DOMOVIĆ, Želimir Rječnik stranih riječi : tuđice, posuđenice, izrazi, kratice i fraze / Sime Anić, Nikola Klaić, Želimir

Domović. -Zagreb : Sani-plus, , 1998. - 1504 str. ; 25 cm ISBN 953-6489-02-3 1. Klaić, Nikola 2. Anić, Šime 981026009 SimeAnić Nikola Klaić Zelimir Domo vic © RJEČNIK STRANIH RIJEČI Tuđice, posuđenice, izrazi, kratice i fraze SANI-PLUS Zagreb, 2002. Predgovor Mnoge su strane riječi i izrazi postali dio naše opće kulture. Naravno, to nije osobitost samo hrvatskog jezika jer je svaki jezik otvoreni sustav i kao takav, više ili manje, sklon prihvaćanju tuđih elemenata. > i* Tijekom povijesti primali smo riječi od susjeda, ali i od vrlo udaljenih naroda. Istodobno su i drugi narodi (npr. Slovenci, Rumunji, Mađari i dr.) preuzimali hrvatske riječi. Prisjetimo se i primjera riječi kravata koja je najprije bila naziv za široke vratne rupce hrvatskih vojnika u 17. st. te je preko njemačke dijalektalne riječi Kraivat (Hrvat) ušla u francuski jezik gdje je dobila oblik crauate. Strane riječi i izrazi pridonose obogaćivanju našeg rječnika, ali to ne znači da tuđice treba olako prihvaćati. Naprotiv, tuđicu ćemo zamijeniti hrvatskom riječju gdje god je to moguće. Ne smijemo zanemariti ni činjenicu da su mnoge riječi stranog podrijetla postale dijelom hrvatskog rječničkog blaga ili se pojavljuju usporedo s domaćim riječima. Osim toga, posezanje za tuđicama može biti uvjetovano i stilističkim razlozima. Rječnik je sastavljen s namjerom da čitatelju i korisniku na jednostavan i pristupačan način protumači strane riječi i izraze koji se pojavljuju u svakodnevnom govoru, sredstvima javnog priopćavanja, književnim i znanstvenim tekstovima i si. Stoga ovo djelo ima ponajprije općekulturni značaj i namijenjeno je najširem krugu čitatelja. U vezi s obradom natuknica spomenimo sljedeće: 1. Uz većinu riječi naveden je i njihov izvorni oblik odnosno njihova etimologija, npr. admisija (lat. admissio) primanje, prijam ili ajerkonjak (njem. Eier jaja, fr. cognac rakija od vina) liker od jaja i konjaka (vinjaka). 2. Ako se izvorni oblik nije mijenjao, tada se najčešće navodi samo jezik iz kojeg riječ dolazi, npr. idem (lat.) isti, isto. Autor ŽELI MIR DOMOVIĆ © Suautori ŠIME ANIĆ, NIKOLA KLAIĆ RJEČNIK STRANIH RIJEČI Izdavač SANI-PLUSd.o.o. 10090 Zagreb. Bolnička 94, tel./faks: 385/01 2995-410, 158-105 Mob, 099-500-785,099-549-496 Za izdavača ŽELJKO CRNJANSKL direktor Urednik "' ~ ." '. - ŽEUKO CRNJANSKI :'. , Redaktor " >' i. IVANA SUVIĆ ■ ■. ! Lektura * : ; / RENATO SINT1Ć ' :\ ; . Korektura LJERKA KORENOVIĆ Stručni suradnici dip], iur.. PETAR LANDSMAN, ALFRED SCHWARTZ Ostali suradnici VJEKOSLAV ANIĆ. FRANO ANTUNOV1Ć, STJEPAN BAJIĆ, ANITA BILLANUEVA, VIŠNJICA CRNJANSKL DANICA DOMOVIĆ, LIDIJA DOMOVIĆ, SANJA DOMOVIĆ, HRVOJE HORVAT, ROBERTA KOVAČEVIĆ, LEON MANCE. PAVAO NOVOSEL, SEBAST1JAN POLANEC, LJUBICA PUŠNJAK, IVAN RADIĆ, BRANKICA VUKMAN1Ć Tehnička urednica IVANA SUVIĆ Likovni urednik MIROSLAV VUKMANIĆ

Kompjutorska priprema GENESIS, Zagreb Grafički urednik SLAVKO PAVLOVIĆ, graf. ing. 3. Za neprilagođene tuđice naveden je izgovor (u skladu s mogućnostima hrvatskog pisma i glasovnog sustava), npr. fiveshooter čit. fajvšuter (engl.) vrsta revolvera s pet cijevi. Budući da se jezik ponaša poput živog organizma koji se neprekidno mijenja, može se reći da je svako djelo ovakve vrste donekle zastarjelo već u trenutku svog pojavljivanja pred očima javnosti. To se posebice odnosi na našu suvremenost koja je obilježena nevjerojatnim znanstvenim i tehničkim razvojem koji potiče stvaranje novih riječi. Zbog toga čitatelj možda i neće pronaći poneku riječ koja je pobudila njegovo zanimanje. Međutim, vjerujemo da će sljedeća izdanja još potpunije ostvariti načelo suvremenosti (nove se riječi već prikupljaju i uvršćuju). Također valja upozoriti da smo u Rječnik uvrstili i strane riječi iz razgovornog jezika koje ne udovoljavaju uvijek u potpunosti normi književnog ili standardnog jezika. Zelja nam je da ovo djelo koristi svakom čitatelju, razvijajući i šireći njegove duhovne vidokruge. Time će naš višegodišnji složen i osjetljiv posao dobiti svoj potpuni smisao. Želimir Domović Kratice a gr. — agronomija ak. — akustika alb. — albanski am. — američki anat. — anatomski ar. — arapski aram. — aramejski arhit. — arhitektura arheo. — arheologija astr. — astronomija astrol. — astrologija bank. — bankarstvo bask. — baskijski biol. — biologija bot. — botanički braz. — brazilski bug. — bugarski crkv. — crkveni češ. — češki čit. — Čitaj(te) dan. — danski dr. — drugo eg. — egipatski engl. — engleski etiop. — etiopski etn. — etnologija farm. — farmacija fil. — filozofija flz. — fizika flziol. — fiziologija fort. — fortifikacijski fot. — fotografija fr. — francuski gal. — galski gen. — genitiv geod. — geodezija geol. — geologija geom. — geometrija gl. — glagol glaz. — glazbeni v got. — gotski graf. — grafika gram. — gramatika grč. — grčki hebr. — hebrejski hl — hektolitar im. — imenica ind. — indijski isl. — islandski itd. — i tako dalje jah. — jahanje jap. — japanski jav. — javanski jd. — jednina kald. — kaldejski kat. — katolički kavk. — kavkaski kaz. — kazalište kelt. — keltski kem. — kemija kg — kilogram kin. — kineski kir. — kirurgija km — kilometar kor. — koreografija kozm. — kozmetika krŠć. — kršćanski kuh. — kuharstvo lat, — latinski lingv. — lingvistika lit. — literatura litv. — litvanski log. — logika m — metar mađ. — mađarski malaj. — malajski mat. — matematika med. — medicina meh. — mehanika meks. — meksički meteor. — meteorologija metr. — metrika mil. — milijun min. — minerologija mit. — mitologija mm — milimetar mu. — množina mođ. — moda mong. — mongolski niz. — nizozemski ni. — novolatinski nord. — nordijski norv. — norveški npr. — na primjer num. — numizmatika njem. — njemački obrt. — obrtnički opt. — optika paleont. — paleontologija ped. — pedagogija peruan. — peruanski perz. — perzijski poet. — poetika pol. — politika polinez. — polinezijski polj. — poljski sc. — scilicet (lat.) razu- tal. — talijanski pom. — pomorski mije se, to jest, naime tatar. — tatarski port. — portugalski sem. — semitski teh. - - tehnički posl. — poslovica sir. — sirijski tehnol. — tehnologija pov. — povijesni sjev. — sjeverni teol. - — teologija prav. — pravo skand. — skandinavski tibet. — tibetski pravosl. — pravoslavni si. — slično tisk. - — tiskarski pren. — preneseno slav. — slavenski trg. - - trgovački prid. ili pr. — pridjev slik. — slikarstvo tur. — - turski pril. — prilog sociol. — sociologija tzv. — - takozvani pr. 11. e. — prije nove st. — stoljeće umj. - — umjetnost ere psih. — psihologija stil. — stilistika ■ 7 ■ usp. - - usporedi ■ rel. — religijski supr. — suprotno v. — vidi ret. — retorički šatr. — šatrovački vet. — - veterinarski rom. — romanski ?; šp. — španjolski voj. — - vojnički rud. — rudarski ; šport. — športski zem. - — zemljopisni rus. — ruski Šved. — švedski zool. — zoologija

sanskr. — sanskrtski

švic. — švicarski

zrak.

È Rječnik -A A, a prvo slovo hrvatske latinice a (fr. a) za, po (npr. a 5 kuna) A = A u logici: zakon (načelo) identiteta po kojem se jedan pojam mora tijekom jedne misaone cjeline upotrebljavati u istom značenju; usp. princi-pium identitatis a glaz. kratica za alt A ili A. J. fiz. znak za angstrem, tj. Angstremova jedinica (jedna deset-milijuntina milimetra kao jedinica dužine svjetlosnog vala; naziv prema švedskom fizičaru i astronomu A. J. Angstromu, 19. st.) a kratica za ar a- (grč. prefiks a) tzv. alfa steretikon, lat. alpha privativum = niječno alfa (ili a); u složenicama označava liše-nost čega, nedostajanje čega, ponekad i suprotnost onome s Čim je složeno, a prevodi se sa: bez-, ne-, npr. amorfan, bezobličan, apetalan bezlis-ni, amoralan nemoralan; kad se složi s riječju koja počinje samoglasnikom, umeće se a, n, npr. analfabet (a-n-alphabet) nepismen a bas Čit. a ba! (fr.) dolje! . a battuta (tal.) glaz. prema udaru takta, po tempu a beneplacito čit. a beneplaćito (tal.) glaz. po volji a capella čit. a kapela (tal.) glaz. zborno pjevanje bez pratnje instrumenata a capriccio čit. a kapričo (tal.) glaz. samovoljno, po svojoj volji a dato (lat.) od dana pisanja, od danas, od sada a di (tal.) trg. istog dana (platiti mjenicu), tj. po viđenju; usp. a vista a dirittura (tal.) trg. pravim putem, neposredno, najbližim putem, bez pretovarivanja, npr. poslati robu a due (tal.) udvoje; usp. a tre; a due cordi Čit. a due kordi (tal.) na dvije žice; a due voci čit. a due voci (tal.) u dva glasa, dvoglasno A horse, a horse! My kingdom for a horse! (engl.) Konja, konja! Kraljevstvo za konja! (glasovita rečenica iz Shakespeareove drame Kralj Richard III.) a konto (tal. a conto) trg. na ime, na račun, u ime predujma, unaprijed; akonto à la (fr.) kao, poput (čega), po, po ugledu na nešto a la bornie heure čit. a la boner (fr.) u dobar trenutak à la guerre cornine à la guerre čit. a la ger kom a la ger (fr.) u ratu kao u^ratu; rat je rat; pren. treba se prilagoditi prilikama à la mode čit. ala mod (fr.) po modi; po najnovijem ukusu a limine (lat. a limine s praga) odmah, smjesta, odlučno (npr. odbiti neki prijedlog, ponudu, savjet i si.) a manco čit. a manko (tal.) trg. traženje predujma, predujam, potraživanje; gubitak, manjak, dug a piacere čit. a pjaČere (tal.) glaz. po volji, prema nahođenju, kako vam drago a poco a poco 12 ab Jove principium a poco a poco Čit. a poko a poko (tal.) glaz. malo po malo, postupno a posteriori (lat. a posteriori) fil. zavisan (ili: zavisno) od iskustva, na osnovi iskustva; suprotno: a priori a prima aetate Čit. a prima etate (lat.) od najranije mladosti, od malih nogu a prima vista (tal.) trg. v. prima vista a priori (lat. a priori) fil. nezavisan od iskustva, nezavisno od iskustva (suprotno: a posteriori) te, prema tome, označava logičku prethodnost značenja, a ne vremensku prethodnost (psihološku); u običnom životu: unaprijed a propos čit. a propo (fr.) što se tiče, u vezi s tim; tim povodom, povodom toga a punta d'arco čit. a punta darko (tal.) glaz. vrhom gudala a quadro čit. a kvadro (tal.) glaz. u Četiri glasa, Četvoroglasno a rivederci čit. a rivederci (tal.) do viđenja a salvo (tal.) trg. dobro očuvano, neoštećeno (na teretnim listovima) a tempera (tal.) slikati vodenom bojom, po starotalijanskom načinu a tempo (tal.) glaz. u pravi trenutak, točno po taktu a uso čit. a uzo (tal.) trg. po običaju, plaćanje mjenice u uobičajenom, redovitom roku a verbis ad verbera (lat.) od riječi na batine (prijeći) a vista (tal. a vista) trg. po viđenju (na mjenicama)

— zrakoplovstvo

a voce sola čit. a voce sola (tal.) glaz. samo za jedan glas a vue čit. a vi (fr.) trg. v. a vista a. a. Chr. kratica za anno ante Chri-stum a. Ch. n. kratica za ante Christum na-tum a. kratica na mjenicama = akceptirana a.a. kratica za ad acta (lat.) a.d. kratica za a dato (lat.) A.D. kratica za anno Domini (lat.) aa ili AA kratica za ana partes aequales čit. ana partes ekvales (grč.-lat.) na jednake dijelove (uputa koju liječnik na receptu daje ljekarniku, tj. uputa da se pri izradbi neki sastojci moraju uzeti u potpuno jednakim količinama) AAL kratica za American Air Lines čit. ameriken er lajnz (engl.) američki aerotransport ab (hebr.) jedanaesti mjesec židovske građanske i peti crkvene godine (srpanj—kolovoz) ab antiquo Čit. ab antikvo (lat.) od starine, od davnine ab equis ad asinos čit. ab ekvis ad azinos (lat.) od konja na magarce, tj. pasti s višega položaja na niži ab eterno (lat.) oduvijek, od pamtivijeka ab hine čit. ab hink (lat.) prav. otada, počevši od toga dana, od toga vremena ab hodierno (lat.) od danas, od današnjeg dana ab immemorabili (lat.) od pamtivijeka, oduvijek ab imo pectore čit ab imo pektore (lat.) iz najdubljih grudi, tj. iz dubine duše, iz dna srca (govoriti, mrziti itd.) ab incunabulis Čit. ab inkunabulis (lat.) od kolijevke, od ranog djetinjstva, od malih nogu, odmalena ab inìtio čit. ab inicio (lat.) od početka ab instantia čit. ab instancija (lat.) prav. v. pod instancija ab intestato (lat.) prav. bez oporuke (testamenta) ab ipso Lare incipe (lat.) od samoga Lara (kućnoga boga) počni, tj. počni sam od sebe, "očisti najprije pred svojom kućom" ab Jove principium (lat.) od Jupitra početak, tj. započnimo s Jupitrom ab ovo 13 abdicirati (koji je najvažniji), tj. odajmo najprije počast najuglednijem ab ovo (lat. ab ovo od jajeta) ispočetka, sasvim ispočetka, iznova, iz osnove ab re (lat. ab re od stvari) bez uzroka, bez razloga ab uno disce omnes (lat.) po jednome prosudi sve, tj. kakav je jedan, takvi su i svi ostari ab- (lat.) od-; prefiks koji daje riječima niječno značenje, npr. abdikacija — odreknuće aba (ar.) gruba vunena tkanina, seljačka muška odjeća bez rukava od takve tkanine abak (lat. abacus) svečani stol za skupocjeno posude kod starih Rimljana; daska za igru; stol posut pijeskom za matematičke crteže i radove, daska na kojoj se računa; u kat. crkvi: stol pokraj oltara; arhit. četverokutna ploča koja pokriva glavicu (kapi-tel) stupa abakcija (lat. abactio partus) med. pobačaj, pobacivanje; abortus abalijenacija (lat. abalienatio) prav. otuđivanje, otuđenje, ustupanje abalijenirati (lat. abalienare) prav. lišiti, otuđiti, otuđivati abanacija (lat. ab od, annus godina) prav. jednogodišnje progonstvo iz zemlje abandon (fr.) odustajanje od svog prava; pravo osiguranika da osiguravatelju ustupi brod i sve na njemu uz isplatu iznosa na koji je brod bio osiguran abartikulacija (lat. ab od, articulus zglob) zglob, gležanj, pregib Abasidi mn. dinastija arapskih kalifa (750—1517) sa sjedištem u Bagdadu; vrhunac dinastije predstavlja vladavina legendarnog Harun-al-Raši-da {8—9 st.) abassimento (tal.) snižavanje, smanjivanje, spuštanje abassimento di mano čit. abasimento di mano (tal.) glaz. spuštanje ruke pri udaranju takta; stavljanje jedne ruke pod drugu (pri sviranju na glasoviru) abassimento di prezzo Čit. abasimento di prečo (tal.) trg. spuštanje cijene abassimento di voce čit. abasimento di voče (tal.) glaz. spuštanje glasa abaton (grč.) nepristupačan dio hrama, svetišta ili crkve, osobito za inovjer-ce abazija (grč. a ne, baino hodam) živčani poremećaj koji onemogućuje hodanje abažur (fr. abat-jour) 1. sjenilo na svjetiljci, zaslon; 2. kosi prozor koji prima svjetlost odozgo; prozor na podrumu kroz koji svjetlost ulazi samo odozgo; 3. nadstrešnica nad

prozorima i izlozima koja štiti od sunca; 4. reflektor na nekom uređaju za osvjetljavanje pomoću kojeg se svjetlosne zrake usmjeravaju odozgo naniže abba (aram.) starozavjetni naziv za praoca, proroka; duhovni otac; svećenik, učitelj abbé (fr.) opat, svećenik abd (ar.) u arapskim složenim osobnim imenima; sluga, rob, npr. Abd-alak sluga Alahov; Abd-ei-kader sluga svemogućeg Boga; Abd-el-medžid sluga preslavnog (Boga); Abd-urrahman sluga milosrdnog (Boga) itd. Abderićani (grč. Abderitai) stanovnici starog tračkog grada Abdere koji su bili poznati po svojoj ograničenosti i gluposti; otuda: glupi, ograničeni ljudi abderitizam glupost, ograničenost, budalaština; usp. Abderićani abdest (perz. ab dest) muslimanski vjerski običaj da prije svake molitve peru ruke, lice i noge; pranje vodom abdicirati (lat. abđicare) odreći se nečega, zahvaliti se na čemu, dati (ili: podnijeti) ostavku abdikacija 14 abijetin abdikacija (lat. abdicatio) davanje ostavke, odricanje (od prijestolja) abdomen (lat. abdomen) anat. trbuh; zool. zadak kod kukaca abdominalan (lat. abdominalis) anat. trbušni; abdominalna trudnoća iz-vanmaternična trudnoća abdominale (lat. abdominales) mn. zool. ribe mekoperke, slatkovodne i morske, npr. somovi, šarani, štuke, pastrve, sleđevi (haringe) i dr. abdominoskopija (lat. abdomen trbuh, grč. skopeo gledam, promatram) med. ispitivanje trbuha radi utvrđivanja uzroka bolesti abdukcija (lat. abductio) 1. odvođenje, odvlačenje, odstranjenje; 2. log. silogizam čiji je drugi sud (praemissa minor) samo vjerojatan, te je i zaključak vjerojatan; kir. razmicanje zglobova abduktor (lat. abductor) anat. mišić od-micač abeceda utvrđeni redoslijed svih slova nekog jezika (npr. latinska, španjolska abeceda); utvrđeni redoslijed slova u latinici (grčka abeceda zove se alfabet, a staroslavenska azbuka); pren. osnovno znanje o čemu; ne zna ni abecede nema pojma ni o Čemu abecedar početnica, knjiga iz koje se uče slova, čitanje i pisanje; popis riječi po abecednom redu Abel (asir. habal) "sin" (prema Bibliji: jedan od dvojice sinova prvoga čovjeka Adama; ubio ga brat Kajin; pren. simbol nevino ubijenog Čovjeka) abela (lat. albellus bjeličast) bot. bijela topola (Populus alba) abelardizirati kastrirati (prema glaso-itom skolastičaru P. Abelardu, 1079 —1142, koji je zbog ljubavi prema svojoj učenici Heloise bio kastriran aberacija (lat. aberrare odlutati, aberratio) 1. opt. pojava koja se očituje u tome da se svjetlosne zrake ne sastaju u jednoj točki; sferna ili monokromatska aberacija pojava koja se očituje u tome da se svjetlosne zrake ne sastaju u jednoj točki pri odbijanju od okruglog udubljenog ogledala i pri prelamanju kroz leću okruglog oblika; kromatska aberacija nedovoljna oštrina slike poradi nejednake snage prelamanja leća za zrake različitih boja, što dovodi do bojenja slike duginim bojama; 2. astr. prividno pomicanje nebeskog tijela poradi godišnjeg gibanja Zemlje oko Sunca; 3. pren. skretanje, odstupanje od normalnog tipa, lutanje, zabluda aberirati (Jat. ab-errare) odlutati, za-bludjeti, skrenuti, skretati; varati se, prevariti se aberratio criminis čit. aberacio kri-minis (lat.) prav. zabluda o izvršenju zločina, npr. kad se utvrdi da je zločin koji je izvršio Edip bio, zapravo, oceubojstvo, a ne ono što je on želio učiniti Abesinrja zemlja u Africi (Etiopija, Ha-beš); abesinski zdenac pumpa čija je cijev bez prethodnog bušenja utisnuta u zemlju abest (lat.) "nije nazočan" (prije: formula u školama kojom se javljalo da netko nije došao u školu) abevakuačija (lat. ab od, evacuatio pražnjenje) djelomično pražnjenje, is-pražnjivahje abfertigung (njem. Abfertigung) otpremnina (novčana nadoknada za uklanjanje neke osobe s mjesta gdje je nepoželjna) abgedrošn (njem. abdreschen omlatiti pšenicu) otrcan, olinjao; dosadan

abhorentan (lat. abhorrere zgroziti se) odvratan, gadan, gnusan, oduran, mrzak; nespojiv, koji se suprotstavlja nečemu, koji je u suprotnosti s nečim abijetin (lat. abies jela) kem. smolasta tvar koja se dobiva iz terpentina abiogeneza 15 abnegatila abiogeneza (grč. a- bez, ne, bios život, genesis postanak) biol. postajanje živoga od nežive tvari (spontana generacija; uveo prof. Huxley) abiologija (grč. a- bez, ne, bios život, logia znanost) znanost o mrtvoj, anorganskoj prirodi abiotrofija {grč. abios bez sredstava za život, oskudan, trofe hrana) nedostatak sposobnosti za život, prijevremeno nestajanje, prijevremeno izumiranje abiritacija (lat. abirritatio) med. sma-njenost nadražljivosti {tkiva) abisodinamika (grč. abyssos bezdan, dynamis sila) grana geologije koja proučava unutrašnjost Zemlje i istražuje sile koje u njoj djeluju abisus (grč. abyssos) ponor, provalija; pren. proždrljivac; abisalna fauna zool. životinje morskih dubina; abi-sal abiturij (lat. abiturium) ispit zrelosti na srednjoj školi, viši tečajni ispit, matura abiturijent (lat. abire otići, odlaziti) onaj koji namjerava otići, osobito s niže škole na višu nakon položenog ispita zrelosti (mature) abjudicirati (lat. abjudicare) ne priznati, ne priznavati, poricati abjudikacija (lat. ab-judicatio) prav. poricanje, odricanje, nepriznavanje abjudikacija (lat. ab dolje, judicare suditi) sudsko osporenje, nepriznanje abjuracija (lat. abjuratio) prav. odricanje pod prisegom abjurirati (lat. objurare) prav. pod prisegom odricati, odreći ablacija (lat. ablatio odnošenje, uklanjanje) kir. rezanje, odrezivanje, amputacija; geol. odnošenje (ili: skidanje) ledenjaka ili stijene topljenjem ili djelovanjem vode ablaktacija (lat. ablactatio) med. odbijanje djeteta od sise; pren. odvikavanje ablaktirati (lat. ablactare) odbiti (ili: odbijati) od sise, dojenja; bot. cijepiti jedno plemenito drvo na drugo obližnje bez odrezivanja cijepa ablata (lat. ablatus odnesen) mn. prav. oduzete (ili: otete, ukradene) stvari ablativ (lat. aufferre odnositi, odvajati, abstuli, ablatum) gram. padež u nekim indoeuropskim jezicima, padež odvajanja, kretanja odnekud, potje-canja ablativni (lat. ablativus koji odnosi, odvaja) gram. koji se tiče ablativa ili pripada ablativu; ablativni genitiv genitiv kojim se kazuje otkuda nešto potječe, ili od čega se rastavlja ili udaljava ablaut (njem. Ablaut) v. alternacija, apofonija a blef arija (grč. a- bez, blefaron očni kapak) med. nedostatak očnih kapaka (posljedica kongenitalnih poremećaja u razvitku oka, osobito nakon gangrene, lupusa, tumora i dr. ozljeda) ablegacija (lat. ablegatio) prav. progonstvo, jednogodišnje udaljivanje ablegat (lat. ablegatus) izaslanik drugog reda, osobito papin, za pojedinačne slučajeve (za razliku od delegata); prognanik ablegirati (lat. ablegare) poslati, udaljiti, udaljivati; prognati na godinu dana ablepsija (grč. ablepsia) med. (duhovno) sljepilo, zaslijepljenost ablokacija (lat. ab-locatio) davanje pod zakup, u najam, iznajmljivanje ablucija (lat. ab-lutio) pranje, umivanje, čišćenje; običaj katoličkih svećenika da nakon pričesti peru ruke abluirati (lat. ab-luere) oprati, ispirati, isprati, očistiti abmarkirati (njem. ab dolje, markie-ren obilježiti) žarg. "zbrisati", nestati, maknuti se abnegacija (lat. ab-negatio) proricanje, odricanje, odbijanje abnormalan 16 abrazij abnormalan v. abnorman abnormalnost v. abnormitet abnorman (lat. ab-normis) nepravilan, neobičan, koji odstupa od običaja, reda ili pravila; neobičan, neprirodan; koji predstavlja izuzetak; bolestan, nezdrav; abnormalan abnormitet (lat. abnormitas) odstupanje od pravila, neprirodnost, nepravilnost; abnormalnost aboco (tal. abozzo) prvi nacrt, skica neke slike; ebot

abolicija (lat. abolitio uništenje) prav. oprost kazne, pomilovanje; ukidanje, ukinuće, poništenje abolicionisti (lat. abolitio) mn. politička stranka u Sjev. Americi koja je radila na ukidanju ropstva; pristaše pokreta za ukidanje nadzora nad prostitucijom i javnim kućama abolicionizam (lat. abolitio) pokret kojem je cilj abolicija, tj. ukidanje nekog običaja ili sudskog postupka; prije: pokret za ukidanje ropstva u Sjev. Americi; pokret za ukidanje državnog nadzora i za priznanje prostitucije abolirati (lat. abolere uništiti) prav. prekinuti nad nekim sudski postupak bez ikakvih posljedica po optuženoga; ukinuti, ukidati, poništiti, poništavati abominacija (lat. abominatio) gnusoba, užas, gadost, sramno djelo; oskvrnuće abondancija (fr. abondance, lat. abun-dantia) izobilje, obilnost, obilatost; pren. bogatstvo riječi, rječitost abonent (fr. abonner, pretplatiti, pretplaćivati) pretplatnik abonirati (fr. abonner) pretplatiti, pretplaćivati, pretplatiti se abonoman (fr. abonnement) pretplata abonos (perz. ebonos, ebenus) bot. v. ebenos aboralan (lat. ab dolje, os, gen. oris usta) koji se nalazi nasuprot usta abordaža (fr. abordage) napad (na neprijateljski brod); sudar dvaju brodova; pren. oslovljavanje aboriginalan (lat. aboriginalis) prvotan; starosjedilački, domaći, samo-nikao aborigini (lat. aborigines, lat. ab od, origo podrijetlo, početak) mn. starosjedioci, prastanovnici, urođenici (za razliku od kolonista) aborticid (lat. aborticidium) ubijanje ploda u majčinoj utrobi; nasilno ili umjetno izbacivanje začetka (zametka) iz maternice abortirati (lat. abortare) izvršiti abortus, pobaciti, pobacivati; bot. ne donijeti plod abortiv (lat. abortivum) med. pobačajno sredstvo, sredstvo za izvršavanje pobačaja; mn. abortivi abortivan (lat. abortivus) prijevremen, nezreo, nedozreo; med. koji izaziva pobacivanje, pobačajni; pren. skraćen, brzo završen, ugušen u samom začetku, u klici; zakržljao, neplodan, jalov; abortivni postupak skraćeni po-. stupak, skraćivanje; abortiuno liječenje med. liječenje kod kojega se uzročnik bolesti uništava u samom početku bolesti (osobito pri liječenju spolnih bolesti) abortus (lat.) pobacivanje, pobačaj abradirati (lat. abradere) ostrugati, sastrugati; odstranjivati trljanjem, odroniti, odronjavati Abraham (hebr.) "otac mnoštva", otac mnogih naroda (u Bibliji: praotac Židova i Arapa) abrakadabra (hebr.) čarobnjačka riječ, bez značenja, koja se, napisana na istostraničnom trokutu u jedanaest redaka (svako slovo u jednom redu), nosila oko vrata kao hamajlija protiv groznice; danas se upotrebljava samo u šali, kao i "hokus-pokus" abrazija (lat. abrasio) sastrugavanje, čišćenje struganjem; med. Čišćenje abregacija 17 acciaccatura nagrizajućim sredstvima; geol. odstranjivanje trljanjem, odronjavanje abregacija (lat. abregatio) izdvajanje, isključivanje, isključenje abrevijacija (lat. abbreviatio) kratica; kraćenje, skraćivanje (osobito knjige, spisa, članka itd.); abrevijatura abrevijator (lat. abbreviator) skraćivač, npr. nečije knjige, nečijeg spisa; papinski pisar koji izrađuje papinske breve abrevijatura (lat. abbreviare skratiti) v. abrevijacija abrihtati (njem. abrichten) obučiti, obučavati, izvježbati, dotjerati; usp. dresirati abritirati (fr. abrutir) poživotinjiti, za-glupiti, izjednačiti sa životinjom; ubiti u nekome svaki moralni osjećaj abrogacija (lat. abrogatio) opozivanje, ukidanje, poništenje abrogirati (lat. abrogere) ukinuti, ukidati, opozvati; trg. poništiti, povući nalog abrumpirati (lat. abrumpere) otkidati, otkinuti, otrgnuti, prekidati, prekinuti, raskomadati; usp. abruptan abruptan (lat. abruptus otkinut) strm; osoran; neuglađen; isprekidan; odsječen; nagao, nenadan, žestok, bez mnogo okolišanja; usp. abrumpirati abs... v. pod aps...

abstinyl v. antabus abšid (njem. Abschied) oproštaj, rastanak; abšidsbrif (njem. Abschieds-brief) oproštajno pismo; usp. apšiter abštehati (njem. abstechen) razlikovati se od čega, ne slagati se s nečim (npr. u bojama); isticati se, stršiti abulija (grč. abulia volja) bezvoljnost, odsutnost volje abuna (ar.) "naš otac", najviši crkveni dostojanstvenik u Etiopiji (Abesini-ji), poglavar kršćanske Koptske crkve abundantan (lat. abundans) bogat, obilan, obilat; pretjeran abusus non tollit usum čit. abuzus non tolit uzum (lat.) zloporaba ne ukida (pravilnu) uporabu abuzija (lat. abusio) pogrešna uporaba riječi; katahreza abuzivan (lat. abusivus) sklon zloporabama, sklon ogriješiti se o postojeće zakone i običaje, protupravan abuzus (lat. abusus) prav. zloporaba; pogreška, zabluda; loša uporaba abyssus abyssum invocat čit. abisus abisum invokat (lat.) ponor izaziva ponor, tj. jedna pogreška uzrokuje drugu abzac (njem. Absatz) u proznom i pjesničkom tekstu: počinjanje nove rečenice novim redom tako da se prva riječ te rečenice uvlači malo udesno, stavak, odlomak; prijelom, cezura (u stihu); usp. alineja Academy-award (engl.) nagrada američke Akademije (of Picture Arts and Sciences) za najbolje umjetničko dostignuće u filmskoj umjetnosti; v. Os-kar accarezzevole čit. akarecevole (tal.) glaz. umiljato, ljupko accarezzevolmente čit. akarecevol-mente (tal.) glaz. v. accarezzevole accelerando čit. ačelerando (tal.) glaz. oznaka tempa: svirati ili pjevati ubrzavajući, postupno brže accentus acutus čit. akcentus akutus (lat.) gram. oštri naglasak; akut accentus circumflexus čit. akcentus cirkumfleksus (lat.), gram. izvijeni naglasak (u grčkoj gramatici, kao u riječi moira); cirkumfleks accentus gravis čit. akcentus gravis (lat.) gram. teški naglasak (u grčkoj i francuskoj gramatici); gravis acciaccatura čit. ačakatura (tal.) glaz. stapanje, suzvučanje prijašnjeg tona sa sljedećim glavnim tonom; također; dodavanje jednog intervala akordima radi pojačanja harmonije apropos 18 abalijenirati accordamento Čit. akordamento (tal.) glaz. usuglašavanje, prilagođavanje instrumenata i glasova accordando čit. akordando (tal.) glaz. usuglašavajući, prilagođavajući acedija (grč. akedeia) duhovna tromost, ravnodušnost prema nekom dobru, prema životu; akedija acenonoet (grč. a-, koinos zajednički, nois, noos razum, um) čovjek bez zdravog ljudskog razuma; akenonoet acera (lat. acerra) kutija s tamjanom, kadionica; acerra thuraria čit. acera turarija (lat.) crkvena posuda u kojoj se drži tamjan; acerra philologica čit. acera filologika (lat.) zbirka filoloških rasprava; acerra historica čit. acera historika (lat.) zbirka odabranih povijesnih rasprava (kao naslov knjiga) acerbacija (lat. acerbatio) ogorčenje, pogoršanje acerban (lat. acerbus) gorak, trpak; ogorčen; grub, surov, strog acerbitet (lat. acerbitas) trpkost; gorčina, grubost, surovost, strogost aceridi (grč. a-, keros vosak) mn. farm. melemi i masti u kojima nema voska; akeridi acerirati (lat. acer, fr. acerer) čeličiti, očeličiti, okaliti acervacija (lat. acervatio) nagomilavanje, gomilanje acescencije (lat. acescere, acescentia) mn. jela i lijekovi koji lako dobiju kiselkast okus acet(um) (lat. acetum) ocat acetabul (lat. acetabulum) posuda (ili: boca) za ocat; anat. zglobna čaša acetati (lat. acetum ocat) mn. kem. soli octene kiseline aceterni (lat. acetum) farm. sredstvo,

lijek protiv žuljeva i bradavica acetićan (lat. acetum) koji sadrži ocat, octeno kiseo acetil (lat. acetum) kem. radikal octene (acetilne) kiseline acetilen (lat. acetum) kem. plinovit ugljikovodik C2H2, bezbojan i otrovan, upotrebljava se za osvjetljenje; acetilenska svjetiljka svjetiljka u kojoj gori acetilen acetometar (lat. acetum, grč. metron) kem. sprava za mjerenje kiselosti octa ace tome trija (lat. acetum, grč. metria) kem. mjerenje jakosti octa aceton (lat. acetum) kem. bezbojna tekućina ugodna mirisa, dobiva se iz vodenog destilata suhe destilacije dr-veta (dimetilni keton) acetonemija (lat. acetum, grč. haima krv) med. prisutnost acetona u krvi, osobito kod šećerne bolesti težeg oblika acetonurija (lat. acetum, grč. uron mokraća) med. prisutnost acetona u mokraći, osobito kod šećerne bolesti acezija (grč. akesis) liječenje; akezija acid-party čit. esid-parti (engl.) narko-manska skupna seansa, skupno uživanje droga acidacija (lat. acidatio) kem. ukiselja-vanje, npr. hrane u želucu acidifikacija (lat. acidificatio) kem. stvaranje kiseline, pretvaranje u kiselinu acidimetar (lat. acidum, grč. metron) sprava za mjerenje jakosti kiseline acidimetrija (lat. acidum, grč. metria) mjerenje jakosti kiselina acidirati (lat. acidere) kem. ukiseliti, pretvoriti u kiselinu aciditet (lat. aciditas) kem. kiselost acidoza (lat. acidosis) med. samootro-vanje kiselinom zbog nagomilavanja acetonskih tijela u organizmu, osobito kod šećerne bolesti acijanoblepsija (grč. a ne, kyanos plav, blepein, gledati) sljepoća za plavu boju, nesposobnost očiju da zamjećuju plavu boju; usp. aneritropsija aciniforman adagij aciniforman (lat. aciniformis) v. aci-nozan acinozan (lat. acinosus) pucast, koji ima oblik zrna grožđa, npr. žlijezde acquestus conjugalis čit. akvestus konjugalis (lat.) prav. zajednička tečevina muža i žene Actors' Studio američka filmska ustanova (osnovao god. 1947. Elia Kazan) koja se temelji na načelima ruskog teatrologa K. Stanislavskoga actu čit. aktu (lat.) zaista, stvarno ad (lat.) prijeđi, k, ka, na, do, kod, pri, uz; do, oko, u; za; s obzirom na; prema, po (ad naturam prema prirodi); uz, pored, osim, povrh ad acta čit. ad akta (lat.) odlaganje spisa u pismohranu (arhiv); odstraniti nešto kao svršeno ili nepotrebno ad arma! (lat.) k oružju! pren. na posao! ad bene placitum (lat.) prema dopadanju, prema nahođenju, po volji ad calendas graecas čit. ad kalendas grekas (lat.) "do grčkih Kalenda", tj. nikada, na "Nigdarjevo", "kad na vrbi rodi grožđe" ad depositum čit. ad depozitum (lat.) dati ili uzeti nešto na čuvanje, u pohranu ad esemplum čit. ad egzemplum (lat.) na primjer, primjerice ad gloriam (lat.) na slavu ad hoc čit. ad hok (lat.) upravo za to, posebno radi, samo za ovu priliku, samo za ovu svrhu ad honorem (lat.) u čast, iz počasti ad inferos (lat.) kod mrtvih; u podzemnom svijetu; pren. u miru ad infinititum (lat.) u beskraj, u ne-dogled -'ad libitum (lat. ad libitum, libitus prohtjev) glaz. po volji, t^j. svirati ili pjevati; također: znak da se instrumenti ili glasovi s ovim dodatkom, u nekom glazbenom komadu, mogu i izostaviti ad limina (lat.) kraće umjesto ad limi-na apostolorum, tj. na apostolske pragove (katolički su biskupi dužni svake pete godine pisano i usmeno obavijestiti papu o stanju u svojim biskupijama; takvo se obavještavanje zove referat ad limina) ad Utteram (lat.) doslovce, doslovno, bukvalno

ad majorem Dei gloriam (lat.) na veću slavu Božju (geslo jezuitskog reda) ad manus (lat.) na ruke, na ruku, pri ruci; ad manus fideles (lat.) u povjerljive ruke; ad manus proprias (lat.) na vlastite ruke ad normam (lat.) prema propisu, po pravilu ad notam (lat.) uzeti ad notam zabilježiti, zapamtiti, primiti na znanje ad oculos čit. ad okulos (lat.) prikazati nešto jasno, očigledno, zorno ad partem (lat.) sa svakim dijelom posebno, tj. pojedinačno ad pias causas čit. ad pijas kauzas (lat.) za pobožne svrhe, za dobrotvorne namjene ad ratifikandum (lat. ad ratificandum) za potvrdu, za odobrenje ad rem (lat.) prema stvari, što odgovara stvari (a ne osobi); prilično, zgodno, korisno, uputno, upotrebljivo ad ultra (lat.) do kraja, do krajnjih granica, potpuno ad unum (lat.) svi do jednoga, do jednoga, do posljednjeg ad valorem (lat.) prema vrijednosti adab (ar.) u srednjovjekovnoj arapskoj književnosti: poučna literatura koja je veoma slična enciklopediji Adad kod Sumeraca, Asiraca i Babilo-naca: božanstvo vjetra, oluje, nevremena i groma adagietto čit. adađeto (tal.) glaz. 1. ma- ' lo sporije; 2. im. glazbeno djelo koje treba izvoditi manje lagano adagij (adagium) poslovica adagio 20 adeno adagio čit. adađo (tal.) glaz. 1. blago, lagano, tiho; ozbiljno, dostojanstveno; 2. im. glazbeno djelo koje treba izvoditi blago i lagano adagio assai čit. adado asai (tal.) glaz. veoma lagano; adagio di molto adagiologija (lat. adagium poslovica, grč. logia zbirka) zbirka poslovica; znanost o poslovicama adagissimo čit. adađisimo (tal.) glaz. veoma lagano, što lakše adakcija (lat. adactio, adigere) upornost, prisiljavanje, primoravanje adaktilija (grč. a -bez, daktvlos prst) med. nedostatak svih prstiju na ruci ili nozi adalet (tur.) pravda, pravednost; pravilnost, ispravnost Adam (hebr. čovjek načinjen od zemlje) u Bibliji: ime prvog čovjek; Adamov kostim golo muško tijelo; Adamova jabučica istaknuta izbočina na prednjem dijelu vrata nekih muškaraca; Adamovo rebro žena (budući da je, prema Bibliji, Bog stvorio ženu od Adamova rebra) adamant (grč. adamas, adamantos) v. adamas adamas (grč. adamas) kaljeno željezo, čelik; dijamant adamizam struja europske književnosti koja se oslanja na primitivne i instinktivne pojave u ljudskoj naravi Adapa po babilonskoj mitologiji: prvi Čovjek (odbivši nebesku hranu izgubio je besmrtnost za čitav ljudski rod) adapcija (lat. adaptio) v. adaptacija adaptacija (lat. adaptatio) prilagođa-vanje, prilagodba, prilagođenost; primjena; adapcija adaptator (lat. adaptator) onaj koji pri-lagođava, tehnička sprava za spregu međusobno neprilagođenih elemenata adaptirati (lat. adaptare) prilagoditi, prilagođavati; preurediti, preuređivati; primijeniti, primjenjivati adcitacija (lat. adcitatio) prav. pozivanje na parnicu adcitat (lat. adcitatus) prav. pozvani na suđenje, parnicu addatur (lat. addere dodati, addatur) neka se doda, dodaj, dometni ađde (lat. addere dodati, adde) med. dodaj! dometni! (na receptima) adefagija (grč. adefagia) med. proždr-ljivost, prevelika želja za jelom adekvacija (lat. adaequatio) izjednačenje, prilagođavanje adekvatan (lat. adequatus) izjednačen, jednak; podudaran, odgovarajući, prikladan; adekvatan pojam log. onaj koji točno izražava bit svoga predmeta; adekvatna spoznaja spoznaja koja je u punoj suglasnosti s biti spo-znatoga ađelfija (gr. adelfos brat) pobratimstvo; bot. sraštenost prašničkih niti adelfizam (grč. adelfos brat) bratstvo, bratimljenje, pobratimstvo

adelfoktonija (grč. adelfos brat, adelfi sestra, kteino ubijem) bratoubojstvo ili sestroubojstvo adelopodi (grč. adelos prikriven, nejasan, podos noga) zool. životinje koje izgledaju kao da nemaju nogu, tj. u kojih su noge skrivene ademcija (lat. ademptio, adimere) prav. oduzimanje, uklanjanje, uskraćivanje ademptio bonorum Čit. ademcio bo-norum (lat.) prav. oduzimanje imanja ademptio civitatis čit. ademcio civita-tis (lat.) prav. oduzimanje prava građanstva, protjerivanje iz grada adenalgija (grč. aden žlijezda, algos bol) med. žlijezdobolja adend (lat. addendus) mat. pribrojnik adenda (lat. addenda) mn. dodaci, prilozi, domeci adenitis (grč. aden žlijezda) med. upala žlijezda adeno- (grč. aden) predmetak u složeni-cama sa značenjem: žlijezda, žljez-dani adenoftegmon 21 adi afora adenoflegmon (grč. aden, flego gorim) med. prelaženje upale limfne žlijezde na okolna tkiva adenogeneza (grč. aden, genesis postanak) fiziol. nastajanje, stvaranje žlijezda adenograflja (grč. aden, graha opis) fiziol. opisivanje žlijezda adenoidan (grč. aden, eidos oblik) žljez-dolik, žljezdast adenoidi (grč. aden, eidos oblik) med. žljezdaste izrasline = adenoidne vegetacije adenologija (grč. aden, logia znanost) fiziol. proučavanje žlijezda adenom (grč. aden) med. žljezdaste izrasline koje se sastoje od epitelnih cjevčica i vezivnog tkiva adenopatija (grč. aden, pathos bolest) med. bolest žljezdanog sustava adenotomija (grč. aden, tome rezanje) med. operativno uklanjanje žljezda-nih izraslina, adenoida adenozan (grč. aden, lat. adenosus) žljezdani, koji se tiče žlijezda adeps (lat.) mast, salo adept (lat. adeptus, adipisci dostići, zadobiti, steći) onaj koji je nešto postigao; u alkemiji: onaj koji je stekao veliku tajnu alkemije; danas: onaj koji je prodro u sve tajne nečega adespoton (grč. adespoton) imanje bez gospodara; djelo čiji je tvorac nepoznat adh- v. pod athadherencija (lat. adhaerentia) srašći-vanje, sraslost; pripadnost, naklonost, privrženost ađherencija (lat. adhaerere držati se čega, prianjati) prianjanje, pristajanje; privrženost, pripadnost, sklonost, naklonost, sljedbeništvo, sraslost adherent (lat. adhaerens) pristaša, pri-vrženik, pripadnik; sudionik adherirati (lat. adhaerere) prionuti, prijaviti; biti priljepljiv; nadovezivati se; održati se, biti uz; odobravati, pristajati uz neko mišljenje adhezija (lat. adhaerere držati se čega, prianjati) fiz. prionljivost, međusobno privlačenje dvaju tijela koja se tijesno dotiču; prianjanje, priljublji-vanje, pripijanje; med. sraštenje, pri-rašćivanje; prav. priključenje, naknadni pristup neke države nekom ugovoru; izricanje kazne uz pravorijek o imovinskom zahtjevu koji je nastao izvršenjem kaznenog djela (naknada štete, povrat oduzete stvari i si.); usp. kohezija adhezija (lat. adhesio) prionljivost, privlačnost; fiz. sila kojom se privlače molekule raznih tijela (supr. kohezija); prav. vezivanje jednog privatnopravnog djela uz neko kazneno djelo; anat. bolesna sraslost dijelova tijela, sraslica adhezijski postupak prav. mješoviti ili pridružni nedostatak, onaj kod kojega se uz neko kazneno djelo veže i jedan privatnopravni građanski predmet; v. adhezija adhezivan (lat. adhesivus) prionljiv; koji spaja, spojni adhibenda (lat. adhibere, adhibenda) mn. pomoćna sredstva; prilozi uz spise adhibicija (lat. adhibitio) primjena, uporaba, korištenje; prizivanje, privođenje adhortacija (lat. adhortatio) opomena; poticanje, pobuđivanje, ohrabrivanje, bodrenje, adhuc sub judice lis est čit. adhuk sub judice lis est (lat.) prav. stvar je još pred sudom, spor još nije riješen adiafora (grč. ta adiafora) mn. fil. ono stoje s moralnog (etičkog) stajališta beznačajno, tj. ni dobro ni loše; stoici su učili: samo je jedno dobro (vrlina) i samo jedno zlo (porok); sve je ostalo (život, zdravlje, ljepota, bogatstvo itd.) beznačajno

adicija 22 adjudikacija adicija (lat. additio) dodavanje, zbrajanje; umnožavanje adicionalan (lat. additionalis) naknadan, dodan, pridodan, koji služi kao dodatak; adicionalni zakon novi, dopunski zakon adicirati (ad-dicere) prav. priznati, dosuditi, dodijeliti adija-aktinski (a- ne, dia kroz, aktis, aktinos zrak) opt. koji ima svojstvo nepropuštanja aktinskih zraka adijabatan (grč. a- ne, diabaino prolazim) fiz. neprolazan za toplinu, koji se zbiva bez dobitka i gubitka topline, bez povišenja i sniženja temperature; usp. izotermičan adijabatičan v. adijabatan adijafan (grč. a-diafaino) neproziran adijaforan (grč. a-diaforos) ravnodušan, ni dobar ni loš; indiferentan adijaforija (grč. a-diaforia) ravnodušnost; usp. indiferentizam adijaforist (grč. a-diaforos) ravnodušan čovjek, slobodni mislilac, slobodan duh; indiferentist adijagnostičan (grč. adiagnostikos) med. koji se ne da (ili: ne može) razlikovati, raspoznati, utvrditi adijantum (grč. adianton) bot. viline vlasi, gospina kosa a dijareja (grč. a- ne, diarrheo protje-čem) med. nevršenje nužde, zatvorenost adijaterman (grč. a-, dia- kroz, ther-maino zagrijavam) fiz. koji ne propušta toplinske zrake; aterman adijat«tican (grč. a- ne, dia- kroz, ti-themi metnem, stavim) med. koji nije sklon bolesti adikcija (lat. addictio) prav. dosuđivanje, dodjeljivanje adinamičan (grč. adynamikos) nemo-can, slab, iznemogao, klonuo; nesposoban adinamija (grč. adynamia) med. nemoć, slabost, malaksalost, iznemoglost, klonulost; nesposobnost adio! (tal. addio) zbogom! adipocera (lat. adeps, ađipis mast, vosak) kem. masni vosak, vosak od leša adipoza (lat. adeps, adipis) fiziol. stvaranje masti u tijelu adipozan (lat. adiposus) mastan, pretio, gojan, debeo adipsija (grč. a-, dipsa žed) med. neos-jećaj žedi adipson (grč. a-, dipsa žeđ) med. sredstvo za gašenje žeđi adirati (lat. addere) dodati, zbrojiti, zbrajati adirato (tal.) glaz. srdito, ljutito, s uzbuđenjem Adisonova bolest bolest nadbubrežnih žlijezda koja se očituje brončanom bojom kože i općim malaksanjem, a uzrokuje smrt (naziv prema otkrivaču, engl. liječniku Thomasu Addi-sonu, 1793—1860) aditivan (lat. additivus) koji se treba dodati aditon (grč. advton) ono što je nepristupačno; najsvetiji, unutarnji dio grčkog hrama u koji je samo svećenik smio stupiti adizonizam med. vrsta tuberkulozne oboljelosti nadbubrežnih žlijezda, praćena smeđom ili smeđecrnom bojom onih dijelova kože koji su izloženi svjetlosnom ili mehaničkom podražaju; obično smrtonosna (nazvana po engl. liječniku Thomasu Addisonu koji ju je prvi 1855. g. opisao); Adisonova bolest, brončana bolest adjekcija (lat. adjectio) pridjevanje, dodavanje; prav. povećanje, dodatak ponuđenoj svoti novca adjektiv (lat. adjectivum) gram. pridjev adjektivni (lat. adjectivus) gram. pri-djevni, pridjevski adjudicirati (lat. adjudicare) dosuditi, dosuđivati, odobriti adjudikacija (lat. adjudicatio) prav. sudsko priznanje, dosuđivanje, presuda u nečiju korist adjudikatar 23 admodij acij a adjudikatar (lat. adjudicatarius) prav. kupac na javnoj prodaji; onaj kome ostaje nadmetanjem, dražbom prodavana stvar, najbolji ponuditelj adjudikativan (lat. adjudicativus) kojim se dosuđuje adjument (lat. adjumentum) pomoćno sredstvo, pomoć

adjungirati (lat. adjungere) pridodati, dodijeliti na rad, dati nekome nekoga za pomoćnika i budućeg nasljednika adjunkcija (lat. adjunctio) vezivanje, pridruživanje, dodjeljivanje, dodavanje, spajanje adjunkt (lat. adjunctus) pomoćnik; pomoćni službenik, mlađi Činovnik adjunktura (lat. adjunctura) pomoćno zvanje; pomoćna ustanova ađjuracija (lat. adjuratio) zaklinjanje; prav. polaganje zakletve; preklinjanje adjutatorij (lat. adjutatorium) anat. ramena kost, ramenjaČa adjutor (lat. adjutor) pomoćnik, pomagač adjutorij (lat. adjutorium) pomoćno sredstvo, pomoć adjutum (lat. adjutum) pomoć, potpora, dodatak adjuvancije (lat. adjuvantia) mn. farm. v. adjuvans adjuvans (lat.) farm. pomoćno sredstvo, sporedni lijek čije je djelovanje slabije adjuvant (lat. adjuvans) pomoćnik, pomagač; pomoćni učitelj adkredulirati (lat. adcredulare) zanijekati pod prisegom neki dug adlatus (lat. ad-latus) pomoćnik, mlađi činovnik; osobito činovnik ili časnik koji je dodijeljen na službu nekom višem činovniku ili časniku adlenimenti (lat. adlenimenta) med. sredstva, lijekovi za ublažavanje adlerizam teorija austrijskog psihologa Alfreda Adlera (1870—1937), tzv. "individualna psihologija" Admet mit. starogrčki kralj u Feri (Te-salija), jedan od Argonauta, muž Alkestidin, Apolonov ljubimac adminacija (lat. adminatio) prav. pri- -jetnja (kao simbolična uvreda) adminikul (lat. adminiculum) pomoćno sredstvo, pomagalo adminikulator (lat. adminiculator) u Katoličkoj crkvi: osoba koja se skrbi o udovicama, siročadi i si. administracija (lat. administratio) upravljanje, uprava; upravna vlast, vlada; činovništvo, službeništvo administrativa (lat, administrare upravljati, administrativa) uprava, upravna vlast administrativni (lat. administrativus) upravni, koji se tiče ili potječe od upravne vlasti, ustanove itd. administrator (lat.) upravitelj; osoba koje upravlja ustanovom administrirati (lat. administrare) upravljati; voditi poslove neke ustanove, voditi posao za nekoga drugog admiracija (lat. admiratio) divljenje; čuđenje admiral (ar. amir al bal, fr. amiral) zapovjednik bojne flote; zool. leptir (Va-nessa atlanta) admiralitet (njem. Admiralität) pomorska vlast; vrhovno zapovjedništvo pomorske vojne sile; svi admirali pomorske vojne sile admirativan (lat. admirari diviti se) koji pokazuje, izražava ili izaziva divljenje, Čuđenje, obožavanje admisibilan (lat. admissibilis) primljiv; prihvatljiv admisibilitet (lat. admisibilitas) prim-ljivost; prihvatljivost admisija (lat. adraissio) primanje, prijam admodij acij a (lat. admodiatio) davanje zemlje u zakup admodijator 24 adresat admodijator (lat. admodiator) onaj koji daje zemlju pod zakup, iznajmitelj admonicija (lat. admonitio) opominja-nje, ukoravanje zbog nevršenja dužnosti admonitivan (lat. admonitivus) koji opominje adneksi (lat. adnexa) mn. med. veze maternice s jajnikom i jajovodom adnominalan (lat. ad k, nomen ime) koji ide uz imenice, koji pripada imenicama adnotacija (lat. adnotatio) bilješka, primjedba, napomena, objašnjenje; prav. popis; anotacija adnotanda (lat.) mn. stvari koje treba zabilježiti, zapamtiti, značajne stvari adnotata (lat.) mn. bilješke, primjedbe, napomene adnotator (lat. adnotator) pisac ili stav-ljač primjedaba; tumač adnotirati (lat. adnotare) pribilježiti, zapisati, zapamtiti, uzeti na znanje adolescencija (lat. adolescentia) mladost, mladenačko doba; mladež, omladina adolescent (lat. adolescens) mladić; pren. žutokljunac

Adonaj (hebr.) Gospod, Gospodin, "moj Gospodin" hebrejski naziv za Boga, budući da se ime Jahve nije smjelo izgovoriti) adonijski stih (lat. versus adonius) poet. antički stih koji se sastoji od jednog daktila i jednog troheja ili spondeja: U U — U Adonis (grč. Adonis) mit. legendarno lijep mladić za Čiju su se ljubav otimale božice Afrodita i Perzefona; simbol ljepote i proljeća; zool. vrsta lijepog plavog leptira (Polvomatus Adonis); bot. gorocvijet adonizacija (lat. adonisatioj namještanje, dotjerivanje, kićenje adopcija (lat. adoptio) uzimanje pod svoje, usvojenje, posvajanje adoptacija (lat. adoptatio) v. adopcija adoptant (lat. adoptans) posvojitelj, usvojitelj; adoptator adoptat (lat. adoptatus) usvojeno dijete, posvojče, pokćerka, posinak adoptator (lat. adoptator) v. adoptant adoptirati (lat. adoptare) uzeti tuđe dijete pod svoje, usvojiti, posvojiti; priznati za svoje adoptivan (lat. adoptivus) usvojen, posvojen adoracija (lat. adoratio) obožavanje, veliko poštovanje, klanjanje; silno voljenje, bezgranična ljubav Adrast starogrčki mitološki kralj u Ar-gu, tast Polinikov, jedan od vođa "Sedmorice protiv Tebe" adrenalin (lat. ad u ren bubreg) med. supstanca (ili: tvar) koju nadbubrežna žlijezda izlučuje neposredno u krv; upotrebljava se za smanjenje krvnog tlaka, kod slabosti srca, bronhijalne astme, morske bolesti itd.; epinerfin, epirenan, suprarenin adresa (fr. adresse) 1. oznaka (na pismu i dr.) mjesta stanovanja i imena onoga kome se pismo upućuje; 2. pismena predstavka, molba skupštine vladaru; svečana čestitka neke udruge ili kolegija slavljeniku; pren. hitrost, okretnost, umješnost; adresa po potrebi bank. pozivanje neke osobe da akceptira ili isplati mjenicu za slučaj neakceptiranja ili neisplate mjenice adresant (fr. adresser) osoba ili tijelo koje upućuje ili preporučuje, pisac pisma, predstavke, molbe i si.; bank. mjenični potpisnik koji upućuje poziv nekoj osobi da akceptira ili isplati mjenicu adresar (fr. adrreser) popis osoba s naznačenjem mjesta i ulica stanovanja; knjiga s popisom stanovnika nekog mjesta (po zanimanjima, djelatnostima, ulicama i dr.) adresat (fr. adresser) osoba ili tijelo kojem se upućuje pismo, primatelj pi ađresirati 25 adventisti srna; bank. osoba kojoj se vlasnik mjenice treba obratiti u slučaju da je primatelj (trasat) ne plati adresirati (fr. adresser) označiti na pismu, pošiljci i dr. ime i mjesto stanovanja osobe ili ustanove kojoj se pismo ili pošiljka upućuje, napisati adresu Adrijatik (lat. Adria) Jadran, Jadransko more adrogacija (lat. adrogatio) prav. usvojenje; usvojenje onoga koji je već punoljetan adrogirati (lat. adrogare) prav. uzeti pod svoje, posvojiti, usvojiti; usp. adoptirati adskripcija (lat. adscriptio) pripisivanje; pismeni dodatak adskriptor (lat. adscriptor) supotpis-nik adsorpcija (lat. adsorptio) fiz. zgušnjavanje plinova na površini čvrstih tijela; usp. okluzija adstant (lat. adstans) pomoćnik, pomoćni učitelj adstipulacija (lat. adstipulatio) bezuvjetni pristanak, potpuna suglasnost adstrikcija (lat. adstrictio) med. stezanje, skupljanje, zatvaranje, npr. rane adstringens (lat. adstringens) med. sredstvo za stezanje površine sluznice i povrijeđene kože adstringentan (lat. adstringens) stez-ljiv, koji steže, koji skuplja, koji zatvara adstringirati (lat. adstringere) stegnuti, stezati, skupiti, skupljati, zatvoriti adukcija (lat. ad, ducere voditi) privođenje, dovođenje, primicanje, privlačenje; med. gibanje mišića prema središnjoj crti tijela, privlačenje mišića; prav. dokazivanje, navođenje razloga, pozivanje na što; aduktor mišić primicah; usp. abdukcija, abduktor adukcija "at. ađductio dovođenje) anat. "izvlačenje mišića adult (lat. adolescere odrasti, adultus) odrastao, spolno zreo čovjek i svako živo biće uopće adultan (lat. adultus) odrastao, stasao; punoljetan; spolno zreo adulter (lat.) preljubnik, brakolomac adultera (lat.) preljubnica

adulteracija (lat. adulteratio) krivotvorenje (osobito novca) adulterij (lat. adulterium) prav. brakolomstvo, preljub adumbracija (lat. adumbratio) rad u glavnim potezima, nacrt, skica adurencije (lat. adurentia) mn. sredstva za paljenje ili nagrizanje adurens (lat.) med. sredstvo za paljenje ili nagrizanje; pirotik adusirati (fr. adoucir) sladiti, zasladiti; ublažiti, utažiti, razblažiti, olakšati; glačati; omekšati, postati kovnijim; slik. razblažiti boje adut (fr. a tout u sve, na sve) u kartama: najjača boja, tj. karta koja nosi sve ostale; najjače sredstvo, najjači razlog adutirati (fr. a tout u sve, na sve) u kartama: početi igru adutima; sjeći adutom baciti adut na kartu druge boje i time odnijeti; izadutirati se izbaciti u igri sve adute, ostati bez aduta; pren. izgubiti, potrošiti sve, ostati bez sredstava; iscrpsti sva sredstva, sve najjače razloge advekcija (lat. advehere dovoziti) vodoravno gibanje zraka, a time se prenose i meteorološki faktori (toplina, vlaga i dr.) u vodoravnom smjeru advent (lat. adventus dolazak) predstojeći dolazak Spasitelja naviješten u Svetom pismu (Otk 22,7); kod katolika: posljednja četiri tjedna pred Božić, došašće adventisti (lat. adventus dolazak) pripadnici kršćanske sljedbe koju je u Americi osnovao William Miller koji je proricao da će Krist po drugi puta doći 1844. godine; svetkuju subotu, adventivan 26 aerobat osnovom vjere smatraju Sveto pismo (Bibliju), vjeruju u Kristovo obećanje da će po drugiput doći; crkva raširena po cijelom svijetu adventivan (lat. adventivus) slučajan; sporedan, pridošao; bot. koji ne raste na svom pravom mjestu, npr. adven-tivni korijen onaj koji se razvija na samoj stabljici (bršljan, divlja jagoda i dr.) adventizam (lat. adventus dolazak) naučavanje i pokret adventista; v. adventisti adverb (lat. adverbium) gram. prilog adverbijal (lat. adverbiale) gram. priložna oznaka (vremenska, mjesna, načinska, uzročna) adverbijalni (lat. adverbialis) gram. priložni adverzarije (lat. adversaria) mn. knjige ili bilježnice u koje se privremeno unose grada i bilješke koje će tek kasnije biti sređene ili obrađene adverzativan (lat. adversativus) gram. suprotan advocatus Dei (lat.) "Božji odvjetnik", u Rimokatoličkoj crkvi: osoba koja opovrgava prigovore "vražjeg odvjetnika" (advocatusa diaboli) pri procesima za proglašenje svetim ili blaženim advocatus diaboli (lat.) "vražji odvjetnik", osoba koja se suprotstavlja "Božjem odvjetniku" (advocatusu Dei); pren. čovjek koji se suprotstavlja općem mišljenju; v. diabolus ro-tae advocirati (lat. advocare) baviti se odvjetničkim poslovima, braniti druge pred sudom; služiti pravu; pren. zauzimati se za nekoga ili nešto advokat (lat. advocatus onaj koji je pozvan u pomoć) pravozastupnik, pravobranitelj, branitelj, odvjetnik advokatura (lat. advocatura) pravobraniteljstvo, pravozastupništvo, odvjetništvo, odvjetničko zvanje ađustirati (lat. adjustare) dotjerati, dotjerivati, namjestiti; adjustirati; obično: ađustirati se, adjustirati se ađutant (lat. adjutans) pomoćnik; mlađi časnik dodijeljen na službu višem časniku, pratitelj višeg časnika ađutantura (lat. adjuntatura) zvanje, služba i kancelarija adutanta aed (grč. aoidos) pjevač i pjesnik slobode u herojskom razdoblju starih Grka AEG kratica za poznatu njemačku tvrtku Allgemeine Elektrizitets-Gesell-schaft čit. Algemajne elektricitets-ge-zelšaft "Sveopće društvo za elektricitet" Aenona (lat.) antičko ime za Nin aequilibrium indifferentiae čit. ekvi-librijum indiferencije (lat.) fil. ravnoteža dvaju suprotnih motiva, dviju suprotnih pobuda; usp. Buridanov magarac aer (grč. aer zrak, lat. aer) zrak

aeracija (lat. aeratio) proizvođenje zraka; prozračivanje; izlaganje kemijskom djelovanju zraka aerat (lat. aeratum) kem. voda u kojoj ima ugljične kiseline aerenhim (grč. aer zrak, en u, hyma tekućina, sok) bot. stanično tkivo s velikim, zrakom napunjenim, među-staničnim prostorima, osobito kod vodenih biljaka aeričan (lat. aer, grč. aer) zračni; prozračan, plinovit aerifikacija (lat. aerificatio) punjenje zrakom; kem. pretvaranje u zrak, plin aeriforman (lat. aeriformis) prozračan, plinovit aerizirati (grč. aer, fr. aeriser) pretvoriti, pretvarati u zrak, plin aero- (grč. aer, lat. aer) predmetak u složenicama sa značenjem: zrak, zračni, koji je u vezi sa zrakom aerobat (grč. aer, baino idem) plesač u zraku, plesač na užetu; koji ide po zraku; mudrijaš aerobi aeromantija aerobi (grč. aer, bios život) mn. biol. bakterije koje, kao i sva viša živa bića, moraju imati slobodnog kisika da bi mogle živjeti (za razliku od ana-eroba) aerobionti (grč. aer, bios život) mn. zool. v. aerobi aerobomba (grč. aer, bombos dubok, potmuo zvuk) voj. zračna, avionska bomba aerobus (grč. aer, lat. omnibus svima) zračno prijevozno sredstvo aerodin (grč. aer, dvnamis sila) zrak. zrakoplov teži od zraka, u letu se održava uglavnom pomoću aerodi-namičkih reakcija aerodinamika (grč. aer, dvnamis sila) fiz. znanost o zakonima gibanja plinovitih tijela aerodrom (grč. aer, dromos putanja) mjesto gdje stoje, odakle polaze i kamo se spuštaju zrakoplovi aeroduktor (lat. aeroductor) med. instrument kojim se pri porođajima dovodi zrak aeroembolija (lat. aer zrak, grč. em-bolon klin) stvaranje plinskih mjehurića u tkivima i krvi zbog izlaganja organizma sniženom tlaku koji vlada na većim visinama aerofagija (grč. aer, fagein jesti) med. gutanje zraka, bolest koja se javlja osobito kod neuropata i histeričnih osoba, ali i kod tuberkuloznih aerofiltar (lat. aer zrak, filtrum cjedilo) filtar u obliku rezervoara napunjenog šljakom kroz koji se propuštaju tekuće vode radi aeracije aerofiti (grč. aer, fyton biljka) bot. biljke koje rastu sasvim u zraku (suprotno: geofiti); također: epifiti aerofobija (grč. aer, fobeo bojim se, plašim se) strah od zraka, izbjegavanje zraka aerofon (grč. aer, foneo zvučim) instrument pomoću kojega se ljudski glas može prenositi i čuti na 6—9 kilometara (izumio ga je Edison) aerofor (grč. aer, foros nosač) sprava koja omogućava disanje i u inače otrovnom ili zagušljivom zraku, kao i pod vodom aerofotografija (grč. aer, fos svjetlost, grafo pišem) perspektivno snimanje raznih objekata, osobito zemljišta (terena), iz zraka (zrakoplova) fotografskim putem aerofotogrametrija (lat. aer zrak, grč. fos, fotos svjetlo, gramma slovo, met-ria mjerenje) izradba zemljovida snimanjem iz zrakoplova aerogen (grč. aer, gennao stvaram, proizvodim) koji se stvara pomoću zraka, koji dolazi od zraka; aerogena tuberkuloza infekcija koja nastaje unošenjem u pluća tuberkuloznog bacila s udahnutim zrakom aerografija (grč. aer, grafo) opisivanje zraka aerogram (lat. aer zrak, grč. grafein pisati) vijest predana zračnim putem, putem radija; radiogram aeroidan (grč. aeroides) koji ima oblik zraka, zrakolik; maglovit aeroklimatologija (lat. aer zrak, grč. klimatos naginjanje zemaljske kugle polu, logia znanost) znanost koja proučava klimu troposfere i drugih dijelova stratosfere aerolit (grč. aer, lithos kamen) meteor, kamen koji pada iz zraka, meteorski kamen aerologija (grč. aer, logia) znanost o zraku i njegovim svojstvima, znanost o atmosferi i njezinom ispitivanju aeromagnetometrija (lat. aer zrak, grč. Magnes lithos, metria mjerenje) istraživanje ruda pomoću zrakoplova, tj. iz zraka aeromantija (grč. aer, manteia proricanje) proricanje po pojavama u zraku

aeromedicina 28 aerozoi aeromedicina (lat. aer zrak, medicus) grana medicine koja se bavi proučavanjem i liječenjem zdravstvenih poremećaja koji se javljaju kao posljedica letova zrakoplovima aeromehanika (grč. aer, mechanike) fiz. znanost o zakonima gibanja i ravnoteže plinova; pneumatika aerometar (grč. aer, metron) sprava za mjerenje gustoće i tlaka zraka aerometrija (grč. aer, metria) mjerenje zraka; znanost o mjerenju gustoće i tlaka zraka aeromiting (lat. aer zrak, engl. meet-ing) sastanak zrakoplovaca; skup čija je svrha populariziranje zrakoplovstva; javna priredba sa zrakoplovnim vježbama aeromonter (lat. aer zrak, fr. monteur) radnik koji montira zrakoplovne konstrukcije aeromotorist (lat. aer zrak, lat. motor) radnik koji rukuje benzinskim motorima, zrakoplovnim motorima i si. aeronaut (grč. aer, naus brod, nauti-kos brodski, pomorski) zrakoplovac, onaj koji se vozi zrakoplovom aeronautika (grč. aer, naus brod, nautike) znanost o zrakoplovstvu; zrakoplovstvo aeropauza (lat. aer zrak, lat. pausis) atmosferski slojevi iznad 25 km s veoma razrijeđenim zrakom koji ne može podržati let zrakoplova aeroplan (grč. aer, planos koji luta, koji krstari) zastarjeli naziv za zrakoplov (avion) aeroprojektor (lat. aer, projector) fo-togrametrijski instrument za izradu topografskih zemljovida iz fotografskih snimaka napravljenih u zraku aeroskop (grč. aer, skopeo gledam) sprava za mjerenje količine prašine u zraku aeroskopija (grč. aer, skopeo gledam) pregled (ili: ispitivanje) zraka aerostacija (lat. aerostatio) vještina dizanja balona i upravljanja njima, zrakoplovstvo aerostat (grč. aer, statos stajaći, koji stoji) sprava za letenje lakša od istisnutog zraka (balon, zračni brod) aerostatika (grč. aer, statos),ananost o ravnoteži plinova, posebno zraka aerotaksija (grč. aer, taxis uređenje) zool. kretanje organizama koji se slobodno kreću, npr. bakterija u vodi, prema mjestima najvećeg (pozitivna aerotaksija) ili najmanjeg (negativna aerotaksija) sadržaja kisika, gdje se onda ti aerotaksični mikroorganizmi skupljaju aeroterapija (grč. aer, therapeia liječenje) med. liječenje udisanjem umjetno zgusnutog ili razrijeđenog zraka aeroterorizam (grč. aer, lat. terror strah, užas) bombardiranje iz zraka gradova i naselja radi zastrašivanja, uznemiravanja i demoraliziranja stanovništva aerotonometar (grč. aer, tonos napon, metron mjera) sprava za mjerenje napona krvnih žila aerotopografija (grč. aer, topos mjesto, grafo pišem) metoda u geodeziji: izrada geodetskih planova i karata pomoću snimaka iz zraka aerotropizam (grč. aer, tropos okret, pravac) bot. pokreti biljaka prema mjestima gdje ima najviše (pozitivni aerotropizam) ili manje (negativni aerotropizam) zraka, odnosno kisika aerotunel (lat. aer zrak, engl. tunnel) poseban hodnik u kojem se ispituju zrakoplovi i zrakoplovni modeli pomoću umjetnog prilagođavanja brzine zračnog strujanja aeroza (grč. aer) med. razvijanje zraka u tijelu aerozoi (grč. aer, zoon životinja) zool. v. aerobi aeternum vale 29 afida vit aeternum vale čit. eternum vale (lat.) zauvijek zbogom, posljednji pozdrav afagija (grč. a-, fagein jesti) med. nemogućnost gutanja hrane afakija (grč. a-, fakos leća) med. nedostatak očne leće; pr. afakičan afamirati (fr. affamer) mučiti glađu; pr. afamiran afanija (grč. afaneia) glupost, koješta-rija afarist (tal. affarista) čovjek koji bezobzirno želi ostvariti dobitak ili Čast, špekulant afazija (grč. a-, femi govorim) med. ne-' moć (ih: nemogućnost) govora; zani-jemjelost od užasa; psih. bolesna smanjenost sposobnosti govora zbog zaboravljanja pojedinih riječi afefobija (grč. afe doticanje, fobos strah) med. bolestan strah od dodira

afekcija (lat. affectio utjecaj) naklonost, % nježnost, odanost, ljubav, srdačnost; svako uzbuđenje i promjena u tjelesnom ih duševnom stanju; med. svaki utjecaj na tijelo, bolest; osjećaj; aficiranje afekt (lat. affectus, afficere utjecati na nekoga ili nešto) psih. vrlo jak osjećaj koji većinom nailazi najednom, ( iznenadno, traje obično vrlo kratko i u jednom trenutku dostiže toliku jačinu da gotovo posve zavlada sviješću, duševni pokret; uzbuđenje, stanje razjarenosti, razjarenost afektacija (lat. affectatio) neprirodnost, usiljenost, pretvaranje, prenemaganje afektirati (lat. affectare) biti neprirodan, praviti se, pretvarati se, prene-magati se; htjeti vješto prikazati nešto onakvim kakvo zapravo nije afektivan (lat. affectivus) uzbudljiv, osjetljiv, osjećajan afektuozan (lat. affectuosus, fr. affectueux) usrdan, ljubazan, veoma naklonjen afektuozitet (lat. affectuositas) usrd-nost, velika naklonjenost, strasnost afel (grč. apo od, helios Sunce) astr. najveća udaljenost planeta ih kometa od Sunca; suprotno: perihel afeleja (grč. afeleia) ret. jednostavnost, prirodnost (u govoru) Afer (lat.) arapski naziv za neka etiopska plemena (prema njima su Rimljani nazvali čitav kontinent Afrika) afera (fr. affaire) stvar, posao; parnica, spor; težak položaj; zamršena stvar; neugodan doživljaj; velik događaj; sukob aferaš (fr. affaire) onaj koji ima ih pravi afere, koji se bavi prljavim poslovima, osobito na račun države afereza (grč. aphairesis oduzimanje) gram. skraćivanje početka, skraćivanje jedne riječi time što joj se izostavi početak, prvo slovo, prvi slog; med. uklanjanje suvišnog ili onesposobljenog dijela ljudskog tijela affabile (tal.) glaz. ugodno, ljubazno, umiljato affaire d'honneur čit. afer d-oner (fr.) stvar časti, dvoboj affanato (tal.) glaz. bolno, tužno, plašljivo affettuosissamente čit. afetuozisamen-te (tal.) glaz. v. affettuosissimo affettuosissimo čit. afetuozisimo (tal.) glaz. vrlo osjećajno, veoma strasno affettuoso čit. afetuozo (tal.) glaz. uzbudljivo, ganutljivo, dirljivo, toplo, strasno; con affetto afflitto (tal.) glaz. bolno, tužno; con af-flittione affretando (tal.) glaz. sve brže, ubrzavajući; affretoso affretoso (tal.) glaz. v. affretando affunde (lat. affundere, affunde) farm. na receptima: nalij na to! afidat (lat. affidatus) podanik, vazal afidavit (lat. affidavit) pom. iskaz pod prisegom o teretu nekog broda afiks 30 aformacija afiks (lat. affigere pričvrstiti, prikovati, affixum) gram. produženje riječi dodavanjem jednog slova ili sloga, govorni dodatak; dometak afUantropija (grč. a-, filos prijateljski, anthropos čovjek) nedostatak ljubavi prema bližnjima; mržnja prema ljudima afiličari (grč. afyllos, a-, fyllon list) bot. bez listova, bez čašičnog listića afilijacija (lat. affiliatio) usvojenje; primanje u neki red ili društvo; bratstvo, sveza; družba, društvo, tajno udruženje afilirati (lat. affiliare) usvojiti nekoga za sina ili kčerku; zbratimiti; primiti nekoga u neki red, bratstvo ili društvo; pridružiti, združiti; afilirana loža masonska loža koja je ušla u sastav neke veće lože afinaža (fr. affinage) profinjavanje, pročišćavanje, npr. plemenitih rudača; dotjerivanje, glačanje, stanjivanje afinerija (fr. affinerie) radionica za pročišćavanje plemenitih rudača i dr.; radionica u kojoj se izrađuju žice; usp. rafinerija afinirati (fr. affiner) profiniti, napraviti ljepšim; očistiti, pročistiti, pročišćavati; dotjerati, stanjiti afinis (lat. affinisi rođak po ženi, zet, tast afinitet (lat. affinitas) srodstvo, srodnost (suprotno: kognacija); kem. stupanj lakoće kojom se dva različita elementa spajaju, težnja za sjedinjavanjem između dvaju kemijskih elemenata ili više njih; pren. srodnost, sličnost

afion (ar., perz.-tur. afyon) mak; opijum, opij afirmacija (lat. afflrmatio) potvrđivanje; potvrda; tvrdnja, iskaz dan pod prisegom afirmativa (lat.) potvrdno mišljenje; potvrđivanje, potvrda afirmativan (lat. affirmativus) potvrdan; odlučan; pokazni; log. afirmativan sud potvrdan sud (S je P), npr. zlato je skupocjeno afirmirati (lat. affirmare) tvrditi, potvrditi, potvrđivati, uvjeriti; afirmirati se uspjeti održati se kao takav afiš (fr. affiche) oglas, javna objava, plakat afitaža (fr. affûtage) voj. namještanje topa na lafetu, puške na kundak; pripremanje topova za pucanje; oštrenje alata afîtirati (fr. affûter) voj. namjestiti (ili: namještati) top na lafetu ili pušku na kundak; top ili pušku pripremiti za paljbu; biti afitiran biti u pripravnosti, imati pri ruci aflikcija (lat. afflictio) utučenost, ožalošćenost, žalost; bol, tuga, jad, muka; nesreća, nedaća aflogističan (grč. a-, flogyzo zapalim, sagorim) koji gori bez plamena, npr. aflogistična svjetiljka afluencija (lat. affluentia) pritjecanje, nagomilavanje, umnožavanje, izobilje, obilje, obilnost afluks (lat. affluxus) pritjecanje, priljev, navala čega, obilje; afluksija afluksija (lat. affluxio) v. afluks afobija (grč. afobia ) neplašljivost, nebo-jažljivost afonija (grč. a-, fone glas) med. bez-glasnost; gubljenje (ili: gubitak) glasa zbog bolesti mišića i živaca koji pokreću i zatežu glasne žice; v. afo-ničan aforija (grč. plodan, rodan) med. neplodnost, jalovost aforistično (grč. aforismos) kratko i jezgrovito, u obliku izreke aforizam (grč. aforismos) kratka i u određenom obliku iskazana izreka koja veoma jasno izražava jednu misao; mudra poučna izreka aformacija (lat. afformatio, ad formare oblikovati, uobličiti, graditi) tvorba aforodizijazam 31 agamogonija novog oblika pridodavanjem; u hebrejskoj gramatici: tvorba osobnih glagolskih oblika dodavanjem skraćenih zamjenica (aformativa) aforodizijazam (grč. afrodisiazo) med. v. afrodizija afretiranje (fr. affrètement) pom. zakupljivanje lađe; zakupnina afrik (fr. afrique) materijal od palminih vlakana (služi za punjenje strunjača) afrikaans inačica nizozemskog jezika kojom govore Buri Afrikander bijelac rođen u Južnoj Africi; u užem smislu Bur afrikanistika znanost koja proučava afričke jezike i književnosti, znanost o afričkoj kulturi afrikata (lat. affricare natrljati) gram. složeni, sliveni suglasnik, npr. c = t + s Afrodita (grč. Afrodite) mit. starogrčka božica ljubavi i ljepote koja se rodila iz morske pjene (kod Rimljana: Venera); pren. ljubavno uživanje, spolna ljubav, obljuba; draž, ljupkost; zool. morska gusjenica afroditografski (grč. Afrodite, grafo) koji opisuje ili prikazuje predmete ljubavi; astr. koji opisuje planet Veneru afroditski (grč. Afrodite) ljubavni afrodizija (grč. afrodisiazo sladim se ljubavlju) med. ljubavna pohota, ljubavno ludilo, pretjerano razvijen spolni nagon; aforidizijazam afrodizijaci (grč. afrodisios ljubavni) mn. sredstva za izazivanje spolnog nagona afrodizijak (grč. afrodisios koji se odnosi na ljubavni užitak) sredstvo za jačanje spolnog nagona afrometar (grč. afros pjena, metron) sprava za mjerenje tlaka pjene, sprava za mjerenje vrenja afronterija (fr. affronterie) javna pogrda; bezobrazna i drska prijevara afrozinija (grč. afrosyne) bezumlje; med. besmislenost, buncanje u groznici afte (grč. afthai, lat. aphthae) mn. med. bolest na sluznici usne šupljine: bijeli ili žućkasti mjehurići s crvenim rubom after-dinner (engl.) odmaranje odmah nakon ručka after-shave čit. after-šeiv (engl.) kolonjska voda, losion koji se upotrebljava nakon brijanja; after-shave lotion čit. after-šeiv loušn (engl.) usp. losion aftezan (grč. aftha, lat. aphthosus) mje-hurast; med. koji ima afte na sluznici usne špljine

aftong (grč. a-, fthongos zvuk, glas, ton) gram. mukli suglasnik afuzija (lat. affundere doliti) dolijevanje agalaktija (grč. a- bez, gala mlijeko) med. bezmlijeČnost dojke, oskudica u mlijeku kod majke agalma (grč. agalma) lik, kip, slika, ukras, osobito u hramu agame (grč. a- bez, gamos brak) mn. bot. biljke gimnospore čije se stanice razmnožavaju samosLalno, bez utjecaja drugih oplodnih stanica Agamemnon mit. sin Atrejev, unuk Pelopov, praunuk Tantalov, brat Me-nelajev, kralj u Mikeni (Argu), vrhovni zapovjednik helenske vojske u Trojanskom ratu; ubila ga je žena Klitemestra i njezin ljubavnik Egist; osvećen od sina Oresta agamija (grč. a- bez, gamein ženiti se) bezbračnost; bot. bespolnost cvjetova, kriptogamija; zool. partenogenetsko razmnožavanje agamist (grč. a-gameo bez žene sam) neženja, momak, samac agamogonija (grč. a- bez, gamos brak, gone rađanje) biol. rađanje bez oplođivanja, tj. putem diobe (način razmnožavanja kod praživotinja); supr. gamogonija agape agerasija agape (grč. agape ljubav) Božja ljubav, božanska ljubav; kršćanska ljubav; mn. večere ljubavi kod prvih kršćana kao znak općeg bratstva i ljubavi agar-agar vrsta algi u kineskim i japanskim morima; pomiješana s vodom daje bezbojnu hladetinastu masu koja se upotrebljava u kuharstvu, u apreturi (kao sredstvo za lijepljenje) i u bakteriologiji (kao hranjiva podloga za uzgoj bakterija) Agareni (hebr.) mn. naziv za Turke i muslimane u starim spomenicima, po imenu arapskog plemena koje je, prema Starom zavjetu, živjelo u doba židovskih kraljeva u Arabiji i napadalo susjedna židovska plemena agastronomija (grč. a- bez, gaster trbuh, nomos zakon) med. uzetost trbušnih živaca agatobiotika (grč. agathos dobar, bios život) fil. naučavanje o dobrom i pravilnom življenju agatodemon (grč. agathos dobar, dai-monion duh) mit. dobri duh, duh zaštitnik agatologtja (grč. agathos dobar, logia znanost) fil. dio etike koji uči o najvišem dobru Agaton (grč. aghatos dobar) starogrčki pisac tragedija, prijatelj Euripidov i Platonov agava (grč. agauos vrijedan divljenja, lat. agave americana) bot. tropska biljka podrijetlom iz Juž. Amerike, stablo joj izraste do 10 m visine; upotrebljava se, osobito lišće, u narodnoj medicini Agemenidi mn. perzijska dinastija od 8. do 4. stoljeća pr. n. e.; uništio ju je Aleksandar Makedonski porazivši kralja Darija III. Agena čit. edžine (engl.) vrsta američkih raketa upotrijebljenih u programu Gemini Agence Havas čit. ažans avas (fr.) francuska obavještajna agencija (ured za informacije) Agence Télégraphique Suisse (fr.) švicarska novinska agencija agencija (lat. agentia) poslovnica nekog većeg poduzeća Čiji je djelokrug ograničen; novinarsko poduzeće za davanje novosti dnevnim listovima agenda (lat.) dnevnik; podsjetnik agenezija (grč. a- bez, genesis rađanje) ženska neplodnost, nesposobnost za rađanje; fiziol. nepotpuna embrionalna razvijenost ili nedostatak nekog dijela organizma; teol. naučavanje Crkve po kojem Bog nema početka Agenor (grč. agenor) "hrabri"; u starogrčkoj mitologiji: sin Posejdona i Libije, osnivač grada Tira, praotac Fe-ničana agens (lat. agens) fil. djelotvoran, radno načelo, ono stoje uzrok nečemu, snaga; pokretna sila agent (lat. agens koji radi) poslovođa; posrednik; predstavnik firme, zastupnik; tajni policajac agent provokator (lat. agens provo-cator izazivač) plaćeni izazivač nereda, poticatelj nemira, plaćeni bukač; osobito: tajni policijski doušnik kojemu je zadatak steći povjerenje politički sumnjivih ili nepoželjnih osoba pa ih onda navesti na vršenje kažnjivih djela agentura (lat.) posao; poslovno područje jednog agenta; ured jednog agenta, poslovnica ager (lat.) polje, oranica; ager publiais čit. ager publikus (lat.) državno zemljište koje služi za javnu uporabu; osvojena zemlja koja se poklanja isluženim vojnicima ageracija (lat. aggeratio) nagomilavanje, gomilanje agerasija (grč. ageraos koji ne stari) nestarenje, mladolik izgled, staračka svježina

agestija 33 aglutinacija agestija (lat. aggestio) dovlačenje na gomilu, gomilanje, nagomilavanje ageuzija (grč. a- bez, geusis ukus) med. nedostatak (ili: neosjećanje) okusa Agezilaj (grč. ago vodim, laos narod) "vođa naroda"; "predvodnik", "prvak"; spartanski kralj (5—4. st. pr. n. e.) Agfa kratica za Aktiengesellschaft für Anilinerzeugung čit. akcijengezelšaft fir anilinercojgung (njem.) "dioničko društvo za proizvodnju anilina"; usp. anilin; Agfakolor (lat. color boja) film produkcije Agfa aggiustämente čit. adžustamente (tal.) glaz. točno, potpuno, sasvim točno aggratiatio publica čit. agracijacio publika (lat.) pomilovanje koje daje vladar povodom velikih državnih blagdana i proslava, opća amnestija agijazma (grč. hagiazma) blagoslovljena voda, sveta voda agilan (lat. agilis) brz, lak, hitar, spretan, okretan; marljiv, vrijedan agilitet (lat, agilitas) v. agilnost agilnost (lat. agilitas) brzina, okretnost, hitrost, lakoća; radinost, marljivost aginičan (grč. a- bez, gyne žena) neoženjen aginija (grč. a- bez, gyne žena) neže-njenost, život bez žene agirati (lat. agere) raditi, poslovati, trgovati; glumiti na pozornici agitacija (lat. agitatio) pokret, kretanje, nemir; revno zauzimanje i rad u užoj ili široj sredini za neku osobu, stvar ili protiv neke osobe ili stvari; podbadanje, bunjenje agitakl (lat. agitaculum) farm. štapić ili batić za miješanje kod pripreme raznih kemikalija ili lijekova agitata res (lat.) stvar o kojoj se često govori ili raspravlja, koja je često na dnevnom redu; svršena stvar, riješena stvar agitato čit. adžitato (tal.) muz. uzburkano, dirljivo agitator (lat.) čovjek koji se revno zauzima i radi za neku osobu, stranku ili ideju, ili protiv neke osobe, stranke ili ideje; buntovnik; podbadač, smutljivac agitirati (lat. agitare poticati) revno raditi za neku osobu, stvar, ili protiv neke osobe, stvari, osobito u političkom smislu; poticati, buniti; farm. miješati, mućkati Agitprop kratica za Odjel agitacije i propagande Aglaja (grč. aglaos sjajan) "sjajna", "blistava"; jedna od triju Gracija; božica ljupkosti Aglaura mit. kći atenskoga kralja Ke-kropa aglobulija (grč. a- bez, lat. globulus kuglica) med. nedovoljnost krvnih zrnaca aglomeracija (lat. agglomeratio) skupljanje, gomilanje, nagomilavanje aglomerat (lat agglomeratum) tijelo nastalo nagomilavanjem više raznih sastavnih dijelova; min. slijepljen kamen aglomerirati (lat. agglomerare) gomilati, nagomila(va)ti, skupljati aglosija (grč. a- bez, glossa jezik) med. nijemost, mutavost; aglosostomija aglosostomija (grč. aglossos nijem, sto-ma usta) med. v. aglosija aglucija (lat. aglutio) med. nemogućnost gutanja; agluticija aglutinacija (lat. agglutinatio) nagomilavanje, skupljanje; fil. najniži stupanj aperceptivnog spajanja predo-džaba pri čemu, doduše, nastaje nova zbirna predodžba, ali njezini sastavni dijelovi ipak ostaju samostalne predodžbe; med. svojstvo imunog krvnog seruma da skuplja bakterije u gomilice (npr. kod tifusa); sljeplji-vanje rana pomoću tekućine koja ponovno spaja odvojene dijelove (lim-fa); gram. stapanje dviju riječi u jednu aglutinacija 34 agora aglutinacija (lat. aglutinatio) med. v. aglucija aglutinancije (lat. agglutinantia) mn. med. lijekovi za brzo zarašćivanje rana; sredstva za slijepljivanje aglutinativan (lat. agglutinare prilijepiti) koji srašćuje, koji zarašćuje, koji zaliječi; koji se priljepljuje, pri-Ijepni, s priljepcima; aglutinativni jezici lingv. jezici kod kojih se riječi tvore dodavanjem gradivnih elemenata na korijen riječi, npr. turski i dr. aglutinini (lat. agglutinare prilijepiti) mn. med. tvari koje nastaju u krvi pod utjecajem bakterija i krvnom serumu daju sposobnost izazivanja aglutinacije

aglutinirati (lat. agglutinare) slijepiti, prilijepiti, priljepljivati, sastaviti, srasti agma (grč. agma) lingv. naziv za glas n kad stoji ispred glasova k, g, h, (tada ga nesvjesno izgovaramo kroz nos) agnacija (lat. agnatio) krvno srodstvo, srodstvo po ocu agnat (lat. agnatus) rođak s očeve strane, rođak po krvi agnatičan (lat. agnatus) srodan po očevoj strani, po ocu agnatija (grč. a- bez, gnathos čeljust) med. nedostatak čeljusti agnominacija (lat. agnominatio) v. anominacija agnoscirati (lat. agnoscere) priznati (npr. potpis, mjenicu i si.) agnosticizam (grč. agnostos nepoznat) izraz koji obuhvaća veoma različite pravce (transcendentalni idealizam, pozitivizam i dr.) koji zastupaju gledište da je stvarnost nemoguće spoznati agnozija (grč. a- bez, gnosis spoznaja) psih. nesposobnost raspoznavanja, razumijevanja i označavanja pojmovima onoga što se zamijeti pomoću osjetila, npr. kad bolesnik predmete vidi, ah ih ne raspoznaje i dr.; fd. polazna točka Sokratove filozofije: "Znam da ništa ne znam" Agnus Dei (lat.) Jaganjac Božji, jedno od Kristovih imena (Iv 1,29) agofilomanija (tal. ago igla, grč. filos prijatelj, mania pomama, strast) izraz za strast ubadanja u venu i uta-kanje bilo kakve neškodljive tekućine kojom se zamjenjuje ubrizgavanje neke droge agogika (grč. ago vodim) glaz. naziv za postupne promjene tempa radi što življeg i plastičnijeg izvođenja glazbenog djela agometar (grč. ago vodim, metron mjera) fiz. v. reostat agon (grč. agon borba) gimnastičko, konjičko i glazbeno natjecanje kod starih Grka agona (grč. agonos neplodan) zem. crta koja na zemljovidu spaja mjesta na kojima je magnetna deklinacija jednaka nuli agonija (grč. agonia borba) smrtna borba; smrtne muke, izdisanje, stanje koje prethodi smrti; smrtni strah, očajanje agonist (grč. agonistes) borac, gimnastički, konjički i glazbeni natjecatelj kod starih Grka agonistarh (grč. agonistes, archos) nadzornik gimnastičkih, jahačkih i glazbenih natjecanja kod starih Grka agonistika (grč. agon borba) borba, natjecanje; borilačka, gimnastička, hrvačka vještina agonizam (grč. agon) borba, utakmica agonografvja (grč. agon borba, grafia opis) opis(ivanje) borbe agonotet (grč. agonothetes) redatelj gimnastičkih, konjičkih i glazbenih natjecanja kod starih Grka, sudac u borbi agora (grč. agora trg) 1. u starogrčkim gradovima: glavni trg; 2. narodna agorafobia 35 agrestan skupština starih Atenjana; mjesto gdje se ta skupština sastajala agorafobija (grč. agora trg, fobeo bojim se) med. nervozni strah od prelaženja preko trgova, ulica i uopće praznih prostora agracijacija (lat. aggratiatio) pomilovanje agrafa (fr. agraffe) 2. kopča, spona (kao nakit) agrafa (grč. agrafos nenapisan) 1. mn. teol. pojedine rečenice koje se navode kao Isusove riječi kojih nema u kanonskim Evanđeljima, ali ih navode drugi apostoli i crkveni oci (npr. Djela apostolska 20,35) agrafija (grč. a- bez, grafo pišem) med. gubljenje sposobnosti pisanja, bolest koja se javlja zbog nekih bolesti mozga Agram (njem., navodno od am Graben na jarku, na nasipu) staro njemačko ime za Zagreb agramatist (grč. a-grammatos) onaj koji ne zna pisati, nepismenjak agrar (grč. agros, lat. ager njiva, polje) opći izraz za pojmove koji obuhvaćaju poljoprivredu, zemlju, zemljišne odnose, zemljišne reforme, zakone i dr.; pasti pod agrar biti obuhvaćen odredbama zakona o agrarnoj reformi agrarac (lat. agrarius) zemljoradnik; pristaša zemljoradničke politike agrarizam (grč. agros, lat, ager njiva, polje) ekonomsko-politički pokret čiji je cilj unapređenje i zaštita poljoprivrede i poljoprivrednika od drugih grana proizvodnje (industrije i dr.)

agrarni (lat. agrarius) koji se tiče zemlje, zemljoradnički, poljoprivredni; agrarna reforma reforma koja se odnosi na zemljoposjed; ponovna raspodjela zemlje agravacija (lat. aggravare otežati) otežavanje, otezanje, pogoršanje; povećanje, pooštrenje, npr. kazne agreaža (fr. agreage) trg. nagrada posredniku; kurtaža agregacija (lat. aggregatio) nagomilavanje, nakupljanje, zbijanje; pridruživanje, primanje u neko društvo; izvanredna profesura agregat (lat. aggregatum skupina) min. masa koja je nastala putem sjedinjavanja više istovrsnih stvari, masa koja sadrži u sebi različne sastavne dijelove; mat. zbroj, iznos; meh. di-namo-stroj i motor, generator i motor agregatno stanje fiz. stanje u kojem se neko tijelo javlja, način spajanja i zbijanja dijelova po kojem se tijela dijele na čvrsta, tekuća i plinovita agregirati (lat. ad pri, grex stado, agre-gare) primiti u neko društvo, pridružiti; gomilati, nagomilati, zbiti, spojiti u jedno tijelo agreman (fr. agrement pristanak) pristanak države da primi određenu osobu za diplomatskog predstavnika neke druge države agrergografija (grč. agros njiva, ergon djelo, grafia pisanje, opisivanje) opisivanje poljoprivrednih sprava agresija (lat. aggressio) napad, napadanje; nasrtljivost, nasilje agresini (lat. aggredi) mn. med. neo-trovne tvari kojima bakterije, proizvodeći ih, svladavaju otpornost organizma agresivan (lat. aggressivus) nasrtljiv, koji je sklon napadanju, napadan, nasilan agresor (lat. aggressor) nasrtljivac, napadač, napadačka ili izazivačka strana agrest (tal. agro, agresto, lat. aseg ljut) sok iscijeđen iz nezrelog grožđa, upotrebljava se za ocat, limunadu i dr. agrestan (lat. ager njiva, polje, agres-tis) seljački, seoski; poljski; pren. grub, neuglađen, neobrazovan agrestija 36 agrometeorologij a agrestija (lat. agrestis poljski, seoski) seljaštvo, prostaštvo; grubost, neu-gladenost, neobrazovanost agri- (lat. ager) predmetak sa značenjem: poljoprivreda agricola čit. agrikola (lat.) seljak, poljoprivrednik agrikultura (lat. agricultura) zemljoradnja, ratarstvo, zemljodjelstvo agrikulturni (lat. agricultura) koji se tiče zemljoradnje, poljoprivredni; agrikulturni sustav v. fiziokratski sustav; agrikutturna kemija dio primijenjene kemije koji se bavi kemijskim uvjetima života korisnih biljaka (žitarica) i domaćih životinja; agrikul-turna fizika fizika primijenjena na zemljoradnju; agrikulturne države države u kojima su zemljoradnja i stočarstvo glavne privredne grana (suprotno: industrijske države) agriofag (grč. agrios divlji, fagein jesti) divljak koji se hrani sirovim mesom životinja, osobito divljači agriotimija (grč. agrios divlji, thvmos duša) divljaštvo, divlja ćud; luđačka sklonost ubojstvu Agripa (lat. Agrippa) 1. rimsko osobno ime; 2. med. nepravilan porođaj, kad dijete dolazi na svijet najprije nogama umjesto glavom; također: agrip-ski porođaj agripnija (grč. agrvpnia) med. budnost, nesanica, nespavanje agripnokoma (grč. agrvpnia, koma neprirodna pospanost) med. nesanica praćena velikom željom za spavanjem agro- (grč. agros, lat. ager) predmetak u složenicama sa značenjem: polje, poljski, poljoagrobaza (lat. ager polje, grč. basis temelj) kratica za agronomska baza (seoska poljoprivredna središnjica) agrobiologija (lat. ager polje, grč. bios život, logia znanost) dio biologije koji proučava uspijevanje i iskoristivost biljaka s obzirom na kakvoću zemljišta agrobotanika (grč. agros, botane trava) dio botanike koji proučava morfološke i fiziološke osobine kultiviranih biljaka agroekologija (lat. ager polje, grč. oikos kuća, logia znanost) znanost o smještaju poljoprivrednih površina

agrofitotehnika (grč. agros, fyton biljka, techne vještina) agr. vještina obrađivanja i uzgoja biljaka, osobito kultiviranih biljaka agrogeologija (grč. agros, ge zemlja, logia znanost) dio geologije koji skuplja i potanko obrađuje one dijelove geologije koji se tiču poljoprivrede agrokemija (agros, cheo lijem) dio kemije koji, na osnovi pokusa, ispituje utjecaj zemljišta na prehranu i sastav kultiviranih biljaka agrokemija (lat. ager polje, grč. che-meia) grana kemije koja se bavi proučavanjem kemijskih procesa i elemenata s obzirom na plodnosti zemljišta (npr. primjena umjetnih gnojiva i uporaba kemijskih sredstava, tj. pesticida radi zaštite raslinja i dobivanja većeg uroda agroklimatologija (grč.) grana klimatologije koja proučava klimatske elemente i varijacije koje utječu na razdiobu biljnog svijeta na površini Zemlje agromaksimum (lat. ager polje, maximum) najveća količina zemljišnog posjeda koju smije imati neki pojedinac agromanija (grč. agros, mania pomama, ludilo) strasna ljubav prema zemljoradnji agro melioracija njegovanje tla racionalnom obradom, gnojivima, zaštići-vanjem od erozije i si. agrometeorologija (lat. ager polje, grč. meteoron koji se nalazi u zraku, logia znanost) grana meteorologije koja Agron 37 ahreja proučava vremenske elemente i pojave koje utječu na razvoj usjeva Agron kralj svih Ilira u 3. st. pr. n. e., muž glasovite Teute agronom (grč. agronomos) poljoprivrednik, osobito: inženjer poljoprivrede, školovan poljoprivrednik agronomija (grč. agronomia) znanost o obrađivanju zemlje, racionalna zemljoradnja a gro pedologija (grč. agros, pedon zemlja, tlo, logia znanost) znanost koja proučava fizička, kemijska i biološka svojstva zemljišta u vezi s racionalnim podizanjem kultiviranih biljaka agrostemin (lat. agrostemma) kem. al-kaloid koji se nalazi u sjemenu kukolja agrostografija (grč. agros polje, grafo pišem, opisujem) opisivanje trava agrostologija (grč. agros polje, logia znanost) znanost o travama agrotehnika (grč. agros, techne vještina) poljoprivredna tehnika, znanost koja proučava načine uzgajanja biljaka na različitim zemljištima radi dobivanja visokih, stalnih i po kakvoći dobrih prinosa Ah znak za amper-sat Ahasver (hebr. Achaschverosch) starozavjetni oblik imena perzijskog kralja Kserksa; kasnije je ovim imenom nazvan i Vječni Žid, tj. čovjek kojega je, prema legendi, Bog prokleo da ne može nikad umrijeti ni smiriti se, nego mora vječno lutati ahat (grč. achates) min. vrsta dragog kamena, mineral sastavljen od više vrsta kvarca (kalcedona, karneola i dr.), s veoma šupljikavim kalcedon-skim slojevima, tako da mogu upijati boje zbog Čega su u trgovinama najčešće umjetno obojeni; služi za nakit ahatizirati (grč. achates) dati nečemu preljeve boja i šare kao kod ahata, izraditi da izgleda kao ahat aheman (grč. a-, cheo lijevam, chemeia) pr. fiz. koji slabo ili nikako ne propušta onaj dio svjetlosnih zraka koji izaziva kemijske promjene na nekom tijelu ahemanzija (grč. a-, chemeia) fiz. svojstvo nekog tijela da slabo ili uopće ne propušta svjetlosne zrake koja imaju kemijska djelovanja ahidrija (grč. a-, hydor voda) nedostatak vode, oskudica u vodi, bezvod-nost Ahil (grč. Ahilleus) mit. najveći grčki junak u Trojanskom ratu, sin Peleja i božice Tetide ahilija (grč. a-, chylos sok) med. bolest želuca zbog nenormalnog izlučivanja želučanog soka; sastoji se u tome što u želučanom soku nema dovoljno sol-ne kiseline i nekih fermenata Ahilova peta Ahil je mogao biti ranjen samo na jednome mjestu, i to na peti; otuda: slabost, slaba strana, mana nekog Čovjeka; Ahilova tetiva anat. najjača nožna tetiva koja se spušta od stražnjeg dijela lista do pete ahimsa (sanskrt. ahimsa "ne povrijediti") osnovni moralni zakon budizma, hinduizma i jainizma: zabrana ubijanja živih bića ahipnija (grč. a-, hypnos san) med. nesanica, nedostatak sna; prid. ahipni-čan

u zendskoj religiji i Zaratustrinom naučavanju: simbol negativnog načela. Eis led.ahiret (tur. vječni protivnik Ormuzda Ahter (njem. kasnije proizveden u ciklo-tronu i nuklearnim reaktorima. logia zna* nost) v. Einbrenn) zaprška. zbog izostanka imunosnog odgovora na virus HIV (Human Immunodeficiency Virus) koji u organizam dospijeva preko ozlijeđene sluznice ili krvnim preparatima. u v^stu: suigrač. nakon eksplozije hidrogenske bombe. npr. ajntopfesn ajnjeriger (njem. acht osam) osmica. ajnleger (njem. lat. kajgana. acholos) med. ein jedan. iskrivljenje kotača na biciklu (kotač nalikuje na brojku 8). Einsteinu) ajntopfgeriht (njem. tablični mu je broj 99. đačkom roku) ajskafe (njem. poglavica zlih duhova. magličasta mrlja na rožnici oka Ahmozis egipatski naziv za Mojsija aholija (grč. jastuk u koji se stavlja dojenče ajnakter (njem. boja kože) med. sin Telamona. Topf lonac. International Association of Art Critics Aida glavna junakinje znamenite Ver-dijeve istoimene opere (ime nema posebno značenje. ein jedan. AICA kratica za Association Internationale des Critiques d'Art (fr. općom neotpornošću organizma. bolest se očituje vrućicom. einbinden uvezati. chros koža. aide. ed (fr. engl. bog i praizvor svega zla. pren. zagrobni život Ahitofel (hebr. dio tiskarskog stroja koji služi za stavljanje papira u stroj ajnpren (njem. Eier jaja. eins jedan) vrsta kartaške igre ajngemahtes (njem. skraćenica od. postignuta ušteda davala se za ratne potrebe. Eirspeise) omlet. etiologija Aja Šonja (od grč. pržena izmučena jaja Ajfelov toranj v. ujušak ajnlag (njem. otokom limfnih žlijezda. znak E i Es (naziv prema A. Jahr godina) točnije: Einjährig-Freiwilliger "jednogodišnji dobrovoljac" (austrougarski vojni obveznik na tzv. izmislio ga je Verdi) aide čit. Gericht jelo) u nacističkoj Njemačkoj: propis koji utvrđuje da se nekoliko dana u tjednu mora u domaćinstvima i restoranima kuhati samo jedno jelo (ili: više jela u jednom loncu).) podsjetnik AIDS (engl.) mit. a-. gubitkom tjelesne mase. fr. danas: muzej u Carigradu Ajant (grč. actus Čin) kazališni komad u jednom činu ajnc (njem. einlegen staviti) tisk. cognac rakija od vina) liker od jaja i konjaka (vinjaka) ajeršpajz (njem. partner. lat. aidememoire fi^lj. radnik koji stavlja arke u tiskarski stroj. ein jedan. Aias) mit. pomračenje vida. slabokrvnost Ah rim an 38 ajskafe Ahriman (perz. adiutare) pomoć. Eingemachtes) vrsta krepke juhe s mesom i drugim dodacima. kralja salaminskog. prestanak izlučivanja žuči ahreja (grč. ahyr posljednji) drugi svijet. ed memoar (fr. aitia uzrok. bljedilo. ajnpren-juha prežgana juha ajnštajnij kemijski element otkriven 1952. med. nakon Ahilove smrti uzalud je želio dobiti njegovo oružje te je zbog toga poludio i ubio se od žalosti ajerkonjak (njem.) ime mudrog savjetnika kralja Davida. Acquired Immunodeficiency Syndrome) sindrom stečene imunodefitijencije. Kaffee kava) ledena kava Aka Larencija 39 akatalektičan stih . najveći i poslije Ahila najhrabriji grčki junak pod Trojom. achlys) tama.) Međunarodno udruženje umjetničkih kritičara. Deckel poklopac) povoj. za-frig. ugrožene su promiskuitetne osobe. dobar i mudar savjetodavac ahlis (grč. Einlage) uložak koji se stavlja u obuću kod ravnog stopala i si. Hagia Sofia Sveta Sofija) prije: poznata kršćanska bazilika. Eiffelov toranj ajmpindekl (njem. homoseksualci i ovisnici o drogama koji razmjenjuju intrav^n-ske injekcije aitiologija (grč. igraća karta osmica i dr. pomaganje.

ubrzavanje akcelerativan (lat. udruženje znanstvenika i umjetnika radi unapređivanja znanosti i umjetnosti. Platonova filozofija. akatalepsia) nesposobnost shvaćanja biti neke stvari. akademikos) koji pripada visokoj.Aka Larencija (lat. a-katalekti-kos) poet. acceleratio) fiz. nepojmljiv. med. akantha bodlja. bodljikava zdjelica. med. a ne. a-kaustos) nesagorljiv. bod-ljika. smetnja površinskog osjeta — bolesnik se osjeća kao da ga netko bode iglicama akantologija (grč. osnovna mu je karakteristika oponašanje antičkih uzora akademski (grč. akantha trn. 2. akari grinja) vrsta šuge kod domaćih životinja (uzročnik je jedna vrsta grinja) akarpija (grč. potres mozga akataleptičan (grč. svečana priredba u slavu nekog značajnog događaja ili neke osobe akademik (grč. neuredan. accelerare) ubrzati. upotrebljava se u farmaciji kao sredstvo za ublažavanje na-draženosti sluznice. koji se tiče akademije 4. koji se tiče ove. akampsia) negipkost. po naučavanju Upani-šadat etar. ubrzavajući akcelerirati (lat. akarpia) neplodnost akašaUnd. akardija (grč. akataleptos) nedokučiv. koji ubrzava. 4. stih klasičnih pjesnika kod kojega je posljednja stopa potpuna akatalepsija 40 akcesist akatalepsija (grč. nesposobnost vršenja bilo kakvih računskih operacija (najčešće se javlja kod organskih oštećenja mozga) akampsija (grč. Acca Larentia) u starorimskoj mitologiji: žena pastira Faustula s kojim je odgojila Romula i Rema (njih je. neprikladan govor akalkulija (grč. nenaklonost prema čistoći. akakia) bot. osobito protestant akaustičan (grč. aisthanomai osjećam) med. prostor predočen kao materijalni element. akatholikos) kršćanin koji ne pripada katoličkoj vjeri. kao "prostorna supstancija". kataposis pijenje) med. velikoj školi (sveučilištu. usiljen. med. vrt u blizini Atene gdje je Platon poučavao u svojoj filozofiji. "zgrčenost. nezapaljiv akceleracija (lat. prema legendi. odgojila vučica) akacija (grč. akatharsia) nečistoća. akademski građanin polaznik. zbirka satiričnih podrugljivih pjesama akantopelvis (grč. akaša je ono iz čega sva bića' proizlaze i u što se vraćaju akatagrafija (grč. koštane izrasline u zdjeličnoj šupljini koji sužavaju zdjelicu i otežavaju porođaj akantoza (gr. nestalan. pelviš zdjelica) med. 3. logia govor) nezgodan. ne-dostatk srca.. ubrzanje. nepriličan. logia govor) ht. tj. a-. visoka škola za znanost ih umjetnost. 5. ukočenost udova akantestezija (grč. akademikos) polaznik neke visoke škole za znanost ili umjetnost. koji pripada akademiji 4. dakle. akademia) u likovnim umjetnostima: smjer kod kojega je težište u strogom pridržavanju tradicionalnih (antičkih) umjetničkih oblika i pravila. kao što su bradavice. grafia pisanje) med. neshvatljiv akatapoza (grč. akademia od osobnog imena Akademos.. nedostatak razumijevanja. bez unošenja samostalnih osobnih osjećaja i shvaćanja. ovaj čovjek bio je vlasnik vrta o kojem je riječ pod 1. riječ akakia znači nevinost) akademija (grč. malodušnost. a-katastatos) nepostojan. a-. Platonova škola. student sveučilišta akairologija (grč. omanje trnovito drvo koje pretežito raste u Africi i Australiji. krut. nečistoća krvi akatastatičan (grč. ubrzavati . obrazovan na visokoj školi.) 1. pren. školski. član udruženja za unapređenje znanosti i umjetnosti akademizam (grč. accelerativus) ubrzan. kata.) fil. me-kuštvo akarijaza (grč. čekinja. akairos nezgodan. praćena hiper-trofičnim promjenama na koži. akantha bodlja) med. papilomi i dr. lat. nemogućnost pijenja ili gutanja akatarzija (grč. akantha bodlja. lat. u nezgodan trenutak. kod slobodnih zidara: simbol čednosti i nevinosti (po tome što grč. neshvaćanje. calculare računati) med. kardia srce) fiziol. nemogućnost sređivanja riječi u rečenice (pri pisanju) akatalektičan stih (grč. nepravilan (za groznicu) akatolik (grč. pren. med. promjena kože zbog neprirodnosti sluz-noga sloja pokožice. a-. akademska rasprava strogo znanstvena rasprava.

accidere. fini. staviti. vlasnik dionica nekog trgovačkog ili industrijskog poduzeća. udaljenost koju zrakoplov može prijeći (s povratkom na polaznu točku) bez spuštanja i uzimanja goriva akcindentalije (lat. accentus) gram. uzgredan. naglašavanje. usvojeno značenje neke riječi akcept (lat. čovjek koji je primljen u službu kao pripravnik. član nekog akcionarskog društva akcionarske. tisk. accepta) mn. usvajanje. acces-sit) pohvalnica (učeniku pri dodjeljivanju nagrada u školi). actio rad. sporedna. accentus) naglasiti. slučajne osobine neke stvari. djelovanje. istaknuti (glas. senzal akcionirati (lat. sporedan posao. eng. accentuation) gram. stavljat: naglaske (akcente) na riječi akcepcija (lat. accidentia) ono što nije bitno. riječ kojom se izražava primanje mjenice. poduzetnost. dohoci akceptabilan (lat. accepti latio) trg. primanje nekog pravnika u sud radi praktičnog vježbanja. znak za obilježavanje naglaska akcentologija (lat. trasat akceptibilitet (lat. fr. posrednik. acceptio) primanje. accidentalia) slučajnosti. društvo osnovano na podlozi uplaćenih akcija akcionator (lat. napadaj groznice akcesija (lat. accessus pristupanje. accessio) pristup. slučajna zarada akcident (lat. prihvatljivost akceptilacija (lat. stupanje na vlast akcesist (lat. slučajna osobina nečega (za razliku od esencije ili supstancije). stupanje u neku službu radi stjecanja prakse u poslovima. ono što još prioa-da glavnoj stvari. a druga akceptant — primatelj). udio s određenim kapitalom u kakvom privrednom ili trgovinskom poduzeću i dokument o tom udjelu akcijski (lat. dioničar. accessus. action) radnja. v. disciplina koja se bavi naglascima (akcentima).akcelerometar (lat. stoje promjenjivo ili slučajno u nekoj stvari. actio. sporednosti akcionar (fr. akceptirati mjenicu obvezati se na plaćanje mjenice pismenom zabilješkom na samoj mjenici akces (lat. accidens. koji nema veze s biti stvari akcija (lat. optuživati . prihvatljiv. druga nagrada. actio tužba) tužiti. isticanje u govoru nekog glasa. med. unošenje u knjigu nekog duga kao plaćenog prije nego što je stvarno plaćen akceptirati (lat. akcent akcentuacija (fr. pristup) početnik. metron mjera) instrument za mjerenje ubrzanja c akcent (lat. naglašavati. accidere dogoditi se) nebitna. v. acceđere pristupiti. acceptare) primiti. odobriti. acceđere) pristup. usvojiv akceptacija (lat. izrada tablica. od dviju ugova-račkih strana. obrazaca. acceptans) primatelj (kod svakog ugovora. djelovanje) radni. slog ili riječ). pomoćni akcidence (lat. sporedna nagrada akcesoran (lat. actionator) tužitelj. dionica. optužiti. prihvatiti. sporedan. sloga ili neke riječi putem naglašavanja. accentus naglasak) gram. djelatnost. pripravnik u službi ili zvanju. koji se tiče djelovanja. accidere) mn. accentus naglasak. prihvaćanje.. slučaj akcidentalan (lat. grč. akcidencija (lat. grč. prihodi. onaj koji prihvaća mjenicu. logia znanost) gram. acceptabilis) prim-ljiv. pribli-ženje.društvo društvo vlasnika akcija (dionica) nekog poduzeća kojima je cilj zajednički rad i zajedničko privređivanje. prihvaćen) potpis na mjenici kojim se potvrđuje da potpisnik svojim potpisom jamči za uplatu mjenične svote u određeno vrijeme. trg. akcijski radijus zrak. koje nisu bitne. primljena mjenica akcepta (lat. naglasak (sloga ili riječi). na probu akcesit 41 aklamirati akcesit (lat. accidentialis) nebitan. accelerare ubrzavati. akcentuacija akcentuirati (lat. actionnarie) trg. priznati. a što bi moglo biti i drukčije pa da se bit te stvari ne promijeni. slučajan. prilaz. stavljanje znakova za naglašavanje riječi (akcenata) akcentuiranje (lat. jedna je promitent — ponuditelj. vrijednosnih papira i si. accessorius) sporedan. paciscenata. acceptibilitas) prim-ljivost. priključak. djelatni. acceptatio cambii) primanje mjenice. posebni tiskarski poslovi za koje se traže stručno osposobljeni slagari. acceptus primljen. akcept akceptant (lat.

osjećati. accompagner) pratitelj akompanjirati (fr. najpoznatija predstavnica: lirska pjesnikinja Ana Ahmatova (pravim imenom Ana Andrejevna Gorenko. klicanje. trg. izravnati. par aklamasjon (fr. koji ne prelama. šiljak) med." aklamacija (lat. udomaćiti akme (grč. kvanos tamno-plav. acenonoet akeridi mn. akuo čujem. glaz. collum vrat. akefalos bezglav) sanjar. sljepilo za plavu boju akinezija (grč. gnosis poznavanje) međ. naviknuti se na neku tuđu klimu. aklestos neotvoren) opt. ergon djelo) med. ret. oporezovati akcizor (fr. aceise). prilagodba biljki i životinja nekom dotle stranom podneblju. udomaćivanje aklimatizirati (lat. akme vrhunac. pratiti nečije pjevanje (solo) instrumentom akompli (fr. akmeizam struja u ruskoj književnosti koja se pridržavala načela "umjetnosti radi umjetnosti". sprovoditi. (u vrijeme Stolipinove reakcije). javila se nakon revolucije 1905. aceise) onaj koji plaća prirez. kaže: "Nisu ni bile zrele. opažati. accommodare. staviti u zagrade. acclamare izvikati) odobravati uzvikivanjem. pozdravljati klicanjem aklastičan (grč. navikavanje na tuđu klimu. akkizomai pretvaram se) pretvaranje. naučiti akciza (fr. kirurgija akizam (grč. acezija akianoblepsija (grč. kad medvjed za žute kruške. fr. do kojih ne može. bez pojedinačnog glasovanja aklamirati (lat. accommodatio) prilagodba. potrošarinu. accolade zagrljaj) svečani udarac mačem po ramenu novoproglašenog viteza. porez na potrošnju akcizirati (fr. aecipere) primiti. poravnati. Čuti. shvatiti. acclimatisare) prilagoditi se. logia znanost) znanost o lijekovima. poznavanje sredstava za liječenje rana akolada (lat. tisk.) izvršiti izbor ili usvojiti kakav prijedlog jednoglasno. urediti. znanost o liječenju rezanjem. v. sprava za mjerenje stupnja jačine osjetila sluha. aceise. accidere događati se) prirez. prijelomno stanje u razvoju bolesti. poreznik akedija (grč. aceisa. akvria) uporaba riječi u prenesenom smislu akiurgija (grč. glaz. spojiti više stavki u trgovačkoj knjizi akologija (grč. ukočenost jednog ili više udova. akoe sluh) med. prilagođavati se podneblju. opaziti. znak koji spaja više nota koje treba istodobno svirati akolirati (fr. pren. pristankom svih. fr. vršak. uzetost živaca akirija (grč. jsl akomodacija (lat. izgladiti. izabrati aklastičan 42 akordeon bez pojedinačnog glasovanja. akos hjek. osjetiti. gotov . blepo vidim) med. znanost o operacijama. čovjek koji ne trpi ničiju vlast akenonoet v. a. akumetar akognozija (grč. par acelamation čit. akedeia) v. halucinacija sluha pri kojoj bolesnik čuje nepostojeće zvukove akoemetar (grč. podmiriti dug akompanjator (fr. ake liječenje. kritično. accoler) obgrliti. pren. metron mjera) med. aceise) odrediti prirez. akinesia) nepokretljivost. razumjeti. udobno smjestiti. lat. med. acelamatio) burno odobravanje. kome kosa) med. ne lomi zrake aklimatizacija (lat. ćela. aceridi akezija (grč. prilagođavanje. npr.akcipirati (lat. farm. kad se netko pravi da za nešto ne mari. a-. zagrada. akesis) v. accompli) završen. zagrliti. acclimatisatio) pri-lagodavanje tuđem podneblju. akomodacija oka prilagođavanje očne leće različitim udaljenostima gledanja akomodirati (lat. akos lijek. accompagner) pratiti. accollata. acedija akefal (grč. 1889—1966) akoazma (grč. accommoder) prilagoditi. o sredstvima zn liječenje rana akomija (grč. porez na potrošnju akcizant (fr.

pripojiti. akribeia) točnost. bot. žice). pa i sam svijet. akribes točan. accrementum) prirast. accorda-tore) glaz. g. odobriti. samo modifikacije božanstva. poravnati se. pridružiti akostati (tal. usuglašavati. opunomoćiti. ugovor. prilagođavanje glazbenih instrumenata akorporacija (lat. akratopege (grč. nagoditi se sa zajmodavcem u slučaju nemogućnosti urednog plaćanja duga. a ne. slagati. accostare) pristati uz obalu (brod). ovjera. akribes točan. suprotno: ateizam akr (engl. u punoj snazi. trpki lijekovi . accordeur. accoporare) spojiti. istraživanju i uopće u životu akribometar (grč. ljuti. ne nadnicom akordator (fr. suglasnost. završiti. acer ljut) farm. akribologeomai biti točan ili temeljit u istraživanju) savjesnost. plaćati po svršenom poslu. confes-sio priznanje) bez vjere. povećanje. povjerenje. prinova. accor-dium) glaz. nereligiozan akonitin (grč. slabost) nedovoljna sposobnost vladanja samim sobom akranija (grč. pege izvor) hladne ljekovite vode akreditirati (lat. kotvledon udub-ljenje) mn. poravnanje. accorder) usuglasiti. urođena nakaznost glave. bezvjeran. složiti. bolestan izgled lica akozmizam (grč. ugodno suzvučje triju ili više tonova. na ime zarade ili primanja. fagos onaj koji jede) skakavcojed. pripajanje. accordo) ručna harmonika na razvlačenje. priznati akordoar (fr. thermos topao. lat. uzimanje predujma. postići. sporazumjeti se. slaganje. a ne nadnicama. med. sloga. stići brodom akotiledone (grč. ad kod. svota koja se uzima na račun. pisanju. uz. akoniton jedić. pogodba. temeljitost akribologija (grč. kao jedino što doista živi. a conto) uzimanje na račun. me-treo mjerim) točno mjerenje . točnost u govoru. a konto akord (tal. povjerenje akreditiv (lat. prilagoditi (glasove. tal. onaj koji se hrani skakavcima akrije (lat. porast akrescenzija (lat. dati kredit. bez religije. acre) engleska mjera za površinu = 4840 kvadratnih jardi (4047 m2) akracija (grč. accord. ugađač glazbala akordeon (tal. kosmos svemir) filozofsko shvaćanje po kojem postoji. predujmiti akonto (tal. samo Bog. biljke bescvjetnice ako zmija (grč. accomplir) zaokružiti. accorporatio) spajanje. uzimanje unaprijed. unaprijed. a-. upotrebljava se kao sredstvo protiv reumatizma kod neuralgičnih bolova akontacija (tal. accordo. lat. kranion lubanja) fizi-ol. a conto). cirkularni akreditiv akreditivno. accordoir) glaz. alka-loid koji se nalazi u korijenu raznih vrsta jedića. vruć) tople ljekovite vode koje sadrže malo otopljenih mineralnih tvari. savjesnost. akridofag (grč. na ime zarade ili primanja. akreditiranom. upotpuniti akonfesionalan (grč. metron) sprava za točno mjerenje veoma malih predmeta akribometrija (grč. kreditno pismo koje glasi na više osoba ili trgovačkih kuća u raznim mjestima akrement (lat. akordirati 43 akroakordirati (fr. združenje akorporirati (lat. bljedilo. krateia nemoć. a-. Aconitum napellus) kem. vilica za usuglašavanje. a conto) v. akrecija akribija (grč. akreditirati se steći ime. brižlji-vost. otuda: dati neki posao u akord plaćati taj posao po komadu. a-. "po svršenom komadu". do određene visine stavi na raspolaganje novac na račun izdavača toga pisma (akre-ditivno pismo). a-. bez istinske stvarnosti. ovjeriti. dok su sve ostale stvari. predujam akontirati (tal. lat. dopustiti. a ne nadnicom. akris skakavac. tj. otvoreno pismo kojim se primatelj pisma umoljava da predavaču. prvi put napravljena 1829.akomplirati (fr. nečistoća. uzeti (ili: uzimati) na račun. fr. glas. kad se dijete rodi bez jednog dijela ili bez cijele lubanje akratoterme (grč. accređitare) ovlastiti. posebni način plaćanja radnika. accreditivum) punomoć. akratos jak. kosmios uredan) neurednost. klobučić. a-. crescere rasti) prirast.

gipkosti i okretnosti akrobistija (grč. pelivan akrobatika (grč. potpuno sljepilo za boje. ruke i noge) od kamena akromatičan (grč. akritos neodlučan) koji nema sposobnost prosuđivanja. akrisia) nedostatak u sposobnosti rasuđivanja i ocjenjivanja. nosa. supr. osobito na njihovim vrhovima. akros. otklanjanje boja. anat. otpornosti. gornji. chroma boja) opt. accriminatio) optužba. akros. akrobateo idem na prstima) plesač na užetu. akroama) nešto što se čulo ili što se treba čuti. zrak. ruku i nogu. šiljast akroama 44 akroničan akroama (grč. chronos vrijeme) koji ne zavisi o vremenu. opos oko) sljepilo za boje. kefale glava) šiljastost glave. karpos plod) bot. šiljat. grubost. a ne. sićušnost udova. urođena povećanost udova koja se sastoji u nezgrapnosti i izobli-čenosti lica. monos jedini. chroma boja) pomanjkanje normalne pigmenatacije kože. akroamatikos) koji je određen za slušanje. a-. jezika. a-. bljedilo. chroma boja) opt. chroma boja. daltonizam akromatopsija (grč. akros. teško razumljiv. akros) predmetak u složeni-cama sa značenjem: krajnji. syllabe slog) stihovi koji počinju posljednjim slogom prethodnog stiha akroničan (grč. predavanje akroamatičan (grč. ops. znalac u skakanju i prevrtanju u zraku. acer oštar. neodređenost stanja bolesti akro.(grč. a ne. akros. odvne bol) med. akrobateo idem na prstima) vještina izvođenja tjelesnih vježbi kojima je cilj razvijanje snage. donje čeljusti. akros. akro-. akropo-stija akrodinija (grč. oleum ulje) kem. akros. namjerno izvedeno okretanje u zraku (ne spada u ona okretanja koja se izvode tijekom normalnog letenja) akrobat (grč.akriminacija (lat. akrobateo idem na prstima) vještina koju izvodi akrobat. a-. koji nije u akronim . koji propušta (prelamanjem) bijelu (složenu) svjetlost ne razlažu-ći je u njezine sastavne boje (komponente) akromatičnost (grč. pleće akromonosilabe (grč. akromegalija akromion (grč. u obliku predavanja. predavanje koje se sluša bez prekidanja (za razliku od onoga koje je u pitanjima i odgovorima) akrobacija (grč. zarazna bolest koja se sastoji od boli i utrnulosti udova. okrivljivanje akrimonija (lat. akro-gramma slovo) pjesme kod kojih stihovi počinju posljednjim slovima prethodnog stiha akroholija (grč. akros. chroma boja) stvaranje slike bez obojenih rubova (svojstvo optičkih sustava) akromatizam (grč. akroma-tičnim lećama). a ne. bezbojnost. usnica. nekritičan akrizija (grč. lithos kamen) drveni kipovi kod kojih su krajnji dijelovi (glava. acrimonia) oštrina. bljedoća. akromion. akromia) anat. orao vidim) med. krajnji udovi tijela akrolein (lat. chroma boja. postupak pri radu kiselinama akrogrami (grč. med. usmen. akrocholos jarostan. neodlučnost. lubanja sa šiljastim tjemenom akrokolije (grč. med. razjarenost akrokarpičan (grč. privremena bljedoća uzrokovana boravkom na nekim zasljepljivim površinama (npr. akromatizam akromegalija (grč. megas velik) med. također: bolesno zadebljavanje kostiju i mekanih dijelova tijela akromikrija (grč. a-. razjaren) jarost. razgovor koji je ugodan uhu (osobito za vrijeme jela kod starih Grka). v. grafia pisanje) tisk. akros. v. bezboj-nost. akrobistia) v. osobito krajnjih akrografija (grč. optuživanje. koji nosi plod na vrhu akrokefalija (grč. gorčina akritičan (grč. čistoća boja. achromatos) bezbojan. na snijegu) akromazija (grč.krajnji. poništenje boja (akromatičnim prizmama. mikros malen) med. lopatica. kolon ud) mn. nesposobnost razlikovanja boja akromazija (grč. akromazija akromatopsija (grč. opt. akro-amatično predavanje strogo znanstveno predavanje (za razliku od popularnoga). bistra i veoma ljuta mirisna tekućina koja se stvara suhom destilacijom glicerina i nekih masti akroliti (grč.

akro-polis) gornji grad. axon os. Achse osovina) "osovinaš". pr. tražim. večernji akronim (grč. axis osovina. pri obre-zivanju se odreže. axenia) negostoljubivost. redni broj 89. biljke i životinje kao ukrasi na vrhu. akrobistija akrostih (grč. svaki svečani javni čin. koji vrijedi. državnim ustanovama itd.) biljka srodna limunu od kojega je znatno bogatija vitaminom C aktinij (grč.: nijedna tvrdnja ne može istodobno biti i točna i netočna. v. akros. aktis zraka. obično žive pojedinačno i Često se odlikuju lijepim bojama . designacija akata popis akata koji se nalazi u jednoj bilježnici. spisi koji se tiču nečega. mast. staviti ad acta (čit. Oenothera biennis). raditi) mn. čiček cvijet) biljka noćurak (Mirabilis jalapa) akt (lat. koji se događa navečer ili kad se spušta noć. vrpca koja pada s ramena na prsa. actor vršitelj. farm. salo akšam (tur. akrostichos) pjesma kod koje početna. acta publica čit. akta publika (lat. akta) priključiti aktima. onyma ime) kratica sastavljena od početnih slova ili početnih slogova neke složene riječi ili više riječi. mn. očita istina. axioma) neposredna jasna znanstvena spoznaja. teorija vrijednosti.) veliki slatkovodni vodozemac u Sjev. akroposthia) gornji dio kožice na muškom udu. fr. posljednjeg uzroka stvari. stanje prije obre-zivanja (kod Zidova).. pretres.) mn. metria) mjerenje osovine kod geometrijskih tijela aksungija (lat. pristaša Hitler-Mussolinijeve politike tzv.) mn. mekanog tijela. ZET = Zagrebački električni tramvaj akropatija (grč. u nekim vojskama služi kao oznaka posebne službe (npr. zahtijevam. čin. kad su dvije količine jednake trećoj.45 akter svoje vrijeme. naučavanje o vrijednostima. četvrta dnevna muslimanska molitva (večernja). rasprava. akšam-cvijet biljka pupoljica (lat. negostoprimstvo. ungere mazati) mazivo za osovine ili kola. axilla pazuho) pazušni aksinomantija (grč. akšam-čiček (tur. čin. axioo cijenim. radioaktivan element. a i ne traži dokaza jer je očita (npr. lat. akta apostolorum (lat. aksolotlo aksonometrija (grč. osovina. spoznaja koja se ne može dokazati. vrh zgrade. akšam večer) sumrak. "osovine Berlin-Rim-Tokio" koja je uvukla svijet u strahote Drugog svjetskog rata aksolotao (meks. djela. npr. os) osni. javni spis Akteon (grč. u likovnoj umjetnosti: crtež. atomska težina 227. slika ili kip golog ljudskog tijela. axine sjekira.-lat. act. djela apostola. istraživanje prauzroka. acte) djelo. actus. eng. osobito sudski čin. acta od agere djelovati. odstraniti je. lat. logia znanost) fil. aksiom aksist (njem. onda su i među sobom jednake) aksiomatika sustav aksioma. sudionik u nekom događaju akti 46 aktivirati akti (lat. acteur. Aktaion) kod starih Grka: lovac kojega je božica lova Artemida pretvorila u jelena (jer ju je promatrao dok se kupala) pa su ga rastrgah vlastiti psi akter (fr. tj. neku stvar ili molbu smatrati svršenom. izvršitelj) glumac. kaz. akroterion) arhit. osovinski aksilarni (lat. gornji dio. gradska tvrđava u Ateni i ostalim grčkim gradovima akropostija (grč. ne raditi po njoj ništa. javni činovi. nesuvremen. acta apostolorum čit. axis osovina. Band vrpca. a katkad i krajnja slova stihova daju neko ime ili neku riječ akroterij (grč. činovi. Achsel rame. opći naziv za bolesti na krajnjim dijelovima ruku i nogu. akseničan aksijalni (lat. sljemenu zgrada akrotizam (grč. aktis zraka) kem. tj. Americi i Meksiku. moruzgve. težnja za onim što je najviše u spoznaji (teorijski akrotizam) i djelovanju (praktični akrotizam) akrozofija (akro-sofia) najviša mudrost akselband (njem. bez kostura. osobito u sudu. akros. znak Ac aktinije (grč. axios vrijedan. stožerni časnik) aksenija (grč. manteia proricanje) proricanje po sjekirama aksiologija (grč. kao i ostalih perifernih dijelova tijela akropola (grč. actinaria) zool. actum. akros) fil. morske životinje iz porodice koralja. oni koje se tiču države aktinidija (grč. pathos bolest) med. traka) voj. doba od zalaska sunca do potpunog mraka. timologija aksiom (grč.

torba za spise aktšlus (njem. danas: trgovinska djelatnost nekog naroda koja i uvoz i izvoz proizvoda vrši vlastitim kapitalom i vlastitom radnom snagom. thera-peia liječenje) med. činjenični. prije: izvozna trgovina. aktinos sunčana zraka. sprava za mjerenje jačine rentgenskih zraka pomoću selena aktinomikoza (grč. agere djelati. ubr aktivist 47 akupiktura zati. radno stanje (suprotno: pasiv) 2. activus djelatan. actuatio) med. koji kemijski razgrađuje. uvesti u aktivnu službu. akte strma obala) mn. aktis gen. liječenje zrakama aktinski (grč. skupina najdjelatnijih članova neke organizacije aktiva (lat. imovina. praktično. stvaran. pospiješiti. fil. dan. Aktschluss) završetak dramskog čina (osobito: efektna završna scena) aktuacija (lat. imanje (novac. rentgeno-gram aktinometar (grč. aktis zraka. activus djelatan) onaj koji je djelatan. okretnost. aktualna energija živa sila. zračenje rent-genom aktinoterapija (grč. gramma slovo) rentgenska slika. radni aktive (lat. aktivitet aktor (lat. njegovim stalnim nastojanjem. dat. koji označava djelatnost) 1. actus radnja) 1. pojavljuje se na probavnim organima. djelovanje nekog lijeka na organizam aktualan (lat. za razliku od pasiva. aktis zraka. objekata koji vlasniku ne donose nikakvu korist. od kojih vlasnik ima koristi. prenosiva i na ljude. activa) trg. ili su mu čak na štetu aktivirati (lat. gram. svojstvo sunčanih. metron) fiz. aktis zraka. aktis zraka. ultraljubiČaste zrake. onaj čija su potraživanja veća od dugovanja. jednočinka. activus. suvremen. raditi) fil. activare) staviti u djelovanje. ubrzavati. koji se odnosi neposredno na današnjicu. actor) prav. također: instrument koji bilježi promjene (varijacije) u jačini sunčanih zraka aktinografija (grč. grafo pišem) fiz. oni koji stanuju na obali. tužitelj. pozitivni sastavni dijelovi nekog imanja. mykes gljiva) med. shvaćanje da je za napredak čovječanstva od posebne važnosti razuman i stalan utjecaj ljudskog znanja i htijenja na kulturu i život uopće. metron) fiz. izdavatelj punomoći. instrument za mjerenje jačine kemijskog djelovanja nekog svjetlosnog izvora (aktinometar). nekretnine). djelovanje. aktis. kinetička energija . activus) 1. koji radi. aktis zraka. vrijedan. aktivnost aktivizam (lat. ultraljubičastih zraka da izazovu kemijske promjene. marljivost. actuel) sadašnji. aktis zraka. vrijednosni papiri. okretan. aktis. 2. sprava kojom se mjeri jačina Sunčevog toplinskog zračenja aktinometar (grč. ispitivanje pomoću rentgenskih zraka aktinogram (grč. primorci aktiv (lat. skopeo gledam) med. aktis. živ. potraživanje (suprotno: pasiva) aktivan (lat. istinit. activus djelatan) radan. 2. djelatnost. nevidljive zrake aktiti (grč. zrakast aktinoskopija (grč. revnost. zraka) fiz. actualis. suprotno: pasivna trgovina aktivnost (lat. još u službi. advokat. activus) v. pospješivati aktivist (lat. radni. koji djeluje. koji je na dnevnom redu. zarazna bolest najprije primijećena kod konja. aktinos zraka) fiz. goveda i svinja. gram. activa) trg. aktinske zrake zrake s kemijskim djelovanjem. radi aktivist (lat. zastupnik aktovka (lat. aktivizam je moralni (etički) zahtjev da čovjek ne smije mirovati sve dotle dok ljudska priroda. fr. activitas) živost. 2. pristaša ak-tivizma. tj. aktiv 2) aktivitet (lat. ispitivanje. uzročnik je gljivica zvjezdasta oblika. grafia opis) proučavanje zraka. ne dospije đo potpune samospoznaje i samostalnosti aktivna trgovina 1. kemijsko djelovanje sunčanih zraka aktinoelektricitet (grč. današnji. u djelovanju. trg. aktis zraka. morfe oblik) bot. dramsko djelo u jednom činu. ultravioletne. član aktiva (v. elektron) elektricitet što ga u kristalima izazivaju svjetlosne ili toplinske zrake aktinograf (grč. koji kemijski djeluje. u plućima (zbog udisanja zarazne prašine gljivica) ili na površini kože ako je na njoj bilo ozljeda aktinomorfan (grč.aktinizam (grč. radan. radinost. aktis zraka.

aktualitet (lat. an-gularis kutni) geom. ret. akoemetar akumulacija (lat. kazalište. accusatorius) prav. accusativus) gram. optužni. accuratus) brižljiv. nagomilavanje (riječi i izraza). vezivati dva po dva. bodljikast akulturacija engl. usp. pričuvnim kisikom i dr. slušam) fiz. aktualnost aktualizacija (lat. cul-tura odnjegovan) preuzimanje i usvajanje tuđih kulturnih elemenata. v. Wund-tovo shvaćanje da je bit duše doživljaj svijesti. optužljiv. način liječenja nekih bolesti. točan. kažnjiv akuzacija (lat. danost. a ne. osobito geologije i biologije. ac jusatorj tužitelj. a ne nešto supstancijalno. aktualitet aktuar (lat. bathys dubok) elektromotorna naprava (slična modelu morskog psa). acupictura) vezenje iglom. današnjica. uređaj za skupljanje električne energije. ispravan akustičan (grč. aqua voda. dvorana. suprotno: gkuzatus akuzatorski (lat. tužiteljski. accumulatio nagomilavanje) 1. akustikos. ostvarenje. accusare optužiti. bistrina shvaćanja. ostvariti. punctura bod) med. zaustavljanje krvi pritiskom krvne žile metalnom iglom akupunktura {lat. spariti. akutna bol iznenadna i veoma jaka bol. accumulator skupljač. akutna bolest ona koja će se brzo završiti ili ozdravljenjem ili smrću. sagrađen tako da se riječi i tonovi mogu svuda lijepo i jasno čuti. osobito: oštrina tona akuleiforman (lat. optu-žitelj. suprotno: akuzator akva (lat. a obično traje do 40 dana akutangularan (lat. ostvarivanje aktualizam (lat. 2. acuitas) šiljatost. accusatus) tuženik. crkva). današnja zanimljivost. opremljena kamerama. napravljena od stakla pojačanog plastikom. oštrina. metron) med. akuzatorski kazneni postupak optužni postupak koji se vodi na osnovi neke tužbe (suprotno: inkvizitorski kazneni postupak) akuzatus (lat. actuel) v. nagomilavaČ akupiktura (lat. accoupler) sparivati. akuo čujem) koji odgovara zahtjevima akustike. provesti ili provoditi u djelo aktualnost (fr. primaljstvo (dio ginekologije) akut (lat. acutus accentus) gram. oštrokutni akuzabilan (lat. reflektorima. optuživanje akuzativ (lat.. akustična sredstva sredstva koja služe poboljšanju ili pojačanju slabog sluha akustika (grč. lat. akumulacija kapitala povećavanje kapitala time što se dio profita ili kamate dodaje kapitalu da bi se poduzeće ili poslovi proširili akumulator (lat. accusatio) tuženje. prijek. savjestan. vez akuplirati 48 akvarij akuplirati (fr. nagomilavaČ) fiz. pronicavost akumetar (grč. oštri akcent akutan (lat. batiskop . načelo prirodne povijesti. (grč. accoucher) porodiljstvo. domišljatost. dio fizike koji proučava zvuk akušerstvo (fr. oš-troumlje. suvremenost. stvarnost. četvrti padež odgovara na pitanje: koga? š*"o?). optuženik. ostvarivati. actuarius) sudski pisar. acutus) oštar. ac-cusabilis) tužljiv. po kojem su sile i zakoni koji sada djeluju one iste sile koje su djelovale i u prijašnjim razdobljima Zemljine povijesti aktualizirati (fr. actualitas) sadašnjost. acupressura pritisak iglom) med. primljen od Kineza i Japanaca. kulturno stapanje u etnološkom i sociološkom smislu akumen (lat. actualiser) činiti ili učiniti aktualnim. koji prisiljava na brzo rješenje. sastoji se u tome da se u oboljelo mjesto zabadaju igle akuratan (lat. skupljač. koja služi za promatranje živol a pod vodom. aculeiformis) zajedljiv. acumen) oštroumnost. acus igla. pisar koji vodi arhivske knjige neke ustanove i brine se o spisima akuitet (lat. spojiti akupresura (lat. sadašnja važnost. spajati. agere raditi. acutus oštar. teorija aktualiteta psih. actualis) fil. najčešće izriče predmet glagolske radnje akuzator (la^r. grč. akuo čujem. znak za dugouzlazni naglasak. uredan. prikladan za primanje i prenošenje zvuka (npr. actu-alisatio) provođenje u djelo. akuo čujem. aqua) voda akvabatik (lat.

) u točku. marinus morski) min. acquerello) slika izrađena vodenim bojama akvarelirati (tal. aquaticus) podvodan. sinonim za velikog gangstera uopće al corso čit. bogat vodom. pravo odvođenja vode. al senjo (tal. fortis jak) kem. priprema se od salitre i razrijeđene sumporne kiseline akvagij (lat. aqua. acquerellare) slikati vodenim bojama akvarelist (fr. vrsta berila akvamarinski koji ima zelenu boju morske vode akvaplan (lat. vlažan. navlas. arhit.) glaz. široka daska vezana za motorni čamac. zadobivanje. aquosus) pun vode. po tečaju.) trg. kako se hoće al piacimento Čit. nabavljeno.akvafortis (lat. aqua voda. koji ima jednaku vrijednost. jednak.-njem. izraz koji označuje poseban način pripremanja mesa divljači (ali i domaćih životinja na takav način) alabandizam umjetnička drljotina (po karijskom gradu Alabandi gdje je vladao loš umjetnički ukus) . vodene biljke akvatilije (lat. lung pluća) naprava koja omogućuje disanje pod vodom akvamarin (lat. kanal akvila (lat. aqua voda. osnovana 1965. al pjačimento (tal. proziran poludragi kamen koji ima zelenu boju morske vode. aqua voda. al korzo (tal.) glaz. alkali. snažna voda. turistički brod ili brodica akvaterarij (lat. territorium zemljište) vodene površine koje imaju nekom konvencijom određene granice akvedukt (lat. čitanka. služi za vožnju na vodi akvarel (lat. al-Kuran itd. alla milanese) na milanski način. strogo u taktu al segno čit. al pjačere (tal. koji živi u vodi. El-kuran) v. mjesto u ljekarni gdje se drži voda akvarijus 49 alacija akvarijus (lat.(ar. engl. aqua voda. po volji. acquisitum) nešto stoje zadobiveno. kako bi obranila prava palestinskih Arapa i uspostavila palestinsku državu na područjima iz kojih su Arapi iseljeni nakon osnutka Izraela al marco čit. al marko (tal. osobito kod novca al piacere čit. akvalung (lat.) trg. kišovitost Al Capone (Alfonso) najpoznatiji američki gangster (1897—1947)..) glaz. iste vrijednosti ili sadržaja. stečeno dobro. aquarelliste) slikar koji radi vodenim bojama akvarij (lat. orao. terra zemlja) posuda u kojoj se drže i uzgajaju vodozemci (amfibije) akvatiČan (lat. slatkovodne životinje akvatorij (lat. Alkuran Al-kuran (ar. Vodenjak (jedan od dvanaest nebeskih znakova) akvatel (lat. često se upotrebljava i el i ul al-džamija (ar. aqua voda. pokraj vode. prema dopadanju. aquositas) bogatstvo vodom. agere voditi) prav. naziv poznatog talijanskog jela: špageti s narezanim komadićima šunke preljeveni umakom od rajčica ala vild (fr. planus ravan) šport. astr. "kao divljač". aqua voda. nabavljanje. močvaran. al piacere al punto (tal. npr. jednakost nominalne i stvarne vrijednosti. prema čistoj težini zlata i srebra al pari (tal. acquisitor) čovjek koji nešto stječe. aquaductus) vodovod. v. Al Fatah "borba i pobjeda") najstarija i najveća vojnopoli-tička organizacija palestinskih Arapa. vodeni. a punto al rigore di tempo (tal. vodovodna cijev. aquarius) astr.) trg. zarađuje. aquarium) staklena posuda s vodom u kojoj se Čuvaju vodene biljke i vodene životinje (ribe i vodozemci). zarada. stjecanje akvizit (lat. El-kuran) knjiga. acquisitio) tečevina. aqua voda. ime jednog zviježđa. al-đami) velika islamska bogomolja Al-koran (ar.) glaz. al-) arapski član. akuatične biljke one koje rastu po močvarnim mjestima. Kuran ala milaneze (tal. pravo isušivanja zemljišta. wild-divlji) kuh. kišovit akvozitet (lat. nabavlja ih zadobiva akvozan (lat. aqua voda.. v. ukras u obliku orla na zabatu kuće akvizicija (lat. alkohol. fr. aquila) zool. po sadašnjoj vrijednosti novca Al Fatah (ar. ponavljanje jednog odjeljka od određenog znaka al. hotel) hotel na vodi. aquatilia) zool. savršeno točno. stečeno akvizitor (lat.

oblik) zool. a-ilah) Bog. alatus krilat) davanje krila. prigoda. zastrašiti alarmist (fr. haljina od te tkanine alafranka (tal. velika bijela morska ptica koja nagovještava buru albedo (lat.) Četa vojnika. simptom. nemir. alla turca) na turski način. parada.: alaturka Alah (ar. albinkacija albatros 51 aldrovanda albatros (engl. svečanost svečana povorka. aminopropionska kiselina alantijaza (grč. mećava. po zapadnjački (za razliku od turskog. eidos izgled. u vodi teško rastopljiv. zapadnjačkog).) urnebes. 1867.alabaster (grč. alumen) stipsa alavertiti (tal. a kod sisavaca još i prehranjivanje zametka alantotoksikon (grč. gomila. afferre donositi) prav. uz-bunjivati. dodatak u novcu za izdržavanje kuće alaturka (tal. supr. bataljun. nemogućnost izgovaranja artikuliranih glasova zbog poremećaja u govornim organima alamet (tur. nespokojstvo. predznak. "vladar nad svima" alarm (fr. teško akutno trovanje zaraženom mesnom hranom. tekućina koja se nalazi između alantoisa i am-niona alantois (grč. osobito ručni. visoka čast u feudalnoj Turskoj alak (tur. allatratio) lajanje na. naziv za Boga kod muslimana alaj (tur. orijentalnog. alarme. posebna. alamet) znak. allas. poluprozir-no staklo alacija (lat. ala-bastersko staklo mutno. kod gmazova i ptica pomaže disanje. jurišati uz urnebesnu viku alalija (grč. osobito bakra. uznemiriti. lat. alet) pribor. mnoštvo. trag. tal. pravi trenutak. šaren) pamučna tkanina s utkanim šarama. tobožnje pretvaranje bakra u srebro. pren. napad na nekoga pogrdama alatura (lat. lat. lalein brbljati) med. alaj-barjak zastava jednog odreda (alaja) vojnika. zgoda. allantos kobasica) med. oruđe alatracija (lat. veoma tvrda vrsta gipsa. alatio. albatio) bijeljenje kovine (metala). alarmer) uzbuniti. alarmant) uznemirujući. uputiti. priča je objavljena u poznatoj arapskoj zbirci pripovjedaka "Tisuću i jedna noč" Aladinova svjetiljka v. koji izaziva ili stvara nespokojstvo i zabrinutost alarmirati (fr. all'arme) voj. vika. allas. pozvati k oružju. napad. avvertire) obavijestiti. koji uznemiruje. miraz. allatura. alabas-trum) min. albedo "bjelina") moć odbijanja svjetla. Alaun. pravi Bog. sve stoje potrebno za rad. od Sunca) primila . aladža raznobojan. zabrinutost. omotač zametka kod viših kralj ežnjaka (sisavaca. strah alarmantan (fr. za vrijeme seobe naroda došli su do Španjolske gdje su ih uništili Vizigoti alanin kem.) vikati alah (običaj Turaka pri jurišu). oluja. uzbuna. omjer svjetla što ga površina (npr. prokletstvo Alani iranski nomadski narod sarmat-skog podrijetla. od Rusije su ga kupile SAD. požurivanje Al a din 50 albacija Aladin glavni junak priče o čarobnoj svjetiljci (Aladinova svjetiljka) koja onome koji je posjeduje ispunjava sve što poželi. otrov koji se razvija u pokvarenom mesu Alarih (germ. mnoštvo. poziv za pripremu u slučaju opasnosti. allas. albatross) zool. botulizam alantoidna tekućina zool. puk. najava. supr. planeta) odbija prema svjetlu koje je (npr. dati znak za uzbunu.) "kralj sviju". alla franca) na europski način. toxikon otrov) kem. ubrzanje. islamskog). posrebrnjivanje kovine. gomila. a-. alabastros. poučiti albacija (lat. riba i gmazova). po europski. po turski (za razliku od europskog. lat. galama. najveći Anchorage Alastor zloduh osvete u starogrčkim tragedijama alat (ar. halasz) ribar Alaska sjeverozapadni poluotok Sjeverne Amerike. alarmiste) širitelj uznemirujućih vijesti alas (mad.: alafranka alaun (njem. rulja alakati (tur. allantos kobasica. Aladin aladža (tur. nevrijeme. juriš. glavni grad Juneau.

alea kocka. sup-stance između bjelančevina i pepto-na koje se stvaraju u želucu i gušterači za vrijeme probave alciora (lat. pneumokoka i bacila dizenterije albugo (lat. albus bijel) min. albus bijel) med.) posl. me-tron) kem. ureo mokrim) med. tj. tvar koja u sebi sadrži bjelančevine albuminometar (lat. crveni prah dobiven od zemljine plijesni. ime po južno-francuskom gradu Albi albo lapillo notare diem (lat. znak šećerne bolesti. minhenskom fotografu J.) ukrasna biljka srodna akaciji albifikacija (lat. instrument za određivanje količine bjelančevina u mokraći albuminozan (lat. kockarski poslovi. spomen-knjiga. albumen bjelanjak) kem. dehvdrogenatus lišen vodika) kem. pozivanje na spis. kompozicijski postupak u suvremenoj glazbi: sam izvođač odabire redoslijed izvođenja pojedinih stavaka alef (hebr.Albertina bogata i svjetski glasovita grafička zbirka u Beču (ime prema utemeljitelju Albertu von Sachsen-Teschenu. izlučivanje bjelančevine mokraćom. bjeloš albinizam (lat. prepreden Čovjek. bolesti bubrega i dr. albus bijel) fiziol. albino. bjelanče-vinasta tvar. alkohol lišen jednog dijela vodika. Aldrovanda vesiculo-sa) mesožderna vodena biljka iz porodice rosika alea iacta est 52 alektriomahij a alea iacta est Cit. allegatio) navođenje. natrijski glinenac bijele boje albit (lat. bjelančevina albuminat (lat. tj "zlatnim slovima" zabilježiti dan kad se nešto sretno dogodilo albolit (lat. aleatiko (tal. djeluje protiv stafilokoka. Cezarove riječi kad je prešao Rubikon aleatico čit. albification) v. kockar aleatorički poslovi (lat. kockarnica aleatorika (lat. alcohol. kocka je bačena. albacija albin (šp. bijela mrlja na rožnici oka album (lat. nevaljalac. albumen. albumen. Čovjek s nekim nedo-statakom ih manom aldehid (lat. albugo) med. bjelančevina albumin (lat. zbog čega koža i kosa izgledaju bijele. alfa alegacija (lat. pigmenta u koži kod ljudi i životinja.) bijelom pisaljkom. albumen (lat. alčak neotesan.) glaz. albus bijel) natrijski glinenac (ruda iz skupine plagioklasa) albižanac pripadnik kršćanske vjerske sljedbe u Francuskoj. navođenje činjenice. divlji) vra-golan. konačno sam se odlučio na neko djelo. Albertu (1825—1886) albicija (tal. crtežima i si. a oči crvenkaste Albion (kelt. lithos kamen) vrsta odličnog bijelog cementa albomicin (grč. tvrdnja . lopov. maraka itd. izrada tipografskih ploča fotografskim putem. obješenjak. "brdska zemlja") staro. grč. onaj koji boluje od albinizma.) antibiotik. albumen) kem. danas samo pjesničko ime Velike Britanije albit (lat.) vrsta odličnog slatkog toskanskog crvenog vina od muškatnog grožđa aleator (lat. knjiga za skupljanje fotografija. albumen) kem. djelo ili pisca. altiora) v.. albus bijel) med. album bijelo) knjiga s bijelim listovima koju treba ispuniti slikama u boji. usp. grč. simpatičan lukavac. aleph) prvo slovo hebrejske abecede. alea kocka. albumoze (lat. razglednica. nasljedni nedostatak obojene tvari. 1738—1822) albertotipija tisk. albuminosus) koji sadrži bjelančevinu albuminski papir fotografski papir za čiju se izradu upotrebljava iz jaja izvađena i na toplom zraku osušena bjelančevina albuminurija (lat. altiora alčak (tur. mangup. alea jakta est (lat. spomenar. albus bijel. sljedba se protivila Crkvi i papi). opasni poslovi aleatorij (lat. igrač na sreću. laat. alea kocka) poslovi koji ovise o slučaju i sreći. grč. nazvana po pronalazaču. aleator) igrač kockom. aleatorium) igračnica. organska kemijska tekućina ljuta mirisa aldine knjige izrađene u tiskari venecijanskog tiskara Aldusa Manutiusa (1494—1597) i njegovih nasljednika aldrovanda (lat.

pvr vatra) med. allectatio) mamljenje. poklik radosti u kršćanskom bogoslužju. za razliku od vladajućih Franaka (otuda Francuzi i danas zovu Njemačku TAUemagne". sredstvo za spašavanje i pomoć. kao npr. aleksandrijski filozofi (aleksandrijska škola) aleksandrina svili slična tkanina od lana i pamuka aleksanđrinac poet. še-stostopni stih s cezurom nakon šestog sloga. allegatum) navedeno mjesto. člana Pariške komune) alenteza (grč. alloios drukčiji. alin) dragi kamen. manteia proricanje) proricanje po pjevanju pijetlova aleloftorija (grč. štitim) kem. Alemannen) staronje-mački naziv glavnog i najvećeg dijela stanovništva južne Njemačke. zanosno veselje uopće alem (ar. navod. pr. a-. prisutnost stranih tijela u ljudskom organizmu i bolest koja zbog toga nastaje aieopat (grč. alopatija . aleksifarmacija (grč. suha učenost radi učenosti. alexo pomažem. dvanaesterac. slikovito alegorizirati (grč. alektryon pijetao. alopat aleopatija (grč. aleksiterij aleksiteričan (grč.) "hvalite Boga". farmakon lijek) med. alektryon pijetao. allegorikos) iskazan slikom. izazivanje draži. allegoria) poet. bez ikakve veze sa stvarnim životom. allegorikos) onaj koji prikazuje nešto u slikama. lijek protiv trovanja. alexo branim. st. u XVII. čist rad (u bakrorezu) alektriomahij a (grč.. pomorskog građa u Egiptu. thesis položaj) med. Aleksandar Veliki i bio je u prvim stoljećima prije i poslije naše ere glavno sjedište grčke znanosti i književnosti. allelof-thoria) fil. allée) drvored. slikovito objašnjenje pojma ih misli alegorist (grč. allelon naizmjeničan. med. uzak prolaz aleksandrijski koji se dogodio u Alek-sandriji. aleksandrijski gramatičari. pozivanje na neki zakon alegati (lat. grad je osnovao 331. alexo branim. pathos). protuotrovni alektacija (lat. tj. st. mache borba) borba pijetlova (kao sli alektriomantij a 53 alfitomantija ka istinske borbe kod starih je Grka bila veoma omiljena zabava) alektriomantija (grč. pren. allegoreo drukčije izražavam. alloios drukčiji. legein govoriti) psih. slikovit. upute alegoričan (grč. n. Septuaginta aleksandrinstvo znanstveno sitničar-stvo. nazvan po velikom sta-rofrancuskom romanu o Aleksandru Velikom iz XII.alegat (lat. u prenesenom ruhu alegorija (grč. govor u kojem se pojmovi i misli iskazuju drukčije. morfe oblik) zamjenjiv aleluja (hebr. municipalni socijalizam (naziv prema prezimenu vođe Jeana Allemanea. primamljivanje. b. v. navođenje. uzajamni. slikovit govor. otuda: aleksandrijska biblioteka. ftheiro uništavam. ova riječ znači i pozlaćena jabuka na vrhu minareta Alemani (njem. pathos) med. allos drugi. koji potječe iz Aleksandrije. svaka tvar krvnog seruma koja razgrađuje strane stanice aleksipiretik (grč. e. patološka nesposobnost da se pisane ili tiskane riječi čitaju s razumijevanjem (nastaje zbog povrede velikog mozga) aleksin (grč. izražavati misli u slikama. mjesta navedena iz drugih djela. 1843—1935.) proučavanje protuotrova aleksifarmakon (grč. izraz kojim je Aristotel nazvao nagon (u prirodi i životinjskom svijetu) za nemilosrdnom međusobnom borbom i uništavanjem alelomorfan (grč. uz ostala značenja. sredstvo protiv groznice aleksit (grč. alexo branim) med. usp. allegata) mn. a ne izravno aleja (fr. radost. šetalište između dvaju redova drveća. osobito protuotrov. a ne riječima koje ih izravno izražavaju. zemlja u kojoj žive Alemani) alemanisti pristaše francuske Revolucionarne socijalističke radničke stranke koja je odbacivala diktaturu proletarijata i propagirala tzv. allelon međusobni. drukčije prikazujem) slikovito govoriti ih pisati. alexeterios) koji djeluje kao protuotrov. u arapskom. alem. protuotrov aleksjja (grč. klasičan francuski stih aleksandrinci ovim se imenom zove 70 aleksandrijskih znanstvenika-tumača i prevoditelja.

najslavniji spomenik maurske arhitekture alhidada (ar. algeo osjećam bol) bolan.. aleuron pšenično brašno) bot. povezane u obliku otvorenih lanaca (parafini. 3. pren. "sastavljanje razdvojenih dijelova". cikloheksan) alifatski spojevi kem. alifatske kiseline) . dakle. popis izrađen alfabetskim redom. al-jebr) mat. aleuron pšenično brašno. d. postupak pri ravnom tiskanju aluminijskim umjesto kamenim pločama. al-hadat) teh. filalet aleurant (grč.) drugim imenom. alge) bot. manteia) gatanje u ječmeno brašno alge 54 alijenacija alge (lat. beta) gram. a za glagoljicu i ćirilicu azbuka. požuda za bolom. grafia) tisk. grč. alfa i omega prvo i posljednje slovo grčke abecede. sredstvo protiv zubobolje napravljeno od gorušičnog uha i špirita (žeste) algolagnija (grč. alijas (lat. talofiti s biljnim zelenilom (klorofilom) algebra (ar.. logia) znanost (ili: naučavanje) o istini aletofil (grč.) vrsta Španjolskog vina iz okolice grada Ali-cantea aliciklički spojevi (grč. c. vještina računanja. rhvthmos odnos) 1. dokazati svoj alibi dokazati da u određeno vrijeme nisam bio na određenom mjestu alicante čit. grč mišića praćen bolom algrafija (grč. niz svih slova nekog jezika. 2. slova u određenom redu (za latinicu je uobičajen naziv abeceda.alergija (grč. promijenjena sposobnost reakcije organizma na neku vrstu zaraznih klica kojima je taj organizam već jednom prije bio zaražen aletiologija (grč. bjelančevina u pšenici aleuromantija (grč. inače. alfabetski red red slova kakav je u alfabetu. početnik u čemu (u nekom nauku. početnik u čitanju i pisanju. lagneia obljuba) med. znalac algebre algema (grč. alifatski alkoholi. dio noruja. alethes istinit. pren. vještini. za mjerenje kutova ali as čit. a. resi-nama algoritam (ar. fonos ubojstvo) med. alfa a. početak i kraj nečega Alfa-Romeo talijanska marka automobila (prvi dio naziva čine početna slova firme: Anonima Lombarda Fab-brica Automobili.. algos bol. kriptogamne vodene biljke. filos prijatelj) prijatelj istine. 30 dijelova cinka i 10 dijelova nikla. odgovara litografiji Alhambra (ar. me-tron) instrument za ispitivanje valjanosti i čistoće brašna aleuron (grč. 2. na drugom mjestu. tj. allos drugi.) organski spojevi cikličke strukture s alifatskim svojstvima (ciklopropan. onaj koji voli istinu. masni organski kemijski spojevi koji sadrže atome ugljika. logički algoritam pokušaj da se logičke operacije zamijene brojkama i računskim metodama. udžbenik algebre algebrist onaj koji se bavi algebrom. alga. u srednjem vijeku upotrebljavali se i izrazi algorizam. beta b) 1. nastao zbog boli algija (grč. tj. alikante (Šp. uživanje u bolu. bol živaca. okruglasta i kristalizirana organska tvar (slična zrnu) u biljnim stanicama. Al-hamrah) (Crvena kuća). bescvjetnice. dio botanike koji se bavi algama. algeo osjećam bol) med.) alfenid metalna smjesa od 60 dijelova bakra. pokretno ravnalo. alfiton ječmeno brašno. izraz koji obuhvaća mazohizam i sadizam algologija (lat. drukčije alibi (lat. a drugi je po inženjeru konstruktoru koji se zvao Niccolo Romeo) alfabet (prva dva grčka slova alfa. logia) bot.) prav. alge a bol. četiri osnovne računske operacije i udžbenik o tome (izraz potječe od arapskog matematičara Muhameda ibn Muse Alhariz-ma). boležljiv.. ergon djelo) med. aletheia istina. galvanskim putem posrebrnje-no novo srebro alfitomantija (grč. aleuron brašno. bol algetičan (grč. algari-tam algospazam (grč. resine. pokušaj matematičke ili simboličke logike. algos bol. grč. spaemos grč) med. algema) med. alfa) prvo slovo u grčkoj abecedi. aleuron pšenično brašno) bot. sastavljena od kristalizirane bjelančevine alfa (grč. b. alfabetar (grč. neuralgya algofon (grč. dio matematike koji istražuje odnose i svojstva brojeva pomoću općih znakova. zanatu. manteia) proricanje iz brašna koje se prinosi na žrtvu aleurometar (grč.. početak. drugdje. maurska kraljevska palača u Granadi.

). lijepi ili sveti savez između Rusije. alikvotan alikvota (lat. sredstvo. broj koji je sadržan u drugom broju bez ostatka. littera slovo) praviti aliteraciju. otuđivati. legirati alijansa (fr. obično: alijirati se alikvantan (lat. g. 4. novi odlomak. 2. alijenirati 55 alkalescencija duševno rastrojstvo (lat. američki krokodil aligirati (lat. alimenta) mn. npr. lympha voda) med. belle alliance čit. primjesa. bračna veza. uzdržavanje. aleifo mažem. "hidrokrilac" aliteracija (lat. alizari alka (lat. npr. usp. ponašanje. el lagarto) zooi. npr. drugim putem. alizari) kem. sklopiti savez. odstupanje od prirodnog stanja. poludjeti alijenist (fr. novac za uzdržavanje i školovanje izvanbračne djece alimentacija (lat. supr. odvratiti (mušterije). uzdržavati. aliquoties) mat. svezati brakom. slučajno ili hotimce ponavljati ista slova. dok je prije dobivana iz korijena broća. otuđiti. allier) vezati savezom. slivati. vladanje aliskaf Gat ala krilo. duševno rastrojstvo. savez. ludilo alijirati (fr. allure) hod. lovi se zbog skupocjenih jaja i perja alka (tur. nedostatak limfnih žUjezda alineja (lat. aliquoties) koji je sadržan u većem broju bez ostatka aliment (lat. koji je sadržan u većem broju. alienus tuđ. a-. smjesa. onaj koji po nekom zavjetu prima uzdržavanje. Sinjska alka viteška igra u Sinju. Šp. zalog.) 1. udružiti. iste slogove alitura (lat. korijen broda alizarin (Šp. aliénis-me) med. alias) inače. izvanbračne djece alimentar (lat. bel alijans (fr. alere hraniti. slična galebu. godine alijas (lat. alitura) hranjenje. njorka. alizarinsko modrilo najljepša i najpostojanija alizarinska modra boja. 6 su alikvote broja 12 alikvotan (lat. slitina. udruživanje. alienatio) otuđivanje. med. razmjena. proučavanje liječenja trljanjem alira (fr. ađ. drukčije alijaža (fr. alliance) spajanje. održava se u drugoj polovici kolovoza kao spomen na veliku pobjedu Sinjana nad Turcima 1715. alligatore. sastoji se u tome da alkari jašući na konjima (svaki triput) gađaju kopljem kroz dva koncentrično prilagođena koluta (alke) . uvučenijim retkom aliptika (grč. halka. lat. v. npr. alligatio mješavina) račun smjese.. način hoda i držanja nekog čovjeka.: "pa šuti pa se smije pa se penje" aliterirati (lat. otuđenje. pren. lijepa crvena boja koja se danas dobiva iz antra-cena. aliéniste) zastarjeli naziv za liječnika koji se bavi duševnim bolestima alijenizam (lat. iste vrijednosti kao i in-digova modra boja. sposobnost tijela đa hranjivim sokovima nadoknadi ono što je izgubilo alizari (šp. račun kojim se pronalazi odnos u kojem se trebaju izmiješati dvije vrste robe različite cijene da bi se dobila srednja vrsta po unaprijed određenoj cijeni aligator (tal. 3. 5 i 7 su alikvantni dijelovi broja 12.aligacija (lat alligatio) mješavina kovina (metala) nejednake vrijednosti u jednu masu. pjesnička figura koja se sastoji u tome da se u nizu ponavlja isti suglasnik ili isti slog. alienatio mentis) alijenirati (lat. smiješati. alizari) bot levantinski broć. linea red) nov redak. a od. ali ovaj nije s njim djeljiv bez ostatka. alliteratio) poet. hranarinu alimentarna intoksikacija med. alienare) prav. aliquantum) mat. prehrana. alimentario hranjenje) prehrana. dodatak. skafos lađa) pomorsko prijevozno sredstvo. opskrbljivati hranom alimfija (grč. fr. legura. pren. prodaja. brod s krilima (na kojima zapravo i počiva) i koja se rašire pod vodom te se brod izdigne nad vodu i "leteći" postiže veliku brzinu. trljam) vještina masiranja. trag divljači. alimentarius) prav. aligacija alijenacija (lat. alligare) sliti. način kretanja. odjeljak koji počinje novim. ustupiti drugom (pravo ili vlasništvo). grč. alliage) v. trovanje hranom alimentirati (lat alimentare) prehranjivati. alca torda) 2. ptica sjevernih krajeva. tj. alijaža aligacijski račun (lat. Pruske i Austrije 1815. osim toga.

prevladavanje jedne alkalije. metron) kem. alkaloidi (ar. oslobođenje špirita (žeste) od vode. alcalisatio) kem. al-kimia) naziv za najstariju kemiju. pr. žena Keiksova. n. iz podzemlja ju je izveo Heraklo Alkibijad staroatenski državnik i vojskovođa (450—404 pr. grč. alcalisare) kem. al-kohhlu) mn. alcalescentia) kem. alkatifa (ar. tajanstveni srednjovjekovni znanstvenik alkemija (ar. al-kohhlu) kem. grč. a šarom od zlatnog i srebrnog konca alkejski stih (grč. smatralo se da proriče sreću Alkiona u starogrčkoj mitologiji: kći Eo-lova. osobito kod Arapa. piva.. npr. tobožnja vještina pravljenja zlata Alkestida (grč. dao mu je vlasnik odrezati rep (pre-' ^me i izraz rep Alkibijadova psa oplato znači kusast rep) Alki noj kralj Feačana. alcatifa) orijentalni tepih. al-kohhlu) kem. npr. najvažniji: morfin.alkalescencija (lat. ledarica). najbolji. neki prah. savršeno pročišćeni prah. onaj koji pravi zlato umjetnim putem. Alkaios) poet. organski kemijski spojevi ugljika. kalij. hidroksidi alkal-nih metala. imaju bljutav okus i veoma su otrovni alkalimetar (ar. npr. razvijanje alkalije koja se brzo isparava (amonijak) alkali 56 alkoholičar alkali (ar. otrovni i gorka okusa. bogovi su je pretvorili u pticu (zajedno s mužem). kofein. e. natrij. majka He-raklova (otac junakov je Zeus) Alkmeon tebanski heroj. grč. u srednjovjekovnoj Europi: neznanstveno bavljenje kemijom. nikotin i dr. šp. mješavina svježih biljnih sokova s alkoholom alkoholi (ar. pročišćavanje alkohola. pročistiti do stupnja najveće finoće. kem. opojno piće alkoholat (ar. da bi privukao na nj još više pozornosti. strihnin. al-kali. al-kohhlu) opći naziv za sve štetne utjecaje na ljudski organizam i društvo koji nastaju zbog prekomjerne uporabe opojnih pića. metron) kem. otac Nausikajin. jedan deve-terac i jedan deseterac alkemičar (ar. kasnije.) mn. al-kimia) onaj koji se bavi alkemijom. rođak Periklov. osloboditi od vode. n. al-kohhlu) čovjek koji je suviše odan uživanju alkoholnih pića. dobivati lužnu sol alkalni metali kem. alkejska strofa strofa od četiri stiha. kinin. pijanac alkoholizacija 57 Almagest alkoholizacija (ar. a četvrta anapest (U _ U — U — U U — U —). al-kohhlu) kem. alkion Alkmena žena Amfitrionova. od kojih su prve tri i posljednja jambi.). osobito žestokih alkoholizirati (ar. usp. sprava kojom se određuje količina al-kalija u sodi ili lužnoj soli alkalimetrija (ar. rakije i dr. pomiješati s alkoholom . potpuno pročišćen špirit. vodika i kisika alkoholičar (ar. učenik Sokratov. gostoprimac Odisejev (on gaje konačno i otpremio na Itaku nakon mnogih pustolovina i nevolja) alkion (grč. od kore kininovca. s osnovom od vune i svile. izlučiti špirit (žestu) iz neke tekućine. od kojih su dva jedanaesterca. al-kohhlu) 1. ubio ga frigijski satrap Farnabaz kako bi ugodio Spartancima. kem. dobivanje lužne soli alkalizirati (lat. eidos) kem. žesta izlučena iz vina. e. Alkestis) u starogrčkoj mitologiji: žena kralja Admeta umjesto kojega je pošla u smrt. poznat i kao pustolov. rubidij.. rasipnik i prevrtljivac.: 2. nazvan po slavnom grčkom liričaru Alkeju koji je živio 600. al-kohhlu) čvrsti kemijski spoj alkohola s nekom soli alkoholatura (ar. skupina kovina (metala) male težine koje voda otapa i na običnoj temperaturi.. alkvon) mitološka morska ptica (zimorod. Alki-bijadovo pseto prekrasni Alkibijadov pas kojem se divila cijela Atena. litij i dr.) kem.. vođa sedmorice epigona u osvetničkom pothvatu protiv Tebe alkohol (ar. sol koja se dobiva iz pepela morskih biljaka alkalije (ar. miješanje alkohola s nekom tekućinom alkoholizam (ar. dušikasti organski spojevi biljnog podrijetla. željeza i dr. stih od pet stopa. ispitivanje sode ili lužne soli pomoću alkalimetra alkalizacija (lat..

ono koje nije dobijeno. na veliko All is well that ends well (engl. veselo.) ples njemačkog podrijetla u 2/4 ili 4/4 taktu allentando (tal. Allmende) zajedničke šume i pašnjaci koji pripadaju svim stanovnicima jednog sela. allos) predmetak u složeni-cama sa značenjem: drugi. allegro con brio allegro con moto čit.) glaz.) glaz. šp.) Sve je dobro što se dobro svrši (naziv jedne Shakespearove komedije).) glaz. ložnica ali ingrosso (tal. al-mađisti. brzo allegro con spirito čit. manje živo. v. udubina u sobi s posteljom. drukčiji.) glaz. boje crvene kao krv (naziv prema maloazijskom gradu Alabanda) almarada (šp. ale (fr. popuštajući. alegro kon brio (tal. brzo. alegro furiozo (tal. idi.) slik. allegro con spirito. v. zadržavajući. vrlo živo.) astr. allegro di molto allegro (tal.) glaz. naslijeđeno dobro. s dostojanstvom allegro moderato (tal. grč.) glaz.) "hraniteljica rodi-teljica". grč. umjereno alle-greto allegreto (tal. al-kohhlu. uzburkano.) glaz. vrsta brze indijske jedrilice Almagest (ar.) propovjedaonica u sinagogi almenda (njem.) hajde.) glaz. krug na nebu paralelan s vidikom. živo i brzo.) glaz. v. naprijed! allons čit. nego koje je potpuno vlasništvo. tj. grč. allegro allegretino (tal. vatreno. al-kubex. metron) sprava za određivanje količine alkohola u nekom opojnom piću alkoholometrija (ar.) antičko ime Omiša almukantarat (ar. bez prethodnog grundira-nja (bojenja osnovnom bojom) allegramente (tal. odmah.) glaz. allegro con fuoco allegro con fuoco čit. zbornik koji izlazi godišnje almandin vrsta dragog kamena granata. allentando Alles schon degewesen Čit. npr. strasno i brzo allegro ma non troppo (tal.) glaz. manje veselo. al-kohhlu. alegro kon spirito (tal. al ma'dijat) crnački čamac od kore drveta. alma mater almada (ar. alegro kon fuoko (tal.) Svega je toga već bilo (njemačka poslovica koja je istovjetna latinskoj Nihil novi sub sole Ništa novo pod suncem) allez! čit. velika škola alma parens (lat. općinska paša Almisum (lat. alma mater mati koja hrani) "časna majka". sveučilište. manje brzo nego allegro allegrissimo (tal. hitro. godišnjak.alkoholometar (ar.) glaz. umjereno veselo. almenichiaka) kalendar. allentato allentato (tal. alonz (fr. najednom slikati. ales šon dagevezn (njem. megiste syntaxis) iskrivljen naslov arapskog prijevoda Ptolomejeva kapitalnog astronomskog djela (Veliki znanstveni sustav astronomije) almanah 68 alonž almanah (grč.) hajdemo. metria) znanost o određivanju količine alkohola u nekom opojnom piću alko veri (ar. što življe. alcoba) prostorija sa svodom. allegro) glaz. različit. v. ne odviše brzo allegro maestoso čit.) trg.) glaz. Ende gut. usporavajući. alegro kon moto (tal. v. kao imenica. allegro con brio allegro di molto (tal. tj. allegrissimo allegro furioso čit. usp. almand (fr. vrlo veselo. allegramente allegro assai (tal.) glaz. v. naprijed! alma mater (lat. v. alogen. allegrissimo allegro con brio čit. horizontom alo. alles gut alia prima (tal. alegro maestozo (tal. al-6t) slobodno dobro. umjereno brzo allegro non tanto (tal. alotigen alodij (staronjem. vjerojatno.) glaz. djelo koje treba izvoditi veselo. po grofu Almavi-vi. allegro assai. odmjereno hitro. živo. v.) glaz. vrlo veselo. ne odviše brzo allemande čit.(grč.) glaz. sa žarom. junaku Beaumarchaisove komedije i Mozartove opere "Figarov pir" ahnemar (ar. imanje .) bodež sa tri reza almaviva vrsta kratkog ogrtača nazvanog.

prodati ili ostaviti nekome u nasljedstvo alodoksija (grč. nakaznost koja se sastoji samo u tome što neka životinja ima udove slične ljudskim alogičan (grč. govorim) med. alopecija aloplastika (grč. alokucija alokvirati (lat. supr. logos govor) miješanje (ili: umetanje) stranih riječi u govor alotrofija (grč. tud potpis alohton (grč. osobito govor kojim papa pozdravlja kardinalski sabor. 6t) imanja koja su nastala od lenskih (feudnih). usp. alloqui) osloviti. odus zub) namještanje umjetnih zuba alotriofagtja (grč. alopekia opadanje dlaka. plassein uobličiti. glupost alogotrofija (grč. dug kono alopat 59 alrauna pac pomoću kojega se konji uče ka-sanju alopat (grč. trofe hrana) biol. grafo pišem) tuđ rukopis. prelaženje jednog glasa u drugi alotigen (grč. pathos bolest) med. allodialis) slobodan od plaćanja danka alodijalna dobra (staronjem. grdosija aloteza (grč. aleopat alopatija (grč. andros čovjek. prijatelj. allos drugi. allothi na drugom mjestu. list koji se pri-klapa uz mjenicu i na koji se stavljaju indosamenti. allos drugi. allocutio) oslovljavanje. zadužiti ih.) ružno velik i debeo čovjek. uzetim od nekoga drugog. no s tom razlikom što je vlasnik mogao njima slobodno raspolagati. aloe) bot. allos drugi. allotrios tuđ) mn. sporedne (ili: tuđe) stvari. kratak govor. allos drugi. alloquium) v. onyma ime) pod drugim (ih: tuđim) imenom alonž (fr. produžetak. biljna vrsta iz Čijeg se lišća cijedi gorak sok od kojega se pripremaju lijekovi alokacija (lat. alopatska metoda liječenja uporaba lijekova koji izazivaju bolesti suprotnog djelovanja. chthon zemlja) koji je podrijetlom iz nekog drugog mjesta ih kraja aloin (grč. nego im je potrebna organska hrana. pristaša alopatije. v. a-. allos drugi. allos drugi. nerazmjerna goj-nost pojedinih dijelova tijela. allos drugi. aleopatija alopecija (grč. metoda liječenja kod koje se bolest s jednog dijela tijela prenosi na neki drugi dio. doxa mišljenje) drukčije (ili: pogrešno) mišljenje ili naučavanje. allocatio) dodavanje. allos drugi. gennao rađam) koji je postao drugdje alotrije (grč. tvar koju u sebi sadrži lišće biljke aloja aloj (grč. pogrešan govor alomorfija (grč. pathos bolest) med. neraz-mjernost u razvitku udova zbog nejednake i nerazmjerne prehrane pojedinih dijelova tijela alograf (grč. morfe oblik) kem. koji se prelijeva alokroizam (grč.alodijalan (lat. odobravanje nekog računa ili stavke kasnije unesene u račun alokroičan (grč. besmislenost. kose) med. nepristojnost alotriodoncija (grč. alogos suprotan svrsi. ćelavost. thesis postavljanje) lingv. allotros tuđ. laleo brbljam. allotrios tuđ. trg. pravljenje pogrešaka u govoru. životinja i nezelenih biljaka da ne mogu živjeti od anorganskih spojeva. transplantacija alosija (grč. osobina ljudi. razum) koji nije u skladu sa zdravim razumom. trefo hranim) med. allos. aloe) kem. na nekom stolu). tuda zanimanja. metoda koji se danas uopće primjenjuje u znanstvenoj medicini (suprotno: homeopatija). logos um. uobličavati) med. allos drugi. istočnjačka. nerazuman. allos drugi. dodatak. allonge) trg. zamjenjivanje jednoga izgubljenog dijela tijela drugim. nastavak (npr. fagein jesti) med. allotrios tud. će-lavljenje. želja za jedenjem stvari koje nisu za jelo alotriologrja (grč. nelogičan alogija (grč. osobito afrička. autotrofija . al-. alogia) nerazumnost. oslovljavati alolahja (grč. alotropija aloniman (grč. alo-kvij alokvij (lat. melos ud) zool. bolest opadanja kose. bolesna želja za neobičnim jelima. besmislica. aner. liječnik koji liječi pomoću alo-patije. allochroos promijenjene boje) mijenjanje (ili: prelijevanje) boja alokucija (lat. allos drugi. nered. heterodok-sija alogandomelin (grč. allochroos) koji mijenja boje.

u Širem smislu: sva znanstvena i športska bavljenja visokim planinama. 1. prepisivanje. istomišljenik altera pars (lat. altera pars drugi dio) druga strana. Alpes) v. althaea) bot. 2. planinski šport. ledenjake alpski (lat. izomerija alpaka (peru. tal. Alpinac stanovnik Alpi. talijanske i francuske trupe. Alpes) poznavanje i proučavanje Alpa. alpska rasa ljudi niskog rasta. dobra roba alteja (grč. dok se jednoj predaje. allos drugi. vojnik uvježban za ratovanje u planinskim uvjetima. žive oko Alpa.) vrt zasađen alpskim biljkama. novo srebro alpinac vrsta vjetra... po starom vjerovanju. prijevoj (kvalitativni. gatalica. kvantitativni. ugljika da postoji kao grafit i dijamant. izmijeniti nagore. osoba koja je od neke druge osobe ovlaštena da može potpuno raditi u njezino ime. univerzal tj. u istočnoj i južnoj Europi alrauna (staronjem. horao gledam. akord ili ton povišen ili snižen kromatskim znakom alterativa (lat. zool. 2. suprotna. kvariti. diskusija alternacija (lat. alpinus) koji pripada Alpama. tropos način) kem. penjač na Alpe.) mn. alpski lovci. usp. planinarstvo alpinum (lat. svojstvo tvari. univerzalni instrument) Alte Ware. altana) ar-hit. tal. altus visok. as-sumut putovi) prijenosni instrument za mjerenje kutova. izraz kojim se označuje da treba izvoditi za oktavu više altamirsko doba naziv za starije kameno doba u razvoju Zemlje (prema špilji Altamira u Španjolskoj gdje su otkriveni različiti crteži životinjskih likova koji predstavljaju najstarije dosad pronađene spomenike likovne umjetnosti) altana (lat. planinar alpinistika (lat. kem. alterare) mijenjati. ped. gute Ware (njem. 2. gnjev. iz kojega su. Alpes. glaz. 3. koji se pojavljuje u više različitih oblika ili stanja alotropija (grč. druge imaju tzv. elementa da se pojavljuje u posve različitim oblicima. iz-mjeničnost u rasporedu sati između težih i lakših predmeta. uzbuniti. balkon na gornjim katovima neke građevine altazimut (ar. pogoršanje. gram. za čuvanje i zaštitu alpskih dolina alpinist proučavatelj Alpi. od 1872. alomorfija. uzbuđenje.) Stara roba. zamjenik. drugi glas. crtanje i si. smijenjenost. altercatio) prepirka. njem. raspravljanje. onda. Al-raune) u njemačkoj mitologiji: duh koji proriče. zatvoreni balkon. lijekovi koji izazivaju promjenu. kasnije neko malo dealt 60 alteram tantum monsko biće u ljudskom obliku.) glaz. tihi rad. svađa. preobraće-nje. vrsta peruanske lame. alter ego drugi ja) 1. aplacca) 1. užasavanje. po tome nazvan korijen mandragore koji je sličan ljudskom liku. promjena. pjevač koji pjeva alt alta ottava (lat.alotropan (grč. koji postupno poboljšavaju sokove alterirati (lat. suglas-nički) . bijeli sljez. alpinizam alpinizam (lat. alruna. altus visok. alternatio) smjenjivanje. koji ima oblik Alpa. galvanski posrebrnjena slitina. protivnička strana alteracija (lat. alteratio) mijenjanje nagore. Alpes. promijeniti. npr. alpski gorštak alpinci (tal. pokvariti. viši srednji glas. samoglasnički. uplašiti. pogoršati. veoma cijenjene zbog svoje odlične vune. uzbuđi-vanje. zbuniti. althaia. tropos način) kem. čovjek po mišljenju i osjećaju potpuno blizak i srodan drugom nekom čovjeku. postali ti pa-tuljci-proroci. med. čarobnica alt (lat. biljka čiji se korijen upotrebljava kao lijek protiv kašlja alter ego (lat. ako u jednom razredu ima više skupina. grč.) voj. smjena. alto) glaz. allos drugi. zastupnik. lat. osobito umjetni brežuljak u vrtu zasađen alpskim biljkama alporama (lat. kordiljerska tkanina od alpakine vune. vidim) promatranje (ili: razgledanje) visokih planina. izmjena. kratke lubanje i smeđe boje lica. supstancije. rasrditi alterkacija (lat. npr. oštećenje. osobito: penjanje na Alpe. pogled na glečere.

stroj za proizvođenje izmjenične struje alternirati (lat. niša-niti. sprava za mjerenje visina altimetrija (lat. opredjeljivanje za jednu od dviju odluka. alveoli) 1. alluvialis) nanosni aluvio (lat. alto) glaz.) anat. stanični. svjetlost (titula) altimetar (lat. metria mjerenje) mjerenje visina alting (dan.) islandski parlament altiora (lat. ležišta za zube u čeljusti. u tehnici veoma uporabljiv zbog male specifične težine alumnat (lat. amorevole. log. ciljanje na koga ili što. slučaj da se kamate popnu do visine glavnice alteram tantum (lat. umiljato. mjera) visinomjer. oni disjunktivni sudovi čiji se predikat sastoji samo iz dvaju pojmova koji se međusobno isključuju. ljubav prema bližnjima. bockati aluminij (lat. tj. alciora altist (tal. aluzivan alvearij (lat. amalbilmente. alumnari odgajati. metron mjerilo. a mekši od bakra. oni koji se mogu jedan drugim zamijeniti. dvostruko.alternativa (lat. rastezljiv i kovan. altus visok. ljupko. kazuje njoj slična koja lako može podsjetiti na onu pravu. stolica. najmlađi slojevi Zemljine kore koji su postali nanosom aluvijalan (lat. nesebičnost altum silentium Čit. umjesto prave stvari. pjevač koji pjeva alt altruist čovjek koji je u svom mišljenju i radu u skladu s ljubavlju prema bližnjima. allusio." alternativan (lat.97. alternativni sudovi su 1. težiti za nečim višim. pčelinjak.) izbor između dviju mogućnosti. jedan dio usne šupljine u kojoj se skuplja usna mast alveolaran (lat. mišljenja i djelovanja u skladu s obzirima prema dobru svojih bližnjih pa i cijeloga čovječanstva. element atomske težine 26. alluvium naplavina. lat. posredno rugati se. predbacivati nekome nešto. najgornji. povećanje obalnog zemljišta zbog postupnog nanosa zemlje i pijeska plavljenjem. tj. med. više stvari.) još jednom toliko. aluvijskog prava aluzija (lat. kolebati se. 2. grč. tvrđi od cinka. amoroso . alludere) smjerati.) duboka tišina. alveolarni živac čeljusni živac alveole (lat. alternator) fiz. naplav-ljeno) geol. voštane stanice u pčelinjem saću alvus (lat. anat. npr.) visočanstvo. visost. ciljati na koga ili što. ići naviše.) mn. čovjekoljubac altruizam (Comte skovao po tal. više znanosti. alludere smjerati) nišanjenje. alluvio naplavljenje) prav. po boji i sjaju nalazi se između srebra i platine. duboka Šutnja aludirati (lat. alvearium) košnica. znak Al. altrui drugi. osim odgajanja. jamice i mjehurići u pojedinim dijelovima tijela. redni broj 13. med. dvostruko. alternirajuća groznica povratna groznica alteram tantum (lat. a da se njihov smisao ipak ne izmijeni. ili: "Zakone padanja je otkrio Galilei". pr. kovina (metal). način osjećanja. grč. alveoaris) koji se tiče zubnih ležišta. alternativus) izmjeničan alternator (lat. viša znanja. ići ad altiora (al-ciora) ići naprijed.) stara bošnjačka hrvatska i španjolska poezija pisana arabicom amabile (tal. altum silencijum (lat. kamate koje su se popele do visine glavnice altesse 61 amagazinaža altesse čit. alumen stipsa) kem. izmet aljamiado Čit. još jednom toliko. npr. plućni mjehurići u kojima se izmjenjuju plinovi za vrijeme disanja i dr. altus visok. i hrane aluvij (lat. odgojiti) zavod u kojem se učenici.: "Galilei je otkrio zakone padanja". trg.) "drugo takvo".) glaz. alhamijado (šp. govorna figura u kojoj se.: 2. alteri huic ovom drugom) fil.: "Jedno električno tijelo je ili pozitivno ili negativno električno. nježno. ovo povećanje pripada vlasniku obalnog zemljišta na osnovi tzv. alternare) smjenjivati se. altes (fr. male šupljine. npr. trbuh.

) glaz. nemogućnost žvakanja hrane amazon (grč. amahile Amalečani staro arapsko pleme u jugozapadnoj Palestini amalgam far. umjetnošću. smjela jahačica amazonsko odijelo šport. a-mauros mračan. grč. a-. slijep amauroza (grč. legura žive s drugim kovinama. "one koje nemaju dojki". farm. gorka sredstva amarant (grč. sliti živu s drugim kovinama (v. sljepilo. v.Amadejevo (Amadeovo) kazalište prva javna kazališna dvorana u Zagrebu koju je gradio grof Antun Pejače-vić krajem 18. slitina. lat.. tijesno stopiti (u jedno) Amalteja nimfa (ili koza) koja je dojila Zeusa. amateur. pren. vrsta krupne višnje koja se odlikuje kiselkastim okusom vina amarin (lat. amator koji voli) onaj koji se bavi nečim. prah. iz njezinog je roga tekao nektar i ambrozija — piće i hrana bogova. 'malassein omekšati) kem. manica rukav. junak-žena. bakrom. junakinja. pošiljka s označenom vrijednošću. gorki lijekovi. amaurosis zamračenje) med. pristojba koja se plaća za ležarinu u magazinu amagazinirati 62 amazonke amagazinirati (fr. s kalijem. a ne profesionalno. ljubitelj amatija (grč.) mn. poboljšanje. zavjet. spajanje kovine sa živom. fobos strah) bolestan strah od prašine amaurotičan (grč. emmagasiner) smještati u skladište (magazin). 1757— 1835) Amadis (fr. strah od vožnje amalbilmente (tal. prema priči. zaljubljen. zamračivanje vida. preporuka amans-amens (lat. crna mrena u očima. v. pun gorčine amasirati (fr. diletant. Amazon) šport. vještinom itd. (ime po grofu Antunu Amadeju de Varkonvi. taman) bolestan u očima. amaxa kola. prilagodavanje dijelova cjelini amara (lat. amatos pijesak. pren. mazos dojka. čak i upadale u tude zemlje i osvajale ih. fobos) med. budala je amanšman (lat. amalgamatio) kem. amarinum) kem. nagomilati. srebrom i dr. malagma olakšava-juće sredstvo. predložiti izmjenu ili dopunu zakonskog prijedloga amandman (fr. amalgamacija (tat. emmagasinage) smještanje u skladište (magazin). popravak amanet (ar.) jezik u Etiopiji. legendarne hrabre stanovnice ženskih država u kojima se nisu trpjeli muškarci. ljubavnik koji se ponaša kao vitez amagazinaža (fr. amazon . amender) poboljšati. emmanchement) slik. žensko odijelo za jahanje. sljepoća amazezis (grč. nagomilavati. nakupiti amater (fr. npr. odatle: Amaltejin rog rog obi-lja amandin (fr. s vladavinom majke i žene. masaomai žvačem) med. amalgam). povjereno dobro koje se nekom daje na Čuvanje. iz ljubavi. st.. popraviti. ratoborna žena. a-. znanošću. fr. amarulentus) gorak. malassein omekšati) kem. emanet) zalog. Amadis de Gaula) lit. natrijem. amazonsko odijelo 63 ambra u ovome mitu sačuvani su tragovi koji ukazuju na postojanje država s ginekokratskim režimom. amandine) bademov sapun amandirati (fr. junak jednog velikog starofrancuskog kruga priča. inače jezik vladajućeg i najkulturnijeg eti-opijskog plemena Amharaca amarulentan (lat. amarantos koji ne vene) bot. tj. amasser) gomilati. južnoamerička biljna vrsta čiji cvjetovi zadržavaju svoju boju i kad se sasuše amarela (lat. junak iz romana. hrabro su branile svoju državu. amathia) neznanje. poboljšavati. bile su veoma ratoborne. gorka tvar amarinja (etiop. grč. amarella. depozit. združiti. Amazon) mit. pren. neobrazovanost amatofobija (grč. npr. spojiti sa živom. amazonsko odijelo amazonke (grč. pren.) koji je. amendement) dodatak već gotovom zakonskom prijedlogu kojim se taj prijedlog dopunjuje ili popravlja. njima je u djetinjstvu spaljivana desna dojka da bi lakše mogle rukovati lukom i strijelom. amarus gorak) bot. osim ukoliko je bilo potrebno radi obnavljanja ženskog stanovništva. ostaviti na čuvanje amaksofobija (grč. spoj. stapanje amalgamirati (ar.

ići za čim. divan ambulant (lat. grč. u istom redu jedne tombolske karte ambonoklast (grč. čovjek koji se podjednako lako služi i desnom i lijevom rukom. ambo oboje. kružna putanja ambivalencija (lat. licemjer ambideksteritet (lat. ambo oboje. dvosmislica ambijent (lat. opunomoćeni predstavnik države u drugoj zemlji ambi. amblosko pobaciti) mn. simbolizirati. okolina. ambire) tražiti službu. putem podmićivanja i si. slavoljublje. opos vid. jelo koje daje besmrtnost. stremljenje čemu ambiciozan (lat. kla-sis lomljenje) protivnik crkvene glazbe. ambrosios) bogovski. osobito nedopuštenim načinom.ambalaža (fr. prikazan u slici. ops. emblema ukrasni umetak) umetnut ukras. svojstvo osobe koja nije ni izrazito otvorena (ekstrauerti-rana) ni zatvorena (introvertirana) prema okolini amble čit. valere vrijediti) dvojaka vrijednost. provalija. podanik) veleposlanstvo. amballage) omot. ambrosia) mit. simbol. diplomatsko predstavništvo države u drugoj zemlji. opkoljavati) sredina. nektar. abortus amblotici (grč. ambon katedra. znamenje. pren. pobacivanje. anbar. ambloma pobačaj) med. ambitio) častoljublje. koji pripada bogovima. slab. pren. alegorizirati ambliafija (gr. božanski. propast ambitus (lat.(lat. loqui govoriti) dvosmislen govor ambirati (lat. slabovidnost ambloma (grč. istodobni osjećaj ljubavi i mržnje prema istoj osobi) ambivertiranost (lat. poslanik najvišeg ranga. med. težiti za Čim ambis (grč. ambassade. bisek-sualitet. slikovit amblematizirati (grč.) jah. podjednaka sposobnost u služenju desnom i lijevom rukom. glazbe u crkvi ambra (ar. psih. ambo oba. ambulare hodati. pren. eidos izgled) stiješ-njeni jantar koji se dobiva u krupnim komadima tako što se veliki broj sitnih komada jantara pod visokim tlakom i na visokoj temperaturi slije u jednu masu ambrotipi mn. emblema) prikazivati u slikama. sve ono što služi za pakiranje robe ambasada (fr. boravište ambasadora ambasador (fr. ambassadeur) veleposlanik. izvrsno jelo. podvojenost (npr. ambo oba) u tomboli: pogodak dvaju brojeva od pet.. emblème) znak. ambidexter) dešnjak u obje ruke. licemjerstvo ambigvitet (lat. abyssos) bezdan. društvo u kojem netko živi i radi ambilogija (lat. amb. oboje ambicija (lat. logia) dvosmislen izraz. lat. korov čiji pelud izaziva alergiju u kolovozu i rujnu ambrozijski (grč. simbol. biljka. grč. usp. traženje čega. emblema) znakovit. pobačaj. optjecaj. ambidexteritas) dešnjaštvo u objema rukama. ambara) mirisna smola kojom na Istoku dime sobe i koju puše s duhanom ambroid 64 amentia simplex ambroid (ar. amblem amblem (grč. sanskr. pren. ambu-lans) trg. izlagati slikovito. abortivi ambo (lat. anbar. obilježje amblematičan (grč. ambra mirisna smola.) obilaženje. težnja za nečim. ambo) predmetak u složeni-cama sa značenjem: i jedan i drugi. amblys. alegoričan. afe dodirivanje) med. fotografije na staklu koje štiti lak i druga fina staklena ploča ambrozija (grč. oba. ambac-tus sluga. sanskr. osoba koja se bespravno bavi trgovačkim posredovanjem . neosjetljivost. znak. ponor. ver-tere okrenuti) seksualna sklonost prema osobama obaju spolova. ambire obilaziti. dvosmislica ambilokvij (lat. ambiguitas) dvosmislenost. amblys tup. obilježje. slavoljubiv ambidekster (lat. oko) med. hrana višnjih bogova. ambitiosus) Častolju-biv. simboličan. sredstva za izazivanje pobačaja. pokriven hodnik oko crkve. obilaziti nekoga i moliti za mjesto. jelo koje okrjepljuje. natprirodan. slabost osjetila dodira ambliopija (grč. ravan hod (konja) amblem (fr. anbl (fr.

ambulantia) med. o američkoj kulturi uopće amerikanizacija nastojanje da se nešto učini na način Amerike (misli se na brzinu. ambulatoria) med. potajno. rheo tečem. izostanak menstruacije. amoibe promjena) zool. ambulare hodati. jeftini trikovi amerikanistika znanost o američkim jezicima i književnostima. amencija sim-pleks (lat. ambusta. opća duševna slabost amenovati 65 amfibrah amenovati (hebr. nestalan. zemljišta. amenoreja amenomanija (grč.) med. nego dolazi liječniku na liječenje.) med. djelomično ludilo amentia senilis čit. mania) med. vrsta kukuruza duguljasta zrna. v. amburere ogor-' jeti. amen) odobravati. med. nepromjenjiv. poboljšavanje. duševni poremećaj kod žena kao posljedica izostanka menstru-acije amenoreja (grč. tehničku savršenost i si. promjena) biol. ametobolni insekti zool. amenija amentes mit. kretanje stanica u ljudskom tijelu pomoću pseudopoda. amencija aktiva (lat. koji nije podložan metamorfozi. gro-plan. total amerikanijada filmska. men mjesec. a-methodikos) onaj koji radi bez reda i neznanstveno ametričan (grč. poame-ričenje amerikanizirati (fr. zatvorom (op-stipacijom) ameblirati (fr. nerazmjeran. men. usp. riječ kojom obično završavaju molitve. vrsta platna amerikan grubo. ambulantna pošta putujuća. amelioratio) poboljšanje.) med. nepravilan . popravljanje. nejednak. a-. dotjerivanje.) med. željeznička pošta ambulatorij (lat.). insekti koji nisu podložni metamorfozi ametaboličan (grč. staračka slaboumnost amentia simplex čit. men mjesec) med. riječ kojom su stari Egipćani nazivali podzemni svijet amentia activa čit. usp. américaniser) poa-meričiti. napadno odobravati amerikan (fr. uzrokovan amebama ameboidno kretanje zool. nego dolaze na liječenje po potrebi ambusta (lat. a-. metabole promjena. ammeubler) kuću opskrbiti pokućstvom. melior bolji. poameričavati amerikanizmi mn. glazbena i si. a-. fr. ustanova gdje se pregledavaju i liječe bolesnici koji ne moraju ležati u postelji. poboljšavati. proljevima ili začepljenjem. pokretna ili poljska bolnica. opaliti) mn. pretvaranje u Amerikance. améliorer) poboljšati. ići) putujući. amencija par-cijalis (lat. amencija okulta (lat. popraviti (zemljište) amen (hebr. curim) med. osobitosti engleskog jezika kojim se govori u Americi ametabolan (grč. amoibe promjena) koji potječe od amebe. ustanova za hječničke preglede i pružanje prve i hitne pomoći ambulantni (lat. a-methystos koji djeluje protiv pijanstva) dragi kamen ljubičaste boje (po vjerovanju starih Grka štiti od pijanstva) ametodićan (grč. ludilo amenija (grč. izvedba nekog djela po tobožnjem ukusu američke površne publike: sla-dunjavost. ameibo mijenjam) amebna dizenterija Čiji je uzročnik Entamoeba histolytica. koji je bez reda i načela ametodist (grč. amen) "tako neka bude". crijevna zaraza praćena bolovima u trbuhu. melos ud) prirođena nakaziKïst kod domaćih životinja (nedostatak jednog ili više udova)) ameïîoracrja (lat. metabole preobražaj. amentia) med. ambulantni bolesnik bolesnik koji ne mora ležati u postelji. kuću namjestiti potrebnim stvarima amebni (grč. amencija senilis (lat. opekline ameba (grč. américaine) otvorena kola na četiri kotača. skriveno ludilo amentia partialis čit. nebijeljeno platno. naglo ludilo amentia occulta čit.) med. a-metria) neravnomjeran. bez. završiti amencija (lat. a-. a-methodikos) koji nije rađen po jednom utvrđenom redu. mikroskopom vidljiva životinjica koja stalno mijenja svoj oblik amebijaza (grč. neznanstven. imanja ameliorirati (lat. pokretni. otuda: reći amen privesti kraju. preobražaj) koji se ne mijenja. u filmskom jeziku: izraz za sliku u kojoj je glumac snimljen do tri četvrtine tijela (do koljena). planu. npr. nepromjenjiv ametist (grč. a ne.ambulanta (lat. nazvano po tome što je najprije primijećeno kod ameba amelija (grč. jednostavna. ambulans. a-.

amfi. a-metria) neravnomjernost. meignymi miješam) biol. usp. stanovnici tropskog pojasa koji svoju sjenu u jedno godišnje doba bacaju prema sjeveru. metrička trosložna stopa. amfi) prijeđi. amfi. onaj koji se bavi proučavanjem amfibija amfibiologija (grč. spajanje rasplodnih stanica amfioks (grč. okamenjeni vodozemci ili njihovi pojedini dijelovi amfibiolog (grč. upala mrežnice oka amfiblestroida (grč. amfilogos) dvojben. proturječnost amfimacer (grč. zem. amfi. jedan od Argonauta. budući daje bio miljenik bogova. u koju je dao potjerati konje i kola. unaokolo. logos) zool. spolno sjedinjavanje u obliku stapanja dviju različitih stanica. dvosmislica amfibrah (grč. amfibolos dvosmislen. spolno razmnožavanje. sinovi dviju majki. mana oka u prelamanju svjetlosti amfetamini lijekovi koji djeluju na živčani sustav i podražuju rad mišića te tako suzbijaju pospanost i osjećaj umora amfi (grč. a jednog oca amfimiksija (grč. velika nekoliko centimetara. svađa. amfigeneza amfigurija (grč. meter mati) mn. oxys oštar) zool. sumnjiv) min. zool. amfi. amfi. guros krug) uzaludno trošenje riječi. amfi. amfibios) vodozemski. teško disanje. zelene i crvenkaste boje i tvrd kao čelik amfiboličan (grč. glavna mu je svrha bila ublaživanje međusobnih neprijateljstava amfilogičan (grč. nerazmjer. veoma važna za znanost jer je njezin jednostavni sastav pomogao objašnjenju složenog tijela kralježnjaka. zrakoplov opskrbljen i kotačima i čamcima. amfi. amfibios koji živi na suhom i u vodi) mn. sa svih strana. oko) med. guros) onaj koji govori bez veze. bios život) zrak. skia sjena) mn. zajednički naziv za kratkovidnost i dalekovidnost oka. jer je kao prorok znao da će svi vode pothvata poginuti. ri-bolika morska životinja. amfiblestron mreža) med. koji rađa plodom iznad i ispod zemlje Amfiktionije mn. lithos kamen) mn. nerado sudjelovao u pothvatu "Sedmorice protiv Tebe". ops vid. sumnjiv amfUogija (grč. vrsta minerala iz reda složenih silikata. amphideum) med. amfibios. amfibije amfibije (grč. vodozemci amfibijski (grč. vrač i kralj u Argu. nepravilnost ametropija (grč. besmisleno brbljanje. metrička stopa od dvaju kratkih i jednog dugog sloga: kratak—dug—kratak (U — U) amfîcelan 66 amfitropičan amficelan (grč. bot. zbrka riječi i pojmova. graditelj tebanskih zidova amfipatori (grč. amfibios. okolo. otvor maternice amfidiplopija (grč. amfi. amfiguričan amfigurist (grč. pater otac) mn. amfi. pneuma dah. amfigonija amfigonija (grč. karpos plod) bot. prid. amfilogia) spor. prevrtljiv amfibioliti (grč. amfi. amfimakros) poet. genesis rađanje) zool. muž Niobin. sin Zeusa i Antiope. dvostruko gledanje na oba oka amfigeneza (grč. od pravih kra-lježnjaka razlikuje se po tome Što n-ema koštanog ni hrskavičnog kostura. a u drugo prema jugu . u složenicama: s obje strane. srca ni pravog mozga Amfion mit. dvojak. prorok. bot. amfiblestroeides mrežast) anat. ops oko) med. logia) znanost o amfibijama amfiblestroditis (grč. pren. te je tako sposoban uzlije-tati i spuštati se i na suho i na vodu. amfi-gvgnomai) zool. amfibios. astma amfisciji (grč. amfibolos) dvosmislen amfiboltja (grč. a jedne majke amfipneuma (grč. diploos dvostruk. amfibrachvs) poet. nejednakost. amphikoilos) s obje strane udubljen. kretik amfimetori (grč. gromom otvorio Zeus amfikarpičan (grč. amfi. v. na oba načina amfibija (grč. oko. dug — kratak — dug (— U —). djeca dvaju očeva. amfi. smetenjak Amfijaraj mit. amfibolia) dvosmislenost. a-metron. konkavan amfldeum (lat. disanje) med. mrežnica oka amfibol (grč.ametrija (grč. nije poginuo nego je bježeći sa svojim konjima i kolima zašao u ponor koji je pred njima na obali rijeke. vjerskopolitički savez starogrčkih država sa zajedničkim vjerskim svečanostima.

sed magis amica veritas čit. uzvišeno mjesto prema pozornici. ali svakim okom drukčije ami-cochon čit. razonodan amizeta (fr.). prijatelj s kojim se u razgovoru mogu bez ikakva sustezanja upotrebljavati i prostački izrazi amicabili modo Čit. amikabilis kompozicio (lat. upala krajnika amikalan (lat. i lužnat i kiseo. amiloidna degeneracija amimetičan (grč. ugodan. razdirem) biol. mys mišić. istodobno i neptunske i plutonske amfoterodiplopija (grč. prijateljska nagodba amice! (lat. škrobno brašno amiloza (grč. ami-calis) prijateljski amiksija (grč. a-. lat. izravna dioba jezgre u životinjskoj ili biljnoj stanici amizantan (fr. prijateljski sporazum. majka Tritonova amfitropičan (grč. igračke. kod kojega postoji amito-za amitoza (grč. veoma teška i neizlječiva dječja bolest. tropos okret) koji se okreće na obje strane amfora 67 amnestija amfora (grč.) iz prijateljstva. božica mora. amylon škrob) kem. amida) kem. amuser) zabavljati.amfiteatar (grč. amusant) zabavan. iz dobrohotnosti amicus certus in re incerta cernitur čit. razonoditi . amygdale badem) med. tj. myxa sluz) med. ami-košon (fr. a-. amyno branim. med. amfoteros) kem. nedostatak sluzi amil(um) (lat. unutarnji glavni sastojak zrnca škrobnog brašna amidža (tur. pren. sa dva reza (nož) Amfitrion sin Alkejev. amikus Plato. Amfitrvoni-ades) — Heraklo Amfitrita u grčkoj mitologiji. ops) med. škrob. amonijak čiji je vodik zamijenila kiselina amidin (lat. kao posljedica teških promjena u hrpteničnoj moždini amirauté (šp. grč.) prav. ali mi je draža istina (rečenica koja se u jednom kasnijem spisu pripisuje Sokratu. žena Posejdona. štirka. amfoteros. amytto param. amfi-theatron) polukružna pozornica. gledate-lji amfiteatralan (grč. mimesis oponašanje) med. amfoterne tvorevine geol. vrsta lakog poljskog topa amizirati (fr. amicicije kauza (lat. razdi-rem) biol. amylon) kem. lijekovi koji služe za zaštitu amiotrofija (grč. slušaonica polukružna oblika koja nalikuje na stube i na kojoj su sjedala za gledatelje. diploos. amissio) gubitak. amylum. zanimati. voj. dvojak.) "prijatelj svinja". dvostruko gledanje. amikus (lat. amicus prijatelj) prijatelju!. dakle. amidže) stric amigdalitis (grč. kralj u Tirintu i kasnije u Tebi. zaštitna sredstva. amfi-theatron) koji je polukružna oblika i kojj se stupnjevito penje amfitomičan (grč. amikabili modo (lat.) vokativ od riječi amicus čit. amytto param.) na prijateljski način. na lijep način amicabilis compositio čit. amida) kem. često se koristi za izricanje nepristranosti) amid (lat.) drag mi je Platon. amfitomos) dvorez. Amfitrionijad (grč. gubljenje amitotičan (grč. boga mora. amforeus) kod starih Grka i Rimljana: ispupčen glineni krčag s uskim grlićem i dva drška u kojem su držali vino amfoteran (grč. amirante) vrhovni zapovjednik kopnenih i pomorskih vojnih snaga u Španjolskoj amisija (lat. ili njegova poli-valencija. amfi.) pravi se prijatelj u nevolji poznaje amicus Plato. koje su. katkada i superlativno: ami-cissime najveći prijatelju! amicitiae causa Čit. uveseljavati. amikus certus in re incerta cernitur (lat. sed magis ami-ka veritas (lat. a-mimetos) nepodraž-ljiv amimija (grč. stijene koje su nastale i utjecajem vode i utjecajem vatre. muž AJkemenin. amicus prijatelj. zgrada u kojoj su se priređivale gla-dijatorske predstave. nesposobnost pokretanja mišića lica kod moždanih bolesti aminterije (grč. a-. zanimljiv. organski spoj C6H10O5. amfoterna tijela tijela koja su istodobno i baze i kiseline. trofe prehrana) med. nominalni otac Heraklov (pravi otac je Zeus. razonoda. med. v. amusette) zabavica. amynteria) mn.

gmazova i ptica. pomilovanje. osobito amortizirati 69 amportirati državnih zajmova. oprostiti kaznu. kristaliziranost Amorićani (Semiti) narod koji je u 3. simbol stvaralačke snage i rađanja amonal (grč. supr. a-morfos) bezobličnost. min. mnesis sjećanje) med. supr. amabile. Siriji i Palestini dok ga nisu pobijedili Hetiti. nakazan. djelomičan ili potpun gubitak sposobnosti pamćenja amnikolist (lat. moriš običaj) fil. usp. amoretti) mn. veoma nježna i prozirna ovojnica u kojoj se nalazi embrij kod sisavaca. a-morfos) bezobličan. bezbojan plin ljutog i neugodnog mirisa koji izaziva suze. Amon. amor vincit om-nija (lat. glagola facio. radosti i šale kod starih Rimljana (odgovara grčkom Erosu). facere činiti. poput ovnovih rogova svijene okamine jedne izumrle vrste glavo-nožaca. pobijedili su ih Izraelci kad su pod JoŠuom osvojili Obećanu zemlju (Kanaan) amoriti (lat. posteljica.) posl. Ammon) mit. min. upala amni-ona amok (malaj. v. dugotrajan ili stalan. bezobličan. e.amnestija (grč. spoj dušika i vodika. po zakonom utvrđenom planu izvodeno vraćanje duga. amnos) med. amoriti amorevole (tal. upotrebljava se u rudarstvu i u ratnoj tehnici Amonićani jedno od drevnih arapskih plemena. grč. amnestia zaboravljanje) prav. Amon Amor (lat. ammoniakon.) neobična i strašna vrsta ludila kod malajskih urođenika koje se očituje u nagonu za ubijanjem (klanjem) svakoga na koga se naiđe Amon (hebr. nakaznost. cornu Ammonis Amonov rog) geol. slike malih bogova ljubavi u staroj rimskoj umjetnosti i umjetnosti renesanse i novog doba. tzv. pren. lat. mokraćevina i dr. amor ljubav) v. bogu Amonu) amoniti (hebr. vladao u Babilonu. haima krv) med. nekristali-ziran. bog ljubavi. n. aluminijeva praška i nitrotoluola. a-. st.) 1. postupno. 3.) mit. kristalan amorfija (grč. amnestike) sposobnost ili vještina zaboravljanja neugodnih doživljaja i uspomena amnestirati (grč. i 2. im. amoniakon amonijak. amabile amorfan (grč. amino-kiselina. raditi) proces pretvaranja dušika iz različitih dušikovih spojeva (bjelančevina. prikazivano je s ovnovim rogovima. otuđenje nepokretnog imanja iz svjetovnih ruku i predavanje Crkvi ("mrtvoj ruci"). amnio-nova voda amnitis (grč. nast. 2. lat. mos. -ites. amortizman .) glaz. nemoralnost (ovako je njemački filozof Nietzsche nazvao svoje etičko shvaćanje koje odbacuje dotadašnji moral) amoreti (tal. zaljubljeni amortizacija (lat. amoreti amoroso Čit. sudski postupak kojim se izgubljeni vrijednosni papiri i dokumenti proglašavaju nevaljanim (mortifikacija). amortisatio) 1. -fi-kacija od lat. nekri-staliziranost. grč. zaboraviti krivnju amnezija (grč. sala-mmoniacus) kem. amorozo (tal. kratkotrajan. veliki neprijatelji Izraelaca koji su ih pokorili amoniemija (grč. glavno božanstvo starih Egipćana. Amon. ammoniakon) eksplozivna tvar — smjesa amonijačne salitre. nakaznost amorfizam (grč. amnicola) stanovnik pokraj rijeke amnion (grč.) u amonijski dušik amonijak (grč. amnesteo zaboraviti) pomilovati. ljubav amor vincit omnia Čit. a-. ljubav sve pobjeđuje. morfe oblik) bezob-ličnost. a-. v. ljubav je jača od svega amoralizam (lat. djelomičan ili potpun oprost kazne amnestika 68 amortizacija amnestika (grč. trovanje krvi amonijakom amonifikacija (grč. glaz. bezobličnost. pr. ammoniakon. ljupki likovi krilate dječice zabavljene različitim poslovima. ljubavnik. otrovan i nagriza kožu (naziv po libijskoj pokrajini Amoniji (ime prema egipat. 2. amnos janje) med.

shvaćanje po kojem postoji samo Bog. pren. popuštanje ili pogoršavanje kvalitete robe. šteta na brodu amplasman (fr. luk na horizontu između izlaska i zalaska sunca. mjesto za postavljanje topničkih oruđa. ampliare povećati. obuhvaćen amplificirati (lat. izgubljen vrijednosni papir ili dokument sudskim putem proglasiti nevaljanim.001118 grama srebra ampermetar (fr. amputatio rezanje) med. emporter) voj. amuletum) hamajlija. obično o vratu amundizam (grč. ampulla bočica) ispupče-na. tj. igra toga duha amuzičan (grč. crkvi). lat. razgranavati. koji proširuje. proširiti) veoma visok stupanj nekog svojstva ili neke osobine. topnički položaj amplektivan (lat. Dioniz gaje nakon smrti pretvorio u lozu ampelografija (grč. a-. 3. Ampèreu (1775—1836).. emporter) voj. trbušasto proširenje na cjev-kastim organima. otplaćivati. vraćati neki dug postupno. tele daleko. amplectivus) koji obuhvaća. ampir-stil stil francuske umjetnosti za vrijeme Napoleona I. jedinica za mjerenje jačine električne struje.-grč. amplificatio) proširivanje. razvijanje. povećavajući amplijacija (lat. anat. Bog je apsolutni duh. amplificativus) proširivan. najveća razlika u zračnom tlaku. bjelilo. ulje. neško-lovanost . razmrskanih. npr. nasilno odvojiti amulet (lat. na kraju polukružnih kanala uha itd. proširivati. ampliare proširiti) širenje. zauzeti. oteti. pren.. grafia) znanost o vrstama vinove loze i grožđa ampelurgija (grč. mundus svijet) fil. nepjesnički. koji povećava. ampelos trs. fone glas) uređaj koji pojačava glas i omogućuje istodobni telefonski razgovor s više osoba amplituda (lat. za razliku od superlativa. ampula 70 anadiploza ampula (lat.. oštećenih i uopće neizlječivih dijelova tijela. amortisare) 1. zbog Čega ga praznovjerni ljudi nose stalno sa sobom. presvijetli (nekada titula visokih državnih činovnika. amusia) koji ne uživa ljubav muza. crkvena posuda u kojoj se drži vino i voda za pričest (u kat. razviti. koji je bez smisla i osjećaja za ono što je umjetničko i lijepo. osvajanje amportirati (fr. metron) fiz. razvijati. zauzimanje. odvojiti. matematičaru i filozofu A. prostranost. (lat. peti padež superlativa ampli ssimus) amplitel lat. grč. širina) zem. amusia) nenaklonost muza. emplacement zemljište. tehnički instrument za mjerenje jačine električne struje. odgađanje sudskog procesa o čijem se predmetu još ne može donijeti presuda. empirance) trg. šira obrada. a svijet je samo treperenje. izložiti.amortizirati (lat. ampelurgia) vinogradarstvo amper fiz. iscrpno govorničko izlaganje amplifikativan (lat.) veleugledni. amputare odsijecati) med. prodati ili ustupiti imanje Crkvi ("mrtvoj ruci"). razgranati. meteor. kulon za sekundu ili struja koja prolaskom kroz vodenu otopinu nitrata srebra za sekundu izdvoji 0. veleslav-ni. otimanje. amplificare) proširiti. teh. potpuno i nasilno odvajanje jednog dijela od neke cjeline amputirati (lat. grč. izrada nekog akta u duplikatu radi bolje sigurnosti amplijativ (ampiiativus. povećavati amplifikacija (lat. osobito Francuska za vrijeme Napoleona I. najveća udaljenost od ravnotežnog položaja. neškolovan amuzija (grč. Ampère.. potpuno odvajanje. amplitudo obujam. otcije-piti. galvanome-tar čija kazaljka neposredno. najvišeg stupnja amplissime (lat. oponašao je staru rimsku umjetnost iz doba careva ampirans (fr. 2. emire) carstvo. razgranavanje. odrezivanje ranjenih. odrezati. staklo električne žarulje amputacija (lat. pokazuje broj ampera koji protječu kroz kotur žice ampir (fr. proširivanje. amortirati Ampel mitološki ljubimac Dioniza Bak-ha. način izražavanja nadugačko i naširoko amportiranje (fr. povećati. trbušasta bočica za mast. gradilište) voj. nazvana po slavnom fr. povećavanje. oskudica u smislu i osjećaju za ono što je umjetničko i lijepo. ret. razrada. na jednoj skali. i Na-poleona III. predmet koji tobože ima Čarobnu moć da štiti od bolesti i svake druge nesreće. prav. amplificare širiti. opširno izlagati. fiz. proširenje. osvojiti . sin jednoga od satira i neke nimfe. vinograd. a svijet ne postoji.

détail) potanko.-i. epifora).) mn. anagliti anaglipti (grč. bakterije koje mogu živjeti bez kisika. razmjerna podjela sokova i hrane cijelom tijelu. ponavljanje riječi.: an gro) an fas ili anfas (fr. na malo (supr. u starije kršćansko vrijeme: oni koji su za vrijeme službe Čitali pojedine dijelove iz Svetog pisma anagnostici (grč. afe dodirivanje) med. odgovara našem ne-.. farm. zool. anaglifi anagliptika (grč. propovijedi i spomeni. (usp. slika i si. anagh/ptike) vještina izrade reljefnih ili polureljefhih ukrasa. ret. koji raste. latinskom in-. bolesni nedostatak ili smanjenost spolnog nagona anafrodizijaci (grč. med. oči u oči. bios život) ponovno oživljavanje osušenih ili promrzlih životinja anadema (grč. po. amilacea (lat. sredstva za smanjivanje i sprječavanje spolnog nagona anagke v. dijadema Anadiomena (grč. na veliko. anabaptistički anabaptizam (grč. s kojega se čitaju Sveto pismo. školovani robovi ili slobodnjaci kod starih Grka i Rimljana koji su služili kao čitači ili predavači po boljim kućama. anabaino uzlazim) koji se penje. trg. ana-diploo udvostručiti) udvostručavanje.■ . do. uzvišeno mjesto ispred oltara. anadema) glavni ukras na kraljevoj glavi. iscrpno. aer zrak. pjesnici tragičari koji su svoja djela pisali samo za čitanje. ■.: Mila kano si nam slavna. probava anaerobi (grč. preosjetljivost organizma na ponovno ubrizgavanje bjelančevine anafoneza (grč. afrodisiakos koji pripada ljubavnom uživanju) mn. figura ponavljanja istih riječi na početku stihova ili rečenice. an) u grčkim složenicama ispred samoglasnika daje riječi niječno značenje. an-. polureljefni umjetnički radovi. do potankosti. zaštićivanje) med. an-.amvon (grč. zool. klice koje se mogu razvijati i razmnožavati tek kad im se ukloni kisik anaerobionti (grč. ili kretanje od mora prema unutrašnjosti zemlje. s lica. vježbanje i jačanje pluća i govornih organa glasnim govorenjem i pjevanjem anafora (grč. ana. en. duž. koji napreduje. mila si nam ti jedina. oko anabaptist (grč. anaglyfa) v. afrodisia ljubavno uživanje) med. anagnosti (grč. na. ana (grč. anaerobi anafija (grč. ana-baptizo ponovno zaronjavam) vjerski pokret koji zahtijeva ponovno krštenje u zrelim godinama anabatičan (grč. anaglypta) mn. anafora) poet. fylaxis čuvanje. ana-basis) penjanje. astr. ana-dosis) fiziol. poremećaj u osjetilu dodira anafilaksija (grč. lijekovi koji sadrže u sebi škrob an detaj (fr. v. npr. ana-baptizo) pristaša ponovnog krštenja u zrelim godinama. ana. a ne za prikazivanje . mila kuda si nam ravna. udvostručavanje napadaja grozničnih bolesti anadoza 71 anakamptičan anadoza (grč. groznica koja napada svakog dana. molitve. an-. opširno. stalna groznica anabaza (grč. osobito: Ksenofonova povijest vojnog pohoda Kira Mlađeg protiv svoga brata). uz. med.(grč. pravo u oči an gro (fr. ana. ana) prijeđi. razvijanje i jačanje bolesti anabioza (grč._>-■ . med. an-afroditos) med. bios život) mn. izbacivanje kašljanjem ili povraćanjem. aer zrak. uglavnom (ispričati nešto) an. ambon izbočenje na štitu) u pravoslavnoj crkvi. an-. ananke anaglifi (grč. ana-gnostes) mn. anafonesis) med. med. neosjetljivost (ili: smanjena osjetljivost) kože. retorička figura koja se sastoji u tome Što sljedeća rečenica počinje riječima kojima je prethodna završena. umj. mila kuda si planina. pr. en face) sprijeda. kroz. đo sitnica. onaj koji nije sposoban oploditi anafrodizija (grč. pojavljivanje znakova na nebu anafrodit (grč. na soleji. bios život) mn. podrobno. anadyomai izroniti) "iz morske pjene rođena" (pridjevak božice Afrodite) anadiploza (grč.itd. uzla-ženje (iz nižeg predjela u viši. en gros) trg. amvon simbolično predstavlja kamen koji je anđeo odmaknuo s Kristovog groba amylacea čit. v. njemačkom un. anabatična groznica med. ana-gnostes) mn.

radi ponovnog otiska i umnožavanja. prid. ana-kollao nalijepiti) med. anakrisis) ispitivanje. zaključivanje na nešto općenito ili duhovno. ono što je u suprotnosti s kronologijom. rekapitulacija anaklastika (grč. onda se ista tolika količina spušta s visine prema zemlji anakatartici (grč. anakreontika poezija koja u malim pjesmicama slavi laki. vinu. četvrtasti naprsnik kod kaluđera . lako. ozdravljenje anakufizma (grč. an-ago) uzdizanje. st. gluhoća zbog oboljelosti slušnog živca analav (grč. naslanjanje leđima. ljupko. kratko anakriza (grč. ana-klasis prelamanje) opt. zanemarivanje onoga što odgovara duhu i prilikama vremena. sjediniti u cjelinu) združivanje u cjelinu. proučavanje odbijanja svjetlosti. pustinjak. skupina njemačkih pjesnika XVIII. ana-kampto) odbojni. vino.e. anakatartična sredstva anakatarza (grč. okrjep-ljenje. npr. ples i društvo. usamljenik. sredstva za čišćenje grudi od sluzi. anakoluthia nedostatak veze) gram. anagramma) najprije: obratno čitanje jedne ili više riječi. iskašljavanje krvi. oduševljenje. nesuvremenost. kata odozdo. proučavanje odbijanja zvuka anakatabat (ana. izbacivanje krvi anagogija (grč. proučavanje prelamanja svjetlosnih zraka. med. koje se onda moraju po smislu dopuniti anakolutičan (grč. ana. motivi su mu ljubav. događaja. ana-grafo napišem) sprava koja. anakufisma dizanje. čišćenje prsiju od sluzi.). anachronismos) pogreška u računanju vremena. st. alegorično značenje. ana-kefalaio ponoviti u glavnim točkama. ana-kampto) opt. zvuk) anakamptika 72 analeptic! anakamptika (grč. anaktesis) med. an-ago vodim gore) tajni smisao. nježno. podizanje) tjelesna okretnost koja se stječe vježbanjem anakuza (grč. is-posnik. da netko naslika u kakvoj antičkoj kući televizor anakruza (grč. koji odbija (svjetlost. nedostatak u pravilnosti rečenične konstrukcije koji nastaje poradi iznenadne promjene ili prekida. piše obratno anagrafi (grč. ana-gnosma) štivo anagoga (grč. anahoret-ski anakalipterija (grč. n. anagogija). anaklastos prelomljen) opt. anakrusis) u metrici: naglašavanje. pr. mast za zarašćivanje rana anakolut (grč. dioptrika anaklaza (grč. prethodna istraga anakronizam (grč. uzdizanje duha apstraktnom razmišljanju i si. prelamanje svjetlosnih zraka anakliza (grč. ana-kampto skre-ćem) sklonište za sirotinju. baino idem. obično pokraj crkava i samostana anakamptičan (grč. po uzoru na Anakreonta. ka-toptrika. katkada i frivolne pjesmice anakreontski (grč. iskaŠ-ljavanje anakefaleoza (grč. akust. med. ana-kathairo očistim) med. ana-kalypto otkrivam) svečano skidanje vela s nevjeste anakampterija (grč. anachorètes) čovjek koji se povukao od svijeta. pjevali ljupke. dolje. prolazni užitak u ljubavi.anagnozma (grč. Anakreon) po ugledu na grčkog lirskog pjesnika Anakreonta. osobito poslije dužih umetnutih rečenica ili poradi izostavljanja riječi. bez veze Anakreont starogrčki lirski pjesnik (6. alegorično tumačenje Biblije (usp. tj. recepti anagram (grč. zagonetka koja se sastoji u tome da se slova jedne riječi napisu različitim redom. anakoluthos) nepravilan. riječ napravljena premještanjem slova druge riječi različitog značenja anahoret (grč. analabos) pravoslav. uspostavljanje ravnoteže medu slojevima zraka: kad pri puhanju jakog vjetra velika količina zraka krene odozdo naviše. npr. akuo čujem) med. udaranje glasom na slog anakteza (grč. plesu i društvu anakreontičari mn. poluležeći položaj bolesnika anakolema (grč. ana-klino nasloniti se) med. vremenska po-remećenost. dolazim) meteor. ana-grafo) mn. mir od Rim. ana-kathairo očistim) mn. rob je anagram od bor. datuma. med. anagraf (grč. kratko ponavljanje nečega. liječnički propisi. koji su.

bijenale. kemičar i dr. usp. moderna analiza rješavanje problema njihovim zaključivanjem na jednadžbe. prikaz. tipu ili uzorku analogia juriš (lat. istovrstan. trijenale analekti (grč. neosjetljivost. okrjepan. raščlaniti. razlaganje cjeline na njezine dijelove. ana-lambano) mn. psihološka analiza razlaganje predodžbe u njezine elemente. tipom. koji ne zna ni Čitati ni pisati. analgesia) med. dokazivati ili zaključivati na osnovi sličnosti anamartetičan (grč. što je u skladu s razumom analogan (grč. analysis) raščlanjivanje. kvalitativna analiza kem. jačati) med. dokaz (ili: zaključak) na osnovi sličnosti analogizirati 74 anaprozelit analogizirati (grč. tj. sredstva za jačanje i okrjepljenje analeptičan 73 analogizam analeptičan (grč. ljetopisac.analdija (grč. onaj dio polariskopa koji služi utvrđivanju činjenice da je svjetlost polarizirana (zrcalo. stara analiza dokazivanje nekog stava raščlanjivanjem na jednostavnije stavove već dokazane ili kao istinite prihvaćene. bezbol-nost. ozdravljenje. ispitivati potanko analogan (grč. suglasnost s pravnim načelima analogičan (grč. uspoređivati. kvantitativna analiza kem. oporavak. podoban. rasčlanjavati. suglasan. tijela itd. analogon). annales. prestanak rastenja i razvijanja anale (tal. odgovarajući. analystor) fiz. jačanje analeptici (grč. aldaino potpomagati. analeptikos) osvježavajući. okrjepljujući analfabet (grč. suprotno: sinteza analizator (lat. uspostavljam) med. annus godina) mn. srodan. an-. analambano podižem. određivanje sastojaka nekog tijela. analogia) sličnost. s njime je identično vezan.) analitički (grč. istovrsnost. an-. tj. logična analiza razlaganje pojma u njegove oznake. sva su tijela rasprostrta. neznalica analgezija (grč. beta) onaj koji ne zna abecedu. nepismenjaković. vještina i metoda raščlanjivanja misli i pojmova u njihove sastavne dijelove. ana-logizomai) usporediti. analekta) mn. annales) 1. alfa. koji odgovara nekom zakonu. analogon rationis Čit. koji se bavi raščlanjivanjem na sastavne dijelove (misli. ana-lyo) rastaviti. analytikos) raščlanjujući. analogon racionis (lat. an-amartesia) bez-grješnost. ta sličnost pridonosi da se ta dva područja uzajamno objašnjavaju (Maxvell) analogizam (grč. ispitati. analytikos) filozof. odabrana štiva analepsija (grč. med. mat. suda u njegove dijelove. rastavljati. prestanak (ili: gubitak) osjećaja bola. annale. analogos) sličan. slično (ili: odgovarajuće) stanje. sličan. hraniti. razlaganje. ocjena. određivanje sastojaka nekog tijela po njihovoj težini. analitički sud sud koji se zasniva na tome što se subjektu pridaje predikat koji se u njemu već nalazi. razlagati nešto (u najmanje sastavne dijelove). zaključak po analogiji log. analitička definicija određivanje pojma pomoću njegovog najbližeg roda i njegove svojstvene razlike. an-amartetos) bezgrješan. pravilu. pola-rizator analizirati (grč. suprotno: sintetički analitika (grč. podoban analogija (grč.) pravna sličnost. analogon) sličan ili odgovarajući predmet (ili: događaj). koji se zasniva na analizi. nepogrješivost . pisac godišnjaka analitičar (grč. analepsis. istovjetnost ili suglasnost u osobinama i odnosima. koji raščlanjuje. godišnjaci. analogismos) fil. uzorkom. ljetopisi analist (lat.) nešto što odgovara razumu. koji je nastao putem analize. analgija anali (lat. koji je u skladu s nekim pravilom. fizička analogija djelomična sličnost između zakona jednog područja pojava sa zakonima nekog drugog područja pojava. npr. Nikolova prizma). zaključak iz pojedinačnog ili posebnog o pojedinačnom ili posebnom kao sličnom. usp. razložiti. elementarna logika logika koja se bavi pojmovima. od anno godina) umjetnička priredba što se održava svake godine. ocjenjivanje. sudovima i zaključcima analiza (grč. nepogrješiv anamartezija (grč. analytike) teorija analize. odgovarajući.

npr. teško. ali tako da izgleda onako kakva treba biti kad se gleda s određene točke {optička anamorfoza) ili odbijanjem od pogodnog zrcala [katoptička anamorfoza) i kroz brušena stakla idioptrič-ka anamorfoza). po dijeti anantapodoton (grč. Platonovo naučavanje po kojem je duša preegzistirala. anarhistički anarhizam (grč. koji pripada sjećanju. kob. duboko disanje. juž-noamerička biljka veoma ukusnog i mirisnog ploda anandričan (grč. iskašljavanje. sredstva koja pomažu nadoknađivanje izgubljenih dijelova i stvaranje. vještina ispravljanja slomljenih ili uganutih kostiju. udes.: Ne učiniš li. sredstva koja se upotrebljavaju i primjenjuju u anaplastici anaplastika (grč. ananke nužnost. nenormalno preobražavanje poradi izopačenja ili promjene u navici biljke ananas (lat. plašljivost. koji nema prašničkih niti auandr'ja (grč. zamjenjivanje izgubljenih ili oštećenih dijelova tijela i udova anapneuzija (grč. rastenje mesa anaplerotičan (grč. zamjenjuje anapleroza (grč. anapneusis) med. bez cvijeta. bot. ana-pneo) mn. penjanje sokova. an-anthes) bot. plastična kirurgija anaplerotici (grč. ana. lijekovi za jačanje pamćenja anamnestika (grč. sredstva koja pomažu disanje. uii-andria) nemuškost. čovjek koji pokušava svim mogućim sredstvima. preinaka) preobražaj. osnivači: Stirner. ana-plasso preobrazim) med. književnik) ananke (grč. naopak. kukavičluk . ana-neosis) pomlađivanje ananim grč. fiz. ana-pleroo ispunim) mn. med. odmor anapnoici (grč. ana-pleroo ispunim) koji pomaže naknadno rastenje. pseudonim od unatrag Čitanog imena (prezimena): Kramer — Remarque (njem. proširenost krvnih žila anaplastična sredstva med. visok 8075 metara. anamorfotičan anamorfoza (grč. potreba. skrušenost Anapurna teško pristupačan vrh u himalajskom gorju. nakazan.xnjneozij'i (grč. potpun nered anarhist (grč. stanje društva u kojem potpuno prestaje vladavina zakona i svakog autoriteta. plašljiv. po optičkim zakonima unakaženo nacrtana slika nekog predmeta. sila. koji je ponovno pridobiven 7a nešto anaptiza 75 anastaza anaptiza (grč. anarroia) med. ana-morfosis preobražaj. koji ne cvjeta anapest (grč. zbog čega se zove i antidaktil anapetija (grč. pr. ana-ptyo ispljujem) med. bez ikakvih obzira. anantičan (grč. arche vlast) pokret koji teži ostvariti potpunu slobodu pojedinca i uništiti svaku političku vlast. an-apto objesim) utuče-nost. izopačena oblika. pren. anamnes-tična sredstva med. prešutki-vanje završne rečenice. prirodni nagon. gotovo nemoguće ostvariv cilj anareja (grč. anantapodoton nedovršena rečenica) ret. odušak. bot. proselytos) onaj koji je ponovno obraćen na vjeru. i emuževnost. anap-noična sredstva anaprozelit (grč. koji dopunjuje.anamnestičan (grč. fa-gein jesti) med. morfe oblik) izokrenut. izbacivanje sluzi anaptoza (grč. srušiti postojeći poredak i zavesti stanje potpunog bez-vlašća. med. anamnesis sjećanje) fil. anapetes raširen. ispravljanje i uklanjanje raznih tjelesnih nedostataka kirurškim putem. vidjet ćeš što će biti. Bakunjin . jačanje pamćenja anamneza (grč. sudbina. an-archos bez poglavara. podaci koje bolesnik daje liječniku o svojem zdrastvenom stanju prije sadašnje bolesti anamorfičan (grč. prije postojala u čistom stanju i tu stekla svoje ideje. vještina sjećanja i pamćenja. otvoren) med. anagke) usud. pamćenju. an-andros) koji je bez muškorti. ispljuvavanje. ana. neizbježivost anankofagija (grč. med. Proud-hon. anaplerosis) dopunjavanje. anarchia) bezvlašće. anamnesis sjećanje) fil. an-. ana-mimnesko sjećam se) koji se tiče sjećanja. pren. uzimanje hrane po propisu. anapaistos) metrička stopa od dvaju kratkih i jednog dugog sloga: UU—. osobito krvi. ananassa sativa) bot. bez vođe) pristaša mišljenja daje potrebno srušiti postojeći državni i društveni poredak. prema gornjim dijelovima tijela anarhija (grč. obrnut daktil. nužda.

usana. npr. tisk. stoma) med. dimljenje. stigma točka) opt. anarchia bezvlašće. sredstva za zaustavljanje krvi anastaltičan (grč. tokizo dajem pod kamatu. baciti prokletstvo na koga ili što. anatole istok) istočni. nastaje zbog uzetosti mišića za govor (jezika. armonia) glaz. seismos potres) geol. med. gore. spojiti anastomotici (grč. uzimanje kamata na kamate. ozdravljanje. kletva. uskrsnuće. proklinjanje. ana-thimiasis) ispa-ravanje. ana. preokretanje riječi. preokretanje maternice i mokraćnog mjehura Anat feničko-kanaanska božica ljubavi. eidos izgled) sličan bezvlašću (anarhiji) anarhoindividualizam (grč. "drugi neki čovjek". koji obnavlja. čovjek koji je toliko debeo da mu se više ne raspoznaju zglobovi anasarka (grč. med. umnožavanje.) teza 0 otuđenju čovjeka od društva (ideolog Max Stirner). anastasis ustajanje) ponovno ustajanje. oni istupaju protiv toga da radnici stvore svoju proletersku stranku. podrigivanje anatocizam (grč. sredstva za otvaranje za-čepljenih ušća krvnih žila i dr. ana. ana-stello suzbijam) mn. istočnjački anatom (grč. ana. pomoću litografije prije tiskanog teksta pripremljen za novo izdanje knjige anastaza (grč. umjesto "neki drugi čovjek". ujediniti. 1.-lat. ana. fotografski objektiv od posebno kombinirane leće koji daje slike koje sve do rubova pokazuju veliku oštrinu anastigmatičan (grč. ana-stello) koji zaustavlja krv. anastrofe) ret. pren. ana. naučavanje koje svodi društvo na slobodnog pojedinca kome ne smije biti nametnut nikakav red niti zakon anarhosindikalizam oportunistička struja u radničkom pokretu čiji pripadnici smatraju da radnici mogu popraviti svoj položaj samo štrajkovima i organizacijom uzajamne pomoći 1 da se pitanjima radničkog pokreta imaju baviti samo sindikati. stigma) opt. zelenašenje. an-. stoma usta) sastaviti otvore. pr. stezanje želuca. oporavak (rekonvalescencija). sestra boga Baala anatema (grč. arthron ud) 2. isključenje iz crkvene zajednice. ustajanje iz bolesničke postelje. disharmonija anartrija (grč. anastomoza (grč. ana. anathematizo) prokleti. koji suši ranu anastatičan (grč. med. anatema esto (lat. ana. zelenašim) prav. crkveno progonstvo ili prokletstvo nekog čovjeka ili stvari. ždrijela. anatocistički anatolijski (grč. med. nedostatak udova anartros (grč. med. kao i protiv sudjelovanja radnika u političkoj i parlamentarnoj borbi anarmonija (grč. lica kao posljedica moždane kapi. ana-spao) med. arthron ud) med. povećana disartrija. v. lihva-renje. ušća. an. grč želuca anastaltici (grč. mijenjanje mjesta riječima. a nakon pritiska prstom ostaje u njoj udubina) anaseizam (grč. arthron ud) bezud-nik. prijenosni. sarks meso) nakupljanje tjelesne tekućine u potkožnom vezivu (koža postaje gnjecava. anatomikos koji reže) medicinar ih botaničar koji radi znanstvenog istraživanja reže i proučava leš. koji daje punu oštrinu slike. anatomia rezanje) znanost koja se bavi proučavanjem sastava i grade tijela živih organizama. ana na. ana. progresivne i bulbarne paralize) anartrija (grč. kad bolesnik govori potpuno nerazumljivo. koji pomlađuje. anistemi. svojstvo potresa kod kojih se događaju velika vertikalna pomicanja tla anaspazmija (grč. vještina rezanja leša ih biljke radi znanstvenog ispitivanja. anathema) prokletstvo.) neka je proklet! anatematizirati (grč. bakroreza. patološka anatomija ona koja proučava sve promjene koje se zbivaju na tjelesnim organima . spremanje novog izdanja neke knjige time što se kemijskim putem (litografijom) izravno tiska iz staroga izdanja nastigmat 76 anceps anastigmat {grč. anathema esto čit. stoma usta) mn. djevica-ratnik. koji je bez poremećaja u oštrini vida anastomizirati {grč. med. spojnica dviju krvnih žila ili dvaju živaca. npr.anarhoidan (grč. oštrovidan. odnosno biljku anatomija (grč. protuprirodno otvaranje krajnjih dijelova krvnih žila anastrofa (grč. isključiti iz crkvene zajednice anatimijaza (grč. med. grla. prenošenje. anastatikos) koji odvodi ono stoje nezdravo.

proučavati u potankosti. Češanje kože anatripsologija (grč. poljubiti. voj. angelos vjesnik) teol. umjereno andarini (tal. anatriptična sredstva anatriptika (grč. andragathia) mužev-nost. ana-tribo trljam. rastavljati na sastavne dijelove. ljubičasti okrugli rezanci u obliku graška andosirati (fr. ana-trope preokret. aner. ana-trefo) med. embrasser) zagrliti. andro-gynos) dvospolac. ana-temno režem. Aristotelovi sljedbenici koji su negirali besmrtnost ljudskog duha. andamento hod) glaz. metr. hermafrodit. okret) ret. aner. potpisati mjenicu na poleđini i time je prenijeti na drugoga andosman (fr. glavni je predstavnik bio Pomponazzi (1462— 1524) andro (grč.pri raznim bolestima. dvosmislen.) glaz. trepanacija anatripsis (grč. ljekovita biljka štitarka (kravojac) anđeo (grč. fobos) onaj koji zazire od ljudi. gyne žena) dvospolnost. andros) mn. aluminijev silikat (nazvan po Andaluziji. kao u hodu. eidos lik) sličan čovjeku. dio fuge andante (tal. kefale glava) min. kamen koji ima oblik ljudske glave ili nekoga dijela ljudskog tijela androliti (grč. angelos anđeo) bot. više biće . ludilo koje tjera ljude na ubojstva andro geneza (grč. skup svih prašnika u cvijetu andristi (grč. hermafroditizam android (grč. topografska. premazati tamnom bojom.) mn. aner. vrlina. anatresis) med. gdje je pronađen) andamento (tal. fil. utrljavanjem anatriptici (lat. napravljen u ljudskom obliku androkefaloid (grč. prijenos mjenice andragacija (grč. anatriptica) mn. ancora 77 anegdota oznaka za kvantitetu jednog sloga koji može biti dug ili kratak ancora čit. ankora (tal. trljanje udova. usporedna anatomija ona koja uspoređuje gradu i sastav ljudskog tijela s tijelom životinje anatomizirati (grč. antropofag androfob (grč. ana-tribo) med. lithos kamen) mn. uspaljenost žena prema muškarcima. fobos) strah od ljudi (muškaraca) androfonomanija (grč. tj. mati Astijanaksova. andro. osobito prvog čovjeka. čestitost andrecej (grč. temno režem) anat. andante) glaz. med. sredstva za trljanje. ponovno andaluzit min. hrabrost. dovesti između dvije vatre anbrinirati (fr. rezanje ljudskog leša radi znanstvenog ispitivanja anđelika (grč. koji se plaši ljudi (muškaraca) androfobija (grč. aner. nakon Hektorove pogibije bila robinja Ahi-lovog sina Pira i s njim imala tri sina. aner. aner. andros) predmetak u složenicama sa značenjem: čovjek (muškarac) androfag (grč. mania) med. slabić androginija (grč. nimfomanija androtomija (grč. kao imenica: djelo u laganom tempu andantino (tal. Andromache) mit. žena najvećeg trojanskog junaka Hektora. endossement) trg. andro-mania) Čežnja za muškarcima. jako povraćanje anbrasirati (fr. pren. dvostran. embrunir) slik. liječenje trljanjem anatropa (grč. nesiguran. kirurška ili primijenjena anatomija ona koja proučava pojedine dijelove tijela i njihov raspored. andro-fagos) ljudožder. eidos lik) umjetno napravljen. pokretan ljudski lik androidan (grč.) dvostruk. razvitak jajne stanice bez sudjelovanja ženskog zametka androgin (grč. pobijanje nečijih navoda jednostavnim negiranjem. znanost koja se bavi proučavanjem bolesti svojstvenih muškarcima (za razliku od ginekologije) Andromaha (grč. andros čovjek. usp.) glaz. Euripid i Račine napisali su istoimene tragedije andromanija (grč. aner. okamenjene ljudske kosti andrologija (grč. endosser) trg. malo laganije. aner. fonos ubojstvo. aner. Božji glasnik. potamniti anceps (lat. do sitnica anatrepsis (grč. oikion kuća. lagano. raščlanjivati. aner. potpis mjenice na poleđini. obgrliti. andare ići. param) parati. geol. aner. aner. otvaranje bušenjem. još jednom. aner. logia) znanstvena disciplina koja se bavi unošenjem lijekova u tijelo kroz kožu. muž. gone rađanje) stvaranje čovjeka. logia znanost) med. kolebljiv. uškopljenik. oporavak (ili: jačanje) pomoću hrane anatreza (grč. stanište) bot. ana-tribo trljam) med.

priča o kakvom zanimljivom događaju. npr. an-eklogistos bez obračuna) onaj koji je oslobođen polaganja računa aneks (lat. an-energeia) nerad-nost. šaljiva ili duhovita pričica anegertika 78 anepija anegertika (grč. pathos bol) med. kod kolere anemija (grč. liječenje zrakom. ana. tj. hydor voda) med. blijed. a-. naima krv) med. kovine) anematoza (grč. enkefalos mozak) med. anemograf anemopatija (grč.:-: '""-. tj.:k' aneksan (lat. an-egeiro probudim) vještina da se obamrli povrate u život aneklogist (grč. urođeni nedostatak mozga anepigraf (grč. haima krv) med. nova i kratka priča. nesposoban za život anemidrija (grč. odnosno mjeri jačinu vjetra anemobat (grč. a-. annectere) pripojiti. pripremni aneksija (lat. sla-bokrvnost. odnosno vjetra. vještina mjerenja brzine i jačine vjetra anemometrograf (grč. haima krv. sve stoje dodano ili vezano za nešto . pridruženi e aneksionist (lat. anemos. anemos. an-. nastavak. epithymia požuda) psih. sprava koja pokazuje pravac puhanja vjetra anenergija (grč. metria) mjerenje. baino idem) plesač na užetu anemofilan (grč.:! zSV'.alpha privati-vum ne-. metron) sprava koja pokazuje. anemos. grafo) v. kod kojih vjetar prenosi cvjetni prah (pelud) anemograf (grč. npr. a-. uzbuđenost. anemos. nijemost anepitimija 79 Angerona anepitimija (grč. a-. erethyzo dražim) uzbuđenje. an-. anemos. an. epi na. tromost. prisvojiti anekumena (grč. anemos. annexio) pripojenje. er-gon djelo) med. skopeo gledam. vje-trometar a ne mome trija (grč. iz bilo kojeg razloga. ge zemlja/ nastanjena zemlja) predjeli na Zemlji na kojima se ljudi ne mogu stalno nastanjivati (npr. filos prijatelj) bot. gamos brak) bot. poet. bolest čiji je uzrok smanjen broj eritrocita ih smanjena količina hemoglobina u krvi anemo. a-. oikumene /tj. dio medicine koji proučava beskrvne operacije anemičan (grč. annexus) zavisan. dodatak. neelektričan (za tijela koja izgledaju kao da nemaju elektriciteta. . metoda liječenja koja se sastoji u udisanju pročišćenog zraka anemoskop (grč. uz-rujanost. spis koji. sporedan. anemo-logia) proučavanje vjetrova anemometar (gTč. anemogamne biljke biljke koje se oplođuju pomoću vjetra.anegdota (grč. pridodan. anemos. annexus) prilog. anemos. ugasnula sposobnost žuđe-nja za čim aneretizija med. elektron jantar) fiz. pren. u novije vrijeme anegdotama se nazivaju dosad netiskani stari spisi ili pojedini odlomci iz njih. a-. 2.(grč. (grč. a-. šaljivo: krasti. 2. pridružiti. anekdotos neizdan) 1. enkefalos mozak) med. vezan za. (grč. barys težak. a-. grafo pišem) spis koji nema naslova anepija (grč. anemos. nedostatak snage anenkefal (grč. metron. naima krv.) anelektriČan (grč. oplođuje) anemogaman (grč. lijenost. an-. još nije objavljen ili namjerno nije tiskan. strujanja zraka. erethyzo) nedostatak razdražljivosti . ukrasti. vidim) vjetrokaz. grafia) opisivanje (ili: proučavanje) vjetrova anemologija (grč. nedostatak krvne vode ili krvnog seruma.'(. oskudno ili nedovoljno stvaranje krvi u tijelu anematurgija (grč. grafo pišem) sprava koja bilježi na papir brzinu i smjer vjetra. 1. nesposobnost govorenja. anemos) predmetak u slo-ženicama sa značenjem: vjetar anemobarometar (grč. anemos. močvare itd. slab. an-. annexio) prijatelj ili pobornik širenja države pripojenjem tuđih pokrajina anektirati (lat. anemos. epos riječ) med. metron) sprava za mjerenje brzine kretanja. nakaza rođena bez mozga anenkefalija (grč. koji voli vjetar (za biljke koje vjetar oprašuje. anemometrograf anemografija (grč. an-. pustinje. haima krv) slabokrvan.

neosjetljiv. kulučenje angarijacija (lat. npr. udijevati. an-.ipažljiv. angeion posuda. neosjetljivost prema bolu./ Anđeo Gospodnji navijestio Mariji. npr.■ ćanjem. anaistheteo ne osjećam) med. angeion posuda) med. fil. bolesti anfilada (fr. obvezatnost. pektoralna angina angiografija (grč. npr. nje u zalog. angiografija angiom (grč. voj. s boka anfraktuozan (lat. angariatio) uporaba privatnih stvari (automobila. pje-ga ih izraslina na koži ih sluznici zbog nenormalnog množenja i širenja krvnih ili limfnih žila angioneuroza (grč.) starorimska božica Šutnje (prikazivana je s prstom na stisnutim usnama. anesis) med. tući topovima po dužini. angeion posuda) med. od podizanja Sunangiektazija 80 angostura-kora ca. upala krvnih žila. anervičan anestetici (grč. angaria) uzeti u kuluk. obećati. enfilade) dugi red. negiranje onoga stoje protivnik pokušao dokazati anergija (grč. pogoditi. jer nakon najkraćeg dana u godini Sunce opet počinje svoj uspon angiektazija (grč. fr.) med. uplesti se u borbu. barometar s elastičnim metalnim perom (bez žive) anervija (lat. služba. a-. opis krvnih žila. gra-fo pišem) fiziol. koji je bez bola. enfi-ler) udjenuti. redovna duž. nemaran. vijugav. voj. uzeti • u službu. angeion posuda. opiti. slavili su je na dan 21. neuron živac) med..) protiv volje vlasnika za potrebe države. angelos glasnik) pokret ■. tupoglavost. pr. popuštanje. najam. bezbolan. kar-pos plod) bot. pogađati. nesposobnost očiju da vide i raspoznaju crvenu boju aneroid (grč. pren.i godba. stijesniti. ops oko) med. zauzimati < se. an-. stupanje u službu. kuluk. nesposobnost osjetila da prima podražaje anestezirati (grč. pren. biser. pustiti se. obvezati na besplatan rad za državu angažiran (fr.). . molitva uz večernja i jutarnja zvona (kod rimokatolika. engagement) obveziva. opći naziv za sve bolesti krvožilnog sustava . ravnodušnost. med. staviti nekoga u opasnost. npr. engager) obvezan. zalagati se (za koga ili što) angažman (fr. zaobilazan angarija (lat. za ratne svrhe angarirati (lat. grlobolja. npr. koji je nastao u Parizu 1948. boj angelizam (grč. nagovoriti. tj. red soba u jednom nizu. v. voj. zauzet. založiti se.. bočna vatra anulirati (lat. jutarnje i večernje zvonjenje kod katolika. prosinca.4 nje. neravan. angeion posuda. ek-tasis rastenje) med. a-. najmi-ti. pobuditi. dava. angeion posuda. angaria) težak posao. navesti. skloniti koga ili što. nizati. ergon djelo) med. olakšavanje. voj. učiniti neosjetljivim aneurija (grč. .) anđeo. sukob. rastresen anestezija (grč. an-aisthesia) med. neuron živac) med.anereza (grč. koji je uzet u službu. anaistheteo ne osjećam) mn. npr. tromost žila. anairesis) ret. slabljenje. angažirati se zauzeti se. engager) obvezati. započinje riječima: Angelus Do-mini nuntiavit Mariae /lat. brodova i dr. oslanja se na naučavanje ■ Katoličke crkve o anđelu čuvaru koji svakog čovjeka prati kroz život i : upravlja njegovim djelima angelus (lat. tupoglav. plod zatvoren u plodi-šte i biljka s takvim plodom angiologija (grč. sredstva koja izazivaju neosjetljivost (pri kirurškim liječenjima) anestetičan (grč. uključen u borbu angažirati (fr. anervia) med. obvezati obe. započeti razgovor. nani-zati. bolest živaca krvnih žila angiopatija (grč. uzetost. proučavanje krvnih žila ili odnosa tekućina u ljudskom tijelu angiokarp (grč. neko plaćanje itd. an-aisthetos) koji čini neosjetljivim prema bolu. angeion posuda. pa-thos bol) med. slabost (ili: malaksalost) živaca aneza (grč. po. Ave Maria Angerona (lat.. erythros crven. obveza. anfractuosus) kri-vudav. upala krajnika ili ždrijela angina pectoris čit. stezanje i jaki bolovi u predjelu srca. zalaganje. angina) med. angere suziti. za ples. angeion posuda. kao re. a ime joj se izvodi od "ab angerendo". filum konac. za ples."l-nost. neros tekuć) fiz.. angitis angina (lat. izostanak alergije tamo gdje bi trebala biti (česta pojava kod teških tuberkuloznih bolesti) aneritropsija (grč. angina pektoris (lat. upustiti se u _■■=■ nešto. proširenje krvnih žila angiitis (grč. akcija na egzistencijalizam i slične pokrete.. logia znanost) fiziol.

Anglia. šp.angiosarkom (grč. hydor voda) kern. angeion posuda. rezanje.). grč krvnih žila angiosperme (grč. jedan registar na orguljama angustacija (lat. Anhängsel) privjesak (na satu. hidros znoj) med. potpun izostanak izlučivanja znoja zbog nedostatka žlijezda znojnica anihilacija (lat. kut angularan (lat. kojem je oduzeta voda. an-nil. sumporno-kiselo vapno kojem je oduzeta voda anhidroza (grč. angoscioso angoscioso čit. grč. Anglia. hydor voda) kern. ukidanje. kulture. mania strast) pretjeran ljubitelj svega što je englesko anglomanija (lat. nazvana po gradu Angosturi. anilis) bapski . jezika itd. angeion posuda. ima tanka i duga vlakna svilenkasta sjaja angosciosamente Čit. soli i oksidi anhidrid (grč. nestašica vode. hidros znoj) nemogućnost pravilnog izlučivanja znoja anidrija (grč. suša. upija vodik i postaje kiselinom anhidrija (grč. an-. an-. tem-no režem) med. an-. anguistara. učiniti engleskim Anglikanska crkva engleska protestantska državna Crkva Angloamerikanac Amerikanac engleskog podrijetla anglofil (lat. brižno. grč. dahtanje. angliciser) poengleziti. grč. angeion posuda. osobitost engleskog jezika anglicizirati (fr. onaj koji mrzi Engleze ili se boji Engleza i njihovog kulturno-politič-kog utjecaja anglofobija (lat. ste-nos tijesan. hedone radost) med. Anglia. annihilatio) poništavanje. npr. prirepak. angošjozo (tal. anhidrija anidroza (grč. ukinuti. opovrgavati anil (ar. an-. fobos strah. sperma sjeme) bot. angeion. fobos) strah od Engleza ili mržnja prema Englezima angloman (lat. glavni grad zapadnofrancuske pokrajine Charente) vrsta vrlo kvalitetne jabuke angusta (lat. na narukvici i si. ali koji izložen vodi apsorbira. slobodan od vode. rak krvnih žila angiospazam (grč. raste u Indiji anilan (lat. hydor voda) kern. sužavanje (ili: stješnjavanje) krvnih žila angioteniear* ^gr^. opovrgnuti. neprirodno sužavanje krvnih žila u ljudskom tijelu anhedonija (grč.) živahan engleski ples u dvočetvrtinskom i tročetvr-tinskom taktu anglicizam (lat. anglez (fr. anidrija anhidrit (grč. sada se upotrebljava i za pripremanje vrste gorkog likera angster (tal. an ne. angiitis anglaise Čit. grč. v.) glaz. teško udisanje zraka. anhelatio) kratko. v. uzak) med. angularis) uglat angulemka (fr. bolno angoitura-kora gorka kora jedne juž-noamerićke biljke. prema Angouleme. izostanak užitka pri pojavama koje u normalnim . angeion) med. upotiebljava se kao lijek angster 81 animalizacija protiv povratnih groznica. angošjozamente (tal. određena osobina engleskog jezika prenesena u neki strani jezik. bijeg) neprijatelj svega što je englesko. prirepina. anydria) v. an ne. mania strast) pretjerano oduševljenje Englezima i svime što je englesko angora odlična vuna koja se dobiva od angorske koze i oplemenjenog angor-skog zeca. biljke čije su sjemenke zatvorene u plodište angiostenoza (grč. filos prijatelj) prijatelj svega što je englesko: politike. lat. anglofob (lat. spasmos grč) med. angustatio sužavanje) med. Anglia. prišipetlja anhidričan (grč. zadiha-nost anhengsl (njem.prilikama izazivaju taj osjećaj anhelacija (lat. anil) bot. operacija krvnih žila angitis (grč. angulus) ugao. spoj kisika s nekim elementom. biljka od koje se pravi anilin. angulus ugao. angus-trum) visoka boca ili vrč za pijenje s uskim grlićem angul (lat. opovrgavanje anihilirati (lat. bez vodika. teino zatežem) koji j :■ u vezi sa zatef mtošću krvnih žila angiotomija (grč.) glaz. angeion posuda. anglicismus) engleska riječ koja je ušla u neki drugi jezik i udomaćila se u njemu. angeion posuda. grč.) glaz. anhydria) bezvodnost. pren. Angila. kritosjemenjače. annihilare) poništiti. sarx meso) med.

životinjska tijela. umjetnik (slikar ili kipar) koji slika ili izrađuje životinje animalitet (lat. animalitas) životinj-stvo. duša) fil. animalis) životinjska priroda.) duša. vatrenost. anima duh.) fil. jaja itd. hranjivu tvar koju u sebi sadrži hrana pretvoriti.) prav. namjera. žestina. zool. u probavnim organima. animalisare) zool. srdžba. pren. an-nil) kem. složno animus injurandi (lat. poživotinjiti. oživljenje. životinja animalan (lat. animalculum životinjica) mn.) jednodušno. oživiti. animus duh. animare) dati dušu ili duh. anima tota in toto et kvo-libet totius parte (lat. ogorčenost. u tvari živog tijela. ži-1 votna svježina. an-iris šarenica) med.) glaz. anima kandiđa (lat. s promišljajem. 2. tj. trovanje anilinom anima (lat.: ka-tion aniridija (grč. metafizičko shvaćanje duše i duhovnoga kao životnog načela o kojem zavisi svaka tjelesna djelatnost.) prav.) dan sjećanja na mrtve u Katoličkoj crkvi. s namjerom animoso čit. an-nil) med. supr. tj. onaj koji potiče mase za kulturne i kulturnoza-bavne djelatnosti (animator kulture). animalis) životinjski. animalia) mn. veoma rašireno vjerovanje primitivnih naroda o djelovanju duša i duhovnih sila u prirodi. hrabro. usp.) glaz. zadah-nuti životom) crtač ekstremnih. staro naučavanje da se životinjski zametak sastoji od mikroskopski sitnih sjemenih stanica animatizam (lat. prirodnjaci XVII. živost. tzv. građu. način prehranjivan]a tijela animalizam (lat. davanje duše. duša) prav. bezbojno aromatično ulje. oduševljeno animator (lat. anilitas) bapska starost. zool.) ono što je živo. vjerovanje u duhove animo (lat. ogorčen. 3. zagrijati animist (lat. srdit.: vege-tabilije animalist (lat. jela od mesa. mbjeko. živahno animozan (lat.) Duša je čitava u cjelini i u svakom dijelu cjeline (Gi-ordano Bruno) animacija (lat. živahno. poticatelj.) prav. služi za pripremanje različitih lijepih. pobuditi. Svi sveti anima candida Čit. ljutnja. anima mundi (lat. razdraženost. poživotinjenje. poživotinja-vati animalkula (lat. proces ani-malizacije pretvaranje anorganskih animalizam 82 aniverzarija tvari u tijelu. 1.) zbog zadovoljstva. anima kauza (lat. animalna hrana meso. trenutak od kojega se zametak u utrobi smatra živim animal (lat. animosus strastan) ozlojeđen. namjera nanošenja štete anion (grč. animal životinja) umj. mikroskopske životinjice. poštenjak Anima tota in toto et quolibet totius parte Čit. anilinskih boja. oduševiti. osobito rakiji (anisova-ča) . oživljeno.anilin (ar. početnih i završnih pokreta u crtanom filmu. anima duša) naučavanje i vjerovanje daje sve što postoji živo (kod primitivnih naroda) animato (tal. i XVIII. životinjska priroda animalizacija (lat. animarum di-es (lat. neprijateljski animoznost (lat. ohrabriti. poruge animus nocendi (lat. fazer animi causa čit. neprijateljsko raspoloženje prema komu ili čemu animus (lat. posebno poštovanje svih ili samo nekih životinja animalizirati (lat. st. potaknuti. animosus) strastve-nost. animalisatio) pretvaranje hrane u životinjsku tvar. radi duševne naslade animirati (lat. mržnja. srčano. koji su bih pristaše animal-kulizma animalkulizam (lat. dobiva se od anila anilitet (lat. pamuk prilagoditi tako da se može bojiti kao vuna. ljutina. anisum) bot. namjera nanošenja uvrede. animozo (tal. duša svijeta. anima duša) fil. duh. biljka iz porodice štitarki čiji se osušeni plodovi upotrebljavaju kao dodatak kruhu i opojnim pićima. supr. animalije (lat. animare oživiti. anienai penjati se) kod elek-trolize: sastojak elektrolita koji se pojavljuje na anodi (Faradavev naziv za elektronegativni dijelić). animalculum) zool. razdražen. animalcula životinjice) mn. animatio) oživljavanje. osobito tobožnje sjemene stanice (animacula spermatica) animalkulisti (lat. bapsko ponašanje anilizam (ar. uno animo (lat. nedostatak šarenice u oku anis (lat. pristaša animizma animizam (lat.) bijela duša. žestina.

onaj koji može primiti i podnijeti mnogo udaraca anketa (lat. biljka Čiji se plod upotrebljava kao začin. anodia) nevezan. annus ciulis (lat.) prijestupna godina. elektroda anodija (grč. anus eklezijas-tikus (lat. sredstvo za ublažavanje bola i za uspavljivanje anodinija (grč. isos.) v. odyne bol.anis (lat. anat. dugog i sretnog života anni currentis čit. a-. uron mokraća) med.) godine. isos jednak. nesli-kovit način govora anodin(um) (grč. fr. an-. anquirere) prav.) građanska godina. ukočenost i sraslost zglobova ankoneji (grč. prosinca anno (lat. ani kurentis (lat. ankiloblefaron (grč. usp.) tekuće. ankylos kriv. anodinum) med. nejednakost zjenica kod iste osobe anisovača (lat. obična julijanska godina. liker od anisa anizokorija (grč. ankon lakat) mn. tjeskobe. anoblir. nejednako izlučivanje mokraće anker (lat. prije Kristova rođenja anoblirati (fr. sljedeće godine anni praecedentis čit. anno currente anni futuri (lat. ankylos zakrivljen. an-. ankvirirati (lat. bezbolnost. glossa jezik) med. u godini anno ante Christum čit. godišnjica proslava i dr. isos. sidro. anisette) rakija začinjena anisom. anquisitio) prav. tj. lyo oslobađam) sredstva (lijekovi) za otklanjanje straha.) obična. supr. put kojim električna struja naanodija 84 anor ganogïiozij a pušta pozitivni pol i ulazi u elektrolit na svome putu prema negativnom polu (Faraday). ennoblir) dati plemstvo. kotva ankeser (fr. nejednakost zjenica anizokromija (grč. osobito: komisija (anketna komisija) koju bira parlament. metron) sprava za mjerenje zakrivljenosti ankiloza (grč.) tekuća godina. an-. kore zjenica) med. isos.) ove godine anni praeteriti čit. povesti sudsku istragu. annus solaris (lat.) sunčana. lat. kora zjenica) med. put naviše) fiz. annus curens čit. an-. ručni mišići opružači anksiohtici (lat. islandski kristal) anizurija (grč. npr. anisos nejednak. anniversarium) godišnjica. bolesnih osjećaja itd.: katoda. ani prezentis (lat. ani preceden-tis (lat. metron mjera) neravnomjeran anizometropija (grč. pustiti u rad. siječnja do 31. djelomična ili potpuna sraslost jezika ankilometar (grč. anxius tjeskoban. pimpinella anisum) bot. ani praecedentis anno (lat. isos. metron. ove godine. ablativ od annus) godina. ops vid) med. odluka i si. tj. annus com-munis čit. veoma čvrst i otporan boksač.) crkvena godina. encaisseur) šport. enquête) organizirano istraživanje pomoću ispitivanja pojedinaca. odyne bol) med. ano ante Hri-stum (lat. annus intercalaris Čit. uređaj za pokretanje nekog stroja. neprijestupna godina.) iduće. plemićku titulu. enlevage) skidanje oštećene slike s platna na kojem je bila radi prenošenja na novo platno Anna Perenna (lat. oplemeniti anoda (grč. blefaron vjeđa) sraslost vjeda ankiloglosa (grč.) starorimska božica nove godine. a-. anus interkalaris (lat. tražiti (ili: predlagati) kaznu ankvizicija (lat. an-nus ecclesiasticus čit. anus komunis (lat. pred-laganje kazne anlaser (njem. tropos okret) koji u različitim smjerovima ima drukčija svojstva (kristali. ankylos zakrivljen) med. zamršen. anizeta 83 anoda anizeta (fr.) godine prije Krista. pokretač. neosjećanje porođajnih bolova . grč. anus kurens (lat. Anlasser) teh. ankylos iskrivljen. ani preteriti (lat. od 1. starter anlevaža (fr. anlassen puštati u rad. an-odos uzlaz. chroma boja) med. pozitivni pol. a-. inqusita. nejednakost bojenja crvenih krvnih zrnaca anizometričan (grč.) prošle godine anni praesentis čit. anisum) rakija u koju je radi mirisa dodan osušen plod ani-sa aniverzarija (lat. vlada ili neka ustanova i koja prikuplja najpotrebnije i stvarne podatke na osnovi kojih bi se mogao donijeti zakon. kao dodatak lijekovima i kao lijek protiv kašlja anisokorija (grč. isos jednak. ankora brod. a-. nejednaka sposobnost očiju za prelamanje svjetlosti anizotropan (grč.

annominatio) ret. norma pravilo) nepravilan. nezakonitost. a-. anomos) nezakonit. zool. anomalon) gram. zločinački anomija (grč. organon) neživ. koji odstupa od pravila. annotatio) napomena. suprotan pravilu anomalologija (grč. anofeles nekoristan. anomalia) nepravilnost. nastao bez djelovanja životnih sila. nepravilni glagol anomeomerija (grč. lat. annonarius žitni) koji se tiče prometa i dobivanja žita. tj. sisavci bez zuba anofeles (grč. bezimeno dioničko društvo anonimnost (grč. zakona. objavljivati anopsija (grč. npr. škiljavost (prema gore) anorak (eskim. odstupanje od pravila ili zakona. djelomično ili potpuno neosjećanje mirisa anpatman (fr. anomalos) neredovit. objašnjenje. gnosis) znanost o poznavanju neživoga anorganografij a 85 antanaklaza anorganografij a (grč. anosmia) med. organon. radnik metalne struke koji obilježava mjere radi adjustiranja (prenošenja crteža na materijal) . hipoksija anomalan (grč. komarac malaričar (jedini prijenosnik malarije kod čovjeka) anoftalmija (grč. a-. omos sličan. nedostatak očiju. usp. usp. tj. nepotpisani. orchis sjemenik. odnosno. istovrstan. an-. annoncer. suprotno: katogen anogranologija (grč. bilješka. neredovitost. meros dio) sastavljenost od neistovrsnih dijelova anomičan (grč. organon) neživa ili mrtva priroda anorganogeneza (grč. objava anonsirti (fr. nesposoban za fiziološke i psihološke funkcije. lat. neuredan.) eskimska bluza s ka-pucom anorganizam (grč. ano gore. nomos zakon) v. eruptivne stijene. ano naviše. an ne. neobičan anomalija (grč. ops oko) sljepoća. objaviti. an-. anonarni zakoni anoniman (grč. an-. logia) gram. nepotpisan. pisac koji objavljuje svoja djela bez potpisa anonsa (fr. a imaju različito značenje. neobuzdanost anominacija (lat. astr. gignomai postati) prid. anomalon anomalon (grč. suprotan pravilu. odus) mn. slikanje debelim slojem boja anrajser (njem. primjedba. škodljiv) med. izuzetnost. an-. an-. annuntiare) oglasiti. popis zaplijenjenih stvari. mrtav. koji ne ulazi u sastav organskih tijela. anonimus (lat. an-. disciplina koja se bavi nepravilnostima u jeziku. običaja anostoza (grč. ofthalmos oko) med. npr. nepoznatost. empâtement) slik. sljepilo anogen (grč. Organon. oksigen) potpun nedostatak kisika u krvi i tkivima. adnotacija anotirati (lat. testis) nedostatak sjemenika. oglašavati. žitni. bez potpisa. anomia) bezakonje. anonymos) bezime-nost. anomalos) nepravilan. koji nema organa za disanje. stavljanje jedne uz drugu dviju riječi koje glase jednako ili slično. Anreisser) obilježač. an-. osteon kost) nepostojanje ili nestajanje kostiju anotacija (làt. za stijene: stijene čiji je materijal nastao kretanjem odozdo prema gore. geol. logia) znanost koja se bavi proučavanjem anorganske. anonymus) nepoznati. paronomazija anomizam (grč. primanje hrane itd. koji je bez života. anomalos nepravilan. mrtve prirode. kem. osobito minerala anoksija (grč. koji se razlikuje od pravila. gignomai) znanost o nastanku nežive (anorganske) prirode anorganognozija (grč. opisivanje kamenja anorganski (grč.. koji odstupa od pravila. annonce) oglas. testisa anormalan (grč. an-.: Tišina je postala još tiša. annotare) v. organon. nepravilnost u kretanju planeta anomalistički (grč. adnotirati anozmija (grč. organon. neobičnost. an-. an bez. an-tinomizam anonaran (lat. an-. anorganska kemija dio kemije koji se bavi nastajanjem anorganskih spojeva anorhija (grč. namjerno izjednačavanje riječi. nepoznat anonimno društvo trg. anonymos) bezimen. grafia) poznavanje kamenja.anodonti (grč. an ne. nepravilan.

ugovor o prijateljstvu. an-sambl-igra zajednička igra više glumaca (suprotno: solo-igra). anti. Francuske i Engleske koji je 1914. ponovni napadaj groznice antapoplektici (grč. suparnik antagonizam (grč. sloga. engl. entendre. iznijeti. ante Hris-tum natum (lat. enceinte) voj. sporazum. pristojan anštrajher (njem.ansambl (fr. podizanje cijene. plesso udaram) koji služi kao lijek protiv moždane kapi antarktičan (grč. borac u EAM-u antartritici (grč. Anschlusz) priključenje. anaklasis uz-gon) ret. Velika Antanta savez Rusije. anti. plesso udaram) mn.. zajednica. antagonismos opreka) oprečnost. sredstva protiv zglobobo-lje antartritičan (grč. taj čovjek je nikakav čovjek antanta (fr. enceindre. pred. pripojenje (osobito aneksija Austrije Njemačkoj koju je 1938. ante Christum natum čit. apo-didomi predati. npr. . apo. (lat. suprotnost. pojas nekog utvrđenja. acidum kiselina) mn. odbijanje optužbe i vješto izvedeno optuživanje onoga koji ju je podigao antanaklaza (grč. prije. tj. anti. raditi suprotno. enchère) trg.. poskupljenje anšlus (njem. anstrengen) naprezati se. sredstva za ublažavanje bola antalgičan (grč. Mala Antanta savez između Jugoslavije. Anstreicher) soboslikar anštrengati se (njem. značaj. ispred. algos bol) koji ublažuje. osobito u srednjoj Europi i na Balkanu. ponavljanje iste riječi u druan tanta 86 Antej gom ili suprotnom značenju.) prije godine. sredstva protiv kiseline. med. područje Zemlje oko Južnog pola antartes (grč. značenje. neke riječi. arthron zglob) koji služi kao lijek protiv zglobobo-Ije. osobito protiv kiseline u želucu antafroditičan (grč. lat. med. opkoljavanje divljači. silo.) prije Kristova rođenja . dodavanje pouke priči. koji leži na Južnom polu Antarktika (grč.) srdačan sporazum. ensamble) cjelina. entente cordiale čit. koji pomaže kao lijek protiv slabljenja zbog oskudne hrane ante (lat. slaganje. sloga. ensilage) stavljanje žita u spremnice (silose) radi čuvanja anšer (fr. npr. anti. antarktikos južni) zem. ant-. bolja ponuda na javnoj prodaji. anständig) uljuđen. antagonistes) protivnik. anti.. naprijed ante anno. izložiti) poet. nasip. koji liječi zglobobolju antastmatičan (grč.(npr. anti.) prijeđi. anti. djelovanje u suprotnom smislu. med. asthma) med. sredstva protiv moždane kapi antapoplektičan (grč. apo.. pripajanje. južni. an-ago vodim protiv) ret. ansambl-partije glaz. anti. obrub na vrhu stupa.(grč. arthron zglob) mn. anti. koji služi kao lijek protiv astme antatrofičan (grč. ušao u rat protiv Njemačke i Austro-Ugarske. bust pijančevanje) sredstvo za odvikavanje od alkohola (naziv je dao danski liječnik Jacobsen) antacidi (grč. arktos sjever. natjecati se) biti u opreci s nekim ili nečim. osobito u politici antapodoza (grč. boriti se protiv koga ili Čega antalgici (grč. anti antablman (fr. operne partije u kojima pjeva više od četiriju glasova ansent (fr. anti protiv. anti. ant-agonizomai boriti se protiv. suprotna težnja. sklopljen nakon Prvog svjetskog rata radi čuvanja i održavanja stanja stvorenog ugovorima o miru. sklad. opšivnica pod krovom antabus (grč. ograđeno zemljište ansilaža (fr. suviše se mučiti ant. Čehoslovačke i Rumunjske. lov. . usp. antagonizam). entablement) arhit. algos bol) mn. anti. anti. antarktikos) zem. vanjski dijelovi neke tvrđave. anti) predmetak u složenica-ma sa značenjem: protu. anatant kordijal (fr. antarkein biti komu premac) grčki partizan. koji smanjuje spolni nagon antagonist (grč. po-skupljivanje. koji leži nasuprot Sjevernom polu. entente) smisao. Afrodite). suparništvo. bedem.. uminjuje bol antanagoga (grč. borba . atrofos neuhranjen) med. izvršila nacistička Njemačka) anštendig (njem. anti. antagonizirati (grč. neprijateljstvo. med. med. skup.

prethodenje. anteflexio) med. prašnica antere (grč. itd. prošlost anteriores (lat. putovođa.: postdiluvij-ski antefiks (lat. sin Posejdona i Geje. arhit. anti. supr. pretpotopni ljudi antediluvijski (lat. prijašnji čin antecedencija (lat. sredstva za smanjivanje spolnog nagona anterotična sredstva med. ante pred. ant-. antecedentia) mn. davanje prednosti. ante. med. preteći. a na suprotnim Zemljinim polutkama antedatirati (lat. ticalo u kukaca antenagij (lat. anteoccupatio) ret. ante-murale kristijanitatis (lat. st. antemeridianus) prijepodnevni antemion (grč. predbračni anteokupacija (lat. ispred. tj. Mađarsku i Poljsku u doba turskih osvajanja u 16. nepobjediv u borbi dok se doticao zemlje. muški spolni organ kod bescvjetnica anteriora (lat. antenna) metalna naprava za odašiljanje i primanje elektromagnetskih valova. anterioritas) prethodnost. opovrgavanje prigovora koje je govornik sam sebi učinio antependij (lat. prijašnji život antecedens (lat. logos govor) predgovor antelokvij (lat. bot. prijašnji događaji. prijašnji događaji ili odnosi. sa-vijenost naprijed. ante. usp. zool.) prije vremena. zem. stanovnici pod istim podnevnikom i na istoj udaljenosti od polutnika. naziv za Hrvatsku. post festum anteakt (lat. ante-cessor) prethodnik. kasnije: trojanski izdajnik (pomagao Grcima izaći iz drvenog konja za što su mu oni poklonili slobodu).ante diem (lat. antecedere) prethoditi. osnovao grad Patavium (današnja Padova) antenupcijalni (lat. pradjed anteniforman (lat. ante. pretpostaviti. grč. epileptikos) med. preci. loquor govorim) predgovor. predol-tarnik antepenultima (lat. antecedens) prethodnik. prijašnje činjenice. diluvium potop) mn. ante. učitelj. antheros) mn. ante-ludium) predigra antemeridijanski (lat. ante. antecedencije (lat. datum) umjesto današnjeg datuma staviti na pismo ili spis raniji datum. pretjecati. prednost u vremenu. prerano. prethodnost. anthemion) cvijet. anthera) bot. diluvium potop) pretpotopni.) ukras na rubu krovnog vijenca kod antičkih građevina antefleksija (lat. prvenstveno pravo prvorođenog djeteta antenat (lat. prijašnji događaj. koji pomaže protiv padavice anteponirati (lat. ant-erotikos) mn. nadmašivati antecesor (lat. predak. antepositio) stavljanje ispred. ići naprijed.) "predziđe kršćanstva". pretpostavljati. dati (ili: davati) prednost antepozicija (lat. anterotici . antenagium) prav. antecedencija — konzekvencija = uzrok — posljedica. prethodnik u nekom poslu ili zvanju anteci (grč. kao ticala Antenor jedan od uglednijih Trojanaca koji je predlagao da se Grcima vrati Helena kako bi se izbjegao rat. pravo nekoga da prvi govori anteludij (lat. antenuptialis) predsvadbeni. antena (lat. fil. antheros) bot. anteactum) prijašnje djelo. nadmašiti. pužast zavijutak na jonskim stupovima antemurale christianitatis čit. npr. ante-ponere) staviti ispred. prije suđenog dana ante festum (lat. antecedentia) ono što prethodi. v. maternice Antej junak u starogrčkoj mitologiji. prašnici.) mn. suprotno: posteriores anterioritet (lat. preteča. udavio ga je Heraklo podigavši ga uvis antejustinijansko pravo 87 anthipofora antejustinijansko pravo rimsko pravo prije cara Justinijana antelogij (lat. prethodnici. pretpostavljanje antera (grč. prioritet anterotici (grč. prethodni slog antecedirati (lat. subjekt— predikat. ante. pen-dere visjeti) u Katoličkoj crkvi: pre-krivač prednje strane oltara. oikos kuća) mn.) prije svečanosti. svoje majke (Geja = božica zemlje).) gram. treći slog od kraja riječi ulijevo antepileptičan (grč. natus rođen) prvo-rodeni.) mn. prijašnji život. antenniformis) u obliku ticala. muški spolni dijelovi cvijeta anteridija (grč. antidatirati antediluvijci (lat. gram.

fil. ante-testari) prav. branim) med. anti protu. tuđinski) knjiga koja naučava kako treba izbjegavti grube jezične pogreške. sredinom 6. iznad. i lijekovi koji se dobivaju od nekih vrsta gljivica. te ih stanovnici sjeverne Zemljine polukugle ne mogu vidjeti . u 6. anti. pozivati koga za svjedoka prije podnošenja tužbe sudu anteza (grč. slavile se u mjesecu antesterionu (veljača—ožujak). abolitio ukidanje) protivnik ukidanja nečega. snaga) med. bios život) sup-stanca biološkog podrijetla koja sprječava razvijanje nekih klica i ubija ih. antiadijaforist (grč. cvjetanje. anti. sredstvo protiv prekomjernog znojenja nogu anthipofora (grč. trudnoću {antibaby-pilule) antibakhej (grč. kružno kretanje) meteor. kloro-micetin i dr. dobiti predodžbu ili stvoriti sud o nečemu unaprijed anticirkumpolarne zvijezde (grč. antestari. sthenos jačina. naziv po tome što se u području visokog tlaka javljaju meteorološke pojave suprotne onima u području niskog tlaka (ciklona) anticipacija (lat. doba cvjetanja anthelik (grč. anti. anti. hyper nad. ar. iza. kyklos krug. med. filaggo čuvam. anhelmintičan anthiperidrotik (grč.) mn. suprotno: apeks antianeksionist (grč. anti. antiborejski (grč. anticipatio primanje unaprijed) uzimanje unaprijed. anti. koji povećeva životnu snagu. ant.antestacija (lat. u antibiotike spadaju.) unaprijed. a-. unaprijed primiti (ili: primati). a-. trezvenjak antianafilaksija (grč. lat. pozivanje za svjedoka Antesterije (grč. antias krajnik) med. anti. antibeibi (engl. ana. koji ubija antibiotik (grč. koji služi protiv slabosti antibaby čit. hel-minthos glista) mn. anti. adijaforist antiaditis (grč. preko. pravodobno onemogućavanje protivnikovog prigovora anticipando (lat. pr. protivnik uporabe stranih riječi antibiotični (grč. grč. tzv. sredstva protiv glista. diaforos različit) protivnik moralne ravnodušnosti. pored ostalih. bios život) koji je protiv života. po Kantu: anticipacija zamje-ćivanja je osnovni stav Čistoga razuma. arthron zglob) med. mjesto. predujam na robu. neosjetljivost prema anafilaksiji antianeks (lat. usp. st. al-koh-hlu) protivnik pijenja alkoholnih pića. aristokrati-kos) protivnik plemstva. zavoj usne školjke anthelmintici (grč. anti.. st. circum naokolo. osobito: aureo-micin. anti. osobito ropstva. penicilin. područje visokog atmosferskog tlaka. umjesto antiabolicionist (grč. prostitucije itd. anti. barbarizme. Bakhios) poet. streptomicin. anti. helmins. upala krajnika antialkoholičar (grč. potučeni od Avara anti. točka na nebu od koje se vrši kretanje. helix. anthe cvijet) bot. antestatio) prav. navođenje i nabrajanje priAats 88 antički govora da bi se kasnije jedan po jedan opovrgavali Anti plemenski savez istočno od rijeke Dnjestra. annexio) protivnik aneksije antiaristokrat {grč. koji uništava život. v. neprijatelj aristokracije antiartritičan (grč. anti) predmetak u slože-nicama sa značenjem: protiv. lat. hidros znoj) med. prije vremena anticipirati (lat. anti. polos os) zvijezde koje kruže blizu južnog nebeskog pola. koji služi protiv upale zglobova antiasteničan (grč. anti. anti. apex) astr. anti. palimbakhej antibarbarus (grč. u obliku predujma. zajedno sa Slavenima upali su u Bizant.) kemijska sredstva koja sprječavaju začeće. stvaranje suda ili dobivanje predodžbe o nečemu unaprijed. predujmiti. hypo-fero snositi) ret. Leneje antestirati (lat. svetkovine u čast bogu Dionizu starih Atenjana. predujmlji-vati. anti. anti.(grč. prema. čistunac u jezičnom pogledu. helikos zavi-nut) vijuga. ret. lat. anticipare) unaprijed uzeti (ili: uzimati). boreios sjeverni) okrenut prema sjeveru anticiklona (grč. barbaros ne-grčki.

antemetici antiemetičan (grč. anti. anti. antiftizičan antigal (grč. pr. lat. fiogos plamen) 1. anti. sredstvo protiv groznice. antiflogistici 1.-lat. politike itd. anti. fleps žila. lijek protiv šećerne bolesti antidinastičan (grč. neprijatelj Francuza (jezika. anti. teorija fr. antipirin antifermenti (grč. pristaše antiflogistike. anti. sredstva protiv sušice. lijekovi koji služe protiv proljeva (grize) antidot (grč. kemičara Lavoisiera kojom je opovrgnuo tzv. freeze zamrzavati) teh. koji potječe iz starog vijeka. temno režem) med. med. anti. med. kulture. protugroznični antifebrilije (grč. anticus. med. fthisis sušica) mn. ante datirati anti demokratski (grč. zamjećujem) suprotan pravilima estetike. lat. također: otpjev antifraza (grč. epilepsia) mn. po starinskom ukusu. anti protu. starinski. pren. med. kem. aistha-nomai osjećam. fermenti koji svojim utjecajem poništavaju djelovanje drugih ferme-nata antiflebotomist (grč. starovremeni. anti. lijekovi protiv groznice antifebrin (grč. daktylos prst) metr. liječnici koji u liječenju svih bolesti upotrebljavaju antiflogistična sredstva antiflogistika (grč. med. diexeimi prikazati. v. dynastes vladar. anti. sredstva za sprječavanje zaleđivanja mehanizama pri niskim temperaturama antiftizici (grč. besmislica. koji se protivi pravilima estetike antieutanazist (grč. anti. anti. anti. med. emeo povraćam) koji suzbija nagon za povraćanjem antiepileptici (grč. flogističku teoriju o postojanju neke hipotetične tvari koja pri sagorijevanju tijela ne sagorijeva. sredstva protiv nesvjestice. anti. anti protu. demokra-tikos) koji je protiv vladavine naroda. anti. spravica od gume koja se stavlja u uši da bi se onemogućilo dopiranje suviše jakih šumova i buke antifonija (grč. farmakopeja antidramatski (grč. anti.) . starog kova. febris groznica) med. anti. antiepileptičan antiestetičan (grč. koji ublažava upalu ili groznicu. mn. sredstva protiv padavice. fermentum) med. lijekovi protiv upale antiflogističan kem. kem. dyne vrtlog.) sredstvo koje se dodaje pogonskim gorivima kako bi se spriječile prerane eksplozije u motorima s unutarnjim izgaranjem antidigeza (grč. Gallus) protivnik. antidoton) med. usp. engl. anti.: "To bi bilo vrlo pametno" u smislu "vrlo ludo" antifriz (grč. anapest antidatirati (grč. protuotrov. antidoton protusredstvo) knjiga o lijekovima. okretanje) mn. emeo povraćam) mn. diegeza antidijabetik (grč. epilepsije. lat. događaj ili stvar promatrana s protivničke strane. antidinična sredstva antidizenterici (grč. protiv demokracije antidetonator (grč. anti. antiquus) stari. anti. npr. antiflogistika 2 antiflogističari (grč. usp. thanatos smrt) protivnik eutanazi-sta antifebrilan (grč. eu dobro. protivnik liječenja puštanjem krvi antiflogistici (grč. datum) v.. febris groznica) med. frasis govorenje) retorička figura koja se sastoji u toantifriz 90 antiklinala me da se jedna riječ upotrebljava u smislu koji je potpuno suprotan njezinom osnovnom značenju. fone glas) logička proturječnost. diabaino prolazim) med. flox) mn. tuberkuloze. anti. dysenterikos proljev. flogi-ston antifon (grč. vlastodržac) neprijateljski raspoložen prema vladajućem domu antidinici (grč. lijek protiv čega. pren. pr. griza) mn. protusredstvo antidotarij (grč. drama) koji je u suprotnosti s dramskim zakonima i pravilima antiemetici (grč. med. sredstva protiv povraćanja. lat. febris groznica) farm. osobito iz antidaktil 89 antifraza vremena starih Grka i Rimljana. med. iznijeti) ret. anti. anti. prikazivanje nekog događaja ili stvari od strane protivnika. drevni. v. sredstvo. flox plamen) 2. flox. anti. lat. anti. v. lat. anti. fone) otpjev. diabetes šećerna bolest. anti.antički (lat. rijedak antidaktil (grč.

koji služi protiv grčeva antikonstitucionalan (grč. med. hvpnos san) mn. položaj slojeva antikoagulans 91 anti liberalizam koji su naslonjeni jedni na druge tako da čine hrbat ili sljeme. rheo curim) med. sredstva protiv sušice.) Odisejeva majka. kosmeo ukrašujem) koji uništava (ili: narušava) ljepotu . anti. constitutio) protivnik ustava antikontagioza (grč. veliki smo svuda. zajedno sa svojim zaručnikom Hemonom završila tragično antihektici (grč. sredstva protiv bolesti raka antikariozan (grč. sinkli-nala antikoagulans (grč. npr. sredstva protiv kolere antikolici (grč. anti. magnezija i silicija antikozmetičan (grč. lat. kći kralja Edipa i Jokaste. anti. klino naginjem se. pr. exis svojstvo. klimax stube. anti. lat. lat. spuštam se) geol. umjetnost i vlastiti ideal starih klasičnih naroda. hektikos sušičav) mn. med. umrla je od žalosti za sinom misleći da je poginuo antiklimaks (grč. cancer rak) mn. antihelmitici antihemoragičan (grč. anti. convul-sivus grčevit) med. haima. cho-las utroba) mn. utjelovljenje bezgranične sestrinske ljubavi. umjetnička rijetkost antikahektičan (grč. anti protu. anti. anti. lat. katarroos ) mn. koji služi kao lijek protiv razjedanja kostiju antikataralije (grč. cholera bolest s povraćanjem i žitkom stolicom.: "Ako smo veliki. lat. sredstva protiv bolesnog nagona za spavanjem. med. služi za liječenje embolije. lat. anti. stanje) med. constitutio ustav) protustavan antikonstitucionist (grč. sredstva (lijekovi) za sprječavanje djelovanje histami-na kod alergijskih bolesti (nefener-gan. anti. anti. na prijestolju. sredstva. tlo) mn. lat. helmins. antiquus stari) kultura i filozofija klasične starine. katholikos) koji je protiv katoličke vjere Antikleja (grč. truo) med. sredstva za zaštitu od zaraznih bolesti antikontagiozan (grč. anti. hel-minthos glista) mn. med. supr. zem. med. kolike trbuhobolja) mn. u kolibi" antiklinala (grč. Grka i Rimljana. anti. med. haima krv. pren. anti. conta-giosus zarazan) koji služi kao zaštita od zaraze antikorodal (grč. antistin) antihreza (grč. anti. anti. anti protu. anti. coa-gere sjediniti) sredstvo koje sprječava zgrušavanja krvi. namještena je u cijevi i na nju padaju katodne zrake te se time dobivaju snažnija djelovanja antikatolički (grč. lijekovi protiv trbuh obolj e antikolvunzivan (grč. anti. koji služi kao lijek protiv šikljanja krvi antihemoroidalan (grč. koji služi kao sredstvo za popravljanje loših tjelesnih sokova koji izazivaju slabljenje antikankroza (grč. anti-katerogeo) prav. anti. anti. predmet stare umjetnosti. antihektičan antihelmitici (grč. regnvmi probijam) med. izjedati) nehrdajuća slitina aluminija.Antigona (grč. chthon zemlja. anti. protutužba antikatoda (grč. prelaženje od jače predodžbe na slabiju tako da se prava postupnost i ne vidi. anti. med. lat. elektroda u rentgenskom uređaju. med. v. a padaju u suprotnim smjerovim. kathodos put naniže) fiz. inoculare cijepiti) protivnik cijepljenja (kalemljenja) antika (lat. lat. ugovor o zalogu na osnovi kojega vjerovnik ima pravo upotrebljavati predmet primljen u zalog antihtoni (grč. incrus-stare dobiti koru) naprava koja čuva parni kotao od stvaranja kamenca antiinokulist (grč. oni koji žive na istom stupnju zemljopisne širine. contagio-sus zarazan) mn. cariosus pokvaren. antihip-notičan antihistaminici mn. antikolerici (grč. chresis uporaba) prav. koji služi kao lijek protiv šuljeva. anti. anti. u palači. tuberkuloze.) jedna od junakinja starogrčke tragedije. anti. postupnost u izrazu) ret. anti. samo na suprotnim stranama polutnika antiinkrustator (grč. hemeroida antihipnotici (grč. kakos loš. tromboze i dr. pr. sredstva protiv kašlja antikategorija (grč. lat. corrodere glodati. lat.

zakon antikvitet (lat. dopunski ugovor o zalogu po kojem založni vjerovnik. bezbožan čovjek. stari svijet. moriš običaj) fil. anti. tj. med. antiquitas) starina. antikvizirati (lat. fr. anti. anti. redni broj 51. a ne živimo da jedemo". starinar. antilego suprotstavljam se. kristalni i veoma lomljiv tako da se može smrviti u prah antimonarhijski (grč. kupac i prodavač starih knjiga antikvaran (lat. antimetabola antimetateza (grč. slobodnjačkim načelima antilisa 92 antinomizam antilisa (grč. anti-metalepsija antimetalepsija (grč. antiquare) zastarjeti. _ antikritika (grč. natio-nalis) nenarodni. anti. libera-lismus) suprotnost slobodnjaštvu. anti. anti. antički) antilegomena (grč. pokret protiv rata i priprema za rat antimon (lat.76. koji služi protiv kuge. chronos vrijeme) pogreška u računanju vremena. homologumena antilemičan (grč. anti.. metatithemi premjestiti) retorička figura koja se sastoji u tome da se iste riječi ponavljaju i u drugom dijelu rečenice. lyssa pseće bjesnilo) med. lat. protukritika. odbaciti. anti. poznavatelj starina i starih spomenika. slobodoumlju. antiquarius) stari. metaloid srebrnobijele boje. metalepsis zamjenjivanje. kupac i prodavač starina. antiquus) ugledati se na stare. napad itd. suprotan moralu antimoralizam (grč. antilogikos) nedosljedan. pisac obrane od napada ■ ij. pobijanje. supr. odnosno zastarjele stvari ili ustanove i si. koji sprječava nastup krize antikritiČar (grč. vrag. lethargia bolest spavanja) med. odgovor na napade. anti-metabole) retorička figura koja se sastoji u tome što se izrazi koji su bili u prvom dijelu rečenice pojavljuju i u drugom. kresis miješanje) prav. ali drugim redom. mos. antholops) zool. anti. ali u suprotnom smislu. anti. starinski (usp. a ne živi da bi jeo" antimilitarizam (grč. protunarodni . antimonium) kem. moralis) koji je u suprotnosti s moralom. veoma raširena vrsta rogatih sisavaca. obrana pred sudom antilopa (grč. npr. oponašati ukus starih. stare. znak Sb (stibium). melan-cholikos) koji razbija tugu. "cvjetno oko" (zbog lijepih očiju te životinje). proglasiti za zastarjelo. meros dio) ret. lat. anti. raditi prema antičkim uzorima.antikreza (grč. koji služi protiv obuzetosti dubokim snom. anti. razmjena) ret. obrana antikronizam (grč. tisk. upotrebljavan antikvarijat (lat. naučavanje koje ne priznaje nikakvu razliku između dobra i zla i koje sve ljudske postupke jednako procjenjuje antinacionalan (grč. anti.: "Jedemo da živimo. monarchia) koji je protiv monarhijskog oblika vladavine antimoralan (grč. Christos) protivnik (ili: neprijatelj) Krista ili kršćanstva. opovrgavam) mn. prigovor. sotona antikritičan (grč. (suprotno: kurziv) antikvar (lat. protuslovan. anti. krino) pisac odgovora na kritiku. dijelovi Svetog pisma čiju izvornost neki teolozi osporavaju ili u koju se sumnja. pren. antiqua) staro pismo. zamjenjivanje jednog dijela govora drugim antimetabola (grč. atomska težina 121. v. umjesto interesa na dug. antilogia) proturječnost. antiquarius) istraživač i proučavatelj starina. s logikom antilogija (grč. krino sudim) odgovor na kritiku. uspravna latinična slova. anti. anti. npr. polovan. antiquus) stari. koji popravlja raspoloženje antimerija (grč. latinica. loimos kuga) med. u Europi od ove vrste postoji samo gazela antimelankoličan (grč. anti. anti. koji je u suprotnosti sa zakonima mišljenja. teol. živi u toplijim krajevima u stadima. proglasiti nešto zastarjelim antikvus (lat. krino sudim) koji odgovara na kritiku. antiquus stari) trgovina starim knjigama antikvirati (lat. lat. stari vijek. starinski. ima pravo služiti se i koristiti založenim predmetom antikrist (grč. protiv obamrlosti antiliberalizam (grč. npr. "Jedi da bi živio. lat. militarisme) suprotnost militarizmu. uporaba jednog vremena umjesto drugog antikva (lat. anti. protu -kužni antiletargičan (grč. element. sredstvo protiv psećeg bjesnila antilogiČan (grč.

sredstvo protiv groznice. anti. antiprotasis protuprijedlog) ret. parallelos. anti. npr. teol. antipathikos) koji pobuđuje neraspoloženje ili odvratnost. lijekovi protiv groznice antipiretičan (grč. shvaćanje da razum. tobožnja proturječnost između starozavjetnog zakona i kršćanskog naučavanja. sredstva i lijekovi protiv bubrežnih bolesti Antinoj (grč. anti. anti. ukočenje) mn. anti. pneumon pluća) med. b) "Svijet nema ni početka u vremenu niti granica s obzirom na prostor. parasitos nametnik) mn. istokračni trapez antiparalitici (grč. usporedan antiparalelogram (grč.: a) "Svijet ima svoj početak u vremenu. peristasis vanjske okolnosti) opreka ili suprotnost okolnosti (ili: prilika). narke ukočenost. res publica) protivnik republikanskog oblika vladavine. nagovještaj opovrga-vanja nekog tvrđenja. odnosno ljudsko mišljenje. pyr vatra) med. stav nekih logičara i gnoseologa protiv primjene psihologije u logičkim i spoznajno-teorijskim razmišljanjima antirabičan (grč. antinomia proturječnost zakona sa samim sobom tako da ga obje strane mogu tumačiti u svoju korist) log. rheuma) med. papa) neprijateljstvo i borba protiv pape antiparagraf (grč. med. nefros bubreg) mn. anti. anti. anti. rabies bjesnoća) koji služi protiv bjesnoće antiracionalizam (grč. revolu-tionarius) pristaša i pobornik antire-volucije. kod Kanta: proturječnost koja se javlja pri primjeni zakona čistog razuma na osjetilni svijet antinomizam (grč.) jedan od prosaca Odise-jeve žene Penelope. suparnik. med. pr. koji služi protiv upale pluća antipod (grč. antipirin (grč. nedomoljub antiperistaza (grč. rebro) mn. nije apsolutni izvor spoznaje antirepublikanac (grč. antipleuritičan antipneumoničan (grč. pristaše teorije o praznom prostoru (za razliku od plenista) antipleuritici (grč. neugodan. djelovanje dviju suprotnih sila u prirodi antipiretici (grč. koji se nalazi na dijametralno suprotnoj točki Zemlje antiprotaza (grč. nesimpatičan antipatija (grč. pr. anti. anomizam antioksidans kemijska tvar koja se dodaje lakopokvarljivim proizvodima radi sprječavanja kvarenja zbog oksidacije antipapizam (grč. med. anti protu. parallelos) koji nije paralelan. pratitelj i ljubimac rimskog cara Hadrijana. načelno nepriz antioksidans 93 antisciji navanje bilo kakvih utvrđenih zakona. anti-paragrafos) odgovor na kritiku. spolna ljubav antiplenisti (grč. osjećaj odvratnosti ili nenaklonosti. oprečan. ratio razum) fil. uporaba osobnog imena umjesto vrste. antipirin i dr. pleuron bok. anti. anti. patriotes) neprijatelj domovine. pyr vatra) med. npr. 2. anti. antipatheia) neraspoloženje prema nekome. lijekovi protiv narkotičkih trovanja antinefritici (grč. gramma) geom. a i s obzirom na prostor on je ograničen" (teza). nomos zakon) 1. zem. anti. anti. onoma ime) zamjenjivanje imena. koji suzbija groznicu. lat. psyche duša) fil. med. pyr vatra) mn. anti. protivnik. anti. simbol ljepote i mladosti antinomazija (grč. lat. replika antiparalelan (grč. "Demo-sten" umjesto "govornik" antinomija (grč. aspirin. lat. antirepublikan-ski antireumatičan (grč. sredstva protiv upale plućne opne. lat. antipus) sasvim suprotan. anti. suprotnost dvaju sudova ili zakona — teze i antiteze — koji se uzajamno isključuju. anti.antinarkotici (grč. glavobolje antiplatonska ljubav osjetilna. nemio. plenus pun) fil. med. fil. anti. anti. proturječnost. koji služi protiv reumatizma antirevolucionar (grč. protivnik revolucije . antipus) čovjek koji u odnosu prema nekom drugom predstavlja pravu suprotnost. lat. obično se izražava jednim pitanjem antipsihologizam (grč. npr. nego je u jednom i drugom pogledu bezgraničan" (antiteza). suprotno: simpatija antipatriot (grč. onaj koji živi na dijametralno suprotnoj točki Zemlje antipodni (grč. anti. anti. sredstva protiv biljnih i životinjskih nametnika koji se nalaze na ljudima i životinjama antipatičan (grč. para-lyo) mn. sredstva protiv uzetosti (paralize) antiparazitici (grč.

lijek koji sadrži sekret štitnjače. sredstvo za uništavanje klica koje izazivaju truljenje. Beckett antitermiei (grč. antistrofe) u drami starih Grka: ples zbora. suprotnost između značenja dvaju pojmova ili dvaju sudova (može biti kontradiktorna. anti. 2. protužidovski pokret antisepsa (grč. thyreos štit. anti. anti. zapovjednik neprijateljske vojske antistrofa (grč. S. ret. lat. suprotna). anti. koji svojim radom i ponašanjem šteti ljudskom društvu i nezgodno strši u njemu antispast (grč. anti protu. političkom i duhovnom životu. progovara mudro". = materijalizam antistrateg (grč. suprotno) 1. v. grčevit) mn. u transcendentalnoj Kan-tovoj filozofiji i Hegelovoj dijalektici: suprotnost prema tezi. anti. anti. scabies šu-ga) mn. usp. 4. Venus božica ljubavi. a istodobno smanjuju ili otklanjaju bolove antitetičan (grč. sredstva protiv šuge antiskepticizam (grč. teza. predstavnici E. anti. sepsis trulež) med. anti. tvar koja se stvara u organizmu zbog podražaja toksina i koja suzbija njihov štetni utjecaj antiunionist (grč. antitipski antitireoidin (grč. med.antirojalizam (grč. sinteza antitip (grč. sys. če-tverosložna stopa čiji je prvi i četvrti slog kratak. anti-strategos) zamjenik vojskovođe. med. negiranje duhovnosti i duhovne prirode uopće.. sepsis trulež) kem. prijepis. antisemitski. spolna ljubav) mn. sredstvo koje sprječava vrenje. anti. ljudi sa suprotnim sjenama. med. tj. anti. lat. koji sprječava truljenje antiseptik (grč. Semiti) antisemitizam pokret kojem je cilj borba protiv sudjelovanja Zidova u privrednom. ili kontrarna. theatron gledanje) zajednički naziv za suvremena kazališna djela čija je karakteristika samo iznošenje činjenica bez fabule. med. socialis društven) suprotan društvenom poretku. dviju težnji i si. spasmos) mn. logia. entoilage) fina tkanina s čipkama . sredstva koja ublažavaju grčeve. neslaganje s onim gno-seološkim stajalištem koje sumnja u mogućnost bilo kakve spoznaje uopće i koje smatra da se ne može doći ni do kakvih općih istina antisocijalan (grč. antispastos) metr. zyme kiselo tijesto. filos) mn. lat. spastikos koji vuče. antithetikos) suprotan. koji je u suprotnostima antiteza (grč. antisep-tici antisifilitici (grč. veneričnih bolesti antizimotik (gr. antiseptik antoalaža (fr. pr. toile. zem. eidos izgled) farm. anti. anti. tj. npr. unio sjedinjenje) protivnik jedinstva. zajednice antivenerea aittrkolon antivenerea (grč. sredstva protiv spolnih. bez izrazite dramske radnje. kvasac) kem. thermos topao) mn. sredstva protiv sifilisa antiskabioza (grč. 3. a drugi i treći dug: U — — U antispastici (grč.: "Ide ludo. ali na suprotnim stranama polutnika tako da njihove sjene u podne padaju na suprotne strane antisemit 94 antiunionist antisemit neprijatelj Židova i njihovog načina rada (usp. antispastici antispektrologija (grč. sredstva i lijekovi koji snižavaju temperturu. septikos) med. protivnik ujedinjenja. služi za liječenje Ba-zedovljeve bolesti antitoksin (grč. royalisme) nenaklonost monarhijskom obliku vladavine i kraljevskoj vlasti uopće antisciji (grč. suprotnost dvaju karaktera. otpjev koji je odgovor prije toga pjevanoj strofi antiteatar (grč. anti. skepsis dvojba) fil. Ionesco. u potpunosti je odgovarao prijašnjoj strofi. lat. antithesis suprotnost. med. anti. lat. lat. speetrum sablast) znanstveno opovrgavanje vjerovanja u duhove i sablasti antispiritualizam (grč. anti. skia sjena) mn. med. proturječna. uništavanje truležnih klica kemijskim i fizičkim sredstvima antiseptičan (grč. anti. usp. antispazmodici antispazmodici (grč. anti. fr. anti. typos) otisak. anti. anti. iskazivanje jedne misli pomoću dvaju suprotnih pojmova. spiri-tus duh) fil. mn. toxikon) med. stanovnici na istom podnevniku.

tegoba. nastavak -ites) min. plava tvar u cvijeću antodontalgici (grč. mortaliteta itd. intersellare sjediti između) mjesto na hrptu konja u sredini između bisaga. anthrax ugljen. zool. anthos) cvijet. udaljenost između stupova. med. antoliti antozoe (grč. med. okamenjeni cvjetovi ili otisci cvjetova u kamenu. osobito na licu antotipoliti (grč. kyaneos zaga-sitoplav) kem. nataliteta. grafo pišem) pisanje pomoću cvijeća antoksantin (grč. lithos kamen) min. anti. antonomasia drugi naziv) ret. antraksne bolesti one koje se prenose na čovjeka putem posrednog ili neposrednog dodira sa životinjama. očovje-čavanje. npr. med. anthrax ugljen. koralji antracit (grč. anti. usp. antrakolit antrakoza (grč. najbolja vrsta ugljena antrakolit (grč. prostor između dvaju stupova. zbirka najljepšega antonimi (grč. opći naziv za sve one predodžbe koje stavljaju ljudski organizam u suprotnost s cijelom ostalom prirodom i koje ga shvaćaju kao smišljen krajnji cilj organskog stvaranja i kao biće načelno različito od ostalog organskog svijeta. sredstva protiv zubobolje antoftalmici (grč. antotipoliti antologija (grč. govorni ukras. odus zub. dobiva se iz smole kamenog ugljena. bjesnilo . antrecen (grč. najstariji fosilni ugljen. utjecaja okoline. bedrenica. anthos. pren. uopće: zbirka svakog štiva odabranog prema posebnim mjerilima i svrhama. anthrakoo pretvarati u ugljen) pretvaranje u ugljen. vapnenac obojen ugljenom antrakometar (grč. antropocentrizam (grč. sredstva protiv očnih bolesti antografija (grč.(grč. opisivanje kod kojega se umjesto zajedničkog imena u govoru upotrijebi vlastito ime.. anthrax ugljen) med. anthropos) predmetak u složenicama sa značenjem: čovjek antropobiologija (grč. nered (npr. zbirka odabranih. onyma ime) lingv. kotlina. geol. anthrax ugljen. stvoreno na Božju sliku i priliku. lithos kamen) min. anthos. geol. anthos. laž—istina. vrtača antonomazija (grč. sredstva protiv navale krvi. Demosten ili Ciceron umjesto "veliki govornik" antorgastična sredstva med. razmak. logia) dio antropologije koji se bavi životom čovječanstva i njegovim zakonima proučavajući pitanje naslijeđa. koji se tiče ljudi. npr. bios život. anti. krasta. upotrebljava se za pripremanje alizarina i drugih obojenih tvari antrešelj (lat. također: pogled na svijet i život koji u pitanju o položaju čovjeka u prirodi vidi "pitanje nad pitanjima" ili koji polazi od stajališta da je "čovjek mjera svih stvari" antropo. lithos kamen) mn. antr-pilastir antropareskij a 96 antropolog antropareskij a (grč. usp. anthrax ugljen. ofthalmos oko) mn. zemaljski antropizam (grč. osip. svojstvo suprotnoga značenja nekoj drugoj riječi. v. itd. anthropos. npr. tvrd—mek i dr. v. geol. paronimi. anthropos. xanthos žut) kem. anthropos) fil. riječi suprotne po značenju. entrecolonne) arhit. u sobi). cvjetno plavetnilo. opasna zarazna bolest pretežito biljoždera. suprotno: teosebija antropijatrika (grč. anthropareskeia) želja ili slabost nekoga da se dopada ljudima. anthrax ugljen) kem. lingv. hiatros liječnik) znanost o liječenju ljudi antropinski (grč. antonimi antonoar (fr. anthos cvijet. dobar— loš. cvjetnjak. homonimi antonimija (grč. živo biće) mn. al-gos bol) mn. cvjetno žutilo. ljevkasta rupa od eksplodirane mine. centrum središte) filozofski pogled na svijet koji smatra da je čovjek središte svijeta i krajnja svrha njegova razvitka . C14HU>. crni prišt. med. ljeto—zima. anthropinos) čovječji. anthologia) branje cvijeća. lithos kamen) mn. anthropos. typos otisak. složeni ugljični vodik. metron) kem. anthos. sprava za određivanje količine ugljika antrakonit (gr. lat. usp. slaganje ugljenog praha ili čađe u tkiva što dovodi do njihove crne obojenosti antraks (grč. entonnoir) lijevak. sinonimi. orgazam antos (grč. onyma ime) mn. entonner. anti.antocijan (grč. žuta tvar koja se nalazi u cvijeću antoliti (grč. osobito lirskih pjesama. anthos cvijet. nevolja antrkolon (fr. zoon životinja. cvat.

eidos oblik) čovjekolik. ljudožder. anthropos. papiga antropognost (grč. anthropos. urezujem u kamen. rađanje) biol. svako rasuđivanje ili svako naučavanje koje radi objašnjenja onoga što nije čovjek (npr. fiziološkog. povijest čovječanstva antropoidan (grč. gnostes poznavatelj) poznavatelj ljudi antropognozija (grč. znanost o spolnom životu čovjeka antropofobija (grč. psihologije. morfoo uobličavam) počovječiti.) upotrebljava pojmove posuđene od prirode ili ponašanja čovjeka. kanibal antropofagija (grč. anthropos. sociologije. gno-sis poznavanje) znanost o poznavanju čovjeka. rađanje Čovjeka. man-teia proricanje) proricanje (ili: gatanje) po čovječjoj utrobi antropometar (grč. grafia) opis (ili: opisivanje) čovjeka. majmun sličan čovjeku antropomorfan (gr. tj. kulturna. anthropos. anthropofagia) lju-dožderstvo. proučavanje odnosa između Čovječjih udova. anthropos. morfe oblik) fil. Bog. metoda mjerenja čovjeka. anthropos čovjek. anthropos-morfos) sličan čovjeku. tj. morfe oblik) kamen sličan čovjeku ili nekom dijelu njegovog tijela. stajališta antropologija (grč. biološki život. glotta jezik) životinja s jezikom sličnim jeziku čovjeka. zamišljati i prikazivati Boga kao čovjeka. anthropos. poznavanje čovjeka antropogonija (grč. sličan čovjeku (za majmune) antropokemija (grč. želja. s ljudskim osobinama. težnji i ideala. fone glas) znanost o ljudskim glasovima antropogenija (grč. da misli. 1. anthropos. sociološkog. shvaćanje po kojem je religija rezultat ljudskih nazora. ge-ografia) dio zemljopisa koji ispituje koliko prirodni položaj zemljišta na kojem ljudi žive utječe na oblikovanje ljudskih zajednica i koliko je čovjek uopće sposoban preoblikovati određeni prostor tako da bi mu mogao biti od koristi. morfe. anthropos. anthropos. anthropos. počo-vječavati. tj. anthropos. logia) znanost o oblicima \j\xd-skog tijela antropomorfozirati (grč. podvrste su: povijesna. antropologija 97 antropotomij a filozofskog. anthropos. metron) sprava za mjerenje visine čovjeka antropometrija (grč. tj. osjeća i radi kao čovjek. 2. npr. dio antropologije koji proučava ljudsko tijelo antropohistorija (grč. anthropos. anthropos. povijesti. his-toria) znanost o razvitku ljudskog roda. anthropos. anthropos. počovječenje Boga antropomorfologija (grč. anthropos. shvaćanje i tumačenje stvari i prirode prema ljudskim odnosima. anthropos. ponašanje životinja itd. genesis) znanost o postanku i razvitku Čovjeka i ljudskih vrsta antropogeografija (grč. anthropos. logia) znanost koja proučava čovjeka na osnovi anatomije. shvaćanje da je spoznaja (i oblici u kojima se ona javlja) uvjetovana ljudskom prirodom antropomantija (grč. fizičke pojave. latreia služba) obožavanje čovjeka. fiziologije. logis-mos) fil. fobos strah) strah (ili: zaziranje) od ljudi antropofonika (grč. fagein jesti) onaj koji jede ljudsko meso. anthropos. anthropos čovjek. metron) mjerenje ljudskog tijela. arheologije i znanosti o jeziku antropologizam (grč. klešem) prirodni kamen koji ima oblik čovjeka antropoglot (grč. privredna. anthropos. glyfo dubem. njihovoj razvijenosti i drugim osobinama antropomorf (grč. . anthropos. psihološkog. slabostima i dr. trgovačka i politička geografija antropoglif (grč. logos) znanstvenik koji proučava čovjeka s anatomskog.antropofag (grč. koji ima ljudski oblik antropomorfizam (grč. vrlinama. arheološkog i dr. fiziologije. povijesnog. fvteia sa-đenje. anthropos. religiozni antropomorfizam smatra da je Bog sličan čovjeku. anthropos. prometna. che-meia) znanost o tvarima koje sačinjavaju ljudsko tijelo antropolatrija (grč. gone rađanje) postojanje čovjekom (očovje-Čenje) antropografija (grč. shvaćanje da je čovjek biće slično Bogu antropolog (grč. kanibalizam antropofiteja (grč.

tome rezanje) med. potpun prestanak izlučivanja mokraće anus (lat. tijelo je podložno zakonu naslijeđa. koji se događa svake godine. anthropos. an-. thvsia žrtva) prinošenje ljudi na žrtvu antropotomija (grč. pithekos majmun) čovjekoliki majmun. theke sanduk) dvorana zaslužnih ljudi antropoterapija (grč. urođeni nedostatak jajnika anvelopa (fr. anthropos. opovrgavati. godišnja renta anulacija (lat. an bez. pribrojavati. annualis) godišnji. opovrgavanje. opovrgnuće. proučavanje zakona koji vladaju u ljudskom životu. godišnjak. enveloppe) omotnica. annulus palatii čit. fiziognomika antroposomatologija (grč. ukidati. inversus) naličje. envers. anthropos. objavljivanje. žabe anurija (grč. anthropos. anthropos. annumeratio) pribrajanje. poništavati. na naličje anzihtskarta (njem. godišnji dohodak. poništavanje. lat. koji traje godinu dana anuarij (lat. uračunavati. dobom kad se ljudski govor počinje razvijati. Theos Bog) obogočovječenje. skopeo promatram) vještina da se po crtama lica zaključi o umnim i karakternim osobinama čovjeka. po Kantu: zakonodavni razum čovjeka antropopatija (grč. per anum (lat.) čarobni prsten. v. soma tijelo. "prosvijetljenje" i "posvećenje".) zool. d l'envers čit.) naopako. anulus magikus (lat. anthropo-poiia) stvaranje čovjeka antropopitekus (grč. plastike) slikanje (ili: klesanje) Čovjeka antroposkopija (grč. opovrgnuti. a duh zakonu reinkarnacije antropozoik (grč. annuarium) ljetopis. duša sudbini koju sama stvara. lat. bez-repci.) papin prsten pečatnjak na kojem je prikazan sv. godišnji prihod. ukinuti. anthropos. anthropos. anthropos.) med. annulus piscatorius Čit. shvaćanje da je Bog biće koje ima sve ljudske osobine. a lanver (fr. antropopatija antropopeja (grč. anthropopatheia) fil. naučavanje čiji je začetnik Rudolf Steiner. obožavanje čovjeka. natraške. anthropos čovjek. annuus godišnji) godišnja otplata duga. kroz čmar anvarija (grč. uništavati. annunciatio) nagovještavanje. a koje želi "duhovnim očima gledati" te neposredno opažati i općiti s "višim svjetovima". Ansicht pogled) razglednica . anulus piskatorijus (lat. an-. put prema tim višim svjetovima ima tri stupnja: "pripremu". sofia mudrost) fil. uračunavanje anumerirati (lat. annumerare) pribrojiti. uron mokraća) med. annullare) poništiti. antropopatizam antropopatizam (grč. annulus) prsten. anthropopatheia) fil. logia) znanost o sastavu i osobinama ljudskog tijela antropoteizam (grč. ribarski prsten anumeracija (lat. anthropos. završetak debelog crijeva. naziv koji je upotrijebio Hae-ckel za preteču "majmunskog čovjeka" (pitekantropa) "iz kojega se razvio čovjek" antropoplastika (grč. mat. proglasiti nevažećim anulus (lat. nomos zakon) fil. smatranje onoga što je ljudsko božanskim antropoteka (grč. rezanje ljudantropozofija 98 aorist skog tijela radi znanstvenog ispitivanja antropozofija (grč. anulus palacii (lat. annulus magicus čit. ovarium jajnik) med. počinje s dijuvijalnim razdobljem. otprilike milijun godina antrpa (entrepas) hod konja. Bla-govijest anuri (grč.antroponomija (grč. razdoblje u povijesti Zemlje u čijem se početku javlja čovjek. čmar. biće koje osjeća i želi isto kao Čovjek. zoon životinja) geol. kalendar anuitet (lat. anthropos. ukinuće. antropozojsko razdob-lje antropozojski period geol. anthropos. uništiti. ura rep) zool. nepomična krivulja koja u svakoj svojoj točki dodiruje jednu krivulju u ravnini anver (fr. polukas anualni (lat. osobito Djevici Mariji da će roditi Sina. seciranje. the-rapeo liječim) znanost o liječenju čovjeka i o njegovanju ljudskog zdravlja antropotizija (grč. Petar u ribarskom čamcu. proglašavanje nevažećim anulirati (lat.) kraljevski prsten pečatnjak. ubrajati anuncijacija (lat. a traje još i sad. annuitas. annullatio) poništenje.

vapa) para. apagogičan dokaz indirektan. ap-ago odvesti. aparatorij (lat. abziehen svući. izgled. apanager) dati kome imanje na doživotno uživanje. Pacifički pakt. biju vati apcigbild (njem. idi! apagoga (grč. apache) velegradski razbojnik. lopov. veoma raširen. SEATO anžanbman (fr. posredan dokaz. prošlo svršeno vrijeme aorta 99 apcigbild aorta (grč. New Zeland i USA) pakt koji je sklopljen 1. nemaran. dražestan apartheid čit. isparivanje. a-oristos neograničen. osme miris) bezmiri-san apa (mađ. abzihen) 1. utrnulost osjećaja. oduzimati. apatheia) neosjetljivost. apparens) vidljiv. lažan. apage) odlazi. antropofobija aparat (lat. stroj. aorte) anat. apanagium) imanje dano na doživotno uživanje. tj. pretakati (vino). zapleten.) zasebnost. apathes) neosjetljiv. očevidan. smrad apage! (grč. zaziranje (ili: strah) od ljudi. utrnulih osjećaja apatija (grč. neobičan. zamršen. dah. odvraćanje. braće). razmak. rujna 1951. cijeli pribor. onaj koji dokazuje točnost neke tvrdnje pokazivanjem nemogućnosti ili pogrešnosti tvrdnje koja ga negira apakromatičan (grč. vidan. lat. npr. aorte) med. pren. kal-cijev fosfat s fiuorom. vanjski izgled neke robe aparentan (lat. i 15. mlitavost pokreta apatit (grč.) otac apa (rum. apatao. apatetikos lažljiv) lažljiv. koji se odnosi na sustav leća kod kojeg su tri boje sjedinjene u jednoj točki apanaža (fr. stanje u kojem kod čovjeka ništa ne može izazvati ni radost ni žalost (u normalnim prilikama obično nastupa zbog premorenosti mozga). od plaće na ime otplate duga). otakati. jedinstven) poseban. koja su potrebna za neki posao ili neku službu. pri-vidnost. upala aorte aozmičan (grč. neodređen) gram. izraz kojim se označuje politika rasne diskriminacije apartman (fr. kazališta i dr. pun draži. ljubičaste ili zelenkaste boje apcigati (njem.ANZUS-pakt (od početnih slova imena Australija. odvratnost među ljudima. apanthropia zaziranje od ljudi) nečovječnost. enjambement) poet. op-koračenje. apparatorium) odjeljak (ili: ormar) za smještaj oruđa. jasan. najvažnija žila iz koje izlaze sve arterije u ljudskom tijelu. ravnodušnost. aparthajd (engl. ono što izbija iz nečega (kao plin). 2. u San Franciscu između Australije. aparatura (lat. apart poseban. apagoge) log. Bild slika) posebno pripremljena sličica koja se malo navlaži i naljepljuje na papir i tako preslikava. glavna srčana žila. očigledan. kinematografa. presiikač apcug . opovrgavanje apantropija (grč. osiguran prihod apanažirati (fr. sva oruđa. sprava i si. naprava. odbijati (npr. soba. tj.) apartan (fr. odvojenost. posredan dokaz. godišnja plaća bližih vladarevih rođaka (djece. apatao zavodim) min.) aorist (grč. nemarnost. zadah. Novog Zelanda i SAD. 4. sapa. ravnodušan. u hrvatskoj povijesti poznati su pod imenom Anšuvinci (vladali su u Hrvatskoj i Ugarskoj u 14. prelaženje nedovršene rečenice u sljedeći stih Anžu francuska plemićka obitelj (ime po istoimenoj grofoviji na donjoj Loa-ri). očit. apparatus sprema. stan s više odjela apaš (fr. apo. apantesis) odgovor. odrediti stalan godišnji prihod apanteza (grč. veličina i si. apanage. tisk. uzimati pravi otisak (radi obavljanja korekture). apparatus) svi aparati nekog tehničkog poduzeća.) aparencija (lat. apperentia) privid. vjerojatnost. surovost. otimač (naziv prema sjevernoameričkom plemenu Apaši) apatetičan (grč. nesvakidašnji. lat. oruđe) sprava. v. trg. a. odijeljenost. st. otići. prividan (npr. zaključak apatičan (grč. pomoćna sredstva i dr. žila kucavica aortitis (grč. appartement) stan. godišnji prihod. povraćati. neke radionice. zločinac. sva mehanička postrojenja (npr. 3. chroma boja) opt. vanjština. odjel. sive.

med. neupućenost u ono stoje lijepo. koji pati od slabe probave aperantologija (grč. suprotno: antia-peks. kaže se kad se osjeti da netko prisluškuje iza zida ili iza vrata) apendicit (lat. početak. ne-školovan apedeutizam (grč. astr. u boksu: udarac šakom odozdo prema gore . nedostatak ukusa. beskrajan) fil. u mačevanju: kratak i oštar udarac naprijed ispruženom nogom apelacija (lat. bujica praznih riječi apercepcija (lat. izdužen produžetak s površine nekog organa. odnosno mišljenja. rod. uložiti (ili: ulagati) priziv. Abzug) demonstrativni usklik uobičajen nekada i u našim krajevima (osobito na račun vlasti za vrijeme Austrougarske Monarhije). neprobavljivost. uložiti (ili: ulagati) protest Apelles starogrčki slikar za koga se pričalo da je tako vjerno naslikao grožđe da su ga ptice došle zobati. koji označava zajedničko ime.: drvo. lat. appendix) med. onaj koji se u pravnim ili sudskim poslovima obraća. i traži njihovu pomoć apelat (lat. med. snimak. imenovanje apelant (lat. vrstu apelirati (lat. Apelles post tabulam (lat. znači otprilike: dolje!. pozivanje. paideutikos odgojni) nenaobražen. apereins) koji potiče volju za jelom. usp. cut udarac) šport. doziv.) Apeles iza slike (da bi čuo mišljenje gledalaca. paideo odgajam) v. aperientia) mn. osobito: crvoliki produžetak na donjem dijelu slijepog crijeva. npr. periodos) fiz. otisak. aperi-tivus) v. zapažanje. usiljena težnja za lijepim i kićenim izražavanjem apeiron (grč. appellatio) viši sud (između prvostupanjskog i kasacijskog suda). aperantologia) pretjerana brbljavost. prauzrok iz kojega su sve stvari izašle i u koji se ponovno vraćaju (ovaj pojam uveo Anaksimander) apeks (lat. apaideusia) nenaobra-ženost.apeiros neograničen. žalba višoj vlasti. zajedničko ime. jasno shvatiti sadržaj neke predodžbe i time je staviti na pravo mjesto u svijesti aperijencije (lat. jasno shvatiti. kalon lijepo) nepoznavanje ljepote. aperijens aperijens (lat. šiljak) kapa sta-rorimskih svećenika (u obliku stoš-ca). mn. pepsis probava) med. prilog knjizi ili djelu. obraćati se (ili: obratiti se) prizivom višem sudu. nazivanje. oni činovi zapažanja. nomen appellativum) gram. zbor. geom. apedeuzija apedeuzija (grč. zapažati. appellatus) prav. nakon nižih. neodgojen. jasno shvaćanje apercipirati 101 aplanirati predmeta pomoću zapažanja. znak za dužinu ili naglašavanje nad samoglasnikom apel (fr. znak. odnosno mišljenja. kad se bol prouzrokovana tim padom osjeti na suprotnoj strani apeirokalija (grč. suprotno djelovanje pada. riječ koja označava rod ili vrstu. birstnapcug apedeutičan (grč. nulla dies sine linea. slobodan od njihanja. tj. appellans) prav. aperitivum) sredstvo koje potiče volju za jelom. crvuljak apepsija (grč. rakija ili drugo piće kao sredstvo za otvaranje apetita aperitivan (aperire otvoriti. spoznaje i tumači apercipirati (lat. apedeutizam apehema (grč. uvidjeti. a-peptos neprobavljen) neprobavljiv. pozivanje. appellare) moliti koga za pomoć. a-. priziv višem sudu. aperijentan aperkat (engl. aperitivan aperiodičan (grč. anat. koji se ne klati oko svoga ravnotežnog položaja aperitiv (lat. v. crvuljka (pogrešno se kaže: upala slijepog crijeva) apendiks (lat. aperijencije aperijentan (lat. sredstvo za Čišćenje. appel) poziv. ad-perceptio) fil. a. suprotna pukotina na povrijeđenoj kosti (kontrafisura). voj. appellare. ad-percipere = zapaziti. appendix) dodatak. upper gornji. gram. prav. arex vrh.100 apercepcija apcug (njem. neznanje poradi slabog školovanja. slaba probava apeptičan (grč. vrh stošca. osoba ili presuda nižeg suda protiv koje apelant podnosi priziv višem sudu apelativ (lat. dopuna. ap-echema) odjek. pozivati se na nešto. pomoću kojih se jedan predmet shvaća. životinja apelativau (lat. ret. višim sudovima. pozivanje na viši sud. a-. apeiros neiskusan. čovjek. a-. appellativus) gram. shvaćanje. točka na nebu u čijem se smjeru vrši gibanje Zemlje ili Sunca. usp. aperire otvoriti) med. upala crvolikog produžetka na donjem dijelu slijepog crijeva.

upotrijebiti. appetitus) prohtjev za jelom. metnuti. a-petalos) bot. a. pljesak. primijeniti. pohvala aplazija (grč. gen. tapšanje. applicatio) način izvođenja. sumnja aplanat (grč. rtni. bolesnikovo stanje između napadaja povratnih groznica apireničan (grč. apicis vrh. apex. žudnja za nečim apetitivan (lat. cultura uzgoj) pčelarstvo apireksija (grč. rupa. npr. aplikativan aplikacija (lat. primjena. nezapaljiv. rt) koji se tiče vrha. oblog: marljivost aplikant (lat. uporaba vanjskih sredstava. api-kalni glasovi glasovi koji se proizvode vrhom jezika (d. dati. stari su ga Egipćani štovah kao božanstvo. prišiti. težnja. konstruiran 1866. rta. osjećaj gladi. siguran od vatre apirija (grč. bez groznice apiričan (grč. lijek. apeiria) neiskustvo apirman (fr. otkloniti smetnje. nagon. applicabilis) primjenjiv. applicans) v. npr. pohotan apices juris (lat. primiti nešto s bučnim odobravanjem. bez lišća. apiarium) pčelinjak apikalan (lat. apex. naklonost apetit (lat. apurement) trg. a-. pyr vatra) med. otvor. zagla-diti aplaudirati 102 apofiza aplaudirati (lat. prikladan. koji se može lako namjestiti. mat. n) apikultura (lat. pljeskati u znak odobravanja. pyr vatra) 1. pravilan položaj prstiju pri sviranju . unijeti. pyren koštica) bot.. utiskivanje. želja. a-planao lutam) fotografski objektiv koji nema sferne abe-racije. kandidat aplikata (lat. 1750— 1541) postupak konzerviranja namirnica grijanjem do vrenja apertura (lat. stavljanje. a-. otvor. prionuti na neki posao. apistia) nevjerovanje. industrijalcu Nicolasu Francoisu Appertu. požuda. applaudere) tapšati. prilijepiti. applicata) treći pravac u koordinatnom sustavu aplikativan (lat. stanje bez groznice. sveti bik. planao) opt. bez (sferne) aberacije. sklonost. appetitio) težnja za Čim. zavoj. npr. bez latica apetencija (lat. koji nema koštice apiretičan (grč. vršni. apicis vrh) upala plućnih vršaka ("lungnšpickatar") apidiktor (lat. dovesti u red. težnja za Čim apeticija (lat. s bijelom njegom na čelu.) zool. primjenjivanje. provjeravanje računa apis (lat. opt. prohtjev. jednog materijala na drugi (čipke na tkaninu). uobličenje) anat. arex. volja zajelom. obraćati veliku pozornost na nešto. apis pčela. aplanir) poravnati. brižljivo izučavati. t. a-. npr. ovjeravanje. simbol zemljoradnje apistija (grč. applicativus) v. linkejo-skop aplanatiČan (grč. staviti. apices juris) mn.apertizacija (prema fr. crn. zaslona na optičkim uređajima apetalan (grč. aplikabilan aplikatorika (lat. dicere govoriti) električna naprava koja mjeri zvučne frekvencije što ih odašilju pčele u košnicama i tako pokazuje kad će početi rojenje pčela (frekvencija od 260 do 300 titraja označuje početak rojenja) apijarij (lat.) anat. pyr) med. osobito u vojnim znanostima aplikatura (lat. požudan. brinuti se. bez visoke temperture. kao složena leća. applicare) namjestiti. aplanazija: nepostojanje sferne aberacije aplanirati (fr. pčela Apis mit. applausus) pljeskanje u znak odobravanja. zaključak. ucrtati aplikabilan (lat. živo odobravati aplauz (lat. appetitivus) željan. a-pyros. apis pčela. plasis oblikovanje. applicare) objašnjavanje teorijskog pitanja pomoću praktičnih primjera. med. pravničke dosjetljivosti apicitis (lat. žudnja. gen. na dijafragmi za prolaz jednjaka. nedostatak ili nedovoljna razvijenost organa ili više njih aplicirati (1. glasno odobravanje. npr. appetentia) čežnja. a-. priljepljiva-nje. a. ukras na haljinu. applicatura) glaz.

žice koje održavaju vezu između intruzivnih masa iz kojih izbijaju apoftegma (grč. pneo dahćem) med. Jov. točka na putanji Mjeseca u kojoj je on najudaljeniji od Zemlje.. algos bol) bol (ili: tuga) za zavičajem apodi (grč. appoint) bank. drskost. pus noga) med. odrediti ročište. hrabrost apneja (grč. raz-. apodeiktikos) koji dokazuje. inventar apofiza (grč. beznožan apodemialgija (grč. apodiktičan sud log. uspravno držanje. razmnožavanje bez oplođivanja kod kojega se razvoj vrši samo pomoću jedne vegetativne stanice. apofasis) davanje savjeta. apofysis izraslina. 2. okomitost. afelij). apo-grafo) prijepis. glad i smrt . apodeixis) prikazivanje. neoboriv dokaz apodiktičan (grč. pren. metria) mjerenje udaljenosti. kad se još smatralo daje Zemlja središte. završnica apoen (fr. Otkrivenje. za razliku od prvog dijela (protaze). izlaganje. prisutnost jedne rude u nekoj drugoj u obliku grane ili korijena (ramifikacija). beznožnost apodiksis (grč. s kosti spojena koštanom masom (usp. nedisanje. neoboriv. poricanje. jedan od najdragocjenijih dokumenata i izvora za povijest prvih dana kršćanstva u kojem se govori o dolasku Antikrista i dr. mladica. kraći ili duži zastoj u disanju zbog poremećaja centra za disanje apo. religijski pravac koji sve pojave tumači kao neko proroštvo o svršetku svijeta apokaliptičan (grč. povjerenje u vlastite snage. apokaliptični konjanici četiri simbolična lika iz Apokalipse (6. apo-fize mn. a-. apo od. mjenica. gram.18). točka na putanji jednoga od Jupiterovih satelita u kojoj je on najudaljeniji od Jupitera Apokalipsa (grč. apojovium. bezuvjetan. apunto apoentirati (fr. beznožni vodozemci. apo-kalypto otkrivam) u duhu ili stilu Apokalipse. log. osobito inozemna. asertoran. sitan novac za izravnavanje računa.1-8): kuga. opet. osobito na završetku zgloba cjevastih apoftegma 103 apokatastaza kostiju. apo-kaliptični broj mistični broj = 666 u Apokalipsi. dokazivanje. nedostatak nogu od samog rođenja. svaka. pus noga) koji nema nogu. tj. tajanstven.) težina. geol. a-. zagonetan. sud koji izražava logičku nužnost. samouvjerenost. osobit razlog za neki hrabri postupak. to jest Otkrivenju (13. sentenciozan apogamija (grč. mjenica koja izmiruje neki dug ili duguje određenu svotu. kratak. grč. beznošci apodija (grč. apoche udaljenost. drugi.: "U istostraničnom trokutu moraju sva tri kuta biti jednaka". papirnata novčanica kao sredstvo plaćanja u platnom prometu.. apodemia boravak u tuđini. ali tako da ne izgleda da se to želi. apo) predmetak u složenicama sa značenjem: od. misao. mračan. a-. apofthegmatikos) u obliku duhovite izreke. posljednji dio složene rečenice. suprotno: perigej. posljednja knjiga Novog zavjeta. a ne Sunce (usp. sentencija apoftegmatičan (grč.aplomb (fr. također: najveća udaljenost Sunca od Zemlje u afeliju. sravniti račun s trgovačkim knjigama apofaza (grč. neminovan. gameo ženim se) zool. razmaka ■ apojovij (lat. koštana izraslina. podos noga) mn. istopiš izvornog dokumenta apohometrija (grč. nepobitan. duhovit. zool. apo-gaion) astr. usp. poslovica. oba izraza su iz Ptolemejeve astronomije. pojava primijećena kod najnižih jedno-staničnih životinja apogej (grč. probni govor. poravnati se u nečemu. apo. Jovis) astr. natrag apodan (grč. danas se upotrebljavaju samo u odnosu na Mjesec apograf (grč. koja se pripisuje apostolu Ivanu. smjelost. problematičan modalitet apodoza (grč. apodosis) ret. popis imetka.(grč. appointer) odrediti plaću. Apokalvpsis) 1. a misaon. važnost. epifiza). a-. rađanje bez nogu. rat. min. izdanak) med. pus. plaćati. samopouzdanje.od Jupiter gen. npr. apofthegma) kratka i duhovita izreka.

poremećaj. na franačkom dvoru: titula najvišeg svećenika koji je istodobno bio i vrhovni starješina dvorske kancelarije apokromat (apo. apolis. sufumigacija apokarpija (grč. rješenje apokriza (grč. apo-krino izlučujem) med. odvajanje Apolo v. apolambano zadržavam. apolepsis zadržavanje. osobito: branitelj kršćanstva od nevjerničkih i židovskih napada apologetičan (grč. fil. apo-krypto skrivam) nesiguran. budućnost Božjeg carstva i dolazak obećanog Mesije apokapizam (grč. također: djela nepoznatih pisaca apokrifi (grč. apo-krypto skrivam) mn. apolidos koji je bez zavičaja ili bez domovine) prav. kod žabnjaka) apokartereza (grč. stoici. lažan. st. apo-katastasis vraćanje u prijašnje stanje) vraćanje u prijašnje stanje. med. kapnos dim) med. izbacivanje (ili: izlučivanje) suvišne tekućine iz tijela apokrizijar (grč. u dogmatskom smislu: obraćanje svih ljudi u Kristovu vjeru i njihov ulazak u vječno blaženstvo. osobito kršćanski nauk . titula biskupskog. apokatharsis Čišćenje) med. istraživači Otkrivenja. vjerski zanesenjaci apokaliptika (grč. apo-karpos plod) bot. obranjena točka apologet (grč. med. apo-kalypto otkrivam) grana kasnije hebrejske književnosti koja hoće prikazati. apologeomai branim) teol. apo-kalypto otkrivam) oni koji vjeruju da Apokalipsa ih Otkrivenje sadrži proročanstvo o budućem ispunjenju i ostvarenju Božjega kraljevstva. nepravi. apo-lysis odvajanje) med. odluka. a nije dobila državljanstvo neke druge države apolitoza (grč. npr. plan američke ustanove za svemirska istraživanja. usporedba u priči. sumnjiv. apokrifni spisi spisi ili knjige koje Crkva ne priznaje kao prave (za razliku od kanonskih). vraćanje zdravlja. osoba koja je izgubila svoje državljanstvo. govora. v. naučavanje o vječitom ponavljanju stvari (Heraklit. naučavanje o vraćanju svih stvari i o konačnom ulasku u carstvo nebesko čak i grješnika (palingene-zija). od IV. apologeomai) koji ima karakter obrane. apo. odgovor. u obliku simboličkih slika i čudesnih vizija. spis ili govor apologetika (grč. svojevoljna smrt od gladi apokatarza (grč. znanost o tòme kako treba braniti vjeru. disanja. skraćivati apokrifan (grč. izdvajam) 1. astr. okamenjivanje. Apolon. čišćenje probavnih kanala apokatastaza (grč. dimljenje kao zaštita od zaraznih bolesti. apologema) obrana. apo-klao slomim) med. apo-kopto odrežem) skratiti riječ na kraju izostavljanjem jednog glasa ili više glasova. ozdravljenje. potpun prestanak neke bolesti.apokaliptičari (grč. apo-krinomai) "onaj koji treba govoriti i odgovarati. osobito rimskog izaslanika na carskom dvoru u Carigradu. izostavljanje posljednjeg slova ili sloga neke riječi apokopirati (grč. poučna pričica. objektiv za mikroskope koji otklanja kromatsku i sfernu aberaciju jer zrake triju boja skuplja u jednoj točki apolepsa (grč. izostanak) neke organske funkcije. kanonske apokritičan (grč. pi-tagorejci) apoklazma 104 apomiksija apoklazma (grč. pretvaranje u kamen apoliza (grč. apologos priča) poet. prestanak. apo-krinomai obavijestim. branitelj. izmišljena priča kojoj je cilj predočavanje neke moralne istine ili pouke apologema (grč. odgovorim) 2. apokope odrezivanje) gram. koje nisu prave. otkrivene. apolitho skameniti) geol. prijelom kosti apokopa (grč. npr. pulsa apolid (grč. plod iz jednog cvijeta s više slobodnih tučkova od kojih se svaki razvija u po jedan plodić (npr. podmetnut. apo-kartereo ubijam se glađu) svojevoljno suzdržavanje od jela. apologetikos) onaj koji govori ili piše obranu. prekid (ili: smetnja. skratiti. NASA apolog (grč. apokrino izlučujem. koji pomaže izlučivanje i izbacivanje suvišne tekućine apokriza (grč. chroma boja) opt. koji izlučuje. sprječavam) med. povratak u isti prividni položaj. spisi ili knjige čije je pravo podrijetlo tajanstveno. mračan s obzirom na svoje podrijetlo.

aponia) bezbolnost. apopsycho izdahnem) izdisanje. sumnjiva (ili: dvojbena) stvar aporizma (grč. doprinos jedne osobe nekom poduzeću u stručnoj spremi. da se nepojmovno od pojmovnog odvoji. lijep. srca ili mozga). "Ja ću tebi . živac) anat. aporeo biti u dvojbi. odvojiti se od pravog naučavanja ili vjere... bjeličasta čvrsta i jako otporna opna koja obavija. aporeo u zabuni sam) zagonetan. težak zadatak. sparivanje) zool. da se teškoće i proturječnosti danih fenomena radi njih samih ističu aporija (grč. donositi. spokojstvo apopleksija (grč. apoplektič-na sredstva sredstva protiv moždane kapi. redovito praćen onesvješćivanjem apoplektičan (grč. rječitosti itd.!" apostat (grč. aporia) zbunjenost. aporeo) v. liječništva. snošljivo stanje. glazbe. apoplesso udarcem oduzmem) med. apo-siopesis zanijem-ljenje) ret. prekidanje govora npr. ispuštanje duše. odreći se vjere. nejasnoća: logična teškoća. otpadništvo. apporter) donijeti. vrsta for-tepijana napravljena u Darmstadtu apolonski koji je na Apolonov način. prav. tj.. umjetnički. sklon moždanoj kapi. Apollon) glaz. ulog) trg. neuron žila. stvari zabranjene za izvoz. aporiz-ma aporematičan (grč. apport prinos. odmetnik od pravog naučavanja ili prave vjere. lat. apostateo otpadam) otpasti. razmnožavanje^ bez aponeuroza 105 aposterioran oplođivanja putem partenogeneze ili apogamije aponeuroza (grč. . dvojbeno pitanje: dopuštanje dvaju suprotnih sudova u dvojbenom pitanju. "vještina" raspravljanja o problemima. apo. poput navlake. apportare. apo. osobito kod dresiranih pasa aposfragizma (grč. metoda da se problemi prije njihovog teorijskog obrađivanja i nezavisno od mogućih rješenja sami u sebi ispituju. apostata) otpadnik. apolonikon (grč.apologija (grč. mixis miješanje. skeptik aporetika (grč. zauzimati se za. odmetanje. nedopušten aporetičar (grč. Apollon) glazbeni instrument. lat. aporema. duboka nesvjestica. sličan moždanoj kapi. prinositi. obrambeni govor ili spis u korist nekog čovjeka ih naučavanja apologizirati (grč. apostasia) odvajanje. nejasan aporeta (grč. iznenadan prekid funkcioniranja nekog organa (pluća. imanje doneseno u brak aporema (grč. gnojenje. aporeo u zabuni sam) sumnja. sličan orguljama. harmoničan. kolebati se. neprolazan) mn. apoplektični habitus tjelesna građa sklona moždanoj kapi apoplektičar (grč.. osobito od kršćanske vjere ili Crkve apostazirati (grč. apo. skladan. u Engleskoj apolonion (grč. a da se pritom ne želi pod svaku cijenu doći do njihovog rješenja. apoplesso udarcem oduzmem) med. osobito kršćanske apostazija (grč.kretnoj imovini. glazbeni apomiksija (grč. držati obrambeni govor Apolon (grč. obamrlost apor (fr. apo-stema čir. logička teškoća. bog sunca. nepokretnoj ili po. sastavljena je od vezivnog ži-ličastog' tkiva aponija (grč. donesi! (kod dresiranih pasa) aportirati (lat. apoplexia) med. mišiće.. zatajivanje misli. načela apostemacija (lat. apologeomai) braniti. zdravlje. teškoća. fr.) med. apostematio. aporos neprohodan) fil. bespomoćnost.. apologia) obrana. a-poreutos) zabranjen. aporetikos) onaj koji sumnja. Apollon) mit. roba zabranjena za izvoz aporetičan (grč. napravljen 1828. aporema aport! (fr. sin Zeusa i Latone.. onaj koji je sklon moždanoj kapi apopsihija (grč. poezije. apostates. odmetnuti se.. med. težak za razumijevanje. sfragis pečat) lik urezan u prsten kao pečat aposiopeza (grč. apporte) daj ovamo. skupine mišića i cijele udove. zagnojavanje apostematozan (grč. a-poreutos neprohodan. prešutkivanje. ali ne u gotovom novcu.

koji se gnoji. ukoriti. apostolos) koji potječe od apostola. linija okomito povučena iz središta pravilnog višekutnika na jednu njegovu stranu. grditi apotanazija (grč. obožavati. apostolos) sustav neograničene crkvene vlasti apostolik (lat. apostillus) pisati (ili: r praviti) bilješke sa strane ili ispod teksta apostol (grč. apponere priložiti. naučavanja. Kristov učenik. zavi?? san od iskustva. skinem. apo. neotopiv talog koji se stvara u biljnim ekstraktima izloženim zraku apoteoza (grč. apostrofe odvraćanje. koji odgovara naučavanju apostola. zvanje propovjednika vjere. pren. papinska vlast apostolicitet (lat. djevojčica Antonija. imenica koja pobliže označuje drugu imenicu i slaže se s njom u padežu. produženje liječenja i nakon bolesti apoteza (grč. bogoslužna knjiga koja sadrži djela apostolska. gnojan aposterioran (lat. otklanjanje) ret. ili nekoj stvari. 4. appositio) gram. apotheke. okrenuti) gram. apostolicum) zajednički naziv za apostolske spise Novog zavjeta. potpuno izliječenje. usp. skidanje. apotheosis) uzdizanje umrlog junaka ili velikog čovjeka do božanstva. sačuvati) ljekarna. a posteriori apostil 106 apotoma apostil (lat. 1. pren. grdnja apostrofirati (grč. figura u kojoj govornik ili pisac iznenadno zastane u svom izlaganju i obrati se nekoj osobi. razlika između dviju veličina mjerljivih samo tako da se kvadri-raju. npr. koji stoji kao dodatak . npr. Poslanice i Otkrivenja apostolski (grč. oštrijim tonom. oduševljen pobornik i borac za pobjedu neke znanosti. naknadno dodana pridjevska oznaka. apostolska stolica (lat. grad Split apozitiv (lat. apo. apotithemi ostaviti na stranu. apostrofos) gram. tj. zbijanje protoplazme i klorofilnih zrnaca na staničnim zidovima susjednim s drugim stanicama. trgovina lijekovima. apotemno odsijecam) mat. papinski. appo-sitivum) gram. Djela apostolska. apostolsko dostojanstvo. appositivus) gram. tj. apostillator) pisac bilježaka sa strane ili ispod teksta apostilirati (lat. obožavanje. kem. stvoren na osnovi iskustva. ukor. figura kojom se netko obraća nenazočnim osobama ili stvarima koje zamišlja kao žive 3. gubljenje glasa apotoma (grč. apotithemi odvojim. thanatos smrt) potpun prestanak života. kućna. kutija u kojoj se drže lijekovi. trgovac lijekovima apotema (apo-tithemi) geom. pridjev koji stoji uz imenicu kao atribut. Theos Bog) uzdizati do božanstva. apotheke) ljekarnik stručna osoba koja priprema lijekove po liječničkim receptima. ukinem) lingv. veličati apoterapija (gr. označiti apostrofom da je u nekoj riječi ispušten samoglasnik ili suglasnik. apostolos poslan) poslanik. nesumnjiva smrt apoteka (grč.apostematosus) koji ima oblik čira.: Dijete bolesno mora ležati apozitivan (lat. putnička apoteka apotekar (grč. osnovao ju je apostol Petar apostrof (grč. skloniti. preporuka priložena uz pismo ili molbu. apo-strefo odvratiti. npr. u govoru odjednom se obratiti kome ili čemu. ukidanje. dodatak nekom pismu ili povelji. razlika između cijelog i sljedećeg polutona apozicija 107 aprobacija apozicija (lat. therapeia) med. bilješka (ili: primjedba) sa strane ib ispod teksta apostilator (lat. suglasnost prave Kristove Crkve s čistim naučavanjem apostola apostolicizam (grč. propovjednik kršćanstva. bilo nazočnoj ili nenazočnoj. bot. sedes apostolica) papinska stolica u Rimu. a posteriori) fil. apo. osloviti nekoga življim. onaj koji širi neko naučavanje. glaz. 2. veličanje apoteozirati (grč. apostolat (lat. apothesis odvajanje. apostolatus) propovijedanje (ili: širenje) vjere. znak kojim se obilježava da je jedan samoglasnik ispušten (') apostrofa (grč. apostolicitas) teol. pren. apostilus) oproštajno ili ot-pusno pismo. ideje i si.

appassionato (tal. priznavanje nekome sposobnosti za nešto. približno izračunavanje. nedopustiv priziv. zatvor. nepromišljen priziv appoggiando čit. aprobativan aprobirati (lat.) glaz. nošeno.) prav. pohvaliti. vučeno (u sviranju). sliveno appoggiaura čit. npr. krzno) dobivaju izgled i svojstvo bolje robe (glatkoću.) prav. razumijevanje. approximativa) točka zbližavanja. a priori) filozofijski pravac koji prima nešto a priori. a prva ju je navodno izrekla markiza Pom-padour) apres-souper Čit. približavati aproksimitet fiat. kemijsko spajanje dvaju tijela pomoću trećega . tj. appoggiato appoggiato čit. pristanak. sastanak ugovoren kasno navečer apretirati (fr. apres) poslije. sjajnost). prisvojenje. kao imenica. koža. strahovanje. beznačajan i ništavan priziv appellatio inadmissibilis čit. bilo u teoriji spoznaje bilo u etici aprobacija (lat. apelacio adminisibilis (lat. strah. tj. apretura (fr.) glaz. dopustiti. osobito nekog trenutka ili događaja apropinkvirati (lat. glaz. moj apre aprecijacija (lat. tvornicama itd. predudar.) prav. propušten. apraxia besposlenost) psih. poljoprivrednim dobrima. pohvala. ocjena. usrdna molba apres nous le déluge čit. zabrinutost aprekacija (lat. approbare) odobriti na osnovi prethodnog ispitivanja. mat. pravilan omjer u građi nekog glazbenog instrumenta aprioran (lat. približavati aproprijacija (lat. zakasnjeli priziv appellatio frivola čit.) prav. uzimanje u posjed. apelacio te-merarija (lat. pojam.) aprobatoran (lat. povoljno ocijeniti. procjena. ocjenjivanje otprilike aproksimativa (lat. poimanje sadržaja neke predodžbe. apelacio dezer-ta (lat. approximare približavati se) približiti. prav. neprihvatljiv priziv appellatio temeraria čit. apprehensio) fil. apođato (tal.) glaz.) nakon nas potop. apelacio frivola (lat. dopuštenje. apre nu 1' deliž (fr. approbativus) odobravan. dodirna točka aproksimativan (lat. a priori) fil. neosnovan priziv. dati im glatkoću. papir. glavno daje nama sada dobro (uzrečica iz doba pred francusku buržoasku revoluciju. apprecari. (žita. appretiatio) određivanje cijene. apođatura (tal. apre supe (fr. vina. approbator odobrava-telj) osoba koja vrši stručan pregled i odobrava puštanje u promet proizvoda u znanstveno-istraživačkim zavodima. mliječnih prerađevina i dr. npr. povoljan sud o nečemu. odobrenje.) prav.) "poslije večere". slivanje tonova apraksija (grč.) glaz. zatim. approximativus) približan aproksimirati (lat. približna ocjena. večernje sijelo. priziv koji se može dopustiti ili prihvatiti appellatio deserta čit. appropriatio) prisvajanje. koji izražava odobravanje. apođando (tal. biskupovo dopuštenje da svećenik ispovijeda i propovijeda aprobativan 108 apsida aprobativan (lat. apprêter) dotjerati (ili: dotjerivati) razne tekstilne materijale tako da dobiju izgled i svojstva boljih. v. približno pronalaženje korijena. vezano. hapšenje. brašna. dopustiv i prihvatljiv priziv. apprêter) rad oko dotjerivanja i popravljanja kojim neki industrijski proizvodi (tkanine. procjenjivanje. appropinquatio) približavanje. ocjenjivanje aprehenzija (lat. ili svojstva koja im daju veću vrijednost koju ti proizvodi dobivaju ovakvim dotjerivanjem. approbatio) odobravanje. apelacio inadmissibilis (lat. s mnogo osjećaja appellatio admissibilis čit. apprecatio) preklinjanje. priznati nekome sposobnost za nešto aproksimacija (lat. nas se to ne tiče. sjajnost itd. suzdržano. a priori apriorizam (lat. nakon naše smrti može doći što hoće. strasno. approximitas) približnost apropinkvacija (lat. vezivanje. prilagođavanje. nesposobnost izvođenja nekih običnih pokreta i točnog shvaćanja značenja nekih stvari bez postojanja oduzetosti (paralize) apre (fr. igrač koji u igri dolazi poslije drugog igrača. vrijednosti nečemu. da se tiska knjiga. predodžba. approbatorius) v. approxïmatio) približnost. appropinquare) približiti. aprobatoran aprobator (lat.

absolvere) pristaša ili vršitelj neograničene vladavine apsolutiv (lat. shvaćati ili prikazivati nešto kao apsolutno. prelaziti u gnoj. abscessus) odlazak. astr. potpun. apsolutno 1. engl. relativ apsolutizam (lat.. tj. u Filozofiji religije: apsolutno biće. abscissio) odsijecanje. apsolutni alkohol kern. apsolutni broj. appropriare) prisvojiti. gorka rakija apsintizam (grč. apsinthion) bot. vrijednost bez obzira na znak + ili —. apopsihija apsint (grč. absolvere završiti. absen-tism) odsutnost iz mjesta kome netko stvarno pripada. bolest živaca kao posljedica prekomjernog pijenja apsinta apsojucija (lat. bez obzira na njegov obujam. metastatični apsces zagnoje-nost koja se pojavi daleko od mjesta prvobitne oboljelosti. odvajanje. oblik vladavine kod koje vladareva vlast nije ograničena ustavom. neogra-nčena vladavina jednog Čovjeka apsolutizirati (lat. ab-so!utus) slobodan od svih odnosa (ili: obveza. Bog. nego samo za jednu. otići. prisvajati. absenters) mn. odsjeći. med. simbol lošeg sinovskog ponašanja apscedirati (lat. progresivne paralize itd.aproprirati (lat. polukružni dijelovi crkava. gram i sekundu. velika os eliptične putanje. mala zborna kapela. fiksacijski apsces zagnojenost izazvana namjernim kemijskim podražajima. razumijevati. čisti alkohol. approvisionner) opskrbiti životnim namirnicama Apsalom (hebr. jedna od dviju točaka na eliptičnoj putanji nebeskog tijela u kojoj se ono nalazi na najvećoj odnosno na najmanjoj udaljenosti od tijela oko kojeg optječe. osobito onih koje su građene u romanskom stilu apsidiola (lat. apscisna osovina pravac koji obično zauzima horizontalan položaj apscisija (lat. bezuvjetan. samovolja. fiz. pod apsentizam apsentizam (lat. dakle afel i perihel za planet ili neki komet te apogej i perigej za Mjesec. apsolutno tlo ono koje se ni za koju drugu kulturu ne može racionalno upotrijebiti. apsyhia) nesvjestica. oslobođenje. a mazga je ispod njega pobjegla). agr. Čist. apsolutan (lat. broj. apsolutna težina težina tijela koja se dobiva običnim mjerenjem. savršen. 2. abscin-dere otrgnuti. apsis) arhit. v. ret. apsolutni sustav mjera sustav u kojem su osnovne jedinice: za dužinu centimetar. tj. ubrizgavanjem mlijeka radi liječenja sepse. linea. osobito boravak irskih posjednika izvan Irske (apsenteri) apsida (grč. u srednjovjekovnoj crkveapsidiola 109 apsorbirati' noj arhitekturi: stražnji. odvajanje. Absalom otac mira) jedan od sinova hebrejskoga kralja Davida. absolvere) neograni-čenost. ne-prisustnost duha. dužina koja spaja obje apside apsihija (grč. osobito u crkvama romanskog stila apsidna linija astr. gnojni čir. apscisni pravac pravac koji je uzet radi određivanja položaja neke točke ili osobina jedne krivulje. abs-cedere) odlaziti. indikativ. ograničenja) nezavisan. samovlašće. zagnojavati se apsces (lat. prekidanje apsentan (lat. grč. apscisa (lat. npr. absolvere razriješiti) gram. absens) odsutan.apsolutist (lat. med. abscissa. neuvjetan. absens.) geom. neprisebnost. suprotno. gonoreje. gnojna upala tkiva. apsidiola. rakija od pelina. npr. udaljavati se. odvojiti. fil. apsidos svod) 1. absolutio) oproštenje grijeha ih krivnje. apsis. fiz. apsolutna vrijednost mat. u (Descartesovom) koordinatnom sustavu: mjerni broj (+ ili —) udaljenosti bilo koje točke u ravnini do or-dinatne osi. apsinthion) med. učiniti nešto apsolutnim. apsolutna temperatura ona čija se nulta točka nalazi na —273°C . udaljen apsenteri (engl. za masu gram. u aposolutnom smislu . apsolutne mjere koje imaju za osnovne jedinice centimetar. za vinograd i si. absolutum) činiti. prilagoditi prema Čemu. pomilovanje apsolut v. za vrijeme sekunda. udaljiti se. v. otkidanje. prema biblijskoj priči pobunio se protiv oca i bio ubijen (bježeći na mazgi pred progoniteljima zapeo je dugačkom kosom za hrastovo granje. usp. uskladiti aprovizacija (lat. neograničen. uvjeta. a-providere) opskrbljivanje životnim namirnicama aprovizionirati (fr.

in abstracto čit. duh. abstinens) koji se suzdržava od uživanja u alkoholu. otpusni apsolutorij (lat. suzdržavanje od alkoholnih pića. abstrusus) skriven. čin kojim se u želucu završava probava. usisavanje. ab-solvere odriješiti) razriješiti. diplomskog ispita. mesu. emisija). taman. teško razumljiv. absolutorius) koji oslobađa. grč. školu apsorbencije (lat. vječno i nepromjenjivo (idealistički: Bog. mesa. koji postoji ili je zamišljen da postoji odvojen od materijalnih predmeta. abstersio) med. zamišljen. spolne ljubavi. mislen. duhana. neuvjetovano. mi-sleno (suprotno: in concreto) apstraktiv (lat.: relativnost. stvarati misaone predodžbe. razrješni. neosvrtanje apstrakt (lat. ne obazirati se na to. obuzimati. ab-sorbere) usisati. neograničenost. mislima i si. med. od nečega apstrahirati ne voditi o tome računa. apstraktum pro konkreto (lat. abstergens) med. dubok. ispirati. abstergentia) mn. koji Čisti (ranu) apstinencija (lat. neuvjetovanost. zamršen . zatvoren. spolnim odnošajima. ispiranje. savršeno. obuzeti. čist pojam. abstractivum) kem. sprava pomoću koje se određuje sposobnost tekućine za upijanje plinova apsorptivan (lat. koji služi za ispiranje. trošiti. relati-vitet apsolutoran (lat. abs-trahere) odvojiti. fiziol. abstinentia uzdržavanje) trezvenost. savršenost. upijanje. zamišljenost. uvlačiti u se. apstraktna. mudrovanje. neograničeno. pren. absorptivus) sposoban upiti ili usisati. odvajati u mislima. spolnih odnošaja itd. sasvim zaapsorpcija 110 apsurdan uzeti poslom nekoga. trezven apstinirati (lat. supr. oslobođenje. npr. pril. absorptio) fiz. abstinens) pristaša apstinencije.) apsorpciometar (lat. abstergere brisati) prati. pojmovno odvojeno. čistiti (ranu) apsterzija (lat. posebno. trezvenjak apstinentan (lat. in apstrakto (lat. nejasan. čišćenje (rana) apsterzivan (lat. sredstva za vanjsko čišćenje. abstractum) log. opće. samo u mislima. čist. ono što je u mislima. gram. abstractio) log. stvaranje pojmova. koji postoji samo kao pojam (supr. slučajno ili nebitno. abstinere) suzdržavati se od alkohola. jednostavno. koji razrješava. fil. svjedodžba da je netko stekao pravo na polaganje završnog. čist čin mišljenja. nužno i bitno namjerno zanemarivati i ne obazirati se na ono što je u tome sporedno. završiti. rastresen. razrje-šrio pismo. upiti. primanje u sebe (supr. mislena imenica. duhanu. kem. ekstrakt nekog soka ili alkohola apstruzan (lat. sredstva za ispiranje rana apstergentan (lat. rastre-senost. materijalistički: tvar). radi što boljeg uočavanja i poimanja onoga što je u nečemu glavno. usisan apstencija (lat. osnovni uzrok svim pojavama. apsterzivan apstergirati (lat. absolutorium) razrješenje. absolvere završiti) osoba koja je provela na sveučilištu ili nekoj drugoj visokoj školi propisano vrijeme i time stekla pravo na polaganje završnog (diplomskog) ispita apsolvirati (lat. abstersivus) med. stvar po sebi. suzdržanost. živjeti trezveno apstrahirati (lat. ovladati. bezuvjetno. težak za razumijevanje. abstractus) log. čista misao. absolutum) 1. v. okaniti se toga apstrakcija (lat. progutati. viši.) opći pojam umjesto stvarnog predmeta apstraktan (lat. pranje. usisavati. potrošiti. metron) fiz. im. absorptio. mesa. neimenovani broj. osloboditi od (grijeha ili krivnje).) u općem. absolutus) bezuvjet-nost. udub-ljenost u misli. razrješnica aps6lvent (lat. 2. suprotno: relativno apsolutnost (lat. odustajanje od nasljedstva apstergencije (lat. odvajanje.apsolutno (lat. absorbentia) mn. teorijski. abstractum pro concreto čit. misaoni. abstentio uzdržavanje) prav. prvi. potpuna zauzetost (poslom. negledanje. prolazak probavljene hrane kroz crijevnu sluznicu u krvotok.: konkretan). dubokouman. sredstva koja upijaju vlažnost iz drugih tijela apsorbirati (lat. duhana. apstinent (lat. znanost čista znanost (za razliku od primijenjene). apstraktan broj mat. upijati. čista misao. potpuno zaposliti apsorpcija (lat.

pobijeđena Atena pretvorila ju je u pauka arahniti (grč. area površina) jedinica za mjerenje površina = 100 m2 ara (lat. govoriti arapski. paucima slične životinje. apus. usp. v. upala paučinaste moždane opne. arapske književnosti i dr. izumila neka vračara Toffana (trovala je polako i neprimjetno. voda za umirivanje krvi (nazvana po otkrivaču Binelliju) aqua destillata čit. sudare cijediti) prokuhana tekućina. pauci arahnoliti (grč. pa su je rado primjenjivali za "nedužno" usmrćivanje političkih protivnika) Aquincum čit. žrtvenik arabatan (tur. harabi) trošan. hrom) vrsta raka listonošca aqua Binelli čit. logos) poznavatelj (ili: proučavatelj) znanosti o paucima arahnologija 112 arbitraža . destilacijom pročišćena voda aqua toffana čit. arabinoza vrsta šećera. mjenica za izmirenje nekog duga apus (grč. a-pteros beskrilan) zool.) kern. osobito: poznati medicinari srednjeg vijeka koji su bili pod utjecajem arapskih liječnika arabizam osobina arapskog jezika. u umjetnosti arabotedesko (tal. arapske književnosti i umjetnosti. ad apsurdum (lat. npr. eidos oblik) mn. arachne. nerazumljiv. sklon propasti. slik.) farm. nerazumljivost. otrcan. eidos oblik) zool. arabicitas) bit. appunto) trg. arahnitis arahnoida (grč. natjecala se je u tkanju s božicom Atenom.bez noge. nepodoban. v. karbonat vapna. arachne. arabesco) 1. kristalizira po rompskom sustavu arahiodaktilija (grč. 1700. arachne pauk) mn. ukras u arapskom stilu. osobito vješta tkalja iz Lidije. ugledati se na Arape. besmislenost. npr. daktvlos prst) med.) to-fanska voda. besmislica. apsurd apšmalcati (njem. ar (lat. akva tofana (tal. začiniti. zapržiti apterologija (grč. pohaban. smiješan. absumptio) trošenje. amfiteatar. ab od. dotrajao. absurdus) logički nemoguć. rabatan arabeska (tal. rimskog i gotičkog stila u slikarstvu i kiparstvu aragonit min. izmučenost apsurd (lat. aranea pauk. osobitost i poznavanje arapskog jezika. lithos kamen) geol. arahniti arahnolog (grč. lat. fantastične linije u slikarstvu. absurdum nemoguće) v. upropašten. bezbojan ili žućkast mineral. arabotedesco arap-sko-njemački) mješavina maurskog. kamenje s otiscima morskih zvijezda. riječ uzeta iz arapskog jezika arabizirati napraviti na arapski način. zool. znanost o beskrilnim kukcima (paucima. besmislen. arahnoliti arahnitis (grč.) u rimsko doba naziv za grad na desnoj obali Dunava kraj starog Budima u Mađarskoj. istrošenost. u baletu: figura kad plesač stoji na jednoj nozi arabicitet (lat. arachne.) oltar. absurditas) logička nemogućnost. arachne pauk.) aptrajbati (njem. ruševan. paučinasta moždana opna arahnoidi (grč. glupost apsurdan (lat.) dovesti do besmisla apsurdnost 111 arahnolog apsurdnost (lat. 2. akva Bineli (lat. upotrebljavati u govoru arapske riječi. izraz kojim se označuje npr. arah-noditis arahnoditis (grč. arachne) med. javna i privatna kupališta i dr. dobiva se od arapske gume i nekih drugih biljnih sluzi arabist znalac arapskog jezika. abschmalzen) za-mastiti. ad absur-dum čit. nepriličan. abstreiben otjerati) kuh. arachne pauk. prekomjerna dužina prstiju na ruci i nozi Arahna mit. bubama i dr. geol. pokvaren. jako i svestrano olupavanje tijesta apunto (tal. vrijedne iskopine. zapravo slike iz biljnog svijeta budući daje Arapima vjera zabranjivala slikanje ljudi i životinja. uvarak apsumpcija (lat. arachne) med. akva destilata (lat. Akvinikum (lat.apsud (lat. otrovna tekućina koju je navodno oko god.

znanost o paucima.arahnologija (grč. aranea.) slobodna volja. poslovanje pri kojem se iskorištava cijena jednakih burzovnih objekatf na raz ličitim tržištima. danas ih ima na području Brazila i Venezuele araukarija vrsta crnogorice. za zapošljavanje nezaposlenih radnika arbajtsdinst (njem. pr. ukusa. uređivati. sudac u nekom sporu.) mn. oporavljam se) veseliti se. približan arbitrator (lat. meksička biljka iz porodice šti-tarki araluk (tur. arbitrari presuđivati kao izabrani sudac) izabrani sud. najutjecajnija. sloboda opredjeljivanja arbitrirati (lat. logia) zool. osušene i poše-ćerene naranče araneografija (lat. despot. promatrač. sređivati. v. arachne. aralvk) dogradnja uz kuću. izabrani sudac arbitraža (fr. mali hodnik. presuđivati kao izabrani sudac. grafo pišem. do 650. ocjena. raizo odmaram se. razdaljina. uživati gledajući nešto. prirediti. osim predstavnika zavađenih strana. priređivati. arbitratio) procjenjivanje po vlastitom nahođenju. naslađivati se arak (ar. sporazum. logia) zool. arbitrari) procjenjivati. prisutni svjedok. i neutralni delegati arbitražni posao (lat. lat. male. spada u skupinu semitskih jezika. bu-reau ured) ured za posredovanje rada. Arbeit rad. sud izabranog suca. međuprostor. presuda izabranog suda. uređenje.) rodoslovno stablo. samovoljan. složiti.) rad na njivi. shvaćanje. grč. volja. obrada. arrangemen * uređi-mje. razmak. nagoditi se s vjerovnicima. arbitrium) presuda. rješavanje me arbitražni posao 113 arendar đudržavnih sporova pomoću komisije u kojoj su. fr. jedinica za mjeru papira arakača (lat. arranger) urediti. obiteljsko stablo.) arbitracija (lat. Arba (lat. arbitralis) koji se tiče izabranog suda arbitraran (lat. umijeće da se po paučini predvidi kakvo će biti vrijeme arajdati (grč. posao kojim se traži način kako bi se najbolje izmirio dug u inozemstvu ili kako bi se najpovoljnije naplatilo neko potraživanje arbitrij (lat. glavna. institucija njemačke nacističke vladavine koja je propisivala da svatko mora provesti određeno vrijeme na fizičkim radovima u službi zajednice arbitar (lat. izravnati. priređivač aranžirati (fr.) 2. samovolja. pol. samovoljna procjena arbitralan (lat. mišljenje. važan za izučavanje židovskih i starokršćanskih spisa. aranea pauk. grč.) antičko ime za otok i grad Rab arbajtsbiro (njem. arbor genealo-gika (lat. opisujem) opisivanje pauka araneologija (lat. rok. srediti. aramejsko pismo semitsko pismo iz kojega se razvilo hebrejsko pismo aramon (fr. Arbeit rad. izmirenje. poček Arameja stara oznaka za Siriju i Mezopotamiju aramejski jezik najrašireniji jezik u srednjoj Aziji od 300. preradba. e. najmjerodavnija osoba u spornim pitanjima (umjetnosti. vrsta jake rakije od riže. otporna prema biljnim bolestima (osobito se uzgaja na jugu Francuske) arancini (tal. slobodno opredjeljivanje arbor genealogica čit. rješavati po svom mišljenju i nahođenju.) vrsta vinove loze. arrangeur) obradivač. tlaka (u srednjem vijeku) Araukanci (Arawak) nekada moćno indijansko pleme. raspored. glaz. suđenje izabranim sudom. slobodan izbor. neutemeljen. n. napraviti sporazum aranžman CY. šećera ili od soka kokosovog oraha arak (lat. neograničeni gospodar. arbitrari) bank. rodoslovlje . Dienst služba) "radna služba". vremenski razmak. spremiti. arbitrarius) koji presuđuje po osobnom uvjerenju. n. trg. e. trg. arahiologija aranžer (fr. mode i dr. suditi. r^d. orkestracija aratura (lat. svojevoljan. poravnanje. arbitrator) sudac kojega biraju zavađene strane radi rješavanja nekog spora. arbitrage. radovati se. arcus luk) 1. Arracacia xanthorhiza) bot. arbiter) izabrani sudac. mijenjati (ili: razmjenjivati) domaću valutu za drugu valutu po utvrđenom tečaju arbitrium liberum (lat. no nemilosrdno istrijebljeno od španjolskih osvajača..

prsten oko prsne bradavice. vrsta grube svile iz Smirne ardasina (fr. usp. arbor vite (lat. arena) borac u areni. arrendator) zakupac zemljišta arendirati (lat. velika teškoća.) prema legendi: smokva pod kojom je vučica dojila Romula i Rema arbor vitae čit. neplaćena kamata areražirati (fr. zbor uglednih i nepristranih sudaca areotektonika (grč. žestoko. koji pripada bogu rata Aresu. 3.) glaz. rata i ratnih užasa . usijan. arkcior citacio (lat. arborescere) pretvarati se u drvo. ardasse) trg. ardito) voj. oštriji (ili: pooštren) poziv pred sud arctius jus Čit. određivanje gustoće i specifične težine tekućine Areopag (grč. araios rijedak. me-triaj fiz. ardassine) trg. poprište. nasad raznovrsnog bilja. ugovor o davanju zemljišta u zakup arendar (lat. vještina napadanja i obrane utvrđenih mjesta areraže (fr. dugovi.) prav. area. gradilište. arrendare) dati ili uzeti zemljište u zakup. odrvenjenje arborescirati (lat. muka area (lat. brežuljak posvećen bogu rata Aresu. pren.) prav. poprište borbe i igara u cirkusu (amfiteatru) kod Rimljana. pren. 2. hidrometar areometrya (grč. arenacija (lat.) nađ-liječnik svetog. slobodno mjesto. arduus strm) strmost.) površina. vreli. žarki. u tal. zaostala plaćanja. mala šupljina između tkiv-nih snopića: med. gravimetar. zakupiti areola (lat. sprava za mjerenje gustoće i specifične težine tekućine. arkcijus man-datum (lat. Ares) mit.) borilište posuto pijeskom. arrérages) mn. tj. odrvenjavati arboretum (lat. cultura) uzgajanje drveća i ostalog bilja arborist (lat. revan ardit (tal. arborescentia) ras-tenje (ili: razvijanje) u obliku drveta (kod kristala). anat. pren. zažaren. srčano arduitet (lat. arboretum) škola u kojoj se uči poznavanje bilja. kao drvo arborikultura (lat. tektoniki) voj. arrendarius) onaj koji daje zemljište u zakup arendator 114 argo arendator (lat. arkato (tal. vojsci. arrenda) zakup zemljišta. vatren. astr. ardens) gorući. Areios Aresov. polje borbe. silan. krug oko Mjeseca areometar (grč.) anat. moždana masa malog mozga koja je u presjeku slična dr-vetu arborescencija (lat.) glaz. pooštrena zapovijed ardasa (fr. ne biti isplaćen Ares (grč. plah. carskog dvora u starom Rimu. rada i si. smjelo. sin Zeusa i Here. prevlačeći gudalom archiiatrus Sancti Palatini (lat. simbol surove hrabrosti. arborisatio) prirodno stvaranje oblika drveta na kamenju. metron) fiz. najstariji i najugledniji sud u Ateni čije je sjedište bilo na tom brežuljku. areale) područje na kojem je raširena neka biljna ili životinjska vrsta arena (lat. žustar.) prav. arbor drvo. Areios pagos) 1. arboriformis) koji je u obliku drveta. arkcijus jus (lat. vrsta fine perzijske svile ardentan (lat. arhijatar arctior citatio čit. tegoba. bog rata. arenatio) med. botanički vrt arboriforman (lat. araios rijedak. arbor drvo) onaj koji se bavi uzgajanjem drveća i ostalog bilja arborizacija (lat. trkalište u cirkusu. pješčana kupelj arenant (lat. crven krug oko upaljenog mjesta. areola) malo. arrérager) biti u zaostatku s primanjem. gumno areal (lat. neplaćena zakupnina. zapadno od Akropole u Ateni. "životno drvo". biljni otisak arborni (lat. bliže (ili: preče) pravo. hrvač arenda (lat. vojnik jurišnih odreda naoružan ručnom bombom i nožem ardito (tal. arbor drvo) tekućina za prskanje raslinja i drveća radi zaštite od zaraznih bolesti arcato čit.Arbor Ruminalis ili Ruminalis ficus (lat. pravo prednosti arctius mandatum čit.

redni broj 18. otkriven 1894. dokaz. argumentatio) dokazivanje. razlog. lako razumljiv. već na osobinama ili položaju onih koji je iznose. pakfong. nautes) povijest pohoda Argonauta u Kolhidu. prav. dokaz koji se ne zasniva na samoj stvari. argoter) govoriti šatro-vačkim jezikom. Argo. govor određene socijalne skupine argon 115 arheget argon (grč. zaključivati. argiri-jaza argirijaza (grč. zadržati. raspravljač argumentiran (lat. metalna smjesa slična srebru argiromanija (grč. argumentari) navoditi kao dokaz. kse-non argonaut (grč. npr. zatvor arestant (lat. starogrčki junaci koji su na svojoj lađi Argo pod Jazonovim vodstvom otplovili do Kolhide kako bi donijeli zlatno runo argonautika (grč. atomska težina 39. usp. lopovski. mandatum) prav. argental. potkrijepljen dokazima argumentirati (lat. plemeniti (inertni) plin bez boje. argot) izraz ili osobitost šatrovačkog govora argument (lat. arrêter) zaustaviti.) lisnato srebro argentum vivum (lat. sadržaj ili izvadak iz nekog djela argumentacija (lat. argyrion. mangupski. dokazivati. argyrion srebro. arrestare) v. rešt arestacija (lat. bubrega i jetara argiroida (grč. znak Ar. argyrion srebro) med. slitina bakra.) dokaz koji proizlazi iz općepriznatih i znanstveno utvrđenih istina argumentum baculinum čit. novac argentum foliatum (lat. Ša-trovački govor. element. zaključivanja argumentativan (lat. arresto. argentum) srebro. pakvon argentometar (lat. usp. 2. zadržavati. usp. javno prozivanje vjerovnika (kod stečaja) arestirati (lat. modrosiva ih crnkasta boja koja se ponekad javlja na koži nakon duže unutarnje uporabe srebrnih preparata argirizam (grč. nauk (ili: naučavanje) o vrlini. neradan. argentan argentan (lat. obrazlagati argumentum ad hominem (lat. dio etike argental (lat. lijen) kem. osoba koja sudskim putem traži stavljanje zabrane arestat (lat. mania pomama. način dokazivanja. nemajući drugih dokaza. aretirati. dugotrajan i opasan pothvat argotirati (fr. vještina dokazivanja. arete vrlina. koji zaključuje. osoba protiv koje se traži stavljanje zabrane arestatorij (lat. kaž-njenik. v. arrestatorium sc. živa argirija (grč. neon. eidos oblik) umjetno srebro. metron) sprava za ispitivanje srebra argentum (lat. koji obrazlaže. nautes brodar) zool.) 1. naredba o uhićenju.) dokaz batinom. argumentum bakulinum (lat. zaustavljati.. obustaviti. argumentum) dokazno sredstvo. dokazni argumentator (lat. argumentum dokaz) koji daje (ili služi kao) dokaz (razlog. zatočenik. arrestans) uhićenik. zatvoriti. cinka i nikla. argyrion srebro) med. pojave kroničnog trovanja srebrom: argirijaza i degeneracije pluća. zaključivanje. uze. uhititi.) živo srebro. argot) jezik pariških ulica i polusvijeta. argentum srebro. argyrion) med. argos nedjelatan. Argo. aretirati (fr. zaključivanja. argumentosus) bogat razlozima. argentum) v.944. bogatstvom argiroza (grč. popularan dokaz. tj. lat. arrestatio) uhićenje. obustavljati. upotrebljava se za punjenje žarulja i daje sivkastu svjetlost. argyrion) med. argirijaza argo (fr. staviti zabranu aretologija (grč. vrsta glavonožaca Argonauti (grč. arrestum) zatvor. ludilo) želja (ili: strast) za novcem. onaj dio dokaza na kojem se taj dokaz zasniva. v. logia) fil. grč. obrazlaganje. obrazloženje).arest (tal. pakvon. kripton. argentum srebro) 1. arrestatus) prav. obrazloženje. kad netko. govoriti jezikom koji ne razumije svatko argotizam (fr. argumentator) onaj koji navodi dokaze. pakvon. zatvaranje. nautes brodar) mit. dokazuje nešto silom . mirisa i ukusa.: 'Taj prijedlog nije dobar jer je predlagač loš čovjek" argumentum ad veritatem (lat. dokaz koji nije strogo logičan nego više prilagođen sposobnosti razumijevanja ili interesu slušatelja. uze.

episkopeo) pravosl. bot. poglavar. archi-hierarchia) dostojanstvo prvosvećenika. zastarjela riječ ili zraz koji se danas. Argus) mit. archa kos) starinski. starješina svećenika arhilohijski (grč. počinjem) arh.predmetak koji u složenicama znači: glavni. nego je samo napravljen. prauzor. gigno-mai stvaram) biol. n. prvosvećenik. u običnom pisanju i govoru. tobožnja vještina pravljenja zlata i srebra arhimandrit (grč. podrugljiv u govoru ili pisanju arhimagija (grč. a po drugim opet ptici. pr. nad. arch-hiereus) pravosl. veoma oprezan i savjestan čuvar. korablja (lađa). tako se zove više vrsta stihova koje je prvi pisao najstariji grčki liričar i jampski pjesnik Arhiloh (između 680. anorganske tvari. više ne upotrebljava.nad-. starinski način izražavanja arhaizirati (grč. prapočetak. arhaističan arhajski period v. Argos. dakle "oprezni". archi-hierarches) pravosl. uhoda. staro-. pren. praarhibiskup (grč.).(grč. pažljive. spora) stanica od koje nastaje tkivo koje stvara trus-ke kod paprati arhetip (grč. archaiopteryx) zool. archi-mageia) vrhovno čarobnjaštvo. archailogos) onaj koji se bavi starinama i poznaje starine. episkop arhihijerarhija (grč. e. archaios star) gram. archetvpon prauzorak) praslika. lat. archo. prazametak arhidijeceza (grč. vladika. zajedljiv. blastos klica. arhetipi otisci (ili: primjerci) prvog izdanja arhi. arheografski arheolog (grč. fosilni kralježnjak veličine goluba.argumentum e consensu gentium čit. postanak života u njegovim najjednostavnijim počecima iz tzv. starinski arhaizam (grč. po Zeusovoj zapovijedi ubio ga je Hermes. špijun. tj. spontano nastajanje života. archo vladam. archaios. original. po nekim dijelovima sličan reptilima. zoon živ stvor) razdoblje u razvoju Zemlje (između arhaika i paleozoika) arhesporij (grč. arche početak. grafo) opisivanje starina. sin Zeusov i Niobin. archaiologia) znanost koja proučava ostatke i spomenike materijalne kulture starih naroda (osobito se bavi antikom). arche početak. episkopos) pravosl. archos. archo. npr. prvi. ej. počasno zvanje za đakona arhiepiskop (grč. žučan. argumentum e konsenzu genci-jum (lat. osnove znanosti o čovjeku arheografija (grč. arch-egetes) voda. episko-pos nadzornik) nadbiskup. zametak) zool. osobito antičku umjetnost i znanost arheologija (grč. n. dokazivanje neke tvrdnje na osnovi toga što su svi oduvijek tu tvrdnju smatrali istinitom Argus (grč. logia) početna znanost. čuvar Zeusove ljubavnice Ije koju je Hera pretvorila u kravu. medomai brinem se. gonos) mn. stooki div. arche. azojski period arheget (grč. i 640. baviti se proučavanjem starog vremena i kulture. archaismos) gram.pra-. prastvaranje. glavni episkop arhiepiskopija (grč.) log. pren. povijest stare umjetnosti. Argusove oči vrlo budne. Archiloxos) poet. poglavar većeg samostana ili više samostana Arhimed (grč. ženski spolni organi kod nekih bescvjetnica i mahovina arhelogija (grč. starinski) 1. prid. prid. usp. archo prednjačim. napisan ili prilagođen ukusu ih duhu starog vremena. nadbiskupija arhidakon (grč. najstariji đakon. archimandrites) pravosl. prapismo. diakonos sluga) pravosl. "koji zna predviđati". koji ne potječe iz starog vremena. arhiepiskop arhiblast (grč. arche početak. "obzirni") najveći matematičar i fizičar staroga svijeta (287—212 pr. upotrebljavati u govoru i pisanju arhaizme arhajski (grč. visoko svećenstvo arhijerej (grč. abiogeneza arhihijerarh (grč. koji zaista potječe iz starog vremena. archos. titula spartanskog kralja u Li-kurgovom zakonu arhegonije 116 arhitektonika arhegonije (grč. uvijek otvorene oči kojima ništa ne može promaknuti arhaičan (grč. arche. arhce. Arhimedov za- . područje pod duhovnom upravom arhiepiskopa arhigonija (grč. 2. osobito: prvi otisak. archos. archaios star. potječe iz pretpovijesnog doba arheozoik (grč. arheološki arheopteriks (grč. dioikesis uprava) duhovno područje nadbiskupa.

u starom vijeku ratna sprava (s ovnujskom glavom) za razbijanje zidina. regnvmi prsnem) krvarenje iz debelog crijeva ari dan (lat. architekton. trabs greda) arhit. neplodan. archos Čmar. archivolto glavni luk) arhit. od Arhimeda pronađeno pravilo da svako tijelo. koji se nalazi u arhivu. sušenje. aridura) med. spadnutost debelog crijeva arhoragija (grč. sušnost. arya. archos čmar. aridus) suh. povelje. air) skladba za jedan glas uz instrumentalnu pratnju. ariditas) suhoća. suhoparan ariditet (lat. osobito istaknut kao dobročinitelj u Shakespearovoj drami Oluja arijer-ban (fr. archo. tj. građevni stil arhitrav (grč. otuda: Arijadnina nit sredstvo da se čovjek izvuče iz neke teške situacije arijanci mn.kon fiz. arrière straga. jalov. arietta) glaz. isušen. suhoparnost aridura (lat. koji su Često ukrašeni kipovima arhivski (lat. indogermanski) stanovnici Indije. bruh) med. architektonikos) građevni. koji pripada arhivu. aria. archi-pelagos) otočje. napjev. pjesmica Arijevci 118 aritmomanija . mršavost. da pomoću klupka konca iziđe iz labirinta te pobjegla s njim. građevinarstvo. mr-šavljanje. način pjevanja. renesansnoj i baroknoj arhitekturi). koji radi u arhivu arhocela (grč. Indoeuropljani. neplodnost. pren. zaštitna četa. za grad Jeruzalem. Ariadne) mit. Aries Ovan (zviježđe u Zodijaku na sjevernoj nebeskoj polutki) arija (tal. pren. ali ju je on ostavio na otoku Naksu. između Grčke i Male Azije arhitekt (grč. ime kojim su indoeuropski (arijski. arija) mn. raspored građenja. glavna greda koja povezuje dva ili više stupova i leži na njima arhiv (lat. u gotičkoj i romaničkoj arhitekturi: niz . nakon što je ubio Mino-taura. suša. načini zidanja. mršavost. archivalia) spisi koji se nalaze u arhivu. Indogermani. kći kret-skog kralja Minosa i Pasifaje. archon) vladar. archivum) koji se tiče arhiva. posljednja obrana arijer-garda (fr. arijski jezici svi indoeuropski (indogermanski) jezici Arijel (hebr. koji odgovara pravilima građevne umjetnosti. kila. gubi na svojoj težini onoliko koliko teži istisnuta tekućina arhipelag (grč. nego običan čovjek Arijci (sanskr. architekton) onaj koji se bavi građevinarstvom. mala arija. inženjer arhitekture. architekton) znanost o građevnoj umjetnosti. "božji lav") simboličko ime za junaka uopće. ptosis pad) med. pismohrana arhivalije (lat. grč. lat. projektant građevina. melodija Arijadria (grč. arrière-garde) voj. arijevci arijanizam naučavanje aleksandrijskog svećenika Arija (4. najviši državni činovnik u Ateni nakon propasti starog kraljevstva arhoptoza (grč. uronjeno u tekućinu. archos. graditelj arhitektonika (grč. archivarius) upravitelj (ih: nadzornik) arhiva arhivolt (tal. perz. lukova glavnog crkvenog portala. koji se tiče nekog znanstvenog sustava arhitektura (grč. mršav. garde tjelesna straža) četa koja brani uzmicanje. graditeljstvo. slabost aries (lat. pristaše i pobornici arija-nizma. gradi arhitektonski 117 arijeta teljstvo. spržen. zaštitnica. archivum. kele kila. odstupnica arijergarda (fr. archeion vladina ustanova) mjesto gdje se drže i čuvaju spisi. Perzije i Irana sami sebe nazivali. u književnosti: vodeni ili zračni duh s dobrim svojstvima. fr. ar-chitectura) građevna umjetnost. Arijevci. zaštitnica arijeta (tal.) ovan.) koji je tvrdio da Krist nije Bog. poglavar. rimskoj. za žrtveni oltar. jalovost. znanost o sustavu arhitektonski (grč. polukružni luk koji spaja dva stupa (u helenističkoj. bruh debelog crijeva arhont (grč. st. pomogla Tezeju. umijeće izrađivanja znanstvenog sustava. dokumenti arhivist (lat. prvobitno: otoci u Egejskom moru. lat. arrière-ban) voj. u novije doba ovim se imenom nazivaju svi Indoeuropljani (Indogermani).

neskladnost. arua) pretvaranje u Arijce arka (lat. e. sin Apolona i nimfe Kirene Aristid (grč.Arijevci (sanskr. vlast) vladavina plemstva i naroda Aristofan starogrčki komediograf. n. politička aritmetika primjena aritmetike na društvene i državne ustanove (npr. arithmetikos) koji spada u računanje. med. svjetski je glasovit po svome epu Orlando furi-oso (Bijesni Orlando) Ariovist vladar germanskog plemena Sveva. aristos najbolji) staroaten-ski državnik s nadimkom "Pravedni" (umro oko 467. ariozo (tal.) aritmija (grč. techne) mat. arithmos broj. lađa (u obliku kovčega) u kojoj se starozavjetni Noa spasio od potopa te se ploveći zaustavio na vrhu planine Ararat. laktaš arivizam (fr. me-tron) sprava za računanje arivaža (fr. dovoz robe. Aristarchos) najveći alek-sandrijski gramatičar. strog i pravedan sudac u pitanjima umjetnosti. plemstvo aristokrat (grč. arithmos broj. računski. prijatelj i član aristokracije. Arijci Arion slavan pjesnik i svirač s grčkog otoka Lezba (oko 600. mit. vrsta bora (listopadna biljka) aritmetičar (grč. arithmos broj. skočio je s broda u more ne bi li se spasio od razbojnika: u vodi ga je dočekao i iznio na obalu delfin kojega je zanio svojom pjesmom arioso čit. jedan od najvećih komediografa uopće (452—388 pr. sanduk) 1. v. n. aristokrateomai imam aristokratski ustav) aristokratski sustav vladavine. lutrije i dr. nepravilno kretanje. jedna od najznačajnijih osoba opisanih u Cezarovu djelu De bello Gallicio. aristokrates) plemić po rođenju ili položaju. geometrijska sredina. logia) znanost o brojevima. dovezena roba arivist (fr. n. prozore na kućama kraj kojih prolazi itd. aristokratia) vladavina plemstva. arhythmia) nedostatak ravnomjernosti. med. sredstva koja pomažu porađanje. dolazak brodova u luku. vladavine plemića aristokratizam (grč. ludilo) nagon za stalnim brojenjem svega i svačega (bolesnik broji korake. poznat kao kritičar Homerovih i Pindarovih pjesama. usp. aristos. simbol pravednosti i nesebičnosti aristodemokracija (grč. grifos zagonetka) zagonetka izražena brojevima aritmologija (grč. Platonovog učenika. osobito o tajanstvenim i čudnim svojstvima brojeva aritmomanija (grč. locheia porađanje) mn. arriver postići.). stube. u starokršćanskoj crkvi: posuda u kojoj su čuvane euharistija. pr. agua) mn.). pr. arriver postići) osobina onih koji bezobzirno žele doći na neki položaj ili postići neko zvanje. pr. starogrčki zaštitnik lova i stada. aristarh-ski Aristej mit. kratko melodično djelo koje se umeće u recitativ Ariosto (Ludovico. koji se može predočiti ili riješiti brojevima. ma-nia bijes. aristos najbolji. umijeće računanja. e. lak-taštvo arizacija (sanskr. im.e. progresija aritmetika (grč.) glaz.). v. arca kovčeg. 58. e arith-metike tj. kratos moć. relikvije i dr. pren. arithmetikos) onaj koji se bavi aritmetikom ili zna aritmetiku. znanost o brojevima. aritmetička sredina nekih brojeva je zbroj tih brojeva podijeljen brojem od onoliko jedinica koliko je tih brojeva. manteia proricanje) proricanje iz brojeva aritmometar (grč. arithmos broj. n. dragocjenosti . naučavanje grčkog filozofa Aristotela (384—322 pr.) aritmomantija 119 armater aritmomantija (grč. osiguranje života. karijerist. ljubav prema aristokraciji i aristokratskim načelima aristolohici (grč. učitelja Aleksandra Velikog i osnivača peripatetičke škole ariš (lat. prema priči. demos narod. pr. arithmos broj. pobijedio ga Cezar Aristarh (grč.) aristokracija (grč. osobito čišćenje poro-dilje aristotelizam (grč. arrivage) pristajanje. Larix europaea) bot. Aristoteles) fil. nepravilnost u ritmu srčanih otkucaja aritmogrif (grč. onaj koji je vješt u računanju aritmetički (grč. 2. pjevajući. plemićki stalež. arriviste) bezobziran lovac na zvanja i položaje. e. dolazak. e. n. arithmos broj. 1474—1533) pisac prvih komedija na talijanskom jeziku (pisao i latinska djela. u obliku arije.

lat. gusarski brod. armée) 1. ^pojačavanje snage magneta . npr. sočna tvar kod biljaka aromatici (grč. tj. tajno sredstvo arkatura (fr. arco. mnoštvo. aroma) miris. arquebuse) stara puška s kokotom i dugom cijevi. snažiti armorijal (fr. ugodan miris eteričnih ulja. pojačati snagu magneta pomoću željeza. koju je 1588. grad. uobražen. opremiti. glaz. "armija beskućnika" armilaran (lat. ime lijepe i moćne čarobnice u Tassovom spjevu "Oslobođeni Jeruzalem". fiz. tj.) oprema. arcus luk) glaz. pren. Veliki i Mali medvjed (skupine zvijezda). naivan. seoski. suženost utrobe i zatvorenost kao posljedica toga. armorale) knjiga s grbovima armorist (lat. 4. potporni poluîuk. armare) 1. armilla grivna. uraslost nokata u meso arkuacija (lat. coll arco čit. pastirskog predjela u sredini Peloponeza.umetanjem željeza. arktikos sjeverni) područje oko Sjevernog pola arktos (grč. armoriai. osobito carinski armalisti (mađ. pren. drzak arogirati (lat. zakupnik broda koji priprema svoj brod na daleki put. zvala "nepobjediva" flota Filipa II. stezanje nekog dijela tijela zavojem arktički (grč. u obliku koluta. preteča današnje puške arko (tal. aromatica) mn. opskrbiti ratnom spremom. sužavanje. arkadikos) koji je iz Arkadije. staviti (ili: stavljati) oznake na početku glazbenog komada. gudalo. gusar. nad-svoden hodnik. koji ugodno miriše. aroma. fr. 5. armalis. arrogantia) napuhanost.) gudalom arkosolij (lat. onaj koji se razumije u grbove arogancija (lat. pomlađivanje itd. sjever arktura (lat. voj. lat. stup podupirač arkebuza (fr.. arma oružje) mn. oholost. Arkadoi) mn. od srednjeg vijeka: obiteljski grb armada (šp. povećati nosivost zida željezom i cementom. vojska. pješčanik od granitnih gnajskih stijena arktacija (lat. žena sposobna zavesti armija (lat. kako se prave sredstva za uljepšavanje. pren. idiličan Arkađani (grč. metalni dijelovi'u građevinarstvu Armida lit. arctura) med. oklopljavanje broda. arc-boutant) arhit. bezobzirnost arogantan (lat. arcus luk. kol arko (tal. naoružati. npr. Arkadia. arcuatio) med. naoružanje i posada nekog broda. vlasnik gusarskog broda. prav. Velika kola) astr. 2. polukružni otvor arkadijski (grč. aroma) mirisan. arkanum (lat. drskost. 3. uzeti pod svoje aroma (grč. arma oružje. svodna oplata arkbutan (fr. mali naoružani brod. razmetljiv. 3. mirisne tvari. bezobrazan. gord. stanovnici Arkadije. drz-nuti se. narukvica) okrugao. solium mrtvački sanduk od kamena) umjetnički izrađen starokršćanski grob u katakombama sa svodom u obliku luka arkoza (grč. 2. arktikos sjeverni) koji se nalazi oko Sjevernog pola. pomorski razbojnik armatura 120 arpeggio armatura (lat. arcata) arhit. naoružan trgovački brod. potez gudalom. st. fiz. onaj koji je u vezi sa zviježđima Velikog i Malog medvjeda Arktik (grč. ohol. arkeo izdržavam) geol. arcature) niz malih slijepih dekorativnih arkada. arcanus tajanstven. arcanum tajna) tajni lijek. tajan) poznavatelj tajni u pojedinim strukama. mala ratna flota. umjetne arkade. areatito) med. ratna sprema. krivljenje kostiju u obliku luka arma (lat. arrogans) napuhan. pjesnici pastirske poezije arkanist (lat. strategijsko-operativna jedinica kopnene vojske i zrakoplovstva. pastirski. pom.) oružje. poslao protiv Engleske) armadilja (šp. prisvojiti. naoružanje. nego su živjeli samo od službe u vojsci armater (fr.arkada (fr. armateur) pom. mađarski plemići koji nisu imali svog imanja. lat. jačati. oružana sila. arrogare) usuditi se. ar-milarna sfera stari astronomski instrument (u obliku koluta ili kugle) za određivanje položaja zvijezda na nebu armirati (lat. pren. prisvajati. lat. arcade. e arktos Veliki medvjed. osobito ratna flota (ovako se u XVI. začini aromatičan (grč. "armija nezaposlenih". sa začinom . armorale) poznavatelj grbova. u Španjolskoj: oružana sila.) voj. armadilla) pom.

bombama. arrosio) med.) umjetnost je duga. pren. ektasis pomicanje) med. polijevanje ulica. staviti miris u nešto. posao.781 m) art nouveau čit. darsonvalizacija arš (tur. oksidirana krv. artefactum) umjetni proizvod. arrosement) zalijevanje. aroma) stavljanje mirisa (ili: začina) u lijekove. arsena. grafia) anat. doplaćivanje. element atomske težine 74.) vještina pamćenja arsen (grč. arsen muški. ars mnemonika (lat. arsenikon) mn. opis (ili: opisivanje) arterija arteriole (lat. polijevanje. jela i dr. pren. prijek. pren. spojevi arsenove kiseline s bazama arsenofagizam (grč. v. arpicordo) glazbeni instrument po zvuku sličan harfi. navodnjavanje njiva. krv koja je prošla kroz pluća i primila kisik arteriografija (grč. prijašnja ruska mjera — 0. arteria žila) anat. ono što je umjetno napravljeno. voj. kem. jedan od najjačih otrova arsenal (fr. slaboumnost. st. proučavanje arterija . Vlasi Aron (hebr. niz razlomljenih akorda arpeggio Čit. metodično bombardiranje arozija (lat. teorija (ili: osnova) umjetnosti ili znanosti ars longa. osnivač dinastije (Arpadovići) koja je do 1301. granatama.7112 m. obnavljanje (ili: oksidacija) krvi arterijski (grč. arterialisatio) fiziol. a svaki urup na četiri greha). junak. aslan) lav. proširenje arterija arterija (grč. arostema arozaža (fr. vita brevis (lat. arteriolae) mn. lomljenje tona kao na harfi arpikord 121 arteški zdenac arpikord (tal. arpedžato (tal. bot. žila kucavica (opći naziv za krvne žile koje vode krv iz srca u pluća ili iz srca u ostale dijelove tijela. osvježavanje. arrostema slabost) med. gone rađanje) rađanje muške djece arslan (tur. dijelio se na osam urupa. nadmoć sustava arterija i njihovog utjecaja u nekom tijelu. voj. ovlažavanje. arroser) zalijevati. metodično bombardirati. fagein jesti) med. začiniti. u 20. znak As.) nova umjetnost na prijelazu iz 19. arrodere. lat. polijevati. najsitnije arterije. mala harfa. arterijska krv svijetlocrve-na. arrostia) med. začinja-vati Aromun pripadnik jednog ogranka Rumunja. aromatizirati (grč. logia) anat. Aharon.93. mjera za dužinu (između 65 i 75 cm. ar nuvo (fr. u razlomljenim akordima arpeggiatura čit. arsonvalisatio) v. aršyn) lakat. harfica arpeggiato čit. naknadno plaćanje Arpad vođa Mađara prilikom njihova dolaska u današnju Mađarsku. arostija arostija (grč. vladala i Hrvatskom arpaneta (tal. bogatstvo u arterijama.. doplatiti.) umjetnost. nasilnik. krvna žila.) Božje prijestolje na vrhu neba aršin (tur. umijeće. redni broj 33. tj. arslan. arteria žila) koji se tiče arterija. kem. arrosage) zalijevanje. naknadno platiti arozman (fr. Cincari. zanat. rukotvorina (za razliku od prirodnog proizvoda) arteriektazis (grč. arsenikon. 1500 aršina — 1 vrsta (1066. aroma) namirisati. prvi veliki svećenik u Izraelu arostema (grč. arsenal. arterijalitet (lat. rif. navika uzimanja inače otrovnih količina arsenovih spojeva radi jačanja tjelesne snage ili spolne sposobnosti arsenogonija (grč.aromatizacija (grč. arsenale) skladište za čuvanje ratne opreme. a život kratak ars mnemonica čit. tal. arteria. soli arsenove kiseline arseniti (grč. prvi mađarski knez (890—907). glavna prometna ulica u gradu i si. biljka zijevalica arsonvalizacija (lat. trg. arteria.) glaz. Aaron) stariji brat Mojsijev. pomagao mu pri izlasku iz Egipta.) glaz. arteriozitet arterijalizacija (lat. fiziol. velika zaliha arsenijati (grč.) glaz. kod nas poznatija pod imenom Secesija artefakt (lat. arsenikon) mn. zasuti vatrom. nagrizanje kostiju arozirati (fr. navodnjavati. kao na harfi. arsenikon) kem. arpedžo (tal. spi-net ars (lat. arterialitas) fiziol. arpedžatura (tal. arteria žila. ludilo. trg. ljutit čovjek. nakon njih dolaze ka-pilare arteriologija (grč. arpanetta) glaz.

astmi i dr. stoljeću) Arti musices Umjetnosti glazbe (namijenjena kuća). arthron. neprirodan. rak u zglobu artropatija (grč. artos kruh. pokretač artofag (grč. sužavanje (ili: suženost) arterija arteriotomija (grč. tvoriti glasove. jasno i razgovijetno izgovaranje riječi i slogova artikulirati (lat. čest natpis na zgradama glazbenih zavoda artičoka (tal. predmet. plesač na konopcu (u cirkusu) artistički (fr. poznavatelj umjetnosti. operativno otvaranje arterija arteriozitet (lat. šećernoj bolesti. kostobolji. artis umjetnost) način umjetničkog. fagos) onaj koji jede kruh artokarpi (grč. da-ktylos prst) zool dvopapkar. arthron. artilleur) vojnik koji rukuje topom. arteria. kompozicijom i dr. stvaralac. prije-vremenoj arteriosklerozi. pathos bol) med. fr. artificialis) umjetnički. zool. gnojenje (ih: zagnojavanje) zgloba artropodi (grč. roba u trgovini. razumljivo govoriti artiljerac (fr. članak) članak. napis. osnivač. bol (ili: probadanje) u zglobu artrofioza (grč. topnik artiljerija (fr. arthron) operativno učvršćivanje zgloba artrodinija (grč. articiocco. rod vojske naoružan topovima artist (tal. krušne biljke artolatrija (grč. paragraf artikulacija (lat. arthron. stilom. fyo stvaram) med. arthron. skleros tvrd) med. umjetnik. arteria. tvorba glasova. articulare) gram. cijenjeno povrće s mesnatim cvjetnim glavicama artidaktili (grč. arthron) predmetak u slože-nicama sa značenjem: zglob. stenos tijesan) med. Člankonošci . artios usko spojen. takopr-staši. karkinos rak) med. ars. gram.(grč. "igra riječi" artizan (fr. pretjerana sklonost vanjskom obliku umjetničkog djela. osobito književnog izražavanja koje je više posljedica vještine i znanja nego čistog talenta i osjećaja. gen. pren. začetnik. pyon gnoj) med. izvještačen artikl (lat. artillerie) prvobitno: svaka ratna sprava uopće. stvar. arterijalitet arteritis (grč. za-gnojavanje zglobova artrokarcinom (grč. probadanje u zglobovima. arthron. majstor artificijalan (lat. arthron zglob. tome rezanje) med. facere činiti) tvorac. artro. takoprsti dvopapkari artifeks (lat. član. arthron) koji je u vezi s upalom zglobova. odyne bol) med. majstor u jahanju. umetnuti) med. articulatio) gram. rexis pucanje) med. emballo ubaciti. articulus zglob.) mn.arterioreksis (grč. građa tijela koje je sklono debljini. giht artritizam (grč. latreia poštovanje) poštovanje (ih: obožavanje) kruha (hostije) artralgija (grč. gnojenje zglobnih kostiju. probadanje u zglobovima artremboleza (grč. arteriositas) fiziol. sastavni dio nekog spisa. kasnije: topovi. anat. podos noga) mn. zadebljanje i ovapnjenje stijenki arterija arteriostenoza (grč. bol zgloba. artichaut) bot. algos bol) med. ars. majstorski artizam (lat. artisan) zanatlija. artos kruh. upala arterija artes liberates (lat. neuralgiji. artiste) umjetnik. zglobobolja artropioza (grč. koji je protiv upale zglobova (sredstvo. arthron zlob) med. zglobni artrodeza (grč. fr. pus. artos. glumac. glumac. artistique) umjetnički. namještanje iščašenih zglobova artritičan (grč. točka ugovora. poglavlje. arthron. upala zglobova. lijek) artritis (grč. topništvo. arthron) med. zglob. trg. arteria. osobito u varijeteu i kabareu. te se stoga više koristi vanjskim sredstvima (riječju. artis umjetnost. riječi i slogove jasno i razgovijetno izgovarati. v. lijepe vještine arteški zdenac zdenac kod kojega se voda dobiva dubokim bušenjem (po francuskoj pokrajini Artois gdje su apropos 122 atropodi kopali prve takve zdence već u 12. arteria) med. arteria. artista.). arthron. autor. slobodne umjetnosti. karpos plod) mn. pucanje arterije arterioskleroza (grč. bol zgloba. bot. kamencu u žuči i mokraćnom mjehuru.

e. bez pratitelja. fr. glaz. sanus zdrav. djedovi. koji je bez oznake. assainir) smišljen rad na podizanju zdravlja pojedinaca u nekom gradu. n. keltsko pleme u srednjoj Galiji (danas Auvergne) arvikultura (lat. čišćenje od zaraze. arundinosus) trsko-vit. rast ascendenti (lat. aselgeia) razvratnost. amarus gorak) kem. rakove i crve arundinozan (lat. oduzimanje sposobnosti oplođivanja. zglob artrozoa (grč. askos koža) med. nadmoć. sa zglobovima. assenatio) laskanje. aselenska noć (za planete Merkur i Veneru kaže se da su "aselen-ske". isušenje močvarnih mjesta itd. postojati sam sobom) samostalnost. sexuali-satio) uništenje. arso zapaljen. suprotno: teza arzan (tal. sabor. naime u dane kad Sunce kod njih prolazi kroz zenit ascites (grč. uzlazna linija srodstva. prirasli na kamenu i drugim predmetima u moru. skia sjena) mn. bez ikakvog vanjskoog poticaja. zoon životinja) zool. sanus. razvrat. bez obilježja asentacija (lat. kojem je oduzeta mogućnost oplođivanja aseksualizacija (grč. as. ascendentes) mn. kora od kruha. ascendentia) prava. ascendencija (lat. mn. parlament. stanovnici žarkog pojasa koji dvaput godišnje ostaju u podne bez sjene. a-. pradjedovi. sexus spol) bespolan. kraju ili državi. bez-vjerstvo. lat. 2. arsis) metr. Tajland. građa zgloba. npr. Spasovo. a-selenos) bez Mjeseca. mat. operativno otvaranje zgloba artroza (grč. mješčićnice asciji (grč. asebeia) bezboštvo. goruć) debela crkvena svijeća as (lat. astr. tj. fr. SONAR ASEAN savez zemalja jugoistočne Azije (Indonezija. najbolji u nekoj struci. Singapur. assis) 1. cultura uzgajanje) poljoprivreda. prihvaćati). prav. ulagivačko odobravanje . isušivanja močvarnih mjesta itd. ascensio) penjanje. zem. penjanje. Allied Submarine Detection Investigation Committee (Saveznički istražni odbor za otkrivanje podmornica) uređaj za otkrivanje i lociranje podmornica uz pomoć ultrazvuka (nakon Drugoga svjetskog rata služi za pronalaženje potonulih brodova i podmornica. obrastao trskom Arverni mn. preci kao roditelji. npr. proizvodi raspadanja koji se stvaraju pri zagrijavanju životinjskih ili biljnih tvari i daju im za-činski okus. starorimski sitan novac i jedinica za težinu. u ruskom (starijem) jeziku zabavna večer u dvoru Petra Velikoga asanacija (lat. zemljoradnja arza (grč. usp. unutarnjem nagonu. prvak. Filipini) asebija (grč. assainir) popraviti (ili: popravljati) opće zdravstveno stanje u nekom mjestu. pretežnost. napredovanje. kastracija aselenski (grč. tome rezanje) med. udvaranje. assus pečen. arthron) anat. 3. osobina ljudi koji rade samo po svom vlastitom. opće ime za kukce (insekte).).artrotomija 123 aseitet artrotomija (grč. penjanje. asanirati (lat. uzlaženje nebeskog tijela ascidije (lat. bez satelita aselgija (grč. zbor. popravljanje i poboljšavanje općih zdravstvenih prilika. tj. skup. uzla-ženje. assatio) kuhanje jela i lijekova u njihovom vlastitom soku asamar (lat. ateizam aseitet (lat. u novije doba: jači izraz za slobodnu volju aseksualan (grč. plaštenjaci. bogat trskom. astr. površina pečenja i dr. arvus njiva. asemos) koji nema znaka. trbušna vodena bolest ASDIC krat. Malezija. arthron. uzdizanje. pobjednik u mnogim bitkama asacija (lat. pauke. dizanje glasa. kraju ili državi uvođenjem niza higijenskih mjera: čistoće. po skoaseksualan 124 asibilacija lastičkoj teologiji: svojstvo Boga koji uzrok svog bića ima u samom sebi. rođaci po uzlaznoj Uniji. a-. naglašeni slog stope. osobito u športu Asa kralj u staroj Judeji (944—904 pr. a se esse biti. suprotno: descendenti ascenzija (lat. lat. uzlazak. Uzašašće Kristovo.). postoji sam sobom ili kroz sebe sama (a se est). dakle. aseitas. koji nema spola. pohotljivost asemičan (grč. assemblee) skupština. za engl. arthron zglob. a-. za ustanovljivanje gdje se nalaze velike plove riba i si. asambleja (fr. asciscere primati. nosos. askites. polet. najjača karta.

najviši stupanj nesvjestice asfiktičan (grč. dobiva se mješavinom sirove karbolne kiseline ili krezola s koncetriranom sumpornom kiselinom asercija (lat. ostaviti u pohranu asesor (lat. assertio) potvrda. paklina. nejednak . postojanost. "cvijet smrti". assibilatio) gram. tiskan radi likvidiranja državnih dugova asignatar (lat. assiduitas) točnost. nalog. pretvaranje stražnjonepčanih i zubnih suglasnika u afrikate. njihovo izgovaranje zajedno sa sibilantima asibilirati 126 asinus ad lyram asibilirati (lat. assignatarius) osoba na koju glasi uputnica ili doznaka. naši izrazi: primorski brden. problematičan. prisizanje u nešto aseverativan (lat. assessoratum) zvanje po-moćng suca. syllogismos posredni zaključak) log. uputnica na primanje godišnjeg dohotka od nekretnina. asesorat aseveracija (lat. doznaka. dokazivanje. kraljevo koplje (rod biljaka iz porodice ljiljana) asibilacija (lat. fil. asservare) čuvati. asertoran asertoran (lat. čepljez. assertivus) v. asservare) Čuvanje. pomiješan s vapnencom upotrebljava se za pravljenje pločnika i za izolaciju zidova od vlage asfaltirati (grč. asfaltos) prevući asfaltom asfìksija (grč. sastoji se od stipse pomiješane s bornom kiselinom aseptol (grč.) s trgovačkim partnerima i podjela ovima prava da monopolistički uvoze određen broj robova iz crnačkih zemalja u američke (španjolske) kolonije asignacija (lat. asseveratio) ozbiljno uvjeravanje ili tvrđenje nečega. v. assessura) v. prisega koja se polaže nakon danog iskaza (za razliku od promisorne prisege. assignatio) doznaka. asjento (šp. asfaltos) kem. septikos) koji nije sklon truljenju. dušika i sumpora. sepsis) kem. IV. sfyxis) med. a-. one koja se polaže prije davanja iskaza) aservacija (lat. potvrdan.asenzija (lat. antiseptičan aseptin (grč. sudsko pomoćništvo asesura (lat. asignacija asignirati (lat. porotnik asesorat (lat. asfodelos) kod Homera: biljka na poljima donjeg svijeta. papirni novac iz vremena Francuske revolucije (19. assensio) odobravanje. oleum ulje) kem. a-. asertoran sud sud u kojem se odnos između subjekta i predikata iskazuje kao činjenica (usp. pohraniti. pošiljatelj asignat (lat. assignatus) osoba na koju glasi uputnica. otopina kiseline kao sredstvo za sprječavanje truljenja. polumrtav. pristajanje uz koga. u pohranu aservirati (lat. službena potvrda da je netko slobodan asertivan (lat.) ugovor španjolskih vladara (u 16. sfyxis bilo) med. assibilare) gram. iz kojega se ne može izvesti zaključak asimetričan koji nema simetrije. lat. dokazni asfalt (grč. sepsis trulež) med. sepsis trulež. nalog za isplatu asignant (lat. a-. prestanak ili usporenost kucanja srca zbog neke mehaničke prepreke. asseverare dokazivati) potvrdan. a-. nastojanje da rane ne dođu u dodir sa zaraznim klicama (osobito kod operacija) aseptičan (grč. ostavljanje u pohranu aservat (lat. primatelj novca po uputnici ili nalogu asignatura (lat. sačuvati. pretvarati stražnjonepčane i zubne suglasnike u afrikate asiduitet (lat. a-. Čapljan. asservatum) ono što je ostavljeno na čuvanje. pohrana. tj. assignare) uputnicom doznačiti (ih: doznačavati). asignans) onaj koji šalje uputnicom novac. koji nema zaraznih klica. sredstvo koje čuva mlijeko i jela od kvarenja. ustrajnost asiento čit. uputnica. assessor pomoćnik u službi) sučev pomoćnik. oba-mrlost. 1790.). st. primanje nečega kao istinitog asepsa (grč. obamro asfodel (grč. zemna smola. fil. prav. apodiktičan). nerazmjeran. izdati (ili: izdavati) nalog za isplatu neke svote asilogističan (grč.—18. a-. a-. assertorius) kojim se tvrdi. tj. neskladan. assignatura) v. asertorna prisega prav. smjesa raznih ugljikovodika u kojoj ima i kisika. koji je u dubokoj nesvjestici.

ugađanje Bogu do krajnjeg samoodricanja. pratiti nekoga. pomagač. zool. asindeton asinkroničan (grč. syn s. pretvoriti hranu u organsku tvar asimpatija (grč. svmfonia) nesklad. jednačiti. systole skupljanje. očajan.) organ za razmnažanje gljiva mješinarki. mlađi činovnik asistirati (lat. asketes) pustinjak. assimilare) izjednačiti. primati u se. asimfoničan asimilacija (lat. grozan. assimulatio) pretvaranje. assimilatio) izjednačenje. syndetos nevezan) koji je bez veze. chronos vrijeme) neistovremen. 126 asomatičan Asinus Buridani inter duo prata (lat. a-. a-. asyndesia nevezanost. nedostatak hrane askaride (grč. krvav. assistens) pomoćnik. licemjerje asindeton (grč. dajte da pjevam jedan razdrti psalanV/užasan. nejednako-vremen. primanje u svijest novog sadržaja (doživljaja) i njegovo prilagođavanje sadržaju svijesti. zbivanje kojim stanice pretvaraju hranu u tvari od kojih se same sastoje (proces asimilacije) asimilirati (lat. askeo) naučavanje o askezi asketizam (grč.. veza as-klepijadskog stiha s drugim vrstama stihova asklepijadski stih metr. assistentia) pomaganje. psih. azinus ad liram (lat.. a-. assistere) pomagati nekome u poslu. nedostatak volje za jelom.. nedostatak sućuti asimptota (grč. jednačenje (po zvučnosti. nedostatak veze u rečenicama. fiziol. fiziol. vrsta klasičnog stiha. prisutnost asistent (lat. askesis) pustinjaštvo. pr. u početku s trohejom ili spondejom. Asklepijadi potomci Asklepijevi. izjednačavati. simbol beskrajne ljudske težnje koja nikad ne postiže svoj cilj. jezik. Leibniz je nazvao čovjeka "asimp-totom božanstva" asimptotičan (grč. odgojni askeza (grč. npr. pokajništvo u mučenju tijela odricanjem asketski (grč. bogougodnih spisa asketika (grč.asimetrija (grč. pjesnička figura u kojoj se izostavljaju veze između dviju ili više rečenica. povijest i starine Asirije i Babilona asistencija (lat. neskladnost. a-. syndeton) poet. askeo) pisac pobožnih djela. bez sve-zica asindezija (grč. liječnici i učitelji liječništva askus (grč. pokajnik.-grč. neskladnost. askaris) mn. nevezanost.) Buridanov magarac između dvije livade. kod Rimljana: Eskulap. nespojenost) ret. stezanje) med. nesposoban je. i s jambom na završetku Asklepije starogrčki bog liječništva. bez sveza. v. askeo skrbiti se) način mišljenja i življenja asketa. glup je) Asinus Buridani. ali je nikad ne siječe. npr. prilagođa■ vati. askomiceti razred gljiva koje stvaraju truske u mjesini-cama . sympatheia) nena-klonost. pokajništvo. primiti u se. a-. symptotos koji se ne poklapa) mat. a-. nepoklopljiv asimulacija (lat. nervozan. sastoji se od dvaju (mali asklepijadski stih) ili triju ho-rijamba (veliki asklepijadski stih). linija kojoj se približava neka krivulja. asindetski (grč. nejednakost. mučenje tijela radi što uspješnijeg svladavanja tjelesnih strasti i prohtjeva kako bi duša bila što neovisnija o tijelu i time se mogla posvetiti svome pravom opredjeljenju asklepijadska strofa metr. onaj koji svojevoljnim gladovanjem i mučenjem tijela svladava u sebi strasti i prohtjeve asketičar (grč. po mjestu tvorbe glasova). tj. biti nazočan čemu asistolija (grč. pustinja-štvo. asketos) pokajnički. prilagoditi. dječje gliste asket (grč. potpora. zamjenik. pomoć. hiperbola ima dvije asimptote. gladovanje) post. usp. nedovoljno suosjećanje. opći naziv za sve teške poremećaje u organizmu zbog nedovoljnog rada srčanog mišića. a-. bogougodan. neste-zanje srca asitija (grč. nazvanog po grčkom pjesniku Asklepijadu. ili između članova jedne rečenice.) magarac u liru (uzrečica koja odgovara našem: razumije se kao magare u kantar. asymmetria nesimetričnost) nerazmjernost. symptotos koji se ne poklapa) koji se ne poklapa. bolestan. prijetvornost. gram. gram. izjednačavanje. a-. neistodoban asinus ad lyram čit. Buridanov magarac asiriologija znanost koja proučava književnost. neravnomjernost asimfonija (grč. asitia nejedenje.: 110 žene.

a-. n. littera) gram. vezati. a-.. izgovaranje s hukom. knjiga). biranje. st. udružiti. onaj koji teži za nečim (položajem. associare združiti. a kasnije grčko naselje na području današnjeg Splita asparagus (grč. težnja. raz-vrat. udruženje. tako da mu se za sva djela izriče kazna koja se sastoji u povišenju kazne utvrđene za najteže kazneno djelo aspergioloza (lat. aspirans) kandidat. člana. aspergillus) med. biljka s hrapavim lišćem asperitet (lat. pojava.) poteškoće ne zastrašuju asperacijski sustav (lat. assortissage) trg. gledište. usisavanje. a-somatos) netjelesan asomnija 127 aspirirati asomnija (grč. zbirka razne robe iste vrste (npr. asparagos) šparoga. bolest izazvana gljivicom aspergillus fumigatus u organizmu ljudi i životinja. somnus san) med. neravnina. groznica groznica praćena povraćanjem asolirati (fr. as-odes koji osjeća gađenje. osobito kod osoba koje imaju posla sa žitom i brašnom. položaj planeta promatran sa Zemlje. nepotpuna rima. grubost. asocijacionistička psihologija smjer u psihologiji koji sve duševne pojave objašnjava iz predodžaba i njihovih mehaničkih veza te svu duhovnu djelatnost svodi na asocijaciju ideja asocijalan (grč. a-. zmija otrovnica. assonantia) poet. sperma) v. aspic) kub. a-. prijateljica i kasnije žena Periklova aspekt (lat. odabrati stvari jedne prema drugima. egipatska naočarka. glaz. astr. opremiti asortisaža (fr. asodična. udisanje. neotesa-nost. lik. urođena ili stečena nemogućnost izlučivanja sjemena iz spolnih žlijezda aspida (grč. assortiment) potpuno i sređeno skladište robe. assoler) zasijavati zemlju naizmjenično različitim usjevima asomatičan (grč. assortir) srediti (ili: sređivati) po vrstama. zla i opaka žena aspik (fr. slično zvučiti asortiman (fr. asocirati se združiti se. koji ne može izlučivati sjeme aspermija (grč. asper ljut. a-. čežnja aspirant (lat. želja za nečim. bot. koji je ravnodušan prema općim potrebama i interesima zajednice asocijativan (lat. opskrbiti skladište robom. koji ne voli društvo i ne želi biti njegov koristan član. assonare) biti sličan po zvuku ili glasu. aspiratio) gram. v. a-. vezivanje. zvanjem) aspirata (lat. aspera nek te-rent (lat. associatio) udruživanje. as-permičan aspermatizam (grč. tvrdoća. primiti za suradnika. oštar) izricanje jedinstvene kazne za više povreda kaznenog zakona što ih je počinio isti počinitelj. asonanca asonirati (lat. aspermos) med. aspidos) zool. aspermizam aspermizam (grč. kod ljudi se pojavljuje u obliku plućne tuberkuloze (pseudo-tuberkuloza) asperifolija (lat. aspectus) izgled. nedruštven. koji nadovezuje na nešto asocirati (lat. sperma) med. izdvajanje (ili: sređivanje) robe po vrstama asotija (grč. spajanje. socialis) nedru-ževan. asotia) razvratnost. samo-glasničko podudaranje. s dahom. associativus) koji združuje ili sjedinjuje. associare) pridružiti. lat. pren. sperma sjeme) med. surovost. pr. asocijacija ideja vezivanje predodžaba na taj način što jedna predodžba izazove u svijesti neku drugu. sisanje. hladetina aspiracija (lat. odis prezasićenost) med. rod bilja iz porodice ljiljana. nesanica asonanca (lat. v. suglasnik s aspiracijom . uvlačenje u sebe. udružiti se asodičan (grč. pren. dobar znak aspera nec terrent čit. odabiranje asortirati (fr. aspis. aspirata sc. assonantia) v. fil. aspermizam aspermičan (grč. asperitas) hrapavost. stih u kojem se rimuju samo samoglasnici. spojiti. sperma sjeme) med. asparagin organski spoj koji se nalazi u šparogi Aspazija ugledna atenska hetera iz V.asocijacija (lat. e. društvo. jednakost tonskih figura u jednoj glazbenoj misli asonancija (lat. raskalašnost Aspalathos ilirsko. asperifolia) mn. lat. koji izaziva gađenje. krutost aspermatičan (grč. koji nema sjemena. stajalište.

pun zvijezda. koji se u svakom položaju nalazi u ravnoteži. nahuatl-jezici. aster) zviježđe. astheneia nemoć. makros dug. aspros bijel) najmanja novčana jedinica u Turskoj assai (tal. prašak koji otklanja povišenu temperaturu i izaziva znojenje. asteizam (grč. prehlade i si. izgovarati iz grla. slabost vida. tzv. tvorničko ime za aceti-losalicilnu kiselinu (77%). znakovnog (ideograma) i početaka zvukovnog (fonograma) pisma asteničan (grč. Istar) feničko-sirijska božica ljepote. pramajka svega živoga. Juno. Vesta i dr. asthenes. gram. dio medicine koji se bavi uzrocima i liječenjem slabosti. biljka glavočika. astečki jezik v. težiti za nečim. asteroeis) zvjezdast. rata i mira.. ljubavi i rađanja astatičan (grč. npr. lithos kamen) geol. utjecaji asterisk (grč. orao vidim. koji potječe od slabosti. asteismos istančan. u pjevanju: udahnuti zrak tako da se čuje aspra (grč. udisati. duhovit govor. s hukom. glaz. bacakanje teškog bolesnika. slab vid. slično kao kod Grka Afrodita a kod Rimljana Venera. assumere primiti. grč. asti grad) gradsko ponašanje. aster zvijezda) Fiz. slabost. vrlo. kad netko tobože hoće nešto prešutjeti pa ipak kaže. tisk. Astrea. astheneia slabost) med. asterismus. astenična groznica živčana groznica. as-tečko pismo meksičko pismo. svjetlosna pojava kod koje od neke svijetleće točke izbijaju svjetlosne zrake. assai) glaz. upotrebljava se kao lijek protiv glavobolje. usisavati. aspirirati (lat. koji potječe od zvijezda. asteroides) zvjezdolik. gospodarica neba i zemlje. astatične igle fiz. nemoć. neposto-janost. npr. logia) med. eidos oblik) mn. profinjen ton u ophođenju. asteriskos) zvjezdica u knjigama (*). zvjezdani. Iako zamaranje očiju aster (grč. motiv BogorodiČna uzašaš-ca na nebo astakolit (grč. proučavanje asteniČnih bolesti astenomakrobiotika (grč. oronuo.aspirator (lat. lijepa kata. asthenes) nemoćan. uzeti k sebi) slik. supr. oronulost. med. mali. aster zvijezda) bot. vrsta slova. zvjezdice. prijelazna antikva asteričan (grč. u obliku zvijezde. bios život) umijeće da se slab organizam održi dugo u životu astenopija (grč. astateo) nemir. tuga. astatos nestalan. astr. usisavač. golim okom nevidljivi planeti između Marsa i Ju asteronira 129 astrodiktik pitera. osobina nekih vrsta tinjca koji. kao znak kojim se čitatelj upućuje na primjedbu ispod teksta asterizam (lat. npr. neotpornost prema naporu (kao posljedica preležane bolesti ili kao predznak opasnih bolesti) astenologija (grč. reumatizma. u semitskoj mitologiji najpoštovanija božica. uvlačiti u aspra 128 asteroidi sebe. psih. skupina zvijezda asteroidan (grč. ventilator aspirin farm. npr. bunilo. plina ili tekućine. asteničan afekt duševno uzbuđenje kojim se slabe tjelesne radnje. zadirkivanje Astek pripadnik starog indijanskog naroda u Meksiku koji je imao visoku kulturu i čvrstu državnu organizaciju. okamenjeni rak Astarta (Astarot. ret. sjajan asteroidi (grč. zbog interferencije svjetlosti. aspirator) sprava za usisavanje prašine. Ceres. pokazuju zvjezdaste zrake kad se kroz njih gleda asterizma (grč. asthenes. te su tako slobodno izložene svakom vanjskom djelovanju astazija (grč. suptilan. dosjetljiv govor. nepostojan) koji nema smjera. aster. s dahom. steničan afekt astenija (grč. zvjezdan. astakos rak. slab. dvije podjednake magnetne igle postavljene tako jedna nad drugom da su im polovi suprotno okrenuti čime su zaštićene od utjecaja Zemljinog magnetizma. dosta Assunta (lat. bez određene orijentacije. gledam) med. slikovnog (piktograma). derivat maja-pisma. aspirare) tražiti nešto. planetoidi .

) vrsta talijanskog vina (po gradu Astiju). ima umrijeti). nadzor nad kućama astma (grč. usp. zvjezdano nebo astro. zvjezdani. eterično tijelo čovjeka. astragalos) igra kockom. kockanje astragalomantija (grč. astralno tijelo tijelo bez zemaljskih. duše umrlih. služi za izradu raznih ukrasa astralni (lat. astralis) koji se tiče zvijezda. onaj koji boluje od sipnje ili astme (živčane. astralna svjetlost zvjezdana svjetlost. n. nesposobnost nekog optičkog sustava za oštro odslikavanje zbog različite zakrivljenosti površina koje lome svjetlost u različitim ravninama. pseudonim asti (tal. radoznala Atalanta zaustavljala se kod svake odbačene jabuke. astralni duhovi u starom istočnjačkom vjerovanju u zvijezde: duhovi zvijezda zamišljenih kao živa bića. zvijezda. zvjezdast. koji potječe od zvijezda. osobito između zvijezda Kumove slame. "vladar grada") sin Hektora i Andromahe. a-. sprava pomoću koje se svaka zvijezda pokazana na nebeskoj kugli može lako pronaći i na nebu -. obruč. a-. gradu Astrahanu) astralit (lat.asteronim (grč. stylos stup) arhit. med. manteia proricanje) proricanje iz kocaka na kojima stoje slova iz kojih se. zemlje i pakla. smrt ili obamrlost od udara munje astrodiktik (grč. astmatičan astmatičar (grč. astron zviježđe. aster zvijezda. duhovi postali od vatre koji lebde između neba. mana oka kojoj je uzrok nepravilnost rožnice i leće te zato nastaje nejasna slika astigmometar (grč. Posejdonovom praunuku. koji je kasnije našao smrt pod Tebom u pothvatu "Sedmorice protiv Tebe" atalsko blago golemo. slabija nego na ostalom nebu. vijenac na gornjem dijelu stupa. astrobolismos. astron. imali su sina Partenopeja (grč. asthma) sipljivac. srčane. gležnjača. nakon ulaska u Troju Grci su ga strmoglavili sa zidina astilon (grč. njemu je Artemida dala tri zlatne jabuke koje je on u utrci odbacivao. pjenušac. Hauptmann) voda kozačkog odreda.. dizala ih i tako zaostajala. to je uspjelo Hi-pomenu. izgleda da potječe od bezbrojnih. neustrašivost atanatizam (grč. neizmjerno bogatstvo koje je 133. svijet zvijezda. astralni svijet zvjezdani svijet. nakon svakog bacanja. građevina bez stupova astinomija (grč. udar sunčanice. a-. astragalos) kocka. stigma. onoma ime) književno djelo ili novinski članak koji umjesto piščeva potpisa ima tri zvjezdice (***). pr. astrodeiktikon) pokazivač zvijezda. atani- . grč. sunčanica. asti grad. a-. "dječak s djevojačkim licem"). athambia) hrabrost. spuma pjena) pjenušavo vino. u srednjem vijeku: pali anđeli. stigma) koji ima svojstva astigmatizma astigmatizam (grč. fobos strah) med.(grč. talijanski šampanjac a stigma tican (grč. sprava za određivanje jačine astigmatizma astigrafija (grč. njem. po naučavanju okultizma. asti grad. metron) opt. nomos zakon) upravljanje gradom. kozački harambaša. pr. odvaja kapitel od donjeg dijela astragalizam (grč. drugo. e ostavio pergamski kralj Atalos (Attalos) Rimljanima u nasljedstvo ataman (rus. lithos) tamnocrveno staklo s iverjem plavkasta sjaja. stigma točka) fiz. atalsko blago 132 Atena pije. asthma) med. teško i kratko disanje u napadajima. grafo) opisivanje gradova Astijanaks (grč. tjelesnih osobina. het-man atambija (grč. astrum zvijezda. sastavlja odgovor na postavljeno pitanje astrahan skupocjeno janjeće krzno s crnosjajnom i kovrčastom vunom (naziv po rus. arhit. u obliku zvijezde. veoma udaljenih i pojedinačno nevidljivih zvijezda. a-thanatos besmrtan) vjerovanje u besmrtnost duše. balio bacam) med. astron) predmetak u slože-nicama sa značenjem: zvijezda astrobolizam (grč. anat. pretjerano velik strah od groma ili grmljavine astragal (grč. uprava grada. što je koristilo Hipomenu i on je stigao na cilj. sipnja. obično s činom pukovnika. skočna kost. asti spumante (tal. želučane) astrafobija (grč. uzimaju ga na sebe duhovi kad se pojavljuju. astragalos kocka.

thaumaso čudim se. prekrupa) cis-tićno proširenje žlijezde lojnice. teška probava. ateknia bezdjetnost) neplodnost. otuda: učeno društvo. posebice grada Atene. attentare) pokušati nešto protiv koga ili čega. po legendi niknula iz njegove glave. attachement) odjel. slučaj kad se kod potomaka pojave neke duševne i tjelesne osobine njihovih predaka. ravnodušnost atavistički (lat. neumrlost atanizam (grč.) vrsta dramske improvizacije. pokušaj ubojstva. divim se) nečudenje. adi-jaterma aterom (grč. attemperare) ublažiti. zemljište) prilagođavanje biljaka novom tlu aterirati (fr. loša probava aterenizacija (lat. božica rata. attacher) dodijeliti na rad. imanje ili čast. ateleia) nesvrhovitost. viša škola. osnovao ga je car Had-rijan radi njegovanja znanosti i umjetnosti i nazvao ga po gradu Ateni. atentata krimina (lat. thermaino) fiz. kći Zeusova. utišati. a-theoretos) koji ne zna. u obliku čvora (najčešće na glavi) atest (lat. a tempore) ponašati se prema vremenu. primamiti. zločin. atheos bezbožan) bezbožnik. prav. naslijede osobina predaka atehničan (grč. ublaživati) prigušivač. atemptare napasti. u novije doba i kao naslov književnih Časopisa atentat (lat. neupućen. atterrir) zrak. atavus predak) sličnost s precima. attentatum od attentare. athanasia) besmrtnost. topovski pribor atelija (grč. ublažavati. fr. kipara dr. oslobođenje od poreza i državnih nameta atelijer (fr. a-teramnos tvrd) med. atavus) naslijeđen od predaka (tjelesne i duševne osobine) atavizam (lat. utišavati atemporirati se (lat. nevješt. stanje bez strasti ataše (fr. napadati atenuator (lat. odan čovjek. bes-ciljnost. terrain tlo. uvjerenje. nasrnuti na tuđe pravo. pismena potvrda . nerazumijevanje neke umjetnosti ili vještine ateist (grč. radionica slikara. attestari posvjedočiti) pismena potvrda. zavoljeti nešto atašman (fr. svjedodžba. ather kaša. atanatizam ataraksija (grč.) mn. osobito ženskih. ataraxia) fil. a-. Athena) mit. prilagođavati se duhu vremena Atena (grč. atechnia) nespretnost. attestatio) ovjeravanje. v.zam atanatologija (grč. spustiti se zrakoplovom na zemlju. odsjek Ataturk ("Otac Turaka") pridjevak turskog generala Mustafe Kemala (1881—1939). zaštitnica junaka i gradova. nekog liječnika). najvećeg reformatora i modernizatora života u Turskoj ataumazija (grč. prema prilikama. duševno spokojstvo. attenuare umanjivati. pom. svjedodžba. fabula Atellana atelaža (fr. naviknuti se na nešto. božica zaštitnica umjetnosti i vještina. v. brak bez djece atelana (lat. nevičan čemu ateramija (grč. onaj koji ne vjeruje u postojanje Boga ateizam (grč. zločinački napad. nespretan atehnija (grč. atechnikos) neiskusan. a-thanatos besmrtan. logia) naučavanje o besmrtnosti duše atanazija (grč. doći k obali aterman (grč a-. attache) službena osoba dodijeljena diplomatskom predstavništvu u kojem ima ulogu savjetnika. attentator) onaj koji vrši atentat atentirati (lat. voj. atemperirati (lat. pokušani ili neizvršeni zločini atentator (lat. kao središtu cjelokupne naobrazbe onoga vremena. pren. atelier) umjetnikova soba za rad. atheos bezbožan) bezbož-nost. (kod Rimljana: Minerva) atenej 133 Atlant atenej (lat. uvjerenje. naprava za smanjivanje neke fizikalne veličine ateoretičan (grč. duševni mir. athanasia besmrtnost) v. nevještost (npr. izvršiti zločinački pokušaj. negiranje da postoji Bog ili božanski poredak u svijetu ateknija (grč. attelage) zaprega. potvrđivanje. atestat atestacija (lat. pristati. bezbožništvo. privrženik ataširati (fr. pokušati) protupravan napad na nečiji život. zaprežni pribor. napasti. Athenaeum) viši odgojni zavod u Rimu. attentata crimina čit. ad k.

pomagač književnika i umjetnika (109—32 pr. atmidijatrija atmidometar (grč. tal. poništavanje. logia) znanost o isparavanju. attikismos) atički način govora. iatreia) med. uzor) neuredan. uglađen. atmidos para.: duša. borac. atmis para. proglašenje nevažećim aticizam (grč. zapadnoafrički Atlas (grč. atimia) lišavanje časti (vrsta kazne kod starih Atenjana koja se sastojala u lišavanju svih građanskih prava) atimirati (grč. načelo svijeta atmidijatrija (grč. kršćanski povjesničari prozvali ga "Bič Božji" atila kratak konjički kaput s gajtanima. osobito: ukrašavanje građevina stupovima Atila (got. metron) v. atmis para. Africi. "tatica") kralj Huna (5. duša svijeta. atička duhovitost i dosjetljivost atički (lat. pravo ja. suptilan. athlo-thetes) sudac u borbi i dodjeljivač nagrada atman (ind. atmos para. prema Platonu. dijeli se na laku i tešku atletiku atletski (grč. sjajna svilena tkanina atlet (grč. u baletu: stajanje na jednoj nozi Atlant (grč. n. kasnije potonuo u more Atlantik (engl. div koji.atestat (lat. athletikos) koji se tiče at-leta ili koji pripada atletu. fr. trg. životni dah. koji ima osobine atleta. ponašanje. skopeo) v. st. a-. bit osobe ili stvari uopće. atmidoskop. dosjetljiv. atmis para. atmis. hrvač. atmoskop. Atlas) zem. izdati svjedodžbu. o pretvaranju vode u paru atmometar (grč. prijatelj Ciceronov. a koje se i danas u cijelom svijetu njeguju po utvrđenim međunarodnim pravilima. nepravilan koji odstupa od utvrđenog uzorka. v. pren. nazvan po imenu hunskog kralja Atile atimija (grč. atička sol duhovit i suptilni način izražavanja Atik Tit Pomponije ugledan Rimljanin. uvjerenje. attestari) potvrditi. atmijatrika atmologija (grč. karakteristične odlike starog atičkog građevnog stila. attestatum) v. atmijatrija atmidijatrika (grč. atmidijatrija. attique) arhit. attica. at atlotet (grč. Atlantis) legendarni otok koji se. otuda: koji pripada zap. v. veoma jak i lijepo razvijen čovjek atletika (grč. athetesis) odbacivanje. atmidometar . tj. po vjerovanju starih Grka. Atlas atlanti 134 atmosferski atlanti (grč. u indijskoj fil. prezirati. Atlas) arhit. atiČka suptilnost u načinu mišljenja i izražavanja.) dah. nazvan po divu Atlasu koji. oko 9000 godina prije njega. nalazio u Atlantskom oceanu. veoma snažan. zem. anat. Atlantic) Atlantski ocean. posvjedočiti. i bio "veći nego Azija i Lidija zajedno". divovski. v. velik i snažan. stupovi u obliku čovjeka koji drže opšivnicu Atlantida (grč. atmometar atmidoskop (grč. iatreia liječenje) med. koji pripada atletici atlija (tur. atticus) svojstven atičkom duhu. planina u sjeverozapadnoj Africi atlas (grč. koji pripada planini Atlasu. drži na svojim leđima kuglu zemaljsku atlantski (lat. osobito na olimpijskim i drugim igrama. lišiti koga građanskih prava atipičan (grč.). ovjeriti. čovjek koji se bavi atletikom. athletis) natjecatelj na javnim gimnastičkim natjecanjima kod starih Grka i Rimljana. metron) sprava za mjerenje količine ispara-vanja vode. ukidanje. attitude. atipične bolesti bolesti koje se ne razvijaju pravilno atipija (grč. položaj. e. usp. typos oblik. Atlas) mit. atli) konjanik. lijepo i pravilno razvijen. atest atestirati (lat. po grčkoj mitologiji. športska grana. nepravilnost u razvoju neke bolesti atitida (fr. drži na svojim leđima nebeski svod (Atlant). uzor) med. potvrdu. atlanticus) gorostasan. typos oblik. parnih kupelji. e. n. atmos. liječenje inhalacijom. stav. athletike) skup viteških narodnih igara koje su njegovali još i stari Grci. attitudine). atmis. duhovit. iatreia liječenje) med. atmidometar atmijatrija (grč. Atlas) mit. duša. liječenje pomoću pare. prvi vratni pršljen.) atika (lat. a-. atimazo) lišiti (ili: lišavati) časti. držanje tijela. knjiga sa zemljovidima svih dijelova svijeta. pozivati (ili: pozvati) za svjedoka ateteza (grč. ne poštovati.

a strane im se strmo spuštaju prema morskom dnu atolmija (grč. nenaglašen atonifikacija (grč. med. elektricitet ato (tal. facere činiti) med. volumen obujam) fiz. mlitavost. atocia) mn. fenil-kinolin-karbonska kiselina. fil. mlitav. stratosfera atmosferilije (lat. sfaira) koji se tiče zračnog omotača Zemlje ili pripada zračnom omotaču Zemlje. tehnička atmosfera označuje tlak jednog kilograma na 1 cm2. pren. nenaglašena riječ atopičan (grč. atonon) gram. a u praksi te dvije atmosfere znače isto. pren. slabost tijela. omlitavljenje. neutrona. atto di cadenza čit. najsitniji djelić nečega. u takvim zbivanjima to cijepanje dovodi do izdvajanja goleme količine energije (atomska energija). klonulost. atomos nedjeljiv) pren. atmos. uspavljivanje atonija (grč. energiji čestica koje čine sam atom atomska težina fiz. umoran. nenaglašenost atonon (grč. usp. sfaira. atomo-logija Atomium građevina u belgijskom gradu Bruxellesu u obliku modela atoma atomizacija (grč. završetak glazbenog djela kadencom. med. bo-jažljivost. v. a-. usp. suvremena fizika utvrdila je da je atom djeljiv i da predstavlja složen sustav koji se sastoji iz pozitivno napunjene jezgre i elektrona koji se. sfaira. malaksao. atmosferski tlak dolazi od težine zraka. atmosferski zrak obični zrak koji udiše ato 135 Atos mo. atmosferski elektricitet v. razdvajanje na sitne dijelove. nepriličan. o najsitnijim djelićima iz kojih su tijela sastavljena. toxikos otrovan) koji ne sadrži otrov. što iznosi oko 1. zračna tijela atmosferografija (grč. atmos. atoksičan (grč. atokos) med. ozračje. 2. atomos nedjeljiv) 1. elemenata za koji se sve do početka XX. atomos. neplodnost atocije (lat. atolmia) strašljivost. sredstva koja čine nesposobnim za rađanje atofan kem.) geol. atopos) koji nije na pravom mjestu. niski otoci prstenastog oblika koji su nastali zbog raslojavanja koralja. razdvajati na sitne dijelove. atomos) filozof pristaša atomizma atomistika (grč. atmosfaerillia) mn. najmanji djelić kem. atmos. usp. grafia) opisivanje (ili: opis) atmosfere atmosferologija (grč. atomos) fiz. atmos. lat. jezgra ima isto tako složen sustav: ona se sastoji iz protona i neutrona.atmosfera (grč. atomos) fil. atomos) koji se tiče atoma. pojava. odnos atomske težine prema gustoći Aton staroegipatsko božanstvo sunca atoničan (grč. čin. atomos) fiz. sredina u kojoj Čovjek živi i razvija se. atonos olabavljen.) dolazi do cijepanja (dezintegracije) atomskih jezgra i pretvaranja atoma u druge oblike. neotrovan atoli (malaj. atom atomizam (grč. st. naučavanje po kojem su sve stvari sastavljene od izoliranih elemenata (atoma) i po kojem se sve što postoji zasniva na spajanju i razdvajanju tih elemenata atomizirati (grč. klonuo. slab. kreću oko njega. atonia) bezglasnost. upotrebljava se kod bolesti zglobova. nesposobnost rađanja.093 kg na 1 cm2. u njihovoj se sredini nalazi plitka laguna. kukavičluk atom (grč. tj. pren. fiz. širine 45° na 1 cm2. atomistika atomska bomba bomba čije se strahovito razorno djelovanje zasniva na jezgrinoj energiji. atto) kaz. troposfera. osobito djela za pjevanje atocija (grč. s negativnim nabojem električnog elementarnog kvantuma. veoma sitan. fizička atmosfera tlak koji vrši živin stup visine 76 cm na 0°C na morskoj razini zem. lat. alfa-čes-tica i dr. atonos) bezglasan. veoma sićušna stvar atomističar (grč. ato di kadenca (tal. atom atomologija (grč. žućkasti kristali gorka okusa. reumatizma i dr. neobičan . tvari iz atmosfere. gram. plašt plinova koji obavijaju Zemlju. pri sudaru vrlo brzih djelića (protona. malaksalost.) glaz. nedjeljiv atomvolum (grč. sfaira kugla) zračni omotač. atomos nedjeljiv) pren. znanost o atomima. broj koji pokazuje koliko je puta atom nekog elementa teži od atoma vodika atomski (grč. mislilo da je nedjeljiv. logia) znanost o atmosferskim pojavama atmosferski (grč. gram.

sušenje. fil. odlučnost atremograf (grč. stvar koja privlači. Athos) gora na poluotoku Hal-kidici. unuk Tantalov. otac Agamemnonov i Menelajev atremičan (grč. ojedenost kože. a-. trofe hrana) zakrž-Ijao. čvrstina. očnih i spazmodičnih bolesti) au comptant 137 aufalend au comptant čit. attribuere pridavati. primamljivost atraktivan (lat. pretklijetka atrium mortis (lat. koje idu služiti u tuđe kuće samo za stan i hranu (obično se tako uzdržavaju studentice koje u stranoj zemlji žele naučiti neki jezik) au revoir čit. bitna. predznaci (ili: vjesnici) smrti atrocitet (lat. pravo atribut (lat. atremes koji ne dršće. kakvoća. nemilost atrofičan (grč. prividno kajanje. uzajamno privlačenje. attrium) predsoblje u staro-rimskoj kući. vanjska poniznost samo zbog straha od kazne (suprotno: kontri-cija) Atrid jedan od sinova legendarnog kralja Atreja: Agamemnon ili Mene-laj (grčki junaci pod Trojom) atrihičan (grč. mir. znamenitost. nepokretan. atrofija atrezija (grč. dodan atricija (lat. a-. atrofia) zakržljalost (ili: slabost. mršav.) atrabilitet (lat. strogost. slabljenje. o revoar (fr. atrofija kod dojenčadi. pripisivanje. o kontan (fr. sasušivanje atropa (grč. a-. pridavanje. mršavost) zbog slabe prehrane. trefo hranim) med. sraslost pojedinih otvora u tijelu atribucija (lat. neustrašivost) mirnoća. miran) miran. astmatičnih. žutica atrahencije (lat. djelokrug. zabava. gram. supr. pobijeđenog u bitki kod Salamine (480. grafo) sprava za sprječavanje grča pri pisanju atrepsija (grč. attrahentia) med. attractio privlačenje) privlačnost. osušen atrofija (grč. strahota. trenje. ne-priličnost. posebice djevojke. brat Tijestov. atropos neotklonljiv. kopnjenje. dvorana za primanje posjetitelja. e. melemi (npr. suprotno: repulzija atraktibilan (lat. tresis bušenje) med. neizbježan) bot. mjerodavnost. attributio) davanje (ili: ustupanje) povlastica. pr. oje-đanje. a-. atopia) nepristojnost. privlačan predmet. zamjenica ili broj koji pobliže označuje imenicu. tih. attrahere) privlačiti. thrix) koji nema kose ili dlaka atrihija (grč. attractibilitas) privlačnost. pouzdanost. attractorius) privlačan Atrej (grč. nedostatak prirodnog otrova. oznaka. bilis žuč. zanimljivost.) doviđenja! . atrabilitas) med. thrix dlaka. prednji dio hrama.) trg. sin Pelopov. nedostatak kose ili dlaka atrij (lat. pridjev. crna. atrocitas) grozota. proturječnost Atos (grč. uz plaćanje gotovinom au pair čit. po Spinozi) atributivan (lat. ne uzrujavam se. glavna osobina (od beskrajnog broja atributa beskrajne supstancije ljudskoj spoznaji pristupačna su samo dva: prostornost i mišljenje. attributivus) pridje-van. srčana pretkomora. attributum. pripisivati) svojstvo. n. trajna osobina nečega. Atreus) mikenski kralj. beladona atropin (grč. attritio) med. usp. kosa) med. užas. med. otrovan biljni alkaloid koji sadrži biljka atropa (upotrebljava se u medicini kod nekih želučanih. znak. kasnije: sjedište mnogih moAtosa 136 atropin naških redova pravoslavne crkve (Sveta gora) Atosa (grč. nepomičan. a-. suh. atra tamna. med. primamljiv. koji se ne koleba atremija (grč. atremeo ne dršćem. atremia nepokretnost. slab. atrium mortis) predsoblje smrti. privlačna sila. atropos) kem. surovost. attractivus) privlačan. attractibilis) primamljiv atraktibilitet (lat. mir. koji izvlače gnoj) atrahirati (lat. velebilje (veoma otrovna biljka). oblježje. primamljivati atrakcija (lat. usp.: repulzivan atraktoran (lat. Atossa) majka perzijskoga kralja Kserksa.atopija (grč. o per (fr.) izraz za osobe. sredstva za izvlačenje.

audire slušati. audire čuti. prije nego što će biti angažirani (vrsta prijamnog ispita pred članovime uprave i stručnjacima) audifon (lat.) posl.) neka se čuje i druga. po reklakazala auerka plinska ili električna svjetiljka (naziv prema imenu austrijskog fizičara Karla von Welsbacha Auera. zasjedanje. auditus sluh) osjetilo sluha. 1858—1929) auf (njem. srčano. gore! ustaj! diži se! dižite se! na noge! diži! dižite! aufalend (njem. Aufschnitt) narezak. audio čujem. vrsta nijemosti kad čovjek normalno čuje. aufhenger (njem. augmentirati augit (grč. probno sviranje. audire Čuti. audientia) službeni prijam. proba glumca. grč. uzao ispod ovratnika na koji se odjeća vješa o klinčanicu aufleger (njem.) plastična kutijica u kojoj je magnetofonska vrpca audiometar (lat. smjelo. hrabro audacem fortuna juvat (lat. sonome-tar audiometria (lat. auditor slušatelj. aufhangen objesiti) klinčanica. auktor delikti (lat. hrabrost audiatur et altera pars (lat. audaČe (tal. saslušavanje. onaj koji lakše pamti stvari koje je Čuo nego one koje je pročitao ili vidio auditor (lat. slušatelj auditorij (lat. napadan. naprava za vješanje odijela. opernog pevača. hrabrome pomaže sreća audacitet (lat. npr. licitiranjem auctor delicti Čit. audire čuti. smisao: nitko ne može i ne smije biti osuđen prije nego što bude saslušan (osnovno sudsko načelo) audicija (lat. počinitelj kaznenog djela. slušatelji auditus (lat. čujni. prijestupa Auctorem repetunt crimina quae-que suum čit. saslušanje. koji upada u oči. sprava za određivanje stupnja gluhoće neke osobe. slušalica za gluhe audijencija (lat. audacitas) srčanost. auffallen upasti) upadljiv.auctionis lege čit. auditio) slušanje. aufdecken otkriti) prostrijeti. svirača i dr. auditivni tip psih. sudac koji saslušava) vojni istražitelj. suho meso ili kobasice narezane na ploške Augije (grč. augere) v. prav. kralj u Elidi čiju je staju. postaviti stol za ručak. metron) med. večeru i si. sastoji se od silicija. mixer mješač) tehničar koji radi oko čujnog dijela televizijskog programa (audio-sektora) audion (lat. audiovizuelna metoda u nastavi poučavanje predavanjem i pokazivanjem primjera. grč. naprava pomoću koje gluhi mogu slušati. učionica.) prijeđi. aufiegen položiti. suparnička strana. Augeias) mit. a ne može govoriti audio-kaseta (lat. mutus nijem) med. tj. videre vidjeti) koji se odnosi na slušanje i gledanje zajedno. auktorem repetunt krimina kvekve suum (lat. u kojoj je bilo 3000 grla stoke i koja nije čišćena 30 godina. glaz. ročište audimutizam (lat. zove se i tirkiz . čuti. slušni. staviti) talionički radnik koji rudaču baca u peć aufsac (njem.) glaz. probno pjevanje. metoda za ispitivanje sluha i gluhoće pomoću posebno konstruiranog radio-uređaja (au-diometra) audiomikser (lat. smjelost. audire čuti. sudska sjednica. vješalica. zraka) min. kričav aufdekati 138 aukcionator aufdekati (njem. sudnica. magnezija. auktoritate kuratoris (lat. Aufsatz) posebno izrađen tanjur ili posuda za posluživanje jela aufšnit (njem. Heraklo očistio za jedan dan. blije-dozelen dragi kamen. auditivan (lat. aukcionis lege (lat. cassette kutijica. ponajviše kao sastojak vulkanskih stijena. vojni sudac. slušati. auge sjaj. auditorium) slušaonica. željeza i vapna.) putem javne prodaje. au-ditivus) koji se tiče Čujnosti i sluha.) Zločinac se vraća na mjesto zločina auctoritate curatoris čit.) prav. po odobrenju (ili: s pristankom) skrbnika audace čit.) po onome što se čulo. audire čuti. otuda: Augijeva staja mučan i neugodan posao oko dovođenja u red nečega što je bilo dugo vremena zapušteno i zanemarivano augirati (lat. na. me-tron) med.) prav. fone glas) med. grč. de auditu (lat. audire slušati) elektronska cijev koja služi za pojačavanje glasa i zvuka u prijamnom radio-uređaju audiovizuelan (lat. audire čuti.

auguralan augurirati (lat. umnožavanje. auksano ra-stem. naučavanje o milosti sljedbenika sv. javna prodaja. riječ koja uvećava ili pojačava prvobitno značenje neke riječi.augment (lat. predvorje. javno prodavati. pathos nesreća. mjesec žetve. auguriosus) v. pretkazivački. med. cijenu. e. pojačavati. Augustina po kojem čovjek može dobiti milosti tek onda kad u njemu ljubav prema carstvu nebeskom nadjača ljubav prema carstvu zemaljskom augustinizam srednjovjekovna kršćanska filozofija i teologija koje su se razvile iz naučavanja sv. dodati. licitiranje aukcionator (lat. gatalac. prorok. npr. trpljenje) nepravilan rast (razvoj) čovjeka auktor (lat. tvore prošla vremena. znak. avi-gur) rimski svećenik koji je po letu i glasanju ptica tumačio i proricao što će se dogoditi. osmi mjesec u godini. pjevanje uz pratnju frule aulodika (grč. augirati augnmas (njem. aulos. lat. 31. držati licitaciju. metron) opt. august(us) (lat. pren. do 14. napredovanje bolesti auksilijaran (lat. aukso. auctor) v. augustus uzvišen) 1. auctionator) licitant pri javnim kupnjama i prodajama aukcionirati 139 Aurora aukcionirati (lat. uzvišen. dodavanje. autoritativan aula (grč.) svet. predmetak pomoću kojega se. povećati. zborno mjesto. slutiti. svečana dvorana sveučilišta. uvećanje. pjevanje) glaz. med. pretkazivati august (lat. posebno biljaka aukseza (grč. npr. pojačanje. kolovoz. otprilike. auctionari) trg. augur. aulos frula. pojačati. auxiliaris) pomoćni. ribetina (za razliku od deminutiva koji umanjuje i slabi osnovno značenje. aula) dvorište. auxano umnožavam. porast. augmentatio) um-noženje. auksilijarne trupe pomoćne trupe. kod grčkih i staroindijskih glagola. umnožavati. uvećavanje. posvećen. naslućivati. fr. aukso. ode pjesma) glaz. veličanstven (pridjev rimskih cezara). aule. povišica. auksilijarni strojevi pomoćni strojevi (na brodu) auksologija (grč. auctio) trg. n. pogoršanje bolesti augmentacija (lat. dvorski život i običaji. ribica) augmentirati (lat augmentare) umnožiti. umnožavanje. nevolja. broju i glasanju ptica. pr. pojačavanje. velika slušaonica Aulida luka u Beotiji. metron) sprava koja bilježi napredovanje u rastenju. gram. proročki. augurare) gatati (ili: proricati) po letu. zborno mjesto helenske mornarice pri polasku na Troju aulizam (lat. aula dvorana) đvorjan-stvo. dodatak. ima 31 dan (nazvan po rimskom imperatoru Cezaru Oktavijanu Augustu. auctoritativus) v. auxesis) ret. znanost koja proučava razvoj ljudskog organizma auksometar (grč. prodavati najpovoljnijem ponuđaču. 2. auguralis. pretkazivač. poprečna procjena (pogledom) augur (lat. auguriozan augurij (lat. augural). predviđanje. Mass mjera) mjera odoka. dodatak. n. e. augurium) proricanje budućnosti po letu ptica. prodavati licitiranjem auksanometar (grč. proučavanje pjevanja uz pratnju frule . povisivati. počasno ime rimskih careva. Auge oko. dodavati. logos govor) znanost o duševnom i tjelesnom rastu. npr. augmentum) povećanje. povećavati. auxano povećavam. tumač znakova auguralan (lat. povećanje augmentativ (lat. autor auktoritativan (lat. prostrana dvorana. ode pjesma. predznak auguriozan (lat. carski augustinijanizam teol. govorničko preuveličavanje i pretjerivanje. Augustina augustovsko doba doba cvjetanja književnosti i umjetnosti (kao za vrijeme rimskog cara Augusta) aukcija (lat. zlo. laskanje. ulagivanje aulodija (grč. augmentativum) gram. sprava za određivanje sposobnosti dalekozora za povećavanje auksopatija (grč. auksilijarne knjige pomoćne trgovačke knjige. auksano ra-stem.

pomoćni sudac bez prava glasa. astr. aushelfeh pomagati) radnik koji nije u stalnom radnom odnosu nego povremeno dolazi na ispomoć. pokrovitelj auspicij (lat. aurea medio-kritas (lat. stetoskopa auskultant (lat. aurora mu-zis amika (lat. pomoćni radnik auskultacija (lat. "tko rano rani. tj. auratura) pozlata. aurum zlato) kem. sreća. slava. pigmentum) min. skopeo) med. u obliku uha. auspicari) tumačiti budućnost po letu ptica.e. aureatus) zlatan. bilo samim uhom ili pomoću posebne slušalice. auris uho. sub auspiciis (lat. olla) komedije starorimskog pisca Tita Makcija Plauta (250—184 pr. velik ugled auri sacra fames čit. med.) aura (grč. sprava (ih: ogledalo) za pregled uha aurist (lat. auspex) prorok po letu ptica kod starih Rimljana.) zora. aussen vani.) zlatna sredina aureatan (lat. aurum) koji u sebi sadrži zlato. jutarnji sati vrijede zlata za umni rad. auricularis) koji se tiče uha ili je u vezi s uhom. početnik. auskultator auskultator (lat. krug oko glave svetaca.) zlato aus (njem. životni dah auraran (lat. okrilje. aura) ugodan zrak. predznak. prisluškivati. zlatni auratura (lat. australis) južni. aurum zlato. aurarius) koji se tiče zlata. auspiciosus) koji nagovještava i pretkazuje sreću auspicirati (lat. Aurora) mit.) svijetli vijenac. auri sakra fames (lat. zaštitnik.Aulularia (lat. avispicium promatranje ptica proročica) pretka-zivanje po letu i glasanju određenih ptica kod Rimljana. augur. auskultant auskultirati (lat. Ausbruch) vino koje se samo cijedi iz osušena grožđa. os-luškivanje šumova unutarnjih organa kod bolesnika. auspicium. auscultans) slušatelj. zlatan aurum (lat. pod zaštitom. pren.) naklonost svjetine (nestalna) aura vitalis (lat. gotovo. zaštita. aus iz) žarg. Aušvic (njem. auscultare) slušati. moć. svršeno.) njemačko ime za poljski grad Oswiecim u kojem je za vrijeme Drugoga svjetskog rata bio jedan od najjezovitijih logora smrti aushelfer (njem. izvanbrodski motor ausbruh (njem.) pod okriljem. vrhovna uprava i zapovjedništvo. vanjsko uho.) životna snaga. sretan početak.) zora je prijateljica muza. "Kočijaš" (zviježđe) aurikula (lat. australna svjetlost južna svjetlost Australazija Indijski arhipelag austrijacizam osobitost njemačkog jezika i govora kojim se govori u Austriji . kao uho auriga (lat. žuta boja koja se dobiva zagrijavanjem fenola s oksalnom kiselinom i koncetri-ranom sumpornom kiselinom auripigment (lat. pod pokroviteljstvom auspiciozan (lat. prošlo je i si. dio uha na koji se stavljaju naušnice. istok aurora musis amica čit. znak. jutarnje rumenilo. usni aurin (lat. žut ili crven mineral arsenov sulfid auriskalpij (lat. auscultator) v. odličan aureola (lat.) jug australan (lat. auriscalpium) med. vlast. auriformis) uhast. ugodan povjetarac aura popularis (lat. pren. aurum. anat. auricula) uska. sjaj. dvije sreće grabi" aurozan (lat. aula odn. Bord paluba) kraće umjesto Aussenbordmo-tor motor na vanjskoj strani brodice.) prokleta žeđ za novcem. suškovina Auschwitz čit. odvratna žudnja za zlatom auriforman (lat. ispitivati šum pluća slušanjem pomoću stetoskopa auspeks (lat. n. auscultatio) med. žličica za uho auriskop (lat. proricati auster (lat. grč. pozla-ćivanje aurea mediocritas čit.) kočijaš. božica zore i jutarnjeg rumenila kod Rimljana aurora 140 autarkija aurora (lat. samo-tok. ausbord (njem. sudski pripravnik. mirisan. auris) liječnik za uši Aurora (lat. usna školjka aurikularan (od lat.

manteia) proricanje (ili: gatanje) po puhanju vjetra austroslavizam politički smjer među Česima u 19.) ili-ili autadija (grč. kasnije dopune i dodaci nekom starijem zakoniku. svečano spaljivanje heretika. otpad aut (engl. vjerodostojnost autentificirati (grč. authentica) mn. autobusima. gol vlastitoj momčadi auto-kolona dugi niz automobila u pokretu auto-limar radnik koji izrađuje limene dijelove za automobile ili zrakoplove ti auto-mehaničar radnik koji popravlja automobilske motore i uređaje auto-promet promet motornim vozilima. despot. opisuje uvjete pod kojima je živio i radio autobus (grč. omnibus svima) automobil-omnibus. garage) spremište za automobile auto-gol (grč. autos. vjerodostojan autentičnost (grč. apsolutizam autarkija (grč. usp. izvršenje inkvizicijske presude. archo vladam) samovlada. grč. autos. samostalnost. autentik autizam (grč. grafo) vlastiti životopis. automobilizam auto-stop zaustavljanje automobila na cestama i molba vozaču da pješaka (obično turista) besplatno poveze auto-transport kraće umjesto automobilski transport promet automobilima. predmetak u slože-nicama sa značenjem: sam. neovisnost o autemeran 141 autodigestija vanjskim stvarima. authentikos pouzdan. emera dan) med. v. autos. prvobitni. originalni spis ili dokument autentike (lat. dress) odijelo za automobiliste auto-električar specijalist za elektri-čarske poslove na automobilima auto-garaža (grč. samodrštvo. zadovoljstvo samim sobom autarh (grč. autos. lijek koji djeluje već onoga dana kad se upotrijebi autentičan (grč. ideal starih kinika i stoika po kojem je stoički mudrac "dovoljan sam sebi" autemeran (grč. uobičajena kratica za automobil auto. izvorni. aut nihil čit. grafo pišem) pisac vlastitog životopisa. st. izvornost. uživanje u samom sebi. omnibus autodafé (port. fil. pristaša Austrije austrofobija (lat. aut nihil (lat. auto-da-fe. samodržac. prav. autos) 2. autos. autos) psih. istinit. nešto veliko. ono što treba odbaciti. tj. pisac autobiografije autobiografija (grč. samoauto-dres (grč. pravovaljan. bios život.austrofil (Austrija. apso-lutist autarhija (grč. sposobnost neke zemlje da se uzdržava samo svojim sredstvima. autos eng. lat. bilo da priča samo svoje doživljaje ili da radi što boljeg prikazivanja svoje osobe. fr.(grč. autos sam. analyo razrješujem) poniranje u samoga sebe. authenticum) izvorno djelo. bolesno misaono udaljavanje od vanjskog svijeta auto (grč. ovjeriti autentik (lat. actus fi-dei) heretički sud. Ausschuss) bezvrijedne stvari. lat. vlastita biografija. fobos) mržnja prema Austriji austromantija (lat. archo vladam) sa-movladar. trg. out) šport.) ili biti Cezar. pravovaljanost. Židova i vještica u srednjem vijeku (osobito u Španjolskoj). autos engl. ili ne biti ništa aut-aut (lat. koji prolazi još istog dana autemoron (grč. pravi. authentikos) zakonit. Austria. autos. bios. original. istodnevni. autos. autarkeia) dovoljnost samom sebi. trenutak kađ lopta padne izvan Igrališta aut Caesar. autodefe . koji je težio za pretvaranjem Habsburške monarhije u državu u kojoj bi dominirali Slaveni aušus (njem. prav. goal) šport. književni rod u kojem pisac opisuje svoj život. aut Cezar. emera) med. ispitivanje vlastite savjesti autobiograf (grč. autos. auster južni vjetar. grč. autos) 1. pretjerano razvijen fantastično-sanjalački unutarnji život. authentikos) istinitost. kamionima autoanaliza (grč. facere) potvrditi. lat. authadeia) samodopada-nje. filos) prijatelj. bezbožnika. zadovoljstvo samim sobom. bez uvoza sa strane.

autos. odrediti) fil. gignomai rađam) biol. svojeručan potpis. autodafé autodeterminizam (grč. autografon) riječ ili spis koji je neka osoba svojeručno napisala. grafo. dromos put) automobilsko trkalište. autos. autos. autos. ljubav prema samom sebi. koji radi sam od sebe. đidasko učim. liječenje samoga sebe prirodnim sredstvima. auto-chthon) prasta-novništvo. toxikon lat. starosjedila-štvo. ljubav) samoljublje. koji je nastao tamo gdje je i nađen (kamen. fagein jesti) med. gennao rađam) fi-ziol. eros ljubav) psih. raz-mekšavanje organskog tkiva nakon smrti pod utjecajem želučanog soka autodikija 142 autointoksikacij a autodikija (grč. autohiria) dizanje ruke na sama sebe. supr. fone glas) 2. zadovoljenje erotskih nagona pomoću vlastitog tijela. filia naklonost. alogen autognozija (grč. svojeručno napisan. autos. auto-chthonos) urođen. med. auto-de-fe) v. grafia) umijeće umnožavanja rukopisa. putem razumne volje. autos. autogramma) v. zaljubljenost u samog sebe autofizioterapija (grč. mania) strast za prikupljanjem svojeručnih potpisa i rukopisa velikih i poznatih ljudi autografski (grč. stijena). osobnosti i ideje autodidakt (grč. urođenički. samoop-rašivanje autogen (grč. samoniklost. samobitnost autoinfekcija (grč. autos. kod začepljenosti usne trube (Eustahijeve) ili vanjskog usnog kanala: osjećaj kao da nam naš vlastiti glas odjekuje glasnije i zvonkije baš u začepljenom uhu autofonija (grč. auto-dikos koji samom sebi sudi) pravo nekog da sam sebi sudi autodinamičan (grč. hvpnoo uspavam) dovođenje (ili: uspavljivanje) samoga sebe u hipnotično stanje. samoni-kao. v. autos. auto-didaktos) samouk autodidaktika (grč. samobitan autohtonija (grč. samoprobava. sam sobom autodrom (grč. mršavljenje zbog šećerne bolesti autofilija (grč. nastanak života u njegovim najjednostavnijim počecima iz tzv. autohirija autogamija (grč. gnosis) samo-ispitivanje. starosjedilački. naprava za umnožavanje rukopisa. pomoću tzv. autogram autografija (grč. urođenik autohtoni (grč. grafikos) svojeručan. dvnamikos moćan. autos. tj. izrađen putem kopiranja. jedenje samog sebe. umnožiti. autograf autohipnoza (grč. koji se sam porađa. jak) koji djeluje sam od sebe. determinare opredijeliti. autos. usp. starosjedilac. autos. infectio zaraza) med. proizvođenje živih bića umjetnim putem autograf (grč. autos. samoubojstvo autohton (grč. fonos ubojstvo) 1. vježbalište (ili: put) za automobile autoerotizam (grč. auto-chthon) prastanovnik. urođeništvo. pri čemu tijelo služi samo kao zamjena za drugi seksualni objekt na koji onaj koji se zadovoljava pritom misli (za razliku od narcisizma kod kojeg je vlastito tijelo krajnji seksualni cilj) autofagija (grč. autos. autos. umnožavanje rukopisa (s kamena ili metalne ploče) autografirati (grč. lat. digestio probava) fiziol.autodefe (šp. tj. autos. therapeia) med. poznavanje samoga sebe autogonija (grč. autos. sa-mooplođivanje kod biljaka. trovanje zbog nagomi-lavanja otrovne tvari koja se prirodno stvara u organizmu i izdvaja iz njega autokar . autos. lat. fysis priroda. o samoodređivanju djelovanja i htijenja putem zakonitosti koja je u našoj svijesti. naučavanje o samodeterminaciji. auto-grafskog crnila autogram (grč. gamia) bot. lat. autos. grafein pisati) izraditi pomoću kopiranja. autos. autos. poučavam) samoučenje autodigestija (grč. autos. hipnoza autohirija (grč. bolest čiji su uzrok zarazne klice koje su se već nalazile u čovjekovu organizmu i izazvale bolest autointoksikacij a (grč. anorganske tvari. autos. samo-liječenje autofonija (grč. umnožavati autografomanija (grč. min. in) med.

kratos) v. glupan. kata-lyo odriješim) kem. fi. sustav apsolutističke vladavine. lat. autos. disciplina koja obuhvaća različite vrste automobilskih natjecanja automorfoza (grč. logia) ret. lat. sam svoj autokefalnost (grč. vozilo se kreće pomoću motora kojeg pokreće benzin. morfe oblik) biol. kratos vlast. nezavisan. kišobran. tj. koji izrađuje automobile.1. gospodarenje razuma nad osjetilima autokratski (grč. postupaka autolezija (autos sam. lithos kamen. autos. zatvorena posuda čiji se sadržaj zagrijava pod tlakom većim od atmosferskog. autos. lyo razgrađujem) samorazgrađivanje. sprava koja. koji sam od sebe radi. autos. automatos koji se kreće sam od sebe. mor-fogeneza . njem. pren. carro kola) otvoreni autobus za 40 i više osoba autokataliza (grč. machomai proturječiti) proturječnost sa samim sobom (u govoru. osa-kaćenje. žuditi) fiz. vaga. kritike) samokritika. lišiti samoradnje automatograf (grč. kefale glava) samostalan. maomai tražiti. za čovjeka. Papinov lonac autoknips (grč. therapeia) med. knip-sen pucketati) fot. osobito u crkvenom smislu autokemoterapija (grč. učiniti da netko radi kao automat. pokrttljiv) vozilo koje se saautomobili st 144 autorizirati mo kreće. autos.. autos. mehanički. neograničeni vladar ili gospodar autokratizam (grč. vladanje sobom. tj. nesvjesna radnja automatizirati (grč. automatos) ono što se radi bez sudjelovanja volje. laesio povreda) samoosakaćenje. samodržački auto kritika (grč. autos sam. samodrštvo. biće koje nema duše. mišljenju i pisanju) automat (grč. lat. kirurških instrumenata i dr. kratos neograničena vladavina. samostalnost automahija (grč. kem. nezavisnost od drugih. autos. autos. autos. pojava da neki proizvod koji se stvara pri nekoj reakciji ubrzava sam proces te reakcije autokefalan (grč. tal. stvarni govor. haima krv. vladanje samim sobom. puška. nož. mobilis) onaj koji vozi automobil. liječenje ubrizgavanjem bolesnikove krvi neposredno nakon vađenja iz vene autoklav (grč. ocjenjivanje vlastitih spisa. usp. makinalan. autos engl. npr. životinja (kod Descartesa) automatika znanstveno-tehnička disciplina koja se bavi teorijom i konstrukcijom sustava za reguliranje i upravljanje tehnološkim procesima automatizam (grč. auto automobilist (grč. autos. tj. lat. jedan od načina postojanja biljnog i životinjskog oblika.. automatos) samopo-kretan. naprava koja automatski bilježi nehotične pokrete automatski (grč. autos sam. autos. sama sobom razbija kamen u mokraćnom mjehuru autoliza (grč. samoozljeda. automatski pokreti psih. med. kefale) samostalnost. naprava za sterilizaciju lijekova. moć) samodržac. maomai. otapanje i fermentativno razgrađivanje mrtvih životinjskih tkiva pri čemu ne dolazi do truljenja autologija (grč. grafo) psih. djela. autos. nafta ili elektricitet. au-tokratizam autokrat (grč. stroj koji sam djeluje pod određenim uvjetima. nehotični i nesvjesni pokreti koji nastaju zbog neposrednog podražaja jednog živčanog centra automobil (grč. automatiser) pretvoriti u stroj. ocjenjivanje samoga sebe. za razliku od slikovitog. autos. fr. kratos) neograničen u vladanju. autos. ozljeda samoga sebe autolitotom (grč.143 automobil autokar (grč. sag. automatski otpo-nac na fotografskom aparatu (omogućuje fotografu da snimi sam sebe) autokontrola kontrola nad samim sobom. autos. samovladar. samokret. onaj koji liči na stvar. "samonadzor" autokracija (grč. odnos prema samom sebi. mobilis) šport. koji radi bez sudjelovanja svoje volje i razuma. mobilis pokretan. autos. autos. autos. autos. motorni čamac. tako reći. temno režem) med. koji se bavi automobilizmom kao športom automobilizam (grč. clavis) fiz.

autopatheia) vlastiti osjećaj. samouprava. skulptura ili crtež vlastitog lika autopsija (grč. nyx. no-mos zakon) samozakonodavstvo. nomos) pristaša samouprave. plasso oblikujem) med. priznata veličina (u nekoj struci). moralna. pristaša samozakono-davstva autopatija (grč. augere. sug-gerere savjetovati) sugestivno utjecanje na samog sebe autosugestija (grč. auctor. osobno iskustvo autoplastika (grč. 2. lat. pregled. bile države: Mus soli -nijeva fašistička Italija i Hitlerova nacistička Njemačka autoritet (lat. samogledanje. utjecaj. kod upale plućne opne itd. autos. smatranje sebe samoga bogom . autos lat. pokoravanje svojim vlastitim zakonima (supr. autoptes) očevidac autoptički (grč. tj. znanstvenika. autos efa) "on.: hetero-nomija) autonomist (grč. okretanje krila oko vertikalne osi. autonomia. tvorac. therapeia lat. opunomoćiti. na brzu ruku. sugge-rere savjetovati. autonomos) samoupravni. v. auktor autoritativan (lat. autos. fr. koji živi po vlastitim zakonima autonomija (grč. lat. automatsko održavanje stabilnosti autostrada (grč. stjecanje pogrešnog. autos sam. autoshedijastički (grč. rotatio okretanje) samookretanje. odobrenje. vlastitim očima. opsis gledanje. autoniktobatija auto stabilnost (grč. mjerodavan. autorsko pravo isključivo pravo književnika. zakonita vlast. politička nezavisnost. autorisation) ovlaštenje. autos. na osnovi viđenja svojim očima. slika. usp. auctor. auctor tvorac. jer je održavanje reda važnije od suzbijanja pogrešnosti. čak i kad su pogrešna. theos bog) obožavanje samoga sebe. lat. liječenje ubrizgavanjem seruma uzetog od samog bolesnika. lat. autos tal. samostalnost. serum) med. pronalazača da mogu moralno i ekonomski iskorištavati svoje duhovne tvorevine (s obzirom na objavljivanje. slobodan. autos. prevođenje i umnožavanje njihovih djela). 2. zakon koji je na snazi. tvorac nekog književnog. npr. fr. naređenjima vodstva mora se bezuvjetno pokoravati. umjetnika. takve su npr. nyk-tos noć. auctoritas ugled. je to rekao". autoriser) ovlastiti. fil. autos. autos. autosom-nambulizam autonoman (grč. skopeo gledam) v.autoniktobatija (grč. autoritativna država nedemokratsko državno uređenje kod kojeg se vlada po načelu vojne discipline. viđenje) 1. Pita-gora. gledanje (ili viđenje) svojim očima. psih. med. autos. fr. nadahnuti koga čim) samouvjeravanje. autorité) 1. ambulare hodam) med. odobravanje autorizirati (lat. ugled. strada cesta) suvremeno izrađena cesta za automobile autosugestija (grč. improvizirano autoskopija (grč. auteur) pisac. autoschediazo bez pripreme učinim) bez pripreme. portrait slika osobe) umj. priznat stručnjak autorizacija (lat. fr. npr. med. začetnik) koji se zasniva na autoritetu. sama od sebe nastala magnetična budnost za vrijeme spavanja. autos. auto. autos sam. pravna). nepomičan) fiz. autos. autopsija) autor (lat. s autoritetom odozgo i s poslušnošću odozdo. autoptes) pril. sadržaji svijesti koji se pojavljuju putem autohipnoze autoteizam (grč. autoriziran prijevod prijevod nekog književnog ih znanstveng djela s dopuštenjem njegovog pisca autorotacija 145 autožir autorotacija (grč. auctor tvorac. fr. utjecanje na samoga sebe. stabilis čvrst. znanstvenog ili umjetničkog djela. antos. samostalan. ovlaštivanje. putem otvaranja i pregleda leša (usp. odobriti. autorotacija krila zrak. baino idem) med. nadmoćnost (duhovna. nametnutog suda na osnovi vlastitih pogrešnih predodžaba. na osnovi osobnog promatranja. pronalazač. osobno promatranje. operacijski zahvat kojim se nadoknađuje nedostatak kojeg dijela tijela ili tjelesne sup-stance živim tkivom s tijela samog bolesnika autoportret (grč. začetnik. autopsija autosomnambulizam (grč. koji hoće i može nametnuti svoju volju ili mišljenje. pascho iskusim. formula kojom su pitagorejci rješavali svaki spor koji bi se među njima pojavio zbog razlike u mišljenjima o nekom pitanju pozivajući se na autoritet učitelja autoseroteracija (grč. otvaranje leša da bi se utvrdio uzrok smrti autopt (grč. autos. kod akrobatskog leta "kovit" autos efa (grč. ugledan. somnus san.

istaknuti dio kuće. fr. paradno i si. heterotrofija autovakcina (grč. neograničenost. avanturistički roman vrsta romana u kojem je glavna tema opisivanje neobičnih doživljaja i podviga glavnog junaka avanturizam (lat. svojstvo svih klorofilnih (zelenih) biljaka i malog broja bakterija da se mogu prehranjivati i izgrađivati isključivo iz anorganskih spojeva sredine u kojoj žive. ispust. jamac na mjenici Avalokitešvara (sanskrt. avanie. kad gušter žrtvuje svoj rep auto transfuzija (grč. adventura) pustolovina. avan midi (fr. aval (fr. v. kod velikog gubitka krvi: potiskivanje krvi iz perifernih dijelova tijela (ruku. nadmoć. koji je po strani. smion trgovački pokušaj avanturin (fr. aventure slučaj) vrsta kremena (nađen slučajno pri proizvodnji stakla) avanturist (fr. spašava ljude kroz patnje u reinkarnacijama avangarda (fr. ljubav prema pustolovinama . neupućen čovjek. izmar-širati u skupini. Maria vijak (elisa) koji se okreće djelovanjem vjetra autsajder (engl. u vrijeme Mussolini-jeve dikatature: fašistička organizacija mladeži od 14 do 18 godina (avangardisti) avanija (fr. prvi korak. novija fak-similna izdanja. autos. autos lat. autos. istaknuti dio građevine avans (fr. korist. arhit. izvidnica. garde straža) voj. prethodnica. aventure) sklonost avanturi.: alomorfija. sinu Odiseja i nimfe Kalipse) auzrikati (njem. cjepivo pripremljeno od klica koje su uzete od samog bolesnika autožir (grč. onaj koji čeka unapređenje za časnika avantura (fr. aventureux) pustolovan. vrši se na taj način što se ruke i noge dignu uspravno pa se od vrha prstiju omotaju elastičnim vrpcama autotrofan (grč. pren. avant-eorps) voj. krenuti. prethodnica. avania) uvreda. therapeia liječenje) med. prevaga. supr. prvi otisak autotipija (grč. ali nitko ne misli da će pobijediti. trofe hrana) biol. izlaženje u susret avant midi čit. smion. mlakonja Auzonija (lat. ostavljen sreći ili slučaju. bučno. prevagu: voj. poniženje. avant naprijed. zarade u nekom poslu avankor (fr. avance) predujam. avaliste) trg. smanjivanje dobitka. prednost. mjenično jamstvo. sva sila avalirati (fr. osobito izići u stroju iz vojarne. prednost avantažer (fr. prvi borbeni red neke vojske avangardija (tal. tome) pojava koja se često može vidjeti kod nekih životinja: osakaćivanje samoga sebe u slučaju opasnosti po život. pokušaj. pod heterotrofan autotrofija (grč. autos. osobito globljenje kršćanskih trgovaca u bivšoj Turskoj. sramota.) prije podne. potpis jamca na mjenici avalanš (fr.autotelija (grč. izbočenje. liječenje samoga sebe prirodnim sredstvima autotip (grč. vaccina) med. typos otisak) jedan od najvažnijih pronalazaka u području grafike: prenošenje slika urezivanjem u cink ili drvo i njihovo umnožavanje autotomija (grč. zaštitnik Tibeta. trg. isplata unaprijed. odvažan. avaler) potpisati mjenicu kao jamac avalist (fr. autos. tal. usp. nogu) u srce i mozak u slučaju kad u srce i mozak ne dolazi krvi koliko je potrebno. fr. ausriicken) izići. autos. onaj koji je daleko od čega. gyros krug. aval) trg. neuv-jetovanost autoterapija (grč. autogyre) zrak. u športu: onaj koji se natječe. autos. aventure. aventurier) pustolov. lat. autos. koji stavlja sve na kocku. ante meridiem avantaža (fr. adventura. njegov glavni dio je poseban vodoravni autsajder 146 Ave. Ausonia) pjesnički naziv za Italiju (po priči. avalanehe) snježna lavina: odron zemlje. auto-teles nezavisan) samostalnost. drzak. iznuđivanje novca. trofe hrana) koji sam sebe hrani. zrakoplov namijenjen uspravnom penjanju i spuštanju. prema Auzonu. traus-fusio pretok) med. potpisnik. lovac na sreću avanturistički (fr. arhit. avantegeur) onaj koji ima prednost.) najomiljeniji i najpoštovaniji bodhistava u maha-yana-budizmu. avanguardia prethodnica) u Italiji. predstraža. autos. avant-garde. poći (obično u skupinama). bujica. typos otisak) au-totipijom dobiven otisak. outsider) onaj koji je izvan čega. npr. lat. avantage) dobitak. autotrofne biljke bot.

avis ptica) zrakoplov. mongolski nomadi koji su u 6. vilis jeftin) trg. bilo u životinju ave (lat.. prilaz. Maria (lat. kamo su bili dovedeni da bi bili pod utjecajem politike francuskih kraljeva. krletka avijatičar (lat.. zbog Čega ga je osudila Rimska kurija avers (lat. staza. avion. emtio per aversionem) kupnja ih prodaja poprijeko. lik. avancer) napredovati. vita život. skorbut. aviation. zrakoplovstvo. avis ptica. dati (ili: uzeti) predujam. proždrljiv avijacija (fr. logos znanost) vještina hvatanja ptica avidan (lat. pilot avikultura (lat. fone glas) zrak. aeroplan avional (fr. kavez za ptice. vrsta majmuna aviceptologija (lat. pojeftinjavati avinjonsko sužanjstvo razdoblje od 1305. avviso. uzgoj životinja avilirati (fr. odoka averzionalna suma (lat. fr. grč. avion) laka kovina od koje se prave neki dijelovi zrakoplova aviostrada (lat. Ave. aviarium) ptičnjak. napredak. Maria "zdravo. avidus) lakom.) do 1376. beriberi. unaprjeđivati. lat. avitum bonum (lat. utjelovljenje božanstva u hinduskoj mitologiji bilo u čovjeka. a ne po pojedinačnoj procjeni svake stvari koja se prodaje avet (tur. grč. visus gledanje. ići naprijed. sprijeda. drvored. cultura uzgoj) gajenje ptica. suma novca kojom se plaća poprijeko.) prav. naprava za letenje teža od zraka. osvježiti boje aviza 148 azoogenija aviza (tal. predujmljiva-ti avanzman (fr. fil. capio hvatam. zračna flota avijarij (lat. a. strada cesta) zračna linija kojom stalno prometuju zrakoplovi avisatio de perjurio vitando čit. avis ptica) plovidba zrakom. lat. lice (kovanog novca). averzionalni kvantum averzionalni kvantum (lat. djedovsko. pravac koji je osnovao arapski mislilac Averoes Ibn-Rošd u 12. afet) strašilo. lat. izvještaj o poslanoj robi ili novcu. aviaticus. bios život. unaprijediti. predujmiti. napredovanje u službi. ret. avenue) pristup. iznos) trg. (papa Grgur IX. ali tako da ovaj to ne primijeti averziona trgovina (lat. avi-zacio de perjurio vitando (lat. sablast. pelagra. telefon od gumenih cijevi u ratnom zrakoplovu aviomehaničar zrakoplovni mehaničar avion (fr. suprotno: revers averzija (lat. adversus okrenut prema.) u kojem su pape stolovale u fr. awerso) num.bez. figura koja se sastoji u tome da govornik polako odvrati onoga kome govori od glavne teme. st. grč. utvara. avis ptica. avancement) unapređenje. u crkvenoj se povijesti to razdoblje naziva i "babilonskim" (prema robovanju starih Izraelaca u Babilonu) aviobiologija (lat. Obri avatar mit. gradu Avignonu. večernje zvonjenje u Kat. grč. st. njegovo naučavanje naginje materijalizmu i panteizmu. med. v.) zdravo! Ave. željan. logia znanost) grana biologije koja proučava uvjete pod kojima se živo biće može održati na životu u velikim visinama ih na drugim nebeskim tijelima aviofon (fr. napredovanje. summa svota) trg. engleska bolest i dr. avion. promaknuće. i odriče besmrtnost duše.avanzirati (fr. aversio) odvratnost. pohlepan. tal. avis ptica. aversus licem okrenut od. oživljavati.) prav. tal. lat. amine od am (monia) + -ine. pobiti vrijednost (robi) pojeftiniti. aviver) oživiti. glava. žudan. tj. put obrubljen drvećem i cvijećem averoizam med. quantum količina. crkvi avenija (fr. gramzljiv. (papa Klement V. obiteljsko imanje avivirati (fr. pogled) trg. avizni brod poštanski brod za brzo prenošenje važnih vijesti . bolesti koje nastaju zbog nedostatka vitamina u hrani. aviateur) zrakoplovac. no-sos bolest) mn. avis ptica. Alana i Slavena. plaćanje unaprijed Avari mn. isplata unaprijed. ad za. avilir. Marijo!") riječi kojima je anđeo pozdravio Djevicu Mariju nagovještava avenija 147 avivirati jući joj da će roditi Isusa. gnušanje. izazvali seobu Huna. stara kršćanska molitva. biti unaprijeđen. mržnja. lat. letač. sučeva opomena kojom se nekome savjetuje da se kloni polaganja lažne prisege avitaminoze (grč.

avocatio) opozivanje. u francuskim trg. mit. "stil isjeckanih rečenica" s jakim ritmičkim naglašavanjem. dušik. a-. zastora u kazalištima i dr. znak N. avviso) brodica (ili: čamac) za izvještavanje. neka se traže spisi. tal. prav. metron) sprava pomoću koje se utvrđuje koliko neka zemlja oranica sadrži u sebi amonijaka . divljak. avocentur akta (lat. samatha ići k. javljati avizo (tal.. zygon jaram) neoženje-nost. periodos) geol. dom za smještaj i izdržavanje sirotinje. knjigama: potraživanje. aviser) izvijestiti. avocatorium) naredba kojom se pozivaju podanici neke države da napuste službu strane države avulzija (lat. pojava da smjese nekih tekućina u određenom om i em vriju pri stalnoj temperaturi i daju pare istog sastava kao i tekućina Azerbajdžan država u istočnom dijelu Zakavkazja. mag-nezijev silikat vlaknastog sastava. a-. v. sloboda.avizirati (lat. slojevi bez organskih ostataka azoodinamika (grč. npr. antički govornički stil. pribježište. aviza avoar (fr. fr. inače služi. nedodirljiv.syle) sigurno sklonište. suparnici su im bili vani. sperma sjeme) med. skandinavski bogovi ne-besnici. lat. umnožavanje azotnih spojeva u krvi azotometar (grč. a-zoon. zyme kvasac. koje su pobjedili azigija (grč. opozivati. dynamis snaga. i 2. aktiva avocentur acta čit. ići prema) astr. bombastičnost. a-zoon. avocere) odazvati. i za izolaciju azeotropija grč. odazivati. potpuni nedostatak muških sjemenih stanica (spermija. habere imati) kao imenica. sila) med. pravo azila u međunarodnom pravu: pravo političkih ili vojnih bjegunaca i si. azab. element atomske težine 14. imao je dvije karakteristike: 1. spermatozoida) u izbačenom sjemenu. a-. avvisare. ime dviju pokrajina u sjeverozapadnom Iranu azi mn. komad zemljišta koji rijeka otrgne i odnese na drugu obalu azab (tur. avisare. vrsta nesagorljivog minerala. kićenost. jedan od glavnih uzroka nesposobnosti oplođivanja Azori skupina otoka zapadno od Portugala (u Atlantskom oceanu) azot (grč. jedan od glavnih sastojaka zraka (4/5) azotemija (grč. vađenje zuba. tal. odazivanje. avizna lađa.008. spisi avokacija (lat. a-zoon. tražiti da se nešto pošalje. predstavljaju prirodne sile (na Čelu im je vrhovno božanstvo Odin. Lavoi-sierov naziv za nitrogen koji nije u stanju održavati život) kem. nedostatak snage za život. a-sbestos neugasiv) min. od njegovih vlakana izrađuju se tkanine za odijela vatrogasaca. haima krv) med. neobuzdan čovjek azil (grč. zoo živim. na utočište u nekoj stranoj državi azima (grč. azotos. javiti. blagdan beskvasnog kruha azimut (ar. kiselo tijesto) židovski pashalni beskvasni kruh.) prav. avoir. zahtjev da se spisi vrate od nižeg suda višem avokatorij (lat. obavijestiti. a. a sjedište im je Asgard). kao loš vodič topline. a-sylos neopljačkan. utočište. Asianus) stanovnik Azije. važan meduproizvod u proizvodnji azo-boja azojski period (grč. nezauze-tost azijanizam ret. avere. slabljenje azoogenija (grč. azotos. ali najčešće ima pejorativno značenje. avulsio) med. patnja. opozvati. rađam se) znanost o stvaranju anorganskog ili organskoga iz anorganskog azoospermija 149 ažurirati azoospermija (grč. rednog broja 7. Asia. azap) muka. Božja kazna azbest (grč. stvoren u maloazijskoj Joniji. mn. a-. kutna udaljenost nekog nebeskog tijela ili predmeta na Zemlji od sjeverne ili južne točke podnevnika azobenzen narančasta kristalna tvar. nedodirljivo mjesto na kojem progonjeni nalaze utočište. obavještavati. tzv. akti avocirati (lat. azotos. prav. izvidnički brod. gignomai na-stajem. neudanost. zoon živo biće. patetičnost Azijat (lat. najstarije razdoblje Zemljine kore. izvještavati.

tetanusa. Kaldeja. prisustnost velike količine dušika u mokraći Azrail (hebr.) indijska titula. pren.) velik broj porođaja. trpjeli u Babilonu kamo ih je odveo kralj Nebukadnezar baborak (češ. u radio-dramama) badecimer (njem. izopačenost. vrijednosnicama. dojenČe. prilagođavanje mjere. razlika između nominalne i tečajne vrijednosti. bacillus prutić. podloga) glaz. dizenterije. agio) trg. štapić) med. utopist Babeuf (1760—1797): svaki čovjek ima jednako pravo zadovoljiti svoje potrebe i uživati sva dobra prirode. nastavak -ites) min. bakterije koje imaju oblik štapića. popularan naziv za talijansku državnu sportsku reprezentaciju (zbog modre boje njihovih majica) azurin (ar. aždaha) zmaj. očuh.azoturija (grč. ažiotaža (fr. beibi (engl. Nica. i 6. e. urein mokriti) med. osobina onih koji su u stalnom strahu da će se zaraziti klicama bolesti (pri rukovanju. namještanje. pomicanje. knez babuvizam socijalno-politička doktrina koju je utemeljio fr. bacillum štapić. ajour) otvor (na ručnom radu) ažuran (fr. beba. babilonski toranj prema Bibliji.) po talmudu anđeo smrti. bez-božnost. trebao je doprijeti do neba. račun o dobitku odnosno gubitku pri promjeni neke vrste novca. baviti se ažiotažom ažistaža (fr. vrijed-nosnica i si. neke dionice. kratica basso B kem. b drugo slovo hrvatske latinice B glaz. draga djevojka babyboom čit. background pozadina. očevina. nebesko plavetnilo azuri mn. novorođenče. plav mineral. beibisiter (engl.) nered. zabuna. onaj koji završava povjereni mu posao na vrijeme ažurirati (fr. od nominalne vrijednosti. tj. može imati i više glava ažio (fr. lapis lazuli) plavetnilo. azur. pretjeran strah od zaraznih klica (bacila). toranj građen u Babilonu. n. kratica za element bor B log. dotjerivanje azur (fr. ozvučenje događaja na pozornici (npr. kratica za predikat (dok A označava subjekt) Ba kem. Babilonija stara država u Aziji (simbol bogatstva i okrutnosti). metež. npr. agiotage) špekulacija. lazh-ward. plava boja neba. fobos strah) med. akcije ažio-konto (fr. azur. St. kaos. lazvardi) vrsta plave boje azurit (fr. karbonat bakra Ažurna obala (fr. baden kupati. razvrat Babilon stari grad u Aziji. anđeo koji prihvaća i prati duše umrlih azur (fr. glasovit po svojim pješčanim plažama i izvanredno lijepom plavetnilu morske vode (značajni gradovi. pren. Ali-baba).) omiljeni češki narodni ples. češka brza mazurka babu (ind. neman u obliku krilatog guštera. nagao porast nataliteta (primjerice u godinama poslije Drugog svjetskog rata) baby-sitter čit. tal. Marseille) aždaja (tur.) background čit. vrijednosni-ca i si. vožnji javnim prijevozom i dr. čuvarica djece bacili {lat. punac. višak. kratica za barij baba (tur. dodiru nekog predmeta. ali je to spriječio Bog učinivši da graditelji počnu govoriti različitim jezicima. djetešce. Zim-mer soba) kupaonica . očinstvo. zvučna kulisa. nered. a jour) točan i brz u poslu. bacilofobija (lat. Cannes. društvu je cilj održavanje te jednakosti baby čit. Tropez. ažioter (fr. ajustage) određivanje (ih: prilagođavanje) propisane težine novca. azotos. zbrka. ženina obitelj babel (hebr. babilonsko sužanj-stvo sedamdeset godina ropstva koje su stari Izraelci u 7. izazivači tifusa. trgovanje novcem. Cote dAzur) istočni dio francuske obale na Sredozemnom moru (graniči s Italijom).) otac. dionicama i si. beibibum (engl. pr. agioteur) osoba koja se profesionalno bavi špekulacijom vri-jednosnica ažiotirati (fr. tast. grč. doplata. pers. grč. vrenja maslaČne kiseline i dr.) dadilja. st. ansambl duhača i udaraljki koji prati svirku solista (u džezu). veća vrijednost neke vrste novca. piše se iza imena (npr. agio-conto) trg. agioter) špekulirati vrijednosnicama. ajour) praviti otvore.) malo dijete. izrađivati šupljikavi vez B B. zbrka. gospodar. bekgraund (engl. azzurro.

obično bijelih katunskih tkanina baga (tur. šaljivac. uvjerenje graditelja broda ili mjerodavnih vlasti da je brod propisno izrađen. balia) dojilja. posuda vruće vode u koju se stavljaju posude s jelom da bi se održala toplina baitilije (grč. kukac. bagrjanvj) crvena boja dobivena od borove kore. tonzile badinaža (fr. trop od grožđa. bagatelle) ne mariti za nekoga ili nešto. samohodna sprava za vađenje pijeska s riječnog dna. slične bagdadskim šalovima. upotrebljava se i u medicini. ponekad su i javne žene. sem.) vrsta tenisa malom lopticom s krilcima. presvučen kožama bajla (tal. vapna i bizmutova klorida. poznavatelj židovskih zakona Bahutu (Hutu) narod iz skupine Bantu (žive u Ruandi. malenkost. čistiti riječno korito od pijeska. pajac bajadere (port. pagat bagatela (fr. rasprava. kratko i lagano glazbeno djelo bagatelizirati (fr. otpaci koji ostanu pri proizvodnji šećera. njegovateljica male djece bajlbrif (niz. baidaki) mn. med.) kornjačin oklop. bagger) jaružalo. Burundiju. betilije bajaco (tal. Boot Čamac) pomoćni čamac. dadilja.) kuh. nebesko kamenje. balia) dadiljati. baithylia. bailadeira) mn. vaditi pijesak iz rijeke. buhara. tričarija. bachur) židovski student koji se bavi proučavanjem Talmuda. bagger) jaružati. bedminton (engl. radi isušivanja zemljišta bagerovati (niz. bagatella) sitnica. bagana janje) janjeća kožica s krznom. otmjen. drvo i plod iz porodice ruža. bahys) govor. bagata) v. od davnina je poznat u Indiji i Francuskoj baft (perz. baft 151 bajliti za igru nije potrebno posebno igralište. harlekin. plamenjača. bei Wache pod stražom) zatvor. dewadasis = sluškinje bogova) koje se odmalena posvećuju službi bogovima i u svakom hramu ih ima 8 do 12. bajaccio) lakrdijaš.19). Dnjestru i Bugu bajdara (rus. bei kod. Bylbrief) pisani ugovor o gradnji broda. vrsta malih rubaca bajbok (njem. žulj na nozi. a može se igrati na svakom terenu. grimiz. polemika. bagat (tal. bigar bahija (šp. ben-mari (fr. uzimati koga ih što previše olako bagaža (fr. sastavljena od boje. ali prazan razgovor badižon (fr. za Čišćenje riječnog korita i kopanje prokopa. bethel) mn. baft) trg. pjestovati bajok 152 bakter bajok (tal. bajbokana bajbot (njem. tal. svjetina bagdalin vrsta šarene pamučne tkanine. ološ. javne plesačice i pjevačice u Indiji. klaun u napuljskoj narodnoj komediji. šaljiv. Ugandi. potcjenjivati. tamnica. diskusija bahur (hebr. badigeon) vrsta fine obojene žbuke. plesačice na službi u ind. omalovažavati. baiocco) nekadašnji papinski bakreni novac (pet talijanskih čentezima) . njegovati dijete. baganac bagasa (fr. lakrdija. kanala i si. hramovima (ind. priznanica o novcu primljenom za gradnju broda bajliti (tal. v. bagatelle. šljiva. po čemu je i nazvana bager (niz. meteori koje su stari posvećivali bogovima ili ih samo obožavah (nazvano po kamenu na kojem je Jakov spavao i sanjao anđela — Post 28. vrsta morske ribe.) bot. insekt bagana (tur. Tanzaniji) bain-marie čit. maslina i dr. mandule. čamac za spašavanje bajdaki (rus. badinage) šala. jezgra je jestiva. lađe s neobično velikim krmama na Dnjepru. bagage) prtljaga. baidara) mali sibirski čamac od riblje kosti ili lakog drveta. četka badminton čit. kvrgasta izraslina na konjskim zglobovima. bahio) zaljev. kit što ga upotrebljavaju kipari. niska cijena. vrsta istočnoin-dijskih. vrsta finog duhana iz brazilske pokrajine Bahija bahs (tur.badem (sanskr. bagasse) trop šećerne trske. peronospora. mulja bagra (rus.

jagoda baka (njem. više-dnevne svetkovine i orgije starih Rimljana u čast Bakha. fiaccola) luč. pijanac. bacca) bot. bobica. Wagen kola) prikolica (osobito uz motocikl) baka (lat. rastapanje bakterija imunim serumom . lat. vrsta ribe koštunjače iz porodice tovara. Pulver prah) prašak za dizanje tijesta (umjesto kvasca) bakter (njem. tovar bakalaureat (lat. lola baklaža (fr. kod starih Rimljana: orgijske i mistične svečanosti u čast boga Bakha. kod. osobito njegovom pe-simističkom shvaćanju "svijeta i života" bajta (tal. drugi. pjesnika G. bakteria palica. fagos) mn. žive kao nametnici i izazivaju razgradnju i često teške bolesti. bacleur) zatvarač luke baklja (njem. pristojba koju plaćaju brodovi za pristajanje u luku bakler (fr. bakteria. pren. bakteria) bot. veoma sitna. fr. jagodičast bakenbart (njem. ispit zrelosti bakana (tal. bacchans) mn. bak-Ijada svečanost s bakljama bakpulfer (njem. ca-edere) biol. uništavači zaraznih klica. prvi se slavi odmah nakon posnoga mjeseca ramazana. jednostanična živa bića. pren. bobičast. pr. baccana) obična krčma bakanalije (lat. baionnette) voj. baccalaureatum) dostojanstvo bakalareusa bakalaureirati (lat. backen peći. klicožderi. Backfisch pržena riba). tal. G. boja bakalar (tal. dug nož s oštricom na obje strane koji se stavlja na pušku (ime po gradu Bayonne gdje je napravljen 1640. backboard) pom.-med. bakteria. a slavi se 70 dana nakon prvog Bajrama bajronizam shvaćanje života i umjetnosti koje odgovara shvaćanju velikog engl. bejram) dva velika muslimanska blagdana u godini. boga vina. Bakcheios) metrička stopa od jednog kratkog i dvaju dugih slogova (bakhejski stih upotrebljavanje osobito u himnama bogu Bakhu) Bakho (lat. i engl. klicomori. vino-pija. Bacchus. biol. sin Zeusa i Semele (Grci su ga zvali i Dioniz). Bacco Bahus. bakancs. kolac premazan smolom. magisteriju i doktoratu. baccalaureus. a ima ih pokretljivih i nepokretljivih bakteriocidi (grč. baccalaureatum) polagati (ili: položiti) bakalaureus bakalaureus (lat. Bart brada) brada samo na licu (podbradak je izbrijan). lijeva strana broda (kad je čovjek okrenut licem pramcu) bakciferan (lat. bakteria. golim okom nevidljiva. bakteria. lat. najmanja. vino. burno veselje bakanalije (lat. razvratna pijanka. mikroskopski nevidljiva bića koja žive u tijelu i uništavaju zarazne klice bakterioliza (grč. baccara) francuska kartaška hazardna igra bakbord (engl. treska. lysis rastapanje) kem. bokkancs) vrsta teške. bei pri. pren. živi u iz sjevernim morima. bog vina. Bakchos) mit. lat. pijanke. usp. bacciformis) u obliku bobice. Kurban-bajram (Blagdan žrtve) zove se zbog toga što se tada kolju ovnovi koje dijele sirotinji. baita)'potleušica. hai-ma krv) med. Bakchos. bacchans) Bakhov svećenik kod starih Rimljana bakanti (grč. bakteriocidnost bakteriocidnost (grč. pripadaju biljnom carstvu. u sr. pren. koliba bajuneta (fr.. sveučilištima: najniži akademski stupanj. baccala) zool. divlja. Čuvar (nekada: noćni čuvar po selima) bakteriemija 153 baladine bakteriemija (grč. zulufi bakfiš (njem. kod Rimljana: sudionici u Bak-husovim svečanostima. bacca laureus lovorova bobica) na njem. šiparica bakhej (grč. Bakchos. lat. slična štapiću. Bacchanalia) mn. terevenke. mlada djevojka. Backe obraz. Wächter) stražar. Facket. Bacchanalia) mn. grč. caede-re ubiti) biol. zalisci.) bajvagn (njem. raskalašena. Byrona (1788—1824). Bake) znak (obično komad drveta. prodiranje bakterija kroz krvne i limfne žile u krvotok bakterije (grč. zublja. vijeku: putujući daći (vaganti) bakara (fr. ispit koji prethodi licencijatu. baclage) pom. bučno veselje bakandža (mađ.Bajram (perz. najčešće vojničke obuće bakant (grč. osobina nekih živih bića. bakteriocidi bakteriofagi (grč. fenjer ili bačva) koji pliva na vodi i označava lađi put po opasnim mjestima. g. tvari i sokova u tijelu da uništavaju zarazne klice.

bal šanpetr (fr. balio. perz. backwoods) mn. bilanx) ravnoteža. mucanje. tambura trokutasta oblika s tri žice balanca (tal. upotrebljava se za električne izolatore. glaz. blenna sluz. lat. metriaballo) mjerenje pomoću štapa. potplate i u zu-barstvu (dobiva se od osušenog mliječnog soka drva mimusops balata) balata (tal. osobito cirkuski balalajka (rus. balbutire) med. sjajni ples bala (fr. lysis) mn. Pasteur i R. balbuties) med. baja-dere balagan 154 baletan balagan (rus. vrsta istočnoindijske pamučne tkanine balbucijes (lat. ples pod obrazinama. usp. Balander) plitka teglenica s jednom katarkom (u Nizozemskoj) balanitis (grč. prisutnost bakterija u mokraći. na. lat.bakteriolizini (grč. kažnjavanje batinom. balkon oko zgrade. logos) znanstvenik koji proučava osobine i život bakterija bakteriologija (grč. bal u svečanom ruhu. bakterion štapić. bal. bal pare (fr. balanos. tvar vrlo slična kaučuku i gutaperki. ballatoio) trijem.. ah elastičnija od njih. svaki nepotreban i suvišan teret. bal an mask (fr. ballata pjesma za ples) poet. onaj koji se hrani žirom. Baal gospodin) mit. rheo curim) zagnojavanje glavića balanofag (grč.) 1. nejasno izgovarati. balanos. baraka. galerija balazor trg. bakteria. iz doba krede bakulometrija (lat. balanos. dem. žirojed balanofori (grč. vrsta hijerodula koje se posjetiteljima hramova nude za novac. tezulja balander (niz. baletni plesač baladine (grč. opći naziv za biljne bolesti koje uzrokuju bakterije bakteriurija (grč. backwoodsmen) mn. kod Fe-ničana. baculum štap. zaplitanje jezikom balbutirati (lat.) otmjeni ples. balanos žir) med. upala glavića i unutrašnje pokožice muškog spolnog organa balanoblenoreja (grč. bakteria. usp. prašume. štapom bakulit (grč. sluškinje u azijskim hramovima.) glaz. neodlučnost. pjesma uz ples balatura (tal. mucati. baladin) šaljivac. pjesnička pripovijetka baladen (fr. mokrenje zaraznim klicama bakulacija (lat. baculus) štap. veža. služeći se i dijaloškim oblikom. svežanj balada (fr. priča o nekom događaju i istodobno pobuđuje lirsko raspoloženje. ballade. eidos) koji ima oblik žira. kem. balance. logia) znanost koja se bavi proučavanjem osobina i života bakterija (osnivači: L. uron mokraća) med.) svečani. bal champêtre čit.) ples u polju Bal (hebr. ruski narodni instrument. kolebanje. strojne remene. balle) smotak. bakteria. tal. Šator. baculatio) batinanje. tepati. palica. lakrdijaš. tal. krabuljni ples. gorštaci. bakteria. batina bakvuds (engl. podstrešje. bilancia) vaga. prut. od bakteria batina) mn. Filistejaca i drugih semitskih naroda bog — pokrovitelj plodonosnih sila prirode. fagos) zool. bal en masque čit. pren. upala glavića i kapice balans (fr. dvojba. posthion kapica) med. grč. bakteria. prvobitno: pjesma koja se uz plesanje pjevala (balar = plesati). glumac. balahane) daščara. Koch) bakterioterapija (grč. ballare) mn. motke bakulus (lat. zamuckivanje. bahata) 2. stvar za odbacivanje balata (lat. bailo. thera-peia) liječenje pomoću bakterija bakterioze (grč.) fosilni glavonožac s ravnom ljušturom. bakvuds bal (fr. kasnije se razvila u pjesmu lirsko-epskog sadržaja koja. zamuckivati. žirolik balanopostitis (grč. napadaju korijenje drveća balanoidan (grč. lat.) paraziti tropskih i subtropskih krajeva. sličan gitari. ballare plesati) zabava s plesom. sastojci imunog seruma koji imaju moć da rastapanjem ubijaju bakterije bakteriolog (grč. bijelci naseljeni po divljim i neobrađenim krajevima Sjedinjenih Američkih Država.) ples pod maskama. divlji i neobrađeni krajevi na zapadu Sjedinjenih Američkih Država bakvudsmeni (engl. zaplitati jezikom . služenje Balu provodilo se katkada prinošenjem ljudskih žrtava bal paré (fr. balanos.

vanjem gibanja zrna od trenutka kad ono. toplice balneum arenae čit. grč. 1581—1599) balija (tur. protuha. dečko koji.) mala zračna kugla za ispitivanje smjera vjetra.) vrsta burgundskog vina balograf (tal.) vječno pero. glasačka kuglica balotada (fr. pren. ballon captif čit. pod tlakom barutnih plinova. balneum lako-nikum (lat.) kupanje u pijesku balneum cineris (lat. nazvana po dječaku Balili koji je 1746. ballon d'essai čit. bacakanje balkanistika v. grčenje. pa napraviti gorim nego što je bilo (po tiskaru J. trzanje. napusti svoje ležište i krene kroz cijev pa sve do pogotka u cilj balistogram (grč. balneum. u Genovi prvi poveo odlučnu borbu talijanskog naroda protiv Austrijanaca balina (fr. balneum. grč. (čit. a kasnije ministarstvo vanjskih poslova. neo-tesanac itd. pom. ballvzo. okruglo tijelo. balhausplac} bečki trg na kojem se nekad nalazilo sjedište austrijskog državnog kancelara. med. neradnik. Baldacco. topličko liječenje balneum (lat. balon kaptif (fr. ballon) šuplje. znanost o mineralnim izvorima koji služe za liječenje balneotehnika (lat. revolera) i ispaljenog zrna balistoskop (grč. grafo) opisivanje kupališta balneologija (lat. baldacchino) pokrivač od skupocjenog materijala nad prijestoljem ili krevetom. borba nedopuštenim ^^^redstvima. obijesno. kuglasta boca za tekućine. "nebo" koje stoji pred oltarom i nosi se na procesijama (naziv po materijalu koBalfourova deklaracija 155 balkon Balfourova (Balfurova) deklaracija izjava engl. skopeo gledam) u sudskoj medicini: naprava pomoću koje se utvrđuje iz kojeg je vatrenog oružja ispaljen metak (u slučajevima gdje je u pitanju više oružja istog modela i istog kalibra) balizam (grč. grč. rasipnik. balkanologija balkanizam 1. ballotte) kuglica za glasovanje. kupi lopte i donosi igračima Ballhausplatz njem. na temelju te deklaracije stvorena je 1948. izraelska država balhornizirati (njem. osobito zračni balon napunjen plinom lakšim od zraka (aerostati. balle. u kojoj su sintetizirani zahtjevi za stvaranje nacionalnog zavičaja Zidova u Palestini. grč. balio bacam. bal-boj (engl.) vezani balon kojim se može popeti samo do određene visine i spustiti na mjesto polaska balota (fr. ballotade) skok konja ispruženim nogama . beznačelnost.) nekad: prostak. nasrtljivac. balon d'ese (fr. pren. histerična želja za plesanjem kod pojedinaca ili masa (u revolucionarnim vremenima). austrijska vanjska politika balneografija (lat. okrugla. g.) šport. drhtanje.) fašistička omladinska organizacija za dječake od 8 do 14 godina. balneum arene (lat. gramma slovo) u sudskoj medicini: snimka napravljena pomoću balistoskopa. logia) proučavanje kupališta. izraz koji označava način i sustav koji vlada u javnom životu balkanskih država i naroda. lijenčina.) kupanje u pari balnot čit. balneum. grč.. ballhornisieren) htjeti nešto popraviti. the-rapeia) primjenjivanje mineralnih izvora u liječenju bolesnika. Balhornu. baino (fr. balio bacam. ballismos "plesanje") bolesna. baline) vuneni materici 73 nakiranie. podvala.) kupanje u toplom pepelu balneum laconicum čit. tech-nike) vještina podizanja i cjelovitog uređenja kupališta (toplica) balneoterapija (lat. stražnji dio velikog broda ball-boy čit. bez obzira radi li se o muslimanima ili o pripadnicima drugih vjera.) znojna kupelj balneum vaporis (lat. balneum) kupalište. ponašati se kao balija ponašati se prostački. političara Arthura Bal-foura (1848—1930) iz 1917. samovoljno Balila (tal. novinski članak koji se objavljuje da bi se opipalo raspoloženje i mišljenje javnosti. politička uboiball-boy 156 balzani do pozornice. služi kao identifikacija između oružja (puške. kod tenisa. kasnije: svojeglav čovjek. pisaljka balon (fr.baldahin (tal. balneum kupalište.

od-morište na stubištu. priručje. također: umjetna smjesa za ublažavanje bolova i liječenje rana balzamici 157 bandijera balzamici (lat.) manji instrumentalni sastav banda (tal. svakidašnjim banalnost (fr. banalite) otrcanost.. balzamum oftalmikum (lat. banale) običan. stubišta. bandagiste) proizvođač. "lijepi Čovjek". suviše ponavljana rečenica banalizirati (fr. balsaminaceae) mn. spojnica bandažirati (fr. šport. bruh. balzam za jačanje srca balsamum ophthalmicum Čit. prirodna smjesa biljnih smola s eteričnim ulji-ma. utroba se ispere karbolnom kiselinom. ublažavanje bolova balsamum cordiale čit.. zavoj.) farm. Litavce i negdašnje "Stare Pruse" baltički jezici skupina indoeuropskih jezika (litavski. utega i si. biljna vrsta u kojoj je posebno poznat tzv.balotaža (fr. ballottage) drugi krug glasovanja (biranje između dvojice koji su dobili najviše glasova u prethodnom glasovanju) balsamum anodvnum čit. balzamska sredstva. opći. nabiti banak zasjesti u nečijoj kući i ne odlaziti do kasne noći. dosta su bliski slavenskim jezicima baltoslavenski onaj koji je zajednički Baltima i Slavenima baltoslavistika znanost koja proučava veze i odnose između nekadašnjih Balta i Slavena barun dijal. veza. balzamum anodinum (lat. postaviti balustradu balzam (grč. a tjelesna šupljina napuni svježim drvenim ugljenom) Bambi ime laneta u djelima austrijskog pisca Felixa Saltena i u crtanim filmovima Walta Disneya bambino (tal. gomila. staroprus-ki). "lijepi dečko" balzaminke (lat. dijal. 'lijepi čovjek". bandager) med. čelični okov na kotaču. a dijelom i aromatičnim kiselinama. družina (lopovska). platforma banalan (fr. Često visoka do 20 m i 60— 70 cm debela. naslon. a po okusu dinji banarij (lat. banda) četa. balzamum kordijale (lat. po običaju starih Egipćana. bannarium) pravo prisile (različito od jus cogens) band Čit. tezga. jaka i većinom ugodna mirisa. balsamon biljka roda Balsamodendron i njezina mirisna smola) namazati mirisnim mastima i uljima.) bot. balzam za umi-njavanje. bamboo) vrsta trske. malo dijete. uteg (kod mačeva-laca i boksača). previti. sva-kidašnjost banana (Šp. osobito zavoja. malajsko ime poznate istočnoazijske zeljaste biljke čiji je plod po obliku sličan krastavcu. sajmove. klupa.) farm. banco. zavijanje. "lijepi dečko" (nazvana po tome što su se neke od njih nekada upotrebljavale kao lijek za rane) balzamirati (grč. letonski. previjanje. putujuće društvo svirača. lutka. fr. banaliser) načiniti otrcanim. svakodnevan. bambus (malaj. previjati.) mn.. bend (engl. mambu. glumaca. kila. engl. Bank) najdonji dio visoke peći za taljenje željeza gdje se skuplja rastaljeno željezo. jednogodišnja ukrasna biljka ne-tik. balsamica) mn. Leton-ce. balzamski lijekovi balzaminka (lat. istarski narodni ples u obliku kola (pleše se uz pratnju sopele ili gajdi. prikazivanje Krista kao djeteta (u tal. odred. Asiraca i Perzijanaca: učiniti da tijela umrlih budu sačuvana od truljenja (danas se ubrizgava u arterije sublimatova otopina i dr.) farm. zaviti. osobito. šaljive ili vulgarne slike nizozemskih slikara koje prikazuju seoske krčme. ograda kojom su ograđeni balkoni. bot. umjetnosti) bambocciate Čit. balon (obično u značenju: lopta). Impaticus balsamina) bot. banalna fraza otrcana. prodavač kirurškog pribora. metnuti okov na kotač bandažist (fr. balaustion. farm. balzam za oči Balti zajedničko ime za Estonce.) djetešce. balsamon) kem. otrcan. njem. bambu. bambočate (tal. balustrirati (fr. bandage) med. vojna glazba bandaža (fr. . raste u Indiji banak (tal. balus-trade) arhit. staviti utege (u mačevanju u boksu). seljačke zabave i si. balustrer) ograditi stu-pićima. a katkada i uz pjevanje plesača) balustrada (grč.

"markiranje" bandleta (fr. pruga u boji. banco) uplaćeni novac svih igrača u hazardnoj igri karata. kratos snaga) pristaša vladavine i utjecaja novčara na javni život. povez na poštanskim pošiljkama. fr. vjetrokaz. knjiga u koju trgovac bilježi svoje poslove s bankom radi obračunavanja bankokracija (tal. trebaju imati odlučujući utjecaj u državi i određivati njezinu politiku. sete bandijere (tal. pren.bandera (tal. banco. unutarnji naslon na prozoru bankijeri (tal. gitari sličan instrumenat sa 4 do 10 metalnih žica. banquet. vladavina velikih novčanih zavoda i njihovih predstavnika bankokrat (tal. rumpere slomiti) slom banke. banco-conto) trg. ustanova koja radi s novcem. sprovodi-telj vladavine banaka i novčanih ustanova bankrot (tal. bendžo bang (engl. gospodarim) gospodarenje banaka državnim poslovima. kupuje i prodaje vrijednosnice. nota) mjenica koju izdaje banka umjesto gotova novca. daje zajmove uz kamatu.) glaz ukrajinski instrument sličan gitari i balalajci. banditisme) razbojni-štvo. tablica s cijenom neke robe bandijera dijal. laza-roni bankiza (fr. grč. mandora. oproštajna gozba banketa (fr. vlasnik banke. tal. nazvana po pronalazaču H. turistička kućica od lake građe bank (tal. zastava na ka-tarci. v. kreditnim i efektivnim poslovima. propalica. banquise) ledena santa. cestovni razbojnik. tj. grč. lat. banque. Americi i Meksiku. bandizar) izgon. mandola bandolin mast za kosu (da bi bila glatka i sjajna) bandoneon glaz. banda bandit (tal. le-denjačka gomila (na moru). šp. banco) velika klupa u crkvi banket (fr. obustava plaćanja. bandiera) zastava. banderilla) koplje sa zastavicom koje se upotrebljava u borbi s bikovima banderiljero (šp. hajdučija bandiža (tal. banderole) vrpca na trubi. bandito) razbojnik. prima novac na štednju. bandera. stup (npr. bježanje iz škole. igrač koji drži bank bankata (tal. štedionica. kratos snaga) zastupnik shvaćanja da banke. banco. bandola. posreduje u kreditnim poslovima. banquier) osoba koje se bavi novčanim. banka banka (tal. grč. mala vrpca. omotač na cigaretnom papiru i na kutiji s cigaretama. plaćeni ubojica. krateo vladam. papirna novčanica banko-konto (tal. sette ban-diere čit. trg. nesposobnost plaćanja i odgovaranja svojim novčanim obvezama.) jak udarac. samo s više žica (8—24) bandžo (engl. bandeletette) uzak zavoj. el bandola) glaz. pucanj. banda) član (svirač) u vojnoj glazbi. usp. harmonika rastezača s velikim brojem glasova (130 tonova). telefonski stup) banderilja (šp. prilagobandist 158 bankrot davati se svim političkim promjenama bandist (tal. skitnica banditizam (fr. banderillero) borac s bikovima naoružan banderiljom banderota (fr. upotrebljava se posebno u Sjev. banco. neva-ljalac. konjička zastavica. opasač na kojem stoji nabojnjača. propast . njem. banco. zgrada u kojoj se nalaze prostorije nekog novčanog zavoda. potpuna propast.) sedam zastava — podrugljiv naziv za političke prevrtljivce koji su spremni stati pod bilo čiju zastavu. bancarotta. v. odnosno njihovi predstavnici. v. banchieri) mn. banco. skitnja. bungalow) prizemni ljetnikovac od jednostavne grade u tropskim krajevima. zavojić. stupnjevita uzvišica iza prsobrana za strijelce.. banjo) glaz. ledeni bedem (u polarnim krajevima) banknota (tal. stup o koji se vješa zastava. stijeg. banchetto) svečani obred nekomu i nečemu u čast. bancus klupa. bank bankar (fr. progon. usp. čovjek koji se okreće prema vjetru. gozba. osobito prasak koji nastaje zbog probijanja zvučnog zida bangalo (engl. plosnata mala šipka bandola (tal. Bandu bandura (rus. grad. strani novac itd. Bank) novčani zavod. pristaša banko-kracije bankokrat (tal. banquette) voj.

lopov. tal. nadjenuti ime bar (engl. motka. po imenu biblijskog razbojnika Barabe) razbojnik.banksija 159 barakuda banksija bot. zahtijevaju da se krste samo odrasli. barattare) vješto poslovati. osobito protiv groznice (lat. šipka. baraque) daščara. vrsta grabežljive ribe koštunja-Če iz porodice morskih štuka baranda 160 bard baranda (šp. baptizo) mn. ame-rican-bar gostionica bez stolova i stolaca u kojoj gosti piju i jedu stojeći bar (grč. široka arapska haljina od te tkanine. veoma gusta i teška. članovi kršćanske sljedbe koji odbacuju krštenje male djece. dućan od dasaka. fr. patuljastoj vrsti kokoši. pivnica. svaka nepoštena ili protuzakonita radnja kapetana ili mornara kojom se nanosi šteta vlasniku broda i ostalim zakonitim interesentima. sprud naslaga. potkradanje. plod. banco. barakan. pregrada između konja u konjušnici baraba (hebr. bouracan) tkanina od kostrijeti i vune ili devine dlake. Sphyraena barracuda) zool. Bandsage) strojna tračna pila bantam (engl. brana u sudnici. fr. hrvač i dizač utega težak između 50.5 kg (naziv po bantam-kokošima. možda podrijetlom s Jave) Bantu afrički narodi koji žive južno od Gvinejskog zaljeva i velikih jezera. baros težina. nitkov. obično u blizini vojničkih logora i mjesta gdje radi veći broj terenskih radnika barakan (ar. baptisterion) krstionica. gostionica.75 i 53.) bot. kupaonica. drvo s osvježavajućim plodovima. zatvaranje isplatnih šaltera zbog teške novčane situacije u kojoj se našla banka. daščarama barakuda (lat. spretno postupati baraterija (tal. barracano. totemi-zam. bagno) drvena kućica za kupanje. patrijarhat i matrijarhat. baptizo. bagno) kada za kupanje. berkan barakirati (fr. kavana s alkoholnim i drugim pićima. mangup baraban lupnjava koju katolici izvode u crkvi na Veliki petak kad se spomene ime razbojnika Barabe. baraonda) metež. teret) jedinica za mjerenje atmosferskog tlaka bara (fr. plesovi s maskama. kapela pokraj crkve ili dio crkve u kojem se obavlja krštenje baptisti (grč.) 2. po-ligamija. baptisma) crkvena tajna krštenja. raste u tropskim krajevima Afrike. tučnjava barabans vrsta najfinijeg ulja (najprije se proizvodilo u belgijskoj pokrajini Brabantu) baraber v. kaos. rod grmova i drveta iz porodice prostolatičnica bankšpere (tal. gomila pijeska ili stijenja na ušću rijeke ili na ulazu u luku. tj. straćara. baratteria) pom. bantam pijetlić) šport. bantam kategorija boksač. pronositi glasove banj (tal. prijevara. karakteristike: negroidnost. uličnjak. slična platnu. vješto rukovati. krštenje baptizirati (grč. Adansonia digitata) baptisterij (grč.. obustava plaćanja bankvaluta (tal. banseg (njem. agluti-nativnih jezika (još nije napravljena njihova točna podjela i potpuna karakteri zacija) banzati (lat. toplice. sperren zatvoriti) bank. osnovom vjere smatraju Evanđelje baptizam (grč. kupanje u kadi. bannisare) skitati se. vrsta tropskog drveta. krijumčarenje baratirati (tal. trošna kućica. barr) poluga. trgovati razmjenom . razumjeti se u nešto. rusvaj. baptiser) krstiti. vreva. pregrada. magija bantu-jezici jedna od vrsta tzv. kupalište baobab (arap. barattare) trgovati davanjem robe za robu. pren. šiba kojom se izvodi ovakva lupnjava. zbrka baratati (tal. divovski visoko (do 20 m) i debelo (do 9 m). buka. podvala. skitnica. valuta) bankovni novac kao fingirana novčana jedinica bansek. stanovati u logorskim kolibama. lupnjava. baraque) smjestiti u barake. lišće i kora služe i kao lijek. oni koji su svjesni čina koji se nad njima vrši. barranda) ograda u areni gdje se izvode borbe s bikovima baraonda (tal. tlak. banca. kupanje uopće banja (tal. baraba baraka (fr.

slabije is-pupčen kiparski rad na ravnoj površini.6 1 bareljef (fr. vrsta malih. imate li što za jelo). propust za vodu ili za svjetlost barbar (grč. surov. barba. grubost. barbe. ar. barege) prvobitno: laka vunena tkanina. barretter) otpornik od tanke žice u balonu napunjenom vodikom. tj. bardd) pjesnik i pjevač starih Gala i ostalih keltskih bardiljo 161 barit naroda koji je pjevao. ranar. divljak. postolar). danas: narodni muzej za talijansku umjetnost i kulturnu povijest bari. vi-dar.) dlake koje kod muškaraca i staraca na-rastu u ušima bard (engl. tal. trlja. crnih medvjeda u Sjev. rampe barba (lat. greda kojom se preprečuje put. barbarizo) učiniti nešto barbarskim. ogriješiti se o pravila i čistoću jezika. pregrada.(grč. bez da sam znao. barbiton) starogrčki glazbeni instrument s mnogo žica. barbarin barbarin (grč. ujak. tal. baricentar (grč. barbacane.) u bradu. nepravilno barbarski (grč. (barbiere) brijač. šp. kelt. pren. tj. barrel) bačva. barrette. barbone) zool. barbaros) v. Americi. barbarismos) gram. naziv za starijeg čovjeka (u Dalmaciji). kod Rimljana: narodi koji nisu imali ni grčke ni rimske naobrazbe. barbarikos) prvotno: strani. barragiste) čuvar brane. barbaros) nenaobraže-nost. barys. nečovječan. šuster (krojač. šišati. dakle tudinac. pobarbariti. bard. npr. stranac. usp. bardot. barbaros) kod starih Grka: svaki onaj koji nije znao govoriti grčki. bas. mlada maz-ga. iskvareno. upotrebljava se kao sredstvo za liječenje nesanice barbon (tal. Barb-ble (fr. pogrešno upotrijebljena riječ barbarizirati (grč. bas-relief) plići. med. al-barda) tegleća životinja. barys. reljef bares geld (njem. bardiglio) vrsta tvrdog bijelog fiorentinskog mramora bardit (lat. voj. gotov novac bareta (fr. bar gotov. barbarski ornament gotički. pjevač koji pjeva dubok glas. sada: svi slično tkani materijali od vune. barba brada) bradica. barbula hirzi (lat. uz pratnju harfe. barbar barbarizam (grč. u brk.) vitez iz starofrancuske priče koji je poznat po tome što je ubio svojih šest žena. divljaštvo Barbe-bleu čit. baražna vatra za-prečna vatra. uricum acidum. pučki liječnik (pušta bolesnicima krv) barbirati (fr. zatim: sjedište kapetana policije i zatvor.: šnajder. kuh. tal. stražarska kula. baratto) razmjena. kentron) fiz. rampa. kovanica. u lice barbakan (fr. stabilizator toka barež (fr. bas barifonija (grč. svile i pamuka Bargello čit. sličan liri. barretum) kapa uopće. engleska mjera za tekućine od 36 galona = 136. neuljuđenost. barbifier) brijati. fone glas) glaz. mokraćna kiselina) derivat barbiturne kiseline. čist. lat.barato-trgovina (tal. uporaba stranih riječi i izraza u govoru i pisanju. po imenu Iišaja Usnea barbata. pjesnik bardiljo (tal. nazvana po mjestu Barege u Pirinejima. tuđinski. polikord barbiturat (lat. barditus) bardova ratnička pjesma. barda. barba brada) stric. surovost. trgovina kod koje se daje roba za robu. barys) predmetak u složeni-cama sa značenjem: težak baribal zool. bar-bula hirsi čit. skidati ljuske s ribe barbiton (grč. Čovjek koji nosi sve na svojim leđima barel (engl. keltski i ovima slični oblici ornamenata barbarstvo (grč. barys. vanjski zid bedema s puškarnicama. pristojba za prelazak preko mosta. barbacana) voj. in barbam (lat. svećenici itd. Geld novac) gotovina. riba koštu-njača'iz porodice trlja. Japanu i dr. zaporna vatra baražist (fr. danas: nenaobražen. berretta. imate li što za jesti (bez mog znanja. govoriti u kovanicama.) prije: guvernerova palača (podestata) u Firenci. bareter (fr. mostarina. suprotan dubu i pravilima jezika. bačvica. osobito za ona značenja za koja imamo hrvatsku riječ. barrage) brana. barđelo (tal. trilja. u slavu junaka i bogova. Modrobrad barbir (tal. grub. šp. dubok glas. surov čovjek. fone) glaz. teškoća govorenja kao bolesno stanje . batoglavac barbula (lat. grub. težište barifon (grč. tal. uglata ili okrugla kapa bez štita kakvu nose na službi suci. osobito uobičajena u knjižarstvu baraža (fr. gruba jezična pogreška na štetu jasnoće i Čistoće jezika. guslarska pjesma bardo (fr. lat. divlji.

XVII. velika trgovačka lađa sa tri katarke barkarola (tal. prepreka barikada (fr. prepreka barikadirati (fr. osamiti se barilalija (grč. granica. naprava koja bilježi promjene u zračnom tlaku. barokna po-ezija učena. barricade) brana. neukusno. branik. dvorska. barys težak. mostova) radi obrane. teško izgovaranje riječi barilja (Šp. sadržaja i forme — izazivaju dojam nečega nastranog i ludog. v. stijeg barka (tal. pren. barilla) kem. brana. gradska vrata. grafo) meteor. smiješan. baroknim se nazivaju one pojave u životu i umjetnosti koje — svojim pretjeranosti-ma.. barrocco. konobar barn jedinica površine za mjerenje u nuklearnoj fizici Barnaba hebr. svaka učvršćena na dva stupa. fone glas) čovjek koji ima dubok ili grub glas barograf (grč. najveći čamac na ratnim brodovima.(grč. pjevati bariton baritonon (grč. fr. st. obrana. barys težak) kem. iskrivljenostima i proturječnostima između sredstva i cilja. barometar koji sam sebe registrira praveći tzv. međa. atomska težina 137. teško razumljiva poezija koja je cvjetala za vrijeme trajanja baroknog stila u arhitekturi i umjetnosti barokni stil (port. usp. dubok. baros. previše šareno slikarstvo bariolirati (fr. od teških elemenata (nikla. dizati (ili: praviti) barikade. pjevač koji pjeva bariton. grč. prošarati. znak Ba barijera (fr.) barisomatija (grč. protkati šarenilom barisfera (grč. mineral barija (težac) baritimija 162 barometarski baritimija (grč. laleo govorim) med. barioler) šarati. barrocco) nepravilan.bariglosija (grč. baros. barchetta) mali čamac. teško. sastoji se. Zemljina jezgra. st. zaklon. barricader) pregraditi. glaz. tuga. goj-nost barister (engl. "sin utjehe" barne (njem. neraspoloženje bariton (grč. barogram barogram (grč. glazbeni instrument sa žicama. našara-ti. kreće se otprilike između "A" do "a". barythymia) zlovolja. ugojenost. vjerojatno. jedan slog ostaviti nenaglašen. smetnja. barkarola barketa (tal. grč. element. razboj baro. nastran.36. pren. gondola. otežano govorenje. barys. fr. v. osobito posljednji slog riječi. riječ kod koje je posljednji slog nenaglašen barjak (tur. izdvojiti se. jedrima i malim topovima barkerola (tal. redni broj 56. brodić barman (engl. barytoneo naglasim gravisom) gram. mostove) radi obrane. barokni stil barokan (port. željeza i dr. zatvoriti uske prolaze (ulice. soma tijelo) med.. sjeta. ulična borba. barytonon) gram. paralelne (i vodoravne) motke. barys težak) kem. dobilo ime po nazivu koji su Portugalci dali . barilalija barij (lat. barca. barcaza) pom. zabarikadirati se ograditi se. barjak) zastava. barres) gimnastička sprava: dvije okrugle. glossa jezik) med. barys jak. baryum. nečista Španjolska soda koja se dobiva sagorijevanjem morskih biljaka barimetrija (grč. lađica. barrocco) arhit. barrière) pregrada. naša-ranost. smetnja. barys težak. barrister) titula engleskih odvjetnika koji vode sporove pred visokim sudovima barit (grč. i prvu polovicu XVIII. barys težak. pren. bariolage) šarenilo. pismo) papir na kojem je bariograf ispisao liniju zračnog tlaka barok (port. zatvoriti se dobro. duboki tenor ili visoki bas. pogranično utvrđenje. metria) barometrija bariolaža (fr. baros) predmetak u složeni-cama sa značenjem: težina. gramma slovo. lađica. barcherolla) čamac bez katarke. Barren. barcaruola) vesela pjesma venecijanskih gondolijera barkasa (šp. tonos ton) glaz. barque) mali čamac. građanski rat. stylos) razdoblje u povijesti umjetnosti koje obuhvaća kraj XVI. pregrada od rešetaka. barograf-sku krivulju. s katar-kama. muški glas između basa i tenora. barys težak. sfaira kugla) geol. baros težina. usp. pregrada uskih mjesta (ulica. prepriječiti. eufonij (u vojnoj glazbi) baritonirati (grč. tromost. bar) vlasnik ili poslovođa bara. pritisak barofon (grč. ulaz na kojem se plaća trošarina. čudan. st.

barometarski maksimum najviši zračni tlak. baro. vrsta slova (naziv prema glasovitom engleskom tiskaru Bas-kervilleu) Baski narod na Pirinejskom poluotoku baskijska kapa (basketka) tamnomo-dra kapa bez štitnika i oboda. baros. velur. metron. basso. najdublji muški glas. Barto-lomeja) izvršen u Parizu nad huge-notima bartviš (njem. wischen brisati. junak. najdublji glas u višeglasnim vokalima i instrumentalnim djelima. pren.biseru nepravilna oblika (barrocco). metron mjera. hrabar čovjek. v. usminskih žlijezda Bartolomejska noć pokolj koji je u katoličkoj Francuskoj u noći na 24. bassetto) glaz. baro) posjed za koji je vezana barunska titula. grč. kratica od British. sumpora i drvenog (li-povog ili vrbovog) ugljena bas (tal. pahalica barun (lat. smjesa kalijeva nitrata. vitez barunat (lat. metron) termometar za mjerenje točke vrenja vode. a služi za ispitivanje sposobnosti pilota ili ronilaca da izdržavaju različite promjene u tlaku zraka baromakrometar (grč. francuska kapa baskijski jezik jezik Baska. dazimetar barotermometar (grč. basse-lisse) vrsta vunenih ili svilenih zidnih tepiha s dubokom osnovom . ba ble (fr. beisik ingliš (engl. barunija barunija (fr. baronet) titula engleskog nasljednog plemstva. Bart brada. upala Bartholinovih žlijezda. American. jak. amoni-jakovim kloridom i salitrom koji su preliveni alkoholom) kod kojega se po talogu poznaje hoće li vrijeme biti vedro ili oblačno. International. međunarodni. kolovoza 1572.) puščani prah. pren. ta je točka niža što je visina na kojoj se ona određuje veća. "takozvana" spisateljica bas breton čit. mali kontrabas sa tri žice baseto (tal. grafo) barometar koji sam bilježi promjene u zračnom tlaku. tropos okret. makros visok. ovaj stil je potisnuo renesansu i predstavlja njezinu degeneraciju. metron) vaga za djecu. skopeo) stariji naziv barometra. bariton Basic English čit. britanski. hipsotermometar barotropizam (grč. st. prečaga (na lje-stvama) baset (tal. bassetto) glaz. najniže stanje barometra barometrija 163 bassa ottava barometrija (grč. barograf baronesa (tal. kadifa. Član nižeg plemstva. baronnie) v. svirač koji svira bas baskervil tisk. pravac) bot. thermos topao.) stuba. sprava za mjerenje zračnog tlaka (težine zraka) barometarski (grč. (uoči dana sv. znanstveni. istodobno mjeri i visinu i težinu barometar (grč. pliš bartolinitis med. basson dorski komparativ od bathys dubok) glaz. oprašivati) četka na dugačkom štapu. žena koja se pravi učenom. tj. jedini ne-indoeuropski jezik u zapadnoj Europi. baros težina. barunat barut (tur.. fr. titula drugog arhonta u staroj Ateni basist (fr. duboki tenor. baros. samt. Commercial. između baruna i viteza baroskop (grč. vještina rukovanja barometrima. osnova harmonije. barsony) vrsta tkanine. američki. baronessa) barunova kći baronet (eng. danas: posebna vrsta barometra (s kamforom. stupanj plemstva između grofa i plemića. najviše stanje barometra. metron) koji se tiče barometrije. metron) fiz. metria) mjerenje zračnog tlaka. rodoslovno usamljen baslis (fr. kamara soba) posebno izgrađena hermetički zatvorena prostorija u kojoj se tlak zraka može umjetno mijenjati. ba breton (fr. pribli-živši se gotičkoj umjetnosti XV. geotropizam baršun (mađ. Scientific. tal.) plava čarapa. instrument koji proizvodi bas-tonove bas bleu čit. barone) plemićka titula. barimetrija barometrograf (grč. barometarski minimum najniži zračni tlak. baros. "škripavac" basamak (tur. barok barokomora (grč. baros težina. baros. bassiste) pjevač koji pjeva bas. baron.) keltski dijalekt kojim se govori u Bretanji basa vrsta ličkog sira. baros. baros težina. basileus) kralj. baros. trgovački) suvremeni umjetni engleski jezik s ograničenim brojem riječi basileus (grč.

leptirov stil baterija (fr. poremetiti. v. glas basa koji vodi melodiju basso ostinato (tal. fr. kremen. na stranu. mađioničarstvo. Bastille poznata pariška tamnica koju je u XrV. nasip od kamena batarizam (grč. odbaciti batalja (tal.) posebice. okaniti se čega. osobito po tabanima baš-čauš (tur. srpnja 1789. razmnožavati (se) križanjem različitih vrsta bastati (tal. bastagma breme. sagradio Karlo V. baša) ponašati se kao baša (paša). boj. kula. s potpisom osobe koja ne postoji.) fort. basso ripieno) glaz. prijatelju! bat-metal bijeložuta mješavina od 55% bakra i 45% cinka (upotrebljava se za svijećnjake i druge predmete). glaz. bataglia) bitka. telećak. dubok bas basso ripieno (tal.bason (fr. glas između baritona i basa. konja i magarca. voj. prijevara. bastardni prozor prozor s jednakom ili manjom visinom nego širinom bastardirati (tal. bastardo) bot. batavia) polusvilena tkanina koja se izrađuje na Javi batelaža (fr. za vrijeme Luja XVI. napraviti utvrđenje (ili prsobran) bastonada (fr.) dosta! dosta o tome! bastah (grč. mjesta koja treba izvoditi za jednu oktavu dublje basso obbligato 164 batelaža basso obbligato (tal. batelage) opsjenarstvo. više istovrsnih topova (4 do 8) s potpunom opremom i priborom koji čine jednu borbenu jedinicu. spoje tako da su svi vanjski oblozi s jedne strane i svi unutrašnji oblozi s druge . praviti se važan baška (tur. utvrđenje. odred vojske koji predstavlja. špenadl bašmalik (tur. battuere tući se. nosač. šp. batarde) pokrivena laka bečka kočija na oprugama. borba bataljun (lat. bastion (fr. kopile. poluležeća fr. battarizo mucam) med. bitnica.) narednik u turskoj vojsci bašama (tal. batinanje po tabanima u Turskoj bastonirati (tal. brodski promet. vozarina baterflaj (engl. također: bareljef bastard (ta. basson) glaz. utvrđen zamak s kulama koji služi kao tamnica. uspijevati bastilja (fr. stalno ponavljanje jedne teme u basu basso profondo (tal. bastion) voj. sposoban. ognjilo na starim puškama. vuka i psa).) glaz. podijeljenih u 4 Čete batar (fr. prsobran bastionirati (fr. bot. fagot bassa ottava (tal. ranac. zool. trećinu ili četvrtinu pješačkog puka. dubok bariton. ba-taillon) voj. prema formaciji. odgovara se sa: dostum-sa-golsun! zdrav mi bio ti. smjeti. butterfly leptir) plivački stil. polaziti za rukom. teret) sluga.) mn. slova između ronda i angleza batardo (fr. usuđivati se. st.) neka je tvoja glava zdrava! (Česta muslimanska izreka. prateći bas basta! (tal. bastonare) batinati. vrsta starih topova. bastardna mjenica lažna mjenica. tisk. brzoplet govor batavija (lat. batardeau) voj. bastare) dostajati. baščavuš) dočasnički Čin u turskoj vojsci baš-čauš (tur. batal) pokvariti. mucanje. obično s 800 do 1000 vojnika. po strani bašlija (tur. borbeni mač koji se u borbi držao u jednoj ruci. napustiti. tj. biti hrabar. trg. bassetaille) glaz. utvrditi. ostaviti. basso mare duboko more) jato riba bašiti se (tur. bastak bastaj (fr. mješanac (npr. biti dovoljno. bastardo) izvanbračno dijete. zapustiti. privremen zaklon.) glaz. dio prihoda sultanija koji se sastojao od novčanih kazni za šumske prekršaje bašunsagolsun! (tur. zanemariti. zamuckivanje. električna baterija više lajdenskih boca koje se. batterie) voj. križanac.) glaz. radi većeg električnog punjenja. uto-varivanje i istovarivanje broda Čam baterflaj 165 batrokefalija cima. izraz sućuti u povodu smrtnog slučaja. biljka koja je postala spolnim križanjem dviju različitih biljnih vrsta. i koja je razorena 14. pom. bri-stolski mesing bataliti (tur. osobito. tzv. bašli što ima glavu) pri-badača. vrsta fine i guste pamučne tkanine. pre-voznina. bastille) tvrđava. bašmaklik) "novac za papuče". bastonnade) batinanje. brodarina.

bathys dubok. bathron stuba. otpaci od svile Bavijus (lat. geol. bathos dubina. bodriti. kameni prag batrij (grč. Bav . Bavius) ime dvojice loših pjesnika i drskih kritičara koji su pretenciozno kritizirali Horacijeve pjesme. battement) udaranje ruku i nogu pri plesanju. pijun bauhcvikn (njem. skok pri kojem konj samo malo dodiruje zemlju kopitima. izraz koji je stvorio engl. bathos visina. Bavijus bavarin (tal. fobos strah) med. parodija Ilijade batrahus (grč. žena koja je sa svojim mužem Filemonom ugostila Zeusa kad on nigdje drugdje nije mogao naći skloništa. bavella. znak za mirovanje batonda (tal. sjedalo) med. skopeo gledam) čamac sa staklenim dnom kroz koje se može gledati pod vodu batist (fr. bathys. Bauch trbuh. onaj koji živi u dubini. metria) sprava za mjerenje morske dubine batometrija (grč. 1884—1962). bathos dubina) niskost. otuda: loš pjesnik i pakostan kritičar. bathos. battre. prišt ispod jezika. bathys dubok. skafos lađa) ronilačko zvono. bava) trg. glaz. palica. prostaštvo u govoru i pisanju batrahij (grč. glasoviti starogrčki spjev nepoznatog autora. siperak bavela (tal. lupanje srca. Bausch nabor) naboran. nabran Bav (Iat. zavijanje. klupa. baton. bathron postolje. mys miš. strah od dubine ili visine. pipničar. a Filemona u hrast baušig (njem. sprava za namještanje iščašenih udova batriti (mad. bathos dubina. Bavius) v. batiste) vrsta veoma finog i gustog platna batler (engl. usp. potpuno kristalizirane najdublje gromade plutonskih stijena. ke-fale glava) lubanja koja ima oblik stube batuta 166 bazen batuta {tal. puhački instrument s dubokim tonovima batimetrija (grč. čvrsta naprava za ronjenje koja ne ovisi o matičnom brodu (izumitelj švicarski fizičar August Piccard. kirurška postelja. u mačevanju: jak udarac duž protivnikovog mača s ciljem da se protivnikov mač izvede iz napadne linije ili da se napravi mjesta za izvođenje udara na protivnika. rekordna dubina ronjenja: 11521 m batiskop (grč. grčevi u trbuhu. battuta) glaz. metron) mjerenje dubine. tal. zama-šajni udarac njihala na satu batofobija (grč. lupetanje. bathron) terasa ispred kuće. batrachos žaba. naklapanje batometar (grč. batuta batos (grč. basto) štap. lupiti) u mačevanju: izbiti protivniku mač iz ruke batiskaf (grč. bathys dubok. alka batifon (grč. udarac za takt. saltomortale napravljen preko konja bauer (njem. dubina. lat. ba-tuere udariti. glavni sluga batman (fr. bator hrabar) hrabriti.strane međusobno povezani. prirodnjak Thomas Huxley (1825—1895) i njime nazvao organsku prasluz koje ima u morskim dubinama i koja ne spada ni u životinje ni u biljke. metria) v. u mačevanju: udarac po protivnikovom maču. jednostanično organsko biće u morskoj dubini batidur (tal. glaz. prut. bavaglino od bava slina. batimetrija baton (fr. sokoliti batrokefalija (grč. obično praćen vrtoglavicom batoliti (grč. batrachos žaba) med. lithos kamen) mn. batometrija batirati (fr. nakon smrti Baukidu je pretvorio u lipu. batrahij batrica (grč. batrachos žaba) med. bàttere. zwicken štipati) štipanje. fone) glaz. dirigentski štapić. battologia) nepotreban govor. battitura udarac) kolut na vratima. dvostruki udar. Bauer seljak) u šahu: pješak. bios život) biol. nego predstavlja neko neutralno meducarstvo prabića ili protista. machia borba) "Boj žaba i miševa". za nagradu Zeus jc njihovu kolibu pretvorio u prekrasan hram. galvanska baterija spoj više galvanskih elemenata u istom vodiču radi dobivanja jače struje ili višeg napona (paralelno ili uzastopno spajanje) batibijus (grč. lat. butler) peharnik. trema pred javni nastup Baukida mit. pjena) opršnjak. ponajviše granitoidnih batologija (grč. v. battere) u cirkusu: saltomortale preko konja. batrahus Batrahomiomahija (grč.

u slučajevima osobito teškog porođaja: lomljenje dječje glave u maternici i vađenje djeteta bazio-tribom baziotriptor (grč. basis. kipa ili svoda. točno izmjeri i koja onda služi kao osnova triangulacije. mjesto ili zemljište s kojeg jedinice neke vojske napreduju. legendarni kraljevski zmaj koji je. . učitelju Baziliju Velikom (4. Britiš brodkasting korporejšn) Britansko radij sko društvo BCG v. osnovno naučavanje bazicitet (grč. katkad. ručni reaktivni bacač BBC čit. kraljevski zmaj. prema Pliniju riječ afričkog podrijetla) vulkanska stijena sastavljena od plagioglasa. odličan materijal za građevine bazan (tur. elektropozitivna) koja se spaja s kiselinom i neutralizira je stvarajući sol. basis) kem. osnivati. oslanjati se na koga ili što. mat. basis. određen put na zemlji (npr. basis) kem.) nekad. basilike tj. basis. zakonik cara Basilijusa Velikog. saborna. temelj. kern. oikia kraljevska. basis) mn. ubrzan rad srca. Basedouu. basaltes. drhtanje prstiju. bazlamač) slijevka. kefalo-triptor baziotripsija (grč. supr. bazeitet bazilijanac pripadnik katoličkog reda (koji se služi istočnim obredima). liječnički instrument za lomljenje dječje glave u maternici i za izvlačenje djeteta (upotrebljava se kod teških porođaja kad je to jedini izlaz). v. metr. objavljen 887. utemeljiti. eruptivno kamenje s nešto malo bazalta. tip prvih kršćanskih crkava.. znaci: povećana štitnjača. tobože. strana ili površina na kojoj zamišljamo da leži poligon ili poliedar. baziotrib bazipetalan (grč. usp. baze. basis) osnovati. bazilisk (grč. pojačana probava tvari. svojstvo kiselina da se s određenim količinama baznih oksida pretvaraju u soli. ime po crkv. kefalotrib. prisutnost neke kemijske baze bazen (fr. petalon list) bot. osnova stupnja. osnovna linija duga više kilometara koja se. pouzdati se. mršavljenje i dr. (nazvana po njem. st. arhit. usp. basis) osnova. uvodna stihovna stopa. tvar (supstanca. bazeitet baziti (grč. geom. basis. koji ju je prvi utvrdio i opisao) bazeitet (grč. a druge za suce (tribu-nal). liječniku K. basaner) obojiti kožu (janjeću. odakle dobivaju pojačanja i ostalu pomoć. u Europi: prodavaonica s jeftinom robom baze (grč. n. uljevusa. baza Bazedovljeva bolest med. tribo trljam) med. počivati bazitet (grč. basis) mn. e. teleću) za ukoričenje knjiga. zasnovati. koža na konjičkim hlačama bazanirati (fr. basilike) zool. geol. 1799 —1854. podloga neke stvari. basanos probni kamen) tvrd crni kamen od kojega su stari Egipćani izrađivali kipove bazar (perz. Basileus) mn. obojiti crno bazanit (grč. ubijao svojim pogledom baziotrib (grč. v.) bazilika (grč. kronična bolest koja nastaje kao posljedica bolesti Štitnjače. akropetalan bazirati (grč. osloniti se. geod. logia) znanost 0 osobinama tijela. ovčju. augita i magnetita. ponekad bazana ffr.Bayer svjetski poznata njemačka tvornica lijekova baza (grč. tripsis trljanje) med. voj.) sajam. basis. krupne buljave oči. tribe trljanje) med. kratica za British broadcasting corporation Čit. vrsta pite s mnogo vrhnja bazni (grč. -vrsta bezopasnog guštera u Južnoj Americi i Aziji. basilike) u obliku bazilike. potencije ili logaritma. zatim. Bibisi (engl. basis) prid. basin) umjetno izdubljen prostor napunjen vodom bazeologija 167 beach-la-mar bazeologija (grč. kod Grka i Rimljana: zgrada za trgovanje 1 pravne poslove koja se sastojala od dviju dvorana na stupovima. bazalni bazuka voj. baziotriptor. basane) obojena janjeća. divna kuća) prvobitno kod starih Grka: dvorana sa sjedištem ar-honta basileusa u Ateni. spojevi koji s kiselinama oblikuju soli (njihove otopine u vodi pokazuju većinom al-kalnu reakciju). proljev. znojenje. razvaruša. dužine 3000 m) koji služi za mjerenje brzine leta zrakoplova. dole-rita itd. kem. basis) kem. podnožje stupa. glavna crkva bazilikalan (grč. bazno kamenje bazlamača (tur. brzine automobila ili drugog motornog vozila bazalt (lat. i odakle svi putevi vode k raznim jedinicama kako one napreduju. jedne za publiku. naziv za razvoj pri kojem se najmlađi novi organ pojavljuje pri dnu stabljike. ovčja ili teleća koža za ukoričenje knjiga. sličan bazilici Bazilike (grč. v. pouzdavati se u. mit. pomoću motki za mjerenje. v.

kratica za beril be-bop čit. u nekadašnjoj austrijskog vojsci odgovor podređenoga nadređenome kao izjava da će nalog biti izvršen beg-lokum (tur. uvrštenje u red blaženih od strane pape. bedel odgovarajući. engleski admiral.. beach-la-mar morska obala) naziv za tzv. nomadska arapska plemena u arabijskim. bezzo) sitan mletački novac. razmjeran) zamjenik. beatificare) posvetiti. Gospa beatae memoriae čit. bedienen poslužiti) sluga. Bekrelove . i XIII. supr. ženski ogrtač sličan arapskoj nošnji beduini (ar. begute beging (engl.) kolač s medom. pren. svete uspomene (pokojnik) beati possidentes (lat. tobožnja svetost. sredstvo sporazumijevanja u zapadnom području Tihog oceana beanizam (lat.) blažene. bedavi) mod. zavoljeti. qui procul negotiis. diviti se begine (lat. pod vlašću svojih šeika i kadi befel (njem. zvučanje s osnovnim tonom b. beaticum) posljednja pomast. 4/4 takt. zum Befehl Čit. Beaufort Francis (1774—1857). begger) mn. nakon Čega dolazi čin kanonizacije. improvizacija u paru i skupini. proglasiti svecem. novac uopće beča (tal. (najstariji red posvećen boguugod-nom radu. onaj koji živi u ludnici (po velikoj londonskoj bolnici Sv.. temno režem) zarezivanje liječničke pijavice (nakon što se nasisala krvi) ispred završetka repa s trbušne strane radi ispraž-njavanja i održanja životinje Be kem. ugađati) svidjeti se. beatus ile kvi prokul negocijis (lat. beatitudo vestra) Vaša Svetosti (oslovljavanje pape) beatizam (lat.) na zapovijed. staklena sprava za isisavanje krvi.. pristajati na nešto. Bogorodica. odobriti. Befehl) zapovijed. bibop (engl. čovjek koji umjesto nekog drugog ide na hodočašće ili u vojsku bedem (tur. pripadnice opatičkog reda koji je osobito bio raširen u XI. bagging) platno za pakiranje . beta-zra-ke. poslužitelj. zaštita. "kreolski" jezik (engleski temelj). umj.. njegovanju bolesnih itd. biscia) smuk (vrsta neotrovne zmije) bedel (tur. medenjak begenisati (tur. begenmek činiti dobro. Be-dur beach-la-mar čit. Majka Božja.) vrsta džeza karakteristična po čestim disonancama u harmonizaciji. sirijskim i sjevernoaf-ričkim pustinjama. stanovnici pustinje.." (Horacijev stih) beaufort v. fiz.. (po imenu francuskog izumitelja Henrija Becquerela) zajednički naziv za zrake koje izbijaju iz radioaktivnih elemenata (alfa-zrake. Marije od Betlehema koja služi kao ludnica) beduina (ar. beatificatio) posvećivanje. beden) vanjski zid oko tvrđave. tvrdo zvučanje s osnovnim tonom b. okružje. suprotno: Be-mol Be-kvadrat glaz. žive od stočarstva i pljačke. njem.) "sretan onaj koji je daleko od poslova. poželjeti. cirkus. gama-zrake) beč (tal.) glaz. beata) blažena. električna beatifikacija električni eksperiment koji se sastoji u stvaranju svijetlog svetačkog vijenca (aureole) beatikum (lat. uvrstiti u red svetaca beatifikacija (lat. beati possiden-tes) sretni su oni koji imaju. bič la mar (engl. tj. bogomoljka beata virgo (lat) blažena Djevica. nalog. engl. suvremeni društveni ples.) luđak. sastavljač meteorološke skale za mjerenje brzine vjetra becirk (lat. čit. bagan. beguine. licemjerje beatus ille. pren. tempo umjeren . cum befel (njem. Bezirk) okrug. kvart Becquerelove zrake Čit. blago onima koji imaju beatificirati (lat. sretna. bdella. beatus blažen) pravljenje svecem. obrana bediner (njem. razrješavajući znak kojim se jedna povišena ili snižena nota vraća na prvobitni stupanj Be-mol (tal.besežiranje bdelometar (grč. me-tron) med. Šp. proglašenje za sveca.). one koje se prave sveticama. izabrati po svome ukusu. Be-moll) glaz. bdella pijavica. beate memorije (lat. beanus) glupo i neotesano držanje (ili: ponašanje) beata (lat. bedavi) mn. voljeti koga. st. pričest umirućeg kod katolika beatitudo vestra (lat. zamjenjuje liječničku pijavicu bdelotomija (grč. boufort. Be-dur (tal. bogomoljke. četverouglato "V".. bedinter bedlam (engl.

base-ball) šport. uništenja bellum omnium contra omnes čit. bijeda. tj. belles-lettres književnost) lijepa književnost. belanda. fosilni ostaci izumrlih glavonožaca iz razdooblja jure i krede Belerofont mit. strijela) geol. ratnički belkanto (tal. unuk Sizi-fov. bacon) slanina sa slojevima mesa bekovski (prema engl. dakle pjesništvo u stihu i prozi.beglajter (njem. zove se i kazneni prostor budući da se prekršaji u njemu kažnjavaju izuzetno strogo. metež. bahar miris. igrač iz uže obrane u nekim športskim igrama (svaka momčad ima dva beka. bechos kašalj) mn. u Bibliji: naziv za vodenog konja behici (grč. vrsta levantskog pamuka slabe kakvoće belelaks trg. dobra volja bellum civile (lat. bunika: beladona-ekstrakt sok koji se priprema od svježeg soka lišća ove biljke. vrsta istočnoindijske svilene tkanine. estetska i književna kritika belfrid (engl. uz pomoć konja Pegaza ubio neman Himeru beletrist (fr. organska baza koja se dobiva od korijena i lišća velebilja. lijepo pjevanje. bellezza) ljepota. bel imer (fr. divovska životinja. (Atropa Belladonna) šumska biljka iz por. doba ljepote. backhand) šport. fil. udarac okrenutom rukom. belletriste) onaj koji piše beletristiku. slične taftu belemniti (grč. vrsta nordijskih plitkih jedrilica belčite <šp. sin Glaukov.) dobro raspoloženje. sjever-noamerička igra loptom. prije oblikovanja društva (Hobbesova pretpostavka) . šport. tj. glazbeni pravac koji teži za što suvremenijom reprodukcijom tona i za virtuoznošću u izvođenju belle époque čit. zlo. larpurlartizam belle humeur čit. patnja. razdoblje početkom 20. beggar) mn. bel-espri (fr. pametan i duhovit čovjek beladona (tal. nazvana po istoimenom gradu beleca (tal. belfry zvonik) gradski zvonik spojen s vijećnicom (u srednjem vijeku i renesansi) belikozan 170 benefakcija belikozan (lat. sveopći rat. ona grana literature koja ne služi ni vjerskim. ljepotica beledin trg.) rat sviju protiv svih. jad.) lijepo razdoblje.) građanski rat bellum internecinum (lat. zabavni pisac beletristika (fr. gužva. usp.) rat do is-trebljenja. igraju dvije momčadi sa po devet igrača na igralištu u obliku romboida čije su strane duge 27 m bek (engl. ni znanstvenim. belandre) pom. back). belles lettres. lijekovi protiv kašlja bejzbol (engl. be-lum omnijum kontra omnes (lat. lijepa žena. svirač u tamburaškom orkestru na instrumentu dubljega glasa kojemu je zadatak praćenje glavne melodije (obično u tercama ili kvintama) begonija ukrasna biljka velikih mirisnih cvjetova (naziv po imenu Francuza Michaela Begona) beguine (engl. neman. v. v. back) šport. stoljeća kad se u umjetnosti razvilo načelo "ljepote radi ljepote". zabavna književnost svake vrste. močvarna šljuka bekhend (engl. belemnon oružje koje se baca. begleiten pratiti) glaz. pomoćnica. hrptom ruke (u tenisu) bekon (engl. be-kovski prostor dio nogometnog igrališta (šesnaesterac) koji je prvobitno pripadao samo bekovima (braničima).) lijep duh. lijevog i desnog) bekasina (fr. upotrebljava se kao sredstvo za uljepšavanje radi povećanja zjenica belaj (tur. nepogoda. ni praktičnim ciljevima. ružno vrijeme. begine begute (eng. prvotno. napast. feljton. bellicosus) ratoboran. fr. sredstva. glavni sastojak atro-pina beladonin (tal. bella donna "lijepa žena") bot. nesreća. bella donna) kem. bel epok (fr. belchite) vrsta španjolske vune. bekovski udarac u nogometu: snažan udarac sa svrhom da lopta ode što dalje od vlastitog gola. bun. neprecizan udarac bel-esprit Čit. bela) nevolja. beggar) mn. muka. bex. med. begine behanizam smjer u babizmu. velebilje. bécassine) zool. vrag belanda (tal. ima pristaša i u Europi i Americi behar (tur. bel canto) glaz. prirodno stanje čovječanstva. proljeće) cvijet (na voćkama) behemot (hebr).

) blagonakloni čitatelju! benevolencija (lat. vrsta tenisa i hokeja na ledu. riba jesetra.) živjeli! benedicirati (lat. belos strijela. vrag bema (grč. naklonjenost. benedikcija apostolika (lat. Bellona) mit. bema uzvišenje) starogrčka govornička tribina bematin-svijeće mn. ben sin) kod semitskih osobnih imena stavlja se uz očevo ime. njem. brokat. beneficijar. kod Židova i u Novom zavjetu: sotona. crkvi: blagoslov blagoslivljanje benediktinac (fr. osnovan u VI. prednost. kao kamen tvrda masa koja se u veličini kokošjeg jajeta ponekad nalazi u bubrezima velikih jesetri-moruna. katolički red sv. st. moruna. Davidov sin benares (ind. dobrotvorna predstava beneficijalni (lat. praveći znak križa.' viti. Be-nedikta (480—543). muslin s višebojnim prugama . bandy) šport. samostanima. bellevue) v.) apostolski blagoslov koji papa. beneficialis) koji pripada crkvenim prihodima ili se tiče crkvenih prihoda beneficijant (lat. belotte) vrsta kartaške igre belt (skand. Baal-Sebub) mit. Nizozemske i Luksemburga benemerit (lat. Be-nediktinr^) vrsta finog likera (nazvana po tome što su ga najprije počeli pripremati redovnici jednog benediktinskog samostana u Francuskoj) benediktinci mn. instrument sa 5 do 7 žica. beneficiatus) v. lijepo bene valete! (lat. božica rata kod Rimljana. benedictio) u Kat. Čist parafin koji se dobiva ođ petroleja. daje triput godišnje cijelom katoličkom svijetu benedikcija (lat. bene) dobro. benevolens) blagonaklon. korist. beneficij at beneficijat (lat. sklonost benevolentan (lat. benevolan Bengal (engl. blagoslov benedictio apostolica čit. bengal) polusvilena tkanina. man-teia) gatanje (ili: proricanje) iz strijela (na Istoku) Belona (lat. Benares) istočnoindijska srebrena tkanina. povlastica. upotrebljava se osobito za pravljenje svijeća belomantija (grč. Bengal) područje ujužnoj Aziji oko delte rijeke Gangesa i Brah-maputre te uz Bengalski zaljev bengal (engl. benedictin. žena Marsova Belona (lat. primatelj crkvenog prihoda.in. Salomon ben David = Salomon. dio Vatikana u kojem se nalazi glasoviti Apolonov kip belvi (fr. benefi. prihod. belvédère lijep vidik) vidikovac. npr.) zool. nazvana po gradu Benaresu bendi (engl. belvedere Belzebub (hebr. nečastivi. beneđicere) blagoslo. zarada. benefactor) dobrotvor. dobročinitelj beneficij (a) (lat. blagoslivljati benedicite (lat. tornjić na kući. štap za hokej Bendis tračka božica Mjeseca bendžo (engl. bene meritus) vrlo zaslužan čovjek benevole lector čit. benedicite) molitva prije obreda u kat. dobrotvor beneficijar (lat. ljetnikovcu ili kakvom uzvišenom mjestu odakle je lijep pogled (belvi). svijeće izrađene od mješavine parafina i stearina ben (hebr. bengal strajp (engl. blagoslivljanje. muslin s višebojnim prugama bengal stripe čit. naklonjen.is) dobročinitelj. također: đak koji prima novčanu potporu. npr. beneficium) dobit. Belt) tjesnac beluga (rus. od neke dobrotvorne predstave. beluga kavijar najukusnija vrsta kavijara belvédère (tal. banjo) gitari sličan sjever-noamerički crnački glaz. sestra i pratiteljica boga Marsa belot (fr. osobitu ulogu danas ima u džez glazbi bene (lat. stipendist Beneluks gospodarstveni i politički savez Belgije. dobrotvorstvo. beneficencija benefaktor 171 berberin benefaktor (lat. bellum rat) rimska božica rata. odan. benefactio) dobročin-si o. u Monte Casinu benefakcija (lat.belmontin kem. božanstvo starih Filistejaca.) trg. benevolentia) blagonaklonost. benevole lektor (lat. beneficiarius) onaj koji prima prihod od nekog beneficija.

mutnozelene boje. glavni joj je znak: potpuno rasulo u funkcioniranju živčanog sustava koje se javlja u kočenju donjih dijelova tijela i slabljenju srca. vragolan. paragraf. element. s krovom od slame ili crijepa. engl. Berdan) puška ostra-guša. ili zelenka-stoplave (akvamarin) berilij (grč. zidni tepisi izrađeni u talijanskoj pokrajini Bergamo bergamota (tal. carsko pismo kojim se netko postavlja na neki položaj. bengalska vatra poznata vatrometna smjesa salitre i sumpora. važan za proizvodnju anilina benjoar (fr.) lug. tur.bengali (engl. kada za kupanje Beoćani (grč. zavjet obrezivanja. bungalow) indijska kuća jednokatnica od lakog materijala (bambusove trske ili dasaka). bend) brana. otapa se u alkoholu. med. bijela kovina koja ulazi u sastav berila berilistika (grč. iz III. bergamotto. baracane) tkanina od kozje dlake . n. berberis vulgaris. dobiva se iz petroleja. proricanje budućnosti iz čarobnog zrcala (napravljenog od berila) berit mila (hebr. postojan. životinje i biljke koje žive na morskom dnu Benvenuto (tal. neplodno zemljište. berberis) žuta boja koja se dobiva iz korijena biljke žutike berberis 172 berlingoca berberis (lat. žutika berdanka (engl. upotrebljava se kao emulgator i stabilizator u emulzijama bentos (grč. gori polagano crvenim. služi za turiste. darežljivost. poznat i po tome što je tamo umrla i Ana Frank — Nizozemka koja je ostavila svoj potresni Dnevnik bergonizacija med. obješenjak Berenika (grč. elektrogimna-stika bergsonizam idealistička filozofija francuskog filozofa Henrija Bergsona (1859—1941) beriberi (ind. žutim. v. prolaznost bolesti bent (tur. beracha) židovska molitva zahvalnica berak (mađ. fakin. berberis) bot. benjoin) kem. lovce itd. pravilo. obrezivanje (berit. ugodna mirisa. pismo kojim se davala egzekvatura europskim diplomatskim predstavnicima u Turskoj berberin (lat. beri) med. tromo beraha (hebr. bangla. bezo-pasnost. = beri skorbut. snažan bere (fr. baignoire) kupalište. atomske težine 9. ferein nositi. vrlo raširena krvna bolest u sjev. Africi. beryllium) kem. Berenikina kosa ime zviježđa (po ženi egipatskog kralja Ptolomeja III. neproziran. zelenim ili bijelim plamenom benignitet (lat. znak Be. bardevam) moćan. gori sjajnim plamenom. nasip. beryllos) gatanje. do-brodušnost. močvarno tlo berat (ar. otapa se u alkoholu. vrije na 80 °C. birichino) mangup. uzvisina bentonit vrsta svijetle i sitnozrnate gline koja u vodi snažno bubri i pri tom povećava svoj volumen. redni broj 4. vrsta plemenitih krušaka koje su iz Turske prenesene u Italiju Bergen-Belsen nacistički koncentracijski logor. otuda: nespretnjakovići. Australiji i Indiji. fr. iz Beotije. javlja se kao posljedica pre-hranjivanja samo kuhanom rižom koja u sebi nema B vitamina. gaj. engleske trupe u Indiji sastavljene od urođenika bengalo (beng. zavjet. lako zapaljiva smjesa tekućih ugljikovodika. glupo. bervllos) min. propis. be-garmudi) carska kruška. koja je svoju kosu žrtvovala kako bi zahvalila bogovima što joj se muž vratio iz rata) bergami (tal. bergamo) mn. benjui) kem. benjui. tj.) carsko pismo ili povelja kojom se nekom daju posebne povlastice. stoljeća pr. Boiotos) stanovnici starogrčke pokrajine Beotije koji su smatrani tromim i glupim ljudima. ar.e. služi kao pogonsko gorivo benzol (šp. Bengal) mn. benignitas) dobrota. glupani beotski (grč.) "dobrodošli" benzin (šp. benthos dubina) biol. pašnjak. mila od glagola mal = obrezati pokožicu penisa) berkan (tal. heksagonalni mineral. bervllos. nespretno. savez. beavitaminoza beril (grč. nike pobjeda) "koja donosi pobjedu". žitka bezbojna tekućina. nazvana po pronalazaču. beret) plitka i okrugla francuska kapa berekin (tal.) berdivan (tur. mal) židovski crkveno-vjerski obred: uvođenje u zavjet praoca Abrahama. berit. plemeniti beril je ili divne tamno-zelene boje (smaragd). mila. Amerikancu Berdanu (tl893. lat.02. Boiotos) pril.

plahoviti ljudi i ratnici beržerak (fr. berlingot) polu-berlina. nekome dati besu dati nekome čvrsto obećanje da mu se neće dogoditi nikakvo zlo od onoga koji je dao besu besa (fr. berlinska kočija berlinerblau (njem. vezan uz ime engleskog biskupa Berkeleya (1685—1753). dobiju snagu dvanaestorice ljudi. bernesco) ćudljiv. Bessemerov Čelik bestijalan (lat. Bergerac) vrsta finog francuskog vina. izvježban za nošenje tereta i spašavanje putnika nastradalih u snježnim vijavicama bernardinci mn. karakteristika mu je suprotstavljanje materijalizmu i tvrdnja da su stvari i pojave samo skup osjeta i da postoje samo u apercepciji subjekta. bertillonage) u krimi-nalistici: utvrđivanje istovjetnosti (identifikacija) neke osobe putem antropometrijske metode (naziv po fr.) berlinsko modrilo. trg. bestia) životinjstvo.) 2. u Francuskoj) berneskan (tal. crvene i bijele. berline) vrsta lake kočije s četiri sjedala. polumitski likovi u Norveškoj i na Islandu. zvjerska priroda. v. . Bernhardiner) rasa pasa između doge i ovčarskog psa. berlingozza) talijanski narodni ples berma 173 bestseler berma (fr. pren. nečovječan bestijalnost (lat. divlji. duge dlake. nazvan po švedskom kemičaru Henryju Bes-semeru (1813—1898) Bessemerova metoda postupak pri pročišćavanju sirovog željeza pomoću toplog zraka. Berni. berme) 2. barracano) gusta i teška tkanina od vune. bestialis) zvjerski. ruska pomorska mjera od 10 puda = 400 ruskih funti = 163. berlingare. grub.berkan (tal. kad pobjesne. laka kočija sa dva sjedala. bijela braća. radosti i bračne sloge besa (arap. kitajske i napolitanske rase berlengo (fr. bestiarius) borac sa zvijerima u areni (kod starih Rimljana) . v. be-se-že) kao zaštita protiv tuberkuloze (BCG je kratica od bacil C alm ette-Gu erin) besprizorni (rus. nastran (po načinu pisanja tal. "oni koji se pojavljuju u koži medvjeda". kod Albanaca: čvrsto obećanje. puteljak. gradu Berkshireu nazvana rasa crnih svinja. nazvana po istoimenom departmanu na Dordogni Bes staroegipatsko božanstvo glazbe. bernije-skan bernijeskan (tal. stazica. Bernarda (red je osnovan 1098. beurt) mn. ljudi koji. kao i robi koja kotira na burzi besežiranje cijepljenje preparatom BCG (čit. časna riječ. bestiarium) knjiga sa slikama životinja. samo u medvjeđoj koži i u borbi se odlikovali divljim bijesom. baisse) 1.) berseza (fr. firma berna (fr. kostrijeti ili devine dlake.805 kg berkšir (engl. vojsci. berkshire) po engl. životinjski. berceuse) glaz. nizozemski poštansko-trgovački brodovi koji redovito prometuju na određenim linijama i imaju povlasticu za prijevoz putnika i robe bertijonaža (fr. tamnomodra boja (pariško plavo) berlingoca (tal. osnovano 1836. strahoviti junak i njegovih dvanaest sinova koji su išli u boj bez oklopa. knjiga s pričama iz životinjskog svijeta bestijarijus (lat. subjektivno-idealistički smjer. berne) pom. bernesco) v. uspavanka bert-brodovi (niz. besprizornyi) zapušteno i nenadzirano dijete Bessemerov aparat naprava za proizvodnju čelika i bakra Bessemerov čelik čelik koji se dobiva oksidacijom sirovog željeza. brelengo berlina (fr.) pom. pripadnici kat. ber-serkr) mit. naslon za ruke kod gađanja (u streljačkom rovu) berma 1. pjesnika Bernija koji je preradio Boi-ardov ep "Zaljubljeni Rolando") bersaljeri (tal. bez prednjeg sjedala. bersaglieri) mn. izvor filozofije Macha i Avenariusa berkovec (rus. antropologu Alfonzu Bertillonu. surov. bijesni. 1853 —1914) berzerkeri (nord. nečovječ-nost bestijarij (lat. zategnuta deka kojom se netko baca uvis (stara francuska igra) bernardinac (njem. zvjerstvo. padanje cijena i tečajeva državnim dionicama i drugim vrijednosnim papirima. nastala križanjem sijamske. reda sv. strijelci (vrsta pješaštva u tal. služi za presvlačenje pokućstva berkeleizam fil. zastava kojom se mornari pozivaju da se vrate s kopna na brod.

upućivanje mjenice na treću osobu (ako bi trasant odbio primanje) bezoar (fr. ad-resse au besoin čit. kola i si beštek (njem. potrebitost. badzahr) farm. opojnost. biannuel) koji izlazi dvaput godišnje. tj. prirodne boje. Wäsche rublje) posteljina. bezette) crvena šminka. kuh. bilupa itd. podaničko cjelivanje ruke gospodaru u znak poniznosti ili kao dvorski ceremonijal bezoan (fr. beta) ime drugog slova grčkog alfabeta (ß = naše "b"). o bezoan (fr. birtija betveš (njem. tkanina za odijelo prirodne boje bhagavata (ind. čatal rašlje) peterostruko. osobito knjiga koja se najviše traži. bettola) gostionica. npr. fr. kao dodacima bešČatal (tur. kletva. dio trga pod krovom.) židovska sudnica. bis. životinja. siromaštvo. biandrija 175 bibliolatrija biandrija (lat. vilica. beš pet. annus godina. nesvjestica. besoin. fino tanko platno. vrsta kolača punjenih pjenom od jaja i šećera bezemšon (niz. betlehem štalica od papira. bis) predmetak u složenicama koji kazuje da se značenje drugog dijela složenice dvaput javlja. kvake i si. oskudica. protuotrovi bež (fr. materijalne zrake koje nose negativne električne naboje i skreću pod utjecajem magneta. bezistan bezmen (fr. osobito kod nepreradenog šećera bezeta (fr. perz. žućkastosmeđa boja. baisemain) cjelivanje ruke. usp. beige) pr. rodno mjesto Isusa Krista.) trg. Beschlag) kovne stvari (brave. Besteck) pribor za jelo: nož. bezemschoon) trg. Besatzung) osoblje. osobito u Carigradu. andros muž) zakonom zabranjeni brak jedne žene sa dva muža u isto vrijeme biangularan (lat. au besoin čit. željezni dijelovi kotača. alfa-zrake. potpuna smirenost bezac (njem. stvrdne kao kamen. pomiješano s vodom (u Dalmaciji) bevut (tur. farm. kad bude nužno.(lat. tržnica.) v. nužda. Besatz) porub.) u slučaju potrebe. bedesten. kreću se velikom brzinom (oko 298000 km/s). tanjuri i ubrus beštija.). rukoljub. beštija (lat. upotrebljavaju ga slastičari za bojenje kolača bezistan (perz. nečovjek. jako obojeno kotenilom. pokrivena tržnica. aner. vrsta protuotrova sastavljena od konkrecija iz želuca raznih sisavaca bezoardici (lat. bi-andrija. bezoard. žlica. fr. bihud) zanos. krevetnina bevanda (tal. kratica za bizmut bi. betula betula (tal. osobito dvopek bešlag (njem. ribom i si. npr. bechamelle) gust umak od mlijeka ili vrhnja s jajima i brašnom te mesom. baiser) poljubac. gama-zrake) beteg (mad. adres o bezoan (fr. krčma. bezisten bezisten (perz. pancaratra Bi kem. basistan) v. beščatalm raketa koja se rasprskava u pet smjerova beškot kruh. bitumen asfalt. neobojen. tal. beteg bolestan) bolest beth-din (hebr. grdnja beta (grč. grč. odbitak na ime onoga što ostaje u sanducima ili bačvama pri ispražnja-vanju. nesvijest. trgovati. im. bisogno) potreba. seli prodavati. Bett krevet. nakon što se ovlaži. tri-bunal koji sačinjavaju rabini radi vjerskih i obrednih pitanja Betlehem (hebr. best najbolji. bi-. angularis kutni) dvo-kutni bianualan (lat. časopis . bi-. beton) smjesa od šljunka i cementa koja se. vazalsko. kao uspomena na onu u kojoj se rodio Krist beton (lat. nalaziti prođu) dobro prodavana roba. opšav bezacung (njem. osobito crno. čovjek-zvijer beštima (tal. najbolje književno djelo bešamel 174 bi bešamel (fr. posada beze (fr. bestia) zvijer. na mjenicama: adresa po potrebi.) vino.bestseler (engl. bezoardica) mn. beta-zrake fiz. basistan) u Turskoj: trg. bestemmia) psovka. armirani beton beton u koji se dodaje željezo (radi pojačavanja) bettola v. Betlehem "Kuća kruhova") izraelski gradić.

pravljenje (ili: izrada) knjiga bibliopol (grč. biblion knjižica. onaj koji se drži samo Biblije. biblion k. bibliopoles) knjižar. znanost o Svetom pismu. filia ljubav) ljubav prema knjigama radi njihove stvarne vrijednosti bibliognost (grč. čovjek koji pretjerano poštuie Sv. obično se sastoji u jednostavnom ispisivanju naslova djela. bibere ad nume-rum (lat. grafo pišem) poznavatelj knjiga. umjetnost i si. lat. ona može biti abecedna. rijetkosti. ushićenje) bolesna strast za skupljanjem knjiga iz sasvim osobitih razloga. knjiga. slijepo vjerovanje u sve što je napisano ili tiskano biblioliti 176 bife biblioliti (grč. pisma (u propovijedima) biblicizam (grč. ili cjelokupne književnosti nekog naroda.jaČko "ošto-vanje Svetog pisma. latreio služim) čovjek koji voli i cijeni knjige. pomoćna znanost koja se bavi što potpunijim skupljanjem i opisivanjem tiskanih djela ili nekog znanstvenog područja. skijaška disciplina s dvostrukom um-ješnošću: skijaško trčanje na 20 km i gađanje puškom u četiri mete bibacitet (lat. manteia proricanje) proricanje iz mjesta na koja najprije padne pogled kad se knjiga. kronološka ili sistematska.(od grč. mainesthai oduševljavati se) onaj koji strasno skuplja knjige iz nekih sasvim osobitih razloga. prodavač knjiga . njihove sudbine itd.ijižica. dvozgloban biatlon (lat. radi originalnosti tiska. knjige) Sveto pismo.) Biblija siromašnih. bibliomanija (grč. osobito Sveto pismo. knjigoljublje bibliomantija (grč. biblion. objašnjavač Biblije. biblion. gnosis poznavanje) poznavanje knjiga. athlon borba) šport. suprotno: biblioman bibliofilija (grč. biblior _reia služba) pretjerano i zanesei. biblion. kad se u Čije zdravlje pije onoliko čaša koliko njegovo ime sadrži slova ili koliko mu se još želi godina života). bibere greko more (lat. razboj (naziv po pronalazaču) biarhija (lat. biblion. razumijevanje u knjige bibliograf (grč. spisateljstvo. mania oduševljenje. bi. okamine lišća. pismo bibliolatrija (grč. poieo činim) vještina sastavljanja (ili: pisanja) knjiga. omnibus svima) putujući autobus s knjigama za posudbu bibliofil (grč. tehničke opreme. istodobno vladanje dvojice vladara u jednoj zemlji. grč. bibliofilos ljubitelj knjiga) onaj koji strasno skuplja knjige radi njihove stvarne. grafo pišem) poznavanje knjiga. srednjovjekovno izdanje Biblije sa slikama i crtežima za vjersku pouku nepismenih biblicist (lat. diarhija biartikuliran (lat. biblion) kao prefiks označava vezu s knjigom bibliobus (grč. biblion. biblista) poznavatelj Biblije. bitne vrijednosti za znanost ili temu koja skupljača interesira. biblion) neodstupanje od Sv.) ispiti uz zdravicu određen broj čaša bibi (fr. onih naroda koji se spominju u Bibliji biblio. geol. bibacitas) željaza pićem. biblia knjižice. sklonost piću bibere (lat. a rjeđe donosi i kritičke napomene bibliolater (grč. lithos kamen) mn. knjiga. biblion knjiga. gnostes poznavatelj) poznavatelj knjiga. knjige koje čine Stari (na hebrejskom) i Novi zavjet (na grčkom). biblijska arheologija znanost koja ispituje način uređenja i života. biblion) smjer u evan-geličkoj teologiji koji Bibliju shvaća kao po sebi iedinstven otkriveni sustav miili ili života Biblija (grč. onaj koji se razumije u knjige bibliognozija (grč. biblion. rukopisi koje je Vezuv (vulkan) zatrpao u Herkulaneju i Pompejima te su zato dobili mineralan izgled bibliologija (grč. bi-. biblion. rasprava o raznim izdanjima Biblije biblioman (grč.biarda stroj za tkanje. npr. bibere graeco more čit. starosti. biblion. articulus zglob) koji ima dva zgloba. poznavanje Svetog pisma (Biblije). biblion. pisac (ih: sastavljač) popisa knjiga jedne struke bibliografija (grč. autos sam. nasumce otvori bibliopeja (grč.) piti.) piti po grčkom običaju (tj. grč. običaje.) ženski šešir s malim štitom. bibliologia) znanost o knjizi i knjižarstvu uopće. strast za pićem. arche vlada) dvo-vlašće. bis. otisci lišća na kamenu. biblion. bez obzira na predaju biblicitet (grč. muški šešir s uskim obodom Biblia pauperum (lat.

flos. biglao. hermafroditski biglisati (grč. grč. nomia) znanost o uređenju biblioteka i upravljanju bibliotekama biblioterapija (grč. ormar u kojem se drži piće. bibliotheke zbirka knjiga) knjižnica. stupanje u nov brak prije nego što je stari poništen. dvorodan. buffet) vlasnik bifea biferan (lat. biformis) s dva oblika. gamos brak) žena koja ima dva muža bigarirati (fr. gamos brak) dvo-braČnost. dijeljenje na dva kraka. dvozube vile bidermajer (njem. bidet. konac) dvo-nitan. na nekoj zabavi) bifedžija 177 Bikfordova vrpca bifedžija (fr. bifer) bot. therapeia liječenje) "liječenje knjiga". bis. bis. dvožen-stvo bigamist (lat. kompozicija za dva glasa bićerin (tal. mirni oblici. bi-. naziv za malograđanski jednostavni stil (posebice za pokućstvo) koji je nastao u Srednjoj Europi početkom 19. popravljanje oštećenih listova. bicycle. kefale glava) v.) u roku od dva dana bienalan (lat. bibliotheke) knjižničar bibliotekografija (grč. biennium) razdoblje od dvije godine bife (fr. biblion) stručno poznavanje Svetog pisma. bivariare) šarati. biceps) koji ima dvije glave. npr. bi-. zalogajni-ca. bis. posuda od pet litara biduum (lat. tafos grob) "sa-hranjivač knjiga". znanost o Svetom pismu biblizam (grč.) onaj koji slijepo vjeruje. rok od dva dana. filum nit. bibliotheke. lat. bigarrer. bis. bot. bi-dens) dvozubac. grafo opisujem) opisivanje biblioteka. biennis) dvogodišnji bienalije (lat. tal.) veliko zvono na zgradi Parlamenta u Londonu bigamija (lat. bis. biglizo) slavujevo pjevanje (pjevati izvijajući melodiju) bigot (fr. koji ima dva spola. grč. bige-ner) dvospolan. grananje ili cijepanje na dvoje. floris cvijet) bot. intra biduum (lat. biblion. dvogodišnje biljke bienij (lat. znanost o uređenju biblioteka bibliotekonomija (grč. bikefalan biceps (lat. bis.) vrijeme od dva dana. grč. dvoženac bigamistica (lat. dezinfekcija i si. buffet. dvoobličan biformitet (lat. lat. bicyclist) vozač bicikla bicinij (lat. karakteristike: jednostavnost. buffetto) prodavaonica jela i točionica pića. sa dva cvijeta. tj. onaj koji svoje knjige nerado posuđuje biblioteka (grč. biblistika (grč. bidon mijeh) kanta. dva lica (nadimak rimskog boga Ja-nusa). genus rod. folium list) bot. bi-. zbirka knjiga bibliotekar (grč. ukrasiti šarama bigeneričan (lat. išarati. st. popravci uveza. licemjer . Biedermeier pošte-njačina. prostodušni naivac) umj. ploška. biblion) biblijska riječ. bo-gomoljac. biblijski izraz bicefalan (lat.bibliotaf (grč. stol s hladnim jelima i pićima (npr. bifurcatio) račvanje. biformitas) dvoobličnost biftek (engl. bis. gamos brak) čovjek koji ima dvije žene. kada u kojoj se kupa sjedeći bidens (lat. tal. koji visi o dvjema nitima (u elektrotehnici) bifloran (lat. bidetto) posuda za pranje intimnih dijelova tijela. bifluere) račvanje rijeke bifoličan (lat. prilagodba svrsi bidon (fr. biennis) mn. anat.-fr.. biblion knjiga. cyclus krug) vozilo sa dva kotača koje se pokreće nogama biciklist (eng. beef-tea) vrlo jaka juha od usitnjene govedine bifurkacija (lat. tj. limenka. bibliotheke. bicinium. grč. onaj koji se pravi daje strogo religiozan. goveđi odrezak debljine 4 cm napola pečen na jakoj vatri bifti (engl. dvoglavi mišić nadlaktice bicikl (engl. canere pjevati) glaz. bicchiere) čaša bide (fr. dvorišni biforman (lat. koji dvaput godišnje nosi plod ili cvjeta bifilaran (lat. koji ima dva cvijeta bifluencija (lat. beefsteak) kuh. rijeke Big Ben (engl.

udubljen s obiju strana npr. bhikku) budistički redovnik prosjak bikvadrat (lat. tisk. labium usna) gram. sitni tiskarski poslovi (karte. ispupčen s obiju strana.bigotan (fr. karbonat sa dva ekvivalenta ugljične kiseline prema jednom baznom. bogomoljstvo biheršrank (njem. bilanx) trg. licemjeran bigoterija (fr. u dvije boje bikonkavan (ni. nego promatra samo ponašanje životinja i ljudi. bezrazložno bijon (fr. krajnji ishod nečega. obično krajem svakog mjeseca i svake godine. Bild slika. srebrni novac bez propisne količine srebra bijonaža (fr. bi-cornis) zool. apparatus oprema) uređaj za prijenos slika (crteža. četvrti stupanj (četvrta potencija) neke veličine. bi-. razvijati mišiće . billon) slitina od srebra i bakra (sa znatno više bakra) od koje je prije pravljen sitan novac. vjerski zatucan. obostran. bis. bigot) koji pretjeruje u po-božnosti. billonner) podmetati nepropisan ili lažan novac bikamerizam (lat. a upotrebljava se za izazivanje eksplozije dinamitnih i piroksilinovih naboja bikoloran 178 bilijun bikoloran (lat. npr. zaključiti neki posao.) uzalud. bikonveksna leća bikonjugiran (lat. iz perz. drveni prutić kojim se stavlja zlato pri pozlaćivanju bild (njem. behaviour ponašanje. vježbati. bikvadrat-ni korijen četvrti korijen neke veličine bilabijal (lat. bigot) praviti se svecem. chroma boja) dvobojan. usporedba prihoda i rashoda na kraju jednog računa. bilboquet) igra u kojoj se lopta hvata na štap.) preko telegrafa bildati (njem. smjer u američkoj psihologiji koji zanemaruje neka unutrašnja (psihička) stanja ili procese. autografa i si. završni račun o prihodima i gubicima koji se izvodi s vremena na vrijeme. bixa) kem. bigoterie) vjerska zatucanost. bila-teralis) dvostran. bicefalan Bikfordova vrpca stijenj. licemjerje. bilancio. vladanje) psih. usmjeren na suprotne strane. m) bilanca (fr. latus strana. izvršiti usporedbu prihoda i rashoda u trg. dvousneni suglasnik (b. tal. izvesti završni račun.). od dviju boja. kefale glava) dvoglav. camera) dvodomni sustav u uređenju države bikarbonat (lat. bikroma-tični harmonij sprava za postizanje Četvrtine tonova kod glasovirskog rasporeda tipki biksin (lat. bi-conjugatus) dvostruko sparen bikornan (lat. za konja: izbacivati prednje noge bilateralan (lat. vrpca koja polako gori. knjigama. dvorog. pod orlean biku (sanskr. fitilj. Bücherschrank) ormar za knjige biheviorizam (engl. 1 bikarbonat sode bikefalan (lat. jednim udarcem udariti dvije lopte. izvesti zaključak o završenom poslu bilardirati (fr. pretvarati se bigotizam (fr. billonneur) podmetač nepropisnog ili lažnog novca bijonirati (fr. bilboke (fr. bikvadratne jednadžbe jednadžbe četvrtog stupnja. bilden) šatr. dvobojan. po tom naučavanju ponašanje živih bića ne može se objašnjavati duševnim činjenicama. billarder) u biljaru: jednim udarcem takom loptu dvaput dodirnuti. krivotvorenje novca. v. suglasnik koji se izgovara s obje usne. lat. bigotisme) tobožnja svetost. bi-. bogo-moljstvo. bakreni novac s nešto srebra. bilan. grč. bi-lanx s dvije zdjelice) trg. posjetnice i si. billonnage) nedopuštena trgovina novcem male vrijednosti. s dva roga bikromatičan (lat. saldo bilancirati (lat. bis. saldiranje. gimnasticirati. bis. lat. pren. podmetanje lažnog novca bijoner (fr. bilateralni kon-trakt ugovor koji obvezuje obje ugovorne strane bilboquet čit. bicolor) bot. bi-convexus) opt. npr. licemjerje bigotirati (fr. nego se zasniva na određenoj zakonskoj vezi situacije i reakcije bihude (tur. grč. bicarbonas) kern. p. bi-concavus) opt. fotografija. pretjerana pobožnost. bi-quadratus) mat. bikonkavna leća bikonveksan (lat.

metal-lum) dvojni novčani sustav neke zemlje po kojem zlato i srebro imaju stalnu i određenu vrijednost u međusobnom odnosu i oboje služe kao podloga papirnom novcu. ljutnja.) vrsta argentinskog pučkog tanga bilten (fr. prijetvornost. o zdravstvenom stanju. ravno dno u sredini lađe. billiarde) tisuću bilijuna bilijun (fr. govor) dva književna djela istoga pisca koja predstavljaju jednu cjelinu bilon (fr. prijetvoran. ballur kristal. bili. podnosi kralju. bije a ordr (fr.) vlastita mjenica. uporaba dvaju jezika u govoru. biletura (fr.) banknota. fr. bilis žuč. bilis. pren. bimenzis bimestran (lat. umišljeni gizdavac. ulvus smeđežut) kem. fr. cedulja. lux svjetlo) svjetlosna reklama proizvedene fluorescentnim cijevima. zelena tvar žuči bili (engl. žučno žutilo. mjenica koja se isplaćuje samo izdavatelju. crvenožuta supstancija u žuči bilijarda (fr. tempus) v. žučno zelenilo. rubinus) kem. žučno crvenilo. dobro se vidi i danju i noću bilupa (lat. novčanica biletirati (fr. snažan čovjek.000. fizički razvijen.000. billard) igrati biljar biljetar (fr. lingua jezik) dvojezičnost. bervllus. bi. billiaire) koji se tiče žuči. dvočlan bimenzan (lat. u Francuskoj: tisuću milijuna. prijek. prodavač karata (željezničkih itd. billard) društvena igra štapom i kuglama od bjelokosti na četvero-uglatom stolu presvučenom zelenim suknom biljariti (fr. bis. logos riječ. biliosus. fr. billet) blagajna. bimanus) đvo-ruk bimembričan (lat. lingua jezik) dvojezičan. bimestris) dvomjesečni bimetalizam (lat. billion) u Njemačkoj: milijun milijuna (1. prepreden bilingvitet (lat. billet au porteur čit. također: pisamce. zakonski prijedlog (u Engleskoj).000. s tim što zlato vrijedi kao osnova i što se može neograničeno kovati. bis. žučni bilifulvin (lat. bis. željezničkih karata itd. lat. bilis) žučan. služben dnevni izvještaj (npr. dvomjesečje. pun žuči. žustar. o aktualnim političkim pregovorima i si. listak. bije a porter (fr. o stanju na bojišnici. tek pošto bude triput pročitan i primljen u oba doma. billet de banque Čit. billa. u Francuskoj: sitan bakreni novac bilonga (šp. grč. bille. bilis) kem. billon) manje vrijedno zlato i srebro. povećalo (lupa) s dvije leće biljar (fr. potvrda. pren. bimensis) razdoblje od dva mjeseca. grč. manus.000). cedulja. dok je kovanje srebrnog . priznanica. o sjednici ministarskog vijeća. pren. billet) trg.) biljetarnica (fr. koji govori dva jezika. bijes biliskopija (lat. srdžba. ulaznice biljur (ar. žuč. koji se. billeter) stavljati na robu ceduljice s cijenom. glavni sastojak žuči bilingvičan (lat.000) bilin 179 binaran bilin (lat. bimestre. žutozelen. bilieran (lat. preprede-nost. vert zelen) kem. slitine s više primjesa nego čiste kovine.000. bilis. lat. bullettino) dnevno priopćenje. bimembris) koji ima dva uda. bilis žuč. priznanica biluks (lat. skopein gledati) pregled žuči biliverdin (lat. bilden) čovjek koji posebnim vježbama razvija svoje mišiće. bi. nepotpuni bimetalizam onaj kod kojega i zlatni i srebrni novac vrijedi kao kupovno i platežno sredstvo. mjesto gdje se prodaju karte. berillos beril) gorski kristal. dvoličnost biliozan (lat.) med. prodavati ulaznice.) priznanica ili mjenica koja se isplaćuje donositelju. izborni listić. bulletin. pren. pren. bilge) pom. tal. kratak. bije a bank (fr. billet a ordre čit. prodavaonica ulaznica. mrzovoljan bilirubin (lat.000. fr. željezničke karte i dr. mjenica bilogija (grč. bimestar bimestar (lat. crvena supstancija u žuči bilis (lat. željezničkih karata. donji dio lađe bilet (fr. snob bildž (engl. bilis. kristalno staklo biman (lat. prodavač ulaznica za predstave. billet) prodavanje ulaznica. bis dvaput. loupe) opt. sa dva člana. bulla) prijedlog. bilinguis.bilder (njem.). sc. dvoličan. billetier) kaz. razdražljiv. bimensis) dvomjesečni bimenzis (lat. milijarda (1. naprasit.

biol. genesis postanak.) bioblasti (grč. npr. binocle) naočale. biocenotika biocenotika (grč. Biihne) pozornica. polinom od dva člana. energetika cjelokupnog života. binyš) čobani ogrtač (s krznom) bio. od dva) dvojni.dvaput. dynamis sila) znanost o životnim silama i životnoj djelatnosti. povoj. koinos) znanost koja se bavi proučavanjem bioceno-za. bios. bios. biodinamički bioenergetika (grč. a ± b. bis. sa dva člana. dio ekologije biocenoza (grč. dvojedinični binda 180 biogen binda (njem. regulator) kaz. binubus) Čovjek koji se dvaput ženi binjektaš (tur. fysis) dio biologije koji se bavi stvarnim međusobnim odnosima živih bića. petlja. na kojima se temelje prirodne pojave. govor kojim se trebaju služiti glumci na pozornici binica (tal.(grč. grafia) popis djela i knjiga koje se odnose na život i rad nekog Čovjeka (pjesnika.novca zakonom ograničeno. logia znanost) v. uglađen i istančan govor. bios. fone glas) uređaj za prikazivanje fotografskih slika koje istodobno i govore ili pjevaju biofori (grč. = bioblasti biogen (grč. ponavljanje filogeneze ih razvoja svih predaka koji čine razvojni lanac dotične jedinke" (Haeckel) biogeneza (grč. foros koji nosi) mn. biblion. bios) predmetak u složenica-ma sa značenjem: život. dvotisućljeće bina (njem. nomos zakon) fil. supr. veličina koja se sastoji od dva dijela. zemička binokl (fr. dvočlani. bios. koji se tiče binom a binub (lat. scensko izražavanje. zbivanja biofenomenologija (grč. bini po dva. bios. podrijetlo. bi-. koji je prilagođen za oba oka istodobno binom (lat. genos podrijetlo) biol. jednostrano promatranje prirode i njezinog razvoja. kazalište binaran (lat. koinos zajednički. veoma složena bjelančevinasta tijela koja su pravi i glavni nositelji života. energeia) fil. lat. ovratnik. bios. Binde) veza. vrpca. lat. oculus oko) s oba oka. bi-. bios. nositelji života. bios. biol. bini. binario udvojen) kruščić od dva dijela. bios. dalekozor za oba oka. arith-metike) znanost koja se bavi izračunavanjem prosječnog trajanja ljudskog života biobiliografija (grč. lat. vladara i dr. životni bioaritmetika (grč. millennium) jubilej od dvije tisuće godina. koinos zajednički) životna zajednica. grč. ta fai-nomena pojave. med. binsk taši) veliki kamen s kojega se uzjahuje na konja binjiš (tur. skup živih bića koja žive u nekom određenom dijelu "životnog prostora" (biotopa) biocentrično promatranje (grč. kolonija bioblasta). pojas binen-regulator (njem. rađanje) razvoj života . nomos) mat. životne jedinice manje od stanica živih bića. logia) znanost o životnim pojavama biofizika (grč. Sprache jezik) kazališni govor. binarius koji sadrži dva. bios. zakonima nasljeđa i prilagođavanja uvjetovano. biogenetski zakon zakon po kojem je "ontogeneza ili razvoj bića kratko i brzo. bios. Biihne. zavoj za oba oka binokularan (lat. bios. filozofa. bio-fori biocenologija (grč. shvaćanje da postoje dvije vrste zakonskih odnosa: kauzalni (uzročni) odnosi. nomos) mat. zavoj. promatranje prirode samo sa stajališta ljudskog života i njegovih vrijednosti biodinamika (grč. knjiga. genos) koji se tiče razvoja života. bios život. od dva dijela. bios. najmanja jedinica svih životnih pojava (stanica je. blaste klica) mn. naprava za prilagoda-vanje svjetlosti na pozornici i u kazalištu binenšprahe (njem. Biihne pozornica. dvočla-ni izraz binomizam (lat. bios. prema Altmanu. život se sastoji u neprestanom raspadanju i obnavljanju tih biogena biogenetski 181 bionegativan biogenetski (grč. dio fiziologije koji se služi fizičkim metodama u ispitivanju životnih pojava biofon (grč. svih životnih procesa. centrum središte) fil. prid. i njima odgovarajući zakoni na kojima se temelje duševne (psihičke) pojave binomni (lat. bios. bi-. koji se sastoji od dvije jedinice. grč. monometalizam bimilenij (lat.

sredstvom u borbi za opstanak. prid. životopis biografika (grč. grafo) umijeće opisivanja života. usp. logos) fil. psyche. pravac u teoriji spoznaje koji spoznavanje smatra činom održanja i unapređenja života. bios. bios. manteia proricanje) 1. orao vidim) med. prirodnjak Ernest Haeckel (1866. kamenje koje je uglavnom nastalo od okamenjenih ostataka životinja i biljaka biolog (grč. biologia) znanost o životu. lithos kamen) geol. tj. bios. mechanike) znanost o mehaničkim procesima na živim bićima i u njima biometrija (grč. 2. bios. ontos. elektrobiolo-gija znanost o električnim uvjetima života biljaka i životinja biologist (grč. logos) fil. psihobiologija biopsija (grč. bios. grafia) znanost o rasprostranjenosti živih bića. bios. g. je li se novorođenče rodilo živo ili mrtvo.-lat. grafo pišem) onaj koji opisuje život. zoogeografiju (geografiju životinja) i antropogeografiju (geografiju čovjeka) biograf (grč. sudsko-liječničko utvrđivanje. pristaša biologizma biologizam (grč. bios) 1912. način kliničkog ispitivanja uzimanjem (operativnim putem) djelića nekog organa sa živog Čovjeka kad se sumnja na kakav tumor (rak. grana sociologije koja postupa po biološkim analogijama biolominiscencija (grč. to klima nagib. to on. poremećaji u razvoju. bios. nomos zakon) znanost o zakonima koji vladaju životom bionti (grč. negare nijekati) koji je nepravilan i nepovoljan za život i životne funkcije ili za potomstvo (nakaze. veoma brzo zagrijavanje mlijeka do 75 °C i naglo rashlađivanje pomoću posebnog uređaja — biori-zatora . bios. v. bios. dijeli se na fitogeografiju (geografiju bilja). bios. biografia) opisivanje (ili: opis) života.) nazvao fiziološke jedinice koje su većinom sastavljene od morfoloških jedinica i koje predstavljaju jedinstveno živo biće bioontologija (grč. chemeia) dio fiziologije. životopisac. raznih zraka na ljudski organizam i uopće na sve što živi bioliti (grč. pretpostavka da sve životne pojave imaju svoje psihičke procese. pronađena metoda sterilizacije mlijeka tako da zadrži karatker sirovog mlijeka. lat. prid. ge zemlja. on. znanost o kemijskom sastavu živih bića i o kemijskim procesima u zdravom i bolesnom organizmu bioklimatika (grč. bios. psyche duša) fil. umijeće pisanja biografija biokemija (grč. biografski biografija (grč. u širem smislu: proučavanje i mjerenje životnih sposobnosti čovjeka. osobito znanost koja se bavi proučavanjem organskih prirodnih tijela i pojava koje su za njih vezane (zoologija i botanika). pisac biografije. biće) mn. bios život. prema određenim znacima na tijelu. biologos) znanstvenik koji se bavi proučavanjem podrijetla i uvjeta života biologija (grč. neke ribe) biomagnetizam (grč. predjel u pogledu zemljopisnog položaja) znanost koja proučava utjecaje atmosferskih promjena. ona filozofija koja na pojmu "života" izgrađuje cjelokupni pogled na život i svijet. bios. metria) grana biologije kojoj je cilj matematičko izračunavanje i određivanje raznih životnih pojava. bios. bios. genos) povijest razvoja života biogeografija (grč. bios. magnes) magnetna sila koja se nalazi u organskim bićima. lo-gia) znanost o živim bićima biopsihizam (grč. bios.biogeneza (grč. šarlatansko pretkazi-vanje trajanja života na osnovi kucanja bila.) svijetlje-nja živih organizama (npr. logia) fil. biol. osobito pojave nasljeđa. crta na dlanu i drugih tjelesnih karakteristika biomehanika (grč. bios. biomagnetni biomantija (grč. panpsihizam biopsihologija (grč. krijesnice. ovako je njem. tou ontos postojeće. sarkom) biorizacija (grč. njegovih fizičkih i psihičkih osobina bionegativan (grč. nepovoljne varijacije duhovnih sposobnosti i sve što je izrazito bolesno ili boležljivo) bionika 182 biotit bionika (kratica od biologija — elektronika — tehnika) znanstvena grana koja traži polazne točke za rješenje tehničkih problema u uzorima što ih čovjeku pruža sama priroda bionomija (grč. bios. bios.

bureau. tj. predsjednik mjesnog odbora birka (mađ. mehanike razvoja. bis. znanstveniku Biotu) biotomija 183 bis biotomija (grč. praktične eugenike i medicine biotehnologija (grč. logia znanost) znanost koja se bavi proučavanjem različitih tipova ljudi u istoj etničkoj skupini tako da ispituje biološke. bi-pes) dvonožna životinja. stanovnika nekog grada. staklena cijev s ljestvicom. dvonožac bipedalan (lat. typos) čist tip. bis. raspolovljavanje biped (lat. bipartitio) dijeljenje na dva dijela. npr. bios.'. bios) znanost o životu biotip (grč. ispitivanje je li u nekom tijelu bilo života. znanost o stanju u kojem se tijelo nalazi u raznim životnim dobima biotop (grč. bios) koji se tiče života. dvostopni bipedan (lat. naučavanje o praktičnoj mudrosti u životu biparticija (lat. typos otisak. sfaira kugla) cjelokupan prostor na Zemlji stalno nastanjen živim bićima. slike stvari i bića koje se kreću kao da su bioskopija (grč. bipedis) koji ima dvije noge. burail) trg. techne. burette) kem. skopein gledati) uređaj koji prikazuje žive slike. člana društvene zajednice. električna bioskopija utvrđivanje smrti pomoću električne struje biosociologija (grč. i u vodi) bioskop (grč. pod biorizacija biosfera (grč. antička ratna lada sa dva reda vesala koji su stajali jedan nad drugim biren (fr.) točionica piva. vunom ili kostrijeti birarija (tal. seksualne i druge karakteristike biotit min. bios. socius drug) dio sociologije koji proučava društveni značaj ljudskog životnog vijeka. protivnika izbaciti iz ravnoteže i tako svaliti u vodu birmati (njem. životni biotika (grč. bios. bios. pisarnica. okrećući balvan nogama. razmnožavanja itd. endokrine. Bi-ragu (1792—1845) biraj (fr. ravna površina) zrak. psihičke. bios. buratine) trg.biorizator (grč. Biirger-meister) gradonačelnik. vrsta lakih poljskih mostova. bios. austrijskom inženjerij skom Časniku K. zrakopolov s dvostrukim krdima bipolaran (lat.. bi-pes. technike) dio tehnike koji se tiče živih bića i života uopće: nasljeđa. poluvunene tkanine birago voj. predsjednik općine. kancelarija. vrsta pope-lina od fine svile i vune birema (lat. skopein gledati) ispitivanje ima li neko tijelo sposobnosti za život. sofia) životna mudrost. temno režem) znanost o raščlanjivanju živih tijela. životni prostor (obuhvaća: atmosferu. werben) nagovarati nekoga da stupi u plaćeničku vojsku biro (fr. burin. pivnica biratina (fr. bipedalis) dug ili širok dvije stope. pes noga. bakrorez bireta (fr. burat) trg. bios. bios. s dva suprotna pola bira (fr. nekog područja. a čovjeka.) ovca kratkog kudravog runa birling (engl. države itd. polus stožer) dvo-polan. biotehnika (grč. čista rasa. bios. organizama koji izazivaju vrenje itd. skalom (upotrebljava se za mjerenje malih količina ttku'H. prilagođavanja. planum ravan. odjel. burino) dlijeto. bios. životinje i biljke koje potječu od jedne jedinke i pokazuju ujednačene i postojane odlike biotipologija (grč.. heksagonalni ili magnezij-ski tinjac (nazvan po fr. statike) znanost o zdravstvenom stanju i prosječnom trajanju života ljudi koji žive pod određenim okolnostima. dvonog biplan (lat. litosforu i hi-drosferu budući da živih bića ima i u zraku. biotičan (grč. bios) v. glatka ili keplana polusvilena tkanina s pamukom. ured. bis. nazvana po pronalazaču. bios. npr. ba-krorezac. burato) pisaći stol. osobito u analitičkoj kemiji/ birgermajster (njem. kao animalno biće biostatika (grč. tal. funkcionalne.) šport u šumskim predjelima na sjeveru SAD-a: protivnici stoje svaki na jednom kraju balvana koji je spušten u brzu rijeku i nastoje. vrsta polusvilene. i u zemlji. lat. logia) proučavanje i primjena životne djelatnosti najmanjih životinjskih i biljnih bića (mikroorganizama) na privrednu djelatnost. bios život. biremis) Čamac s dva vesla. kancelarijsko osoblje . tal. topos mjesto) mjesto življenja neke životne zajednice (bio-cenoze) biozofija (grč.

usp. crkvi. utensi-lia) mn.) trg. bis. bis. od dva sloga bisirati (lat. vinska plijesan. dvosložan. sexus spol) koji ima oba spola. pakostan bisilabiČan (lat. sol vinske kiseline. biscottino) mali. biisre) kuglasta tvorevina oko zrnca pijeska ili oko kojeg drugog stranog tijela koje je ušlo u ljušturu nekih školjki. danas: ekspresni restoran bisturi (fr. općinski starješina. bistro) nekada: vinotočje. bis coctus dvaput pečen. krateo) uskogrudna vladavina činovništva koja ispravnost forme pretpostavlja stvarnoj svrsi svojeg posla. sexus spol) v. biscuit. okrugli kolačić. bi-sekstilna godina prijestupna godina (s 366 dana). bis dvaput) ponovno pjevati ili svirati nešto već izvedeno i tako udovoljiti publici biskoten (fr. bistoquet) biljarski štap bistrirati (fr. u slučaju potrebe (na mjenicama) bisolit (grč. niz) koji ima dva reda. bureau. naučavanju biskup je nasljednik apostola biskupija (grč. biscotto. segmentum) mat. dijeljenje na polovice ili na dva (obično jednaka) odsječka. buste. bistrer) slikati (ili: bojiti. okrugli dvopek biskroma (tal. mania) želja (ili: težnja. dvaput pečen porculan bez cakline (glazure) bisogno čit. bizonjo (tal.birokracija (fr. grč. poljar birtija (njem. krateo jak sam) v. hermafro-ditski biser (tur. s jednim prijestupnim danom. polov-ljenje biseksan (lat. mineral svilenkasta sjaja. tj. veljače biseksualan (lat. lat. bissig) zajedljiv. biscroma) glaz. biro sudac). kancelarijski pribor birov (mad. syllabe slog) gram. dvospolan. Wirtshaus) krčma. al bizonjo (tal. bistori) kir. po drugi put. bureaucrate) službenik koji je u obavljanju dužnosti strog.) nužda. općinski sluga. nož s pokretnom oštricom koja se može zatvoriti. bisextus) prijestupni dan. koji se može podijeliti na dva dijela bisegmentacija (lat. episkopos nadzornik. sustav upravljanja u kojem vlast drži činovništvo ne vodeći računa o stvarnim interesima ljudi. lithos kamen) min. torba na sedlu bi segment (lat. Brust) poprsje. stvara se od sedefa i ima lijep bjelkast sjaj s preljevima te se smatra dragocjenošću i upotrebljava za nakit biserijalan (lat. navika) da se svi upravni poslovi urede u kancelarijskom. bis. obojiti) čađavom akvarelnom bojom bistro (fr. krut i ohol. dvaput kuhan) dvopek. bureau. lat. bi-. Čuvar polja. u dva niza. ponovno bisage 184 bitevija bisage (fr. bis. obično dug 7 do 8 cm . onaj dan koji se svake četvrte godine dodaje nakon 28. ukočenost. još jedanput. grč. grč. šećerni dvopek. srodan s azbestom bista (fr. tal. sectio) dijeljenje na dva (obično jednaka) dijela. kao odsječak jedne linije ili površine bisegmentabilan (lat. segmentum odsječak) mat. bis. bistouri. bisextilis) prijestupni. osobito kip koji prikazuje glavu i gornji dio prsiju bistoke (fr. segmentum) mat. bureau. tal. trideset drugi dio neke note biskup (grč. biscotin. vrsta najmanje tambure. polovlje-nje bisekcija (lat. birsa koža) prevlaka iznad (pokvarenog) vina. kancelarijske potrepštine. birokracija birokratski koji se tiče birokracije biromanija (fr. tal. grč. bis. bureau. pretežno formalističkom duhu biroutenzilije (fr. bissac) mn. bisekstus bisekstus (lat. prim bisig (njem. birokratizam birokrat (fr. polovica. episkopia) područje jednog biskupa biskvit (fr. dvoredan bisernica (tur. byssos pamuk. bige-neričan bisekstilan (lat. potreba. tj. séries red. tartarat bis (lat. busto. dvostruka torba (u Lici). glaz. al bisogno čit. biisre) školjka koja proizvodi biser. sit-ničavost i uskogrudnost u službenoj dužnosti. bis. čuvar) visoki dostojanstvenik u Kat. službenik koji misli da se sve rješava samo za uredskim stolom birokratizam (fr. n.) dvaput. po rimokat. gostionica birza (lat. tal.

pri liječenju sifilisa i dr. temeljit bitevija (tur. besem) gust sok jakog i ugodnog mirisa.j. željezo i dr. divlji bivol. retorici i poeziji. masivan. sustav vladavine sličan onome u Istočnorimskom Carstvu gdje je neograničeni vladar bio istodobno glava države i Crkve te dopuštao svojim dvorjanima i ljubimcima da utječu na najvažnije državne poslove. bitevi) plosnato koplje. poljski logor. a umišljenost prema nižim od sebe bizantolog (grč. bison) zool. osobenjak. raskrižje bizam (lat. biver (eng. grč. u asfalt bituminozan (lat. bizantska umjetnost. japanski narodni instrument. nastran. pren. znak Bi (upotrebljava se i kao anti-septičko sredstvo. pokorno služenje i podilaženje vladarima i njihovim prohtjevima. nastran čovjek bizaran (fr. stanovanje vojske pod malim šatorima bivalentan (lat. sličan lutnji. petrolej. ljudeskara bitometrija 185 bizon bitometrija (grč. Bizantion) znanstvenik koji se bavi proučavanjem duhovne i materijalne kulture u starom Bizantu bizantologija (grč. odnosno sa dva atoma drugog nekog jedno valentnog elementa. osebujnost bizmut (lat. bizarre) čudan. bitumen) prevući (ili: pokriti. neobičnost. 2. dvoboštvo biter (njem. filozofiji. nafta. Bizantion) 1. temeljan. tj. koji ima dvije vrijednosti. cink. beaver) trg. američki divlji bivol bizonalan 186 blastomikoza bizonalan (lat. god. beaverteen) trg. grčki pisci koji su pisali od vremena Kon-stantina Velikog (325. od dvije vrijednosti. redni broj 83. asflat i si. geografiji. logia) znanost koja se bavi proučavanjem cjelokupnog života (duhovne i materijalne kulture) starog Bizanta bizantski (grč. Bischof biskup) piće od crnog vina. bakar. me-tron) mjerenje dubine (pomoću viska ili proračunavanjem) bitumen (lat. sumpor.) pa do pada Carigrada (1453. naziv za sve one elemente kod kojih se jedan atom spaja sa dva atoma vodika. do propasti Bizantskog Carstva. klinčića i šećera bit (engl. narančine kore i soka. bizzare) čudnost. dvovrijedan. bitevi čitav) jak. bivium) mjesto gdje se sastaju dva puta.bisus (grč. olovo. bi-. arheologiji. puzanje pred višima. mošus bizantinci (grč. hebr.0. osobito uglji-kovodične tvari smolasta mirisa. kisik. premazati) zemljanom smolom. bitumen zemljana smola) smjese organskih zapaljivih tvari koje se javljaju u zemlji. theos bog) vjerovanje u dva boga.) sitan novac od 12. zlatnici grčkih careva bizantinizam (grč. ljudina. valere vrijediti) kem. zubar (u Europi). trgovački posao bizon (grč.) glaz. grč. 3. bituminosus) sličan zemljanoj smoli. neobičan bizarnost (fr. analitici. Bizantion) 1. byssos pamuk) veoma fina i skupocjena pamučna ili lanena tkanina starih naroda. bitter gorak) vrsta gorke rakije bitevi (tur. prati pjevanje starih ljubavnih i ratničkih pjesama bivak (fr. grub vunen porhet bivij (lat. čvrst. područje) podijeljen na dvije zone. mn. bivouac) voj. element atomske težine 209. nalazi se kod nekih životinja. bi-. osobito Egipćana bišof (njem. bythos dubina. Bizantion. ima 4 žice po kojima se udara drvenim štapićima. bismutum) kem. Čudnovat. business) posao. bituminirati (lat. čovjek "kao od brijega odvaljen". bis. čudesan. buffalo. engleska pamučna tkanina (upotrebljava se za zimske hlače) bivertin (engl.5 centa (SAD) ili 3 penija (Velika Britanija) biteizam (lat. bizarre) čudak. pren. koji se dvolično ophodi bizar (fr. bitumen) pretvaranje u zemljanu smolu. snažan. asfaltirati bituminizacija (lat. koji se sastoji od dvije zone bizzarria bicarija (tal. 2. zone pojas. teologiji. bisamum. cimeta. kao npr. ili se zamjenjuje dvama atomima vodika. npr. koji sadrži u sebi zemljanu smolu biva glaz. i radili na povijesti. osobito kod moškavca (upotrebljava se kao miris i kao lijek za jačanje živaca).) biznis (engl. god. brz skok iz jedne vrste tona u drugu . valens koji vrijedi. Bizantion) koji se tiče Grčkog ili Istočnorimskog Carstva.

blanko-ovlašte-nje neograničeno ovlaštenje. potpuno odriješene ruke. pisello) grašak (usp. im. zaborav. kart blanš (fr. Blan-qui (1805—1881) blanko (tal. Gas plin) vrsta plinovitog pogonskog goriva za zrakoplove blavor (rum. plašenje protivnika drskošću i hvalisanjem u pogledu snage i sredstava kojih zapravo nema blefaradenitis (grč. kystis mjehur) fiziol. nepopunjeno mjesto na mjenici ili punomoći. čist. dragocjenost. uzorak priznanice ili ovlaštenja (prije nego što se ispuni) blankizam struja u francuskom revolucionarnom pokretu kojoj je začetnik francuski socijalist L.biž (lat. upala Žlijezda očnih kapaka . vojske koja se za vrijeme građanskog rata u Rusiji borila protiv boljševika black-bottom čit. blaser. zametni mjehurić blastoderm (grč. blek-botom (engl. dragocjenosti. ukras. vrsta pjenušca blanše (fr. hu-ljenje. blasfemos) bogohulnik. grditi blank (fr. nastao nakon Prvog svjetskog rata (kreatori američki Crnci) blackout čit. blanchet) ljekarničko cjedilo od bijelog sukna. nakit. nalik na zmiju. akutna i kronična bolest blastula 187 blickrig kože izazvana posebnim gljivicama (blastomycetes) blastula (grč. blau plav. blefaron očni kapak. merizo-mai razdvajam) stanica nastala brazdanjem jajeta u početku embrionalnog razvoja blastomikoza (grč. dragulji. Vrangelove i dr. bijou) nakit. bjanko. bleichen) blijediti. znanost o grbovima. usp. blastos klica. blanc bijel) neispisano ovlaštenje. Fuchs lisica) sjeverna (arktička) lisica s plavkastim krznom. kožica zametnog mjehura (blastule) blastomera (grč. blau plav. blasfemia) pogrda. tobožnje trgovanje radi špekulacije razlikom u cijenama. dragulj.) crno ebanovo drvo na Madagaskaru blajhati (njem. blâmage) sramota. zametni mjehur blaufuks (njem. kuditi. plava lisica. živčano izmoren. bijel. tvornička rukotvorna izrada nakita bjanko (tal. kredit bez pokrića. čist formular. aden žlijezda) med. fiziol. neispisan. bianco) v. loš glas. tal. kuđenje blamirati (fr. blanko-akcept primanje mjenice na kojoj još nisu ispisani svota i rok plaćanja. sukno za filtriranje blasfeman (grč. živčana izmo-renost blazon (fr. obrukati. oksidirati (osobito: bojiti kosu u svjetliju boju) blamaža (fr. osobito skrivanje nekih činjenica od strane službenih vlasti u političke svrhe blackwood čit. izdanak. A. oskvrnitelj blastem (grč. bjanko mjenica Čista. blastos klica. tekućina iz koje nastaju čvršći sastojci u organizmu blastocistis (grč. bjelilo blanket (fr. belogvardeec) "bijeli gardist".) vrsta američkog plesa u 4/4 taktu. obeščašćivanje blasfemist (grč. blasfemos) bogohulan. potpuna sloboda djelovanja. bjelina. blekaut (engl. blanc. tj. neispisan. vrsta guštera bez nogu. čist. zasićen. blastos klica. blaser) otupjelost. obmanjivanje. blankotrgovanje prividno. prazno. blâmer) osramotiti. neograničena punomoć. blanche) bijel. dragi kamen bižuterija (fr. bogohuljenje. bjelina) trg. blàson) grb. đerma koža) fiziol. blekvud (engl.) šutnja. bruka. onaj koji se temelji na osobnom povjerenju. blastula) fiziol. bluff) zavaravanje. psovka. blastos klica. blastema) bot. zasićenost. mladica. carte blanche čit. silberfuks blaugas (njem. blanko-kredit otvoren kredit. blaste klica. iznijeti na loš glas. grdnja. prijekor. činiti blijedim. bijouterie) trgovina dragocjenostima. balaur zmaj) zool. koriti. pogrdan blasfemija (grč. tzv. mykes gljiva) med. pisum. bianco bijelo. blanche) pr.) čisti bijeli. blasé) otupjelih osjećaja. tj. vrsta morske ribe blaziran (fr. huljenje na Boga. neosjetljiv blaziranost (fr. neslužben i podrugljiv naziv za vojnika Denjikinove. heraldika blef (eng. blankomjcnica čista (ili: nepopunjena) mjenica blanš (fr. pokuditi. punomoć samo s potpisom. lat. neispisani papir. nepopunjena mjenica (samo s potpisom) bjelogardijac (rus. neosjetljivost. bijela boja. rizi-bizi) bižu (fr. prešućivanje. klica. ukor.

grč očnih kapaka blefarotomija (grč. izlučivanje sluzavo-gnojne tekućine iz nekog organa (npr. sulfid cinka blenemeza (grč. Čamcu. veliki komad stijene. nemir kod teških bolesnika. zbunjivati razmetljivom reklamom. zatvaranje jedne luke ili cijele obale pomoću ratnih brodova radi sprječavanja svakog uvoza i izvoza. blenna. varati. oblaganje čeličnim pločama blinderica (njem. rheo tečem) med. opt. izlučivanje sluzave tekućine blenadenitis (grč. spadnutost očnih kapaka blefarospazam (grč. naslaga listova papira koji se mogu otkidati. osobito za vrijeme izbora i radi sprovođenja određenih zahtjeva. hvaliti se. bloccata) voj. metra maternica) med. prid. slični palačinkama. upala sluzničkih žlijezda blend (engl. blefaron. blok (fr. prženi na maslacu i premazani kavijarom i dr. blefaron očni kapak) med. blefaron. otos uho. blenna. bacam tamo-amo) med. ruski kolači. imitacija ribice (s udicom) kao mamac za veće ribe. upala rubova i vezni-ca očnih kapaka blefaroptoza (grč. spoj blenda (njem. usp. uron mokraća) med. an blok (fr. procurim) med. prema potrebi. blindiran blineta (fr. klada. spolnih organa i dr. regnymi izbijam. kapavac blenoreja (grč. mali otvor na fotografskom aparatu pomoću kojeg se otvor objektiva može smanjiti i povećati. žmirkanje. pojačavanje rova gredama. cjelina. treptanje blefarofimoza (grč. zavaravati. zasijecanje vanjskog kuta očnog kapka blefirati (engl. gomila. obmanjivati. blink sjajan. poprijeko blok-haus (lat. bacakanje blickrig (njem. ofthal-mos oko) med. upala veznice očnih kapaka blenometritis (grč. slijepi prozor. bilježnica za pisanje ili crtanje. blenna. iskrica duha. fimosis suženje) med. prevrtanje. aden žlijezda) med. blenna. udruženje više različitih stranaka iz taktičkih razloga. pojačati rov gredama. blefaron. automobilu. bacati nekom prašinu u oči u cilju obmanjivanja blena (grč. opsada. zatvaranje željezničke skretnice. kulica. dio dodan zidu s vanjske strane. osigurati od zrna.) naveliko. tisk. smjesa. blenna. stavljanje kovnih umetaka radi popunjavanja redova ili radi kasnije zamjene pravim slovima blokiranje (fr. Blockhaus) voj. suženost očnih otvora blefaroftalmija (grč. blenna. zajednica. čelikom ili željezom oklopiti (ratni brod. blefaron. sluzni proljev. panj. bluff) plašiti. blenna. gomila (knjiga). mnoštvo. blefaron. oklop (na ratnoj lađi. povraćanje sluzi blenenterija (grč. min. zaplašiti. bluette) iskra. tj. svjetlucav) varalica. geol. udubljenje sa svodom u zidu. malo kazališno djelo puno dosjetaka.blefaritis (grč. slijepa vrata. upala maternice s izlučivanjem sluzi blenoragija (grč. zrakoplov). zaštićivanje od zrna (projektila). sluzna di-zenterija blenoftalmija (grč.) blenotoreja (grč. opsada. blestrizo bacakam. pren. rat koji se vodi munjevitom brzinom i silinom i zbog toga blindaža 188 blue peter se treba vrlo brzo završiti potpunim porazom neprijatelja blindaža (fr. blocage) komadi kamenja ili opeka za popunjavanje praznina u zidovima. sluz. blindage) fort. blocus. španjolski zid. bloquer) v. ofthalmos oko) med. emeo povraćam) med. automobil. zatvaranje sa svih strana grada. oklop-ljivanje. enteron utroba) med. rheo curim) med. blin) mn. tal. bloc) veliki komad (npr. duhovita sitnica. blenna) med. velika količina (robe). pretvarati se. spasmos grč) med. tvrđavica (obično na planinskim prijevojima i granicama). zatvor blok-pismo oznaka za slova (blok-slova) kod kojih svi potezi imaju istu debljinu blokada (fr. mramora). karaula. upala očnih kapaka blefarizam (grč. od finog pšeničnog brašna. blefaron) med. Blende) arhit. tvrđave. curenje iz ušiju blenurija (grč. Blitzkreig) voj. munjeviti rat. zrakoplovu). očiju. radi uklanjanja svjetlosti sa strane. blenna.) mješavina. trupac. Čamac. ptosis pad) med. poza. tome rezanje) med. sluzavo mokrenje blestrizam (grč. konjski naočnjaci blinji (rus. blokiranje blokaža (fr. blind) tramvaj bez oznake određenog smjera blindirati (fr. bbnder) fort. us gen. en bloc čit. praviti se. farsa blinker (njem. blokada . blenna.

bobine) prozirno pletivo od pamuka. grad Ge-novu. pren. udav (najveća zmija u Indiji i Africi). vojnički kaput koji se kopča po sredini BMW (be-em-ve) kratica za Bayerische Motorenwerke (Bavarska tvornica motora) boa (lat. blouse) laka gornja ženska haljina (do pasa). svitak od namotaja bakrene žice bobinet (eng. bobslej bobadiljizam nepravedno. ah i drugi odjevni predmeti. zatvoriti skretnicu. blondina blooming condition Čit. streljiva i si. blond. cvjećarstvo bluza (fr. glavno djelo Dekameron bocman (niz. obliku Janne za tal. harmonika) sve do danas. Blume cvijet. zatvoriti neku luku ili obalu ratnim brodovima i na taj način spriječiti svaki uvoz i izvoz (živežnih namirnica. blondine) djevojka ili žena plave kose. bord ov tred (engl. nazvana zbog žućkastog sjaja blondin (fr.) ime talijanskog pisca iz 14. signalna zastava koja znači slovo P blue-jean 189 boćanje u međunarodnom signalnom kodu. skraćeno: bob Boccaccio čit. dobro. plemiću Franciscu de Bobadilli (j 1502. Blume) poznavanje cvijeća.) koji je lažno optužio Kolumba kod kralja Ferdinanda i kraljice Izabele da namjerava odcijepiti od Španjolske dio Amerike koji je otkrio (zbog toga je Kolumbo bio uhićen.) trgovačka komora bob (engl. označuje da brod napušta luku blue-jean čit. niži zapovjednik Čija je dužnost održavanje čistoće na brodu. vojske.) hlače od takve tkanine. bubnjevi. u Engleskoj po plavim čarapama koje su nosili članovi jednog uglednog društva intelektualaca) blues čit.) "Plava knjiga". gdje se prvobitno tkala) vrsta Čvrste pamučne tkanine. bobine) svitak (za konac).) pom.) šport. boot lađa. blu berd. povoljno stanje u kojem konj stigne na cilj Blue Bird čit. vojnim postrojbama zatvoriti pristup nekom gradu.blokirati (fr. prema starofr. tisk. najčešće plave boje. jedan od američkih umjetnih Zemljinih satelita iz programa Intel-sat II. kicoš. ples u paru uz takvu glazbu blumenštender (njem. sir Ro-bertu Peelu. udvarač ženama blondina (fr. BokaČo (tal. blu džins (engl. pamučni til bobslej (eng. blonde) čipka od sirove svile. man čovjek) pom. plavuša blondinka (fr. st. bobbinet. Stander stalak) stalak za uzgajanje cvijeća u kući blumirati (njem. ili koje se vole raz-metati svojim znanjem (izraz nastao u XVIII. od koje se proizvode hlače karakterističnoga "traperskoga" kroja. plavo polje s bijelom Četvorinom u sredini. cvjetnim uzorcima blumistika (njem. uzgoj cvijeća. blondin) mladić plave kose. blondine) v. bluz (engl. Blu buk (eng. podrugljivo ime za žene koje za ljubav svojih duhovnih sklonosti zanemaruju svoje kućne poslove i obveze. svijetle boje. engleski til.) "plava čarapa". bluming kon-dišn (engl. solo-gitara.). Blue book čit. Blume cvijet. žensko krzno u obliku zmije koje se ovija oko vrata board of trade čit. a koja sadrži diplomatsku korespondenciju britanske vlade s drugim državama o kakvom važnom pitanju međunarodne politike blue peter čit. ali se potpuno opravdao i dobio punu zadovoljštinu) bobi (engl. brodarski. "traperice" blue-stocking Čit. bob-sleigh) saonice s više sjedala i dva para klizaljki od kojih je prednji par pokretan i služi za upravljanje. fiz. fr. popularan u različitim inačicama (pjevanje. bloquer) voj. stoljeća. blu piter (engl. (engl) modra ptica. (ime Bob je kod anglosaksonskih naroda hipokoristik imena Robert) bobina (fr. boa constrictor) zool.) glazbeni stil nastao u Americi među Crncima prije 150 godina s osobitim ritmom uz instrument od 12 žica. stavljati kovne umetke radi kasnije zamjene pravim slovima blond (fr.. žućkast blonda (fr. blumi-eren) ukrasiti neku tkaninu cvjetnim šarama. bludžin (engl. blue-jeans čit. nadzor nad brodskim poslovima i izobrazba posade u pomorstvu . bfondo) plav. lažno optuživanje — po šp. bob) nadimak londonskih policajaca koji su dobili po imenu organizatora londonske policije. bas-gitara. tal. blu-stoking (engl. to bob) v. ispuniti šupljinu kamenčićima i komadima cigle. zmijski car. knjiga koju izdaje britansko Ministarstvo vanjskih poslova. građ.

bogdo-lama) vrhovni svećenik. Bafel) trg. Makedoniji. bodmerei. uzimanje zajma na brod ili na njegov teret. boedromeo pritječem u pomoć) treći mjesec u staroatičkoj godini. bohèmes) mn. Boycotta. otpaci. boetheo priskočim u pomoć) poznavanje pomoćnih znanosti bofl (tal. boccia) igra raširena u mediteranskom području u kojoj sudjeluju dvije partije s raznobojnim drvenim kuglama: jedna se crvena kugla izbaci i služi kao cilj. Dalmaciji.bocun (tal. krčma. st. duhovni poglavar u Tibetu koji. kablova Bojanusov organ mokraćni organ u školjaka bojar (rus. pren. boycott) proglasiti protiv nekoga bojkot. plinom i si. njem. upravlja zemljom bogumili mn. pom. boemi (fr. pokvarena roba. kod bojkota strane robe u nekoj državi). Bosni. ili što ne stupaju kod njih u posao (ovakav način borbe primjenjuje se često i u ostalim situacijama. J. ali se toga odriče za spas drugih bodi-ček (engl. književnici. baka. boe vika. po pravilu neuredno. bodega) podrum. koji žive svojim osobitim. neuredan život. engl. bozzone) velika boca. dromeo trčim. također: sprava za namotavanje brodskih konopaca. osobito plemić veleposjednik bojer (niz.-perz. pijanac boja (niz.) mala nizozemska lađa s jakom katarkom. u Rumunjskoj: plemić.) čaša bez postolja koja se ne može ostaviti dok se tekućina iz nje ne popije. boiler kotao) kotao za toplu vodu zagrijan el. roba za odbacivanje bogatiri (tur. iznos berbe grožđa. de-mižon boćanje (tal. tchek zaustavljanje. skladište robe u luci. savjetnik velikih kneževa i careva u staroj Rusiji. nekonvecionalnim životom. u Tra-kiji. i XIII. naš rujan—listopad. rakije. boei) v. pren. izraz potječe od imena upravitelja jednog velikog posjeda u Irskoj. plitak zaljev koji duboko zalazi u kopno Bodhisatva u budizmu: biće koje je postiglo toliko duhovno savršenstvo da bi moglo prijeći u nirvanu. patareni bogus (ir. protiv kojeg je irska Zemaljska liga 1880. prekid svakog odnosa s nekim. bottomry) trg. život od danas do sutra bohemi. strujom.) irsko narodno piće od vode. loša. a ostali igrači se trude baciti svoje kugle što bliže onoj crvenoj. dualističko-manihejska vjerska sekta u XII.) plemić koji je i ratnik. boycott) jedna od prisilnih mjera na tržištu rada kojoj je cilj da se poslodavac prisili na prihvaćanje određenih uvjeta: sastoji se u tome što radnici ne kupuju proizvode nekog tvorničara ili trgovca. na brodu: dio koji se nalazi ispod palube boden (njem. od danas do sutra Bohemija latinsko ime za Češku (po keltskom plemenu Boji koje je nekad živjelo na današnjem češkom tlu) bohemist znanstvenik koji se bavi bohemistikom. šećera i drugih dodataka bohema. prekinuti s nekim svaku vezu i suradnju bojler (engl. studenti i dr. bavella. bahader) mn. . junaci iz ruskog narodnog epa bogdo-lama (mong. balota bodega 190 bojkot bodega (šp. slavila se svečanim ophodom i gozbom boetetika (grč. umjetnici. pren. boatu (fr. bohème) način življenja boema. Bugarskoj. Bodden) zem. zadržavanje protivničkog igrača tijelom (dopušteno u hokeju) bodmeraj (njem. vinara. body tijelo. organizirala ovakav način borbe i upropastila ga bojkotirati 191 bolidi bojkotirati (engl. upotrebljava se najčešće za postavljanje boja (baka) bojkot (engl. stručnjak u toj grani znanosti bohemistika znanost koja se bavi izučavanjem češkog jezika i književnosti bohemizam češki izraz u nekom drugom jeziku boit-tout čit. Boedromija starogrčka svečanost u čast Apolona kao pomagača u ratu. boema (fr. zapreka) šport. ili na oboje istodobno boedromion (grč. npr. zajedno s dalaj-lamom. ispičutura.

ušće. bocal. ženski proljetni ogrtač s rukavima ili bez rukava boleta (tal. gitarom ili tamburinom. do struka. pregrada u konjušnici samo za jednog konja boks (engl. bosco. v. po ugledu na antičke borbe šakama kod Grka i Rimljana. bokskaf boks-meč (engl. s 1 minutom odmora između svake runde) boksač (engl. svaka runda po 3 minute. vrsta lovačke puške koja ima jednu cijev iznad druge b bokmàl čit. veća Čaša s poklopcem bokasin (tal. hidrat čiste gline. metron) fiz. lem-noska zemlja. box) šakati se. naziv po mjestu Les Baux u Francuskoj bokskaf (engl. te-zulja bolas (šp. bocassino. šport. Ta-chuan) "udruženje saveznih prijatelja domovine". bolis. vrč. bucca) usta. Boxer) 2. praćen pjesmom. boxcalf) 2. meteori kbji sjajem nadmašuju najljepše i najveće zvijezde te se mogu vidjeti i danju boliviano 192 bombaža boliviano (šp. box) 1. tal. st. šport. tal. zaljev bokal (fr. tjesnac. boksanje boks (engl.000001 °C). bulletta) cedulja. grč. bouche. bowle) staklena ili porculanska zdjela s pićem od rashlađenog vina. pregrada u konj usnici za pot-kivanje nemirnih konja. boccale. kit i obloge radi zaustavljanja krvi . priznanica boletit (lat. šator na sajmovima. opterećena olovnim i dr. buldogu slična rasa njemačkih pasa. bocca. v. brzo hlađene na zraku i s veoma debelim dnom (vrlo otporne na vanjsku silu. digla ustanak protiv kršćana i Europljana u Kini i time izazvala intervenciju stranih sila boksit min. svod. cirkuski šator bolus (lat. boccone) komad. boucassin) vrsta pamučnog sukna s perzijskim uzorcima bokaža (fr.boka (tal. fr. bole zrak. staklene bočice kruškasta oblika. box) 3. kineska tajna organizacija (osnovana oko 1890. kuglicama (kod južnoameričkih urođenika i gauča) bolero (šp. u ovoj borbi zabranjeno je udaranje ispod pasa i iza leđa. loža u kazalištu. bolanča (tal. bolites jestiva gljiva) geol. kratak. zračni termometar. "plemenitoj vještini". box-match) javno natjecanje u šakanju amatera ili profesionalnih boksača (traje od 3 do 15 rundi. fr. bocage. šećera.) zamka za bacanje. otvor. državni jezik) boks (engl. glavom i leđima. mod. volta) luk.) norveški književni jezik na čiji je razvoj utjecao danski jezik (prije su ga zvali riksmàl. bukmol (norv. lat.) španjolski narodni ples u 3/4 taktu. kutija. prodavaonica. zalogaj bola (engl. balanza) vaga. strijela) mn. bolos) kem. bas-cagium) šumarak. šakanje u rukavicama. boletus gljiva. tj. kasta-njetima. boks boksati se (engl. ulaz. šumica. grč. tući se šakama u rukavicama bokser (njem. peso boliviano) novčana jedinica u Boliviji = 100 centavosa bolometar (grč.) koja je 1900. astr. box) Šport.. sprava za mjerenje veoma malih razlika u temperaturi (do 0. mlet. bokalion posuda s uskim grlićem) pehar. ali se raspadaju u sitne dijelove kad se u njih baci komadić kremena koji zapara površinu i time otklanja otpor kojim se površina u nedirnutom stanju protivi unutarnjem naponu mase) bolta (tal. šp. bolidos oružje za bacanje. boksači se dijele s obzirom na težinu u 12 kategorija: od kategorije "papir" (do 48 kg) do superteŠke kategorije (više od 91 kg) boksanje (engl. srednje veličine Bokseri (kin. nekog aromatičnog voćnog soka i dr. grč. onaj koji je stručno izvježban u Šakanju. šakač. smeđ ili crven mastan glineni silikat koji se upotrebljava za boje. guranje i udaranje nogama. boxer) 1. lug bokerica dvocijevka. bolus. okamenjena gljiva bolidi (grč. živa i okretna. Carracci (1556 —1619) i koja je težila da u sebi sjedini odlike starih majstora bolonjske bočice fiz. lat. tzv. osnovao u Bologni L. bollo. boxcalf) stavljena i obojena teleća koža za obuću i dr. temelji se na činjenici da električni otpor kovine raste što je temperatura viša bolonjska škola slikarska škola koju je potkraj XVI. jedan od glavnih izvora aluminija. boks bokun (tal. bolletta.) vrsta mletačkog sitnog novca bolandža (tal.

nalog za izdavanje neke robe. bom-bardare) voj. velika trbušasta boca. vrsta keplane svilene tkanine. imanja bona mente (lat. pristaše dinastije Bo-naparte u Francuskoj . gađati (ili: obasipati) nekoga (cvijećem. bombyx dudov svilac. bona dobra) mn. filozofska osnova boljševizma je dijalektički materijalizam. bombast. usp.) posuda za tekućine. na II. bon dobar. vrsta pamučne tkanine za podstavu bombaža (fr. izražavanja) bombaš (fr.) trg. dudov svilac.boljševici (boljšinstvo većina) "članovi većine". kazati) bona hereditaria (lat. proslavama njezina kulta (prvoga svibnja ili početkom prosinca) nije smio biti nazočan nijedan muškarac bona fide (lat. metron) u pamučarstvu. onaj koji bombardira.) mn. bacati avionske bombe. po viđenju bon enfant čit. izvještačen (način pisanja. dobričina bon mot (fr. nalozi koji se isplaćuju odmah. bomba. dijelovi imanja koji nisu ostali od oca.) nekadašnja ratna sprava za bacanje kamena. lat. bon enfant dobro dijete) dobroćudan čovjek. prangija. bombe. grč. svila. bombage ispupčenost) na-puhnutost limenke s konzerviranom hranom izazvana razvijanjem plinova iz hrane koja se kvari i raspada bombikometar 193 bonitet bombikometar (grč. ručna granata. prirodna nadarenost bona (lat. imanje. dobra. brašna. bon-sens čit. u dobroj namjeri (učiniti. mot riječ) dosjetka. bombast) lit. često s dodatkom želatine. konfetima). ukusno namještena soba. lit. Americi bombola (tal. bon (fr. nalog za plaćanje. bonbon) poslastica od otopljenog. veliki top. svojim pjesmama i si.) "Dobra božica". pren. vodikova bomba ispunjena eksplozivom Čije je razorno djelovanje jače od atomske bombe. bombe) voj. vata za ispunjavanje haljina i si. željezna ili čelična kugla ili kutija ispunjena eksplozivom. bombyx.) zdrav (ljudski) razum. balon bombarda (tal. nasljedna dobra. naknadno pridošla dobra. vojnik koji upravlja bombardom bombardirati (fr. ukusno namješten stan i si. grč. pretjerano kićen. bacač bombi bombazen (fr. nazvani po tome što su. dobronamjerno bona minorum (lat. bombyx pamuk) zool. riječ koja kvari jezik i stil svojom pre-tjeranošću i neumjesnošću bombastičan (engl. bon-sans (fr. bon pur (fr.. naslijeđena dobra. atomska bomba. prav.) mn. tal.) u dobroj namjeri.) mn. lubarda. besklasno društvo bez državne vlasti. bombonijera (fr..) bombast (engl.) vrsta rakije od ruma. lat. bili u većini i otcijepili se od umjerenih manjinaša (menjševika). kongresu Socijal-demokratske radničke partije u Londonu 1903. Oktobarska revolucija (1917. mu-škata i šećera u Sjev. boljševici.) dovela je u Rusiji boljševike na vlast boljševizam (od riječi boljšinstvo većina) oblik marksizma kako ga je shvatio i uspostavio Lenjin. imetak. bon anfan (fr. kugla koja se izbacuje iz bombarde bombarder (fr. bons à vue čit. prav. 2. ostavština bona adventitia čit. bonz a vi (fr. bombarder. voća i dr. topnik. osobito: vrsta teških zrakoplova za nošenje velikih količina bombi i bombardiranje bombardir topnik. bombardeur) voj. staro-rimska božica plodnosti i djevičanske čistoće. bombyx) 1. ljubavnim izjavama. bonum dobro. bonazza) potpuno tiho i mirno more. obično ukusno i luksuzno izrađena. vrsta ženske kape. svilena tkanina bombo (engl. bonbonnière) kutija za bombone. lat. aromatiziranog i obojenog šećera. tablica za određivanje finoće (numere) konca prema težini njegove određene dužine bombiks (grč. pren. tuba za sprej bombon (fr. dobra (ili: imanje) maloljetnika bonaca (tal.) dobronamjerno.. hrabriti koga.) dobar za vrijedi za . bezvjetrica bonapartisti mn. lenjinizam. bujica riječi. bombos potmuo. svila) pamučna svila. bomby-cinus. duhovita izreka bon pour čit. marksizam bomba (fr. prav. dubok ton) voj. bona adventicia (lat. bombyx pamuk. s ciljem da se u svijetu uvede komunistički društveni i privredni poredak. pamuk. pristaše boljševizma. pretjeran.) mn. priznanica. nego potječu od neke druge strane Bona Dea (lat. grč. potvrda primitka. dosađivati komu (molbama. bombasin. tući (ili: gađati) iz topova neprijateljske položaje ili utvrđenja.

kost. odnosno treće stranke u zategnutim međustranačkim odnosima bonsai (jap. soli borne kiseline bord (engl. kupleraj . popust u cijeni bonis nocet quisque pepercit malis čit. u diplomaciji: naziv za posredovanje treće države u nekom međunarodnom sporu između dviju zavađenih država. bonhommie) prostodušnost. popravljati bonifikacija (lat. dar. politika kojoj je cilj dovesti dinastiju Bonaparte na prijestolje u Francuskoj bond (engl. pren.bonapartizam odanost dinastiji Bona-parte. Aziji i Kaliforniji. trg. bonvivant) veseljak. bonhomme) dobričina. bonum. bordel. opće dobro bonus (lat. borna kiselina spoj bora s kisikom (upotrebljava se kod očnih bolesti za obloge) boraks (lat. upute o lijepom ponašanju bornim (lat. bord) 2. bordage) oblaganje lađe daskama. mn. board) 1. valjanost. element atomske težine 10. bonis nocet kviskve pepercit malis (lat.82. bo-nifier) nadoknaditi. poboljšati. daska. podskakivati (na konju) bondizam djelovanje i postupci u stilu tajnog agenta 007 Jamesa Bonda (lik detektivskih romana I. odštetiti. otmjeno držanje. znak B. bordat borda (fr. bordello) javna kuća. stol. podrugljiv naziv za stranačkog funkcionara. onaj koji voli dobar život i tjelesne užitke bonzo (jap. unutarnja vrijednost. kolegij koji se okuplja oko jednog stola. fr. mirnim putem bonom (fr. burakx) kem. pren. redni broj 5. sred. bonzofis (fr. a preko kojega se svaki prekršaj kažnjava izravnim slobodnim bacanjem. bukmobil (engl. važan za industriju. korist. sreća. bondir) skakati. fr. priznanica. ured bord (njem. porubljivanje bordel (fr. Muhame-dov ogrtač.) 2. bank. okrajak. devizni bonus premija koja se u nekim zemljama daje radi stimulacije izvoza bonvivan (fr. vrlina.) dobro. "patuljasto" ukrasno drvo uzgajano u loncu ili sanduku za cvijeće bonton (fr.) u SAD naziv za bibliobus bor (lat. propinjati se. obveza. platna sposobnost. pro-stodušan čovjek^ naivac bonomija (fr. nalazi se otopljen u vodi nekih planinskih jezera u Tibetu. tal. rub lađe borda (ar. raširen je među južnoameričkim Crncima. kozmetiku i medicinu borati (lat. bonificatio) naknada. izvrsnost (u bono modo 194 brdo-vino smislu izrade). popravljanje. bonum publikum (lat. jednokratna isplata dioničarima iznad dividende zbog dobrog godišnjeg poslovanja. facere. bond) pisano jamstvo. savjetovanje. Flemminga. kem. odobravanje načina vladavine dinastije Bonaparte. poboljšanje. sudnica. bonitas) dobrota. traka za opši-vanje bordaža (fr. materijal za oblaganje lađe. borax) mn. odšteta.) šport. dobrodušnost.) "dobre usluge".) minijaturno. bona bonum publicum čit. glavešina bookmobile čit. nemetalno čvrsto tijelo. pom. ne tali se na poznatim temperaturama. bon ton) lijepo ponašanje i lijep način izražavanja dobro odgojenih ljudi. borde) 1. rub. novac za hranu. dobrima škodi bonitet (lat. borac. državna korist. hrana. a pojavljuje se i u sastavima suvremenih plesnih orkestara bonificirati (lat.) dobro države. opšivanje. ar. te brojnih filmova i stripova) bongos dva međusobno spojena manja bubnja. mjenica bondirati (fr. sigurnost nekog potraživanja (suprotno: veritet) bono modo (lat. određen broj prekršaja do kojega je kriterij kažnjavanja blaži. pretjerana jednostavnost. natrija i kisika (Na2B407).) tko zlima oprašta. vrpca. borax) kem.) budistički svećenik u Japanu i Kini. spoj bora. sud. na lijep način. poboljšavanje. potječe iz Afrike. po kojima izvođač udara prstima.) dobrim načinom. naivnost bons offices čit. propeti se. vrsta sive vunene tkanine koja se izrađuje u Egiptu. popraviti. stol za kojim se drže sjednice. Bord. odbor.

boarding-house) pansion sa stanom i hranom. nešto jednostavnija vrsta valcera) boš (fr. bozza) grba. ograničen. boss) šef. botane. grubo tkano pamučno platno botaničar (grč. 2. porubljivati. gospodar. mjenica. onaj koji se voli baviti botanikom t botanograf 196 br .) talijanska velikaška porodica španjolskog podrijetla iz koje potječu papa Aleksandar VI. slova od 9 tiskarskih točaka (po veličini između garmonda i petita) bormašina (njem. okvir. pr. kamene međaše. botane. gipsa bosoni mn. ograničavati. ili s manjim brojem karata i tri igrača (tri-boston).(grč. botto) mah. (po J. manji brod koji prima dio tereta s velikih brodova i time ih olakšava kako bi mogu preploviti plića mjesta bording-haus (engl. i njegova djeca Cesare i Lukre-cija borgis (po fr. glup bornirati (fr. pren. Bordeaux) opći naziv za sva francuska vina koja se šalju u trgovinu preko Bordeauxa bordro 195 botanofil bordro (fr. fagos) zool. ograničiti se borsalino (tal. javna kuhinja bordirati (fr. botane krmna trava) pred-metak u složenicama sa značenjem. C. bosse. sjeverni vjetar. majstor bosa (fr. boche) ime kojim Francuzi podrugljivo i prijezirno nazivaju Nijemce bot (tal. bosseler) raditi ispup-Čene..hording (dan. grč. lat. lista. poslodavac. porubiti. filos) ljubitelj bilja. sjever Borej mit. bordeaux) boja crnog vina. baviti se biljkama botano. omeđiti. Bohrmaschine) strojno svrdlo. izvadak. otkucaj sata.) pom. borner) ograničiti. zamah. bušilica. borej sjeverni vjetar borer (njem. botanike) znanost o biljnom svijetu. Americi. po imenu proizvođača) vrsta talijanskih muških Šešira boršč (rus. tj. biljka. valovitim oblicima. jednom botana (tal. trava botanofag (grč. border) opšiti. mania) pretjerana ljubav prema Prusima i svemu što je prusko bos (engl. indijskom fizičaru i biljnom fiziologu. Borussia Pruska. tamnocrvena boja bordo-vino (fr. boreas) sjeverac. o biljkama i raslinju botanizirati (grč. burgija. porub. onaj koji se bavi proučavanjem bilja i raslinja botanika (grč. mržnja prema Prusima i svemu što je prusko borusomanija (lat. šarama boselirati (fr. biljni) poznavatelj bilja i raslinja. Borđa (tal. bose-liran bosirati (lat. grundirati bordo-boja (fr. bordure) rub. starogrčki bog sjevernog vjetra. biljožder botanofil (grč. borne) ograničen. botanikos travni. ublažavati. mali. borda borusofobija (lat. pa odatle i sat. nazvana po gradu Bostonu u Sjev. knjiga u kojoj su računi. bormašina Borgia Čit. vrsta plesa (američka. kartaška igra s četiri igrača slična vistu. čvrga. tal.) omiljeno rusko narodno jelo: juha od prosenog brašna i raznog zelenja bortna (njem. borer borniran (fr. vijenac borealan (grč. Borte) v. bossare) praviti plastične predmete od ilovače. borealis) sjeverni boreas (grč. opšivati. boreios. grč. usp. Boseu. voska. novčanih vrijednosti bordura (fr. postaviti granične znakove. Borussia Pruska. valovite oblike. bosko napasam. brežuljkastim. bohren bušiti) svrdlo. jedan bot jedanput. u skupini) bosaža (fr. gazda. okrugle kiparske figure koje stoje same (za razliku od onih koje stoje na reljefu. obložiti brod daskama. udarac. kvrga. popis računa. bottana) obično. bosselage) izrada u ispup-čenim. bordereau) trg. šare. bourgeois građanin) tisk. usp. skučen. pren. bo-tane trava) skupljati biljke. 1858— 1938) subatomske čestice s cijelim kvantnim brojevima spina boston (engl. gostionica. bossage) gruba kiparska obrada kamena koja služi kao priprema za konačnu izradu modela boselaža (fr. ispupčeno kiparsko djelo izliveno od gipsa. fobos strah) strah od Prusa. u slikarstvu: premazati platno osnovnom bojom. ura. biljojed. ublažiti želje.) 1.

brabançons) mn. bottarga) jelo slično kavijaru.. pronalazak američkog pukovnika J. vinara. bortiotičan botrinti (grč. beaujolais) vrsta francuskog vina (po gorskim predjelima sjeverno od Lyon a) božur (ar. lithos kamen) mn. 1808—1884) bouts-rimćs čit. manteia) gatanje (ili: proricanje) sudbine iz biljaka botar (lat. botrys grozd.) kuma botrinitičan (grč. živi u tankom crijevu čovjeka. vrsta nizozemskog platna bracera (tal. unaprijed napisani srokovi za koje se tek trebaju naći stihovi. okamenjene biljke botanolog (grč. 2 = lagan. botellarius) šef kuhinje. botane. botulus kobasica) med. tal. Burdonova . crvena izraslina na ruci ili nozi. 8 = vrlo jak. botrys grozd. botella. bra-bantski vojnici koji su. bottonata) zadirkivanje. akuein slušati) med.botanograf (grč. u južnoj Europi i na Istoku botega (tal. mykes gljiva) med. Bowiea bowling-green čit. gluhoća. buš-tru (fr. boutique. širokočlana trakavica. služi kao osjetilo u manometrima i termometrima (naziv po izumitelju. kefale glava) zool. bottega. Burbonska palača pren. teklić božole (fr. logia) poznavanje i proučavanje biljaka.) dečko. čuvar živežnih namirnica na brodovima botra (lat.) mn. sluga. apotheca) dućančić. kamen grozdasta oblika botulizam (lat. zrakoprazna ili tekućinom ispunjena (najčešće metalna) cijev prstenastog oblika. kratica za brom brabansona 197 brahikatalektičan Brabansona (fr. botarga. vrsta tambure za pratnju bradiekoja (grč. botriomikoza (grč. Burbon (fr. sa 3 do 4 tisuće članaka. 4 = umjeren. botane. grafo) opisivač bilja i raslinja botanoliti (grč. geol. tunjevine i dr. pričvršćena na kožu jednom peteljkom botriotičan v. koja se pruža ili savija pod utjecajem vanjskog tlaka ili temperature. fr. sluga. botane. boling-grin (engl. Bouleu (1642—1732) Bourbon čit. Bourdonu. bui (fr. brazzera = brački brod) drveni obalni jedrenjak od 18 do 40 t s jednim latinskim jedrom i prečkom brač (tal. lat. peckanje. bu-rime (fr. peonija Br kem. boi-najf (engl. psa i dr. st. mala trgovina. botrion jamica. krčma. Ch. znanost o biljkama.. bota larga. osobito u XII. francuski parlament Bourdonova cijev čit. prid. 6 = jak. compater) kum botarga (šp. sporedan lik ili sporedna uloga u kazališnim djelima boufort čit. busur) bot. botrys) grozdast. viola di braccio) glaz.. nazvan po francuskom rezbaru A. logos) poznavatelj i proučavatelj bilja i raslinja botanologija (grč. veličine zrna graška do sitnijeg lješnjaka. botos) mn. biljka s velikim 1 lijepim cvjetovima iz porodice žab-njača.) ime poznate vladarske porodice. a tek nakon toga stihovi bowie-knife čit. dječak. -ites) mn.) trg. botuše (mađ.) beznačajan. botanika. viola. "Marseljeza" belgijske revolucije brabansoni (fr. naročito pokvarenim mesom (u kobasicama) i ribom botunada (tal. boule) rezbarija u drvu s metalnim umecima. botane. bradys spor. od usoljene ikre morskog lipljena. pustene ("falcane") papuče bouche-trou čit. u obliku grozda. 10 = jaka oluja. nešto veća violina. okamine grozdasta oblika botriokefal(us) (grč. teško slušanje . bili u engleskoj ili francuskoj službi. botrys grozd. lithos kamen) min. konobar botelar (lat. bofor (prema vlastitom imenu Beaufort) ljestvica od 12 stupnjeva po kojoj se mjeri jačina vjetra: 0 = tišina. geol. botritičan botroilit (grč. francuskom inženjeru E. Brabançonne) belgijska nacionalna pjesma. trovanje pokvarenom hranom. trčkaralo. botanički botanomantija (grč. poznati zbog svojih pljačkaških izgreda po Francuskoj brabanta (fr. pjesme kod kojih su najprije napisani srokovi. botane.) igralište za kuglanje u zelenilu boy (engl. 12 = orkan boule čit. bockanje.) veliki lovački nož oštar s obje strane..

brachion ruka. pepsis probava) med. nepotpun. urođena kratkoća prstiju brahidromičan (grč. pneo dišem) med. pri mucanju) bradifrazija (grč. sporo probavljanje hrane. masa-omai žvakati) med. npr. razum) sporost duševnog života (osobito: sporost u mišljenju) bradikardija (grč. logia) vještina sažetog izražavanja u govoru i pisanju. bradys. bradys spor. dromikos sposoban za trčanje) koji ne može dugo trčati brahigraf (grč. v. femi govorim) med. brachion) mišica. kardia srce) med. bradys spor. sila brahijalan (grč. u užem smislu isto što i stenografija i tahigrafija brahij (lat. brachys. bradys. kratkovidnost brahiodonti (grč. figura pri kojoj je prividno i formalno izostavljen kakav element važan za izlaganje misli. sporost u govoru bradifrenija (grč. hvalisavost bragoc (tal. brachy-kata-lektikos) metr. metron) med. teško. ruka. njuškalo braganja (tal. brachium. petalon list) bot. astma brahipodan (grč. zubi s niskom krunom i dobro razvijenim korijenom. brachvs. braccatore lovački pas) snalažljiv. nasilnički brahikatalektičan (grč. orao vidim) med. rezanje ruke brahipetalan (grč. teško. bradys. brachion ruka. od prstiju do lakta. brachvs. sitan brahibiotičan (grč. lalia govor) med. sperma sjeme) med. težak govor. brachys. kratke latice. kratkih nogu . brachvs. grafo pišem) onaj koji umije brzo pisati služeći se kraticama. koji ima kratke cvjetne listiće. stih koji na kraju nema jedne ili dviju stopa brahikroničan 198 Brailleovo pismo brahikroničan (grč. čovjek koji ima kratku lubanju. tjesnoća prsiju i sporo disanje kao posljedica toga brahipneuma (grč. brachys. brachys) predmetak u slo-ženicama sa značenjem: kratak. v. bradilalija bradimaseza (grč. brachv-pneuma) med.(grč. brachvs. metron. brachialis ručni. bradys. pus. bradys. odontos zub) zool. nasilan. brachys. grč. chronos vremenski) kratkotrajan. bradys spor. bradys spor. kefale) glava antropol. loša probava bradispermatizam (grč. moć. daktylos prst) antropol. brachvs. domišljat Čovjek. brachys. pjesništvo brahi. brachion. brachys. brachvs. brachvs. kratkih latica brahipneja (grč. kod koje je najveći poprečan presjek gotovo jednak uzdužnom presjeku brahidaktilija (grč. frasis govorenje) med. bios život) težnja ili vještina skraćivanja života. u sisavaca brahiometar (grč.bradifazija (grč. grafia pisanje) vještina pisanja pomoću skraćivanja uopće. stenograf brahigrafija (grč. bradys. ali se krije u samom smislu rečenice brahimetropija (grč. pren. bios život) kratkovjeČan. suprotno: makrobiotika brahicefal (grč. mišićni) ručni. brachys. osobito donji dio ruke. fren srce. pren. bradilogija bradilogija med. braggard) razmet-ljivost. podos noga) kratkonog. sporo izlaže-nje sjemena (pri spolnom odnošaju) bradisurija (grč. strangurija bragadur (tal. brachvs. spor i težak govor zbog mane u govornom organu. malen. ruke brahiotomija (grč. kratkovre-men brahilog (grč. mišica. težak. sprava za mjerenje mišice. kineo krećem se) sporost u pokretima bradilalija (grč. bragagna) vrsta ribarske mreže bragerdizam (engl. bragozzo) ribarski jedrenjak sa dva jarbola i dva jedra bragura (staronord. bragr) pjesnička umjetnost. uron mokraća) med. uskoća prsiju. tem-no režem) kir. kratak dah. usporen govor zbog nepotpunog svladavanja nekih smetnji (npr. logos) koji umije biti sažet u govoru i pisanju brahilogija (grč. bolesni usporeni rad srca bradikineza (grč. koji živi kratko brahibiotika (grč. teško žvakanje bradipepsija (grč. lat. tj.

na udaljenosti. hvalisavac. pren. fil. veoma rasprostranjene morske Životinje. brachistos najkraći. neku vrstu komentara Ve-dama brahmani (sanskr. bramar rikati) ime glavnog lika nekih Holbergovih komedija. lovokradica. ali točnije ju je zvati neobrahmanizam i hinduizam Brailleovo pismo međunarodna abeceda za slijepe koja se sastoji od svega šest. engleskom mehaničaru Bramahu. 1749—1814) Bramahova preša fiz. bractea list) bot. imaju dva kapka. braconnier) zvjerokra-dica. kratkih krila.) savjetodavna ekipa stručnjaka oko nekog političkog ili gospodarstvenog rukovoditelja brajda (lat. brahmana) članovi najviše i najuglednije kaste u Indiji koji su. Brahma) u indijskoj filozofiji Veda ovako se zove vrhovno indijsko božanstvo brahmaizam (sanskr. breit širok) stupovi s letvama ili žicama po kojima se penje vinova loza. brachvs. hidraulični ti-jesak koji radi pod vodenim tlakom. brachys. brachvs. prekršitelj zakona o lovu brakteja (lat. tele daleko. brein-trast (engl. stalno zauzimali najistaknutiji položaj i uživali velik vjerski ugled brahmanizam (sanskr.) sastanak na kojem bez reda svaki sudionik iznosi sve što mu trenutačno pada na pamet u vezi s postavljenim problemom koji valja riješiti brain-trust čit. jagodicama prstiju opipljiv brain draining 199 bravo ih točaka (pronalazak slijepog francuskog učitelja slijepih Louisa Brai-llea) brain draining čit. dajući oduvijek svećenike. linija najbržeg pada. životinje kratkih krila. pteron krilo) kratkokrilan. chronos vrijeme) mat. krivolovac. branzino) lubin (morska riba) . podos noga) zool. naziv za pojavu odlaženja školovanih stručnjaka iz manje razvijenih zemlja u zemlje višeg standarda brain-storming čit. v. ali se po gradi tijela od njih znatno razlikuju brahipteran (grč. apsolutno Biće i nebiće u isto vrijeme Brahmana (sanskr. onako kako je izloženo u Upanišadama (za razliku od naučavanja izloženog u Vedanti) Brahman (sanskr. brachvs. zaštitni. pus. brachion. brachys. brahmanizmom se i danas naziva religija koja vlada u Indiji. Bramahova brava Bramarbas (šp.brahipodi (grč. pteron krilo) mn. skia sjena) zem. koji ima kratku sjenu (kaže se za stanovnike najtoplijih dijelova svijeta. pr. in-sekti koji imaju kratka krila brahiscijan (grč. st. braida od njem. tj. pokrovni list na biljci Bramahova brava sigurnosna brava s više ušica nejednake veličine (obično 6 do 7) koje moraju biti jednako udaljene da bi se brava mogla otvoriti (nazvana po svom pronalazaču. junak na riječima brancin (tal. skopeo gledam) opt. brahma) indijska religija utemeljena. brein-storming (engl. metr. cikloida brahit opt. syllabe slog) metrička stopa koja se sastoji samo od kratkih slogova brahistohrona (grč. brein dreining (engl. n. brachys. abraka-dabra brakonijer (fr. zool. čovjek koji se bavi nedopuštenim lovom na tuđoj zemlji. Brahma) zbirka djela koja predstavljaju dogmatsko-spekulativne rasprave indijske književnosti.) "isušivanje mozgova". za ljude koji bacaju kratku sjenu zbog toga što im sunčane zrake padaju na tjeme gotovo vertikalno. skraćeni naziv za brahiteleskop brahiteleskop (grč. otprilike. e.. koji ima kratke metričke stope brahipteri (grč. pergola brakadabra (bracadabra) v. i po tome nalikuju na školjke. \Tsta kratkih dalekozora sa zrcalima koja se odlikuju svojom praktič-nošću Brahma (sanskr. u 8. znanstvenike i političare. a od svojih pristaša tražila je visoko moralan život. pjesnike. Brahman) ind. uspravno) brahisilab (grč. Brahma) starije naučavanje o Brahmi.

pokrajini u sjevernoj Francuskoj) bretela (fr. branca) grana. upotrebljava se kod rudarskih i šumskih poslova. bremza (njem. remen za nošenje tereta. = hipnotizam. mn. gradnje i dr. preklopna postelja brander (njem. kratkim putem brevijacija (lat. promu-klost. tro-feus branilac) nadstojnik. povelja. ogranak (neke znanosti. šteta. Wurst kobasica) vrsta kobasice za pečenje brauning (engl. koje nema strogo formalni oblik (za razliku od bule). utvrđenju). breviarium) kratak pregled. (fr. vrlo lijepo. zavod za prehranu i podizanje djece bregma (grč. tjeme brek (engl. brawning brauning naziv za različite vrste pištolja. bivaju pokretana na djelatnost. bracelet. proboj. s poveljom. bretelle) uprta.. vladarima i dr. bez uvijanja. patent. tj. dio. junak. breve d'envansjon (fr. plaćeni ubojica. nedostatak ili postojanje prevelike podražljivosti organizma braunovci mn. ta.) 2.) pronalazačka povelja. upala krajnika branša (fr. lat. break) otvorena kola na 4 kotača. struka. s diplomom. v. posebno. nekad se puštao zapaljen protiv ratnih jedrenjaka kako bi izazvao požar brandy Čit. uljem i kučinom. bregma) anat. neustra-. tal. junaštvo. brachiale) narukvica. nekog posla). upravitelj brefotrofija brefotrofij (grč.) otvoreno. tako je! bravo 200 brice si bravo (tal. brefos. pristaše naučavanja Johna Browna. s dvije klupe namještene po dužini ili poprijeko i s visokim bokom ' bremsberg (njem. uže područje zanimanja bratvuršt (njem. pren. povlastica. Bremse) kočnica brenšer (njem. branche.brand (njem. Schere škare) željezna naprava u obliku škara koja se zagrije i takva služi za 1 kovrčanje kose. brawning) v. patent brevi manu (lat. pokrajini Bretanji brev(e)te (fr. hlačnjaci bretona (fr.) 1. gangrena. nazvan po engleskom liječniku Jamesu Brai-deu (1795— 1860) koji ga je prvi otkrio i ukazao na vezu između hipnoze i sugestije brefotrof (grč. bravura) valjanost. breccia) voj. Berg brdo) uređaj za spuštanje tereta niz kosinu. sjajno. podrijetlo bolesti je. brennen paliti. branchos) med. odlično! bravo (tal. 1855 —1926) braunizam med. diplomu. vinjak branhijati sve životinje koje dišu na škrge. povelju breve (tal. braten peći. nazvanog po fr. poziv. puške i mitraljeze (po engleskom konstruktoru Johnu Mosesu Browningu. molitvenik katoličkih svećenika za svakodnevna bogoslužja . valjan i vrijedan čovjek. branda) viseći (mornarski) krevet. nešto izrađeno ili izvedeno s velikom vještinom i stručnošću. tehnička vještina i okretnost izvođenja. branchion) mn. "podražajima". osobito u glazbi brazilin crvena boja koja se pravi od brazilskog drveta brazleta (fr. brefos novorođenče. odsjek. kratak izvještaj. breche. voj. bretonne) vrsta ženskog kišnog ogrtača. glazbeno djelo (za sviranje ili pjevanje) s osobito velikim tehničkim teškoćama bravura (fr. patentiran brev(e)tirati (f. braunizam bravissimo (tal. sposobnost da vanjskim utjecajima. podmukli ubojica bravur-arija (fr. srednji dio lubanje. hrabrost. škrgaši branhije (grč. škrge branhus (grč. prema tome. prodor (u zidu. osobito Papino pismo državama. kratak izvadak. bretele naramenice. odmah. lovačka kola s 3 do 6 sjedala. odlično. breve) svaki službeni pisani akt. brevete) pr.) usklik u znak odobravanja: vrlo dobro. med. grivna bredizam med. usklik u znak odobravanja. junačko djelo. bedemu. šivost. nekroza branda (tal. Bremse kočnica. lokalno izumiranje jednog dijela tijela. kraćenje. dekret. breviatio) skraćivanje.) alkoholno piće dobiveno destilacijom vina. trofeus) zavod za nahočad. bretagne) stari francuski ples udvoje. Brand požar) požar-njak. brevet d'in-vention čit. malen jedrenjak napunjen smolom. uštrb bretanja (fr. vrsta odličnog francuskog platna (naziv po Bretanji. kratak popis. kosi položaj koji povezuje dva uzastopna položaja. s patentom. naučavanje engleskog liječnika Johna Browna (1735—1788) po kojem se živa bića razlikuju od neživih stvari po tome što imaju sposobnost podraživanja. brendi (eng. patent. brevijatura brevijar (lat. zool. aria) glaz. kovrčalo breša (fr. breveter) dati. bravour. tal. pismo. bravoure. izdati dekret. brevet) diploma. tal. Brand) med.

bradu i brkove briljantina (fr. listovna uložnica (obično na javnim mjestima) brikola (lat. prelijevati se u svjetlosti. zaobilazno. brevijacija brevilokvij (lat. divota. veoma vatreno. Brief pismo. par brikol (fr. jajeta i si. rukovoditelj radne brigade brigant (tal. Škrgutanje zubima Brijarej mit. odličan. brimade) kod francuskih studenata: zbijanje šala s novim studentima. morbus Brightii) med. brillare) sjati. fugiranje briketirati (fr. sin Urana i Geje. pren. Brightu (1788— 1858) koji ju je prvi opisao brigma (grč. značajno se isticati. pren. osobito starinske. mala jedrilica s dvije katarke Brightova bolest (lat. blistav. obojiti zid tako da izgleda kao zid od cigala.) posredno. škrinjica za pisma. 2. veličanstven briljantin (fr. ne raditi časno. odskoči. brillant. te sa strane podijeljenog u mnogobrojne trokute i če-tvorokute (fasete) briljantan (fr. blistati) sjajan. brillant) dijamant uglačan dijamantnim prahom tako da ima oblik dvostrukog (osnovama spojenog) stošca. brig. bricola. ukrasiti (ili: optočiti) dragim kamenjem. odboj lopte od ograde. brignos škrgut) med. voj. konjički dočasnik u francuskoj vojsci. briller sjati. slična vistu. udariti par bricole Čit. sijati. briquette) nešto u obliku cigle. tal. list. pren. brillanter) od dijamanata glačanjem praviti briljante. Brigantine) pom. briketaža (fr. osobito sitan ugljen verlo upotrebljiv kao gorivo. odskakati od ostalih brimada (fr. tiskanje nota brevipedan (lat. odozgo jače. svijetao. u prah pretvoren materijal zbijati (prešati) u obliku cigle brikfastn (njem. voj. jedna od najzanimljivijih igara s vrlo mnogo kombinacija brig (engl. tal. fr. brevis kratak) glaz. par brikol (fr. brevis. živahno. brillantine) gusto tkana pamučna tkanina s uzorcima briljantirati (fr. skupina radnika koji rade na izvršenju određenog zadatka brigadir (fr. za sto naoružanih ljudi. brillantine) kozm. kratkih nogu brevis (lat. grč. učiniti da se nešto odbije. breeches) mn. 2. loqui govoriti) kratak. typos otisak) glaz. briquetage) bojenje zida tako da izgleda kao zid od cigle. brigg. kugle ili jajeta. odličnost briljirati 202 broajon briljirati (fr. nazvana po engleskom liječniku R. hajduk. osobito briljantima briljantnost (fr. Egeon brikabrak (fr. brycho Škrgućem) škripanje zubima u snu. otuda: pren. sažet i jezgrovit govor breviotipija (lat. briller. veličan-stvenost. akutna i kronična upala bubrega s izlučivanjem bjelančevine u mokraći (nefritis). staretinarnica briket (fr. brigante) cestovni razbojnik. ormarić. fr. plah ovi to briljant (fr. brigantine. Ka-sten ormar) poštanski sandučić. pren. cigle.brevijatura (lat. raskoš. izrada pročelja građevine (fasade) tako da se vide cigle. svijetliti se. brevis. pljačkaš. briqueter) popločiti ciglama. par bricole čit. njem. a odozdo slabije zatupljenog. prije: vrsta ratnih brodova s 10 do 20 topova brigada (fr. brigg) pom. 3. breviatura) v. blistati. vrsta mirisne masti za kosu. div s 50 glava i 100 ruku. krasan. kratke ili polukratke časničke hlače.) glaz. brigade. razne umjetničke stvarčice. zbijen u obliku opeke. brevis kratak. nota koja vrijedi za dva cijela takta bričesi (engl. zapovjednik brigade. "krštenje" brucoša na taj način što ih stariji zgrabe za noge i ruke i bacaju uvis . škrgut brillante (tal. raditi zaobilazno briksizam (grč. kugle. sitan. brycho škrgućem. bric-a-brac) starudija. bricole) srednjovjekovna ratna sprava za bacanje kamenja. blista-vost. jedinica sastavljena obično od dva puka istog roda vojske. kod biljara: odskok. sa strane. pomoću odbijanja pogoditi sa strane. odskočiti.) udariti loptu sa strane odbijenom loptom od ograde. bricoler) odbiti. športske ili za jahanje. brillant) sjaj. lukavo brikolirati (fr. bridge) kartaška igra. pes noga) krat-konog. divan. brigata) 1. laka jedrilica s dvije katarke i s veslima. gore široke a dolje tijesno priljubljene uz noge bridž 201 briljantnost bridž (engl. brigadier) 1. buntovnik brigantina (engl.

Broadway široki put) glavna poslovna ulica u New Yorku. paljba iz topova s jedne strane broda Broadway čit. nazvan po velikom njem. sendvič briozoe (grč. Brisoleten) mn. brodetto) kuh. trljanje boja brockhaus 203 bronhije Brockhaus Čit. studenog. Britiš muzeum (engl. fyton biljka) mn.) uzeo je Bonaparte. obično se jede s palentom brodirati (fr. brumaire. koji razmrskava. utisnutim u zlatu ili srebru .) govorenje nebitnih stvari. broder) vesti. mantis prorok) stručnjak u tumačenju snova brizomantija (grč. logia) bot. manteia proricanje) vještina tumačenja snova brnistra (tal. dio botanike koji proučava mahovine brion (fr. brodkasting (engl. usjajiti i na taj ih način sačuvati od hrđanja. vezenje. bryon. okolišanje. živahno. Čajni kruščić. skupni naziv za mahovine brioidan (grč. brocanter) trgovati umjetničkim stvarima. "pohanac" brokanter (fr. kiće-nje.) glaz. osobito slikama. pletenica. to broil peći na otvorenoj vatri. od 23. antimona i nešto bakra (ponekad i nikla i bizmuta). uljepšavanje brodet (tal. briseur) lomitelj. bot. morske.brimborium (lat. šumno. srebrnaste boje. izdavačkom poduzeću u Leip-zigu. strana broda. fini obojeni tinjac u prašku (obje vrste ovog praška upotrebljavaju se za brončane boje). 18. vrsta jela od ribe s gustim umakom od rajčica. brunette) crnomanjasta ili smedokosa žena brinirati (fr. oblicima i si.) vrsta kvalitetnog francuskog vina brioso čit. broderija (fr. rjeđe slatkovodne. briozo (tal. brimera (9. vezivo. na roštilju) pile za pečenje. brokatni papir papir u boji s uzorcima. svi topovi na jednoj strani ratnog broda. uljepšavati izmišljenim dodacima brojler (engl. pocrniti briofiti (grč. vladu u svoje ruke brinet (fr. zoon životinja) zool. briscola) vrsta kartaške igre. prenagliti čime briškula (tal. bojiti (ili obojiti) smeđe.) veliki njemački konverzacijski leksikon s mnogo izdanja. broyon) tučak za mrvljenje.) pom. uništavajući brizantnost (fr. brunir) metalne predmete smeđe uglačati. magleni mjesec. osobito raširena u primorskim krajevima Hrvatske britanija-metal u Britaniji (Engleskoj) pronađena metalna smjesa cinka. pren. razornost. pečeni valjušci od mesa brizomant (grč.) veliki narodni muzej u Londonu (osnovan 1753. brod-sajd (engl.. broderie) vez. razoran. broccato) skupocjena i teška. briser) sposobnost ras-prskavanja. bruma najkraći dan) u republikanskom francuskom kalendaru: drugi mjesec u godini. brizo spavam. bryon. izmotavanje brimer (fr. brizo. zlatnim i srebrnim koncima protkana svilena tkanina. umjesto srebra. razorna snaga brizer (fr. srebrom. plameno. žuka broad-casting čit. eidos oblik) bot. rasprskava. pren. izvesti zlatom. životinje nalik na mahovine. grub metalni prašak od slitine bakra i cinka. mahovinast briologija (grč. brioche) vrsta peciva. con brio brioš (fr. listopada do 24. lat. luka i maslinova ulja. staretinar brokantirati (fr. radio emitiranje broad-side čit. sličan mahovini. bijele. Brodvej (engl. Brokhaus (njem. žive u kolonijama i mahovinasto su razgranate briskirati (fr. razbijač. prednji valjak na spravi za predenje brizolete (njem. briser. ginestra) primorski grm s lijepim žutim cvjetovima.) s veoma bogatim znanstvenim i umjetničkim zbirkama brizantan (fr. bučno. brisant) koji lomi. osobito slikama. krasiti. studenog 1799. osnovanom 1805. za izradu stolnog pribora Briti naziv za keltska plemena naseljena u Britaniji u doba rimskih osvajanja British Museum čit. srednjim dijelom centar američkog kazališnog života broajon (fr. svilom. brocanteur) trgovac starim umjetničkim predmetima.) odašiljanje radio emisija. dugačka 25 km. bryon mahovina. kao prvi konzul. upotrebljava se. brusquer) obrecnuti se na nekoga. htjeti nešto brzo sprovesti. kupovati i prodavati stare stvari brokat (tal. bryon mahovina. brunet) crnomanjast ili sme-dokos muškarac brineta (fr. trgovina vezivom.

(grč. broker) trg. lithos kamen) med. lijevi i desni. broma jelo. broccoli) vrsta cvjetače s mesnatim i sočnim cvjetovima i stabljikama brom (grč. pneuma dah) med. bronchos. bronchos. crvenkastosmeđa teška tekućina. bronchia) mn. bronze. plesso udarim) med. bromos) med. nemetal atomske težine 79. gips. bronser) obojiti brončanom. koji nastaju bronhitis 204 bruderšaft račvanjem dušnika od trećeg leđnog pršljena bronhitis {grč. bronchos. bronchos dušnik) duš-nički. bromov pripravak. tekućina veoma slična kloroformu. me-tron) sprava za odmjeravanje dnevne količine hrane bromizam (grč. ani».). koji se tiče dušnika ili dušni-ca. bronchos. oštrog mirisa bromatika (grč. blemma sluz. klepčica. cinka i željeza bronce (tal. poklepčica brončana bolest med. posuđa . logia) znanost o jelima. tuberkulozna bolest nadbubrežnih žlijezda praćena velikom slabokrvnošću i smeđom bojom kože brončano doba geol. slomim) med. bronchos. s utkanim velikim cvjetovima. piskutavost glasa (kod promuklosti) bronholitija (grč. trovanje bromom bromoform (lat. lat. bronchos. dva kanala. bronchos. pretjerano izlučivanje sluzi kod kronične upale dišnih kanala bronhoskopija (grč. upala bronhija koja prelazi na plućno tkivo i izaziva upalu pluća. bromium) kem. upala dušnika izazvana zaraznim gljivicama bronhoplegija (grč. znanost o sredstvima za prehranu bromatometar (grč. grč u dišnim kanalima bronhostenoza (grč. ili samo od pamuka. znak Br. bronzium) legura (slitina) bakra. kila dušnika. bronchos. bromoformium) farm. nagrada koju trgovački posrednik dobiva za posredovanje brokula (tal. pretpovijesno razdoblje (između kamenog i ledenog doba) u kojem su se ljudi služili broncom za izradu oružja.brokatel (tal. spasmos grč) med. guša bronhofonija (grč. bronchos. redni broj 35. broma jelo. bakrenom bojom (drvo. bronchos. upala bronhija. kožu i dr. lat. bromos) farm. gnojna upala dišnih kanala bronhocela (grč. broccatello) brokatu slična polusvilena tkanina. poznati lijek za živce bronca (fr. tj. upotrebljava se kao sredstvo protiv jakog kašlja bromural (grč. gra-fein opisivati) opisivanje jela i sredstava za prehranu bromatologija (grč. element. rheo tečem) med. krvarenje dišnih kanala bronhoreja (grč.916. od svile i pamuka. rheo tečem) med. brončati (fr. uzetost (ili: paraliza) dišnih kanala bronhopneumonija (grč. bronchos. mjedeni-čica. crvenkastog ili ljubičastog talijanskog mramora broker (engl. pregled dušnika i dišnih kanala pomoću posebnog zrcala bronhospazam (grč. broma jelo) znanost o pripremanju jela po znanstvenim i ekonomskim načelima bromatografija (grč. dr. stenos tijesan) sužavanje (ili suženost) dišnih kanala . bronzo. smeđom. vrsta žutog. bronhijalni katar bronho. regnvmi skršim. mykes gljiva) med. crnom. skopeo gledam) med. bronchia) med. stvaranje kamena u dišnim kanalima bronhomikoza (grč. bronhijalni katar = bronhitis bronhije (grč. obojiti modrikastim preljevima na vatri bronhijalni (grč. tal. bronchos) predmetak u složenicama sa značenjem: dušnik bronhoblenoreja {grč. broma jelo. kele kila. bruh) med. fone glas) med. broker) trgovački posrednik brokeraža (engl. bronchos. bronzo) zvonce. npr. bromos smrad. tuberkuloza pluća bronhoragija (grč.

surov. divljački. brochurier) pisac brošura browning Čit. protkati. fobeo plašim se) strah od grmljavine i nepogoda brontologija (grč. bruto-prihod cjelokupan prihod. e. brontotherium) geol. bratimstvc bruh 205 Budha bruh (njem. malteška groznica). neprerađeno zlato brum (engl. ovaca i svinja zarazne pobačaje bruderšaft (njem. zvjerski (ih: grubo) postupati s nekim. nazvana po imenu poznatog engleskog državnika Brooma (1778—1868) bruma (lat. svilom). bez odbitka troškova.) mjesec francuskog republikanskog kalendara. bronhotom instrument za umjetno otvaranje dišnih kanala bronhus (grč.) kad je general Bo-naparte srušio Francusku republiku brumalan (lat. brunjača btto kratica za brutto bubalis (grč. težina robe zajedno s težinom ambalaže. grkljan.) najkraći dan u godini. a kod goveda. studen uopće brumaire čit. bakreni kotlić broš (fr. afrički jelen. dušnik. bronte grmljavina. prigovarati bronzin (tal. zima. Bruchgold) izlomljeno. brougham) zatvorena laka kočija s dva sjedala i jednim konjem. Amerikancu J. usp. Brust-halter) ženski prslučić za pridržavanje grudi bruštulati (tal. temno režem) med. dug preko 18 metara brontoterij (lat. logia) znanost o grmljavini. Bruch lomljenje) med. bronchos) anat. nosorozima slična vrsta sisavaca iz srednjeg tercijara Sjeverne Amerike brontulati (tal. brutaliser) zlostavljati. bronchos. pren. prošivati (knjigu).bronhotomija (grč. bronte grom. brumaire datum (9. slika ili kip koji prikazuju glavu i gornji dio prsiju. brutto) trg. divljaštvo. suprotno: netto bružeta (tal. potpuno zanemariti brutto (tal. grubost. pr. brochure) mekano uvezana knjižica. 1799. bronte. antilupa . brontolare) gunđati. golemi kralježnjak iz razdoblja krede. knjižica o aktualnim dnevnim pitanjima brošurist (fr. brutalis. poživotinjiti brutalnost v. grub. zimski solsticij. brumalis) zimski brustbild (njem. pren.) automatski revolver belgijskog sustava sa 7 i više metaka u šaržeru koji je smješten u kundaku. uvezati knjigu u mekan uvez. nezahvalni urotnik brutalan (lat. životinjska požuda brutalizirati (fr. bronhije bronteum (grč. XI. Browningu) bruceloze zarazne bolesti uzrokovane bakterijama roda Brucella. operativno otvaranje dišnih kanala. bista brusthalter (njem. grmljavina) uređaj za mjerenje jakosti gromova i grmljavine brontosaur (lat. brut sirov) oznaka za pjenušac (suhi) kojem. zvjerski brutalitet (lat. N. ubio se nakon poraza Kasije-ve vojske kod Filipija. broche) ženski nakit s kopčom (obično na prsima ili pod vratom) broširati (fr. kod čovjeka izazivaju dugotrajne vrućice (Bangova bolest. v. od 22. brutificere) napraviti nekoga životinjom. mrmljati. brontosaurus) geol. brauning (engl. bubalis) zool. srebrom. Bruderschaft) bratstvo. divovska. neotesan. životinjsko ponašanje prema kome. Brust-bild) poprsje. brustolare) paliti. brutalitas) surovost. n. brocher) prositi. do 22. pržiti brut (fr. prilikom dobivanja. nije dodano nimalo šećera Brut (Marko Junije 85—42. 18. o nepogodama uopće brontometar (grč. učiniti nešto na brzinu brošura (fr. brutalitet brutificirati (lat.) najistaknutiji sudionik urote protiv Cezara. hernija bruh-gold (njem. fr. učiniti da podivlja. XI. brimer (fr. bronzo) lonac. X. brutal) životinjski. brogiotto) vrsta crne smokve. bronte grmljavina) sprava za izvođenje umjetne grmljavine na pozornicama brontofobija (grč. protkivati tkaninu (zlatom. različitog kalibra (nazvan po pronalazaču.

buffa) šala. budžetska godina godina trajanja primljenog budžeta. život je patnja. buffo caricato čit. bik buffo (tal. trublja buckinghamska palača čit. ali je mnogo brži i s mnogo improvizacija bugzirati (niz. v. američki pustolov. tj. prethodno odobravaju i prethodno raspoređuju svi državni (kao i gradski i dr. Buddha) mn. usp.) zajednički naziv za sve borbene vještine kao što su džudo. venet. n. osnovao glasoviti cirkus Wild West buffalo čit. bafelou (engl. budizam budisti (sanskr. buffo) komični pjevač u talijanskoj operi. čarlstona. "sveti mudrac". Dachau. bubon. dvorska luda bufonerija (fr. med. usp. bolgia. bubon) mn. kramp. Bubikopf) "dječačka glava". proračunska godina Buergerova (Birgerova) bolest bakterijska ili alergijska upala krvnih žila. rođen u Indiji polovicom VI. fr.) truba. kila bubonulus (grč. slavan po svojoj okretnosti. Bafelo Bil (engl. e.) prihodi i rashodi u jednoj budžetskoj godini. Buddha) v. osnivač po njemu nazvane religije (budhizma). bouffonnerie) šala. lat. lijepo uređen ženski salon (obično u blizini spavaće sobe) budžet (engl. kratka ženska frizura kao u dječka bubonadenitis (grč. bubon. velika budala Budha (sanskr. woogie način plesanja crnaca iz Arizone) poseban oblik glasovirske interpretacije bluza nastao početkom 20. Thüringen). žeđ za životom. lakrdijašenje buftalmičan (grč. posebno pripremljen papir za upijanje tinte izrađen od pamuka i sulfatne celuloze bugenvilija bot. st. s volovskim očima. laka komedija.) pretjeranost u lakr-dijašenju tal. ofthalmos oko) med. bubon preponske žlijezde. u staroj plemićkoj obitelji. opera buffa komična opera Buffalo Bill čit. e. osloboditi se tih strasti znači osloboditi se patnje. karate i si. Buddha) naučavanje Gautama Budhe (557—447 pr. bus vol. limfni triper (kapavac) Buchenwald Čit. posušilo. bakingem-ska (engl. bolest prepona buboni (grč. buffer) odbojnik (na vagonu) buffa (tal. bubon. bulga novčanik) jednogodišnji zakon kojim se predviđaju. budak) trnokop. bivol. budget. tal. Budha budak (tur. vući ladu pomoću broda ili pomoću čamca na vesla za koji je lađa vezana konopcima buj (fr. pristaše religije i filozofije budhizma budhizam (sanskr. boudoir) mali. komične opere. oruđe s drškom kojemu je na vrhu s jedne strane željezni Šiljak a s druge uska motičica. i kao deveto utjelovljenje boga Višnua. algos bol) med. buffone) šaljivČina.. bez strasti i patnje. bubonulus) med. Buddha) v. budhisti budizam (sanskr. lat. Auschwitz bucina (lat. štovan kao budhisti 206 bujnim bog. put prema oslobođenju vodi nirvani. bouille) carinski žig koji se udara na vunenu robu. bufo karikato (tal. boogie loša improvizacija na glasoviru.) pravim imenom William Frederick Cody (1846—1917). budhizam buđo (jap. volook. Prosvijećeni". bucare probijati. n. pren. pr. komičar. vrsta tkanine . usp.) ime jednoga nacističkog koncentracijskog logora (u njemačkoj pokrajini Tirin-giji. bugazar upijati) sušilo. budhizam budhisti (sanskr. Buddha) "Probuđeni. legendaran u poštanskoj službi i u američkom građanskom ratu. budoar (fr. volja za životom). obično u nogama bufer (engl. lakrdija. Buddha) mn. osobito poznatog po okrutnostima koje su u njemu vršene nad zatočenicima tijekom Drugoga svjetskog rata i prije njega (1937— 1945). rehgija koju je osnovao Budha. južnoamerička ukrasna biljka penjačica bugi-vugi (engl. stanju blaženog mira. st. bugsiren) pom. buljook bugačica (tal. loš ples. lakrdijaš. kele) med. ind. uzroci patnje su strasti (tj. bruh prepona. lakrdija. upala limfnih žlijezda u preponama (obično u vezi s mekim čankirom).) zool. čija se filozofija temelji na dvama pojmovima: patnji i spasenju. venerične ote kline bubonocela (grč. upala preponskih žlijezda bubonalgija (grč. kao ples sadrži elemente bluza. blek-bo-toma. aden žlijezda) med. Buhnwald (njem. proračun prihoda i rashoda uopće.). bufon bufon (tal.bubikopf (njem. glupan.) kraljevski dvor u Londonu Buda (sanskr.

mutna. bus govedo. bujurmak zapovijedati) zapovijedajte. službena Papina povelja ili spis o važnim pitanjima na kojem je veliki crkveni pečat (za razliku od breve koja ima samo otisak pečata s prstena na kojem je riba). bouquin) ljubitelj i skupljač starih knjiga buking (engl. book-maker) onaj koji na konjskim trkama priređuje klađenja ili se sam kladi. tkan na čvoriće bukmejker (engl. pastirski. na že-ljezinici. u duhu ili u obliku pastirskog pjesništva. ukrasi.) sušiti komade mesa na suncu ili nad vatrom bukardija (grč. vina).bujatrika (grč. gusar bukanirati (ind. obrazni mišić. volovska glava) najmiliji konj Aleksandra Velikog (Aleksandra Makedonskog). med. boucassin) vrsta krutog francuskog platna. kao posljedica jačanja srčane muskulature bukasen (fr. u obhku golih lubanja na žrtvenim volovima buks (engl. bouquet) lijepo uređen stručak cvijeća. book-making) sastavljanje knjiga. točan bula (lat. kranion lubanja) arhit. buket Bukefal (grč. bouquineur. anat. v. predbilježiti se bukle (fr. bullarium) zbirka papinskih bula ili odredaba . isp. okruglo i ja-joliko izdignuće pokožice ispod kojeg se skuplja čista serozna. čvor) hrapava vunena tkanina od kovrčavog prediva. rezervacija (u hotelu. zvjerokradica u Sjev. skup bukiner (fr. posrednik pri klađenju bukmejking (eng. bouiller) staviti na robu carinski žig. povećanje. seoski. bouillon) kuh. janjeća koža". kefale glava. buj bujon (fr. buccinator) trubač.) zatvor. v. pri kupnji zrakoplovnih karata i si. pisac pastirskih pjesama bukolički (grč. iatrike lijeČ-ništvo) stočno liječništvo. bus govedo. pamučna tkanina za podstavu bukcinator (lat. poznat iz priča (bojao se svoje sjene i teško gaje bilo uzjahati) buket (fr. plik bula (tur. obaviti upis. (1242. povelja. hrpa. bus vol. krvava ili gnojna tekućina. pečat od voska ili kovine na povelji. bouillon) kuh. pren. osobito na dorskom fri-zu. najaviti dolazak. bulla) 1. tj. books) prozirna i laka tkanina od finog pamuka buksa (šatr. buljon bujnim (tur. dokument (uopće). bukva slovo) doslovan.). prvobitno: mala zlatna kutija u kojoj su se nosile ha-majlije. morski razbojnik. vrsta čvrste vunene tkanine za hlače i športsku odjeću bukvalan (starosl. idila (osobito kod rimskog pjesnika Vergilija) bukranij (grč. antikvar bukirati (engl. tepih. ukaz. mišić puhač buke (fr. povelja s takvim pečatom. bukolikos) poet. bouille. za razliku od totalizatora bukoličar (grč. bus vol. booking) rezervirati. uvjerenje. hipertrofija srca. bujrumte bujruntija 207 bularij bujruntija (tur. bulla) 3. bukolike) poet. boucanier) lovac na bivole. buckskin) "jelenja. bugsieren) vući lađu u luku bukskin (engl. juha od povrća i mesa u kojoj se obično razmuti jaje bujon (fr. bukolikos) poet. bukle-sag sag. potvrda. boucle kopča. Turkinja bularij (lat. booking) predbilježen dolazak gosta u neki hotel. izvolite. pismo bukanir (fr. v. bukolićka cezura metr. najava dolaska. bujrum) pašina ili valijina pisana zapovijed. liječenje goveda bujirati (fr. Zlatna bula. Americi. uobičajena cezura na kraju Četvrte stope u heksametru grčkih bukoličara bukolika (grč. turska žena. kardia srce) med. bouquet) miris (npr. bujurultu.) 2.) bula (lat. tamnica buksirati (niz. bouquiniste) prodavač starih knjiga. bukirati bukinist (fr. pastirska pjesma. g. običan način klađenja na konjskim trkama. vladarska isprava Bele IV.

Bund) savez. isto i burni bunar (tur.) savezna skupština. metež. nepošteno trgovati. onaj koji nije u optjecaju bulterijer (engl. forma) koji ima oblik lukovice. boulevard) šetalište. lanaca i bačava na sidrima koja se stavlja u vodu za obranu od podmornica bumbaČa (mađ. voj. bulldozer) "kopnenoja-ružalo". bul-finč (engl. veliki engleski pas širokih prsiju. (njem. vrsta džepnog revolvera sa 6 i više metaka buldožer (engl. tuđi. pregrada od brvana.) izvješće o nekom važnom događaju. bulbus lukovica.) lukovica. vreva. buli bik) pren. bulla. betonsko sklonište (kućno. bulbosus) lukovičast. bulbus oculi čit.) 1. nepočešljana. gusjenično vozilo za iskopavanje i prekopavanje zemlje buleuterij (grč. voj. bullatus) zapečaćen. mora projuriti bullion čit. u televiziji: posebna kolica koja mogu hvatati sve vodoravne i okomite pokrete bum (niz. društvo. velika. tako da mu se vide prednji zubi. za zatvaranje ulaza u zaljev). 2. a u sredini koljenasto savijena). bulletin (fr.) šport. senzacija. napomena ili kratka priča kod koje je šaljiva poanta u tome što joj nedostaje dosljednost glavne misli. sabornica. bedem buli (engl. bulimia) med. savezni parlament. Bundesliga 209 Buridanov magarac smotak.) kosa spletena i savijena uokrug bund 1. kudrava i prljava glava bum (engl. ploviti ukoso (po vjetru sa strane). tj. nenadana aktivnost. neočekivan razvoj. mali betonski for-tifikacijski objekt stalne fortifikacije s dubokim podzemnim zaklonima za posadu.) anat. očna jabučica buldog (engl. mjera za konac Bundesliga (njem. 2. jedan od predstavničkih domova Njemačke bunker (engl. bullire. životinjska glad bulinirati (fr. foltamente gusto. Široka i lijepa ulica zasađena drvećem. rulja. bulbus okuli (lat. urnebes. gusta trnovita živica kroz koju konj. opskrbljen bulom bulist (lat. kratke i duboko usječene njuške. na utrkama s preponama. krasti buliran (lat. boom) buka. koji rađa lukovičastim podzemnim stablom bulbiforman (lat. neodoljiva. Bummler tumaralo) naziv za polagani poluteretni vlak koji se jako trese i u kojem je neugodno putovati. njegovih karakternih osobina: pretjerane ukočenosti. gla-vičast. odličan lovac na miševe i štakore bulumenta (tal. vraća bacaču bumler (njem.) zdenac. spekulativan pothvat. mjera za staklo. mnogo) mnoštvo ljudi ili stvari. gomb puce. pren. glavica. bulla) pisac papinskih bula bull (engl. hladnokrvnosti i dr. das Bund) svežanj. čioda (igla s glavicom) bumerang (austral. izbacivanje mjehurića bulimija (grč. glavna ulica. buljen (engl.bulbiferan 208 bund bulbiferan dat. bouliner) pom. pločama ili grudama. John Buli oličenje engleskog naroda kao cjeline. nalet) šport. nastala križanjem buldoga i terijera. potvrđen pečatom. posebno se odlikuje time što se. pljačkati. ulično) od zračnih . gomila. bulbus. ako ne pogodi u cilj.) nepreradeno zlato ili srebro u šipkama. glavićast bulbozan (lat. na krajevima plosnata. fero donosim) bot. naziv za periodička i nepe-riodička izdanja. skupštinska zgrada bulevar (fr.) Savezna liga (vrhunsko natjecanje u nogometu u Njemačkoj) Bundestag (njem. studenac bunčela (tal. woomera) srpoliko oružje australskih domorodaca (uska i oko 60 cm dugačka daščica od tvrdog drveta. luk. bullterier) vrsta engleskih pasa. zavežljaj. buleuterion) vijećnica. pren. neotesanost. stran novac. bulldog) 1. liga. hrpa. dugme) pribadača. 2. skok dionica na burzi. glupost. započinjanje igre nakon prekida (u hokeju na ledu) bulicija (lat. krumpirast bulbus (lat. (njem. bullitio) vrenje.) velika splav (služi npr. bully gužva. bilten bull-finch čit. tvrđava.

zadirkivalo. Bur (niz. besmislica. čovjek koji svuda "zabada nos". izmišljotina. gladak prsten (obično zaručnički). vrsta šarenog francuskog platna burdon (fr. puše s kopna na more bural (tal. poticatelj nereda. iznenadna nepogoda. budalaština. vikač.) slaba bura. iskrcali na Rtu dobre nade u južnoj Africi. tisk. fr. glazbeno djelo humorističnog karaktera. a spojena je s rezervoarom plina. buri) sitan duhan za ušmrkavanje burnetirati v. ali je njihov jezik u javnim službama izjednačen s engleskim bura (tal. boer) "seljaci". lakrdijaški burleta (tal. smut-Ijivac. ne može odlučiti prići nijednom od ovih dvaju kupova burin (tal. lupetati. i 16. podvaljivač. dio kombajna: sanduk u koji pada zrnje Bunsenov plamenik naprava koja se upotrebljava za zagrijavanje različitih supstanci i kemikalija. nakaradan. također: naziv jedne arapske vjerske pjesme burdalu (fr.) engleska laka vunena tkanina za izradu zastava Buonarroti glasoviti talijanski umjetnik (imenom Michelangelo) iz 15. zbog potpune jednakosti i ravnoteže pobuda. pom. burlesque) poet. u kojem su Buri izgubili samostalnost. bourdalou) vrpca na šeširu s kopčom. izljev zlovolje.napada. bourrette) tkanina od otpadaka svile burg (njem. Burski rat rat između Bura i Engleza početkom 20. burun. fr. bourdon) glaz. višebojni tisak bunting (engl. Burg) zamak. lagan istočnjak burka (rus. 1811—1899) buntdruk (njem. burra. koji želi sve znati i u svemu biti pametniji od drugih. šaljivo prikazivanje velikih i ozbiljnih stvari. komoda buran (rus. šaljiv. iznenadan vihor. burgu) svrdlo. borer.) Muhamedov ogrtač. burla) šala burlak (rus. šala. st. usukati) zavoj. komedijati. s dlakom okrenutom prema van i valjanom tako da se voda ne može zadržavati (nose ga svi kavkaski narodi) burla (tal. mala tvrđava Burgenland austrijska pokrajina u kojoj živi mnogo Hrvata. marioneta burda (ar. Boer seljak) pripadnik nizozemskih doseljenika koji su se u 17. bukač. podmetanje. vjenčani prsten burmut (tur. pren. zabadalo. poznati primjer za nemogućnost slobodne volje burin 210 buržoazija koji se pripisuje francuskom sko-lastičkom filozofu Jeanu Buridanu (1300—1358): gladan magarac koji stoji između dvaju potpuno jednakih i podjednako od sebe udaljenih kupova sijena mora skapati od gladi budući da se. burattino) pokretljiva lutka.. glupariti burleska Uat. usp. komedijant. burrasca. dvorac. bourrasque) bura. vječni buntovnik. veselo i nestašno glazbeno djelo za ples burleskan (fr. barak) čupav krzneni kaput bez rukava. izostavljanje riječi pri slaganju buret (fr. vitica. tal. burmak uvijati. burlesque) smiješan. lakrdija. duboki bas na orguljama. kasnije: osobiti znak abasidijskih kalifa. Gradišće burgija (tur. 4. pijesak i dr. lju-tine buratino (tal. burka. mala burleska burma (tur. burletta) mala vesela igra. burla. osobito kao lađ-arski radnik na Volgi burlati (tal. Afrike nizozemskog podrijetla Buridanov magarac fil. 3. st.) žestok vihor sa snježnom vijavicom u ruskim i sibirskim stepama buraska (tal. u njemu se u određenim omjerima miješa zrak i plin i kad se tome prinese zapaljena Šibica. Buntdruck) tiskanje u više boja. zadirkivanje. nesmisao. borale) ormar s ladicama. st. lakrdijaš. bušilica. perz. podvala. burnetizirati . lakrdijati. burlesco. fizičaru i kemičaru Robertu Bunsenu. burla šala) izvoditi šale. prostor. pren. spletkar. stanovnici juž. spremište na brodu za ugljen.) seljak koji traži posao izvan svoga mjesta. nastaje veoma vruć plamen s neznatnim postotkom plina (po njem. sastoji se od metalne cijevi koja pri dnu ima dva otvora. intrigant burgundska smola pročišćena žuta omorikova smola burgundska vina poznata crna i bijela francuska vina iz pokrajine Bur-gundije Buri (niz. blebetati. cement. bora) žestok i hladan sjeverni vjetar na istočnojadranskom primorju.

njemački Burg. trgovina. hrabrost. v. kesica) akutna ili kronična upala sluznih vrećica burš (lat. prvobitno: naziv za građanstvo nasuprot višim staležima feudalnog društva (plemstvu i svećenstvu). dosjetka. malograđanka bus (engl. 3. bussa udarac) nalet vjetra bus (tal. poslovna struka busola (tal. byrsa koža. burza rada ustanova koja utječe na tržište radne snage time što posreduje između ponude i potražnje i na taj način utječe na suzbijanje nezaposlenosti burzijanci (fr. blagost prema slabima. sladunjavog i trpkog okusa. Arapi (beduini) ga nose preko odjeće Burovljeva voda farm. ruxis kutija. filistar buržujka pripadnica buržoaskog staleža. a u slučaju povrijeđene časti obvezno samoubojstvo. Busch grm) "ljudi iz grmlja". bushel) engleska mjera za žito. tzv. fr. Busch grm) lov. ekonomskim jačanjem bur buržuj 211 butirometar žoazije jača i njezin politički položaj: ona ukida feudalno društvo i sama uzima vlast. budući da je takvo pisanje nalikovalo okretanju volova kod oranja. sluzne kesice bursitis (lat. njem. pun života student ili mladić uopće. njem. pravednost. tal. lat. buttafuori kazališni inspicijent) umjetnički predmeti koji daju iluziju pravih. burze muskoze (lat.) pri kojemu se nakon završetka jednog retka prelazilo u sljedeći odmah ispod posljednjeg slova prethodnog retka i tako pisalo natraske. sluga. koji trguju na burzi. danas malobrojna skupina nomada po pustinjama jugozapadne Afrike (nizak rast.) vrećica od vrlo finog materijala u kojoj katolički svećenik nosi posljednju pomast i pričest umirućem bursae muscosae čit. najviši cilj moralnih težnja kod Japanaca: kult predaka. par boutades čit. tvrđave. osobito s mjenicama i vrijednosnim papirima {efektna burza). oteklina i dr. med.) kodeks časti. bezbojna tekućina.) prema hiru. strofe okretaj) u davnini: način pisanja (Grci. momak. par butad (fr. odanost poglavarima. burner) natopiti drvo u otopini klor-cinka i time ga učiniti otpornim prema truljenju burnus (ar.349 1 bušerizirati (fr. osobito prilagođena magnetna igla za određivanje pravca bustrofedon (grč. za razliku od kmeta. burg) 1. nagao i neobičan nastup ćudi. biznis) posao. potaja. krzno) mjesto gdje se redovito sastaje poslovni i trgovački svijet radi zaključivanja poslova. neobuzdan.50 m) bušon (fr. buržuj) 1. bus govedo. bračna vjernost. mornarički kompas. bourse. veseo.. bursa. a koji vrijede za poslove obavljene na toj burzi buržoazija (fr. i plemića.burnetizirati (engl. neravnina (na svili) butada (fr. Bersianer) mn. pyxis kutija od šimširo-vine) fiz. bourse. seljaka. lat. = capriccio. bur-zijanci ljudi koji se bave burzovnim poslovima. pren. usp. 2. bournous) ogrtač bez rukava. bourgeois. burnus. v. napad iz busije business (engl. borsa. boutade) duhovita šala. s kapom. (produktna burza). octenog mirisa. bourg. pusu) zasjeda. bogatašica. ugljenom i si. bussola kutijica. čep. omnibus svima) = omnibus bus (tal. bus. grč. koriš. malograđanin. preziranje smrti. Bursch) u Njemačkoj: član njemačkog studentskog društva. nazvano je gornjim imenom bušel (eng. čireva. mjesni običaji koje je utvrdila uprava neke burze. lažni predmeti koji služe za pokazivanje ili reklamu. bourgeoisie. kirurgu Bu-rovu (1809—1874) bursa (lat. kurir burza (fr. pod burza burzovni uzansi trg. najviše 1. upotrebljava se za obloge kod rana. boso) šimšir busija (tur. zatim s robom: žitom. na mahove butaforija (tal. bouchon) zatvarač. samozatajnost. bursa. Bucherie) telegrafske stupove natopiti u bakrenom vitri-olu (postupak nazvan po pronalazaču) bušido 'jap. mjerica = 36. grč. atrapa . brzi solo-ples bez pripreme. bursa vrećica. Etruščani i dr. danas: stalež koji ima sredstva za proizvodnju. otopina baznog alu-minijevog silikata. buržoazija 2). harakiri buširati (njem. glaz. tržište novca. usp. 2.) mn. nazvana po njem. izraz kojim se označuje lovčevo lutanje poljima i šumama ne bi li slučajno naišao na divljač (za razliku od lova s hajkaČima) Bušmani (njem. a upotrebljavaju se u kazališnoj inscenaciji. pripadnik buržoaskog staleža (v. prvotno: (francuski) građanin ili stanovnik grada. od bourg grad ili selo pod okriljem grada. lat. građanski stalež buržuj (fr. obično od bijele vunene tkanine.

.. man-teia proricanje) gatanje u gumbe. kratica za kulon C kem. šiljak. trgovina na malo. pederast. oskudica) u ruskom (šahovskom) jeziku uobičajen naziv za nedostatak vremena preostalog za razmišljanje o sljedećim potezima budući da je igrač veći dio propisanog vremena za igru potrošio na prethodne poteze. bouton. u smjesi s propanom služi kao gorivo butelja (fr. da može općiti s pokojnicima. Zacke zubac. bouton. Not nužda. butirometar (grč. budala buznhalter (njem. napušteno zemljište. zatim debelog crijeva i jednjaka. buzzurro prostak. lokal butik (fr. pren. rašlje. bozdogan) vrsta hladnog oružja: teški bat sa željeznim šiljcima na debljem kraju. kafe (fr. gume. zasebna soba café čit. boutique) prodavaonica. divljak) prostački izraz za: homoseksualac. čudotvorac i vidovnjak (hvalio se da može načiniti "kamen mudraca".butan (grč. pren. uranist bužija (fr.) posebna soba. zadebljao. Zeit vrijeme. češljugar (ptica pjevica iz porodice zeba) cakna (njem. bodur) punašan. bradavica (krupan) briljant naušnici butonomantija (fr. pren. Kellner konobar) glavni konobar (kome se plaća). za proširivanje suženih kanala. Busen dojke. grubo i neotesano stvorenje calkebner (njem. pupoljak. fr. kalando (tal. debeljuš-kast. cajg (njem. ničija zemlja buzdovan (tur. valjkasta šipka od voska. Zeugniss) svjedodžba. kabine separe (fr. prodavaonica izabranim skupim stvarima butiraža (fr. bucmast. grč. lisičji šaš) vrsta plina. tal. prodavaonica. maslačna kiselina. leća za rastavljanje brzog kretanja predmeta koji se snima (primjenjuje se osobito u filmskoj tehnici) cajtnot (njem. bottone) gumb. bubuljica. tj. Butter maslac) putar. Halter držač) dio ženske odjeće koji služi za podržavanje grudiju. vitica. puce. bouteille. tobožnji liječnik. parožak) uvojak. "ober" . tal. kovrča calando čit. tal. zasićeni ugljikovodik. bouturage) razmnožavanje biljaka izravnom sadnjom izdanaka u vlažnu zemlju butirin (lat. bugia svijeća) med. glupan.) kavana. električna svjećica c C. 1743—1795) talijanski i europski pustolov i varalica. vremenski tjesnac. c treće slovo hrvatske latinice C fiz. circa oko. prebrojavanje gumba na kaputu ("ho-će-neće") da bi se vidjelo hoće li nešto biti ili neće butrast (tur. da posjeduje moć proricanja itd. kratica za cezij Ca kem. Zeiger) kazaljka na satu cajgnis (njem. potvrda cajtlupa (njem. stvarčica slična gumbu. bougie. istodobno i slabije i sporije calentura amarilla čit.) kavana i gostionica Cagliostro Alessandro čit. radionica. šp. bottiglia) boca od 7 dl buter (njem. osobito mokraćnih.) žuta groznica u tropskim predjelima Caliban čit. kafe-restoran (fr. dućan. bouteselle) voj. butyrum) kem. Kaljostro Alesandro (tal. popuštajući u jačini tona i u tempu. maslac butiga (tal. Zeug) vrsta pamučne tkanine cajger (njem. Zeit vrijeme. po prilici) cabinet separe čit. kratica za kalcij ca kratica za cirka (lat. grudnjak buzurant (tal. kalentura ama-rilja (šp. topuz.) glaz. Zeisig) zool. café-restau-rant čit. loupe) fot. kaučuka i si. kratica za karbon C kratica za Celzij (u mjerenju topline) c kratica za cent (novac) C kratica za centum (100) C kratica za osnovni ton tonskog sustava Ca kem. proširen butsel (fr. škripac cajzić (njem. pravim imenom Giuseppe Balsamo. Kaliban u Shakespeareo-voj Oluji: čudovište koje samo upola nalikuje na čovjeka (suprotnost Arije-lu). bottega) trgovina. zahlen platiti. butyron. metron) sprava za određivanje masnoće mlijeka buton 212 bužija buton (fr. natkonobar. bozulmak biti napušten) imanje bez vlasnika. sviranje trube za sedlanje (kod konjice) buzalak (tur. pigist. butomon močvarna biljka. fiz.

. a capriccio čit. danas: ratište. kambio di ritorno (tal.) canjak (srednjonjem. gdje se sve zgrade. bojište. (obično u mn. kolgerl (engl. kambio konto (tal. kantabile (tal. blago. priglbok . kratka fantazija capriccio 215 causa criminali s capriccio čit.) glaz. mjenično pismo cambio di ritorno čit. Pulver prah) prašak za čišćenje i raskuži-vanje zubi canštajn (njem. padanje cijene (nekoj robi) cambio conto 214 capriccetto cambio conto čit. Techni-ker tehničar) zubni tehničar. instrument za precrtavanje i neosvijetljenih predmeta camera del commercio kamera del komerćo (tal. Zanke) krpa. kamerata fiorentina (tal. koji su u svojim nastojanjima da ožive starogrčku tragediju stvorili novi glazbeno-scenski oblik — operu campo santo čit. cijepljenje koje služi kao zaštita od tuberkuloze calo di peso čit. pjevajući cantante čit. rita.) engleska slastičarnica Canossa čit. a kaprićo (tal. tralja. njemački car Henrik IV. predavaonice. povratna mjenica cambio secco čit. med. neobično umjetničko. Zahn zub. cunja. kosturnica.) trg. zubo-tehničar. usp.) fiz. Italiji u kojem se 1077. "suha". tiho.call-girl čit. izvodeći tako kao da se pjeva cantehniker (njem. žrtva za tuđe grijehe. građanska smrt capriccetto čit.. Zahn zub.: canšteheri) tanke (ženske) noge cantabile čit. kalmato (tal.) glaz.) trg. pjevajući. kantando (tal. po volji capriccioso čit. vojno vježbalište u starih Rimljana. mala. knjižnice. Zahn zub. sriješ canšteher (njem.) trgovačka komora camera lucida čit. instrument u kojem se svjetlosne zrake od predmeta odbijaju pomoću prizme i oblikuju lik na papiru koji se nalazi dolje u instrumentu. vlastita mjenica camera clara čit. te se taj lik može nacrtati olovkom Camerata fiorentina čit.) družina firentinskih znanstvenika i umjetnika u 16.) trg. radnik šumarske struke koji vrši rovarenje tehničkih sorti-menata. otuda: ići u Canossu poniziti se pred pred nekim kome si se dotle suprotstavljao canpulfer (njem. st. u obliku sonate.) prostitutka koja dolazi svojoj mušteriji na telefonski poziv calmato čit. izvodeći tako kao da se pjeva cantante Čit. kamera lucida (lat. Kampus Marci-jus (lat. kandi-stor (engl. nedostatak u potrebnoj težini calo di prezzo čit. "jasna komora". kampo santo (tal. pokorio papi Grguru VII. kaprićeto (tal. nalaze najednom prostoru Campus Martius čit. n.) trg. e.) glaz. kaprum eks-pijatorum (lat. kaprićozo (tal. kamera klara (lat. kambio seko (tal. polje boga rata Marsa). bojno polje candy-store čit. mirno Calmetteovo cijepljenje čit. ćudljivo.) prav. kalo di pezo (tal. trulja capin (tal. izvukavši od toga poniženja političke koristi. osobito: groblje okruženo otvorenim arkadama campus Čit. tj. prema volji caprum expiatorum Čit. rekreacijski tereni i si. kalo di prečo (tal. budak.) dvorac u sjev. tj.) glaz.) američki tip sveučilišta ili koledža. 970—930 pr. za pjevanje. Kanosa (tal.) glaz. poglavito kraće šaljivo glazbeno djelo. zappa motika) trnokop.) fiz.) ćudljivo. kapitis deminu-cio (lat.) glaz. "jaganjac Božji koji oduzima grijehe svijeta". pren.) Martovo polje (tj. kambio di polica (tal. "svijetla komora".) pomirbeno janje. groblje. kampus (lat.) glaz. Kalme-tovo. tj.) "sveto polje". planinarski štap sa sjekiricom capiner tovarač.) Pjesma nad pjesmama židovskog kralja Salomona. Zahnstocher) čačkalica. kantante (tal. što se može pjevati. isto i ca-pinaŠ capitis deminutio čit.) glaz. Stein kamen) zubni kamenac. kaprićo (tal. mjenični račun cambio di polizza čit.) trg. Kantikum kantikorum (lat. kantante (tal. dronjak. zubarski suradnik koji prema uputama liječnika zubara vrši sve tehničke poslove oko nadomještani a zubi Canticum canticorum čit. manjak. smanjivanje ili gubljenje prava. privlačenje i smještanje balvana na pogodno mjesto za utovar. pri čemu se služi capinom. pjevajući. pjevajući cantando čit.) trg. osobito građanskih prava.

) čuvaj se! čit. tj. usp. neka se pripazi". opomena.).) prav.) sto posto. karpe diem (lat.) glaz. kazus oblikvus (lat. car-ta bianca "bijeli papir") pren. kazneni predmet. sudski prigovor Cb znak za kem. zaobilazno casus rectus Čit. kast stil (engl. uzrok ratu. neke je od njih uglazbio njem. kure kauza (lat. kosti zapešća. per casum obliquum čit. karpalistika carpe diem Čit. cauza finalis) causa finalis čit. 1737.) pren. bijeli papir". kauza kriminalis Gat. predmet građanske parnice causa criminalis čit.) prav. kauza sui (lat. tj. kompozitor Carl Orff početkom našeg stoljeća Carolina Urbarialis Regulatio čit.) latini-zirano ime francuskog filozofa Des Cartesa (Descartesa) čast steel čit. kauza sine kva non (lat.) uzrok koji prethodi djelu. zavisni padež u lat. kosim putem.) krajnji cilj causa sine qua non čit. kosi. neograničena punomoć.) uzrok bez kojega se nešto ne bi uopće ni dogodilo.captatio benevolentiae čit.) prav. kazus mikstus (lat. neograničena vlast careva Carmina Burana Čit.) gram. kad treba ispuniti obveze savezništva casus mixtus čit. v. keč-es-keč-ken (engl. kazus federis (lat. kauza eficijens (lat. povrijeđeno djevičanstvo casus belli čit. slučaj kad jedan savez stupa na snagu. laskajući. u početku govora.). Kartezijus (lat. bezuzročan.) lijevani čelik castitas violata čit. laskavo carizam carski apsolutizam. vješto zadobivanje naklonosti. predmet kaznene parnice causa efficiens 216 celebritet causa efficiens čit. razlog zbog kojega se objavljuje ili vodi rat casus foederis Čit. apsolutan cave! čit. potpuna sloboda carte blanche Čit. daje pravo na poštedu od rada za određeno vrijeme Ce kem. građanski spor. Karolina urbarijalis regulacio (lat.) prav. carta bianca Cartesius čit. caveat) "neka se čuva. dativ. za lat.) povod ratu. med.) retorička fraza kojom govornik. glavni. per kazum oblikvum (lat. akuzativ i ablativ). ugrabi dan".) fil.) "iskoristi dan. koristi se vremenom! carta bianca Čit. ker (engl. karpalija (lat. keč causa civilis čit. povrijeđena nevinost.) gram. kart blanš (fr. osnovni uzrok causa sui čit. radi njegovanja. cavere. carpalia čit. kaptacio benevolencije (lat. kave (lat. stvarni uzrok (supr.) kratica Cooperative form American Remittances to Everywhere (ili: to Europe) — udruženje od 25 američkih dobrotvornih organizacija koje je nakon Drugoga svjetskog rata pomagalo obnovu ratom opustošene Europe i drugih krajeva carezzando čit.) uredbe o agrarnim odnosima u Slavoniji koje je izdao car Karlo III.) prav. slučaj u kojem postoji krivnja i oštećene osobe casus obliquus čit. v. tj. kazus beli (lat. moli slušatelje za blagonaklonost. a po nekima i za curae causa čit. kastitis violata (lat. neograničeno povjerenje. kazus rektus (lat. na čovjeka prenosi opasnu bolest spavanja . rod muha iz tropske Afrike.) "uhvati kako možeš" — hrva-nje slobodnim stilom.) "Čisti. g. kratica za cerij ce-ce muha zool. bilješka koja se stavlja na bolesničke liste radnika i označuje stopostotnu nesposobnost za rad. siše krv domaćih životinja i čovjeka. karta bjanka (tal. isto što i niobij) c/c krat. predstavljaju izvor za poznavanje srednjovjekovnog života i načina mišljenja. naziv za poeziju srednjovjekovnih putujućih klerika (vaganata). lov na milost CARE čit. kaveat (lat. Karmina Burana (lat. kauza civilis (lat. sam sebi uzrok. nezavisni padež (nominativ i vokativ) catch-as-catch-can čit. potpuno slobodne ruke. kauza finalis (lat.) mn. ulagujući se carezzevole čit. karecevole (tal. jeziku (genitiv. karecando (tal. prav. element kolumbij (co-lumbium. tj. tj. centum per centum (lat.) glaz. mješovit slučaj. tj.

prozirna.) celirati (lat. redovnik. trg. smjer opće patologije prema kojem cjelokupna životna djelatnost i zdravog i bolesnog tijela proizlazi iz stanica . polureljef.cecidije (lat. izrađivač reljefa celatura (lat. svečano obavljati celebritet (lat. nota cefal. osjetljiva na svjetlost. umjesto lako zapaljivog celuloida. proziran) umjetna plastična masa.(grč.. g. Zellstoff) staničevinska vata. ustupati. priznati kome prednost cedrat (tal. glasovitost. zecchino prema Zecca — kovnica u Veneciji) dukat. gipka i teško zapaljiva acetilna celuloza (služi. usp. nije zapaljiva kao celuloid. vrlo dobro upija tekućinu te služi za brisanje raznih izlučevina celularan (lat. ziehen vući) košara s ručkom ceker (njem. abnormalne tvorevine na biljkama koje izazivaju biljni (fitocedicije) ili životinjski (zoo-ceci-dije) nametnici Cecilija (prema Caecilius — ime jednoga starorimskog plemena) žensko ime. seli-non) bot. osobito u kovini celebracija (lat. onaj koji nešto ustupa nekom cedirati (lat. proslaviti. listić. prostor između crijeva i stijen-ki tijela. komadić papira. celomati mn. odustati od čega. caelator) umjetnik koji radi dlijetom. svetkovina celebrant (lat. cefeide zvijezde promjenjiva sjaja po kojima se određuju udaljenosti u svemiru ceh (njem. list papira. cecidi ubijam. 2. zlatnik cekum (lat. savitljiva i ne propušta vodu. za zamatanje živežnih namirnica i u grafičkoj industriji celoidin papir fotogr. celebritas) slava. papir za kopiranje čija se površina. Zeche) 1. Katolička je crkva smatra zaštitnicom glazbe. cedere) prav. stanovnik ćelije. u obliku listova. cella ćelija) kem. grč. dobiva se od celuloze. zool. svećenik koji obavlja bogoslužje celebrirati (lat. raznobojan. monah celofan (lat. slavno ime. kefale) v. cedrato) vrsta krupnih i sočnih limuna čija se kora ukuhava sa šećerom (kao poslastica) cedulja (lat. koilos šupalj) tjelesna šupljina. cedens) prav. svećenstva (ozakonio papa Grgur VII. mješinci. caelatura) vještina izrađivanja polureljefa. ustupiti. privremena priznanica. dem. koilia trbuh. tako se zvala ijedna mlada rimska patricijka iz 3. cella ćelija) 1. celebrare) svetkovati. stanični celularna patologija med. scheda vrpca. dupljaši celer (fr. celebrans) kat. celebratio) proslavljanje. a upotrebljava. životinje u kojih je razvijen ćelom ili postoje njegovi tragovi celon (lat. pravi se od celulozina ace-tata. po njoj je nazvan i cecilijan-ski pokret. osobito metalnom celit (lat. tj. proslavljati. coelestis nebeski) min. trbušna bol celibat (lat. st. Kefeus) zviježđe na sjevernom nebu. selinum. znamenita osoba celenterati 217 cenakul celenterati (lat. sastoji od klornog srebra i srebra salitrene kiseline ćelom (grč. Coelenterata) mn. caelare) raditi (ili: izvoditi) u reljefu. račun za jelo i piće u kavani. a zamjenjuje i staklo. slijepo crijevo celator (lat. trošak. koja je primila kršćanstvo i postala mučenica. tanka. grč. razbijam) mn. poznata vrtna biljka čiji se korijen upotrebljava kao začin celeritet (lat. celeri. struja u posljednjoj trećini 19. kaučuk i si.). caedo. zbog čega se upotrebljava za filmove celštof (njem. cella ćelija. prozirna. 2. 1074. schedula listić papira) 1. kedros) ukrasno drvo iz porodice Četinjača cedent (lat. proslava. fanos svijetao. caecus slep. coelibatus) bezbračnost ri-mokat. pod kefalCefej (latinizirano od grč. caecum) anat. masa slična celuloidu. celeritas) brzina celestin (lat. tj. staleška (profesionalna) organizacija obrtnika jedne struke ceker (njem. najčešće modar mineral staklastosedefasta sjaja. bot. zembilj cekin (tal. ceilularis) koji se sastoji od celula (stanica). upotrebljava se osobito u proizvodnji šećera celialgija (grč. Zoger od ziehen vući) torba s ručkom (za nošenje živežnih namirnica). st. lat. za filmove. ustupitelj. algos bol) med. koja je začeta u svrhu obnove katoličke crkvene glazbe u duhu gregorijanskog pjevanja i klasične vokalne polifonije cedar (grč. 2.

za Centralni pakt (punim imenom Central Treaty Organization) — vojni pakt sklopljen 1959. blagovaonica u katoličkim samostanima. 3. od bakra i cinka mesing itd. Centifolia rosa) bot. izrada u cementu cementirati (lat. Ken-taur centenar (lat. učvršćivanje cementom. stonožan. mjesto gdje su smješteni glavni uređaji neke veće tehničke ustanove (električna. stoti dio. caementum) učvrstiti cementom. 2. cento "stokrpa". centenarius) 2. centenarium) 1. coenaculum) 1. posebna vrsta vapnenog praha koji se. između Turske. celuloza (lat. banke. caementum) 1. centum sto. Jause južina) obrok oko 10 sati prije podne. centum sto. Centaurus) mit. služi za izradu češljeva. stoti. teško prozirna. vrlo elastična i lako zapaljiva. stogodišnjica centenar (lat. središte vrhovne vlasti ili uprave (neke ustanove. biljarskih kugli.). centimetre) = 1/100 metra centimetar (lat. polustihova odn. fotografskog pribora itd. il cenacolo) cenerjauzn 218 centralizirati cenerjauzn (njem. bezoblična amorfna bijela masa. cellula stanica) kem.celuloid (lat. pren. centum sto) jedinica za mjerenje težine od 100 funti = 50 kg. glavni grad. poduzeća i dr. 18. Zellwolle) drvena umjetna vuna Celzije. zehn deset. st). pravac koji spaja središte dvaju krugova. sa sto nogu centner (lat. ćentezimo (tal. vodovodna. 2. pedis noga) zool. me-tron mjera. elektronska itd. haljina od sto krpa) pjesma sastavljena od stihova. Posljednja večera. proslava stogodišnjeg postojanja. centenarius) uteg od 50 kg Cento krat. centum sto. matica. cellula stanica. prijestolnica. krat. stolisnik centigrad (lat. grč. kad se navlaži. ruža s mnogo latica. gradus stupanj) stupanj Celzijevog toplomjera (koji je podijeljen na sto stupnjeva — °C) centigradan (lat. caementum) 1. centum sto. centrala). centrigramme) = 1/100 grama centigram (lat. Irana. gram-ma) stoti dio grama centilitar (fr. izričaja različitih pjesnika (uobičajena literarna vrsta u predbarokno doba) centrala (lat. 3. centum sto. centum sto. cb centifolija (lat. grč. v. 2. rožnata. središnjica. ime najmanje novčane jedinice: u Nizozemskoj 1/100 gulde-na. geom. stogodišnjak centesimo čit. centum sto. koji je izumio toplomjer podijeljen na 100 stupnjeva iznad i ispod ništice cement (lat. stvrdne kao kamen. glasovita slika Leonarda da Vincija (tal. centezimalna vaga vaga kod koje se teret drži u ravnoteži sa sto puta manjim utegom centibar stoti dio bara. 2. čovjek od sto godina. folium list biljke) vrsta ruže s vrlo mnogo latica. centrum središte. celularan celvole (njem. kenobit cent (lat. pes gen.). koja tvori čvrste sastojke biljaka. razdoblje od sto godina. pozubica (sloj koštanog tkiva na zubnom korijenu) cementiranje (lat. bez mirisa i okusa. centesimalis) podijeljen na sto jednakih dijelova. eidos oblik) umjetna plastična masa koja se trljanjem i prešanjem dobiva od kamfora i piroksilina. grč. središnjica . litra) stoti dio litre centimetar (fr.) talijanski bakreni novac = 1/100 lire centezimalan (lat. cellulosus) v. dužina između središta dvaju krugova. slika "Posljednja večera". gradus stupanj) podijeljen na sto stupnjeva centigram (fr. stoljeće. u SAD-u 1/100 dolara. kenobij cenobit v. važna sirovina u proizvodnji papira celulozan (lat. Celzijus švedski fizičar i astronom (Celsius. telegrafska. učiniti nešto solidno cenakul (lat. telefonska. gablec cenobij v. anat. metrička centa = 100 kg Centaur (lat. mjerilo) stoti dio metra centipedan (lat. Pakistana i Velike Britanije centon (lat. centilitre) = 1/100 litre centilitar (lat. me-talurgijski postupak pri kojem se jedan metal (kovina) pokriva određenom supstancom u prašku koja treba putem zagrijavanja ući u taj metal (tako se od željeza i ugljičnog praha zagrijavanjem dobiva čelik. stolisnik centifolija (lat. centralis središnji) 1. (drugi) doručak. grč.

) . glavni životni organi (srce. centralis) središnji. elipsa centralno grijanje zagrijavanje prostorija toplom vodom ili parom koja dolazi iz jednog kotla. srednji. Mjeseca oko Zemlje itd. jednake je veličine kao i centripetalna sila. grč. vertere okrenuti) okrenut (duševno) sam prema sebi. gibanje koje se vrši oko središta gibanja pod djelovanjem sile koja je usmjerena prema tome središtu gibanja (ne središtu krivulje!). u parlamentarnom životu: stranka koja Čini sredinu između ekstremnih stranaka i u dvorani parlamenta sjedi u sredini. centralna jezgra Zemljine kugle (za razliku od litosfe-re. 3. centralan centrifuga v. kentron. centrum središte. sila koja je stalno usmjerena središtu gibanja. centralizacija centralizirati (lat. svima zajednička uprava.. centrum središte) 1. grč. kod centralnog gibanja. tjelešce. centralis središnji) 1. iz jednog centra (centralizam). usredotočivanje. održava tijelo koje se giba na njegovoj putanji centralna uprava u saveznim državama ili pokrajinama: najviša. nagomilati u jednu točku centralna pozicija 219 Centum revolutis. geom. između tzv.) težište centum (lat. glavni položaj. pomoću cijevi provedenih kroz prostorije koje treba zagrijavati centre-forwards Čit.) Za sto godina odgovarat ćete Bogu i meni — znacentuplirati 220 cerebralan menita rečenica češkog vjerskog reformatora Jana Husa pred svoju mučeničku smrt (spalile su ga crkvene vlasti 1415. glavni. supr. šport. dobaciti loptu igraču centra centrizam (lat. matični. bitni. ili tekućine različitih specifičnih težina jedne od drugih) centripetalan (lat. budući da se kod njega. centralis) usredotočiti. centrum središte) "srednja linija".) stotina Centum revolutis annis Deo respon-debitis et mihi (lat. centralis) v. centrum centrobarika (lat. sklonost kompromisima. petere težiti čemu) koji teži prema središtu. centrifugalni stroj centrifugalan (lat. šećera. centrum gravitatis (lat. matica centralni organi zool.. kod banaka i industrijskih poduzeća s više podružnica: glavna uprava. odrediti središte. znanost o težištu (teži) centrosfera (lat. centrum središte. koji djeluje u smjeru središta. po prvom Keple-rovom zakonu. 2. centrum središte. postavljenog na najnižem mjestu zgrade (obično u podrumu). sila koja teži udaljiti tijelo od središta njegove kružne putanje centrifugalni stroj fiz.centralan (lat. 2. voj. sila koja. centralis) pristaša (ili: pobornik) centralizacije centralizacija (lat. centripetalna sila fiz. usp. npr. geom. stanični centar (u blizini stanične jezgre) centrovertiran (lat. utvrditi središnju osovinu. baros težina) fiz. supr. 3. pren. kugli) točka koja je od svih točaka obujma ili površine podjednako udaljena. centrum) 1. grč. perspektivna projekcija centralna sila fiz. želudac) centralno gibanje fiz. skupiti ujedno. zbog centrifugalne sile. centrum središte.) šport. sustav vladavine pri kojem sve državne funkcije dolaze s jednog mjesta. odvajaju tekućine od čvrstih tijela. pluća. gibanje Zemlje oko Sunca. vune. koji je u vezi sa središtem. fugere bježati od) koji teži udaljavanju od središta. centrifugalan centrirati (lat. skupni centralist (lat. Zemljine kore) centrosom (lat. centrum središte. centralna pozicija voj. "desnice" i "ljevice". ali je suprotnog smjera. vrši se po putanji koja je. lat. zamaŠajni stroj (upotrebljava se za sušenje rublja. onaj koji je sa strategijskog stajališta najvažniji centralna projekcija v. centrifugalna sila sila koja se javlja kao reakcija centripetalnoj sili. decentralizacija i federalizam centralizam (lat. g. povučen centrum (grč. centrum središte. glavni dio fronte (za razliku od "krila"). soma tijelo) bot. u nogometu: vođa navale centričan (lat. centrum središte) v. usredotočenje. 2. sentr-fovedz (engl. za cijeđenje meda iz saća i dr. oportunizmu. koji se nalazi u središtu ili mu pripada. sfaira kugla) geol. u geometrijskom liku (krugu. dovesti u središte. usredotočenost.

veliki mozak ceremonija (lat. postostručiti centurija (lat. ocijeniti) službeno pregledati spise određene za tiskanje. žitarica. žitni. censere procijeniti. cera vosak) farm. pisanje tiska. mali mozak (ispod i iza velikog) cerebralan (lat. cera) ceracija (lat. Zeppelin) veliki motorni zračni brod krutog sustava (dirižabl). vodio nadzor nad javnim moralom. pregledavanje. oboljela životinja stalno se vrti u krugu. tvar koja se dobiva od smole trešnje (dr-veta) Cerber (grč. censor) 1. taljenjem) cerada (lat. 2. porezni obveznik. cera vosak) voštano platno. u zemljama bez općeg prava glasa: najmanja svota poreza koju mora plaćati jedan stanovnik da bi imao pravo glasa i politička prava cepelin (njem. fosforasta vrsta masti u mozgu cerebrospinalan (lat. porez. strog sudac.) zool. caerimoniale) skup običaja kojih se treba pridržavati u raznim svečanim prilikama. filmova i dr. kronična bolest na mozgu preživača (osobito ovaca). census) v. v. nazvan po pronalazaču. spina hrptenjača) anat. zemaljski plodovi. vršiti. centuria) kod Rimljana: četa od 100. kritičar. popis stanovništva. punjen plinovima lakšim od zraka. tj. ceratio) premazivanje voskom nekog tijela da bi se sačuvalo od djelovanja zraka. cerebrospinalni sistem sustav moždanih živaca i živaca leđne moždine cerebrin (lat. kazališnih djela. travnja) cerealni (lat. Kerberos) mit. državna ustanova koja obavlja ovaj posao. centurio) zapovjednik centurije. 4. izvršiti cenzuru cenzus (lat. porezni obveznik cenzor (lat. cérémonie) 1. koji se odnosi na mozak i hrptenjaču. upala mozga praćena bjesnilom cerebrum (lat. cerebrum mozak) moždani.) zool. jedan od 193 dijela na koje je Servije Tulije podijelio rimske građane (otuda "centurijske skupštine") centurion (lat. census procjena. krušni cerebellum (lat. skeptron) v. 3. Taenia coenurus vrsta trakavice) vrtičavost. časopise. obuhvaća mozak i živce koji iz njega iz cerebrin 221 certifikat laze. osoba koja pregledava privatnu poštu (za vrijeme rata) i kontrolira knjige. časopisa. census popis imovine) u feudalizmu: slobodnjak koji je imao određene kmetske obveze prema vlastelinu.8 kg cenuroza (lat. cerebralna afekcija bolest mozga. ispitna ocjena (đačka) cenzurirati (lat. voštana mast cerazin (lat. Cerealia) mn. censitus) poreznik. 3. zemaljskih plodova. pretvaranje u masu sličnu vosku (otapanjem. cerebrum mozak) med. mozak. kritičko ispitivanje. 2. grofu Ferdinandu Zeppelinu (1838— 1917) ceptar (grč. koji se tiče mozga. = 50. svečanost. cenzus cenzit (lat. žito: kod Rimljana: svetkovine u čast Cerere (9. činovnik koji je vršio procjenu imanja. kapetan centweight čit. simbolična vanjska formalnost (ili simbolični obred) pri bogoslužju ili drugim svečanim činovima. kazališna i filmska djela prije nego što će ih odobriti ili zabraniti cenzualist (lat. cerebrospinalni sistem sustav moždanih živaca i živaca hrptene moždine cerebroza (lat. ocjenjivanje. cerebrum mozak) zool. censura) 1. Cerealis) koji se tiče Cerere. praćena banalnim formalnostima ceremonijal (lat.). nepromočivo platno (za pokrivanje vozila i izradu nepromočivog odijela) cerat (lat. cerasus trešnja) kem. Kerber cerealije (lat. centvejt (engl. visoki rim.) mjera za težinu u Velikoj Britaniji. fr. centum sto) ustostručiti. uzročnik oboljenja je ličinka trakavice cenz (lat. 2. caerimonia. službeno utvrđen raspored neke svečanosti . kaz. skeptar cera (lat. služben prethodan pregled stvari za objavljivanje radi odobrenja ili zabrane tiskanja i puštanja u javnost (knjiga. "činže-njak" cenzura (lat. pretjerana i neprirodna ljubaznost i uglađenost u ophođenju s drugima. ocjena) procjenjivanje imanja. kasnije 60 vojnika. cerebralni sistem dio živčanog sustava.centuplirati dat. do 18. djela i filmove. cerebrum mozak. davao državne prihode pod zakup i pregovarao s poduzetnicima javnih građevina.

lat. ceruminosus) koji sadrži usnu smolu. cessionarius) prav. slikam. trakavice cesus (lat. odustajanje. ustupanje dobara (imanja) vjerovnicima cesionar (lat. trupu itd. grč. crtam. isprava. cera vosak. -umen nastavak) usna smola (izluČevina lojnih žlijezda u usnom kanalu) ceruminozan (lat. facere učiniti) pisano uvjerenje. kero-plastika cerozin (lat. za pola tona sniženi ton c cesar (lat. cera vosak) bijeli ili žućkasti umjetni vosak. potvrđivati.) prav. metritis cervikalan (lat. cervicis vrat) med.) pod inače jednakim okolnostima. certe jamačno. kitovi cetaceum (lat. cérémonieux) svečan. ceribaša (tur. certificatio) potvrđivanje. opkoliti. upotrebljava se za izradu raznih vrsta kresiva i kremena. g. zool.) mn. koji odgovara propisanim običajima (ceremonijalu).) ceremonijalan (lat. sličan usnoj smoli cervicitis (lat. se la ger (fr.) cerografija (lat. onaj na čiji se račun nešto ustupa. pithekos majmun) majmun s repom. cera vosak. grafo pišem. znak Ce. ustupanje. onaj kojem se ustupa neka stvar ili neko pravo c'est la guerre čit. proricanje) proricanje. okružiti (utvrđenje.) kitova mast cetera (lat. cervix vrat) anat. mast od rastopljenog voska i meda ceroplastika (lat.ceremonijal-majstor osoba koja se u određenim svečanim prilikama brine da se propisani običaji strogo vrše (na dvorovima itd. ovjeriti. grlić maternice ces glaz. cestodes) mn. glavni sastojak pčelinjeg voska cerkarije (grč. certe jamačno. impregniranje tkanina i papira. zool. ako je sve ostalo u redu. prenošenje nekog prava na drugu osobu cesio bonorum (lat. . Ceres. sličan parafinu. cera vosak.13. mel med) farm. vratni. cervix gen. grč. ostale stvari. svećenik koji vodi svečane obrede. druge stvari. poglavar) ciganski starješina ceribašinica žena ceribašina cerij (lat. coeruleus tamnoplav) med. et cetera (lat. zamorac. cervix gen. koji se tiče vrata cerviks (lat. sa sigurnošću. kerkos rep. psetoliki majmun cernirati (lat. element iz skupine rijetkih ruda. tj. grana) v. repati mladi stadiji metilja cerkopitek (grč. broj 58. v. koji treba platiti cetaceae čit. čeri neredovita vojska. Ceres) 1. položaj. cera vosak) vosku slično gorivo od sivozelenog praha koji se nalazi na kori šećerne trske certificirati (lat. cera vosak..) i tako dalje. grč. vrat maternice. caerimonialis. dokazivanje certifikat (lat. cera vosak.) isto što i car (u starijem jeziku) cesija (lat. upala maternice. cerium) kem. premazivanje podova i dr. cervicis vrat) anat. tj. gatanje u vosak ceromel (lat. caerimoniarius) kat. baša glavar. cetaceje (lat. s puno formalnosti ceremonijar (lat. atomska težina 140. ceteris paribus (lat. circinare. man-teia predskazivanje. red. fr. ovjeravati certifikacija (lat. sa sigurnošću. potvrditi.) mn.) to ti je rat. cerumen. upotrebljava se za izradu svijeća. 2. kerografija ceromantija (lat. tako ti je to u ratu cestode (lat. coeruleus tamnoplav) plavi karmin ceruloza (lat. cera vosak) zelena smola. svjedodžba cerulin 222 change cerulin (lat. također: ceremonijal-majstor Cerera (lat. nazvan po božici Cereri cerin (lat. astr. asteroid otkriven 1801. mit. pristojan. ceres-mast biljna mast koja se dobiva iz kokosova oraha cerezin (lat. itd. fr. onda. kerkos rep. cerca-riae) mn. cessio) prav. rimska božica poljodjelstva i plodova zemlje (kod Grka: Demetra). pretjerano ljubazan. ovjeravanje. cerner) voj. plastike vještina uobličavanja) v. zool. facere učiniti) pisano posvjedočiti. cessus) prav. vrat.. cijanoza cerumen (lat.

govornik i pisac (106—43 pr. miješanje svjetovnih vladara u crkvena. kao skrivenog. visoka 4. opisivanje kitova. Caesar) demokratsko-autokratski sustav vladavine kakav je uveo Cezar. hrana. Carthaginem esse delendam "uostalom mislim da Kartagu treba razoriti") poznate riječi kojima je rimski državnik Katon Stariji završavao svaki svoj govor u senatu. 2. znak Cs cezura (lat. malo krupnija od garmonda. cost and feight (čit. kost end freit) ugovor o prekomorskoj trgovini po kojem su troškovi utovara i prijevoza uračunani u cijenu robe CH kratica za Confederatio Helvetica čit. roda Cid čit. potajnog pokretača nečega. upotrebljava se u kozmetici ciborij (grč. papocezarija) cezij (lat. polako (u zagrebačkom govoru) ciconia čit. e. cibaria) mn. (lat. ubojstvo (lat. 1. kulturo-cid cif (engl. konfer (lat. ukrcavanje. Cicero) tisk. usp. atomska težina 132. -cid završni dio riječi sa značenjem: ubijanje.) usporedi! sravni!. jestivo. živio u drugoj polovici XI. zitzeln dojiti. ritmički odmor u stihu cf. tj. vrši se samo pri neparnom zbroju gemova charge d'affaires 223 cijanidi Charge d*affaires čit. ipak vraćamo na nešto što smatramo nužnim i prijeko potrebnim i Što nam treba biti stalno pred očima cetologija (lat. indijskog podrijetla cicero (lat.. insurance osiguranje. Weise način) malo-pomalo. njegova djela još i danas žive u narodnim pjesmama (zapravo Ruy Rodrigo Diaz de Bivar. nazvano po istoimenom selu u gornjoj Burgundiji change čit. pehar) kod katolika: posuda u kojoj se nalazi posvećena hostija cibozan (lat. broj 55. zamjenik izaslanika u inozemstvu chat noir čit. čejn (engl. presjek. Cid. upotrebljavaju se kad se. ar.) poznato crveno vino. pren. slova. papa) odnos između Crkve i države po kojem je svjetovni vladar istodobno i vrhovni crkveni . logia. = 20. na kraju krajeva. isticao se u borbi protiv španjolskih Ma-ura. st. chintz. živežne namirnice. Caesar. prijestupa.) otpravnik poslova.) u tenisu: promjena strana u meču. Caesar) ime rimske patricijske obitelji Julija.) mjera za dužinu u Engleskoj = 66 stopa. sid gospodar. odličan govornik.). čejndž (engl. Švicarska (na automobilskim oznakama) chain čit. osobito papinska prava (supr.ceterum censeo. njem. za tiskanje Ciceronovih pisama) Ciceron (lat. šarže d'afer (fr. red. Konfederacio Helvetika.. svi rimski carevi osim Vitelija (od ove riječi nastala je slavenska car i njem.) "crna mačka".17 m chambertin čit. kiborion vrč. obroci cibetka (tal. prijevoz) trg. poznata vrsta parfema. kasnije su ga uzeli. knez) španjolski narodni junak. occidere ubiti). Kiko (tal. stanka. Sid (šp. cibosus) hranjiv cic (engl. geno-cid. Cicero) veliki rimski državnik. cetus kit. zibetto) mala krvoločna zvjerka slična mački ili kuni. n. Chat noir naziv jednog umjetničkog kabarea u Parizu (1881—1887) u kojem su prikazivani satirički spektakli cherchez Ia femme čit. ceterum censeo. caesura presijecanje) metr. cif = cost trošak. usjek. osim uvozne carine .. npr. caesius sivoplav) kem.91. mjerenje i osiguranje robe). znanost o kitovima Cezar (lat. kaiser) cezarizam (lat. neke nesreće) Chicco čit. apsolutna vojnička vladavina s parlamentarnim formama. kratica za confer Čit. cibet mast oštra mirisa koju izlučuju ci-betkine žlijezde.) zool. kao titulu.) tražite ženu (tj. freight vozarina. grč. cfr. šerše la fam (fr.511 mm (nazvana po tome što su prvi put upotrijebljena 1467. Cezar cezaropapizam (lat. Cice-ronov stil sjajan govornički stil ciceronijanizam težnja da se piše isključivo onim latinskim jezikom kojim je pisao glasoviti rimski govornik i filozof Ciceron ciclvajze (njem. kastilijanski plemić i vojvoda. insekti-cid.-ar. nasitno. kratica u međunarodnoj trgovini kojom se označava da prodavač snosi sve troškove (vozarinu. Zitz) pamučno platno sa šarama u boji. šanberten (fr.) zool. ša noar (fr. engl. element iz skupine alkalnih kovina.poglavar. nekog zla. cikonija (lat.) poznata talijanska marka različitih proizvoda za do-jenčad i malu djecu Cibalae antičko ime današnjih Vinkovaca cibarije (lat.

pathos trpljenje. oblici koji se sastoje od više stavaka koji su rađeni po utvrđenim pravilima. uništavati gamad ciklonom.-fr. kykloo savijam. kyklos krug. predstavljaju određeno jedinstvo ciklični (grč. krivulja koju opisuje točka na kružnici koja se kotrlja na pravcu. ciklonopatija (grč. bicycle. kyanos. vihor. koji se pravilno ponavlja. osobito u predjelu trepavica ciklobal (engl. kad se veže s kotačem vozila koje je u pokretu. Ziffer brojka. kyklos krug. ziehen vući. grafo pišem. cigarro) umotani duhanski listovi (za pušenje) cigareta (fr. cicatrix ožiljak) med. kyklos krug. Blatt list) brojčanik na satu. menegled. cyclamen) biljka križali-na. eidos oblik) mat. sredstvo za uništavanje gamadi ciklonet (fr. automatski ucrtava na papiru trasu prijeđenog puta cikloida (grč. mješavina cijanovodične kiseline i klora. miholjica. 3. sa željezom berlinsko plavilo. v. cijanidi (grč. njem. kyklos krug) kružni. kyklos krug. upala očnih vjeđa. vršiti dezinsekciju ciklonom. spojen s vodikom daje veoma otrovnu cijano-vodičnu kiselinu. kyklos krug. koji se vraća u krug. ciklici cikli ti s (grč. ciklični pjesnici v. Kyklops) mit. cicada) zool. oluja ili sustav vjetrova. kyklops) med. cigarette) u tanki papir uvijen sitno izrezani duhan cigla (njem. kyklos krug) grč. metron mjera) biciklistički putomjer ciklometrija (grč. s kalijem cijankalij (poznati veoma jak otrov) itd. metron mjera. osobito u vezi s vjetrovima ciklonoza (grč. tj. meteor. oluja u kovitlac. kykloo okrećem u krug) 1. piste) utrkivačka staza za bicikliste . v. spojevi cijana. sićušne ribe promjenjivih boja iz porodice grgeča. v. kazalo ciferšlus (njem. cichlidae) mn. vrt-ložim. cvrčak cikatrizirati (lat. pathos bolest) med. kijanometar cijanopatija (grč. brojni znak cigara (šp. slika) postupak u fotografskom kopiranju pri kojem svjetlošću dodirnuta mjesta na papiru poplave cijanoza (grč. bilježim) teh. typos otisak. točkarica ciklometar (grč. Često žestoka u žarkom i umjerenom pojasu. kvaneos) mn. s obilnim padalinama i obično u promjeru od 50 do 1500 km. zickzack) linija (ili: crta) izlomljena u kratkim i oštrim zavojima ciklama (lat. foreo nosim) vrsta zrikavosti. Ziegel) opeka ciglrot (njem. kem. Ziegel cigla. naprava za suho pročišćavanje zraka i plinova od prašine. cifr) brojka. kem. žućkast cihlide (lat. nosos bolest) bolesne pojave u vezi s ciklonima Ciklop (grč. npr.ciferblat (njem. jednookost ciklopista (engl. modra boja kože zbog nedostatka kisika u krvi cikada (lat. uzgaja se i kao lončanica) ciklici (grč. razrokosti ciklograf (grč. ciklične forme glaz. kyanos tamnoplav mineral) med. rajsferšlus cifra (ar. nevolja) osjetljivost Čovjeka na vremenske promjene. klobučac. Često se drže u akvarijima cijan (grč. zarasti. gorska ljubica (cvjetovi vrlo ugodno mirišu. znak kojim se piše broj. kotač. ciklon 3.. sonata itd. Bali lopta) igra slična nogometu ili rukometu (protivnici vozeći se na biciklima nastoje ugurati loptu u protivnički gol cikloforija (grč. zaliječiti se (rana) cikcak (njem. bicycle. opjevali grčko herojsko razdoblje (junake i bogove) i koji. cijanoza cijanotipija (grč. kvaneos tamnoplav) kem. Kiklop ciklopija (grč. kyaneos tamnoplav) kemijski postupak izdvajanja zlata iz zlatonosnih ruda pomoću jako raz-blažene otopine natrij-cijanida (0. fr. Verschluss zatvaranje.1%) cijanometar (grč. rot crven) crven poput pečene cigle.-fr. simfonija. kao takvi. podrijetlom iz tropskih krajeva Afrike i Amerike. mjerenje kruga. kyklos krug. modra bolest. plin bez boje. kyanos. svi uzorci (formule) koji prikazuju odnose kružnih lukova prema ravnim linijama koje im pripadaju ciklona (grč. kyanos tamnoplav. jednovalentan radikal. mjerilo) v. uglavnom. cyclonette) automobil na tri kotača ciklonizirati kem. naprava koja. 2. metria mjerenje) geom. vrtlož-im. teh. zapor) v. crvenkast. osobito s kovinama črjanidizacija 224 ciklorama cijanidizacija (grč. kyklos krug) mn. oštra mirisa i jako otrovan. kykloo savijam. grčki epski pjesnici nakon Homera koji su.

dio parnog stroja cilindričan (grč. stanjima razdraženosti i duboke potiš-tenosti ciklotron (grč. orao) krug sa slikama različitih predjela neke zemlje cikloskop 225 cina cikloskop (grč. točka u koju se gađa. koji ima trepavice. niz spisa. kylindros valjak) u obliku valjka. jačim ili slabijim. trepavice. valjak. 3. soba. kinnabaris) min. kymainein uzbibati se. lat. kinnamonon) bot. živin sulfid. instrument u obliku trapeza sa žicama u koje se udara drvenim batićima cimelije (lat. kyon gen. koji su u vezi i čine zaokruženu cjelinu. pisaljka) stroj za umnožavanje dopisa. cimelia) mn. pokretne spolne stanice cilindar (grč. kyklos krug. razdoblje. 4. anthropos čovjek) med.ciklorama (grč. ludilo u kojem Čovjek umišlja da je pas . stari rukopisi neke biblioteke). provjeravati ispravnost (mjera i utega) cimerfarbe (njem. 2. samac koji stanuje u iznajmljenoj sobi. vrlo lijepe crvene boje cinantropija (grč. repe. težnja. određen niz godina nakon kojeg se neke pojave ponavljaju istim redom cikorija (grč. kraće: cimer cimerman (njem. cicoria) bot. kyklos krug. skisnuće cina (lat. predavanja. kymbalon) glaz. staklo (na svjetiljkama). nišan. vriježe. vreti) ferment kvasnih gljivica koje uzrokuju alkoholno vrenje cimbal (grč. kynos pas. kylindros valjak. kyklos) 1. elektromagnetni uređaj koji proizvodi naelektrizirane čestice veoma velike brzine (protone. skopeo promatram) naprava za obilježavanje željezničkih zavoja ciklostil (grč. konop. cimentare) baždariti. Zimmermann) tesar. zool. tropskog drveta čija je kora bogata eteričnim uljem cimetovac (grč. nakana. dva "cimerhera" jedan prema drugome. Ziel) meta. kyklos krug. kyklos krug. kinnamonon) fini začin od korice cimetovca. tal. dlake kod praživotinja koje im služe kao organi za kretanje. vrsta ludila s izmjeničnim. stylos držak. mjesto do kojega se utrkuje. cimet cimotičan (zyme kvas) koji izaziva vrenje. zaokružena cjelina. orama pogled. okružnica i dr. 3.) uže. dragocjenosti (npr. gađati. thymos srce. orguljski registar s usklađenim zvoncima. cilia) mn. duša) med. ciklostome (grč. crkveno blago cimentirati (tal. Ziel cilj. svrha. prah ove biljke (kao dodatak ili nadomjestak kavi) cilijaran (lat. krug. težiti. bundeve i si. cimerkole-ga sustanar u zajedničkoj sobi. kružnouste (ribe. skupocje-nosti. duga i okrugla staklena cijev. jedna od rudača žive. kyklos krug. konos stožac) valjkasto-stožast cilšajba (njem. nastojati da se nešto postigne cima (tal. alfa-čestice) koje vrše kemijske transmutacije (pretvaranje jednog kemijskog elementa u drugi) i razbijaju atomske jezgre cikloturizam turizam na biciklima ciklus (grč. valjkast zapinjač (u satu). Zimmer. Scheibe ploča) nišan. Zimmer soba. Artemisia cina) biljka kojoj cvijet sadrži santonin i služi za lijek protiv glistavosti cinabarìt 226 cinober cinabarìt (grč. npr. Cichorium. kyklos krug. pjesama i si. smjerati. ciliaris) trepavični. v. vodopija. 1. pa-klara) ciklotimija (grč. visok paradni muški šešir od crne svile s tvrdim obodom. meta cilj (njem. drvodjelja cimet (grč. liše u luka. izgled. valjkast cilindrokoničan (grč. kylindros) geom. kichorion. 1. Farbe boja) bljedilo lica karakteristično za osobe koje mnogo borave u zatvorenim prostorima cimerher (njem. cimaza (grč. 2. ciljati nišaniti. 2. stoma usta) zool. bot. neutrone. 5. želja koju čovjek hoće postići. namjera. elektron = elektron) fiz. Herr gospodar) podstanar. s trepavicama cilije (lat.

tacere učiniti. plavičastobijela kovina. cinerarium) posuda u kojoj se čuva pepeo mrtvaca. bilo koji "filmski grad" cinefakcija (lat. s bakrom (mesing). grafo crtam. element. nepristojan. Jeruzalem. urna cinerarij (lat. bezobrazluk. "tužibaba" cinkograf (njem. grafo crtam. kyon gen. cingaresca) ciganska pjesma cingulum (lat. kod kasnijih cinika ovo se naučavanje izvrgnulo u često bezočno zanemarivanje svih običaja i vrijednosti. filos ljubitelj) ljubitelj pasa cinografija (grč. naziv po gimnaziji Kynosarges u kojoj je Antisten poučavao ciničan nepristojan. botaničara Got-tfrieđa Zinna) vrtna biljka iz porodice glavočika cinijatrija (grč. cingulum) pojas uz svećeničku odjeću cinici fil. usp. cineris pepeo) urna. grč. kyon gen. prohtjev) pseća. kvnegetikos lovački. zanemarivanje vanjske pristojnosti. grč. žara u kojoj su stari Rimljani držali pepeo spaljenih pokojnika cinerarija (lat.38. optužiti. činečita (tal. kyon pas. lov cineracija (lat. atomska težina 65. pseće liječništvo cinik čovjek potpuno i podjednako ravnodušan prema dobru i prema zlu. csengo) zvonce cinkvajs (njem. Sion cionist (hebr. s bakrom i niklom (novo srebro). pren. cine kino. cinici cinija (po imenu njem. gen. Zink. doušnik. bestidan. kynos pas. cinefakcija cinerarij (lat. slikam) onaj koji urezuje slike ili slova u cinkove ploče (radi tiskanja) cinkografija (njem. bezočan. cinici cinizam fil. usp. bezočnost. kyon pas. cinker potkazivač. odricanje i preziranje svih kulturnih vrijednosti cink (njem. cink. naučavanje cinika. "otkucati". Zink. cineris pepeo) bot. neotrovna cinober (grč. cineratio) v. citta grad) velika uređenja za produkciju filmova nedaleko od Rima. crkveno dvorište. cinis. v. zagriženost. mjedenica cingareska (tal. cinis pepeo. Zink) min. kinologija cinoreksija (grč. cinkuš (mađ. slikam) urezivanje (nagrizanjem) slika ili slova u cinkove ploče (radi umnožavanja tiskanjem) cinkografirati (njem. bezobrazan. pseće bjesnilo cinologija (grč. autarkija i vrlina. znak Zn cinkati (iz njem. cina-barit cinofil 227 cirkulacijski papiri cinofil (grč. načiniti) izgaranje. Zink. neutaživa glad cintor (tal. pepeljuga (biljka krasnica pepeljaste boje. pren. cinis. weiss bijel) bijela slikarska boja. kinnabaris) min.Cinecittà čit. gen. bestidnost. iatreia liječenje) umijeće liječenja pasa. denuncirati. spaljivanje. kynegetike) vještina lovljenja pomoću pasa. grafo) raditi pomoću cinkografije cinkova mast (njem. orexis težnja. grč. po sastavu cinkov oksid cinkvajs (njem. tako da se izraz cinizam može smatrati tipičnim za oznaku ovakvog ponašanja. cinčano bjelilo. kyon pas. umjetni bijeli slikarski pigment. s posebnim naglašavanjem potrebe za što većom prirodnošću. zinken dojavljivati) dojaviti vlastima. npr. Zinkweiß) bijela slikarska boja. pren. pristaše Sokratovog učenika Antistena koji su naučavali da su najveća dobra u životu nepostojanje želja. vrsta glavočika) cingara (grč. logia) v. zijjon) najviši jugozapadni brijeg Jeruzalema s "Davidovim gradom" i Salomonovim hramom. kyon pas. Crkva i njezini vjernici. grafo opisujem) opisivanje pasa cinolisa (grč. groblje Cion (hebr. redni broj 30. pretvaranje u pepeo cinegetika (grč. kynos pas. s kositrom (bronca) itd. cimitero) prostor oko crkve. kymbalon) zvonce koje se vješa stoci o vrat. Zinksalbe) bijela mast koja se upotrebljava za liječenje lakših ozljeda kože cinkove legure slitine cinka s drugim kovinama.) pristaša (ili: pobornik) cionizma . lyssa bjesnilo) med. bezočan čovjek. zajedljivost.

optjecaj (novca). circulatio) 1. pogreška u dokazivanju i zaključivanju koja nastaje kad se stav koji treba dokazati uzme kao premisa. cirkulus minor (lat. kem. opširno opisivanje. pronositi se (glas). kožica (na jajetu. krug. borbe sa životinjama. fin. 2. cionizam cionizam (hebr.) min. optjecanje. redni broj 40. španjolska ogrlica = parafimo-za cirkumlokucija (lat. sredozemni . 2. beskrajna. Herzl cipa (grč. karaš. teh. dragi kamen. usp. mrena. kolati.) fizol. nalazi se u mineralu cirkonu (po čemu je i dobio ime). salmonide ciragra (lat. tako da u dokazu nedostaje načelo dokaza ciriforman (lat. kružna putanja cirkum (lat. circulus) 1. panem et circenses Čit. društvo cirkon (perz. cirkulus major (lat. biti u optjecaju. circulare) 1. circumferentia) obujam. krvne žile. kružna pila cirkularan (lat. kao razlog koji dokazuje. rijetka kovina. žute ili crvenkastosmede boje cirkonij (perz. ponovno destilirati cirkulus (lat. tj. Cyprinus carpio šaran) zool. som. vrtoglavica cirkumligatura (lat. mjenice. cirkulus viciozus (lat. T. 2. circum naokolo. okružnica. kotar cirkulacija (lat. kružna linija.) "kruha i igara". circinus šestar) med. trg.) fiziol. circator) onaj koji obilazi i nadzire katoličke samostane cirkl (lat. sustav krvnih žila cirkulacijski papiri trg. "pogrešan krug". cirrus kovrča. med. rasprostiranje. štuka. circa) otprilike. 2. circumcidere obre-zati) obrezanje (kod Židova i muslimana). zijjon) židovski pokret kojem je svrha stvaranje slobodne i samostalne židovske države u Palestini. kečiga. manji optjecaj krvi (kroz pluća) circulus vitiosus čit. (kao zamjena gotovog novca za neko vrijeme i bez sigurne podloge koja bi jamčila njihovu isplatu) cirkular 228 cirusi cirkular (lat. circenses) cirkuske igre kod Rimljana: gladija-torske borbe. 3. circum) prijeđi. kruženje (vijesti. agra plijen) med. oko cirkator (lat. znak Zr cirkul (tal. oko.) log. circumligatura) med. 3. reorganizaciju ovoga pokreta izveo je 1897. periferija cirkumfleks (lat. itd. 4. 4. grč. cirkularna nota pismo koje neka vlada šalje stranim vladama i u kojem izlaže svoja stajališta i odluke o nekom aktualnom političkom pitanju cirkulirati (lat. kolanje. glasova i si. teći. koji se kreće u krugu. osip. zool. Mediteran) koji se nalazi oko Sredozemnog mora.) cirkulacijski organi anat. šestar (sprava za opisivanje kruga. kefale glava. u obliku kruga. lišaj oko pojasa circulus maior čit. kreditna pisma i si. koji ima osobinu cirkulara 1. ribe nizinskih voda (šaran. atomska težina 91. optjecanje. mjerenje udaljenosti itd. circumlfexus) gram. sunet cirkumferencija (lat. opseg. morska riba. veliki optjecaj krvi (kroz cijelo tijelo) circulus minor čit. poljska kečka (bolest u krajevima oko Visle) circenzijske igre (lat. kružnica. preko lat. = parafraza cirkumluvija (lat. a on više ne traži (u doba propasti) circinus (lat. odvajanje jednog komada zemlje zbog prodiranja riječne vode i stvaranje otoka cirkummediteranski (lat. circum.). circumluvio) geol. circum locutio) ret. kružiti. natjecanja na konjima i kolima (najomiljenija zabava Rimljana).) opna. 3. monstranca cirkumgiracija (lat. uvojak. usp. biti u tečaju. circulare) 1. na mlijeku).) kem. skočac. circulus) krug. gyrus krug) vijuganje. optjecati. kružnica. usp. dug naglasak cirkumgestacija (lat. circularis) kružni. skakavac ciplar ptica koja se hrani ciplima ciplara mreža za lovljenje cipala ciprinide (lat. unaokolo (u mnogim složenicama) cirkumcizija (lat. okružje. circolo područje) negdašnji naziv (u Dalmaciji) za krug. krug. ce-phalus) zool. ići od ruke do ruke. circumgestatio nošenje okolo) kod katolika: nošenje hostije u monstranci. element. okolo. usklik rimskog naroda da mu se dade hrana i cirkuske igre. službeno pismo koje se šalje većem broju osoba i ustanova s istim sadržajem. membrana cipal (grč. panem et circenzes (lat. mn.22. područje. krvotok. cirriformis) kovrčast cirka (lat. promet (robe).). tj.cionistički pokret v.

glaz. opkop (napravljen od bedema ili rovova) cirkus (lat. opkopavanje. paperjasti oblaci. sifilisa i dr. kystis mokraćni mjehur. cirrostratus) mn. u nizovima ili kao stada bijelih ovaca cirostratusi (lat. circumvallatio) voj. citator) 1. ograničavanje. circumspicere ogledavati se) koji se ogledava oko sebe cirkumstancija (lat. cisterna) 1. više. izdanak) bot. onaj koji poziva sudu. onaj koji je pozvan pred sud citator (lat. prav.. circus. st. 2. oblaci koje čine slojevi snježnobijelih kuglica. kod Rimljana: duguljasto-okruglo trkalište za konje i kola u kojem su priređivane circenzijske igre. pozvati pred sud. cittadella) fort. kirros žut. prav. hrabrije (geslo današnjih Olimpijskih igara) citoblast (grč. kytos šuplje tijelo. kystis mokraćni mjehur) med. cirrus kovrčava kosa. vrsta šu-pljikaste izrasline ispunjene tekućinom ili kašastim sadržajem. 2. promatram) med. citara oktokorda (lat. 2. petroleja i dr. ciroza jetara bolest praćena umnožavanjem jetrenog vezivnog tkiva koje očvrsne i pokazuje jaku žućkastu boju (posljedica kroničnog alkoholizma. tvrđava za obranu grada citara v. tem-no režem) operativno uklanjanje neke ciste cistercit pripadnik jednog ogranka benediktinskog reda (ime po opatiji Citeaux. za (za vrijeme) cis (lat. posebni vagon za prijevoz benzina. citatio) navođenje. blastema klica. circumstare stajati uokolo) okolnost. kirkos krug) 1. opisivanje riječima. navod. oblaci u obliku tankog. 2.) cirozan (lat. osmerostruna) katolička crkvena pjesmarica prvi put objavljena u 18. ret. danas: okruglo mjesto s amfiteatralnim sjedalima za artističke i si. grč. alci-jus. citatum) 1. hladetinasta tvar iz koje se razvija biljno stanično tkivo . mala utvrda koja se nalazi u većoj i služi kao glavna utvrđena točka cjelokupnog utvrđenja. pri lijepom vremenu. s navodnim znacima i točnim navođenjem izvora citat (lat. circumscriptio) opisivanje. skopeo gledam. meteor. omot. meteor. potpuno bijeli. nagovještavaju skoru kišu cis 229 citrin cis (lat. cirrocumulus) mn. ton C povišen za pola tona cisalpinski (lat. lat. ovčja vuna. forcijus (lat. eidos lik) vrsta krivulje (trećeg stupnja) u geometriji cista (grč. kystis mjehur. pregled ciste cistoskopom cistotomija (grč. kystis mjehur) med. ako barometar pada. navoditelj citata citirati (lat. temno režem) med. bjeli-Častog i prozirnog vela ciroza (grč. fortius čit. izvedbe (obično pod šatorom) cirokumulusi (lat. cis-alpinus) koji leži s ove strane Alpa cisoida (grč. poziv pred sud citadela (tal. cistitis (grč.) brže. citare) 1.) 2. doslovno. sastavljeni od ledenih iglica. meteor. s ove strane (za prostor). stjecaj događaja cirkumvalacija (lat. akutna ili kronična upala mokraćnog mjehura cistoskopija (grč. operativno otvaranje mokraćnog mjehura ili koje druge ciste citacija (lat. cirrus kovrča. cirrosus) kovrčast cirusi (lat. okrugla poput kugle (za razliku od drugih tvrdih izraslina) cistektomija (grč. kissos bršljan. cicijus. Cithara octochorda čit. točno navesti Čije riječi ili mjesto iz nekog djela citius. u Burgun-diji) cisterna (lat. ulja. Cistertium. bunar za skupljanje kišnice (osobito u bezvodnim krajevima). jezgra. citra. uvojak) mn.) 1. altius. citatus) 2. mjesto doslovno navedeno iz neke knjige ili spisa.cirkumpolarne zvijezde astr. stvaranje razdoblja cirkumskripcijska bula papinska bula kojoj je cilj uređivanje prilika Katoličke crkve u nekatoličkim zemljama cirkumspektivan (lat. kystis. zvijezde koje ne silaze s vidika jer se okreću u blizini zvijezde Sjevernja-če cirkumskripcija (lat. navod (citata). zatvaranje u određene granice. boje limuna) med. sadrži latinske i hrvatske pjesme za osam različitih prigoda (odatle joj i ime) citat (lat. prav. uvo-jak. prav.

tj. prav. vidov-njaštvo clandestina possessio čit. civilisarc) provesti civilizaciju. čovjek privikava življenju u skladnoj zajednici sa svojim bližnjima. student sveučilišta civitet (lat. školovati. cizeliran clairvoyance čit. kytos šuplje tijelo. caedere rezati) dlijetom oklesati. citrus limun) kem. militera). učiniti uglađenim.citogonija (grč. uljuđenost. uljuditi. klandesti-na posesio (lat. civis akademikus (lat.) grad.) prav. logia znanost) dio biologije koji se bavi proučavanjem stanice citometar (lat. kytos šuplje tijelo. dlijetom otesati. uvjetuje normalnu propustljivost kapilara. kovi-norezbar cizelirati (fr. proglašen umrlim.) mn. civilis) građanski. prid.) vidovitost. posebno rimskog prava (za razliku od kanonista i kriminalista). potajni zaručnici clandestinum coniugium čit. potajni brak . kremen žute (limunove) citroen 230 clavus oculi citroen čit.) citra (grč. osobito: dio Londona kao bankarsko i trgovačko središte (the City) civil (lat. ovise pojave života citostoma (grč. civis građanin) 1. kitron limun. uljuđivati. veoma stari žičani instrument na kojem se tonovi proizvode metalnim prstenom citrat (grč. kithara) glaz. u metalnu ploču i staklo finim malim dlijetom urezivati razne figure i ukrase cizelirati (fr. još zelena ušećerena limunova kora citrusi (lat. društvena usklađenost civilizirati (lat. plodovi njihovi imaju koru koja sadrži eterična ulja i sočnu jezgru (u citruse spadaju: naranče. pristojan. citrus) bot. civilis građanski) 1. kitron limun) drveće i grmlje s trajnozelenim lišćem i mirisnim cvjetovima. klande-stinum konjugijum (lat. limuni. kytos šuplje tijelo. civiliter mortu-us) prav. civis academicus čit. ići u civilu ići u građanskom odijelu civil (lat. građanski stalež (za razliku od vojničkog. mandarine itd. tal. gone rađanje) biol. malo-pomalo. služba u građanstvu civilni brak građanski brak. siti (engl. limun (drvo i plod) citronat (lat. građanin (za razliku od vojnika). uljuđen. sol limunske kiseline citrin (grč. ciseler) fino. sitroen (fr. leukocite i dr. školovanost. kytos šuplje tijelo. stoma usta) biol. prav. citotoksična moć svojstvo imunih krvnih seruma da uništavaju stanice (eritrocite. grč. 2. 3. metron mjera) sprava za mjerenje brzine. kiparske radove izlje-vene u kovini dlijetom umjetnički popraviti i ukrasiti.) građanin.) poznata francuska marka automobila (prema Andreu Citroenu. privatnopravni civiliter mortuus (lat. koji uništava stanice. citus brz. prozirna sluzava tekućina koja struji u stanici. uljudan. zajedno s jezgrom. civilis) građanska služba. umjetnički dotjerivati površinu iskovanih predmeta tako da budu glatki. učiniti koga skladnim članom ljudskog društva civilna lista (engl. nastavnik građanskog (civilnog). koji se smatra mrtvim iako je živ. 2. citrus limun) nezrela.) građansko pravo cizeler (fr. razmnožavanje putem pojedinačnih stanica citologija (grč. imovina do koje je netko došao potajno clandestina sponsalia (lat. građanski mrtav.) akademski građanin. građanstvo. kytos šupljina.) prav. lat. lat. civilisatio) stupanj kulture koji dolazi nakon barbarstva i na kojem sc. toxikos otrovan) med. prosvijećenost. ušće stanice citotoksičan (grč. jedna od najvažnijih tvari u prirodi jer o njoj. bez građanskih prava civilizacija (lat. građansko odijelo. sudac koji sudi u građanskim sporovima civilan (lat. klervoajans (fr. lat. cesello. ciseleur) rezač kovine. kitron. citrus od grč. brzinomjer citoplazma (grč. civil list) stavka u državnom proračunu koja se svake godine isplaćuje vladaru radi uzdržavanja njega i njegovog dvora civilna služba (lat. "kralju automobila" u Francuskoj) citrona (grč. uglađen. plasma tvorevina) bot. sposobnost predviđanja. omot. kitron limun) vitamin P.) city čit. ciseler. brak koji se sklapa pred državnim vlastima civilno pravo građansko pravo civis (lat.

titula) clavus hystericus čit. kodeks karta-ceus (lat. kom si. ergo sum čit.) glaz. Kod Napoleon (fr. kako jest. primjerno. klajmb (engl. žestok bol samo na jednom mjestu glave clavus oculi čit. kao gore come sopra čit.) posebno predavanje koje slušatelji plaćaju collegium publicum čit. kolegijum medikum (lat. kao prije. kola parte (tal. zoll) starija mjera za dužinu: palac = 1/10 ili 1/12 stope = oko 2.) glaz. codex chartaceus čit. kom il fo (fr.) uzorno. klavus histerikus (lat.) i ovako i onako. Svjetlost (grof. Visost. kliring-haus (engl. kol aro (tal. kao što prilici: otmjenost communicatio idiomatum čit.) glaz. kome prima (tal. pariško kazalište koje prikazuje poglavito klasična djela comme ci. u Londonu climb čit. comme ça čit. kolegijum publikum (lat.) med. baš kako treba. oznaka za prateće glasove da se usmjeravaju prema glavnom glasu collegium medicum čit. klarisimus (lat. osobito: stari rukopis cogito. kold-krim (engl. prva ovakva ustanova osnovana je 1775.) šaljivo kaz. climb "penjanje". teške i čvrste kožne cipele. v. dakle postojim (osnovno načelo Descartesove filozofije) coitus animalium čit. i objavljen 1804.clarissimus čit. mislim.) sveti sabor.) javno besplatno predavanje collegium sacrum (lat.) fil. sjedi-njenost božanskih i ljudskih svojstava u Isusu Kristu . zatim se okrenu jedno prema drugom leđima i tako završavaju ples) clog Čit.) med. palačno mjerilo come prima čit.5 cm cold-cream čit.) zdravstveno vijeće. gudalom (svirati) colla parte Čit. kodeks ma-nuskriptus (lat.) ustanova u kojoj bankari izmiruju svoja potraživanja (mjenična. ispadnutost šarenice (oka) kroz oteklinu na rožnici clavus pedis 231 comodamente clavus pedis čit. djelo s nepovezanim scenama Comédie française čit.) djelo u rukopisu.) teol. koka-kola (engl. svakojako comme il faut čit.). koitus animalijum (lat. partneri ispružaju ruke jedno prema drugome i trljaju se nosevima "na mongolski način".) plaćeno predavanje samo za ograničen broj slušatelja collegium privatum čit. osobito vojničke col (njem. "uspon") vrsta društvenog plesa (pleše se u parovima uz beat-glazbu. komedi a tiroar (fr.) francuski građanski zakonik koji je tako nazvan po tome što je izrađen pod predsjedništvom Napoleona 1. kolegijum privatisimum (lat. ergo sum (lat. sabor kardinala u Rimu colštok (njem. bez svojevoljnog ukrašavanja comédie à tiroir čit. kurje oko clearing-house čit. sanitetsko vijeće collegium privatissimum čit. valjano. kogito. klavus pedis (lat. metar na kojem su označeni coli (palci).) parenje životinja cokule (tal. komu-nikacio idiomatum (lat. čekovna i dr. kolegijum pri-vatum (lat.) bijela pomada za omekšavanje kože coll arco čit.) "najslavniji". cokula") irski narodni ples s udaranjem nogu o pod (iz njega se razvio step coca-cola čit. come prima come sta čit. kome sta (tal. kom sa (fr.) osvježavajuće piće od različitih biljnih ekstrakta s dodatkom neznatne količine kofeina Code Napoleon čit.) stari rukopis napisan na papiru codex manuscriptus čit. Komedi fransez (fr. žulj na nozi.) Francuska komedija. klavus okuh (lat. zoccolo) mn. clog "drvena cipela. Zoll-stock) drveni metar na sklapanje.) glaz.) med.) glaz. klog (engl. kome sopra (tal.

strastveno. kon viveca (tal. živahno con gravità čit. kon amore (tal. suglasnost svih naroda u pogledu vjerovanja u postojanje božanstva (uzima se često kao dokaz za postojanje Boga) consignatio bonorum čit.) glaz. vatreno con diligenza Čit.) glaz. sa zadovoljstvom con anima čit. kon moto (tal.) glaz. živahno.comodaménte Čit. komposto (tal. drugovi pred sudom. složeno con allegrezza čit. živahno. v. sa živošću.) v.) glaz. s gorčinom. krjepko. končertino (tal. konsekucio temporum (lat. pravilno slaganje vremena u rečenici consensus gentium čit. umilno. kon amareca (tal. upotrebljava se obično u skraćenom obliku: cf. izražajno con fuoco čit. nešto blaža vrsta relegacije consilium medicum čit. obično s jednim do tri samostalna stavka concurrentiae clausula čit. kon alegreca (tal.. manje glazbeno djelo.) glaz. žalosno con espressione čit. konferatur conferatur (lat. komplices delikti (lat. udobno. kon gracija (tal.) usporedi (upućivanje na neko mjesto u knjizi). radosno. pažljivo con passione čit. konsenzus gencijum (lat. kon anima (tal.) mn. comodo comodo čit. tužno. neophodan. komodeto (tal. kon gravita (tal. komodo (tal. s uzbuđenjem con suono pieno čit.) glaz. tužno con amore čit. dirljivo con variazioni čit. slatko con dolore čit. svi koji pred sudom zajednički zastupaju isto pravo . nježno. s varijacijom. sa žarom. kon vigore (tal. umjereno compiacevole čit. trgovački pomoćnik) ograničava.) glaz. s pažnjom. pren. u slučaju bijega nekog prijestupnika).) prav. prav. pokajna molitva u katoličkom bogoslužju. konsigna-cio bonorum (lat. usp.) glaz.) glaz. konsortes litis (lat. sudski popis imovine (npr. pokajanje consecutio temporum čit. pažljivo. burno. kon dolčeca (tal. dopadljivo complices delicti čit. konkurzus kreditorum (lat. kon suono pjeno (tal.) glaz. ljupko. pod konkurs conditio sine qua non Čit. kon varijacioni (tal. kon pasione (tal.) glaz. kompijaćevole (tal. živahno. kod javnih prodaja.) glaz. ljupko. s veseloš-ču con amarezza Čit. nužan.) glaz. nakon smrti onoga koji umre bez oporuke.) glaz.) trg. kon espresione (tal. v.) glaz. kon brio (tal. konzilijum medikum (lat. kon dilidženca (tal. liječničko mišljenje consortes litis čit.) gram. apsolutan uvjet confer čit.) uvjet bez kojega se nešto ne može zamisliti ili izvršiti. kon fuoko (tal. comodo comodétto 232 consignation bonorum comodétto čit.) glaz. prav. komplici composto Čit. s djelomičnim odstupanjima od glavne teme con vigore čit. tj.) glaz. s ljubavlju. snažno. strasno. kon dolore (tal.) glaz.) mn. ljupko. u korist svoga nekadašnjeg poslodavca. umilno con moto Čit. s nježnošću. izražajno con vivezza čit. kon tenereca (tal. v. vatreno. Konfiteor (lat.) glaz. konzilijum abeundi (lat.) glaz. živahno.) liječnički savjet. vremenski slijed. kondicio sine kva non (lat. živo concertino Čit. s dostojanstvom con grazia čit.) savjet đaku da napusti školu (zbog slabog učenja ili ponašanja). u svom privrednom radu concursus creditorum čit. komodamente (tal. pogodba kojom se službenik (npr.) "ispovijedam se".) glaz.) glaz. konkurencije klauzula (lat. simbolično oduzimanje imovine consilium abeundi 233 corona consilium abeundi čit. s bolom. punim tonom con tenerezza Čit.) glaz.) glaz.) teol.) neka se usporedi Confiteor Čit. brižljivo con dolcezza čit. prav. v.) glaz. s izrazom punim duše con brio čit. kon oservanca (tal.) glaz. dostojanstveno. pod motus con osservanza čit. konfer (lat.

) log. korona navališ (lat.) prav. diplomatski zbor. valove itd. kontinuo (tal. ala copa (tal. kontinuetur (lat. corona triumphalis Čit.) brodski vijenac. zoppo) sakato. tako da ta stvar i dalje ostane kod prijašnjeg vlasnika u uporabi contano Čit. korona Veneris (lat. ovaj posljednji vijenac bio je prvotno od svježeg Corona borealis 234 cucla lovorova lišća a kasnije od zlata. koram populo (lat. corona castrensis čit. koram publiko coram publico čit. corona vallaris čit. konto korente (tal. corona navališ čit. korona muralis (lat. Korona borealis (lat.) građanski vijenac. tekući račun. utvrd-ni zid.) med. kad banke.) glaz. dobivao ga je vojnik koji je prvi stupio na neprijateljski brod. pun zbor. v. korona valaris (lat.) glaz. crkvi: tijelo Gospodnje (Kristovo). neka se nastavi (uzimanje lijeka) continuo čit.) nasipni vijenac.) konto o poslovima na zajednički račun. pa na temelju toga kredita međusobno posluju contractus socidae čit. coquere. četvorokutan krug. diplomatsko tijelo corpus delicti čit. tj. koro pjeno (tal. kon-tradikcio simptomatum (lat. korona civika (lat. kokve (lat. alla zoppa čit.) pred skupljenim narodom. socida contradictio in adjecto čit.) prav. corona muralis čit. nejednako copy-right čit.) zakon o autorskom i izdavačkom pravu coque! čit. neka nastavi (bolesnik upotrebljavati lijek) continuetur čit. korona (lat. dobivao gaje vojskovođa koji je oslobodio grad od opsade.) Sjeverna kruna. kornd bif (engl. korona kastrenzis (lat. brojte. dok su ostali vijenci bili od neke druge kovine. Korpus juris kanonici (lat. proturječnost u pridanome. kontano (tal. korpus delikti (lat.) prav. kontinuet (lat. kljasto.) glaz. pričesna hostija kao tijelo Kristovo. Corona borealis čit.) arh. predmet koji dokazuje krivnju.) glaz. korona obsidionalis (lat.) med. kon-stitutum posesorijum (lat. tj.) u Kat.) med. tj. korona trijumfalis (lat. kuhaj! (na receptima) eoram populo čit. tj.) zbirka pravnih izvora kanonskog prava Corpus juris civilis čit.) vijenac. kontra-dikcio in adjekto (lat. srednji glavni dio palače ili dvorca corps diplomatique čit. koram publiko (lat. pred cijelim svijetom. hladna vatra itd.) trg. Korpus juris civilis (lat. bez prekidanja conto a meta čit. na dijeljenje gubitka i dobitka conto corrente čit. jedan od načina stjecanja vlasništva u pokretnim stvarima bez stvarne predaje. kopi-rajt (engl.) med. konto a meta (tal.) svi predstavnici stranih država u nekoj državi. coque) farm. corona obsidio-nalis čit. trgovci i industrijalci otvaraju jedan drugom mjenični ili akceptni kredit ili račun (konto). odlikovanje vojniku koji je u boju spasio život rimskom građaninu.) zidni vijenac. javno i otvoreno corned beef čit. sifilisne ospice po čelu corps de logis čit. Tijelovo (blagdan) Corpus juris canonici čit. drveno željezo. kor d'loži (fr. odlikovanje vojniku koji se prvi popeo na zid neprijateljske utvrde. contradictio svmptomatum čit.) usoljena govedina konzervirana u limenim kutijama (konzerva) coro pieno čit.) v. kopi-rajt bil (engl.) opsadni vijenac.) zbirka Justinijanovih pravnih knjiga . kor diploma-tik (fr. proturječnost znakova bolesti copo (tal. "Venerin vijenac".) taborski vijenac (dobivao gaje vojnik koji je boreći se prvi ušao u neprijateljski tabor). korpus Domini (lat. tj. kontraktus so-cide (lat. a predstavljah su npr. potpun zbor corona Čit.constitutum possessorium čit. pravite stanku (u partituri kod onih glasova koji kasnije počinju) continuet čit. dobivao ga je vojnik koji se prvi popeo na neprijateljski nasip. corona civica čit. npr.) uobičajena formula za zaštitu autorskog i izdavačkog prava copy-right bill čit.) dobivao je vojskovođa kojemu je bilo dopušteno da slavi trijumf. oruđe kojim je djelo izvršeno ili objekt nad kojim je izvršeno corpus Domini čit. zviježđe na sjevernoj nebeskoj polutki (najsjajnija zvijezda Gemma) Corona Veneris čit.

veleizdaja Croata čit.) sisa. dotjerati. bakar Curia romana čit. no koja je tek u XVI. pijuckati cugeher (njem. krepitus ventris {lat. knjiga cjelokupnog rimskog prava: zbirka rimskog prava koju je u VI. gutljaj.) Cosa nostra čit. zool.) min. st.) prav. zucken) vući. na njemačkoj zvjezdarnici KdnigsstuhlHeidelberg.) kinesko Ministarstvo vanjskih poslova cuprum čit. engleski srebrni novac od 5 šilinga cruciferae čit. laka.) prav. papin dvor u Rimu (središnje tijelo u upravi Katoličke crkve) curihtati (njem. biljke krstašice.) kruna. ljuskari cuba libra (šp.) mn. uz ogradu. izjava pred sudom i svjedocima o primanju nekog nasljedstva crimen laesae majestatis čit. Korpus juris (lat. korpus vile (lat.) s iznimkom. Zug) piti. potez-na sklopka cukar (njem. povorka.) Rimska kurija.) s pohvalom.Corpus juris čit. kum laude (lat.) glaz. pojačavajući jačinu tona cretio čit. komarči culpa lata čit. privaga cucla (njem. razred člankonožaca. veoma laka.) popularni španjolski napitak (koka kola miješana s nekim alkoholima) cubok (njem. kraun (engl. Zucker) šećer cukati (njem. odlično (u ocjenjivanju uspjeha na ispitima) cum reservatione čit. zool. obično kosti ili lošije meso. Kroata (lat. iz grč.) francuski orden: križ legije časti crown čit. st.) v. voj.) prav. glasno puštanje vjetrova iz trbuha (kroz crijeva) crescendo čit. 5. Kroacija (lat. zurichten) spremiti.) med. sve jače. v. Wasser voda) zašećerena voda cuketo (tal. kulpa levis (lat. krimen lese majestatis (lat. Zuwage) dodatak. kroa d'oner (fr.) mn.) mn. osim Cung-li-jamen (kin. konac. gumena sisalj-ka. Zugehor) pribor za odijelo (podstava. vrsta velike udice za lov somova. kum rezerva-cione (lat. bot. 6. trgati cukerkrankhajt (njem. vlak. tj.) v. ožujka 1906. kulicide (lat.. "varalica". pod vilis Cos-b astronomski laboratorij europskih zemalja u kojem se proučavaju gama-zrake iz galaktičkih i drugih visoko radioaktivnih izvora (lansiran je početkom kolovoza 1975. kosmeo kitim) talijanski umjetnici u 12—14. Zucker šećer. krepitacio vezikularis (lat. pohvalno. cug 235 cvika cug (njem. čujno. gumbi i dr. 2. zuchetto) crvena kardinalska kapica culicidae čit. ime Croatia dano je jednom planetoidu otkrivenom 3. koji mesar stavlja na vagu uz meso koje mušterija traži. posve mala krivnja cum grano salis Čit. kum grano salis (lat. Koza nostra tal. st. 4.) med.) zbornik prava. zločin prema državi. Zucker šećer.) Hrvatska. mala krivnja culpa levissima čit. dobila ovaj naziv corpus vile čit.) Hrvat Croatia čit. krucifere (lat. Cosa nostra "naša stvar") poznata talijanska gangsterska organizacija mafije u SAD-u Cosmati (tal. vod cugati (njem. Zug) 1. Zug vučenje. duda. propuh. Schalter) električni prekidač na poteg.) prav.) cugšalter (njem. željeznica. kuprum (lat. 3. uvreda veličanstva. Krankheit bolest) Šećerna bolest cukervaser (njem. rakovi. (tal. krečio (lat. kulpa levisima (lat. dogotoviti . krustaceja (lat. pripadaju porodici zeljastih dvosupnica Crustacea čit. kulpa lata (lat. i Kroacija croix d'honneur čit. teška krivnja culpa levis čit. čija se djela temelje na dekorativnosti i ukrašavanju crepitatio vesicularis Čit. Kurija romana (lat.) prav. gumeni ili plastični predmet u obuku sise i si. pod granum salis cum laude čit. krešendo (tal. široka. priredio car Ju-stinijan. škripanje u prsima koje se čuje pri udisanju zraka crepitus ventris Čit.

Zwilling) blizanac. saonice. kad igrač ima kralja i damu iste boje). pašnjak. Zange kliješta) vrsta osobitih kliješta sa šiljastim štipaljkama cviker (njem. grožđice.) prav. imitacija (koracima i pokretima) pijanog svijeta (gubljenje ravnoteže) čabuk (tur.curik (njem. chacarita) divovski inkvizicijski požar zabranjenih knjiga (proveo argentinski katolički kler) . zurück natrag. kola. kudjeljno i pamučno platno) cviling (njem. zwicken) bušiti. Zwicker) naočale koje se drže na nosu pomoću štipaljke. "knedli" sa šljivama cvergl (njem.) tijek života. tal. kurikulum vite (lat. varivo cuštendig (njem. dolina čajka (rus. cvikati 236 Cyrano de Bergerac cvikati (njem. Zwiebel crveni luk. dvopek.) francuski prozni i dramski pisac (pravim imenom Hector Sa-vinien. mađ.) v. Sitz sjedalo) vozilo. čaika.) brzo ćador (perz. zwanzig) dvadeset (obično kao figura u kartaškoj igri "šnap-sl". zurück) natrag (izraz uobičajen kod kočijaša kad žele da konji povuku natrag) curikštos (njem. cvikl klin). bilih dvonitni. uklinak. obično u frazi: zabiti cviku podvaliti kome. a preko sebe) curriculum vitae čit. njegov je lik ne-oromantički idealiziran u istoimenoj drami Edmonda Rostanda Č. sudar cvajakter (njem. Stoss udarac) udarac lopte u nogometu tako da je igrač usmjeri natrag (iza sebe. fircig cvancik (njem. brašno) cvajzicer (njem. Zwickel) klin. zwei dva. č četvrto slovo hrvatske latinice ča-ča-ča (cha-cha-cha) latinskoamerič-ki društveni ples u 4/4 taktu. zatvor koji ne lišava Časti (osobito za manje političke prijestupe) cušnajder (njem. zabib. zwicken štipati. zool. životopis custodia honesta čit. šajka čakarita (šp. umetak (izraz osobito uobičajen kod krojača. vrsta sitne ribe. usp. Akt čin) kazališna igra u dva čina. 1619—1655). sajka) lak i brz Čamac na Dunavu i Dnjestru (služio i kao ratni čamac). Zwetschke šljiva) mn. Čajyr) livada. poljana. Zusammenstoss) sukob. sa dva sjedala. Zwillich) dvonitka (jako i gusto laneno. "pusa" poljubac) poljubac pri kojemu se cjelivana osoba uštine za obraz cvikl (njem. bez nožica cviki-pusa (njem. američki somić cvibak (njem. igra "mlin" cvika (njem. travnjak. nasamariti koga i si. Zerge) patuljak. zwanzig) nekadašnji novac od dvadeset krajcara cvebe (ar. umetkom u obliku klina) cvilih (lat. cvinglijanci cvik (njem. zwicken štipati. usp. Zuschneider) krojač (pomoćni) cušpajz (njem. tzv. Zweier) dvojka. bušenjem poništiti (kartu. pleše se u paru. zuständig) zavičajan cuzamenštos (njem. šator čaga (šatr. okruglice. jedno od blizančadi. kad treba proširiti hlače ili si. zrakoplov i si. biskvit cviblsos (njem. kustodija honesta (lat. Zwieback) kruh dvaput pečen. nauČavanja vjerskog reformatora Ul-richa Zwinglija (1484—1531) Cyrano de Bergerac Čit.) ples čair (tur. triling cvinglijanci pristaše cvinglijanizma. ulaznicu) cvikcange (njem. Zuspeise) dodatak uz glavno jelo. zwei dva.-tur. Zwick) vrsta kartaške igre. sauce umak) umak od crvena luka cvighjanizam v. njem. dvosjed cvancig (njem. suho grožđe. pijani ča-ča-ča varijacija spomenutog plesa. sporedno jelo. dvočinka cvajer (njem. Sirano d' Ber-žerak (fr. rozine cvečknknedli (njem. ah se kreću po točno određenoj shemi koraka. fr. od dvije žice. partneri se ne drže. zibibbo) mn. znak broja dva ili neki predmet druge kategorije (npr.

) zarada drvena ih zidan« ili na stupovima s (izbočenim) drvenim gornjim katom.18—3. vragolan. ugovor o najmu broda ili zrakoplova Čartirati (engl. ispočetka lagan. csarda) krčma na pusti u Mađarsko4 čardak (tur. usp. istaknutih dijelova vojnih postrojbi radi izazivanja i uznemira-vanja neprijatelja ili kao počinjanje ozbiljnije borbe čarkaš (perz. kuća od dasaka i brvana čauš (tur. jela. velikog posjeda i kapitala.) narodna pjesma vedroga karaktera. dati brod ili zrakoplov pod zakup čartisti (engl.132 1 čarka (perz. stražarska kula Čardaš 238 čembalo čardaš (mađ. tur. charter) mn. sviranje. prijeći na islamsku vjeru čam (tur.čakija (tur.) v. zaviti čalmu pren.) kresivo. (kjamis) gornja ženska haljina (drugo je čama — dosada) Čamac (tur. bohemizam .) 2. čehar su. dokument. sajam. prigovarati. ognjilo čakov (mad. koprena. čangrizati.) svileni rubac č' a ^mađ. ansambl od tri svirača (melodijski instrument i udaraljke) čalma (tur.-tur. pristaše i pobornici čartizma u Engleskoj čartizam (engl. šešir s remenom ispod brade Čakra (šp. charter) povlastiti. poskočica čatija (tur.) drvena zdjela čančara vrsta kornjače čang (kin.) bijeli platneni ovoj oko fesa kod muslimana.) 1. csapka) četvrtasta ulanska kapa.) pleter. poslovni. csako) kožna vojnička kapa. javno mnijenje.) putnička torbica čantrati (tur. čavuŠ) dočasnički čin u turskoj vojsci.) hlače čalgija (tur. npr. chacra) seljačka koliba. čaršu) 1. čam 2.) 1. pravo. charter) povelja. motka uz koju se penje loza. engleskom mehaničaru Chubbu) čehizam češki izraz u nekom drugom jeziku.) konj sa sitnim i brzim hodom. čanak (tur.) cendrati. smreka. onaj koji započinje čarke čarlston (engl. trgovački stalež. glazbeni instrument. tržnica. čalgi) glazbalo. povlastica. neobaviješte-ni. trgovački dio grada. nestručnjaci. gunđati čapetoni (šp. osobito za opće pravo glasa i tajno glasovanje čarug (tur. = 3. ravan konj (koji istodobna diže obje desne pa obje lijeve noge). pren. seoska kuća u -Južnoj Americi Čakšire (tur. veo. nestaško čapljan (tal. poriluk čaptija (tur. alaj-čauš čeb-brava vrsta brave sa 5 do 7 zatvarača od kojih se svaki treba dignuti na svoje mjesto kako bi se brava otvorila (nazvana po pronalazaču. čaryk) opanak častuška (rus.) vojnik na prednjem položaju. usp. preplet. poljska narodna kapa čapkun (tur. čamac od jelovine čama tur. svirka. borio se za široke demokratske slobode. csardas) mađarski narodni ples u 2/4 taktu. isprava. pren. gornji t ili katovi u takve zgrade.) kineska mjera za dužinu. čati) rubac. grah i si. 2. spremate v kukuruz. bor. općinski podvornik u Dalmaciji. cipllina) bot. kratka pjesmica (obično četiri stiha). čaki) džepni nožić. puškaranje između prednjih. ruska mjera za tekućinu = 0. 2. 3. chancre) čir uopće (obično se upotrebljava u vezi meki odnosno tvrdi čankir) opasna spolna bolest čantra (tur. prekri vač čatma (tur. csaklya) motka sa željeznom kukom za privlačenje udaljenih predmeta.58 m čankir (fr. čakmak (tur. perorez čakija (mađ. charleston) američki salonski ples u 2/4 ili 4/4 taktu čar šija (perz. pa sve življi i burniji čarka (rus. "čaršija priča" čarter (engl. charter povelja) politički i socijalni pokret engleskih radnika (1836—1848) protiv aristokracije. po-vlaštivati. debeli svat (koji zbija šale u svatovima). ugovor. * poturčiti se. chapetonis) novi europski doseljenici u prijašnjim španjolskim pokrajinama Latinske Amerike (za razliku od kreolaca koji su rođeni u Latinskoj Americi) čapka (polj.

pričvršćen na kalpaku ili čalmi (odlikovanje za posječenu neprijateljsku glavu). csillas) konj sive dlake čili (engl. mjera za žito od 100 činga = oko 100 1 čibuk (tur. isprava kojom osoba koja je deponirala određenu svotu novca kod druge osobe daje ovoj nalog da isplati nekoj trećoj osobi ili donositelju svotu koja je na toj ispravi označena. izvor iz kojega voda teče na cijev (drugo je česma) Čester-sir (engl. kotur. čikrik) kotač. šuplje kolo čempres (lat. svira se Čember 239 činele udaranjem u žicu pomoću dvaju čekića čember (tur.) Židov.24 1 čevra (tur. lijepo odgojen čovjek. kineska mjera za dužinu: stopa = 0. čubuk) cijev lule. sifon. mjera za putove = 0. violončelist čelo (tal. male ženske cipele čerga (tur. lat. bank. platno s plavim ili plavim i bijelim kvadratima ili prugama. kladivo. zbog svoje govorljivosti. uvela sovjetska vlada (jedan červonec = 10 zlatnih rubalja) česma (tur.) kineski puhački instrument s cijevima raznih veličina i zakrivljenom trubom u koju svirač puše čengija (tur. u nekadašnjoj Turskoj: danak od ovaca i koza što se davao sultanu cicerone (tal. čelenk) nakit u obliku perjanice. bankovna uputnica. tschatur. jelo ili umak začinjen takvim paprom čimaron (šp.) kladivac. limena četka za timarenje konja i krava četverik (rus. čengi) plesačica i pjevačica. nado. cembalo) glaz. po slavnom rimskom govorniku Ciceronu). 3. srebrne. quattuor) mjera za žito u Rusiji = 26. osobito ciganski čeri-brendi (engl. žičani instrument u obliku trapeza. cherry-brandy) rakija od trešanja.) mn. reorganizirana u veljači 1922. rjeđe zlatne. također: mladi gospodin. čevre) četverokutni rubac izvezen srebrnim nitima. nakit na kapi. cello) glaz. v. kao državna politička uprava — GPU. check) 1. chester) vrsta odličnog engleskog sira. čerge) mah šator. čoček Čerevički (rus. nazvanog po engl. 2. zdenac. vjenčani dar Či (kin.) 1. jedna od triju slušnih koščica u srednjem uhu čekmedže (tur. mađ. veliki rubac koji pokriva glavu i čelo do očiju (nosi se uz feredžu).) kratica za "Crezvičajnaja komissija" ("Izvanredna komisija") — osnovana u Rusiji nakon Oktobarske revolucije.) mn. gradovima (podrugljivo nazvan.) kutija s ladicom (služi kao drvena kasa) čekrdak (tur. vitlo (za dizanje uvis izvlačenjem) Čelebija (tur.ček (engl. konju-šar čilaš (tur. bunar. cyparissus) rod crnogo-ričnog drveća iz porodice čempresov-ki (vrlo pravilno razgranjeni grmovi ili stabla) čeng (kin. usp. čalab. csikos) čuvar konja. g. gradu Chesteru češagija (tur. lula.) jaja pripremljena s vrhnjem i češnjakom . kasnije NKVD čekić (tur. violončelo čembalo (tal. osobito u tal. ocal čelist (tal. kasagy. iz meksičkoga: chilli) vrsta veoma ljutoga sušenog papra. sanskr. platno. čember) veo muslimanskih žena.. trešnjevača červonci (rus. cimarronada čopor divljih životinja) južnoamerički divlji konj čimbur (tur.. česme) kladenac.) kovko željezo. Čifutarija skup Cifuta (kao poruga) čikara (tal. ruske novčanice sa zlatnim pokrićem koje je 1923.318 m. mornarsko platno Čeka (rus..246 m. obruč. glava (šatr. "crvenjaci".) celesta (tal. cello) glaz. cicerone) voda stranaca. 2. gospodičić čelenka (tur. čekirdek koštica) ogrizak voćke (s košticama) Čekrk (tur. s našim cesati) cesalo. celesta) vrsta glasovira s nizom metalnih pločica koje daju vrlo lijepe tonove (četiri oktave) čelik (perz. ćićerone Čičikov tip iz Gogoljeva romana Mrtve duše ("junak" putuje po Rusiji i od vlastele kupuje "duše" njihovih mrtvih kmetova) Cifut(in) (tur. v. čeleb) gospodin. bat. chicchera) šalica čikoš (mađ. kamiš. cheque.

plivajući vrtovi u Meksiku ČinČila (šp. vrsta afričkog antropoidnog majmuna. csomor) 1. cacauati. cinquecento) mn. okomak od kukuruza. zatvarač zraka na rasplinjaču koji služi za brže stavljanje motora u pogon čokanj (tur. Tasso i dr. krinka.) rupa. talijanske književnosti i umjetnosti. kriška. momak. (cyrak. jeti. chinchilla) vrsta južnoame-ričkog glodavca (love ih radi krasnog gustog i finog krzna) činela (tal. 1 dl i 1/2 dl. oštećenje kože ili sluznice zbog raspada bolesnog tkiva čirak (tur. glaz. xocoati. krabulja. cyrcyplak) gol golcat. chok) tehn.) kineska mjera za žito = 1/ 100 či = oko 11 činkvečentisti {tal. Schimpanse) zool. maškara. bez igdje ičega činampas (šp. po duševnim osobinama životinja najbliža čovjeku. sakat čovjek. "pet stotina". također: Indijanac koji je odrastao među Europljanima i koji govori španjolski čom. lažan izgled čvenk (šatr. skraćeno umjesto "tisuću pet stotina". jarak. ovce s grubom. stabljika kupusa.) iz doba činkvečen-ta činkvečento (tal. cipollino) talijanski mramor sa zelenkastim žilama čips (engl. bogalj čolo (šp. "spoj" . chino) mješanac od bijelca ili Indijanca i osobe neodređene rase čipolin (tal. shinampas) mn. obrazina. mana čuti vrsta himalajskog majmuna za kojega neki misle daje ljudsko biće. šegrt. prigušivač.) 1. miti čuvida (tal. chocolate. chinchilla) 1. služe za davanje posebnog tona pojedinim mjestima u glazbenom djelu) čing čvenk čing (kin. st. pjesnici (T. čerag) sluga. cioccolata. plavi pigment biljnog podrijetla. invalid u jednu ruku. čolak (tur. zelenaš. čuruk) nedostatak. japanska mjera za dužinu od 60 kenga ili 360 šaka = 109. čorba) juha čota (tal. doba cvjetanja renesanse Čino (šp. otrovni žabnjak (biljka). duhana čomor (mađ. ćoček) plesač čoha (tur. tal. pren. 2. uobičajeni naziv za XVI. povremena revizija članova stranke i provjeravanje njihove idejnosti. zool. rulja čuros (šp. džirahat) med. iver) vrsta sendviča. čivit) isto što i indigo. 2. chino) "Kinez". lihvar čizma (tur.573 a čukur (tur. kalfa čistka (rus. chocolat.) i umjetnici (Rafael i dr. čolak) jednoruk.) čišćenje. chulo) pomoćnik borca s bikovima koji razdražuje bika čurma (tal. chip komad. mjera za površinu = 99. obično crnom vunom čuruk (tur.) sastanak. cinelle) glazbena sprava u obliku diska (udara se jednom o drugu).Čimpanza (fr. šp. 2. pren. zec-miš. dolina čulo (šp. šećera. cliurros) mn. vanilije i dr. cholo) potomak Zamba. Schokolade) masa pripremljena od kaše prženog kakao-ploda u zrnu. čokal) staklenka za rakiju od 1/8 litre. družba.. "afrički divlji čovjek". cinquecento) lit. gruda. modri-lo. plitica činele (tal. mađ.310 m. plitice (udaraljke u obliku mesinganih tanjura. chimpanzé) vrsta antro-poidnog majmuna. grizlica. klip bez zrna čokolada (meks. groznica praćena osjećajem gađenja i mučnine čorba (tur. cinelle) mn. bolest koja dolazi od masnih jela. fr. ciurma) momčad. srodnog gorili čimpanza (njem. jama. uklanjanje neprijateljskih elemenata iz neke zajednice uopće čivit (tur. Čuha) vrsta tvorničkog čvrstog valjanog sukna i odjeća od njega čok (engl. grumen zemlje Ču (jap. usp. krzno s izrazito mekanom gustom sivom dlakom ove životinje činčila (šp. svjetina. csomo) zamotuljak npr. csizma) kožna cipela s visokom sarom čoček (tur. ciovetta) maska. južnoamerički zec. na ulju pečena tanka kriščica krumpira čir (ar. cyrakman) svijećnjak. živi obiteljskim životom i lako se pripitomljava čin-čiplak (tur. potomak crnca i Indijanke u Americi Čino (šp. ciotto hrom) skvrčeno stopalo. tal. čoha. njem. čoma (mađ.

uloviti.) ćuprija (tur. dug ženski kaput bez rukava od bijelog. vrhnje i dr. kethhuda.) onaj koji ne priznaje Boga. tj. ćorac. zemljana ili bakrena zdjela ćatib (ar. keča) bijela (albanska) kapa od uvaljane vune čef (ar. prozorski okvir ćeresta (tur. zarada. kilim.) sreća. ćahje) domaćin. kehruba.) polukružna vunena kapa. chiappare) uhvatiti. korist. starješina pastira ćeif (ar. fosilna smola koja potječe od crnogorice. užarska radionica ćerčivo (perz. knjiga. namiguša. ćor) šatr. slijep na jedno oko. ćeremid) krovni crijep ćerana (perz. cellula.) kokošinjac. civetta) ćuk (ptica).) drveni ugljen ćup (perz. pribor uopće (za pravljenje nečega) ćerpič (perz. mudrac. sag ćilit (tur. kjafur) kamfor ćakule (tal.) velika zemljana posuda (za pekmez. uže ćeramida (tur. rub. kotu) nevaljalac. strana. trgovački posao ćasa (tur.) lokot.) meso pečeno na žaru ćumez (tur. ćef ćela (tur. bez oštrog i ubitačnog naboja ćoriti 242 ćuza ćoriti (tur. lihvar. kućica ćumur (tur. najam. filistar ćilibar (perz.) v. kursu) propovjedaonica. ćisvet) nakit. oplata. samica. Kaba čafir (ar. čarčuve) okvir. grč. novčana kriza. jantar čilim (perz. soba za ostavu. nadzornik ćehaja (tur. radost. odijelo ćitab (ar. dem. veselje. ćor slijep.) most ćurak (tur. koketa ćor. ćorav (tur. keman) gusle. ćiriš) postolarsko ljepilo ćiriz (perz.) obala. pljačka. venet. zamjenik. paušal. ščepati čar (tur. ćitab) pismo.Ć.-tur) = Cifut. starješina. upravitelj dobara. crnog ili crvenog sukna ćurs (tur. uživanje. nadstojnik. brava ćiriš (perz. ćeif) dobro raspoloženje. gordost. konopac. ne-čovjek Cozot stanovnik talijanskog mjesta Chioggie (poznati kao vješti ribari) ćufte (perz. besparica ćesim (tur. kenevir) konoplja. ćorak slijepi metak. naredba. kupiti na ćesam kupiti na sreću ćesatluk (tur. učenjak ćeča (tur. zatvor ćorsokak (tur. sokak ulica) slijepa ulica. Ća'be) v. volja. kome je tamno) šatr. ostava.) kratak krzneni kaput. Kur'an.) lan ćevap (tur. ćehribar) "ono što privlači slamu". nosi se ispod fesa ćulbastija (tur.) mn.) kratak gornji zimski kaput podstavljen krznom. cella soba. pisac. zakupnina česma (tur. kebap) komadić mesa pečen na žeravi ćifaur (tur. samo-dopadljivost ćifta (perz. kefil) svjedok. ćor slijep. kereste) materijal. pren. plijen. ciacole) brbljarije ćao! (tal. ćiriš) v. bunda ćurdija (tur. violina ćenar (perz. građa. nevjernik (osobito kao pogrda) ćafurija (ar. osobito redovnička ćemane (tur. kor) prid. prohtjev ćefil (tur. kuglice od mljevenog mesa s paprom i lukom ćulav (tur.) vrsta veza na šupljike ćeten (perz.) nedostatak novca. dobit ćelija (lat. spavati ćorka (tur.-tur. zgrabiti. bezizlazan položaj. perz. kjase) duboka porculanska. kalia koliba) zasebna sobica. škrtac. tamnica. ćiriš ćispet (ar. kut. govornica (u džamiji) . jamac ćehaja (perz. dobitak. kelim) prostirač. ćar-hhane) radionica sapuna. ciao!) zdravo! ćapati (tal. kelepir) ono do čega se dođe na lak način. Biblija ćiveta (tal. ć peto slovo hrvatske latinice Ćaba (ar.) 1. pren. kritična situacija ćotija (tur. zakon. kibir) oholost. kraj.) cijena na veliko. tur. kel gol) glava bez kose ćelepir (tur. vrsta platna ćenevir (tur. kjar) trgovina. ćerpidž) nepečena cigla ćesam (tur. izrod. 2. Kalali. tepih.) pisar.

daire krug) 1. upotrebljava se obično u skraćenom obliku: dadžaz dafina (grč. daktvlos) 1. man-teia proricanje) proricanje iz prstenja. naprava koju je 1838. sin Herma i jedne nimfe. a znači što i general. dafne lovor.(grč. kramp. pren. kratica za dextra manu čit. pa i prizivanje vragova). urezivati) vještina urezivanja kamenja za prstenje daktiliografija (grč. dame) lovorika. dagerotip daidža (tur.) majka. chiuso zatvoren. an-dezit u kojem ima kvarca Dačani stanovnici Dacije (nekadašnje rimske provincije na području današnje Rumunjske) dada (tur. daktilioglifika daktiliomantija (grč.) daj takve količine da capo čit. grč. dada. 4. tj. dafne lovor) kem. curim) med. poznat po okrutnostima.) glaz. mnoštvo (osobito: naziv za skup vragova. usp. glupan ćuvik (perz. sažet pregled. batina. proricanje pomoću Čarobnog prstenja .) nacistički koncentracijski logor u Bavarskoj. cijelu glazbenu partiju ponoviti do tog znaka Dachau čit. umro je vrlo mlad. daktvlios. zbor. također: zapovjednik pokrajine. primitivnoga i si. manja od titule ras.) v. motka. rheo tečem.) daj. guvernanta dadžaz (etiop. maleni bubanj s praporcima. na poseban način dadilja (tur. dajy) ujak daimonion (grč. Dahau (njem. lijepi pastir na Siciliji. stihovna stopa od tri sloga od kojih je prvi dug. suviše jako suzenje dakron sintetičko tkivo koje služi za pravljenje umjetnih krvnih žila daktil (grč. dajak) potporanj. Daguerre. podupirač (na zid). bolest suznih žlijezda dakrioreja (grč.) desnom rukom d. lovorovo drvo dafizam irski fašizam (naziv po prezimenu generala O'Duffyja) Dafna mit. alkaloid koji se nalazi u kori daphne meze-reum Dafnis mit. v. iznova. stup dajdžest (engl. tur. zaključan) zatvor D D. ili uopće starija žena. žena koja čuva djecu. aden žlijezda. daktvlios. grafo) v. ispočetka. typos) fot. dazio) carina. skup. kratica za da ili datur (lat. neka se dade (na receptima) d. zbirka zakona dakma (dakhma) "tornjevi šutnje" (tvrđave u Iranu i Indiji na kojima Parsi izlažu tijela pokojnika da bi ih izjele ptice grabljivice) daknomanija (grč. a koji ga odvraća i opominje da ne čini nešto što bi bilo nepravedno. naziv odmila za dadilju dadaizam prema dječjem tepanju dada nazvani smjer u književnosti i likovnoj umjetnosti koji obrađuje teme iz područja besmislenoga. predmetak u složenicama sa značenjem: prst daktilioglifika (grč. glaz. dakrvon. man-teia) proricanje iz lovorove grane bačene u vatru dagerotip (fr. dadžazmač dadžazmač (etiop. ćuk. t. nekorisno ili loše daira (tur. dakno bodem. Buchenwald.) bolest koju živad dobiva za vrijeme parenja ćusegija (tur.) željezna poluga. dekstra manu (lat. kći riječnoga boga Pe-neja dafnin (grč.) panj. ma-nia bijes) med. pijuk ćutuk (tur. motka. d. ovako Sokrat naziva onaj unutarnji glas koji on smatra božanskim nadahnućem. 2. daća. m. dvorana za primanje ih vijećanje. glaz. ujk) brežuljak ćuza (tal. Auschwitz dacija (tal. Nimfa koju je Apolon pretvorio u lovor. pastiri su ga poštovali kao heroja dafnomantija (grč. sestra. d šesto slovo hrvatske latinice d. algos bol) med. daktvlios prsten. 2. pronašao Daguerre i koja trajno zadržava sliku stvorenu djelovanjem svjetlosti na metalnoj ploči dagerotipija pravljenje fotografija na jodnom srebru pomoću žive. daimonion) fil. daktvlos) 2. grafo pišem) opisivanje prstenja daktiliografika (grč. digest) 1. daktvlios. porez. za žeravicu ćuskija (tur. def. kratica za da tales dozes (lat. dakrvon suza. bolestan nagon za ubijanjem dakrijadenalgija (grč.) titula u etiopskoj vojsci. danak dacit eruptivna površinska stijena. dady) dojilja.ćurtauk (tur. poet. 3. a druga dva kratka (— U U) daktil. da kapo (tal. dajak 244 dalkilič više skladišta oko zajedničkog dvorišta dajak (tur. glvfein rezbariti. kusegi) lopatica za ugljen.

podzemni put vode do izvora na površinu zemlje. upala prsta. draguljarski sandučić daktilitis (grč. nazvana po tome što se nekada nosila u Dalmaciji. dio svečanog odijela njemačkih careva dalmatinac vrsta doge iz Dalmacije (pas srednje visine. valovlje. pa onda išarati zlatom i srebrom (postupak nazvan po sirijskom gradu Damasku) damasirati (fr. dama) gospođa. gramma crta) otisak prstiju daktilologija (grč. tkaninu šarati (ili: išarati) cvjetovima damasket (fr. tithenai staviti) zbirka kamenja za prstenje (gema). dalga val) 1. ispuh dima (pri pušenju) dalija bot. symfy-sis) sraslost prstiju na ruci ili nozi daktiloskopija (grč. gospa. dal senjo (tal. dlake bijele s crnim mrljama) dalmatski jezik autohtoni romanski jezik koji se iz vulgarnog latinskog razvio na dalmatinskoj obali i Kvarneru daltonizam sljepilo za boje. mišićava tijela. zavoj kojim se povrijeđeni prst održava u ravnom položaju daktilotip (grč. nesposobnost osjetila vida da razlikuje boje. tithemi stavljam) med. logia) govor pomoću prstiju. služi za zaštitu obale od poplave. podrivanja i si.) 1. domina gospođa. daktvlos. damasto) svilena. valovi. fr. računanje na prste daktilosimfiza (grč. typos otisak) pisaći stroj dal segno čit. skopeo gledam. daktylos. daktylos. živac. kamena ili betona u obliku nasipa. tal. damasquiner) zažariti željezo ili čelik. nomizo mislim. dalkilič gola sablja) pripadnik nekadašnjih turskih oružanih snaga (glavno oružje bila mu je sablja dalmatika 245 Damon i Fintija dalmatika gornja odjeća katoličkih svećenika. bilo. osobito crvenu (naziv po engleskom kemičaru Daltonu koji je zamjećivao samo tri boje i prvi opisao ovu pojavu) daltonski plan (Dalton-plan) metoda učeničke samoradnje čija je karakteristika da učenici pod nadzorom nastavnika sami izabiru i proučavaju znanstvenu građu (naziv prema američkom gradu Daltonu gdje je 1922. grafo pišem) onaj koji piše na pisaćem stroju daktilografija (grč. da-mast damascirati (fr. bura na moru. daktylos. daktylos. daktylos. puis. ljubičasta georgina. damasquette) bogata da-mastna tkanina s cvjetnim šarama na atlasnoj osnovi damast (tal. vunena ih platnena tkanina s cvjetovima damba (niz. 3. nalet. 2. žena iz višeg staleža. g. grafo pišem) ona koja umije pisati na pisaćem stroju daktilogram (grč. vlastelinka: otmjena žena koja drži do sebe. zbirka otisaka takvog kamenja. .) Đalila (hebr. al segno dalaj-dama vrhovni budistički svećenik. izvezen. osobito grčkog. žila (arterija i vena).daktilioteka (grč. v. smatram) vještina računanja na prste. dame.) v. na jagodicama. osobito oštricu noževa i mačeva. Čir na prstu daktilograf (grč. daktylos. figura na igraćim kartama. usp. daktvlos) med. vještina iskazivanja misli pomoću prstiju daktilomantija (grč. udar vjetra. daktvlios. grafo) pisanje na pisaćem stroju daktilografkinja (grč. damasser) tkati na đa-mastni način. pod Samson dalkilič (tur. daktylos. daktylos. man-teia) proricanje (ili: vračanje) iz prstiju daktilomuzikograf stroj za pisanje glazbenih znakova daktilonomija (grč. daktvlos. daktylos. obožavani poglavar duhovne i svjetovne vlasti u Tibetu dal ga (tur.) glaz. podzemna "žica" neke rude damasciran išaran. dam nasip) uzvišenje od zemlje. nazvana po švedskom botaničaru Dahlu (1789. 2. promatram) metoda prepoznavanja zločinca po individualnoj razlici finih linija na unutarnjoj strani prstiju. prvi put primijenjena) dama dat. "kraljica" u šahu damar (tur. plemkinja. ispitivanje otisaka prstiju daktiloteka (grč.

e.) osuđen. to dump prodavati po niskoj cijeni. ali mu je iznad glave objesio mač o konjsku dlaku. danteologija danuncijada pustolovina talijanskog književnika Gabrielea D'Annunzija koji je po završetku Prvoga svjetskog rata na svoju ruku okupirao Rijeku i ondje vladao nešto više od godinu dana.) kicoš. gizdelin. da bi mu pokazao kakva je to sreća.) u kojem se posjetitelji mogu zabavljati i plesom Dante Alighieri Čit.damenval (njem.. denđi-valjak (eng. kći kralja starogrčkog Akrisitja. osobito tvorničkih proizvoda. u staroj Grčkoj: 50 kćeri argoskoga kralja Danaja koje su poubijale svoje muževe u prvoj bračnoj noći i bile osuđene od bogova da pune vodom bačvu bez dna Danaja mit. pr. kralj to dopusti. damnatio) osuda na vječne muke.) kap. kad je ovaj Fintiju osudio na smrt. oštećivanje damnifikat (lat. baden kupati) parna kupelj damping (engl. slike. damnum) šteta. poput onoga drvenog konja (u kojem su bili najbolji grčki junaci) što su ga Grci (Danajci) ostavili u svom logoru da bi ga Trojanci. dao put) religioznofilo-zofska znanost koja potječe od Lao-tsea (6. Aligijeri (tal. uvukli u svoj grad (Vergilije: "Timeo Danaos et dona ferentes" — "Bojim se Danajaca i kad darove donose". damnatur (lat. damnificatus) onaj koji je pretrpio štetu. Danaos) pjesničko ime starih Grka danajski dar opasan dar iz neprijateljske ruke. vladar oprosti kaznu osuđeniku i zamoli oba prijatelja da ga prime kao trećeg u svoje društvo dampfbad (njem. izvoziti robu i prodavati je ispod cijene koštanja ili ispod cijene domaćeg tržišta. oštetiti damnifikacija (lat.) prav. gubitak danse čit. damnificare) nanijeti štetu.) trg. šteta. restoran i dr. obično radi konkurencije i osvajanja tržišta. oštećeni damnum (lat. uništavanje (ili: oštećivanje ili pogrda) uspomene nekog imena. autor Božanstvene komedije dantologija znanost o Božanstvenoj komediji. damnacio memorije (lat. st. smiješan pustolovni pothvat daosizam (kin. mjesto. smatrajući ga darom. što znači: uvijek) dandy čit. Wahl izbor) "dame biraju" tj. prokletstvo damnatio memoriae čit. dans (fr. dendi (eng. otuda: Damoklov mač opasnost koja čovjeku stalno prijeti Damon i Fintija prema starogrčkoj priči dva filozofa (pitagorovca) u službi sirakuškog vladara Dionizija Mlađeg. lokal (kavana. pa je Damon već stajao pod vješalima kad je pravi osuđenik stigao u posljednji trnutak. i 14. tj. apopleksija damnacija (lat.) glasoviti talijanski pjesnik iz 13. n. naredio je Dionizije da ga počaste za njegovim stolom kao kakva kralja. zabranjuje se (cenzorska formula kojom se zabranjuje tiskanje neke knjige ili nekog mjesta u knjizi) damnatus (lat. dance plesati. Fintija se zadržao na putu dulje nego je očedampfbad 246 Darije kivao. ali je Damon morao svojim životom jamčiti da će se Fintija vratiti. prodavanje robe. čovjek koji se napadno oblači dandy-valjak čit.) . gubitak Damoklo ime laskavca koji je tiraninu Dioniziju pozavidio na sreći. neprijatelja se treba bojati i kad darove donosi. Dame gospođa.) u proizvodnji papira: valjak za utiskivanje vodenih znakova danno (tal. st. zamolio je osuđenik da ga prije izvršenja osude pusti kući kako bi završio neke poslove. vidjevši ovakvu vjernost. damnificatio) nanošenje Štete. osuđenik damnincirati (lat. običaj na plesovima da žene biraju svoje plesače danila (tur. paraliza. Dampf para. dancing) ples. pren. prodavanje robe u inozemstvu ispod cijene koštanja. po nižoj cijeni inozemstvu nego domaćim potrošačima radi osiguravanja monopola Danaide mit. dumping) trg. grba i dr.) ples dansing (engl. majka Perzejeva (rodila ga je sa Zeusom koji joj se približio u obliku zlatne kiše) Danajci (grč.) odbacuje se.

biscen-zaciju. lihva-renje. Švicarskoj J. dano. iz jednostavnijih u složenije. dod) "ljubljeni". od danas. potjecati. izdavanje i primanje datacija (lat. poznate i utvrđene činjenice data et accepta čit.) mn. dater) stavljati na spis (ili: pismo i dr. pov. rođ. dare dati) podatak o vremenu. n. dan. padež cilja ili namjene datizam (grč. darling) ljubimac. trg. non Oedipus darik (grč. podanici kralja Dardana. dan i godina kao gore daturin (perz. legendarnog osnivača Troje Dardaneli (grč. A. datarius) upravitelj papinske komore za molbe i žalbe. dattolo) vrsta palme s vrlo ukusnim slatkim plodovima datum (lat. dardanarijat Dardanci mn. darios darling (engl. casus) gram.) darvinist pristaša Darvrinovog nauča-vanja. mjesec i godinu pisanja. v. e.) vrsta jedrenjaka s 2 do 3 jarbola dauphin čit. upala suznih žlijezda Darije (perz. aden) med. osobito kod onoga kome taj jezik nije materinski dato (tal. tal. mat. st. prid. nego se pacijent izlaže djelovanju njihovog magnetnog polja (metoda nazvana po fr.) na mjenicama: mjesto.) titula francuskih prijestolonasljednika (1349— 1830) David (hebr. zabranu sklapanja braka i dr. dodaci.darbizam hilijastička sekta koju je 1840.) mjesto. pr. imati svoj početak. izdaci i primici. taturah) kem. N.) datum ut retro (lat. naziv po starom azijskom gradu Dardaniji koji je osnovao Dardanos: otuda i ime poznatog tjesnaca Dardanela darijadenitis (grč. taj se razvoj odvijao u borbi za opstanak. dar-bikršćani. treći padež. dofen (fr. pristaše se zovu: darbisti. datirati (fr. vrijedan 20 atičkih drahmi. descenden-tna teorija data (lat. od dana potpisa (osobito na mjenicama kod određivanja dana plaćanja) dato-mjenica trg. dataria) papinska komora za molbe i žalbe koja daje crkvene dozvole i zabrane. ona mjenica kod koje se rok plaćanja računa od dana izdavanja datulja (tal.) "ugušivač". trajati od dativ (lat. dativus sc.) na mjenicama: naznačivanje istog vremena i mjesta kao i na prednjoj strani datum ut supra (lat. pismima itd. datatio) stavljanje. data et akcepta (lat. usp. datum. kupovanje živežnih namirnica (osobito žita) da bi se dobila visoka cijena. uporaba izmjeničnih struja vrlo visokog napona (Tesline struje) za liječenje živčanih i dr. datarije datarija (lat. određivanje datuma. dattero. dvije kule s obiju strana Helesponta. v. d' Arsonvalu.) . zelenašenje. alkaloid koji se priprema od sjemena kužnja-ka običnog (tatule) dau (ar. dareikos stater) novac perzijskog kralja Darija. danas. darbistički dardanarijat prav. 1851. Dauidova zvijezda (hebr. miljenik darsonvalizacija med. izraz potječe od nekoga fenič-kog čarobnjaka Dardanusa koji je čarobnom vještinom skupljao žito u svoja skladišta pa ga prodavao kad mu je cijena bila najviša dardanarijus (lat. mjestu. i to prirodnim odabiranjem (seksualnom selekcijom) i prilagođavanjem okolnostima u kojima su vrste trebale živjeti i s kojima su se morale boriti. dardanarius) onaj koji zelenaši žitom. ono što je dano. Dardanos) mn. nadnevka datar (lat. Darby i koja proroštva Starog i Novog zavjeta doslovno shvaća i tumači. danu i mjesecu (na spisima. bolesti. Datis perzijski vojskovođa) nepotrebno gomilanje sinonima u govoru. darvinizam darvinizam naučavanje engleskog prirodnjaka Charlesa Danvina o razvoju i preobražavanju u životinjskom i biljnom carstvu i po kojem su se sve vrste u organskom svijetu razvile jedne iz drugih.) trg. osnovao u franc. data) mn. struje se ne propuštaju kroz tijelo. ono što je poznato. fiziologu J.. odgovara na pitanje komu? čemu?. magen David) šeste-rokraka zvijezda — stari simbol židovstva (naziv po biblijskom kralju Davidu iz 10. dare dati. "suzbijač" darik 247 Davus sum. npr. dakryon.

psalma. tj.) Ja sam Dav. s pravnog stajališta. non Oedipus čit.) zbog važnog razloga de gustibus (et coloribus) non est disputandum čit. Davus sum. devalvacija. degradacija) de.) u pravo vrijeme. débâcler) očistiti luku.) međunarodno natjecanje tenisača. tj. jednostavno. nisam toliko oštrouman da bih se mogao upuštati u rješavanje zagonetaka (izreka roba Dava dazimetar 248 debalkaiiizirati u Terencijevoj komediji Djevojka s otoka Androsa) dazimetar (grč. lex zakon.) "po viđenju". mrtva lopta u tenisu. iščašenje. de facto de lana caprina rixari čit.) šport. "iz viđenja". uklanjanje istovarene robe. srozavanje. de) 2. kad oba konja stignu istodobno na cilj dealbacija (lat. dasys gust.) kod biljara: dva po dva.) po strogosti zakona de te fabula narratur (lat. g. Davus sum. staroitalska božica plodnosti zemlje dead bali čit. dez-a-de (fr. ded hit (engl.(fr. ded bol (engl. tj. de non pre-judikando (lat. b) padanje. tj. usp. istovarene brodove ukloniti iz luke debalaža (fr.Daviš cup Čit. deux a deux čit. debaklirati (lat. bez okolišanja de profunda s (lat. Dejvis kap (engl. luksuzno de nihilo nihil (lat. ne nanoseći štetu.) prav. izumitelj Švicarac Paul Müller 1939. déballage) trg.) šport. rastavljanje.) o tebi se basna priča (rečenica kojom — kad netko "grijeh kaže a grešnika neće" — upozoravamo tangiranoga da se o njemu radi) de tempore (lat. de fakto (lat. pozlata debakl (fr. doista. ukratko. sprava za mjerenje gustoće zraka DDT čit.) "iz dubina" (početak 130.) 0 ukusima (i bojama) ne treba raspravljati. fr. duo) 1. primjereno prilikama de visu čit. tzv. očigledno. sanduke s robom debalkanizirati oduzeti nečemu balkanske karakteristike. metron) fiz. mora biti donesen) po zakonu koji bi trebalo propisati kako bi o nekom prijeporu mogao biti izrečen pravorijek. latus donesen) po zakonu koji postoji de luxe čit. de (fr.) raskošno. de lana kaprina riksari (lat. osnivač Amerikanac Daviš 1900. predmetak u složenicama sa značenjem: a) odvajanje. slom debaklaža (fr. de-articulatio) med. "mlatiti praznu slamu" de lege ferenda (lat. demobilizacija). brodova itd. débâcle) prolom leda. de lege lata (lat. dva i dva. d'liks (fr. a ne Edip. bez oštećivanja nečijih prava de piano (lat. de gravi kauza (lat. débâclage) pom. lat. ukusi su različiti de jure (lat. eks nihilo nihil de non praejudicando Čit.) v. propast. deux. kratica deleatur (lat. di-di-ti (DDT = kratica za di-klor-difenil-triklormetil-metan) sredstvo za uništavanje gamadi (bijela kristalna tvar slabog mirisa neškodljiva za bilje i više životinjske organizme). de vizu (lat. de-baculare. de-albare pobijeliti) pobjeljivanje (ili: bijeljenje) kovina deartikulacija (lat. feren-dus koji treba. de-aurare pozlatiti) pozlaćivanje. de gustibus (et koloribus) non est disputandum (lat. déballer) trg.) po pravu. čišćenje luke. uganuće deauracija (lat.) boriti se za kozju kostret. pren. snižavanje (npr. non Edipus (lat. raspakirati svežnjeve. "mrtva utrka". profiniti. sastoji se od četiri pojedinačna (singl) meča i jednog u paru (dabl). kao očevidac De vivis nil nisi verum (lat. lopta izvan igre dead heat Čit. dva.) prav. crkvi pokajnička 1 žalosna pjesma) de rigore juriš (lat.) neka se briše Dea Dia (lat. u Kat.) O živima (ne treba govoriti) ništa ako ne istinu de.) mit. ukidanje (npr. stvarno de gravi causa čit. pravdati se za sitnicu. par i par de facto čit. eu-ropeizirati debandada 249 deburziranje .) zaista. za nešto nevrijedno. raspaki-vanje svežnjeva i sanduka s robom debalirati (fr.

débanquer) dobiti cijeli bank (u kartama) debarasiranje (fr. dug. déblayer) ukloniti (ili: raskrčiti) otkopanu zemlju. davanje predujma. débutant) onaj koji prvi put javno nastupa. voj. kancelarija. iskrcati na kopno. débris) ruševine. osobito na pozornici. naći priliku za dobru prodaju robe decedirati (lat. de. dužnik debitum (lat) trg. débat) raspravljanje. put i način da se roba proda debuširati (fr. v. deben-ture) trg. krateo vladam) nastojanje da se iz nekog rađa ukloni birokratski postupak debiskirati (fr. obrnuta slova (privremeno upotrijebljena pri slaganju umjesto pravih) opet izvaditi i zamijeniti ih pravim Deborafh) (hebr.) koja je pomogla oslobođenju Izraelaca od Ka-naanaca. isplaćivanje. promet robe. fr. ime izraelske proročica (12. prodavanje na malo debi (fr. debilitatio) slabljenje. déboursement) trg. débander) rasuti se. grč. prodaja robe. trg. pristati uz obalu debata (fr. istovarivati. débourser) trg. tisk. barbaros) uljuditi. dugovanje debitor (lat. rastrojstvo. debentur. débandade) voj. dužnik debentura (lat.debandada (fr. iskrcavanje iz lađe. déboucher) nešto začep-ljeno otvoriti. preostali vojnici debrujirati (fr. de uklanjanje — u složenicama. iznošenje mišljenja. tučnjava: razuzdanost. srediti deburizirati (fr. rasulo. oslobođenje od opsade. raskalašenost. débarquer) istovariti. débauche) skandal. début) 1. igrati svoju prvu ulogu. umrijeti decem (lat. prvo pokazivanje publici. débiter) 2. débarrasser) raskrčiti. débuter) 1.) trg. prolaziti. debellare završiti rat. débusquer) voj. voj. debilis slab) slaboumnik. uzmicanje u najvećem neredu debandirati (fr. dug. troškovi. rasprava. potvrda primitka débet (lat. decedere) otići. trg. carinski predujam koji se zadržava. debens) trg. odlaziti. débarrassement) uklanjanje smetnji (ili: prepreka). raspetljati.) deset . izvući se iz tjesnaca. priglup čovjek debilitacija (lat. e. débet) trg. dugovanje. uračunati nešto u dug. prvi nastup nekog glumca ili pjevača. engl. dati predujam. držati prvi govor debito (tal. debitor) prav. izvršiti isplatu. isplatiti. pristupni govor debil (lat. trg. débloquement) voj. prodavati. potraživanje debi (fr. débouchement) voj. oslobođenje od neke brige (ili: tereta) debarasirati (fr. prisiliti neprijatelja da prestane s opsadom. trg. razvrat debrecinka vrsta tankih kobasica (naziv po mađ. izvaditi čep. ostaci trupa. prvi put se pojaviti. izlaz (ili: izlaženje) iz nekog tjesnaca. pobijediti) uništenje neprijatelja u ratu đebent (lat. diskusija debatirati (fr. otjerati (ili: potisnuti) s boljeg položaja debitant (fr. prestajati. prepirati se.) "pčela". proda. kapa-renje debuširanje 250 decilitar debuširanje (fr. porušiti rovove i prokope nakon opsade deblokiranje (fr. opteretiti račun. grč. prodaja. bureau ured. débloquer) voj. osloboditi se (nečega) debarbarizirati (lat. supr. débarquement) pristajanje. dugovanje deblejirati (fr. idiot. postajanje nemoćnim debirokratizacija (lat. borba bez ikakvog reda. pronijeti glas. rasvijetliti. débrouiller) razmrsiti. voj. razularenost. gradu Debreczenu) debri (fr. dug koji netko treba platiti za robu ili Čije plaćanje prodavač očekuje. raspremiti. lišiti grubosti i surovosti debarkiranje (fr. n. razglasiti debitirati (fr. débatre) raspravljati. kaparati deburziranje (fr. za ženu: debitantica debitirati (fr. osloboditi od opsade. isto-varivanje robe debarkirati (fr. débit) 2. sudjelovati u debati debelacija (lat. pr. raspršiti se debankirati (fr. preminuti. deblokirati deblokirati (fr. početak. njezina pobjednička pjesma ujedno je najstariji hebrejski ep deboš (fr. st.

decernere) sudskim putem odlučiti. desetinka decimalan (lat. nazadovanje u pogledu imovinskog stanja. veća samostalnost pojedinih dijelova. npr. fr. običan razlomak čiji je nazivnik dekadna jedinica. može biti osjetno smanjeno . popuštanje. decimalni sistem bro-jevni sustav čija je osnova broj 10. brojeći od ožujka decembristi pristaše L. decemvirata decencija (lat. tj. decemvir) Član kolegija od 10 članova. décetraliser) podijeliti poslove na razne odjele i odsjeke. tj. riješiti. odlučna) borba decertirati (lat. litra) deseti dio litre decima 251 dedomažirati decima (lat. čestit. fr. državnog štrajka 2. grč. strofa od deset stihova (španjolskog podrijetla) decimacija (lat.(lat. gramma) deseti dio grama. decimalna vaga vaga koja ima krak utega deset puta duži od kraka tereta decimator (lat. osobito u državnoj upravi deceptor (lat. presuditi. decessor) onaj koji odlazi. caedere. koji su objavili tzv. izdvajanje svakog desetog čovjeka radi decimiranja decimala (lat. décider) riješiti. g. decem. pes stopa) motka za mjerenje od 10 stopa. decimalni razlomak mat. opadanje. decipere varati) varljiv. poet. decidere završiti. načelnik neke ustanove ii upravnog odjela decernirati (lat. najpoznatiji su. spasti) pad. prosinca (decembra) 1851. prijevara. krug poslova. laganje. decum) predmetak u složeni-cama sa značenjem: deseti dio (neke jedinice za mjeru) decidencija (lat. kao posljedica i cilj toga. decimalna mjera podjela mjera na deset jedinica. suzdržljiv (u umjetničkom smislu) decentivan (lat. prosinac (31 dan). struci ili vrsti poslova. decemvirahs) koji se sastoji od deset članova decemvirat (lat. decertatio) završna (ih: presudna. ostavljanje određenih poslova nižim organima. iz stare rimske povijesti. lažljiv. deset-kovanje.decembar (lat. pošten. referent o nekoj temi. stanovništvo može biti de-cimirano kakvom velikom zaraznom bolešću. odlučiti. decem. de. nešto više od 3 m decemvir (lat.) prav. dekret decertacija (lat. decima) glaz. koji se sastoji od deset dijelova. prethodnik u službi deci. decimatio) pravo na desetinu. sustav upravljanja koji svim upravnim odjelima daje što veću samostalnost.) priredba koja se održava svake desete godine decentan (lat. dekagram decilitar (lat. decernens) prav. prikladnost. pristojan. pri-stalost. skladnost decenij (lat. decertare) voditi presudnu borbu decesija (lat. grč. "Zakon na deset tablica" decemviralan (lat. decimus deseti) mat. odlučivati. riješiti. decem. decemviratus) vladavina desetorice. osobito u državnoj upravi decentralizirati (fr. groznice u bolesti decidirati (lat. decempeda (lat. koji podvaljuje decentralizacija (lat. odlaženje decesor (lat. décentralisation) slabljenje jednog političkog tijela i. decem. skupljanje desetine. decimare. deceptio) varanje. prikladan. dese-tinski razlomak. usp. decessio) odlazak.) dvanaesti mjesec u godini. decernatus) djelokrug. dekametar decimirati (lat. mjerodavnost jednog dece menta decernent (lat. deseti mjesec po najstarijem rimskom kalendaru. izvjestitelj. decidendi raciones (lat. centrum središte. decimus) dese-tinski. decem. podvala decernat (lat. razlozi sudske presude decigram (lat. usp. decemviri za pisanje zakona (Decemviri legibus scribendis) ili zakonodavna desetorica. rješavati. metron) deseti dio metra. sastavljač (ili: pisac) presude. grč. svakog desetog kazniti (osobito smrću) kad su svi podjednako krivi. cadere pasti. deseti ton računajući po redu od osnovnog tona. decidere pasti. decennium) vrijeme (ili: razdoblje) od deset godina décennale (tal. v.) onaj koji skuplja desetinu decimetar (lat. decenta) pristojnost. deciderteli rationes čit. decere. decens) pristao. Napoleona i pomagači tzv. decimer) desetkovati. fr. decimalni račun račun s decimalnim razlomcima. tj.

izmirio je deditirati (lat. daidaleos) umjetnički. votum decisivum) prav. presuda. s prazninama defektirati (lat. zaključiti (ili: zaključivati) iz općega o posebnom. v. šaren. pronevjeriti. oštećen. dare dati. dečizo (tal. brisati neki dug. objasniti. dedicatio) posveta. sudska odluka. rasipnik svoje imovine decoctor dolosus čit. posvećivanje. pošto se dokaže ono što treba dokazati deduetis impensis Čit. odlučan. dedirati dedomažirati (fr.) prav. deditirati dedit (lat. rasipnik vlastite i posuđene imovine decrescendo Čit. tj. dedicare) posvetiti. osobito šećernog soka pomoću vapna. dao je. dedutkis de-ducendis (lat. "živi kotač". nadoknaditi Štetu. zaključivanje iz općega o posebnom. dokazati. posvećivati: pokloniti (npr. dare) trg. pogreška. dedicare posvetiti. defeetivus) nepotpun. popuštanje u snazi. koji nema svih dijelova i oblika defektivitet (lat. deditio) predaja. malaksalost defekt (lat. metoda mišljenja kojom se od općeg zakona dolazi do posebnih. osobito u sumnjivim slučajevima decizivan (lat. defeetus) nedostatak. popunjavati. dedit.) glaz. sve slabije.) po odbitku troškova dedukcija (lat. praznina. decisor) prav. deklamando (tal. nepotpunost defektivni glagoli (lat. dare dati) trg. g. objava engleskog parlamenta 1689. izvoditi. dedukcija deduktivnost (lat. kapitulacija dedicirati (lat. dedi-cator) onaj koji nešto daruje s posvetom dedirati (lat. decisivus) presudan. pročišćavanje. već dokazanih činjenica deduetis deducendis čit. mjesto koje se tako svira dedaleum (grč. u blagajni defektan (lat. mana. u pošti: javiti da je nešto nestalo defektiv (lat.) izdvojenje iz državnog vlasništva (pojam suprotan eta-tizaciji) defekacija (lat. veoma izrazito. izbacivanje izmeta defekcija (lat. defaecatio) čišćenje od taloga.decimola (tal. određeno decizija (lat. odbijanje od neke svote deduktivna metoda v. slabljenje. npr. ponovno naručivati.) izlaganje prava. dekoktor bo-norum (lat.) prav. dati odšetu dedublirati 252 defenzor dedublirati (fr. dedi) trg. decisum) sud. decisio) prav. vrsta fenakistoskopa ili stroboskopa dedalski (grč. kićen dedekoracija (lat. dédommager) obeštetiti. decimole) glaz. dekoktor dolozus (lat. verba defeeti-va) gram. sudska odluka deelamando čit.) glaz. o osnovnim načelima engleskog ustava decoctor bonorum čit. oni koji nemaju svih oblika . omalovažavanje dedikacija (lat. trg. oštar decizivan glas (lat. darivanje dedikator (lat. dedignatio) preziranje. imenica ili glagol kod kojih se ne upotrebljavaju svi oblici defektivan (lat. manjkav. defeetivum) gram. pravni dokaz izvesti iz drugih. od-metanje. nekome neku knjigu). manjkavost. beščašćenje. postupno tiše. Daidalos) fil. kakvoća postojanja kao deduktivan deetatizacija (fr. glas koji odlučuje. defeetus) krnji. pokazati. lijepo izrađen. nepotpuni glagoli. deduktis im-penzis (lat. s puno izražajnosti déclaration of rights Čit. deduetio) log. dedecoratio) sramoćenje. nepotpunost. nepotpun. zootrop. unijeti nešto u knjige kao plaćeno. deducere) izvesti.) po odbitku onoga što se treba odbiti. smanjiti vojni odred napola deducirati (lat. deficere) tražiti i ispravljati pogreške u računanju. obeštećivati. namijeniti dedignacija (lat. poklanjanje. deduetivus) log. presudan glas decizor (lat. defeetio) otpadanje. izborni sudac decizum (lat. notna figura koja označuje da jednu skupinu od deset tonova treba odsvirati u vremenu za koje bi se inače odsviralo osam normalnih tonova deciso čit. iscrpljenost. dekrešendo (tal. kem. defeetivitas) krnjost. kaljanje dedicija (lat. manjak. deklarešn of rajts (engl. izvođenje. platio je. dédoubler) voj. dopunjavati. na motoru. potejenjivanje. npr. kvar. izložiti.) glaz.

supr. v.) znanost o pojedincima koji se po organskim. obrambeni položaj. npr. defigurare) pokvariti. defiguratio) kvarenje. voj. odrediti pojam. défaitisme) malodušnost. svota za koju su prihodi manji od izdataka. mjesto izloženo unakrsnoj topovskoj ili puščanoj paljbi defenzivni položaj voj. praktični učiteljski ispit . onaj koji zbog slabosti ili bolesti nije više sposoban obavljati svoju dužnost deficit (lat. bez vjere u uspjeh ili pobjedu. konačno uređenje (suprotno: provizorij) definitiva (lat. zaštitnik. definitivum) končano objašnjenje. objasniti pojam drugim pojmovima. unakaziti. tj. Štićenik. efeminacija defendend (lat. nedostaje. rat koji se vodi samo radi obrane defenzivno oružje voj. pravobranitelj deferent 253 deflacirati défèrent (lat. prolaziti paradnim maršem. onaj na kojem se očekuje napad defenzivni rat voj. klijent. dostavljač. definitum) (nešto) određeno. odmetnik. défaire) praviti maloduš-nim. vertikalni defilman rov napravljen tako da neprijatelj ne može u njega gledati ni gađati definicija (lat.). zaštitni defenzivni kut voj. ispitivanje. koji je za obranu. dopunjavanje defeminacija (lat. generička definicija. objašnjenje jednog pojma drugim pojmovima. manjak u blagajni defiguracija (lat. nastaje naznačivanjem najbližeg roda (genus proximum) toga pojma i njegove specifične razlike (dif-ferentia specifica). skup metoda za otkrivanje pogrešaka u proizvodima (npr. prid.) defektuozitet (lat. deferens) onaj koji traži prisegu. gubljenje ženskih psiholoških i fizioloških osobina. supr. svečani mimohod defilirati (fr. za ženu: defendentica defenzija (lat. manji iznos u jednom računu. fiziološkim ili psihičkim nedostacima razlikuju od prosječnog (normalnog) čovjeka. vanjsko zaštitno sredstvo radi zaštite od štetnih utjecaja defenzor (lat. horizontalni defilman rov napravljen tako da se u njega ne može gađati ni upadati. défaite poraz. usp. pukotina u izrađevini od kovine i si. klonulost. na novcu: znak mjesta kovanja i majstora koji je pravio novac defetirati (fr. unakaživanje defigurirati (lat. defensus. defensio} obrana defenziva (fr. definitio) log. malodušan čovjek. oduzimati (ili: slabiti) vjeru u uspjeh ili pobjedu defetist (fr. ofenziva defenzivan (lat. koji nekome drugom nudi prisegu. osiguravanje fortifikacijskog objekta od neprijateljske vatre.) završni ispit. obrambeno oružje (koje služi samo za obranu) defenzivno sredstvo (lat. defetistički defetizam (fr. svođenje jednog pojma na druge pojmove. deficiens) otpadnik. definere ograničiti. nagrditi defile (fr. posebnih oznaka koje pripadaju samo onome pojmu koji treba definirati. svečano prolaziti defilman (fr. popunjavanje laboratorija. defeetura) u ljekarni-štvu: opskrbljivanje. dužnik. defeetuositas) v. klanac. defensif) obrambeni. onaj koji ima manjak na računu. stanje u kojem je jedna strana samo u obrambenom stavu. defeminatio) psih.: Kvadrat je paralelogram (genus proximum) s jednakim stranicama i jednakim kutovima (differentia specifica) — to je rodna. odrediti) log. nagrđivanje. svaki uski put kojim se može kretati samo po jedan ili dvojica u redu (usjek. tj. deficere nedostajati. most itd. defensive) obrana. obrambeni rat. zastupnik. nevjerovanje u uspjeh ili pobjedu deficijent (lat. defensor) branitelj. defektivitet defektura (lat. klonulim. nije tu) manjak.-grč. fr. klanac. (točno) određen pojam definitiv (lat. uređivanje. défiler) pojedinačno prolaziti kakvim tijesnim putem. određenje (ili: odredba) pojma. deficit nema. blagajni itd. defendendus) optuženik kojeg treba braniti. defensivum) med. definicija definit (lat. défilé) tjesnac. genetička definicija definirati (lat.defektologija (lat. défaitiste) pristaša defetizma. défilement) voj. završna redakcija ugovora.

tajni izlaz. defluxio) opadanje. oslobađanje alkoholnih tekućina od vode. varahca. deflorare) oduzeti djevojci nevinost. dégagement) sloboda. izvući ratnu opremu i vojnike iz utvrde degažiran (fr. defoliatio) opadanje lišća. nagrđivanje. flegma sluz) kem. pomoćnik dekana u Katoličkoj crkvi deflacija (lat. degenerare) izrođen. defungere) prestanak života.) onaj koji je oduzeo djevojci nevinost deflorirati (lat. pristaše financijske politike kojoj je cilj da smanjivanjem broja novčanica u optjecaju. kvarenje degeneriran (lat. pril. koji se nalazi u stanju opadanja . grč. otvoren. mlatiti. deflexio) skretanje deflektirati (lat. med. oslobođenje od neke obveze. defloratio) obeščašće-nje.) v.) odreditelj. skinuti ukras s nečega. dégager) osloboditi. prevariti. deformare) kvariti (ili: pokvariti) oblik. kidanje lišća s drveća deformacija (lat. unakaziti. izopačenje. podigne kupovnu moć novca. neopravdan izostanak. prijevara. lakoća. defraudant defraudirati (lat. sporedan. prav. utaja. obeščastiti defluksija (lat. tući. u stanu napraviti tajni izlaz. defraudatio) pronevjera. mana. deformis) v. osoboditi mač od protivnikovog mača degažman (fr. deforman deformirati (lat. čišćenje (ili: pročišćavanje) pomoću vatre deflagrirati (lat. razriješiti. dégarnir) ogoliti. skrenuti deflektor (lat. katar defo (fr. suprotno: inflacionisti deflacirati (lat. definitivno definitivna sentencija (lat. inflacija deflacionisti (lat. naružiti. vatrom očistiti deflegmacija (lat. v. mač. pogreška. lupati degeneracija (lat. odvojiti. krijumčarenje defraudant (lat. osloboditi od vode. osobito: prikriti porez. unakažavanje. smanjivanje novčanica u optjecaju i time podizanje kupovne vrijednosti novca. de. konačna presuda definitivni traktat konačni (ili: zaključni) ugovor definitor (lat. određen. neu-siljen. flegma sluz) kem. naprava za dovođenje zraka (kod petrolejskih svjetiljki) defloracija (lat. nagrđenost deforman (lat. konačan.) batina za udaranje po tabanima. uzeti unaprijed. de. npr. deformatio) kvarenje oblika. nagrditi. krijumčar defraudator (lat. iskvariti oblik deformitet (lat. izopačavanje. odbiti. oduzimanje djevojačke nevinosti deflorata (lat. neku tekućinu isparavanjem ili destiliranjem osloboditi od nebitnog i nepotrebnog vodenog sadržaja defleksija (lat. riješiti. deflatio) bank. faix srp) požnjeti srpom. definitiva sententia) konačni sud. gubljenje. batinanje degenekom. defraudare) pronevjeriti. deflectere) skretati. mač. pronevjeravati. izrođenje.definitivan (lat. obeščašćena deflorator (lat. defraudans) pronevje-ritelj. utajiti. deflagratio) kem. smrt degarnirati (fr. nedostatak. izopačenost. pokvarenost oblika defraudacija (lat. spretnost. prav. zaključan. izopačen. izro-denost. deflagrare) izgorjeti. deflector) naprava na dimnjaku radi zaštite od vjetra i dima. jedan dio nasljedstva deflagraci] a 254 degenia velebitica deflagracija (lat. de. deformis) pokvarena oblika. izvući iz neprilike. pokvarenost oblika. défaut) oskudica. izostanak s ročišta. pogoršan. deflegmirati deflegmirati (lat. unakaženje. unakažena oblika. degeneratio) izrođi-vanje. unakaženost. defunkcija (lat. deformitas) unakaženost. neusiljenost. nedolazak na suđenje defolijacija (lat. presudan. degagé) slobodan. onaj koji određuje. degarnirati utvrđenje voj. okretan degažirati (fr. otpustiti iz vojske. definitivus) odlučan. osobito onih za koje nema pokrića i podloge. batinati. opadanje. utajivač. grč. nakaznost. oslobođenje mača od protivnikovog mača degenek (tur. deformiran deformiran (lat.) djevojka kojoj je oduzeta nevinost. ukloniti. nagrđenje. propadanje. deflatio) bank. usp. carinu itd.

fr. fiz. titulama itd. pronađen u okaminskim ostacima deinoza (grč. odavanje božanske počasti deiksa (grč. ali ne priznaje nikaDejanira 256 dekalvacija . degustare) okusiti. degustare okusiti) ku-šač. facere učiniti) obožavati. usporedi: teist deitet (lat.) degustirati (lat. pretjerivanje. pročistiti degradacija (lat. sisavac. dehiscentia) bot. pokvariti nekome volju za nečim dehiscencija (lat. deitas) božanstvo deizam (lat. degradatio) poniženje. vrsta biljke koja raste samo u našem Velebitu (pronašao je degluticija 255 deizam i opisao mađarski botaničar Arpad Degen. deus) fil. deiknymi pokazujem) lingv. vraćanje s višeg položaja na niži po kazni (osobito u vojsci i kod svećenstva). Deus. svođenje na niže stanje razvoja. sin. stalan pratitelj i kočijaš starogrčkog boga rata Aresa deinoterij (grč. Dei gracija (lat. probanje. deiktikos) koji se temelji na primjerima. obrok jela) starogrčki mudraci koji su učene razgovore vodili za punim stolovima deist (lat. izopačivati se. degustatio) kušanje. zjapiti dehortacija (lat. smanjiti. deintegrare) oduzeti od cjeline. degradare. degmek) hrvati se. Deus Bog) fil. sta-njiti (srebro. svođenje na stupanj manje sposoban za pretvaranje (energije) degradiran (lat. potcijeniti degrasirati v. general Chéries de Gaulle (1890 —1970). dégorger) očistiti od mulja. vođa francuskog otpora protiv njemačke okupacije i kasnije predsjednik vlade i predsjednik države degoržirati (fr. dehortatio) odvraćanje.degenerirati (lat. deificatio) obožavanje. otvoriti se. 1866—1934) degluticija (lat. opadati. degenerare) izroditi se. dégoûter) ogaditi (nekome nešto). pristaša deizma. izopačiti se. potcijenjen degradirati (lat. degresirati degresirati (fr. znalac koji po okusu određuje svojstvo namirnica (vina. ovog jutra) deiktičan (grč. s u prilogu jutros. degradare) zapostavljen. duhana i dr. dégrader) zapostaviti. zvijer) zool. na dokazima Deimos (grč. mirisa. lišen Čina i zvanja. skinuti pjenu). dégrossir) dotjerati. poniziti. preuveličavanje deintegrirati (lat. degenija velebi-tika (lat. degrasirati degrosirati (fr. pokazna (deiktična) čestica (npr. boje i izgleda vina degustator (lat.) po milosti Božjoj (uobičajena formula u vladarskim poveljama. lišiti nekoga čina i zvanja. čaja. u uporabi od Karla Velikog) deificirati (lat. deinos. dehiscere) raspuknuti se. dehiscens) koji zjapi (sjemene Čahure) dehiscirati (lat. pogoršavati se degenia velebitica čit. opirati se degolizam politika i slaganje s politikom koju je vodio fr. savjetovanje da se nešto ne učini Dei gratia čit. degustacija vina određivanje okusa. zjapljenje dehiscentan (lat. lišavanje čina i zvanja.. probati degutirati (fr. deglutitio) gutanje. suziti deipnosofisti (grč. deipnos ručak. dégommer) osloboditi od ljepljive tvari. cijeniti više od svega deifikacija (lat. deinos strašan) ret. ukloniti gumenu tvar na svilenim nitima iskuhavanjem u sapunici degustacija (lat. propadati. čelik) degumirati (fr.) bot. mit. mišljenje koje dopušta da je Bog prauzrok i tvorac svijeta. tj. kuh. izrođivati se. žderanje degmati se (tur. skinuti gumu s nečega. odvratiti nekoga od nečega. ukazivati Čast kao Bogu. dégraisser) očistiti od masti.) "strah". masnih mrlja (vunu. therion divlja životinja. divovska pretpotopna životinja.

deset. decimalni sustav dekadenca (lat. Lessing. deka. u Italiji: najstariji sluga u kući nekog kneza. lat. zvanje i položaj dekana. s bakra ili kamena na drvo itd. delectio) prav. ubio ga Menelaj deka (grč. metakromatipija dekalo (tal. pravac u književnosti i umjetnosti postromantičkog razdoblja (19. desetni sustav. dekados desetina) mat. is-pražnjavanje stolice. sasto Dekameron 257 deklamatorika jala se u tome što je osuđenik bio oćelavljen Dekameron (tal. hm i dr. pokrivač. oćelavljenje. kožu. 4. st. cvjetovi s deset stupica ili usta plodnice dekagon (grč. muž) bot. brojni sustav koji ima za osnovu broj 10. dekalogos) deset Božjih zapovijedi dekalumen (grč. med. dekanat (lat. 2. deka. raspad. gunj dekabristi (rus.kva čuda niti bilo kakav Božji utjecaj na tijek svijeta. gonia) geom. decalcare ugaziti. brat Hektorov i Parisov. décalquer) prenositi otiske. do dekadi). gradus stupanj) deset stupnjeva kao jedinica mjere za kutove (četrdeseti dio kružnice) dekagram (grč. Rousseau. Mendelsohn i dr. tucati. v. lat. žena Heraklova. Dečke) 1. dekalog (grč. podigli u Petrogradu ustanak protiv apsolutizma dekada (grč.. deizam je igrao glavnu ulogu u filozofiji XVII. duodi itd. dekas. deka. jedna od sramotnih kazni u srednjem vijeku. lumen svjetlo) fotometrijska mjera (10 lumena) dekalvacija (lat. Decamerone. prosinca 1825. deka deset. dekas. decalo) trg. fr. decanatus) dekanstvo. pjesnika Boccaccia) dekametar (grč. decalvatio) oćelavlja-vanje. de-setokutnik. v. npr. mjesto službovanja dekana dekandrija (grč. 3. deka. osobito ne priznaje božansko otkrivenje. deka. decadenza) opadanje. grč. usporedi: teizam Dejanira mit. decimalni sistem dekadni sistem mat. prenijeti crtež na proziran papir dekalkomanija (lat. propadanje. deka deset) 2. st. broj deset. u kalendaru Francuske revolucije: tjedan od deset dana (od primidi. decadere opadati. deka. porculan. deka deset. metron) mjera za dužinu od 10 metara dekan (lat. danas: osoba na čelu nekog fakulteta. kardinala itd. odmah poslije biskupa (kod rimokatolika i protestanata). litar) mjera od 10 litara dekalkirati (fr. deka deset. bot. mat. udaljavanje s položaja ili posjeda. osnova) geom. dekabr) mladi ruski plemići — časnici koji su 26. acord suglasje više tonova) glazbalo koje ima deset žica dekalijun (grč. razdoblje od deset godina.) broj (piše se brojkom 1 sa 60 nula) dekalirati (tal. hemera dan) Deset dana (naslov poznate zbirke novela tal. tal. de-calare) trg. npr. gubitak na težini neke robe zbog sušenja. mjera od deset grama deka (njem. zbirka ili djelo od deset knjiga. u Linnéovom sustavu deseta klasa . dekados desetina) desetorica. za koju se borio s božanstvom rijeke Ahelo-ja. kovinu. deiectorium) med. izlučivanje dejektorij (lat. deka. pogoršavanje. grč. izmet. strast) vještina da se slike u bojama (tiskane na posebnom papiru koji je prevučen jednim lako rastopljivim slojem) vlaženjem stražnje strane prenose na drvo. deka. mania pomama. nakon Parisove smrti muž Helenin. Livijeva "Rimska povijest".. tijelo koje ima deset kutova dekagrad (grč. curenja itd. hermafroditne biljke s deset slobodnih prašničkih končića. lit. glavni predstavnici: Voltaire. v. decimalni sistem dekaedar (grč. gramma) težina (ili: uteg) od 10 grama dekakord (grč. izgubiti na težini zbog sušenja dekalitar (grč. sredstvo za otvaranje i reguliranje stolice Dejfob mit. decanus) 1. edra sjedalo. gyne žena) s deset žena. propast. staklo. viši svećenik. poliedar s deset površina dekaginičan (grč. u rimskom logoru: starješina šatora u kojem je bilo 10 vojnika..) dekadika (grč.. sin Prijama i Hekube. deset komada. aner Čovjek. nehotice uzrokovala smrt svoga muža poslavši mu košulju namočenu u Nesovu krv dejekcija (lat. predsjednik fakultetskog vijeća.

dekar-bonizirati dekarbonizirati (lat. razreda. skretljiv. stichos) lit. . deka lat. prvi put upotrijebljen 1822. pretjerivanje u izražajnosti govorenja i u govorničkom tonu deklamator (lat. iskazni. kuhanjem u sodi. deka deset. syllabe slog) deseterosložan. dra-vidski jezici dekantacija (fr. udaljiti. deka. poniziti deklinabilan (lat. fr. fr. koji ima deset slogova. declinabilis) gram. deklarativna ili iskazna rečenica zavisna rečenica kojom se kazuje što se izriče glagolom glavne rečenice. dekatirati dekatlon (grč. objavni. declamatorium) vježbanje u deklamiranju. neprirodno. knjiga s pjesmama za deklamiranje deklamatorij (lat. ukloniti. deka deset.dekanija dekanat kao crkvena ustanova. rječito. izraziti se. prijaviti carinskim vlastima robu radi carinjenja deklasirati (lat. osobno prijavljivanje poreznim vlastima visine i izvora imanja i prihoda itd. décatissage) postupak pri dekatiranju. declamare) govornički. carte) post. décaper) očistiti površinu kovine (zagrijavanjem. Decker) bojadisač u crtanom filmu. izjavljivati. luženjem i ribanjem) i tako je prirediti za galvanoplastiku dekapitacija (fr. objavljivati. caput glava. décapitation) odsijecanje glave. objaviti svoju odluku. vježbanje govorenja u školi. klase. kolorist deklamacija (lat. npr. deka. čitanju. declamatio) umijeće usmenog izlaganja. isključiti) iz nekog društvenog staleža. ono što odgovara de-klamatorskom umijeću. declamare) umjetnički i s puno izražajnosti govoriti neku pjesmu. teško razumljiv govornik. declamator) umjetnik u govorenju (stihova). Dekham) v. nekog zakona preko za to ovlaštenih osoba ili tijela. decantare. u Parizu. deset stera dekastih (grč. declassis. de-charta. fr. obezglaviti dekapod (grč. npr. objavljivanje. décastère) deset kubičnih metara. izjava o sadržaju poštanskih paketa (poštanska deklaracija). razbistriti dekapirati (fr. strofa od deset stihova dekastilon (grč. dekasilabičan stih deseterac dekaster (fr. obezglavljenje dekapitirati (lat. otočiti. declaratio) objava. utvrđivati sadržaj pošiljki na osnovi karata dekasilabičan (grč. govorenje s puno izražajnosti. zaruka. neku tekućinu odvojiti od taloga koji se nalazi na dnu. izjava. izlaganje. décatir) obraditi sukno pomoću vodene pare da bi mu se dao blag i postojan sjaj i spriječilo kasnije skupljanje dekatisaža (fr. Mislim da ćeš poslati deklarirati (lat. dekarbirirati dekartirati (lat. pus stopa) mjera za dužinu od deset stopa dekar (grč. ocijediti. décanter) kem. govoriti govorničkim tonom. izjavni. prijava (ili: prijavljivanje) robe carinskim vlastima radi carinjenja (carinska deklaracija). građevina s deset stupova ili svodova dekatirati (fr. décantation) kem. teško razumljivo deklamirati (lat. reda. lagano otakanje i odvajanje bistre tekućine od taloga dekantirati (lat. izjaviti. deklarativan (lat. declarare) objaviti. trg. decarburar) v. pustiti deklaracija (lat. sjedište crkvenog kotara dekanski jezici (ind. de laser) brisati (ili: izbrisati. déclancher) otvoriti. deseteroboj deker (njem. izjašnjenje. umjetničko govorenje neke pjesme. carbo) osloboditi (ili: oslobađati) od ugljena ili ugljične kiseline. trg. deka. area površina) mjera za zemljište od deset ara dekarbirirati (fr. govorničkim i suviše vatrenim tonom govoriti o beznačajnim temama deklanširati (fr. majstor u izlaganju. knjiga koja sadrži pjesme za deklamiranje deklamatorika (lat. ili o umijeću lijepog govorenja deklamatorski 268 dekolirati deklamatorski (lat. u naziv za lakoatlet-sko natjecanje u deset disciplina. décapiter) odsjeći glavu. v. fr. declamare) upute (ili: znanost) o lijepom izlaganju. npr. athlon natjecanje) šport. stylos) arhit. promjenjiv (po padežima). declarativus) koji ima karakter objavljivanja (ili: objašnjavanja).

promjenjivost. oduzimanje boje. decombinare) rastaviti. lijek koji je sastavljen od više različitih lijekova. pridjeve. ukras u boji. namještanje pozornice pomoću kulisa. odstupati. polazak zrakoplova dekolirati (lat. pren. décollage odljepljivanje) zrak. skreće. pren. uklanjanje radioaktivne zatrovanosti s ljudi. decoloratus) izblije-đen. decompensatio) med. bezbojnost dekolorimetar (lat. décolleter) izrez na haljinama. grč. med. izbljedivanja određenih tvari dekoloriran (lat. odličje. skretati. prokuhavanje dekoktor (lat. izgubiti draž dekolte (fr. polijetanje. rasipnik dekolacija (lat. odbitak od duga ili računa. truljenje dekompozit (lat. savijati. koji je izgubio draž dekolorirati (lat. grč. declinare skretati) gram.) 1. declinare skretati) fiz. ukuhava. zatajivanje. decoctio) iskuhavanje. 2. instrument za mjerenje magnetne deklinacije. osoba koja je svoju imovinu prenijela na drugog da bi time oštetila svoje vjerovnike. okomita udaljenost nebeskog tijela od nebeskog po-lutnika. ljepota. kićenje neke prostorije (vješanje tepiha ili goblena po zidovima. decoctor) onaj koji pre-kuhava. pren. kojem je oduzeta boja. tako da se vide grudi. décompter) trg. mijenjati po padežima (imenice. ures. stanje rastresenosti. instrument za promatranje i bilježenje deklinacije dekokcija (lat. odstupanje (ili: skretanje) magnetne igle od zemljopisnog podnevnika (ili: meridijana) nekog mjesta. također: slabljenje. ukuhavanje. skretljivost. grč. décolleté) s izrezom na haljini. deklinatorij deklinatoran (lat. odstupanja deklinacija (lat. ramena. dekolte dekoltirati (fr. decompositio) rastavljanje (ili: otapanje) nekog tijela na njegove sastojke. koji osporava deklinatorij (lat. ures.sposoban za skretanje deklinabilitet (lat. astr. osobito u keramici. struganjem gornjeg zatrovanog sloja itd. prijenos nekih poslova sa središnjih organa vlasti na niže upravne organe. décompte) trg. otkinuti vrat retorte zapaljenim sumpornim koncem ili usijanom žicom dekoloracija 259 dekrement dekoloracija (lat. astr. sve dekoracije neke pozornice dekoracija (lat. v. decompositum) tijelo koje je rastavljeno na svoje sastojke. oduzeti boju. zamjenice i brojeve). završavanje uzlijetanja zrakoplova. rada srčanog mišića) dekompozicija (lat. prav. sprava za mjerenje magnetne dekli-nacije deklinirati (lat. odbiti od duga ili računa. izbljeđivanje. otpis. grafo pišem) astr. gram. počasni znak . kombinirati dekompenzacija (lat. iščašenje. declinabilitas) gram.) dekontirati (fr. životinja i predmeta (pomoću vode i kemijskih sredstava. decoratio) ukrašavanje nekog predmeta. uzlijetanje. razgolititi dekombinirati (lat. declinare skretati. izgubiti boju. razgolićen. sastavne dijelove. instrument za automatsko bilježenje deklinacije zvijezda mikrometrom deklinometar (lat. odvajanje zrakoplova od zemlje. décor) ukras. raspadanje. kaz. sastavne dijelove. décor. decollatio) odsijecanje (ili: odrubljivanje) glave dekolaža (fr. prav. osobito ženskim. odvojiti. metron. orden. ukras. fiz. riječ sastavljena od više riječi dekoncentracija (lat. nesabranosti dekont (fr. declinatio) gram. prestanak rada ili djelovanja nekog organa i si. kontrolni račun. kićenje. koji je izgubio boju. uzajamni. contaminare okaljati) voj. decolorare izblije-diti. (npr. odbijati deklinograf (lat. otpisati dekor (lat. pozadine i dr. med. ostatak dekontaminacija (lat. razgoli-ćenost dekoltiran (fr. odbija. sposobnost skretanja.) naprava za određivanje sposobnosti gubljenja boje.. kem. stavljanje stilskog pokućstva itd. fr. declinare skretati) koji odstupa. popuštanje neke bolesti deklinator (lat. usp. zakazivanje. de uklanjanje. metron mjera) fiz. padežna promjena. v. decoloratio) gubljenje boje. decolorare) izblijedi-ti. vrat. ekvatora. declinare skretati) fiz.). decollare) odsjeći (ili: odrubiti) glavu. kaz. décolleter) načiniti izrez na haljini oko vrata i na leđima. gol. declinare skretati. ne priznavati.

grož-dani Šećer. dekretoran dan (dies decretorius) bio je (u Vestfalskom miru) 1. nalazi na desnoj strani dekstralan (lat. dexter desni. povjerenje. dexter desni) kem. prelaženje imovine u nasljedstvo zbog nečije smrti ili po posljednjoj volji. naredba vlasti. dekuražiran dekurija (lat. otapa se u vodi i tom se otopinom može lijepiti kao gumom. narediti. odlikovati ordenom. delacio here-ditatis (lat. pucanje. koji ima prirodu ukrasa (ili: uresa). dekstroza dekstroza (lat. izdati naredbu dekretisti (lat. de-court) trg. uobičajeni odbitak zbog toga što se odmah plaća u gotovom dekoviljski kolosijek kolosijek u kojem su tračnice razmaknute 0. decernere. rov dekuražirati (fr. decretare) odlučiti. urešavati. zaključiti. naprava za pritiskivanje moždane opne pri bušenju lubanje delacija (lat. dekstrin) kem. supr. neke bolesti. uresni. zaležano mjesto na bolesnikovom tijelu. lacrima suza) med. kuhinjska sol. uplašiti. biti dekoriran dobiti orden. uresiti. décourter) trg. slik. ukrasni. prštanje. čast dekrement (lat. decubitus) med. kazališni slikar dekorirati (lat. rov. sudsko prenošenje nasljedstva na najbližeg rođaka . odbitak od računa za neku robu. glikoza dekubitus (lat. delatio) potkazivanje. smanjiti. obeshrabrivati. decurrere. osobito: odluke koje je izdao Grgur IX. suze u očima delaktacija (lat. de-eorto) trg. siječnja 1624. grafo) pisano slijeva nadesno deksiokardija (grč. dexios desni. slabljenje bolesti dekusorij (lat. neprirodna pojava u gradi ljudskog tijela kad se srce. decursus) tijek. optuženik delatio hereditatis čit. skratiti. dekort dekurtirati (fr. ukrašavati. koji služi za ukrašavanje.. pucanje (zbog zagrijavanja) kristala koji imaju u sebi mehanički zatvorenu vodu. trgove i dr. suzenje. decretorius) odlučujući. decorativus) ukrasan. kar-dia srce) med. naki-titi. riješiti. decretum) odluka. tvar koja se dobije kad se škrob grije na 160°C. koji teži samo za vanjskim djelovanjem boja. npr. décréditer) lišiti povjerenja.65 m (naziv po imenu izumitelja: Décau-ville) dekreditirati (fr. ulice. decutere. desetina (u vojsci starih Rimljana) dekurion (lat. decrescere) mn. décorateur) onaj koji ukrašava prostorije. smanjiti račun za određen postotak zbog slabe mjere ili loše kakvoće robe dekurzus (lat. koji je s desne strane dekstrin (lat. arhit. oduzeti nekome hrabrost ili volju za nešto. imati na sebi orden dekort (lat. decuria) klasa. opadanjem. lac mlijeko = odbijanje djeteta (od majčinog mlijeka) delat (lat. puckaranje dekret (lat. decretales) mn. naziv od svojstva okretanja polarizacijske ravnine nadesno. odrediti. bez udubljivanja u formu i značaj dekorator (fr. osobito zbog slabe mjere ili loše kakvoće. rješenje. v. ugled.dekorativan (lat. iznos izgubljen postupnim dekrepitacija delatoran smanjivanjem. svaka viša naredba uopće dekretali (lat. učitelja i pisaca rimskog prava dekretoran (lat. dexios desni. zale-žaj. in-krement dekrepitacija (lat. decorare) ukrasiti. prid.) prav. koji krasi. delatus) prav. npr. de-curtus. dexios desni. prav. ležanje. decrepitatio) kem. u srednjem vijeku: učitelji i pisci kanonskog prava. uresan. zaklon. de. i koje kao kanonski zakonik predstavljaju drugi dio crkvenog prava (Corpus juris cano-nici) dekretirati (lat. taloženje sokova na nekom mjestu dekung (njem. Deckung) voj. v. uljepšati. usp. umjesto na lijevoj. koji resi. odbiti. de. potkopati nekome kredit. grafo) pisanje s lijeve strane na desnu deksiografski (grč. koji služi samo za ukras (suprotno konstruktivan). za sekularizacije koje su toga dana već stupile na snagu deksiografija (grč. decussorium) med. dextralis) desni. décourager) obeshrabriti. decurio) zapovjednik de-kurije (u vojsci starih Rimljana) dekurt (fr. pozivanje nekoga da primi nasljedstvo delakrimacija (lat. papinske odluke ili naredbe i razne zbirke takvih odluka. za razliku od legista. način (ili: položaj) ležanja. decrementum) gubljenje. tal.

délicatesse) kao moralna osobina: nježnost. delikato (tal. n. odlučno delicatamente čit. bal) otrovni ili opojni med koji pčele skupljaju s biljke Daphne pontica na Crnom moru deliberacija (lat. delegans) izdavatelj naredbe (ili: naloga). svojstvo pretvaranja u tekućinu na zraku delikvescentan {lat. ukusan. iza-slati. delectum) biranje. vijećanje délibérante Roma Saguntum periit lat. vjerovnik koji je upućen na neku treću osobu radi traženja nekog duga delegirati (lat. izbaci! deleatur (lat. klevetanje. razorio — dok su Rimljani odlučivali hoće li mu se suprotstaviti deliberativan (lat. razmišljanje. prav.) potkazivač. zavijanje. déferre. delatum) pot-kazivački. delibatio) smanjivanje. ovlastiti. pr. ustupanje potraživanja nekog duga ili nalog za plaćanje jednog dužnika na neku drugu osobu s njezinim pristankom delegant (lat. deligatio) med. slična kitu. sredstva za ublažavanje (ili: uminjavanje. delegatus) izaslanik delegatar (lat.) glaz. deliquescere) topiti se {ili: rastapati se. delegatio) izaslanstvo. neka se izbaci (slovo ili riječi. delicatamente deliciozan (lat. smisao za lijepo.) delekcija (lat. med. Iju-bak. delicatus) nježan. previjanje deligatura (lat. zavoj. izdajnički. dele-nire ublažiti) mn. deliquescens) topljiv. položaj) delikatesa (fr. Delfoi) glasovito Apolonovo proročiŠte u Fokidi (u podnožju Par-nasa) delfijsko proročište v. savjetodavni deliberato (tal. dupin. laskave riječi deleterij (grč. fin. delenimentum. prav. pažljivost. delphinus) morska životinja. delikatamente (tal. Delfi delfin (lat. dele) briši. pliskavica delfinij (grč. umilan. rastopljiv delikvescirati {lat.) smanjivanje nasljedstva delibal (tur. delibacio hereditatis (lat. Sagunt je propao (rečenica se odnosi na grčki grad Sagunt u današnjoj Španjolskoj koji je Hanibal 219. delegare) odrediti. de-leterion otrov) med. ocrnjivanje delavara vrst grožđa. ukusan. deli. kićedelikt 262 delta-metal nost. mio. delinquere) v. delere uništiti. u umjetnosti: profinjen ukus.delatio iuramenti čit. izbor delenda Carthago čit. Delfinion Apolonov hram) sudište u staroj Ateni (pored Apolo-nova hrama) koje je sudilo za ubojstva što su ih počinitelji prikazivah kao opravdana delfmist (grč. opunomoćiti. tzv. trg. dok je Rim vijećao. izabrati. delicato delicato čit.) prav. delinquere. otrovna tvar Delfi (grč. osjetljivost. koji treba pažljivo raditi. delenda Kar-tago (lat. delibatio hereditatis čit. dehberatio) savjetovanje. tvar koja truje i uništava život. v. osobito ukusno jelo delikt (lat. obzirnost. previjanje rane delikatan (lat. delinkvent delikvescencija {lat.) glaz. delfis. nametanje prisege delator (lat. mio. klevetnički delatura 261 delikatesa delatura (lat. delfinos dupin) plivač koji pliva delfin-stilom delibacija (lat.) med.) Kartaga koju treba razoriti delenimenti (lat. delictum) prav. umirivanje). imenu Delaware) dele (lat. deligere odabrati. veoma obziran. delegatarius) trg. topiti se . dug itd.) glaz. potajni tužitelj delatoran (lat. nježno. dužnik koji svome zajmodavcu ustupa potraživanje nekog duga kod neke treće osobe delegat (lat. deleatur) neka se briše. osobito u korekturi) delegacija (lat. s nježnošću. prijestup. e. težak. dogovaranje.) potkazivanje. neugodan (npr. pažljiv. deliciosus) divan. deliberativus) koji savjetuje. "amerikan-ka" (naziv po američkom zem. deliquescenti a) topljenje. istup protiv zakona. kojoj se pripisuje odanost ljudima i ljubav prema glazbi. zavijanje rane. delacio jura-menti (lat. pretvarati se u tekućinu) upijanjem vlage iz zraka: gubiti se. bajan deligacija (lat. deleomai uništavam. kao predmet za uživanje: poslastica. osjetljiv. prikraćivanje. sladak. zločin delikvent {lat. prenijeti na koga (pravo.

D. buncanje zbog bolesnih duševnih predodžbi koje nastaju kao posljedica određene prenadraženosti mozga i moždane opne. izdati robu delkredere (tal. demagog demaj (engl. délivrer) osloboditi. pokret. 2. agein) vođenje naroda. npr. delirijum tre-mens (lat. limes. zlikovac. skica delineavit (lat. delineare) crtati. ispo-ruČivanje. izaći. u staroj Grčkoj tako su zvali ljude koji su svojim ugledom. onaj koji boluje od delirija delirij (lat. predati. demos.) ili skraćeno: p. délogement) izlazak. s položaja. iznenadno gubljenje (ili: naglo iščezavanje) bolesnih tvari delivrans (fr. ograničiti. delta) 1. biti lud. demos. alkoholno ludilo. isporuka. delinquere. izdavanje delivrezon (fr. potisnuti neprijatelja s njegovog položaja. demy) vrsta papira malog formata . četvorokut simetričan u odnosu prema jednoj dijagonali. de. poslati. slova delta) 3. v. četvrto slovo grčkog alfabeta. nekom dramskom djelu) osobina mjesta u kojem se radnja prvobitno zbiva i prilagođivanje novom mjestu radnje deložiranje (fr. nagrada koju posrednik prima za svoje jamstvo.delikvij (lat. danas se upotrebljava u prijekornom smislu za onoga koji zavođenjem naroda dolazi do vlasti demagogija (grč. završava najčešće smrću delitescencija (lat. predaja. jamstvo posrednika (ili: agenta) da će roba koju je on prodao na kredit biti plaćena u određenom roku delkredere-provizija trg. agein) koji zavodi lažnim obećanjima v. omeđivati. ušće rijeke koje se grana u više rukava (u obliku grč. ludilo. ograničavanje. demos narod. bjesnjeti. potiskivanje neprijatelja. de-linkventica prijestupnica deliracija (lat. skicirati delinkvent (lat. delcredere) trg. demagogos) vođa naroda. zanositi se delirium tremens čit. per deliquium čit. 40% cink. 1% željezo. trokutni deltoideus (grč. limitis) graničiti. proizvodi od raspadanja stijena koji se ispiranjem prenose s viših brdskih položaja i talože na padinama i u podnožju demagog (grč. brodske vijke. eidos oblik) geom. délivrance) oslobođenje. delikvijum animi {lat. delineatio) crtanje. delta. d. obilježavanje ili postavljanje granice delimitirati (lat. de uklanjanje. deliquescere) topljenje {ili: rastapanje) na zraku. te s dijagonalama koje se okomito sijeku deltoidan (grč. istjerivanje s nekog položaja ili iz stana.) nesvjestica delimitacija (lat. nastaje zbog prekomjernog uživanja alkoholnih pića. trg. predaja. vršili velik utjecaj na narodne skupštine. v.) on je to crtao (na crtežima i bakrorezima) delineirati (lat. logora ili trupa. izdavanje robe delivrirati (fr. deltoeises) u obliku delte. bunilo. limitis granica) graničenje. da se na zraku otopi. delkredere delokalizacija (lat. deložman deložirati (fr. izbaviti: trg. luere prati) geol. deliracija delirirati (lat. limes. radioaktivne zrake koje se uvijek pojavljuju zajedno s alfa-zrakama ako beta-zrake imaju veoma malu brzinu deltaplan (grč. de. obilježavati ili postavljati granicu delineacija (lat. "zmaj" u obliku grčkog slova delta deltoid (grč.) vrsta letjelice. glazbeni instrument starih Grka i Rimljana u obliku slova delta delta-metal zlatu slična slitina (56% bakar. delti sličan mišić gornjeg dijela ruke deluvij (de-. per delikvijum (lat. isporučiti. rječitošću itd. voj.) med. sustav i metode kojima se služe demagozi da bi došli do svog cilja. delitescere) med. odseliti se delta (grč. 1% olovo) za okivanje brodova. delta. eidos oblik) med. vlasti demagogizam (grč. lo-cus mjesto) oduzimanje (npr. deliratio) med. luđak. delirare) buncati. omeđivanje. med. deliquium animi čit. delivraison) trg. delirans) onaj koji bunca. agein) mišljenje i način rada demagoga demagoški (grč. prijestupnik. strojne dijelove i oruđa delta-zrake 263 demencija delta-zrake fiz. agein voditi. tj. delinquens) optuženi. omeđiti. zapravo: zavođenje naroda. pojavljuje se s nemirom i drhtanjem udova. d. nacrt. delirij delirant {lat. otapanjem na zraku. odlazak. déloger) izbaciti. demos. istjerati iz stana. delirium) med.

umanjena riječ. obrtnik. graničari demarkacijski kordon granični lanac demarkirati (njem. tvorac. pom. demi-parallele) voj. polurov demiraža (fr. razotkriti. razgolititi. dé-méphitiser) provje-triti. razgolićavati. zajednički naziv za duševne démens 264 demo bolesti koje počinju za vrijeme puberteta ili odmah nakon njega. démériter) skriviti. diminitivus) koji smanjuje. narod. demencija senilis (lat. nekom području ili državi. osobito radi utvrđivanja prije spornih granica. razoružavati. postupak. razvojačenje.demanti (fr. demencija prekoks (lat. ergon djelo) 1. uvođenje civilne umjesto vojne uprave. (isp. ispraviti neistinu ili netočnost demarkacija (fr. démarquer) ograničavanje. militaris) voj. paralytica čit. poluutvrđenje demikoton (fr. demi-coton) Čvrsta polu-pamučna tkanina demilitarizacija (lat. agoreyo govorim) javni govor. diminutivum) gram. osobito: raspustiti (ili: znatno smanjiti. u narodnoj skupštini. zanatlija. otkriti. nekom području ili državi. gubitak značajki tjelesnosti. sužava. dementia praecox čit. odricati. militaris) voj. smanjivanje na najpotrebniju mjeru vojske i uklanjanje vojnih objekata u nekom mjestu.-grč. obilježiti granicu. polureljefna tvorevina demirug (grč. militarizirati deminutiv (lat. onako kako jest. povući graničnu liniju demarš (fr. ime boga tvorca kod grčkog filozofa Platona. graditelj svijeta.) preseljenje visokih ustanova iz glavnoga grada (metropole) u druga. kuća — kućica deminutivan (lat. poduzeti korake demaskirati (fr. umanjuje. démurrage) zakasnina. riba — ribica. npr. ludilo.) progresivna luđačka paraliza. uvesti (ili: uvoditi) civilnu upravu umjesto vojne uprave. iznositi. raspuštanje. umjetnik. démeubler) ukloniti (ili: uklanjati. pren. démentir) opovrgnuti. démasquer) skinuti obrazinu (ili: masku). de-. 2. ogriješiti se o nešto demeritni dom u Katoličkoj crkvi: zavod za preodgoj i kažnjavanje svećenika koji nešto skrive demerzija (lat. supr. demergere. démarquer) ograničiti. rastaviti na dijelove demencija (lat. trupe u pokretu otkriti neprijatelju i time ih izložiti njegovoj topničkoj ili puščanoj paljbi dematerijalizacija (lat. učiniti demarš poduzeti potrebne mjere. odu-hovljivanje demeblirati (fr. poricanje. zataškavati demibastion (fr. démarche) korak. dementia) med. fr. demi-bastillon) voj. slaboum-nik demeritirati (fr. de mephitis kužno isparenje. demencija paralitika (lat. rastrgati. autor. omeđivanje. demos zemlja. fr. razoružavanje. utjecanje na narod govorom demembrirati {lat. govor pred narodom. demersio) potapanje. demirelief) poluispup-čena tvorevina. . zgriješiti. tj. prikazati u pravoj boji. poricati. određivanje mjesta na kojem se nalazi brod na pučini demarkacijska linija granična linija. umanjenica. manja mjesta demfati (njem dâmpfen) prigušivati. Marke. ležarina (naplata za robu koja se ne podigne iz skladišta na vrijeme) demireljef (fr. démenti) opovrgavanje. de i materija) prijelaz u duhovno stanje. med. ne držati) vojsku i porušiti vojne objekte u nekom mjestu. raskrinkati. razoružati. očistiti od štetnih isparavanja demegorija (grč. obilježavanje granične linije. de-mentia senilis čit. razvesti. demembrare) raskomadati. svijet. prozračiti. iznijeti) pokućstvo demefitizirati (lat. voj. suprotno: militarizacija demilitarizirati (lat.) mladenačko ludilo. ispravljanje neke neistine ili netočnosti demantirati (fr. demos narod. uronjavanje demetropolizacija (lat. poreći. dementia. malo utvrđenje. čistiti. odreći. kod gangrene: crta na kojoj se ona zaustavlja demarkacijske trupe pogranične trupe. demens) luđak. skraćuje demiparalela (fr. demegoria.) ludilo koje dolazi s godinama kao posljedica starosti démens (lat. de-.

senatori u današnjoj Grčkoj demografija (grč. znanost o stanovništvu demokracija (grč. demolicija . i izjednačavali ga sa židovskim Bogom demivolt (fr. vladam) pristaša i zastupnik demokratskog uređenja države i odnosa u zajednici uopće. 3. pripadnik staroatenskog trećeg staleža. čovjek slobodoljubivih. đe-mokratia) vladavina naroda. starješine po starosti i dostojanstvu. klonulost. po naučavanju o trima vlastima. vrši cijeli narod (bez obzira na imovinu. u "polusezoni". staromodan Demodok (grč. logos govor) proučavanje javnog mnijenja na temelju anketnog ispitivanja demofilokracija (grč.. kratos vladavina. opletena boca od nekoliko litara demo. gnostičari su tako nazivali tvorca materijalnog svijeta. razoružati. dimittere. bolestan strah od većih skupova ljudi demogeronti (grč. démolir) rušenje. imanja. tvorac svijeta. fobe-omai bojim se) med. kad ih neprijatelj zauzme. bilo preko izabranih predstavnika {reprezentativna. demolitio) v.prefiks sa značenjem: o'lnc? prema narodu.(grč. krateo vladam) v. krateo moćan sam. Da-maghani grad u kojem je bila razvijena staklarska industrija) pletenka. sustav utvrđivanja po kojem se objekti. vraćanje vojske u mirnodopsko stanje demobilizirati (fr. demos. krateo vladam) uvesti ili sprovoditi mjere koje oslobađaju sve ljude i daju ravnopravnost bez obzira na imovinsko stanje. utemeljitelj atomi stike demokršćanin (grč.ni-ti nešto pristupačnim sredst^im« i shvaćanjima širokih narodnih sI-S — va. bilo u obliku neposredne demokracije kad o državnim poslovima odlučuje skupština cijelog naroda (kao u staroj Ateni). démobiliser) voj. demitour) polukrug. otpustiti demitur (fr. fr. fi-los prijatelj. uništavanje. démobilisation) voj. demos.. vlast. narodni demobilizacij a 265 demonetizirati demobilizacija (fr. ocat itd. grafia) opisivanje naroda. širokih pogleda demokratizam (grč. znanost o narodu i državi na osnovi statistike. demijohn. prijelazan demisija (lat. za razliku od najvišeg Boga. pr. demos narod) predmetak u složenicama sa značenjem: narod. demoliranje demolicijski sistem fort. ostavka demisionar (fr.. demi polu-.). demivolte) jah.prefiks sa značenjem: odnos prema narodu. saison godišnje doba) prikladan za nošenje u proljeće i jesen. u običnom govoru: slobodoljubivost demokratizirati (grč. najvišu vlast. podrijetlo iU'. jahanje u polukrugu demižon (engl. polu-okret (nalijevo ili nadesno) demiurg (grč. demiurgos) fil. pripadnik stranke koja u svom programu naglašava kršćansku notu demolicija (lat. državno uređenje u kojem. demissio) utućenost. krateo vh'dam) naziv za politiku "vladavine prijatelja naroda" demofobija (grč. n. demo. npr. démissionner) dati ostavku. različitih veličina (do 60 1) demižon (engl. e. položaj i školovanost). demo-geron) mn. svesti vojsku u mirnodopsko stanje démodé (fr. uc. fr. narodna vlast. demos.rukotvorac. demos. položaj.) izvan mode. 4.. démissionnaire) primatelj ustupljenih dobara. razoružavanje vojske. mogu odmah razoriti minama demoliranje (fr. znanost Demokrit starogrčki filozof iz Abdere (460—370.) mit. demo. tj. slijepi pjevač na dvoru kralja Alkinoja (pred Odise-jem pjeva o Trojanskom ratu) demodoksologija (grč. zakonodavnu i izvršnu. dame-jeanne) opletena staklena boca za vino. krateo vladam.— predstavnička — demokracija) demokrat (grč. demo. demokracija. od perz. službenik u ostavci demisionirati (lat. doksa mišljenje. upropaštavanje. viši Činovnik u nekim starogrčkim polisima demisezonski (fr. ovako Platon naziva Boga kao tvorca svega. zahvaliti se na službi ili zvanju. demos narod. demos narod) pripadnik stranke kršćanskih demokrata (Democrazia cristiana) u poslijeratnoj Italiji. demi-john.

slobodno. izlagač. vjerovanje u sablasti demonomantija (grč. démonétiser) bank. demulcentia) mn. de uklanjanje. akcija. bilo da bi se prekovao demonetizirati (lat. onaj koji javno iskazuje svoje mišljenje ili raspoloženje demonstrativ (lat. lat. Demosthenes) najslavniji starogrčki govornik u Ateni (384—322). sredstva (ili: lijekovi) za umirivanje bolova demuskacija (lat. latreia obožavanje) poštovanje duhova. porušiti. med. v. odnarođivanje . démolir) rušiti. lišiti morala. natio narod. demoralizirati demoralizirati (fr.prefiks sa značenjem: odnos prema narodu. demontirna baterija voj. demos) narod. rasplitanje. upropastiti nekoga. demonstrare) javno. ovaj. daimonios) vražji. povlačenje novca iz optjecaja. ili da mu se odvrati pozornost od neke druge operacije demonstrant (lat. dokazivanje. gubljenje hrabrosti. bilo da bi se sasvim izbacio iz optjecaja. pojedinca ili mase. démontage) rastavljanje na sastavne dijelove. demodoksologija Demosten (grč. pokvariti. anketiranje širokih slojeva pučanstva. oboriti s konja. daimon. izlagač. voj. demotikos) koji pripada narodu. zla sudbina demonetizacija (fr. demontirati demontirati (fr. pokazivati raspoloženje demontaža (fr. demonstrans) tumač. usp. otvoreno. voj. prid. taj i dr. oštetiti neku spravu.demolirati (lat. démoralisation) kvarenje.i moneta novac) bank. pokazivač. most itd. manteia proricanje) vračanje pomoću demona koji se nalazi u onome koji vraća demonomelankolija (grč. sotonski. osobito eksperimentiranje u prirodnim znanostima. naklonjen narodu demulcencije (lat. sotona. mageia) gatanje (ili: vračanje) pomoću duhova demonomanija (grč. logia) naučavanje o duhovima. izlagati. demonstratio) dokaz. malodušnost. usp. javno iskazivanje. tobožnji napad kako bi se izazvao neprijatelj da otkrije svoju snagu. osobito zao duh. logia) znanost o narodu i njegovom duhovnom životu demon (grč. fr. razvratnost. facere raditi) nastojanje i poduzimanje mjera pobjedničkih savezničkih sila po svršetku Drugog svjetskog rata da u Njemačkoj uklone sve tragove Hitlerove anti demokratske i nehumane nacionalsocijalističke vladavine denacionaliziranje (fr. demos. daimon. duh. daimon. učiniti neupotrebljivim (ili: nesposobnim) za obranu. demonstrare) pokazivati. jednoj vrsti novca ukidemonizam 266 demuskacija nuti vrijednost i time je povuci iz optjecaja demonizam (grč. objaš-njavač demonstrirati (lat. npr. onaj. voj. dénationalisa-tion) odnarodenje. daimon) vjerovanje u duhove i natprirodna bića uopće demonolatrija (grč. onaj koji tumači. dokazivati. démonétiser. lišiti nekoga osjećaja vlastite vrijednosti. demonstrativum) gram. melancholia) ludilo čovjeka koji vjeruje da su u njega ušli zli duhovi demonski (grč. lišiti vojsku hrabrosti i vjere u pobjedu. sko-peo gledam) proučavanje javnog mišljenja. demonima demonomagija (grč. onesposobljavanje za uporabu. daimon) natprirodno biće. de. demonstracija demonstrator (lat. moneta. uništiti. demo. demoliran demologija (grč. musca muha) organizirano uništavanje muha kemijskim sredstavima denacifikacija 267 denivelacija denacifikacija (fr. svog raspoloženja. lat. očigledno prikazivanje. baterija koja frontalnom paljbom uništava neprijateljske topove demoralizacija (fr. upropastiti. tumačiti. utjerati joj strah demos (grč. otuda: demostenska rječitost izvanredna. daimon. narodni. odsjek jedne file demoskopija (grč. pokazna zamjenica. fr. očigledno. mania pomama. daimon. u demokratskoj Ateni: općina. de. daimon.) dokazivač. uvjerljiva i silna rječitost demotičan (grč. natprirodan demonstracija (lat. obožavanje vraga i klanjanje (ili: služenje) vragu demonologija (grč. živo. prividan. démoraliser) učiniti razvratnim. ludilo = vjerovanje da je u nekoga ušao vrag i da je zbog toga poludio. démonter) rastaviti stroj na njegove sastavne dijelove. narediti da se sjaše. v. demoliri. prikazivač. pokvarenost morala (ili: naravi). demonstrativno (lat. izrazito.

tj. eidos oblik. denominativum) gram. namirnicama (npr. denegatio debiti coniugalis Čit. izopačiti. veza s drvetom dendrografija (grč. dentifritium) sredstvo (ili: prašak) za Čišćenje zuba . kao drvo dendro. dens zub. grafia) opisivanje drveta. dendrometar denegacija (lat. neizvršavanje bračne dužnosti denegirati (lat. lišiti nekoga bitnih osobina naroda kome taj pripada. de uklanjanje. lik) v. davanje podataka denotirati (lat. zubni glasovi. zamjenica. riječ izvedena od nomina (imenica. na-sus nos) gubljenje nosnog izgovora kod nekih samoglasnika (npr. denotare) naznačiti.) prav. u vezi s tim. kao i za određivanje njegovog volumena dendrometrija (grč. špiritu) dodavati različite tvari koje ga Čine neprikladnim za uživanje denazalizacija (lat. sta-rosl. natalis koji se tiče rađanja) opadanje broja rađanja (u nekom narodu. dens zub. instrument za vađenje zuba denticija (lat. njegov uzgoj i praktičnu primjenu dendrologija (grč. dentitio) med. ščepam) med. denominare) nazvati. dendron. dati podatke dentagra (lat.) med. giz-delinstvo. dendron. agra plijen) zubobolja dentali (lat. lithos kamen) mn. mjera za svilu i zlato denatalitet (lat. dénaturalisation) otpuštanje iz podaništva. onaj koji proučava drveće.) i. denomi-nativan denominirati (lat. dendron. denotatio) označavanje. uskraćivanje. de-. fr. prirasta te starosti pojedinih stabala i čitavih šuma. metron) instrument za mjerenje visine i jačine drveća. veslati od veslo. oni kod kojih vrh jezika pri izgovaranju dodiruje zube u gornjoj čeljusti (d. državi itd.) prav. vertikalno pomicanje denobilitirati se 268 departman denobilitirati se (lat. grč. prijava. pridjeva i brojeva).(grč. postati pripadnik građanskog staleža denominacija (lat. okamenjene biljke i okamenjeno drveće dendrolog (grč. trg. grč. dendron. imenovati denonsirati (fr. uzrokovanje ne-ravnosti. Nicot) oduzeti duhanu nikotin i time ga učiniti manje štetnim za zdravlje denivelacija (fr. dendron. znanost koja određuje količinu drvne mase. objavljivanje denominativ (lat. odroditi. natio narod. odnaroditi denar(ius) (lat. obilježavanje. t) dentalni (lat. gubljenje građanskog ili zavičajnog prava denaturirati (fr. uskraćivanje saslušanja. znanost o drveću (uzgoju i praktičnoj uporabi) dendrometar (grč. min. javlja se povremeno u toplim krajevima (samo ljeti) kao iznenadan napadaj groznice denikotinizirati (lat. de uklanjanje i nobilis plemenit) izgubiti svojstva plemića. dendrogra-fički dendroidan (grč. pomodarstvo dendritičan (grč. odbijanje. fr. dénaturer) izmijeniti svoju prirodu. dénivellation) spuštanje razine (nivoa). arpazo zgrabim. logos) poznavatelj drveća. dandy) kicoštvo. vrlo zarazna bolest. dendron. dendron. dendron drvo) u obliku drveta. denegare) odlučno poricati.) bakreni novac različite vrijednosti u bivšim pokrajinama sjeverne i srednje Italije. npr. smanjivanje broja stanovništva denaturalizacija (fr. dentritičan dendroliti (grč.) stari rimski srebrni novac koji je najprije sadržavao 10. usp. logia) poznavanje drveća. prid. denominatio) imenovanje. dendron drvo) prvi dio slo-ženice sa značenjem: drvo. dénationaliser) oduzeti narodni karakter. tj. sličan drvetu. udio nekog trgovca u nekom brodu ili njegovom teretu. dénoncer) obavijestiti. denegatio) odlučno poricanje (pred sudom). pent postalo je u hrvatskom jeziku pet) dendizam (engl. metron) vještina mjerenja drveća. denegacio audijencije (lat. otkazati denotacija (lat. dentalis) zubni dentarpag (lat. denegatio audientiae čit. promijeniti prirodu neke stvari. kasnije 16 asa ili 4 sestercija denaro (tal. uskraćivati denga (ar. denegacio debiti konjugalis (lat.denacionalizirati (lat. prid. de-. nicanje zuba kod djece dentifricij (lat. dentales) gram. obilježiti. odbijati.

zgusnuće denzimetar (lat. dens) zubni tehničar. depilare) skinuti kosu (ili: dlake). side) deplantacija (lat. dependere) mn. pogrešno ili loše postavljen. uništavanje ušiju i gnjida depedikulirati (lat. déplacé) neumjesan. potkazivač. povući nalog depersonalizacija (lat. déplacement) premještanje. 2. département) podjela određenih poslova između djelatnika jednog kolegija. uopćavanje depeša (fr. pediculus uš) kir. izliječiti od paralize departicija (lat. denuncijant denudacija (lat. zbijenost Deo gratias čit. optužiti denzacija (lat. departitio) podjela departman (fr. soba. naprava za mjerenje specifične težine i gustoće tekućine. dens. djelokrug. grč. koji nije na svom mjestu. pauper siromah) osiromašiti. denuntians) dostavljač. prav. obično se šalje najhitnijim putem po posebnim kuririma depeširati (fr. de. rasađivanje (bilja. denudare) otkriti. razgolićenje. deplantatio) presađivanje. deon. npr. dépêcher. ukrasi na svodovima i stupovima u obliku zuba dentin (lat. rasaditi deplasiran (fr. penna pero. bežični brzojav. de. dipen-nare) trg. brzo dostaviti. brzojavi ti depilacija (lat. naopako (ili: pogrešno. geol. brzojav.dentikuli (lat. odjeljak (stana) depauperacija 269 depolarizator depauperacija (lat. grč. ono što nekome pripada. scalpere grepsti) sprava za čišćenje zuba dentist (lat. Deo gracijas (lat. loš položaj. fil. stanje u kojem se nalaze zubi denucijator (lat. službeno pismo. smjenjivanje.) Bogu hvala (svršetak katoličke mise) deontologija (grč. densus gust. denticuli zubići) mn. déplacer) premjestiti. uništavati uši i gnjide dependencije (lat. deontološki dokaz o postojanju Boga. de uklanjanje. smatra da je potreba našeg uma pretpostaviti postojanje Boga kao osnove moralnog svijeta deparalizirati (lat. metron) fiz. znanost o dužnostima (izraz potekao od engleskog filozofa Benthama). dis. odvajanje kostiju od mesa. logia znanost) teol. zubni liječnik. v. drveća) deplantirati (lat. račune u trgovačkoj bilježnici precrtati i time ih poništiti. naučavanje o liječničkoj etici. tal. zbijen. depilatorium) med. promijeniti mjesto. pren. dépistage) metodičko otkrivanje bolesti među stanovništvom (npr. lišiti nekoga imovine depistaža (fr. oguliti. zubna kost. tj. đe. osirotiti depedikulacija (lat. smijeniti nekoga s njegovog položaja. lat. otkloniti uzetost. persona osoba) med. dépêche) vijest dostavljena najhitnijim putem. pri čemu nezasićena ili manje zasićena otopina potiskuje potpuno zasićenu otopinu deplasman (fr. zguliti denuncijacija (lat. dens zub. volumen istisnine . per-tinencije depenirati (lat. ministarstva vanjskih poslova svojim predstavnicima u inozemstvu. npr. densus gust) gustoća. dentis zub) zool. glavna masa od koje se sastoji zub dentiskalpij (lat. zubni kirurg dentura (lat. ogoliti. densus gust) zgušćiva-nje. denudatio) otkrivanje. nazvan još i moralnim dokazom. ar-hit. ukloniti sa svog mjesta. deontos dužnost. zubalo. paralvein klonuti) med. denuntiatio) dostavljanje vlasti nekog kažnjivog djela. u farmaceutskoj tehnici: Što potpunije izdvajati jednu biljnu sup-stancu pomoću češćeg dolijevanja sredstva za otapanje (etera). loše) postavljanje. deplan-tare) presaditi. okrug. pom. bolest pri kojoj čovjek izgubi svijest o vlastitoj osobnosti (ličnost) ili o svojoj okolini (npr. depilatio) opadanje kose. logia znanost) 1. deon dužnost. optužba denuncijant (lat. skidanje dlaka depilatorij (lat. o etičkom ponašanju liječnika u svim odnosima i oblicima liječničke djelatnosti deontološki (grč. volumen dijela broda pod vodom. sredstvo za skidanje kose i dlaka depilirati (lat. kad tvrdi daje već davno umro). pediculus uš) kir. gubljenje osobnih karakteristika.u pangere pričvrstiti) hitno poslati ili otpremiti. potkazati. vrsta areometra denzitet (lat. koji se događa ili čini kad mu nije vrijeme deplasirati (fr.) zubi. denuntiatus) optuženi denuncirati (lat. lišiti kose. planta biljka. denuntiare) dostaviti sudu. potkazivanje. zajedničko djelovanje erozije i raspadanja zbog kojeg dolazi do snižavanja tla denudirati (lat. denuntiator) v. de. potiskivanje. tužitelj denuncijat (lat.

) gram. iskaz pred sudom depozit (lat. ono što je ostavljeno na Čuvanje. deport) u trgovini burzovnim papirima: razlika između sadašnjega i kasnijeg nižeg tečaja vrijednosnih papira (razlika između sadašnjega i kasnijeg višeg tečaja zove se report) deportacija (lat. de. depositorium) odjel za Čuvanje. svako-dnevnost. primiti ad depositum čit. protjeran. polos stožer) fiz. ulaganje. deportiran (lat. lišiti nekoga narodne naklonjenosti depopulirati (lat. de-pletio) pražnjenje. lišiti nekoga posjedovanja neke stvari ili zemlje. Engleza u Tasmaniju. deponent depozitorij (lat. smjestiti) odlagalište smetište deponiranje (lat. deponere odložiti. zalog. uložiti. poslati u zatočeništvo. dati. fr. polus. de.. deploratio) oplakivanje. sklonište: voj. službenicima. glatkoću depolitizacija (lat. uništavanje polarizacije galvanskom elementu depolarizator fiz. prisilno upućivanje u logore. = arhiv . poslati po kazni u koloniju. prilagodba običnom načinu izražavanja. de. žaljenje deplorirati (lat. npr. dépôt) skladište. kad banka prima na čuvanje. an depo (fr. izgnan. žaliti depo (fr. ostaviti u banci potpis radi uspoređivanja depopulacija (lat. sažaljevanje. npr. vrijednosne papire i dr. osobito: ostavljanje stvari i vrijednosnih papira u banci na Čuvanje. razne vrijedne stvari (dragocjenosti. polos) fiz. deplere isprazniti. depolitizirati {lat. deponens) ulagač. Rusa u Sibir. prav. koji prividno napušta svoje prvotno značenje. déposter) voj. otjerati s mjesta. deponens (lat. vladar koji je zbačen s prijestolja depostirati (fr. de. deportare) prognati. potisnuti s položaja depozicija (lat. dati na čuvanje. depositio) ostavljanje stvari na čuvanje. svjedok pred sudom deponij (lat. deposedirani npr. kemijska tvar (sup-stanca) koja sprječava slabljenje galvanskih elemenata zbog polarizacije dpolarizirati 270 deprefìksacij a depolarizirati (lat. déposséder) prav. popularis narodni) otuđiti nekoga od naroda. talog. politisare baviti se javnim poslovima) ukloniti iz politike. raseliti (stanovništvo) đeport (tal. deponere) v. neki stalež ili skupinu ljudi lišiti političkih prava.) dati ili primiti na čuvanje. depopulari opustošiti. deponere) odložiti. u pohrani. deponentni glagol deponent (lat. nanos depozitna banka zavod koji prima novac uz manji interes da bi ga davao drugima uz veći i na toj razlici zarađivao depozitna mjenica mjenica koja se izdaje na novac uzet i uložen u posao depozitni novac novac koji se polaže sudu radi čuvanja. ostava. deportatio) progonstvo. protjerati. glagol koji ima pasivan oblik a aktivno značenje. mjesto u sudu gdje se čuvaju stvari i novac.) na čuvanje depo-posao bank. Francuza u Novu Kaledoniju itd. in deposito čit. depozi-cija deponirati (lat. vojni materijal koji služi za dopunu. izgnati. vojska koja služi za dopunu ostalih jedinica. en depot čit. depolitisatio) oduzimanje političkih prava nekom staležu ili skupini ljudi. dakle. in depozitu (lat. upućivanje po kazni u neku koloniju.deplecija (lat. u sefovima. ad depozitum (lat.) na čuvanju. grč. baciti u bijedu deposedirati (lat. depossidere. depositor) v. mjesto gdje se čuvaju topovi i ostali ratni materijal. vojsci itd. galvanski element lišiti polarizacije depolirati (fr. službenike. depositum) povjereno dobro. ispražnjavanje deploracija (lat. prognati. depopulatio) raseljavanje. poslan u zatočeništvo ih po kazni u koloniju deportirati (lat. deportatus) prognan. sažaljevati.) i to posebno naplaćuje od deponenta depoetizacija (lat. pred sudom iskazati. činovništvo. onaj koji daje nešto na čuvanje. de uklanjanje. spremište. grč. depolir) oduzeti sjajnost. protjerivanje. npr. deplorare) oplakivati. ulog. smanjivanje stanovništva depopularizirati (lat. činovništvu. polus. novac uzet uz interes radi proširivanja posla depozitor (lat. opljačkati) raseljavati. vojsku itd. fr. poeta pjesnik) oduzimanje poetičnosti nekom pjesničkom djelu. položiti. bank. otjerati. uobičajenost depolarizacija (lat.

područje najnižeg tlaka zraka depresorij (lat. odbor određen za pripremanje svega što je potrebno za rješavanje nekoga važnijeg pitanja deputat (lat. meteor. iseliti deratizacija (fr. izaslanik. de préfixe predme-tak) lingv. padanje cijena. uputiti deraciné čit. depuratio) čišćenje krvi depurancije (lat. osobito koji pomaže čišćenje krvi depuratoran (lat. 2. dčpreverbation) lingv. tj. potiskivanje moždane opne depresorni živci zool. npr. očistiti krv deputacija (lat. zadržavati (koga). remetiti. deputare) odrediti. ukinuti racioniranje deradenitis (grč. po značenju i obliku. pokvarenost. osobito u zajednici s određenim afektima (briga itd. poreme-ćenost. depurgatorius) v.) otuđenik. derasine (fr. ratio pamet. kutna udaljenost zvijezde ispod horizonta depresirati (lat. rastužiti. dérangement) smetanje. izvaditi iz preše depresivno područje meteor. uznemiravanje u poslu. poremećaj. prima godišnje u stvarima. de. smetati kome. astr. uznemiriti. déranger) uznemira-vati. izaslanici. zauzimanje za nekoga. otrijebiti depurirati (fr. ulegnuće. oduzimati snagu. v. slab puls koji znači oslabljelost. utvrđeni prihod koji netko. nered derasinirati 272 dermatografîj a derasinirati (fr. utuci. poremetiti svoje imovinsko stanje. fiz. potiŠtenost. izopačenost. utučenost. tj. iseljenik) lišiti osobina neke sredine. trijebiti. deprimirana kapilarnost fiz. razvratnost. med. instrument za svlačenje. sredstva za čišćenje. poglavito osjetljivosti. depurativan depurgacija (lat. dépurer) čistiti. istrgnuti iz zavičaja. deprimere) obeshrabriti. trg. živci koji šire krvne žile i time smanjuju krvni tlak depreverbacija (fr. depressio) psih. dere vrat. pobrkati. slabiti. područje koje leži niže od morske površine. tlačiti.) i melankolijom. privare lišiti) lišenje. žito i dr. depressio) voj. rat štakor) ubijanje (ili: uništavanje) štakora i miševa . padanje žive u barometru zbog slabog tlaka zraka.depravacija (lat. naznačiti. zastupnici koji u ime neke veće organizacije imaju ovlaštenje za obavljanje nekog posla. osobito lijekovi koji čiste krv depurativan (fr. zadužiti se deranžman (fr. pročistiti. izabrati. ugnjetavati. s priznanjem Božjeg suda. u naturi. geol. depurantia) mn. anatema. lišavanje. depurgatio) čišćenje. deprimere. med. oduzimanje predmetka (prefiksa) od glagola s predmetkom deprekacija 271 deranžman da bi se dobio. deprecatio) molba za koga ili za što. otimanje. pasti u dug. aden žlijezda) med. depurgativus) koji čisti (ili: pročišćava) crijeva depurgatoran {lat. nešto. niže stanje žive u uskim cijevima nego u širim žilama koje opkoljavaju cijevi deprivacija (lat. nizak tlak zraka. upala vratnih žlijezda deranžirati (fr. posredovanje depresija (lat. razum) staviti u slobodnu prodaju. dépuratif) koji čisti. iseljenik deracionirati (lat. depuratorius) v. de uklanjanje. nov jednostavan glagol deprekacija (lat. iskorijeniti. pročišćavanje. pokvariti. pored plaće. deputatio) izaslanstvo. opadanje cijena. spuštanje. knjigu. svečano izopćenje. oduzimanje depuracija (lat. deprimiran puls pritisnut. očistiti. depressorium) med. npr. kao jedan dio svojih primanja deputirati (lat. deputatum) 1. depurgare) čistiti. drva. operacija oka pri kojoj se živac potiskuje naniže. depurgativan depurgirati (lat. poremetiti. depravatio) moralno kvarenje. iskvarenost. proklinjanje. pogoršanje deprefiksacija (fr. trijebljenje depurgativan (lat. kapilarno pritiskivanje žive u kapilarnim cijevima. topovsku cijev usmjeriti niže. klonulost psihičke energije. deprefiksacija deprimirati (lat. zastupnik. oneraspoložiti. deraciné otuđenik.

med derivirajuča sredstva. odyne bol) med. instrument pomoću kojeg izviđač utvrđuje smjer i snagu vjetra i. izvedenica. osobito naziv za otiske nožnih prstiju. đerma.. grč. nosos bolest) med. v. (upotrebljava se u salonima za uljepšavanje) dermatalgija (grč. đerma. izvod. đerma) kožni. bora. g. metron mjera) zrak. postati od. iatreia liječenje) med. algos bol) med. de uklanjanje realizacija) med. v. derivare izvoditi. diferencijacija. koji je nastao izvođenjem iz nečega. mat. derelictio) prav. koji služi za porugu đerma. derivatio) gram. pathein patiti) med. izvoditi derivometar (lat. stanovati — stanovnik derivati (lat. skretanje s pravog puta. riječ koja je nastala od neke druge riječi. pa i najmanja promjena na koži. voj. derby) 1. izvedena riječ. izvesti. koji se tiče kože dermatijatrija (grč. izvođenje. đerma. derivare izvoditi) dolaziti. grafo pišem) opisivanje kože dermatoid 273 Des. derbi-krek (engl. pathos bol. derivata) mn. prav. đerma) med.) prvoklasan konj trkač koji sudjeluje u derbiju derealizacija (lat. žućkast. šport. ubi consistam. npr. dermatos) predmetak u složenicama sa značenjem: koža. voditi podrijetlo od. izvođenje. na poznatom trkalištu u Epsomu. npr. dermatopatija dermatopatija (grč. dermatalgija dermatoglif (grč. logia) znanost o kožnim bolestima . logia) znanost o koži. utrka punokrvnih trogodišnjih konja u Engleskoj. đerma. održava se od 1780. dermatodinija dermatičan (grč. skretanje zrakoplova sa smjera svoje putanje zbog vjetra. jedne riječi iz druge. pravilno skretanje duguljastih zrna izazvano njihovim okretanjem i promjena tlaka zraka koju to skretanje izaziva derivancije (lat. de-rivantia) mn. derivare izvoditi. bolest kože koju uzrokuju parazitske gljivice dermatonoza (grč. kožni dermalni (grč. stvari bez gospodara derivacija (lat. derivare. važna športska utakmica derby-crack čit. eidos oblik) kožasta masa koja se upotrebljava za povezivanje i ukoričenje knjiga dermatol (grč. đerma. đerma. đerma. lyo labavim) pretjerana rastezljivost i mlitavost kože dermatolog (grč. đerma koža. liječnik za kožne bolesti dermatologija (grč. đerma. đerma) med. koji odvodi na drugu stranu derivirati (lat. dermatoid (grč. bezmirisan bizmutov prašak koji ima antiseptičko djelovanje i koji liječi rane dermatoliza (grč. upala kože dermatodinija (grč. deri-vativus) izveden. odvoditi. oteklina kože dermatomikoza (grč.derbi (engl. đerma. jugozapadno od Londona. koji pripada koži. logos) onaj koji se bavi proučavanjem kože. prema tome. đerma. ona koja odvode sokove derivat (lat. đerma. liječenje kožnih bolesti dermatitis (grč. kem.prefiks sa značenjem: veza s kožom. popravlja smjer deri zoran (fr. oleum ulje) farm. tj. dlanova i tabana (primjenjuju u iste svrhe kao i daktiloskopski otisci) dermatografîj a (grč. napuštene stvari. derivare odvoditi. rivus potok. derelicta) mn. bolest kod koje čovjek osjeća da se izmijenila njegova okolina ili cijeli svijet derelikcija (lat. deri-vatum) gram. dermatonoza dermatopatologija (grč. svaka pora. đerma. znanost o kožnim bolestima dermatom (grč. bolest kože. proizlaziti. skopeo gledam) sprava u obliku posebnog zrcala pomoću koje se može vidjeti svaka. dérisoire) smiješan. đerma. derivare odvoditi.. Derbyju). koji je u vezi s kožom dermaskop (grč. glyfo du-bem) urez na koži.(grč. prelazak od jedne funkcije prema nekoj izvedenoj funkciji. na stazi od preko 2400 m (naziv po osnivaču lordu E. đerma. mykes gljiva) med. đerma koža) kožni. zrak. dlačica i dr. bol kože. lat. đerma. napuštanje. 2. ostavljanje derelikta (lat. spojevi koji su nastali iz drugih spojeva zamjenom određenih elemenata derivativan (lat.

đerma. đerma) med. pokaži mi uporište) i okrenut ću nebo i zemlju (lati-nizirana poznata Arhimedova rečenica) desakralizacij a (lat. glaz.dermatoplastika (grč. koljeno descendendo čit. celum teramkve movebo (lat. Činiti krivo. smesti. đerma. posljednja novost derobirati (fr. dešendendo (tal.) glaz. lat. desalinizacija (lat. tome rezanje) med.) muslimanski monah-prosjak Des. designare obilježiti) namjera. razrezivanje kože dernek (tur. silazak. dérouter) skrenuti nekoga s pravoga puta. podrijetlo. derogatio) krnjenje. đerma. oduzimati. ograničavanje. đerma dermografizam (grč. (fr. vrsta. razbiti derviš (perz. opozivajući. tj. osobito u modi. plastike vještina uobličavanja) vještina punjenja životinja dermoskopija (grč. filozof. ukidanje neke naredbe. dermatijatrija dermo. de uklanjanje. nametnici koji žive na koži. odstup (npr. svadba. Darwin (v. zakinuće. o činjenicama koje na taj razvoj ukazuju i koje ga dokazuju. iskrcavanje vojske na neprijateljsko tlo. đerma. oduzimanje. neprijateljski upad u neku zemlju. derogativus) koji šteti. plastike vještina uobličavanja) med. obesvećenje. zbuniti. u jahanju: zaobići zapreku koju je trebalo preskočiti derogacija (lat. nacrt. dermatotilus derutirati (fr.) descendentna teorija biol. zavesti. kožni paraziti dermijatrija med. segregare razlučiti.) posljednji krik. đerma. smanjiti.(grč. dermatologija dermoplastika (grč.) skup. ukidajući. dessein. unuk. zoon životinja) mn. brodski teret. matematičar i fizičar iz 17. descendencija (lat. staviti izvan snage. decrescendo descendent (lat. lamarkizam). v. tumačenje o prirodnom razvoju životinjskih i biljnih vrsta tijekom povijesti Zemlje. ubi konzistam. spuštati se. descendentia) potomstvo. praunuk itd. voj. osnova neke kompozicije . dessin) trg. đerma) v. skidati se. grč u vratu derotilus med. v. cilj. đerma. šara. derogare) krnjiti. neki zakon derospazam (grč. ukinuti. st. Des. dere vrat. zakidati. okr-njiti. voditi podrijetlo. zakona derogativan (lat. dio plastične kirurgije koji se bavi umjetnim obnavljanjem i popravljanjem bolesnih dijelova kože dermatotilus (grč. pobrkati nečije namjere. okrnjivati. osujetiti. sai sol) uklanjanje soli kemijskim putem desant (fr. kožni žulj dermatoza (grč. pojave na koži kod nekih. de uklanjanje sa-cer — svet) oskvrnuće svetinje. rastaviti) uklanjanje rasne segregacije. plan. ono što je najnovije u modi. ostavljaju trajan i jasan trag dermologija v. descendere) silaziti. i o uzrocima toga 1 takvog razvoja. npr. zakidanje. povrijediti. descendens) potomak. stavljanje izvan snage. de uklanjanje. sići. bolest kože dermatozoe (grč. koji ukida. spuštanje. vojska dovedena vodenim ili zračnim putem na neprijateljsko tlo Descartes čit. naučavanje 0 postanku. tylos žulj) med. tal. prevlačenjem kakvog predmeta ih pisanjem po koži kakvim tvrdim predmetom). caelum terram-que movebo čit. ubi consistam. zakinuti. a kasnije osobito Lamarck (v. darvinizam) i Haeckl descendirati (lat. đerma. osoba (nastaju trljanjem. skopeo gledam) med. dernije kri (fr. v. koji opoziva. opozivanje. okrnjivanje. grafo pišem) med. raditi na Štetu. dérober zakinuti) šport. svetogrđe. opozvati. Dekart fr. stavlja izvan snage derogirati (lat. potjecati desegregacija (lat.) Daj desakralizacij a 274 desiderativan gdje da stanem (tj. uzorak. izdanak (dijete. veselje dernier cri čit. način ispitivanja kože i njezinih bolesti promatranjem pomoću posebnog povećavajućeg aparata dermotomija (grč. tvorci ove teorije su stari grčki mislioci Anaksimandar i Empedoklo. disegno. udarcem. od ugovora). descente) silaženje. osobito nervoznih. težnja da između različitih rasa dođe do normalnih ljudskih odnosa desen (fr. spasmos grč) med. smanjenje.

prikazan. potreba. opis deskriptiva (lat. gubiti ljusku desolacija (lat. koji prikazuje. desidere) željeti. obilježava. žudnja. razoriti. želja desiderat (lat. čeznuti (za čim) designacija (lat. dispetto) 1. nestale stvari. dessine) crtano. koji označava. voće. desinence) gram. descriptio) opisivanje.desen-stroj stroj ža izradu tkanina po uzorku. a još nije uveden u dužnost designirati (lat. tal. gubljenje ljuske. describere opisivati) mat. designator) redar onaj koji pokazuje mjesta (u kazalištu itd. određuje designator (lat. imenovanje designacijska presuda prav. puste želje desiderij (lat. potreba. desensibilisator onaj koji otklanja osjetljivost) v. isušivanje desine (fr. određujući. desiderium) želja. osobito ženu deservit (lat. uvreda. fr. nešto što nedostaje. 2. naznačiti. fr.) mn. desiderativus) koji izražava želju. desideratum) nešto što je poželjno.) onaj koji je određen za neki položaj. dobronamjerne želje (koje se obično ne ispunjavaju). molba. prikazivanje. desinere završiti se. desquamare) oljuštiti. med. baciti u očajanje. presuda koja određuje kojim će se redom isplaćivati vjerovnici kod nekog stečaja designativan (lat. desideratio) nedostatak. honorar desideracija (lat. uerba desi-derativa (lat. glagoli koji izriču neku želju ih potrebu desideria pia 275 despot desideria pia čit. skicirati desistirati (lat. uništen: očajan. praznina koju bi trebalo popuniti desiderata (lat. desensibilisatio otklanjanje osjetljivosti) 1. potrebu. crtao. poslastice) desertna vina vina koja se piju nakon objeda (obično slatka i jaka vina) desertni tanjur tanjur za voće i poslastice desertor malitiosus čit. opustošiti. imenovati (nekoga za nešto) desikacija (lat. uništiti.). razoren. razarenje. stroj za deseniranje stroj koji se upotrebljava u proizvodnji tkanina i koji uzorak tkanine koji se treba izraditi najprije izbocka na tvrdom papiru (kartonu) desenzibilizacija (lat. kraj. očajanje. onaj koji određuje nagrade na javnim natjecanjima i utakmicama designatus (lat. desquamatio) Iju-štenje. ostrugati ljuske. siccus. desiderija pija (lat. pouzdan) odustati od prijašnjega mišljenja koje je bilo istovjetno s mišljenjem okoline desoliran (lat. lju-štenje kože nakon kožnih bolesti deskvamirati (lat. duboka tuga. dessiner.). desiccatio) sušenje. čežnja. stvari kojih nema. prkos. skromne. dakle. koje su poželjne. nedostatak. neutješnost desolidarizirati se (lat. teško ožalostiti . desolare) pustošiti. čega nema. npr. designatio) označavanje. dezertor mali-ciozus (lat. nacrtna geometrija deskriptivan (lat. designare) označiti. odrediti (nekoga). fot. desistere) odustati (ili: odustajati) od čega. solidus stalan. postupak kojim se otklanja ili smanjuje preosjetljivost nekih organizama na određene tvari.) mn. ocrtavanje. pod desenzibilizacij a desept (tal. nacrtano. prestati s čime deskripcija (lat. med. de. smanjivanje osjetljivosti emulzija ploča i filmova pomoću posebnih boja (desenzibili-zatora) otopljenih u vodi desenzibilizator (lat. disegnare) crtati. rušenje. stvari koje su potrebne. žu-djeti. određivanje. nedostajanje. obilježavajući. okaniti se nečega. suh. inat desert (fr. neutješan desolirati (lat. završetak riječi desinirati (fr. koji opisuje. nacrtao desinencija (lat. describere. označenje. desolare) opustošen. zahtjev desiderirati (lat. desolatio) pustošenje. nepravda. 2. deservitum) braniteljeva (ili: zastupnikova) plaća. dessert) završno jelo kod objeda ili večere (sir. ocrtavan deskvamacija (lat. des-criptif) opisan. za popunjavanje zbirki desiderativan (lat.) gram. ocrtava. onaj koji zlonamjerno napusti neku zajednicu.) prav. supstance (kod ko-privnjače i dr. designitivus) označavajući.

tiranski destilacija (lat. gubljenje volje za rad ili želje za isticanjem (npr. lose obiteljske situacije i si. klonuti duhom. proces prikazan pod destilirati. zup umjesto zub) despekcija (lat. ishlapiti. izdvaja destiliran (lat. destructivus) razoran. sonare zvučati) izgovaranje zvučnih suglasnika bezvučno (npr. uništenje. primatelj. despotes) neograničena i samovoljna vladavina. despotes) neograničena vladavina. prezirati desperacija (lat. sti-mulare nagoniti) bezvoljnost. ponašati se kao tiranin ili nasilnik. prevratnik desudacija (lat. suha destilacija zagrijavanje organskih tijela (drveta. nezainteresiranost. omalovažavati. poruga despektirati (lat. poboljšava. razaranje. država neograničenog i samovoljnog vladara despot (grč. décharmer) lišiti draži (ili: čari. destillare. desperatio) očajanje. destinataire) trg. razrješnica. očajnik. tekući proizvod destilacije destilator (fr. onaj kojemu zapovjednik lađe treba predati robu. krajnje ogorčen desperatist (lat. pročistiti destimulacija (lat. konsignator destinirati (lat. destructio) rušenje. odredište destinator (lat. klonuo duhom. a potom rashlađivanjem paru ponovno pretvoriti u tekućinu. kem. pročišćen. adresat. uništavajući. destillare) dobiven destilacijom. istodobno ispaljivanje. fr.) pretvoriti u paru. despotes) samovoljno. gubiti svaku nadu despocija (grč. neku tekućinu. destroyer uništavač. zbog slabe plaće. despotizam se razlikuje od apsolutizma nepostojanjem neke uređene uprave despotizirati (grč. destructibilis) razoran. kola destra (tal. destra (tal. rušilački destruktibilitet (lat. de uklanjanje. despectio) v. desperare) očajavati. de-stilla kap) ispariti. de uklanjanje. krajnji cilj. popravljen destilirati (lat. uništitelj. voj. revolucionar koji je stavio sebe izvan zakona desperatan (lat. isparavanje.desonorizacija (lat. bezglavost. destruere) razornost destruktor (lat. namjena. desuggestio) oslobođenje od sugestije i njezine moći dešarmirati (fr. despotizam 276 deše samodržac. namijeniti. destinare) odrediti. prevrat destruktibilan (lat. destinatarius. samovoljan gospodar despotizam (grč. desudatio) znojenje. plotun. krajnje ogorčen čovjek desperirati (lat.) u zatvorenim posudama radi dobivanja tekućina i plinova destilacijski aparat naprava za destilaciju destilat (lat. ljepote) dešarž (fr. despectus) preziranje. kostiju i dr. iskrcavanje. preznojavanje desugestija (lat. grdnja. despotes gospodar) prvobitno: gospodar roba ili sluge. tiranin. istovariva-nje broda. despectare) potcje-njivati. neograničeno. isparavanje tekućine i ponovno zgušnjavanje u tekućinu. prosvijećeni despotizam despotizam koji se javlja u državnim tvorevinama naroda na nižem kulturnom stupnju. destillatus) kem. prijezir. nosač svoda. samovolja. destructor) rušitelj. destinati) određenje. podupirač . arhit.) glaz. vršiti nasilje despotski (grč. sudor znoj. podanici stoje pravno prema despotu u istom odnosu kao bilo koji predmet posjeda. opredijeliti. razoritelj. razoritelj) razarač (vrsta ratnog broda) destrukcija (lat. rušilaštvo destruktivan (lat. prekapavati. vraćanje duga ili neke obveze i priznanica o tome. uništavanje. tiranstvo. postupati nasilnički. rušilački destruktivnost (lat. destillateur) onaj koji pročišćava. desperado očajnik) razbojnik. bez nade. osjećaj bezizlaznosti. isparavanjem prekapati. nasilnički. krajnje ogorčenje desperado (šp. desperatus) očajan. desperare) čovjek bez nade. pasti u očajanje. zagrijavanjem u zatvorenim posudama (retortama i dr. opredjeljenje. destructibilitas) razornost. neograničeni gospodar. despekt despekt (lat. desnom rukom destrojer (engl. décharge) pom. skupna paljba. prezirati. despotes) vladati neograničeno i samovoljno.) destinacija (lat. kapati. neograničeni vladar. destra desnica) colla destra čit. destillatio) kem. despicere.

deterrere) zastrašiti. osobito državni dug. potanko. tajni policajac. detector) u radiotelegrafiji i telefoniji: uređaj za pretvaranje zvukova viso-kofrekventnih valova koji dolaze u radio-prijamnik u niskofrekventne ti-traje koji se čuju u telefon. determinabili-tas) presudnost. presudan činitelj. uništavanje. protumačiti. na sitno. javni dug detaksacija (lat. detectio) otkrivanje. odlučnost. log. npr. da. opisivanju) detant (fr. detergere) obrisati. izlaganje). detegere otkriti. određenje. sužavanje opsega pojma proširivanjem njegovog sadržaja čime se dolazi od općenitijih do manje općih pojmova. opširno. tj.T. determinatio) određivanje. očistiti deterioracija (lat. sinteza općih pojmova u posebne determinanta (lat. određenost determinacija fiat. onaj koji je suviše opširan u izlaganju (ili: pričanju. engl. trg. privatni detektiv detektiv koji po narudžbi i za nagradu potajno motri kretanje pojedinih osoba detektiv-aparat vrlo mah fotografski aparat kojim se može sasvim neprimjetno snimati detektor (lat. detergere oti-rati. déchet) trg. iznošenje na vidjelo detektiv (lat. nekog tajnog pisma. sitnica. décharger) istovariti. r determinabilitet 278 detronirati determinabilitet (lat. istjecanja itd. pren. opredjeljivanje. posjedovanje tuđe stvari na temelju ugovora.) leteći dug. otcijepiti. opširno pričanje (ili: opisivanje. upropašten] e deterirati (lat. determinare odrediti) fil. odlučan t ■ . taksaci-ja detalj (fr.) trg. dodijeljen detaširati (fr. détente) popuštanje zateg-nutosti u odnosima. sitničar. engl. détachement) voj. lišavanje slobode putem zatvora ili pritvora detentor (lat. déchiffrer) odgonetnuti. dati razrješnicu. détacher) odvojen od cjeline. détailler) opširno (ili: potanko) izlaganje. nezakoniti posjednik. opisivanju) detaljiranje (fr. određenje. dette) dug.) državni. dette flottante čit. deterior gori) pogoršavanje. prav. brisati) sredstvo za čišćenje (sapun. otcijepljen. činitelj koji određuje smjer i cilj . obustava. spremnost. odred vojske (manji od divizije) odvojen od cjeline i upućen radi izvršenja nekog posebnog zadatka detekcija (lat. detentio) zadržavanje. tobožnji vlasnik detercija (lat.. déchiffrement) odgonetanje. prodavati na malo (ili: na sitno. pridodati detašman (fr. dodijeliti. bez veze s ostalim dijelovima. v. dokučiti smisao. pričanje (ili: opisivanje) do sitnica detaljirati (fr. oti-rati. nezakonito zadržavanje. odluka. riješiti znakove. detaxatio) v.) prav. poboljšanje u odnosima između dviju država. do sitnica pričati (ili: izlagati. koji Čita šifre dešifriranje (fr. određenost. détail) pojedinost. iscrpan u izlaganju (ili: pričanju. det flotant (fr. podmiriti. pridodan. potankost. razriješiti. uređaj za otkrivanje mina detencija (lat. voj. kvarenje. voj. détailler) komadati. det piblik (fr. odvraćanje od zla prijetnjom kazne deterdžent (engl. odvojiti odred vojske ili flote i poslati ga na izvršenje zadatka. pijeska i dr. détailler) opširan. determinabilis) presudan.' ti se prepoznati det (fr. deterritio) zastrašivanje.dešaržirati (fr. en detail čit. manjak (ili: gubitak) u težini koji neka roba pretrpi zbog odvajanja prašine. dug ih obvezu. odlučnost. prodaja na malo. odužiti. Čitanje šifri dešifrirati (fr. opisivati). nabrajanje do sitnica. detegere otkriti. déchiffreur) onaj koji rješava tajno pismo. dekalirati dešifrant (fr. détailleur) trgovac na malo. zbog isušivanja. zapi ašiti determinabilan (lat.opuštenost detaširan (fr. tumačenje nekog tajnog pisma. uređaj koji otkriva bojne otrove u atmosferi. dešifrirati se pokazati se. odredba. šifru . čistiti. na komad) detaljist (fr. ispaliti (iz puške ih topa) deše (fr. dešifrant 277 determinabilan što se u toj robi nalazi. an detaj (fr. opredjeljenje. détacher) pojedine dijelove odvojiti od cjeline i odaslati. na komad detaljiran (fr. dette publique čit. izravnati. od lat. detective) službenik koji otkriva zločine i njihove počinitelje.. usitnjavati. prašak) detergirati (lat.

uzeti suviše visok ili suviše dubok ton. detrusorium) med. kirurška sprava za potiskivanje tijela koja se zadrže u ždrijelu detto (tal. naučavanje o određenosti ljudskog djelovanja i htijenja i njihovoj uvjetovanosti vanjskim i unutarnjim uzrocima i motivima (pobudama). ogova-ranje. de-. grč. Most slobode za razliku od Mosta mladosti) determinativan (lat. supr. ograničen determinirati (lat. izmiješane strane ponovno dovesti u red. materije. pristaša determinizma. češanjem détritus (lat. detractio) odbijanje. detersorium) med. odbijati. opredjeljivati. detto. detergere Čistiti) med. sredstvo za Čišćenje deterzorij (lat. detonacija (lat. detractor) klevetnik detransponirati (lat. jedan od helenskih praotaca. detersio) čišćenje deterziv (lat. npr. oštro naglašeno determiniran (lat. tresnuti.) glaz. prestati oticati. de-transpositio) tisk. (fr. grmljavina. spomenuto. determinare) fil. détoner) glaz.) pravo odlaska (ih: udaljavanja) detraktor (lat. de. odrediti. grč. oduzimanje. detransportatio) tisk. (lat. koji određuje. ispadanje iz tona. prasak. pogrešno pjevati. determinativus) presudan. u višečlanom pojmu onaj dio kojim se označuje osnova značenja (npr. popuštanje (ili: prestajanje) oticanja detumescirati (lat. supr. splašnjavati. spasio se od općeg potopa zajedno sa ženom Pirom . detransponirati detranspozicija (lat. svrgnuti s prijestolja detruzorij (lat. pucanj. detransportare) tisk. služe za rješavanje jednadžbi determinativ (lat. determinatus) određen. thronos. de-transponere) tisk. determinativus) gram. detumescere) med. distonirati. thronos) lišiti prijestolja. klevetanje.) upaljač. detritio) trljanje. detumescere) med. odlučiti. détrôner) v. de. trg. v. proizvod raspadanja. detonatio) glaz. toga istog. a detto (tal. indeterminizam deterzija (lat. opredijeljen. opredijeliti. detranspozicija detransportirati (lat.) neka se dade detur copia Čit. nego određena i uvjetovana tim uzrocima i motivima. šljunak. grč. fr. determinare) ograničiti. ukloniti. splaŠnjavanje. tj. skup brojeva koji. grč. rana nastala trljanjem. oduzeti. 2. ponovno rasporediti detransportacija (lat. eksplozija detonator (lat. detonare. 6 kg brašna. fr. med. eksplodirati detrahirati (lat. détoner) puknuti. ispravljanje izmiješanih strana detricija (lat. v. detronizirati detronizacija 279 devalvacija detronizacija (lat. poredani po određenom pravilu. utvrditi determinist (lat. toxikon otrov) uklanjanje otrovnih sastojaka iz neke tvari. rušenja detronirati (lat. de. popustiti (oteklina) detur (lat. dictum) rečeno. prilaže se prijepis rasprave Deualion mit. protocolli) prav. prema čemu ni ljudska volja ne može biti slobodna. istrošen kamen. in-determinist determinizam (lat. lat. to isto. tresak. oduzimati. određivati. odlučno. svrgavanje (ili: zbacivanje) s prijestolja detronizirati (lat. gram.) istoga dana detumescencija (lat. pogrešno pjevanje. detur copia sc.determinante fiat. uskratiti. jus detrak-cionis (lat. smanjivanje. detreminare odrediti) fil. deterziv detoksinizacija (lat. 9 kg detto.^ws detractionis čit. lako zapaljiv eksploziv kao sredstvo za paljenje teže zapaljivih eksploziva detonirati 1. naprijed imenovano. determinare odrediti) mat. thronos prijestolje) lišavanje prijestolja.) oblutak. detur kopija (lat. determinativ determinato (tal. prasnuti. organizma i dr. odrednica. usp. oklevetati detrakcija (lat. starogrčki kralj u Tesa-liji. detrahere) odbiti. npr. od-redbeni. krvi otvaranjem vene. v.

ukrasti. devalere) bank. događaji puni nevolje deverbativan (lat. devirginare) raz-djevičiti. 2. izljev.) dvojka u kartama i u kocki. devalvatio) bank. jedne armije. neočekivana sila koja se iznenadno pojavljuje i rješava poteškoću. dii (lat. nomia) drugo zakonodavstvo (u odnosu prema nekom prijašnjem) deuteropatičan (grč. deuteros drugi po redu) kem. kos. smanjivanje nominalne vrijednosti nekog devalvirati 280 devolvirati novca. skrenuti. devehere. opustošivanje. deuteros. pathein patiti. naginjati se deverika (mađ. dévaliser) krasti. vrijeme. vrsta šarana. devergere) nagnuti se. koji nastaje kao posljedica neke prijašnje bolesti deuteropatija (grč. kad obje strane imaju "Četrdeset" (forty) deuce čit. deuterij a Deuteronomij (grč. bogovi deus ex machina čit. deuteros. fiz. sanskrt devaporacija (lat. tenisu). deuteros. orobiti. skopeo gledam) vidovit čovjek. skretati. stanje kad su za pobjedu potrebna još dva uzastopna boda deus (lat. devaporatio) fiz. otvor kroz koji otječe suvišna voda devestitura (lat. deviare) skrenuti (ili: skretati) s pravog puta. deuteros drugi. développement) razvijanje. ploška deversoar (fr. pogonsko sidro kod zračnih lađa devijirati (lat. razaranje. deus eks mahina (lat.deuce Čit. koji je izveden od glagola devergencija (lat. tj. deuteros. djus (engl. strm developman (fr. u tenisu: jednak broj bodova. pretvaranje pare u tekućinu devastacija (lat. jednog odreda vojske. fiz. oxys) kem. okolnosti. patnja. npr. uništavanje. kad obje strane imaju jednak broj bodova. iznenadna pomoć. drugi brak deuterokanonske knjige kanonske knjige Svetog pisma drugog ranga koje su tek kasnije primljene u kanon deuteroksid (grč. bolest koja nastaje kao posljedica neke druge bolesti deuteroskop (grč. teški vodik. revalvacija devalvirati (lat. muka. tj. izjednačeno stanje u nekim športskim igrama (npr.(grč. deuteros. potpuno povlačenje nekog novca. theos sanskr. sposobnost da se vidi i ono što nije tu (vrsta som-nambulizma). 3.) u antičkoj tragediji: "bog iz stroja". vrijeme) 1. deviatio) skretanje nekog tijela od svoje putanje ili pravca. smanjiti (ili: smanjivati) vrijednost novcu devanagari (sanskr. udaljiti se devirginacija (lat. usp. devirginare) oduzimanje (ili: lišavanje) djevičanstva (ili: nevinosti). déversoir) odvod. pathos bol) med. jad. jezgra teškoga vodika. opustošenost deveksan (lat. tj. vidovnjak deuteroskopija (grč. neočekivano posredovanje deuterij (grč. deuteroskop deuteroza (grč. tj. skretanje (ili: otklon) magnetne igle (kod kompasa) na brodu zbog njegovih željeznih masa devijator (fr. oksid drugog stupnja deuteroni (grč. devergentia) nagnu-tost. sanskrtsko pismo. devestire) lišavanje čina ili feudalnog prihoda devijacija (lat. obrat. npr. defloriranje devirginirati (lat. devastatio) pustošenje. tegoban život. verbum glagol) gram. arhit. dewas) bog. dever) zool. deflorirati . izlaganje (ili: prikazivanje) građevine u planu sa svim njezinim dijelovima dever (tur. skopeo gledam) drugi vid. naginjanje devergirati (lat. devir krug. nomos zakon) peta knjiga Mojsijeva. dus (engl. deuteros. podnositi) med. devexus) nagnut naprijed. deuteros) ponavljanje devalizirati (fr. deuteros) predmetak u složenicama sa značenjem: drugi po redu. tj. gamos brak) ženidba (ili: udaja) po drugi put.) napuštanje službeno utvrđenog tečaja neke državne novčana jedinice da bi se nakon određenog vremena odredio novi tečaj devalvacija (lat. opustošenje. iznenadno posredovanje nekog boga (u teškoj situaciji) čiji je lik pomoću posebne naprave (stroja) bio spuštan na pozornicu. grč.) "božansko pismo". doba. Ponovljeni zakon (dio Biblije) deuteronomija (grč. teškoće. deuteros. deuce dvojka) šport. deviateur) zrak. opljačkati devalutacija (tal. de. dewa. idući deuterogamija (grč. pren. deuteros drugi po redu) kem. znak D deutero. lišiti djevičanstva (ili: nevinosti). nevolja. deus.) mn. supr.

prevariti u sigurnom očekivanju ili nadi. désaccorder) izazvati neslogu. odricanje (ili: napuštanje) vlasništva dezarmiranje (fr. strana mjenica. razdruživanje. devomere) med. vul-kansko djelovanje bilo vrlo snažno. facere) pretvoriti staklo putem jakog zagrijavanja u neprozirnu. povratiti. skrušenost. osloboditi obveze. licemjerje. devolutio svaljivanje) prav. glaz. ac-tivus djelatan) učiniti nešto neaktivnim. annectere) ukinuti (ili: prekinuti) aneksiju. pokvariti skladnost dezaktivirati (fr. razočarati dezaproprijacija (fr. termosica. ponizan. des-) predmetak u složenicama koji označava neko uništavanje.ne-.. ako umre jedan bračni partner. otpustiti dezapoantirati (fr. pokoran. ona koja glasi na stranu valutu i koja se treba isplatiti u inozemstvu devocija (lat. skrušen. aggregare pridružiti) raspad. plaću. danas: pobožnost. onesposobiti dezambalaža (fr. raspakivanje dezaneksija (fr. vitrum staklo. pobožan. lat. prijetvorna pobožnost. vitrum. termos-boca (naziv po škotskom kemičaru i fizičaru Jame-su Dewaru 1842—1923) dez. smanjivanje stalnog kadra . zbuniti. de. lat. osobito: oduzeti nekome zasluženu nagradu. razdoblje u razvoju Zemljine kore u kojem je transgressa mora trajala veoma dugo. désaffection) nenaklonjenost. dezodo-racija) dezafekcija (fr. prijezirno: prijetvorno pobožan. zavaditi. raspuštanje vojske. dés-. tj. pokretne brodske dizalice na kojima vise čamci za spašavanje deviza (lat. vevovere. désappointer) lišiti nekoga koristi koja se temeljila na nečemu utvrđenom i sigurnom.. pun poštovanja. raz-. dezinsekcija. žderanje. licemjeran. devovere) v. zastavi itd.devitalizacija (lat. cjelokupno imanje pripada djeci. formacija koja se oblikovala između silurske i karbonske devoracija (lat. a drugi partner ima pravo samo doživotnog uživanja toga imanja devolutivno sredstvo pravno sredstvo kojim se jedna sporna stvar s nižega suda iznosi pred viši sud devolvirati (lat. osobito: ostaviti u nasljedstvo devomirati (lat. umrtvljivanje. lat. devitalizacija zuba med. lat. devisa) lozinka. devocija Dewarova posuda čit. načelo. trg. rasulo. raz-. tj. umrtvljivanje i vađenje zubne srži (pomoću lokalne anestezije) devitrificirati (lat. proždiranje devotan (lat. Djuerova . de. šp. désengager) raskinuti angažman. željezne dizalice za izvlačenje sidra. veliko štovanje. devomirati 281 dezertan prenijeti nešto na koga drugog. smesti.. brisati vojnika s popisa. annexio) ukidanje (ili: obustavljanje) aneksije (izraz koji su stvorili Francuzi pri ponovnom zauzimanju Alsace-Lorraine 1919. kratka izreka na grbu.. gubljenje ljubavi dezagregacija (fr. désarmer) razoruža-vanje. geslo. de. devoratio) gutanje. nemilost. désappropriation) otuđivanje vlasništva. devotus) Bogu posvećen ili odan. dés. sprječavanje (npr. povraćati. a organski svijet raznovrsniji i obilniji nego prije. puzavost. jus devolu-tionis) pravo prenošenja nasljedstva po kojem. dés-. iskorjenjivanje. vita život) lišavanje života. devolvere svaliti) neku pravnu stvar iznijeti pred viši forum. désemballage) trg. otklanjanje.(fr. potpuna odanost. odreći se aneksije dezangažirati (fr. devotio) kod starih Rimljana: žrtvovanje života podzemnim bogovima u znak pokajanja. ostavljanje u nasljedstvo nekog naslijeđenog prava ili imanja devolucijsko pravo (lat. facere činiti) pretvaranje stakla zagrijavanjem u neku vrstu porculana (Reaumurov porculan) devits (engl. devonski period devonski period geol. ponizan devotizam (lat. smirenost. poniznost (devotizam) devolucija (lat.) dezanektirati (fr. davits) pom. unijeti razdor. v. smiren. izbaciti devon (po engleskoj grofoviji Devonshire) geol. dés. razjedinjavanje dezakordirati (fr. porculanu sličnu tvar (Reaumurov porculan) devitrifikacija (lat.ne-.

kad novac traži robu. ne priznavati. déserteur) bjegunac iz vojske. razbijanje atoma. razdružiti. dés-. propuštanje zakonskog roka za podnošenje priziva višem sudu (desertio appellationis) dezertan (lat. odjeće. prebjeg dezertirati (fr. sindezmologija dezmopatija (grč. odeur miris) učiniti da nešto izgubi miris. desiderare željeti) poželjan deziluzija (fr. osobito se upotrebljava za punjenje torpeda dezistirati (lat. dés-. napuštanje vojske. desmos veza. tome rezanje) med. pathos patnja. logia) med. hig. inficere zaraziti) čišćenje zraka (ili: tijela. prestati dezmalgija (grč. varati) razočaranje. raz-. dezinteresiran (fr. lat. nenaseljen. désavouer) odricanje. npr. désequiper) raspremiti brod dezen = desen dezercija (lat. lat. refla-cija dezinformacija (fr. lat. v. ruke itd. désarmer) razoružati. smanjiti stalni kadar. integratio uspostava. inficere zaraziti) sprava za čišćenje od zaraznih klica i tvari. poricanje. rastaviti ono što treba biti zajedno. désassortir) razdvojiti. a ne roba novac). sprava za vrcanje meda (vrcaljka) itd. illudere igrati se. désignolles) voj.. odoratio mirisanje) oduzimanje neugodnog mirisa nečemu. pust dezerter 282 dezolantan dezerter (fr. zakinuti. dezorganizacija dezintegrator (fr. opisivanje žila i spletova dezmologija (grč. dés. obnoviti) sprava za usitnjavanje raznih nežiličastih tvari. usp. zbrku dezavantažirati (fr. znanost o bolestima žila i spletova dezmotomija (grč. lat. uklanjanje posljedica od elementarnih nepogoda i si. prav. okrnjiti dezavuiranje (fr. dezinficirati (fr. odreći. desmos žila. zakidati. dés-. bol u žilama zglobova dezmitis (grč. de-zodorizirati dezodorizirati (fr. tj. razdvajanje. informatio objašnjenje) zlonamjerno pogrešno i lažno obavještavanje dezinsekcija (fr. grafo) zool. zrak. dezintegracija atoma fiz.) od zaraznih ispara-vanja i tvari. pathein patiti) med. dés-. raspustiti vojsku. dés. narušavanje neke cjeline. bol žila i spletova dezmopatologija (grč. tj. desertus) nenastanjen. npr. desmos žila. dés-. integrare uspostaviti. desertio) voj. odricati. dés-. bijeg iz vojske. lat. uništenje iluzije dezinfekcija (fr. desmos žila. desmos žila. lat. lat.dezarmirati (fr. nepristran. stan. desistere) odustati. nesebičan. desmos žila) med. žila. lat. désavantager) oštetiti. rezanje žila i spletova dezodorizacija (fr. njihovim vezama itd. désintéressé) ne-koristoljubiv. okaniti se. désavouer) poricati. ne priznati svoju vezu s nekom osobom ili radnjom dezekipirati (fr. dés-. dés-. lat. dés-. dés-. propuštanje da se učini neki pravni čin. okuživanje dezinfektor (fr. inflatio nadimanje) bank. hig. inficere zaraziti) osloboditi (ih: očistiti) od zaraznih klica i tvari. osoba koje taj posao vrši dezinfestacija (fr. smanjivanje količine novca u optjecaju radi sprječavanja povećanja cijena (što se događa kad je na tržištu više novca nego robe.ne-. dezinflacija (fr. položiti oružje dezasortirati (fr. poreći. infestation pustošenje) popravak kvarova. pobjeći iz vojske deziderabilan (lat. odjeću. vojni bjegunac. upala zglobnih žila dezmografija (grč. bol. raz-. iskren. algo s bol) med. obnova) uništavanje veze. deglacija. uništavanje zaraznih klica. napraviti nered. desmos žila. prostodušan dezinjolni barut (fr. insectum kukac) uništavanje (ili: tamanjenje) škodljivih insekata (osobito po kućama i stanovima) dezintegracija (fr.ne-. nepriznavanje dezavuirati (fr. deserter) napustiti vojsku. osporavati nešto. odeur miris. inflacija. mješavina sumporne i pikrinske kiseline. logia) znanost o žilama. lat. ugušivati neugodne i štetne mirise koji se razvijaju zbog kemijskih i bioloških procesa . stana i dr.

bez orijentacije dezorijentirati (fr. pro-. liječnike itd. brokat dibrah (grč. = reducirati dezolantan (fr. di-kefalos) med. u nekom mjestu. unijeti rasulo dezorijentacija (fr. oslobođenje od kisika. sredstva protiv zatvorenosti. dés-. osnovno pravilo zaključivanja: što vrijedi za sve. dés-. toliko da se kaže. v. dicis causa dictum 284 dielektrik dictum čit. neutješan. diktum (lat. désorganiser) ras-trojiti. archo vladam) vlada dvojice. za.dezoksidacija (fr. Dontov izborni sustav kod razmjernog predstavništva po kojem se ne dijeli ukupan broj glasača svake liste s ukupnim brojem izaslanika. na. smeten. u nekom mjestu. dioptrija diarh (grč. désorienter) omesti u snalaženju u prostoru. izgubljenost dezorijentiran (fr. u određenim prilikama. dvo-. dicis gratia dicis gratia čit. raz-. izgubljen. u ljudskom tijelu. ne vrijedi ni za sve . predmetak u složenicama sa značenjem: dva-. a za izborne količnike uzima onoliko najvećih rezultata koliko se treba izabrati izaslanika. di-. diktum de omni et nulo (lat. upravljanje dvojice gospodara. nered: potpun preobražaj i poremećaj osjetillnih organa kod nekog čovjeka zbog tzv. preko. dovesti u nered. izvlačenje (ili: izdvajanje) kisika dezoksidirati (fr. dicis kauza (lat. navesti na pogrešan put. osloboditi od kisika. keras rog) školjkaš iz razdoblja gornje jure. rastrojavanje. dvaput. u rastrojstvu dezopstruktivi (fr. di-brachys) metr. archo vladam) sa dva vladara. ljut) kem. du jour) biti u službi. u nekoj prilici. što ne vrijedi za neke i pojedine. med. decima deseta) deseti dio priroda koji je kmet davao feudalnom gospodaru. diba) teška svilena tkanina protkana zlatom.) radi forme.za dis dvaput. nakaza rođena s dvije glave dicefalan (grč. grč. npr. nego se dijeli broj glasova svake kandidatske liste prvo s 1. nesnosan. dibbug prodrijeti) prema židovskoj tradiciji: oznaka za dušu nekoga grješnika koju progoni zao duh te nalazi sklonište u tijelu nekoga živog Čovjeka dicefal (grč. dvostruko) grč. di-. omesti u nekoj prilici. dvostruko dia. mjesto iz nekog djela dictum de omni et nullo Čit. zdepast i nezgrapan čovjek dežurati (fr. poluvladar. zbunjivanje. oxys oštar. polu-gospodar diarhičan (grč. dešmek) onizak. samo radi izgleda. javlja se i kao di-. skretanje s pravog puta. koji ima dva gospodara diarhija (grč. itd. iza. te se tako dobiveni rezultati sređuju. za ljubav forme. organske veze među sastavnim dijelovima. skrenuti s pravog puta. du jour) koji je na službi. archo vladam) član vlade dvojice. stihovna stopa od dvaju kratkih slogova: U U dibuk (hebr.) log. désorientation) nedostatak (ili: gubljenje) sposobnosti snalaženja i opredjeljivanja u prostoru. vršiti službu (osobito se odnosi na časnike. di-. désolant) vrlo tužan. lat. suvladar. oxys) kem. vrlo žalostan. rasulo. di. raskinuti.) v. désorienter) koji se ne može snaći i opredijeliti u nekoj prilici ili u prostoru. dia) grčki prijedlog (po hrvatskom pravopisu dija-) znači: kroz. pa sa 3. dezsma od lat. duumvirat diba (tur. skrenut s pravoga puta. dyo dva. rastrojavati. dvovlašće. dés-. magnetiziranja dezorgranizirati (fr. desetina dežmek (tur. v.(grč. vrlo bijedan. obstructum) mn. dosadan dezolatan 283 dicis gratia dezolatan (fr. naveden na pogrešan put. di-. loše probave dezorganizacija (fr. dežurati D'Hondtov sistem čit. na okrajcima ljuštura ima dva izdanka zavijena poput roga dicis causa čit. među. u. obstruere začepiti. rastrojstvo. zatim sa 2.) dežurni (fr. dicis gracija (lat. jadan. grč. tvorac ovog sustava je Belgijanac D'Hondt di. désorganisation) poremećaj ih uništavanje žive. npr. vrijedi i za neke i pojedine. koji obavlja službu. zbuniti dežma (mađ.) izreka. zbunjen. poslovica.(grč. kefale glava) dvoglav diceras (grč.. désoler) opustošen.

edra osnova) geom. zrak. g. dielektrična konstanta izolatora broj koji pokazuje koliko je puta kapacitet jednog istog kondenzatora veći kad su u njemu oblozi razdvojeni tim izolatorom. voda dielektrin 285 diferencijalni račun dielektrin (grč. diegesis) ret. upute. kako je rečeno. tako se i dogodilo dictus Čit. di-. znanost o uređenju i sprovođenju nastave kao sredstva duhovnog razvoja. rok. opširno izlaganje dielektricitet (grč. diffamatio civilis Čit. s četiri prašnika (dva duža) u jednom her-mafroditnom cvijetu didodekaedar (grč. hermafroditni cvijet (kod kojega su. di-. staklo. nego iznosi i pouke didaktičar (grč. spomenuti. površina didekaedarski (grč. diktum faktum (lat. dan suđenja. di-. di-. poučavati. didaskein poučavati) stručnjak u poučavanju. apodiktičan didaskalije (grč. odbitak od cjelokupnog iznosa difamacija (lat. dvostruka maternica. elektron) fiz. diffamare) klevetanje. upala jaja didimos (grč. onaj koji umije dobro predavati didaktika (grč. tobolčar didim (grč. izdan 1883. dicere reci. dielektrični kapacitet v. nezasićeni ugljične hidrate sa dvije dvostruke veze između C-atoma dies (lat. mješavina sumpora i parafina diem perdidi (lat. deka deset. supstanca) koja nije samo nevodič elektriciteta (izolator). elektron) koji ne provodi elektricitet. diffamatio) širenje glasina. koji izolira. stari kršćanski spis. Čvrst sumpor. konstanta dielektriciteta = dielek-trična konstanta dielektričan (grč. alkohol. utemeljiteljica i kraljica Kartage. tvar (materija. objašnjenja. kazivati. klevetanje. pričanje od početka do kraja. edra osnova) geom. tj. pogrdan difamija (lat. već sudjeluje kao sredina (međutvar) u prostiranju električne sile. didvmos sa dva muda) med. delfvs maternica) med. elektron) kem. diktus (lat. ogovaranje. iznijet na loš glas difamirati (lat. parafin. bot. dielektrična tijela = dielektrik.) rečeno — učinjeno. induktivitet dielektrik (grč. ulje. didvmos) blizanac didinamičan (grč. diffamatus) ozloglašen. objasnidbeni. XIV. autorove bilješke (upute) uz dramski tekst didekaedar (grč. diffamare) klevetnički. diffamator) klevetnik difamatorski (lat. tj.. izlaganja. dictus) imenovani. tj. di-. deffamare) ozloglasiti. znanost o nastavnim metodama didaskaličan (grč.) trg. e. edra) koji ima dvaput po deset (20) površina didelfis (grč. npr. elektron jantar) fiz. difalko (tal. didaktikos) umijeće poučavanja. napisan oko 100. iz njega vidimo kako se živjelo i mislilo u prvim danima kršćanstva didaktičan (grč. dvadeset četiri površine Didona mit.) "izgubio sam dan" — izreka rimskog cara Tita Flavija Vespazijana (41— 81 n. dodeka dvanaest. difamacio civilis (lat. na Istoku. rijetka zemlja. dielektrična polarizacija električna podjela koju trpi jedan izolator zbog influencije. tj. di-. didaskein učiti.) prav. g. didaktikos) poučan. oklevetati .dictum factum čit. nego kad je izolator zrak. spalila se kad ju je ostavio Eneja diegeza (grč. didvmos dvostruk) kem. smjesa kem. didvnamis) mn. porculan. elemenata prazeodima i neodima didimitis (grč. poliedar koji ima dvaput po deset. zool.) za dan u kojem nije učinio ništa dobro dieni (diolefini) kem. diđasko poučavam) poučan. di-daktična književnost poučna književnost. di-. didaskalia) mn. didache) "Naučavanje dvanaestorice apostola". dvadeset. kad se netko hvali i razmeće kako ima na nešto veće pravo nego netko drugi difamator (lat. književnost koja se ne bavi samo umjetničkom obradom neke teme. dva duža) đidinamija (grč. termin difalco čit. od četiri prašnika. deka. poliedar koji ima dvaput po dvanaest površina. naprijed spomenuti Didahe (grč. dies dan) prav. ogovaranje difamiran (lat. dvomoćan. klasa u Linneovom biljnom sustavu. dvomoćne biljke. a sudjeluje u prostiranju električne sile. di-dynamikos) bot. di-.

diferencija specifika (lat. fvllon list) sa dva lista. praviti razliku. ili olakšavanje odnosno otežavanje uvoza iz određenih država. nego se samo prima ih nadoknađuje razlika ukoliko im je vrijednost porasla ili pala diferencijalni račun mat. odlaganje pretresa difizer (fr. raspadanje. nesuglasica. ili manja od druge. individualnih varijacija duševnog života i njihove uzročne zavisnosti diferencijalna sociologija znanost koja proučava oblikovanje društvenih slojeva iz oblikovanja profesija i podjela rada diferencijalna tarifa sustav u obračunavanju naplate prijevoza na željeznicama po kojem. differre razlikovati se) v. mat. u sposobnostima. prekidanje. difficilis) težak. ozloglasiti. diffamare) iznijeti (ili: iznositi) na loš glas. tj. raznolik diferentizam (lat. višak. cilj im je pomaganje domaće trgovine (smanjivanje carinskih stavki za domaće trgovce). diffluens) koji se razlijeva. mat. diferencijalno plaćanje isplata razlike pale vrijednosti državnih vrijed-nosnica ili akcija diferenciranje (lat. pronalaziti diferencijal diferentan (lat. nevjerovanje difilan (grč. dvolistan difindirati (lat. di-. prekinuti parnicu i odložiti je za drugi dan difisija (lat. prav. beskrajno mala (infinitezimalna) razlika između uzastopnih vrijednosti neprekidno promjenjive veličine. diffluere) razlijevanje. prekinuti. razlika u starosti itd. differre razlikovati se) 1. nepriznavanje prisegom nekog djela. raščlanjivanje nečega istovrsnog u raznovrsne dijelove. differre razlikovati se) razlikovati. kočnica s dvostrukim djelovanjem diferencijalna psihologija znanost o duši koja se bavi razlikama u duševnim sposobnostima pojedinaca. kod motornih vozila. differre) fil. mat. tvrdoglav difidencija (lat. psihologijom razlika u spolu. diffissio) kidanje. burzovni posao (ili: trgovanje državnim vrijed-nosnicama) pri čemu se vrijednosnice stvarno ne izdaju. mat. oz-loglašavati. izvanredne prijevozne stavke diferencijalne carine trg. dio za koji je neka veličina veća . raspada. sustav po kojem se carinske stavke za uvozne i izvozne proizvode za pojedine zemlje u koje se ti artikli uvoze ili iz kojih izvoze različito reguliraju i obračunavaju diferencijalni posao trg. differens) različit.. koji pravi teškoće. dio više analize koji uči kako se pronalazi vrijednost diferencijala diferencijalni ton 286 difuzija diferencijalni ton fiz. stvaranje razlika i različitosti iz istovrsnoga. naranče) diferencija (lat.difamirati (lat.) log. razlika. mučan. spona (veza) između motora — mje-njačke kutije (razvodnika brzine) — i kotača diferencijalna kočnica teh. netočan iznos. treći ton koji se čuje kad istodobno zvuče podjednako jako dva tona različite visine i čija je visina jednaka s razlikom broja ti-traja onih dvaju tonova . drva. odvajanje. deficit. difficile est satiram noti scribere Čit. determinizam diferirati (lat. ugljena i si.). izvanredna (ili: povlaštena) carina diferencijalni carinski sistem trg. npr. razgrađivanje difluentan (lat. osobito originalnosti rukopisa ili potpisa differentia specifica čit. diffessio jurata) prav. differre) biti različan. ne slagati se difesija (lat. dificilan čovjek. nejednak. neslaganje diferencija (lat. razglašavati difenil tanki impregnirani papir u koji se umata južno voće (npr. razgrađuje . sumnjičavost. prav. differentia) razlika. manjak. koga je teško zadovoljiti. jogunast. 2. psihologija individualnih razlika. po nejednakim carinskim stavkama. diffindere) kidati. različnost. razglasiti. uporan. diffidentia) nepovjerenje. v.) teško. pronalaženje vrijednosti količnika dviju beskrajno malih veličina ili diferencijala diferencirati (lat. pod definicija difficile (lat. npr. kod prijevoza u masama (žita. carine koje se za robu iste vrste različito obračunavaju. diffessio) nepriznavanje. diffuseur) naprava za izvlačenje repinog soka (u proizvodnji šećera) difluencija (lat. nezgodan. razlikovati se. psihologijom tipova. drukčiji. strog. prijevozne stavke bivaju razmjerno sve manje što je veća udaljenost. sudsko nepriznavanje valjanosti ili originalnosti nekog dokumenta difesijska prisega (lat. teh. dificile est satiram non skribere "teško je ne pisati satiru" (poznata Juvenalova izreka) dificilan (lat.

sredstvo koje pomaže izlučivanje gnoja digestivna mast farm. diffusus) rasut. di-. dostojanstvenost. sredstva za probavu digerirati (lat. tj. dva različita samoglasnika koji su spojeni u jedan slog (npr. razliti. raširiti. di-. tj. digitus prst) način stavljanja prstiju pri sviranju (npr. dvoglasnik. s dvije žene.: uređaj za kuhanje koji se zagrijava vrelom vodom ili. neskladan diformirati (fr. sisavci koji imaju slobodne prste na nogama diglota (grč. međusobno miješanje raznih plinova i tekućina difuzijski postupak način dobivanja soka putem osmoze iz veoma sitnih režnjića repe (uveden 1865. diffusio. digerere) razdjeljivati. di-. naslovima i paragrafima. grč. digitalis) prstni. nesklad difrakcija (lat. pretvaranje jednostavnog glasa u dvoglasnik difundirati (lat. fiz. tj. pomaganje izlučivanja gnoja. ždrijela difteritis med. čitalo se kao "v" (ime dobilo po tome što je imalo oblik dvostrukog "g") digamija (grč. difforme) napraviti nakaznim. osobina biljaka koje imaju dva tučka. digitalis) kem. širenje.) Papinov lonac. difforme) nagrdan. slovo u najstarijem grčkom alfabetu. probavljati. ugled. laboratorijima itd. prav. akutna i veoma zarazna bolest koja se odlikuje upalom sluznice dušnika. digestibilis) probavljiv digestija (lat. poružniti difonnitet (fr. poveća zbirka odlomaka iz spisa starijih rimskih pravnika (Pandekta). mn. io. druga udaja diger (engl. parom. diffractio) fiz. difterija diftong (grč. digesta) mn. lonac za pripremanje hladetine od kostiju. opširan. glossa jezik) knjiga napisana na dva jezika. druga ženidba. koje se često čuje u njihovu govoru) diginičan (grč. di-. diffusio) razlijevanje. kem. nakazan. razdijeliti. digerirnoj peći) digestiv (lat. životinje s prstima. di-. miješati se difuzijom. pretjerana opširnost i razvuČenost u govorenju i difuzijski postupak 287 diheksaedar pisanju. osobito kopač zlata u Australiji digerencije (lat. fthongos glas) gram. probaviti. gamos brak) drugi brak. difformité) nakaznost. visoko zvanje . kompozicija za dva glasa diforman (fr. fone glas) glaz. digger) kopač. parna kuhinja digić podrugljiv naziv za Talijana (prema "digo" — kažem. rasprostiranje. pustikara (biljka iz porodice strupnikovica) digitar (lat. dignitas) dostojanstvo. digestorium) u kemijskim tvornicama. dvostruko "gama" (gamma). difuzna svjetlost rasuta svjetlost. upotrebljava se za liječenje opeklina digestor (lat. razvučen. imanje) difuzan (lat.) mn. nagrditi. difthera oderana i uštav-ljena koža) med. alkaloid koji se nalazi u pustikari digitalis (lat. di-. peć za zagrijavanje pješčane kupelji. ao. velikodostojnik digitata (lat. skretanje svjetlosti zbog prolaska kroz uzak procijep. probava. sa dva tučka diginija (grč. gyne) bot. metron) naprava za mjerenje brzine miješanja raznih vrsta plinova digama tj. podijeljena po knjigama. gyne žena) bot. med. dignitarius) nositelj visokog zvanja. tj. ružan. digestio) probavljanje. nerazmjernost. na žice) digitalan (lat. eo. di-. otapanje Čvrstog tijela u nekoj tekućini na umjerenoj temperaturi (u tzv. biglota dignitet (lat. itd. koji se tiče prstiju (noge i ruke) digitalin (lat. biljke sa dva tučka (drugi red većeg broja klasa u Linnéovom biljnom sustavu) digitacija (lat. fthongos glas) gram. zool. češće. dvožene biljke.difonij (grč. v. digestivus) med. otvor ili pokraj uskog neprozirnog tijela i nastajanje pojava koje se temelje na interferenciji difterija (grč. tvrdu tvar u zagrijanoj tekućini omekšati i otopiti digesta (lat. mast pomiješana s terpentinom. zbirka spisa koja je razdijeljena na pojedine odsjeke. diffundere) izliti. autoklav digestorij (lat.) bot.) diftongiranje (grč. med. u svim pravcima odbijena (reflektirana) svjetlost difuzija (lat. sredstvo koje pomaže probavi. u proizvodnju šećera) difuziometar (lat. digerentia) mn. a koju je priredio car Justinijan digestibilan (lat. potrošiti (novac.

tem-no režem) podijeljen na dvoje. adelfos brat) mn. diabolus) vrag. podjela koja sadrži dva člana. dicha dvostruko. preko. metron) med. diabolos) vražji.(dia) predmetak u složenicama sa značenjem: kroz. diadijabaz (grč. ili normalnog sastava (diabetes insipidus). ne propuštati. biti čvrsto priljubljen dija. dž digredirati (lat. grč. diadechomai preuzimam) naslijeđe. kod proterandrije prije sazrijevaju muški. optuživanje protivnika s naznačivanjem kazne koja ga očekuje dijaboličan (grč. tal. a kod proteroginije ženski spolni organi dihotoman (grč. način oplođivanja kod biljaka pri kojem se spolni organi razvijaju jedni za drugima. dvojina) mat. binarni sustav dijadoh (grč. dvostruki brak. ne u isto vrijeme. sotona dijablerija (fr. pro. di-. igrokaz u kojem glavnu ulogu imaju vragovi (vrsta misterija) dijabola (grč. nasljedstvo. di-. digredì) skretati. diabaino prolazim. dakle. poliedar s dvaput po šest. dicha na dva. podjela ljudskog bića na dušu i tijelo dihtati (njem. prijelaz. dijadoha dijadelfija (grč. astr. diabasis) prolaz. diabetes) med. u težim oblicima izaziva veliko mršavljenje i malaksalost dijabetičar (grč. diabolos klevetnik. diabole) kleveta. udaljavanje od teme (npr. diablerie) 1. osobito: nasljednici Aleksandra Velikog (dijadosi) u raznim dijelovima njegove države dijadoha 289 dijagnozirati dijadoha (grč. med. Leibnizova najjednostavnija podjela brojeva na klase. sustav sa samo dvije znamenke (1 i 0). u. dvanaest. na. sprava za određivanje količine šećera u mokraći (kod šećerne bolesti) dijabl (fr.. u govoru). 2. vragolija. diadochos nasljednik) nasljednik prijestolja. najveća istočna ili zapadna udaljenost unutarnjih planeta (Merkura. didodekaedar dihogamija (grč. tj. prevedem. diabolo) vrsta igre. vražji posao dijabolo (grč. dyas dvoje. tj. magija. najčešće gust i tamnozelen dijabaza (grč. npr. čarolija. raz-. diadeo vežem oko. površina. podrijetlom iz Kine. šećeraš dijabetin (grč. nj. diabetes) med. hex šest. diabasis) geol. dia-betes) med. dicha dvostruko. diabaino prolazim. lj. biljke s hermafroditnim cvjetovima čiji su prašnici srasli u dva snopića (u Linneovom sustavu XVII. s obje strane. Venere) od Sunca diheksaedar (grč. levuloza koja se upotrebljava kod dijabetičara umjesto šećera dijabetometar (grč. šećerna bolest koja je vezana sa znatnim izlučivanjem mokraće koja je. za. dyo dva. vraćanja. vladarsko dostojanstvo i vlast dijadika (grč. dichotomia. diable. gaz dijabetes (grč. usp. gramma slovo) dvostruk znak za jedan glas. diadema) plava ili bijela traka oko čela koju su. v. nosili perzijski kraljevi i grčki carevi. podjela roda na dvije vrste. prid. bolesnik koji boluje od šećerne bolesti. digressio) skretanje. ženski ukras za glavu.digrama (grč. zbijen) teh. klasa) dijadem (grč. diabetes. diabolos) vražje djelo. račvast dihotomija (grč. dyas dvojstvo) dijadski sustav brojeva. dihogamija 288 dijadoh diheksaedarski. ili ima u sebi šećera [diabetes mellitus). uza. prelazak ih preobražaj jedne bolesti u neku drugu. edra površina) geom. dicht gust. diaballo prebacujem. kruna. ret. ga-mos brak) bot. udaljavati se od teme (osobito u govoru) digresija (lat.i dr. sotonski dijabolizam (grč. dijadeksa . veličina određena proizvodom dvaju vektora dijadeksa (grč. kao znak vladarskog dostojanstva. diadechomai preuzimam) med. temno režem) podjela na dva dijela. Mjesečeva mijena (faza) kod koje se vidi samo polovica njegovog osvijetljenog kruga: psih. mineral iz starijeg paleozojskog doba. diheksagonalna piramida v. lat. bot. slična igri jo-jo dijada (grč.

diagnostike) med. disharmonija. prepona u sjemenoj čahuri. prepoznavanje i utvrđivanje kod bolesnika neke bolesti po njezinim bitnim oznakama i pojavama dijagnozirati (grč. diafaino prosjajim. diagnostikos) liječnik koji umije prepoznati i utvrditi bolesti prema njihovim bitnim oznakama ili simptomima dijagnostički (grč.utvrditi kod bolesnika dijagometar 290 dijalektičan znakove i simptome neke bolesti i na osnovi njih samu bolest. preznojavanje dijafragma (grč. pupanje. bot. pren. izrezbaren dijaglipti (grč. figure izrezane ili izdubene u ploči dijagnosticirati (grč. sredstvo koje pomaže isparavanje kože. diafaino. diaforeo) koji pomaže isparavanje kože. koji zvuči nejednako dijafora_ (grč^ diafero) razlika. prosvijetlim) prozirnost dijafanometar (grč. diafaino. med. preznojavanje dijaforetik (grč. nejednakost. popuštanje ili prestanak neke bolesti dijafan (grč. ponavljanje iste riječi. na posebnom dijafanom. dio duge kosti između dviju jabučica. metron) fiz. ima. diagignoskein. diafaino prosjajim. diagignoskein prepoznati) med. diagnosis) med. izrezan. dijafane slike prozirne slike na staklu. diagignoskein prepoznati) med. ret. diaforesis) znojenje.dijadoza (grč. okrugao začetak mladice ili cvijeta biljke: zool. dijafano posude stakleno posuđe. poprečan dijagraf (grč. diafoneo) v. prozirnom papiru dijafanitet (grč. nesklad. dijagnozirati dijagnostičar (grč. opt. pokretni limeni prozorčić (blenda) za otklanjanje rubnih zraka kod velikih dalekozora. diafragma. prosvijetlim) proziran. vidim) prozirna slika dijafanoskop (grč. orao gledam. odrediti prirodu bolesnoga stanja dijagometar (grč. lat. dia-gonalis) u smjeru dijagonale. neslaganje. naprava za osvjetljavanje mjehura pomoću električne svjetlosti dijafilm slike koje obraduju jednu temu te su snimljene uzastopno na filmsku vrpcu kako bi se mogle povezano projicirati dijafiza (grč. grana) umnožavanje na litografskom kamenu crteža prenesenih na gumirani taft . di-agein provoditi. ošit. pa postak-ljeno. diagrafein nacrtati) naprava za mehaničko crtanje perspektive prema prirodi dijagrafija (grč. oko. nesloga. ali u različitom značenju u jednoj rečenici dijaforetičan (grč. različ-nost. prosvijetlim. preznojavanje dijaforeza (grč. diafoneo) koji se ne slaže u glasu. razdioba (ili: razilaženje) hranjivih tvari kroz tijelo. kos. algos bol) med. dia-glyptein) mn. bolest dijafragme dijafragmitis (grč. diaglvfein izrezati) izduben. geol. lat. dijafanoradiranje fotografsko kopiranje bakroreza itd. diafaino prosjajim. spor. diaforeo raznosim) med. diaftheiro kvarim. diaglyptos izrezan. dužina koja u višekut-niku spaja dva nesusjedna vrha. diagnosis) med. pregrada. diafragma) med. mehaničko kontracepcijsko sredstvo dijafragmalgfja (grč. znanost ili umijeće prepoznavanja i utvrđivanja bolesti dijagnoza (grč. skopeo gledam) med. v. diagonios. isparavanje kože. nejednakost. diadidomi dijelim) med. diafoneo ne slažem se. diafragma) anat. u neskladu sam. što je utemeljeno na pouzdanim znacima ili simptomima. diakustika dijafonski (grč. dijagnostički znaci bitni znaci ili simptomi neke bolesti dijagnostika (grč. obloženo ili išarano zlatnim list. diafonia) prvobitno kod Grka: neslaganje u glasu. upala dijafragme dijaftoroskop (grč. sprava za mjerenje i određivanje prozirnosti atmosferskog zraka dijafanorama (grč. disonanca. diafyein izniknuti) bot. diagonia. dia. posebno za ukrašavanje prozora. metron} fiz. me-đusloj dijafonija (grč. diago-nalis) geom. uređaj pomoću kojega se pronalazi i utvrđuje sposobnost pojedinih tijela za vođenje elektriciteta dijagonala (grč. skopeo promatram) uređaj za ispitivanje zagađenosti zraka dijaglifičan (grč. tj. di-jagonal vunena tkanina s gustim križićima dijagonalan (grč. u novoj glazbi pod dijafonijom se pogrešno razumijeva kompozicija za dva glasa dijafonika (grč.

gubljenje ili iscrpljivanje snage. ponovno ukidaju dijalektolog (grč. onaj koji ispituje i proučava narječja. dialyo rastavljam. razmak. koji je u skladu s tom znanošću. savez) 1. disputiranja. koji razdvaja. razmicanje. razlikujem) koji je utemeljen na prepoznavanju. onaj koji je vješt u raspravljanju. razlikovan. prepoznavanje (osobito stupnjeva bolesti) dijakronija (grč. koji pomaže urednu stolicu. poznavatelj dijalekata dijalektologija (grč. plan. dia pomoću. koji uništava. onaj koji se vješto služi dijalektikom. diachoreo) med. dijalela dijalelus (lat. allelon uzajaman) log. diakope rasjeklina. diagrafein) vještina izrade skica. dijali-tički dalekozor vrsta dalekozora koji uklanja boje. znakovi za prepoznavanje bolesti dijakriza (grč. osobito. Platon. note od pet linija. dijakritički znakovi znakovi na slovima koji označuju njihove posebne glasovne vrijednosti (npr. dialektikos) dobar govornik. dialektos narječje. glaz. dijahoretični organi organi za pražnjenje crijeva dijahoreza (grč. određivanje pomoću pojma koji se treba odrediti. za. u preko. koji primjenjuje dijalektičku metodu dijalektika (grč. literarni umjetnički oblik u antičkoj filozofiji koju su stvorili sofisti. dijereza i asindeton dijalog (grč. znanost o kretanju mišljenja kroz proturječnosti koje se. vrsta figure u kojoj se u neku smislovnu cjelinu umeću druge riječi. prijelomni. crtež (ili. dosjetljivost. diakinema) med. dialeipo ostavljam razmak. vrsta rude (bogate željezom). zaključak u krugu dijalema (grč. điachorheo imam proljev) med. odvajanje kristaloida od koloida putem osmoze. fiz. dialeimma) prekid. v. stolica. diallage razlika. od grč. chvlos sok. diaklvzo ispirem) med. dijaloški dijalogirati (grč. npr. diaklvzo ispirem) ispiranje usta. vještina skiciranja dijagram (grč. i ret. razlučivanje. juha) flaster od biljnih sokova. chronos vrijeme) lingv. tj. dialogos) razgovor dviju ili više osoba. fil. međuvrijeme. logia) filol. voda za ispiranje usta dijaklizma (grč. š i s). presjek. izmjena tekućina. domišljatost. tijekom mišljenja. dialektos. di' allelon. dialektos. domišljat dijalektičar 291 dijametar dijalektičar (grč. služi za umekšavanje ili ublaživanje dijahoretičan (grč. figura kojom se više razloga svodi na jedan dijalekt (grč. svaki lokalni govor koji se razlikuje od službenog i standardnog jezika dijalektičan (grč. kod gnostičara: dva međusobno isprepletena trokuta u kojima je upisano neko mistično ime Boga i koji su im služili kao hamajlija (Salomonovo slovo) dijahilon (grč. dosjetljiv. prelamanje zraka dijakliza (grč. znanost o dijalektima dijalektomanija (grč.. narječje. ret. razdvajanje kostiju dijaklastičan (grč. filol. smrt. diakuo) fiz. diagrafein nacrtati. logos) filol. fil. dia. akromatičan dalekozor dijaliza (grč. dialektike) umijeće razgovara-nja (bilo s drugima ili sa samim sobom). 2. koji je nastao putem prelamanja dijaklaza (grč. diakrisis) procjenjivanje. prid. duboka rana) 1. grafičko (ili: crtežno) predoČi-vanje nekog stanja. ret. dialegomai razgovaram. dia kroz. radi zornog predočivanja određenih odnosa. bolesno stanje (osobito kod groznice) dijantički (grč. slika rada ili snage. statistike. razlikovanju. pražnjenje crijeva dijakinema (grč. diakrino prepoznajem. znanost o prelamanju zvuka dijalaga (grč. mania strast) pretjerana uporaba dijalekta (narječja) u književnim djelima dijalelon (lat. pomirenje. 2. promjena mišljenja. umijeće znanstvenog raspravljanja. dialektikos) koji odgovara znanosti o mišljenju. dialegomai) uvoditi na scenu više likova koji razgovaraju . povijest jezika dijakustika (grč. definicija u krugu. prelamanje svjetlosti. razdvajam. diaklao prelamam) fiz. dialysis) med. skica) radi objašnjenja nekog Činjeničnog stanja. nacrt. tropos diallelos) log. med. voda za ispiranje usta dijakopa (grč. dialektos) filol. Sokrat i. dialyo) koji rastavlja. snalažljivost u govoru. dia-gramma) lik ili geometrijski crtež. diaklao prelamam) fiz. od grč. vrsta ribe s bodljikavim perajama dijakritican (grč. med. kad se umjesto najljepše mi je kaže naj mi je ljepše.dijagrafika (grč. odvajanje sluzastih tvari kod osmoze. omjera itd. dialegesthai razgovarati.

svojstvo nekih tvari u obliku prutića da se u magnetnom polju postave svojom dužinom okomito na pravac linija sile (ekvatorijalno). dialegomai) dati nečemu oblik razgovora. itd. najveća tetiva. dia. pyein) med. pretvaranje u određen oblik dijanasologija (grč. zagnojenje) v. sumnja) neodlučnost. antimon. diandria) dvomužev-nost. vođen razumom. srebro. figura u kojoj su udruženi pitanje i odgovor: pisac samoga sebe pita i odgovara. metron) fiz. dvostruki jamb. koji pomaže stvaranje gnoja. elipse) i spaja dvije točke oboda kružnice dijametralan (grč. karanfil) dijapasma (grč. neodlučnost. diametros) geom. dianoia mišljenje. dia. razuman. dia. blago isparavanje kože. npr. zagnojavanje dijapijeza (grč. razboritost. tahj. kvinta dijapijema (grč. slika na posebnoj staklenoj ploči koja se pomoću projekcijskog uređaja (ski-optikona) prenosi povećana na platno . diamant) vunena tkanina s figurama i križićima dijamantna boja mješavina lanenog ulja i grafita. dijapijema dijaplaza (grč. sredstva koja pomažu gnojenje dijapijetičan (grč. dijametralno suprotan sasvim. adams. fosfor. služi za premazivanje željeznih predmeta (ograda. najsjajniji i naj-skupocjeniji dragi kamen koji se može brusiti samo svojim vlastitim prahom. uzetost dijapnoici (grč. dia. stihovna stopa od četiri sloga: U — U — dijametar (grč. najtvrđi. diamant. pyein) mn. koji ima dva cvijeta. dia kroz. med. supr. a sam odgovara dijalogizirati (grč. sredstva koja izazivaju umjereno znojenje dijapnoja (grč. dianthes) bot. oblog. kroz pet tonova. krvavo zno-jenje. promjer. opća klonulost. mudrost. posve. diaplasma) med. izbijem.dijalogizam (grč. potpuno. slabo znojenje dijaporeza (grč. klasa u Linneovom sustavu) dijanoegonija (grč. sasvim. diapneo isparavam) mn. para-magnetizam dijamagnetometar (grč. koji bujno cvjeta (npr. prelomljene kosti dijaplazma (grč. diapedao probijem. pyesis gnojenje. sredstva koja pomažu ispa-ravanje kože. za razliku od etičkih vrlina kod kojih se razum pojavljuje kao gospodar želja i strasti dijanoja (grč. lat. diapneo ishlapim) med. osobito plućaj čir u prsima dijapijetici (grč. dialogos) lit. dianassein puniti. najgušći. diaporesis zabuna. tj. diapassein posipati između) biljni prašak za posipanje rana dijapazon (grč. ili drugog pita. koji pripada promjeru. diametros) pr. u obliku razgovora dijamagnetizam (grč. logia) punjenje životinjskih tijela dijandrija (grč. zagnojavanje.. bakar. krivulje dijametralan 292 dijarizam {npr. fort. gone rađanje) fil. izložiti neku misao itd. pente pet) glaz. za-gnojiti. pas sav) glaz. dijamagnetne tvari ili dijamagnetna tijela su: bizmut. grč. kod Grka: oktava. dianoia) fil. živa. đia. vrata itd. dužina koja prolazi kroz središte kruga. diapedesis) med. mn. najsitnija vrsta tiskarskih slova. razum. značenje dijantus (grč. kod Francuza: zvučna vilica dijapedeza (grč. tisk. uređaj za mjerenje i ispitivanje dijamagnetizma dijamant (fr. sumnja (osobito kao retorička figura) dijapozitiv (grč. cink. med. procurenje krvi kroz vene đijapente (grč. potpuno suprotan dijamorfoza (grč. namještanje uganutog ili prelomljenog uda. neizvjesnost. plegma udarac) med. oblaganje ili mazanje cijelog tijela dijaplegija (grč. maslina (II. danas: opseg jednog glasa ili instrumenta. dianoia razum) fil. tj. morfe oblik) oblikovanje. dia lat. adamas) min. iambos) metr. npr. magnes. dia. olovo. sposobnost mišljenja. di-. pyein) med. skroz. pril. mišljenje. diaplasis) med. dia. dijanoe-tične vrline vrline (kod Aristotela) u kojima dolazi do izražaja razum (znanje. biljke sa dva prašnika u jednom hermafroditnom cvijetu. bot. znanost o podrijetlu i izvoru spoznaje dijanoetičan (grč. positivus) opt. dia. umjetnost). pyein gnojiti. dia. zlato.) dijamb (grč. kristaliziran ugljik. rov bez dna (veoma dubok) za sprječavanje upada neprijatelja u zaklon dijamantin (fr. probijanje krvi kroz opnu vena. magnes magnetni kamen) fiz.

diaspasma razdvo-jenje. u Novom zavjetu: Židovi prognani iz Judeje i rasuti po drugim zemljama. diastema) razmak. kidanje. dvojnost dijashiza (grč. produži-vanje. s intervalima dijastil (grč. dia-spora) rasipanje. razbaca-nost. rengenskim dijaskopska projekcija opt. med. zool. proljev dijarij (lat. koji propušta toplinske zrake. osobito za kućnu poslugu. svojstvo tijela da propuštaju toplinske zrake dijatermazija (grč. diarrheo protječem) med. diasvrmos) ruganje.: Pristaje mu kao dij artroza 293 dijateza magaracu sedlo. ta tessara četiri) glaz. protuprirodno razdvajanje kostiju ili hrskavice. sastavak zglobova dijas (grč. diaria febris) med. razdvojim) razdvajanje. thermaino grijem) fiz. odvajanje. gramatici: znak za rastavljanje dijateka (grč. fiziol. diathesis. diaschizein) med. diastello razdvajam. suprotno: hiperbola dijaskeuast (grč. diastema) glaz. rastavljam) koji se rastavlja. osobito sloga koji je inače. vještina održavanja života. v. sklonost nekoj bolesti. mn. svakodnevna groznica dijarizam (grč. enzim ili ferment nađen u životinjama i biljkama koji djeluje na ugljikohidrate i čini da se škrob pretvara u šećer te znatno pridonosi metabolizmu dijastaza (grč. razmaka dijastola (grč.dijareja (grč. diatithemi) raspoređivanje. stanka između dva stiha neke pjesme dijaspora (grč. tzv. bot. thermasia toplina) fiz. kratak. diastello razdvajam. njegovanje i održavanje zdravlja. diaskopeo svestrano razmatram) opt. diastasis) kem. pauza. diastasis razdvojenost) kem. ugovor. di-arthron) spajanje zglobova tako da budu sposobni za gibanje. koji se rasteže. rastavljam) poet. dyao unesrećim. oi ili ai tessares. spašava. u grč. diastema razmak. diaskeuastes prerađujem) onaj koji kritički prerađuje neko staro djelo. pa i ona digla nogu itd. osobina tijela da propuštaju toplinske zrake dijatesaron (grč. npr. rastavljanje dijashizma (grč. diathermaino pro-grijem) fiz. dija-sostici sredstva za odražavanje zdravlja i života dijaspazma (grč. stylos stup) arhit. dia. dia. prosvjetljavanje zrakama. kod starih Grka: dvorana u kojoj su stupovi bili međusobno udaljeni za tri debljine stupa dijastimometar (grč. udaljenost. diastasis) razilaženje. štiti dijasostika (grč. supr. glaz. s međuprostorima. aterman. metron) naprava za mjerenje udaljenosti. upropastim) ret. praznina. "osnovne bolesti" ili sklonost bolestima . sadijateze 294 dijurnist stav. npr. diaspao razvlačim. interval dijastematičan (grč. degeneriranje biljaka dijastema (grč. Vidjela žaba gdje se konj potkiva. prikazivanje prozirnih predmeta. figura u kojoj se osobito podvrgava ruglu nečija neprilika ili nepriličnost. Stari i Novi zavjet dijaterman (grč. danas: dnevnik. dijashiza dijasirm (grč. rasutost. na staklu (dijapozitivu) u propuštenoj svjetlosti dijasostičan (grč. dijartroza (grč. ustrojstvo. diasozo spasim) med. diasozo spasim) med. širi dijastatičan (grč. međuprostor. knjiga u koju se unose dnevna zbivanja dijarija (lat. diaspeiro rasipam. razdvaja. osobito prozirnih slika. diatithesis) med. čista kvarta. rastezanje. dia. sam po sebi. ra-stajanje. dispozicija dijateze (grč. velika dvorana s mnogo stupova. koji čuva. razdvajanje. cijepanje. adijaterman dijatermanzija (grč. dyas) dvojstvo. tzv. koji pretvara škrob u šećer dijastaza (grč. ismijavanje. Hrvati izvan domovine dijastaltičan (grč. uređaj. odrođivanje. osobito Homerove pjesme dijaskopija (grč. razvlači. diaschizein kidati) med. retorička figura koja se sastoji u pretjeranom umanjivanju. diatithemi) savez. diarium) kod Rimljana: dnevni obrok. širenje srca i arterija zbog aktivnog skupljanja srčane muskulature (sistole). dia. evangeličke harmonije dijateza (grč. naziv za prijevode četiriju evanđelja.

2. pravednost. dijetetski propisi propisi kojih se valja pridržavati da bi se očuvalo zdravlje. luksuzna laka kola za dame. lat. dnevničar. dikyrios dvojak) pravosl. lat. uprava. rastavljanje. dux) 1. znanost o pravu dikirion (grč. diateino iste-žem. način izražavanja. jednostani-čan dijatomeje (grč. điurna) dnevna plaća ili nagrada. npr. diaita lat. kućenje) gospodarstvo. umjesto stalne plaće. oikos) bot. dies dan) koji prima dnevnicu. diurnus) dnevnih dik 295 diktirati dik (fr. pravo. pravda. u Kat. dictionarium) rječnik koji ne sadrži samo pojedine riječi nego i frazeologiju nekog jezika dike (grč. dietarius) v. dictio) jezik ili stil nekog pisca. di-. mjerodavno pravo biskupa dijecezan (grč. dnevno dijete (lat. "križić" kao znak da se jedna nota povisuje za pola tona dijurna (lat. ae u ae. topola. scala ljestvica) glaz. di-oikeo gospodarim. di-. razgovor. osobito krvnih žila dijeta (grč. raščlanjivanje jednog dvoglasnika (diftonga) na dva samoglasnika. oikos kuća. izražavanje dikcionar (lat. kritički polemični spis. a sa stražnjim sjedalom za slugu dikcija (lat.dijatoman (grč. med. čas ozbiljno. dnevničarski. upravljam) biskup kao upravitelj dijeceze. a druga samo ženske cvjetove. diatomos razdijeljen. dies dan) sluga ili službenik koji radi samo za dnevnicu. dnevnica dijurnist (lat. diaireo razdvajam. dijetist dijetarski (lat. uredan način života (s obzirom na hranu. Dike grčka božica pravde i pravedne osvete dikearhija (grč. archo vladam) vladavina prava. korisno za zdravlje. bot. vojvoda. silikatne alge. držati dijetu živjeti jednostavno i umjereno dijetar (lat. dus. intervali u dijatonskoj ljestvici nisu jednaki dijatriba (grč. ljestvica u kojoj je niz od 8 tonova podijeljen na 5 cijelih i 2 polustupnja. piće. dnevnice koje prima službenik. razdvajanje. dies dan. diatribe) zanimanje. od Dioklecijana naziv za 14 glavnih dijelova Rimskog Carstva. fr. sjednice narodnih izaslanika dijetetičar (grč. dike) 1. paskvila. svijećnjak s dvije ukrštene svijeće . ckrvi: svećenik koji služi jutarnju misu dijeza (grč. spavanje i odmaranje). diaitao liječim. danas se upotrebljava samo u crkvenoj upravi (kod katolika: biskupija. herceg. di-iemi. dom) sa dva doma dijeceza (grč. dies dan. Čas šaljivo. u Francuskoj: stupanj plemstva između princa i markiza. suprotno: despocija dikeokracija (grč. zabava. dike. pobornik urednog i umjerenog načina života dijetetika (grč. pravna država. npr. fil. dije-cezno pravo službeno pravo. bez sjedala za kočijaša. dikearhija dikeologija (grč. vrba i dr. techne) znanost o načinu života korisnom za održanje zdravlja dijetetski (grč. nadnice. diese) glaz. omiljena metoda cinika i stoika po kojoj su izlagali svoja naučavanja. diai-resis) gram. koji se može lako dijeliti samo u jednom smjeru: fiziol. rastavljen) mn. mit. dike pravo. dieta) mn. diaitao liječim) umjereno. dioikesis gospodarstvo. biljke kod kojih jedna stabla nose samo muške. razlika između velikoga i malog polu-tona. diaeta način života) med. dijetetska sredstva sredstva korisna za zdravlje dijetist (lat. diatomos podijeljen) min. kod protestanata: župa koja se nalazi pod jednim superintendantom). dakle. pripadnik (ili: član) dijeceze dijecije (grč. dike. narodni izaslanik itd. razdvajanje. diaitao liječim) onaj koji uči kako treba čuvati zdravlje. pril. diaitetike sc. krateo vladam) v. pravda. 2. veoma satirično i s grubim pikanterijama dijecan (grč. uređenje. osobito: hrana koju u tu svrhu propiše liječnik. njegovanje zdravlja. logia) pravo. na granici između životinjskog i biljnog carstva (od njihovih ljuŠturica i nitroglicerina pravi se dinamit) dijatoniČka skala (grč. kućim. svaka mala promjena u tonu. dijereza (grč. bolesnička hrana. četvrtina tona.

diktyon mreža) med. differre odgoditi. propis (ili: naredba) o odgađanju roka dilber (tur. grč. gitare (ili: bendža). dilatatio) rastezanje. naređenje. ljubimac.) obrub. kotyledon udub-ljenje. dilatatorius) koji proširuje. širenje. dichroos. govoriti nekome tako da onaj kome se govori to zapisuje. basa (ili: suzafona) i od udaraljki diktafon (lat. propisati. prima ono što se govori i ponavlja kad se treba zapisati (služi umjesto stenograma) diktaman (lat. dilatorius) koji razvlači. slično fonografu. dictator) 1. sprava za mjerenje volumenskog širenja pojedinih tekućina dilatoran (lat. mast) dvobojnost. di-. pruživ. a druga disjunkti-van (polilela) diletant (tal. koji ima dvije jezgre.chros boja kože.) prid. grč. 2. dvobojan dikroskop (grč. di-. onaj koji neograničeno vlada. kaznu diktitis (grč. savjetovati. im. dvojba. u starorimskoj državi: najviši službenik s neograničenom vlašću koja je mogla trajati najviše šest mjeseci. onaj koji se bavi nekom umjetnošću ili vještinom samo iz ljubavi prema njoj ili radi pri-kraćivanja vremena (za . propisivati. dictatum) 1. proširivanje. rutvica (ljekovita biljka. klarinete. diktando. raskinuće dilacija (lat. vrsta mažurane) diktando (lat. odgađanje roka dilatabilan (lat. koji traži poslušnost bez pogovora diktatura (lat. zapovijedati. npr. krasan. postelja) bot. dikolička pjesma dikordij (grč. npr. dilatator) med. dictare) kazivati u pero. dictatura) vlast diktatora. šav. diksilend (engl. šara diklinije (grč. koji zapovijeda.dikiš (tur. dictando)' pisanje po diktatu. režim koji uspostavlja diktator. rane dilatatoran (lat. dictamnum) jasenak. rasteže. zadatak rađen po kazivanju u pero. raskomadati) rastrgnuće. skopeo gledam) instrument za promatranje i utvrđivanje dikroizma kristala itd. otvarač. zaključak u kojem je prva premisa hipotetičan sud. zanosan. dvostruko mijenjanje boja dikromatičan (grč. biljke kod kojih se prašnici i tučci ne nalaze u jednom cvijetu. foneo zvučim) uređaj koji. metron) fiz. di-. odjeljak) poet. kokkos jezgra) bot. dilatio) odugovlačenje. ukras. chorde žica) glaz. bezuvjetni mir koji se mora prihvatiti i potpisati diktirati (lat. glasovira. kline ležaj. razvlači dilatometar (lat. sastoji se od trumpete. kazivanje u pero. dilacerare razderati. miljenik. nego su podijeljeni na razne cvjetove. proširenje srca dilatator (lat. dicere govoriti. dragi. zadatak napravljen po kazivanju u pero diktat (lat. dvojezgreni dikolon (grč. a kojega su birali u izuzetno teškim prilikama za državu: 2. pozaune. dictare. voljen. kolon dio. di-. chroma boja) u dvije boje. dichroos. dilatorium) prav. govoriti nekome diktitis 296 diluvij što treba raditi. odugovlači. koji se može proširiti dilatacija (lat. di-. log. dixieland) džez-orke-star kakav su razvili bijeli glazbenici. upala mrežnice diktivan (lat. jedno-spolne biljke koje imaju ili samo muške ili samo ženske spolne organe dikokičan (grč. med. instrument s dvije žice dikotiledone (grč. di-. oteže. zapovijed diktator (lat. razdiranje. lijep. sprava za proširivanje. dilatere. neograničena vlast diktatura proletarijata prema povijesnom materijalizmu: državni oblik vlasti radničke klase (proletarijata) koji ona mora uspostaviti da bi osigurala ukidanje kapitalističke eksploatacije i kapitalizma te ostvarenje komunističkog društva diktirani mir mir koji se sklapa po diktatu drugih sila. biljke kod kojih se pri klijanju javljaju dva klicina listića dikroizam (grč. dilemma) neugodan položaj u kojem se nalazi čovjek kad se mora odlučiti između dviju podjednakih mogućnosti. izjavan dilaceracija (lat. zavodnik dilema (grč. dilatabilis) rastegljiv. pijavćica) bot. odlaže dilatorij (lat. di. pjesma koja se sastoji od dvije vrste stihova. dictus) gram. dilettante) prijatelj (ili: ljubitelj) umjetnosti.

kon di-liđenca (tal. pažljivost. odbijanje od svote. prostiranje. dilutio) razblaživanje. presjeka dimenzionirati (lat. zbrisati. diminucio kapitis (lat. brza pošta. rastopiti. otapalo za kaučuk i lak. nedoučen. razbiti (npr. pren. veseliti diligencija (lat. dimi) vrlo široke hlače istočnjačkog kroja (za muškarce i žene) diminucija (lat. brižljivo izbjegavanje površnosti u poslovima.) ptica (papiga.razliku od umjetnika kao znalca. mogu određivati i mjeriti. bavljenje nečim iz ljubavi. sma-njenost. npr. diligentia) brižljivost. diluentia) med. objašnjenje. smanjenje. sve slabije (tj. sredstva za razblaživanje diluendo (tal. a ne profesionalno. pren. trenuci svijesti i pri-sebnosti kod bolesnika. stih koji se sastoji od dvije stope ili dva stihovna takta. četvrta dimenzija je "vrijeme".) prav. diluvijalni minerali minerali koji su nastali zbog posljednjih velikih promjena u Zem-ljinoj kori koje su nastale kao posljedica poplave. jačine. dilogos) koji se može dvojako razumjeti. dimensio) izmjeriti presjek. diminutio capitis čit. npr. brižljivo. smanjivanje jačine diludij (lat. diminutio) smanjivanje. a linija jednu dimenziju. poštanska kočija dilkuša (tur. dajm (engl. ddettare) ljubav prema umjetnostima ili vještinama. pračovjek dimaher (grč. s postupnim slabljenjem jačine tona dok se potpuno ne izgubi diluirati (lat. pren. tri pravca koji se sijeku pod pravim kutom: dužina. a koje je neposredno prethodilo današnjem dobu diluvijalan (lat. zamišljene ravne linije pomoću kojih se prostiranje nekog tijela i njegovih granica (površine. umanjivanje. koordinatni sustav dimenzioniranje (lat. svijetli trenuci. popuštanje. dilucidatio) prav. poplavljena zemlja. kvaternarij dimetilbenzol kem. oprati. smanjenje.) glaz. diluvijalni čovjek pretpovijesni čovjek. revnost. sumnju. rasvijetliti. vrijeme između činova diluencije (lat. diluvialis) potopni. slavuj) dilogičan (grč. med. ili nekog dijela prostora koji predočavamo kao prazan. dvosmislen dilogija (grč. grada dimeran (grč. umanjenost. dvosmislica dilucida intervalla (lat. objasniti.) glaz. dilogia) dvojako značenje. usp. diludium) odmor pri gladi-jatorskim borbama. dvo-Član dimetar (grč. jedan jampski stih od četiri stope. zatucana. nepovjerenje) diluvij (lat. con diligenza čit. površnost diletantsko kazalište kazalište u kojem glume oni kojima gluma nije struka điletirati (tal. di-mensio) mjerenje. zatvorena kočija za prijevoz putnika. pružanje. dimensio) mjerenje. machaira mač) gladijator koji u borbi ima dva mača ili mač i bodež dime čit. otopiti. di-. dimenzionirano drvo drvo za građu. metron) metr. dyo dva. hitrina. građanska smrt diminuedno (tal. meros dio) koji se sastoji od dva dijela. diligence) brzina. onaj koji je u nekoj struci površan. proračunavanje veličine. tj. tzv. nemoderna muslimanka) dimije (tur. rastapanje. trg. ksilol dimijašuša žena koja nosi dimije. nestručnost. potrebne su nam tri dimenzije. di-. češće: lucida intervala dilucidacija (lat. dobro dimenzionirani zidovi zidovi čija je jačina dobro pro-računana. doba u razvoju Zemljine kore kad su se ledenjaci počeli topiti. pažljivo diližansa (fr. tijelo ima tri dimenzije (ono je trodimenzionalno). tumačenje dilucidirati (lat.) sjevernoamerički novac = deseti dio dolara dimenzija (lat. dilettare) zabavljati. npr. postupno tiše. umanjenje. dilucidare) osvijetliti. poplavljen. dimetiri izmjeriti.) mn. diluvijalno tlo tlo poplavljenog zemljišta. dva člana. stručnjaka).) glaz. umanjenje. kaz. bez stručne spreme diletantizam (tal. diluvium spiranje zemlje) poplava. širina i visina (ili dubina). diluvij alan 297 dimorfija geol. protumačiti dilucija (lat. marljivost. potop. da bismo to mogli odrediti. diluere) razblažiti. osobito duševnog bolesnika. smanjivati jačinu tonova) . prav. gaseći se. vino vodom. prema teoriji relativiteta. površina dvije. linije).

usp. dimorfne biljke biljke čiji se cvjetovi javljaju u dva oblika. supr. otjerati iz službe. preobražavanje ruda u velikim dubinama kamene 1 kore (pod utjecajem visoke temperature. logia) znanost o pojedinim prirodnim silama dinamometamorfoza (grč. 2. demos narod. di-. dvnamis sila) eksploziv. glaz. 1833—1896) dinamizam (grč. dvnamis. demirbaš) imovina dimisija (lat. i pored istog sastava. pješčani brežuljak. din) geol. obično s infuzorijskom ili dijatomej-skom zemljom. okretanjem vodiča kroz magnetno polje dinamo-stroj v. puk) varijanta novogrčkog književnog jezika. suziti. dimorfizam dimorfija v. dvnamis) koji se temelji na dinamici. sposoban. oblik) koji ima dva oblika. tlaka i vode) u nove rude dinamometar (grč. di-. mješavina koja se sastoji od 75% nitroglicerina i 25% nekoga drugog. koji djeluje vlastitom unutarnjom i živom silom. naprava (obično s oprugom) za mjerenje sila dinamometrija (grč. koji je stalno u pokretu. elastičnog. dvnamis sila. skratiti. pješčani sprud dinametar (grč. mjera kojom se označuje jačina izvođenja dinamis (grč. javljanje dvaju različitih oblika kod živih bića. smanjivati. preanimi zam dinamo (grč. metron) opt. dvnamis. zahvaliti se. v. dvnamis. otpuštanje. jedinica sile u apsolutnom sustavu mjera: sila koja masi od lg daje ubrzanje od 1 cm u 1 sek. pomiješa s prahom slabo pečenog drvenog ugljena. dimissio) smjenjivanje s položaja. instrument za mjerenje snage povećavanja teleskopa dinamičan (grč. dug po nekoliko stotina. dvnamis) naučavanje koje tvar i pojave u prirodi izvodi iz sila prirode dinamit (grč. dvnamis) sila. sposobnost. a visok po nekoliko metara. morfe. umanjiti. po mišljenju inkvizitora. morfe oblik) dvo-obličnost. grafo pišem) pokazivač sile. dimissionarius) onaj koji daje ostavku na zvanje ili položaj dimisorij (lat. dvnamis) stroj za proizvodnju električne struje mehaničkim radom. suptrahend dimirbaš (tur. dinamo dinamogen (grč. ali neeksplozivnog tijela. diminuere) smanjiti. fiz. uma-njitelj. dvnamis sila) v. metamorfosis) geol. mješavina se tada zove celulozni dinamit (izumitelj švedski kemičar Alfred Nobel. dati ostavku dimorfan (grč. dinamo dinamoelektrični stroj v. dimittere) otpustiti. dvnamis sila. dvnamis sila) fiz. dinamometri] ski . umjesto s infuzorijskom zemljom. dina (kelt. biol. zahva-ljivanje na službi. koji proizvodi snagu dinamograf (grč. genos podrijetlo) fiz. demisija dimisionar (lat. diminutor) mat. dvnamis. naprava za automatsko bilježenje upotrijebljene sile dinamologija (grč. dimissorium) isprava o otpuštanju. jačini) diminuto (šp. metria) fiz. svojstvo nekih tijela da se mogu. geodinamika dinamika (grč. npr. temelji se na pučkom govoru. ostavka. u snazi. (u Aristotelovoj filozofiji nasuprot energiji. koji ima jako djelovanje.diminuirati (lat. koji ima svoju snagu. diminuto) u španjolskoj inkviziciji: optuženi za herezu koji nije. dvnamis) pristaša dinamistike dinamična geologija v. znanost o silama i o gibanjima koja te sile proizvode (dio mehanike). prid. energija koja djeluje). dimorfija dimotiki (grč. mjerenje sila. snaga. potencija dinamistika (grč. sve priznao. proizvode djelovanje i upravljaju njime u bilo kojem obliku. metron mjera) fiz. sile koje djeluju (ih sila. statičan dinamičar (grč. dimorfizam dimorfizam 298 dinaroid dimorfizam (grč. dvnamis sila. pojavljivati u bitno različitim kristalnim oblicima. din (grč. ako se. dvnamike) 1. smjenjivanju dimitirati (lat. koji slobodno djeluje. min. osobito onaj koji je izdao premalo sukrivaca (nakon mučenja ovakvi su krivci spaljivani na lomači kao nepopravljivi grješnici) diminutor (lat. dvoobličan. kokoš i pijetao. stvarnosti) mogućnost. popustiti (npr.

današnje značenje: večera) 2. syz bez) bezvje-rac. prud dingi (engl. i 4. Diogenes "onaj koji vodi podrijetlo od Zeusa") filozof iz Sino-pe u M. s malom primjesom vapna.). strašan. dvnamis sila. jak. strašan. n. gospodar. pristaše kršćanske sljedbe koja je smatrala da su u Kristu bile dvije prirode. o njemu se priča da je stanovao u bačvi. suprotno: monofiziti Diogen (grč. sipine.) blagovaonica dinirati (grč. ateist Dio (tal. bezbožnik. dinastije dinastija (grč. lat. ornis ptica) v. deinos užasan. nazvan "Pas". nakon povratka iz rata bio je prognan iz vlastite kuće te se preselio na zapad i osnovao nekoliko novih gradova (i Primošten zovu "Diomedov otok") .) zaboga! dioda (grč. koji je pristaša neke vladarske loze. kralj Trakije. dinghy.. svečan otmjen ručak. pirjati dinsuz (tur. dynasteia vlast. Dioklecijanova palača ljetnikovac u obliku rimskog tabora koji je Dioklecijan izgradio nedaleko od svog rodnog mjesta Salone (Solina) — zametak današnjeg Splita dioktaedar (grč. deinos silan. naučavanje o snazi obdarenoj sviješću i voljom dinarid (naziv prema planini Dinari) tip ljudske rase sa sljedećim karakteristikama: visok rast. dining-room čit. površina. niz vladara iz iste loze dinastizam (grč. sredstva protiv vrtoglavice.diner ručak. dajning-kar (engl. dyo. deinos užasan. služi za unutarnje oblaganje peći s visokim temperaturama dinast (grč. glavni obrok. dinigla podlanica. privrženost dinastiji dine (fr. dynastes) vladar. dajning-rum (engl. dioktaedarski diolen naziv za sintetičke tkanine Diomed 1. fone glas) lingv. kratka glava. pržina. moavke dinkohotizam (šp. mizantrop Dioklecijan rimski car. da je Aleksandra Velikog (kad ga je ovaj posjetio i rekao mu da kaže jednu želju) zamolio da mu se skloni sa sunca. sauros gušter) zool. dinos vrtoglavica) mn. edra osnova) geol. vlastelin dinastičan (grč. st. onaj koji prezire svijet. dingey) šport.) kola za ručanje. trioda diofiziti (grč. svladao ga je Heraklo i dao ga za hranu tim kobilama. brjegovi od živog pijeska koje nanosi vjetar. prid. per Dio! (tal. e. sin Tidejev. željeznog oksida i ilovače. nije priznavao postojeće zakone i bio je prototip ciničnog filozofa. tamna kosa. usp. bio je veoma okrutan (svoje je kobile hraDiomeje 300 dioteleti nio ljudskim mesom). din vjera. mn. dynastes) koji pripada nekoj vladarskoj lozi. moć) vladarska loza. tj. dynamai mogu. crne oči. Sokratov pojam autarkije podigao je do askeze koja odbacujući svaku životnu udobnost traži krajnje odricanje želja. točnije: antidinici -i. gozba dine (kelt. n. mali čamac za jedrenje dingo (austral. božanska i ljudska.) divlji ili poludivlji australski pas dinici (grč. jedan od najvećih junaka pod Trojom. Deus) Bog. komarča. okto osam. poliedar s dvaput po osam.dinamozoizam (grč. sin Aresov. med. u srednjem vijeku: posjednik viteškog imanja. deinos. 2. zoon živo biće) fil. da je u podne po Ateni svijećom tražio 'ljude" itd. strašan. divovski pretpotopni gmaz (dugačak do 30 m) čiji kostur pokazuje karakteristike ptice i sisavca dinoterij (grč. često kukast nos dinaroid Čovjek nalik na dinarida dinas-cigle 299 Diomed dinas-cigle na vatru veoma otporno kamenje od čistog kvarca.). avanturama dinofonitet (grč. pren. Dio. therion zvijer) vrsta pretpotopnog divovskog rilaša dinstati (njem. dimsten) pržiti jelo na poseban način. dynastes vladar) odanost vladaru.) 1. Aziji (403—323 pr. anodos uspon) u radio-tehnici cijev sa dva elementa. fysis priroda) mn. šesnaest. pijesci. jačina glasa dinosaur (grč. dyo dva. lovrata (vrsta ribe) dining-car čit. podrijetlom Dalmatinac (3. Don Quijote) sklonost pustolovinama. odnosno vladajućem domu. e. di-.

di-. odredba) fil. thelo hoću) mn. namještanje. od kojih je jedan okrenut oku onoga koji vizira. diorthosis uređivanje) popravljanje. starogrčki bog vina i vinogradarstva. pren. Dionysos) fil. diorizo ograničavam. dia-. kako bi se 'glumac upozorio da ne pogriješi u interpretiranju . tako da nakaza ima dvije stražnjice i dva para nogu dipirih (grč. 2. pyrriche) metr. pilje-vine. mo-noteleti dipetalan (grč. dioptrične boje boje koje nastaju zbog prelamanja svjetlosti dioptričko ravnalo mesingano ravnalo koje ima dvije tanke metalne pločice s prorezima kroz koje se gleda (zastarjeli geodetski instrument za određivanje pravca na stolu za mjerenje) dioptrija (grč. st. starogrčke svetkovine u slavu boga Dioniza. okrugla slika na prozirnom materijalu koja pomoću umjetnog osvjetljavanja pokazuje promjenjive svjetlosne tonove (dnevne i večernje pejzaže) ili tonove boja (zima. pristaše naučavanja o dvije prirode i dipetalan 301 diplosija dvije volje u Isusu Kristu. g. ponekad s likovima u pokretu. nerazdvojni prijatelji diosmoza (grč. izraz kojim Nietzsche naziva element pun snage i strastvenosti u životu i volji. poboljšavanje. koji služi za ispravljanje (ili: namještanje. diplasios dvostruk) udvostručenje. bakanalije dionizijska era računanje vremena od Kristovog rođenja koje je uveo Dionizije Mali (Dionisus Exiguus). teol. sa Zeusom rodila Afroditu. blizanci. osteon kost) med. med. ispravljanje uganutih ili iskrivljenih udova Dioskuri (grč. Heraklovu ljubimcu) Diona mit. stihovna stopa od četiri kratka sloga: U U UU diplazija (grč. podvostručenje diple (grč. Dionysos) mit. prijatelj muza. dia. osmos guranje. prema njemu. staklo i dr. orao gledam. di-orao gledam kroz) prozirna slika. dyo. kći Urana i Geje. razlikujem) koji objašnjava. diple) kritički znak u obliku položenog velikog slova ipsilona za označavanje pogrešnog načina čitanja. sprava za viziranje. ali se tijelo ispod pupka udvostručuje. Dios-kuri sinovi Zeusovi) mit. ana-klastika diorama (grč. znanstvenik iz VI. odvajam. drvenog ugljena. znanost o prelamanju svjetlosnih zraka kroz vodu. diorysso potkopavam) ekspolozivni prah. sa dva cvjetna listića dipigus (grč. osobito u drami.20 m dioptrika (grč. petalon list) bot. pomicanje kostiju dioteleti (grč. mješavina pikrin-ske kiseline. dvostruki pirih.. četvrti Sa-turnov unutarnji satelit. bujno zelenilo). Dionysia) mn. leća jačine 5 dioptrija ima žariš-nu udaljenost 0. Činile su ih pretežito orgijanja i pijančevanja. Kastor i Polideur (Poluks). di-. od osnivanja Rima dionizijski (grč. Dioniz (grč. orao gledam) opt. sa dva lista. otkriven 1684. di-. a drugi predmetu koji treba vizirati dioptriČan (grč. Krist se rodio 754. izumio Daguerre 1822. usp. jačina leće čija je žarišna udaljenost jedan metar. nimfa. vidim) opt. dia kroz. diplasis dvostruk) glaz. osobito na uređajima za mjerenje. određuje diorit vrsta kamena vulkanskog podrijetla diorizam (grč. di-.. g. v. s dvije klavijature koje stoje jedna prema drugoj diplazijazam (grč. dvostruki pianoforte. kao i sumnjivih mjesta u pjesničkim djelima. diorthoo ispravljam) koji ispravlja. dotjerivanje) diortoza (grč. tiskanje) fiz. di-. dioptrikos) koji spada u dioptriju. jedinica za mjerenje jačine leće (jačina leće = recipročna vrijednost žarišne udaljenosti). salitre i sumpora dioristički (grč. diorismos ograničavanje.Diomeje staroatenske svetkovine u čast Herakla (naziv po atenskom heroju Diomu. pyge stražnjica) dvojna nakaza koja ima jednu glavu i jedan prsni koš. tumači. dioptron sve kroz što se vidi) opt. Bakho dionizije (grč. suprotno: apolonijski diopter (grč. određivanje pojma diortotičan (grč. dioreksin (grč. osmoza diostoza (grč. sastoji se od dva dijela.

povelja o imenovanju. izaslanič-ki. bot. pren. po imenu američke tvrtke Du Pont de Nemours) sintetički kaučuk diprosop(us) (grč. bolest žeđi dipsetičan (grč.) dipterologija (grč. svjedodžbu o položenom završnom ispitu. osobito na fakultetu sveučilišta diplosija (grč. diplos dvostruk. diploma) koji je dobio pisanu potvrdu o nekoj počasti. di-. ponekad = diplomacija diplomatizirati (grč. povlastice. pren. oprezno. soma tijelo) rađanje dvostrukih nakaza (npr. ditopsija diplosomija 302 diribitor diplosomija (grč. svjedodžba o položenom ispitu. oslobođenju ili pomilovanju. dipteralni hram. vremena kad su izdane itd. dokumentirano. diploma) osoba koja u međunarodnim odnosima predstavlja neku suverenu državu. osobito na visokim Školama diplomacija (grč. dipsao) v. diplomatski zbor (fr. riječ koja ima samo dva padeža dirandl (njem. umrlih itd. službeni organi koji se bave tim poslom. di-. di-pteron krilo) mn. opos oko) med. povelju o imenovanju na neki položaj ili neko zvanje diplomirati (grč. pus. znanost o dvokrilcima dipteron arhit. pteron krilo) arhit. umijeće čitanja i pravilnog tumačenja starih povelja. dipteros dipteri (grč. dipsao žednim) koji žedni. sijamski blizanci) dipodan (grč.diplodok (diploos dvostruk. dipsa žeđ. ali tako da se na njoj razlikuju dva lica dipsakus (grč. diploma) održavati vezu sa stranim vladama. dipteros dipteros (grč. diploma) povelja. voditi pregovore. imao je dugačak vrat i rep te je živio na kopnu i u vodi diploja (grč. državnički. što se tiče pregovora i veza između država. krštenih. slika u dva dijela. povelja kojom se ukazuje počast.. dupren. mudro. koji voli piti. v. dokos greda) izumrli golemi gušter iz skupine dinosaura. slika koja se može sklapati diptoton (grč. obadi. dvostopni dipodija (grč. diploo. oprezan i sumnjičav čovjek diplomaticar (grč. na uglađen način skrivati svoje mišljenje i namjeru. pteron krilo. prava itd. diploos. ops. dipteron diptih (grč. utvrđivanja njihove izvornosti. dvokrilci. prosopon lice) nakaza s dvije sljubljenje glave. dipsetičan dipsomanija (grč.. umijeće u javnom i tajnom vođenju pregovora između pojedinih vlada diplomat (grč. znanost o poveljama. dvostruko viđenje nekog predmeta. originalnosti. mania) med. di-. odlikovanje. diploma) pomoćna povijesna znanost. diploma) poveljno. pren. unutarnja stanična masa lišća i plod-nice diploma (grč. ponašati se oprezno. pijaničko ludilo dipteralni hram arhit. osobito ona kojom se daju dostojanstva. tj. ambasadorski. što spada u poslove jednog izaslanika u stranoj državi. diploma) položiti posljednji i završni ispit na visokoj školi. dipsakos) med. strast za pićem. . što se temelji ili dokazuje na osnovi povelja. di-. di-. lo-gia) zool.) uređaj koji se sastoji od dvaju nasuprot postavljenih jednakih električnih naboja dipren (fr. stanični sloj između dviju tankih koštanih ploča. diploo. pregovarati sa stranim vladama. mudro i uglađeno diplomatrij (grč. od dviju stopa. dipsa. diploma) formalno posredovanje u međusobnim odno-sima između civiliziranih država. corps diplomatique) svi predstavnici stranih država akreditiranih kod neke vlade. uglađeno. di-pus) metr. podos stopa) metr. v. na dvije ploče ili dva platna.. diploma) poznavatelj i znalac u čitanju i tumačenju starih povelja diplomatika (grč. osobito kod kostiju lubanje. hram ograđen sa dva reda stupova. zool. spajanje dviju metričkih stopa u osnovni metar ili takt jednog stiha. umj. slobode. s mnogo takta. dvostruka stopa. s dvije stope. načela i pravila koja vrijede u tom pogledu. diplomatsko tijelo diplomiran (grč. diploma) zbirka povelja diplomatski (grč. komarči i dr. sizigija dipol (grč. djelovati kao diplomat. ptito padam) gram. diptvchon dvostruko presa-vinuto) dvostruka ploča na sklapanje. koji izaziva žeđ dipsodičan (grč. Dirndl djevojčica) ženska haljina u stilu tirolske nošnje. insekti sa dva neobrasla krila (muhe. diplon) fiziol. kod starih kršćana: popis rođenih.

rebus stvar) rebus koji ima dvostruko rješenje direkcija (lat. razvesti. directus) izravan. poništiti dirinčiti (perz. ukinuti. diribere brojiti glasove) brojač glasova dirigent 303 disciplinirati dirigent (lat. društvu i si. per directum Čit. alla diritta (tal. razlika između boljeg i lošijeg novca. predmetak kojim se označuje loše stanje. moda u načinu odijevanja. ustanove i dr. directoire) upravno vijeće. glaz. laktoza) disakordirati (tal. uputa za rad (u obliku naredbe) direktoar (fr.. poluton koji se nalazi između tonova d i e dis. indirektni porezi posredni porezi. directio) uprava. tj.. neposredan. onda je disaža po zlatniku 0. postupno. cijelo razdoblje dok je ta vlast trajala. npr. dirieable) aerostat s motorom za pokretanje i uređajima za upravljanje Dirka mit.) šećeri sastavljeni od dvije molekule monosaharida (saha-roza. dyo dva. per direktum (lat. putanje jednog zrna direkcional (lat. broj koji nam pokazuje koliko se jedinica u srebru manje plaća za jednu jedinicu u zlatu (npr. odgovara hrvatskom nedis.) po tonskoj ljestvici. dys) 3. zvanje i djelokrug ravnatelja direktorij (lat. smjer rada.(grč. res. raspravljanje o pitanju koje još nije izvedeno načisto. u boksu: udarac ispruženom rukom tako da ruka pođe najkraćim putem u smjeru protivnikova tijela direktan (lat. direktoar direktorijalni (lat. upravljač. pravilo o držanju u nekoj stvari. osobito medicinskim izrazima). upućivati. neugodnost ili teškoća (u mnogim. u Francuskoj revoluciji: najviša upravna vlast. zavoda. koja se tada pojavila i imala klasicističko-antički karakter direktor (lat. dives bogat) starorimski bog podzemlja. a po jednoj zlatnoj kuni 0. dirimentia) prav. pokućstvu i dr.(lat. glaz.025 kn) disbarizam (grč. v. direktorijalno rješenje) diribitor (lat. 1799. bez posrednika. ne suglašavati se. predujam. ako je zlatnik 19. rukovoditi. dis) 1. predmetak koji odgovara našem raz. propis. smjernica.) žiroskopski uređaj koji pokazuje smjer letenja u zrakoplovima kad zbog manevriranja magnetni kompas ne radi točno direkt (directus izravan) šport. osnovana 22. mučila kraljevu nećakinju Antipu sve dok je sinovi (Am-fion i Zet) ne spasiše privezavši Dirku za rogove bijesnoga bika. suprotnost uopće disaharidi (grč. disceptatio) rasprava.(grč. direktna trgovina kupovanje robe iz prve ruke. disborzo (tal. trošak disceptacija (lat. ipak se bog Dioniz smilovao na nju te je pretvori u jedan izvor kraj Tebe (Dir-kino vrelo). rukovoditelj. a svrgnuta 9.te označuje razilaženje. prepreke za brak dirimirati (lat. direktorij. npr. smjer linije. dys ne. tonska ljestvica. izdatak. maltoza. na štetu lošijeg. vrhovno upravno i nadzorno vijeće nekog poduzeća. dat.) glaz. onaj koji ravna izvođenjem glazbenog djela. proboj Dis (lat. disaccordare) ne slagati se. ravnati izvođenjem glazbenog djela dirimencije (lat. dirigere) upravljati. okrutna žena tebanskoga kralja Lika.) trg. npr. diruptio) probijanje. dis) 2. disagio) trg.50 kn. pril. porez na prihod. direktni porezi neposredni porezi. 1795. razlozi za razvod braka. od proizvođača direktiva (lat. XI. dvostruko dis. na živežne namirnice itd. dirupcija (lat. obavljati teške poslove diritta (tal. directiva) uputa. u mnogim slože-nicama: dvaput. tj. barys težak) naziv za pojave u organizmu koje uzrokuje smanjenje atmosferskog tlaka disborso čit.. smetnja. debata .. dirigens) ravnatelj. directorium) vrhovna uprava.direbus (grč. dirimere) rastaviti. od jednog tona do drugog dirižabl (fr. direkcijska linija voj.50 kn u srebru. tj. LX. voj. ne zvučati skladno disaža (tal. directorialis) koji dolazi od direktora ili direktorija (npr. grčki Pluton. director) ravnatelj. dis glaz.) pravim putem. derendž na muci) kulučiti. raz. vrhovno upravno ih nadzorno tijelo u nekom poduzeću. koji je u izravnoj liniji. u pomorskom pravu: poslovođa brodskog društva dirigirati (lat. koji radi bez okolišanja. razdvajanje. upravitelj.

razvod. nagrđivanje. disserere) v. u strogoći. razdvajanje. soli itd. stegovni. disciplinabilis) sposoban da se pouči ili dovede u red. isp.ne-. disertirati disertacija (lat. vojni. baptisti. dys. nonkonformisti i dr. disciplinirane trupe dobro uvježbani i na red naviknuti vojnici disciplinski 304 disgregacija disciplinski (lat. haima krv) med. aisthesis osjet. disciplina) naviknuti (ili: navikavati) na stegu. disciplina) koji se tiče stege. znanstvena struka. red. diaklao prelamam) opt. disseminare) rasija-ti. rasijavanje sjemena živih bića po zraku. dys-. diaklao prelamam) opt. debatirati discernirati (lat. držati u stezi. neosjetljivost.) stega. lat. dissertatio) znanstvena rasprava. teol. dis-. raščlanjivanje (ili: otvaranje) leša disektacija (lat. dys-. npr. pretresati. discidium) raskidanje. kvekeri. znanstvena grana. u redu. disseminatio) sijanje. independenti. euforija) med. dis-. disceptare) raspravljati. grč. unakaženje. razvod braka discidij (lat. dys-. disgenika (grč. dissenter) "onaj koji drukčije misli". disekcija disektor (lat.disceptator (lat. teško gutanje hrane. isp. dvostruko prelamanje zraka disdijapazon (lat. disciplinski postupak istraga pretpostavljene vlasti protiv službenika zbog nesavjesnog obavljanja dužnosti i određivanje disciplinske kazne discoverer čit. suprotno: eugenika disgeusija (grč. dys.ne-. nesloga disenter (eng. osobito ona koja se podnosi sveučilištu radi habilitacije ili dobivanja doktorske titule (inauguralna disertacija) disertant (lat. pronositi glas. uviđati. nastava. pren. osobito: širiti lažno naučavanje disencija (lat. disciplina arkana (lat. interval od dvije oktave disdikija (grč. podnositelj disertacije sveučilištu disesteza (grč.) diserirati (lat. smetnje pri djelovanju nekog tjelesnog organa. dia. ne toliko po naučavanju koliko po ustrojstvu i obredima. rasprostirati. sudac u sporu disceptirati (lat. dissentio) razlika (ili: razilaženje) u mišljenju. funkcija) med. dis-. vijesti diseminirati (lat. pas sav) glaz. dissecare) razrezivati. nakaznost. podrijetlo) rađanje duševno i tjelesno zaostale djece. heretik (ovako se nazivaju u Engleskoj pristaše svih protestantskih Crkava koji su se. dissertare raspravljati) v. nagrdenje. nakaza disforija (grč. koji se može nečemu naučiti disciplinirati (lat. raz-mimoilaženje s pravnim shvaćanjima disecirati (lat. raz. smetnja u govoru zbog nesposobnosti pronalaženja odgovarajućih riječi za predodžbe disfiguracija (lat. raspadanje krvi diseminacija (lat. odvojili od državne. disceptator) presudi-telj. dys. . figuratio) una-kažavanje. rasipati. znanost. disertator disertator (lat. izumitelj. dissectio) rezanje nekog tijela. raspoznavati. kvarenje oblika. episkopalne Crkve. geuo kušam. nesporazum. smetnja okusa. rasijavati. fagein jesti) med. crkveni). poredak (školski. odvajanje. raznositi. na red. osjećaj) psih. disciplinska vlast pravo da se potčinjeni silom i strogošću natjeraju na obavljanje dužnosti. očituje se u zahtijevanju posebnih jela. dissertator) pisac znanstvene rasprave. bolestan sastav krvi. octa. dys-. dike pravda) nepravednost. nepovjerenje u sebe disfunkcija (grč. dys-. dis. razvod braka disciplina (lat.) tajna znanost. širenje) nekog glasa. femi kažem) psih. diskoverer (engl. kao prezbiteri-janci. nastavna metoda.ne-. razlikovati. dys. fasis izreka. rasprostiranje (ili: raz-nošenje. discessio) odlazak. reda. znanstveni predmet. neraspoloženje. koji pokazuje dvostruko prelamanje zraka disdijaklaza (grč.ne-. teškoće i jaki bolovi pri gutanju disfazija (grč. disciplina arcana čit. tupoglavost disfagija (grč. spoznavati discesija (lat. dissector) onaj koji vrši disekciju disemija (grč. raščlanjivati rezanjem disekcija (lat. uredba o tajnama disciplinabilan (lat. discernere) odvajati. genos rod. dissecare) v. metodisti. okusim) med. neistinitost.) otkrivač. čest naziv za američke umjetne satelite disdijaklastičan (grč.

disiunctio) razdvajanje. gram. usp. željeza ili drveta. rastaviti. kakofonija). disjunktivne ili rastav-ne rečenice nezavisne rečenice koje izriču radnje od kojih se jedna može dogoditi. razaranje metabolizma. teškoća (ili: smetnja) pri gutanju hrane ili pića diskemija med. u suvremenoj lakoj atletici bacanje diska ponovno je oživjelo. razasut disjungirati (lat. katapinein progutati. npr: muškarac—žena. raspršavanje. rasipanje energije i njezino pretvaranje u oblike koji se više ne mogu ponovno iskoristiti za rad. dissidens) otpadnik. kao srodni. disjungere) odvojiti. a težak je 2 kg. sopranist diskantni ključ glaz. kožna bolest na prstima ruku i nogu. pogrješan u tonu. isključan.: "Ili dođi. prikrivanje. raspadanje žive supstance. pretvaranje. dys-. različitost. harmo-nia sklad) neskladan. cijepanje. grč. discantus) najviši glas (kod djece i žena) = sopran diskantist (lat. odmetnik. bot. rasipnik. ne slagati se. isključenje. općenitijem pojmu. odijeliti. tj. nesloga. prijetvornost. disemija . toplina iz parnog stroja koja zagrije zrak disipator (lat. kataposis gutanje) med. dis-. raznorodnost disimilirati (lat. nepažnja. razjednačavanje. disjectus) razbacan. pretvarati se disinvolto (tal. pretvaranje jednog od dvaju jednakih glasova u neki drugi glas (npr. a druga potvrđuje ili negira jednu od alternativa postavljenih u prvoj premisi disk 306 di Skonto disk (grč. rascijep. oznaka tonskih ljestvica koja naznačuje da c (ce) pada na prvu crtu diskatapozija (grč. riječ od dvaju slogova. razjedna-čavati disimulacija (lqt. tajiti. odvojan. neslaganje. magle. npr. biol. dys-. S je ili P: ili P2). disjunktivni silogizam (ili zaključak) zaključak u kojem je prva premisa disjunktivni sud. diskos) šport. dimnjak s više postranih otvora na gornjem dijelu radi ravnomjerne raspodjele plinova disjektan (lat. nesloga. suprotan. log. dvoličnost. grč. prikrivati. odvaja. dissimilatio) gram. dis-. koji razdvaja. tj. osobito vjerskom disident (lat. asimilacija disimilaritet (lat. obično od drveta ili željeza. nekom višem. pas—mačka. disgregatio) raspadanje. razlikovati se. isključuje. suncokreta diskant (lat. disjunktivni sudovi sudovi s disjunktivnim pojmovima. dissipator) raspikuća. napravljena od kamena. dissidentia) rascijep. rastavan. bot. diskeo. dissimilis) ne biti sličan.) glaz. ne biti složan dishidrozis (lat. heretik disidij (lat. razaranje promjena tvari u organizmu. disjunktivni pojmovi oni koji su po svom opsegu odvojeni jedan od drugog. nesuglasnost. prikrivač. gram. raspad na sastojke disharmoničan 305 disjunktivan disharmoničan (lat. dima. razvod. npr. di-. grč. razvesti disjunkcija (lat. neusiljeno. ali oba pripadaju. okrugla ili obla ploča za bacanje. zatajivati. razdor. disjicere. rascijep disharmonirati (lat. harmozo slažem se) ne biti skladan. suvremeni disk. disjunktivni veznik rastavni veznik (ih). koji remeti suglasnost disharmonija (lat. dissimulare) kriti. dvosložna riječ disimilacija (lat. npr. logično razdvajanje disjunktivan (lat. v. napunjenih bistrom tekućinom i praćenih svrbežom dishimija (grč. onaj koji se razilazi u mišljenju. s pojmovima koji se međusobno isključuju (npr. suprotnost. disjuncitvus) raz-dvojan. razgradivanje organske hrane u listu. ili piši". chylos sok) med. razbacivanje. ima promjer 22 cm. discantare) pjevač koji pjeva najviši glas. syllabe slog) gram. dis-. pogrešan ton (disonanca. dissidium) razvod. raspršen. katabohzam. dissimilaritas) ne-sličnost. loš (ili: nepovoljan) sastav tekućina u tijelu (poglavito zbog loše prehrane) disidencija (lat. unutarnji krug složenih cvjetova. dissimulator) onaj koji nešto taji ili krije. Bečom umjesto Bečem). licemjer disimulirati (lat. griješiti u tonu. a druga ne. dis-. nesklad. rastresenost. različitost u mišljenju disilab (grč. javlja se u obliku mjehurića (sitnih plikova). hydor voda) med. harmonia) glaz. grč. dissimulatio) zatajivanje. neslaganje tonova. igra kod starih Grka već u Homerovo doba veoma poznata i omiljena. različitost u mišljenju.disgregacija (lat. prirodno disipacija (lat. npr. licemjerje disimulator (lat. dissipatio) rasipanje.

2. po odbitku određenih postotaka. odbiti. diskos. vrijeme koje se može još čekati od dana kad mjenici dođe rok pa do njezinog slanja na protest diskrecijski v.-engl. ne biti u skladu diskoteka (grč. nesuglasnost.. disconvenien-tia) nepriličnost. sličan tanjuru. automatske kretnje. godine punoljetnosti. continuere) prekinut. naknada diskonvenijencija 307 diskrimen diskonvenijencija (lat. za gotovinu prije isteka roka. fr. disconto) trg. disc-jockey) osoba koja upravlja razglasnim uređajem u diskoklubovima ili na radiju bira glazbu uz popratni komentar disko-klub (grč. nesuglasan. neograničeno sudsko pravo i vlast. fr. turobnost. bole hitac) bacanje diska diskofil (grč. pažljivost. razdor. geol. eidos oblik) sličan disku. discolor) različite boje. diskrecionarna vlast slobodno. šaren diskont (tal.-engl. pločast diskolija (grč. velikodušnost (pobjednika). dys-. nepristojnost. osoba koje daje mjenicu u eskont diskontar (tal. neprodužnost diskontirati (tal. prestanak. blijedenje diskoloran (lat. neprodužan. décompte. diskos kolut. dis-. trzanje mišića i si. dis-kać diskobol (grč. neprekidnost) prekid. vođenje računa o osjetljivosti drugoga. ormar) 1. kaseta. zbirka nosača zvuka koje posjeduje neka osoba ili ustanova. diskos. odudarati od pravilnog tona. discrétionnaire) ostavljen obzirnosti i osobnom mišljenju. osobito mjenica čiji rok plaćanja još nije dospio. prekidnost. a diskresjon (fr. izračunavanje sadašnje vrijednosti određene svote (tražbine) Čije plaćanje tek kasnije dospijeva diskonto (tal. med. bole hitac) bacač diska diskobolija (grč. koji nije u vezi sa zakonom kontinuiteta diskontinuitet (lat. prekidan. 2. npr. . bez veza. osobito: kupiti ili prodati mjenice. discordance) nesklad. discordare ne slagati se.ne-. lažno poricanje svojih obveza disklamirati (lat. escompte) trg. disko. koja je diskontira diskontinuiran (lat. sjeta. diskrecijski diskredit (lat. suzdržljivost. CD-a) diskoidan (grč. diskonto diskontant (tal. diskrecijske godine godine zrelosti. tanjurast. continuitas produžnost. odračunati. predati se na diskreciju predati se na milost i nemilost. dyskolia) nezadovoljstvo. theke škrinja. disconto) trg. ustanova koja posuđuje nosače zvuka pojedincima diskrazija (grč. diskos. discrétion) obzirnost i opreznost u govoru i ponašanju. odbijanje postotaka pri isplaćivanju mjenica kojima još nije dospio rok plaćanja. dis-. raznobojan. suprotno: eukolija diskoloracija (lat. ne-prikladnost. disconto) trg. nepriznavanje. odračunavanje. loša izmjena organskih tvari u tijelu diskrecija (lat.) prema uvjerenju. osobito predsjedavajućeg. ne slagati se.) krug mladeži koja se okuplja kako bi slušala suvremenu glazbu i plesala. disconto. neskladnost diskordantan (lat. gubljenje boje. discordare) glaz. disconto) trg. neskladnost.) skupljač i ljubitelj nosača zvuka (gramofonskih ploča. krasiš mješavina) med. disclamatio) negiranje. diskrecionaran diskrecionaran (fr. diskrecijsko doba doba u kojem netko ima pravo odlučiti se kojoj će vjeri pristupiti. clamare) poricati. neraspoloženje. nesložan. šutljivost. fr. neprohodnost disklamacija (lat. usp. dys. sklonost nekih ljudi da sve stvari i pojave tumače i gledaju u crnoj boji. discordia) nesloga. neskladno (ili: neparalelno) ležanje jednog sustava mlađih slojeva na nekom starijem sloju ili pokraj nekog starijeg sloja diskordija (lat. da tijekom rasprave po vlastitom uvjerenju bira sredstva koja mu se čine svrsishodna. nesloga. discoloratio) obez-bojenje. kupovanje kratkoročnih tražbina. à discrétion Čit. negirati. diskontabilna mjenica ona koja se izdaje pouzdanim trgovačkim firmama u koje se ne sumnja da će ih točno i na vrijeme regulirati diskontni posao bank. na milost i nemilost. osoba koja prima mjenicu u diskont. kineo krećem se) 1. prav. discretio. diskrecijski dani trg. eskontni posao diskontni račun trg. ne ići usporedno s drugim tonovima. dis-. discordans) neskladan. kod kojega je prestala veza. ne priznavati disko-džokej (grč. nejednak diskordantnost (lat.diskinezija (grč. nesuglasnost diskordirati (lat. v.

razlikovati. govoriti) med. nekoga isključiti iz natjecanja zato što ne odgovara propisanim uvjetima natjecanja. nepodobnog diskvalifikacija (lat. lexis govorenje) med. izlaganje diskurzivan (lat. nedostatak sposobnosti. nesposobnost čitanja (bolesnik može samo započeti čitanje teksta.mat. ali nije sposoban pročitati do kraja . qualis kakav. discussivus) koji objašnjava. pažljiv. discreto. šutljiv. sljepilo za boje. facere) onesposobiti. discriminatio) u međunarodnim odnosima: davanje manjih prava pripadnicima jedne države nego Što se daju pripadnicama drugih država. koji umije čuvati tajnu. u razgovoru. međuprostor. odvajati. lalein tepati. fr. nekog posla. onesposobljenost za obav-ljenje nekog posla. diskreto. loš glas. dis-. obesprav-ljivati. objašnjavanje putem izmjene misli i različitih stajališta diskusijski (lat. pojmovne prirode (supr. discriminare) dijeliti. kon diskrecione (tal. ozlogla-šenje. gubitak kredita. boja. razlika diskrepantan (lat. veličina čiji dio služi kao mjera (stotina kao cijelo sastoji se od 100 jedinica). Činjenje nesposobnim (ili: neprikladnim) za obavljanje kakve službe. discernere razdvojiti. discretus razdvojen. viđenje) med. qualis. discréditer) lišavanje povjerenja ili ugleda. discutere) govoriti. oprezan. nedostatak važnosti. discursivus) log. ozloglasiti. dys-. discrimen) nešto što odvaja. isključenje dislalija (grč. 3. istraživanje razgovorom. usnama. mat. odvojiti. opravdavati. dis-culpare) pravdati. fil. chroma. isključivanje. kriza diskriminacija 308 dislokacija diskriminacija (lat. suzdržljiv. facere učiniti) onesposobljavanje. graničiti diskromatopsija (grč. usputan diskusija (lat. sporan. pouzdan. disrepans) koji odudara. predavanje. gubitak ugleda (ili: vrijednosti) diskreditiranje (fr. discrédit) nepovjerenje. disculpatio) opravdavanje. discursus. rasna diskriminacija socijalnopravni odnos u nekim državama koji pripadnicima drugih rasa (npr. dokazati nedužnost diskulpacija (lat.ereditare. diskretna veličina veličina kod koje dio prethodi cjelini. obespravljeni e kolonijalnih. neskladnost. opsis vid. razlika. kem. discours) raz-govaranje. discutere) objašnjavati. discréditer) lišavati povjerenja ili ugleda. šport. Crncima i Židovima) i nacionalnim manjinama osporava ona prava i građanske slobode što ih uživaju pripadnici vladajućeg naroda. po sebi različit ili odvojen. oprezno. nesiguran diskutirati (lat. praviti razliku. dokazivanje nedužnosti diskurirati (lat. razgovarati diskurs (lat. tj. 2. različit) 1. razgovor. proglasiti nesposobnim ili nevažećim. najveća opasnost. raspravljati diskvalificirati (lat. neslaganje. veličina koja nema mjere u sebi (jedinica se ne sastoji od razlomaka).. veličina kod koje cjelina prethodi dijelovima. povjerljiv. presudan ili kritičan trenutak. polukolonijalnih naroda ili narodnih manjina od strane vladajućeg naroda diskriminanta (lat.) glaz. dys-. discriminare odvajati. mudar. iznošenje na loš glas. con discrezione čit. zubima ili grkljanu) disleksija (grč. discussio) raspravljanje. dys-. koji nije u skladu diskretan (lat. govor. razgovoran. koji razlaže diskutabilan (lat. onaj koji je čisto misaone. discutere raspravljati) o kojem se može diskutirati (raspravljati). dis-. poremećaj u izgovaranju riječi zbog bolesti ili kakvog nedostatka na vanjskim govornim organima (na jeziku. ugled ili povjerenje diskrepancija (lat. vodeći računa o glavnom glasu i o namjeri kompozitora diskrimen (lat. supr. uzeti nekome dobar glas. nesposobnost osjetila vida da u podjednakoj mjeri zamjećuje sve boje spektra diskulirati (lat. discriminare). odvojen. učiniti (ili: načiniti) nesposobnim (ili: neprikladnim) za obavljanje kakve službe. prijeporan.dis. obilježiti nekoga kao nedostojnog. discernere. fr. prikraćivati prava. kontinuirana veličina. granica. međa. koji umije razborito praviti razliku među stvarima i si. smanjivati prava. kod određivanja korijena (xp x2) kvadratne jednadžbe: izraz koji se nalazi pod korijenom diskriminirati (lat. nanošenje štete nečijem dobrom glasu diskreditirati (fr. intuitivan). razmak. koji se razlikuje od nekoga ili nečega. različ-nost. discrepantia) nesuglasnost.

tj. med. Petar Pan) disocijabilan (lat. voj. društva. disparatus) iz osnove različit. razum i biljka. razdor. razmještati. (kreacijom Miki Mau-sa). koji ima prirodu otopine. dys-. mezalijansa disparatan (lat. koji rastapa: ras-topni. pojmovi koji ne pripadaju zajedničkom srodnom pojmu te nemaju nikakvih zajedničkih oznaka. jabuka i vrlina dispareunija (grč. procijeniti ili nadoknaditi brodsku štetu . dissolventia) mn. v. raz-družiti. neskladnost dispaširati (fr. ne slagati se u glasu. dislocare) premjestiti. disolucijski kontrakt trg. neslaganje. poremećaji u govoru zbog nedostatka inteligencije dislokacija (lat. dissolubilis) otopljiv. razmještanje. osobito: podjela jednog kompleksa zemljišta na manje dijelove (parcele). dis-parj nejednakost. men mjesec. dismembratio) komadanje. dis-. rastaviti disonanca (lat. med. rastavljiv disolucija (lat. osobito članova vladarske kuće). razgradnja kemijskog spoja na njegove sastavne dijelove. 1922. membrum) odvajati dijelove iz neke cjeline. dissociabilis) nespojiv. disparatni pojmovi log. nedo\ idisparitet 310 disponenda no raspoloženje žene za spolni od-nošaj disparitet (lat. uganuće. kasnije je u vlastitom filmskom poduzeću izradio svjetski poznate filmove s motivima iz priča za djecu (Snjeguljica. ugodniji dojam na uho disonantni interval glaz. premještati. pucanje Zemljine kore i poremećaji koji su s tim u vezi. podjela. neskladan. Walt čit. med. razdioba. kern. razuzdan disolutivan (lat. nesuglasnost. dissolutus) otopljen. raspuštanje (nekog društva). vojsku. dissolutio) rastapanje. dislocatio) premještanje. Pepeljuga. ugovor o prekidu suradnje disolutan (lat. v. logos) psih. dissonantia) nesklad. dis-paragium) nepriličan brak (s osobom iz nižega staleža. rastavljanje) disolvirati (lat. raspadanje nekog tijela. menstruacija praćena bolovima (kao posljedica nedovoljne razvijenosti ili nepravilnog položaja maternice. nezdruživ disocijacija (lat. geol. lakomislen. države. opsis) med. odnos dvaju ili više tonova čije zvučanje ne može zadovoljiti. slavan je postao 1928. razmjestiti. koji pripada otopini disolvencije (lat. raspuštenost. dys-. zdravstvena ustanova koja sprječava i liječi bolesti disparagij (lat. izdvajanje crkvene općine iz njezine dosadašnje župe dismembrator (lat. komadati. razgradnja molekula otopine na jednostavnije sastojke (ione) disocirati (lat. razlikovati se disopija (grč. supruga) med. membrum ud. dispensary) socijalna ustanova za besplatno liječenje sirotinje. dislokacijska karta zemljovid na kojem je prikazano dismembracij a 309 dispareunia kako su trupe razmještene na nekom području dismembracija (lat. glaz. rastopljiv. dispacher) pom. slabovidnost.dislocirati (lat. neobuzdanost. koji rastavlja. rastajanje. braka). opsis viđenje) med. razvratnost. dys-. npr. noni i dr. onaj Čije istodobno zvučanje tonova ne zadovoljava naš sluh disonirati (lat. iščašiti dislogija (grč. elektro-litička disocijacija fiz. raskomadati. dis-. neobuzdan. nacrtao prve trikfilmove. dio) dezintegrator za žito dismembrirati (lat. Pinokio. raspad (npr. dissonare) ne zvučati skladno. omekšavanje. Ali-ca u zemlji čudesa. reo tečem) med.). sentimi. dissociare) rastaviti. uganuti. različitost. slabost vida. npr. slabo. zapravo Walter Elias (1901—1967). razdvojiti disolubilan (lat. dys-. dissolutivus) koji otapa. rastopiti. Dizni Volt. iščašenje. disopsija disopsija (grč. dissociatio) razdvajanje. nego traži veću konsonancu (u sekundi. dissolvere) otopiti. osobito djelovanjem topline. dys-. biti neskladan. razmještaj trupa na nekom području. može biti i posljedica neke bolesti unutarnjih spolnih organa) Disney. diso-nija dispanzer (eng. raščlanjivati dismenoreja (grč. pareunos suprug. raščlanjivanje. član. nesloga. sredstva za otapanje (ih: razbla-živanje. nejednak.

dys-.dispečer (eng. 3. osoba koja je ovlaštena upravljati poslovima neke trgovačke -< kuće disponibilan (lat. donator. osobito kod prepreka za brak. dijeljenje. primio radi rasprodaje. kojim se može raspolagati disponibilitet (lat. predavanje). teško disanje (kod težih bolesti dišnih organa. displeist persns (engl. ne biti po volji dispnoja (grč. sipnja. službenik koji vrši razdiobu električne energije na više međusobno povezanih električnih stanica. službenik koji regulira kretanje vlakova na jednom dijelu pruge. poremećaji u probavnim organima (želucu i crijevima). razdijehti. djelitelj. ne sviđati se. rasađivanje. disponens) raspoložen. dispersivus) raspršen. sirotinjska ljekarna dispenzator (lat. pojava da se složena svjetlost može prizmom razgraditi na svoje sastavne. pripremati i izdavati lijekove. upravlja cijelim tijekom proizvodnje nekog mehaniziranog poduzeća dispenzacija (lat. sa dva sjemena disperzija (lat. opremljenog potrebnom signalnom aparaturom i sredstvima veze. dispersio) opt. displicentiae pactum čit. dvostruki spondej. dispaširati).) raseljene osobe displantacija (lat. ono što je stavljeno na raspolaganje. lišenje posjeda disposesirati (tal. ah ih nije prodao te ih stoga ponovno stavlja na raspolaganje izdavaču disponent (lat. dispossessare) prav. premještanje displazija (grč. rasuti. dispergere) rasipati. dispatch hitno obaviti) 1. disponens) upravitelj. osobito u knjižarstvu. ugovor o raskidanju zaključenog trgovačkog posla displicirati (lat. disponibilitas) stanje nečega što je na raspolaganju. razasut dispescirati (lat.) dispondej (grč. dys. groznice. raspolagati (novcem. pepsis probava) med. homogene svjetlosti (boje). dispendere) zavod za besplatno davanje lijekova sirotinji. osloboditi od obveze ili kazne. di-. prilagoditi. knjige koje je knjižar disponent 311 disputirati . nekih živčanih poremećaja. disponere) razmjestiti. dis-plantatio) presađivanje. ukloniti (ili: otjerati) s posjeda. dvosjemen. dis-pensare) podijeliti. oprost. disponibilis) raspoloživ. displicere) ne dopadati se. nagovoriti disposesija (lat. displicentia) nedo-padanje. lišavanje posjeda.) prav. raspršivanje svjetlosti. srca. nesviđanje. 2. pepsis) onaj koji pati od slabe probave dispergirati (lat. plasso oblikujem.-■ razmještati.ne-. dys-. lišiti posjeda . upravitelj. dispergere. sporne svote. razrješavanje od neke obveze ili smetnje u pojedinačnom slučaju. stihovna stopa od četiri duga sloga:---disponenda (lat. vrijeme između aktivne službe i mirovine (dok se prima akontacija mirovine) disponiran (lat. tvorim) nenormalan razvoj nekog organa ili cijelog organizma displicencija (lat. dispensatio) razdvajanje. mehaničkih smetnji i dr. dobre volje disponirati (lat. pepsis probava) koji teško probavlja dispeptičar (grč. rasap boja disperzivan (lat. poslovođa. sperma sjeme) fiziol. razdvojiti. pnoe disanje) med. imanjem). nadstojnik (osobito u samostanima) dispenzatorij (lak dispensatorium) ljekarnička knjiga s propisima za pripremanje lijekova. di-. ravnatelj. dys-. osobito u vezi sa štetom na moru. pobuditi nekoga na nešto. raspoloživost. prirediti. osobito: slaba probava želuca zbog poremećaja u izlučivanju probavnih sokova dispeptičan (grč. . vedar. podijeliti među zainteresirane (v. dys-. astma. pripremiti (članak. displicencije paktum (lat. ljekarnički zbornik dispenzirati (lat. urediti. srediti.) mn. oslobođenje. farm. dis-pescere) rastaviti. elementarne. oprostiti dispepsija (grč. raspršiti di sperma tican (grč. voj. raspoređivati. na raspolaganju. dispenzacijski troškovi iznos koji treba platiti za jedno ovakvo razrješavanje ili oprost dispenzarij (lat. radnik koji iz jednog središta. spondeios) metr. pneo dišem. dispossessio) prav. dispensator) darovatelj. regulirati račune displaced persons Čit. oraspoložiti.

nacrt (rasprave.46. točnog poimanja i razumijevanja značenja nečega. plan (npr. potpun. logia) fil. koji naređuje. dakle. rezerviran. tj. krađu). nepristupačan distancometar (lat. renommer) ozloglašen. kod raznih ministarstava. disputabilis) sporan disputacija (lat. re-sommander) loše preporučiti. fr. uređivanje. dis-proportio) neraz-mjernost. formula presude dispozitivan (lat. redni broj 66. odluka. jahanje na distancu dugotrajno jahanje (kad se konje ne zamjenjuje). med. odnosi u prirodi i kulturi su nesvrhoviti i štetni za život . nejednakost disproporcionalan (lat. rhytmos sklad. propisuje. izraz za konja koji još nije stigao ni do distantnog stupa (koji se nalazi 200 metara ispred cilja) u trenutku kad je pobjednik već prošao cilj. dys-tbanatos) teško umiranje. eutanazija distanca (lat. dis-. mjesto izdavanja i mjesto plaćanja različiti distanciran (lat. fr. distantia rastoja-nje.) dispozicijska sposobnost prav. znanost. renommerj iznijeti na loš glas disreputacija (lat. disputans) v. nesklad. fr. nadmetanje riječima disputabilan (lat. imanjem. odlučuje dispraksija (grč. dyspraxia) psih. osobito: javna znanstvena rasprava u kojoj jedna strana (oponent) nastoji opovrgnuti ono što je druga strana (respondent ih défendent) tvrdila. dobra volja. borba s dušom. dis-. svrhe. fr. sporiti se. nejednak disprozij (grč. distans) šport. zločin. dispositiva) prav. pri mar-Širanju: držati propisan razmak. zaduživanja ili otuđivanja imovine dispozitiv (lat. fr. habilitacijska disputacija. rješenje. spor. danas se još vrši radi dobivanja akademskih počasti (inauguralna disputacija. disputa-tor disputator (lat. a da se ne mora polagati račun (npr. sklonost nekim bolestima. razmak. đispositio) raspored. disputare) prepirka. glazbu. distantia) udaljenost. rćforme) loš (ili: neuspio) preobražaj ili preokret disrekomandacija (lat. dispozicijski fond novac stavljen ne-■ kome na raspolaganje u određene ■». dis-. razmještaj. lat. razmjer) nedostatak ritma. nepravilnost disruptivno pražnjenje (lat. atomska težina 162. disputator) raspravljao. držati distancu voj. disputatio pro gradu) disputant (lat. naglo pražnjenje elektriciteta. dysprositos teško pristupačan) kem. dis-proporti-onalis) nerazmjeran. element. pokuditi disrenomiran (lat. dis-. osobita sposobnost za nešto (npr. sposobnost za samostalno obavljanje poslova dispozicijsko dobro trg.dispozicija (lat. teleios savršen. disrum-pere) fiz. raspravljanje. velikih poduzeća itd. raspoloženje. sposobnost za pravne poslove. sudionik u disputiranju disputirati (lat. disputare) prepirati se. dys-. kuđenje disrekomandirati (lat. dis-. ograničenje slobode primanja obveza. roba koju naručitelj zbog loše kakvoće ili zakašnjenja neće primiti. dys ne-. raz-. dis-tanina mjenica mjenica na drugo mjesto kod koje su. naučavanje koje poriče svrhovitost i savršenstvo svijeta. nego je stavlja prodavaču na raspolaganje dispozicijsko ograničenje prav. skica. predavanja). članka. dis-. mala nesposobnost vršenja nekih pokreta. metron) instrument za određivanje udaljenosti disteleologija (grč. za bitku). kratkotrajno električno pražnjenje (za razliku od električne struje kod koje se električne mase kreću ravnomjerno i trajno utvrđenom putanjom) distanazija (grč. resom-mandation) loša preporuka. sređivanje. na lošem glasu disrenomirati (lat. mala apraksija. promocijska disputacija. fr. reputation) loš glas. pripremanje. supr. znak Dy disputa (lat. grč. osobito: voditi znanstvenu raspravu disreforma 312 distonirati disreforma (lat. raspolaganje novcem. nedostatak razumijevanja za praktičnu uporabu pojedinih predmeta disproporcija (lat. sklonost. ozloglašenost disritmija (grč. sposobnost raspolaganja nečim. disputatio) raspravljanje. dispositivus) koji se tiče raspolaganja nečim ili uređenja nečega.

apsolutno proturječe teleo-loškom shvaćanju života i prirode distencija (lat. v. distenzija distendirati (lat. disurija psihika (lat. razdavati. di-. sudsko rješenje o podjeli stečajno mase među vjerovnike. zabaviti. razvesti. prav. tikto rodim) med. različit. razmješta. zabavljanje. distringere. meti-ljavost distonirati (tal. otmjenost. disuria psychica čit. distonare) glaz. kao takvi. tj. distributivus) koji dijeli. vlas) med. disunire) razjedinjenje. distinctivus) koji odvaja. distribuens) razdje-ljivaČ. pristaše razjedinjenja SAD-a disuniran (tal. distributivan pojam log. dys-. bolestan sastav mokraće.) distrihijaza (grč. heksametar i pen-tametar (koji dolaze jedan za drugim) distihičan (grč. osobito trepavica distihijaza (grč. razvrgnuće. dis-tendere) med. di-. dvostruki red. distingvirati se isticati se distinkcija (lat. razlikuje. distributivno rješenje prav. jasan. disunire) mu. opseg. nepažnja. log. otmjen distokija (grč. razlikovan. raz-mještajni. di-stinguere) koji se razlikuje od drugih. nesretan slučaj distihija (grč. stichos) 2. di-. zabavljati. položaj distinktan (lat. istaknut distingvirati (lat. dva stiha zajedno. zabava. išČašenje. razdor. odvajanje slomljenih ili oštećenih udova. di-stinguere) odvajati. razdavač darodavatelj distribuirati (lat. razlika. razmjestiti distributivan (lat. otuđivanje. distinctio) razlikovanje. napregnutost. skrenuti pozornost s nečega. stoma usta) med. distributio) podjela. di-. distichon) metr. raspored distribuent (lat. mjerodavnost. odvojiti. rasporediti. svirati) distorzija 313 ditta distorzija (lat. dystychia red) 1. trofe hrana) med.te. točno razlikovanje pojmova. podijeliti. distrahere) rastresti. razdjeljivati. međ. nekog njegovog dijela čitavog organizma disturbacija (lat. distringas) prav. obujam. prodaja distribucija (lat. distortio) med. stichos) s dva reda. rađanje blizanaca distomatoza (grč. razdjeljuje. odvući. razumljiv distinktivan (lat. poremećaji u prehrani jednog organa. zbuniti. stichos red) med. pojam koji se odnosi na svakog člana neke skupine ili klase (supr. disunire) razjediniti. thrix. razdijelni. dvobožac . suviše visoko ili suviše nisko (pjevati. prevrtanje (očiju). razvući. izići iz ~ pravog tona. distribuere) razdijeliti. nedaća. razdvojiti disurija (grč. uron mokraća) med. naredba o pozivanju pred sud. smetnje pri mokrenju.) nemogućnost mokrenja pred drugima zbog stidlji-vosti diteist (grč. razonoda. iskazivati nekome posebnu pažnju. ugledan. razvoditi. nesloga disunionisti (tal. rasporedni. odvojen disunirati (tal. iskrivljenje distrahirati (lat. truljenje jetara koje uzrokuju crvi u jetrima (Distomum hepaticum). trichos dlaka. di-. rastaviti. dys-. distributivni broj broj koji pokazuje koliko dolazi na svakoga (po jedan. disunire) razjedinjen. di-. disturbatio) rasap. dis-tendere) zategnu-tost. stvaranje dvostrukog reda trepavica (kao bolest) distingviran (lat. razonoditi. osujećenje. otmjen. distractio) rastrese-nost. distincuts) odvojen. dis-. dvore dan distihija (grč. uganuće nekog uda.: kolektivan pojam). rastavljen. odvajati slomljene ili oštećene udove distrakcija (lat. dys-. ukinuće disunija (tal. silom istegnuti. nesreća. okrug. područje. distencija distih (grč. zaseban. districtus) sudski kotar. strofe) poet. rastegnuti distenzija (lat. razdioba. med. pjesma koja se sastoji od dvije strofe distrofija (grč. djelokrug distringas (lat. med. po dva itd. zla sudbina. theos bog) onaj koji vjeruje u dva boga. odcijepljenje. raspoređuje. distihijaza distrikt (lat. dvostih. punomoć za popisivanje stvari distrof (grč. distentio) v. razgovijetan. razlikovati nešto od nečega.

di-. trochaios) metr. firma diuretik (grč. mali balet. skretanje. tetra Četiri. istočnjačka ležaljka s jastucima (za sjedenje i spavanje). lako i ugodno glazbeno djelo. forma) nejednakog oblika. diuretičan diureza (grč. draga divagacija (lat. divagari) tumarati. promjena. uron mokraća) med.) glaz. raznorodnost. uron mokraća) med. konvergentan divergirati (lat. raznovrstan. di-. čiji se zbroj članova neograničeno povećava ukoliko se više članova uzima. udaljavati se od teme divan (perz. dividendus) mat. di-.diteizam (grč. odlutati. dvoboštvo ditetraedar (grč. mat. ples na pozornici. supr. pren. udaljavanje od teme (u govoru i pisanju) divagirati (lat. ime pod diuretìk dividenda kojim se trgovina ili poduzeće vodi. razveseliti. ditonos) glaz. divergens) koji ide u različitom smjeru. voj. carinarnica. razgovarati. poet. temno režem) razdvajanje. osobito pjevačica. prvobitno: burna i oduševljena pjesma u slavu Bakha. Dia) diva (lat. osnova) geom. kod tal. diversio) odvraćanje. razonoditi. ret. osujećivanje određenih namjera. dividirati divide in partes aequales Čit. divaricatio) fiziol. ak. di-. skretanje neprijateljske pozornosti na drugu stranu. ašikovati divarikacija (lat. djelje-nik dividenda (lat. biti različitog mišljenja divertimento (tal. granaš to razvijanje jedne žile divergencija (fr. stihovna s^opa od četiri sloga: — U — U ditta (tal.) mit. di-. med.) trg. dvostruki trohej. Dios. zaboravljanje neugodnih misli i briga diverzitet (lat. poliedar s dvaput po Četiri površine ditiramb (grč. kao u diti-rambu ditomija (grč. gen. Dii. svakovrstan (di-verzna roba) diverzifikacija (lat. pren. unošenje promjena diverziforman (lat. razonoda. dithyrambos) nadimak boga Bakha zbog njegovog tobožnjeg dvostrukog podrijetla od Semele i Zeusa. pjesnika: ljubavnica. promjena smjera. zanosno. rastavljanje na dva dijela ditonus (grč. razgranavanje. razdioba vlage po tijelu. kolos. divertere) odvojiti.) trg. tajno vijeće bivših sultana. orao gledam) v.) podijeli na jednake dijelove (oznaka na liječničkim receptima) dividend (lat. potpis na pismu. danas: lirska pjesma nadahnuta osjetilnim užicima što ih pruža život ditirampski (grč. danas: poznata i slavna glumica. razmicati se. govoriti bez veze. udio u podjeli dužnikova imanja . med. udaljavanje divergentan (lat. u određeno vrijeme. neočekivan napad. udaljavanje jednog od drugog. različit oblikom diverzija (lat.) tursko državno vijeće. divergence) razilaženje. gigant. dittos dvostruk. razonoda. zbirka spisa ili članaka. osobito pjesama (npr: Goe-theov "Zapadno-istočnjački divan") divaniti (tur. dithyrambos) oduševljeno. burno. zabavljati divertisman (fr. diversus) različit. mjenice trgovca koje ima u trgovini. velika terca ditopsija (grč. divergentne linije linije koje se udaljuju jedna od druge. boga vina i uživanja. trabunjanje (osobito kod duševnih bolesnika). diplosija ditrohej (grč. sredstvo koje pospješuje mokrenje. izdvajanje (ili: izlučivanje) mokraće div (tur. pripada svakom dioničaru u nekom dioničkom društvu prema broju njegovih dionica ili dividirati 315 uloga. popis poreznih obveznika. kaz. divide in partes ekvales (lat. lit. ples i pjesma između Činova. di-. ljudeskara Div u nekim hrvatskim prrijevodima: ime za starogrčkog boga Zeusa (prema grčkoj deklinaciji: nom. udaljavati se jedno od drugog. divagatio) tumaranje. diversificatio) mijenjanje. dat. trabunjati. gorostas. ljudina. odvratiti. prid. različnost. koji se razilazi. med. raznolik. divergere) razilaziti se. divertimento diverzan (lat. obožavana. diva) božanska. voditi ljubav. lutanje. zabavna kompozicija divertirati (lat. biće ljudskoga lika i izuzetno velike snage. diversitas) različnost. udio u dobitku koji. theos bog) vjerovanje u dva boga. lutati.) podijeli pa vladaj! v. raznolikost divide et impera (lat. raznovrsnost. odstupati. divertissement) zabava. interval koji se sastoji od dvaju cijelih tonova. diversus. Zeus. ret. edra površina. divan) govoriti. govorenje bez veze.

iznijeti na velika zvona divulzija (ni. voj. rastrubiti.) tako da je sposobna za samostalne operacije divizionar (fr. mat. umjesto da se miješaju na paleti.) rekoh i spasih dušu svoju. divinare pogađati. brojčanik kod urara. razglašavanje.) podijeli pa vladaj!. pretkazuje. obožavanje divinizirati (fr. dijelom tekuća.dividirati (lat.) božanski. sapnica pročišćivač dizajn (engl. divisor) mat. sud u kojem se subjektu (S) pridaje više predikata (P1? Pa. divide in partes ekvales (lat. a boje dobivaju veću svježinu i živost divizivan sud (lat. tisk. inženjeru Rudolfu Diesélu. širenje informacija divulgirati (lat. divinisation) stavljanje nekoga u red bogova.: tonovi se stavljaju na platno jedan pokraj drugoga. divisorium) instrument za dijeljenje. predviđa.) glaz. podjela. divisura) odsjek. slućenje divinator (lat. stavlja se.) onaj koji može predviđati. "Božanstvena komedija". razdijeliti. razvod braka divotamente (tal. dividere dijeliti) znak za dijeljenje riječi divizibilan (lat. divide et impera (lat. svečano divulgacija (lat. rekoh. divulsio) kidanje. divisio) dijeljenje. S je dijelom Pj. završio sam diza 316 dodekafonija što sam htio redi.. jedno pokraj drugog. predviđački. pjesnika Dantea Alighierija divinacija (lat. st. Divina komedija (tal.) ono što se može dijeliti. odjeljak divorcij (lat. divisibilis) djeljiv divizibilitet (lat. pali samo sobom. dicere reći. diksi (lat. bolničara itd.). osnovna strateška jedinica sastavljena od svih rodova vojske (3 do 4 pješačka puka. raskidanje divulzivan (lat.. rastanak. motor kod kojeg se tekuće gorivo ne pretvara prethodno u plin. (naziv po pronalazaču. prorok divinatoran (lat. 1858—1913) dizenteričan (grč. zapovjednik divizije divizionizam (lat. glasoviti spjev tal. nebeski dixi čit. gatanje. npr. djelitelj divizorij (lat. divisio dijeljenje) umj.: Tijela su dijelom čvrsta. dizati do neba. dakle. kazati. enteron) med. log. dijelom P2. plavo i žuto te se na taj način u promatračevom oku izvrši optičko sjedinjavanje. tj. ono što je djeljivo Divina comedia čit. desen dizelski motor teh. dividere) dijeliti. nego ubrizgava i. divisibilitas) djeljivost divizija (lat.. pretkazivanje budućnosti po snovima i raznim pojavama u prirodi. zbog visoke temperature i tlaka. desing) v.) lit. 1 do 2 topnička puka i odgovarajućeg broja inženjerije. divide in partes aequales čit. koji ima dizenteriju. dividualitas) mogućnost dijeljenja. da bi se dobio zeleni ton. divulgare) razglasiti. Verbascum thapsus) biljka s velikim dlakavim listovima (porodica zijevalica) divizor (lat. proricati) koji vrača. automobila. mat. pobožno. način slikanja francuskih impresionista iz druge polovice XIX.. gotov sam. kern. dys-. jedan broj podijeliti nekim drugim brojem. dividere) log. upalu crijevne sluznice (zarazni proljev) . upotrebljava se za pogon brodova. dijelom plinovita divizma (lat. stavljati u red bogova.. diksi et animam meam salvavi (lat. Düse) stožasto (konično) sužena cijev u kojoj se strujanje tekućina ili plinova pod tlakom pretvara u brzinu (tlačna diza) ili obrnuto (usisna diza). vračanje. tj. proriče. divulgatio) iznošenje na velika zvona. predviđanje. divortium) prekid. podjela obujma jednog pojma. mlaznica. lokomotiva i dr.) med. štovati kao Boga diviš (lat. dijeljenje brojeva (jedna od četiriju osnovnih računskih operacija). oblik. podijeli na jednake dijelove (na liječničkim receptima) dividualitet (lat. vilica za dijeljenje slova divizura (lat. s pobožnošću. divisionnaire) voj. djeljivost dividuum (lat. divinatio) pogađanje. vidovnjak. dixi et animam meam salvavi Čit. diviniser) obožavati. proročki divinizacija (fr. proricanje. divulsivus) koji kida. naznačivanje svih vrsta jednog roda putem determinacije jedne i iste oznake rodnog pojma. vrač. dixi) rekao sam. raskida divus (lat. sad mi je savjest mirna diza (njem. podijeliti. npr.

engleska.) poučavajući (druge) učimo (i sami) (Seneca) docent (lat. upućivati. docendo discimus (lat. docilis) poučljiv. dodek-archos) član vlade dvanaestorice dodekarhija (grč. koji ima dvanaest cvjetnih listića dodekarh (grč. bot. godini stala na Čelo obeshrabrene francuske vojske i kod Orleana pobijedila Engleze. najstariji po službi doalij (lat. najstariji po godinama.) carinarnica doger (niz.) učeći drugoga i sami učimo dodarij (lat. doarium) prav. koji lako uči i shvaća. dodekasilabičan stih stih koji ima dvanaest slogova. njemačka doga. dajem da bi i ti dao. dvanaesnik.predmetak koji označava nešto nesređeno. ovi su je kasnije uhvatili i spalili kao vješticu do (lat. dvanaesterac dodekatlon (grč. zlo-. griza. fone glas) glaz. archo vladam) vladavina dvanaestorice dodekasilabičan (grč. edra površina. dvanaesterac. doarij doarij (lat. seljačka djevojka Jeanne d'Arc (1412— 1431) koja je u svojoj 17. v. dodeka dvanaest. zarazni proljev Dizma jedan od dvojice razbojnika koji su bih razapeti zajedno s Isusom Kristom. koji ima dvanaest slogova. učiti drugoga. dodeka. syllabe slog) dvanaesterosložan. dys. docens) učitelj. athlon natjecanje) šport. dodeka.dizenterija (grč. dogessa) duždevica . XI. dare davati. dog) rod velikih i snažnih pasa. duodenum dodekadika (grč. docere) poučavati. dodarium) v. do dajem) do ut des (lat. Dobermannu) doboš-torta torta napravljena prema receptu nekadašnjeg bečkog slastičara Doboscha docendo discimus (lat. dodeka dvanaest) broj (piše se brojkom 1 sa 72 nule) dodekandrija (grč. dodeka. dy-senteria) med. imanje koje ostaje nakon muževljeve smrti ženi na uživanje. buldog i dr. poslušan docirati (lat. dotarij dodeka. osnova) geom. hrvatsko ne-.) ja dajem. a ti radi doajen (fr. dodeka. dodeka. doajen diplomatskog zbora strani izaslanik koji je najduže akreditiran na nekom dvoru ili pri vrhovnoj upravi neke države. doalium) prav. križanac njemačkog ovčara i velikog pin-ča. naziv za gimnastičku natjecanje u dvanaest disciplina.) prav. povjerovao je u Krista i zbog toga ga Katolička crkva slavi kao sveca Djevica Orleanska francuska narodna junakinja. 1874—1951) dodekaginija (grč. doyen) starješina. austrijski kompozitor Arnold Schônberg.(grč. gyne žena) mn. način glazbene notacije sustavnom uporabom dvanaest dodekaginija 317 dogmatizam zvukova kromatske ljestvice (napravio 1923. dodeka dvanaest. osobito na visokim školama (početno zvanje nastavnika visokih škola) docilan (lat. red Linnéovog sustava biljaka koje imaju jedanaest ih dvanaest tučaka dodekagon (grč. dodeka dvanaest. zarazna bolest koju karakterizira upala crijevne sluznice. andria muškost) bot. nekoj ustanovi. starješina fakulteta. tijelo omeđeno s dvanaest pravilnih peterokutnika (pentagonalni dodekaedar) dodekafonija (grč. sustav računanja dvanaesticama. dodeka) predmetak u slo-ženicama sa značenjem: dvanaest dodekadaktilon (grč. dakty-los prst) anat. dodeka. dati. teško. dodeka) mat. dvanaestopalčano crijevo. t dogana (tal. dekan. dodeka dvanaest. A. do ut facias (lat. gonia kut) geom. odličan policijski pas (nazvan po uzgajivaču A. dogger) nizozemski ribarski čamac dogesa (tal. dvanaesterokutnik dodekalijun (grč. najstariji po redu primanja u nekom društvu. dvanaesteroboj Dodona Zeusovo svetište i proročište u Epiru u kojem su se proročanstva dobivala po šumu ogromnog hrasta ili po letu svetoga goluba doga (engl. enteron crijevo. udovički dio. klasa u Linnéovom biljnom sustavu: cvjetovi s 12 do 19 prašničkih niti u jednom hermafro-ditnom cvijetu dodekapetalan (grč. doalij doberman plemenita rasa pasa. petalon list) bot. a ne deseticama kao u dekadnom ih decimalnom sustavu dodekaedar (grč.

skepticizam. dovesti lađu u dok . uporno pridržava tih tvrdnji dogmatika (grč. vodeni bazen opremljen branama kako bi mogao stalno imati duboku vodu radi prijama natovarenih brodova. dock) unutarnji dio luke. dogma mišljenje) fil. prvobitno: onaj filozof koji je. kada brod uđe u takav dok. (supr. logia) "znanost" o dogmama dogramadžija (tur. e. u klasičnoj grčkoj književnosti: filozofsko pravilo. izdrobiti) stolar. iziđe na površinu. dogma mišljenje) fiz. to dock) pom. docket) trg. dogmatizo donosim odluku. kršćanske dogme formulirana kršćanska načela koja sadrže spoznaje o Bogu. hidraulični dok sličan postupak. dokei čini se) naučavanje jedne gnostičke (bogumilske) sljedbe prema kojem je Krist samo prividno imao tijelo. lista robe doketizam (grč. latreia obožavanje) slijepa i nekritična privrženost nekom teološkom ili filozofskom naučavanju ili metodi dogmatologija (grč. fil. a zatim se voda iscrpe i on. za razliku od skeptika koji su u sve sumnjali. kriticizam) dogmatizirati (grč. plivajući dok podiže se tamo gdje ne može biti suhi. dochmios) metr. uopće postavljao pozitivne tvrdnje i naučavanja. voda se iz njega iscrpe. suhi dok radionica za izgradnju i popravljanje brodova. odsječnim i uvjerljivim tonom. drvodjelja. bez dokaza. dogma mišljenje) cjelina ili sustav naučavanja neke filozofske ili vjerske škole. dokimasia) ispitivanje. toliko dubok da može primiti brod. a brod se spusti i zadrži na posebnom postolju. pren.) doketizam (grč. govoriti odlučnim. pismo s popisom poslane robe. dokimos dokazan. kern. dogma. rezbar dogramadžiluk (tur. onaj koji postavlja tvrdnje bez dovoljnog opravdanja i koji se. bez obrazloženja i dokaza dogmatičar (grč. v. voda se ponovno pusti u bazen i brod opet isplovi. pren. v. n. do-kema privid) naučavanje daje Krist imao samo prividno tijelo i da su cijelo njegovo zemaljsko postojanje i patnje bili samo privid dokimastika (grč. jednog jamba i kretikusa: U--U dok (eng. dokimazo ispitujem. nekritično povjerenje u ljudsku sposobnost spoznavanja. prema Kantu dogmatičari su oni koji postavljaju pozitivne metafizičke tvrdnje ne pitajući ima li ljudski razum uopće prava na takve tvrdnje. osobito: uporaba pojmova koji služe samo u granicama mogućeg iskustva i radi ujedinjavanja iskustva u stvarima koje se nalaze s one strane svakog iskustva. samo pomoću zraka doket (eng. stolarstvo dohmij (grč. v. pristaša dogmatizma. dogma mišljenje) pravilo. dogramak isjeći. pošto ga poprave. govoriti o nečemu s visine dogmatolatrija (grč. dokimazija dokimazija (grč. u Novom zavjetu: carska naredba. logia) kern. dokein činiti se. ozidan bazen. unatoč proturazlozima. predavati o dogmama. stihovna stopa sastavljena od pet slogova. logos znanost) znanost koja proučava sustav ocjenjivanja (npr. dokeo mislim. istraživanje. dokimastika) dokimaziologija (grč. dogmatizam dogmatičan zasnovan na dogmi. onaj koji nešto uporno i odlučno tvrdi dogmatizam (grč. isključujući naučavanja o dužnostima i moralu (dio sistematske teologije) dogmatist (grč. dogma) onaj koji uči pravilima vjere. nekritičan.dogma (grč. vještina ispitivanja (dokimazi-ologija. dokimazo ispitujem) kern. određujem) postavljati znanstvene tvrdnje. zaključak crkvenog sabora (koncila). te prema tome i nije rođen kao čovjek (2—3. osobito: sustavno znanstveno izlaganje kršćanskih naučavanja o Bogu ili vjeri. dogma. naučavanja o vjeri: neispitan. izdrobiti) stolarski zanat. koji se tiče dogme. Čestit. st. svijetu i o Božjim odredbama koje su u vezi sa spasenjem čovjeka dogmaticizam fil. takav dok se pomoću vode potopi i brod na njega nasjedne. znanstvena metoda koja polazi od dogmi i ne dopušta ponovno ispitivanje točnosti tih dogdogmatizirati 318 doktor mi. pouka. u školi) dokirati (eng. postavljanje metafizičkih naučavanja i sustava bez prethodne kritike spoznaje. koji prima ili tvrdi nešto jednostavno. zakonska odredba.: empirizam. dogramak isjeći. zajedno s brodom. popis. u staroj Ateni: poseban ispit kandidata za neki položaj u državnoj službi s obzirom na njihove građanske sposobnosti i spremu. dokimazija dokimologija (grč.

bez obzira na stvarnost. tj. pisci koji služe kao važan izvor za poznavanje antičke filozofije doksologija (grč. ona koju je izdala vlast dokumentaran (lat. tj.) kabanica s rukavima. tužno. podnijeti dokaz. koji može dokazati (ili: koji dokazuje) na temelju činjenica dokumentirati (lat.) glaz. ormar u zidu. dokumentum publikum (lat. doctor) položiti doktorski ispit. documentum privatum Čit.) glaz. dolfvman) vozač kolica s televizijskom kamerom dolmen (bretonski dol stol. škrinja. pretjerano točan. doctoratum) doktorski ispit. đolap) 1. sofia mudrost) umišljena mudrost. pretjerano častoljublje doksozofija (grč. završna formula svih istočnopravoslavnih propovijedi i evangeličkog Očenaša doksomanija (grč. kusur izvratak. koji ima više povjerenja u svoje mišljenje nego u ono čemu ga uče iskustvo i život. tj. ili bez obzira što je uopće i očito nemoguće da se ta načela ostvare doktrinaran (lat. uopće uništiti dolama (tur. katekizam doktrinär (lat. dolichos dugačak. niša. naučavanje o nečemu izloženo kao sustav. kefale glava) svojstvo lubanja Čija je širina manja od četiri petine dužine. lako se možemo prevariti te ga zamijeniti s dioritom dolihocefalija (grč. men kamen) grobnica iz mlađeg kamenog doba koja se sastoji od više velikih kamenih blokova naslaganih u obliku sanduka dolomit . doctrina) sklonost odlučivanju samo na osnovi apstraktnih teorija. documentarius) ispravni. doktorska diploma svjedodžba o dobivenoj doktorskoj tituli doktorand 319 dolmen doktorand (lat. 2. doxa slava. logia) slavljenje i veličanje Boga. slatko. ludilo) težnja za isticanjem po svaku cijenu. osobito u medicini). povelja. znanost. ubiti. documentum publicum čit. koji se temelji na ispravama. mania bijes. doctrina) čovjek koji svoja shvaćanja i svoje svjetonazore temelji na već usvojenim principima (načelima) koji za njega. žalosno dolerit (grč. dokrajčiti. provesti u djelo bez obzira je li stvarnost za to već dozrela. dostorandus) onaj koji se sprema za doktorski ispit. fil. doxa. doktrinarstvo doktrinarstvo v. docere poučavati. filozofiji. drvena naprava s konjskim pogonom koja je služila za navodnjavanje (primjerice u Makedoniji). činjenično dokazan. doctrina) učen. 4. dolichos dugačak. dollar) sjevernoamerička novčana jedinica = 100 centi dolce čit. otkriti dokusuriti (tur. potkrijepiti dokazima. titula najvišeg akademskog dostojanstva (u teologiji. s uspjehom obraniti doktorsku disertaciju. sprava za prženje kave dolar (engl. vrijede kao sigurni i nesumnjivi. dollvcran) dizalica na kojoj se nalazi televizijska kamera te omogućuje snimanje iz svih položaja dolimen (engl. doctrina) učenost. tj.đoksat (tur. ostatak novca nakon plaćanja) 1. pravnim znanostima. dolihocefalija dolihoprosopik (grč. u crkvenom smislu: poučavanje u kršćanskoj vjeri. kandidat za doktora doktorat (lat. documentum) pisan dokaz. znanstvena tvrdnja koja ne vodi računa o stvarnosti ili se ne osvrće na nju. 3. doktrinarizam dokument (lat. doleros prevarljiv) vrsta bazalta i dijabaza (struktura mu je jasnozrnasta do krupnozrnasta). znanstvenik.) javna isprava. mudrost naoko doktor (lat. tj.) glaz. s bolom. poveljni. dokumentum privatum (lat. a da ih ponovno i ne ispituje. u svakodnevnom životu: liječnik. pedantan doktrinarizam (lat. ona koju nije izdala vlast. doctor) učen čovjek. isplatiti dug. popuniti manjak. bolno. umilno dolentemente (tal. dolento dolento (tal. prosopon lice) Čovjek koji ima dugačko lice dolikran (engl. dolihocefali ljudi koji imaju takvu lubanju dolihokefalija v. poveljama. 2. pokazivati. onaj koji teži kon-zekvence svojih shvaćanja ostvariti. doksat) vrsta balkona. v. kratak konjanički gornji kaput dolap (tur. isprava. biti proglašen za doktora nekog fakulteta doktrina (lat. dolce (tal. doktorska titula doktorirati (lat. grafo pišem) mn. doxa slava.) privatna isprava. mnijenje. documentare) pisano posvjedočiti. izbočeni dio prostorije preko vanjskog zida doksografi (grč. doxa mišljenje.

engl. gospodar domine (tal. ukroćivanje. gospodarstvo. krunska imanja. navikavanje na poslušnost domestiks (engl. vlasništvo. dominica sc. zavičajni. ali ga ima i bijelog. vladanje. unutarnji.J bol. i koji je obično manji od poreza ostalih poreznih obveznika (u nekim državama Zapada) dominikalije (lat. osoba na koju se trasira domicilirana mjenica domiciliran (lat. domino) mn. dolosus) zlonamjeran. tj. dominans) koji vlada. nedjelja.) krov u obliku kupole domanijalan (lat. dominium. domiciliated bili) mjenica koja se ne isplaćuje u mjestu izdavanja. nadmoćan. dominium) pravo vladanja. domaine) vladarsko. nadmoć dominanta (tal. biti nastanjen. doma. dom. fr. dominika (lat. obiteljski. državna dobra. domani-um) koji se tiče krunskih. dies) dan Gospodnji. dominicalis) gospodarski. označiti mjesto plaćanja mjenice domina (lat. glavna crkva u gradu. svećenik koji još nema pravo biti nazočan na sjednicama Kaptola domicil (lat. domaćica. peti ton u dijatonskoj ljestvici. doma kuća. bolovi. v. odrediti nekome mjesto stanovanja. dominatus) vlast. sivog. polje rada. dominica 321 donatar dominica čit. dolores (lat. do-lento dolozan (lat. gospodarstvo. smeđeg i crnog. a u nekim i kobalta. dolorozo (tal. ima redovito primjesa željeza i mangana. trg. bezbojan kristalast vapnenac. tal. domicellus) mlad kat. dominikalne lekcije . domesticatio) pripitomljavanje. krug djelovanja. saborna crkva. domanium) pretvoriti u vladarsko.320 domine dolomit min. prebivati.) 2. krunsko dobro. dominator) vladar. oblik vladavine što ga je u starom Rimu zaveo imperator Dioklecijan dominator (lat. Dolomiti planinska skupina u Istočnim Alpama dolor flat. don doma (lat. bolestan strah od boravljenja u kući domena (lat. biskupa ili Kaptola). trg. čitaju i tumače. krunsko ili državno dobro domatofobija (grč. prebivalište. zlonamjerna prijevara. npr. nego negdje drugdje domicilirati (lat. fr. slobodan posjed dominikalan (lat. biskupski dvori. vladarskih ili državnih dobara domanijalizirati (lat. domicilium) stanovati. rezidencija dominij (lat. glavni ton. pravo vlasništva. patnje doloroso čit.) prijevara. vladanje. žutog. Gospodnji. glavni. fobeo-mai bojim se) med. dome. domesticus) kućni. Go-spodov. njegovog dvora i za podmirivanje njegovih posebnih izdataka. domicilium} trg. osobito ona čiji je krov izrađen u obliku kupola. dominium. mjesto u kojem se treba platiti mjenica domicilat (lat. fil. mn. lukavstvo. v. samostana dominacija (lat. boraviti. domus kuća. koji namjerno nanosi štetu dolus (lat. domi-cilium) zavičaj. dominikalni porez porez koji . dominatio) vlast. u širem smislu: svaki krov izrađen u obliku kupola i svaka građevina s takvim krovom dom (port. tko u domicilu isplaćuje mjenicu domicilijant (lat. domus. zemljišta i posjedi koji su određeni za izdržavanje vladara. stolna (ili: glavna) crkva (nadbiskupa. pakost. stalno mjesto stanovanja. rat domicelar (lat. nadstojnica ženskog kat. nastaniti nekoga.) gospođa. struka domestikacija (lat. domino 3. stan. dolores) mn. vla-darica. vlada. domicilium) trg. područje. duomo) 1. effet a domicile. dominante) glaz. domicilirana mjenica ili domicilna trata (fr. nedjeljom i blagdanskim danima. gospodari. vlastelinski. domicilium) koji stanuje. zloba dom (lat. v. djelokrug. plaćaju na svoje prihode posjednici i svećenici. dominicalia) ulomci iz evanđelja ili poslanica koji se. domestics) vrsta grube i čvrste pamučne tkanine domestikus (lat.) glaz. glavna komponenta nekog zbivanja koja mu određuje smjer dominantan (lat. pretežit dominat (lat. perikope. pločice kojima se igra poznata društvena igra domino. posjed.

lat. vladati nad kim ih nad čim. narkotik. zemlja ili područje kojim se upravlja. vladarica donacija (lat. primatelj donator dot donator {lat. dominicatum) gospodarski dvor.) "dar od pisca" (bilješka na knjizi koju daruje autor) doping (engl. don Frane) Don Huan (šp. zapovijedati. v. Don Juan) v. donatarius) onaj koji prima dar. svileni ogrtač za maske. dominari) vladati. dopl-igl (njem. donum auc-toris (lat. vlastelinski dvor dominikum (lat. glavne karakteristike: užlijebljen i manje vitak stup koji se završava vrlo jednostavnim kapitelom . dont. akt o davanju poklona Donald Duck čit. vlasnik. dragocjenosti koje su vlasništvo crkve. igra u kojoj se 28. pustolovni (avanturistički) ludi pod-' vizi. kod poslova zaključenih na ograničen rok (ako roba nije mogla biti isporučena ili primljena) dona (lat. Mozartova opera Don Quijote Čit. npr.) dar. dijeli igračima koji ih slažu naizmjenice jednu do druge tako da svuda dva ista broja stoje jedan pokraj drugog (tko prvi upotrijebi sve svoje pločice — domine. tip avanturista — zanesenjaka. doma kuća. donator) davatelj. onaj koji nešto daruje ili ostavlja u nasljedstvo (crkvama. domaćin. utemeljilo Spartu.dominikalist (lat. dominicalis) onaj koji plaća dominikalni porez.) gospodar. dompteur) krotitelj životinja don (šp. izdizati se nad kim ili nad čim. Eldorado Dorani starogrčko pleme na Pelopo-nezu.) legendarni Šp.) ime poznatog lika iz stripova za djecu donarij (lat. vlast. obrazinama. gemein biti pun) naprava za centralno grijanje dompter (fr. donkihotijade donkihotijade pl. eagle) "dvostruki orao". dominicum) crkveno imanje. biti na prvom mjestu.) 1. poklon. tj. obilježenih dvostrukim brojevima od 1 do 12.) 1. kao i titula kneževa. počasno ime uglednih ljudi u Španjolskoj i Portugalu. Don Juan Don Juan (šp. Donald Dak (engl. prije: sama crkva. Don Quijote) mn. pod dominikalan dominikanac katolički redovnik iz reda Dominika de Guzmana (red osnovan u južnoj Francuskoj 1215. Don Kihot (šp. odjeća za balove pod maskama. isticati se. doppio uso) trg.) gospodin.) dominikat (lat. donatio) poklanjanje. zavodnik. tj. nadvisivati domino (tal.) donkihoterije (šp. dopio uzo (tal. dominion) suverenost. biti na čelu. engl. dvostruki rok plaćanja Dorado (šp. svoj zakonodavni parlament (one su u svojoj upravi potpuno samostalne. dorski stil najstariji stil starogrčke arhitekture. doppel. gospodar igre) dominus (lat. praviti se gospodin. donarium) žrtvenik donatar (lat. od donum dona (tal. misa dominion (engl. darovatelj. naknada štete koja se polaže na dan kad bi trebalo izvršiti plaćanje. krabuljama. el Dorado) v. 36 ili 45 pločica.) glaz. praemium) burz. opijum) kažnjivo davanje sredstava protiv umora kako bi se povećala izdržljivost organizma dopltštos (njem. taj je domino. gospodariti. kneževskih sinova i svećenika u Rimu i Napulju (uvijek ispred krsnog imena. donkihoterije donum (lat. pustolova don-premija (fr. ustanovama itd. dvostruko doppio uso čit.) ime viteza lutalice od La Mancha u glasovitom istoimenom satiričnom romanu španjolskog pisca Cervantesa. vladar. donna) 2. Stoss udarac) Šport. osobito sudskim putem. sjever-noamerički zlatnik od kalifornijskog zlata = 20 dolara doppio (tal. 2. doppelt dvostruk. službeni naziv za britanske kolonije koje imaju svoju samoupravu. 3. posjednik. gospođa. gospođin domogem (grč. samo što im engleski kralj postavlja guvernere i ima pravo veta protiv donesenih zakona) dominirati (lat. mn. pustolovine. dope mazivo za stroj. u nogometu: udarac lopte pri kojem lopta prije glavnog udarca dodirne zemlju doppel-eagle čit. v. gospodarica. osoba obučena u domino (na balu pod obrazinama).

količina materije (tvari) koja ulazi u sastav nekog lijeka. dosis davanje. dorsum leđa. ven-ter trbuh) anat. uljasta i poput vode bistra tekućina. Doris) snažno. klobuČinu (filc) za šešire prevući finom dlakom dorizam (grč.) kip koji služi kao uzor za proporcionalnost dijelova muškog tijela dorirati (lat. leđnotrbušni. dorage) pozlaćivanje. darovati (Crkvu. metron mjera) sprava kojom se mjeri količina propisane mjere nekog lijeka (doze) . logia) med. spavaonica (osobito u samostanima). dorer) pozlatiti.) ili in tergo (lat. dosis davanje) 2. dormire. supstanci (šećera. dormeuse) spavaća ili noćna kapa. dotales) mn. dio imanja koji pripada ženi nakon muževljeve smrti. kralježnica. koji se tiče miraza. u izradi šešira: prevlačenje pusta. dorsuahs) v. de-aurare. u pravu nekih srednjoeuropskih država: udovički dio (koji muž ostavlja ženi) dosje (fr. doron dar. do-talia pacta Čit. dorsetteen) vrsta vunene tkanine sa svilenim umecima dorziventralan (lat. leđni dorzetin (eng. fr. dorsalis) anat. narodni dar. počasni dar. kutija za Čuvanje suhih tvari.) dolje! lezi! (zapovijed psu da legne) Downing-street čit. dot-krojenje prenošenje krojeva s uzorka tako da na dotacija 323 drahma zupčani kotačić na papiru buši rupice uzduž linije koju slijedi dotacija (lat. e. osobe obvezne plaćati porez Crkvi ili svećeniku dotalij (lat. klobučine (filca) finom dlakom Dorida mit. tas-sah) 1. majka Nereida Dorifor (grč. pust. dorski stupovi po plemenu Dorana nazvani najstariji i najjednostavniji starogrčki stupovi s običnim kapitelima i frizom s triglifima i metopima dorsum (lat. dotarij dotarij (lat. dotalija pakta (lat. prihod dotalan (lat. grubo narječje (dorski dijalekt) i karakter Dorana. tvrdo i . . obratna strana.) točkica. dormitivum) med. dati miraz. venter trbuh) leđno-trbušni.) leda.doraža (fr. hrbat. amilinski kloral. udovički dio imanja dotirati (lat. leđa. služi kao sredstvo za uspavljivanje dormitiv (lat. dosis davanje. koji se proteže od kralježnice prema trbuhu dorzualan (lat. školu.) ime londonske ulice u kojoj se nalazi britansko Ministarstvo vanjskih poslova i Ministarstvo financija. dormitorium) spavaća soba.) dozimetar (grč. Dose.) s druge strane. doriakos) svojstven Dora-nima. koji ide od kralježnice u smjeru trbuha dorzoventralan (lat. dan. dobrotvornu ustanovu) double-scull Čit. greben. dotalis) mirazni. vrsta uskog trkačkog čamca (skule-ra) koji voze dva veslača sa po dva vesla down! Čit. koji spada u miraz. pr. planinski prijevoj. dotarium) prav. dubl-skul (engl. vojskovođama. ležaljka za spavanje dormiol (lat. dotare) opremiti.) šport. dar Crkvi ili dobrotvornoj ustanovi. zem. jednog starogrčkog plemena. dorsum. stražnja. putnička kola u kojima se može i spavati.) sklapanje braka. st. daase. didomi dajem. dossier) svi spisi koji se tiču jednog predmeta ili osobe dot (engl. darovanje zemljišta zaslužnim državnicima. kći Oceana. sredstvo za uspavljivanje dormitorij (lat. v. đaun! (engl. pozlaćivati. oleum) kem. dotis) u starorimskom pravu: miraz. Dauning-strit (engl. osobito: davanje lijeka. ugovori o mirazu dotali (lat. duhana i dr. starogrčka božica mora. mania bijes) bolestan nagon za darovanjem dorski (grč. ar. doziologija (grč. dos. pozlata. količina lijeka koju treba dati bolesniku doza (njem. znanost o davanju lijekova s obzirom na količinu . davanje. tj.) kopljonoša — znamenit Polikletov (5. supr: aticizam i jonizam dormeza (fr. dorzalan dos (lat. dotatio) miraz. neke mjenice) dorzalan (lat. Često se upotrebljava u diplomatskom i novinarskom jeziku umjesto imena ovih britanskih ministarstava doza (grč. dotalitium) prav. groblje doromanija (grč. in dorso (lat. s obratne strane (npr. n.

drei tri. phil.doziranje (grč. mania pomama. pomoćni bojni brod za čišćenje mora od mina kod svoje obale i ispred svojih većih brodova dragirati (fr. dr. stara drajfirtl 324 draperija atenska mjera za težinu. zmajevo drvo. drager dragoman (ar. kratica za doktor dr. vojna vlast. pren. današnja grčka novčana jedinica sadrži 100 lenti. drakaina) bot. radim. drama radnja) koji se odnosi na dramu. ženska bluza s rukavima do ispod lakata) drajfirtlpolka polka u 3/4 taktu drajfirtltakt (njem. grč. koji je u tri reda drajsiger (njem. drao činim. neumoljiv. dramaturgia) znanost o drami i dramskoj umjetnosti. n. svaka odluka vlade koja se provodi pomoću vojne sile draguni (fr. a temelji se na sukobu između likova (prema sadržaju drama može biti ljubavna. socijalna. povijesna. dramatikos) dramski pisac. mjenica. e. Dreivierteltakt) glaz. pr. ergon djelo. Drakon) atenski zakonodavac iz VII. otuda: drakonski pretjerano strog. od VI. drama) prerađivati u dramski oblik. drama radnja) dramska književnost. med. drachme) starogrčki i sta-rožidovski srebrni novac veoma različite vrijednosti. trata drager (fr. određivanje količine lijeka koju treba dati bolesniku dozirati (grč. do II. dramaturgos) stručnjak koji sastavlja dramski repertoar. draguer) pom. kratica za doktor filozofije dr. prilagođavanje za prikazivanje na pozornici dramatizirati (grč. teorija drame . st. drama radnja) preradba nekog književnog djela u dramski oblik. prvobitno (kod Francuza): pješaci koji su se služili konjima samo kad su se trebali brzo kretati drahma (grč. drama. ludilo) pretjerana ljubav prema drami. događaj ili doživljaj koji je po svojoj uzbudljivosti sličan drami dramatičan (grč. dramatičar dramaturgija (grč. prisilno naplaćivanje poreza pomoću draguna.7718 grama drama (grč. nisu mogli održati. znanost o drami i dramskoj umjetnosti dramatizacija (grč. rukavi) ima samo tri četvrtine dužine (npr. Reihe red) tro-redan. tj. dreissig trideset) tri-desetogodišnj ak drakar srednjovjekovni vikinški ratni brod Drakon (grč. čiji se zakoni.. (1681. odrediti količinu lijeka koju treba davati bolesniku dr. koji se zbiva kao u drami. st. s mnogo radnje.). fil. pisac drame dramatika (grč. živo i u razgovoru (dijaloški) dramatičar (grč. usp. osobito pri stranim pred-stavništima u Turskoj dragonada (fr. književno djelo koje u formi dijaloga i monologa prikazuje neku ozbiljnu temu. kratica za doktor medicine dracena (grč. tročetvrtinska mjera troČetvr-tinski takt drajrajig (njem. n. određivanje količine tvari. dramski pisac. dosis davanje) med. pr. diram. psihološka itd. e.2 g = 1/100 oke dram čit. materije koja treba ući u sastav nekog lijeka. zbog pretjerane strogosti ("krvlju pisani").) pomoću draguna. prilagoditi za prikazivanje na pozornici dramatomanija (grč. drama. dosis davanje) odrediti količinu tvari koja treba ući u sastav nekog lijeka. dreiviertel tri četvrtine) odjevni predmet na kojem neki dio {npr. zmajevac (biljka iz porodice ljiljana) draft (engl. dati dramski oblik. drachme) turska mjera za težinu = 3.) trg. vojske. dragon) laki konjanici koji se prema potrebi bore i kao pješaci. okrutan drakonski v. tardžuman) tumač. drama. čistiti morske putove od podmorskih mina radi osiguravanja plovidbe i kretanja drugih brodova. jedan od triju književnih rodova (uz liriku i epiku).32 g drajfirtl (njem.) jedinica za mjerenje težine u Engleskoj i SAD-u = 1. g. strast za kazalištem dramatopeja (grč. dragon) prisilno preo-braćenje protestanata na katoličanstvo za vrijeme Luja XIV. poieo pravim) pisanje i prikazivanje kazališnih djela dramaturg (grč. poet. = 4. prevoditelj. drama radnja) radnja. Drakon dralon naziv za sintetička vlakna (nalik na vunu) dram (perz. drem (engl. dragueur) pom.

) dru-Štveira odjeća.) prostorija za oblačenje. uvježbati dressing-room čit. kretanje glumaca. Dreh-buhne) okretna pozornica izgrađena u obliku kružnice s nekoliko odjeljaka te se pomoću nje mogu brzo mijenjati scene: dok je jedan dio velike okretne ploče okrenut publici. osobito športskog društva. uniforma. jaka sredstva za čišćenje drastičan (grč. sačma drebina (njem. gala-odjeća dresiran (fr. čišćenje gnoja putem odvođenja drener (fr. dresser) obučavati. očevidan dravidski jezici (sanskr. drastikos) koji ima jako. položaj kamere. g. dresser) uvježbavanje (pasa. neposredan. neotesan. tvornica sukna. zastori drapirati (fr. s pripjevom draperija (fr. čoha. uvježbavati. zvukovi itd. 3. drao djelujem. cijevi od ilovače za isušivanje vlažnih i močvarnih zemljišta kako bi se napravila plodnim. osobito pohvalna. soba za uljepšavanje (ili: dotjerivanje) dresura (fr. draperie) tvornica čohe. poprečno zanošenje broda zbog vjetra i morske struje. što je u vezi s dramaturgijom (npr. drama) malo kazališno djelo. dekanski jezici draže(ja) (fr. to drain) odvesti (ili: odvoditi) suvišnu vodu pomoću podzemnih cijevi dres (engl. med. morska struja koju uzrokuje pod trajno djelovanje vjetra. članci. ušećereni badem. draper) u slikarstvu i kiparstvu: namjestiti nabore (npr. psa vještinama. privikavati životinje (npr. drifter) motorni ribarski brodić koji služi za lov mrežom po-tegačom . konja jahanju). Buch knjiga) knjiga snimanja. dramaturgija dramaturški (grč. uvježban. dretva Dreyfus. drapur) u staroj nordijskoj poeziji: pjesma. dragée) šećerno voce. koristi se za prijevoz željezničkog osoblja koje pregledava i popravlja prugu driblati (eng. zavjese. namjestiti zavjese drastici (grč. konja. 2. trun. Draise po kojem je i dobila ime. dresser) školovan. Draht žica) jak tanak konac kojim obućari prošivaju obuću. vrtjeti. čoharstvo. lat. drehen okretati. neposredan. na kipu). podzemna. svijetlosmeđa boja drapa (nord. dreadnought) vrsta velikih i oklopljenih ratnih brodova s teškim dalekometnim topovima dren (engl. mala drama koja samo u jednom činu prikazuje dramatiziran događaj drangulija (tur. suknar drap irati 325 Drijada stvo.) dret (tal. pom. 1. na drugima se pripremaju sljedeće slike drebuh (njem. dribble) u nogometu: vješto voditi loptu između igrača. drap). full dress (engl. vježbati. sukno. odjeća neke organizacije. Alfred čit. predmeti ili ledene sante koje plutaju morem nošeni vjetrom ili strujom drifter (engl. dritto) ravan. drain) isušivanje pomoću odvodnih cijevi. dress) odjeća. fr. knjiga u kojoj je propisano sve što je potrebno da bi se moglo snimati (npr. zavaravati drift (niz). konstruirao ju je 1817. draineur) onaj koji postavlja cijevi za isušivanje podvodnog zemljišta drenirati (eng. trgovina čohom. drapa. prikazi i si. radim) mn. strog. dramaturgike) v. med. ponosi) sitan nakit ili sitnica uopće drap (tal. ptica i dr. drainage) isušivanje vlažnog ili močvarnog zemljišta pomoću podzemnih cijevi za odvođenje. dresing-rum (eng. tj. malo tračničko vozilo na ručni ili motorni pogon. direktan dreta (njem. snažno djelovanje. odvodna cjevčica drenaža (fr. Iranu i Sri Lanki. ukroćen dresirati (fr. dravida) jezici koji se govore u južnoj Indiji.) dramolet (grč. drappo. K. francuski kapetan osuđen zbog špijunaže. Pakistanu. izravan. dirhem mrvica. dramaturgikos) koji se tiče dramaturgije.) drednot (eng. pren. drap boja prljavožuta.dramaturgika (grč. Drajfus (1859— 1935). opipljiv. grub. gururlu koji se kiti. med. čohana roba. ali kasnije oslobođen i unaprijeđen drezina dvokolica koja se pokretala odgurivahjem nogama (preteča bicikla).

konja i dr. vrsta gumba.) druker (njem. drurilejn (engl. duo dva) vrsta eksploziva koji se sastoji od nitroglicerina i pilje-vine dualist (lat. načela. vrsta Šampanjca trpkog okusa dual (lat.) laka. navijač drukfeler (njem. slene risarije čije ideje naziremo pomoću mašte. fa-geo jedem) med. vlaga.) "osobito suh". principa. utrka) utrka (na kolima ili pješke) koju su stari Grci održavali na gimnastičkim-igrama. drogue) osušeni dijelovi bilja koji služe za pripravljanje lijekova drogerija (fr.-kelt. lat. naučavanje o postojanju dvaju različitih.Drijada (grč. droguerie) prodavaonica droga i kemikalija drogerist (fr. Drucker) 1. druides) svećenici svetog hrasta kod starih Kelta (u Galiji. bril. draj doks (engl. droodles) naoko besmi-. grčkog) koji imaju. suhi dok. sanskrtskog. st. izumitelj umjetnik Roger Priče druidi (lat.) londonsko kazalište osnovano 1663.: Bog i Sotona (dobar i zao princip). drops) vrsta voćnih bombona. drill. Drucker) sitni metalni gumb. vrsta brze jedrilice dromos (grč.) pom. dvojina. navijač. drut) vještica. potpuno suprotnih stanja. pristaša podjele upravne vlasti na dva samostalna dijela dualistički 327 dudoec dualistički (lat. vile-. vlažan) bot. draj (eng. kopče. lat. gorkih ili kiselih jela droga (fr. osobina nekih jezika (npr. muhamedanstva i kršćanstva dry čit. dromas. Britaniji itd.. drucken) tiskati. čarobnica drudlz (engl. šport. trilix troži-čan) platno od triju niti (čvrsta lanena. udarac po lopti nakon što je odskočila od zemlje drops (eng. . dropkik (engl. duh i materija. droseros rosan. šport. radnik koji ručno savija metalne dijelove druker (njem. dualis) fil. cvilih drimifagrja (grč. kopča. Bog i svijet. dualis) dvojstvo. drogue) trgovac drogama i kemikalijama drolerija (fr. dry docks čit. trpak. metalosavijač.) suh. starokeltski svećenici drukati (njem. dromeda-rius) obična jednogrba deva. drimys ljut. dvojina. pripadnici ratničkog naroda u Siriji. dijeljenje na dvoje. kick udarac) šport. biljka rosika kružnolista. govore jednim arapskim narječjem. udubljenje na trkačkoj stazi drosera (grč. dulais dvojan) gram. ekstra draj (engl. usp. Drillich. gorska vila dril-kultura 326 dualist dril-kultura (eng. 2. duo. tipfeler Drury-Lane čit. zao duh. još jedan broj za gramatičko mijenjanje imenica i glagola. lat.). 3. drosos rosa. duo dva. drop pasti. otkrivena ruska kočija sa tri sjedala i niskim kotačima drozometar (grč. osim jednine i množine. drosos rosa. Fehler pogreška) tiskarska pogreška. dualis) koji se temelji na dualizmu dualitet (lat. šumska nimfa koja je živjela i umirala s drvetom u kojem je živjela. drôlerie) smiješno prikazivanje ljudi i životinja u starijoj drami dromedar (grč. pogleda na svijet itd. navijati za (igrača. jedenje ljutih. naučavanje o dvojstvu. metria) mjerenje količine rose koja padne drud (niz. (u 18. a religija im je mješavina poganstva. šport.njak druda (niz. bilo je poznato po izvedbama Shakespeareovih djela) drusirati (fr. drut) vještac. šport. hrani se kukcima droška (rus. a koji označava dvojstvo stvari ili radnju udvoje dualin (lat. zakon logičkog raščlanjivanja misaonog sadržaja na dva dijela (subjekt — predikat) dualizam (lat. kibic. log. Druck tisak. cultura) sijanje ili sadenje po brazdama radi povoljnijeg i boljeg prinosa drilih (njem. kudjeljna ili pamučna tkanina). staza koju je na takvoj utrci trebalo pretrčati drop-kick čit. extra dry čit. Dryas) mit. metron) instrument za mjerenje količine rose koja padne drozometrija (grč. načina mišljenja. dualis) pristaša dualizma. drousse) u predenju: vunu namazati uljem Druži mn. npr.

a due corde Čit. doubler) udvojiti. sklon sumnja-nju. koji je u pitanju dubitacija (lat.. a due voci čit. dvojba neizvjesnost. metnuti podstavu (otuda: dubl-štof tkanina za podstavu). Pseu-dotsuga taxifolia). duzen govoriti "ti". double) zlatni ili srebrni predmeti koji se sastoje od dviju kovina i kod kojih je samo vanjska prevlaka zlatna ili srebrna. neradnik. osobito: sumnjivo potraživanje. . a due voći (tal. doublage) udvajanje. murva. dubitatio) sumnjanje. visoko bjelogorično drvo sa sitnim bijelim. dubitatif) sumnjičav. neizvjesna i nesigurna naplata nekog duga dubiozan (lat. probisvijet. u talijanskoj povijesti umjetnosti naziv za 13. s dvije žice duel (lat. dubium) sumnja. obići (npr. u draguljarstvu: spajati dva kamena u jednu cjelinu ducbruder (njem. politička podijeljenost nekog naroda na dva dijela koji djeluju jedan protiv drugog dub (engl. 4. orgulj-ski registar. in dubio (lat. duel) dvoboj. donio prvo sjeme u Europu). koji sumnja. udvostručiti. nešto stoje osobito malo. duellare) imati s nekim dvoboj. dvaput. anorganska i organska priroda. tući se u dvoboju duet (tal. doublet) 1. udvajati. zbog svoje čvrstoće upotrebljava se za gradnju dokova. za dva glasa.priroda i duh. dvojbenost. larus dudoec (lat. a due korde (tal. koji pokazuje (ili: izražava) sumnju dubitirati (lat.) bot. drugo oblaganje broda daskama. duetto) glaz. dudžento (tal. oblik dvanaestine. brana. crvenim ili crnim jestivim grozdastim boba-ma duden (njem. dubiosus) sumnjiv. ne biti u što siguran. na dvije. due volte (tal. mostova. in duodecimo) dvanaestina. greben). osobito: format knjige kod koje je jedan tiskani arak podijeljen na dvanaest listova. voj. umnožiti. double dvostruko) filmski izraz za sinkronizaciju govora glumaca na nekom drugom jeziku pošto je već prvotna verzija snimljena na originalu dubij (lat. ugurati u borbenu liniju. lov. tisk. fućkabca.) glaz. subjekt i objekt. double) dvostruk. pom. duodecimalni sustav v. pjevanje u dva glasa. zviždaljka. 2. npr.) u Njemačkoj: naziv za vrstu rječnika (po prezimenu filologa i izdavača jezikoslovnih priručnika Konrada Dudena. tikati. čovjek kojemu govorimo "ti". 5. oklijevanje. ispariva-ti se) lijenčina. udvo-stručavanje. gram. metalna stvar pozlaćena ili po-srebrnjena dubler (fr. dva različita oblika iste riječi. neizvjesno. duellum. pom. 3. dvojiti. u sumnjivom slučaju. lažni dragi kamen. glupan. blesan due (tal. fr. Dou-glasu koji joj je 1827. dva primjerka iste stvari u nekoj zbirci. dok glavnu masu čini kovina znatno manje vrijednosti. sviranje udvoje dufter (njem. 1829—1911).) u sumnji. duellans) onaj koji vodi dvoboj duelirati se (lat. zamjenik glavnog glumca (u kazalištu i fdmu) dubleta (fr. biti u neizvjesnosti dubi (fr. dubitare sumnjati. osjetilna spoznaja i razum itd. udvostrucavati. (1200— 1299) duglazija bot. kolebanje. pren. doubleur) dvojnik. dubitare) sumnjati. "vinski brat" duče (tal. pogrešno dvostruko slaganje jedne riječi ili cijelog reda duble (fr. fr. u slučaju neizvjesnosti dubioza (lat. visoko američko drveće iz porodice borova (naziv po D. dodekadika duduk (tur. dubiosa) nešto Stoje sumnjivo. sukob duelant (lat.) glaz. u biljaru: udariti loptu tako da se o jedan rub odbije i dođe do drugog. duo) dva. duften mirisati. duša i tijelo. st. duce) vođa dud (tur. puška dvocijevka dublirati (fr. lat. usp. dvostruko dublaža (fr. neizvjestan. glaz. Bruder brat) pobratim. za oktavu viši od prin-cipala.) umj. podstaviti (haljinu). duodecimalduduk 328 Dunhill no mjerenje mjerenje dvanaestinama. pseudočuga (lat. jarbola i si. 6.) glaz. hohštapler dugento čit. dvo-glasno.) vrsta čobanske frule. vrsta karanfila čija je glavna boja prevučena dugim prugama druge boje. neodlučnost dubitativan (lat. due. oploviti.

nezgrapna i zdepasta seoska djevojka dulek (tur. počevši od osnovnog tona duodecimola (tal. upala dvanaestopalcanog crijeva duodenostomija (lat. koji se tiče dvanaestopalcanog crijeva duodenitis (lat. v. upravljanje. duo) dva. duodenum. skolastik koji je naučavao da volja zavisi od razuma duo (lat. melodrama sa dva lika duole (lat. duodenum) anat.. upravljanje duktilan (lat. v. dugong duhan (tur. tikva duma (rus. djelo za pjevanje ili sviranje udvoje. instrumenta sličnog mandolini duman (tur. dovodnik (kod nekog stroja) duktus (lat. briga oko nekoga dupleks (lat.) slatko je i dično umrijeti za domovinu. ductus) vođenje. pojavljuje se i s dodatkom: adhuc dulcius pro patria vivere čit. morska krava. figura od 12 nota koja se smatra figurom od samo osam nota duodenalan (lat. grč. magla. uznemirenost. duodecimola) glaz. Dukas.dugong (malaj. biljka iz porodice pomoćnica čiji osušeni listovi služe za pušenje duka (tal. duo) glaz. tuman) dim. duplex dvostruk) 1. rukopis dulce cum utili ugodno s korisnim (Ho-racije) dulce et decorum est pro patria mori čit. duodeni.) ruska narodna skupština. ducato) po imenu bizantskih careva (dukas) nazvan zlatni i srebrni novac različite vrijednosti. adoperare raditi. stoma) med.) dakle Duns Scott čit. otvaranje dvanaestopalcanog crijeva u slučaju određenih bolesti. glaz. zaslađivanje dulcin (lat. tome rezanje) med. briga. platina) duktilitet (lat. Dans Skot (1265—1308) Škotski franjevac. duyong) zool. dvanaestopalČano crijevo. zamišljenost dumdum-metak puščano zrno veoma razornog djelovanja zbog toga što mu je vrh plosnat i širi se u predmetu u koji udari (nazvan po indijskom taboru Dum-dum blizu Kalkute gdje se najprije izrađivao) Dunhill (engl.) bot. duhana i pušačkog pribora dunlop 329 durbin dunlop vrsta gume za automobilske kotače (naziv po škotskom izumitelju Dunlopu Hohnu Boydu (1840—1921) dunque Čit. dolek) bundeva. koji pripada dvanaestocičanom crijevu. usluga. sisavac u Indijskom oceanu iz porodice kitova dugung (jap. osobito u slučaju sužavanja duodenotomija (lat. duo dva. potez pera. duodecim dvanaest) glaz. duodenalis) anat. duodenum. drama radnja) poet. knez. dvije note koje se izvode za isto vrijeme za koje bi se izvele tri takve note duper (tal. duyung) zool. dulce et dekorum est pro patria mori (lat. još je slađe za domovinu živjeti (Horacije) dulcifikacija (lat. bivšoj Aus-tro-Ugarskoj i Francuskoj dukcija (lat. osobito u Italiji. tijek. dux) vojvoda.) . duet duodecima (lat. operacija dvanaestopalcanog crijeva duodenum (lat. Dulčineja (šp. ducere vući. 200 puta slađi od šećera Dulcinea čit. duca. služiti) njega. duo tilis) rastegljiv (npr. lat. čit. dunkve (tal. glaz. parlament. dvanaesti ton. put. dulcificatio) slađenje. ductilitas) rastegljivost u vrlo tanke niti duktilnost v. radijska ili televizijska emisija koja ide "uži-vo" istodobno iz dva različita mjesta.. tal. danhil) poznata britanska marka cigareta. vrsta maloruskih narodnih pjesama koje se pjevaju uz pratnju ban-dure. sabor. otuda (u podrugljivom smislu): ljubavnica. ductio) vođenje. dvanaestopalČano crijevo) med. prašina. grč. dulcis) kem. duman. adhuk dulcius pro patria vivere (lat. duodenum dvanaes-terac. dvostruk izravni prijenos . dvojnik — telefonski aparat za dva pretplatnika na jednoj liniji 2. gospodar dukat (grč. bezbojan prašak. ductor) vodič. skupština staleža. izvlačiti. dva-naesterac duodrama (lat.) djevojka koju je Don Quijote izabrao za damu svoga srca. pren. grč. duktilitet duktor (lat.

udvostruČenost.) 1.duplerica srednja. besplatno.) nevjestina svadbena koprena duvna (lat. duplo dur (lat. ustrajan. 2. prevrtljivost duplika (lat. Durchmarsch) prolaz. ad duplicandum čit. durch kroz) šport. skupljač elektriciteta. duždevstvo. fiz. 2. otvrdnjavanje durak (rus. dvostruka količina) velika voštana svijeća duplirati (lat. postojan. duplicator) 1. džag. duritas) tvrdoća: strogost. životariti durbin (perz. džemadan (tur.) u cilju odgovora na tužiteljevu repliku. 3. teleskop durch die Blume 330 dvocifren durch die Blume čit. prav. ležaj. duplicatio) udvostru-čavanje. džak) vreća džaltara (tur. surovost. dvostruko duplum (lat. zsak. durus tvrd. putovanje. duumviratus) zvanje i dostojanstvo duumvira duvak (tur. džabi) za vrijeme turske uprave: ubirač državnih i vakufskih prihoda džada (tur. duplicitas) dvostrukost. učiniti durmarš probančiti čitavu noć duritet (lat. ad du-plikandum (lat.) ili in pejus (lat. vojvoda dužd (tal. durmak trpjeti) 1. stroj za umnožavanje duplikatura (lat. v. šaljivac. ili radi davanja posljednje riječi optuženoga prije izricanja presude duplicitet (lat. cesta. optuženika teretiti na sljedećoj raspravi okolnostima težim od onih na prethodnoj raspravi dušek (tur. duplicatura) v.) 1. krjepak) glaz. kovčeg. njemačka fraza koja označuje da je nešto samo na-tuknuto. pren. zapovjednik jednog odreda vojske. dvostruka stranica (u časopisu ili novinama) s privlačnim slikovnim materijalom duplicirati (lat. dux. mater.) tvrd.) okno. član komisije od dva člana duumvirat (lat. džadde) 1.) član vlade dvojice. 2. durare trajati. podnositi. doge. kretanje džaine mn. dušman neprijatelj) neprijateljstvo duumvir (lat. časna sestra dux čit. stvrdnja-vanje. da je oštra riječ rečena na blag način durh (njem. lat. pristaše džainizma džainizam vjerska sekta u Indiji čije pristaše ne priznaju autoritet Veda i svetih brahmanskih spisa džak (mad. tur. duratio) med. prsluk vezen srebrom i svilom. udvostručenje. zvanje i dostojanstvo dužda dvocifren dvoznamenkast Dž Dž. duks (lat. ne prestajati. Durchzug) propuh durhmarš (njem. dur-bin dalekovidan) dalekozor.) voda. prozor.) "kroz cvijet". duplum) pril. madrac dušman (tur. udvostručenje. pisati ili dati drugi odgovor (odgovor na odgovor). prostitutka džam (ar. ducis voda) knez. duplicare) udvostručiti. džalib koji privlači na sebe) nemoralna žena. trpjeti. duplum. jak. anat. duplare udvostručiti) pravo optuženika da odgovori na tužiteljevu repliku. duplikacija duplir (lat. duplare) udvostručiti. staklo džamadan. posebno dobacivanje lopte u nogometnoj igri upućeno u dubinu prema suparničkim vratima durhcug (njem. licemjerje. udvostručavati duplo (lat.) luđak. dvoličnost. neljudskost durus (lat. zlotvor dušmanluk (tur. duplicatum) prijepis nekog spisa u dva istovjetna primjerka duplikator (lat. titula nekadašnjeg poglavara Mletačke Republike. redovnica. lakrdijaš. dvostruko. domina gospoda) opatica. durh di blume (njem.) neprijatelj. dž sedmo slovo hrvatske latinice džaba (tur. ustrajati. duplum dvostruko. tur. duplum) u dva primjerka. presavinuti na dvoje. trajati.) jastuk. uzglavlje. uzalud džabija (tur. dura mater v. . 2. put. izdržljiv duracija (lat. durabilis) trajan. bludnica. prav. pogrdno: budala durati (tal. duplikatura duplikat (lat. 2.) optužiti. na dar. optuženikov pisani odgovor na repliku duplikacija (lat. neiskrenost. jedan od dva glavna tonska roda durabilan (lat. in durius (lat.-perz.

manje bogomolje) džamperi (engl. jazz) suvremena američkoengleska glazba za ples. gentleman) gospodin. gill) engleska mjera za tekućinu i žito. frajer. okrutnik džem (engl.) naziv za kozačke viteške igre na konjima džihad (tur. po položaju. jam) kuhano voće. jednoruki Džek vrsta zidnog automata za igre na sreću dželat (tur. 2. Americi (nastala oko 1760. pletena od vune ili pamuka dženaza (tur.) dječja igračka džig (engl. zahvati pri obrani ili napadu kojima se Japanci služe radi onesposobljavani a protivnika za napad i obranu. ranka) džanum (perz.-tur. "lajači". jab) šport. vještak u jahanju. onaj koji dresira konje. nemilosrdan čovjek. skupina džemijet (ar.prtljaga džambas (perz. u boksu: oštar i iznenadan udarac ljevicom u protivnikovo lice džeba (tur.) muhamedanski pakao džehenem (tur. poznavatelj konja. džerid) kratko koplje od elastičnog palminog drveta kojim arapski konjanici vješto rukuju i kad su im konji u najvećem trku džiljoz (tal. zovu ih i barkeri (engl.) polumagarac (vrsta brze i plašljive životinje iz porodice konja. odgoju i školovanosti. rat za obranu vjere. džemi) družba.124 1 džilit (ar. prokletnik Džek (engl. ljubitelj dobrih konja (koji ih zbog toga često mijenja). vrsta sinkopiranog glaz. gentry) stalež uglednih građana i privrednika koji nisu plemići (u Engleskoj): znanstvenici. bogomolja prvog reda u kojoj se uči kotbah (za razliku od moteje. škrtac.. zajednička molitva muslimana džeme (tur. društvo džemla (tur. gazavat džiju-džicu (jap. jerk meso rezati na trake i sušiti na zraku) usoljeno meso na poseban način dimljeno i osušeno (kod kanadskih Indijanaca) džersej (engl. tj. molitva za dušu umrloga.). naoružanje džebrak (češ. tvrdica džehenem (ar. v. vrsta oklopa. zlotvor. "skakači" vjerska sljedba u Engleskoj i Sjev. 3. dakle: čovjek lijepo odgojen i otmjenog ponašanja. trgovac konjima džamija (ar. 5. barkers). izvođenja ponekad i neharmoničnim tonovima džez-band (engl. kao titula: gospodin džentri (engl. džan baz) 1. jumper) majica koja se kopča sprijeda. kad ih "obuzme" unutrašnje prosvjećenje. džebe) 1. 2. džerki (engl.) dragi kamen. žebrak) 1. 2. 4.) način japanskog hvatanja protivnika u borbi.) udruženje. pekmez džemat (ar.) muslimanska vjerska općina. živi u južnom Sibiru) džigotovka (kavk. jig) lak ples sitnim korakom i poskakivanjem džigetaj (mong. pren. uska i tisuće kilometara dugačka zona sa snažnim zračnim strujama koja se prostire 6—15 km iznad zemaljske atmosfere dževahir (tur. džehennem) pakao džehenemlija (tur. džemre) promjena džemper (engl. veleposjednici itd. jumpers) mn. izvršitelj smrtne kazne. jazz-band) orkestar koji svira džez džezva (tur. oružje. fakin. džamaa. džanerigi) vrsta šljive (okruglica. sprovod dženet (ar. zavidan . jersej) tkanina od tanke češljane vune i odjevni predmet od nje džet-strim (engl. džellad) krvnik. po tome što pri bogoslužju. jet mlaz.) kod muslimana: 1. stream struja) meteor. hipok. skaču i proizvode glasove radosti kao da laju džanarika (tur. džehennem pakao) grješnik u paklu. srce moje! džeb (engl. nagla provala. kao športska disciplina ima vrlo stroga i zahtjevna pravila džil (eng. časnici. džami) veća muslimanska bogomolja. = 0. ogranak metodista. dragocjenost džez (engl. prema Džon — John) u šatrovačkom govoru: momak. tj. nagao izljev. pogreb. džezve) posuda s drškom za kuhanje crne kave džidža (tur. čovjek koji je gospodin u punom i džentri 332 dzukela najljepšem smislu.) muslimanski raj džentlmen (engl. 2. geloso) ljubomoran.) dušo moja. prosjak. pravnici. džihad) kod muslimana: sveti rat.

gelosia) ljubomora. posebno školovana za taj poziv. razdragan. diakonia) djelokrug đakona. ljubitelj konjskih utrka džokej-klub (engl. đela mašalah! budi pozdravljen! đelozija (tal. posrednik. buka džungla (od hinduskog jangal pustinja. fizz pjeniti se) džin izmiješan s nekim pjenušavim pićem džingo (engl. pren. njegovala bolesnike i vodila nadzor nad ženskim članovima crkvene općine. danas. sokol) koja je uvježbana za lov na druge ptice džus (engl.). lakih i vrlo otpornih automobila. đ osmo slovo hrvatske latinice đaiz (tur. P.. diakonos) služiteljica crkve. jingo) šovinistički i ratoborno raspoložen Čovjek (u Engleskoj i Americi) džinistan (perz. slonovi. engl. poletan. veseo. jedinica za rad u sustavu SI. svjež.džin (ar. giocolare) šala. gin) 1. obrasla prašumom te ispresijecana močvarama obraslim bambusovom trskom i travom. u protestantskim crkvama: sestra koja služi potrebitima. poslastica đakonik (grč. zvanje. definiran umnoškom njutna i metra (naziv u čast engleskog fizičara J. konjušar. u Evan-geličkoj crkvi. diakonikos) u pravosl. orijaš džin (engl.) muslimansko klanjanje petkom džumbus (tur. džuhela) otrcan pas. džumbus) zabava. potpora. divan) prid. nastao u Americi nakon Prvog svjetskog rata džober (engl. _. diakonos) Čin. crkvi: udubljenje u zidu ili zasebna soba na desnoj strani oltara gdje se Čuvaju posvećene posude đakonikon (grč. kasnije: ckrveni sluga i pomoćnik pri bogoslužju. jitterbug) društveni ples crnačkog podrijetla. diakonos sluga) upravitelj općinskih dobara i skrbnik sirotinje i bolesnika u najranije kršćansko doba. diakonos lat. razvija i tijelo i duh dzukela (tur. zavist. đakona đakonica (grč. osobito od ječma i raži džinfis (engl. gin rakija klekovača. lopov džul 333 džus džul (engl. burzovni špekulant džokej (engl. krjepak del! (tur.) 2. denjga) ruski bakreni . pren. u vjerovanju muslimanskih naroda: vrsta dobrih i zlih duhova. bolničarka. od 1944. jobber) trg. nosorozi.) mit. sve do VI. jeep) vrsta malih. đilozija đeniza (ar. lagan. Đ. uvedeni u američku vojsku džiterbag (engl.) dopušteno đaka (tal. gentilezza) ljubaznost đenjuška (rus. ckrvi: kratka molitva koju čita ih pjeva đakon đakula (tal. _ . irska rakija. pomoć. judo šport. gorostas. profesionalni jahač na konju. dostojanstvo i stan pomoćnog svećenika. priča đederan (mađ. juice) sok od voća ih povrća. gyongy krasan. sa strane otvoreni i prilagođeni za vožnju po svim terenima.) zool. rakija od raznog sjemenja. Crkvi. zmije otrovnice i dr. početni svećenički čin u crkvi. lavovi. jockey-club) društvo (ili: klub) ljubitelja konjskih utrka džoragan indijsko narodno glazbalo koje se sastoji od jednog većeg i jednog manjeg bubnja džudo. veselje. u najstarijoj kršć. obdarenih natprirodnom snagom i sposobnošću da se učine nevidljivim. diaconi-cum) u pravosl. jockey) 1. gelmek doći) dođi! hajde!. japanski hrvački šport. zdrav. pren. tropska šuma uopće (u njoj žive tigrovi. pomoćni svećenik đakonat (grč. pustinja duhova ili demona džip (engl. . dženaza đentileca (tal. posluživanje (jelom i pićem). giacca) kaput đakon (grč. nered. tekućina . div. 2.) molitva za umrlog kod muslimana. g. broker. mjesto nereda džura-dogan (tur. Joulea (1818— 1889) džuma (ar. mit. ljenivac. joule) fiz. stoljeća: starija žena koja se brinula o sirotinji. u samostanima: sestra koja služi oko oltara đakonija (grč. jungle) ravnica u podnožju Himalaje. šuma. ptica grabljivica (npr.

—IV. đon-obraz nepošten čovjek domata (tal. vjetropir. gizdelin. krasan. ebeniste) stolar koji izrađuje pokućstvo od ebanovine. sin Zeusa i Egine. đil) mlada ruža. goturii) sve skupa. st. crno. koji radi fine stolarske poslove ebionizam (hebr.) prijedlog = iz. girandola. kicoš. ebenus) bot.) engleska plemićka titula: plemić. travnja 1965. gyilkos ubojica) vjetrogo-nja. gers) gizdelin. đilistan) ružičnjak. gon koža) potplat. umjetnički izrađeni predmeti od drveta.) "Rana ptica". nametljivac. kratica za ex officio (lat. guvegi) zaručnik. dnevnica dozluci (tur. girandole) v. grč. trzanje uzdom ako se konj neće okrenuti .) kolonjska voda ebanirati (lat. mladoženja đuzel (tur. skladan E. ujedno.novac od pola kopjejke đeram (tur. giorno dan) nadnica. nego prorokom ebn (ar. ebyon siromah) židov-sko-kršćanska sljedba (II. sredstvo. obojiti crnom bojom da izgleda kao ebanovina ebanisterija (tal. đil. kicoš. eben. a Isusa Krista nije smatrala Sinom Božjim. npr. lansiran u Zemljinu orbitu 6. draguljarnica. e deveto slovo hrvatske latinice E kratica za istok (engl. meso s rajčicama. đirde. ebenos. rižom i krumpirom pripremljeno u zemljanoj posudi đuvegija (tur. ebony) vrsta umjetne ebanovine. žirandola dojelerija (tal. o. usp. crni kaučuk otvrdnuo vulkanizacijom ebriljada (fr. obješenjak. veoma čvrsto i teško istočnoindijsko i afričko drvo ebenist (fr. ex e duobus malis minimum eligendum (lat. ebn Mustafa = Mustafin sin. fi*. pjevati e. abonos. kuh. fr.) iz dubine. tur. ebenare) obložiti ebano-vinom. eban. est) e (lat. su.). gydmber) bot. đil) ruža. gulbank glasno odobravanje) zajednička glasna molitva đulić 335 đuzel đulić (perz. između dva imena piše se ben. bahar miris) rascvjetana ruža đulbek-dova (tur. razbijač đirandola (tal. prvi komercijalni komunikacijski satelit. pren. posuda. neradnik. grč. giiveč) zemljana zdjela. jedan od sudaca u podzemnom svijetu. osobito od ebanovine ebanovo drvo (hebr. gul ruža. east. Erli Berd (engl. o d' Kolonj (fr. otac Pele-jev. lat.) od dva zla valja birati manje e profundis (lat. giocata igra) igračka đon (tur. kićenost dokada (tal. biljka čiji se korijen upotrebljava kao lijek i začin đunija (perz. Diospyros ebenum. geranion od geranos ždral) poluga s protutegom kojom se izvlači voda iz bunara đerdap (perz. grof Early Bird čit.) eagle čit. ab) vir. bez pojedinačnog mjerenja ih brojenja. djed Ahilejev earl čit. gioielleria) draguljar-stvo. način đuture (tur. gòz oko) naočale đul (perz. vrt s ružama đulsa (perz. ebani-steria) fina stolarija. igl (engl. đune) vanjski izgled. suju) ružina voda dumbir (mađ. lijep. dragun. ebano. ružica đul-behar (tur. ružin pupoljak. irl (engl. paušalno. giizel) prid. draguljarski obrt. jedno na drugo đuveč (tur. ucijelo. npr: Ali ben Muhamed = Ali sin Mu-hamedov) ebonit (engl. đul đulistan (perz. priznavala je Mojsijev zakon i Mate-jevo evanđelje. ispružiti. vulkanit.) sin (pred nekim drugim imenom.) sjevernoamerički zlatan novac vrijednosti od 10 dolara Eak mit. npr. kem. mladić uopće đilkoš (mađ. oblik. vrtlog đerz (tur. kako bi omogućio telefonske razgovore i prenošenje televizijskih slika na najveće udaljenosti eau de Cologne čit. germek protegnuti. ebrillade) jah.

sko-peo gledam) naprava za određivanje vrelišta tekućina ebulioskop (lat.) je zbirka s trideset pjesama iz IX. ekce homo (lat. žensko bijelo pranje edeolatrija (grč. edematičan edamer vrsta masnog i vrlo hranjivog nizozemskog sira (naziv po mjestu Edam) edeitis (grč. kod Indijanaca . vreti ebur (lat. zemlja) životna zajednica tla. edafobiont edamatozan (grč. otečen. ekcehomo (lat. bulla. aecidium) vrsta snijeti na bilju ed. koji ima oteklinu. naslov dvaju djela stare islandske književnosti: Mlada ili Snora-eda (između 1220. kem. opisivanja i pjesničke izraze. ekar (fr. be-zupci. dospijeće. veoma su korisni jer razgrađuju organske tvari te popravljaju fizička i kemijska svojstva tla. ljuskavci edeoblenoreja (grč. e. ebrius pripit. slonovača eburin (lat.) raj.— XII. npr.. med. kratica za edidit (lat. g. slast. sprava za ebulioskopija 337 edeolatrija brzo određivanje količine alkohola u vinu. ebriositas) sklonost piću.) eda (edda) lit. skopeo gledam) 1. 2. 54. oide-ma) med. i 1250. crvi. gljive. Cezar je ugušio njihov ustanak écart čit. metoda određivanja molekularne težine tvari prema povišenju vrelišta njihovih otopina ebulirati (lat. uživanje. gmazovi. ebullire vreti. ebulire vreti. Eburones) keltsko pleme u Galiji (između današnjeg Liègea i Aachena). stid) med. puževi i dr. naslada edentati (lat.). uređaj koji radi na principu radara te otkriva veća jata riba ecidija (lat.) "evo čovjeka!" riječi kojima je Pilat predstavio Krista Zidovima (Iv 19. sanskr. ebullitio) kipljenje.) ultrazvučni detektor. slika Krista s trnovim vijencem na glavi u trenutku kad ga Pilat. ebur slonovača) smjesa koštanog praha i bjelančevine Eburoni (lat. aidos stid. ebullire izbijati kipeći.5) eccehomo čit.ebriometar (lat. edacitas) pretjeranost u jelu. pr. maligan ebulioskopija (lat. razlika između dnevnog tečaja i tečaja isporuke ecce homo čit. natičem. sadrži nordijsku mitologiju i priče o starim junacima i herojima edacitet (lat.) je udžbenik za mlade skalde. Âtzer) bakrorezac (vrsta tiskarskog radnika) échéance čit. alge. pauci.) trg. oidao otičem. edentata) mn. kao ijednu pjesmu posvećenu dvojici kneževa. proždrljivost edafon (grč.) u kartanju: odbačene i umjesto njih kupljene druge karte. oidao otičem) med. instrument za mjerenje točke vrenja radi određivanja sadržaja alkohola u spi-rituoznim tekućinama promatranjem njihove točke vrenja. strast za pićem ebulicija (lat. Starija eda (između 1240. patiti od vodene bolesti eden (hebr. edafos tlo. grč. latreia obožavanje) obožavanje stidnih dijelova (spolnih organa) kao simbola plodnosti. skopeo gledam) kem. aidos stid. npr. oidema) med. izbijanje sitnih bubuljica po tijelu zbog vrućice ebulioskop (lat. n. ibha) slonova kost. kukci. oticanje kože edematizirati (grč. grč. rok plaćanja mjenice échée čit. burz. ebullire) kipjeti. zool. vrt slasti. s oteklinom edematija (grč. pren. svi organizmi koji na nekom području žive na tlu ili u njemu (bakterije. oidao otičem) med. grč. tj. i 1230. g. oticati. riječima "ecce homo!" predstavlja Zidovima ecer (njem. st. ešans (fr. vrenje tekućine (zbog topline). me-tron mjera) naprava kojom se pomoću tekućine koja izgubi boju pod djelovanjem alkohola što se isparuje zajedno s dahom mjeri stupanj pijanstva ebriozitet (lat. ebur. v. eše (fr. blenna sluz. oidao otičem) med.) francuska mjera za konac = 1000 m echosounder čit. rheo tečem) med. oteklina koja nastaje prelaženjem tekućine iz krvi u potkož-no tkivo edematičan (grč. grč.) Ed. ekosaunder (engl. kratica za editio (lat.) umj. sisavci bez prednjih zuba. aidos sramljenje. upala stidnih dijelova tijela edem (grč. sadrži izlaganje nordijske mitologije.

) grad koji se još naziva Jedrene. dulcis sladak. spis Edirne (tur. tvar koja je izdvojena iz nekog tijela i koja je u njemu. edicere. a Edip u očajanju sam sebe oslijepio i. izvlačenje soka edulkorirati (lat. edepsiz) prid. eductum) izvod. loš čovjek. prav. Jo-kasta se ubila. putem javnog poziva ediktaliter (lat. edilima se i danas u nekim gradovima nazivaju općinski vijećnici koji se brinu o javnim zgradama edilitet (lat. aedicula hramić) maleno svetište u antičkim hramovima. izgradnja u duševnom smislu. kralj u Kolhidi i čuvar zlatnog runa. građenje. npr. editio) naklada. postojale su dvije vrste: plebejski. zaslađivanje. logos govor) koji se odnosi na dijelove tijela ili djelatnosti koje nisu dostojne spominjanja edeotomija (grč. ono što je izdvojeno iz nečega. putem poziva preko javnosti. putem javnog poziva. editio princeps čit. edictaliter) prav. do 1453. aedificare) graditi. kern. izdati. ediktale edikula (lat.. u pratnji odane kćeri Antigone. razblažiti. Edipov kompleks u psihoanalizi: duševni poremećaj zbog sukoba između spolnog nagona prema roditeljima suprotnog spola i morala edirati (lat. podržati. Poli-nika. Corneilleove tragedije). glavno izdanje. koji se tiče izdavača edlvajs 339 efemeridi edlvajs (njem. podignuti na noge. bio prva turska prijestolnica u Europi editor (lat. Ismenu-i Antigonu. koji potječe od. Voltaireove. aedilitas) čin i zvanje edila. u neznanju ubio oca i oženio se vlastitom majkom s kojom je imao djecu: Eteokla. izdanje (knjige). već postojala. v. ediktalni poziv. narodnim veseljima. najbolje izdanje edificirati (lat. educere izvesti. temno režem) med. operativno liječenje spolnih organa edepsuz (tur. putem javnosti ediktalna citacija prav. educator) odgajatelj. poučavanje edikt (lat. došao na atički brijeg Ko-lon i tu se ubio. knjižar-izdavač editorijalan (lat. Eshilove.edeološki 338 editorijalan edeološki (grč. odgoj. hugenotima vjersku slobodu ediktale (lat. per edictales čit. otac Medejin . edictale) prav. podizati građevinu. razvijanje neke ideje. neuljudan. Nanteski edikt povelja kojom je francuski kralj Henrik IV. edere) objaviti. im. eductio) kern. kao sastojak. poučiti.) prav. hramovima. edictum) kod starih Rimljana: javna objava pretora u kojoj priopćava plan svog rada u idućoj godini. dulcis sladak. podizanje građevine. talog. edilstvo Edip (grč. aidos stid. ediktalna cita-cija. Drinopolje. Edelweiss. dodavanjem i ponovnim odstranjivanjem neke tekućine osloboditi od sastojaka koji su se u njemu otopili. Aietes) mit. izvaditi. ukaz. zasladiti. edul-care) kern. "pretorski edikt" (jedan od najvažnijih izvora rimskog prava). brat Kirkin. Oidipus) mit. edicio princeps (lat. obrazovanje edukator (lat. Hadrianopolis. tzv. sudski izvještaj i priopćenje. izvući sok Eet (grč. zidati. naredba. supr. edel plemenit. ukras na zidu koji oponaša oblik kapelice edil (lat. sin Helija i Perse. produkt edulkoracija (lat. knjigu. najstarije (ili prvo) tiskano izdanje nekog starog pisca nakon pronalaska tiskarstva. neodgojen. 12 travnja 1598. tema mnogih umjetničkih i pjesničkih djela (Sofoklove. weiss bijel) bot. dopustio.) prvo izdanje. ar-hit. službeni ili sudski javni poziv. koji su se brinuli o javnim igrama (ludi romani) i kurilski. dodavanje lijeku kakve slatke tvari da bi mu se poboljšao okus. učitelj edukcija (lat. ediktalitercitirati pozvati službeno. educatio) odgajanje. patricijski. o redu i sigurnosti na trgovima i ulicama. edul-coratio) farm. aedilis) starorimski viši činovnik koji se brinuo o građevinama. službena objava. okrijepiti. editor) izdavački. edere objaviti. a ne proizvedena tek u tijeku kemijskog procesa. riješio Sfingi-nu zagonetku i time oslobodio Tebu od toga čudovišta. aedificatio) zidanje. pokvarenjak edicija (lat. sin tebanskog kralja Laja i Jokaste. kad im je proročanstvo otkrilo ovaj grijeh. utješiti edifikacija (lat. per ediktales (lat. runolist edukacija (lat. ublažavanje gorčine ili oporosti. izlučivanje edukt (lat. izvadak. tj. aidoia stid. umiriti. a značajan je po tome stoje od 1361. editor) izdavač.

emera dan) med. efvra) ličinka režnjatih meduza koja slobodno pliva eflorescencija (lat. efemeron tj. nomilani efekt dobitak ili rad po predračunu. izlijevanje efluviografija (lat. mladić koji posjeduje tjelesnu skladnost i ljepotu efebija (grč. hidro znojim se) med. gospodar. grč. efebos mladić od 16 do 18 godina) 1. odijevanju itd. trgovina efektima trgovina državnim vrijeđnosni-cama koju obavljaju posrednici (brokeri). stroja. effiorescentia) bot. ženskast. privremen. epi-. izvršiti nalog. effeminatio) med. procvjeta vati. Andromahin otac. fr. simbol odvratnog i prezrenog izdajice domovine efikasan (fr. efficere. efendi) gospodin. pr. ubio ga je Ahilej efe (fr. prorjedivati kosu efira (grč. efficiens) djelotvoran. n. istinski. totalni efekt ukupan učinak. pojavljivanje bubuljica na koži. ef-. pjege od sunca na licu. načinu hoda. med. koji je zaista izvršen ili postoji. effectus.. Efialtes) Grk koji je 480. božice izvora i bunara kod starih Grka efidroza (grč. efflorescere) bot.Eetion (grč. službenicima efetusin sirup pripremljen većinom od majčine dušice. izbijanje solnih kristala na površini čvrstih tijela eflorescirati (lat. efelis) mn. ukupan uradak efekti (lat. efeminiran (lat. dvogodišnja predvojnička obuka u staroj Grčkoj. pravnicima. jednodnevan. izbijati na koži (bubuljice) ■. doba cvjetanja. efemera uterina (lat. efemerida astronomski godišnjak u kojem su izračunane promjene koje će nastupiti u položaju nebeskih tijela efemeron 340 egalizator efemeron (grč. efelkvo za sobom vučem) naziv za glas n (grč. 2. kem. istinski. efficacitas) djelotvornost. ef-. otje-canje. effluere izaći. koji je u vezi s efektima. učinak koji može proizvesti radna sposobnost jednog čovjeka. e. emera) koji traje jedan dan. uspješan efikasnost (lat. radinost eflcijentan (lat. mjenice. slab. tj. efficientia) djelotvornost. prolazan efemeridi (grč. mlitav efendija (grč. effet) u igrama loptom: let lopte u luku efeb (grč. trg. vodopada itd. efebos mladić od 16 do 18 godina) lijep mladić. pjege po tijelu. ostvariti efelidi (grč. med. kratkotrajan. emera dan) dnevni kalendari. efficace) djelotvoran. effectus) stvaran. effiler) izvlačiti konce iz tkanine. effectus) učinak. vojnici koji su zaista nazočni na određenom mjestu. cvjetati. u jedinici vremena. uspješnost efilirati (fr. vrijednosnice. efluksija (lat. effectivus) stvaran. grafo pišem) izrada fotografskih slika u mraku . uspješan. državni efekti državne vrijednosnice. u jednoj sekundi. effets) mn. efektivni dobitak stvaran dobitak. femina žena) koji je poput žene. med. osobito svećenicima. zoon jednodnevna životinja) zool. prekomjerno znojenje Efyalt (grč. insekt koji živi samo nekoliko sati efeminacija (lat. vojske. a čiji je instrument tečajna lista efektivan (lat. efemeros. upotrebljava se protiv kašlja eficijencija (lat. authentes neograničen gospodar. koji se tiče efekata. uspjeh. pokazati se. tur. efektivna roba trg. roba koju prodavač može ili treba isporučiti odmah po zaključenju kupnje efektni (lat. osobito u ponašanju. ef-. jednodnevna groznica. effectus djelovanje) obaviti posao. titula koju Turci daju učenim ljudima.) groznica kod rodilje zbog nagomilavanja mlijeka u dojci efemeran (grč. učinkovit efidrijade (grč. efluxio) istjecanje. procvjetavanje. čist dobitak. pred Termopilama izdao Spartance Perzijancima. pojava ženskih osobina kod homoseksualnih muškaraca. kralj u maloazijskoj Tebi (na planini Plaku). rad u jedinici vremena (sekundi). djelatnost. hydor voda) mit. vodene nimfe. fiz. tanjiti. efelkističan (grč.) mit. ephemera uterina Čit. studij umjetnosti efekt (lat. ni efelkis-tikon) koji se dodaje završecima riječi s kratkim samoglasnikom e i i pred riječima koje počinju samoglasnikom (zbog uklanjanja hijata) efemera (grč. efektivno stanje npr. efektna burza mjesto gdje trgovci zaključuju poslove s vrijednosnim papirima i mjenične poslove efektuirati (lat.

brus. Babeufa) oko 1848. naučavanje o "Ja" egoteizam (lat. sin Tijestov