati (lat. stoje promjenjivo ili slučajno u nekoj stvari. actio tužba) tužiti. od dviju ugova-račkih strana. društvo osnovano na podlozi uplaćenih akcija akcionator (lat. akcentuacija akcentuirati (lat. stavljanje znakova za naglašavanje riječi (akcenata) akcentuiranje (lat. član nekog akcionarskog društva akcionarske. acceptibilitas) prim-ljivost. a druga akceptant — primatelj). djelovanje) radni. a što bi moglo biti i drukčije pa da se bit te stvari ne promijeni. pristup) početnik. stavljat: naglaske (akcente) na riječi akcepcija (lat. sporedna nagrada akcesoran (lat. ono što još prioa-da glavnoj stvari. disciplina koja se bavi naglascima (akcentima). accelerare ubrzavati. accidere. sporednosti akcionar (fr. accessio) pristup. acceptatio cambii) primanje mjenice. isticanje u govoru nekog glasa. poduzetnost. slučaj akcidentalan (lat. accidentialis) nebitan. action) radnja. akcept akceptant (lat. senzal akcionirati (lat. stupanje na vlast akcesist (lat. prihvatljiv. accidens. usvojiv akceptacija (lat. actio. acceptus primljen. accessus pristupanje. actionator) tužitelj. accessus. akcidencija (lat. riječ kojom se izražava primanje mjenice. prihvaćen) potpis na mjenici kojim se potvrđuje da potpisnik svojim potpisom jamči za uplatu mjenične svote u određeno vrijeme. accepta) mn. vlasnik dionica nekog trgovačkog ili industrijskog poduzeća. prihvatljivost akceptilacija (lat. trg. napadaj groznice akcesija (lat. primanje nekog pravnika u sud radi praktičnog vježbanja. prihodi. accidentalia) slučajnosti. pribli-ženje. accentuation) gram. slog ili riječ). eng. accentus naglasak. onaj koji prihvaća mjenicu. accentus naglasak) gram. accentus) naglasiti. koji se tiče djelovanja. pomoćni akcidence (lat. naglasak (sloga ili riječi). istaknuti (glas. actionnarie) trg. acceptio) primanje. trasat akceptibilitet (lat. odobriti. udaljenost koju zrakoplov može prijeći (s povratkom na polaznu točku) bez spuštanja i uzimanja goriva akcindentalije (lat. priključak. optuživati . staviti. fini.

acezija akianoblepsija (grč. accompagner) pratiti. aceise). prijelomno stanje u razvoju bolesti. znak koji spaja više nota koje treba istodobno svirati akolirati (fr. aceise) odrediti prirez. porez na potrošnju akcizant (fr. zagrliti. naučiti akciza (fr. prilagođavanje. akoe sluh) med. čovjek koji ne trpi ničiju vlast akenonoet v. ukočenost jednog ili više udova. akvria) uporaba riječi u prenesenom smislu akiurgija (grč. opaziti. aklestos neotvoren) opt. trg. klicanje. gnosis poznavanje) međ. kome kosa) med. kad se netko pravi da za nešto ne mari. ergon djelo) med. prilagodba biljki i životinja nekom dotle stranom podneblju. glaz. sprovoditi. accollata. npr. akefalos bezglav) sanjar. par acelamation čit. udomaćiti akme (grč. acedija akefal (grč. najpoznatija predstavnica: lirska pjesnikinja Ana Ahmatova (pravim imenom Ana Andrejevna Gorenko. aceisa. akinesia) nepokretljivost. kaže: "Nisu ni bile zrele. aceise. oporezovati akcizor (fr. o sredstvima zn liječenje rana akomija (grč. razumjeti. v. naviknuti se na neku tuđu klimu. ne lomi zrake aklimatizacija (lat. pren. podmiriti dug akompanjator (fr. gotov . spojiti više stavki u trgovačkoj knjizi akologija (grč. blepo vidim) med. staviti u zagrade. koji ne prelama. porez na potrošnju akcizirati (fr. pozdravljati klicanjem aklastičan (grč. šiljak) med. metron mjera) med. acenonoet akeridi mn. izravnati. accommoder) prilagoditi. lat. akumetar akognozija (grč. accoler) obgrliti. kritično. kvanos tamno-plav. akedeia) v. akomodacija oka prilagođavanje očne leće različitim udaljenostima gledanja akomodirati (lat. ret. collum vrat. fr. a. prilagođavati se podneblju. kirurgija akizam (grč. accidere događati se) prirez. accolade zagrljaj) svečani udarac mačem po ramenu novoproglašenog viteza. izabrati aklastičan 42 akordeon bez pojedinačnog glasovanja. 1889—1966) akoazma (grč. vršak. Čuti. ake liječenje. accompagner) pratitelj akompanjirati (fr. pratiti nečije pjevanje (solo) instrumentom akompli (fr. javila se nakon revolucije 1905. acclimatisatio) pri-lagodavanje tuđem podneblju. fr. sprava za mjerenje stupnja jačine osjetila sluha. acclamare izvikati) odobravati uzvikivanjem. udobno smjestiti. shvatiti. aceridi akezija (grč. accompli) završen. tisk. navikavanje na tuđu klimu. do kojih ne može." aklamacija (lat. sljepilo za plavu boju akinezija (grč. accommodare. znanost o liječenju rezanjem. aceise) onaj koji plaća prirez. logia znanost) znanost o lijekovima. farm. znanost o operacijama. acelamatio) burno odobravanje. aecipere) primiti. par aklamasjon (fr. pristankom svih. akesis) v. jsl akomodacija (lat. akos lijek. akuo čujem. opažati. med. osjetiti. akos hjek. poravnati. potrošarinu. osjećati. akme vrhunac. ćela. poreznik akedija (grč. halucinacija sluha pri kojoj bolesnik čuje nepostojeće zvukove akoemetar (grč.) izvršiti izbor ili usvojiti kakav prijedlog jednoglasno. akkizomai pretvaram se) pretvaranje. kad medvjed za žute kruške. poznavanje sredstava za liječenje rana akolada (lat. izgladiti. uzetost živaca akirija (grč. glaz. (u vrijeme Stolipinove reakcije). accommodatio) prilagodba. zagrada. pren. bez pojedinačnog glasovanja aklamirati (lat. urediti.akcipirati (lat. a-. akmeizam struja u ruskoj književnosti koja se pridržavala načela "umjetnosti radi umjetnosti". udomaćivanje aklimatizirati (lat. acclimatisare) prilagoditi se.

me-treo mjerim) točno mjerenje . a ne. akribologeomai biti točan ili temeljit u istraživanju) savjesnost. predujmiti akonto (tal. bot. lat. fr. ne nadnicom akordator (fr. glas. bolestan izgled lica akozmizam (grč. confes-sio priznanje) bez vjere. ugađač glazbala akordeon (tal. dopustiti. akris skakavac. thermos topao. kreditno pismo koje glasi na više osoba ili trgovačkih kuća u raznim mjestima akrement (lat. uz. a conto). akribeia) točnost. pripajanje. tj. pisanju. fagos onaj koji jede) skakavcojed. accordo) ručna harmonika na razvlačenje. na ime zarade ili primanja. accord. unaprijed. nečistoća. pripojiti. lat. žice). postići. a konto akord (tal. slagati. accorda-tore) glaz. accrementum) prirast. bez religije. na ime zarade ili primanja. bezvjeran. accordoir) glaz. a conto) uzimanje na račun. acre) engleska mjera za površinu = 4840 kvadratnih jardi (4047 m2) akracija (grč. suprotno: ateizam akr (engl. nagoditi se sa zajmodavcem u slučaju nemogućnosti urednog plaćanja duga. akratopege (grč. ovjeriti. priznati akordoar (fr. sloga. kosmios uredan) neurednost. akribes točan. pogodba. istraživanju i uopće u životu akribometar (grč. povjerenje akreditiv (lat. odobriti. dati kredit. povećanje. a ne nadnicama. ad kod. biljke bescvjetnice ako zmija (grč. uzimanje unaprijed. točnost u govoru. prilagođavanje glazbenih instrumenata akorporacija (lat. akordirati 43 akroakordirati (fr. accreditivum) punomoć. kotvledon udub-ljenje) mn. a ne nadnicom. kranion lubanja) fizi-ol. uzeti (ili: uzimati) na račun. urođena nakaznost glave. svota koja se uzima na račun. akrecija akribija (grč. tal. accorporatio) spajanje. ovjera. akoniton jedić. a-. opunomoćiti. accoporare) spojiti. cirkularni akreditiv akreditivno. Aconitum napellus) kem. posebni način plaćanja radnika. accostare) pristati uz obalu (brod). poravnati se. povjerenje. alka-loid koji se nalazi u korijenu raznih vrsta jedića. složiti. temeljitost akribologija (grč. pa i sam svijet. akreditirati se steći ime. pridružiti akostati (tal. "po svršenom komadu". a conto) v. brižlji-vost. poravnanje. bez istinske stvarnosti. akratos jak. akribes točan. kao jedino što doista živi. plaćati po svršenom poslu. samo modifikacije božanstva. onaj koji se hrani skakavcima akrije (lat. završiti. trpki lijekovi . a-. accorder) usuglasiti. a-. upotrebljava se kao sredstvo protiv reumatizma kod neuralgičnih bolova akontacija (tal. združenje akorporirati (lat. g. prinova. u punoj snazi. otuda: dati neki posao u akord plaćati taj posao po komadu. a-. samo Bog. prilagoditi (glasove. bljedilo. savjesnost. stići brodom akotiledone (grč. suglasnost. nereligiozan akonitin (grč. prvi put napravljena 1829. vruć) tople ljekovite vode koje sadrže malo otopljenih mineralnih tvari. crescere rasti) prirast. ugodno suzvučje triju ili više tonova. pege izvor) hladne ljekovite vode akreditirati (lat. porast akrescenzija (lat. akreditiranom. metron) sprava za točno mjerenje veoma malih predmeta akribometrija (grč. predujam akontirati (tal. acer ljut) farm. otvoreno pismo kojim se primatelj pisma umoljava da predavaču. accordo. akridofag (grč. krateia nemoć. accomplir) zaokružiti. accor-dium) glaz. med. lat. uzimanje predujma. usuglašavati.akomplirati (fr. slaganje. klobučić. accređitare) ovlastiti. ugovor. accordeur. a-. do određene visine stavi na raspolaganje novac na račun izdavača toga pisma (akre-ditivno pismo). vilica za usuglašavanje. sporazumjeti se. dok su sve ostale stvari. slabost) nedovoljna sposobnost vladanja samim sobom akranija (grč. kad se dijete rodi bez jednog dijela ili bez cijele lubanje akratoterme (grč. kosmos svemir) filozofsko shvaćanje po kojem postoji. upotpuniti akonfesionalan (grč. ljuti.

akro-amatično predavanje strogo znanstveno predavanje (za razliku od popularnoga). akros. akromion. orao vidim) med. razgovor koji je ugodan uhu (osobito za vrijeme jela kod starih Grka). bistra i veoma ljuta mirisna tekućina koja se stvara suhom destilacijom glicerina i nekih masti akroliti (grč. gipkosti i okretnosti akrobistija (grč. akrobateo idem na prstima) vještina izvođenja tjelesnih vježbi kojima je cilj razvijanje snage. neodređenost stanja bolesti akro. monos jedini. supr. šiljast akroama 44 akroničan akroama (grč. akros. bezbojnost. akro-. mikros malen) med. a ne. acrimonia) oštrina. predavanje akroamatičan (grč. razjarenost akrokarpičan (grč. med. opt. chroma boja. akromia) anat. akrobistia) v. akros. čistoća boja. accriminatio) optužba. predavanje koje se sluša bez prekidanja (za razliku od onoga koje je u pitanjima i odgovorima) akrobacija (grč. namjerno izvedeno okretanje u zraku (ne spada u ona okretanja koja se izvode tijekom normalnog letenja) akrobat (grč. kolon ud) mn. opos oko) sljepilo za boje. urođena povećanost udova koja se sastoji u nezgrapnosti i izobli-čenosti lica. bljedilo. akromegalija akromion (grč. akros. lubanja sa šiljastim tjemenom akrokolije (grč. ruke i noge) od kamena akromatičan (grč. pleće akromonosilabe (grč. megas velik) med. optuživanje. jezika. akrisia) nedostatak u sposobnosti rasuđivanja i ocjenjivanja. akros. v. achromatos) bezbojan.akriminacija (lat. oleum ulje) kem. akros) predmetak u složeni-cama sa značenjem: krajnji. ops. potpuno sljepilo za boje. krajnji udovi tijela akrolein (lat. karpos plod) bot. donje čeljusti. a-. bezboj-nost. akros. med. akros. chroma boja. poništenje boja (akromatičnim prizmama. akrobateo idem na prstima) plesač na užetu. acer oštar. chroma boja) opt. lopatica. chroma boja) opt.(grč. otklanjanje boja. akroma-tičnim lećama). teško razumljiv. lithos kamen) drveni kipovi kod kojih su krajnji dijelovi (glava. chroma boja) stvaranje slike bez obojenih rubova (svojstvo optičkih sustava) akromatizam (grč. akritos neodlučan) koji nema sposobnost prosuđivanja. akromazija akromatopsija (grč. znalac u skakanju i prevrtanju u zraku. kefale glava) šiljastost glave. okrivljivanje akrimonija (lat. nesposobnost razlikovanja boja akromazija (grč. akropo-stija akrodinija (grč. akros. gornji. također: bolesno zadebljavanje kostiju i mekanih dijelova tijela akromikrija (grč. syllabe slog) stihovi koji počinju posljednjim slogom prethodnog stiha akroničan (grč. a-. šiljat. pelivan akrobatika (grč. zarazna bolest koja se sastoji od boli i utrnulosti udova. nosa. razjaren) jarost. a ne. chroma boja) pomanjkanje normalne pigmenatacije kože. koji propušta (prelamanjem) bijelu (složenu) svjetlost ne razlažu-ći je u njezine sastavne boje (komponente) akromatičnost (grč. grubost. sićušnost udova. privremena bljedoća uzrokovana boravkom na nekim zasljepljivim površinama (npr. neodlučnost. chronos vrijeme) koji ne zavisi o vremenu. a-. a ne. akro-gramma slovo) pjesme kod kojih stihovi počinju posljednjim slovima prethodnog stiha akroholija (grč. a-. gorčina akritičan (grč. odvne bol) med. daltonizam akromatopsija (grč. grafia pisanje) tisk. usnica. u obliku predavanja. akrobateo idem na prstima) vještina koju izvodi akrobat. koji nosi plod na vrhu akrokefalija (grč. zrak. bljedoća. osobito na njihovim vrhovima. koji nije u akronim . anat. v. otpornosti. nekritičan akrizija (grč. akroamatikos) koji je određen za slušanje.krajnji. ruku i nogu. na snijegu) akromazija (grč. postupak pri radu kiselinama akrogrami (grč. akrocholos jarostan. osobito krajnjih akrografija (grč. usmen. akroama) nešto što se čulo ili što se treba čuti. akromatizam akromegalija (grč.

biljke i životinje kao ukrasi na vrhu. acte) djelo. metria) mjerenje osovine kod geometrijskih tijela aksungija (lat. akro-polis) gornji grad. svaki svečani javni čin. Achsel rame. pr. traka) voj. akroterion) arhit. teorija vrijednosti. onyma ime) kratica sastavljena od početnih slova ili početnih slogova neke složene riječi ili više riječi. actor vršitelj. vrpca koja pada s ramena na prsa. pathos bolest) med. koji se događa navečer ili kad se spušta noć. rasprava. radioaktivan element. onda su i među sobom jednake) aksiomatika sustav aksioma. Aktaion) kod starih Grka: lovac kojega je božica lova Artemida pretvorila u jelena (jer ju je promatrao dok se kupala) pa su ga rastrgah vlastiti psi akter (fr. axis osovina. Achse osovina) "osovinaš".45 akter svoje vrijeme. u likovnoj umjetnosti: crtež. osovina. axis osovina. opći naziv za bolesti na krajnjim dijelovima ruku i nogu. logia znanost) fil.. axon os. državnim ustanovama itd. acta od agere djelovati. u nekim vojskama služi kao oznaka posebne službe (npr. axioma) neposredna jasna znanstvena spoznaja. actinaria) zool.) mn. salo akšam (tur. činovi. aktis zraka) kem. neku stvar ili molbu smatrati svršenom. lat. tj. akros. kaz. izvršitelj) glumac. akseničan aksijalni (lat. acteur. javni spis Akteon (grč. Band vrpca. pri obre-zivanju se odreže. akros) fil. actum. javni činovi. fr. djela. akta apostolorum (lat. koji vrijedi. mekanog tijela. nesuvremen. os) osni. vrh zgrade. odstraniti je. aktis zraka. eng. akrobistija akrostih (grč. znak Ac aktinije (grč. aksiom aksist (njem. čiček cvijet) biljka noćurak (Mirabilis jalapa) akt (lat. v. sudionik u nekom događaju akti 46 aktivirati akti (lat. doba od zalaska sunca do potpunog mraka. "osovine Berlin-Rim-Tokio" koja je uvukla svijet u strahote Drugog svjetskog rata aksolotao (meks. osobito u sudu. axioo cijenim. akros. naučavanje o vrijednostima. acta publica čit. očita istina. akta) priključiti aktima. act. gornji dio. tj. morske životinje iz porodice koralja. aksolotlo aksonometrija (grč. akšam-cvijet biljka pupoljica (lat. manteia proricanje) proricanje po sjekirama aksiologija (grč. akroposthia) gornji dio kožice na muškom udu. negostoprimstvo. gradska tvrđava u Ateni i ostalim grčkim gradovima akropostija (grč. a i ne traži dokaza jer je očita (npr. designacija akata popis akata koji se nalazi u jednoj bilježnici. spoznaja koja se ne može dokazati. stožerni časnik) aksenija (grč. stanje prije obre-zivanja (kod Zidova). raditi) mn. Oenothera biennis).-lat. djela apostola. pretres. Americi i Meksiku.) biljka srodna limunu od kojega je znatno bogatija vitaminom C aktinij (grč. ne raditi po njoj ništa. čin. osovinski aksilarni (lat. mn. kao i ostalih perifernih dijelova tijela akropola (grč. lat. posljednjeg uzroka stvari.: nijedna tvrdnja ne može istodobno biti i točna i netočna.) veliki slatkovodni vodozemac u Sjev. večernji akronim (grč. ZET = Zagrebački električni tramvaj akropatija (grč. bez kostura. akšam večer) sumrak. osobito sudski čin. spisi koji se tiču nečega. axios vrijedan. npr. atomska težina 227. oni koje se tiču države aktinidija (grč. kad su dvije količine jednake trećoj. obično žive pojedinačno i Često se odlikuju lijepim bojama . slika ili kip golog ljudskog tijela. timologija aksiom (grč. ungere mazati) mazivo za osovine ili kola. axine sjekira. težnja za onim što je najviše u spoznaji (teorijski akrotizam) i djelovanju (praktični akrotizam) akrozofija (akro-sofia) najviša mudrost akselband (njem. axilla pazuho) pazušni aksinomantija (grč. zahtijevam. farm. axenia) negostoljubivost. četvrta dnevna muslimanska molitva (večernja). acta apostolorum čit. akšam-čiček (tur. tražim. redni broj 89.) mn. akrostichos) pjesma kod koje početna. moruzgve. a katkad i krajnja slova stihova daju neko ime ili neku riječ akroterij (grč. pristaša Hitler-Mussolinijeve politike tzv. actus. staviti ad acta (čit. čin. akta publika (lat. istraživanje prauzroka. sljemenu zgrada akrotizam (grč. mast.

sprava za mjerenje jačine rentgenskih zraka pomoću selena aktinomikoza (grč. djelovanje. onaj čija su potraživanja veća od dugovanja. koji kemijski djeluje. kinetička energija . imanje (novac. ubrzavati. praktično. aktinske zrake zrake s kemijskim djelovanjem. aktis zraka. ispitivanje pomoću rentgenskih zraka aktinogram (grč. morfe oblik) bot. suprotno: pasivna trgovina aktivnost (lat. ubr aktivist 47 akupiktura zati. fr. koji označava djelatnost) 1. ultraljubiČaste zrake. zraka) fiz. actualis. činjenični. fil. elektron) elektricitet što ga u kristalima izazivaju svjetlosne ili toplinske zrake aktinograf (grč. još u službi. activus) 1. goveda i svinja. pospješivati aktivist (lat. u plućima (zbog udisanja zarazne prašine gljivica) ili na površini kože ako je na njoj bilo ozljeda aktinomorfan (grč. djelatnost. pozitivni sastavni dijelovi nekog imanja. activitas) živost. aktis. activus djelatan) radan. 2. agere djelati. dramsko djelo u jednom činu. raditi) fil. nevidljive zrake aktiti (grč. pristaša ak-tivizma. metron) fiz. radni aktive (lat. ultravioletne. activus djelatan) onaj koji je djelatan. okretnost. kemijsko djelovanje sunčanih zraka aktinoelektricitet (grč. rentgeno-gram aktinometar (grč. actuatio) med. tužitelj. actuel) sadašnji. pojavljuje se na probavnim organima. od kojih vlasnik ima koristi. djelovanje nekog lijeka na organizam aktualan (lat. koji kemijski razgrađuje. živ. pospiješiti. aktinos sunčana zraka. u djelovanju. dat. imovina. stvaran. marljivost. grafia opis) proučavanje zraka. activa) trg. uvesti u aktivnu službu. aktis zraka. danas: trgovinska djelatnost nekog naroda koja i uvoz i izvoz proizvoda vrši vlastitim kapitalom i vlastitom radnom snagom. također: instrument koji bilježi promjene (varijacije) u jačini sunčanih zraka aktinografija (grč. vrijednosni papiri. njegovim stalnim nastojanjem. zrakast aktinoskopija (grč. aktivizam je moralni (etički) zahtjev da čovjek ne smije mirovati sve dotle dok ljudska priroda. activare) staviti u djelovanje. tj. skopeo gledam) med. actus radnja) 1. radan. član aktiva (v. aktis gen. aktivnost aktivizam (lat. torba za spise aktšlus (njem. vrijedan. uzročnik je gljivica zvjezdasta oblika. suvremen. activus) v. prenosiva i na ljude. jednočinka. activus djelatan. potraživanje (suprotno: pasiva) aktivan (lat. aktis zraka. advokat. zračenje rent-genom aktinoterapija (grč. liječenje zrakama aktinski (grč. revnost. gram. koji je na dnevnom redu. za razliku od pasiva. aktis zraka. izdavatelj punomoći. radinost. svojstvo sunčanih. aktis. grafo pišem) fiz. aktis zraka. koji radi. okretan. skupina najdjelatnijih članova neke organizacije aktiva (lat. aktivitet aktor (lat. 2. ispitivanje. aktualna energija živa sila. gramma slovo) rentgenska slika. zarazna bolest najprije primijećena kod konja. akte strma obala) mn. metron) fiz. primorci aktiv (lat. 2. activus.aktinizam (grč. thera-peia liječenje) med. trg. radno stanje (suprotno: pasiv) 2. aktis. aktinos zraka) fiz. koji se odnosi neposredno na današnjicu. ne dospije đo potpune samospoznaje i samostalnosti aktivna trgovina 1. nekretnine). ili su mu čak na štetu aktivirati (lat. mykes gljiva) med. activa) trg. aktiv 2) aktivitet (lat. oni koji stanuju na obali. aktis zraka. Aktschluss) završetak dramskog čina (osobito: efektna završna scena) aktuacija (lat. instrument za mjerenje jačine kemijskog djelovanja nekog svjetlosnog izvora (aktinometar). sprava kojom se mjeri jačina Sunčevog toplinskog zračenja aktinometar (grč. radni. gram. aktis zraka. actor) prav. shvaćanje da je za napredak čovječanstva od posebne važnosti razuman i stalan utjecaj ljudskog znanja i htijenja na kulturu i život uopće. današnji. istinit. ultraljubičastih zraka da izazovu kemijske promjene. radi aktivist (lat. dan. objekata koji vlasniku ne donose nikakvu korist. zastupnik aktovka (lat. koji djeluje. prije: izvozna trgovina. aktis zraka.

akustična sredstva sredstva koja služe poboljšanju ili pojačanju slabog sluha akustika (grč. akustikos. accoucher) porodiljstvo. kazalište. sagrađen tako da se riječi i tonovi mogu svuda lijepo i jasno čuti. napravljena od stakla pojačanog plastikom. slušam) fiz. accumulatio nagomilavanje) 1. oštrina. nagomilavanje (riječi i izraza). pričuvnim kisikom i dr. accoupler) sparivati. akoemetar akumulacija (lat. accuratus) brižljiv. usp. aktualitet aktuar (lat. acutus oštar. osobito geologije i biologije. bistrina shvaćanja. načelo prirodne povijesti. optuženik. kažnjiv akuzacija (lat. vez akuplirati 48 akvarij akuplirati (fr. ostvarivati. reflektorima. pisar koji vodi arhivske knjige neke ustanove i brine se o spisima akuitet (lat. aqua) voda akvabatik (lat. lat. accusatio) tuženje. prijek. opremljena kamerama. dvorana. actuel) v. spojiti akupresura (lat. crkva). akuzatorski kazneni postupak optužni postupak koji se vodi na osnovi neke tužbe (suprotno: inkvizitorski kazneni postupak) akuzatus (lat. četvrti padež odgovara na pitanje: koga? š*"o?). optu-žitelj. acus igla. sadašnja važnost. (grč. akuo čujem. bathys dubok) elektromotorna naprava (slična modelu morskog psa). način liječenja nekih bolesti. akuo čujem. oš-troumlje. današnjica. provesti ili provoditi u djelo aktualnost (fr. oštri akcent akutan (lat. ostvarivanje aktualizam (lat. accumulator skupljač.. današnja zanimljivost. ac-cusabilis) tužljiv. optužni. acutus accentus) gram. koji prisiljava na brzo rješenje. teorija aktualiteta psih. accusatus) tuženik. uredan. accusare optužiti. nagomilavaČ akupiktura (lat. pronicavost akumetar (grč. a ne nešto supstancijalno. a obično traje do 40 dana akutangularan (lat. metron) med. acutus) oštar. actualis) fil. actu-alisatio) provođenje u djelo. ostvarenje. acuitas) šiljatost. vezivati dva po dva. ostvariti. accusativus) gram. koja služi za promatranje živol a pod vodom. najčešće izriče predmet glagolske radnje akuzator (la^r. aqua voda. skupljač. a ne. aculeiformis) zajedljiv. znak za dugouzlazni naglasak. acumen) oštroumnost. acupictura) vezenje iglom. agere raditi. akumulacija kapitala povećavanje kapitala time što se dio profita ili kamate dodaje kapitalu da bi se poduzeće ili poslovi proširili akumulator (lat. aktualnost aktualizacija (lat. primljen od Kineza i Japanaca. ac jusatorj tužitelj.aktualitet (lat. savjestan. primaljstvo (dio ginekologije) akut (lat. sastoji se u tome da se u oboljelo mjesto zabadaju igle akuratan (lat. uređaj za skupljanje električne energije. zaustavljanje krvi pritiskom krvne žile metalnom iglom akupunktura {lat. akutna bol iznenadna i veoma jaka bol. točan. ret. punctura bod) med. actuarius) sudski pisar. suvremenost. akuo čujem) koji odgovara zahtjevima akustike. acupressura pritisak iglom) med. cul-tura odnjegovan) preuzimanje i usvajanje tuđih kulturnih elemenata. suprotno: gkuzatus akuzatorski (lat. danost. actualitas) sadašnjost. an-gularis kutni) geom. tužiteljski. 2. accusatorius) prav. domišljatost. grč. batiskop . Wund-tovo shvaćanje da je bit duše doživljaj svijesti. prikladan za primanje i prenošenje zvuka (npr. po kojem su sile i zakoni koji sada djeluju one iste sile koje su djelovale i u prijašnjim razdobljima Zemljine povijesti aktualizirati (fr. osobito: oštrina tona akuleiforman (lat. nagomilavaČ) fiz. spariti. optužljiv. akutna bolest ona koja će se brzo završiti ili ozdravljenjem ili smrću. oštrokutni akuzabilan (lat. dio fizike koji proučava zvuk akušerstvo (fr. kulturno stapanje u etnološkom i sociološkom smislu akumen (lat. v. spajati. optuživanje akuzativ (lat. suprotno: akuzator akva (lat. bodljikast akulturacija engl. ispravan akustičan (grč. actualiser) činiti ili učiniti aktualnim. stvarnost.

npr.-njem. al pjačere (tal. Vodenjak (jedan od dvanaest nebeskih znakova) akvatel (lat. aquila) zool. kanal akvila (lat. a punto al rigore di tempo (tal. vodeni. aqua. ukras u obliku orla na zabatu kuće akvizicija (lat. alla milanese) na milanski način. aqua voda. po tečaju. bogat vodom. proziran poludragi kamen koji ima zelenu boju morske vode.) glaz.) glaz.) glaz. al-) arapski član. al-Kuran itd. engl.) trg. akuatične biljke one koje rastu po močvarnim mjestima. prema čistoj težini zlata i srebra al pari (tal. aquarelliste) slikar koji radi vodenim bojama akvarij (lat. Al Fatah "borba i pobjeda") najstarija i najveća vojnopoli-tička organizacija palestinskih Arapa. aquaticus) podvodan. osnovana 1965. aquarium) staklena posuda s vodom u kojoj se Čuvaju vodene biljke i vodene životinje (ribe i vodozemci). orao.) trg. koji živi u vodi. iste vrijednosti ili sadržaja. jednakost nominalne i stvarne vrijednosti. osobito kod novca al piacere čit. ponavljanje jednog odjeljka od određenog znaka al. kako bi obranila prava palestinskih Arapa i uspostavila palestinsku državu na područjima iz kojih su Arapi iseljeni nakon osnutka Izraela al marco čit. El-kuran) v. navlas. aquatilia) zool. vlažan. aqua voda. sinonim za velikog gangstera uopće al corso čit. astr. v. fr. El-kuran) knjiga. planus ravan) šport. stjecanje akvizit (lat. izraz koji označuje poseban način pripremanja mesa divljači (ali i domaćih životinja na takav način) alabandizam umjetnička drljotina (po karijskom gradu Alabandi gdje je vladao loš umjetnički ukus) .. priprema se od salitre i razrijeđene sumporne kiseline akvagij (lat. nabavljanje. zarađuje.) u točku. aqua voda. kišovit akvozitet (lat. al pjačimento (tal. acquerello) slika izrađena vodenim bojama akvarelirati (tal. agere voditi) prav. pokraj vode. ime jednog zviježđa. lung pluća) naprava koja omogućuje disanje pod vodom akvamarin (lat. territorium zemljište) vodene površine koje imaju nekom konvencijom određene granice akvedukt (lat. po volji. al senjo (tal. Kuran ala milaneze (tal. prema dopadanju. aqua voda. široka daska vezana za motorni čamac. strogo u taktu al segno čit. pravo isušivanja zemljišta. kišovitost Al Capone (Alfonso) najpoznatiji američki gangster (1897—1947).) trg. akvalung (lat. jednak. al korzo (tal. v. zadobivanje.(ar. vodene biljke akvatilije (lat. mjesto u ljekarni gdje se drži voda akvarijus 49 alacija akvarijus (lat. vodovodna cijev. aquaductus) vodovod. naziv poznatog talijanskog jela: špageti s narezanim komadićima šunke preljeveni umakom od rajčica ala vild (fr. čitanka. alkohol. terra zemlja) posuda u kojoj se drže i uzgajaju vodozemci (amfibije) akvatiČan (lat. često se upotrebljava i el i ul al-džamija (ar. hotel) hotel na vodi. aqua voda. pravo odvođenja vode. arhit. po sadašnjoj vrijednosti novca Al Fatah (ar. al piacere al punto (tal. savršeno točno. aqua voda. zarada. acquisitio) tečevina. Alkuran Al-kuran (ar. slatkovodne životinje akvatorij (lat. močvaran. turistički brod ili brodica akvaterarij (lat. kako se hoće al piacimento Čit. acquerellare) slikati vodenim bojama akvarelist (fr. al-đami) velika islamska bogomolja Al-koran (ar. alkali. nabavlja ih zadobiva akvozan (lat. stečeno akvizitor (lat. acquisitum) nešto stoje zadobiveno. služi za vožnju na vodi akvarel (lat. aquarius) astr. wild-divlji) kuh. al marko (tal. aqua voda. snažna voda.) glaz. "kao divljač". aquosus) pun vode. marinus morski) min. acquisitor) čovjek koji nešto stječe. aqua voda. stečeno dobro.akvafortis (lat.. fortis jak) kem. koji ima jednaku vrijednost. aquositas) bogatstvo vodom. nabavljeno. vrsta berila akvamarinski koji ima zelenu boju morske vode akvaplan (lat.

nemogućnost izgovaranja artikuliranih glasova zbog poremećaja u govornim organima alamet (tur. koji uznemiruje. najava. nespokojstvo. uzbuna. afferre donositi) prav. albedo "bjelina") moć odbijanja svjetla. oblik) zool. omjer svjetla što ga površina (npr. lalein brbljati) med. alet) pribor. alabas-trum) min. aminopropionska kiselina alantijaza (grč. planeta) odbija prema svjetlu koje je (npr. uputiti. allantos kobasica) med. požurivanje Al a din 50 albacija Aladin glavni junak priče o čarobnoj svjetiljci (Aladinova svjetiljka) koja onome koji je posjeduje ispunjava sve što poželi. alarmer) uzbuniti. predznak. alamet) znak. allas. koji izaziva ili stvara nespokojstvo i zabrinutost alarmirati (fr. ala-bastersko staklo mutno. dodatak u novcu za izdržavanje kuće alaturka (tal. pravi trenutak. a-ilah) Bog. islamskog). od Rusije su ga kupile SAD. po europski. gomila. rulja alakati (tur. all'arme) voj. pozvati k oružju. poziv za pripremu u slučaju opasnosti. lat. zgoda. alatus krilat) davanje krila. glavni grad Juneau. allatratio) lajanje na. posebna. eidos izgled. alarmant) uznemirujući. jurišati uz urnebesnu viku alalija (grč. osobito ručni. toxikon otrov) kem. alabastros. nemir. alaj-barjak zastava jednog odreda (alaja) vojnika. velika bijela morska ptica koja nagovještava buru albedo (lat. za vrijeme seobe naroda došli su do Španjolske gdje su ih uništili Vizigoti alanin kem. riba i gmazova). priča je objavljena u poznatoj arapskoj zbirci pripovjedaka "Tisuću i jedna noč" Aladinova svjetiljka v. svečanost svečana povorka. od Sunca) primila .) Četa vojnika. najveći Anchorage Alastor zloduh osvete u starogrčkim tragedijama alat (ar.: alafranka alaun (njem. alarmiste) širitelj uznemirujućih vijesti alas (mad. 1867. napad na nekoga pogrdama alatura (lat. poučiti albacija (lat. alarme. alla franca) na europski način. posrebrnjivanje kovine.alabaster (grč. parada. Alaun. poluprozir-no staklo alacija (lat. supr. lat. naziv za Boga kod muslimana alaj (tur. botulizam alantoidna tekućina zool. zastrašiti alarmist (fr. pren. albinkacija albatros 51 aldrovanda albatros (engl. avvertire) obavijestiti. oluja. prigoda. mnoštvo. dati znak za uzbunu. allas. otrov koji se razvija u pokvarenom mesu Alarih (germ. halasz) ribar Alaska sjeverozapadni poluotok Sjeverne Amerike. juriš. strah alarmantan (fr. supr. osobito bakra. trag. napad. galama. gomila. kod gmazova i ptica pomaže disanje. visoka čast u feudalnoj Turskoj alak (tur. mnoštvo. haljina od te tkanine alafranka (tal. uz-bunjivati. alatio. zapadnjačkog). lat. alumen) stipsa alavertiti (tal. prokletstvo Alani iranski nomadski narod sarmat-skog podrijetla. bataljun. sve stoje potrebno za rad. oruđe alatracija (lat. miraz.) "kralj sviju". vika. "vladar nad svima" alarm (fr. allas. tal. a kod sisavaca još i prehranjivanje zametka alantotoksikon (grč. a-. allantos kobasica. šaren) pamučna tkanina s utkanim šarama. ubrzanje. tekućina koja se nalazi između alantoisa i am-niona alantois (grč. tobožnje pretvaranje bakra u srebro. simptom. Aladin aladža (tur. po turski (za razliku od europskog.) urnebes. zabrinutost. aladža raznobojan. allatura. pravi Bog. teško akutno trovanje zaraženom mesnom hranom. omotač zametka kod viših kralj ežnjaka (sisavaca. albatio) bijeljenje kovine (metala). alla turca) na turski način.) vikati alah (običaj Turaka pri jurišu). veoma tvrda vrsta gipsa. albatross) zool. mećava. uznemiriti. po zapadnjački (za razliku od turskog. nevrijeme. orijentalnog. puk. u vodi teško rastopljiv.: alaturka Alah (ar.

izrada tipografskih ploča fotografskim putem. me-tron) kem. laat. usp. ime po južno-francuskom gradu Albi albo lapillo notare diem (lat. albus bijel) natrijski glinenac (ruda iz skupine plagioklasa) albižanac pripadnik kršćanske vjerske sljedbe u Francuskoj. kompozicijski postupak u suvremenoj glazbi: sam izvođač odabire redoslijed izvođenja pojedinih stavaka alef (hebr. tj. altiora) v. sup-stance između bjelančevina i pepto-na koje se stvaraju u želucu i gušterači za vrijeme probave alciora (lat. alea kocka. natrijski glinenac bijele boje albit (lat. danas samo pjesničko ime Velike Britanije albit (lat. lithos kamen) vrsta odličnog bijelog cementa albomicin (grč. kockarnica aleatorika (lat. albumen bjelanjak) kem. dehvdrogenatus lišen vodika) kem. zbog čega koža i kosa izgledaju bijele. tvrdnja . minhenskom fotografu J. alfa alegacija (lat. nasljedni nedostatak obojene tvari. izlučivanje bjelančevine mokraćom. obješenjak. simpatičan lukavac. albumen.) vrsta odličnog slatkog toskanskog crvenog vina od muškatnog grožđa aleator (lat. razglednica. Albertu (1825—1886) albicija (tal. grč.) posl. album bijelo) knjiga s bijelim listovima koju treba ispuniti slikama u boji. organska kemijska tekućina ljuta mirisa aldine knjige izrađene u tiskari venecijanskog tiskara Aldusa Manutiusa (1494—1597) i njegovih nasljednika aldrovanda (lat. albus bijel) med. onaj koji boluje od albinizma.Albertina bogata i svjetski glasovita grafička zbirka u Beču (ime prema utemeljitelju Albertu von Sachsen-Teschenu. aleatiko (tal. nazvana po pronalazaču. crtežima i si. bjelanče-vinasta tvar. bjeloš albinizam (lat. albuminosus) koji sadrži bjelančevinu albuminski papir fotografski papir za čiju se izradu upotrebljava iz jaja izvađena i na toplom zraku osušena bjelančevina albuminurija (lat. bjelančevina albuminat (lat. "brdska zemlja") staro. nevaljalac. allegatio) navođenje. alcohol. albumen (lat. a oči crvenkaste Albion (kelt. kockar aleatorički poslovi (lat. pneumokoka i bacila dizenterije albugo (lat. 1738—1822) albertotipija tisk. tvar koja u sebi sadrži bjelančevine albuminometar (lat. bjelančevina albumin (lat. alea jakta est (lat. albumoze (lat. lopov. tj "zlatnim slovima" zabilježiti dan kad se nešto sretno dogodilo albolit (lat.) antibiotik. albus bijel. instrument za određivanje količine bjelančevina u mokraći albuminozan (lat. albus bijel) min. ureo mokrim) med. albus bijel) fiziol. albacija albin (šp. aleator) igrač kockom. alea kocka. albugo) med.. albumen) kem. alčak neotesan. bijela mrlja na rožnici oka album (lat. djelo ili pisca. albus bijel) med. albumen. albumen) kem. spomenar. mangup. knjiga za skupljanje fotografija. maraka itd. prepreden Čovjek. alkohol lišen jednog dijela vodika. kocka je bačena.) glaz. albification) v. opasni poslovi aleatorij (lat. Cezarove riječi kad je prešao Rubikon aleatico čit. konačno sam se odlučio na neko djelo.) ukrasna biljka srodna akaciji albifikacija (lat. bolesti bubrega i dr.) bijelom pisaljkom. divlji) vra-golan. crveni prah dobiven od zemljine plijesni. aleph) prvo slovo hebrejske abecede. spomen-knjiga. kockarski poslovi. igrač na sreću. sljedba se protivila Crkvi i papi). alea kocka) poslovi koji ovise o slučaju i sreći. grč. Aldrovanda vesiculo-sa) mesožderna vodena biljka iz porodice rosika alea iacta est 52 alektriomahij a alea iacta est Cit. djeluje protiv stafilokoka. altiora alčak (tur. pozivanje na spis. albino. pigmenta u koži kod ljudi i životinja. navođenje činjenice. grč. Čovjek s nekim nedo-statakom ih manom aldehid (lat. znak šećerne bolesti. aleatorium) igračnica.

alexeterios) koji djeluje kao protuotrov. govor u kojem se pojmovi i misli iskazuju drukčije. dvanaesterac. tj. šetalište između dvaju redova drveća. alem. mjesta navedena iz drugih djela. bez ikakve veze sa stvarnim životom. u prenesenom ruhu alegorija (grč. allos drugi. grad je osnovao 331. otuda: aleksandrijska biblioteka. alloios drukčiji. uzajamni. a ne riječima koje ih izravno izražavaju. alin) dragi kamen. štitim) kem. st. čist rad (u bakrorezu) alektriomahij a (grč. alexo branim. svaka tvar krvnog seruma koja razgrađuje strane stanice aleksipiretik (grč. alopat aleopatija (grč.) proučavanje protuotrova aleksifarmakon (grč. upute alegoričan (grč. pathos). pr. 1843—1935. Septuaginta aleksandrinstvo znanstveno sitničar-stvo. n. alexo branim. usp. navod. u XVII. aleksandrijski filozofi (aleksandrijska škola) aleksandrina svili slična tkanina od lana i pamuka aleksanđrinac poet. morfe oblik) zamjenjiv aleluja (hebr. izražavati misli u slikama. še-stostopni stih s cezurom nakon šestog sloga. pozivanje na neki zakon alegati (lat. za razliku od vladajućih Franaka (otuda Francuzi i danas zovu Njemačku TAUemagne". med. lijek protiv trovanja. klasičan francuski stih aleksandrinci ovim se imenom zove 70 aleksandrijskih znanstvenika-tumača i prevoditelja. protuotrov aleksjja (grč. sredstvo za spašavanje i pomoć. allectatio) mamljenje.. allegoria) poet. allegatum) navedeno mjesto. thesis položaj) med. navođenje. drukčije prikazujem) slikovito govoriti ih pisati. st. allegorikos) onaj koji prikazuje nešto u slikama. aleksifarmacija (grč. Alemannen) staronje-mački naziv glavnog i najvećeg dijela stanovništva južne Njemačke. a ne izravno aleja (fr. ova riječ znači i pozlaćena jabuka na vrhu minareta Alemani (njem. alexo pomažem. farmakon lijek) med. pren. municipalni socijalizam (naziv prema prezimenu vođe Jeana Allemanea. slikovito alegorizirati (grč. alektryon pijetao. b. a-. legein govoriti) psih. izazivanje draži.alegat (lat.) "hvalite Boga". allelon međusobni. koji potječe iz Aleksandrije. člana Pariške komune) alenteza (grč. u arapskom. ftheiro uništavam. pvr vatra) med. alexo branim) med. e. aleksiterij aleksiteričan (grč. patološka nesposobnost da se pisane ili tiskane riječi čitaju s razumijevanjem (nastaje zbog povrede velikog mozga) aleksin (grč. allegoreo drukčije izražavam. sredstvo protiv groznice aleksit (grč. izraz kojim je Aristotel nazvao nagon (u prirodi i životinjskom svijetu) za nemilosrdnom međusobnom borbom i uništavanjem alelomorfan (grč. osobito protuotrov. allelon naizmjeničan. radost. mache borba) borba pijetlova (kao sli alektriomantij a 53 alfitomantija ka istinske borbe kod starih je Grka bila veoma omiljena zabava) alektriomantija (grč. zanosno veselje uopće alem (ar. pathos) med. primamljivanje. alopatija . kao npr. allegata) mn. prisutnost stranih tijela u ljudskom organizmu i bolest koja zbog toga nastaje aieopat (grč. alektryon pijetao. uzak prolaz aleksandrijski koji se dogodio u Alek-sandriji. nazvan po velikom sta-rofrancuskom romanu o Aleksandru Velikom iz XII. protuotrovni alektacija (lat. manteia proricanje) proricanje po pjevanju pijetlova aleloftorija (grč. alloios drukčiji. allée) drvored. v. pomorskog građa u Egiptu. uz ostala značenja. allelof-thoria) fil. zemlja u kojoj žive Alemani) alemanisti pristaše francuske Revolucionarne socijalističke radničke stranke koja je odbacivala diktaturu proletarijata i propagirala tzv. slikovito objašnjenje pojma ih misli alegorist (grč. slikovit. poklik radosti u kršćanskom bogoslužju. suha učenost radi učenosti. aleksandrijski gramatičari. Aleksandar Veliki i bio je u prvim stoljećima prije i poslije naše ere glavno sjedište grčke znanosti i književnosti. slikovit govor. allegorikos) iskazan slikom.

algeo osjećam bol) med. beta b) 1. grč mišića praćen bolom algrafija (grč. udžbenik algebre algebrist onaj koji se bavi algebrom. aleuron brašno. početnik u čitanju i pisanju. vještini. alethes istinit. početnik u čemu (u nekom nauku. a drugi je po inženjeru konstruktoru koji se zvao Niccolo Romeo) alfabet (prva dva grčka slova alfa. početak. tj. najslavniji spomenik maurske arhitekture alhidada (ar.) prav. alfa a. zanatu. Al-hamrah) (Crvena kuća). aleuron pšenično brašno) bot. dokazati svoj alibi dokazati da u određeno vrijeme nisam bio na određenom mjestu alicante čit. algema) med.alergija (grč. spaemos grč) med. alfiton ječmeno brašno. bescvjetnice. tj. logički algoritam pokušaj da se logičke operacije zamijene brojkama i računskim metodama. c. slova u određenom redu (za latinicu je uobičajen naziv abeceda. niz svih slova nekog jezika. okruglasta i kristalizirana organska tvar (slična zrnu) u biljnim stanicama. alga. drukčije alibi (lat. al-hadat) teh.. pokušaj matematičke ili simboličke logike. "sastavljanje razdvojenih dijelova". a za glagoljicu i ćirilicu azbuka. alifatske kiseline) . onaj koji voli istinu. masni organski kemijski spojevi koji sadrže atome ugljika. grč. kriptogamne vodene biljke. alge a bol. talofiti s biljnim zelenilom (klorofilom) algebra (ar. alfabetar (grč. algos bol. aletheia istina. na drugom mjestu.. manteia) gatanje u ječmeno brašno alge 54 alijenacija alge (lat. početak i kraj nečega Alfa-Romeo talijanska marka automobila (prvi dio naziva čine početna slova firme: Anonima Lombarda Fab-brica Automobili. bol živaca. alfabetski red red slova kakav je u alfabetu. lagneia obljuba) med. algeo osjećam bol) bolan.) drugim imenom. fonos ubojstvo) med. promijenjena sposobnost reakcije organizma na neku vrstu zaraznih klica kojima je taj organizam već jednom prije bio zaražen aletiologija (grč. grč. maurska kraljevska palača u Granadi. allos drugi.) organski spojevi cikličke strukture s alifatskim svojstvima (ciklopropan. 2. u srednjem vijeku upotrebljavali se i izrazi algorizam. galvanskim putem posrebrnje-no novo srebro alfitomantija (grč. vještina računanja. beta) gram. bol algetičan (grč. filalet aleurant (grč. a. aleuron pšenično brašno. dakle. za mjerenje kutova ali as čit. alijas (lat.) alfenid metalna smjesa od 60 dijelova bakra.. dio botanike koji se bavi algama. dio noruja. neuralgya algofon (grč. odgovara litografiji Alhambra (ar. drugdje. logia) znanost (ili: naučavanje) o istini aletofil (grč. aleuron pšenično brašno) bot. pokretno ravnalo. grafia) tisk. ergon djelo) med. izraz koji obuhvaća mazohizam i sadizam algologija (lat. 2. cikloheksan) alifatski spojevi kem. sastavljena od kristalizirane bjelančevine alfa (grč. četiri osnovne računske operacije i udžbenik o tome (izraz potječe od arapskog matematičara Muhameda ibn Muse Alhariz-ma). rhvthmos odnos) 1. dio matematike koji istražuje odnose i svojstva brojeva pomoću općih znakova. pren. postupak pri ravnom tiskanju aluminijskim umjesto kamenim pločama. inače. uživanje u bolu. bjelančevina u pšenici aleuromantija (grč. al-jebr) mat. resine. 30 dijelova cinka i 10 dijelova nikla.. algari-tam algospazam (grč. nastao zbog boli algija (grč. manteia) proricanje iz brašna koje se prinosi na žrtvu aleurometar (grč. d. alfa i omega prvo i posljednje slovo grčke abecede. alge) bot. požuda za bolom. 3. sredstvo protiv zubobolje napravljeno od gorušičnog uha i špirita (žeste) algolagnija (grč. alfa) prvo slovo u grčkoj abecedi. resi-nama algoritam (ar.. alikante (Šp. znalac algebre algema (grč.) vrsta Španjolskog vina iz okolice grada Ali-cantea aliciklički spojevi (grč. pren. povezane u obliku otvorenih lanaca (parafini. logia) bot. boležljiv. popis izrađen alfabetskim redom. algos bol. alifatski alkoholi. filos prijatelj) prijatelj istine. b. me-tron) instrument za ispitivanje valjanosti i čistoće brašna aleuron (grč.

alias) inače. drukčije alijaža (fr. onaj koji po nekom zavjetu prima uzdržavanje. dok je prije dobivana iz korijena broća. alliteratio) poet. dodatak. Sinjska alka viteška igra u Sinju. lovi se zbog skupocjenih jaja i perja alka (tur. alligare) sliti. alimenta) mn. slična galebu. ađ. alizari) kem. slitina. udruživanje. aliquantum) mat. prodaja. npr. alienare) prav. primjesa. aleifo mažem.). trag divljači. bel alijans (fr. svezati brakom. vladanje aliskaf Gat ala krilo. izvanbračne djece alimentar (lat. američki krokodil aligirati (lat. nedostatak limfnih žUjezda alineja (lat. ponašanje. duševno rastrojstvo. alligatio mješavina) račun smjese. odstupanje od prirodnog stanja. aligacija alijenacija (lat. alitura) hranjenje. lat. bračna veza. 5 i 7 su alikvantni dijelovi broja 12. 3. alizarinsko modrilo najljepša i najpostojanija alizarinska modra boja. razmjena. alizari) bot levantinski broć. alca torda) 2. Pruske i Austrije 1815. npr. "hidrokrilac" aliteracija (lat. Šp. drugim putem. iste slogove alitura (lat. fr. otuđiti. lijepa crvena boja koja se danas dobiva iz antra-cena. linea red) nov redak. otuđivati. način hoda i držanja nekog čovjeka. 6 su alikvote broja 12 alikvotan (lat. hranarinu alimentarna intoksikacija med. ptica sjevernih krajeva. račun kojim se pronalazi odnos u kojem se trebaju izmiješati dvije vrste robe različite cijene da bi se dobila srednja vrsta po unaprijed određenoj cijeni aligator (tal. slivati.: "pa šuti pa se smije pa se penje" aliterirati (lat. littera slovo) praviti aliteraciju. opskrbljivati hranom alimfija (grč. brod s krilima (na kojima zapravo i počiva) i koja se rašire pod vodom te se brod izdigne nad vodu i "leteći" postiže veliku brzinu. alliage) v. alikvotan alikvota (lat. odjeljak koji počinje novim. uzdržavati. godine alijas (lat. lijepi ili sveti savez između Rusije. alere hraniti. udružiti. ustupiti drugom (pravo ili vlasništvo). skafos lađa) pomorsko prijevozno sredstvo. ludilo alijirati (fr. otuđenje. uzdržavanje.. uvučenijim retkom aliptika (grč. belle alliance čit. savez. halka. med. njorka. alimentarius) prav. proučavanje liječenja trljanjem alira (fr. allure) hod. legirati alijansa (fr. v. način kretanja. sklopiti savez. prehrana. alijaža aligacijski račun (lat. aliéniste) zastarjeli naziv za liječnika koji se bavi duševnim bolestima alijenizam (lat. lympha voda) med. obično: alijirati se alikvantan (lat. novac za uzdržavanje i školovanje izvanbračne djece alimentacija (lat. osim toga. legura. odvratiti (mušterije). alienatio) otuđivanje. koji je sadržan u većem broju. 2. alienatio mentis) alijenirati (lat. usp. grč. alizari alka (lat. pjesnička figura koja se sastoji u tome da se u nizu ponavlja isti suglasnik ili isti slog. npr. sposobnost tijela đa hranjivim sokovima nadoknadi ono što je izgubilo alizari (šp. alimentario hranjenje) prehrana. aliénis-me) med. održava se u drugoj polovici kolovoza kao spomen na veliku pobjedu Sinjana nad Turcima 1715. iste vrijednosti kao i in-digova modra boja. smjesa. novi odlomak. slučajno ili hotimce ponavljati ista slova. tj. npr. supr. aliquoties) koji je sadržan u većem broju bez ostatka aliment (lat. a od. korijen broda alizarin (Šp. el lagarto) zooi. aliquoties) mat. ali ovaj nije s njim djeljiv bez ostatka. alijenirati 55 alkalescencija duševno rastrojstvo (lat. a-.aligacija (lat alligatio) mješavina kovina (metala) nejednake vrijednosti u jednu masu. poludjeti alijenist (fr. zalog. alienus tuđ. sredstvo. smiješati. trovanje hranom alimentirati (lat alimentare) prehranjivati. alligatore. alliance) spajanje. sastoji se u tome da alkari jašući na konjima (svaki triput) gađaju kopljem kroz dva koncentrično prilagođena koluta (alke) . 4. allier) vezati savezom.) 1. g. broj koji je sadržan u drugom broju bez ostatka. pren. pren. trljam) vještina masiranja.

osobito kod Arapa. kem. šp. npr. metron) kem. al-kohhlu) opći naziv za sve štetne utjecaje na ljudski organizam i društvo koji nastaju zbog prekomjerne uporabe opojnih pića. vodika i kisika alkoholičar (ar. a šarom od zlatnog i srebrnog konca alkejski stih (grč. alcalescentia) kem. osobito žestokih alkoholizirati (ar. al-kohhlu) mn. stih od pet stopa. npr. grč. pr. strihnin. rubidij. eidos) kem. tobožnja vještina pravljenja zlata Alkestida (grč. skupina kovina (metala) male težine koje voda otapa i na običnoj temperaturi. pročistiti do stupnja najveće finoće. oslobođenje špirita (žeste) od vode. alkaloidi (ar. a četvrta anapest (U _ U — U — U U — U —). jedan deve-terac i jedan deseterac alkemičar (ar. dobivanje lužne soli alkalizirati (lat. dao mu je vlasnik odrezati rep (pre-' ^me i izraz rep Alkibijadova psa oplato znači kusast rep) Alki noj kralj Feačana. dobivati lužnu sol alkalni metali kem. prevladavanje jedne alkalije. alkatifa (ar. u srednjovjekovnoj Europi: neznanstveno bavljenje kemijom. sprava kojom se određuje količina al-kalija u sodi ili lužnoj soli alkalimetrija (ar. poznat i kao pustolov. imaju bljutav okus i veoma su otrovni alkalimetar (ar. hidroksidi alkal-nih metala. dušikasti organski spojevi biljnog podrijetla. al-kali.. sol koja se dobiva iz pepela morskih biljaka alkalije (ar.. osloboditi od vode. alcalisatio) kem. neki prah. al-kohhlu) kem. od kojih su prve tri i posljednja jambi.alkalescencija (lat. nikotin i dr. s osnovom od vune i svile. otrovni i gorka okusa. alcatifa) orijentalni tepih. al-kohhlu) čvrsti kemijski spoj alkohola s nekom soli alkoholatura (ar. metron) kem. rođak Periklov. otac Nausikajin. Alki-bijadovo pseto prekrasni Alkibijadov pas kojem se divila cijela Atena. al-kimia) onaj koji se bavi alkemijom. alkion Alkmena žena Amfitrionova. kofein. smatralo se da proriče sreću Alkiona u starogrčkoj mitologiji: kći Eo-lova. al-kohhlu) kem.: 2. npr. potpuno pročišćen špirit. pomiješati s alkoholom . mješavina svježih biljnih sokova s alkoholom alkoholi (ar.. alkvon) mitološka morska ptica (zimorod. usp. grč. ledarica). ubio ga frigijski satrap Farnabaz kako bi ugodio Spartancima. nazvan po slavnom grčkom liričaru Alkeju koji je živio 600. najvažniji: morfin. al-kohhlu) 1. e. al-kohhlu) čovjek koji je suviše odan uživanju alkoholnih pića. organski kemijski spojevi ugljika.) mn. od kojih su dva jedanaesterca. kalij. tajanstveni srednjovjekovni znanstvenik alkemija (ar. kinin. miješanje alkohola s nekom tekućinom alkoholizam (ar.) kem. alkejska strofa strofa od četiri stiha. al-kohhlu) kem. Alkestis) u starogrčkoj mitologiji: žena kralja Admeta umjesto kojega je pošla u smrt. majka He-raklova (otac junakov je Zeus) Alkmeon tebanski heroj. Alkaios) poet. natrij. kem. žesta izlučena iz vina. e. od kore kininovca. željeza i dr. opojno piće alkoholat (ar. piva. n. pročišćavanje alkohola.. n. izlučiti špirit (žestu) iz neke tekućine. alcalisare) kem. litij i dr. da bi privukao na nj još više pozornosti. iz podzemlja ju je izveo Heraklo Alkibijad staroatenski državnik i vojskovođa (450—404 pr. žena Keiksova. razvijanje alkalije koja se brzo isparava (amonijak) alkali 56 alkoholičar alkali (ar. bogovi su je pretvorili u pticu (zajedno s mužem). rasipnik i prevrtljivac. gostoprimac Odisejev (on gaje konačno i otpremio na Itaku nakon mnogih pustolovina i nevolja) alkion (grč.. onaj koji pravi zlato umjetnim putem. pijanac alkoholizacija 57 Almagest alkoholizacija (ar. grč. učenik Sokratov. rakije i dr. al-kimia) naziv za najstariju kemiju. savršeno pročišćeni prah. ispitivanje sode ili lužne soli pomoću alkalimetra alkalizacija (lat. najbolji. vođa sedmorice epigona u osvetničkom pothvatu protiv Tebe alkohol (ar.). kasnije.

zbornik koji izlazi godišnje almandin vrsta dragog kamena granata.) "hraniteljica rodi-teljica". ne odviše brzo allegro maestoso čit. alegro furiozo (tal.) Sve je dobro što se dobro svrši (naziv jedne Shakespearove komedije). s dostojanstvom allegro moderato (tal. brzo allegro con spirito čit. horizontom alo.) glaz. allegro di molto allegro (tal. naslijeđeno dobro. npr. nego koje je potpuno vlasništvo. allegro con fuoco allegro con fuoco čit. megiste syntaxis) iskrivljen naslov arapskog prijevoda Ptolomejeva kapitalnog astronomskog djela (Veliki znanstveni sustav astronomije) almanah 68 alonž almanah (grč. vrsta brze indijske jedrilice Almagest (ar. umjereno alle-greto allegreto (tal. drukčiji. usporavajući. v. po grofu Almavi-vi.) trg.) glaz. tj.) glaz. allegro assai. almenichiaka) kalendar. metria) znanost o određivanju količine alkohola u nekom opojnom piću alko veri (ar. hitro.) glaz. al-kohhlu. krug na nebu paralelan s vidikom.) hajdemo. alcoba) prostorija sa svodom. općinska paša Almisum (lat. popuštajući. strasno i brzo allegro ma non troppo (tal. šp.) glaz. alegro maestozo (tal.) glaz. brzo.(grč. imanje . alles gut alia prima (tal. Allmende) zajedničke šume i pašnjaci koji pripadaju svim stanovnicima jednog sela. allentando Alles schon degewesen Čit.) hajde. zadržavajući. odmah.) ples njemačkog podrijetla u 2/4 ili 4/4 taktu allentando (tal. što življe. boje crvene kao krv (naziv prema maloazijskom gradu Alabanda) almarada (šp. idi. udubina u sobi s posteljom. grč. na veliko All is well that ends well (engl. manje živo. grč.) propovjedaonica u sinagogi almenda (njem.alkoholometar (ar. al ma'dijat) crnački čamac od kore drveta.) glaz. alegro kon fuoko (tal. umjereno veselo.) slik.) glaz. allegro con brio allegro di molto (tal. umjereno brzo allegro non tanto (tal. allegrissimo allegro furioso čit.) glaz. ložnica ali ingrosso (tal. živo. al-kohhlu. allegrissimo allegro con brio čit. vatreno.) astr. odmjereno hitro. allegro allegretino (tal. allegro) glaz. alonz (fr. v. v. alegro kon moto (tal. sveučilište. allegro con brio allegro con moto čit. al-mađisti. al-kubex. velika škola alma parens (lat. različit.) glaz. naprijed! allons čit. ne odviše brzo allemande čit. manje veselo. v. djelo koje treba izvoditi veselo. naprijed! alma mater (lat. alma mater mati koja hrani) "časna majka". al-6t) slobodno dobro. metron) sprava za određivanje količine alkohola u nekom opojnom piću alkoholometrija (ar. allegro con spirito. ale (fr. alma mater almada (ar. alotigen alodij (staronjem.) bodež sa tri reza almaviva vrsta kratkog ogrtača nazvanog. veselo. almand (fr.) glaz. kao imenica. sa žarom. živo i brzo. v. alogen. usp.) glaz.) glaz. uzburkano. alegro kon brio (tal.) antičko ime Omiša almukantarat (ar. vrlo živo.) glaz. allentato allentato (tal.) glaz.) Svega je toga već bilo (njemačka poslovica koja je istovjetna latinskoj Nihil novi sub sole Ništa novo pod suncem) allez! čit. v. allos) predmetak u složeni-cama sa značenjem: drugi. grč. alegro kon spirito (tal. vjerojatno.) glaz. tj. ales šon dagevezn (njem. vrlo veselo. v. bez prethodnog grundira-nja (bojenja osnovnom bojom) allegramente (tal. v. godišnjak. Ende gut.) glaz. manje brzo nego allegro allegrissimo (tal. ono koje nije dobijeno. allegramente allegro assai (tal. junaku Beaumarchaisove komedije i Mozartove opere "Figarov pir" ahnemar (ar. vrlo veselo. najednom slikati.

oslovljavati alolahja (grč. gennao rađam) koji je postao drugdje alotrije (grč. pristaša alopatije. alo-kvij alokvij (lat. produžetak. prelaženje jednog glasa u drugi alotigen (grč. aleopat alopatija (grč. metoda koji se danas uopće primjenjuje u znanstvenoj medicini (suprotno: homeopatija). allos. allocatio) dodavanje. odobravanje nekog računa ili stavke kasnije unesene u račun alokroičan (grč. trefo hranim) med. nered. koji se prelijeva alokroizam (grč. allotrios tuđ. logos um. pathos bolest) med. a-. alopatska metoda liječenja uporaba lijekova koji izazivaju bolesti suprotnog djelovanja. aner. allothi na drugom mjestu. pogrešan govor alomorfija (grč. trofe hrana) biol. alopecija aloplastika (grč. na nekom stolu). grafo pišem) tuđ rukopis. istočnjačka. allotros tuđ. liječnik koji liječi pomoću alo-patije. želja za jedenjem stvari koje nisu za jelo alotriologrja (grč. bolest opadanja kose. uzetim od nekoga drugog. osobito govor kojim papa pozdravlja kardinalski sabor. trg. zamjenjivanje jednoga izgubljenog dijela tijela drugim. alokucija alokvirati (lat. nepristojnost alotriodoncija (grč. glupost alogotrofija (grč. prodati ili ostaviti nekome u nasljedstvo alodoksija (grč. doxa mišljenje) drukčije (ili: pogrešno) mišljenje ili naučavanje. allos drugi. allonge) trg. tuda zanimanja. sporedne (ili: tuđe) stvari. allos drugi. tvar koju u sebi sadrži lišće biljke aloja aloj (grč. uobličavati) med. allotrios tuđ) mn. fagein jesti) med. pathos bolest) med. no s tom razlikom što je vlasnik mogao njima slobodno raspolagati. 6t) imanja koja su nastala od lenskih (feudnih).alodijalan (lat. dodatak. govorim) med. allos drugi. besmislica. transplantacija alosija (grč. razum) koji nije u skladu sa zdravim razumom. allos drugi. melos ud) zool. v. tud potpis alohton (grč.) ružno velik i debeo čovjek. allos drugi. allotrios tud. list koji se pri-klapa uz mjenicu i na koji se stavljaju indosamenti. osobina ljudi. onyma ime) pod drugim (ih: tuđim) imenom alonž (fr. chthon zemlja) koji je podrijetlom iz nekog drugog mjesta ih kraja aloin (grč. autotrofija . allochroos promijenjene boje) mijenjanje (ili: prelijevanje) boja alokucija (lat. dug kono alopat 59 alrauna pac pomoću kojega se konji uče ka-sanju alopat (grč. pravljenje pogrešaka u govoru. logos govor) miješanje (ili: umetanje) stranih riječi u govor alotrofija (grč. alloqui) osloviti. allos drugi. allos drugi. alopekia opadanje dlaka. ćelavost. al-. kratak govor. nego im je potrebna organska hrana. alotropija aloniman (grč. odus zub) namještanje umjetnih zuba alotriofagtja (grč. allos drugi. metoda liječenja kod koje se bolest s jednog dijela tijela prenosi na neki drugi dio. neraz-mjernost u razvitku udova zbog nejednake i nerazmjerne prehrane pojedinih dijelova tijela alograf (grč. nastavak (npr. nelogičan alogija (grč. usp. plassein uobličiti. nerazuman. alogos suprotan svrsi. allos drugi. prijatelj. alloquium) v. heterodok-sija alogandomelin (grč. thesis postavljanje) lingv. zadužiti ih. će-lavljenje. nerazmjerna goj-nost pojedinih dijelova tijela. andros čovjek. aloe) bot. allodialis) slobodan od plaćanja danka alodijalna dobra (staronjem. alogia) nerazumnost. kose) med. allos drugi. morfe oblik) kem. osobito afrička. grdosija aloteza (grč. allochroos) koji mijenja boje. supr. biljna vrsta iz Čijeg se lišća cijedi gorak sok od kojega se pripremaju lijekovi alokacija (lat. allos drugi. laleo brbljam. nakaznost koja se sastoji samo u tome što neka životinja ima udove slične ljudskim alogičan (grč. aleopatija alopecija (grč. životinja i nezelenih biljaka da ne mogu živjeti od anorganskih spojeva. besmislenost. bolesna želja za neobičnim jelima. allocutio) oslovljavanje. aloe) kem.

allos drugi. vrsta peruanske lame. po starom vjerovanju. ledenjake alpski (lat. vojnik uvježban za ratovanje u planinskim uvjetima... izraz kojim se označuje da treba izvoditi za oktavu više altamirsko doba naziv za starije kameno doba u razvoju Zemlje (prema špilji Altamira u Španjolskoj gdje su otkriveni različiti crteži životinjskih likova koji predstavljaju najstarije dosad pronađene spomenike likovne umjetnosti) altana (lat. planinar alpinistika (lat. postali ti pa-tuljci-proroci. prepisivanje. čarobnica alt (lat. ako u jednom razredu ima više skupina. oštećenje. pjevač koji pjeva alt alta ottava (lat. alpska rasa ljudi niskog rasta. dobra roba alteja (grč. prijevoj (kvalitativni. užasavanje. gute Ware (njem. altera pars drugi dio) druga strana. onda. zool. pokvariti. elementa da se pojavljuje u posve različitim oblicima. zatvoreni balkon. althaea) bot. altercatio) prepirka. od 1872. koji postupno poboljšavaju sokove alterirati (lat. alternatio) smjenjivanje. Alpes) v. crtanje i si. allos drugi. dok se jednoj predaje. bijeli sljez. usp. smjena. zamjenik. univerzalni instrument) Alte Ware. altana) ar-hit. lat. samoglasnički. izomerija alpaka (peru. osobito umjetni brežuljak u vrtu zasađen alpskim biljkama alporama (lat. 2. akord ili ton povišen ili snižen kromatskim znakom alterativa (lat. suglas-nički) . glaz. althaia. kasnije neko malo dealt 60 alteram tantum monsko biće u ljudskom obliku. suprotna. penjač na Alpe. za čuvanje i zaštitu alpskih dolina alpinist proučavatelj Alpi. tropos način) kem. Alpes) poznavanje i proučavanje Alpa. planinarstvo alpinum (lat. Al-raune) u njemačkoj mitologiji: duh koji proriče. med. izmijeniti nagore. osoba koja je od neke druge osobe ovlaštena da može potpuno raditi u njezino ime. pogoršati. kvantitativni. univerzal tj. drugi glas. tihi rad. uplašiti. biljka čiji se korijen upotrebljava kao lijek protiv kašlja alter ego (lat. uzbuniti. 3. promjena. kem. alter ego drugi ja) 1. preobraće-nje. tropos način) kem. žive oko Alpa. koji se pojavljuje u više različitih oblika ili stanja alotropija (grč. tal. supstancije. novo srebro alpinac vrsta vjetra. alpinizam alpinizam (lat. alterare) mijenjati. po tome nazvan korijen mandragore koji je sličan ljudskom liku. Alpes. protivnička strana alteracija (lat.) glaz. gnjev. njem. u Širem smislu: sva znanstvena i športska bavljenja visokim planinama. alruna. Alpes. čovjek po mišljenju i osjećaju potpuno blizak i srodan drugom nekom čovjeku. uzbuđi-vanje. diskusija alternacija (lat. talijanske i francuske trupe. npr. svađa. altus visok. alpski gorštak alpinci (tal. kratke lubanje i smeđe boje lica. druge imaju tzv. ugljika da postoji kao grafit i dijamant. 2. raspravljanje. u istočnoj i južnoj Europi alrauna (staronjem. pogled na glečere. istomišljenik altera pars (lat. as-sumut putovi) prijenosni instrument za mjerenje kutova. lijekovi koji izazivaju promjenu. svojstvo tvari.) mn. iz kojega su.) vrt zasađen alpskim biljkama. aplacca) 1. gatalica. alomorfija. zastupnik. balkon na gornjim katovima neke građevine altazimut (ar. alto) glaz. zbuniti. alteratio) mijenjanje nagore. grč. tal. kordiljerska tkanina od alpakine vune. altus visok. galvanski posrebrnjena slitina. alpski lovci.) voj. koji ima oblik Alpa. veoma cijenjene zbog svoje odlične vune. Alpinac stanovnik Alpi. viši srednji glas.alotropan (grč. vidim) promatranje (ili: razgledanje) visokih planina. smijenjenost. rasrditi alterkacija (lat. pogoršanje. kvariti. npr.) Stara roba. alpinus) koji pripada Alpama. horao gledam. uzbuđenje. izmjena. gram. 2. ped. 1. osobito: penjanje na Alpe. iz-mjeničnost u rasporedu sati između težih i lakših predmeta. promijeniti. planinski šport.

duboka Šutnja aludirati (lat. alveoli) 1. umjesto prave stvari. alumnari odgajati. alternativni sudovi su 1. oni koji se mogu jedan drugim zamijeniti. male šupljine. altum silencijum (lat. tj. ljubav prema bližnjima. jedan dio usne šupljine u kojoj se skuplja usna mast alveolaran (lat. predbacivati nekome nešto. bockati aluminij (lat.97.) "drugo takvo". alluvialis) nanosni aluvio (lat. trg. po boji i sjaju nalazi se između srebra i platine.: "Galilei je otkrio zakone padanja". a da se njihov smisao ipak ne izmijeni." alternativan (lat.: 2. alciora altist (tal. znak Al. log. pjevač koji pjeva alt altruist čovjek koji je u svom mišljenju i radu u skladu s ljubavlju prema bližnjima. niša-niti. amorevole.) visočanstvo. način osjećanja. alluvio naplavljenje) prav. izmet aljamiado Čit. 2. alludere smjerati) nišanjenje. ovo povećanje pripada vlasniku obalnog zemljišta na osnovi tzv. težiti za nečim višim. ići naviše. umiljato.) glaz. amalbilmente. kolebati se. trbuh.) mn. visost. više stvari. tvrđi od cinka.) islandski parlament altiora (lat. alternare) smjenjivati se. odgojiti) zavod u kojem se učenici. čovjekoljubac altruizam (Comte skovao po tal. i hrane aluvij (lat. stolica.) anat. amoroso . dvostruko. ležišta za zube u čeljusti. mjera) visinomjer. alumen stipsa) kem. povećanje obalnog zemljišta zbog postupnog nanosa zemlje i pijeska plavljenjem. nježno. osim odgajanja. altus visok. redni broj 13. alludere) smjerati. oni disjunktivni sudovi čiji se predikat sastoji samo iz dvaju pojmova koji se međusobno isključuju. ljupko. opredjeljivanje za jednu od dviju odluka. element atomske težine 26. alluvium naplavina. alternirajuća groznica povratna groznica alteram tantum (lat. ili: "Zakone padanja je otkrio Galilei". viša znanja. govorna figura u kojoj se. plućni mjehurići u kojima se izmjenjuju plinovi za vrijeme disanja i dr. sprava za mjerenje visina altimetrija (lat. voštane stanice u pčelinjem saću alvus (lat. kamate koje su se popele do visine glavnice altesse 61 amagazinaža altesse čit. altrui drugi. ciljanje na koga ili što. kovina (metal). kazuje njoj slična koja lako može podsjetiti na onu pravu. jamice i mjehurići u pojedinim dijelovima tijela. alternativus) izmjeničan alternator (lat. grč. metron mjerilo. rastezljiv i kovan. ići ad altiora (al-ciora) ići naprijed. tj. med. svjetlost (titula) altimetar (lat. pr. alteri huic ovom drugom) fil. alto) glaz. više znanosti.) još jednom toliko. aluvijskog prava aluzija (lat. npr. alveolarni živac čeljusni živac alveole (lat. dvostruko. alternator) fiz. u tehnici veoma uporabljiv zbog male specifične težine alumnat (lat. lat. alvearium) košnica. posredno rugati se. allusio. a mekši od bakra.) izbor između dviju mogućnosti. naplav-ljeno) geol.) duboka tišina. alveoaris) koji se tiče zubnih ležišta. pčelinjak. altes (fr.) stara bošnjačka hrvatska i španjolska poezija pisana arabicom amabile (tal.: "Jedno električno tijelo je ili pozitivno ili negativno električno.alternativa (lat. grč. alhamijado (šp. npr. aluzivan alvearij (lat. med. nesebičnost altum silentium Čit. npr. mišljenja i djelovanja u skladu s obzirima prema dobru svojih bližnjih pa i cijeloga čovječanstva. još jednom toliko. slučaj da se kamate popnu do visine glavnice alteram tantum (lat. najmlađi slojevi Zemljine kore koji su postali nanosom aluvijalan (lat. najgornji. stroj za proizvođenje izmjenične struje alternirati (lat. altus visok. ciljati na koga ili što. anat. stanični. metria mjerenje) mjerenje visina alting (dan.

nagomilati.. emmanchement) slik. a ne profesionalno. čak i upadale u tude zemlje i osvajale ih. amahile Amalečani staro arapsko pleme u jugozapadnoj Palestini amalgam far. predložiti izmjenu ili dopunu zakonskog prijedloga amandman (fr. zamračivanje vida. amatos pijesak. popravak amanet (ar..) glaz. s kalijem. amarus gorak) bot. crna mrena u očima. gorka sredstva amarant (grč. amarantos koji ne vene) bot. amandine) bademov sapun amandirati (fr. amalgamatio) kem. poboljšanje. slijep amauroza (grč. fobos) med. bile su veoma ratoborne. malassein omekšati) kem. pošiljka s označenom vrijednošću. hrabro su branile svoju državu. depozit. legendarne hrabre stanovnice ženskih država u kojima se nisu trpjeli muškarci. grč. farm. srebrom i dr. znanošću. ostaviti na čuvanje amaksofobija (grč. preporuka amans-amens (lat. slitina. natrijem. južnoamerička biljna vrsta čiji cvjetovi zadržavaju svoju boju i kad se sasuše amarela (lat. amarella. npr. amateur. pren. v. pren. pun gorčine amasirati (fr. Amazon) mit. zavjet. s vladavinom majke i žene. gorki lijekovi. amathia) neznanje. junakinja. amaxa kola. spoj. smjela jahačica amazonsko odijelo šport. junak iz romana. legura žive s drugim kovinama. manica rukav. nakupiti amater (fr. st. taman) bolestan u očima. prema priči. vještinom itd. njima je u djetinjstvu spaljivana desna dojka da bi lakše mogle rukovati lukom i strijelom. popraviti. vrsta krupne višnje koja se odlikuje kiselkastim okusom vina amarin (lat. združiti. a-. sljepilo. a-mauros mračan. gorka tvar amarinja (etiop. iz njezinog je roga tekao nektar i ambrozija — piće i hrana bogova.) jezik u Etiopiji. bakrom. npr. osim ukoliko je bilo potrebno radi obnavljanja ženskog stanovništva. lat. strah od vožnje amalbilmente (tal. sljepoća amazezis (grč. malagma olakšava-juće sredstvo. prilagodavanje dijelova cjelini amara (lat. amasser) gomilati. amaurosis zamračenje) med. inače jezik vladajućeg i najkulturnijeg eti-opijskog plemena Amharaca amarulentan (lat. neobrazovanost amatofobija (grč. fr. a-. emmagasiner) smještati u skladište (magazin). amarulentus) gorak. prah. zaljubljen. pren. umjetnošću. budala je amanšman (lat. ljubitelj amatija (grč. amazon . sliti živu s drugim kovinama (v. 1757— 1835) Amadis (fr. stapanje amalgamirati (ar. žensko odijelo za jahanje. nagomilavati. amalgam). odatle: Amaltejin rog rog obi-lja amandin (fr. amender) poboljšati. povjereno dobro koje se nekom daje na Čuvanje. v. spojiti sa živom. amendement) dodatak već gotovom zakonskom prijedlogu kojim se taj prijedlog dopunjuje ili popravlja. Amazon) šport. masaomai žvačem) med. (ime po grofu Antunu Amadeju de Varkonvi.) koji je. diletant. emmagasinage) smještanje u skladište (magazin). junak-žena. nemogućnost žvakanja hrane amazon (grč. spajanje kovine sa živom. amalgamacija (tat. "one koje nemaju dojki". fobos strah) bolestan strah od prašine amaurotičan (grč. tj. junak jednog velikog starofrancuskog kruga priča. ljubavnik koji se ponaša kao vitez amagazinaža (fr. grč.) mn. ratoborna žena. mazos dojka. amazonsko odijelo 63 ambra u ovome mitu sačuvani su tragovi koji ukazuju na postojanje država s ginekokratskim režimom. 'malassein omekšati) kem. pren. pristojba koja se plaća za ležarinu u magazinu amagazinirati 62 amazonke amagazinirati (fr. amarinum) kem. amator koji voli) onaj koji se bavi nečim. Amadis de Gaula) lit.Amadejevo (Amadeovo) kazalište prva javna kazališna dvorana u Zagrebu koju je gradio grof Antun Pejače-vić krajem 18. iz ljubavi. poboljšavati. amazonsko odijelo amazonke (grč. emanet) zalog. tijesno stopiti (u jedno) Amalteja nimfa (ili koza) koja je dojila Zeusa.

ambidexter) dešnjak u obje ruke. težiti za Čim ambis (grč. ambac-tus sluga. slikovit amblematizirati (grč. bisek-sualitet. anbar. valere vrijediti) dvojaka vrijednost. amblosko pobaciti) mn. neosjetljivost. pren. koji pripada bogovima. slavoljublje. podanik) veleposlanstvo. ambitiosus) Častolju-biv. anbar. nektar. podjednaka sposobnost u služenju desnom i lijevom rukom. simbol. divan ambulant (lat. ići za čim. eidos izgled) stiješ-njeni jantar koji se dobiva u krupnim komadima tako što se veliki broj sitnih komada jantara pod visokim tlakom i na visokoj temperaturi slije u jednu masu ambrotipi mn. usp. abyssos) bezdan. loqui govoriti) dvosmislen govor ambirati (lat. lat. licemjer ambideksteritet (lat. ambrosios) bogovski. emblema) prikazivati u slikama. amballage) omot. opunomoćeni predstavnik države u drugoj zemlji ambi. ambire) tražiti službu. dvosmislica ambilokvij (lat. stremljenje čemu ambiciozan (lat. sanskr. oba. abortivi ambo (lat. ops. svojstvo osobe koja nije ni izrazito otvorena (ekstrauerti-rana) ni zatvorena (introvertirana) prema okolini amble čit. slab. ambulare hodati.. fotografije na staklu koje štiti lak i druga fina staklena ploča ambrozija (grč. težnja za nečim. amblys tup. ravan hod (konja) amblem (fr. ambo oba. ambo oboje. grč. oko) med. ambitio) častoljublje. simboličan. ambara) mirisna smola kojom na Istoku dime sobe i koju puše s duhanom ambroid 64 amentia simplex ambroid (ar. simbolizirati. boravište ambasadora ambasador (fr. natprirodan. ambire obilaziti. oboje ambicija (lat. hrana višnjih bogova. amblys. putem podmićivanja i si. provalija. ambo) predmetak u složeni-cama sa značenjem: i jedan i drugi. amb. sve ono što služi za pakiranje robe ambasada (fr. emblema ukrasni umetak) umetnut ukras. logia) dvosmislen izraz. emblema) znakovit. opkoljavati) sredina. slavoljubiv ambidekster (lat. afe dodirivanje) med. jelo koje okrjepljuje. izlagati slikovito. sredstva za izazivanje pobačaja. pren. ambassadeur) veleposlanik. znamenje. slabovidnost ambloma (grč.) jah. ambassade. pobacivanje. pren. pokriven hodnik oko crkve. poslanik najvišeg ranga. glazbe u crkvi ambra (ar. kružna putanja ambivalencija (lat.ambalaža (fr. ambiguitas) dvosmislenost. simbol. dvosmislica ambijent (lat. jelo koje daje besmrtnost. ambrosia) mit.(lat. obilaziti nekoga i moliti za mjesto. ambon katedra. pobačaj. ponor. pren. ver-tere okrenuti) seksualna sklonost prema osobama obaju spolova. diplomatsko predstavništvo države u drugoj zemlji. grč. u istom redu jedne tombolske karte ambonoklast (grč. podvojenost (npr. osoba koja se bespravno bavi trgovačkim posredovanjem .) obilaženje. optjecaj. anbl (fr. društvo u kojem netko živi i radi ambilogija (lat. ambra mirisna smola. čovjek koji se podjednako lako služi i desnom i lijevom rukom. slabost osjetila dodira ambliopija (grč. ambloma pobačaj) med. znak. okolina. abortus amblotici (grč. sanskr. licemjerstvo ambigvitet (lat. ambu-lans) trg. obilježje amblematičan (grč. osobito nedopuštenim načinom. prikazan u slici. kla-sis lomljenje) protivnik crkvene glazbe. božanski. opos vid. alegorizirati ambliafija (gr. alegoričan. izvrsno jelo. obilježje. psih. med. emblème) znak. biljka. korov čiji pelud izaziva alergiju u kolovozu i rujnu ambrozijski (grč. istodobni osjećaj ljubavi i mržnje prema istoj osobi) ambivertiranost (lat. propast ambitus (lat. traženje čega. amblem amblem (grč. ambo oba) u tomboli: pogodak dvaju brojeva od pet. ambidexteritas) dešnjaštvo u objema rukama. ambo oboje.

a-methystos koji djeluje protiv pijanstva) dragi kamen ljubičaste boje (po vjerovanju starih Grka štiti od pijanstva) ametodićan (grč. nepromjenjiv.) med. nerazmjeran. ustanova za hječničke preglede i pružanje prve i hitne pomoći ambulantni (lat. metabole promjena. crijevna zaraza praćena bolovima u trbuhu. amburere ogor-' jeti. amoibe promjena) zool. ambulantia) med. amoibe promjena) koji potječe od amebe. djelomično ludilo amentia senilis čit. men mjesec) med. amencija okulta (lat. améliorer) poboljšati. opekline ameba (grč. a ne. ambulatoria) med. popraviti (zemljište) amen (hebr. amencija par-cijalis (lat. opća duševna slabost amenovati 65 amfibrah amenovati (hebr.) med. kretanje stanica u ljudskom tijelu pomoću pseudopoda. a-methodikos) koji nije rađen po jednom utvrđenom redu. a-. imanja ameliorirati (lat. nego dolazi liječniku na liječenje. neznanstven. poameričavati amerikanizmi mn. koji nije podložan metamorfozi. izvedba nekog djela po tobožnjem ukusu američke površne publike: sla-dunjavost. ustanova gdje se pregledavaju i liječe bolesnici koji ne moraju ležati u postelji. amen) "tako neka bude". naglo ludilo amentia occulta čit. a-. poame-ričenje amerikanizirati (fr. zemljišta. ludilo amenija (grč. nepromjenjiv ametist (grč. a-. mikroskopom vidljiva životinjica koja stalno mijenja svoj oblik amebijaza (grč. ambulare hodati. nego dolaze na liječenje po potrebi ambusta (lat. men mjesec. staračka slaboumnost amentia simplex čit. a-. gro-plan. américaine) otvorena kola na četiri kotača. pokretni. željeznička pošta ambulatorij (lat. nejednak. v. a-methodikos) onaj koji radi bez reda i neznanstveno ametričan (grč. metabole preobražaj. popravljanje. duševni poremećaj kod žena kao posljedica izostanka menstru-acije amenoreja (grč. fr. proljevima ili začepljenjem.) med.) med. npr. poboljšavati. glazbena i si. osobitosti engleskog jezika kojim se govori u Americi ametabolan (grč. amencija senilis (lat. amentia) med. américaniser) poa-meričiti. melos ud) prirođena nakaziKïst kod domaćih životinja (nedostatak jednog ili više udova)) ameïîoracrja (lat. riječ kojom obično završavaju molitve. nepravilan . izostanak menstruacije. melior bolji. pokretna ili poljska bolnica. curim) med. mania) med. ići) putujući. završiti amencija (lat. riječ kojom su stari Egipćani nazivali podzemni svijet amentia activa čit. men. a-metria) neravnomjeran. ambulantni bolesnik bolesnik koji ne mora ležati u postelji. poboljšavanje. insekti koji nisu podložni metamorfozi ametaboličan (grč. jeftini trikovi amerikanistika znanost o američkim jezicima i književnostima. skriveno ludilo amentia partialis čit. nestalan. amenoreja amenomanija (grč. amencija aktiva (lat. usp.). ametobolni insekti zool. rheo tečem. planu. bez. pretvaranje u Amerikance. usp. ambusta. potajno. amelioratio) poboljšanje. vrsta platna amerikan grubo. a-. amen) odobravati. zatvorom (op-stipacijom) ameblirati (fr. uzrokovan amebama ameboidno kretanje zool. nazvano po tome što je najprije primijećeno kod ameba amelija (grč.) med. u filmskom jeziku: izraz za sliku u kojoj je glumac snimljen do tri četvrtine tijela (do koljena). opaliti) mn. kuću namjestiti potrebnim stvarima amebni (grč. promjena) biol. nebijeljeno platno. ambulans. ameibo mijenjam) amebna dizenterija Čiji je uzročnik Entamoeba histolytica.ambulanta (lat. napadno odobravati amerikan (fr. med. preobražaj) koji se ne mijenja. otuda: reći amen privesti kraju. jednostavna. total amerikanijada filmska. o američkoj kulturi uopće amerikanizacija nastojanje da se nešto učini na način Amerike (misli se na brzinu. amencija sim-pleks (lat. dotjerivanje. vrsta kukuruza duguljasta zrna. amenija amentes mit. koji je bez reda i načela ametodist (grč. ambulantna pošta putujuća. tehničku savršenost i si. ammeubler) kuću opskrbiti pokućstvom.

amfi. glavna mu je svrha bila ublaživanje međusobnih neprijateljstava amfilogičan (grč. a u drugo prema jugu . amfibije amfibije (grč. lithos kamen) mn. a jedne majke amfipneuma (grč. mrežnica oka amfibol (grč. vrač i kralj u Argu. pren. prevrtljiv amfibioliti (grč. na oba načina amfibija (grč. djeca dvaju očeva. amfilogos) dvojben. zelene i crvenkaste boje i tvrd kao čelik amfiboličan (grč. bot. amfibios. amphikoilos) s obje strane udubljen. bot. ops vid. usp. amfibios) vodozemski. oko. ops oko) med. amfi. amfi. a jednog oca amfimiksija (grč. smetenjak Amfijaraj mit. amfimakros) poet.ametrija (grč. dvosmislica amfibrah (grč. unaokolo. vodozemci amfibijski (grč. amfi) prijeđi. u koju je dao potjerati konje i kola. srca ni pravog mozga Amfion mit. amfiguričan amfigurist (grč. ri-bolika morska životinja. amfi. nejednakost. sumnjiv amfUogija (grč. budući daje bio miljenik bogova. kretik amfimetori (grč. metrička trosložna stopa. amfi. prorok. nerazmjer. amfibolia) dvosmislenost. skia sjena) mn. okolo. amfibios. amfi. amfigonija amfigonija (grč. amfi. jer je kao prorok znao da će svi vode pothvata poginuti. zem. oxys oštar) zool. metrička stopa od dvaju kratkih i jednog dugog sloga: kratak—dug—kratak (U — U) amfîcelan 66 amfitropičan amficelan (grč. jedan od Argonauta. zool. amfibrachvs) poet. otvor maternice amfidiplopija (grč. karpos plod) bot. amfi-gvgnomai) zool. amfibolos dvosmislen. amfi. mana oka u prelamanju svjetlosti amfetamini lijekovi koji djeluju na živčani sustav i podražuju rad mišića te tako suzbijaju pospanost i osjećaj umora amfi (grč. vjerskopolitički savez starogrčkih država sa zajedničkim vjerskim svečanostima. nije poginuo nego je bježeći sa svojim konjima i kolima zašao u ponor koji je pred njima na obali rijeke. zbrka riječi i pojmova. amfibios. oko) med. svađa. zrakoplov opskrbljen i kotačima i čamcima. konkavan amfldeum (lat. upala mrežnice oka amfiblestroida (grč. meter mati) mn. amfibolos) dvosmislen amfiboltja (grč. guros krug) uzaludno trošenje riječi. dvostruko gledanje na oba oka amfigeneza (grč. vrsta minerala iz reda složenih silikata. nepravilnost ametropija (grč. disanje) med. te je tako sposoban uzlije-tati i spuštati se i na suho i na vodu. spolno razmnožavanje. sin Zeusa i Antiope. pater otac) mn. dvojak. zajednički naziv za kratkovidnost i dalekovidnost oka. logia) znanost o amfibijama amfiblestroditis (grč. amfi. veoma važna za znanost jer je njezin jednostavni sastav pomogao objašnjenju složenog tijela kralježnjaka. okamenjeni vodozemci ili njihovi pojedini dijelovi amfibiolog (grč. v. spajanje rasplodnih stanica amfioks (grč. amfibios koji živi na suhom i u vodi) mn. pneuma dah. stanovnici tropskog pojasa koji svoju sjenu u jedno godišnje doba bacaju prema sjeveru. nerado sudjelovao u pothvatu "Sedmorice protiv Tebe". prid. koji rađa plodom iznad i ispod zemlje Amfiktionije mn. bios život) zrak. gromom otvorio Zeus amfikarpičan (grč. a-metria) neravnomjernost. sinovi dviju majki. amfilogia) spor. amfiblestroeides mrežast) anat. onaj koji se bavi proučavanjem amfibija amfibiologija (grč. graditelj tebanskih zidova amfipatori (grč. muž Niobin. velika nekoliko centimetara. teško disanje. logos) zool. amfi. guros) onaj koji govori bez veze. proturječnost amfimacer (grč. u složenicama: s obje strane. besmisleno brbljanje. a-metron. sa svih strana. amfi. od pravih kra-lježnjaka razlikuje se po tome Što n-ema koštanog ni hrskavičnog kostura. amfiblestron mreža) med. spolno sjedinjavanje u obliku stapanja dviju različitih stanica. astma amfisciji (grč. amfigeneza amfigurija (grč. diploos dvostruk. genesis rađanje) zool. amfi. sumnjiv) min. dug — kratak — dug (— U —). meignymi miješam) biol. amphideum) med.

Amfitrionijad (grč. nesposobnost pokretanja mišića lica kod moždanih bolesti aminterije (grč. Amfitrvoni-ades) — Heraklo Amfitrita u grčkoj mitologiji. amida) kem.) na prijateljski način.) prav. amicicije kauza (lat. kod kojega postoji amito-za amitoza (grč. amylum. amyno branim. amfi-theatron) polukružna pozornica. na lijep način amicabilis compositio čit. a-. sed magis amica veritas čit. amissio) gubitak.) iz prijateljstva. nominalni otac Heraklov (pravi otac je Zeus. mys mišić. ugodan.) vokativ od riječi amicus čit. pren. amusette) zabavica. zaštitna sredstva. amfi. amforeus) kod starih Grka i Rimljana: ispupčen glineni krčag s uskim grlićem i dva drška u kojem su držali vino amfoteran (grč. vrsta lakog poljskog topa amizirati (fr. zanimati. organski spoj C6H10O5. dvostruko gledanje. amicus prijatelj) prijatelju!. a-. amfi-theatron) koji je polukružna oblika i kojj se stupnjevito penje amfitomičan (grč. božica mora. amytto param. zanimljiv. amusant) zabavan. tropos okret) koji se okreće na obje strane amfora 67 amnestija amfora (grč. lat. lijekovi koji služe za zaštitu amiotrofija (grč. amynteria) mn. katkada i superlativno: ami-cissime najveći prijatelju! amicitiae causa Čit. razonodan amizeta (fr. upala krajnika amikalan (lat. razonoditi . mimesis oponašanje) med. amikus certus in re incerta cernitur (lat. boga mora. sed magis ami-ka veritas (lat. izravna dioba jezgre u životinjskoj ili biljnoj stanici amizantan (fr. nedostatak sluzi amil(um) (lat.amfiteatar (grč. amytto param.). sa dva reza (nož) Amfitrion sin Alkejev. muž AJkemenin. istodobno i neptunske i plutonske amfoterodiplopija (grč. koje su. veoma teška i neizlječiva dječja bolest.) pravi se prijatelj u nevolji poznaje amicus Plato. ops) med. amida) kem. razdirem) biol. amygdale badem) med. voj. zgrada u kojoj su se priređivale gla-dijatorske predstave. amylon) kem. razonoda. prijateljski sporazum. dvojak. amidže) stric amigdalitis (grč. stijene koje su nastale i utjecajem vode i utjecajem vatre. amikabili modo (lat. amikabilis kompozicio (lat. igračke. često se koristi za izricanje nepristranosti) amid (lat. kao posljedica teških promjena u hrpteničnoj moždini amirauté (šp. škrobno brašno amiloza (grč. amicus prijatelj. dakle.) "prijatelj svinja". kralj u Tirintu i kasnije u Tebi. amikus (lat. slušaonica polukružna oblika koja nalikuje na stube i na kojoj su sjedala za gledatelje. ali mi je draža istina (rečenica koja se u jednom kasnijem spisu pripisuje Sokratu. med. ili njegova poli-valencija. ali svakim okom drukčije ami-cochon čit. amfoteros.) drag mi je Platon. uveseljavati. a-. prijateljska nagodba amice! (lat. žena Posejdona. amfoteros) kem. amfitomos) dvorez. iz dobrohotnosti amicus certus in re incerta cernitur čit. gubljenje amitotičan (grč. amiloidna degeneracija amimetičan (grč. majka Tritonova amfitropičan (grč. amfoterna tijela tijela koja su istodobno i baze i kiseline. amirante) vrhovni zapovjednik kopnenih i pomorskih vojnih snaga u Španjolskoj amisija (lat. tj. amikus Plato. štirka. myxa sluz) med. i lužnat i kiseo. prijatelj s kojim se u razgovoru mogu bez ikakva sustezanja upotrebljavati i prostački izrazi amicabili modo Čit. trofe prehrana) med. uzvišeno mjesto prema pozornici. med. v. ami-košon (fr. škrob. amylon škrob) kem. amuser) zabavljati. gledate-lji amfiteatralan (grč. razdi-rem) biol. grč. amonijak čiji je vodik zamijenila kiselina amidin (lat. a-mimetos) nepodraž-ljiv amimija (grč. ami-calis) prijateljski amiksija (grč. amfoterne tvorevine geol. diploos. unutarnji glavni sastojak zrnca škrobnog brašna amidža (tur.

mnesis sjećanje) med. nemoralnost (ovako je njemački filozof Nietzsche nazvao svoje etičko shvaćanje koje odbacuje dotadašnji moral) amoreti (tal. kratkotrajan. mos. min. bezobličan. amnicola) stanovnik pokraj rijeke amnion (grč. amoriti amorevole (tal. supr. raditi) proces pretvaranja dušika iz različitih dušikovih spojeva (bjelančevina. glavno božanstvo starih Egipćana. amor ljubav) v. ammoniakon) eksplozivna tvar — smjesa amonijačne salitre. amnos) med. bezbojan plin ljutog i neugodnog mirisa koji izaziva suze. cornu Ammonis Amonov rog) geol. kristaliziranost Amorićani (Semiti) narod koji je u 3. supr. amoniakon amonijak. n. djelomičan ili potpun oprost kazne amnestika 68 amortizacija amnestika (grč. bezobličnost. 2. ljubav je jača od svega amoralizam (lat. veliki neprijatelji Izraelaca koji su ih pokorili amoniemija (grč. ammoniakon. 2. amnio-nova voda amnitis (grč. amnesteo zaboraviti) pomilovati. pobijedili su ih Izraelci kad su pod JoŠuom osvojili Obećanu zemlju (Kanaan) amoriti (lat. a-. ammoniakon. amoretti) mn. v.) neobična i strašna vrsta ludila kod malajskih urođenika koje se očituje u nagonu za ubijanjem (klanjem) svakoga na koga se naiđe Amon (hebr. nekristali-ziran. Ammon) mit. a-morfos) bezobličan. spoj dušika i vodika. facere činiti. ljubavnik. prikazivano je s ovnovim rogovima.amnestija (grč. pren. aluminijeva praška i nitrotoluola. Amon. morfe oblik) bezob-ličnost. amortizman . amoreti amoroso Čit. lat. grč. oprostiti kaznu. -ites. bogu Amonu) amoniti (hebr. poput ovnovih rogova svijene okamine jedne izumrle vrste glavo-nožaca. amabile amorfan (grč. pr. dugotrajan ili stalan. otrovan i nagriza kožu (naziv po libijskoj pokrajini Amoniji (ime prema egipat.) 1. pomilovanje. radosti i šale kod starih Rimljana (odgovara grčkom Erosu). sala-mmoniacus) kem. gmazova i ptica. im. po zakonom utvrđenom planu izvodeno vraćanje duga. a-morfos) bezobličnost. bog ljubavi. glagola facio. amnestia zaboravljanje) prav.) posl.) u amonijski dušik amonijak (grč. upala amni-ona amok (malaj. ljubav amor vincit omnia Čit. amortisatio) 1. upotrebljava se u rudarstvu i u ratnoj tehnici Amonićani jedno od drevnih arapskih plemena. kristalan amorfija (grč. e. 3. simbol stvaralačke snage i rađanja amonal (grč. postupno. nakaznost amorfizam (grč. Amon Amor (lat. vladao u Babilonu. nakaznost. Siriji i Palestini dok ga nisu pobijedili Hetiti. mokraćevina i dr. a-. Amon.) mit. -fi-kacija od lat. amorozo (tal. otuđenje nepokretnog imanja iz svjetovnih ruku i predavanje Crkvi ("mrtvoj ruci"). i 2. zaboraviti krivnju amnezija (grč. ljubav sve pobjeđuje. moriš običaj) fil. v. nekri-staliziranost. grč. slike malih bogova ljubavi u staroj rimskoj umjetnosti i umjetnosti renesanse i novog doba. haima krv) med. djelomičan ili potpun gubitak sposobnosti pamćenja amnikolist (lat. lat. a-. amino-kiselina. nakazan. osobito amortizirati 69 amportirati državnih zajmova. veoma nježna i prozirna ovojnica u kojoj se nalazi embrij kod sisavaca. amnestike) sposobnost ili vještina zaboravljanja neugodnih doživljaja i uspomena amnestirati (grč.) glaz. amor vincit om-nija (lat. sudski postupak kojim se izgubljeni vrijednosni papiri i dokumenti proglašavaju nevaljanim (mortifikacija). tzv. nast. glaz. amabile. posteljica. amnos janje) med. ljupki likovi krilate dječice zabavljene različitim poslovima. usp. trovanje krvi amonijakom amonifikacija (grč. min. st. zaljubljeni amortizacija (lat.

za razliku od superlativa. koji proširuje. razviti. amusia) koji ne uživa ljubav muza. mundus svijet) fil. 3. način izražavanja nadugačko i naširoko amportiranje (fr. proširivati. najvišeg stupnja amplissime (lat. tele daleko. mjesto za postavljanje topničkih oruđa. šira obrada. sin jednoga od satira i neke nimfe. fiz. emporter) voj. grč. empirance) trg. razgranavati. grč. otplaćivati.. igra toga duha amuzičan (grč. neško-lovanost . trbušasta bočica za mast.. nepjesnički. na jednoj skali. oskudica u smislu i osjećaju za ono što je umjetničko i lijepo. razmrskanih. najveća udaljenost od ravnotežnog položaja. amortirati Ampel mitološki ljubimac Dioniza Bak-ha. crkvena posuda u kojoj se drži vino i voda za pričest (u kat. staklo električne žarulje amputacija (lat. odgađanje sudskog procesa o čijem se predmetu još ne može donijeti presuda. ulje. povećavati amplifikacija (lat. amortisare) 1. zbog Čega ga praznovjerni ljudi nose stalno sa sobom. razvijati. obuhvaćen amplificirati (lat. amputare odsijecati) med. tj. ret. galvanome-tar čija kazaljka neposredno. amplificatio) proširivanje. peti padež superlativa ampli ssimus) amplitel lat. osvajanje amportirati (fr. amplificare širiti. oteti. i Na-poleona III. zauzeti. Bog je apsolutni duh. shvaćanje po kojem postoji samo Bog. šteta na brodu amplasman (fr. (lat. osobito Francuska za vrijeme Napoleona I. meteor. osvojiti . nazvana po slavnom fr. izgubljen vrijednosni papir ili dokument sudskim putem proglasiti nevaljanim. povećavanje. fone glas) uređaj koji pojačava glas i omogućuje istodobni telefonski razgovor s više osoba amplituda (lat. trbušasto proširenje na cjev-kastim organima. pren. jedinica za mjerenje jačine električne struje. ampliare povećati. zauzimanje.. grafia) znanost o vrstama vinove loze i grožđa ampelurgija (grč. potpuno odvajanje. prostranost. emporter) voj. razgranati. Ampèreu (1775—1836). koji povećava. oštećenih i uopće neizlječivih dijelova tijela. obično o vratu amundizam (grč. ampelos trs. razvijanje.amortizirati (lat..001118 grama srebra ampermetar (fr. a-. amplificare) proširiti. popuštanje ili pogoršavanje kvalitete robe. opširno izlagati. amplificativus) proširivan. povećati. predmet koji tobože ima Čarobnu moć da štiti od bolesti i svake druge nesreće. koji je bez smisla i osjećaja za ono što je umjetničko i lijepo. luk na horizontu između izlaska i zalaska sunca. gradilište) voj. 2. a svijet je samo treperenje. amputatio rezanje) med. Ampère. presvijetli (nekada titula visokih državnih činovnika. proširivanje. odrezati. ampliare proširiti) širenje. iscrpno govorničko izlaganje amplifikativan (lat. emire) carstvo. vinograd. prav. anat. teh. topnički položaj amplektivan (lat. crkvi). širina) zem. veleslav-ni. npr. izrada nekog akta u duplikatu radi bolje sigurnosti amplijativ (ampiiativus. amplectivus) koji obuhvaća. a svijet ne postoji. ampulla bočica) ispupče-na. izložiti. na kraju polukružnih kanala uha itd. odvojiti. prodati ili ustupiti imanje Crkvi ("mrtvoj ruci"). bjelilo. neškolovan amuzija (grč. vraćati neki dug postupno. lat. najveća razlika u zračnom tlaku. povećavajući amplijacija (lat.) veleugledni. matematičaru i filozofu A. pren. ampelurgia) vinogradarstvo amper fiz. emplacement zemljište. potpuno i nasilno odvajanje jednog dijela od neke cjeline amputirati (lat. ampula 70 anadiploza ampula (lat. nasilno odvojiti amulet (lat.-grč. amusia) nenaklonost muza. odrezivanje ranjenih. otcije-piti. razrada. tehnički instrument za mjerenje jačine električne struje. proširenje. kulon za sekundu ili struja koja prolaskom kroz vodenu otopinu nitrata srebra za sekundu izdvoji 0. Dioniz gaje nakon smrti pretvorio u lozu ampelografija (grč. pokazuje broj ampera koji protječu kroz kotur žice ampir (fr. metron) fiz. razgranavanje. ampir-stil stil francuske umjetnosti za vrijeme Napoleona I. oponašao je staru rimsku umjetnost iz doba careva ampirans (fr. amplitudo obujam. otimanje. amuletum) hamajlija. proširiti) veoma visok stupanj nekog svojstva ili neke osobine.

duž. ili kretanje od mora prema unutrašnjosti zemlje. amilacea (lat. slika i si. stalna groznica anabaza (grč. ana-baptizo) pristaša ponovnog krštenja u zrelim godinama. opširno. ret. molitve.: Mila kano si nam slavna. školovani robovi ili slobodnjaci kod starih Grka i Rimljana koji su služili kao čitači ili predavači po boljim kućama. odgovara našem ne-. anaglifi anagliptika (grč. podrobno. uzla-ženje (iz nižeg predjela u viši. ana-diploo udvostručiti) udvostručavanje. ana-gnostes) mn. ana (grč. anagnosti (grč. do. a ne za prikazivanje . na veliko. afrodisiakos koji pripada ljubavnom uživanju) mn.itd. bios život) mn..(grč. en. anagliti anaglipti (grč. dijadema Anadiomena (grč. njemačkom un. an-afroditos) med. trg. umj. neosjetljivost (ili: smanjena osjetljivost) kože. ana) prijeđi. mila kuda si nam ravna. (usp. détail) potanko. u starije kršćansko vrijeme: oni koji su za vrijeme službe Čitali pojedine dijelove iz Svetog pisma anagnostici (grč. med. anaglypta) mn. v. an-. med. na malo (supr. zool. anabatična groznica med.-i. an) u grčkim složenicama ispred samoglasnika daje riječi niječno značenje. iscrpno. s kojega se čitaju Sveto pismo. zaštićivanje) med. ana-basis) penjanje. figura ponavljanja istih riječi na početku stihova ili rečenice.) mn. oči u oči. uz. ananke anaglifi (grč. poremećaj u osjetilu dodira anafilaksija (grč. ana-dosis) fiziol. klice koje se mogu razvijati i razmnožavati tek kad im se ukloni kisik anaerobionti (grč. ana. ambon izbočenje na štitu) u pravoslavnoj crkvi. oko anabaptist (grč. na soleji. bios život) ponovno oživljavanje osušenih ili promrzlih životinja anadema (grč._>-■ . groznica koja napada svakog dana. sredstva za smanjivanje i sprječavanje spolnog nagona anagke v. kroz. udvostručavanje napadaja grozničnih bolesti anadoza 71 anakamptičan anadoza (grč. uzvišeno mjesto ispred oltara. ana-baptizo ponovno zaronjavam) vjerski pokret koji zahtijeva ponovno krštenje u zrelim godinama anabatičan (grč. propovijedi i spomeni. anafonesis) med. mila kuda si planina. na. epifora). probava anaerobi (grč. retorička figura koja se sastoji u tome Što sljedeća rečenica počinje riječima kojima je prethodna završena. bolesni nedostatak ili smanjenost spolnog nagona anafrodizijaci (grč. s lica. pjesnici tragičari koji su svoja djela pisali samo za čitanje. aer zrak. anadyomai izroniti) "iz morske pjene rođena" (pridjevak božice Afrodite) anadiploza (grč. bios život) mn. astr. đo sitnica. pr. koji raste. amvon simbolično predstavlja kamen koji je anđeo odmaknuo s Kristovog groba amylacea čit.: an gro) an fas ili anfas (fr. pravo u oči an gro (fr. ponavljanje riječi. ana-gnostes) mn. aer zrak. ana. lijekovi koji sadrže u sebi škrob an detaj (fr. ■. pojavljivanje znakova na nebu anafrodit (grč. anagh/ptike) vještina izrade reljefnih ili polureljefhih ukrasa. fylaxis čuvanje. zool. koji napreduje. anabaino uzlazim) koji se penje. afe dodirivanje) med. en face) sprijeda. razmjerna podjela sokova i hrane cijelom tijelu. anaerobi anafija (grč. npr. polureljefni umjetnički radovi. farm. mila si nam ti jedina. anadema) glavni ukras na kraljevoj glavi. med. do potankosti. uglavnom (ispričati nešto) an.■ . an-.amvon (grč. razvijanje i jačanje bolesti anabioza (grč. an-. anafora) poet. an-. osobito: Ksenofonova povijest vojnog pohoda Kira Mlađeg protiv svoga brata). anabaptistički anabaptizam (grč. po. afrodisia ljubavno uživanje) med. v. med. preosjetljivost organizma na ponovno ubrizgavanje bjelančevine anafoneza (grč. ana. anaglyfa) v. vježbanje i jačanje pluća i govornih organa glasnim govorenjem i pjevanjem anafora (grč. onaj koji nije sposoban oploditi anafrodizija (grč. bakterije koje mogu živjeti bez kisika. latinskom in-. izbacivanje kašljanjem ili povraćanjem. en gros) trg.

pjevali ljupke. anagraf (grč. rekapitulacija anaklastika (grč. ana-kathairo očistim) mn. pustinjak. anaklastos prelomljen) opt. anahoret-ski anakalipterija (grč. lako. mir od Rim. izbacivanje krvi anagogija (grč. npr. ana-kefalaio ponoviti u glavnim točkama. proučavanje odbijanja zvuka anakatabat (ana. ana-kampto) opt. anakrisis) ispitivanje. usamljenik. is-posnik. st. prid. npr. gluhoća zbog oboljelosti slušnog živca analav (grč. katkada i frivolne pjesmice anakreontski (grč. mast za zarašćivanje rana anakolut (grč. radi ponovnog otiska i umnožavanja. plesu i društvu anakreontičari mn. onda se ista tolika količina spušta s visine prema zemlji anakatartici (grč. alegorično značenje. akust. ana-kalypto otkrivam) svečano skidanje vela s nevjeste anakampterija (grč. koji odbija (svjetlost. zvuk) anakamptika 72 analeptic! anakamptika (grč. okrjep-ljenje. med. riječ napravljena premještanjem slova druge riječi različitog značenja anahoret (grč. anachorètes) čovjek koji se povukao od svijeta. analabos) pravoslav. događaja.anagnozma (grč. piše obratno anagrafi (grč. vino. anakoluthos) nepravilan. anakoluthia nedostatak veze) gram. ljupko. ozdravljenje anakufizma (grč. nježno. sjediniti u cjelinu) združivanje u cjelinu. an-ago vodim gore) tajni smisao. koje se onda moraju po smislu dopuniti anakolutičan (grč. tj. ana-klino nasloniti se) med. zanemarivanje onoga što odgovara duhu i prilikama vremena. naslanjanje leđima. ana.e. kratko ponavljanje nečega. vremenska po-remećenost. anagogija). anagramma) najprije: obratno čitanje jedne ili više riječi. ples i društvo. kratko anakriza (grč. podizanje) tjelesna okretnost koja se stječe vježbanjem anakuza (grč. ana-kampto) odbojni. pr. prethodna istraga anakronizam (grč. anakreontika poezija koja u malim pjesmicama slavi laki. dolazim) meteor. nedostatak u pravilnosti rečenične konstrukcije koji nastaje poradi iznenadne promjene ili prekida. iskašljavanje krvi. zaključivanje na nešto općenito ili duhovno. n. ana-kampto skre-ćem) sklonište za sirotinju. udaranje glasom na slog anakteza (grč. po uzoru na Anakreonta.). sredstva za čišćenje grudi od sluzi. anakatartična sredstva anakatarza (grč. prelamanje svjetlosnih zraka anakliza (grč. anakrusis) u metrici: naglašavanje. proučavanje odbijanja svjetlosti. kata odozdo. anaktesis) med. nesuvremenost. ana-grafo) mn. četvrtasti naprsnik kod kaluđera . alegorično tumačenje Biblije (usp. an-ago) uzdizanje. med. ana-klasis prelamanje) opt. ana-kollao nalijepiti) med. liječnički propisi. da netko naslika u kakvoj antičkoj kući televizor anakruza (grč. med. prolazni užitak u ljubavi. ana-kathairo očistim) med. recepti anagram (grč. poluležeći položaj bolesnika anakolema (grč. iskaŠ-ljavanje anakefaleoza (grč. baino idem. anachronismos) pogreška u računanju vremena. uspostavljanje ravnoteže medu slojevima zraka: kad pri puhanju jakog vjetra velika količina zraka krene odozdo naviše. st. dolje. motivi su mu ljubav. Anakreon) po ugledu na grčkog lirskog pjesnika Anakreonta. datuma. vinu. akuo čujem) med. ana-gnosma) štivo anagoga (grč. dioptrika anaklaza (grč. ka-toptrika. anakufisma dizanje. uzdizanje duha apstraktnom razmišljanju i si. obično pokraj crkava i samostana anakamptičan (grč. koji su. osobito poslije dužih umetnutih rečenica ili poradi izostavljanja riječi. skupina njemačkih pjesnika XVIII. čišćenje prsiju od sluzi. ono što je u suprotnosti s kronologijom. ana-grafo napišem) sprava koja. proučavanje prelamanja svjetlosnih zraka. bez veze Anakreont starogrčki lirski pjesnik (6. rob je anagram od bor. zagonetka koja se sastoji u tome da se slova jedne riječi napisu različitim redom. oduševljenje.

annale. dokaz (ili: zaključak) na osnovi sličnosti analogizirati 74 anaprozelit analogizirati (grč. okrjepan. ispitati. zaključak po analogiji log. annales) 1. koji raščlanjuje. analogon racionis (lat. analgesia) med.analdija (grč. ana-logizomai) usporediti. ispitivati potanko analogan (grč. godišnjaci. jačati) med. razlaganje. npr. nepogrješiv anamartezija (grč. koji je u skladu s nekim pravilom. fizička analogija djelomična sličnost između zakona jednog područja pojava sa zakonima nekog drugog područja pojava. analysis) raščlanjivanje. koji je nastao putem analize. jačanje analeptici (grč. određivanje sastojaka nekog tijela. analepsis. uspostavljam) med. razlagati nešto (u najmanje sastavne dijelove). hraniti.) analitički (grč. tipu ili uzorku analogia juriš (lat. sličan. slično (ili: odgovarajuće) stanje. kvantitativna analiza kem. neosjetljivost. analytikos) raščlanjujući. oporavak. alfa. ozdravljenje. analogon rationis Čit. rasčlanjavati. određivanje sastojaka nekog tijela po njihovoj težini. sredstva za jačanje i okrjepljenje analeptičan 73 analogizam analeptičan (grč. suprotno: sinteza analizator (lat. usp. bijenale. suglasnost s pravnim načelima analogičan (grč. an-. an-. pola-rizator analizirati (grč. onaj dio polariskopa koji služi utvrđivanju činjenice da je svjetlost polarizirana (zrcalo. s njime je identično vezan. med. kemičar i dr. istovrsnost. ana-lambano) mn. nepismenjaković. kvalitativna analiza kem. trijenale analekti (grč. ljetopisac. sudovima i zaključcima analiza (grč. koji odgovara nekom zakonu. odabrana štiva analepsija (grč. an-amartesia) bez-grješnost. analgija anali (lat. ana-lyo) rastaviti. stara analiza dokazivanje nekog stava raščlanjivanjem na jednostavnije stavove već dokazane ili kao istinite prihvaćene. zaključak iz pojedinačnog ili posebnog o pojedinačnom ili posebnom kao sličnom. psihološka analiza razlaganje predodžbe u njezine elemente. suglasan. analytikos) filozof. od anno godina) umjetnička priredba što se održava svake godine. suda u njegove dijelove. analogismos) fil. neznalica analgezija (grč. analytike) teorija analize. ljetopisi analist (lat. srodan. bezbol-nost. tipom. an-amartetos) bezgrješan. rastavljati. ocjena. analeptikos) osvježavajući. pisac godišnjaka analitičar (grč. podoban. prestanak rastenja i razvijanja anale (tal. koji se zasniva na analizi. ocjenjivanje. analekta) mn. analogon) sličan ili odgovarajući predmet (ili: događaj). analogia) sličnost. usp. tj. dokazivati ili zaključivati na osnovi sličnosti anamartetičan (grč. mat. suprotno: sintetički analitika (grč. prikaz. analambano podižem. annales. ta sličnost pridonosi da se ta dva područja uzajamno objašnjavaju (Maxvell) analogizam (grč. tijela itd. sva su tijela rasprostrta. razlaganje cjeline na njezine dijelove. beta) onaj koji ne zna abecedu. tj. analogos) sličan. analitički sud sud koji se zasniva na tome što se subjektu pridaje predikat koji se u njemu već nalazi. koji se bavi raščlanjivanjem na sastavne dijelove (misli. vještina i metoda raščlanjivanja misli i pojmova u njihove sastavne dijelove. aldaino potpomagati. uspoređivati. što je u skladu s razumom analogan (grč. Nikolova prizma). raščlaniti. istovjetnost ili suglasnost u osobinama i odnosima. elementarna logika logika koja se bavi pojmovima. nepogrješivost .) pravna sličnost. prestanak (ili: gubitak) osjećaja bola. analogon). okrjepljujući analfabet (grč. koji ne zna ni Čitati ni pisati. istovrstan. uzorkom. podoban analogija (grč. odgovarajući. annus godina) mn. analitička definicija određivanje pojma pomoću njegovog najbližeg roda i njegove svojstvene razlike. moderna analiza rješavanje problema njihovim zaključivanjem na jednadžbe. logična analiza razlaganje pojma u njegove oznake. analystor) fiz.) nešto što odgovara razumu. razložiti. pravilu. odgovarajući.

anamnesis sjećanje) fil. po dijeti anantapodoton (grč. odušak. fa-gein jesti) med. uii-andria) nemuškost. otvoren) med. izbacivanje sluzi anaptoza (grč. kob. penjanje sokova. vidjet ćeš što će biti. an-. osobito krvi. sredstva koja pomažu disanje. anapetes raširen. potpun nered anarhist (grč. i emuževnost. anarchia) bezvlašće. anapaistos) metrička stopa od dvaju kratkih i jednog dugog sloga: UU—. an-archos bez poglavara. prirodni nagon. med. Bakunjin . Platonovo naučavanje po kojem je duša preegzistirala. lijekovi za jačanje pamćenja anamnestika (grč. zbog čega se zove i antidaktil anapetija (grč. ana-ptyo ispljujem) med. potreba. proširenost krvnih žila anaplastična sredstva med. plašljiv. preinaka) preobražaj. plašljivost. ana-plasso preobrazim) med. vještina sjećanja i pamćenja. visok 8075 metara. obrnut daktil. ananke nužnost. zamjenjuje anapleroza (grč. prema gornjim dijelovima tijela anarhija (grč. ana-mimnesko sjećam se) koji se tiče sjećanja. ananassa sativa) bot. ana-neosis) pomlađivanje ananim grč. kukavičluk . arche vlast) pokret koji teži ostvariti potpunu slobodu pojedinca i uništiti svaku političku vlast. sila. anaplerosis) dopunjavanje. ana-pleroo ispunim) koji pomaže naknadno rastenje. nakazan. anap-noična sredstva anaprozelit (grč. med. ana-morfosis preobražaj. fiz. morfe oblik) izokrenut. an-anthes) bot. koji dopunjuje. jačanje pamćenja anamneza (grč.xnjneozij'i (grč. pren. pren. sudbina. bez cvijeta. ana-pleroo ispunim) mn. zamjenjivanje izgubljenih ili oštećenih dijelova tijela i udova anapneuzija (grč. osnivači: Stirner. bez ikakvih obzira. čovjek koji pokušava svim mogućim sredstvima. prešutki-vanje završne rečenice. srušiti postojeći poredak i zavesti stanje potpunog bez-vlašća. ali tako da izgleda onako kakva treba biti kad se gleda s određene točke {optička anamorfoza) ili odbijanjem od pogodnog zrcala [katoptička anamorfoza) i kroz brušena stakla idioptrič-ka anamorfoza). naopak. pamćenju. književnik) ananke (grč. iskašljavanje. duboko disanje. udes. anarhistički anarhizam (grč. nenormalno preobražavanje poradi izopačenja ili promjene u navici biljke ananas (lat. sredstva koja se upotrebljavaju i primjenjuju u anaplastici anaplastika (grč. gotovo nemoguće ostvariv cilj anareja (grč. skrušenost Anapurna teško pristupačan vrh u himalajskom gorju. ana-pneo) mn. koji pripada sjećanju.: Ne učiniš li. Proud-hon. proselytos) onaj koji je ponovno obraćen na vjeru. bez vođe) pristaša mišljenja daje potrebno srušiti postojeći državni i društveni poredak.anamnestičan (grč. bot. sredstva koja pomažu nadoknađivanje izgubljenih dijelova i stvaranje. koji je ponovno pridobiven 7a nešto anaptiza 75 anastaza anaptiza (grč. juž-noamerička biljka veoma ukusnog i mirisnog ploda anandričan (grč. pr. odmor anapnoici (grč. anapneusis) med. stanje društva u kojem potpuno prestaje vladavina zakona i svakog autoriteta. ana. izopačena oblika. uzimanje hrane po propisu. anamorfotičan anamorfoza (grč. an-apto objesim) utuče-nost. rastenje mesa anaplerotičan (grč. anantičan (grč. podaci koje bolesnik daje liječniku o svojem zdrastvenom stanju prije sadašnje bolesti anamorfičan (grč. anamnes-tična sredstva med. teško. npr. anantapodoton nedovršena rečenica) ret. pseudonim od unatrag Čitanog imena (prezimena): Kramer — Remarque (njem. bot. koji ne cvjeta anapest (grč. po optičkim zakonima unakaženo nacrtana slika nekog predmeta. prije postojala u čistom stanju i tu stekla svoje ideje. koji nema prašničkih niti auandr'ja (grč. vještina ispravljanja slomljenih ili uganutih kostiju. an-andros) koji je bez muškorti. ana. neizbježivost anankofagija (grč. nužda. anarroia) med. med. anamnesis sjećanje) fil. ispljuvavanje. ispravljanje i uklanjanje raznih tjelesnih nedostataka kirurškim putem. plastična kirurgija anaplerotici (grč. anagke) usud.

dimljenje. preokretanje maternice i mokraćnog mjehura Anat feničko-kanaanska božica ljubavi. gore. kao i protiv sudjelovanja radnika u političkoj i parlamentarnoj borbi anarmonija (grč. pren. koji daje punu oštrinu slike. tokizo dajem pod kamatu. stoma usta) sastaviti otvore.anarhoidan (grč. bakroreza. anastatikos) koji odvodi ono stoje nezdravo. pr. v. ana-stello suzbijam) mn. svojstvo potresa kod kojih se događaju velika vertikalna pomicanja tla anaspazmija (grč. med. disharmonija anartrija (grč. med. stigma točka) opt. patološka anatomija ona koja proučava sve promjene koje se zbivaju na tjelesnim organima . isključiti iz crkvene zajednice anatimijaza (grč. nastaje zbog uzetosti mišića za govor (jezika. grč želuca anastaltici (grč. med. naučavanje koje svodi društvo na slobodnog pojedinca kome ne smije biti nametnut nikakav red niti zakon anarhosindikalizam oportunistička struja u radničkom pokretu čiji pripadnici smatraju da radnici mogu popraviti svoj položaj samo štrajkovima i organizacijom uzajamne pomoći 1 da se pitanjima radničkog pokreta imaju baviti samo sindikati. ujediniti. nedostatak udova anartros (grč. oštrovidan. anathema esto čit. anathematizo) prokleti. arthron ud) bezud-nik. anarchia bezvlašće. usana. anastrofe) ret. an-.) teza 0 otuđenju čovjeka od društva (ideolog Max Stirner). ana. uzimanje kamata na kamate. npr. armonia) glaz. ana. sredstva za zaustavljanje krvi anastaltičan (grč. kad bolesnik govori potpuno nerazumljivo. anistemi. tisk. seismos potres) geol. koji pomlađuje. kletva. crkveno progonstvo ili prokletstvo nekog čovjeka ili stvari. lihva-renje. ždrijela. med. isključenje iz crkvene zajednice. istočnjački anatom (grč. anatomikos koji reže) medicinar ih botaničar koji radi znanstvenog istraživanja reže i proučava leš. ana. djevica-ratnik. oporavak (rekonvalescencija). protuprirodno otvaranje krajnjih dijelova krvnih žila anastrofa (grč. ana-stello) koji zaustavlja krv. zelenašim) prav. "drugi neki čovjek". ana. povećana disartrija. oni istupaju protiv toga da radnici stvore svoju proletersku stranku. fotografski objektiv od posebno kombinirane leće koji daje slike koje sve do rubova pokazuju veliku oštrinu anastigmatičan (grč. anatomia rezanje) znanost koja se bavi proučavanjem sastava i grade tijela živih organizama.) neka je proklet! anatematizirati (grč. stigma) opt. pomoću litografije prije tiskanog teksta pripremljen za novo izdanje knjige anastaza (grč. spojiti anastomotici (grč. anastomoza (grč. progresivne i bulbarne paralize) anartrija (grč. anatocistički anatolijski (grč. med. ozdravljanje. proklinjanje. ana. ustajanje iz bolesničke postelje. anastasis ustajanje) ponovno ustajanje. 1. baciti prokletstvo na koga ili što. lica kao posljedica moždane kapi. sredstva za otvaranje za-čepljenih ušća krvnih žila i dr. npr. grla. anatole istok) istočni. spojnica dviju krvnih žila ili dvaju živaca. ana. ana-spao) med. uskrsnuće. umjesto "neki drugi čovjek". anatema esto (lat. ušća. an. zelenašenje. anathema) prokletstvo. koji suši ranu anastatičan (grč. preokretanje riječi. čovjek koji je toliko debeo da mu se više ne raspoznaju zglobovi anasarka (grč. ana. ana-thimiasis) ispa-ravanje. mijenjanje mjesta riječima.-lat. stoma usta) mn. odnosno biljku anatomija (grč. podrigivanje anatocizam (grč. prenošenje. prijenosni. a nakon pritiska prstom ostaje u njoj udubina) anaseizam (grč. arthron ud) 2. umnožavanje. sestra boga Baala anatema (grč. med. eidos izgled) sličan bezvlašću (anarhiji) anarhoindividualizam (grč. ana. spremanje novog izdanja neke knjige time što se kemijskim putem (litografijom) izravno tiska iz staroga izdanja nastigmat 76 anceps anastigmat {grč. stoma) med. koji je bez poremećaja u oštrini vida anastomizirati {grč. stezanje želuca. koji obnavlja. arthron ud) med. med. vještina rezanja leša ih biljke radi znanstvenog ispitivanja. sarks meso) nakupljanje tjelesne tekućine u potkožnom vezivu (koža postaje gnjecava. ana na.

gyne žena) dvospolnost. ana-tribo trljam) med. antropofag androfob (grč. aner. endosser) trg. dovesti između dvije vatre anbrinirati (fr. aner. kao u hodu. još jednom. andros) predmetak u složenicama sa značenjem: čovjek (muškarac) androfag (grč. Božji glasnik. usp. aner. angelos anđeo) bot. premazati tamnom bojom. andro. eidos lik) sličan čovjeku.) glaz. ana-tribo trljam. muž.pri raznim bolestima. okamenjene ljudske kosti andrologija (grč. hrabrost. trepanacija anatripsis (grč. potamniti anceps (lat. pokretan ljudski lik androidan (grč. prijenos mjenice andragacija (grč. logia) znanstvena disciplina koja se bavi unošenjem lijekova u tijelo kroz kožu. ana-tribo) med. gone rađanje) stvaranje čovjeka. aner. andro-gynos) dvospolac. aner. nesiguran. tj. čestitost andrecej (grč. stanište) bot. anatresis) med. liječenje trljanjem anatropa (grč.) mn. aner. ponovno andaluzit min. fobos) onaj koji zazire od ljudi. andare ići. umjereno andarini (tal. metr. ankora (tal. angelos vjesnik) teol. vrlina. pobijanje nečijih navoda jednostavnim negiranjem. aner. trljanje udova. nimfomanija androtomija (grč. aner. fil. ana-temno režem. andamento hod) glaz. oporavak (ili: jačanje) pomoću hrane anatreza (grč. koji se plaši ljudi (muškaraca) androfobija (grč. uspaljenost žena prema muškarcima. jako povraćanje anbrasirati (fr. gdje je pronađen) andamento (tal. ana-trope preokret. više biće . kao imenica: djelo u laganom tempu andantino (tal. logia znanost) med. fonos ubojstvo. hermafrodit. andro-mania) Čežnja za muškarcima. andante) glaz. dio fuge andante (tal. param) parati. kolebljiv. embrasser) zagrliti. proučavati u potankosti. usporedna anatomija ona koja uspoređuje gradu i sastav ljudskog tijela s tijelom životinje anatomizirati (grč. aner. Aristotelovi sljedbenici koji su negirali besmrtnost ljudskog duha. napravljen u ljudskom obliku androkefaloid (grč. hermafroditizam android (grč. rezanje ljudskog leša radi znanstvenog ispitivanja anđelika (grč. uškopljenik. mati Astijanaksova. mania) med. endossement) trg. otvaranje bušenjem. topografska. andros) mn. eidos lik) umjetno napravljen. Češanje kože anatripsologija (grč. embrunir) slik. kefale glava) min. aner. ljubičasti okrugli rezanci u obliku graška andosirati (fr. potpis mjenice na poleđini. pren. andros čovjek. ana-trefo) med. oikion kuća. andro-fagos) ljudožder. glavni je predstavnik bio Pomponazzi (1462— 1524) andro (grč. raščlanjivati. potpisati mjenicu na poleđini i time je prenijeti na drugoga andosman (fr. fobos) strah od ljudi (muškaraca) androfonomanija (grč. lagano. anatriptica) mn. sredstva za trljanje. lithos kamen) mn. skup svih prašnika u cvijetu andristi (grč. anatriptična sredstva anatriptika (grč. Euripid i Račine napisali su istoimene tragedije andromanija (grč. aner. ljekovita biljka štitarka (kravojac) anđeo (grč. andragathia) mužev-nost. Andromache) mit. nakon Hektorove pogibije bila robinja Ahi-lovog sina Pira i s njim imala tri sina. ancora 77 anegdota oznaka za kvantitetu jednog sloga koji može biti dug ili kratak ancora čit. slabić androginija (grč. kirurška ili primijenjena anatomija ona koja proučava pojedine dijelove tijela i njihov raspored. do sitnica anatrepsis (grč. žena najvećeg trojanskog junaka Hektora. osobito prvog čovjeka. kamen koji ima oblik ljudske glave ili nekoga dijela ljudskog tijela androliti (grč. ludilo koje tjera ljude na ubojstva andro geneza (grč. voj. znanost koja se bavi proučavanjem bolesti svojstvenih muškarcima (za razliku od ginekologije) Andromaha (grč. okret) ret.) glaz. med. aner.) dvostruk. dvosmislen. dvostran. geol. rastavljati na sastavne dijelove. aner. aluminijev silikat (nazvan po Andaluziji. malo laganije. utrljavanjem anatriptici (lat. razvitak jajne stanice bez sudjelovanja ženskog zametka androgin (grč. obgrliti. temno režem) anat. poljubiti.

oikumene /tj. anemos. npr. neelektričan (za tijela koja izgledaju kao da nemaju elektriciteta. anemos. a-. sprava koja pokazuje pravac puhanja vjetra anenergija (grč. annexio) pripojenje. anemo-logia) proučavanje vjetrova anemometar (gTč. a-. (grč. a-. anemos. pridodan. slab. liječenje zrakom. filos prijatelj) bot. ge zemlja/ nastanjena zemlja) predjeli na Zemlji na kojima se ljudi ne mogu stalno nastanjivati (npr. anemos. ana. anemometrograf anemografija (grč. anemos. haima krv.(grč. anemograf anemopatija (grč. an-. dodatak. odnosno vjetra. epos riječ) med. spis koji. pridružiti. uzbuđenost.:-: '""-. erethyzo dražim) uzbuđenje. nova i kratka priča. metron) sprava koja pokazuje. a-. grafia) opisivanje (ili: proučavanje) vjetrova anemologija (grč. kovine) anematoza (grč. elektron jantar) fiz. tj. anemos. anemos.alpha privati-vum ne-. anemos. dio medicine koji proučava beskrvne operacije anemičan (grč. an-. nedostatak krvne vode ili krvnog seruma. pripremni aneksija (lat. . ugasnula sposobnost žuđe-nja za čim aneretizija med. vidim) vjetrokaz. annexus) prilog. anemos. sla-bokrvnost. tromost. barys težak. nesposoban za život anemidrija (grč. nastavak. grafo pišem) sprava koja bilježi na papir brzinu i smjer vjetra. epithymia požuda) psih. poet. hydor voda) med. nesposobnost govorenja. vještina mjerenja brzine i jačine vjetra anemometrograf (grč. epi na. an-energeia) nerad-nost. metoda liječenja koja se sastoji u udisanju pročišćenog zraka anemoskop (grč. prisvojiti anekumena (grč. enkefalos mozak) med. a-. annexio) prijatelj ili pobornik širenja države pripojenjem tuđih pokrajina anektirati (lat. vezan za. anekdotos neizdan) 1. kod kolere anemija (grč. grafo) v. an-eklogistos bez obračuna) onaj koji je oslobođen polaganja računa aneks (lat. metron) sprava za mjerenje brzine kretanja. 2. skopeo gledam. uz-rujanost. anemos. an-. tj. nijemost anepitimija 79 Angerona anepitimija (grč. pren. naima krv) med. šaljivo: krasti. strujanja zraka. blijed. haima krv) med. koji voli vjetar (za biljke koje vjetar oprašuje. 1. anemos) predmetak u slo-ženicama sa značenjem: vjetar anemobarometar (grč. pathos bol) med. bolest čiji je uzrok smanjen broj eritrocita ih smanjena količina hemoglobina u krvi anemo. u novije vrijeme anegdotama se nazivaju dosad netiskani stari spisi ili pojedini odlomci iz njih. oplođuje) anemogaman (grč. oskudno ili nedovoljno stvaranje krvi u tijelu anematurgija (grč. (grč. sporedan. 2. metria) mjerenje. haima krv) slabokrvan. odnosno mjeri jačinu vjetra anemobat (grč. annexus) zavisan. anemos. lijenost. a-. an. pustinje. još nije objavljen ili namjerno nije tiskan.anegdota (grč. priča o kakvom zanimljivom događaju. erethyzo) nedostatak razdražljivosti . urođeni nedostatak mozga anepigraf (grč. nedostatak snage anenkefal (grč. a-. kod kojih vjetar prenosi cvjetni prah (pelud) anemograf (grč. enkefalos mozak) med. iz bilo kojeg razloga. baino idem) plesač na užetu anemofilan (grč. a-. nakaza rođena bez mozga anenkefalija (grč. anemogamne biljke biljke koje se oplođuju pomoću vjetra. naima krv. annectere) pripojiti. npr.) anelektriČan (grč. er-gon djelo) med. močvare itd. gamos brak) bot. grafo pišem) spis koji nema naslova anepija (grč. ukrasti. šaljiva ili duhovita pričica anegertika 78 anepija anegertika (grč.:k' aneksan (lat.'(. metron. an-. an-.:! zSV'. vje-trometar a ne mome trija (grč. pridruženi e aneksionist (lat. an-egeiro probudim) vještina da se obamrli povrate u život aneklogist (grč. sve stoje dodano ili vezano za nešto .

. angeion posuda. an-. jer nakon najkraćeg dana u godini Sunce opet počinje svoj uspon angiektazija (grč. biser. npr. neuron živac) med. koji je bez bola. započeti razgovor. ravnodušnost. prosinca. uplesti se u borbu. anesis) med. obećati. voj. rastresen anestezija (grč. nesposobnost osjetila da prima podražaje anestezirati (grč. kuluk. an-aisthetos) koji čini neosjetljivim prema bolu. slavili su je na dan 21. enfi-ler) udjenuti. koji je nastao u Parizu 1948. pustiti se. nani-zati.ipažljiv. obvezati obe. angažirati se zauzeti se. logia znanost) fiziol. sukob. bočna vatra anulirati (lat. engagement) obveziva. sredstva koja izazivaju neosjetljivost (pri kirurškim liječenjima) anestetičan (grč. slabost (ili: malaksalost) živaca aneza (grč.) starorimska božica Šutnje (prikazivana je s prstom na stisnutim usnama."l-nost. neravan. engager) obvezan. angiografija angiom (grč.4 nje. an-aisthesia) med. . najam. kao re. tromost žila. npr. kulučenje angarijacija (lat. anairesis) ret. dava. stezanje i jaki bolovi u predjelu srca.) anđeo.. pje-ga ih izraslina na koži ih sluznici zbog nenormalnog množenja i širenja krvnih ili limfnih žila angioneuroza (grč. barometar s elastičnim metalnim perom (bez žive) anervija (lat. angariatio) uporaba privatnih stvari (automobila. za ples. udijevati.. staviti nekoga u opasnost. pr.■ ćanjem. opći naziv za sve bolesti krvožilnog sustava . kar-pos plod) bot. filum konac. tupoglavost.) med. nesposobnost očiju da vide i raspoznaju crvenu boju aneroid (grč. angeion posuda. red soba u jednom nizu. angeion posuda. molitva uz večernja i jutarnja zvona (kod rimokatolika..i godba. nagovoriti. npr./ Anđeo Gospodnji navijestio Mariji. med. jutarnje i večernje zvonjenje kod katolika. koji je uzet u službu. ops oko) med. bezbolan. pobuditi. anervičan anestetici (grč. gra-fo pišem) fiziol. angeion posuda) med. Ave Maria Angerona (lat.) protiv volje vlasnika za potrebe države. npr.anereza (grč. ek-tasis rastenje) med. neosjetljiv. pogađati. obveza. zalagati se (za koga ili što) angažman (fr. uključen u borbu angažirati (fr. a-. angitis angina (lat. zalaganje. upala krajnika ili ždrijela angina pectoris čit. angaria) uzeti u kuluk. olakšavanje. neuron živac) med. fil. nemaran. opis krvnih žila. pa-thos bol) med. navesti. engager) obvezati. ergon djelo) med. tupoglav. voj. zaobilazan angarija (lat. najmi-ti. angeion posuda) med. po. akcija na egzistencijalizam i slične pokrete. grlobolja. v. skloniti koga ili što. uzetost. uzeti • u službu. angeion posuda. učiniti neosjetljivim aneurija (grč. upala krvnih žila. brodova i dr. tući topovima po dužini. opiti. s boka anfraktuozan (lat. anaistheteo ne osjećam) mn. stijesniti. fr. proučavanje krvnih žila ili odnosa tekućina u ljudskom tijelu angiokarp (grč. pektoralna angina angiografija (grč. neosjetljivost prema bolu. npr. oslanja se na naučavanje ■ Katoličke crkve o anđelu čuvaru koji svakog čovjeka prati kroz život i : upravlja njegovim djelima angelus (lat. angeion posuda. služba. neros tekuć) fiz. obvezatnost. negiranje onoga stoje protivnik pokušao dokazati anergija (grč. proširenje krvnih žila angiitis (grč. voj. redovna duž. nizati. tj. anfractuosus) kri-vudav. a-. nje u zalog. pren. npr. voj. zauzet. pogoditi. angaria) težak posao. angelos glasnik) pokret ■. obvezati na besplatan rad za državu angažiran (fr.. enfilade) dugi red. upustiti se u _■■=■ nešto. započinje riječima: Angelus Do-mini nuntiavit Mariae /lat. založiti se. popuštanje. bolest živaca krvnih žila angiopatija (grč. anaistheteo ne osjećam) med. angina) med. a ime joj se izvodi od "ab angerendo". bolesti anfilada (fr.). neko plaćanje itd. za ples. izostanak alergije tamo gdje bi trebala biti (česta pojava kod teških tuberkuloznih bolesti) aneritropsija (grč. boj angelizam (grč. plod zatvoren u plodi-šte i biljka s takvim plodom angiologija (grč. vijugav. za ratne svrhe angarirati (lat. anervia) med. an-. erythros crven. angina pektoris (lat. pren. zauzimati < se. angere suziti. stupanje u službu. slabljenje.. od podizanja Sunangiektazija 80 angostura-kora ca. angeion posuda.

rak krvnih žila angiospazam (grč. bijeg) neprijatelj svega što je englesko. hedone radost) med. hidros znoj) nemogućnost pravilnog izlučivanja znoja anidrija (grč. grč. Angila. jezika itd. angeion posuda. angeion) med. teino zatežem) koji j :■ u vezi sa zatef mtošću krvnih žila angiotomija (grč. onaj koji mrzi Engleze ili se boji Engleza i njihovog kulturno-politič-kog utjecaja anglofobija (lat. angus-trum) visoka boca ili vrč za pijenje s uskim grlićem angul (lat. angliciser) poengleziti. anglicismus) engleska riječ koja je ušla u neki drugi jezik i udomaćila se u njemu. tem-no režem) med. slobodan od vode. sumporno-kiselo vapno kojem je oduzeta voda anhidroza (grč. angustatio sužavanje) med. grč. an ne. anydria) v. v. grč. an-. glavni grad zapadnofrancuske pokrajine Charente) vrsta vrlo kvalitetne jabuke angusta (lat. sužavanje (ili: stješnjavanje) krvnih žila angioteniear* ^gr^. nazvana po gradu Angosturi. rezanje. fobos) strah od Engleza ili mržnja prema Englezima angloman (lat. prirepak. biljke čije su sjemenke zatvorene u plodište angiostenoza (grč. opovrgavanje anihilirati (lat. Anglia. anhydria) bezvodnost. ima tanka i duga vlakna svilenkasta sjaja angosciosamente Čit. annihilare) poništiti. grč krvnih žila angiosperme (grč. određena osobina engleskog jezika prenesena u neki strani jezik. ukinuti. bez vodika. lat. bolno angoitura-kora gorka kora jedne juž-noamerićke biljke. ali koji izložen vodi apsorbira. angoscioso angoscioso čit. izostanak užitka pri pojavama koje u normalnim .) glaz. soli i oksidi anhidrid (grč. hidros znoj) med. angulus) ugao. suša. dahtanje.angiosarkom (grč. opovrgnuti. anglofob (lat. anhidrija anidroza (grč. npr. v. zadiha-nost anhengsl (njem. osobitost engleskog jezika anglicizirati (fr. an-nil. anhelatio) kratko. angeion posuda. mania strast) pretjerano oduševljenje Englezima i svime što je englesko angora odlična vuna koja se dobiva od angorske koze i oplemenjenog angor-skog zeca. fobos strah. angeion. nestašica vode. angošjozamente (tal. opovrgavati anil (ar. mania strast) pretjeran ljubitelj svega što je englesko anglomanija (lat. angiitis anglaise Čit. spasmos grč) med. Anglia. kritosjemenjače. Anglia. prema Angouleme. učiniti engleskim Anglikanska crkva engleska protestantska državna Crkva Angloamerikanac Amerikanac engleskog podrijetla anglofil (lat. hydor voda) kern. hydor voda) kern. prišipetlja anhidričan (grč. hydor voda) kern. neprirodno sužavanje krvnih žila u ljudskom tijelu anhedonija (grč. Anglia. Anhängsel) privjesak (na satu. anil) bot. raste u Indiji anilan (lat. sarx meso) med. angošjozo (tal. spoj kisika s nekim elementom. ukidanje. upotiebljava se kao lijek angster 81 animalizacija protiv povratnih groznica. jedan registar na orguljama angustacija (lat. prirepina. an-. an-. uzak) med. anglez (fr. angularis) uglat angulemka (fr. grč. anilis) bapski . operacija krvnih žila angitis (grč. annihilatio) poništavanje. brižno. filos prijatelj) prijatelj svega što je englesko: politike. ste-nos tijesan. sada se upotrebljava i za pripremanje vrste gorkog likera angster (tal. an-. kut angularan (lat. na narukvici i si. sperma sjeme) bot. pren. angeion posuda. kulture. angeion posuda. kojem je oduzeta voda. teško udisanje zraka. upija vodik i postaje kiselinom anhidrija (grč. šp.prilikama izazivaju taj osjećaj anhelacija (lat. biljka od koje se pravi anilin. angulus ugao. angeion posuda. potpun izostanak izlučivanja znoja zbog nedostatka žlijezda znojnica anihilacija (lat. anidrija anhidrit (grč.) glaz. anguistara.) glaz.). an ne. grč.) živahan engleski ples u dvočetvrtinskom i tročetvr-tinskom taktu anglicizam (lat.

) jednodušno. u probavnim organima. jaja itd. vatrenost. životinjska priroda animalizacija (lat.anilin (ar. proces ani-malizacije pretvaranje anorganskih animalizam 82 aniverzarija tvari u tijelu. žestina.) Duša je čitava u cjelini i u svakom dijelu cjeline (Gi-ordano Bruno) animacija (lat. način prehranjivan]a tijela animalizam (lat. animalisatio) pretvaranje hrane u životinjsku tvar. srdit. animosus) strastve-nost.) fil. anima mundi (lat. poživotinjenje. poživotinjiti. pren. s namjerom animoso čit. animosus strastan) ozlojeđen.) ono što je živo. dobiva se od anila anilitet (lat. 2. animalcula životinjice) mn. razdražen. zool. davanje duše. razdraženost.) prav. pristaša animizma animizam (lat. animare) dati dušu ili duh. animalculum životinjica) mn. trenutak od kojega se zametak u utrobi smatra živim animal (lat. tzv. staro naučavanje da se životinjski zametak sastoji od mikroskopski sitnih sjemenih stanica animatizam (lat. animalisare) zool. potaknuti. animatio) oživljavanje. poruge animus nocendi (lat. živahno animozan (lat. životinjska tijela. duša svijeta. anima duh. ljutina. fazer animi causa čit. složno animus injurandi (lat. ogorčenost. animozo (tal.) prav. onaj koji potiče mase za kulturne i kulturnoza-bavne djelatnosti (animator kulture). an-iris šarenica) med. ogorčen. srčano. osobito rakiji (anisova-ča) . tj. anilinskih boja. tj. ohrabriti. duh. animal životinja) umj. hranjivu tvar koju u sebi sadrži hrana pretvoriti. animalis) životinjski.) glaz. Svi sveti anima candida Čit. građu.) glaz. animare oživiti.) zbog zadovoljstva. oživiti.) bijela duša. anilitas) bapska starost. nedostatak šarenice u oku anis (lat. animarum di-es (lat. bapsko ponašanje anilizam (ar. biljka iz porodice štitarki čiji se osušeni plodovi upotrebljavaju kao dodatak kruhu i opojnim pićima. ljutnja. anima kandiđa (lat. služi za pripremanje različitih lijepih. mikroskopske životinjice. uno animo (lat. u tvari živog tijela. anima tota in toto et kvo-libet totius parte (lat. metafizičko shvaćanje duše i duhovnoga kao životnog načela o kojem zavisi svaka tjelesna djelatnost. duša) prav. animalculum) zool. životinja animalan (lat. neprijateljski animoznost (lat. animalia) mn. st. oduševiti. supr. namjera nanošenja uvrede. osobito tobožnje sjemene stanice (animacula spermatica) animalkulisti (lat. oživljeno. jela od mesa. namjera. koji su bih pristaše animal-kulizma animalkulizam (lat. 1. mržnja. animalitas) životinj-stvo. namjera nanošenja štete anion (grč.: ka-tion aniridija (grč. animalis) životinjska priroda. živost. anima kauza (lat.: vege-tabilije animalist (lat. poživotinja-vati animalkula (lat. hrabro. animus duh. animalna hrana meso. prirodnjaci XVII. an-nil) med. anisum) bot. zadah-nuti životom) crtač ekstremnih. zool. i XVIII. umjetnik (slikar ili kipar) koji slika ili izrađuje životinje animalitet (lat. s promišljajem. 3. trovanje anilinom anima (lat. živahno. animalije (lat. početnih i završnih pokreta u crtanom filmu. poticatelj. supr. ži-1 votna svježina. anima duša) fil. pobuditi. radi duševne naslade animirati (lat. vjerovanje u duhove animo (lat. veoma rašireno vjerovanje primitivnih naroda o djelovanju duša i duhovnih sila u prirodi. neprijateljsko raspoloženje prema komu ili čemu animus (lat. oduševljeno animator (lat. zagrijati animist (lat. oživljenje. anima duša) naučavanje i vjerovanje daje sve što postoji živo (kod primitivnih naroda) animato (tal. posebno poštovanje svih ili samo nekih životinja animalizirati (lat. srdžba. poštenjak Anima tota in toto et quolibet totius parte Čit.) duša. pamuk prilagoditi tako da se može bojiti kao vuna. bezbojno aromatično ulje.) dan sjećanja na mrtve u Katoličkoj crkvi. usp. duša) fil.) prav. anienai penjati se) kod elek-trolize: sastojak elektrolita koji se pojavljuje na anodi (Faradavev naziv za elektronegativni dijelić). žestina. an-nil) kem. mbjeko.

ankylos kriv. oplemeniti anoda (grč. nejednakost zjenica anizokromija (grč. anodia) nevezan. an-odos uzlaz. usp. u godini anno ante Christum čit. nejednakost zjenica kod iste osobe anisovača (lat. djelomična ili potpuna sraslost jezika ankilometar (grč. anniversarium) godišnjica. ani preteriti (lat. tj. nesli-kovit način govora anodin(um) (grč. isos. lat. ani kurentis (lat. isos jednak. kotva ankeser (fr. ablativ od annus) godina. anus interkalaris (lat. annus solaris (lat. anus komunis (lat. inqusita. sredstvo za ublažavanje bola i za uspavljivanje anodinija (grč.) godine prije Krista.) godine.) tekuće. metron mjera) neravnomjeran anizometropija (grč. liker od anisa anizokorija (grč. anno currente anni futuri (lat. odluka i si. anus kurens (lat. anquirere) prav. dugog i sretnog života anni currentis čit. prije Kristova rođenja anoblirati (fr. nejednakost bojenja crvenih krvnih zrnaca anizometričan (grč. anisos nejednak. vlada ili neka ustanova i koja prikuplja najpotrebnije i stvarne podatke na osnovi kojih bi se mogao donijeti zakon. tražiti (ili: predlagati) kaznu ankvizicija (lat. anus eklezijas-tikus (lat. encaisseur) šport. enquête) organizirano istraživanje pomoću ispitivanja pojedinaca. tropos okret) koji u različitim smjerovima ima drukčija svojstva (kristali. lyo oslobađam) sredstva (lijekovi) za otklanjanje straha. anoblir. pimpinella anisum) bot. metron. a-. an-. a-. anxius tjeskoban. glossa jezik) med.anis (lat. anisette) rakija začinjena anisom. metron) sprava za mjerenje zakrivljenosti ankiloza (grč. tj.) građanska godina. ukočenost i sraslost zglobova ankoneji (grč. ani preceden-tis (lat. put naviše) fiz. obična julijanska godina. kore zjenica) med. elektroda anodija (grč. uređaj za pokretanje nekog stroja. fr. an-. npr. ankiloblefaron (grč. anisum) rakija u koju je radi mirisa dodan osušen plod ani-sa aniverzarija (lat. povesti sudsku istragu.) prošle godine anni praesentis čit. zamršen.) prijestupna godina. ankora brod. annus intercalaris Čit. isos. islandski kristal) anizurija (grč. onaj koji može primiti i podnijeti mnogo udaraca anketa (lat. ankon lakat) mn. osobito: komisija (anketna komisija) koju bira parlament. ankylos zakrivljen) med.) ove godine anni praeteriti čit. starter anlevaža (fr. kao dodatak lijekovima i kao lijek protiv kašlja anisokorija (grč. nejednaka sposobnost očiju za prelamanje svjetlosti anizotropan (grč. prosinca anno (lat. godišnjica proslava i dr.) obična. blefaron vjeđa) sraslost vjeda ankiloglosa (grč. an-. a-.) v. pustiti u rad. chroma boja) med. neprijestupna godina. bolesnih osjećaja itd. sidro. put kojim električna struja naanodija 84 anor ganogïiozij a pušta pozitivni pol i ulazi u elektrolit na svome putu prema negativnom polu (Faraday). ennoblir) dati plemstvo. anlassen puštati u rad.) sunčana. pozitivni pol.) starorimska božica nove godine. pokretač. ankvirirati (lat.: katoda. an-nus ecclesiasticus čit. enlevage) skidanje oštećene slike s platna na kojem je bila radi prenošenja na novo platno Anna Perenna (lat. kora zjenica) med. annus curens čit. biljka Čiji se plod upotrebljava kao začin. ručni mišići opružači anksiohtici (lat. ove godine. isos. anquisitio) prav. uron mokraća) med. ano ante Hri-stum (lat. ankylos zakrivljen. supr. sljedeće godine anni praecedentis čit.) crkvena godina. pred-laganje kazne anlaser (njem. annus ciulis (lat. veoma čvrst i otporan boksač. ankylos iskrivljen. siječnja do 31. plemićku titulu. neosjećanje porođajnih bolova . anizeta 83 anoda anizeta (fr. annus com-munis čit. an-. tjeskobe.) iduće. isos. ani praecedentis anno (lat. ops vid) med. od 1.) tekuća godina. ani prezentis (lat. grč. Anlasser) teh. a-. anat. odyne bol. anodinum) med. isos jednak. odyne bol) med. bezbolnost. nejednako izlučivanje mokraće anker (lat.

primanje hrane itd. hipoksija anomalan (grč. annuntiare) oglasiti. oksigen) potpun nedostatak kisika u krvi i tkivima. odstupanje od pravila ili zakona. norma pravilo) nepravilan. anorganska kemija dio kemije koji se bavi nastajanjem anorganskih spojeva anorhija (grč. anomalia) nepravilnost. gnosis) znanost o poznavanju neživoga anorganografij a 85 antanaklaza anorganografij a (grč. annonarius žitni) koji se tiče prometa i dobivanja žita. nepotpisan. anomalos) nepravilan. osobito minerala anoksija (grč. objava anonsirti (fr. bez potpisa. lat. anonimus (lat. kem. nepotpisani. opisivanje kamenja anorganski (grč. objašnjenje. slikanje debelim slojem boja anrajser (njem. logia) znanost koja se bavi proučavanjem anorganske. osteon kost) nepostojanje ili nestajanje kostiju anotacija (làt. annoncer. anomalon) gram. mrtav. bezimeno dioničko društvo anonimnost (grč. meros dio) sastavljenost od neistovrsnih dijelova anomičan (grč. oglašavati. ano gore. an-tinomizam anonaran (lat. sisavci bez zuba anofeles (grč. koji ne ulazi u sastav organskih tijela. an-. a imaju različito značenje. an ne. an bez. anofeles nekoristan. astr. nepravilan. koji nema organa za disanje. annotare) v. adnotirati anozmija (grč. pisac koji objavljuje svoja djela bez potpisa anonsa (fr. annotatio) napomena. nezakonitost. anomalos nepravilan. an-. anonymos) bezimen. stavljanje jedne uz drugu dviju riječi koje glase jednako ili slično. sljepilo anogen (grč. an-. komarac malaričar (jedini prijenosnik malarije kod čovjeka) anoftalmija (grč. suprotan pravilu anomalologija (grč. radnik metalne struke koji obilježava mjere radi adjustiranja (prenošenja crteža na materijal) .. anomos) nezakonit. nepoznat anonimno društvo trg. geol. an-. neobuzdanost anominacija (lat. empâtement) slik. istovrstan. annominatio) ret. ano naviše. mrtve prirode. an-. zool. logia) gram. organon) neživa ili mrtva priroda anorganogeneza (grč. organon) neživ. anomalon anomalon (grč. lat. testisa anormalan (grč. an-. gignomai) znanost o nastanku nežive (anorganske) prirode anorganognozija (grč. paronomazija anomizam (grč. nepoznatost. škodljiv) med. neredovitost. anonarni zakoni anoniman (grč. anomalos) neredovit. zločinački anomija (grč. omos sličan. organon. nesposoban za fiziološke i psihološke funkcije. gignomai postati) prid. primjedba. koji je bez života. an-. ops oko) sljepoća. usp. anonymos) bezime-nost. koji odstupa od pravila. objaviti. annonce) oglas. an-. eruptivne stijene.anodonti (grč. anosmia) med. usp. grafia) poznavanje kamenja. škiljavost (prema gore) anorak (eskim. za stijene: stijene čiji je materijal nastao kretanjem odozdo prema gore. ofthalmos oko) med. neuredan. a-. neobičnost. popis zaplijenjenih stvari. anonymus) nepoznati. zakona. tj. koji se razlikuje od pravila. tj. Organon.) eskimska bluza s ka-pucom anorganizam (grč. objavljivati anopsija (grč. običaja anostoza (grč. suprotno: katogen anogranologija (grč. odus) mn. izuzetnost. an-. disciplina koja se bavi nepravilnostima u jeziku. nepravilni glagol anomeomerija (grč. orchis sjemenik. Anreisser) obilježač. namjerno izjednačavanje riječi. npr. an-. nastao bez djelovanja životnih sila. a-. anomia) bezakonje. žitni. adnotacija anotirati (lat. nedostatak očiju. odnosno. bilješka.: Tišina je postala još tiša. nepravilnost u kretanju planeta anomalistički (grč. an ne. testis) nedostatak sjemenika. organon. organon. npr. djelomično ili potpuno neosjećanje mirisa anpatman (fr. nomos zakon) v. koji odstupa od pravila. neobičan anomalija (grč. suprotan pravilu.

asthma) med. atrofos neuhranjen) med. med. Čehoslovačke i Rumunjske.) prije Kristova rođenja . arktos sjever. sloga. podizanje cijene. (lat. koji liječi zglobobolju antastmatičan (grč. značaj. bolja ponuda na javnoj prodaji. med. nasip. bedem. borac u EAM-u antartritici (grč. pristojan anštrajher (njem. obrub na vrhu stupa. uminjuje bol antanagoga (grč. npr. anaklasis uz-gon) ret. . silo. iznijeti. med. koji pomaže kao lijek protiv slabljenja zbog oskudne hrane ante (lat. antarkein biti komu premac) grčki partizan. sklopljen nakon Prvog svjetskog rata radi čuvanja i održavanja stanja stvorenog ugovorima o miru. ansambl-partije glaz. sredstva protiv zglobobo-lje antartritičan (grč. suprotna težnja. sloga. borba . anatant kordijal (fr. osobito u srednjoj Europi i na Balkanu. ensamble) cjelina. anti antablman (fr. . ante Hris-tum natum (lat. osobito protiv kiseline u želucu antafroditičan (grč. ponavljanje iste riječi u druan tanta 86 Antej gom ili suprotnom značenju. ant-agonizomai boriti se protiv. suprotnost. suparništvo. ante Christum natum čit. anti protiv. ant-. Afrodite). ensilage) stavljanje žita u spremnice (silose) radi čuvanja anšer (fr. ispred. sredstva za ublažavanje bola antalgičan (grč. enceinte) voj. slaganje. natjecati se) biti u opreci s nekim ili nečim. područje Zemlje oko Južnog pola antartes (grč.) srdačan sporazum.(grč. skup. koji leži nasuprot Sjevernom polu. anstrengen) naprezati se. anti.) prije godine. antarktikos) zem. npr. antarktikos južni) zem. neke riječi. zajednica. acidum kiselina) mn. vanjski dijelovi neke tvrđave. izložiti) poet. algos bol) mn. ugovor o prijateljstvu. južni. anständig) uljuđen. antagonismos opreka) oprečnost. antagonistes) protivnik. koji leži na Južnom polu Antarktika (grč. pripojenje (osobito aneksija Austrije Njemačkoj koju je 1938. med. anti. sredstva protiv kiseline. dodavanje pouke priči. Francuske i Engleske koji je 1914. naprijed ante anno. ušao u rat protiv Njemačke i Austro-Ugarske. Mala Antanta savez između Jugoslavije.) prijeđi. po-skupljivanje. koji služi kao lijek protiv astme antatrofičan (grč. enchère) trg. osobito u politici antapodoza (grč. an-sambl-igra zajednička igra više glumaca (suprotno: solo-igra). anti. sklad.(npr. antagonizirati (grč. anti. suviše se mučiti ant. poskupljenje anšlus (njem. opšivnica pod krovom antabus (grč. lov. ograđeno zemljište ansilaža (fr. arthron zglob) mn.. djelovanje u suprotnom smislu. sredstva protiv moždane kapi antapoplektičan (grč. engl. anti. tj.ansambl (fr. koji smanjuje spolni nagon antagonist (grč. apo-didomi predati. izvršila nacistička Njemačka) anštendig (njem. boriti se protiv koga ili Čega antalgici (grč. raditi suprotno. taj čovjek je nikakav čovjek antanta (fr. operne partije u kojima pjeva više od četiriju glasova ansent (fr. antagonizam). bust pijančevanje) sredstvo za odvikavanje od alkohola (naziv je dao danski liječnik Jacobsen) antacidi (grč. anti. značenje. arthron zglob) koji služi kao lijek protiv zglobobo-Ije. Velika Antanta savez Rusije. anti. sporazum. pojas nekog utvrđenja. anti. an-ago vodim protiv) ret. anti) predmetak u složenica-ma sa značenjem: protu. ponovni napadaj groznice antapoplektici (grč.. suparnik antagonizam (grč. usp. enceindre. entente cordiale čit. odbijanje optužbe i vješto izvedeno optuživanje onoga koji ju je podigao antanaklaza (grč. entablement) arhit. anti... opkoljavanje divljači. prije. algos bol) koji ublažuje. plesso udaram) mn. Anschlusz) priključenje. lat. pred. plesso udaram) koji služi kao lijek protiv moždane kapi antarktičan (grč. anti. anti. Anstreicher) soboslikar anštrengati se (njem. anti. anti. med. neprijateljstvo. entente) smisao. pripajanje. apo. entendre. apo..

maternice Antej junak u starogrčkoj mitologiji. osnovao grad Patavium (današnja Padova) antenupcijalni (lat. prijašnji događaji ili odnosi. dati (ili: davati) prednost antepozicija (lat. prethodnici. predak. pretpotopni ljudi antediluvijski (lat. fil. naziv za Hrvatsku.: postdiluvij-ski antefiks (lat. ant-. predbračni anteokupacija (lat. nadmašivati antecesor (lat. svoje majke (Geja = božica zemlje). antenagium) prav. muški spolni dijelovi cvijeta anteridija (grč. predol-tarnik antepenultima (lat.) mn. antecedere) prethoditi. nepobjediv u borbi dok se doticao zemlje. ante-cessor) prethodnik. ante. koji pomaže protiv padavice anteponirati (lat. anti. ante. treći slog od kraja riječi ulijevo antepileptičan (grč.) "predziđe kršćanstva". prethodnost. ticalo u kukaca antenagij (lat.ante diem (lat. prethodenje. pretpostavljanje antera (grč. antena (lat. gram. antepositio) stavljanje ispred. pradjed anteniforman (lat. pravo nekoga da prvi govori anteludij (lat. oikos kuća) mn. usp. antemeridianus) prijepodnevni antemion (grč. natus rođen) prvo-rodeni. udavio ga je Heraklo podigavši ga uvis antejustinijansko pravo 87 anthipofora antejustinijansko pravo rimsko pravo prije cara Justinijana antelogij (lat. antenuptialis) predsvadbeni. ant-erotikos) mn. ante. antecedentia) ono što prethodi. tj. kao ticala Antenor jedan od uglednijih Trojanaca koji je predlagao da se Grcima vrati Helena kako bi se izbjegao rat. med. pretjecati. pužast zavijutak na jonskim stupovima antemurale christianitatis čit. arhit.) prije vremena. prijašnji događaji. prijašnje činjenice. prijašnji čin antecedencija (lat.) mn. pretpostavljati. a na suprotnim Zemljinim polutkama antedatirati (lat. sredstva za smanjivanje spolnog nagona anterotična sredstva med. anthera) bot. epileptikos) med. itd. v. prethodni slog antecedirati (lat. anterotici . stanovnici pod istim podnevnikom i na istoj udaljenosti od polutnika. prethodnik u nekom poslu ili zvanju anteci (grč. nadmašiti. npr. anthemion) cvijet. prednost u vremenu. post festum anteakt (lat. prerano. antecedencija — konzekvencija = uzrok — posljedica. prašnici. prvenstveno pravo prvorođenog djeteta antenat (lat. grč. anteflexio) med. preteča. Mađarsku i Poljsku u doba turskih osvajanja u 16. putovođa. ante.) gram. ante-ponere) staviti ispred. prije suđenog dana ante festum (lat. ante. ante-murale kristijanitatis (lat. preteći. pretpostaviti. diluvium potop) pretpotopni. antecedentia) mn. zem. prioritet anterotici (grč. antheros) bot. davanje prednosti. ante pred. anterioritas) prethodnost. subjekt— predikat. ante. antecedencije (lat. antecedens) prethodnik. diluvium potop) mn. anteoccupatio) ret. antenniformis) u obliku ticala. prijašnji događaj. suprotno: posteriores anterioritet (lat. datum) umjesto današnjeg datuma staviti na pismo ili spis raniji datum. ispred. prijašnji život antecedens (lat. st.) prije svečanosti. učitelj. sa-vijenost naprijed. prijašnji život. logos govor) predgovor antelokvij (lat. zool. antenna) metalna naprava za odašiljanje i primanje elektromagnetskih valova.) ukras na rubu krovnog vijenca kod antičkih građevina antefleksija (lat. loquor govorim) predgovor. sin Posejdona i Geje. muški spolni organ kod bescvjetnica anteriora (lat. antidatirati antediluvijci (lat. preci. prošlost anteriores (lat. anteactum) prijašnje djelo. pen-dere visjeti) u Katoličkoj crkvi: pre-krivač prednje strane oltara. opovrgavanje prigovora koje je govornik sam sebi učinio antependij (lat. ići naprijed. kasnije: trojanski izdajnik (pomagao Grcima izaći iz drvenog konja za što su mu oni poklonili slobodu). prašnica antere (grč. bot. antheros) mn. supr. ante-ludium) predigra antemeridijanski (lat.

anti. diaforos različit) protivnik moralne ravnodušnosti. ant. umjesto antiabolicionist (grč. pozivati koga za svjedoka prije podnošenja tužbe sudu anteza (grč. palimbakhej antibarbarus (grč. v. te ih stanovnici sjeverne Zemljine polukugle ne mogu vidjeti . protivnik uporabe stranih riječi antibiotični (grč. grč. bios život) sup-stanca biološkog podrijetla koja sprječava razvijanje nekih klica i ubija ih. koji ubija antibiotik (grč. anti. prema. tuđinski) knjiga koja naučava kako treba izbjegavti grube jezične pogreške. čistunac u jezičnom pogledu. neprijatelj aristokracije antiartritičan (grč. sthenos jačina. anti.) mn. arthron zglob) med. Bakhios) poet. anti. anti. antibeibi (engl. Leneje antestirati (lat. iznad. abolitio ukidanje) protivnik ukidanja nečega. filaggo čuvam. iza. koji uništava život. u antibiotike spadaju. anti. barbarizme. helix. kloro-micetin i dr.(grč. i lijekovi koji se dobivaju od nekih vrsta gljivica. koji služi protiv upale zglobova antiasteničan (grč. anticipatio primanje unaprijed) uzimanje unaprijed. antiadijaforist (grč.) unaprijed. navođenje i nabrajanje priAats 88 antički govora da bi se kasnije jedan po jedan opovrgavali Anti plemenski savez istočno od rijeke Dnjestra. po Kantu: anticipacija zamje-ćivanja je osnovni stav Čistoga razuma. prije vremena anticipirati (lat. apex) astr. antestatio) prav. a-. tzv. pored ostalih. slavile se u mjesecu antesterionu (veljača—ožujak). streptomicin. barbaros ne-grčki. pr. lat. preko.. branim) med. antias krajnik) med. fil. ana. osobito ropstva. anti protu. predujmiti. lat. aristokrati-kos) protivnik plemstva. anticipare) unaprijed uzeti (ili: uzimati). annexio) protivnik aneksije antiaristokrat {grč. dobiti predodžbu ili stvoriti sud o nečemu unaprijed anticirkumpolarne zvijezde (grč. penicilin. kružno kretanje) meteor. neosjetljivost prema anafilaksiji antianeks (lat. ar. naziv po tome što se u području visokog tlaka javljaju meteorološke pojave suprotne onima u području niskog tlaka (ciklona) anticipacija (lat. zajedno sa Slavenima upali su u Bizant. suprotno: apeks antianeksionist (grč.) kemijska sredstva koja sprječavaju začeće. anti. upala krajnika antialkoholičar (grč. točka na nebu od koje se vrši kretanje. hidros znoj) med. hyper nad. anti. helikos zavi-nut) vijuga. anti. st. trudnoću {antibaby-pilule) antibakhej (grč. anthe cvijet) bot. anti. pravodobno onemogućavanje protivnikovog prigovora anticipando (lat. trezvenjak antianafilaksija (grč. helmins. osobito: aureo-micin. unaprijed primiti (ili: primati). boreios sjeverni) okrenut prema sjeveru anticiklona (grč.antestacija (lat. sredstvo protiv prekomjernog znojenja nogu anthipofora (grč. sredinom 6. stvaranje suda ili dobivanje predodžbe o nečemu unaprijed. anti. koji povećeva životnu snagu. polos os) zvijezde koje kruže blizu južnog nebeskog pola. sredstva protiv glista. anti. doba cvjetanja anthelik (grč. hypo-fero snositi) ret. u 6. ret. područje visokog atmosferskog tlaka. adijaforist antiaditis (grč. svetkovine u čast bogu Dionizu starih Atenjana. usp. cvjetanje. hel-minthos glista) mn. ante-testari) prav. anhelmintičan anthiperidrotik (grč. kyklos krug. anti. anti. lat. prostitucije itd. circum naokolo. med. predujam na robu. zavoj usne školjke anthelmintici (grč. antiborejski (grč. anti. u obliku predujma. st. antestari. al-koh-hlu) protivnik pijenja alkoholnih pića. anti. anti) predmetak u slože-nicama sa značenjem: protiv. pozivanje za svjedoka Antesterije (grč. a-. mjesto. predujmlji-vati. potučeni od Avara anti. bios život) koji je protiv života. snaga) med. anti. koji služi protiv slabosti antibaby čit. anti.

med. prikazivanje nekog događaja ili stvari od strane protivnika. starinski. usp. anti. fone glas) logička proturječnost. v. tuberkuloze. sredstvo protiv groznice. datum) v. lat. pren. anti. koji se protivi pravilima estetike antieutanazist (grč. npr. sredstva protiv nesvjestice. usp. lijek protiv šećerne bolesti antidinastičan (grč. sredstva za sprječavanje zaleđivanja mehanizama pri niskim temperaturama antiftizici (grč. anti. eu dobro. diexeimi prikazati.. fiogos plamen) 1. flox. fermenti koji svojim utjecajem poništavaju djelovanje drugih ferme-nata antiflebotomist (grč. koji ublažava upalu ili groznicu. diegeza antidijabetik (grč. lijekovi protiv groznice antifebrin (grč.) . med. anti. sredstva protiv povraćanja. antipirin antifermenti (grč. med. flogi-ston antifon (grč. anti protu. neprijatelj Francuza (jezika. med. lat. protugroznični antifebrilije (grč. lijek protiv čega. ante datirati anti demokratski (grč. anti. anti. anti. protiv demokracije antidetonator (grč. kulture. kemičara Lavoisiera kojom je opovrgnuo tzv. freeze zamrzavati) teh.: "To bi bilo vrlo pametno" u smislu "vrlo ludo" antifriz (grč. med. pristaše antiflogistike. antemetici antiemetičan (grč. okretanje) mn. v. anti. sredstva protiv sušice. emeo povraćam) mn.-lat. starog kova. politike itd. anti. lijekovi koji služe protiv proljeva (grize) antidot (grč. dyne vrtlog. lat. flox) mn. pr. anti. drama) koji je u suprotnosti s dramskim zakonima i pravilima antiemetici (grč. anti protu. lijekovi protiv upale antiflogističan kem. lat. antiflogistika 2 antiflogističari (grč. rijedak antidaktil (grč. teorija fr. demokra-tikos) koji je protiv vladavine naroda. daktylos prst) metr. lat. zamjećujem) suprotan pravilima estetike. također: otpjev antifraza (grč.) sredstvo koje se dodaje pogonskim gorivima kako bi se spriječile prerane eksplozije u motorima s unutarnjim izgaranjem antidigeza (grč. anti. med. anti. griza) mn. anti. epilepsia) mn. antidoton) med. Gallus) protivnik. frasis govorenje) retorička figura koja se sastoji u toantifriz 90 antiklinala me da se jedna riječ upotrebljava u smislu koji je potpuno suprotan njezinom osnovnom značenju. anti. flogističku teoriju o postojanju neke hipotetične tvari koja pri sagorijevanju tijela ne sagorijeva. anti. febris groznica) med. anti. protivnik liječenja puštanjem krvi antiflogistici (grč. antidoton protusredstvo) knjiga o lijekovima. anti. aistha-nomai osjećam. fermentum) med. sredstvo. drevni. anti. iznijeti) ret. febris groznica) med. anti. antidinična sredstva antidizenterici (grč. spravica od gume koja se stavlja u uši da bi se onemogućilo dopiranje suviše jakih šumova i buke antifonija (grč. thanatos smrt) protivnik eutanazi-sta antifebrilan (grč. epilepsije. temno režem) med. sredstva protiv padavice. mn. engl. v. antiquus) stari.antički (lat. protuotrov. anti. anticus. fone) otpjev. pren. anti. osobito iz antidaktil 89 antifraza vremena starih Grka i Rimljana. kem. dysenterikos proljev. pr. diabetes šećerna bolest. fleps žila. koji potječe iz starog vijeka. fthisis sušica) mn. protusredstvo antidotarij (grč. anti. vlastodržac) neprijateljski raspoložen prema vladajućem domu antidinici (grč. besmislica. anti. starovremeni. liječnici koji u liječenju svih bolesti upotrebljavaju antiflogistična sredstva antiflogistika (grč. med. anti. emeo povraćam) koji suzbija nagon za povraćanjem antiepileptici (grč. anapest antidatirati (grč. po starinskom ukusu. dynastes vladar. antiftizičan antigal (grč. diabaino prolazim) med. flox plamen) 2. febris groznica) farm. antiepileptičan antiestetičan (grč. kem. med. događaj ili stvar promatrana s protivničke strane. anti. farmakopeja antidramatski (grč. anti. antiflogistici 1. lat.

anti protu. sredstva protiv kašlja antikategorija (grč. helmins. lat. sinkli-nala antikoagulans (grč. anti-katerogeo) prav. med. pren. služi za liječenje embolije. anti. anti. antikolerici (grč. lat. anti. magnezija i silicija antikozmetičan (grč. klino naginjem se. stanje) med. koji služi kao lijek protiv šikljanja krvi antihemoroidalan (grč. anti. anti. conta-giosus zarazan) koji služi kao zaštita od zaraze antikorodal (grč. coa-gere sjediniti) sredstvo koje sprječava zgrušavanja krvi. lat. lijekovi protiv trbuh obolj e antikolvunzivan (grč. Grka i Rimljana. med. anti. na prijestolju. med. lat. rheo curim) med. hemeroida antihipnotici (grč. med. cariosus pokvaren. antihip-notičan antihistaminici mn. corrodere glodati. anti. kći kralja Edipa i Jokaste. incrus-stare dobiti koru) naprava koja čuva parni kotao od stvaranja kamenca antiinokulist (grč. ugovor o zalogu na osnovi kojega vjerovnik ima pravo upotrebljavati predmet primljen u zalog antihtoni (grč. prelaženje od jače predodžbe na slabiju tako da se prava postupnost i ne vidi.: "Ako smo veliki. antihelmitici antihemoragičan (grč. regnvmi probijam) med. pr. cho-las utroba) mn. utjelovljenje bezgranične sestrinske ljubavi. sredstva (lijekovi) za sprječavanje djelovanje histami-na kod alergijskih bolesti (nefener-gan. koji služi kao sredstvo za popravljanje loših tjelesnih sokova koji izazivaju slabljenje antikankroza (grč. lat. anti. antistin) antihreza (grč. elektroda u rentgenskom uređaju. tromboze i dr. supr. v. spuštam se) geol. haima krv. anti. lat. katarroos ) mn. koji služi kao lijek protiv šuljeva. anti. anti. anti. anti. anti. lat. protutužba antikatoda (grč. anti. anti. constitutio) protivnik ustava antikontagioza (grč. sredstva protiv sušice. tlo) mn. anti. haima. anti. izjedati) nehrdajuća slitina aluminija. lat. položaj slojeva antikoagulans 91 anti liberalizam koji su naslonjeni jedni na druge tako da čine hrbat ili sljeme. katholikos) koji je protiv katoličke vjere Antikleja (grč. med. zem. sredstva za zaštitu od zaraznih bolesti antikontagiozan (grč. sredstva protiv bolesti raka antikariozan (grč. tuberkuloze.) Odisejeva majka. kathodos put naniže) fiz. kakos loš. lat. samo na suprotnim stranama polutnika antiinkrustator (grč. sredstva protiv kolere antikolici (grč. hvpnos san) mn. chthon zemlja. a padaju u suprotnim smjerovim. umrla je od žalosti za sinom misleći da je poginuo antiklimaks (grč. oni koji žive na istom stupnju zemljopisne širine. npr. chresis uporaba) prav. med. anti. truo) med. anti. zajedno sa svojim zaručnikom Hemonom završila tragično antihektici (grč.Antigona (grč. kolike trbuhobolja) mn. umjetnost i vlastiti ideal starih klasičnih naroda. med. anti. antihektičan antihelmitici (grč. postupnost u izrazu) ret. predmet stare umjetnosti. lat. umjetnička rijetkost antikahektičan (grč. pr. cancer rak) mn. u palači. anti protu. convul-sivus grčevit) med. kosmeo ukrašujem) koji uništava (ili: narušava) ljepotu . constitutio ustav) protustavan antikonstitucionist (grč. koji služi kao lijek protiv razjedanja kostiju antikataralije (grč. contagio-sus zarazan) mn. u kolibi" antiklinala (grč. lat. med.) jedna od junakinja starogrčke tragedije. cholera bolest s povraćanjem i žitkom stolicom. anti. sredstva protiv bolesnog nagona za spavanjem. antiquus stari) kultura i filozofija klasične starine. sredstva. namještena je u cijevi i na nju padaju katodne zrake te se time dobivaju snažnija djelovanja antikatolički (grč. klimax stube. anti. veliki smo svuda. inoculare cijepiti) protivnik cijepljenja (kalemljenja) antika (lat. anti. anti. hel-minthos glista) mn. hektikos sušičav) mn. exis svojstvo. koji služi protiv grčeva antikonstitucionalan (grč.

latinica. antilego suprotstavljam se. raditi prema antičkim uzorima. "Jedi da bi živio. antiquarius) stari. antiquus) ugledati se na stare. obrana pred sudom antilopa (grč. _ antikritika (grč. homologumena antilemičan (grč. anti. umjesto interesa na dug. teol. polovan. med. anti. proglasiti nešto zastarjelim antikvus (lat. anti. dopunski ugovor o zalogu po kojem založni vjerovnik. koji služi protiv kuge. dijelovi Svetog pisma čiju izvornost neki teolozi osporavaju ili u koju se sumnja. protiv obamrlosti antiliberalizam (grč. suprotan moralu antimoralizam (grč. supr. zamjenjivanje jednog dijela govora drugim antimetabola (grč. anti. meros dio) ret. anti. kupac i prodavač starina. anti. protu -kužni antiletargičan (grč. starinar. oponašati ukus starih. protuslovan. antikvizirati (lat. redni broj 51. antiqua) staro pismo. starinski (usp. napad itd. antimonium) kem. metaloid srebrnobijele boje. pobijanje. znak Sb (stibium). obrana antikronizam (grč. zakon antikvitet (lat. razmjena) ret. stari svijet. kristalni i veoma lomljiv tako da se može smrviti u prah antimonarhijski (grč. s logikom antilogija (grč. npr. pokret protiv rata i priprema za rat antimon (lat. monarchia) koji je protiv monarhijskog oblika vladavine antimoralan (grč. slobodnjačkim načelima antilisa 92 antinomizam antilisa (grč. pisac obrane od napada ■ ij. metalepsis zamjenjivanje. protukritika. npr. kupac i prodavač starih knjiga antikvaran (lat. melan-cholikos) koji razbija tugu. starinski. antimetabola antimetateza (grč. stare. pren. tj. veoma raširena vrsta rogatih sisavaca. fr. a ne živimo da jedemo". antički) antilegomena (grč. opovrgavam) mn. koji sprječava nastup krize antikritiČar (grč. stari vijek. antiquus stari) trgovina starim knjigama antikvirati (lat. koji služi protiv obuzetosti dubokim snom. anti. antiquitas) starina. bezbožan čovjek. u Europi od ove vrste postoji samo gazela antimelankoličan (grč. militarisme) suprotnost militarizmu. antiquus) stari. anti. anti. chronos vrijeme) pogreška u računanju vremena. odbaciti. vrag. upotrebljavan antikvarijat (lat. sredstvo protiv psećeg bjesnila antilogiČan (grč. proglasiti za zastarjelo. uporaba jednog vremena umjesto drugog antikva (lat. anti. krino sudim) odgovor na kritiku. (suprotno: kurziv) antikvar (lat. kresis miješanje) prav. anti. krino sudim) koji odgovara na kritiku. moriš običaj) fil. libera-lismus) suprotnost slobodnjaštvu. antilogikos) nedosljedan. koji je u suprotnosti sa zakonima mišljenja. ali drugim redom. poznavatelj starina i starih spomenika. koji popravlja raspoloženje antimerija (grč.. mos. anti. loimos kuga) med. moralis) koji je u suprotnosti s moralom. živi u toplijim krajevima u stadima. antilogia) proturječnost. lat. odgovor na napade. metatithemi premjestiti) retorička figura koja se sastoji u tome da se iste riječi ponavljaju i u drugom dijelu rečenice. anti. element. lat. prigovor. odnosno zastarjele stvari ili ustanove i si. "cvjetno oko" (zbog lijepih očiju te životinje). anti.antikreza (grč. protunarodni . anti. npr. anti. anti-metabole) retorička figura koja se sastoji u tome što se izrazi koji su bili u prvom dijelu rečenice pojavljuju i u drugom. ali u suprotnom smislu. anti. natio-nalis) nenarodni. antiquare) zastarjeti.: "Jedemo da živimo. antholops) zool. v. antiquarius) istraživač i proučavatelj starina. anti-metalepsija antimetalepsija (grč. lat. lethargia bolest spavanja) med. anti. slobodoumlju. atomska težina 121. naučavanje koje ne priznaje nikakvu razliku između dobra i zla i koje sve ljudske postupke jednako procjenjuje antinacionalan (grč.76. ima pravo služiti se i koristiti založenim predmetom antikrist (grč. krino) pisac odgovora na kritiku. a ne živi da bi jeo" antimilitarizam (grč. sotona antikritičan (grč. tisk. Christos) protivnik (ili: neprijatelj) Krista ili kršćanstva. anti. lat. uspravna latinična slova. lyssa pseće bjesnilo) med.

nedomoljub antiperistaza (grč. nemio. antipathikos) koji pobuđuje neraspoloženje ili odvratnost. anti. suprotnost dvaju sudova ili zakona — teze i antiteze — koji se uzajamno isključuju. anti. obično se izražava jednim pitanjem antipsihologizam (grč. nefros bubreg) mn. osjećaj odvratnosti ili nenaklonosti. para-lyo) mn. anti. koji služi protiv upale pluća antipod (grč. protivnik. djelovanje dviju suprotnih sila u prirodi antipiretici (grč. teol. med. replika antiparalelan (grč. rheuma) med. revolu-tionarius) pristaša i pobornik antire-volucije. nesimpatičan antipatija (grč. parallelos) koji nije paralelan. a i s obzirom na prostor on je ograničen" (teza). med. lat. anti. b) "Svijet nema ni početka u vremenu niti granica s obzirom na prostor. lat. sredstva protiv uzetosti (paralize) antiparazitici (grč. simbol ljepote i mladosti antinomazija (grč.antinarkotici (grč. anti. psyche duša) fil. anti. antipirin (grč. pyr vatra) med. kod Kanta: proturječnost koja se javlja pri primjeni zakona čistog razuma na osjetilni svijet antinomizam (grč. proturječnost. anti. med. fil. rabies bjesnoća) koji služi protiv bjesnoće antiracionalizam (grč. nomos zakon) 1. suprotno: simpatija antipatriot (grč. antipirin i dr.: a) "Svijet ima svoj početak u vremenu. antinomia proturječnost zakona sa samim sobom tako da ga obje strane mogu tumačiti u svoju korist) log. oprečan. sredstva i lijekovi protiv bubrežnih bolesti Antinoj (grč. aspirin. anti. anti. istokračni trapez antiparalitici (grč. koji se nalazi na dijametralno suprotnoj točki Zemlje antiprotaza (grč. anti. anti protu. anti. spolna ljubav antiplenisti (grč. usporedan antiparalelogram (grč. anti. antipus) čovjek koji u odnosu prema nekom drugom predstavlja pravu suprotnost. npr. anti. anti. res publica) protivnik republikanskog oblika vladavine. nije apsolutni izvor spoznaje antirepublikanac (grč. antipus) sasvim suprotan. antipatheia) neraspoloženje prema nekome. suparnik.) jedan od prosaca Odise-jeve žene Penelope. anti. plenus pun) fil. "Demo-sten" umjesto "govornik" antinomija (grč. protivnik revolucije . odnosno ljudsko mišljenje. onoma ime) zamjenjivanje imena. peristasis vanjske okolnosti) opreka ili suprotnost okolnosti (ili: prilika). tobožnja proturječnost između starozavjetnog zakona i kršćanskog naučavanja. anti. parasitos nametnik) mn. patriotes) neprijatelj domovine. parallelos. glavobolje antiplatonska ljubav osjetilna. npr. pleuron bok. uporaba osobnog imena umjesto vrste. anti. pyr vatra) med. anti-paragrafos) odgovor na kritiku. anti. nego je u jednom i drugom pogledu bezgraničan" (antiteza). pratitelj i ljubimac rimskog cara Hadrijana. lat. nagovještaj opovrga-vanja nekog tvrđenja. načelno nepriz antioksidans 93 antisciji navanje bilo kakvih utvrđenih zakona. med. papa) neprijateljstvo i borba protiv pape antiparagraf (grč. pristaše teorije o praznom prostoru (za razliku od plenista) antipleuritici (grč. pr. gramma) geom. npr. antipleuritičan antipneumoničan (grč. ratio razum) fil. sredstva protiv biljnih i životinjskih nametnika koji se nalaze na ljudima i životinjama antipatičan (grč. anti. lat. anti. narke ukočenost. rebro) mn. antiprotasis protuprijedlog) ret. lijekovi protiv groznice antipiretičan (grč. neugodan. med. anti. ukočenje) mn. antirepublikan-ski antireumatičan (grč. zem. shvaćanje da razum. koji služi protiv reumatizma antirevolucionar (grč. pr. lijekovi protiv narkotičkih trovanja antinefritici (grč. 2. anti. sredstva protiv upale plućne opne. lat. koji suzbija groznicu. stav nekih logičara i gnoseologa protiv primjene psihologije u logičkim i spoznajno-teorijskim razmišljanjima antirabičan (grč. anomizam antioksidans kemijska tvar koja se dodaje lakopokvarljivim proizvodima radi sprječavanja kvarenja zbog oksidacije antipapizam (grč. sredstvo protiv groznice. pneumon pluća) med. onaj koji živi na dijametralno suprotnoj točki Zemlje antipodni (grč. pyr vatra) mn.

ili kontrarna. S. scabies šu-ga) mn. zajednice antivenerea aittrkolon antivenerea (grč. med. thyreos štit. sredstvo koje sprječava vrenje. a drugi i treći dug: U — — U antispastici (grč. otpjev koji je odgovor prije toga pjevanoj strofi antiteatar (grč. protivnik ujedinjenja. suprotno) 1. spiri-tus duh) fil. lat. anti. anti. anti. lat. grčevit) mn. sepsis trulež) kem. stanovnici na istom podnevniku. anti. tj. koji svojim radom i ponašanjem šteti ljudskom društvu i nezgodno strši u njemu antispast (grč. anti. 4. usp. služi za liječenje Ba-zedovljeve bolesti antitoksin (grč. med. med. antithesis suprotnost. kvasac) kem. antispastici antispektrologija (grč. med. ali na suprotnim stranama polutnika tako da njihove sjene u podne padaju na suprotne strane antisemit 94 antiunionist antisemit neprijatelj Židova i njihovog načina rada (usp. eidos izgled) farm. typos) otisak. theatron gledanje) zajednički naziv za suvremena kazališna djela čija je karakteristika samo iznošenje činjenica bez fabule. predstavnici E. 3. iskazivanje jedne misli pomoću dvaju suprotnih pojmova. pr. logia. anti. anti. antispastos) metr. antithetikos) suprotan. prijepis. anti. antisep-tici antisifilitici (grč. royalisme) nenaklonost monarhijskom obliku vladavine i kraljevskoj vlasti uopće antisciji (grč. antitipski antitireoidin (grč. fr. suprotnost između značenja dvaju pojmova ili dvaju sudova (može biti kontradiktorna. Ionesco. sredstva protiv šuge antiskepticizam (grč. u transcendentalnoj Kan-tovoj filozofiji i Hegelovoj dijalektici: suprotnost prema tezi. a istodobno smanjuju ili otklanjaju bolove antitetičan (grč. 2. teza. sredstva koja ublažavaju grčeve. skia sjena) mn. anti protu. socialis društven) suprotan društvenom poretku. zyme kiselo tijesto. bez izrazite dramske radnje. lijek koji sadrži sekret štitnjače. anti. anti. koji sprječava truljenje antiseptik (grč. septikos) med. sys. neslaganje s onim gno-seološkim stajalištem koje sumnja u mogućnost bilo kakve spoznaje uopće i koje smatra da se ne može doći ni do kakvih općih istina antisocijalan (grč. suprotna). unio sjedinjenje) protivnik jedinstva. anti-strategos) zamjenik vojskovođe. anti. tvar koja se stvara u organizmu zbog podražaja toksina i koja suzbija njihov štetni utjecaj antiunionist (grč. anti. anti. filos) mn. protužidovski pokret antisepsa (grč. dviju težnji i si. npr. suprotnost dvaju karaktera. anti. ret. političkom i duhovnom životu. lat. če-tverosložna stopa čiji je prvi i četvrti slog kratak. spasmos) mn. speetrum sablast) znanstveno opovrgavanje vjerovanja u duhove i sablasti antispiritualizam (grč. sredstva i lijekovi koji snižavaju temperturu. toxikon) med. uništavanje truležnih klica kemijskim i fizičkim sredstvima antiseptičan (grč. entoilage) fina tkanina s čipkama . anti. lat. Venus božica ljubavi. spastikos koji vuče. sredstvo za uništavanje klica koje izazivaju truljenje. Beckett antitermiei (grč. lat. proturječna. koji je u suprotnostima antiteza (grč. v. anti. negiranje duhovnosti i duhovne prirode uopće. anti. tj. antisemitski. zapovjednik neprijateljske vojske antistrofa (grč. veneričnih bolesti antizimotik (gr. antistrofe) u drami starih Grka: ples zbora. Semiti) antisemitizam pokret kojem je cilj borba protiv sudjelovanja Zidova u privrednom. anti. toile. med. sepsis trulež) med. anti. anti. thermos topao) mn.antirojalizam (grč. zem. mn. ljudi sa suprotnim sjenama. usp.. sredstva protiv spolnih. antiseptik antoalaža (fr.: "Ide ludo. lat. skepsis dvojba) fil. spolna ljubav) mn. = materijalizam antistrateg (grč. progovara mudro". u potpunosti je odgovarao prijašnjoj strofi. sinteza antitip (grč. antispazmodici antispazmodici (grč. med. sredstva protiv sifilisa antiskabioza (grč.

sinonimi. osip. dobiva se iz smole kamenog ugljena. prostor između dvaju stupova. lithos kamen) min. lithos kamen) mn. u sobi). nevolja antrkolon (fr. homonimi antonimija (grč. anthrax ugljen. anti. xanthos žut) kem. crni prišt. anthropos) predmetak u složenicama sa značenjem: čovjek antropobiologija (grč. med.(grč. nataliteta. anthrax ugljen. med. cvjetno žutilo. bedrenica. lithos kamen) min. cvjetno plavetnilo. osobito na licu antotipoliti (grč. anthos cvijet. usp. opći naziv za sve one predodžbe koje stavljaju ljudski organizam u suprotnost s cijelom ostalom prirodom i koje ga shvaćaju kao smišljen krajnji cilj organskog stvaranja i kao biće načelno različito od ostalog organskog svijeta. stvoreno na Božju sliku i priliku. onyma ime) mn. lithos kamen) mn. kyaneos zaga-sitoplav) kem. zbirka odabranih. koralji antracit (grč. vapnenac obojen ugljenom antrakometar (grč. živo biće) mn. anti. mortaliteta itd. osobito lirskih pjesama. v. vrtača antonomazija (grč. udaljenost između stupova. plava tvar u cvijeću antodontalgici (grč. anthos) cvijet. anthropinos) čovječji. anthrax ugljen) med. pren. zbirka najljepšega antonimi (grč. npr. antr-pilastir antropareskij a 96 antropolog antropareskij a (grč. anthrax ugljen) kem. očovje-čavanje. anti. hiatros liječnik) znanost o liječenju ljudi antropinski (grč. sredstva protiv zubobolje antoftalmici (grč. govorni ukras. sprava za određivanje količine ugljika antrakonit (gr. uopće: zbirka svakog štiva odabranog prema posebnim mjerilima i svrhama. anthologia) branje cvijeća. anthropos) fil. med. anthos cvijet. najstariji fosilni ugljen. tegoba. suprotno: teosebija antropijatrika (grč. logia) dio antropologije koji se bavi životom čovječanstva i njegovim zakonima proučavajući pitanje naslijeđa. med. sredstva protiv očnih bolesti antografija (grč.. grafo pišem) pisanje pomoću cvijeća antoksantin (grč. geol. anthos. orgazam antos (grč. antonomasia drugi naziv) ret. zool. intersellare sjediti između) mjesto na hrptu konja u sredini između bisaga. anthropos. opasna zarazna bolest pretežito biljoždera. ljeto—zima. geol. utjecaja okoline. C14HU>. antropocentrizam (grč. antoliti antozoe (grč. usp. zemaljski antropizam (grč. bjesnilo . anti. bios život. antraksne bolesti one koje se prenose na čovjeka putem posrednog ili neposrednog dodira sa životinjama. anthos. lingv. cvjetnjak. anthrax ugljen. tvrd—mek i dr. entonner. antonimi antonoar (fr. nastavak -ites) min. geol. npr. anthrax ugljen. okamenjeni cvjetovi ili otisci cvjetova u kamenu. antrakolit antrakoza (grč. nered (npr. koji se tiče ljudi. usp. Demosten ili Ciceron umjesto "veliki govornik" antorgastična sredstva med. onyma ime) lingv. entrecolonne) arhit. ljevkasta rupa od eksplodirane mine. zoon životinja. itd. entonnoir) lijevak. ofthalmos oko) mn. žuta tvar koja se nalazi u cvijeću antoliti (grč. lat. paronimi. centrum središte) filozofski pogled na svijet koji smatra da je čovjek središte svijeta i krajnja svrha njegova razvitka . slaganje ugljenog praha ili čađe u tkiva što dovodi do njihove crne obojenosti antraks (grč. također: pogled na svijet i život koji u pitanju o položaju čovjeka u prirodi vidi "pitanje nad pitanjima" ili koji polazi od stajališta da je "čovjek mjera svih stvari" antropo. svojstvo suprotnoga značenja nekoj drugoj riječi. npr. cvat. krasta. razmak. anthos. anthrakoo pretvarati u ugljen) pretvaranje u ugljen. sredstva protiv navale krvi. najbolja vrsta ugljena antrakolit (grč. metron) kem. anthropos. odus zub. anthropareskeia) želja ili slabost nekoga da se dopada ljudima. opisivanje kod kojega se umjesto zajedničkog imena u govoru upotrijebi vlastito ime. anthropos. anthos. al-gos bol) mn. laž—istina.antocijan (grč. antotipoliti antologija (grč. dobar— loš. složeni ugljični vodik. upotrebljava se za pripremanje alizarina i drugih obojenih tvari antrešelj (lat. typos otisak. kotlina. riječi suprotne po značenju. antrecen (grč. v.

shvaćanje da je čovjek biće slično Bogu antropolog (grč. che-meia) znanost o tvarima koje sačinjavaju ljudsko tijelo antropolatrija (grč. anthropos. tj. logia) znanost o oblicima \j\xd-skog tijela antropomorfozirati (grč. morfoo uobličavam) počovječiti. sociološkog. povijesti. osjeća i radi kao čovjek. fone glas) znanost o ljudskim glasovima antropogenija (grč. znanost o spolnom životu čovjeka antropofobija (grč. slabostima i dr. man-teia proricanje) proricanje (ili: gatanje) po čovječjoj utrobi antropometar (grč. anthropos. podvrste su: povijesna. anthropos. antropologija 97 antropotomij a filozofskog. anthropos. kanibalizam antropofiteja (grč. povijesnog. anthropos. prometna. glotta jezik) životinja s jezikom sličnim jeziku čovjeka. majmun sličan čovjeku antropomorfan (gr. genesis) znanost o postanku i razvitku Čovjeka i ljudskih vrsta antropogeografija (grč. Bog. anthropos. anthropos-morfos) sličan čovjeku. urezujem u kamen. klešem) prirodni kamen koji ima oblik čovjeka antropoglot (grč. počovječenje Boga antropomorfologija (grč. 2. sličan čovjeku (za majmune) antropokemija (grč. anthropos. . kanibal antropofagija (grč. anthropos. stajališta antropologija (grč. logis-mos) fil. biološki život. arheologije i znanosti o jeziku antropologizam (grč. anthropos. glyfo dubem. tj. gno-sis poznavanje) znanost o poznavanju čovjeka. anthropofagia) lju-dožderstvo. fiziologije. svako rasuđivanje ili svako naučavanje koje radi objašnjenja onoga što nije čovjek (npr. logos) znanstvenik koji proučava čovjeka s anatomskog. shvaćanje i tumačenje stvari i prirode prema ljudskim odnosima. his-toria) znanost o razvitku ljudskog roda. fiziologije. metron) sprava za mjerenje visine čovjeka antropometrija (grč. rađanje Čovjeka. dio antropologije koji proučava ljudsko tijelo antropohistorija (grč.antropofag (grč. eidos oblik) čovjekolik. počo-vječavati. anthropos. fizičke pojave. vrlinama. anthropos. fagein jesti) onaj koji jede ljudsko meso. anthropos. shvaćanje da je spoznaja (i oblici u kojima se ona javlja) uvjetovana ljudskom prirodom antropomantija (grč. morfe oblik) fil. religiozni antropomorfizam smatra da je Bog sličan čovjeku. njihovoj razvijenosti i drugim osobinama antropomorf (grč. arheološkog i dr. latreia služba) obožavanje čovjeka. anthropos. metoda mjerenja čovjeka. anthropos. ge-ografia) dio zemljopisa koji ispituje koliko prirodni položaj zemljišta na kojem ljudi žive utječe na oblikovanje ljudskih zajednica i koliko je čovjek uopće sposoban preoblikovati određeni prostor tako da bi mu mogao biti od koristi. morfe oblik) kamen sličan čovjeku ili nekom dijelu njegovog tijela. anthropos čovjek. poznavanje čovjeka antropogonija (grč. anthropos. želja. težnji i ideala. gone rađanje) postojanje čovjekom (očovje-Čenje) antropografija (grč. psihološkog. papiga antropognost (grč. tj. grafia) opis (ili: opisivanje) čovjeka. koji ima ljudski oblik antropomorfizam (grč. trgovačka i politička geografija antropoglif (grč. tj. privredna. anthropos. 1. s ljudskim osobinama. anthropos. fvteia sa-đenje. npr. psihologije. zamišljati i prikazivati Boga kao čovjeka. logia) znanost koja proučava čovjeka na osnovi anatomije. da misli. sociologije. fobos strah) strah (ili: zaziranje) od ljudi antropofonika (grč. anthropos. anthropos. morfe. povijest čovječanstva antropoidan (grč. anthropos. shvaćanje po kojem je religija rezultat ljudskih nazora. rađanje) biol. fiziološkog. anthropos. metron) mjerenje ljudskog tijela. anthropos. ponašanje životinja itd. anthropos čovjek. proučavanje odnosa između Čovječjih udova.) upotrebljava pojmove posuđene od prirode ili ponašanja čovjeka. anthropos. kulturna. ljudožder. anthropos. gnostes poznavatelj) poznavatelj ljudi antropognozija (grč.

put prema tim višim svjetovima ima tri stupnja: "pripremu". anthropos. čmar. Ansicht pogled) razglednica . anulus piskatorijus (lat. nomos zakon) fil. anthropos. anthropopatheia) fil. "prosvijetljenje" i "posvećenje". duša sudbini koju sama stvara. seciranje. d l'envers čit. anthropo-poiia) stvaranje čovjeka antropopitekus (grč. mat. the-rapeo liječim) znanost o liječenju čovjeka i o njegovanju ljudskog zdravlja antropotizija (grč. anthropopatheia) fil. anthropos. proglašavanje nevažećim anulirati (lat. ovarium jajnik) med. anthropos. an-. anthropos. a koje želi "duhovnim očima gledati" te neposredno opažati i općiti s "višim svjetovima". bez-repci. polukas anualni (lat. annuus godišnji) godišnja otplata duga. a lanver (fr. annulus magicus čit. envers. uračunavanje anumerirati (lat. natraške. opovrgavati. skopeo promatram) vještina da se po crtama lica zaključi o umnim i karakternim osobinama čovjeka. uron mokraća) med. enveloppe) omotnica. nepomična krivulja koja u svakoj svojoj točki dodiruje jednu krivulju u ravnini anver (fr. naziv koji je upotrijebio Hae-ckel za preteču "majmunskog čovjeka" (pitekantropa) "iz kojega se razvio čovjek" antropoplastika (grč. annualis) godišnji.) naopako. anulus magikus (lat. anthropos. annunciatio) nagovještavanje. ukinuti. sofia mudrost) fil. soma tijelo. theke sanduk) dvorana zaslužnih ljudi antropoterapija (grč.antroponomija (grč. uništiti. ukinuće. ribarski prsten anumeracija (lat. godišnji dohodak. anthropos. opovrgnuće. anthropos. godišnjak. annulus palatii čit.) čarobni prsten. rezanje ljudantropozofija 98 aorist skog tijela radi znanstvenog ispitivanja antropozofija (grč. proglasiti nevažećim anulus (lat. ukidati. anthropos. dobom kad se ljudski govor počinje razvijati. per anum (lat. an bez. pribrojavati. Theos Bog) obogočovječenje. koji se događa svake godine. na naličje anzihtskarta (njem. antropozojsko razdob-lje antropozojski period geol. urođeni nedostatak jajnika anvelopa (fr. inversus) naličje. an-. obožavanje čovjeka. shvaćanje da je Bog biće koje ima sve ljudske osobine. naučavanje čiji je začetnik Rudolf Steiner. smatranje onoga što je ljudsko božanskim antropoteka (grč. annumerare) pribrojiti. kroz čmar anvarija (grč. annuitas. thvsia žrtva) prinošenje ljudi na žrtvu antropotomija (grč. osobito Djevici Mariji da će roditi Sina.) kraljevski prsten pečatnjak. zoon životinja) geol. žabe anurija (grč. poništavati. antropopatizam antropopatizam (grč. opovrgnuti. plastike) slikanje (ili: klesanje) Čovjeka antroposkopija (grč. godišnji prihod. annuarium) ljetopis. potpun prestanak izlučivanja mokraće anus (lat. a duh zakonu reinkarnacije antropozoik (grč. ura rep) zool. annullare) poništiti. anthropos. lat. antropopatija antropopeja (grč. koji traje godinu dana anuarij (lat. annumeratio) pribrajanje. biće koje osjeća i želi isto kao Čovjek. kalendar anuitet (lat. poništavanje.) med. počinje s dijuvijalnim razdobljem. razdoblje u povijesti Zemlje u čijem se početku javlja čovjek. objavljivanje. logia) znanost o sastavu i osobinama ljudskog tijela antropoteizam (grč. po Kantu: zakonodavni razum čovjeka antropopatija (grč. završetak debelog crijeva. pithekos majmun) čovjekoliki majmun. Bla-govijest anuri (grč. v. uništavati. lat. godišnja renta anulacija (lat. a traje još i sad. annulus piscatorius Čit. tijelo je podložno zakonu naslijeđa. otprilike milijun godina antrpa (entrepas) hod konja. opovrgavanje. annullatio) poništenje. uračunavati. proučavanje zakona koji vladaju u ljudskom životu. fiziognomika antroposomatologija (grč. anthropos čovjek. anthropos. ubrajati anuncijacija (lat.) zool. annulus) prsten.) papin prsten pečatnjak na kojem je prikazan sv. tome rezanje) med. anulus palacii (lat. Petar u ribarskom čamcu.

aorte) anat. godišnji prihod. apparatus) svi aparati nekog tehničkog poduzeća. biju vati apcigbild (njem. razmak. lažan. ljubičaste ili zelenkaste boje apcigati (njem. prošlo svršeno vrijeme aorta 99 apcigbild aorta (grč. enjambement) poet. chroma boja) opt. sapa. ravnodušnost. naprava. aparthajd (engl. pomoćna sredstva i dr. utrnulost osjećaja. kal-cijev fosfat s fiuorom. apatetikos lažljiv) lažljiv. uzimati pravi otisak (radi obavljanja korekture). rujna 1951. antropofobija aparat (lat. idi! apagoga (grč. op-koračenje.) apartan (fr. osme miris) bezmiri-san apa (mađ. odvraćanje. surovost. dah. posredan dokaz. abziehen svući. opovrgavanje apantropija (grč. glavna srčana žila. apagoge) log. nesvakidašnji. ravnodušan. vjerojatnost. apache) velegradski razbojnik. npr.) otac apa (rum. soba.) aparencija (lat. lat. apo. a. odbijati (npr.ANZUS-pakt (od početnih slova imena Australija. odvratnost među ljudima. v. Bild slika) posebno pripremljena sličica koja se malo navlaži i naljepljuje na papir i tako preslikava. braće). aorte) med. otići. apanthropia zaziranje od ljudi) nečovječnost. appartement) stan. New Zeland i USA) pakt koji je sklopljen 1. izgled. jedinstven) poseban. u San Franciscu između Australije. ono što izbija iz nečega (kao plin). apanager) dati kome imanje na doživotno uživanje. cijeli pribor. Pacifički pakt. očit. odijeljenost. apantesis) odgovor. aparatura (lat. apathes) neosjetljiv. apperentia) privid. aparatorij (lat. apparatus sprema. 3. a-oristos neograničen. odvojenost. najvažnija žila iz koje izlaze sve arterije u ljudskom tijelu. SEATO anžanbman (fr. neobičan. apparens) vidljiv. apatheia) neosjetljivost. 2. veoma raširen. ap-ago odvesti. od plaće na ime otplate duga). onaj koji dokazuje točnost neke tvrdnje pokazivanjem nemogućnosti ili pogrešnosti tvrdnje koja ga negira apakromatičan (grč. apparatorium) odjeljak (ili: ormar) za smještaj oruđa. vanjski izgled neke robe aparentan (lat. apatao zavodim) min. oduzimati. zaziranje (ili: strah) od ljudi. smrad apage! (grč. utrnulih osjećaja apatija (grč. apage) odlazi. neke radionice. oruđe) sprava. tj. 4. otimač (naziv prema sjevernoameričkom plemenu Apaši) apatetičan (grč. apart poseban. vanjština. isparivanje. u hrvatskoj povijesti poznati su pod imenom Anšuvinci (vladali su u Hrvatskoj i Ugarskoj u 14. pren. presiikač apcug . st. zaključak apatičan (grč. očigledan. apagogičan dokaz indirektan. apanagium) imanje dano na doživotno uživanje. očevidan. pri-vidnost. neodređen) gram. Novog Zelanda i SAD. odrediti stalan godišnji prihod apanteza (grč. vapa) para. posredan dokaz. osiguran prihod apanažirati (fr. stanje u kojem kod čovjeka ništa ne može izazvati ni radost ni žalost (u normalnim prilikama obično nastupa zbog premorenosti mozga). koja su potrebna za neki posao ili neku službu. trg. lopov. vidan. veličina i si. nemaran. pun draži. upala aorte aozmičan (grč. godišnja plaća bližih vladarevih rođaka (djece. kinematografa. apatao. stan s više odjela apaš (fr. zadah. apanage. zamršen. sive. sprava i si. abzihen) 1. povraćati. tj. odjel. tisk. sva mehanička postrojenja (npr.) zasebnost. zločinac. i 15. nemarnost. dražestan apartheid čit. prelaženje nedovršene rečenice u sljedeći stih Anžu francuska plemićka obitelj (ime po istoimenoj grofoviji na donjoj Loa-ri). stroj. kazališta i dr. sva oruđa. koji se odnosi na sustav leća kod kojeg su tri boje sjedinjene u jednoj točki apanaža (fr. mlitavost pokreta apatit (grč. pretakati (vino). lat. otakati. zapleten. prividan (npr. jasan. žila kucavica aortitis (grč.) aorist (grč. izraz kojim se označuje politika rasne diskriminacije apartman (fr.

suprotno: antia-peks. priziv višem sudu. upper gornji. zajedničko ime. slobodan od njihanja.100 apercepcija apcug (njem. nulla dies sine linea. neprobavljivost. žalba višoj vlasti. višim sudovima. appendix) dodatak. sredstvo za Čišćenje. appellare) moliti koga za pomoć. a. paideutikos odgojni) nenaobražen. appellans) prav. vrh stošca. a-. izdužen produžetak s površine nekog organa. suprotna pukotina na povrijeđenoj kosti (kontrafisura). aperijens aperijens (lat. med. uložiti (ili: ulagati) protest Apelles starogrčki slikar za koga se pričalo da je tako vjerno naslikao grožđe da su ga ptice došle zobati. rod. nedostatak ukusa. aperantologia) pretjerana brbljavost. znak za dužinu ili naglašavanje nad samoglasnikom apel (fr. a-. aperi-tivus) v. nakon nižih.) Apeles iza slike (da bi čuo mišljenje gledalaca. npr. v. anat. appellatio) viši sud (između prvostupanjskog i kasacijskog suda). bujica praznih riječi apercepcija (lat.: drvo. snimak. osobito: crvoliki produžetak na donjem dijelu slijepog crijeva. a-. geom. pozivati se na nešto. jasno shvaćanje apercipirati 101 aplanirati predmeta pomoću zapažanja. koji se ne klati oko svoga ravnotežnog položaja aperitiv (lat. otisak. arex vrh. koji pati od slabe probave aperantologija (grč. oni činovi zapažanja. ad-percipere = zapaziti. točka na nebu u čijem se smjeru vrši gibanje Zemlje ili Sunca. apedeutizam apehema (grč. cut udarac) šport. onaj koji se u pravnim ili sudskim poslovima obraća. apereins) koji potiče volju za jelom. pozivanje na viši sud. aperitivum) sredstvo koje potiče volju za jelom. usiljena težnja za lijepim i kićenim izražavanjem apeiron (grč. usp. u mačevanju: kratak i oštar udarac naprijed ispruženom nogom apelacija (lat. upala crvolikog produžetka na donjem dijelu slijepog crijeva. periodos) fiz. astr. appellativus) gram. ret. uložiti (ili: ulagati) priziv. kad se bol prouzrokovana tim padom osjeti na suprotnoj strani apeirokalija (grč. zapažati. čovjek. pepsis probava) med. ne-školovan apedeutizam (grč. znači otprilike: dolje!. obraćati se (ili: obratiti se) prizivom višem sudu. rakija ili drugo piće kao sredstvo za otvaranje apetita aperitivan (aperire otvoriti. znak. prav. u boksu: udarac šakom odozdo prema gore . mn. suprotno djelovanje pada. tj. nomen appellativum) gram. spoznaje i tumači apercipirati (lat. jasno shvatiti sadržaj neke predodžbe i time je staviti na pravo mjesto u svijesti aperijencije (lat. apedeuzija apedeuzija (grč. Apelles post tabulam (lat. odnosno mišljenja. vrstu apelirati (lat. ap-echema) odjek. aperitivan aperiodičan (grč. početak. birstnapcug apedeutičan (grč. životinja apelativau (lat. koji označava zajedničko ime. zapažanje. kaže se kad se osjeti da netko prisluškuje iza zida ili iza vrata) apendicit (lat. neodgojen. riječ koja označava rod ili vrstu. apeiros neiskusan. dopuna. aperientia) mn. appendix) med. gram. imenovanje apelant (lat. odnosno mišljenja.apeiros neograničen. apaideusia) nenaobra-ženost. crvuljka (pogrešno se kaže: upala slijepog crijeva) apendiks (lat. appellare. prilog knjizi ili djelu. neupućenost u ono stoje lijepo. neznanje poradi slabog školovanja. beskrajan) fil. i traži njihovu pomoć apelat (lat. kalon lijepo) nepoznavanje ljepote. šiljak) kapa sta-rorimskih svećenika (u obliku stoš-ca). voj. uvidjeti. osoba ili presuda nižeg suda protiv koje apelant podnosi priziv višem sudu apelativ (lat. Abzug) demonstrativni usklik uobičajen nekada i u našim krajevima (osobito na račun vlasti za vrijeme Austrougarske Monarhije). paideo odgajam) v. shvaćanje. aperijentan aperkat (engl. usp. nazivanje. prauzrok iz kojega su sve stvari izašle i u koji se ponovno vraćaju (ovaj pojam uveo Anaksimander) apeks (lat. lat. pozivanje. zbor. doziv. appellatus) prav. aperire otvoriti) med. jasno shvatiti. a-peptos neprobavljen) neprobavljiv. appel) poziv. crvuljak apepsija (grč. med. ad-perceptio) fil. pomoću kojih se jedan predmet shvaća. aperijencije aperijentan (lat. slaba probava apeptičan (grč. pozivanje.

zagla-diti aplaudirati 102 apofiza aplaudirati (lat. prilijepiti. aplikabilan aplikatorika (lat. crn. metnuti. požudan. ovjeravanje. otvor. applicare) namjestiti. cultura uzgoj) pčelarstvo apireksija (grč. med. pravničke dosjetljivosti apicitis (lat. pyr vatra) 1. opt. applaudere) tapšati. appetitio) težnja za Čim. koji se može lako namjestiti. ucrtati aplikabilan (lat. a-. stavljanje. npr. ukras na haljinu. prionuti na neki posao. stanje bez groznice. industrijalcu Nicolasu Francoisu Appertu. aplanir) poravnati.. rta. bez (sferne) aberacije. oblog: marljivost aplikant (lat. na dijafragmi za prolaz jednjaka. rtni. apis pčela. pravilan položaj prstiju pri sviranju . rt) koji se tiče vrha. žudnja za nečim apetitivan (lat. konstruiran 1866. primjenjivanje. nezapaljiv. brižljivo izučavati. plasis oblikovanje. arex. prišiti. osjećaj gladi. primijeniti. bez lišća. nagon. otvor. a-petalos) bot. pohotan apices juris (lat. a. rupa. žudnja. sumnja aplanat (grč. lijek. apex. kandidat aplikata (lat. apices juris) mn. planao) opt. kao složena leća. bez visoke temperture. uporaba vanjskih sredstava. 1750— 1541) postupak konzerviranja namirnica grijanjem do vrenja apertura (lat. glasno odobravanje. sklonost.apertizacija (prema fr. želja. dicere govoriti) električna naprava koja mjeri zvučne frekvencije što ih odašilju pčele u košnicama i tako pokazuje kad će početi rojenje pčela (frekvencija od 260 do 300 titraja označuje početak rojenja) apijarij (lat. apicis vrh. aplanazija: nepostojanje sferne aberacije aplanirati (fr. živo odobravati aplauz (lat. npr. s bijelom njegom na čelu. dati. bez latica apetencija (lat. bolesnikovo stanje između napadaja povratnih groznica apireničan (grč. apicis vrh) upala plućnih vršaka ("lungnšpickatar") apidiktor (lat. gen. a-pyros. applausus) pljeskanje u znak odobravanja. applicata) treći pravac u koordinatnom sustavu aplikativan (lat. apiarium) pčelinjak apikalan (lat. simbol zemljoradnje apistija (grč. osobito u vojnim znanostima aplikatura (lat. pčela Apis mit.) anat. pohvala aplazija (grč. siguran od vatre apirija (grč. upotrijebiti. priljepljiva-nje. nedostatak ili nedovoljna razvijenost organa ili više njih aplicirati (1. pyr) med. stari su ga Egipćani štovah kao božanstvo. prohtjev. a-. apistia) nevjerovanje. primjena. applicare) objašnjavanje teorijskog pitanja pomoću praktičnih primjera. utiskivanje. naklonost apetit (lat. bez groznice apiričan (grč. a. provjeravanje računa apis (lat. n) apikultura (lat. applicativus) v. apurement) trg.) zool. težnja za Čim apeticija (lat. pljeskati u znak odobravanja. appetentia) čežnja. primiti nešto s bučnim odobravanjem. applicatio) način izvođenja. mat. apis pčela. težnja. gen. aplikativan aplikacija (lat. dovesti u red. a-planao lutam) fotografski objektiv koji nema sferne abe-racije. linkejo-skop aplanatiČan (grč. otkloniti smetnje. appetitus) prohtjev za jelom. požuda. zavoj. zaslona na optičkim uređajima apetalan (grč. pyren koštica) bot. api-kalni glasovi glasovi koji se proizvode vrhom jezika (d. applicans) v. npr. npr. tapšanje. applicabilis) primjenjiv. staviti. sveti bik. vršni. volja zajelom. koji nema koštice apiretičan (grč. unijeti. npr. brinuti se. uobličenje) anat. a-. appetitivus) željan. apex. a-. pljesak. pyr vatra) med. apeiria) neiskustvo apirman (fr. prikladan. applicatura) glaz. zaključak. obraćati veliku pozornost na nešto. jednog materijala na drugi (čipke na tkaninu). t.

apoche udaljenost. apodeiktikos) koji dokazuje. a ne Sunce (usp. pojava primijećena kod najnižih jedno-staničnih životinja apogej (grč. to jest Otkrivenju (13. gameo ženim se) zool. razmaka ■ apojovij (lat. samouvjerenost. drskost. odrediti ročište. poslovica. apokaliptični konjanici četiri simbolična lika iz Apokalipse (6. mjenica. grč. bezuvjetan. za razliku od prvog dijela (protaze). nedisanje. apojovium. poravnati se u nečemu. npr. mjenica koja izmiruje neki dug ili duguje određenu svotu. misao. apo. metria) mjerenje udaljenosti. koštana izraslina. povjerenje u vlastite snage. također: najveća udaljenost Sunca od Zemlje u afeliju. s kosti spojena koštanom masom (usp. beznošci apodija (grč. apofthegma) kratka i duhovita izreka. razmnožavanje bez oplođivanja kod kojega se razvoj vrši samo pomoću jedne vegetativne stanice. apofthegmatikos) u obliku duhovite izreke. usp. apo od. apo-kaliptični broj mistični broj = 666 u Apokalipsi. poricanje. a-. apo) predmetak u složenicama sa značenjem: od. opet. beznožni vodozemci. kratak. a-. min. 2. neoboriv. Otkrivenje. a-. istopiš izvornog dokumenta apohometrija (grč. prisutnost jedne rude u nekoj drugoj u obliku grane ili korijena (ramifikacija). posljednji dio složene rečenice. posljednja knjiga Novog zavjeta. apunto apoentirati (fr.. apodemia boravak u tuđini. religijski pravac koji sve pojave tumači kao neko proroštvo o svršetku svijeta apokaliptičan (grč. popis imetka. a misaon. sentencija apoftegmatičan (grč. mladica.: "U istostraničnom trokutu moraju sva tri kuta biti jednaka". točka na putanji jednoga od Jupiterovih satelita u kojoj je on najudaljeniji od Jupitera Apokalipsa (grč. glad i smrt . inventar apofiza (grč. ali tako da ne izgleda da se to želi. svaka. sitan novac za izravnavanje računa. apodiktičan sud log. gram. smjelost. jedan od najdragocjenijih dokumenata i izvora za povijest prvih dana kršćanstva u kojem se govori o dolasku Antikrista i dr. kad se još smatralo daje Zemlja središte.18). problematičan modalitet apodoza (grč. log. Jovis) astr. dokazivanje. podos noga) mn. osobito inozemna. beznožan apodemialgija (grč. okomitost. afelij). nepobitan.) težina. pus. probni govor. apo-kalypto otkrivam) u duhu ili stilu Apokalipse. geol. epifiza). danas se upotrebljavaju samo u odnosu na Mjesec apograf (grč. uspravno držanje. appoint) bank. asertoran. pus noga) med. sravniti račun s trgovačkim knjigama apofaza (grč. važnost. pren. rađanje bez nogu. žice koje održavaju vezu između intruzivnih masa iz kojih izbijaju apoftegma (grč. neminovan.(grč. hrabrost apneja (grč. plaćati. oba izraza su iz Ptolemejeve astronomije.. apofasis) davanje savjeta. mračan. Jov. apo-fize mn. natrag apodan (grč. završnica apoen (fr. neoboriv dokaz apodiktičan (grč. apo-grafo) prijepis. a-. koja se pripisuje apostolu Ivanu. točka na putanji Mjeseca u kojoj je on najudaljeniji od Zemlje. zagonetan. osobito na završetku zgloba cjevastih apoftegma 103 apokatastaza kostiju.od Jupiter gen. samopouzdanje. apodosis) ret. Apokalvpsis) 1. tj. rat. raz-. apofysis izraslina. apodeixis) prikazivanje. suprotno: perigej. tajanstven. drugi. pus noga) koji nema nogu. sentenciozan apogamija (grč.aplomb (fr. apo-gaion) astr. sud koji izražava logičku nužnost. duhovit. kraći ili duži zastoj u disanju zbog poremećaja centra za disanje apo. zool.1-8): kuga. izlaganje. algos bol) bol (ili: tuga) za zavičajem apodi (grč. beznožnost apodiksis (grč. osobit razlog za neki hrabri postupak. izdanak) med. appointer) odrediti plaću. pneo dahćem) med. nedostatak nogu od samog rođenja. papirnata novčanica kao sredstvo plaćanja u platnom prometu.

npr. vraćanje zdravlja. apo-klao slomim) med. na franačkom dvoru: titula najvišeg svećenika koji je istodobno bio i vrhovni starješina dvorske kancelarije apokromat (apo. odvajanje Apolo v. usporedba u priči. apo-krinomai obavijestim. apologema) obrana. osoba koja je izgubila svoje državljanstvo. apo. apo-karpos plod) bot. astr. apolis. apolidos koji je bez zavičaja ili bez domovine) prav. odgovorim) 2. plan američke ustanove za svemirska istraživanja. med. izmišljena priča kojoj je cilj predočavanje neke moralne istine ili pouke apologema (grč. otkrivene. apo-krino izlučujem) med. izostanak) neke organske funkcije. u dogmatskom smislu: obraćanje svih ljudi u Kristovu vjeru i njihov ulazak u vječno blaženstvo. apologos priča) poet. prekid (ili: smetnja. pi-tagorejci) apoklazma 104 apomiksija apoklazma (grč. apokatharsis Čišćenje) med. potpun prestanak neke bolesti. objektiv za mikroskope koji otklanja kromatsku i sfernu aberaciju jer zrake triju boja skuplja u jednoj točki apolepsa (grč. apo-kalypto otkrivam) oni koji vjeruju da Apokalipsa ih Otkrivenje sadrži proročanstvo o budućem ispunjenju i ostvarenju Božjega kraljevstva. koje nisu prave. osobito rimskog izaslanika na carskom dvoru u Carigradu. titula biskupskog. poučna pričica. apo-lysis odvajanje) med. sumnjiv. branitelj. izdvajam) 1. Apolon. poremećaj. apologeomai) koji ima karakter obrane.apokaliptičari (grč. spis ili govor apologetika (grč. apo-kartereo ubijam se glađu) svojevoljno suzdržavanje od jela. istraživači Otkrivenja. disanja. povratak u isti prividni položaj. odgovor. st. izbacivanje (ili: izlučivanje) suvišne tekućine iz tijela apokrizijar (grč. skratiti. u obliku simboličkih slika i čudesnih vizija. podmetnut. svojevoljna smrt od gladi apokatarza (grč. budućnost Božjeg carstva i dolazak obećanog Mesije apokapizam (grč. kanonske apokritičan (grč. apo-kopto odrežem) skratiti riječ na kraju izostavljanjem jednog glasa ili više glasova. naučavanje o vječitom ponavljanju stvari (Heraklit. plod iz jednog cvijeta s više slobodnih tučkova od kojih se svaki razvija u po jedan plodić (npr. okamenjivanje. prijelom kosti apokopa (grč. kapnos dim) med. kod žabnjaka) apokartereza (grč. osobito: branitelj kršćanstva od nevjerničkih i židovskih napada apologetičan (grč. pulsa apolid (grč. chroma boja) opt. nepravi. apo-krypto skrivam) mn. a nije dobila državljanstvo neke druge države apolitoza (grč. mračan s obzirom na svoje podrijetlo. apolambano zadržavam. koji pomaže izlučivanje i izbacivanje suvišne tekućine apokriza (grč. od IV. vjerski zanesenjaci apokaliptika (grč. spisi ili knjige čije je pravo podrijetlo tajanstveno. apolepsis zadržavanje. med. rješenje apokriza (grč. apokrifni spisi spisi ili knjige koje Crkva ne priznaje kao prave (za razliku od kanonskih). apo-krinomai) "onaj koji treba govoriti i odgovarati. izostavljanje posljednjeg slova ili sloga neke riječi apokopirati (grč. prestanak. odluka. obranjena točka apologet (grč. apo-katastasis vraćanje u prijašnje stanje) vraćanje u prijašnje stanje. znanost o tòme kako treba braniti vjeru. apologeomai branim) teol. pretvaranje u kamen apoliza (grč. npr. NASA apolog (grč. apologetikos) onaj koji govori ili piše obranu. sprječavam) med. skraćivati apokrifan (grč. apo-krypto skrivam) nesiguran. v. osobito kršćanski nauk . apokope odrezivanje) gram. apo-kalypto otkrivam) grana kasnije hebrejske književnosti koja hoće prikazati. također: djela nepoznatih pisaca apokrifi (grč. sufumigacija apokarpija (grč. fil. lažan. stoici. apokrino izlučujem. apolitho skameniti) geol. dimljenje kao zaštita od zaraznih bolesti. ozdravljenje. naučavanje o vraćanju svih stvari i o konačnom ulasku u carstvo nebesko čak i grješnika (palingene-zija). koji izlučuje. čišćenje probavnih kanala apokatastaza (grč. govora.

aporetikos) onaj koji sumnja. prešutkivanje. načela apostemacija (lat. aporeo biti u dvojbi. odmetanje. glazbeni apomiksija (grč.. poput navlake. "Ja ću tebi . sumnjiva (ili: dvojbena) stvar aporizma (grč. apostata) otpadnik. bjeličasta čvrsta i jako otporna opna koja obavija. da se teškoće i proturječnosti danih fenomena radi njih samih ističu aporija (grč. apoplesso udarcem oduzmem) med. med. ali ne u gotovom novcu. liječništva. apoplektični habitus tjelesna građa sklona moždanoj kapi apoplektičar (grč. prekidanje govora npr. donositi. duboka nesvjestica. glazbe. držati obrambeni govor Apolon (grč. umjetnički. aporiz-ma aporematičan (grč. aporos neprohodan) fil. imanje doneseno u brak aporema (grč. zdravlje. prav. apostates.. lat. sastavljena je od vezivnog ži-ličastog' tkiva aponija (grč. sfragis pečat) lik urezan u prsten kao pečat aposiopeza (grč. neuron žila. nedopušten aporetičar (grč. sklon moždanoj kapi. bespomoćnost. apopsycho izdahnem) izdisanje. sličan moždanoj kapi. donesi! (kod dresiranih pasa) aportirati (lat. aporeo u zabuni sam) zagonetan. nejasan aporeta (grč. a-poreutos) zabranjen. apo-siopesis zanijem-ljenje) ret. apostateo otpadam) otpasti. a-poreutos neprohodan. roba zabranjena za izvoz aporetičan (grč.. onaj koji je sklon moždanoj kapi apopsihija (grč. bog sunca. apporter) donijeti. apo. a da se pritom ne želi pod svaku cijenu doći do njihovog rješenja. spokojstvo apopleksija (grč. doprinos jedne osobe nekom poduzeću u stručnoj spremi. tj. aporia) zbunjenost. u Engleskoj apolonion (grč. apporte) daj ovamo. živac) anat. skeptik aporetika (grč. odvojiti se od pravog naučavanja ili vjere. apo-stema čir.!" apostat (grč.. redovito praćen onesvješćivanjem apoplektičan (grč. obrambeni govor ili spis u korist nekog čovjeka ih naučavanja apologizirati (grč. gnojenje. apo. zagnojavanje apostematozan (grč. apologeomai) braniti. apoplektič-na sredstva sredstva protiv moždane kapi. iznenadan prekid funkcioniranja nekog organa (pluća. lat. odreći se vjere. napravljen 1828. apportare. mišiće. Apollon) glazbeni instrument. stvari zabranjene za izvoz. da se nepojmovno od pojmovnog odvoji. vrsta for-tepijana napravljena u Darmstadtu apolonski koji je na Apolonov način. sličan orguljama.. zatajivanje misli. teškoća. aporema aport! (fr. apostasia) odvajanje. razmnožavanje^ bez aponeuroza 105 aposterioran oplođivanja putem partenogeneze ili apogamije aponeuroza (grč. apport prinos. odmetnik od pravog naučavanja ili prave vjere.) med. sparivanje) zool. težak zadatak. zauzimati se za. snošljivo stanje.. "vještina" raspravljanja o problemima.. apolonikon (grč.. apostematio. aporeo) v. osobito od kršćanske vjere ili Crkve apostazirati (grč. ulog) trg. aporeo u zabuni sam) sumnja. fr. rječitosti itd. aporema. kolebati se. nejasnoća: logična teškoća. dvojbeno pitanje: dopuštanje dvaju suprotnih sudova u dvojbenom pitanju. poezije.apologija (grč. apoplesso udarcem oduzmem) med. apo. aponia) bezbolnost. neprolazan) mn. Apollon) glaz. sin Zeusa i Latone. mixis miješanje. harmoničan. odmetnuti se. osobito kršćanske apostazija (grč. lijep. metoda da se problemi prije njihovog teorijskog obrađivanja i nezavisno od mogućih rješenja sami u sebi ispituju. apoplexia) med. skupine mišića i cijele udove. otpadništvo. osobito kod dresiranih pasa aposfragizma (grč.kretnoj imovini. skladan. ispuštanje duše. Apollon) mit. nepokretnoj ili po. logička teškoća. obamrlost apor (fr. težak za razumijevanje. srca ili mozga). apologia) obrana. . prinositi.

preporuka priložena uz pismo ili molbu. apostolatus) propovijedanje (ili: širenje) vjere. appositivus) gram. trgovac lijekovima apotema (apo-tithemi) geom. apostilus) oproštajno ili ot-pusno pismo. zvanje propovjednika vjere. naučavanja. nesumnjiva smrt apoteka (grč. razlika između dviju veličina mjerljivih samo tako da se kvadri-raju. apotheke. apo. 1. apotheosis) uzdizanje umrlog junaka ili velikog čovjeka do božanstva. ideje i si. a posteriori apostil 106 apotoma apostil (lat. veličati apoterapija (gr. otklanjanje) ret. koji stoji kao dodatak . apostolos) sustav neograničene crkvene vlasti apostolik (lat. apostillator) pisac bilježaka sa strane ili ispod teksta apostilirati (lat. obožavati. sačuvati) ljekarna. papinski. propovjednik kršćanstva. figura u kojoj govornik ili pisac iznenadno zastane u svom izlaganju i obrati se nekoj osobi. djevojčica Antonija. suglasnost prave Kristove Crkve s čistim naučavanjem apostola apostolicizam (grč. linija okomito povučena iz središta pravilnog višekutnika na jednu njegovu stranu. pridjev koji stoji uz imenicu kao atribut. npr. grad Split apozitiv (lat. naknadno dodana pridjevska oznaka. grdnja apostrofirati (grč. 4. apostolicum) zajednički naziv za apostolske spise Novog zavjeta. Theos Bog) uzdizati do božanstva. apostrofe odvraćanje. apotemno odsijecam) mat. apostillus) pisati (ili: r praviti) bilješke sa strane ili ispod teksta apostol (grč. gnojan aposterioran (lat. potpuno izliječenje. figura kojom se netko obraća nenazočnim osobama ili stvarima koje zamišlja kao žive 3. Djela apostolska. pren. apostolos poslan) poslanik. obožavanje. dodatak nekom pismu ili povelji. therapeia) med. ukidanje. apo-strefo odvratiti. apotheke) ljekarnik stručna osoba koja priprema lijekove po liječničkim receptima. veličanje apoteozirati (grč. sedes apostolica) papinska stolica u Rimu. skloniti. glaz. bilješka (ili: primjedba) sa strane ib ispod teksta apostilator (lat. oduševljen pobornik i borac za pobjedu neke znanosti. stvoren na osnovi iskustva. thanatos smrt) potpun prestanak života. produženje liječenja i nakon bolesti apoteza (grč. apotithemi odvojim. osloviti nekoga življim. apostolat (lat. ukor. Poslanice i Otkrivenja apostolski (grč. ili nekoj stvari. apponere priložiti. kutija u kojoj se drže lijekovi. appo-sitivum) gram. osnovao ju je apostol Petar apostrof (grč. apo. trgovina lijekovima. usp. znak kojim se obilježava da je jedan samoglasnik ispušten (') apostrofa (grč. razlika između cijelog i sljedećeg polutona apozicija 107 aprobacija apozicija (lat. appositio) gram. gubljenje glasa apotoma (grč. u govoru odjednom se obratiti kome ili čemu. pren. apostolsko dostojanstvo. kućna.: Dijete bolesno mora ležati apozitivan (lat. bot. skidanje. a posteriori) fil. npr. tj. npr. apotithemi ostaviti na stranu. Kristov učenik. zavi?? san od iskustva. putnička apoteka apotekar (grč. apostolska stolica (lat. kem. neotopiv talog koji se stvara u biljnim ekstraktima izloženim zraku apoteoza (grč. apothesis odvajanje. ukoriti. 2. skinem. papinska vlast apostolicitet (lat. koji odgovara naučavanju apostola. označiti apostrofom da je u nekoj riječi ispušten samoglasnik ili suglasnik. pren. bilo nazočnoj ili nenazočnoj. zbijanje protoplazme i klorofilnih zrnaca na staničnim zidovima susjednim s drugim stanicama. ukinem) lingv. bogoslužna knjiga koja sadrži djela apostolska. apostolicitas) teol. imenica koja pobliže označuje drugu imenicu i slaže se s njom u padežu.apostematosus) koji ima oblik čira. apostrofos) gram. apo. koji se gnoji. apostolos) koji potječe od apostola. grditi apotanazija (grč. oštrijim tonom. okrenuti) gram. tj. onaj koji širi neko naučavanje.

(žita.) glaz. approximativa) točka zbližavanja. v. približavati aproksimitet fiat. priznati nekome sposobnost za nešto aproksimacija (lat. appropinquare) približiti. apođato (tal. propušten.) prav. nepromišljen priziv appoggiando čit. ocjenjivanje aprehenzija (lat. prav. ocjena. približavati aproprijacija (lat. glaz.) "poslije večere". slivanje tonova apraksija (grč. apelacio te-merarija (lat. a prva ju je navodno izrekla markiza Pom-padour) apres-souper Čit. razumijevanje.) nakon nas potop. s mnogo osjećaja appellatio admissibilis čit.) aprobatoran (lat. pohvala. pristanak. zatim. dopustiti. da se tiska knjiga. pojam. uzimanje u posjed. appropinquatio) približavanje. sjajnost itd. dopuštenje. appropriatio) prisvajanje. procjena. apprêter) dotjerati (ili: dotjerivati) razne tekstilne materijale tako da dobiju izgled i svojstva boljih. apretura (fr. mat. vezano. približno pronalaženje korijena. zakasnjeli priziv appellatio frivola čit.) prav. apprêter) rad oko dotjerivanja i popravljanja kojim neki industrijski proizvodi (tkanine. apprehensio) fil.) prav. bilo u teoriji spoznaje bilo u etici aprobacija (lat. a priori) filozofijski pravac koji prima nešto a priori. zatvor. approbare) odobriti na osnovi prethodnog ispitivanja. koža. nakon naše smrti može doći što hoće. nesposobnost izvođenja nekih običnih pokreta i točnog shvaćanja značenja nekih stvari bez postojanja oduzetosti (paralize) apre (fr. appretiatio) određivanje cijene. neosnovan priziv. pohvaliti. dodirna točka aproksimativan (lat. nas se to ne tiče. prisvojenje. apelacio adminisibilis (lat. npr. odobrenje. prilagođavanje. koji izražava odobravanje. moj apre aprecijacija (lat. vrijednosti nečemu. strahovanje. a priori) fil. apođando (tal. kao imenica. približna ocjena.) prav. vezivanje. aprobatoran aprobator (lat. strah. apelacio frivola (lat. približno izračunavanje. approximitas) približnost apropinkvacija (lat. appoggiato appoggiato čit. brašna. poljoprivrednim dobrima. tvornicama itd. papir. apođatura (tal. apre supe (fr. ili svojstva koja im daju veću vrijednost koju ti proizvodi dobivaju ovakvim dotjerivanjem. predodžba. tj. sastanak ugovoren kasno navečer apretirati (fr. zabrinutost aprekacija (lat. tj. glavno daje nama sada dobro (uzrečica iz doba pred francusku buržoasku revoluciju. usrdna molba apres nous le déluge čit. apelacio dezer-ta (lat. pravilan omjer u građi nekog glazbenog instrumenta aprioran (lat. hapšenje. beznačajan i ništavan priziv appellatio inadmissibilis čit. dopustiv i prihvatljiv priziv. nošeno. sjajnost). vina. apelacio inadmissibilis (lat. neprihvatljiv priziv appellatio temeraria čit. poimanje sadržaja neke predodžbe. večernje sijelo. aprobativan aprobirati (lat. nedopustiv priziv. ocjenjivanje otprilike aproksimativa (lat. strasno. procjenjivanje. apraxia besposlenost) psih.) glaz. vučeno (u sviranju). priziv koji se može dopustiti ili prihvatiti appellatio deserta čit. dati im glatkoću. apprecari. approximativus) približan aproksimirati (lat. apre nu 1' deliž (fr. priznavanje nekome sposobnosti za nešto. povoljno ocijeniti. suzdržano. sliveno appoggiaura čit. apres) poslije.appassionato (tal. osobito nekog trenutka ili događaja apropinkvirati (lat. approximare približavati se) približiti. igrač koji u igri dolazi poslije drugog igrača. approbativus) odobravan. npr. mliječnih prerađevina i dr. approbatio) odobravanje. kemijsko spajanje dvaju tijela pomoću trećega . apprecatio) preklinjanje. approxïmatio) približnost. a priori apriorizam (lat. approbatorius) v. approbator odobrava-telj) osoba koja vrši stručan pregled i odobrava puštanje u promet proizvoda u znanstveno-istraživačkim zavodima. povoljan sud o nečemu.) glaz.) prav. predudar.) glaz. biskupovo dopuštenje da svećenik ispovijeda i propovijeda aprobativan 108 apsida aprobativan (lat. krzno) dobivaju izgled i svojstvo bolje robe (glatkoću.

apsolutan (lat. absens. razumijevati. v. absolvere) neograni-čenost.. udaljavati se. vrijednost bez obzira na znak + ili —. progresivne paralize itd. neuvjetan. absolutio) oproštenje grijeha ih krivnje. apsolutni sustav mjera sustav u kojem su osnovne jedinice: za dužinu centimetar. neogra-nčena vladavina jednog Čovjeka apsolutizirati (lat. neprisebnost. gram i sekundu. abscissa. u (Descartesovom) koordinatnom sustavu: mjerni broj (+ ili —) udaljenosti bilo koje točke u ravnini do or-dinatne osi. med. abscessus) odlazak. apsis. zagnojavati se apsces (lat. udaljiti se. gnojna upala tkiva. linea. apsinthion) med. abscin-dere otrgnuti. apscisa (lat. dakle afel i perihel za planet ili neki komet te apogej i perigej za Mjesec. indikativ. metastatični apsces zagnoje-nost koja se pojavi daleko od mjesta prvobitne oboljelosti. v. fiz. jedna od dviju točaka na eliptičnoj putanji nebeskog tijela u kojoj se ono nalazi na najvećoj odnosno na najmanjoj udaljenosti od tijela oko kojeg optječe. suprotno. ubrizgavanjem mlijeka radi liječenja sepse. absolvere razriješiti) gram.aproprirati (lat. udaljen apsenteri (engl. 2. absolvere završiti. engl. a mazga je ispod njega pobjegla). velika os eliptične putanje. prekidanje apsentan (lat. absolutum) činiti. uvjeta. u Filozofiji religije: apsolutno biće. tj. oslobođenje. appropriare) prisvojiti. astr. osobito onih koje su građene u romanskom stilu apsidiola (lat. apopsihija apsint (grč. ab-so!utus) slobodan od svih odnosa (ili: obveza. pomilovanje apsolut v. u srednjovjekovnoj crkveapsidiola 109 apsorbirati' noj arhitekturi: stražnji. Čist. mala zborna kapela. absen-tism) odsutnost iz mjesta kome netko stvarno pripada. ne-prisustnost duha. shvaćati ili prikazivati nešto kao apsolutno. osobito u crkvama romanskog stila apsidna linija astr. Bog. otkidanje. samovolja. tj. simbol lošeg sinovskog ponašanja apscedirati (lat. a-providere) opskrbljivanje životnim namirnicama aprovizionirati (fr. bezuvjetan. npr. apsolutno 1. apscisna osovina pravac koji obično zauzima horizontalan položaj apscisija (lat. apsidos svod) 1. bolest živaca kao posljedica prekomjernog pijenja apsinta apsojucija (lat. savršen. apsis) arhit. apsolutna temperatura ona čija se nulta točka nalazi na —273°C . apsolutna vrijednost mat. dužina koja spaja obje apside apsihija (grč. osobito boravak irskih posjednika izvan Irske (apsenteri) apsida (grč. apsinthion) bot. polukružni dijelovi crkava. gonoreje. ograničenja) nezavisan. absenters) mn. otići. za masu gram. relativ apsolutizam (lat. apsyhia) nesvjestica. prilagoditi prema Čemu. u aposolutnom smislu . rakija od pelina. fiksacijski apsces zagnojenost izazvana namjernim kemijskim podražajima. usp. potpun. odvajanje. grč. čisti alkohol. broj. Absalom otac mira) jedan od sinova hebrejskoga kralja Davida. absolvere) pristaša ili vršitelj neograničene vladavine apsolutiv (lat.apsolutist (lat. prelaziti u gnoj. neograničen. fil. abs-cedere) odlaziti. za vrijeme sekunda. med. samovlašće. oblik vladavine kod koje vladareva vlast nije ograničena ustavom. odsjeći. apsolutno tlo ono koje se ni za koju drugu kulturu ne može racionalno upotrijebiti. ret. apsolutna težina težina tijela koja se dobiva običnim mjerenjem. apsolutni alkohol kern. apsolutne mjere koje imaju za osnovne jedinice centimetar. apscisni pravac pravac koji je uzet radi određivanja položaja neke točke ili osobina jedne krivulje. npr. prisvajati. agr. absens) odsutan. nego samo za jednu. bez obzira na njegov obujam.) geom. fiz. pod apsentizam apsentizam (lat. odvajanje. apsolutni broj. prema biblijskoj priči pobunio se protiv oca i bio ubijen (bježeći na mazgi pred progoniteljima zapeo je dugačkom kosom za hrastovo granje. abscissio) odsijecanje. odvojiti. gnojni čir. apsidiola. uskladiti aprovizacija (lat. učiniti nešto apsolutnim. za vinograd i si. gorka rakija apsintizam (grč. approvisionner) opskrbiti životnim namirnicama Apsalom (hebr.

završiti. abstrusus) skriven. mesa.) apsorpciometar (lat. ispiranje. metron) fiz. potpuno zaposliti apsorpcija (lat. pojmovno odvojeno. čistiti (ranu) apsterzija (lat.: konkretan). absorptio. abstinere) suzdržavati se od alkohola. ovladati. nejasan. abstractus) log. ab-sorbere) usisati. taman. uvlačiti u se. in apstrakto (lat. upijati. im. fil. negledanje.) u općem. abs-trahere) odvojiti. apstinent (lat. čista misao. abstergere brisati) prati. mudrovanje. absorptivus) sposoban upiti ili usisati. absolutus) bezuvjet-nost. savršeno. viši. prolazak probavljene hrane kroz crijevnu sluznicu u krvotok. usisavanje. apstraktan broj mat. abstentio uzdržavanje) prav. duh. absolutorius) koji oslobađa. misaoni. usisavati. znanost čista znanost (za razliku od primijenjene).: relativnost. abstinens) koji se suzdržava od uživanja u alkoholu. koji postoji samo kao pojam (supr. abstersio) med. samo u mislima. stvarati misaone predodžbe. koji razrješava. sredstva za vanjsko čišćenje. neograničeno. abstergens) med. supr. jednostavno. materijalistički: tvar). koji postoji ili je zamišljen da postoji odvojen od materijalnih predmeta. progutati. usisan apstencija (lat. med. školu apsorbencije (lat. potrošiti. ab-solvere odriješiti) razriješiti. neuvjetovanost. teorijski. zatvoren. suzdržanost. odustajanje od nasljedstva apstergencije (lat. obuzimati. čist čin mišljenja. svjedodžba da je netko stekao pravo na polaganje završnog. dubok. 2. bezuvjetno. vječno i nepromjenjivo (idealistički: Bog. diplomskog ispita. posebno. suzdržavanje od alkoholnih pića. kem. absolutorium) razrješenje. pren. neograničenost. okaniti se toga apstrakcija (lat. zamršen . neimenovani broj. upiti. ne obazirati se na to. rastresen. udub-ljenost u misli.apsolutno (lat. obuzeti. abstractio) log. zamišljen. apsterzivan apstergirati (lat. stvaranje pojmova. trezvenjak apstinentan (lat. otpusni apsolutorij (lat. osnovni uzrok svim pojavama. absolvere završiti) osoba koja je provela na sveučilištu ili nekoj drugoj visokoj školi propisano vrijeme i time stekla pravo na polaganje završnog (diplomskog) ispita apsolvirati (lat. radi što boljeg uočavanja i poimanja onoga što je u nečemu glavno. mesu. odvajati u mislima. težak za razumijevanje. gram. emisija). živjeti trezveno apstrahirati (lat. rastre-senost. savršenost. in abstracto čit. čišćenje (rana) apsterzivan (lat. sredstva koja upijaju vlažnost iz drugih tijela apsorbirati (lat. mi-sleno (suprotno: in concreto) apstraktiv (lat. neuvjetovano. osloboditi od (grijeha ili krivnje). apstraktna. fiziol. abstergentia) mn. npr. stvar po sebi. upijanje. razrje-šrio pismo.) opći pojam umjesto stvarnog predmeta apstraktan (lat. mesa. primanje u sebe (supr. absorptio) fiz. abstractum) log. abstractivum) kem. slučajno ili nebitno. apstraktum pro konkreto (lat. pril. čist pojam. ispirati. od nečega apstrahirati ne voditi o tome računa. trošiti. duhanu. ekstrakt nekog soka ili alkohola apstruzan (lat. razrješni. suprotno: relativno apsolutnost (lat. abstersivus) med. spolne ljubavi. koji služi za ispiranje. duhana. abstinentia uzdržavanje) trezvenost. čist. grč. koji Čisti (ranu) apstinencija (lat. čin kojim se u želucu završava probava. abstinens) pristaša apstinencije. teško razumljiv. opće. duhana. spolnim odnošajima. sasvim zaapsorpcija 110 apsurdan uzeti poslom nekoga. absolutum) 1. mislima i si. oslobođenje. trezven apstinirati (lat. abstractum pro concreto čit. ono što je u mislima. mislena imenica. razrješnica aps6lvent (lat. spolnih odnošaja itd. neosvrtanje apstrakt (lat. relati-vitet apsolutoran (lat. čista misao. sredstva za ispiranje rana apstergentan (lat. sprava pomoću koje se određuje sposobnost tekućine za upijanje plinova apsorptivan (lat. potpuna zauzetost (poslom. nužno i bitno namjerno zanemarivati i ne obazirati se na ono što je u tome sporedno. odvajanje. dubokouman. prvi. absorbentia) mn. pranje. zamišljenost. v. mislen.

arabicitas) bit. nepriličan. v. sudare cijediti) prokuhana tekućina. arahnitis arahnoida (grč. aranea pauk.apsud (lat. apus. znanost o beskrilnim kukcima (paucima.) dovesti do besmisla apsurdnost 111 arahnolog apsurdnost (lat. izumila neka vračara Toffana (trovala je polako i neprimjetno. harabi) trošan. pobijeđena Atena pretvorila ju je u pauka arahniti (grč. a-pteros beskrilan) zool. ar (lat. amfiteatar. arachne. destilacijom pročišćena voda aqua toffana čit. 1700. arabesco) 1. jako i svestrano olupavanje tijesta apunto (tal. absumptio) trošenje. hrom) vrsta raka listonošca aqua Binelli čit. npr. area površina) jedinica za mjerenje površina = 100 m2 ara (lat. daktvlos prst) med. rabatan arabeska (tal. 2. absurditas) logička nemogućnost. zool. ad absur-dum čit. abstreiben otjerati) kuh. ab od. arachne pauk. karbonat vapna. arapske književnosti i umjetnosti. začiniti. mjenica za izmirenje nekog duga apus (grč. arachne) med. besmislica. u umjetnosti arabotedesko (tal.bez noge. Akvinikum (lat. osobitost i poznavanje arapskog jezika. sklon propasti. voda za umirivanje krvi (nazvana po otkrivaču Binelliju) aqua destillata čit. prekomjerna dužina prstiju na ruci i nozi Arahna mit. dobiva se od arapske gume i nekih drugih biljnih sluzi arabist znalac arapskog jezika. osobito: poznati medicinari srednjeg vijeka koji su bili pod utjecajem arapskih liječnika arabizam osobina arapskog jezika. paučinasta moždana opna arahnoidi (grč. osobito vješta tkalja iz Lidije. nepodoban. kristalizira po rompskom sustavu arahiodaktilija (grč. nerazumljiv. ruševan. logos) poznavatelj (ili: proučavatelj) znanosti o paucima arahnologija 112 arbitraža . arapske književnosti i dr. arachne. akva tofana (tal. rimskog i gotičkog stila u slikarstvu i kiparstvu aragonit min. izmučenost apsurd (lat. arabotedesco arap-sko-njemački) mješavina maurskog. apsurd apšmalcati (njem. arah-noditis arahnoditis (grč. dotrajao. pokvaren. nerazumljivost. eidos oblik) mn. glupost apsurdan (lat. arachne. eidos oblik) zool. besmislen. vrijedne iskopine. govoriti arapski. arahnoliti arahnitis (grč. javna i privatna kupališta i dr.) kern. zapržiti apterologija (grč. abschmalzen) za-mastiti. zapravo slike iz biljnog svijeta budući daje Arapima vjera zabranjivala slikanje ljudi i životinja. npr. otrcan. upotrebljavati u govoru arapske riječi. bubama i dr. ad apsurdum (lat. žrtvenik arabatan (tur. arachne pauk) mn. akva Bineli (lat. arahniti arahnolog (grč. usp. smiješan. otrovna tekućina koju je navodno oko god.) to-fanska voda. ukras u arapskom stilu.) farm. slik. akva destilata (lat. pauci arahnoliti (grč. lithos kamen) geol. uvarak apsumpcija (lat. bezbojan ili žućkast mineral. fantastične linije u slikarstvu. riječ uzeta iz arapskog jezika arabizirati napraviti na arapski način. besmislenost. arabinoza vrsta šećera. ugledati se na Arape. upropašten. lat. geol. arachne pauk. kamenje s otiscima morskih zvijezda.) oltar. arachne) med.) u rimsko doba naziv za grad na desnoj obali Dunava kraj starog Budima u Mađarskoj. paucima slične životinje. v. upala paučinaste moždane opne. appunto) trg. pa su je rado primjenjivali za "nedužno" usmrćivanje političkih protivnika) Aquincum čit. natjecala se je u tkanju s božicom Atenom.) aptrajbati (njem. absurdus) logički nemoguć. istrošenost. pohaban. izraz kojim se označuje npr. u baletu: figura kad plesač stoji na jednoj nozi arabicitet (lat. absurdum nemoguće) v.

v. preradba. izmirenje. mode i dr. nagoditi se s vjerovnicima. arbitrator) sudac kojega biraju zavađene strane radi rješavanja nekog spora. bu-reau ured) ured za posredovanje rada. arbor genealo-gika (lat. mijenjati (ili: razmjenjivati) domaću valutu za drugu valutu po utvrđenom tečaju arbitrium liberum (lat. samovolja. poček Arameja stara oznaka za Siriju i Mezopotamiju aramejski jezik najrašireniji jezik u srednjoj Aziji od 300. prisutni svjedok. arbitrarius) koji presuđuje po osobnom uvjerenju. n.) antičko ime za otok i grad Rab arbajtsbiro (njem. približan arbitrator (lat. presuda izabranog suda. uživati gledajući nešto. svojevoljan. danas ih ima na području Brazila i Venezuele araukarija vrsta crnogorice. arachne. neograničeni gospodar. osim predstavnika zavađenih strana. međuprostor. suditi. poravnanje. grafo pišem.) slobodna volja. arrangeur) obradivač. izravnati. razdaljina. mali hodnik. promatrač. obiteljsko stablo. r^d. grč. e. rok. sudac u nekom sporu. Dienst služba) "radna služba". shvaćanje. orkestracija aratura (lat. arrangemen * uređi-mje. samovoljan. trg. uređivati.arahnologija (grč. Arbeit rad. priređivati. važan za izučavanje židovskih i starokršćanskih spisa. naslađivati se arak (ar. raizo odmaram se.) rodoslovno stablo.) 2. e. do 650. slobodan izbor.) arbitracija (lat. za zapošljavanje nezaposlenih radnika arbajtsdinst (njem. Arbeit rad. rješavati po svom mišljenju i nahođenju. trg. pr. aranea pauk. izabrani sudac arbitraža (fr. razmak.) rad na njivi. arranger) urediti. rodoslovlje . umijeće da se po paučini predvidi kakvo će biti vrijeme arajdati (grč. tlaka (u srednjem vijeku) Araukanci (Arawak) nekada moćno indijansko pleme. suđenje izabranim sudom. glaz. arbitrage. sud izabranog suca. uređenje. aramejsko pismo semitsko pismo iz kojega se razvilo hebrejsko pismo aramon (fr. arcus luk) 1. n. ukusa. arbitratio) procjenjivanje po vlastitom nahođenju. fr. prirediti.. priređivač aranžirati (fr. arbitralis) koji se tiče izabranog suda arbitraran (lat. spada u skupinu semitskih jezika. sloboda opredjeljivanja arbitrirati (lat. lat. rješavanje me arbitražni posao 113 arendar đudržavnih sporova pomoću komisije u kojoj su. logia) zool. posao kojim se traži način kako bi se najbolje izmirio dug u inozemstvu ili kako bi se najpovoljnije naplatilo neko potraživanje arbitrij (lat. najutjecajnija. neutemeljen. šećera ili od soka kokosovog oraha arak (lat. pol. obrada. spremiti. no nemilosrdno istrijebljeno od španjolskih osvajača. znanost o paucima. volja. despot. otporna prema biljnim bolestima (osobito se uzgaja na jugu Francuske) arancini (tal. glavna. institucija njemačke nacističke vladavine koja je propisivala da svatko mora provesti određeno vrijeme na fizičkim radovima u službi zajednice arbitar (lat. osušene i poše-ćerene naranče araneografija (lat. raspored. jedinica za mjeru papira arakača (lat. i neutralni delegati arbitražni posao (lat. radovati se. grč. vremenski razmak.) mn. slobodno opredjeljivanje arbor genealogica čit. arbitrium) presuda. arbitrari presuđivati kao izabrani sudac) izabrani sud. složiti. oporavljam se) veseliti se. Arba (lat. najmjerodavnija osoba u spornim pitanjima (umjetnosti. aranea. samovoljna procjena arbitralan (lat. sporazum. meksička biljka iz porodice šti-tarki araluk (tur. aralvk) dogradnja uz kuću.) vrsta vinove loze. mišljenje. napraviti sporazum aranžman CY. sređivati. presuđivati kao izabrani sudac. male. arbitrari) bank. arbiter) izabrani sudac. logia) zool. vrsta jake rakije od riže. Arracacia xanthorhiza) bot. arahiologija aranžer (fr. poslovanje pri kojem se iskorištava cijena jednakih burzovnih objekatf na raz ličitim tržištima. ocjena. arbitrari) procjenjivati. srediti. opisujem) opisivanje pauka araneologija (lat.

koji pripada bogu rata Aresu. pren. botanički vrt arboriforman (lat. polje borbe. anat. arena) borac u areni. arborisatio) prirodno stvaranje oblika drveta na kamenju. "životno drvo". ardens) gorući. araios rijedak. areola) malo. pravo prednosti arctius mandatum čit. usp. ugovor o davanju zemljišta u zakup arendar (lat. brežuljak posvećen bogu rata Aresu. arhijatar arctior citatio čit. Ares) mit. ne biti isplaćen Ares (grč. trkalište u cirkusu. žustar. arrendator) zakupac zemljišta arendirati (lat. u tal. gravimetar. ardasse) trg. astr.) anat. gumno areal (lat. vojnik jurišnih odreda naoružan ručnom bombom i nožem ardito (tal.) prav. hrvač arenda (lat. crven krug oko upaljenog mjesta. zbor uglednih i nepristranih sudaca areotektonika (grč.) borilište posuto pijeskom. poprište. arborescere) pretvarati se u drvo. tektoniki) voj. vojsci. vatren. arborescentia) ras-tenje (ili: razvijanje) u obliku drveta (kod kristala). neplaćena kamata areražirati (fr. velika teškoća.) glaz. silan. plah. smjelo. pren. neplaćena zakupnina. arkcijus jus (lat. biljni otisak arborni (lat. žarki. slobodno mjesto. arboretum) škola u kojoj se uči poznavanje bilja. zakupiti areola (lat. pren. arrendare) dati ili uzeti zemljište u zakup. cultura) uzgajanje drveća i ostalog bilja arborist (lat. odrvenjenje arborescirati (lat. oštriji (ili: pooštren) poziv pred sud arctius jus Čit. area. prevlačeći gudalom archiiatrus Sancti Palatini (lat. arenatio) med. sin Zeusa i Here. bog rata. arbor drvo. hidrometar areometrya (grč. sprava za mjerenje gustoće i specifične težine tekućine.) glaz. arenacija (lat. vreli. simbol surove hrabrosti. 2. srčano arduitet (lat. usijan. krug oko Mjeseca areometar (grč. bliže (ili: preče) pravo. arkato (tal. gradilište. metron) fiz. Areios Aresov. arrenda) zakup zemljišta.) prema legendi: smokva pod kojom je vučica dojila Romula i Rema arbor vitae čit. ardassine) trg.) nađ-liječnik svetog. arkcijus man-datum (lat.Arbor Ruminalis ili Ruminalis ficus (lat. revan ardit (tal. zapadno od Akropole u Ateni. me-triaj fiz. zaostala plaćanja. arduus strm) strmost. vrsta grube svile iz Smirne ardasina (fr. žestoko. tegoba. arbor vite (lat. pješčana kupelj arenant (lat. arbor drvo) tekućina za prskanje raslinja i drveća radi zaštite od zaraznih bolesti arcato čit. mala šupljina između tkiv-nih snopića: med. arboriformis) koji je u obliku drveta. muka area (lat. moždana masa malog mozga koja je u presjeku slična dr-vetu arborescencija (lat. areale) područje na kojem je raširena neka biljna ili životinjska vrsta arena (lat. rata i ratnih užasa . tj. araios rijedak. dugovi. kao drvo arborikultura (lat. vještina napadanja i obrane utvrđenih mjesta areraže (fr. ardito) voj. pooštrena zapovijed ardasa (fr. arbor drvo) onaj koji se bavi uzgajanjem drveća i ostalog bilja arborizacija (lat.) površina. Areios pagos) 1. arkcior citacio (lat. vrsta fine perzijske svile ardentan (lat. najstariji i najugledniji sud u Ateni čije je sjedište bilo na tom brežuljku. 3. određivanje gustoće i specifične težine tekućine Areopag (grč. arrérages) mn. poprište borbe i igara u cirkusu (amfiteatru) kod Rimljana. rada i si. odrvenjavati arboretum (lat.) prav. nasad raznovrsnog bilja. prsten oko prsne bradavice. zažaren. arrendarius) onaj koji daje zemljište u zakup arendator 114 argo arendator (lat. arrérager) biti u zaostatku s primanjem.) prav. carskog dvora u starom Rimu.

Ša-trovački govor. obrazloženje). pakvon. raspravljač argumentiran (lat. dokazni argumentator (lat. vrsta glavonožaca Argonauti (grč. arrestatio) uhićenje. nauk (ili: naučavanje) o vrlini. obrazloženje. razlog. usp. lopovski. bogatstvom argiroza (grč. cinka i nikla. nautes) povijest pohoda Argonauta u Kolhidu. argyrion srebro. npr. argentum) v. mandatum) prav. argumentosus) bogat razlozima. argental. argumentum) dokazno sredstvo. argumentum dokaz) koji daje (ili služi kao) dokaz (razlog. aretirati (fr. eidos oblik) umjetno srebro. argentum srebro) 1. staviti zabranu aretologija (grč. dokaz koji se ne zasniva na samoj stvari. argumentator) onaj koji navodi dokaze. dokaz. usp. zatvoriti. logia) fil. arrestare) v. element. kse-non argonaut (grč. metron) sprava za ispitivanje srebra argentum (lat. lako razumljiv. argentum srebro. već na osobinama ili položaju onih koji je iznose. arete vrlina. argyrion srebro) med. nautes brodar) zool.944. dokazivati. arrestatus) prav. uze. dugotrajan i opasan pothvat argotirati (fr. osoba koja sudskim putem traži stavljanje zabrane arestat (lat.) živo srebro. argiri-jaza argirijaza (grč. novac argentum foliatum (lat. redni broj 18. slitina bakra. pakvon. koji obrazlaže. neradan. zaključivanja. onaj dio dokaza na kojem se taj dokaz zasniva. usp. metalna smjesa slična srebru argiromanija (grč. sadržaj ili izvadak iz nekog djela argumentacija (lat. vještina dokazivanja. dokaz koji nije strogo logičan nego više prilagođen sposobnosti razumijevanja ili interesu slušatelja. obustaviti. mania pomama. zadržati. argos nedjelatan. argoter) govoriti šatro-vačkim jezikom. argot) jezik pariških ulica i polusvijeta. tj. rešt arestacija (lat. pakvon argentometar (lat. v. zaključivanje. živa argirija (grč. argentan argentan (lat. argot) izraz ili osobitost šatrovačkog govora argument (lat. argyrion srebro) med. argumentum bakulinum (lat.) 1. aretirati. popularan dokaz. obrazlaganje. potkrijepljen dokazima argumentirati (lat. arrestum) zatvor. pojave kroničnog trovanja srebrom: argirijaza i degeneracije pluća. zatvaranje. zaustavljati. govor određene socijalne skupine argon 115 arheget argon (grč. nemajući drugih dokaza. mangupski.) dokaz koji proizlazi iz općepriznatih i znanstveno utvrđenih istina argumentum baculinum čit. zatvor arestant (lat. obustavljati. argentum) srebro. osoba protiv koje se traži stavljanje zabrane arestatorij (lat. arrestatorium sc. kaž-njenik.: 'Taj prijedlog nije dobar jer je predlagač loš čovjek" argumentum ad veritatem (lat. zadržavati. argumentari) navoditi kao dokaz. lijen) kem. dokazuje nešto silom .arest (tal. arresto. zaključivati. neon. argyrion) med. nautes brodar) mit..) lisnato srebro argentum vivum (lat. grč.) dokaz batinom. javno prozivanje vjerovnika (kod stečaja) arestirati (lat. argyrion. obrazlagati argumentum ad hominem (lat. modrosiva ih crnkasta boja koja se ponekad javlja na koži nakon duže unutarnje uporabe srebrnih preparata argirizam (grč. starogrčki junaci koji su na svojoj lađi Argo pod Jazonovim vodstvom otplovili do Kolhide kako bi donijeli zlatno runo argonautika (grč. argumentatio) dokazivanje. bubrega i jetara argiroida (grč. kad netko. v. plemeniti (inertni) plin bez boje. način dokazivanja. Argo. arrêter) zaustaviti. 2. prav. uhititi. koji zaključuje. dio etike argental (lat. lat. arrestans) uhićenik. ludilo) želja (ili: strast) za novcem. naredba o uhićenju. argyrion) med. mirisa i ukusa. kripton. argirijaza argo (fr. upotrebljava se za punjenje žarulja i daje sivkastu svjetlost. atomska težina 39. govoriti jezikom koji ne razumije svatko argotizam (fr. otkriven 1894. zatočenik. zaključivanja argumentativan (lat. znak Ar. pakfong. uze. Argo.

archo prednjačim. archi-hierarchia) dostojanstvo prvosvećenika. dokazivanje neke tvrdnje na osnovi toga što su svi oduvijek tu tvrdnju smatrali istinitom Argus (grč. archaios star. postanak života u njegovim najjednostavnijim počecima iz tzv. anorganske tvari. lat. n. najstariji đakon. vladika. područje pod duhovnom upravom arhiepiskopa arhigonija (grč. zametak) zool. archaios star) gram. po nekim dijelovima sličan reptilima. prazametak arhidijeceza (grč. pr. archaiologia) znanost koja proučava ostatke i spomenike materijalne kulture starih naroda (osobito se bavi antikom). arch-egetes) voda. episko-pos nadzornik) nadbiskup. prapočetak. prauzor. arhaističan arhajski period v. zoon živ stvor) razdoblje u razvoju Zemlje (između arhaika i paleozoika) arhesporij (grč. špijun. tj. archos. starješina svećenika arhilohijski (grč. uhoda. episkop arhihijerarhija (grč. e.) log. upotrebljavati u govoru i pisanju arhaizme arhajski (grč. archo vladam.predmetak koji u složenicama znači: glavni. usp. nego je samo napravljen. ej. stooki div. arche početak. Arhimedov za- . "koji zna predviđati". prastvaranje. medomai brinem se. korablja (lađa). argumentum e konsenzu genci-jum (lat. staro-. a po drugim opet ptici. starinski način izražavanja arhaizirati (grč. diakonos sluga) pravosl. tako se zove više vrsta stihova koje je prvi pisao najstariji grčki liričar i jampski pjesnik Arhiloh (između 680. spora) stanica od koje nastaje tkivo koje stvara trus-ke kod paprati arhetip (grč. arhiepiskop arhiblast (grč. gonos) mn. prapismo. napisan ili prilagođen ukusu ih duhu starog vremena. arche početak. praarhibiskup (grč.pra-. archos. veoma oprezan i savjestan čuvar. archa kos) starinski. glavni episkop arhiepiskopija (grč. blastos klica. archos. koji ne potječe iz starog vremena. koji zaista potječe iz starog vremena. prvosvećenik. archaiopteryx) zool. spontano nastajanje života. povijest stare umjetnosti. nad. abiogeneza arhihijerarh (grč. i 640. arhetipi otisci (ili: primjerci) prvog izdanja arhi. arheografski arheolog (grč. episkopos) pravosl. pren. prid.nad-. dakle "oprezni". počasno zvanje za đakona arhiepiskop (grč. archimandrites) pravosl. archi-hierarches) pravosl. 2. starinski arhaizam (grč. potječe iz pretpovijesnog doba arheozoik (grč. visoko svećenstvo arhijerej (grč. archi-mageia) vrhovno čarobnjaštvo. Archiloxos) poet. Argus) mit. Argos.argumentum e consensu gentium čit. više ne upotrebljava. žučan. azojski period arheget (grč. archaios. pren. archailogos) onaj koji se bavi starinama i poznaje starine. fosilni kralježnjak veličine goluba. čuvar Zeusove ljubavnice Ije koju je Hera pretvorila u kravu. archaismos) gram.(grč. poglavar većeg samostana ili više samostana Arhimed (grč. u običnom pisanju i govoru. sin Zeusov i Niobin. arche početak. prvi. n. osobito antičku umjetnost i znanost arheologija (grč. tobožnja vještina pravljenja zlata i srebra arhimandrit (grč. gigno-mai stvaram) biol. original. arche. episkopeo) pravosl. archo. ženski spolni organi kod nekih bescvjetnica i mahovina arhelogija (grč. archo. podrugljiv u govoru ili pisanju arhimagija (grč. počinjem) arh. zajedljiv. Argusove oči vrlo budne. baviti se proučavanjem starog vremena i kulture. dioikesis uprava) duhovno područje nadbiskupa. zastarjela riječ ili zraz koji se danas. "obzirni") najveći matematičar i fizičar staroga svijeta (287—212 pr. osobito: prvi otisak. po Zeusovoj zapovijedi ubio ga je Hermes. poglavar. nadbiskupija arhidakon (grč. starinski) 1. logia) početna znanost. arheološki arheopteriks (grč. arch-hiereus) pravosl. archetvpon prauzorak) praslika. titula spartanskog kralja u Li-kurgovom zakonu arhegonije 116 arhitektonika arhegonije (grč. uvijek otvorene oči kojima ništa ne može promaknuti arhaičan (grč. prid. arche. grafo) opisivanje starina. arhce. osnove znanosti o čovjeku arheografija (grč. npr.). pažljive. bot.

kći kret-skog kralja Minosa i Pasifaje. ariditas) suhoća. archo. trabs greda) arhit. mr-šavljanje. slabost aries (lat. Indoeuropljani. arrière-ban) voj. od Arhimeda pronađeno pravilo da svako tijelo. archivolto glavni luk) arhit. ime kojim su indoeuropski (arijski. način pjevanja. nego običan čovjek Arijci (sanskr. architektonikos) građevni. umijeće izrađivanja znanstvenog sustava. pismohrana arhivalije (lat. zaštitnica. posljednja obrana arijer-garda (fr. pren. kila. architekton) znanost o građevnoj umjetnosti. graditeljstvo. aridura) med. mršav. za grad Jeruzalem. Aries Ovan (zviježđe u Zodijaku na sjevernoj nebeskoj polutki) arija (tal. kele kila. odstupnica arijergarda (fr. spadnutost debelog crijeva arhoragija (grč. regnvmi prsnem) krvarenje iz debelog crijeva ari dan (lat. polukružni luk koji spaja dva stupa (u helenističkoj. koji su Često ukrašeni kipovima arhivski (lat. znanost o sustavu arhitektonski (grč. architekton) onaj koji se bavi građevinarstvom. ptosis pad) med. lat. renesansnoj i baroknoj arhitekturi). rimskoj. arrière straga. pristaše i pobornici arija-nizma. pomogla Tezeju. napjev. za žrtveni oltar. u novije doba ovim se imenom nazivaju svi Indoeuropljani (Indogermani). arrière-garde) voj.kon fiz. u književnosti: vodeni ili zračni duh s dobrim svojstvima. Perzije i Irana sami sebe nazivali. archivalia) spisi koji se nalaze u arhivu. arija) mn. perz. archon) vladar. da pomoću klupka konca iziđe iz labirinta te pobjegla s njim. indogermanski) stanovnici Indije. archivarius) upravitelj (ih: nadzornik) arhiva arhivolt (tal. koji se tiče nekog znanstvenog sustava arhitektura (grč. sušnost. mršavost. jalov. grč. archivum) koji se tiče arhiva. Indogermani. archeion vladina ustanova) mjesto gdje se drže i čuvaju spisi. između Grčke i Male Azije arhitekt (grč. arya. građevinarstvo. mala arija. suhoparan ariditet (lat. archos. st. nakon što je ubio Mino-taura. otuda: Arijadnina nit sredstvo da se čovjek izvuče iz neke teške situacije arijanci mn. gradi arhitektonski 117 arijeta teljstvo. lukova glavnog crkvenog portala. Arijevci. aria. melodija Arijadria (grč. pjesmica Arijevci 118 aritmomanija . "božji lav") simboličko ime za junaka uopće. koji radi u arhivu arhocela (grč. bruh) med. architekton. koji odgovara pravilima građevne umjetnosti. sušenje. dokumenti arhivist (lat. prvobitno: otoci u Egejskom moru. inženjer arhitekture. glavna greda koja povezuje dva ili više stupova i leži na njima arhiv (lat. ali ju je on ostavio na otoku Naksu. gubi na svojoj težini onoliko koliko teži istisnuta tekućina arhipelag (grč. arijevci arijanizam naučavanje aleksandrijskog svećenika Arija (4.) koji je tvrdio da Krist nije Bog. neplodan. aridus) suh. najviši državni činovnik u Ateni nakon propasti starog kraljevstva arhoptoza (grč. projektant građevina. koji pripada arhivu. osobito istaknut kao dobročinitelj u Shakespearovoj drami Oluja arijer-ban (fr. građevni stil arhitrav (grč. neplodnost. fr. načini zidanja. bruh debelog crijeva arhont (grč. uronjeno u tekućinu. mršavost. air) skladba za jedan glas uz instrumentalnu pratnju. suhoparnost aridura (lat. graditelj arhitektonika (grč. ar-chitectura) građevna umjetnost. Ariadne) mit. arijski jezici svi indoeuropski (indogermanski) jezici Arijel (hebr. povelje. archi-pelagos) otočje. raspored građenja. lat. suša. archos čmar. koji se nalazi u arhivu. u gotičkoj i romaničkoj arhitekturi: niz . archos Čmar. jalovost. arietta) glaz. archivum. spržen. zaštitnica arijeta (tal. pren.) ovan. zaštitna četa. isušen. poglavar. garde tjelesna straža) četa koja brani uzmicanje. tj. u starom vijeku ratna sprava (s ovnujskom glavom) za razbijanje zidina.

arithmos broj. naučavanje grčkog filozofa Aristotela (384—322 pr. karijerist. računski. techne) mat. stube. umijeće računanja. med. ariozo (tal. Aristoteles) fil. dovoz robe. starogrčki zaštitnik lova i stada. locheia porađanje) mn. dragocjenosti . ljubav prema aristokraciji i aristokratskim načelima aristolohici (grč.e. pr. arua) pretvaranje u Arijce arka (lat. e. arithmos broj. znanost o brojevima. aristarh-ski Aristej mit.). osiguranje života. Platonovog učenika. ludilo) nagon za stalnim brojenjem svega i svačega (bolesnik broji korake. arithmos broj.Arijevci (sanskr. arriver postići. lak-taštvo arizacija (sanskr. pr. jedna od najznačajnijih osoba opisanih u Cezarovu djelu De bello Gallicio. prema priči. strog i pravedan sudac u pitanjima umjetnosti. osobito čišćenje poro-dilje aristotelizam (grč. e. kratos moć. ma-nia bijes. pr. Aristarchos) najveći alek-sandrijski gramatičar. u obliku arije.) aritmija (grč. aritmetička sredina nekih brojeva je zbroj tih brojeva podijeljen brojem od onoliko jedinica koliko je tih brojeva.) aritmomantija 119 armater aritmomantija (grč. arithmetikos) onaj koji se bavi aritmetikom ili zna aritmetiku. aristos. pjevajući. pren. u starokršćanskoj crkvi: posuda u kojoj su čuvane euharistija. prozore na kućama kraj kojih prolazi itd. e. vlast) vladavina plemstva i naroda Aristofan starogrčki komediograf. poznat kao kritičar Homerovih i Pindarovih pjesama. n. e arith-metike tj. lađa (u obliku kovčega) u kojoj se starozavjetni Noa spasio od potopa te se ploveći zaustavio na vrhu planine Ararat. politička aritmetika primjena aritmetike na društvene i državne ustanove (npr. v. manteia proricanje) proricanje iz brojeva aritmometar (grč.). usp. aristos najbolji. učitelja Aleksandra Velikog i osnivača peripatetičke škole ariš (lat. onaj koji je vješt u računanju aritmetički (grč. pobijedio ga Cezar Aristarh (grč. pr. plemićki stalež. aristokrates) plemić po rođenju ili položaju. arithmos broj. aristos najbolji) staroaten-ski državnik s nadimkom "Pravedni" (umro oko 467. e. dolazak. agua) mn. skočio je s broda u more ne bi li se spasio od razbojnika: u vodi ga je dočekao i iznio na obalu delfin kojega je zanio svojom pjesmom arioso čit. osobito o tajanstvenim i čudnim svojstvima brojeva aritmomanija (grč. sanduk) 1. mit. relikvije i dr. lutrije i dr. med. arca kovčeg. aristokrateomai imam aristokratski ustav) aristokratski sustav vladavine. progresija aritmetika (grč. 58. jedan od najvećih komediografa uopće (452—388 pr. me-tron) sprava za računanje arivaža (fr. dolazak brodova u luku. dovezena roba arivist (fr. arhythmia) nedostatak ravnomjernosti. vladavine plemića aristokratizam (grč. Larix europaea) bot. n. im.) aristokracija (grč. plemstvo aristokrat (grč.) glaz. svjetski je glasovit po svome epu Orlando furi-oso (Bijesni Orlando) Ariovist vladar germanskog plemena Sveva. n. neskladnost. arrivage) pristajanje.). n. sredstva koja pomažu porađanje. logia) znanost o brojevima. nepravilnost u ritmu srčanih otkucaja aritmogrif (grč. 2. simbol pravednosti i nesebičnosti aristodemokracija (grč. prijatelj i član aristokracije. demos narod. arithmos broj. koji se može predočiti ili riješiti brojevima. nepravilno kretanje. arriviste) bezobziran lovac na zvanja i položaje. Arijci Arion slavan pjesnik i svirač s grčkog otoka Lezba (oko 600. arithmetikos) koji spada u računanje. 1474—1533) pisac prvih komedija na talijanskom jeziku (pisao i latinska djela. vrsta bora (listopadna biljka) aritmetičar (grč. n. v. grifos zagonetka) zagonetka izražena brojevima aritmologija (grč. kratko melodično djelo koje se umeće u recitativ Ariosto (Ludovico. laktaš arivizam (fr. aristokratia) vladavina plemstva. sin Apolona i nimfe Kirene Aristid (grč. arithmos broj. geometrijska sredina. arriver postići) osobina onih koji bezobzirno žele doći na neki položaj ili postići neko zvanje.

4.) oprema. polukružni otvor arkadijski (grč. arktikos sjeverni) koji se nalazi oko Sjevernog pola. armadilla) pom. krivljenje kostiju u obliku luka arma (lat. opskrbiti ratnom spremom. arrogans) napuhan. ar-milarna sfera stari astronomski instrument (u obliku koluta ili kugle) za određivanje položaja zvijezda na nebu armirati (lat. lat. umjetne arkade. arcanum tajna) tajni lijek. pom. idiličan Arkađani (grč. razmetljiv. mirisne tvari. nad-svoden hodnik. arkadikos) koji je iz Arkadije. prisvajati. pjesnici pastirske poezije arkanist (lat. začini aromatičan (grč. npr. arcata) arhit. arma oružje. arc-boutant) arhit. vojska. svodna oplata arkbutan (fr. osobito carinski armalisti (mađ. stanovnici Arkadije. fr. onaj koji se razumije u grbove arogancija (lat.arkada (fr. drzak arogirati (lat. ^pojačavanje snage magneta . pastirskog predjela u sredini Peloponeza. arquebuse) stara puška s kokotom i dugom cijevi. uzeti pod svoje aroma (grč. aroma) miris. poslao protiv Engleske) armadilja (šp. lat. pren. arcuatio) med. "armija beskućnika" armilaran (lat. stezanje nekog dijela tijela zavojem arktički (grč. preteča današnje puške arko (tal. Arkadia. tj. solium mrtvački sanduk od kamena) umjetnički izrađen starokršćanski grob u katakombama sa svodom u obliku luka arkoza (grč. st. arcus luk) glaz. armilla grivna. strategijsko-operativna jedinica kopnene vojske i zrakoplovstva..) gudalom arkosolij (lat. mala ratna flota. seoski. pastirski. pren. npr. potporni poluîuk. aroma) mirisan. armalis. aroma. prisvojiti. Velika kola) astr. fiz. pren. kol arko (tal. ime lijepe i moćne čarobnice u Tassovom spjevu "Oslobođeni Jeruzalem". tj. oružana sila. potez gudalom. ohol. glaz. coll arco čit. armateur) pom. arcus luk. sjever arktura (lat. arcanus tajanstven. ugodan miris eteričnih ulja. žena sposobna zavesti armija (lat. u Španjolskoj: oružana sila. gusar. 3. armorale) poznavatelj grbova. narukvica) okrugao. tajan) poznavatelj tajni u pojedinim strukama. pomorski razbojnik armatura 120 arpeggio armatura (lat. jačati. uraslost nokata u meso arkuacija (lat. naoružan trgovački brod. naivan. drskost.) voj. armorale) knjiga s grbovima armorist (lat. naoružati. nego su živjeli samo od službe u vojsci armater (fr. onaj koji je u vezi sa zviježđima Velikog i Malog medvjeda Arktik (grč.umetanjem željeza. osobito ratna flota (ovako se u XVI. "armija nezaposlenih". armoriai. gudalo. od srednjeg vijeka: obiteljski grb armada (šp. arktikos sjeverni) područje oko Sjevernog pola arktos (grč. bezobrazan. arrogantia) napuhanost. suženost utrobe i zatvorenost kao posljedica toga. aromatica) mn. prav. koju je 1588. mali naoružani brod. sužavanje. arkeo izdržavam) geol. sa začinom . armare) 1. 2. 2. 5. oklopljavanje broda. zakupnik broda koji priprema svoj brod na daleki put. oholost. drz-nuti se. koji ugodno miriše. uobražen. bezobzirnost arogantan (lat. vlasnik gusarskog broda. voj. arcature) niz malih slijepih dekorativnih arkada. arcade. grad. naoružanje i posada nekog broda. mađarski plemići koji nisu imali svog imanja. arco. armée) 1. ratna sprema. arkanum (lat. Arkadoi) mn. gusarski brod. Veliki i Mali medvjed (skupine zvijezda). lat. 3. stup podupirač arkebuza (fr. sočna tvar kod biljaka aromatici (grč. pojačati snagu magneta pomoću željeza. e arktos Veliki medvjed. arctura) med. gord. tajno sredstvo arkatura (fr. mnoštvo. povećati nosivost zida željezom i cementom. u obliku koluta. kako se prave sredstva za uljepšavanje. metalni dijelovi'u građevinarstvu Armida lit. pješčanik od granitnih gnajskih stijena arktacija (lat. naoružanje. arrogare) usuditi se. fiz. opremiti. staviti (ili: stavljati) oznake na početku glazbenog komada. snažiti armorijal (fr. zvala "nepobjediva" flota Filipa II. pren. areatito) med. arma oružje) mn. pomlađivanje itd. lat.) oružje.

slaboumnost. voj. vita brevis (lat. rukotvorina (za razliku od prirodnog proizvoda) arteriektazis (grč. ar nuvo (fr. arterijalitet (lat. spi-net ars (lat. redni broj 33. arsenikon. arsenal. naknadno plaćanje Arpad vođa Mađara prilikom njihova dolaska u današnju Mađarsku. polijevati. posao. arslan. metodično bombardiranje arozija (lat. lat. mjera za dužinu (između 65 i 75 cm. ljutit čovjek.781 m) art nouveau čit. pren. osnivač dinastije (Arpadovići) koja je do 1301. bot. arroser) zalijevati. arsenale) skladište za čuvanje ratne opreme. arrostema slabost) med. ektasis pomicanje) med. jedan od najjačih otrova arsenal (fr. vladala i Hrvatskom arpaneta (tal. arsonvalisatio) v. bogatstvo u arterijama. nasilnik. obnavljanje (ili: oksidacija) krvi arterijski (grč. spojevi arsenove kiseline s bazama arsenofagizam (grč.7112 m. začiniti. prijašnja ruska mjera — 0. aroma) stavljanje mirisa (ili: začina) u lijekove. st. navodnjavanje njiva. glavna prometna ulica u gradu i si. arsenikon) mn.) glaz. tal. jela i dr. arostema arozaža (fr. arpanetta) glaz. opis (ili: opisivanje) arterija arteriole (lat. krvna žila. niz razlomljenih akorda arpeggio Čit. gone rađanje) rađanje muške djece arslan (tur. arteriozitet arterijalizacija (lat. pomagao mu pri izlasku iz Egipta. arpicordo) glazbeni instrument po zvuku sličan harfi. kem. arrosement) zalijevanje. u razlomljenim akordima arpeggiatura čit. arteria. nadmoć sustava arterija i njihovog utjecaja u nekom tijelu. pren. arteria žila) anat. zanat.) glaz. prvi mađarski knez (890—907).) Božje prijestolje na vrhu neba aršin (tur. arterialitas) fiziol. naknadno platiti arozman (fr.93. nakon njih dolaze ka-pilare arteriologija (grč.) glaz. nagrizanje kostiju arozirati (fr. žila kucavica (opći naziv za krvne žile koje vode krv iz srca u pluća ili iz srca u ostale dijelove tijela. a svaki urup na četiri greha). pren. voj. Aharon. darsonvalizacija arš (tur.aromatizacija (grč. arteria. staviti miris u nešto.) umjetnost. ono što je umjetno napravljeno. najsitnije arterije. proučavanje arterija . soli arsenove kiseline arseniti (grč. mala harfa. Vlasi Aron (hebr. krv koja je prošla kroz pluća i primila kisik arteriografija (grč. lomljenje tona kao na harfi arpikord 121 arteški zdenac arpikord (tal. teorija (ili: osnova) umjetnosti ili znanosti ars longa. arostija arostija (grč. 1500 aršina — 1 vrsta (1066. arpedžo (tal. Cincari. Aaron) stariji brat Mojsijev. arrodere. arrosio) med. artefactum) umjetni proizvod. element atomske težine 74. ovlažavanje. začinja-vati Aromun pripadnik jednog ogranka Rumunja. aromatizirati (grč. kem. arterijska krv svijetlocrve-na.) umjetnost je duga. tj. aroma) namirisati. trg. fiziol. arrosage) zalijevanje. velika zaliha arsenijati (grč. osvježavanje. navodnjavati. doplaćivanje. znak As. arsenikon) mn. aršyn) lakat. arpedžato (tal. umijeće. doplatiti. polijevanje. prijek. kod nas poznatija pod imenom Secesija artefakt (lat. ludilo. arsena. aslan) lav. zasuti vatrom. kao na harfi. prvi veliki svećenik u Izraelu arostema (grč. arteriolae) mn. harfica arpeggiato čit. granatama. arrostia) med. logia) anat. rif. metodično bombardirati.. fagein jesti) med.) vještina pamćenja arsen (grč. arteria žila) koji se tiče arterija. arsen muški. proširenje arterija arterija (grč. arpedžatura (tal. trg. ars mnemonika (lat. dijelio se na osam urupa. v. arsenikon) kem. grafia) anat. bombama. arteria žila. a život kratak ars mnemonica čit.) nova umjetnost na prijelazu iz 19. u 20. biljka zijevalica arsonvalizacija (lat. oksidirana krv. arterialisatio) fiziol. navika uzimanja inače otrovnih količina arsenovih spojeva radi jačanja tjelesne snage ili spolne sposobnosti arsenogonija (grč. polijevanje ulica. junak.

arthron. stilom. te se stoga više koristi vanjskim sredstvima (riječju. izvještačen artikl (lat.). čest natpis na zgradama glazbenih zavoda artičoka (tal. kostobolji. umjetnik. arthron) koji je u vezi s upalom zglobova. članak) članak. articulare) gram. articiocco. pren. artiste) umjetnik. bol (ili: probadanje) u zglobu artrofioza (grč. karpos plod) mn. upala arterija artes liberates (lat. podos noga) mn. sastavni dio nekog spisa. slobodne umjetnosti. zglob. facere činiti) tvorac. stvaralac. stvar. lijepe vještine arteški zdenac zdenac kod kojega se voda dobiva dubokim bušenjem (po francuskoj pokrajini Artois gdje su apropos 122 atropodi kopali prve takve zdence već u 12. umetnuti) med. odyne bol) med. arthron) med. rak u zglobu artropatija (grč. gnojenje (ih: zagnojavanje) zgloba artropodi (grč. arteria. namještanje iščašenih zglobova artritičan (grč. pretjerana sklonost vanjskom obliku umjetničkog djela. arteria. plesač na konopcu (u cirkusu) artistički (fr. glumac. majstor u jahanju. arthron. neuralgiji. za-gnojavanje zglobova artrokarcinom (grč. trg. fagos) onaj koji jede kruh artokarpi (grč. artista. articulus zglob. kamencu u žuči i mokraćnom mjehuru. pyon gnoj) med. neprirodan. probadanje u zglobovima. anat. arteria. gnojenje zglobnih kostiju. stoljeću) Arti musices Umjetnosti glazbe (namijenjena kuća). bol zgloba. arthron. fr. Člankonošci . paragraf artikulacija (lat. arthron. pus. gram. arthron. topništvo. roba u trgovini. koji je protiv upale zglobova (sredstvo. glumac. arthron zlob) med. artis umjetnost. poznavatelj umjetnosti. artisan) zanatlija. cijenjeno povrće s mesnatim cvjetnim glavicama artidaktili (grč. skleros tvrd) med. artificialis) umjetnički.(grč. takoprsti dvopapkari artifeks (lat. "igra riječi" artizan (fr. točka ugovora.arterioreksis (grč. da-ktylos prst) zool dvopapkar. arthron zglob. arteria) med. član. bot. probadanje u zglobovima artremboleza (grč. artillerie) prvobitno: svaka ratna sprava uopće. lijek) artritis (grč. fyo stvaram) med. zglobni artrodeza (grč. kompozicijom i dr. tvorba glasova. artichaut) bot. riječi i slogove jasno i razgovijetno izgovarati. arthron) operativno učvršćivanje zgloba artrodinija (grč. artro. prije-vremenoj arteriosklerozi. ars. majstor artificijalan (lat. rexis pucanje) med. artos kruh. artis umjetnost) način umjetničkog. osobito književnog izražavanja koje je više posljedica vještine i znanja nego čistog talenta i osjećaja. zglobobolja artropioza (grč. operativno otvaranje arterija arteriozitet (lat. artilleur) vojnik koji rukuje topom. začetnik. arthron. upala zglobova. osobito u varijeteu i kabareu. fr. latreia poštovanje) poštovanje (ih: obožavanje) kruha (hostije) artralgija (grč. sužavanje (ili: suženost) arterija arteriotomija (grč. tome rezanje) med. bol zgloba. razumljivo govoriti artiljerac (fr. zadebljanje i ovapnjenje stijenki arterija arteriostenoza (grč. emballo ubaciti. gen. arthron) predmetak u slože-nicama sa značenjem: zglob. pathos bol) med. pucanje arterije arterioskleroza (grč. artos. articulatio) gram. pokretač artofag (grč. artos kruh. jasno i razgovijetno izgovaranje riječi i slogova artikulirati (lat. tvoriti glasove. karkinos rak) med. giht artritizam (grč. arteria. v. krušne biljke artolatrija (grč. majstorski artizam (lat. stenos tijesan) med. arterijalitet arteritis (grč. artistique) umjetnički. arthron. napis. rod vojske naoružan topovima artist (tal. astmi i dr.) mn. arteriositas) fiziol. šećernoj bolesti. poglavlje. artios usko spojen. predmet. zool. ars. takopr-staši. kasnije: topovi. građa tijela koje je sklono debljini. osnivač. topnik artiljerija (fr. algos bol) med. autor.

rođaci po uzlaznoj Uniji. pobjednik u mnogim bitkama asacija (lat. uzlaženje nebeskog tijela ascidije (lat. čišćenje od zaraze. 2. assemblee) skupština.). sa zglobovima. uzla-ženje. u ruskom (starijem) jeziku zabavna večer u dvoru Petra Velikoga asanacija (lat. obrastao trskom Arverni mn.). penjanje. tome rezanje) med. uzdizanje. lat. rakove i crve arundinozan (lat. ascendencija (lat. aselgeia) razvratnost. sexuali-satio) uništenje. arthron zglob. sanus zdrav. nosos. kraju ili državi. pohotljivost asemičan (grč. pauke. po skoaseksualan 124 asibilacija lastičkoj teologiji: svojstvo Boga koji uzrok svog bića ima u samom sebi. ulagivačko odobravanje . skup. operativno otvaranje zgloba artroza (grč. postoji sam sobom ili kroz sebe sama (a se est). dizanje glasa. bez pratitelja. as. mat. u novije doba: jači izraz za slobodnu volju aseksualan (grč. uzlazak. osobina ljudi koji rade samo po svom vlastitom. a se esse biti. astr. asemos) koji nema znaka. građa zgloba. naglašeni slog stope. penjanje. npr. zglob artrozoa (grč. pradjedovi. koji je bez oznake. nadmoć. assainir) popraviti (ili: popravljati) opće zdravstveno stanje u nekom mjestu. pretežnost. Allied Submarine Detection Investigation Committee (Saveznički istražni odbor za otkrivanje podmornica) uređaj za otkrivanje i lociranje podmornica uz pomoć ultrazvuka (nakon Drugoga svjetskog rata služi za pronalaženje potonulih brodova i podmornica. bez satelita aselgija (grč. bez obilježja asentacija (lat. postojati sam sobom) samostalnost. isušivanja močvarnih mjesta itd. arvus njiva. tj. naime u dane kad Sunce kod njih prolazi kroz zenit ascites (grč. Uzašašće Kristovo. trbušna vodena bolest ASDIC krat. dakle. asciscere primati. razvrat. prvak. astr. za ustanovljivanje gdje se nalaze velike plove riba i si. prihvaćati). aselenska noć (za planete Merkur i Veneru kaže se da su "aselen-ske". arsis) metr. asambleja (fr. sabor. isušenje močvarnih mjesta itd. osobito u športu Asa kralj u staroj Judeji (944—904 pr. goruć) debela crkvena svijeća as (lat. najjača karta. arso zapaljen. assenatio) laskanje. assatio) kuhanje jela i lijekova u njihovom vlastitom soku asamar (lat. skia sjena) mn. suprotno: descendenti ascenzija (lat. a-selenos) bez Mjeseca. starorimski sitan novac i jedinica za težinu. zoon životinja) zool. asebeia) bezboštvo. kraju ili državi uvođenjem niza higijenskih mjera: čistoće. assis) 1. asanirati (lat. proizvodi raspadanja koji se stvaraju pri zagrijavanju životinjskih ili biljnih tvari i daju im za-činski okus. fr. a-. kastracija aselenski (grč. zemljoradnja arza (grč. popravljanje i poboljšavanje općih zdravstvenih prilika. uzlazna linija srodstva. fr. arthron) anat. askites. površina pečenja i dr. e. kojem je oduzeta mogućnost oplođivanja aseksualizacija (grč. Malezija. amarus gorak) kem. ascendentes) mn. arthron. mn. a-. keltsko pleme u srednjoj Galiji (danas Auvergne) arvikultura (lat. za engl.artrotomija 123 aseitet artrotomija (grč. zem. aseitas. prirasli na kamenu i drugim predmetima u moru. zbor. npr. koji nema spola. Singapur. najbolji u nekoj struci. ascensio) penjanje. bogat trskom. napredovanje. parlament. a-. sanus. Tajland. preci kao roditelji. 3. opće ime za kukce (insekte). ascendentia) prava. djedovi. stanovnici žarkog pojasa koji dvaput godišnje ostaju u podne bez sjene. sexus spol) bespolan. mješčićnice asciji (grč. arundinosus) trsko-vit. Filipini) asebija (grč. prav. Spasovo. rast ascendenti (lat. lat. cultura uzgajanje) poljoprivreda. assainir) smišljen rad na podizanju zdravlja pojedinaca u nekom gradu. bez ikakvog vanjskoog poticaja. n. suprotno: teza arzan (tal. bez-vjerstvo. kora od kruha. SONAR ASEAN savez zemalja jugoistočne Azije (Indonezija. glaz. askos koža) med. oduzimanje sposobnosti oplođivanja. usp. unutarnjem nagonu. udvaranje. polet. plaštenjaci. ateizam aseitet (lat. assus pečen. tj.

naši izrazi: primorski brden. a-. v. izdati (ili: izdavati) nalog za isplatu neke svote asilogističan (grč. asertoran sud sud u kojem se odnos između subjekta i predikata iskazuje kao činjenica (usp. sfyxis bilo) med. assiduitas) točnost. 1790. fil. asseverare dokazivati) potvrdan. ustrajnost asiento čit. oba-mrlost. assessor pomoćnik u službi) sučev pomoćnik. pretvaranje stražnjonepčanih i zubnih suglasnika u afrikate. asservare) čuvati.—18. a-. neskladan. službena potvrda da je netko slobodan asertivan (lat. pohrana. assignatio) doznaka. otopina kiseline kao sredstvo za sprječavanje truljenja. a-. assertorius) kojim se tvrdi. pretvarati stražnjonepčane i zubne suglasnike u afrikate asiduitet (lat. asertoran asertoran (lat. assensio) odobravanje. postojanost. one koja se polaže prije davanja iskaza) aservacija (lat. asfaltos) prevući asfaltom asfìksija (grč. asfodelos) kod Homera: biljka na poljima donjeg svijeta. assignatura) v. nalog. primatelj novca po uputnici ili nalogu asignatura (lat. prisega koja se polaže nakon danog iskaza (za razliku od promisorne prisege. sačuvati. Čapljan. pomiješan s vapnencom upotrebljava se za pravljenje pločnika i za izolaciju zidova od vlage asfaltirati (grč. iz kojega se ne može izvesti zaključak asimetričan koji nema simetrije. a-. sepsis) kem. st. pošiljatelj asignat (lat.). assessura) v. koji je u dubokoj nesvjestici. asfaltos) kem. assignatarius) osoba na koju glasi uputnica ili doznaka. assertio) potvrda. assignare) uputnicom doznačiti (ih: doznačavati). koji nema zaraznih klica. potvrdan. u pohranu aservirati (lat. apodiktičan). sudsko pomoćništvo asesura (lat. sfyxis) med. nastojanje da rane ne dođu u dodir sa zaraznim klicama (osobito kod operacija) aseptičan (grč. tj. nejednak .asenzija (lat. oleum ulje) kem. ostaviti u pohranu asesor (lat. obamro asfodel (grč. zemna smola. pristajanje uz koga. prestanak ili usporenost kucanja srca zbog neke mehaničke prepreke. smjesa raznih ugljikovodika u kojoj ima i kisika. dokazni asfalt (grč. sredstvo koje čuva mlijeko i jela od kvarenja. tiskan radi likvidiranja državnih dugova asignatar (lat. dušika i sumpora. papirni novac iz vremena Francuske revolucije (19. primanje nečega kao istinitog asepsa (grč. a-. polumrtav. porotnik asesorat (lat. najviši stupanj nesvjestice asfiktičan (grč. IV. asertorna prisega prav. problematičan. "cvijet smrti". pohraniti. asjento (šp. nerazmjeran. asseveratio) ozbiljno uvjeravanje ili tvrđenje nečega. nalog za isplatu asignant (lat. paklina. tj. uputnica na primanje godišnjeg dohotka od nekretnina. sepsis trulež. assignatus) osoba na koju glasi uputnica. asignans) onaj koji šalje uputnicom novac. a-. prav. doznaka. assibilare) gram. ostavljanje u pohranu aservat (lat. čepljez. sepsis trulež) med. assessoratum) zvanje po-moćng suca. a-. syllogismos posredni zaključak) log. dobiva se mješavinom sirove karbolne kiseline ili krezola s koncetriranom sumpornom kiselinom asercija (lat. njihovo izgovaranje zajedno sa sibilantima asibilirati 126 asinus ad lyram asibilirati (lat. fil. asignacija asignirati (lat. assibilatio) gram. uputnica. asservare) Čuvanje.) s trgovačkim partnerima i podjela ovima prava da monopolistički uvoze određen broj robova iz crnačkih zemalja u američke (španjolske) kolonije asignacija (lat. antiseptičan aseptin (grč. asesorat aseveracija (lat. sastoji se od stipse pomiješane s bornom kiselinom aseptol (grč. kraljevo koplje (rod biljaka iz porodice ljiljana) asibilacija (lat. asservatum) ono što je ostavljeno na čuvanje. assertivus) v.) ugovor španjolskih vladara (u 16. prisizanje u nešto aseverativan (lat. dokazivanje. septikos) koji nije sklon truljenju. lat.

tj. fiziol. biti nazočan čemu asistolija (grč.) magarac u liru (uzrečica koja odgovara našem: razumije se kao magare u kantar. v. nespojenost) ret. liječnici i učitelji liječništva askus (grč. psih. askeo) naučavanje o askezi asketizam (grč. vrsta klasičnog stiha. kod Rimljana: Eskulap. zamjenik. izjednačavati. ali je nikad ne siječe. bogougodnih spisa asketika (grč. pokajništvo u mučenju tijela odricanjem asketski (grč.. neskladnost. usp. asketos) pokajnički. dajte da pjevam jedan razdrti psalanV/užasan. assimulatio) pretvaranje. a-. i s jambom na završetku Asklepije starogrčki bog liječništva. onaj koji svojevoljnim gladovanjem i mučenjem tijela svladava u sebi strasti i prohtjeve asketičar (grč. ugađanje Bogu do krajnjeg samoodricanja. nejednako-vremen. licemjerje asindeton (grč. syndetos nevezan) koji je bez veze. nedovoljno suosjećanje. po mjestu tvorbe glasova). simbol beskrajne ljudske težnje koja nikad ne postiže svoj cilj. assimilatio) izjednačenje. npr. prilagoditi.. a-. odgojni askeza (grč. pokajnik. nervozan. asindetski (grč.: 110 žene. mlađi činovnik asistirati (lat. pomoć. primiti u se. linija kojoj se približava neka krivulja. prijetvornost. bez sveza. assistens) pomoćnik. zbivanje kojim stanice pretvaraju hranu u tvari od kojih se same sastoje (proces asimilacije) asimilirati (lat. symptotos koji se ne poklapa) koji se ne poklapa. primanje u svijest novog sadržaja (doživljaja) i njegovo prilagođavanje sadržaju svijesti. nedostatak veze u rečenicama. a-. bez sve-zica asindezija (grč. grozan. prilagođa■ vati. askesis) pustinjaštvo. potpora. pomagač. jednačiti. svmfonia) nesklad. a-. jezik. neskladnost. jednačenje (po zvučnosti. nedostatak sućuti asimptota (grč. askomiceti razred gljiva koje stvaraju truske u mjesini-cama . očajan. a-. prisutnost asistent (lat. izjednačavanje. assistentia) pomaganje.) Buridanov magarac između dvije livade. asimfoničan asimilacija (lat. stezanje) med. sastoji se od dvaju (mali asklepijadski stih) ili triju ho-rijamba (veliki asklepijadski stih). hiperbola ima dvije asimptote. Asklepijadi potomci Asklepijevi. bolestan. syn s. nedostatak volje za jelom. a-. nedostatak hrane askaride (grč.-grč. asketes) pustinjak. askaris) mn. veza as-klepijadskog stiha s drugim vrstama stihova asklepijadski stih metr. asyndesia nevezanost. pr. systole skupljanje.) organ za razmnažanje gljiva mješinarki. asindeton asinkroničan (grč. azinus ad liram (lat. pjesnička figura u kojoj se izostavljaju veze između dviju ili više rečenica. primati u se. dječje gliste asket (grč. asitia nejedenje. neste-zanje srca asitija (grč. opći naziv za sve teške poremećaje u organizmu zbog nedovoljnog rada srčanog mišića.asimetrija (grč. gram. a-. neistodoban asinus ad lyram čit. pratiti nekoga. ili između članova jedne rečenice. chronos vrijeme) neistovremen. u početku s trohejom ili spondejom. pustinja-štvo. zool. nejednakost. bogougodan. krvav. gladovanje) post. 126 asomatičan Asinus Buridani inter duo prata (lat. sympatheia) nena-klonost. Leibniz je nazvao čovjeka "asimp-totom božanstva" asimptotičan (grč. nevezanost. pretvoriti hranu u organsku tvar asimpatija (grč. asymmetria nesimetričnost) nerazmjernost. nesposoban je. askeo skrbiti se) način mišljenja i življenja asketa.. assistere) pomagati nekome u poslu. syndeton) poet. povijest i starine Asirije i Babilona asistencija (lat. glup je) Asinus Buridani. askeo) pisac pobožnih djela. nepoklopljiv asimulacija (lat. nazvanog po grčkom pjesniku Asklepijadu. neravnomjernost asimfonija (grč. a-. fiziol. npr. Buridanov magarac asiriologija znanost koja proučava književnost. mučenje tijela radi što uspješnijeg svladavanja tjelesnih strasti i prohtjeva kako bi duša bila što neovisnija o tijelu i time se mogla posvetiti svome pravom opredjeljenju asklepijadska strofa metr. pokajništvo. symptotos koji se ne poklapa) mat. assimilare) izjednačiti. gram.

pojava. primiti za suradnika. hladetina aspiracija (lat. st. koji ne može izlučivati sjeme aspermija (grč. slično zvučiti asortiman (fr. zla i opaka žena aspik (fr. asocirati se združiti se. a-somatos) netjelesan asomnija 127 aspirirati asomnija (grč. zmija otrovnica. aspirata sc. asonanca asonirati (lat. prijateljica i kasnije žena Periklova aspekt (lat. nepotpuna rima. želja za nečim. pren. assortiment) potpuno i sređeno skladište robe. kod ljudi se pojavljuje u obliku plućne tuberkuloze (pseudo-tuberkuloza) asperifolija (lat. spajanje. osobito kod osoba koje imaju posla sa žitom i brašnom.. biljka s hrapavim lišćem asperitet (lat. a-. s dahom. udružiti. asperitas) hrapavost. člana. urođena ili stečena nemogućnost izlučivanja sjemena iz spolnih žlijezda aspida (grč. sperma sjeme) med. pr. sperma) v. aspiratio) gram. aspidos) zool. as-odes koji osjeća gađenje. odis prezasićenost) med. assonantia) v. onaj koji teži za nečim (položajem. asparagin organski spoj koji se nalazi u šparogi Aspazija ugledna atenska hetera iz V. asocijacionistička psihologija smjer u psihologiji koji sve duševne pojave objašnjava iz predodžaba i njihovih mehaničkih veza te svu duhovnu djelatnost svodi na asocijaciju ideja asocijalan (grč. associare združiti.) poteškoće ne zastrašuju asperacijski sustav (lat. koji nema sjemena. somnus san) med. aspirans) kandidat. težnja. raskalašnost Aspalathos ilirsko. a-. associativus) koji združuje ili sjedinjuje. asperifolia) mn. socialis) nedru-ževan. rod bilja iz porodice ljiljana. surovost. sperma sjeme) med. associatio) udruživanje. jednakost tonskih figura u jednoj glazbenoj misli asonancija (lat. odabrati stvari jedne prema drugima. neotesa-nost. a-. opremiti asortisaža (fr. egipatska naočarka. zvanjem) aspirata (lat. assoler) zasijavati zemlju naizmjenično različitim usjevima asomatičan (grč. as-permičan aspermatizam (grč. krutost aspermatičan (grč. assonantia) poet. koji ne voli društvo i ne želi biti njegov koristan član. dobar znak aspera nec terrent čit. gledište. nedruštven. asodična. asparagos) šparoga. aspectus) izgled. astr. uvlačenje u sebe. aspera nek te-rent (lat. aspic) kub. koji izaziva gađenje. groznica groznica praćena povraćanjem asolirati (fr. samo-glasničko podudaranje. asper ljut. a kasnije grčko naselje na području današnjeg Splita asparagus (grč. a-. društvo. vezivanje. nesanica asonanca (lat. udružiti se asodičan (grč. v. e. usisavanje. assortir) srediti (ili: sređivati) po vrstama. aspis. odabiranje asortirati (fr. assortissage) trg. pren. stajalište. asotia) razvratnost. lik. fil. vezati. neravnina. oštar) izricanje jedinstvene kazne za više povreda kaznenog zakona što ih je počinio isti počinitelj. v. koji nadovezuje na nešto asocirati (lat. tako da mu se za sva djela izriče kazna koja se sastoji u povišenju kazne utvrđene za najteže kazneno djelo aspergioloza (lat. a-. bot. stih u kojem se rimuju samo samoglasnici. asocijacija ideja vezivanje predodžaba na taj način što jedna predodžba izazove u svijesti neku drugu. tvrdoća. sisanje. lat. izdvajanje (ili: sređivanje) robe po vrstama asotija (grč. čežnja aspirant (lat. n. bolest izazvana gljivicom aspergillus fumigatus u organizmu ljudi i životinja. raz-vrat.asocijacija (lat. udisanje. udruženje. aspergillus) med. opskrbiti skladište robom. aspermizam aspermičan (grč. aspermizam aspermizam (grč. grubost. sperma) med. biranje. koji je ravnodušan prema općim potrebama i interesima zajednice asocijativan (lat. associare) pridružiti. littera) gram. spojiti. assonare) biti sličan po zvuku ili glasu. izgovaranje s hukom. zbirka razne robe iste vrste (npr. suglasnik s aspiracijom . lat. aspermos) med. a-. položaj planeta promatran sa Zemlje. glaz. knjiga).

asthenes. astatos nestalan. asteroeis) zvjezdast. usisavati. npr. oronulost. Juno. logia) med. s dahom. reumatizma. dosjetljiv govor. u obliku zvijezde. zvjezdice. uzeti k sebi) slik. znakovnog (ideograma) i početaka zvukovnog (fonograma) pisma asteničan (grč. med. u semitskoj mitologiji najpoštovanija božica. kad netko tobože hoće nešto prešutjeti pa ipak kaže. psih. astečki jezik v. oronuo. slikovnog (piktograma). slab vid. aspirator) sprava za usisavanje prašine. prijelazna antikva asteričan (grč. prašak koji otklanja povišenu temperaturu i izaziva znojenje. asterismus. biljka glavočika. pramajka svega živoga. aster zvijezda) Fiz. aster) zviježđe. astatične igle fiz. izgovarati iz grla. aspirirati (lat. bunilo. golim okom nevidljivi planeti između Marsa i Ju asteronira 129 astrodiktik pitera. s hukom. slično kao kod Grka Afrodita a kod Rimljana Venera. profinjen ton u ophođenju. glaz. asti grad) gradsko ponašanje. aster. plina ili tekućine. pokazuju zvjezdaste zrake kad se kroz njih gleda asterizma (grč. nahuatl-jezici. assumere primiti. težiti za nečim. derivat maja-pisma. lijepa kata. zvjezdan. vrsta slova. uvlačiti u aspra 128 asteroidi sebe. utjecaji asterisk (grč. steničan afekt astenija (grč. zbog interferencije svjetlosti. usisavač. asteismos istančan. orao vidim. koji se u svakom položaju nalazi u ravnoteži. ljubavi i rađanja astatičan (grč.. mali. ret. neposto-janost. udisati. assai) glaz. rata i mira. tzv. supr. asteizam (grč. suptilan. astr. vrlo. gospodarica neba i zemlje. slabost. prehlade i si. koji potječe od zvijezda. motiv BogorodiČna uzašaš-ca na nebo astakolit (grč. asteničan afekt duševno uzbuđenje kojim se slabe tjelesne radnje. svjetlosna pojava kod koje od neke svijetleće točke izbijaju svjetlosne zrake. pun zvijezda. bacakanje teškog bolesnika. asteroides) zvjezdolik. astheneia slabost) med. kao znak kojim se čitatelj upućuje na primjedbu ispod teksta asterizam (lat. grč. aspirare) tražiti nešto. asthenes) nemoćan.aspirator (lat. npr. koji potječe od slabosti. nepostojan) koji nema smjera. tvorničko ime za aceti-losalicilnu kiselinu (77%). slab. astateo) nemir. as-tečko pismo meksičko pismo. aster zvijezda) bot. makros dug. proučavanje asteniČnih bolesti astenomakrobiotika (grč. sjajan asteroidi (grč. asteriskos) zvjezdica u knjigama (*). neotpornost prema naporu (kao posljedica preležane bolesti ili kao predznak opasnih bolesti) astenologija (grč. npr. duhovit govor. zvjezdani. osobina nekih vrsta tinjca koji. gram. gledam) med. Iako zamaranje očiju aster (grč. npr. planetoidi . astenična groznica živčana groznica. te su tako slobodno izložene svakom vanjskom djelovanju astazija (grč. astakos rak. slabost vida. dvije podjednake magnetne igle postavljene tako jedna nad drugom da su im polovi suprotno okrenuti čime su zaštićene od utjecaja Zemljinog magnetizma. okamenjeni rak Astarta (Astarot. eidos oblik) mn. Ceres. Istar) feničko-sirijska božica ljepote. astheneia nemoć. tuga. dosta Assunta (lat. nemoć. ventilator aspirin farm. upotrebljava se kao lijek protiv glavobolje. bios život) umijeće da se slab organizam održi dugo u životu astenopija (grč. bez određene orijentacije. Vesta i dr. dio medicine koji se bavi uzrocima i liječenjem slabosti. skupina zvijezda asteroidan (grč. asthenes. Astrea. u pjevanju: udahnuti zrak tako da se čuje aspra (grč. lithos kamen) geol. aspros bijel) najmanja novčana jedinica u Turskoj assai (tal. zadirkivanje Astek pripadnik starog indijanskog naroda u Meksiku koji je imao visoku kulturu i čvrstu državnu organizaciju. tisk.

smrt ili obamrlost od udara munje astrodiktik (grč. stigma točka) fiz. balio bacam) med. lithos) tamnocrveno staklo s iverjem plavkasta sjaja. Posejdonovom praunuku. nakon ulaska u Troju Grci su ga strmoglavili sa zidina astilon (grč. zvijezda. aster zvijezda. stylos stup) arhit. po naučavanju okultizma. grč. astmatičan astmatičar (grč. pjenušac. zvjezdani. zvjezdast. a-. a-thanatos besmrtan) vjerovanje u besmrtnost duše.(grč. srčane. anat. a-.. drugo. e ostavio pergamski kralj Atalos (Attalos) Rimljanima u nasljedstvo ataman (rus. ima umrijeti). koji je kasnije našao smrt pod Tebom u pothvatu "Sedmorice protiv Tebe" atalsko blago golemo. vijenac na gornjem dijelu stupa. n. zemlje i pakla. usp. a-. u srednjem vijeku: pali anđeli. nomos zakon) upravljanje gradom. "vladar grada") sin Hektora i Andromahe. tjelesnih osobina. što je koristilo Hipomenu i on je stigao na cilj. a-. služi za izradu raznih ukrasa astralni (lat. njemu je Artemida dala tri zlatne jabuke koje je on u utrci odbacivao. astron) predmetak u slože-nicama sa značenjem: zvijezda astrobolizam (grč. asti grad. želučane) astrafobija (grč. slabija nego na ostalom nebu. stigma) koji ima svojstva astigmatizma astigmatizam (grč. sprava za određivanje jačine astigmatizma astigrafija (grč. pseudonim asti (tal. metron) opt. astralno tijelo tijelo bez zemaljskih. asthma) med. manteia proricanje) proricanje iz kocaka na kojima stoje slova iz kojih se. teško i kratko disanje u napadajima. asti spumante (tal. gležnjača. astralni duhovi u starom istočnjačkom vjerovanju u zvijezde: duhovi zvijezda zamišljenih kao živa bića. dizala ih i tako zaostajala.asteronim (grč. astralis) koji se tiče zvijezda. gradu Astrahanu) astralit (lat. osobito između zvijezda Kumove slame. onoma ime) književno djelo ili novinski članak koji umjesto piščeva potpisa ima tri zvjezdice (***). athambia) hrabrost. eterično tijelo čovjeka. asthma) sipljivac. skočna kost. med. astralni svijet zvjezdani svijet. fobos strah) med. atalsko blago 132 Atena pije. duše umrlih. astragalos) kocka. sipnja. spuma pjena) pjenušavo vino. astrum zvijezda. u obliku zvijezde. nadzor nad kućama astma (grč. pr. njem. građevina bez stupova astinomija (grč. astragalos kocka. udar sunčanice. uzimaju ga na sebe duhovi kad se pojavljuju. obruč. neustrašivost atanatizam (grč. sprava pomoću koje se svaka zvijezda pokazana na nebeskoj kugli može lako pronaći i na nebu -. astralna svjetlost zvjezdana svjetlost. Hauptmann) voda kozačkog odreda. kockanje astragalomantija (grč. sastavlja odgovor na postavljeno pitanje astrahan skupocjeno janjeće krzno s crnosjajnom i kovrčastom vunom (naziv po rus. svijet zvijezda. "dječak s djevojačkim licem"). nesposobnost nekog optičkog sustava za oštro odslikavanje zbog različite zakrivljenosti površina koje lome svjetlost u različitim ravninama. talijanski šampanjac a stigma tican (grč. astron. nakon svakog bacanja. imali su sina Partenopeja (grč. grafo) opisivanje gradova Astijanaks (grč. atani- . asti grad. odvaja kapitel od donjeg dijela astragalizam (grč. obično s činom pukovnika. mana oka kojoj je uzrok nepravilnost rožnice i leće te zato nastaje nejasna slika astigmometar (grč. to je uspjelo Hi-pomenu. kozački harambaša. neizmjerno bogatstvo koje je 133. koji potječe od zvijezda. het-man atambija (grč. izgleda da potječe od bezbrojnih. sunčanica. duhovi postali od vatre koji lebde između neba. veoma udaljenih i pojedinačno nevidljivih zvijezda. pretjerano velik strah od groma ili grmljavine astragal (grč. astrodeiktikon) pokazivač zvijezda. radoznala Atalanta zaustavljala se kod svake odbačene jabuke. astron zviježđe. onaj koji boluje od sipnje ili astme (živčane. pr. zvjezdano nebo astro.) vrsta talijanskog vina (po gradu Astiju). uprava grada. astrobolismos. arhit. astragalos) igra kockom. stigma.

pokušaj ubojstva. (kod Rimljana: Minerva) atenej 133 Atlant atenej (lat. atavus predak) sličnost s precima. a-theoretos) koji ne zna. odsjek Ataturk ("Otac Turaka") pridjevak turskog generala Mustafe Kemala (1881—1939). logia) naučavanje o besmrtnosti duše atanazija (grč. topovski pribor atelija (grč. nerazumijevanje neke umjetnosti ili vještine ateist (grč. fr. atelier) umjetnikova soba za rad. a-teramnos tvrd) med. bes-ciljnost. zločin. zavoljeti nešto atašman (fr. atestat atestacija (lat. u novije doba i kao naslov književnih Časopisa atentat (lat. atemptare napasti. potvrđivanje.) mn. a-. privrženik ataširati (fr. atheos bezbožan) bezbož-nost. ateknia bezdjetnost) neplodnost. thaumaso čudim se. nespretan atehnija (grč. oslobođenje od poreza i državnih nameta atelijer (fr. ather kaša. attenuare umanjivati. atemperirati (lat. utišavati atemporirati se (lat. attacher) dodijeliti na rad. pom. napadati atenuator (lat. atavus) naslijeđen od predaka (tjelesne i duševne osobine) atavizam (lat. utišati. neupućen. zločinački napad. naviknuti se na nešto. zaprežni pribor. v. negiranje da postoji Bog ili božanski poredak u svijetu ateknija (grč. napasti. duševno spokojstvo. ataraxia) fil. onaj koji ne vjeruje u postojanje Boga ateizam (grč. izvršiti zločinački pokušaj. duševni mir. osnovao ga je car Had-rijan radi njegovanja znanosti i umjetnosti i nazvao ga po gradu Ateni. kći Zeusova. a tempore) ponašati se prema vremenu. ublažavati. a-thanatos besmrtan. attentata crimina čit. prekrupa) cis-tićno proširenje žlijezde lojnice. attentare) pokušati nešto protiv koga ili čega. u obliku čvora (najčešće na glavi) atest (lat. pristati. slučaj kad se kod potomaka pojave neke duševne i tjelesne osobine njihovih predaka. attestatio) ovjeravanje. teška probava. attelage) zaprega. attache) službena osoba dodijeljena diplomatskom predstavništvu u kojem ima ulogu savjetnika. zaštitnica junaka i gradova. pismena potvrda . osobito ženskih. atentata krimina (lat. brak bez djece atelana (lat. božica rata. primamiti. po legendi niknula iz njegove glave. ateleia) nesvrhovitost. božica zaštitnica umjetnosti i vještina. terrain tlo. nekog liječnika). kao središtu cjelokupne naobrazbe onoga vremena. ravnodušnost atavistički (lat. nasrnuti na tuđe pravo. atterrir) zrak. prav. uvjerenje. v. pokušati) protupravan napad na nečiji život. atheos bezbožan) bezbožnik. ad k. doći k obali aterman (grč a-. attemperare) ublažiti. thermaino) fiz. uvjerenje. bezbožništvo. pren. neumrlost atanizam (grč. nevješt. svjedodžba. prilagođavati se duhu vremena Atena (grč. attentator) onaj koji vrši atentat atentirati (lat. najvećeg reformatora i modernizatora života u Turskoj ataumazija (grč. divim se) nečudenje. spustiti se zrakoplovom na zemlju. loša probava aterenizacija (lat. atanatizam ataraksija (grč. nevičan čemu ateramija (grč. attachement) odjel. stanje bez strasti ataše (fr. posebice grada Atene. zemljište) prilagođavanje biljaka novom tlu aterirati (fr. attestari posvjedočiti) pismena potvrda. svjedodžba. radionica slikara. viša škola. Athenaeum) viši odgojni zavod u Rimu. odan čovjek. imanje ili čast. ublaživati) prigušivač. atechnikos) neiskusan.) vrsta dramske improvizacije. Athena) mit.zam atanatologija (grč. adi-jaterma aterom (grč. nevještost (npr. naslijede osobina predaka atehničan (grč. kipara dr. athanasia besmrtnost) v. pokušani ili neizvršeni zločini atentator (lat. athanasia) besmrtnost. attentatum od attentare. fabula Atellana atelaža (fr. voj. naprava za smanjivanje neke fizikalne veličine ateoretičan (grč. prema prilikama. otuda: učeno društvo. atechnia) nespretnost.

ovjeriti. dijeli se na laku i tešku atletiku atletski (grč. e. atmis para. ne poštovati. nazvan po imenu hunskog kralja Atile atimija (grč. iatreia liječenje) med. proglašenje nevažećim aticizam (grč. pravo ja. Africi. attica. atmoskop. športska grana. stupovi u obliku čovjeka koji drže opšivnicu Atlantida (grč. nalazio u Atlantskom oceanu. nepravilnost u razvoju neke bolesti atitida (fr. athetesis) odbacivanje. iatreia) med. Atlas) mit.) dah. atimazo) lišiti (ili: lišavati) časti. velik i snažan. athletike) skup viteških narodnih igara koje su njegovali još i stari Grci. po vjerovanju starih Grka. duša. a-. e. u baletu: stajanje na jednoj nozi Atlant (grč. atli) konjanik. liječenje inhalacijom. parnih kupelji. poništavanje. metron) sprava za mjerenje količine ispara-vanja vode. bit osobe ili stvari uopće. Atlantic) Atlantski ocean. atmos para. borac. atest atestirati (lat. atmis. attestari) potvrditi. načelo svijeta atmidijatrija (grč. koji pripada atletici atlija (tur. nazvan po divu Atlasu koji. typos oblik. atmos. v. liječenje pomoću pare. posvjedočiti. u indijskoj fil. duša svijeta. nepravilan koji odstupa od utvrđenog uzorka. athletis) natjecatelj na javnim gimnastičkim natjecanjima kod starih Grka i Rimljana. atmijatrika atmologija (grč. pren. Atlas) zem. attitudine). atmidometar atmijatrija (grč. drži na svojim leđima nebeski svod (Atlant). atmidijatrija atmidometar (grč. v. atlanticus) gorostasan. atmis para. osobito na olimpijskim i drugim igrama. tal. atmis. Atlas) arhit. Atlas atlanti 134 atmosferski atlanti (grč. uvjerenje. atička sol duhovit i suptilni način izražavanja Atik Tit Pomponije ugledan Rimljanin. pomagač književnika i umjetnika (109—32 pr. typos oblik. po grčkoj mitologiji. athletikos) koji se tiče at-leta ili koji pripada atletu. metron) v. hrvač. potvrdu. zapadnoafrički Atlas (grč. atticus) svojstven atičkom duhu. zem. atmidijatrija. at atlotet (grč. koji pripada planini Atlasu. suptilan. fr. duhovit. prvi vratni pršljen. stav. kasnije potonuo u more Atlantik (engl. dosjetljiv. attikismos) atički način govora. oko 9000 godina prije njega. Atlantis) legendarni otok koji se. anat. ponašanje. iatreia liječenje) med. atmijatrija atmidijatrika (grč. knjiga sa zemljovidima svih dijelova svijeta. i bio "veći nego Azija i Lidija zajedno". a-. prijatelj Ciceronov. pozivati (ili: pozvati) za svjedoka ateteza (grč. atipične bolesti bolesti koje se ne razvijaju pravilno atipija (grč. prema Platonu. karakteristične odlike starog atičkog građevnog stila. izdati svjedodžbu. držanje tijela. Atlas) mit. atmis para. kršćanski povjesničari prozvali ga "Bič Božji" atila kratak konjički kaput s gajtanima. položaj.). attestatum) v. skopeo) v. atiČka suptilnost u načinu mišljenja i izražavanja.) atika (lat. otuda: koji pripada zap. atmidos para. čovjek koji se bavi atletikom. uzor) neuredan. usp. athlo-thetes) sudac u borbi i dodjeljivač nagrada atman (ind. logia) znanost o isparavanju. drži na svojim leđima kuglu zemaljsku atlantski (lat. atmometar atmidoskop (grč. ukidanje. uglađen. atimia) lišavanje časti (vrsta kazne kod starih Atenjana koja se sastojala u lišavanju svih građanskih prava) atimirati (grč. div koji. trg. tj. životni dah. v. st. uzor) med. a koje se i danas u cijelom svijetu njeguju po utvrđenim međunarodnim pravilima. planina u sjeverozapadnoj Africi atlas (grč. lišiti koga građanskih prava atipičan (grč. koji ima osobine atleta.atestat (lat. prezirati. divovski. n. o pretvaranju vode u paru atmometar (grč. atmidometar . lijepo i pravilno razvijen. sjajna svilena tkanina atlet (grč.: duša. n. attitude. veoma snažan. atička duhovitost i dosjetljivost atički (lat. osobito: ukrašavanje građevina stupovima Atila (got. attique) arhit. veoma jak i lijepo razvijen čovjek atletika (grč. atmidoskop. "tatica") kralj Huna (5.

atomos) fil. sfaira) koji se tiče zračnog omotača Zemlje ili pripada zračnom omotaču Zemlje. st. atmos. sredstva koja čine nesposobnim za rađanje atofan kem. sfaira. toxikos otrovan) koji ne sadrži otrov. fiz. fil. ozračje. slabost tijela. atoksičan (grč. atomos) filozof pristaša atomizma atomistika (grč. atonos) bezglasan. atmosferski tlak dolazi od težine zraka. 2.atmosfera (grč. volumen obujam) fiz. atomos. atonon) gram. malaksalost. atmosferski zrak obični zrak koji udiše ato 135 Atos mo. naučavanje po kojem su sve stvari sastavljene od izoliranih elemenata (atoma) i po kojem se sve što postoji zasniva na spajanju i razdvajanju tih elemenata atomizirati (grč. upotrebljava se kod bolesti zglobova. facere činiti) med. atom atomologija (grč.) glaz. nepriličan. atom atomizam (grč. stratosfera atmosferilije (lat. umoran. fizička atmosfera tlak koji vrši živin stup visine 76 cm na 0°C na morskoj razini zem. grafia) opisivanje (ili: opis) atmosfere atmosferologija (grč. o najsitnijim djelićima iz kojih su tijela sastavljena. nenaglašena riječ atopičan (grč. slab. atomos nedjeljiv) pren. atto di cadenza čit. pren. kukavičluk atom (grč. usp. uspavljivanje atonija (grč. razdvajanje na sitne dijelove. mislilo da je nedjeljiv. mlitavost. atomos) fiz. razdvajati na sitne dijelove. neobičan . atmosfaerillia) mn. što iznosi oko 1. pren. broj koji pokazuje koliko je puta atom nekog elementa teži od atoma vodika atomski (grč. u njihovoj se sredini nalazi plitka laguna. atopos) koji nije na pravom mjestu. nedjeljiv atomvolum (grč. med. atto) kaz. a u praksi te dvije atmosfere znače isto. gram. tehnička atmosfera označuje tlak jednog kilograma na 1 cm2. fenil-kinolin-karbonska kiselina. čin. atmosferski elektricitet v. atmos. atmos. atolmia) strašljivost.093 kg na 1 cm2. elektricitet ato (tal. niski otoci prstenastog oblika koji su nastali zbog raslojavanja koralja.) dolazi do cijepanja (dezintegracije) atomskih jezgra i pretvaranja atoma u druge oblike. energiji čestica koje čine sam atom atomska težina fiz. a-. veoma sitan. završetak glazbenog djela kadencom. gram. usp. pri sudaru vrlo brzih djelića (protona. kreću oko njega. atomistika atomska bomba bomba čije se strahovito razorno djelovanje zasniva na jezgrinoj energiji. alfa-čes-tica i dr. neplodnost atocije (lat. plašt plinova koji obavijaju Zemlju. malaksao. med. nenaglašenost atonon (grč. atomos nedjeljiv) pren. omlitavljenje. atocia) mn. pojava. znanost o atomima. sredina u kojoj Čovjek živi i razvija se. širine 45° na 1 cm2. a strane im se strmo spuštaju prema morskom dnu atolmija (grč. troposfera. s negativnim nabojem električnog elementarnog kvantuma. u takvim zbivanjima to cijepanje dovodi do izdvajanja goleme količine energije (atomska energija). pren. atomo-logija Atomium građevina u belgijskom gradu Bruxellesu u obliku modela atoma atomizacija (grč. mlitav. atomos nedjeljiv) 1. nenaglašen atonifikacija (grč. reumatizma i dr. sfaira. tvari iz atmosfere. atonia) bezglasnost. osobito djela za pjevanje atocija (grč. nesposobnost rađanja. najsitniji djelić nečega. atokos) med. odnos atomske težine prema gustoći Aton staroegipatsko božanstvo sunca atoničan (grč. elemenata za koji se sve do početka XX. zračna tijela atmosferografija (grč. žućkasti kristali gorka okusa. atomos) koji se tiče atoma. lat. neutrona. jezgra ima isto tako složen sustav: ona se sastoji iz protona i neutrona. najmanji djelić kem. neotrovan atoli (malaj. atonos olabavljen. veoma sićušna stvar atomističar (grč. lat. usp. klonuo.) geol. atmos. atomos) fiz. tj. sfaira kugla) zračni omotač. ato di kadenca (tal. bo-jažljivost. logia) znanost o atmosferskim pojavama atmosferski (grč. v. suvremena fizika utvrdila je da je atom djeljiv i da predstavlja složen sustav koji se sastoji iz pozitivno napunjene jezgre i elektrona koji se. klonulost.

otac Agamemnonov i Menelajev atremičan (grč. attrahere) privlačiti. tih. atopia) nepristojnost. atrofija kod dojenčadi. žutica atrahencije (lat. dvorana za primanje posjetitelja. ne-priličnost. atremia nepokretnost. gram. attributum. Atossa) majka perzijskoga kralja Kserksa.) trg. neustrašivost) mirnoća. med. neizbježan) bot. unuk Tantalov. znamenitost. e. Atreus) mikenski kralj. trenje. tresis bušenje) med. attritio) med. pr. a-. nedostatak kose ili dlaka atrij (lat. thrix dlaka. suh. koje idu služiti u tuđe kuće samo za stan i hranu (obično se tako uzdržavaju studentice koje u stranoj zemlji žele naučiti neki jezik) au revoir čit. strahota. prividno kajanje. pripisivanje. velebilje (veoma otrovna biljka). o revoar (fr. nedostatak prirodnog otrova. strogost. primamljivati atrakcija (lat. beladona atropin (grč. proturječnost Atos (grč. sredstva za izvlačenje. zabava. pobijeđenog u bitki kod Salamine (480. attractio privlačenje) privlačnost. a-. pouzdanost. privlačna sila. a-. brat Tijestov. uzajamno privlačenje. privlačan predmet. a-. primamljivost atraktivan (lat. n. nepokretan. sušenje. mir. nemilost atrofičan (grč.: repulzivan atraktoran (lat. ojedenost kože. atropos neotklonljiv. stvar koja privlači. thrix) koji nema kose ili dlaka atrihija (grč. kosa) med. osušen atrofija (grč. pretklijetka atrium mortis (lat. srčana pretkomora. djelokrug. o per (fr. attractorius) privlačan Atrej (grč. surovost. slab. pripisivati) svojstvo. atrofija atrezija (grč. atremeo ne dršćem. atremes koji ne dršće. zamjenica ili broj koji pobliže označuje imenicu. med. attrium) predsoblje u staro-rimskoj kući. dodan atricija (lat. atra tamna. attributivus) pridje-van. sin Pelopov. usp. trofe hrana) zakrž-Ijao. pravo atribut (lat. koji se ne koleba atremija (grč. melemi (npr. otrovan biljni alkaloid koji sadrži biljka atropa (upotrebljava se u medicini kod nekih želučanih.atopija (grč.) izraz za osobe. bitna. uz plaćanje gotovinom au pair čit. grafo) sprava za sprječavanje grča pri pisanju atrepsija (grč. mršav. atrabilitas) med. sraslost pojedinih otvora u tijelu atribucija (lat. a-. pridavanje. bilis žuč. usp. po Spinozi) atributivan (lat. attractivus) privlačan. kasnije: sjedište mnogih moAtosa 136 atropin naških redova pravoslavne crkve (Sveta gora) Atosa (grč.) doviđenja! . očnih i spazmodičnih bolesti) au comptant 137 aufalend au comptant čit. mir. posebice djevojke. nepomičan. attrahentia) med. attributio) davanje (ili: ustupanje) povlastica. koji izvlače gnoj) atrahirati (lat. predznaci (ili: vjesnici) smrti atrocitet (lat. fil. oje-đanje. o kontan (fr. atrium mortis) predsoblje smrti. čvrstina. oznaka. zanimljivost. oblježje. mršavost) zbog slabe prehrane. miran) miran. kopnjenje. slabljenje. prednji dio hrama. mjerodavnost. glavna osobina (od beskrajnog broja atributa beskrajne supstancije ljudskoj spoznaji pristupačna su samo dva: prostornost i mišljenje. sasušivanje atropa (grč. trefo hranim) med. attractibilis) primamljiv atraktibilitet (lat. odlučnost atremograf (grč. trajna osobina nečega. attribuere pridavati. ne uzrujavam se. znak. atrofia) zakržljalost (ili: slabost. vanjska poniznost samo zbog straha od kazne (suprotno: kontri-cija) Atrid jedan od sinova legendarnog kralja Atreja: Agamemnon ili Mene-laj (grčki junaci pod Trojom) atrihičan (grč. pridjev. crna. primamljiv. suprotno: repulzija atraktibilan (lat.) atrabilitet (lat. atropos) kem. užas. supr. attractibilitas) privlačnost. Athos) gora na poluotoku Hal-kidici. atrocitas) grozota. kakvoća. astmatičnih.

de auditu (lat. audire čuti. vješalica. audire čuti. naprava pomoću koje gluhi mogu slušati. augmentirati augit (grč.) prav. metron) med. augere) v. au-ditivus) koji se tiče Čujnosti i sluha. prije nego što će biti angažirani (vrsta prijamnog ispita pred članovime uprave i stručnjacima) audifon (lat. smisao: nitko ne može i ne smije biti osuđen prije nego što bude saslušan (osnovno sudsko načelo) audicija (lat. audire čuti. večeru i si. po odobrenju (ili: s pristankom) skrbnika audace čit. grč. blije-dozelen dragi kamen. suparnička strana. sastoji se od silicija. auditus sluh) osjetilo sluha. onaj koji lakše pamti stvari koje je Čuo nego one koje je pročitao ili vidio auditor (lat. suho meso ili kobasice narezane na ploške Augije (grč. mixer mješač) tehničar koji radi oko čujnog dijela televizijskog programa (audio-sektora) audion (lat. auditor slušatelj. naprava za vješanje odijela. audire čuti. mutus nijem) med. auktor delikti (lat. 1858—1929) auf (njem. čuti. na.) Zločinac se vraća na mjesto zločina auctoritate curatoris čit. Heraklo očistio za jedan dan. hrabrome pomaže sreća audacitet (lat. aufiegen položiti. audaČe (tal.) prijeđi. audire slušati. saslušavanje. zove se i tirkiz .) prav.) putem javne prodaje.) po onome što se čulo. po reklakazala auerka plinska ili električna svjetiljka (naziv prema imenu austrijskog fizičara Karla von Welsbacha Auera. zasjedanje. zraka) min. me-tron) med. napadan. auditivni tip psih. prijestupa Auctorem repetunt crimina quae-que suum čit. grč. u kojoj je bilo 3000 grla stoke i koja nije čišćena 30 godina. smjelo. gore! ustaj! diži se! dižite se! na noge! diži! dižite! aufalend (njem. auffallen upasti) upadljiv. ponajviše kao sastojak vulkanskih stijena. aukcionis lege (lat. npr. čujni. audire slušati) elektronska cijev koja služi za pojačavanje glasa i zvuka u prijamnom radio-uređaju audiovizuelan (lat. sprava za određivanje stupnja gluhoće neke osobe. Aufsatz) posebno izrađen tanjur ili posuda za posluživanje jela aufšnit (njem. videre vidjeti) koji se odnosi na slušanje i gledanje zajedno. sudac koji saslušava) vojni istražitelj. staviti) talionički radnik koji rudaču baca u peć aufsac (njem. otuda: Augijeva staja mučan i neugodan posao oko dovođenja u red nečega što je bilo dugo vremena zapušteno i zanemarivano augirati (lat. koji upada u oči. audio čujem. srčano. probno sviranje.) plastična kutijica u kojoj je magnetofonska vrpca audiometar (lat. uzao ispod ovratnika na koji se odjeća vješa o klinčanicu aufleger (njem. cassette kutijica. vrsta nijemosti kad čovjek normalno čuje. audire čuti. Aufschnitt) narezak. magnezija. auktoritate kuratoris (lat. audientia) službeni prijam. hrabrost audiatur et altera pars (lat. auge sjaj.auctionis lege čit. opernog pevača. aufdecken otkriti) prostrijeti. slušati. aufhenger (njem. metoda za ispitivanje sluha i gluhoće pomoću posebno konstruiranog radio-uređaja (au-diometra) audiomikser (lat. željeza i vapna. kralj u Elidi čiju je staju.) neka se čuje i druga. audiovizuelna metoda u nastavi poučavanje predavanjem i pokazivanjem primjera. vojni sudac. grč. auktorem repetunt krimina kvekve suum (lat. slušatelji auditus (lat. hrabro audacem fortuna juvat (lat. a ne može govoriti audio-kaseta (lat. proba glumca. glaz. sonome-tar audiometria (lat. prav. Augeias) mit. sudnica. fone glas) med.) glaz. slušatelj auditorij (lat. audacitas) srčanost. auditio) slušanje. postaviti stol za ručak. slušalica za gluhe audijencija (lat.) posl. ročište audimutizam (lat. auditivan (lat. tj. smjelost. slušni. licitiranjem auctor delicti Čit. audire Čuti. počinitelj kaznenog djela. probno pjevanje. auditorium) slušaonica. aufhangen objesiti) klinčanica. učionica. sudska sjednica. saslušanje. svirača i dr. kričav aufdekati 138 aukcionator aufdekati (njem.

augmentum) povećanje. zborno mjesto. pjevanje uz pratnju frule aulodika (grč. aula) dvorište. auctoritativus) v. auksilijarni strojevi pomoćni strojevi (na brodu) auksologija (grč. logos govor) znanost o duševnom i tjelesnom rastu. umnožavanje. umnožavati. sprava za određivanje sposobnosti dalekozora za povećavanje auksopatija (grč. lat. augur. auctionari) trg. predznak auguriozan (lat. 31. aukso. dvorski život i običaji. dodavanje. autor auktoritativan (lat. govorničko preuveličavanje i pretjerivanje. počasno ime rimskih careva. broju i glasanju ptica. prodavati najpovoljnijem ponuđaču. predvorje. pretkazivati august (lat. povećanje augmentativ (lat. povećati. Augustina po kojem čovjek može dobiti milosti tek onda kad u njemu ljubav prema carstvu nebeskom nadjača ljubav prema carstvu zemaljskom augustinizam srednjovjekovna kršćanska filozofija i teologija koje su se razvile iz naučavanja sv. svečana dvorana sveučilišta. tvore prošla vremena. umnožavanje. auxiliaris) pomoćni. auksilijarne trupe pomoćne trupe. augmentativum) gram. auguralan augurirati (lat. naslućivati. pjevanje) glaz. august(us) (lat. napredovanje bolesti auksilijaran (lat. pathos nesreća. tumač znakova auguralan (lat. auctio) trg. e. pretkazivač. augmentatio) um-noženje. ode pjesma. aukso. aulos frula. pretkazivački. uvećanje. znak. augurium) proricanje budućnosti po letu ptica. med. ode pjesma) glaz. proročki. naučavanje o milosti sljedbenika sv. dodati. auxano povećavam. auxano umnožavam. osmi mjesec u godini. fr. pojačati. prostrana dvorana. ribetina (za razliku od deminutiva koji umanjuje i slabi osnovno značenje. dodavati. dodatak. zborno mjesto helenske mornarice pri polasku na Troju aulizam (lat. javno prodavati. carski augustinijanizam teol. povećavati. auguriosus) v. n. mjesec žetve. Augustina augustovsko doba doba cvjetanja književnosti i umjetnosti (kao za vrijeme rimskog cara Augusta) aukcija (lat. med. avi-gur) rimski svećenik koji je po letu i glasanju ptica tumačio i proricao što će se dogoditi. pojačavanje. predmetak pomoću kojega se.) svet. auguriozan augurij (lat. trpljenje) nepravilan rast (razvoj) čovjeka auktor (lat. n. 2. kod grčkih i staroindijskih glagola. uzvišen. auksano ra-stem. Auge oko. riječ koja uvećava ili pojačava prvobitno značenje neke riječi. auksano ra-stem. ribica) augmentirati (lat augmentare) umnožiti. povišica. aule. do 14. nevolja. kolovoz. pr. držati licitaciju. uvećavanje. posebno biljaka aukseza (grč. znanost koja proučava razvoj ljudskog organizma auksometar (grč. porast. javna prodaja. proučavanje pjevanja uz pratnju frule . auksilijarne knjige pomoćne trgovačke knjige. cijenu. auctor) v. augustus uzvišen) 1. pren. pojačavati. prorok. aulos. povisivati. ima 31 dan (nazvan po rimskom imperatoru Cezaru Oktavijanu Augustu. ulagivanje aulodija (grč. aula dvorana) đvorjan-stvo. prodavati licitiranjem auksanometar (grč. otprilike. auguralis. predviđanje. pogoršanje bolesti augmentacija (lat. autoritativan aula (grč. npr. pojačanje. licitiranje aukcionator (lat. npr.augment (lat. slutiti. Mass mjera) mjera odoka. zlo. augurare) gatati (ili: proricati) po letu. auxesis) ret. npr. poprečna procjena (pogledom) augur (lat. augirati augnmas (njem. metron) opt. augural). gatalac. dodatak. e. velika slušaonica Aulida luka u Beotiji. auctionator) licitant pri javnim kupnjama i prodajama aukcionirati 139 Aurora aukcionirati (lat. posvećen. gram. veličanstven (pridjev rimskih cezara). laskanje. metron) sprava koja bilježi napredovanje u rastenju.

) zora.) zlato aus (njem. olla) komedije starorimskog pisca Tita Makcija Plauta (250—184 pr. astr. aurum) koji u sebi sadrži zlato. pokrovitelj auspicij (lat. vanjsko uho. Aušvic (njem. znak.) njemačko ime za poljski grad Oswiecim u kojem je za vrijeme Drugoga svjetskog rata bio jedan od najjezovitijih logora smrti aushelfer (njem. grč. aussen vani. žut ili crven mineral arsenov sulfid auriskalpij (lat. suškovina Auschwitz čit. avispicium promatranje ptica proročica) pretka-zivanje po letu i glasanju određenih ptica kod Rimljana. pren. žuta boja koja se dobiva zagrijavanjem fenola s oksalnom kiselinom i koncetri-ranom sumpornom kiselinom auripigment (lat. zaštita. okrilje. mirisan.) životna snaga. anat. aurarius) koji se tiče zlata. izvanbrodski motor ausbruh (njem. krug oko glave svetaca. početnik. auricula) uska. skopeo) med. sudski pripravnik.) kočijaš. auspex) prorok po letu ptica kod starih Rimljana.) jug australan (lat. auspiciosus) koji nagovještava i pretkazuje sreću auspicirati (lat. aurum. med. auskultator auskultator (lat. auspicium. auscultare) slušati. "tko rano rani. u obliku uha. auriscalpium) med. sjaj.) pod okriljem. pren. gotovo. auricularis) koji se tiče uha ili je u vezi s uhom. jutarnji sati vrijede zlata za umni rad. auskultant auskultirati (lat. zaštitnik. "Kočijaš" (zviježđe) aurikula (lat. aushelfeh pomagati) radnik koji nije u stalnom radnom odnosu nego povremeno dolazi na ispomoć. auris) liječnik za uši Aurora (lat. moć. Aurora) mit. aura) ugodan zrak. sretan početak. auspicari) tumačiti budućnost po letu ptica. aureatus) zlatan. auri sakra fames (lat. istok aurora musis amica čit. tj. n. bilo samim uhom ili pomoću posebne slušalice. predznak. zlatan aurum (lat. auratura) pozlata. auriformis) uhast. velik ugled auri sacra fames čit.e. Bord paluba) kraće umjesto Aussenbordmo-tor motor na vanjskoj strani brodice. pozla-ćivanje aurea mediocritas čit. kao uho auriga (lat. auscultatio) med. sprava (ih: ogledalo) za pregled uha aurist (lat. sub auspiciis (lat. pod zaštitom. auris uho. božica zore i jutarnjeg rumenila kod Rimljana aurora 140 autarkija aurora (lat. odvratna žudnja za zlatom auriforman (lat. australis) južni.) naklonost svjetine (nestalna) aura vitalis (lat.) zlatna sredina aureatan (lat. aurum zlato) kem. pigmentum) min. samo-tok. auscultator) v. odličan aureola (lat. aula odn. augur. žličica za uho auriskop (lat. auscultans) slušatelj. ugodan povjetarac aura popularis (lat. Ausbruch) vino koje se samo cijedi iz osušena grožđa. jutarnje rumenilo.) svijetli vijenac. vlast. slava. usni aurin (lat. sreća. usna školjka aurikularan (od lat. aus iz) žarg. svršeno.) zora je prijateljica muza. prisluškivati. aurora mu-zis amika (lat. životni dah auraran (lat.) prokleta žeđ za novcem. aurea medio-kritas (lat. ausbord (njem. dvije sreće grabi" aurozan (lat. vrhovna uprava i zapovjedništvo. aurum zlato.) aura (grč. dio uha na koji se stavljaju naušnice. pod pokroviteljstvom auspiciozan (lat. ispitivati šum pluća slušanjem pomoću stetoskopa auspeks (lat. pomoćni radnik auskultacija (lat. stetoskopa auskultant (lat. os-luškivanje šumova unutarnjih organa kod bolesnika. proricati auster (lat. pomoćni sudac bez prava glasa. prošlo je i si.Aulularia (lat. zlatni auratura (lat. australna svjetlost južna svjetlost Australazija Indijski arhipelag austrijacizam osobitost njemačkog jezika i govora kojim se govori u Austriji .

pravovaljan. auto-da-fe. neovisnost o autemeran 141 autodigestija vanjskim stvarima. authentikos pouzdan. koji je težio za pretvaranjem Habsburške monarhije u državu u kojoj bi dominirali Slaveni aušus (njem. bez uvoza sa strane. uživanje u samom sebi. fil. trenutak kađ lopta padne izvan Igrališta aut Caesar. autentik autizam (grč. Austria. prvobitni. fr. svečano spaljivanje heretika. vjerodostojan autentičnost (grč. gol vlastitoj momčadi auto-kolona dugi niz automobila u pokretu auto-limar radnik koji izrađuje limene dijelove za automobile ili zrakoplove ti auto-mehaničar radnik koji popravlja automobilske motore i uređaje auto-promet promet motornim vozilima. filos) prijatelj. zadovoljstvo samim sobom. autos) psih. despot. samodrštvo. lat. analyo razrješujem) poniranje u samoga sebe. autos) 2. autos. goal) šport. koji prolazi još istog dana autemoron (grč. grafo) vlastiti životopis. grč. kasnije dopune i dodaci nekom starijem zakoniku. autodefe . archo vladam) sa-movladar. izvornost. omnibus svima) automobil-omnibus. automobilizam auto-stop zaustavljanje automobila na cestama i molba vozaču da pješaka (obično turista) besplatno poveze auto-transport kraće umjesto automobilski transport promet automobilima. ovjeriti autentik (lat. bilo da priča samo svoje doživljaje ili da radi što boljeg prikazivanja svoje osobe. prav. auster južni vjetar. usp. dress) odijelo za automobiliste auto-električar specijalist za elektri-čarske poslove na automobilima auto-garaža (grč. authentica) mn. istodnevni. pisac autobiografije autobiografija (grč. Židova i vještica u srednjem vijeku (osobito u Španjolskoj). authadeia) samodopada-nje. predmetak u slože-nicama sa značenjem: sam. out) šport. lat. bios život. autarkeia) dovoljnost samom sebi.austrofil (Austrija. original. apsolutizam autarkija (grč. manteia) proricanje (ili: gatanje) po puhanju vjetra austroslavizam politički smjer među Česima u 19. izvorni. actus fi-dei) heretički sud. lat. grč. pretjerano razvijen fantastično-sanjalački unutarnji život. emera) med. trg.) ili biti Cezar. authentikos) istinitost. autos. autos. archo vladam) samovlada. pravi. samostalnost. lijek koji djeluje već onoga dana kad se upotrijebi autentičan (grč. uobičajena kratica za automobil auto. bezbožnika. autos eng. omnibus autodafé (port. ono što treba odbaciti. samodržac. ispitivanje vlastite savjesti autobiograf (grč. apso-lutist autarhija (grč. ili ne biti ništa aut-aut (lat. authenticum) izvorno djelo. vjerodostojnost autentificirati (grč. pristaša Austrije austrofobija (lat. tj. zadovoljstvo samim sobom autarh (grč. fobos) mržnja prema Austriji austromantija (lat.(grč. autos) 1. originalni spis ili dokument autentike (lat. v. autos. kamionima autoanaliza (grč. autos. facere) potvrditi. st. garage) spremište za automobile auto-gol (grč. emera dan) med. autos. ideal starih kinika i stoika po kojem je stoički mudrac "dovoljan sam sebi" autemeran (grč. autos sam.) ili-ili autadija (grč. prav. nešto veliko. bios. autobusima. bolesno misaono udaljavanje od vanjskog svijeta auto (grč. aut Cezar. autos. istinit. grafo pišem) pisac vlastitog životopisa. otpad aut (engl. samoauto-dres (grč. vlastita biografija. aut nihil čit. opisuje uvjete pod kojima je živio i radio autobus (grč. književni rod u kojem pisac opisuje svoj život. pravovaljanost. autos. sposobnost neke zemlje da se uzdržava samo svojim sredstvima. Ausschuss) bezvrijedne stvari. autos engl. aut nihil (lat. izvršenje inkvizicijske presude. authentikos) zakonit.

bolest čiji su uzrok zarazne klice koje su se već nalazile u čovjekovu organizmu i izazvale bolest autointoksikacij a (grč. med. auto-chthonos) urođen. đidasko učim. sa-mooplođivanje kod biljaka. grafein pisati) izraditi pomoću kopiranja. starosjedilac. auto-grafskog crnila autogram (grč. autohiria) dizanje ruke na sama sebe. lat. min. trovanje zbog nagomi-lavanja otrovne tvari koja se prirodno stvara u organizmu i izdvaja iz njega autokar . autogram autografija (grč. odrediti) fil. autohirija autogamija (grč. ljubav prema samom sebi. zaljubljenost u samog sebe autofizioterapija (grč. samoubojstvo autohton (grč. grafikos) svojeručan. sam sobom autodrom (grč. auto-didaktos) samouk autodidaktika (grč. autos. umnožavati autografomanija (grč. fagein jesti) med. auto-chthon) prastanovnik. kod začepljenosti usne trube (Eustahijeve) ili vanjskog usnog kanala: osjećaj kao da nam naš vlastiti glas odjekuje glasnije i zvonkije baš u začepljenom uhu autofonija (grč. autos. proizvođenje živih bića umjetnim putem autograf (grč. autos. raz-mekšavanje organskog tkiva nakon smrti pod utjecajem želučanog soka autodikija 142 autointoksikacij a autodikija (grč. gennao rađam) fi-ziol. fysis priroda.autodefe (šp. digestio probava) fiziol. nastanak života u njegovim najjednostavnijim počecima iz tzv. autos. autos. svojeručno napisan. autos. in) med. izrađen putem kopiranja. autos. koji radi sam od sebe. poučavam) samoučenje autodigestija (grč. jak) koji djeluje sam od sebe. lat. samobitnost autoinfekcija (grč. autos. alogen autognozija (grč. gnosis) samo-ispitivanje. auto-dikos koji samom sebi sudi) pravo nekog da sam sebi sudi autodinamičan (grč. autos. gamia) bot. auto-de-fe) v. tj. hipnoza autohirija (grč. filia naklonost. infectio zaraza) med. supr. autos. umnožavanje rukopisa (s kamena ili metalne ploče) autografirati (grč. zadovoljenje erotskih nagona pomoću vlastitog tijela. svojeručan potpis. ljubav) samoljublje. starosjedilački. autograf autohipnoza (grč. samo-liječenje autofonija (grč. vježbalište (ili: put) za automobile autoerotizam (grč. therapeia) med. urođeništvo. poznavanje samoga sebe autogonija (grč. autos. mršavljenje zbog šećerne bolesti autofilija (grč. autos. autos. autos. starosjedila-štvo. koji je nastao tamo gdje je i nađen (kamen. determinare opredijeliti. autogramma) v. v. fonos ubojstvo) 1. urođenički. putem razumne volje. liječenje samoga sebe prirodnim sredstvima. pomoću tzv. usp. dvnamikos moćan. osobnosti i ideje autodidakt (grč. autografon) riječ ili spis koji je neka osoba svojeručno napisala. hvpnoo uspavam) dovođenje (ili: uspavljivanje) samoga sebe u hipnotično stanje. pri čemu tijelo služi samo kao zamjena za drugi seksualni objekt na koji onaj koji se zadovoljava pritom misli (za razliku od narcisizma kod kojeg je vlastito tijelo krajnji seksualni cilj) autofagija (grč. grafo. umnožiti. jedenje samog sebe. o samoodređivanju djelovanja i htijenja putem zakonitosti koja je u našoj svijesti. stijena). koji se sam porađa. dromos put) automobilsko trkalište. urođenik autohtoni (grč. gignomai rađam) biol. autos. fone glas) 2. samoop-rašivanje autogen (grč. autos. samoni-kao. autos. autos. samoniklost. toxikon lat. autos. eros ljubav) psih. tj. samobitan autohtonija (grč. autos. naučavanje o samodeterminaciji. auto-chthon) prasta-novništvo. anorganske tvari. lat. autos. grafia) umijeće umnožavanja rukopisa. autos. samoprobava. mania) strast za prikupljanjem svojeručnih potpisa i rukopisa velikih i poznatih ljudi autografski (grč. naprava za umnožavanje rukopisa. autodafé autodeterminizam (grč.

automatos) samopo-kretan. autos. vladanje sobom. moć) samodržac. autos. odnos prema samom sebi. za čovjeka. mor-fogeneza . machomai proturječiti) proturječnost sa samim sobom (u govoru. tj. automatos koji se kreće sam od sebe. autos. therapeia) med. lyo razgrađujem) samorazgrađivanje. stroj koji sam djeluje pod određenim uvjetima. ozljeda samoga sebe autolitotom (grč. autos.. carro kola) otvoreni autobus za 40 i više osoba autokataliza (grč. tal. zatvorena posuda čiji se sadržaj zagrijava pod tlakom većim od atmosferskog. naprava koja automatski bilježi nehotične pokrete automatski (grč. kratos) neograničen u vladanju. životinja (kod Descartesa) automatika znanstveno-tehnička disciplina koja se bavi teorijom i konstrukcijom sustava za reguliranje i upravljanje tehnološkim procesima automatizam (grč. kirurških instrumenata i dr. pren. biće koje nema duše. autos. "samonadzor" autokracija (grč. autos. osobito u crkvenom smislu autokemoterapija (grč. kefale glava) samostalan. samodržački auto kritika (grč. tj. fi. samokret. kišobran. autos. ocjenjivanje samoga sebe. žuditi) fiz. pojava da neki proizvod koji se stvara pri nekoj reakciji ubrzava sam proces te reakcije autokefalan (grč. logia) ret. autos sam. kefale) samostalnost. koji se bavi automobilizmom kao športom automobilizam (grč. onaj koji liči na stvar. naprava za sterilizaciju lijekova. tj. autos. autos. kratos vlast. jedan od načina postojanja biljnog i životinjskog oblika. kata-lyo odriješim) kem. disciplina koja obuhvaća različite vrste automobilskih natjecanja automorfoza (grč. grafo) psih. morfe oblik) biol. laesio povreda) samoosakaćenje. samostalnost automahija (grč. autos engl. makinalan. mobilis pokretan. sprava koja. učiniti da netko radi kao automat. otapanje i fermentativno razgrađivanje mrtvih životinjskih tkiva pri čemu ne dolazi do truljenja autologija (grč. autos. glupan. nož. auto automobilist (grč. kratos) v. neograničeni vladar ili gospodar autokratizam (grč. lat. nezavisnost od drugih. kritike) samokritika. nesvjesna radnja automatizirati (grč. sustav apsolutističke vladavine. gospodarenje razuma nad osjetilima autokratski (grč. djela. vaga. autos. fr. lat. autos sam. autos.. au-tokratizam autokrat (grč. kem. vozilo se kreće pomoću motora kojeg pokreće benzin. stvarni govor. automatski otpo-nac na fotografskom aparatu (omogućuje fotografu da snimi sam sebe) autokontrola kontrola nad samim sobom. liječenje ubrizgavanjem bolesnikove krvi neposredno nakon vađenja iz vene autoklav (grč. samovladar. automatski pokreti psih. maomai tražiti. osa-kaćenje. puška. lišiti samoradnje automatograf (grč. ocjenjivanje vlastitih spisa. knip-sen pucketati) fot.1. pokrttljiv) vozilo koje se saautomobili st 144 autorizirati mo kreće. mobilis) šport. npr. postupaka autolezija (autos sam. mobilis) onaj koji vozi automobil. lat. sama sobom razbija kamen u mokraćnom mjehuru autoliza (grč. vladanje samim sobom. temno režem) med. autos. nehotični i nesvjesni pokreti koji nastaju zbog neposrednog podražaja jednog živčanog centra automobil (grč. autos. nafta ili elektricitet. med. sam svoj autokefalnost (grč. clavis) fiz. koji radi bez sudjelovanja svoje volje i razuma. mehanički. Papinov lonac autoknips (grč. autos. kratos neograničena vladavina. automatiser) pretvoriti u stroj. tako reći. maomai. lat. koji sam od sebe radi. autos. automatos) ono što se radi bez sudjelovanja volje. mišljenju i pisanju) automat (grč. samodrštvo.143 automobil autokar (grč. autos. nezavisan. haima krv. autos. lithos kamen. autos. usp. sag. koji izrađuje automobile. motorni čamac. njem. samoozljeda. za razliku od slikovitog.

tvorac nekog književnog. autos. no-mos zakon) samozakonodavstvo. serum) med. autopsija) autor (lat. med. strada cesta) suvremeno izrađena cesta za automobile autosugestija (grč. kod akrobatskog leta "kovit" autos efa (grč. slika. autoritativna država nedemokratsko državno uređenje kod kojeg se vlada po načelu vojne discipline. nomos) pristaša samouprave. auktor autoritativan (lat. naređenjima vodstva mora se bezuvjetno pokoravati. autoptes) pril. na osnovi viđenja svojim očima. koji živi po vlastitim zakonima autonomija (grč. gledanje (ili viđenje) svojim očima. smatranje sebe samoga bogom . odobrenje. operacijski zahvat kojim se nadoknađuje nedostatak kojeg dijela tijela ili tjelesne sup-stance živim tkivom s tijela samog bolesnika autoportret (grč. 2. baino idem) med. autos lat. opsis gledanje. okretanje krila oko vertikalne osi. fr. pregled. autos. sadržaji svijesti koji se pojavljuju putem autohipnoze autoteizam (grč. stjecanje pogrešnog. autos tal. augere. nadmoćnost (duhovna. liječenje ubrizgavanjem seruma uzetog od samog bolesnika. lat. samostalnost. putem otvaranja i pregleda leša (usp. ambulare hodam) med. viđenje) 1. therapeia lat. autos. psih. autos. samouprava. autonomos) samoupravni. auctoritas ugled. autos. automatsko održavanje stabilnosti autostrada (grč. osobno iskustvo autoplastika (grč. moralna. tj. s autoritetom odozgo i s poslušnošću odozdo. na brzu ruku. jer je održavanje reda važnije od suzbijanja pogrešnosti. autos. auctor. Pita-gora. znanstvenog ili umjetničkog djela. čak i kad su pogrešna. zakonita vlast. pronalazač. pronalazača da mogu moralno i ekonomski iskorištavati svoje duhovne tvorevine (s obzirom na objavljivanje. auctor. začetnik) koji se zasniva na autoritetu. utjecaj. zakon koji je na snazi. rotatio okretanje) samookretanje. fr. autos sam. autorotacija krila zrak. autoriser) ovlastiti. lat. autopsija autosomnambulizam (grč. stabilis čvrst. auteur) pisac. autosom-nambulizam autonoman (grč. npr. odobravanje autorizirati (lat. auto. autoschediazo bez pripreme učinim) bez pripreme. sama od sebe nastala magnetična budnost za vrijeme spavanja. otvaranje leša da bi se utvrdio uzrok smrti autopt (grč. lat. autorisation) ovlaštenje. autonomia. opunomoćiti. slobodan. autos. pascho iskusim. autos efa) "on. portrait slika osobe) umj. ugledan. npr. osobno promatranje. na osnovi osobnog promatranja. bile države: Mus soli -nijeva fašistička Italija i Hitlerova nacistička Njemačka autoritet (lat. nyx. pravna). autos. priznata veličina (u nekoj struci). samogledanje. tvorac. fil. fr. vlastitim očima. autoniktobatija auto stabilnost (grč. autos sam. ovlaštivanje. theos bog) obožavanje samoga sebe. nyk-tos noć. v. autoptes) očevidac autoptički (grč. autopatheia) vlastiti osjećaj. nepomičan) fiz. lat. autorsko pravo isključivo pravo književnika. znanstvenika. med. kod upale plućne opne itd. autoshedijastički (grč.: hetero-nomija) autonomist (grč. fr. sug-gerere savjetovati) sugestivno utjecanje na samog sebe autosugestija (grč. skulptura ili crtež vlastitog lika autopsija (grč. somnus san. usp. improvizirano autoskopija (grč. nadahnuti koga čim) samouvjeravanje. koji hoće i može nametnuti svoju volju ili mišljenje. pristaša samozakono-davstva autopatija (grč. formula kojom su pitagorejci rješavali svaki spor koji bi se među njima pojavio zbog razlike u mišljenjima o nekom pitanju pozivajući se na autoritet učitelja autoseroteracija (grč. plasso oblikujem) med. autorité) 1. utjecanje na samoga sebe. politička nezavisnost. auctor tvorac. priznat stručnjak autorizacija (lat. takve su npr. autos. nametnutog suda na osnovi vlastitih pogrešnih predodžaba. začetnik. odobriti. je to rekao". autoriziran prijevod prijevod nekog književnog ih znanstveng djela s dopuštenjem njegovog pisca autorotacija 145 autožir autorotacija (grč. autos. pokoravanje svojim vlastitim zakonima (supr. antos. auctor tvorac. prevođenje i umnožavanje njihovih djela). umjetnika. mjerodavan.autoniktobatija (grč. sugge-rere savjetovati. samostalan. fr. skopeo gledam) v. ugled. 2.

autos. trg. predstraža. garde straža) voj. prema Auzonu. tal.autotelija (grč. avantage) dobitak. potpis jamca na mjenici avalanš (fr. korist. sva sila avalirati (fr. avan midi (fr. koji stavlja sve na kocku. onaj koji je daleko od čega. traus-fusio pretok) med. u vrijeme Mussolini-jeve dikatature: fašistička organizacija mladeži od 14 do 18 godina (avangardisti) avanija (fr. aval (fr. outsider) onaj koji je izvan čega. izbočenje. zrakoplov namijenjen uspravnom penjanju i spuštanju. tome) pojava koja se često može vidjeti kod nekih životinja: osakaćivanje samoga sebe u slučaju opasnosti po život. paradno i si. avanturistički roman vrsta romana u kojem je glavna tema opisivanje neobičnih doživljaja i podviga glavnog junaka avanturizam (lat. pod heterotrofan autotrofija (grč. prevaga. izvidnica. avant-eorps) voj.) najomiljeniji i najpoštovaniji bodhistava u maha-yana-budizmu. fr. ali nitko ne misli da će pobijediti. avant-garde. auto-teles nezavisan) samostalnost. neupućen čovjek. avanie. lat. vaccina) med. heterotrofija autovakcina (grč. nogu) u srce i mozak u slučaju kad u srce i mozak ne dolazi krvi koliko je potrebno. aventure) sklonost avanturi. avanguardia prethodnica) u Italiji. autos. autos. sinu Odiseja i nimfe Kalipse) auzrikati (njem. ispust. smion. kod velikog gubitka krvi: potiskivanje krvi iz perifernih dijelova tijela (ruku. avantegeur) onaj koji ima prednost. mjenično jamstvo. autos. njegov glavni dio je poseban vodoravni autsajder 146 Ave. spašava ljude kroz patnje u reinkarnacijama avangarda (fr. zarade u nekom poslu avankor (fr. autogyre) zrak. prvi korak. istaknuti dio građevine avans (fr. npr. avaler) potpisati mjenicu kao jamac avalist (fr. svojstvo svih klorofilnih (zelenih) biljaka i malog broja bakterija da se mogu prehranjivati i izgrađivati isključivo iz anorganskih spojeva sredine u kojoj žive. neuv-jetovanost autoterapija (grč. typos otisak) jedan od najvažnijih pronalazaka u području grafike: prenošenje slika urezivanjem u cink ili drvo i njihovo umnožavanje autotomija (grč. adventura. pokušaj. poniženje. onaj koji čeka unapređenje za časnika avantura (fr. drzak. lat. aval) trg. arhit. autos. cjepivo pripremljeno od klica koje su uzete od samog bolesnika autožir (grč. kad gušter žrtvuje svoj rep auto transfuzija (grč. jamac na mjenici Avalokitešvara (sanskrt. supr. smion trgovački pokušaj avanturin (fr. iznuđivanje novca. usp. koji je po strani. zaštitnik Tibeta. u športu: onaj koji se natječe. avalanehe) snježna lavina: odron zemlje. autos lat. lovac na sreću avanturistički (fr. prvi otisak autotipija (grč. autos. osobito globljenje kršćanskih trgovaca u bivšoj Turskoj. vrši se na taj način što se ruke i noge dignu uspravno pa se od vrha prstiju omotaju elastičnim vrpcama autotrofan (grč. therapeia liječenje) med. trofe hrana) koji sam sebe hrani. Ausonia) pjesnički naziv za Italiju (po priči. typos otisak) au-totipijom dobiven otisak. Maria vijak (elisa) koji se okreće djelovanjem vjetra autsajder (engl. izlaženje u susret avant midi čit. smanjivanje dobitka. osobito izići u stroju iz vojarne. autotrofne biljke bot.) prije podne. ljubav prema pustolovinama . izmar-širati u skupini. prethodnica. v. mlakonja Auzonija (lat. fr.: alomorfija. neograničenost. krenuti. arhit. ostavljen sreći ili slučaju. prevagu: voj. prednost. trofe hrana) biol. ante meridiem avantaža (fr. prvi borbeni red neke vojske avangardija (tal. prednost avantažer (fr. poći (obično u skupinama). istaknuti dio kuće. autos. aventure. aventure slučaj) vrsta kremena (nađen slučajno pri proizvodnji stakla) avanturist (fr. potpisnik. liječenje samoga sebe prirodnim sredstvima autotip (grč. prethodnica. autos. aventureux) pustolovan. odvažan. bujica. adventura) pustolovina. avania) uvreda. sramota. aventurier) pustolov. avaliste) trg. nadmoć. gyros krug. ausriicken) izići. avant naprijed. isplata unaprijed. bučno. avance) predujam. novija fak-similna izdanja. pren.

uzgoj životinja avilirati (fr. pohlepan. fil. staza. prilaz. grč.avanzirati (fr. fr. avion) laka kovina od koje se prave neki dijelovi zrakoplova aviostrada (lat. logia znanost) grana biologije koja proučava uvjete pod kojima se živo biće može održati na životu u velikim visinama ih na drugim nebeskim tijelima aviofon (fr. mržnja. pravac koji je osnovao arapski mislilac Averoes Ibn-Rošd u 12. tal. a. lat. (papa Grgur IX. vita život. Alana i Slavena. unaprijediti. aviarium) ptičnjak. njegovo naučavanje naginje materijalizmu i panteizmu. avitum bonum (lat. avilir. sprijeda. ali tako da ovaj to ne primijeti averziona trgovina (lat. pilot avikultura (lat. crkvi avenija (fr. pobiti vrijednost (robi) pojeftiniti. amine od am (monia) + -ine. avis ptica. grč. (papa Klement V. avis ptica. plaćanje unaprijed Avari mn. avis ptica. naprava za letenje teža od zraka. predujmljiva-ti avanzman (fr. zračna flota avijarij (lat. telefon od gumenih cijevi u ratnom zrakoplovu aviomehaničar zrakoplovni mehaničar avion (fr. skorbut. izazvali seobu Huna.. summa svota) trg. no-sos bolest) mn. avidus) lakom. promaknuće. averzionalni kvantum averzionalni kvantum (lat. lik.) zdravo! Ave. napredovanje. odoka averzionalna suma (lat. proždrljiv avijacija (fr. drvored. aeroplan avional (fr. visus gledanje. avion. med. bolesti koje nastaju zbog nedostatka vitamina u hrani. lat. st. osvježiti boje aviza 148 azoogenija aviza (tal. awerso) num. st. predujmiti. avenue) pristup. iznos) trg. tal. aviation. suma novca kojom se plaća poprijeko. beriberi. bios život. Marijo!") riječi kojima je anđeo pozdravio Djevicu Mariju nagovještava avenija 147 avivirati jući joj da će roditi Isusa. obiteljsko imanje avivirati (fr. vrsta majmuna aviceptologija (lat. v. afet) strašilo. tj. ići naprijed. avis ptica) plovidba zrakom. aversio) odvratnost. avizni brod poštanski brod za brzo prenošenje važnih vijesti . pojeftinjavati avinjonsko sužanjstvo razdoblje od 1305. suprotno: revers averzija (lat. Maria "zdravo. dati (ili: uzeti) predujam. isplata unaprijed. logos znanost) vještina hvatanja ptica avidan (lat. engleska bolest i dr. Obri avatar mit. gnušanje. aviaticus. gramzljiv. stara kršćanska molitva. avis ptica) zrakoplov. sablast.) u kojem su pape stolovale u fr. gradu Avignonu. utjelovljenje božanstva u hinduskoj mitologiji bilo u čovjeka. napredovanje u službi. emtio per aversionem) kupnja ih prodaja poprijeko.) do 1376. a ne po pojedinačnoj procjeni svake stvari koja se prodaje avet (tur. djedovsko. zrakoplovstvo. vilis jeftin) trg. avviso. sučeva opomena kojom se nekome savjetuje da se kloni polaganja lažne prisege avitaminoze (grč. utvara. unaprjeđivati. grč. lice (kovanog novca). capio hvatam. avancement) unapređenje.bez. ret. ad za. lat. aversus licem okrenut od. željan. bilo u životinju ave (lat. aviateur) zrakoplovac. adversus okrenut prema. Maria (lat. avi-zacio de perjurio vitando (lat.) prav. grč. izvještaj o poslanoj robi ili novcu. avis ptica. oživljavati. put obrubljen drvećem i cvijećem averoizam med. Ave. žudan. zbog Čega ga je osudila Rimska kurija avers (lat. cultura uzgoj) gajenje ptica. avancer) napredovati. u crkvenoj se povijesti to razdoblje naziva i "babilonskim" (prema robovanju starih Izraelaca u Babilonu) aviobiologija (lat. quantum količina. glava. biti unaprijeđen. avion. kamo su bili dovedeni da bi bili pod utjecajem politike francuskih kraljeva. kavez za ptice. fone glas) zrak. pogled) trg. figura koja se sastoji u tome da govornik polako odvrati onoga kome govori od glavne teme. napredak. pelagra. i odriče besmrtnost duše. lat.) prav. krletka avijatičar (lat. aviver) oživiti. letač. večernje zvonjenje u Kat. mongolski nomadi koji su u 6.. lat. strada cesta) zračna linija kojom stalno prometuju zrakoplovi avisatio de perjurio vitando čit.

Asia. mag-nezijev silikat vlaknastog sastava. avocere) odazvati. avizna lađa. avulsio) med. divljak. vađenje zuba. aktiva avocentur acta čit. avviso) brodica (ili: čamac) za izvještavanje. utočište. tal. metron) sprava pomoću koje se utvrđuje koliko neka zemlja oranica sadrži u sebi amonijaka . znak N. mit. i 2. skandinavski bogovi ne-besnici. a. obavještavati. avocatio) opozivanje. samatha ići k. Lavoi-sierov naziv za nitrogen koji nije u stanju održavati život) kem. avvisare. zyme kvasac. tal.008. sila) med. nedostatak snage za život. zoon živo biće.. dom za smještaj i izdržavanje sirotinje. nezauze-tost azijanizam ret. spisi avokacija (lat. zoo živim. kićenost. neudanost. azotos. habere imati) kao imenica. "stil isjeckanih rečenica" s jakim ritmičkim naglašavanjem. potpuni nedostatak muških sjemenih stanica (spermija. azotos. gignomai na-stajem. npr. aviser) izvijestiti. zygon jaram) neoženje-nost. komad zemljišta koji rijeka otrgne i odnese na drugu obalu azab (tur. avocentur akta (lat. knjigama: potraživanje. najstarije razdoblje Zemljine kore. blagdan beskvasnog kruha azimut (ar. sperma sjeme) med. imao je dvije karakteristike: 1. ime dviju pokrajina u sjeverozapadnom Iranu azi mn. dušik. avocatorium) naredba kojom se pozivaju podanici neke države da napuste službu strane države avulzija (lat. avisare.syle) sigurno sklonište. aviza avoar (fr. izvidnički brod. odazivati. rađam se) znanost o stvaranju anorganskog ili organskoga iz anorganskog azoospermija 149 ažurirati azoospermija (grč. fr. umnožavanje azotnih spojeva u krvi azotometar (grč. a-zoon. kao loš vodič topline. nedodirljiv. javljati avizo (tal. tzv. prav. antički govornički stil. dynamis snaga. avoir. jedan od glavnih uzroka nesposobnosti oplođivanja Azori skupina otoka zapadno od Portugala (u Atlantskom oceanu) azot (grč. koje su pobjedili azigija (grč. prav. obavijestiti. kutna udaljenost nekog nebeskog tijela ili predmeta na Zemlji od sjeverne ili južne točke podnevnika azobenzen narančasta kristalna tvar. inače služi. u francuskim trg. bombastičnost. a-sbestos neugasiv) min. element atomske težine 14. azap) muka. izvještavati. a-zoon. zastora u kazalištima i dr. javiti. mn. a-. azotos. a-zoon. a sjedište im je Asgard). jedan od glavnih sastojaka zraka (4/5) azotemija (grč. važan meduproizvod u proizvodnji azo-boja azojski period (grč. patetičnost Azijat (lat. patnja. nedodirljivo mjesto na kojem progonjeni nalaze utočište. a-. a-. neka se traže spisi. periodos) geol. opozivati. pribježište. slojevi bez organskih ostataka azoodinamika (grč. stvoren u maloazijskoj Joniji. vrsta nesagorljivog minerala. kiselo tijesto) židovski pashalni beskvasni kruh. ići prema) astr. v. lat. a-. akti avocirati (lat. od njegovih vlakana izrađuju se tkanine za odijela vatrogasaca. suparnici su im bili vani. spermatozoida) u izbačenom sjemenu. sloboda. neobuzdan čovjek azil (grč. tražiti da se nešto pošalje. slabljenje azoogenija (grč. predstavljaju prirodne sile (na Čelu im je vrhovno božanstvo Odin. na utočište u nekoj stranoj državi azima (grč. avere. i za izolaciju azeotropija grč.avizirati (lat. rednog broja 7. ali najčešće ima pejorativno značenje. Božja kazna azbest (grč. opozvati. odazivanje.) prav. pravo azila u međunarodnom pravu: pravo političkih ili vojnih bjegunaca i si. pojava da smjese nekih tekućina u određenom om i em vriju pri stalnoj temperaturi i daju pare istog sastava kao i tekućina Azerbajdžan država u istočnom dijelu Zakavkazja. zahtjev da se spisi vrate od nižeg suda višem avokatorij (lat. a-sylos neopljačkan. haima krv) med. Asianus) stanovnik Azije. azab.

kaos. dizenterije. ženina obitelj babel (hebr. bacilofobija (lat. beibisiter (engl. Tropez. izrađivati šupljikavi vez B B.) velik broj porođaja. fobos strah) med. draga djevojka babyboom čit. karbonat bakra Ažurna obala (fr. Kaldeja. dionicama i si. očuh. pr. vrenja maslaČne kiseline i dr. agio-conto) trg. Ali-baba). knez babuvizam socijalno-politička doktrina koju je utemeljio fr.azoturija (grč. plav mineral. ansambl duhača i udaraljki koji prati svirku solista (u džezu). ajour) praviti otvore. ali je to spriječio Bog učinivši da graditelji počnu govoriti različitim jezicima. agio) trg. izazivači tifusa. bez-božnost. prisustnost velike količine dušika u mokraći Azrail (hebr. beibibum (engl. baden kupati. račun o dobitku odnosno gubitku pri promjeni neke vrste novca. zvučna kulisa. akcije ažio-konto (fr. djetešce. bacillum štapić. češka brza mazurka babu (ind. bakterije koje imaju oblik štapića. prilagođavanje mjere. babilonsko sužanj-stvo sedamdeset godina ropstva koje su stari Izraelci u 7. kratica za predikat (dok A označava subjekt) Ba kem. ažiotaža (fr. ajour) otvor (na ručnom radu) ažuran (fr. n. a jour) točan i brz u poslu. tast. ajustage) određivanje (ih: prilagođavanje) propisane težine novca. popularan naziv za talijansku državnu sportsku reprezentaciju (zbog modre boje njihovih majica) azurin (ar. Babilonija stara država u Aziji (simbol bogatstva i okrutnosti). neman u obliku krilatog guštera. veća vrijednost neke vrste novca. nastavak -ites) min. onaj koji završava povjereni mu posao na vrijeme ažurirati (fr. azotos. baviti se ažiotažom ažistaža (fr. utopist Babeuf (1760—1797): svaki čovjek ima jednako pravo zadovoljiti svoje potrebe i uživati sva dobra prirode. kratica za element bor B log. trpjeli u Babilonu kamo ih je odveo kralj Nebukadnezar baborak (češ. zbrka. razlika između nominalne i tečajne vrijednosti. trebao je doprijeti do neba. toranj građen u Babilonu. agiotage) špekulacija. ažioter (fr. anđeo koji prihvaća i prati duše umrlih azur (fr. namještanje. grč. babilonski toranj prema Bibliji. tj. aždaha) zmaj.) indijska titula. pretjeran strah od zaraznih klica (bacila). dojenČe. očinstvo. dotjerivanje azur (fr. lapis lazuli) plavetnilo. tetanusa. razvrat Babilon stari grad u Aziji. beibi (engl. dodiru nekog predmeta. kratica basso B kem. Nica. osobina onih koji su u stalnom strahu da će se zaraziti klicama bolesti (pri rukovanju.) omiljeni češki narodni ples. vožnji javnim prijevozom i dr. bacillus prutić. pren.) background čit.) otac. pers. trgovanje novcem. beba.) nered. piše se iza imena (npr. Marseille) aždaja (tur. čuvarica djece bacili {lat. podloga) glaz. urein mokriti) med. glasovit po svojim pješčanim plažama i izvanredno lijepom plavetnilu morske vode (značajni gradovi. kratica za barij baba (tur. Cannes. tal. npr. u radio-dramama) badecimer (njem. ozvučenje događaja na pozornici (npr. zbrka. društvu je cilj održavanje te jednakosti baby čit. e. može imati i više glava ažio (fr. Cote dAzur) istočni dio francuske obale na Sredozemnom moru (graniči s Italijom). vrijednosnicama. lazvardi) vrsta plave boje azurit (fr. Zim-mer soba) kupaonica . grč. agioter) špekulirati vrijednosnicama. štapić) med. metež. očevina. nered. višak. azur. bekgraund (engl. pomicanje.) malo dijete. vrijednosni-ca i si. lazh-ward. St. pren. i 6. azur. plava boja neba. agioteur) osoba koja se profesionalno bavi špekulacijom vri-jednosnica ažiotirati (fr. doplata. background pozadina. izopačenost. gospodar. zabuna. punac. st. b drugo slovo hrvatske latinice B glaz. nebesko plavetnilo azuri mn. novorođenče. vrijed-nosnica i si.) po talmudu anđeo smrti. azzurro. nagao porast nataliteta (primjerice u godinama poslije Drugog svjetskog rata) baby-sitter čit. neke dionice.) dadilja. od nominalne vrijednosti.

lakrdija. bagrjanvj) crvena boja dobivena od borove kore. bachur) židovski student koji se bavi proučavanjem Talmuda. bigar bahija (šp. baidaki) mn. bethel) mn. balia) dojilja. kvrgasta izraslina na konjskim zglobovima. vaditi pijesak iz rijeke. bahio) zaljev.) vrsta tenisa malom lopticom s krilcima. baithylia. med. presvučen kožama bajla (tal. bagatella) sitnica. ponekad su i javne žene. dewadasis = sluškinje bogova) koje se odmalena posvećuju službi bogovima i u svakom hramu ih ima 8 do 12. pagat bagatela (fr. sastavljena od boje. baft 151 bajliti za igru nije potrebno posebno igralište. bahys) govor. bei Wache pod stražom) zatvor. badinage) šala. a može se igrati na svakom terenu. polemika. mandule. uvjerenje graditelja broda ili mjerodavnih vlasti da je brod propisno izrađen. mulja bagra (rus.19). insekt bagana (tur. dadilja. sem. vrsta istočnoin-dijskih. maslina i dr.badem (sanskr. svjetina bagdalin vrsta šarene pamučne tkanine. za Čišćenje riječnog korita i kopanje prokopa. bagana janje) janjeća kožica s krznom. njegovati dijete. bajaccio) lakrdijaš. baganac bagasa (fr. bagasse) trop šećerne trske. šljiva. baidara) mali sibirski čamac od riblje kosti ili lakog drveta. pjestovati bajok 152 bakter bajok (tal. meteori koje su stari posvećivali bogovima ili ih samo obožavah (nazvano po kamenu na kojem je Jakov spavao i sanjao anđela — Post 28. Boot Čamac) pomoćni čamac. bagage) prtljaga. grimiz. trop od grožđa. nebesko kamenje. kratko i lagano glazbeno djelo bagatelizirati (fr. obično bijelih katunskih tkanina baga (tur. hramovima (ind.) kornjačin oklop. posuda vruće vode u koju se stavljaju posude s jelom da bi se održala toplina baitilije (grč. tal. tonzile badinaža (fr. diskusija bahur (hebr. po čemu je i nazvana bager (niz. Tanzaniji) bain-marie čit. kukac. plesačice na službi u ind.) bot. njegovateljica male djece bajlbrif (niz. bajbokana bajbot (njem. potcjenjivati. malenkost. badigeon) vrsta fine obojene žbuke. radi isušivanja zemljišta bagerovati (niz. šaljiv. buhara. lađe s neobično velikim krmama na Dnjepru. rasprava. bagat (tal. bagger) jaružati. Bylbrief) pisani ugovor o gradnji broda. drvo i plod iz porodice ruža. priznanica o novcu primljenom za gradnju broda bajliti (tal. kit što ga upotrebljavaju kipari. Ugandi. ološ. otmjen. otpaci koji ostanu pri proizvodnji šećera. betilije bajaco (tal. javne plesačice i pjevačice u Indiji. pajac bajadere (port. v. jezgra je jestiva. bei kod. vapna i bizmutova klorida. peronospora. bagatelle) ne mariti za nekoga ili nešto. ben-mari (fr. od davnina je poznat u Indiji i Francuskoj baft (perz. niska cijena. poznavatelj židovskih zakona Bahutu (Hutu) narod iz skupine Bantu (žive u Ruandi. vrsta morske ribe. samohodna sprava za vađenje pijeska s riječnog dna. omalovažavati. bedminton (engl. balia) dadiljati. četka badminton čit. čistiti riječno korito od pijeska. tričarija. vrsta malih rubaca bajbok (njem. Burundiju. bagger) jaružalo. šaljivac. klaun u napuljskoj narodnoj komediji. kanala i si. slične bagdadskim šalovima. harlekin. vrsta finog duhana iz brazilske pokrajine Bahija bahs (tur. baft) trg. bailadeira) mn. tamnica. ali prazan razgovor badižon (fr. bagata) v. bagatelle. žulj na nozi. baiocco) nekadašnji papinski bakreni novac (pet talijanskih čentezima) . uzimati koga ih što previše olako bagaža (fr. Dnjestru i Bugu bajdara (rus.) kuh. upotrebljava se i u medicini. čamac za spašavanje bajdaki (rus. plamenjača.

Bakcheios) metrička stopa od jednog kratkog i dvaju dugih slogova (bakhejski stih upotrebljavanje osobito u himnama bogu Bakhu) Bakho (lat. tal. Bacchanalia) mn. bakteria palica. backen peći. lat. pijanke. kod starih Rimljana: orgijske i mistične svečanosti u čast boga Bakha. Bacco Bahus. lysis rastapanje) kem. a ima ih pokretljivih i nepokretljivih bakteriocidi (grč. backboard) pom. pristojba koju plaćaju brodovi za pristajanje u luku bakler (fr. bakteria) bot. pren. drugi. baccalaureus. bacca laureus lovorova bobica) na njem. pr. baccalaureatum) polagati (ili: položiti) bakalaureus bakalaureus (lat. pren. Byrona (1788—1824). prodiranje bakterija kroz krvne i limfne žile u krvotok bakterije (grč. raskalašena. klicomori. Bart brada) brada samo na licu (podbradak je izbrijan). golim okom nevidljiva. magisteriju i doktoratu. Wagen kola) prikolica (osobito uz motocikl) baka (lat. zulufi bakfiš (njem. najčešće vojničke obuće bakant (grč. bacchans) mn. fenjer ili bačva) koji pliva na vodi i označava lađi put po opasnim mjestima. bak-Ijada svečanost s bakljama bakpulfer (njem. Čuvar (nekada: noćni čuvar po selima) bakteriemija 153 baladine bakteriemija (grč. prvi se slavi odmah nakon posnoga mjeseca ramazana. pripadaju biljnom carstvu.. šiparica bakhej (grč. Bacchanalia) mn. bobica. a slavi se 70 dana nakon prvog Bajrama bajronizam shvaćanje života i umjetnosti koje odgovara shvaćanju velikog engl. veoma sitna. terevenke. baccana) obična krčma bakanalije (lat. pren. kod. divlja. baita)'potleušica. Backfisch pržena riba). boga vina. bakancs. lat. zalisci. ca-edere) biol. baionnette) voj. vijeku: putujući daći (vaganti) bakara (fr. koliba bajuneta (fr. jednostanična živa bića. bobičast. u sr. caede-re ubiti) biol.Bajram (perz. treska. usp. tvari i sokova u tijelu da uništavaju zarazne klice. grč. bakteriocidnost bakteriocidnost (grč. bakteria. Wächter) stražar. lat. bog vina. žive kao nametnici i izazivaju razgradnju i često teške bolesti. živi u iz sjevernim morima. pijanac. Bakchos. mlada djevojka. hai-ma krv) med. i engl. jagoda baka (njem. lat. baclage) pom. najmanja. jagodičast bakenbart (njem.) bajvagn (njem. baccara) francuska kartaška hazardna igra bakbord (engl. pjesnika G. osobina nekih živih bića. kolac premazan smolom. Bake) znak (obično komad drveta. bakteria. razvratna pijanka. fagos) mn. vino. fr. Bakchos. vino-pija. baccala) zool. lola baklaža (fr. Pulver prah) prašak za dizanje tijesta (umjesto kvasca) bakter (njem. fiaccola) luč. biol. bacca) bot.-med. sveučilištima: najniži akademski stupanj. bakteria. mikroskopski nevidljiva bića koja žive u tijelu i uništavaju zarazne klice bakterioliza (grč. više-dnevne svetkovine i orgije starih Rimljana u čast Bakha. baccalaureatum) dostojanstvo bakalareusa bakalaureirati (lat. tovar bakalaureat (lat. ispit koji prethodi licencijatu. bei pri. lijeva strana broda (kad je čovjek okrenut licem pramcu) bakciferan (lat. bacchans) Bakhov svećenik kod starih Rimljana bakanti (grč. bacleur) zatvarač luke baklja (njem. dug nož s oštricom na obje strane koji se stavlja na pušku (ime po gradu Bayonne gdje je napravljen 1640. klicožderi. boja bakalar (tal. rastapanje bakterija imunim serumom . pren. bučno veselje bakandža (mađ. Bakchos) mit. bejram) dva velika muslimanska blagdana u godini. ispit zrelosti bakana (tal. Facket. sin Zeusa i Semele (Grci su ga zvali i Dioniz). osobito njegovom pe-simističkom shvaćanju "svijeta i života" bajta (tal. Bacchus. zublja. kod Rimljana: sudionici u Bak-husovim svečanostima. bakteria. bakteriocidi bakteriofagi (grč. burno veselje bakanalije (lat. uništavači zaraznih klica. slična štapiću. G. vrsta ribe koštunjače iz porodice tovara. bokkancs) vrsta teške. bacciformis) u obliku bobice. g. Kurban-bajram (Blagdan žrtve) zove se zbog toga što se tada kolju ovnovi koje dijele sirotinji. Backe obraz.

služeći se i dijaloškim oblikom. lat. tezulja balander (niz. balanos žir) med. mokrenje zaraznim klicama bakulacija (lat. posthion kapica) med. zamuckivati. backwoods) mn. bahata) 2. balanos. upala glavića i kapice balans (fr. metriaballo) mjerenje pomoću štapa. tvar vrlo slična kaučuku i gutaperki.) 1. balbuties) med. upala glavića i unutrašnje pokožice muškog spolnog organa balanoblenoreja (grč. bal. nejasno izgovarati. bailo. Filistejaca i drugih semitskih naroda bog — pokrovitelj plodonosnih sila prirode.bakteriolizini (grč. balahane) daščara. zaplitati jezikom . lat. Pasteur i R. bilanx) ravnoteža. ballare plesati) zabava s plesom. bakteria. ples pod obrazinama. backwoodsmen) mn. sastojci imunog seruma koji imaju moć da rastapanjem ubijaju bakterije bakteriolog (grč. napadaju korijenje drveća balanoidan (grč. kolebanje. žirolik balanopostitis (grč. zaplitanje jezikom balbutirati (lat. bakterion štapić. bakteria. ruski narodni instrument. krabuljni ples. štapom bakulit (grč.. logia) znanost koja se bavi proučavanjem osobina i života bakterija (osnivači: L. glumac. mucati. stvar za odbacivanje balata (lat. baculum štap. balle) smotak. kasnije se razvila u pjesmu lirsko-epskog sadržaja koja. ballatoio) trijem. sličan gitari. vrsta istočnoindijske pamučne tkanine balbucijes (lat. balbutire) med. upotrebljava se za električne izolatore. iz doba krede bakulometrija (lat. batina bakvuds (engl. balanos. bakteria. galerija balazor trg. uron mokraća) med. palica. usp. bijelci naseljeni po divljim i neobrađenim krajevima Sjedinjenih Američkih Država. usp. prisutnost bakterija u mokraći. prvobitno: pjesma koja se uz plesanje pjevala (balar = plesati). balanos. sluškinje u azijskim hramovima. lysis) mn. neodlučnost. sjajni ples bala (fr. dvojba. blenna sluz. kem. bakteria. tal. tepati. priča o nekom događaju i istodobno pobuđuje lirsko raspoloženje. bal an mask (fr. prašume. osobito cirkuski balalajka (rus. tal. thera-peia) liječenje pomoću bakterija bakterioze (grč. tambura trokutasta oblika s tri žice balanca (tal. Koch) bakterioterapija (grč. fagos) zool.) glaz.) fosilni glavonožac s ravnom ljušturom.) svečani. baculus) štap. zamuckivanje. potplate i u zu-barstvu (dobiva se od osušenog mliječnog soka drva mimusops balata) balata (tal. onaj koji se hrani žirom.) ples pod maskama.) otmjeni ples. eidos) koji ima oblik žira. baladin) šaljivac. baletni plesač baladine (grč. logos) znanstvenik koji proučava osobine i život bakterija bakteriologija (grč. služenje Balu provodilo se katkada prinošenjem ljudskih žrtava bal paré (fr. motke bakulus (lat. podstrešje. grč. perz. bakteria. balanos. od bakteria batina) mn. ballade. baraka. svežanj balada (fr. divlji i neobrađeni krajevi na zapadu Sjedinjenih Američkih Država bakvudsmeni (engl. ah elastičnija od njih. opći naziv za biljne bolesti koje uzrokuju bakterije bakteriurija (grč. ballare) mn.) paraziti tropskih i subtropskih krajeva. balio. veža. Šator. prut. balance. mucanje. pjesma uz ples balatura (tal. vrsta hijerodula koje se posjetiteljima hramova nude za novac. strojne remene. rheo curim) zagnojavanje glavića balanofag (grč. svaki nepotreban i suvišan teret. balkon oko zgrade. bilancia) vaga. gorštaci. kod Fe-ničana. bal champêtre čit. bal pare (fr. bal u svečanom ruhu. kažnjavanje batinom.) ples u polju Bal (hebr. pjesnička pripovijetka baladen (fr. bakvuds bal (fr. na. pren. baja-dere balagan 154 baletan balagan (rus. glaz. lat. ballata pjesma za ples) poet. bal en masque čit. lakrdijaš. dem. žirojed balanofori (grč. Baal gospodin) mit. bal šanpetr (fr. baculatio) batinanje. Balander) plitka teglenica s jednom katarkom (u Nizozemskoj) balanitis (grč.

balneum) kupalište. grafo) opisivanje kupališta balneologija (lat. balio bacam. služi kao identifikacija između oružja (puške. grč. pren. a kasnije ministarstvo vanjskih poslova. stražnji dio velikog broda ball-boy čit. kupi lopte i donosi igračima Ballhausplatz njem. kasnije: svojeglav čovjek.) znojna kupelj balneum vaporis (lat. politička uboiball-boy 156 balzani do pozornice. pisaljka balon (fr. ballon) šuplje. ballotade) skok konja ispruženim nogama . znanost o mineralnim izvorima koji služe za liječenje balneotehnika (lat. neradnik. balneum. pom. ballismos "plesanje") bolesna. bacakanje balkanistika v. u kojoj su sintetizirani zahtjevi za stvaranje nacionalnog zavičaja Zidova u Palestini. u Genovi prvi poveo odlučnu borbu talijanskog naroda protiv Austrijanaca balina (fr. obijesno.) mala zračna kugla za ispitivanje smjera vjetra. austrijska vanjska politika balneografija (lat. nazvana po dječaku Balili koji je 1746. rasipnik. balio bacam. bal-boj (engl. baline) vuneni materici 73 nakiranie.) nekad: prostak. grč.) vezani balon kojim se može popeti samo do određene visine i spustiti na mjesto polaska balota (fr. balon kaptif (fr. lijenčina. balneum. (čit. osobito zračni balon napunjen plinom lakšim od zraka (aerostati. beznačelnost. med. balhausplac} bečki trg na kojem se nekad nalazilo sjedište austrijskog državnog kancelara. okrugla. toplice balneum arenae čit. balneum arene (lat. balon d'ese (fr. ballotte) kuglica za glasovanje. neo-tesanac itd. kod tenisa. drhtanje. topličko liječenje balneum (lat. revolera) i ispaljenog zrna balistoskop (grč. balle. ballon captif čit.) kupanje u pari balnot čit. balkanologija balkanizam 1. novinski članak koji se objavljuje da bi se opipalo raspoloženje i mišljenje javnosti. vanjem gibanja zrna od trenutka kad ono. Balhornu. dečko koji. baino (fr. "nebo" koje stoji pred oltarom i nosi se na procesijama (naziv po materijalu koBalfourova deklaracija 155 balkon Balfourova (Balfurova) deklaracija izjava engl. tech-nike) vještina podizanja i cjelovitog uređenja kupališta (toplica) balneoterapija (lat. skopeo gledam) u sudskoj medicini: naprava pomoću koje se utvrđuje iz kojeg je vatrenog oružja ispaljen metak (u slučajevima gdje je u pitanju više oružja istog modela i istog kalibra) balizam (grč. na temelju te deklaracije stvorena je 1948. grč. protuha. ballon d'essai čit. ballvzo. borba nedopuštenim ^^^redstvima. grčenje. Baldacco. pren. grč. the-rapeia) primjenjivanje mineralnih izvora u liječenju bolesnika. glasačka kuglica balotada (fr.) šport.) vječno pero. okruglo tijelo.) kupanje u pijesku balneum cineris (lat. bez obzira radi li se o muslimanima ili o pripadnicima drugih vjera.) kupanje u toplom pepelu balneum laconicum čit. ponašati se kao balija ponašati se prostački. nasrtljivac. izraelska država balhornizirati (njem. baldacchino) pokrivač od skupocjenog materijala nad prijestoljem ili krevetom. trzanje. logia) proučavanje kupališta. 1581—1599) balija (tur.. ballhornisieren) htjeti nešto popraviti. političara Arthura Bal-foura (1848—1930) iz 1917. pa napraviti gorim nego što je bilo (po tiskaru J. balneum lako-nikum (lat.baldahin (tal. samovoljno Balila (tal. g. napusti svoje ležište i krene kroz cijev pa sve do pogotka u cilj balistogram (grč. balneum kupalište.) fašistička omladinska organizacija za dječake od 8 do 14 godina. izraz koji označava način i sustav koji vlada u javnom životu balkanskih država i naroda. pod tlakom barutnih plinova. podvala.) vrsta burgundskog vina balograf (tal. grč. balneum. gramma slovo) u sudskoj medicini: snimka napravljena pomoću balistoskopa. kuglasta boca za tekućine. histerična želja za plesanjem kod pojedinaca ili masa (u revolucionarnim vremenima).

staroprus-ki). ballottage) drugi krug glasovanja (biranje između dvojice koji su dobili najviše glasova u prethodnom glasovanju) balsamum anodvnum čit. opći. ublažavanje bolova balsamum cordiale čit. balus-trade) arhit. "lijepi Čovjek". biljna vrsta u kojoj je posebno poznat tzv. balzam za umi-njavanje. banalite) otrcanost. po običaju starih Egipćana. staviti utege (u mačevanju u boksu). banco. seljačke zabave i si. također: umjetna smjesa za ublažavanje bolova i liječenje rana balzamici 157 bandijera balzamici (lat. zavoj. a po okusu dinji banarij (lat. balzamum oftalmikum (lat. postaviti balustradu balzam (grč. uteg (kod mačeva-laca i boksača). engl.. prodavač kirurškog pribora. . banda) četa. banaliser) načiniti otrcanim.) farm. sva-kidašnjost banana (Šp. odred.) manji instrumentalni sastav banda (tal. bend (engl. a katkada i uz pjevanje plesača) balustrada (grč. previti. utroba se ispere karbolnom kiselinom. šport. njem. raste u Indiji banak (tal. balsamon) kem. stubišta. "lijepi dečko" balzaminke (lat. banale) običan. bannarium) pravo prisile (različito od jus cogens) band Čit. umjetnosti) bambocciate Čit. balzam za jačanje srca balsamum ophthalmicum Čit. fr. balon (obično u značenju: lopta). previjati. veza. kila. zavijanje. platforma banalan (fr. osobito zavoja. malo dijete. utega i si. lutka. a dijelom i aromatičnim kiselinama. balaustion. istarski narodni ples u obliku kola (pleše se uz pratnju sopele ili gajdi. bot. bambočate (tal. Impaticus balsamina) bot.) farm. Bank) najdonji dio visoke peći za taljenje željeza gdje se skuplja rastaljeno željezo. bruh. Asiraca i Perzijanaca: učiniti da tijela umrlih budu sačuvana od truljenja (danas se ubrizgava u arterije sublimatova otopina i dr. bandage) med. banalna fraza otrcana. prirodna smjesa biljnih smola s eteričnim ulji-ma. čelični okov na kotaču. bamboo) vrsta trske. jednogodišnja ukrasna biljka ne-tik. spojnica bandažirati (fr. bambu.. Često visoka do 20 m i 60— 70 cm debela. tezga. putujuće društvo svirača. Litavce i negdašnje "Stare Pruse" baltički jezici skupina indoeuropskih jezika (litavski. naslon. balzamska sredstva. mambu. balsaminaceae) mn. ograda kojom su ograđeni balkoni. balsamon biljka roda Balsamodendron i njezina mirisna smola) namazati mirisnim mastima i uljima. prikazivanje Krista kao djeteta (u tal. družina (lopovska). šaljive ili vulgarne slike nizozemskih slikara koje prikazuju seoske krčme. od-morište na stubištu. balsamica) mn.) mn. 'lijepi čovjek". bambus (malaj. farm. suviše ponavljana rečenica banalizirati (fr. bandagiste) proizvođač. vojna glazba bandaža (fr. priručje. dosta su bliski slavenskim jezicima baltoslavenski onaj koji je zajednički Baltima i Slavenima baltoslavistika znanost koja proučava veze i odnose između nekadašnjih Balta i Slavena barun dijal. balzamum anodinum (lat. nabiti banak zasjesti u nečijoj kući i ne odlaziti do kasne noći. svakodnevan. osobito. sajmove. balzamum kordijale (lat. glumaca. balzamski lijekovi balzaminka (lat.balotaža (fr. Leton-ce. svakidašnjim banalnost (fr. balustrer) ograditi stu-pićima. bandager) med.) farm. previjanje. metnuti okov na kotač bandažist (fr. malajsko ime poznate istočnoazijske zeljaste biljke čiji je plod po obliku sličan krastavcu. klupa. zaviti.) bot. otrcan.) djetešce. "lijepi dečko" (nazvana po tome što su se neke od njih nekada upotrebljavale kao lijek za rane) balzamirati (grč. dijal. gomila. balustrirati (fr. balzam za oči Balti zajedničko ime za Estonce.. jaka i većinom ugodna mirisa. letonski. a tjelesna šupljina napuni svježim drvenim ugljenom) Bambi ime laneta u djelima austrijskog pisca Felixa Saltena i u crtanim filmovima Walta Disneya bambino (tal.

banderilla) koplje sa zastavicom koje se upotrebljava u borbi s bikovima banderiljero (šp. kreditnim i efektivnim poslovima. banda) član (svirač) u vojnoj glazbi. el bandola) glaz. v. Bank) novčani zavod. skitnica banditizam (fr. laza-roni bankiza (fr. krateo vladam. propalica. tablica s cijenom neke robe bandijera dijal. obustava plaćanja. tal. usp. vladavina velikih novčanih zavoda i njihovih predstavnika bankokrat (tal. bandera. bancus klupa. kupuje i prodaje vrijednosnice.) jak udarac. oproštajna gozba banketa (fr. plosnata mala šipka bandola (tal. gozba. štedionica. bandizar) izgon. bendžo bang (engl. trebaju imati odlučujući utjecaj u državi i određivati njezinu politiku. nazvana po pronalazaču H. banco. grč. bungalow) prizemni ljetnikovac od jednostavne grade u tropskim krajevima. daje zajmove uz kamatu. pucanj. knjiga u koju trgovac bilježi svoje poslove s bankom radi obračunavanja bankokracija (tal. prima novac na štednju. bježanje iz škole. banco. banco) velika klupa u crkvi banket (fr. banka banka (tal. banque. kratos snaga) pristaša vladavine i utjecaja novčara na javni život. banco) uplaćeni novac svih igrača u hazardnoj igri karata. pren. grč. bancarotta. potpuna propast. v. povez na poštanskim pošiljkama. rumpere slomiti) slom banke. v. nota) mjenica koju izdaje banka umjesto gotova novca. banjo) glaz. gitari sličan instrumenat sa 4 do 10 metalnih žica. fr. le-denjačka gomila (na moru). banditisme) razbojni-štvo. banquette) voj. ustanova koja radi s novcem. banco. odnosno njihovi predstavnici. banderillero) borac s bikovima naoružan banderiljom banderota (fr. osobito prasak koji nastaje zbog probijanja zvučnog zida bangalo (engl. stup o koji se vješa zastava. bank bankar (fr. propast . grad. upotrebljava se posebno u Sjev. banchieri) mn. stupnjevita uzvišica iza prsobrana za strijelce. zgrada u kojoj se nalaze prostorije nekog novčanog zavoda. konjička zastavica. stup (npr. čovjek koji se okreće prema vjetru. posreduje u kreditnim poslovima. ledeni bedem (u polarnim krajevima) banknota (tal. unutarnji naslon na prozoru bankijeri (tal.) sedam zastava — podrugljiv naziv za političke prevrtljivce koji su spremni stati pod bilo čiju zastavu. stijeg. banco. bandiera) zastava. tj. sette ban-diere čit.bandera (tal. bandeletette) uzak zavoj. bandola. papirna novčanica banko-konto (tal. banco-conto) trg. vlasnik banke. sprovodi-telj vladavine banaka i novčanih ustanova bankrot (tal. zastava na ka-tarci.) glaz ukrajinski instrument sličan gitari i balalajci. cestovni razbojnik. skitnja. zavojić. telefonski stup) banderilja (šp. strani novac itd. banquise) ledena santa. prilagobandist 158 bankrot davati se svim političkim promjenama bandist (tal. "markiranje" bandleta (fr. bandito) razbojnik. gospodarim) gospodarenje banaka državnim poslovima. neva-ljalac. omotač na cigaretnom papiru i na kutiji s cigaretama. nesposobnost plaćanja i odgovaranja svojim novčanim obvezama. Bandu bandura (rus. Americi i Meksiku. hajdučija bandiža (tal. progon. banquier) osoba koje se bavi novčanim. mandola bandolin mast za kosu (da bi bila glatka i sjajna) bandoneon glaz. lat. banda bandit (tal. turistička kućica od lake građe bank (tal. vjetrokaz. igrač koji drži bank bankata (tal. grč. mandora. pruga u boji. njem. usp. plaćeni ubojica. banchetto) svečani obred nekomu i nečemu u čast. opasač na kojem stoji nabojnjača. banquet. pristaša banko-kracije bankokrat (tal. banderole) vrpca na trubi. sete bandijere (tal.. samo s više žica (8—24) bandžo (engl. trg. kratos snaga) zastupnik shvaćanja da banke. šp. mala vrpca. banco. harmonika rastezača s velikim brojem glasova (130 tonova).

bantam pijetlić) šport. Bandsage) strojna tračna pila bantam (engl. kupalište baobab (arap. baros težina. vrsta tropskog drveta. tj. svaka nepoštena ili protuzakonita radnja kapetana ili mornara kojom se nanosi šteta vlasniku broda i ostalim zakonitim interesentima. teret) jedinica za mjerenje atmosferskog tlaka bara (fr. baptiser) krstiti. obično u blizini vojničkih logora i mjesta gdje radi veći broj terenskih radnika barakan (ar. buka. krijumčarenje baratirati (tal. baptisma) crkvena tajna krštenja. pren. možda podrijetlom s Jave) Bantu afrički narodi koji žive južno od Gvinejskog zaljeva i velikih jezera. pregrada. banca. karakteristike: negroidnost. veoma gusta i teška. barranda) ograda u areni gdje se izvode borbe s bikovima baraonda (tal. tal. oni koji su svjesni čina koji se nad njima vrši. barr) poluga. rusvaj. baptizo) mn. vreva. nadjenuti ime bar (engl. vrsta grabežljive ribe koštunja-Če iz porodice morskih štuka baranda 160 bard baranda (šp. bantam kategorija boksač. fr. patrijarhat i matrijarhat. barattare) vješto poslovati. potkradanje. gostionica. totemi-zam. obustava plaćanja bankvaluta (tal. bagno) drvena kućica za kupanje. kupanje uopće banja (tal. po imenu biblijskog razbojnika Barabe) razbojnik. toplice.) 2. kupanje u kadi. trošna kućica. brana u sudnici. banseg (njem. barracano. zatvaranje isplatnih šaltera zbog teške novčane situacije u kojoj se našla banka. valuta) bankovni novac kao fingirana novčana jedinica bansek. baptizo. vješto rukovati. fr. uličnjak. kaos. tlak. magija bantu-jezici jedna od vrsta tzv. spretno postupati baraterija (tal. gomila pijeska ili stijenja na ušću rijeke ili na ulazu u luku. barattare) trgovati davanjem robe za robu. široka arapska haljina od te tkanine. kavana s alkoholnim i drugim pićima. nitkov. prijevara. divovski visoko (do 20 m) i debelo (do 9 m). raste u tropskim krajevima Afrike. krštenje baptizirati (grč. baraque) daščara. barakan.) bot.5 kg (naziv po bantam-kokošima. zbrka baratati (tal. lopov. daščarama barakuda (lat.. tučnjava barabans vrsta najfinijeg ulja (najprije se proizvodilo u belgijskoj pokrajini Brabantu) baraber v. baptisterion) krstionica. straćara. mangup baraban lupnjava koju katolici izvode u crkvi na Veliki petak kad se spomene ime razbojnika Barabe. pregrada između konja u konjušnici baraba (hebr. Adansonia digitata) baptisterij (grč. drvo s osvježavajućim plodovima. bannisare) skitati se. šipka. zahtijevaju da se krste samo odrasli. agluti-nativnih jezika (još nije napravljena njihova točna podjela i potpuna karakteri zacija) banzati (lat. sprud naslaga.banksija 159 barakuda banksija bot. lupnjava. rod grmova i drveta iz porodice prostolatičnica bankšpere (tal. po-ligamija. baraonda) metež. osobito protiv groznice (lat. plod. slična platnu. trgovati razmjenom . kupaonica. osnovom vjere smatraju Evanđelje baptizam (grč. lišće i kora služe i kao lijek. stanovati u logorskim kolibama. bouracan) tkanina od kostrijeti i vune ili devine dlake. patuljastoj vrsti kokoši. pronositi glasove banj (tal. razumjeti se u nešto. pivnica. hrvač i dizač utega težak između 50. dućan od dasaka. članovi kršćanske sljedbe koji odbacuju krštenje male djece. berkan barakirati (fr. skitnica. baraba baraka (fr.75 i 53. ame-rican-bar gostionica bez stolova i stolaca u kojoj gosti piju i jedu stojeći bar (grč. motka. banco. šiba kojom se izvodi ovakva lupnjava. baratteria) pom. kapela pokraj crkve ili dio crkve u kojem se obavlja krštenje baptisti (grč. podvala. bagno) kada za kupanje. plesovi s maskama. Sphyraena barracuda) zool. sperren zatvoriti) bank. baraque) smjestiti u barake.

zaporna vatra baražist (fr. barrage) brana. u slavu junaka i bogova. vi-dar. tj. kovanica. Americi. barys. imate li što za jelo). čist. greda kojom se preprečuje put. barbiton) starogrčki glazbeni instrument s mnogo žica. gruba jezična pogreška na štetu jasnoće i Čistoće jezika. naziv za starijeg čovjeka (u Dalmaciji). kod Rimljana: narodi koji nisu imali ni grčke ni rimske naobrazbe. barbacane. u brk. barbaros) v. stražarska kula. bard. sličan liri. postolar). lat. trlja. tj. nepravilno barbarski (grč. bareter (fr. tuđinski. barbarismos) gram. pren. barda. slabije is-pupčen kiparski rad na ravnoj površini. barbarin barbarin (grč. gotov novac bareta (fr. ranar. baražna vatra za-prečna vatra.(grč.) dlake koje kod muškaraca i staraca na-rastu u ušima bard (engl. zatim: sjedište kapetana policije i zatvor.) vitez iz starofrancuske priče koji je poznat po tome što je ubio svojih šest žena. kentron) fiz. pregrada. batoglavac barbula (lat. Geld novac) gotovina. divljak. nazvana po mjestu Barege u Pirinejima. Barb-ble (fr. neuljuđenost. mlada maz-ga. al-barda) tegleća životinja. baratto) razmjena. med. surov čovjek. reljef bares geld (njem. barba. polikord barbiturat (lat. dakle tudinac. mostarina. osobito uobičajena u knjižarstvu baraža (fr. trilja. barbone) zool. pogrešno upotrijebljena riječ barbarizirati (grč. dubok glas. in barbam (lat. barbaros) nenaobraže-nost. barrel) bačva. pučki liječnik (pušta bolesnicima krv) barbirati (fr.: šnajder.) u bradu. usp. grub. bas. pjesnik bardiljo (tal. barretum) kapa uopće. barege) prvobitno: laka vunena tkanina. bar-bula hirsi čit. iskvareno. ogriješiti se o pravila i čistoću jezika. u lice barbakan (fr. barretter) otpornik od tanke žice u balonu napunjenom vodikom. bardiglio) vrsta tvrdog bijelog fiorentinskog mramora bardit (lat. kelt. stabilizator toka barež (fr. barba brada) bradica. bardd) pjesnik i pjevač starih Gala i ostalih keltskih bardiljo 161 barit naroda koji je pjevao. rampa. tal. Čovjek koji nosi sve na svojim leđima barel (engl. barbarizo) učiniti nešto barbarskim. berretta. surovost. barragiste) čuvar brane. kuh. šp. osobito za ona značenja za koja imamo hrvatsku riječ. svećenici itd. pobarbariti. barbe. npr. mokraćna kiselina) derivat barbiturne kiseline. danas: narodni muzej za talijansku umjetnost i kulturnu povijest bari.barato-trgovina (tal. tal. guslarska pjesma bardo (fr. po imenu Iišaja Usnea barbata. barbacana) voj. govoriti u kovanicama.6 1 bareljef (fr. barbar barbarizam (grč. imate li što za jesti (bez mog znanja. voj. teškoća govorenja kao bolesno stanje . barba brada) stric. fone) glaz. barbifier) brijati. težište barifon (grč. skidati ljuske s ribe barbiton (grč. barys. vanjski zid bedema s puškarnicama. trgovina kod koje se daje roba za robu. barbarski ornament gotički. barbula hirzi (lat. ar. sada: svi slično tkani materijali od vune. barditus) bardova ratnička pjesma. svile i pamuka Bargello čit. ujak. (barbiere) brijač. bar gotov. uz pratnju harfe. bačvica. barđelo (tal. uporaba stranih riječi i izraza u govoru i pisanju. keltski i ovima slični oblici ornamenata barbarstvo (grč. riba koštu-njača'iz porodice trlja. grub. barys. bardot. uglata ili okrugla kapa bez štita kakvu nose na službi suci. bas-relief) plići. engleska mjera za tekućine od 36 galona = 136. nečovječan.) prije: guvernerova palača (podestata) u Firenci. barrette. propust za vodu ili za svjetlost barbar (grč. šuster (krojač. tal. crnih medvjeda u Sjev. pristojba za prelazak preko mosta. uricum acidum. tal. šišati. danas: nenaobražen. barbarikos) prvotno: strani. suprotan dubu i pravilima jezika. divljaštvo Barbe-bleu čit. barys) predmetak u složeni-cama sa značenjem: težak baribal zool. vrsta malih. bez da sam znao. Japanu i dr. šp. bas barifonija (grč. surov. stranac. lat. baricentar (grč. pjevač koji pjeva dubok glas. upotrebljava se kao sredstvo za liječenje nesanice barbon (tal. fone glas) glaz. divlji. barbaros) kod starih Grka: svaki onaj koji nije znao govoriti grčki. Modrobrad barbir (tal. grubost. rampe barba (lat.

gradska vrata. XVII. goj-nost barister (engl. Zemljina jezgra. barrocco) nepravilan.) barisomatija (grč. barrocco. grafo) meteor. baros. barys težak. baros težina. barys težak. barys težak) kem. stylos) razdoblje u povijesti umjetnosti koje obuhvaća kraj XVI. pismo) papir na kojem je bariograf ispisao liniju zračnog tlaka barok (port. st. protkati šarenilom barisfera (grč. grč. barrocco) arhit. barioler) šarati. barcherolla) čamac bez katarke. barys. od teških elemenata (nikla. gramma slovo. barricade) brana. pren. sjeta. izdvojiti se. dobilo ime po nazivu koji su Portugalci dali . velika trgovačka lađa sa tri katarke barkarola (tal. mostova) radi obrane. soma tijelo) med. barque) mali čamac. prepreka barikadirati (fr. barchetta) mali čamac. dizati (ili: praviti) barikade. element. smiješan. lađica. teško. prošarati. jedan slog ostaviti nenaglašen. barograf-sku krivulju. nečista Španjolska soda koja se dobiva sagorijevanjem morskih biljaka barimetrija (grč. grč. pritisak barofon (grč. barjak) zastava. baroknim se nazivaju one pojave u životu i umjetnosti koje — svojim pretjeranosti-ma. duboki tenor ili visoki bas. tromost. željeza i dr. atomska težina 137. smetnja. barometar koji sam sebe registrira praveći tzv. konobar barn jedinica površine za mjerenje u nuklearnoj fizici Barnaba hebr. zabarikadirati se ograditi se. ulaz na kojem se plaća trošarina. naša-ranost. granica. v. znak Ba barijera (fr. pjevač koji pjeva bariton. našara-ti.bariglosija (grč. prepreka barikada (fr. osobito posljednji slog riječi. ulična borba. svaka učvršćena na dva stupa. dvorska. baros. otežano govorenje. pren. barkarola barketa (tal. lađica. redni broj 56. bar) vlasnik ili poslovođa bara. jedrima i malim topovima barkerola (tal. prepriječiti. pren. mineral barija (težac) baritimija 162 barometarski baritimija (grč. st. neukusno. pregrada od rešetaka. tonos ton) glaz. barokna po-ezija učena. barrière) pregrada.36. barokni stil barokan (port. glazbeni instrument sa žicama. s katar-kama. naprava koja bilježi promjene u zračnom tlaku. fr. barricader) pregraditi. barytonon) gram. sadržaja i forme — izazivaju dojam nečega nastranog i ludog. barrister) titula engleskih odvjetnika koji vode sporove pred visokim sudovima barit (grč.. muški glas između basa i tenora. kreće se otprilike između "A" do "a". Barren. nastran. zatvoriti se dobro. pogranično utvrđenje. brana. barys težak. barythymia) zlovolja. fone glas) čovjek koji ima dubok ili grub glas barograf (grč. v. dubok. glossa jezik) med. barys jak. ugojenost. sastoji se. stijeg barka (tal. baros) predmetak u složeni-cama sa značenjem: težina. osamiti se barilalija (grč. iskrivljenostima i proturječnostima između sredstva i cilja. riječ kod koje je posljednji slog nenaglašen barjak (tur. barys težak. međa. bariolage) šarenilo. mostove) radi obrane. razboj baro. metria) barometrija bariolaža (fr.(grč. čudan. barcaza) pom. brodić barman (engl. barytoneo naglasim gravisom) gram. "sin utjehe" barne (njem. i prvu polovicu XVIII. barres) gimnastička sprava: dvije okrugle. barca. barilla) kem. st. fr. tuga. zaklon. zatvoriti uske prolaze (ulice. eufonij (u vojnoj glazbi) baritonirati (grč.. barys težak) kem. pjevati bariton baritonon (grč. sfaira kugla) geol. usp. paralelne (i vodoravne) motke. teško izgovaranje riječi barilja (Šp. neraspoloženje bariton (grč. smetnja. branik. baryum. pregrada uskih mjesta (ulica. laleo govorim) med. najveći čamac na ratnim brodovima. previše šareno slikarstvo bariolirati (fr. barogram barogram (grč. vjerojatno. barilalija barij (lat. obrana. građanski rat. barcaruola) vesela pjesma venecijanskih gondolijera barkasa (šp. glaz. usp. gondola. teško razumljiva poezija koja je cvjetala za vrijeme trajanja baroknog stila u arhitekturi i umjetnosti barokni stil (port.

baros. wischen brisati. barimetrija barometrograf (grč. smjesa kalijeva nitrata. junak. a služi za ispitivanje sposobnosti pilota ili ronilaca da izdržavaju različite promjene u tlaku zraka baromakrometar (grč. ta je točka niža što je visina na kojoj se ona određuje veća. sprava za mjerenje zračnog tlaka (težine zraka) barometarski (grč. st. rodoslovno usamljen baslis (fr. barunat barut (tur. American. jedini ne-indoeuropski jezik u zapadnoj Europi. "takozvana" spisateljica bas breton čit. tal. svirač koji svira bas baskervil tisk. barunija barunija (fr. dazimetar barotermometar (grč. pravac) bot.) plava čarapa. grafo) barometar koji sam bilježi promjene u zračnom tlaku. baros. barok barokomora (grč. baros težina. thermos topao. Scientific. v. fr. osnova harmonije.. bassiste) pjevač koji pjeva bas. baron. upala Bartholinovih žlijezda. beisik ingliš (engl. baros. sumpora i drvenog (li-povog ili vrbovog) ugljena bas (tal. baros težina. International. oprašivati) četka na dugačkom štapu. "škripavac" basamak (tur. baros težina. američki. skopeo) stariji naziv barometra. hrabar čovjek. ovaj stil je potisnuo renesansu i predstavlja njezinu degeneraciju. bassetto) glaz. tropos okret. najdublji muški glas. amoni-jakovim kloridom i salitrom koji su preliveni alkoholom) kod kojega se po talogu poznaje hoće li vrijeme biti vedro ili oblačno. Commercial. instrument koji proizvodi bas-tonove bas bleu čit. duboki tenor. francuska kapa baskijski jezik jezik Baska. britanski. Član nižeg plemstva. kolovoza 1572. metron) fiz. kratica od British.) keltski dijalekt kojim se govori u Bretanji basa vrsta ličkog sira. bariton Basic English čit. vještina rukovanja barometrima. vrsta slova (naziv prema glasovitom engleskom tiskaru Bas-kervilleu) Baski narod na Pirinejskom poluotoku baskijska kapa (basketka) tamnomo-dra kapa bez štitnika i oboda. znanstveni. pren. velur. baronnie) v. najviše stanje barometra. vitez barunat (lat. jak. najniže stanje barometra barometrija 163 bassa ottava barometrija (grč. pahalica barun (lat. ba breton (fr. prečaga (na lje-stvama) baset (tal. (uoči dana sv. baronet) titula engleskog nasljednog plemstva. titula drugog arhonta u staroj Ateni basist (fr. Bart brada. pliš bartolinitis med. bassetto) glaz. metron. pribli-živši se gotičkoj umjetnosti XV. barsony) vrsta tkanine. geotropizam baršun (mađ. kamara soba) posebno izgrađena hermetički zatvorena prostorija u kojoj se tlak zraka može umjetno mijenjati. baros.) stuba.) puščani prah. hipsotermometar barotropizam (grč. barometarski maksimum najviši zračni tlak. metron mjera. barometarski minimum najniži zračni tlak. međunarodni. samt. makros visok. pren. trgovački) suvremeni umjetni engleski jezik s ograničenim brojem riječi basileus (grč. usminskih žlijezda Bartolomejska noć pokolj koji je u katoličkoj Francuskoj u noći na 24. barone) plemićka titula. kadifa. basileus) kralj. metron) vaga za djecu. metron) koji se tiče barometrije. tj. baronessa) barunova kći baronet (eng. grč. basse-lisse) vrsta vunenih ili svilenih zidnih tepiha s dubokom osnovom . žena koja se pravi učenom. baros. baro. danas: posebna vrsta barometra (s kamforom. barograf baronesa (tal. stupanj plemstva između grofa i plemića. metron) termometar za mjerenje točke vrenja vode. basso. istodobno mjeri i visinu i težinu barometar (grč. Barto-lomeja) izvršen u Parizu nad huge-notima bartviš (njem. baro) posjed za koji je vezana barunska titula. metria) mjerenje zračnog tlaka. basson dorski komparativ od bathys dubok) glaz. najdublji glas u višeglasnim vokalima i instrumentalnim djelima. ba ble (fr. između baruna i viteza baroskop (grč.biseru nepravilna oblika (barrocco). mali kontrabas sa tri žice baseto (tal. baros.

glas basa koji vodi melodiju basso ostinato (tal. baščavuš) dočasnički Čin u turskoj vojsci baš-čauš (tur. konja i magarca.) glaz. Bastille poznata pariška tamnica koju je u XrV. privremen zaklon.) dosta! dosta o tome! bastah (grč. mađioničarstvo. napraviti utvrđenje (ili prsobran) bastonada (fr. napustiti. poremetiti. zapustiti. dubok bariton. battarizo mucam) med. vuka i psa). bašmaklik) "novac za papuče". bastonare) batinati. glas između baritona i basa. bataglia) bitka. prijatelju! bat-metal bijeložuta mješavina od 55% bakra i 45% cinka (upotrebljava se za svijećnjake i druge predmete). osobito.) neka je tvoja glava zdrava! (Česta muslimanska izreka. prijevara. basso mare duboko more) jato riba bašiti se (tur. pre-voznina. praviti se važan baška (tur. uto-varivanje i istovarivanje broda Čam baterflaj 165 batrokefalija cima. voj. tzv. zool. bot. borbeni mač koji se u borbi držao u jednoj ruci. bassetaille) glaz. ostaviti. vrsta starih topova. biljka koja je postala spolnim križanjem dviju različitih biljnih vrsta. pom. bitnica. slova između ronda i angleza batardo (fr. razmnožavati (se) križanjem različitih vrsta bastati (tal. biti dovoljno. bašli što ima glavu) pri-badača. batal) pokvariti. po strani bašlija (tur. teret) sluga. smjeti. okaniti se čega. vrsta fine i guste pamučne tkanine. poluležeća fr. trećinu ili četvrtinu pješačkog puka. kula. polaziti za rukom. zamuckivanje. dubok bas basso ripieno (tal. fagot bassa ottava (tal. bastardni prozor prozor s jednakom ili manjom visinom nego širinom bastardirati (tal. odred vojske koji predstavlja. sposoban. kopile. kremen. bastardo) izvanbračno dijete. baša) ponašati se kao baša (paša). battuere tući se. vozarina baterflaj (engl. za vrijeme Luja XVI. prsobran bastionirati (fr.) posebice. dio prihoda sultanija koji se sastojao od novčanih kazni za šumske prekršaje bašunsagolsun! (tur. tj. električna baterija više lajdenskih boca koje se. brzoplet govor batavija (lat. bastion (fr. batterie) voj. batelage) opsjenarstvo. tisk. osobito po tabanima baš-čauš (tur. brodarina. bastak bastaj (fr. biti hrabar. na stranu. prateći bas basta! (tal. v. batavia) polusvilena tkanina koja se izrađuje na Javi batelaža (fr. leptirov stil baterija (fr. utvrditi. brodski promet. st. trg. podijeljenih u 4 Čete batar (fr. ba-taillon) voj.) mn. fr. basson) glaz. radi većeg električnog punjenja. s potpisom osobe koja ne postoji. utvrđen zamak s kulama koji služi kao tamnica. boj. i koja je razorena 14. izraz sućuti u povodu smrtnog slučaja. obično s 800 do 1000 vojnika. uspijevati bastilja (fr. sagradio Karlo V. bastonnade) batinanje. šp. bastardo) bot. odgovara se sa: dostum-sa-golsun! zdrav mi bio ti. ranac. batardeau) voj. više istovrsnih topova (4 do 8) s potpunom opremom i priborom koji čine jednu borbenu jedinicu. mucanje. nasip od kamena batarizam (grč. mjesta koja treba izvoditi za jednu oktavu dublje basso obbligato 164 batelaža basso obbligato (tal. bastare) dostajati. bastion) voj. batinanje po tabanima u Turskoj bastonirati (tal. križanac. ognjilo na starim puškama. bastille) tvrđava.) glaz. prema formaciji. srpnja 1789. butterfly leptir) plivački stil. stalno ponavljanje jedne teme u basu basso profondo (tal. mješanac (npr. bri-stolski mesing bataliti (tur. bastagma breme.) fort. batarde) pokrivena laka bečka kočija na oprugama. telećak. usuđivati se. zanemariti. špenadl bašmalik (tur. glaz.) narednik u turskoj vojsci bašama (tal.) glaz. borba bataljun (lat. spoje tako da su svi vanjski oblozi s jedne strane i svi unutrašnji oblozi s druge . nosač. odbaciti batalja (tal. utvrđenje. također: bareljef bastard (ta. basso ripieno) glaz. bastardna mjenica lažna mjenica.bason (fr.

fobos strah) med. mys miš. bator hrabar) hrabriti. baton. nabran Bav (Iat. bathys. naklapanje batometar (grč. lupanje srca. battuta) glaz. ponajviše granitoidnih batologija (grč. v. bathys dubok. žena koja je sa svojim mužem Filemonom ugostila Zeusa kad on nigdje drugdje nije mogao naći skloništa. otuda: loš pjesnik i pakostan kritičar. bàttere. bathos. ba-tuere udariti. a Filemona u hrast baušig (njem. puhački instrument s dubokim tonovima batimetrija (grč. onaj koji živi u dubini. saltomortale napravljen preko konja bauer (njem. battement) udaranje ruku i nogu pri plesanju. glaz. Bauch trbuh. batrahus Batrahomiomahija (grč. lithos kamen) mn. strah od dubine ili visine. butler) peharnik. zavijanje. Bav . Bavius) ime dvojice loših pjesnika i drskih kritičara koji su pretenciozno kritizirali Horacijeve pjesme. udarac za takt. bios život) biol. skopeo gledam) čamac sa staklenim dnom kroz koje se može gledati pod vodu batist (fr. sokoliti batrokefalija (grč. kameni prag batrij (grč. batrahij batrica (grč. prirodnjak Thomas Huxley (1825—1895) i njime nazvao organsku prasluz koje ima u morskim dubinama i koja ne spada ni u životinje ni u biljke. trema pred javni nastup Baukida mit. otpaci od svile Bavijus (lat. u mačevanju: udarac po protivnikovom maču. tal. battre. batimetrija baton (fr. Bavijus bavarin (tal. kirurška postelja. glavni sluga batman (fr. metria) sprava za mjerenje morske dubine batometrija (grč. bathys dubok. glaz. 1884—1962). pjena) opršnjak. klupa. usp. skok pri kojem konj samo malo dodiruje zemlju kopitima. nego predstavlja neko neutralno meducarstvo prabića ili protista. dvostruki udar. lupetanje. rekordna dubina ronjenja: 11521 m batiskop (grč. bathron) terasa ispred kuće. galvanska baterija spoj više galvanskih elemenata u istom vodiču radi dobivanja jače struje ili višeg napona (paralelno ili uzastopno spajanje) batibijus (grč. batrachos žaba) med. izraz koji je stvorio engl. Bavius) v. bavella. bathron stuba. dubina. glasoviti starogrčki spjev nepoznatog autora. nakon smrti Baukidu je pretvorio u lipu. bathys dubok. batuta batos (grč. metron) mjerenje dubine. skafos lađa) ronilačko zvono. lat. bathos dubina. palica. bodriti. sjedalo) med. bava) trg. bathos visina. prišt ispod jezika. geol. potpuno kristalizirane najdublje gromade plutonskih stijena. battologia) nepotreban govor. batometrija batirati (fr. bavaglino od bava slina. lat. za nagradu Zeus jc njihovu kolibu pretvorio u prekrasan hram. lupiti) u mačevanju: izbiti protivniku mač iz ruke batiskaf (grč. battitura udarac) kolut na vratima. grčevi u trbuhu. bathos dubina. alka batifon (grč. siperak bavela (tal. prostaštvo u govoru i pisanju batrahij (grč. batrachos žaba. zwicken štipati) štipanje. batrachos žaba) med. obično praćen vrtoglavicom batoliti (grč. Bauer seljak) u šahu: pješak. čvrsta naprava za ronjenje koja ne ovisi o matičnom brodu (izumitelj švicarski fizičar August Piccard. basto) štap. machia borba) "Boj žaba i miševa". u mačevanju: jak udarac duž protivnikovog mača s ciljem da se protivnikov mač izvede iz napadne linije ili da se napravi mjesta za izvođenje udara na protivnika. batiste) vrsta veoma finog i gustog platna batler (engl. fone) glaz. zama-šajni udarac njihala na satu batofobija (grč. bathos dubina) niskost. bathron postolje. dirigentski štapić.strane međusobno povezani. jednostanično organsko biće u morskoj dubini batidur (tal. prut. parodija Ilijade batrahus (grč. pijun bauhcvikn (njem. battere) u cirkusu: saltomortale preko konja. pipničar. sprava za namještanje iščašenih udova batriti (mad. znak za mirovanje batonda (tal. Bausch nabor) naboran. ke-fale glava) lubanja koja ima oblik stube batuta 166 bazen batuta {tal. metria) v.

mjesto ili zemljište s kojeg jedinice neke vojske napreduju. Basileus) mn. sličan bazilici Bazilike (grč. osnova stupnja. geol. počivati bazitet (grč. svojstvo kiselina da se s određenim količinama baznih oksida pretvaraju u soli. basis) kem. saborna. ovčju. dole-rita itd. prisutnost neke kemijske baze bazen (fr. drhtanje prstiju. (nazvana po njem. brzine automobila ili drugog motornog vozila bazalt (lat. st. Bibisi (engl. geom. oikia kraljevska. basis) prid. kefalotrib. basis) osnovati. odakle dobivaju pojačanja i ostalu pomoć. odličan materijal za građevine bazan (tur. ubrzan rad srca. bazno kamenje bazlamača (tur. usp. baziotriptor. 1799 —1854. pomoću motki za mjerenje. uljevusa. ubijao svojim pogledom baziotrib (grč. kern. elektropozitivna) koja se spaja s kiselinom i neutralizira je stvarajući sol. usp. koža na konjičkim hlačama bazanirati (fr.) bazilika (grč.) sajam. basaltes. prema Pliniju riječ afričkog podrijetla) vulkanska stijena sastavljena od plagioglasa. temelj. v. strana ili površina na kojoj zamišljamo da leži poligon ili poliedar. basis. kratica za British broadcasting corporation Čit. basilike) zool. učitelju Baziliju Velikom (4. basis) kem. proljev. Basedouu. mat. basaner) obojiti kožu (janjeću. logia) znanost 0 osobinama tijela. vrsta pite s mnogo vrhnja bazni (grč. znojenje. zatim. razvaruša. bazlamač) slijevka. basanos probni kamen) tvrd crni kamen od kojega su stari Egipćani izrađivali kipove bazar (perz. basane) obojena janjeća. podloga neke stvari. osloniti se. točno izmjeri i koja onda služi kao osnova triangulacije. v. potencije ili logaritma. kronična bolest koja nastaje kao posljedica bolesti Štitnjače. ovčja ili teleća koža za ukoričenje knjiga. legendarni kraljevski zmaj koji je. ručni reaktivni bacač BBC čit. naziv za razvoj pri kojem se najmlađi novi organ pojavljuje pri dnu stabljike. uvodna stihovna stopa. jedne za publiku. zasnovati. katkad. basilike tj. osnivati. n. basilike) u obliku bazilike. tribe trljanje) med. basis) mn. pojačana probava tvari. mršavljenje i dr. bazilisk (grč. tripsis trljanje) med. kod Grka i Rimljana: zgrada za trgovanje 1 pravne poslove koja se sastojala od dviju dvorana na stupovima. u Europi: prodavaonica s jeftinom robom baze (grč. liječnički instrument za lomljenje dječje glave u maternici i za izvlačenje djeteta (upotrebljava se kod teških porođaja kad je to jedini izlaz). krupne buljave oči. bazalni bazuka voj. osnovno naučavanje bazicitet (grč. Britiš brodkasting korporejšn) Britansko radij sko društvo BCG v. baziotrib bazipetalan (grč. kem. basis) mn. osnovna linija duga više kilometara koja se. podnožje stupa. e. koji ju je prvi utvrdio i opisao) bazeitet (grč. geod. kraljevski zmaj. petalon list) bot. basis) kem. spojevi koji s kiselinama oblikuju soli (njihove otopine u vodi pokazuju većinom al-kalnu reakciju). i odakle svi putevi vode k raznim jedinicama kako one napreduju. mit. tribo trljam) med. supr. u slučajevima osobito teškog porođaja: lomljenje dječje glave u maternici i vađenje djeteta bazio-tribom baziotriptor (grč. baze.) nekad. tobože. oslanjati se na koga ili što. arhit.Bayer svjetski poznata njemačka tvornica lijekova baza (grč. pouzdavati se u. a druge za suce (tribu-nal). liječniku K. utemeljiti. v. znaci: povećana štitnjača. akropetalan bazirati (grč. ime po crkv. dužine 3000 m) koji služi za mjerenje brzine leta zrakoplova. obojiti crno bazanit (grč. basis. basin) umjetno izdubljen prostor napunjen vodom bazeologija 167 beach-la-mar bazeologija (grč. objavljen 887. eruptivno kamenje s nešto malo bazalta.. -vrsta bezopasnog guštera u Južnoj Americi i Aziji. basis. ponekad bazana ffr. teleću) za ukoričenje knjiga. basis. v. . glavna crkva bazilikalan (grč. voj. basis. bazeitet bazilijanac pripadnik katoličkog reda (koji se služi istočnim obredima). basis) osnova. kefalo-triptor baziotripsija (grč. tip prvih kršćanskih crkava. bazeitet baziti (grč. pouzdati se. kipa ili svoda. divna kuća) prvobitno kod starih Grka: dvorana sa sjedištem ar-honta basileusa u Ateni. zakonik cara Basilijusa Velikog. određen put na zemlji (npr. metr. augita i magnetita. tvar (supstanca. baza Bazedovljeva bolest med.

sastavljač meteorološke skale za mjerenje brzine vjetra becirk (lat. Marije od Betlehema koja služi kao ludnica) beduina (ar. Bezirk) okrug. (najstariji red posvećen boguugod-nom radu. proglasiti svecem. sretna. boufort. sredstvo sporazumijevanja u zapadnom području Tihog oceana beanizam (lat. poslužitelj. cum befel (njem. Šp. poželjeti. bibop (engl. biscia) smuk (vrsta neotrovne zmije) bedel (tur. suprotno: Be-mol Be-kvadrat glaz. kvart Becquerelove zrake Čit. beanus) glupo i neotesano držanje (ili: ponašanje) beata (lat. engleski admiral. njem. Bogorodica. blago onima koji imaju beatificirati (lat. beach-la-mar morska obala) naziv za tzv. "kreolski" jezik (engleski temelj). suvremeni društveni ples. beatus ile kvi prokul negocijis (lat... 4/4 takt. čit. nomadska arapska plemena u arabijskim. tempo umjeren . bdella. Bekrelove . begger) mn. razrješavajući znak kojim se jedna povišena ili snižena nota vraća na prvobitni stupanj Be-mol (tal. cirkus. supr. čovjek koji umjesto nekog drugog ide na hodočašće ili u vojsku bedem (tur. u nekadašnjoj austrijskog vojsci odgovor podređenoga nadređenome kao izjava da će nalog biti izvršen beg-lokum (tur. zvučanje s osnovnim tonom b. beta-zra-ke. bdella pijavica. proglašenje za sveca. odobriti. bedienen poslužiti) sluga. tobožnja svetost. bagan. beatitudo vestra) Vaša Svetosti (oslovljavanje pape) beatizam (lat. beden) vanjski zid oko tvrđave. bedavi) mod. Be-dur (tal. novac uopće beča (tal.) "sretan onaj koji je daleko od poslova. električna beatifikacija električni eksperiment koji se sastoji u stvaranju svijetlog svetačkog vijenca (aureole) beatikum (lat. beguine. ugađati) svidjeti se. bedel odgovarajući. nakon Čega dolazi čin kanonizacije. beatus blažen) pravljenje svecem. Be-moll) glaz. temno režem) zarezivanje liječničke pijavice (nakon što se nasisala krvi) ispred završetka repa s trbušne strane radi ispraž-njavanja i održanja životinje Be kem. kratica za beril be-bop čit. bagging) platno za pakiranje . improvizacija u paru i skupini. qui procul negotiis. st. njegovanju bolesnih itd. zaštita. begenmek činiti dobro.. četverouglato "V". zamjenjuje liječničku pijavicu bdelotomija (grč. voljeti koga. tj. pripadnice opatičkog reda koji je osobito bio raširen u XI. sirijskim i sjevernoaf-ričkim pustinjama. fiz. bič la mar (engl. gama-zrake) beč (tal. bezzo) sitan mletački novac. me-tron) med. beati possiden-tes) sretni su oni koji imaju.. stanovnici pustinje. beata) blažena. Gospa beatae memoriae čit. pod vlašću svojih šeika i kadi befel (njem. one koje se prave sveticama. staklena sprava za isisavanje krvi. bedinter bedlam (engl. okružje. žive od stočarstva i pljačke. zavoljeti. Be-dur beach-la-mar čit. izabrati po svome ukusu.) vrsta džeza karakteristična po čestim disonancama u harmonizaciji.) glaz. diviti se begine (lat.). umj.) luđak. Befehl) zapovijed. begute beging (engl.. bedavi) mn. svete uspomene (pokojnik) beati possidentes (lat. engl. pren. obrana bediner (njem. beatificare) posvetiti. Beaufort Francis (1774—1857). beatificatio) posvećivanje. pričest umirućeg kod katolika beatitudo vestra (lat. zum Befehl Čit. bogomoljka beata virgo (lat) blažena Djevica. razmjeran) zamjenik. bogomoljke. beate memorije (lat. onaj koji živi u ludnici (po velikoj londonskoj bolnici Sv.besežiranje bdelometar (grč.. uvrstiti u red svetaca beatifikacija (lat. licemjerje beatus ille. ženski ogrtač sličan arapskoj nošnji beduini (ar. (po imenu francuskog izumitelja Henrija Becquerela) zajednički naziv za zrake koje izbijaju iz radioaktivnih elemenata (alfa-zrake. pren. Majka Božja." (Horacijev stih) beaufort v. uvrštenje u red blaženih od strane pape. medenjak begenisati (tur. nalog. i XIII.) kolač s medom.) na zapovijed. tvrdo zvučanje s osnovnim tonom b..) blažene. pristajati na nešto. beaticum) posljednja pomast.

nazvana po istoimenom gradu beleca (tal. fil. bellicosus) ratoboran. bechos kašalj) mn. vrag belanda (tal. napast. prije oblikovanja društva (Hobbesova pretpostavka) . u Bibliji: naziv za vodenog konja behici (grč. stoljeća kad se u umjetnosti razvilo načelo "ljepote radi ljepote". bunika: beladona-ekstrakt sok koji se priprema od svježeg soka lišća ove biljke. v. uz pomoć konja Pegaza ubio neman Himeru beletrist (fr. beggar) mn. larpurlartizam belle humeur čit. ratnički belkanto (tal.) rat sviju protiv svih. bekovski udarac u nogometu: snažan udarac sa svrhom da lopta ode što dalje od vlastitog gola. prvotno. sin Glaukov. v. lijekovi protiv kašlja bejzbol (engl. be-kovski prostor dio nogometnog igrališta (šesnaesterac) koji je prvobitno pripadao samo bekovima (braničima). feljton. muka.) rat do is-trebljenja. neprecizan udarac bel-esprit Čit. belles lettres. bella donna "lijepa žena") bot. belfry zvonik) gradski zvonik spojen s vijećnicom (u srednjem vijeku i renesansi) belikozan 170 benefakcija belikozan (lat. belemnon oružje koje se baca. usp. slične taftu belemniti (grč. organska baza koja se dobiva od korijena i lišća velebilja. bacon) slanina sa slojevima mesa bekovski (prema engl. lijepa žena. unuk Sizi-fov. be-lum omnijum kontra omnes (lat. patnja. vrsta levantskog pamuka slabe kakvoće belelaks trg. estetska i književna kritika belfrid (engl. svirač u tamburaškom orkestru na instrumentu dubljega glasa kojemu je zadatak praćenje glavne melodije (obično u tercama ili kvintama) begonija ukrasna biljka velikih mirisnih cvjetova (naziv po imenu Francuza Michaela Begona) beguine (engl. neman. bel-espri (fr. velebilje. fr. med. lijevog i desnog) bekasina (fr. belanda. bela) nevolja. vrsta istočnoindijske svilene tkanine. proljeće) cvijet (na voćkama) behemot (hebr).) dobro raspoloženje. doba ljepote. ima pristaša i u Europi i Americi behar (tur. hrptom ruke (u tenisu) bekon (engl.beglajter (njem. bex. nepogoda. igrač iz uže obrane u nekim športskim igrama (svaka momčad ima dva beka. zove se i kazneni prostor budući da se prekršaji u njemu kažnjavaju izuzetno strogo. gužva. base-ball) šport. belandre) pom. begleiten pratiti) glaz. metež. šport. bijeda. sredstva. nesreća. lijepo pjevanje. backhand) šport. (Atropa Belladonna) šumska biljka iz por. tj. bel epok (fr. vrsta nordijskih plitkih jedrilica belčite <šp. razdoblje početkom 20. back). sveopći rat. ljepotica beledin trg. begine begute (eng.) lijep duh.) građanski rat bellum internecinum (lat. ružno vrijeme. beggar) mn. uništenja bellum omnium contra omnes čit. divovska životinja. jad. bel imer (fr. zlo. zabavni pisac beletristika (fr. belchite) vrsta španjolske vune. dobra volja bellum civile (lat. bécassine) zool. tj. bahar miris.) lijepo razdoblje. zabavna književnost svake vrste. ona grana literature koja ne služi ni vjerskim. fosilni ostaci izumrlih glavonožaca iz razdooblja jure i krede Belerofont mit. upotrebljava se kao sredstvo za uljepšavanje radi povećanja zjenica belaj (tur. glavni sastojak atro-pina beladonin (tal. močvarna šljuka bekhend (engl. begine behanizam smjer u babizmu. sjever-noamerička igra loptom. strijela) geol. ni znanstvenim. belletriste) onaj koji piše beletristiku. prirodno stanje čovječanstva. pametan i duhovit čovjek beladona (tal. udarac okrenutom rukom. bellezza) ljepota. ni praktičnim ciljevima. bella donna) kem. bun. dakle pjesništvo u stihu i prozi. igraju dvije momčadi sa po devet igrača na igralištu u obliku romboida čije su strane duge 27 m bek (engl. bel canto) glaz. glazbeni pravac koji teži za što suvremenijom reprodukcijom tona i za virtuoznošću u izvođenju belle époque čit. belles-lettres književnost) lijepa književnost. pomoćnica. back) šport.

benefactor) dobrotvor. beneficencija benefaktor 171 berberin benefaktor (lat.in. prednost. primatelj crkvenog prihoda. osnovan u VI. benedictin. benefi. beneficium) dobit. benevole lektor (lat. korist. vrsta tenisa i hokeja na ledu. brokat. samostanima. povlastica. Davidov sin benares (ind. upotrebljava se osobito za pravljenje svijeća belomantija (grč.) živjeli! benedicirati (lat. Belt) tjesnac beluga (rus. Baal-Sebub) mit. benevolens) blagonaklon. bandy) šport. osobitu ulogu danas ima u džez glazbi bene (lat. Bellona) mit. Nizozemske i Luksemburga benemerit (lat. odan. moruna. muslin s višebojnim prugama . beluga kavijar najukusnija vrsta kavijara belvédère (tal. beneficiarius) onaj koji prima prihod od nekog beneficija. naklonjen. svijeće izrađene od mješavine parafina i stearina ben (hebr. belos strijela. daje triput godišnje cijelom katoličkom svijetu benedikcija (lat. bellevue) v.) trg. belvedere Belzebub (hebr. instrument sa 5 do 7 žica. Benares) istočnoindijska srebrena tkanina. od neke dobrotvorne predstave. u Monte Casinu benefakcija (lat. ben sin) kod semitskih osobnih imena stavlja se uz očevo ime. beneđicere) blagoslo.is) dobročinitelj. benedictio) u Kat. vrag bema (grč. naklonjenost. blagoslivljati benedicite (lat. riba jesetra. bene meritus) vrlo zaslužan čovjek benevole lector čit. benedikcija apostolika (lat. žena Marsova Belona (lat. bellum rat) rimska božica rata.belmontin kem.) zool. dobrotvorstvo. lijepo bene valete! (lat. bene) dobro. praveći znak križa. crkvi: blagoslov blagoslivljanje benediktinac (fr. tornjić na kući. bengal strajp (engl. benevolan Bengal (engl. benefactio) dobročin-si o. sklonost benevolentan (lat. npr. npr. blagoslov benedictio apostolica čit. dobrotvor beneficijar (lat. beneficijar. dobročinitelj beneficij (a) (lat. zarada. božanstvo starih Filistejaca. beneficialis) koji pripada crkvenim prihodima ili se tiče crkvenih prihoda beneficijant (lat. ljetnikovcu ili kakvom uzvišenom mjestu odakle je lijep pogled (belvi).) blagonakloni čitatelju! benevolencija (lat. također: đak koji prima novčanu potporu. bengal) polusvilena tkanina. stipendist Beneluks gospodarstveni i politički savez Belgije. nečastivi. njem. banjo) gitari sličan sjever-noamerički crnački glaz.) apostolski blagoslov koji papa. bema uzvišenje) starogrčka govornička tribina bematin-svijeće mn. beneficiatus) v. kao kamen tvrda masa koja se u veličini kokošjeg jajeta ponekad nalazi u bubrezima velikih jesetri-moruna. belvédère lijep vidik) vidikovac. beneficij at beneficijat (lat. blagoslivljanje. man-teia) gatanje (ili: proricanje) iz strijela (na Istoku) Belona (lat. benevolentia) blagonaklonost. Be-nedikta (480—543). dio Vatikana u kojem se nalazi glasoviti Apolonov kip belvi (fr. belotte) vrsta kartaške igre belt (skand. muslin s višebojnim prugama bengal stripe čit. dobrotvorna predstava beneficijalni (lat. Salomon ben David = Salomon. Čist parafin koji se dobiva ođ petroleja. prihod.' viti. st. nazvana po gradu Benaresu bendi (engl. kod Židova i u Novom zavjetu: sotona. katolički red sv. Be-nediktinr^) vrsta finog likera (nazvana po tome što su ga najprije počeli pripremati redovnici jednog benediktinskog samostana u Francuskoj) benediktinci mn. sestra i pratiteljica boga Marsa belot (fr. štap za hokej Bendis tračka božica Mjeseca bendžo (engl. benedicite) molitva prije obreda u kat. Bengal) područje ujužnoj Aziji oko delte rijeke Gangesa i Brah-maputre te uz Bengalski zaljev bengal (engl. božica rata kod Rimljana.

vrsta plemenitih krušaka koje su iz Turske prenesene u Italiju Bergen-Belsen nacistički koncentracijski logor. paragraf. uzvisina bentonit vrsta svijetle i sitnozrnate gline koja u vodi snažno bubri i pri tom povećava svoj volumen. Bengal) mn. glupani beotski (grč. v. obješenjak Berenika (grč. beret) plitka i okrugla francuska kapa berekin (tal. bervllos) min. pašnjak. koja je svoju kosu žrtvovala kako bi zahvalila bogovima što joj se muž vratio iz rata) bergami (tal. obrezivanje (berit. bend) brana. savez. benthos dubina) biol. Amerikancu Berdanu (tl893. služi za turiste. ili zelenka-stoplave (akvamarin) berilij (grč. žutika berdanka (engl.02. pravilo.) carsko pismo ili povelja kojom se nekom daju posebne povlastice. gori polagano crvenim. plemeniti beril je ili divne tamno-zelene boje (smaragd). zelenim ili bijelim plamenom benignitet (lat. Boiotos) stanovnici starogrčke pokrajine Beotije koji su smatrani tromim i glupim ljudima. beavitaminoza beril (grč. bardevam) moćan. služi kao pogonsko gorivo benzol (šp. propis. tur. benjui. Africi. atomske težine 9. upotrebljava se kao emulgator i stabilizator u emulzijama bentos (grč. lat. birichino) mangup. bungalow) indijska kuća jednokatnica od lakog materijala (bambusove trske ili dasaka). berberis) bot. mutnozelene boje. močvarno tlo berat (ar. nazvana po pronalazaču. Australiji i Indiji. ferein nositi. iz Beotije. baignoire) kupalište. gaj. carsko pismo kojim se netko postavlja na neki položaj. žitka bezbojna tekućina. pismo kojim se davala egzekvatura europskim diplomatskim predstavnicima u Turskoj berberin (lat. benignitas) dobrota. javlja se kao posljedica pre-hranjivanja samo kuhanom rižom koja u sebi nema B vitamina. benjoin) kem. bengalska vatra poznata vatrometna smjesa salitre i sumpora. beryllos) gatanje. mila. fr. med. elektrogimna-stika bergsonizam idealistička filozofija francuskog filozofa Henrija Bergsona (1859—1941) beriberi (ind. vrije na 80 °C. berit. nespretno. važan za proizvodnju anilina benjoar (fr. otapa se u alkoholu. tj. otuda: nespretnjakovići. ugodna mirisa. darežljivost. vragolan. n. snažan bere (fr. beryllium) kem. dobiva se iz petroleja. kada za kupanje Beoćani (grč. vrlo raširena krvna bolest u sjev. tromo beraha (hebr.) lug. neproziran. poznat i po tome što je tamo umrla i Ana Frank — Nizozemka koja je ostavila svoj potresni Dnevnik bergonizacija med. redni broj 4. element. engl. glupo. proricanje budućnosti iz čarobnog zrcala (napravljenog od berila) berit mila (hebr. stoljeća pr. bergamo) mn. heksagonalni mineral. beracha) židovska molitva zahvalnica berak (mađ.bengali (engl. otapa se u alkoholu. žutim. Boiotos) pril. zavjet. berberis) žuta boja koja se dobiva iz korijena biljke žutike berberis 172 berlingoca berberis (lat. s krovom od slame ili crijepa. mila od glagola mal = obrezati pokožicu penisa) berkan (tal.e. bangla. bergamotto. zidni tepisi izrađeni u talijanskoj pokrajini Bergamo bergamota (tal. berberis vulgaris. engleske trupe u Indiji sastavljene od urođenika bengalo (beng. baracane) tkanina od kozje dlake . ar. gori sjajnim plamenom. do-brodušnost.) berdivan (tur. mal) židovski crkveno-vjerski obred: uvođenje u zavjet praoca Abrahama. benjui) kem. glavni joj je znak: potpuno rasulo u funkcioniranju živčanog sustava koje se javlja u kočenju donjih dijelova tijela i slabljenju srca. = beri skorbut. bervllos. znak Be. fakin. životinje i biljke koje žive na morskom dnu Benvenuto (tal. lako zapaljiva smjesa tekućih ugljikovodika. zavjet obrezivanja. Berenikina kosa ime zviježđa (po ženi egipatskog kralja Ptolomeja III. bijela kovina koja ulazi u sastav berila berilistika (grč. neplodno zemljište. Berdan) puška ostra-guša. iz III. be-garmudi) carska kruška. postojan. nike pobjeda) "koja donosi pobjedu". prolaznost bolesti bent (tur. bezo-pasnost. lovce itd. beri) med. nasip.) "dobrodošli" benzin (šp.

uspavanka bert-brodovi (niz. bez prednjeg sjedala. grub. berkshire) po engl. duge dlake. Bernhardiner) rasa pasa između doge i ovčarskog psa. izvježban za nošenje tereta i spašavanje putnika nastradalih u snježnim vijavicama bernardinci mn. zategnuta deka kojom se netko baca uvis (stara francuska igra) bernardinac (njem. Bessemerov Čelik bestijalan (lat. barracano) gusta i teška tkanina od vune. nekome dati besu dati nekome čvrsto obećanje da mu se neće dogoditi nikakvo zlo od onoga koji je dao besu besa (fr. knjiga s pričama iz životinjskog svijeta bestijarijus (lat. v. bersaglieri) mn. bernesco) v. subjektivno-idealistički smjer. kostrijeti ili devine dlake. kod Albanaca: čvrsto obećanje. bestia) životinjstvo. berlingozza) talijanski narodni ples berma 173 bestseler berma (fr. crvene i bijele. naslon za ruke kod gađanja (u streljačkom rovu) berma 1. ruska pomorska mjera od 10 puda = 400 ruskih funti = 163. vezan uz ime engleskog biskupa Berkeleya (1685—1753). Berni. bertillonage) u krimi-nalistici: utvrđivanje istovjetnosti (identifikacija) neke osobe putem antropometrijske metode (naziv po fr. 1853 —1914) berzerkeri (nord. nizozemski poštansko-trgovački brodovi koji redovito prometuju na određenim linijama i imaju povlasticu za prijevoz putnika i robe bertijonaža (fr. surov. radosti i bračne sloge besa (arap. služi za presvlačenje pokućstva berkeleizam fil. plahoviti ljudi i ratnici beržerak (fr.) berlinsko modrilo. berceuse) glaz. bernesco) ćudljiv. kad pobjesne. . vojsci. be-se-že) kao zaštita protiv tuberkuloze (BCG je kratica od bacil C alm ette-Gu erin) besprizorni (rus. zvjerstvo. životinjski.) 2. puteljak. karakteristika mu je suprotstavljanje materijalizmu i tvrdnja da su stvari i pojave samo skup osjeta i da postoje samo u apercepciji subjekta. gradu Berkshireu nazvana rasa crnih svinja. trg.) pom. polumitski likovi u Norveškoj i na Islandu. ber-serkr) mit. beurt) mn. bijesni. Bernarda (red je osnovan 1098. pjesnika Bernija koji je preradio Boi-ardov ep "Zaljubljeni Rolando") bersaljeri (tal.berkan (tal. zastava kojom se mornari pozivaju da se vrate s kopna na brod. bestiarium) knjiga sa slikama životinja. laka kočija sa dva sjedala. pren. besprizornyi) zapušteno i nenadzirano dijete Bessemerov aparat naprava za proizvodnju čelika i bakra Bessemerov čelik čelik koji se dobiva oksidacijom sirovog željeza. padanje cijena i tečajeva državnim dionicama i drugim vrijednosnim papirima. divlji. nastala križanjem sijamske. baisse) 1. nečovječan bestijalnost (lat. stazica. Bergerac) vrsta finog francuskog vina. kitajske i napolitanske rase berlengo (fr. reda sv. v. časna riječ. "oni koji se pojavljuju u koži medvjeda". nečovječ-nost bestijarij (lat. ljudi koji. kao i robi koja kotira na burzi besežiranje cijepljenje preparatom BCG (čit. tamnomodra boja (pariško plavo) berlingoca (tal. zvjerska priroda. izvor filozofije Macha i Avenariusa berkovec (rus. antropologu Alfonzu Bertillonu. bernije-skan bernijeskan (tal. berlinska kočija berlinerblau (njem. strahoviti junak i njegovih dvanaest sinova koji su išli u boj bez oklopa. berne) pom. berlingare. brelengo berlina (fr. firma berna (fr. u Francuskoj) berneskan (tal. dobiju snagu dvanaestorice ljudi. nazvan po švedskom kemičaru Henryju Bes-semeru (1813—1898) Bessemerova metoda postupak pri pročišćavanju sirovog željeza pomoću toplog zraka.) berseza (fr. bestialis) zvjerski. osnovano 1836. bijela braća. strijelci (vrsta pješaštva u tal. samo u medvjeđoj koži i u borbi se odlikovali divljim bijesom. berlingot) polu-berlina. berline) vrsta lake kočije s četiri sjedala. berme) 2. bestiarius) borac sa zvijerima u areni (kod starih Rimljana) . nazvana po istoimenom departmanu na Dordogni Bes staroegipatsko božanstvo glazbe. nastran (po načinu pisanja tal.805 kg berkšir (engl. pripadnici kat.

beta-zrake fiz. aner. bezoard. vrsta protuotrova sastavljena od konkrecija iz želuca raznih sisavaca bezoardici (lat. bis. kao dodacima bešČatal (tur. željezni dijelovi kotača. Besteck) pribor za jelo: nož. posada beze (fr.) židovska sudnica. nečovjek. bechamelle) gust umak od mlijeka ili vrhnja s jajima i brašnom te mesom. oskudica. nužda. bezemschoon) trg. bezette) crvena šminka. best najbolji. stvrdne kao kamen. životinja. čovjek-zvijer beštima (tal. pomiješano s vodom (u Dalmaciji) bevut (tur. čatal rašlje) peterostruko. odbitak na ime onoga što ostaje u sanducima ili bačvama pri ispražnja-vanju. npr. beige) pr. nesvijest. adres o bezoan (fr. nakon što se ovlaži. badzahr) farm. dio trga pod krovom. beta) ime drugog slova grčkog alfabeta (ß = naše "b"). potpuna smirenost bezac (njem. fino tanko platno. armirani beton beton u koji se dodaje željezo (radi pojačavanja) bettola v. bezoardica) mn. fr. pokrivena tržnica. beteg bolestan) bolest beth-din (hebr. bisogno) potreba. rodno mjesto Isusa Krista. alfa-zrake. Wäsche rublje) posteljina. krčma. Bett krevet. bettola) gostionica. tj. vilica. besoin.) trg. seli prodavati. na mjenicama: adresa po potrebi. vazalsko. kao uspomena na onu u kojoj se rodio Krist beton (lat. tal. bedesten. najbolje književno djelo bešamel 174 bi bešamel (fr. o bezoan (fr. tkanina za odijelo prirodne boje bhagavata (ind. npr. siromaštvo. kratica za bizmut bi. betlehem štalica od papira. au besoin čit. perz. tri-bunal koji sačinjavaju rabini radi vjerskih i obrednih pitanja Betlehem (hebr. ribom i si. materijalne zrake koje nose negativne električne naboje i skreću pod utjecajem magneta. kletva. žlica. ad-resse au besoin čit. osobito u Carigradu. nalaziti prođu) dobro prodavana roba. beš pet. jako obojeno kotenilom. kola i si beštek (njem. angularis kutni) dvo-kutni bianualan (lat. kad bude nužno. gama-zrake) beteg (mad. bezisten bezisten (perz.) u slučaju potrebe. opojnost. bestia) zvijer. beščatalm raketa koja se rasprskava u pet smjerova beškot kruh. fr.(lat. kuh. bi-andrija. bestemmia) psovka. upućivanje mjenice na treću osobu (ako bi trasant odbio primanje) bezoar (fr. andros muž) zakonom zabranjeni brak jedne žene sa dva muža u isto vrijeme biangularan (lat. beštija (lat. podaničko cjelivanje ruke gospodaru u znak poniznosti ili kao dvorski ceremonijal bezoan (fr. protuotrovi bež (fr. kvake i si. beton) smjesa od šljunka i cementa koja se. neobojen. kreću se velikom brzinom (oko 298000 km/s). biandrija 175 bibliolatrija biandrija (lat. baiser) poljubac. bi-. časopis . upotrebljavaju ga slastičari za bojenje kolača bezistan (perz. birtija betveš (njem. trgovati. krevetnina bevanda (tal. osobito kod nepreradenog šećera bezeta (fr. usp. im.) vino. bi-. baisemain) cjelivanje ruke. osobito knjiga koja se najviše traži. Besatz) porub.) v. bis) predmetak u složenicama koji kazuje da se značenje drugog dijela složenice dvaput javlja. prirodne boje. tanjuri i ubrus beštija. opšav bezacung (njem. potrebitost. tržnica. grdnja beta (grč. grč. annus godina. farm.). nesvjestica. vrsta kolača punjenih pjenom od jaja i šećera bezemšon (niz. Betlehem "Kuća kruhova") izraelski gradić. Besatzung) osoblje. basistan) u Turskoj: trg. rukoljub. betula betula (tal. bilupa itd. Beschlag) kovne stvari (brave. basistan) v. žućkastosmeđa boja. bihud) zanos.bestseler (engl. osobito dvopek bešlag (njem. bezistan bezmen (fr. biannuel) koji izlazi dvaput godišnje. bitumen asfalt. osobito crno. pancaratra Bi kem.

biblion) smjer u evan-geličkoj teologiji koji Bibliju shvaća kao po sebi iedinstven otkriveni sustav miili ili života Biblija (grč. radi originalnosti tiska.) ženski šešir s malim štitom. gnostes poznavatelj) poznavatelj knjiga. obično se sastoji u jednostavnom ispisivanju naslova djela. biblion.) Biblija siromašnih. skijaška disciplina s dvostrukom um-ješnošću: skijaško trčanje na 20 km i gađanje puškom u četiri mete bibacitet (lat. ili cjelokupne književnosti nekog naroda. bitne vrijednosti za znanost ili temu koja skupljača interesira. autos sam. onih naroda koji se spominju u Bibliji biblio. biblion knjiga. umjetnost i si. mania oduševljenje. suprotno: biblioman bibliofilija (grč. muški šešir s uskim obodom Biblia pauperum (lat. bibliologia) znanost o knjizi i knjižarstvu uopće. biblion. knjigoljublje bibliomantija (grč. njihove sudbine itd. biblion. omnibus svima) putujući autobus s knjigama za posudbu bibliofil (grč. biblion. poieo činim) vještina sastavljanja (ili: pisanja) knjiga. mainesthai oduševljavati se) onaj koji strasno skuplja knjige iz nekih sasvim osobitih razloga. diarhija biartikuliran (lat. grč. biblion) neodstupanje od Sv.ijižica. sklonost piću bibere (lat. lat. onaj koji se drži samo Biblije. biblion.jaČko "ošto-vanje Svetog pisma. bi. biblia knjižice. kronološka ili sistematska. srednjovjekovno izdanje Biblije sa slikama i crtežima za vjersku pouku nepismenih biblicist (lat. onaj koji se razumije u knjige bibliognozija (grč. bibliofilos ljubitelj knjiga) onaj koji strasno skuplja knjige radi njihove stvarne. otisci lišća na kamenu. ona može biti abecedna. filia ljubav) ljubav prema knjigama radi njihove stvarne vrijednosti bibliognost (grč. knjiga. npr. objašnjavač Biblije. prodavač knjiga . biblion. knjiga. geol.biarda stroj za tkanje. čovjek koji pretjerano poštuie Sv. bibere graeco more čit. starosti. istodobno vladanje dvojice vladara u jednoj zemlji. bez obzira na predaju biblicitet (grč. biblista) poznavatelj Biblije. biblion. biblion. latreio služim) čovjek koji voli i cijeni knjige. pisac (ih: sastavljač) popisa knjiga jedne struke bibliografija (grč. bibliopoles) knjižar. osobito Sveto pismo. rasprava o raznim izdanjima Biblije biblioman (grč. grafo pišem) poznavanje knjiga. spisateljstvo. biblion k. biblion knjižica. biblijska arheologija znanost koja ispituje način uređenja i života. dvozgloban biatlon (lat. pisma (u propovijedima) biblicizam (grč. razboj (naziv po pronalazaču) biarhija (lat. poznavanje Svetog pisma (Biblije). bibere greko more (lat. pravljenje (ili: izrada) knjiga bibliopol (grč. knjige koje čine Stari (na hebrejskom) i Novi zavjet (na grčkom). articulus zglob) koji ima dva zgloba. grč. grafo pišem) poznavatelj knjiga. biblion. ushićenje) bolesna strast za skupljanjem knjiga iz sasvim osobitih razloga. biblion. athlon borba) šport. pomoćna znanost koja se bavi što potpunijim skupljanjem i opisivanjem tiskanih djela ili nekog znanstvenog područja. tehničke opreme. nasumce otvori bibliopeja (grč.) ispiti uz zdravicu određen broj čaša bibi (fr. arche vlada) dvo-vlašće. rijetkosti.) piti po grčkom običaju (tj. rukopisi koje je Vezuv (vulkan) zatrpao u Herkulaneju i Pompejima te su zato dobili mineralan izgled bibliologija (grč. gnosis poznavanje) poznavanje knjiga. manteia proricanje) proricanje iz mjesta na koja najprije padne pogled kad se knjiga. slijepo vjerovanje u sve što je napisano ili tiskano biblioliti 176 bife biblioliti (grč. biblion) kao prefiks označava vezu s knjigom bibliobus (grč. bibliomanija (grč. običaje. lithos kamen) mn. bis. kad se u Čije zdravlje pije onoliko čaša koliko njegovo ime sadrži slova ili koliko mu se još želi godina života). a rjeđe donosi i kritičke napomene bibliolater (grč. strast za pićem.(od grč. pismo bibliolatrija (grč. znanost o Svetom pismu. knjige) Sveto pismo. bibere ad nume-rum (lat. bi-. biblior _reia služba) pretjerano i zanesei. okamine lišća. bibacitas) željaza pićem.) piti. razumijevanje u knjige bibliograf (grč.

na nekoj zabavi) bifedžija 177 Bikfordova vrpca bifedžija (fr. dvoglavi mišić nadlaktice bicikl (engl. kefale glava) v. grananje ili cijepanje na dvoje. bo-gomoljac. biblion. prostodušni naivac) umj. canere pjevati) glaz. filum nit. onaj koji se pravi daje strogo religiozan. bi-. bot. cyclus krug) vozilo sa dva kotača koje se pokreće nogama biciklist (eng. bi-. flos. folium list) bot. sa dva cvijeta. bis. beefsteak) kuh. ploška. lat. bis. bibliotheke zbirka knjiga) knjižnica. mirni oblici. dva lica (nadimak rimskog boga Ja-nusa). bi-. naziv za malograđanski jednostavni stil (posebice za pokućstvo) koji je nastao u Srednjoj Europi početkom 19. dvoobličan biformitet (lat. lat. dvožen-stvo bigamist (lat. biblistika (grč. npr. bicchiere) čaša bide (fr. buffet. beef-tea) vrlo jaka juha od usitnjene govedine bifurkacija (lat. buffetto) prodavaonica jela i točionica pića. grč. bidet. biennis) dvogodišnji bienalije (lat. posuda od pet litara biduum (lat. bibliotheke) knjižničar bibliotekografija (grč. rok od dva dana. išarati. popravci uveza. biformitas) dvoobličnost biftek (engl. stol s hladnim jelima i pićima (npr. dvoženac bigamistica (lat. biblion knjiga. grč. bidetto) posuda za pranje intimnih dijelova tijela.) vrijeme od dva dana. st. tal. bicycle. biennium) razdoblje od dvije godine bife (fr. bivariare) šarati. biblion) biblijska riječ. bis. biformis) s dva oblika. koji visi o dvjema nitima (u elektrotehnici) bifloran (lat. grč. licemjer . gamos brak) čovjek koji ima dvije žene. therapeia liječenje) "liječenje knjiga". dvorodan. koji dvaput godišnje nosi plod ili cvjeta bifilaran (lat..-fr. bige-ner) dvospolan. koji ima dva cvijeta bifluencija (lat. tal. tj.bibliotaf (grč. bicyclist) vozač bicikla bicinij (lat. genus rod. koji ima dva spola. konac) dvo-nitan. floris cvijet) bot. kompozicija za dva glasa bićerin (tal. karakteristike: jednostavnost.) u roku od dva dana bienalan (lat. rijeke Big Ben (engl. gamos brak) žena koja ima dva muža bigarirati (fr.) veliko zvono na zgradi Parlamenta u Londonu bigamija (lat. bis. tj. gamos brak) dvo-braČnost. goveđi odrezak debljine 4 cm napola pečen na jakoj vatri bifti (engl. dvozube vile bidermajer (njem. bidon mijeh) kanta. limenka. intra biduum (lat. grč. znanost o uređenju biblioteka bibliotekonomija (grč. grafo opisujem) opisivanje biblioteka. bis. popravljanje oštećenih listova. biblion) stručno poznavanje Svetog pisma. buffet) vlasnik bifea biferan (lat. bifer) bot.) onaj koji slijepo vjeruje. tafos grob) "sa-hranjivač knjiga". kada u kojoj se kupa sjedeći bidens (lat. dvogodišnje biljke bienij (lat. biblijski izraz bicefalan (lat. stupanje u nov brak prije nego što je stari poništen. bibliotheke. bikefalan biceps (lat. bis. ormar u kojem se drži piće. bibliotheke. zalogajni-ca. prilagodba svrsi bidon (fr. biceps) koji ima dvije glave. biglizo) slavujevo pjevanje (pjevati izvijajući melodiju) bigot (fr. bis. bi-dens) dvozubac. nomia) znanost o uređenju biblioteka i upravljanju bibliotekama biblioterapija (grč. bifluere) račvanje rijeke bifoličan (lat. hermafroditski biglisati (grč. zbirka knjiga bibliotekar (grč. Biedermeier pošte-njačina. biennis) mn. bicinium. znanost o Svetom pismu biblizam (grč. bifurcatio) račvanje. biglao. dijeljenje na dva kraka. bigarrer. ukrasiti šarama bigeneričan (lat. dezinfekcija i si. dvorišni biforman (lat. onaj koji svoje knjige nerado posuđuje biblioteka (grč. anat.

od dviju boja. četvrti stupanj (četvrta potencija) neke veličine. suglasnik koji se izgovara s obje usne. bis. bi-cornis) zool. bilancio. bigoterie) vjerska zatucanost. nego se zasniva na određenoj zakonskoj vezi situacije i reakcije bihude (tur. nego promatra samo ponašanje životinja i ljudi. latus strana. bilateralni kon-trakt ugovor koji obvezuje obje ugovorne strane bilboquet čit. camera) dvodomni sustav u uređenju države bikarbonat (lat. jednim udarcem udariti dvije lopte. bi-quadratus) mat. grč. 1 bikarbonat sode bikefalan (lat. bikonkavna leća bikonveksan (lat. saldo bilancirati (lat. licemjerje bigotirati (fr. lat. bila-teralis) dvostran. bezrazložno bijon (fr. Bild slika. obostran. usporedba prihoda i rashoda na kraju jednog računa. bi-conjugatus) dvostruko sparen bikornan (lat. završni račun o prihodima i gubicima koji se izvodi s vremena na vrijeme. u dvije boje bikonkavan (ni. lat. p.bigotan (fr. saldiranje. smjer u američkoj psihologiji koji zanemaruje neka unutrašnja (psihička) stanja ili procese. bis. bi-. grč. posjetnice i si. dvorog. tisk. pren. bigot) praviti se svecem. bicarbonas) kern. behaviour ponašanje. obično krajem svakog mjeseca i svake godine. kefale glava) dvoglav. udubljen s obiju strana npr. gimnasticirati. izvršiti usporedbu prihoda i rashoda u trg. tal. billonneur) podmetač nepropisnog ili lažnog novca bijonirati (fr. bogomoljstvo biheršrank (njem. bixa) kem. bigot) koji pretjeruje u po-božnosti. vrpca koja polako gori. po tom naučavanju ponašanje živih bića ne može se objašnjavati duševnim činjenicama. a upotrebljava se za izazivanje eksplozije dinamitnih i piroksilinovih naboja bikoloran 178 bilijun bikoloran (lat. srebrni novac bez propisne količine srebra bijonaža (fr. bikvadratne jednadžbe jednadžbe četvrtog stupnja. krajnji ishod nečega. bi-concavus) opt. bi-. ispupčen s obiju strana. s dva roga bikromatičan (lat. bilboquet) igra u kojoj se lopta hvata na štap. bhikku) budistički redovnik prosjak bikvadrat (lat. podmetanje lažnog novca bijoner (fr. bakreni novac s nešto srebra. fotografija. chroma boja) dvobojan. billon) slitina od srebra i bakra (sa znatno više bakra) od koje je prije pravljen sitan novac. bigotisme) tobožnja svetost. zaključiti neki posao. pretvarati se bigotizam (fr. za konja: izbacivati prednje noge bilateralan (lat. bis. bogo-moljstvo. npr. usmjeren na suprotne strane. bilan.) preko telegrafa bildati (njem. izvesti završni račun. apparatus oprema) uređaj za prijenos slika (crteža. bikvadrat-ni korijen četvrti korijen neke veličine bilabijal (lat. bikonveksna leća bikonjugiran (lat. krivotvorenje novca. knjigama. npr. karbonat sa dva ekvivalenta ugljične kiseline prema jednom baznom. licemjerje. drveni prutić kojim se stavlja zlato pri pozlaćivanju bild (njem. billonnage) nedopuštena trgovina novcem male vrijednosti. bikroma-tični harmonij sprava za postizanje Četvrtine tonova kod glasovirskog rasporeda tipki biksin (lat. m) bilanca (fr. bi-convexus) opt.) uzalud. sitni tiskarski poslovi (karte. dvousneni suglasnik (b. billonner) podmetati nepropisan ili lažan novac bikamerizam (lat. fitilj. iz perz. bicolor) bot. razvijati mišiće .). bilden) šatr. izvesti zaključak o završenom poslu bilardirati (fr. dvobojan. bilanx) trg. bicefalan Bikfordova vrpca stijenj. Bücherschrank) ormar za knjige biheviorizam (engl. bilboke (fr. v. vjerski zatucan. labium usna) gram. licemjeran bigoterija (fr. billarder) u biljaru: jednim udarcem takom loptu dvaput dodirnuti. vladanje) psih. pretjerana pobožnost. pod orlean biku (sanskr. bi-lanx s dvije zdjelice) trg. vježbati. autografa i si.

pren. fr. bi. izborni listić.) vlastita mjenica. bille. cedulja. prodavač ulaznica za predstave. bimensis) dvomjesečni bimenzis (lat. bimenzis bimestran (lat. bilge) pom. fr. prijetvoran. bilis) žučan. bulla) prijedlog. preprede-nost. bilinguis.000). fizički razvijen. metal-lum) dvojni novčani sustav neke zemlje po kojem zlato i srebro imaju stalnu i određenu vrijednost u međusobnom odnosu i oboje služe kao podloga papirnom novcu. bervllus. berillos beril) gorski kristal. željezničkih karata itd. ljutnja. dvoličan. crvenožuta supstancija u žuči bilijarda (fr. srdžba. govor) dva književna djela istoga pisca koja predstavljaju jednu cjelinu bilon (fr. služben dnevni izvještaj (npr. s tim što zlato vrijedi kao osnova i što se može neograničeno kovati. povećalo (lupa) s dvije leće biljar (fr.) priznanica ili mjenica koja se isplaćuje donositelju. priznanica biluks (lat. snažan čovjek. o sjednici ministarskog vijeća. lux svjetlo) svjetlosna reklama proizvedene fluorescentnim cijevima. o zdravstvenom stanju. uporaba dvaju jezika u govoru. billiaire) koji se tiče žuči.bilder (njem. manus. ravno dno u sredini lađe. billard) igrati biljar biljetar (fr. potvrda. billet) prodavanje ulaznica. grč. milijarda (1. billon) manje vrijedno zlato i srebro. bilieran (lat. billa. podnosi kralju. o stanju na bojišnici.) biljetarnica (fr. mjenica koja se isplaćuje samo izdavatelju. bis dvaput. bili. billeter) stavljati na robu ceduljice s cijenom. fr. žučno žutilo. bije a ordr (fr. listak. slitine s više primjesa nego čiste kovine. bimestar bimestar (lat.) vrsta argentinskog pučkog tanga bilten (fr. kratak. žučno zelenilo. biletura (fr. lat. željezničke karte i dr. dok je kovanje srebrnog . billet au porteur čit. umišljeni gizdavac. pren. crvena supstancija u žuči bilis (lat. mrzovoljan bilirubin (lat. bi. žučni bilifulvin (lat. dobro se vidi i danju i noću bilupa (lat. prodavač karata (željezničkih itd. bilis. žustar. priznanica.000) bilin 179 binaran bilin (lat. koji se. pren. billard) društvena igra štapom i kuglama od bjelokosti na četvero-uglatom stolu presvučenom zelenim suknom biljariti (fr. bis. snob bildž (engl. bis.000. žučno crvenilo. glavni sastojak žuči bilingvičan (lat. nepotpuni bimetalizam onaj kod kojega i zlatni i srebrni novac vrijedi kao kupovno i platežno sredstvo. tal. u Francuskoj: sitan bakreni novac bilonga (šp.000. bije a bank (fr.) med. bimestris) dvomjesečni bimetalizam (lat. bimanus) đvo-ruk bimembričan (lat. tempus) v. lingua jezik) dvojezičnost.) banknota. koji govori dva jezika. ulaznice biljur (ar. bilis žuč. bullettino) dnevno priopćenje. billet) trg. vert zelen) kem. tek pošto bude triput pročitan i primljen u oba doma. sa dva člana. novčanica biletirati (fr.000. kristalno staklo biman (lat. loupe) opt. billet) blagajna. bilis. billion) u Njemačkoj: milijun milijuna (1. prepreden bilingvitet (lat. mjenica bilogija (grč. billiarde) tisuću bilijuna bilijun (fr.000. bijes biliskopija (lat. lat. grč. bimembris) koji ima dva uda. billet de banque Čit. fr. također: pisamce. skopein gledati) pregled žuči biliverdin (lat. zelena tvar žuči bili (engl. rubinus) kem. ulvus smeđežut) kem. sc. žuč. bis. bilis žuč. bimestre. lingua jezik) dvojezičan. logos riječ. bilden) čovjek koji posebnim vježbama razvija svoje mišiće. naprasit. bije a porter (fr. o aktualnim političkim pregovorima i si. dvoličnost biliozan (lat. pren. pren. žutozelen. bilis. pun žuči. razdražljiv. prodavati ulaznice. dvočlan bimenzan (lat. prodavaonica ulaznica. bimensis) razdoblje od dva mjeseca.000. željezničkih karata. bulletin. zakonski prijedlog (u Engleskoj). billet a ordre čit. mjesto gdje se prodaju karte. billetier) kaz. donji dio lađe bilet (fr. ballur kristal. prijek.). dvomjesečje. u Francuskoj: tisuću milijuna. bilis) kem. cedulja. prijetvornost. biliosus.

fysis) dio biologije koji se bavi stvarnim međusobnim odnosima živih bića. bis. ta fai-nomena pojave. bios. zemička binokl (fr. petlja. lat. a ± b. dio ekologije biocenoza (grč. bios. genos) koji se tiče razvoja života. veoma složena bjelančevinasta tijela koja su pravi i glavni nositelji života. bi-. rađanje) razvoj života . grafia) popis djela i knjiga koje se odnose na život i rad nekog Čovjeka (pjesnika. biogenetski zakon zakon po kojem je "ontogeneza ili razvoj bića kratko i brzo. i njima odgovarajući zakoni na kojima se temelje duševne (psihičke) pojave binomni (lat. zakonima nasljeđa i prilagođavanja uvjetovano. fone glas) uređaj za prikazivanje fotografskih slika koje istodobno i govore ili pjevaju biofori (grč. scensko izražavanje. od dva) dvojni. bios. bios. koji se tiče binom a binub (lat. dvojedinični binda 180 biogen binda (njem. bios. energeia) fil. Biihne) pozornica. blaste klica) mn. ovratnik. prid. bios.) bioblasti (grč. biodinamički bioenergetika (grč. supr. bios. shvaćanje da postoje dvije vrste zakonskih odnosa: kauzalni (uzročni) odnosi. sa dva člana. život se sastoji u neprestanom raspadanju i obnavljanju tih biogena biogenetski 181 bionegativan biogenetski (grč. govor kojim se trebaju služiti glumci na pozornici binica (tal. zavoj. oculus oko) s oba oka. energetika cjelokupnog života. bi-. arith-metike) znanost koja se bavi izračunavanjem prosječnog trajanja ljudskog života biobiliografija (grč. na kojima se temelje prirodne pojave. veličina koja se sastoji od dva dijela. = bioblasti biogen (grč. dio fiziologije koji se služi fizičkim metodama u ispitivanju životnih pojava biofon (grč. uglađen i istančan govor. Sprache jezik) kazališni govor. bios. koji je prilagođen za oba oka istodobno binom (lat. ponavljanje filogeneze ih razvoja svih predaka koji čine razvojni lanac dotične jedinke" (Haeckel) biogeneza (grč. Biihne pozornica. nomos zakon) fil. millennium) jubilej od dvije tisuće godina. bios. Biihne. med. binsk taši) veliki kamen s kojega se uzjahuje na konja binjiš (tur. centrum središte) fil. biol. grč.novca zakonom ograničeno. povoj. životne jedinice manje od stanica živih bića. Binde) veza. knjiga. dalekozor za oba oka. nomos) mat. binocle) naočale. dynamis sila) znanost o životnim silama i životnoj djelatnosti. bios. bini po dva. foros koji nosi) mn. logia) znanost o životnim pojavama biofizika (grč. najmanja jedinica svih životnih pojava (stanica je. kazalište binaran (lat. pojas binen-regulator (njem. vladara i dr. bios. promatranje prirode samo sa stajališta ljudskog života i njegovih vrijednosti biodinamika (grč. dvočla-ni izraz binomizam (lat. nositelji života. bini. biol. svih životnih procesa. kolonija bioblasta). podrijetlo.dvaput. dvotisućljeće bina (njem. zbivanja biofenomenologija (grč. bios život. koinos) znanost koja se bavi proučavanjem bioceno-za. dvočlani. binario udvojen) kruščić od dva dijela. nomos) mat. genesis postanak. životni bioaritmetika (grč. bios) predmetak u složenica-ma sa značenjem: život. bios.(grč. binyš) čobani ogrtač (s krznom) bio. koji se sastoji od dvije jedinice. lat. prema Altmanu. zavoj za oba oka binokularan (lat. logia znanost) v. koinos zajednički. biocenotika biocenotika (grč. lat. polinom od dva člana. jednostrano promatranje prirode i njezinog razvoja. bio-fori biocenologija (grč. grč. biblion. naprava za prilagoda-vanje svjetlosti na pozornici i u kazalištu binenšprahe (njem. monometalizam bimilenij (lat. genos podrijetlo) biol. filozofa. bios. npr. bios. binarius koji sadrži dva. vrpca. regulator) kaz. binubus) Čovjek koji se dvaput ženi binjektaš (tur. bi-. bios. od dva dijela. koinos zajednički) životna zajednica. skup živih bića koja žive u nekom određenom dijelu "životnog prostora" (biotopa) biocentrično promatranje (grč.

orao vidim) med. bios. bios život. bios. ona filozofija koja na pojmu "života" izgrađuje cjelokupni pogled na život i svijet. psyche duša) fil. biće) mn. elektrobiolo-gija znanost o električnim uvjetima života biljaka i životinja biologist (grč. ovako je njem. g. umijeće pisanja biografija biokemija (grč. pisac biografije. on. je li se novorođenče rodilo živo ili mrtvo. biologia) znanost o životu. lo-gia) znanost o živim bićima biopsihizam (grč. bios. poremećaji u razvoju. zoogeografiju (geografiju životinja) i antropogeografiju (geografiju čovjeka) biograf (grč. predjel u pogledu zemljopisnog položaja) znanost koja proučava utjecaje atmosferskih promjena. logia) fil. kamenje koje je uglavnom nastalo od okamenjenih ostataka životinja i biljaka biolog (grč. bios. biol. neke ribe) biomagnetizam (grč. logos) fil. nepovoljne varijacije duhovnih sposobnosti i sve što je izrazito bolesno ili boležljivo) bionika 182 biotit bionika (kratica od biologija — elektronika — tehnika) znanstvena grana koja traži polazne točke za rješenje tehničkih problema u uzorima što ih čovjeku pruža sama priroda bionomija (grč. osobito pojave nasljeđa. prid. mechanike) znanost o mehaničkim procesima na živim bićima i u njima biometrija (grč. 2. ontos. chemeia) dio fiziologije. to on. pronađena metoda sterilizacije mlijeka tako da zadrži karatker sirovog mlijeka. tou ontos postojeće.) svijetlje-nja živih organizama (npr. životopisac. biologos) znanstvenik koji se bavi proučavanjem podrijetla i uvjeta života biologija (grč. veoma brzo zagrijavanje mlijeka do 75 °C i naglo rashlađivanje pomoću posebnog uređaja — biori-zatora . nomos zakon) znanost o zakonima koji vladaju životom bionti (grč. raznih zraka na ljudski organizam i uopće na sve što živi bioliti (grč. prirodnjak Ernest Haeckel (1866. grana sociologije koja postupa po biološkim analogijama biolominiscencija (grč. bios. bios. biomagnetni biomantija (grč. biografia) opisivanje (ili: opis) života. način kliničkog ispitivanja uzimanjem (operativnim putem) djelića nekog organa sa živog Čovjeka kad se sumnja na kakav tumor (rak. životopis biografika (grč. osobito znanost koja se bavi proučavanjem organskih prirodnih tijela i pojava koje su za njih vezane (zoologija i botanika). sarkom) biorizacija (grč. crta na dlanu i drugih tjelesnih karakteristika biomehanika (grč. u širem smislu: proučavanje i mjerenje životnih sposobnosti čovjeka. bios. lithos kamen) geol. bios. bios. bios. njegovih fizičkih i psihičkih osobina bionegativan (grč. tj. psihobiologija biopsija (grč. šarlatansko pretkazi-vanje trajanja života na osnovi kucanja bila. prid. bios. prema određenim znacima na tijelu. bios. lat. bios. bios. dijeli se na fitogeografiju (geografiju bilja). psyche. znanost o kemijskom sastavu živih bića i o kemijskim procesima u zdravom i bolesnom organizmu bioklimatika (grč. genos) povijest razvoja života biogeografija (grč.-lat. magnes) magnetna sila koja se nalazi u organskim bićima. krijesnice.biogeneza (grč. sudsko-liječničko utvrđivanje. bios. bios. manteia proricanje) 1. pristaša biologizma biologizam (grč. negare nijekati) koji je nepravilan i nepovoljan za život i životne funkcije ili za potomstvo (nakaze. metria) grana biologije kojoj je cilj matematičko izračunavanje i određivanje raznih životnih pojava. grafia) znanost o rasprostranjenosti živih bića. bios. pravac u teoriji spoznaje koji spoznavanje smatra činom održanja i unapređenja života. biografski biografija (grč. sredstvom u borbi za opstanak. ge zemlja. bios) 1912. grafo pišem) onaj koji opisuje život. usp. bios. v. bios.) nazvao fiziološke jedinice koje su većinom sastavljene od morfoloških jedinica i koje predstavljaju jedinstveno živo biće bioontologija (grč. pretpostavka da sve životne pojave imaju svoje psihičke procese. grafo) umijeće opisivanja života. panpsihizam biopsihologija (grč. logos) fil. to klima nagib.

bipartitio) dijeljenje na dva dijela. burato) pisaći stol. razmnožavanja itd. bios) v. vrsta pope-lina od fine svile i vune birema (lat. burat) trg. tal. biremis) Čamac s dva vesla. osobito u analitičkoj kemiji/ birgermajster (njem.biorizator (grč. bios. heksagonalni ili magnezij-ski tinjac (nazvan po fr. bios. zrakopolov s dvostrukim krdima bipolaran (lat. pod biorizacija biosfera (grč. nazvana po pronalazaču. sofia) životna mudrost. typos otisak.) šport u šumskim predjelima na sjeveru SAD-a: protivnici stoje svaki na jednom kraju balvana koji je spušten u brzu rijeku i nastoje. biotehnika (grč. a čovjeka. bi-pes. seksualne i druge karakteristike biotit min. s dva suprotna pola bira (fr. organizama koji izazivaju vrenje itd. pivnica biratina (fr. bios. i u vodi) bioskop (grč. technike) dio tehnike koji se tiče živih bića i života uopće: nasljeđa. električna bioskopija utvrđivanje smrti pomoću električne struje biosociologija (grč. logia znanost) znanost koja se bavi proučavanjem različitih tipova ljudi u istoj etničkoj skupini tako da ispituje biološke. i u zemlji. bios. kancelarijsko osoblje . ba-krorezac. odjel. skalom (upotrebljava se za mjerenje malih količina ttku'H. antička ratna lada sa dva reda vesala koji su stajali jedan nad drugim biren (fr. dvostopni bipedan (lat. npr. Biirger-meister) gradonačelnik. prilagođavanja. naučavanje o praktičnoj mudrosti u životu biparticija (lat. slike stvari i bića koje se kreću kao da su bioskopija (grč. predsjednik općine. bios. psihičke. bipedis) koji ima dvije noge. skopein gledati) ispitivanje ima li neko tijelo sposobnosti za život. životni prostor (obuhvaća: atmosferu. bios) znanost o životu biotip (grč. znanost o stanju u kojem se tijelo nalazi u raznim životnim dobima biotop (grč.. kao animalno biće biostatika (grč. ispitivanje je li u nekom tijelu bilo života. mehanike razvoja. topos mjesto) mjesto življenja neke životne zajednice (bio-cenoze) biozofija (grč. bis. burino) dlijeto. člana društvene zajednice. čista rasa. dvonog biplan (lat. bis. litosforu i hi-drosferu budući da živih bića ima i u zraku. bureau. Bi-ragu (1792—1845) biraj (fr. dvonožac bipedalan (lat. bios) koji se tiče života. bakrorez bireta (fr. znanstveniku Biotu) biotomija 183 bis biotomija (grč. bios. nekog područja. bios. sfaira kugla) cjelokupan prostor na Zemlji stalno nastanjen živim bićima. npr. tal.'. burin. funkcionalne. bios. bi-pes) dvonožna životinja. bios. države itd. vunom ili kostrijeti birarija (tal..) ovca kratkog kudravog runa birling (engl. tj. statike) znanost o zdravstvenom stanju i prosječnom trajanju života ljudi koji žive pod određenim okolnostima. biotičan (grč. životni biotika (grč. okrećući balvan nogama. temno režem) znanost o raščlanjivanju živih tijela. burette) kem. typos) čist tip. kancelarija. polus stožer) dvo-polan. burail) trg. bios život. vrsta polusvilene. ravna površina) zrak. praktične eugenike i medicine biotehnologija (grč. techne. buratine) trg. staklena cijev s ljestvicom. planum ravan. predsjednik mjesnog odbora birka (mađ. protivnika izbaciti iz ravnoteže i tako svaliti u vodu birmati (njem. socius drug) dio sociologije koji proučava društveni značaj ljudskog životnog vijeka. bis. bios. raspolovljavanje biped (lat. austrijskom inženjerij skom Časniku K. životinje i biljke koje potječu od jedne jedinke i pokazuju ujednačene i postojane odlike biotipologija (grč. endokrine. pes noga. glatka ili keplana polusvilena tkanina s pamukom. ured. skopein gledati) uređaj koji prikazuje žive slike. bios. pisarnica. werben) nagovarati nekoga da stupi u plaćeničku vojsku biro (fr. stanovnika nekog grada. vrsta lakih poljskih mostova. bipedalis) dug ili širok dvije stope. lat.) točionica piva. logia) proučavanje i primjena životne djelatnosti najmanjih životinjskih i biljnih bića (mikroorganizama) na privrednu djelatnost. poluvunene tkanine birago voj.

sexus spol) v.birokracija (fr. srodan s azbestom bista (fr. šećerni dvopek. polovica. ponovno bisage 184 bitevija bisage (fr. bi-sekstilna godina prijestupna godina (s 366 dana). općinski starješina. segmentum) mat. bistoquet) biljarski štap bistrirati (fr. veljače biseksualan (lat. od dva sloga bisirati (lat. utensi-lia) mn. hermafro-ditski biser (tur. biscotin.) trg. čuvar) visoki dostojanstvenik u Kat. sol vinske kiseline. krateo) uskogrudna vladavina činovništva koja ispravnost forme pretpostavlja stvarnoj svrsi svojeg posla. polovlje-nje bisekcija (lat. birokracija birokratski koji se tiče birokracije biromanija (fr. torba na sedlu bi segment (lat. grč. bisextilis) prijestupni. općinski sluga. grč. bureau. bis coctus dvaput pečen. dijeljenje na polovice ili na dva (obično jednaka) odsječka. biisre) školjka koja proizvodi biser. prim bisig (njem. lat. tal. bis. službenik koji misli da se sve rješava samo za uredskim stolom birokratizam (fr. n. kao odsječak jedne linije ili površine bisegmentabilan (lat. okrugli kolačić.) dvaput. biscroma) glaz. birsa koža) prevlaka iznad (pokvarenog) vina. episkopia) područje jednog biskupa biskvit (fr. po rimokat. dvoredan bisernica (tur. bureaucrate) službenik koji je u obavljanju dužnosti strog. nož s pokretnom oštricom koja se može zatvoriti. gostionica birza (lat. busto. crkvi. dvosložan. pretežno formalističkom duhu biroutenzilije (fr. biscottino) mali. al bizonjo (tal. krateo jak sam) v. bistori) kir. bisextus) prijestupni dan. episkopos nadzornik. usp. poljar birtija (njem. potreba. kancelarijske potrepštine. tal. bureau. grč. vinska plijesan. bis dvaput) ponovno pjevati ili svirati nešto već izvedeno i tako udovoljiti publici biskoten (fr. birokratizam birokrat (fr. séries red. bige-neričan bisekstilan (lat. bureau. mineral svilenkasta sjaja. mania) želja (ili: težnja. krut i ohol. po drugi put.) nužda. al bisogno čit. trideset drugi dio neke note biskup (grč. biscuit. tj. naučavanju biskup je nasljednik apostola biskupija (grč. grč. ukočenost. Čuvar polja. sustav upravljanja u kojem vlast drži činovništvo ne vodeći računa o stvarnim interesima ljudi. tal. polov-ljenje biseksan (lat. koji se može podijeliti na dva dijela bisegmentacija (lat. bis. bissac) mn. osobito kip koji prikazuje glavu i gornji dio prsiju bistoke (fr. byssos pamuk. lat. segmentum odsječak) mat. okrugli dvopek biskroma (tal. dvostruka torba (u Lici). bisekstus bisekstus (lat. bistrer) slikati (ili: bojiti. bis. još jedanput. buste. sit-ničavost i uskogrudnost u službenoj dužnosti. sexus spol) koji ima oba spola. bis. bizonjo (tal. pakostan bisilabiČan (lat. bureau. bistouri. navika) da se svi upravni poslovi urede u kancelarijskom. tal. vrsta najmanje tambure. segmentum) mat. u dva niza. tartarat bis (lat. Brust) poprsje. glaz. biscotto. s jednim prijestupnim danom. u slučaju potrebe (na mjenicama) bisolit (grč. bissig) zajedljiv. lithos kamen) min. obojiti) čađavom akvarelnom bojom bistro (fr. niz) koji ima dva reda. onaj dan koji se svake četvrte godine dodaje nakon 28. obično dug 7 do 8 cm . dvaput pečen porculan bez cakline (glazure) bisogno čit. danas: ekspresni restoran bisturi (fr. syllabe slog) gram. kancelarijski pribor birov (mad. bis. bistro) nekada: vinotočje. bis. Wirtshaus) krčma. biisre) kuglasta tvorevina oko zrnca pijeska ili oko kojeg drugog stranog tijela koje je ušlo u ljušturu nekih školjki. dvaput kuhan) dvopek. tj. bis. bi-. biro sudac). dvospolan. sectio) dijeljenje na dva (obično jednaka) dijela. stvara se od sedefa i ima lijep bjelkast sjaj s preljevima te se smatra dragocjenošću i upotrebljava za nakit biserijalan (lat.

me-tron) mjerenje dubine (pomoću viska ili proračunavanjem) bitumen (lat. osobito Egipćana bišof (njem. 3. bivouac) voj. japanski narodni instrument. u asfalt bituminozan (lat. theos bog) vjerovanje u dva boga. grčki pisci koji su pisali od vremena Kon-stantina Velikog (325. olovo. grč. bismutum) kem. 2.) biznis (engl. bitter gorak) vrsta gorke rakije bitevi (tur. Bizantion) znanstvenik koji se bavi proučavanjem duhovne i materijalne kulture u starom Bizantu bizantologija (grč. sličan lutnji. cimeta.0. temeljan. pokorno služenje i podilaženje vladarima i njihovim prohtjevima. petrolej. koji sadrži u sebi zemljanu smolu biva glaz. logia) znanost koja se bavi proučavanjem cjelokupnog života (duhovne i materijalne kulture) starog Bizanta bizantski (grč. američki divlji bivol bizonalan 186 blastomikoza bizonalan (lat. analitici. bituminosus) sličan zemljanoj smoli. od dvije vrijednosti. asflat i si. Bizantion. neobičnost.) pa do pada Carigrada (1453. ima 4 žice po kojima se udara drvenim štapićima. arheologiji.bisus (grč. valens koji vrijedi. čvrst. bitumen) prevući (ili: pokriti. čudesan.j. trgovački posao bizon (grč. redni broj 83. pren. bivium) mjesto gdje se sastaju dva puta. Bizantion) 1. mošus bizantinci (grč. 2.5 centa (SAD) ili 3 penija (Velika Britanija) biteizam (lat. prati pjevanje starih ljubavnih i ratničkih pjesama bivak (fr. buffalo. bythos dubina. pren. masivan. koji se sastoji od dvije zone bizzarria bicarija (tal. filozofiji. osobito uglji-kovodične tvari smolasta mirisa. narančine kore i soka. zubar (u Europi). neobičan bizarnost (fr. naziv za sve one elemente kod kojih se jedan atom spaja sa dva atoma vodika. sumpor. dvoboštvo biter (njem. grč. ljudeskara bitometrija 185 bizon bitometrija (grč. nastran. bitumen) pretvaranje u zemljanu smolu. bisamum. bitevi čitav) jak. bizarre) čudan. besem) gust sok jakog i ugodnog mirisa. ljudina. čovjek "kao od brijega odvaljen". hebr. retorici i poeziji. bituminirati (lat. puzanje pred višima. business) posao. nalazi se kod nekih životinja. dvovrijedan. bi-. beaverteen) trg. koji ima dvije vrijednosti. element atomske težine 209. byssos pamuk) veoma fina i skupocjena pamučna ili lanena tkanina starih naroda. bizzare) čudnost. npr. sustav vladavine sličan onome u Istočnorimskom Carstvu gdje je neograničeni vladar bio istodobno glava države i Crkve te dopuštao svojim dvorjanima i ljubimcima da utječu na najvažnije državne poslove. nastran čovjek bizaran (fr. geografiji. temeljit bitevija (tur. grub vunen porhet bivij (lat. Bizantion) koji se tiče Grčkog ili Istočnorimskog Carstva. raskrižje bizam (lat. poljski logor. divlji bivol. bizarre) čudak. Bizantion) 1. bi-. osobito kod moškavca (upotrebljava se kao miris i kao lijek za jačanje živaca). bakar. kao npr. osebujnost bizmut (lat. god. valere vrijediti) kem. teologiji. bitevi) plosnato koplje. a umišljenost prema nižim od sebe bizantolog (grč. bis. tj. Čudnovat. područje) podijeljen na dvije zone. snažan. bizantska umjetnost.) sitan novac od 12. bison) zool. beaver) trg. cink. zlatnici grčkih careva bizantinizam (grč. mn. osobenjak. nafta. pri liječenju sifilisa i dr. god. engleska pamučna tkanina (upotrebljava se za zimske hlače) bivertin (engl. brz skok iz jedne vrste tona u drugu . premazati) zemljanom smolom. odnosno sa dva atoma drugog nekog jedno valentnog elementa. biver (eng. stanovanje vojske pod malim šatorima bivalentan (lat. željezo i dr. koji se dvolično ophodi bizar (fr. i radili na povijesti. klinčića i šećera bit (engl. kisik. bitumen zemljana smola) smjese organskih zapaljivih tvari koje se javljaju u zemlji. ili se zamjenjuje dvama atomima vodika. do propasti Bizantskog Carstva. Bischof biskup) piće od crnog vina.) glaz. asfaltirati bituminizacija (lat. zone pojas. znak Bi (upotrebljava se i kao anti-septičko sredstvo.

carte blanche čit. izdanak. iznijeti na loš glas. dragi kamen bižuterija (fr. kuđenje blamirati (fr. ukras. silberfuks blaugas (njem. tj. grdnja. kredit bez pokrića. neosjetljiv blaziranost (fr. bijel. tal.) šutnja. blanche) pr. onaj koji se temelji na osobnom povjerenju. psovka. bianco bijelo. blanchet) ljekarničko cjedilo od bijelog sukna. dragulj. blankotrgovanje prividno. mykes gljiva) med. blanche) bijel. kožica zametnog mjehura (blastule) blastomera (grč. tj. bleichen) blijediti. zaborav. blekvud (engl. aden žlijezda) med. tzv. hu-ljenje. kystis mjehur) fiziol. nalik na zmiju. prešućivanje. rizi-bizi) bižu (fr. neosjetljivost. živčano izmoren. pisello) grašak (usp. obmanjivanje. blanko-akcept primanje mjenice na kojoj još nisu ispisani svota i rok plaćanja. blastos klica. blastula) fiziol. blau plav. bijou) nakit. bjanko. bjelina) trg. blasfemia) pogrda. heraldika blef (eng. im. akutna i kronična bolest blastula 187 blickrig kože izazvana posebnim gljivicama (blastomycetes) blastula (grč. sukno za filtriranje blasfeman (grč. blanko-kredit otvoren kredit. blaste klica. prijekor. blâmer) osramotiti. klica. pisum. nastao nakon Prvog svjetskog rata (kreatori američki Crnci) blackout čit. belogvardeec) "bijeli gardist". koriti. plava lisica. tekućina iz koje nastaju čvršći sastojci u organizmu blastocistis (grč.) čisti bijeli. blekaut (engl. obrukati. živčana izmo-renost blazon (fr. pokuditi. lat. pogrdan blasfemija (grč. loš glas. blastos klica. Fuchs lisica) sjeverna (arktička) lisica s plavkastim krznom. vojske koja se za vrijeme građanskog rata u Rusiji borila protiv boljševika black-bottom čit. oksidirati (osobito: bojiti kosu u svjetliju boju) blamaža (fr. tvornička rukotvorna izrada nakita bjanko (tal. čist. potpuna sloboda djelovanja. blastos klica. đerma koža) fiziol. zasićenost. tobožnje trgovanje radi špekulacije razlikom u cijenama. blanc bijel) neispisano ovlaštenje. bijela boja. kart blanš (fr. blasfemos) bogohulan. dragocjenost. blankomjcnica čista (ili: nepopunjena) mjenica blanš (fr.) crno ebanovo drvo na Madagaskaru blajhati (njem. blâmage) sramota. nepopunjena mjenica (samo s potpisom) bjelogardijac (rus. čist formular. bjanko mjenica Čista. zametni mjehurić blastoderm (grč. balaur zmaj) zool. usp. blastema) bot. kuditi. obeščašćivanje blasfemist (grč. ukor. bjelilo blanket (fr. neslužben i podrugljiv naziv za vojnika Denjikinove. čist. osobito skrivanje nekih činjenica od strane službenih vlasti u političke svrhe blackwood čit. upala Žlijezda očnih kapaka . zametni mjehur blaufuks (njem. huljenje na Boga. blek-botom (engl. blaser. A. Gas plin) vrsta plinovitog pogonskog goriva za zrakoplove blavor (rum. blastos klica. Vrangelove i dr. blanc. bijouterie) trgovina dragocjenostima. znanost o grbovima. neograničena punomoć. dragulji. prazno. blasé) otupjelih osjećaja. plašenje protivnika drskošću i hvalisanjem u pogledu snage i sredstava kojih zapravo nema blefaradenitis (grč. blau plav. neispisan. uzorak priznanice ili ovlaštenja (prije nego što se ispuni) blankizam struja u francuskom revolucionarnom pokretu kojoj je začetnik francuski socijalist L. neispisan. mladica. činiti blijedim. blàson) grb. grditi blank (fr.biž (lat. blefaron očni kapak. oskvrnitelj blastem (grč. potpuno odriješene ruke. nakit. vrsta morske ribe blaziran (fr. bluff) zavaravanje. blanko-ovlašte-nje neograničeno ovlaštenje. dragocjenosti. vrsta pjenušca blanše (fr. blaser) otupjelost. merizo-mai razdvajam) stanica nastala brazdanjem jajeta u početku embrionalnog razvoja blastomikoza (grč. bjelina. blasfemos) bogohulnik. zasićen.) vrsta američkog plesa u 4/4 taktu. Blan-qui (1805—1881) blanko (tal. nepopunjeno mjesto na mjenici ili punomoći. bianco) v. fiziol. bogohuljenje. punomoć samo s potpisom. bruka. neispisani papir. vrsta guštera bez nogu.

oblaganje čeličnim pločama blinderica (njem. tj. automobilu. čelikom ili željezom oklopiti (ratni brod. gomila. fimosis suženje) med. imitacija ribice (s udicom) kao mamac za veće ribe. Blende) arhit. blenna. zrakoplovu). blokiranje blokaža (fr. regnymi izbijam. iskrica duha. žmirkanje. blefaron. an blok (fr. sluzni proljev. zaplašiti. blenna. zatvaranje jedne luke ili cijele obale pomoću ratnih brodova radi sprječavanja svakog uvoza i izvoza. bacakanje blickrig (njem. blenna. tome rezanje) med. Blitzkreig) voj. blefaron očni kapak) med. slijepa vrata. zaštićivanje od zrna (projektila). munjeviti rat. bluff) plašiti. radi uklanjanja svjetlosti sa strane. min. blindiran blineta (fr. sluzavo mokrenje blestrizam (grč. trupac. gomila (knjiga). poprijeko blok-haus (lat. upala veznice očnih kapaka blenometritis (grč. ptosis pad) med. smjesa. tisk. udubljenje sa svodom u zidu. izlučivanje sluzavo-gnojne tekućine iz nekog organa (npr.) naveliko. automobil. od finog pšeničnog brašna.blefaritis (grč. tal. zbunjivati razmetljivom reklamom. upala maternice s izlučivanjem sluzi blenoragija (grč. Čamac. metra maternica) med. spolnih organa i dr. pretvarati se. bacam tamo-amo) med. povraćanje sluzi blenenterija (grč. us gen. blefaron. prevrtanje. tvrđavica (obično na planinskim prijevojima i granicama). rheo tečem) med. blenna. ofthalmos oko) med. blenna. bloquer) v. blefaron) med. treptanje blefarofimoza (grč. poza. slijepi prozor. blind) tramvaj bez oznake određenog smjera blindirati (fr. blok (fr. blefaron. suženost očnih otvora blefaroftalmija (grč. blink sjajan. pren. upala rubova i vezni-ca očnih kapaka blefaroptoza (grč. otos uho. grč očnih kapaka blefarotomija (grč. karaula. bacati nekom prašinu u oči u cilju obmanjivanja blena (grč. španjolski zid. blenna. slični palačinkama. varati. blestrizo bacakam. pojačati rov gredama. veliki komad stijene. Čamcu. blindage) fort. nemir kod teških bolesnika. blenna.) blenotoreja (grč. blefaron. enteron utroba) med. zatvaranje željezničke skretnice. stavljanje kovnih umetaka radi popunjavanja redova ili radi kasnije zamjene pravim slovima blokiranje (fr. opsada. spasmos grč) med. spoj blenda (njem. procurim) med. bbnder) fort. oklop-ljivanje. zasijecanje vanjskog kuta očnog kapka blefirati (engl.) mješavina. sulfid cinka blenemeza (grč. cjelina. Blockhaus) voj. curenje iz ušiju blenurija (grč. pojačavanje rova gredama. prid. bloc) veliki komad (npr. blenna) med. dio dodan zidu s vanjske strane. blefaron. prženi na maslacu i premazani kavijarom i dr. opt. zavaravati. bluette) iskra. en bloc čit. mramora). opsada. velika količina (robe). osobito za vrijeme izbora i radi sprovođenja određenih zahtjeva. panj. prema potrebi. tvrđave. zajednica. malo kazališno djelo puno dosjetaka. blocus. mnoštvo. duhovita sitnica. emeo povraćam) med. sluz. blin) mn. rat koji se vodi munjevitom brzinom i silinom i zbog toga blindaža 188 blue peter se treba vrlo brzo završiti potpunim porazom neprijatelja blindaža (fr. zrakoplov). obmanjivati. oklop (na ratnoj lađi. usp. bilježnica za pisanje ili crtanje. kapavac blenoreja (grč. aden žlijezda) med. praviti se. očiju. upala očnih kapaka blefarizam (grč. izlučivanje sluzave tekućine blenadenitis (grč. ofthal-mos oko) med. naslaga listova papira koji se mogu otkidati. rheo curim) med. osigurati od zrna. klada. upala sluzničkih žlijezda blend (engl. blocage) komadi kamenja ili opeka za popunjavanje praznina u zidovima. blokada . zatvaranje sa svih strana grada. konjski naočnjaci blinji (rus. ruski kolači. bloccata) voj. geol. blenna. mali otvor na fotografskom aparatu pomoću kojeg se otvor objektiva može smanjiti i povećati. spadnutost očnih kapaka blefarospazam (grč. uron mokraća) med. blenna. farsa blinker (njem. svjetlucav) varalica. udruženje više različitih stranaka iz taktičkih razloga. hvaliti se. zatvor blok-pismo oznaka za slova (blok-slova) kod kojih svi potezi imaju istu debljinu blokada (fr. sluzna di-zenterija blenoftalmija (grč. kulica.

cvjetnim uzorcima blumistika (njem. harmonika) sve do danas.) koji je lažno optužio Kolumba kod kralja Ferdinanda i kraljice Izabele da namjerava odcijepiti od Španjolske dio Amerike koji je otkrio (zbog toga je Kolumbo bio uhićen. boa constrictor) zool. cvjećarstvo bluza (fr.) "plava čarapa". blumi-eren) ukrasiti neku tkaninu cvjetnim šarama. a koja sadrži diplomatsku korespondenciju britanske vlade s drugim državama o kakvom važnom pitanju međunarodne politike blue peter čit. prema starofr. "traperice" blue-stocking Čit. lažno optuživanje — po šp. boot lađa. bfondo) plav.). bord ov tred (engl. gdje se prvobitno tkala) vrsta Čvrste pamučne tkanine. Blume) poznavanje cvijeća. engleski til. st. blondine) v. ispuniti šupljinu kamenčićima i komadima cigle. vojnički kaput koji se kopča po sredini BMW (be-em-ve) kratica za Bayerische Motorenwerke (Bavarska tvornica motora) boa (lat. Blue book čit. bubnjevi. blue-jeans čit. streljiva i si. blond. blonde) čipka od sirove svile. ili koje se vole raz-metati svojim znanjem (izraz nastao u XVIII. Blume cvijet. podrugljivo ime za žene koje za ljubav svojih duhovnih sklonosti zanemaruju svoje kućne poslove i obveze.) ime talijanskog pisca iz 14. tal. zatvoriti neku luku ili obalu ratnim brodovima i na taj način spriječiti svaki uvoz i izvoz (živežnih namirnica. blu piter (engl. plavo polje s bijelom Četvorinom u sredini. knjiga koju izdaje britansko Ministarstvo vanjskih poslova. bloquer) voj. ples u paru uz takvu glazbu blumenštender (njem. plavuša blondinka (fr. stavljati kovne umetke radi kasnije zamjene pravim slovima blond (fr.) hlače od takve tkanine. Stander stalak) stalak za uzgajanje cvijeća u kući blumirati (njem. sir Ro-bertu Peelu. fr. tisk. blu berd. man čovjek) pom. zmijski car. bob-sleigh) saonice s više sjedala i dva para klizaljki od kojih je prednji par pokretan i služi za upravljanje. BokaČo (tal. udvarač ženama blondina (fr.) "Plava knjiga". blu-stoking (engl. pren. zatvoriti skretnicu. vojske. (ime Bob je kod anglosaksonskih naroda hipokoristik imena Robert) bobina (fr.) glazbeni stil nastao u Americi među Crncima prije 150 godina s osobitim ritmom uz instrument od 12 žica. popularan u različitim inačicama (pjevanje. Blume cvijet. kicoš. solo-gitara. najčešće plave boje. bob) nadimak londonskih policajaca koji su dobili po imenu organizatora londonske policije.. blu džins (engl. ah i drugi odjevni predmeti. žućkast blonda (fr. nadzor nad brodskim poslovima i izobrazba posade u pomorstvu . plemiću Franciscu de Bobadilli (j 1502. vojnim postrojbama zatvoriti pristup nekom gradu. blondine) djevojka ili žena plave kose. udav (najveća zmija u Indiji i Africi). obliku Janne za tal. pamučni til bobslej (eng. signalna zastava koja znači slovo P blue-jean 189 boćanje u međunarodnom signalnom kodu. bas-gitara. Blu buk (eng. bobine) prozirno pletivo od pamuka. povoljno stanje u kojem konj stigne na cilj Blue Bird čit. blondin) mladić plave kose. svijetle boje. jedan od američkih umjetnih Zemljinih satelita iz programa Intel-sat II. blondina blooming condition Čit. stoljeća. u Engleskoj po plavim čarapama koje su nosili članovi jednog uglednog društva intelektualaca) blues čit. skraćeno: bob Boccaccio čit. fiz. bobbinet. uzgoj cvijeća. žensko krzno u obliku zmije koje se ovija oko vrata board of trade čit. bluming kon-dišn (engl. od koje se proizvode hlače karakterističnoga "traperskoga" kroja. građ. glavno djelo Dekameron bocman (niz. nazvana zbog žućkastog sjaja blondin (fr. niži zapovjednik Čija je dužnost održavanje čistoće na brodu. bluz (engl. bobine) svitak (za konac). svitak od namotaja bakrene žice bobinet (eng. ali se potpuno opravdao i dobio punu zadovoljštinu) bobi (engl. dobro.blokirati (fr. brodarski. grad Ge-novu.) pom. (engl) modra ptica. blouse) laka gornja ženska haljina (do pasa). označuje da brod napušta luku blue-jean čit. bludžin (engl.) šport.) trgovačka komora bob (engl. to bob) v. bobslej bobadiljizam nepravedno.

prekid svakog odnosa s nekim. pren. ispičutura. Boycotta. život od danas do sutra bohemi. body tijelo. Bafel) trg. bohèmes) mn. junaci iz ruskog narodnog epa bogdo-lama (mong. bahader) mn. krčma.bocun (tal. dualističko-manihejska vjerska sekta u XII. boycott) jedna od prisilnih mjera na tržištu rada kojoj je cilj da se poslodavac prisili na prihvaćanje određenih uvjeta: sastoji se u tome što radnici ne kupuju proizvode nekog tvorničara ili trgovca. pren. uzimanje zajma na brod ili na njegov teret. koji žive svojim osobitim. po pravilu neuredno. boe vika.-perz. patareni bogus (ir. pren. balota bodega 190 bojkot bodega (šp. kablova Bojanusov organ mokraćni organ u školjaka bojar (rus. stručnjak u toj grani znanosti bohemistika znanost koja se bavi izučavanjem češkog jezika i književnosti bohemizam češki izraz u nekom drugom jeziku boit-tout čit. pijanac boja (niz. boetheo priskočim u pomoć) poznavanje pomoćnih znanosti bofl (tal.) mala nizozemska lađa s jakom katarkom. bodmerei. osobito plemić veleposjednik bojer (niz. neuredan život. izraz potječe od imena upravitelja jednog velikog posjeda u Irskoj. upotrebljava se najčešće za postavljanje boja (baka) bojkot (engl. i XIII. st.) čaša bez postolja koja se ne može ostaviti dok se tekućina iz nje ne popije. Makedoniji. dromeo trčim. boiler kotao) kotao za toplu vodu zagrijan el.) irsko narodno piće od vode. boccia) igra raširena u mediteranskom području u kojoj sudjeluju dvije partije s raznobojnim drvenim kuglama: jedna se crvena kugla izbaci i služi kao cilj. skladište robe u luci. iznos berbe grožđa. rakije. u Rumunjskoj: plemić. otpaci. boatu (fr. bogdo-lama) vrhovni svećenik. bodega) podrum. de-mižon boćanje (tal. engl. boei) v. protiv kojeg je irska Zemaljska liga 1880. Bugarskoj. boycott) proglasiti protiv nekoga bojkot. tchek zaustavljanje. boema (fr. baka. vinara.) plemić koji je i ratnik. književnici. od danas do sutra Bohemija latinsko ime za Češku (po keltskom plemenu Boji koje je nekad živjelo na današnjem češkom tlu) bohemist znanstvenik koji se bavi bohemistikom. plinom i si. na brodu: dio koji se nalazi ispod palube boden (njem. pokvarena roba. strujom. njem. . nekonvecionalnim životom. također: sprava za namotavanje brodskih konopaca. šećera i drugih dodataka bohema. slavila se svečanim ophodom i gozbom boetetika (grč. studenti i dr. bavella. roba za odbacivanje bogatiri (tur. naš rujan—listopad. zadržavanje protivničkog igrača tijelom (dopušteno u hokeju) bodmeraj (njem. organizirala ovakav način borbe i upropastila ga bojkotirati 191 bolidi bojkotirati (engl. plitak zaljev koji duboko zalazi u kopno Bodhisatva u budizmu: biće koje je postiglo toliko duhovno savršenstvo da bi moglo prijeći u nirvanu. prekinuti s nekim svaku vezu i suradnju bojler (engl. boedromeo pritječem u pomoć) treći mjesec u staroatičkoj godini. ali se toga odriče za spas drugih bodi-ček (engl. zajedno s dalaj-lamom. ili na oboje istodobno boedromion (grč. boemi (fr. kod bojkota strane robe u nekoj državi). J. Bodden) zem. Dalmaciji. Boedromija starogrčka svečanost u čast Apolona kao pomagača u ratu. bottomry) trg. pom. savjetnik velikih kneževa i careva u staroj Rusiji. umjetnici. Bosni. loša. zapreka) šport. npr. a ostali igrači se trude baciti svoje kugle što bliže onoj crvenoj. duhovni poglavar u Tibetu koji. bozzone) velika boca. upravlja zemljom bogumili mn. bohème) način življenja boema. ili što ne stupaju kod njih u posao (ovakav način borbe primjenjuje se često i u ostalim situacijama. u Tra-kiji.

boks bokun (tal. okamenjena gljiva bolidi (grč. hidrat čiste gline. mod. bosco. strijela) mn. lat. metron) fiz. bowle) staklena ili porculanska zdjela s pićem od rashlađenog vina.) španjolski narodni ples u 3/4 taktu.) zamka za bacanje. svod. staklene bočice kruškasta oblika.) koja je 1900. boccone) komad. nekog aromatičnog voćnog soka i dr. cirkuski šator bolus (lat. kasta-njetima. lem-noska zemlja. tjesnac. u ovoj borbi zabranjeno je udaranje ispod pasa i iza leđa. glavom i leđima. osnovao u Bologni L. smeđ ili crven mastan glineni silikat koji se upotrebljava za boje. naziv po mjestu Les Baux u Francuskoj bokskaf (engl. bocal. tući se šakama u rukavicama bokser (njem. bokskaf boks-meč (engl. "plemenitoj vještini". box) šakati se. jedan od glavnih izvora aluminija. v. bolidos oružje za bacanje. temelji se na činjenici da električni otpor kovine raste što je temperatura viša bolonjska škola slikarska škola koju je potkraj XVI. onaj koji je stručno izvježban u Šakanju. svaka runda po 3 minute. ulaz. ušće. šport. brzo hlađene na zraku i s veoma debelim dnom (vrlo otporne na vanjsku silu. Carracci (1556 —1619) i koja je težila da u sebi sjedini odlike starih majstora bolonjske bočice fiz. državni jezik) boks (engl. priznanica boletit (lat. st. bolanča (tal. veća Čaša s poklopcem bokasin (tal. lug bokerica dvocijevka. te-zulja bolas (šp. balanza) vaga. bollo. Boxer) 2. bocca. box) 3. tzv. tal. kuglicama (kod južnoameričkih urođenika i gauča) bolero (šp. vrsta lovačke puške koja ima jednu cijev iznad druge b bokmàl čit.000001 °C). šp. mlet. boxcalf) stavljena i obojena teleća koža za obuću i dr. fr. po ugledu na antičke borbe šakama kod Grka i Rimljana. bolus. bokalion posuda s uskim grlićem) pehar. Ta-chuan) "udruženje saveznih prijatelja domovine". šakač.boka (tal. digla ustanak protiv kršćana i Europljana u Kini i time izazvala intervenciju stranih sila boksit min. opterećena olovnim i dr. boccale. boksanje boks (engl. astr. boxcalf) 2. vrč. grč. loža u kazalištu. bucca) usta. šakanje u rukavicama. prodavaonica. bole zrak. tj. pregrada u konj usnici za pot-kivanje nemirnih konja. bulletta) cedulja. šumica. ali se raspadaju u sitne dijelove kad se u njih baci komadić kremena koji zapara površinu i time otklanja otpor kojim se površina u nedirnutom stanju protivi unutarnjem naponu mase) bolta (tal. bas-cagium) šumarak. bolis. guranje i udaranje nogama.) vrsta mletačkog sitnog novca bolandža (tal. ženski proljetni ogrtač s rukavima ili bez rukava boleta (tal. grč. bouche. box) Šport. volta) luk. boucassin) vrsta pamučnog sukna s perzijskim uzorcima bokaža (fr. kit i obloge radi zaustavljanja krvi . pregrada u konjušnici samo za jednog konja boks (engl. kineska tajna organizacija (osnovana oko 1890. box) 1. bolletta. šećera. bukmol (norv. s 1 minutom odmora između svake runde) boksač (engl. bolos) kem. meteori kbji sjajem nadmašuju najljepše i najveće zvijezde te se mogu vidjeti i danju boliviano 192 bombaža boliviano (šp. v. gitarom ili tamburinom. kutija. do struka. boxer) 1. šport. boksači se dijele s obzirom na težinu u 12 kategorija: od kategorije "papir" (do 48 kg) do superteŠke kategorije (više od 91 kg) boksanje (engl. lat. zaljev bokal (fr. fr. grč.) norveški književni jezik na čiji je razvoj utjecao danski jezik (prije su ga zvali riksmàl. peso boliviano) novčana jedinica u Boliviji = 100 centavosa bolometar (grč. praćen pjesmom. boletus gljiva.. živa i okretna. tal. bocage. srednje veličine Bokseri (kin. zalogaj bola (engl. bolites jestiva gljiva) geol. boks boksati se (engl. box-match) javno natjecanje u šakanju amatera ili profesionalnih boksača (traje od 3 do 15 rundi. otvor. sprava za mjerenje veoma malih razlika u temperaturi (do 0. šator na sajmovima. bocassino. kratak. buldogu slična rasa njemačkih pasa. zračni termometar.

nasljedna dobra.) mn. onaj koji bombardira. bomba. bom-bardare) voj. nalozi koji se isplaćuju odmah. svila. dobra (ili: imanje) maloljetnika bonaca (tal. aromatiziranog i obojenog šećera. dosađivati komu (molbama. naknadno pridošla dobra. bon pur (fr. pamuk. bons à vue čit.) mn. vrsta keplane svilene tkanine. u dobroj namjeri (učiniti. osobito: vrsta teških zrakoplova za nošenje velikih količina bombi i bombardiranje bombardir topnik. tal. bombyx pamuk) zool.) posuda za tekućine. bombardeur) voj. proslavama njezina kulta (prvoga svibnja ili početkom prosinca) nije smio biti nazočan nijedan muškarac bona fide (lat. bonbon) poslastica od otopljenog. ukusno namješten stan i si. izražavanja) bombaš (fr. prav. imanja bona mente (lat. konfetima). duhovita izreka bon pour čit. kugla koja se izbacuje iz bombarde bombarder (fr. bombonijera (fr. dubok ton) voj. bona adventicia (lat. Americi bombola (tal. riječ koja kvari jezik i stil svojom pre-tjeranošću i neumjesnošću bombastičan (engl. bonbonnière) kutija za bombone. svojim pjesmama i si. svila) pamučna svila.) trg.) vrsta rakije od ruma. bonazza) potpuno tiho i mirno more. metron) u pamučarstvu. grč.) dovela je u Rusiji boljševike na vlast boljševizam (od riječi boljšinstvo većina) oblik marksizma kako ga je shvatio i uspostavio Lenjin. vata za ispunjavanje haljina i si. bonz a vi (fr. prav. ručna granata. bombast.) u dobroj namjeri. prangija. voća i dr. potvrda primitka. tablica za određivanje finoće (numere) konca prema težini njegove određene dužine bombiks (grč. bili u većini i otcijepili se od umjerenih manjinaša (menjševika). bombage ispupčenost) na-puhnutost limenke s konzerviranom hranom izazvana razvijanjem plinova iz hrane koja se kvari i raspada bombikometar 193 bonitet bombikometar (grč. po viđenju bon enfant čit. vojnik koji upravlja bombardom bombardirati (fr. ljubavnim izjavama. vodikova bomba ispunjena eksplozivom Čije je razorno djelovanje jače od atomske bombe. pristaše boljševizma.boljševici (boljšinstvo većina) "članovi većine". grč.. vrsta ženske kape. bon anfan (fr.) dobronamjerno. dobričina bon mot (fr. veliki top. vrsta pamučne tkanine za podstavu bombaža (fr. bombe. pren. prirodna nadarenost bona (lat. usp.) nekadašnja ratna sprava za bacanje kamena.) dobar za vrijedi za . ostavština bona adventitia čit. velika trbušasta boca. kazati) bona hereditaria (lat. s ciljem da se u svijetu uvede komunistički društveni i privredni poredak. bombyx) 1. pristaše dinastije Bo-naparte u Francuskoj . dobra. ukusno namještena soba. kongresu Socijal-demokratske radničke partije u Londonu 1903. bacati avionske bombe. lubarda. obično ukusno i luksuzno izrađena. boljševici.) mn. dobronamjerno bona minorum (lat. bombyx. besklasno društvo bez državne vlasti. lat. bonum dobro. bujica riječi. lenjinizam. dijelovi imanja koji nisu ostali od oca. brašna. balon bombarda (tal. imetak. nego potječu od neke druge strane Bona Dea (lat. grč. gađati (ili: obasipati) nekoga (cvijećem. svilena tkanina bombo (engl. bombos potmuo.) bombast (engl.) zdrav (ljudski) razum. bon dobar. mu-škata i šećera u Sjev. bezvjetrica bonapartisti mn. pretjeran. bona dobra) mn. pretjerano kićen. nalog za plaćanje. dudov svilac. marksizam bomba (fr. bon (fr. topnik. pren. bombe) voj. bacač bombi bombazen (fr.) "Dobra božica".. atomska bomba. bon enfant dobro dijete) dobroćudan čovjek. bombyx pamuk. bombast) lit. izvještačen (način pisanja. na II. bombasin. naslijeđena dobra. željezna ili čelična kugla ili kutija ispunjena eksplozivom. staro-rimska božica plodnosti i djevičanske čistoće.. nalog za izdavanje neke robe. bombarder. nazvani po tome što su.) mn. bombyx dudov svilac. tuba za sprej bombon (fr. bon-sans (fr. filozofska osnova boljševizma je dijalektički materijalizam. 2. lat. bomby-cinus. lit. priznanica. Oktobarska revolucija (1917. bon-sens čit. prav. mot riječ) dosjetka. tući (ili: gađati) iz topova neprijateljske položaje ili utvrđenja. lat. imanje. često s dodatkom želatine. hrabriti koga.

popravljati bonifikacija (lat. unutarnja vrijednost. podskakivati (na konju) bondizam djelovanje i postupci u stilu tajnog agenta 007 Jamesa Bonda (lik detektivskih romana I. bordage) oblaganje lađe daskama. korist. bonum publikum (lat. hrana. "patuljasto" ukrasno drvo uzgajano u loncu ili sanduku za cvijeće bonton (fr.) šport. odšteta. pretjerana jednostavnost. opšivanje. naivnost bons offices čit. mirnim putem bonom (fr.) tko zlima oprašta.) budistički svećenik u Japanu i Kini. okrajak. borna kiselina spoj bora s kisikom (upotrebljava se kod očnih bolesti za obloge) boraks (lat. vrlina. Aziji i Kaliforniji. Bord. određen broj prekršaja do kojega je kriterij kažnjavanja blaži. raširen je među južnoameričkim Crncima. sred. popravljanje.) minijaturno. rub lađe borda (ar. odštetiti. sudnica. državna korist. bonum. poboljšati. a preko kojega se svaki prekršaj kažnjava izravnim slobodnim bacanjem. bona bonum publicum čit. kozmetiku i medicinu borati (lat. mjenica bondirati (fr. bo-nifier) nadoknaditi. ar. dar. bonhommie) prostodušnost. sud. natrija i kisika (Na2B407).) 2. podrugljiv naziv za stranačkog funkcionara. borax) kem. opće dobro bonus (lat. pom. bukmobil (engl. odobravanje načina vladavine dinastije Bonaparte. znak B. devizni bonus premija koja se u nekim zemljama daje radi stimulacije izvoza bonvivan (fr. stol.) u SAD naziv za bibliobus bor (lat. ured bord (njem. fr. stol za kojim se drže sjednice. borax) mn. pro-stodušan čovjek^ naivac bonomija (fr.) dobro. bondir) skakati. bonificatio) naknada. odbor. porubljivanje bordel (fr. glavešina bookmobile čit. a pojavljuje se i u sastavima suvremenih plesnih orkestara bonificirati (lat. bonis nocet kviskve pepercit malis (lat. sreća. bonvivant) veseljak. otmjeno držanje.) dobrim načinom. materijal za oblaganje lađe. propeti se. vrpca. sigurnost nekog potraživanja (suprotno: veritet) bono modo (lat. borac. ne tali se na poznatim temperaturama. burakx) kem. dobrima škodi bonitet (lat. popraviti. pren. važan za industriju. nalazi se otopljen u vodi nekih planinskih jezera u Tibetu. potječe iz Afrike. kolegij koji se okuplja oko jednog stola. traka za opši-vanje bordaža (fr. pren. trg. spoj bora. Muhame-dov ogrtač. popust u cijeni bonis nocet quisque pepercit malis čit. nemetalno čvrsto tijelo. jednokratna isplata dioničarima iznad dividende zbog dobrog godišnjeg poslovanja. bonzofis (fr. rub. board) 1. politika kojoj je cilj dovesti dinastiju Bonaparte na prijestolje u Francuskoj bond (engl. mn. fr. platna sposobnost. facere. na lijep način. te brojnih filmova i stripova) bongos dva međusobno spojena manja bubnja. savjetovanje. odnosno treće stranke u zategnutim međustranačkim odnosima bonsai (jap. obveza. priznanica. bond) pisano jamstvo. borde) 1. kem. bon ton) lijepo ponašanje i lijep način izražavanja dobro odgojenih ljudi. tal. soli borne kiseline bord (engl. bordello) javna kuća. dobrodušnost. upute o lijepom ponašanju bornim (lat. vrsta sive vunene tkanine koja se izrađuje u Egiptu. bordel.) dobro države. bonitas) dobrota. novac za hranu. daska. bord) 2.82. bordat borda (fr. bank.bonapartizam odanost dinastiji Bona-parte. redni broj 5. kupleraj . Flemminga. po kojima izvođač udara prstima. valjanost. poboljšanje. onaj koji voli dobar život i tjelesne užitke bonzo (jap.) "dobre usluge". kost. izvrsnost (u bono modo 194 brdo-vino smislu izrade). bonhomme) dobričina. u diplomaciji: naziv za posredovanje treće države u nekom međunarodnom sporu između dviju zavađenih država. propinjati se. poboljšavanje. element atomske težine 10.

okrugle kiparske figure koje stoje same (za razliku od onih koje stoje na reljefu. u skupini) bosaža (fr. gipsa bosoni mn. botane krmna trava) pred-metak u složenicama sa značenjem. grundirati bordo-boja (fr. skučen. obložiti brod daskama. biljožder botanofil (grč. sjever Borej mit. Bohrmaschine) strojno svrdlo. porubiti. novčanih vrijednosti bordura (fr. Borussia Pruska. botanikos travni. bohren bušiti) svrdlo.. postaviti granične znakove. opšivati.) pom. ublažiti želje. u slikarstvu: premazati platno osnovnom bojom. mjenica. Borussia Pruska. botane. 2. tj. Boseu. bosko napasam. trava botanofag (grč. bosselage) izrada u ispup-čenim. border) opšiti. tamnocrvena boja bordo-vino (fr. botanike) znanost o biljnom svijetu.) omiljeno rusko narodno jelo: juha od prosenog brašna i raznog zelenja bortna (njem. botane. jedan bot jedanput. lat. kvrga. bordereau) trg. biljni) poznavatelj bilja i raslinja. boarding-house) pansion sa stanom i hranom. gostionica. knjiga u kojoj su računi. Borte) v. mania) pretjerana ljubav prema Prusima i svemu što je prusko bos (engl. pren. zamah. otkucaj sata. šare. gospodar. bozza) grba. bormašina Borgia Čit. izvadak. kartaška igra s četiri igrača slična vistu. boreas) sjeverac. tal. borer borniran (fr. popis računa. botto) mah. borej sjeverni vjetar borer (njem. bordure) rub. šarama boselirati (fr. grč. bordeaux) boja crnog vina. omeđiti. mali. vijenac borealan (grč. majstor bosa (fr. Americi. filos) ljubitelj bilja. Borđa (tal. Bordeaux) opći naziv za sva francuska vina koja se šalju u trgovinu preko Bordeauxa bordro 195 botanofil bordro (fr. mržnja prema Prusima i svemu što je prusko borusomanija (lat. pa odatle i sat. pren. starogrčki bog sjevernog vjetra.) talijanska velikaška porodica španjolskog podrijetla iz koje potječu papa Aleksandar VI. kamene međaše. (po J. valovitim oblicima. bose-liran bosirati (lat. baviti se biljkama botano. vrsta plesa (američka. bottana) obično. borealis) sjeverni boreas (grč. javna kuhinja bordirati (fr.) 1. bourgeois građanin) tisk. bosseler) raditi ispup-Čene. biljojed. fagos) zool. udarac. brežuljkastim. bossare) praviti plastične predmete od ilovače. i njegova djeca Cesare i Lukre-cija borgis (po fr. 1858— 1938) subatomske čestice s cijelim kvantnim brojevima spina boston (engl. slova od 9 tiskarskih točaka (po veličini između garmonda i petita) bormašina (njem. grč. okvir. ograničavati. bossage) gruba kiparska obrada kamena koja služi kao priprema za konačnu izradu modela boselaža (fr. ublažavati. sjeverni vjetar. ograničen. porubljivati. ispupčeno kiparsko djelo izliveno od gipsa. nazvana po gradu Bostonu u Sjev. usp. po imenu proizvođača) vrsta talijanskih muških Šešira boršč (rus. glup bornirati (fr. boreios. onaj koji se voli baviti botanikom t botanograf 196 br . boss) šef. o biljkama i raslinju botanizirati (grč. voska. jednom botana (tal. gazda.hording (dan. biljka. lista. pr. bosse. poslodavac. fobos strah) strah od Prusa. ura. borne) ograničen. onaj koji se bavi proučavanjem bilja i raslinja botanika (grč. porub. ograničiti se borsalino (tal. bo-tane trava) skupljati biljke.(grč. burgija. ili s manjim brojem karata i tri igrača (tri-boston). bušilica. manji brod koji prima dio tereta s velikih brodova i time ih olakšava kako bi mogu preploviti plića mjesta bording-haus (engl. borda borusofobija (lat. usp. C. borner) ograničiti. boche) ime kojim Francuzi podrugljivo i prijezirno nazivaju Nijemce bot (tal. nešto jednostavnija vrsta valcera) boš (fr. grubo tkano pamučno platno botaničar (grč. čvrga. indijskom fizičaru i biljnom fiziologu. valovite oblike.

"Marseljeza" belgijske revolucije brabansoni (fr. gluhoća. trovanje pokvarenom hranom. mykes gljiva) med. nešto veća violina. Bowiea bowling-green čit. bottonata) zadirkivanje. bra-bantski vojnici koji su. lithos kamen) mn. 12 = orkan boule čit. dječak. od usoljene ikre morskog lipljena. tunjevine i dr.) kuma botrinitičan (grč. logia) poznavanje i proučavanje biljaka. naročito pokvarenim mesom (u kobasicama) i ribom botunada (tal. teklić božole (fr. tal. u južnoj Europi i na Istoku botega (tal. boutique. peckanje. bottarga) jelo slično kavijaru. botrys grozd. 4 = umjeren. bili u engleskoj ili francuskoj službi. botane. kratica za brom brabansona 197 brahikatalektičan Brabansona (fr. 2 = lagan. mala trgovina.. čuvar živežnih namirnica na brodovima botra (lat. pronalazak američkog pukovnika J. crvena izraslina na ruci ili nozi. botane. grafo) opisivač bilja i raslinja botanoliti (grč. bota larga.) trg. botuše (mađ. lat. 10 = jaka oluja. konobar botelar (lat. Burbon (fr. vinara. botane. botellarius) šef kuhinje. kefale glava) zool. bui (fr.) dečko. služi kao osjetilo u manometrima i termometrima (naziv po izumitelju. bu-rime (fr. okamine grozdasta oblika botriokefal(us) (grč. a tek nakon toga stihovi bowie-knife čit.) ime poznate vladarske porodice. teško slušanje . nazvan po francuskom rezbaru A. biljka s velikim 1 lijepim cvjetovima iz porodice žab-njača. busur) bot.. pjesme kod kojih su najprije napisani srokovi. trčkaralo. boi-najf (engl. botanički botanomantija (grč. viola di braccio) glaz. brabançons) mn.) beznačajan. boule) rezbarija u drvu s metalnim umecima. akuein slušati) med. bockanje. 8 = vrlo jak. botritičan botroilit (grč. krčma. fr. francuski parlament Bourdonova cijev čit. Burdonova . logos) poznavatelj i proučavatelj bilja i raslinja botanologija (grč. botrys grozd. francuskom inženjeru E. kamen grozdasta oblika botulizam (lat. viola. botanika. botrion jamica. bottega. botella. zrakoprazna ili tekućinom ispunjena (najčešće metalna) cijev prstenastog oblika.) mn. botrys) grozdast. u obliku grozda.) veliki lovački nož oštar s obje strane. geol. sa 3 do 4 tisuće članaka. Burbonska palača pren.botanograf (grč. vrsta nizozemskog platna bracera (tal. botane. sluga. bradys spor. boling-grin (engl. lithos kamen) min. botulus kobasica) med. Ch. vrsta tambure za pratnju bradiekoja (grč.. okamenjene biljke botanolog (grč. bortiotičan botrinti (grč. 6 = jak. osobito u XII. psa i dr. Brabançonne) belgijska nacionalna pjesma. compater) kum botarga (šp. živi u tankom crijevu čovjeka. st. sluga. beaujolais) vrsta francuskog vina (po gorskim predjelima sjeverno od Lyon a) božur (ar. pričvršćena na kožu jednom peteljkom botriotičan v.. geol. botrys grozd. veličine zrna graška do sitnijeg lješnjaka. apotheca) dućančić. botriomikoza (grč. 1808—1884) bouts-rimćs čit. sporedan lik ili sporedna uloga u kazališnim djelima boufort čit. botos) mn. poznati zbog svojih pljačkaških izgreda po Francuskoj brabanta (fr. prid. brazzera = brački brod) drveni obalni jedrenjak od 18 do 40 t s jednim latinskim jedrom i prečkom brač (tal. širokočlana trakavica. botane. bofor (prema vlastitom imenu Beaufort) ljestvica od 12 stupnjeva po kojoj se mjeri jačina vjetra: 0 = tišina.) igralište za kuglanje u zelenilu boy (engl. -ites) mn. pustene ("falcane") papuče bouche-trou čit. Bouleu (1642—1732) Bourbon čit. koja se pruža ili savija pod utjecajem vanjskog tlaka ili temperature. peonija Br kem. unaprijed napisani srokovi za koje se tek trebaju naći stihovi. botarga. Bourdonu. manteia) gatanje (ili: proricanje) sudbine iz biljaka botar (lat. buš-tru (fr. znanost o biljkama.

v. bradys. pepsis probava) med. bradys spor. kratkih nogu . brachion) mišica. bradys spor. kefale) glava antropol. brachvs. kardia srce) med. teško. astma brahipodan (grč. metron) med. brachy-kata-lektikos) metr. brachialis ručni. teško. teško žvakanje bradipepsija (grč. frasis govorenje) med. uron mokraća) med. nasilan. logos) koji umije biti sažet u govoru i pisanju brahilogija (grč. brachvs. mišica. kratkovre-men brahilog (grč. pus. tj. fren srce. pneo dišem) med. tjesnoća prsiju i sporo disanje kao posljedica toga brahipneuma (grč. bragozzo) ribarski jedrenjak sa dva jarbola i dva jedra bragura (staronord. razum) sporost duševnog života (osobito: sporost u mišljenju) bradikardija (grč. metron. bradys. orao vidim) med. brachion ruka. petalon list) bot. pjesništvo brahi. njuškalo braganja (tal. nasilnički brahikatalektičan (grč. pren. pri mucanju) bradifrazija (grč. moć. logia) vještina sažetog izražavanja u govoru i pisanju. brachvs. femi govorim) med. grafia pisanje) vještina pisanja pomoću skraćivanja uopće. chronos vremenski) kratkotrajan. sitan brahibiotičan (grč. loša probava bradispermatizam (grč. daktylos prst) antropol. mišićni) ručni. hvalisavost bragoc (tal. domišljat Čovjek. bolesni usporeni rad srca bradikineza (grč. koji ima kratke cvjetne listiće. bradys. kratkovidnost brahiodonti (grč. ruka. stih koji na kraju nema jedne ili dviju stopa brahikroničan 198 Brailleovo pismo brahikroničan (grč. braccatore lovački pas) snalažljiv. strangurija bragadur (tal. stenograf brahigrafija (grč. brachys) predmetak u slo-ženicama sa značenjem: kratak. sperma sjeme) med.(grč. težak. brachys. usporen govor zbog nepotpunog svladavanja nekih smetnji (npr. brachium. osobito donji dio ruke. brachys. bradys. tem-no režem) kir. nepotpun. brachys. dromikos sposoban za trčanje) koji ne može dugo trčati brahigraf (grč. kod koje je najveći poprečan presjek gotovo jednak uzdužnom presjeku brahidaktilija (grč. suprotno: makrobiotika brahicefal (grč. npr. kratkih latica brahipneja (grč. malen. figura pri kojoj je prividno i formalno izostavljen kakav element važan za izlaganje misli. brachys. brachys. sporo probavljanje hrane. bradilogija bradilogija med. odontos zub) zool. od prstiju do lakta. ali se krije u samom smislu rečenice brahimetropija (grč. sprava za mjerenje mišice. podos noga) kratkonog. brachvs. čovjek koji ima kratku lubanju. masa-omai žvakati) med. grafo pišem) onaj koji umije brzo pisati služeći se kraticama. brachys. koji živi kratko brahibiotika (grč. bradys spor. v. bradys. brachvs. bragagna) vrsta ribarske mreže bragerdizam (engl. sporo izlaže-nje sjemena (pri spolnom odnošaju) bradisurija (grč. brachys. uskoća prsiju. bios život) kratkovjeČan. ruke brahiotomija (grč. brachvs. sila brahijalan (grč. kratke latice. braggard) razmet-ljivost. urođena kratkoća prstiju brahidromičan (grč. brachion. bradys spor. sporost u govoru bradifrenija (grč. rezanje ruke brahipetalan (grč. kineo krećem se) sporost u pokretima bradilalija (grč. bradys. brachv-pneuma) med. bradilalija bradimaseza (grč. spor i težak govor zbog mane u govornom organu. kratak dah. težak govor. bios život) težnja ili vještina skraćivanja života. brachvs. pren. brachion ruka. lalia govor) med. brachvs. grč. zubi s niskom krunom i dobro razvijenim korijenom. lat. u užem smislu isto što i stenografija i tahigrafija brahij (lat. bragr) pjesnička umjetnost. u sisavaca brahiometar (grč.bradifazija (grč.

lovokradica. Brahman) ind. skia sjena) zem. abraka-dabra brakonijer (fr. brachys. brachys. 1749—1814) Bramahova preša fiz. otprilike. brachvs. brachvs. jagodicama prstiju opipljiv brain draining 199 bravo ih točaka (pronalazak slijepog francuskog učitelja slijepih Louisa Brai-llea) brain draining čit. životinje kratkih krila. braida od njem. Brahma) u indijskoj filozofiji Veda ovako se zove vrhovno indijsko božanstvo brahmaizam (sanskr. brachvs. brachion. Brahma) starije naučavanje o Brahmi. skopeo gledam) opt. znanstvenike i političare. \Tsta kratkih dalekozora sa zrcalima koja se odlikuju svojom praktič-nošću Brahma (sanskr. e.) "isušivanje mozgova". brahmanizmom se i danas naziva religija koja vlada u Indiji. brachistos najkraći. uspravno) brahisilab (grč. pren. chronos vrijeme) mat.) sastanak na kojem bez reda svaki sudionik iznosi sve što mu trenutačno pada na pamet u vezi s postavljenim problemom koji valja riješiti brain-trust čit. syllabe slog) metrička stopa koja se sastoji samo od kratkih slogova brahistohrona (grč. za ljude koji bacaju kratku sjenu zbog toga što im sunčane zrake padaju na tjeme gotovo vertikalno. kratkih krila. dajući oduvijek svećenike. junak na riječima brancin (tal. brahma) indijska religija utemeljena. pergola brakadabra (bracadabra) v. cikloida brahit opt.) savjetodavna ekipa stručnjaka oko nekog političkog ili gospodarstvenog rukovoditelja brajda (lat. v. ali točnije ju je zvati neobrahmanizam i hinduizam Brailleovo pismo međunarodna abeceda za slijepe koja se sastoji od svega šest. naziv za pojavu odlaženja školovanih stručnjaka iz manje razvijenih zemlja u zemlje višeg standarda brain-storming čit. st. imaju dva kapka.brahipodi (grč. koji ima kratku sjenu (kaže se za stanovnike najtoplijih dijelova svijeta. fil. breit širok) stupovi s letvama ili žicama po kojima se penje vinova loza. pokrovni list na biljci Bramahova brava sigurnosna brava s više ušica nejednake veličine (obično 6 do 7) koje moraju biti jednako udaljene da bi se brava mogla otvoriti (nazvana po svom pronalazaču. i po tome nalikuju na školjke. brein-storming (engl. pr. neku vrstu komentara Ve-dama brahmani (sanskr. pteron krilo) mn. apsolutno Biće i nebiće u isto vrijeme Brahmana (sanskr. pus. pjesnike. na udaljenosti. engleskom mehaničaru Bramahu. braconnier) zvjerokra-dica. linija najbržeg pada. hvalisavac. brein-trast (engl. tj. n.. zaštitni. Brahma) zbirka djela koja predstavljaju dogmatsko-spekulativne rasprave indijske književnosti. onako kako je izloženo u Upanišadama (za razliku od naučavanja izloženog u Vedanti) Brahman (sanskr. brein dreining (engl. koji ima kratke metričke stope brahipteri (grč. čovjek koji se bavi nedopuštenim lovom na tuđoj zemlji. podos noga) zool. skraćeni naziv za brahiteleskop brahiteleskop (grč. in-sekti koji imaju kratka krila brahiscijan (grč. prekršitelj zakona o lovu brakteja (lat. krivolovac. stalno zauzimali najistaknutiji položaj i uživali velik vjerski ugled brahmanizam (sanskr. hidraulični ti-jesak koji radi pod vodenim tlakom. Bramahova brava Bramarbas (šp. u 8. pteron krilo) kratkokrilan. tele daleko. zool. brachys. branzino) lubin (morska riba) . bractea list) bot. brahmana) članovi najviše i najuglednije kaste u Indiji koji su. a od svojih pristaša tražila je visoko moralan život. bramar rikati) ime glavnog lika nekih Holbergovih komedija. metr. veoma rasprostranjene morske Životinje. ali se po gradi tijela od njih znatno razlikuju brahipteran (grč.

trofeus) zavod za nahočad. puške i mitraljeze (po engleskom konstruktoru Johnu Mosesu Browningu. branchos) med. kratak izvještaj. brevet) diploma. brefos novorođenče. tal. ogranak (neke znanosti. upotrebljava se kod rudarskih i šumskih poslova. tjeme brek (engl. kratak izvadak. vrlo lijepo. upala krajnika branša (fr. bremza (njem. sjajno. grivna bredizam med. odmah. breche. upravitelj brefotrofija brefotrofij (grč. branchion) mn. bretele naramenice. nedostatak ili postojanje prevelike podražljivosti organizma braunovci mn. bravour. brevijatura brevijar (lat. lokalno izumiranje jednog dijela tijela. šteta. s dvije klupe namještene po dužini ili poprijeko i s visokim bokom ' bremsberg (njem. kovrčalo breša (fr. lovačka kola s 3 do 6 sjedala. tako je! bravo 200 brice si bravo (tal. brevet d'in-vention čit. lat. utvrđenju). "podražajima". vladarima i dr. patent. osobito Papino pismo državama. glazbeno djelo (za sviranje ili pjevanje) s osobito velikim tehničkim teškoćama bravura (fr.) otvoreno. bravura) valjanost. uštrb bretanja (fr. breve d'envansjon (fr. tehnička vještina i okretnost izvođenja. dio. šivost. kosi položaj koji povezuje dva uzastopna položaja. škrge branhus (grč. izdati dekret.) 2. branche. povlastica.) usklik u znak odobravanja: vrlo dobro. brachiale) narukvica. kratak popis. brendi (eng. nazvanog po fr.) pronalazačka povelja. osobito u glazbi brazilin crvena boja koja se pravi od brazilskog drveta brazleta (fr. Wurst kobasica) vrsta kobasice za pečenje brauning (engl. pismo. Bremse kočnica. sposobnost da vanjskim utjecajima. breve) svaki službeni pisani akt. nekog posla). (fr. nešto izrađeno ili izvedeno s velikom vještinom i stručnošću. s diplomom. tal. Schere škare) željezna naprava u obliku škara koja se zagrije i takva služi za 1 kovrčanje kose. koje nema strogo formalni oblik (za razliku od bule). branca) grana. nekroza branda (tal. prodor (u zidu. zool. brennen paliti. 1855 —1926) braunizam med. vrsta odličnog francuskog platna (naziv po Bretanji. breviatio) skraćivanje. voj. kraćenje. usklik u znak odobravanja. hlačnjaci bretona (fr. podmukli ubojica bravur-arija (fr. brawning brauning naziv za različite vrste pištolja. nazvan po engleskom liječniku Jamesu Brai-deu (1795— 1860) koji ga je prvi otkrio i ukazao na vezu između hipnoze i sugestije brefotrof (grč. med. junak. braunizam bravissimo (tal. bretelle) uprta. bedemu. remen za nošenje tereta. brefos. s poveljom. patent brevi manu (lat. hrabrost. pokrajini u sjevernoj Francuskoj) bretela (fr. kratkim putem brevijacija (lat. povelju breve (tal. škrgaši branhije (grč. uljem i kučinom. proboj. bretagne) stari francuski ples udvoje. Brand) med. breviarium) kratak pregled. dekret. brevete) pr. aria) glaz. nekad se puštao zapaljen protiv ratnih jedrenjaka kako bi izazvao požar brandy Čit. braten peći.brand (njem. tj. poziv. vinjak branhijati sve životinje koje dišu na škrge. neustra-. branda) viseći (mornarski) krevet. break) otvorena kola na 4 kotača. patent. odsjek. = hipnotizam. povelja. pokrajini Bretanji brev(e)te (fr. prema tome. malen jedrenjak napunjen smolom. promu-klost. ta. odlično! bravo (tal. junaštvo. Bremse) kočnica brenšer (njem. Berg brdo) uređaj za spuštanje tereta niz kosinu. brawning) v. junačko djelo. uže područje zanimanja bratvuršt (njem. valjan i vrijedan čovjek. v.) 1. mn. struka. tro-feus branilac) nadstojnik. breveter) dati. preklopna postelja brander (njem. patentiran brev(e)tirati (f. zavod za prehranu i podizanje djece bregma (grč. bravoure.. s patentom. odlično.) alkoholno piće dobiveno destilacijom vina. breccia) voj. Brand požar) požar-njak. gangrena. pristaše naučavanja Johna Browna. posebno. molitvenik katoličkih svećenika za svakodnevna bogoslužja . bivaju pokretana na djelatnost. bracelet. gradnje i dr. podrijetlo bolesti je. bez uvijanja. diplomu. tal. bregma) anat. bretonne) vrsta ženskog kišnog ogrtača. srednji dio lubanje. plaćeni ubojica. naučavanje engleskog liječnika Johna Browna (1735—1788) po kojem se živa bića razlikuju od neživih stvari po tome što imaju sposobnost podraživanja. pren.

krasan. bricole) srednjovjekovna ratna sprava za bacanje kamenja. div s 50 glava i 100 ruku. udariti par bricole Čit. zbijen u obliku opeke. veoma vatreno. brillare) sjati. brigg. odličnost briljirati 202 broajon briljirati (fr. breeches) mn. fr. ormarić. blistati) sjajan. razne umjetničke stvarčice. 2. prelijevati se u svjetlosti. 2. cigle. lukavo brikolirati (fr. zapovjednik brigade. u prah pretvoren materijal zbijati (prešati) u obliku cigle brikfastn (njem. pljačkaš. par brikol (fr. brycho škrgućem. Brief pismo. sijati. konjički dočasnik u francuskoj vojsci. slična vistu. prije: vrsta ratnih brodova s 10 do 20 topova brigada (fr. typos otisak) glaz. otuda: pren. brillantine) gusto tkana pamučna tkanina s uzorcima briljantirati (fr. pomoću odbijanja pogoditi sa strane. raskoš. bridge) kartaška igra. jajeta i si. voj. pren. nazvana po engleskom liječniku R. brillantine) kozm. sin Urana i Geje. vrsta mirisne masti za kosu. sitan. Brightu (1788— 1858) koji ju je prvi opisao brigma (grč. odskoči. hajduk. kod biljara: odskok. gore široke a dolje tijesno priljubljene uz noge bridž 201 briljantnost bridž (engl. tal. brimade) kod francuskih studenata: zbijanje šala s novim studentima. voj. kratkih nogu brevis (lat. buntovnik brigantina (engl. briller. sažet i jezgrovit govor breviotipija (lat. a odozdo slabije zatupljenog. osobito sitan ugljen verlo upotrebljiv kao gorivo. izrada pročelja građevine (fasade) tako da se vide cigle. list. svijetao.) udariti loptu sa strane odbijenom loptom od ograde. živahno. jedinica sastavljena obično od dva puka istog roda vojske. veličanstven briljantin (fr. pren. brycho Škrgućem) škripanje zubima u snu. bricoler) odbiti. brig. odskakati od ostalih brimada (fr.) posredno. briquetage) bojenje zida tako da izgleda kao zid od cigle. brevis kratak. sa strane. rukovoditelj radne brigade brigant (tal. odličan. grč. bric-a-brac) starudija. osobito starinske. Egeon brikabrak (fr. divan. kugle ili jajeta. brillant) sjaj. veličan-stvenost. učiniti da se nešto odbije. bricola. mala jedrilica s dvije katarke Brightova bolest (lat. brigante) cestovni razbojnik. ukrasiti (ili: optočiti) dragim kamenjem. brevijacija brevilokvij (lat. jedna od najzanimljivijih igara s vrlo mnogo kombinacija brig (engl. brigantine. staretinarnica briket (fr. za sto naoružanih ljudi. par brikol (fr. laka jedrilica s dvije katarke i s veslima. brevis kratak) glaz. svijetliti se. plah ovi to briljant (fr. briller sjati. blistati. ne raditi časno. odboj lopte od ograde. morbus Brightii) med. brillant. kratke ili polukratke časničke hlače. športske ili za jahanje. brigade. divota.brevijatura (lat. blistav. skupina radnika koji rade na izvršenju određenog zadatka brigadir (fr. tal. 3. blista-vost. breviatura) v. loqui govoriti) kratak. fugiranje briketirati (fr. listovna uložnica (obično na javnim mjestima) brikola (lat. Brigantine) pom. značajno se isticati. pren. brigata) 1. briquette) nešto u obliku cigle. brevis. zaobilazno. Škrgutanje zubima Brijarej mit. brigadier) 1. bradu i brkove briljantina (fr. brignos škrgut) med. osobito briljantima briljantnost (fr. pren. brillant) dijamant uglačan dijamantnim prahom tako da ima oblik dvostrukog (osnovama spojenog) stošca. kugle. njem. akutna i kronična upala bubrega s izlučivanjem bjelančevine u mokraći (nefritis). te sa strane podijeljenog u mnogobrojne trokute i če-tvorokute (fasete) briljantan (fr. odskočiti. briqueter) popločiti ciglama. brillanter) od dijamanata glačanjem praviti briljante. briketaža (fr. škrgut brillante (tal. Ka-sten ormar) poštanski sandučić. fr. obojiti zid tako da izgleda kao zid od cigala. nota koja vrijedi za dva cijela takta bričesi (engl. pes noga) krat-konog. brigg) pom. brevis.) glaz. raditi zaobilazno briksizam (grč. odozgo jače. par bricole čit. tiskanje nota brevipedan (lat. škrinjica za pisma. "krštenje" brucoša na taj način što ih stariji zgrabe za noge i ruke i bacaju uvis .

briozo (tal. zoon životinja) zool. bojiti (ili obojiti) smeđe. trgovina vezivom. upotrebljava se. prenagliti čime briškula (tal. životinje nalik na mahovine. studenog. vezivo. brocanter) trgovati umjetničkim stvarima. srebrom. prednji valjak na spravi za predenje brizolete (njem. Brodvej (engl. skupni naziv za mahovine brioidan (grč. dugačka 25 km. antimona i nešto bakra (ponekad i nikla i bizmuta). brunet) crnomanjast ili sme-dokos muškarac brineta (fr. koji razmrskava. sličan mahovini. živahno. eidos oblik) bot. vezenje.) veliki njemački konverzacijski leksikon s mnogo izdanja. brodkasting (engl. razorna snaga brizer (fr. trljanje boja brockhaus 203 bronhije Brockhaus Čit. broder) vesti. od 23. obično se jede s palentom brodirati (fr. luka i maslinova ulja. srednjim dijelom centar američkog kazališnog života broajon (fr. lat. brizo.) s veoma bogatim znanstvenim i umjetničkim zbirkama brizantan (fr. šumno. to broil peći na otvorenoj vatri. studenog 1799. nazvan po velikom njem. broccato) skupocjena i teška. izvesti zlatom. bruma najkraći dan) u republikanskom francuskom kalendaru: drugi mjesec u godini. brimera (9. krasiti. razoran. ginestra) primorski grm s lijepim žutim cvjetovima.) odašiljanje radio emisija. broderie) vez. "pohanac" brokanter (fr. osobito raširena u primorskim krajevima Hrvatske britanija-metal u Britaniji (Engleskoj) pronađena metalna smjesa cinka. srebrnaste boje. pren. osobito slikama. strana broda. fyton biljka) mn. dio botanike koji proučava mahovine brion (fr. okolišanje. morske. brunir) metalne predmete smeđe uglačati. con brio brioš (fr. oblicima i si. brioche) vrsta peciva. broderija (fr. uljepšavanje brodet (tal. osobito slikama. bučno. bryon mahovina. zlatnim i srebrnim koncima protkana svilena tkanina. fini obojeni tinjac u prašku (obje vrste ovog praška upotrebljavaju se za brončane boje). uljepšavati izmišljenim dodacima brojler (engl. žive u kolonijama i mahovinasto su razgranate briskirati (fr. sendvič briozoe (grč. kiće-nje.) vrsta kvalitetnog francuskog vina brioso čit. na roštilju) pile za pečenje. umjesto srebra. žuka broad-casting čit. plameno. brisant) koji lomi. pletenica. rjeđe slatkovodne. briscola) vrsta kartaške igre. manteia proricanje) vještina tumačenja snova brnistra (tal. brunette) crnomanjasta ili smedokosa žena brinirati (fr. za izradu stolnog pribora Briti naziv za keltska plemena naseljena u Britaniji u doba rimskih osvajanja British Museum čit. vrsta jela od ribe s gustim umakom od rajčica. mantis prorok) stručnjak u tumačenju snova brizomantija (grč. radio emitiranje broad-side čit. brodetto) kuh. osnovanom 1805. svi topovi na jednoj strani ratnog broda. razornost. listopada do 24. brizo spavam. mahovinast briologija (grč. broyon) tučak za mrvljenje. rasprskava. usjajiti i na taj ih način sačuvati od hrđanja. htjeti nešto brzo sprovesti. brumaire. brocanteur) trgovac starim umjetničkim predmetima. briser.. pren. vladu u svoje ruke brinet (fr. kupovati i prodavati stare stvari brokat (tal. briseur) lomitelj.) veliki narodni muzej u Londonu (osnovan 1753. Čajni kruščić. pocrniti briofiti (grč. logia) bot. izdavačkom poduzeću u Leip-zigu. pečeni valjušci od mesa brizomant (grč. kao prvi konzul. 18.) uzeo je Bonaparte. paljba iz topova s jedne strane broda Broadway čit. Britiš muzeum (engl. brod-sajd (engl. Brisoleten) mn. izmotavanje brimer (fr. bryon mahovina. razbijač. bot. Broadway široki put) glavna poslovna ulica u New Yorku.) pom. magleni mjesec. brusquer) obrecnuti se na nekoga. staretinar brokantirati (fr.brimborium (lat. bryon.) govorenje nebitnih stvari. bijele. Brokhaus (njem. svilom. uništavajući brizantnost (fr. bryon. brokatni papir papir u boji s uzorcima. grub metalni prašak od slitine bakra i cinka. utisnutim u zlatu ili srebru .) glaz. briser) sposobnost ras-prskavanja.

me-tron) sprava za odmjeravanje dnevne količine hrane bromizam (grč. lijevi i desni. klepčica. dva kanala. znanost o sredstvima za prehranu bromatometar (grč. bromium) kem. lat. gips. stvaranje kamena u dišnim kanalima bronhomikoza (grč. znak Br. tekućina veoma slična kloroformu. broccatello) brokatu slična polusvilena tkanina. gnojna upala dišnih kanala bronhocela (grč. bronchia) mn. element. bronhijalni katar bronho. bruh) med. bromos) med. fone glas) med. uzetost (ili: paraliza) dišnih kanala bronhopneumonija (grč. trovanje bromom bromoform (lat. oštrog mirisa bromatika (grč.(grč. plesso udarim) med. bromoformium) farm. crnom. krvarenje dišnih kanala bronhoreja (grč. skopeo gledam) med. gra-fein opisivati) opisivanje jela i sredstava za prehranu bromatologija (grč. bronchos. bromov pripravak. broker) trg. bronchos. upala bronhija. smeđom. bronze. upala dušnika izazvana zaraznim gljivicama bronhoplegija (grč. crvenkastosmeđa teška tekućina. poznati lijek za živce bronca (fr. pregled dušnika i dišnih kanala pomoću posebnog zrcala bronhospazam (grč. bronchos. rheo tečem) med. bronchos. broma jelo.). piskutavost glasa (kod promuklosti) bronholitija (grč. npr. grč u dišnim kanalima bronhostenoza (grč. cinka i željeza bronce (tal. broker) trgovački posrednik brokeraža (engl. ili samo od pamuka. bronchos) predmetak u složenicama sa značenjem: dušnik bronhoblenoreja {grč. bronchos. bromos smrad. kožu i dr. bronchos. mjedeni-čica. obojiti modrikastim preljevima na vatri bronhijalni (grč. nemetal atomske težine 79. bronchos.916. pretpovijesno razdoblje (između kamenog i ledenog doba) u kojem su se ljudi služili broncom za izradu oružja. tj. bronhijalni katar = bronhitis bronhije (grč. logia) znanost o jelima. ani». regnvmi skršim. poklepčica brončana bolest med. bronchos. dr. broma jelo) znanost o pripremanju jela po znanstvenim i ekonomskim načelima bromatografija (grč. bronchos. blemma sluz. broma jelo. pretjerano izlučivanje sluzi kod kronične upale dišnih kanala bronhoskopija (grč. tuberkuloza pluća bronhoragija (grč. bronser) obojiti brončanom. bromos) farm. kele kila. upala bronhija koja prelazi na plućno tkivo i izaziva upalu pluća. broma jelo. bronchos. bronzium) legura (slitina) bakra. rheo tečem) med. bronchia) med. upotrebljava se kao sredstvo protiv jakog kašlja bromural (grč. koji se tiče dušnika ili dušni-ca. bronchos. mykes gljiva) med. broccoli) vrsta cvjetače s mesnatim i sočnim cvjetovima i stabljikama brom (grč. lat. pneuma dah) med. vrsta žutog. bronzo. tuberkulozna bolest nadbubrežnih žlijezda praćena velikom slabokrvnošću i smeđom bojom kože brončano doba geol. bronchos dušnik) duš-nički. tal. lithos kamen) med. guša bronhofonija (grč. bronzo) zvonce. bakrenom bojom (drvo. brončati (fr. spasmos grč) med. koji nastaju bronhitis 204 bruderšaft račvanjem dušnika od trećeg leđnog pršljena bronhitis {grč. kila dušnika. posuđa . od svile i pamuka. slomim) med. stenos tijesan) sužavanje (ili suženost) dišnih kanala .brokatel (tal. s utkanim velikim cvjetovima. bronchos. crvenkastog ili ljubičastog talijanskog mramora broker (engl. nagrada koju trgovački posrednik dobiva za posredovanje brokula (tal. redni broj 35.

brochure) mekano uvezana knjižica. dušnik. prošivati (knjigu). brocher) prositi. brutificere) napraviti nekoga životinjom. bronchos. hernija bruh-gold (njem. a kod goveda. potpuno zanemariti brutto (tal. brontotherium) geol. različitog kalibra (nazvan po pronalazaču. bronhije bronteum (grč. zvjerski (ih: grubo) postupati s nekim. operativno otvaranje dišnih kanala. zima. brontolare) gunđati. Brust-halter) ženski prslučić za pridržavanje grudi bruštulati (tal. brutto) trg. protkivati tkaninu (zlatom. zvjerski brutalitet (lat. težina robe zajedno s težinom ambalaže. bronhotom instrument za umjetno otvaranje dišnih kanala bronhus (grč.bronhotomija (grč. brimer (fr. učiniti da podivlja. malteška groznica). brutaliser) zlostavljati. pren. suprotno: netto bružeta (tal. XI. od 22. bronchos) anat. neprerađeno zlato brum (engl. srebrom. bruto-prihod cjelokupan prihod. fr. brumalis) zimski brustbild (njem. brutal) životinjski. 18. brutalitas) surovost. fobeo plašim se) strah od grmljavine i nepogoda brontologija (grč.) mjesec francuskog republikanskog kalendara. bronte grmljavina) sprava za izvođenje umjetne grmljavine na pozornicama brontofobija (grč. ubio se nakon poraza Kasije-ve vojske kod Filipija. surov. studen uopće brumaire čit. brutalitet brutificirati (lat. Amerikancu J. v. brochurier) pisac brošura browning Čit. zimski solsticij. broche) ženski nakit s kopčom (obično na prsima ili pod vratom) broširati (fr.) najkraći dan u godini. pr. prigovarati bronzin (tal. životinjska požuda brutalizirati (fr. grubost. ovaca i svinja zarazne pobačaje bruderšaft (njem. nezahvalni urotnik brutalan (lat. uvezati knjigu u mekan uvez. prilikom dobivanja. e. usp. knjižica o aktualnim dnevnim pitanjima brošurist (fr. Bruch lomljenje) med. bratimstvc bruh 205 Budha bruh (njem. do 22. protkati. brut sirov) oznaka za pjenušac (suhi) kojem. pren. neotesan. učiniti nešto na brzinu brošura (fr. 1799. životinjsko ponašanje prema kome. brogiotto) vrsta crne smokve. pržiti brut (fr. brontosaurus) geol. bubalis) zool. Bruchgold) izlomljeno. o nepogodama uopće brontometar (grč. poživotinjiti brutalnost v. grub. XI.) automatski revolver belgijskog sustava sa 7 i više metaka u šaržeru koji je smješten u kundaku. bista brusthalter (njem. nosorozima slična vrsta sisavaca iz srednjeg tercijara Sjeverne Amerike brontulati (tal. bronte. golemi kralježnjak iz razdoblja krede. kod čovjeka izazivaju dugotrajne vrućice (Bangova bolest. bez odbitka troškova. X. grmljavina) uređaj za mjerenje jakosti gromova i grmljavine brontosaur (lat. grkljan. divovska. brougham) zatvorena laka kočija s dva sjedala i jednim konjem. divljački. bronte grmljavina. bakreni kotlić broš (fr. brauning (engl. bronzo) lonac. brumaire datum (9. temno režem) med.) najistaknutiji sudionik urote protiv Cezara. mrmljati. n. Bruderschaft) bratstvo. N. svilom). nazvana po imenu poznatog engleskog državnika Brooma (1778—1868) bruma (lat. Brust-bild) poprsje. divljaštvo. brutalis. dug preko 18 metara brontoterij (lat. bronte grom. slika ili kip koji prikazuju glavu i gornji dio prsiju. nije dodano nimalo šećera Brut (Marko Junije 85—42. brunjača btto kratica za brutto bubalis (grč.) kad je general Bo-naparte srušio Francusku republiku brumalan (lat. logia) znanost o grmljavini. antilupa . afrički jelen. brustolare) paliti. Browningu) bruceloze zarazne bolesti uzrokovane bakterijama roda Brucella.

venet. proračun prihoda i rashoda uopće. osnivač po njemu nazvane religije (budhizma). pren. bucare probijati. lakrdijašenje buftalmičan (grč.bubikopf (njem. venerične ote kline bubonocela (grč. Prosvijećeni". buffo) komični pjevač u talijanskoj operi.) ime jednoga nacističkog koncentracijskog logora (u njemačkoj pokrajini Tirin-giji. bafelou (engl. put prema oslobođenju vodi nirvani. budget. slavan po svojoj okretnosti. južnoamerička ukrasna biljka penjačica bugi-vugi (engl. štovan kao budhisti 206 bujnim bog.) zool. lat. Buddha) mn. e. Buhnwald (njem. osnovao glasoviti cirkus Wild West buffalo čit. kratka ženska frizura kao u dječka bubonadenitis (grč.). loš ples. Dachau. i kao deveto utjelovljenje boga Višnua. tj. v. bugazar upijati) sušilo. e. osloboditi se tih strasti znači osloboditi se patnje. vući ladu pomoću broda ili pomoću čamca na vesla za koji je lađa vezana konopcima buj (fr. kila bubonulus (grč. bivol. upala preponskih žlijezda bubonalgija (grč. budžetska godina godina trajanja primljenog budžeta. budoar (fr. n. budak) trnokop. bruh prepona. komičar. bubon) mn. usp. n. ali je mnogo brži i s mnogo improvizacija bugzirati (niz.) pretjeranost u lakr-dijašenju tal.) kraljevski dvor u Londonu Buda (sanskr. američki pustolov. pr. u staroj plemićkoj obitelji.) truba. uzroci patnje su strasti (tj. bubonulus) med. buljook bugačica (tal. budhizam budhisti (sanskr. lijepo uređen ženski salon (obično u blizini spavaće sobe) budžet (engl. rođen u Indiji polovicom VI. buffo caricato čit. kramp. glupan..) pravim imenom William Frederick Cody (1846—1917). Bafelo Bil (engl. kele) med. ind. bubon. vrsta tkanine . prethodno odobravaju i prethodno raspoređuju svi državni (kao i gradski i dr. život je patnja. med. buffone) šaljivČina. bubon. Buddha) v. upala limfnih žlijezda u preponama (obično u vezi s mekim čankirom). boogie loša improvizacija na glasoviru. komične opere. čija se filozofija temelji na dvama pojmovima: patnji i spasenju. boudoir) mali. Auschwitz bucina (lat. Budha budak (tur. lakrdijaš. kao ples sadrži elemente bluza. bez strasti i patnje. žeđ za životom. opera buffa komična opera Buffalo Bill čit. bouffonnerie) šala. stanju blaženog mira. bulga novčanik) jednogodišnji zakon kojim se predviđaju. budizam budisti (sanskr. Bubikopf) "dječačka glava". posušilo. laka komedija.) prihodi i rashodi u jednoj budžetskoj godini. st. budhisti budizam (sanskr. usp. karate i si. budhizam buđo (jap. bufon bufon (tal. st. Buddha) "Probuđeni. Buddha) v. bubon. lat. proračunska godina Buergerova (Birgerova) bolest bakterijska ili alergijska upala krvnih žila. woogie način plesanja crnaca iz Arizone) poseban oblik glasovirske interpretacije bluza nastao početkom 20. oruđe s drškom kojemu je na vrhu s jedne strane željezni Šiljak a s druge uska motičica. bugsiren) pom. dvorska luda bufonerija (fr. ofthalmos oko) med. volook. Thüringen). usp. osobito poznatog po okrutnostima koje su u njemu vršene nad zatočenicima tijekom Drugoga svjetskog rata i prije njega (1937— 1945). bufo karikato (tal. buffa) šala. Buddha) naučavanje Gautama Budhe (557—447 pr. volja za životom). lakrdija. s volovskim očima. bus vol. limfni triper (kapavac) Buchenwald Čit. bolest prepona buboni (grč. lakrdija. posebno pripremljen papir za upijanje tinte izrađen od pamuka i sulfatne celuloze bugenvilija bot. rehgija koju je osnovao Budha. trublja buckinghamska palača čit. tal. algos bol) med. blek-bo-toma. bakingem-ska (engl. bolgia. čarlstona. pristaše religije i filozofije budhizma budhizam (sanskr. aden žlijezda) med. legendaran u poštanskoj službi i u američkom građanskom ratu. obično u nogama bufer (engl. "sveti mudrac". bik buffo (tal. velika budala Budha (sanskr. Buddha) mn. fr. bubon preponske žlijezde. buffer) odbojnik (na vagonu) buffa (tal.) zajednički naziv za sve borbene vještine kao što su džudo. bouille) carinski žig koji se udara na vunenu robu.

pastirski. juha od povrća i mesa u kojoj se obično razmuti jaje bujon (fr. g.bujatrika (grč. najava dolaska. bus govedo. morski razbojnik. vladarska isprava Bele IV. buj bujon (fr. boucanier) lovac na bivole. kardia srce) med.) 2. gusar bukanirati (ind. bukva slovo) doslovan.) bula (lat. Americi. bukolićka cezura metr. bullarium) zbirka papinskih bula ili odredaba . anat. u duhu ili u obliku pastirskog pjesništva. bus vol. bouillon) kuh. bujurmak zapovijedati) zapovijedajte. najaviti dolazak. plik bula (tur. volovska glava) najmiliji konj Aleksandra Velikog (Aleksandra Makedonskog). bukolike) poet. Turkinja bularij (lat. zvjerokradica u Sjev. v. čvor) hrapava vunena tkanina od kovrčavog prediva. bujurultu. za razliku od totalizatora bukoličar (grč. antikvar bukirati (engl. turska žena. bouille. tkan na čvoriće bukmejker (engl. bulla) 1. boucassin) vrsta krutog francuskog platna. okruglo i ja-joliko izdignuće pokožice ispod kojeg se skuplja čista serozna. bouquiniste) prodavač starih knjiga. buket Bukefal (grč. med. bouquin) ljubitelj i skupljač starih knjiga buking (engl. bujrumte bujruntija 207 bularij bujruntija (tur. v. prvobitno: mala zlatna kutija u kojoj su se nosile ha-majlije. bukolikos) poet. tj. pisac pastirskih pjesama bukolički (grč. mutna. iatrike lijeČ-ništvo) stočno liječništvo. hipertrofija srca. posrednik pri klađenju bukmejking (eng. bouquineur. boucle kopča. bukolikos) poet. potvrda. Zlatna bula. na že-ljezinici. booking) predbilježen dolazak gosta u neki hotel. idila (osobito kod rimskog pjesnika Vergilija) bukranij (grč. uvjerenje. običan način klađenja na konjskim trkama. bouiller) staviti na robu carinski žig. obaviti upis. dokument (uopće). predbilježiti se bukle (fr. vina). bouquet) lijepo uređen stručak cvijeća. točan bula (lat. bukle-sag sag. (1242. ukaz. pamučna tkanina za podstavu bukcinator (lat. ukrasi. buccinator) trubač. pečat od voska ili kovine na povelji. bukirati bukinist (fr. kefale glava. isp. vrsta čvrste vunene tkanine za hlače i športsku odjeću bukvalan (starosl. hrpa. povelja. buckskin) "jelenja. bulla) 3. pastirska pjesma. v. rezervacija (u hotelu. buljon bujnim (tur. book-maker) onaj koji na konjskim trkama priređuje klađenja ili se sam kladi. izvolite. obrazni mišić. bouquet) miris (npr. tepih. poznat iz priča (bojao se svoje sjene i teško gaje bilo uzjahati) buket (fr. povećanje. bus vol. bujrum) pašina ili valijina pisana zapovijed. bouillon) kuh. book-making) sastavljanje knjiga. bus govedo. pri kupnji zrakoplovnih karata i si. povelja s takvim pečatom. pren. pismo bukanir (fr. booking) rezervirati. mišić puhač buke (fr.) sušiti komade mesa na suncu ili nad vatrom bukardija (grč.). osobito na dorskom fri-zu. službena Papina povelja ili spis o važnim pitanjima na kojem je veliki crkveni pečat (za razliku od breve koja ima samo otisak pečata s prstena na kojem je riba). krvava ili gnojna tekućina. uobičajena cezura na kraju Četvrte stope u heksametru grčkih bukoličara bukolika (grč. u obhku golih lubanja na žrtvenim volovima buks (engl. kao posljedica jačanja srčane muskulature bukasen (fr. janjeća koža". bugsieren) vući lađu u luku bukskin (engl. tamnica buksirati (niz. skup bukiner (fr.) zatvor. kranion lubanja) arhit. seoski. liječenje goveda bujirati (fr. books) prozirna i laka tkanina od finog pamuka buksa (šatr.

mnogo) mnoštvo ljudi ili stvari. koji rađa lukovičastim podzemnim stablom bulbiforman (lat. voj. njegovih karakternih osobina: pretjerane ukočenosti. na utrkama s preponama. skok dionica na burzi. neodoljiva. ploviti ukoso (po vjetru sa strane). ulično) od zračnih . bulbus. u televiziji: posebna kolica koja mogu hvatati sve vodoravne i okomite pokrete bum (niz. naziv za periodička i nepe-riodička izdanja. bulla. buljen (engl. nenadana aktivnost. gusta trnovita živica kroz koju konj. vraća bacaču bumler (njem. savezni parlament. pren. gomila. luk.) 1. bulletin (fr. nalet) šport. tako da mu se vide prednji zubi.) savezna skupština. izbacivanje mjehurića bulimija (grč. posebno se odlikuje time što se. bulbus okuli (lat. a u sredini koljenasto savijena). gla-vičast. liga. onaj koji nije u optjecaju bulterijer (engl. urnebes. bedem buli (engl. za zatvaranje ulaza u zaljev). zavežljaj. studenac bunčela (tal. buli bik) pren. bulldozer) "kopnenoja-ružalo". bulbosus) lukovičast.) kosa spletena i savijena uokrug bund 1. kratke i duboko usječene njuške. glavica. na krajevima plosnata.) zdenac.bulbiferan 208 bund bulbiferan dat.) velika splav (služi npr. voj. napomena ili kratka priča kod koje je šaljiva poanta u tome što joj nedostaje dosljednost glavne misli. (njem. foltamente gusto. stran novac. neotesanost. lanaca i bačava na sidrima koja se stavlja u vodu za obranu od podmornica bumbaČa (mađ. Široka i lijepa ulica zasađena drvećem. društvo. hladnokrvnosti i dr. rulja. bullterier) vrsta engleskih pasa. bulbus oculi čit. mali betonski for-tifikacijski objekt stalne fortifikacije s dubokim podzemnim zaklonima za posadu. bulla) pisac papinskih bula bull (engl. bul-finč (engl. Bummler tumaralo) naziv za polagani poluteretni vlak koji se jako trese i u kojem je neugodno putovati. krumpirast bulbus (lat. John Buli oličenje engleskog naroda kao cjeline.) Savezna liga (vrhunsko natjecanje u nogometu u Njemačkoj) Bundestag (njem. forma) koji ima oblik lukovice. velika. očna jabučica buldog (engl. nastala križanjem buldoga i terijera. woomera) srpoliko oružje australskih domorodaca (uska i oko 60 cm dugačka daščica od tvrdog drveta. fero donosim) bot. kudrava i prljava glava bum (engl. 2. spekulativan pothvat. vreva. boom) buka. (njem. isto i burni bunar (tur. boulevard) šetalište. krasti buliran (lat. opskrbljen bulom bulist (lat. veliki engleski pas širokih prsiju.) nepreradeno zlato ili srebro u šipkama. pren. jedan od predstavničkih domova Njemačke bunker (engl. nepočešljana. pregrada od brvana. bully gužva. bullatus) zapečaćen. sabornica. bulimia) med. čioda (igla s glavicom) bumerang (austral. bilten bull-finch čit. skupštinska zgrada bulevar (fr.) lukovica. ako ne pogodi u cilj. 2. bullire. metež. das Bund) svežanj. dugme) pribadača. mjera za staklo. bouliner) pom. tj. glavićast bulbozan (lat.) izvješće o nekom važnom događaju. odličan lovac na miševe i štakore bulumenta (tal. nepošteno trgovati. pljačkati. glupost. mora projuriti bullion čit. Bund) savez.) anat. betonsko sklonište (kućno. Bundesliga 209 Buridanov magarac smotak.) šport. senzacija. tvrđava. bulldog) 1. glavna ulica. započinjanje igre nakon prekida (u hokeju na ledu) bulicija (lat. gomb puce. gusjenično vozilo za iskopavanje i prekopavanje zemlje buleuterij (grč. bullitio) vrenje. 2. potvrđen pečatom. neočekivan razvoj. hrpa. vrsta džepnog revolvera sa 6 i više metaka buldožer (engl. mjera za konac Bundesliga (njem. tuđi. buleuterion) vijećnica. bulbus lukovica. životinjska glad bulinirati (fr. pločama ili grudama.

glazbeno djelo humorističnog karaktera. bourdalou) vrpca na šeširu s kopčom. burletta) mala vesela igra. buri) sitan duhan za ušmrkavanje burnetirati v. osobito kao lađ-arski radnik na Volgi burlati (tal. kasnije: osobiti znak abasidijskih kalifa. burla šala) izvoditi šale. izmišljotina. podvaljivač. nakaradan. a spojena je s rezervoarom plina. Boer seljak) pripadnik nizozemskih doseljenika koji su se u 17. vitica. lakrdijaš. burka. puše s kopna na more bural (tal. intrigant burgundska smola pročišćena žuta omorikova smola burgundska vina poznata crna i bijela francuska vina iz pokrajine Bur-gundije Buri (niz. komedijati. dvorac. lakrdijati. usp. nesmisao. mala tvrđava Burgenland austrijska pokrajina u kojoj živi mnogo Hrvata. burla. lju-tine buratino (tal. spletkar.) seljak koji traži posao izvan svoga mjesta.) slaba bura. 4. burrasca. u njemu se u određenim omjerima miješa zrak i plin i kad se tome prinese zapaljena Šibica. burattino) pokretljiva lutka. vrsta šarenog francuskog platna burdon (fr. lakrdijaški burleta (tal. pijesak i dr. nastaje veoma vruć plamen s neznatnim postotkom plina (po njem. st. tisk. borer. podmetanje. vjenčani prsten burmut (tur. burlesco. fr. 3. bora) žestok i hladan sjeverni vjetar na istočnojadranskom primorju.. ne može odlučiti prići nijednom od ovih dvaju kupova burin (tal. blebetati. vikač. smut-Ijivac. perz. burun. st. Burski rat rat između Bura i Engleza početkom 20. burmak uvijati. fr. sastoji se od metalne cijevi koja pri dnu ima dva otvora. stanovnici juž. iznenadna nepogoda. poticatelj nereda. pom. čovjek koji svuda "zabada nos". Burg) zamak. burgu) svrdlo. duboki bas na orguljama. komedijant. iskrcali na Rtu dobre nade u južnoj Africi. izljev zlovolje. ali je njihov jezik u javnim službama izjednačen s engleskim bura (tal. bušilica.) žestok vihor sa snježnom vijavicom u ruskim i sibirskim stepama buraska (tal. barak) čupav krzneni kaput bez rukava. pren. prostor. lupetati. zbog potpune jednakosti i ravnoteže pobuda.napada. tal. boer) "seljaci". višebojni tisak bunting (engl. zadirkivalo. šaljiv. bourdon) glaz. burra. veselo i nestašno glazbeno djelo za ples burleskan (fr. burlesque) poet. dio kombajna: sanduk u koji pada zrnje Bunsenov plamenik naprava koja se upotrebljava za zagrijavanje različitih supstanci i kemikalija. s dlakom okrenutom prema van i valjanom tako da se voda ne može zadržavati (nose ga svi kavkaski narodi) burla (tal. Buntdruck) tiskanje u više boja. zadirkivanje. usukati) zavoj. Bur (niz. besmislica. također: naziv jedne arapske vjerske pjesme burdalu (fr. 1811—1899) buntdruk (njem. podvala. gladak prsten (obično zaručnički). pren. spremište na brodu za ugljen. fizičaru i kemičaru Robertu Bunsenu. komoda buran (rus. cement. lagan istočnjak burka (rus. bourrette) tkanina od otpadaka svile burg (njem. i 16. koji želi sve znati i u svemu biti pametniji od drugih. bourrasque) bura. burla) šala burlak (rus.) engleska laka vunena tkanina za izradu zastava Buonarroti glasoviti talijanski umjetnik (imenom Michelangelo) iz 15. iznenadan vihor. vječni buntovnik. budalaština. poznati primjer za nemogućnost slobodne volje burin 210 buržoazija koji se pripisuje francuskom sko-lastičkom filozofu Jeanu Buridanu (1300—1358): gladan magarac koji stoji između dvaju potpuno jednakih i podjednako od sebe udaljenih kupova sijena mora skapati od gladi budući da se. mala burleska burma (tur.) Muhamedov ogrtač. zabadalo. burlesque) smiješan. borale) ormar s ladicama. šaljivo prikazivanje velikih i ozbiljnih stvari. u kojem su Buri izgubili samostalnost. lakrdija. glupariti burleska Uat. šala. bukač. Afrike nizozemskog podrijetla Buridanov magarac fil. izostavljanje riječi pri slaganju buret (fr. burnetizirati . Gradišće burgija (tur. st. marioneta burda (ar.

lat. mjesni običaji koje je utvrdila uprava neke burze. buttafuori kazališni inspicijent) umjetnički predmeti koji daju iluziju pravih. preziranje smrti. glaz. kesica) akutna ili kronična upala sluznih vrećica burš (lat. filistar buržujka pripadnica buržoaskog staleža. s kapom. od bourg grad ili selo pod okriljem grada. grč. bursa. burner) natopiti drvo u otopini klor-cinka i time ga učiniti otpornim prema truljenju burnus (ar. ruxis kutija. i plemića. boso) šimšir busija (tur. bus govedo.. danas malobrojna skupina nomada po pustinjama jugozapadne Afrike (nizak rast. pren. biznis) posao. trgovina. atrapa . (produktna burza). lažni predmeti koji služe za pokazivanje ili reklamu. nazvano je gornjim imenom bušel (eng. lat. sluzne kesice bursitis (lat. brzi solo-ples bez pripreme. Bucherie) telegrafske stupove natopiti u bakrenom vitri-olu (postupak nazvan po pronalazaču) bušido 'jap. koji trguju na burzi. tržište novca. harakiri buširati (njem. Etruščani i dr. čep. burnus. osobito prilagođena magnetna igla za određivanje pravca bustrofedon (grč. strofe okretaj) u davnini: način pisanja (Grci. Arapi (beduini) ga nose preko odjeće Burovljeva voda farm. osobito s mjenicama i vrijednosnim papirima {efektna burza).) prema hiru. prvotno: (francuski) građanin ili stanovnik grada. malograđanin. = capriccio. krzno) mjesto gdje se redovito sastaje poslovni i trgovački svijet radi zaključivanja poslova. borsa. bushel) engleska mjera za žito. par butad (fr. 3.) vrećica od vrlo finog materijala u kojoj katolički svećenik nosi posljednju pomast i pričest umirućem bursae muscosae čit. bourgeois. v. bourse. bur-zijanci ljudi koji se bave burzovnim poslovima. a u slučaju povrijeđene časti obvezno samoubojstvo. buržuj) 1. pod burza burzovni uzansi trg. neravnina (na svili) butada (fr. 2. v. seljaka. lat. potaja. hrabrost. boutade) duhovita šala. byrsa koža. napad iz busije business (engl. neobuzdan. bursa. bourg. usp.349 1 bušerizirati (fr. na mahove butaforija (tal. danas: stalež koji ima sredstva za proizvodnju. blagost prema slabima. pyxis kutija od šimširo-vine) fiz. bus. malograđanka bus (engl. kurir burza (fr. 2. odanost poglavarima. bourgeoisie.) mn. pripadnik buržoaskog staleža (v. njem. bussa udarac) nalet vjetra bus (tal. obično od bijele vunene tkanine. njem. nagao i neobičan nastup ćudi. budući da je takvo pisanje nalikovalo okretanju volova kod oranja. nazvana po njem. tvrđave. bračna vjernost. a koji vrijede za poslove obavljene na toj burzi buržoazija (fr. momak. dosjetka. sladunjavog i trpkog okusa. bursa vrećica. Busch grm) lov. pravednost. poslovna struka busola (tal. oteklina i dr. bogatašica.) pri kojemu se nakon završetka jednog retka prelazilo u sljedeći odmah ispod posljednjeg slova prethodnog retka i tako pisalo natraske. za razliku od kmeta. burze muskoze (lat. Bursch) u Njemačkoj: član njemačkog studentskog društva. ekonomskim jačanjem bur buržuj 211 butirometar žoazije jača i njezin politički položaj: ona ukida feudalno društvo i sama uzima vlast. Bersianer) mn. mornarički kompas. mjerica = 36. prvobitno: naziv za građanstvo nasuprot višim staležima feudalnog društva (plemstvu i svećenstvu). tal. usp. njemački Burg.burnetizirati (engl. najviši cilj moralnih težnja kod Japanaca: kult predaka. a upotrebljavaju se u kazališnoj inscenaciji. med. omnibus svima) = omnibus bus (tal. sluga. bezbojna tekućina. izraz kojim se označuje lovčevo lutanje poljima i šumama ne bi li slučajno naišao na divljač (za razliku od lova s hajkaČima) Bušmani (njem. zatim s robom: žitom. burg) 1. grč. buržoazija 2). samozatajnost. bourse. tzv. bournous) ogrtač bez rukava. otopina baznog alu-minijevog silikata. par boutades čit.50 m) bušon (fr.) kodeks časti. koriš. pusu) zasjeda. pun života student ili mladić uopće. čireva. Busch grm) "ljudi iz grmlja". burza rada ustanova koja utječe na tržište radne snage time što posreduje između ponude i potražnje i na taj način utječe na suzbijanje nezaposlenosti burzijanci (fr. upotrebljava se za obloge kod rana. bouchon) zatvarač. najviše 1. ugljenom i si. bussola kutijica. octenog mirisa. građanski stalež buržuj (fr. kirurgu Bu-rovu (1809—1874) bursa (lat. veseo. fr.

zahlen platiti. man-teia proricanje) gatanje u gumbe. bouteselle) voj. tj. kaučuka i si. češljugar (ptica pjevica iz porodice zeba) cakna (njem. sviranje trube za sedlanje (kod konjice) buzalak (tur. pravim imenom Giuseppe Balsamo. kalentura ama-rilja (šp. popuštajući u jačini tona i u tempu. uranist bužija (fr. kratica za karbon C kratica za Celzij (u mjerenju topline) c kratica za cent (novac) C kratica za centum (100) C kratica za osnovni ton tonskog sustava Ca kem. po prilici) cabinet separe čit. budala buznhalter (njem. prodavaonica izabranim skupim stvarima butiraža (fr. vremenski tjesnac. kovrča calando čit. grč. maslačna kiselina. dućan. kratica za kalcij ca kratica za cirka (lat. pren. pederast. lisičji šaš) vrsta plina. istodobno i slabije i sporije calentura amarilla čit. divljak) prostački izraz za: homoseksualac..) kavana. butyrum) kem. vitica. bubuljica.. puce.butan (grč. čudotvorac i vidovnjak (hvalio se da može načiniti "kamen mudraca". Halter držač) dio ženske odjeće koji služi za podržavanje grudiju.) posebna soba. zatim debelog crijeva i jednjaka. Zeiger) kazaljka na satu cajgnis (njem. c treće slovo hrvatske latinice C fiz. bottiglia) boca od 7 dl buter (njem. radionica. 1743—1795) talijanski i europski pustolov i varalica. circa oko. Kellner konobar) glavni konobar (kome se plaća). fr. buzzurro prostak. loupe) fot.) žuta groznica u tropskim predjelima Caliban čit. butirometar (grč. pren. maslac butiga (tal. napušteno zemljište. Zeug) vrsta pamučne tkanine cajger (njem. šiljak. Zeugniss) svjedodžba. bouteille. tobožnji liječnik. bucmast. metron) sprava za određivanje masnoće mlijeka buton 212 bužija buton (fr. leća za rastavljanje brzog kretanja predmeta koji se snima (primjenjuje se osobito u filmskoj tehnici) cajtnot (njem. gume. kalando (tal. valjkasta šipka od voska. bottone) gumb. u smjesi s propanom služi kao gorivo butelja (fr. cajg (njem. bozdogan) vrsta hladnog oružja: teški bat sa željeznim šiljcima na debljem kraju. kabine separe (fr. ničija zemlja buzdovan (tur. pupoljak. osobito mokraćnih. bouton. zasebna soba café čit. kafe-restoran (fr. Not nužda. za proširivanje suženih kanala. oskudica) u ruskom (šahovskom) jeziku uobičajen naziv za nedostatak vremena preostalog za razmišljanje o sljedećim potezima budući da je igrač veći dio propisanog vremena za igru potrošio na prethodne poteze. Zeit vrijeme. da može općiti s pokojnicima. tal. bouturage) razmnožavanje biljaka izravnom sadnjom izdanaka u vlažnu zemlju butirin (lat. bugia svijeća) med. tal. potvrda cajtlupa (njem. Kaljostro Alesandro (tal. bottega) trgovina. prebrojavanje gumba na kaputu ("ho-će-neće") da bi se vidjelo hoće li nešto biti ili neće butrast (tur. kafe (fr. fiz. pigist. električna svjećica c C. Kaliban u Shakespeareo-voj Oluji: čudovište koje samo upola nalikuje na čovjeka (suprotnost Arije-lu). natkonobar. prodavaonica. bozulmak biti napušten) imanje bez vlasnika. stvarčica slična gumbu. debeljuš-kast. kratica za kulon C kem. Busen dojke. Zacke zubac. škripac cajzić (njem.) kavana i gostionica Cagliostro Alessandro čit. butomon močvarna biljka. Butter maslac) putar. bougie. zasićeni ugljikovodik.) glaz. Zeit vrijeme. topuz. glupan. zadebljao. šp. café-restau-rant čit. "ober" . pren. boutique) prodavaonica. bodur) punašan. trgovina na malo. rašlje. tal. grudnjak buzurant (tal. butyron. kratica za cezij Ca kem. da posjeduje moć proricanja itd. grubo i neotesano stvorenje calkebner (njem. lokal butik (fr. proširen butsel (fr. bouton. bradavica (krupan) briljant naušnici butonomantija (fr. Zeisig) zool. parožak) uvojak.

za pjevanje. žrtva za tuđe grijehe. kamera klara (lat. pokorio papi Grguru VII.) Martovo polje (tj. kampus (lat. kapitis deminu-cio (lat. kalo di pezo (tal. pri čemu se služi capinom.) trg. kamera lucida (lat.) glaz.) prav.) fiz. trulja capin (tal. priglbok . kambio di ritorno (tal. kantante (tal. dronjak. instrument za precrtavanje i neosvijetljenih predmeta camera del commercio kamera del komerćo (tal. tiho.) engleska slastičarnica Canossa čit. smanjivanje ili gubljenje prava. Techni-ker tehničar) zubni tehničar. predavaonice.) glaz. nedostatak u potrebnoj težini calo di prezzo čit. pjevajući. izvodeći tako kao da se pjeva cantante Čit.: canšteheri) tanke (ženske) noge cantabile čit. radnik šumarske struke koji vrši rovarenje tehničkih sorti-menata. poglavito kraće šaljivo glazbeno djelo.) Pjesma nad pjesmama židovskog kralja Salomona. groblje. kolgerl (engl. rita.) "sveto polje". mala. Zahn zub. bojište. cunja. kosturnica. ćudljivo. kaprićo (tal. kamerata fiorentina (tal. kambio seko (tal.) glaz.call-girl čit. sriješ canšteher (njem. kampo santo (tal.) prostitutka koja dolazi svojoj mušteriji na telefonski poziv calmato čit.) glaz. nalaze najednom prostoru Campus Martius čit. kaprićeto (tal. Kampus Marci-jus (lat. zubarski suradnik koji prema uputama liječnika zubara vrši sve tehničke poslove oko nadomještani a zubi Canticum canticorum čit. pjevajući. kratka fantazija capriccio 215 causa criminali s capriccio čit. st. otuda: ići u Canossu poniziti se pred pred nekim kome si se dotle suprotstavljao canpulfer (njem.) glaz. u obliku sonate. bojno polje candy-store čit. Kantikum kantikorum (lat. rekreacijski tereni i si.. "suha". instrument u kojem se svjetlosne zrake od predmeta odbijaju pomoću prizme i oblikuju lik na papiru koji se nalazi dolje u instrumentu.) glaz.) trg. mjenično pismo cambio di ritorno čit. prema volji caprum expiatorum Čit. tralja. koji su u svojim nastojanjima da ožive starogrčku tragediju stvorili novi glazbeno-scenski oblik — operu campo santo čit.) glaz. tj. kalmato (tal.) glaz. isto i ca-pinaŠ capitis deminutio čit. padanje cijene (nekoj robi) cambio conto 214 capriccetto cambio conto čit. Kanosa (tal.) trgovačka komora camera lucida čit. knjižnice. zubo-tehničar. Zahnstocher) čačkalica. tj. kaprićozo (tal. što se može pjevati. blago. kalo di prečo (tal. po volji capriccioso čit. mjenični račun cambio di polizza čit. privlačenje i smještanje balvana na pogodno mjesto za utovar. cijepljenje koje služi kao zaštita od tuberkuloze calo di peso čit.) dvorac u sjev.) fiz. osobito: groblje okruženo otvorenim arkadama campus Čit. osobito građanskih prava. Zahn zub. zappa motika) trnokop. kantabile (tal.) trg. pren. manjak. pjevajući cantando čit. njemački car Henrik IV. kantando (tal. izvodeći tako kao da se pjeva cantehniker (njem. Stein kamen) zubni kamenac. 970—930 pr. Italiji u kojem se 1077.) trg. neobično umjetničko.) trg. kambio di polica (tal. kantante (tal. građanska smrt capriccetto čit. budak. a kaprićo (tal. tj. "jasna komora". vlastita mjenica camera clara čit.) družina firentinskih znanstvenika i umjetnika u 16. planinarski štap sa sjekiricom capiner tovarač. "svijetla komora". polje boga rata Marsa). kambio konto (tal. (obično u mn. povratna mjenica cambio secco čit. e.) canjak (srednjonjem. mirno Calmetteovo cijepljenje čit. usp. te se taj lik može nacrtati olovkom Camerata fiorentina čit. vojno vježbalište u starih Rimljana. izvukavši od toga poniženja političke koristi. pjevajući cantante čit. gdje se sve zgrade. kandi-stor (engl. a capriccio čit. Zahn zub. Kalme-tovo.) trg. kaprum eks-pijatorum (lat.) ćudljivo.) američki tip sveučilišta ili koledža. n. Zanke) krpa. "jaganjac Božji koji oduzima grijehe svijeta". danas: ratište. med..) pomirbeno janje. Pulver prah) prašak za čišćenje i raskuži-vanje zubi canštajn (njem.

bilješka koja se stavlja na bolesničke liste radnika i označuje stopostotnu nesposobnost za rad. građanski spor.) gram. jeziku (genitiv. u početku govora. centum per centum (lat. keč causa civilis čit. kazus oblikvus (lat. opomena. usp. element kolumbij (co-lumbium. karta bjanka (tal. kastitis violata (lat. lov na milost CARE čit. glavni. sam sebi uzrok. ker (engl. neograničeno povjerenje. kosi. tj. zaobilazno casus rectus Čit. tj. siše krv domaćih životinja i čovjeka.) kratica Cooperative form American Remittances to Everywhere (ili: to Europe) — udruženje od 25 američkih dobrotvornih organizacija koje je nakon Drugoga svjetskog rata pomagalo obnovu ratom opustošene Europe i drugih krajeva carezzando čit. kosim putem.) gram. dativ. tj. med. nezavisni padež (nominativ i vokativ) catch-as-catch-can čit.) glaz. kosti zapešća. sudski prigovor Cb znak za kem. akuzativ i ablativ). stvarni uzrok (supr.) retorička fraza kojom govornik.) "uhvati kako možeš" — hrva-nje slobodnim stilom.). neograničena punomoć. 1737. daje pravo na poštedu od rada za određeno vrijeme Ce kem. povrijeđena nevinost. kaptacio benevolencije (lat. kaveat (lat. neke je od njih uglazbio njem.) "iskoristi dan. cauza finalis) causa finalis čit. razlog zbog kojega se objavljuje ili vodi rat casus foederis Čit. uzrok ratu. v.) prav.) uredbe o agrarnim odnosima u Slavoniji koje je izdao car Karlo III. tj. keč-es-keč-ken (engl.) sto posto. tj. neograničena vlast careva Carmina Burana Čit. naziv za poeziju srednjovjekovnih putujućih klerika (vaganata). cavere. rod muha iz tropske Afrike.) krajnji cilj causa sine qua non čit.captatio benevolentiae čit. per casum obliquum čit. kart blanš (fr. osnovni uzrok causa sui čit.) uzrok bez kojega se nešto ne bi uopće ni dogodilo. kompozitor Carl Orff početkom našeg stoljeća Carolina Urbarialis Regulatio čit. moli slušatelje za blagonaklonost. kazneni predmet. v. vješto zadobivanje naklonosti. bijeli papir". koristi se vremenom! carta bianca Čit.) glaz. apsolutan cave! čit. mješovit slučaj.) prav. kave (lat.). kad treba ispuniti obveze savezništva casus mixtus čit. slučaj u kojem postoji krivnja i oštećene osobe casus obliquus čit. na čovjeka prenosi opasnu bolest spavanja . predmet građanske parnice causa criminalis čit. Kartezijus (lat.) "Čisti.) pren. kauza finalis (lat. kratica za cerij ce-ce muha zool.) čuvaj se! čit. kauza sui (lat.) prav. car-ta bianca "bijeli papir") pren. laskajući. za lat. Karolina urbarijalis regulacio (lat.) mn. predmet kaznene parnice causa efficiens 216 celebritet causa efficiens čit. laskavo carizam carski apsolutizam. per kazum oblikvum (lat. isto što i niobij) c/c krat. kauza sine kva non (lat. kazus mikstus (lat. tj. kauza eficijens (lat. slučaj kad jedan savez stupa na snagu. radi njegovanja. caveat) "neka se čuva. neka se pripazi". carpalia čit. kazus rektus (lat.) uzrok koji prethodi djelu. karpalija (lat.) prav.) povod ratu. kauza civilis (lat. kast stil (engl. zavisni padež u lat.) latini-zirano ime francuskog filozofa Des Cartesa (Descartesa) čast steel čit. potpuna sloboda carte blanche Čit. karpalistika carpe diem Čit. bezuzročan. kure kauza (lat. a po nekima i za curae causa čit. prav. g. kazus beli (lat.) prav.) lijevani čelik castitas violata čit.) fil. karecando (tal. kauza kriminalis Gat. Karmina Burana (lat. potpuno slobodne ruke. predstavljaju izvor za poznavanje srednjovjekovnog života i načina mišljenja. ugrabi dan". karecevole (tal. ulagujući se carezzevole čit. kazus federis (lat. carta bianca Cartesius čit. karpe diem (lat. povrijeđeno djevičanstvo casus belli čit.

kaučuk i si. cella ćelija. ustupiti. seli-non) bot. lat. a zamjenjuje i staklo. zecchino prema Zecca — kovnica u Veneciji) dukat. znamenita osoba celenterati 217 cenakul celenterati (lat. celebratio) proslavljanje. pravi se od celulozina ace-tata. prozirna. životinje u kojih je razvijen ćelom ili postoje njegovi tragovi celon (lat. svećenik koji obavlja bogoslužje celebrirati (lat. poznata vrtna biljka čiji se korijen upotrebljava kao začin celeritet (lat. koja je primila kršćanstvo i postala mučenica. upotrebljava se osobito u proizvodnji šećera celialgija (grč. osobito metalnom celit (lat. celeritas) brzina celestin (lat. izrađivač reljefa celatura (lat. proslavljati. staleška (profesionalna) organizacija obrtnika jedne struke ceker (njem. stanovnik ćelije. fanos svijetao. caecus slep. celeri. masa slična celuloidu. polureljef. prozirna. dupljaši celer (fr. struja u posljednjoj trećini 19. tj. celebritas) slava. monah celofan (lat. zbog čega se upotrebljava za filmove celštof (njem. cella ćelija) 1. cedere) prav. tanka. g. listić. celebrare) svetkovati. osjetljiva na svjetlost. ziehen vući) košara s ručkom ceker (njem. algos bol) med. mješinci. grč. račun za jelo i piće u kavani. cella ćelija) kem. caelare) raditi (ili: izvoditi) u reljefu. proslaviti. ustupitelj. trbušna bol celibat (lat. savitljiva i ne propušta vodu. smjer opće patologije prema kojem cjelokupna životna djelatnost i zdravog i bolesnog tijela proizlazi iz stanica . komadić papira. 1074. redovnik. cedrato) vrsta krupnih i sočnih limuna čija se kora ukuhava sa šećerom (kao poslastica) cedulja (lat. koja je začeta u svrhu obnove katoličke crkvene glazbe u duhu gregorijanskog pjevanja i klasične vokalne polifonije cedar (grč. celebrans) kat. razbijam) mn. prostor između crijeva i stijen-ki tijela. raznobojan. po njoj je nazvan i cecilijan-ski pokret. Kefeus) zviježđe na sjevernom nebu. abnormalne tvorevine na biljkama koje izazivaju biljni (fitocedicije) ili životinjski (zoo-ceci-dije) nametnici Cecilija (prema Caecilius — ime jednoga starorimskog plemena) žensko ime. a upotrebljava. papir za kopiranje čija se površina. privremena priznanica. stanični celularna patologija med. celomati mn. svećenstva (ozakonio papa Grgur VII. caedo. selinum. slijepo crijevo celator (lat.). Coelenterata) mn. 2. kefale) v. coelibatus) bezbračnost ri-mokat. pod kefalCefej (latinizirano od grč. list papira.) celirati (lat. grč. Zellstoff) staničevinska vata. cecidi ubijam. st. odustati od čega..(grč. svečano obavljati celebritet (lat. zool. schedula listić papira) 1. proslava. u obliku listova. umjesto lako zapaljivog celuloida. coelestis nebeski) min. dobiva se od celuloze. slavno ime. caelatura) vještina izrađivanja polureljefa. caecum) anat. trošak. ceilularis) koji se sastoji od celula (stanica). glasovitost. gipka i teško zapaljiva acetilna celuloza (služi. sastoji od klornog srebra i srebra salitrene kiseline ćelom (grč. trg. st. zlatnik cekum (lat. za zamatanje živežnih namirnica i u grafičkoj industriji celoidin papir fotogr. svetkovina celebrant (lat. zembilj cekin (tal. proziran) umjetna plastična masa. vrlo dobro upija tekućinu te služi za brisanje raznih izlučevina celularan (lat. tako se zvala ijedna mlada rimska patricijka iz 3. onaj koji nešto ustupa nekom cedirati (lat. caelator) umjetnik koji radi dlijetom. dem. tj. Katolička je crkva smatra zaštitnicom glazbe. nije zapaljiva kao celuloid. koilia trbuh. koilos šupalj) tjelesna šupljina. scheda vrpca. usp. bot. Zeche) 1. 2. ustupati. kedros) ukrasno drvo iz porodice Četinjača cedent (lat. najčešće modar mineral staklastosedefasta sjaja. za filmove. cedens) prav. Zoger od ziehen vući) torba s ručkom (za nošenje živežnih namirnica). 2. osobito u kovini celebracija (lat. nota cefal.cecidije (lat. cefeide zvijezde promjenjiva sjaja po kojima se određuju udaljenosti u svemiru ceh (njem. priznati kome prednost cedrat (tal.

centesimalis) podijeljen na sto jednakih dijelova. stoljeće. blagovaonica u katoličkim samostanima.). me-tron mjera. slika "Posljednja večera". centilitre) = 1/100 litre centilitar (lat. sa sto nogu centner (lat. pren. centum sto. služi za izradu češljeva. kenobij cenobit v.celuloid (lat. koja tvori čvrste sastojke biljaka. stvrdne kao kamen.). matica. za Centralni pakt (punim imenom Central Treaty Organization) — vojni pakt sklopljen 1959. Irana. telefonska. rožnata. anat. centrigramme) = 1/100 grama centigram (lat. od bakra i cinka mesing itd. centum sto. folium list biljke) vrsta ruže s vrlo mnogo latica. grč. fotografskog pribora itd. središnjica . centum sto. litra) stoti dio litre centimetar (fr. mjerilo) stoti dio metra centipedan (lat. učvršćivanje cementom. coenaculum) 1. il cenacolo) cenerjauzn 218 centralizirati cenerjauzn (njem. teško prozirna. cb centifolija (lat. cellulosus) v. koji je izumio toplomjer podijeljen na 100 stupnjeva iznad i ispod ništice cement (lat. središte vrhovne vlasti ili uprave (neke ustanove. glasovita slika Leonarda da Vincija (tal. gablec cenobij v. zehn deset. stogodišnjica centenar (lat. 3. cento "stokrpa". 2. gram-ma) stoti dio grama centilitar (fr. centenarium) 1. biljarskih kugli. izrada u cementu cementirati (lat. vrlo elastična i lako zapaljiva. 3. između Turske. elektronska itd. centimetre) = 1/100 metra centimetar (lat. glavni grad. eidos oblik) umjetna plastična masa koja se trljanjem i prešanjem dobiva od kamfora i piroksilina. stoti dio. centum sto. Centaurus) mit. metrička centa = 100 kg Centaur (lat. bezoblična amorfna bijela masa. grč. ime najmanje novčane jedinice: u Nizozemskoj 1/100 gulde-na. stoti. u SAD-u 1/100 dolara. kenobit cent (lat. centum sto. Ken-taur centenar (lat. grč. pozubica (sloj koštanog tkiva na zubnom korijenu) cementiranje (lat. dužina između središta dvaju krugova. Pakistana i Velike Britanije centon (lat. haljina od sto krpa) pjesma sastavljena od stihova. bez mirisa i okusa. celularan celvole (njem. stonožan. stolisnik centigrad (lat. posebna vrsta vapnenog praha koji se. 2. centrum središte. centenarius) uteg od 50 kg Cento krat. ćentezimo (tal. caementum) učvrstiti cementom. prijestolnica. grč. st). izričaja različitih pjesnika (uobičajena literarna vrsta u predbarokno doba) centrala (lat. cellula stanica) kem. poduzeća i dr. kad se navlaži. razdoblje od sto godina. mjesto gdje su smješteni glavni uređaji neke veće tehničke ustanove (električna. centezimalna vaga vaga kod koje se teret drži u ravnoteži sa sto puta manjim utegom centibar stoti dio bara. centum sto. centrala). geom. celuloza (lat. centenarius) 2. Jause južina) obrok oko 10 sati prije podne. polustihova odn. središnjica. Celzijus švedski fizičar i astronom (Celsius. 18. stolisnik centifolija (lat.) talijanski bakreni novac = 1/100 lire centezimalan (lat. centralis središnji) 1. ruža s mnogo latica. centum sto. cellula stanica. Centifolia rosa) bot. centum sto) jedinica za mjerenje težine od 100 funti = 50 kg. pedis noga) zool. (drugi) doručak. pravac koji spaja središte dvaju krugova. me-talurgijski postupak pri kojem se jedan metal (kovina) pokriva određenom supstancom u prašku koja treba putem zagrijavanja ući u taj metal (tako se od željeza i ugljičnog praha zagrijavanjem dobiva čelik. vodovodna. telegrafska. važna sirovina u proizvodnji papira celulozan (lat. učiniti nešto solidno cenakul (lat. gradus stupanj) podijeljen na sto stupnjeva centigram (fr. banke. caementum) 1. proslava stogodišnjeg postojanja. gradus stupanj) stupanj Celzijevog toplomjera (koji je podijeljen na sto stupnjeva — °C) centigradan (lat. Posljednja večera. caementum) 1. v. stogodišnjak centesimo čit. čovjek od sto godina. 2. 2. pes gen. Zellwolle) drvena umjetna vuna Celzije. krat.

srednji. dovesti u središte.) . Mjeseca oko Zemlje itd. matica centralni organi zool. grč. centralizacija centralizirati (lat. sila koja teži udaljiti tijelo od središta njegove kružne putanje centrifugalni stroj fiz. perspektivna projekcija centralna sila fiz. Zemljine kore) centrosom (lat. sila koja je stalno usmjerena središtu gibanja. glavni dio fronte (za razliku od "krila"). usredotočivanje. stanični centar (u blizini stanične jezgre) centrovertiran (lat. glavni. kugli) točka koja je od svih točaka obujma ili površine podjednako udaljena. onaj koji je sa strategijskog stajališta najvažniji centralna projekcija v. centralis) pristaša (ili: pobornik) centralizacije centralizacija (lat. matični. budući da se kod njega. 3. povučen centrum (grč. sila koja. "desnice" i "ljevice". oportunizmu. gibanje koje se vrši oko središta gibanja pod djelovanjem sile koja je usmjerena prema tome središtu gibanja (ne središtu krivulje!). supr. kod centralnog gibanja. u parlamentarnom životu: stranka koja Čini sredinu između ekstremnih stranaka i u dvorani parlamenta sjedi u sredini. za cijeđenje meda iz saća i dr. bitni. baros težina) fiz. kentron. pluća. npr. dobaciti loptu igraču centra centrizam (lat. sfaira kugla) geol. geom.) stotina Centum revolutis annis Deo respon-debitis et mihi (lat. elipsa centralno grijanje zagrijavanje prostorija toplom vodom ili parom koja dolazi iz jednog kotla.) šport. skupni centralist (lat. centralis) v. sklonost kompromisima. centrum središte. centrifugalan centrirati (lat. 2. centralis) usredotočiti. jednake je veličine kao i centripetalna sila.) težište centum (lat. centrum središte) "srednja linija". centrum središte) 1. centralna pozicija voj. centrum središte. centrum središte) v. petere težiti čemu) koji teži prema središtu. svima zajednička uprava. centralis) središnji. vune. skupiti ujedno. koji se nalazi u središtu ili mu pripada. odrediti središte.. centralis središnji) 1. vrši se po putanji koja je.centralan (lat. zamaŠajni stroj (upotrebljava se za sušenje rublja. centralan centrifuga v. gibanje Zemlje oko Sunca. centrum) 1. centrum središte. vertere okrenuti) okrenut (duševno) sam prema sebi. soma tijelo) bot. šećera.) Za sto godina odgovarat ćete Bogu i meni — znacentuplirati 220 cerebralan menita rečenica češkog vjerskog reformatora Jana Husa pred svoju mučeničku smrt (spalile su ga crkvene vlasti 1415. glavni životni organi (srce. voj. utvrditi središnju osovinu. odvajaju tekućine od čvrstih tijela. g. ili tekućine različitih specifičnih težina jedne od drugih) centripetalan (lat. centrum centrobarika (lat. želudac) centralno gibanje fiz. zbog centrifugalne sile. usp. nagomilati u jednu točku centralna pozicija 219 Centum revolutis. 2. geom. šport. decentralizacija i federalizam centralizam (lat. koji je u vezi sa središtem. između tzv. centralna jezgra Zemljine kugle (za razliku od litosfe-re. po prvom Keple-rovom zakonu. lat. centrum središte. znanost o težištu (teži) centrosfera (lat. centrifugalna sila sila koja se javlja kao reakcija centripetalnoj sili. usredotočenost. održava tijelo koje se giba na njegovoj putanji centralna uprava u saveznim državama ili pokrajinama: najviša. centrum gravitatis (lat. centrifugalni stroj centrifugalan (lat. kod banaka i industrijskih poduzeća s više podružnica: glavna uprava. koji djeluje u smjeru središta. centrum središte. postavljenog na najnižem mjestu zgrade (obično u podrumu). 3. usredotočenje. grč. centrum središte. pren. iz jednog centra (centralizam). pomoću cijevi provedenih kroz prostorije koje treba zagrijavati centre-forwards Čit. ali je suprotnog smjera. u geometrijskom liku (krugu. 2. sustav vladavine pri kojem sve državne funkcije dolaze s jednog mjesta. tjelešce. u nogometu: vođa navale centričan (lat. fugere bježati od) koji teži udaljavanju od središta. grč. centripetalna sila fiz. glavni položaj. supr.. sentr-fovedz (engl.

popis stanovništva. skeptar cera (lat. census) v. 3. cenzus cenzit (lat. krušni cerebellum (lat. postostručiti centurija (lat. kazališnih djela. tvar koja se dobiva od smole trešnje (dr-veta) Cerber (grč. = 50. činovnik koji je vršio procjenu imanja. časopise. filmova i dr. do 18. census procjena. Kerberos) mit. grofu Ferdinandu Zeppelinu (1838— 1917) ceptar (grč. žitarica. pregledavanje. kazališna i filmska djela prije nego što će ih odobriti ili zabraniti cenzualist (lat. pretvaranje u masu sličnu vosku (otapanjem. cerebrum mozak. 2. zemaljskih plodova. djela i filmove. vodio nadzor nad javnim moralom. u zemljama bez općeg prava glasa: najmanja svota poreza koju mora plaćati jedan stanovnik da bi imao pravo glasa i politička prava cepelin (njem. osoba koja pregledava privatnu poštu (za vrijeme rata) i kontrolira knjige. fosforasta vrsta masti u mozgu cerebrospinalan (lat. ocijeniti) službeno pregledati spise određene za tiskanje. Kerber cerealije (lat. 3. ispitna ocjena (đačka) cenzurirati (lat. centurio) zapovjednik centurije. cerebrum mozak) zool. v. kronična bolest na mozgu preživača (osobito ovaca). caerimonia. tj. spina hrptenjača) anat. ocjena) procjenjivanje imanja. uzročnik oboljenja je ličinka trakavice cenz (lat. 2. censere procijeniti. službeno utvrđen raspored neke svečanosti . cérémonie) 1. svečanost. Cerealis) koji se tiče Cerere. visoki rim. Zeppelin) veliki motorni zračni brod krutog sustava (dirižabl). voštana mast cerazin (lat. kritičko ispitivanje. kaz. Taenia coenurus vrsta trakavice) vrtičavost. cera) ceracija (lat. censitus) poreznik. cera vosak) farm. porezni obveznik. nepromočivo platno (za pokrivanje vozila i izradu nepromočivog odijela) cerat (lat. državna ustanova koja obavlja ovaj posao. služben prethodan pregled stvari za objavljivanje radi odobrenja ili zabrane tiskanja i puštanja u javnost (knjiga. cerebrospinalni sistem sustav moždanih živaca i živaca hrptene moždine cerebroza (lat. census popis imovine) u feudalizmu: slobodnjak koji je imao određene kmetske obveze prema vlastelinu.) zool. porez. praćena banalnim formalnostima ceremonijal (lat. mali mozak (ispod i iza velikog) cerebralan (lat. censura) 1.8 kg cenuroza (lat. 2. cerasus trešnja) kem. centuria) kod Rimljana: četa od 100. veliki mozak ceremonija (lat. taljenjem) cerada (lat.centuplirati dat. centum sto) ustostručiti. upala mozga praćena bjesnilom cerebrum (lat. kapetan centweight čit. ocjenjivanje. cerebralna afekcija bolest mozga. "činže-njak" cenzura (lat. pretjerana i neprirodna ljubaznost i uglađenost u ophođenju s drugima. koji se tiče mozga. pisanje tiska. kasnije 60 vojnika. ceratio) premazivanje voskom nekog tijela da bi se sačuvalo od djelovanja zraka. punjen plinovima lakšim od zraka. cerebralni sistem dio živčanog sustava. cerebrospinalni sistem sustav moždanih živaca i živaca leđne moždine cerebrin (lat. simbolična vanjska formalnost (ili simbolični obred) pri bogoslužju ili drugim svečanim činovima. izvršiti cenzuru cenzus (lat. centvejt (engl. cerebrum mozak) med. 4. travnja) cerealni (lat. fr. censor) 1. nazvan po pronalazaču. caerimoniale) skup običaja kojih se treba pridržavati u raznim svečanim prilikama. žito: kod Rimljana: svetkovine u čast Cerere (9.) mjera za težinu u Velikoj Britaniji. jedan od 193 dijela na koje je Servije Tulije podijelio rimske građane (otuda "centurijske skupštine") centurion (lat. oboljela životinja stalno se vrti u krugu. kritičar. skeptron) v.) zool. obuhvaća mozak i živce koji iz njega iz cerebrin 221 certifikat laze. Cerealia) mn. koji se odnosi na mozak i hrptenjaču.). mozak. cera vosak) voštano platno. strog sudac. časopisa. zemaljski plodovi. davao državne prihode pod zakup i pregovarao s poduzetnicima javnih građevina. žitni. cerebrum mozak) moždani. vršiti. porezni obveznik cenzor (lat.

) kitova mast cetera (lat.) prav. cerca-riae) mn.. cervicis vrat) anat. metritis cervikalan (lat. koji odgovara propisanim običajima (ceremonijalu). cera vosak) bijeli ili žućkasti umjetni vosak. okružiti (utvrđenje. baša glavar. sa sigurnošću. tj. gatanje u vosak ceromel (lat. ustupanje dobara (imanja) vjerovnicima cesionar (lat. cerumen. proricanje) proricanje. cera vosak. cera vosak. premazivanje podova i dr. pristojan. isprava.ceremonijal-majstor osoba koja se u određenim svečanim prilikama brine da se propisani običaji strogo vrše (na dvorovima itd. potvrđivati. plastike vještina uobličavanja) v. asteroid otkriven 1801. kerkos rep. g. facere učiniti) pisano uvjerenje. se la ger (fr. glavni sastojak pčelinjeg voska cerkarije (grč. atomska težina 140. kerografija ceromantija (lat. cervicis vrat) med. element iz skupine rijetkih ruda. pretjerano ljubazan. cetaceje (lat. onaj na čiji se račun nešto ustupa. grč. grlić maternice ces glaz.. dokazivanje certifikat (lat. druge stvari. cijanoza cerumen (lat. slikam. cerium) kem.) mn.) to ti je rat. caerimoniarius) kat. coeruleus tamnoplav) plavi karmin ceruloza (lat.) ceremonijalan (lat. mit. ceribaša (tur. ceruminosus) koji sadrži usnu smolu. za pola tona sniženi ton c cesar (lat. certe jamačno. čeri neredovita vojska. fr. grč. grana) v. certificatio) potvrđivanje. opkoliti. cessus) prav. upotrebljava se za izradu svijeća. Ceres) 1. vratni. onda. cera vosak. tj. rimska božica poljodjelstva i plodova zemlje (kod Grka: Demetra). cervix vrat) anat. zamorac. cera vosak) vosku slično gorivo od sivozelenog praha koji se nalazi na kori šećerne trske certificirati (lat. ovjeriti.) isto što i car (u starijem jeziku) cesija (lat. sa sigurnošću. astr. zool. cervix gen. sličan parafinu. upala maternice. cestodes) mn. mel med) farm. svjedodžba cerulin 222 change cerulin (lat. vrat maternice. kero-plastika cerozin (lat. circinare. pithekos majmun) majmun s repom. odustajanje. tako ti je to u ratu cestode (lat. 2. trakavice cesus (lat. . ovjeravanje. ostale stvari. vrat.13. sličan usnoj smoli cervicitis (lat. poglavar) ciganski starješina ceribašinica žena ceribašina cerij (lat. man-teia predskazivanje. kitovi cetaceum (lat. broj 58. također: ceremonijal-majstor Cerera (lat. cérémonieux) svečan. Ceres. caerimonialis. coeruleus tamnoplav) med.) pod inače jednakim okolnostima. crtam. kerkos rep. s puno formalnosti ceremonijar (lat. repati mladi stadiji metilja cerkopitek (grč. cessio) prav. ceteris paribus (lat. itd. ustupanje. ovjeravati certifikacija (lat. cerner) voj. -umen nastavak) usna smola (izluČevina lojnih žlijezda u usnom kanalu) ceruminozan (lat. prenošenje nekog prava na drugu osobu cesio bonorum (lat. mast od rastopljenog voska i meda ceroplastika (lat. zool. ceres-mast biljna mast koja se dobiva iz kokosova oraha cerezin (lat. onaj kojem se ustupa neka stvar ili neko pravo c'est la guerre čit. potvrditi. fr. zool. ako je sve ostalo u redu.) cerografija (lat. upotrebljava se za izradu raznih vrsta kresiva i kremena. cervix gen. položaj. grafo pišem. grč. facere učiniti) pisano posvjedočiti. cera vosak) zelena smola. red. znak Ce.) i tako dalje. svećenik koji vodi svečane obrede. cessionarius) prav. psetoliki majmun cernirati (lat. koji treba platiti cetaceae čit. trupu itd. lat.) mn. cera vosak. cera vosak. nazvan po božici Cereri cerin (lat. v. et cetera (lat. certe jamačno. koji se tiče vrata cerviks (lat. impregniranje tkanina i papira.

mjerenje i osiguranje robe). ša noar (fr. zamjenik izaslanika u inozemstvu chat noir čit. npr. jestivo. kiborion vrč. insurance osiguranje.) poznato crveno vino. visoka 4. znanost o kitovima Cezar (lat. cetus kit. kaiser) cezarizam (lat.91. govornik i pisac (106—43 pr. papocezarija) cezij (lat. (lat.) "crna mačka". cibosus) hranjiv cic (engl. ipak vraćamo na nešto što smatramo nužnim i prijeko potrebnim i Što nam treba biti stalno pred očima cetologija (lat.poglavar. slova. cibaria) mn. polako (u zagrebačkom govoru) ciconia čit. cfr.) usporedi! sravni!. atomska težina 132. usp. osim uvozne carine . šerše la fam (fr. pehar) kod katolika: posuda u kojoj se nalazi posvećena hostija cibozan (lat. occidere ubiti). na kraju krajeva. broj 55. zibetto) mala krvoločna zvjerka slična mački ili kuni. upotrebljavaju se kad se. vrši se samo pri neparnom zbroju gemova charge d'affaires 223 cijanidi Charge d*affaires čit. neke nesreće) Chicco čit. ukrcavanje.) u tenisu: promjena strana u meču.) zool. nasitno. kastilijanski plemić i vojvoda. Konfederacio Helvetika. Zitz) pamučno platno sa šarama u boji. nekog zla. Sid (šp. ritmički odmor u stihu cf. živio u drugoj polovici XI. Carthaginem esse delendam "uostalom mislim da Kartagu treba razoriti") poznate riječi kojima je rimski državnik Katon Stariji završavao svaki svoj govor u senatu. cikonija (lat. Caesar) demokratsko-autokratski sustav vladavine kakav je uveo Cezar. Caesar) ime rimske patricijske obitelji Julija. potajnog pokretača nečega. cibet mast oštra mirisa koju izlučuju ci-betkine žlijezde. engl..-ar. element iz skupine alkalnih kovina. znak Cs cezura (lat. ubojstvo (lat. caesura presijecanje) metr..511 mm (nazvana po tome što su prvi put upotrijebljena 1467. cif = cost trošak.ceterum censeo. Cice-ronov stil sjajan govornički stil ciceronijanizam težnja da se piše isključivo onim latinskim jezikom kojim je pisao glasoviti rimski govornik i filozof Ciceron ciclvajze (njem. kulturo-cid cif (engl. knez) španjolski narodni junak. tj. nazvano po istoimenom selu u gornjoj Burgundiji change čit. stanka. njegova djela još i danas žive u narodnim pjesmama (zapravo Ruy Rodrigo Diaz de Bivar. Cezar cezaropapizam (lat. kost end freit) ugovor o prekomorskoj trgovini po kojem su troškovi utovara i prijevoza uračunani u cijenu robe CH kratica za Confederatio Helvetica čit. svi rimski carevi osim Vitelija (od ove riječi nastala je slavenska car i njem. 2. prijevoz) trg. za tiskanje Ciceronovih pisama) Ciceron (lat.) mjera za dužinu u Engleskoj = 66 stopa. 1. apsolutna vojnička vladavina s parlamentarnim formama. šanberten (fr. Cicero) veliki rimski državnik. Švicarska (na automobilskim oznakama) chain čit.) tražite ženu (tj. pren.) zool. sid gospodar. kratica za confer Čit. šarže d'afer (fr. prijestupa. upotrebljava se u kozmetici ciborij (grč. kasnije su ga uzeli. malo krupnija od garmonda. miješanje svjetovnih vladara u crkvena. opisivanje kitova. freight vozarina. njem. logia. cost and feight (čit. presjek. usjek. e. kratica u međunarodnoj trgovini kojom se označava da prodavač snosi sve troškove (vozarinu. kao skrivenog.) otpravnik poslova. Chat noir naziv jednog umjetničkog kabarea u Parizu (1881—1887) u kojem su prikazivani satirički spektakli cherchez Ia femme čit. grč. kao titulu. geno-cid. chintz. čejndž (engl.) poznata talijanska marka različitih proizvoda za do-jenčad i malu djecu Cibalae antičko ime današnjih Vinkovaca cibarije (lat. ceterum censeo. -cid završni dio riječi sa značenjem: ubijanje. insekti-cid.17 m chambertin čit. st. zitzeln dojiti. živežne namirnice. čejn (engl. odličan govornik.). isticao se u borbi protiv španjolskih Ma-ura. Weise način) malo-pomalo. obroci cibetka (tal. = 20. Caesar. papa) odnos između Crkve i države po kojem je svjetovni vladar istodobno i vrhovni crkveni . osobito papinska prava (supr. poznata vrsta parfema. indijskog podrijetla cicero (lat. Cid.. roda Cid čit. n. red. Cicero) tisk. caesius sivoplav) kem. ar. Kiko (tal. hrana. konfer (lat.

Ziegel) opeka ciglrot (njem. grčki epski pjesnici nakon Homera koji su. v. zickzack) linija (ili: crta) izlomljena u kratkim i oštrim zavojima ciklama (lat. fr. kyklos krug) mn. kem. Ziffer brojka. cigarro) umotani duhanski listovi (za pušenje) cigareta (fr. metron mjera) biciklistički putomjer ciklometrija (grč. vihor. modra boja kože zbog nedostatka kisika u krvi cikada (lat. pathos bolest) med. ciklične forme glaz. naprava za suho pročišćavanje zraka i plinova od prašine. sredstvo za uništavanje gamadi ciklonet (fr. oluja ili sustav vjetrova. sonata itd. kyaneos tamnoplav) kemijski postupak izdvajanja zlata iz zlatonosnih ruda pomoću jako raz-blažene otopine natrij-cijanida (0. jednovalentan radikal. vrtlož-im. kyklos krug. kyklos krug. uzgaja se i kao lončanica) ciklici (grč. kyanos. spojen s vodikom daje veoma otrovnu cijano-vodičnu kiselinu. 3. osobito s kovinama črjanidizacija 224 ciklorama cijanidizacija (grč. simfonija. nosos bolest) bolesne pojave u vezi s ciklonima Ciklop (grč.. kvaneos tamnoplav) kem. kyklos krug. znak kojim se piše broj. kad se veže s kotačem vozila koje je u pokretu. piste) utrkivačka staza za bicikliste . oluja u kovitlac. uništavati gamad ciklonom. kem. njem.-fr. mješavina cijanovodične kiseline i klora. bilježim) teh. zarasti. kykloo savijam. cijanoza cijanotipija (grč. kotač. svi uzorci (formule) koji prikazuju odnose kružnih lukova prema ravnim linijama koje im pripadaju ciklona (grč. v. Blatt list) brojčanik na satu. s kalijem cijankalij (poznati veoma jak otrov) itd. ziehen vući. kyklos krug) kružni. krivulja koju opisuje točka na kružnici koja se kotrlja na pravcu. kyanos tamnoplav mineral) med. cyclonette) automobil na tri kotača ciklonizirati kem. eidos oblik) mat.ciferblat (njem. spojevi cijana. pathos trpljenje. modra bolest. typos otisak. crvenkast. razrokosti ciklograf (grč. vrt-ložim. kao takvi. vršiti dezinsekciju ciklonom. opjevali grčko herojsko razdoblje (junake i bogove) i koji. sa željezom berlinsko plavilo. kyanos tamnoplav. kvaneos) mn. zapor) v. rot crven) crven poput pečene cigle. sićušne ribe promjenjivih boja iz porodice grgeča. plin bez boje. ciklon 3. s obilnim padalinama i obično u promjeru od 50 do 1500 km. cichlidae) mn. kyklos krug. Verschluss zatvaranje. predstavljaju određeno jedinstvo ciklični (grč. menegled. ciklici cikli ti s (grč. oštra mirisa i jako otrovan. cifr) brojka. podrijetlom iz tropskih krajeva Afrike i Amerike. kyklos krug. metron mjera. kazalo ciferšlus (njem. cigarette) u tanki papir uvijen sitno izrezani duhan cigla (njem. žućkast cihlide (lat. zaliječiti se (rana) cikcak (njem. cyclamen) biljka križali-na. automatski ucrtava na papiru trasu prijeđenog puta cikloida (grč.-fr. npr. Bali lopta) igra slična nogometu ili rukometu (protivnici vozeći se na biciklima nastoje ugurati loptu u protivnički gol cikloforija (grč. meteor. Često se drže u akvarijima cijan (grč. miholjica. v.1%) cijanometar (grč. teh. osobito u vezi s vjetrovima ciklonoza (grč. koji se pravilno ponavlja. kyklos krug) grč. rajsferšlus cifra (ar. bicycle. tj. kijanometar cijanopatija (grč. kykloo savijam. kykloo okrećem u krug) 1. Kyklops) mit. jednookost ciklopista (engl. cijanidi (grč. Ziegel cigla. metria mjerenje) geom. grafo pišem. mjerilo) v. kyanos. brojni znak cigara (šp. kyklos krug. bicycle. Kiklop ciklopija (grč. upala očnih vjeđa. mjerenje kruga. gorska ljubica (cvjetovi vrlo ugodno mirišu. kyklops) med. Često žestoka u žarkom i umjerenom pojasu. osobito u predjelu trepavica ciklobal (engl. cicatrix ožiljak) med. koji se vraća u krug. točkarica ciklometar (grč. cicada) zool. 2. oblici koji se sastoje od više stavaka koji su rađeni po utvrđenim pravilima. slika) postupak u fotografskom kopiranju pri kojem svjetlošću dodirnuta mjesta na papiru poplave cijanoza (grč. ciklični pjesnici v. nevolja) osjetljivost Čovjeka na vremenske promjene. cvrčak cikatrizirati (lat. uglavnom. ciklonopatija (grč. klobučac. foreo nosim) vrsta zrikavosti. naprava koja.

ciklorama (grč. koji ima trepavice. v. kružnouste (ribe. Zimmer. lat. konos stožac) valjkasto-stožast cilšajba (njem. s trepavicama cilije (lat. smjerati. 2. Farbe boja) bljedilo lica karakteristično za osobe koje mnogo borave u zatvorenim prostorima cimerher (njem. kraće: cimer cimerman (njem. kichorion. nišan. 4. predavanja. nakana. kinnamonon) fini začin od korice cimetovca. nastojati da se nešto postigne cima (tal. krug. liše u luka. razdoblje. orama pogled. stari rukopisi neke biblioteke). kylindros valjak. kyklos krug. skisnuće cina (lat. kyklos krug. 1. 2. provjeravati ispravnost (mjera i utega) cimerfarbe (njem. alfa-čestice) koje vrše kemijske transmutacije (pretvaranje jednog kemijskog elementa u drugi) i razbijaju atomske jezgre cikloturizam turizam na biciklima ciklus (grč. instrument u obliku trapeza sa žicama u koje se udara drvenim batićima cimelije (lat. težiti. Zimmer soba. valjkast cilindrokoničan (grč. ciljati nišaniti. thymos srce. dragocjenosti (npr. bundeve i si. određen niz godina nakon kojeg se neke pojave ponavljaju istim redom cikorija (grč. cimelia) mn. dlake kod praživotinja koje im služe kao organi za kretanje. cimerkole-ga sustanar u zajedničkoj sobi. kyklos krug. pisaljka) stroj za umnožavanje dopisa. vodopija. okružnica i dr. cimaza (grč. 5. 3. Ziel) meta. želja koju čovjek hoće postići. stanjima razdraženosti i duboke potiš-tenosti ciklotron (grč. tal. skopeo promatram) naprava za obilježavanje željezničkih zavoja ciklostil (grč. dio parnog stroja cilindričan (grč. anthropos čovjek) med. izgled. jedna od rudača žive. duga i okrugla staklena cijev. Artemisia cina) biljka kojoj cvijet sadrži santonin i služi za lijek protiv glistavosti cinabarìt 226 cinober cinabarìt (grč. težnja. cimentare) baždariti. stylos držak. elektromagnetni uređaj koji proizvodi naelektrizirane čestice veoma velike brzine (protone. zaokružena cjelina. kyklos) 1. pjesama i si. orao) krug sa slikama različitih predjela neke zemlje cikloskop 225 cina cikloskop (grč. prah ove biljke (kao dodatak ili nadomjestak kavi) cilijaran (lat. Scheibe ploča) nišan. točka u koju se gađa. duša) med. vrsta ludila s izmjeničnim. kynos pas. repe. kyklos krug. elektron = elektron) fiz. mjesto do kojega se utrkuje. skupocje-nosti. svrha.) uže. npr. kylindros valjak) u obliku valjka. kyon gen. valjak. bot. vriježe. 1. cicoria) bot. cilia) mn. Ziel cilj. Herr gospodar) podstanar. samac koji stanuje u iznajmljenoj sobi. kymainein uzbibati se. stoma usta) zool. cimet cimotičan (zyme kvas) koji izaziva vrenje. valjkast zapinjač (u satu). konop. namjera. orguljski registar s usklađenim zvoncima. pokretne spolne stanice cilindar (grč. kinnamonon) bot. gađati. Zimmermann) tesar. 2. kymbalon) glaz. zool. 3. kyklos krug. vrlo lijepe crvene boje cinantropija (grč. ciklostome (grč. meta cilj (njem. koji su u vezi i čine zaokruženu cjelinu. živin sulfid. visok paradni muški šešir od crne svile s tvrdim obodom. crkveno blago cimentirati (tal. kyklos krug. ludilo u kojem Čovjek umišlja da je pas . neutrone. jačim ili slabijim. tropskog drveta čija je kora bogata eteričnim uljem cimetovac (grč. niz spisa. kylindros) geom. staklo (na svjetiljkama). kinnabaris) min. drvodjelja cimet (grč. Cichorium. pa-klara) ciklotimija (grč. soba. dva "cimerhera" jedan prema drugome. vreti) ferment kvasnih gljivica koje uzrokuju alkoholno vrenje cimbal (grč. ciliaris) trepavični. trepavice.

cineratio) v. kvnegetikos lovački. kyon pas. citta grad) velika uređenja za produkciju filmova nedaleko od Rima. bezočan. pristaše Sokratovog učenika Antistena koji su naučavali da su najveća dobra u životu nepostojanje želja. groblje Cion (hebr. weiss bijel) bijela slikarska boja. vrsta glavočika) cingara (grč. cink. pretvaranje u pepeo cinegetika (grč. grafo) raditi pomoću cinkografije cinkova mast (njem. plavičastobijela kovina. cineris pepeo) bot. pseće bjesnilo cinologija (grč. naziv po gimnaziji Kynosarges u kojoj je Antisten poučavao ciničan nepristojan. bestidnost. nepristojan. načiniti) izgaranje. s posebnim naglašavanjem potrebe za što većom prirodnošću. orexis težnja. cina-barit cinofil 227 cirkulacijski papiri cinofil (grč. kinologija cinoreksija (grč. bestidan. kyon gen. slikam) urezivanje (nagrizanjem) slika ili slova u cinkove ploče (radi umnožavanja tiskanjem) cinkografirati (njem. Crkva i njezini vjernici. kynos pas. Sion cionist (hebr. kynos pas. grafo opisujem) opisivanje pasa cinolisa (grč. pseće liječništvo cinik čovjek potpuno i podjednako ravnodušan prema dobru i prema zlu. lyssa bjesnilo) med. mjedenica cingareska (tal.Cinecittà čit. cinici cinija (po imenu njem. element.38. bezobrazluk. autarkija i vrlina. cingulum) pojas uz svećeničku odjeću cinici fil. cineris pepeo) urna. v. cinčano bjelilo. slikam) onaj koji urezuje slike ili slova u cinkove ploče (radi tiskanja) cinkografija (njem. cinis pepeo. zagriženost. gen. grč. tako da se izraz cinizam može smatrati tipičnim za oznaku ovakvog ponašanja. usp. kyon pas. grafo crtam. pren. cinefakcija cinerarij (lat. pepeljuga (biljka krasnica pepeljaste boje. iatreia liječenje) umijeće liječenja pasa. csengo) zvonce cinkvajs (njem. prohtjev) pseća. naučavanje cinika. Zink. cimitero) prostor oko crkve. pren. cinici cinizam fil. kymbalon) zvonce koje se vješa stoci o vrat. kyon pas. Zink. zanemarivanje vanjske pristojnosti. neutaživa glad cintor (tal. redni broj 30. žara u kojoj su stari Rimljani držali pepeo spaljenih pokojnika cinerarija (lat. znak Zn cinkati (iz njem. urna cinerarij (lat.) pristaša (ili: pobornik) cionizma . zinken dojavljivati) dojaviti vlastima. Zinkweiß) bijela slikarska boja. gen. zijjon) najviši jugozapadni brijeg Jeruzalema s "Davidovim gradom" i Salomonovim hramom. odricanje i preziranje svih kulturnih vrijednosti cink (njem. bilo koji "filmski grad" cinefakcija (lat. kyon pas. lov cineracija (lat. s bakrom (mesing). npr. tacere učiniti. kynegetike) vještina lovljenja pomoću pasa. atomska težina 65. spaljivanje. bezočan čovjek. činečita (tal. zajedljivost. bezobrazan. grafo crtam. cinis. Zink) min. s kositrom (bronca) itd. botaničara Got-tfrieđa Zinna) vrtna biljka iz porodice glavočika cinijatrija (grč. optužiti. kod kasnijih cinika ovo se naučavanje izvrgnulo u često bezočno zanemarivanje svih običaja i vrijednosti. kyon gen. doušnik. Zink. "otkucati". crkveno dvorište. cinerarium) posuda u kojoj se čuva pepeo mrtvaca. kinnabaris) min. Jeruzalem. bezočnost. umjetni bijeli slikarski pigment. po sastavu cinkov oksid cinkvajs (njem. "tužibaba" cinkograf (njem. s bakrom i niklom (novo srebro). grč. logia) v. cingaresca) ciganska pjesma cingulum (lat. denuncirati. grč. cine kino. pren. cinkuš (mađ. neotrovna cinober (grč. cinis. Zinksalbe) bijela mast koja se upotrebljava za liječenje lakših ozljeda kože cinkove legure slitine cinka s drugim kovinama. usp. cinker potkazivač. filos ljubitelj) ljubitelj pasa cinografija (grč.

Mediteran) koji se nalazi oko Sredozemnog mora. tj. usklik rimskog naroda da mu se dade hrana i cirkuske igre. rasprostiranje. krvotok. krug. promet (robe). ponovno destilirati cirkulus (lat. kreditna pisma i si. pronositi se (glas). okružnica. koji ima osobinu cirkulara 1. 3. T. optjecanje. manji optjecaj krvi (kroz pluća) circulus vitiosus čit. circumligatura) med. krvne žile. ribe nizinskih voda (šaran. kružna putanja cirkum (lat. rijetka kovina. oko cirkator (lat. 3. u obliku kruga. trg.) opna. mn. usp. circulare) 1. circa) otprilike.) cirkulacijski organi anat. borbe sa životinjama. 4. španjolska ogrlica = parafimo-za cirkumlokucija (lat. circumcidere obre-zati) obrezanje (kod Židova i muslimana). ce-phalus) zool. a on više ne traži (u doba propasti) circinus (lat. pogreška u dokazivanju i zaključivanju koja nastaje kad se stav koji treba dokazati uzme kao premisa. kružna pila cirkularan (lat. 2.22. štuka. circulus) 1. itd. preko lat. krug. mrena. teći. sustav krvnih žila cirkulacijski papiri trg. cirriformis) kovrčast cirka (lat. Cyprinus carpio šaran) zool.) fiziol. panem et circenzes (lat.) min. 3. reorganizaciju ovoga pokreta izveo je 1897. circinus šestar) med. circolo područje) negdašnji naziv (u Dalmaciji) za krug. teh. na mlijeku). "pogrešan krug". sredozemni . skočac. cirkularna nota pismo koje neka vlada šalje stranim vladama i u kojem izlaže svoja stajališta i odluke o nekom aktualnom političkom pitanju cirkulirati (lat. vrtoglavica cirkumligatura (lat. circularis) kružni. redni broj 40. biti u optjecaju. kruženje (vijesti. kotar cirkulacija (lat. circator) onaj koji obilazi i nadzire katoličke samostane cirkl (lat. tako da u dokazu nedostaje načelo dokaza ciriforman (lat. element. agra plijen) med. kružnica. kolati. uvojak. kem. sunet cirkumferencija (lat. membrana cipal (grč. oko. gyrus krug) vijuganje. veliki optjecaj krvi (kroz cijelo tijelo) circulus minor čit. lišaj oko pojasa circulus maior čit. natjecanja na konjima i kolima (najomiljenija zabava Rimljana). som. poljska kečka (bolest u krajevima oko Visle) circenzijske igre (lat. cirrus kovrča. circenses) cirkuske igre kod Rimljana: gladija-torske borbe. koji se kreće u krugu. društvo cirkon (perz. cirkulus major (lat. kolanje. dug naglasak cirkumgestacija (lat. kefale glava. periferija cirkumfleks (lat. usp. 4. grč. skakavac ciplar ptica koja se hrani ciplima ciplara mreža za lovljenje cipala ciprinide (lat. osip. zool. circulatio) 1. med.). mjerenje udaljenosti itd.cionistički pokret v. tj. kružna linija. circumlfexus) gram. kožica (na jajetu. atomska težina 91. nalazi se u mineralu cirkonu (po čemu je i dobio ime). ići od ruke do ruke. circumgestatio nošenje okolo) kod katolika: nošenje hostije u monstranci.) log. (kao zamjena gotovog novca za neko vrijeme i bez sigurne podloge koja bi jamčila njihovu isplatu) cirkular 228 cirusi cirkular (lat. optjecaj (novca).) fizol. circumluvio) geol. cionizam cionizam (hebr. kao razlog koji dokazuje. circum naokolo. opseg. znak Zr cirkul (tal. kružiti. mjenice. službeno pismo koje se šalje većem broju osoba i ustanova s istim sadržajem. odvajanje jednog komada zemlje zbog prodiranja riječne vode i stvaranje otoka cirkummediteranski (lat. circum) prijeđi. morska riba. 2. biti u tečaju. circum. područje. kružnica. salmonide ciragra (lat. fin. circulare) 1. okolo. monstranca cirkumgiracija (lat. optjecanje. beskrajna. cirkulus viciozus (lat. dragi kamen.) "kruha i igara". glasova i si. zijjon) židovski pokret kojem je svrha stvaranje slobodne i samostalne židovske države u Palestini. karaš. circumferentia) obujam. usp. okružje. optjecati. opširno opisivanje.) kem. Herzl cipa (grč. žute ili crvenkastosmede boje cirkonij (perz. 2. kečiga.). circum locutio) ret. šestar (sprava za opisivanje kruga. cirkulus minor (lat. = parafraza cirkumluvija (lat. unaokolo (u mnogim složenicama) cirkumcizija (lat. circulus) krug. panem et circenses Čit. 2.

kissos bršljan. akutna ili kronična upala mokraćnog mjehura cistoskopija (grč. nagovještavaju skoru kišu cis 229 citrin cis (lat. prav. lat. onaj koji poziva sudu. tem-no režem) operativno uklanjanje neke ciste cistercit pripadnik jednog ogranka benediktinskog reda (ime po opatiji Citeaux.. s ove strane (za prostor). kystis. forcijus (lat. izdanak) bot. hrabrije (geslo današnjih Olimpijskih igara) citoblast (grč.) brže. zatvaranje u određene granice. tvrđava za obranu grada citara v. Cithara octochorda čit. cittadella) fort. prav. pri lijepom vremenu. eidos lik) vrsta krivulje (trećeg stupnja) u geometriji cista (grč. ako barometar pada. meteor. cis-alpinus) koji leži s ove strane Alpa cisoida (grč. za (za vrijeme) cis (lat. st. kirkos krug) 1. skopeo gledam. cirrostratus) mn. circumvallatio) voj. alci-jus. citatum) 1. jezgra. stjecaj događaja cirkumvalacija (lat. altius. boje limuna) med. omot. 2. 2. potpuno bijeli. citatus) 2. citara oktokorda (lat. bunar za skupljanje kišnice (osobito u bezvodnim krajevima). s navodnim znacima i točnim navođenjem izvora citat (lat. u nizovima ili kao stada bijelih ovaca cirostratusi (lat. paperjasti oblaci. oblaci u obliku tankog. sifilisa i dr.) cirozan (lat. pregled ciste cistoskopom cistotomija (grč. prav. meteor. operativno otvaranje mokraćnog mjehura ili koje druge ciste citacija (lat. opkopavanje. circumspicere ogledavati se) koji se ogledava oko sebe cirkumstancija (lat. poziv pred sud citadela (tal. cirrosus) kovrčast cirusi (lat. blastema klica.cirkumpolarne zvijezde astr. citatio) navođenje. posebni vagon za prijevoz benzina. u Burgun-diji) cisterna (lat. citator) 1. circumscriptio) opisivanje. danas: okruglo mjesto s amfiteatralnim sjedalima za artističke i si. Cistertium. stvaranje razdoblja cirkumskripcijska bula papinska bula kojoj je cilj uređivanje prilika Katoličke crkve u nekatoličkim zemljama cirkumspektivan (lat. ret.) 2. više. ograničavanje. petroleja i dr. hladetinasta tvar iz koje se razvija biljno stanično tkivo . uvo-jak. sadrži latinske i hrvatske pjesme za osam različitih prigoda (odatle joj i ime) citat (lat. kirros žut. promatram) med. 2. ton C povišen za pola tona cisalpinski (lat. cisterna) 1. izvedbe (obično pod šatorom) cirokumulusi (lat. citare) 1. doslovno. cirrus kovrča. kystis mokraćni mjehur) med. 2. sastavljeni od ledenih iglica. navoditelj citata citirati (lat. kystis mjehur. opkop (napravljen od bedema ili rovova) cirkus (lat. vrsta šu-pljikaste izrasline ispunjene tekućinom ili kašastim sadržajem.) 1. osmerostruna) katolička crkvena pjesmarica prvi put objavljena u 18. onaj koji je pozvan pred sud citator (lat. ciroza jetara bolest praćena umnožavanjem jetrenog vezivnog tkiva koje očvrsne i pokazuje jaku žućkastu boju (posljedica kroničnog alkoholizma. ulja. navod (citata). kystis mokraćni mjehur. grč. circumstare stajati uokolo) okolnost. kystis mjehur) med. uvojak) mn. točno navesti Čije riječi ili mjesto iz nekog djela citius. cirrocumulus) mn. citra. cirrus kovrčava kosa. oblaci koje čine slojevi snježnobijelih kuglica. cistitis (grč. okrugla poput kugle (za razliku od drugih tvrdih izraslina) cistektomija (grč. pozvati pred sud. navod. temno režem) med. meteor. cicijus. glaz. zvijezde koje ne silaze s vidika jer se okreću u blizini zvijezde Sjevernja-če cirkumskripcija (lat. ovčja vuna. circus. opisivanje riječima. prav. kod Rimljana: duguljasto-okruglo trkalište za konje i kola u kojem su priređivane circenzijske igre. mala utvrda koja se nalazi u većoj i služi kao glavna utvrđena točka cjelokupnog utvrđenja. bjeli-Častog i prozirnog vela ciroza (grč. fortius čit. kytos šuplje tijelo. mjesto doslovno navedeno iz neke knjige ili spisa.

tj. kytos šupljina. lat. jedna od najvažnijih tvari u prirodi jer o njoj. brzinomjer citoplazma (grč. civilis) građanska služba. logia znanost) dio biologije koji se bavi proučavanjem stanice citometar (lat. civilis) građanski. tal. omot.) mn. građanin (za razliku od vojnika). kytos šuplje tijelo. koji se smatra mrtvim iako je živ. potajni zaručnici clandestinum coniugium čit. proglašen umrlim. civilisarc) provesti civilizaciju. siti (engl. kytos šuplje tijelo. lat. lat. pristojan. kremen žute (limunove) citroen 230 clavus oculi citroen čit. prozirna sluzava tekućina koja struji u stanici. potajni brak . vidov-njaštvo clandestina possessio čit. brak koji se sklapa pred državnim vlastima civilno pravo građansko pravo civis (lat. citotoksična moć svojstvo imunih krvnih seruma da uništavaju stanice (eritrocite. uvjetuje normalnu propustljivost kapilara. sposobnost predviđanja. prav. uljuditi. citrus limun) kem. citrus limun) nezrela. učiniti koga skladnim članom ljudskog društva civilna lista (engl. metron mjera) sprava za mjerenje brzine. kitron limun. uljuđivati. prosvijećenost. uljuđen. društvena usklađenost civilizirati (lat. stoma usta) biol. razmnožavanje putem pojedinačnih stanica citologija (grč. leukocite i dr. još zelena ušećerena limunova kora citrusi (lat. školovati. veoma stari žičani instrument na kojem se tonovi proizvode metalnim prstenom citrat (grč.) akademski građanin. kithara) glaz. uglađen. građanstvo. uljuđenost. kitron. koji uništava stanice. sol limunske kiseline citrin (grč. militera). civis građanin) 1. imovina do koje je netko došao potajno clandestina sponsalia (lat. mandarine itd. cizeliran clairvoyance čit.) grad. klervoajans (fr. građanski stalež (za razliku od vojničkog. civilis građanski) 1.) prav. ovise pojave života citostoma (grč. umjetnički dotjerivati površinu iskovanih predmeta tako da budu glatki.) građansko pravo cizeler (fr.) prav.citogonija (grč. prav. ciseleur) rezač kovine. služba u građanstvu civilni brak građanski brak. kitron limun) vitamin P. civil list) stavka u državnom proračunu koja se svake godine isplaćuje vladaru radi uzdržavanja njega i njegovog dvora civilna služba (lat. plodovi njihovi imaju koru koja sadrži eterična ulja i sočnu jezgru (u citruse spadaju: naranče. građanski mrtav.) poznata francuska marka automobila (prema Andreu Citroenu. uljudan. osobito: dio Londona kao bankarsko i trgovačko središte (the City) civil (lat. 3. čovjek privikava življenju u skladnoj zajednici sa svojim bližnjima. zajedno s jezgrom. ići u civilu ići u građanskom odijelu civil (lat. kovi-norezbar cizelirati (fr. kitron limun) drveće i grmlje s trajnozelenim lišćem i mirisnim cvjetovima. kiparske radove izlje-vene u kovini dlijetom umjetnički popraviti i ukrasiti. caedere rezati) dlijetom oklesati. "kralju automobila" u Francuskoj) citrona (grč. prid. gone rađanje) biol. ciseler. toxikos otrovan) med. kytos šuplje tijelo. civis academicus čit. sudac koji sudi u građanskim sporovima civilan (lat. ciseler) fino. klandesti-na posesio (lat. sitroen (fr. učiniti uglađenim. civiliter mortu-us) prav. ušće stanice citotoksičan (grč. limuni. 2. malo-pomalo. citrus) bot. plasma tvorevina) bot. privatnopravni civiliter mortuus (lat. kytos šuplje tijelo. nastavnik građanskog (civilnog). u metalnu ploču i staklo finim malim dlijetom urezivati razne figure i ukrase cizelirati (fr. cesello. limun (drvo i plod) citronat (lat. civilisatio) stupanj kulture koji dolazi nakon barbarstva i na kojem sc. školovanost.) građanin. grč.) vidovitost. bez građanskih prava civilizacija (lat. građansko odijelo.) citra (grč. civis akademikus (lat. citrus od grč. posebno rimskog prava (za razliku od kanonista i kriminalista). dlijetom otesati. klande-stinum konjugijum (lat. 2. student sveučilišta civitet (lat.) city čit. citus brz.

teške i čvrste kožne cipele.) parenje životinja cokule (tal. valjano. ergo sum čit.) glaz. Kod Napoleon (fr. djelo s nepovezanim scenama Comédie française čit. svakojako comme il faut čit. kome sopra (tal.) Francuska komedija. kold-krim (engl. Visost.) šaljivo kaz.) med. titula) clavus hystericus čit. partneri ispružaju ruke jedno prema drugome i trljaju se nosevima "na mongolski način". "uspon") vrsta društvenog plesa (pleše se u parovima uz beat-glazbu. sabor kardinala u Rimu colštok (njem.) i ovako i onako. kol aro (tal. kolegijum medikum (lat. dakle postojim (osnovno načelo Descartesove filozofije) coitus animalium čit. kom sa (fr. kolegijum publikum (lat. sanitetsko vijeće collegium privatissimum čit. ispadnutost šarenice (oka) kroz oteklinu na rožnici clavus pedis 231 comodamente clavus pedis čit. zatim se okrenu jedno prema drugom leđima i tako završavaju ples) clog Čit. codex chartaceus čit. klajmb (engl. kao gore come sopra čit. kako jest. pariško kazalište koje prikazuje poglavito klasična djela comme ci.) uzorno. palačno mjerilo come prima čit.) javno besplatno predavanje collegium sacrum (lat.) glaz. kurje oko clearing-house čit. comme ça čit. klavus pedis (lat. klog (engl. zoll) starija mjera za dužinu: palac = 1/10 ili 1/12 stope = oko 2. clog "drvena cipela. kodeks karta-ceus (lat. komedi a tiroar (fr.) glaz.) med. kolegijum pri-vatum (lat.) glaz. zoccolo) mn. prva ovakva ustanova osnovana je 1775. žulj na nozi. metar na kojem su označeni coli (palci). cokula") irski narodni ples s udaranjem nogu o pod (iz njega se razvio step coca-cola čit. klarisimus (lat.) ustanova u kojoj bankari izmiruju svoja potraživanja (mjenična. klavus histerikus (lat. kao prije. sjedi-njenost božanskih i ljudskih svojstava u Isusu Kristu . osobito: stari rukopis cogito.) sveti sabor.) fil. kom il fo (fr.) osvježavajuće piće od različitih biljnih ekstrakta s dodatkom neznatne količine kofeina Code Napoleon čit. climb "penjanje". kao što prilici: otmjenost communicatio idiomatum čit. primjerno. mislim. čekovna i dr. come prima come sta čit. i objavljen 1804.) bijela pomada za omekšavanje kože coll arco čit.) plaćeno predavanje samo za ograničen broj slušatelja collegium privatum čit.) djelo u rukopisu. klavus okuh (lat. bez svojevoljnog ukrašavanja comédie à tiroir čit.) "najslavniji". kome prima (tal.) med. baš kako treba. kome sta (tal.) francuski građanski zakonik koji je tako nazvan po tome što je izrađen pod predsjedništvom Napoleona 1. kolegijum privatisimum (lat. Svjetlost (grof. oznaka za prateće glasove da se usmjeravaju prema glavnom glasu collegium medicum čit.) stari rukopis napisan na papiru codex manuscriptus čit. osobito vojničke col (njem.) teol. kom si. kliring-haus (engl. v.) zdravstveno vijeće. kola parte (tal. Komedi fransez (fr. gudalom (svirati) colla parte Čit. ergo sum (lat. kodeks ma-nuskriptus (lat. koka-kola (engl. Zoll-stock) drveni metar na sklapanje.clarissimus čit. kogito. koitus animalijum (lat.) glaz.5 cm cold-cream čit.) posebno predavanje koje slušatelji plaćaju collegium publicum čit. komu-nikacio idiomatum (lat. u Londonu climb čit.). žestok bol samo na jednom mjestu glave clavus oculi čit.

konkurencije klauzula (lat. komplices delikti (lat. konkurzus kreditorum (lat. radosno. s dostojanstvom con grazia čit. snažno. s ljubavlju.) glaz.) glaz. tj. kon suono pjeno (tal. konsigna-cio bonorum (lat.) liječnički savjet. konsortes litis (lat. komodo (tal. comodo comodétto 232 consignation bonorum comodétto čit. izražajno con vivezza čit. trgovački pomoćnik) ograničava. složeno con allegrezza čit. pravilno slaganje vremena u rečenici consensus gentium čit.) glaz. dopadljivo complices delicti čit.) "ispovijedam se".) gram. komodeto (tal. pod motus con osservanza čit. s veseloš-ču con amarezza Čit. krjepko. v. kon viveca (tal. sa žarom. udobno.) glaz. kon amore (tal. kon tenereca (tal. konzilijum medikum (lat. comodo comodo čit. strastveno. umjereno compiacevole čit. s gorčinom. vatreno.) glaz. kon oservanca (tal. končertino (tal. komplici composto Čit. Konfiteor (lat.) glaz. usp. s uzbuđenjem con suono pieno čit. v. pod konkurs conditio sine qua non Čit.) glaz. kon gravita (tal. drugovi pred sudom. prav. u svom privrednom radu concursus creditorum čit. s izrazom punim duše con brio čit. kon anima (tal.) uvjet bez kojega se nešto ne može zamisliti ili izvršiti. konzilijum abeundi (lat. s djelomičnim odstupanjima od glavne teme con vigore čit. pren.) glaz.comodaménte Čit.) glaz. sudski popis imovine (npr. upotrebljava se obično u skraćenom obliku: cf.) glaz.) glaz. živahno con gravità čit.) teol. pažljivo. nešto blaža vrsta relegacije consilium medicum čit. konferatur conferatur (lat. komposto (tal.) mn. v. v. kon alegreca (tal. kon pasione (tal. burno. vatreno con diligenza Čit. simbolično oduzimanje imovine consilium abeundi 233 corona consilium abeundi čit.) glaz.) glaz. kon fuoko (tal. živahno.) glaz. pažljivo con passione čit. kon varijacioni (tal.) neka se usporedi Confiteor Čit. konfer (lat. pokajanje consecutio temporum čit. vremenski slijed. ljupko.) prav. kon dilidženca (tal. pokajna molitva u katoličkom bogoslužju. konsenzus gencijum (lat. s varijacijom.) glaz. kon vigore (tal. kon moto (tal. živahno. tužno.) glaz. kon amareca (tal. liječničko mišljenje consortes litis čit. strasno. dostojanstveno.) mn. izražajno con fuoco čit.) glaz.) glaz.) trg.) usporedi (upućivanje na neko mjesto u knjizi). živahno. prav. prav. nježno. sa zadovoljstvom con anima čit.) glaz.) glaz. kon espresione (tal. s bolom. ljupko. neophodan.) glaz. u korist svoga nekadašnjeg poslodavca.) glaz. slatko con dolore čit. živahno. apsolutan uvjet confer čit. živo concertino Čit. nužan. tužno con amore čit.) glaz. suglasnost svih naroda u pogledu vjerovanja u postojanje božanstva (uzima se često kao dokaz za postojanje Boga) consignatio bonorum čit.) v. kon dolore (tal.) glaz. umilno con moto Čit. punim tonom con tenerezza Čit. žalosno con espressione čit. kon brio (tal. brižljivo con dolcezza čit.) glaz. obično s jednim do tri samostalna stavka concurrentiae clausula čit. kon gracija (tal. u slučaju bijega nekog prijestupnika). kon dolčeca (tal. nakon smrti onoga koji umre bez oporuke. kondicio sine kva non (lat. kod javnih prodaja. kompijaćevole (tal.) savjet đaku da napusti školu (zbog slabog učenja ili ponašanja). svi koji pred sudom zajednički zastupaju isto pravo . umilno. konsekucio temporum (lat. sa živošću. manje glazbeno djelo.) glaz. ljupko. komodamente (tal. s nježnošću. pogodba kojom se službenik (npr.. dirljivo con variazioni čit. s pažnjom.

contradictio svmptomatum čit. kontinuet (lat. javno i otvoreno corned beef čit. socida contradictio in adjecto čit. zoppo) sakato.) glaz. tj. crkvi: tijelo Gospodnje (Kristovo). kontano (tal. pravite stanku (u partituri kod onih glasova koji kasnije počinju) continuet čit.) med. zviježđe na sjevernoj nebeskoj polutki (najsjajnija zvijezda Gemma) Corona Veneris čit. potpun zbor corona Čit.) konto o poslovima na zajednički račun.) nasipni vijenac. tako da ta stvar i dalje ostane kod prijašnjeg vlasnika u uporabi contano Čit. diplomatsko tijelo corpus delicti čit. dok su ostali vijenci bili od neke druge kovine.) zakon o autorskom i izdavačkom pravu coque! čit. odlikovanje vojniku koji je u boju spasio život rimskom građaninu. korona muralis (lat. koram populo (lat.) zidni vijenac.) log. pred cijelim svijetom.) usoljena govedina konzervirana u limenim kutijama (konzerva) coro pieno čit.) opsadni vijenac. sifilisne ospice po čelu corps de logis čit. korona obsidionalis (lat.) Sjeverna kruna. "Venerin vijenac". kljasto.) pred skupljenim narodom.) dobivao je vojskovođa kojemu je bilo dopušteno da slavi trijumf. tj. dobivao gaje vojskovođa koji je oslobodio grad od opsade. korpus delikti (lat.) v. dobivao ga je vojnik koji se prvi popeo na neprijateljski nasip.) prav. pričesna hostija kao tijelo Kristovo. predmet koji dokazuje krivnju.) vijenac. ovaj posljednji vijenac bio je prvotno od svježeg Corona borealis 234 cucla lovorova lišća a kasnije od zlata. Korpus juris civilis (lat. korona valaris (lat. neka se nastavi (uzimanje lijeka) continuo čit. utvrd-ni zid. korona Veneris (lat. pun zbor. tekući račun.) prav. kontraktus so-cide (lat. srednji glavni dio palače ili dvorca corps diplomatique čit. kontra-dikcio in adjekto (lat. odlikovanje vojniku koji se prvi popeo na zid neprijateljske utvrde. drveno željezo. kontinuetur (lat. v. corona civica čit. kon-tradikcio simptomatum (lat.) glaz. bez prekidanja conto a meta čit.) taborski vijenac (dobivao gaje vojnik koji je boreći se prvi ušao u neprijateljski tabor). koro pjeno (tal. konto a meta (tal. korona kastrenzis (lat. kor d'loži (fr.) glaz. korona (lat. konto korente (tal. kokve (lat. korona trijumfalis (lat. kornd bif (engl. npr.) med. a predstavljah su npr. corona obsidio-nalis čit.) prav. brojte.) zbirka pravnih izvora kanonskog prava Corpus juris civilis čit. pa na temelju toga kredita međusobno posluju contractus socidae čit. corona triumphalis Čit. trgovci i industrijalci otvaraju jedan drugom mjenični ili akceptni kredit ili račun (konto). corona vallaris čit. korona navališ (lat. korona civika (lat. Korpus juris kanonici (lat.) svi predstavnici stranih država u nekoj državi. diplomatski zbor. jedan od načina stjecanja vlasništva u pokretnim stvarima bez stvarne predaje.constitutum possessorium čit.) zbirka Justinijanovih pravnih knjiga .) med. oruđe kojim je djelo izvršeno ili objekt nad kojim je izvršeno corpus Domini čit. kad banke. coquere. Tijelovo (blagdan) Corpus juris canonici čit. kontinuo (tal. corona navališ čit. hladna vatra itd. dobivao ga je vojnik koji je prvi stupio na neprijateljski brod. corona castrensis čit. proturječnost u pridanome. valove itd. koram publiko (lat. Corona borealis čit. tj.) trg. nejednako copy-right čit. četvorokutan krug. na dijeljenje gubitka i dobitka conto corrente čit. tj. corona muralis čit. tj. kor diploma-tik (fr. korpus Domini (lat. kon-stitutum posesorijum (lat.) med.) glaz. alla zoppa čit. kopi-rajt (engl. Korona borealis (lat. proturječnost znakova bolesti copo (tal. kopi-rajt bil (engl. koram publiko coram publico čit. kuhaj! (na receptima) eoram populo čit.) brodski vijenac.) arh.) građanski vijenac.) uobičajena formula za zaštitu autorskog i izdavačkog prava copy-right bill čit. coque) farm. neka nastavi (bolesnik upotrebljavati lijek) continuetur čit. ala copa (tal.) u Kat.

zuchetto) crvena kardinalska kapica culicidae čit. kuprum (lat. zločin prema državi. privaga cucla (njem. pod vilis Cos-b astronomski laboratorij europskih zemalja u kojem se proučavaju gama-zrake iz galaktičkih i drugih visoko radioaktivnih izvora (lansiran je početkom kolovoza 1975. v.) s iznimkom. zool. 3. trgati cukerkrankhajt (njem. kraun (engl.) cugšalter (njem. krepitacio vezikularis (lat.) kinesko Ministarstvo vanjskih poslova cuprum čit. zool. odlično (u ocjenjivanju uspjeha na ispitima) cum reservatione čit. osim Cung-li-jamen (kin.) v. duda. rakovi. krepitus ventris {lat. gutljaj. Zucker šećer. 5.) prav.Corpus juris čit.) mn.) prav. krimen lese majestatis (lat. škripanje u prsima koje se čuje pri udisanju zraka crepitus ventris Čit. mala krivnja culpa levissima čit. čija se djela temelje na dekorativnosti i ukrašavanju crepitatio vesicularis Čit. glasno puštanje vjetrova iz trbuha (kroz crijeva) crescendo čit. engleski srebrni novac od 5 šilinga cruciferae čit. papin dvor u Rimu (središnje tijelo u upravi Katoličke crkve) curihtati (njem. krečio (lat. uvreda veličanstva. krešendo (tal. propuh. Zug) 1. Kroata (lat.) mn. "varalica". ljuskari cuba libra (šp. iz grč. dobila ovaj naziv corpus vile čit. čujno. gumeni ili plastični predmet u obuku sise i si. kum laude (lat. bot. priredio car Ju-stinijan. koji mesar stavlja na vagu uz meso koje mušterija traži.) Hrvatska. dogotoviti . teška krivnja culpa levis čit. gumbi i dr.) mn. biljke krstašice. obično kosti ili lošije meso. Zug) piti. voj. 6. laka. kosmeo kitim) talijanski umjetnici u 12—14. krucifere (lat.) prav. Kurija romana (lat. (tal. st.) prav. Zucker šećer. vrsta velike udice za lov somova. zucken) vući. cug 235 cvika cug (njem.) min. tj. bakar Curia romana čit. i Kroacija croix d'honneur čit. željeznica. Cosa nostra "naša stvar") poznata talijanska gangsterska organizacija mafije u SAD-u Cosmati (tal.) francuski orden: križ legije časti crown čit. Zugehor) pribor za odijelo (podstava. dotjerati. pripadaju porodici zeljastih dvosupnica Crustacea čit.) s pohvalom. korpus vile (lat. Zug vučenje. no koja je tek u XVI. kulpa levisima (lat. široka. 4. ime Croatia dano je jednom planetoidu otkrivenom 3.) popularni španjolski napitak (koka kola miješana s nekim alkoholima) cubok (njem. zurichten) spremiti. Korpus juris (lat. kum grano salis (lat.) Rimska kurija.) kruna. pohvalno. uz ogradu. knjiga cjelokupnog rimskog prava: zbirka rimskog prava koju je u VI. sve jače.) zbornik prava. Wasser voda) zašećerena voda cuketo (tal. Krankheit bolest) Šećerna bolest cukervaser (njem. Zucker) šećer cukati (njem.) sisa. Koza nostra tal. krustaceja (lat.) glaz. na njemačkoj zvjezdarnici KdnigsstuhlHeidelberg. kulpa levis (lat. razred člankonožaca. pod granum salis cum laude čit. pijuckati cugeher (njem. kroa d'oner (fr. vlak.) v. st. kum rezerva-cione (lat. veleizdaja Croata čit. izjava pred sudom i svjedocima o primanju nekog nasljedstva crimen laesae majestatis čit.) Hrvat Croatia čit. veoma laka. konac. Zuwage) dodatak.) med. Kroacija (lat. posve mala krivnja cum grano salis Čit. povorka.) Cosa nostra čit. Schalter) električni prekidač na poteg. kulpa lata (lat. 2. potez-na sklopka cukar (njem. vod cugati (njem..) prav. ožujka 1906. st. pojačavajući jačinu tona cretio čit.) med. gumena sisalj-ka. kulicide (lat. komarči culpa lata čit.

zwicken) bušiti. kad igrač ima kralja i damu iste boje). njem. triling cvinglijanci pristaše cvinglijanizma.) v.-tur. dvosjed cvancig (njem. ulaznicu) cvikcange (njem. Zwillich) dvonitka (jako i gusto laneno. Zwilling) blizanac. Akt čin) kazališna igra u dva čina. Zuspeise) dodatak uz glavno jelo.) tijek života. cvikl klin). obično u frazi: zabiti cviku podvaliti kome. zibibbo) mn. zurück natrag. Čajyr) livada. okruglice. a preko sebe) curriculum vitae čit. Zwick) vrsta kartaške igre. kad treba proširiti hlače ili si. zwicken štipati. poljana. fr. brašno) cvajzicer (njem. kola.) brzo ćador (perz. igra "mlin" cvika (njem. životopis custodia honesta čit. zwanzig) dvadeset (obično kao figura u kartaškoj igri "šnap-sl". cvinglijanci cvik (njem. sudar cvajakter (njem. njegov je lik ne-oromantički idealiziran u istoimenoj drami Edmonda Rostanda Č. američki somić cvibak (njem. zuständig) zavičajan cuzamenštos (njem. uklinak. bez nožica cviki-pusa (njem. šator čaga (šatr. umetak (izraz osobito uobičajen kod krojača. Zerge) patuljak. kudjeljno i pamučno platno) cviling (njem.) ples čair (tur. bušenjem poništiti (kartu. sporedno jelo. usp. sajka) lak i brz Čamac na Dunavu i Dnjestru (služio i kao ratni čamac). travnjak. Zweier) dvojka. tzv. pašnjak. dolina čajka (rus. biskvit cviblsos (njem. kurikulum vite (lat. od dvije žice. zwei dva. varivo cuštendig (njem. zwanzig) nekadašnji novac od dvadeset krajcara cvebe (ar. 1619—1655). č četvrto slovo hrvatske latinice ča-ča-ča (cha-cha-cha) latinskoamerič-ki društveni ples u 4/4 taktu. jedno od blizančadi. grožđice. čaika. zatvor koji ne lišava Časti (osobito za manje političke prijestupe) cušnajder (njem. Zwickel) klin. Sitz sjedalo) vozilo. Zwetschke šljiva) mn. mađ. nasamariti koga i si. šajka čakarita (šp.) prav. suho grožđe. pijani ča-ča-ča varijacija spomenutog plesa. Stoss udarac) udarac lopte u nogometu tako da je igrač usmjeri natrag (iza sebe. Sirano d' Ber-žerak (fr. usp. Zwicker) naočale koje se drže na nosu pomoću štipaljke. imitacija (koracima i pokretima) pijanog svijeta (gubljenje ravnoteže) čabuk (tur. dvočinka cvajer (njem. "knedli" sa šljivama cvergl (njem. zrakoplov i si. znak broja dva ili neki predmet druge kategorije (npr. sa dva sjedala. dvopek. sauce umak) umak od crvena luka cvighjanizam v. cvikati 236 Cyrano de Bergerac cvikati (njem. vrsta sitne ribe. Zwiebel crveni luk. partneri se ne drže. chacarita) divovski inkvizicijski požar zabranjenih knjiga (proveo argentinski katolički kler) . Zuschneider) krojač (pomoćni) cušpajz (njem. fircig cvancik (njem. zwicken štipati.curik (njem. nauČavanja vjerskog reformatora Ul-richa Zwinglija (1484—1531) Cyrano de Bergerac Čit. bilih dvonitni. Zange kliješta) vrsta osobitih kliješta sa šiljastim štipaljkama cviker (njem. zool.) francuski prozni i dramski pisac (pravim imenom Hector Sa-vinien. rozine cvečknknedli (njem. zabib. saonice. zurück) natrag (izraz uobičajen kod kočijaša kad žele da konji povuku natrag) curikštos (njem. Zwieback) kruh dvaput pečen. umetkom u obliku klina) cvilih (lat. tal. pleše se u paru. kustodija honesta (lat. zwei dva. "pusa" poljubac) poljubac pri kojemu se cjelivana osoba uštine za obraz cvikl (njem. ah se kreću po točno određenoj shemi koraka. Zusammenstoss) sukob.

chancre) čir uopće (obično se upotrebljava u vezi meki odnosno tvrdi čankir) opasna spolna bolest čantra (tur. ispočetka lagan. csaklya) motka sa željeznom kukom za privlačenje udaljenih predmeta. spremate v kukuruz. npr. povlastica. zaviti čalmu pren. 2. 2.) zarada drvena ih zidan« ili na stupovima s (izbočenim) drvenim gornjim katom. čaršu) 1. debeli svat (koji zbija šale u svatovima). csarda) krčma na pusti u Mađarsko4 čardak (tur. jela. čamac od jelovine čama tur. po-vlaštivati.) vojnik na prednjem položaju. poskočica čatija (tur. čanak (tur. isprava. prijeći na islamsku vjeru čam (tur. 3. bohemizam .) putnička torbica čantrati (tur.) narodna pjesma vedroga karaktera. istaknutih dijelova vojnih postrojbi radi izazivanja i uznemira-vanja neprijatelja ili kao počinjanje ozbiljnije borbe čarkaš (perz. dokument. sajam. engleskom mehaničaru Chubbu) čehizam češki izraz u nekom drugom jeziku.) 2. čakmak (tur. pristaše i pobornici čartizma u Engleskoj čartizam (engl. šešir s remenom ispod brade Čakra (šp. sviranje. dati brod ili zrakoplov pod zakup čartisti (engl. nestaško čapljan (tal.) cendrati. poljska narodna kapa čapkun (tur. ugovor.18—3. pren. charter povelja) politički i socijalni pokret engleskih radnika (1836—1848) protiv aristokracije. svirka.čakija (tur. chacra) seljačka koliba.) kresivo. preplet. bor.) 1. čalgi) glazbalo. (kjamis) gornja ženska haljina (drugo je čama — dosada) Čamac (tur. csapka) četvrtasta ulanska kapa. pravo. usp. poriluk čaptija (tur. osobito za opće pravo glasa i tajno glasovanje čarug (tur. glazbeni instrument. koprena.) v.) svileni rubac č' a ^mađ. alaj-čauš čeb-brava vrsta brave sa 5 do 7 zatvarača od kojih se svaki treba dignuti na svoje mjesto kako bi se brava otvorila (nazvana po pronalazaču. veo. csako) kožna vojnička kapa. čangrizati. ugovor o najmu broda ili zrakoplova Čartirati (engl. trgovački stalež.) 1. "čaršija priča" čarter (engl. pren. čam 2. seoska kuća u -Južnoj Americi Čakšire (tur.) kineska mjera za dužinu. gornji t ili katovi u takve zgrade. prigovarati. csardas) mađarski narodni ples u 2/4 taktu.) konj sa sitnim i brzim hodom. općinski podvornik u Dalmaciji. kratka pjesmica (obično četiri stiha). smreka. motka uz koju se penje loza.58 m čankir (fr.-tur. tržnica. charter) povelja. čaki) džepni nožić. čehar su. puškaranje između prednjih. onaj koji započinje čarke čarlston (engl.) hlače čalgija (tur. čavuŠ) dočasnički čin u turskoj vojsci. javno mnijenje. ognjilo čakov (mad. čaryk) opanak častuška (rus. ruska mjera za tekućinu = 0. vragolan. tur. trgovački dio grada. perorez čakija (mađ. charter) povlastiti.) pleter. = 3. charleston) američki salonski ples u 2/4 ili 4/4 taktu čar šija (perz.132 1 čarka (perz. ravan konj (koji istodobna diže obje desne pa obje lijeve noge). poslovni. pa sve življi i burniji čarka (rus. cipllina) bot. prekri vač čatma (tur. gunđati čapetoni (šp. charter) mn. kuća od dasaka i brvana čauš (tur. stražarska kula Čardaš 238 čembalo čardaš (mađ. grah i si. * poturčiti se. ansambl od tri svirača (melodijski instrument i udaraljke) čalma (tur. velikog posjeda i kapitala. nestručnjaci.) bijeli platneni ovoj oko fesa kod muslimana. chapetonis) novi europski doseljenici u prijašnjim španjolskim pokrajinama Latinske Amerike (za razliku od kreolaca koji su rođeni u Latinskoj Americi) čapka (polj. usp.) drvena zdjela čančara vrsta kornjače čang (kin. borio se za široke demokratske slobode. neobaviješte-ni. čati) rubac.

3. sifon. chester) vrsta odličnog engleskog sira. kasnije NKVD čekić (tur. čengi) plesačica i pjevačica.) kovko željezo. uvela sovjetska vlada (jedan červonec = 10 zlatnih rubalja) česma (tur.. česme) kladenac. cheque.) kladivac. v. "crvenjaci". zdenac. platno. platno s plavim ili plavim i bijelim kvadratima ili prugama. čember) veo muslimanskih žena. violončelo čembalo (tal. svira se Čember 239 činele udaranjem u žicu pomoću dvaju čekića čember (tur. mjera za žito od 100 činga = oko 100 1 čibuk (tur. csikos) čuvar konja. obruč. mornarsko platno Čeka (rus.ček (engl. ocal čelist (tal. cimarronada čopor divljih životinja) južnoamerički divlji konj čimbur (tur. zbog svoje govorljivosti. kasagy. čerge) mah šator. usp. gradu Chesteru češagija (tur. chicchera) šalica čikoš (mađ.) kutija s ladicom (služi kao drvena kasa) čekrdak (tur. nazvanog po engl. isprava kojom osoba koja je deponirala određenu svotu novca kod druge osobe daje ovoj nalog da isplati nekoj trećoj osobi ili donositelju svotu koja je na toj ispravi označena. čelenk) nakit u obliku perjanice. lijepo odgojen čovjek. cicerone) voda stranaca. s našim cesati) cesalo.. cello) glaz. bat. čubuk) cijev lule. jelo ili umak začinjen takvim paprom čimaron (šp. sanskr. gospodičić čelenka (tur. v. celesta) vrsta glasovira s nizom metalnih pločica koje daju vrlo lijepe tonove (četiri oktave) čelik (perz. žičani instrument u obliku trapeza. Čifutarija skup Cifuta (kao poruga) čikara (tal. mađ. quattuor) mjera za žito u Rusiji = 26. trešnjevača červonci (rus. također: mladi gospodin.) kratica za "Crezvičajnaja komissija" ("Izvanredna komisija") — osnovana u Rusiji nakon Oktobarske revolucije. vitlo (za dizanje uvis izvlačenjem) Čelebija (tur. male ženske cipele čerga (tur. kineska mjera za dužinu: stopa = 0. g. čekirdek koštica) ogrizak voćke (s košticama) Čekrk (tur. bank.318 m. veliki rubac koji pokriva glavu i čelo do očiju (nosi se uz feredžu). bankovna uputnica.) kineski puhački instrument s cijevima raznih veličina i zakrivljenom trubom u koju svirač puše čengija (tur. čoček Čerevički (rus.) Židov. pričvršćen na kalpaku ili čalmi (odlikovanje za posječenu neprijateljsku glavu). bunar. u nekadašnjoj Turskoj: danak od ovaca i koza što se davao sultanu cicerone (tal. čevre) četverokutni rubac izvezen srebrnim nitima.) 1. rjeđe zlatne. mjera za putove = 0. kladivo. csillas) konj sive dlake čili (engl. gradovima (podrugljivo nazvan. cembalo) glaz.) celesta (tal. lat. reorganizirana u veljači 1922. 2. čalab.. violončelist čelo (tal. po slavnom rimskom govorniku Ciceronu). jedna od triju slušnih koščica u srednjem uhu čekmedže (tur. nado. ruske novčanice sa zlatnim pokrićem koje je 1923. glava (šatr. izvor iz kojega voda teče na cijev (drugo je česma) Čester-sir (engl. osobito ciganski čeri-brendi (engl.24 1 čevra (tur. čeleb) gospodin. osobito u tal.) mn. limena četka za timarenje konja i krava četverik (rus. iz meksičkoga: chilli) vrsta veoma ljutoga sušenog papra. 2.246 m. srebrne. konju-šar čilaš (tur. cherry-brandy) rakija od trešanja. ćićerone Čičikov tip iz Gogoljeva romana Mrtve duše ("junak" putuje po Rusiji i od vlastele kupuje "duše" njihovih mrtvih kmetova) Cifut(in) (tur. check) 1. kotur.) jaja pripremljena s vrhnjem i češnjakom .) mn. nakit na kapi. cello) glaz. kao državna politička uprava — GPU. čikrik) kotač. šuplje kolo čempres (lat. cyparissus) rod crnogo-ričnog drveća iz porodice čempresov-ki (vrlo pravilno razgranjeni grmovi ili stabla) čeng (kin. tschatur. lula. vjenčani dar Či (kin. kamiš.

po duševnim osobinama životinja najbliža čovjeku. momak.) 1. vanilije i dr. pren. oštećenje kože ili sluznice zbog raspada bolesnog tkiva čirak (tur. cinquecento) mn. krinka. krabulja. potomak crnca i Indijanke u Americi Čino (šp. uklanjanje neprijateljskih elemenata iz neke zajednice uopće čivit (tur. chok) tehn. chocolat. čoma (mađ. družba. južnoamerički zec. iver) vrsta sendviča. chinchilla) vrsta južnoame-ričkog glodavca (love ih radi krasnog gustog i finog krzna) činela (tal. talijanske književnosti i umjetnosti. čoha. otrovni žabnjak (biljka). st. 1 dl i 1/2 dl. klip bez zrna čokolada (meks. cipollino) talijanski mramor sa zelenkastim žilama čips (engl. ciovetta) maska. cinelle) mn. dolina čulo (šp. plivajući vrtovi u Meksiku ČinČila (šp. vrsta afričkog antropoidnog majmuna. chulo) pomoćnik borca s bikovima koji razdražuje bika čurma (tal. obrazina. pren. kriška. mana čuti vrsta himalajskog majmuna za kojega neki misle daje ljudsko biće. xocoati. mjera za površinu = 99. jama. cinelle) glazbena sprava u obliku diska (udara se jednom o drugu). "pet stotina".. čuruk) nedostatak. plavi pigment biljnog podrijetla. šećera. tal. japanska mjera za dužinu od 60 kenga ili 360 šaka = 109. obično crnom vunom čuruk (tur. csomor) 1.) rupa. modri-lo. grumen zemlje Ču (jap.) kineska mjera za žito = 1/ 100 či = oko 11 činkvečentisti {tal. doba cvjetanja renesanse Čino (šp. služe za davanje posebnog tona pojedinim mjestima u glazbenom djelu) čing čvenk čing (kin. Schimpanse) zool. šegrt. kalfa čistka (rus. šp. chocolate. stabljika kupusa.) iz doba činkvečen-ta činkvečento (tal. shinampas) mn. Tasso i dr. (cyrak. csomo) zamotuljak npr. čorba) juha čota (tal. Schokolade) masa pripremljena od kaše prženog kakao-ploda u zrnu. ovce s grubom. okomak od kukuruza.) i umjetnici (Rafael i dr. zool.) sastanak. povremena revizija članova stranke i provjeravanje njihove idejnosti.) čišćenje. csizma) kožna cipela s visokom sarom čoček (tur.573 a čukur (tur. invalid u jednu ruku. pjesnici (T. također: Indijanac koji je odrastao među Europljanima i koji govori španjolski čom. grizlica. maškara. čolak (tur. uobičajeni naziv za XVI. jarak. duhana čomor (mađ. čivit) isto što i indigo. gruda. cyrakman) svijećnjak. cyrcyplak) gol golcat. na ulju pečena tanka kriščica krumpira čir (ar. lažan izgled čvenk (šatr. bolest koja dolazi od masnih jela. lihvar čizma (tur. mađ. prigušivač. džirahat) med. cioccolata. sakat čovjek. fr. chino) "Kinez". plitica činele (tal. zatvarač zraka na rasplinjaču koji služi za brže stavljanje motora u pogon čokanj (tur. zelenaš. svjetina. groznica praćena osjećajem gađenja i mučnine čorba (tur. čerag) sluga. živi obiteljskim životom i lako se pripitomljava čin-čiplak (tur. chimpanzé) vrsta antro-poidnog majmuna. "afrički divlji čovjek". usp. Čuha) vrsta tvorničkog čvrstog valjanog sukna i odjeća od njega čok (engl. tal. bez igdje ičega činampas (šp. 2. miti čuvida (tal. chino) mješanac od bijelca ili Indijanca i osobe neodređene rase čipolin (tal. "spoj" . glaz. cinquecento) lit. 2. chip komad. rulja čuros (šp. bogalj čolo (šp. cacauati. ćoček) plesač čoha (tur. skraćeno umjesto "tisuću pet stotina". ciotto hrom) skvrčeno stopalo. jeti. zec-miš.310 m. chinchilla) 1. cholo) potomak Zamba. čolak) jednoruk. ciurma) momčad. krzno s izrazito mekanom gustom sivom dlakom ove životinje činčila (šp. cliurros) mn.Čimpanza (fr. plitice (udaraljke u obliku mesinganih tanjura. čokal) staklenka za rakiju od 1/8 litre. njem. 2. srodnog gorili čimpanza (njem.

konopac. uživanje. ciacole) brbljarije ćao! (tal. najam. bunda ćurdija (tur. uloviti. pljačka.) ćuprija (tur. građa. strana. tepih. prozorski okvir ćeresta (tur. ć peto slovo hrvatske latinice Ćaba (ar. pren. osobito redovnička ćemane (tur.) lokot. brava ćiriš (perz. uže ćeramida (tur. Kaba čafir (ar. zgrabiti.) mn.) lan ćevap (tur.Ć. bez oštrog i ubitačnog naboja ćoriti 242 ćuza ćoriti (tur. spavati ćorka (tur. samica. knjiga. kjar) trgovina. ćeremid) krovni crijep ćerana (perz. čarčuve) okvir. keman) gusle. zakon. zamjenik. samo-dopadljivost ćifta (perz. 2. zemljana ili bakrena zdjela ćatib (ar. kebap) komadić mesa pečen na žeravi ćifaur (tur. ščepati čar (tur. besparica ćesim (tur. ćerpidž) nepečena cigla ćesam (tur. kefil) svjedok.) pisar. vrsta platna ćenevir (tur.) vrsta veza na šupljike ćeten (perz. kome je tamno) šatr. kursu) propovjedaonica. ćehribar) "ono što privlači slamu". trgovački posao ćasa (tur.) onaj koji ne priznaje Boga. korist. ćorak slijepi metak. nadzornik ćehaja (tur. kereste) materijal. cellula. plijen. kjase) duboka porculanska.) cijena na veliko. sokak ulica) slijepa ulica. tur. veselje.) velika zemljana posuda (za pekmez. chiappare) uhvatiti. ćorac. namiguša. ostava.) sreća. kupiti na ćesam kupiti na sreću ćesatluk (tur. Kur'an. violina ćenar (perz.) polukružna vunena kapa.) kratak krzneni kaput. kotu) nevaljalac. kritična situacija ćotija (tur. oplata. dobit ćelija (lat. kelim) prostirač. zatvor ćorsokak (tur. ciao!) zdravo! ćapati (tal. ćor slijep. kraj. kut. tamnica. kibir) oholost.) kokošinjac. mudrac. govornica (u džamiji) . učenjak ćeča (tur. perz.) obala. kel gol) glava bez kose ćelepir (tur. novčana kriza.) v. gordost. ćahje) domaćin. filistar ćilibar (perz. kuglice od mljevenog mesa s paprom i lukom ćulav (tur. civetta) ćuk (ptica). fosilna smola koja potječe od crnogorice. Biblija ćiveta (tal. odijelo ćitab (ar. ćiriš) v. kjafur) kamfor ćakule (tal. venet.) 1. starješina pastira ćeif (ar. ćiriš ćispet (ar. grč. starješina. dug ženski kaput bez rukava od bijelog. keča) bijela (albanska) kapa od uvaljane vune čef (ar. dobitak. naredba. pren. tj. ćef ćela (tur.) nedostatak novca. kalia koliba) zasebna sobica. zakupnina česma (tur. pisac. kenevir) konoplja. radost. vrhnje i dr. nevjernik (osobito kao pogrda) ćafurija (ar. ćeif) dobro raspoloženje. ćisvet) nakit. kućica ćumur (tur. pribor uopće (za pravljenje nečega) ćerpič (perz. izrod. bezizlazan položaj. dem. Kalali. crnog ili crvenog sukna ćurs (tur. nadstojnik. Ća'be) v. užarska radionica ćerčivo (perz. upravitelj dobara. soba za ostavu. prohtjev ćefil (tur. kelepir) ono do čega se dođe na lak način. ćor slijep. lihvar. ćar-hhane) radionica sapuna. rub. kilim. volja.) meso pečeno na žaru ćumez (tur. ćor) šatr. jamac ćehaja (perz.-tur. cella soba. ćorav (tur.) drveni ugljen ćup (perz. koketa ćor. kehruba.) most ćurak (tur. ćitab) pismo.-tur) = Cifut. škrtac. nosi se ispod fesa ćulbastija (tur. ćiriš) postolarsko ljepilo ćiriz (perz. slijep na jedno oko. jantar čilim (perz. kor) prid. zarada. sag ćilit (tur. paušal. ne-čovjek Cozot stanovnik talijanskog mjesta Chioggie (poznati kao vješti ribari) ćufte (perz.) kratak gornji zimski kaput podstavljen krznom. kethhuda.

dagerotip daidža (tur. algos bol) med.) majka. umro je vrlo mlad. dajy) ujak daimonion (grč. man-teia proricanje) proricanje iz prstenja. poet.) desnom rukom d. d šesto slovo hrvatske latinice d. na poseban način dadilja (tur. v. dadžazmač dadžazmač (etiop. dakno bodem. Dahau (njem. grafo pišem) opisivanje prstenja daktiliografika (grč. kratica za da tales dozes (lat.ćurtauk (tur. glvfein rezbariti. dada. Daguerre. pa i prizivanje vragova). iznova. dajak) potporanj. naziv odmila za dadilju dadaizam prema dječjem tepanju dada nazvani smjer u književnosti i likovnoj umjetnosti koji obrađuje teme iz područja besmislenoga. dakrvon. naprava koju je 1838. dvorana za primanje ih vijećanje.) željezna poluga. a druga dva kratka (— U U) daktil. 4. aden žlijezda. lijepi pastir na Siciliji.) v. t. sin Herma i jedne nimfe. predmetak u složenicama sa značenjem: prst daktilioglifika (grč. cijelu glazbenu partiju ponoviti do tog znaka Dachau čit. nekorisno ili loše daira (tur. skup. dajak 244 dalkilič više skladišta oko zajedničkog dvorišta dajak (tur. sažet pregled. daća. stup dajdžest (engl. stihovna stopa od tri sloga od kojih je prvi dug. Buchenwald. a koji ga odvraća i opominje da ne čini nešto što bi bilo nepravedno. ujk) brežuljak ćuza (tal. maleni bubanj s praporcima. daktvlios. dafne lovor. zaključan) zatvor D D. da kapo (tal. glaz. daktilioglifika daktiliomantija (grč.) panj. također: zapovjednik pokrajine. kći riječnoga boga Pe-neja dafnin (grč. danak dacit eruptivna površinska stijena. žena koja čuva djecu. guvernanta dadžaz (etiop. 2. kusegi) lopatica za ugljen. ovako Sokrat naziva onaj unutarnji glas koji on smatra božanskim nadahnućem. man-teia) proricanje iz lovorove grane bačene u vatru dagerotip (fr. urezivati) vještina urezivanja kamenja za prstenje daktiliografija (grč.) titula u etiopskoj vojsci. zbirka zakona dakma (dakhma) "tornjevi šutnje" (tvrđave u Iranu i Indiji na kojima Parsi izlažu tijela pokojnika da bi ih izjele ptice grabljivice) daknomanija (grč. sestra. glupan ćuvik (perz. upotrebljava se obično u skraćenom obliku: dadžaz dafina (grč. Auschwitz dacija (tal. daktvlios. an-dezit u kojem ima kvarca Dačani stanovnici Dacije (nekadašnje rimske provincije na području današnje Rumunjske) dada (tur. tj. dekstra manu (lat. a znači što i general. manja od titule ras. podupirač (na zid). daktvlios prsten. zbor. tur. 3. kratica za dextra manu čit. kratica za da ili datur (lat. alkaloid koji se nalazi u kori daphne meze-reum Dafnis mit. ćuk. za žeravicu ćuskija (tur. porez. d. daktvlios. dafne lovor) kem. mnoštvo (osobito: naziv za skup vragova. pastiri su ga poštovali kao heroja dafnomantija (grč. dady) dojilja. dakrvon suza. bolestan nagon za ubijanjem dakrijadenalgija (grč. curim) med.) bolest koju živad dobiva za vrijeme parenja ćusegija (tur. poznat po okrutnostima. ispočetka. m. glaz. usp. neka se dade (na receptima) d. lovorovo drvo dafizam irski fašizam (naziv po prezimenu generala O'Duffyja) Dafna mit.(grč. typos) fot. ma-nia bijes) med. rheo tečem. kramp. dame) lovorika.) nacistički koncentracijski logor u Bavarskoj. chiuso zatvoren. bolest suznih žlijezda dakrioreja (grč. pronašao Daguerre i koja trajno zadržava sliku stvorenu djelovanjem svjetlosti na metalnoj ploči dagerotipija pravljenje fotografija na jodnom srebru pomoću žive. motka. daktvlos) 1. proricanje pomoću Čarobnog prstenja . 2.) daj takve količine da capo čit. pren. Nimfa koju je Apolon pretvorio u lovor. dazio) carina.) daj. motka. daire krug) 1. ili uopće starija žena. grč. digest) 1. grafo) v. primitivnoga i si. suviše jako suzenje dakron sintetičko tkivo koje služi za pravljenje umjetnih krvnih žila daktil (grč.) glaz. daktvlos) 2. def. pijuk ćutuk (tur. batina. daimonion) fil.

tithenai staviti) zbirka kamenja za prstenje (gema). v. damasser) tkati na đa-mastni način. nazvana po švedskom botaničaru Dahlu (1789. logia) govor pomoću prstiju. zbirka otisaka takvog kamenja. žena iz višeg staleža. daktvlos. mišićava tijela. nalet. daktylos. služi za zaštitu obale od poplave. osobito oštricu noževa i mačeva. gospa. dio svečanog odijela njemačkih careva dalmatinac vrsta doge iz Dalmacije (pas srednje visine. figura na igraćim kartama. plemkinja. dal senjo (tal. tal. smatram) vještina računanja na prste. damasquiner) zažariti željezo ili čelik. gramma crta) otisak prstiju daktilologija (grč. ljubičasta georgina. usp. nazvana po tome što se nekada nosila u Dalmaciji. vještina iskazivanja misli pomoću prstiju daktilomantija (grč. ispitivanje otisaka prstiju daktiloteka (grč.) Đalila (hebr. draguljarski sandučić daktilitis (grč. skopeo gledam.) 1. obožavani poglavar duhovne i svjetovne vlasti u Tibetu dal ga (tur. daktylos. ispuh dima (pri pušenju) dalija bot. daktylos. dam nasip) uzvišenje od zemlje. puis. daktylos. grafo) pisanje na pisaćem stroju daktilografkinja (grč. vlastelinka: otmjena žena koja drži do sebe. daktylos. žila (arterija i vena). 3. dalkilič gola sablja) pripadnik nekadašnjih turskih oružanih snaga (glavno oružje bila mu je sablja dalmatika 245 Damon i Fintija dalmatika gornja odjeća katoličkih svećenika. grafo pišem) onaj koji piše na pisaćem stroju daktilografija (grč. symfy-sis) sraslost prstiju na ruci ili nozi daktiloskopija (grč. osobito grčkog. daktvlos) med. prvi put primijenjena) dama dat. daktylos. bura na moru. podzemna "žica" neke rude damasciran išaran. nomizo mislim. kamena ili betona u obliku nasipa. man-teia) proricanje (ili: vračanje) iz prstiju daktilomuzikograf stroj za pisanje glazbenih znakova daktilonomija (grč. tithemi stavljam) med.) glaz. vunena ih platnena tkanina s cvjetovima damba (niz. daktvlios. bilo. daktvlos. promatram) metoda prepoznavanja zločinca po individualnoj razlici finih linija na unutarnjoj strani prstiju.daktilioteka (grč. g. fr. nesposobnost osjetila vida da razlikuje boje. daktylos. Čir na prstu daktilograf (grč. daktylos. podrivanja i si. zavoj kojim se povrijeđeni prst održava u ravnom položaju daktilotip (grč. domina gospođa. upala prsta. tkaninu šarati (ili: išarati) cvjetovima damasket (fr. na jagodicama. typos otisak) pisaći stroj dal segno čit. da-mast damascirati (fr. 2. računanje na prste daktilosimfiza (grč. valovlje. udar vjetra. dlake bijele s crnim mrljama) dalmatski jezik autohtoni romanski jezik koji se iz vulgarnog latinskog razvio na dalmatinskoj obali i Kvarneru daltonizam sljepilo za boje. damasquette) bogata da-mastna tkanina s cvjetnim šarama na atlasnoj osnovi damast (tal. "kraljica" u šahu damar (tur. dalga val) 1. dame. pa onda išarati zlatom i srebrom (postupak nazvan po sirijskom gradu Damasku) damasirati (fr. al segno dalaj-dama vrhovni budistički svećenik. valovi. podzemni put vode do izvora na površinu zemlje. . daktylos. živac. pod Samson dalkilič (tur. damasto) svilena. izvezen. osobito crvenu (naziv po engleskom kemičaru Daltonu koji je zamjećivao samo tri boje i prvi opisao ovu pojavu) daltonski plan (Dalton-plan) metoda učeničke samoradnje čija je karakteristika da učenici pod nadzorom nastavnika sami izabiru i proučavaju znanstvenu građu (naziv prema američkom gradu Daltonu gdje je 1922. 2.) v. grafo pišem) ona koja umije pisati na pisaćem stroju daktilogram (grč. dama) gospođa.

danteologija danuncijada pustolovina talijanskog književnika Gabrielea D'Annunzija koji je po završetku Prvoga svjetskog rata na svoju ruku okupirao Rijeku i ondje vladao nešto više od godinu dana. pren. damnificare) nanijeti štetu. Fintija se zadržao na putu dulje nego je očedampfbad 246 Darije kivao. damnatio) osuda na vječne muke. damnacio memorije (lat. uvukli u svoj grad (Vergilije: "Timeo Danaos et dona ferentes" — "Bojim se Danajaca i kad darove donose".) ples dansing (engl. osuđenik damnincirati (lat. šteta. tj. dao put) religioznofilo-zofska znanost koja potječe od Lao-tsea (6. dendi (eng. pa je Damon već stajao pod vješalima kad je pravi osuđenik stigao u posljednji trnutak. grba i dr. Aligijeri (tal. Wahl izbor) "dame biraju" tj. i 14. mjesto. kći kralja starogrčkog Akrisitja.) kap. prodavanje robe. baden kupati) parna kupelj damping (engl.) kicoš. st. čovjek koji se napadno oblači dandy-valjak čit.) prav. paraliza. naredio je Dionizije da ga počaste za njegovim stolom kao kakva kralja. obično radi konkurencije i osvajanja tržišta. smiješan pustolovni pothvat daosizam (kin. slike. pr. u staroj Grčkoj: 50 kćeri argoskoga kralja Danaja koje su poubijale svoje muževe u prvoj bračnoj noći i bile osuđene od bogova da pune vodom bačvu bez dna Danaja mit. Dampf para.) osuđen. prokletstvo damnatio memoriae čit. izvoziti robu i prodavati je ispod cijene koštanja ili ispod cijene domaćeg tržišta. kad je ovaj Fintiju osudio na smrt.) u proizvodnji papira: valjak za utiskivanje vodenih znakova danno (tal. običaj na plesovima da žene biraju svoje plesače danila (tur.) trg. autor Božanstvene komedije dantologija znanost o Božanstvenoj komediji. restoran i dr. oštećeni damnum (lat. denđi-valjak (eng. smatrajući ga darom. lokal (kavana. damnatur (lat. zabranjuje se (cenzorska formula kojom se zabranjuje tiskanje neke knjige ili nekog mjesta u knjizi) damnatus (lat.) glasoviti talijanski pjesnik iz 13. to dump prodavati po niskoj cijeni. oštećivanje damnifikat (lat. neprijatelja se treba bojati i kad darove donosi. gubitak Damoklo ime laskavca koji je tiraninu Dioniziju pozavidio na sreći. kralj to dopusti. poput onoga drvenog konja (u kojem su bili najbolji grčki junaci) što su ga Grci (Danajci) ostavili u svom logoru da bi ga Trojanci. prodavanje robe u inozemstvu ispod cijene koštanja. apopleksija damnacija (lat. ali mu je iznad glave objesio mač o konjsku dlaku. dumping) trg. zamolio je osuđenik da ga prije izvršenja osude pusti kući kako bi završio neke poslove. damnum) šteta.) u kojem se posjetitelji mogu zabavljati i plesom Dante Alighieri Čit. dance plesati. dancing) ples..damenval (njem. Danaos) pjesničko ime starih Grka danajski dar opasan dar iz neprijateljske ruke. oštetiti damnifikacija (lat. vidjevši ovakvu vjernost. damnificatio) nanošenje Štete. što znači: uvijek) dandy čit.) odbacuje se. majka Perzejeva (rodila ga je sa Zeusom koji joj se približio u obliku zlatne kiše) Danajci (grč. e. ali je Damon morao svojim životom jamčiti da će se Fintija vratiti. st. damnificatus) onaj koji je pretrpio štetu. n. otuda: Damoklov mač opasnost koja čovjeku stalno prijeti Damon i Fintija prema starogrčkoj priči dva filozofa (pitagorovca) u službi sirakuškog vladara Dionizija Mlađeg. Dame gospođa. osobito tvorničkih proizvoda.) . da bi mu pokazao kakva je to sreća. vladar oprosti kaznu osuđeniku i zamoli oba prijatelja da ga prime kao trećeg u svoje društvo dampfbad (njem. po nižoj cijeni inozemstvu nego domaćim potrošačima radi osiguravanja monopola Danaide mit. uništavanje (ili: oštećivanje ili pogrda) uspomene nekog imena. gizdelin. gubitak danse čit. dans (fr.

dattero. iz jednostavnijih u složenije. A. ona mjenica kod koje se rok plaćanja računa od dana izdavanja datulja (tal.darbizam hilijastička sekta koju je 1840.) datum ut retro (lat. "suzbijač" darik 247 Davus sum. dan. alkaloid koji se priprema od sjemena kužnja-ka običnog (tatule) dau (ar. odgovara na pitanje komu? čemu?. Datis perzijski vojskovođa) nepotrebno gomilanje sinonima u govoru. dare dati. data) mn. naziv po starom azijskom gradu Dardaniji koji je osnovao Dardanos: otuda i ime poznatog tjesnaca Dardanela darijadenitis (grč. danas. st. vrijedan 20 atičkih drahmi. dardanarius) onaj koji zelenaši žitom. biscen-zaciju. darbistički dardanarijat prav. casus) gram. datum. i to prirodnim odabiranjem (seksualnom selekcijom) i prilagođavanjem okolnostima u kojima su vrste trebale živjeti i s kojima su se morale boriti. pov. legendarnog osnivača Troje Dardaneli (grč. v. usp. dofen (fr. datirati (fr. dvije kule s obiju strana Helesponta. pr. od dana potpisa (osobito na mjenicama kod određivanja dana plaćanja) dato-mjenica trg.) titula francuskih prijestolonasljednika (1349— 1830) David (hebr. mat. fiziologu J. dareikos stater) novac perzijskog kralja Darija. ono što je dano. trajati od dativ (lat. nego se pacijent izlaže djelovanju njihovog magnetnog polja (metoda nazvana po fr. dataria) papinska komora za molbe i žalbe koja daje crkvene dozvole i zabrane. zabranu sklapanja braka i dr. podanici kralja Dardana. taturah) kem. mjestu. zelenašenje. magen David) šeste-rokraka zvijezda — stari simbol židovstva (naziv po biblijskom kralju Davidu iz 10. datatio) stavljanje.. dativus sc. tal.) trg.) mjesto. lihva-renje. dan i godina kao gore daturin (perz. treći padež. prid. Dardanos) mn.) na mjenicama: mjesto. N. dare dati) podatak o vremenu. dar-bikršćani. dodaci. mjesec i godinu pisanja. descenden-tna teorija data (lat. ono što je poznato. e. n. upala suznih žlijezda Darije (perz. danu i mjesecu (na spisima.) darvinist pristaša Darvrinovog nauča-vanja. struje se ne propuštaju kroz tijelo. izraz potječe od nekoga fenič-kog čarobnjaka Dardanusa koji je čarobnom vještinom skupljao žito u svoja skladišta pa ga prodavao kad mu je cijena bila najviša dardanarijus (lat. darling) ljubimac. darvinizam darvinizam naučavanje engleskog prirodnjaka Charlesa Danvina o razvoju i preobražavanju u životinjskom i biljnom carstvu i po kojem su se sve vrste u organskom svijetu razvile jedne iz drugih. kupovanje živežnih namirnica (osobito žita) da bi se dobila visoka cijena. taj se razvoj odvijao u borbi za opstanak. datarius) upravitelj papinske komore za molbe i žalbe. miljenik darsonvalizacija med. Švicarskoj J. padež cilja ili namjene datizam (grč. potjecati. dattolo) vrsta palme s vrlo ukusnim slatkim plodovima datum (lat. non Oedipus darik (grč. datarije datarija (lat. aden) med. dardanarijat Dardanci mn. dano. trg. Dauidova zvijezda (hebr. pismima itd.) vrsta jedrenjaka s 2 do 3 jarbola dauphin čit.) . 1851.) na mjenicama: naznačivanje istog vremena i mjesta kao i na prednjoj strani datum ut supra (lat. npr. dater) stavljati na spis (ili: pismo i dr. data et akcepta (lat. izdavanje i primanje datacija (lat. osnovao u franc. imati svoj početak. određivanje datuma.) "ugušivač". uporaba izmjeničnih struja vrlo visokog napona (Tesline struje) za liječenje živčanih i dr. dod) "ljubljeni". izdaci i primici. rođ. Darby i koja proroštva Starog i Novog zavjeta doslovno shvaća i tumači.) mn. osobito kod onoga kome taj jezik nije materinski dato (tal. poznate i utvrđene činjenice data et accepta čit. od danas. dakryon. pristaše se zovu: darbisti. d' Arsonvalu. nadnevka datar (lat. bolesti. darios darling (engl. v.

de) 2. déballer) trg. primjereno prilikama de visu čit. "mrtva utrka". metron) fiz.) mit. de lana kaprina riksari (lat. dva. snižavanje (npr.) šport. sprava za mjerenje gustoće zraka DDT čit. debaklirati (lat.) kod biljara: dva po dva. ne nanoseći štetu. de fakto (lat. mora biti donesen) po zakonu koji bi trebalo propisati kako bi o nekom prijeporu mogao biti izrečen pravorijek. dasys gust.) "po viđenju". dva i dva.) prav.Daviš cup Čit. s pravnog stajališta. jednostavno. débâcle) prolom leda. de non pre-judikando (lat.) šport. ded hit (engl. pozlata debakl (fr.) po pravu. očigledno. déballage) trg. fr. profiniti. psalma. de gravi kauza (lat. deux a deux čit. slom debaklaža (fr. predmetak u složenicama sa značenjem: a) odvajanje. srozavanje. lex zakon. osnivač Amerikanac Daviš 1900. kao očevidac De vivis nil nisi verum (lat. Dejvis kap (engl. deux. tj. bez oštećivanja nečijih prava de piano (lat.) zbog važnog razloga de gustibus (et coloribus) non est disputandum čit. "iz viđenja".) v. kratica deleatur (lat. luksuzno de nihilo nihil (lat. de-articulatio) med. ukidanje (npr. dez-a-de (fr. de facto de lana caprina rixari čit.(fr. tj. g. uklanjanje istovarene robe. uganuće deauracija (lat.) Ja sam Dav. bez okolišanja de profunda s (lat. débâclage) pom.) raskošno.) u pravo vrijeme. rastavljanje. devalvacija. de (fr. iščašenje. nisam toliko oštrouman da bih se mogao upuštati u rješavanje zagonetaka (izreka roba Dava dazimetar 248 debalkaiiizirati u Terencijevoj komediji Djevojka s otoka Androsa) dazimetar (grč. tj. raspaki-vanje svežnjeva i sanduka s robom debalirati (fr. de vizu (lat. b) padanje. eu-ropeizirati debandada 249 deburziranje . eks nihilo nihil de non praejudicando Čit. "mlatiti praznu slamu" de lege ferenda (lat. Davus sum.) 0 ukusima (i bojama) ne treba raspravljati. non Edipus (lat. doista. de gustibus (et koloribus) non est disputandum (lat. tzv. de-albare pobijeliti) pobjeljivanje (ili: bijeljenje) kovina deartikulacija (lat. demobilizacija). raspakirati svežnjeve. izumitelj Švicarac Paul Müller 1939. za nešto nevrijedno. brodova itd. u Kat.) prav. pravdati se za sitnicu. de-aurare pozlatiti) pozlaćivanje. sanduke s robom debalkanizirati oduzeti nečemu balkanske karakteristike. ukusi su različiti de jure (lat. usp. latus donesen) po zakonu koji postoji de luxe čit. d'liks (fr.) međunarodno natjecanje tenisača.) po strogosti zakona de te fabula narratur (lat. propast.) O živima (ne treba govoriti) ništa ako ne istinu de. degradacija) de. kad oba konja stignu istodobno na cilj dealbacija (lat.) zaista. a ne Edip. staroitalska božica plodnosti zemlje dead bali čit. pren. duo) 1. di-di-ti (DDT = kratica za di-klor-difenil-triklormetil-metan) sredstvo za uništavanje gamadi (bijela kristalna tvar slabog mirisa neškodljiva za bilje i više životinjske organizme). crkvi pokajnička 1 žalosna pjesma) de rigore juriš (lat. istovarene brodove ukloniti iz luke debalaža (fr. čišćenje luke.) "iz dubina" (početak 130.) neka se briše Dea Dia (lat. lat. de-baculare. ded bol (engl. ukratko. tj. lopta izvan igre dead heat Čit. de lege lata (lat.) boriti se za kozju kostret. Davus sum. stvarno de gravi causa čit.) o tebi se basna priča (rečenica kojom — kad netko "grijeh kaže a grešnika neće" — upozoravamo tangiranoga da se o njemu radi) de tempore (lat. débâcler) očistiti luku. sastoji se od četiri pojedinačna (singl) meča i jednog u paru (dabl). mrtva lopta u tenisu. feren-dus koji treba. non Oedipus čit. par i par de facto čit.

preostali vojnici debrujirati (fr. umrijeti decem (lat. dugovanje debitor (lat.) deset . naći priliku za dobru prodaju robe decedirati (lat. otjerati (ili: potisnuti) s boljeg položaja debitant (fr. débandade) voj. rasvijetliti. isplaćivanje. uračunati nešto u dug. borba bez ikakvog reda. početak. déboucher) nešto začep-ljeno otvoriti. troškovi. débatre) raspravljati. débauche) skandal. raskalašenost.) koja je pomogla oslobođenju Izraelaca od Ka-naanaca. dug. v. porušiti rovove i prokope nakon opsade deblokiranje (fr. bureau ured. trg. pronijeti glas. osobito na pozornici. iskrcavanje iz lađe. débris) ruševine. de. trg. sudjelovati u debati debelacija (lat. raspetljati. deben-ture) trg. débarquer) istovariti. krateo vladam) nastojanje da se iz nekog rađa ukloni birokratski postupak debiskirati (fr. igrati svoju prvu ulogu. débarrassement) uklanjanje smetnji (ili: prepreka). isto-varivanje robe debarkirati (fr. ime izraelske proročica (12. voj. put i način da se roba proda debuširati (fr. razglasiti debitirati (fr. voj. izlaz (ili: izlaženje) iz nekog tjesnaca. débusquer) voj. prodaja robe. izvaditi čep. raspršiti se debankirati (fr. isplatiti. prvo pokazivanje publici. prisiliti neprijatelja da prestane s opsadom. débrouiller) razmrsiti. débander) rasuti se. deblokirati deblokirati (fr. dugovanje deblejirati (fr. déboursement) trg. iskrcati na kopno. rasulo. osloboditi od opsade. pristupni govor debil (lat. prolaziti. débloquement) voj. grč. pr. rastrojstvo.) "pčela". prodavati. rasprava. débarrasser) raskrčiti. opteretiti račun. voj. débuter) 1. débiter) 2. diskusija debatirati (fr. trg. barbaros) uljuditi. dug koji netko treba platiti za robu ili Čije plaćanje prodavač očekuje. débet) trg. prvi put se pojaviti. priglup čovjek debilitacija (lat. dužnik debitum (lat) trg. decedere) otići.debandada (fr. n. razularenost. iznošenje mišljenja. njezina pobjednička pjesma ujedno je najstariji hebrejski ep deboš (fr. potraživanje debi (fr. lišiti grubosti i surovosti debarkiranje (fr. idiot. za ženu: debitantica debitirati (fr. pobijediti) uništenje neprijatelja u ratu đebent (lat. oslobođenje od opsade. prestajati. dužnik debentura (lat. débat) raspravljanje. postajanje nemoćnim debirokratizacija (lat. débloquer) voj. debens) trg. pristati uz obalu debata (fr. odlaziti. carinski predujam koji se zadržava. oslobođenje od neke brige (ili: tereta) debarasirati (fr. st. débourser) trg. e. prvi nastup nekog glumca ili pjevača. débutant) onaj koji prvi put javno nastupa. grč. uzmicanje u najvećem neredu debandirati (fr. débit) 2. promet robe. obrnuta slova (privremeno upotrijebljena pri slaganju umjesto pravih) opet izvaditi i zamijeniti ih pravim Deborafh) (hebr. prepirati se. engl. istovarivati. raspremiti. début) 1. dati predujam. osloboditi se (nečega) debarbarizirati (lat. gradu Debreczenu) debri (fr. tisk. srediti deburizirati (fr. de uklanjanje — u složenicama. debitor) prav. dug. prodavanje na malo debi (fr. držati prvi govor debito (tal. davanje predujma. fr. razvrat debrecinka vrsta tankih kobasica (naziv po mađ. déblayer) ukloniti (ili: raskrčiti) otkopanu zemlju. potvrda primitka débet (lat. kaparati deburziranje (fr. izvršiti isplatu. kancelarija. preminuti. débarquement) pristajanje. debellare završiti rat. debilitatio) slabljenje. izvući se iz tjesnaca. kapa-renje debuširanje 250 decilitar debuširanje (fr. débouchement) voj.) trg. dugovanje. supr. debilis slab) slaboumnik. prodaja. ostaci trupa. débanquer) dobiti cijeli bank (u kartama) debarasiranje (fr. debentur. trg. tučnjava: razuzdanost. proda.

najpoznatiji su. decessor) onaj koji odlazi. običan razlomak čiji je nazivnik dekadna jedinica. decemvir) Član kolegija od 10 članova. "Zakon na deset tablica" decemviralan (lat. decimatio) pravo na desetinu.(lat. decernere) sudskim putem odlučiti. decertare) voditi presudnu borbu decesija (lat. podvala decernat (lat. decimare. décider) riješiti. Napoleona i pomagači tzv. može biti osjetno smanjeno . riješiti. decemvirahs) koji se sastoji od deset članova decemvirat (lat. dekagram decilitar (lat. deseti mjesec po najstarijem rimskom kalendaru. osobito u državnoj upravi deceptor (lat. decennium) vrijeme (ili: razdoblje) od deset godina décennale (tal. popuštanje. caedere. referent o nekoj temi. dekametar decimirati (lat. nazadovanje u pogledu imovinskog stanja. decemviri za pisanje zakona (Decemviri legibus scribendis) ili zakonodavna desetorica. sustav upravljanja koji svim upravnim odjelima daje što veću samostalnost. metron) deseti dio metra. v. rješavati. décentralisation) slabljenje jednog političkog tijela i.) prav. pošten. veća samostalnost pojedinih dijelova. grč. decempeda (lat. riješiti. čestit. načelnik neke ustanove ii upravnog odjela decernirati (lat. odlaženje decesor (lat. struci ili vrsti poslova. g. deceptio) varanje. decipere varati) varljiv. prosinac (31 dan). decenta) pristojnost. usp. skupljanje desetine. décetraliser) podijeliti poslove na razne odjele i odsjeke. deciderteli rationes čit. prosinca (decembra) 1851. kao posljedica i cilj toga. brojeći od ožujka decembristi pristaše L. pri-stalost. usp. decem. državnog štrajka 2. koji se sastoji od deset dijelova. decima) glaz. krug poslova. decessio) odlazak. mjerodavnost jednog dece menta decernent (lat. odlučivati. izvjestitelj. dekret decertacija (lat. sastavljač (ili: pisac) presude. izdvajanje svakog desetog čovjeka radi decimiranja decimala (lat. pes stopa) motka za mjerenje od 10 stopa. decere. fr. decernatus) djelokrug. decimus deseti) mat. decemviratus) vladavina desetorice. grč. prijevara. dese-tinski razlomak. decem. decimalni sistem bro-jevni sustav čija je osnova broj 10. svakog desetog kazniti (osobito smrću) kad su svi podjednako krivi. deseti ton računajući po redu od osnovnog tona. npr. prikladnost. gramma) deseti dio grama. opadanje. spasti) pad. decem. prikladan.) onaj koji skuplja desetinu decimetar (lat. prethodnik u službi deci. tj. tj. decidendi raciones (lat. decimalna vaga vaga koja ima krak utega deset puta duži od kraka tereta decimator (lat. centrum središte. poet. decidere završiti. koji podvaljuje decentralizacija (lat. stanovništvo može biti de-cimirano kakvom velikom zaraznom bolešću. pristojan. decidere pasti. groznice u bolesti decidirati (lat. tj. desetinka decimalan (lat. cadere pasti. litra) deseti dio litre decima 251 dedomažirati decima (lat. decem. decimer) desetkovati. iz stare rimske povijesti. decemvirata decencija (lat. decimalna mjera podjela mjera na deset jedinica. lažljiv. razlozi sudske presude decigram (lat. fr. presuditi. ostavljanje određenih poslova nižim organima. odlučiti. koji su objavili tzv. osobito u državnoj upravi decentralizirati (fr. decem. decernens) prav.) dvanaesti mjesec u godini. suzdržljiv (u umjetničkom smislu) decentivan (lat. deset-kovanje. decum) predmetak u složeni-cama sa značenjem: deseti dio (neke jedinice za mjeru) decidencija (lat.) priredba koja se održava svake desete godine decentan (lat. decimalni razlomak mat. skladnost decenij (lat. nešto više od 3 m decemvir (lat. strofa od deset stihova (španjolskog podrijetla) decimacija (lat. decertatio) završna (ih: presudna.decembar (lat. de. decens) pristao. fr. decimus) dese-tinski. odlučna) borba decertirati (lat. laganje. decimalni račun račun s decimalnim razlomcima. grč.

objava engleskog parlamenta 1689. deklarešn of rajts (engl. izvođenje. dare dati) trg.) izlaganje prava. decisivus) presudan. šaren. brisati neki dug. defeetio) otpadanje. lijepo izrađen. beščašćenje. posvećivanje. manjkav. npr. koji nema svih dijelova i oblika defektivitet (lat. dedi-cator) onaj koji nešto daruje s posvetom dedirati (lat.) izdvojenje iz državnog vlasništva (pojam suprotan eta-tizaciji) defekacija (lat. vrsta fenakistoskopa ili stroboskopa dedalski (grč. presudan glas decizor (lat. nadoknaditi Štetu. na motoru. određeno decizija (lat. tj. namijeniti dedignacija (lat. glas koji odlučuje. npr. defeetivus) nepotpun. pošto se dokaže ono što treba dokazati deduetis impensis Čit. deditio) predaja. nepotpun. dekrešendo (tal. u pošti: javiti da je nešto nestalo defektiv (lat. omalovažavanje dedikacija (lat. pogreška. defeetus) krnji. ponovno naručivati. metoda mišljenja kojom se od općeg zakona dolazi do posebnih. platio je. dédommager) obeštetiti. odbijanje od neke svote deduktivna metoda v. v. defeetus) nedostatak. dedutkis de-ducendis (lat. dao je. sve slabije. defeetivitas) krnjost. nepotpunost. osobito u sumnjivim slučajevima decizivan (lat. oni koji nemaju svih oblika .) prav. kvar. izvoditi. notna figura koja označuje da jednu skupinu od deset tonova treba odsvirati u vremenu za koje bi se inače odsviralo osam normalnih tonova deciso čit. dedit. pokazati.) po odbitku troškova dedukcija (lat. s prazninama defektirati (lat. dedicare posvetiti. potejenjivanje. odlučan. posvećivati: pokloniti (npr. rasipnik svoje imovine decoctor dolosus čit. zaključivanje iz općega o posebnom. unijeti nešto u knjige kao plaćeno. malaksalost defekt (lat. pronevjeriti. osobito šećernog soka pomoću vapna. dedi) trg. izborni sudac decizum (lat. popuštanje u snazi. popunjavati. pravni dokaz izvesti iz drugih. smanjiti vojni odred napola deducirati (lat. g. sudska odluka deelamando čit. zaključiti (ili: zaključivati) iz općega o posebnom. "živi kotač".) glaz. postupno tiše. dédoubler) voj. daidaleos) umjetnički. dedignatio) preziranje. darivanje dedikator (lat. dati odšetu dedublirati 252 defenzor dedublirati (fr. kakvoća postojanja kao deduktivan deetatizacija (fr.) glaz. dekoktor dolozus (lat. dedirati dedomažirati (fr. defaecatio) čišćenje od taloga. deduetivus) log. dedukcija deduktivnost (lat. deklamando (tal. imenica ili glagol kod kojih se ne upotrebljavaju svi oblici defektivan (lat. zootrop. objasniti. decisio) prav. kapitulacija dedicirati (lat. s puno izražajnosti déclaration of rights Čit.decimola (tal. rasipnik vlastite i posuđene imovine decrescendo Čit. manjak. presuda. verba defeeti-va) gram. dečizo (tal. izložiti.) prav. nepotpuni glagoli. poklanjanje. dedecoratio) sramoćenje. decimole) glaz. oštar decizivan glas (lat. deducere) izvesti. dare) trg. decisor) prav. izmirio je deditirati (lat. manjkavost. votum decisivum) prav.) glaz. dedicatio) posveta. obeštećivati. nepotpunost defektivni glagoli (lat. sudska odluka. Daidalos) fil. dokazati. dare dati. veoma izrazito. mjesto koje se tako svira dedaleum (grč. u blagajni defektan (lat. deduktis im-penzis (lat. dopunjavati. pročišćavanje. dekoktor bo-norum (lat. nekome neku knjigu). kaljanje dedicija (lat. decisum) sud. o osnovnim načelima engleskog ustava decoctor bonorum čit. slabljenje. već dokazanih činjenica deduetis deducendis čit. mana. deduetio) log. praznina. kem. defeetivum) gram. iscrpljenost. dedicare) posvetiti. oštećen. izbacivanje izmeta defekcija (lat. kićen dedekoracija (lat. deficere) tražiti i ispravljati pogreške u računanju. od-metanje. deditirati dedit (lat. trg.) po odbitku onoga što se treba odbiti.

obrambeni položaj.: Kvadrat je paralelogram (genus proximum) s jednakim stranicama i jednakim kutovima (differentia specifica) — to je rodna. odrediti pojam. ofenziva defenzivan (lat. nagrditi defile (fr. definere ograničiti. unakaživanje defigurirati (lat. defensive) obrana. Štićenik. uređivanje. gubljenje ženskih psiholoških i fizioloških osobina. vertikalni defilman rov napravljen tako da neprijatelj ne može u njega gledati ni gađati definicija (lat. malodušan čovjek. npr.) završni ispit. manjak u blagajni defiguracija (lat. onaj koji ima manjak na računu. svečano prolaziti defilman (fr.-grč. dostavljač. definitivum) končano objašnjenje.) defektuozitet (lat. défaitisme) malodušnost. defensivum) med. pukotina u izrađevini od kovine i si. nevjerovanje u uspjeh ili pobjedu deficijent (lat. defeminatio) psih. prolaziti paradnim maršem. defensif) obrambeni. svečani mimohod defilirati (fr. svaki uski put kojim se može kretati samo po jedan ili dvojica u redu (usjek. dopunjavanje defeminacija (lat. defendendus) optuženik kojeg treba braniti.defektologija (lat.). mjesto izloženo unakrsnoj topovskoj ili puščanoj paljbi defenzivni položaj voj. vanjsko zaštitno sredstvo radi zaštite od štetnih utjecaja defenzor (lat. défilement) voj. efeminacija defendend (lat. deferens) onaj koji traži prisegu. usp. défaitiste) pristaša defetizma. v. za ženu: defendentica defenzija (lat. deficit nema. klonulim. bez vjere u uspjeh ili pobjedu. blagajni itd. definitum) (nešto) određeno. koji je za obranu. odmetnik. svota za koju su prihodi manji od izdataka. tj. défaite poraz. zastupnik. klijent. obrambeno oružje (koje služi samo za obranu) defenzivno sredstvo (lat. dužnik. defetistički defetizam (fr. definitio) log. zaštitni defenzivni kut voj. svođenje jednog pojma na druge pojmove. genetička definicija definirati (lat. posebnih oznaka koje pripadaju samo onome pojmu koji treba definirati. supr. završna redakcija ugovora. rat koji se vodi samo radi obrane defenzivno oružje voj. ispitivanje. défaire) praviti maloduš-nim. nedostaje. defigurare) pokvariti. defensor) branitelj. most itd. défilé) tjesnac. na novcu: znak mjesta kovanja i majstora koji je pravio novac defetirati (fr. zaštitnik. deficiens) otpadnik. objašnjenje jednog pojma drugim pojmovima. manji iznos u jednom računu. supr. fr. defensus. deficere nedostajati. konačno uređenje (suprotno: provizorij) definitiva (lat. stanje u kojem je jedna strana samo u obrambenom stavu. defensio} obrana defenziva (fr. pravobranitelj deferent 253 deflacirati défèrent (lat. onaj na kojem se očekuje napad defenzivni rat voj. koji nekome drugom nudi prisegu.) znanost o pojedincima koji se po organskim. defeetura) u ljekarni-štvu: opskrbljivanje. praktični učiteljski ispit . voj. unakaziti. nagrđivanje. onaj koji zbog slabosti ili bolesti nije više sposoban obavljati svoju dužnost deficit (lat. nije tu) manjak. odrediti) log. defektivitet defektura (lat. definicija definit (lat. klonulost. prid. obrambeni rat. objasniti pojam drugim pojmovima. skup metoda za otkrivanje pogrešaka u proizvodima (npr. fiziološkim ili psihičkim nedostacima razlikuju od prosječnog (normalnog) čovjeka. défiler) pojedinačno prolaziti kakvim tijesnim putem. određenje (ili: odredba) pojma. generička definicija. osiguravanje fortifikacijskog objekta od neprijateljske vatre. (točno) određen pojam definitiv (lat. defeetuositas) v. nastaje naznačivanjem najbližeg roda (genus proximum) toga pojma i njegove specifične razlike (dif-ferentia specifica). tj. oduzimati (ili: slabiti) vjeru u uspjeh ili pobjedu defetist (fr. horizontalni defilman rov napravljen tako da se u njega ne može gađati ni upadati. klanac. popunjavanje laboratorija. defiguratio) kvarenje. klanac.

neu-siljen. prevariti. lakoća. izopačenost. v. grč. osoboditi mač od protivnikovog mača degažman (fr. iskvariti oblik deformitet (lat. okretan degažirati (fr. defoliatio) opadanje lišća.) odreditelj. deflexio) skretanje deflektirati (lat. unakaženje. deformis) v. u stanu napraviti tajni izlaz. izrođenje. gubljenje. suprotno: inflacionisti deflacirati (lat. tajni izlaz. varahca. oslobađanje alkoholnih tekućina od vode. obeščastiti defluksija (lat. unakaziti. izopačen. nedolazak na suđenje defolijacija (lat. neusiljenost. nagrditi. med. usp. uzeti unaprijed. utaja. nagrđenje. defungere) prestanak života. otvoren. odvojiti. unakažena oblika.) djevojka kojoj je oduzeta nevinost. mač. definitivno definitivna sentencija (lat. naprava za dovođenje zraka (kod petrolejskih svjetiljki) defloracija (lat. izvući ratnu opremu i vojnike iz utvrde degažiran (fr. pristaše financijske politike kojoj je cilj da smanjivanjem broja novčanica u optjecaju.) onaj koji je oduzeo djevojci nevinost deflorirati (lat. kidanje lišća s drveća deformacija (lat. smrt degarnirati (fr. konačan. deforman deformirati (lat. oslobođenje mača od protivnikovog mača degenek (tur. degenerare) izrođen. otpustiti iz vojske. pril. neku tekućinu isparavanjem ili destiliranjem osloboditi od nebitnog i nepotrebnog vodenog sadržaja defleksija (lat. defraudans) pronevje-ritelj.) v.definitivan (lat. osobito: prikriti porez. deflegmirati deflegmirati (lat. opadanje. carinu itd. nedostatak.) batina za udaranje po tabanima. skinuti ukras s nečega. razriješiti. izostanak s ročišta. onaj koji određuje. deflector) naprava na dimnjaku radi zaštite od vjetra i dima. utajivač. flegma sluz) kem. degeneratio) izrođi-vanje. sporedan. tući. smanjivanje novčanica u optjecaju i time podizanje kupovne vrijednosti novca. npr. skrenuti deflektor (lat. defraudatio) pronevjera. zaključan. deformare) kvariti (ili: pokvariti) oblik. izvući iz neprilike. inflacija deflacionisti (lat. deformatio) kvarenje oblika. određen. defraudare) pronevjeriti. jedan dio nasljedstva deflagraci] a 254 degenia velebitica deflagracija (lat. propadanje. pronevjeravati. deflagratio) kem. lupati degeneracija (lat. čišćenje (ili: pročišćavanje) pomoću vatre deflagrirati (lat. degagé) slobodan. deflectere) skretati. konačna presuda definitivni traktat konačni (ili: zaključni) ugovor definitor (lat. deformiran deformiran (lat. pokvarenost oblika. nakaznost. pomoćnik dekana u Katoličkoj crkvi deflacija (lat. osloboditi od vode. krijumčarenje defraudant (lat. mana. utajiti. degarnirati utvrđenje voj. dégarnir) ogoliti. deflorare) oduzeti djevojci nevinost. spretnost. nagrđenost deforman (lat. krijumčar defraudator (lat. de. nagrđivanje. izopačenje. defloratio) obeščašće-nje. defluxio) opadanje. naružiti. katar defo (fr. défaut) oskudica. obeščašćena deflorator (lat. vatrom očistiti deflegmacija (lat. defraudant defraudirati (lat. prijevara. podigne kupovnu moć novca. unakažavanje. batinanje degenekom. izopačavanje. flegma sluz) kem. koji se nalazi u stanju opadanja . osobito onih za koje nema pokrića i podloge. dégager) osloboditi. batinati. oslobođenje od neke obveze. defunkcija (lat. deformis) pokvarena oblika. izro-denost. definitivus) odlučan. deflatio) bank. mač. prav. prav. de. ukloniti. riješiti. mlatiti. oduzimanje djevojačke nevinosti deflorata (lat. deformitas) unakaženost. deflagrare) izgorjeti. presudan. dégagement) sloboda. de. grč. odbiti. pokvarenost oblika defraudacija (lat. neopravdan izostanak. deflatio) bank. pogoršan. kvarenje degeneriran (lat. pogreška. unakaženost. definitiva sententia) konačni sud. faix srp) požnjeti srpom.

mišljenje koje dopušta da je Bog prauzrok i tvorac svijeta. masnih mrlja (vunu.) bot. suziti deipnosofisti (grč. degrasirati degrosirati (fr. mirisa. mit. svođenje na stupanj manje sposoban za pretvaranje (energije) degradiran (lat. vođa francuskog otpora protiv njemačke okupacije i kasnije predsjednik vlade i predsjednik države degoržirati (fr. usporedi: teist deitet (lat. deiktikos) koji se temelji na primjerima. degustatio) kušanje. dégommer) osloboditi od ljepljive tvari.) "strah". izrođivati se. dégorger) očistiti od mulja. deinos. žderanje degmati se (tur. vraćanje s višeg položaja na niži po kazni (osobito u vojsci i kod svećenstva). čelik) degumirati (fr. boje i izgleda vina degustator (lat. deitas) božanstvo deizam (lat. sta-njiti (srebro. Deus. zvijer) zool. ali ne priznaje nikaDejanira 256 dekalvacija . dégrossir) dotjerati. lišiti nekoga čina i zvanja. ovog jutra) deiktičan (grč. probanje. izopačivati se. propadati. potcijenjen degradirati (lat. cijeniti više od svega deifikacija (lat. degenerare) izroditi se. dégoûter) ogaditi (nekome nešto). dégrader) zapostaviti. degresirati degresirati (fr. opirati se degolizam politika i slaganje s politikom koju je vodio fr. duhana i dr. savjetovanje da se nešto ne učini Dei gratia čit. zjapiti dehortacija (lat. potcijeniti degrasirati v. lišavanje čina i zvanja. sin. pretjerivanje. otvoriti se. dehiscere) raspuknuti se. na dokazima Deimos (grč. poniziti. dehiscens) koji zjapi (sjemene Čahure) dehiscirati (lat. Deus Bog) fil. deipnos ručak. opadati. fr. deiknymi pokazujem) lingv. fiz.) po milosti Božjoj (uobičajena formula u vladarskim poveljama. ukloniti gumenu tvar na svilenim nitima iskuhavanjem u sapunici degustacija (lat. degustare okusiti) ku-šač. u uporabi od Karla Velikog) deificirati (lat. degradatio) poniženje. probati degutirati (fr. pročistiti degradacija (lat. s u prilogu jutros. degradare) zapostavljen. kuh. skinuti pjenu). pronađen u okaminskim ostacima deinoza (grč. znalac koji po okusu određuje svojstvo namirnica (vina. degmek) hrvati se. divovska pretpotopna životinja. izopačiti se. degustare) okusiti. deificatio) obožavanje. dehiscentia) bot. smanjiti. facere učiniti) obožavati. stalan pratitelj i kočijaš starogrčkog boga rata Aresa deinoterij (grč. tj. pogoršavati se degenia velebitica čit. therion divlja životinja. vrsta biljke koja raste samo u našem Velebitu (pronašao je degluticija 255 deizam i opisao mađarski botaničar Arpad Degen. preuveličavanje deintegrirati (lat. ukazivati Čast kao Bogu. degustacija vina određivanje okusa. čaja. pristaša deizma. pokvariti nekome volju za nečim dehiscencija (lat. deus) fil. deintegrare) oduzeti od cjeline. deinos strašan) ret. dehortatio) odvraćanje. titulama itd. odvratiti nekoga od nečega. general Chéries de Gaulle (1890 —1970). zjapljenje dehiscentan (lat.) degustirati (lat..degenerirati (lat. degradare. obrok jela) starogrčki mudraci koji su učene razgovore vodili za punim stolovima deist (lat. svođenje na niže stanje razvoja. sisavac. 1866—1934) degluticija (lat. odavanje božanske počasti deiksa (grč. Dei gracija (lat. deglutitio) gutanje. lišen Čina i zvanja. skinuti gumu s nečega. pokazna (deiktična) čestica (npr. degenija velebi-tika (lat. dégraisser) očistiti od masti.

raspad. litar) mjera od 10 litara dekalkirati (fr.kva čuda niti bilo kakav Božji utjecaj na tijek svijeta. pokrivač. decalcare ugaziti. mania pomama. hemera dan) Deset dana (naslov poznate zbirke novela tal. desetni sustav. muž) bot. tucati. zvanje i položaj dekana. prosinca 1825. gradus stupanj) deset stupnjeva kao jedinica mjere za kutove (četrdeseti dio kružnice) dekagram (grč. propadanje. staklo. Lessing. brat Hektorov i Parisov. mjesto službovanja dekana dekandrija (grč. u Linnéovom sustavu deseta klasa . deka. dekalogos) deset Božjih zapovijedi dekalumen (grč. acord suglasje više tonova) glazbalo koje ima deset žica dekalijun (grč. tal. decadenza) opadanje. dekas. de-setokutnik. bot. za koju se borio s božanstvom rijeke Ahelo-ja.) broj (piše se brojkom 1 sa 60 nula) dekalirati (tal. deka deset. dekados desetina) desetorica. udaljavanje s položaja ili posjeda. broj deset. propast. odmah poslije biskupa (kod rimokatolika i protestanata). oćelavljenje. grč. decalvatio) oćelavlja-vanje. deka. pogoršavanje. Decamerone. viši svećenik. is-pražnjavanje stolice. usporedi: teizam Dejanira mit. st. osnova) geom. nakon Parisove smrti muž Helenin..) dekadika (grč. izlučivanje dejektorij (lat. dekanat (lat. sredstvo za otvaranje i reguliranje stolice Dejfob mit. razdoblje od deset godina. deset komada. brojni sustav koji ima za osnovu broj 10. strast) vještina da se slike u bojama (tiskane na posebnom papiru koji je prevučen jednim lako rastopljivim slojem) vlaženjem stražnje strane prenose na drvo. deka. v. kožu. jedna od sramotnih kazni u srednjem vijeku. deka. žena Heraklova. lat. sin Prijama i Hekube. decalo) trg. v. izgubiti na težini zbog sušenja dekalitar (grč. edra sjedalo. osobito ne priznaje božansko otkrivenje. decimalni sustav dekadenca (lat. cvjetovi s deset stupica ili usta plodnice dekagon (grč. grč. danas: osoba na čelu nekog fakulteta. de-calare) trg. deizam je igrao glavnu ulogu u filozofiji XVII. Dečke) 1. v. décalquer) prenositi otiske. zbirka ili djelo od deset knjiga. npr. Rousseau. Livijeva "Rimska povijest". Mendelsohn i dr. delectio) prav. aner Čovjek. do dekadi). metakromatipija dekalo (tal. lumen svjetlo) fotometrijska mjera (10 lumena) dekalvacija (lat. deka. deset. hermafroditne biljke s deset slobodnih prašničkih končića. gramma) težina (ili: uteg) od 10 grama dekakord (grč. 3. 4. med. gunj dekabristi (rus. decadere opadati. u kalendaru Francuske revolucije: tjedan od deset dana (od primidi. deka deset. gyne žena) s deset žena. decimalni sistem dekaedar (grč. deka. fr. curenja itd. mat. mjera od deset grama deka (njem. gubitak na težini neke robe zbog sušenja. tijelo koje ima deset kutova dekagrad (grč. nehotice uzrokovala smrt svoga muža poslavši mu košulju namočenu u Nesovu krv dejekcija (lat. porculan. izmet. glavni predstavnici: Voltaire. sasto Dekameron 257 deklamatorika jala se u tome što je osuđenik bio oćelavljen Dekameron (tal. ubio ga Menelaj deka (grč. duodi itd. u Italiji: najstariji sluga u kući nekog kneza. lat. deka deset) 2. hm i dr. s bakra ili kamena na drvo itd. metron) mjera za dužinu od 10 metara dekan (lat. kovinu. pjesnika Boccaccia) dekametar (grč. decanus) 1. decanatus) dekanstvo. prenijeti crtež na proziran papir dekalkomanija (lat. dekalog (grč. dekas. decimalni sistem dekadni sistem mat. dekabr) mladi ruski plemići — časnici koji su 26. deiectorium) med. pravac u književnosti i umjetnosti postromantičkog razdoblja (19. u rimskom logoru: starješina šatora u kojem je bilo 10 vojnika.. deka. kardinala itd. lit.. st. 2. podigli u Petrogradu ustanak protiv apsolutizma dekada (grč. deka. dekados desetina) mat. npr. gonia) geom. predsjednik fakultetskog vijeća. deka deset. poliedar s deset površina dekaginičan (grč..

sjedište crkvenog kotara dekanski jezici (ind. décatissage) postupak pri dekatiranju. građevina s deset stupova ili svodova dekatirati (fr. décapiter) odsjeći glavu. iskazni. koji ima deset slogova. declamatio) umijeće usmenog izlaganja. izjavni. Dekham) v. npr. npr. décapitation) odsijecanje glave. govorenje s puno izražajnosti. umjetničko govorenje neke pjesme. otočiti. deseteroboj deker (njem. knjiga koja sadrži pjesme za deklamiranje deklamatorika (lat. prvi put upotrijebljen 1822. dekar-bonizirati dekarbonizirati (lat. luženjem i ribanjem) i tako je prirediti za galvanoplastiku dekapitacija (fr. obezglaviti dekapod (grč. udaljiti. carte) post. décaper) očistiti površinu kovine (zagrijavanjem. obezglavljenje dekapitirati (lat. deset stera dekastih (grč. izjašnjenje. fr. trg. dra-vidski jezici dekantacija (fr. declarativus) koji ima karakter objavljivanja (ili: objašnjavanja). carbo) osloboditi (ili: oslobađati) od ugljena ili ugljične kiseline. Decker) bojadisač u crtanom filmu. utvrđivati sadržaj pošiljki na osnovi karata dekasilabičan (grč. strofa od deset stihova dekastilon (grč. declassis. ocijediti. razreda. izjaviti. fr. prijava (ili: prijavljivanje) robe carinskim vlastima radi carinjenja (carinska deklaracija). caput glava. athlon natjecanje) šport. dekatirati dekatlon (grč. décanter) kem. neku tekućinu odvojiti od taloga koji se nalazi na dnu. izlaganje. rječito. déclancher) otvoriti. deka. de-charta. ili o umijeću lijepog govorenja deklamatorski 268 dekolirati deklamatorski (lat. klase. declamare) govornički. reda. declaratio) objava. čitanju. deka. v. majstor u izlaganju. izjava. fr. . objavljivanje. dekarbirirati dekartirati (lat. nekog zakona preko za to ovlaštenih osoba ili tijela. izjava o sadržaju poštanskih paketa (poštanska deklaracija). decantare. u Parizu. kuhanjem u sodi.dekanija dekanat kao crkvena ustanova. u naziv za lakoatlet-sko natjecanje u deset disciplina. deklarativna ili iskazna rečenica zavisna rečenica kojom se kazuje što se izriče glagolom glavne rečenice. objaviti svoju odluku. declamare) upute (ili: znanost) o lijepom izlaganju. décatir) obraditi sukno pomoću vodene pare da bi mu se dao blag i postojan sjaj i spriječilo kasnije skupljanje dekatisaža (fr. promjenjiv (po padežima). décantation) kem. razbistriti dekapirati (fr. npr. deka lat. pus stopa) mjera za dužinu od deset stopa dekar (grč. objavni. stichos) lit. prijaviti carinskim vlastima robu radi carinjenja deklasirati (lat. trg. skretljiv. govorničkim i suviše vatrenim tonom govoriti o beznačajnim temama deklanširati (fr. declarare) objaviti. fr. ono što odgovara de-klamatorskom umijeću. declamator) umjetnik u govorenju (stihova). decarburar) v. dekasilabičan stih deseterac dekaster (fr. knjiga s pjesmama za deklamiranje deklamatorij (lat. isključiti) iz nekog društvenog staleža. pretjerivanje u izražajnosti govorenja i u govorničkom tonu deklamator (lat. izjavljivati. deka deset. objavljivati. izraziti se. vježbanje govorenja u školi. ukloniti. kolorist deklamacija (lat. de laser) brisati (ili: izbrisati. syllabe slog) deseterosložan. deka. deka deset. declamatorium) vježbanje u deklamiranju. osobno prijavljivanje poreznim vlastima visine i izvora imanja i prihoda itd. govoriti govorničkim tonom. area površina) mjera za zemljište od deset ara dekarbirirati (fr. Mislim da ćeš poslati deklarirati (lat. zaruka. lagano otakanje i odvajanje bistre tekućine od taloga dekantirati (lat. teško razumljivo deklamirati (lat. declinabilis) gram. décastère) deset kubičnih metara. poniziti deklinabilan (lat. teško razumljiv govornik. neprirodno. declamare) umjetnički i s puno izražajnosti govoriti neku pjesmu. stylos) arhit. deklarativan (lat. pustiti deklaracija (lat.

ne priznavati. koji je izgubio draž dekolorirati (lat. odbijati deklinograf (lat. ukras. razgolićen. med. skretljivost. zamjenice i brojeve). decombinare) rastaviti. koji osporava deklinatorij (lat. rasipnik dekolacija (lat. ramena. decompositum) tijelo koje je rastavljeno na svoje sastojke. décolleter) načiniti izrez na haljini oko vrata i na leđima. kojem je oduzeta boja. metron. décolleté) s izrezom na haljini. raspadanje. skreće. stavljanje stilskog pokućstva itd. odličje. 2. instrument za automatsko bilježenje deklinacije zvijezda mikrometrom deklinometar (lat. počasni znak . osobito ženskim.. gol. prokuhavanje dekoktor (lat. grč. nesabranosti dekont (fr. lijek koji je sastavljen od više različitih lijekova. vrat. pozadine i dr. v. decolorare izblije-diti. instrument za mjerenje magnetne deklinacije. orden. ukuhavanje. declinare skretati) koji odstupa. pren. oduzeti boju. završavanje uzlijetanja zrakoplova. otkinuti vrat retorte zapaljenim sumpornim koncem ili usijanom žicom dekoloracija 259 dekrement dekoloracija (lat. izbljeđivanje. izgubiti boju.) 1. uzajamni. med. savijati. stanje rastresenosti. declinabilitas) gram. declinare skretati. bezbojnost dekolorimetar (lat. decoloratio) gubljenje boje. iščašenje. odvojiti. životinja i predmeta (pomoću vode i kemijskih sredstava. pridjeve. kaz. décor. okomita udaljenost nebeskog tijela od nebeskog po-lutnika. razgoli-ćenost dekoltiran (fr. décolleter) izrez na haljinama. odstupanja deklinacija (lat. zakazivanje. odbitak od duga ili računa.sposoban za skretanje deklinabilitet (lat. kem. v. grafo pišem) astr. polazak zrakoplova dekolirati (lat. declinare skretati) fiz. decolorare) izblijedi-ti. kaz. prav. prav. ekvatora. metron mjera) fiz. riječ sastavljena od više riječi dekoncentracija (lat. decollare) odsjeći (ili: odrubiti) glavu. decoratio) ukrašavanje nekog predmeta. također: slabljenje. polijetanje. mijenjati po padežima (imenice. astr. struganjem gornjeg zatrovanog sloja itd. ures. sprava za mjerenje magnetne dekli-nacije deklinirati (lat. ukuhava. ostatak dekontaminacija (lat. otpis. décollage odljepljivanje) zrak. promjenjivost. fr. grč. popuštanje neke bolesti deklinator (lat. decompositio) rastavljanje (ili: otapanje) nekog tijela na njegove sastojke. rada srčanog mišića) dekompozicija (lat. prestanak rada ili djelovanja nekog organa i si. sve dekoracije neke pozornice dekoracija (lat.) dekontirati (fr. kombinirati dekompenzacija (lat. decoctor) onaj koji pre-kuhava. astr. gram. oduzimanje boje. sastavne dijelove. osobito u keramici. ures. contaminare okaljati) voj. odstupati. prijenos nekih poslova sa središnjih organa vlasti na niže upravne organe. declinare skretati) fiz. deklinatorij deklinatoran (lat. décompter) trg. (npr. declinare skretati. usp. ljepota. decoloratus) izblije-đen. zatajivanje. kontrolni račun. pren. sastavne dijelove. grč. instrument za promatranje i bilježenje deklinacije dekokcija (lat. décompte) trg. odvajanje zrakoplova od zemlje. koji je izgubio boju. padežna promjena. kićenje neke prostorije (vješanje tepiha ili goblena po zidovima. décor) ukras. razgolititi dekombinirati (lat. declinare skretati) gram. odbija. decoctio) iskuhavanje. osoba koja je svoju imovinu prenijela na drugog da bi time oštetila svoje vjerovnike. ukras u boji. decollatio) odsijecanje (ili: odrubljivanje) glave dekolaža (fr. uklanjanje radioaktivne zatrovanosti s ljudi. dekolte dekoltirati (fr. izgubiti draž dekolte (fr. uzlijetanje.). izbljedivanja određenih tvari dekoloriran (lat. truljenje dekompozit (lat. kićenje. odstupanje (ili: skretanje) magnetne igle od zemljopisnog podnevnika (ili: meridijana) nekog mjesta. otpisati dekor (lat. fiz. skretati. odbiti od duga ili računa. namještanje pozornice pomoću kulisa. decompensatio) med. pren. de uklanjanje.) naprava za određivanje sposobnosti gubljenja boje. declinatio) gram. tako da se vide grudi. sposobnost skretanja.

tal. decrementum) gubljenje. koji ima prirodu ukrasa (ili: uresa). de-eorto) trg. učitelja i pisaca rimskog prava dekretoran (lat. otapa se u vodi i tom se otopinom može lijepiti kao gumom. za sekularizacije koje su toga dana već stupile na snagu deksiografija (grč. neprirodna pojava u gradi ljudskog tijela kad se srce. decursus) tijek. decubitus) med. odbitak od računa za neku robu. decutere. decernere. čast dekrement (lat. puckaranje dekret (lat. taloženje sokova na nekom mjestu dekung (njem. ugled. osobito zbog slabe mjere ili loše kakvoće. grož-dani Šećer. nalazi na desnoj strani dekstralan (lat. kar-dia srce) med. uresni.dekorativan (lat. oduzeti nekome hrabrost ili volju za nešto. naki-titi. uresan. biti dekoriran dobiti orden. Deckung) voj. npr. urešavati. de. slabljenje bolesti dekusorij (lat. decurrere. iznos izgubljen postupnim dekrepitacija delatoran smanjivanjem. delatus) prav. koji teži samo za vanjskim djelovanjem boja. suze u očima delaktacija (lat. grafo) pisanje s lijeve strane na desnu deksiografski (grč. imati na sebi orden dekort (lat. décourter) trg. prelaženje imovine u nasljedstvo zbog nečije smrti ili po posljednjoj volji. uobičajeni odbitak zbog toga što se odmah plaća u gotovom dekoviljski kolosijek kolosijek u kojem su tračnice razmaknute 0. dexios desni. narediti. optuženik delatio hereditatis čit. dekuražiran dekurija (lat. delacio here-ditatis (lat.) prav. koji krasi. za razliku od legista. decretorius) odlučujući. décourager) obeshrabriti. naprava za pritiskivanje moždane opne pri bušenju lubanje delacija (lat. decurio) zapovjednik de-kurije (u vojsci starih Rimljana) dekurt (fr. slik. ležanje. desetina (u vojsci starih Rimljana) dekurion (lat. grafo) pisano slijeva nadesno deksiokardija (grč. prštanje. v.. koji služi za ukrašavanje. dekstroza dekstroza (lat. tvar koja se dobije kad se škrob grije na 160°C. dextralis) desni. uplašiti. koji je s desne strane dekstrin (lat. decretales) mn. riješiti. prid. sudsko prenošenje nasljedstva na najbližeg rođaka . glikoza dekubitus (lat. décorateur) onaj koji ukrašava prostorije. usp. dexter desni. odrediti. prav. neke bolesti. rov. pucanje (zbog zagrijavanja) kristala koji imaju u sebi mehanički zatvorenu vodu. decuria) klasa. decussorium) med. dekort dekurtirati (fr. koji služi samo za ukras (suprotno konstruktivan). kazališni slikar dekorirati (lat. decorare) ukrasiti.65 m (naziv po imenu izumitelja: Décau-ville) dekreditirati (fr. lac mlijeko = odbijanje djeteta (od majčinog mlijeka) delat (lat. dekretoran dan (dies decretorius) bio je (u Vestfalskom miru) 1. smanjiti račun za određen postotak zbog slabe mjere ili loše kakvoće robe dekurzus (lat. zaklon. dexter desni) kem. arhit. povjerenje. decrescere) mn. supr. zaležano mjesto na bolesnikovom tijelu. in-krement dekrepitacija (lat. pucanje. umjesto na lijevoj. ukrašavati. naredba vlasti. kuhinjska sol. zaključiti. de-curtus. ulice. i koje kao kanonski zakonik predstavljaju drugi dio crkvenog prava (Corpus juris cano-nici) dekretirati (lat. svaka viša naredba uopće dekretali (lat. odlikovati ordenom. koji resi. pozivanje nekoga da primi nasljedstvo delakrimacija (lat. naziv od svojstva okretanja polarizacijske ravnine nadesno. de-court) trg. osobito: odluke koje je izdao Grgur IX. dexios desni. decretare) odlučiti. v. decorativus) ukrasan. skratiti. odbiti. npr. ukrasni. zale-žaj. u srednjem vijeku: učitelji i pisci kanonskog prava. potkopati nekome kredit. obeshrabrivati. uresiti. papinske odluke ili naredbe i razne zbirke takvih odluka. bez udubljivanja u formu i značaj dekorator (fr. uljepšati. dexios desni. izdati naredbu dekretisti (lat. dekstrin) kem. delatio) potkazivanje. decretum) odluka. opadanjem. siječnja 1624. smanjiti. décréditer) lišiti povjerenja. trgove i dr. decrepitatio) kem. način (ili: položaj) ležanja. de. rješenje. suzenje. lacrima suza) med. rov dekuražirati (fr.

težak. previjanje rane delikatan (lat. klevetanje. delictum) prav. delegatarius) trg. neugodan (npr. déferre. vijećanje délibérante Roma Saguntum periit lat. ukusan. istup protiv zakona. razorio — dok su Rimljani odlučivali hoće li mu se suprotstaviti deliberativan (lat. delinquere) v. opunomoćiti. delacio jura-menti (lat. dele) briši.) smanjivanje nasljedstva delibal (tur. delere uništiti. vjerovnik koji je upućen na neku treću osobu radi traženja nekog duga delegirati (lat. pr.) glaz. tvar koja truje i uništava život. deliquescens) topljiv. odlučno delicatamente čit. delegatus) izaslanik delegatar (lat. osobito u korekturi) delegacija (lat. previjanje deligatura (lat. prenijeti na koga (pravo. "amerikan-ka" (naziv po američkom zem. delicatus) nježan. dele-nire ublažiti) mn. Iju-bak. délicatesse) kao moralna osobina: nježnost. dužnik koji svome zajmodavcu ustupa potraživanje nekog duga kod neke treće osobe delegat (lat. umilan. trg. e. delikatamente (tal. prikraćivanje. izbor delenda Carthago čit. pretvarati se u tekućinu) upijanjem vlage iz zraka: gubiti se. kojoj se pripisuje odanost ljudima i ljubav prema glazbi.) potkazivanje. n. pliskavica delfinij (grč. deligatio) med. izbaci! deleatur (lat. kao predmet za uživanje: poslastica. osjetljivost. razmišljanje. deliberativus) koji savjetuje. delphinus) morska životinja. delegatio) izaslanstvo.) Kartaga koju treba razoriti delenimenti (lat. deligere odabrati. veoma obziran. iza-slati. deliquescenti a) topljenje. pažljiv. delatum) pot-kazivački.) glaz. delfis. delicatamente deliciozan (lat. obzirnost. pažljivost. sredstva za ublažavanje (ili: uminjavanje. delibatio hereditatis čit. zločin delikvent {lat. dupin. dogovaranje. topiti se . Delfinion Apolonov hram) sudište u staroj Ateni (pored Apolo-nova hrama) koje je sudilo za ubojstva što su ih počinitelji prikazivah kao opravdana delfmist (grč. koji treba pažljivo raditi. svojstvo pretvaranja u tekućinu na zraku delikvescentan {lat. zavijanje rane. savjetodavni deliberato (tal. mio. izdajnički. dok je Rim vijećao. potajni tužitelj delatoran (lat.) delekcija (lat. bajan deligacija (lat. tzv. ocrnjivanje delavara vrst grožđa. dehberatio) savjetovanje.) glaz. Sagunt je propao (rečenica se odnosi na grčki grad Sagunt u današnjoj Španjolskoj koji je Hanibal 219. u umjetnosti: profinjen ukus. bal) otrovni ili opojni med koji pčele skupljaju s biljke Daphne pontica na Crnom moru deliberacija (lat. deli. zavijanje. nametanje prisege delator (lat. ukusan. prav. s nježnošću.) potkazivač. otrovna tvar Delfi (grč. ovlastiti. delinquere. nježno. delfinos dupin) plivač koji pliva delfin-stilom delibacija (lat. delenimentum. laskave riječi deleterij (grč. deliciosus) divan. med. ustupanje potraživanja nekog duga ili nalog za plaćanje jednog dužnika na neku drugu osobu s njezinim pristankom delegant (lat. Delfoi) glasovito Apolonovo proročiŠte u Fokidi (u podnožju Par-nasa) delfijsko proročište v. deleatur) neka se briše. deleomai uništavam.) med. v. delegans) izdavatelj naredbe (ili: naloga). položaj) delikatesa (fr. mio.delatio iuramenti čit. delenda Kar-tago (lat. dug itd. delectum) biranje. delicato delicato čit. prijestup. fin. deliquescere) topiti se {ili: rastapati se. smisao za lijepo. prav. delegare) odrediti. zavoj. neka se izbaci (slovo ili riječi. slična kitu. Delfi delfin (lat. delibacio hereditatis (lat. osobito ukusno jelo delikt (lat. delikato (tal. delinkvent delikvescencija {lat. de-leterion otrov) med.) prav. klevetnički delatura 261 delikatesa delatura (lat. osjetljiv. kićedelikt 262 delta-metal nost. izabrati. umirivanje). delibatio) smanjivanje. imenu Delaware) dele (lat. sladak. rastopljiv delikvescirati {lat.

voj. otapanjem na zraku. limitis granica) graničenje. luere prati) geol. istjerivanje s nekog položaja ili iz stana. nastaje zbog prekomjernog uživanja alkoholnih pića. obilježavanje ili postavljanje granice delimitirati (lat. "zmaj" u obliku grčkog slova delta deltoid (grč. zanositi se delirium tremens čit. logora ili trupa. demy) vrsta papira malog formata . vršili velik utjecaj na narodne skupštine. isporuka. ograničavanje. danas se upotrebljava u prijekornom smislu za onoga koji zavođenjem naroda dolazi do vlasti demagogija (grč. potiskivanje neprijatelja. delta. vlasti demagogizam (grč. delinquere. omeđivati. strojne dijelove i oruđa delta-zrake 263 demencija delta-zrake fiz.delikvij (lat. predaja. deložman deložirati (fr. delirans) onaj koji bunca. de. skicirati delinkvent (lat. delta) 1. delivraison) trg. iznenadno gubljenje (ili: naglo iščezavanje) bolesnih tvari delivrans (fr. delineatio) crtanje. nagrada koju posrednik prima za svoje jamstvo. četvrto slovo grčkog alfabeta. izdavanje delivrezon (fr. demos narod. delta. per delikvijum (lat. agein) vođenje naroda. delirare) buncati. ograničiti. predati. D. da se na zraku otopi. zlikovac. v. deltoeises) u obliku delte. 2. agein voditi. pojavljuje se s nemirom i drhtanjem udova. trg. de. u staroj Grčkoj tako su zvali ljude koji su svojim ugledom. istjerati iz stana. tj. delitescere) med. poslati. demagog demaj (engl. demagogos) vođa naroda. isporučiti. delirium) med. limes. jamstvo posrednika (ili: agenta) da će roba koju je on prodao na kredit biti plaćena u određenom roku delkredere-provizija trg. alkoholno ludilo. obilježavati ili postavljati granicu delineacija (lat. glazbeni instrument starih Grka i Rimljana u obliku slova delta delta-metal zlatu slična slitina (56% bakar. brodske vijke. trokutni deltoideus (grč. onaj koji boluje od delirija delirij (lat. biti lud. d. omeđiti. te s dijagonalama koje se okomito sijeku deltoidan (grč. slova delta) 3. odseliti se delta (grč. izaći. nacrt. demos. sustav i metode kojima se služe demagozi da bi došli do svog cilja. radioaktivne zrake koje se uvijek pojavljuju zajedno s alfa-zrakama ako beta-zrake imaju veoma malu brzinu deltaplan (grč. 40% cink. eidos oblik) geom. pokret. de uklanjanje. délivrer) osloboditi.) vrsta letjelice. delcredere) trg. s položaja. deliquium animi čit. deliracija delirirati (lat. demos. per deliquium čit. odlazak. potisnuti neprijatelja s njegovog položaja. delirij delirant {lat. limitis) graničiti. delikvijum animi {lat. bjesnjeti. omeđivanje. deliquescere) topljenje {ili: rastapanje) na zraku. zapravo: zavođenje naroda. izdavanje robe delivrirati (fr. izdati robu delkredere (tal. četvorokut simetričan u odnosu prema jednoj dijagonali. skica delineavit (lat. med. proizvodi od raspadanja stijena koji se ispiranjem prenose s viših brdskih položaja i talože na padinama i u podnožju demagog (grč.) nesvjestica delimitacija (lat. delirijum tre-mens (lat. delkredere delokalizacija (lat. 1% željezo. délogement) izlazak. delinquens) optuženi. demos. prijestupnik. de-linkventica prijestupnica deliracija (lat. predaja. rječitošću itd. delti sličan mišić gornjeg dijela ruke deluvij (de-. lo-cus mjesto) oduzimanje (npr. ušće rijeke koje se grana u više rukava (u obliku grč. ludilo. déloger) izbaciti. agein) mišljenje i način rada demagoga demagoški (grč. nekom dramskom djelu) osobina mjesta u kojem se radnja prvobitno zbiva i prilagođivanje novom mjestu radnje deložiranje (fr. délivrance) oslobođenje. delineare) crtati. bunilo. eidos oblik) med. npr. ispo-ruČivanje. 1% olovo) za okivanje brodova. buncanje zbog bolesnih duševnih predodžbi koje nastaju kao posljedica određene prenadraženosti mozga i moždane opne.) ili skraćeno: p. izbaviti: trg. luđak. d. limes. v.) med.) on je to crtao (na crtežima i bakrorezima) delineirati (lat. deliratio) med. agein) koji zavodi lažnim obećanjima v. završava najčešće smrću delitescencija (lat.

Marke. rastaviti na dijelove demencija (lat. zgriješiti. dé-méphitiser) provje-triti. razvesti. de-. (isp. umanjena riječ. osobito radi utvrđivanja prije spornih granica. prikazati u pravoj boji. slaboum-nik demeritirati (fr. govor pred narodom. rastrgati. tj. iznijeti) pokućstvo demefitizirati (lat. demi-coton) Čvrsta polu-pamučna tkanina demilitarizacija (lat. demergere. démériter) skriviti. ogriješiti se o nešto demeritni dom u Katoličkoj crkvi: zavod za preodgoj i kažnjavanje svećenika koji nešto skrive demerzija (lat. de i materija) prijelaz u duhovno stanje. ne držati) vojsku i porušiti vojne objekte u nekom mjestu. npr. čistiti. suprotno: militarizacija demilitarizirati (lat. démeubler) ukloniti (ili: uklanjati. pom. démarquer) ograničiti. autor. agoreyo govorim) javni govor.) progresivna luđačka paraliza. zajednički naziv za duševne démens 264 demo bolesti koje počinju za vrijeme puberteta ili odmah nakon njega. de-mentia senilis čit. postupak. gubitak značajki tjelesnosti. poricati. 2. odu-hovljivanje demeblirati (fr. poduzeti korake demaskirati (fr. demirelief) poluispup-čena tvorevina. umanjuje. skraćuje demiparalela (fr. utjecanje na narod govorom demembrirati {lat. ležarina (naplata za robu koja se ne podigne iz skladišta na vrijeme) demireljef (fr. demencija prekoks (lat. graditelj svijeta. uvođenje civilne umjesto vojne uprave. dementia praecox čit. démarquer) ograničavanje. razgolititi. supr. uronjavanje demetropolizacija (lat. graničari demarkacijski kordon granični lanac demarkirati (njem. voj. de-. u narodnoj skupštini. diminutivum) gram. prozračiti. polureljefna tvorevina demirug (grč. poricanje. iznositi. ergon djelo) 1. demencija senilis (lat. fr. polurov demiraža (fr. tvorac. kod gangrene: crta na kojoj se ona zaustavlja demarkacijske trupe pogranične trupe. omeđivanje. razoružavati. malo utvrđenje. trupe u pokretu otkriti neprijatelju i time ih izložiti njegovoj topničkoj ili puščanoj paljbi dematerijalizacija (lat. ludilo. uvesti (ili: uvoditi) civilnu upravu umjesto vojne uprave. riba — ribica. fr. zataškavati demibastion (fr. démurrage) zakasnina. narod. raskrinkati. dementia. raspuštanje. diminitivus) koji smanjuje. demersio) potapanje. demegoria. odricati. démasquer) skinuti obrazinu (ili: masku). razoružavanje. razoružati.) mladenačko ludilo. manja mjesta demfati (njem dâmpfen) prigušivati. odreći. učiniti demarš poduzeti potrebne mjere. demi-bastillon) voj. svijet. obilježavanje granične linije. poluutvrđenje demikoton (fr. militaris) voj. pren. umanjenica. demens) luđak. démenti) opovrgavanje. sužava. osobito: raspustiti (ili: znatno smanjiti. onako kako jest.demanti (fr. nekom području ili državi. demos zemlja. ispraviti neistinu ili netočnost demarkacija (fr. razvojačenje. razotkriti. umjetnik. dementia) med. ispravljanje neke neistine ili netočnosti demantirati (fr. démarche) korak.) ludilo koje dolazi s godinama kao posljedica starosti démens (lat. demencija paralitika (lat. paralytica čit. ime boga tvorca kod grčkog filozofa Platona. .) preseljenje visokih ustanova iz glavnoga grada (metropole) u druga. poreći. militaris) voj. otkriti. povući graničnu liniju demarš (fr. obilježiti granicu. određivanje mjesta na kojem se nalazi brod na pučini demarkacijska linija granična linija. očistiti od štetnih isparavanja demegorija (grč. demos narod. de mephitis kužno isparenje. demi-parallele) voj. smanjivanje na najpotrebniju mjeru vojske i uklanjanje vojnih objekata u nekom mjestu. kuća — kućica deminutivan (lat. zanatlija. razgolićavati. obrtnik. med. démentir) opovrgnuti. demembrare) raskomadati. nekom području ili državi.-grč. militarizirati deminutiv (lat.

podrijetlo iU'. saison godišnje doba) prikladan za nošenje u proljeće i jesen.) izvan mode. od perz. demo-geron) mn. demivolte) jah. razoružavanje vojske. za razliku od najvišeg Boga. državno uređenje u kojem. položaj i školovanost). imanja. vladam) pristaša i zastupnik demokratskog uređenja države i odnosa u zajednici uopće. démolir) rušenje. staromodan Demodok (grč. demi polu-. krateo moćan sam. krateo vladam.. senatori u današnjoj Grčkoj demografija (grč.) mit. doksa mišljenje. Da-maghani grad u kojem je bila razvijena staklarska industrija) pletenka. demos narod. čovjek slobodoljubivih. bilo preko izabranih predstavnika {reprezentativna. vlast. demiurgos) fil. prijelazan demisija (lat. fr. vraćanje vojske u mirnodopsko stanje demobilizirati (fr. narodni demobilizacij a 265 demonetizirati demobilizacija (fr.rukotvorac. krateo vladam) v. demos narod) pripadnik stranke kršćanskih demokrata (Democrazia cristiana) u poslijeratnoj Italiji. démobilisation) voj. pr. znanost Demokrit starogrčki filozof iz Abdere (460—370. razoružati. demos. najvišu vlast. pripadnik stranke koja u svom programu naglašava kršćansku notu demolicija (lat. demo. zakonodavnu i izvršnu.. bolestan strah od većih skupova ljudi demogeronti (grč. demo. démissionner) dati ostavku. kad ih neprijatelj zauzme. tj. i izjednačavali ga sa židovskim Bogom demivolt (fr.— predstavnička — demokracija) demokrat (grč. demi-john. starješine po starosti i dostojanstvu.(grč. demokracija.. pripadnik staroatenskog trećeg staleža. e. službenik u ostavci demisionirati (lat. dimittere. položaj. znanost o narodu i državi na osnovi statistike. znanost o stanovništvu demokracija (grč. ocat itd. opletena boca od nekoliko litara demo. fr. slijepi pjevač na dvoru kralja Alkinoja (pred Odise-jem pjeva o Trojanskom ratu) demodoksologija (grč. različitih veličina (do 60 1) demižon (engl. sustav utvrđivanja po kojem se objekti. krateo vh'dam) naziv za politiku "vladavine prijatelja naroda" demofobija (grč. otpustiti demitur (fr. 3. demos narod) predmetak u složenicama sa značenjem: narod. mogu odmah razoriti minama demoliranje (fr. ovako Platon naziva Boga kao tvorca svega. demo. dame-jeanne) opletena staklena boca za vino. demos. fi-los prijatelj. jahanje u polukrugu demižon (engl.prefiks sa značenjem: o'lnc? prema narodu. po naučavanju o trima vlastima.. demoliranje demolicijski sistem fort. upropaštavanje. fobe-omai bojim se) med. utemeljitelj atomi stike demokršćanin (grč. démissionnaire) primatelj ustupljenih dobara. viši Činovnik u nekim starogrčkim polisima demisezonski (fr.prefiks sa značenjem: odnos prema narodu. polu-okret (nalijevo ili nadesno) demiurg (grč. demijohn. n. logos govor) proučavanje javnog mnijenja na temelju anketnog ispitivanja demofilokracija (grč. širokih pogleda demokratizam (grč. kratos vladavina. zahvaliti se na službi ili zvanju. 4. ostavka demisionar (fr. u običnom govoru: slobodoljubivost demokratizirati (grč. grafia) opisivanje naroda. demissio) utućenost. klonulost. demolicija . demitour) polukrug.). tvorac svijeta. đe-mokratia) vladavina naroda. krateo vladam) uvesti ili sprovoditi mjere koje oslobađaju sve ljude i daju ravnopravnost bez obzira na imovinsko stanje. demos. u "polusezoni". bilo u obliku neposredne demokracije kad o državnim poslovima odlučuje skupština cijelog naroda (kao u staroj Ateni). uc. demos. npr. vrši cijeli narod (bez obzira na imovinu. svesti vojsku u mirnodopsko stanje démodé (fr. démobiliser) voj.ni-ti nešto pristupačnim sredst^im« i shvaćanjima širokih narodnih sI-S — va. narodna vlast. gnostičari su tako nazivali tvorca materijalnog svijeta. demolitio) v. uništavanje.

povlačenje novca iz optjecaja. démonter) rastaviti stroj na njegove sastavne dijelove. demonstrativno (lat. npr. pokvarenost morala (ili: naravi). demonstratio) dokaz. prid. naklonjen narodu demulcencije (lat. obožavanje vraga i klanjanje (ili: služenje) vragu demonologija (grč. prikazivač. usp. demos) narod. baterija koja frontalnom paljbom uništava neprijateljske topove demoralizacija (fr. utjerati joj strah demos (grč. očigledno prikazivanje. izlagač. demulcentia) mn. v.i moneta novac) bank. malodušnost. demonstrativum) gram. facere raditi) nastojanje i poduzimanje mjera pobjedničkih savezničkih sila po svršetku Drugog svjetskog rata da u Njemačkoj uklone sve tragove Hitlerove anti demokratske i nehumane nacionalsocijalističke vladavine denacionaliziranje (fr. zla sudbina demonetizacija (fr. demoliri. voj. de. ovaj. fr. onaj koji javno iskazuje svoje mišljenje ili raspoloženje demonstrativ (lat. melancholia) ludilo čovjeka koji vjeruje da su u njega ušli zli duhovi demonski (grč. latreia obožavanje) poštovanje duhova. de uklanjanje. daimon. vjerovanje u sablasti demonomantija (grč. demo. uništiti. mageia) gatanje (ili: vračanje) pomoću duhova demonomanija (grč. oštetiti neku spravu. lat. očigledno. v. de. demotikos) koji pripada narodu. daimon. u demokratskoj Ateni: općina. demoralizirati demoralizirati (fr. prividan. daimon. onaj koji tumači. porušiti. slobodno. demonstrare) pokazivati. natio narod. upropastiti. démoraliser) učiniti razvratnim. lišiti nekoga osjećaja vlastite vrijednosti. sko-peo gledam) proučavanje javnog mišljenja. demoliran demologija (grč. lišiti vojsku hrabrosti i vjere u pobjedu. odsjek jedne file demoskopija (grč. demontirna baterija voj. dokazivanje. fr. bilo da bi se prekovao demonetizirati (lat. živo. upropastiti nekoga. démolir) rušiti. mania pomama. osobito eksperimentiranje u prirodnim znanostima. uvjerljiva i silna rječitost demotičan (grč.demolirati (lat. daimon. pokazna zamjenica. demontirati demontirati (fr. rasplitanje. usp. tobožnji napad kako bi se izazvao neprijatelj da otkrije svoju snagu. otvoreno. objaš-njavač demonstrirati (lat. daimon. gubljenje hrabrosti.) dokazivač. pojedinca ili mase. narediti da se sjaše. moneta. tumačiti. bilo da bi se sasvim izbacio iz optjecaja.prefiks sa značenjem: odnos prema narodu. pokazivač. daimon) vjerovanje u duhove i natprirodna bića uopće demonolatrija (grč. manteia proricanje) vračanje pomoću demona koji se nalazi u onome koji vraća demonomelankolija (grč. démoralisation) kvarenje. otuda: demostenska rječitost izvanredna. daimonios) vražji. musca muha) organizirano uništavanje muha kemijskim sredstavima denacifikacija 267 denivelacija denacifikacija (fr. demonima demonomagija (grč. pokvariti. démontage) rastavljanje na sastavne dijelove. narodni. dénationalisa-tion) odnarodenje. Demosthenes) najslavniji starogrčki govornik u Ateni (384—322). javno iskazivanje. razvratnost. ili da mu se odvrati pozornost od neke druge operacije demonstrant (lat. daimon. pokazivati raspoloženje demontaža (fr. učiniti neupotrebljivim (ili: nesposobnim) za obranu. dokazivati. onesposobljavanje za uporabu. izrazito. sotonski. daimon) natprirodno biće. demonstrans) tumač. most itd. duh. lišiti morala. anketiranje širokih slojeva pučanstva. akcija. odnarođivanje . ludilo = vjerovanje da je u nekoga ušao vrag i da je zbog toga poludio. svog raspoloženja. oboriti s konja. demos. taj i dr. demonstracija demonstrator (lat. voj. sredstva (ili: lijekovi) za umirivanje bolova demuskacija (lat. onaj. demonstrare) javno. logia) naučavanje o duhovima. natprirodan demonstracija (lat. izlagač. démonétiser. jednoj vrsti novca ukidemonizam 266 demuskacija nuti vrijednost i time je povuci iz optjecaja demonizam (grč. osobito zao duh. voj. izlagati. logia) znanost o narodu i njegovom duhovnom životu demon (grč. sotona. demodoksologija Demosten (grč. lat. med. démonétiser) bank.

zubni glasovi. lišiti nekoga bitnih osobina naroda kome taj pripada. neizvršavanje bračne dužnosti denegirati (lat. na-sus nos) gubljenje nosnog izgovora kod nekih samoglasnika (npr. prid. odbijanje. njegov uzgoj i praktičnu primjenu dendrologija (grč. uskraćivati denga (ar. dendron. dénaturalisation) otpuštanje iz podaništva. dentales) gram. logos) poznavatelj drveća.) stari rimski srebrni novac koji je najprije sadržavao 10.(grč. oni kod kojih vrh jezika pri izgovaranju dodiruje zube u gornjoj čeljusti (d. metron) instrument za mjerenje visine i jačine drveća. dendrogra-fički dendroidan (grč. denominativum) gram. prirasta te starosti pojedinih stabala i čitavih šuma. špiritu) dodavati različite tvari koje ga Čine neprikladnim za uživanje denazalizacija (lat. veza s drvetom dendrografija (grč. denominatio) imenovanje. denegatio) odlučno poricanje (pred sudom). dendron drvo) prvi dio slo-ženice sa značenjem: drvo. denegatio audientiae čit. znanost o drveću (uzgoju i praktičnoj uporabi) dendrometar (grč. dentifritium) sredstvo (ili: prašak) za Čišćenje zuba . dendrometar denegacija (lat. giz-delinstvo. denotare) naznačiti. grč. pridjeva i brojeva). obilježiti. uskraćivanje. grafia) opisivanje drveta. npr. pomodarstvo dendritičan (grč. de-. dentritičan dendroliti (grč. lithos kamen) mn. vrlo zarazna bolest. promijeniti prirodu neke stvari. dénaturer) izmijeniti svoju prirodu. nicanje zuba kod djece dentifricij (lat. natalis koji se tiče rađanja) opadanje broja rađanja (u nekom narodu. usp. postati pripadnik građanskog staleža denominacija (lat. denegatio debiti coniugalis Čit. dentalis) zubni dentarpag (lat. fr. trg. kao drvo dendro. logia) poznavanje drveća. kasnije 16 asa ili 4 sestercija denaro (tal. riječ izvedena od nomina (imenica. fr. okamenjene biljke i okamenjeno drveće dendrolog (grč. odroditi. otkazati denotacija (lat. dendron. državi itd. udio nekog trgovca u nekom brodu ili njegovom teretu. vertikalno pomicanje denobilitirati se 268 departman denobilitirati se (lat. gubljenje građanskog ili zavičajnog prava denaturirati (fr. kao i za određivanje njegovog volumena dendrometrija (grč. min.) bakreni novac različite vrijednosti u bivšim pokrajinama sjeverne i srednje Italije. izopačiti. dens zub. ščepam) med. u vezi s tim. denominare) nazvati. odnaroditi denar(ius) (lat. onaj koji proučava drveće. dendron. veslati od veslo. davanje podataka denotirati (lat. denegacio debiti konjugalis (lat. prid. dati podatke dentagra (lat. eidos oblik. dentitio) med. grč.) prav. namirnicama (npr. dénoncer) obavijestiti. denomi-nativan denominirati (lat. tj. znanost koja određuje količinu drvne mase. instrument za vađenje zuba denticija (lat. t) dentalni (lat. natio narod. dendron drvo) u obliku drveta. dénationaliser) oduzeti narodni karakter. sta-rosl. denegacio audijencije (lat.) med. dendron. prijava. agra plijen) zubobolja dentali (lat. uskraćivanje saslušanja. objavljivanje denominativ (lat. de-. smanjivanje broja stanovništva denaturalizacija (fr. de uklanjanje i nobilis plemenit) izgubiti svojstva plemića. odbijati. arpazo zgrabim. uzrokovanje ne-ravnosti. obilježavanje. dendron.) prav. Nicot) oduzeti duhanu nikotin i time ga učiniti manje štetnim za zdravlje denivelacija (fr. lik) v. dendron. denotatio) označavanje. pent postalo je u hrvatskom jeziku pet) dendizam (engl. tj. denegare) odlučno poricati.) i.denacionalizirati (lat. sličan drvetu. metron) vještina mjerenja drveća. zamjenica. de uklanjanje. javlja se povremeno u toplim krajevima (samo ljeti) kao iznenadan napadaj groznice denikotinizirati (lat. dénivellation) spuštanje razine (nivoa). dandy) kicoštvo. imenovati denonsirati (fr. mjera za svilu i zlato denatalitet (lat. dens zub. dendron.

nazvan još i moralnim dokazom.u pangere pričvrstiti) hitno poslati ili otpremiti. denuntiatio) dostavljanje vlasti nekog kažnjivog djela. kad tvrdi daje već davno umro). dipen-nare) trg. penna pero. ukloniti sa svog mjesta. dependere) mn. metron) fiz. naprava za mjerenje specifične težine i gustoće tekućine. bolest pri kojoj čovjek izgubi svijest o vlastitoj osobnosti (ličnost) ili o svojoj okolini (npr. département) podjela određenih poslova između djelatnika jednog kolegija. denticuli zubići) mn. razgolićenje. uništavanje ušiju i gnjida depedikulirati (lat. volumen dijela broda pod vodom. rasađivanje (bilja. ministarstva vanjskih poslova svojim predstavnicima u inozemstvu. loš položaj. potkazivanje. oguliti. npr. dis. denuntiator) v. déplacer) premjestiti. depilatio) opadanje kose. drveća) deplantirati (lat. de. 2. otkloniti uzetost. zguliti denuncijacija (lat. odjeljak (stana) depauperacija 269 depolarizator depauperacija (lat. ar-hit. npr. brzojavi ti depilacija (lat. koji nije na svom mjestu. zubni kirurg dentura (lat. loše) postavljanje. ono što nekome pripada.) Bogu hvala (svršetak katoličke mise) deontologija (grč. v. denudare) otkriti. grč. izliječiti od paralize departicija (lat. naučavanje o liječničkoj etici. déplacé) neumjesan. zubna kost. djelokrug. dépêche) vijest dostavljena najhitnijim putem. denuntiare) dostaviti sudu. dentis zub) zool. dens. deon dužnost. ukrasi na svodovima i stupovima u obliku zuba dentin (lat. brzojav. paralvein klonuti) med. Deo gracijas (lat. povući nalog depersonalizacija (lat. lišiti kose. lišiti nekoga imovine depistaža (fr. deplan-tare) presaditi. vrsta areometra denzitet (lat. densus gust) gustoća. zajedničko djelovanje erozije i raspadanja zbog kojeg dolazi do snižavanja tla denudirati (lat. potiskivanje. dens) zubni tehničar. zbijen. pediculus uš) kir. densus gust. optužba denuncijant (lat. odvajanje kostiju od mesa. depilatorium) med. smjenjivanje. scalpere grepsti) sprava za čišćenje zuba dentist (lat. promijeniti mjesto. brzo dostaviti. denuncijant denudacija (lat. denuntians) dostavljač. pediculus uš) kir. rasaditi deplasiran (fr. račune u trgovačkoj bilježnici precrtati i time ih poništiti. sredstvo za skidanje kose i dlaka depilirati (lat. glavna masa od koje se sastoji zub dentiskalpij (lat. dépistage) metodičko otkrivanje bolesti među stanovništvom (npr. deontološki dokaz o postojanju Boga. pogrešno ili loše postavljen. denuntiatus) optuženi denuncirati (lat. fil. tužitelj denuncijat (lat. side) deplantacija (lat. deplantatio) presađivanje. logia znanost) 1. o etičkom ponašanju liječnika u svim odnosima i oblicima liječničke djelatnosti deontološki (grč. koji se događa ili čini kad mu nije vrijeme deplasirati (fr. densus gust) zgušćiva-nje. deon. pren. deontos dužnost. znanost o dužnostima (izraz potekao od engleskog filozofa Benthama). u farmaceutskoj tehnici: Što potpunije izdvajati jednu biljnu sup-stancu pomoću češćeg dolijevanja sredstva za otapanje (etera). dépêcher. pauper siromah) osiromašiti. zubni liječnik. potkazati. planta biljka. đe. denudatio) otkrivanje. soba. dens zub. skidanje dlaka depilatorij (lat. de uklanjanje. stanje u kojem se nalaze zubi denucijator (lat. optužiti denzacija (lat.dentikuli (lat. persona osoba) med. bežični brzojav. zbijenost Deo gratias čit. departitio) podjela departman (fr. pri čemu nezasićena ili manje zasićena otopina potiskuje potpuno zasićenu otopinu deplasman (fr. geol. osirotiti depedikulacija (lat. službeno pismo. naopako (ili: pogrešno. pom. smijeniti nekoga s njegovog položaja. lat. tj. smatra da je potreba našeg uma pretpostaviti postojanje Boga kao osnove moralnog svijeta deparalizirati (lat. déplacement) premještanje. logia znanost) teol. okrug. obično se šalje najhitnijim putem po posebnim kuririma depeširati (fr. depilare) skinuti kosu (ili: dlake). uništavati uši i gnjide dependencije (lat. gubljenje osobnih karakteristika. ogoliti. grč. volumen istisnine . zubalo. de. de. potkazivač. tal.) zubi. prav. uopćavanje depeša (fr. zgusnuće denzimetar (lat. per-tinencije depenirati (lat.

ulaganje. de. novac uzet uz interes radi proširivanja posla depozitor (lat. lišiti nekoga posjedovanja neke stvari ili zemlje. žaliti depo (fr. depopulatio) raseljavanje. neki stalež ili skupinu ljudi lišiti političkih prava. svjedok pred sudom deponij (lat. vladar koji je zbačen s prijestolja depostirati (fr. dépôt) skladište. uobičajenost depolarizacija (lat. deportare) prognati. déposséder) prav. depositum) povjereno dobro. sažaljevanje. službenike. glatkoću depolitizacija (lat. glagol koji ima pasivan oblik a aktivno značenje. protjerivanje. službenicima. bank. Engleza u Tasmaniju. politisare baviti se javnim poslovima) ukloniti iz politike. deponere odložiti. depolitizirati {lat.) gram. deponere) odložiti. vrijednosne papire i dr. deponent depozitorij (lat. talog. otjerati. smjestiti) odlagalište smetište deponiranje (lat. koji prividno napušta svoje prvotno značenje. nanos depozitna banka zavod koji prima novac uz manji interes da bi ga davao drugima uz veći i na toj razlici zarađivao depozitna mjenica mjenica koja se izdaje na novac uzet i uložen u posao depozitni novac novac koji se polaže sudu radi čuvanja. de. izgnati. depolir) oduzeti sjajnost. deportatus) prognan. svako-dnevnost. deploratio) oplakivanje. deportiran (lat. fr. u pohrani. depositorium) odjel za Čuvanje. upućivanje po kazni u neku koloniju. ispražnjavanje deploracija (lat. protjerati.) i to posebno naplaćuje od deponenta depoetizacija (lat. opljačkati) raseljavati. fr. činovništvu. polus. depossidere. npr. depositio) ostavljanje stvari na čuvanje. ono što je ostavljeno na Čuvanje. baciti u bijedu deposedirati (lat. potisnuti s položaja depozicija (lat. osobito: ostavljanje stvari i vrijednosnih papira u banci na Čuvanje. protjeran. vojni materijal koji služi za dopunu. dati na čuvanje. razne vrijedne stvari (dragocjenosti. deplorare) oplakivati. prav. izgnan. poslan u zatočeništvo ih po kazni u koloniju deportirati (lat. činovništvo. prisilno upućivanje u logore. an depo (fr. vojsku itd. polos stožer) fiz. lišiti nekoga narodne naklonjenosti depopulirati (lat. uložiti. ostava. in depozitu (lat. deposedirani npr. kemijska tvar (sup-stanca) koja sprječava slabljenje galvanskih elemenata zbog polarizacije dpolarizirati 270 deprefìksacij a depolarizirati (lat. prognati. vojska koja služi za dopunu ostalih jedinica. žaljenje deplorirati (lat. mjesto u sudu gdje se čuvaju stvari i novac. poslati u zatočeništvo. Francuza u Novu Kaledoniju itd.deplecija (lat. in deposito čit. popularis narodni) otuđiti nekoga od naroda. polos) fiz. pred sudom iskazati.) na čuvanju. primiti ad depositum čit. deport) u trgovini burzovnim papirima: razlika između sadašnjega i kasnijeg nižeg tečaja vrijednosnih papira (razlika između sadašnjega i kasnijeg višeg tečaja zove se report) deportacija (lat. deponere) v. ulog. en depot čit.) na čuvanje depo-posao bank. kad banka prima na čuvanje. depozi-cija deponirati (lat. poslati po kazni u koloniju. onaj koji daje nešto na čuvanje. deportatio) progonstvo. dakle. smanjivanje stanovništva depopularizirati (lat. npr. deponens (lat. raseliti (stanovništvo) đeport (tal. depositor) v. spremište. de. galvanski element lišiti polarizacije depolirati (fr. npr. grč. deponentni glagol deponent (lat. de. depopulari opustošiti. vojsci itd. grč. ostaviti u banci potpis radi uspoređivanja depopulacija (lat. deplere isprazniti. dati. Rusa u Sibir. položiti. de uklanjanje. polus. = arhiv . ad depozitum (lat. mjesto gdje se čuvaju topovi i ostali ratni materijal.) dati ili primiti na čuvanje. sažaljevati. iskaz pred sudom depozit (lat. de-pletio) pražnjenje. depolitisatio) oduzimanje političkih prava nekom staležu ili skupini ljudi. déposter) voj. sklonište: voj. uništavanje polarizacije galvanskom elementu depolarizator fiz. otjerati s mjesta. zalog. prilagodba običnom načinu izražavanja. u sefovima.. deponens) ulagač. poeta pjesnik) oduzimanje poetičnosti nekom pjesničkom djelu.

depressio) voj. naznačiti. depravatio) moralno kvarenje. pročišćavanje. ulegnuće. deprimiran puls pritisnut. tj. ukinuti racioniranje deradenitis (grč. deprefiksacija deprimirati (lat. depurgatio) čišćenje. déranger) uznemira-vati. kutna udaljenost zvijezde ispod horizonta depresirati (lat. 2. osobito koji pomaže čišćenje krvi depuratoran (lat. anatema. trijebljenje depurgativan (lat. deprimere) obeshrabriti. niže stanje žive u uskim cijevima nego u širim žilama koje opkoljavaju cijevi deprivacija (lat. zauzimanje za nekoga. razum) staviti u slobodnu prodaju. med. tj. pročistiti. u naturi. instrument za svlačenje. razvratnost. izaslanik. depressio) psih. operacija oka pri kojoj se živac potiskuje naniže. dépurer) čistiti. prima godišnje u stvarima. dčpreverbation) lingv. derasine (fr. poremećaj. oneraspoložiti. pokvariti. dérangement) smetanje. utučenost. iskorijeniti. nered derasinirati 272 dermatografîj a derasinirati (fr. depurgativus) koji čisti (ili: pročišćava) crijeva depurgatoran {lat. uputiti deraciné čit. otimanje. utvrđeni prihod koji netko. depurgare) čistiti. oduzimanje depuracija (lat. knjigu. osobito lijekovi koji čiste krv depurativan (fr. uznemiriti. oduzimati snagu. pogoršanje deprefiksacija (fr. zadržavati (koga). rastužiti. po značenju i obliku. dépuratif) koji čisti. izvaditi iz preše depresivno područje meteor. aden žlijezda) med. smetati kome. zadužiti se deranžman (fr. privare lišiti) lišenje. izopačenost. deputare) odrediti. trijebiti. deprecatio) molba za koga ili za što.) i melankolijom. rat štakor) ubijanje (ili: uništavanje) štakora i miševa . nizak tlak zraka. deprimirana kapilarnost fiz. područje najnižeg tlaka zraka depresorij (lat. slab puls koji znači oslabljelost. zastupnik. oduzimanje predmetka (prefiksa) od glagola s predmetkom deprekacija 271 deranžman da bi se dobio. klonulost psihičke energije. istrgnuti iz zavičaja. med. potiskivanje moždane opne depresorni živci zool. deputatum) 1.depravacija (lat. slabiti. osobito u zajednici s određenim afektima (briga itd. ratio pamet. s priznanjem Božjeg suda. ugnjetavati. otrijebiti depurirati (fr. pokvarenost. de préfixe predme-tak) lingv. pasti u dug. depurativan depurgacija (lat. padanje žive u barometru zbog slabog tlaka zraka. upala vratnih žlijezda deranžirati (fr. sredstva za čišćenje. očistiti. izabrati. padanje cijena. depurgatorius) v. područje koje leži niže od morske površine. deprimere. dere vrat. depurantia) mn. drva. de. deputatio) izaslanstvo. depuratio) čišćenje krvi depurancije (lat. tlačiti. lišavanje.) otuđenik. depuratorius) v. npr. poreme-ćenost. remetiti. geol. meteor. potiŠtenost. opadanje cijena. poglavito osjetljivosti. fiz. pobrkati. iseljenik deracionirati (lat. proklinjanje. de uklanjanje. depressorium) med. kapilarno pritiskivanje žive u kapilarnim cijevima. odbor određen za pripremanje svega što je potrebno za rješavanje nekoga važnijeg pitanja deputat (lat. spuštanje. iseljenik) lišiti osobina neke sredine. zastupnici koji u ime neke veće organizacije imaju ovlaštenje za obavljanje nekog posla. npr. depurgativan depurgirati (lat. iseliti deratizacija (fr. utuci. topovsku cijev usmjeriti niže. žito i dr. uznemiravanje u poslu. nov jednostavan glagol deprekacija (lat. poremetiti svoje imovinsko stanje. živci koji šire krvne žile i time smanjuju krvni tlak depreverbacija (fr. poremetiti. astr. pored plaće. svečano izopćenje. kao jedan dio svojih primanja deputirati (lat. iskvarenost. trg. v. izaslanici. nešto. posredovanje depresija (lat. deraciné otuđenik. očistiti krv deputacija (lat.

đerma. izvedenica. stanovati — stanovnik derivati (lat. đerma. đerma koža) kožni. bolest kože. derivare izvoditi. dermatoid (grč. diferencijacija. dermatodinija dermatičan (grč. derivare izvoditi. pravilno skretanje duguljastih zrna izazvano njihovim okretanjem i promjena tlaka zraka koju to skretanje izaziva derivancije (lat.. bolest kože koju uzrokuju parazitske gljivice dermatonoza (grč. đerma. znanost o kožnim bolestima dermatom (grč. koji je u vezi s kožom dermaskop (grč. upala kože dermatodinija (grč. npr. eidos oblik) kožasta masa koja se upotrebljava za povezivanje i ukoričenje knjiga dermatol (grč. pa i najmanja promjena na koži. đerma. žućkast. med derivirajuča sredstva. grč. ona koja odvode sokove derivat (lat. dermatos) predmetak u složenicama sa značenjem: koža. g. postati od. jedne riječi iz druge. derivare izvoditi) dolaziti. đerma koža. dermatalgija dermatoglif (grč. algos bol) med. dlačica i dr. na poznatom trkalištu u Epsomu. šport. spojevi koji su nastali iz drugih spojeva zamjenom određenih elemenata derivativan (lat. koji je nastao izvođenjem iz nečega. lat. đerma. napuštene stvari. održava se od 1780. 2. đerma. izvod. koji odvodi na drugu stranu derivirati (lat. de-rivantia) mn. derivare. popravlja smjer deri zoran (fr. v. prelazak od jedne funkcije prema nekoj izvedenoj funkciji. skopeo gledam) sprava u obliku posebnog zrcala pomoću koje se može vidjeti svaka. tj. liječnik za kožne bolesti dermatologija (grč. metron mjera) zrak. kožni dermalni (grč. jugozapadno od Londona. koji pripada koži. utrka punokrvnih trogodišnjih konja u Engleskoj. voj. (upotrebljava se u salonima za uljepšavanje) dermatalgija (grč. đerma. pathos bol. logia) znanost o kožnim bolestima . bora. prav. đerma) med. iatreia liječenje) med. Derbyju). skretanje zrakoplova sa smjera svoje putanje zbog vjetra. logia) znanost o koži. ostavljanje derelikta (lat. đerma. derby) 1. izvedena riječ. riječ koja je nastala od neke druge riječi. derivare odvoditi. koji služi za porugu đerma. mat. đerma. ubi consistam. zrak. instrument pomoću kojeg izviđač utvrđuje smjer i snagu vjetra i. pathein patiti) med. derelicta) mn. rivus potok. na stazi od preko 2400 m (naziv po osnivaču lordu E. dérisoire) smiješan. đerma. dermatopatija dermatopatija (grč. stvari bez gospodara derivacija (lat. derivata) mn.prefiks sa značenjem: veza s kožom. đerma. npr. kem. svaka pora. oleum ulje) farm. izvođenje. logos) onaj koji se bavi proučavanjem kože. izvođenje. izvoditi derivometar (lat. odvoditi. dermatonoza dermatopatologija (grč. mykes gljiva) med. važna športska utakmica derby-crack čit. skretanje s pravog puta. bolest kod koje čovjek osjeća da se izmijenila njegova okolina ili cijeli svijet derelikcija (lat. derivatio) gram. đerma) med. đerma. đerma) kožni. đerma. đerma. voditi podrijetlo od.) prvoklasan konj trkač koji sudjeluje u derbiju derealizacija (lat. derelictio) prav. bezmirisan bizmutov prašak koji ima antiseptičko djelovanje i koji liječi rane dermatoliza (grč.(grč. deri-vativus) izveden. bol kože. nosos bolest) med. napuštanje.. đerma. de uklanjanje realizacija) med.derbi (engl. osobito naziv za otiske nožnih prstiju. izvesti. odyne bol) med. grafo pišem) opisivanje kože dermatoid 273 Des. liječenje kožnih bolesti dermatitis (grč. lyo labavim) pretjerana rastezljivost i mlitavost kože dermatolog (grč. deri-vatum) gram. dlanova i tabana (primjenjuju u iste svrhe kao i daktiloskopski otisci) dermatografîj a (grč. v. prema tome. oteklina kože dermatomikoza (grč. koji se tiče kože dermatijatrija (grč. derivare odvoditi. derbi-krek (engl. proizlaziti. glyfo du-bem) urez na koži.

osujetiti. opozivanje. okrnjivati. darvinizam) i Haeckl descendirati (lat. spuštanje. vrsta. staviti izvan snage. način ispitivanja kože i njezinih bolesti promatranjem pomoću posebnog povećavajućeg aparata dermotomija (grč. grč u vratu derotilus med. đerma. desalinizacija (lat. descendentia) potomstvo. opozvati. plastike vještina uobličavanja) med. veselje dernier cri čit. posljednja novost derobirati (fr. pobrkati nečije namjere. razrezivanje kože dernek (tur. ono što je najnovije u modi. dessin) trg. tj. dermatotilus derutirati (fr. oduzimanje. u jahanju: zaobići zapreku koju je trebalo preskočiti derogacija (lat. segregare razlučiti. zoon životinja) mn. v. ukidanje neke naredbe.) descendentna teorija biol. de uklanjanje sa-cer — svet) oskvrnuće svetinje. naučavanje 0 postanku. plan. đerma. npr. dernije kri (fr. koljeno descendendo čit. decrescendo descendent (lat. đerma.dermatoplastika (grč. dermatijatrija dermo. osnova neke kompozicije . voj. od ugovora). ubi consistam. osoba (nastaju trljanjem. podrijetlo. descendere) silaziti. zakinuće. o činjenicama koje na taj razvoj ukazuju i koje ga dokazuju. pokaži mi uporište) i okrenut ću nebo i zemlju (lati-nizirana poznata Arhimedova rečenica) desakralizacij a (lat. praunuk itd. ukidajući. šara. đerma. skidati se. ograničavanje. koji ukida. dešendendo (tal. skopeo gledam) med. smanjenje. st. tal. ubi konzistam. derogatio) krnjenje. zakidati. unuk. (fr. spasmos grč) med. nacrt. grafo pišem) med. descendencija (lat. kožni žulj dermatoza (grč. pojave na koži kod nekih. smanjiti. dérober zakinuti) šport. oduzimati. stavlja izvan snage derogirati (lat. designare obilježiti) namjera. lamarkizam). tylos žulj) med. nametnici koji žive na koži.) muslimanski monah-prosjak Des. plastike vještina uobličavanja) vještina punjenja životinja dermoskopija (grč. rastaviti) uklanjanje rasne segregacije. de uklanjanje. filozof. uzorak. đerma. v. dermatologija dermoplastika (grč. obesvećenje. odstup (npr. a kasnije osobito Lamarck (v. ostavljaju trajan i jasan trag dermologija v. težnja da između različitih rasa dođe do normalnih ljudskih odnosa desen (fr.) posljednji krik. sići. opozivajući. tumačenje o prirodnom razvoju životinjskih i biljnih vrsta tijekom povijesti Zemlje. descendens) potomak.(grč. zakona derogativan (lat. svetogrđe. neprijateljski upad u neku zemlju. svadba. iskrcavanje vojske na neprijateljsko tlo. raditi na Štetu. neki zakon derospazam (grč. matematičar i fizičar iz 17. tome rezanje) med. derogare) krnjiti. smesti. đerma. dessein. zakidanje. bolest kože dermatozoe (grč.) glaz. koji opoziva. udarcem. okr-njiti. đerma) v. brodski teret. vojska dovedena vodenim ili zračnim putem na neprijateljsko tlo Descartes čit. caelum terram-que movebo čit. stavljanje izvan snage. razbiti derviš (perz. đerma) med. spuštati se.) skup. Des. ukinuti. celum teramkve movebo (lat. zakinuti. tvorci ove teorije su stari grčki mislioci Anaksimandar i Empedoklo. de uklanjanje. silazak. i o uzrocima toga 1 takvog razvoja. đerma. osobito u modi. Činiti krivo. Dekart fr.) Daj desakralizacij a 274 desiderativan gdje da stanem (tj. v. osobito nervoznih. đerma dermografizam (grč. zavesti. cilj. okrnjivanje. disegno. sai sol) uklanjanje soli kemijskim putem desant (fr. Darwin (v. voditi podrijetlo. prevlačenjem kakvog predmeta ih pisanjem po koži kakvim tvrdim predmetom). dio plastične kirurgije koji se bavi umjetnim obnavljanjem i popravljanjem bolesnih dijelova kože dermatotilus (grč. zbuniti. derogativus) koji šteti. potjecati desegregacija (lat. dérouter) skrenuti nekoga s pravoga puta. povrijediti. dere vrat. descente) silaženje. izdanak (dijete. lat. kožni paraziti dermijatrija med. glaz.

određuje designator (lat. određivanje. skromne. obilježavajući.desen-stroj stroj ža izradu tkanina po uzorku. teško ožalostiti . desideratum) nešto što je poželjno. čeznuti (za čim) designacija (lat. koji prikazuje. desensibilisatio otklanjanje osjetljivosti) 1. desensibilisator onaj koji otklanja osjetljivost) v. deservitum) braniteljeva (ili: zastupnikova) plaća. desolare) pustošiti. očajanje. osobito ženu deservit (lat. designatio) označavanje. designitivus) označavajući. fot. nepravda. de.) onaj koji je određen za neki položaj. desistere) odustati (ili: odustajati) od čega. supstance (kod ko-privnjače i dr. baciti u očajanje. nedostatak. describere opisivati) mat. desinence) gram. rušenje. honorar desideracija (lat. potrebu. desiderija pija (lat. puste želje desiderij (lat. nacrtao desinencija (lat. nedostajanje. čežnja.) prav. određujući. med. obilježava. ostrugati ljuske. čega nema. dezertor mali-ciozus (lat. suh. žudnja. zahtjev desiderirati (lat. želja desiderat (lat. onaj koji određuje nagrade na javnim natjecanjima i utakmicama designatus (lat. opustošiti. a još nije uveden u dužnost designirati (lat. neutješnost desolidarizirati se (lat. designator) redar onaj koji pokazuje mjesta (u kazalištu itd. postupak kojim se otklanja ili smanjuje preosjetljivost nekih organizama na određene tvari. neutješan desolirati (lat. onaj koji zlonamjerno napusti neku zajednicu. žu-djeti. desolare) opustošen. uerba desi-derativa (lat. nestale stvari. potreba. koje su poželjne. uvreda. desiccatio) sušenje. ocrtavanje. dessine) crtano. prestati s čime deskripcija (lat. potreba. gubiti ljusku desolacija (lat. fr. crtao. prkos. razarenje. imenovanje designacijska presuda prav. duboka tuga. desidere) željeti. presuda koja određuje kojim će se redom isplaćivati vjerovnici kod nekog stečaja designativan (lat. za popunjavanje zbirki desiderativan (lat. designare) označiti. solidus stalan. pouzdan) odustati od prijašnjega mišljenja koje je bilo istovjetno s mišljenjem okoline desoliran (lat. nacrtano. lju-štenje kože nakon kožnih bolesti deskvamirati (lat. dakle. naznačiti.). inat desert (fr. poslastice) desertna vina vina koja se piju nakon objeda (obično slatka i jaka vina) desertni tanjur tanjur za voće i poslastice desertor malitiosus čit. nešto što nedostaje. siccus. uništen: očajan. kraj. descriptio) opisivanje. stvari koje su potrebne. desquamare) oljuštiti. isušivanje desine (fr. smanjivanje osjetljivosti emulzija ploča i filmova pomoću posebnih boja (desenzibili-zatora) otopljenih u vodi desenzibilizator (lat. voće. desideratio) nedostatak. stvari kojih nema. desiderium) želja. molba.). prikazan. koji opisuje. nacrtna geometrija deskriptivan (lat.) mn. dessiner. npr. fr. imenovati (nekoga za nešto) desikacija (lat. dispetto) 1. 2. ocrtavan deskvamacija (lat. des-criptif) opisan. ocrtava. pod desenzibilizacij a desept (tal. označenje. desolatio) pustošenje.) gram. desinere završiti se. gubljenje ljuske. praznina koju bi trebalo popuniti desiderata (lat. desquamatio) Iju-štenje.) mn. skicirati desistirati (lat. describere. 2. odrediti (nekoga). okaniti se nečega. dobronamjerne želje (koje se obično ne ispunjavaju). razoren. uništiti. stroj za deseniranje stroj koji se upotrebljava u proizvodnji tkanina i koji uzorak tkanine koji se treba izraditi najprije izbocka na tvrdom papiru (kartonu) desenzibilizacija (lat. dessert) završno jelo kod objeda ili večere (sir. glagoli koji izriču neku želju ih potrebu desideria pia 275 despot desideria pia čit. disegnare) crtati. koji označava. tal. završetak riječi desinirati (fr. desiderativus) koji izražava želju. opis deskriptiva (lat. prikazivanje. med. razoriti.

samovolja. samovoljan gospodar despotizam (grč. opredjeljenje. destra desnica) colla destra čit. razrješnica. zbog slabe plaće. ljepote) dešarž (fr. poboljšava. suha destilacija zagrijavanje organskih tijela (drveta. razaranje. podupirač . desudatio) znojenje. kem. razoritelj) razarač (vrsta ratnog broda) destrukcija (lat. desperado očajnik) razbojnik. sti-mulare nagoniti) bezvoljnost. nasilnički. prekapavati. destinati) određenje. voj. krajnje ogorčen čovjek desperirati (lat. despotes) neograničena i samovoljna vladavina. kapati. sudor znoj. prevrat destruktibilan (lat. sonare zvučati) izgovaranje zvučnih suglasnika bezvučno (npr. destra (tal. despicere. destinare) odrediti. vršiti nasilje despotski (grč. destinataire) trg. pasti u očajanje. plotun. revolucionar koji je stavio sebe izvan zakona desperatan (lat. iskrcavanje. namjena. omalovažavati. neograničeni gospodar. a potom rashlađivanjem paru ponovno pretvoriti u tekućinu. proces prikazan pod destilirati. krajnje ogorčenje desperado (šp. gubiti svaku nadu despocija (grč. zup umjesto zub) despekcija (lat. despotizam 276 deše samodržac. namijeniti. poruga despektirati (lat. tiranin. ishlapiti.desonorizacija (lat. očajnik. despectare) potcje-njivati.) pretvoriti u paru. isparavanjem prekapati. destructivus) razoran. klonuo duhom. nezainteresiranost. desperare) čovjek bez nade. bez nade. destructio) rušenje. adresat. pročišćen. neku tekućinu. rušilaštvo destruktivan (lat.) u zatvorenim posudama radi dobivanja tekućina i plinova destilacijski aparat naprava za destilaciju destilat (lat. kola destra (tal. neograničeno. despotes) neograničena vladavina. desperatus) očajan. prezirati. država neograničenog i samovoljnog vladara despot (grč. zagrijavanjem u zatvorenim posudama (retortama i dr. despotes) vladati neograničeno i samovoljno. desperare) očajavati. destillare) dobiven destilacijom. istovariva-nje broda. tekući proizvod destilacije destilator (fr. despekt despekt (lat. despotizam se razlikuje od apsolutizma nepostojanjem neke uređene uprave despotizirati (grč. bezglavost. décharmer) lišiti draži (ili: čari. destillatus) kem. ponašati se kao tiranin ili nasilnik. nosač svoda. kostiju i dr. uništitelj. décharge) pom. klonuti duhom. de uklanjanje. destruere) razornost destruktor (lat. arhit. destinatarius. despectus) preziranje. destillare. uništavajući. uništenje. primatelj. podanici stoje pravno prema despotu u istom odnosu kao bilo koji predmet posjeda. de-stilla kap) ispariti. isparavanje. tiranstvo. rušilački destruktivnost (lat. destillateur) onaj koji pročišćava. osjećaj bezizlaznosti.) glaz. neograničeni vladar. destructor) rušitelj. istodobno ispaljivanje. izdvaja destiliran (lat. uništavanje. vraćanje duga ili neke obveze i priznanica o tome. postupati nasilnički. prezirati desperacija (lat. odredište destinator (lat. prosvijećeni despotizam despotizam koji se javlja u državnim tvorevinama naroda na nižem kulturnom stupnju. pročistiti destimulacija (lat. grdnja. tiranski destilacija (lat. onaj kojemu zapovjednik lađe treba predati robu. krajnje ogorčen desperatist (lat. razoritelj. lose obiteljske situacije i si. preznojavanje desugestija (lat. desperatio) očajanje. prijezir. konsignator destinirati (lat. despotes) samovoljno. isparavanje tekućine i ponovno zgušnjavanje u tekućinu. destillatio) kem. prevratnik desudacija (lat. de uklanjanje. despectio) v. opredijeliti. destroyer uništavač. destructibilis) razoran. rušilački destruktibilitet (lat.) destinacija (lat. destructibilitas) razornost. skupna paljba. desnom rukom destrojer (engl. fr. despotes gospodar) prvobitno: gospodar roba ili sluge. krajnji cilj. gubljenje volje za rad ili želje za isticanjem (npr. desuggestio) oslobođenje od sugestije i njezine moći dešarmirati (fr. popravljen destilirati (lat.

odluka. koji Čita šifre dešifriranje (fr. pijeska i dr. v. poboljšanje u odnosima između dviju država. upropašten] e deterirati (lat. tj. opširno. nezakonito zadržavanje.. odredba. pridodati detašman (fr. opisivanju) detaljiranje (fr. nabrajanje do sitnica. det piblik (fr. opredjeljivanje. pren. detergere) obrisati. décharger) istovariti.opuštenost detaširan (fr. brisati) sredstvo za čišćenje (sapun. na sitno. déchiffreur) onaj koji rješava tajno pismo. činitelj koji određuje smjer i cilj . deterrere) zastrašiti. determinabili-tas) presudnost. prašak) detergirati (lat. r determinabilitet 278 detronirati determinabilitet (lat. privatni detektiv detektiv koji po narudžbi i za nagradu potajno motri kretanje pojedinih osoba detektiv-aparat vrlo mah fotografski aparat kojim se može sasvim neprimjetno snimati detektor (lat.) prav. nezakoniti posjednik. detectio) otkrivanje. sitničar. engl. détailler) komadati. dodijeljen detaširati (fr. oti-rati. taksaci-ja detalj (fr. dette) dug. pridodan. detentio) zadržavanje. odužiti. détachement) voj. opisivati). šifru . određenje. pričanje (ili: opisivanje) do sitnica detaljirati (fr. ispaliti (iz puške ih topa) deše (fr. otcijepiti. usitnjavati. potankost. spremnost. izlaganje). determinatio) određivanje. zbog isušivanja. na komad) detaljist (fr.) državni.) leteći dug. odred vojske (manji od divizije) odvojen od cjeline i upućen radi izvršenja nekog posebnog zadatka detekcija (lat. détailleur) trgovac na malo. détailler) opširan. opisivanju) detant (fr. tobožnji vlasnik detercija (lat. det flotant (fr. determinabilis) presudan. istjecanja itd. dokučiti smisao. dette publique čit. déchiffrer) odgonetnuti. Čitanje šifri dešifrirati (fr. od lat. odlučnost. tumačenje nekog tajnog pisma. otcijepljen.T. voj. manjak (ili: gubitak) u težini koji neka roba pretrpi zbog odvajanja prašine. osobito državni dug. obustava. kvarenje. onaj koji je suviše opširan u izlaganju (ili: pričanju. presudan činitelj. potanko. razriješiti. prodavati na malo (ili: na sitno. npr. određenost determinacija fiat. do sitnica pričati (ili: izlagati. dette flottante čit. lišavanje slobode putem zatvora ili pritvora detentor (lat. engl. uređaj koji otkriva bojne otrove u atmosferi. déchet) trg. dekalirati dešifrant (fr.) trg. detegere otkriti. détacher) pojedine dijelove odvojiti od cjeline i odaslati. uređaj za otkrivanje mina detencija (lat. dug ih obvezu. odlučnost. detective) službenik koji otkriva zločine i njihove počinitelje. detergere oti-rati. opredjeljenje. detector) u radiotelegrafiji i telefoniji: uređaj za pretvaranje zvukova viso-kofrekventnih valova koji dolaze u radio-prijamnik u niskofrekventne ti-traje koji se čuju u telefon. detaxatio) v. prav. dešifrirati se pokazati se. čistiti. deterior gori) pogoršavanje. an detaj (fr. detegere otkriti. voj. bez veze s ostalim dijelovima. odvojiti odred vojske ili flote i poslati ga na izvršenje zadatka. određenje. očistiti deterioracija (lat. iznošenje na vidjelo detektiv (lat. sitnica. određenost. da. trg. odlučan t ■ . javni dug detaksacija (lat. iscrpan u izlaganju (ili: pričanju. determinare odrediti) fil. sinteza općih pojmova u posebne determinanta (lat. uništavanje. izravnati. dešifrant 277 determinabilan što se u toj robi nalazi. prodaja na malo. détail) pojedinost. détente) popuštanje zateg-nutosti u odnosima. dodijeliti. tajni policajac. nekog tajnog pisma.. podmiriti. odvraćanje od zla prijetnjom kazne deterdžent (engl. détailler) opširno (ili: potanko) izlaganje. riješiti znakove. dati razrješnicu. en detail čit. détacher) odvojen od cjeline. opširno pričanje (ili: opisivanje.' ti se prepoznati det (fr. sužavanje opsega pojma proširivanjem njegovog sadržaja čime se dolazi od općenitijih do manje općih pojmova. posjedovanje tuđe stvari na temelju ugovora. protumačiti. déchiffrement) odgonetanje.dešaržirati (fr. deterritio) zastrašivanje. zapi ašiti determinabilan (lat. na komad detaljiran (fr. log.

detur copia sc. med. organizma i dr. détoner) glaz. grmljavina. određivati.) glaz. supr. determinativ determinato (tal. 9 kg detto. rušenja detronirati (lat. tj. opredijeljen. materije. svrgavanje (ili: zbacivanje) s prijestolja detronizirati (lat. thronos prijestolje) lišavanje prijestolja. odlučno. sredstvo za Čišćenje deterzorij (lat. klevetanje. de-transponere) tisk. od-redbeni. detto.) istoga dana detumescencija (lat. prestati oticati. 6 kg brašna. trg. toga istog. ponovno rasporediti detransportacija (lat. detonare.) pravo odlaska (ih: udaljavanja) detraktor (lat. determinare) fil. detonatio) glaz. npr. utvrditi determinist (lat. uzeti suviše visok ili suviše dubok ton. prilaže se prijepis rasprave Deualion mit. grč. prema čemu ni ljudska volja ne može biti slobodna. pucanj. nego određena i uvjetovana tim uzrocima i motivima. opredijeliti. toxikon otrov) uklanjanje otrovnih sastojaka iz neke tvari. naučavanje o određenosti ljudskog djelovanja i htijenja i njihovoj uvjetovanosti vanjskim i unutarnjim uzrocima i motivima (pobudama). detransponirati detranspozicija (lat. odrediti. oklevetati detrakcija (lat. oduzimati. to isto. prasnuti. detranspozicija detransportirati (lat. gram. splaŠnjavanje. odrednica. opredjeljivati. usp. detransportare) tisk. detersio) čišćenje deterziv (lat. pogrešno pjevanje. popuštanje (ili: prestajanje) oticanja detumescirati (lat. detractio) odbijanje. koji određuje. detrusorium) med. supr. a detto (tal. uskratiti. detumescere) med. eksplozija detonator (lat. ukloniti. detreminare odrediti) fil. de.) oblutak. detritio) trljanje. lat. ograničen determinirati (lat. oduzimanje. detrahere) odbiti. grč. détoner) puknuti. protocolli) prav. determinativus) presudan. determinatus) određen. determinare odrediti) mat. popustiti (oteklina) detur (lat. izmiješane strane ponovno dovesti u red. fr. eksplodirati detrahirati (lat. detonacija (lat. prasak. detumescere) med. odlučiti. determinare) ograničiti. istrošen kamen. svrgnuti s prijestolja detruzorij (lat. ispadanje iz tona. lako zapaljiv eksploziv kao sredstvo za paljenje teže zapaljivih eksploziva detonirati 1. thronos) lišiti prijestolja. šljunak.^ws detractionis čit. (lat. v. dictum) rečeno. detronizirati detronizacija 279 devalvacija detronizacija (lat. starogrčki kralj u Tesa-liji. grč. služe za rješavanje jednadžbi determinativ (lat.determinante fiat. detersorium) med.) upaljač. proizvod raspadanja. pogrešno pjevati. fr. detergere Čistiti) med. rana nastala trljanjem. de-. u višečlanom pojmu onaj dio kojim se označuje osnova značenja (npr. de-transpositio) tisk. splašnjavati. npr.) neka se dade detur copia Čit. distonirati. odbijati. krvi otvaranjem vene. naprijed imenovano. tresak. smanjivanje. Most slobode za razliku od Mosta mladosti) determinativan (lat. thronos. grč. kirurška sprava za potiskivanje tijela koja se zadrže u ždrijelu detto (tal. poredani po određenom pravilu. ispravljanje izmiješanih strana detricija (lat. determinativus) gram. jedan od helenskih praotaca. détrôner) v. oduzeti. v. češanjem détritus (lat. jus detrak-cionis (lat. detractor) klevetnik detransponirati (lat. v. ogova-ranje. spasio se od općeg potopa zajedno sa ženom Pirom . 2. oštro naglašeno determiniran (lat. tresnuti. detur kopija (lat. in-determinist determinizam (lat. pristaša determinizma. skup brojeva koji. detransportatio) tisk. spomenuto. de. indeterminizam deterzija (lat. (fr. de. deterziv detoksinizacija (lat.

deuteros drugi po redu) kem. nevolja. dus (engl. izjednačeno stanje u nekim športskim igrama (npr. deuteros. koji je izveden od glagola devergencija (lat. dii (lat. deviatio) skretanje nekog tijela od svoje putanje ili pravca. naginjanje devergirati (lat. okolnosti. djus (engl.(grč. devirginare) raz-djevičiti. pretvaranje pare u tekućinu devastacija (lat. de. deflorirati . devalere) bank. sanskrtsko pismo. deuteros drugi po redu) kem. oksid drugog stupnja deuteroni (grč. Ponovljeni zakon (dio Biblije) deuteronomija (grč. deuteros. supr. smanjivanje nominalne vrijednosti nekog devalvirati 280 devolvirati novca. devergentia) nagnu-tost. defloriranje devirginirati (lat. npr. bolest koja nastaje kao posljedica neke druge bolesti deuteroskop (grč. deus eks mahina (lat. pogonsko sidro kod zračnih lađa devijirati (lat. deviare) skrenuti (ili: skretati) s pravog puta. deuteros) predmetak u složenicama sa značenjem: drugi po redu. podnositi) med. fiz. dever) zool. tj. développement) razvijanje. stanje kad su za pobjedu potrebna još dva uzastopna boda deus (lat. opljačkati devalutacija (tal. kad obje strane imaju "Četrdeset" (forty) deuce čit. u tenisu: jednak broj bodova. deviateur) zrak. sposobnost da se vidi i ono što nije tu (vrsta som-nambulizma). deuteros) ponavljanje devalizirati (fr. orobiti. opustošivanje. skrenuti. znak D deutero. potpuno povlačenje nekog novca. jednog odreda vojske. deuteros. revalvacija devalvirati (lat. devalvatio) bank. fiz. npr. verbum glagol) gram. pathos bol) med. vrijeme) 1. devaporatio) fiz. udaljiti se devirginacija (lat. vrsta šarana. idući deuterogamija (grč.) u antičkoj tragediji: "bog iz stroja". pren. devehere.) mn. neočekivana sila koja se iznenadno pojavljuje i rješava poteškoću. vidovnjak deuteroskopija (grč. skretanje (ili: otklon) magnetne igle (kod kompasa) na brodu zbog njegovih željeznih masa devijator (fr. opustošenje. dévaliser) krasti. jedne armije. usp. deuteros.) "božansko pismo". vrijeme. dewa. tj. neočekivano posredovanje deuterij (grč. izlaganje (ili: prikazivanje) građevine u planu sa svim njezinim dijelovima dever (tur. kos. ukrasti. nomia) drugo zakonodavstvo (u odnosu prema nekom prijašnjem) deuteropatičan (grč. skopeo gledam) vidovit čovjek. deuteros drugi. jad. obrat. izljev. arhit. teški vodik. devergere) nagnuti se. tj. dewas) bog. tj. otvor kroz koji otječe suvišna voda devestitura (lat. uništavanje. devestire) lišavanje čina ili feudalnog prihoda devijacija (lat. iznenadna pomoć. pathein patiti. deuterij a Deuteronomij (grč. lišiti djevičanstva (ili: nevinosti). deuteroskop deuteroza (grč. naginjati se deverika (mađ. skretati. događaji puni nevolje deverbativan (lat. devastatio) pustošenje. smanjiti (ili: smanjivati) vrijednost novcu devanagari (sanskr. tegoban život. devir krug. patnja. 3. nomos zakon) peta knjiga Mojsijeva. jezgra teškoga vodika. kad obje strane imaju jednak broj bodova.) napuštanje službeno utvrđenog tečaja neke državne novčana jedinice da bi se nakon određenog vremena odredio novi tečaj devalvacija (lat. tj. grč. gamos brak) ženidba (ili: udaja) po drugi put. muka. oxys) kem. theos sanskr. deuteros. skopeo gledam) drugi vid. deuteros. 2. ploška deversoar (fr. déversoir) odvod. devirginare) oduzimanje (ili: lišavanje) djevičanstva (ili: nevinosti). drugi brak deuterokanonske knjige kanonske knjige Svetog pisma drugog ranga koje su tek kasnije primljene u kanon deuteroksid (grč. teškoće. deuteros. opustošenost deveksan (lat. sanskrt devaporacija (lat. deus. koji nastaje kao posljedica neke prijašnje bolesti deuteropatija (grč. devexus) nagnut naprijed.deuce Čit. bogovi deus ex machina čit. tenisu).) dvojka u kartama i u kocki. razaranje. deuce dvojka) šport. doba. iznenadno posredovanje nekog boga (u teškoj situaciji) čiji je lik pomoću posebne naprave (stroja) bio spuštan na pozornicu. strm developman (fr.

razdoblje u razvoju Zemljine kore u kojem je transgressa mora trajala veoma dugo. rasulo. odreći se aneksije dezangažirati (fr. pokoran. prevariti u sigurnom očekivanju ili nadi. désemballage) trg. pobožan. zastavi itd. zavaditi. désappropriation) otuđivanje vlasništva. devisa) lozinka. žderanje. poniznost (devotizam) devolucija (lat. lat. gubljenje ljubavi dezagregacija (fr. dés. trg. zbuniti. lat. smirenost. désappointer) lišiti nekoga koristi koja se temeljila na nečemu utvrđenom i sigurnom. onesposobiti dezambalaža (fr. dezodo-racija) dezafekcija (fr. formacija koja se oblikovala između silurske i karbonske devoracija (lat. jus devolu-tionis) pravo prenošenja nasljedstva po kojem. sprječavanje (npr. otpustiti dezapoantirati (fr. prijetvorna pobožnost. de. a drugi partner ima pravo samo doživotnog uživanja toga imanja devolutivno sredstvo pravno sredstvo kojim se jedna sporna stvar s nižega suda iznosi pred viši sud devolvirati (lat. puzavost. licemjeran. pokvariti skladnost dezaktivirati (fr. vul-kansko djelovanje bilo vrlo snažno. raspakivanje dezaneksija (fr. dés-.ne-. skrušenost. annectere) ukinuti (ili: prekinuti) aneksiju. vitrum. davits) pom. désaffection) nenaklonjenost. dés. danas: pobožnost. vitrum staklo. devocija Dewarova posuda čit. raz-. raspuštanje vojske. porculanu sličnu tvar (Reaumurov porculan) devitrifikacija (lat. tj.) dezanektirati (fr. lat.. cjelokupno imanje pripada djeci. ako umre jedan bračni partner. izbaciti devon (po engleskoj grofoviji Devonshire) geol. kratka izreka na grbu. tj. veliko štovanje. ac-tivus djelatan) učiniti nešto neaktivnim. brisati vojnika s popisa. dés-. désarmer) razoruža-vanje. lat. annexio) ukidanje (ili: obustavljanje) aneksije (izraz koji su stvorili Francuzi pri ponovnom zauzimanju Alsace-Lorraine 1919. devovere) v. šp.. termosica. unijeti razdor. željezne dizalice za izvlačenje sidra. povraćati. proždiranje devotan (lat. devolutio svaljivanje) prav. povratiti. devomere) med. otklanjanje. des-) predmetak u složenicama koji označava neko uništavanje. de. devotus) Bogu posvećen ili odan. iskorjenjivanje. vevovere. raz-. v. osobito: ostaviti u nasljedstvo devomirati (lat. devitalizacija zuba med. razdruživanje. devotio) kod starih Rimljana: žrtvovanje života podzemnim bogovima u znak pokajanja. a organski svijet raznovrsniji i obilniji nego prije. ostavljanje u nasljedstvo nekog naslijeđenog prava ili imanja devolucijsko pravo (lat. smiren. osobito: oduzeti nekome zasluženu nagradu. strana mjenica. smesti. razjedinjavanje dezakordirati (fr. pun poštovanja. umrtvljivanje i vađenje zubne srži (pomoću lokalne anestezije) devitrificirati (lat. potpuna odanost. vita život) lišavanje života. Djuerova . devonski period devonski period geol. ponizan.ne-. odricanje (ili: napuštanje) vlasništva dezarmiranje (fr. osloboditi obveze.(fr. glaz. facere) pretvoriti staklo putem jakog zagrijavanja u neprozirnu. désaccorder) izazvati neslogu. dezinsekcija.devitalizacija (lat. ona koja glasi na stranu valutu i koja se treba isplatiti u inozemstvu devocija (lat. termos-boca (naziv po škotskom kemičaru i fizičaru Jame-su Dewaru 1842—1923) dez. prijezirno: prijetvorno pobožan. skrušen. plaću.. razočarati dezaproprijacija (fr. geslo. facere činiti) pretvaranje stakla zagrijavanjem u neku vrstu porculana (Reaumurov porculan) devits (engl. aggregare pridružiti) raspad. umrtvljivanje. devolvere svaliti) neku pravnu stvar iznijeti pred viši forum. nemilost. načelo. devomirati 281 dezertan prenijeti nešto na koga drugog. licemjerje. devoratio) gutanje. désengager) raskinuti angažman.. ponizan devotizam (lat. de. smanjivanje stalnog kadra . pokretne brodske dizalice na kojima vise čamci za spašavanje deviza (lat.

obnova) uništavanje veze. desistere) odustati. stana i dr. a ne roba novac). uništavanje zaraznih klica. deglacija. dés-. lat. desertus) nenastanjen. lat. okaniti se. kad novac traži robu. upala zglobnih žila dezmografija (grč. tj. integrare uspostaviti. osoba koje taj posao vrši dezinfestacija (fr. propuštanje da se učini neki pravni čin. logia) med. hig. raz-. inficere zaraziti) čišćenje zraka (ili: tijela. bol žila i spletova dezmopatologija (grč. desmos žila. desmos žila. pathein patiti) med. désequiper) raspremiti brod dezen = desen dezercija (lat. tome rezanje) med. pathos patnja. désavantager) oštetiti. sprava za vrcanje meda (vrcaljka) itd. dezintegracija atoma fiz. smanjivanje količine novca u optjecaju radi sprječavanja povećanja cijena (što se događa kad je na tržištu više novca nego robe. desmos žila. usp. dés. grafo) zool. desmos žila. lat. ugušivati neugodne i štetne mirise koji se razvijaju zbog kemijskih i bioloških procesa . ruke itd. prostodušan dezinjolni barut (fr. okrnjiti dezavuiranje (fr. algo s bol) med. tj. inficere zaraziti) sprava za čišćenje od zaraznih klica i tvari. desmos veza. desmos žila) med. lat. poricanje. deserter) napustiti vojsku. ne priznavati. lat. inficere zaraziti) osloboditi (ih: očistiti) od zaraznih klica i tvari. zbrku dezavantažirati (fr. de-zodorizirati dezodorizirati (fr. dés-. okuživanje dezinfektor (fr. bol u žilama zglobova dezmitis (grč. v.ne-. bol. npr. odoratio mirisanje) oduzimanje neugodnog mirisa nečemu. dés. dés-. illudere igrati se. dezinficirati (fr. dezinflacija (fr. razdružiti. hig.) od zaraznih ispara-vanja i tvari. obnoviti) sprava za usitnjavanje raznih nežiličastih tvari. nepristran. desiderare željeti) poželjan deziluzija (fr. désarmer) razoružati. zakidati. refla-cija dezinformacija (fr. nesebičan. lat. uništenje iluzije dezinfekcija (fr. npr. désassortir) razdvojiti. pust dezerter 282 dezolantan dezerter (fr. déserteur) bjegunac iz vojske.dezarmirati (fr. stan. dezorganizacija dezintegrator (fr. nepriznavanje dezavuirati (fr.. dés-. odjeću. mješavina sumporne i pikrinske kiseline. desmos žila. poreći. zakinuti. zrak. bijeg iz vojske. dezinteresiran (fr. dés-. napuštanje vojske. odeur miris) učiniti da nešto izgubi miris. désignolles) voj. varati) razočaranje. nenaseljen. iskren. sindezmologija dezmopatija (grč. désavouer) poricati. znanost o bolestima žila i spletova dezmotomija (grč. infestation pustošenje) popravak kvarova. osporavati nešto. položiti oružje dezasortirati (fr. désavouer) odricanje. lat. rastaviti ono što treba biti zajedno. rezanje žila i spletova dezodorizacija (fr. žila. napraviti nered. lat. razdvajanje. odreći. dés-. insectum kukac) uništavanje (ili: tamanjenje) škodljivih insekata (osobito po kućama i stanovima) dezintegracija (fr.ne-. prav. ne priznati svoju vezu s nekom osobom ili radnjom dezekipirati (fr. pobjeći iz vojske deziderabilan (lat. smanjiti stalni kadar. raz-. propuštanje zakonskog roka za podnošenje priziva višem sudu (desertio appellationis) dezertan (lat. njihovim vezama itd. osobito se upotrebljava za punjenje torpeda dezistirati (lat. dés-. raspustiti vojsku. odricati. razbijanje atoma. lat. dés-. integratio uspostava. dés-. prebjeg dezertirati (fr. prestati dezmalgija (grč. narušavanje neke cjeline. informatio objašnjenje) zlonamjerno pogrešno i lažno obavještavanje dezinsekcija (fr. inflacija. dés-. opisivanje žila i spletova dezmologija (grč. lat. uklanjanje posljedica od elementarnih nepogoda i si. inflatio nadimanje) bank. odjeće. odeur miris. logia) znanost o žilama. désintéressé) ne-koristoljubiv. desertio) voj. vojni bjegunac.

javlja se i kao di-. skretanje s pravog puta. diba) teška svilena tkanina protkana zlatom. zbunjivanje. dvovlašće. rastrojstvo. suvladar. te se tako dobiveni rezultati sređuju. du jour) biti u službi. grč. keras rog) školjkaš iz razdoblja gornje jure. za. desetina dežmek (tur. dés-. archo vladam) sa dva vladara. grč. dovesti u nered. dicis kauza (lat. smeten. désorienter) omesti u snalaženju u prostoru. osloboditi od kisika. di-brachys) metr. dicis gracija (lat. npr. dia) grčki prijedlog (po hrvatskom pravopisu dija-) znači: kroz. dežurati D'Hondtov sistem čit. nesnosan. poluvladar. skrenuti s pravog puta. bez orijentacije dezorijentirati (fr. na okrajcima ljuštura ima dva izdanka zavijena poput roga dicis causa čit. ljut) kem. lat. rastrojavati. dešmek) onizak. organske veze među sastavnim dijelovima. liječnike itd. désorienter) koji se ne može snaći i opredijeliti u nekoj prilici ili u prostoru. toliko da se kaže. samo radi izgleda. izgubljenost dezorijentiran (fr. iza. u. dyo dva. = reducirati dezolantan (fr. npr. sredstva protiv zatvorenosti. dés-. a za izborne količnike uzima onoliko najvećih rezultata koliko se treba izabrati izaslanika. izgubljen. désorientation) nedostatak (ili: gubljenje) sposobnosti snalaženja i opredjeljivanja u prostoru. dvo-. med. désorganiser) ras-trojiti. dicis causa dictum 284 dielektrik dictum čit. magnetiziranja dezorgranizirati (fr. što ne vrijedi za neke i pojedine. poslovica. duumvirat diba (tur. osnovno pravilo zaključivanja: što vrijedi za sve. u rastrojstvu dezopstruktivi (fr. u nekoj prilici. u ljudskom tijelu. di. diktum de omni et nulo (lat. neutješan. dibbug prodrijeti) prema židovskoj tradiciji: oznaka za dušu nekoga grješnika koju progoni zao duh te nalazi sklonište u tijelu nekoga živog Čovjeka dicefal (grč.) izreka. unijeti rasulo dezorijentacija (fr. zdepast i nezgrapan čovjek dežurati (fr.) dežurni (fr. zbuniti dežma (mađ. di-. raskinuti. obstruere začepiti. nakaza rođena s dvije glave dicefalan (grč. archo vladam) član vlade dvojice. polu-gospodar diarhičan (grč. tvorac ovog sustava je Belgijanac D'Hondt di. ne vrijedi ni za sve . di-. koji ima dva gospodara diarhija (grč. nered: potpun preobražaj i poremećaj osjetillnih organa kod nekog čovjeka zbog tzv. dioptrija diarh (grč. među. v. vršiti službu (osobito se odnosi na časnike. upravljanje dvojice gospodara. kefale glava) dvoglav diceras (grč. brokat dibrah (grč. u nekom mjestu. zbunjen. pa sa 3.. diktum (lat. loše probave dezorganizacija (fr. vrijedi i za neke i pojedine. Dontov izborni sustav kod razmjernog predstavništva po kojem se ne dijeli ukupan broj glasača svake liste s ukupnim brojem izaslanika. désoler) opustošen. dosadan dezolatan 283 dicis gratia dezolatan (fr. désolant) vrlo tužan. predmetak u složenicama sa značenjem: dva-. dezsma od lat. preko. na. jadan. v. koji obavlja službu. stihovna stopa od dvaju kratkih slogova: U U dibuk (hebr.) v.za dis dvaput. izvlačenje (ili: izdvajanje) kisika dezoksidirati (fr. nego se dijeli broj glasova svake kandidatske liste prvo s 1.) log. skrenut s pravoga puta. pro-. du jour) koji je na službi. dés-. rastrojavanje. mjesto iz nekog djela dictum de omni et nullo Čit. dvostruko) grč. archo vladam) vlada dvojice. u određenim prilikama. obstructum) mn. dicis gratia dicis gratia čit. di-. désorganisation) poremećaj ih uništavanje žive. raz-. omesti u nekoj prilici. dvaput. za ljubav forme.) radi forme.(grč. navesti na pogrešan put. di-kefalos) med.dezoksidacija (fr. vrlo bijedan. vrlo žalostan.(grč. oslobođenje od kisika. decima deseta) deseti dio priroda koji je kmet davao feudalnom gospodaru. zatim sa 2. itd. di-. oxys) kem. naveden na pogrešan put. u nekom mjestu. oxys oštar. rasulo. dvostruko dia.

npr.) trg. na Istoku. didaskein učiti. deffamare) ozloglasiti. staklo. diffamator) klevetnik difamatorski (lat. kad se netko hvali i razmeće kako ima na nešto veće pravo nego netko drugi difamator (lat.. voda dielektrin 285 diferencijalni račun dielektrin (grč. didache) "Naučavanje dvanaestorice apostola". diffamatus) ozloglašen.) rečeno — učinjeno. di-. di-daktična književnost poučna književnost. difamacio civilis (lat. nego iznosi i pouke didaktičar (grč. didaskalia) mn. književnost koja se ne bavi samo umjetničkom obradom neke teme. diđasko poučavam) poučan. s četiri prašnika (dva duža) u jednom her-mafroditnom cvijetu didodekaedar (grč. klasa u Linneovom biljnom sustavu. elektron jantar) fiz. didaktikos) umijeće poučavanja. diegesis) ret. didaskein poučavati) stručnjak u poučavanju. dva duža) đidinamija (grč. znanost o uređenju i sprovođenju nastave kao sredstva duhovnog razvoja. nego kad je izolator zrak. dielektrični kapacitet v. diffamatio) širenje glasina. tj. e. upala jaja didimos (grč. utemeljiteljica i kraljica Kartage. supstanca) koja nije samo nevodič elektriciteta (izolator). diktum faktum (lat. a sudjeluje u prostiranju električne sile. dielektrična tijela = dielektrik. iz njega vidimo kako se živjelo i mislilo u prvim danima kršćanstva didaktičan (grč. iznijet na loš glas difamirati (lat. pogrdan difamija (lat. od četiri prašnika. di-. diffamatio civilis Čit. površina didekaedarski (grč. induktivitet dielektrik (grč. difalko (tal. edra) koji ima dvaput po deset (20) površina didelfis (grč. izdan 1883. kazivati. već sudjeluje kao sredina (međutvar) u prostiranju električne sile. edra osnova) geom. znanost o nastavnim metodama didaskaličan (grč. XIV. elektron) fiz. apodiktičan didaskalije (grč. dvadeset četiri površine Didona mit. napisan oko 100. g. naprijed spomenuti Didahe (grč. oklevetati .dictum factum čit. tj. alkohol. diffamare) klevetanje. odbitak od cjelokupnog iznosa difamacija (lat. dictus) imenovani. dvomoćan. tako se i dogodilo dictus Čit. deka. rok. zool. dodeka dvanaest. tj. mješavina sumpora i parafina diem perdidi (lat. stari kršćanski spis. ulje. tvar (materija. upute. Čvrst sumpor. tobolčar didim (grč. onaj koji umije dobro predavati didaktika (grč. pričanje od početka do kraja. deka deset. dan suđenja. ogovaranje. di-. poliedar koji ima dvaput po dvanaest površina. didvmos sa dva muda) med. di-. dies dan) prav. koji izolira. edra osnova) geom. di-dynamikos) bot. smjesa kem. rijetka zemlja. tj. di-. spalila se kad ju je ostavio Eneja diegeza (grč. poučavati. objašnjenja. konstanta dielektriciteta = dielek-trična konstanta dielektričan (grč. didvmos dvostruk) kem. didvnamis) mn. didaktikos) poučan. di-. spomenuti. dvadeset. parafin.) za dan u kojem nije učinio ništa dobro dieni (diolefini) kem. diktus (lat. elemenata prazeodima i neodima didimitis (grč. ogovaranje difamiran (lat. porculan. di-. dielektrična konstanta izolatora broj koji pokazuje koliko je puta kapacitet jednog istog kondenzatora veći kad su u njemu oblozi razdvojeni tim izolatorom. objasnidbeni. g. delfvs maternica) med. opširno izlaganje dielektricitet (grč. dvostruka maternica. hermafroditni cvijet (kod kojega su. di-. klevetanje. bot. kako je rečeno. termin difalco čit.) "izgubio sam dan" — izreka rimskog cara Tita Flavija Vespazijana (41— 81 n. autorove bilješke (upute) uz dramski tekst didekaedar (grč. elektron) koji ne provodi elektricitet. elektron) kem. zrak. izlaganja. nezasićeni ugljične hidrate sa dvije dvostruke veze između C-atoma dies (lat.) prav. dielektrična polarizacija električna podjela koju trpi jedan izolator zbog influencije. poliedar koji ima dvaput po deset. diffamare) klevetnički. didvmos) blizanac didinamičan (grč. dicere reci. dvomoćne biljke.

naranče) diferencija (lat. kočnica s dvostrukim djelovanjem diferencijalna psihologija znanost o duši koja se bavi razlikama u duševnim sposobnostima pojedinaca. po nejednakim carinskim stavkama. ili manja od druge. strog. u sposobnostima. diferencija specifika (lat. odlaganje pretresa difizer (fr. koga je teško zadovoljiti.. npr. diffessio jurata) prav. razlika u starosti itd. spona (veza) između motora — mje-njačke kutije (razvodnika brzine) — i kotača diferencijalna kočnica teh. kod motornih vozila. dio više analize koji uči kako se pronalazi vrijednost diferencijala diferencijalni ton 286 difuzija diferencijalni ton fiz. differre razlikovati se) v. kod prijevoza u masama (žita. raščlanjivanje nečega istovrsnog u raznovrsne dijelove. ugljena i si. drukčiji. sumnjičavost. psihologija individualnih razlika. raspada. psihologijom tipova. diffuseur) naprava za izvlačenje repinog soka (u proizvodnji šećera) difluencija (lat. izvanredna (ili: povlaštena) carina diferencijalni carinski sistem trg. razglasiti. nevjerovanje difilan (grč. diffindere) kidati. teh. raspadanje. diffessio) nepriznavanje. prekinuti parnicu i odložiti je za drugi dan difisija (lat. mat. stvaranje razlika i različitosti iz istovrsnoga. ili olakšavanje odnosno otežavanje uvoza iz određenih država. nezgodan. dificilan čovjek. differre razlikovati se) 1. izvanredne prijevozne stavke diferencijalne carine trg. cilj im je pomaganje domaće trgovine (smanjivanje carinskih stavki za domaće trgovce). prav. sustav po kojem se carinske stavke za uvozne i izvozne proizvode za pojedine zemlje u koje se ti artikli uvoze ili iz kojih izvoze različito reguliraju i obračunavaju diferencijalni posao trg. sudsko nepriznavanje valjanosti ili originalnosti nekog dokumenta difesijska prisega (lat. nesuglasica. dvolistan difindirati (lat. ozloglasiti. differentia) razlika. jogunast. ne slagati se difesija (lat. pod definicija difficile (lat. psihologijom razlika u spolu. različnost. razgrađuje . fvllon list) sa dva lista. prekinuti. 2. osobito originalnosti rukopisa ili potpisa differentia specifica čit. pronalaziti diferencijal diferentan (lat. raznolik diferentizam (lat. neslaganje diferencija (lat.). razlikovati se. drva. differre) fil. prijevozne stavke bivaju razmjerno sve manje što je veća udaljenost. tj. manjak.) teško. diffidentia) nepovjerenje.) log. diffamare) iznijeti (ili: iznositi) na loš glas. diffluere) razlijevanje. koji pravi teškoće. nepriznavanje prisegom nekog djela.difamirati (lat. mat. v. diffissio) kidanje. prekidanje. razgrađivanje difluentan (lat. difficilis) težak. uporan. netočan iznos. oz-loglašavati. razlika. višak. beskrajno mala (infinitezimalna) razlika između uzastopnih vrijednosti neprekidno promjenjive veličine. nejednak. individualnih varijacija duševnog života i njihove uzročne zavisnosti diferencijalna sociologija znanost koja proučava oblikovanje društvenih slojeva iz oblikovanja profesija i podjela rada diferencijalna tarifa sustav u obračunavanju naplate prijevoza na željeznicama po kojem. determinizam diferirati (lat. diferencijalno plaćanje isplata razlike pale vrijednosti državnih vrijed-nosnica ili akcija diferenciranje (lat. diffluens) koji se razlijeva. di-. nego se samo prima ih nadoknađuje razlika ukoliko im je vrijednost porasla ili pala diferencijalni račun mat. prav. burzovni posao (ili: trgovanje državnim vrijed-nosnicama) pri čemu se vrijednosnice stvarno ne izdaju. mat. carine koje se za robu iste vrste različito obračunavaju. differre) biti različan. deficit. difficile est satiram noti scribere Čit. mučan. mat. npr. razglašavati difenil tanki impregnirani papir u koji se umata južno voće (npr. pronalaženje vrijednosti količnika dviju beskrajno malih veličina ili diferencijala diferencirati (lat. dificile est satiram non skribere "teško je ne pisati satiru" (poznata Juvenalova izreka) dificilan (lat. tvrdoglav difidencija (lat. differens) različit. dio za koji je neka veličina veća . differre razlikovati se) razlikovati. odvajanje. praviti razliku. treći ton koji se čuje kad istodobno zvuče podjednako jako dva tona različite visine i čija je visina jednaka s razlikom broja ti-traja onih dvaju tonova .

digestibilis) probavljiv digestija (lat. širenje. itd. tvrdu tvar u zagrijanoj tekućini omekšati i otopiti digesta (lat. u proizvodnju šećera) difuziometar (lat.) bot. opširan. digestio) probavljanje. parna kuhinja digić podrugljiv naziv za Talijana (prema "digo" — kažem. difforme) nagrdan. tj. di-. sisavci koji imaju slobodne prste na nogama diglota (grč. skretanje svjetlosti zbog prolaska kroz uzak procijep.) mn.) diftongiranje (grč. otapanje Čvrstog tijela u nekoj tekućini na umjerenoj temperaturi (u tzv. laboratorijima itd. gyne) bot. di-. tj.: uređaj za kuhanje koji se zagrijava vrelom vodom ili. pomaganje izlučivanja gnoja. eo. di-. gamos brak) drugi brak. dvostruko "gama" (gamma). dva različita samoglasnika koji su spojeni u jedan slog (npr. difuzna svjetlost rasuta svjetlost. dignitarius) nositelj visokog zvanja. digerere) razdjeljivati. med. biljke sa dva tučka (drugi red većeg broja klasa u Linnéovom biljnom sustavu) digitacija (lat. diffusus) rasut. glossa jezik) knjiga napisana na dva jezika. dignitas) dostojanstvo. mn. diffusio. probaviti. češće. imanje) difuzan (lat. koji se tiče prstiju (noge i ruke) digitalin (lat. poveća zbirka odlomaka iz spisa starijih rimskih pravnika (Pandekta). ugled. upotrebljava se za liječenje opeklina digestor (lat. biglota dignitet (lat. raširiti. tj. rasprostiranje. dostojanstvenost. otvor ili pokraj uskog neprozirnog tijela i nastajanje pojava koje se temelje na interferenciji difterija (grč. fiz. naslovima i paragrafima.) Papinov lonac. sredstvo koje pomaže izlučivanje gnoja digestivna mast farm. tj. na žice) digitalan (lat. velikodostojnik digitata (lat. gyne žena) bot. druga udaja diger (engl. digitus prst) način stavljanja prstiju pri sviranju (npr. s dvije žene. dvoglasnik. ždrijela difteritis med. difthera oderana i uštav-ljena koža) med. di-. di-. med. metron) naprava za mjerenje brzine miješanja raznih vrsta plinova digama tj. zbirka spisa koja je razdijeljena na pojedine odsjeke. prav. peć za zagrijavanje pješčane kupelji. di-. digestivus) med. druga ženidba. životinje s prstima. poružniti difonnitet (fr. kompozicija za dva glasa diforman (fr. podijeljena po knjigama. diffusio) razlijevanje. akutna i veoma zarazna bolest koja se odlikuje upalom sluznice dušnika. a koju je priredio car Justinijan digestibilan (lat. neskladan diformirati (fr. digitalis) prstni. zool. fthongos glas) gram. nesklad difrakcija (lat. čitalo se kao "v" (ime dobilo po tome što je imalo oblik dvostrukog "g") digamija (grč. grč. potrošiti (novac.difonij (grč. probavljati. nagrditi. v. digitalis) kem. osobito kopač zlata u Australiji digerencije (lat. digger) kopač. digestorium) u kemijskim tvornicama. nerazmjernost. slovo u najstarijem grčkom alfabetu. digerentia) mn. sredstvo koje pomaže probavi. razdijeliti. difformité) nakaznost. međusobno miješanje raznih plinova i tekućina difuzijski postupak način dobivanja soka putem osmoze iz veoma sitnih režnjića repe (uveden 1865. miješati se difuzijom. lonac za pripremanje hladetine od kostiju. digerirnoj peći) digestiv (lat. di-. pretvaranje jednostavnog glasa u dvoglasnik difundirati (lat. kem. difterija diftong (grč. dvožene biljke. mast pomiješana s terpentinom. sredstva za probavu digerirati (lat. ao. nakazan. digesta) mn. probava. osobina biljaka koje imaju dva tučka. u svim pravcima odbijena (reflektirana) svjetlost difuzija (lat. io. koje se često čuje u njihovu govoru) diginičan (grč. ružan. parom. alkaloid koji se nalazi u pustikari digitalis (lat. difforme) napraviti nakaznim. autoklav digestorij (lat. pretjerana opširnost i razvuČenost u govorenju i difuzijski postupak 287 diheksaedar pisanju. razliti. pustikara (biljka iz porodice strupnikovica) digitar (lat. visoko zvanje . sa dva tučka diginija (grč. razvučen. diffundere) izliti. diffractio) fiz. fthongos glas) gram. fone glas) glaz.

diabolus) vrag. prijelaz. optuživanje protivnika s naznačivanjem kazne koja ga očekuje dijaboličan (grč. dijadeksa . biljke s hermafroditnim cvjetovima čiji su prašnici srasli u dva snopića (u Linneovom sustavu XVII. tal. di-. v. mineral iz starijeg paleozojskog doba. dicht gust. diadema) plava ili bijela traka oko čela koju su. di-. u težim oblicima izaziva veliko mršavljenje i malaksalost dijabetičar (grč. diabaino prolazim. slična igri jo-jo dijada (grč. dyo dva. sotona dijablerija (fr. magija. diabolos) vražje djelo. diabetes) med. diabasis) prolaz. npr. dijadoha dijadelfija (grč. vražji posao dijabolo (grč. sprava za određivanje količine šećera u mokraći (kod šećerne bolesti) dijabl (fr. ne u isto vrijeme. diabolo) vrsta igre. sotonski dijabolizam (grč. prevedem. prelazak ih preobražaj jedne bolesti u neku drugu. na. udaljavati se od teme (osobito u govoru) digresija (lat. preko. vraćanja. lj. digredì) skretati. dicha dvostruko. diable. kod proterandrije prije sazrijevaju muški. nosili perzijski kraljevi i grčki carevi. dž digredirati (lat. hex šest. diablerie) 1. diaballo prebacujem. Mjesečeva mijena (faza) kod koje se vidi samo polovica njegovog osvijetljenog kruga: psih. najveća istočna ili zapadna udaljenost unutarnjih planeta (Merkura. podrijetlom iz Kine. kao znak vladarskog dostojanstva. temno režem) podjela na dva dijela. diabetes. račvast dihotomija (grč. površina. adelfos brat) mn. s obje strane. Venere) od Sunca diheksaedar (grč. dicha na dva. bot. tj. biti čvrsto priljubljen dija. diheksagonalna piramida v. ženski ukras za glavu. ga-mos brak) bot. dia-betes) med. podjela ljudskog bića na dušu i tijelo dihtati (njem.i dr. zbijen) teh. digressio) skretanje. Leibnizova najjednostavnija podjela brojeva na klase. astr. diabole) kleveta. dichotomia. u. kruna. šećerna bolest koja je vezana sa znatnim izlučivanjem mokraće koja je. levuloza koja se upotrebljava kod dijabetičara umjesto šećera dijabetometar (grč. gramma slovo) dvostruk znak za jedan glas. igrokaz u kojem glavnu ulogu imaju vragovi (vrsta misterija) dijabola (grč. nasljedstvo. nj. diadechomai preuzimam) naslijeđe. udaljavanje od teme (npr. dvostruki brak. osobito: nasljednici Aleksandra Velikog (dijadosi) u raznim dijelovima njegove države dijadoha 289 dijagnozirati dijadoha (grč. dakle. diabolos) vražji. ne propuštati. lat. dvojina) mat. pro. gaz dijabetes (grč. u govoru). grč. tem-no režem) podijeljen na dvoje. način oplođivanja kod biljaka pri kojem se spolni organi razvijaju jedni za drugima. dvanaest. podjela koja sadrži dva člana. diabolos klevetnik. veličina određena proizvodom dvaju vektora dijadeksa (grč. a kod proteroginije ženski spolni organi dihotoman (grč. podjela roda na dvije vrste. čarolija.. ret. poliedar s dvaput po šest. prid. dyas dvojstvo) dijadski sustav brojeva. metron) med. diadochos nasljednik) nasljednik prijestolja. ili ima u sebi šećera [diabetes mellitus). dyas dvoje. najčešće gust i tamnozelen dijabaza (grč. diabasis) geol. za. klasa) dijadem (grč. 2.(dia) predmetak u složenicama sa značenjem: kroz. didodekaedar dihogamija (grč. bolesnik koji boluje od šećerne bolesti.digrama (grč. usp. dicha dvostruko. ili normalnog sastava (diabetes insipidus). šećeraš dijabetin (grč. vragolija. uza. vladarsko dostojanstvo i vlast dijadika (grč. tj. edra površina) geom. binarni sustav dijadoh (grč. dihogamija 288 dijadoh diheksaedarski. diabaino prolazim. med. sustav sa samo dvije znamenke (1 i 0). diadechomai preuzimam) med. raz-. diabetes) med. diadijabaz (grč. diadeo vežem oko.

dužina koja u višekut-niku spaja dva nesusjedna vrha. dio duge kosti između dviju jabučica. diafragma) anat. diagignoskein prepoznati) med. diafonia) prvobitno kod Grka: neslaganje u glasu. diaglyptos izrezan. diaforesis) znojenje. skopeo gledam) med. popuštanje ili prestanak neke bolesti dijafan (grč. naprava za osvjetljavanje mjehura pomoću električne svjetlosti dijafilm slike koje obraduju jednu temu te su snimljene uzastopno na filmsku vrpcu kako bi se mogle povezano projicirati dijafiza (grč. diagnosis) med. neslaganje. znanost ili umijeće prepoznavanja i utvrđivanja bolesti dijagnoza (grč. isparavanje kože. pregrada. geol. diagnosis) med. u novoj glazbi pod dijafonijom se pogrešno razumijeva kompozicija za dva glasa dijafonika (grč. diagonios. diago-nalis) geom. dia-gonalis) u smjeru dijagonale. algos bol) med. diaforeo) koji pomaže isparavanje kože. ošit. posebno za ukrašavanje prozora. diafaino prosjajim. diaglvfein izrezati) izduben. diagnostikos) liječnik koji umije prepoznati i utvrditi bolesti prema njihovim bitnim oznakama ili simptomima dijagnostički (grč. mehaničko kontracepcijsko sredstvo dijafragmalgfja (grč. diaforeo raznosim) med. što je utemeljeno na pouzdanim znacima ili simptomima. diafragma) med. med. uređaj pomoću kojega se pronalazi i utvrđuje sposobnost pojedinih tijela za vođenje elektriciteta dijagonala (grč. pupanje. orao gledam. pren. oko. prozirnom papiru dijafanitet (grč. u neskladu sam. koji zvuči nejednako dijafora_ (grč^ diafero) razlika. poprečan dijagraf (grč. kos. v. vidim) prozirna slika dijafanoskop (grč. nejednakost. nesloga. di-agein provoditi. odrediti prirodu bolesnoga stanja dijagometar (grč. nesklad. prosvijetlim) proziran. skopeo promatram) uređaj za ispitivanje zagađenosti zraka dijaglifičan (grč. nejednakost. figure izrezane ili izdubene u ploči dijagnosticirati (grč. diafragma. diafyein izniknuti) bot. diafoneo) koji se ne slaže u glasu. izrezan. dijagnostički znaci bitni znaci ili simptomi neke bolesti dijagnostika (grč. različ-nost. grana) umnožavanje na litografskom kamenu crteža prenesenih na gumirani taft . diafaino prosjajim. diafaino. sprava za mjerenje i određivanje prozirnosti atmosferskog zraka dijafanorama (grč.utvrditi kod bolesnika dijagometar 290 dijalektičan znakove i simptome neke bolesti i na osnovi njih samu bolest. diakustika dijafonski (grč. diafoneo ne slažem se. na posebnom dijafanom. dijagnozirati dijagnostičar (grč. metron} fiz. prosvijetlim) prozirnost dijafanometar (grč. opt. diagonia. pokretni limeni prozorčić (blenda) za otklanjanje rubnih zraka kod velikih dalekozora.dijadoza (grč. okrugao začetak mladice ili cvijeta biljke: zool. ali u različitom značenju u jednoj rečenici dijaforetičan (grč. dijafane slike prozirne slike na staklu. diaftheiro kvarim. dijafano posude stakleno posuđe. diagrafein nacrtati) naprava za mehaničko crtanje perspektive prema prirodi dijagrafija (grč. ret. bot. disonanca. sredstvo koje pomaže isparavanje kože. izrezbaren dijaglipti (grč. diadidomi dijelim) med. bolest dijafragme dijafragmitis (grč. preznojavanje dijaforeza (grč. preznojavanje dijaforetik (grč. dia. me-đusloj dijafonija (grč. diafaino. prepona u sjemenoj čahuri. diafoneo) v. diagnostike) med. razdioba (ili: razilaženje) hranjivih tvari kroz tijelo. disharmonija. diagignoskein. lat. di-jagonal vunena tkanina s gustim križićima dijagonalan (grč. lat. dijafanoradiranje fotografsko kopiranje bakroreza itd. upala dijafragme dijaftoroskop (grč. prosvijetlim. dia-glyptein) mn. tj. obloženo ili išarano zlatnim list. ponavljanje iste riječi. spor. metron) fiz. ima. prepoznavanje i utvrđivanje kod bolesnika neke bolesti po njezinim bitnim oznakama i pojavama dijagnozirati (grč. diagignoskein prepoznati) med. diafaino prosjajim. pa postak-ljeno. preznojavanje dijafragma (grč.

dialektos. fil. radi zornog predočivanja određenih odnosa. pomirenje. dialogos) razgovor dviju ili više osoba. domišljatost. razdvajanje kostiju dijaklastičan (grč. dialyo) koji rastavlja. filol. duboka rana) 1. određivanje pomoću pojma koji se treba odrediti. dialeipo ostavljam razmak. poznavatelj dijalekata dijalektologija (grč. dialeimma) prekid. savez) 1. odvajanje kristaloida od koloida putem osmoze. dialegesthai razgovarati. skica) radi objašnjenja nekog Činjeničnog stanja. diachoreo) med. koji pomaže urednu stolicu. bolesno stanje (osobito kod groznice) dijantički (grč. omjera itd. dijaloški dijalogirati (grč. dialektike) umijeće razgovara-nja (bilo s drugima ili sa samim sobom). povijest jezika dijakustika (grč. prepoznavanje (osobito stupnjeva bolesti) dijakronija (grč. dijalela dijalelus (lat. gubljenje ili iscrpljivanje snage. snalažljivost u govoru. znanost o prelamanju zvuka dijalaga (grč. dijereza i asindeton dijalog (grč. razmicanje. dialektos narječje. dialektos. prelamanje zraka dijakliza (grč.. znanost o kretanju mišljenja kroz proturječnosti koje se. dialysis) med. razlikujem) koji je utemeljen na prepoznavanju. od grč. razlikovanju. Platon. figura kojom se više razloga svodi na jedan dijalekt (grč. grafičko (ili: crtežno) predoČi-vanje nekog stanja. dia pomoću. znanost o dijalektima dijalektomanija (grč. koji je u skladu s tom znanošću. stolica. fil. akromatičan dalekozor dijaliza (grč. diaklao prelamam) fiz. koji primjenjuje dijalektičku metodu dijalektika (grč. dosjetljivost. diaklvzo ispirem) ispiranje usta. điachorheo imam proljev) med. razmak. di' allelon. diakrino prepoznajem. kad se umjesto najljepše mi je kaže naj mi je ljepše. ret. dialektikos) dobar govornik. razlikovan. dia-gramma) lik ili geometrijski crtež. onaj koji ispituje i proučava narječja. znakovi za prepoznavanje bolesti dijakriza (grč. prelamanje svjetlosti. diagrafein nacrtati. umijeće znanstvenog raspravljanja. u preko. diagrafein) vještina izrade skica. definicija u krugu. logia) filol. juha) flaster od biljnih sokova. i ret. koji razdvaja. ret. onaj koji se vješto služi dijalektikom. slika rada ili snage. odvajanje sluzastih tvari kod osmoze.dijagrafika (grč. 2. dialektos) filol. dijahoretični organi organi za pražnjenje crijeva dijahoreza (grč. vrsta ribe s bodljikavim perajama dijakritican (grč. izmjena tekućina. note od pet linija. zaključak u krugu dijalema (grč. ponovno ukidaju dijalektolog (grč. dosjetljiv. od grč. vještina skiciranja dijagram (grč. onaj koji je vješt u raspravljanju. svaki lokalni govor koji se razlikuje od službenog i standardnog jezika dijalektičan (grč. diaklao prelamam) fiz. razdvajam. prijelomni. dialegomai razgovaram. crtež (ili. prid. dia kroz. nacrt. diakope rasjeklina. koji je nastao putem prelamanja dijaklaza (grč. za. diaklvzo ispirem) med. tj. npr. dijali-tički dalekozor vrsta dalekozora koji uklanja boje. mania strast) pretjerana uporaba dijalekta (narječja) u književnim djelima dijalelon (lat. voda za ispiranje usta dijakopa (grč. med. dijakritički znakovi znakovi na slovima koji označuju njihove posebne glasovne vrijednosti (npr. osobito. v. diakuo) fiz. allelon uzajaman) log. š i s). dia. koji uništava. vrsta figure u kojoj se u neku smislovnu cjelinu umeću druge riječi. 2. diakrisis) procjenjivanje. dialektikos) koji odgovara znanosti o mišljenju. tijekom mišljenja. disputiranja. tropos diallelos) log. plan. statistike. med. vrsta rude (bogate željezom). služi za umekšavanje ili ublaživanje dijahoretičan (grč. međuvrijeme. chronos vrijeme) lingv. presjek. domišljat dijalektičar 291 dijametar dijalektičar (grč. fiz. pražnjenje crijeva dijakinema (grč. dialyo rastavljam. diakinema) med. Sokrat i. razlučivanje. smrt. logos) filol. diallage razlika. glaz. voda za ispiranje usta dijaklizma (grč. chvlos sok. narječje. promjena mišljenja. literarni umjetnički oblik u antičkoj filozofiji koju su stvorili sofisti. dialegomai) uvoditi na scenu više likova koji razgovaraju . kod gnostičara: dva međusobno isprepletena trokuta u kojima je upisano neko mistično ime Boga i koji su im služili kao hamajlija (Salomonovo slovo) dijahilon (grč.

kod Francuza: zvučna vilica dijapedeza (grč. diametros) geom. sumnja) neodlučnost. supr. oblog. pyein) mn. dvostruki jamb. živa. maslina (II. probijanje krvi kroz opnu vena. figura u kojoj su udruženi pitanje i odgovor: pisac samoga sebe pita i odgovara. uređaj za mjerenje i ispitivanje dijamagnetizma dijamant (fr. najsitnija vrsta tiskarskih slova. izbijem. mn. namještanje uganutog ili prelomljenog uda. sredstva koja pomažu gnojenje dijapijetičan (grč. pyein) med. diaporesis zabuna. med. tisk. blago isparavanje kože. dia. grč. pyein gnojiti. dužina koja prolazi kroz središte kruga. dia. dianassein puniti. dia kroz. antimon. srebro. zagnojenje) v. klasa u Linneovom sustavu) dijanoegonija (grč. pril. dijametralno suprotan sasvim. dia. npr. đia. lat. razboritost. najtvrđi. uzetost dijapnoici (grč. zagnojavanje dijapijeza (grč. diametros) pr. biljke sa dva prašnika u jednom hermafroditnom cvijetu. kroz pet tonova. ili drugog pita. zagnojavanje. pyein) med. tahj. iambos) metr. skroz. pretvaranje u određen oblik dijanasologija (grč. za-gnojiti. dianoia mišljenje.. potpuno suprotan dijamorfoza (grč. dia. znanost o podrijetlu i izvoru spoznaje dijanoetičan (grč. najveća tetiva. cink. dialogos) lit. mudrost. kvinta dijapijema (grč. bakar. promjer. a sam odgovara dijalogizirati (grč. rov bez dna (veoma dubok) za sprječavanje upada neprijatelja u zaklon dijamantin (fr. procurenje krvi kroz vene đijapente (grč. magnes. najsjajniji i naj-skupocjeniji dragi kamen koji se može brusiti samo svojim vlastitim prahom. razuman. diamant. dijanoe-tične vrline vrline (kod Aristotela) u kojima dolazi do izražaja razum (znanje. dia. gone rađanje) fil. osobito plućaj čir u prsima dijapijetici (grč. koji bujno cvjeta (npr. dianthes) bot. pente pet) glaz. adamas) min. neizvjesnost. razum. dijapijema dijaplaza (grč. karanfil) dijapasma (grč. dianoia) fil.) dijamb (grč. npr. koji pripada promjeru. positivus) opt. dianoia razum) fil. olovo. sredstva koja izazivaju umjereno znojenje dijapnoja (grč. posve. plegma udarac) med. diamant) vunena tkanina s figurama i križićima dijamantna boja mješavina lanenog ulja i grafita. metron) fiz. krvavo zno-jenje. dia. prelomljene kosti dijaplazma (grč. koji pomaže stvaranje gnoja. dia.dijalogizam (grč. slika na posebnoj staklenoj ploči koja se pomoću projekcijskog uređaja (ski-optikona) prenosi povećana na platno . vrata itd. stihovna stopa od četiri sloga: U — U — dijametar (grč. dialegomai) dati nečemu oblik razgovora. itd. magnes magnetni kamen) fiz. diapedao probijem. para-magnetizam dijamagnetometar (grč. svojstvo nekih tvari u obliku prutića da se u magnetnom polju postave svojom dužinom okomito na pravac linija sile (ekvatorijalno). izložiti neku misao itd. služi za premazivanje željeznih predmeta (ograda. fosfor. diapassein posipati između) biljni prašak za posipanje rana dijapazon (grč. kristaliziran ugljik. mišljenje. logia) punjenje životinjskih tijela dijandrija (grč. diaplasma) med. sredstva koja pomažu ispa-ravanje kože. opća klonulost. morfe oblik) oblikovanje. koji ima dva cvijeta. tj. bot. slabo znojenje dijaporeza (grč. dijamagnetne tvari ili dijamagnetna tijela su: bizmut. diandria) dvomužev-nost. potpuno. sposobnost mišljenja. u obliku razgovora dijamagnetizam (grč. diapedesis) med. elipse) i spaja dvije točke oboda kružnice dijametralan (grč. diapneo isparavam) mn. vođen razumom. kod Grka: oktava. sasvim. dia lat. za razliku od etičkih vrlina kod kojih se razum pojavljuje kao gospodar želja i strasti dijanoja (grč. med. tj. diapneo ishlapim) med. sumnja (osobito kao retorička figura) dijapozitiv (grč. pas sav) glaz. oblaganje ili mazanje cijelog tijela dijaplegija (grč. krivulje dijametralan 292 dijarizam {npr. neodlučnost. danas: opseg jednog glasa ili instrumenta. diaplasis) med. adams. umjetnost). značenje dijantus (grč. dia. di-. najgušći. pyesis gnojenje. fort. zlato.

oi ili ai tessares. osobito za kućnu poslugu. Vidjela žaba gdje se konj potkiva. koji se rasteže. dijashiza dijasirm (grč. na staklu (dijapozitivu) u propuštenoj svjetlosti dijasostičan (grč. bot. diastasis) kem. rastezanje. njegovanje i održavanje zdravlja. interval dijastematičan (grč. dyas) dvojstvo. metron) naprava za mjerenje udaljenosti. aterman. udaljenost. razvlači. tzv. osobito sloga koji je inače. razmaka dijastola (grč. spašava. dia-spora) rasipanje. praznina. pa i ona digla nogu itd. dia. diaspao razvlačim. rastavljam) koji se rastavlja. koji čuva. dispozicija dijateze (grč. diaskopeo svestrano razmatram) opt. evangeličke harmonije dijateza (grč. diatithemi) savez. razbaca-nost. diastello razdvajam. danas: dnevnik. rastavljanje dijashizma (grč. sklonost nekoj bolesti. fiziol. širi dijastatičan (grč. kod starih Grka: dvorana u kojoj su stupovi bili međusobno udaljeni za tri debljine stupa dijastimometar (grč. proljev dijarij (lat. dija-sostici sredstva za odražavanje zdravlja i života dijaspazma (grč. ismijavanje. retorička figura koja se sastoji u pretjeranom umanjivanju. razdvajanje. rengenskim dijaskopska projekcija opt. koji pretvara škrob u šećer dijastaza (grč. glaz. thermasia toplina) fiz. knjiga u koju se unose dnevna zbivanja dijarija (lat. "osnovne bolesti" ili sklonost bolestima . razdvojim) razdvajanje. sadijateze 294 dijurnist stav. supr. u Novom zavjetu: Židovi prognani iz Judeje i rasuti po drugim zemljama. sastavak zglobova dijas (grč. mn. ra-stajanje. u grč. diaria febris) med. suprotno: hiperbola dijaskeuast (grč. osobina tijela da propuštaju toplinske zrake dijatesaron (grč. diasvrmos) ruganje. cijepanje. dvojnost dijashiza (grč. kidanje. protuprirodno razdvajanje kostiju ili hrskavice. produži-vanje. odvajanje. svojstvo tijela da propuštaju toplinske zrake dijatermazija (grč. diastema razmak. diastema) glaz. figura u kojoj se osobito podvrgava ruglu nečija neprilika ili nepriličnost. osobito Homerove pjesme dijaskopija (grč. diastema) razmak. diasozo spasim) med. diaskeuastes prerađujem) onaj koji kritički prerađuje neko staro djelo. Hrvati izvan domovine dijastaltičan (grč. diasozo spasim) med. diathermaino pro-grijem) fiz. osobito prozirnih slika. prikazivanje prozirnih predmeta. vještina održavanja života. gramatici: znak za rastavljanje dijateka (grč. velika dvorana s mnogo stupova. diatithemi) raspoređivanje. med. Stari i Novi zavjet dijaterman (grč. diarrheo protječem) med. diaschizein kidati) med. enzim ili ferment nađen u životinjama i biljkama koji djeluje na ugljikohidrate i čini da se škrob pretvara u šećer te znatno pridonosi metabolizmu dijastaza (grč. širenje srca i arterija zbog aktivnog skupljanja srčane muskulature (sistole). di-arthron) spajanje zglobova tako da budu sposobni za gibanje. diastello razdvajam. upropastim) ret. ta tessara četiri) glaz. razdvaja. ugovor. odrođivanje. naziv za prijevode četiriju evanđelja. uređaj. npr.: Pristaje mu kao dij artroza 293 dijateza magaracu sedlo. dijartroza (grč. pauza. štiti dijasostika (grč. međuprostor. diaspasma razdvo-jenje. koji propušta toplinske zrake. prosvjetljavanje zrakama. rastavljam) poet. degeneriranje biljaka dijastema (grč. diastasis razdvojenost) kem. zool. diastasis) razilaženje. adijaterman dijatermanzija (grč. diaschizein) med. dia.dijareja (grč. čista kvarta. s međuprostorima. thermaino grijem) fiz. rasutost. stylos stup) arhit. diatithesis) med. tzv. diarium) kod Rimljana: dnevni obrok. kratak. diaspeiro rasipam. s intervalima dijastil (grč. dia. ustrojstvo. stanka između dva stiha neke pjesme dijaspora (grč. sam po sebi. dia. svakodnevna groznica dijarizam (grč. dyao unesrećim. v. diathesis. npr.

znanost o pravu dikirion (grč. omiljena metoda cinika i stoika po kojoj su izlagali svoja naučavanja. dom) sa dva doma dijeceza (grč. paskvila. di-iemi. diaitao liječim. ae u ae. sjednice narodnih izaslanika dijetetičar (grč. di-. diatomos razdijeljen. Dike grčka božica pravde i pravedne osvete dikearhija (grč. biljke kod kojih jedna stabla nose samo muške. mit. nadnice. scala ljestvica) glaz. dikyrios dvojak) pravosl. diurnus) dnevnih dik 295 diktirati dik (fr. vojvoda. pravda. rastavljanje. lat. diatribe) zanimanje. dakle. spavanje i odmaranje). u Kat. diaitao liječim) onaj koji uči kako treba čuvati zdravlje. fr. od Dioklecijana naziv za 14 glavnih dijelova Rimskog Carstva. ljestvica u kojoj je niz od 8 tonova podijeljen na 5 cijelih i 2 polustupnja. narodni izaslanik itd. svaka mala promjena u tonu. uređenje. razdvajanje. herceg. npr. piće. luksuzna laka kola za dame. razdvajanje. dije-cezno pravo službeno pravo. diai-resis) gram. fil. dioikesis gospodarstvo. oikos) bot. dieta) mn. dietarius) v. umjesto stalne plaće. kućenje) gospodarstvo. bot. držati dijetu živjeti jednostavno i umjereno dijetar (lat. topola. dies dan. osobito: hrana koju u tu svrhu propiše liječnik. rastavljen) mn. zabava. 2. dike. diaitao liječim) umjereno. čas ozbiljno. dictio) jezik ili stil nekog pisca. krateo vladam) v. korisno za zdravlje. diaireo razdvajam. dnevnice koje prima službenik. a druga samo ženske cvjetove. dijereza (grč. vrba i dr. dies dan) sluga ili službenik koji radi samo za dnevnicu. archo vladam) vladavina prava.dijatoman (grč. a sa stražnjim sjedalom za slugu dikcija (lat. osobito krvnih žila dijeta (grč. veoma satirično i s grubim pikanterijama dijecan (grč. 2. Čas šaljivo. jednostani-čan dijatomeje (grč. logia) pravo. dike. četvrtina tona. dike) 1. diatomos podijeljen) min. dijetist dijetarski (lat. pravo. diaitetike sc. ckrvi: svećenik koji služi jutarnju misu dijeza (grč. diaita lat. suprotno: despocija dikeokracija (grč. pril. dus. uredan način života (s obzirom na hranu. techne) znanost o načinu života korisnom za održanje zdravlja dijetetski (grč. kod protestanata: župa koja se nalazi pod jednim superintendantom). na granici između životinjskog i biljnog carstva (od njihovih ljuŠturica i nitroglicerina pravi se dinamit) dijatoniČka skala (grč. di-. diateino iste-žem. dnevničar. bolesnička hrana. npr. dnevničarski. svijećnjak s dvije ukrštene svijeće . razgovor. danas se upotrebljava samo u crkvenoj upravi (kod katolika: biskupija. med. dies dan. izražavanje dikcionar (lat. intervali u dijatonskoj ljestvici nisu jednaki dijatriba (grč. u Francuskoj: stupanj plemstva između princa i markiza. di-oikeo gospodarim. silikatne alge. pravda. njegovanje zdravlja. dux) 1. "križić" kao znak da se jedna nota povisuje za pola tona dijurna (lat. kritički polemični spis. dike pravo. điurna) dnevna plaća ili nagrada. dnevno dijete (lat. lat. razlika između velikoga i malog polu-tona. diese) glaz. pravna država. upravljam) biskup kao upravitelj dijeceze. pobornik urednog i umjerenog načina života dijetetika (grč. pripadnik (ili: član) dijeceze dijecije (grč. dies dan) koji prima dnevnicu. raščlanjivanje jednog dvoglasnika (diftonga) na dva samoglasnika. dijetetska sredstva sredstva korisna za zdravlje dijetist (lat. dikearhija dikeologija (grč. način izražavanja. dnevnica dijurnist (lat. oikos kuća. dictionarium) rječnik koji ne sadrži samo pojedine riječi nego i frazeologiju nekog jezika dike (grč. koji se može lako dijeliti samo u jednom smjeru: fiziol. bez sjedala za kočijaša. dijetetski propisi propisi kojih se valja pridržavati da bi se očuvalo zdravlje. mjerodavno pravo biskupa dijecezan (grč. pravednost. kućim. uprava. diaeta način života) med.

zavodnik dilema (grč. odlaže dilatorij (lat. slično fonografu. gitare (ili: bendža). dilatabilis) rastegljiv. voljen. dvobojan dikroskop (grč. dichroos. dilatatorius) koji proširuje. šara diklinije (grč. upala mrežnice diktivan (lat. pruživ. nego su podijeljeni na razne cvjetove. dragi. im. onaj koji neograničeno vlada. bezuvjetni mir koji se mora prihvatiti i potpisati diktirati (lat. dichroos. lijep. proširenje srca dilatator (lat. proširivanje. raskomadati) rastrgnuće. dvojba. diktyon mreža) med. di-. pozaune. dilemma) neugodan položaj u kojem se nalazi čovjek kad se mora odlučiti između dviju podjednakih mogućnosti. neograničena vlast diktatura proletarijata prema povijesnom materijalizmu: državni oblik vlasti radničke klase (proletarijata) koji ona mora uspostaviti da bi osigurala ukidanje kapitalističke eksploatacije i kapitalizma te ostvarenje komunističkog društva diktirani mir mir koji se sklapa po diktatu drugih sila. dictare. zaključak u kojem je prva premisa hipotetičan sud. kazivanje u pero. dictatum) 1. glasovira. dictator) 1. dicere govoriti. mast) dvobojnost. otvarač. kokkos jezgra) bot. onaj koji se bavi nekom umjetnošću ili vještinom samo iz ljubavi prema njoj ili radi pri-kraćivanja vremena (za . govoriti nekome diktitis 296 diluvij što treba raditi. raskinuće dilacija (lat. kline ležaj. krasan. jedno-spolne biljke koje imaju ili samo muške ili samo ženske spolne organe dikokičan (grč. differre odgoditi. odugovlači. sprava za mjerenje volumenskog širenja pojedinih tekućina dilatoran (lat. dilatere. dvojezgreni dikolon (grč. dilatatio) rastezanje. diksilend (engl. oteže. sprava za proširivanje. zapovijedati. metron) fiz. kotyledon udub-ljenje. chorde žica) glaz. rutvica (ljekovita biljka. dixieland) džez-orke-star kakav su razvili bijeli glazbenici. dilatorius) koji razvlači. izjavan dilaceracija (lat. di-. dictando)' pisanje po diktatu. foneo zvučim) uređaj koji. sastoji se od trumpete. di-. biljke kod kojih se pri klijanju javljaju dva klicina listića dikroizam (grč. savjetovati. instrument s dvije žice dikotiledone (grč. diktando. ljubimac. dvostruko mijenjanje boja dikromatičan (grč. naređenje. koji traži poslušnost bez pogovora diktatura (lat. dictamnum) jasenak. basa (ili: suzafona) i od udaraljki diktafon (lat.dikiš (tur.chros boja kože. odjeljak) poet. klarinete. dilatator) med. prima ono što se govori i ponavlja kad se treba zapisati (služi umjesto stenograma) diktaman (lat. di. zapovijed diktator (lat. pjesma koja se sastoji od dvije vrste stihova. log. rasteže. di-. zadatak napravljen po kazivanju u pero diktat (lat. di-. dictus) gram. propisati. razvlači dilatometar (lat. grč. kaznu diktitis (grč. propisivati. u starorimskoj državi: najviši službenik s neograničenom vlašću koja je mogla trajati najviše šest mjeseci.) obrub. koji zapovijeda. zadatak rađen po kazivanju u pero. koji ima dvije jezgre. npr. di-. dilettante) prijatelj (ili: ljubitelj) umjetnosti. razdiranje.) prid. vrsta mažurane) diktando (lat. širenje. zanosan. postelja) bot. skopeo gledam) instrument za promatranje i utvrđivanje dikroizma kristala itd. kolon dio. dilacerare razderati. 2. biljke kod kojih se prašnici i tučci ne nalaze u jednom cvijetu. grč. govoriti nekome tako da onaj kome se govori to zapisuje. chroma boja) u dvije boje. rane dilatatoran (lat. a druga disjunkti-van (polilela) diletant (tal. dictatura) vlast diktatora. a kojega su birali u izuzetno teškim prilikama za državu: 2. režim koji uspostavlja diktator. dictare) kazivati u pero. pijavćica) bot. npr. dilatio) odugovlačenje. dilatorium) prav. dikolička pjesma dikordij (grč. šav. koji se može proširiti dilatacija (lat. odgađanje roka dilatabilan (lat. miljenik. ukras. propis (ili: naredba) o odgađanju roka dilber (tur. med.

češće: lucida intervala dilucidacija (lat. poplavljena zemlja. tijelo ima tri dimenzije (ono je trodimenzionalno). objasniti. umanjenje. rastapanje. dimensio) izmjeriti presjek. metron) metr. dilucidare) osvijetliti. pračovjek dimaher (grč. svijetli trenuci. dilucidatio) prav. smanjivanje jačine diludij (lat. a ne profesionalno. zatucana. s postupnim slabljenjem jačine tona dok se potpuno ne izgubi diluirati (lat. poplavljen. diluvijalno tlo tlo poplavljenog zemljišta. vino vodom. pren. dajm (engl. pažljivo diližansa (fr. dilutio) razblaživanje. diminutio) smanjivanje. sve slabije (tj. umanjenje. mogu određivati i mjeriti. diluvijalni čovjek pretpovijesni čovjek.razliku od umjetnika kao znalca. površina dvije. četvrta dimenzija je "vrijeme". tj. diluentia) med. prostiranje. trg. koordinatni sustav dimenzioniranje (lat. jedan jampski stih od četiri stope. doba u razvoju Zemljine kore kad su se ledenjaci počeli topiti. dobro dimenzionirani zidovi zidovi čija je jačina dobro pro-računana. pren. diluere) razblažiti. nepovjerenje) diluvij (lat. osobito duševnog bolesnika. tri pravca koji se sijeku pod pravim kutom: dužina. brižljivo izbjegavanje površnosti u poslovima. dimensio) mjerenje. objašnjenje. diminutio capitis čit. di-mensio) mjerenje. hitrina. ksilol dimijašuša žena koja nosi dimije. pružanje. npr. prema teoriji relativiteta. širina i visina (ili dubina). umanjivanje. diligentia) brižljivost. marljivost. sumnju.) glaz. dvosmislen dilogija (grč. diligence) brzina. potrebne su nam tri dimenzije. dvo-Član dimetar (grč. meros dio) koji se sastoji od dva dijela. npr. linije). otapalo za kaučuk i lak. dimenzionirano drvo drvo za građu. sredstva za razblaživanje diluendo (tal. ili nekog dijela prostora koji predočavamo kao prazan. slavuj) dilogičan (grč. diluvium spiranje zemlje) poplava. nemoderna muslimanka) dimije (tur. diluvijalni minerali minerali koji su nastali zbog posljednjih velikih promjena u Zem-ljinoj kori koje su nastale kao posljedica poplave.) ptica (papiga. tumačenje dilucidirati (lat. gaseći se. diminucio kapitis (lat. a koje je neposredno prethodilo današnjem dobu diluvijalan (lat. di-. a linija jednu dimenziju.) mn. prav. površnost diletantsko kazalište kazalište u kojem glume oni kojima gluma nije struka điletirati (tal. sma-njenost. nestručnost. vrijeme između činova diluencije (lat. con diligenza čit. diluvialis) potopni. postupno tiše. protumačiti dilucija (lat.) glaz. tzv. diludium) odmor pri gladi-jatorskim borbama. npr. zatvorena kočija za prijevoz putnika. dilogia) dvojako značenje. onaj koji je u nekoj struci površan. revnost. dimi) vrlo široke hlače istočnjačkog kroja (za muškarce i žene) diminucija (lat. dilogos) koji se može dvojako razumjeti. dyo dva. da bismo to mogli odrediti.) glaz. stih koji se sastoji od dvije stope ili dva stihovna takta. med. trenuci svijesti i pri-sebnosti kod bolesnika. zbrisati. rastopiti. usp.) prav. kon di-liđenca (tal. umanjenost.) sjevernoamerički novac = deseti dio dolara dimenzija (lat. pažljivost. nedoučen. presjeka dimenzionirati (lat. dvosmislica dilucida intervalla (lat. dilettare) zabavljati. brza pošta. razbiti (npr. bavljenje nečim iz ljubavi. oprati. stručnjaka). zamišljene ravne linije pomoću kojih se prostiranje nekog tijela i njegovih granica (površine. brižljivo. odbijanje od svote. ddettare) ljubav prema umjetnostima ili vještinama. smanjenje. diluvij alan 297 dimorfija geol. smanjenje. pren. dva člana. veseliti diligencija (lat. potop. rasvijetliti. bez stručne spreme diletantizam (tal. kvaternarij dimetilbenzol kem. smanjivati jačinu tonova) . popuštanje. di-. građanska smrt diminuedno (tal. poštanska kočija dilkuša (tur. proračunavanje veličine. jačine. machaira mač) gladijator koji u borbi ima dva mača ili mač i bodež dime čit. dimetiri izmjeriti. kaz. otopiti. grada dimeran (grč.

diminuere) smanjiti. glaz. dati ostavku dimorfan (grč. usp. dvnamis sila) eksploziv. dvnamis) koji se temelji na dinamici. jačini) diminuto (šp. dvnamis sila. dvnamike) 1. dina (kelt. naprava (obično s oprugom) za mjerenje sila dinamometrija (grč. po mišljenju inkvizitora. mjerenje sila. statičan dinamičar (grč. smjenjivanju dimitirati (lat. zahvaliti se. popustiti (npr. dinamo dinamogen (grč. dimorfizam dimorfizam 298 dinaroid dimorfizam (grč. sposoban. grafo pišem) pokazivač sile. logia) znanost o pojedinim prirodnim silama dinamometamorfoza (grč. proizvode djelovanje i upravljaju njime u bilo kojem obliku. morfe. skratiti. stvarnosti) mogućnost. dvnamis) sila. koji ima svoju snagu. demisija dimisionar (lat. koji ima jako djelovanje. energija koja djeluje). din) geol. mješavina koja se sastoji od 75% nitroglicerina i 25% nekoga drugog. suptrahend dimirbaš (tur. okretanjem vodiča kroz magnetno polje dinamo-stroj v. din (grč. dvnamis sila) fiz. genos podrijetlo) fiz. koji djeluje vlastitom unutarnjom i živom silom. dimorfija dimotiki (grč. di-. dvnamis sila) v. metron mjera) fiz. dvnamis) pristaša dinamistike dinamična geologija v. dvnamis sila. a visok po nekoliko metara. suziti. dimorfizam dimorfija v. potencija dinamistika (grč. pomiješa s prahom slabo pečenog drvenog ugljena. pješčani sprud dinametar (grč. osobito onaj koji je izdao premalo sukrivaca (nakon mučenja ovakvi su krivci spaljivani na lomači kao nepopravljivi grješnici) diminutor (lat. diminuto) u španjolskoj inkviziciji: optuženi za herezu koji nije. biol. temelji se na pučkom govoru. dimissorium) isprava o otpuštanju. dinamo dinamoelektrični stroj v. diminutor) mat. svojstvo nekih tijela da se mogu. oblik) koji ima dva oblika. sposobnost. preobražavanje ruda u velikim dubinama kamene 1 kore (pod utjecajem visoke temperature. geodinamika dinamika (grč. u snazi. dvnamis) naučavanje koje tvar i pojave u prirodi izvodi iz sila prirode dinamit (grč. di-. umjesto s infuzorijskom zemljom. 2. koji slobodno djeluje. zahva-ljivanje na službi. ali neeksplozivnog tijela. snaga. demirbaš) imovina dimisija (lat. koji je stalno u pokretu. dvoobličan. dimissionarius) onaj koji daje ostavku na zvanje ili položaj dimisorij (lat. pojavljivati u bitno različitim kristalnim oblicima. otpuštanje. ostavka. dimissio) smjenjivanje s položaja. morfe oblik) dvo-obličnost. umanjiti. dinamometri] ski . uma-njitelj. koji proizvodi snagu dinamograf (grč. dvnamis sila. kokoš i pijetao. puk) varijanta novogrčkog književnog jezika. metria) fiz. min. ako se. dimorfne biljke biljke čiji se cvjetovi javljaju u dva oblika. metron) opt. smanjivati. instrument za mjerenje snage povećavanja teleskopa dinamičan (grč. mješavina se tada zove celulozni dinamit (izumitelj švedski kemičar Alfred Nobel. dimittere) otpustiti. metamorfosis) geol. (u Aristotelovoj filozofiji nasuprot energiji. naprava za automatsko bilježenje upotrijebljene sile dinamologija (grč. pješčani brežuljak. npr. sve priznao. dvnamis. dvnamis. v. mjera kojom se označuje jačina izvođenja dinamis (grč. otjerati iz službe. obično s infuzorijskom ili dijatomej-skom zemljom. dvnamis) stroj za proizvodnju električne struje mehaničkim radom. preanimi zam dinamo (grč. znanost o silama i o gibanjima koja te sile proizvode (dio mehanike). dvnamis. prid. 1833—1896) dinamizam (grč. javljanje dvaju različitih oblika kod živih bića. dug po nekoliko stotina. elastičnog. demos narod. dvnamis. sile koje djeluju (ih sila.diminuirati (lat. fiz. jedinica sile u apsolutnom sustavu mjera: sila koja masi od lg daje ubrzanje od 1 cm u 1 sek. tlaka i vode) u nove rude dinamometar (grč. supr. i pored istog sastava.

) kola za ručanje. poliedar s dvaput po osam. lat. jak. svladao ga je Heraklo i dao ga za hranu tim kobilama. lovrata (vrsta ribe) dining-car čit. dining-room čit. dajning-rum (engl. med. dynastes vladar) odanost vladaru. Deus) Bog. kralj Trakije. niz vladara iz iste loze dinastizam (grč. Aziji (403—323 pr. nije priznavao postojeće zakone i bio je prototip ciničnog filozofa. e.. ateist Dio (tal. točnije: antidinici -i. dimsten) pržiti jelo na poseban način. da je u podne po Ateni svijećom tražio 'ljude" itd. strašan. bezbožnik. Dio. dyo dva. di-. divovski pretpotopni gmaz (dugačak do 30 m) čiji kostur pokazuje karakteristike ptice i sisavca dinoterij (grč. mali čamac za jedrenje dingo (austral. strašan. pijesci. nakon povratka iz rata bio je prognan iz vlastite kuće te se preselio na zapad i osnovao nekoliko novih gradova (i Primošten zovu "Diomedov otok") . sin Aresov. syz bez) bezvje-rac. naučavanje o snazi obdarenoj sviješću i voljom dinarid (naziv prema planini Dinari) tip ljudske rase sa sljedećim karakteristikama: visok rast. o njemu se priča da je stanovao u bačvi. današnje značenje: večera) 2. crne oči. koji je pristaša neke vladarske loze. dinastije dinastija (grč. Diogenes "onaj koji vodi podrijetlo od Zeusa") filozof iz Sino-pe u M. s malom primjesom vapna.diner ručak. komarča. kratka glava. privrženost dinastiji dine (fr. therion zvijer) vrsta pretpotopnog divovskog rilaša dinstati (njem. dinos vrtoglavica) mn. dynamai mogu.). tamna kosa. služi za unutarnje oblaganje peći s visokim temperaturama dinast (grč. i 4. e. deinos užasan. božanska i ljudska. dajning-kar (engl. sredstva protiv vrtoglavice. 2. sauros gušter) zool. moć) vladarska loza. podrijetlom Dalmatinac (3. tj. jedan od najvećih junaka pod Trojom.) zaboga! dioda (grč. pren. površina. zoon živo biće) fil. pristaše kršćanske sljedbe koja je smatrala da su u Kristu bile dvije prirode. često kukast nos dinaroid Čovjek nalik na dinarida dinas-cigle 299 Diomed dinas-cigle na vatru veoma otporno kamenje od čistog kvarca. prud dingi (engl. Dioklecijanova palača ljetnikovac u obliku rimskog tabora koji je Dioklecijan izgradio nedaleko od svog rodnog mjesta Salone (Solina) — zametak današnjeg Splita dioktaedar (grč.) 1. željeznog oksida i ilovače. glavni obrok. brjegovi od živog pijeska koje nanosi vjetar. dinigla podlanica. dinghy. vlastelin dinastičan (grč. st. dyo. deinos.). odnosno vladajućem domu. suprotno: monofiziti Diogen (grč. n. mn. avanturama dinofonitet (grč. bio je veoma okrutan (svoje je kobile hraDiomeje 300 dioteleti nio ljudskim mesom). svečan otmjen ručak. usp. Don Quijote) sklonost pustolovinama. gozba dine (kelt. dingey) šport. onaj koji prezire svijet. dynasteia vlast.) divlji ili poludivlji australski pas dinici (grč. edra osnova) geol. gospodar. mizantrop Dioklecijan rimski car.) blagovaonica dinirati (grč. da je Aleksandra Velikog (kad ga je ovaj posjetio i rekao mu da kaže jednu želju) zamolio da mu se skloni sa sunca. pirjati dinsuz (tur. prid.dinamozoizam (grč. trioda diofiziti (grč. deinos silan. nazvan "Pas". jačina glasa dinosaur (grč. sin Tidejev. moavke dinkohotizam (šp. dvnamis sila. okto osam. din vjera. anodos uspon) u radio-tehnici cijev sa dva elementa. deinos užasan. fone glas) lingv. dioktaedarski diolen naziv za sintetičke tkanine Diomed 1. dynastes) koji pripada nekoj vladarskoj lozi. dynastes) vladar. pržina. Sokratov pojam autarkije podigao je do askeze koja odbacujući svaku životnu udobnost traži krajnje odricanje želja. šesnaest. fysis priroda) mn. strašan. sipine. ornis ptica) v. per Dio! (tal. n. u srednjem vijeku: posjednik viteškog imanja.

Krist se rodio 754. a drugi predmetu koji treba vizirati dioptriČan (grč. od osnivanja Rima dionizijski (grč. sprava za viziranje. Dionysos) fil. drvenog ugljena. mo-noteleti dipetalan (grč. bakanalije dionizijska era računanje vremena od Kristovog rođenja koje je uveo Dionizije Mali (Dionisus Exiguus). osobito na uređajima za mjerenje. diorthosis uređivanje) popravljanje. pren. starogrčke svetkovine u slavu boga Dioniza.. podvostručenje diple (grč. sa dva lista. određuje diorit vrsta kamena vulkanskog podrijetla diorizam (grč. di-. kako bi se 'glumac upozorio da ne pogriješi u interpretiranju . dvostruki pirih. poboljšavanje. diplasis dvostruk) glaz. g. okrugla slika na prozirnom materijalu koja pomoću umjetnog osvjetljavanja pokazuje promjenjive svjetlosne tonove (dnevne i večernje pejzaže) ili tonove boja (zima. g.20 m dioptrika (grč. Heraklovu ljubimcu) Diona mit. pilje-vine. četvrti Sa-turnov unutarnji satelit. bujno zelenilo). razlikujem) koji objašnjava. nerazdvojni prijatelji diosmoza (grč. med. sa dva cvjetna listića dipigus (grč. diorysso potkopavam) ekspolozivni prah. salitre i sumpora dioristički (grč. znanstvenik iz VI. dyo. pomicanje kostiju dioteleti (grč. pyrriche) metr. odredba) fil. dioreksin (grč. diorizo ograničavam. pyge stražnjica) dvojna nakaza koja ima jednu glavu i jedan prsni koš. ali se tijelo ispod pupka udvostručuje. ispravljanje uganutih ili iskrivljenih udova Dioskuri (grč. osteon kost) med. di-. jačina leće čija je žarišna udaljenost jedan metar. dia-. s dvije klavijature koje stoje jedna prema drugoj diplazijazam (grč. di-. odvajam. dia kroz. prema njemu. dvostruki pianoforte. sastoji se od dva dijela. tiskanje) fiz. staklo i dr. Dioniz (grč. Bakho dionizije (grč. di-. izraz kojim Nietzsche naziva element pun snage i strastvenosti u životu i volji. dioptrične boje boje koje nastaju zbog prelamanja svjetlosti dioptričko ravnalo mesingano ravnalo koje ima dvije tanke metalne pločice s prorezima kroz koje se gleda (zastarjeli geodetski instrument za određivanje pravca na stolu za mjerenje) dioptrija (grč. jedinica za mjerenje jačine leće (jačina leće = recipročna vrijednost žarišne udaljenosti). mješavina pikrin-ske kiseline. sa Zeusom rodila Afroditu. leća jačine 5 dioptrija ima žariš-nu udaljenost 0. diplasios dvostruk) udvostručenje. kao i sumnjivih mjesta u pjesničkim djelima. di-. osmos guranje. blizanci. diple) kritički znak u obliku položenog velikog slova ipsilona za označavanje pogrešnog načina čitanja. osmoza diostoza (grč. koji služi za ispravljanje (ili: namještanje. stihovna stopa od četiri kratka sloga: U U UU diplazija (grč. tako da nakaza ima dvije stražnjice i dva para nogu dipirih (grč.. prijatelj muza. thelo hoću) mn. Kastor i Polideur (Poluks). st. v. pristaše naučavanja o dvije prirode i dipetalan 301 diplosija dvije volje u Isusu Kristu. nimfa. 2. Dionysia) mn. vidim) opt. Činile su ih pretežito orgijanja i pijančevanja. dia. ana-klastika diorama (grč. petalon list) bot. di-orao gledam kroz) prozirna slika. znanost o prelamanju svjetlosnih zraka kroz vodu. diorismos ograničavanje. orao gledam. od kojih je jedan okrenut oku onoga koji vizira. kći Urana i Geje.Diomeje staroatenske svetkovine u čast Herakla (naziv po atenskom heroju Diomu. suprotno: apolonijski diopter (grč. ponekad s likovima u pokretu. usp. dotjerivanje) diortoza (grč. orao gledam) opt. Dios-kuri sinovi Zeusovi) mit. starogrčki bog vina i vinogradarstva. namještanje. tumači. dioptrikos) koji spada u dioptriju. diorthoo ispravljam) koji ispravlja. osobito u drami. otkriven 1684. izumio Daguerre 1822. dioptron sve kroz što se vidi) opt. određivanje pojma diortotičan (grč. Dionysos) mit. teol.

dipteros dipteri (grč. diptvchon dvostruko presa-vinuto) dvostruka ploča na sklapanje. na dvije ploče ili dva platna.. pren. riječ koja ima samo dva padeža dirandl (njem. di-pus) metr. zool. umrlih itd. ponašati se oprezno. dipsetičan dipsomanija (grč. dipteros dipteros (grč. pteron krilo) arhit. kod starih kršćana: popis rođenih. dupren. diploos. tj. dipsakos) med. ditopsija diplosomija 302 diribitor diplosomija (grč. diplomatski zbor (fr. originalnosti. izaslanič-ki. komarči i dr. po imenu američke tvrtke Du Pont de Nemours) sintetički kaučuk diprosop(us) (grč. Dirndl djevojčica) ženska haljina u stilu tirolske nošnje. diploma) zbirka povelja diplomatski (grč. diploma) položiti posljednji i završni ispit na visokoj školi. diplomatsko tijelo diplomiran (grč. pren. di-. koji voli piti. oprezno. dipteralni hram. oslobođenju ili pomilovanju. osobito na fakultetu sveučilišta diplosija (grč. bolest žeđi dipsetičan (grč. mudro i uglađeno diplomatrij (grč. slika koja se može sklapati diptoton (grč. di-. s mnogo takta. povelja kojom se ukazuje počast. povelja o imenovanju. svjedodžba o položenom ispitu. osobito ona kojom se daju dostojanstva. pus. dvostopni dipodija (grč.) uređaj koji se sastoji od dvaju nasuprot postavljenih jednakih električnih naboja dipren (fr. osobito kod kostiju lubanje. dipsao) v. znanost o poveljama. s dvije stope. dvostruko viđenje nekog predmeta.. . slobode. ponekad = diplomacija diplomatizirati (grč. odlikovanje. osobito na visokim Školama diplomacija (grč.) dipterologija (grč. stanični sloj između dviju tankih koštanih ploča. pregovarati sa stranim vladama. podos stopa) metr. di-. v. v. diplos dvostruk. krštenih. utvrđivanja njihove izvornosti. strast za pićem. pteron krilo. diploma) formalno posredovanje u međusobnim odno-sima između civiliziranih država. voditi pregovore. državnički.diplodok (diploos dvostruk. sizigija dipol (grč. spajanje dviju metričkih stopa u osnovni metar ili takt jednog stiha. što se temelji ili dokazuje na osnovi povelja. diploo. imao je dugačak vrat i rep te je živio na kopnu i u vodi diploja (grč. koji izaziva žeđ dipsodičan (grč. hram ograđen sa dva reda stupova. ambasadorski. mania) med. prosopon lice) nakaza s dvije sljubljenje glave. umijeće u javnom i tajnom vođenju pregovora između pojedinih vlada diplomat (grč. povlastice. načela i pravila koja vrijede u tom pogledu. diploma) povelja. oprezan i sumnjičav čovjek diplomaticar (grč. dipteron diptih (grč. dokos greda) izumrli golemi gušter iz skupine dinosaura. diploo. di-pteron krilo) mn. sijamski blizanci) dipodan (grč. diploma) poveljno. djelovati kao diplomat. pren. ops. znanost o dvokrilcima dipteron arhit. dvokrilci. bot. obadi. insekti sa dva neobrasla krila (muhe. što spada u poslove jednog izaslanika u stranoj državi. diploma) pomoćna povijesna znanost. diplon) fiziol. vremena kad su izdane itd. di-. umj. di-. na uglađen način skrivati svoje mišljenje i namjeru. soma tijelo) rađanje dvostrukih nakaza (npr. slika u dva dijela. službeni organi koji se bave tim poslom. ali tako da se na njoj razlikuju dva lica dipsakus (grč. diploma) održavati vezu sa stranim vladama. povelju o imenovanju na neki položaj ili neko zvanje diplomirati (grč. prava itd. pijaničko ludilo dipteralni hram arhit. od dviju stopa. dokumentirano. što se tiče pregovora i veza između država. mudro. opos oko) med. corps diplomatique) svi predstavnici stranih država akreditiranih kod neke vlade. svjedodžbu o položenom završnom ispitu. dipsa. dvostruka stopa.. dipsao žednim) koji žedni. diploma) poznavatelj i znalac u čitanju i tumačenju starih povelja diplomatika (grč. diploma) koji je dobio pisanu potvrdu o nekoj počasti. ptito padam) gram. uglađeno. diploma) osoba koja u međunarodnim odnosima predstavlja neku suverenu državu. dipsa žeđ. lo-gia) zool. unutarnja stanična masa lišća i plod-nice diploma (grč. umijeće čitanja i pravilnog tumačenja starih povelja.

na štetu lošijeg. broj koji nam pokazuje koliko se jedinica u srebru manje plaća za jednu jedinicu u zlatu (npr. smjernica. dyo dva. u mnogim slože-nicama: dvaput. per directum Čit. neugodnost ili teškoća (u mnogim. suprotnost uopće disaharidi (grč.direbus (grč. directio) uprava. koji je u izravnoj liniji. dys) 3. diribere brojiti glasove) brojač glasova dirigent 303 disciplinirati dirigent (lat. direktoar direktorijalni (lat. barys težak) naziv za pojave u organizmu koje uzrokuje smanjenje atmosferskog tlaka disborso čit. razlika između boljeg i lošijeg novca. prepreke za brak dirimirati (lat. tj.. izdatak. dis glaz. ustanove i dr. dys ne. razvesti. dirupcija (lat. glaz. putanje jednog zrna direkcional (lat. indirektni porezi posredni porezi. direkcijska linija voj. XI. poništiti dirinčiti (perz. diruptio) probijanje. dvostruko dis. onda je disaža po zlatniku 0.) pravim putem. rukovoditi. dat. mučila kraljevu nećakinju Antipu sve dok je sinovi (Am-fion i Zet) ne spasiše privezavši Dirku za rogove bijesnoga bika. pokućstvu i dr. dis) 1. osnovana 22. alla diritta (tal. smjer linije. disceptatio) rasprava. uputa za rad (u obliku naredbe) direktoar (fr. onaj koji ravna izvođenjem glazbenog djela. voj. zavoda. predmetak kojim se označuje loše stanje. tonska ljestvica. upravitelj. u pomorskom pravu: poslovođa brodskog društva dirigirati (lat. rebus stvar) rebus koji ima dvostruko rješenje direkcija (lat. predmetak koji odgovara našem raz. tj. vrhovno upravno i nadzorno vijeće nekog poduzeća. res. obavljati teške poslove diritta (tal. od jednog tona do drugog dirižabl (fr. vrhovno upravno ih nadzorno tijelo u nekom poduzeću. pril. zvanje i djelokrug ravnatelja direktorij (lat. odgovara hrvatskom nedis. ukinuti. smetnja. glaz. predujam. razdvajanje. raz. dis) 2.) glaz. ne zvučati skladno disaža (tal. postupno. maltoza. dirieable) aerostat s motorom za pokretanje i uređajima za upravljanje Dirka mit. pravilo o držanju u nekoj stvari. dirigere) upravljati. neposredan.025 kn) disbarizam (grč. derendž na muci) kulučiti. cijelo razdoblje dok je ta vlast trajala. v. direktni porezi neposredni porezi. dirimentia) prav. debata . laktoza) disakordirati (tal. grčki Pluton.) šećeri sastavljeni od dvije molekule monosaharida (saha-roza. na živežne namirnice itd. tj. proboj Dis (lat. disagio) trg. direktna trgovina kupovanje robe iz prve ruke. disborzo (tal. ako je zlatnik 19. npr. directus) izravan. director) ravnatelj.. directorium) vrhovna uprava.(lat. propis.) trg. a svrgnuta 9.. dirimere) rastaviti. koji radi bez okolišanja. dirigens) ravnatelj. a po jednoj zlatnoj kuni 0. od proizvođača direktiva (lat. 1795. per direktum (lat. raspravljanje o pitanju koje još nije izvedeno načisto.(grč.te označuje razilaženje.(grč. u Francuskoj revoluciji: najviša upravna vlast. dives bogat) starorimski bog podzemlja.50 kn u srebru. koja se tada pojavila i imala klasicističko-antički karakter direktor (lat. npr. porez na prihod. direktorijalno rješenje) diribitor (lat. bez posrednika.. razlozi za razvod braka. društvu i si. smjer rada. poluton koji se nalazi između tonova d i e dis. directoire) upravno vijeće. osobito medicinskim izrazima).50 kn. upućivati. LX. directiva) uputa. u boksu: udarac ispruženom rukom tako da ruka pođe najkraćim putem u smjeru protivnikova tijela direktan (lat. upravljač. okrutna žena tebanskoga kralja Lika. ravnati izvođenjem glazbenog djela dirimencije (lat. direktorij. moda u načinu odijevanja. npr. ipak se bog Dioniz smilovao na nju te je pretvori u jedan izvor kraj Tebe (Dir-kino vrelo). trošak disceptacija (lat. rukovoditelj. directorialis) koji dolazi od direktora ili direktorija (npr.) po tonskoj ljestvici. 1799. ne suglašavati se.) žiroskopski uređaj koji pokazuje smjer letenja u zrakoplovima kad zbog manevriranja magnetni kompas ne radi točno direkt (directus izravan) šport. disaccordare) ne slagati se.

znanost. vojni. disgenika (grč. pas sav) glaz. stegovni. u redu. disserere) v. pren. uredba o tajnama disciplinabilan (lat. dys-. metodisti.disceptator (lat. isp. episkopalne Crkve. disseminatio) sijanje. poredak (školski. dissecare) v. aisthesis osjet. teol. funkcija) med. disceptare) raspravljati.ne-. širenje) nekog glasa. isp. nastavna metoda. dis. dys-. disciplina) naviknuti (ili: navikavati) na stegu. femi kažem) psih. čest naziv za američke umjetne satelite disdijaklastičan (grč. dis-. genos rod. disciplina arcana čit. bolestan sastav krvi.ne-. vijesti diseminirati (lat. disceptator) presudi-telj. lat. disertator disertator (lat. smetnja u govoru zbog nesposobnosti pronalaženja odgovarajućih riječi za predodžbe disfiguracija (lat. osobito: širiti lažno naučavanje disencija (lat. rasijavanje sjemena živih bića po zraku. koji pokazuje dvostruko prelamanje zraka disdijaklaza (grč. dys. rasipati. odvajanje. disekcija disektor (lat. dis-. nakaznost. raščlanjivati rezanjem disekcija (lat. očituje se u zahtijevanju posebnih jela. dissertare raspravljati) v. interval od dvije oktave disdikija (grč. uviđati. dia. rasprostirati. dys-. dissectio) rezanje nekog tijela. kao prezbiteri-janci. dissenter) "onaj koji drukčije misli". raspoznavati. baptisti. discessio) odlazak. kvarenje oblika. dike pravda) nepravednost. diaklao prelamam) opt. smetnja okusa. euforija) med. octa. dissertator) pisac znanstvene rasprave. rasprostiranje (ili: raz-nošenje. red. izumitelj. nonkonformisti i dr. raz-mimoilaženje s pravnim shvaćanjima disecirati (lat. disciplinabilis) sposoban da se pouči ili dovede u red. osjećaj) psih. unakaženje. discidium) raskidanje. nagrdenje. nesporazum. znanstveni predmet. pronositi glas. dissector) onaj koji vrši disekciju disemija (grč. disciplina arkana (lat. sudac u sporu disceptirati (lat. independenti. teškoće i jaki bolovi pri gutanju disfazija (grč. znanstvena grana. razlikovati. rasijavati. figuratio) una-kažavanje. odvojili od državne.) stega. npr. okusim) med. reda.ne-. . soli itd. disseminare) rasija-ti. razdvajanje. haima krv) med. neraspoloženje. geuo kušam. smetnje pri djelovanju nekog tjelesnog organa. dvostruko prelamanje zraka disdijapazon (lat. dissentio) razlika (ili: razilaženje) u mišljenju. spoznavati discesija (lat. pretresati. grč. raz. teško gutanje hrane. heretik (ovako se nazivaju u Engleskoj pristaše svih protestantskih Crkava koji su se. tupoglavost disfagija (grč. fagein jesti) med. dis-.ne-. razvod braka discidij (lat. disertirati disertacija (lat. neosjetljivost. podnositelj disertacije sveučilištu disesteza (grč. neistinitost. crkveni). nagrđivanje. dys-. razvod. discernere) odvajati. dys. suprotno: eugenika disgeusija (grč. debatirati discernirati (lat. nesloga disenter (eng. dys. disciplinski postupak istraga pretpostavljene vlasti protiv službenika zbog nesavjesnog obavljanja dužnosti i određivanje disciplinske kazne discoverer čit.) tajna znanost. diaklao prelamam) opt. disciplinska vlast pravo da se potčinjeni silom i strogošću natjeraju na obavljanje dužnosti. disciplina) koji se tiče stege. podrijetlo) rađanje duševno i tjelesno zaostale djece. diskoverer (engl. disciplinirane trupe dobro uvježbani i na red naviknuti vojnici disciplinski 304 disgregacija disciplinski (lat. raznositi. fasis izreka. kvekeri. dissertatio) znanstvena rasprava. nastava. ne toliko po naučavanju koliko po ustrojstvu i obredima. na red. dys. nakaza disforija (grč. razvod braka disciplina (lat. u strogoći. dissecare) razrezivati. znanstvena struka. dys-. raspadanje krvi diseminacija (lat.) diserirati (lat. raščlanjivanje (ili: otvaranje) leša disektacija (lat.) otkrivač. držati u stezi. koji se može nečemu naučiti disciplinirati (lat. osobito ona koja se podnosi sveučilištu radi habilitacije ili dobivanja doktorske titule (inauguralna disertacija) disertant (lat. nepovjerenje u sebe disfunkcija (grč.

dimnjak s više postranih otvora na gornjem dijelu radi ravnomjerne raspodjele plinova disjektan (lat. gram. suncokreta diskant (lat. disiunctio) razdvajanje.: "Ili dođi. grč. razdor. dis-. prirodno disipacija (lat. chylos sok) med. rascijep. općenitijem pojmu. koji remeti suglasnost disharmonija (lat. neusiljeno.) glaz. dis-. grč. riječ od dvaju slogova. tajiti. a težak je 2 kg. sopranist diskantni ključ glaz. igra kod starih Grka već u Homerovo doba veoma poznata i omiljena. kakofonija). pretvaranje. nesklad. diskos) šport. suvremeni disk. dissimulator) onaj koji nešto taji ili krije. obično od drveta ili željeza. dissimilaritas) ne-sličnost. u suvremenoj lakoj atletici bacanje diska ponovno je oživjelo. isključan. disjunktivni pojmovi oni koji su po svom opsegu odvojeni jedan od drugog. katapinein progutati. različitost u mišljenju disilab (grč. dissimilis) ne biti sličan. razjednačavanje. zatajivati. grč. npr. razaranje metabolizma. razvod. prijetvornost. usp. napravljena od kamena. diskeo. v. ili piši". harmo-nia sklad) neskladan. okrugla ili obla ploča za bacanje. razjedna-čavati disimulacija (lqt. prikrivati. razaranje promjena tvari u organizmu. heretik disidij (lat. pogrešan ton (disonanca. kao srodni. isključenje. pogrješan u tonu. dis-. rastresenost. npr: muškarac—žena. dvosložna riječ disimilacija (lat. Bečom umjesto Bečem). nesuglasnost. unutarnji krug složenih cvjetova. syllabe slog) gram. pas—mačka. s pojmovima koji se međusobno isključuju (npr. disgregatio) raspadanje. željeza ili drveta. pretvaranje jednog od dvaju jednakih glasova u neki drugi glas (npr. odijeliti. rastaviti. disjunktivne ili rastav-ne rečenice nezavisne rečenice koje izriču radnje od kojih se jedna može dogoditi. isključuje. biol. grč. raznorodnost disimilirati (lat. teškoća (ili: smetnja) pri gutanju hrane ili pića diskemija med. neslaganje tonova. npr. nepažnja. dissidens) otpadnik. nesloga. npr. dissipatio) rasipanje. odvojan. odvaja. razbacivanje. različitost. raspad na sastojke disharmoničan 305 disjunktivan disharmoničan (lat. ali oba pripadaju. disjuncitvus) raz-dvojan. napunjenih bistrom tekućinom i praćenih svrbežom dishimija (grč. suprotan. javlja se u obliku mjehurića (sitnih plikova). a druga potvrđuje ili negira jednu od alternativa postavljenih u prvoj premisi disk 306 di Skonto disk (grč. disjicere. dissimilatio) gram. disemija . logično razdvajanje disjunktivan (lat. prikrivanje. licemjer disimulirati (lat. koji razdvaja. raspršen. katabohzam. razlikovati se. licemjerje disimulator (lat. dissimulatio) zatajivanje. toplina iz parnog stroja koja zagrije zrak disipator (lat. nekom višem. loš (ili: nepovoljan) sastav tekućina u tijelu (poglavito zbog loše prehrane) disidencija (lat. S je ili P: ili P2). dys-. disjunktivni sudovi sudovi s disjunktivnim pojmovima. npr. suprotnost. harmonia) glaz. rascijep disharmonirati (lat. odmetnik. pretvarati se disinvolto (tal. dys-. kataposis gutanje) med. dis-. raspadanje žive supstance. cijepanje. ne slagati se. tj. ima promjer 22 cm. asimilacija disimilaritet (lat. harmozo slažem se) ne biti skladan. log. oznaka tonskih ljestvica koja naznačuje da c (ce) pada na prvu crtu diskatapozija (grč. razgradivanje organske hrane u listu. disjungere) odvojiti. discantus) najviši glas (kod djece i žena) = sopran diskantist (lat. dima. dissimulare) kriti. disjunktivni silogizam (ili zaključak) zaključak u kojem je prva premisa disjunktivni sud. kožna bolest na prstima ruku i nogu. razasut disjungirati (lat. razvesti disjunkcija (lat. onaj koji se razilazi u mišljenju. rasipanje energije i njezino pretvaranje u oblike koji se više ne mogu ponovno iskoristiti za rad. griješiti u tonu. raspršavanje. dissipator) raspikuća. magle. dissidentia) rascijep. različitost u mišljenju. discantare) pjevač koji pjeva najviši glas. dissidium) razvod. bot. disjunktivni veznik rastavni veznik (ih). bot. disjectus) razbacan.disgregacija (lat. gram. dvoličnost. hydor voda) med. ne biti složan dishidrozis (lat. rasipnik. prikrivač. di-. a druga ne. osobito vjerskom disident (lat. nesloga. neslaganje. rastavan. tj.

disconvenien-tia) nepriličnost. ormar) 1. razdor. fr. izračunavanje sadašnje vrijednosti određene svote (tražbine) Čije plaćanje tek kasnije dospijeva diskonto (tal. ne ići usporedno s drugim tonovima. neprohodnost disklamacija (lat. diskrecionaran diskrecionaran (fr. nejednak diskordantnost (lat. nepriznavanje. loša izmjena organskih tvari u tijelu diskrecija (lat. diskos kolut. ne biti u skladu diskoteka (grč. discoloratio) obez-bojenje. discordare ne slagati se. automatske kretnje. à discrétion Čit.) krug mladeži koja se okuplja kako bi slušala suvremenu glazbu i plesala. diskos. prav. kod kojega je prestala veza. discordia) nesloga. diskos. eidos oblik) sličan disku. predati se na diskreciju predati se na milost i nemilost. krasiš mješavina) med. diskrecijski diskredit (lat.. nesložan. pažljivost. dis-. bole hitac) bacanje diska diskofil (grč. nesuglasnost diskordirati (lat. CD-a) diskoidan (grč. nesuglasnost. discordare) glaz. 2. pločast diskolija (grč. osobito: kupiti ili prodati mjenice. diskontabilna mjenica ona koja se izdaje pouzdanim trgovačkim firmama u koje se ne sumnja da će ih točno i na vrijeme regulirati diskontni posao bank.-engl. osobito predsjedavajućeg. diskrecijski dani trg. gubljenje boje. suzdržljivost. disclamatio) negiranje. disconto) trg. discretio. odudarati od pravilnog tona. fr. nepristojnost. ne priznavati disko-džokej (grč. sličan tanjuru. odbiti. disc-jockey) osoba koja upravlja razglasnim uređajem u diskoklubovima ili na radiju bira glazbu uz popratni komentar disko-klub (grč. discrétion) obzirnost i opreznost u govoru i ponašanju. godine punoljetnosti. sjeta. velikodušnost (pobjednika). continuitas produžnost. vrijeme koje se može još čekati od dana kad mjenici dođe rok pa do njezinog slanja na protest diskrecijski v. usp. na milost i nemilost. prekidnost. continuere) prekinut. dyskolia) nezadovoljstvo. diskos. koja je diskontira diskontinuiran (lat. npr. diskrecijsko doba doba u kojem netko ima pravo odlučiti se kojoj će vjeri pristupiti. neograničeno sudsko pravo i vlast. dis-. šaren diskont (tal. . dis-. neprodužan. disconto. lažno poricanje svojih obveza disklamirati (lat.) skupljač i ljubitelj nosača zvuka (gramofonskih ploča. dys-. discolor) različite boje. nesuglasan. décompte. kineo krećem se) 1. osoba koje daje mjenicu u eskont diskontar (tal. nesloga. osobito mjenica čiji rok plaćanja još nije dospio. disko. odračunavanje. blijedenje diskoloran (lat. raznobojan. clamare) poricati. v. kupovanje kratkoročnih tražbina. koji nije u vezi sa zakonom kontinuiteta diskontinuitet (lat. neskladnost diskordantan (lat. neprodužnost diskontirati (tal. ne slagati se. diskrecijske godine godine zrelosti. ne-prikladnost. ustanova koja posuđuje nosače zvuka pojedincima diskrazija (grč.ne-. po odbitku određenih postotaka. neraspoloženje. dys. disconto) trg. geol. negirati. prestanak. eskontni posao diskontni račun trg. naknada diskonvenijencija 307 diskrimen diskonvenijencija (lat. šutljivost. diskonto diskontant (tal. dis-kać diskobol (grč. disconto) trg. da tijekom rasprave po vlastitom uvjerenju bira sredstva koja mu se čine svrsishodna. neprekidnost) prekid. disconto) trg. discrétionnaire) ostavljen obzirnosti i osobnom mišljenju. zbirka nosača zvuka koje posjeduje neka osoba ili ustanova. fr. osoba koja prima mjenicu u diskont. neskladno (ili: neparalelno) ležanje jednog sustava mlađih slojeva na nekom starijem sloju ili pokraj nekog starijeg sloja diskordija (lat. za gotovinu prije isteka roka. vođenje računa o osjetljivosti drugoga. bole hitac) bacač diska diskobolija (grč. odračunati. kaseta. discordans) neskladan. tanjurast. escompte) trg. odbijanje postotaka pri isplaćivanju mjenica kojima još nije dospio rok plaćanja. trzanje mišića i si.diskinezija (grč. neskladnost. diskrecionarna vlast slobodno. theke škrinja. turobnost. suprotno: eukolija diskoloracija (lat. med.-engl.) prema uvjerenju. 2. bez veza. sklonost nekih ljudi da sve stvari i pojave tumače i gledaju u crnoj boji. a diskresjon (fr. discordance) nesklad. prekidan.

usnama. mudar. prikraćivati prava. govoriti) med. lexis govorenje) med. ozlogla-šenje. intuitivan). dis-.) glaz. koji se razlikuje od nekoga ili nečega. isključivanje. discreto. loš glas. gubitak ugleda (ili: vrijednosti) diskreditiranje (fr. kriza diskriminacija 308 dislokacija diskriminacija (lat. neskladnost. pojmovne prirode (supr. koji umije razborito praviti razliku među stvarima i si. discretus razdvojen.. istraživanje razgovorom. fil. 2. nesposobnost osjetila vida da u podjednakoj mjeri zamjećuje sve boje spektra diskulirati (lat. discutere raspravljati) o kojem se može diskutirati (raspravljati). šutljiv. qualis kakav. veličina čiji dio služi kao mjera (stotina kao cijelo sastoji se od 100 jedinica). usputan diskusija (lat. razgovoran. međa. nanošenje štete nečijem dobrom glasu diskreditirati (fr. nepodobnog diskvalifikacija (lat. pouzdan.ereditare. smanjivati prava. discréditer) lišavati povjerenja ili ugleda. polukolonijalnih naroda ili narodnih manjina od strane vladajućeg naroda diskriminanta (lat. discursus. kon diskrecione (tal. proglasiti nesposobnim ili nevažećim. onaj koji je čisto misaone. razgovor. nekog posla. ugled ili povjerenje diskrepancija (lat. granica. prijeporan. odvojen. nekoga isključiti iz natjecanja zato što ne odgovara propisanim uvjetima natjecanja. koji umije čuvati tajnu. razlikovati. boja. discriminatio) u međunarodnim odnosima: davanje manjih prava pripadnicima jedne države nego Što se daju pripadnicama drugih država. iznošenje na loš glas. kod određivanja korijena (xp x2) kvadratne jednadžbe: izraz koji se nalazi pod korijenom diskriminirati (lat. nesiguran diskutirati (lat. izlaganje diskurzivan (lat. con discrezione čit. odvojiti. učiniti (ili: načiniti) nesposobnim (ili: neprikladnim) za obavljanje kakve službe. lalein tepati. šport. kontinuirana veličina. fr. objašnjavanje putem izmjene misli i različitih stajališta diskusijski (lat. discussivus) koji objašnjava. međuprostor. nesposobnost čitanja (bolesnik može samo započeti čitanje teksta. 3. razgovarati diskurs (lat. discrédit) nepovjerenje. razmak. veličina koja nema mjere u sebi (jedinica se ne sastoji od razlomaka). dokazivanje nedužnosti diskurirati (lat. oprezno. mat. dokazati nedužnost diskulpacija (lat. najveća opasnost. diskretna veličina veličina kod koje dio prethodi cjelini. razlika diskrepantan (lat. Crncima i Židovima) i nacionalnim manjinama osporava ona prava i građanske slobode što ih uživaju pripadnici vladajućeg naroda. obesprav-ljivati. discutere) objašnjavati. različ-nost. tj. opravdavati. dys-. suzdržljiv. rasna diskriminacija socijalnopravni odnos u nekim državama koji pripadnicima drugih rasa (npr. zubima ili grkljanu) disleksija (grč. poremećaj u izgovaranju riječi zbog bolesti ili kakvog nedostatka na vanjskim govornim organima (na jeziku. po sebi različit ili odvojen. presudan ili kritičan trenutak. discréditer) lišavanje povjerenja ili ugleda. praviti razliku. graničiti diskromatopsija (grč. viđenje) med. koji nije u skladu diskretan (lat. discriminare). neslaganje.dis. dis-. razlika. nedostatak sposobnosti. discussio) raspravljanje. dys-. disrepans) koji odudara. gubitak kredita. discernere razdvojiti. qualis. vodeći računa o glavnom glasu i o namjeri kompozitora diskrimen (lat. veličina kod koje cjelina prethodi dijelovima. povjerljiv.mat. predavanje. isključenje dislalija (grč. discriminare odvajati. discursivus) log. discriminare) dijeliti. discutere) govoriti. sljepilo za boje. ali nije sposoban pročitati do kraja . koji razlaže diskutabilan (lat. kem. različit) 1. oprezan. fr. facere učiniti) onesposobljavanje. ozloglasiti. onesposobljenost za obav-ljenje nekog posla. opsis vid. diskreto. odvajati. disculpatio) opravdavanje. raspravljati diskvalificirati (lat. discernere. pažljiv. dis-culpare) pravdati. obilježiti nekoga kao nedostojnog. nedostatak važnosti. govor. facere) onesposobiti. u razgovoru. discours) raz-govaranje. supr. chroma. discrepantia) nesuglasnost. uzeti nekome dobar glas. Činjenje nesposobnim (ili: neprikladnim) za obavljanje kakve službe. dys-. discrimen) nešto što odvaja. obespravljeni e kolonijalnih. sporan.

nejednak. dissociatio) razdvajanje.). može biti i posljedica neke bolesti unutarnjih spolnih organa) Disney. premještati. dissonantia) nesklad. diso-nija dispanzer (eng. tj. med. Pinokio. dissolvere) otopiti. 1922. dispacher) pom. rastavljiv disolucija (lat. Pepeljuga. dissolventia) mn. dys-. dys-. nedo\ idisparitet 310 disponenda no raspoloženje žene za spolni od-nošaj disparitet (lat. nesloga. dis-. koji rastapa: ras-topni. rastopljiv. biti neskladan. sentimi. dis-. član. sredstva za otapanje (ih: razbla-živanje. rastavljanje) disolvirati (lat. razdor. ugodniji dojam na uho disonantni interval glaz. membrum ud. onaj Čije istodobno zvučanje tonova ne zadovoljava naš sluh disonirati (lat. razmještaj trupa na nekom području. raskomadati. odnos dvaju ili više tonova čije zvučanje ne može zadovoljiti. osobito djelovanjem topline. elektro-litička disocijacija fiz. nacrtao prve trikfilmove. zdravstvena ustanova koja sprječava i liječi bolesti disparagij (lat. rastaviti disonanca (lat. dys-. opsis viđenje) med. dissociare) rastaviti. med. raspuštenost. kasnije je u vlastitom filmskom poduzeću izradio svjetski poznate filmove s motivima iz priča za djecu (Snjeguljica. reo tečem) med. dissolutio) rastapanje. nego traži veću konsonancu (u sekundi. dissolutivus) koji otapa. ne slagati se u glasu. geol. npr. v. razmještanje. glaz. disopsija disopsija (grč. dis-parj nejednakost. različitost. iščašiti dislogija (grč. dissolutus) otopljen. razdvojiti disolubilan (lat. dys-. Ali-ca u zemlji čudesa. dis-paragium) nepriličan brak (s osobom iz nižega staleža. pucanje Zemljine kore i poremećaji koji su s tim u vezi. koji pripada otopini disolvencije (lat. omekšavanje. razmjestiti. dismembratio) komadanje. noni i dr. jabuka i vrlina dispareunija (grč. razuzdan disolutivan (lat. razgradnja kemijskog spoja na njegove sastavne dijelove. koji rastavlja. dissolubilis) otopljiv. nezdruživ disocijacija (lat. disolucijski kontrakt trg. dio) dezintegrator za žito dismembrirati (lat. podjela. men mjesec.dislocirati (lat. komadati. uganuti. pareunos suprug. osobito: podjela jednog kompleksa zemljišta na manje dijelove (parcele). med. poremećaji u govoru zbog nedostatka inteligencije dislokacija (lat. neskladan. Walt čit. ugovor o prekidu suradnje disolutan (lat. osobito članova vladarske kuće). raščlanjivanje. membrum) odvajati dijelove iz neke cjeline. npr. kern. Dizni Volt. dislokacijska karta zemljovid na kojem je prikazano dismembracij a 309 dispareunia kako su trupe razmještene na nekom području dismembracija (lat. uganuće. mezalijansa disparatan (lat. neobuzdanost. menstruacija praćena bolovima (kao posljedica nedovoljne razvijenosti ili nepravilnog položaja maternice. raz-družiti. procijeniti ili nadoknaditi brodsku štetu . nesuglasnost. rastajanje. neskladnost dispaširati (fr. razum i biljka. Petar Pan) disocijabilan (lat. slabost vida. razdioba. slabovidnost. neobuzdan. dys-. razvratnost. voj. braka). lakomislen. raščlanjivati dismenoreja (grč. opsis) med. raspuštanje (nekog društva). iščašenje. društva. dissociabilis) nespojiv. dislocatio) premještanje. dislocare) premjestiti. raspadanje nekog tijela. dissonare) ne zvučati skladno. v. raspad (npr. rastopiti. razmještati. koji ima prirodu otopine. slavan je postao 1928. disparatni pojmovi log. neslaganje. razlikovati se disopija (grč. razgradnja molekula otopine na jednostavnije sastojke (ione) disocirati (lat. supruga) med. izdvajanje crkvene općine iz njezine dosadašnje župe dismembrator (lat. dispensary) socijalna ustanova za besplatno liječenje sirotinje. slabo. zapravo Walter Elias (1901—1967). (kreacijom Miki Mau-sa). države. pojmovi koji ne pripadaju zajedničkom srodnom pojmu te nemaju nikakvih zajedničkih oznaka. disparatus) iz osnove različit. logos) psih. vojsku.

djelitelj. nadstojnik (osobito u samostanima) dispenzatorij (lak dispensatorium) ljekarnička knjiga s propisima za pripremanje lijekova. osobito u vezi sa štetom na moru. ugovor o raskidanju zaključenog trgovačkog posla displicirati (lat. 3. sa dva sjemena disperzija (lat. ljekarnički zbornik dispenzirati (lat. elementarne. vedar. službenik koji vrši razdiobu električne energije na više međusobno povezanih električnih stanica. astma. oraspoložiti.) mn. donator. farm. raspoloživost. predavanje). podijeliti među zainteresirane (v. ne biti po volji dispnoja (grč. pobuditi nekoga na nešto. dys-. ravnatelj.-■ razmještati. dijeljenje. osobito kod prepreka za brak. dispendere) zavod za besplatno davanje lijekova sirotinji. dis-pensare) podijeliti. razrješavanje od neke obveze ili smetnje u pojedinačnom slučaju. nagovoriti disposesija (lat. imanjem). kojim se može raspolagati disponibilitet (lat. sperma sjeme) fiziol. pojava da se složena svjetlost može prizmom razgraditi na svoje sastavne. osloboditi od obveze ili kazne. spondeios) metr. razdijehti. disponibilis) raspoloživ. lišenje posjeda disposesirati (tal. dis-plantatio) presađivanje. ne sviđati se. pripremiti (članak. voj. poremećaji u probavnim organima (želucu i crijevima). nesviđanje. rasap boja disperzivan (lat. dispaširati). ono što je stavljeno na raspolaganje. 2. di-. stihovna stopa od četiri duga sloga:---disponenda (lat. dis-pescere) rastaviti. osobito u knjižarstvu.) dispondej (grč. urediti. upravitelj. raspolagati (novcem. disponens) upravitelj.dispečer (eng. pnoe disanje) med. dispensator) darovatelj. pneo dišem. upravlja cijelim tijekom proizvodnje nekog mehaniziranog poduzeća dispenzacija (lat. displicentiae pactum čit. primio radi rasprodaje. dispossessio) prav. osoba koja je ovlaštena upravljati poslovima neke trgovačke -< kuće disponibilan (lat.) raseljene osobe displantacija (lat. dys-. pripremati i izdavati lijekove. displicere) ne dopadati se. radnik koji iz jednog središta. ukloniti (ili: otjerati) s posjeda. oprostiti dispepsija (grč. oprost. pepsis) onaj koji pati od slabe probave dispergirati (lat. di-. disponere) razmjestiti. sporne svote. rasađivanje. dispenzacijski troškovi iznos koji treba platiti za jedno ovakvo razrješavanje ili oprost dispenzarij (lat. plasso oblikujem. službenik koji regulira kretanje vlakova na jednom dijelu pruge. dispensatio) razdvajanje. sipnja. lišiti posjeda . dys. pepsis probava) med. poslovođa. knjige koje je knjižar disponent 311 disputirati . lišavanje posjeda. dys-. displeist persns (engl. oslobođenje. na raspolaganju. raspršiti di sperma tican (grč. rasuti. disponens) raspoložen.ne-. dvosjemen. razdvojiti. dispergere) rasipati. dispersio) opt. dvostruki spondej. disponibilitas) stanje nečega što je na raspolaganju. dys-. nekih živčanih poremećaja. prilagoditi. raspršivanje svjetlosti. tvorim) nenormalan razvoj nekog organa ili cijelog organizma displicencija (lat. opremljenog potrebnom signalnom aparaturom i sredstvima veze. srediti. pepsis probava) koji teško probavlja dispeptičar (grč. dispatch hitno obaviti) 1. dispersivus) raspršen. premještanje displazija (grč. prirediti. dispossessare) prav. groznice. srca. mehaničkih smetnji i dr. raspoređivati.) prav. . sirotinjska ljekarna dispenzator (lat. displicentia) nedo-padanje. displicencije paktum (lat. dobre volje disponirati (lat. vrijeme između aktivne službe i mirovine (dok se prima akontacija mirovine) disponiran (lat. osobito: slaba probava želuca zbog poremećaja u izlučivanju probavnih sokova dispeptičan (grč. regulirati račune displaced persons Čit. teško disanje (kod težih bolesti dišnih organa. razasut dispescirati (lat. homogene svjetlosti (boje). dispergere. ah ih nije prodao te ih stoga ponovno stavlja na raspolaganje izdavaču disponent (lat.

resom-mandation) loša preporuka. disputa-tor disputator (lat. redni broj 66. dys-tbanatos) teško umiranje. nepristupačan distancometar (lat. dis-. razmak. točnog poimanja i razumijevanja značenja nečega. dispositiva) prav. rćforme) loš (ili: neuspio) preobražaj ili preokret disrekomandacija (lat. nejednakost disproporcionalan (lat. sklonost. sposobnost raspolaganja nečim. renommerj iznijeti na loš glas disreputacija (lat. izraz za konja koji još nije stigao ni do distantnog stupa (koji se nalazi 200 metara ispred cilja) u trenutku kad je pobjednik već prošao cilj. odluka. đispositio) raspored. raspolaganje novcem. nedostatak razumijevanja za praktičnu uporabu pojedinih predmeta disproporcija (lat. imanjem. razmještaj. skica. disputare) prepirati se. pokuditi disrenomiran (lat. glazbu. nacrt (rasprave. znak Dy disputa (lat. renommer) ozloglašen. disputare) prepirka. dysprositos teško pristupačan) kem. atomska težina 162. fr. osobita sposobnost za nešto (npr. spor. nego je stavlja prodavaču na raspolaganje dispozicijsko ograničenje prav. ozloglašenost disritmija (grč. dis-. znanost. sporiti se. fr. sklonost nekim bolestima. sudionik u disputiranju disputirati (lat. disputatio) raspravljanje. re-sommander) loše preporučiti. nejednak disprozij (grč. mjesto izdavanja i mjesto plaćanja različiti distanciran (lat. a da se ne mora polagati račun (npr. sposobnost za pravne poslove. disputans) v. dis-. dobra volja. razmjer) nedostatak ritma. habilitacijska disputacija. danas se još vrši radi dobivanja akademskih počasti (inauguralna disputacija. eutanazija distanca (lat. promocijska disputacija. velikih poduzeća itd. borba s dušom. osobito: voditi znanstvenu raspravu disreforma 312 distonirati disreforma (lat. fr. sposobnost za samostalno obavljanje poslova dispozicijsko dobro trg. lat. dis-tanina mjenica mjenica na drugo mjesto kod koje su. dispozicijski fond novac stavljen ne-■ kome na raspolaganje u određene ■». svrhe. roba koju naručitelj zbog loše kakvoće ili zakašnjenja neće primiti. fr. dis-. ograničenje slobode primanja obveza. mala nesposobnost vršenja nekih pokreta. naučavanje koje poriče svrhovitost i savršenstvo svijeta. pripremanje.) dispozicijska sposobnost prav. med. rezerviran. odnosi u prirodi i kulturi su nesvrhoviti i štetni za život . rješenje. distantia) udaljenost. osobito: javna znanstvena rasprava u kojoj jedna strana (oponent) nastoji opovrgnuti ono što je druga strana (respondent ih défendent) tvrdila. distans) šport. disrum-pere) fiz. na lošem glasu disrenomirati (lat. teleios savršen.dispozicija (lat. disputatio pro gradu) disputant (lat. odlučuje dispraksija (grč. dis-. nadmetanje riječima disputabilan (lat. dispositivus) koji se tiče raspolaganja nečim ili uređenja nečega. dis-proportio) neraz-mjernost. zločin. jahanje na distancu dugotrajno jahanje (kad se konje ne zamjenjuje). propisuje. fr. dis-. nepravilnost disruptivno pražnjenje (lat. disputator) raspravljao. metron) instrument za određivanje udaljenosti disteleologija (grč. držati distancu voj. reputation) loš glas. mala apraksija. rhytmos sklad. fr. supr. dys ne-.46. disputabilis) sporan disputacija (lat. tj. zaduživanja ili otuđivanja imovine dispozitiv (lat. formula presude dispozitivan (lat. potpun. za bitku). krađu). uređivanje. kuđenje disrekomandirati (lat. raspravljanje. članka. naglo pražnjenje elektriciteta. distantia rastoja-nje. raz-. dyspraxia) psih. raspoloženje. dys-. kratkotrajno električno pražnjenje (za razliku od električne struje kod koje se električne mase kreću ravnomjerno i trajno utvrđenom putanjom) distanazija (grč. koji naređuje. sređivanje. pri mar-Širanju: držati propisan razmak. dis-proporti-onalis) nerazmjeran. element. plan (npr. grč. predavanja). kod raznih ministarstava. dakle. nesklad. logia) fil.

iskrivljenje distrahirati (lat. stichos red) med. tj. distingvirati se isticati se distinkcija (lat. prav. stichos) 2. jasan. pristaše razjedinjenja SAD-a disuniran (tal. razdavati. di-. razumljiv distinktivan (lat. uganuće nekog uda. distortio) med. heksametar i pen-tametar (koji dolaze jedan za drugim) distihičan (grč. opseg. otmjen distokija (grč. di-. distichon) metr. poremećaji u prehrani jednog organa. razlikovan. istaknut distingvirati (lat. distencija distih (grč. dystychia red) 1. distractio) rastrese-nost. apsolutno proturječe teleo-loškom shvaćanju života i prirode distencija (lat. bolestan sastav mokraće. theos bog) onaj koji vjeruje u dva boga. zabavljati. dys-. raz-mještajni. razgovijetan. ukinuće disunija (tal. razdijelni. thrix. log. osujećenje. odcijepljenje. odvojiti. odvajati slomljene ili oštećene udove distrakcija (lat. truljenje jetara koje uzrokuju crvi u jetrima (Distomum hepaticum). zabava. distinctivus) koji odvaja. razlika. okrug.te. kao takvi. dvostruki red. disunire) mu. razonoda. razdvojiti disurija (grč. distribuere) razdijeliti. svirati) distorzija 313 ditta distorzija (lat. distringas) prav. distonare) glaz. dis-tendere) med. pjesma koja se sastoji od dvije strofe distrofija (grč. naredba o pozivanju pred sud. di-stinguere) odvajati. silom istegnuti. rasporediti. razmjestiti distributivan (lat. razlikuje.: kolektivan pojam). zabaviti. stoma usta) med. razlikovati nešto od nečega. distenzija distendirati (lat. distributivan pojam log. tikto rodim) med. napregnutost. po dva itd. djelokrug distringas (lat. nesretan slučaj distihija (grč. disunire) razjedinjenje. otuđivanje. nesreća. zla sudbina. dvobožac . trofe hrana) med. dys-. disuria psychica čit. razdioba. distrahere) rastresti. rađanje blizanaca distomatoza (grč. zaseban. dys-. obujam. odvući. razmješta. rasporedni. različit. suviše visoko ili suviše nisko (pjevati. di-. odvajanje slomljenih ili oštećenih udova. razvući. disurija psihika (lat. izići iz ~ pravog tona. distribuens) razdje-ljivaČ. položaj distinktan (lat. punomoć za popisivanje stvari distrof (grč. točno razlikovanje pojmova. razdjeljuje. distributio) podjela. distentio) v. nesloga disunionisti (tal. otmjen. disunire) razjediniti. di-stinguere) koji se razlikuje od drugih. di-. distinctio) razlikovanje. distringere. stvaranje dvostrukog reda trepavica (kao bolest) distingviran (lat. dvore dan distihija (grč. disturbatio) rasap. distincuts) odvojen. ugledan. stichos) s dva reda. distributivni broj broj koji pokazuje koliko dolazi na svakoga (po jedan. dva stiha zajedno. rastaviti. meti-ljavost distonirati (tal. išČašenje. zabavljanje.) nemogućnost mokrenja pred drugima zbog stidlji-vosti diteist (grč. distributivno rješenje prav. međ. razonoditi. sudsko rješenje o podjeli stečajno mase među vjerovnike. razvrgnuće. područje. uron mokraća) med. raspored distribuent (lat. nedaća. di-. iskazivati nekome posebnu pažnju. med. mjerodavnost. raspoređuje. vlas) med. osobito trepavica distihijaza (grč. med. distihijaza distrikt (lat. nepažnja. rastegnuti distenzija (lat. trichos dlaka. odvojen disunirati (tal. di-. dis-tendere) zategnu-tost. smetnje pri mokrenju. otmjenost. prodaja distribucija (lat. rastavljen. strofe) poet. razdavač darodavatelj distribuirati (lat. razdjeljivati. districtus) sudski kotar. dis-. podijeliti. distributivus) koji dijeli. skrenuti pozornost s nečega. prevrtanje (očiju). zbuniti. nekog njegovog dijela čitavog organizma disturbacija (lat. disunire) razjedinjen. pojam koji se odnosi na svakog člana neke skupine ili klase (supr. razvesti.) distrihijaza (grč. razdor. v. razvoditi. dvostih.

pren. divide in partes ekvales (lat. ret. različnost. divertissement) zabava. Dia) diva (lat. ditonos) glaz. odlutati.) glaz. poliedar s dvaput po Četiri površine ditiramb (grč. diversitas) različnost. trabunjati. trochaios) metr. razgranavanje. u određeno vrijeme. voj. osujećivanje određenih namjera. supr. skretanje. interval koji se sastoji od dvaju cijelih tonova. med. draga divagacija (lat. rastavljanje na dva dijela ditonus (grč. divergentne linije linije koje se udaljuju jedna od druge. Zeus. raznorodnost. tajno vijeće bivših sultana. mali balet. udaljavanje divergentan (lat.) trg. razonoda. udio u podjeli dužnikova imanja .diteizam (grč. dat. diversus) različit. Dios. raznolikost divide et impera (lat. voditi ljubav. ples na pozornici. popis poreznih obveznika. osobito pjevačica. promjena. skretanje neprijateljske pozornosti na drugu stranu. diversificatio) mijenjanje. danas: lirska pjesma nadahnuta osjetilnim užicima što ih pruža život ditirampski (grč. diuretičan diureza (grč. osnova) geom. udaljavati se od teme divan (perz. temno režem) razdvajanje. razonoda. zanosno. zabavljati divertisman (fr. di-. edra površina. kod tal. razdioba vlage po tijelu.) trg. ljudina. velika terca ditopsija (grč. udaljavanje od teme (u govoru i pisanju) divagirati (lat. ašikovati divarikacija (lat. razgovarati. pjesnika: ljubavnica. med. ak. forma) nejednakog oblika. zaboravljanje neugodnih misli i briga diverzitet (lat. diversus. di-. pren. di-. granaš to razvijanje jedne žile divergencija (fr. divagatio) tumaranje. di-. tetra Četiri. boga vina i uživanja. gigant. svakovrstan (di-verzna roba) diverzifikacija (lat. divan) govoriti. divergence) razilaženje.) mit. unošenje promjena diverziforman (lat. raznovrstan. udio u dobitku koji. raznovrsnost. kao u diti-rambu ditomija (grč. divertere) odvojiti. firma diuretik (grč. burno. razonoditi. Dii. divertimento diverzan (lat. razmicati se. gorostas. dvoboštvo ditetraedar (grč. di-. dividirati divide in partes aequales Čit.) tursko državno vijeće. mjenice trgovca koje ima u trgovini. ime pod diuretìk dividenda kojim se trgovina ili poduzeće vodi. sredstvo koje pospješuje mokrenje. biti različitog mišljenja divertimento (tal. lako i ugodno glazbeno djelo. mat. istočnjačka ležaljka s jastucima (za sjedenje i spavanje). pripada svakom dioničaru u nekom dioničkom društvu prema broju njegovih dionica ili dividirati 315 uloga. djelje-nik dividenda (lat. različit oblikom diverzija (lat. diva) božanska. obožavana. di-. govorenje bez veze. stihovna s^opa od četiri sloga: — U — U ditta (tal. divaricatio) fiziol. danas: poznata i slavna glumica. divergere) razilaziti se. zabavna kompozicija divertirati (lat. diversio) odvraćanje.) podijeli na jednake dijelove (oznaka na liječničkim receptima) dividend (lat. lutanje. neočekivan napad. dividendus) mat. dvostruki trohej. theos bog) vjerovanje u dva boga. udaljavati se jedno od drugog. poet. uron mokraća) med. lit. osobito pjesama (npr: Goe-theov "Zapadno-istočnjački divan") divaniti (tur.) podijeli pa vladaj! v. razveseliti. promjena smjera. kolos. ljudeskara Div u nekim hrvatskim prrijevodima: ime za starogrčkog boga Zeusa (prema grčkoj deklinaciji: nom. konvergentan divergirati (lat. dithyrambos) oduševljeno. divergens) koji ide u različitom smjeru. odstupati. ret. prid. lutati. gen. čiji se zbroj članova neograničeno povećava ukoliko se više članova uzima. kaz. diplosija ditrohej (grč. govoriti bez veze. divagari) tumarati. orao gledam) v. potpis na pismu. med. dittos dvostruk. koji se razilazi. biće ljudskoga lika i izuzetno velike snage. carinarnica. ples i pjesma između Činova. dithyrambos) nadimak boga Bakha zbog njegovog tobožnjeg dvostrukog podrijetla od Semele i Zeusa. udaljavanje jednog od drugog. izdvajanje (ili: izlučivanje) mokraće div (tur. uron mokraća) med. raznolik. trabunjanje (osobito kod duševnih bolesnika). odvratiti. prvobitno: burna i oduševljena pjesma u slavu Bakha. zbirka spisa ili članaka.

sapnica pročišćivač dizajn (engl. divinare pogađati. da bi se dobio zeleni ton. predviđanje. tisk. S je dijelom Pj. divisibilitas) djeljivost divizija (lat. dividere) dijeliti. sud u kojem se subjektu (S) pridaje više predikata (P1? Pa. stavljati u red bogova. gatanje. dizati do neba. pretkazuje. rekoh. s pobožnošću. "Božanstvena komedija". nebeski dixi čit. koji ima dizenteriju. divinatio) pogađanje. automobila. divisura) odsjek. rastrubiti. gotov sam. divisibilis) djeljiv divizibilitet (lat. mlaznica. desen dizelski motor teh.) rekoh i spasih dušu svoju. 1 do 2 topnička puka i odgovarajućeg broja inženjerije. prorok divinatoran (lat. (naziv po pronalazaču. razdijeliti. enteron) med. pali samo sobom. pobožno. Divina komedija (tal. jedan broj podijeliti nekim drugim brojem.) onaj koji može predviđati. djelitelj divizorij (lat. dixi) rekao sam. divide in partes ekvales (lat.. dijelom P2. dijelom plinovita divizma (lat. vračanje. vrač.) glaz. divisio) dijeljenje. a boje dobivaju veću svježinu i živost divizivan sud (lat. npr.. sad mi je savjest mirna diza (njem. glasoviti spjev tal. stavlja se. log. naznačivanje svih vrsta jednog roda putem determinacije jedne i iste oznake rodnog pojma. npr. način slikanja francuskih impresionista iz druge polovice XIX. proricati) koji vrača. kern. osnovna strateška jedinica sastavljena od svih rodova vojske (3 do 4 pješačka puka. dividualitas) mogućnost dijeljenja. diksi (lat.: Tijela su dijelom čvrsta. podjela obujma jednog pojma. dixi et animam meam salvavi Čit. rastanak. plavo i žuto te se na taj način u promatračevom oku izvrši optičko sjedinjavanje. divinisation) stavljanje nekoga u red bogova. vilica za dijeljenje slova divizura (lat. divulgatio) iznošenje na velika zvona. divulsio) kidanje.) podijeli pa vladaj!.) tako da je sposobna za samostalne operacije divizionar (fr... proricanje. razvod braka divotamente (tal. vidovnjak. dakle. divisor) mat. pjesnika Dantea Alighierija divinacija (lat. nego ubrizgava i.) ono što se može dijeliti. raskidanje divulzivan (lat. slućenje divinator (lat. dividere dijeliti) znak za dijeljenje riječi divizibilan (lat. dijelom tekuća. obožavanje divinizirati (fr. predviđački. iznijeti na velika zvona divulzija (ni. pretkazivanje budućnosti po snovima i raznim pojavama u prirodi. desing) v. podijeli na jednake dijelove (na liječničkim receptima) dividualitet (lat. štovati kao Boga diviš (lat. predviđa. mat. svečano divulgacija (lat. divisionnaire) voj. Düse) stožasto (konično) sužena cijev u kojoj se strujanje tekućina ili plinova pod tlakom pretvara u brzinu (tlačna diza) ili obrnuto (usisna diza). upalu crijevne sluznice (zarazni proljev) . divortium) prekid. širenje informacija divulgirati (lat. odjeljak divorcij (lat. podijeliti. divisio dijeljenje) umj. jedno pokraj drugog. zbog visoke temperature i tlaka. dicere reći. razglašavanje. tj. podjela. zapovjednik divizije divizionizam (lat. proročki divinizacija (fr. dijeljenje brojeva (jedna od četiriju osnovnih računskih operacija). kazati. 1858—1913) dizenteričan (grč. divulsivus) koji kida..) božanski. st. diksi et animam meam salvavi (lat. raskida divus (lat. lokomotiva i dr. dys-. završio sam diza 316 dodekafonija što sam htio redi. bolničara itd. divide et impera (lat. umjesto da se miješaju na paleti. voj. Verbascum thapsus) biljka s velikim dlakavim listovima (porodica zijevalica) divizor (lat. ono što je djeljivo Divina comedia čit.dividirati (lat. divulgare) razglasiti. dividere) log. tj. brojčanik kod urara. divisorium) instrument za dijeljenje. djeljivost dividuum (lat. mat. diviniser) obožavati. oblik.) lit. proriče.). upotrebljava se za pogon brodova. motor kod kojeg se tekuće gorivo ne pretvara prethodno u plin.: tonovi se stavljaju na platno jedan pokraj drugoga. divide in partes aequales čit. inženjeru Rudolfu Diesélu.) med.

duodenum dodekadika (grč. athlon natjecanje) šport. zlo-. dodeka.) carinarnica doger (niz. udovički dio.) poučavajući (druge) učimo (i sami) (Seneca) docent (lat. doyen) starješina. dodeka dvanaest. dodeka dvanaest. dvanaestopalčano crijevo.) ja dajem. petalon list) bot. dvanaesteroboj Dodona Zeusovo svetište i proročište u Epiru u kojem su se proročanstva dobivala po šumu ogromnog hrasta ili po letu svetoga goluba doga (engl. docere) poučavati. njemačka doga.dizenterija (grč. Dobermannu) doboš-torta torta napravljena prema receptu nekadašnjeg bečkog slastičara Doboscha docendo discimus (lat. seljačka djevojka Jeanne d'Arc (1412— 1431) koja je u svojoj 17. 1874—1951) dodekaginija (grč. dare davati. griza. dvanaesnik. križanac njemačkog ovčara i velikog pin-ča. sustav računanja dvanaesticama. A. dodarium) v. dys. naziv za gimnastičku natjecanje u dvanaest disciplina. gyne žena) mn. doajen diplomatskog zbora strani izaslanik koji je najduže akreditiran na nekom dvoru ili pri vrhovnoj upravi neke države. v. a ti radi doajen (fr. poslušan docirati (lat. nekoj ustanovi. austrijski kompozitor Arnold Schônberg. dodeka. engleska. hrvatsko ne-. doarij doarij (lat. dodeka) predmetak u slo-ženicama sa značenjem: dvanaest dodekadaktilon (grč. teško. doalium) prav. dogger) nizozemski ribarski čamac dogesa (tal. dvanaesterokutnik dodekalijun (grč. dodeka. t dogana (tal. dodeka dvanaest) broj (piše se brojkom 1 sa 72 nule) dodekandrija (grč. dajem da bi i ti dao. dotarij dodeka. archo vladam) vladavina dvanaestorice dodekasilabičan (grč. dodeka) mat. red Linnéovog sustava biljaka koje imaju jedanaest ih dvanaest tučaka dodekagon (grč. dodekasilabičan stih stih koji ima dvanaest slogova. koji ima dvanaest slogova. zarazni proljev Dizma jedan od dvojice razbojnika koji su bih razapeti zajedno s Isusom Kristom. koji ima dvanaest cvjetnih listića dodekarh (grč. ovi su je kasnije uhvatili i spalili kao vješticu do (lat. osnova) geom. dodeka dvanaest. tijelo omeđeno s dvanaest pravilnih peterokutnika (pentagonalni dodekaedar) dodekafonija (grč. koji lako uči i shvaća.) učeći drugoga i sami učimo dodarij (lat. dodeka. dakty-los prst) anat. andria muškost) bot. odličan policijski pas (nazvan po uzgajivaču A. doarium) prav. dy-senteria) med.(grč. a ne deseticama kao u dekadnom ih decimalnom sustavu dodekaedar (grč. najstariji po godinama. dati. način glazbene notacije sustavnom uporabom dvanaest dodekaginija 317 dogmatizam zvukova kromatske ljestvice (napravio 1923. najstariji po redu primanja u nekom društvu. dog) rod velikih i snažnih pasa. klasa u Linnéovom biljnom sustavu: cvjetovi s 12 do 19 prašničkih niti u jednom hermafro-ditnom cvijetu dodekapetalan (grč. zarazna bolest koju karakterizira upala crijevne sluznice. starješina fakulteta. godini stala na Čelo obeshrabrene francuske vojske i kod Orleana pobijedila Engleze. buldog i dr. imanje koje ostaje nakon muževljeve smrti ženi na uživanje. docens) učitelj. dodeka. do dajem) do ut des (lat. dvanaesterac dodekatlon (grč. učiti drugoga. gonia kut) geom.predmetak koji označava nešto nesređeno. fone glas) glaz. dekan. XI. upućivati.) prav. najstariji po službi doalij (lat. doalij doberman plemenita rasa pasa. docendo discimus (lat. dodek-archos) član vlade dvanaestorice dodekarhija (grč. docilis) poučljiv. dodeka dvanaest. edra površina. dvanaesterac. enteron crijevo. dodeka. osobito na visokim školama (početno zvanje nastavnika visokih škola) docilan (lat. dogessa) duždevica . do ut facias (lat. bot. syllabe slog) dvanaesterosložan. povjerovao je u Krista i zbog toga ga Katolička crkva slavi kao sveca Djevica Orleanska francuska narodna junakinja.

to dock) pom. pren. n.: empirizam. st. onaj koji postavlja tvrdnje bez dovoljnog opravdanja i koji se. dokei čini se) naučavanje jedne gnostičke (bogumilske) sljedbe prema kojem je Krist samo prividno imao tijelo. dokimazo ispitujem. (supr. dokimos dokazan. istraživanje. koji se tiče dogme. izdrobiti) stolar. pouka. kada brod uđe u takav dok. kriticizam) dogmatizirati (grč. a zatim se voda iscrpe i on. rezbar dogramadžiluk (tur. te prema tome i nije rođen kao čovjek (2—3. voda se ponovno pusti u bazen i brod opet isplovi. vještina ispitivanja (dokimazi-ologija. fil. dogma mišljenje) fil. postavljanje metafizičkih naučavanja i sustava bez prethodne kritike spoznaje. dokimazija dokimazija (grč. pismo s popisom poslane robe. bez obrazloženja i dokaza dogmatičar (grč. određujem) postavljati znanstvene tvrdnje. dogma. dokimasia) ispitivanje. lista robe doketizam (grč. logos znanost) znanost koja proučava sustav ocjenjivanja (npr. pošto ga poprave. latreia obožavanje) slijepa i nekritična privrženost nekom teološkom ili filozofskom naučavanju ili metodi dogmatologija (grč. u klasičnoj grčkoj književnosti: filozofsko pravilo. nekritično povjerenje u ljudsku sposobnost spoznavanja. vodeni bazen opremljen branama kako bi mogao stalno imati duboku vodu radi prijama natovarenih brodova. nekritičan. stihovna stopa sastavljena od pet slogova. uporno pridržava tih tvrdnji dogmatika (grč. dokein činiti se. dokimastika) dokimaziologija (grč. dogmatizam dogmatičan zasnovan na dogmi.) doketizam (grč. skepticizam. do-kema privid) naučavanje daje Krist imao samo prividno tijelo i da su cijelo njegovo zemaljsko postojanje i patnje bili samo privid dokimastika (grč. dogma) onaj koji uči pravilima vjere. pren. dochmios) metr. iziđe na površinu. hidraulični dok sličan postupak. drvodjelja. v. predavati o dogmama. dogramak isjeći. izdrobiti) stolarski zanat. dokimazo ispitujem) kern. osobito: sustavno znanstveno izlaganje kršćanskih naučavanja o Bogu ili vjeri. stolarstvo dohmij (grč. dogma mišljenje) cjelina ili sustav naučavanja neke filozofske ili vjerske škole. dogmatizo donosim odluku.dogma (grč. svijetu i o Božjim odredbama koje su u vezi sa spasenjem čovjeka dogmaticizam fil. dogma mišljenje) fiz. ozidan bazen. Čestit. kršćanske dogme formulirana kršćanska načela koja sadrže spoznaje o Bogu. toliko dubok da može primiti brod. uopće postavljao pozitivne tvrdnje i naučavanja. koji prima ili tvrdi nešto jednostavno. u Novom zavjetu: carska naredba. zakonska odredba. samo pomoću zraka doket (eng. unatoč proturazlozima. kern. u školi) dokirati (eng. dogma mišljenje) pravilo. a brod se spusti i zadrži na posebnom postolju. v. jednog jamba i kretikusa: U--U dok (eng. zaključak crkvenog sabora (koncila). logia) kern. zajedno s brodom. dokeo mislim. plivajući dok podiže se tamo gdje ne može biti suhi. u staroj Ateni: poseban ispit kandidata za neki položaj u državnoj službi s obzirom na njihove građanske sposobnosti i spremu. dogma. dock) unutarnji dio luke. popis. naučavanja o vjeri: neispitan. govoriti o nečemu s visine dogmatolatrija (grč. dovesti lađu u dok . osobito: uporaba pojmova koji služe samo u granicama mogućeg iskustva i radi ujedinjavanja iskustva u stvarima koje se nalaze s one strane svakog iskustva. dogramak isjeći. odsječnim i uvjerljivim tonom. suhi dok radionica za izgradnju i popravljanje brodova. docket) trg. isključujući naučavanja o dužnostima i moralu (dio sistematske teologije) dogmatist (grč. prvobitno: onaj filozof koji je. govoriti odlučnim. onaj koji nešto uporno i odlučno tvrdi dogmatizam (grč. v. logia) "znanost" o dogmama dogramadžija (tur. dokimazija dokimologija (grč. prema Kantu dogmatičari su oni koji postavljaju pozitivne metafizičke tvrdnje ne pitajući ima li ljudski razum uopće prava na takve tvrdnje. bez dokaza. voda se iz njega iscrpe. e. takav dok se pomoću vode potopi i brod na njega nasjedne. za razliku od skeptika koji su u sve sumnjali. znanstvena metoda koja polazi od dogmi i ne dopušta ponovno ispitivanje točnosti tih dogdogmatizirati 318 doktor mi. pristaša dogmatizma.

documentum) pisan dokaz. ostatak novca nakon plaćanja) 1. 3. tj. v. pisci koji služe kao važan izvor za poznavanje antičke filozofije doksologija (grč. pedantan doktrinarizam (lat. doksat) vrsta balkona. doktrinarstvo doktrinarstvo v. poveljama. dollar) sjevernoamerička novčana jedinica = 100 centi dolce čit. dolihocefali ljudi koji imaju takvu lubanju dolihokefalija v. znanstvenik. isprava. izbočeni dio prostorije preko vanjskog zida doksografi (grč. tj. katekizam doktrinär (lat. mania bijes. doktorska diploma svjedodžba o dobivenoj doktorskoj tituli doktorand 319 dolmen doktorand (lat. u crkvenom smislu: poučavanje u kršćanskoj vjeri.) glaz. pravnim znanostima. ona koju nije izdala vlast.) kabanica s rukavima. koji se temelji na ispravama. sofia mudrost) umišljena mudrost. docere poučavati. uopće uništiti dolama (tur. pretjerano častoljublje doksozofija (grč. mudrost naoko doktor (lat. onaj koji teži kon-zekvence svojih shvaćanja ostvariti. kefale glava) svojstvo lubanja Čija je širina manja od četiri petine dužine. documentare) pisano posvjedočiti. ubiti. pretjerano točan. doxa. popuniti manjak. naučavanje o nečemu izloženo kao sustav. dokumentum privatum (lat. ludilo) težnja za isticanjem po svaku cijenu. dollvcran) dizalica na kojoj se nalazi televizijska kamera te omogućuje snimanje iz svih položaja dolimen (engl. documentum privatum Čit. koji može dokazati (ili: koji dokazuje) na temelju činjenica dokumentirati (lat. logia) slavljenje i veličanje Boga. filozofiji. đolap) 1. s uspjehom obraniti doktorsku disertaciju. podnijeti dokaz.) glaz. isplatiti dug. dolichos dugačak. dolfvman) vozač kolica s televizijskom kamerom dolmen (bretonski dol stol. doctrina) učen. kratak konjanički gornji kaput dolap (tur.) privatna isprava. ona koju je izdala vlast dokumentaran (lat. osobito u medicini). dokumentum publikum (lat. prosopon lice) Čovjek koji ima dugačko lice dolikran (engl. lako se možemo prevariti te ga zamijeniti s dioritom dolihocefalija (grč. otkriti dokusuriti (tur. 2. doxa slava. kandidat za doktora doktorat (lat. pokazivati. ormar u zidu. 4. grafo pišem) mn. doktorska titula doktorirati (lat. doxa slava. činjenično dokazan. završna formula svih istočnopravoslavnih propovijedi i evangeličkog Očenaša doksomanija (grč. doxa mišljenje. koji ima više povjerenja u svoje mišljenje nego u ono čemu ga uče iskustvo i život. potkrijepiti dokazima. umilno dolentemente (tal. škrinja. doktrinarizam dokument (lat. dolce (tal. fil.) glaz. s bolom. kusur izvratak. dolento dolento (tal. titula najvišeg akademskog dostojanstva (u teologiji. vrijede kao sigurni i nesumnjivi. doctor) učen čovjek. u svakodnevnom životu: liječnik. sprava za prženje kave dolar (engl. slatko. žalosno dolerit (grč. povelja. provesti u djelo bez obzira je li stvarnost za to već dozrela. znanost. doctrina) učenost. poveljni. dostorandus) onaj koji se sprema za doktorski ispit. doctrina) sklonost odlučivanju samo na osnovi apstraktnih teorija. a da ih ponovno i ne ispituje. dokrajčiti. doctrina) čovjek koji svoja shvaćanja i svoje svjetonazore temelji na već usvojenim principima (načelima) koji za njega. mnijenje. bez obzira na stvarnost. 2. doctor) položiti doktorski ispit. doctoratum) doktorski ispit. drvena naprava s konjskim pogonom koja je služila za navodnjavanje (primjerice u Makedoniji). documentarius) ispravni. biti proglašen za doktora nekog fakulteta doktrina (lat. documentum publicum čit. doleros prevarljiv) vrsta bazalta i dijabaza (struktura mu je jasnozrnasta do krupnozrnasta). tj. tj.đoksat (tur. niša. tužno. bolno. dolichos dugačak. znanstvena tvrdnja koja ne vodi računa o stvarnosti ili se ne osvrće na nju.) javna isprava. dolihocefalija dolihoprosopik (grč. tj. men kamen) grobnica iz mlađeg kamenog doba koja se sastoji od više velikih kamenih blokova naslaganih u obliku sanduka dolomit . ili bez obzira što je uopće i očito nemoguće da se ta načela ostvare doktrinaran (lat.

stolna (ili: glavna) crkva (nadbiskupa. Gospodnji. struka domestikacija (lat. zemljišta i posjedi koji su određeni za izdržavanje vladara. dolores (lat. dominatio) vlast. domanium) pretvoriti u vladarsko. dominicalis) gospodarski.) gospođa. glavna komponenta nekog zbivanja koja mu određuje smjer dominantan (lat. dominium) pravo vladanja. oblik vladavine što ga je u starom Rimu zaveo imperator Dioklecijan dominator (lat. pretežit dominat (lat. dominium. vlasništvo. dolosus) zlonamjeran. fobeo-mai bojim se) med. vla-darica.) 2. prebivati. nedjeljom i blagdanskim danima. svećenik koji još nema pravo biti nazočan na sjednicama Kaptola domicil (lat. tj. doma kuća. Dolomiti planinska skupina u Istočnim Alpama dolor flat.320 domine dolomit min. domestics) vrsta grube i čvrste pamučne tkanine domestikus (lat. čitaju i tumače. gospodarstvo. bolestan strah od boravljenja u kući domena (lat. djelokrug. krunsko dobro. obiteljski. ukroćivanje. njegovog dvora i za podmirivanje njegovih posebnih izdataka. duomo) 1. žutog. nadmoćan. Go-spodov. bolovi. domani-um) koji se tiče krunskih. i koji je obično manji od poreza ostalih poreznih obveznika (u nekim državama Zapada) dominikalije (lat. peti ton u dijatonskoj ljestvici. dies) dan Gospodnji. domicellus) mlad kat. saborna crkva. osoba na koju se trasira domicilirana mjenica domiciliran (lat. zavičajni. tko u domicilu isplaćuje mjenicu domicilijant (lat.) krov u obliku kupole domanijalan (lat. dominicalia) ulomci iz evanđelja ili poslanica koji se. dolorozo (tal. samostana dominacija (lat. boraviti. označiti mjesto plaćanja mjenice domina (lat. doma. lukavstvo. fil. domicilium) koji stanuje. vlada. pravo vlasništva. pločice kojima se igra poznata društvena igra domino. domus kuća. dom. a u nekim i kobalta. dolores) mn. nedjelja. v. npr. zloba dom (lat. prebivalište. tal. unutarnji. don doma (lat. biti nastanjen. biskupa ili Kaptola). državna dobra. ima redovito primjesa željeza i mangana. u širem smislu: svaki krov izrađen u obliku kupola i svaka građevina s takvim krovom dom (port. vladanje. osobito ona čiji je krov izrađen u obliku kupola. domi-cilium) zavičaj. polje rada. navikavanje na poslušnost domestiks (engl. dominante) glaz. gospodari. dominans) koji vlada. zlonamjerna prijevara. bezbojan kristalast vapnenac. trg. gospodarstvo. glavni ton. posjed. domaine) vladarsko. patnje doloroso čit. dominium. vladarskih ili državnih dobara domanijalizirati (lat. perikope. nego negdje drugdje domicilirati (lat. domiciliated bili) mjenica koja se ne isplaćuje u mjestu izdavanja. vlastelinski. ali ga ima i bijelog. dominikalne lekcije . nastaniti nekoga. dominika (lat. područje. effet a domicile. domicilium) trg. krug djelovanja. koji namjerno nanosi štetu dolus (lat. dominator) vladar.) glaz. v. rezidencija dominij (lat. v. krunska imanja. domaćica. domino) mn. odrediti nekome mjesto stanovanja. fr. gospodar domine (tal. domicilirana mjenica ili domicilna trata (fr. domesticatio) pripitomljavanje. sivog. stalno mjesto stanovanja. biskupski dvori. glavni. mn. trg. krunsko ili državno dobro domatofobija (grč. fr. dominatus) vlast. rat domicelar (lat. dominikalni porez porez koji . engl. nadmoć dominanta (tal. domicilium} trg. slobodan posjed dominikalan (lat. plaćaju na svoje prihode posjednici i svećenici. dominica 321 donatar dominica čit.J bol. nadstojnica ženskog kat. domicilium) stanovati. domesticus) kućni. pakost. smeđeg i crnog. dome. dominica sc. mjesto u kojem se treba platiti mjenica domicilat (lat.) prijevara. stan. domus. domino 3. do-lento dolozan (lat. vladanje. glavna crkva u gradu.

dominikalist (lat. vladar. Don Quijote) mn. igra u kojoj se 28. donna) 2. Don Kihot (šp.) ime poznatog lika iz stripova za djecu donarij (lat. Donald Dak (engl.) dar. Don Juan Don Juan (šp. biti na prvom mjestu. donatarius) onaj koji prima dar.) donkihoterije (šp. donarium) žrtvenik donatar (lat. osoba obučena u domino (na balu pod obrazinama). gospodar igre) dominus (lat. don Frane) Don Huan (šp. utemeljilo Spartu. zavodnik. dvostruki rok plaćanja Dorado (šp. opijum) kažnjivo davanje sredstava protiv umora kako bi se povećala izdržljivost organizma dopltštos (njem. pustolovni (avanturistički) ludi pod-' vizi. gospodariti. počasno ime uglednih ljudi u Španjolskoj i Portugalu. dominicum) crkveno imanje. doppelt dvostruk.) gospodar. Mozartova opera Don Quijote Čit. npr. dominion) suverenost. obilježenih dvostrukim brojevima od 1 do 12. zemlja ili područje kojim se upravlja. izdizati se nad kim ili nad čim. donator) davatelj.) dominikat (lat. doppio uso) trg. posjednik. tip avanturista — zanesenjaka. nadvisivati domino (tal. prije: sama crkva. odjeća za balove pod maskama. dope mazivo za stroj. vlast. vlasnik.) 1. isticati se. vlastelinski dvor dominikum (lat. zapovijedati. taj je domino.) legendarni Šp. darovatelj. dont. dompteur) krotitelj životinja don (šp. vladarica donacija (lat. naknada štete koja se polaže na dan kad bi trebalo izvršiti plaćanje. mn. biti na čelu. dominicalis) onaj koji plaća dominikalni porez. Stoss udarac) Šport.) gospodin. praemium) burz. dopio uzo (tal. lat. krabuljama. ustanovama itd. doppel. dominari) vladati. dijeli igračima koji ih slažu naizmjenice jednu do druge tako da svuda dva ista broja stoje jedan pokraj drugog (tko prvi upotrijebi sve svoje pločice — domine. el Dorado) v. dopl-igl (njem. kao i titula kneževa. eagle) "dvostruki orao". gemein biti pun) naprava za centralno grijanje dompter (fr. od donum dona (tal. donkihoterije donum (lat. tj. pod dominikalan dominikanac katolički redovnik iz reda Dominika de Guzmana (red osnovan u južnoj Francuskoj 1215. onaj koji nešto daruje ili ostavlja u nasljedstvo (crkvama. pustolovine. Don Juan) v. glavne karakteristike: užlijebljen i manje vitak stup koji se završava vrlo jednostavnim kapitelom . 3. tj. kneževskih sinova i svećenika u Rimu i Napulju (uvijek ispred krsnog imena.) "dar od pisca" (bilješka na knjizi koju daruje autor) doping (engl.) ime viteza lutalice od La Mancha u glasovitom istoimenom satiričnom romanu španjolskog pisca Cervantesa. donatio) poklanjanje. donkihotijade donkihotijade pl. 36 ili 45 pločica. kod poslova zaključenih na ograničen rok (ako roba nije mogla biti isporučena ili primljena) dona (lat. svoj zakonodavni parlament (one su u svojoj upravi potpuno samostalne. doma kuća. gospođa. akt o davanju poklona Donald Duck čit. dorski stil najstariji stil starogrčke arhitekture. pustolova don-premija (fr. primatelj donator dot donator {lat. osobito sudskim putem. službeni naziv za britanske kolonije koje imaju svoju samoupravu. gospodarica. v. svileni ogrtač za maske. dominicatum) gospodarski dvor. dvostruko doppio uso čit. 2. sjever-noamerički zlatnik od kalifornijskog zlata = 20 dolara doppio (tal.) glaz. praviti se gospodin. narkotik.) 1. samo što im engleski kralj postavlja guvernere i ima pravo veta protiv donesenih zakona) dominirati (lat. v. Eldorado Dorani starogrčko pleme na Pelopo-nezu. misa dominion (engl. gospođin domogem (grč. u nogometu: udarac lopte pri kojem lopta prije glavnog udarca dodirne zemlju doppel-eagle čit. poklon. domaćin. donum auc-toris (lat. engl. vladati nad kim ih nad čim. dragocjenosti koje su vlasništvo crkve. obrazinama.

obratna strana. dossier) svi spisi koji se tiču jednog predmeta ili osobe dot (engl.) ili in tergo (lat. klobučine (filca) finom dlakom Dorida mit. količina materije (tvari) koja ulazi u sastav nekog lijeka. doziologija (grč. dorsum leđa. metron mjera) sprava kojom se mjeri količina propisane mjere nekog lijeka (doze) . narodni dar. neke mjenice) dorzalan (lat. didomi dajem. služi kao sredstvo za uspavljivanje dormitiv (lat. u pravu nekih srednjoeuropskih država: udovički dio (koji muž ostavlja ženi) dosje (fr. ležaljka za spavanje dormiol (lat. in dorso (lat. dan. dorzalan dos (lat. Dauning-strit (engl. pozlata. daase. kći Oceana. dobrotvornu ustanovu) double-scull Čit. dotarij dotarij (lat. jednog starogrčkog plemena. dormire. pozlaćivati. dotalis) mirazni. dosis davanje. majka Nereida Dorifor (grč. koji se proteže od kralježnice prema trbuhu dorzualan (lat. kralježnica.) kopljonoša — znamenit Polikletov (5. tas-sah) 1. mania bijes) bolestan nagon za darovanjem dorski (grč. leđnotrbušni. dotarium) prav. de-aurare. klobuČinu (filc) za šešire prevući finom dlakom dorizam (grč. zem. počasni dar. koji ide od kralježnice u smjeru trbuha dorzoventralan (lat. tj. Doris) snažno. dio imanja koji pripada ženi nakon muževljeve smrti. dotis) u starorimskom pravu: miraz. supstanci (šećera. starogrčka božica mora. znanost o davanju lijekova s obzirom na količinu . amilinski kloral. stražnja. dorsalis) anat. pust.) leda. dorski stupovi po plemenu Dorana nazvani najstariji i najjednostavniji starogrčki stupovi s običnim kapitelima i frizom s triglifima i metopima dorsum (lat. s obratne strane (npr. u izradi šešira: prevlačenje pusta.) s druge strane. v. sredstvo za uspavljivanje dormitorij (lat. n. ugovori o mirazu dotali (lat. davanje. dormeuse) spavaća ili noćna kapa. putnička kola u kojima se može i spavati. dar Crkvi ili dobrotvornoj ustanovi. dati miraz. oleum) kem. leđni dorzetin (eng. hrbat. dotalitium) prav. osobe obvezne plaćati porez Crkvi ili svećeniku dotalij (lat. školu. dormitorium) spavaća soba. dubl-skul (engl. spavaonica (osobito u samostanima). venter trbuh) leđno-trbušni. dotales) mn. do-talia pacta Čit. dormitivum) med. dotare) opremiti. pr.doraža (fr. vojskovođama. đaun! (engl.) sklapanje braka. dot-krojenje prenošenje krojeva s uzorka tako da na dotacija 323 drahma zupčani kotačić na papiru buši rupice uzduž linije koju slijedi dotacija (lat.) točkica. darovati (Crkvu. dorage) pozlaćivanje. ven-ter trbuh) anat. .) dolje! lezi! (zapovijed psu da legne) Downing-street čit. Često se upotrebljava u diplomatskom i novinarskom jeziku umjesto imena ovih britanskih ministarstava doza (grč. grubo narječje (dorski dijalekt) i karakter Dorana. dosis davanje) 2. ar. greben. vrsta uskog trkačkog čamca (skule-ra) koji voze dva veslača sa po dva vesla down! Čit. groblje doromanija (grč. koji spada u miraz. koji se tiče miraza. kutija za Čuvanje suhih tvari. osobito: davanje lijeka. duhana i dr. supr: aticizam i jonizam dormeza (fr. st. dorsetteen) vrsta vunene tkanine sa svilenim umecima dorziventralan (lat. uljasta i poput vode bistra tekućina. fr.) dozimetar (grč. doron dar. logia) med. udovički dio imanja dotirati (lat. leđa. dotalija pakta (lat. e. količina lijeka koju treba dati bolesniku doza (njem. dorsuahs) v. prihod dotalan (lat. dotatio) miraz.) šport.) kip koji služi kao uzor za proporcionalnost dijelova muškog tijela dorirati (lat.) ime londonske ulice u kojoj se nalazi britansko Ministarstvo vanjskih poslova i Ministarstvo financija. dorer) pozlatiti. dos. doriakos) svojstven Dora-nima. dorsum. planinski prijevoj. Dose. tvrdo i . dosis davanje. darovanje zemljišta zaslužnim državnicima.

drama radnja) koji se odnosi na dramu. Dreivierteltakt) glaz. nisu mogli održati. čistiti morske putove od podmorskih mina radi osiguravanja plovidbe i kretanja drugih brodova. usp. dramatikos) dramski pisac. pren. do II. med. od VI. dramatičar dramaturgija (grč. koji je u tri reda drajsiger (njem.) jedinica za mjerenje težine u Engleskoj i SAD-u = 1. dramski pisac. okrutan drakonski v. st. današnja grčka novčana jedinica sadrži 100 lenti. mjenica. otuda: drakonski pretjerano strog. fil. diram. socijalna. e.). kratica za doktor filozofije dr. mania pomama. prilagoditi za prikazivanje na pozornici dramatomanija (grč. e. Drakon) atenski zakonodavac iz VII. dati dramski oblik. određivanje količine tvari. n. kratica za doktor dr. ženska bluza s rukavima do ispod lakata) drajfirtlpolka polka u 3/4 taktu drajfirtltakt (njem. znanost o drami i dramskoj umjetnosti dramatizacija (grč. drama. drei tri. radim.) pomoću draguna. dr. živo i u razgovoru (dijaloški) dramatičar (grč. tj. određivanje količine lijeka koju treba dati bolesniku dozirati (grč. = 4. književno djelo koje u formi dijaloga i monologa prikazuje neku ozbiljnu temu. drama. prisilno naplaćivanje poreza pomoću draguna. draguer) pom. Reihe red) tro-redan. drama) prerađivati u dramski oblik. ergon djelo. dramaturgia) znanost o drami i dramskoj umjetnosti. ludilo) pretjerana ljubav prema drami. zbog pretjerane strogosti ("krvlju pisani"). zmajevo drvo. zmajevac (biljka iz porodice ljiljana) draft (engl. grč.7718 grama drama (grč. povijesna. stara drajfirtl 324 draperija atenska mjera za težinu. dragon) prisilno preo-braćenje protestanata na katoličanstvo za vrijeme Luja XIV. dosis davanje) odrediti količinu tvari koja treba ući u sastav nekog lijeka. dreiviertel tri četvrtine) odjevni predmet na kojem neki dio {npr. odrediti količinu lijeka koju treba davati bolesniku dr. čiji se zakoni. vojske. drama. s mnogo radnje.32 g drajfirtl (njem. drager dragoman (ar. strast za kazalištem dramatopeja (grč. prvobitno (kod Francuza): pješaci koji su se služili konjima samo kad su se trebali brzo kretati drahma (grč. Drakon dralon naziv za sintetička vlakna (nalik na vunu) dram (perz. dragueur) pom. drakaina) bot. jedan od triju književnih rodova (uz liriku i epiku). tročetvrtinska mjera troČetvr-tinski takt drajrajig (njem.) trg. pr. g. događaj ili doživljaj koji je po svojoj uzbudljivosti sličan drami dramatičan (grč. svaka odluka vlade koja se provodi pomoću vojne sile draguni (fr. dreissig trideset) tri-desetogodišnj ak drakar srednjovjekovni vikinški ratni brod Drakon (grč.2 g = 1/100 oke dram čit. psihološka itd. trata drager (fr. poet. drao činim. drachme) turska mjera za težinu = 3. rukavi) ima samo tri četvrtine dužine (npr. drama radnja) dramska književnost. dosis davanje) med. osobito pri stranim pred-stavništima u Turskoj dragonada (fr. drachme) starogrčki i sta-rožidovski srebrni novac veoma različite vrijednosti. materije koja treba ući u sastav nekog lijeka. tardžuman) tumač. pomoćni bojni brod za čišćenje mora od mina kod svoje obale i ispred svojih većih brodova dragirati (fr. phil. a temelji se na sukobu između likova (prema sadržaju drama može biti ljubavna. vojna vlast. drama radnja) radnja. dramaturgos) stručnjak koji sastavlja dramski repertoar. (1681. pr. drem (engl. koji se zbiva kao u drami. st. prevoditelj. poieo pravim) pisanje i prikazivanje kazališnih djela dramaturg (grč. teorija drame . neumoljiv.doziranje (grč. drama radnja) preradba nekog književnog djela u dramski oblik. dragon) laki konjanici koji se prema potrebi bore i kao pješaci. pisac drame dramatika (grč. prilagođavanje za prikazivanje na pozornici dramatizirati (grč. n. kratica za doktor medicine dracena (grč..

opipljiv. dramaturgikos) koji se tiče dramaturgije. vježbati. dretva Dreyfus. članci. vrtjeti. privikavati životinje (npr. drao djelujem. psa vještinama. konja jahanju). g. Iranu i Sri Lanki. dirhem mrvica. drappo. ali kasnije oslobođen i unaprijeđen drezina dvokolica koja se pokretala odgurivahjem nogama (preteča bicikla). knjiga u kojoj je propisano sve što je potrebno da bi se moglo snimati (npr. drain) isušivanje pomoću odvodnih cijevi.) dru-Štveira odjeća. med. Drajfus (1859— 1935).) prostorija za oblačenje. uvježbavati. lat. trun. dramaturgija dramaturški (grč. gala-odjeća dresiran (fr. 2. predmeti ili ledene sante koje plutaju morem nošeni vjetrom ili strujom drifter (engl. K. Buch knjiga) knjiga snimanja. mala drama koja samo u jednom činu prikazuje dramatiziran događaj drangulija (tur. dresser) školovan. 3. radim) mn. poprečno zanošenje broda zbog vjetra i morske struje. podzemna. dresing-rum (eng. čohana roba. drapa. na drugima se pripremaju sljedeće slike drebuh (njem. suknar drap irati 325 Drijada stvo. tj. malo tračničko vozilo na ručni ili motorni pogon. draineur) onaj koji postavlja cijevi za isušivanje podvodnog zemljišta drenirati (eng. drap boja prljavožuta. uniforma. konja. francuski kapetan osuđen zbog špijunaže.) dret (tal. 1. sačma drebina (njem. izravan. osobito pohvalna. drainage) isušivanje vlažnog ili močvarnog zemljišta pomoću podzemnih cijevi za odvođenje. dritto) ravan. jaka sredstva za čišćenje drastičan (grč. grub. zastori drapirati (fr. Draht žica) jak tanak konac kojim obućari prošivaju obuću. neposredan. drama) malo kazališno djelo.) drednot (eng. čišćenje gnoja putem odvođenja drener (fr. Pakistanu. namjestiti zavjese drastici (grč. trgovina čohom. drifter) motorni ribarski brodić koji služi za lov mrežom po-tegačom . med. drapur) u staroj nordijskoj poeziji: pjesma. ponosi) sitan nakit ili sitnica uopće drap (tal. prikazi i si. dress) odjeća. što je u vezi s dramaturgijom (npr. dravida) jezici koji se govore u južnoj Indiji.dramaturgika (grč. s pripjevom draperija (fr. full dress (engl. kretanje glumaca. ukroćen dresirati (fr. dreadnought) vrsta velikih i oklopljenih ratnih brodova s teškim dalekometnim topovima dren (engl. čoharstvo. očevidan dravidski jezici (sanskr. osobito športskog društva. gururlu koji se kiti. pom. dribble) u nogometu: vješto voditi loptu između igrača. drastikos) koji ima jako. uvježbati dressing-room čit. cijevi od ilovače za isušivanje vlažnih i močvarnih zemljišta kako bi se napravila plodnim. odjeća neke organizacije. morska struja koju uzrokuje pod trajno djelovanje vjetra. Draise po kojem je i dobila ime. odvodna cjevčica drenaža (fr. uvježban. zavjese. ušećereni badem. direktan dreta (njem. draper) u slikarstvu i kiparstvu: namjestiti nabore (npr. ptica i dr. Dreh-buhne) okretna pozornica izgrađena u obliku kružnice s nekoliko odjeljaka te se pomoću nje mogu brzo mijenjati scene: dok je jedan dio velike okretne ploče okrenut publici. to drain) odvesti (ili: odvoditi) suvišnu vodu pomoću podzemnih cijevi dres (engl. neposredan.) dramolet (grč. tvornica sukna. dresser) uvježbavanje (pasa. neotesan. čoha. zavaravati drift (niz). fr. drehen okretati. na kipu). sukno. med. strog. konstruirao ju je 1817. draperie) tvornica čohe. snažno djelovanje. drap). soba za uljepšavanje (ili: dotjerivanje) dresura (fr. pren. dresser) obučavati. dragée) šećerno voce. zvukovi itd. svijetlosmeđa boja drapa (nord. koristi se za prijevoz željezničkog osoblja koje pregledava i popravlja prugu driblati (eng. položaj kamere. dramaturgike) v. dekanski jezici draže(ja) (fr. Alfred čit.

pogleda na svijet itd. extra dry čit. navijač. Bog i svijet. suhi dok. bilo je poznato po izvedbama Shakespeareovih djela) drusirati (fr. utrka) utrka (na kolima ili pješke) koju su stari Grci održavali na gimnastičkim-igrama. tipfeler Drury-Lane čit. st. kudjeljna ili pamučna tkanina). naučavanje o dvojstvu. Drillich. udarac po lopti nakon što je odskočila od zemlje drops (eng. drousse) u predenju: vunu namazati uljem Druži mn. duo dva) vrsta eksploziva koji se sastoji od nitroglicerina i pilje-vine dualist (lat. drimys ljut. zakon logičkog raščlanjivanja misaonog sadržaja na dva dijela (subjekt — predikat) dualizam (lat. osim jednine i množine. Druck tisak. duh i materija. šumska nimfa koja je živjela i umirala s drvetom u kojem je živjela. npr. trpak. druides) svećenici svetog hrasta kod starih Kelta (u Galiji.-kelt. drosos rosa. 3. staza koju je na takvoj utrci trebalo pretrčati drop-kick čit. vile-. šport. drosos rosa. navijati za (igrača. bril. metalosavijač. drill. Fehler pogreška) tiskarska pogreška. kibic. hrani se kukcima droška (rus. usp. konja i dr.: Bog i Sotona (dobar i zao princip). slene risarije čije ideje naziremo pomoću mašte. metron) instrument za mjerenje količine rose koja padne drozometrija (grč. otkrivena ruska kočija sa tri sjedala i niskim kotačima drozometar (grč.) laka. dvojina. jedenje ljutih. navijač drukfeler (njem. izumitelj umjetnik Roger Priče druidi (lat. šport.) londonsko kazalište osnovano 1663. gorkih ili kiselih jela droga (fr. Dryas) mit. grčkog) koji imaju. govore jednim arapskim narječjem.) "osobito suh". . vrsta Šampanjca trpkog okusa dual (lat. radnik koji ručno savija metalne dijelove druker (njem. log. dualis) koji se temelji na dualizmu dualitet (lat.njak druda (niz. dualis) dvojstvo. dulais dvojan) gram. starokeltski svećenici drukati (njem.). pripadnici ratničkog naroda u Siriji. šport. načela. dry docks čit. duo dva. 2. a koji označava dvojstvo stvari ili radnju udvoje dualin (lat. vrsta gumba. kopče. dualis) fil. droguerie) prodavaonica droga i kemikalija drogerist (fr. ekstra draj (engl. drop pasti. vlaga. čarobnica drudlz (engl. metria) mjerenje količine rose koja padne drud (niz. kick udarac) šport.) suh. a religija im je mješavina poganstva. gorska vila dril-kultura 326 dualist dril-kultura (eng. vlažan) bot. lat. dvojina. cvilih drimifagrja (grč. Britaniji itd. drut) vještica. osobina nekih jezika (npr.. šport. zao duh. drops) vrsta voćnih bombona. drut) vještac. drôlerie) smiješno prikazivanje ljudi i životinja u starijoj drami dromedar (grč.) druker (njem. naučavanje o postojanju dvaju različitih. vrsta brze jedrilice dromos (grč. drurilejn (engl.) pom. udubljenje na trkačkoj stazi drosera (grč. droseros rosan. potpuno suprotnih stanja. dromas. (u 18. još jedan broj za gramatičko mijenjanje imenica i glagola. dropkik (engl. cultura) sijanje ili sadenje po brazdama radi povoljnijeg i boljeg prinosa drilih (njem. Drucker) 1. dualis) pristaša dualizma. lat. biljka rosika kružnolista. principa. pristaša podjele upravne vlasti na dva samostalna dijela dualistički 327 dudoec dualistički (lat. muhamedanstva i kršćanstva dry čit. drogue) trgovac drogama i kemikalijama drolerija (fr. droodles) naoko besmi-. dijeljenje na dvoje. načina mišljenja. sanskrtskog. draj (eng. kopča. trilix troži-čan) platno od triju niti (čvrsta lanena. fa-geo jedem) med. duo. lat. drogue) osušeni dijelovi bilja koji služe za pripravljanje lijekova drogerija (fr.Drijada (grč. Drucker) sitni metalni gumb. dromeda-rius) obična jednogrba deva. drucken) tiskati. draj doks (engl.

duodecimalni sustav v. udvajati. dubium) sumnja. metnuti podstavu (otuda: dubl-štof tkanina za podstavu).) glaz. dodekadika duduk (tur. drugo oblaganje broda daskama. osobito: format knjige kod koje je jedan tiskani arak podijeljen na dvanaest listova. dok glavnu masu čini kovina znatno manje vrijednosti. glupan. due volte (tal. oblik dvanaestine. nešto stoje osobito malo. larus dudoec (lat. double dvostruko) filmski izraz za sinkronizaciju govora glumaca na nekom drugom jeziku pošto je već prvotna verzija snimljena na originalu dubij (lat. dubitare) sumnjati. neodlučnost dubitativan (lat. doublage) udvajanje. visoko bjelogorično drvo sa sitnim bijelim.) glaz. fućkabca. pren. za dva glasa. politička podijeljenost nekog naroda na dva dijela koji djeluju jedan protiv drugog dub (engl. doubler) udvojiti. sklon sumnja-nju. duellum. 1829—1911). u sumnjivom slučaju. fr. duce) vođa dud (tur. vrsta karanfila čija je glavna boja prevučena dugim prugama druge boje. u talijanskoj povijesti umjetnosti naziv za 13. u biljaru: udariti loptu tako da se o jedan rub odbije i dođe do drugog. osobito: sumnjivo potraživanje. visoko američko drveće iz porodice borova (naziv po D. na dvije. Bruder brat) pobratim. in dubio (lat. 6.) u Njemačkoj: naziv za vrstu rječnika (po prezimenu filologa i izdavača jezikoslovnih priručnika Konrada Dudena. sukob duelant (lat. jarbola i si. duo) dva. due. duften mirisati. tisk. pjevanje u dva glasa. st. neradnik.. in duodecimo) dvanaestina. doubleur) dvojnik. mostova. orgulj-ski registar. duodecimalduduk 328 Dunhill no mjerenje mjerenje dvanaestinama. a due korde (tal. duša i tijelo. blesan due (tal.) bot. 4. oklijevanje. npr. neizvjestan. hohštapler dugento čit. duzen govoriti "ti". podstaviti (haljinu). murva. subjekt i objekt. . Pseu-dotsuga taxifolia). double) dvostruk. lov. dva različita oblika iste riječi. koji sumnja. lažni dragi kamen. dudžento (tal. double) zlatni ili srebrni predmeti koji se sastoje od dviju kovina i kod kojih je samo vanjska prevlaka zlatna ili srebrna. duetto) glaz.) glaz. 3. puška dvocijevka dublirati (fr. sviranje udvoje dufter (njem. obići (npr. fr. udvostrucavati. dubitatif) sumnjičav. dvaput. dubiosus) sumnjiv. dva primjerka iste stvari u nekoj zbirci. gram. pom. udvostručiti. duel) dvoboj. koji je u pitanju dubitacija (lat. koji pokazuje (ili: izražava) sumnju dubitirati (lat. voj. ispariva-ti se) lijenčina. a due corde Čit. ne biti u što siguran. duellare) imati s nekim dvoboj. tikati. anorganska i organska priroda. probisvijet.) umj. za oktavu viši od prin-cipala. "vinski brat" duče (tal. pom. a due voci čit. brana. lat. 5. čovjek kojemu govorimo "ti". umnožiti. crvenim ili crnim jestivim grozdastim boba-ma duden (njem. dubitare sumnjati. dvostruko dublaža (fr. metalna stvar pozlaćena ili po-srebrnjena dubler (fr. 2. dvojbenost. oploviti. osjetilna spoznaja i razum itd. biti u neizvjesnosti dubi (fr. greben). dubiosa) nešto Stoje sumnjivo. ugurati u borbenu liniju. glaz.) u sumnji. (1200— 1299) duglazija bot. pseudočuga (lat. pogrešno dvostruko slaganje jedne riječi ili cijelog reda duble (fr. u slučaju neizvjesnosti dubioza (lat. duellans) onaj koji vodi dvoboj duelirati se (lat. dvojba neizvjesnost. zviždaljka. dvojiti. donio prvo sjeme u Europu). doublet) 1. s dvije žice duel (lat. dvo-glasno. zamjenik glavnog glumca (u kazalištu i fdmu) dubleta (fr. udvo-stručavanje. a due voći (tal. kolebanje.priroda i duh. neizvjesna i nesigurna naplata nekog duga dubiozan (lat. tući se u dvoboju duet (tal.) vrsta čobanske frule. Dou-glasu koji joj je 1827. u draguljarstvu: spajati dva kamena u jednu cjelinu ducbruder (njem. zbog svoje čvrstoće upotrebljava se za gradnju dokova. dubitatio) sumnjanje. usp. neizvjesno.

duo dva.) ruska narodna skupština. osobito u Italiji. još je slađe za domovinu živjeti (Horacije) dulcifikacija (lat. potez pera. dulce et dekorum est pro patria mori (lat. koji se tiče dvanaestopalcanog crijeva duodenitis (lat. sisavac u Indijskom oceanu iz porodice kitova dugung (jap. ductio) vođenje. pojavljuje se i s dodatkom: adhuc dulcius pro patria vivere čit. upravljanje duktilan (lat. ductor) vodič. dulcis) kem. skolastik koji je naučavao da volja zavisi od razuma duo (lat. magla. sabor.. briga. melodrama sa dva lika duole (lat. počevši od osnovnog tona duodecimola (tal. gospodar dukat (grč. radijska ili televizijska emisija koja ide "uži-vo" istodobno iz dva različita mjesta. izvlačiti. zamišljenost dumdum-metak puščano zrno veoma razornog djelovanja zbog toga što mu je vrh plosnat i širi se u predmetu u koji udari (nazvan po indijskom taboru Dum-dum blizu Kalkute gdje se najprije izrađivao) Dunhill (engl. koji pripada dvanaestocičanom crijevu.) bot. prašina. 200 puta slađi od šećera Dulcinea čit.. tal. dulcificatio) slađenje. parlament. briga oko nekoga dupleks (lat. dovodnik (kod nekog stroja) duktus (lat. tuman) dim.) dakle Duns Scott čit. Dulčineja (šp. adoperare raditi.) djevojka koju je Don Quijote izabrao za damu svoga srca. duodenalis) anat. v. skupština staleža. duodenum. v. drama radnja) poet. služiti) njega. duet duodecima (lat. duo) dva. dvanaestopalČano crijevo) med. rukopis dulce cum utili ugodno s korisnim (Ho-racije) dulce et decorum est pro patria mori čit. dux) vojvoda. duyung) zool. dva-naesterac duodrama (lat. biljka iz porodice pomoćnica čiji osušeni listovi služe za pušenje duka (tal. ductus) vođenje. tikva duma (rus. tome rezanje) med. zaslađivanje dulcin (lat. pren. dvojnik — telefonski aparat za dva pretplatnika na jednoj liniji 2. Dans Skot (1265—1308) Škotski franjevac. adhuk dulcius pro patria vivere (lat. duodeni. dvanaestopalČano crijevo. duhana i pušačkog pribora dunlop 329 durbin dunlop vrsta gume za automobilske kotače (naziv po škotskom izumitelju Dunlopu Hohnu Boydu (1840—1921) dunque Čit. duo) glaz. dvostruk izravni prijenos . uznemirenost. glaz. otvaranje dvanaestopalcanog crijeva u slučaju određenih bolesti. grč. djelo za pjevanje ili sviranje udvoje. instrumenta sličnog mandolini duman (tur.dugong (malaj. figura od 12 nota koja se smatra figurom od samo osam nota duodenalan (lat. lat. grč. danhil) poznata britanska marka cigareta. bivšoj Aus-tro-Ugarskoj i Francuskoj dukcija (lat. dvije note koje se izvode za isto vrijeme za koje bi se izvele tri takve note duper (tal. upravljanje. put. duo tilis) rastegljiv (npr. osobito u slučaju sužavanja duodenotomija (lat. tijek.) slatko je i dično umrijeti za domovinu. vrsta maloruskih narodnih pjesama koje se pjevaju uz pratnju ban-dure. duplex dvostruk) 1. bezbojan prašak. duodecim dvanaest) glaz. dvanaesti ton. knez. usluga. duca. ducere vući. čit. otuda (u podrugljivom smislu): ljubavnica.) . duman. duodenum) anat. dunkve (tal. glaz. morska krava. stoma) med. ductilitas) rastegljivost u vrlo tanke niti duktilnost v. nezgrapna i zdepasta seoska djevojka dulek (tur. duktilitet duktor (lat. grč. ducato) po imenu bizantskih careva (dukas) nazvan zlatni i srebrni novac različite vrijednosti. duodecimola) glaz. Dukas. platina) duktilitet (lat. duodenum dvanaes-terac. upala dvanaestopalcanog crijeva duodenostomija (lat. duyong) zool. dolek) bundeva. duodenum. dugong duhan (tur. operacija dvanaestopalcanog crijeva duodenum (lat.

) tvrd. durch kroz) šport. duplo dur (lat. duplicatura) v. otvrdnjavanje durak (rus. duratio) med. udvostruČenost. džalib koji privlači na sebe) nemoralna žena. doge. džabi) za vrijeme turske uprave: ubirač državnih i vakufskih prihoda džada (tur. duplum. besplatno. zapovjednik jednog odreda vojske. podnositi. 3. lakrdijaš. durmak trpjeti) 1. optuženikov pisani odgovor na repliku duplikacija (lat. dušman neprijatelj) neprijateljstvo duumvir (lat.-perz. pisati ili dati drugi odgovor (odgovor na odgovor). džak) vreća džaltara (tur. surovost. staklo džamadan. fiz. prostitutka džam (ar. duplikatura duplikat (lat. duks (lat. dž sedmo slovo hrvatske latinice džaba (tur. tur. neljudskost durus (lat. džadde) 1. duplicatio) udvostru-čavanje. časna sestra dux čit. ad du-plikandum (lat.) nevjestina svadbena koprena duvna (lat. duždevstvo. udvostručenje. trpjeti. dvoličnost.) 1.) okno. ustrajati.) luđak. duplare) udvostručiti. dux.) član vlade dvojice. skupljač elektriciteta. stvrdnja-vanje. prsluk vezen srebrom i svilom. titula nekadašnjeg poglavara Mletačke Republike. durabilis) trajan. v. zsak. duplicare) udvostručiti. pogrdno: budala durati (tal. redovnica. dura mater v. prav. teleskop durch die Blume 330 dvocifren durch die Blume čit. dur-bin dalekovidan) dalekozor. krjepak) glaz. duplare udvostručiti) pravo optuženika da odgovori na tužiteljevu repliku. dvostruko duplum (lat.) voda. cesta. domina gospoda) opatica. uzglavlje. pristaše džainizma džainizam vjerska sekta u Indiji čije pristaše ne priznaju autoritet Veda i svetih brahmanskih spisa džak (mad. ducis voda) knez. prevrtljivost duplika (lat. udvostručavati duplo (lat. stroj za umnožavanje duplikatura (lat. uzalud džabija (tur. udvostručenje. neiskrenost. šaljivac. kovčeg. ležaj. prav. 2. anat. durare trajati. durus tvrd. duplum) u dva primjerka. madrac dušman (tur. ad duplicandum čit. . na dar.) neprijatelj. dvostruko. član komisije od dva člana duumvirat (lat. Durchmarsch) prolaz. putovanje. duplicator) 1. zvanje i dostojanstvo dužda dvocifren dvoznamenkast Dž Dž. kretanje džaine mn. 2. postojan. džemadan (tur. ne prestajati. mater. 2. učiniti durmarš probančiti čitavu noć duritet (lat. jak. durh di blume (njem. ustrajan. posebno dobacivanje lopte u nogometnoj igri upućeno u dubinu prema suparničkim vratima durhcug (njem. duplicatum) prijepis nekog spisa u dva istovjetna primjerka duplikator (lat. dvostruka količina) velika voštana svijeća duplirati (lat. put. životariti durbin (perz. in durius (lat. pren. ili radi davanja posljednje riječi optuženoga prije izricanja presude duplicitet (lat. duritas) tvrdoća: strogost. da je oštra riječ rečena na blag način durh (njem. izdržljiv duracija (lat. jedan od dva glavna tonska roda durabilan (lat.) optužiti. trajati.) jastuk. tur. prozor. optuženika teretiti na sljedećoj raspravi okolnostima težim od onih na prethodnoj raspravi dušek (tur. duumviratus) zvanje i dostojanstvo duumvira duvak (tur. duplum dvostruko. licemjerje. Durchzug) propuh durhmarš (njem. lat. duplikacija duplir (lat.duplerica srednja. dvostruka stranica (u časopisu ili novinama) s privlačnim slikovnim materijalom duplicirati (lat.) "kroz cvijet". 2.) 1. presavinuti na dvoje.) u cilju odgovora na tužiteljevu repliku. džag. duplum) pril. duplicitas) dvostrukost. zlotvor dušmanluk (tur.) ili in pejus (lat. njemačka fraza koja označuje da je nešto samo na-tuknuto. 2. bludnica. vojvoda dužd (tal.

džemi) družba. molitva za dušu umrloga.124 1 džilit (ar. džerki (engl. pravnici. džellad) krvnik. nemilosrdan čovjek. džami) veća muslimanska bogomolja. jet mlaz. živi u južnom Sibiru) džigotovka (kavk.. 2. dragocjenost džez (engl. jednoruki Džek vrsta zidnog automata za igre na sreću dželat (tur.) polumagarac (vrsta brze i plašljive životinje iz porodice konja. 5. jersej) tkanina od tanke češljane vune i odjevni predmet od nje džet-strim (engl. skaču i proizvode glasove radosti kao da laju džanarika (tur. izvođenja ponekad i neharmoničnim tonovima džez-band (engl. tj. časnici.) naziv za kozačke viteške igre na konjima džihad (tur. džehennem) pakao džehenemlija (tur. gentry) stalež uglednih građana i privrednika koji nisu plemići (u Engleskoj): znanstvenici. po položaju.) način japanskog hvatanja protivnika u borbi. ogranak metodista. džihad) kod muslimana: sveti rat. džanerigi) vrsta šljive (okruglica.) dragi kamen.). gentleman) gospodin. 2.) muslimanska vjerska općina. zavidan . naoružanje džebrak (češ. trgovac konjima džamija (ar. 2. stream struja) meteor. "skakači" vjerska sljedba u Engleskoj i Sjev. bogomolja prvog reda u kojoj se uči kotbah (za razliku od moteje. v. prema Džon — John) u šatrovačkom govoru: momak. jab) šport. zlotvor. 2. kao titula: gospodin džentri (engl. pekmez džemat (ar. džerid) kratko koplje od elastičnog palminog drveta kojim arapski konjanici vješto rukuju i kad su im konji u najvećem trku džiljoz (tal. pogreb. kad ih "obuzme" unutrašnje prosvjećenje. srce moje! džeb (engl.) muhamedanski pakao džehenem (tur. dakle: čovjek lijepo odgojen i otmjenog ponašanja.) muslimanski raj džentlmen (engl. Americi (nastala oko 1760. džamaa. veleposjednici itd. rat za obranu vjere. oružje.) dušo moja. čovjek koji je gospodin u punom i džentri 332 dzukela najljepšem smislu. zahvati pri obrani ili napadu kojima se Japanci služe radi onesposobljavani a protivnika za napad i obranu. u boksu: oštar i iznenadan udarac ljevicom u protivnikovo lice džeba (tur. jerk meso rezati na trake i sušiti na zraku) usoljeno meso na poseban način dimljeno i osušeno (kod kanadskih Indijanaca) džersej (engl.) kod muslimana: 1. hipok. = 0. onaj koji dresira konje. prosjak. žebrak) 1.) udruženje.) dječja igračka džig (engl. 3. fakin. vještak u jahanju. manje bogomolje) džamperi (engl. zajednička molitva muslimana džeme (tur. jazz) suvremena američkoengleska glazba za ples. ranka) džanum (perz. škrtac. skupina džemijet (ar. društvo džemla (tur. izvršitelj smrtne kazne. sprovod dženet (ar. vrsta oklopa. barkers).-tur. nagla provala. tj. jumpers) mn. poznavatelj konja. jumper) majica koja se kopča sprijeda. vrsta sinkopiranog glaz. pletena od vune ili pamuka dženaza (tur. kao športska disciplina ima vrlo stroga i zahtjevna pravila džil (eng. nagao izljev. jazz-band) orkestar koji svira džez džezva (tur. frajer. džebe) 1. uska i tisuće kilometara dugačka zona sa snažnim zračnim strujama koja se prostire 6—15 km iznad zemaljske atmosfere dževahir (tur. gill) engleska mjera za tekućinu i žito. zovu ih i barkeri (engl. "lajači". džan baz) 1. džezve) posuda s drškom za kuhanje crne kave džidža (tur. jam) kuhano voće. džemre) promjena džemper (engl. tvrdica džehenem (ar.prtljaga džambas (perz. ljubitelj dobrih konja (koji ih zbog toga često mijenja). okrutnik džem (engl. geloso) ljubomoran. džehennem pakao) grješnik u paklu. odgoju i školovanosti. pren. 4. po tome što pri bogoslužju. prokletnik Džek (engl. jig) lak ples sitnim korakom i poskakivanjem džigetaj (mong. gazavat džiju-džicu (jap.

pomoćni svećenik đakonat (grč. engl. đilozija đeniza (ar. diakonikos) u pravosl. u najstarijoj kršć.) dopušteno đaka (tal. nosorozi. razdragan. tropska šuma uopće (u njoj žive tigrovi. poletan. zavist. bolničarka. definiran umnoškom njutna i metra (naziv u čast engleskog fizičara J. priča đederan (mađ. diakonos) služiteljica crkve. svjež. giacca) kaput đakon (grč. sa strane otvoreni i prilagođeni za vožnju po svim terenima. _ . diakonos) Čin. dženaza đentileca (tal. . pomoć. gorostas. _. gentilezza) ljubaznost đenjuška (rus. Đ. pren. njegovala bolesnike i vodila nadzor nad ženskim članovima crkvene općine. džuhela) otrcan pas. od 1944. pren. zdrav. osobito od ječma i raži džinfis (engl. lavovi. u Evan-geličkoj crkvi. lopov džul 333 džus džul (engl. obdarenih natprirodnom snagom i sposobnošću da se učine nevidljivim. obrasla prašumom te ispresijecana močvarama obraslim bambusovom trskom i travom. sve do VI. veselje. diaconi-cum) u pravosl. uvedeni u američku vojsku džiterbag (engl.) zool. jockey) 1. pren. razvija i tijelo i duh dzukela (tur. zmije otrovnice i dr. dostojanstvo i stan pomoćnog svećenika. u samostanima: sestra koja služi oko oltara đakonija (grč. jeep) vrsta malih. poslastica đakonik (grč. divan) prid. irska rakija. šuma. posluživanje (jelom i pićem). kasnije: ckrveni sluga i pomoćnik pri bogoslužju. đ osmo slovo hrvatske latinice đaiz (tur. u protestantskim crkvama: sestra koja služi potrebitima. giocolare) šala. crkvi: udubljenje u zidu ili zasebna soba na desnoj strani oltara gdje se Čuvaju posvećene posude đakonikon (grč.) mit. mjesto nereda džura-dogan (tur. jungle) ravnica u podnožju Himalaje. ljubitelj konjskih utrka džokej-klub (engl. gelmek doći) dođi! hajde!. judo šport. mit. pustinja duhova ili demona džip (engl. jingo) šovinistički i ratoborno raspoložen Čovjek (u Engleskoj i Americi) džinistan (perz. stoljeća: starija žena koja se brinula o sirotinji. zvanje. Crkvi. gelosia) ljubomora. đakona đakonica (grč.) molitva za umrlog kod muslimana. jobber) trg. rakija od raznog sjemenja. profesionalni jahač na konju. danas. potpora. japanski hrvački šport. broker. posrednik. sokol) koja je uvježbana za lov na druge ptice džus (engl. nastao u Americi nakon Prvog svjetskog rata džober (engl. joule) fiz. đela mašalah! budi pozdravljen! đelozija (tal.. g. nered. konjušar. tekućina .džin (ar. gin) 1. gin rakija klekovača. P. burzovni špekulant džokej (engl. jockey-club) društvo (ili: klub) ljubitelja konjskih utrka džoragan indijsko narodno glazbalo koje se sastoji od jednog većeg i jednog manjeg bubnja džudo. lagan.) 2. slonovi. jedinica za rad u sustavu SI. džumbus) zabava. buka džungla (od hinduskog jangal pustinja. juice) sok od voća ih povrća. u vjerovanju muslimanskih naroda: vrsta dobrih i zlih duhova. 2. ptica grabljivica (npr. diakonos lat. diakonos sluga) upravitelj općinskih dobara i skrbnik sirotinje i bolesnika u najranije kršćansko doba. fizz pjeniti se) džin izmiješan s nekim pjenušavim pićem džingo (engl. div. jitterbug) društveni ples crnačkog podrijetla. orijaš džin (engl. početni svećenički čin u crkvi. krjepak del! (tur.). Joulea (1818— 1889) džuma (ar. gyongy krasan.) muslimansko klanjanje petkom džumbus (tur. ckrvi: kratka molitva koju čita ih pjeva đakon đakula (tal. posebno školovana za taj poziv. ljenivac. diakonia) djelokrug đakona. veseo. lakih i vrlo otpornih automobila. denjga) ruski bakreni .

) sin (pred nekim drugim imenom. osobito od ebanovine ebanovo drvo (hebr. ispružiti. nametljivac. grč. lansiran u Zemljinu orbitu 6. ab) vir. grof Early Bird čit. ebenare) obložiti ebano-vinom. bahar miris) rascvjetana ruža đulbek-dova (tur. biljka čiji se korijen upotrebljava kao lijek i začin đunija (perz. ucijelo. kićenost dokada (tal. otac Pele-jev.) eagle čit. gydmber) bot. ebenus) bot. pren. đune) vanjski izgled. bez pojedinačnog mjerenja ih brojenja. ružin pupoljak. tur. vjetropir. ružica đul-behar (tur. mladoženja đuzel (tur. žirandola dojelerija (tal. jedno na drugo đuveč (tur. obojiti crnom bojom da izgleda kao ebanovina ebanisterija (tal.) engleska plemićka titula: plemić. dragun. trzanje uzdom ako se konj neće okrenuti . đul đulistan (perz. giiveč) zemljana zdjela. a Isusa Krista nije smatrala Sinom Božjim. đirde. gon koža) potplat. ebeniste) stolar koji izrađuje pokućstvo od ebanovine. ebn Mustafa = Mustafin sin. oblik. ebenos.) kolonjska voda ebanirati (lat.) "Rana ptica". obješenjak. giocata igra) igračka đon (tur. vrtlog đerz (tur. suju) ružina voda dumbir (mađ. sin Zeusa i Egine.) sjevernoamerički zlatan novac vrijednosti od 10 dolara Eak mit. draguljarnica. gioielleria) draguljar-stvo. guvegi) zaručnik. east. skladan E. gers) gizdelin. npr. priznavala je Mojsijev zakon i Mate-jevo evanđelje. germek protegnuti. između dva imena piše se ben. kicoš. ujedno. način đuture (tur. gizdelin. kem. umjetnički izrađeni predmeti od drveta. neradnik. giorno dan) nadnica. paušalno. rižom i krumpirom pripremljeno u zemljanoj posudi đuvegija (tur. draguljarski obrt. koji radi fine stolarske poslove ebionizam (hebr. lijep. kako bi omogućio telefonske razgovore i prenošenje televizijskih slika na najveće udaljenosti eau de Cologne čit. pjevati e. vulkanit. npr: Ali ben Muhamed = Ali sin Mu-hamedov) ebonit (engl. gul ruža. st.).—IV. su. abonos. lat. razbijač đirandola (tal. igl (engl. usp. kicoš. npr. dnevnica dozluci (tur. meso s rajčicama. krasan. kratica za ex officio (lat. gulbank glasno odobravanje) zajednička glasna molitva đulić 335 đuzel đulić (perz.novac od pola kopjejke đeram (tur. đon-obraz nepošten čovjek domata (tal. e deveto slovo hrvatske latinice E kratica za istok (engl. gyilkos ubojica) vjetrogo-nja. geranion od geranos ždral) poluga s protutegom kojom se izvlači voda iz bunara đerdap (perz. đilistan) ružičnjak. fi*. posuda. eban. djed Ahilejev earl čit. ebano. ebyon siromah) židov-sko-kršćanska sljedba (II. crni kaučuk otvrdnuo vulkanizacijom ebriljada (fr. gòz oko) naočale đul (perz. ex e duobus malis minimum eligendum (lat. o. vrt s ružama đulsa (perz. Erli Berd (engl. prvi komercijalni komunikacijski satelit. ebony) vrsta umjetne ebanovine. girandole) v. girandola. Diospyros ebenum. đil.) prijedlog = iz. mladić uopće đilkoš (mađ. est) e (lat. o d' Kolonj (fr. irl (engl. fr. crno. veoma čvrsto i teško istočnoindijsko i afričko drvo ebenist (fr. grč. giizel) prid. eben. ebrillade) jah. kuh. goturii) sve skupa.) iz dubine. đil) mlada ruža. travnja 1965. sredstvo. nego prorokom ebn (ar. jedan od sudaca u podzemnom svijetu. ebani-steria) fina stolarija. đil) ruža.) od dva zla valja birati manje e profundis (lat.

sisavci bez prednjih zuba. zemlja) životna zajednica tla. natičem. izbijanje sitnih bubuljica po tijelu zbog vrućice ebulioskop (lat. g. npr. kratica za editio (lat. ekce homo (lat. ebulire vreti. pauci.) francuska mjera za konac = 1000 m echosounder čit. Eburones) keltsko pleme u Galiji (između današnjeg Liègea i Aachena). tj. ebur slonovača) smjesa koštanog praha i bjelančevine Eburoni (lat. ljuskavci edeoblenoreja (grč.) umj. pren. skopeo gledam) kem.) eda (edda) lit. koji ima oteklinu.) raj. aidos stid. sadrži nordijsku mitologiju i priče o starim junacima i herojima edacitet (lat. ešans (fr. n. ebullire izbijati kipeći. puževi i dr. eše (fr. Starija eda (između 1240. me-tron mjera) naprava kojom se pomoću tekućine koja izgubi boju pod djelovanjem alkohola što se isparuje zajedno s dahom mjeri stupanj pijanstva ebriozitet (lat. gljive. med. ebriositas) sklonost piću. razlika između dnevnog tečaja i tečaja isporuke ecce homo čit. ebur. ebullitio) kipljenje. i 1230. 54. oide-ma) med. st. oidema) med. edentata) mn. s oteklinom edematija (grč.) u kartanju: odbačene i umjesto njih kupljene druge karte. uživanje. naslada edentati (lat. sko-peo gledam) naprava za određivanje vrelišta tekućina ebulioskop (lat. naslov dvaju djela stare islandske književnosti: Mlada ili Snora-eda (između 1220. maligan ebulioskopija (lat. ebullire vreti. veoma su korisni jer razgrađuju organske tvari te popravljaju fizička i kemijska svojstva tla.) "evo čovjeka!" riječi kojima je Pilat predstavio Krista Zidovima (Iv 19. alge. slika Krista s trnovim vijencem na glavi u trenutku kad ga Pilat. burz.) ultrazvučni detektor. npr. ekcehomo (lat. vrt slasti. vrenje tekućine (zbog topline). kod Indijanaca . ibha) slonova kost. strast za pićem ebulicija (lat. ebrius pripit. rheo tečem) med. oticanje kože edematizirati (grč.). latreia obožavanje) obožavanje stidnih dijelova (spolnih organa) kao simbola plodnosti.) je udžbenik za mlade skalde. slonovača eburin (lat. patiti od vodene bolesti eden (hebr. grč. proždrljivost edafon (grč. be-zupci. kratica za edidit (lat.. svi organizmi koji na nekom području žive na tlu ili u njemu (bakterije. grč. slast. i 1250. oticati. sanskr.5) eccehomo čit. aidos stid. ekar (fr. upala stidnih dijelova tijela edem (grč. otečen. oidao otičem) med. oidao otičem) med.ebriometar (lat. 2. aidos sramljenje. edematičan edamer vrsta masnog i vrlo hranjivog nizozemskog sira (naziv po mjestu Edam) edeitis (grč. rok plaćanja mjenice échée čit. edafobiont edamatozan (grč. riječima "ecce homo!" predstavlja Zidovima ecer (njem. v. pr. kem.) trg.— XII. gmazovi. vreti ebur (lat. grč. ekosaunder (engl. metoda određivanja molekularne težine tvari prema povišenju vrelišta njihovih otopina ebulirati (lat. edafos tlo. sprava za ebulioskopija 337 edeolatrija brzo određivanje količine alkohola u vinu. edacitas) pretjeranost u jelu. crvi. Âtzer) bakrorezac (vrsta tiskarskog radnika) échéance čit. bulla. skopeo gledam) 1. oteklina koja nastaje prelaženjem tekućine iz krvi u potkož-no tkivo edematičan (grč. blenna sluz. žensko bijelo pranje edeolatrija (grč. sadrži izlaganje nordijske mitologije. oidao otičem) med.) je zbirka s trideset pjesama iz IX. kao ijednu pjesmu posvećenu dvojici kneževa. zool. aecidium) vrsta snijeti na bilju ed. kukci.) Ed. instrument za mjerenje točke vrenja radi određivanja sadržaja alkohola u spi-rituoznim tekućinama promatranjem njihove točke vrenja. oidao otičem. stid) med. opisivanja i pjesničke izraze. ebullire) kipjeti. e. Cezar je ugušio njihov ustanak écart čit. grč. g. uređaj koji radi na principu radara te otkriva veća jata riba ecidija (lat. dospijeće.

Hadrianopolis. per edictales čit. v. edictum) kod starih Rimljana: javna objava pretora u kojoj priopćava plan svog rada u idućoj godini. sin Helija i Perse. kern. glavno izdanje. Voltaireove. pokvarenjak edicija (lat. hugenotima vjersku slobodu ediktale (lat. u pratnji odane kćeri Antigone. loš čovjek. učitelj edukcija (lat. građenje. o redu i sigurnosti na trgovima i ulicama. riješio Sfingi-nu zagonetku i time oslobodio Tebu od toga čudovišta. aidos stid. Edipov kompleks u psihoanalizi: duševni poremećaj zbog sukoba između spolnog nagona prema roditeljima suprotnog spola i morala edirati (lat. putem javnog poziva. temno režem) med. edel plemenit. tema mnogih umjetničkih i pjesničkih djela (Sofoklove. npr. najstarije (ili prvo) tiskano izdanje nekog starog pisca nakon pronalaska tiskarstva. koji se tiče izdavača edlvajs 339 efemeridi edlvajs (njem. hramovima. editor) izdavački. talog. logos govor) koji se odnosi na dijelove tijela ili djelatnosti koje nisu dostojne spominjanja edeotomija (grč. editio princeps čit.) prvo izdanje. obrazovanje edukator (lat. koji potječe od. edul-care) kern. izdati. Poli-nika. eductum) izvod. službena objava. kad im je proročanstvo otkrilo ovaj grijeh. ediktalitercitirati pozvati službeno. editor) izdavač. educere izvesti. edilima se i danas u nekim gradovima nazivaju općinski vijećnici koji se brinu o javnim zgradama edilitet (lat. izvaditi. postojale su dvije vrste: plebejski. dodavanje lijeku kakve slatke tvari da bi mu se poboljšao okus. Oidipus) mit. podizati građevinu. izvlačenje soka edulkorirati (lat. Drinopolje. a ne proizvedena tek u tijeku kemijskog procesa. edicere. edictaliter) prav. podržati. aedilitas) čin i zvanje edila. brat Kirkin. ediktale edikula (lat. ukras na zidu koji oponaša oblik kapelice edil (lat. operativno liječenje spolnih organa edepsuz (tur. Eshilove. dopustio. edul-coratio) farm. edepsiz) prid. knjižar-izdavač editorijalan (lat. najbolje izdanje edificirati (lat. sin tebanskog kralja Laja i Jokaste. edicio princeps (lat. per ediktales (lat. već postojala. a značajan je po tome stoje od 1361. tvar koja je izdvojena iz nekog tijela i koja je u njemu. putem poziva preko javnosti.edeološki 338 editorijalan edeološki (grč. naredba. edictale) prav. Jo-kasta se ubila. ono što je izdvojeno iz nečega. poučavanje edikt (lat. editio) naklada. aidoia stid..) prav. Ismenu-i Antigonu. narodnim veseljima. kralj u Kolhidi i čuvar zlatnog runa. podignuti na noge. odgoj. tzv. weiss bijel) bot. aedicula hramić) maleno svetište u antičkim hramovima. Edelweiss. izvući sok Eet (grč. izvadak. educator) odgajatelj. Nanteski edikt povelja kojom je francuski kralj Henrik IV. zaslađivanje. bio prva turska prijestolnica u Europi editor (lat. im. ublažavanje gorčine ili oporosti. sudski izvještaj i priopćenje. ediktalna cita-cija. spis Edirne (tur. ar-hit. edilstvo Edip (grč. neuljudan. ediktalni poziv. kao sastojak. dulcis sladak. izlučivanje edukt (lat. edere) objaviti. eductio) kern. dodavanjem i ponovnim odstranjivanjem neke tekućine osloboditi od sastojaka koji su se u njemu otopili. ukaz. izgradnja u duševnom smislu. razblažiti. poučiti. putem javnog poziva ediktaliter (lat. prav. Corneilleove tragedije). supr. aedificatio) zidanje. produkt edulkoracija (lat. zasladiti. u neznanju ubio oca i oženio se vlastitom majkom s kojom je imao djecu: Eteokla. razvijanje neke ideje. okrijepiti. do 1453.) grad koji se još naziva Jedrene. zidati. putem javnosti ediktalna citacija prav. a Edip u očajanju sam sebe oslijepio i. Aietes) mit. edere objaviti. utješiti edifikacija (lat. podizanje građevine. koji su se brinuli o javnim igrama (ludi romani) i kurilski. tj. dulcis sladak. "pretorski edikt" (jedan od najvažnijih izvora rimskog prava). runolist edukacija (lat. neodgojen. izdanje (knjige). aedilis) starorimski viši činovnik koji se brinuo o građevinama. aedificare) graditi. patricijski. došao na atički brijeg Ko-lon i tu se ubio. knjigu. educatio) odgajanje. 12 travnja 1598. umiriti. otac Medejin . službeni ili sudski javni poziv.

odijevanju itd. efemeros. efektivna roba trg. božice izvora i bunara kod starih Grka efidroza (grč. službenicima efetusin sirup pripremljen većinom od majčine dušice. izlijevanje efluviografija (lat. zoon jednodnevna životinja) zool. pjege od sunca na licu. grafo pišem) izrada fotografskih slika u mraku . efluxio) istjecanje. prolazan efemeridi (grč. hidro znojim se) med. efflorescere) bot. effectivus) stvaran. grč. ni efelkis-tikon) koji se dodaje završecima riječi s kratkim samoglasnikom e i i pred riječima koje počinju samoglasnikom (zbog uklanjanja hijata) efemera (grč. učinak koji može proizvesti radna sposobnost jednog čovjeka.. tanjiti. efebos mladić od 16 do 18 godina) lijep mladić. uspješan. kralj u maloazijskoj Tebi (na planini Plaku). ef-. Andromahin otac. efelkvo za sobom vučem) naziv za glas n (grč. trg. effectus) učinak. med. u jedinici vremena. efficiens) djelotvoran. n. emera dan) dnevni kalendari. ostvariti efelidi (grč. simbol odvratnog i prezrenog izdajice domovine efikasan (fr. tj. pjege po tijelu. emera) koji traje jedan dan. med. efvra) ličinka režnjatih meduza koja slobodno pliva eflorescencija (lat. privremen. učinkovit efidrijade (grč. pojavljivanje bubuljica na koži. mjenice. efluksija (lat. a čiji je instrument tečajna lista efektivan (lat. e. vrijednosnice. vojske. pravnicima. efendi) gospodin. efficace) djelotvoran. efelkističan (grč. pr. gospodar. izbijanje solnih kristala na površini čvrstih tijela eflorescirati (lat. cvjetati. koji je u vezi s efektima. državni efekti državne vrijednosnice. jednodnevan. ephemera uterina Čit. Efialtes) Grk koji je 480. titula koju Turci daju učenim ljudima. uspjeh. jednodnevna groznica. kem. efemeron tj. effiorescentia) bot. ženskast. izbijati na koži (bubuljice) ■. osobito svećenicima. radinost eflcijentan (lat. nomilani efekt dobitak ili rad po predračunu. efektivno stanje npr. epi-. načinu hoda.Eetion (grč. dvogodišnja predvojnička obuka u staroj Grčkoj.) mit. doba cvjetanja. efektivni dobitak stvaran dobitak. koji se tiče efekata. ukupan uradak efekti (lat. med. effectus. djelatnost. authentes neograničen gospodar. upotrebljava se protiv kašlja eficijencija (lat. izvršiti nalog. stroja. effets) mn. efeminiran (lat. procvjetavanje. istinski. uspješnost efilirati (fr. effectus djelovanje) obaviti posao.) groznica kod rodilje zbog nagomilavanja mlijeka u dojci efemeran (grč. ubio ga je Ahilej efe (fr. effet) u igrama loptom: let lopte u luku efeb (grč. emera dan) med. fr. čist dobitak. otje-canje. ef-. trgovina efektima trgovina državnim vrijeđnosni-cama koju obavljaju posrednici (brokeri). effiler) izvlačiti konce iz tkanine. roba koju prodavač može ili treba isporučiti odmah po zaključenju kupnje efektni (lat. hydor voda) mit. vodopada itd. efficacitas) djelotvornost. prekomjerno znojenje Efyalt (grč. efektna burza mjesto gdje trgovci zaključuju poslove s vrijednosnim papirima i mjenične poslove efektuirati (lat. efficientia) djelotvornost. efebos mladić od 16 do 18 godina) 1. kratkotrajan. effeminatio) med. pojava ženskih osobina kod homoseksualnih muškaraca. slab. insekt koji živi samo nekoliko sati efeminacija (lat. totalni efekt ukupan učinak. osobito u ponašanju. efemera uterina (lat. tur. mlitav efendija (grč. fiz. mladić koji posjeduje tjelesnu skladnost i ljepotu efebija (grč. uspješan efikasnost (lat. vodene nimfe. u jednoj sekundi. efficere. pokazati se. vojnici koji su zaista nazočni na određenom mjestu. effluere izaći. efelis) mn. ef-. femina žena) koji je poput žene. procvjeta vati. pred Termopilama izdao Spartance Perzijancima. rad u jedinici vremena (sekundi). studij umjetnosti efekt (lat. 2. efemerida astronomski godišnjak u kojem su izračunane promjene koje će nastupiti u položaju nebeskih tijela efemeron 340 egalizator efemeron (grč. istinski. koji je zaista izvršen ili postoji. effectus) stvaran. prorjedivati kosu efira (grč.

Aigvptos. ephoratus) efo-rova čast i vlast eforija (grč. glans žir.) ja egocentričan (lat. turpija. efrakcija efulguracija (lat. ego ja. shvaćanje koje se. biti pod čijom egidom biti pod čijom zaštitom. logia) znanost koja se bavi istraživanjem i proučavanjem starog Egipta. ravnomjer