DOMOVIĆ, Želimir Rječnik stranih riječi : tuđice, posuđenice, izrazi, kratice i fraze / Sime Anić, Nikola Klaić, Želimir

Domović. -Zagreb : Sani-plus, , 1998. - 1504 str. ; 25 cm ISBN 953-6489-02-3 1. Klaić, Nikola 2. Anić, Šime 981026009 SimeAnić Nikola Klaić Zelimir Domo vic © RJEČNIK STRANIH RIJEČI Tuđice, posuđenice, izrazi, kratice i fraze SANI-PLUS Zagreb, 2002. Predgovor Mnoge su strane riječi i izrazi postali dio naše opće kulture. Naravno, to nije osobitost samo hrvatskog jezika jer je svaki jezik otvoreni sustav i kao takav, više ili manje, sklon prihvaćanju tuđih elemenata. > i* Tijekom povijesti primali smo riječi od susjeda, ali i od vrlo udaljenih naroda. Istodobno su i drugi narodi (npr. Slovenci, Rumunji, Mađari i dr.) preuzimali hrvatske riječi. Prisjetimo se i primjera riječi kravata koja je najprije bila naziv za široke vratne rupce hrvatskih vojnika u 17. st. te je preko njemačke dijalektalne riječi Kraivat (Hrvat) ušla u francuski jezik gdje je dobila oblik crauate. Strane riječi i izrazi pridonose obogaćivanju našeg rječnika, ali to ne znači da tuđice treba olako prihvaćati. Naprotiv, tuđicu ćemo zamijeniti hrvatskom riječju gdje god je to moguće. Ne smijemo zanemariti ni činjenicu da su mnoge riječi stranog podrijetla postale dijelom hrvatskog rječničkog blaga ili se pojavljuju usporedo s domaćim riječima. Osim toga, posezanje za tuđicama može biti uvjetovano i stilističkim razlozima. Rječnik je sastavljen s namjerom da čitatelju i korisniku na jednostavan i pristupačan način protumači strane riječi i izraze koji se pojavljuju u svakodnevnom govoru, sredstvima javnog priopćavanja, književnim i znanstvenim tekstovima i si. Stoga ovo djelo ima ponajprije općekulturni značaj i namijenjeno je najširem krugu čitatelja. U vezi s obradom natuknica spomenimo sljedeće: 1. Uz većinu riječi naveden je i njihov izvorni oblik odnosno njihova etimologija, npr. admisija (lat. admissio) primanje, prijam ili ajerkonjak (njem. Eier jaja, fr. cognac rakija od vina) liker od jaja i konjaka (vinjaka). 2. Ako se izvorni oblik nije mijenjao, tada se najčešće navodi samo jezik iz kojeg riječ dolazi, npr. idem (lat.) isti, isto. Autor ŽELI MIR DOMOVIĆ © Suautori ŠIME ANIĆ, NIKOLA KLAIĆ RJEČNIK STRANIH RIJEČI Izdavač SANI-PLUSd.o.o. 10090 Zagreb. Bolnička 94, tel./faks: 385/01 2995-410, 158-105 Mob, 099-500-785,099-549-496 Za izdavača ŽELJKO CRNJANSKL direktor Urednik "' ~ ." '. - ŽEUKO CRNJANSKI :'. , Redaktor " >' i. IVANA SUVIĆ ■ ■. ! Lektura * : ; / RENATO SINT1Ć ' :\ ; . Korektura LJERKA KORENOVIĆ Stručni suradnici dip], iur.. PETAR LANDSMAN, ALFRED SCHWARTZ Ostali suradnici VJEKOSLAV ANIĆ. FRANO ANTUNOV1Ć, STJEPAN BAJIĆ, ANITA BILLANUEVA, VIŠNJICA CRNJANSKL DANICA DOMOVIĆ, LIDIJA DOMOVIĆ, SANJA DOMOVIĆ, HRVOJE HORVAT, ROBERTA KOVAČEVIĆ, LEON MANCE. PAVAO NOVOSEL, SEBAST1JAN POLANEC, LJUBICA PUŠNJAK, IVAN RADIĆ, BRANKICA VUKMAN1Ć Tehnička urednica IVANA SUVIĆ Likovni urednik MIROSLAV VUKMANIĆ

Kompjutorska priprema GENESIS, Zagreb Grafički urednik SLAVKO PAVLOVIĆ, graf. ing. 3. Za neprilagođene tuđice naveden je izgovor (u skladu s mogućnostima hrvatskog pisma i glasovnog sustava), npr. fiveshooter čit. fajvšuter (engl.) vrsta revolvera s pet cijevi. Budući da se jezik ponaša poput živog organizma koji se neprekidno mijenja, može se reći da je svako djelo ovakve vrste donekle zastarjelo već u trenutku svog pojavljivanja pred očima javnosti. To se posebice odnosi na našu suvremenost koja je obilježena nevjerojatnim znanstvenim i tehničkim razvojem koji potiče stvaranje novih riječi. Zbog toga čitatelj možda i neće pronaći poneku riječ koja je pobudila njegovo zanimanje. Međutim, vjerujemo da će sljedeća izdanja još potpunije ostvariti načelo suvremenosti (nove se riječi već prikupljaju i uvršćuju). Također valja upozoriti da smo u Rječnik uvrstili i strane riječi iz razgovornog jezika koje ne udovoljavaju uvijek u potpunosti normi književnog ili standardnog jezika. Zelja nam je da ovo djelo koristi svakom čitatelju, razvijajući i šireći njegove duhovne vidokruge. Time će naš višegodišnji složen i osjetljiv posao dobiti svoj potpuni smisao. Želimir Domović Kratice a gr. — agronomija ak. — akustika alb. — albanski am. — američki anat. — anatomski ar. — arapski aram. — aramejski arhit. — arhitektura arheo. — arheologija astr. — astronomija astrol. — astrologija bank. — bankarstvo bask. — baskijski biol. — biologija bot. — botanički braz. — brazilski bug. — bugarski crkv. — crkveni češ. — češki čit. — Čitaj(te) dan. — danski dr. — drugo eg. — egipatski engl. — engleski etiop. — etiopski etn. — etnologija farm. — farmacija fil. — filozofija flz. — fizika flziol. — fiziologija fort. — fortifikacijski fot. — fotografija fr. — francuski gal. — galski gen. — genitiv geod. — geodezija geol. — geologija geom. — geometrija gl. — glagol glaz. — glazbeni v got. — gotski graf. — grafika gram. — gramatika grč. — grčki hebr. — hebrejski hl — hektolitar im. — imenica ind. — indijski isl. — islandski itd. — i tako dalje jah. — jahanje jap. — japanski jav. — javanski jd. — jednina kald. — kaldejski kat. — katolički kavk. — kavkaski kaz. — kazalište kelt. — keltski kem. — kemija kg — kilogram kin. — kineski kir. — kirurgija km — kilometar kor. — koreografija kozm. — kozmetika krŠć. — kršćanski kuh. — kuharstvo lat, — latinski lingv. — lingvistika lit. — literatura litv. — litvanski log. — logika m — metar mađ. — mađarski malaj. — malajski mat. — matematika med. — medicina meh. — mehanika meks. — meksički meteor. — meteorologija metr. — metrika mil. — milijun min. — minerologija mit. — mitologija mm — milimetar mu. — množina mođ. — moda mong. — mongolski niz. — nizozemski ni. — novolatinski nord. — nordijski norv. — norveški npr. — na primjer num. — numizmatika njem. — njemački obrt. — obrtnički opt. — optika paleont. — paleontologija ped. — pedagogija peruan. — peruanski perz. — perzijski poet. — poetika pol. — politika polinez. — polinezijski polj. — poljski sc. — scilicet (lat.) razu- tal. — talijanski pom. — pomorski mije se, to jest, naime tatar. — tatarski port. — portugalski sem. — semitski teh. - - tehnički posl. — poslovica sir. — sirijski tehnol. — tehnologija pov. — povijesni sjev. — sjeverni teol. - — teologija prav. — pravo skand. — skandinavski tibet. — tibetski pravosl. — pravoslavni si. — slično tisk. - — tiskarski pren. — preneseno slav. — slavenski trg. - - trgovački prid. ili pr. — pridjev slik. — slikarstvo tur. — - turski pril. — prilog sociol. — sociologija tzv. — - takozvani pr. 11. e. — prije nove st. — stoljeće umj. - — umjetnost ere psih. — psihologija stil. — stilistika ■ 7 ■ usp. - - usporedi ■ rel. — religijski supr. — suprotno v. — vidi ret. — retorički šatr. — šatrovački vet. — - veterinarski rom. — romanski ?; šp. — španjolski voj. — - vojnički rud. — rudarski ; šport. — športski zem. - — zemljopisni rus. — ruski Šved. — švedski zool. — zoologija

sanskr. — sanskrtski

švic. — švicarski

zrak.

È Rječnik -A A, a prvo slovo hrvatske latinice a (fr. a) za, po (npr. a 5 kuna) A = A u logici: zakon (načelo) identiteta po kojem se jedan pojam mora tijekom jedne misaone cjeline upotrebljavati u istom značenju; usp. princi-pium identitatis a glaz. kratica za alt A ili A. J. fiz. znak za angstrem, tj. Angstremova jedinica (jedna deset-milijuntina milimetra kao jedinica dužine svjetlosnog vala; naziv prema švedskom fizičaru i astronomu A. J. Angstromu, 19. st.) a kratica za ar a- (grč. prefiks a) tzv. alfa steretikon, lat. alpha privativum = niječno alfa (ili a); u složenicama označava liše-nost čega, nedostajanje čega, ponekad i suprotnost onome s Čim je složeno, a prevodi se sa: bez-, ne-, npr. amorfan, bezobličan, apetalan bezlis-ni, amoralan nemoralan; kad se složi s riječju koja počinje samoglasnikom, umeće se a, n, npr. analfabet (a-n-alphabet) nepismen a bas Čit. a ba! (fr.) dolje! . a battuta (tal.) glaz. prema udaru takta, po tempu a beneplacito čit. a beneplaćito (tal.) glaz. po volji a capella čit. a kapela (tal.) glaz. zborno pjevanje bez pratnje instrumenata a capriccio čit. a kapričo (tal.) glaz. samovoljno, po svojoj volji a dato (lat.) od dana pisanja, od danas, od sada a di (tal.) trg. istog dana (platiti mjenicu), tj. po viđenju; usp. a vista a dirittura (tal.) trg. pravim putem, neposredno, najbližim putem, bez pretovarivanja, npr. poslati robu a due (tal.) udvoje; usp. a tre; a due cordi Čit. a due kordi (tal.) na dvije žice; a due voci čit. a due voci (tal.) u dva glasa, dvoglasno A horse, a horse! My kingdom for a horse! (engl.) Konja, konja! Kraljevstvo za konja! (glasovita rečenica iz Shakespeareove drame Kralj Richard III.) a konto (tal. a conto) trg. na ime, na račun, u ime predujma, unaprijed; akonto à la (fr.) kao, poput (čega), po, po ugledu na nešto a la bornie heure čit. a la boner (fr.) u dobar trenutak à la guerre cornine à la guerre čit. a la ger kom a la ger (fr.) u ratu kao u^ratu; rat je rat; pren. treba se prilagoditi prilikama à la mode čit. ala mod (fr.) po modi; po najnovijem ukusu a limine (lat. a limine s praga) odmah, smjesta, odlučno (npr. odbiti neki prijedlog, ponudu, savjet i si.) a manco čit. a manko (tal.) trg. traženje predujma, predujam, potraživanje; gubitak, manjak, dug a piacere čit. a pjaČere (tal.) glaz. po volji, prema nahođenju, kako vam drago a poco a poco 12 ab Jove principium a poco a poco Čit. a poko a poko (tal.) glaz. malo po malo, postupno a posteriori (lat. a posteriori) fil. zavisan (ili: zavisno) od iskustva, na osnovi iskustva; suprotno: a priori a prima aetate Čit. a prima etate (lat.) od najranije mladosti, od malih nogu a prima vista (tal.) trg. v. prima vista a priori (lat. a priori) fil. nezavisan od iskustva, nezavisno od iskustva (suprotno: a posteriori) te, prema tome, označava logičku prethodnost značenja, a ne vremensku prethodnost (psihološku); u običnom životu: unaprijed a propos čit. a propo (fr.) što se tiče, u vezi s tim; tim povodom, povodom toga a punta d'arco čit. a punta darko (tal.) glaz. vrhom gudala a quadro čit. a kvadro (tal.) glaz. u Četiri glasa, Četvoroglasno a rivederci čit. a rivederci (tal.) do viđenja a salvo (tal.) trg. dobro očuvano, neoštećeno (na teretnim listovima) a tempera (tal.) slikati vodenom bojom, po starotalijanskom načinu a tempo (tal.) glaz. u pravi trenutak, točno po taktu a uso čit. a uzo (tal.) trg. po običaju, plaćanje mjenice u uobičajenom, redovitom roku a verbis ad verbera (lat.) od riječi na batine (prijeći) a vista (tal. a vista) trg. po viđenju (na mjenicama)

— zrakoplovstvo

a voce sola čit. a voce sola (tal.) glaz. samo za jedan glas a vue čit. a vi (fr.) trg. v. a vista a. a. Chr. kratica za anno ante Chri-stum a. Ch. n. kratica za ante Christum na-tum a. kratica na mjenicama = akceptirana a.a. kratica za ad acta (lat.) a.d. kratica za a dato (lat.) A.D. kratica za anno Domini (lat.) aa ili AA kratica za ana partes aequales čit. ana partes ekvales (grč.-lat.) na jednake dijelove (uputa koju liječnik na receptu daje ljekarniku, tj. uputa da se pri izradbi neki sastojci moraju uzeti u potpuno jednakim količinama) AAL kratica za American Air Lines čit. ameriken er lajnz (engl.) američki aerotransport ab (hebr.) jedanaesti mjesec židovske građanske i peti crkvene godine (srpanj—kolovoz) ab antiquo Čit. ab antikvo (lat.) od starine, od davnine ab equis ad asinos čit. ab ekvis ad azinos (lat.) od konja na magarce, tj. pasti s višega položaja na niži ab eterno (lat.) oduvijek, od pamtivijeka ab hine čit. ab hink (lat.) prav. otada, počevši od toga dana, od toga vremena ab hodierno (lat.) od danas, od današnjeg dana ab immemorabili (lat.) od pamtivijeka, oduvijek ab imo pectore čit ab imo pektore (lat.) iz najdubljih grudi, tj. iz dubine duše, iz dna srca (govoriti, mrziti itd.) ab incunabulis Čit. ab inkunabulis (lat.) od kolijevke, od ranog djetinjstva, od malih nogu, odmalena ab inìtio čit. ab inicio (lat.) od početka ab instantia čit. ab instancija (lat.) prav. v. pod instancija ab intestato (lat.) prav. bez oporuke (testamenta) ab ipso Lare incipe (lat.) od samoga Lara (kućnoga boga) počni, tj. počni sam od sebe, "očisti najprije pred svojom kućom" ab Jove principium (lat.) od Jupitra početak, tj. započnimo s Jupitrom ab ovo 13 abdicirati (koji je najvažniji), tj. odajmo najprije počast najuglednijem ab ovo (lat. ab ovo od jajeta) ispočetka, sasvim ispočetka, iznova, iz osnove ab re (lat. ab re od stvari) bez uzroka, bez razloga ab uno disce omnes (lat.) po jednome prosudi sve, tj. kakav je jedan, takvi su i svi ostari ab- (lat.) od-; prefiks koji daje riječima niječno značenje, npr. abdikacija — odreknuće aba (ar.) gruba vunena tkanina, seljačka muška odjeća bez rukava od takve tkanine abak (lat. abacus) svečani stol za skupocjeno posude kod starih Rimljana; daska za igru; stol posut pijeskom za matematičke crteže i radove, daska na kojoj se računa; u kat. crkvi: stol pokraj oltara; arhit. četverokutna ploča koja pokriva glavicu (kapi-tel) stupa abakcija (lat. abactio partus) med. pobačaj, pobacivanje; abortus abalijenacija (lat. abalienatio) prav. otuđivanje, otuđenje, ustupanje abalijenirati (lat. abalienare) prav. lišiti, otuđiti, otuđivati abanacija (lat. ab od, annus godina) prav. jednogodišnje progonstvo iz zemlje abandon (fr.) odustajanje od svog prava; pravo osiguranika da osiguravatelju ustupi brod i sve na njemu uz isplatu iznosa na koji je brod bio osiguran abartikulacija (lat. ab od, articulus zglob) zglob, gležanj, pregib Abasidi mn. dinastija arapskih kalifa (750—1517) sa sjedištem u Bagdadu; vrhunac dinastije predstavlja vladavina legendarnog Harun-al-Raši-da {8—9 st.) abassimento (tal.) snižavanje, smanjivanje, spuštanje abassimento di mano čit. abasimento di mano (tal.) glaz. spuštanje ruke pri udaranju takta; stavljanje jedne ruke pod drugu (pri sviranju na glasoviru) abassimento di prezzo Čit. abasimento di prečo (tal.) trg. spuštanje cijene abassimento di voce čit. abasimento di voče (tal.) glaz. spuštanje glasa abaton (grč.) nepristupačan dio hrama, svetišta ili crkve, osobito za inovjer-ce abazija (grč. a ne, baino hodam) živčani poremećaj koji onemogućuje hodanje abažur (fr. abat-jour) 1. sjenilo na svjetiljci, zaslon; 2. kosi prozor koji prima svjetlost odozgo; prozor na podrumu kroz koji svjetlost ulazi samo odozgo; 3. nadstrešnica nad

prozorima i izlozima koja štiti od sunca; 4. reflektor na nekom uređaju za osvjetljavanje pomoću kojeg se svjetlosne zrake usmjeravaju odozgo naniže abba (aram.) starozavjetni naziv za praoca, proroka; duhovni otac; svećenik, učitelj abbé (fr.) opat, svećenik abd (ar.) u arapskim složenim osobnim imenima; sluga, rob, npr. Abd-alak sluga Alahov; Abd-ei-kader sluga svemogućeg Boga; Abd-el-medžid sluga preslavnog (Boga); Abd-urrahman sluga milosrdnog (Boga) itd. Abderićani (grč. Abderitai) stanovnici starog tračkog grada Abdere koji su bili poznati po svojoj ograničenosti i gluposti; otuda: glupi, ograničeni ljudi abderitizam glupost, ograničenost, budalaština; usp. Abderićani abdest (perz. ab dest) muslimanski vjerski običaj da prije svake molitve peru ruke, lice i noge; pranje vodom abdicirati (lat. abđicare) odreći se nečega, zahvaliti se na čemu, dati (ili: podnijeti) ostavku abdikacija 14 abijetin abdikacija (lat. abdicatio) davanje ostavke, odricanje (od prijestolja) abdomen (lat. abdomen) anat. trbuh; zool. zadak kod kukaca abdominalan (lat. abdominalis) anat. trbušni; abdominalna trudnoća iz-vanmaternična trudnoća abdominale (lat. abdominales) mn. zool. ribe mekoperke, slatkovodne i morske, npr. somovi, šarani, štuke, pastrve, sleđevi (haringe) i dr. abdominoskopija (lat. abdomen trbuh, grč. skopeo gledam, promatram) med. ispitivanje trbuha radi utvrđivanja uzroka bolesti abdukcija (lat. abductio) 1. odvođenje, odvlačenje, odstranjenje; 2. log. silogizam čiji je drugi sud (praemissa minor) samo vjerojatan, te je i zaključak vjerojatan; kir. razmicanje zglobova abduktor (lat. abductor) anat. mišić od-micač abeceda utvrđeni redoslijed svih slova nekog jezika (npr. latinska, španjolska abeceda); utvrđeni redoslijed slova u latinici (grčka abeceda zove se alfabet, a staroslavenska azbuka); pren. osnovno znanje o čemu; ne zna ni abecede nema pojma ni o Čemu abecedar početnica, knjiga iz koje se uče slova, čitanje i pisanje; popis riječi po abecednom redu Abel (asir. habal) "sin" (prema Bibliji: jedan od dvojice sinova prvoga čovjeka Adama; ubio ga brat Kajin; pren. simbol nevino ubijenog Čovjeka) abela (lat. albellus bjeličast) bot. bijela topola (Populus alba) abelardizirati kastrirati (prema glaso-itom skolastičaru P. Abelardu, 1079 —1142, koji je zbog ljubavi prema svojoj učenici Heloise bio kastriran aberacija (lat. aberrare odlutati, aberratio) 1. opt. pojava koja se očituje u tome da se svjetlosne zrake ne sastaju u jednoj točki; sferna ili monokromatska aberacija pojava koja se očituje u tome da se svjetlosne zrake ne sastaju u jednoj točki pri odbijanju od okruglog udubljenog ogledala i pri prelamanju kroz leću okruglog oblika; kromatska aberacija nedovoljna oštrina slike poradi nejednake snage prelamanja leća za zrake različitih boja, što dovodi do bojenja slike duginim bojama; 2. astr. prividno pomicanje nebeskog tijela poradi godišnjeg gibanja Zemlje oko Sunca; 3. pren. skretanje, odstupanje od normalnog tipa, lutanje, zabluda aberirati (Jat. ab-errare) odlutati, za-bludjeti, skrenuti, skretati; varati se, prevariti se aberratio criminis čit. aberacio kri-minis (lat.) prav. zabluda o izvršenju zločina, npr. kad se utvrdi da je zločin koji je izvršio Edip bio, zapravo, oceubojstvo, a ne ono što je on želio učiniti Abesinrja zemlja u Africi (Etiopija, Ha-beš); abesinski zdenac pumpa čija je cijev bez prethodnog bušenja utisnuta u zemlju abest (lat.) "nije nazočan" (prije: formula u školama kojom se javljalo da netko nije došao u školu) abevakuačija (lat. ab od, evacuatio pražnjenje) djelomično pražnjenje, is-pražnjivahje abfertigung (njem. Abfertigung) otpremnina (novčana nadoknada za uklanjanje neke osobe s mjesta gdje je nepoželjna) abgedrošn (njem. abdreschen omlatiti pšenicu) otrcan, olinjao; dosadan

abhorentan (lat. abhorrere zgroziti se) odvratan, gadan, gnusan, oduran, mrzak; nespojiv, koji se suprotstavlja nečemu, koji je u suprotnosti s nečim abijetin (lat. abies jela) kem. smolasta tvar koja se dobiva iz terpentina abiogeneza 15 abnegatila abiogeneza (grč. a- bez, ne, bios život, genesis postanak) biol. postajanje živoga od nežive tvari (spontana generacija; uveo prof. Huxley) abiologija (grč. a- bez, ne, bios život, logia znanost) znanost o mrtvoj, anorganskoj prirodi abiotrofija {grč. abios bez sredstava za život, oskudan, trofe hrana) nedostatak sposobnosti za život, prijevremeno nestajanje, prijevremeno izumiranje abiritacija (lat. abirritatio) med. sma-njenost nadražljivosti {tkiva) abisodinamika (grč. abyssos bezdan, dynamis sila) grana geologije koja proučava unutrašnjost Zemlje i istražuje sile koje u njoj djeluju abisus (grč. abyssos) ponor, provalija; pren. proždrljivac; abisalna fauna zool. životinje morskih dubina; abi-sal abiturij (lat. abiturium) ispit zrelosti na srednjoj školi, viši tečajni ispit, matura abiturijent (lat. abire otići, odlaziti) onaj koji namjerava otići, osobito s niže škole na višu nakon položenog ispita zrelosti (mature) abjudicirati (lat. abjudicare) ne priznati, ne priznavati, poricati abjudikacija (lat. ab-judicatio) prav. poricanje, odricanje, nepriznavanje abjudikacija (lat. ab dolje, judicare suditi) sudsko osporenje, nepriznanje abjuracija (lat. abjuratio) prav. odricanje pod prisegom abjurirati (lat. objurare) prav. pod prisegom odricati, odreći ablacija (lat. ablatio odnošenje, uklanjanje) kir. rezanje, odrezivanje, amputacija; geol. odnošenje (ili: skidanje) ledenjaka ili stijene topljenjem ili djelovanjem vode ablaktacija (lat. ablactatio) med. odbijanje djeteta od sise; pren. odvikavanje ablaktirati (lat. ablactare) odbiti (ili: odbijati) od sise, dojenja; bot. cijepiti jedno plemenito drvo na drugo obližnje bez odrezivanja cijepa ablata (lat. ablatus odnesen) mn. prav. oduzete (ili: otete, ukradene) stvari ablativ (lat. aufferre odnositi, odvajati, abstuli, ablatum) gram. padež u nekim indoeuropskim jezicima, padež odvajanja, kretanja odnekud, potje-canja ablativni (lat. ablativus koji odnosi, odvaja) gram. koji se tiče ablativa ili pripada ablativu; ablativni genitiv genitiv kojim se kazuje otkuda nešto potječe, ili od čega se rastavlja ili udaljava ablaut (njem. Ablaut) v. alternacija, apofonija a blef arija (grč. a- bez, blefaron očni kapak) med. nedostatak očnih kapaka (posljedica kongenitalnih poremećaja u razvitku oka, osobito nakon gangrene, lupusa, tumora i dr. ozljeda) ablegacija (lat. ablegatio) prav. progonstvo, jednogodišnje udaljivanje ablegat (lat. ablegatus) izaslanik drugog reda, osobito papin, za pojedinačne slučajeve (za razliku od delegata); prognanik ablegirati (lat. ablegare) poslati, udaljiti, udaljivati; prognati na godinu dana ablepsija (grč. ablepsia) med. (duhovno) sljepilo, zaslijepljenost ablokacija (lat. ab-locatio) davanje pod zakup, u najam, iznajmljivanje ablucija (lat. ab-lutio) pranje, umivanje, čišćenje; običaj katoličkih svećenika da nakon pričesti peru ruke abluirati (lat. ab-luere) oprati, ispirati, isprati, očistiti abmarkirati (njem. ab dolje, markie-ren obilježiti) žarg. "zbrisati", nestati, maknuti se abnegacija (lat. ab-negatio) proricanje, odricanje, odbijanje abnormalan 16 abrazij abnormalan v. abnorman abnormalnost v. abnormitet abnorman (lat. ab-normis) nepravilan, neobičan, koji odstupa od običaja, reda ili pravila; neobičan, neprirodan; koji predstavlja izuzetak; bolestan, nezdrav; abnormalan abnormitet (lat. abnormitas) odstupanje od pravila, neprirodnost, nepravilnost; abnormalnost aboco (tal. abozzo) prvi nacrt, skica neke slike; ebot

abolicija (lat. abolitio uništenje) prav. oprost kazne, pomilovanje; ukidanje, ukinuće, poništenje abolicionisti (lat. abolitio) mn. politička stranka u Sjev. Americi koja je radila na ukidanju ropstva; pristaše pokreta za ukidanje nadzora nad prostitucijom i javnim kućama abolicionizam (lat. abolitio) pokret kojem je cilj abolicija, tj. ukidanje nekog običaja ili sudskog postupka; prije: pokret za ukidanje ropstva u Sjev. Americi; pokret za ukidanje državnog nadzora i za priznanje prostitucije abolirati (lat. abolere uništiti) prav. prekinuti nad nekim sudski postupak bez ikakvih posljedica po optuženoga; ukinuti, ukidati, poništiti, poništavati abominacija (lat. abominatio) gnusoba, užas, gadost, sramno djelo; oskvrnuće abondancija (fr. abondance, lat. abun-dantia) izobilje, obilnost, obilatost; pren. bogatstvo riječi, rječitost abonent (fr. abonner, pretplatiti, pretplaćivati) pretplatnik abonirati (fr. abonner) pretplatiti, pretplaćivati, pretplatiti se abonoman (fr. abonnement) pretplata abonos (perz. ebonos, ebenus) bot. v. ebenos aboralan (lat. ab dolje, os, gen. oris usta) koji se nalazi nasuprot usta abordaža (fr. abordage) napad (na neprijateljski brod); sudar dvaju brodova; pren. oslovljavanje aboriginalan (lat. aboriginalis) prvotan; starosjedilački, domaći, samo-nikao aborigini (lat. aborigines, lat. ab od, origo podrijetlo, početak) mn. starosjedioci, prastanovnici, urođenici (za razliku od kolonista) aborticid (lat. aborticidium) ubijanje ploda u majčinoj utrobi; nasilno ili umjetno izbacivanje začetka (zametka) iz maternice abortirati (lat. abortare) izvršiti abortus, pobaciti, pobacivati; bot. ne donijeti plod abortiv (lat. abortivum) med. pobačajno sredstvo, sredstvo za izvršavanje pobačaja; mn. abortivi abortivan (lat. abortivus) prijevremen, nezreo, nedozreo; med. koji izaziva pobacivanje, pobačajni; pren. skraćen, brzo završen, ugušen u samom začetku, u klici; zakržljao, neplodan, jalov; abortivni postupak skraćeni po-. stupak, skraćivanje; abortiuno liječenje med. liječenje kod kojega se uzročnik bolesti uništava u samom početku bolesti (osobito pri liječenju spolnih bolesti) abortus (lat.) pobacivanje, pobačaj abradirati (lat. abradere) ostrugati, sastrugati; odstranjivati trljanjem, odroniti, odronjavati Abraham (hebr.) "otac mnoštva", otac mnogih naroda (u Bibliji: praotac Židova i Arapa) abrakadabra (hebr.) čarobnjačka riječ, bez značenja, koja se, napisana na istostraničnom trokutu u jedanaest redaka (svako slovo u jednom redu), nosila oko vrata kao hamajlija protiv groznice; danas se upotrebljava samo u šali, kao i "hokus-pokus" abrazija (lat. abrasio) sastrugavanje, čišćenje struganjem; med. Čišćenje abregacija 17 acciaccatura nagrizajućim sredstvima; geol. odstranjivanje trljanjem, odronjavanje abregacija (lat. abregatio) izdvajanje, isključivanje, isključenje abrevijacija (lat. abbreviatio) kratica; kraćenje, skraćivanje (osobito knjige, spisa, članka itd.); abrevijatura abrevijator (lat. abbreviator) skraćivač, npr. nečije knjige, nečijeg spisa; papinski pisar koji izrađuje papinske breve abrevijatura (lat. abbreviare skratiti) v. abrevijacija abrihtati (njem. abrichten) obučiti, obučavati, izvježbati, dotjerati; usp. dresirati abritirati (fr. abrutir) poživotinjiti, za-glupiti, izjednačiti sa životinjom; ubiti u nekome svaki moralni osjećaj abrogacija (lat. abrogatio) opozivanje, ukidanje, poništenje abrogirati (lat. abrogere) ukinuti, ukidati, opozvati; trg. poništiti, povući nalog abrumpirati (lat. abrumpere) otkidati, otkinuti, otrgnuti, prekidati, prekinuti, raskomadati; usp. abruptan abruptan (lat. abruptus otkinut) strm; osoran; neuglađen; isprekidan; odsječen; nagao, nenadan, žestok, bez mnogo okolišanja; usp. abrumpirati abs... v. pod aps...

abstinyl v. antabus abšid (njem. Abschied) oproštaj, rastanak; abšidsbrif (njem. Abschieds-brief) oproštajno pismo; usp. apšiter abštehati (njem. abstechen) razlikovati se od čega, ne slagati se s nečim (npr. u bojama); isticati se, stršiti abulija (grč. abulia volja) bezvoljnost, odsutnost volje abuna (ar.) "naš otac", najviši crkveni dostojanstvenik u Etiopiji (Abesini-ji), poglavar kršćanske Koptske crkve abundantan (lat. abundans) bogat, obilan, obilat; pretjeran abusus non tollit usum čit. abuzus non tolit uzum (lat.) zloporaba ne ukida (pravilnu) uporabu abuzija (lat. abusio) pogrešna uporaba riječi; katahreza abuzivan (lat. abusivus) sklon zloporabama, sklon ogriješiti se o postojeće zakone i običaje, protupravan abuzus (lat. abusus) prav. zloporaba; pogreška, zabluda; loša uporaba abyssus abyssum invocat čit. abisus abisum invokat (lat.) ponor izaziva ponor, tj. jedna pogreška uzrokuje drugu abzac (njem. Absatz) u proznom i pjesničkom tekstu: počinjanje nove rečenice novim redom tako da se prva riječ te rečenice uvlači malo udesno, stavak, odlomak; prijelom, cezura (u stihu); usp. alineja Academy-award (engl.) nagrada američke Akademije (of Picture Arts and Sciences) za najbolje umjetničko dostignuće u filmskoj umjetnosti; v. Os-kar accarezzevole čit. akarecevole (tal.) glaz. umiljato, ljupko accarezzevolmente čit. akarecevol-mente (tal.) glaz. v. accarezzevole accelerando čit. ačelerando (tal.) glaz. oznaka tempa: svirati ili pjevati ubrzavajući, postupno brže accentus acutus čit. akcentus akutus (lat.) gram. oštri naglasak; akut accentus circumflexus čit. akcentus cirkumfleksus (lat.), gram. izvijeni naglasak (u grčkoj gramatici, kao u riječi moira); cirkumfleks accentus gravis čit. akcentus gravis (lat.) gram. teški naglasak (u grčkoj i francuskoj gramatici); gravis acciaccatura čit. ačakatura (tal.) glaz. stapanje, suzvučanje prijašnjeg tona sa sljedećim glavnim tonom; također; dodavanje jednog intervala akordima radi pojačanja harmonije apropos 18 abalijenirati accordamento Čit. akordamento (tal.) glaz. usuglašavanje, prilagođavanje instrumenata i glasova accordando čit. akordando (tal.) glaz. usuglašavajući, prilagođavajući acedija (grč. akedeia) duhovna tromost, ravnodušnost prema nekom dobru, prema životu; akedija acenonoet (grč. a-, koinos zajednički, nois, noos razum, um) čovjek bez zdravog ljudskog razuma; akenonoet acera (lat. acerra) kutija s tamjanom, kadionica; acerra thuraria čit. acera turarija (lat.) crkvena posuda u kojoj se drži tamjan; acerra philologica čit. acera filologika (lat.) zbirka filoloških rasprava; acerra historica čit. acera historika (lat.) zbirka odabranih povijesnih rasprava (kao naslov knjiga) acerbacija (lat. acerbatio) ogorčenje, pogoršanje acerban (lat. acerbus) gorak, trpak; ogorčen; grub, surov, strog acerbitet (lat. acerbitas) trpkost; gorčina, grubost, surovost, strogost aceridi (grč. a-, keros vosak) mn. farm. melemi i masti u kojima nema voska; akeridi acerirati (lat. acer, fr. acerer) čeličiti, očeličiti, okaliti acervacija (lat. acervatio) nagomilavanje, gomilanje acescencije (lat. acescere, acescentia) mn. jela i lijekovi koji lako dobiju kiselkast okus acet(um) (lat. acetum) ocat acetabul (lat. acetabulum) posuda (ili: boca) za ocat; anat. zglobna čaša acetati (lat. acetum ocat) mn. kem. soli octene kiseline aceterni (lat. acetum) farm. sredstvo,

lijek protiv žuljeva i bradavica acetićan (lat. acetum) koji sadrži ocat, octeno kiseo acetil (lat. acetum) kem. radikal octene (acetilne) kiseline acetilen (lat. acetum) kem. plinovit ugljikovodik C2H2, bezbojan i otrovan, upotrebljava se za osvjetljenje; acetilenska svjetiljka svjetiljka u kojoj gori acetilen acetometar (lat. acetum, grč. metron) kem. sprava za mjerenje kiselosti octa ace tome trija (lat. acetum, grč. metria) kem. mjerenje jakosti octa aceton (lat. acetum) kem. bezbojna tekućina ugodna mirisa, dobiva se iz vodenog destilata suhe destilacije dr-veta (dimetilni keton) acetonemija (lat. acetum, grč. haima krv) med. prisutnost acetona u krvi, osobito kod šećerne bolesti težeg oblika acetonurija (lat. acetum, grč. uron mokraća) med. prisutnost acetona u mokraći, osobito kod šećerne bolesti acezija (grč. akesis) liječenje; akezija acid-party čit. esid-parti (engl.) narko-manska skupna seansa, skupno uživanje droga acidacija (lat. acidatio) kem. ukiselja-vanje, npr. hrane u želucu acidifikacija (lat. acidificatio) kem. stvaranje kiseline, pretvaranje u kiselinu acidimetar (lat. acidum, grč. metron) sprava za mjerenje jakosti kiseline acidimetrija (lat. acidum, grč. metria) mjerenje jakosti kiselina acidirati (lat. acidere) kem. ukiseliti, pretvoriti u kiselinu aciditet (lat. aciditas) kem. kiselost acidoza (lat. acidosis) med. samootro-vanje kiselinom zbog nagomilavanja acetonskih tijela u organizmu, osobito kod šećerne bolesti acijanoblepsija (grč. a ne, kyanos plav, blepein, gledati) sljepoća za plavu boju, nesposobnost očiju da zamjećuju plavu boju; usp. aneritropsija aciniforman adagij aciniforman (lat. aciniformis) v. aci-nozan acinozan (lat. acinosus) pucast, koji ima oblik zrna grožđa, npr. žlijezde acquestus conjugalis čit. akvestus konjugalis (lat.) prav. zajednička tečevina muža i žene Actors' Studio američka filmska ustanova (osnovao god. 1947. Elia Kazan) koja se temelji na načelima ruskog teatrologa K. Stanislavskoga actu čit. aktu (lat.) zaista, stvarno ad (lat.) prijeđi, k, ka, na, do, kod, pri, uz; do, oko, u; za; s obzirom na; prema, po (ad naturam prema prirodi); uz, pored, osim, povrh ad acta čit. ad akta (lat.) odlaganje spisa u pismohranu (arhiv); odstraniti nešto kao svršeno ili nepotrebno ad arma! (lat.) k oružju! pren. na posao! ad bene placitum (lat.) prema dopadanju, prema nahođenju, po volji ad calendas graecas čit. ad kalendas grekas (lat.) "do grčkih Kalenda", tj. nikada, na "Nigdarjevo", "kad na vrbi rodi grožđe" ad depositum čit. ad depozitum (lat.) dati ili uzeti nešto na čuvanje, u pohranu ad esemplum čit. ad egzemplum (lat.) na primjer, primjerice ad gloriam (lat.) na slavu ad hoc čit. ad hok (lat.) upravo za to, posebno radi, samo za ovu priliku, samo za ovu svrhu ad honorem (lat.) u čast, iz počasti ad inferos (lat.) kod mrtvih; u podzemnom svijetu; pren. u miru ad infinititum (lat.) u beskraj, u ne-dogled -'ad libitum (lat. ad libitum, libitus prohtjev) glaz. po volji, t^j. svirati ili pjevati; također: znak da se instrumenti ili glasovi s ovim dodatkom, u nekom glazbenom komadu, mogu i izostaviti ad limina (lat.) kraće umjesto ad limi-na apostolorum, tj. na apostolske pragove (katolički su biskupi dužni svake pete godine pisano i usmeno obavijestiti papu o stanju u svojim biskupijama; takvo se obavještavanje zove referat ad limina) ad Utteram (lat.) doslovce, doslovno, bukvalno

ad majorem Dei gloriam (lat.) na veću slavu Božju (geslo jezuitskog reda) ad manus (lat.) na ruke, na ruku, pri ruci; ad manus fideles (lat.) u povjerljive ruke; ad manus proprias (lat.) na vlastite ruke ad normam (lat.) prema propisu, po pravilu ad notam (lat.) uzeti ad notam zabilježiti, zapamtiti, primiti na znanje ad oculos čit. ad okulos (lat.) prikazati nešto jasno, očigledno, zorno ad partem (lat.) sa svakim dijelom posebno, tj. pojedinačno ad pias causas čit. ad pijas kauzas (lat.) za pobožne svrhe, za dobrotvorne namjene ad ratifikandum (lat. ad ratificandum) za potvrdu, za odobrenje ad rem (lat.) prema stvari, što odgovara stvari (a ne osobi); prilično, zgodno, korisno, uputno, upotrebljivo ad ultra (lat.) do kraja, do krajnjih granica, potpuno ad unum (lat.) svi do jednoga, do jednoga, do posljednjeg ad valorem (lat.) prema vrijednosti adab (ar.) u srednjovjekovnoj arapskoj književnosti: poučna literatura koja je veoma slična enciklopediji Adad kod Sumeraca, Asiraca i Babilo-naca: božanstvo vjetra, oluje, nevremena i groma adagietto čit. adađeto (tal.) glaz. 1. ma- ' lo sporije; 2. im. glazbeno djelo koje treba izvoditi manje lagano adagij (adagium) poslovica adagio 20 adeno adagio čit. adađo (tal.) glaz. 1. blago, lagano, tiho; ozbiljno, dostojanstveno; 2. im. glazbeno djelo koje treba izvoditi blago i lagano adagio assai čit. adado asai (tal.) glaz. veoma lagano; adagio di molto adagiologija (lat. adagium poslovica, grč. logia zbirka) zbirka poslovica; znanost o poslovicama adagissimo čit. adađisimo (tal.) glaz. veoma lagano, što lakše adakcija (lat. adactio, adigere) upornost, prisiljavanje, primoravanje adaktilija (grč. a -bez, daktvlos prst) med. nedostatak svih prstiju na ruci ili nozi adalet (tur.) pravda, pravednost; pravilnost, ispravnost Adam (hebr. čovjek načinjen od zemlje) u Bibliji: ime prvog čovjek; Adamov kostim golo muško tijelo; Adamova jabučica istaknuta izbočina na prednjem dijelu vrata nekih muškaraca; Adamovo rebro žena (budući da je, prema Bibliji, Bog stvorio ženu od Adamova rebra) adamant (grč. adamas, adamantos) v. adamas adamas (grč. adamas) kaljeno željezo, čelik; dijamant adamizam struja europske književnosti koja se oslanja na primitivne i instinktivne pojave u ljudskoj naravi Adapa po babilonskoj mitologiji: prvi Čovjek (odbivši nebesku hranu izgubio je besmrtnost za čitav ljudski rod) adapcija (lat. adaptio) v. adaptacija adaptacija (lat. adaptatio) prilagođa-vanje, prilagodba, prilagođenost; primjena; adapcija adaptator (lat. adaptator) onaj koji pri-lagođava, tehnička sprava za spregu međusobno neprilagođenih elemenata adaptirati (lat. adaptare) prilagoditi, prilagođavati; preurediti, preuređivati; primijeniti, primjenjivati adcitacija (lat. adcitatio) prav. pozivanje na parnicu adcitat (lat. adcitatus) prav. pozvani na suđenje, parnicu addatur (lat. addere dodati, addatur) neka se doda, dodaj, dometni ađde (lat. addere dodati, adde) med. dodaj! dometni! (na receptima) adefagija (grč. adefagia) med. proždr-ljivost, prevelika želja za jelom adekvacija (lat. adaequatio) izjednačenje, prilagođavanje adekvatan (lat. adequatus) izjednačen, jednak; podudaran, odgovarajući, prikladan; adekvatan pojam log. onaj koji točno izražava bit svoga predmeta; adekvatna spoznaja spoznaja koja je u punoj suglasnosti s biti spo-znatoga ađelfija (gr. adelfos brat) pobratimstvo; bot. sraštenost prašničkih niti adelfizam (grč. adelfos brat) bratstvo, bratimljenje, pobratimstvo

adelfoktonija (grč. adelfos brat, adelfi sestra, kteino ubijem) bratoubojstvo ili sestroubojstvo adelopodi (grč. adelos prikriven, nejasan, podos noga) zool. životinje koje izgledaju kao da nemaju nogu, tj. u kojih su noge skrivene ademcija (lat. ademptio, adimere) prav. oduzimanje, uklanjanje, uskraćivanje ademptio bonorum Čit. ademcio bo-norum (lat.) prav. oduzimanje imanja ademptio civitatis čit. ademcio civita-tis (lat.) prav. oduzimanje prava građanstva, protjerivanje iz grada adenalgija (grč. aden žlijezda, algos bol) med. žlijezdobolja adend (lat. addendus) mat. pribrojnik adenda (lat. addenda) mn. dodaci, prilozi, domeci adenitis (grč. aden žlijezda) med. upala žlijezda adeno- (grč. aden) predmetak u složeni-cama sa značenjem: žlijezda, žljez-dani adenoftegmon 21 adi afora adenoflegmon (grč. aden, flego gorim) med. prelaženje upale limfne žlijezde na okolna tkiva adenogeneza (grč. aden, genesis postanak) fiziol. nastajanje, stvaranje žlijezda adenograflja (grč. aden, graha opis) fiziol. opisivanje žlijezda adenoidan (grč. aden, eidos oblik) žljez-dolik, žljezdast adenoidi (grč. aden, eidos oblik) med. žljezdaste izrasline = adenoidne vegetacije adenologija (grč. aden, logia znanost) fiziol. proučavanje žlijezda adenom (grč. aden) med. žljezdaste izrasline koje se sastoje od epitelnih cjevčica i vezivnog tkiva adenopatija (grč. aden, pathos bolest) med. bolest žljezdanog sustava adenotomija (grč. aden, tome rezanje) med. operativno uklanjanje žljezda-nih izraslina, adenoida adenozan (grč. aden, lat. adenosus) žljezdani, koji se tiče žlijezda adeps (lat.) mast, salo adept (lat. adeptus, adipisci dostići, zadobiti, steći) onaj koji je nešto postigao; u alkemiji: onaj koji je stekao veliku tajnu alkemije; danas: onaj koji je prodro u sve tajne nečega adespoton (grč. adespoton) imanje bez gospodara; djelo čiji je tvorac nepoznat adh- v. pod athadherencija (lat. adhaerentia) srašći-vanje, sraslost; pripadnost, naklonost, privrženost ađherencija (lat. adhaerere držati se čega, prianjati) prianjanje, pristajanje; privrženost, pripadnost, sklonost, naklonost, sljedbeništvo, sraslost adherent (lat. adhaerens) pristaša, pri-vrženik, pripadnik; sudionik adherirati (lat. adhaerere) prionuti, prijaviti; biti priljepljiv; nadovezivati se; održati se, biti uz; odobravati, pristajati uz neko mišljenje adhezija (lat. adhaerere držati se čega, prianjati) fiz. prionljivost, međusobno privlačenje dvaju tijela koja se tijesno dotiču; prianjanje, priljublji-vanje, pripijanje; med. sraštenje, pri-rašćivanje; prav. priključenje, naknadni pristup neke države nekom ugovoru; izricanje kazne uz pravorijek o imovinskom zahtjevu koji je nastao izvršenjem kaznenog djela (naknada štete, povrat oduzete stvari i si.); usp. kohezija adhezija (lat. adhesio) prionljivost, privlačnost; fiz. sila kojom se privlače molekule raznih tijela (supr. kohezija); prav. vezivanje jednog privatnopravnog djela uz neko kazneno djelo; anat. bolesna sraslost dijelova tijela, sraslica adhezijski postupak prav. mješoviti ili pridružni nedostatak, onaj kod kojega se uz neko kazneno djelo veže i jedan privatnopravni građanski predmet; v. adhezija adhezivan (lat. adhesivus) prionljiv; koji spaja, spojni adhibenda (lat. adhibere, adhibenda) mn. pomoćna sredstva; prilozi uz spise adhibicija (lat. adhibitio) primjena, uporaba, korištenje; prizivanje, privođenje adhortacija (lat. adhortatio) opomena; poticanje, pobuđivanje, ohrabrivanje, bodrenje, adhuc sub judice lis est čit. adhuk sub judice lis est (lat.) prav. stvar je još pred sudom, spor još nije riješen adiafora (grč. ta adiafora) mn. fil. ono stoje s moralnog (etičkog) stajališta beznačajno, tj. ni dobro ni loše; stoici su učili: samo je jedno dobro (vrlina) i samo jedno zlo (porok); sve je ostalo (život, zdravlje, ljepota, bogatstvo itd.) beznačajno

adicija 22 adjudikacija adicija (lat. additio) dodavanje, zbrajanje; umnožavanje adicionalan (lat. additionalis) naknadan, dodan, pridodan, koji služi kao dodatak; adicionalni zakon novi, dopunski zakon adicirati (ad-dicere) prav. priznati, dosuditi, dodijeliti adija-aktinski (a- ne, dia kroz, aktis, aktinos zrak) opt. koji ima svojstvo nepropuštanja aktinskih zraka adijabatan (grč. a- ne, diabaino prolazim) fiz. neprolazan za toplinu, koji se zbiva bez dobitka i gubitka topline, bez povišenja i sniženja temperature; usp. izotermičan adijabatičan v. adijabatan adijafan (grč. a-diafaino) neproziran adijaforan (grč. a-diaforos) ravnodušan, ni dobar ni loš; indiferentan adijaforija (grč. a-diaforia) ravnodušnost; usp. indiferentizam adijaforist (grč. a-diaforos) ravnodušan čovjek, slobodni mislilac, slobodan duh; indiferentist adijagnostičan (grč. adiagnostikos) med. koji se ne da (ili: ne može) razlikovati, raspoznati, utvrditi adijantum (grč. adianton) bot. viline vlasi, gospina kosa a dijareja (grč. a- ne, diarrheo protje-čem) med. nevršenje nužde, zatvorenost adijaterman (grč. a-, dia- kroz, ther-maino zagrijavam) fiz. koji ne propušta toplinske zrake; aterman adijat«tican (grč. a- ne, dia- kroz, ti-themi metnem, stavim) med. koji nije sklon bolesti adikcija (lat. addictio) prav. dosuđivanje, dodjeljivanje adinamičan (grč. adynamikos) nemo-can, slab, iznemogao, klonuo; nesposoban adinamija (grč. adynamia) med. nemoć, slabost, malaksalost, iznemoglost, klonulost; nesposobnost adio! (tal. addio) zbogom! adipocera (lat. adeps, ađipis mast, vosak) kem. masni vosak, vosak od leša adipoza (lat. adeps, adipis) fiziol. stvaranje masti u tijelu adipozan (lat. adiposus) mastan, pretio, gojan, debeo adipsija (grč. a-, dipsa žed) med. neos-jećaj žedi adipson (grč. a-, dipsa žeđ) med. sredstvo za gašenje žeđi adirati (lat. addere) dodati, zbrojiti, zbrajati adirato (tal.) glaz. srdito, ljutito, s uzbuđenjem Adisonova bolest bolest nadbubrežnih žlijezda koja se očituje brončanom bojom kože i općim malaksanjem, a uzrokuje smrt (naziv prema otkrivaču, engl. liječniku Thomasu Addi-sonu, 1793—1860) aditivan (lat. additivus) koji se treba dodati aditon (grč. advton) ono što je nepristupačno; najsvetiji, unutarnji dio grčkog hrama u koji je samo svećenik smio stupiti adizonizam med. vrsta tuberkulozne oboljelosti nadbubrežnih žlijezda, praćena smeđom ili smeđecrnom bojom onih dijelova kože koji su izloženi svjetlosnom ili mehaničkom podražaju; obično smrtonosna (nazvana po engl. liječniku Thomasu Addisonu koji ju je prvi 1855. g. opisao); Adisonova bolest, brončana bolest adjekcija (lat. adjectio) pridjevanje, dodavanje; prav. povećanje, dodatak ponuđenoj svoti novca adjektiv (lat. adjectivum) gram. pridjev adjektivni (lat. adjectivus) gram. pri-djevni, pridjevski adjudicirati (lat. adjudicare) dosuditi, dosuđivati, odobriti adjudikacija (lat. adjudicatio) prav. sudsko priznanje, dosuđivanje, presuda u nečiju korist adjudikatar 23 admodij acij a adjudikatar (lat. adjudicatarius) prav. kupac na javnoj prodaji; onaj kome ostaje nadmetanjem, dražbom prodavana stvar, najbolji ponuditelj adjudikativan (lat. adjudicativus) kojim se dosuđuje adjument (lat. adjumentum) pomoćno sredstvo, pomoć

adjungirati (lat. adjungere) pridodati, dodijeliti na rad, dati nekome nekoga za pomoćnika i budućeg nasljednika adjunkcija (lat. adjunctio) vezivanje, pridruživanje, dodjeljivanje, dodavanje, spajanje adjunkt (lat. adjunctus) pomoćnik; pomoćni službenik, mlađi Činovnik adjunktura (lat. adjunctura) pomoćno zvanje; pomoćna ustanova ađjuracija (lat. adjuratio) zaklinjanje; prav. polaganje zakletve; preklinjanje adjutatorij (lat. adjutatorium) anat. ramena kost, ramenjaČa adjutor (lat. adjutor) pomoćnik, pomagač adjutorij (lat. adjutorium) pomoćno sredstvo, pomoć adjutum (lat. adjutum) pomoć, potpora, dodatak adjuvancije (lat. adjuvantia) mn. farm. v. adjuvans adjuvans (lat.) farm. pomoćno sredstvo, sporedni lijek čije je djelovanje slabije adjuvant (lat. adjuvans) pomoćnik, pomagač; pomoćni učitelj adkredulirati (lat. adcredulare) zanijekati pod prisegom neki dug adlatus (lat. ad-latus) pomoćnik, mlađi činovnik; osobito činovnik ili časnik koji je dodijeljen na službu nekom višem činovniku ili časniku adlenimenti (lat. adlenimenta) med. sredstva, lijekovi za ublažavanje adlerizam teorija austrijskog psihologa Alfreda Adlera (1870—1937), tzv. "individualna psihologija" Admet mit. starogrčki kralj u Feri (Te-salija), jedan od Argonauta, muž Alkestidin, Apolonov ljubimac adminacija (lat. adminatio) prav. pri- -jetnja (kao simbolična uvreda) adminikul (lat. adminiculum) pomoćno sredstvo, pomagalo adminikulator (lat. adminiculator) u Katoličkoj crkvi: osoba koja se skrbi o udovicama, siročadi i si. administracija (lat. administratio) upravljanje, uprava; upravna vlast, vlada; činovništvo, službeništvo administrativa (lat, administrare upravljati, administrativa) uprava, upravna vlast administrativni (lat. administrativus) upravni, koji se tiče ili potječe od upravne vlasti, ustanove itd. administrator (lat.) upravitelj; osoba koje upravlja ustanovom administrirati (lat. administrare) upravljati; voditi poslove neke ustanove, voditi posao za nekoga drugog admiracija (lat. admiratio) divljenje; čuđenje admiral (ar. amir al bal, fr. amiral) zapovjednik bojne flote; zool. leptir (Va-nessa atlanta) admiralitet (njem. Admiralität) pomorska vlast; vrhovno zapovjedništvo pomorske vojne sile; svi admirali pomorske vojne sile admirativan (lat. admirari diviti se) koji pokazuje, izražava ili izaziva divljenje, Čuđenje, obožavanje admisibilan (lat. admissibilis) primljiv; prihvatljiv admisibilitet (lat. admisibilitas) prim-ljivost; prihvatljivost admisija (lat. adraissio) primanje, prijam admodij acij a (lat. admodiatio) davanje zemlje u zakup admodijator 24 adresat admodijator (lat. admodiator) onaj koji daje zemlju pod zakup, iznajmitelj admonicija (lat. admonitio) opominja-nje, ukoravanje zbog nevršenja dužnosti admonitivan (lat. admonitivus) koji opominje adneksi (lat. adnexa) mn. med. veze maternice s jajnikom i jajovodom adnominalan (lat. ad k, nomen ime) koji ide uz imenice, koji pripada imenicama adnotacija (lat. adnotatio) bilješka, primjedba, napomena, objašnjenje; prav. popis; anotacija adnotanda (lat.) mn. stvari koje treba zabilježiti, zapamtiti, značajne stvari adnotata (lat.) mn. bilješke, primjedbe, napomene adnotator (lat. adnotator) pisac ili stav-ljač primjedaba; tumač adnotirati (lat. adnotare) pribilježiti, zapisati, zapamtiti, uzeti na znanje adolescencija (lat. adolescentia) mladost, mladenačko doba; mladež, omladina adolescent (lat. adolescens) mladić; pren. žutokljunac

Adonaj (hebr.) Gospod, Gospodin, "moj Gospodin" hebrejski naziv za Boga, budući da se ime Jahve nije smjelo izgovoriti) adonijski stih (lat. versus adonius) poet. antički stih koji se sastoji od jednog daktila i jednog troheja ili spondeja: U U — U Adonis (grč. Adonis) mit. legendarno lijep mladić za Čiju su se ljubav otimale božice Afrodita i Perzefona; simbol ljepote i proljeća; zool. vrsta lijepog plavog leptira (Polvomatus Adonis); bot. gorocvijet adonizacija (lat. adonisatioj namještanje, dotjerivanje, kićenje adopcija (lat. adoptio) uzimanje pod svoje, usvojenje, posvajanje adoptacija (lat. adoptatio) v. adopcija adoptant (lat. adoptans) posvojitelj, usvojitelj; adoptator adoptat (lat. adoptatus) usvojeno dijete, posvojče, pokćerka, posinak adoptator (lat. adoptator) v. adoptant adoptirati (lat. adoptare) uzeti tuđe dijete pod svoje, usvojiti, posvojiti; priznati za svoje adoptivan (lat. adoptivus) usvojen, posvojen adoracija (lat. adoratio) obožavanje, veliko poštovanje, klanjanje; silno voljenje, bezgranična ljubav Adrast starogrčki mitološki kralj u Ar-gu, tast Polinikov, jedan od vođa "Sedmorice protiv Tebe" adrenalin (lat. ad u ren bubreg) med. supstanca (ili: tvar) koju nadbubrežna žlijezda izlučuje neposredno u krv; upotrebljava se za smanjenje krvnog tlaka, kod slabosti srca, bronhijalne astme, morske bolesti itd.; epinerfin, epirenan, suprarenin adresa (fr. adresse) 1. oznaka (na pismu i dr.) mjesta stanovanja i imena onoga kome se pismo upućuje; 2. pismena predstavka, molba skupštine vladaru; svečana čestitka neke udruge ili kolegija slavljeniku; pren. hitrost, okretnost, umješnost; adresa po potrebi bank. pozivanje neke osobe da akceptira ili isplati mjenicu za slučaj neakceptiranja ili neisplate mjenice adresant (fr. adresser) osoba ili tijelo koje upućuje ili preporučuje, pisac pisma, predstavke, molbe i si.; bank. mjenični potpisnik koji upućuje poziv nekoj osobi da akceptira ili isplati mjenicu adresar (fr. adrreser) popis osoba s naznačenjem mjesta i ulica stanovanja; knjiga s popisom stanovnika nekog mjesta (po zanimanjima, djelatnostima, ulicama i dr.) adresat (fr. adresser) osoba ili tijelo kojem se upućuje pismo, primatelj pi ađresirati 25 adventisti srna; bank. osoba kojoj se vlasnik mjenice treba obratiti u slučaju da je primatelj (trasat) ne plati adresirati (fr. adresser) označiti na pismu, pošiljci i dr. ime i mjesto stanovanja osobe ili ustanove kojoj se pismo ili pošiljka upućuje, napisati adresu Adrijatik (lat. Adria) Jadran, Jadransko more adrogacija (lat. adrogatio) prav. usvojenje; usvojenje onoga koji je već punoljetan adrogirati (lat. adrogare) prav. uzeti pod svoje, posvojiti, usvojiti; usp. adoptirati adskripcija (lat. adscriptio) pripisivanje; pismeni dodatak adskriptor (lat. adscriptor) supotpis-nik adsorpcija (lat. adsorptio) fiz. zgušnjavanje plinova na površini čvrstih tijela; usp. okluzija adstant (lat. adstans) pomoćnik, pomoćni učitelj adstipulacija (lat. adstipulatio) bezuvjetni pristanak, potpuna suglasnost adstrikcija (lat. adstrictio) med. stezanje, skupljanje, zatvaranje, npr. rane adstringens (lat. adstringens) med. sredstvo za stezanje površine sluznice i povrijeđene kože adstringentan (lat. adstringens) stez-ljiv, koji steže, koji skuplja, koji zatvara adstringirati (lat. adstringere) stegnuti, stezati, skupiti, skupljati, zatvoriti adukcija (lat. ad, ducere voditi) privođenje, dovođenje, primicanje, privlačenje; med. gibanje mišića prema središnjoj crti tijela, privlačenje mišića; prav. dokazivanje, navođenje razloga, pozivanje na što; aduktor mišić primicah; usp. abdukcija, abduktor adukcija "at. ađductio dovođenje) anat. "izvlačenje mišića adult (lat. adolescere odrasti, adultus) odrastao, spolno zreo čovjek i svako živo biće uopće adultan (lat. adultus) odrastao, stasao; punoljetan; spolno zreo adulter (lat.) preljubnik, brakolomac adultera (lat.) preljubnica

adulteracija (lat. adulteratio) krivotvorenje (osobito novca) adulterij (lat. adulterium) prav. brakolomstvo, preljub adumbracija (lat. adumbratio) rad u glavnim potezima, nacrt, skica adurencije (lat. adurentia) mn. sredstva za paljenje ili nagrizanje adurens (lat.) med. sredstvo za paljenje ili nagrizanje; pirotik adusirati (fr. adoucir) sladiti, zasladiti; ublažiti, utažiti, razblažiti, olakšati; glačati; omekšati, postati kovnijim; slik. razblažiti boje adut (fr. a tout u sve, na sve) u kartama: najjača boja, tj. karta koja nosi sve ostale; najjače sredstvo, najjači razlog adutirati (fr. a tout u sve, na sve) u kartama: početi igru adutima; sjeći adutom baciti adut na kartu druge boje i time odnijeti; izadutirati se izbaciti u igri sve adute, ostati bez aduta; pren. izgubiti, potrošiti sve, ostati bez sredstava; iscrpsti sva sredstva, sve najjače razloge advekcija (lat. advehere dovoziti) vodoravno gibanje zraka, a time se prenose i meteorološki faktori (toplina, vlaga i dr.) u vodoravnom smjeru advent (lat. adventus dolazak) predstojeći dolazak Spasitelja naviješten u Svetom pismu (Otk 22,7); kod katolika: posljednja četiri tjedna pred Božić, došašće adventisti (lat. adventus dolazak) pripadnici kršćanske sljedbe koju je u Americi osnovao William Miller koji je proricao da će Krist po drugi puta doći 1844. godine; svetkuju subotu, adventivan 26 aerobat osnovom vjere smatraju Sveto pismo (Bibliju), vjeruju u Kristovo obećanje da će po drugiput doći; crkva raširena po cijelom svijetu adventivan (lat. adventivus) slučajan; sporedan, pridošao; bot. koji ne raste na svom pravom mjestu, npr. adven-tivni korijen onaj koji se razvija na samoj stabljici (bršljan, divlja jagoda i dr.) adventizam (lat. adventus dolazak) naučavanje i pokret adventista; v. adventisti adverb (lat. adverbium) gram. prilog adverbijal (lat. adverbiale) gram. priložna oznaka (vremenska, mjesna, načinska, uzročna) adverbijalni (lat. adverbialis) gram. priložni adverzarije (lat. adversaria) mn. knjige ili bilježnice u koje se privremeno unose grada i bilješke koje će tek kasnije biti sređene ili obrađene adverzativan (lat. adversativus) gram. suprotan advocatus Dei (lat.) "Božji odvjetnik", u Rimokatoličkoj crkvi: osoba koja opovrgava prigovore "vražjeg odvjetnika" (advocatusa diaboli) pri procesima za proglašenje svetim ili blaženim advocatus diaboli (lat.) "vražji odvjetnik", osoba koja se suprotstavlja "Božjem odvjetniku" (advocatusu Dei); pren. čovjek koji se suprotstavlja općem mišljenju; v. diabolus ro-tae advocirati (lat. advocare) baviti se odvjetničkim poslovima, braniti druge pred sudom; služiti pravu; pren. zauzimati se za nekoga ili nešto advokat (lat. advocatus onaj koji je pozvan u pomoć) pravozastupnik, pravobranitelj, branitelj, odvjetnik advokatura (lat. advocatura) pravobraniteljstvo, pravozastupništvo, odvjetništvo, odvjetničko zvanje ađustirati (lat. adjustare) dotjerati, dotjerivati, namjestiti; adjustirati; obično: ađustirati se, adjustirati se ađutant (lat. adjutans) pomoćnik; mlađi časnik dodijeljen na službu višem časniku, pratitelj višeg časnika ađutantura (lat. adjuntatura) zvanje, služba i kancelarija adutanta aed (grč. aoidos) pjevač i pjesnik slobode u herojskom razdoblju starih Grka AEG kratica za poznatu njemačku tvrtku Allgemeine Elektrizitets-Gesell-schaft čit. Algemajne elektricitets-ge-zelšaft "Sveopće društvo za elektricitet" Aenona (lat.) antičko ime za Nin aequilibrium indifferentiae čit. ekvi-librijum indiferencije (lat.) fil. ravnoteža dvaju suprotnih motiva, dviju suprotnih pobuda; usp. Buridanov magarac aer (grč. aer zrak, lat. aer) zrak

aeracija (lat. aeratio) proizvođenje zraka; prozračivanje; izlaganje kemijskom djelovanju zraka aerat (lat. aeratum) kem. voda u kojoj ima ugljične kiseline aerenhim (grč. aer zrak, en u, hyma tekućina, sok) bot. stanično tkivo s velikim, zrakom napunjenim, među-staničnim prostorima, osobito kod vodenih biljaka aeričan (lat. aer, grč. aer) zračni; prozračan, plinovit aerifikacija (lat. aerificatio) punjenje zrakom; kem. pretvaranje u zrak, plin aeriforman (lat. aeriformis) prozračan, plinovit aerizirati (grč. aer, fr. aeriser) pretvoriti, pretvarati u zrak, plin aero- (grč. aer, lat. aer) predmetak u složenicama sa značenjem: zrak, zračni, koji je u vezi sa zrakom aerobat (grč. aer, baino idem) plesač u zraku, plesač na užetu; koji ide po zraku; mudrijaš aerobi aeromantija aerobi (grč. aer, bios život) mn. biol. bakterije koje, kao i sva viša živa bića, moraju imati slobodnog kisika da bi mogle živjeti (za razliku od ana-eroba) aerobionti (grč. aer, bios život) mn. zool. v. aerobi aerobomba (grč. aer, bombos dubok, potmuo zvuk) voj. zračna, avionska bomba aerobus (grč. aer, lat. omnibus svima) zračno prijevozno sredstvo aerodin (grč. aer, dvnamis sila) zrak. zrakoplov teži od zraka, u letu se održava uglavnom pomoću aerodi-namičkih reakcija aerodinamika (grč. aer, dvnamis sila) fiz. znanost o zakonima gibanja plinovitih tijela aerodrom (grč. aer, dromos putanja) mjesto gdje stoje, odakle polaze i kamo se spuštaju zrakoplovi aeroduktor (lat. aeroductor) med. instrument kojim se pri porođajima dovodi zrak aeroembolija (lat. aer zrak, grč. em-bolon klin) stvaranje plinskih mjehurića u tkivima i krvi zbog izlaganja organizma sniženom tlaku koji vlada na većim visinama aerofagija (grč. aer, fagein jesti) med. gutanje zraka, bolest koja se javlja osobito kod neuropata i histeričnih osoba, ali i kod tuberkuloznih aerofiltar (lat. aer zrak, filtrum cjedilo) filtar u obliku rezervoara napunjenog šljakom kroz koji se propuštaju tekuće vode radi aeracije aerofiti (grč. aer, fyton biljka) bot. biljke koje rastu sasvim u zraku (suprotno: geofiti); također: epifiti aerofobija (grč. aer, fobeo bojim se, plašim se) strah od zraka, izbjegavanje zraka aerofon (grč. aer, foneo zvučim) instrument pomoću kojega se ljudski glas može prenositi i čuti na 6—9 kilometara (izumio ga je Edison) aerofor (grč. aer, foros nosač) sprava koja omogućava disanje i u inače otrovnom ili zagušljivom zraku, kao i pod vodom aerofotografija (grč. aer, fos svjetlost, grafo pišem) perspektivno snimanje raznih objekata, osobito zemljišta (terena), iz zraka (zrakoplova) fotografskim putem aerofotogrametrija (lat. aer zrak, grč. fos, fotos svjetlo, gramma slovo, met-ria mjerenje) izradba zemljovida snimanjem iz zrakoplova aerogen (grč. aer, gennao stvaram, proizvodim) koji se stvara pomoću zraka, koji dolazi od zraka; aerogena tuberkuloza infekcija koja nastaje unošenjem u pluća tuberkuloznog bacila s udahnutim zrakom aerografija (grč. aer, grafo) opisivanje zraka aerogram (lat. aer zrak, grč. grafein pisati) vijest predana zračnim putem, putem radija; radiogram aeroidan (grč. aeroides) koji ima oblik zraka, zrakolik; maglovit aeroklimatologija (lat. aer zrak, grč. klimatos naginjanje zemaljske kugle polu, logia znanost) znanost koja proučava klimu troposfere i drugih dijelova stratosfere aerolit (grč. aer, lithos kamen) meteor, kamen koji pada iz zraka, meteorski kamen aerologija (grč. aer, logia) znanost o zraku i njegovim svojstvima, znanost o atmosferi i njezinom ispitivanju aeromagnetometrija (lat. aer zrak, grč. Magnes lithos, metria mjerenje) istraživanje ruda pomoću zrakoplova, tj. iz zraka aeromantija (grč. aer, manteia proricanje) proricanje po pojavama u zraku

aeromedicina 28 aerozoi aeromedicina (lat. aer zrak, medicus) grana medicine koja se bavi proučavanjem i liječenjem zdravstvenih poremećaja koji se javljaju kao posljedica letova zrakoplovima aeromehanika (grč. aer, mechanike) fiz. znanost o zakonima gibanja i ravnoteže plinova; pneumatika aerometar (grč. aer, metron) sprava za mjerenje gustoće i tlaka zraka aerometrija (grč. aer, metria) mjerenje zraka; znanost o mjerenju gustoće i tlaka zraka aeromiting (lat. aer zrak, engl. meet-ing) sastanak zrakoplovaca; skup čija je svrha populariziranje zrakoplovstva; javna priredba sa zrakoplovnim vježbama aeromonter (lat. aer zrak, fr. monteur) radnik koji montira zrakoplovne konstrukcije aeromotorist (lat. aer zrak, lat. motor) radnik koji rukuje benzinskim motorima, zrakoplovnim motorima i si. aeronaut (grč. aer, naus brod, nauti-kos brodski, pomorski) zrakoplovac, onaj koji se vozi zrakoplovom aeronautika (grč. aer, naus brod, nautike) znanost o zrakoplovstvu; zrakoplovstvo aeropauza (lat. aer zrak, lat. pausis) atmosferski slojevi iznad 25 km s veoma razrijeđenim zrakom koji ne može podržati let zrakoplova aeroplan (grč. aer, planos koji luta, koji krstari) zastarjeli naziv za zrakoplov (avion) aeroprojektor (lat. aer, projector) fo-togrametrijski instrument za izradu topografskih zemljovida iz fotografskih snimaka napravljenih u zraku aeroskop (grč. aer, skopeo gledam) sprava za mjerenje količine prašine u zraku aeroskopija (grč. aer, skopeo gledam) pregled (ili: ispitivanje) zraka aerostacija (lat. aerostatio) vještina dizanja balona i upravljanja njima, zrakoplovstvo aerostat (grč. aer, statos stajaći, koji stoji) sprava za letenje lakša od istisnutog zraka (balon, zračni brod) aerostatika (grč. aer, statos),ananost o ravnoteži plinova, posebno zraka aerotaksija (grč. aer, taxis uređenje) zool. kretanje organizama koji se slobodno kreću, npr. bakterija u vodi, prema mjestima najvećeg (pozitivna aerotaksija) ili najmanjeg (negativna aerotaksija) sadržaja kisika, gdje se onda ti aerotaksični mikroorganizmi skupljaju aeroterapija (grč. aer, therapeia liječenje) med. liječenje udisanjem umjetno zgusnutog ili razrijeđenog zraka aeroterorizam (grč. aer, lat. terror strah, užas) bombardiranje iz zraka gradova i naselja radi zastrašivanja, uznemiravanja i demoraliziranja stanovništva aerotonometar (grč. aer, tonos napon, metron mjera) sprava za mjerenje napona krvnih žila aerotopografija (grč. aer, topos mjesto, grafo pišem) metoda u geodeziji: izrada geodetskih planova i karata pomoću snimaka iz zraka aerotropizam (grč. aer, tropos okret, pravac) bot. pokreti biljaka prema mjestima gdje ima najviše (pozitivni aerotropizam) ili manje (negativni aerotropizam) zraka, odnosno kisika aerotunel (lat. aer zrak, engl. tunnel) poseban hodnik u kojem se ispituju zrakoplovi i zrakoplovni modeli pomoću umjetnog prilagođavanja brzine zračnog strujanja aeroza (grč. aer) med. razvijanje zraka u tijelu aerozoi (grč. aer, zoon životinja) zool. v. aerobi aeternum vale 29 afida vit aeternum vale čit. eternum vale (lat.) zauvijek zbogom, posljednji pozdrav afagija (grč. a-, fagein jesti) med. nemogućnost gutanja hrane afakija (grč. a-, fakos leća) med. nedostatak očne leće; pr. afakičan afamirati (fr. affamer) mučiti glađu; pr. afamiran afanija (grč. afaneia) glupost, koješta-rija afarist (tal. affarista) čovjek koji bezobzirno želi ostvariti dobitak ili Čast, špekulant afazija (grč. a-, femi govorim) med. ne-' moć (ih: nemogućnost) govora; zani-jemjelost od užasa; psih. bolesna smanjenost sposobnosti govora zbog zaboravljanja pojedinih riječi afefobija (grč. afe doticanje, fobos strah) med. bolestan strah od dodira

afekcija (lat. affectio utjecaj) naklonost, % nježnost, odanost, ljubav, srdačnost; svako uzbuđenje i promjena u tjelesnom ih duševnom stanju; med. svaki utjecaj na tijelo, bolest; osjećaj; aficiranje afekt (lat. affectus, afficere utjecati na nekoga ili nešto) psih. vrlo jak osjećaj koji većinom nailazi najednom, ( iznenadno, traje obično vrlo kratko i u jednom trenutku dostiže toliku jačinu da gotovo posve zavlada sviješću, duševni pokret; uzbuđenje, stanje razjarenosti, razjarenost afektacija (lat. affectatio) neprirodnost, usiljenost, pretvaranje, prenemaganje afektirati (lat. affectare) biti neprirodan, praviti se, pretvarati se, prene-magati se; htjeti vješto prikazati nešto onakvim kakvo zapravo nije afektivan (lat. affectivus) uzbudljiv, osjetljiv, osjećajan afektuozan (lat. affectuosus, fr. affectueux) usrdan, ljubazan, veoma naklonjen afektuozitet (lat. affectuositas) usrd-nost, velika naklonjenost, strasnost afel (grč. apo od, helios Sunce) astr. najveća udaljenost planeta ih kometa od Sunca; suprotno: perihel afeleja (grč. afeleia) ret. jednostavnost, prirodnost (u govoru) Afer (lat.) arapski naziv za neka etiopska plemena (prema njima su Rimljani nazvali čitav kontinent Afrika) afera (fr. affaire) stvar, posao; parnica, spor; težak položaj; zamršena stvar; neugodan doživljaj; velik događaj; sukob aferaš (fr. affaire) onaj koji ima ih pravi afere, koji se bavi prljavim poslovima, osobito na račun države afereza (grč. aphairesis oduzimanje) gram. skraćivanje početka, skraćivanje jedne riječi time što joj se izostavi početak, prvo slovo, prvi slog; med. uklanjanje suvišnog ili onesposobljenog dijela ljudskog tijela affabile (tal.) glaz. ugodno, ljubazno, umiljato affaire d'honneur čit. afer d-oner (fr.) stvar časti, dvoboj affanato (tal.) glaz. bolno, tužno, plašljivo affettuosissamente čit. afetuozisamen-te (tal.) glaz. v. affettuosissimo affettuosissimo čit. afetuozisimo (tal.) glaz. vrlo osjećajno, veoma strasno affettuoso čit. afetuozo (tal.) glaz. uzbudljivo, ganutljivo, dirljivo, toplo, strasno; con affetto afflitto (tal.) glaz. bolno, tužno; con af-flittione affretando (tal.) glaz. sve brže, ubrzavajući; affretoso affretoso (tal.) glaz. v. affretando affunde (lat. affundere, affunde) farm. na receptima: nalij na to! afidat (lat. affidatus) podanik, vazal afidavit (lat. affidavit) pom. iskaz pod prisegom o teretu nekog broda afiks 30 aformacija afiks (lat. affigere pričvrstiti, prikovati, affixum) gram. produženje riječi dodavanjem jednog slova ili sloga, govorni dodatak; dometak afUantropija (grč. a-, filos prijateljski, anthropos čovjek) nedostatak ljubavi prema bližnjima; mržnja prema ljudima afiličari (grč. afyllos, a-, fyllon list) bot. bez listova, bez čašičnog listića afilijacija (lat. affiliatio) usvojenje; primanje u neki red ili društvo; bratstvo, sveza; družba, društvo, tajno udruženje afilirati (lat. affiliare) usvojiti nekoga za sina ili kčerku; zbratimiti; primiti nekoga u neki red, bratstvo ili društvo; pridružiti, združiti; afilirana loža masonska loža koja je ušla u sastav neke veće lože afinaža (fr. affinage) profinjavanje, pročišćavanje, npr. plemenitih rudača; dotjerivanje, glačanje, stanjivanje afinerija (fr. affinerie) radionica za pročišćavanje plemenitih rudača i dr.; radionica u kojoj se izrađuju žice; usp. rafinerija afinirati (fr. affiner) profiniti, napraviti ljepšim; očistiti, pročistiti, pročišćavati; dotjerati, stanjiti afinis (lat. affinisi rođak po ženi, zet, tast afinitet (lat. affinitas) srodstvo, srodnost (suprotno: kognacija); kem. stupanj lakoće kojom se dva različita elementa spajaju, težnja za sjedinjavanjem između dvaju kemijskih elemenata ili više njih; pren. srodnost, sličnost

afion (ar., perz.-tur. afyon) mak; opijum, opij afirmacija (lat. afflrmatio) potvrđivanje; potvrda; tvrdnja, iskaz dan pod prisegom afirmativa (lat.) potvrdno mišljenje; potvrđivanje, potvrda afirmativan (lat. affirmativus) potvrdan; odlučan; pokazni; log. afirmativan sud potvrdan sud (S je P), npr. zlato je skupocjeno afirmirati (lat. affirmare) tvrditi, potvrditi, potvrđivati, uvjeriti; afirmirati se uspjeti održati se kao takav afiš (fr. affiche) oglas, javna objava, plakat afitaža (fr. affûtage) voj. namještanje topa na lafetu, puške na kundak; pripremanje topova za pucanje; oštrenje alata afîtirati (fr. affûter) voj. namjestiti (ili: namještati) top na lafetu ili pušku na kundak; top ili pušku pripremiti za paljbu; biti afitiran biti u pripravnosti, imati pri ruci aflikcija (lat. afflictio) utučenost, ožalošćenost, žalost; bol, tuga, jad, muka; nesreća, nedaća aflogističan (grč. a-, flogyzo zapalim, sagorim) koji gori bez plamena, npr. aflogistična svjetiljka afluencija (lat. affluentia) pritjecanje, nagomilavanje, umnožavanje, izobilje, obilje, obilnost afluks (lat. affluxus) pritjecanje, priljev, navala čega, obilje; afluksija afluksija (lat. affluxio) v. afluks afobija (grč. afobia ) neplašljivost, nebo-jažljivost afonija (grč. a-, fone glas) med. bez-glasnost; gubljenje (ili: gubitak) glasa zbog bolesti mišića i živaca koji pokreću i zatežu glasne žice; v. afo-ničan aforija (grč. plodan, rodan) med. neplodnost, jalovost aforistično (grč. aforismos) kratko i jezgrovito, u obliku izreke aforizam (grč. aforismos) kratka i u određenom obliku iskazana izreka koja veoma jasno izražava jednu misao; mudra poučna izreka aformacija (lat. afformatio, ad formare oblikovati, uobličiti, graditi) tvorba aforodizijazam 31 agamogonija novog oblika pridodavanjem; u hebrejskoj gramatici: tvorba osobnih glagolskih oblika dodavanjem skraćenih zamjenica (aformativa) aforodizijazam (grč. afrodisiazo) med. v. afrodizija afretiranje (fr. affrètement) pom. zakupljivanje lađe; zakupnina afrik (fr. afrique) materijal od palminih vlakana (služi za punjenje strunjača) afrikaans inačica nizozemskog jezika kojom govore Buri Afrikander bijelac rođen u Južnoj Africi; u užem smislu Bur afrikanistika znanost koja proučava afričke jezike i književnosti, znanost o afričkoj kulturi afrikata (lat. affricare natrljati) gram. složeni, sliveni suglasnik, npr. c = t + s Afrodita (grč. Afrodite) mit. starogrčka božica ljubavi i ljepote koja se rodila iz morske pjene (kod Rimljana: Venera); pren. ljubavno uživanje, spolna ljubav, obljuba; draž, ljupkost; zool. morska gusjenica afroditografski (grč. Afrodite, grafo) koji opisuje ili prikazuje predmete ljubavi; astr. koji opisuje planet Veneru afroditski (grč. Afrodite) ljubavni afrodizija (grč. afrodisiazo sladim se ljubavlju) med. ljubavna pohota, ljubavno ludilo, pretjerano razvijen spolni nagon; aforidizijazam afrodizijaci (grč. afrodisios ljubavni) mn. sredstva za izazivanje spolnog nagona afrodizijak (grč. afrodisios koji se odnosi na ljubavni užitak) sredstvo za jačanje spolnog nagona afrometar (grč. afros pjena, metron) sprava za mjerenje tlaka pjene, sprava za mjerenje vrenja afronterija (fr. affronterie) javna pogrda; bezobrazna i drska prijevara afrozinija (grč. afrosyne) bezumlje; med. besmislenost, buncanje u groznici afte (grč. afthai, lat. aphthae) mn. med. bolest na sluznici usne šupljine: bijeli ili žućkasti mjehurići s crvenim rubom after-dinner (engl.) odmaranje odmah nakon ručka after-shave čit. after-šeiv (engl.) kolonjska voda, losion koji se upotrebljava nakon brijanja; after-shave lotion čit. after-šeiv loušn (engl.) usp. losion aftezan (grč. aftha, lat. aphthosus) mje-hurast; med. koji ima afte na sluznici usne špljine

aftong (grč. a-, fthongos zvuk, glas, ton) gram. mukli suglasnik afuzija (lat. affundere doliti) dolijevanje agalaktija (grč. a- bez, gala mlijeko) med. bezmlijeČnost dojke, oskudica u mlijeku kod majke agalma (grč. agalma) lik, kip, slika, ukras, osobito u hramu agame (grč. a- bez, gamos brak) mn. bot. biljke gimnospore čije se stanice razmnožavaju samosLalno, bez utjecaja drugih oplodnih stanica Agamemnon mit. sin Atrejev, unuk Pelopov, praunuk Tantalov, brat Me-nelajev, kralj u Mikeni (Argu), vrhovni zapovjednik helenske vojske u Trojanskom ratu; ubila ga je žena Klitemestra i njezin ljubavnik Egist; osvećen od sina Oresta agamija (grč. a- bez, gamein ženiti se) bezbračnost; bot. bespolnost cvjetova, kriptogamija; zool. partenogenetsko razmnožavanje agamist (grč. a-gameo bez žene sam) neženja, momak, samac agamogonija (grč. a- bez, gamos brak, gone rađanje) biol. rađanje bez oplođivanja, tj. putem diobe (način razmnožavanja kod praživotinja); supr. gamogonija agape agerasija agape (grč. agape ljubav) Božja ljubav, božanska ljubav; kršćanska ljubav; mn. večere ljubavi kod prvih kršćana kao znak općeg bratstva i ljubavi agar-agar vrsta algi u kineskim i japanskim morima; pomiješana s vodom daje bezbojnu hladetinastu masu koja se upotrebljava u kuharstvu, u apreturi (kao sredstvo za lijepljenje) i u bakteriologiji (kao hranjiva podloga za uzgoj bakterija) Agareni (hebr.) mn. naziv za Turke i muslimane u starim spomenicima, po imenu arapskog plemena koje je, prema Starom zavjetu, živjelo u doba židovskih kraljeva u Arabiji i napadalo susjedna židovska plemena agastronomija (grč. a- bez, gaster trbuh, nomos zakon) med. uzetost trbušnih živaca agatobiotika (grč. agathos dobar, bios život) fil. naučavanje o dobrom i pravilnom življenju agatodemon (grč. agathos dobar, dai-monion duh) mit. dobri duh, duh zaštitnik agatologtja (grč. agathos dobar, logia znanost) fil. dio etike koji uči o najvišem dobru Agaton (grč. aghatos dobar) starogrčki pisac tragedija, prijatelj Euripidov i Platonov agava (grč. agauos vrijedan divljenja, lat. agave americana) bot. tropska biljka podrijetlom iz Juž. Amerike, stablo joj izraste do 10 m visine; upotrebljava se, osobito lišće, u narodnoj medicini Agemenidi mn. perzijska dinastija od 8. do 4. stoljeća pr. n. e.; uništio ju je Aleksandar Makedonski porazivši kralja Darija III. Agena čit. edžine (engl.) vrsta američkih raketa upotrijebljenih u programu Gemini Agence Havas čit. ažans avas (fr.) francuska obavještajna agencija (ured za informacije) Agence Télégraphique Suisse (fr.) švicarska novinska agencija agencija (lat. agentia) poslovnica nekog većeg poduzeća Čiji je djelokrug ograničen; novinarsko poduzeće za davanje novosti dnevnim listovima agenda (lat.) dnevnik; podsjetnik agenezija (grč. a- bez, genesis rađanje) ženska neplodnost, nesposobnost za rađanje; fiziol. nepotpuna embrionalna razvijenost ili nedostatak nekog dijela organizma; teol. naučavanje Crkve po kojem Bog nema početka Agenor (grč. agenor) "hrabri"; u starogrčkoj mitologiji: sin Posejdona i Libije, osnivač grada Tira, praotac Fe-ničana agens (lat. agens) fil. djelotvoran, radno načelo, ono stoje uzrok nečemu, snaga; pokretna sila agent (lat. agens koji radi) poslovođa; posrednik; predstavnik firme, zastupnik; tajni policajac agent provokator (lat. agens provo-cator izazivač) plaćeni izazivač nereda, poticatelj nemira, plaćeni bukač; osobito: tajni policijski doušnik kojemu je zadatak steći povjerenje politički sumnjivih ili nepoželjnih osoba pa ih onda navesti na vršenje kažnjivih djela agentura (lat.) posao; poslovno područje jednog agenta; ured jednog agenta, poslovnica ager (lat.) polje, oranica; ager publiais čit. ager publikus (lat.) državno zemljište koje služi za javnu uporabu; osvojena zemlja koja se poklanja isluženim vojnicima ageracija (lat. aggeratio) nagomilavanje, gomilanje agerasija (grč. ageraos koji ne stari) nestarenje, mladolik izgled, staračka svježina

agestija 33 aglutinacija agestija (lat. aggestio) dovlačenje na gomilu, gomilanje, nagomilavanje ageuzija (grč. a- bez, geusis ukus) med. nedostatak (ili: neosjećanje) okusa Agezilaj (grč. ago vodim, laos narod) "vođa naroda"; "predvodnik", "prvak"; spartanski kralj (5—4. st. pr. n. e.) Agfa kratica za Aktiengesellschaft für Anilinerzeugung čit. akcijengezelšaft fir anilinercojgung (njem.) "dioničko društvo za proizvodnju anilina"; usp. anilin; Agfakolor (lat. color boja) film produkcije Agfa aggiustämente čit. adžustamente (tal.) glaz. točno, potpuno, sasvim točno aggratiatio publica čit. agracijacio publika (lat.) pomilovanje koje daje vladar povodom velikih državnih blagdana i proslava, opća amnestija agijazma (grč. hagiazma) blagoslovljena voda, sveta voda agilan (lat. agilis) brz, lak, hitar, spretan, okretan; marljiv, vrijedan agilitet (lat, agilitas) v. agilnost agilnost (lat. agilitas) brzina, okretnost, hitrost, lakoća; radinost, marljivost aginičan (grč. a- bez, gyne žena) neoženjen aginija (grč. a- bez, gyne žena) neže-njenost, život bez žene agirati (lat. agere) raditi, poslovati, trgovati; glumiti na pozornici agitacija (lat. agitatio) pokret, kretanje, nemir; revno zauzimanje i rad u užoj ili široj sredini za neku osobu, stvar ili protiv neke osobe ili stvari; podbadanje, bunjenje agitakl (lat. agitaculum) farm. štapić ili batić za miješanje kod pripreme raznih kemikalija ili lijekova agitata res (lat.) stvar o kojoj se često govori ili raspravlja, koja je često na dnevnom redu; svršena stvar, riješena stvar agitato čit. adžitato (tal.) muz. uzburkano, dirljivo agitator (lat.) čovjek koji se revno zauzima i radi za neku osobu, stranku ili ideju, ili protiv neke osobe, stranke ili ideje; buntovnik; podbadač, smutljivac agitirati (lat. agitare poticati) revno raditi za neku osobu, stvar, ili protiv neke osobe, stvari, osobito u političkom smislu; poticati, buniti; farm. miješati, mućkati Agitprop kratica za Odjel agitacije i propagande Aglaja (grč. aglaos sjajan) "sjajna", "blistava"; jedna od triju Gracija; božica ljupkosti Aglaura mit. kći atenskoga kralja Ke-kropa aglobulija (grč. a- bez, lat. globulus kuglica) med. nedovoljnost krvnih zrnaca aglomeracija (lat. agglomeratio) skupljanje, gomilanje, nagomilavanje aglomerat (lat agglomeratum) tijelo nastalo nagomilavanjem više raznih sastavnih dijelova; min. slijepljen kamen aglomerirati (lat. agglomerare) gomilati, nagomila(va)ti, skupljati aglosija (grč. a- bez, glossa jezik) med. nijemost, mutavost; aglosostomija aglosostomija (grč. aglossos nijem, sto-ma usta) med. v. aglosija aglucija (lat. aglutio) med. nemogućnost gutanja; agluticija aglutinacija (lat. agglutinatio) nagomilavanje, skupljanje; fil. najniži stupanj aperceptivnog spajanja predo-džaba pri čemu, doduše, nastaje nova zbirna predodžba, ali njezini sastavni dijelovi ipak ostaju samostalne predodžbe; med. svojstvo imunog krvnog seruma da skuplja bakterije u gomilice (npr. kod tifusa); sljeplji-vanje rana pomoću tekućine koja ponovno spaja odvojene dijelove (lim-fa); gram. stapanje dviju riječi u jednu aglutinacija 34 agora aglutinacija (lat. aglutinatio) med. v. aglucija aglutinancije (lat. agglutinantia) mn. med. lijekovi za brzo zarašćivanje rana; sredstva za slijepljivanje aglutinativan (lat. agglutinare prilijepiti) koji srašćuje, koji zarašćuje, koji zaliječi; koji se priljepljuje, pri-Ijepni, s priljepcima; aglutinativni jezici lingv. jezici kod kojih se riječi tvore dodavanjem gradivnih elemenata na korijen riječi, npr. turski i dr. aglutinini (lat. agglutinare prilijepiti) mn. med. tvari koje nastaju u krvi pod utjecajem bakterija i krvnom serumu daju sposobnost izazivanja aglutinacije

aglutinirati (lat. agglutinare) slijepiti, prilijepiti, priljepljivati, sastaviti, srasti agma (grč. agma) lingv. naziv za glas n kad stoji ispred glasova k, g, h, (tada ga nesvjesno izgovaramo kroz nos) agnacija (lat. agnatio) krvno srodstvo, srodstvo po ocu agnat (lat. agnatus) rođak s očeve strane, rođak po krvi agnatičan (lat. agnatus) srodan po očevoj strani, po ocu agnatija (grč. a- bez, gnathos čeljust) med. nedostatak čeljusti agnominacija (lat. agnominatio) v. anominacija agnoscirati (lat. agnoscere) priznati (npr. potpis, mjenicu i si.) agnosticizam (grč. agnostos nepoznat) izraz koji obuhvaća veoma različite pravce (transcendentalni idealizam, pozitivizam i dr.) koji zastupaju gledište da je stvarnost nemoguće spoznati agnozija (grč. a- bez, gnosis spoznaja) psih. nesposobnost raspoznavanja, razumijevanja i označavanja pojmovima onoga što se zamijeti pomoću osjetila, npr. kad bolesnik predmete vidi, ah ih ne raspoznaje i dr.; fd. polazna točka Sokratove filozofije: "Znam da ništa ne znam" Agnus Dei (lat.) Jaganjac Božji, jedno od Kristovih imena (Iv 1,29) agofilomanija (tal. ago igla, grč. filos prijatelj, mania pomama, strast) izraz za strast ubadanja u venu i uta-kanje bilo kakve neškodljive tekućine kojom se zamjenjuje ubrizgavanje neke droge agogika (grč. ago vodim) glaz. naziv za postupne promjene tempa radi što življeg i plastičnijeg izvođenja glazbenog djela agometar (grč. ago vodim, metron mjera) fiz. v. reostat agon (grč. agon borba) gimnastičko, konjičko i glazbeno natjecanje kod starih Grka agona (grč. agonos neplodan) zem. crta koja na zemljovidu spaja mjesta na kojima je magnetna deklinacija jednaka nuli agonija (grč. agonia borba) smrtna borba; smrtne muke, izdisanje, stanje koje prethodi smrti; smrtni strah, očajanje agonist (grč. agonistes) borac, gimnastički, konjički i glazbeni natjecatelj kod starih Grka agonistarh (grč. agonistes, archos) nadzornik gimnastičkih, jahačkih i glazbenih natjecanja kod starih Grka agonistika (grč. agon borba) borba, natjecanje; borilačka, gimnastička, hrvačka vještina agonizam (grč. agon) borba, utakmica agonografvja (grč. agon borba, grafia opis) opis(ivanje) borbe agonotet (grč. agonothetes) redatelj gimnastičkih, konjičkih i glazbenih natjecanja kod starih Grka, sudac u borbi agora (grč. agora trg) 1. u starogrčkim gradovima: glavni trg; 2. narodna agorafobia 35 agrestan skupština starih Atenjana; mjesto gdje se ta skupština sastajala agorafobija (grč. agora trg, fobeo bojim se) med. nervozni strah od prelaženja preko trgova, ulica i uopće praznih prostora agracijacija (lat. aggratiatio) pomilovanje agrafa (fr. agraffe) 2. kopča, spona (kao nakit) agrafa (grč. agrafos nenapisan) 1. mn. teol. pojedine rečenice koje se navode kao Isusove riječi kojih nema u kanonskim Evanđeljima, ali ih navode drugi apostoli i crkveni oci (npr. Djela apostolska 20,35) agrafija (grč. a- bez, grafo pišem) med. gubljenje sposobnosti pisanja, bolest koja se javlja zbog nekih bolesti mozga Agram (njem., navodno od am Graben na jarku, na nasipu) staro njemačko ime za Zagreb agramatist (grč. a-grammatos) onaj koji ne zna pisati, nepismenjak agrar (grč. agros, lat. ager njiva, polje) opći izraz za pojmove koji obuhvaćaju poljoprivredu, zemlju, zemljišne odnose, zemljišne reforme, zakone i dr.; pasti pod agrar biti obuhvaćen odredbama zakona o agrarnoj reformi agrarac (lat. agrarius) zemljoradnik; pristaša zemljoradničke politike agrarizam (grč. agros, lat, ager njiva, polje) ekonomsko-politički pokret čiji je cilj unapređenje i zaštita poljoprivrede i poljoprivrednika od drugih grana proizvodnje (industrije i dr.)

agrarni (lat. agrarius) koji se tiče zemlje, zemljoradnički, poljoprivredni; agrarna reforma reforma koja se odnosi na zemljoposjed; ponovna raspodjela zemlje agravacija (lat. aggravare otežati) otežavanje, otezanje, pogoršanje; povećanje, pooštrenje, npr. kazne agreaža (fr. agreage) trg. nagrada posredniku; kurtaža agregacija (lat. aggregatio) nagomilavanje, nakupljanje, zbijanje; pridruživanje, primanje u neko društvo; izvanredna profesura agregat (lat. aggregatum skupina) min. masa koja je nastala putem sjedinjavanja više istovrsnih stvari, masa koja sadrži u sebi različne sastavne dijelove; mat. zbroj, iznos; meh. di-namo-stroj i motor, generator i motor agregatno stanje fiz. stanje u kojem se neko tijelo javlja, način spajanja i zbijanja dijelova po kojem se tijela dijele na čvrsta, tekuća i plinovita agregirati (lat. ad pri, grex stado, agre-gare) primiti u neko društvo, pridružiti; gomilati, nagomilati, zbiti, spojiti u jedno tijelo agreman (fr. agrement pristanak) pristanak države da primi određenu osobu za diplomatskog predstavnika neke druge države agrergografija (grč. agros njiva, ergon djelo, grafia pisanje, opisivanje) opisivanje poljoprivrednih sprava agresija (lat. aggressio) napad, napadanje; nasrtljivost, nasilje agresini (lat. aggredi) mn. med. neo-trovne tvari kojima bakterije, proizvodeći ih, svladavaju otpornost organizma agresivan (lat. aggressivus) nasrtljiv, koji je sklon napadanju, napadan, nasilan agresor (lat. aggressor) nasrtljivac, napadač, napadačka ili izazivačka strana agrest (tal. agro, agresto, lat. aseg ljut) sok iscijeđen iz nezrelog grožđa, upotrebljava se za ocat, limunadu i dr. agrestan (lat. ager njiva, polje, agres-tis) seljački, seoski; poljski; pren. grub, neuglađen, neobrazovan agrestija 36 agrometeorologij a agrestija (lat. agrestis poljski, seoski) seljaštvo, prostaštvo; grubost, neu-gladenost, neobrazovanost agri- (lat. ager) predmetak sa značenjem: poljoprivreda agricola čit. agrikola (lat.) seljak, poljoprivrednik agrikultura (lat. agricultura) zemljoradnja, ratarstvo, zemljodjelstvo agrikulturni (lat. agricultura) koji se tiče zemljoradnje, poljoprivredni; agrikulturni sustav v. fiziokratski sustav; agrikutturna kemija dio primijenjene kemije koji se bavi kemijskim uvjetima života korisnih biljaka (žitarica) i domaćih životinja; agrikul-turna fizika fizika primijenjena na zemljoradnju; agrikulturne države države u kojima su zemljoradnja i stočarstvo glavne privredne grana (suprotno: industrijske države) agriofag (grč. agrios divlji, fagein jesti) divljak koji se hrani sirovim mesom životinja, osobito divljači agriotimija (grč. agrios divlji, thvmos duša) divljaštvo, divlja ćud; luđačka sklonost ubojstvu Agripa (lat. Agrippa) 1. rimsko osobno ime; 2. med. nepravilan porođaj, kad dijete dolazi na svijet najprije nogama umjesto glavom; također: agrip-ski porođaj agripnija (grč. agrvpnia) med. budnost, nesanica, nespavanje agripnokoma (grč. agrvpnia, koma neprirodna pospanost) med. nesanica praćena velikom željom za spavanjem agro- (grč. agros, lat. ager) predmetak u složenicama sa značenjem: polje, poljski, poljoagrobaza (lat. ager polje, grč. basis temelj) kratica za agronomska baza (seoska poljoprivredna središnjica) agrobiologija (lat. ager polje, grč. bios život, logia znanost) dio biologije koji proučava uspijevanje i iskoristivost biljaka s obzirom na kakvoću zemljišta agrobotanika (grč. agros, botane trava) dio botanike koji proučava morfološke i fiziološke osobine kultiviranih biljaka agroekologija (lat. ager polje, grč. oikos kuća, logia znanost) znanost o smještaju poljoprivrednih površina

agrofitotehnika (grč. agros, fyton biljka, techne vještina) agr. vještina obrađivanja i uzgoja biljaka, osobito kultiviranih biljaka agrogeologija (grč. agros, ge zemlja, logia znanost) dio geologije koji skuplja i potanko obrađuje one dijelove geologije koji se tiču poljoprivrede agrokemija (agros, cheo lijem) dio kemije koji, na osnovi pokusa, ispituje utjecaj zemljišta na prehranu i sastav kultiviranih biljaka agrokemija (lat. ager polje, grč. che-meia) grana kemije koja se bavi proučavanjem kemijskih procesa i elemenata s obzirom na plodnosti zemljišta (npr. primjena umjetnih gnojiva i uporaba kemijskih sredstava, tj. pesticida radi zaštite raslinja i dobivanja većeg uroda agroklimatologija (grč.) grana klimatologije koja proučava klimatske elemente i varijacije koje utječu na razdiobu biljnog svijeta na površini Zemlje agromaksimum (lat. ager polje, maximum) najveća količina zemljišnog posjeda koju smije imati neki pojedinac agromanija (grč. agros, mania pomama, ludilo) strasna ljubav prema zemljoradnji agro melioracija njegovanje tla racionalnom obradom, gnojivima, zaštići-vanjem od erozije i si. agrometeorologija (lat. ager polje, grč. meteoron koji se nalazi u zraku, logia znanost) grana meteorologije koja Agron 37 ahreja proučava vremenske elemente i pojave koje utječu na razvoj usjeva Agron kralj svih Ilira u 3. st. pr. n. e., muž glasovite Teute agronom (grč. agronomos) poljoprivrednik, osobito: inženjer poljoprivrede, školovan poljoprivrednik agronomija (grč. agronomia) znanost o obrađivanju zemlje, racionalna zemljoradnja a gro pedologija (grč. agros, pedon zemlja, tlo, logia znanost) znanost koja proučava fizička, kemijska i biološka svojstva zemljišta u vezi s racionalnim podizanjem kultiviranih biljaka agrostemin (lat. agrostemma) kem. al-kaloid koji se nalazi u sjemenu kukolja agrostografija (grč. agros polje, grafo pišem, opisujem) opisivanje trava agrostologija (grč. agros polje, logia znanost) znanost o travama agrotehnika (grč. agros, techne vještina) poljoprivredna tehnika, znanost koja proučava načine uzgajanja biljaka na različitim zemljištima radi dobivanja visokih, stalnih i po kakvoći dobrih prinosa Ah znak za amper-sat Ahasver (hebr. Achaschverosch) starozavjetni oblik imena perzijskog kralja Kserksa; kasnije je ovim imenom nazvan i Vječni Žid, tj. čovjek kojega je, prema legendi, Bog prokleo da ne može nikad umrijeti ni smiriti se, nego mora vječno lutati ahat (grč. achates) min. vrsta dragog kamena, mineral sastavljen od više vrsta kvarca (kalcedona, karneola i dr.), s veoma šupljikavim kalcedon-skim slojevima, tako da mogu upijati boje zbog Čega su u trgovinama najčešće umjetno obojeni; služi za nakit ahatizirati (grč. achates) dati nečemu preljeve boja i šare kao kod ahata, izraditi da izgleda kao ahat aheman (grč. a-, cheo lijevam, chemeia) pr. fiz. koji slabo ili nikako ne propušta onaj dio svjetlosnih zraka koji izaziva kemijske promjene na nekom tijelu ahemanzija (grč. a-, chemeia) fiz. svojstvo nekog tijela da slabo ili uopće ne propušta svjetlosne zrake koja imaju kemijska djelovanja ahidrija (grč. a-, hydor voda) nedostatak vode, oskudica u vodi, bezvod-nost Ahil (grč. Ahilleus) mit. najveći grčki junak u Trojanskom ratu, sin Peleja i božice Tetide ahilija (grč. a-, chylos sok) med. bolest želuca zbog nenormalnog izlučivanja želučanog soka; sastoji se u tome što u želučanom soku nema dovoljno sol-ne kiseline i nekih fermenata Ahilova peta Ahil je mogao biti ranjen samo na jednome mjestu, i to na peti; otuda: slabost, slaba strana, mana nekog Čovjeka; Ahilova tetiva anat. najjača nožna tetiva koja se spušta od stražnjeg dijela lista do pete ahimsa (sanskrt. ahimsa "ne povrijediti") osnovni moralni zakon budizma, hinduizma i jainizma: zabrana ubijanja živih bića ahipnija (grč. a-, hypnos san) med. nesanica, nedostatak sna; prid. ahipni-čan

u v^stu: suigrač. lat. ein jedan. chros koža. logia zna* nost) v. ajnpren-juha prežgana juha ajnštajnij kemijski element otkriven 1952. vječni protivnik Ormuzda Ahter (njem.ahiret (tur. kajgana. otokom limfnih žlijezda. ein jedan. Einsteinu) ajntopfgeriht (njem. aide. npr. Acquired Immunodeficiency Syndrome) sindrom stečene imunodefitijencije. ugrožene su promiskuitetne osobe. kralja salaminskog. Aias) mit. najveći i poslije Ahila najhrabriji grčki junak pod Trojom. magličasta mrlja na rožnici oka Ahmozis egipatski naziv za Mojsija aholija (grč. Deckel poklopac) povoj. lat. eins jedan) vrsta kartaške igre ajngemahtes (njem.) ime mudrog savjetnika kralja Davida. AICA kratica za Association Internationale des Critiques d'Art (fr. iskrivljenje kotača na biciklu (kotač nalikuje na brojku 8). bljedilo. igraća karta osmica i dr. Eiffelov toranj ajmpindekl (njem. ed (fr. fr. pomračenje vida. Einbrenn) zaprška. danas: muzej u Carigradu Ajant (grč. nakon eksplozije hidrogenske bombe. cognac rakija od vina) liker od jaja i konjaka (vinjaka) ajeršpajz (njem. International Association of Art Critics Aida glavna junakinje znamenite Ver-dijeve istoimene opere (ime nema posebno značenje.) Međunarodno udruženje umjetničkih kritičara. u zendskoj religiji i Zaratustrinom naučavanju: simbol negativnog načela. za-frig. etiologija Aja Šonja (od grč. jastuk u koji se stavlja dojenče ajnakter (njem. dobar i mudar savjetodavac ahlis (grč. aidememoire fi^lj. bog i praizvor svega zla. adiutare) pomoć.) podsjetnik AIDS (engl. gubitkom tjelesne mase. ein jedan. radnik koji stavlja arke u tiskarski stroj. bolest se očituje vrućicom. einlegen staviti) tisk. Eirspeise) omlet. izmislio ga je Verdi) aide čit. đačkom roku) ajskafe (njem. Topf lonac. boja kože) med. Jahr godina) točnije: Einjährig-Freiwilliger "jednogodišnji dobrovoljac" (austrougarski vojni obveznik na tzv. nakon Ahilove smrti uzalud je želio dobiti njegovo oružje te je zbog toga poludio i ubio se od žalosti ajerkonjak (njem. pomaganje.) mit. postignuta ušteda davala se za ratne potrebe. skraćenica od. einbinden uvezati. a-. engl. tablični mu je broj 99. zagrobni život Ahitofel (hebr. zbog izostanka imunosnog odgovora na virus HIV (Human Immunodeficiency Virus) koji u organizam dospijeva preko ozlijeđene sluznice ili krvnim preparatima. prestanak izlučivanja žuči ahreja (grč. Eingemachtes) vrsta krepke juhe s mesom i drugim dodacima. općom neotpornošću organizma. Kaffee kava) ledena kava Aka Larencija 39 akatalektičan stih . Gericht jelo) u nacističkoj Njemačkoj: propis koji utvrđuje da se nekoliko dana u tjednu mora u domaćinstvima i restoranima kuhati samo jedno jelo (ili: više jela u jednom loncu). acht osam) osmica. ajntopfesn ajnjeriger (njem. ed memoar (fr. Hagia Sofia Sveta Sofija) prije: poznata kršćanska bazilika. poglavica zlih duhova. znak E i Es (naziv prema A. pren. Eier jaja. homoseksualci i ovisnici o drogama koji razmjenjuju intrav^n-ske injekcije aitiologija (grč. ajnleger (njem. sin Telamona. ahyr posljednji) drugi svijet. kasnije proizveden u ciklo-tronu i nuklearnim reaktorima. aitia uzrok. ujušak ajnlag (njem. slabokrvnost Ah rim an 38 ajskafe Ahriman (perz. Eis led. med. pržena izmučena jaja Ajfelov toranj v. acholos) med. actus Čin) kazališni komad u jednom činu ajnc (njem. Einlage) uložak koji se stavlja u obuću kod ravnog stopala i si. partner. dio tiskarskog stroja koji služi za stavljanje papira u stroj ajnpren (njem. achlys) tama.

bez unošenja samostalnih osobnih osjećaja i shvaćanja. svečana priredba u slavu nekog značajnog događaja ili neke osobe akademik (grč. tj. ukočenost udova akantestezija (grč. neshvaćanje. akarpia) neplodnost akašaUnd. akademia) u likovnim umjetnostima: smjer kod kojega je težište u strogom pridržavanju tradicionalnih (antičkih) umjetničkih oblika i pravila. pren. ubrzavajući akcelerirati (lat. koji ubrzava. med. po naučavanju Upani-šadat etar. Platonova filozofija. nemogućnost sređivanja riječi u rečenice (pri pisanju) akatalektičan stih (grč. nedostatak razumijevanja. kardia srce) fiziol.Aka Larencija (lat. 2. a-. dakle. prema legendi. koštane izrasline u zdjeličnoj šupljini koji sužavaju zdjelicu i otežavaju porođaj akantoza (gr. me-kuštvo akarijaza (grč. med.. 4. zbirka satiričnih podrugljivih pjesama akantopelvis (grč. koji pripada akademiji 4. kao što su bradavice. logia govor) nezgodan. kod slobodnih zidara: simbol čednosti i nevinosti (po tome što grč. akantha bodlja. 3. kataposis pijenje) med. calculare računati) med. velikoj školi (sveučilištu. kao "prostorna supstancija". neuredan. akantha bodlja. pelviš zdjelica) med. omanje trnovito drvo koje pretežito raste u Africi i Australiji. prostor predočen kao materijalni element. akari grinja) vrsta šuge kod domaćih životinja (uzročnik je jedna vrsta grinja) akarpija (grč. a-kaustos) nesagorljiv. nečistoća krvi akatastatičan (grč. udruženje znanstvenika i umjetnika radi unapređivanja znanosti i umjetnosti. malodušnost. akataleptos) nedokučiv. Platonova škola. grafia pisanje) med. bodljikava zdjelica. ovaj čovjek bio je vlasnik vrta o kojem je riječ pod 1.) fil. aisthanomai osjećam) med. nenaklonost prema čistoći. smetnja površinskog osjeta — bolesnik se osjeća kao da ga netko bode iglicama akantologija (grč. student sveučilišta akairologija (grč. a-katalekti-kos) poet. koji se tiče akademije 4.) 1. u nezgodan trenutak. a-katastatos) nepostojan. nepriličan. akademia od osobnog imena Akademos. čekinja. med. ubrzavati . nepravilan (za groznicu) akatolik (grč. vrt u blizini Atene gdje je Platon poučavao u svojoj filozofiji. odgojila vučica) akacija (grč. kata. neshvatljiv akatapoza (grč. koji se tiče ove. riječ akakia znači nevinost) akademija (grč. 5. obrazovan na visokoj školi. akakia) bot. a-. osobito protestant akaustičan (grč. akademska rasprava strogo znanstvena rasprava. lat. krut. accelerare) ubrzati. praćena hiper-trofičnim promjenama na koži.. nestalan. med. potres mozga akataleptičan (grč. stih klasičnih pjesnika kod kojega je posljednja stopa potpuna akatalepsija 40 akcesist akatalepsija (grč. akantha bodlja) med. neprikladan govor akalkulija (grč. nepojmljiv. akardija (grč. ubrzanje. akademikos) koji pripada visokoj. logia govor) ht. "zgrčenost. visoka škola za znanost ih umjetnost. papilomi i dr. nezapaljiv akceleracija (lat. član udruženja za unapređenje znanosti i umjetnosti akademizam (grč. a ne. lat. accelerativus) ubrzan. ubrzavanje akcelerativan (lat. akampsia) negipkost. bod-ljika. Acca Larentia) u starorimskoj mitologiji: žena pastira Faustula s kojim je odgojila Romula i Rema (njih je. nesposobnost vršenja bilo kakvih računskih operacija (najčešće se javlja kod organskih oštećenja mozga) akampsija (grč. akantha trn. usiljen. nemogućnost pijenja ili gutanja akatarzija (grč. akademski građanin polaznik. akaša je ono iz čega sva bića' proizlaze i u što se vraćaju akatagrafija (grč. pren. a-. upotrebljava se u farmaciji kao sredstvo za ublažavanje na-draženosti sluznice. osnovna mu je karakteristika oponašanje antičkih uzora akademski (grč. akatalepsia) nesposobnost shvaćanja biti neke stvari. akademikos) polaznik neke visoke škole za znanost ili umjetnost. ne-dostatk srca. akatholikos) kršćanin koji ne pripada katoličkoj vjeri. akairos nezgodan. akatharsia) nečistoća. acceleratio) fiz. promjena kože zbog neprirodnosti sluz-noga sloja pokožice. školski.

slučajne osobine neke stvari. accepta) mn. sporedna. paciscenata. prilaz. obrazaca. trg. accentus naglasak) gram. slučajna zarada akcident (lat. akceptirati mjenicu obvezati se na plaćanje mjenice pismenom zabilješkom na samoj mjenici akces (lat. grč. isticanje u govoru nekog glasa. v. udio s određenim kapitalom u kakvom privrednom ili trgovinskom poduzeću i dokument o tom udjelu akcijski (lat. akcentuacija akcentuirati (lat. koji nema veze s biti stvari akcija (lat. accidens. od dviju ugova-račkih strana. tisk. fr. član nekog akcionarskog društva akcionarske. accessorius) sporedan. acceptatio cambii) primanje mjenice. čovjek koji je primljen u službu kao pripravnik. djelatnost. slučajan. sloga ili neke riječi putem naglašavanja. accepti latio) trg. actio tužba) tužiti. fini. dohoci akceptabilan (lat. prihvatljivost akceptilacija (lat. priključak. priznati. usvajanje. action) radnja. accidere) mn. actionnarie) trg. akcent akcentuacija (fr. usvojeno značenje neke riječi akcept (lat. vrijednosnih papira i si. vlasnik dionica nekog trgovačkog ili industrijskog poduzeća. prihvaćen) potpis na mjenici kojim se potvrđuje da potpisnik svojim potpisom jamči za uplatu mjenične svote u određeno vrijeme. dioničar. slučaj akcidentalan (lat. disciplina koja se bavi naglascima (akcentima). unošenje u knjigu nekog duga kao plaćenog prije nego što je stvarno plaćen akceptirati (lat. a druga akceptant — primatelj). pomoćni akcidence (lat. accidentialis) nebitan. naglasak (sloga ili riječi). acceđere) pristup. onaj koji prihvaća mjenicu. prihodi. accentus) naglasiti. acceđere pristupiti. acceptio) primanje. accidentia) ono što nije bitno. sporedan. pristup) početnik. actio. sporedan posao. primljena mjenica akcepta (lat. akcept akceptant (lat.. ono što još prioa-da glavnoj stvari. acceptare) primiti. na probu akcesit 41 aklamirati akcesit (lat. uzgredan. accessus. akcidencija (lat. staviti. actionator) tužitelj. accelerare ubrzavati.akcelerometar (lat. sporednosti akcionar (fr. koje nisu bitne. acces-sit) pohvalnica (učeniku pri dodjeljivanju nagrada u školi). djelovanje. eng. posrednik. pribli-ženje. odobriti. znak za obilježavanje naglaska akcentologija (lat. senzal akcionirati (lat. acceptans) primatelj (kod svakog ugovora. poduzetnost. prihvatljiv. sporedna nagrada akcesoran (lat. istaknuti (glas. accentuation) gram. accessio) pristup. v. napadaj groznice akcesija (lat. dionica. koji se tiče djelovanja. stavljat: naglaske (akcente) na riječi akcepcija (lat. metron mjera) instrument za mjerenje ubrzanja c akcent (lat. optužiti. acceptibilitas) prim-ljivost. accidere. pripravnik u službi ili zvanju. prihvatiti. med. primanje nekog pravnika u sud radi praktičnog vježbanja.društvo društvo vlasnika akcija (dionica) nekog poduzeća kojima je cilj zajednički rad i zajedničko privređivanje. prihvaćanje. slog ili riječ). trasat akceptibilitet (lat. jedna je promitent — ponuditelj. accentus naglasak. posebni tiskarski poslovi za koje se traže stručno osposobljeni slagari. udaljenost koju zrakoplov može prijeći (s povratkom na polaznu točku) bez spuštanja i uzimanja goriva akcindentalije (lat. djelovanje) radni. a što bi moglo biti i drukčije pa da se bit te stvari ne promijeni. akcijski radijus zrak. accidere dogoditi se) nebitna. acceptabilis) prim-ljiv. stavljanje znakova za naglašavanje riječi (akcenata) akcentuiranje (lat. optuživati . actio rad. grč. stupanje u neku službu radi stjecanja prakse u poslovima. accessus pristupanje. naglašavanje. accentus) gram. djelatni. izrada tablica. acceptus primljen. logia znanost) gram. accidentalia) slučajnosti. stoje promjenjivo ili slučajno u nekoj stvari. naglašavati. slučajna osobina nečega (za razliku od esencije ili supstancije). druga nagrada. usvojiv akceptacija (lat. stupanje na vlast akcesist (lat. riječ kojom se izražava primanje mjenice. društvo osnovano na podlozi uplaćenih akcija akcionator (lat.

prilagođavati se podneblju.) izvršiti izbor ili usvojiti kakav prijedlog jednoglasno. trg. staviti u zagrade. 1889—1966) akoazma (grč. akos hjek. poznavanje sredstava za liječenje rana akolada (lat. a-. accommodatio) prilagodba. znanost o operacijama. akoe sluh) med. poreznik akedija (grč. ergon djelo) med. tisk. izabrati aklastičan 42 akordeon bez pojedinačnog glasovanja. kome kosa) med. pren. fr. aceise) onaj koji plaća prirez. razumjeti. logia znanost) znanost o lijekovima." aklamacija (lat. izravnati. porez na potrošnju akcizant (fr. accompli) završen. aecipere) primiti. aceise). med. akkizomai pretvaram se) pretvaranje. klicanje. farm. osjetiti. pristankom svih. lat. v. jsl akomodacija (lat. akefalos bezglav) sanjar. acclimatisatio) pri-lagodavanje tuđem podneblju. vršak. ukočenost jednog ili više udova. opažati. javila se nakon revolucije 1905. acenonoet akeridi mn. collum vrat. kritično. bez pojedinačnog glasovanja aklamirati (lat. sprava za mjerenje stupnja jačine osjetila sluha. akme vrhunac. najpoznatija predstavnica: lirska pjesnikinja Ana Ahmatova (pravim imenom Ana Andrejevna Gorenko. kad medvjed za žute kruške. udobno smjestiti. glaz. acezija akianoblepsija (grč. podmiriti dug akompanjator (fr. gotov . akedeia) v. par acelamation čit. blepo vidim) med. metron mjera) med. sprovoditi. par aklamasjon (fr. ake liječenje. do kojih ne može. accompagner) pratitelj akompanjirati (fr. gnosis poznavanje) međ. znanost o liječenju rezanjem. uzetost živaca akirija (grč. zagrada. akumetar akognozija (grč. halucinacija sluha pri kojoj bolesnik čuje nepostojeće zvukove akoemetar (grč. udomaćiti akme (grč. prilagodba biljki i životinja nekom dotle stranom podneblju. ret. akmeizam struja u ruskoj književnosti koja se pridržavala načela "umjetnosti radi umjetnosti". kaže: "Nisu ni bile zrele. fr. acclamare izvikati) odobravati uzvikivanjem. accolade zagrljaj) svečani udarac mačem po ramenu novoproglašenog viteza. poravnati. accommodare. akos lijek. akesis) v. akvria) uporaba riječi u prenesenom smislu akiurgija (grč. koji ne prelama. accommoder) prilagoditi. kvanos tamno-plav. porez na potrošnju akcizirati (fr. akuo čujem. npr. udomaćivanje aklimatizirati (lat. izgladiti. navikavanje na tuđu klimu. naviknuti se na neku tuđu klimu. Čuti. zagrliti. acclimatisare) prilagoditi se. glaz. potrošarinu. a. osjećati. aceisa. naučiti akciza (fr. accollata. akomodacija oka prilagođavanje očne leće različitim udaljenostima gledanja akomodirati (lat. spojiti više stavki u trgovačkoj knjizi akologija (grč. ne lomi zrake aklimatizacija (lat. akinesia) nepokretljivost. accoler) obgrliti. ćela. znak koji spaja više nota koje treba istodobno svirati akolirati (fr. opaziti. šiljak) med.akcipirati (lat. shvatiti. pozdravljati klicanjem aklastičan (grč. aceise. kirurgija akizam (grč. (u vrijeme Stolipinove reakcije). acedija akefal (grč. pratiti nečije pjevanje (solo) instrumentom akompli (fr. acelamatio) burno odobravanje. prijelomno stanje u razvoju bolesti. prilagođavanje. aceise) odrediti prirez. aklestos neotvoren) opt. pren. sljepilo za plavu boju akinezija (grč. čovjek koji ne trpi ničiju vlast akenonoet v. o sredstvima zn liječenje rana akomija (grč. kad se netko pravi da za nešto ne mari. accidere događati se) prirez. aceridi akezija (grč. accompagner) pratiti. oporezovati akcizor (fr. urediti.

"po svršenom komadu". pridružiti akostati (tal. akrecija akribija (grč. otuda: dati neki posao u akord plaćati taj posao po komadu. vilica za usuglašavanje. urođena nakaznost glave. složiti. pripajanje. prvi put napravljena 1829. povjerenje. do određene visine stavi na raspolaganje novac na račun izdavača toga pisma (akre-ditivno pismo). akris skakavac. nagoditi se sa zajmodavcem u slučaju nemogućnosti urednog plaćanja duga. na ime zarade ili primanja. accorporatio) spajanje. priznati akordoar (fr.akomplirati (fr. odobriti. akreditirati se steći ime. sporazumjeti se. usuglašavati. porast akrescenzija (lat. upotpuniti akonfesionalan (grč. otvoreno pismo kojim se primatelj pisma umoljava da predavaču. med. accordo. pisanju. suprotno: ateizam akr (engl. ad kod. accređitare) ovlastiti. uz. a-. a-. confes-sio priznanje) bez vjere. pripojiti. dok su sve ostale stvari. accordo) ručna harmonika na razvlačenje. samo modifikacije božanstva. a-. predujmiti akonto (tal. accrementum) prirast. acre) engleska mjera za površinu = 4840 kvadratnih jardi (4047 m2) akracija (grč. a ne nadnicom. postići. stići brodom akotiledone (grč. akridofag (grč. accostare) pristati uz obalu (brod). suglasnost. accreditivum) punomoć. sloga. povećanje. kosmios uredan) neurednost. završiti. tal. akordirati 43 akroakordirati (fr. poravnanje. unaprijed. slagati. poravnati se. accordeur. posebni način plaćanja radnika. ljuti. pege izvor) hladne ljekovite vode akreditirati (lat. uzeti (ili: uzimati) na račun. kreditno pismo koje glasi na više osoba ili trgovačkih kuća u raznim mjestima akrement (lat. ne nadnicom akordator (fr. accorda-tore) glaz. slaganje. nereligiozan akonitin (grč. brižlji-vost. dati kredit. ovjera. svota koja se uzima na račun. kad se dijete rodi bez jednog dijela ili bez cijele lubanje akratoterme (grč. accordoir) glaz. uzimanje unaprijed. združenje akorporirati (lat. pa i sam svijet. kosmos svemir) filozofsko shvaćanje po kojem postoji. akribologeomai biti točan ili temeljit u istraživanju) savjesnost. istraživanju i uopće u životu akribometar (grč. a-. accoporare) spojiti. akratos jak. plaćati po svršenom poslu. tj. alka-loid koji se nalazi u korijenu raznih vrsta jedića. ugađač glazbala akordeon (tal. lat. ugovor. bez religije. prilagoditi (glasove. vruć) tople ljekovite vode koje sadrže malo otopljenih mineralnih tvari. a-. opunomoćiti. fagos onaj koji jede) skakavcojed. ovjeriti. a conto). acer ljut) farm. a conto) uzimanje na račun. žice). accor-dium) glaz. prilagođavanje glazbenih instrumenata akorporacija (lat. kao jedino što doista živi. me-treo mjerim) točno mjerenje . a ne. savjesnost. fr. bot. upotrebljava se kao sredstvo protiv reumatizma kod neuralgičnih bolova akontacija (tal. g. thermos topao. klobučić. bezvjeran. akribeia) točnost. accorder) usuglasiti. povjerenje akreditiv (lat. bez istinske stvarnosti. onaj koji se hrani skakavcima akrije (lat. predujam akontirati (tal. uzimanje predujma. bolestan izgled lica akozmizam (grč. slabost) nedovoljna sposobnost vladanja samim sobom akranija (grč. krateia nemoć. biljke bescvjetnice ako zmija (grč. Aconitum napellus) kem. a konto akord (tal. akratopege (grč. nečistoća. a ne nadnicama. akoniton jedić. trpki lijekovi . bljedilo. u punoj snazi. lat. pogodba. crescere rasti) prirast. lat. dopustiti. ugodno suzvučje triju ili više tonova. na ime zarade ili primanja. kranion lubanja) fizi-ol. a conto) v. cirkularni akreditiv akreditivno. samo Bog. točnost u govoru. akribes točan. accomplir) zaokružiti. akreditiranom. accord. glas. temeljitost akribologija (grč. prinova. metron) sprava za točno mjerenje veoma malih predmeta akribometrija (grč. akribes točan. kotvledon udub-ljenje) mn.

namjerno izvedeno okretanje u zraku (ne spada u ona okretanja koja se izvode tijekom normalnog letenja) akrobat (grč. akropo-stija akrodinija (grč. akrobistia) v. nekritičan akrizija (grč. chronos vrijeme) koji ne zavisi o vremenu. akros. akrocholos jarostan. supr. donje čeljusti. također: bolesno zadebljavanje kostiju i mekanih dijelova tijela akromikrija (grč. bljedoća. a ne. zrak. nesposobnost razlikovanja boja akromazija (grč. akro-amatično predavanje strogo znanstveno predavanje (za razliku od popularnoga). kefale glava) šiljastost glave. akroma-tičnim lećama). akrobateo idem na prstima) vještina koju izvodi akrobat. akrobateo idem na prstima) plesač na užetu. privremena bljedoća uzrokovana boravkom na nekim zasljepljivim površinama (npr. gornji. opos oko) sljepilo za boje. v. oleum ulje) kem. akromia) anat. bezboj-nost. achromatos) bezbojan. postupak pri radu kiselinama akrogrami (grč. syllabe slog) stihovi koji počinju posljednjim slogom prethodnog stiha akroničan (grč. monos jedini. opt. razgovor koji je ugodan uhu (osobito za vrijeme jela kod starih Grka). chroma boja. acer oštar. orao vidim) med.(grč. potpuno sljepilo za boje.akriminacija (lat. a ne. chroma boja) opt. čistoća boja. bezbojnost. bljedilo. optuživanje. chroma boja) pomanjkanje normalne pigmenatacije kože. predavanje akroamatičan (grč. grafia pisanje) tisk. urođena povećanost udova koja se sastoji u nezgrapnosti i izobli-čenosti lica. šiljat. osobito krajnjih akrografija (grč. karpos plod) bot. okrivljivanje akrimonija (lat. med. a-. otpornosti. akritos neodlučan) koji nema sposobnost prosuđivanja. nosa. krajnji udovi tijela akrolein (lat. acrimonia) oštrina. znalac u skakanju i prevrtanju u zraku. akromazija akromatopsija (grč. bistra i veoma ljuta mirisna tekućina koja se stvara suhom destilacijom glicerina i nekih masti akroliti (grč. poništenje boja (akromatičnim prizmama. akromegalija akromion (grč. accriminatio) optužba. zarazna bolest koja se sastoji od boli i utrnulosti udova. teško razumljiv. usnica. med. a-. akros. osobito na njihovim vrhovima. pelivan akrobatika (grč. akros. u obliku predavanja. kolon ud) mn. megas velik) med. neodređenost stanja bolesti akro. koji nosi plod na vrhu akrokefalija (grč. a-. akros. akrobateo idem na prstima) vještina izvođenja tjelesnih vježbi kojima je cilj razvijanje snage. otklanjanje boja. akros) predmetak u složeni-cama sa značenjem: krajnji. pleće akromonosilabe (grč. usmen. razjarenost akrokarpičan (grč. gorčina akritičan (grč. anat. akros. lithos kamen) drveni kipovi kod kojih su krajnji dijelovi (glava. akro-gramma slovo) pjesme kod kojih stihovi počinju posljednjim slovima prethodnog stiha akroholija (grč. odvne bol) med. ops. akrisia) nedostatak u sposobnosti rasuđivanja i ocjenjivanja. lubanja sa šiljastim tjemenom akrokolije (grč. akros. na snijegu) akromazija (grč. akros. akros. a ne. daltonizam akromatopsija (grč. a-. chroma boja.krajnji. akro-. ruku i nogu. predavanje koje se sluša bez prekidanja (za razliku od onoga koje je u pitanjima i odgovorima) akrobacija (grč. grubost. akroamatikos) koji je određen za slušanje. neodlučnost. chroma boja) stvaranje slike bez obojenih rubova (svojstvo optičkih sustava) akromatizam (grč. šiljast akroama 44 akroničan akroama (grč. akromion. lopatica. akromatizam akromegalija (grč. akroama) nešto što se čulo ili što se treba čuti. razjaren) jarost. ruke i noge) od kamena akromatičan (grč. v. chroma boja) opt. jezika. mikros malen) med. koji nije u akronim . koji propušta (prelamanjem) bijelu (složenu) svjetlost ne razlažu-ći je u njezine sastavne boje (komponente) akromatičnost (grč. gipkosti i okretnosti akrobistija (grč. sićušnost udova.

acta publica čit.45 akter svoje vrijeme. znak Ac aktinije (grč. lat. obično žive pojedinačno i Često se odlikuju lijepim bojama . aktis zraka) kem. akta apostolorum (lat.) mn. koji se događa navečer ili kad se spušta noć. onyma ime) kratica sastavljena od početnih slova ili početnih slogova neke složene riječi ili više riječi. bez kostura. Band vrpca. lat. axioma) neposredna jasna znanstvena spoznaja. axine sjekira. težnja za onim što je najviše u spoznaji (teorijski akrotizam) i djelovanju (praktični akrotizam) akrozofija (akro-sofia) najviša mudrost akselband (njem.: nijedna tvrdnja ne može istodobno biti i točna i netočna. kao i ostalih perifernih dijelova tijela akropola (grč.-lat. akros. kad su dvije količine jednake trećoj. acta apostolorum čit. gradska tvrđava u Ateni i ostalim grčkim gradovima akropostija (grč. farm. axis osovina. djela. axilla pazuho) pazušni aksinomantija (grč. atomska težina 227.) mn. negostoprimstvo. biljke i životinje kao ukrasi na vrhu. raditi) mn. pristaša Hitler-Mussolinijeve politike tzv. akroterion) arhit. ne raditi po njoj ništa. ungere mazati) mazivo za osovine ili kola. actor vršitelj. u nekim vojskama služi kao oznaka posebne službe (npr.. spoznaja koja se ne može dokazati. manteia proricanje) proricanje po sjekirama aksiologija (grč. osobito u sudu. ZET = Zagrebački električni tramvaj akropatija (grč. akrostichos) pjesma kod koje početna. v. izvršitelj) glumac. naučavanje o vrijednostima. pathos bolest) med. akšam-čiček (tur. večernji akronim (grč. redni broj 89. timologija aksiom (grč. mekanog tijela. akta) priključiti aktima. a katkad i krajnja slova stihova daju neko ime ili neku riječ akroterij (grč. tj. tj. čin. acta od agere djelovati. aktis zraka. act. Americi i Meksiku. zahtijevam. acteur. akroposthia) gornji dio kožice na muškom udu. Achsel rame. opći naziv za bolesti na krajnjim dijelovima ruku i nogu. salo akšam (tur. neku stvar ili molbu smatrati svršenom. actum. radioaktivan element. actinaria) zool. a i ne traži dokaza jer je očita (npr. aksolotlo aksonometrija (grč. posljednjeg uzroka stvari. stanje prije obre-zivanja (kod Zidova). designacija akata popis akata koji se nalazi u jednoj bilježnici. javni spis Akteon (grč. metria) mjerenje osovine kod geometrijskih tijela aksungija (lat. kaz. oni koje se tiču države aktinidija (grč. akrobistija akrostih (grč. državnim ustanovama itd. osovina. djela apostola. akro-polis) gornji grad. pr. mn. spisi koji se tiču nečega. istraživanje prauzroka. moruzgve. teorija vrijednosti. acte) djelo. koji vrijedi. doba od zalaska sunca do potpunog mraka. axenia) negostoljubivost. axis osovina. sljemenu zgrada akrotizam (grč. očita istina. osobito sudski čin. eng. aksiom aksist (njem. akšam večer) sumrak. četvrta dnevna muslimanska molitva (večernja). u likovnoj umjetnosti: crtež. npr. actus. morske životinje iz porodice koralja. Achse osovina) "osovinaš". "osovine Berlin-Rim-Tokio" koja je uvukla svijet u strahote Drugog svjetskog rata aksolotao (meks. axon os. akros) fil. čiček cvijet) biljka noćurak (Mirabilis jalapa) akt (lat. onda su i među sobom jednake) aksiomatika sustav aksioma. pretres. odstraniti je. Aktaion) kod starih Grka: lovac kojega je božica lova Artemida pretvorila u jelena (jer ju je promatrao dok se kupala) pa su ga rastrgah vlastiti psi akter (fr. mast. vrpca koja pada s ramena na prsa. svaki svečani javni čin. vrh zgrade. čin. axioo cijenim. tražim. sudionik u nekom događaju akti 46 aktivirati akti (lat. gornji dio. činovi. os) osni. javni činovi. akros. logia znanost) fil. fr. akta publika (lat. axios vrijedan. akšam-cvijet biljka pupoljica (lat. stožerni časnik) aksenija (grč.) veliki slatkovodni vodozemac u Sjev. traka) voj. rasprava. Oenothera biennis). osovinski aksilarni (lat. pri obre-zivanju se odreže. nesuvremen. staviti ad acta (čit. slika ili kip golog ljudskog tijela. akseničan aksijalni (lat.) biljka srodna limunu od kojega je znatno bogatija vitaminom C aktinij (grč.

koji djeluje. goveda i svinja. trg. ne dospije đo potpune samospoznaje i samostalnosti aktivna trgovina 1. zraka) fiz. zastupnik aktovka (lat. aktinos zraka) fiz. actor) prav. aktis zraka. 2. zarazna bolest najprije primijećena kod konja. djelatnost. u djelovanju. nekretnine). ultraljubiČaste zrake. marljivost. stvaran. ubrzavati. nevidljive zrake aktiti (grč. još u službi. danas: trgovinska djelatnost nekog naroda koja i uvoz i izvoz proizvoda vrši vlastitim kapitalom i vlastitom radnom snagom. actuel) sadašnji. 2. koji označava djelatnost) 1. aktis zraka. ultraljubičastih zraka da izazovu kemijske promjene. kemijsko djelovanje sunčanih zraka aktinoelektricitet (grč. ispitivanje pomoću rentgenskih zraka aktinogram (grč. tužitelj. aktinos sunčana zraka. actuatio) med. metron) fiz. radni. izdavatelj punomoći. sprava kojom se mjeri jačina Sunčevog toplinskog zračenja aktinometar (grč. fr. activare) staviti u djelovanje. Aktschluss) završetak dramskog čina (osobito: efektna završna scena) aktuacija (lat. 2. aktivizam je moralni (etički) zahtjev da čovjek ne smije mirovati sve dotle dok ljudska priroda. rentgeno-gram aktinometar (grč. pristaša ak-tivizma. grafo pišem) fiz. activa) trg. shvaćanje da je za napredak čovječanstva od posebne važnosti razuman i stalan utjecaj ljudskog znanja i htijenja na kulturu i život uopće. onaj čija su potraživanja veća od dugovanja. pospiješiti. akte strma obala) mn. djelovanje nekog lijeka na organizam aktualan (lat. jednočinka. actus radnja) 1. revnost. živ. ili su mu čak na štetu aktivirati (lat. okretnost. dat. skupina najdjelatnijih članova neke organizacije aktiva (lat. za razliku od pasiva. pozitivni sastavni dijelovi nekog imanja. dramsko djelo u jednom činu. metron) fiz. aktinske zrake zrake s kemijskim djelovanjem. activa) trg. potraživanje (suprotno: pasiva) aktivan (lat. aktiv 2) aktivitet (lat. activus) 1. aktis zraka. današnji. član aktiva (v. pospješivati aktivist (lat. radni aktive (lat. torba za spise aktšlus (njem. primorci aktiv (lat. aktis zraka. aktis. fil. activus djelatan) radan. od kojih vlasnik ima koristi. prenosiva i na ljude. objekata koji vlasniku ne donose nikakvu korist. okretan. imanje (novac. koji je na dnevnom redu. njegovim stalnim nastojanjem. ubr aktivist 47 akupiktura zati. također: instrument koji bilježi promjene (varijacije) u jačini sunčanih zraka aktinografija (grč. uzročnik je gljivica zvjezdasta oblika. dan. aktis zraka. aktivnost aktivizam (lat. istinit. gramma slovo) rentgenska slika. liječenje zrakama aktinski (grč. aktis zraka. koji radi. tj. koji kemijski razgrađuje. aktis gen. skopeo gledam) med. suprotno: pasivna trgovina aktivnost (lat. radno stanje (suprotno: pasiv) 2. sprava za mjerenje jačine rentgenskih zraka pomoću selena aktinomikoza (grč. gram. radi aktivist (lat. activus) v. zračenje rent-genom aktinoterapija (grč. ispitivanje. activus djelatan. aktis zraka. grafia opis) proučavanje zraka.aktinizam (grč. vrijednosni papiri. koji kemijski djeluje. morfe oblik) bot. ultravioletne. imovina. aktivitet aktor (lat. mykes gljiva) med. koji se odnosi neposredno na današnjicu. raditi) fil. vrijedan. actualis. activus. advokat. radinost. oni koji stanuju na obali. aktis zraka. u plućima (zbog udisanja zarazne prašine gljivica) ili na površini kože ako je na njoj bilo ozljeda aktinomorfan (grč. činjenični. suvremen. djelovanje. aktis. svojstvo sunčanih. kinetička energija . elektron) elektricitet što ga u kristalima izazivaju svjetlosne ili toplinske zrake aktinograf (grč. thera-peia liječenje) med. pojavljuje se na probavnim organima. gram. aktualna energija živa sila. activitas) živost. agere djelati. zrakast aktinoskopija (grč. prije: izvozna trgovina. uvesti u aktivnu službu. instrument za mjerenje jačine kemijskog djelovanja nekog svjetlosnog izvora (aktinometar). praktično. radan. activus djelatan) onaj koji je djelatan. aktis.

dvorana. reflektorima. 2. a ne nešto supstancijalno. actuel) v. Wund-tovo shvaćanje da je bit duše doživljaj svijesti. spojiti akupresura (lat. (grč. akuo čujem. zaustavljanje krvi pritiskom krvne žile metalnom iglom akupunktura {lat. osobito: oštrina tona akuleiforman (lat. optužljiv. pisar koji vodi arhivske knjige neke ustanove i brine se o spisima akuitet (lat. acutus oštar. akuzatorski kazneni postupak optužni postupak koji se vodi na osnovi neke tužbe (suprotno: inkvizitorski kazneni postupak) akuzatus (lat. znak za dugouzlazni naglasak. oštrokutni akuzabilan (lat. optuživanje akuzativ (lat. domišljatost. actuarius) sudski pisar. acutus) oštar. accoupler) sparivati. ostvarivanje aktualizam (lat. suvremenost. crkva). uređaj za skupljanje električne energije. način liječenja nekih bolesti. akuo čujem) koji odgovara zahtjevima akustike. oštrina. aktualitet aktuar (lat. slušam) fiz. akutna bolest ona koja će se brzo završiti ili ozdravljenjem ili smrću. tužiteljski. prikladan za primanje i prenošenje zvuka (npr. a ne. točan. teorija aktualiteta psih. napravljena od stakla pojačanog plastikom. vezivati dva po dva. osobito geologije i biologije. pričuvnim kisikom i dr. kazalište. punctura bod) med. metron) med. acupressura pritisak iglom) med. accusatus) tuženik. vez akuplirati 48 akvarij akuplirati (fr. ostvarivati. nagomilavaČ) fiz. akutna bol iznenadna i veoma jaka bol. optužni. spariti. a obično traje do 40 dana akutangularan (lat. acutus accentus) gram. današnjica. ostvariti. primljen od Kineza i Japanaca. opremljena kamerama. ac-cusabilis) tužljiv. ac jusatorj tužitelj. acumen) oštroumnost. grč. spajati. kažnjiv akuzacija (lat. agere raditi. koji prisiljava na brzo rješenje. oš-troumlje. accoucher) porodiljstvo. akoemetar akumulacija (lat. oštri akcent akutan (lat. akumulacija kapitala povećavanje kapitala time što se dio profita ili kamate dodaje kapitalu da bi se poduzeće ili poslovi proširili akumulator (lat. optu-žitelj. nagomilavanje (riječi i izraza). ispravan akustičan (grč. primaljstvo (dio ginekologije) akut (lat. načelo prirodne povijesti. kulturno stapanje u etnološkom i sociološkom smislu akumen (lat. aqua voda. skupljač. acuitas) šiljatost. accusatorius) prav. batiskop . accusare optužiti. stvarnost. aktualnost aktualizacija (lat. savjestan. aqua) voda akvabatik (lat. suprotno: akuzator akva (lat. bistrina shvaćanja. actualis) fil. cul-tura odnjegovan) preuzimanje i usvajanje tuđih kulturnih elemenata. accumulatio nagomilavanje) 1. koja služi za promatranje živol a pod vodom. po kojem su sile i zakoni koji sada djeluju one iste sile koje su djelovale i u prijašnjim razdobljima Zemljine povijesti aktualizirati (fr. sagrađen tako da se riječi i tonovi mogu svuda lijepo i jasno čuti. v. actualitas) sadašnjost. sadašnja važnost. bodljikast akulturacija engl. optuženik. četvrti padež odgovara na pitanje: koga? š*"o?). aculeiformis) zajedljiv. provesti ili provoditi u djelo aktualnost (fr. accusativus) gram. akuo čujem. akustična sredstva sredstva koja služe poboljšanju ili pojačanju slabog sluha akustika (grč. accumulator skupljač. pronicavost akumetar (grč. ret. an-gularis kutni) geom. dio fizike koji proučava zvuk akušerstvo (fr. današnja zanimljivost. najčešće izriče predmet glagolske radnje akuzator (la^r. nagomilavaČ akupiktura (lat. accuratus) brižljiv.aktualitet (lat. sastoji se u tome da se u oboljelo mjesto zabadaju igle akuratan (lat. bathys dubok) elektromotorna naprava (slična modelu morskog psa). usp. actu-alisatio) provođenje u djelo. actualiser) činiti ili učiniti aktualnim. acupictura) vezenje iglom. lat. accusatio) tuženje. prijek. danost. suprotno: gkuzatus akuzatorski (lat. uredan. ostvarenje. acus igla. akustikos..

acquisitor) čovjek koji nešto stječe. aqua voda. al korzo (tal. izraz koji označuje poseban način pripremanja mesa divljači (ali i domaćih životinja na takav način) alabandizam umjetnička drljotina (po karijskom gradu Alabandi gdje je vladao loš umjetnički ukus) . a punto al rigore di tempo (tal. aquaductus) vodovod. kišovitost Al Capone (Alfonso) najpoznatiji američki gangster (1897—1947). lung pluća) naprava koja omogućuje disanje pod vodom akvamarin (lat. pravo odvođenja vode. al-đami) velika islamska bogomolja Al-koran (ar. navlas. strogo u taktu al segno čit. po sadašnjoj vrijednosti novca Al Fatah (ar.. ukras u obliku orla na zabatu kuće akvizicija (lat. territorium zemljište) vodene površine koje imaju nekom konvencijom određene granice akvedukt (lat. v. nabavlja ih zadobiva akvozan (lat. aquarium) staklena posuda s vodom u kojoj se Čuvaju vodene biljke i vodene životinje (ribe i vodozemci). proziran poludragi kamen koji ima zelenu boju morske vode. turistički brod ili brodica akvaterarij (lat. naziv poznatog talijanskog jela: špageti s narezanim komadićima šunke preljeveni umakom od rajčica ala vild (fr. osnovana 1965. aqua voda. acquisitio) tečevina. Al Fatah "borba i pobjeda") najstarija i najveća vojnopoli-tička organizacija palestinskih Arapa.) trg. npr. acquerellare) slikati vodenim bojama akvarelist (fr. El-kuran) knjiga. "kao divljač". al senjo (tal. široka daska vezana za motorni čamac. vlažan. al piacere al punto (tal. jednak. planus ravan) šport. aqua voda. pokraj vode. aquatilia) zool. pravo isušivanja zemljišta. često se upotrebljava i el i ul al-džamija (ar. kišovit akvozitet (lat. agere voditi) prav. alkali. fortis jak) kem. al marko (tal. al-) arapski član. fr. al pjačere (tal. vodovodna cijev. koji ima jednaku vrijednost.-njem. vodeni. močvaran. stečeno dobro. koji živi u vodi. Alkuran Al-kuran (ar. vodene biljke akvatilije (lat. alla milanese) na milanski način. aquila) zool. po volji. Kuran ala milaneze (tal. arhit. aquaticus) podvodan. aqua voda. prema dopadanju. čitanka. al-Kuran itd. vrsta berila akvamarinski koji ima zelenu boju morske vode akvaplan (lat. aqua. aquarelliste) slikar koji radi vodenim bojama akvarij (lat. akvalung (lat. priprema se od salitre i razrijeđene sumporne kiseline akvagij (lat. wild-divlji) kuh. zarada. osobito kod novca al piacere čit. ponavljanje jednog odjeljka od određenog znaka al. aqua voda.akvafortis (lat. alkohol. ime jednog zviježđa. aquositas) bogatstvo vodom. aqua voda. El-kuran) v. marinus morski) min.) trg. slatkovodne životinje akvatorij (lat.(ar. stečeno akvizitor (lat. mjesto u ljekarni gdje se drži voda akvarijus 49 alacija akvarijus (lat. po tečaju. savršeno točno. astr. kako se hoće al piacimento Čit. snažna voda. orao. nabavljeno. kako bi obranila prava palestinskih Arapa i uspostavila palestinsku državu na područjima iz kojih su Arapi iseljeni nakon osnutka Izraela al marco čit. prema čistoj težini zlata i srebra al pari (tal.) glaz. acquisitum) nešto stoje zadobiveno. jednakost nominalne i stvarne vrijednosti. al pjačimento (tal. iste vrijednosti ili sadržaja. nabavljanje. terra zemlja) posuda u kojoj se drže i uzgajaju vodozemci (amfibije) akvatiČan (lat. aquarius) astr. aqua voda.) glaz. hotel) hotel na vodi. Vodenjak (jedan od dvanaest nebeskih znakova) akvatel (lat. engl. aquosus) pun vode. zarađuje.) u točku. služi za vožnju na vodi akvarel (lat. akuatične biljke one koje rastu po močvarnim mjestima. kanal akvila (lat.) trg. aqua voda. bogat vodom.) glaz. stjecanje akvizit (lat. v. sinonim za velikog gangstera uopće al corso čit.) glaz. acquerello) slika izrađena vodenim bojama akvarelirati (tal. zadobivanje..

orijentalnog. alabastros.) Četa vojnika. koji uznemiruje. aladža raznobojan. tobožnje pretvaranje bakra u srebro. po turski (za razliku od europskog. nemir. oluja.) urnebes. mnoštvo. a-ilah) Bog. lat. toxikon otrov) kem. zabrinutost. koji izaziva ili stvara nespokojstvo i zabrinutost alarmirati (fr. juriš.alabaster (grč. lat. allantos kobasica. alabas-trum) min. požurivanje Al a din 50 albacija Aladin glavni junak priče o čarobnoj svjetiljci (Aladinova svjetiljka) koja onome koji je posjeduje ispunjava sve što poželi. "vladar nad svima" alarm (fr. teško akutno trovanje zaraženom mesnom hranom. otrov koji se razvija u pokvarenom mesu Alarih (germ.) vikati alah (običaj Turaka pri jurišu). bataljun. aminopropionska kiselina alantijaza (grč. alamet) znak. lalein brbljati) med. parada. allas. visoka čast u feudalnoj Turskoj alak (tur. oblik) zool. uznemiriti. nevrijeme. puk. simptom. alatus krilat) davanje krila. šaren) pamučna tkanina s utkanim šarama. alaj-barjak zastava jednog odreda (alaja) vojnika. pren. napad. supr. allas. u vodi teško rastopljiv. alet) pribor. lat. omjer svjetla što ga površina (npr. alatio. napad na nekoga pogrdama alatura (lat. allatratio) lajanje na. haljina od te tkanine alafranka (tal. islamskog). planeta) odbija prema svjetlu koje je (npr. dodatak u novcu za izdržavanje kuće alaturka (tal. gomila. albinkacija albatros 51 aldrovanda albatros (engl. alla franca) na europski način. oruđe alatracija (lat. omotač zametka kod viših kralj ežnjaka (sisavaca. mnoštvo. predznak. alarme. pravi trenutak. alarmer) uzbuniti. gomila. Alaun.: alaturka Alah (ar. tekućina koja se nalazi između alantoisa i am-niona alantois (grč. nespokojstvo. od Rusije su ga kupile SAD. rulja alakati (tur. allas. a kod sisavaca još i prehranjivanje zametka alantotoksikon (grč. po europski. osobito bakra. alumen) stipsa alavertiti (tal. pravi Bog. albedo "bjelina") moć odbijanja svjetla. alla turca) na turski način.: alafranka alaun (njem. prokletstvo Alani iranski nomadski narod sarmat-skog podrijetla. zapadnjačkog). allantos kobasica) med. za vrijeme seobe naroda došli su do Španjolske gdje su ih uništili Vizigoti alanin kem. mećava. uzbuna. zastrašiti alarmist (fr. velika bijela morska ptica koja nagovještava buru albedo (lat. nemogućnost izgovaranja artikuliranih glasova zbog poremećaja u govornim organima alamet (tur. naziv za Boga kod muslimana alaj (tur. strah alarmantan (fr. zgoda. avvertire) obavijestiti. alarmiste) širitelj uznemirujućih vijesti alas (mad. a-. alarmant) uznemirujući. osobito ručni. najveći Anchorage Alastor zloduh osvete u starogrčkim tragedijama alat (ar. all'arme) voj. glavni grad Juneau. tal. halasz) ribar Alaska sjeverozapadni poluotok Sjeverne Amerike.) "kralj sviju". botulizam alantoidna tekućina zool. veoma tvrda vrsta gipsa. uputiti. Aladin aladža (tur. albatross) zool. ubrzanje. riba i gmazova). kod gmazova i ptica pomaže disanje. ala-bastersko staklo mutno. prigoda. poziv za pripremu u slučaju opasnosti. poučiti albacija (lat. afferre donositi) prav. supr. svečanost svečana povorka. sve stoje potrebno za rad. galama. miraz. uz-bunjivati. priča je objavljena u poznatoj arapskoj zbirci pripovjedaka "Tisuću i jedna noč" Aladinova svjetiljka v. vika. dati znak za uzbunu. po zapadnjački (za razliku od turskog. 1867. albatio) bijeljenje kovine (metala). posebna. pozvati k oružju. allatura. trag. od Sunca) primila . poluprozir-no staklo alacija (lat. jurišati uz urnebesnu viku alalija (grč. eidos izgled. najava. posrebrnjivanje kovine.

kompozicijski postupak u suvremenoj glazbi: sam izvođač odabire redoslijed izvođenja pojedinih stavaka alef (hebr. album bijelo) knjiga s bijelim listovima koju treba ispuniti slikama u boji. albus bijel. albus bijel) med. allegatio) navođenje. albino. divlji) vra-golan.Albertina bogata i svjetski glasovita grafička zbirka u Beču (ime prema utemeljitelju Albertu von Sachsen-Teschenu. alfa alegacija (lat. aleator) igrač kockom. alcohol. aleatiko (tal. nevaljalac. tvar koja u sebi sadrži bjelančevine albuminometar (lat. organska kemijska tekućina ljuta mirisa aldine knjige izrađene u tiskari venecijanskog tiskara Aldusa Manutiusa (1494—1597) i njegovih nasljednika aldrovanda (lat. crtežima i si. bolesti bubrega i dr. altiora) v.) glaz. nazvana po pronalazaču. alčak neotesan. knjiga za skupljanje fotografija. zbog čega koža i kosa izgledaju bijele. spomen-knjiga. djeluje protiv stafilokoka.) bijelom pisaljkom.) ukrasna biljka srodna akaciji albifikacija (lat. bjelančevina albuminat (lat.) antibiotik. albus bijel) min. minhenskom fotografu J. albus bijel) natrijski glinenac (ruda iz skupine plagioklasa) albižanac pripadnik kršćanske vjerske sljedbe u Francuskoj. alea kocka. albus bijel) fiziol. tj "zlatnim slovima" zabilježiti dan kad se nešto sretno dogodilo albolit (lat. onaj koji boluje od albinizma. albumen. albumen) kem. pozivanje na spis. razglednica. kockarski poslovi. albus bijel) med. 1738—1822) albertotipija tisk. bjelanče-vinasta tvar. aleph) prvo slovo hebrejske abecede. ime po južno-francuskom gradu Albi albo lapillo notare diem (lat. konačno sam se odlučio na neko djelo. grč. grč. dehvdrogenatus lišen vodika) kem. albumen) kem. nasljedni nedostatak obojene tvari. Čovjek s nekim nedo-statakom ih manom aldehid (lat. maraka itd. kocka je bačena. alea jakta est (lat. opasni poslovi aleatorij (lat. bjelančevina albumin (lat. obješenjak. Cezarove riječi kad je prešao Rubikon aleatico čit. lopov. alea kocka. sljedba se protivila Crkvi i papi). navođenje činjenice. natrijski glinenac bijele boje albit (lat. aleatorium) igračnica. grč. albumen bjelanjak) kem. albification) v. mangup. alea kocka) poslovi koji ovise o slučaju i sreći.) vrsta odličnog slatkog toskanskog crvenog vina od muškatnog grožđa aleator (lat. prepreden Čovjek. bijela mrlja na rožnici oka album (lat. Albertu (1825—1886) albicija (tal. sup-stance između bjelančevina i pepto-na koje se stvaraju u želucu i gušterači za vrijeme probave alciora (lat. simpatičan lukavac. pigmenta u koži kod ljudi i životinja.. altiora alčak (tur. albuminosus) koji sadrži bjelančevinu albuminski papir fotografski papir za čiju se izradu upotrebljava iz jaja izvađena i na toplom zraku osušena bjelančevina albuminurija (lat. kockar aleatorički poslovi (lat. "brdska zemlja") staro. djelo ili pisca. pneumokoka i bacila dizenterije albugo (lat. bjeloš albinizam (lat. izrada tipografskih ploča fotografskim putem. albumoze (lat. igrač na sreću. alkohol lišen jednog dijela vodika. crveni prah dobiven od zemljine plijesni. izlučivanje bjelančevine mokraćom. lithos kamen) vrsta odličnog bijelog cementa albomicin (grč. tj.) posl. spomenar. instrument za određivanje količine bjelančevina u mokraći albuminozan (lat. laat. albumen. ureo mokrim) med. albacija albin (šp. Aldrovanda vesiculo-sa) mesožderna vodena biljka iz porodice rosika alea iacta est 52 alektriomahij a alea iacta est Cit. me-tron) kem. albumen (lat. tvrdnja . kockarnica aleatorika (lat. a oči crvenkaste Albion (kelt. usp. znak šećerne bolesti. albugo) med. danas samo pjesničko ime Velike Britanije albit (lat.

v. pozivanje na neki zakon alegati (lat. e. otuda: aleksandrijska biblioteka. allectatio) mamljenje. allegata) mn. u XVII. še-stostopni stih s cezurom nakon šestog sloga. allegorikos) iskazan slikom. allegoreo drukčije izražavam. allegorikos) onaj koji prikazuje nešto u slikama. allegatum) navedeno mjesto. municipalni socijalizam (naziv prema prezimenu vođe Jeana Allemanea. a ne izravno aleja (fr. navod. izražavati misli u slikama. alexo branim) med. sredstvo za spašavanje i pomoć. alloios drukčiji. alopatija . za razliku od vladajućih Franaka (otuda Francuzi i danas zovu Njemačku TAUemagne". mache borba) borba pijetlova (kao sli alektriomantij a 53 alfitomantija ka istinske borbe kod starih je Grka bila veoma omiljena zabava) alektriomantija (grč. legein govoriti) psih. tj. sredstvo protiv groznice aleksit (grč. ova riječ znači i pozlaćena jabuka na vrhu minareta Alemani (njem. člana Pariške komune) alenteza (grč. govor u kojem se pojmovi i misli iskazuju drukčije. izraz kojim je Aristotel nazvao nagon (u prirodi i životinjskom svijetu) za nemilosrdnom međusobnom borbom i uništavanjem alelomorfan (grč. a-. st. Aleksandar Veliki i bio je u prvim stoljećima prije i poslije naše ere glavno sjedište grčke znanosti i književnosti. pathos). čist rad (u bakrorezu) alektriomahij a (grč. ftheiro uništavam. izazivanje draži. aleksiterij aleksiteričan (grč. koji potječe iz Aleksandrije. bez ikakve veze sa stvarnim životom. mjesta navedena iz drugih djela. slikovito alegorizirati (grč. pomorskog građa u Egiptu. radost. usp. uzajamni. grad je osnovao 331. thesis položaj) med. slikovito objašnjenje pojma ih misli alegorist (grč. uz ostala značenja. alexo branim. slikovit govor. primamljivanje. nazvan po velikom sta-rofrancuskom romanu o Aleksandru Velikom iz XII. 1843—1935. alloios drukčiji. protuotrov aleksjja (grč. kao npr. allelon naizmjeničan. pvr vatra) med. drukčije prikazujem) slikovito govoriti ih pisati. pathos) med. suha učenost radi učenosti. aleksandrijski filozofi (aleksandrijska škola) aleksandrina svili slična tkanina od lana i pamuka aleksanđrinac poet. lijek protiv trovanja. pr. aleksifarmacija (grč. alopat aleopatija (grč. morfe oblik) zamjenjiv aleluja (hebr. poklik radosti u kršćanskom bogoslužju. alektryon pijetao. alexeterios) koji djeluje kao protuotrov.. protuotrovni alektacija (lat. alektryon pijetao. uzak prolaz aleksandrijski koji se dogodio u Alek-sandriji. upute alegoričan (grč. slikovit. Septuaginta aleksandrinstvo znanstveno sitničar-stvo. alem. st. allos drugi. zanosno veselje uopće alem (ar. alin) dragi kamen. alexo pomažem. patološka nesposobnost da se pisane ili tiskane riječi čitaju s razumijevanjem (nastaje zbog povrede velikog mozga) aleksin (grč. navođenje. pren. farmakon lijek) med. manteia proricanje) proricanje po pjevanju pijetlova aleloftorija (grč. osobito protuotrov. allelon međusobni. alexo branim. a ne riječima koje ih izravno izražavaju. svaka tvar krvnog seruma koja razgrađuje strane stanice aleksipiretik (grč. dvanaesterac. allée) drvored. šetalište između dvaju redova drveća.alegat (lat. n. prisutnost stranih tijela u ljudskom organizmu i bolest koja zbog toga nastaje aieopat (grč. u arapskom.) proučavanje protuotrova aleksifarmakon (grč. allegoria) poet. Alemannen) staronje-mački naziv glavnog i najvećeg dijela stanovništva južne Njemačke. klasičan francuski stih aleksandrinci ovim se imenom zove 70 aleksandrijskih znanstvenika-tumača i prevoditelja. med. aleksandrijski gramatičari. allelof-thoria) fil. zemlja u kojoj žive Alemani) alemanisti pristaše francuske Revolucionarne socijalističke radničke stranke koja je odbacivala diktaturu proletarijata i propagirala tzv.) "hvalite Boga". štitim) kem. u prenesenom ruhu alegorija (grč. b.

resine. grafia) tisk. 2. početnik u čemu (u nekom nauku. najslavniji spomenik maurske arhitekture alhidada (ar. logia) znanost (ili: naučavanje) o istini aletofil (grč. algos bol.) vrsta Španjolskog vina iz okolice grada Ali-cantea aliciklički spojevi (grč. alfabetski red red slova kakav je u alfabetu.) prav. algos bol. algeo osjećam bol) med. galvanskim putem posrebrnje-no novo srebro alfitomantija (grč. al-jebr) mat. dio noruja. kriptogamne vodene biljke. dio matematike koji istražuje odnose i svojstva brojeva pomoću općih znakova.. masni organski kemijski spojevi koji sadrže atome ugljika.) organski spojevi cikličke strukture s alifatskim svojstvima (ciklopropan. algari-tam algospazam (grč. logia) bot. algema) med. resi-nama algoritam (ar.alergija (grč. odgovara litografiji Alhambra (ar. aleuron pšenično brašno) bot. maurska kraljevska palača u Granadi. talofiti s biljnim zelenilom (klorofilom) algebra (ar. grč. drugdje. Al-hamrah) (Crvena kuća).. uživanje u bolu. aleuron pšenično brašno. alge a bol. alfabetar (grč. bol algetičan (grč. onaj koji voli istinu. dokazati svoj alibi dokazati da u određeno vrijeme nisam bio na određenom mjestu alicante čit. vještini. četiri osnovne računske operacije i udžbenik o tome (izraz potječe od arapskog matematičara Muhameda ibn Muse Alhariz-ma). pokušaj matematičke ili simboličke logike. početak. boležljiv. početak i kraj nečega Alfa-Romeo talijanska marka automobila (prvi dio naziva čine početna slova firme: Anonima Lombarda Fab-brica Automobili. alifatske kiseline) . promijenjena sposobnost reakcije organizma na neku vrstu zaraznih klica kojima je taj organizam već jednom prije bio zaražen aletiologija (grč. 2. popis izrađen alfabetskim redom. tj. a za glagoljicu i ćirilicu azbuka. lagneia obljuba) med. alga. grč mišića praćen bolom algrafija (grč. a. na drugom mjestu. sredstvo protiv zubobolje napravljeno od gorušičnog uha i špirita (žeste) algolagnija (grč. neuralgya algofon (grč. alijas (lat. niz svih slova nekog jezika. beta b) 1. me-tron) instrument za ispitivanje valjanosti i čistoće brašna aleuron (grč. d. 3. vještina računanja. pokretno ravnalo. b. allos drugi. udžbenik algebre algebrist onaj koji se bavi algebrom. beta) gram. filos prijatelj) prijatelj istine. alikante (Šp. manteia) gatanje u ječmeno brašno alge 54 alijenacija alge (lat. aleuron brašno.) alfenid metalna smjesa od 60 dijelova bakra. znalac algebre algema (grč. zanatu. cikloheksan) alifatski spojevi kem. drukčije alibi (lat. pren. grč. algeo osjećam bol) bolan. tj. aleuron pšenično brašno) bot. požuda za bolom. manteia) proricanje iz brašna koje se prinosi na žrtvu aleurometar (grč. alethes istinit. dio botanike koji se bavi algama. postupak pri ravnom tiskanju aluminijskim umjesto kamenim pločama. dakle. al-hadat) teh.. bol živaca. "sastavljanje razdvojenih dijelova". okruglasta i kristalizirana organska tvar (slična zrnu) u biljnim stanicama. u srednjem vijeku upotrebljavali se i izrazi algorizam. izraz koji obuhvaća mazohizam i sadizam algologija (lat. spaemos grč) med. alfa) prvo slovo u grčkoj abecedi. sastavljena od kristalizirane bjelančevine alfa (grč. alfiton ječmeno brašno. inače. pren. c. rhvthmos odnos) 1.. alge) bot. slova u određenom redu (za latinicu je uobičajen naziv abeceda. filalet aleurant (grč. alifatski alkoholi. bescvjetnice. fonos ubojstvo) med.) drugim imenom. bjelančevina u pšenici aleuromantija (grč. alfa a. nastao zbog boli algija (grč. početnik u čitanju i pisanju. povezane u obliku otvorenih lanaca (parafini. alfa i omega prvo i posljednje slovo grčke abecede. ergon djelo) med. a drugi je po inženjeru konstruktoru koji se zvao Niccolo Romeo) alfabet (prva dva grčka slova alfa.. logički algoritam pokušaj da se logičke operacije zamijene brojkama i računskim metodama. za mjerenje kutova ali as čit. 30 dijelova cinka i 10 dijelova nikla. aletheia istina.

lympha voda) med. način kretanja. alligare) sliti. skafos lađa) pomorsko prijevozno sredstvo. sredstvo. opskrbljivati hranom alimfija (grč. lat. savez. iste vrijednosti kao i in-digova modra boja.. prodaja. aliéniste) zastarjeli naziv za liječnika koji se bavi duševnim bolestima alijenizam (lat. pren. odjeljak koji počinje novim. udružiti. alizarinsko modrilo najljepša i najpostojanija alizarinska modra boja. alliteratio) poet. odvratiti (mušterije). sastoji se u tome da alkari jašući na konjima (svaki triput) gađaju kopljem kroz dva koncentrično prilagođena koluta (alke) . trljam) vještina masiranja. uzdržavati. uzdržavanje. smiješati. pjesnička figura koja se sastoji u tome da se u nizu ponavlja isti suglasnik ili isti slog. ptica sjevernih krajeva. razmjena. alligatore. aliénis-me) med. halka. aleifo mažem. alikvotan alikvota (lat. a od. Sinjska alka viteška igra u Sinju. legirati alijansa (fr. alienus tuđ. alimenta) mn. alizari alka (lat. allier) vezati savezom. lovi se zbog skupocjenih jaja i perja alka (tur. 3. održava se u drugoj polovici kolovoza kao spomen na veliku pobjedu Sinjana nad Turcima 1715. vladanje aliskaf Gat ala krilo. koji je sadržan u većem broju. v. slična galebu. med. proučavanje liječenja trljanjem alira (fr. osim toga. Pruske i Austrije 1815. supr. grč. 2. sklopiti savez. npr. lijepa crvena boja koja se danas dobiva iz antra-cena. drugim putem. prehrana. aligacija alijenacija (lat. novi odlomak. ađ. alimentario hranjenje) prehrana. alizari) kem. 4. svezati brakom. račun kojim se pronalazi odnos u kojem se trebaju izmiješati dvije vrste robe različite cijene da bi se dobila srednja vrsta po unaprijed određenoj cijeni aligator (tal. legura. allure) hod.). aliquoties) mat. otuđenje. alijaža aligacijski račun (lat. slivati. godine alijas (lat. ludilo alijirati (fr. trovanje hranom alimentirati (lat alimentare) prehranjivati. alizari) bot levantinski broć. američki krokodil aligirati (lat. slitina. a-. iste slogove alitura (lat. alere hraniti. odstupanje od prirodnog stanja. slučajno ili hotimce ponavljati ista slova. pren. obično: alijirati se alikvantan (lat. alijenirati 55 alkalescencija duševno rastrojstvo (lat. aliquoties) koji je sadržan u većem broju bez ostatka aliment (lat. zalog. ali ovaj nije s njim djeljiv bez ostatka. g. drukčije alijaža (fr. korijen broda alizarin (Šp. hranarinu alimentarna intoksikacija med. linea red) nov redak. način hoda i držanja nekog čovjeka. belle alliance čit. njorka. bel alijans (fr. broj koji je sadržan u drugom broju bez ostatka. alienare) prav. alienatio mentis) alijenirati (lat. ustupiti drugom (pravo ili vlasništvo). bračna veza. duševno rastrojstvo. uvučenijim retkom aliptika (grč. alligatio mješavina) račun smjese. izvanbračne djece alimentar (lat. lijepi ili sveti savez između Rusije. el lagarto) zooi. Šp. nedostatak limfnih žUjezda alineja (lat.aligacija (lat alligatio) mješavina kovina (metala) nejednake vrijednosti u jednu masu. brod s krilima (na kojima zapravo i počiva) i koja se rašire pod vodom te se brod izdigne nad vodu i "leteći" postiže veliku brzinu. littera slovo) praviti aliteraciju. fr. "hidrokrilac" aliteracija (lat. udruživanje. novac za uzdržavanje i školovanje izvanbračne djece alimentacija (lat. npr. otuđiti. alliance) spajanje. usp. tj.) 1. alias) inače. primjesa. ponašanje. poludjeti alijenist (fr. dok je prije dobivana iz korijena broća. dodatak. 5 i 7 su alikvantni dijelovi broja 12.: "pa šuti pa se smije pa se penje" aliterirati (lat. smjesa. alimentarius) prav. alitura) hranjenje. npr. aliquantum) mat. alienatio) otuđivanje. alca torda) 2. npr. 6 su alikvote broja 12 alikvotan (lat. alliage) v. otuđivati. onaj koji po nekom zavjetu prima uzdržavanje. sposobnost tijela đa hranjivim sokovima nadoknadi ono što je izgubilo alizari (šp. trag divljači.

al-kohhlu) opći naziv za sve štetne utjecaje na ljudski organizam i društvo koji nastaju zbog prekomjerne uporabe opojnih pića. kem. ledarica)..alkalescencija (lat. rođak Periklov. oslobođenje špirita (žeste) od vode.. osobito žestokih alkoholizirati (ar. litij i dr. alkaloidi (ar. kofein. neki prah. ubio ga frigijski satrap Farnabaz kako bi ugodio Spartancima. kalij. da bi privukao na nj još više pozornosti. al-kimia) naziv za najstariju kemiju. poznat i kao pustolov. alkvon) mitološka morska ptica (zimorod. potpuno pročišćen špirit. vođa sedmorice epigona u osvetničkom pothvatu protiv Tebe alkohol (ar. dobivati lužnu sol alkalni metali kem. al-kohhlu) 1. al-kohhlu) kem. kasnije. otac Nausikajin.) kem. n. al-kohhlu) čovjek koji je suviše odan uživanju alkoholnih pića. šp. al-kohhlu) čvrsti kemijski spoj alkohola s nekom soli alkoholatura (ar. alcatifa) orijentalni tepih. od kojih su dva jedanaesterca. alcalisatio) kem. alcalescentia) kem. mješavina svježih biljnih sokova s alkoholom alkoholi (ar. u srednjovjekovnoj Europi: neznanstveno bavljenje kemijom. osloboditi od vode. natrij. izlučiti špirit (žestu) iz neke tekućine. tajanstveni srednjovjekovni znanstvenik alkemija (ar. od kore kininovca. iz podzemlja ju je izveo Heraklo Alkibijad staroatenski državnik i vojskovođa (450—404 pr. najvažniji: morfin.). metron) kem. opojno piće alkoholat (ar. npr. razvijanje alkalije koja se brzo isparava (amonijak) alkali 56 alkoholičar alkali (ar. rakije i dr. vodika i kisika alkoholičar (ar.: 2. majka He-raklova (otac junakov je Zeus) Alkmeon tebanski heroj. metron) kem.) mn. imaju bljutav okus i veoma su otrovni alkalimetar (ar. skupina kovina (metala) male težine koje voda otapa i na običnoj temperaturi. onaj koji pravi zlato umjetnim putem. kem. al-kohhlu) kem. željeza i dr. učenik Sokratov. alkion Alkmena žena Amfitrionova. stih od pet stopa. al-kohhlu) kem. otrovni i gorka okusa. alcalisare) kem. prevladavanje jedne alkalije. a šarom od zlatnog i srebrnog konca alkejski stih (grč. pomiješati s alkoholom . jedan deve-terac i jedan deseterac alkemičar (ar. kinin. s osnovom od vune i svile. nazvan po slavnom grčkom liričaru Alkeju koji je živio 600.. sprava kojom se određuje količina al-kalija u sodi ili lužnoj soli alkalimetrija (ar. eidos) kem. usp. dušikasti organski spojevi biljnog podrijetla. osobito kod Arapa. npr. sol koja se dobiva iz pepela morskih biljaka alkalije (ar. pr. Alki-bijadovo pseto prekrasni Alkibijadov pas kojem se divila cijela Atena. Alkaios) poet. npr. al-kimia) onaj koji se bavi alkemijom. grč. piva. pročistiti do stupnja najveće finoće. e. e. grč. dao mu je vlasnik odrezati rep (pre-' ^me i izraz rep Alkibijadova psa oplato znači kusast rep) Alki noj kralj Feačana. Alkestis) u starogrčkoj mitologiji: žena kralja Admeta umjesto kojega je pošla u smrt. hidroksidi alkal-nih metala. rasipnik i prevrtljivac... alkatifa (ar. smatralo se da proriče sreću Alkiona u starogrčkoj mitologiji: kći Eo-lova. tobožnja vještina pravljenja zlata Alkestida (grč. pročišćavanje alkohola. organski kemijski spojevi ugljika. najbolji. od kojih su prve tri i posljednja jambi. alkejska strofa strofa od četiri stiha. miješanje alkohola s nekom tekućinom alkoholizam (ar. grč. n. dobivanje lužne soli alkalizirati (lat. gostoprimac Odisejev (on gaje konačno i otpremio na Itaku nakon mnogih pustolovina i nevolja) alkion (grč. al-kali. žesta izlučena iz vina. a četvrta anapest (U _ U — U — U U — U —). žena Keiksova. al-kohhlu) mn. rubidij. pijanac alkoholizacija 57 Almagest alkoholizacija (ar. bogovi su je pretvorili u pticu (zajedno s mužem). strihnin. ispitivanje sode ili lužne soli pomoću alkalimetra alkalizacija (lat. nikotin i dr. savršeno pročišćeni prah.

) glaz. allegro con fuoco allegro con fuoco čit.) glaz.) glaz.) "hraniteljica rodi-teljica". vrlo živo. zbornik koji izlazi godišnje almandin vrsta dragog kamena granata. odmah. v. Allmende) zajedničke šume i pašnjaci koji pripadaju svim stanovnicima jednog sela. šp. ložnica ali ingrosso (tal. naprijed! alma mater (lat. alegro kon spirito (tal.) glaz.) bodež sa tri reza almaviva vrsta kratkog ogrtača nazvanog. usporavajući. umjereno alle-greto allegreto (tal.) glaz. ono koje nije dobijeno. sa žarom. v. sveučilište.) glaz. umjereno veselo. allos) predmetak u složeni-cama sa značenjem: drugi. s dostojanstvom allegro moderato (tal. vatreno. ale (fr.) glaz. zadržavajući. djelo koje treba izvoditi veselo. živo.) glaz. najednom slikati. al-kubex. grč. različit. v. ales šon dagevezn (njem. krug na nebu paralelan s vidikom. naprijed! allons čit. godišnjak. junaku Beaumarchaisove komedije i Mozartove opere "Figarov pir" ahnemar (ar. na veliko All is well that ends well (engl. umjereno brzo allegro non tanto (tal.) glaz. v. al-kohhlu. kao imenica. almenichiaka) kalendar. naslijeđeno dobro. manje veselo. grč. alotigen alodij (staronjem. al-kohhlu.(grč. alegro kon brio (tal.) hajdemo. veselo. strasno i brzo allegro ma non troppo (tal.) antičko ime Omiša almukantarat (ar. drukčiji.) slik. allegro allegretino (tal. v.) glaz. ne odviše brzo allemande čit. allegramente allegro assai (tal. alegro kon moto (tal. allegrissimo allegro con brio čit. allegro con spirito. v. nego koje je potpuno vlasništvo. vrsta brze indijske jedrilice Almagest (ar.alkoholometar (ar. allegro di molto allegro (tal. Ende gut. vjerojatno. alegro furiozo (tal.) propovjedaonica u sinagogi almenda (njem. tj. grč.) glaz. al-mađisti.) ples njemačkog podrijetla u 2/4 ili 4/4 taktu allentando (tal. odmjereno hitro.) glaz. allegro con brio allegro con moto čit. vrlo veselo. uzburkano. popuštajući.) Svega je toga već bilo (njemačka poslovica koja je istovjetna latinskoj Nihil novi sub sole Ništa novo pod suncem) allez! čit. po grofu Almavi-vi. almand (fr.) trg. alegro kon fuoko (tal. udubina u sobi s posteljom. što življe. megiste syntaxis) iskrivljen naslov arapskog prijevoda Ptolomejeva kapitalnog astronomskog djela (Veliki znanstveni sustav astronomije) almanah 68 alonž almanah (grč. ne odviše brzo allegro maestoso čit. allegro) glaz. imanje .) glaz. općinska paša Almisum (lat. bez prethodnog grundira-nja (bojenja osnovnom bojom) allegramente (tal.) glaz. tj. manje živo. živo i brzo. idi. v. velika škola alma parens (lat. allegro assai. allentato allentato (tal. alogen. npr.) glaz. alegro maestozo (tal.) glaz. alma mater almada (ar. alma mater mati koja hrani) "časna majka". alles gut alia prima (tal.) glaz. v.) astr. vrlo veselo. alonz (fr. horizontom alo. alcoba) prostorija sa svodom. brzo allegro con spirito čit. allegrissimo allegro furioso čit. metron) sprava za određivanje količine alkohola u nekom opojnom piću alkoholometrija (ar. al-6t) slobodno dobro. hitro. al ma'dijat) crnački čamac od kore drveta. brzo. metria) znanost o određivanju količine alkohola u nekom opojnom piću alko veri (ar. usp.) Sve je dobro što se dobro svrši (naziv jedne Shakespearove komedije). allegro con brio allegro di molto (tal. manje brzo nego allegro allegrissimo (tal.) hajde. boje crvene kao krv (naziv prema maloazijskom gradu Alabanda) almarada (šp. allentando Alles schon degewesen Čit.

aner. transplantacija alosija (grč. alotropija aloniman (grč. heterodok-sija alogandomelin (grč. grafo pišem) tuđ rukopis. trefo hranim) med. allos drugi. allos drugi. biljna vrsta iz Čijeg se lišća cijedi gorak sok od kojega se pripremaju lijekovi alokacija (lat. alogia) nerazumnost. allotrios tud. kose) med. plassein uobličiti. allos drugi. osobina ljudi. andros čovjek. nastavak (npr. allos drugi.) ružno velik i debeo čovjek. životinja i nezelenih biljaka da ne mogu živjeti od anorganskih spojeva. alopatska metoda liječenja uporaba lijekova koji izazivaju bolesti suprotnog djelovanja. melos ud) zool. liječnik koji liječi pomoću alo-patije. oslovljavati alolahja (grč. alogos suprotan svrsi. alokucija alokvirati (lat. allothi na drugom mjestu. kratak govor. sporedne (ili: tuđe) stvari. nego im je potrebna organska hrana. tuda zanimanja. pristaša alopatije. nelogičan alogija (grč. uzetim od nekoga drugog. zamjenjivanje jednoga izgubljenog dijela tijela drugim. allos drugi. govorim) med. bolesna želja za neobičnim jelima. allocatio) dodavanje. allos drugi.alodijalan (lat. odobravanje nekog računa ili stavke kasnije unesene u račun alokroičan (grč. allodialis) slobodan od plaćanja danka alodijalna dobra (staronjem. prijatelj. glupost alogotrofija (grč. usp. fagein jesti) med. razum) koji nije u skladu sa zdravim razumom. aleopatija alopecija (grč. allos drugi. a-. dodatak. želja za jedenjem stvari koje nisu za jelo alotriologrja (grč. allochroos promijenjene boje) mijenjanje (ili: prelijevanje) boja alokucija (lat. osobito afrička. trofe hrana) biol. no s tom razlikom što je vlasnik mogao njima slobodno raspolagati. neraz-mjernost u razvitku udova zbog nejednake i nerazmjerne prehrane pojedinih dijelova tijela alograf (grč. allos drugi. v. nered. autotrofija . allochroos) koji mijenja boje. dug kono alopat 59 alrauna pac pomoću kojega se konji uče ka-sanju alopat (grč. ćelavost. bolest opadanja kose. allonge) trg. prodati ili ostaviti nekome u nasljedstvo alodoksija (grč. supr. alopekia opadanje dlaka. aloe) kem. tud potpis alohton (grč. allos drugi. allotros tuđ. grdosija aloteza (grč. prelaženje jednog glasa u drugi alotigen (grč. koji se prelijeva alokroizam (grč. allos drugi. morfe oblik) kem. onyma ime) pod drugim (ih: tuđim) imenom alonž (fr. allocutio) oslovljavanje. odus zub) namještanje umjetnih zuba alotriofagtja (grč. zadužiti ih. nerazmjerna goj-nost pojedinih dijelova tijela. alo-kvij alokvij (lat. besmislica. alloqui) osloviti. će-lavljenje. logos govor) miješanje (ili: umetanje) stranih riječi u govor alotrofija (grč. tvar koju u sebi sadrži lišće biljke aloja aloj (grč. allos. thesis postavljanje) lingv. metoda liječenja kod koje se bolest s jednog dijela tijela prenosi na neki drugi dio. nakaznost koja se sastoji samo u tome što neka životinja ima udove slične ljudskim alogičan (grč. pravljenje pogrešaka u govoru. metoda koji se danas uopće primjenjuje u znanstvenoj medicini (suprotno: homeopatija). pathos bolest) med. besmislenost. logos um. chthon zemlja) koji je podrijetlom iz nekog drugog mjesta ih kraja aloin (grč. al-. nepristojnost alotriodoncija (grč. osobito govor kojim papa pozdravlja kardinalski sabor. doxa mišljenje) drukčije (ili: pogrešno) mišljenje ili naučavanje. uobličavati) med. pogrešan govor alomorfija (grč. allotrios tuđ) mn. produžetak. allotrios tuđ. aloe) bot. trg. allos drugi. alopecija aloplastika (grč. gennao rađam) koji je postao drugdje alotrije (grč. aleopat alopatija (grč. istočnjačka. laleo brbljam. 6t) imanja koja su nastala od lenskih (feudnih). na nekom stolu). pathos bolest) med. list koji se pri-klapa uz mjenicu i na koji se stavljaju indosamenti. alloquium) v. nerazuman.

Alpes) poznavanje i proučavanje Alpa. crtanje i si. alpska rasa ljudi niskog rasta. althaia. 2. vojnik uvježban za ratovanje u planinskim uvjetima. alpinizam alpinizam (lat. althaea) bot. onda. suprotna. as-sumut putovi) prijenosni instrument za mjerenje kutova. alruna. postali ti pa-tuljci-proroci. biljka čiji se korijen upotrebljava kao lijek protiv kašlja alter ego (lat. Alpes) v. pjevač koji pjeva alt alta ottava (lat. univerzal tj. zbuniti. veoma cijenjene zbog svoje odlične vune. tihi rad. uzbuniti. svojstvo tvari. altercatio) prepirka. lat. smijenjenost. penjač na Alpe. glaz. po tome nazvan korijen mandragore koji je sličan ljudskom liku. alterare) mijenjati. izraz kojim se označuje da treba izvoditi za oktavu više altamirsko doba naziv za starije kameno doba u razvoju Zemlje (prema špilji Altamira u Španjolskoj gdje su otkriveni različiti crteži životinjskih likova koji predstavljaju najstarije dosad pronađene spomenike likovne umjetnosti) altana (lat. alomorfija. galvanski posrebrnjena slitina. gram. osoba koja je od neke druge osobe ovlaštena da može potpuno raditi u njezino ime. zastupnik. diskusija alternacija (lat. koji ima oblik Alpa. npr. allos drugi. lijekovi koji izazivaju promjenu. alpinus) koji pripada Alpama. kem. zatvoreni balkon. oštećenje. pokvariti. protivnička strana alteracija (lat. izmijeniti nagore. altera pars drugi dio) druga strana. kratke lubanje i smeđe boje lica. dobra roba alteja (grč. 2. vrsta peruanske lame. tal. ugljika da postoji kao grafit i dijamant. univerzalni instrument) Alte Ware. balkon na gornjim katovima neke građevine altazimut (ar. 2. gute Ware (njem. gnjev.. prepisivanje. ledenjake alpski (lat. osobito umjetni brežuljak u vrtu zasađen alpskim biljkama alporama (lat. alternatio) smjenjivanje. tropos način) kem. alter ego drugi ja) 1. smjena. druge imaju tzv. ped. žive oko Alpa. iz kojega su. planinarstvo alpinum (lat.alotropan (grč.. Al-raune) u njemačkoj mitologiji: duh koji proriče. 3. Alpes. izmjena. zool. tal. kasnije neko malo dealt 60 alteram tantum monsko biće u ljudskom obliku. aplacca) 1. vidim) promatranje (ili: razgledanje) visokih planina. alpski gorštak alpinci (tal. allos drugi. iz-mjeničnost u rasporedu sati između težih i lakših predmeta. gatalica.) voj. tropos način) kem.) mn. uzbuđenje. alteratio) mijenjanje nagore. izomerija alpaka (peru. samoglasnički. zamjenik. svađa. preobraće-nje. pogled na glečere. planinar alpinistika (lat. koji postupno poboljšavaju sokove alterirati (lat. usp. istomišljenik altera pars (lat. dok se jednoj predaje. altana) ar-hit. njem. uplašiti. pogoršanje. promjena. uzbuđi-vanje. promijeniti. planinski šport. za čuvanje i zaštitu alpskih dolina alpinist proučavatelj Alpi. čovjek po mišljenju i osjećaju potpuno blizak i srodan drugom nekom čovjeku. npr. supstancije. koji se pojavljuje u više različitih oblika ili stanja alotropija (grč. Alpinac stanovnik Alpi.) vrt zasađen alpskim biljkama. med. čarobnica alt (lat. viši srednji glas. altus visok. drugi glas. suglas-nički) . 1. horao gledam. akord ili ton povišen ili snižen kromatskim znakom alterativa (lat. raspravljanje. alto) glaz. po starom vjerovanju. osobito: penjanje na Alpe. novo srebro alpinac vrsta vjetra. u istočnoj i južnoj Europi alrauna (staronjem. Alpes. grč. altus visok.) glaz.) Stara roba. kordiljerska tkanina od alpakine vune. alpski lovci. ako u jednom razredu ima više skupina. pogoršati. od 1872. kvariti. rasrditi alterkacija (lat. talijanske i francuske trupe. užasavanje. u Širem smislu: sva znanstvena i športska bavljenja visokim planinama. prijevoj (kvalitativni. bijeli sljez. elementa da se pojavljuje u posve različitim oblicima. kvantitativni.

) mn. kazuje njoj slična koja lako može podsjetiti na onu pravu.) anat. alternativni sudovi su 1. rastezljiv i kovan. alumnari odgajati. alludere smjerati) nišanjenje. element atomske težine 26. posredno rugati se. lat. alternativus) izmjeničan alternator (lat. trbuh. kovina (metal). umiljato. jedan dio usne šupljine u kojoj se skuplja usna mast alveolaran (lat. metria mjerenje) mjerenje visina alting (dan. anat. čovjekoljubac altruizam (Comte skovao po tal. ležišta za zube u čeljusti. po boji i sjaju nalazi se između srebra i platine. a da se njihov smisao ipak ne izmijeni.) stara bošnjačka hrvatska i španjolska poezija pisana arabicom amabile (tal. najmlađi slojevi Zemljine kore koji su postali nanosom aluvijalan (lat. stroj za proizvođenje izmjenične struje alternirati (lat. alluvialis) nanosni aluvio (lat. amoroso . altum silencijum (lat. alluvium naplavina.) "drugo takvo". više stvari.: 2. način osjećanja. mišljenja i djelovanja u skladu s obzirima prema dobru svojih bližnjih pa i cijeloga čovječanstva. alternator) fiz.) još jednom toliko. alciora altist (tal.: "Jedno električno tijelo je ili pozitivno ili negativno električno. alveoli) 1. stolica. amalbilmente. tvrđi od cinka. nježno. oni koji se mogu jedan drugim zamijeniti. govorna figura u kojoj se.) duboka tišina. sprava za mjerenje visina altimetrija (lat. kamate koje su se popele do visine glavnice altesse 61 amagazinaža altesse čit. alludere) smjerati. 2. ići ad altiora (al-ciora) ići naprijed.) visočanstvo. naplav-ljeno) geol. npr. dvostruko. ovo povećanje pripada vlasniku obalnog zemljišta na osnovi tzv. predbacivati nekome nešto. opredjeljivanje za jednu od dviju odluka. redni broj 13. aluzivan alvearij (lat. bockati aluminij (lat. ljubav prema bližnjima. med. i hrane aluvij (lat. ciljati na koga ili što. med. ili: "Zakone padanja je otkrio Galilei". izmet aljamiado Čit. amorevole. alumen stipsa) kem. u tehnici veoma uporabljiv zbog male specifične težine alumnat (lat. log. grč. mjera) visinomjer. nesebičnost altum silentium Čit. alto) glaz. tj. alternare) smjenjivati se. trg. alvearium) košnica. alluvio naplavljenje) prav.) izbor između dviju mogućnosti. duboka Šutnja aludirati (lat. pjevač koji pjeva alt altruist čovjek koji je u svom mišljenju i radu u skladu s ljubavlju prema bližnjima. altrui drugi. npr.alternativa (lat. viša znanja. svjetlost (titula) altimetar (lat. slučaj da se kamate popnu do visine glavnice alteram tantum (lat. stanični. alteri huic ovom drugom) fil. alhamijado (šp. više znanosti. osim odgajanja.) islandski parlament altiora (lat. visost. umjesto prave stvari. pr. niša-niti. alternirajuća groznica povratna groznica alteram tantum (lat. najgornji. dvostruko. a mekši od bakra. altus visok.: "Galilei je otkrio zakone padanja"." alternativan (lat. alveolarni živac čeljusni živac alveole (lat. još jednom toliko. oni disjunktivni sudovi čiji se predikat sastoji samo iz dvaju pojmova koji se međusobno isključuju. povećanje obalnog zemljišta zbog postupnog nanosa zemlje i pijeska plavljenjem. npr. aluvijskog prava aluzija (lat. altus visok. alveoaris) koji se tiče zubnih ležišta. pčelinjak. težiti za nečim višim. plućni mjehurići u kojima se izmjenjuju plinovi za vrijeme disanja i dr. voštane stanice u pčelinjem saću alvus (lat. grč. jamice i mjehurići u pojedinim dijelovima tijela. odgojiti) zavod u kojem se učenici. ići naviše. ciljanje na koga ili što. ljupko. allusio. kolebati se. znak Al. metron mjerilo. male šupljine. tj.) glaz.97. altes (fr.

s kalijem. hrabro su branile svoju državu. pren. amateur. čak i upadale u tude zemlje i osvajale ih. junak jednog velikog starofrancuskog kruga priča. a-. vrsta krupne višnje koja se odlikuje kiselkastim okusom vina amarin (lat. sljepoća amazezis (grč. diletant. amarinum) kem. Amazon) šport. emmanchement) slik. fobos strah) bolestan strah od prašine amaurotičan (grč. "one koje nemaju dojki". manica rukav. emanet) zalog. amalgamacija (tat. popravak amanet (ar. v. pren. amender) poboljšati. (ime po grofu Antunu Amadeju de Varkonvi. natrijem. amasser) gomilati. taman) bolestan u očima. srebrom i dr. legendarne hrabre stanovnice ženskih država u kojima se nisu trpjeli muškarci. spojiti sa živom. a-mauros mračan. ratoborna žena. amazonsko odijelo amazonke (grč. poboljšanje.. amatos pijesak. vještinom itd. južnoamerička biljna vrsta čiji cvjetovi zadržavaju svoju boju i kad se sasuše amarela (lat. predložiti izmjenu ili dopunu zakonskog prijedloga amandman (fr. amazonsko odijelo 63 ambra u ovome mitu sačuvani su tragovi koji ukazuju na postojanje država s ginekokratskim režimom. ljubitelj amatija (grč. emmagasinage) smještanje u skladište (magazin). sliti živu s drugim kovinama (v. amazon . zamračivanje vida. st. bakrom.) koji je. Amazon) mit. nakupiti amater (fr. pren. slitina. odatle: Amaltejin rog rog obi-lja amandin (fr. iz ljubavi. pun gorčine amasirati (fr. amarus gorak) bot. smjela jahačica amazonsko odijelo šport. iz njezinog je roga tekao nektar i ambrozija — piće i hrana bogova. neobrazovanost amatofobija (grč. prilagodavanje dijelova cjelini amara (lat. nagomilati. emmagasiner) smještati u skladište (magazin). znanošću. grč. amalgam). spoj. amahile Amalečani staro arapsko pleme u jugozapadnoj Palestini amalgam far. pristojba koja se plaća za ležarinu u magazinu amagazinirati 62 amazonke amagazinirati (fr. gorka tvar amarinja (etiop. slijep amauroza (grč. gorka sredstva amarant (grč. malassein omekšati) kem. nagomilavati.Amadejevo (Amadeovo) kazalište prva javna kazališna dvorana u Zagrebu koju je gradio grof Antun Pejače-vić krajem 18. inače jezik vladajućeg i najkulturnijeg eti-opijskog plemena Amharaca amarulentan (lat. njima je u djetinjstvu spaljivana desna dojka da bi lakše mogle rukovati lukom i strijelom. ostaviti na čuvanje amaksofobija (grč.) jezik u Etiopiji. lat. tijesno stopiti (u jedno) Amalteja nimfa (ili koza) koja je dojila Zeusa. mazos dojka. amaxa kola. amaurosis zamračenje) med. poboljšavati. fr. sljepilo. junakinja.) glaz. amator koji voli) onaj koji se bavi nečim. združiti.. bile su veoma ratoborne.) mn. 'malassein omekšati) kem. Amadis de Gaula) lit. tj. fobos) med. popraviti. prema priči. crna mrena u očima. amendement) dodatak već gotovom zakonskom prijedlogu kojim se taj prijedlog dopunjuje ili popravlja. depozit. gorki lijekovi. amathia) neznanje. amarulentus) gorak. budala je amanšman (lat. ljubavnik koji se ponaša kao vitez amagazinaža (fr. pošiljka s označenom vrijednošću. zavjet. preporuka amans-amens (lat. stapanje amalgamirati (ar. amarella. junak-žena. a ne profesionalno. malagma olakšava-juće sredstvo. legura žive s drugim kovinama. zaljubljen. umjetnošću. povjereno dobro koje se nekom daje na Čuvanje. spajanje kovine sa živom. junak iz romana. osim ukoliko je bilo potrebno radi obnavljanja ženskog stanovništva. nemogućnost žvakanja hrane amazon (grč. npr. prah. strah od vožnje amalbilmente (tal. v. žensko odijelo za jahanje. farm. amarantos koji ne vene) bot. npr. amalgamatio) kem. grč. masaomai žvačem) med. 1757— 1835) Amadis (fr. amandine) bademov sapun amandirati (fr. pren. s vladavinom majke i žene. a-.

korov čiji pelud izaziva alergiju u kolovozu i rujnu ambrozijski (grč. abyssos) bezdan. simboličan. ambloma pobačaj) med. logia) dvosmislen izraz. stremljenje čemu ambiciozan (lat. valere vrijediti) dvojaka vrijednost. ambrosia) mit. istodobni osjećaj ljubavi i mržnje prema istoj osobi) ambivertiranost (lat. ambulare hodati. jelo koje okrjepljuje. ops. putem podmićivanja i si. propast ambitus (lat. alegoričan. ambo oba) u tomboli: pogodak dvaju brojeva od pet. ambidexteritas) dešnjaštvo u objema rukama. glazbe u crkvi ambra (ar. obilježje amblematičan (grč. pobacivanje. neosjetljivost. svojstvo osobe koja nije ni izrazito otvorena (ekstrauerti-rana) ni zatvorena (introvertirana) prema okolini amble čit. eidos izgled) stiješ-njeni jantar koji se dobiva u krupnim komadima tako što se veliki broj sitnih komada jantara pod visokim tlakom i na visokoj temperaturi slije u jednu masu ambrotipi mn. lat. slab. oba. slabovidnost ambloma (grč. pobačaj. emblema) znakovit. podjednaka sposobnost u služenju desnom i lijevom rukom. ići za čim. med. slikovit amblematizirati (grč.ambalaža (fr. nektar. oko) med. amblys. obilaziti nekoga i moliti za mjesto. ambiguitas) dvosmislenost. ambo oboje. kružna putanja ambivalencija (lat. licemjerstvo ambigvitet (lat. pren. sanskr. ambire obilaziti. usp. optjecaj. licemjer ambideksteritet (lat. opunomoćeni predstavnik države u drugoj zemlji ambi. čovjek koji se podjednako lako služi i desnom i lijevom rukom. ambra mirisna smola. bisek-sualitet. alegorizirati ambliafija (gr. jelo koje daje besmrtnost.) obilaženje. pren. anbl (fr. pokriven hodnik oko crkve. emblema) prikazivati u slikama. grč.(lat. oboje ambicija (lat. izvrsno jelo. afe dodirivanje) med. znak. ambitiosus) Častolju-biv. opos vid. izlagati slikovito. ambitio) častoljublje. poslanik najvišeg ranga. slavoljublje. abortivi ambo (lat. dvosmislica ambijent (lat. amblys tup. fotografije na staklu koje štiti lak i druga fina staklena ploča ambrozija (grč. biljka. ver-tere okrenuti) seksualna sklonost prema osobama obaju spolova. prikazan u slici. diplomatsko predstavništvo države u drugoj zemlji. slabost osjetila dodira ambliopija (grč. težiti za Čim ambis (grč. kla-sis lomljenje) protivnik crkvene glazbe. amb. dvosmislica ambilokvij (lat. amblem amblem (grč. amballage) omot. boravište ambasadora ambasador (fr. ambidexter) dešnjak u obje ruke. simbol. hrana višnjih bogova. provalija. psih. emblema ukrasni umetak) umetnut ukras. pren. težnja za nečim. ambassade. u istom redu jedne tombolske karte ambonoklast (grč.. simbol. pren. društvo u kojem netko živi i radi ambilogija (lat. slavoljubiv ambidekster (lat. ambara) mirisna smola kojom na Istoku dime sobe i koju puše s duhanom ambroid 64 amentia simplex ambroid (ar. sve ono što služi za pakiranje robe ambasada (fr. koji pripada bogovima. ambon katedra. amblosko pobaciti) mn. ambrosios) bogovski. loqui govoriti) dvosmislen govor ambirati (lat. simbolizirati. ponor. grč. ambo oba. ambassadeur) veleposlanik. ambac-tus sluga. sanskr. opkoljavati) sredina. podvojenost (npr. natprirodan. ambo) predmetak u složeni-cama sa značenjem: i jedan i drugi. znamenje. anbar. podanik) veleposlanstvo.) jah. ambire) tražiti službu. ravan hod (konja) amblem (fr. anbar. obilježje. emblème) znak. ambo oboje. abortus amblotici (grč. osoba koja se bespravno bavi trgovačkim posredovanjem . traženje čega. osobito nedopuštenim načinom. ambu-lans) trg. božanski. divan ambulant (lat. sredstva za izazivanje pobačaja. okolina.

uzrokovan amebama ameboidno kretanje zool. amencija senilis (lat. ustanova za hječničke preglede i pružanje prve i hitne pomoći ambulantni (lat. v. jeftini trikovi amerikanistika znanost o američkim jezicima i književnostima. ambulatoria) med. a-. ambusta. rheo tečem. men. zemljišta. riječ kojom obično završavaju molitve. nebijeljeno platno. proljevima ili začepljenjem. pokretna ili poljska bolnica. men mjesec) med. zatvorom (op-stipacijom) ameblirati (fr. usp. nepromjenjiv ametist (grč. ambulans. metabole preobražaj. américaniser) poa-meričiti. bez. napadno odobravati amerikan (fr. a-methystos koji djeluje protiv pijanstva) dragi kamen ljubičaste boje (po vjerovanju starih Grka štiti od pijanstva) ametodićan (grč. ambulantia) med. o američkoj kulturi uopće amerikanizacija nastojanje da se nešto učini na način Amerike (misli se na brzinu. pokretni. popraviti (zemljište) amen (hebr. amen) "tako neka bude". men mjesec. américaine) otvorena kola na četiri kotača. izvedba nekog djela po tobožnjem ukusu američke površne publike: sla-dunjavost.) med. tehničku savršenost i si. vrsta kukuruza duguljasta zrna. ametobolni insekti zool. curim) med. ammeubler) kuću opskrbiti pokućstvom. a-methodikos) koji nije rađen po jednom utvrđenom redu.) med. melos ud) prirođena nakaziKïst kod domaćih životinja (nedostatak jednog ili više udova)) ameïîoracrja (lat. a-. staračka slaboumnost amentia simplex čit.ambulanta (lat. nazvano po tome što je najprije primijećeno kod ameba amelija (grč. opća duševna slabost amenovati 65 amfibrah amenovati (hebr. vrsta platna amerikan grubo. npr. amenija amentes mit. ambulare hodati. nego dolazi liječniku na liječenje. a-methodikos) onaj koji radi bez reda i neznanstveno ametričan (grč. duševni poremećaj kod žena kao posljedica izostanka menstru-acije amenoreja (grč. osobitosti engleskog jezika kojim se govori u Americi ametabolan (grč.) med. planu. nerazmjeran.). preobražaj) koji se ne mijenja. metabole promjena. nego dolaze na liječenje po potrebi ambusta (lat. poboljšavanje. amencija par-cijalis (lat. fr. ići) putujući. ustanova gdje se pregledavaju i liječe bolesnici koji ne moraju ležati u postelji. djelomično ludilo amentia senilis čit. melior bolji.) med. mania) med. amen) odobravati. ambulantni bolesnik bolesnik koji ne mora ležati u postelji. améliorer) poboljšati. imanja ameliorirati (lat. opaliti) mn. naglo ludilo amentia occulta čit. jednostavna. amentia) med. amoibe promjena) zool. total amerikanijada filmska. dotjerivanje. željeznička pošta ambulatorij (lat. usp. kretanje stanica u ljudskom tijelu pomoću pseudopoda. u filmskom jeziku: izraz za sliku u kojoj je glumac snimljen do tri četvrtine tijela (do koljena). a ne. crijevna zaraza praćena bolovima u trbuhu. kuću namjestiti potrebnim stvarima amebni (grč. insekti koji nisu podložni metamorfozi ametaboličan (grč. poameričavati amerikanizmi mn. glazbena i si. amoibe promjena) koji potječe od amebe. poame-ričenje amerikanizirati (fr. amencija sim-pleks (lat. skriveno ludilo amentia partialis čit. ameibo mijenjam) amebna dizenterija Čiji je uzročnik Entamoeba histolytica. nestalan. popravljanje. ambulantna pošta putujuća.) med. pretvaranje u Amerikance. amencija aktiva (lat. ludilo amenija (grč. nepravilan . mikroskopom vidljiva životinjica koja stalno mijenja svoj oblik amebijaza (grč. a-. opekline ameba (grč. koji nije podložan metamorfozi. poboljšavati. završiti amencija (lat. med. potajno. neznanstven. amenoreja amenomanija (grč. a-. amelioratio) poboljšanje. izostanak menstruacije. a-metria) neravnomjeran. nepromjenjiv. promjena) biol. gro-plan. riječ kojom su stari Egipćani nazivali podzemni svijet amentia activa čit. koji je bez reda i načela ametodist (grč. nejednak. otuda: reći amen privesti kraju. a-. amencija okulta (lat. amburere ogor-' jeti.

spajanje rasplodnih stanica amfioks (grč. nije poginuo nego je bježeći sa svojim konjima i kolima zašao u ponor koji je pred njima na obali rijeke. od pravih kra-lježnjaka razlikuje se po tome Što n-ema koštanog ni hrskavičnog kostura. sa svih strana. dvostruko gledanje na oba oka amfigeneza (grč. amfibios. metrička stopa od dvaju kratkih i jednog dugog sloga: kratak—dug—kratak (U — U) amfîcelan 66 amfitropičan amficelan (grč. djeca dvaju očeva. ops oko) med. amfi) prijeđi. mrežnica oka amfibol (grč. zajednički naziv za kratkovidnost i dalekovidnost oka. amfi. bot. amfibolia) dvosmislenost. amfibolos dvosmislen. zelene i crvenkaste boje i tvrd kao čelik amfiboličan (grč. jedan od Argonauta. amfi. logia) znanost o amfibijama amfiblestroditis (grč. a-metria) neravnomjernost. diploos dvostruk. prorok. srca ni pravog mozga Amfion mit. amfigonija amfigonija (grč. amfi. amfilogos) dvojben. muž Niobin. zbrka riječi i pojmova. metrička trosložna stopa. amfiblestroeides mrežast) anat. v. dvojak. amfi. velika nekoliko centimetara. amfi. amfibrachvs) poet. nerazmjer. guros) onaj koji govori bez veze. lithos kamen) mn. spolno razmnožavanje. amfibolos) dvosmislen amfiboltja (grč. logos) zool. koji rađa plodom iznad i ispod zemlje Amfiktionije mn. besmisleno brbljanje. prevrtljiv amfibioliti (grč. mana oka u prelamanju svjetlosti amfetamini lijekovi koji djeluju na živčani sustav i podražuju rad mišića te tako suzbijaju pospanost i osjećaj umora amfi (grč. nerado sudjelovao u pothvatu "Sedmorice protiv Tebe". amfi. bios život) zrak. budući daje bio miljenik bogova. meter mati) mn. nepravilnost ametropija (grč. svađa. kretik amfimetori (grč. otvor maternice amfidiplopija (grč. amfibios. a-metron. unaokolo. amfi. pater otac) mn. u koju je dao potjerati konje i kola. vodozemci amfibijski (grč. spolno sjedinjavanje u obliku stapanja dviju različitih stanica. okamenjeni vodozemci ili njihovi pojedini dijelovi amfibiolog (grč. vrsta minerala iz reda složenih silikata. amphikoilos) s obje strane udubljen. stanovnici tropskog pojasa koji svoju sjenu u jedno godišnje doba bacaju prema sjeveru. oxys oštar) zool. oko. a jedne majke amfipneuma (grč. sinovi dviju majki. prid. guros krug) uzaludno trošenje riječi. sumnjiv) min. meignymi miješam) biol. disanje) med. nejednakost. amfi. amfi-gvgnomai) zool. sin Zeusa i Antiope. dvosmislica amfibrah (grč. karpos plod) bot. amfi. amfibije amfibije (grč. teško disanje. proturječnost amfimacer (grč. astma amfisciji (grč. vjerskopolitički savez starogrčkih država sa zajedničkim vjerskim svečanostima. graditelj tebanskih zidova amfipatori (grč. amfigeneza amfigurija (grč. na oba načina amfibija (grč. ri-bolika morska životinja. onaj koji se bavi proučavanjem amfibija amfibiologija (grč. amfibios. skia sjena) mn.ametrija (grč. sumnjiv amfUogija (grč. u složenicama: s obje strane. usp. dug — kratak — dug (— U —). konkavan amfldeum (lat. te je tako sposoban uzlije-tati i spuštati se i na suho i na vodu. veoma važna za znanost jer je njezin jednostavni sastav pomogao objašnjenju složenog tijela kralježnjaka. oko) med. pren. amfiguričan amfigurist (grč. amfi. smetenjak Amfijaraj mit. amfibios) vodozemski. zem. amfibios koji živi na suhom i u vodi) mn. genesis rađanje) zool. zrakoplov opskrbljen i kotačima i čamcima. vrač i kralj u Argu. ops vid. glavna mu je svrha bila ublaživanje međusobnih neprijateljstava amfilogičan (grč. amfi. amfilogia) spor. gromom otvorio Zeus amfikarpičan (grč. amfiblestron mreža) med. jer je kao prorok znao da će svi vode pothvata poginuti. a u drugo prema jugu . amfimakros) poet. pneuma dah. upala mrežnice oka amfiblestroida (grč. bot. a jednog oca amfimiksija (grč. amphideum) med. amfi. okolo. zool.

muž AJkemenin. ali mi je draža istina (rečenica koja se u jednom kasnijem spisu pripisuje Sokratu. dvostruko gledanje. amfi-theatron) polukružna pozornica.amfiteatar (grč. a-. amiloidna degeneracija amimetičan (grč. zaštitna sredstva. amynteria) mn. uveseljavati. trofe prehrana) med. amusette) zabavica. kralj u Tirintu i kasnije u Tebi. amikabilis kompozicio (lat. amfi. razdirem) biol. žena Posejdona.) na prijateljski način. Amfitrvoni-ades) — Heraklo Amfitrita u grčkoj mitologiji. amicicije kauza (lat. sa dva reza (nož) Amfitrion sin Alkejev. majka Tritonova amfitropičan (grč. a-. škrob. amfoteros) kem. amikabili modo (lat. škrobno brašno amiloza (grč. veoma teška i neizlječiva dječja bolest. lat. amida) kem. često se koristi za izricanje nepristranosti) amid (lat. božica mora. amida) kem. amikus (lat. zgrada u kojoj su se priređivale gla-dijatorske predstave. amissio) gubitak. prijateljska nagodba amice! (lat. boga mora. amylum. amytto param. na lijep način amicabilis compositio čit. zanimati. ili njegova poli-valencija. dvojak.). amonijak čiji je vodik zamijenila kiselina amidin (lat. lijekovi koji služe za zaštitu amiotrofija (grč. amfitomos) dvorez. stijene koje su nastale i utjecajem vode i utjecajem vatre. Amfitrionijad (grč. razonoda. unutarnji glavni sastojak zrnca škrobnog brašna amidža (tur. izravna dioba jezgre u životinjskoj ili biljnoj stanici amizantan (fr. iz dobrohotnosti amicus certus in re incerta cernitur čit. razonodan amizeta (fr. nominalni otac Heraklov (pravi otac je Zeus. i lužnat i kiseo.) prav. a-mimetos) nepodraž-ljiv amimija (grč. razonoditi . ugodan. katkada i superlativno: ami-cissime najveći prijatelju! amicitiae causa Čit. ali svakim okom drukčije ami-cochon čit. vrsta lakog poljskog topa amizirati (fr. amusant) zabavan. ops) med. amirante) vrhovni zapovjednik kopnenih i pomorskih vojnih snaga u Španjolskoj amisija (lat. amikus Plato. tropos okret) koji se okreće na obje strane amfora 67 amnestija amfora (grč. nedostatak sluzi amil(um) (lat. razdi-rem) biol.) pravi se prijatelj u nevolji poznaje amicus Plato. grč. slušaonica polukružna oblika koja nalikuje na stube i na kojoj su sjedala za gledatelje.) vokativ od riječi amicus čit. pren. nesposobnost pokretanja mišića lica kod moždanih bolesti aminterije (grč.) iz prijateljstva. v. amylon škrob) kem. prijateljski sporazum. gubljenje amitotičan (grč. amidže) stric amigdalitis (grč. diploos. amfoterna tijela tijela koja su istodobno i baze i kiseline. kao posljedica teških promjena u hrpteničnoj moždini amirauté (šp.) "prijatelj svinja". štirka. amuser) zabavljati. upala krajnika amikalan (lat. dakle. amicus prijatelj. mimesis oponašanje) med. tj. koje su. sed magis ami-ka veritas (lat. amicus prijatelj) prijatelju!. amforeus) kod starih Grka i Rimljana: ispupčen glineni krčag s uskim grlićem i dva drška u kojem su držali vino amfoteran (grč.) drag mi je Platon. zanimljiv. mys mišić. prijatelj s kojim se u razgovoru mogu bez ikakva sustezanja upotrebljavati i prostački izrazi amicabili modo Čit. amfoteros. ami-košon (fr. amytto param. myxa sluz) med. voj. gledate-lji amfiteatralan (grč. kod kojega postoji amito-za amitoza (grč. amylon) kem. amyno branim. organski spoj C6H10O5. ami-calis) prijateljski amiksija (grč. med. istodobno i neptunske i plutonske amfoterodiplopija (grč. amikus certus in re incerta cernitur (lat. sed magis amica veritas čit. uzvišeno mjesto prema pozornici. amygdale badem) med. a-. med. amfi-theatron) koji je polukružna oblika i kojj se stupnjevito penje amfitomičan (grč. igračke. amfoterne tvorevine geol.

2. amoreti amoroso Čit. amoretti) mn. mokraćevina i dr. ljupki likovi krilate dječice zabavljene različitim poslovima. bogu Amonu) amoniti (hebr. amnio-nova voda amnitis (grč. lat. slike malih bogova ljubavi u staroj rimskoj umjetnosti i umjetnosti renesanse i novog doba. amor ljubav) v. Amon.) glaz. upala amni-ona amok (malaj. i 2. Amon Amor (lat. postupno. mos. ljubavnik. -fi-kacija od lat. pr. bog ljubavi. min. amabile. ammoniakon) eksplozivna tvar — smjesa amonijačne salitre. sudski postupak kojim se izgubljeni vrijednosni papiri i dokumenti proglašavaju nevaljanim (mortifikacija). amnicola) stanovnik pokraj rijeke amnion (grč. amabile amorfan (grč. bezobličan. v. nemoralnost (ovako je njemački filozof Nietzsche nazvao svoje etičko shvaćanje koje odbacuje dotadašnji moral) amoreti (tal. gmazova i ptica.) neobična i strašna vrsta ludila kod malajskih urođenika koje se očituje u nagonu za ubijanjem (klanjem) svakoga na koga se naiđe Amon (hebr. nekri-staliziranost. a-morfos) bezobličan.) posl. pren. djelomičan ili potpun gubitak sposobnosti pamćenja amnikolist (lat. po zakonom utvrđenom planu izvodeno vraćanje duga. vladao u Babilonu. bezbojan plin ljutog i neugodnog mirisa koji izaziva suze. amino-kiselina. amnestia zaboravljanje) prav. glavno božanstvo starih Egipćana. kratkotrajan. moriš običaj) fil.) 1. Siriji i Palestini dok ga nisu pobijedili Hetiti. pomilovanje. amoniakon amonijak. nakaznost.) mit. a-morfos) bezobličnost. amnos) med. st. aluminijeva praška i nitrotoluola. grč. amortizman . ammoniakon. nekristali-ziran. facere činiti. amor vincit om-nija (lat. a-. n. morfe oblik) bezob-ličnost. Amon. a-. amoriti amorevole (tal. spoj dušika i vodika. nakazan. ljubav amor vincit omnia Čit. sala-mmoniacus) kem. im. osobito amortizirati 69 amportirati državnih zajmova. pobijedili su ih Izraelci kad su pod JoŠuom osvojili Obećanu zemlju (Kanaan) amoriti (lat. amortisatio) 1. amorozo (tal. posteljica. supr. 3. upotrebljava se u rudarstvu i u ratnoj tehnici Amonićani jedno od drevnih arapskih plemena. ammoniakon. haima krv) med. simbol stvaralačke snage i rađanja amonal (grč. v. bezobličnost. zaljubljeni amortizacija (lat. grč. a-. lat. prikazivano je s ovnovim rogovima. otuđenje nepokretnog imanja iz svjetovnih ruku i predavanje Crkvi ("mrtvoj ruci"). min. zaboraviti krivnju amnezija (grč. ljubav je jača od svega amoralizam (lat. amnesteo zaboraviti) pomilovati. radosti i šale kod starih Rimljana (odgovara grčkom Erosu). ljubav sve pobjeđuje. 2. djelomičan ili potpun oprost kazne amnestika 68 amortizacija amnestika (grč. tzv. raditi) proces pretvaranja dušika iz različitih dušikovih spojeva (bjelančevina. kristaliziranost Amorićani (Semiti) narod koji je u 3. veliki neprijatelji Izraelaca koji su ih pokorili amoniemija (grč. glagola facio. otrovan i nagriza kožu (naziv po libijskoj pokrajini Amoniji (ime prema egipat. nast. kristalan amorfija (grč. trovanje krvi amonijakom amonifikacija (grč. veoma nježna i prozirna ovojnica u kojoj se nalazi embrij kod sisavaca. oprostiti kaznu. mnesis sjećanje) med.) u amonijski dušik amonijak (grč. dugotrajan ili stalan. Ammon) mit. supr. e. cornu Ammonis Amonov rog) geol. glaz. nakaznost amorfizam (grč. poput ovnovih rogova svijene okamine jedne izumrle vrste glavo-nožaca. -ites.amnestija (grč. usp. amnos janje) med. amnestike) sposobnost ili vještina zaboravljanja neugodnih doživljaja i uspomena amnestirati (grč.

ampliare proširiti) širenje. potpuno i nasilno odvajanje jednog dijela od neke cjeline amputirati (lat. oštećenih i uopće neizlječivih dijelova tijela. prav. otcije-piti. emporter) voj. koji povećava. gradilište) voj. ampelurgia) vinogradarstvo amper fiz. matematičaru i filozofu A. mjesto za postavljanje topničkih oruđa. osvojiti . razgranavati. povećati. jedinica za mjerenje jačine električne struje.) veleugledni. odrezati. mundus svijet) fil. veleslav-ni. igra toga duha amuzičan (grč. fone glas) uređaj koji pojačava glas i omogućuje istodobni telefonski razgovor s više osoba amplituda (lat. trbušasto proširenje na cjev-kastim organima. zauzimanje. na jednoj skali. amplificativus) proširivan. popuštanje ili pogoršavanje kvalitete robe. (lat. a svijet ne postoji. amputare odsijecati) med. trbušasta bočica za mast. širina) zem. vinograd. amortisare) 1. tj. a-. obično o vratu amundizam (grč. pren. crkvi). izložiti. razvijati. amplificare širiti. bjelilo. grč.001118 grama srebra ampermetar (fr. Bog je apsolutni duh. osobito Francuska za vrijeme Napoleona I. anat. staklo električne žarulje amputacija (lat. neško-lovanost . izgubljen vrijednosni papir ili dokument sudskim putem proglasiti nevaljanim. amputatio rezanje) med. povećavajući amplijacija (lat.. povećavati amplifikacija (lat. i Na-poleona III. topnički položaj amplektivan (lat. obuhvaćen amplificirati (lat. neškolovan amuzija (grč. kulon za sekundu ili struja koja prolaskom kroz vodenu otopinu nitrata srebra za sekundu izdvoji 0. koji proširuje. meteor. emire) carstvo. nazvana po slavnom fr. lat. otplaćivati. Ampère. odvojiti. presvijetli (nekada titula visokih državnih činovnika. najvišeg stupnja amplissime (lat. zbog Čega ga praznovjerni ljudi nose stalno sa sobom. iscrpno govorničko izlaganje amplifikativan (lat. ret. amplificare) proširiti. otimanje. emporter) voj. odgađanje sudskog procesa o čijem se predmetu još ne može donijeti presuda. šira obrada. nepjesnički. sin jednoga od satira i neke nimfe. crkvena posuda u kojoj se drži vino i voda za pričest (u kat. prodati ili ustupiti imanje Crkvi ("mrtvoj ruci"). luk na horizontu između izlaska i zalaska sunca. potpuno odvajanje.. prostranost. oskudica u smislu i osjećaju za ono što je umjetničko i lijepo.. amuletum) hamajlija. osvajanje amportirati (fr. peti padež superlativa ampli ssimus) amplitel lat. proširiti) veoma visok stupanj nekog svojstva ili neke osobine. galvanome-tar čija kazaljka neposredno.. razrada. proširivati. povećavanje. proširivanje. razgranati. najveća razlika u zračnom tlaku. amusia) nenaklonost muza. razvijanje. najveća udaljenost od ravnotežnog položaja. grč. ulje. ampir-stil stil francuske umjetnosti za vrijeme Napoleona I. ampula 70 anadiploza ampula (lat. Ampèreu (1775—1836). šteta na brodu amplasman (fr. metron) fiz. nasilno odvojiti amulet (lat. za razliku od superlativa. amplitudo obujam. oponašao je staru rimsku umjetnost iz doba careva ampirans (fr. proširenje. opširno izlagati. na kraju polukružnih kanala uha itd. odrezivanje ranjenih. razviti. Dioniz gaje nakon smrti pretvorio u lozu ampelografija (grč. amortirati Ampel mitološki ljubimac Dioniza Bak-ha. razgranavanje. predmet koji tobože ima Čarobnu moć da štiti od bolesti i svake druge nesreće. pren. 2. način izražavanja nadugačko i naširoko amportiranje (fr. izrada nekog akta u duplikatu radi bolje sigurnosti amplijativ (ampiiativus. ampulla bočica) ispupče-na. grafia) znanost o vrstama vinove loze i grožđa ampelurgija (grč. amusia) koji ne uživa ljubav muza. teh. a svijet je samo treperenje. pokazuje broj ampera koji protječu kroz kotur žice ampir (fr. emplacement zemljište. tele daleko. amplectivus) koji obuhvaća. empirance) trg.amortizirati (lat. fiz. 3. ampelos trs. vraćati neki dug postupno.-grč. razmrskanih. oteti. amplificatio) proširivanje. npr. shvaćanje po kojem postoji samo Bog. zauzeti. koji je bez smisla i osjećaja za ono što je umjetničko i lijepo. ampliare povećati. tehnički instrument za mjerenje jačine električne struje.

odgovara našem ne-.. mila kuda si planina. na malo (supr. uzvišeno mjesto ispred oltara.-i. amilacea (lat. umj. med.) mn. poremećaj u osjetilu dodira anafilaksija (grč.■ . stalna groznica anabaza (grč. figura ponavljanja istih riječi na početku stihova ili rečenice. farm. ana-baptizo ponovno zaronjavam) vjerski pokret koji zahtijeva ponovno krštenje u zrelim godinama anabatičan (grč. anadyomai izroniti) "iz morske pjene rođena" (pridjevak božice Afrodite) anadiploza (grč. a ne za prikazivanje . anaerobi anafija (grč. uglavnom (ispričati nešto) an. izbacivanje kašljanjem ili povraćanjem. ambon izbočenje na štitu) u pravoslavnoj crkvi. osobito: Ksenofonova povijest vojnog pohoda Kira Mlađeg protiv svoga brata). anabaino uzlazim) koji se penje. pjesnici tragičari koji su svoja djela pisali samo za čitanje. bios život) ponovno oživljavanje osušenih ili promrzlih životinja anadema (grč. onaj koji nije sposoban oploditi anafrodizija (grč. retorička figura koja se sastoji u tome Što sljedeća rečenica počinje riječima kojima je prethodna završena. ananke anaglifi (grč. anafora) poet. do potankosti. duž. molitve. an-. med. pojavljivanje znakova na nebu anafrodit (grč. ili kretanje od mora prema unutrašnjosti zemlje. an-. ana (grč. preosjetljivost organizma na ponovno ubrizgavanje bjelančevine anafoneza (grč. zool. afe dodirivanje) med. afrodisiakos koji pripada ljubavnom uživanju) mn. koji raste. ana. détail) potanko. koji napreduje.(grč.: Mila kano si nam slavna. razvijanje i jačanje bolesti anabioza (grč. ana-gnostes) mn. podrobno. propovijedi i spomeni. zool. ana-basis) penjanje. anabaptistički anabaptizam (grč. aer zrak. med. anagh/ptike) vještina izrade reljefnih ili polureljefhih ukrasa. anaglyfa) v. fylaxis čuvanje. aer zrak. pr. ana) prijeđi. an-. ana-diploo udvostručiti) udvostručavanje. u starije kršćansko vrijeme: oni koji su za vrijeme službe Čitali pojedine dijelove iz Svetog pisma anagnostici (grč. klice koje se mogu razvijati i razmnožavati tek kad im se ukloni kisik anaerobionti (grč._>-■ .itd. ret. udvostručavanje napadaja grozničnih bolesti anadoza 71 anakamptičan anadoza (grč. đo sitnica. ana-dosis) fiziol. mila si nam ti jedina. po. njemačkom un. anabatična groznica med. neosjetljivost (ili: smanjena osjetljivost) kože. an) u grčkim složenicama ispred samoglasnika daje riječi niječno značenje. (usp. anafonesis) med. epifora). an-. med. s lica. sredstva za smanjivanje i sprječavanje spolnog nagona anagke v. ponavljanje riječi. uz. anaglypta) mn. na. polureljefni umjetnički radovi. na soleji. mila kuda si nam ravna. bios život) mn. en face) sprijeda. ana. lijekovi koji sadrže u sebi škrob an detaj (fr. afrodisia ljubavno uživanje) med. na veliko. groznica koja napada svakog dana. s kojega se čitaju Sveto pismo. bios život) mn. astr. do. vježbanje i jačanje pluća i govornih organa glasnim govorenjem i pjevanjem anafora (grč. slika i si.: an gro) an fas ili anfas (fr. uzla-ženje (iz nižeg predjela u viši. amvon simbolično predstavlja kamen koji je anđeo odmaknuo s Kristovog groba amylacea čit. ■. bakterije koje mogu živjeti bez kisika. ana-gnostes) mn. kroz. anaglifi anagliptika (grč. razmjerna podjela sokova i hrane cijelom tijelu. en gros) trg. probava anaerobi (grč. trg. dijadema Anadiomena (grč. opširno. v. anadema) glavni ukras na kraljevoj glavi. zaštićivanje) med. ana-baptizo) pristaša ponovnog krštenja u zrelim godinama.amvon (grč. anagnosti (grč. bolesni nedostatak ili smanjenost spolnog nagona anafrodizijaci (grč. pravo u oči an gro (fr. npr. latinskom in-. anagliti anaglipti (grč. ana. školovani robovi ili slobodnjaci kod starih Grka i Rimljana koji su služili kao čitači ili predavači po boljim kućama. en. an-afroditos) med. oči u oči. v. oko anabaptist (grč. iscrpno.

anaklastos prelomljen) opt. anachronismos) pogreška u računanju vremena. osobito poslije dužih umetnutih rečenica ili poradi izostavljanja riječi. ana-grafo napišem) sprava koja. događaja. vremenska po-remećenost. koje se onda moraju po smislu dopuniti anakolutičan (grč. oduševljenje. udaranje glasom na slog anakteza (grč. alegorično značenje. zvuk) anakamptika 72 analeptic! anakamptika (grč. kata odozdo. proučavanje prelamanja svjetlosnih zraka. med. n. st. zaključivanje na nešto općenito ili duhovno. iskašljavanje krvi. ana-klasis prelamanje) opt. anagramma) najprije: obratno čitanje jedne ili više riječi.anagnozma (grč. ana-kathairo očistim) mn. akust. ka-toptrika. ana-kampto) odbojni. anakoluthia nedostatak veze) gram. četvrtasti naprsnik kod kaluđera . gluhoća zbog oboljelosti slušnog živca analav (grč. recepti anagram (grč.e. anakrisis) ispitivanje. radi ponovnog otiska i umnožavanja. da netko naslika u kakvoj antičkoj kući televizor anakruza (grč. ozdravljenje anakufizma (grč. ljupko. proučavanje odbijanja zvuka anakatabat (ana. analabos) pravoslav. med. npr. katkada i frivolne pjesmice anakreontski (grč. dioptrika anaklaza (grč. sjediniti u cjelinu) združivanje u cjelinu. st. vino. riječ napravljena premještanjem slova druge riječi različitog značenja anahoret (grč. baino idem. mast za zarašćivanje rana anakolut (grč. pr. ono što je u suprotnosti s kronologijom. kratko ponavljanje nečega. anakatartična sredstva anakatarza (grč. an-ago vodim gore) tajni smisao. bez veze Anakreont starogrčki lirski pjesnik (6. anaktesis) med. ana-kefalaio ponoviti u glavnim točkama. usamljenik. prolazni užitak u ljubavi. anakrusis) u metrici: naglašavanje. iskaŠ-ljavanje anakefaleoza (grč. ana-kampto) opt. kratko anakriza (grč. npr. prelamanje svjetlosnih zraka anakliza (grč. liječnički propisi. lako. naslanjanje leđima. anagogija). čišćenje prsiju od sluzi. ana-gnosma) štivo anagoga (grč. vinu. mir od Rim. plesu i društvu anakreontičari mn. sredstva za čišćenje grudi od sluzi. med. Anakreon) po ugledu na grčkog lirskog pjesnika Anakreonta. prid. okrjep-ljenje.). skupina njemačkih pjesnika XVIII. ples i društvo. akuo čujem) med. alegorično tumačenje Biblije (usp. ana-kathairo očistim) med. anakufisma dizanje. proučavanje odbijanja svjetlosti. prethodna istraga anakronizam (grč. datuma. anagraf (grč. koji odbija (svjetlost. zagonetka koja se sastoji u tome da se slova jedne riječi napisu različitim redom. nježno. rob je anagram od bor. nedostatak u pravilnosti rečenične konstrukcije koji nastaje poradi iznenadne promjene ili prekida. obično pokraj crkava i samostana anakamptičan (grč. dolazim) meteor. anakreontika poezija koja u malim pjesmicama slavi laki. onda se ista tolika količina spušta s visine prema zemlji anakatartici (grč. tj. izbacivanje krvi anagogija (grč. ana-kalypto otkrivam) svečano skidanje vela s nevjeste anakampterija (grč. an-ago) uzdizanje. koji su. ana. ana-kollao nalijepiti) med. rekapitulacija anaklastika (grč. zanemarivanje onoga što odgovara duhu i prilikama vremena. poluležeći položaj bolesnika anakolema (grč. uspostavljanje ravnoteže medu slojevima zraka: kad pri puhanju jakog vjetra velika količina zraka krene odozdo naviše. is-posnik. pjevali ljupke. dolje. podizanje) tjelesna okretnost koja se stječe vježbanjem anakuza (grč. uzdizanje duha apstraktnom razmišljanju i si. anahoret-ski anakalipterija (grč. po uzoru na Anakreonta. pustinjak. nesuvremenost. anakoluthos) nepravilan. piše obratno anagrafi (grč. motivi su mu ljubav. ana-kampto skre-ćem) sklonište za sirotinju. ana-klino nasloniti se) med. anachorètes) čovjek koji se povukao od svijeta. ana-grafo) mn.

Nikolova prizma). npr. elementarna logika logika koja se bavi pojmovima. analytike) teorija analize. analitička definicija određivanje pojma pomoću njegovog najbližeg roda i njegove svojstvene razlike. vještina i metoda raščlanjivanja misli i pojmova u njihove sastavne dijelove. istovjetnost ili suglasnost u osobinama i odnosima. istovrstan. logična analiza razlaganje pojma u njegove oznake. analytikos) raščlanjujući.) nešto što odgovara razumu. pravilu. suda u njegove dijelove. ocjena. annales. analogon). med. annale. nepogrješivost . koji odgovara nekom zakonu. određivanje sastojaka nekog tijela po njihovoj težini. slično (ili: odgovarajuće) stanje. prestanak (ili: gubitak) osjećaja bola. tj. uspoređivati. tipu ili uzorku analogia juriš (lat. analystor) fiz. pola-rizator analizirati (grč. razložiti.analdija (grč. pisac godišnjaka analitičar (grč. suglasan. fizička analogija djelomična sličnost između zakona jednog područja pojava sa zakonima nekog drugog područja pojava. analysis) raščlanjivanje. odgovarajući. uzorkom. moderna analiza rješavanje problema njihovim zaključivanjem na jednadžbe. nepogrješiv anamartezija (grč. analytikos) filozof. trijenale analekti (grč. podoban analogija (grč. analogia) sličnost. aldaino potpomagati. jačati) med. analekta) mn. usp. koji je nastao putem analize. istovrsnost. stara analiza dokazivanje nekog stava raščlanjivanjem na jednostavnije stavove već dokazane ili kao istinite prihvaćene. bezbol-nost. an-amartetos) bezgrješan. jačanje analeptici (grč. suprotno: sintetički analitika (grč. analepsis. tipom. odabrana štiva analepsija (grč. zaključak iz pojedinačnog ili posebnog o pojedinačnom ili posebnom kao sličnom. prikaz. analgesia) med. psihološka analiza razlaganje predodžbe u njezine elemente. sudovima i zaključcima analiza (grč. ana-logizomai) usporediti. ocjenjivanje. razlagati nešto (u najmanje sastavne dijelove). nepismenjaković. ljetopisi analist (lat. sva su tijela rasprostrta. analeptikos) osvježavajući. razlaganje. dokaz (ili: zaključak) na osnovi sličnosti analogizirati 74 anaprozelit analogizirati (grč. analogon racionis (lat. godišnjaci. analogismos) fil.) analitički (grč. an-. dokazivati ili zaključivati na osnovi sličnosti anamartetičan (grč. od anno godina) umjetnička priredba što se održava svake godine. alfa. razlaganje cjeline na njezine dijelove. raščlaniti. ta sličnost pridonosi da se ta dva područja uzajamno objašnjavaju (Maxvell) analogizam (grč. ljetopisac. određivanje sastojaka nekog tijela. uspostavljam) med. koji se bavi raščlanjivanjem na sastavne dijelove (misli. an-. ispitati. suglasnost s pravnim načelima analogičan (grč. ozdravljenje. rastavljati. analogos) sličan. zaključak po analogiji log. koji se zasniva na analizi. ana-lambano) mn. podoban. annus godina) mn. analgija anali (lat. neosjetljivost. ana-lyo) rastaviti. mat. rasčlanjavati. suprotno: sinteza analizator (lat. prestanak rastenja i razvijanja anale (tal. sličan. ispitivati potanko analogan (grč. neznalica analgezija (grč. što je u skladu s razumom analogan (grč. analogon) sličan ili odgovarajući predmet (ili: događaj). analitički sud sud koji se zasniva na tome što se subjektu pridaje predikat koji se u njemu već nalazi. kemičar i dr. beta) onaj koji ne zna abecedu. koji raščlanjuje. oporavak. an-amartesia) bez-grješnost. tijela itd. koji je u skladu s nekim pravilom. tj. okrjepljujući analfabet (grč. annales) 1. sredstva za jačanje i okrjepljenje analeptičan 73 analogizam analeptičan (grč. analambano podižem. onaj dio polariskopa koji služi utvrđivanju činjenice da je svjetlost polarizirana (zrcalo. kvalitativna analiza kem. bijenale. koji ne zna ni Čitati ni pisati. analogon rationis Čit. odgovarajući. srodan.) pravna sličnost. okrjepan. hraniti. usp. s njime je identično vezan. kvantitativna analiza kem.

an-anthes) bot. anapaistos) metrička stopa od dvaju kratkih i jednog dugog sloga: UU—. uii-andria) nemuškost. književnik) ananke (grč. vidjet ćeš što će biti. sudbina. anarroia) med. sredstva koja pomažu disanje. osobito krvi.xnjneozij'i (grč. prešutki-vanje završne rečenice. an-andros) koji je bez muškorti. anantičan (grč. otvoren) med. bot. stanje društva u kojem potpuno prestaje vladavina zakona i svakog autoriteta. ananassa sativa) bot. prije postojala u čistom stanju i tu stekla svoje ideje. ana. i emuževnost. ana-ptyo ispljujem) med. gotovo nemoguće ostvariv cilj anareja (grč. ana-morfosis preobražaj. podaci koje bolesnik daje liječniku o svojem zdrastvenom stanju prije sadašnje bolesti anamorfičan (grč. med. skrušenost Anapurna teško pristupačan vrh u himalajskom gorju. naopak. vještina sjećanja i pamćenja. izbacivanje sluzi anaptoza (grč. koji nema prašničkih niti auandr'ja (grč. visok 8075 metara. med. ana-pleroo ispunim) koji pomaže naknadno rastenje. bot. sredstva koja pomažu nadoknađivanje izgubljenih dijelova i stvaranje. zamjenjivanje izgubljenih ili oštećenih dijelova tijela i udova anapneuzija (grč. plašljiv. potreba. zbog čega se zove i antidaktil anapetija (grč. Bakunjin . ananke nužnost. anamnesis sjećanje) fil. čovjek koji pokušava svim mogućim sredstvima.: Ne učiniš li. ana-pneo) mn. sila. koji pripada sjećanju. anapetes raširen. anamorfotičan anamorfoza (grč. plašljivost. nenormalno preobražavanje poradi izopačenja ili promjene u navici biljke ananas (lat. Platonovo naučavanje po kojem je duša preegzistirala. fa-gein jesti) med. ana-neosis) pomlađivanje ananim grč. jačanje pamćenja anamneza (grč. penjanje sokova. koji dopunjuje. nužda. anagke) usud. an-. lijekovi za jačanje pamćenja anamnestika (grč. pamćenju. uzimanje hrane po propisu. ispljuvavanje. po optičkim zakonima unakaženo nacrtana slika nekog predmeta. anaplerosis) dopunjavanje. proselytos) onaj koji je ponovno obraćen na vjeru. odušak. Proud-hon. npr. anamnes-tična sredstva med. bez ikakvih obzira. kob. vještina ispravljanja slomljenih ili uganutih kostiju. prirodni nagon. srušiti postojeći poredak i zavesti stanje potpunog bez-vlašća. arche vlast) pokret koji teži ostvariti potpunu slobodu pojedinca i uništiti svaku političku vlast. bez vođe) pristaša mišljenja daje potrebno srušiti postojeći državni i društveni poredak. anarchia) bezvlašće. anarhistički anarhizam (grč. koji je ponovno pridobiven 7a nešto anaptiza 75 anastaza anaptiza (grč. koji ne cvjeta anapest (grč. anap-noična sredstva anaprozelit (grč. pren. udes. morfe oblik) izokrenut. anamnesis sjećanje) fil. plastična kirurgija anaplerotici (grč. bez cvijeta. teško. izopačena oblika. rastenje mesa anaplerotičan (grč. pr. pseudonim od unatrag Čitanog imena (prezimena): Kramer — Remarque (njem. potpun nered anarhist (grč. odmor anapnoici (grč. an-archos bez poglavara. ali tako da izgleda onako kakva treba biti kad se gleda s određene točke {optička anamorfoza) ili odbijanjem od pogodnog zrcala [katoptička anamorfoza) i kroz brušena stakla idioptrič-ka anamorfoza). obrnut daktil.anamnestičan (grč. sredstva koja se upotrebljavaju i primjenjuju u anaplastici anaplastika (grč. med. an-apto objesim) utuče-nost. duboko disanje. kukavičluk . iskašljavanje. zamjenjuje anapleroza (grč. prema gornjim dijelovima tijela anarhija (grč. ana-pleroo ispunim) mn. ana-mimnesko sjećam se) koji se tiče sjećanja. proširenost krvnih žila anaplastična sredstva med. anapneusis) med. osnivači: Stirner. anantapodoton nedovršena rečenica) ret. fiz. ana. pren. ispravljanje i uklanjanje raznih tjelesnih nedostataka kirurškim putem. juž-noamerička biljka veoma ukusnog i mirisnog ploda anandričan (grč. preinaka) preobražaj. nakazan. ana-plasso preobrazim) med. neizbježivost anankofagija (grč. po dijeti anantapodoton (grč.

ana-spao) med. ana. med. sredstva za zaustavljanje krvi anastaltičan (grč. anastasis ustajanje) ponovno ustajanje. naučavanje koje svodi društvo na slobodnog pojedinca kome ne smije biti nametnut nikakav red niti zakon anarhosindikalizam oportunistička struja u radničkom pokretu čiji pripadnici smatraju da radnici mogu popraviti svoj položaj samo štrajkovima i organizacijom uzajamne pomoći 1 da se pitanjima radničkog pokreta imaju baviti samo sindikati. protuprirodno otvaranje krajnjih dijelova krvnih žila anastrofa (grč. arthron ud) bezud-nik. ana. koji obnavlja. pomoću litografije prije tiskanog teksta pripremljen za novo izdanje knjige anastaza (grč. ana. kletva. an. vještina rezanja leša ih biljke radi znanstvenog ispitivanja. prenošenje. uskrsnuće.) teza 0 otuđenju čovjeka od društva (ideolog Max Stirner). podrigivanje anatocizam (grč. arthron ud) med. dimljenje.-lat. patološka anatomija ona koja proučava sve promjene koje se zbivaju na tjelesnim organima .anarhoidan (grč. anatole istok) istočni. sestra boga Baala anatema (grč. isključenje iz crkvene zajednice. svojstvo potresa kod kojih se događaju velika vertikalna pomicanja tla anaspazmija (grč. usana. gore. uzimanje kamata na kamate. čovjek koji je toliko debeo da mu se više ne raspoznaju zglobovi anasarka (grč. 1. mijenjanje mjesta riječima. koji daje punu oštrinu slike. eidos izgled) sličan bezvlašću (anarhiji) anarhoindividualizam (grč. ždrijela. ana. med. crkveno progonstvo ili prokletstvo nekog čovjeka ili stvari. arthron ud) 2. oporavak (rekonvalescencija). a nakon pritiska prstom ostaje u njoj udubina) anaseizam (grč. oštrovidan. odnosno biljku anatomija (grč. sredstva za otvaranje za-čepljenih ušća krvnih žila i dr. umjesto "neki drugi čovjek". anathema esto čit. ana. ana-stello suzbijam) mn. ustajanje iz bolesničke postelje. anatema esto (lat. anistemi. prijenosni. stoma usta) sastaviti otvore. sarks meso) nakupljanje tjelesne tekućine u potkožnom vezivu (koža postaje gnjecava. djevica-ratnik. ana-stello) koji zaustavlja krv. anathematizo) prokleti. grč želuca anastaltici (grč. npr. preokretanje riječi. istočnjački anatom (grč. ana. koji suši ranu anastatičan (grč. stigma točka) opt. med. ujediniti. ana-thimiasis) ispa-ravanje. anatomia rezanje) znanost koja se bavi proučavanjem sastava i grade tijela živih organizama.) neka je proklet! anatematizirati (grč. med. stoma usta) mn. zelenašenje. "drugi neki čovjek". fotografski objektiv od posebno kombinirane leće koji daje slike koje sve do rubova pokazuju veliku oštrinu anastigmatičan (grč. spremanje novog izdanja neke knjige time što se kemijskim putem (litografijom) izravno tiska iz staroga izdanja nastigmat 76 anceps anastigmat {grč. proklinjanje. seismos potres) geol. pr. anarchia bezvlašće. anathema) prokletstvo. grla. disharmonija anartrija (grč. pren. med. stigma) opt. lica kao posljedica moždane kapi. anastomoza (grč. armonia) glaz. preokretanje maternice i mokraćnog mjehura Anat feničko-kanaanska božica ljubavi. tisk. ana na. ana. lihva-renje. povećana disartrija. npr. progresivne i bulbarne paralize) anartrija (grč. bakroreza. ozdravljanje. spojnica dviju krvnih žila ili dvaju živaca. anastrofe) ret. spojiti anastomotici (grč. ana. kad bolesnik govori potpuno nerazumljivo. an-. med. baciti prokletstvo na koga ili što. tokizo dajem pod kamatu. koji je bez poremećaja u oštrini vida anastomizirati {grč. koji pomlađuje. umnožavanje. anatocistički anatolijski (grč. zelenašim) prav. stezanje želuca. kao i protiv sudjelovanja radnika u političkoj i parlamentarnoj borbi anarmonija (grč. v. stoma) med. oni istupaju protiv toga da radnici stvore svoju proletersku stranku. anatomikos koji reže) medicinar ih botaničar koji radi znanstvenog istraživanja reže i proučava leš. ušća. anastatikos) koji odvodi ono stoje nezdravo. med. nastaje zbog uzetosti mišića za govor (jezika. isključiti iz crkvene zajednice anatimijaza (grč. nedostatak udova anartros (grč.

malo laganije. još jednom. proučavati u potankosti. potamniti anceps (lat. koji se plaši ljudi (muškaraca) androfobija (grč. hermafrodit. anatresis) med. angelos vjesnik) teol. eidos lik) sličan čovjeku. temno režem) anat. osobito prvog čovjeka. glavni je predstavnik bio Pomponazzi (1462— 1524) andro (grč. trepanacija anatripsis (grč. aner. uškopljenik. aner. eidos lik) umjetno napravljen. ana-temno režem. metr. obgrliti. Euripid i Račine napisali su istoimene tragedije andromanija (grč. potpisati mjenicu na poleđini i time je prenijeti na drugoga andosman (fr. endosser) trg. stanište) bot. utrljavanjem anatriptici (lat. anatriptična sredstva anatriptika (grč. razvitak jajne stanice bez sudjelovanja ženskog zametka androgin (grč. jako povraćanje anbrasirati (fr.) mn. embrunir) slik. potpis mjenice na poleđini. dvostran. andamento hod) glaz. ljekovita biljka štitarka (kravojac) anđeo (grč. hrabrost. okamenjene ljudske kosti andrologija (grč. Češanje kože anatripsologija (grč. fobos) strah od ljudi (muškaraca) androfonomanija (grč. angelos anđeo) bot. aner. pokretan ljudski lik androidan (grč. dio fuge andante (tal. aner. kirurška ili primijenjena anatomija ona koja proučava pojedine dijelove tijela i njihov raspored. aner. okret) ret. nimfomanija androtomija (grč. geol. logia znanost) med. gyne žena) dvospolnost. fil. andros) predmetak u složenicama sa značenjem: čovjek (muškarac) androfag (grč.) glaz. voj. ana-tribo trljam. andro-mania) Čežnja za muškarcima. prijenos mjenice andragacija (grč. ana-trefo) med. žena najvećeg trojanskog junaka Hektora. aner. rezanje ljudskog leša radi znanstvenog ispitivanja anđelika (grč. aluminijev silikat (nazvan po Andaluziji. gone rađanje) stvaranje čovjeka. trljanje udova. ljubičasti okrugli rezanci u obliku graška andosirati (fr.) dvostruk. ana-tribo) med. sredstva za trljanje. ancora 77 anegdota oznaka za kvantitetu jednog sloga koji može biti dug ili kratak ancora čit. anatriptica) mn. aner. andro-gynos) dvospolac. fobos) onaj koji zazire od ljudi. aner. skup svih prašnika u cvijetu andristi (grč. premazati tamnom bojom. znanost koja se bavi proučavanjem bolesti svojstvenih muškarcima (za razliku od ginekologije) Andromaha (grč. dvosmislen. kolebljiv. kamen koji ima oblik ljudske glave ili nekoga dijela ljudskog tijela androliti (grč. pren. uspaljenost žena prema muškarcima. andros) mn. usp. gdje je pronađen) andamento (tal. Aristotelovi sljedbenici koji su negirali besmrtnost ljudskog duha. poljubiti. hermafroditizam android (grč. Božji glasnik. usporedna anatomija ona koja uspoređuje gradu i sastav ljudskog tijela s tijelom životinje anatomizirati (grč. topografska. mania) med. lithos kamen) mn. pobijanje nečijih navoda jednostavnim negiranjem. antropofag androfob (grč. ludilo koje tjera ljude na ubojstva andro geneza (grč. kefale glava) min. kao u hodu. andare ići. raščlanjivati. aner. aner. andros čovjek. lagano.) glaz. tj. aner. nakon Hektorove pogibije bila robinja Ahi-lovog sina Pira i s njim imala tri sina. fonos ubojstvo. logia) znanstvena disciplina koja se bavi unošenjem lijekova u tijelo kroz kožu. ankora (tal. muž. Andromache) mit. andro. vrlina. umjereno andarini (tal. param) parati. andragathia) mužev-nost. nesiguran. aner. više biće . liječenje trljanjem anatropa (grč. andro-fagos) ljudožder. do sitnica anatrepsis (grč. kao imenica: djelo u laganom tempu andantino (tal. andante) glaz. med. slabić androginija (grč. ana-tribo trljam) med. mati Astijanaksova. aner. oporavak (ili: jačanje) pomoću hrane anatreza (grč. endossement) trg. ana-trope preokret. napravljen u ljudskom obliku androkefaloid (grč. oikion kuća. rastavljati na sastavne dijelove.pri raznim bolestima. ponovno andaluzit min. čestitost andrecej (grč. embrasser) zagrliti. otvaranje bušenjem. dovesti između dvije vatre anbrinirati (fr.

hydor voda) med. a-. neelektričan (za tijela koja izgledaju kao da nemaju elektriciteta. epi na. erethyzo) nedostatak razdražljivosti . vje-trometar a ne mome trija (grč.:k' aneksan (lat. anemos) predmetak u slo-ženicama sa značenjem: vjetar anemobarometar (grč. baino idem) plesač na užetu anemofilan (grč. prisvojiti anekumena (grč. još nije objavljen ili namjerno nije tiskan. metron) sprava koja pokazuje. haima krv) slabokrvan. an-. pridružiti. anemos. vidim) vjetrokaz. an. poet. metoda liječenja koja se sastoji u udisanju pročišćenog zraka anemoskop (grč. močvare itd.'(. strujanja zraka. vezan za. an-eklogistos bez obračuna) onaj koji je oslobođen polaganja računa aneks (lat. a-. nakaza rođena bez mozga anenkefalija (grč. liječenje zrakom. naima krv. kod kolere anemija (grč. haima krv. tj. anemos. dio medicine koji proučava beskrvne operacije anemičan (grč. haima krv) med. annexus) zavisan. enkefalos mozak) med. odnosno vjetra. . filos prijatelj) bot.:-: '""-. npr. spis koji. kod kojih vjetar prenosi cvjetni prah (pelud) anemograf (grč. ge zemlja/ nastanjena zemlja) predjeli na Zemlji na kojima se ljudi ne mogu stalno nastanjivati (npr. metron. grafia) opisivanje (ili: proučavanje) vjetrova anemologija (grč. annexio) pripojenje. dodatak. er-gon djelo) med. anemos. vještina mjerenja brzine i jačine vjetra anemometrograf (grč. anemos. šaljivo: krasti. anemos. erethyzo dražim) uzbuđenje. ugasnula sposobnost žuđe-nja za čim aneretizija med. pustinje. pridodan. naima krv) med. sprava koja pokazuje pravac puhanja vjetra anenergija (grč. 1. barys težak. odnosno mjeri jačinu vjetra anemobat (grč. nesposoban za život anemidrija (grč. pathos bol) med. koji voli vjetar (za biljke koje vjetar oprašuje. an-energeia) nerad-nost. oikumene /tj.alpha privati-vum ne-. epos riječ) med. epithymia požuda) psih. an-. uzbuđenost. sporedan. anemos. an-egeiro probudim) vještina da se obamrli povrate u život aneklogist (grč. an-. anemo-logia) proučavanje vjetrova anemometar (gTč.:! zSV'. elektron jantar) fiz. anemos. (grč. tromost. priča o kakvom zanimljivom događaju. anemogamne biljke biljke koje se oplođuju pomoću vjetra. bolest čiji je uzrok smanjen broj eritrocita ih smanjena količina hemoglobina u krvi anemo. anekdotos neizdan) 1. a-. grafo pišem) spis koji nema naslova anepija (grč. nesposobnost govorenja. pridruženi e aneksionist (lat. anemos. a-. metria) mjerenje. anemometrograf anemografija (grč. enkefalos mozak) med.anegdota (grč. 2. annexus) prilog. anemos. pripremni aneksija (lat. anemos. sla-bokrvnost. 2. gamos brak) bot. a-. nastavak. oskudno ili nedovoljno stvaranje krvi u tijelu anematurgija (grč. grafo) v. slab. nedostatak snage anenkefal (grč. pren. metron) sprava za mjerenje brzine kretanja. kovine) anematoza (grč. blijed. anemograf anemopatija (grč. grafo pišem) sprava koja bilježi na papir brzinu i smjer vjetra. anemos. oplođuje) anemogaman (grč. annectere) pripojiti. a-. nijemost anepitimija 79 Angerona anepitimija (grč. npr.) anelektriČan (grč. ana. nova i kratka priča. ukrasti. lijenost. nedostatak krvne vode ili krvnog seruma. annexio) prijatelj ili pobornik širenja države pripojenjem tuđih pokrajina anektirati (lat.(grč. šaljiva ili duhovita pričica anegertika 78 anepija anegertika (grč. sve stoje dodano ili vezano za nešto . a-. an-. a-. tj. u novije vrijeme anegdotama se nazivaju dosad netiskani stari spisi ili pojedini odlomci iz njih. (grč. an-. iz bilo kojeg razloga. uz-rujanost. skopeo gledam. urođeni nedostatak mozga anepigraf (grč.

obvezatnost. jutarnje i večernje zvonjenje kod katolika. sredstva koja izazivaju neosjetljivost (pri kirurškim liječenjima) anestetičan (grč. bolesti anfilada (fr. npr. neuron živac) med. anervia) med. rastresen anestezija (grč. barometar s elastičnim metalnim perom (bez žive) anervija (lat. pje-ga ih izraslina na koži ih sluznici zbog nenormalnog množenja i širenja krvnih ili limfnih žila angioneuroza (grč. nagovoriti. ops oko) med. nesposobnost osjetila da prima podražaje anestezirati (grč. molitva uz večernja i jutarnja zvona (kod rimokatolika. angeion posuda. obvezati obe. uzeti • u službu. angina) med. obveza. neuron živac) med.i godba. koji je nastao u Parizu 1948. voj.. angeion posuda.. npr. stupanje u službu./ Anđeo Gospodnji navijestio Mariji. jer nakon najkraćeg dana u godini Sunce opet počinje svoj uspon angiektazija (grč. neros tekuć) fiz. angeion posuda. obećati.). tupoglavost. koji je uzet u službu. navesti. kar-pos plod) bot. npr. vijugav. red soba u jednom nizu. tromost žila. nizati. tući topovima po dužini. bolest živaca krvnih žila angiopatija (grč. zauzimati < se. založiti se. kao re.) protiv volje vlasnika za potrebe države. an-. sukob. voj. slabost (ili: malaksalost) živaca aneza (grč. izostanak alergije tamo gdje bi trebala biti (česta pojava kod teških tuberkuloznih bolesti) aneritropsija (grč. kuluk. angeion posuda. prosinca. služba.) med. proširenje krvnih žila angiitis (grč.. uzetost. angere suziti. npr. v.. započinje riječima: Angelus Do-mini nuntiavit Mariae /lat. voj. anaistheteo ne osjećam) med. an-. erythros crven. pa-thos bol) med. udijevati. grlobolja. uplesti se u borbu. ravnodušnost. koji je bez bola. plod zatvoren u plodi-šte i biljka s takvim plodom angiologija (grč. Ave Maria Angerona (lat.■ ćanjem. zaobilazan angarija (lat. anaistheteo ne osjećam) mn. ergon djelo) med. enfi-ler) udjenuti. engagement) obveziva. s boka anfraktuozan (lat. . za ples. tupoglav.4 nje.ipažljiv. med.. najmi-ti. angeion posuda. nemaran. bezbolan. pogađati. upustiti se u _■■=■ nešto. angariatio) uporaba privatnih stvari (automobila. kulučenje angarijacija (lat. upala krvnih žila. pektoralna angina angiografija (grč. opći naziv za sve bolesti krvožilnog sustava .) starorimska božica Šutnje (prikazivana je s prstom na stisnutim usnama. anfractuosus) kri-vudav. a ime joj se izvodi od "ab angerendo". pren. npr. učiniti neosjetljivim aneurija (grč. biser.anereza (grč. od podizanja Sunangiektazija 80 angostura-kora ca. engager) obvezan. angelos glasnik) pokret ■. proučavanje krvnih žila ili odnosa tekućina u ljudskom tijelu angiokarp (grč. pogoditi. a-. an-aisthesia) med. staviti nekoga u opasnost. nani-zati. filum konac. nje u zalog. zalagati se (za koga ili što) angažman (fr. upala krajnika ili ždrijela angina pectoris čit. slabljenje. anervičan anestetici (grč. fr. anairesis) ret. pr. za ples. angažirati se zauzeti se. dava. najam. skloniti koga ili što. angaria) težak posao. popuštanje. angiografija angiom (grč. engager) obvezati. oslanja se na naučavanje ■ Katoličke crkve o anđelu čuvaru koji svakog čovjeka prati kroz život i : upravlja njegovim djelima angelus (lat. fil. angeion posuda) med. redovna duž. zauzet. stijesniti. angeion posuda. npr. neko plaćanje itd. ek-tasis rastenje) med. pren. pobuditi. neravan. angitis angina (lat. gra-fo pišem) fiziol. stezanje i jaki bolovi u predjelu srca. negiranje onoga stoje protivnik pokušao dokazati anergija (grč."l-nost. neosjetljivost prema bolu. akcija na egzistencijalizam i slične pokrete. obvezati na besplatan rad za državu angažiran (fr. logia znanost) fiziol. a-. opis krvnih žila. za ratne svrhe angarirati (lat. angeion posuda) med.) anđeo. opiti. brodova i dr. angina pektoris (lat. voj. enfilade) dugi red. bočna vatra anulirati (lat. angaria) uzeti u kuluk. uključen u borbu angažirati (fr. slavili su je na dan 21. započeti razgovor. anesis) med. an-aisthetos) koji čini neosjetljivim prema bolu. . nesposobnost očiju da vide i raspoznaju crvenu boju aneroid (grč. zalaganje. neosjetljiv. po. boj angelizam (grč. olakšavanje. tj. pustiti se.

angeion posuda. suša. angošjozamente (tal. npr. spoj kisika s nekim elementom. lat. an-. jedan registar na orguljama angustacija (lat. biljka od koje se pravi anilin. anil) bot. fobos) strah od Engleza ili mržnja prema Englezima angloman (lat. raste u Indiji anilan (lat. Anglia. neprirodno sužavanje krvnih žila u ljudskom tijelu anhedonija (grč.) glaz. hedone radost) med. Anglia. an-. ukinuti. anhydria) bezvodnost. na narukvici i si. uzak) med. teino zatežem) koji j :■ u vezi sa zatef mtošću krvnih žila angiotomija (grč. brižno. kritosjemenjače. operacija krvnih žila angitis (grč. angeion posuda. angularis) uglat angulemka (fr. anidrija anhidrit (grč. angustatio sužavanje) med. opovrgnuti. hydor voda) kern. angliciser) poengleziti. an-. anydria) v. prišipetlja anhidričan (grč. anglicismus) engleska riječ koja je ušla u neki drugi jezik i udomaćila se u njemu. sperma sjeme) bot.) živahan engleski ples u dvočetvrtinskom i tročetvr-tinskom taktu anglicizam (lat. hydor voda) kern. opovrgavanje anihilirati (lat. angoscioso angoscioso čit. spasmos grč) med. kut angularan (lat. potpun izostanak izlučivanja znoja zbog nedostatka žlijezda znojnica anihilacija (lat. hidros znoj) med.angiosarkom (grč. grč krvnih žila angiosperme (grč. glavni grad zapadnofrancuske pokrajine Charente) vrsta vrlo kvalitetne jabuke angusta (lat. tem-no režem) med. bolno angoitura-kora gorka kora jedne juž-noamerićke biljke. anglofob (lat. angošjozo (tal. anhelatio) kratko. angeion posuda. nazvana po gradu Angosturi. prirepina.) glaz. sumporno-kiselo vapno kojem je oduzeta voda anhidroza (grč. nestašica vode. pren. angeion posuda. anguistara. annihilatio) poništavanje. soli i oksidi anhidrid (grč. grč. fobos strah. slobodan od vode. upija vodik i postaje kiselinom anhidrija (grč. anhidrija anidroza (grč. ukidanje. kojem je oduzeta voda. sarx meso) med. an ne. anglez (fr. rak krvnih žila angiospazam (grč. sužavanje (ili: stješnjavanje) krvnih žila angioteniear* ^gr^. an-nil. angeion) med. v. prirepak. angiitis anglaise Čit. grč. angulus ugao. an ne. hidros znoj) nemogućnost pravilnog izlučivanja znoja anidrija (grč. ste-nos tijesan. anilis) bapski . upotiebljava se kao lijek angster 81 animalizacija protiv povratnih groznica. Anglia.) glaz. dahtanje. sada se upotrebljava i za pripremanje vrste gorkog likera angster (tal. šp.).prilikama izazivaju taj osjećaj anhelacija (lat. an-. angeion. angeion posuda. opovrgavati anil (ar. bez vodika. v. hydor voda) kern. kulture. prema Angouleme. grč. annihilare) poništiti. jezika itd. onaj koji mrzi Engleze ili se boji Engleza i njihovog kulturno-politič-kog utjecaja anglofobija (lat. zadiha-nost anhengsl (njem. mania strast) pretjeran ljubitelj svega što je englesko anglomanija (lat. Anglia. angulus) ugao. biljke čije su sjemenke zatvorene u plodište angiostenoza (grč. Angila. ali koji izložen vodi apsorbira. učiniti engleskim Anglikanska crkva engleska protestantska državna Crkva Angloamerikanac Amerikanac engleskog podrijetla anglofil (lat. određena osobina engleskog jezika prenesena u neki strani jezik. Anhängsel) privjesak (na satu. osobitost engleskog jezika anglicizirati (fr. rezanje. grč. ima tanka i duga vlakna svilenkasta sjaja angosciosamente Čit. mania strast) pretjerano oduševljenje Englezima i svime što je englesko angora odlična vuna koja se dobiva od angorske koze i oplemenjenog angor-skog zeca. bijeg) neprijatelj svega što je englesko. teško udisanje zraka. filos prijatelj) prijatelj svega što je englesko: politike. angus-trum) visoka boca ili vrč za pijenje s uskim grlićem angul (lat. grč. izostanak užitka pri pojavama koje u normalnim .

anienai penjati se) kod elek-trolize: sastojak elektrolita koji se pojavljuje na anodi (Faradavev naziv za elektronegativni dijelić). namjera nanošenja uvrede. poticatelj. duša svijeta. koji su bih pristaše animal-kulizma animalkulizam (lat. živost. animalculum) zool. životinjska priroda animalizacija (lat. st. hranjivu tvar koju u sebi sadrži hrana pretvoriti. srdit. i XVIII. tzv. ljutnja. hrabro. davanje duše.) glaz. pamuk prilagoditi tako da se može bojiti kao vuna. jaja itd. anisum) bot. anilinskih boja. razdraženost. vjerovanje u duhove animo (lat. anilitas) bapska starost.: ka-tion aniridija (grč. oživljenje. srčano.: vege-tabilije animalist (lat. usp. fazer animi causa čit. animalna hrana meso.anilin (ar. životinjska tijela. animalculum životinjica) mn. proces ani-malizacije pretvaranje anorganskih animalizam 82 aniverzarija tvari u tijelu. osobito rakiji (anisova-ča) . supr.) bijela duša.) jednodušno. mržnja.) prav. animozo (tal. bezbojno aromatično ulje. animalije (lat. metafizičko shvaćanje duše i duhovnoga kao životnog načela o kojem zavisi svaka tjelesna djelatnost. oduševiti. anima tota in toto et kvo-libet totius parte (lat. animare) dati dušu ili duh. uno animo (lat.) fil. s namjerom animoso čit. ohrabriti. poživotinjiti. animus duh. animalis) životinjska priroda. poruge animus nocendi (lat. ogorčen. anima duša) naučavanje i vjerovanje daje sve što postoji živo (kod primitivnih naroda) animato (tal. an-nil) med. an-iris šarenica) med. trovanje anilinom anima (lat. animosus) strastve-nost. animarum di-es (lat. građu. složno animus injurandi (lat. poštenjak Anima tota in toto et quolibet totius parte Čit. žestina. u tvari živog tijela. zool. tj. bapsko ponašanje anilizam (ar. način prehranjivan]a tijela animalizam (lat. biljka iz porodice štitarki čiji se osušeni plodovi upotrebljavaju kao dodatak kruhu i opojnim pićima. veoma rašireno vjerovanje primitivnih naroda o djelovanju duša i duhovnih sila u prirodi. pren. umjetnik (slikar ili kipar) koji slika ili izrađuje životinje animalitet (lat. onaj koji potiče mase za kulturne i kulturnoza-bavne djelatnosti (animator kulture). tj. potaknuti. namjera. animosus strastan) ozlojeđen.) prav. dobiva se od anila anilitet (lat.) zbog zadovoljstva. prirodnjaci XVII. anima kandiđa (lat. mikroskopske životinjice. duh. u probavnim organima. duša) fil.) ono što je živo. anima duša) fil. zagrijati animist (lat. animalia) mn.) prav. nedostatak šarenice u oku anis (lat. s promišljajem. oživljeno.) Duša je čitava u cjelini i u svakom dijelu cjeline (Gi-ordano Bruno) animacija (lat. ogorčenost. početnih i završnih pokreta u crtanom filmu. neprijateljsko raspoloženje prema komu ili čemu animus (lat. Svi sveti anima candida Čit. duša) prav. 3. oživiti. zool. oduševljeno animator (lat. živahno animozan (lat.) glaz. vatrenost. 2. životinja animalan (lat. animatio) oživljavanje. animalcula životinjice) mn. poživotinja-vati animalkula (lat. supr. animal životinja) umj. animalis) životinjski. pobuditi. jela od mesa. neprijateljski animoznost (lat. namjera nanošenja štete anion (grč. živahno.) duša. an-nil) kem. anima kauza (lat. srdžba. posebno poštovanje svih ili samo nekih životinja animalizirati (lat. animalisare) zool. anima mundi (lat. osobito tobožnje sjemene stanice (animacula spermatica) animalkulisti (lat. zadah-nuti životom) crtač ekstremnih. mbjeko. trenutak od kojega se zametak u utrobi smatra živim animal (lat. radi duševne naslade animirati (lat. animalisatio) pretvaranje hrane u životinjsku tvar. staro naučavanje da se životinjski zametak sastoji od mikroskopski sitnih sjemenih stanica animatizam (lat. služi za pripremanje različitih lijepih. 1. animare oživiti. anima duh. ljutina. poživotinjenje. razdražen.) dan sjećanja na mrtve u Katoličkoj crkvi. pristaša animizma animizam (lat. animalitas) životinj-stvo. ži-1 votna svježina. žestina.

ani preceden-tis (lat. bolesnih osjećaja itd. zamršen. a-. anquirere) prav.: katoda. annus solaris (lat. pustiti u rad. prosinca anno (lat. ukočenost i sraslost zglobova ankoneji (grč. fr. an-odos uzlaz. pozitivni pol. nejednaka sposobnost očiju za prelamanje svjetlosti anizotropan (grč. an-nus ecclesiasticus čit. nejednako izlučivanje mokraće anker (lat. vlada ili neka ustanova i koja prikuplja najpotrebnije i stvarne podatke na osnovi kojih bi se mogao donijeti zakon. ankvirirati (lat. isos. anus interkalaris (lat. sredstvo za ublažavanje bola i za uspavljivanje anodinija (grč. ani kurentis (lat. a-. blefaron vjeđa) sraslost vjeda ankiloglosa (grč. elektroda anodija (grč. uređaj za pokretanje nekog stroja. ano ante Hri-stum (lat. nesli-kovit način govora anodin(um) (grč. onaj koji može primiti i podnijeti mnogo udaraca anketa (lat. odluka i si. anizeta 83 anoda anizeta (fr. u godini anno ante Christum čit. kao dodatak lijekovima i kao lijek protiv kašlja anisokorija (grč. pred-laganje kazne anlaser (njem. npr. siječnja do 31.anis (lat. ankylos zakrivljen) med. an-. kotva ankeser (fr. ablativ od annus) godina. ankiloblefaron (grč.) građanska godina. isos. pokretač. chroma boja) med. tropos okret) koji u različitim smjerovima ima drukčija svojstva (kristali. oplemeniti anoda (grč. an-. bezbolnost. obična julijanska godina. islandski kristal) anizurija (grč. annus com-munis čit.) prijestupna godina. godišnjica proslava i dr. odyne bol) med.) obična. anodia) nevezan. tražiti (ili: predlagati) kaznu ankvizicija (lat. nejednakost zjenica anizokromija (grč. sljedeće godine anni praecedentis čit. Anlasser) teh. odyne bol. ankylos zakrivljen. an-. kora zjenica) med. liker od anisa anizokorija (grč. anisos nejednak. biljka Čiji se plod upotrebljava kao začin. pimpinella anisum) bot. djelomična ili potpuna sraslost jezika ankilometar (grč.) iduće. isos jednak. ani praecedentis anno (lat. isos. ankylos iskrivljen. ankylos kriv. anniversarium) godišnjica. inqusita. a-.) sunčana. nejednakost zjenica kod iste osobe anisovača (lat. lat. starter anlevaža (fr. od 1. sidro. usp. anisum) rakija u koju je radi mirisa dodan osušen plod ani-sa aniverzarija (lat.) crkvena godina. isos. tj. anoblir. annus intercalaris Čit.) tekuća godina. uron mokraća) med.) godine prije Krista. annus curens čit. ops vid) med. anisette) rakija začinjena anisom. enlevage) skidanje oštećene slike s platna na kojem je bila radi prenošenja na novo platno Anna Perenna (lat. anat. povesti sudsku istragu.) v. ani preteriti (lat. dugog i sretnog života anni currentis čit. metron. anus eklezijas-tikus (lat. nejednakost bojenja crvenih krvnih zrnaca anizometričan (grč. neprijestupna godina. glossa jezik) med. an-.) godine. anxius tjeskoban. veoma čvrst i otporan boksač. ennoblir) dati plemstvo. plemićku titulu. kore zjenica) med. anodinum) med. tjeskobe. anlassen puštati u rad. ani prezentis (lat. ankon lakat) mn. ove godine. lyo oslobađam) sredstva (lijekovi) za otklanjanje straha. a-. enquête) organizirano istraživanje pomoću ispitivanja pojedinaca. osobito: komisija (anketna komisija) koju bira parlament. ručni mišići opružači anksiohtici (lat.) prošle godine anni praesentis čit. anno currente anni futuri (lat. put naviše) fiz. anus komunis (lat. annus ciulis (lat.) starorimska božica nove godine. tj. encaisseur) šport. grč. anquisitio) prav. metron) sprava za mjerenje zakrivljenosti ankiloza (grč.) tekuće. put kojim električna struja naanodija 84 anor ganogïiozij a pušta pozitivni pol i ulazi u elektrolit na svome putu prema negativnom polu (Faraday).) ove godine anni praeteriti čit. ankora brod. prije Kristova rođenja anoblirati (fr. anus kurens (lat. neosjećanje porođajnih bolova . isos jednak. supr. metron mjera) neravnomjeran anizometropija (grč.

anomalon anomalon (grč. škiljavost (prema gore) anorak (eskim. primjedba. bezimeno dioničko društvo anonimnost (grč. annoncer. annominatio) ret. zakona. an-. omos sličan. anomalon) gram. bez potpisa. annonarius žitni) koji se tiče prometa i dobivanja žita. komarac malaričar (jedini prijenosnik malarije kod čovjeka) anoftalmija (grč. gignomai) znanost o nastanku nežive (anorganske) prirode anorganognozija (grč. nepoznatost. testis) nedostatak sjemenika. opisivanje kamenja anorganski (grč. suprotan pravilu. grafia) poznavanje kamenja. astr. koji odstupa od pravila. norma pravilo) nepravilan. neobičnost. nepravilnost u kretanju planeta anomalistički (grč. usp. osobito minerala anoksija (grč. žitni. mrtav. nepoznat anonimno društvo trg. objaviti. odus) mn. suprotan pravilu anomalologija (grč. an-. izuzetnost. testisa anormalan (grč.anodonti (grč. slikanje debelim slojem boja anrajser (njem. adnotirati anozmija (grč. koji je bez života. zločinački anomija (grč. organon. an ne. odnosno.. an-. običaja anostoza (grč. anomos) nezakonit. gnosis) znanost o poznavanju neživoga anorganografij a 85 antanaklaza anorganografij a (grč. an-tinomizam anonaran (lat. stavljanje jedne uz drugu dviju riječi koje glase jednako ili slično. hipoksija anomalan (grč. bilješka. anonymos) bezimen. orchis sjemenik. neredovitost. empâtement) slik. koji odstupa od pravila. nepravilni glagol anomeomerija (grč. anomalos) neredovit. an-. sisavci bez zuba anofeles (grč. anofeles nekoristan. primanje hrane itd. usp. neobičan anomalija (grč. a-. an bez. ofthalmos oko) med. an-. anonarni zakoni anoniman (grč. an-. objava anonsirti (fr. lat. logia) znanost koja se bavi proučavanjem anorganske. anomalos) nepravilan. nedostatak očiju. ano naviše. zool. nepravilan.) eskimska bluza s ka-pucom anorganizam (grč. ops oko) sljepoća. organon. paronomazija anomizam (grč. ano gore. npr. namjerno izjednačavanje riječi. an-. a-. organon. neuredan. popis zaplijenjenih stvari. sljepilo anogen (grč. pisac koji objavljuje svoja djela bez potpisa anonsa (fr. anosmia) med. za stijene: stijene čiji je materijal nastao kretanjem odozdo prema gore. geol. an-. kem. lat. objašnjenje. annonce) oglas. tj. odstupanje od pravila ili zakona. organon) neživa ili mrtva priroda anorganogeneza (grč. anonymus) nepoznati. nastao bez djelovanja životnih sila. nomos zakon) v. organon) neživ. oksigen) potpun nedostatak kisika u krvi i tkivima. osteon kost) nepostojanje ili nestajanje kostiju anotacija (làt. meros dio) sastavljenost od neistovrsnih dijelova anomičan (grč. Anreisser) obilježač. koji se razlikuje od pravila. annotare) v. nezakonitost. suprotno: katogen anogranologija (grč. gignomai postati) prid. annotatio) napomena. nepotpisan. radnik metalne struke koji obilježava mjere radi adjustiranja (prenošenja crteža na materijal) . anorganska kemija dio kemije koji se bavi nastajanjem anorganskih spojeva anorhija (grč. annuntiare) oglasiti. adnotacija anotirati (lat. disciplina koja se bavi nepravilnostima u jeziku.: Tišina je postala još tiša. mrtve prirode. an-. anonimus (lat. an-. logia) gram. anomalos nepravilan. anomia) bezakonje. nesposoban za fiziološke i psihološke funkcije. škodljiv) med. tj. anomalia) nepravilnost. oglašavati. eruptivne stijene. koji nema organa za disanje. objavljivati anopsija (grč. npr. koji ne ulazi u sastav organskih tijela. istovrstan. a imaju različito značenje. an ne. neobuzdanost anominacija (lat. nepotpisani. djelomično ili potpuno neosjećanje mirisa anpatman (fr. anonymos) bezime-nost. Organon.

koji smanjuje spolni nagon antagonist (grč. neprijateljstvo. pripajanje. neke riječi. antagonismos opreka) oprečnost. značaj. ensamble) cjelina. suprotnost. raditi suprotno. entente cordiale čit. anti. natjecati se) biti u opreci s nekim ili nečim.. apo. operne partije u kojima pjeva više od četiriju glasova ansent (fr. an-ago vodim protiv) ret. sredstva za ublažavanje bola antalgičan (grč. lov. suparnik antagonizam (grč. entablement) arhit. izložiti) poet. anti. apo-didomi predati. ant-agonizomai boriti se protiv. acidum kiselina) mn. ograđeno zemljište ansilaža (fr. južni. anti protiv. dodavanje pouke priči.. lat. bolja ponuda na javnoj prodaji. borac u EAM-u antartritici (grč. entendre.. sredstva protiv kiseline. anti. suviše se mučiti ant.. anti. med. arktos sjever. (lat.(grč. bedem. prije. bust pijančevanje) sredstvo za odvikavanje od alkohola (naziv je dao danski liječnik Jacobsen) antacidi (grč. atrofos neuhranjen) med.) prije Kristova rođenja . skup. Velika Antanta savez Rusije. anständig) uljuđen. značenje. osobito u politici antapodoza (grč. obrub na vrhu stupa. sloga. . Anstreicher) soboslikar anštrengati se (njem. plesso udaram) koji služi kao lijek protiv moždane kapi antarktičan (grč. anti. algos bol) koji ublažuje. anti. koji leži na Južnom polu Antarktika (grč. djelovanje u suprotnom smislu. arthron zglob) mn.. suprotna težnja. pred. plesso udaram) mn. pojas nekog utvrđenja. med.ansambl (fr. opšivnica pod krovom antabus (grč. opkoljavanje divljači. iznijeti. anti. ugovor o prijateljstvu. po-skupljivanje. ensilage) stavljanje žita u spremnice (silose) radi čuvanja anšer (fr. antarkein biti komu premac) grčki partizan. naprijed ante anno. antagonizirati (grč. zajednica. engl. koji leži nasuprot Sjevernom polu. anti) predmetak u složenica-ma sa značenjem: protu.) prijeđi. med.(npr. . izvršila nacistička Njemačka) anštendig (njem. anti. suparništvo. uminjuje bol antanagoga (grč. antarktikos južni) zem. Čehoslovačke i Rumunjske. asthma) med.) prije godine. silo. ponavljanje iste riječi u druan tanta 86 Antej gom ili suprotnom značenju. apo. sredstva protiv moždane kapi antapoplektičan (grč. sredstva protiv zglobobo-lje antartritičan (grč. taj čovjek je nikakav čovjek antanta (fr. podizanje cijene. npr. odbijanje optužbe i vješto izvedeno optuživanje onoga koji ju je podigao antanaklaza (grč. med. Mala Antanta savez između Jugoslavije. osobito protiv kiseline u želucu antafroditičan (grč. anti. pristojan anštrajher (njem. ponovni napadaj groznice antapoplektici (grč. antagonistes) protivnik. ante Christum natum čit. sloga. arthron zglob) koji služi kao lijek protiv zglobobo-Ije. anaklasis uz-gon) ret. algos bol) mn. entente) smisao. anstrengen) naprezati se. enchère) trg. an-sambl-igra zajednička igra više glumaca (suprotno: solo-igra). enceindre.) srdačan sporazum. Francuske i Engleske koji je 1914. koji služi kao lijek protiv astme antatrofičan (grč. pripojenje (osobito aneksija Austrije Njemačkoj koju je 1938. vanjski dijelovi neke tvrđave. anti. koji pomaže kao lijek protiv slabljenja zbog oskudne hrane ante (lat. sklad. slaganje. tj. anti. anatant kordijal (fr. ušao u rat protiv Njemačke i Austro-Ugarske. koji liječi zglobobolju antastmatičan (grč. boriti se protiv koga ili Čega antalgici (grč. Afrodite). nasip. sklopljen nakon Prvog svjetskog rata radi čuvanja i održavanja stanja stvorenog ugovorima o miru. poskupljenje anšlus (njem. ansambl-partije glaz. anti. sporazum. anti. usp. antarktikos) zem. Anschlusz) priključenje. enceinte) voj. antagonizam). anti antablman (fr. ant-. ispred. npr. područje Zemlje oko Južnog pola antartes (grč. borba . med. ante Hris-tum natum (lat. osobito u srednjoj Europi i na Balkanu.

treći slog od kraja riječi ulijevo antepileptičan (grč. datum) umjesto današnjeg datuma staviti na pismo ili spis raniji datum. a na suprotnim Zemljinim polutkama antedatirati (lat. nadmašiti. koji pomaže protiv padavice anteponirati (lat. prvenstveno pravo prvorođenog djeteta antenat (lat. predak. antecedencija — konzekvencija = uzrok — posljedica. epileptikos) med. npr.) "predziđe kršćanstva". arhit. ante-ludium) predigra antemeridijanski (lat. antecedens) prethodnik. ante. anteoccupatio) ret. antecedere) prethoditi. sredstva za smanjivanje spolnog nagona anterotična sredstva med. anti. antheros) bot. pravo nekoga da prvi govori anteludij (lat. ant-.) mn.) gram. prašnica antere (grč. prašnici. prethodni slog antecedirati (lat. prethodenje. prijašnji događaji. antheros) mn. diluvium potop) pretpotopni. zem. kao ticala Antenor jedan od uglednijih Trojanaca koji je predlagao da se Grcima vrati Helena kako bi se izbjegao rat. preteča. oikos kuća) mn. prerano.) prije vremena. sin Posejdona i Geje. ante. ante-cessor) prethodnik. ante. anterioritas) prethodnost. zool. suprotno: posteriores anterioritet (lat. antecedentia) mn. ante. učitelj. anthera) bot. fil. antena (lat.ante diem (lat. davanje prednosti. prijašnji događaj.) prije svečanosti. prethodnici. antecedencije (lat. prijašnje činjenice. anterotici . ante. grč. prethodnost. muški spolni dijelovi cvijeta anteridija (grč. osnovao grad Patavium (današnja Padova) antenupcijalni (lat. bot. itd. predbračni anteokupacija (lat. ante pred. ticalo u kukaca antenagij (lat. preteći. kasnije: trojanski izdajnik (pomagao Grcima izaći iz drvenog konja za što su mu oni poklonili slobodu). ispred. anteactum) prijašnje djelo. nepobjediv u borbi dok se doticao zemlje. antenna) metalna naprava za odašiljanje i primanje elektromagnetskih valova. post festum anteakt (lat. antenuptialis) predsvadbeni. anthemion) cvijet. prijašnji čin antecedencija (lat. natus rođen) prvo-rodeni. prije suđenog dana ante festum (lat. opovrgavanje prigovora koje je govornik sam sebi učinio antependij (lat. supr. antemeridianus) prijepodnevni antemion (grč. antepositio) stavljanje ispred. naziv za Hrvatsku. udavio ga je Heraklo podigavši ga uvis antejustinijansko pravo 87 anthipofora antejustinijansko pravo rimsko pravo prije cara Justinijana antelogij (lat. svoje majke (Geja = božica zemlje). prethodnik u nekom poslu ili zvanju anteci (grč. prednost u vremenu. ant-erotikos) mn. med. pretpotopni ljudi antediluvijski (lat. ante-ponere) staviti ispred. pradjed anteniforman (lat. pretpostaviti. tj. pen-dere visjeti) u Katoličkoj crkvi: pre-krivač prednje strane oltara. v. antidatirati antediluvijci (lat. dati (ili: davati) prednost antepozicija (lat. antenniformis) u obliku ticala. sa-vijenost naprijed.) mn.) ukras na rubu krovnog vijenca kod antičkih građevina antefleksija (lat. nadmašivati antecesor (lat. subjekt— predikat. pužast zavijutak na jonskim stupovima antemurale christianitatis čit. ići naprijed. putovođa. stanovnici pod istim podnevnikom i na istoj udaljenosti od polutnika. pretjecati. st. prioritet anterotici (grč. prijašnji život antecedens (lat. maternice Antej junak u starogrčkoj mitologiji. logos govor) predgovor antelokvij (lat. prijašnji događaji ili odnosi. gram. anteflexio) med. muški spolni organ kod bescvjetnica anteriora (lat. diluvium potop) mn. ante. prijašnji život. antenagium) prav. pretpostavljanje antera (grč. predol-tarnik antepenultima (lat. loquor govorim) predgovor. ante-murale kristijanitatis (lat. pretpostavljati. usp.: postdiluvij-ski antefiks (lat. antecedentia) ono što prethodi. preci. prošlost anteriores (lat. Mađarsku i Poljsku u doba turskih osvajanja u 16.

polos os) zvijezde koje kruže blizu južnog nebeskog pola. ar. diaforos različit) protivnik moralne ravnodušnosti. anti. kyklos krug. anticipatio primanje unaprijed) uzimanje unaprijed. anti. trezvenjak antianafilaksija (grč. hel-minthos glista) mn. antestatio) prav. zavoj usne školjke anthelmintici (grč. boreios sjeverni) okrenut prema sjeveru anticiklona (grč. osobito ropstva. anti. anti. predujmlji-vati. upala krajnika antialkoholičar (grč. antibeibi (engl. sredstvo protiv prekomjernog znojenja nogu anthipofora (grč. anti. tzv. koji ubija antibiotik (grč. kloro-micetin i dr. predujam na robu. st. naziv po tome što se u području visokog tlaka javljaju meteorološke pojave suprotne onima u području niskog tlaka (ciklona) anticipacija (lat.. anti protu. branim) med. anti. mjesto. a-. Bakhios) poet. anti. anti. anti. helikos zavi-nut) vijuga. annexio) protivnik aneksije antiaristokrat {grč. ana. kružno kretanje) meteor. bios život) sup-stanca biološkog podrijetla koja sprječava razvijanje nekih klica i ubija ih. zajedno sa Slavenima upali su u Bizant. i lijekovi koji se dobivaju od nekih vrsta gljivica. protivnik uporabe stranih riječi antibiotični (grč. točka na nebu od koje se vrši kretanje. helix. koji služi protiv slabosti antibaby čit. antias krajnik) med. anti. snaga) med. potučeni od Avara anti. barbaros ne-grčki. prostitucije itd. barbarizme. pozivanje za svjedoka Antesterije (grč. v. palimbakhej antibarbarus (grč. trudnoću {antibaby-pilule) antibakhej (grč. iznad. po Kantu: anticipacija zamje-ćivanja je osnovni stav Čistoga razuma. područje visokog atmosferskog tlaka. pravodobno onemogućavanje protivnikovog prigovora anticipando (lat. iza. stvaranje suda ili dobivanje predodžbe o nečemu unaprijed. pored ostalih. bios život) koji je protiv života. svetkovine u čast bogu Dionizu starih Atenjana. anti) predmetak u slože-nicama sa značenjem: protiv. navođenje i nabrajanje priAats 88 antički govora da bi se kasnije jedan po jedan opovrgavali Anti plemenski savez istočno od rijeke Dnjestra. suprotno: apeks antianeksionist (grč. anti. ret. anti. arthron zglob) med. anti. u 6. tuđinski) knjiga koja naučava kako treba izbjegavti grube jezične pogreške. u antibiotike spadaju. anthe cvijet) bot. koji služi protiv upale zglobova antiasteničan (grč. dobiti predodžbu ili stvoriti sud o nečemu unaprijed anticirkumpolarne zvijezde (grč. sredinom 6. te ih stanovnici sjeverne Zemljine polukugle ne mogu vidjeti . anticipare) unaprijed uzeti (ili: uzimati). helmins. u obliku predujma. ante-testari) prav. slavile se u mjesecu antesterionu (veljača—ožujak). fil. usp. unaprijed primiti (ili: primati). neosjetljivost prema anafilaksiji antianeks (lat. st. anti.(grč. a-. al-koh-hlu) protivnik pijenja alkoholnih pića. apex) astr. prije vremena anticipirati (lat. pozivati koga za svjedoka prije podnošenja tužbe sudu anteza (grč. filaggo čuvam. antestari. antiadijaforist (grč. anhelmintičan anthiperidrotik (grč.) mn. med. ant. lat. circum naokolo. hidros znoj) med. preko. sthenos jačina. abolitio ukidanje) protivnik ukidanja nečega. čistunac u jezičnom pogledu.) kemijska sredstva koja sprječavaju začeće. streptomicin. anti. koji povećeva životnu snagu. osobito: aureo-micin. Leneje antestirati (lat. pr. hyper nad. cvjetanje. doba cvjetanja anthelik (grč. anti. grč. antiborejski (grč. adijaforist antiaditis (grč. umjesto antiabolicionist (grč. neprijatelj aristokracije antiartritičan (grč. penicilin.) unaprijed.antestacija (lat. sredstva protiv glista. lat. predujmiti. koji uništava život. anti. prema. aristokrati-kos) protivnik plemstva. anti. hypo-fero snositi) ret. lat.

sredstva za sprječavanje zaleđivanja mehanizama pri niskim temperaturama antiftizici (grč. lat. vlastodržac) neprijateljski raspoložen prema vladajućem domu antidinici (grč. anti. fiogos plamen) 1. iznijeti) ret. lat. sredstva protiv nesvjestice. febris groznica) farm. starog kova. fermenti koji svojim utjecajem poništavaju djelovanje drugih ferme-nata antiflebotomist (grč. po starinskom ukusu. sredstva protiv povraćanja. antidoton) med. daktylos prst) metr.antički (lat. lat. lat. lijekovi protiv upale antiflogističan kem. anti. kulture. lijekovi protiv groznice antifebrin (grč. anti. anti. diabaino prolazim) med. prikazivanje nekog događaja ili stvari od strane protivnika. med. drama) koji je u suprotnosti s dramskim zakonima i pravilima antiemetici (grč. antidoton protusredstvo) knjiga o lijekovima. pr. diabetes šećerna bolest. anti. dynastes vladar. fthisis sušica) mn. med. med. anti. također: otpjev antifraza (grč. emeo povraćam) mn. flogističku teoriju o postojanju neke hipotetične tvari koja pri sagorijevanju tijela ne sagorijeva. antidinična sredstva antidizenterici (grč. pren. koji se protivi pravilima estetike antieutanazist (grč. kemičara Lavoisiera kojom je opovrgnuo tzv. med. pren. osobito iz antidaktil 89 antifraza vremena starih Grka i Rimljana. anti.-lat. temno režem) med. epilepsia) mn. usp. fone) otpjev. lat. sredstvo protiv groznice. farmakopeja antidramatski (grč. antipirin antifermenti (grč. npr. anti. epilepsije. diexeimi prikazati. anti. koji potječe iz starog vijeka. med. mn. protugroznični antifebrilije (grč. aistha-nomai osjećam. emeo povraćam) koji suzbija nagon za povraćanjem antiepileptici (grč. ante datirati anti demokratski (grč. pristaše antiflogistike. anti. Gallus) protivnik. anapest antidatirati (grč. starovremeni. događaj ili stvar promatrana s protivničke strane. flox. sredstvo. griza) mn. antiepileptičan antiestetičan (grč. lijekovi koji služe protiv proljeva (grize) antidot (grč. neprijatelj Francuza (jezika. kem. anti. flogi-ston antifon (grč. anti protu. antiquus) stari. tuberkuloze. flox) mn. anti. v. dyne vrtlog. lijek protiv čega. anti. antiflogistika 2 antiflogističari (grč. med. protivnik liječenja puštanjem krvi antiflogistici (grč. protuotrov. antiftizičan antigal (grč. diegeza antidijabetik (grč. teorija fr. v. protusredstvo antidotarij (grč. sredstva protiv padavice. anti. anti. fermentum) med. engl. lat. anti. kem. spravica od gume koja se stavlja u uši da bi se onemogućilo dopiranje suviše jakih šumova i buke antifonija (grč. usp. fleps žila. thanatos smrt) protivnik eutanazi-sta antifebrilan (grč. fone glas) logička proturječnost. starinski. okretanje) mn. v. anticus. koji ublažava upalu ili groznicu. lijek protiv šećerne bolesti antidinastičan (grč. protiv demokracije antidetonator (grč. anti. rijedak antidaktil (grč. febris groznica) med. anti. pr. flox plamen) 2. eu dobro. zamjećujem) suprotan pravilima estetike. med. drevni.) sredstvo koje se dodaje pogonskim gorivima kako bi se spriječile prerane eksplozije u motorima s unutarnjim izgaranjem antidigeza (grč. frasis govorenje) retorička figura koja se sastoji u toantifriz 90 antiklinala me da se jedna riječ upotrebljava u smislu koji je potpuno suprotan njezinom osnovnom značenju. anti. anti. anti. dysenterikos proljev. febris groznica) med. datum) v..) . anti protu. med. antemetici antiemetičan (grč. besmislica. anti. antiflogistici 1. anti. politike itd. anti. sredstva protiv sušice. freeze zamrzavati) teh. liječnici koji u liječenju svih bolesti upotrebljavaju antiflogistična sredstva antiflogistika (grč. anti. anti. demokra-tikos) koji je protiv vladavine naroda.: "To bi bilo vrlo pametno" u smislu "vrlo ludo" antifriz (grč.

sredstva (lijekovi) za sprječavanje djelovanje histami-na kod alergijskih bolesti (nefener-gan. cariosus pokvaren. anti. anti-katerogeo) prav. anti. med. cancer rak) mn. tuberkuloze. conta-giosus zarazan) koji služi kao zaštita od zaraze antikorodal (grč. sinkli-nala antikoagulans (grč. namještena je u cijevi i na nju padaju katodne zrake te se time dobivaju snažnija djelovanja antikatolički (grč. convul-sivus grčevit) med. lat. anti. haima krv. umrla je od žalosti za sinom misleći da je poginuo antiklimaks (grč. anti. pr. ugovor o zalogu na osnovi kojega vjerovnik ima pravo upotrebljavati predmet primljen u zalog antihtoni (grč. sredstva. antistin) antihreza (grč. constitutio ustav) protustavan antikonstitucionist (grč. tlo) mn. antiquus stari) kultura i filozofija klasične starine.) jedna od junakinja starogrčke tragedije. predmet stare umjetnosti. koji služi kao lijek protiv šikljanja krvi antihemoroidalan (grč. antihip-notičan antihistaminici mn. anti. služi za liječenje embolije. sredstva protiv sušice. utjelovljenje bezgranične sestrinske ljubavi. lat. contagio-sus zarazan) mn.Antigona (grč. kosmeo ukrašujem) koji uništava (ili: narušava) ljepotu . anti. prelaženje od jače predodžbe na slabiju tako da se prava postupnost i ne vidi. anti. constitutio) protivnik ustava antikontagioza (grč. lat. antihektičan antihelmitici (grč. koji služi kao sredstvo za popravljanje loših tjelesnih sokova koji izazivaju slabljenje antikankroza (grč. sredstva protiv kašlja antikategorija (grč. umjetnička rijetkost antikahektičan (grč. anti protu. koji služi kao lijek protiv šuljeva. lijekovi protiv trbuh obolj e antikolvunzivan (grč. cho-las utroba) mn. rheo curim) med. anti. antihelmitici antihemoragičan (grč. anti. anti. anti. anti. med.: "Ako smo veliki. anti. lat. zajedno sa svojim zaručnikom Hemonom završila tragično antihektici (grč. anti. položaj slojeva antikoagulans 91 anti liberalizam koji su naslonjeni jedni na druge tako da čine hrbat ili sljeme. magnezija i silicija antikozmetičan (grč. hektikos sušičav) mn. anti. hel-minthos glista) mn. umjetnost i vlastiti ideal starih klasičnih naroda. anti. med. sredstva za zaštitu od zaraznih bolesti antikontagiozan (grč. truo) med. protutužba antikatoda (grč. samo na suprotnim stranama polutnika antiinkrustator (grč.) Odisejeva majka. kolike trbuhobolja) mn. sredstva protiv kolere antikolici (grč. cholera bolest s povraćanjem i žitkom stolicom. anti. Grka i Rimljana. u kolibi" antiklinala (grč. hemeroida antihipnotici (grč. helmins. med. sredstva protiv bolesti raka antikariozan (grč. koji služi protiv grčeva antikonstitucionalan (grč. postupnost u izrazu) ret. anti. na prijestolju. corrodere glodati. lat. sredstva protiv bolesnog nagona za spavanjem. stanje) med. lat. hvpnos san) mn. u palači. zem. koji služi kao lijek protiv razjedanja kostiju antikataralije (grč. regnvmi probijam) med. antikolerici (grč. chresis uporaba) prav. anti. npr. klimax stube. anti. oni koji žive na istom stupnju zemljopisne širine. chthon zemlja. haima. anti. inoculare cijepiti) protivnik cijepljenja (kalemljenja) antika (lat. supr. lat. kći kralja Edipa i Jokaste. anti. med. exis svojstvo. lat. anti. klino naginjem se. med. lat. anti. v. kakos loš. veliki smo svuda. pren. a padaju u suprotnim smjerovim. incrus-stare dobiti koru) naprava koja čuva parni kotao od stvaranja kamenca antiinokulist (grč. tromboze i dr. lat. coa-gere sjediniti) sredstvo koje sprječava zgrušavanja krvi. kathodos put naniže) fiz. spuštam se) geol. anti protu. katarroos ) mn. katholikos) koji je protiv katoličke vjere Antikleja (grč. med. elektroda u rentgenskom uređaju. lat. izjedati) nehrdajuća slitina aluminija. pr. anti. med.

mos. antilogikos) nedosljedan. znak Sb (stibium). koji sprječava nastup krize antikritiČar (grč. pisac obrane od napada ■ ij. "Jedi da bi živio. moralis) koji je u suprotnosti s moralom. libera-lismus) suprotnost slobodnjaštvu. anti. slobodoumlju. starinski (usp. antimonium) kem. umjesto interesa na dug. anti. stari vijek. koji služi protiv obuzetosti dubokim snom. a ne živi da bi jeo" antimilitarizam (grč. meros dio) ret. lat. melan-cholikos) koji razbija tugu. zamjenjivanje jednog dijela govora drugim antimetabola (grč. sredstvo protiv psećeg bjesnila antilogiČan (grč. antiquus) ugledati se na stare. anti. anti. lyssa pseće bjesnilo) med. bezbožan čovjek. u Europi od ove vrste postoji samo gazela antimelankoličan (grč. latinica. sotona antikritičan (grč. pokret protiv rata i priprema za rat antimon (lat. antiquus stari) trgovina starim knjigama antikvirati (lat. krino) pisac odgovora na kritiku. moriš običaj) fil. chronos vrijeme) pogreška u računanju vremena. (suprotno: kurziv) antikvar (lat. krino sudim) odgovor na kritiku. starinski. lat. metalepsis zamjenjivanje. npr. oponašati ukus starih. ali drugim redom.antikreza (grč. kupac i prodavač starih knjiga antikvaran (lat. koji popravlja raspoloženje antimerija (grč. tj. vrag. lethargia bolest spavanja) med. anti. Christos) protivnik (ili: neprijatelj) Krista ili kršćanstva. proglasiti za zastarjelo. v. protukritika. anti. militarisme) suprotnost militarizmu. stari svijet. lat. npr. metaloid srebrnobijele boje. uporaba jednog vremena umjesto drugog antikva (lat. anti. anti. natio-nalis) nenarodni. anti-metalepsija antimetalepsija (grč. kristalni i veoma lomljiv tako da se može smrviti u prah antimonarhijski (grč.: "Jedemo da živimo.. protuslovan. suprotan moralu antimoralizam (grč. redni broj 51. prigovor. anti. odnosno zastarjele stvari ili ustanove i si. loimos kuga) med. homologumena antilemičan (grč. protiv obamrlosti antiliberalizam (grč. koji služi protiv kuge. anti. s logikom antilogija (grč. monarchia) koji je protiv monarhijskog oblika vladavine antimoralan (grč. npr. obrana antikronizam (grč. element. kupac i prodavač starina. anti. tisk. ali u suprotnom smislu. uspravna latinična slova. anti. a ne živimo da jedemo". antiquus) stari. _ antikritika (grč. fr. med. živi u toplijim krajevima u stadima. polovan. stare. metatithemi premjestiti) retorička figura koja se sastoji u tome da se iste riječi ponavljaju i u drugom dijelu rečenice. slobodnjačkim načelima antilisa 92 antinomizam antilisa (grč. zakon antikvitet (lat. supr. anti. starinar. antiquitas) starina. veoma raširena vrsta rogatih sisavaca. atomska težina 121. odgovor na napade. dopunski ugovor o zalogu po kojem založni vjerovnik. teol. koji je u suprotnosti sa zakonima mišljenja. opovrgavam) mn. antički) antilegomena (grč. obrana pred sudom antilopa (grč. ima pravo služiti se i koristiti založenim predmetom antikrist (grč. antiquarius) stari. antiqua) staro pismo. antholops) zool.76. "cvjetno oko" (zbog lijepih očiju te životinje). kresis miješanje) prav. anti. naučavanje koje ne priznaje nikakvu razliku između dobra i zla i koje sve ljudske postupke jednako procjenjuje antinacionalan (grč. antilogia) proturječnost. raditi prema antičkim uzorima. razmjena) ret. anti. proglasiti nešto zastarjelim antikvus (lat. protunarodni . anti. napad itd. antikvizirati (lat. anti-metabole) retorička figura koja se sastoji u tome što se izrazi koji su bili u prvom dijelu rečenice pojavljuju i u drugom. pren. anti. antiquare) zastarjeti. pobijanje. poznavatelj starina i starih spomenika. protu -kužni antiletargičan (grč. odbaciti. anti. antimetabola antimetateza (grč. upotrebljavan antikvarijat (lat. krino sudim) koji odgovara na kritiku. anti. antilego suprotstavljam se. antiquarius) istraživač i proučavatelj starina. lat. dijelovi Svetog pisma čiju izvornost neki teolozi osporavaju ili u koju se sumnja.

antiprotasis protuprijedlog) ret. antipleuritičan antipneumoničan (grč. koji suzbija groznicu. zem. antinomia proturječnost zakona sa samim sobom tako da ga obje strane mogu tumačiti u svoju korist) log. a i s obzirom na prostor on je ograničen" (teza). fil. pr. sredstva i lijekovi protiv bubrežnih bolesti Antinoj (grč. anti. anti. nesimpatičan antipatija (grč. nego je u jednom i drugom pogledu bezgraničan" (antiteza). osjećaj odvratnosti ili nenaklonosti. djelovanje dviju suprotnih sila u prirodi antipiretici (grč. suprotnost dvaju sudova ili zakona — teze i antiteze — koji se uzajamno isključuju. parallelos) koji nije paralelan. pratitelj i ljubimac rimskog cara Hadrijana. anti. načelno nepriz antioksidans 93 antisciji navanje bilo kakvih utvrđenih zakona.antinarkotici (grč. anti. pyr vatra) med. kod Kanta: proturječnost koja se javlja pri primjeni zakona čistog razuma na osjetilni svijet antinomizam (grč. koji služi protiv upale pluća antipod (grč. aspirin. pyr vatra) med. antirepublikan-ski antireumatičan (grč. narke ukočenost. lijekovi protiv groznice antipiretičan (grč. lat. nemio. anti. anti. nije apsolutni izvor spoznaje antirepublikanac (grč. b) "Svijet nema ni početka u vremenu niti granica s obzirom na prostor. 2. anomizam antioksidans kemijska tvar koja se dodaje lakopokvarljivim proizvodima radi sprječavanja kvarenja zbog oksidacije antipapizam (grč. anti. rheuma) med. onaj koji živi na dijametralno suprotnoj točki Zemlje antipodni (grč. tobožnja proturječnost između starozavjetnog zakona i kršćanskog naučavanja. koji se nalazi na dijametralno suprotnoj točki Zemlje antiprotaza (grč. pristaše teorije o praznom prostoru (za razliku od plenista) antipleuritici (grč. nefros bubreg) mn. sredstva protiv upale plućne opne. parasitos nametnik) mn. antipirin i dr. glavobolje antiplatonska ljubav osjetilna. anti. papa) neprijateljstvo i borba protiv pape antiparagraf (grč. antipatheia) neraspoloženje prema nekome. odnosno ljudsko mišljenje. rebro) mn. anti. onoma ime) zamjenjivanje imena. med.) jedan od prosaca Odise-jeve žene Penelope. parallelos. npr. pleuron bok. suprotno: simpatija antipatriot (grč. lijekovi protiv narkotičkih trovanja antinefritici (grč. pr. neugodan. antipathikos) koji pobuđuje neraspoloženje ili odvratnost. rabies bjesnoća) koji služi protiv bjesnoće antiracionalizam (grč. lat. replika antiparalelan (grč. sredstvo protiv groznice. anti protu. anti. sredstva protiv biljnih i životinjskih nametnika koji se nalaze na ljudima i životinjama antipatičan (grč. simbol ljepote i mladosti antinomazija (grč. usporedan antiparalelogram (grč. protivnik revolucije . res publica) protivnik republikanskog oblika vladavine. anti. lat. anti. psyche duša) fil. npr. peristasis vanjske okolnosti) opreka ili suprotnost okolnosti (ili: prilika). para-lyo) mn. anti. med.: a) "Svijet ima svoj početak u vremenu. obično se izražava jednim pitanjem antipsihologizam (grč. med. "Demo-sten" umjesto "govornik" antinomija (grč. lat. anti. istokračni trapez antiparalitici (grč. protivnik. revolu-tionarius) pristaša i pobornik antire-volucije. anti-paragrafos) odgovor na kritiku. stav nekih logičara i gnoseologa protiv primjene psihologije u logičkim i spoznajno-teorijskim razmišljanjima antirabičan (grč. anti. med. gramma) geom. sredstva protiv uzetosti (paralize) antiparazitici (grč. antipus) čovjek koji u odnosu prema nekom drugom predstavlja pravu suprotnost. lat. spolna ljubav antiplenisti (grč. med. nagovještaj opovrga-vanja nekog tvrđenja. proturječnost. oprečan. teol. uporaba osobnog imena umjesto vrste. anti. anti. pyr vatra) mn. nomos zakon) 1. anti. antipus) sasvim suprotan. antipirin (grč. suparnik. anti. patriotes) neprijatelj domovine. koji služi protiv reumatizma antirevolucionar (grč. ratio razum) fil. npr. shvaćanje da razum. pneumon pluća) med. nedomoljub antiperistaza (grč. anti. anti. plenus pun) fil. anti. ukočenje) mn.

sredstva protiv šuge antiskepticizam (grč. anti. otpjev koji je odgovor prije toga pjevanoj strofi antiteatar (grč. typos) otisak. pr. prijepis. sredstva koja ublažavaju grčeve. thermos topao) mn. ali na suprotnim stranama polutnika tako da njihove sjene u podne padaju na suprotne strane antisemit 94 antiunionist antisemit neprijatelj Židova i njihovog načina rada (usp. anti. proturječna. če-tverosložna stopa čiji je prvi i četvrti slog kratak. anti. sredstva protiv spolnih. anti. logia. spolna ljubav) mn. spiri-tus duh) fil. antiseptik antoalaža (fr. antisemitski. med. theatron gledanje) zajednički naziv za suvremena kazališna djela čija je karakteristika samo iznošenje činjenica bez fabule. sys. med. socialis društven) suprotan društvenom poretku. entoilage) fina tkanina s čipkama . zapovjednik neprijateljske vojske antistrofa (grč. u transcendentalnoj Kan-tovoj filozofiji i Hegelovoj dijalektici: suprotnost prema tezi. anti. suprotnost dvaju karaktera. lat. med. spasmos) mn. služi za liječenje Ba-zedovljeve bolesti antitoksin (grč. lat. veneričnih bolesti antizimotik (gr. zyme kiselo tijesto. toile. ljudi sa suprotnim sjenama. tvar koja se stvara u organizmu zbog podražaja toksina i koja suzbija njihov štetni utjecaj antiunionist (grč. suprotnost između značenja dvaju pojmova ili dvaju sudova (može biti kontradiktorna. usp. anti. ili kontrarna.: "Ide ludo. protivnik ujedinjenja. zajednice antivenerea aittrkolon antivenerea (grč. uništavanje truležnih klica kemijskim i fizičkim sredstvima antiseptičan (grč. 2. anti. zem. antispastici antispektrologija (grč. sredstvo koje sprječava vrenje. = materijalizam antistrateg (grč. anti. ret. tj. skia sjena) mn. antistrofe) u drami starih Grka: ples zbora. anti. septikos) med. unio sjedinjenje) protivnik jedinstva. lat. neslaganje s onim gno-seološkim stajalištem koje sumnja u mogućnost bilo kakve spoznaje uopće i koje smatra da se ne može doći ni do kakvih općih istina antisocijalan (grč. 3. med. protužidovski pokret antisepsa (grč. skepsis dvojba) fil. bez izrazite dramske radnje. mn. sredstva i lijekovi koji snižavaju temperturu. 4.. fr. lat. sinteza antitip (grč. anti. toxikon) med. v. Venus božica ljubavi. antisep-tici antisifilitici (grč. anti. antispastos) metr. anti. kvasac) kem. političkom i duhovnom životu. Semiti) antisemitizam pokret kojem je cilj borba protiv sudjelovanja Zidova u privrednom. predstavnici E. sepsis trulež) med. progovara mudro". a istodobno smanjuju ili otklanjaju bolove antitetičan (grč. anti. antithesis suprotnost. npr. med. speetrum sablast) znanstveno opovrgavanje vjerovanja u duhove i sablasti antispiritualizam (grč. thyreos štit.antirojalizam (grč. suprotno) 1. Beckett antitermiei (grč. lat. u potpunosti je odgovarao prijašnjoj strofi. usp. royalisme) nenaklonost monarhijskom obliku vladavine i kraljevskoj vlasti uopće antisciji (grč. negiranje duhovnosti i duhovne prirode uopće. spastikos koji vuče. koji svojim radom i ponašanjem šteti ljudskom društvu i nezgodno strši u njemu antispast (grč. scabies šu-ga) mn. anti. anti. med. anti. antitipski antitireoidin (grč. suprotna). anti. antispazmodici antispazmodici (grč. lijek koji sadrži sekret štitnjače. anti protu. anti. grčevit) mn. Ionesco. stanovnici na istom podnevniku. antithetikos) suprotan. eidos izgled) farm. tj. sredstva protiv sifilisa antiskabioza (grč. a drugi i treći dug: U — — U antispastici (grč. koji je u suprotnostima antiteza (grč. anti. iskazivanje jedne misli pomoću dvaju suprotnih pojmova. anti. anti-strategos) zamjenik vojskovođe. filos) mn. dviju težnji i si. sredstvo za uništavanje klica koje izazivaju truljenje. koji sprječava truljenje antiseptik (grč. lat. sepsis trulež) kem. teza. S.

med. koralji antracit (grč. antotipoliti antologija (grč. npr. također: pogled na svijet i život koji u pitanju o položaju čovjeka u prirodi vidi "pitanje nad pitanjima" ili koji polazi od stajališta da je "čovjek mjera svih stvari" antropo. zbirka odabranih. lithos kamen) mn. anthropos) fil. koji se tiče ljudi. anthos) cvijet. lat. antraksne bolesti one koje se prenose na čovjeka putem posrednog ili neposrednog dodira sa životinjama. geol. anthropareskeia) želja ili slabost nekoga da se dopada ljudima. orgazam antos (grč. v. živo biće) mn. anthropos. krasta.(grč. anthos cvijet. tvrd—mek i dr. cvjetnjak. mortaliteta itd. utjecaja okoline. anthos. bedrenica. centrum središte) filozofski pogled na svijet koji smatra da je čovjek središte svijeta i krajnja svrha njegova razvitka . xanthos žut) kem. antrecen (grč. dobar— loš.antocijan (grč. najbolja vrsta ugljena antrakolit (grč. bios život. C14HU>. sredstva protiv očnih bolesti antografija (grč. plava tvar u cvijeću antodontalgici (grč. okamenjeni cvjetovi ili otisci cvjetova u kamenu. dobiva se iz smole kamenog ugljena. upotrebljava se za pripremanje alizarina i drugih obojenih tvari antrešelj (lat. med. usp. zbirka najljepšega antonimi (grč. npr. itd. geol. entonnoir) lijevak. intersellare sjediti između) mjesto na hrptu konja u sredini između bisaga. kyaneos zaga-sitoplav) kem. v. nataliteta. anthrax ugljen. lithos kamen) min. typos otisak. anti. govorni ukras. prostor između dvaju stupova. onyma ime) lingv. anthos. uopće: zbirka svakog štiva odabranog prema posebnim mjerilima i svrhama. ofthalmos oko) mn. ljevkasta rupa od eksplodirane mine. anthropos. lingv. al-gos bol) mn. med. anthrax ugljen) kem. ljeto—zima. homonimi antonimija (grč. zemaljski antropizam (grč. metron) kem. onyma ime) mn. anthrax ugljen) med. opasna zarazna bolest pretežito biljoždera. nevolja antrkolon (fr. lithos kamen) mn. anthropos. antoliti antozoe (grč. anthropos) predmetak u složenicama sa značenjem: čovjek antropobiologija (grč. logia) dio antropologije koji se bavi životom čovječanstva i njegovim zakonima proučavajući pitanje naslijeđa. anti. osobito na licu antotipoliti (grč. antr-pilastir antropareskij a 96 antropolog antropareskij a (grč. cvjetno plavetnilo. lithos kamen) min. u sobi). pren. osip. nastavak -ites) min. anti. žuta tvar koja se nalazi u cvijeću antoliti (grč. stvoreno na Božju sliku i priliku. riječi suprotne po značenju. anthos. nered (npr. anthrakoo pretvarati u ugljen) pretvaranje u ugljen. osobito lirskih pjesama. geol. antrakolit antrakoza (grč. paronimi. vapnenac obojen ugljenom antrakometar (grč. očovje-čavanje. najstariji fosilni ugljen. zoon životinja. anthos. složeni ugljični vodik. Demosten ili Ciceron umjesto "veliki govornik" antorgastična sredstva med. anthropinos) čovječji. cvjetno žutilo. vrtača antonomazija (grč. hiatros liječnik) znanost o liječenju ljudi antropinski (grč. slaganje ugljenog praha ili čađe u tkiva što dovodi do njihove crne obojenosti antraks (grč. suprotno: teosebija antropijatrika (grč. med. odus zub. sinonimi. crni prišt. npr. svojstvo suprotnoga značenja nekoj drugoj riječi. razmak. entonner. sredstva protiv navale krvi. entrecolonne) arhit. usp. anthos cvijet. bjesnilo . cvat. zool. sprava za određivanje količine ugljika antrakonit (gr. anthrax ugljen. usp. opisivanje kod kojega se umjesto zajedničkog imena u govoru upotrijebi vlastito ime. antonimi antonoar (fr. kotlina. antropocentrizam (grč. udaljenost između stupova. anthologia) branje cvijeća. grafo pišem) pisanje pomoću cvijeća antoksantin (grč.. sredstva protiv zubobolje antoftalmici (grč. anthrax ugljen. anthrax ugljen. opći naziv za sve one predodžbe koje stavljaju ljudski organizam u suprotnost s cijelom ostalom prirodom i koje ga shvaćaju kao smišljen krajnji cilj organskog stvaranja i kao biće načelno različito od ostalog organskog svijeta. antonomasia drugi naziv) ret. anti. laž—istina. tegoba.

fiziologije. anthropos. arheološkog i dr. logis-mos) fil. 1. anthropos. anthropos. počovječenje Boga antropomorfologija (grč. ponašanje životinja itd. anthropofagia) lju-dožderstvo. metoda mjerenja čovjeka. anthropos. religiozni antropomorfizam smatra da je Bog sličan čovjeku. ge-ografia) dio zemljopisa koji ispituje koliko prirodni položaj zemljišta na kojem ljudi žive utječe na oblikovanje ljudskih zajednica i koliko je čovjek uopće sposoban preoblikovati određeni prostor tako da bi mu mogao biti od koristi. papiga antropognost (grč. slabostima i dr. anthropos. anthropos čovjek. anthropos. man-teia proricanje) proricanje (ili: gatanje) po čovječjoj utrobi antropometar (grč. metron) sprava za mjerenje visine čovjeka antropometrija (grč. anthropos. dio antropologije koji proučava ljudsko tijelo antropohistorija (grč. kanibal antropofagija (grč. shvaćanje i tumačenje stvari i prirode prema ljudskim odnosima. anthropos-morfos) sličan čovjeku. anthropos. anthropos čovjek. biološki život. stajališta antropologija (grč. npr. sociologije. fone glas) znanost o ljudskim glasovima antropogenija (grč. arheologije i znanosti o jeziku antropologizam (grč. logia) znanost o oblicima \j\xd-skog tijela antropomorfozirati (grč. koji ima ljudski oblik antropomorfizam (grč. tj. anthropos. gno-sis poznavanje) znanost o poznavanju čovjeka. shvaćanje po kojem je religija rezultat ljudskih nazora. da misli. proučavanje odnosa između Čovječjih udova. anthropos. fiziološkog. anthropos. . tj. anthropos. fobos strah) strah (ili: zaziranje) od ljudi antropofonika (grč. morfe. anthropos. logia) znanost koja proučava čovjeka na osnovi anatomije. povijest čovječanstva antropoidan (grč. morfe oblik) kamen sličan čovjeku ili nekom dijelu njegovog tijela. anthropos. težnji i ideala. morfoo uobličavam) počovječiti. fvteia sa-đenje.) upotrebljava pojmove posuđene od prirode ili ponašanja čovjeka. Bog. tj. morfe oblik) fil. eidos oblik) čovjekolik. anthropos. želja. anthropos. psihologije. anthropos. fizičke pojave. glyfo dubem. prometna. anthropos. anthropos. majmun sličan čovjeku antropomorfan (gr. klešem) prirodni kamen koji ima oblik čovjeka antropoglot (grč. tj. vrlinama. rađanje Čovjeka. grafia) opis (ili: opisivanje) čovjeka. ljudožder. znanost o spolnom životu čovjeka antropofobija (grč. shvaćanje da je čovjek biće slično Bogu antropolog (grč. logos) znanstvenik koji proučava čovjeka s anatomskog. 2. his-toria) znanost o razvitku ljudskog roda. che-meia) znanost o tvarima koje sačinjavaju ljudsko tijelo antropolatrija (grč. trgovačka i politička geografija antropoglif (grč. osjeća i radi kao čovjek. s ljudskim osobinama. shvaćanje da je spoznaja (i oblici u kojima se ona javlja) uvjetovana ljudskom prirodom antropomantija (grč. glotta jezik) životinja s jezikom sličnim jeziku čovjeka. anthropos. počo-vječavati. anthropos. privredna. rađanje) biol. fiziologije. latreia služba) obožavanje čovjeka. genesis) znanost o postanku i razvitku Čovjeka i ljudskih vrsta antropogeografija (grč. sociološkog. antropologija 97 antropotomij a filozofskog. psihološkog. njihovoj razvijenosti i drugim osobinama antropomorf (grč. anthropos. anthropos.antropofag (grč. kulturna. fagein jesti) onaj koji jede ljudsko meso. zamišljati i prikazivati Boga kao čovjeka. gone rađanje) postojanje čovjekom (očovje-Čenje) antropografija (grč. povijesti. podvrste su: povijesna. poznavanje čovjeka antropogonija (grč. gnostes poznavatelj) poznavatelj ljudi antropognozija (grč. metron) mjerenje ljudskog tijela. anthropos. urezujem u kamen. svako rasuđivanje ili svako naučavanje koje radi objašnjenja onoga što nije čovjek (npr. povijesnog. kanibalizam antropofiteja (grč. sličan čovjeku (za majmune) antropokemija (grč.

anulus piskatorijus (lat. anthropos čovjek. nomos zakon) fil. ukidati. anthropopatheia) fil. envers. objavljivanje. ribarski prsten anumeracija (lat. naziv koji je upotrijebio Hae-ckel za preteču "majmunskog čovjeka" (pitekantropa) "iz kojega se razvio čovjek" antropoplastika (grč. annualis) godišnji.) naopako. anthropos. anthropos. Bla-govijest anuri (grč. annullatio) poništenje. opovrgnuće. proglašavanje nevažećim anulirati (lat. put prema tim višim svjetovima ima tri stupnja: "pripremu". antropopatija antropopeja (grč. a traje još i sad. rezanje ljudantropozofija 98 aorist skog tijela radi znanstvenog ispitivanja antropozofija (grč. shvaćanje da je Bog biće koje ima sve ljudske osobine. annuarium) ljetopis. anthropos.) papin prsten pečatnjak na kojem je prikazan sv. ura rep) zool. bez-repci. nepomična krivulja koja u svakoj svojoj točki dodiruje jednu krivulju u ravnini anver (fr. uništiti. počinje s dijuvijalnim razdobljem. dobom kad se ljudski govor počinje razvijati. mat. thvsia žrtva) prinošenje ljudi na žrtvu antropotomija (grč. annulus) prsten. seciranje. antropozojsko razdob-lje antropozojski period geol. plastike) slikanje (ili: klesanje) Čovjeka antroposkopija (grč. tome rezanje) med. pribrojavati. proučavanje zakona koji vladaju u ljudskom životu. ukinuće. an-. anthropos. anthropos. godišnja renta anulacija (lat. anthropos. opovrgavanje. annuus godišnji) godišnja otplata duga. a duh zakonu reinkarnacije antropozoik (grč. anthropos. koji traje godinu dana anuarij (lat. poništavanje. završetak debelog crijeva. enveloppe) omotnica. fiziognomika antroposomatologija (grč. anthropopatheia) fil. pithekos majmun) čovjekoliki majmun.) zool. uračunavati. annulus palatii čit. zoon životinja) geol. duša sudbini koju sama stvara. anulus magikus (lat. godišnji dohodak. annullare) poništiti. žabe anurija (grč. lat. annuitas. naučavanje čiji je začetnik Rudolf Steiner. anulus palacii (lat. kroz čmar anvarija (grč. uništavati. poništavati. v. soma tijelo.) med. na naličje anzihtskarta (njem. per anum (lat. a koje želi "duhovnim očima gledati" te neposredno opažati i općiti s "višim svjetovima". anthropos. godišnji prihod. annulus piscatorius Čit. osobito Djevici Mariji da će roditi Sina. ovarium jajnik) med. po Kantu: zakonodavni razum čovjeka antropopatija (grč. urođeni nedostatak jajnika anvelopa (fr. lat. theke sanduk) dvorana zaslužnih ljudi antropoterapija (grč. koji se događa svake godine. razdoblje u povijesti Zemlje u čijem se početku javlja čovjek.antroponomija (grč. uračunavanje anumerirati (lat. inversus) naličje. opovrgavati. skopeo promatram) vještina da se po crtama lica zaključi o umnim i karakternim osobinama čovjeka. obožavanje čovjeka. kalendar anuitet (lat. potpun prestanak izlučivanja mokraće anus (lat. anthropos. natraške. "prosvijetljenje" i "posvećenje". otprilike milijun godina antrpa (entrepas) hod konja. sofia mudrost) fil. Ansicht pogled) razglednica . biće koje osjeća i želi isto kao Čovjek. tijelo je podložno zakonu naslijeđa. polukas anualni (lat. opovrgnuti. an-.) kraljevski prsten pečatnjak. anthropos. antropopatizam antropopatizam (grč. annumeratio) pribrajanje. godišnjak. annumerare) pribrojiti. logia) znanost o sastavu i osobinama ljudskog tijela antropoteizam (grč. annunciatio) nagovještavanje. anthropo-poiia) stvaranje čovjeka antropopitekus (grč. annulus magicus čit. anthropos. Theos Bog) obogočovječenje.) čarobni prsten. the-rapeo liječim) znanost o liječenju čovjeka i o njegovanju ljudskog zdravlja antropotizija (grč. proglasiti nevažećim anulus (lat. an bez. čmar. uron mokraća) med. ubrajati anuncijacija (lat. Petar u ribarskom čamcu. d l'envers čit. smatranje onoga što je ljudsko božanskim antropoteka (grč. ukinuti. a lanver (fr.

naprava. posredan dokaz. apperentia) privid. tj. appartement) stan. isparivanje. mlitavost pokreta apatit (grč. apanagium) imanje dano na doživotno uživanje. godišnja plaća bližih vladarevih rođaka (djece. sapa. SEATO anžanbman (fr. vapa) para. 2. kal-cijev fosfat s fiuorom. vanjski izgled neke robe aparentan (lat. lopov. apage) odlazi. otimač (naziv prema sjevernoameričkom plemenu Apaši) apatetičan (grč. sprava i si. odjel. Pacifički pakt. op-koračenje. v. prividan (npr. najvažnija žila iz koje izlaze sve arterije u ljudskom tijelu. ravnodušnost. rujna 1951. tisk.) otac apa (rum. abzihen) 1. izgled. zadah. očit. presiikač apcug .ANZUS-pakt (od početnih slova imena Australija. soba. veličina i si.) apartan (fr. tj. opovrgavanje apantropija (grč. ljubičaste ili zelenkaste boje apcigati (njem. očigledan. odvraćanje. apanager) dati kome imanje na doživotno uživanje. aorte) anat. neodređen) gram. ravnodušan. a-oristos neograničen. apache) velegradski razbojnik. kinematografa. pri-vidnost. stroj. nemarnost. prelaženje nedovršene rečenice u sljedeći stih Anžu francuska plemićka obitelj (ime po istoimenoj grofoviji na donjoj Loa-ri). apantesis) odgovor. apparatus sprema. aparatura (lat. surovost. pun draži. npr. otići. godišnji prihod. biju vati apcigbild (njem. apparatus) svi aparati nekog tehničkog poduzeća. sva mehanička postrojenja (npr. otakati. posredan dokaz. neobičan. aparatorij (lat. neke radionice. Novog Zelanda i SAD. smrad apage! (grč. i 15. apatao. 4. zamršen. Bild slika) posebno pripremljena sličica koja se malo navlaži i naljepljuje na papir i tako preslikava. apatetikos lažljiv) lažljiv. osme miris) bezmiri-san apa (mađ. zapleten.) zasebnost. koji se odnosi na sustav leća kod kojeg su tri boje sjedinjene u jednoj točki apanaža (fr. povraćati. veoma raširen. odvojenost. ap-ago odvesti. upala aorte aozmičan (grč. apart poseban. vidan. ono što izbija iz nečega (kao plin). nesvakidašnji. oruđe) sprava. dah. zločinac. izraz kojim se označuje politika rasne diskriminacije apartman (fr. odrediti stalan godišnji prihod apanteza (grč. odvratnost među ljudima. zaziranje (ili: strah) od ljudi. idi! apagoga (grč. aparthajd (engl. pomoćna sredstva i dr. jedinstven) poseban. lažan. očevidan. a. apatao zavodim) min. pretakati (vino). jasan. razmak. abziehen svući. uzimati pravi otisak (radi obavljanja korekture). osiguran prihod apanažirati (fr. apo. onaj koji dokazuje točnost neke tvrdnje pokazivanjem nemogućnosti ili pogrešnosti tvrdnje koja ga negira apakromatičan (grč. odbijati (npr. žila kucavica aortitis (grč. vanjština. enjambement) poet. nemaran. u hrvatskoj povijesti poznati su pod imenom Anšuvinci (vladali su u Hrvatskoj i Ugarskoj u 14. st. stanje u kojem kod čovjeka ništa ne može izazvati ni radost ni žalost (u normalnim prilikama obično nastupa zbog premorenosti mozga). sva oruđa. vjerojatnost. aorte) med. apagoge) log. od plaće na ime otplate duga). kazališta i dr. apanage. apparens) vidljiv. utrnulih osjećaja apatija (grč. odijeljenost. apagogičan dokaz indirektan. pren. oduzimati. u San Franciscu između Australije. chroma boja) opt. antropofobija aparat (lat. prošlo svršeno vrijeme aorta 99 apcigbild aorta (grč. utrnulost osjećaja. glavna srčana žila. apparatorium) odjeljak (ili: ormar) za smještaj oruđa.) aorist (grč. trg.) aparencija (lat. lat. dražestan apartheid čit. 3. sive. cijeli pribor. lat. stan s više odjela apaš (fr. apanthropia zaziranje od ljudi) nečovječnost. apathes) neosjetljiv. New Zeland i USA) pakt koji je sklopljen 1. braće). apatheia) neosjetljivost. koja su potrebna za neki posao ili neku službu. zaključak apatičan (grč.

ne-školovan apedeutizam (grč. appellare. appellatus) prav. a. uložiti (ili: ulagati) protest Apelles starogrčki slikar za koga se pričalo da je tako vjerno naslikao grožđe da su ga ptice došle zobati. znak. onaj koji se u pravnim ili sudskim poslovima obraća. ret. jasno shvaćanje apercipirati 101 aplanirati predmeta pomoću zapažanja. osobito: crvoliki produžetak na donjem dijelu slijepog crijeva. kad se bol prouzrokovana tim padom osjeti na suprotnoj strani apeirokalija (grč. aperire otvoriti) med. a-. pozivanje. crvuljka (pogrešno se kaže: upala slijepog crijeva) apendiks (lat. znači otprilike: dolje!. bujica praznih riječi apercepcija (lat. apereins) koji potiče volju za jelom. životinja apelativau (lat. paideo odgajam) v. jasno shvatiti sadržaj neke predodžbe i time je staviti na pravo mjesto u svijesti aperijencije (lat. aperijentan aperkat (engl. cut udarac) šport. koji pati od slabe probave aperantologija (grč. točka na nebu u čijem se smjeru vrši gibanje Zemlje ili Sunca. pomoću kojih se jedan predmet shvaća. slaba probava apeptičan (grč. nedostatak ukusa. oni činovi zapažanja. usp. riječ koja označava rod ili vrstu. u boksu: udarac šakom odozdo prema gore . odnosno mišljenja. aperientia) mn. neupućenost u ono stoje lijepo. aperijens aperijens (lat. usp. pozivanje na viši sud. appel) poziv. šiljak) kapa sta-rorimskih svećenika (u obliku stoš-ca). sredstvo za Čišćenje. otisak. nakon nižih.) Apeles iza slike (da bi čuo mišljenje gledalaca. voj. u mačevanju: kratak i oštar udarac naprijed ispruženom nogom apelacija (lat. suprotno: antia-peks. arex vrh. zajedničko ime. appendix) med. doziv. imenovanje apelant (lat. vrh stošca. appendix) dodatak. znak za dužinu ili naglašavanje nad samoglasnikom apel (fr. zapažati. i traži njihovu pomoć apelat (lat. ap-echema) odjek. spoznaje i tumači apercipirati (lat. upper gornji. paideutikos odgojni) nenaobražen. prav. npr. koji označava zajedničko ime. suprotna pukotina na povrijeđenoj kosti (kontrafisura). vrstu apelirati (lat. osoba ili presuda nižeg suda protiv koje apelant podnosi priziv višem sudu apelativ (lat. jasno shvatiti. med. apeiros neiskusan. birstnapcug apedeutičan (grč. usiljena težnja za lijepim i kićenim izražavanjem apeiron (grč. appellatio) viši sud (između prvostupanjskog i kasacijskog suda). nulla dies sine linea. shvaćanje. uložiti (ili: ulagati) priziv. zbor. Apelles post tabulam (lat. anat. crvuljak apepsija (grč. a-. beskrajan) fil. žalba višoj vlasti. neodgojen. appellativus) gram. appellare) moliti koga za pomoć. kaže se kad se osjeti da netko prisluškuje iza zida ili iza vrata) apendicit (lat. nomen appellativum) gram. Abzug) demonstrativni usklik uobičajen nekada i u našim krajevima (osobito na račun vlasti za vrijeme Austrougarske Monarhije). lat. obraćati se (ili: obratiti se) prizivom višem sudu.: drvo. apedeuzija apedeuzija (grč. priziv višem sudu. odnosno mišljenja. uvidjeti. snimak. rod. pepsis probava) med. ad-perceptio) fil. aperijencije aperijentan (lat. zapažanje. kalon lijepo) nepoznavanje ljepote. periodos) fiz. a-. apaideusia) nenaobra-ženost. neprobavljivost. neznanje poradi slabog školovanja. v. koji se ne klati oko svoga ravnotežnog položaja aperitiv (lat. pozivanje. aperitivum) sredstvo koje potiče volju za jelom.100 apercepcija apcug (njem. a-peptos neprobavljen) neprobavljiv. appellans) prav.apeiros neograničen. tj. izdužen produžetak s površine nekog organa. aperi-tivus) v. upala crvolikog produžetka na donjem dijelu slijepog crijeva. suprotno djelovanje pada. gram. čovjek. prilog knjizi ili djelu. dopuna. aperantologia) pretjerana brbljavost. rakija ili drugo piće kao sredstvo za otvaranje apetita aperitivan (aperire otvoriti. slobodan od njihanja. mn. pozivati se na nešto. nazivanje. ad-percipere = zapaziti. aperitivan aperiodičan (grč. prauzrok iz kojega su sve stvari izašle i u koji se ponovno vraćaju (ovaj pojam uveo Anaksimander) apeks (lat. višim sudovima. med. geom. početak. apedeutizam apehema (grč. astr.

brinuti se. applicativus) v. nedostatak ili nedovoljna razvijenost organa ili više njih aplicirati (1. pohvala aplazija (grč. rta. npr. simbol zemljoradnje apistija (grč. brižljivo izučavati. osjećaj gladi. sveti bik. npr. npr. zaslona na optičkim uređajima apetalan (grč. bez latica apetencija (lat. applicare) namjestiti. a-pyros. apex. želja. a-petalos) bot. rt) koji se tiče vrha. težnja. metnuti. npr. applicatura) glaz. apeiria) neiskustvo apirman (fr. pyren koštica) bot. požuda. uobličenje) anat. apicis vrh) upala plućnih vršaka ("lungnšpickatar") apidiktor (lat. aplanir) poravnati. appetitivus) željan. t. linkejo-skop aplanatiČan (grč. arex. ucrtati aplikabilan (lat. appetitio) težnja za Čim. applaudere) tapšati. zaključak. dati. utiskivanje. primjenjivanje. konstruiran 1866. požudan. sumnja aplanat (grč. pravilan položaj prstiju pri sviranju . vršni. a-. a-. api-kalni glasovi glasovi koji se proizvode vrhom jezika (d. industrijalcu Nicolasu Francoisu Appertu. s bijelom njegom na čelu. prohtjev. planao) opt. sklonost. appetitus) prohtjev za jelom. kandidat aplikata (lat. koji nema koštice apiretičan (grč. applicabilis) primjenjiv. applausus) pljeskanje u znak odobravanja. gen. a-. ovjeravanje. plasis oblikovanje. a.) anat. med. n) apikultura (lat. bez lišća. apices juris) mn. staviti. 1750— 1541) postupak konzerviranja namirnica grijanjem do vrenja apertura (lat. otkloniti smetnje. unijeti.apertizacija (prema fr. nagon. applicatio) način izvođenja. bolesnikovo stanje između napadaja povratnih groznica apireničan (grč. naklonost apetit (lat. otvor. kao složena leća. živo odobravati aplauz (lat. upotrijebiti. aplikabilan aplikatorika (lat. crn. dicere govoriti) električna naprava koja mjeri zvučne frekvencije što ih odašilju pčele u košnicama i tako pokazuje kad će početi rojenje pčela (frekvencija od 260 do 300 titraja označuje početak rojenja) apijarij (lat. težnja za Čim apeticija (lat. oblog: marljivost aplikant (lat. applicare) objašnjavanje teorijskog pitanja pomoću praktičnih primjera. pyr) med. dovesti u red. lijek. zavoj. a-. zagla-diti aplaudirati 102 apofiza aplaudirati (lat. uporaba vanjskih sredstava. bez (sferne) aberacije. priljepljiva-nje. pravničke dosjetljivosti apicitis (lat. stanje bez groznice.. pyr vatra) 1. stari su ga Egipćani štovah kao božanstvo. appetentia) čežnja. bez groznice apiričan (grč. a-planao lutam) fotografski objektiv koji nema sferne abe-racije. aplanazija: nepostojanje sferne aberacije aplanirati (fr. rupa. jednog materijala na drugi (čipke na tkaninu). gen. pljesak. opt. osobito u vojnim znanostima aplikatura (lat.) zool. nezapaljiv. stavljanje. applicata) treći pravac u koordinatnom sustavu aplikativan (lat. apurement) trg. tapšanje. pyr vatra) med. pčela Apis mit. apis pčela. applicans) v. bez visoke temperture. žudnja za nečim apetitivan (lat. na dijafragmi za prolaz jednjaka. siguran od vatre apirija (grč. glasno odobravanje. primijeniti. cultura uzgoj) pčelarstvo apireksija (grč. aplikativan aplikacija (lat. prikladan. koji se može lako namjestiti. mat. prionuti na neki posao. prišiti. apiarium) pčelinjak apikalan (lat. apistia) nevjerovanje. a. apis pčela. primjena. primiti nešto s bučnim odobravanjem. apicis vrh. provjeravanje računa apis (lat. otvor. žudnja. pohotan apices juris (lat. rtni. prilijepiti. volja zajelom. ukras na haljinu. pljeskati u znak odobravanja. obraćati veliku pozornost na nešto. npr. apex.

appointer) odrediti plaću. žice koje održavaju vezu između intruzivnih masa iz kojih izbijaju apoftegma (grč. mračan. osobit razlog za neki hrabri postupak. osobito na završetku zgloba cjevastih apoftegma 103 apokatastaza kostiju. neminovan. suprotno: perigej. usp. za razliku od prvog dijela (protaze). važnost. nedostatak nogu od samog rođenja. misao.od Jupiter gen. sentenciozan apogamija (grč. točka na putanji Mjeseca u kojoj je on najudaljeniji od Zemlje.) težina. apunto apoentirati (fr. apodiktičan sud log. samouvjerenost. svaka. istopiš izvornog dokumenta apohometrija (grč. appoint) bank. rat. raz-. točka na putanji jednoga od Jupiterovih satelita u kojoj je on najudaljeniji od Jupitera Apokalipsa (grč. beznošci apodija (grč. okomitost. apo-kalypto otkrivam) u duhu ili stilu Apokalipse. mjenica. tj. koja se pripisuje apostolu Ivanu. apo od. također: najveća udaljenost Sunca od Zemlje u afeliju. kad se još smatralo daje Zemlja središte. probni govor. rađanje bez nogu. nedisanje. pojava primijećena kod najnižih jedno-staničnih životinja apogej (grč. to jest Otkrivenju (13. beznožni vodozemci. neoboriv dokaz apodiktičan (grč. hrabrost apneja (grč. nepobitan. Otkrivenje. poravnati se u nečemu. završnica apoen (fr. smjelost. mjenica koja izmiruje neki dug ili duguje određenu svotu. neoboriv. izlaganje. apo-kaliptični broj mistični broj = 666 u Apokalipsi. problematičan modalitet apodoza (grč. sravniti račun s trgovačkim knjigama apofaza (grč. pren.. apofysis izraslina. apodeixis) prikazivanje.(grč.: "U istostraničnom trokutu moraju sva tri kuta biti jednaka". geol. sitan novac za izravnavanje računa. pus. 2. uspravno držanje. oba izraza su iz Ptolemejeve astronomije. poslovica. razmnožavanje bez oplođivanja kod kojega se razvoj vrši samo pomoću jedne vegetativne stanice. podos noga) mn. kratak. a ne Sunce (usp. drskost. apodosis) ret. asertoran. gameo ženim se) zool. apojovium. izdanak) med. a-. sud koji izražava logičku nužnost. apoche udaljenost. a-. ali tako da ne izgleda da se to želi. log. kraći ili duži zastoj u disanju zbog poremećaja centra za disanje apo. inventar apofiza (grč. apo-grafo) prijepis. s kosti spojena koštanom masom (usp. apo. osobito inozemna. zool. a misaon. pus noga) koji nema nogu. algos bol) bol (ili: tuga) za zavičajem apodi (grč. apodemia boravak u tuđini. a-. apodeiktikos) koji dokazuje. samopouzdanje. apo-gaion) astr. posljednja knjiga Novog zavjeta. Jov. jedan od najdragocjenijih dokumenata i izvora za povijest prvih dana kršćanstva u kojem se govori o dolasku Antikrista i dr. Apokalvpsis) 1. bezuvjetan. mladica. afelij). poricanje.1-8): kuga. beznožnost apodiksis (grč. plaćati. danas se upotrebljavaju samo u odnosu na Mjesec apograf (grč. apo-fize mn. apofthegma) kratka i duhovita izreka. min.aplomb (fr. koštana izraslina. prisutnost jedne rude u nekoj drugoj u obliku grane ili korijena (ramifikacija). natrag apodan (grč. dokazivanje. zagonetan. drugi.. sentencija apoftegmatičan (grč. apofasis) davanje savjeta. grč. povjerenje u vlastite snage. duhovit. apofthegmatikos) u obliku duhovite izreke. npr. papirnata novčanica kao sredstvo plaćanja u platnom prometu. opet. Jovis) astr. apo) predmetak u složenicama sa značenjem: od. pneo dahćem) med. tajanstven. apokaliptični konjanici četiri simbolična lika iz Apokalipse (6. popis imetka. pus noga) med. a-. gram. religijski pravac koji sve pojave tumači kao neko proroštvo o svršetku svijeta apokaliptičan (grč. odrediti ročište. epifiza). glad i smrt .18). beznožan apodemialgija (grč. posljednji dio složene rečenice. metria) mjerenje udaljenosti. razmaka ■ apojovij (lat.

otkrivene. apo-krinomai obavijestim. pi-tagorejci) apoklazma 104 apomiksija apoklazma (grč. apolitho skameniti) geol. također: djela nepoznatih pisaca apokrifi (grč. NASA apolog (grč. koji izlučuje. istraživači Otkrivenja. izostavljanje posljednjeg slova ili sloga neke riječi apokopirati (grč. vjerski zanesenjaci apokaliptika (grč. stoici. apo-krino izlučujem) med. izostanak) neke organske funkcije. apokope odrezivanje) gram. apologema) obrana. apolis. titula biskupskog. apolambano zadržavam. apologeomai branim) teol. apokrifni spisi spisi ili knjige koje Crkva ne priznaje kao prave (za razliku od kanonskih). okamenjivanje. osoba koja je izgubila svoje državljanstvo. spis ili govor apologetika (grč.apokaliptičari (grč. naučavanje o vječitom ponavljanju stvari (Heraklit. obranjena točka apologet (grč. spisi ili knjige čije je pravo podrijetlo tajanstveno. apo-klao slomim) med. prijelom kosti apokopa (grč. chroma boja) opt. vraćanje zdravlja. apo-kopto odrežem) skratiti riječ na kraju izostavljanjem jednog glasa ili više glasova. izdvajam) 1. astr. dimljenje kao zaštita od zaraznih bolesti. fil. apolepsis zadržavanje. ozdravljenje. izmišljena priča kojoj je cilj predočavanje neke moralne istine ili pouke apologema (grč. v. poučna pričica. apo-kalypto otkrivam) grana kasnije hebrejske književnosti koja hoće prikazati. pulsa apolid (grč. odgovorim) 2. a nije dobila državljanstvo neke druge države apolitoza (grč. sufumigacija apokarpija (grč. izbacivanje (ili: izlučivanje) suvišne tekućine iz tijela apokrizijar (grč. osobito rimskog izaslanika na carskom dvoru u Carigradu. odvajanje Apolo v. apologos priča) poet. npr. odgovor. skratiti. apologeomai) koji ima karakter obrane. povratak u isti prividni položaj. na franačkom dvoru: titula najvišeg svećenika koji je istodobno bio i vrhovni starješina dvorske kancelarije apokromat (apo. nepravi. apo. skraćivati apokrifan (grč. osobito kršćanski nauk . čišćenje probavnih kanala apokatastaza (grč. naučavanje o vraćanju svih stvari i o konačnom ulasku u carstvo nebesko čak i grješnika (palingene-zija). koji pomaže izlučivanje i izbacivanje suvišne tekućine apokriza (grč. odluka. osobito: branitelj kršćanstva od nevjerničkih i židovskih napada apologetičan (grč. apokrino izlučujem. med. lažan. apo-krypto skrivam) mn. apo-karpos plod) bot. pretvaranje u kamen apoliza (grč. od IV. npr. svojevoljna smrt od gladi apokatarza (grč. apolidos koji je bez zavičaja ili bez domovine) prav. poremećaj. plan američke ustanove za svemirska istraživanja. prekid (ili: smetnja. apo-katastasis vraćanje u prijašnje stanje) vraćanje u prijašnje stanje. sumnjiv. apo-krinomai) "onaj koji treba govoriti i odgovarati. u dogmatskom smislu: obraćanje svih ljudi u Kristovu vjeru i njihov ulazak u vječno blaženstvo. apo-lysis odvajanje) med. kod žabnjaka) apokartereza (grč. apo-kartereo ubijam se glađu) svojevoljno suzdržavanje od jela. disanja. govora. apokatharsis Čišćenje) med. branitelj. st. budućnost Božjeg carstva i dolazak obećanog Mesije apokapizam (grč. prestanak. potpun prestanak neke bolesti. apo-kalypto otkrivam) oni koji vjeruju da Apokalipsa ih Otkrivenje sadrži proročanstvo o budućem ispunjenju i ostvarenju Božjega kraljevstva. kapnos dim) med. podmetnut. plod iz jednog cvijeta s više slobodnih tučkova od kojih se svaki razvija u po jedan plodić (npr. rješenje apokriza (grč. mračan s obzirom na svoje podrijetlo. med. objektiv za mikroskope koji otklanja kromatsku i sfernu aberaciju jer zrake triju boja skuplja u jednoj točki apolepsa (grč. kanonske apokritičan (grč. koje nisu prave. u obliku simboličkih slika i čudesnih vizija. znanost o tòme kako treba braniti vjeru. usporedba u priči. sprječavam) med. Apolon. apo-krypto skrivam) nesiguran. apologetikos) onaj koji govori ili piše obranu.

apo-siopesis zanijem-ljenje) ret. ali ne u gotovom novcu. bjeličasta čvrsta i jako otporna opna koja obavija. težak za razumijevanje. bog sunca.. Apollon) glazbeni instrument. duboka nesvjestica. sličan moždanoj kapi. kolebati se. gnojenje. lat. donesi! (kod dresiranih pasa) aportirati (lat. težak zadatak. apostateo otpadam) otpasti. osobito od kršćanske vjere ili Crkve apostazirati (grč. apo. prekidanje govora npr. aporeo) v. aponia) bezbolnost. apostata) otpadnik. prešutkivanje. lijep. sin Zeusa i Latone. logička teškoća. med. bespomoćnost. apopsycho izdahnem) izdisanje.. sličan orguljama. apostematio. aporetikos) onaj koji sumnja. odreći se vjere. načela apostemacija (lat. stvari zabranjene za izvoz. a-poreutos) zabranjen. apologeomai) braniti. apoplesso udarcem oduzmem) med. da se nepojmovno od pojmovnog odvoji. mixis miješanje. doprinos jedne osobe nekom poduzeću u stručnoj spremi. razmnožavanje^ bez aponeuroza 105 aposterioran oplođivanja putem partenogeneze ili apogamije aponeuroza (grč. aporiz-ma aporematičan (grč. apoplektič-na sredstva sredstva protiv moždane kapi. osobito kod dresiranih pasa aposfragizma (grč. odmetnuti se. aporema. sklon moždanoj kapi. apo-stema čir. apostates. odvojiti se od pravog naučavanja ili vjere. ulog) trg.. živac) anat. obrambeni govor ili spis u korist nekog čovjeka ih naučavanja apologizirati (grč. odmetanje.) med. aporema aport! (fr. snošljivo stanje. dvojbeno pitanje: dopuštanje dvaju suprotnih sudova u dvojbenom pitanju. fr.kretnoj imovini. srca ili mozga). držati obrambeni govor Apolon (grč. a da se pritom ne želi pod svaku cijenu doći do njihovog rješenja.. redovito praćen onesvješćivanjem apoplektičan (grč.. liječništva.. umjetnički. mišiće. zdravlje. aporos neprohodan) fil. da se teškoće i proturječnosti danih fenomena radi njih samih ističu aporija (grč. apo. apport prinos. prinositi. aporeo u zabuni sam) zagonetan.. apostasia) odvajanje. roba zabranjena za izvoz aporetičan (grč. sfragis pečat) lik urezan u prsten kao pečat aposiopeza (grč. neprolazan) mn. nepokretnoj ili po. poezije. apologia) obrana. spokojstvo apopleksija (grč. "vještina" raspravljanja o problemima. skeptik aporetika (grč. a-poreutos neprohodan. nejasnoća: logična teškoća. donositi. Apollon) mit. prav. apolonikon (grč. nedopušten aporetičar (grč. otpadništvo. odmetnik od pravog naučavanja ili prave vjere. zauzimati se za. aporeo biti u dvojbi. Apollon) glaz. onaj koji je sklon moždanoj kapi apopsihija (grč.apologija (grč. apporte) daj ovamo. osobito kršćanske apostazija (grč. u Engleskoj apolonion (grč. metoda da se problemi prije njihovog teorijskog obrađivanja i nezavisno od mogućih rješenja sami u sebi ispituju. "Ja ću tebi . rječitosti itd. zatajivanje misli. ispuštanje duše. nejasan aporeta (grč. poput navlake. apportare. apporter) donijeti. zagnojavanje apostematozan (grč. teškoća. apo. lat.. iznenadan prekid funkcioniranja nekog organa (pluća. tj. apoplexia) med. obamrlost apor (fr. aporeo u zabuni sam) sumnja. sumnjiva (ili: dvojbena) stvar aporizma (grč. skupine mišića i cijele udove. vrsta for-tepijana napravljena u Darmstadtu apolonski koji je na Apolonov način. apoplektični habitus tjelesna građa sklona moždanoj kapi apoplektičar (grč. harmoničan. glazbeni apomiksija (grč. sparivanje) zool. apoplesso udarcem oduzmem) med. aporia) zbunjenost. neuron žila. glazbe. napravljen 1828. imanje doneseno u brak aporema (grč.!" apostat (grč. . skladan. sastavljena je od vezivnog ži-ličastog' tkiva aponija (grč.

a posteriori apostil 106 apotoma apostil (lat. potpuno izliječenje. grdnja apostrofirati (grč. osnovao ju je apostol Petar apostrof (grč. apo. trgovac lijekovima apotema (apo-tithemi) geom. Djela apostolska. appositivus) gram. apostolos poslan) poslanik. apostolicum) zajednički naziv za apostolske spise Novog zavjeta. tj. grditi apotanazija (grč. apostolska stolica (lat. suglasnost prave Kristove Crkve s čistim naučavanjem apostola apostolicizam (grč. gubljenje glasa apotoma (grč. npr. a posteriori) fil. označiti apostrofom da je u nekoj riječi ispušten samoglasnik ili suglasnik. dodatak nekom pismu ili povelji. papinski. apotithemi ostaviti na stranu. apostolos) sustav neograničene crkvene vlasti apostolik (lat. 2. veličanje apoteozirati (grč. apo-strefo odvratiti. propovjednik kršćanstva. znak kojim se obilježava da je jedan samoglasnik ispušten (') apostrofa (grč. Poslanice i Otkrivenja apostolski (grč. apostolicitas) teol. ideje i si. razlika između dviju veličina mjerljivih samo tako da se kvadri-raju. djevojčica Antonija. neotopiv talog koji se stvara u biljnim ekstraktima izloženim zraku apoteoza (grč. apotithemi odvojim. bilo nazočnoj ili nenazočnoj. obožavanje. pridjev koji stoji uz imenicu kao atribut. koji stoji kao dodatak . thanatos smrt) potpun prestanak života. Theos Bog) uzdizati do božanstva. ukinem) lingv. grad Split apozitiv (lat. ukor. tj. apothesis odvajanje. pren. naučavanja. stvoren na osnovi iskustva. preporuka priložena uz pismo ili molbu. usp.: Dijete bolesno mora ležati apozitivan (lat. bogoslužna knjiga koja sadrži djela apostolska. nesumnjiva smrt apoteka (grč. razlika između cijelog i sljedećeg polutona apozicija 107 aprobacija apozicija (lat. okrenuti) gram.apostematosus) koji ima oblik čira. oduševljen pobornik i borac za pobjedu neke znanosti. apo. skidanje. 4. apostolat (lat. bot. apotemno odsijecam) mat. apostrofos) gram. papinska vlast apostolicitet (lat. trgovina lijekovima. apotheke. zavi?? san od iskustva. onaj koji širi neko naučavanje. zbijanje protoplazme i klorofilnih zrnaca na staničnim zidovima susjednim s drugim stanicama. Kristov učenik. appo-sitivum) gram. osloviti nekoga življim. glaz. therapeia) med. linija okomito povučena iz središta pravilnog višekutnika na jednu njegovu stranu. kutija u kojoj se drže lijekovi. ukidanje. apostolsko dostojanstvo. npr. ili nekoj stvari. koji odgovara naučavanju apostola. pren. sedes apostolica) papinska stolica u Rimu. npr. apostolos) koji potječe od apostola. otklanjanje) ret. apostillus) pisati (ili: r praviti) bilješke sa strane ili ispod teksta apostol (grč. koji se gnoji. apo. gnojan aposterioran (lat. imenica koja pobliže označuje drugu imenicu i slaže se s njom u padežu. putnička apoteka apotekar (grč. skloniti. 1. kućna. apponere priložiti. apotheosis) uzdizanje umrlog junaka ili velikog čovjeka do božanstva. naknadno dodana pridjevska oznaka. appositio) gram. apostilus) oproštajno ili ot-pusno pismo. figura kojom se netko obraća nenazočnim osobama ili stvarima koje zamišlja kao žive 3. obožavati. pren. apotheke) ljekarnik stručna osoba koja priprema lijekove po liječničkim receptima. sačuvati) ljekarna. ukoriti. u govoru odjednom se obratiti kome ili čemu. zvanje propovjednika vjere. kem. apostolatus) propovijedanje (ili: širenje) vjere. skinem. bilješka (ili: primjedba) sa strane ib ispod teksta apostilator (lat. apostrofe odvraćanje. oštrijim tonom. veličati apoterapija (gr. produženje liječenja i nakon bolesti apoteza (grč. figura u kojoj govornik ili pisac iznenadno zastane u svom izlaganju i obrati se nekoj osobi. apostillator) pisac bilježaka sa strane ili ispod teksta apostilirati (lat.

) prav. dati im glatkoću. sjajnost). dopustiti. kao imenica. brašna. suzdržano.) nakon nas potop. zatim. prisvojenje. apprêter) rad oko dotjerivanja i popravljanja kojim neki industrijski proizvodi (tkanine. osobito nekog trenutka ili događaja apropinkvirati (lat. appropinquare) približiti. apprêter) dotjerati (ili: dotjerivati) razne tekstilne materijale tako da dobiju izgled i svojstva boljih. apođatura (tal. a priori apriorizam (lat. zatvor. procjena. neprihvatljiv priziv appellatio temeraria čit. nošeno. pristanak. približavati aproprijacija (lat. v. a prva ju je navodno izrekla markiza Pom-padour) apres-souper Čit. dodirna točka aproksimativan (lat. apraxia besposlenost) psih. apelacio frivola (lat. nakon naše smrti može doći što hoće. hapšenje. nedopustiv priziv. pojam. a priori) filozofijski pravac koji prima nešto a priori. pohvala. zakasnjeli priziv appellatio frivola čit. approbativus) odobravan. npr. approximativus) približan aproksimirati (lat. nas se to ne tiče. strasno. apprecari. pohvaliti. aprobativan aprobirati (lat. igrač koji u igri dolazi poslije drugog igrača. krzno) dobivaju izgled i svojstvo bolje robe (glatkoću. npr. predudar. približna ocjena. apprehensio) fil. apelacio dezer-ta (lat. dopustiv i prihvatljiv priziv. procjenjivanje. prav. appoggiato appoggiato čit. aprobatoran aprobator (lat. povoljno ocijeniti. approbatio) odobravanje. strah. approximitas) približnost apropinkvacija (lat.) "poslije večere". apođando (tal. apretura (fr. apelacio adminisibilis (lat. glaz. biskupovo dopuštenje da svećenik ispovijeda i propovijeda aprobativan 108 apsida aprobativan (lat. koža.) glaz. pravilan omjer u građi nekog glazbenog instrumenta aprioran (lat. approbator odobrava-telj) osoba koja vrši stručan pregled i odobrava puštanje u promet proizvoda u znanstveno-istraživačkim zavodima. appretiatio) određivanje cijene. a priori) fil. strahovanje. nesposobnost izvođenja nekih običnih pokreta i točnog shvaćanja značenja nekih stvari bez postojanja oduzetosti (paralize) apre (fr. večernje sijelo. approbatorius) v. predodžba. approxïmatio) približnost.) glaz.) prav. približavati aproksimitet fiat. moj apre aprecijacija (lat. sliveno appoggiaura čit.) prav. priznavanje nekome sposobnosti za nešto. approximativa) točka zbližavanja. bilo u teoriji spoznaje bilo u etici aprobacija (lat. sastanak ugovoren kasno navečer apretirati (fr. priznati nekome sposobnost za nešto aproksimacija (lat. tvornicama itd. apres) poslije. koji izražava odobravanje. vrijednosti nečemu. apođato (tal. nepromišljen priziv appoggiando čit. beznačajan i ništavan priziv appellatio inadmissibilis čit.) prav.) glaz. mat. ocjenjivanje aprehenzija (lat. sjajnost itd. tj. poimanje sadržaja neke predodžbe.) glaz. razumijevanje. apre supe (fr. slivanje tonova apraksija (grč. appropinquatio) približavanje. prilagođavanje. apre nu 1' deliž (fr. apprecatio) preklinjanje. glavno daje nama sada dobro (uzrečica iz doba pred francusku buržoasku revoluciju. poljoprivrednim dobrima. ocjena. approbare) odobriti na osnovi prethodnog ispitivanja. propušten. approximare približavati se) približiti.) aprobatoran (lat. appropriatio) prisvajanje. usrdna molba apres nous le déluge čit. priziv koji se može dopustiti ili prihvatiti appellatio deserta čit. vina. vučeno (u sviranju). apelacio inadmissibilis (lat. papir. zabrinutost aprekacija (lat. ili svojstva koja im daju veću vrijednost koju ti proizvodi dobivaju ovakvim dotjerivanjem. (žita. približno izračunavanje. s mnogo osjećaja appellatio admissibilis čit.) prav. da se tiska knjiga. ocjenjivanje otprilike aproksimativa (lat. približno pronalaženje korijena. tj. vezano. dopuštenje. apelacio te-merarija (lat. neosnovan priziv. kemijsko spajanje dvaju tijela pomoću trećega . mliječnih prerađevina i dr. vezivanje. odobrenje.appassionato (tal. povoljan sud o nečemu. uzimanje u posjed.

appropriare) prisvojiti. jedna od dviju točaka na eliptičnoj putanji nebeskog tijela u kojoj se ono nalazi na najvećoj odnosno na najmanjoj udaljenosti od tijela oko kojeg optječe. absolutum) činiti. tj. učiniti nešto apsolutnim. apsidiola. fiz. samovlašće. otići. apsolutna temperatura ona čija se nulta točka nalazi na —273°C . abscissa. apopsihija apsint (grč. u srednjovjekovnoj crkveapsidiola 109 apsorbirati' noj arhitekturi: stražnji. zagnojavati se apsces (lat. Absalom otac mira) jedan od sinova hebrejskoga kralja Davida. bezuvjetan. absen-tism) odsutnost iz mjesta kome netko stvarno pripada. čisti alkohol. med. oblik vladavine kod koje vladareva vlast nije ograničena ustavom. osobito u crkvama romanskog stila apsidna linija astr. astr. apscisna osovina pravac koji obično zauzima horizontalan položaj apscisija (lat. velika os eliptične putanje. oslobođenje. 2. osobito onih koje su građene u romanskom stilu apsidiola (lat. apsolutno 1. v. prelaziti u gnoj. apsinthion) bot. polukružni dijelovi crkava. broj.. absolvere razriješiti) gram. v. apsolutna težina težina tijela koja se dobiva običnim mjerenjem. ab-so!utus) slobodan od svih odnosa (ili: obveza. apsolutan (lat. neprisebnost. udaljiti se. neogra-nčena vladavina jednog Čovjeka apsolutizirati (lat. ograničenja) nezavisan. linea. odvojiti. pod apsentizam apsentizam (lat. rakija od pelina. gnojni čir.) geom. metastatični apsces zagnoje-nost koja se pojavi daleko od mjesta prvobitne oboljelosti. razumijevati. neograničen.apsolutist (lat. za masu gram. u Filozofiji religije: apsolutno biće. Bog. abs-cedere) odlaziti. tj. dužina koja spaja obje apside apsihija (grč. prilagoditi prema Čemu. apsolutne mjere koje imaju za osnovne jedinice centimetar. udaljen apsenteri (engl. apsolutni sustav mjera sustav u kojem su osnovne jedinice: za dužinu centimetar. za vinograd i si. grč. engl. fil. bolest živaca kao posljedica prekomjernog pijenja apsinta apsojucija (lat. absolvere) pristaša ili vršitelj neograničene vladavine apsolutiv (lat. Čist. progresivne paralize itd. vrijednost bez obzira na znak + ili —. absolvere) neograni-čenost. relativ apsolutizam (lat. u aposolutnom smislu . apsolutna vrijednost mat. neuvjetan. med. odvajanje. apsidos svod) 1. simbol lošeg sinovskog ponašanja apscedirati (lat. ubrizgavanjem mlijeka radi liječenja sepse. fiz. indikativ. za vrijeme sekunda. apsolutni broj. usp.aproprirati (lat. uskladiti aprovizacija (lat. savršen. apscisni pravac pravac koji je uzet radi određivanja položaja neke točke ili osobina jedne krivulje. abscessus) odlazak. ne-prisustnost duha. samovolja. potpun. apsis. absens. udaljavati se. abscin-dere otrgnuti. absolutio) oproštenje grijeha ih krivnje. a mazga je ispod njega pobjegla). nego samo za jednu. uvjeta. apsis) arhit. agr. apsyhia) nesvjestica. odsjeći. apscisa (lat. ret. osobito boravak irskih posjednika izvan Irske (apsenteri) apsida (grč. npr. absens) odsutan. apsinthion) med. apsolutni alkohol kern. gonoreje. gram i sekundu. fiksacijski apsces zagnojenost izazvana namjernim kemijskim podražajima. absolvere završiti. suprotno. bez obzira na njegov obujam. abscissio) odsijecanje. npr. gorka rakija apsintizam (grč. pomilovanje apsolut v. prema biblijskoj priči pobunio se protiv oca i bio ubijen (bježeći na mazgi pred progoniteljima zapeo je dugačkom kosom za hrastovo granje. shvaćati ili prikazivati nešto kao apsolutno. absenters) mn. otkidanje. a-providere) opskrbljivanje životnim namirnicama aprovizionirati (fr. dakle afel i perihel za planet ili neki komet te apogej i perigej za Mjesec. prisvajati. odvajanje. prekidanje apsentan (lat. apsolutno tlo ono koje se ni za koju drugu kulturu ne može racionalno upotrijebiti. gnojna upala tkiva. approvisionner) opskrbiti životnim namirnicama Apsalom (hebr. mala zborna kapela. u (Descartesovom) koordinatnom sustavu: mjerni broj (+ ili —) udaljenosti bilo koje točke u ravnini do or-dinatne osi.

čist pojam. koji razrješava. absolvere završiti) osoba koja je provela na sveučilištu ili nekoj drugoj visokoj školi propisano vrijeme i time stekla pravo na polaganje završnog (diplomskog) ispita apsolvirati (lat. absorptio. mislena imenica. udub-ljenost u misli.) apsorpciometar (lat. abstinens) pristaša apstinencije. usisavati. sredstva za ispiranje rana apstergentan (lat. kem. pril. savršeno. ne obazirati se na to.apsolutno (lat. absolutum) 1. pren. svjedodžba da je netko stekao pravo na polaganje završnog. ab-sorbere) usisati. rastresen. duhana. čin kojim se u želucu završava probava. grč. posebno. koji postoji ili je zamišljen da postoji odvojen od materijalnih predmeta. dubok. usisan apstencija (lat. neograničenost. neosvrtanje apstrakt (lat. 2. živjeti trezveno apstrahirati (lat. diplomskog ispita. metron) fiz. apsterzivan apstergirati (lat. neuvjetovano. ispirati. čista misao. mesa. trezvenjak apstinentan (lat. zamišljenost. teško razumljiv. bezuvjetno. abstinere) suzdržavati se od alkohola. dubokouman. potrošiti. vječno i nepromjenjivo (idealistički: Bog. abstractus) log. neimenovani broj. ab-solvere odriješiti) razriješiti. razrješnica aps6lvent (lat. abstractum) log. razrješni. prvi. jednostavno. zamišljen. školu apsorbencije (lat. radi što boljeg uočavanja i poimanja onoga što je u nečemu glavno. znanost čista znanost (za razliku od primijenjene). mesa. ono što je u mislima. duh. koji Čisti (ranu) apstinencija (lat. sredstva koja upijaju vlažnost iz drugih tijela apsorbirati (lat. odustajanje od nasljedstva apstergencije (lat. mesu. viši. emisija). im. absorptio) fiz. materijalistički: tvar).) u općem. v. trošiti. fiziol. obuzeti. neuvjetovanost. progutati. suprotno: relativno apsolutnost (lat.) opći pojam umjesto stvarnog predmeta apstraktan (lat. nejasan. negledanje. abstractum pro concreto čit. sasvim zaapsorpcija 110 apsurdan uzeti poslom nekoga. čistiti (ranu) apsterzija (lat. absorptivus) sposoban upiti ili usisati. duhanu. stvaranje pojmova. med. slučajno ili nebitno. sredstva za vanjsko čišćenje. mi-sleno (suprotno: in concreto) apstraktiv (lat. ispiranje. suzdržanost. abstersio) med. apstraktna. potpuna zauzetost (poslom. mudrovanje. rastre-senost. suzdržavanje od alkoholnih pića. stvarati misaone predodžbe. abstergentia) mn. in apstrakto (lat. čist čin mišljenja. mislen.: konkretan). savršenost. okaniti se toga apstrakcija (lat. abstersivus) med. apstraktan broj mat. uvlačiti u se. otpusni apsolutorij (lat. zamršen . koji postoji samo kao pojam (supr. odvajanje. nužno i bitno namjerno zanemarivati i ne obazirati se na ono što je u tome sporedno. oslobođenje. od nečega apstrahirati ne voditi o tome računa. obuzimati. npr. pojmovno odvojeno. trezven apstinirati (lat. fil. čista misao. in abstracto čit. osloboditi od (grijeha ili krivnje). primanje u sebe (supr. čišćenje (rana) apsterzivan (lat. abstentio uzdržavanje) prav. absorbentia) mn. mislima i si. abstergere brisati) prati. opće. stvar po sebi. prolazak probavljene hrane kroz crijevnu sluznicu u krvotok. duhana. abs-trahere) odvojiti. spolnim odnošajima. upijati. samo u mislima. spolnih odnošaja itd. abstergens) med. koji služi za ispiranje. apstinent (lat. relati-vitet apsolutoran (lat. pranje. završiti. razrje-šrio pismo. spolne ljubavi. čist.: relativnost. težak za razumijevanje. abstinentia uzdržavanje) trezvenost. abstractio) log. teorijski. gram. ekstrakt nekog soka ili alkohola apstruzan (lat. osnovni uzrok svim pojavama. taman. absolutus) bezuvjet-nost. supr. potpuno zaposliti apsorpcija (lat. apstraktum pro konkreto (lat. abstractivum) kem. upiti. abstrusus) skriven. abstinens) koji se suzdržava od uživanja u alkoholu. zatvoren. odvajati u mislima. sprava pomoću koje se određuje sposobnost tekućine za upijanje plinova apsorptivan (lat. misaoni. usisavanje. absolutorium) razrješenje. neograničeno. absolutorius) koji oslobađa. upijanje. ovladati.

) u rimsko doba naziv za grad na desnoj obali Dunava kraj starog Budima u Mađarskoj. osobitost i poznavanje arapskog jezika. absumptio) trošenje. istrošenost. area površina) jedinica za mjerenje površina = 100 m2 ara (lat. osobito vješta tkalja iz Lidije.) aptrajbati (njem.) to-fanska voda. karbonat vapna. arabesco) 1. jako i svestrano olupavanje tijesta apunto (tal. akva Bineli (lat. besmislen. nerazumljivost. apus. znanost o beskrilnim kukcima (paucima. žrtvenik arabatan (tur. bezbojan ili žućkast mineral. amfiteatar. zapržiti apterologija (grč. usp. abstreiben otjerati) kuh. fantastične linije u slikarstvu.) dovesti do besmisla apsurdnost 111 arahnolog apsurdnost (lat. kristalizira po rompskom sustavu arahiodaktilija (grč. bubama i dr. nepriličan. akva destilata (lat. dobiva se od arapske gume i nekih drugih biljnih sluzi arabist znalac arapskog jezika. apsurd apšmalcati (njem. arapske književnosti i umjetnosti. zapravo slike iz biljnog svijeta budući daje Arapima vjera zabranjivala slikanje ljudi i životinja. absurdum nemoguće) v. uvarak apsumpcija (lat. izumila neka vračara Toffana (trovala je polako i neprimjetno. arachne. otrovna tekućina koju je navodno oko god. a-pteros beskrilan) zool. Akvinikum (lat. prekomjerna dužina prstiju na ruci i nozi Arahna mit. pobijeđena Atena pretvorila ju je u pauka arahniti (grč. npr. ugledati se na Arape. natjecala se je u tkanju s božicom Atenom. lat. paucima slične životinje. absurditas) logička nemogućnost. osobito: poznati medicinari srednjeg vijeka koji su bili pod utjecajem arapskih liječnika arabizam osobina arapskog jezika. upotrebljavati u govoru arapske riječi.apsud (lat. hrom) vrsta raka listonošca aqua Binelli čit. začiniti. harabi) trošan. pa su je rado primjenjivali za "nedužno" usmrćivanje političkih protivnika) Aquincum čit. daktvlos prst) med. glupost apsurdan (lat. arachne) med. arachne pauk) mn. eidos oblik) zool. izmučenost apsurd (lat. arahnitis arahnoida (grč. pauci arahnoliti (grč. 2. pokvaren. kamenje s otiscima morskih zvijezda. govoriti arapski. lithos kamen) geol. geol. arachne. riječ uzeta iz arapskog jezika arabizirati napraviti na arapski način. arapske književnosti i dr. logos) poznavatelj (ili: proučavatelj) znanosti o paucima arahnologija 112 arbitraža . pohaban. appunto) trg. dotrajao. arabicitas) bit. arabotedesco arap-sko-njemački) mješavina maurskog. upala paučinaste moždane opne. izraz kojim se označuje npr. arabinoza vrsta šećera. arachne pauk.) oltar. arahniti arahnolog (grč. ad apsurdum (lat. eidos oblik) mn. destilacijom pročišćena voda aqua toffana čit. v.) kern. akva tofana (tal. v. abschmalzen) za-mastiti. u umjetnosti arabotedesko (tal. sudare cijediti) prokuhana tekućina. rabatan arabeska (tal. ad absur-dum čit. besmislenost. nerazumljiv. nepodoban. voda za umirivanje krvi (nazvana po otkrivaču Binelliju) aqua destillata čit. arachne. arachne pauk. arachne) med. smiješan. zool. u baletu: figura kad plesač stoji na jednoj nozi arabicitet (lat. upropašten.) farm. rimskog i gotičkog stila u slikarstvu i kiparstvu aragonit min. sklon propasti. vrijedne iskopine. paučinasta moždana opna arahnoidi (grč. ab od. 1700. arah-noditis arahnoditis (grč. npr. ukras u arapskom stilu. javna i privatna kupališta i dr. ruševan. slik. absurdus) logički nemoguć. aranea pauk. besmislica. ar (lat.bez noge. mjenica za izmirenje nekog duga apus (grč. arahnoliti arahnitis (grč. otrcan.

no nemilosrdno istrijebljeno od španjolskih osvajača. mode i dr.) vrsta vinove loze. prisutni svjedok. Arbeit rad. pr. arbitratio) procjenjivanje po vlastitom nahođenju. do 650. trg. razdaljina. e. najutjecajnija. aranea pauk. arbitrari presuđivati kao izabrani sudac) izabrani sud. arbitrarius) koji presuđuje po osobnom uvjerenju. male. oporavljam se) veseliti se. obiteljsko stablo.) arbitracija (lat. srediti. grafo pišem. sloboda opredjeljivanja arbitrirati (lat.arahnologija (grč. znanost o paucima. poček Arameja stara oznaka za Siriju i Mezopotamiju aramejski jezik najrašireniji jezik u srednjoj Aziji od 300. arahiologija aranžer (fr. sređivati. n. logia) zool. bu-reau ured) ured za posredovanje rada. arcus luk) 1. arbitralis) koji se tiče izabranog suda arbitraran (lat. spremiti. složiti. glaz. arbor genealo-gika (lat.) slobodna volja. izabrani sudac arbitraža (fr. samovoljan.) rad na njivi. napraviti sporazum aranžman CY. svojevoljan. rok. obrada. neutemeljen. jedinica za mjeru papira arakača (lat. trg. Arracacia xanthorhiza) bot.) mn. rodoslovlje . arbitrari) bank. sudac u nekom sporu. ukusa. sporazum. Arbeit rad. raizo odmaram se. pol. razmak. ocjena. meksička biljka iz porodice šti-tarki araluk (tur. rješavati po svom mišljenju i nahođenju. uređivati. radovati se. najmjerodavnija osoba u spornim pitanjima (umjetnosti. slobodan izbor. aramejsko pismo semitsko pismo iz kojega se razvilo hebrejsko pismo aramon (fr. važan za izučavanje židovskih i starokršćanskih spisa. shvaćanje. poravnanje. priređivač aranžirati (fr. uživati gledajući nešto. sud izabranog suca. v.) antičko ime za otok i grad Rab arbajtsbiro (njem. orkestracija aratura (lat. despot. arbitrari) procjenjivati. presuda izabranog suda. rješavanje me arbitražni posao 113 arendar đudržavnih sporova pomoću komisije u kojoj su. promatrač. grč. otporna prema biljnim bolestima (osobito se uzgaja na jugu Francuske) arancini (tal. glavna. uređenje. fr. međuprostor. umijeće da se po paučini predvidi kakvo će biti vrijeme arajdati (grč. arachne. Arba (lat. arbiter) izabrani sudac. grč. slobodno opredjeljivanje arbor genealogica čit. vremenski razmak. samovolja. približan arbitrator (lat. suđenje izabranim sudom..) 2. institucija njemačke nacističke vladavine koja je propisivala da svatko mora provesti određeno vrijeme na fizičkim radovima u službi zajednice arbitar (lat. r^d. suditi. tlaka (u srednjem vijeku) Araukanci (Arawak) nekada moćno indijansko pleme. poslovanje pri kojem se iskorištava cijena jednakih burzovnih objekatf na raz ličitim tržištima. aranea. za zapošljavanje nezaposlenih radnika arbajtsdinst (njem. izmirenje. aralvk) dogradnja uz kuću. izravnati. arrangemen * uređi-mje. lat. osim predstavnika zavađenih strana. i neutralni delegati arbitražni posao (lat. priređivati. mijenjati (ili: razmjenjivati) domaću valutu za drugu valutu po utvrđenom tečaju arbitrium liberum (lat. arbitrage. posao kojim se traži način kako bi se najbolje izmirio dug u inozemstvu ili kako bi se najpovoljnije naplatilo neko potraživanje arbitrij (lat. e. logia) zool. samovoljna procjena arbitralan (lat. šećera ili od soka kokosovog oraha arak (lat. naslađivati se arak (ar. n. opisujem) opisivanje pauka araneologija (lat. neograničeni gospodar. nagoditi se s vjerovnicima. vrsta jake rakije od riže. arranger) urediti. mali hodnik. volja. mišljenje. danas ih ima na području Brazila i Venezuele araukarija vrsta crnogorice. arrangeur) obradivač.) rodoslovno stablo. raspored. preradba. arbitrator) sudac kojega biraju zavađene strane radi rješavanja nekog spora. presuđivati kao izabrani sudac. prirediti. arbitrium) presuda. spada u skupinu semitskih jezika. osušene i poše-ćerene naranče araneografija (lat. Dienst služba) "radna služba".

pren. moždana masa malog mozga koja je u presjeku slična dr-vetu arborescencija (lat. pren. hrvač arenda (lat. Areios pagos) 1. arduus strm) strmost. simbol surove hrabrosti. pješčana kupelj arenant (lat. arboretum) škola u kojoj se uči poznavanje bilja. kao drvo arborikultura (lat. hidrometar areometrya (grč. arborescere) pretvarati se u drvo. usp. žestoko. vrsta grube svile iz Smirne ardasina (fr. Ares) mit. pren. trkalište u cirkusu. poprište borbe i igara u cirkusu (amfiteatru) kod Rimljana. polje borbe. 3. žustar.Arbor Ruminalis ili Ruminalis ficus (lat. koji pripada bogu rata Aresu. arbor vite (lat. arrérager) biti u zaostatku s primanjem. vještina napadanja i obrane utvrđenih mjesta areraže (fr. rada i si. me-triaj fiz. gradilište.) nađ-liječnik svetog. srčano arduitet (lat. botanički vrt arboriforman (lat. "životno drvo". bog rata. arkcijus jus (lat. bliže (ili: preče) pravo. muka area (lat. arborisatio) prirodno stvaranje oblika drveta na kamenju. arbor drvo) tekućina za prskanje raslinja i drveća radi zaštite od zaraznih bolesti arcato čit. arrendare) dati ili uzeti zemljište u zakup. neplaćena kamata areražirati (fr. tektoniki) voj. pravo prednosti arctius mandatum čit. crven krug oko upaljenog mjesta. neplaćena zakupnina. metron) fiz. arenatio) med.) prav. prsten oko prsne bradavice.) anat.) glaz. tegoba. arborescentia) ras-tenje (ili: razvijanje) u obliku drveta (kod kristala). sprava za mjerenje gustoće i specifične težine tekućine. velika teškoća. ardassine) trg. pooštrena zapovijed ardasa (fr. zbor uglednih i nepristranih sudaca areotektonika (grč. Areios Aresov. vojsci. zaostala plaćanja. arena) borac u areni. arbor drvo) onaj koji se bavi uzgajanjem drveća i ostalog bilja arborizacija (lat. prevlačeći gudalom archiiatrus Sancti Palatini (lat. odrvenjenje arborescirati (lat. cultura) uzgajanje drveća i ostalog bilja arborist (lat. ugovor o davanju zemljišta u zakup arendar (lat.) površina. zakupiti areola (lat. arrenda) zakup zemljišta. ardito) voj. areale) područje na kojem je raširena neka biljna ili životinjska vrsta arena (lat. arbor drvo. ne biti isplaćen Ares (grč. astr. arrendator) zakupac zemljišta arendirati (lat. poprište. arkcior citacio (lat. ardasse) trg. vrsta fine perzijske svile ardentan (lat.) prav. ardens) gorući. određivanje gustoće i specifične težine tekućine Areopag (grč. carskog dvora u starom Rimu.) glaz. biljni otisak arborni (lat. araios rijedak. vojnik jurišnih odreda naoružan ručnom bombom i nožem ardito (tal. arrendarius) onaj koji daje zemljište u zakup arendator 114 argo arendator (lat. areola) malo. arkato (tal. krug oko Mjeseca areometar (grč. najstariji i najugledniji sud u Ateni čije je sjedište bilo na tom brežuljku. arkcijus man-datum (lat. oštriji (ili: pooštren) poziv pred sud arctius jus Čit. plah. arenacija (lat. gumno areal (lat. odrvenjavati arboretum (lat. usijan. mala šupljina između tkiv-nih snopića: med. tj. araios rijedak. 2. u tal. rata i ratnih užasa . vreli. gravimetar. arboriformis) koji je u obliku drveta.) borilište posuto pijeskom.) prema legendi: smokva pod kojom je vučica dojila Romula i Rema arbor vitae čit. revan ardit (tal. sin Zeusa i Here. smjelo. zapadno od Akropole u Ateni. slobodno mjesto. silan. anat. nasad raznovrsnog bilja. žarki. zažaren. arrérages) mn. brežuljak posvećen bogu rata Aresu. vatren. arhijatar arctior citatio čit.) prav. area. dugovi.

kad netko. javno prozivanje vjerovnika (kod stečaja) arestirati (lat. sadržaj ili izvadak iz nekog djela argumentacija (lat. osoba koja sudskim putem traži stavljanje zabrane arestat (lat. argot) jezik pariških ulica i polusvijeta. prav. govor određene socijalne skupine argon 115 arheget argon (grč. npr. potkrijepljen dokazima argumentirati (lat.. lopovski. argiri-jaza argirijaza (grč. uze. vrsta glavonožaca Argonauti (grč. zatočenik. argyrion srebro) med. obrazlagati argumentum ad hominem (lat. obrazloženje). nauk (ili: naučavanje) o vrlini. pakvon. zadržati. otkriven 1894. već na osobinama ili položaju onih koji je iznose. mirisa i ukusa. metalna smjesa slična srebru argiromanija (grč. novac argentum foliatum (lat.) lisnato srebro argentum vivum (lat. dokaz koji se ne zasniva na samoj stvari. mandatum) prav.944. tj. naredba o uhićenju. metron) sprava za ispitivanje srebra argentum (lat.) živo srebro. modrosiva ih crnkasta boja koja se ponekad javlja na koži nakon duže unutarnje uporabe srebrnih preparata argirizam (grč. uze. cinka i nikla. argyrion srebro) med.) 1. plemeniti (inertni) plin bez boje. mania pomama. zaustavljati.arest (tal. argumentum dokaz) koji daje (ili služi kao) dokaz (razlog. nautes brodar) zool. koji obrazlaže. slitina bakra. zatvaranje. argentum srebro. dokaz koji nije strogo logičan nego više prilagođen sposobnosti razumijevanja ili interesu slušatelja. argyrion srebro.) dokaz batinom. argental. rešt arestacija (lat. aretirati (fr. lako razumljiv. znak Ar. pakvon. v. vještina dokazivanja. zaključivanje. usp. staviti zabranu aretologija (grč. raspravljač argumentiran (lat. v. dokazni argumentator (lat. arrestans) uhićenik. starogrčki junaci koji su na svojoj lađi Argo pod Jazonovim vodstvom otplovili do Kolhide kako bi donijeli zlatno runo argonautika (grč. nemajući drugih dokaza. zadržavati. argumentatio) dokazivanje. dokaz. bubrega i jetara argiroida (grč. arrestatus) prav. aretirati. 2. argumentum) dokazno sredstvo. nautes brodar) mit. argirijaza argo (fr. nautes) povijest pohoda Argonauta u Kolhidu. pakfong. argentum) v. obrazloženje. pakvon argentometar (lat. kse-non argonaut (grč. obrazlaganje. usp. argos nedjelatan. argumentator) onaj koji navodi dokaze. arrestum) zatvor. pojave kroničnog trovanja srebrom: argirijaza i degeneracije pluća. dugotrajan i opasan pothvat argotirati (fr. atomska težina 39. kaž-njenik. Argo. lijen) kem. Ša-trovački govor.: 'Taj prijedlog nije dobar jer je predlagač loš čovjek" argumentum ad veritatem (lat. bogatstvom argiroza (grč. arrestatio) uhićenje. zaključivanja. argyrion) med. argentan argentan (lat. obustavljati. uhititi. koji zaključuje. dio etike argental (lat. redni broj 18. argentum srebro) 1. arrêter) zaustaviti. kripton. popularan dokaz. argyrion. argumentum bakulinum (lat. grč. mangupski. Argo. neradan. razlog. element. arrestare) v. usp. zaključivati. dokazuje nešto silom . arresto. argumentosus) bogat razlozima. argot) izraz ili osobitost šatrovačkog govora argument (lat. arrestatorium sc. zatvoriti. argumentari) navoditi kao dokaz. govoriti jezikom koji ne razumije svatko argotizam (fr.) dokaz koji proizlazi iz općepriznatih i znanstveno utvrđenih istina argumentum baculinum čit. obustaviti. zatvor arestant (lat. živa argirija (grč. argentum) srebro. lat. onaj dio dokaza na kojem se taj dokaz zasniva. arete vrlina. zaključivanja argumentativan (lat. eidos oblik) umjetno srebro. osoba protiv koje se traži stavljanje zabrane arestatorij (lat. logia) fil. argyrion) med. dokazivati. neon. način dokazivanja. ludilo) želja (ili: strast) za novcem. argoter) govoriti šatro-vačkim jezikom. upotrebljava se za punjenje žarulja i daje sivkastu svjetlost.

archo vladam. arhaističan arhajski period v. pren. Argos. zametak) zool. poglavar većeg samostana ili više samostana Arhimed (grč. starješina svećenika arhilohijski (grč. prid. dokazivanje neke tvrdnje na osnovi toga što su svi oduvijek tu tvrdnju smatrali istinitom Argus (grč. pr. episkopeo) pravosl. korablja (lađa).argumentum e consensu gentium čit. arche početak. pren. počasno zvanje za đakona arhiepiskop (grč. npr. archaios star. "obzirni") najveći matematičar i fizičar staroga svijeta (287—212 pr. sin Zeusov i Niobin. archi-hierarchia) dostojanstvo prvosvećenika. archi-mageia) vrhovno čarobnjaštvo. logia) početna znanost. starinski način izražavanja arhaizirati (grč. baviti se proučavanjem starog vremena i kulture. prapismo. argumentum e konsenzu genci-jum (lat. grafo) opisivanje starina. bot. Argus) mit. postanak života u njegovim najjednostavnijim počecima iz tzv. arhce. osobito: prvi otisak.). archaios star) gram. prastvaranje. spora) stanica od koje nastaje tkivo koje stvara trus-ke kod paprati arhetip (grč. e. archa kos) starinski.pra-. gonos) mn. nadbiskupija arhidakon (grč. i 640. po nekim dijelovima sličan reptilima. prvi. arch-egetes) voda. koji ne potječe iz starog vremena. uhoda. anorganske tvari. praarhibiskup (grč. archailogos) onaj koji se bavi starinama i poznaje starine. arheološki arheopteriks (grč. čuvar Zeusove ljubavnice Ije koju je Hera pretvorila u kravu.predmetak koji u složenicama znači: glavni. arche. starinski) 1. archo. zajedljiv. prid. medomai brinem se. episko-pos nadzornik) nadbiskup.) log. archimandrites) pravosl. glavni episkop arhiepiskopija (grč. povijest stare umjetnosti. Archiloxos) poet. zoon živ stvor) razdoblje u razvoju Zemlje (između arhaika i paleozoika) arhesporij (grč. episkop arhihijerarhija (grč. archos. Argusove oči vrlo budne. 2. arhiepiskop arhiblast (grč. osnove znanosti o čovjeku arheografija (grč. arheografski arheolog (grč. arche. tj. veoma oprezan i savjestan čuvar. arche početak. nego je samo napravljen. stooki div. usp. počinjem) arh. vladika. archo prednjačim. arhetipi otisci (ili: primjerci) prvog izdanja arhi. arche početak. po Zeusovoj zapovijedi ubio ga je Hermes. tako se zove više vrsta stihova koje je prvi pisao najstariji grčki liričar i jampski pjesnik Arhiloh (između 680. prazametak arhidijeceza (grč. visoko svećenstvo arhijerej (grč.nad-. nad. Arhimedov za- . napisan ili prilagođen ukusu ih duhu starog vremena. dioikesis uprava) duhovno područje nadbiskupa. upotrebljavati u govoru i pisanju arhaizme arhajski (grč. arch-hiereus) pravosl. blastos klica. tobožnja vještina pravljenja zlata i srebra arhimandrit (grč. n. staro-. podrugljiv u govoru ili pisanju arhimagija (grč. poglavar. original. zastarjela riječ ili zraz koji se danas. n. gigno-mai stvaram) biol. archos. archi-hierarches) pravosl. više ne upotrebljava. pažljive. titula spartanskog kralja u Li-kurgovom zakonu arhegonije 116 arhitektonika arhegonije (grč. osobito antičku umjetnost i znanost arheologija (grč. archaios. spontano nastajanje života. prvosvećenik. uvijek otvorene oči kojima ništa ne može promaknuti arhaičan (grč. fosilni kralježnjak veličine goluba. žučan. ej. archaiologia) znanost koja proučava ostatke i spomenike materijalne kulture starih naroda (osobito se bavi antikom). prapočetak. ženski spolni organi kod nekih bescvjetnica i mahovina arhelogija (grč. u običnom pisanju i govoru. "koji zna predviđati". archaiopteryx) zool. područje pod duhovnom upravom arhiepiskopa arhigonija (grč. koji zaista potječe iz starog vremena. dakle "oprezni". archetvpon prauzorak) praslika.(grč. abiogeneza arhihijerarh (grč. špijun. archos. lat. diakonos sluga) pravosl. azojski period arheget (grč. archaismos) gram. prauzor. starinski arhaizam (grč. potječe iz pretpovijesnog doba arheozoik (grč. a po drugim opet ptici. najstariji đakon. archo. episkopos) pravosl.

pren. povelje. archon) vladar. architekton) znanost o građevnoj umjetnosti. regnvmi prsnem) krvarenje iz debelog crijeva ari dan (lat. napjev. garde tjelesna straža) četa koja brani uzmicanje. kći kret-skog kralja Minosa i Pasifaje. glavna greda koja povezuje dva ili više stupova i leži na njima arhiv (lat. otuda: Arijadnina nit sredstvo da se čovjek izvuče iz neke teške situacije arijanci mn. arijevci arijanizam naučavanje aleksandrijskog svećenika Arija (4. slabost aries (lat. ariditas) suhoća. lat. građevinarstvo. archivarius) upravitelj (ih: nadzornik) arhiva arhivolt (tal. tj. arijski jezici svi indoeuropski (indogermanski) jezici Arijel (hebr. u starom vijeku ratna sprava (s ovnujskom glavom) za razbijanje zidina. arrière straga.) ovan. melodija Arijadria (grč. između Grčke i Male Azije arhitekt (grč. znanost o sustavu arhitektonski (grč. kila. za žrtveni oltar. posljednja obrana arijer-garda (fr. aridura) med. pjesmica Arijevci 118 aritmomanija . gubi na svojoj težini onoliko koliko teži istisnuta tekućina arhipelag (grč. renesansnoj i baroknoj arhitekturi). sušenje. graditelj arhitektonika (grč. Ariadne) mit. kele kila. za grad Jeruzalem. osobito istaknut kao dobročinitelj u Shakespearovoj drami Oluja arijer-ban (fr. suša. arya. ime kojim su indoeuropski (arijski. zaštitnica arijeta (tal. archivalia) spisi koji se nalaze u arhivu. architektonikos) građevni. fr. grč. suhoparan ariditet (lat. poglavar. Indogermani. sušnost. archi-pelagos) otočje. koji odgovara pravilima građevne umjetnosti. zaštitna četa. gradi arhitektonski 117 arijeta teljstvo. koji pripada arhivu. neplodan. archivolto glavni luk) arhit. pomogla Tezeju. graditeljstvo. archos Čmar. u gotičkoj i romaničkoj arhitekturi: niz . rimskoj. u novije doba ovim se imenom nazivaju svi Indoeuropljani (Indogermani). ar-chitectura) građevna umjetnost. najviši državni činovnik u Ateni nakon propasti starog kraljevstva arhoptoza (grč. mršavost. mr-šavljanje. jalov. umijeće izrađivanja znanstvenog sustava. suhoparnost aridura (lat. archivum. polukružni luk koji spaja dva stupa (u helenističkoj. zaštitnica. Perzije i Irana sami sebe nazivali. st. aria. spržen. aridus) suh. air) skladba za jedan glas uz instrumentalnu pratnju. koji se tiče nekog znanstvenog sustava arhitektura (grč. neplodnost. koji radi u arhivu arhocela (grč. arietta) glaz. ali ju je on ostavio na otoku Naksu. nego običan čovjek Arijci (sanskr. ptosis pad) med. uronjeno u tekućinu. spadnutost debelog crijeva arhoragija (grč. odstupnica arijergarda (fr.kon fiz. načini zidanja. u književnosti: vodeni ili zračni duh s dobrim svojstvima. arija) mn. način pjevanja. arrière-ban) voj. mala arija. bruh debelog crijeva arhont (grč. architekton) onaj koji se bavi građevinarstvom. archeion vladina ustanova) mjesto gdje se drže i čuvaju spisi. pristaše i pobornici arija-nizma. dokumenti arhivist (lat. archos. pren. arrière-garde) voj. od Arhimeda pronađeno pravilo da svako tijelo. koji su Često ukrašeni kipovima arhivski (lat. prvobitno: otoci u Egejskom moru. isušen. Aries Ovan (zviježđe u Zodijaku na sjevernoj nebeskoj polutki) arija (tal. mršav. archivum) koji se tiče arhiva. pismohrana arhivalije (lat. bruh) med. indogermanski) stanovnici Indije. mršavost. archos čmar. inženjer arhitekture. architekton. jalovost. raspored građenja. koji se nalazi u arhivu. lukova glavnog crkvenog portala. "božji lav") simboličko ime za junaka uopće. archo. projektant građevina. perz. trabs greda) arhit. lat. Indoeuropljani. građevni stil arhitrav (grč. Arijevci.) koji je tvrdio da Krist nije Bog. da pomoću klupka konca iziđe iz labirinta te pobjegla s njim. nakon što je ubio Mino-taura.

v. n.Arijevci (sanskr. lutrije i dr. sanduk) 1. sredstva koja pomažu porađanje. plemstvo aristokrat (grč.). arca kovčeg. laktaš arivizam (fr. osiguranje života. pobijedio ga Cezar Aristarh (grč. dolazak. pr. arithmos broj. aristokrateomai imam aristokratski ustav) aristokratski sustav vladavine. kratos moć. ljubav prema aristokraciji i aristokratskim načelima aristolohici (grč. locheia porađanje) mn. n. ludilo) nagon za stalnim brojenjem svega i svačega (bolesnik broji korake. prema priči. progresija aritmetika (grč. ariozo (tal.) glaz. arithmetikos) koji spada u računanje. aristokrates) plemić po rođenju ili položaju. arithmos broj. jedna od najznačajnijih osoba opisanih u Cezarovu djelu De bello Gallicio. prijatelj i član aristokracije. pr. strog i pravedan sudac u pitanjima umjetnosti. vrsta bora (listopadna biljka) aritmetičar (grč. Larix europaea) bot. Arijci Arion slavan pjesnik i svirač s grčkog otoka Lezba (oko 600. logia) znanost o brojevima. stube. demos narod. Platonovog učenika. aristos najbolji) staroaten-ski državnik s nadimkom "Pravedni" (umro oko 467. umijeće računanja. nepravilno kretanje. aristokratia) vladavina plemstva. neskladnost. nepravilnost u ritmu srčanih otkucaja aritmogrif (grč. im. aristos najbolji. geometrijska sredina. e. mit. med. skočio je s broda u more ne bi li se spasio od razbojnika: u vodi ga je dočekao i iznio na obalu delfin kojega je zanio svojom pjesmom arioso čit. kratko melodično djelo koje se umeće u recitativ Ariosto (Ludovico. starogrčki zaštitnik lova i stada. techne) mat. lak-taštvo arizacija (sanskr. arithmos broj. ma-nia bijes. 1474—1533) pisac prvih komedija na talijanskom jeziku (pisao i latinska djela. u obliku arije.). Aristoteles) fil. naučavanje grčkog filozofa Aristotela (384—322 pr. politička aritmetika primjena aritmetike na društvene i državne ustanove (npr. 58. vladavine plemića aristokratizam (grč. v. usp.). dragocjenosti . arithmos broj. znanost o brojevima. manteia proricanje) proricanje iz brojeva aritmometar (grč. relikvije i dr. sin Apolona i nimfe Kirene Aristid (grč. aritmetička sredina nekih brojeva je zbroj tih brojeva podijeljen brojem od onoliko jedinica koliko je tih brojeva. grifos zagonetka) zagonetka izražena brojevima aritmologija (grč. Aristarchos) najveći alek-sandrijski gramatičar.e. arriver postići. e arith-metike tj. učitelja Aleksandra Velikog i osnivača peripatetičke škole ariš (lat. onaj koji je vješt u računanju aritmetički (grč. vlast) vladavina plemstva i naroda Aristofan starogrčki komediograf. računski. koji se može predočiti ili riješiti brojevima. n. plemićki stalež. pren. n. dovezena roba arivist (fr. arithmos broj. pr. dolazak brodova u luku. med. pjevajući.) aritmomantija 119 armater aritmomantija (grč. arriviste) bezobziran lovac na zvanja i položaje. svjetski je glasovit po svome epu Orlando furi-oso (Bijesni Orlando) Ariovist vladar germanskog plemena Sveva. arrivage) pristajanje. e. prozore na kućama kraj kojih prolazi itd. karijerist. aristarh-ski Aristej mit. aristos. pr. e. 2. lađa (u obliku kovčega) u kojoj se starozavjetni Noa spasio od potopa te se ploveći zaustavio na vrhu planine Ararat. poznat kao kritičar Homerovih i Pindarovih pjesama. arithmos broj. e. n. arriver postići) osobina onih koji bezobzirno žele doći na neki položaj ili postići neko zvanje. arua) pretvaranje u Arijce arka (lat. arithmetikos) onaj koji se bavi aritmetikom ili zna aritmetiku. simbol pravednosti i nesebičnosti aristodemokracija (grč. jedan od najvećih komediografa uopće (452—388 pr. dovoz robe. agua) mn.) aristokracija (grč. osobito o tajanstvenim i čudnim svojstvima brojeva aritmomanija (grč. osobito čišćenje poro-dilje aristotelizam (grč. me-tron) sprava za računanje arivaža (fr. u starokršćanskoj crkvi: posuda u kojoj su čuvane euharistija. arhythmia) nedostatak ravnomjernosti.) aritmija (grč.

3.. arkanum (lat. krivljenje kostiju u obliku luka arma (lat. drz-nuti se. zvala "nepobjediva" flota Filipa II. strategijsko-operativna jedinica kopnene vojske i zrakoplovstva. mali naoružani brod. pastirski. kol arko (tal. pastirskog predjela u sredini Peloponeza. vlasnik gusarskog broda. arquebuse) stara puška s kokotom i dugom cijevi. arcus luk) glaz. armoriai. gusar. drzak arogirati (lat. suženost utrobe i zatvorenost kao posljedica toga. jačati. arkeo izdržavam) geol. mađarski plemići koji nisu imali svog imanja. arco. gudalo. Arkadoi) mn. grad. arkadikos) koji je iz Arkadije. poslao protiv Engleske) armadilja (šp. nad-svoden hodnik. sočna tvar kod biljaka aromatici (grč. st. armadilla) pom. 2. žena sposobna zavesti armija (lat. prav. 5. tajno sredstvo arkatura (fr. razmetljiv. arktikos sjeverni) područje oko Sjevernog pola arktos (grč. uraslost nokata u meso arkuacija (lat.) oprema. solium mrtvački sanduk od kamena) umjetnički izrađen starokršćanski grob u katakombama sa svodom u obliku luka arkoza (grč. stup podupirač arkebuza (fr. uzeti pod svoje aroma (grč. onaj koji se razumije u grbove arogancija (lat. ar-milarna sfera stari astronomski instrument (u obliku koluta ili kugle) za određivanje položaja zvijezda na nebu armirati (lat. armorale) poznavatelj grbova. vojska. npr. onaj koji je u vezi sa zviježđima Velikog i Malog medvjeda Arktik (grč. arctura) med. oklopljavanje broda. arcanus tajanstven. stezanje nekog dijela tijela zavojem arktički (grč. "armija beskućnika" armilaran (lat. drskost. pren. armée) 1. nego su živjeli samo od službe u vojsci armater (fr. staviti (ili: stavljati) oznake na početku glazbenog komada. lat. oružana sila. naoružanje. pješčanik od granitnih gnajskih stijena arktacija (lat. bezobrazan. začini aromatičan (grč. osobito carinski armalisti (mađ. pren. naoružati. arcade. lat. Arkadia. u obliku koluta. mala ratna flota.) voj. ugodan miris eteričnih ulja. pren. armateur) pom. aroma) miris. prisvojiti. tj. arrogans) napuhan. areatito) med. naivan. u Španjolskoj: oružana sila. armare) 1. pjesnici pastirske poezije arkanist (lat. naoružan trgovački brod. fr. voj. armilla grivna. pojačati snagu magneta pomoću željeza. mirisne tvari. koju je 1588. arcanum tajna) tajni lijek. pom. gord. 4. lat. npr. arrogare) usuditi se.umetanjem željeza. tj. coll arco čit. lat. sjever arktura (lat. arcus luk. bezobzirnost arogantan (lat. arrogantia) napuhanost. kako se prave sredstva za uljepšavanje. arktikos sjeverni) koji se nalazi oko Sjevernog pola. glaz.) oružje. umjetne arkade. stanovnici Arkadije. seoski. preteča današnje puške arko (tal. arma oružje. svodna oplata arkbutan (fr. idiličan Arkađani (grč.arkada (fr. e arktos Veliki medvjed. zakupnik broda koji priprema svoj brod na daleki put. arc-boutant) arhit. "armija nezaposlenih". Veliki i Mali medvjed (skupine zvijezda). uobražen. aroma) mirisan. pren. ohol. tajan) poznavatelj tajni u pojedinim strukama. arma oružje) mn. aromatica) mn. arcature) niz malih slijepih dekorativnih arkada.) gudalom arkosolij (lat. ratna sprema. ^pojačavanje snage magneta . ime lijepe i moćne čarobnice u Tassovom spjevu "Oslobođeni Jeruzalem". oholost. potporni poluîuk. armalis. 2. pomorski razbojnik armatura 120 arpeggio armatura (lat. prisvajati. sužavanje. 3. mnoštvo. potez gudalom. naoružanje i posada nekog broda. narukvica) okrugao. od srednjeg vijeka: obiteljski grb armada (šp. aroma. gusarski brod. opremiti. koji ugodno miriše. povećati nosivost zida željezom i cementom. sa začinom . arcuatio) med. opskrbiti ratnom spremom. armorale) knjiga s grbovima armorist (lat. metalni dijelovi'u građevinarstvu Armida lit. fiz. pomlađivanje itd. arcata) arhit. polukružni otvor arkadijski (grč. snažiti armorijal (fr. fiz. Velika kola) astr. osobito ratna flota (ovako se u XVI.

kem. arrosement) zalijevanje. biljka zijevalica arsonvalizacija (lat. oksidirana krv. arterialitas) fiziol. žila kucavica (opći naziv za krvne žile koje vode krv iz srca u pluća ili iz srca u ostale dijelove tijela. Aharon. arpicordo) glazbeni instrument po zvuku sličan harfi. začiniti. fiziol. dijelio se na osam urupa. a svaki urup na četiri greha). jela i dr. krvna žila. proučavanje arterija . nasilnik. trg. posao. staviti miris u nešto. navodnjavanje njiva. arrodere. niz razlomljenih akorda arpeggio Čit. doplatiti. ektasis pomicanje) med. arpedžatura (tal.) nova umjetnost na prijelazu iz 19. arteria žila. glavna prometna ulica u gradu i si. arterialisatio) fiziol. slaboumnost. ar nuvo (fr. osvježavanje. zasuti vatrom. 1500 aršina — 1 vrsta (1066. začinja-vati Aromun pripadnik jednog ogranka Rumunja.93. Aaron) stariji brat Mojsijev. arrostia) med. arpedžo (tal. pren. lat. vita brevis (lat. polijevanje ulica. bombama. aroma) stavljanje mirisa (ili: začina) u lijekove. arteriozitet arterijalizacija (lat. ludilo. arrosage) zalijevanje. arterijalitet (lat. arslan. mjera za dužinu (između 65 i 75 cm. pren.781 m) art nouveau čit. arsenal. arterijska krv svijetlocrve-na. arrostema slabost) med. arsonvalisatio) v. navika uzimanja inače otrovnih količina arsenovih spojeva radi jačanja tjelesne snage ili spolne sposobnosti arsenogonija (grč. arsenikon. kao na harfi. arteria. spojevi arsenove kiseline s bazama arsenofagizam (grč.) vještina pamćenja arsen (grč. nadmoć sustava arterija i njihovog utjecaja u nekom tijelu. kod nas poznatija pod imenom Secesija artefakt (lat. proširenje arterija arterija (grč.) glaz. harfica arpeggiato čit. arteriolae) mn. grafia) anat.) Božje prijestolje na vrhu neba aršin (tur. ljutit čovjek. obnavljanje (ili: oksidacija) krvi arterijski (grč. mala harfa. redni broj 33. arpedžato (tal. vladala i Hrvatskom arpaneta (tal. prijek. spi-net ars (lat. tj. jedan od najjačih otrova arsenal (fr. prijašnja ruska mjera — 0. doplaćivanje. st. logia) anat. rif. prvi mađarski knez (890—907).. fagein jesti) med. voj. element atomske težine 74. arostema arozaža (fr. metodično bombardirati. aromatizirati (grč. bot. nakon njih dolaze ka-pilare arteriologija (grč. teorija (ili: osnova) umjetnosti ili znanosti ars longa. pomagao mu pri izlasku iz Egipta. darsonvalizacija arš (tur. naknadno plaćanje Arpad vođa Mađara prilikom njihova dolaska u današnju Mađarsku. junak. arpanetta) glaz. arrosio) med. najsitnije arterije. znak As. ovlažavanje. rukotvorina (za razliku od prirodnog proizvoda) arteriektazis (grč. navodnjavati. prvi veliki svećenik u Izraelu arostema (grč.7112 m. granatama. arsena. aršyn) lakat.) umjetnost je duga. osnivač dinastije (Arpadovići) koja je do 1301. naknadno platiti arozman (fr. arsen muški. Vlasi Aron (hebr. bogatstvo u arterijama. aroma) namirisati.aromatizacija (grč. polijevati. opis (ili: opisivanje) arterija arteriole (lat. artefactum) umjetni proizvod. arteria žila) koji se tiče arterija. arsenale) skladište za čuvanje ratne opreme. arteria žila) anat.) glaz. arroser) zalijevati. u razlomljenim akordima arpeggiatura čit. ars mnemonika (lat. voj. arteria. kem. nagrizanje kostiju arozirati (fr. polijevanje. v.) glaz.) umjetnost. arsenikon) mn. zanat. arsenikon) mn. krv koja je prošla kroz pluća i primila kisik arteriografija (grč. lomljenje tona kao na harfi arpikord 121 arteški zdenac arpikord (tal. tal. pren. umijeće. soli arsenove kiseline arseniti (grč. a život kratak ars mnemonica čit. ono što je umjetno napravljeno. u 20. velika zaliha arsenijati (grč. Cincari. gone rađanje) rađanje muške djece arslan (tur. arostija arostija (grč. metodično bombardiranje arozija (lat. arsenikon) kem. trg. aslan) lav.

namještanje iščašenih zglobova artritičan (grč. stenos tijesan) med. arthron. tome rezanje) med. autor. članak) članak. artistique) umjetnički. poznavatelj umjetnosti. šećernoj bolesti. pyon gnoj) med. zglobni artrodeza (grč. krušne biljke artolatrija (grč. fyo stvaram) med. takoprsti dvopapkari artifeks (lat. građa tijela koje je sklono debljini. arthron. gen. rak u zglobu artropatija (grč. arthron. napis. umetnuti) med. artios usko spojen. articiocco. arthron) operativno učvršćivanje zgloba artrodinija (grč. pokretač artofag (grč. tvoriti glasove. majstorski artizam (lat. algos bol) med. koji je protiv upale zglobova (sredstvo. karpos plod) mn. neprirodan. stvar. artisan) zanatlija. majstor u jahanju. topništvo. sužavanje (ili: suženost) arterija arteriotomija (grč. "igra riječi" artizan (fr. čest natpis na zgradama glazbenih zavoda artičoka (tal. artos. poglavlje. articulatio) gram.arterioreksis (grč. artro. član. zglob. osobito u varijeteu i kabareu. takopr-staši. articulus zglob. majstor artificijalan (lat. operativno otvaranje arterija arteriozitet (lat. pren. kasnije: topovi. arthron. karkinos rak) med. topnik artiljerija (fr. arthron zglob. pathos bol) med. riječi i slogove jasno i razgovijetno izgovarati. upala arterija artes liberates (lat. pus. fr.). arthron) predmetak u slože-nicama sa značenjem: zglob. fr. te se stoga više koristi vanjskim sredstvima (riječju. rexis pucanje) med. odyne bol) med. skleros tvrd) med. plesač na konopcu (u cirkusu) artistički (fr. anat. osobito književnog izražavanja koje je više posljedica vještine i znanja nego čistog talenta i osjećaja. bot. pretjerana sklonost vanjskom obliku umjetničkog djela. da-ktylos prst) zool dvopapkar. artilleur) vojnik koji rukuje topom. predmet. artista. arteria. kompozicijom i dr. paragraf artikulacija (lat. artos kruh. artos kruh.(grč. umjetnik. astmi i dr. glumac. bol zgloba. rod vojske naoružan topovima artist (tal. ars. arteriositas) fiziol. v. arthron) med. arteria. trg. arterijalitet arteritis (grč. razumljivo govoriti artiljerac (fr. glumac. kamencu u žuči i mokraćnom mjehuru. osnivač. roba u trgovini. emballo ubaciti. latreia poštovanje) poštovanje (ih: obožavanje) kruha (hostije) artralgija (grč. fagos) onaj koji jede kruh artokarpi (grč. artis umjetnost. arthron. arthron. stvaralac. artiste) umjetnik. giht artritizam (grč. kostobolji. arteria. lijepe vještine arteški zdenac zdenac kod kojega se voda dobiva dubokim bušenjem (po francuskoj pokrajini Artois gdje su apropos 122 atropodi kopali prve takve zdence već u 12. artis umjetnost) način umjetničkog. prije-vremenoj arteriosklerozi. pucanje arterije arterioskleroza (grč. ars. arthron. bol (ili: probadanje) u zglobu artrofioza (grč. tvorba glasova. slobodne umjetnosti. artificialis) umjetnički. arteria) med. izvještačen artikl (lat.) mn. zool. artichaut) bot. probadanje u zglobovima artremboleza (grč. podos noga) mn. sastavni dio nekog spisa. artillerie) prvobitno: svaka ratna sprava uopće. lijek) artritis (grč. stoljeću) Arti musices Umjetnosti glazbe (namijenjena kuća). neuralgiji. facere činiti) tvorac. zadebljanje i ovapnjenje stijenki arterija arteriostenoza (grč. cijenjeno povrće s mesnatim cvjetnim glavicama artidaktili (grč. zglobobolja artropioza (grč. gnojenje (ih: zagnojavanje) zgloba artropodi (grč. Člankonošci . upala zglobova. arteria. arthron zlob) med. za-gnojavanje zglobova artrokarcinom (grč. arthron) koji je u vezi s upalom zglobova. točka ugovora. jasno i razgovijetno izgovaranje riječi i slogova artikulirati (lat. gram. bol zgloba. stilom. articulare) gram. začetnik. probadanje u zglobovima. gnojenje zglobnih kostiju.

razvrat. skia sjena) mn. SONAR ASEAN savez zemalja jugoistočne Azije (Indonezija. 2. a-. lat. npr. penjanje. unutarnjem nagonu. fr. dakle. uzlazak. sanus. tj. postojati sam sobom) samostalnost. a se esse biti. zglob artrozoa (grč. ascendentes) mn. aselenska noć (za planete Merkur i Veneru kaže se da su "aselen-ske". za engl. mat. pauke. kraju ili državi. postoji sam sobom ili kroz sebe sama (a se est). operativno otvaranje zgloba artroza (grč. arsis) metr. bez satelita aselgija (grč. čišćenje od zaraze. arthron zglob. suprotno: teza arzan (tal. dizanje glasa. ascensio) penjanje. uzdizanje. koji je bez oznake. ascendencija (lat. obrastao trskom Arverni mn. opće ime za kukce (insekte). sa zglobovima. pretežnost. Singapur. polet. zoon životinja) zool. udvaranje. glaz. preci kao roditelji. zem. Spasovo. u ruskom (starijem) jeziku zabavna večer u dvoru Petra Velikoga asanacija (lat. mn. građa zgloba. pohotljivost asemičan (grč. starorimski sitan novac i jedinica za težinu. assatio) kuhanje jela i lijekova u njihovom vlastitom soku asamar (lat. skup. osobito u športu Asa kralj u staroj Judeji (944—904 pr. aselgeia) razvratnost. askites. tome rezanje) med. sexuali-satio) uništenje. goruć) debela crkvena svijeća as (lat. fr.). assenatio) laskanje. bez obilježja asentacija (lat. Filipini) asebija (grč. prav. arvus njiva. tj. amarus gorak) kem. najbolji u nekoj struci. asambleja (fr. naime u dane kad Sunce kod njih prolazi kroz zenit ascites (grč. popravljanje i poboljšavanje općih zdravstvenih prilika. astr. asemos) koji nema znaka. plaštenjaci. stanovnici žarkog pojasa koji dvaput godišnje ostaju u podne bez sjene. ateizam aseitet (lat. prirasli na kamenu i drugim predmetima u moru. pradjedovi. zbor. arso zapaljen. assainir) popraviti (ili: popravljati) opće zdravstveno stanje u nekom mjestu. 3. keltsko pleme u srednjoj Galiji (danas Auvergne) arvikultura (lat. npr. ascendentia) prava. arundinosus) trsko-vit. isušenje močvarnih mjesta itd. prvak. kastracija aselenski (grč. lat. n. osobina ljudi koji rade samo po svom vlastitom. ulagivačko odobravanje . astr. bez ikakvog vanjskoog poticaja. koji nema spola. assemblee) skupština. assus pečen. mješčićnice asciji (grč. rođaci po uzlaznoj Uniji. cultura uzgajanje) poljoprivreda. a-. za ustanovljivanje gdje se nalaze velike plove riba i si. assainir) smišljen rad na podizanju zdravlja pojedinaca u nekom gradu. uzlaženje nebeskog tijela ascidije (lat. bogat trskom. napredovanje. asciscere primati. a-selenos) bez Mjeseca. uzla-ženje. površina pečenja i dr. bez-vjerstvo. assis) 1. naglašeni slog stope. djedovi. rast ascendenti (lat. pobjednik u mnogim bitkama asacija (lat. suprotno: descendenti ascenzija (lat. zemljoradnja arza (grč. prihvaćati). oduzimanje sposobnosti oplođivanja. rakove i crve arundinozan (lat. bez pratitelja. u novije doba: jači izraz za slobodnu volju aseksualan (grč. askos koža) med. uzlazna linija srodstva. asebeia) bezboštvo. penjanje. as. najjača karta. arthron. trbušna vodena bolest ASDIC krat. Malezija.artrotomija 123 aseitet artrotomija (grč. sabor. e. parlament. kraju ili državi uvođenjem niza higijenskih mjera: čistoće. aseitas. Uzašašće Kristovo. arthron) anat. Allied Submarine Detection Investigation Committee (Saveznički istražni odbor za otkrivanje podmornica) uređaj za otkrivanje i lociranje podmornica uz pomoć ultrazvuka (nakon Drugoga svjetskog rata služi za pronalaženje potonulih brodova i podmornica. kojem je oduzeta mogućnost oplođivanja aseksualizacija (grč. po skoaseksualan 124 asibilacija lastičkoj teologiji: svojstvo Boga koji uzrok svog bića ima u samom sebi. sexus spol) bespolan. nadmoć. asanirati (lat. a-.). isušivanja močvarnih mjesta itd. Tajland. kora od kruha. sanus zdrav. nosos. proizvodi raspadanja koji se stvaraju pri zagrijavanju životinjskih ili biljnih tvari i daju im za-činski okus. usp.

a-. fil. "cvijet smrti". sepsis trulež) med. syllogismos posredni zaključak) log. nalog. nerazmjeran. assessor pomoćnik u službi) sučev pomoćnik. pristajanje uz koga. nastojanje da rane ne dođu u dodir sa zaraznim klicama (osobito kod operacija) aseptičan (grč. primatelj novca po uputnici ili nalogu asignatura (lat. asjento (šp. ostavljanje u pohranu aservat (lat. dokazni asfalt (grč. asfaltos) kem. primanje nečega kao istinitog asepsa (grč. a-. iz kojega se ne može izvesti zaključak asimetričan koji nema simetrije. septikos) koji nije sklon truljenju. kraljevo koplje (rod biljaka iz porodice ljiljana) asibilacija (lat. sepsis) kem. asignans) onaj koji šalje uputnicom novac. u pohranu aservirati (lat. pretvaranje stražnjonepčanih i zubnih suglasnika u afrikate. assiduitas) točnost. assessoratum) zvanje po-moćng suca. asservare) Čuvanje. sfyxis bilo) med. v. polumrtav. prestanak ili usporenost kucanja srca zbog neke mehaničke prepreke. neskladan. a-. potvrdan. čepljez. koji je u dubokoj nesvjestici. uputnica na primanje godišnjeg dohotka od nekretnina. a-. problematičan.). assignatura) v.) s trgovačkim partnerima i podjela ovima prava da monopolistički uvoze određen broj robova iz crnačkih zemalja u američke (španjolske) kolonije asignacija (lat. sudsko pomoćništvo asesura (lat. nalog za isplatu asignant (lat. lat. fil. dokazivanje. Čapljan. najviši stupanj nesvjestice asfiktičan (grč. assessura) v. asfaltos) prevući asfaltom asfìksija (grč. asservare) čuvati. asfodelos) kod Homera: biljka na poljima donjeg svijeta. asertoran sud sud u kojem se odnos između subjekta i predikata iskazuje kao činjenica (usp. sredstvo koje čuva mlijeko i jela od kvarenja. sepsis trulež. assignatarius) osoba na koju glasi uputnica ili doznaka. IV.) ugovor španjolskih vladara (u 16. asertoran asertoran (lat. asesorat aseveracija (lat. oba-mrlost. ustrajnost asiento čit.—18. asservatum) ono što je ostavljeno na čuvanje. asertorna prisega prav. tj. sačuvati. tiskan radi likvidiranja državnih dugova asignatar (lat. asseveratio) ozbiljno uvjeravanje ili tvrđenje nečega. prav. a-. sfyxis) med. postojanost. otopina kiseline kao sredstvo za sprječavanje truljenja. apodiktičan). koji nema zaraznih klica. assertivus) v. prisizanje u nešto aseverativan (lat. nejednak . dušika i sumpora. assibilatio) gram. službena potvrda da je netko slobodan asertivan (lat. assensio) odobravanje. pošiljatelj asignat (lat. pohrana. doznaka. izdati (ili: izdavati) nalog za isplatu neke svote asilogističan (grč. dobiva se mješavinom sirove karbolne kiseline ili krezola s koncetriranom sumpornom kiselinom asercija (lat. pohraniti. asignacija asignirati (lat. paklina.asenzija (lat. assertorius) kojim se tvrdi. a-. obamro asfodel (grč. papirni novac iz vremena Francuske revolucije (19. ostaviti u pohranu asesor (lat. a-. njihovo izgovaranje zajedno sa sibilantima asibilirati 126 asinus ad lyram asibilirati (lat. 1790. pretvarati stražnjonepčane i zubne suglasnike u afrikate asiduitet (lat. zemna smola. assignare) uputnicom doznačiti (ih: doznačavati). assignatio) doznaka. assertio) potvrda. porotnik asesorat (lat. one koja se polaže prije davanja iskaza) aservacija (lat. naši izrazi: primorski brden. antiseptičan aseptin (grč. asseverare dokazivati) potvrdan. prisega koja se polaže nakon danog iskaza (za razliku od promisorne prisege. st. sastoji se od stipse pomiješane s bornom kiselinom aseptol (grč. assibilare) gram. assignatus) osoba na koju glasi uputnica. pomiješan s vapnencom upotrebljava se za pravljenje pločnika i za izolaciju zidova od vlage asfaltirati (grč. tj. uputnica. oleum ulje) kem. smjesa raznih ugljikovodika u kojoj ima i kisika.

primiti u se. asindeton asinkroničan (grč. nedovoljno suosjećanje. bez sve-zica asindezija (grč. izjednačavati. v. neravnomjernost asimfonija (grč. askeo) pisac pobožnih djela. nespojenost) ret. nazvanog po grčkom pjesniku Asklepijadu. asketes) pustinjak. veza as-klepijadskog stiha s drugim vrstama stihova asklepijadski stih metr. Leibniz je nazvao čovjeka "asimp-totom božanstva" asimptotičan (grč. dječje gliste asket (grč. psih. a-.asimetrija (grč. primanje u svijest novog sadržaja (doživljaja) i njegovo prilagođavanje sadržaju svijesti. opći naziv za sve teške poremećaje u organizmu zbog nedovoljnog rada srčanog mišića. syndeton) poet.: 110 žene. tj. assistentia) pomaganje. primati u se. po mjestu tvorbe glasova).) magarac u liru (uzrečica koja odgovara našem: razumije se kao magare u kantar. onaj koji svojevoljnim gladovanjem i mučenjem tijela svladava u sebi strasti i prohtjeve asketičar (grč. jednačenje (po zvučnosti. vrsta klasičnog stiha. ili između članova jedne rečenice. linija kojoj se približava neka krivulja. pjesnička figura u kojoj se izostavljaju veze između dviju ili više rečenica. svmfonia) nesklad. askaris) mn. nedostatak volje za jelom. 126 asomatičan Asinus Buridani inter duo prata (lat. prijetvornost. asindetski (grč. biti nazočan čemu asistolija (grč. nervozan. nedostatak sućuti asimptota (grč. prilagoditi. asymmetria nesimetričnost) nerazmjernost..) Buridanov magarac između dvije livade. dajte da pjevam jedan razdrti psalanV/užasan.. prilagođa■ vati. povijest i starine Asirije i Babilona asistencija (lat. assistens) pomoćnik. npr. askeo) naučavanje o askezi asketizam (grč. izjednačavanje. Asklepijadi potomci Asklepijevi. a-. jezik. systole skupljanje. mučenje tijela radi što uspješnijeg svladavanja tjelesnih strasti i prohtjeva kako bi duša bila što neovisnija o tijelu i time se mogla posvetiti svome pravom opredjeljenju asklepijadska strofa metr. u početku s trohejom ili spondejom. licemjerje asindeton (grč. assimilatio) izjednačenje. glup je) Asinus Buridani. azinus ad liram (lat. prisutnost asistent (lat. pokajništvo u mučenju tijela odricanjem asketski (grč. i s jambom na završetku Asklepije starogrčki bog liječništva. chronos vrijeme) neistovremen. neskladnost. assimilare) izjednačiti. bogougodnih spisa asketika (grč. syndetos nevezan) koji je bez veze. grozan. a-. fiziol. assimulatio) pretvaranje. mlađi činovnik asistirati (lat. a-. stezanje) med. kod Rimljana: Eskulap. odgojni askeza (grč. nesposoban je. gram. neskladnost. ali je nikad ne siječe. askomiceti razred gljiva koje stvaraju truske u mjesini-cama . a-. pokajništvo. krvav. pomoć. pratiti nekoga. gram. pomagač. nedostatak veze u rečenicama. syn s. pretvoriti hranu u organsku tvar asimpatija (grč. askeo skrbiti se) način mišljenja i življenja asketa. ugađanje Bogu do krajnjeg samoodricanja. askesis) pustinjaštvo. asitia nejedenje.) organ za razmnažanje gljiva mješinarki. pustinja-štvo. zamjenik. symptotos koji se ne poklapa) mat. bolestan. sympatheia) nena-klonost. a-. bez sveza. nejednako-vremen. npr. pr. potpora. zool. usp. nejednakost. nevezanost. asyndesia nevezanost. fiziol. sastoji se od dvaju (mali asklepijadski stih) ili triju ho-rijamba (veliki asklepijadski stih). neste-zanje srca asitija (grč. a-. simbol beskrajne ljudske težnje koja nikad ne postiže svoj cilj. nedostatak hrane askaride (grč. liječnici i učitelji liječništva askus (grč. neistodoban asinus ad lyram čit. a-.-grč. symptotos koji se ne poklapa) koji se ne poklapa. jednačiti. zbivanje kojim stanice pretvaraju hranu u tvari od kojih se same sastoje (proces asimilacije) asimilirati (lat.. očajan. pokajnik. hiperbola ima dvije asimptote. nepoklopljiv asimulacija (lat. asimfoničan asimilacija (lat. gladovanje) post. Buridanov magarac asiriologija znanost koja proučava književnost. asketos) pokajnički. bogougodan. assistere) pomagati nekome u poslu.

pren. grubost. aspirans) kandidat. pr. jednakost tonskih figura u jednoj glazbenoj misli asonancija (lat. assortissage) trg. asperitas) hrapavost. koji nadovezuje na nešto asocirati (lat. a-. koji ne može izlučivati sjeme aspermija (grč. dobar znak aspera nec terrent čit. odabrati stvari jedne prema drugima. glaz. asperifolia) mn. slično zvučiti asortiman (fr. a-somatos) netjelesan asomnija 127 aspirirati asomnija (grč. asparagin organski spoj koji se nalazi u šparogi Aspazija ugledna atenska hetera iz V. zbirka razne robe iste vrste (npr. s dahom. lik. a-. oštar) izricanje jedinstvene kazne za više povreda kaznenog zakona što ih je počinio isti počinitelj. asparagos) šparoga. samo-glasničko podudaranje. onaj koji teži za nečim (položajem. urođena ili stečena nemogućnost izlučivanja sjemena iz spolnih žlijezda aspida (grč. assonantia) poet. asotia) razvratnost. prijateljica i kasnije žena Periklova aspekt (lat. sperma) v. uvlačenje u sebe. izgovaranje s hukom. astr. assortiment) potpuno i sređeno skladište robe. aspidos) zool. nedruštven. zmija otrovnica. udruženje. asonanca asonirati (lat. as-odes koji osjeća gađenje. izdvajanje (ili: sređivanje) robe po vrstama asotija (grč. aspiratio) gram. surovost. a-. sperma) med. biranje. društvo. a-. vezivanje. associativus) koji združuje ili sjedinjuje. aspic) kub. st. udisanje. as-permičan aspermatizam (grč. spojiti. vezati. čežnja aspirant (lat. zla i opaka žena aspik (fr. assonantia) v. aspermizam aspermizam (grč.) poteškoće ne zastrašuju asperacijski sustav (lat. koji nema sjemena. aspermos) med. associare) pridružiti. biljka s hrapavim lišćem asperitet (lat. aspirata sc. pojava. knjiga). gledište. spajanje. zvanjem) aspirata (lat. assortir) srediti (ili: sređivati) po vrstama. opskrbiti skladište robom. krutost aspermatičan (grč. asodična. sperma sjeme) med. nepotpuna rima. hladetina aspiracija (lat. v. neravnina. sisanje. koji je ravnodušan prema općim potrebama i interesima zajednice asocijativan (lat.asocijacija (lat. asocijacija ideja vezivanje predodžaba na taj način što jedna predodžba izazove u svijesti neku drugu. asper ljut. groznica groznica praćena povraćanjem asolirati (fr. egipatska naočarka. littera) gram. associare združiti. aspera nek te-rent (lat. nesanica asonanca (lat. želja za nečim. tvrdoća. usisavanje. odabiranje asortirati (fr. bot. bolest izazvana gljivicom aspergillus fumigatus u organizmu ljudi i životinja. aspermizam aspermičan (grč. fil. odis prezasićenost) med. asocijacionistička psihologija smjer u psihologiji koji sve duševne pojave objašnjava iz predodžaba i njihovih mehaničkih veza te svu duhovnu djelatnost svodi na asocijaciju ideja asocijalan (grč. opremiti asortisaža (fr. assoler) zasijavati zemlju naizmjenično različitim usjevima asomatičan (grč. rod bilja iz porodice ljiljana. udružiti se asodičan (grč. n. asocirati se združiti se. suglasnik s aspiracijom . a-. tako da mu se za sva djela izriče kazna koja se sastoji u povišenju kazne utvrđene za najteže kazneno djelo aspergioloza (lat. pren. primiti za suradnika. sperma sjeme) med. kod ljudi se pojavljuje u obliku plućne tuberkuloze (pseudo-tuberkuloza) asperifolija (lat. udružiti. aspectus) izgled. aspis. člana. socialis) nedru-ževan. a kasnije grčko naselje na području današnjeg Splita asparagus (grč. stih u kojem se rimuju samo samoglasnici. raz-vrat. lat. somnus san) med. lat. težnja. osobito kod osoba koje imaju posla sa žitom i brašnom. v. assonare) biti sličan po zvuku ili glasu. neotesa-nost.. associatio) udruživanje. koji ne voli društvo i ne želi biti njegov koristan član. stajalište. položaj planeta promatran sa Zemlje. a-. aspergillus) med. koji izaziva gađenje. e. raskalašnost Aspalathos ilirsko.

nemoć. tzv. bunilo. usisavač. uzeti k sebi) slik. tuga. astr. rata i mira. makros dug. golim okom nevidljivi planeti između Marsa i Ju asteronira 129 astrodiktik pitera. vrlo. nahuatl-jezici. logia) med. tisk. planetoidi . asterismus. mali. koji potječe od zvijezda. psih. asthenes. asteizam (grč. aster) zviježđe. npr. supr. u pjevanju: udahnuti zrak tako da se čuje aspra (grč. prijelazna antikva asteričan (grč. astheneia nemoć. ljubavi i rađanja astatičan (grč. dosjetljiv govor. grč. orao vidim. neotpornost prema naporu (kao posljedica preležane bolesti ili kao predznak opasnih bolesti) astenologija (grč. Vesta i dr. npr. plina ili tekućine. lithos kamen) geol. ret. med. astatične igle fiz. npr. s dahom. pun zvijezda. slabost vida. uvlačiti u aspra 128 asteroidi sebe. profinjen ton u ophođenju. slab. asteroides) zvjezdolik. vrsta slova. oronuo. koji potječe od slabosti. zvjezdan. astenična groznica živčana groznica. asthenes. aspirator) sprava za usisavanje prašine. slabost. lijepa kata. te su tako slobodno izložene svakom vanjskom djelovanju astazija (grč. osobina nekih vrsta tinjca koji. koji se u svakom položaju nalazi u ravnoteži.aspirator (lat. aspirirati (lat. u semitskoj mitologiji najpoštovanija božica. as-tečko pismo meksičko pismo. kao znak kojim se čitatelj upućuje na primjedbu ispod teksta asterizam (lat. steničan afekt astenija (grč. izgovarati iz grla. s hukom. asteriskos) zvjezdica u knjigama (*). bios život) umijeće da se slab organizam održi dugo u životu astenopija (grč. asteničan afekt duševno uzbuđenje kojim se slabe tjelesne radnje. zvjezdice. aspirare) tražiti nešto. sjajan asteroidi (grč. upotrebljava se kao lijek protiv glavobolje. Juno. nepostojan) koji nema smjera. pramajka svega živoga. asteroeis) zvjezdast. zvjezdani. pokazuju zvjezdaste zrake kad se kroz njih gleda asterizma (grč. težiti za nečim. astečki jezik v. eidos oblik) mn. aster. dio medicine koji se bavi uzrocima i liječenjem slabosti. motiv BogorodiČna uzašaš-ca na nebo astakolit (grč. slično kao kod Grka Afrodita a kod Rimljana Venera. asthenes) nemoćan. glaz. gledam) med. kad netko tobože hoće nešto prešutjeti pa ipak kaže. usisavati. udisati. astakos rak. suptilan. astheneia slabost) med. Astrea. zbog interferencije svjetlosti. ventilator aspirin farm. bez određene orijentacije. aspros bijel) najmanja novčana jedinica u Turskoj assai (tal. aster zvijezda) bot. gospodarica neba i zemlje. asti grad) gradsko ponašanje. prehlade i si. proučavanje asteniČnih bolesti astenomakrobiotika (grč. bacakanje teškog bolesnika. Istar) feničko-sirijska božica ljepote. utjecaji asterisk (grč. Iako zamaranje očiju aster (grč. neposto-janost. assumere primiti. slab vid. svjetlosna pojava kod koje od neke svijetleće točke izbijaju svjetlosne zrake. prašak koji otklanja povišenu temperaturu i izaziva znojenje. reumatizma. slikovnog (piktograma). duhovit govor. astateo) nemir. u obliku zvijezde.. derivat maja-pisma. Ceres. assai) glaz. npr. okamenjeni rak Astarta (Astarot. zadirkivanje Astek pripadnik starog indijanskog naroda u Meksiku koji je imao visoku kulturu i čvrstu državnu organizaciju. znakovnog (ideograma) i početaka zvukovnog (fonograma) pisma asteničan (grč. asteismos istančan. skupina zvijezda asteroidan (grč. dvije podjednake magnetne igle postavljene tako jedna nad drugom da su im polovi suprotno okrenuti čime su zaštićene od utjecaja Zemljinog magnetizma. dosta Assunta (lat. tvorničko ime za aceti-losalicilnu kiselinu (77%). oronulost. biljka glavočika. astatos nestalan. gram. aster zvijezda) Fiz.

astragalos) kocka. pretjerano velik strah od groma ili grmljavine astragal (grč. astragalos) igra kockom. onaj koji boluje od sipnje ili astme (živčane. udar sunčanice. teško i kratko disanje u napadajima. srčane. što je koristilo Hipomenu i on je stigao na cilj. athambia) hrabrost. gradu Astrahanu) astralit (lat. astron. astralni svijet zvjezdani svijet. pr. pseudonim asti (tal. astralna svjetlost zvjezdana svjetlost. vijenac na gornjem dijelu stupa. građevina bez stupova astinomija (grč. uzimaju ga na sebe duhovi kad se pojavljuju. spuma pjena) pjenušavo vino. het-man atambija (grč. njemu je Artemida dala tri zlatne jabuke koje je on u utrci odbacivao. želučane) astrafobija (grč. dizala ih i tako zaostajala. med. izgleda da potječe od bezbrojnih. metron) opt. "vladar grada") sin Hektora i Andromahe. Posejdonovom praunuku. astrodeiktikon) pokazivač zvijezda. grč. obruč. pr. talijanski šampanjac a stigma tican (grč. kockanje astragalomantija (grč. zvjezdast. obično s činom pukovnika. služi za izradu raznih ukrasa astralni (lat. odvaja kapitel od donjeg dijela astragalizam (grč. stigma. sastavlja odgovor na postavljeno pitanje astrahan skupocjeno janjeće krzno s crnosjajnom i kovrčastom vunom (naziv po rus. veoma udaljenih i pojedinačno nevidljivih zvijezda. eterično tijelo čovjeka. duše umrlih. asti grad. sipnja. stigma točka) fiz. "dječak s djevojačkim licem"). atani- . anat. u srednjem vijeku: pali anđeli. a-thanatos besmrtan) vjerovanje u besmrtnost duše. tjelesnih osobina. asthma) sipljivac. zvjezdani. lithos) tamnocrveno staklo s iverjem plavkasta sjaja. zemlje i pakla. gležnjača. imali su sina Partenopeja (grč. sprava pomoću koje se svaka zvijezda pokazana na nebeskoj kugli može lako pronaći i na nebu -. kozački harambaša. a-. astron zviježđe. skočna kost. stylos stup) arhit. duhovi postali od vatre koji lebde između neba. n. Hauptmann) voda kozačkog odreda. drugo. astragalos kocka.asteronim (grč. astralni duhovi u starom istočnjačkom vjerovanju u zvijezde: duhovi zvijezda zamišljenih kao živa bića. usp. asthma) med. grafo) opisivanje gradova Astijanaks (grč. zvijezda. aster zvijezda. asti grad. uprava grada. neizmjerno bogatstvo koje je 133. koji potječe od zvijezda. slabija nego na ostalom nebu. astron) predmetak u slože-nicama sa značenjem: zvijezda astrobolizam (grč. svijet zvijezda. a-.(grč. astralis) koji se tiče zvijezda. nakon svakog bacanja. neustrašivost atanatizam (grč. onoma ime) književno djelo ili novinski članak koji umjesto piščeva potpisa ima tri zvjezdice (***). nomos zakon) upravljanje gradom. nakon ulaska u Troju Grci su ga strmoglavili sa zidina astilon (grč. pjenušac. astrum zvijezda.. sprava za određivanje jačine astigmatizma astigrafija (grč. astralno tijelo tijelo bez zemaljskih. astrobolismos. radoznala Atalanta zaustavljala se kod svake odbačene jabuke. to je uspjelo Hi-pomenu. a-. u obliku zvijezde. nesposobnost nekog optičkog sustava za oštro odslikavanje zbog različite zakrivljenosti površina koje lome svjetlost u različitim ravninama. po naučavanju okultizma. asti spumante (tal. zvjezdano nebo astro. smrt ili obamrlost od udara munje astrodiktik (grč. arhit. mana oka kojoj je uzrok nepravilnost rožnice i leće te zato nastaje nejasna slika astigmometar (grč.) vrsta talijanskog vina (po gradu Astiju). a-. njem. fobos strah) med. atalsko blago 132 Atena pije. sunčanica. ima umrijeti). osobito između zvijezda Kumove slame. manteia proricanje) proricanje iz kocaka na kojima stoje slova iz kojih se. e ostavio pergamski kralj Atalos (Attalos) Rimljanima u nasljedstvo ataman (rus. stigma) koji ima svojstva astigmatizma astigmatizam (grč. koji je kasnije našao smrt pod Tebom u pothvatu "Sedmorice protiv Tebe" atalsko blago golemo. nadzor nad kućama astma (grč. astmatičan astmatičar (grč. balio bacam) med.

atanatizam ataraksija (grč. slučaj kad se kod potomaka pojave neke duševne i tjelesne osobine njihovih predaka. attachement) odjel. neumrlost atanizam (grč. attelage) zaprega. topovski pribor atelija (grč. nespretan atehnija (grč. brak bez djece atelana (lat. božica rata. thaumaso čudim se. prav.zam atanatologija (grč. prema prilikama. ad k. attache) službena osoba dodijeljena diplomatskom predstavništvu u kojem ima ulogu savjetnika. duševni mir. fr. voj. kao središtu cjelokupne naobrazbe onoga vremena. nerazumijevanje neke umjetnosti ili vještine ateist (grč. ateleia) nesvrhovitost. negiranje da postoji Bog ili božanski poredak u svijetu ateknija (grč. a-thanatos besmrtan. kći Zeusova. attentatum od attentare. svjedodžba. pokušati) protupravan napad na nečiji život. zločin. ateknia bezdjetnost) neplodnost. nevičan čemu ateramija (grč. attestari posvjedočiti) pismena potvrda. oslobođenje od poreza i državnih nameta atelijer (fr. fabula Atellana atelaža (fr. utišati. divim se) nečudenje. u obliku čvora (najčešće na glavi) atest (lat. imanje ili čast. atechnikos) neiskusan. athanasia) besmrtnost. thermaino) fiz. utišavati atemporirati se (lat. attestatio) ovjeravanje. primamiti. ataraxia) fil. v. naprava za smanjivanje neke fizikalne veličine ateoretičan (grč. nekog liječnika). pokušaj ubojstva. Athenaeum) viši odgojni zavod u Rimu. nasrnuti na tuđe pravo. naslijede osobina predaka atehničan (grč. v. napadati atenuator (lat. zločinački napad. atemptare napasti. posebice grada Atene. potvrđivanje. u novije doba i kao naslov književnih Časopisa atentat (lat. svjedodžba. a-teramnos tvrd) med. neupućen. kipara dr. ather kaša. spustiti se zrakoplovom na zemlju. pren. (kod Rimljana: Minerva) atenej 133 Atlant atenej (lat. uvjerenje. osobito ženskih. adi-jaterma aterom (grč. atelier) umjetnikova soba za rad. izvršiti zločinački pokušaj. atentata krimina (lat. pokušani ili neizvršeni zločini atentator (lat. attenuare umanjivati. terrain tlo. atavus predak) sličnost s precima. attentare) pokušati nešto protiv koga ili čega. atheos bezbožan) bezbožnik. radionica slikara. viša škola. nevještost (npr. attentator) onaj koji vrši atentat atentirati (lat. zaprežni pribor. logia) naučavanje o besmrtnosti duše atanazija (grč. naviknuti se na nešto. zemljište) prilagođavanje biljaka novom tlu aterirati (fr.) vrsta dramske improvizacije. pismena potvrda . najvećeg reformatora i modernizatora života u Turskoj ataumazija (grč. teška probava. Athena) mit. onaj koji ne vjeruje u postojanje Boga ateizam (grč. loša probava aterenizacija (lat. otuda: učeno društvo. duševno spokojstvo. a-theoretos) koji ne zna. atechnia) nespretnost. zaštitnica junaka i gradova. nevješt. osnovao ga je car Had-rijan radi njegovanja znanosti i umjetnosti i nazvao ga po gradu Ateni. ravnodušnost atavistički (lat. božica zaštitnica umjetnosti i vještina. atemperirati (lat. atterrir) zrak. uvjerenje. stanje bez strasti ataše (fr. bezbožništvo. ublažavati. a tempore) ponašati se prema vremenu.) mn. privrženik ataširati (fr. attemperare) ublažiti. attacher) dodijeliti na rad. pom. zavoljeti nešto atašman (fr. prilagođavati se duhu vremena Atena (grč. atestat atestacija (lat. athanasia besmrtnost) v. odsjek Ataturk ("Otac Turaka") pridjevak turskog generala Mustafe Kemala (1881—1939). napasti. prekrupa) cis-tićno proširenje žlijezde lojnice. ublaživati) prigušivač. po legendi niknula iz njegove glave. attentata crimina čit. atavus) naslijeđen od predaka (tjelesne i duševne osobine) atavizam (lat. a-. bes-ciljnost. atheos bezbožan) bezbož-nost. pristati. doći k obali aterman (grč a-. odan čovjek.

parnih kupelji. atmos para.atestat (lat. nalazio u Atlantskom oceanu. koji pripada planini Atlasu. v. athlo-thetes) sudac u borbi i dodjeljivač nagrada atman (ind. atest atestirati (lat. atipične bolesti bolesti koje se ne razvijaju pravilno atipija (grč. "tatica") kralj Huna (5. iatreia) med. atmidometar . nazvan po divu Atlasu koji. ponašanje. e. athletike) skup viteških narodnih igara koje su njegovali još i stari Grci.) dah. prvi vratni pršljen. nepravilan koji odstupa od utvrđenog uzorka. skopeo) v. uglađen. attica. liječenje inhalacijom. atmoskop. o pretvaranju vode u paru atmometar (grč. duša svijeta. attitude. at atlotet (grč. po grčkoj mitologiji. oko 9000 godina prije njega. n. prezirati. atimia) lišavanje časti (vrsta kazne kod starih Atenjana koja se sastojala u lišavanju svih građanskih prava) atimirati (grč. velik i snažan. hrvač. atlanticus) gorostasan. metron) v. atmos. držanje tijela. attitudine). bit osobe ili stvari uopće. attestari) potvrditi. knjiga sa zemljovidima svih dijelova svijeta. atmis para. metron) sprava za mjerenje količine ispara-vanja vode. atmijatrika atmologija (grč. koji ima osobine atleta. i bio "veći nego Azija i Lidija zajedno". potvrdu. anat. lišiti koga građanskih prava atipičan (grč. ne poštovati. Atlas) mit.: duša. planina u sjeverozapadnoj Africi atlas (grč. proglašenje nevažećim aticizam (grč. stupovi u obliku čovjeka koji drže opšivnicu Atlantida (grč. atmijatrija atmidijatrika (grč. drži na svojim leđima kuglu zemaljsku atlantski (lat. prema Platonu. div koji. fr. Africi. a-. kasnije potonuo u more Atlantik (engl. Atlas) mit. zapadnoafrički Atlas (grč. pozivati (ili: pozvati) za svjedoka ateteza (grč. koji pripada atletici atlija (tur. prijatelj Ciceronov. ukidanje. athetesis) odbacivanje. osobito: ukrašavanje građevina stupovima Atila (got. e. položaj. ovjeriti. otuda: koji pripada zap. načelo svijeta atmidijatrija (grč. kršćanski povjesničari prozvali ga "Bič Božji" atila kratak konjički kaput s gajtanima. liječenje pomoću pare. atička duhovitost i dosjetljivost atički (lat. veoma snažan. athletikos) koji se tiče at-leta ili koji pripada atletu. veoma jak i lijepo razvijen čovjek atletika (grč. Atlantis) legendarni otok koji se. attikismos) atički način govora. atmis para. atmis. iatreia liječenje) med. nazvan po imenu hunskog kralja Atile atimija (grč. uzor) neuredan. Atlas atlanti 134 atmosferski atlanti (grč.) atika (lat. stav. v. lijepo i pravilno razvijen. trg. duša. Atlas) zem. tal. a koje se i danas u cijelom svijetu njeguju po utvrđenim međunarodnim pravilima. athletis) natjecatelj na javnim gimnastičkim natjecanjima kod starih Grka i Rimljana. atmidometar atmijatrija (grč. logia) znanost o isparavanju. u indijskoj fil. po vjerovanju starih Grka. iatreia liječenje) med. borac. attique) arhit. pomagač književnika i umjetnika (109—32 pr. divovski. duhovit. attestatum) v. v. st. Atlantic) Atlantski ocean. atimazo) lišiti (ili: lišavati) časti. tj. sjajna svilena tkanina atlet (grč. drži na svojim leđima nebeski svod (Atlant). atmidoskop. a-. atmidijatrija atmidometar (grč. atmis para. športska grana. uzor) med. typos oblik. poništavanje. karakteristične odlike starog atičkog građevnog stila. atmometar atmidoskop (grč. atmidijatrija. dosjetljiv. posvjedočiti. atiČka suptilnost u načinu mišljenja i izražavanja. u baletu: stajanje na jednoj nozi Atlant (grč. životni dah. usp. atmidos para. atička sol duhovit i suptilni način izražavanja Atik Tit Pomponije ugledan Rimljanin. nepravilnost u razvoju neke bolesti atitida (fr. pravo ja. pren. n. suptilan. uvjerenje. zem. dijeli se na laku i tešku atletiku atletski (grč.). atticus) svojstven atičkom duhu. osobito na olimpijskim i drugim igrama. atmis. atli) konjanik. Atlas) arhit. čovjek koji se bavi atletikom. typos oblik. izdati svjedodžbu.

atonos olabavljen. pri sudaru vrlo brzih djelića (protona. sfaira. energiji čestica koje čine sam atom atomska težina fiz. ozračje. med. atokos) med. malaksalost. atmosferski zrak obični zrak koji udiše ato 135 Atos mo. toxikos otrovan) koji ne sadrži otrov. jezgra ima isto tako složen sustav: ona se sastoji iz protona i neutrona. atomos. sfaira. neutrona. slab. završetak glazbenog djela kadencom. atocia) mn. atmosferski elektricitet v. žućkasti kristali gorka okusa. atomos nedjeljiv) pren. pren. fizička atmosfera tlak koji vrši živin stup visine 76 cm na 0°C na morskoj razini zem. naučavanje po kojem su sve stvari sastavljene od izoliranih elemenata (atoma) i po kojem se sve što postoji zasniva na spajanju i razdvajanju tih elemenata atomizirati (grč. veoma sićušna stvar atomističar (grč. atomos) filozof pristaša atomizma atomistika (grč. grafia) opisivanje (ili: opis) atmosfere atmosferologija (grč. razdvajati na sitne dijelove. tj. lat. lat. atmosferski tlak dolazi od težine zraka. atomos nedjeljiv) pren. atoksičan (grč. pren. u njihovoj se sredini nalazi plitka laguna. širine 45° na 1 cm2. atonia) bezglasnost. stratosfera atmosferilije (lat. atom atomizam (grč. kreću oko njega. troposfera. atomistika atomska bomba bomba čije se strahovito razorno djelovanje zasniva na jezgrinoj energiji. tvari iz atmosfere. atonon) gram. suvremena fizika utvrdila je da je atom djeljiv i da predstavlja složen sustav koji se sastoji iz pozitivno napunjene jezgre i elektrona koji se. bo-jažljivost. atom atomologija (grč. niski otoci prstenastog oblika koji su nastali zbog raslojavanja koralja. atomo-logija Atomium građevina u belgijskom gradu Bruxellesu u obliku modela atoma atomizacija (grč. neplodnost atocije (lat. plašt plinova koji obavijaju Zemlju. a strane im se strmo spuštaju prema morskom dnu atolmija (grč. med. zračna tijela atmosferografija (grč. malaksao. umoran. fiz. najsitniji djelić nečega.) geol. atomos) koji se tiče atoma. klonuo. ato di kadenca (tal. osobito djela za pjevanje atocija (grč. atmos. slabost tijela. nenaglašen atonifikacija (grč. 2. atmos. mlitav. sredstva koja čine nesposobnim za rađanje atofan kem. pren. atmos. nedjeljiv atomvolum (grč. nenaglašenost atonon (grč. gram. alfa-čes-tica i dr. atomos) fiz. atto) kaz. atopos) koji nije na pravom mjestu. s negativnim nabojem električnog elementarnog kvantuma. a-. veoma sitan. atmos. atomos nedjeljiv) 1. neobičan . pojava. atomos) fil. razdvajanje na sitne dijelove. st. neotrovan atoli (malaj. reumatizma i dr.) dolazi do cijepanja (dezintegracije) atomskih jezgra i pretvaranja atoma u druge oblike. atolmia) strašljivost. sfaira) koji se tiče zračnog omotača Zemlje ili pripada zračnom omotaču Zemlje. najmanji djelić kem. elektricitet ato (tal. facere činiti) med. odnos atomske težine prema gustoći Aton staroegipatsko božanstvo sunca atoničan (grč. nepriličan. logia) znanost o atmosferskim pojavama atmosferski (grč. atomos) fiz. kukavičluk atom (grč. broj koji pokazuje koliko je puta atom nekog elementa teži od atoma vodika atomski (grč. mislilo da je nedjeljiv. sfaira kugla) zračni omotač. što iznosi oko 1. volumen obujam) fiz. uspavljivanje atonija (grč. gram. fenil-kinolin-karbonska kiselina. fil. klonulost. atonos) bezglasan. u takvim zbivanjima to cijepanje dovodi do izdvajanja goleme količine energije (atomska energija). nesposobnost rađanja. usp. mlitavost. usp.093 kg na 1 cm2. omlitavljenje. čin. nenaglašena riječ atopičan (grč. usp. v. sredina u kojoj Čovjek živi i razvija se. elemenata za koji se sve do početka XX. upotrebljava se kod bolesti zglobova. o najsitnijim djelićima iz kojih su tijela sastavljena. atto di cadenza čit. a u praksi te dvije atmosfere znače isto.) glaz. atmosfaerillia) mn.atmosfera (grč. znanost o atomima. tehnička atmosfera označuje tlak jednog kilograma na 1 cm2.

a-. uz plaćanje gotovinom au pair čit. pr. trajna osobina nečega. supr. oblježje. atrofia) zakržljalost (ili: slabost. strahota. predznaci (ili: vjesnici) smrti atrocitet (lat. pobijeđenog u bitki kod Salamine (480. e. osušen atrofija (grč. otrovan biljni alkaloid koji sadrži biljka atropa (upotrebljava se u medicini kod nekih želučanih. primamljiv. slabljenje. kopnjenje. atropos) kem. pripisivanje. attractorius) privlačan Atrej (grč. attrahere) privlačiti. thrix) koji nema kose ili dlaka atrihija (grč. mir. trofe hrana) zakrž-Ijao. nemilost atrofičan (grč. attributivus) pridje-van. mir. mršav. tih. surovost. znamenitost. sredstva za izvlačenje. pridavanje. tresis bušenje) med. n. slab. a-. atopia) nepristojnost. attractio privlačenje) privlačnost. užas. žutica atrahencije (lat. trenje. dvorana za primanje posjetitelja. neizbježan) bot. crna. nedostatak prirodnog otrova. čvrstina.atopija (grč. mršavost) zbog slabe prehrane. melemi (npr. vanjska poniznost samo zbog straha od kazne (suprotno: kontri-cija) Atrid jedan od sinova legendarnog kralja Atreja: Agamemnon ili Mene-laj (grčki junaci pod Trojom) atrihičan (grč. ne-priličnost. miran) miran. brat Tijestov. atropos neotklonljiv. atremes koji ne dršće. djelokrug. atrofija kod dojenčadi. o kontan (fr. attractivus) privlačan. attrium) predsoblje u staro-rimskoj kući. atrabilitas) med. atrocitas) grozota. otac Agamemnonov i Menelajev atremičan (grč. neustrašivost) mirnoća. nepokretan. a-. prednji dio hrama. a-. a-. unuk Tantalov. sušenje. pravo atribut (lat. po Spinozi) atributivan (lat. attritio) med. primamljivost atraktivan (lat. velebilje (veoma otrovna biljka). posebice djevojke. sin Pelopov. grafo) sprava za sprječavanje grča pri pisanju atrepsija (grč. zamjenica ili broj koji pobliže označuje imenicu. privlačna sila. nepomičan. bilis žuč. thrix dlaka. srčana pretkomora. kakvoća. atrium mortis) predsoblje smrti. mjerodavnost. sasušivanje atropa (grč. pridjev. Athos) gora na poluotoku Hal-kidici. bitna.) trg. zabava. attractibilitas) privlačnost. oznaka. pouzdanost. o revoar (fr. fil. pretklijetka atrium mortis (lat. Atossa) majka perzijskoga kralja Kserksa.) izraz za osobe. kasnije: sjedište mnogih moAtosa 136 atropin naških redova pravoslavne crkve (Sveta gora) Atosa (grč. usp. uzajamno privlačenje. med. ne uzrujavam se. nedostatak kose ili dlaka atrij (lat. o per (fr. gram. glavna osobina (od beskrajnog broja atributa beskrajne supstancije ljudskoj spoznaji pristupačna su samo dva: prostornost i mišljenje. atremeo ne dršćem. beladona atropin (grč. med. atra tamna. odlučnost atremograf (grč. atremia nepokretnost. attractibilis) primamljiv atraktibilitet (lat. pripisivati) svojstvo. koje idu služiti u tuđe kuće samo za stan i hranu (obično se tako uzdržavaju studentice koje u stranoj zemlji žele naučiti neki jezik) au revoir čit.: repulzivan atraktoran (lat. attrahentia) med. oje-đanje. očnih i spazmodičnih bolesti) au comptant 137 aufalend au comptant čit. znak. privlačan predmet. kosa) med. Atreus) mikenski kralj. zanimljivost. sraslost pojedinih otvora u tijelu atribucija (lat. prividno kajanje. attribuere pridavati. trefo hranim) med. dodan atricija (lat. suprotno: repulzija atraktibilan (lat. proturječnost Atos (grč. suh. primamljivati atrakcija (lat.) doviđenja! . strogost. astmatičnih. stvar koja privlači.) atrabilitet (lat. attributio) davanje (ili: ustupanje) povlastica. attributum. koji izvlače gnoj) atrahirati (lat. ojedenost kože. atrofija atrezija (grč. usp. koji se ne koleba atremija (grč.

a ne može govoriti audio-kaseta (lat. audire čuti. hrabrost audiatur et altera pars (lat. audire čuti. audiovizuelna metoda u nastavi poučavanje predavanjem i pokazivanjem primjera. na. 1858—1929) auf (njem. saslušanje. ročište audimutizam (lat. prijestupa Auctorem repetunt crimina quae-que suum čit. glaz. uzao ispod ovratnika na koji se odjeća vješa o klinčanicu aufleger (njem. staviti) talionički radnik koji rudaču baca u peć aufsac (njem. gore! ustaj! diži se! dižite se! na noge! diži! dižite! aufalend (njem. auktorem repetunt krimina kvekve suum (lat. onaj koji lakše pamti stvari koje je Čuo nego one koje je pročitao ili vidio auditor (lat. audire čuti. zasjedanje. u kojoj je bilo 3000 grla stoke i koja nije čišćena 30 godina. slušatelji auditus (lat. Aufschnitt) narezak. auge sjaj. metron) med.) Zločinac se vraća na mjesto zločina auctoritate curatoris čit. vojni sudac. mutus nijem) med. audio čujem. otuda: Augijeva staja mučan i neugodan posao oko dovođenja u red nečega što je bilo dugo vremena zapušteno i zanemarivano augirati (lat. sudnica. auditio) slušanje. audacitas) srčanost.auctionis lege čit. kralj u Elidi čiju je staju. srčano. videre vidjeti) koji se odnosi na slušanje i gledanje zajedno. augere) v. hrabrome pomaže sreća audacitet (lat. cassette kutijica. ponajviše kao sastojak vulkanskih stijena. prije nego što će biti angažirani (vrsta prijamnog ispita pred članovime uprave i stručnjacima) audifon (lat. slušatelj auditorij (lat. smisao: nitko ne može i ne smije biti osuđen prije nego što bude saslušan (osnovno sudsko načelo) audicija (lat. tj.) putem javne prodaje. po odobrenju (ili: s pristankom) skrbnika audace čit. de auditu (lat. kričav aufdekati 138 aukcionator aufdekati (njem. grč. magnezija. po reklakazala auerka plinska ili električna svjetiljka (naziv prema imenu austrijskog fizičara Karla von Welsbacha Auera. Heraklo očistio za jedan dan. napadan. sprava za određivanje stupnja gluhoće neke osobe. npr. auktor delikti (lat. proba glumca.) glaz. smjelost. fone glas) med. audientia) službeni prijam. augmentirati augit (grč. vrsta nijemosti kad čovjek normalno čuje. auditivni tip psih. probno pjevanje. slušalica za gluhe audijencija (lat. večeru i si. Augeias) mit. saslušavanje. metoda za ispitivanje sluha i gluhoće pomoću posebno konstruiranog radio-uređaja (au-diometra) audiomikser (lat. opernog pevača. audire slušati) elektronska cijev koja služi za pojačavanje glasa i zvuka u prijamnom radio-uređaju audiovizuelan (lat. aukcionis lege (lat. audire slušati.) plastična kutijica u kojoj je magnetofonska vrpca audiometar (lat. audire čuti. slušni. suparnička strana. svirača i dr. auditivan (lat. čuti. čujni. grč. mixer mješač) tehničar koji radi oko čujnog dijela televizijskog programa (audio-sektora) audion (lat. slušati.) prav. koji upada u oči. željeza i vapna. naprava za vješanje odijela. zraka) min.) prav. auditor slušatelj. audaČe (tal. grč.) po onome što se čulo.) prijeđi. aufdecken otkriti) prostrijeti. au-ditivus) koji se tiče Čujnosti i sluha.) neka se čuje i druga. aufhenger (njem. sudac koji saslušava) vojni istražitelj. audire čuti. licitiranjem auctor delicti Čit. probno sviranje. počinitelj kaznenog djela. Aufsatz) posebno izrađen tanjur ili posuda za posluživanje jela aufšnit (njem. me-tron) med. smjelo. auffallen upasti) upadljiv. hrabro audacem fortuna juvat (lat. aufhangen objesiti) klinčanica. auditus sluh) osjetilo sluha. učionica. vješalica. sonome-tar audiometria (lat.) posl. audire Čuti. auktoritate kuratoris (lat. postaviti stol za ručak. prav. sastoji se od silicija. auditorium) slušaonica. zove se i tirkiz . sudska sjednica. aufiegen položiti. suho meso ili kobasice narezane na ploške Augije (grč. naprava pomoću koje gluhi mogu slušati. blije-dozelen dragi kamen.

trpljenje) nepravilan rast (razvoj) čovjeka auktor (lat. pogoršanje bolesti augmentacija (lat. 31. napredovanje bolesti auksilijaran (lat. Auge oko. auksano ra-stem. auctionator) licitant pri javnim kupnjama i prodajama aukcionirati 139 Aurora aukcionirati (lat. pretkazivački. nevolja. javno prodavati. augural). gram. med. augmentum) povećanje. npr. n. Augustina po kojem čovjek može dobiti milosti tek onda kad u njemu ljubav prema carstvu nebeskom nadjača ljubav prema carstvu zemaljskom augustinizam srednjovjekovna kršćanska filozofija i teologija koje su se razvile iz naučavanja sv. umnožavati. auksilijarni strojevi pomoćni strojevi (na brodu) auksologija (grč. ribetina (za razliku od deminutiva koji umanjuje i slabi osnovno značenje. med. ima 31 dan (nazvan po rimskom imperatoru Cezaru Oktavijanu Augustu. dodati. dvorski život i običaji. auksilijarne trupe pomoćne trupe. autoritativan aula (grč. svečana dvorana sveučilišta. pojačati. predvorje. lat. posvećen. 2. augirati augnmas (njem. auguriozan augurij (lat. znanost koja proučava razvoj ljudskog organizma auksometar (grč. n. auxiliaris) pomoćni. augustus uzvišen) 1. auctoritativus) v. aukso. prorok. auksano ra-stem. pojačavanje. ulagivanje aulodija (grč. naslućivati. počasno ime rimskih careva. broju i glasanju ptica. metron) sprava koja bilježi napredovanje u rastenju. javna prodaja. povisivati. proročki. tumač znakova auguralan (lat. slutiti. veličanstven (pridjev rimskih cezara). auxano povećavam. proučavanje pjevanja uz pratnju frule . povećavati. uvećanje. riječ koja uvećava ili pojačava prvobitno značenje neke riječi. znak. npr. pren. dodatak. ode pjesma) glaz. uvećavanje. auctionari) trg. prostrana dvorana. fr. auxesis) ret. ode pjesma. cijenu. auctor) v. augurare) gatati (ili: proricati) po letu. osmi mjesec u godini. aula) dvorište. predviđanje. gatalac. carski augustinijanizam teol. povećati. logos govor) znanost o duševnom i tjelesnom rastu. predznak auguriozan (lat. kod grčkih i staroindijskih glagola. dodavanje. autor auktoritativan (lat. govorničko preuveličavanje i pretjerivanje. predmetak pomoću kojega se. aulos frula. tvore prošla vremena. august(us) (lat. aula dvorana) đvorjan-stvo. laskanje. otprilike. držati licitaciju. mjesec žetve.) svet. metron) opt. zborno mjesto. aulos. pretkazivati august (lat. ribica) augmentirati (lat augmentare) umnožiti. augmentativum) gram. augur. prodavati licitiranjem auksanometar (grč. augurium) proricanje budućnosti po letu ptica. auctio) trg. prodavati najpovoljnijem ponuđaču. zborno mjesto helenske mornarice pri polasku na Troju aulizam (lat. zlo. avi-gur) rimski svećenik koji je po letu i glasanju ptica tumačio i proricao što će se dogoditi. augmentatio) um-noženje. auguralis. auguriosus) v. auxano umnožavam. poprečna procjena (pogledom) augur (lat. povišica. pr. aukso. aule. Augustina augustovsko doba doba cvjetanja književnosti i umjetnosti (kao za vrijeme rimskog cara Augusta) aukcija (lat. pathos nesreća. licitiranje aukcionator (lat. uzvišen. umnožavanje. pjevanje uz pratnju frule aulodika (grč. npr. Mass mjera) mjera odoka. e. dodatak. posebno biljaka aukseza (grč. velika slušaonica Aulida luka u Beotiji. auksilijarne knjige pomoćne trgovačke knjige. naučavanje o milosti sljedbenika sv. do 14. sprava za određivanje sposobnosti dalekozora za povećavanje auksopatija (grč. pojačavati.augment (lat. auguralan augurirati (lat. povećanje augmentativ (lat. porast. pojačanje. e. kolovoz. pjevanje) glaz. dodavati. umnožavanje. pretkazivač.

tj. sprava (ih: ogledalo) za pregled uha aurist (lat. grč. žut ili crven mineral arsenov sulfid auriskalpij (lat. vrhovna uprava i zapovjedništvo. svršeno. Aurora) mit. olla) komedije starorimskog pisca Tita Makcija Plauta (250—184 pr. jutarnji sati vrijede zlata za umni rad. auspicari) tumačiti budućnost po letu ptica. aurum) koji u sebi sadrži zlato. auspex) prorok po letu ptica kod starih Rimljana. velik ugled auri sacra fames čit. samo-tok. aura) ugodan zrak. žuta boja koja se dobiva zagrijavanjem fenola s oksalnom kiselinom i koncetri-ranom sumpornom kiselinom auripigment (lat. auscultare) slušati. pomoćni sudac bez prava glasa. slava. ispitivati šum pluća slušanjem pomoću stetoskopa auspeks (lat. početnik. usni aurin (lat. auriscalpium) med. sub auspiciis (lat. auspiciosus) koji nagovještava i pretkazuje sreću auspicirati (lat. zaštita. sjaj.) svijetli vijenac. auricularis) koji se tiče uha ili je u vezi s uhom.) pod okriljem. sretan početak. odvratna žudnja za zlatom auriforman (lat. pomoćni radnik auskultacija (lat. aurarius) koji se tiče zlata.) jug australan (lat. aurora mu-zis amika (lat. mirisan. aushelfeh pomagati) radnik koji nije u stalnom radnom odnosu nego povremeno dolazi na ispomoć. aureatus) zlatan. auricula) uska.Aulularia (lat. auspicium. auriformis) uhast. "Kočijaš" (zviježđe) aurikula (lat. med. stetoskopa auskultant (lat. auscultans) slušatelj. Aušvic (njem.) kočijaš. krug oko glave svetaca. znak. u obliku uha. dvije sreće grabi" aurozan (lat. kao uho auriga (lat. vlast. pokrovitelj auspicij (lat. Bord paluba) kraće umjesto Aussenbordmo-tor motor na vanjskoj strani brodice. zlatan aurum (lat. auri sakra fames (lat. žličica za uho auriskop (lat. ugodan povjetarac aura popularis (lat. auratura) pozlata. aus iz) žarg. avispicium promatranje ptica proročica) pretka-zivanje po letu i glasanju određenih ptica kod Rimljana. pigmentum) min.) zora je prijateljica muza. sreća.) aura (grč. pren. izvanbrodski motor ausbruh (njem. auskultator auskultator (lat. Ausbruch) vino koje se samo cijedi iz osušena grožđa.) prokleta žeđ za novcem.) naklonost svjetine (nestalna) aura vitalis (lat. auris) liječnik za uši Aurora (lat. "tko rano rani. gotovo. aussen vani.) njemačko ime za poljski grad Oswiecim u kojem je za vrijeme Drugoga svjetskog rata bio jedan od najjezovitijih logora smrti aushelfer (njem. proricati auster (lat. istok aurora musis amica čit. skopeo) med. prošlo je i si. n. auris uho. vanjsko uho. suškovina Auschwitz čit.) životna snaga. aula odn. odličan aureola (lat. dio uha na koji se stavljaju naušnice. auscultatio) med. predznak. aurea medio-kritas (lat.) zlatna sredina aureatan (lat. pod pokroviteljstvom auspiciozan (lat. ausbord (njem. pren. jutarnje rumenilo. prisluškivati. augur. auskultant auskultirati (lat. zaštitnik. os-luškivanje šumova unutarnjih organa kod bolesnika. pozla-ćivanje aurea mediocritas čit. australna svjetlost južna svjetlost Australazija Indijski arhipelag austrijacizam osobitost njemačkog jezika i govora kojim se govori u Austriji . pod zaštitom. aurum. aurum zlato) kem.) zlato aus (njem.e.) zora. auscultator) v. sudski pripravnik. aurum zlato. božica zore i jutarnjeg rumenila kod Rimljana aurora 140 autarkija aurora (lat. astr. životni dah auraran (lat. australis) južni. bilo samim uhom ili pomoću posebne slušalice. usna školjka aurikularan (od lat. zlatni auratura (lat. anat. moć. okrilje.

autos. autentik autizam (grč.austrofil (Austrija. filos) prijatelj. pisac autobiografije autobiografija (grč. izvornost. grafo pišem) pisac vlastitog životopisa. pretjerano razvijen fantastično-sanjalački unutarnji život. authadeia) samodopada-nje. vlastita biografija. bios život.) ili-ili autadija (grč. sposobnost neke zemlje da se uzdržava samo svojim sredstvima. apso-lutist autarhija (grč. Austria. bezbožnika. v. bolesno misaono udaljavanje od vanjskog svijeta auto (grč. prav. autos. fr. neovisnost o autemeran 141 autodigestija vanjskim stvarima. pristaša Austrije austrofobija (lat. out) šport. automobilizam auto-stop zaustavljanje automobila na cestama i molba vozaču da pješaka (obično turista) besplatno poveze auto-transport kraće umjesto automobilski transport promet automobilima. lat. apsolutizam autarkija (grč. auster južni vjetar. izvršenje inkvizicijske presude. auto-da-fe. originalni spis ili dokument autentike (lat. svečano spaljivanje heretika. ovjeriti autentik (lat. koji prolazi još istog dana autemoron (grč. izvorni. omnibus svima) automobil-omnibus. tj. autos) 2. prvobitni. grč. pravi. actus fi-dei) heretički sud. opisuje uvjete pod kojima je živio i radio autobus (grč. archo vladam) sa-movladar. archo vladam) samovlada. usp. kamionima autoanaliza (grč. Ausschuss) bezvrijedne stvari. predmetak u slože-nicama sa značenjem: sam. ispitivanje vlastite savjesti autobiograf (grč. kasnije dopune i dodaci nekom starijem zakoniku. grč. samostalnost. autos sam. autos. autobusima. ili ne biti ništa aut-aut (lat. emera) med. autos. lat. emera dan) med. autos. authentikos pouzdan. aut Cezar. lijek koji djeluje već onoga dana kad se upotrijebi autentičan (grč. lat. autos) 1. analyo razrješujem) poniranje u samoga sebe. prav. authentikos) zakonit. koji je težio za pretvaranjem Habsburške monarhije u državu u kojoj bi dominirali Slaveni aušus (njem. autodefe . original. autos. autos. authenticum) izvorno djelo. uživanje u samom sebi. despot. aut nihil čit.(grč. trenutak kađ lopta padne izvan Igrališta aut Caesar. autos) psih. garage) spremište za automobile auto-gol (grč. vjerodostojan autentičnost (grč. uobičajena kratica za automobil auto. samodržac. vjerodostojnost autentificirati (grč. samoauto-dres (grč. aut nihil (lat. autarkeia) dovoljnost samom sebi. pravovaljanost. fobos) mržnja prema Austriji austromantija (lat. nešto veliko. grafo) vlastiti životopis. authentica) mn. samodrštvo. gol vlastitoj momčadi auto-kolona dugi niz automobila u pokretu auto-limar radnik koji izrađuje limene dijelove za automobile ili zrakoplove ti auto-mehaničar radnik koji popravlja automobilske motore i uređaje auto-promet promet motornim vozilima. ono što treba odbaciti. Židova i vještica u srednjem vijeku (osobito u Španjolskoj). istinit. fil. zadovoljstvo samim sobom autarh (grč. goal) šport. otpad aut (engl. bez uvoza sa strane. trg. bilo da priča samo svoje doživljaje ili da radi što boljeg prikazivanja svoje osobe.) ili biti Cezar. autos engl. dress) odijelo za automobiliste auto-električar specijalist za elektri-čarske poslove na automobilima auto-garaža (grč. ideal starih kinika i stoika po kojem je stoički mudrac "dovoljan sam sebi" autemeran (grč. bios. zadovoljstvo samim sobom. istodnevni. autos eng. omnibus autodafé (port. authentikos) istinitost. facere) potvrditi. književni rod u kojem pisac opisuje svoj život. manteia) proricanje (ili: gatanje) po puhanju vjetra austroslavizam politički smjer među Česima u 19. pravovaljan. autos. st.

izrađen putem kopiranja. auto-dikos koji samom sebi sudi) pravo nekog da sam sebi sudi autodinamičan (grč. autos. pri čemu tijelo služi samo kao zamjena za drugi seksualni objekt na koji onaj koji se zadovoljava pritom misli (za razliku od narcisizma kod kojeg je vlastito tijelo krajnji seksualni cilj) autofagija (grč. toxikon lat. zaljubljenost u samog sebe autofizioterapija (grč. tj. autos. autos. grafo. autos. koji se sam porađa. dromos put) automobilsko trkalište. autogram autografija (grč. autografon) riječ ili spis koji je neka osoba svojeručno napisala. autos. gennao rađam) fi-ziol. autos. filia naklonost. alogen autognozija (grč. urođeništvo. samoubojstvo autohton (grč. urođenički. svojeručan potpis. tj. autos. fysis priroda. starosjedilac. nastanak života u njegovim najjednostavnijim počecima iz tzv. jak) koji djeluje sam od sebe. zadovoljenje erotskih nagona pomoću vlastitog tijela. starosjedilački. naučavanje o samodeterminaciji. autos. poučavam) samoučenje autodigestija (grč. autohiria) dizanje ruke na sama sebe. auto-chthon) prasta-novništvo. o samoodređivanju djelovanja i htijenja putem zakonitosti koja je u našoj svijesti. đidasko učim. umnožavanje rukopisa (s kamena ili metalne ploče) autografirati (grč. autogramma) v. in) med. autos. samobitnost autoinfekcija (grč. koji je nastao tamo gdje je i nađen (kamen. autos. naprava za umnožavanje rukopisa. infectio zaraza) med. anorganske tvari. hipnoza autohirija (grč. digestio probava) fiziol. sa-mooplođivanje kod biljaka. lat. gamia) bot. pomoću tzv. ljubav prema samom sebi. autos. putem razumne volje. supr. autos. med. sam sobom autodrom (grč. jedenje samog sebe. autos. auto-didaktos) samouk autodidaktika (grč. starosjedila-štvo. fone glas) 2. grafikos) svojeručan. v. osobnosti i ideje autodidakt (grč. autos. hvpnoo uspavam) dovođenje (ili: uspavljivanje) samoga sebe u hipnotično stanje. auto-grafskog crnila autogram (grč. mania) strast za prikupljanjem svojeručnih potpisa i rukopisa velikih i poznatih ljudi autografski (grč. samoop-rašivanje autogen (grč. autos. autos. trovanje zbog nagomi-lavanja otrovne tvari koja se prirodno stvara u organizmu i izdvaja iz njega autokar . autos. poznavanje samoga sebe autogonija (grč. odrediti) fil. mršavljenje zbog šećerne bolesti autofilija (grč. lat. liječenje samoga sebe prirodnim sredstvima. autos. samo-liječenje autofonija (grč. umnožavati autografomanija (grč. umnožiti. autohirija autogamija (grč. min. vježbalište (ili: put) za automobile autoerotizam (grč. urođenik autohtoni (grč. autograf autohipnoza (grč. dvnamikos moćan. lat. bolest čiji su uzrok zarazne klice koje su se već nalazile u čovjekovu organizmu i izazvale bolest autointoksikacij a (grč. autos. autodafé autodeterminizam (grč. grafia) umijeće umnožavanja rukopisa.autodefe (šp. grafein pisati) izraditi pomoću kopiranja. koji radi sam od sebe. therapeia) med. determinare opredijeliti. stijena). samobitan autohtonija (grč. fagein jesti) med. samoni-kao. auto-de-fe) v. samoprobava. fonos ubojstvo) 1. gnosis) samo-ispitivanje. raz-mekšavanje organskog tkiva nakon smrti pod utjecajem želučanog soka autodikija 142 autointoksikacij a autodikija (grč. autos. auto-chthonos) urođen. autos. ljubav) samoljublje. usp. proizvođenje živih bića umjetnim putem autograf (grč. gignomai rađam) biol. eros ljubav) psih. auto-chthon) prastanovnik. autos. svojeručno napisan. kod začepljenosti usne trube (Eustahijeve) ili vanjskog usnog kanala: osjećaj kao da nam naš vlastiti glas odjekuje glasnije i zvonkije baš u začepljenom uhu autofonija (grč. samoniklost.

glupan. kata-lyo odriješim) kem. zatvorena posuda čiji se sadržaj zagrijava pod tlakom većim od atmosferskog. samostalnost automahija (grč. autos. usp. gospodarenje razuma nad osjetilima autokratski (grč. makinalan. sag. lišiti samoradnje automatograf (grč. npr. nezavisan. autos. vaga. djela.1. autos. mišljenju i pisanju) automat (grč. autos. vladanje sobom. maomai tražiti. stroj koji sam djeluje pod određenim uvjetima. naprava za sterilizaciju lijekova. lat. autos. pren. samodrštvo. fi. kišobran. njem. sama sobom razbija kamen u mokraćnom mjehuru autoliza (grč... autos. therapeia) med. kem. sam svoj autokefalnost (grč. stvarni govor. nezavisnost od drugih. mobilis) onaj koji vozi automobil. lyo razgrađujem) samorazgrađivanje. samoozljeda. autos. machomai proturječiti) proturječnost sa samim sobom (u govoru. logia) ret. tako reći. lat. automatski otpo-nac na fotografskom aparatu (omogućuje fotografu da snimi sam sebe) autokontrola kontrola nad samim sobom. mobilis) šport. postupaka autolezija (autos sam. automatos) samopo-kretan. disciplina koja obuhvaća različite vrste automobilskih natjecanja automorfoza (grč. mor-fogeneza . kefale glava) samostalan.143 automobil autokar (grč. auto automobilist (grč. žuditi) fiz. otapanje i fermentativno razgrađivanje mrtvih životinjskih tkiva pri čemu ne dolazi do truljenja autologija (grč. tj. kirurških instrumenata i dr. tj. lithos kamen. kratos) neograničen u vladanju. autos. za čovjeka. autos sam. koji sam od sebe radi. autos. koji izrađuje automobile. laesio povreda) samoosakaćenje. autos. ocjenjivanje samoga sebe. osobito u crkvenom smislu autokemoterapija (grč. mehanički. tj. koji se bavi automobilizmom kao športom automobilizam (grč. biće koje nema duše. haima krv. kritike) samokritika. med. koji radi bez sudjelovanja svoje volje i razuma. samokret. automatos) ono što se radi bez sudjelovanja volje. autos. motorni čamac. lat. autos. vozilo se kreće pomoću motora kojeg pokreće benzin. naprava koja automatski bilježi nehotične pokrete automatski (grč. autos. nehotični i nesvjesni pokreti koji nastaju zbog neposrednog podražaja jednog živčanog centra automobil (grč. nesvjesna radnja automatizirati (grč. autos sam. moć) samodržac. za razliku od slikovitog. samodržački auto kritika (grč. osa-kaćenje. clavis) fiz. autos. autos. fr. kratos vlast. lat. puška. pokrttljiv) vozilo koje se saautomobili st 144 autorizirati mo kreće. neograničeni vladar ili gospodar autokratizam (grč. učiniti da netko radi kao automat. ocjenjivanje vlastitih spisa. liječenje ubrizgavanjem bolesnikove krvi neposredno nakon vađenja iz vene autoklav (grč. automatski pokreti psih. ozljeda samoga sebe autolitotom (grč. kratos neograničena vladavina. maomai. pojava da neki proizvod koji se stvara pri nekoj reakciji ubrzava sam proces te reakcije autokefalan (grč. Papinov lonac autoknips (grč. morfe oblik) biol. autos. knip-sen pucketati) fot. "samonadzor" autokracija (grč. nož. mobilis pokretan. onaj koji liči na stvar. autos. tal. sprava koja. au-tokratizam autokrat (grč. nafta ili elektricitet. kefale) samostalnost. životinja (kod Descartesa) automatika znanstveno-tehnička disciplina koja se bavi teorijom i konstrukcijom sustava za reguliranje i upravljanje tehnološkim procesima automatizam (grč. sustav apsolutističke vladavine. odnos prema samom sebi. kratos) v. samovladar. automatos koji se kreće sam od sebe. vladanje samim sobom. temno režem) med. automatiser) pretvoriti u stroj. grafo) psih. autos. carro kola) otvoreni autobus za 40 i više osoba autokataliza (grč. autos. autos engl. jedan od načina postojanja biljnog i životinjskog oblika.

smatranje sebe samoga bogom . znanstvenika. tvorac. koji živi po vlastitim zakonima autonomija (grč. autosom-nambulizam autonoman (grč. fr. antos. autoriser) ovlastiti. stjecanje pogrešnog.: hetero-nomija) autonomist (grč. pristaša samozakono-davstva autopatija (grč. naređenjima vodstva mora se bezuvjetno pokoravati. putem otvaranja i pregleda leša (usp. autorisation) ovlaštenje. autoptes) pril. odobrenje. samostalan. serum) med. kod akrobatskog leta "kovit" autos efa (grč. no-mos zakon) samozakonodavstvo. autopsija) autor (lat. autoriziran prijevod prijevod nekog književnog ih znanstveng djela s dopuštenjem njegovog pisca autorotacija 145 autožir autorotacija (grč. npr. autos tal. autoshedijastički (grč. gledanje (ili viđenje) svojim očima. automatsko održavanje stabilnosti autostrada (grč. s autoritetom odozgo i s poslušnošću odozdo. skulptura ili crtež vlastitog lika autopsija (grč. stabilis čvrst. 2. samostalnost. koji hoće i može nametnuti svoju volju ili mišljenje. fr. skopeo gledam) v. therapeia lat. fr. nyx. bile države: Mus soli -nijeva fašistička Italija i Hitlerova nacistička Njemačka autoritet (lat. zakon koji je na snazi. lat. okretanje krila oko vertikalne osi. strada cesta) suvremeno izrađena cesta za automobile autosugestija (grč. autos. otvaranje leša da bi se utvrdio uzrok smrti autopt (grč. ugled. utjecanje na samoga sebe. samouprava. slobodan. somnus san. autos. prevođenje i umnožavanje njihovih djela). znanstvenog ili umjetničkog djela. lat. tj. začetnik. rotatio okretanje) samookretanje. autos lat. fr. autoschediazo bez pripreme učinim) bez pripreme. na osnovi viđenja svojim očima. auctor tvorac. auto. operacijski zahvat kojim se nadoknađuje nedostatak kojeg dijela tijela ili tjelesne sup-stance živim tkivom s tijela samog bolesnika autoportret (grč. fil. zakonita vlast. auktor autoritativan (lat. autopsija autosomnambulizam (grč. portrait slika osobe) umj. autorité) 1. nadmoćnost (duhovna. nyk-tos noć. ugledan. moralna. nomos) pristaša samouprave. politička nezavisnost. začetnik) koji se zasniva na autoritetu. tvorac nekog književnog. autonomos) samoupravni. slika. sadržaji svijesti koji se pojavljuju putem autohipnoze autoteizam (grč. autorsko pravo isključivo pravo književnika. osobno iskustvo autoplastika (grč. pregled. ambulare hodam) med. utjecaj. sug-gerere savjetovati) sugestivno utjecanje na samog sebe autosugestija (grč. autos. priznata veličina (u nekoj struci). autos. umjetnika. nepomičan) fiz. augere. auctor tvorac. osobno promatranje. autoptes) očevidac autoptički (grč. opunomoćiti. sama od sebe nastala magnetična budnost za vrijeme spavanja. psih. kod upale plućne opne itd.autoniktobatija (grč. theos bog) obožavanje samoga sebe. usp. opsis gledanje. mjerodavan. autos. 2. je to rekao". autos. plasso oblikujem) med. auctor. npr. viđenje) 1. baino idem) med. pokoravanje svojim vlastitim zakonima (supr. sugge-rere savjetovati. liječenje ubrizgavanjem seruma uzetog od samog bolesnika. fr. autos efa) "on. Pita-gora. autoritativna država nedemokratsko državno uređenje kod kojeg se vlada po načelu vojne discipline. samogledanje. pronalazača da mogu moralno i ekonomski iskorištavati svoje duhovne tvorevine (s obzirom na objavljivanje. priznat stručnjak autorizacija (lat. med. autos. autos. odobravanje autorizirati (lat. nametnutog suda na osnovi vlastitih pogrešnih predodžaba. autorotacija krila zrak. lat. med. vlastitim očima. čak i kad su pogrešna. auctoritas ugled. jer je održavanje reda važnije od suzbijanja pogrešnosti. na brzu ruku. takve su npr. ovlaštivanje. pravna). autoniktobatija auto stabilnost (grč. auteur) pisac. v. pascho iskusim. odobriti. autos. autonomia. lat. autopatheia) vlastiti osjećaj. na osnovi osobnog promatranja. autos sam. pronalazač. improvizirano autoskopija (grč. auctor. autos sam. nadahnuti koga čim) samouvjeravanje. formula kojom su pitagorejci rješavali svaki spor koji bi se među njima pojavio zbog razlike u mišljenjima o nekom pitanju pozivajući se na autoritet učitelja autoseroteracija (grč. autos.

ostavljen sreći ili slučaju. avantage) dobitak. aventure. autotrofne biljke bot. avanguardia prethodnica) u Italiji. neuv-jetovanost autoterapija (grč. outsider) onaj koji je izvan čega. novija fak-similna izdanja. osobito izići u stroju iz vojarne. ispust. aventureux) pustolovan. u športu: onaj koji se natječe. v. neograničenost. npr. u vrijeme Mussolini-jeve dikatature: fašistička organizacija mladeži od 14 do 18 godina (avangardisti) avanija (fr. typos otisak) au-totipijom dobiven otisak. gyros krug. drzak. ali nitko ne misli da će pobijediti. avanie. avantegeur) onaj koji ima prednost. kod velikog gubitka krvi: potiskivanje krvi iz perifernih dijelova tijela (ruku. vaccina) med. garde straža) voj. avant naprijed. traus-fusio pretok) med. liječenje samoga sebe prirodnim sredstvima autotip (grč. bučno. kad gušter žrtvuje svoj rep auto transfuzija (grč. korist. aventure) sklonost avanturi. ljubav prema pustolovinama . potpis jamca na mjenici avalanš (fr. trg. avance) predujam. potpisnik. svojstvo svih klorofilnih (zelenih) biljaka i malog broja bakterija da se mogu prehranjivati i izgrađivati isključivo iz anorganskih spojeva sredine u kojoj žive. prednost avantažer (fr. mlakonja Auzonija (lat. autos. bujica. therapeia liječenje) med. Ausonia) pjesnički naziv za Italiju (po priči. neupućen čovjek. odvažan. nadmoć. ante meridiem avantaža (fr. arhit. prvi korak. prevaga. avaler) potpisati mjenicu kao jamac avalist (fr. avan midi (fr. adventura. autos. prvi borbeni red neke vojske avangardija (tal. istaknuti dio kuće. izvidnica. autos. zarade u nekom poslu avankor (fr. autos. prema Auzonu. poniženje. smion. smanjivanje dobitka. nogu) u srce i mozak u slučaju kad u srce i mozak ne dolazi krvi koliko je potrebno. aval) trg.) najomiljeniji i najpoštovaniji bodhistava u maha-yana-budizmu. paradno i si. autos lat. spašava ljude kroz patnje u reinkarnacijama avangarda (fr. pod heterotrofan autotrofija (grč. trofe hrana) biol. fr.autotelija (grč. autos. prevagu: voj. adventura) pustolovina. lat. avant-eorps) voj. tal. tome) pojava koja se često može vidjeti kod nekih životinja: osakaćivanje samoga sebe u slučaju opasnosti po život.) prije podne. osobito globljenje kršćanskih trgovaca u bivšoj Turskoj. izmar-širati u skupini. supr. jamac na mjenici Avalokitešvara (sanskrt. cjepivo pripremljeno od klica koje su uzete od samog bolesnika autožir (grč. autogyre) zrak. autos. autos. avania) uvreda. avant-garde. istaknuti dio građevine avans (fr. aval (fr. trofe hrana) koji sam sebe hrani. vrši se na taj način što se ruke i noge dignu uspravno pa se od vrha prstiju omotaju elastičnim vrpcama autotrofan (grč. onaj koji čeka unapređenje za časnika avantura (fr. smion trgovački pokušaj avanturin (fr. ausriicken) izići. pokušaj. aventure slučaj) vrsta kremena (nađen slučajno pri proizvodnji stakla) avanturist (fr. sramota. auto-teles nezavisan) samostalnost. izlaženje u susret avant midi čit. autos. Maria vijak (elisa) koji se okreće djelovanjem vjetra autsajder (engl. zaštitnik Tibeta. prethodnica. typos otisak) jedan od najvažnijih pronalazaka u području grafike: prenošenje slika urezivanjem u cink ili drvo i njihovo umnožavanje autotomija (grč. koji stavlja sve na kocku. poći (obično u skupinama). heterotrofija autovakcina (grč. prvi otisak autotipija (grč. isplata unaprijed. fr. arhit. njegov glavni dio je poseban vodoravni autsajder 146 Ave. prednost. koji je po strani. lat. prethodnica.: alomorfija. iznuđivanje novca. pren. krenuti. onaj koji je daleko od čega. mjenično jamstvo. lovac na sreću avanturistički (fr. izbočenje. aventurier) pustolov. avanturistički roman vrsta romana u kojem je glavna tema opisivanje neobičnih doživljaja i podviga glavnog junaka avanturizam (lat. usp. sinu Odiseja i nimfe Kalipse) auzrikati (njem. avalanehe) snježna lavina: odron zemlje. zrakoplov namijenjen uspravnom penjanju i spuštanju. predstraža. avaliste) trg. sva sila avalirati (fr.

capio hvatam. i odriče besmrtnost duše. emtio per aversionem) kupnja ih prodaja poprijeko. Maria (lat. pilot avikultura (lat. figura koja se sastoji u tome da govornik polako odvrati onoga kome govori od glavne teme. (papa Grgur IX. aversus licem okrenut od. vrsta majmuna aviceptologija (lat.) do 1376. avion. avidus) lakom. beriberi. adversus okrenut prema. promaknuće. aeroplan avional (fr. averzionalni kvantum averzionalni kvantum (lat.bez. mržnja. (papa Klement V. napredovanje u službi. grč. a. Maria "zdravo. sablast. avizni brod poštanski brod za brzo prenošenje važnih vijesti . glava. afet) strašilo. željan. avis ptica. ret. logos znanost) vještina hvatanja ptica avidan (lat. bolesti koje nastaju zbog nedostatka vitamina u hrani. lat. Ave. aviateur) zrakoplovac. unaprijediti. krletka avijatičar (lat. grč. lik. avviso. gramzljiv. večernje zvonjenje u Kat. pobiti vrijednost (robi) pojeftiniti.. v.. dati (ili: uzeti) predujam.) prav. fr. avancement) unapređenje. a ne po pojedinačnoj procjeni svake stvari koja se prodaje avet (tur. unaprjeđivati.) u kojem su pape stolovale u fr. gradu Avignonu. cultura uzgoj) gajenje ptica. u crkvenoj se povijesti to razdoblje naziva i "babilonskim" (prema robovanju starih Izraelaca u Babilonu) aviobiologija (lat. st. Alana i Slavena. avis ptica) zrakoplov. žudan. avis ptica. ići naprijed. avion) laka kovina od koje se prave neki dijelovi zrakoplova aviostrada (lat. proždrljiv avijacija (fr. iznos) trg. napredovanje. mongolski nomadi koji su u 6. strada cesta) zračna linija kojom stalno prometuju zrakoplovi avisatio de perjurio vitando čit. awerso) num. aviver) oživiti. kamo su bili dovedeni da bi bili pod utjecajem politike francuskih kraljeva. pravac koji je osnovao arapski mislilac Averoes Ibn-Rošd u 12. plaćanje unaprijed Avari mn. zrakoplovstvo. tal. bilo u životinju ave (lat. gnušanje. avis ptica. lat. obiteljsko imanje avivirati (fr. grč.) prav. predujmiti. biti unaprijeđen. avi-zacio de perjurio vitando (lat. avis ptica) plovidba zrakom. lice (kovanog novca). pogled) trg. med. aviarium) ptičnjak. lat. fone glas) zrak. visus gledanje. avion. fil. zbog Čega ga je osudila Rimska kurija avers (lat. avancer) napredovati. logia znanost) grana biologije koja proučava uvjete pod kojima se živo biće može održati na životu u velikim visinama ih na drugim nebeskim tijelima aviofon (fr. letač. napredak. amine od am (monia) + -ine. quantum količina. avenue) pristup.) zdravo! Ave. kavez za ptice. sučeva opomena kojom se nekome savjetuje da se kloni polaganja lažne prisege avitaminoze (grč. crkvi avenija (fr. put obrubljen drvećem i cvijećem averoizam med. tj. naprava za letenje teža od zraka. sprijeda. st. aversio) odvratnost. vilis jeftin) trg. avilir. lat. izazvali seobu Huna. aviation. vita život. avitum bonum (lat. avis ptica. njegovo naučavanje naginje materijalizmu i panteizmu. pojeftinjavati avinjonsko sužanjstvo razdoblje od 1305. stara kršćanska molitva. grč. predujmljiva-ti avanzman (fr. staza. skorbut. prilaz.avanzirati (fr. engleska bolest i dr. izvještaj o poslanoj robi ili novcu. osvježiti boje aviza 148 azoogenija aviza (tal. aviaticus. zračna flota avijarij (lat. no-sos bolest) mn. ad za. telefon od gumenih cijevi u ratnom zrakoplovu aviomehaničar zrakoplovni mehaničar avion (fr. summa svota) trg. djedovsko. odoka averzionalna suma (lat. isplata unaprijed. pelagra. Marijo!") riječi kojima je anđeo pozdravio Djevicu Mariju nagovještava avenija 147 avivirati jući joj da će roditi Isusa. suma novca kojom se plaća poprijeko. drvored. suprotno: revers averzija (lat. utvara. pohlepan. lat. oživljavati. tal. bios život. Obri avatar mit. utjelovljenje božanstva u hinduskoj mitologiji bilo u čovjeka. ali tako da ovaj to ne primijeti averziona trgovina (lat. uzgoj životinja avilirati (fr.

odazivati. habere imati) kao imenica. avocentur akta (lat. vađenje zuba. opozivati. a-zoon. utočište. inače služi. nedostatak snage za život. spermatozoida) u izbačenom sjemenu. zahtjev da se spisi vrate od nižeg suda višem avokatorij (lat. pojava da smjese nekih tekućina u određenom om i em vriju pri stalnoj temperaturi i daju pare istog sastava kao i tekućina Azerbajdžan država u istočnom dijelu Zakavkazja. a-zoon. prav. bombastičnost. zoo živim. avocere) odazvati. tražiti da se nešto pošalje. ići prema) astr. a-sbestos neugasiv) min. mit. skandinavski bogovi ne-besnici. aktiva avocentur acta čit. i 2. znak N. imao je dvije karakteristike: 1. opozvati. avulsio) med. zygon jaram) neoženje-nost.008. avere. haima krv) med. tal. ime dviju pokrajina u sjeverozapadnom Iranu azi mn. predstavljaju prirodne sile (na Čelu im je vrhovno božanstvo Odin. aviser) izvijestiti. obavijestiti. obavještavati. od njegovih vlakana izrađuju se tkanine za odijela vatrogasaca. gignomai na-stajem. mn. pravo azila u međunarodnom pravu: pravo političkih ili vojnih bjegunaca i si. ali najčešće ima pejorativno značenje. npr. javljati avizo (tal. zoon živo biće. azotos. tzv. samatha ići k. jedan od glavnih uzroka nesposobnosti oplođivanja Azori skupina otoka zapadno od Portugala (u Atlantskom oceanu) azot (grč. Asia. u francuskim trg. avvisare. patnja.avizirati (lat. sperma sjeme) med. potpuni nedostatak muških sjemenih stanica (spermija. odazivanje. avoir. Božja kazna azbest (grč. kao loš vodič topline. aviza avoar (fr. slojevi bez organskih ostataka azoodinamika (grč. divljak. kiselo tijesto) židovski pashalni beskvasni kruh. Lavoi-sierov naziv za nitrogen koji nije u stanju održavati život) kem. vrsta nesagorljivog minerala. izvidnički brod. knjigama: potraživanje. koje su pobjedili azigija (grč.syle) sigurno sklonište. patetičnost Azijat (lat. rađam se) znanost o stvaranju anorganskog ili organskoga iz anorganskog azoospermija 149 ažurirati azoospermija (grč. fr. a-. avocatorium) naredba kojom se pozivaju podanici neke države da napuste službu strane države avulzija (lat. slabljenje azoogenija (grč. v. avisare. azotos. kićenost. periodos) geol. avviso) brodica (ili: čamac) za izvještavanje. "stil isjeckanih rečenica" s jakim ritmičkim naglašavanjem. neudanost. mag-nezijev silikat vlaknastog sastava. a-sylos neopljačkan. prav.. Asianus) stanovnik Azije. avocatio) opozivanje. komad zemljišta koji rijeka otrgne i odnese na drugu obalu azab (tur. azotos. antički govornički stil. kutna udaljenost nekog nebeskog tijela ili predmeta na Zemlji od sjeverne ili južne točke podnevnika azobenzen narančasta kristalna tvar. dom za smještaj i izdržavanje sirotinje. avizna lađa. element atomske težine 14. a. nedodirljivo mjesto na kojem progonjeni nalaze utočište. azab. jedan od glavnih sastojaka zraka (4/5) azotemija (grč. na utočište u nekoj stranoj državi azima (grč. lat. suparnici su im bili vani. a sjedište im je Asgard). izvještavati. a-. zyme kvasac. važan meduproizvod u proizvodnji azo-boja azojski period (grč. sloboda. neobuzdan čovjek azil (grč. i za izolaciju azeotropija grč. najstarije razdoblje Zemljine kore. pribježište. a-zoon. a-. neka se traže spisi. metron) sprava pomoću koje se utvrđuje koliko neka zemlja oranica sadrži u sebi amonijaka . azap) muka. umnožavanje azotnih spojeva u krvi azotometar (grč. dušik. blagdan beskvasnog kruha azimut (ar. stvoren u maloazijskoj Joniji. zastora u kazalištima i dr. dynamis snaga. rednog broja 7. sila) med. nedodirljiv. akti avocirati (lat.) prav. tal. nezauze-tost azijanizam ret. a-. spisi avokacija (lat. javiti.

ženina obitelj babel (hebr. lapis lazuli) plavetnilo. izazivači tifusa. tast. od nominalne vrijednosti. razlika između nominalne i tečajne vrijednosti. draga djevojka babyboom čit. Ali-baba). azotos. doplata. anđeo koji prihvaća i prati duše umrlih azur (fr. bez-božnost. vrijednosni-ca i si.) indijska titula. račun o dobitku odnosno gubitku pri promjeni neke vrste novca. toranj građen u Babilonu. punac. ajustage) određivanje (ih: prilagođavanje) propisane težine novca. agiotage) špekulacija. beibi (engl. trpjeli u Babilonu kamo ih je odveo kralj Nebukadnezar baborak (češ. grč. zbrka. Zim-mer soba) kupaonica . višak. beibibum (engl. kaos.) velik broj porođaja. prisustnost velike količine dušika u mokraći Azrail (hebr. akcije ažio-konto (fr. pr. nered. čuvarica djece bacili {lat. plav mineral. npr. i 6. ali je to spriječio Bog učinivši da graditelji počnu govoriti različitim jezicima. pren. očinstvo. djetešce. Cote dAzur) istočni dio francuske obale na Sredozemnom moru (graniči s Italijom). agioter) špekulirati vrijednosnicama. st. očevina. a jour) točan i brz u poslu.) background čit. beba. Cannes. neke dionice. ažioter (fr. zbrka. novorođenče. društvu je cilj održavanje te jednakosti baby čit.) po talmudu anđeo smrti. očuh. agio-conto) trg.) otac. u radio-dramama) badecimer (njem. Tropez. veća vrijednost neke vrste novca. piše se iza imena (npr.) dadilja. ažiotaža (fr. azzurro. dotjerivanje azur (fr. babilonsko sužanj-stvo sedamdeset godina ropstva koje su stari Izraelci u 7. bakterije koje imaju oblik štapića. nagao porast nataliteta (primjerice u godinama poslije Drugog svjetskog rata) baby-sitter čit. utopist Babeuf (1760—1797): svaki čovjek ima jednako pravo zadovoljiti svoje potrebe i uživati sva dobra prirode. e. Marseille) aždaja (tur.azoturija (grč. baviti se ažiotažom ažistaža (fr. dodiru nekog predmeta. plava boja neba.) malo dijete. tal. azur. ajour) praviti otvore. lazvardi) vrsta plave boje azurit (fr. dojenČe. namještanje. izopačenost. nebesko plavetnilo azuri mn. St. aždaha) zmaj. pomicanje. bacillum štapić. češka brza mazurka babu (ind. bekgraund (engl. beibisiter (engl. b drugo slovo hrvatske latinice B glaz. trebao je doprijeti do neba. vožnji javnim prijevozom i dr. n. agio) trg. vrijed-nosnica i si. podloga) glaz. karbonat bakra Ažurna obala (fr. vrenja maslaČne kiseline i dr. grč. dizenterije. kratica basso B kem. vrijednosnicama. metež. kratica za element bor B log. razvrat Babilon stari grad u Aziji. može imati i više glava ažio (fr. nastavak -ites) min. dionicama i si. agioteur) osoba koja se profesionalno bavi špekulacijom vri-jednosnica ažiotirati (fr.) nered. zvučna kulisa. pren. azur. onaj koji završava povjereni mu posao na vrijeme ažurirati (fr. fobos strah) med. knez babuvizam socijalno-politička doktrina koju je utemeljio fr. urein mokriti) med. izrađivati šupljikavi vez B B. gospodar. bacilofobija (lat. osobina onih koji su u stalnom strahu da će se zaraziti klicama bolesti (pri rukovanju. kratica za barij baba (tur. bacillus prutić. babilonski toranj prema Bibliji. baden kupati. ajour) otvor (na ručnom radu) ažuran (fr. pretjeran strah od zaraznih klica (bacila). kratica za predikat (dok A označava subjekt) Ba kem. tetanusa. Kaldeja. zabuna. glasovit po svojim pješčanim plažama i izvanredno lijepom plavetnilu morske vode (značajni gradovi. neman u obliku krilatog guštera. tj. prilagođavanje mjere. Nica. Babilonija stara država u Aziji (simbol bogatstva i okrutnosti). background pozadina.) omiljeni češki narodni ples. štapić) med. trgovanje novcem. lazh-ward. popularan naziv za talijansku državnu sportsku reprezentaciju (zbog modre boje njihovih majica) azurin (ar. ansambl duhača i udaraljki koji prati svirku solista (u džezu). ozvučenje događaja na pozornici (npr. pers.

sastavljena od boje. pajac bajadere (port. bagatelle. bagasse) trop šećerne trske. potcjenjivati. hramovima (ind. samohodna sprava za vađenje pijeska s riječnog dna. bedminton (engl. baft) trg. bei kod. vrsta finog duhana iz brazilske pokrajine Bahija bahs (tur. ben-mari (fr. lakrdija. bigar bahija (šp. vrsta istočnoin-dijskih. kanala i si. njegovati dijete. badinage) šala. bagger) jaružalo. Burundiju. niska cijena. tonzile badinaža (fr. rasprava. Dnjestru i Bugu bajdara (rus. med. bagatelle) ne mariti za nekoga ili nešto.) bot. lađe s neobično velikim krmama na Dnjepru. ali prazan razgovor badižon (fr. balia) dojilja. bahio) zaljev. vrsta morske ribe. maslina i dr. dewadasis = sluškinje bogova) koje se odmalena posvećuju službi bogovima i u svakom hramu ih ima 8 do 12. posuda vruće vode u koju se stavljaju posude s jelom da bi se održala toplina baitilije (grč. svjetina bagdalin vrsta šarene pamučne tkanine. čistiti riječno korito od pijeska. otpaci koji ostanu pri proizvodnji šećera. Ugandi.) kornjačin oklop. sem. baithylia.badem (sanskr. bahys) govor.19). bajbokana bajbot (njem. betilije bajaco (tal. peronospora. vrsta malih rubaca bajbok (njem. drvo i plod iz porodice ruža. od davnina je poznat u Indiji i Francuskoj baft (perz. mulja bagra (rus. plesačice na službi u ind. bagana janje) janjeća kožica s krznom. radi isušivanja zemljišta bagerovati (niz. žulj na nozi. pjestovati bajok 152 bakter bajok (tal. šaljiv. pagat bagatela (fr. šljiva. bagage) prtljaga. ološ. upotrebljava se i u medicini. obično bijelih katunskih tkanina baga (tur. bethel) mn. badigeon) vrsta fine obojene žbuke. klaun u napuljskoj narodnoj komediji. harlekin. baft 151 bajliti za igru nije potrebno posebno igralište. nebesko kamenje. slične bagdadskim šalovima. meteori koje su stari posvećivali bogovima ili ih samo obožavah (nazvano po kamenu na kojem je Jakov spavao i sanjao anđela — Post 28. Boot Čamac) pomoćni čamac. vaditi pijesak iz rijeke. za Čišćenje riječnog korita i kopanje prokopa. baganac bagasa (fr. uvjerenje graditelja broda ili mjerodavnih vlasti da je brod propisno izrađen. šaljivac. otmjen. balia) dadiljati. bailadeira) mn. kvrgasta izraslina na konjskim zglobovima. malenkost. vapna i bizmutova klorida. tal. njegovateljica male djece bajlbrif (niz. uzimati koga ih što previše olako bagaža (fr. presvučen kožama bajla (tal. bajaccio) lakrdijaš. Tanzaniji) bain-marie čit. mandule. baiocco) nekadašnji papinski bakreni novac (pet talijanskih čentezima) . kit što ga upotrebljavaju kipari.) kuh. bagat (tal. čamac za spašavanje bajdaki (rus. polemika. ponekad su i javne žene. v. bagatella) sitnica. diskusija bahur (hebr. insekt bagana (tur. poznavatelj židovskih zakona Bahutu (Hutu) narod iz skupine Bantu (žive u Ruandi. priznanica o novcu primljenom za gradnju broda bajliti (tal. buhara. četka badminton čit. trop od grožđa. omalovažavati.) vrsta tenisa malom lopticom s krilcima. dadilja. bei Wache pod stražom) zatvor. bagata) v. plamenjača. a može se igrati na svakom terenu. bachur) židovski student koji se bavi proučavanjem Talmuda. kratko i lagano glazbeno djelo bagatelizirati (fr. bagger) jaružati. Bylbrief) pisani ugovor o gradnji broda. jezgra je jestiva. po čemu je i nazvana bager (niz. javne plesačice i pjevačice u Indiji. bagrjanvj) crvena boja dobivena od borove kore. baidaki) mn. baidara) mali sibirski čamac od riblje kosti ili lakog drveta. tamnica. kukac. tričarija. grimiz.

tvari i sokova u tijelu da uništavaju zarazne klice. lysis rastapanje) kem. bakancs. sveučilištima: najniži akademski stupanj. bučno veselje bakandža (mađ. pren. bejram) dva velika muslimanska blagdana u godini. g. i engl. bakteria. najčešće vojničke obuće bakant (grč. Bacchus. pristojba koju plaćaju brodovi za pristajanje u luku bakler (fr. jagoda baka (njem. razvratna pijanka. G. bacca) bot. biol. lat. Facket. bog vina.Bajram (perz. Byrona (1788—1824).-med. prvi se slavi odmah nakon posnoga mjeseca ramazana. klicožderi. zalisci. baclage) pom. bacchans) Bakhov svećenik kod starih Rimljana bakanti (grč. treska. lat. boja bakalar (tal.. baccalaureus. vino. uništavači zaraznih klica. pijanac. Kurban-bajram (Blagdan žrtve) zove se zbog toga što se tada kolju ovnovi koje dijele sirotinji. bakteriocidi bakteriofagi (grč. kod starih Rimljana: orgijske i mistične svečanosti u čast boga Bakha. kod Rimljana: sudionici u Bak-husovim svečanostima. bak-Ijada svečanost s bakljama bakpulfer (njem. boga vina. rastapanje bakterija imunim serumom . pjesnika G. bobičast. bakteria. jednostanična živa bića. pr. lat. Bacchanalia) mn. tovar bakalaureat (lat. osobito njegovom pe-simističkom shvaćanju "svijeta i života" bajta (tal. lat. u sr. Bakchos) mit. Bart brada) brada samo na licu (podbradak je izbrijan). koliba bajuneta (fr. Bake) znak (obično komad drveta. bakteriocidnost bakteriocidnost (grč. jagodičast bakenbart (njem. bacca laureus lovorova bobica) na njem. vijeku: putujući daći (vaganti) bakara (fr. pripadaju biljnom carstvu. Bakcheios) metrička stopa od jednog kratkog i dvaju dugih slogova (bakhejski stih upotrebljavanje osobito u himnama bogu Bakhu) Bakho (lat. ispit zrelosti bakana (tal. baccara) francuska kartaška hazardna igra bakbord (engl. baccana) obična krčma bakanalije (lat. pren. mikroskopski nevidljiva bića koja žive u tijelu i uništavaju zarazne klice bakterioliza (grč. Čuvar (nekada: noćni čuvar po selima) bakteriemija 153 baladine bakteriemija (grč. baccalaureatum) dostojanstvo bakalareusa bakalaureirati (lat.) bajvagn (njem. drugi. ispit koji prethodi licencijatu. veoma sitna. zulufi bakfiš (njem. zublja. backboard) pom. ca-edere) biol. bakteria. bakteria. magisteriju i doktoratu. osobina nekih živih bića. pren. više-dnevne svetkovine i orgije starih Rimljana u čast Bakha. fenjer ili bačva) koji pliva na vodi i označava lađi put po opasnim mjestima. backen peći. Backe obraz. Bakchos. golim okom nevidljiva. usp. sin Zeusa i Semele (Grci su ga zvali i Dioniz). bobica. tal. vino-pija. bakteria) bot. žive kao nametnici i izazivaju razgradnju i često teške bolesti. Bakchos. kod. fagos) mn. vrsta ribe koštunjače iz porodice tovara. slična štapiću. Bacchanalia) mn. baccala) zool. živi u iz sjevernim morima. bei pri. bakteria palica. lijeva strana broda (kad je čovjek okrenut licem pramcu) bakciferan (lat. Wagen kola) prikolica (osobito uz motocikl) baka (lat. prodiranje bakterija kroz krvne i limfne žile u krvotok bakterije (grč. lola baklaža (fr. a ima ih pokretljivih i nepokretljivih bakteriocidi (grč. terevenke. divlja. a slavi se 70 dana nakon prvog Bajrama bajronizam shvaćanje života i umjetnosti koje odgovara shvaćanju velikog engl. mlada djevojka. klicomori. baita)'potleušica. bacleur) zatvarač luke baklja (njem. Bacco Bahus. raskalašena. grč. šiparica bakhej (grč. Backfisch pržena riba). pren. hai-ma krv) med. burno veselje bakanalije (lat. kolac premazan smolom. dug nož s oštricom na obje strane koji se stavlja na pušku (ime po gradu Bayonne gdje je napravljen 1640. caede-re ubiti) biol. bacciformis) u obliku bobice. najmanja. fr. bacchans) mn. baionnette) voj. fiaccola) luč. Wächter) stražar. pijanke. Pulver prah) prašak za dizanje tijesta (umjesto kvasca) bakter (njem. baccalaureatum) polagati (ili: položiti) bakalaureus bakalaureus (lat. bokkancs) vrsta teške.

bijelci naseljeni po divljim i neobrađenim krajevima Sjedinjenih Američkih Država. bal šanpetr (fr.) otmjeni ples. bal pare (fr. logia) znanost koja se bavi proučavanjem osobina i života bakterija (osnivači: L. žirojed balanofori (grč. lakrdijaš. lat. bilancia) vaga. upala glavića i kapice balans (fr. nejasno izgovarati. bal an mask (fr. kasnije se razvila u pjesmu lirsko-epskog sadržaja koja.) svečani. balbuties) med. glumac. napadaju korijenje drveća balanoidan (grč. kod Fe-ničana. sastojci imunog seruma koji imaju moć da rastapanjem ubijaju bakterije bakteriolog (grč. posthion kapica) med. prut. kem. onaj koji se hrani žirom. veža. batina bakvuds (engl. baculatio) batinanje. balio. iz doba krede bakulometrija (lat. bakteria. palica. bakteria. lat. bakteria.) fosilni glavonožac s ravnom ljušturom. tambura trokutasta oblika s tri žice balanca (tal. rheo curim) zagnojavanje glavića balanofag (grč. zaplitati jezikom . galerija balazor trg. tezulja balander (niz. zamuckivanje. logos) znanstvenik koji proučava osobine i život bakterija bakteriologija (grč. balle) smotak. balahane) daščara. baja-dere balagan 154 baletan balagan (rus.) ples pod maskama. Filistejaca i drugih semitskih naroda bog — pokrovitelj plodonosnih sila prirode. ruski narodni instrument. upala glavića i unutrašnje pokožice muškog spolnog organa balanoblenoreja (grč. divlji i neobrađeni krajevi na zapadu Sjedinjenih Američkih Država bakvudsmeni (engl. bakteria. backwoods) mn. lat. bakvuds bal (fr. Baal gospodin) mit. neodlučnost. sličan gitari. baraka. Pasteur i R. usp. motke bakulus (lat. mucati. ballatoio) trijem. Koch) bakterioterapija (grč. kolebanje. Balander) plitka teglenica s jednom katarkom (u Nizozemskoj) balanitis (grč. bailo. sluškinje u azijskim hramovima. ballata pjesma za ples) poet. zamuckivati. svežanj balada (fr.) ples u polju Bal (hebr. balanos žir) med. tvar vrlo slična kaučuku i gutaperki. opći naziv za biljne bolesti koje uzrokuju bakterije bakteriurija (grč. bakterion štapić. na. pren. balanos. fagos) zool. uron mokraća) med. grč. pjesnička pripovijetka baladen (fr. perz. strojne remene. dvojba. mokrenje zaraznim klicama bakulacija (lat. baladin) šaljivac. blenna sluz. bakteria. svaki nepotreban i suvišan teret. bilanx) ravnoteža. ballare plesati) zabava s plesom. balanos. balanos. vrsta hijerodula koje se posjetiteljima hramova nude za novac. krabuljni ples. balbutire) med.) glaz. balkon oko zgrade. backwoodsmen) mn. služeći se i dijaloškim oblikom. bal. ballade. podstrešje. od bakteria batina) mn. bal en masque čit. prisutnost bakterija u mokraći. baletni plesač baladine (grč. Šator. gorštaci. ah elastičnija od njih.) paraziti tropskih i subtropskih krajeva. upotrebljava se za električne izolatore. stvar za odbacivanje balata (lat. štapom bakulit (grč. potplate i u zu-barstvu (dobiva se od osušenog mliječnog soka drva mimusops balata) balata (tal. pjesma uz ples balatura (tal. thera-peia) liječenje pomoću bakterija bakterioze (grč. tepati. bal u svečanom ruhu. zaplitanje jezikom balbutirati (lat. lysis) mn. tal. eidos) koji ima oblik žira. glaz. baculum štap. bal champêtre čit. ples pod obrazinama. balance. balanos.) 1. ballare) mn. dem. baculus) štap. bahata) 2. priča o nekom događaju i istodobno pobuđuje lirsko raspoloženje. osobito cirkuski balalajka (rus. vrsta istočnoindijske pamučne tkanine balbucijes (lat. prašume. prvobitno: pjesma koja se uz plesanje pjevala (balar = plesati). tal. sjajni ples bala (fr.bakteriolizini (grč. služenje Balu provodilo se katkada prinošenjem ljudskih žrtava bal paré (fr. mucanje. metriaballo) mjerenje pomoću štapa. kažnjavanje batinom. žirolik balanopostitis (grč. usp..

grč. grč. (čit. ballotade) skok konja ispruženim nogama . na temelju te deklaracije stvorena je 1948. bacakanje balkanistika v. ponašati se kao balija ponašati se prostački. beznačelnost. kupi lopte i donosi igračima Ballhausplatz njem. u kojoj su sintetizirani zahtjevi za stvaranje nacionalnog zavičaja Zidova u Palestini. izraz koji označava način i sustav koji vlada u javnom životu balkanskih država i naroda. ballon d'essai čit. trzanje.. izraelska država balhornizirati (njem. 1581—1599) balija (tur.) vrsta burgundskog vina balograf (tal. balneum) kupalište. samovoljno Balila (tal. tech-nike) vještina podizanja i cjelovitog uređenja kupališta (toplica) balneoterapija (lat. revolera) i ispaljenog zrna balistoskop (grč. neo-tesanac itd.) fašistička omladinska organizacija za dječake od 8 do 14 godina. austrijska vanjska politika balneografija (lat. skopeo gledam) u sudskoj medicini: naprava pomoću koje se utvrđuje iz kojeg je vatrenog oružja ispaljen metak (u slučajevima gdje je u pitanju više oružja istog modela i istog kalibra) balizam (grč. balle. grč. politička uboiball-boy 156 balzani do pozornice. ballon) šuplje.) vezani balon kojim se može popeti samo do određene visine i spustiti na mjesto polaska balota (fr. ballon captif čit.baldahin (tal. balneum. osobito zračni balon napunjen plinom lakšim od zraka (aerostati. balon d'ese (fr. pom. napusti svoje ležište i krene kroz cijev pa sve do pogotka u cilj balistogram (grč. Baldacco. obijesno.) nekad: prostak. balneum. u Genovi prvi poveo odlučnu borbu talijanskog naroda protiv Austrijanaca balina (fr.) šport. the-rapeia) primjenjivanje mineralnih izvora u liječenju bolesnika. neradnik. vanjem gibanja zrna od trenutka kad ono. histerična želja za plesanjem kod pojedinaca ili masa (u revolucionarnim vremenima). balneum lako-nikum (lat. političara Arthura Bal-foura (1848—1930) iz 1917. grč. okruglo tijelo. lijenčina. pren. podvala. bez obzira radi li se o muslimanima ili o pripadnicima drugih vjera.) znojna kupelj balneum vaporis (lat. balio bacam. drhtanje. logia) proučavanje kupališta. stražnji dio velikog broda ball-boy čit. okrugla. g.) kupanje u pari balnot čit. protuha. balneum arene (lat. baldacchino) pokrivač od skupocjenog materijala nad prijestoljem ili krevetom. baline) vuneni materici 73 nakiranie. ballhornisieren) htjeti nešto popraviti. grč. balon kaptif (fr. baino (fr.) mala zračna kugla za ispitivanje smjera vjetra. gramma slovo) u sudskoj medicini: snimka napravljena pomoću balistoskopa. ballismos "plesanje") bolesna. toplice balneum arenae čit. kuglasta boca za tekućine. kod tenisa. topličko liječenje balneum (lat. rasipnik. znanost o mineralnim izvorima koji služe za liječenje balneotehnika (lat. novinski članak koji se objavljuje da bi se opipalo raspoloženje i mišljenje javnosti. pisaljka balon (fr. Balhornu. balkanologija balkanizam 1.) vječno pero. pod tlakom barutnih plinova. balio bacam. kasnije: svojeglav čovjek. borba nedopuštenim ^^^redstvima. balneum kupalište. glasačka kuglica balotada (fr. grafo) opisivanje kupališta balneologija (lat.) kupanje u pijesku balneum cineris (lat.) kupanje u toplom pepelu balneum laconicum čit. ballotte) kuglica za glasovanje. a kasnije ministarstvo vanjskih poslova. grčenje. balhausplac} bečki trg na kojem se nekad nalazilo sjedište austrijskog državnog kancelara. nazvana po dječaku Balili koji je 1746. nasrtljivac. pren. pa napraviti gorim nego što je bilo (po tiskaru J. balneum. ballvzo. služi kao identifikacija između oružja (puške. bal-boj (engl. med. dečko koji. "nebo" koje stoji pred oltarom i nosi se na procesijama (naziv po materijalu koBalfourova deklaracija 155 balkon Balfourova (Balfurova) deklaracija izjava engl.

metnuti okov na kotač bandažist (fr. svakidašnjim banalnost (fr. lutka.) djetešce.) mn. dosta su bliski slavenskim jezicima baltoslavenski onaj koji je zajednički Baltima i Slavenima baltoslavistika znanost koja proučava veze i odnose između nekadašnjih Balta i Slavena barun dijal. otrcan. balus-trade) arhit. a po okusu dinji banarij (lat. banalna fraza otrcana. malo dijete. seljačke zabave i si. bamboo) vrsta trske. balsaminaceae) mn. nabiti banak zasjesti u nečijoj kući i ne odlaziti do kasne noći. osobito. svakodnevan. opći. bruh. balustrer) ograditi stu-pićima. dijal. od-morište na stubištu. balaustion. a dijelom i aromatičnim kiselinama. balsamica) mn. umjetnosti) bambocciate Čit. stubišta. putujuće društvo svirača.) bot. biljna vrsta u kojoj je posebno poznat tzv. balsamon) kem. kila.. prikazivanje Krista kao djeteta (u tal. uteg (kod mačeva-laca i boksača). naslon. malajsko ime poznate istočnoazijske zeljaste biljke čiji je plod po obliku sličan krastavcu. čelični okov na kotaču. engl. ublažavanje bolova balsamum cordiale čit. utega i si. veza. banale) običan. banco. staviti utege (u mačevanju u boksu).) farm. balzamum oftalmikum (lat. staroprus-ki). utroba se ispere karbolnom kiselinom. 'lijepi čovjek". osobito zavoja. suviše ponavljana rečenica banalizirati (fr. balzamum anodinum (lat. postaviti balustradu balzam (grč. balzamska sredstva. sajmove. . banalite) otrcanost. bandager) med.) manji instrumentalni sastav banda (tal. raste u Indiji banak (tal. Često visoka do 20 m i 60— 70 cm debela.) farm. klupa. njem. a tjelesna šupljina napuni svježim drvenim ugljenom) Bambi ime laneta u djelima austrijskog pisca Felixa Saltena i u crtanim filmovima Walta Disneya bambino (tal. priručje.. zaviti. vojna glazba bandaža (fr. previti. glumaca. bannarium) pravo prisile (različito od jus cogens) band Čit.) farm. balzam za oči Balti zajedničko ime za Estonce. balustrirati (fr. letonski. balzamum kordijale (lat. zavijanje. balzam za jačanje srca balsamum ophthalmicum Čit. sva-kidašnjost banana (Šp. platforma banalan (fr. bot. Bank) najdonji dio visoke peći za taljenje željeza gdje se skuplja rastaljeno željezo. šaljive ili vulgarne slike nizozemskih slikara koje prikazuju seoske krčme. a katkada i uz pjevanje plesača) balustrada (grč. spojnica bandažirati (fr. družina (lopovska). balzamski lijekovi balzaminka (lat.. balon (obično u značenju: lopta). zavoj. jaka i većinom ugodna mirisa. ballottage) drugi krug glasovanja (biranje između dvojice koji su dobili najviše glasova u prethodnom glasovanju) balsamum anodvnum čit. Asiraca i Perzijanaca: učiniti da tijela umrlih budu sačuvana od truljenja (danas se ubrizgava u arterije sublimatova otopina i dr. bandagiste) proizvođač. fr. šport. bandage) med. jednogodišnja ukrasna biljka ne-tik. bambus (malaj. prodavač kirurškog pribora. "lijepi dečko" (nazvana po tome što su se neke od njih nekada upotrebljavale kao lijek za rane) balzamirati (grč. Leton-ce. banda) četa. istarski narodni ples u obliku kola (pleše se uz pratnju sopele ili gajdi. banaliser) načiniti otrcanim. također: umjetna smjesa za ublažavanje bolova i liječenje rana balzamici 157 bandijera balzamici (lat. bambočate (tal. Impaticus balsamina) bot. odred. po običaju starih Egipćana. balzam za umi-njavanje. bend (engl. mambu. previjanje. ograda kojom su ograđeni balkoni. tezga. Litavce i negdašnje "Stare Pruse" baltički jezici skupina indoeuropskih jezika (litavski. prirodna smjesa biljnih smola s eteričnim ulji-ma. bambu. gomila. "lijepi dečko" balzaminke (lat.balotaža (fr. balsamon biljka roda Balsamodendron i njezina mirisna smola) namazati mirisnim mastima i uljima. previjati. farm. "lijepi Čovjek".

plaćeni ubojica. zavojić. prima novac na štednju. trebaju imati odlučujući utjecaj u državi i određivati njezinu politiku. obustava plaćanja. igrač koji drži bank bankata (tal.) glaz ukrajinski instrument sličan gitari i balalajci. neva-ljalac. stup o koji se vješa zastava. oproštajna gozba banketa (fr. telefonski stup) banderilja (šp.) jak udarac. vlasnik banke. mala vrpca. usp. banderilla) koplje sa zastavicom koje se upotrebljava u borbi s bikovima banderiljero (šp. nazvana po pronalazaču H. pruga u boji. odnosno njihovi predstavnici. banchetto) svečani obred nekomu i nečemu u čast. banco-conto) trg. unutarnji naslon na prozoru bankijeri (tal. ustanova koja radi s novcem. sete bandijere (tal. čovjek koji se okreće prema vjetru. bandera. banjo) glaz. bandeletette) uzak zavoj. povez na poštanskim pošiljkama. banco) uplaćeni novac svih igrača u hazardnoj igri karata. turistička kućica od lake građe bank (tal. posreduje u kreditnim poslovima. fr. lat. Bank) novčani zavod. stupnjevita uzvišica iza prsobrana za strijelce. banco. papirna novčanica banko-konto (tal. rumpere slomiti) slom banke. trg. kreditnim i efektivnim poslovima. pristaša banko-kracije bankokrat (tal. le-denjačka gomila (na moru). banda) član (svirač) u vojnoj glazbi. "markiranje" bandleta (fr. bandiera) zastava. konjička zastavica. banquet. banderole) vrpca na trubi. sette ban-diere čit. krateo vladam. usp. tj. opasač na kojem stoji nabojnjača. grč. bendžo bang (engl. propalica. bandito) razbojnik. banditisme) razbojni-štvo. bježanje iz škole. bandola.. banque. pren. harmonika rastezača s velikim brojem glasova (130 tonova). šp.bandera (tal. banda bandit (tal. Americi i Meksiku. vladavina velikih novčanih zavoda i njihovih predstavnika bankokrat (tal. banquier) osoba koje se bavi novčanim. banquette) voj. stijeg. zastava na ka-tarci. pucanj. banchieri) mn. grad.) sedam zastava — podrugljiv naziv za političke prevrtljivce koji su spremni stati pod bilo čiju zastavu. Bandu bandura (rus. njem. bancarotta. potpuna propast. gozba. prilagobandist 158 bankrot davati se svim političkim promjenama bandist (tal. progon. upotrebljava se posebno u Sjev. banka banka (tal. vjetrokaz. bandizar) izgon. mandola bandolin mast za kosu (da bi bila glatka i sjajna) bandoneon glaz. laza-roni bankiza (fr. tablica s cijenom neke robe bandijera dijal. bank bankar (fr. skitnja. propast . bancus klupa. mandora. v. plosnata mala šipka bandola (tal. osobito prasak koji nastaje zbog probijanja zvučnog zida bangalo (engl. strani novac itd. kratos snaga) zastupnik shvaćanja da banke. hajdučija bandiža (tal. samo s više žica (8—24) bandžo (engl. zgrada u kojoj se nalaze prostorije nekog novčanog zavoda. grč. v. el bandola) glaz. nesposobnost plaćanja i odgovaranja svojim novčanim obvezama. omotač na cigaretnom papiru i na kutiji s cigaretama. kupuje i prodaje vrijednosnice. banco. grč. kratos snaga) pristaša vladavine i utjecaja novčara na javni život. cestovni razbojnik. daje zajmove uz kamatu. bungalow) prizemni ljetnikovac od jednostavne grade u tropskim krajevima. knjiga u koju trgovac bilježi svoje poslove s bankom radi obračunavanja bankokracija (tal. gitari sličan instrumenat sa 4 do 10 metalnih žica. banco. ledeni bedem (u polarnim krajevima) banknota (tal. skitnica banditizam (fr. banco. štedionica. nota) mjenica koju izdaje banka umjesto gotova novca. v. banco) velika klupa u crkvi banket (fr. gospodarim) gospodarenje banaka državnim poslovima. stup (npr. banquise) ledena santa. banderillero) borac s bikovima naoružan banderiljom banderota (fr. banco. sprovodi-telj vladavine banaka i novčanih ustanova bankrot (tal. tal.

Sphyraena barracuda) zool. tučnjava barabans vrsta najfinijeg ulja (najprije se proizvodilo u belgijskoj pokrajini Brabantu) baraber v. obustava plaćanja bankvaluta (tal. hrvač i dizač utega težak između 50. toplice. fr. baptisma) crkvena tajna krštenja. spretno postupati baraterija (tal. raste u tropskim krajevima Afrike. patuljastoj vrsti kokoši. baraque) daščara. bantam pijetlić) šport. plod. pren. buka. kupanje uopće banja (tal. tj. baptizo) mn.banksija 159 barakuda banksija bot.5 kg (naziv po bantam-kokošima. barr) poluga. članovi kršćanske sljedbe koji odbacuju krštenje male djece. kavana s alkoholnim i drugim pićima. brana u sudnici. trgovati razmjenom . trošna kućica. lišće i kora služe i kao lijek. magija bantu-jezici jedna od vrsta tzv.75 i 53. pregrada između konja u konjušnici baraba (hebr. krštenje baptizirati (grč. veoma gusta i teška. po imenu biblijskog razbojnika Barabe) razbojnik. patrijarhat i matrijarhat. kupanje u kadi. po-ligamija. uličnjak. stanovati u logorskim kolibama. baptiser) krstiti. možda podrijetlom s Jave) Bantu afrički narodi koji žive južno od Gvinejskog zaljeva i velikih jezera. baratteria) pom. baraque) smjestiti u barake. zahtijevaju da se krste samo odrasli. bagno) drvena kućica za kupanje. kaos. Adansonia digitata) baptisterij (grč. tal. krijumčarenje baratirati (tal. barakan. berkan barakirati (fr. gostionica. prijevara. agluti-nativnih jezika (još nije napravljena njihova točna podjela i potpuna karakteri zacija) banzati (lat. sperren zatvoriti) bank. vrsta tropskog drveta. baros težina. vješto rukovati. banca. ame-rican-bar gostionica bez stolova i stolaca u kojoj gosti piju i jedu stojeći bar (grč. baptisterion) krstionica. osobito protiv groznice (lat. skitnica. barattare) vješto poslovati. barranda) ograda u areni gdje se izvode borbe s bikovima baraonda (tal. barattare) trgovati davanjem robe za robu. karakteristike: negroidnost. gomila pijeska ili stijenja na ušću rijeke ili na ulazu u luku. baptizo. teret) jedinica za mjerenje atmosferskog tlaka bara (fr. kupalište baobab (arap. bagno) kada za kupanje. lopov. barracano. nadjenuti ime bar (engl. vreva. pivnica. banseg (njem. potkradanje. bantam kategorija boksač. slična platnu. zbrka baratati (tal. daščarama barakuda (lat. valuta) bankovni novac kao fingirana novčana jedinica bansek. zatvaranje isplatnih šaltera zbog teške novčane situacije u kojoj se našla banka. oni koji su svjesni čina koji se nad njima vrši.) 2.. motka. široka arapska haljina od te tkanine. podvala. straćara. banco. obično u blizini vojničkih logora i mjesta gdje radi veći broj terenskih radnika barakan (ar. pronositi glasove banj (tal. lupnjava. mangup baraban lupnjava koju katolici izvode u crkvi na Veliki petak kad se spomene ime razbojnika Barabe. kupaonica. osnovom vjere smatraju Evanđelje baptizam (grč. divovski visoko (do 20 m) i debelo (do 9 m). sprud naslaga. rusvaj. šipka. tlak. šiba kojom se izvodi ovakva lupnjava. vrsta grabežljive ribe koštunja-Če iz porodice morskih štuka baranda 160 bard baranda (šp. pregrada. fr. bouracan) tkanina od kostrijeti i vune ili devine dlake. razumjeti se u nešto. totemi-zam. drvo s osvježavajućim plodovima. nitkov.) bot. baraonda) metež. kapela pokraj crkve ili dio crkve u kojem se obavlja krštenje baptisti (grč. bannisare) skitati se. svaka nepoštena ili protuzakonita radnja kapetana ili mornara kojom se nanosi šteta vlasniku broda i ostalim zakonitim interesentima. rod grmova i drveta iz porodice prostolatičnica bankšpere (tal. plesovi s maskama. baraba baraka (fr. Bandsage) strojna tračna pila bantam (engl. dućan od dasaka.

Japanu i dr. imate li što za jelo). Geld novac) gotovina. barbar barbarizam (grč. baricentar (grč. (barbiere) brijač. pogrešno upotrijebljena riječ barbarizirati (grč.6 1 bareljef (fr. bar gotov. gruba jezična pogreška na štetu jasnoće i Čistoće jezika. bareter (fr. trlja. divlji. uz pratnju harfe. Čovjek koji nosi sve na svojim leđima barel (engl. barretter) otpornik od tanke žice u balonu napunjenom vodikom. tuđinski. bar-bula hirsi čit. dubok glas. mokraćna kiselina) derivat barbiturne kiseline. ogriješiti se o pravila i čistoću jezika. teškoća govorenja kao bolesno stanje . barys. surov. svećenici itd. skidati ljuske s ribe barbiton (grč. barba brada) stric. barbaros) nenaobraže-nost. in barbam (lat. kentron) fiz. kuh. stranac. stražarska kula.) prije: guvernerova palača (podestata) u Firenci. sličan liri. imate li što za jesti (bez mog znanja. pjesnik bardiljo (tal. rampa. barragiste) čuvar brane. surovost. uricum acidum. barbacana) voj. tal. baratto) razmjena. bas barifonija (grč. trgovina kod koje se daje roba za robu. barbarski ornament gotički. riba koštu-njača'iz porodice trlja. u brk. barbe.) dlake koje kod muškaraca i staraca na-rastu u ušima bard (engl. vi-dar. grub. naziv za starijeg čovjeka (u Dalmaciji). mlada maz-ga. osobito uobičajena u knjižarstvu baraža (fr. tal. pjevač koji pjeva dubok glas. barrel) bačva. greda kojom se preprečuje put. Modrobrad barbir (tal. nepravilno barbarski (grč. barbone) zool. lat. bardd) pjesnik i pjevač starih Gala i ostalih keltskih bardiljo 161 barit naroda koji je pjevao. bačvica. zatim: sjedište kapetana policije i zatvor. pučki liječnik (pušta bolesnicima krv) barbirati (fr. šp. ranar. grubost. barretum) kapa uopće. med. osobito za ona značenja za koja imamo hrvatsku riječ. trilja. tj. polikord barbiturat (lat. bardot. šišati. danas: nenaobražen. šp. u slavu junaka i bogova. bard. težište barifon (grč. čist. ujak. barbarizo) učiniti nešto barbarskim. upotrebljava se kao sredstvo za liječenje nesanice barbon (tal. barys. divljak. uglata ili okrugla kapa bez štita kakvu nose na službi suci. barege) prvobitno: laka vunena tkanina. barbifier) brijati. barbarin barbarin (grč. fone) glaz. berretta. šuster (krojač.barato-trgovina (tal. uporaba stranih riječi i izraza u govoru i pisanju. batoglavac barbula (lat. govoriti u kovanicama. barys. divljaštvo Barbe-bleu čit. barbaros) kod starih Grka: svaki onaj koji nije znao govoriti grčki. barditus) bardova ratnička pjesma. lat. pobarbariti. u lice barbakan (fr. baražna vatra za-prečna vatra. bas.(grč. vanjski zid bedema s puškarnicama. usp. kovanica. kelt. al-barda) tegleća životinja. tal. kod Rimljana: narodi koji nisu imali ni grčke ni rimske naobrazbe. pregrada.) vitez iz starofrancuske priče koji je poznat po tome što je ubio svojih šest žena. guslarska pjesma bardo (fr. rampe barba (lat. barbaros) v.) u bradu. barda. Americi. crnih medvjeda u Sjev. barbacane. postolar). pren. bas-relief) plići. bez da sam znao. svile i pamuka Bargello čit. propust za vodu ili za svjetlost barbar (grč. voj. po imenu Iišaja Usnea barbata. bardiglio) vrsta tvrdog bijelog fiorentinskog mramora bardit (lat. Barb-ble (fr. barbiton) starogrčki glazbeni instrument s mnogo žica. slabije is-pupčen kiparski rad na ravnoj površini. gotov novac bareta (fr. danas: narodni muzej za talijansku umjetnost i kulturnu povijest bari. keltski i ovima slični oblici ornamenata barbarstvo (grč. tj. engleska mjera za tekućine od 36 galona = 136. mostarina. ar. barbula hirzi (lat. barrage) brana. nazvana po mjestu Barege u Pirinejima. nečovječan. iskvareno. vrsta malih. dakle tudinac. barba. npr. barđelo (tal. barrette. neuljuđenost. barys) predmetak u složeni-cama sa značenjem: težak baribal zool. tal. suprotan dubu i pravilima jezika. reljef bares geld (njem. pristojba za prelazak preko mosta. fone glas) glaz. zaporna vatra baražist (fr. barbarikos) prvotno: strani.: šnajder. barbarismos) gram. grub. barba brada) bradica. stabilizator toka barež (fr. surov čovjek. sada: svi slično tkani materijali od vune.

od teških elemenata (nikla. sadržaja i forme — izazivaju dojam nečega nastranog i ludog. čudan. st. otežano govorenje. baros. nastran. riječ kod koje je posljednji slog nenaglašen barjak (tur. osobito posljednji slog riječi. iskrivljenostima i proturječnostima između sredstva i cilja. lađica. konobar barn jedinica površine za mjerenje u nuklearnoj fizici Barnaba hebr. lađica. bar) vlasnik ili poslovođa bara. fr. barcaza) pom. svaka učvršćena na dva stupa. obrana. "sin utjehe" barne (njem. barres) gimnastička sprava: dvije okrugle. Zemljina jezgra. barioler) šarati. fone glas) čovjek koji ima dubok ili grub glas barograf (grč. neukusno. našara-ti. željeza i dr.. sfaira kugla) geol. barys težak. zatvoriti se dobro. XVII. barys. stijeg barka (tal. gondola. teško.bariglosija (grč. grč. ulaz na kojem se plaća trošarina. baros) predmetak u složeni-cama sa značenjem: težina. mostove) radi obrane. granica. međa. barytonon) gram..) barisomatija (grč. pjevač koji pjeva bariton. pren. znak Ba barijera (fr. barys težak. barograf-sku krivulju. barca. sastoji se. Barren. prepriječiti. redni broj 56. razboj baro. s katar-kama. st. baroknim se nazivaju one pojave u životu i umjetnosti koje — svojim pretjeranosti-ma. glazbeni instrument sa žicama. i prvu polovicu XVIII. barys jak. branik. mineral barija (težac) baritimija 162 barometarski baritimija (grč. nečista Španjolska soda koja se dobiva sagorijevanjem morskih biljaka barimetrija (grč. smetnja. barometar koji sam sebe registrira praveći tzv. usp. barythymia) zlovolja. brana. soma tijelo) med. baryum. dubok. smetnja. barys težak) kem. ugojenost. najveći čamac na ratnim brodovima. tuga. fr. pregrada od rešetaka. izdvojiti se. zaklon. jedan slog ostaviti nenaglašen. v. mostova) radi obrane. prepreka barikadirati (fr. barque) mali čamac. barilla) kem. neraspoloženje bariton (grč. goj-nost barister (engl. sjeta. eufonij (u vojnoj glazbi) baritonirati (grč. pogranično utvrđenje. naša-ranost. dizati (ili: praviti) barikade. velika trgovačka lađa sa tri katarke barkarola (tal. element. zatvoriti uske prolaze (ulice. atomska težina 137. barricader) pregraditi. barrocco) arhit. prepreka barikada (fr. stylos) razdoblje u povijesti umjetnosti koje obuhvaća kraj XVI. smiješan. glaz. v. muški glas između basa i tenora. grafo) meteor. metria) barometrija bariolaža (fr. st. teško izgovaranje riječi barilja (Šp. pregrada uskih mjesta (ulica. pismo) papir na kojem je bariograf ispisao liniju zračnog tlaka barok (port. barcherolla) čamac bez katarke. laleo govorim) med. zabarikadirati se ograditi se. barys težak. tonos ton) glaz. glossa jezik) med. kreće se otprilike između "A" do "a". pjevati bariton baritonon (grč. vjerojatno. barogram barogram (grč. brodić barman (engl.(grč. jedrima i malim topovima barkerola (tal. previše šareno slikarstvo bariolirati (fr. protkati šarenilom barisfera (grč. tromost. baros. bariolage) šarenilo. osamiti se barilalija (grč. barys težak) kem.36. barrocco) nepravilan. barcaruola) vesela pjesma venecijanskih gondolijera barkasa (šp. gradska vrata. baros težina. barricade) brana. teško razumljiva poezija koja je cvjetala za vrijeme trajanja baroknog stila u arhitekturi i umjetnosti barokni stil (port. barytoneo naglasim gravisom) gram. ulična borba. barys težak. barjak) zastava. usp. barrister) titula engleskih odvjetnika koji vode sporove pred visokim sudovima barit (grč. pritisak barofon (grč. barokna po-ezija učena. pren. gramma slovo. dvorska. barchetta) mali čamac. grč. barkarola barketa (tal. paralelne (i vodoravne) motke. građanski rat. prošarati. barrocco. duboki tenor ili visoki bas. dobilo ime po nazivu koji su Portugalci dali . pren. barokni stil barokan (port. barrière) pregrada. barilalija barij (lat. naprava koja bilježi promjene u zračnom tlaku.

st. geotropizam baršun (mađ. barunija barunija (fr. barometarski maksimum najviši zračni tlak. tal. oprašivati) četka na dugačkom štapu. metria) mjerenje zračnog tlaka. metron mjera. instrument koji proizvodi bas-tonove bas bleu čit. američki. pravac) bot. sumpora i drvenog (li-povog ili vrbovog) ugljena bas (tal. vitez barunat (lat. baronessa) barunova kći baronet (eng. baro) posjed za koji je vezana barunska titula. upala Bartholinovih žlijezda. metron) termometar za mjerenje točke vrenja vode. duboki tenor. bassetto) glaz. bassiste) pjevač koji pjeva bas. baronnie) v. ta je točka niža što je visina na kojoj se ona određuje veća. baros. svirač koji svira bas baskervil tisk. basileus) kralj. grafo) barometar koji sam bilježi promjene u zračnom tlaku. vrsta slova (naziv prema glasovitom engleskom tiskaru Bas-kervilleu) Baski narod na Pirinejskom poluotoku baskijska kapa (basketka) tamnomo-dra kapa bez štitnika i oboda. American. istodobno mjeri i visinu i težinu barometar (grč.. metron. "škripavac" basamak (tur. tj. pahalica barun (lat. Član nižeg plemstva. baros. baros. pliš bartolinitis med. tropos okret. najviše stanje barometra. Commercial. mali kontrabas sa tri žice baseto (tal. dazimetar barotermometar (grč. Scientific. baros težina. basso. samt. barunat barut (tur. barograf baronesa (tal. osnova harmonije. titula drugog arhonta u staroj Ateni basist (fr.) keltski dijalekt kojim se govori u Bretanji basa vrsta ličkog sira. ba ble (fr. rodoslovno usamljen baslis (fr. metron) koji se tiče barometrije. fr. najdublji muški glas. grč.) stuba. International. vještina rukovanja barometrima. baronet) titula engleskog nasljednog plemstva. amoni-jakovim kloridom i salitrom koji su preliveni alkoholom) kod kojega se po talogu poznaje hoće li vrijeme biti vedro ili oblačno. basson dorski komparativ od bathys dubok) glaz. žena koja se pravi učenom. baros. barsony) vrsta tkanine. pribli-živši se gotičkoj umjetnosti XV. danas: posebna vrsta barometra (s kamforom. kolovoza 1572. pren. hipsotermometar barotropizam (grč. kamara soba) posebno izgrađena hermetički zatvorena prostorija u kojoj se tlak zraka može umjetno mijenjati.biseru nepravilna oblika (barrocco). Barto-lomeja) izvršen u Parizu nad huge-notima bartviš (njem. bassetto) glaz. ovaj stil je potisnuo renesansu i predstavlja njezinu degeneraciju. a služi za ispitivanje sposobnosti pilota ili ronilaca da izdržavaju različite promjene u tlaku zraka baromakrometar (grč. najdublji glas u višeglasnim vokalima i instrumentalnim djelima. Bart brada. ba breton (fr. v. baros. smjesa kalijeva nitrata. baro. beisik ingliš (engl. barok barokomora (grč. wischen brisati. jedini ne-indoeuropski jezik u zapadnoj Europi. stupanj plemstva između grofa i plemića. sprava za mjerenje zračnog tlaka (težine zraka) barometarski (grč. thermos topao. barone) plemićka titula. jak. skopeo) stariji naziv barometra. francuska kapa baskijski jezik jezik Baska. pren. trgovački) suvremeni umjetni engleski jezik s ograničenim brojem riječi basileus (grč. usminskih žlijezda Bartolomejska noć pokolj koji je u katoličkoj Francuskoj u noći na 24. bariton Basic English čit. hrabar čovjek. prečaga (na lje-stvama) baset (tal. makros visok. barimetrija barometrograf (grč. najniže stanje barometra barometrija 163 bassa ottava barometrija (grč. baros. metron) fiz. kratica od British. (uoči dana sv. baros težina. velur. britanski.) puščani prah. znanstveni. barometarski minimum najniži zračni tlak. junak. basse-lisse) vrsta vunenih ili svilenih zidnih tepiha s dubokom osnovom .) plava čarapa. kadifa. baron. "takozvana" spisateljica bas breton čit. metron) vaga za djecu. između baruna i viteza baroskop (grč. međunarodni. baros težina.

glaz. dubok bariton.) posebice. fr. prema formaciji. tisk. ostaviti. bastardni prozor prozor s jednakom ili manjom visinom nego širinom bastardirati (tal. batavia) polusvilena tkanina koja se izrađuje na Javi batelaža (fr.) glaz. vozarina baterflaj (engl. napraviti utvrđenje (ili prsobran) bastonada (fr. brzoplet govor batavija (lat.) neka je tvoja glava zdrava! (Česta muslimanska izreka. biti hrabar. radi većeg električnog punjenja. bassetaille) glaz. poremetiti. bašli što ima glavu) pri-badača. boj. razmnožavati (se) križanjem različitih vrsta bastati (tal. dio prihoda sultanija koji se sastojao od novčanih kazni za šumske prekršaje bašunsagolsun! (tur. batarde) pokrivena laka bečka kočija na oprugama. za vrijeme Luja XVI. s potpisom osobe koja ne postoji. bastille) tvrđava. biti dovoljno. ognjilo na starim puškama. telećak. borbeni mač koji se u borbi držao u jednoj ruci. bastagma breme. spoje tako da su svi vanjski oblozi s jedne strane i svi unutrašnji oblozi s druge . basson) glaz. na stranu. osobito. baša) ponašati se kao baša (paša). sagradio Karlo V. brodski promet. utvrđen zamak s kulama koji služi kao tamnica. bot. bastardo) izvanbračno dijete. podijeljenih u 4 Čete batar (fr.) glaz. glas basa koji vodi melodiju basso ostinato (tal. batterie) voj. borba bataljun (lat. bastion) voj. bastion (fr. tj. izraz sućuti u povodu smrtnog slučaja. i koja je razorena 14. stalno ponavljanje jedne teme u basu basso profondo (tal. poluležeća fr. batardeau) voj. mucanje. šp. biljka koja je postala spolnim križanjem dviju različitih biljnih vrsta. zanemariti. utvrđenje. ba-taillon) voj. privremen zaklon. butterfly leptir) plivački stil. također: bareljef bastard (ta. prsobran bastionirati (fr. battarizo mucam) med. voj. vrsta starih topova. vuka i psa). batal) pokvariti. napustiti. uspijevati bastilja (fr.) mn. polaziti za rukom. kopile. praviti se važan baška (tur. špenadl bašmalik (tur. utvrditi. bastonare) batinati. nosač. bastare) dostajati. okaniti se čega. vrsta fine i guste pamučne tkanine. st. sposoban. tzv. odbaciti batalja (tal. Bastille poznata pariška tamnica koju je u XrV. mješanac (npr.) dosta! dosta o tome! bastah (grč.bason (fr. bastardna mjenica lažna mjenica. prijevara. obično s 800 do 1000 vojnika. po strani bašlija (tur. bataglia) bitka. smjeti. osobito po tabanima baš-čauš (tur. prateći bas basta! (tal. bastak bastaj (fr. kula. odred vojske koji predstavlja. usuđivati se. pom. basso ripieno) glaz. pre-voznina. mjesta koja treba izvoditi za jednu oktavu dublje basso obbligato 164 batelaža basso obbligato (tal. slova između ronda i angleza batardo (fr. konja i magarca. nasip od kamena batarizam (grč. glas između baritona i basa. teret) sluga. kremen. dubok bas basso ripieno (tal. v.) fort. batinanje po tabanima u Turskoj bastonirati (tal. mađioničarstvo. zamuckivanje. prijatelju! bat-metal bijeložuta mješavina od 55% bakra i 45% cinka (upotrebljava se za svijećnjake i druge predmete). srpnja 1789. zool. brodarina. uto-varivanje i istovarivanje broda Čam baterflaj 165 batrokefalija cima. leptirov stil baterija (fr. bastonnade) batinanje. bastardo) bot. baščavuš) dočasnički Čin u turskoj vojsci baš-čauš (tur. odgovara se sa: dostum-sa-golsun! zdrav mi bio ti. bitnica.) glaz. fagot bassa ottava (tal. ranac. križanac. battuere tući se. više istovrsnih topova (4 do 8) s potpunom opremom i priborom koji čine jednu borbenu jedinicu. bašmaklik) "novac za papuče". basso mare duboko more) jato riba bašiti se (tur.) narednik u turskoj vojsci bašama (tal. trg. bri-stolski mesing bataliti (tur. električna baterija više lajdenskih boca koje se. trećinu ili četvrtinu pješačkog puka. zapustiti. batelage) opsjenarstvo.

bàttere. lat. dirigentski štapić. glasoviti starogrčki spjev nepoznatog autora. fobos strah) med. Bavijus bavarin (tal. batometrija batirati (fr. zama-šajni udarac njihala na satu batofobija (grč. bios život) biol. dubina. batiste) vrsta veoma finog i gustog platna batler (engl. bathron) terasa ispred kuće. batrachos žaba. otuda: loš pjesnik i pakostan kritičar. Bavius) v. čvrsta naprava za ronjenje koja ne ovisi o matičnom brodu (izumitelj švicarski fizičar August Piccard. nabran Bav (Iat. lupiti) u mačevanju: izbiti protivniku mač iz ruke batiskaf (grč. strah od dubine ili visine. lat. battere) u cirkusu: saltomortale preko konja. kameni prag batrij (grč. baton. prostaštvo u govoru i pisanju batrahij (grč. jednostanično organsko biće u morskoj dubini batidur (tal. v. glaz. ba-tuere udariti. ponajviše granitoidnih batologija (grč. Bauer seljak) u šahu: pješak. tal. bathron stuba. žena koja je sa svojim mužem Filemonom ugostila Zeusa kad on nigdje drugdje nije mogao naći skloništa. sokoliti batrokefalija (grč. battre. lithos kamen) mn. trema pred javni nastup Baukida mit. lupetanje. bathos. battitura udarac) kolut na vratima. Bauch trbuh. alka batifon (grč. metron) mjerenje dubine. bathys dubok. batrachos žaba) med. u mačevanju: jak udarac duž protivnikovog mača s ciljem da se protivnikov mač izvede iz napadne linije ili da se napravi mjesta za izvođenje udara na protivnika. fone) glaz. grčevi u trbuhu. rekordna dubina ronjenja: 11521 m batiskop (grč. glaz. bathron postolje. Bav . potpuno kristalizirane najdublje gromade plutonskih stijena. bavaglino od bava slina.strane međusobno povezani. u mačevanju: udarac po protivnikovom maču. saltomortale napravljen preko konja bauer (njem. sjedalo) med. batuta batos (grč. prišt ispod jezika. naklapanje batometar (grč. otpaci od svile Bavijus (lat. sprava za namještanje iščašenih udova batriti (mad. bavella. batrahij batrica (grč. dvostruki udar. siperak bavela (tal. bathos dubina. skok pri kojem konj samo malo dodiruje zemlju kopitima. bathys dubok. machia borba) "Boj žaba i miševa". zavijanje. kirurška postelja. nego predstavlja neko neutralno meducarstvo prabića ili protista. skopeo gledam) čamac sa staklenim dnom kroz koje se može gledati pod vodu batist (fr. metria) sprava za mjerenje morske dubine batometrija (grč. battement) udaranje ruku i nogu pri plesanju. bathos visina. metria) v. prirodnjak Thomas Huxley (1825—1895) i njime nazvao organsku prasluz koje ima u morskim dubinama i koja ne spada ni u životinje ni u biljke. za nagradu Zeus jc njihovu kolibu pretvorio u prekrasan hram. butler) peharnik. ke-fale glava) lubanja koja ima oblik stube batuta 166 bazen batuta {tal. klupa. a Filemona u hrast baušig (njem. batimetrija baton (fr. Bausch nabor) naboran. obično praćen vrtoglavicom batoliti (grč. galvanska baterija spoj više galvanskih elemenata u istom vodiču radi dobivanja jače struje ili višeg napona (paralelno ili uzastopno spajanje) batibijus (grč. bathos dubina) niskost. bodriti. lupanje srca. parodija Ilijade batrahus (grč. bator hrabar) hrabriti. bathos dubina. skafos lađa) ronilačko zvono. 1884—1962). pjena) opršnjak. battologia) nepotreban govor. znak za mirovanje batonda (tal. bava) trg. bathys dubok. prut. pipničar. basto) štap. bathys. onaj koji živi u dubini. nakon smrti Baukidu je pretvorio u lipu. batrahus Batrahomiomahija (grč. pijun bauhcvikn (njem. puhački instrument s dubokim tonovima batimetrija (grč. mys miš. batrachos žaba) med. usp. udarac za takt. izraz koji je stvorio engl. geol. glavni sluga batman (fr. Bavius) ime dvojice loših pjesnika i drskih kritičara koji su pretenciozno kritizirali Horacijeve pjesme. zwicken štipati) štipanje. battuta) glaz. palica.

baza Bazedovljeva bolest med. određen put na zemlji (npr. e. svojstvo kiselina da se s određenim količinama baznih oksida pretvaraju u soli. basilike) zool. odličan materijal za građevine bazan (tur. (nazvana po njem. basis.) sajam. pouzdavati se u. ponekad bazana ffr. dužine 3000 m) koji služi za mjerenje brzine leta zrakoplova. i odakle svi putevi vode k raznim jedinicama kako one napreduju. 1799 —1854. legendarni kraljevski zmaj koji je. voj. strana ili površina na kojoj zamišljamo da leži poligon ili poliedar. basane) obojena janjeća. basis) kem. objavljen 887. u Europi: prodavaonica s jeftinom robom baze (grč. uljevusa. geol. basis) osnova. katkad. bazlamač) slijevka. dole-rita itd.) nekad. basilike) u obliku bazilike. basis) mn. v. koža na konjičkim hlačama bazanirati (fr. brzine automobila ili drugog motornog vozila bazalt (lat. geom. prema Pliniju riječ afričkog podrijetla) vulkanska stijena sastavljena od plagioglasa. podloga neke stvari. razvaruša. oslanjati se na koga ili što. pomoću motki za mjerenje. uvodna stihovna stopa. ubijao svojim pogledom baziotrib (grč. basilike tj. kefalotrib. vrsta pite s mnogo vrhnja bazni (grč. n. osloniti se. krupne buljave oči. tripsis trljanje) med. zatim. v. basanos probni kamen) tvrd crni kamen od kojega su stari Egipćani izrađivali kipove bazar (perz. mjesto ili zemljište s kojeg jedinice neke vojske napreduju. v. basin) umjetno izdubljen prostor napunjen vodom bazeologija 167 beach-la-mar bazeologija (grč. proljev. basis) kem. divna kuća) prvobitno kod starih Grka: dvorana sa sjedištem ar-honta basileusa u Ateni. liječniku K. učitelju Baziliju Velikom (4. kefalo-triptor baziotripsija (grč. bazno kamenje bazlamača (tur. ime po crkv. basis. teleću) za ukoričenje knjiga. baziotrib bazipetalan (grč. bazeitet bazilijanac pripadnik katoličkog reda (koji se služi istočnim obredima). osnova stupnja. tobože. ubrzan rad srca. pouzdati se. kronična bolest koja nastaje kao posljedica bolesti Štitnjače. Basileus) mn. logia) znanost 0 osobinama tijela. arhit. osnovna linija duga više kilometara koja se. baze. basis. mit. prisutnost neke kemijske baze bazen (fr. počivati bazitet (grč. eruptivno kamenje s nešto malo bazalta. Basedouu. zasnovati. a druge za suce (tribu-nal). kern. znojenje. ovčja ili teleća koža za ukoričenje knjiga. zakonik cara Basilijusa Velikog. saborna. tvar (supstanca. odakle dobivaju pojačanja i ostalu pomoć. osnivati. bazilisk (grč. -vrsta bezopasnog guštera u Južnoj Americi i Aziji. basis) osnovati.Bayer svjetski poznata njemačka tvornica lijekova baza (grč. obojiti crno bazanit (grč. kem. basis) mn. v. metr. kod Grka i Rimljana: zgrada za trgovanje 1 pravne poslove koja se sastojala od dviju dvorana na stupovima. pojačana probava tvari. drhtanje prstiju. naziv za razvoj pri kojem se najmlađi novi organ pojavljuje pri dnu stabljike. potencije ili logaritma. mršavljenje i dr. jedne za publiku. . oikia kraljevska. kipa ili svoda. basis) prid.. tribe trljanje) med. bazalni bazuka voj. ovčju. basis. mat. podnožje stupa. basaltes. liječnički instrument za lomljenje dječje glave u maternici i za izvlačenje djeteta (upotrebljava se kod teških porođaja kad je to jedini izlaz). kratica za British broadcasting corporation Čit. utemeljiti. glavna crkva bazilikalan (grč. osnovno naučavanje bazicitet (grč. basis. geod. baziotriptor. tip prvih kršćanskih crkava. Britiš brodkasting korporejšn) Britansko radij sko društvo BCG v. supr. st.) bazilika (grč. akropetalan bazirati (grč. Bibisi (engl. kraljevski zmaj. usp. točno izmjeri i koja onda služi kao osnova triangulacije. ručni reaktivni bacač BBC čit. augita i magnetita. petalon list) bot. koji ju je prvi utvrdio i opisao) bazeitet (grč. basaner) obojiti kožu (janjeću. bazeitet baziti (grč. u slučajevima osobito teškog porođaja: lomljenje dječje glave u maternici i vađenje djeteta bazio-tribom baziotriptor (grč. znaci: povećana štitnjača. usp. basis) kem. spojevi koji s kiselinama oblikuju soli (njihove otopine u vodi pokazuju većinom al-kalnu reakciju). temelj. sličan bazilici Bazilike (grč. elektropozitivna) koja se spaja s kiselinom i neutralizira je stvarajući sol. tribo trljam) med.

tvrdo zvučanje s osnovnim tonom b. pren.. bič la mar (engl. cirkus. beata) blažena. st. beatificare) posvetiti. biscia) smuk (vrsta neotrovne zmije) bedel (tur. 4/4 takt. svete uspomene (pokojnik) beati possidentes (lat. Marije od Betlehema koja služi kao ludnica) beduina (ar. "kreolski" jezik (engleski temelj). električna beatifikacija električni eksperiment koji se sastoji u stvaranju svijetlog svetačkog vijenca (aureole) beatikum (lat. bagging) platno za pakiranje . sastavljač meteorološke skale za mjerenje brzine vjetra becirk (lat. bogomoljka beata virgo (lat) blažena Djevica. tj.. me-tron) med. stanovnici pustinje. gama-zrake) beč (tal. (najstariji red posvećen boguugod-nom radu. beaticum) posljednja pomast.. onaj koji živi u ludnici (po velikoj londonskoj bolnici Sv. staklena sprava za isisavanje krvi. suprotno: Be-mol Be-kvadrat glaz.) kolač s medom.. pristajati na nešto. beguine. bedienen poslužiti) sluga. engl. beta-zra-ke. nomadska arapska plemena u arabijskim. beatificatio) posvećivanje. beate memorije (lat. begute beging (engl." (Horacijev stih) beaufort v. medenjak begenisati (tur.) blažene.. pripadnice opatičkog reda koji je osobito bio raširen u XI.) luđak.besežiranje bdelometar (grč. sretna. tobožnja svetost. okružje. Bogorodica. voljeti koga. kratica za beril be-bop čit. ženski ogrtač sličan arapskoj nošnji beduini (ar. umj. one koje se prave sveticama. Be-dur (tal. cum befel (njem. bedinter bedlam (engl. proglašenje za sveca. (po imenu francuskog izumitelja Henrija Becquerela) zajednički naziv za zrake koje izbijaju iz radioaktivnih elemenata (alfa-zrake. obrana bediner (njem.) glaz. bdella pijavica. Bekrelove . Bezirk) okrug. ugađati) svidjeti se. bezzo) sitan mletački novac..). beatus ile kvi prokul negocijis (lat.) "sretan onaj koji je daleko od poslova. beati possiden-tes) sretni su oni koji imaju. zvučanje s osnovnim tonom b. sredstvo sporazumijevanja u zapadnom području Tihog oceana beanizam (lat. u nekadašnjoj austrijskog vojsci odgovor podređenoga nadređenome kao izjava da će nalog biti izvršen beg-lokum (tur. bedavi) mn. njem. poslužitelj. suvremeni društveni ples. bogomoljke. sirijskim i sjevernoaf-ričkim pustinjama. zamjenjuje liječničku pijavicu bdelotomija (grč. izabrati po svome ukusu. begenmek činiti dobro. uvrstiti u red svetaca beatifikacija (lat. četverouglato "V". nalog. pod vlašću svojih šeika i kadi befel (njem. blago onima koji imaju beatificirati (lat. beatus blažen) pravljenje svecem. Majka Božja. bedavi) mod. razrješavajući znak kojim se jedna povišena ili snižena nota vraća na prvobitni stupanj Be-mol (tal. zaštita. licemjerje beatus ille. beach-la-mar morska obala) naziv za tzv. proglasiti svecem. temno režem) zarezivanje liječničke pijavice (nakon što se nasisala krvi) ispred završetka repa s trbušne strane radi ispraž-njavanja i održanja životinje Be kem. boufort. žive od stočarstva i pljačke. njegovanju bolesnih itd. Beaufort Francis (1774—1857). fiz. Šp. Gospa beatae memoriae čit. beden) vanjski zid oko tvrđave. kvart Becquerelove zrake Čit. beatitudo vestra) Vaša Svetosti (oslovljavanje pape) beatizam (lat. uvrštenje u red blaženih od strane pape. zum Befehl Čit. improvizacija u paru i skupini.. razmjeran) zamjenik. begger) mn. Be-dur beach-la-mar čit. bedel odgovarajući. bdella. čit. nakon Čega dolazi čin kanonizacije. novac uopće beča (tal. bibop (engl. pričest umirućeg kod katolika beatitudo vestra (lat. odobriti.) vrsta džeza karakteristična po čestim disonancama u harmonizaciji. engleski admiral. supr. pren. čovjek koji umjesto nekog drugog ide na hodočašće ili u vojsku bedem (tur. zavoljeti.) na zapovijed. beanus) glupo i neotesano držanje (ili: ponašanje) beata (lat. Befehl) zapovijed. poželjeti. tempo umjeren . i XIII. diviti se begine (lat. Be-moll) glaz. bagan. qui procul negotiis.

vrsta nordijskih plitkih jedrilica belčite <šp. zove se i kazneni prostor budući da se prekršaji u njemu kažnjavaju izuzetno strogo. igrač iz uže obrane u nekim športskim igrama (svaka momčad ima dva beka. begleiten pratiti) glaz. fil. usp. bel imer (fr. v. ni praktičnim ciljevima. velebilje. vrsta istočnoindijske svilene tkanine. uz pomoć konja Pegaza ubio neman Himeru beletrist (fr. tj.) lijep duh. ratnički belkanto (tal. hrptom ruke (u tenisu) bekon (engl. strijela) geol. neman. bella donna "lijepa žena") bot. begine behanizam smjer u babizmu. bela) nevolja. back) šport. fosilni ostaci izumrlih glavonožaca iz razdooblja jure i krede Belerofont mit. vrsta levantskog pamuka slabe kakvoće belelaks trg. divovska životinja. stoljeća kad se u umjetnosti razvilo načelo "ljepote radi ljepote". organska baza koja se dobiva od korijena i lišća velebilja. bex. razdoblje početkom 20. nazvana po istoimenom gradu beleca (tal. prvotno. estetska i književna kritika belfrid (engl. back). be-kovski prostor dio nogometnog igrališta (šesnaesterac) koji je prvobitno pripadao samo bekovima (braničima). nesreća. belanda. sveopći rat. bécassine) zool. bellezza) ljepota. prirodno stanje čovječanstva. neprecizan udarac bel-esprit Čit. sjever-noamerička igra loptom. glavni sastojak atro-pina beladonin (tal. bel epok (fr. feljton. uništenja bellum omnium contra omnes čit. svirač u tamburaškom orkestru na instrumentu dubljega glasa kojemu je zadatak praćenje glavne melodije (obično u tercama ili kvintama) begonija ukrasna biljka velikih mirisnih cvjetova (naziv po imenu Francuza Michaela Begona) beguine (engl. begine begute (eng.) rat do is-trebljenja. sin Glaukov. upotrebljava se kao sredstvo za uljepšavanje radi povećanja zjenica belaj (tur. beggar) mn. lijepo pjevanje. belles-lettres književnost) lijepa književnost. močvarna šljuka bekhend (engl. bellicosus) ratoboran. bun. base-ball) šport. lijekovi protiv kašlja bejzbol (engl.) lijepo razdoblje. be-lum omnijum kontra omnes (lat. ružno vrijeme. muka. bunika: beladona-ekstrakt sok koji se priprema od svježeg soka lišća ove biljke. bekovski udarac u nogometu: snažan udarac sa svrhom da lopta ode što dalje od vlastitog gola. tj. belfry zvonik) gradski zvonik spojen s vijećnicom (u srednjem vijeku i renesansi) belikozan 170 benefakcija belikozan (lat. zabavni pisac beletristika (fr. proljeće) cvijet (na voćkama) behemot (hebr). belles lettres. u Bibliji: naziv za vodenog konja behici (grč. metež. (Atropa Belladonna) šumska biljka iz por. bel canto) glaz.) rat sviju protiv svih. nepogoda. slične taftu belemniti (grč. prije oblikovanja društva (Hobbesova pretpostavka) . bechos kašalj) mn. belchite) vrsta španjolske vune. belemnon oružje koje se baca. pomoćnica.) dobro raspoloženje.) građanski rat bellum internecinum (lat. napast. unuk Sizi-fov. bijeda. ima pristaša i u Europi i Americi behar (tur. sredstva. vrag belanda (tal. bahar miris. igraju dvije momčadi sa po devet igrača na igralištu u obliku romboida čije su strane duge 27 m bek (engl. v. jad. belandre) pom. ona grana literature koja ne služi ni vjerskim. šport. pametan i duhovit čovjek beladona (tal. ni znanstvenim. doba ljepote. gužva. dobra volja bellum civile (lat. zabavna književnost svake vrste. larpurlartizam belle humeur čit. udarac okrenutom rukom. med. fr. bella donna) kem. glazbeni pravac koji teži za što suvremenijom reprodukcijom tona i za virtuoznošću u izvođenju belle époque čit. ljepotica beledin trg. patnja. backhand) šport. bel-espri (fr. lijevog i desnog) bekasina (fr. bacon) slanina sa slojevima mesa bekovski (prema engl. dakle pjesništvo u stihu i prozi. beggar) mn. belletriste) onaj koji piše beletristiku. zlo. lijepa žena.beglajter (njem.

kod Židova i u Novom zavjetu: sotona. u Monte Casinu benefakcija (lat. Nizozemske i Luksemburga benemerit (lat. instrument sa 5 do 7 žica. nečastivi. benefactio) dobročin-si o. naklonjenost. stipendist Beneluks gospodarstveni i politički savez Belgije. muslin s višebojnim prugama . benevolan Bengal (engl. također: đak koji prima novčanu potporu. božica rata kod Rimljana. sestra i pratiteljica boga Marsa belot (fr. povlastica. primatelj crkvenog prihoda. bellum rat) rimska božica rata.) zool. prihod. Čist parafin koji se dobiva ođ petroleja. muslin s višebojnim prugama bengal stripe čit. blagoslov benedictio apostolica čit. belos strijela. zarada. st. benedicite) molitva prije obreda u kat. nazvana po gradu Benaresu bendi (engl. Bellona) mit. Be-nedikta (480—543). beneficij at beneficijat (lat. man-teia) gatanje (ili: proricanje) iz strijela (na Istoku) Belona (lat. Belt) tjesnac beluga (rus. beluga kavijar najukusnija vrsta kavijara belvédère (tal. bene) dobro. praveći znak križa.belmontin kem. beneficium) dobit.in. benefi.) živjeli! benedicirati (lat. belvedere Belzebub (hebr. dio Vatikana u kojem se nalazi glasoviti Apolonov kip belvi (fr. bema uzvišenje) starogrčka govornička tribina bematin-svijeće mn. vrsta tenisa i hokeja na ledu. blagoslivljanje. osnovan u VI. samostanima. benevolentia) blagonaklonost. dobrotvorna predstava beneficijalni (lat. belvédère lijep vidik) vidikovac. beneficiarius) onaj koji prima prihod od nekog beneficija. bengal strajp (engl. bene meritus) vrlo zaslužan čovjek benevole lector čit. božanstvo starih Filistejaca. benedictio) u Kat. korist. lijepo bene valete! (lat. odan. beneđicere) blagoslo. svijeće izrađene od mješavine parafina i stearina ben (hebr. kao kamen tvrda masa koja se u veličini kokošjeg jajeta ponekad nalazi u bubrezima velikih jesetri-moruna. benevole lektor (lat. prednost. Be-nediktinr^) vrsta finog likera (nazvana po tome što su ga najprije počeli pripremati redovnici jednog benediktinskog samostana u Francuskoj) benediktinci mn. npr. upotrebljava se osobito za pravljenje svijeća belomantija (grč. bandy) šport. daje triput godišnje cijelom katoličkom svijetu benedikcija (lat. moruna. Benares) istočnoindijska srebrena tkanina. ben sin) kod semitskih osobnih imena stavlja se uz očevo ime. tornjić na kući. Baal-Sebub) mit. beneficialis) koji pripada crkvenim prihodima ili se tiče crkvenih prihoda beneficijant (lat. belotte) vrsta kartaške igre belt (skand. naklonjen. beneficiatus) v.' viti. benefactor) dobrotvor. Davidov sin benares (ind. dobrotvor beneficijar (lat.) trg. blagoslivljati benedicite (lat. npr. ljetnikovcu ili kakvom uzvišenom mjestu odakle je lijep pogled (belvi).) apostolski blagoslov koji papa. bellevue) v. od neke dobrotvorne predstave. beneficijar. štap za hokej Bendis tračka božica Mjeseca bendžo (engl. benevolens) blagonaklon. Bengal) područje ujužnoj Aziji oko delte rijeke Gangesa i Brah-maputre te uz Bengalski zaljev bengal (engl. bengal) polusvilena tkanina. vrag bema (grč. benedikcija apostolika (lat. osobitu ulogu danas ima u džez glazbi bene (lat.) blagonakloni čitatelju! benevolencija (lat. dobročinitelj beneficij (a) (lat. beneficencija benefaktor 171 berberin benefaktor (lat. banjo) gitari sličan sjever-noamerički crnački glaz. katolički red sv. riba jesetra. Salomon ben David = Salomon. žena Marsova Belona (lat. crkvi: blagoslov blagoslivljanje benediktinac (fr.is) dobročinitelj. benedictin. dobrotvorstvo. njem. brokat. sklonost benevolentan (lat.

) lug. s krovom od slame ili crijepa. Amerikancu Berdanu (tl893. birichino) mangup. Boiotos) stanovnici starogrčke pokrajine Beotije koji su smatrani tromim i glupim ljudima. pašnjak. služi kao pogonsko gorivo benzol (šp.02. tromo beraha (hebr. heksagonalni mineral. bangla. beret) plitka i okrugla francuska kapa berekin (tal. Berdan) puška ostra-guša. benjui) kem. ugodna mirisa. iz III. glavni joj je znak: potpuno rasulo u funkcioniranju živčanog sustava koje se javlja u kočenju donjih dijelova tijela i slabljenju srca. zelenim ili bijelim plamenom benignitet (lat. javlja se kao posljedica pre-hranjivanja samo kuhanom rižom koja u sebi nema B vitamina. berit. beavitaminoza beril (grč. vrlo raširena krvna bolest u sjev. tur. benjoin) kem. beracha) židovska molitva zahvalnica berak (mađ. berberis vulgaris. poznat i po tome što je tamo umrla i Ana Frank — Nizozemka koja je ostavila svoj potresni Dnevnik bergonizacija med.) "dobrodošli" benzin (šp. baracane) tkanina od kozje dlake . bervllos. benjui. zavjet. ili zelenka-stoplave (akvamarin) berilij (grč. životinje i biljke koje žive na morskom dnu Benvenuto (tal. carsko pismo kojim se netko postavlja na neki položaj. n. zavjet obrezivanja. vrsta plemenitih krušaka koje su iz Turske prenesene u Italiju Bergen-Belsen nacistički koncentracijski logor. benignitas) dobrota. bend) brana. Berenikina kosa ime zviježđa (po ženi egipatskog kralja Ptolomeja III. prolaznost bolesti bent (tur. močvarno tlo berat (ar. uzvisina bentonit vrsta svijetle i sitnozrnate gline koja u vodi snažno bubri i pri tom povećava svoj volumen. bungalow) indijska kuća jednokatnica od lakog materijala (bambusove trske ili dasaka). pismo kojim se davala egzekvatura europskim diplomatskim predstavnicima u Turskoj berberin (lat. Boiotos) pril. obješenjak Berenika (grč. glupo. baignoire) kupalište. žitka bezbojna tekućina. Bengal) mn.bengali (engl. znak Be. snažan bere (fr.) carsko pismo ili povelja kojom se nekom daju posebne povlastice. paragraf. kada za kupanje Beoćani (grč. ferein nositi. do-brodušnost. nike pobjeda) "koja donosi pobjedu". v. bijela kovina koja ulazi u sastav berila berilistika (grč. berberis) bot. dobiva se iz petroleja. otapa se u alkoholu. žutim. benthos dubina) biol. iz Beotije. mutnozelene boje. gori polagano crvenim. nasip. Australiji i Indiji. bardevam) moćan. med. služi za turiste. vragolan. bergamotto. = beri skorbut. beri) med. važan za proizvodnju anilina benjoar (fr. vrije na 80 °C. mal) židovski crkveno-vjerski obred: uvođenje u zavjet praoca Abrahama. fr. lako zapaljiva smjesa tekućih ugljikovodika. neplodno zemljište. neproziran. engl. berberis) žuta boja koja se dobiva iz korijena biljke žutike berberis 172 berlingoca berberis (lat. upotrebljava se kao emulgator i stabilizator u emulzijama bentos (grč. engleske trupe u Indiji sastavljene od urođenika bengalo (beng. stoljeća pr. ar.e. mila. nespretno. otuda: nespretnjakovići. element. mila od glagola mal = obrezati pokožicu penisa) berkan (tal. lat. bergamo) mn. obrezivanje (berit. atomske težine 9. beryllium) kem. bervllos) min. savez. lovce itd. tj. gori sjajnim plamenom. žutika berdanka (engl. glupani beotski (grč. Africi. nazvana po pronalazaču. pravilo. koja je svoju kosu žrtvovala kako bi zahvalila bogovima što joj se muž vratio iz rata) bergami (tal. be-garmudi) carska kruška. otapa se u alkoholu. postojan. propis. gaj.) berdivan (tur. plemeniti beril je ili divne tamno-zelene boje (smaragd). proricanje budućnosti iz čarobnog zrcala (napravljenog od berila) berit mila (hebr. zidni tepisi izrađeni u talijanskoj pokrajini Bergamo bergamota (tal. beryllos) gatanje. redni broj 4. elektrogimna-stika bergsonizam idealistička filozofija francuskog filozofa Henrija Bergsona (1859—1941) beriberi (ind. darežljivost. fakin. bengalska vatra poznata vatrometna smjesa salitre i sumpora. bezo-pasnost.

ruska pomorska mjera od 10 puda = 400 ruskih funti = 163.) 2. časna riječ. pripadnici kat. bijesni. nizozemski poštansko-trgovački brodovi koji redovito prometuju na određenim linijama i imaju povlasticu za prijevoz putnika i robe bertijonaža (fr. v. kitajske i napolitanske rase berlengo (fr. zategnuta deka kojom se netko baca uvis (stara francuska igra) bernardinac (njem. laka kočija sa dva sjedala. bernije-skan bernijeskan (tal. berlingozza) talijanski narodni ples berma 173 bestseler berma (fr. dobiju snagu dvanaestorice ljudi. crvene i bijele. kad pobjesne. grub. bertillonage) u krimi-nalistici: utvrđivanje istovjetnosti (identifikacija) neke osobe putem antropometrijske metode (naziv po fr. beurt) mn. izvježban za nošenje tereta i spašavanje putnika nastradalih u snježnim vijavicama bernardinci mn. kod Albanaca: čvrsto obećanje. karakteristika mu je suprotstavljanje materijalizmu i tvrdnja da su stvari i pojave samo skup osjeta i da postoje samo u apercepciji subjekta. trg. bijela braća. antropologu Alfonzu Bertillonu.) berlinsko modrilo. Berni. nekome dati besu dati nekome čvrsto obećanje da mu se neće dogoditi nikakvo zlo od onoga koji je dao besu besa (fr. barracano) gusta i teška tkanina od vune. uspavanka bert-brodovi (niz. kostrijeti ili devine dlake. kao i robi koja kotira na burzi besežiranje cijepljenje preparatom BCG (čit.berkan (tal. služi za presvlačenje pokućstva berkeleizam fil. samo u medvjeđoj koži i u borbi se odlikovali divljim bijesom. duge dlake. "oni koji se pojavljuju u koži medvjeda". berne) pom. gradu Berkshireu nazvana rasa crnih svinja. subjektivno-idealistički smjer. surov. bez prednjeg sjedala. Bernhardiner) rasa pasa između doge i ovčarskog psa. izvor filozofije Macha i Avenariusa berkovec (rus. reda sv. berlinska kočija berlinerblau (njem. firma berna (fr. radosti i bračne sloge besa (arap. životinjski.) pom. vezan uz ime engleskog biskupa Berkeleya (1685—1753). berlingare. stazica. Bessemerov Čelik bestijalan (lat. bernesco) ćudljiv. osnovano 1836. pren. padanje cijena i tečajeva državnim dionicama i drugim vrijednosnim papirima. vojsci. .) berseza (fr. divlji. bestiarius) borac sa zvijerima u areni (kod starih Rimljana) . nazvan po švedskom kemičaru Henryju Bes-semeru (1813—1898) Bessemerova metoda postupak pri pročišćavanju sirovog željeza pomoću toplog zraka. nastala križanjem sijamske. nečovječ-nost bestijarij (lat. zvjerstvo. bernesco) v. naslon za ruke kod gađanja (u streljačkom rovu) berma 1. nečovječan bestijalnost (lat. Bernarda (red je osnovan 1098. bersaglieri) mn. ber-serkr) mit. baisse) 1. 1853 —1914) berzerkeri (nord. v. polumitski likovi u Norveškoj i na Islandu. bestia) životinjstvo. strahoviti junak i njegovih dvanaest sinova koji su išli u boj bez oklopa. brelengo berlina (fr. pjesnika Bernija koji je preradio Boi-ardov ep "Zaljubljeni Rolando") bersaljeri (tal.805 kg berkšir (engl. bestiarium) knjiga sa slikama životinja. knjiga s pričama iz životinjskog svijeta bestijarijus (lat. besprizornyi) zapušteno i nenadzirano dijete Bessemerov aparat naprava za proizvodnju čelika i bakra Bessemerov čelik čelik koji se dobiva oksidacijom sirovog željeza. zvjerska priroda. berme) 2. berkshire) po engl. tamnomodra boja (pariško plavo) berlingoca (tal. zastava kojom se mornari pozivaju da se vrate s kopna na brod. berline) vrsta lake kočije s četiri sjedala. ljudi koji. berceuse) glaz. bestialis) zvjerski. nastran (po načinu pisanja tal. be-se-že) kao zaštita protiv tuberkuloze (BCG je kratica od bacil C alm ette-Gu erin) besprizorni (rus. plahoviti ljudi i ratnici beržerak (fr. puteljak. berlingot) polu-berlina. u Francuskoj) berneskan (tal. strijelci (vrsta pješaštva u tal. Bergerac) vrsta finog francuskog vina. nazvana po istoimenom departmanu na Dordogni Bes staroegipatsko božanstvo glazbe.

jako obojeno kotenilom. posada beze (fr. upućivanje mjenice na treću osobu (ako bi trasant odbio primanje) bezoar (fr. tkanina za odijelo prirodne boje bhagavata (ind. vilica. bezoard. vrsta protuotrova sastavljena od konkrecija iz želuca raznih sisavaca bezoardici (lat. bisogno) potreba. oskudica. opšav bezacung (njem. fr. perz. bilupa itd. beščatalm raketa koja se rasprskava u pet smjerova beškot kruh. protuotrovi bež (fr. pomiješano s vodom (u Dalmaciji) bevut (tur. fino tanko platno. betula betula (tal. neobojen. beta) ime drugog slova grčkog alfabeta (ß = naše "b"). bedesten. tal. bezette) crvena šminka. najbolje književno djelo bešamel 174 bi bešamel (fr. baisemain) cjelivanje ruke. nečovjek. npr. pancaratra Bi kem. biandrija 175 bibliolatrija biandrija (lat. kola i si beštek (njem. beštija (lat. kreću se velikom brzinom (oko 298000 km/s). adres o bezoan (fr.(lat. Beschlag) kovne stvari (brave. bechamelle) gust umak od mlijeka ili vrhnja s jajima i brašnom te mesom. Besteck) pribor za jelo: nož. časopis . im. bis. osobito dvopek bešlag (njem. Besatzung) osoblje.) židovska sudnica. podaničko cjelivanje ruke gospodaru u znak poniznosti ili kao dvorski ceremonijal bezoan (fr. o bezoan (fr. bestemmia) psovka. stvrdne kao kamen. beige) pr. materijalne zrake koje nose negativne električne naboje i skreću pod utjecajem magneta. pokrivena tržnica. čatal rašlje) peterostruko. Betlehem "Kuća kruhova") izraelski gradić. alfa-zrake. čovjek-zvijer beštima (tal. odbitak na ime onoga što ostaje u sanducima ili bačvama pri ispražnja-vanju. farm. basistan) u Turskoj: trg. žlica. beton) smjesa od šljunka i cementa koja se. ad-resse au besoin čit.) u slučaju potrebe. fr. osobito u Carigradu. beteg bolestan) bolest beth-din (hebr. biannuel) koji izlazi dvaput godišnje. beš pet. aner. basistan) v. upotrebljavaju ga slastičari za bojenje kolača bezistan (perz. trgovati. kao dodacima bešČatal (tur. armirani beton beton u koji se dodaje željezo (radi pojačavanja) bettola v. bezoardica) mn. rodno mjesto Isusa Krista. birtija betveš (njem. nesvjestica. nužda. kad bude nužno. grdnja beta (grč. grč. dio trga pod krovom.bestseler (engl. bi-. besoin. beta-zrake fiz. au besoin čit. kratica za bizmut bi. osobito knjiga koja se najviše traži. ribom i si. osobito crno. bezistan bezmen (fr.). betlehem štalica od papira. badzahr) farm. željezni dijelovi kotača. tanjuri i ubrus beštija. baiser) poljubac. seli prodavati. kao uspomena na onu u kojoj se rodio Krist beton (lat. rukoljub. nesvijest.) vino. bitumen asfalt. Wäsche rublje) posteljina. bezisten bezisten (perz.) v. best najbolji. bi-andrija. bis) predmetak u složenicama koji kazuje da se značenje drugog dijela složenice dvaput javlja. potpuna smirenost bezac (njem. krčma. siromaštvo. tržnica. opojnost. npr. kuh.) trg. nalaziti prođu) dobro prodavana roba. kvake i si. vrsta kolača punjenih pjenom od jaja i šećera bezemšon (niz. gama-zrake) beteg (mad. potrebitost. prirodne boje. nakon što se ovlaži. bihud) zanos. bezemschoon) trg. bi-. životinja. žućkastosmeđa boja. annus godina. tj. andros muž) zakonom zabranjeni brak jedne žene sa dva muža u isto vrijeme biangularan (lat. Bett krevet. kletva. angularis kutni) dvo-kutni bianualan (lat. vazalsko. osobito kod nepreradenog šećera bezeta (fr. usp. Besatz) porub. na mjenicama: adresa po potrebi. krevetnina bevanda (tal. tri-bunal koji sačinjavaju rabini radi vjerskih i obrednih pitanja Betlehem (hebr. bestia) zvijer. bettola) gostionica.

) ispiti uz zdravicu određen broj čaša bibi (fr. onaj koji se razumije u knjige bibliognozija (grč. kad se u Čije zdravlje pije onoliko čaša koliko njegovo ime sadrži slova ili koliko mu se još želi godina života). biblior _reia služba) pretjerano i zanesei. biblion) smjer u evan-geličkoj teologiji koji Bibliju shvaća kao po sebi iedinstven otkriveni sustav miili ili života Biblija (grč.ijižica. biblion. biblion. rasprava o raznim izdanjima Biblije biblioman (grč. omnibus svima) putujući autobus s knjigama za posudbu bibliofil (grč. čovjek koji pretjerano poštuie Sv. prodavač knjiga . pismo bibliolatrija (grč. biblista) poznavatelj Biblije. gnostes poznavatelj) poznavatelj knjiga. pisac (ih: sastavljač) popisa knjiga jedne struke bibliografija (grč. bibliologia) znanost o knjizi i knjižarstvu uopće. grč.) ženski šešir s malim štitom. knjiga. objašnjavač Biblije.jaČko "ošto-vanje Svetog pisma. lithos kamen) mn. grč. biblion knjiga. rijetkosti. biblion. muški šešir s uskim obodom Biblia pauperum (lat. biblion. biblion. biblion k. otisci lišća na kamenu. osobito Sveto pismo. arche vlada) dvo-vlašće. obično se sastoji u jednostavnom ispisivanju naslova djela. pravljenje (ili: izrada) knjiga bibliopol (grč. bez obzira na predaju biblicitet (grč. ili cjelokupne književnosti nekog naroda. bibliomanija (grč. mania oduševljenje. ushićenje) bolesna strast za skupljanjem knjiga iz sasvim osobitih razloga. a rjeđe donosi i kritičke napomene bibliolater (grč. autos sam. knjiga. suprotno: biblioman bibliofilija (grč. skijaška disciplina s dvostrukom um-ješnošću: skijaško trčanje na 20 km i gađanje puškom u četiri mete bibacitet (lat. knjige koje čine Stari (na hebrejskom) i Novi zavjet (na grčkom). biblion knjižica. manteia proricanje) proricanje iz mjesta na koja najprije padne pogled kad se knjiga. knjige) Sveto pismo. biblion.biarda stroj za tkanje. dvozgloban biatlon (lat. athlon borba) šport. bi-. kronološka ili sistematska. bibere greko more (lat. biblion. običaje. slijepo vjerovanje u sve što je napisano ili tiskano biblioliti 176 bife biblioliti (grč.) piti. poznavanje Svetog pisma (Biblije). sklonost piću bibere (lat. gnosis poznavanje) poznavanje knjiga. bibacitas) željaza pićem. njihove sudbine itd. razboj (naziv po pronalazaču) biarhija (lat. rukopisi koje je Vezuv (vulkan) zatrpao u Herkulaneju i Pompejima te su zato dobili mineralan izgled bibliologija (grč. strast za pićem. biblia knjižice. bibere ad nume-rum (lat. srednjovjekovno izdanje Biblije sa slikama i crtežima za vjersku pouku nepismenih biblicist (lat. istodobno vladanje dvojice vladara u jednoj zemlji. grafo pišem) poznavatelj knjiga. poieo činim) vještina sastavljanja (ili: pisanja) knjiga.(od grč. ona može biti abecedna. biblion) kao prefiks označava vezu s knjigom bibliobus (grč. nasumce otvori bibliopeja (grč. bibliopoles) knjižar.) piti po grčkom običaju (tj. znanost o Svetom pismu. bibliofilos ljubitelj knjiga) onaj koji strasno skuplja knjige radi njihove stvarne. radi originalnosti tiska. razumijevanje u knjige bibliograf (grč. starosti. bibere graeco more čit. biblion. biblion) neodstupanje od Sv. onih naroda koji se spominju u Bibliji biblio. bitne vrijednosti za znanost ili temu koja skupljača interesira. biblion. filia ljubav) ljubav prema knjigama radi njihove stvarne vrijednosti bibliognost (grč. bi. pomoćna znanost koja se bavi što potpunijim skupljanjem i opisivanjem tiskanih djela ili nekog znanstvenog područja. lat. biblion. onaj koji se drži samo Biblije. diarhija biartikuliran (lat. bis. latreio služim) čovjek koji voli i cijeni knjige. okamine lišća.) Biblija siromašnih. articulus zglob) koji ima dva zgloba. biblijska arheologija znanost koja ispituje način uređenja i života. spisateljstvo. umjetnost i si. npr. pisma (u propovijedima) biblicizam (grč. tehničke opreme. mainesthai oduševljavati se) onaj koji strasno skuplja knjige iz nekih sasvim osobitih razloga. geol. knjigoljublje bibliomantija (grč. grafo pišem) poznavanje knjiga.

dezinfekcija i si. karakteristike: jednostavnost. bicchiere) čaša bide (fr.-fr. grč. popravci uveza. bigarrer. dvoženac bigamistica (lat. ukrasiti šarama bigeneričan (lat. dvoobličan biformitet (lat.) vrijeme od dva dana. bifluere) račvanje rijeke bifoličan (lat. kada u kojoj se kupa sjedeći bidens (lat. bivariare) šarati. posuda od pet litara biduum (lat. limenka. na nekoj zabavi) bifedžija 177 Bikfordova vrpca bifedžija (fr. biglizo) slavujevo pjevanje (pjevati izvijajući melodiju) bigot (fr. onaj koji se pravi daje strogo religiozan. filum nit. biceps) koji ima dvije glave. mirni oblici. bis. bifurcatio) račvanje. bige-ner) dvospolan. znanost o Svetom pismu biblizam (grč. tj. biformitas) dvoobličnost biftek (engl. bis.bibliotaf (grč. biennium) razdoblje od dvije godine bife (fr. beefsteak) kuh. bi-dens) dvozubac.) veliko zvono na zgradi Parlamenta u Londonu bigamija (lat. dijeljenje na dva kraka. hermafroditski biglisati (grč. koji visi o dvjema nitima (u elektrotehnici) bifloran (lat. tj. kompozicija za dva glasa bićerin (tal. bis. therapeia liječenje) "liječenje knjiga". koji ima dva spola. stupanje u nov brak prije nego što je stari poništen. išarati. prilagodba svrsi bidon (fr. grč. floris cvijet) bot. licemjer . biblijski izraz bicefalan (lat. bicycle. dva lica (nadimak rimskog boga Ja-nusa). sa dva cvijeta. bi-. bot. bicinium. bicyclist) vozač bicikla bicinij (lat. bis. bo-gomoljac. grč. naziv za malograđanski jednostavni stil (posebice za pokućstvo) koji je nastao u Srednjoj Europi početkom 19. canere pjevati) glaz. nomia) znanost o uređenju biblioteka i upravljanju bibliotekama biblioterapija (grč. biennis) dvogodišnji bienalije (lat. bibliotheke.) onaj koji slijepo vjeruje. znanost o uređenju biblioteka bibliotekonomija (grč. bidetto) posuda za pranje intimnih dijelova tijela. beef-tea) vrlo jaka juha od usitnjene govedine bifurkacija (lat. gamos brak) dvo-braČnost. grč. biglao. biblion) biblijska riječ. gamos brak) žena koja ima dva muža bigarirati (fr. bis.) u roku od dva dana bienalan (lat. prostodušni naivac) umj. tal. bi-. tal. flos. lat. bis. intra biduum (lat.. dvorodan. Biedermeier pošte-njačina. bikefalan biceps (lat. npr. gamos brak) čovjek koji ima dvije žene. goveđi odrezak debljine 4 cm napola pečen na jakoj vatri bifti (engl. dvogodišnje biljke bienij (lat. ormar u kojem se drži piće. kefale glava) v. bidon mijeh) kanta. rok od dva dana. genus rod. rijeke Big Ben (engl. folium list) bot. biformis) s dva oblika. biennis) mn. dvorišni biforman (lat. dvožen-stvo bigamist (lat. bibliotheke zbirka knjiga) knjižnica. buffetto) prodavaonica jela i točionica pića. bibliotheke. popravljanje oštećenih listova. bidet. tafos grob) "sa-hranjivač knjiga". dvozube vile bidermajer (njem. stol s hladnim jelima i pićima (npr. biblion) stručno poznavanje Svetog pisma. konac) dvo-nitan. ploška. cyclus krug) vozilo sa dva kotača koje se pokreće nogama biciklist (eng. biblion. biblistika (grč. zalogajni-ca. koji dvaput godišnje nosi plod ili cvjeta bifilaran (lat. grafo opisujem) opisivanje biblioteka. grananje ili cijepanje na dvoje. bifer) bot. anat. zbirka knjiga bibliotekar (grč. buffet) vlasnik bifea biferan (lat. lat. bis. biblion knjiga. dvoglavi mišić nadlaktice bicikl (engl. koji ima dva cvijeta bifluencija (lat. buffet. bi-. bibliotheke) knjižničar bibliotekografija (grč. onaj koji svoje knjige nerado posuđuje biblioteka (grč. st.

krivotvorenje novca. a upotrebljava se za izazivanje eksplozije dinamitnih i piroksilinovih naboja bikoloran 178 bilijun bikoloran (lat. billon) slitina od srebra i bakra (sa znatno više bakra) od koje je prije pravljen sitan novac. billonner) podmetati nepropisan ili lažan novac bikamerizam (lat. dvobojan. bakreni novac s nešto srebra. bilateralni kon-trakt ugovor koji obvezuje obje ugovorne strane bilboquet čit. bikonveksna leća bikonjugiran (lat. bilancio. bicolor) bot. labium usna) gram. bi-cornis) zool. obostran. nego promatra samo ponašanje životinja i ljudi. fitilj. iz perz. npr.) preko telegrafa bildati (njem.) uzalud. autografa i si. bogo-moljstvo. obično krajem svakog mjeseca i svake godine. billarder) u biljaru: jednim udarcem takom loptu dvaput dodirnuti. billonnage) nedopuštena trgovina novcem male vrijednosti. knjigama. ispupčen s obiju strana. bogomoljstvo biheršrank (njem. lat. npr. bixa) kem. izvršiti usporedbu prihoda i rashoda u trg. latus strana. bicefalan Bikfordova vrpca stijenj. m) bilanca (fr. bilboquet) igra u kojoj se lopta hvata na štap. dvousneni suglasnik (b. posjetnice i si. podmetanje lažnog novca bijoner (fr. bis. pretvarati se bigotizam (fr. behaviour ponašanje. vladanje) psih. apparatus oprema) uređaj za prijenos slika (crteža. bikroma-tični harmonij sprava za postizanje Četvrtine tonova kod glasovirskog rasporeda tipki biksin (lat. Bild slika. suglasnik koji se izgovara s obje usne. saldo bilancirati (lat. bilboke (fr. smjer u američkoj psihologiji koji zanemaruje neka unutrašnja (psihička) stanja ili procese. bi-convexus) opt. bi-concavus) opt. izvesti zaključak o završenom poslu bilardirati (fr. završni račun o prihodima i gubicima koji se izvodi s vremena na vrijeme. p. bigot) koji pretjeruje u po-božnosti. pretjerana pobožnost. 1 bikarbonat sode bikefalan (lat. s dva roga bikromatičan (lat. bicarbonas) kern. tal. za konja: izbacivati prednje noge bilateralan (lat. licemjeran bigoterija (fr. srebrni novac bez propisne količine srebra bijonaža (fr. saldiranje. tisk. bilanx) trg. razvijati mišiće . lat. fotografija. po tom naučavanju ponašanje živih bića ne može se objašnjavati duševnim činjenicama. bilan. kefale glava) dvoglav. jednim udarcem udariti dvije lopte. camera) dvodomni sustav u uređenju države bikarbonat (lat. pren. četvrti stupanj (četvrta potencija) neke veličine. sitni tiskarski poslovi (karte. gimnasticirati. Bücherschrank) ormar za knjige biheviorizam (engl. bilden) šatr. krajnji ishod nečega. bikvadrat-ni korijen četvrti korijen neke veličine bilabijal (lat. nego se zasniva na određenoj zakonskoj vezi situacije i reakcije bihude (tur. bigotisme) tobožnja svetost. usporedba prihoda i rashoda na kraju jednog računa. vjerski zatucan. bi-. bigot) praviti se svecem. karbonat sa dva ekvivalenta ugljične kiseline prema jednom baznom. chroma boja) dvobojan. izvesti završni račun. billonneur) podmetač nepropisnog ili lažnog novca bijonirati (fr. bis. bhikku) budistički redovnik prosjak bikvadrat (lat. licemjerje bigotirati (fr. vježbati. grč. bikvadratne jednadžbe jednadžbe četvrtog stupnja. pod orlean biku (sanskr.). grč. udubljen s obiju strana npr. bis.bigotan (fr. bi-. bigoterie) vjerska zatucanost. bi-quadratus) mat. drveni prutić kojim se stavlja zlato pri pozlaćivanju bild (njem. bezrazložno bijon (fr. bila-teralis) dvostran. zaključiti neki posao. u dvije boje bikonkavan (ni. od dviju boja. bi-lanx s dvije zdjelice) trg. vrpca koja polako gori. v. dvorog. usmjeren na suprotne strane. licemjerje. bikonkavna leća bikonveksan (lat. bi-conjugatus) dvostruko sparen bikornan (lat.

grč. pren. željezničkih karata itd. bijes biliskopija (lat. cedulja. slitine s više primjesa nego čiste kovine. ballur kristal. bis. pren.) priznanica ili mjenica koja se isplaćuje donositelju. dok je kovanje srebrnog . billard) igrati biljar biljetar (fr. koji se. povećalo (lupa) s dvije leće biljar (fr. bi.bilder (njem. fr. ljutnja. crvena supstancija u žuči bilis (lat. bilis žuč. žutozelen. lingua jezik) dvojezičan. bilis.000.) med. fr. govor) dva književna djela istoga pisca koja predstavljaju jednu cjelinu bilon (fr. sc. ulvus smeđežut) kem. izborni listić. rubinus) kem. nepotpuni bimetalizam onaj kod kojega i zlatni i srebrni novac vrijedi kao kupovno i platežno sredstvo. bili. o aktualnim političkim pregovorima i si. snažan čovjek. bimensis) dvomjesečni bimenzis (lat. billeter) stavljati na robu ceduljice s cijenom. billet a ordre čit. zakonski prijedlog (u Engleskoj). prodavaonica ulaznica. umišljeni gizdavac. billiarde) tisuću bilijuna bilijun (fr. o zdravstvenom stanju. loupe) opt. bilge) pom. bille. bi.) vrsta argentinskog pučkog tanga bilten (fr. bije a porter (fr. s tim što zlato vrijedi kao osnova i što se može neograničeno kovati. naprasit. crvenožuta supstancija u žuči bilijarda (fr. bilinguis. metal-lum) dvojni novčani sustav neke zemlje po kojem zlato i srebro imaju stalnu i određenu vrijednost u međusobnom odnosu i oboje služe kao podloga papirnom novcu. lingua jezik) dvojezičnost. billet) trg. u Francuskoj: tisuću milijuna.) biljetarnica (fr. dvomjesečje. uporaba dvaju jezika u govoru. potvrda.000. billion) u Njemačkoj: milijun milijuna (1. žučni bilifulvin (lat. bervllus. pren. bilis.000.000). dvoličan. billet) prodavanje ulaznica. snob bildž (engl. željezničkih karata. bulla) prijedlog. pren. grč. tal. dobro se vidi i danju i noću bilupa (lat. željezničke karte i dr. bulletin. biletura (fr. bilis) kem. bilieran (lat. prodavač karata (željezničkih itd. prijetvornost. sa dva člana. bimestris) dvomjesečni bimetalizam (lat. vert zelen) kem. billon) manje vrijedno zlato i srebro. preprede-nost. donji dio lađe bilet (fr. fr. milijarda (1. bimestar bimestar (lat. kristalno staklo biman (lat. u Francuskoj: sitan bakreni novac bilonga (šp. novčanica biletirati (fr. bije a bank (fr. pren. prodavati ulaznice. žučno zelenilo. billet au porteur čit. srdžba. mjenica koja se isplaćuje samo izdavatelju. billet de banque Čit. biliosus. kratak. o stanju na bojišnici. bimanus) đvo-ruk bimembričan (lat. cedulja.) banknota. tempus) v. prijetvoran. bullettino) dnevno priopćenje. lat. razdražljiv. fizički razvijen. skopein gledati) pregled žuči biliverdin (lat. billetier) kaz. žučno crvenilo. bilis) žučan. billet) blagajna. mjenica bilogija (grč. dvoličnost biliozan (lat. također: pisamce. berillos beril) gorski kristal. ravno dno u sredini lađe. dvočlan bimenzan (lat.000. ulaznice biljur (ar.). manus. bis. bilden) čovjek koji posebnim vježbama razvija svoje mišiće. priznanica biluks (lat. logos riječ. služben dnevni izvještaj (npr. billard) društvena igra štapom i kuglama od bjelokosti na četvero-uglatom stolu presvučenom zelenim suknom biljariti (fr. mjesto gdje se prodaju karte. bije a ordr (fr. prijek. bis. zelena tvar žuči bili (engl. bilis.000) bilin 179 binaran bilin (lat.) vlastita mjenica. lat. žuč.000. listak. prodavač ulaznica za predstave. mrzovoljan bilirubin (lat. koji govori dva jezika. žustar. o sjednici ministarskog vijeća. billa. priznanica. bilis žuč. prepreden bilingvitet (lat. tek pošto bude triput pročitan i primljen u oba doma. fr. bis dvaput. billiaire) koji se tiče žuči. bimembris) koji ima dva uda. pun žuči. bimensis) razdoblje od dva mjeseca. žučno žutilo. bimestre. glavni sastojak žuči bilingvičan (lat. bimenzis bimestran (lat. lux svjetlo) svjetlosna reklama proizvedene fluorescentnim cijevima. podnosi kralju.

bios. bios.(grč. skup živih bića koja žive u nekom određenom dijelu "životnog prostora" (biotopa) biocentrično promatranje (grč. scensko izražavanje. filozofa. biodinamički bioenergetika (grč. dvojedinični binda 180 biogen binda (njem. veoma složena bjelančevinasta tijela koja su pravi i glavni nositelji života. od dva) dvojni. binario udvojen) kruščić od dva dijela. = bioblasti biogen (grč. logia znanost) v. kolonija bioblasta). Biihne) pozornica. dio ekologije biocenoza (grč. dynamis sila) znanost o životnim silama i životnoj djelatnosti. dvočla-ni izraz binomizam (lat. nomos) mat. binyš) čobani ogrtač (s krznom) bio. životne jedinice manje od stanica živih bića. koji je prilagođen za oba oka istodobno binom (lat. zbivanja biofenomenologija (grč. lat. lat. najmanja jedinica svih životnih pojava (stanica je. bios.dvaput. pojas binen-regulator (njem. knjiga. koinos zajednički) životna zajednica. npr. dvotisućljeće bina (njem. bios život. millennium) jubilej od dvije tisuće godina. bios. podrijetlo. dio fiziologije koji se služi fizičkim metodama u ispitivanju životnih pojava biofon (grč. Biihne pozornica. bios. bi-. bios. genesis postanak. bis. na kojima se temelje prirodne pojave. energetika cjelokupnog života. nositelji života. biogenetski zakon zakon po kojem je "ontogeneza ili razvoj bića kratko i brzo. bi-. zavoj. sa dva člana. dalekozor za oba oka. povoj. naprava za prilagoda-vanje svjetlosti na pozornici i u kazalištu binenšprahe (njem. ovratnik. Sprache jezik) kazališni govor. fone glas) uređaj za prikazivanje fotografskih slika koje istodobno i govore ili pjevaju biofori (grč. energeia) fil. promatranje prirode samo sa stajališta ljudskog života i njegovih vrijednosti biodinamika (grč. biol. regulator) kaz. kazalište binaran (lat. zakonima nasljeđa i prilagođavanja uvjetovano. govor kojim se trebaju služiti glumci na pozornici binica (tal. zavoj za oba oka binokularan (lat. bios. lat. binarius koji sadrži dva. monometalizam bimilenij (lat. ponavljanje filogeneze ih razvoja svih predaka koji čine razvojni lanac dotične jedinke" (Haeckel) biogeneza (grč. ta fai-nomena pojave. bios. bios. uglađen i istančan govor. bini. biocenotika biocenotika (grč. koinos) znanost koja se bavi proučavanjem bioceno-za. logia) znanost o životnim pojavama biofizika (grč. a ± b. oculus oko) s oba oka. bios. grafia) popis djela i knjiga koje se odnose na život i rad nekog Čovjeka (pjesnika. petlja. vrpca.novca zakonom ograničeno. centrum središte) fil. bios. zemička binokl (fr. koji se tiče binom a binub (lat. shvaćanje da postoje dvije vrste zakonskih odnosa: kauzalni (uzročni) odnosi. nomos zakon) fil. foros koji nosi) mn. dvočlani. binsk taši) veliki kamen s kojega se uzjahuje na konja binjiš (tur. prema Altmanu. genos podrijetlo) biol.) bioblasti (grč. bios. koji se sastoji od dvije jedinice. i njima odgovarajući zakoni na kojima se temelje duševne (psihičke) pojave binomni (lat. životni bioaritmetika (grč. genos) koji se tiče razvoja života. bi-. bios. bios) predmetak u složenica-ma sa značenjem: život. nomos) mat. fysis) dio biologije koji se bavi stvarnim međusobnim odnosima živih bića. bios. bini po dva. život se sastoji u neprestanom raspadanju i obnavljanju tih biogena biogenetski 181 bionegativan biogenetski (grč. polinom od dva člana. grč. grč. bios. koinos zajednički. blaste klica) mn. bio-fori biocenologija (grč. Binde) veza. arith-metike) znanost koja se bavi izračunavanjem prosječnog trajanja ljudskog života biobiliografija (grč. od dva dijela. binocle) naočale. Biihne. jednostrano promatranje prirode i njezinog razvoja. svih životnih procesa. biol. vladara i dr. binubus) Čovjek koji se dvaput ženi binjektaš (tur. veličina koja se sastoji od dva dijela. supr. med. rađanje) razvoj života . biblion. prid.

prid. bios. bios život. znanost o kemijskom sastavu živih bića i o kemijskim procesima u zdravom i bolesnom organizmu bioklimatika (grč. pravac u teoriji spoznaje koji spoznavanje smatra činom održanja i unapređenja života. orao vidim) med. pronađena metoda sterilizacije mlijeka tako da zadrži karatker sirovog mlijeka. psihobiologija biopsija (grč. bios. manteia proricanje) 1.) nazvao fiziološke jedinice koje su većinom sastavljene od morfoloških jedinica i koje predstavljaju jedinstveno živo biće bioontologija (grč. biol. način kliničkog ispitivanja uzimanjem (operativnim putem) djelića nekog organa sa živog Čovjeka kad se sumnja na kakav tumor (rak. grafia) znanost o rasprostranjenosti živih bića. bios. chemeia) dio fiziologije. psyche duša) fil. prema određenim znacima na tijelu. raznih zraka na ljudski organizam i uopće na sve što živi bioliti (grč. genos) povijest razvoja života biogeografija (grč. biomagnetni biomantija (grč. biće) mn. grana sociologije koja postupa po biološkim analogijama biolominiscencija (grč. bios. ontos. bios. je li se novorođenče rodilo živo ili mrtvo. neke ribe) biomagnetizam (grč. predjel u pogledu zemljopisnog položaja) znanost koja proučava utjecaje atmosferskih promjena. bios. v. nepovoljne varijacije duhovnih sposobnosti i sve što je izrazito bolesno ili boležljivo) bionika 182 biotit bionika (kratica od biologija — elektronika — tehnika) znanstvena grana koja traži polazne točke za rješenje tehničkih problema u uzorima što ih čovjeku pruža sama priroda bionomija (grč. logos) fil. lo-gia) znanost o živim bićima biopsihizam (grč. mechanike) znanost o mehaničkim procesima na živim bićima i u njima biometrija (grč. crta na dlanu i drugih tjelesnih karakteristika biomehanika (grč. usp. bios. bios. biografia) opisivanje (ili: opis) života. to klima nagib. veoma brzo zagrijavanje mlijeka do 75 °C i naglo rashlađivanje pomoću posebnog uređaja — biori-zatora . metria) grana biologije kojoj je cilj matematičko izračunavanje i određivanje raznih životnih pojava. to on. prid. biologia) znanost o životu. prirodnjak Ernest Haeckel (1866. logia) fil. osobito pojave nasljeđa. šarlatansko pretkazi-vanje trajanja života na osnovi kucanja bila. kamenje koje je uglavnom nastalo od okamenjenih ostataka životinja i biljaka biolog (grč. pretpostavka da sve životne pojave imaju svoje psihičke procese. logos) fil. negare nijekati) koji je nepravilan i nepovoljan za život i životne funkcije ili za potomstvo (nakaze. pisac biografije. magnes) magnetna sila koja se nalazi u organskim bićima.) svijetlje-nja živih organizama (npr. 2. bios. osobito znanost koja se bavi proučavanjem organskih prirodnih tijela i pojava koje su za njih vezane (zoologija i botanika).-lat. životopisac. njegovih fizičkih i psihičkih osobina bionegativan (grč. tou ontos postojeće. sarkom) biorizacija (grč. elektrobiolo-gija znanost o električnim uvjetima života biljaka i životinja biologist (grč. životopis biografika (grč. lithos kamen) geol. bios) 1912. bios. bios. dijeli se na fitogeografiju (geografiju bilja). bios. pristaša biologizma biologizam (grč. biologos) znanstvenik koji se bavi proučavanjem podrijetla i uvjeta života biologija (grč. bios. zoogeografiju (geografiju životinja) i antropogeografiju (geografiju čovjeka) biograf (grč.biogeneza (grč. panpsihizam biopsihologija (grč. grafo) umijeće opisivanja života. biografski biografija (grč. ovako je njem. bios. bios. poremećaji u razvoju. krijesnice. grafo pišem) onaj koji opisuje život. sudsko-liječničko utvrđivanje. bios. on. ona filozofija koja na pojmu "života" izgrađuje cjelokupni pogled na život i svijet. tj. bios. g. nomos zakon) znanost o zakonima koji vladaju životom bionti (grč. u širem smislu: proučavanje i mjerenje životnih sposobnosti čovjeka. bios. sredstvom u borbi za opstanak. ge zemlja. umijeće pisanja biografija biokemija (grč. lat. bios. psyche.

ispitivanje je li u nekom tijelu bilo života. bi-pes) dvonožna životinja. planum ravan. kao animalno biće biostatika (grč. funkcionalne. bios. nazvana po pronalazaču. npr. bi-pes. životinje i biljke koje potječu od jedne jedinke i pokazuju ujednačene i postojane odlike biotipologija (grč. dvostopni bipedan (lat. bios) v. bios) znanost o životu biotip (grč. statike) znanost o zdravstvenom stanju i prosječnom trajanju života ljudi koji žive pod određenim okolnostima. seksualne i druge karakteristike biotit min. s dva suprotna pola bira (fr. litosforu i hi-drosferu budući da živih bića ima i u zraku. okrećući balvan nogama. naučavanje o praktičnoj mudrosti u životu biparticija (lat. burail) trg. typos otisak. tal. sofia) životna mudrost. Bi-ragu (1792—1845) biraj (fr. člana društvene zajednice. ba-krorezac. vrsta pope-lina od fine svile i vune birema (lat. bios. i u zemlji. biotičan (grč. praktične eugenike i medicine biotehnologija (grč. predsjednik općine. životni prostor (obuhvaća: atmosferu. bios. logia znanost) znanost koja se bavi proučavanjem različitih tipova ljudi u istoj etničkoj skupini tako da ispituje biološke. biotehnika (grč. odjel. bios život. bipedis) koji ima dvije noge. prilagođavanja. organizama koji izazivaju vrenje itd. tal. bis. skalom (upotrebljava se za mjerenje malih količina ttku'H. dvonog biplan (lat. Biirger-meister) gradonačelnik.. techne.) ovca kratkog kudravog runa birling (engl. bakrorez bireta (fr. slike stvari i bića koje se kreću kao da su bioskopija (grč. predsjednik mjesnog odbora birka (mađ. antička ratna lada sa dva reda vesala koji su stajali jedan nad drugim biren (fr. države itd. skopein gledati) ispitivanje ima li neko tijelo sposobnosti za život. i u vodi) bioskop (grč. stanovnika nekog grada. burette) kem. topos mjesto) mjesto življenja neke životne zajednice (bio-cenoze) biozofija (grč. razmnožavanja itd. glatka ili keplana polusvilena tkanina s pamukom. socius drug) dio sociologije koji proučava društveni značaj ljudskog životnog vijeka. lat. kancelarija. psihičke. čista rasa. vunom ili kostrijeti birarija (tal.'. poluvunene tkanine birago voj. werben) nagovarati nekoga da stupi u plaćeničku vojsku biro (fr. nekog područja. polus stožer) dvo-polan. bios) koji se tiče života. bureau.) šport u šumskim predjelima na sjeveru SAD-a: protivnici stoje svaki na jednom kraju balvana koji je spušten u brzu rijeku i nastoje. sfaira kugla) cjelokupan prostor na Zemlji stalno nastanjen živim bićima. pisarnica. staklena cijev s ljestvicom. osobito u analitičkoj kemiji/ birgermajster (njem. tj. vrsta lakih poljskih mostova. znanost o stanju u kojem se tijelo nalazi u raznim životnim dobima biotop (grč. typos) čist tip. kancelarijsko osoblje . raspolovljavanje biped (lat. bios. skopein gledati) uređaj koji prikazuje žive slike.. bios. mehanike razvoja. bios. heksagonalni ili magnezij-ski tinjac (nazvan po fr. npr. a čovjeka. endokrine. zrakopolov s dvostrukim krdima bipolaran (lat. pod biorizacija biosfera (grč. temno režem) znanost o raščlanjivanju živih tijela. bis. buratine) trg. bios. biremis) Čamac s dva vesla. pes noga. znanstveniku Biotu) biotomija 183 bis biotomija (grč. životni biotika (grč. vrsta polusvilene. burino) dlijeto. burin. bipartitio) dijeljenje na dva dijela. logia) proučavanje i primjena životne djelatnosti najmanjih životinjskih i biljnih bića (mikroorganizama) na privrednu djelatnost. bios. dvonožac bipedalan (lat. burato) pisaći stol. protivnika izbaciti iz ravnoteže i tako svaliti u vodu birmati (njem. technike) dio tehnike koji se tiče živih bića i života uopće: nasljeđa. pivnica biratina (fr. bis. bios. ured. bipedalis) dug ili širok dvije stope.biorizator (grč. burat) trg. bios.) točionica piva. bios. električna bioskopija utvrđivanje smrti pomoću električne struje biosociologija (grč. austrijskom inženjerij skom Časniku K. ravna površina) zrak.

tartarat bis (lat. po drugi put. biscuit. séries red. byssos pamuk. krateo) uskogrudna vladavina činovništva koja ispravnost forme pretpostavlja stvarnoj svrsi svojeg posla. hermafro-ditski biser (tur. u slučaju potrebe (na mjenicama) bisolit (grč. grč. bizonjo (tal. još jedanput. buste. syllabe slog) gram. bistro) nekada: vinotočje. biisre) kuglasta tvorevina oko zrnca pijeska ili oko kojeg drugog stranog tijela koje je ušlo u ljušturu nekih školjki. okrugli kolačić. u dva niza. bis. sustav upravljanja u kojem vlast drži činovništvo ne vodeći računa o stvarnim interesima ljudi. bis. bis. tal. obično dug 7 do 8 cm . vrsta najmanje tambure. srodan s azbestom bista (fr. dvosložan. tal. općinski sluga. koji se može podijeliti na dva dijela bisegmentacija (lat. bis. trideset drugi dio neke note biskup (grč. krut i ohol. lat. potreba. Brust) poprsje. osobito kip koji prikazuje glavu i gornji dio prsiju bistoke (fr. biscotin. kancelarijski pribor birov (mad. tal. grč. Wirtshaus) krčma. bis coctus dvaput pečen. općinski starješina. bige-neričan bisekstilan (lat. po rimokat. bureau. kancelarijske potrepštine. dvaput pečen porculan bez cakline (glazure) bisogno čit. bureau. lat. biscottino) mali. sit-ničavost i uskogrudnost u službenoj dužnosti. sol vinske kiseline. niz) koji ima dva reda. ukočenost. kao odsječak jedne linije ili površine bisegmentabilan (lat. bisekstus bisekstus (lat. segmentum odsječak) mat. bissig) zajedljiv. stvara se od sedefa i ima lijep bjelkast sjaj s preljevima te se smatra dragocjenošću i upotrebljava za nakit biserijalan (lat. grč. od dva sloga bisirati (lat. mineral svilenkasta sjaja. šećerni dvopek. okrugli dvopek biskroma (tal. službenik koji misli da se sve rješava samo za uredskim stolom birokratizam (fr. bisextilis) prijestupni. al bisogno čit. onaj dan koji se svake četvrte godine dodaje nakon 28. bistoquet) biljarski štap bistrirati (fr. utensi-lia) mn. busto. pretežno formalističkom duhu biroutenzilije (fr. Čuvar polja. s jednim prijestupnim danom. dvospolan. torba na sedlu bi segment (lat. prim bisig (njem. naučavanju biskup je nasljednik apostola biskupija (grč. dvostruka torba (u Lici). biscotto. bis. al bizonjo (tal. grč.) dvaput. biscroma) glaz. čuvar) visoki dostojanstvenik u Kat.) trg. mania) želja (ili: težnja. veljače biseksualan (lat. lithos kamen) min. bi-. tj. biro sudac). gostionica birza (lat. tal. bissac) mn.) nužda. vinska plijesan. birsa koža) prevlaka iznad (pokvarenog) vina. krateo jak sam) v. bis. dvoredan bisernica (tur. birokratizam birokrat (fr. tj.birokracija (fr. polovlje-nje bisekcija (lat. bisextus) prijestupni dan. bistrer) slikati (ili: bojiti. bi-sekstilna godina prijestupna godina (s 366 dana). usp. segmentum) mat. bis dvaput) ponovno pjevati ili svirati nešto već izvedeno i tako udovoljiti publici biskoten (fr. danas: ekspresni restoran bisturi (fr. bureau. polov-ljenje biseksan (lat. crkvi. birokracija birokratski koji se tiče birokracije biromanija (fr. poljar birtija (njem. glaz. segmentum) mat. obojiti) čađavom akvarelnom bojom bistro (fr. sexus spol) v. bureaucrate) službenik koji je u obavljanju dužnosti strog. ponovno bisage 184 bitevija bisage (fr. bistori) kir. navika) da se svi upravni poslovi urede u kancelarijskom. bistouri. pakostan bisilabiČan (lat. episkopia) područje jednog biskupa biskvit (fr. episkopos nadzornik. sexus spol) koji ima oba spola. dvaput kuhan) dvopek. sectio) dijeljenje na dva (obično jednaka) dijela. n. dijeljenje na polovice ili na dva (obično jednaka) odsječka. nož s pokretnom oštricom koja se može zatvoriti. polovica. bureau. bis. biisre) školjka koja proizvodi biser.

osobito kod moškavca (upotrebljava se kao miris i kao lijek za jačanje živaca). narančine kore i soka. čovjek "kao od brijega odvaljen".) pa do pada Carigrada (1453. bizantska umjetnost. koji sadrži u sebi zemljanu smolu biva glaz. geografiji. kisik. brz skok iz jedne vrste tona u drugu . asflat i si. 3. Bischof biskup) piće od crnog vina. me-tron) mjerenje dubine (pomoću viska ili proračunavanjem) bitumen (lat. cink. puzanje pred višima. hebr. engleska pamučna tkanina (upotrebljava se za zimske hlače) bivertin (engl. koji ima dvije vrijednosti. bitter gorak) vrsta gorke rakije bitevi (tur. nastran. bituminirati (lat. trgovački posao bizon (grč. temeljan. bitevi) plosnato koplje. valens koji vrijedi. ili se zamjenjuje dvama atomima vodika. bisamum. bizarre) čudan. japanski narodni instrument. američki divlji bivol bizonalan 186 blastomikoza bizonalan (lat. 2. Bizantion) 1.) glaz. petrolej. mn. dvoboštvo biter (njem. koji se dvolično ophodi bizar (fr.j. naziv za sve one elemente kod kojih se jedan atom spaja sa dva atoma vodika. bismutum) kem. i radili na povijesti. Bizantion) 1. cimeta.) biznis (engl. theos bog) vjerovanje u dva boga. bythos dubina. god. filozofiji. grč. grč. biver (eng. bizarre) čudak. pri liječenju sifilisa i dr. ima 4 žice po kojima se udara drvenim štapićima. do propasti Bizantskog Carstva. osobenjak. masivan. pren. nalazi se kod nekih životinja. beaverteen) trg. asfaltirati bituminizacija (lat. područje) podijeljen na dvije zone. od dvije vrijednosti. osobito Egipćana bišof (njem. analitici. god. teologiji. business) posao. retorici i poeziji. bituminosus) sličan zemljanoj smoli. bivouac) voj. Bizantion) koji se tiče Grčkog ili Istočnorimskog Carstva. bison) zool. bitumen zemljana smola) smjese organskih zapaljivih tvari koje se javljaju u zemlji. sumpor. bivium) mjesto gdje se sastaju dva puta.) sitan novac od 12. prati pjevanje starih ljubavnih i ratničkih pjesama bivak (fr. zone pojas. element atomske težine 209. osebujnost bizmut (lat. 2. u asfalt bituminozan (lat. klinčića i šećera bit (engl. ljudina. neobičnost. valere vrijediti) kem. ljudeskara bitometrija 185 bizon bitometrija (grč. bitumen) pretvaranje u zemljanu smolu. sustav vladavine sličan onome u Istočnorimskom Carstvu gdje je neograničeni vladar bio istodobno glava države i Crkve te dopuštao svojim dvorjanima i ljubimcima da utječu na najvažnije državne poslove. logia) znanost koja se bavi proučavanjem cjelokupnog života (duhovne i materijalne kulture) starog Bizanta bizantski (grč. mošus bizantinci (grč. redni broj 83. nafta. stanovanje vojske pod malim šatorima bivalentan (lat. raskrižje bizam (lat. pren. zubar (u Europi). sličan lutnji. premazati) zemljanom smolom. grub vunen porhet bivij (lat. poljski logor. znak Bi (upotrebljava se i kao anti-septičko sredstvo. beaver) trg. odnosno sa dva atoma drugog nekog jedno valentnog elementa. arheologiji. nastran čovjek bizaran (fr. željezo i dr. dvovrijedan. byssos pamuk) veoma fina i skupocjena pamučna ili lanena tkanina starih naroda. grčki pisci koji su pisali od vremena Kon-stantina Velikog (325.bisus (grč. bizzare) čudnost. snažan. bitevi čitav) jak. bitumen) prevući (ili: pokriti. bi-. buffalo. Čudnovat. neobičan bizarnost (fr. besem) gust sok jakog i ugodnog mirisa.0. bis. npr. bakar. temeljit bitevija (tur. čudesan. divlji bivol. osobito uglji-kovodične tvari smolasta mirisa. čvrst. Bizantion. koji se sastoji od dvije zone bizzarria bicarija (tal. kao npr.5 centa (SAD) ili 3 penija (Velika Britanija) biteizam (lat. Bizantion) znanstvenik koji se bavi proučavanjem duhovne i materijalne kulture u starom Bizantu bizantologija (grč. tj. olovo. pokorno služenje i podilaženje vladarima i njihovim prohtjevima. bi-. zlatnici grčkih careva bizantinizam (grč. a umišljenost prema nižim od sebe bizantolog (grč.

blanche) pr. dragulji. grdnja. kart blanš (fr. nalik na zmiju. oskvrnitelj blastem (grč. potpuno odriješene ruke. bleichen) blijediti. pisum. neispisani papir. tekućina iz koje nastaju čvršći sastojci u organizmu blastocistis (grč. bjanko mjenica Čista. bruka. Vrangelove i dr. huljenje na Boga. dragi kamen bižuterija (fr. blanko-kredit otvoren kredit. nepopunjeno mjesto na mjenici ili punomoći. osobito skrivanje nekih činjenica od strane službenih vlasti u političke svrhe blackwood čit. čist formular. zametni mjehurić blastoderm (grč. prijekor. bijou) nakit. punomoć samo s potpisom. blasfemos) bogohulan. grditi blank (fr. bianco) v. blanchet) ljekarničko cjedilo od bijelog sukna. mladica. blefaron očni kapak. vrsta guštera bez nogu. dragocjenost. blek-botom (engl. blankotrgovanje prividno. zametni mjehur blaufuks (njem. prazno. izdanak. kuditi. blasfemia) pogrda. plašenje protivnika drskošću i hvalisanjem u pogledu snage i sredstava kojih zapravo nema blefaradenitis (grč. blastos klica. blau plav. živčano izmoren. bijela boja.) čisti bijeli. bijouterie) trgovina dragocjenostima. tj. koriti. blekaut (engl. bjelilo blanket (fr. usp. đerma koža) fiziol. nepopunjena mjenica (samo s potpisom) bjelogardijac (rus. kredit bez pokrića. blastula) fiziol. bjanko. oksidirati (osobito: bojiti kosu u svjetliju boju) blamaža (fr. silberfuks blaugas (njem. sukno za filtriranje blasfeman (grč. blau plav. blàson) grb. vrsta pjenušca blanše (fr. tzv. obmanjivanje. im. blâmage) sramota. blastos klica. merizo-mai razdvajam) stanica nastala brazdanjem jajeta u početku embrionalnog razvoja blastomikoza (grč. neograničena punomoć. mykes gljiva) med. neosjetljiv blaziranost (fr. blekvud (engl. blanc bijel) neispisano ovlaštenje. bianco bijelo. zaborav. iznijeti na loš glas. carte blanche čit. blâmer) osramotiti. dragocjenosti. nakit. tobožnje trgovanje radi špekulacije razlikom u cijenama. Fuchs lisica) sjeverna (arktička) lisica s plavkastim krznom. pokuditi. akutna i kronična bolest blastula 187 blickrig kože izazvana posebnim gljivicama (blastomycetes) blastula (grč. loš glas. ukor. obeščašćivanje blasfemist (grč. hu-ljenje. uzorak priznanice ili ovlaštenja (prije nego što se ispuni) blankizam struja u francuskom revolucionarnom pokretu kojoj je začetnik francuski socijalist L. bluff) zavaravanje. heraldika blef (eng. potpuna sloboda djelovanja. aden žlijezda) med. kystis mjehur) fiziol. plava lisica. blastos klica. balaur zmaj) zool. vojske koja se za vrijeme građanskog rata u Rusiji borila protiv boljševika black-bottom čit. tal. belogvardeec) "bijeli gardist".) crno ebanovo drvo na Madagaskaru blajhati (njem. čist. živčana izmo-renost blazon (fr. znanost o grbovima.) vrsta američkog plesa u 4/4 taktu. pisello) grašak (usp. blanko-ovlašte-nje neograničeno ovlaštenje. zasićen. lat. fiziol. psovka. ukras. blaser) otupjelost. blastema) bot. blaser. blanche) bijel. blasé) otupjelih osjećaja. tvornička rukotvorna izrada nakita bjanko (tal. obrukati. zasićenost. kuđenje blamirati (fr. neispisan. blasfemos) bogohulnik. blankomjcnica čista (ili: nepopunjena) mjenica blanš (fr. čist.biž (lat. prešućivanje. dragulj. bijel. blanko-akcept primanje mjenice na kojoj još nisu ispisani svota i rok plaćanja. neispisan. klica. Blan-qui (1805—1881) blanko (tal. A. bogohuljenje. nastao nakon Prvog svjetskog rata (kreatori američki Crnci) blackout čit. blanc. kožica zametnog mjehura (blastule) blastomera (grč. onaj koji se temelji na osobnom povjerenju. pogrdan blasfemija (grč. neosjetljivost. blastos klica. vrsta morske ribe blaziran (fr. rizi-bizi) bižu (fr. neslužben i podrugljiv naziv za vojnika Denjikinove. tj.) šutnja. bjelina) trg. Gas plin) vrsta plinovitog pogonskog goriva za zrakoplove blavor (rum. činiti blijedim. upala Žlijezda očnih kapaka . bjelina. blaste klica.

dio dodan zidu s vanjske strane. blenna. regnymi izbijam. sluzni proljev. cjelina. uron mokraća) med. rheo tečem) med. mramora). blindage) fort. blenna. tvrđave. pojačati rov gredama. us gen. sluzna di-zenterija blenoftalmija (grč. blestrizo bacakam. blenna.) naveliko. blocus. blenna. zatvor blok-pismo oznaka za slova (blok-slova) kod kojih svi potezi imaju istu debljinu blokada (fr. opsada. bloc) veliki komad (npr. blenna. tvrđavica (obično na planinskim prijevojima i granicama). prevrtanje. blefaron. opt. obmanjivati. enteron utroba) med. malo kazališno djelo puno dosjetaka. osobito za vrijeme izbora i radi sprovođenja određenih zahtjeva. zatvaranje sa svih strana grada. čelikom ili željezom oklopiti (ratni brod. usp. blenna) med. Čamcu. upala sluzničkih žlijezda blend (engl. spasmos grč) med. fimosis suženje) med. ofthalmos oko) med. smjesa. opsada. blefaron. zatvaranje željezničke skretnice. en bloc čit. upala maternice s izlučivanjem sluzi blenoragija (grč. blin) mn. spoj blenda (njem. ofthal-mos oko) med. udubljenje sa svodom u zidu. poza. bacam tamo-amo) med. blenna. aden žlijezda) med.) blenotoreja (grč. žmirkanje. bacakanje blickrig (njem. mali otvor na fotografskom aparatu pomoću kojeg se otvor objektiva može smanjiti i povećati. izlučivanje sluzavo-gnojne tekućine iz nekog organa (npr. blokiranje blokaža (fr. an blok (fr. iskrica duha. od finog pšeničnog brašna. naslaga listova papira koji se mogu otkidati. grč očnih kapaka blefarotomija (grč.blefaritis (grč. blocage) komadi kamenja ili opeka za popunjavanje praznina u zidovima. upala očnih kapaka blefarizam (grč. oklop (na ratnoj lađi. zajednica. zasijecanje vanjskog kuta očnog kapka blefirati (engl. veliki komad stijene. pren. trupac. blefaron očni kapak) med. sluzavo mokrenje blestrizam (grč. očiju. blefaron) med. automobilu. sulfid cinka blenemeza (grč. poprijeko blok-haus (lat. ruski kolači. nemir kod teških bolesnika. udruženje više različitih stranaka iz taktičkih razloga. zatvaranje jedne luke ili cijele obale pomoću ratnih brodova radi sprječavanja svakog uvoza i izvoza. blefaron. kulica. blefaron.) mješavina. pojačavanje rova gredama. blenna. osigurati od zrna. svjetlucav) varalica. slijepa vrata. pretvarati se. procurim) med. gomila. bacati nekom prašinu u oči u cilju obmanjivanja blena (grč. sluz. karaula. prid. bloquer) v. imitacija ribice (s udicom) kao mamac za veće ribe. geol. bilježnica za pisanje ili crtanje. suženost očnih otvora blefaroftalmija (grč. otos uho. spadnutost očnih kapaka blefarospazam (grč. bluff) plašiti. praviti se. min. blokada . rat koji se vodi munjevitom brzinom i silinom i zbog toga blindaža 188 blue peter se treba vrlo brzo završiti potpunim porazom neprijatelja blindaža (fr. panj. gomila (knjiga). blok (fr. tj. automobil. bbnder) fort. farsa blinker (njem. izlučivanje sluzave tekućine blenadenitis (grč. varati. tome rezanje) med. zavaravati. zrakoplov). tal. povraćanje sluzi blenenterija (grč. slijepi prozor. upala rubova i vezni-ca očnih kapaka blefaroptoza (grč. bloccata) voj. blindiran blineta (fr. munjeviti rat. blink sjajan. velika količina (robe). španjolski zid. prženi na maslacu i premazani kavijarom i dr. metra maternica) med. oklop-ljivanje. zaštićivanje od zrna (projektila). blind) tramvaj bez oznake određenog smjera blindirati (fr. Blockhaus) voj. Blitzkreig) voj. upala veznice očnih kapaka blenometritis (grč. zbunjivati razmetljivom reklamom. mnoštvo. radi uklanjanja svjetlosti sa strane. blenna. blefaron. konjski naočnjaci blinji (rus. stavljanje kovnih umetaka radi popunjavanja redova ili radi kasnije zamjene pravim slovima blokiranje (fr. oblaganje čeličnim pločama blinderica (njem. rheo curim) med. klada. spolnih organa i dr. blenna. hvaliti se. zrakoplovu). bluette) iskra. emeo povraćam) med. curenje iz ušiju blenurija (grč. Blende) arhit. Čamac. kapavac blenoreja (grč. zaplašiti. tisk. duhovita sitnica. slični palačinkama. prema potrebi. treptanje blefarofimoza (grč. ptosis pad) med.

engleski til.) "plava čarapa". "traperice" blue-stocking Čit. ah i drugi odjevni predmeti. pren.) pom. zmijski car. ali se potpuno opravdao i dobio punu zadovoljštinu) bobi (engl. bobbinet. plemiću Franciscu de Bobadilli (j 1502. Blu buk (eng. zatvoriti neku luku ili obalu ratnim brodovima i na taj način spriječiti svaki uvoz i izvoz (živežnih namirnica. dobro. sir Ro-bertu Peelu. bobine) prozirno pletivo od pamuka. tal. prema starofr. ispuniti šupljinu kamenčićima i komadima cigle. stoljeća. to bob) v. žensko krzno u obliku zmije koje se ovija oko vrata board of trade čit. (ime Bob je kod anglosaksonskih naroda hipokoristik imena Robert) bobina (fr. Blue book čit. fiz. solo-gitara. brodarski. blondina blooming condition Čit. bobslej bobadiljizam nepravedno. signalna zastava koja znači slovo P blue-jean 189 boćanje u međunarodnom signalnom kodu. lažno optuživanje — po šp. udvarač ženama blondina (fr. povoljno stanje u kojem konj stigne na cilj Blue Bird čit. Blume cvijet. Blume cvijet. knjiga koju izdaje britansko Ministarstvo vanjskih poslova. obliku Janne za tal. bob-sleigh) saonice s više sjedala i dva para klizaljki od kojih je prednji par pokretan i služi za upravljanje. glavno djelo Dekameron bocman (niz. cvjećarstvo bluza (fr. blu-stoking (engl. Stander stalak) stalak za uzgajanje cvijeća u kući blumirati (njem. bfondo) plav. blonde) čipka od sirove svile.) hlače od takve tkanine. stavljati kovne umetke radi kasnije zamjene pravim slovima blond (fr. man čovjek) pom. zatvoriti skretnicu.) glazbeni stil nastao u Americi među Crncima prije 150 godina s osobitim ritmom uz instrument od 12 žica. st. u Engleskoj po plavim čarapama koje su nosili članovi jednog uglednog društva intelektualaca) blues čit. bord ov tred (engl. blu berd. a koja sadrži diplomatsku korespondenciju britanske vlade s drugim državama o kakvom važnom pitanju međunarodne politike blue peter čit. jedan od američkih umjetnih Zemljinih satelita iz programa Intel-sat II.. blond. popularan u različitim inačicama (pjevanje. harmonika) sve do danas. najčešće plave boje. plavo polje s bijelom Četvorinom u sredini. boa constrictor) zool. bloquer) voj. skraćeno: bob Boccaccio čit. ili koje se vole raz-metati svojim znanjem (izraz nastao u XVIII. svitak od namotaja bakrene žice bobinet (eng.blokirati (fr. boot lađa. ples u paru uz takvu glazbu blumenštender (njem. građ.) trgovačka komora bob (engl. vojnički kaput koji se kopča po sredini BMW (be-em-ve) kratica za Bayerische Motorenwerke (Bavarska tvornica motora) boa (lat. bobine) svitak (za konac). udav (najveća zmija u Indiji i Africi).) ime talijanskog pisca iz 14. blu piter (engl. tisk. blondine) djevojka ili žena plave kose. vojske. (engl) modra ptica. pamučni til bobslej (eng. bludžin (engl. Blume) poznavanje cvijeća.). blondine) v. grad Ge-novu. blu džins (engl. blouse) laka gornja ženska haljina (do pasa).) šport. streljiva i si. svijetle boje. označuje da brod napušta luku blue-jean čit. kicoš. BokaČo (tal.) "Plava knjiga".) koji je lažno optužio Kolumba kod kralja Ferdinanda i kraljice Izabele da namjerava odcijepiti od Španjolske dio Amerike koji je otkrio (zbog toga je Kolumbo bio uhićen. od koje se proizvode hlače karakterističnoga "traperskoga" kroja. niži zapovjednik Čija je dužnost održavanje čistoće na brodu. bas-gitara. vojnim postrojbama zatvoriti pristup nekom gradu. gdje se prvobitno tkala) vrsta Čvrste pamučne tkanine. blondin) mladić plave kose. uzgoj cvijeća. blue-jeans čit. podrugljivo ime za žene koje za ljubav svojih duhovnih sklonosti zanemaruju svoje kućne poslove i obveze. blumi-eren) ukrasiti neku tkaninu cvjetnim šarama. žućkast blonda (fr. bluz (engl. bob) nadimak londonskih policajaca koji su dobili po imenu organizatora londonske policije. bubnjevi. bluming kon-dišn (engl. nazvana zbog žućkastog sjaja blondin (fr. plavuša blondinka (fr. nadzor nad brodskim poslovima i izobrazba posade u pomorstvu . fr. cvjetnim uzorcima blumistika (njem.

bahader) mn. pom. de-mižon boćanje (tal.-perz. Boedromija starogrčka svečanost u čast Apolona kao pomagača u ratu. Bodden) zem. na brodu: dio koji se nalazi ispod palube boden (njem. boycott) jedna od prisilnih mjera na tržištu rada kojoj je cilj da se poslodavac prisili na prihvaćanje određenih uvjeta: sastoji se u tome što radnici ne kupuju proizvode nekog tvorničara ili trgovca. zapreka) šport. prekid svakog odnosa s nekim. junaci iz ruskog narodnog epa bogdo-lama (mong. nekonvecionalnim životom. upravlja zemljom bogumili mn. bohème) način življenja boema. npr. strujom. po pravilu neuredno. izraz potječe od imena upravitelja jednog velikog posjeda u Irskoj. njem. boedromeo pritječem u pomoć) treći mjesec u staroatičkoj godini. bozzone) velika boca. skladište robe u luci. boycott) proglasiti protiv nekoga bojkot. kod bojkota strane robe u nekoj državi). studenti i dr. savjetnik velikih kneževa i careva u staroj Rusiji.bocun (tal. iznos berbe grožđa. boatu (fr. pren. baka. umjetnici. i XIII. plinom i si. duhovni poglavar u Tibetu koji. boetheo priskočim u pomoć) poznavanje pomoćnih znanosti bofl (tal. bodega) podrum. život od danas do sutra bohemi. ali se toga odriče za spas drugih bodi-ček (engl. Bosni. J. protiv kojeg je irska Zemaljska liga 1880. također: sprava za namotavanje brodskih konopaca. književnici. engl. boe vika. balota bodega 190 bojkot bodega (šp. šećera i drugih dodataka bohema. otpaci. pokvarena roba. Bugarskoj. bogdo-lama) vrhovni svećenik.) mala nizozemska lađa s jakom katarkom. vinara. koji žive svojim osobitim. naš rujan—listopad. st. pren. upotrebljava se najčešće za postavljanje boja (baka) bojkot (engl. ili što ne stupaju kod njih u posao (ovakav način borbe primjenjuje se često i u ostalim situacijama. . uzimanje zajma na brod ili na njegov teret. body tijelo.) irsko narodno piće od vode. bohèmes) mn. rakije. boccia) igra raširena u mediteranskom području u kojoj sudjeluju dvije partije s raznobojnim drvenim kuglama: jedna se crvena kugla izbaci i služi kao cilj. pren. slavila se svečanim ophodom i gozbom boetetika (grč. osobito plemić veleposjednik bojer (niz. tchek zaustavljanje. roba za odbacivanje bogatiri (tur. stručnjak u toj grani znanosti bohemistika znanost koja se bavi izučavanjem češkog jezika i književnosti bohemizam češki izraz u nekom drugom jeziku boit-tout čit. ispičutura. ili na oboje istodobno boedromion (grč. zadržavanje protivničkog igrača tijelom (dopušteno u hokeju) bodmeraj (njem. kablova Bojanusov organ mokraćni organ u školjaka bojar (rus. bodmerei. zajedno s dalaj-lamom.) čaša bez postolja koja se ne može ostaviti dok se tekućina iz nje ne popije. organizirala ovakav način borbe i upropastila ga bojkotirati 191 bolidi bojkotirati (engl. loša. krčma. dromeo trčim. Bafel) trg. a ostali igrači se trude baciti svoje kugle što bliže onoj crvenoj. u Tra-kiji. bottomry) trg. Makedoniji. Boycotta. plitak zaljev koji duboko zalazi u kopno Bodhisatva u budizmu: biće koje je postiglo toliko duhovno savršenstvo da bi moglo prijeći u nirvanu. bavella. u Rumunjskoj: plemić. pijanac boja (niz. boiler kotao) kotao za toplu vodu zagrijan el. patareni bogus (ir. Dalmaciji. boema (fr. dualističko-manihejska vjerska sekta u XII. neuredan život. od danas do sutra Bohemija latinsko ime za Češku (po keltskom plemenu Boji koje je nekad živjelo na današnjem češkom tlu) bohemist znanstvenik koji se bavi bohemistikom.) plemić koji je i ratnik. boei) v. prekinuti s nekim svaku vezu i suradnju bojler (engl. boemi (fr.

boccale. pregrada u konjušnici samo za jednog konja boks (engl. u ovoj borbi zabranjeno je udaranje ispod pasa i iza leđa. ali se raspadaju u sitne dijelove kad se u njih baci komadić kremena koji zapara površinu i time otklanja otpor kojim se površina u nedirnutom stanju protivi unutarnjem naponu mase) bolta (tal. s 1 minutom odmora između svake runde) boksač (engl. bolites jestiva gljiva) geol. boletus gljiva. šator na sajmovima. v. tjesnac. kutija. boxcalf) stavljena i obojena teleća koža za obuću i dr. otvor. Carracci (1556 —1619) i koja je težila da u sebi sjedini odlike starih majstora bolonjske bočice fiz.) španjolski narodni ples u 3/4 taktu. lat. boccone) komad. zračni termometar. digla ustanak protiv kršćana i Europljana u Kini i time izazvala intervenciju stranih sila boksit min. nekog aromatičnog voćnog soka i dr. kineska tajna organizacija (osnovana oko 1890. kasta-njetima. bowle) staklena ili porculanska zdjela s pićem od rashlađenog vina. box) šakati se. sprava za mjerenje veoma malih razlika u temperaturi (do 0. smeđ ili crven mastan glineni silikat koji se upotrebljava za boje. lug bokerica dvocijevka. svaka runda po 3 minute. tal. volta) luk. bulletta) cedulja. šport. bolis. bolanča (tal. meteori kbji sjajem nadmašuju najljepše i najveće zvijezde te se mogu vidjeti i danju boliviano 192 bombaža boliviano (šp. balanza) vaga. bolletta. šport. bosco. brzo hlađene na zraku i s veoma debelim dnom (vrlo otporne na vanjsku silu. Ta-chuan) "udruženje saveznih prijatelja domovine". boxer) 1.) koja je 1900. do struka. onaj koji je stručno izvježban u Šakanju. metron) fiz.) norveški književni jezik na čiji je razvoj utjecao danski jezik (prije su ga zvali riksmàl. šakanje u rukavicama. temelji se na činjenici da električni otpor kovine raste što je temperatura viša bolonjska škola slikarska škola koju je potkraj XVI. bollo. box) 1. st. bas-cagium) šumarak. tal. vrsta lovačke puške koja ima jednu cijev iznad druge b bokmàl čit. jedan od glavnih izvora aluminija. glavom i leđima. bokalion posuda s uskim grlićem) pehar. bokskaf boks-meč (engl. vrč. box-match) javno natjecanje u šakanju amatera ili profesionalnih boksača (traje od 3 do 15 rundi. zalogaj bola (engl. boksači se dijele s obzirom na težinu u 12 kategorija: od kategorije "papir" (do 48 kg) do superteŠke kategorije (više od 91 kg) boksanje (engl. kuglicama (kod južnoameričkih urođenika i gauča) bolero (šp.. cirkuski šator bolus (lat. bolidos oružje za bacanje. mod.000001 °C). šećera. buldogu slična rasa njemačkih pasa. strijela) mn. lat. pregrada u konj usnici za pot-kivanje nemirnih konja.) vrsta mletačkog sitnog novca bolandža (tal. guranje i udaranje nogama. fr. po ugledu na antičke borbe šakama kod Grka i Rimljana. tj. boksanje boks (engl. boucassin) vrsta pamučnog sukna s perzijskim uzorcima bokaža (fr. osnovao u Bologni L. državni jezik) boks (engl. Boxer) 2. naziv po mjestu Les Baux u Francuskoj bokskaf (engl. te-zulja bolas (šp. kit i obloge radi zaustavljanja krvi . kratak. grč. box) 3. bocca. astr. okamenjena gljiva bolidi (grč. praćen pjesmom. grč. tzv. bocage.boka (tal.) zamka za bacanje. bolos) kem. bocal. veća Čaša s poklopcem bokasin (tal. opterećena olovnim i dr. šumica. staklene bočice kruškasta oblika. bole zrak. bukmol (norv. lem-noska zemlja. srednje veličine Bokseri (kin. priznanica boletit (lat. šp. zaljev bokal (fr. "plemenitoj vještini". boxcalf) 2. mlet. v. prodavaonica. ženski proljetni ogrtač s rukavima ili bez rukava boleta (tal. šakač. grč. gitarom ili tamburinom. bouche. bocassino. tući se šakama u rukavicama bokser (njem. živa i okretna. svod. boks bokun (tal. ulaz. bucca) usta. fr. peso boliviano) novčana jedinica u Boliviji = 100 centavosa bolometar (grč. ušće. bolus. box) Šport. hidrat čiste gline. boks boksati se (engl. loža u kazalištu.

lenjinizam. pristaše boljševizma. mot riječ) dosjetka. bombyx pamuk) zool. balon bombarda (tal.) nekadašnja ratna sprava za bacanje kamena. bombast. grč. dijelovi imanja koji nisu ostali od oca. tuba za sprej bombon (fr. kazati) bona hereditaria (lat. mu-škata i šećera u Sjev. nasljedna dobra. kugla koja se izbacuje iz bombarde bombarder (fr.) u dobroj namjeri. bombasin. bonazza) potpuno tiho i mirno more. ostavština bona adventitia čit. nalozi koji se isplaćuju odmah.) dobar za vrijedi za . usp. bom-bardare) voj. velika trbušasta boca.) mn. tući (ili: gađati) iz topova neprijateljske položaje ili utvrđenja. bon pur (fr. prangija. bombage ispupčenost) na-puhnutost limenke s konzerviranom hranom izazvana razvijanjem plinova iz hrane koja se kvari i raspada bombikometar 193 bonitet bombikometar (grč. pretjerano kićen. atomska bomba. lat. pretjeran. bombast) lit. dobronamjerno bona minorum (lat.) mn. pristaše dinastije Bo-naparte u Francuskoj . pren. bombarder. bombyx pamuk. dobra (ili: imanje) maloljetnika bonaca (tal. duhovita izreka bon pour čit. dubok ton) voj. Oktobarska revolucija (1917. imanje. lat. bona adventicia (lat. ukusno namještena soba. vata za ispunjavanje haljina i si. Americi bombola (tal. svojim pjesmama i si.) mn. bon-sens čit. obično ukusno i luksuzno izrađena.) trg. osobito: vrsta teških zrakoplova za nošenje velikih količina bombi i bombardiranje bombardir topnik.) "Dobra božica". bona dobra) mn. topnik. dosađivati komu (molbama. vojnik koji upravlja bombardom bombardirati (fr. na II. u dobroj namjeri (učiniti. naslijeđena dobra. dudov svilac. 2.boljševici (boljšinstvo većina) "članovi većine".. bon (fr. prav. kongresu Socijal-demokratske radničke partije u Londonu 1903. grč. priznanica.) vrsta rakije od ruma. prav. lat. lubarda. grč. marksizam bomba (fr. onaj koji bombardira.) zdrav (ljudski) razum.) dobronamjerno. svila) pamučna svila. nalog za izdavanje neke robe.) mn. bombyx) 1.) posuda za tekućine. bombyx dudov svilac. imetak. naknadno pridošla dobra. bon anfan (fr. brašna. potvrda primitka. bonbon) poslastica od otopljenog. bomby-cinus. bombe. dobričina bon mot (fr. vrsta keplane svilene tkanine. često s dodatkom želatine. metron) u pamučarstvu. bombyx. veliki top. voća i dr. svila. bonbonnière) kutija za bombone. bon dobar. bombardeur) voj. bons à vue čit. bombos potmuo. izražavanja) bombaš (fr. bomba. s ciljem da se u svijetu uvede komunistički društveni i privredni poredak. konfetima). bujica riječi. bezvjetrica bonapartisti mn. željezna ili čelična kugla ili kutija ispunjena eksplozivom. bonz a vi (fr. ljubavnim izjavama.) bombast (engl. bonum dobro. nalog za plaćanje. gađati (ili: obasipati) nekoga (cvijećem. filozofska osnova boljševizma je dijalektički materijalizam. bombe) voj. ukusno namješten stan i si. bacač bombi bombazen (fr. lit. staro-rimska božica plodnosti i djevičanske čistoće. bacati avionske bombe. bon enfant dobro dijete) dobroćudan čovjek. po viđenju bon enfant čit.. proslavama njezina kulta (prvoga svibnja ili početkom prosinca) nije smio biti nazočan nijedan muškarac bona fide (lat.) dovela je u Rusiji boljševike na vlast boljševizam (od riječi boljšinstvo većina) oblik marksizma kako ga je shvatio i uspostavio Lenjin. svilena tkanina bombo (engl. vrsta pamučne tkanine za podstavu bombaža (fr. tal.. dobra. besklasno društvo bez državne vlasti. riječ koja kvari jezik i stil svojom pre-tjeranošću i neumjesnošću bombastičan (engl. aromatiziranog i obojenog šećera. ručna granata. boljševici. vrsta ženske kape. tablica za određivanje finoće (numere) konca prema težini njegove određene dužine bombiks (grč. imanja bona mente (lat. hrabriti koga. nazvani po tome što su. prav. bon-sans (fr. pamuk. bombonijera (fr. nego potječu od neke druge strane Bona Dea (lat. prirodna nadarenost bona (lat. bili u većini i otcijepili se od umjerenih manjinaša (menjševika). vodikova bomba ispunjena eksplozivom Čije je razorno djelovanje jače od atomske bombe. pren. izvještačen (način pisanja.

borna kiselina spoj bora s kisikom (upotrebljava se kod očnih bolesti za obloge) boraks (lat. podskakivati (na konju) bondizam djelovanje i postupci u stilu tajnog agenta 007 Jamesa Bonda (lik detektivskih romana I. dobrodušnost. opšivanje. otmjeno držanje. popraviti. devizni bonus premija koja se u nekim zemljama daje radi stimulacije izvoza bonvivan (fr. stol. bonvivant) veseljak. državna korist.) dobro. dobrima škodi bonitet (lat. određen broj prekršaja do kojega je kriterij kažnjavanja blaži.) minijaturno. okrajak. daska. bonum. sud. borax) mn. popust u cijeni bonis nocet quisque pepercit malis čit. sudnica. podrugljiv naziv za stranačkog funkcionara. tal. kupleraj . jednokratna isplata dioničarima iznad dividende zbog dobrog godišnjeg poslovanja. bondir) skakati. a preko kojega se svaki prekršaj kažnjava izravnim slobodnim bacanjem. bordat borda (fr. nalazi se otopljen u vodi nekih planinskih jezera u Tibetu. u diplomaciji: naziv za posredovanje treće države u nekom međunarodnom sporu između dviju zavađenih država. Flemminga. sreća. popravljati bonifikacija (lat. na lijep način. pretjerana jednostavnost. bona bonum publicum čit. važan za industriju. upute o lijepom ponašanju bornim (lat. bord) 2. bonum publikum (lat. priznanica. politika kojoj je cilj dovesti dinastiju Bonaparte na prijestolje u Francuskoj bond (engl. odobravanje načina vladavine dinastije Bonaparte. propeti se. bordage) oblaganje lađe daskama. sigurnost nekog potraživanja (suprotno: veritet) bono modo (lat. poboljšanje. dar. Bord. trg.) dobrim načinom. bonhommie) prostodušnost. porubljivanje bordel (fr. mjenica bondirati (fr. valjanost.) šport. izvrsnost (u bono modo 194 brdo-vino smislu izrade). borax) kem. vrpca. opće dobro bonus (lat. glavešina bookmobile čit. bonhomme) dobričina. platna sposobnost. raširen je među južnoameričkim Crncima. bo-nifier) nadoknaditi. kolegij koji se okuplja oko jednog stola. bond) pisano jamstvo.) tko zlima oprašta. natrija i kisika (Na2B407). znak B. board) 1. materijal za oblaganje lađe. rub. fr. spoj bora. bordel. onaj koji voli dobar život i tjelesne užitke bonzo (jap. savjetovanje. borde) 1. bonitas) dobrota.) "dobre usluge". kost. potječe iz Afrike. element atomske težine 10. poboljšavanje.) u SAD naziv za bibliobus bor (lat. novac za hranu. mirnim putem bonom (fr. bukmobil (engl. obveza. odbor. vrsta sive vunene tkanine koja se izrađuje u Egiptu. ne tali se na poznatim temperaturama. ured bord (njem.) 2. poboljšati. bonis nocet kviskve pepercit malis (lat. a pojavljuje se i u sastavima suvremenih plesnih orkestara bonificirati (lat. nemetalno čvrsto tijelo. pro-stodušan čovjek^ naivac bonomija (fr. kozmetiku i medicinu borati (lat. bonzofis (fr. naivnost bons offices čit.) budistički svećenik u Japanu i Kini. traka za opši-vanje bordaža (fr. pren. vrlina. ar. "patuljasto" ukrasno drvo uzgajano u loncu ili sanduku za cvijeće bonton (fr. kem. odšteta. po kojima izvođač udara prstima. redni broj 5. unutarnja vrijednost. bon ton) lijepo ponašanje i lijep način izražavanja dobro odgojenih ljudi. te brojnih filmova i stripova) bongos dva međusobno spojena manja bubnja. Muhame-dov ogrtač. odštetiti. korist.82.bonapartizam odanost dinastiji Bona-parte. burakx) kem. bonificatio) naknada. soli borne kiseline bord (engl. pren. fr. Aziji i Kaliforniji. sred. stol za kojim se drže sjednice. facere. bordello) javna kuća. propinjati se.) dobro države. popravljanje. pom. odnosno treće stranke u zategnutim međustranačkim odnosima bonsai (jap. bank. rub lađe borda (ar. borac. mn. hrana.

mania) pretjerana ljubav prema Prusima i svemu što je prusko bos (engl. biljka. nazvana po gradu Bostonu u Sjev. boche) ime kojim Francuzi podrugljivo i prijezirno nazivaju Nijemce bot (tal. botane. filos) ljubitelj bilja. lista. gospodar. udarac.) talijanska velikaška porodica španjolskog podrijetla iz koje potječu papa Aleksandar VI. voska. 2. ograničavati. boreios. kartaška igra s četiri igrača slična vistu. majstor bosa (fr. čvrga. ublažiti želje. bosselage) izrada u ispup-čenim. biljni) poznavatelj bilja i raslinja. kamene međaše. pren. popis računa. borner) ograničiti. botto) mah. tj. lat. usp. omeđiti. bo-tane trava) skupljati biljke. brežuljkastim. opšivati. tamnocrvena boja bordo-vino (fr. borer borniran (fr.. u skupini) bosaža (fr. grč. botane. fagos) zool. ili s manjim brojem karata i tri igrača (tri-boston). novčanih vrijednosti bordura (fr. slova od 9 tiskarskih točaka (po veličini između garmonda i petita) bormašina (njem. kvrga. glup bornirati (fr. porub. borne) ograničen. botane krmna trava) pred-metak u složenicama sa značenjem. Borđa (tal. bordereau) trg. onaj koji se bavi proučavanjem bilja i raslinja botanika (grč.) 1. mržnja prema Prusima i svemu što je prusko borusomanija (lat. bottana) obično. ograničen. starogrčki bog sjevernog vjetra. bordure) rub. i njegova djeca Cesare i Lukre-cija borgis (po fr. Bordeaux) opći naziv za sva francuska vina koja se šalju u trgovinu preko Bordeauxa bordro 195 botanofil bordro (fr. zamah. border) opšiti. po imenu proizvođača) vrsta talijanskih muških Šešira boršč (rus. ublažavati. jedan bot jedanput. otkucaj sata. porubljivati. baviti se biljkama botano.) omiljeno rusko narodno jelo: juha od prosenog brašna i raznog zelenja bortna (njem. biljojed. okrugle kiparske figure koje stoje same (za razliku od onih koje stoje na reljefu. javna kuhinja bordirati (fr. Americi. fobos strah) strah od Prusa. porubiti. bozza) grba. vrsta plesa (američka. Boseu.hording (dan. u slikarstvu: premazati platno osnovnom bojom. poslodavac. pa odatle i sat. bohren bušiti) svrdlo. šarama boselirati (fr. pr. gostionica. Borussia Pruska. okvir.) pom. trava botanofag (grč. ispupčeno kiparsko djelo izliveno od gipsa. biljožder botanofil (grč. manji brod koji prima dio tereta s velikih brodova i time ih olakšava kako bi mogu preploviti plića mjesta bording-haus (engl. boss) šef. skučen. šare. bourgeois građanin) tisk. bossage) gruba kiparska obrada kamena koja služi kao priprema za konačnu izradu modela boselaža (fr. Borussia Pruska. gazda. tal. vijenac borealan (grč. grubo tkano pamučno platno botaničar (grč. borealis) sjeverni boreas (grč. ura. C. indijskom fizičaru i biljnom fiziologu. valovite oblike. nešto jednostavnija vrsta valcera) boš (fr. pren. borej sjeverni vjetar borer (njem. sjeverni vjetar. valovitim oblicima. grč. ograničiti se borsalino (tal. botanikos travni. onaj koji se voli baviti botanikom t botanograf 196 br . 1858— 1938) subatomske čestice s cijelim kvantnim brojevima spina boston (engl. sjever Borej mit. knjiga u kojoj su računi.(grč. bosko napasam. obložiti brod daskama. bose-liran bosirati (lat. grundirati bordo-boja (fr. bosseler) raditi ispup-Čene. botanike) znanost o biljnom svijetu. Bohrmaschine) strojno svrdlo. burgija. jednom botana (tal. gipsa bosoni mn. postaviti granične znakove. bosse. bossare) praviti plastične predmete od ilovače. izvadak. usp. Borte) v. boreas) sjeverac. bušilica. o biljkama i raslinju botanizirati (grč. borda borusofobija (lat. bordeaux) boja crnog vina. bormašina Borgia Čit. boarding-house) pansion sa stanom i hranom. mjenica. (po J. mali.

botulus kobasica) med. pronalazak američkog pukovnika J.. botane. veličine zrna graška do sitnijeg lješnjaka. manteia) gatanje (ili: proricanje) sudbine iz biljaka botar (lat. bui (fr. pričvršćena na kožu jednom peteljkom botriotičan v. poznati zbog svojih pljačkaških izgreda po Francuskoj brabanta (fr. služi kao osjetilo u manometrima i termometrima (naziv po izumitelju. od usoljene ikre morskog lipljena. sa 3 do 4 tisuće članaka. viola di braccio) glaz.. u obliku grozda. buš-tru (fr. logia) poznavanje i proučavanje biljaka. vinara. botrion jamica. čuvar živežnih namirnica na brodovima botra (lat. teško slušanje .) igralište za kuglanje u zelenilu boy (engl. botos) mn. trovanje pokvarenom hranom. boule) rezbarija u drvu s metalnim umecima. botanika. vrsta tambure za pratnju bradiekoja (grč. pustene ("falcane") papuče bouche-trou čit. 4 = umjeren. peonija Br kem. bili u engleskoj ili francuskoj službi. logos) poznavatelj i proučavatelj bilja i raslinja botanologija (grč. botane. brabançons) mn.) trg. lithos kamen) min. bu-rime (fr. konobar botelar (lat.) dečko. okamenjene biljke botanolog (grč. viola. Burdonova . bottarga) jelo slično kavijaru. busur) bot. živi u tankom crijevu čovjeka. sluga. bradys spor. boi-najf (engl.. brazzera = brački brod) drveni obalni jedrenjak od 18 do 40 t s jednim latinskim jedrom i prečkom brač (tal. botella. bottega. compater) kum botarga (šp. Bourdonu. kratica za brom brabansona 197 brahikatalektičan Brabansona (fr. lat. bockanje.. bottonata) zadirkivanje. botellarius) šef kuhinje. vrsta nizozemskog platna bracera (tal. bofor (prema vlastitom imenu Beaufort) ljestvica od 12 stupnjeva po kojoj se mjeri jačina vjetra: 0 = tišina. botritičan botroilit (grč. botrys grozd. trčkaralo. Brabançonne) belgijska nacionalna pjesma. naročito pokvarenim mesom (u kobasicama) i ribom botunada (tal. tunjevine i dr.botanograf (grč. bortiotičan botrinti (grč. peckanje. lithos kamen) mn.) veliki lovački nož oštar s obje strane. prid. crvena izraslina na ruci ili nozi. mala trgovina. Bowiea bowling-green čit. mykes gljiva) med. 12 = orkan boule čit. 8 = vrlo jak. grafo) opisivač bilja i raslinja botanoliti (grč. botrys) grozdast. st. teklić božole (fr. bota larga. botrys grozd. 6 = jak. okamine grozdasta oblika botriokefal(us) (grč. 10 = jaka oluja. bra-bantski vojnici koji su. unaprijed napisani srokovi za koje se tek trebaju naći stihovi. u južnoj Europi i na Istoku botega (tal.) beznačajan. 2 = lagan. "Marseljeza" belgijske revolucije brabansoni (fr. sporedan lik ili sporedna uloga u kazališnim djelima boufort čit. gluhoća. Burbonska palača pren. Ch. kamen grozdasta oblika botulizam (lat. pjesme kod kojih su najprije napisani srokovi. apotheca) dućančić. koja se pruža ili savija pod utjecajem vanjskog tlaka ili temperature. nešto veća violina.) kuma botrinitičan (grč. akuein slušati) med. botriomikoza (grč. širokočlana trakavica. boling-grin (engl. francuskom inženjeru E.) mn. botuše (mađ. geol. francuski parlament Bourdonova cijev čit. botane. -ites) mn. geol. botane. botarga. beaujolais) vrsta francuskog vina (po gorskim predjelima sjeverno od Lyon a) božur (ar. boutique. Burbon (fr.) ime poznate vladarske porodice. biljka s velikim 1 lijepim cvjetovima iz porodice žab-njača. znanost o biljkama. nazvan po francuskom rezbaru A. fr. sluga. psa i dr. botrys grozd. dječak. botane. osobito u XII. zrakoprazna ili tekućinom ispunjena (najčešće metalna) cijev prstenastog oblika. 1808—1884) bouts-rimćs čit. krčma. kefale glava) zool. Bouleu (1642—1732) Bourbon čit. botanički botanomantija (grč. a tek nakon toga stihovi bowie-knife čit. tal.

težak govor. brachys. bradys.bradifazija (grč. kardia srce) med. daktylos prst) antropol. pri mucanju) bradifrazija (grč. femi govorim) med. pren. brachys. brachion. chronos vremenski) kratkotrajan. u užem smislu isto što i stenografija i tahigrafija brahij (lat. sila brahijalan (grč. pus. teško žvakanje bradipepsija (grč. brachvs. podos noga) kratkonog. grč. stenograf brahigrafija (grč. tjesnoća prsiju i sporo disanje kao posljedica toga brahipneuma (grč. kratkih latica brahipneja (grč. tj. brachys. bradys spor. brachvs. bragagna) vrsta ribarske mreže bragerdizam (engl. zubi s niskom krunom i dobro razvijenim korijenom. moć. brachys) predmetak u slo-ženicama sa značenjem: kratak. koji ima kratke cvjetne listiće. nasilan. metron) med. od prstiju do lakta. sitan brahibiotičan (grč. bradys. logos) koji umije biti sažet u govoru i pisanju brahilogija (grč. osobito donji dio ruke. kefale) glava antropol. logia) vještina sažetog izražavanja u govoru i pisanju. bradys. sperma sjeme) med. kratak dah. bradys spor. brachys. domišljat Čovjek. sporo probavljanje hrane. brachvs. bradilogija bradilogija med. brachvs. bradys. usporen govor zbog nepotpunog svladavanja nekih smetnji (npr. grafia pisanje) vještina pisanja pomoću skraćivanja uopće. bios život) kratkovjeČan. metron. sprava za mjerenje mišice. brachvs. bradys spor. teško. pneo dišem) med. ruke brahiotomija (grč. brachion ruka. brachy-kata-lektikos) metr. bradys. kratke latice. brachys. kod koje je najveći poprečan presjek gotovo jednak uzdužnom presjeku brahidaktilija (grč. brachium. uron mokraća) med. nasilnički brahikatalektičan (grč. suprotno: makrobiotika brahicefal (grč. u sisavaca brahiometar (grč. ali se krije u samom smislu rečenice brahimetropija (grč. bios život) težnja ili vještina skraćivanja života. teško. sporost u govoru bradifrenija (grč. petalon list) bot. braccatore lovački pas) snalažljiv. njuškalo braganja (tal. lat. bradys spor. sporo izlaže-nje sjemena (pri spolnom odnošaju) bradisurija (grč. brachion ruka. čovjek koji ima kratku lubanju. brachvs. brachys. rezanje ruke brahipetalan (grč. hvalisavost bragoc (tal. braggard) razmet-ljivost. loša probava bradispermatizam (grč. koji živi kratko brahibiotika (grč. v. urođena kratkoća prstiju brahidromičan (grč. brachv-pneuma) med. pepsis probava) med. brachvs. pren. kratkih nogu . dromikos sposoban za trčanje) koji ne može dugo trčati brahigraf (grč. orao vidim) med. brachion) mišica. brachys. težak. bolesni usporeni rad srca bradikineza (grč. brachvs. ruka. figura pri kojoj je prividno i formalno izostavljen kakav element važan za izlaganje misli. mišićni) ručni. pjesništvo brahi. malen. nepotpun. npr. strangurija bragadur (tal. brachialis ručni. razum) sporost duševnog života (osobito: sporost u mišljenju) bradikardija (grč. bragr) pjesnička umjetnost.(grč. grafo pišem) onaj koji umije brzo pisati služeći se kraticama. kratkovre-men brahilog (grč. bradilalija bradimaseza (grč. uskoća prsiju. kineo krećem se) sporost u pokretima bradilalija (grč. astma brahipodan (grč. spor i težak govor zbog mane u govornom organu. fren srce. tem-no režem) kir. bradys. stih koji na kraju nema jedne ili dviju stopa brahikroničan 198 Brailleovo pismo brahikroničan (grč. bragozzo) ribarski jedrenjak sa dva jarbola i dva jedra bragura (staronord. frasis govorenje) med. v. odontos zub) zool. masa-omai žvakati) med. kratkovidnost brahiodonti (grč. mišica. lalia govor) med.

in-sekti koji imaju kratka krila brahiscijan (grč. skopeo gledam) opt. pteron krilo) kratkokrilan. životinje kratkih krila. krivolovac. engleskom mehaničaru Bramahu. junak na riječima brancin (tal. dajući oduvijek svećenike. bramar rikati) ime glavnog lika nekih Holbergovih komedija. skia sjena) zem..) savjetodavna ekipa stručnjaka oko nekog političkog ili gospodarstvenog rukovoditelja brajda (lat. pjesnike. pokrovni list na biljci Bramahova brava sigurnosna brava s više ušica nejednake veličine (obično 6 do 7) koje moraju biti jednako udaljene da bi se brava mogla otvoriti (nazvana po svom pronalazaču. a od svojih pristaša tražila je visoko moralan život.) "isušivanje mozgova". Brahma) u indijskoj filozofiji Veda ovako se zove vrhovno indijsko božanstvo brahmaizam (sanskr. pteron krilo) mn. e. braida od njem. pren. pus. brachvs. bractea list) bot. skraćeni naziv za brahiteleskop brahiteleskop (grč. stalno zauzimali najistaknutiji položaj i uživali velik vjerski ugled brahmanizam (sanskr. kratkih krila. brahma) indijska religija utemeljena. podos noga) zool. brein-trast (engl. uspravno) brahisilab (grč. 1749—1814) Bramahova preša fiz. pr. braconnier) zvjerokra-dica. brachvs. n. prekršitelj zakona o lovu brakteja (lat. cikloida brahit opt. Bramahova brava Bramarbas (šp. pergola brakadabra (bracadabra) v. chronos vrijeme) mat. naziv za pojavu odlaženja školovanih stručnjaka iz manje razvijenih zemlja u zemlje višeg standarda brain-storming čit. brahmanizmom se i danas naziva religija koja vlada u Indiji. Brahma) zbirka djela koja predstavljaju dogmatsko-spekulativne rasprave indijske književnosti. lovokradica. brachys. st. syllabe slog) metrička stopa koja se sastoji samo od kratkih slogova brahistohrona (grč. jagodicama prstiju opipljiv brain draining 199 bravo ih točaka (pronalazak slijepog francuskog učitelja slijepih Louisa Brai-llea) brain draining čit. ali se po gradi tijela od njih znatno razlikuju brahipteran (grč. fil. Brahman) ind. brachys. veoma rasprostranjene morske Životinje. koji ima kratku sjenu (kaže se za stanovnike najtoplijih dijelova svijeta. brachion. v. imaju dva kapka.) sastanak na kojem bez reda svaki sudionik iznosi sve što mu trenutačno pada na pamet u vezi s postavljenim problemom koji valja riješiti brain-trust čit. apsolutno Biće i nebiće u isto vrijeme Brahmana (sanskr. na udaljenosti. za ljude koji bacaju kratku sjenu zbog toga što im sunčane zrake padaju na tjeme gotovo vertikalno. metr. Brahma) starije naučavanje o Brahmi. u 8. brachistos najkraći. brachvs. neku vrstu komentara Ve-dama brahmani (sanskr. breit širok) stupovi s letvama ili žicama po kojima se penje vinova loza. hvalisavac. linija najbržeg pada. i po tome nalikuju na školjke. hidraulični ti-jesak koji radi pod vodenim tlakom. \Tsta kratkih dalekozora sa zrcalima koja se odlikuju svojom praktič-nošću Brahma (sanskr. čovjek koji se bavi nedopuštenim lovom na tuđoj zemlji. tele daleko. ali točnije ju je zvati neobrahmanizam i hinduizam Brailleovo pismo međunarodna abeceda za slijepe koja se sastoji od svega šest.brahipodi (grč. brachys. zool. zaštitni. brein-storming (engl. otprilike. abraka-dabra brakonijer (fr. znanstvenike i političare. onako kako je izloženo u Upanišadama (za razliku od naučavanja izloženog u Vedanti) Brahman (sanskr. brahmana) članovi najviše i najuglednije kaste u Indiji koji su. branzino) lubin (morska riba) . brein dreining (engl. koji ima kratke metričke stope brahipteri (grč. tj.

gangrena. remen za nošenje tereta. nedostatak ili postojanje prevelike podražljivosti organizma braunovci mn. ogranak (neke znanosti. branca) grana. vrsta odličnog francuskog platna (naziv po Bretanji. pokrajini u sjevernoj Francuskoj) bretela (fr. lat. lokalno izumiranje jednog dijela tijela. brachiale) narukvica. bivaju pokretana na djelatnost. promu-klost. vrlo lijepo. usklik u znak odobravanja. break) otvorena kola na 4 kotača. tal. Schere škare) željezna naprava u obliku škara koja se zagrije i takva služi za 1 kovrčanje kose. nekad se puštao zapaljen protiv ratnih jedrenjaka kako bi izazvao požar brandy Čit. breviatio) skraćivanje. Brand požar) požar-njak.) otvoreno. puške i mitraljeze (po engleskom konstruktoru Johnu Mosesu Browningu. šivost. malen jedrenjak napunjen smolom. "podražajima". Bremse kočnica. junaštvo. valjan i vrijedan čovjek. poziv. pren. kraćenje. uštrb bretanja (fr. škrge branhus (grč. bregma) anat. bretele naramenice. tjeme brek (engl. bravoure. nazvanog po fr. voj.) alkoholno piće dobiveno destilacijom vina. kratak izvadak. breccia) voj. odlično. Wurst kobasica) vrsta kobasice za pečenje brauning (engl. lovačka kola s 3 do 6 sjedala. tal. (fr. posebno. srednji dio lubanje. kratkim putem brevijacija (lat. branchos) med. neustra-. = hipnotizam. bravour. tako je! bravo 200 brice si bravo (tal. sposobnost da vanjskim utjecajima. povelju breve (tal. grivna bredizam med. molitvenik katoličkih svećenika za svakodnevna bogoslužja . brennen paliti. hlačnjaci bretona (fr. ta. pismo. Bremse) kočnica brenšer (njem. breche. upravitelj brefotrofija brefotrofij (grč. upala krajnika branša (fr. diplomu. s poveljom. brawning) v. hrabrost. braten peći. upotrebljava se kod rudarskih i šumskih poslova. kovrčalo breša (fr. bez uvijanja. odmah. med. preklopna postelja brander (njem. vladarima i dr. osobito Papino pismo državama. odsjek. brawning brauning naziv za različite vrste pištolja. šteta. tj. zavod za prehranu i podizanje djece bregma (grč. uže područje zanimanja bratvuršt (njem. breviarium) kratak pregled. bracelet. v. uljem i kučinom. aria) glaz. izdati dekret. breve) svaki službeni pisani akt. patentiran brev(e)tirati (f. braunizam bravissimo (tal. patent brevi manu (lat. brendi (eng. povelja. škrgaši branhije (grč. vinjak branhijati sve životinje koje dišu na škrge. zool. plaćeni ubojica. koje nema strogo formalni oblik (za razliku od bule). podmukli ubojica bravur-arija (fr. 1855 —1926) braunizam med. junak. sjajno. nešto izrađeno ili izvedeno s velikom vještinom i stručnošću. breve d'envansjon (fr. odlično! bravo (tal. kratak popis.) pronalazačka povelja. struka. kosi položaj koji povezuje dva uzastopna položaja. s diplomom. brefos. breveter) dati.) 2. branchion) mn. brefos novorođenče. nekroza branda (tal. glazbeno djelo (za sviranje ili pjevanje) s osobito velikim tehničkim teškoćama bravura (fr. bretonne) vrsta ženskog kišnog ogrtača. Berg brdo) uređaj za spuštanje tereta niz kosinu. brevete) pr. branda) viseći (mornarski) krevet. gradnje i dr. patent. dekret. junačko djelo. naučavanje engleskog liječnika Johna Browna (1735—1788) po kojem se živa bića razlikuju od neživih stvari po tome što imaju sposobnost podraživanja. brevet d'in-vention čit. s patentom. prema tome. osobito u glazbi brazilin crvena boja koja se pravi od brazilskog drveta brazleta (fr. pristaše naučavanja Johna Browna. s dvije klupe namještene po dužini ili poprijeko i s visokim bokom ' bremsberg (njem. podrijetlo bolesti je. mn. Brand) med.) usklik u znak odobravanja: vrlo dobro. bravura) valjanost. brevet) diploma. pokrajini Bretanji brev(e)te (fr. bretagne) stari francuski ples udvoje. tro-feus branilac) nadstojnik. tal. povlastica. proboj. prodor (u zidu.. dio. bretelle) uprta. branche. brevijatura brevijar (lat. kratak izvještaj. tehnička vještina i okretnost izvođenja.) 1. nekog posla). utvrđenju). nazvan po engleskom liječniku Jamesu Brai-deu (1795— 1860) koji ga je prvi otkrio i ukazao na vezu između hipnoze i sugestije brefotrof (grč. patent. bremza (njem. bedemu. trofeus) zavod za nahočad.brand (njem.

brigade. bridge) kartaška igra. raditi zaobilazno briksizam (grč. listovna uložnica (obično na javnim mjestima) brikola (lat. pljačkaš. brimade) kod francuskih studenata: zbijanje šala s novim studentima. Brigantine) pom. fugiranje briketirati (fr. blistav. bric-a-brac) starudija. breeches) mn. jajeta i si. sijati. Ka-sten ormar) poštanski sandučić. briller. blistati. veličanstven briljantin (fr. brevijacija brevilokvij (lat. škrgut brillante (tal. 2.brevijatura (lat. fr. cigle. akutna i kronična upala bubrega s izlučivanjem bjelančevine u mokraći (nefritis). pren. športske ili za jahanje. brigantine. typos otisak) glaz. kod biljara: odskok. u prah pretvoren materijal zbijati (prešati) u obliku cigle brikfastn (njem. zbijen u obliku opeke.) glaz. Brief pismo. briqueter) popločiti ciglama. brillant. divota. živahno. brycho Škrgućem) škripanje zubima u snu. nota koja vrijedi za dva cijela takta bričesi (engl. obojiti zid tako da izgleda kao zid od cigala. par brikol (fr. brillare) sjati. odskoči. za sto naoružanih ljudi. njem. zapovjednik brigade. lukavo brikolirati (fr. brillantine) gusto tkana pamučna tkanina s uzorcima briljantirati (fr. otuda: pren. div s 50 glava i 100 ruku. gore široke a dolje tijesno priljubljene uz noge bridž 201 briljantnost bridž (engl. tal. briquetage) bojenje zida tako da izgleda kao zid od cigle. izrada pročelja građevine (fasade) tako da se vide cigle. sažet i jezgrovit govor breviotipija (lat. veoma vatreno. te sa strane podijeljenog u mnogobrojne trokute i če-tvorokute (fasete) briljantan (fr. brevis. brigata) 1. Škrgutanje zubima Brijarej mit. odskakati od ostalih brimada (fr. osobito starinske. sin Urana i Geje. vrsta mirisne masti za kosu. osobito briljantima briljantnost (fr. pomoću odbijanja pogoditi sa strane. brillanter) od dijamanata glačanjem praviti briljante. brigg. odskočiti. par bricole čit. bricola. 2. pren. voj. brigg) pom. kugle. svijetliti se. briquette) nešto u obliku cigle. nazvana po engleskom liječniku R. svijetao. briller sjati. odličan. pes noga) krat-konog. morbus Brightii) med. kratke ili polukratke časničke hlače. bricoler) odbiti. krasan. plah ovi to briljant (fr. kratkih nogu brevis (lat. raskoš. veličan-stvenost. "krštenje" brucoša na taj način što ih stariji zgrabe za noge i ruke i bacaju uvis . divan. staretinarnica briket (fr. odličnost briljirati 202 broajon briljirati (fr. mala jedrilica s dvije katarke Brightova bolest (lat. sitan. bricole) srednjovjekovna ratna sprava za bacanje kamenja. kugle ili jajeta. laka jedrilica s dvije katarke i s veslima. list. blista-vost. grč. buntovnik brigantina (engl. brignos škrgut) med. jedna od najzanimljivijih igara s vrlo mnogo kombinacija brig (engl. fr. tiskanje nota brevipedan (lat. brillant) sjaj. konjički dočasnik u francuskoj vojsci. briketaža (fr. ukrasiti (ili: optočiti) dragim kamenjem. učiniti da se nešto odbije. breviatura) v. osobito sitan ugljen verlo upotrebljiv kao gorivo. odboj lopte od ograde. bradu i brkove briljantina (fr. sa strane. Egeon brikabrak (fr. blistati) sjajan. škrinjica za pisma. brevis kratak. brigante) cestovni razbojnik. značajno se isticati.) posredno. prelijevati se u svjetlosti. brigadier) 1. a odozdo slabije zatupljenog. loqui govoriti) kratak. ormarić. Brightu (1788— 1858) koji ju je prvi opisao brigma (grč. prije: vrsta ratnih brodova s 10 do 20 topova brigada (fr. slična vistu. tal. rukovoditelj radne brigade brigant (tal. hajduk. pren. jedinica sastavljena obično od dva puka istog roda vojske. skupina radnika koji rade na izvršenju određenog zadatka brigadir (fr. odozgo jače. brillantine) kozm. voj. brycho škrgućem. ne raditi časno. brig. brillant) dijamant uglačan dijamantnim prahom tako da ima oblik dvostrukog (osnovama spojenog) stošca. brevis. razne umjetničke stvarčice. zaobilazno. brevis kratak) glaz.) udariti loptu sa strane odbijenom loptom od ograde. udariti par bricole Čit. pren. par brikol (fr. 3.

žive u kolonijama i mahovinasto su razgranate briskirati (fr. to broil peći na otvorenoj vatri. luka i maslinova ulja. Brisoleten) mn. Brokhaus (njem. pocrniti briofiti (grč. umjesto srebra. brunette) crnomanjasta ili smedokosa žena brinirati (fr. bijele. uljepšavanje brodet (tal. žuka broad-casting čit. brizo. brimera (9. bryon mahovina. paljba iz topova s jedne strane broda Broadway čit. htjeti nešto brzo sprovesti. pletenica. Brodvej (engl. dio botanike koji proučava mahovine brion (fr. upotrebljava se. osobito slikama. brodetto) kuh.) veliki narodni muzej u Londonu (osnovan 1753. kiće-nje. vezivo. živahno. osobito slikama. svilom. bučno. "pohanac" brokanter (fr. bojiti (ili obojiti) smeđe. staretinar brokantirati (fr. uništavajući brizantnost (fr. vezenje. svi topovi na jednoj strani ratnog broda. listopada do 24. broder) vesti. briscola) vrsta kartaške igre. brisant) koji lomi.. broderija (fr. usjajiti i na taj ih način sačuvati od hrđanja. plameno. vrsta jela od ribe s gustim umakom od rajčica. pren. zoon životinja) zool. studenog 1799. briozo (tal.) glaz. brizo spavam.) s veoma bogatim znanstvenim i umjetničkim zbirkama brizantan (fr. uljepšavati izmišljenim dodacima brojler (engl. mantis prorok) stručnjak u tumačenju snova brizomantija (grč. osobito raširena u primorskim krajevima Hrvatske britanija-metal u Britaniji (Engleskoj) pronađena metalna smjesa cinka. zlatnim i srebrnim koncima protkana svilena tkanina. razorna snaga brizer (fr. strana broda.) govorenje nebitnih stvari. kao prvi konzul. con brio brioš (fr. bryon mahovina. brumaire. koji razmrskava. fini obojeni tinjac u prašku (obje vrste ovog praška upotrebljavaju se za brončane boje). izvesti zlatom. Broadway široki put) glavna poslovna ulica u New Yorku. šumno. brunet) crnomanjast ili sme-dokos muškarac brineta (fr. brokatni papir papir u boji s uzorcima. bryon. Čajni kruščić. mahovinast briologija (grč. utisnutim u zlatu ili srebru . brusquer) obrecnuti se na nekoga. okolišanje. razornost. briser) sposobnost ras-prskavanja. pečeni valjušci od mesa brizomant (grč. brunir) metalne predmete smeđe uglačati. brocanteur) trgovac starim umjetničkim predmetima. logia) bot. sličan mahovini. broyon) tučak za mrvljenje.brimborium (lat. eidos oblik) bot.) vrsta kvalitetnog francuskog vina brioso čit. magleni mjesec. prednji valjak na spravi za predenje brizolete (njem. krasiti. osnovanom 1805. brocanter) trgovati umjetničkim stvarima. razbijač. antimona i nešto bakra (ponekad i nikla i bizmuta).) veliki njemački konverzacijski leksikon s mnogo izdanja. brioche) vrsta peciva. srebrnaste boje. bryon. brod-sajd (engl. pren. broderie) vez. 18. skupni naziv za mahovine brioidan (grč. sendvič briozoe (grč.) pom. oblicima i si. rasprskava. morske. bruma najkraći dan) u republikanskom francuskom kalendaru: drugi mjesec u godini. trgovina vezivom. prenagliti čime briškula (tal. vladu u svoje ruke brinet (fr. fyton biljka) mn. radio emitiranje broad-side čit.) uzeo je Bonaparte. studenog. obično se jede s palentom brodirati (fr. Britiš muzeum (engl. srednjim dijelom centar američkog kazališnog života broajon (fr. životinje nalik na mahovine. izmotavanje brimer (fr. bot. briseur) lomitelj. manteia proricanje) vještina tumačenja snova brnistra (tal. briser. na roštilju) pile za pečenje. kupovati i prodavati stare stvari brokat (tal. ginestra) primorski grm s lijepim žutim cvjetovima. brodkasting (engl. rjeđe slatkovodne. grub metalni prašak od slitine bakra i cinka. razoran. od 23.) odašiljanje radio emisija. broccato) skupocjena i teška. izdavačkom poduzeću u Leip-zigu. za izradu stolnog pribora Briti naziv za keltska plemena naseljena u Britaniji u doba rimskih osvajanja British Museum čit. trljanje boja brockhaus 203 bronhije Brockhaus Čit. dugačka 25 km. srebrom. nazvan po velikom njem. lat.

bronchia) mn. krvarenje dišnih kanala bronhoreja (grč. koji se tiče dušnika ili dušni-ca. cinka i željeza bronce (tal. rheo tečem) med. upala bronhija koja prelazi na plućno tkivo i izaziva upalu pluća. crvenkastosmeđa teška tekućina. broker) trg. bronze. tj. lat. dr. element.brokatel (tal. logia) znanost o jelima. bronchos. upotrebljava se kao sredstvo protiv jakog kašlja bromural (grč.(grč. gra-fein opisivati) opisivanje jela i sredstava za prehranu bromatologija (grč. bromoformium) farm. trovanje bromom bromoform (lat. broccatello) brokatu slična polusvilena tkanina. ili samo od pamuka. guša bronhofonija (grč. bromos) farm. bronchos. bronchos. pneuma dah) med. pretjerano izlučivanje sluzi kod kronične upale dišnih kanala bronhoskopija (grč. grč u dišnim kanalima bronhostenoza (grč. crnom. gips. obojiti modrikastim preljevima na vatri bronhijalni (grč. slomim) med. tuberkuloza pluća bronhoragija (grč. broker) trgovački posrednik brokeraža (engl.916. bronchia) med. bronchos) predmetak u složenicama sa značenjem: dušnik bronhoblenoreja {grč. fone glas) med. skopeo gledam) med. s utkanim velikim cvjetovima. uzetost (ili: paraliza) dišnih kanala bronhopneumonija (grč. npr. poznati lijek za živce bronca (fr. vrsta žutog.). lat. stvaranje kamena u dišnim kanalima bronhomikoza (grč. bronzo. brončati (fr. bronchos. stenos tijesan) sužavanje (ili suženost) dišnih kanala . bronhijalni katar = bronhitis bronhije (grč. bronser) obojiti brončanom. poklepčica brončana bolest med. pretpovijesno razdoblje (između kamenog i ledenog doba) u kojem su se ljudi služili broncom za izradu oružja. crvenkastog ili ljubičastog talijanskog mramora broker (engl. pregled dušnika i dišnih kanala pomoću posebnog zrcala bronhospazam (grč. znanost o sredstvima za prehranu bromatometar (grč. bronchos. nagrada koju trgovački posrednik dobiva za posredovanje brokula (tal. redni broj 35. bronchos dušnik) duš-nički. dva kanala. mykes gljiva) med. me-tron) sprava za odmjeravanje dnevne količine hrane bromizam (grč. bronchos. koji nastaju bronhitis 204 bruderšaft račvanjem dušnika od trećeg leđnog pršljena bronhitis {grč. kele kila. bromium) kem. broccoli) vrsta cvjetače s mesnatim i sočnim cvjetovima i stabljikama brom (grč. gnojna upala dišnih kanala bronhocela (grč. broma jelo. bronchos. mjedeni-čica. nemetal atomske težine 79. rheo tečem) med. bronchos. bromov pripravak. bronchos. bakrenom bojom (drvo. tekućina veoma slična kloroformu. bronzo) zvonce. lithos kamen) med. klepčica. spasmos grč) med. upala dušnika izazvana zaraznim gljivicama bronhoplegija (grč. bronchos. ani». bronzium) legura (slitina) bakra. regnvmi skršim. piskutavost glasa (kod promuklosti) bronholitija (grč. plesso udarim) med. tal. oštrog mirisa bromatika (grč. upala bronhija. posuđa . blemma sluz. broma jelo. lijevi i desni. bruh) med. smeđom. bronchos. tuberkulozna bolest nadbubrežnih žlijezda praćena velikom slabokrvnošću i smeđom bojom kože brončano doba geol. bronhijalni katar bronho. znak Br. bromos smrad. kila dušnika. broma jelo. broma jelo) znanost o pripremanju jela po znanstvenim i ekonomskim načelima bromatografija (grč. od svile i pamuka. bronchos. bromos) med. kožu i dr.

brougham) zatvorena laka kočija s dva sjedala i jednim konjem. bruto-prihod cjelokupan prihod. Bruchgold) izlomljeno. operativno otvaranje dišnih kanala. hernija bruh-gold (njem. grkljan. Amerikancu J. bronte. dušnik. e. bez odbitka troškova. od 22. brimer (fr. logia) znanost o grmljavini. grubost. bronhije bronteum (grč. brogiotto) vrsta crne smokve. N. a kod goveda. neotesan. brontosaurus) geol. nezahvalni urotnik brutalan (lat. neprerađeno zlato brum (engl. brutalitet brutificirati (lat. ubio se nakon poraza Kasije-ve vojske kod Filipija. zvjerski brutalitet (lat. učiniti nešto na brzinu brošura (fr. usp. fr. grmljavina) uređaj za mjerenje jakosti gromova i grmljavine brontosaur (lat. Brust-bild) poprsje. bubalis) zool. bista brusthalter (njem. bakreni kotlić broš (fr. brocher) prositi. brut sirov) oznaka za pjenušac (suhi) kojem. brutalitas) surovost. divovska. bronchos. brutto) trg. Browningu) bruceloze zarazne bolesti uzrokovane bakterijama roda Brucella. brunjača btto kratica za brutto bubalis (grč. Brust-halter) ženski prslučić za pridržavanje grudi bruštulati (tal. 1799. 18. protkivati tkaninu (zlatom. temno režem) med. surov. slika ili kip koji prikazuju glavu i gornji dio prsiju. antilupa . zimski solsticij. brutificere) napraviti nekoga životinjom. prošivati (knjigu). ovaca i svinja zarazne pobačaje bruderšaft (njem. brauning (engl. poživotinjiti brutalnost v. Bruch lomljenje) med. brutal) životinjski. različitog kalibra (nazvan po pronalazaču. mrmljati. protkati. studen uopće brumaire čit. bronzo) lonac.) najistaknutiji sudionik urote protiv Cezara. golemi kralježnjak iz razdoblja krede. knjižica o aktualnim dnevnim pitanjima brošurist (fr.) mjesec francuskog republikanskog kalendara. grub. XI.bronhotomija (grč. pren. pr. životinjsko ponašanje prema kome. svilom). v. afrički jelen. srebrom. bratimstvc bruh 205 Budha bruh (njem. zima. bronte grmljavina) sprava za izvođenje umjetne grmljavine na pozornicama brontofobija (grč. bronhotom instrument za umjetno otvaranje dišnih kanala bronhus (grč. brumalis) zimski brustbild (njem. brontolare) gunđati. nije dodano nimalo šećera Brut (Marko Junije 85—42. divljački. brochurier) pisac brošura browning Čit. brutalis.) najkraći dan u godini. fobeo plašim se) strah od grmljavine i nepogoda brontologija (grč. nosorozima slična vrsta sisavaca iz srednjeg tercijara Sjeverne Amerike brontulati (tal. potpuno zanemariti brutto (tal. pren. do 22. Bruderschaft) bratstvo. divljaštvo. dug preko 18 metara brontoterij (lat. brontotherium) geol. o nepogodama uopće brontometar (grč.) kad je general Bo-naparte srušio Francusku republiku brumalan (lat. bronte grom. pržiti brut (fr. broche) ženski nakit s kopčom (obično na prsima ili pod vratom) broširati (fr. brumaire datum (9. bronchos) anat. životinjska požuda brutalizirati (fr. bronte grmljavina. n. malteška groznica). težina robe zajedno s težinom ambalaže. suprotno: netto bružeta (tal. XI. brochure) mekano uvezana knjižica.) automatski revolver belgijskog sustava sa 7 i više metaka u šaržeru koji je smješten u kundaku. kod čovjeka izazivaju dugotrajne vrućice (Bangova bolest. brustolare) paliti. uvezati knjigu u mekan uvez. X. prilikom dobivanja. prigovarati bronzin (tal. učiniti da podivlja. brutaliser) zlostavljati. zvjerski (ih: grubo) postupati s nekim. nazvana po imenu poznatog engleskog državnika Brooma (1778—1868) bruma (lat.

volja za životom). venet. laka komedija. osnivač po njemu nazvane religije (budhizma). "sveti mudrac". Buhnwald (njem. bivol. bugazar upijati) sušilo. stanju blaženog mira. budhizam budhisti (sanskr. upala limfnih žlijezda u preponama (obično u vezi s mekim čankirom). vući ladu pomoću broda ili pomoću čamca na vesla za koji je lađa vezana konopcima buj (fr.) zool. prethodno odobravaju i prethodno raspoređuju svi državni (kao i gradski i dr. bus vol.bubikopf (njem.) pretjeranost u lakr-dijašenju tal. slavan po svojoj okretnosti. bufon bufon (tal. kao ples sadrži elemente bluza. budoar (fr. čarlstona. budizam budisti (sanskr. proračunska godina Buergerova (Birgerova) bolest bakterijska ili alergijska upala krvnih žila. woogie način plesanja crnaca iz Arizone) poseban oblik glasovirske interpretacije bluza nastao početkom 20. buffo) komični pjevač u talijanskoj operi. venerične ote kline bubonocela (grč. limfni triper (kapavac) Buchenwald Čit. ind. u staroj plemićkoj obitelji. boudoir) mali. put prema oslobođenju vodi nirvani. Buddha) mn. Thüringen). lat. med. bik buffo (tal. čija se filozofija temelji na dvama pojmovima: patnji i spasenju. tj.) pravim imenom William Frederick Cody (1846—1917). oruđe s drškom kojemu je na vrhu s jedne strane željezni Šiljak a s druge uska motičica. osloboditi se tih strasti znači osloboditi se patnje.) truba. bakingem-ska (engl. osobito poznatog po okrutnostima koje su u njemu vršene nad zatočenicima tijekom Drugoga svjetskog rata i prije njega (1937— 1945). e. buffer) odbojnik (na vagonu) buffa (tal. lakrdija. buffa) šala. posebno pripremljen papir za upijanje tinte izrađen od pamuka i sulfatne celuloze bugenvilija bot. štovan kao budhisti 206 bujnim bog. kratka ženska frizura kao u dječka bubonadenitis (grč. vrsta tkanine . Bafelo Bil (engl. Bubikopf) "dječačka glava".. budhisti budizam (sanskr. bubon.) kraljevski dvor u Londonu Buda (sanskr. ofthalmos oko) med. bufo karikato (tal. bubon) mn. boogie loša improvizacija na glasoviru. loš ples. rehgija koju je osnovao Budha. aden žlijezda) med. tal. američki pustolov. v. budhizam buđo (jap. Buddha) mn. usp. upala preponskih žlijezda bubonalgija (grč. st. pr. komičar. dvorska luda bufonerija (fr. kila bubonulus (grč. bouille) carinski žig koji se udara na vunenu robu. južnoamerička ukrasna biljka penjačica bugi-vugi (engl. lat. buljook bugačica (tal. Prosvijećeni". st. proračun prihoda i rashoda uopće. Auschwitz bucina (lat. bruh prepona. Buddha) naučavanje Gautama Budhe (557—447 pr. Dachau. bubonulus) med. lakrdijaš. bafelou (engl. ali je mnogo brži i s mnogo improvizacija bugzirati (niz. budget. s volovskim očima. volook. žeđ za životom. Buddha) "Probuđeni. bolest prepona buboni (grč. bouffonnerie) šala. posušilo. bubon preponske žlijezde. opera buffa komična opera Buffalo Bill čit. bubon. buffone) šaljivČina. pren. lijepo uređen ženski salon (obično u blizini spavaće sobe) budžet (engl. bugsiren) pom.) prihodi i rashodi u jednoj budžetskoj godini. komične opere. trublja buckinghamska palača čit. kele) med. glupan. i kao deveto utjelovljenje boga Višnua. buffo caricato čit. bucare probijati. bulga novčanik) jednogodišnji zakon kojim se predviđaju. budak) trnokop. Buddha) v. lakrdijašenje buftalmičan (grč.). legendaran u poštanskoj službi i u američkom građanskom ratu. bez strasti i patnje. usp. bolgia. velika budala Budha (sanskr. kramp. lakrdija. usp. blek-bo-toma. osnovao glasoviti cirkus Wild West buffalo čit. fr. život je patnja. Buddha) v. karate i si. n. bubon. rođen u Indiji polovicom VI. budžetska godina godina trajanja primljenog budžeta. algos bol) med. pristaše religije i filozofije budhizma budhizam (sanskr. Budha budak (tur. e. n.) ime jednoga nacističkog koncentracijskog logora (u njemačkoj pokrajini Tirin-giji. obično u nogama bufer (engl.) zajednički naziv za sve borbene vještine kao što su džudo. uzroci patnje su strasti (tj.

bouillon) kuh. uobičajena cezura na kraju Četvrte stope u heksametru grčkih bukoličara bukolika (grč. predbilježiti se bukle (fr. mutna.) sušiti komade mesa na suncu ili nad vatrom bukardija (grč. Zlatna bula. vladarska isprava Bele IV. rezervacija (u hotelu. pastirski. izvolite. bouquiniste) prodavač starih knjiga.). okruglo i ja-joliko izdignuće pokožice ispod kojeg se skuplja čista serozna. janjeća koža". bukolikos) poet. hipertrofija srca.bujatrika (grč. skup bukiner (fr. posrednik pri klađenju bukmejking (eng. bujrum) pašina ili valijina pisana zapovijed. antikvar bukirati (engl. bukolićka cezura metr. iatrike lijeČ-ništvo) stočno liječništvo. Americi. pismo bukanir (fr. bus vol. za razliku od totalizatora bukoličar (grč. books) prozirna i laka tkanina od finog pamuka buksa (šatr. vrsta čvrste vunene tkanine za hlače i športsku odjeću bukvalan (starosl. tamnica buksirati (niz. tepih. bukirati bukinist (fr. obrazni mišić. plik bula (tur. bouquet) lijepo uređen stručak cvijeća. tkan na čvoriće bukmejker (engl. boucanier) lovac na bivole. bus govedo. najava dolaska. pisac pastirskih pjesama bukolički (grč. bouiller) staviti na robu carinski žig. (1242. kranion lubanja) arhit. uvjerenje. bouillon) kuh. kardia srce) med. anat. med. poznat iz priča (bojao se svoje sjene i teško gaje bilo uzjahati) buket (fr. hrpa. bukva slovo) doslovan.) zatvor. g. čvor) hrapava vunena tkanina od kovrčavog prediva. povećanje. juha od povrća i mesa u kojoj se obično razmuti jaje bujon (fr. pri kupnji zrakoplovnih karata i si. povelja s takvim pečatom. bouquineur. potvrda. bujurmak zapovijedati) zapovijedajte. booking) rezervirati. bouquin) ljubitelj i skupljač starih knjiga buking (engl. bouille. obaviti upis. bouquet) miris (npr. buket Bukefal (grč. isp. bugsieren) vući lađu u luku bukskin (engl. bus vol.) 2. seoski. pečat od voska ili kovine na povelji. buljon bujnim (tur. običan način klađenja na konjskim trkama. bukolikos) poet. bujurultu. bukle-sag sag. pamučna tkanina za podstavu bukcinator (lat. u duhu ili u obliku pastirskog pjesništva. kefale glava. zvjerokradica u Sjev. ukaz. osobito na dorskom fri-zu. bullarium) zbirka papinskih bula ili odredaba . idila (osobito kod rimskog pjesnika Vergilija) bukranij (grč. prvobitno: mala zlatna kutija u kojoj su se nosile ha-majlije. buj bujon (fr. v. bukolike) poet. bulla) 1. najaviti dolazak. turska žena. bujrumte bujruntija 207 bularij bujruntija (tur. mišić puhač buke (fr. v. booking) predbilježen dolazak gosta u neki hotel. bus govedo. volovska glava) najmiliji konj Aleksandra Velikog (Aleksandra Makedonskog). na že-ljezinici. book-maker) onaj koji na konjskim trkama priređuje klađenja ili se sam kladi. gusar bukanirati (ind. kao posljedica jačanja srčane muskulature bukasen (fr. u obhku golih lubanja na žrtvenim volovima buks (engl. liječenje goveda bujirati (fr. povelja. pastirska pjesma. buckskin) "jelenja. bulla) 3. boucassin) vrsta krutog francuskog platna. buccinator) trubač. boucle kopča. Turkinja bularij (lat. krvava ili gnojna tekućina. book-making) sastavljanje knjiga. službena Papina povelja ili spis o važnim pitanjima na kojem je veliki crkveni pečat (za razliku od breve koja ima samo otisak pečata s prstena na kojem je riba). dokument (uopće). pren. vina). morski razbojnik. v. točan bula (lat. ukrasi. tj.) bula (lat.

isto i burni bunar (tur. velika. pljačkati. Široka i lijepa ulica zasađena drvećem.) izvješće o nekom važnom događaju. tvrđava. senzacija. nepočešljana. glavna ulica. vrsta džepnog revolvera sa 6 i više metaka buldožer (engl. tako da mu se vide prednji zubi. (njem. bulla. mjera za staklo. pren. ako ne pogodi u cilj. u televiziji: posebna kolica koja mogu hvatati sve vodoravne i okomite pokrete bum (niz. izbacivanje mjehurića bulimija (grč. bulletin (fr. bulla) pisac papinskih bula bull (engl. bullitio) vrenje. Bund) savez. njegovih karakternih osobina: pretjerane ukočenosti. buleuterion) vijećnica. urnebes. boom) buka.) Savezna liga (vrhunsko natjecanje u nogometu u Njemačkoj) Bundestag (njem. nastala križanjem buldoga i terijera. mnogo) mnoštvo ljudi ili stvari. neočekivan razvoj. bilten bull-finch čit. mjera za konac Bundesliga (njem. metež. stran novac. odličan lovac na miševe i štakore bulumenta (tal. pregrada od brvana. bullatus) zapečaćen. studenac bunčela (tal.bulbiferan 208 bund bulbiferan dat. tuđi. krumpirast bulbus (lat. opskrbljen bulom bulist (lat. 2. onaj koji nije u optjecaju bulterijer (engl.) lukovica. kratke i duboko usječene njuške. gla-vičast. voj. buljen (engl. započinjanje igre nakon prekida (u hokeju na ledu) bulicija (lat. foltamente gusto.) savezna skupština. hladnokrvnosti i dr. za zatvaranje ulaza u zaljev). jedan od predstavničkih domova Njemačke bunker (engl. tj. luk. spekulativan pothvat. krasti buliran (lat. očna jabučica buldog (engl. skupštinska zgrada bulevar (fr.) nepreradeno zlato ili srebro u šipkama. gomila. forma) koji ima oblik lukovice. bullterier) vrsta engleskih pasa. bullire. buli bik) pren. društvo. gusta trnovita živica kroz koju konj.) velika splav (služi npr. boulevard) šetalište. savezni parlament. das Bund) svežanj. nalet) šport. glavićast bulbozan (lat. glavica. bully gužva. mora projuriti bullion čit. dugme) pribadača. John Buli oličenje engleskog naroda kao cjeline. woomera) srpoliko oružje australskih domorodaca (uska i oko 60 cm dugačka daščica od tvrdog drveta. betonsko sklonište (kućno. pren. na krajevima plosnata. vraća bacaču bumler (njem. mali betonski for-tifikacijski objekt stalne fortifikacije s dubokim podzemnim zaklonima za posadu. životinjska glad bulinirati (fr. čioda (igla s glavicom) bumerang (austral. bouliner) pom. nepošteno trgovati. bulimia) med. liga.) šport. a u sredini koljenasto savijena). gomb puce. bul-finč (engl. bulldozer) "kopnenoja-ružalo". vreva. rulja. hrpa. bulbus okuli (lat. ploviti ukoso (po vjetru sa strane). ulično) od zračnih . neodoljiva. bedem buli (engl. nenadana aktivnost. 2. napomena ili kratka priča kod koje je šaljiva poanta u tome što joj nedostaje dosljednost glavne misli. neotesanost.) kosa spletena i savijena uokrug bund 1. zavežljaj. na utrkama s preponama. bulbus oculi čit. skok dionica na burzi. koji rađa lukovičastim podzemnim stablom bulbiforman (lat. veliki engleski pas širokih prsiju. bulbus.) zdenac.) anat. gusjenično vozilo za iskopavanje i prekopavanje zemlje buleuterij (grč. 2. bulbus lukovica. bulldog) 1. (njem. fero donosim) bot. naziv za periodička i nepe-riodička izdanja. potvrđen pečatom. Bundesliga 209 Buridanov magarac smotak. glupost. posebno se odlikuje time što se. Bummler tumaralo) naziv za polagani poluteretni vlak koji se jako trese i u kojem je neugodno putovati.) 1. voj. bulbosus) lukovičast. pločama ili grudama. lanaca i bačava na sidrima koja se stavlja u vodu za obranu od podmornica bumbaČa (mađ. kudrava i prljava glava bum (engl. sabornica.

fr. dio kombajna: sanduk u koji pada zrnje Bunsenov plamenik naprava koja se upotrebljava za zagrijavanje različitih supstanci i kemikalija. lakrdijati. šala. lupetati. Boer seljak) pripadnik nizozemskih doseljenika koji su se u 17. Bur (niz. burla) šala burlak (rus. burka. burlesco. duboki bas na orguljama. bourrasque) bura. tisk. šaljivo prikazivanje velikih i ozbiljnih stvari. bourdon) glaz. podvaljivač. tal. stanovnici juž. smut-Ijivac. Afrike nizozemskog podrijetla Buridanov magarac fil. burmak uvijati. bourdalou) vrpca na šeširu s kopčom. Buntdruck) tiskanje u više boja. Gradišće burgija (tur. vikač. iznenadna nepogoda.) žestok vihor sa snježnom vijavicom u ruskim i sibirskim stepama buraska (tal. podmetanje. st. nakaradan. koji želi sve znati i u svemu biti pametniji od drugih. a spojena je s rezervoarom plina. pren. prostor. lakrdija. burlesque) smiješan. gladak prsten (obično zaručnički). budalaština. buri) sitan duhan za ušmrkavanje burnetirati v. vitica. ne može odlučiti prići nijednom od ovih dvaju kupova burin (tal. st. marioneta burda (ar. spletkar. bora) žestok i hladan sjeverni vjetar na istočnojadranskom primorju. burletta) mala vesela igra. i 16. vrsta šarenog francuskog platna burdon (fr. izostavljanje riječi pri slaganju buret (fr. burun. burlesque) poet. burattino) pokretljiva lutka. usukati) zavoj. besmislica. bušilica. intrigant burgundska smola pročišćena žuta omorikova smola burgundska vina poznata crna i bijela francuska vina iz pokrajine Bur-gundije Buri (niz. nesmisao. sastoji se od metalne cijevi koja pri dnu ima dva otvora. Burg) zamak. 3. izmišljotina. burla šala) izvoditi šale. bourrette) tkanina od otpadaka svile burg (njem. poznati primjer za nemogućnost slobodne volje burin 210 buržoazija koji se pripisuje francuskom sko-lastičkom filozofu Jeanu Buridanu (1300—1358): gladan magarac koji stoji između dvaju potpuno jednakih i podjednako od sebe udaljenih kupova sijena mora skapati od gladi budući da se. zbog potpune jednakosti i ravnoteže pobuda. pijesak i dr. u kojem su Buri izgubili samostalnost. usp. poticatelj nereda. blebetati. st. bukač. također: naziv jedne arapske vjerske pjesme burdalu (fr. iskrcali na Rtu dobre nade u južnoj Africi. podvala. pren. burrasca. izljev zlovolje. šaljiv. spremište na brodu za ugljen. boer) "seljaci". komedijati. fr. glupariti burleska Uat. burgu) svrdlo.. zadirkivanje.) seljak koji traži posao izvan svoga mjesta. iznenadan vihor. lagan istočnjak burka (rus. ali je njihov jezik u javnim službama izjednačen s engleskim bura (tal. u njemu se u određenim omjerima miješa zrak i plin i kad se tome prinese zapaljena Šibica. Burski rat rat između Bura i Engleza početkom 20. burla. višebojni tisak bunting (engl. burnetizirati . osobito kao lađ-arski radnik na Volgi burlati (tal. veselo i nestašno glazbeno djelo za ples burleskan (fr. vjenčani prsten burmut (tur. 4. dvorac. perz. 1811—1899) buntdruk (njem. čovjek koji svuda "zabada nos".) slaba bura. burra. fizičaru i kemičaru Robertu Bunsenu. mala tvrđava Burgenland austrijska pokrajina u kojoj živi mnogo Hrvata. lju-tine buratino (tal. komoda buran (rus. s dlakom okrenutom prema van i valjanom tako da se voda ne može zadržavati (nose ga svi kavkaski narodi) burla (tal. kasnije: osobiti znak abasidijskih kalifa. cement.napada.) Muhamedov ogrtač. komedijant. borer. borale) ormar s ladicama. lakrdijaški burleta (tal.) engleska laka vunena tkanina za izradu zastava Buonarroti glasoviti talijanski umjetnik (imenom Michelangelo) iz 15. nastaje veoma vruć plamen s neznatnim postotkom plina (po njem. glazbeno djelo humorističnog karaktera. mala burleska burma (tur. zabadalo. vječni buntovnik. pom. lakrdijaš. zadirkivalo. puše s kopna na more bural (tal. barak) čupav krzneni kaput bez rukava.

bezbojna tekućina. Bursch) u Njemačkoj: član njemačkog studentskog društva. bursa. preziranje smrti.349 1 bušerizirati (fr. osobito s mjenicama i vrijednosnim papirima {efektna burza). čep. bogatašica. ugljenom i si. burg) 1. buttafuori kazališni inspicijent) umjetnički predmeti koji daju iluziju pravih. boso) šimšir busija (tur. pravednost. budući da je takvo pisanje nalikovalo okretanju volova kod oranja. lat. bushel) engleska mjera za žito. 2. atrapa . neobuzdan. ruxis kutija. i plemića. omnibus svima) = omnibus bus (tal. napad iz busije business (engl. bus govedo. lat. nagao i neobičan nastup ćudi. biznis) posao. poslovna struka busola (tal. njem. pod burza burzovni uzansi trg. pusu) zasjeda. ekonomskim jačanjem bur buržuj 211 butirometar žoazije jača i njezin politički položaj: ona ukida feudalno društvo i sama uzima vlast. za razliku od kmeta. hrabrost. burnus. mjerica = 36. bouchon) zatvarač. mjesni običaji koje je utvrdila uprava neke burze. brzi solo-ples bez pripreme. usp. izraz kojim se označuje lovčevo lutanje poljima i šumama ne bi li slučajno naišao na divljač (za razliku od lova s hajkaČima) Bušmani (njem. na mahove butaforija (tal. grč. 2. bračna vjernost. par boutades čit. harakiri buširati (njem.) kodeks časti.) pri kojemu se nakon završetka jednog retka prelazilo u sljedeći odmah ispod posljednjeg slova prethodnog retka i tako pisalo natraske. med. građanski stalež buržuj (fr. usp. upotrebljava se za obloge kod rana. lat. boutade) duhovita šala. tzv. danas malobrojna skupina nomada po pustinjama jugozapadne Afrike (nizak rast. Etruščani i dr. sluzne kesice bursitis (lat. bourse. burner) natopiti drvo u otopini klor-cinka i time ga učiniti otpornim prema truljenju burnus (ar. bursa vrećica. oteklina i dr. grč. bussola kutijica. nazvana po njem. koji trguju na burzi. a koji vrijede za poslove obavljene na toj burzi buržoazija (fr. pun života student ili mladić uopće. burze muskoze (lat. zatim s robom: žitom. kurir burza (fr. najviši cilj moralnih težnja kod Japanaca: kult predaka.) mn. pripadnik buržoaskog staleža (v. buržoazija 2). blagost prema slabima.burnetizirati (engl. a upotrebljavaju se u kazališnoj inscenaciji. koriš. Bucherie) telegrafske stupove natopiti u bakrenom vitri-olu (postupak nazvan po pronalazaču) bušido 'jap. dosjetka.. bourse. nazvano je gornjim imenom bušel (eng. burza rada ustanova koja utječe na tržište radne snage time što posreduje između ponude i potražnje i na taj način utječe na suzbijanje nezaposlenosti burzijanci (fr. momak.) prema hiru. Busch grm) "ljudi iz grmlja". potaja. glaz. s kapom. = capriccio. tvrđave. par butad (fr. sluga. filistar buržujka pripadnica buržoaskog staleža. bus. neravnina (na svili) butada (fr. Busch grm) lov. sladunjavog i trpkog okusa. tal. borsa. trgovina. fr. malograđanin. krzno) mjesto gdje se redovito sastaje poslovni i trgovački svijet radi zaključivanja poslova. 3. Arapi (beduini) ga nose preko odjeće Burovljeva voda farm. njemački Burg. mornarički kompas. pyxis kutija od šimširo-vine) fiz. bourgeois. buržuj) 1. prvotno: (francuski) građanin ili stanovnik grada. pren. v. tržište novca. lažni predmeti koji služe za pokazivanje ili reklamu. Bersianer) mn. kesica) akutna ili kronična upala sluznih vrećica burš (lat. odanost poglavarima. (produktna burza). njem. byrsa koža. prvobitno: naziv za građanstvo nasuprot višim staležima feudalnog društva (plemstvu i svećenstvu). bourg. octenog mirisa. kirurgu Bu-rovu (1809—1874) bursa (lat. danas: stalež koji ima sredstva za proizvodnju. najviše 1. seljaka. strofe okretaj) u davnini: način pisanja (Grci. malograđanka bus (engl. obično od bijele vunene tkanine. otopina baznog alu-minijevog silikata. a u slučaju povrijeđene časti obvezno samoubojstvo. v. bourgeoisie.50 m) bušon (fr. bursa. bur-zijanci ljudi koji se bave burzovnim poslovima. veseo. bussa udarac) nalet vjetra bus (tal.) vrećica od vrlo finog materijala u kojoj katolički svećenik nosi posljednju pomast i pričest umirućem bursae muscosae čit. samozatajnost. čireva. bournous) ogrtač bez rukava. osobito prilagođena magnetna igla za određivanje pravca bustrofedon (grč. od bourg grad ili selo pod okriljem grada.

češljugar (ptica pjevica iz porodice zeba) cakna (njem. Zeit vrijeme. kafe (fr. boutique) prodavaonica. bodur) punašan. bouteille. cajg (njem. prodavaonica izabranim skupim stvarima butiraža (fr. metron) sprava za određivanje masnoće mlijeka buton 212 bužija buton (fr. ničija zemlja buzdovan (tur. električna svjećica c C.) glaz. Kaljostro Alesandro (tal.. leća za rastavljanje brzog kretanja predmeta koji se snima (primjenjuje se osobito u filmskoj tehnici) cajtnot (njem. natkonobar. circa oko. lisičji šaš) vrsta plina. budala buznhalter (njem. kafe-restoran (fr. debeljuš-kast. bucmast. bottega) trgovina. kratica za kalcij ca kratica za cirka (lat. gume. pupoljak. šp. kalentura ama-rilja (šp. grudnjak buzurant (tal. uranist bužija (fr. bradavica (krupan) briljant naušnici butonomantija (fr. popuštajući u jačini tona i u tempu. zahlen platiti. napušteno zemljište. tal. kaučuka i si. maslačna kiselina. bozdogan) vrsta hladnog oružja: teški bat sa željeznim šiljcima na debljem kraju. zasićeni ugljikovodik. pravim imenom Giuseppe Balsamo.) kavana i gostionica Cagliostro Alessandro čit. istodobno i slabije i sporije calentura amarilla čit.) kavana. vremenski tjesnac. da posjeduje moć proricanja itd. pederast. Not nužda. za proširivanje suženih kanala. bubuljica. u smjesi s propanom služi kao gorivo butelja (fr. grč. parožak) uvojak. puce. buzzurro prostak. da može općiti s pokojnicima. bouteselle) voj. bugia svijeća) med. kabine separe (fr. trgovina na malo. pren. divljak) prostački izraz za: homoseksualac. butirometar (grč. Zeugniss) svjedodžba. kovrča calando čit. man-teia proricanje) gatanje u gumbe. "ober" .. kratica za karbon C kratica za Celzij (u mjerenju topline) c kratica za cent (novac) C kratica za centum (100) C kratica za osnovni ton tonskog sustava Ca kem. Zacke zubac. grubo i neotesano stvorenje calkebner (njem. osobito mokraćnih. Zeisig) zool. škripac cajzić (njem. potvrda cajtlupa (njem. glupan. café-restau-rant čit. Zeit vrijeme. pigist. kalando (tal. šiljak. loupe) fot. butyrum) kem. fr. lokal butik (fr. Halter držač) dio ženske odjeće koji služi za podržavanje grudiju. bougie. bozulmak biti napušten) imanje bez vlasnika. Zeiger) kazaljka na satu cajgnis (njem. Zeug) vrsta pamučne tkanine cajger (njem. dućan. radionica. sviranje trube za sedlanje (kod konjice) buzalak (tur. topuz. bottone) gumb. tal. bouton. prebrojavanje gumba na kaputu ("ho-će-neće") da bi se vidjelo hoće li nešto biti ili neće butrast (tur. pren. tal. proširen butsel (fr. oskudica) u ruskom (šahovskom) jeziku uobičajen naziv za nedostatak vremena preostalog za razmišljanje o sljedećim potezima budući da je igrač veći dio propisanog vremena za igru potrošio na prethodne poteze. tj. rašlje. kratica za cezij Ca kem. Kellner konobar) glavni konobar (kome se plaća).) posebna soba. zadebljao. prodavaonica. bouturage) razmnožavanje biljaka izravnom sadnjom izdanaka u vlažnu zemlju butirin (lat. 1743—1795) talijanski i europski pustolov i varalica. Busen dojke. maslac butiga (tal. bottiglia) boca od 7 dl buter (njem. čudotvorac i vidovnjak (hvalio se da može načiniti "kamen mudraca". c treće slovo hrvatske latinice C fiz. po prilici) cabinet separe čit. Butter maslac) putar.) žuta groznica u tropskim predjelima Caliban čit. butomon močvarna biljka. bouton. stvarčica slična gumbu. Kaliban u Shakespeareo-voj Oluji: čudovište koje samo upola nalikuje na čovjeka (suprotnost Arije-lu). vitica. zasebna soba café čit. fiz. pren. kratica za kulon C kem. valjkasta šipka od voska. zatim debelog crijeva i jednjaka. tobožnji liječnik. butyron.butan (grč.

) trg. blago.) glaz.) glaz. neobično umjetničko. tj.) družina firentinskih znanstvenika i umjetnika u 16. Kampus Marci-jus (lat. kantante (tal. Kalme-tovo. priglbok . Stein kamen) zubni kamenac. pjevajući cantando čit. koji su u svojim nastojanjima da ožive starogrčku tragediju stvorili novi glazbeno-scenski oblik — operu campo santo čit. kambio di ritorno (tal. Pulver prah) prašak za čišćenje i raskuži-vanje zubi canštajn (njem. kolgerl (engl. isto i ca-pinaŠ capitis deminutio čit. zubarski suradnik koji prema uputama liječnika zubara vrši sve tehničke poslove oko nadomještani a zubi Canticum canticorum čit.) Martovo polje (tj. kambio konto (tal. kantabile (tal. (obično u mn.) trg. otuda: ići u Canossu poniziti se pred pred nekim kome si se dotle suprotstavljao canpulfer (njem. građanska smrt capriccetto čit.) fiz. izvukavši od toga poniženja političke koristi. tiho. mjenični račun cambio di polizza čit. kapitis deminu-cio (lat.) pomirbeno janje.) prostitutka koja dolazi svojoj mušteriji na telefonski poziv calmato čit. radnik šumarske struke koji vrši rovarenje tehničkih sorti-menata. osobito: groblje okruženo otvorenim arkadama campus Čit.call-girl čit. zappa motika) trnokop. 970—930 pr. n.) fiz. kantante (tal. budak. nalaze najednom prostoru Campus Martius čit. kambio di polica (tal. "svijetla komora". u obliku sonate. kamera lucida (lat. kantando (tal. sriješ canšteher (njem. ćudljivo. kambio seko (tal. Kantikum kantikorum (lat.. rita. povratna mjenica cambio secco čit. dronjak. pren. bojište. kandi-stor (engl. manjak. kalo di prečo (tal. groblje. osobito građanskih prava. po volji capriccioso čit. pokorio papi Grguru VII. kampus (lat. Zahnstocher) čačkalica. "suha". cunja. instrument u kojem se svjetlosne zrake od predmeta odbijaju pomoću prizme i oblikuju lik na papiru koji se nalazi dolje u instrumentu. poglavito kraće šaljivo glazbeno djelo. a kaprićo (tal. Kanosa (tal. kamerata fiorentina (tal. rekreacijski tereni i si. knjižnice. kamera klara (lat. izvodeći tako kao da se pjeva cantante Čit.) glaz. kosturnica. kampo santo (tal. "jaganjac Božji koji oduzima grijehe svijeta". Zahn zub.) glaz. kalmato (tal.) trg. polje boga rata Marsa). pjevajući cantante čit.) engleska slastičarnica Canossa čit. Zanke) krpa. cijepljenje koje služi kao zaštita od tuberkuloze calo di peso čit. gdje se sve zgrade.) trg.) američki tip sveučilišta ili koledža.) glaz. zubo-tehničar. te se taj lik može nacrtati olovkom Camerata fiorentina čit. pri čemu se služi capinom.) trg.) canjak (srednjonjem. kalo di pezo (tal. njemački car Henrik IV. za pjevanje. pjevajući.) ćudljivo. tj.) dvorac u sjev. nedostatak u potrebnoj težini calo di prezzo čit. žrtva za tuđe grijehe. predavaonice. kaprićozo (tal. kaprum eks-pijatorum (lat. Zahn zub. danas: ratište. prema volji caprum expiatorum Čit.) trgovačka komora camera lucida čit. st.) glaz..) trg. mjenično pismo cambio di ritorno čit. što se može pjevati. mirno Calmetteovo cijepljenje čit. Italiji u kojem se 1077. med.) prav. a capriccio čit. smanjivanje ili gubljenje prava. Zahn zub. tj. planinarski štap sa sjekiricom capiner tovarač. vlastita mjenica camera clara čit. bojno polje candy-store čit.) glaz. kaprićo (tal. privlačenje i smještanje balvana na pogodno mjesto za utovar. kaprićeto (tal. vojno vježbalište u starih Rimljana. izvodeći tako kao da se pjeva cantehniker (njem. "jasna komora". kratka fantazija capriccio 215 causa criminali s capriccio čit.) Pjesma nad pjesmama židovskog kralja Salomona.) "sveto polje". mala. instrument za precrtavanje i neosvijetljenih predmeta camera del commercio kamera del komerćo (tal. e. usp. pjevajući. Techni-ker tehničar) zubni tehničar.: canšteheri) tanke (ženske) noge cantabile čit. trulja capin (tal. tralja. padanje cijene (nekoj robi) cambio conto 214 capriccetto cambio conto čit.) glaz.

kad treba ispuniti obveze savezništva casus mixtus čit.) prav.) sto posto. element kolumbij (co-lumbium.) "uhvati kako možeš" — hrva-nje slobodnim stilom. naziv za poeziju srednjovjekovnih putujućih klerika (vaganata). za lat.) prav.) prav.) prav. v. kauza kriminalis Gat. tj. lov na milost CARE čit. radi njegovanja. prav.) gram.) prav. Karmina Burana (lat.) gram. u početku govora. karpalistika carpe diem Čit. slučaj kad jedan savez stupa na snagu.) uzrok koji prethodi djelu.) mn. kazus beli (lat. daje pravo na poštedu od rada za određeno vrijeme Ce kem. bilješka koja se stavlja na bolesničke liste radnika i označuje stopostotnu nesposobnost za rad. dativ. kratica za cerij ce-ce muha zool. osnovni uzrok causa sui čit. kart blanš (fr.) čuvaj se! čit. apsolutan cave! čit. neograničeno povjerenje. stvarni uzrok (supr. per kazum oblikvum (lat. kompozitor Carl Orff početkom našeg stoljeća Carolina Urbarialis Regulatio čit.). bezuzročan. tj. usp.) glaz. predmet kaznene parnice causa efficiens 216 celebritet causa efficiens čit. jeziku (genitiv. kosim putem.) fil. sudski prigovor Cb znak za kem.) uredbe o agrarnim odnosima u Slavoniji koje je izdao car Karlo III. kauza sine kva non (lat.) latini-zirano ime francuskog filozofa Des Cartesa (Descartesa) čast steel čit. centum per centum (lat.) retorička fraza kojom govornik. vješto zadobivanje naklonosti. tj. glavni.captatio benevolentiae čit.) kratica Cooperative form American Remittances to Everywhere (ili: to Europe) — udruženje od 25 američkih dobrotvornih organizacija koje je nakon Drugoga svjetskog rata pomagalo obnovu ratom opustošene Europe i drugih krajeva carezzando čit.). kauza civilis (lat.) "Čisti. tj. a po nekima i za curae causa čit. carpalia čit. kaptacio benevolencije (lat. zavisni padež u lat. slučaj u kojem postoji krivnja i oštećene osobe casus obliquus čit.) uzrok bez kojega se nešto ne bi uopće ni dogodilo. potpuno slobodne ruke. v. kast stil (engl. građanski spor. kauza finalis (lat. predmet građanske parnice causa criminalis čit.) pren.) "iskoristi dan. karecevole (tal. cauza finalis) causa finalis čit. kaveat (lat. na čovjeka prenosi opasnu bolest spavanja . g. kazus mikstus (lat. keč-es-keč-ken (engl. mješovit slučaj.) glaz. kosi. kazus oblikvus (lat. kazneni predmet. neograničena vlast careva Carmina Burana Čit. laskajući. neke je od njih uglazbio njem.) krajnji cilj causa sine qua non čit. cavere.) lijevani čelik castitas violata čit. ugrabi dan". kauza eficijens (lat. neograničena punomoć. sam sebi uzrok. koristi se vremenom! carta bianca Čit. kosti zapešća. zaobilazno casus rectus Čit. moli slušatelje za blagonaklonost. predstavljaju izvor za poznavanje srednjovjekovnog života i načina mišljenja. Kartezijus (lat. neka se pripazi".) povod ratu. siše krv domaćih životinja i čovjeka. nezavisni padež (nominativ i vokativ) catch-as-catch-can čit. tj. Karolina urbarijalis regulacio (lat. kave (lat. bijeli papir". akuzativ i ablativ). kazus federis (lat. uzrok ratu. isto što i niobij) c/c krat. rod muha iz tropske Afrike. opomena. keč causa civilis čit. kazus rektus (lat. kastitis violata (lat. karpe diem (lat. karpalija (lat. potpuna sloboda carte blanche Čit. kure kauza (lat. kauza sui (lat. povrijeđena nevinost. karta bjanka (tal. caveat) "neka se čuva. povrijeđeno djevičanstvo casus belli čit. car-ta bianca "bijeli papir") pren. med. 1737. ker (engl. karecando (tal. carta bianca Cartesius čit. tj. laskavo carizam carski apsolutizam. per casum obliquum čit. ulagujući se carezzevole čit. razlog zbog kojega se objavljuje ili vodi rat casus foederis Čit.

ceilularis) koji se sastoji od celula (stanica). zlatnik cekum (lat. dobiva se od celuloze. 1074. cecidi ubijam.) celirati (lat. zecchino prema Zecca — kovnica u Veneciji) dukat. 2. lat. Kefeus) zviježđe na sjevernom nebu. staleška (profesionalna) organizacija obrtnika jedne struke ceker (njem. osobito metalnom celit (lat. znamenita osoba celenterati 217 cenakul celenterati (lat. prozirna. celebrans) kat. st. svečano obavljati celebritet (lat. gipka i teško zapaljiva acetilna celuloza (služi. privremena priznanica. svećenstva (ozakonio papa Grgur VII. mješinci.cecidije (lat. životinje u kojih je razvijen ćelom ili postoje njegovi tragovi celon (lat. celebritas) slava. list papira. Zellstoff) staničevinska vata. koja je začeta u svrhu obnove katoličke crkvene glazbe u duhu gregorijanskog pjevanja i klasične vokalne polifonije cedar (grč. nota cefal. trbušna bol celibat (lat. caelator) umjetnik koji radi dlijetom. 2. proslaviti. coelibatus) bezbračnost ri-mokat. proziran) umjetna plastična masa. papir za kopiranje čija se površina. caecum) anat. svetkovina celebrant (lat. po njoj je nazvan i cecilijan-ski pokret. pravi se od celulozina ace-tata. fanos svijetao. zool. svećenik koji obavlja bogoslužje celebrirati (lat. celebrare) svetkovati. smjer opće patologije prema kojem cjelokupna životna djelatnost i zdravog i bolesnog tijela proizlazi iz stanica . scheda vrpca. kaučuk i si.. osobito u kovini celebracija (lat. prostor između crijeva i stijen-ki tijela. st. raznobojan. koilos šupalj) tjelesna šupljina. kedros) ukrasno drvo iz porodice Četinjača cedent (lat. abnormalne tvorevine na biljkama koje izazivaju biljni (fitocedicije) ili životinjski (zoo-ceci-dije) nametnici Cecilija (prema Caecilius — ime jednoga starorimskog plemena) žensko ime. glasovitost. stanični celularna patologija med. grč. izrađivač reljefa celatura (lat. a upotrebljava. odustati od čega. caelare) raditi (ili: izvoditi) u reljefu. proslavljati. kefale) v.(grč. schedula listić papira) 1. zembilj cekin (tal. razbijam) mn. celeri. selinum. caedo. polureljef. cella ćelija) 1. trošak. za zamatanje živežnih namirnica i u grafičkoj industriji celoidin papir fotogr. tj. celebratio) proslavljanje. cella ćelija. cedens) prav. cefeide zvijezde promjenjiva sjaja po kojima se određuju udaljenosti u svemiru ceh (njem. caelatura) vještina izrađivanja polureljefa. koilia trbuh. za filmove. Zoger od ziehen vući) torba s ručkom (za nošenje živežnih namirnica). celomati mn. 2. a zamjenjuje i staklo. bot. caecus slep. cedrato) vrsta krupnih i sočnih limuna čija se kora ukuhava sa šećerom (kao poslastica) cedulja (lat. dem. u obliku listova. ustupati. prozirna. osjetljiva na svjetlost. ustupitelj. celeritas) brzina celestin (lat. coelestis nebeski) min. algos bol) med. tanka. ustupiti. trg. slijepo crijevo celator (lat. redovnik. dupljaši celer (fr.). onaj koji nešto ustupa nekom cedirati (lat. koja je primila kršćanstvo i postala mučenica. komadić papira. umjesto lako zapaljivog celuloida. nije zapaljiva kao celuloid. struja u posljednjoj trećini 19. grč. Coelenterata) mn. tako se zvala ijedna mlada rimska patricijka iz 3. slavno ime. seli-non) bot. ziehen vući) košara s ručkom ceker (njem. usp. Zeche) 1. monah celofan (lat. listić. zbog čega se upotrebljava za filmove celštof (njem. cedere) prav. poznata vrtna biljka čiji se korijen upotrebljava kao začin celeritet (lat. sastoji od klornog srebra i srebra salitrene kiseline ćelom (grč. priznati kome prednost cedrat (tal. cella ćelija) kem. upotrebljava se osobito u proizvodnji šećera celialgija (grč. tj. pod kefalCefej (latinizirano od grč. savitljiva i ne propušta vodu. masa slična celuloidu. stanovnik ćelije. g. Katolička je crkva smatra zaštitnicom glazbe. račun za jelo i piće u kavani. vrlo dobro upija tekućinu te služi za brisanje raznih izlučevina celularan (lat. najčešće modar mineral staklastosedefasta sjaja. proslava.

biljarskih kugli. koja tvori čvrste sastojke biljaka. pozubica (sloj koštanog tkiva na zubnom korijenu) cementiranje (lat. između Turske. cento "stokrpa". stvrdne kao kamen.) talijanski bakreni novac = 1/100 lire centezimalan (lat. coenaculum) 1. stogodišnjak centesimo čit. izričaja različitih pjesnika (uobičajena literarna vrsta u predbarokno doba) centrala (lat. celularan celvole (njem. centum sto) jedinica za mjerenje težine od 100 funti = 50 kg.celuloid (lat. 2. glasovita slika Leonarda da Vincija (tal. Centaurus) mit. litra) stoti dio litre centimetar (fr. vodovodna. (drugi) doručak. grč. gram-ma) stoti dio grama centilitar (fr. 3. centum sto. cellula stanica. centrigramme) = 1/100 grama centigram (lat. proslava stogodišnjeg postojanja. stoti dio. 3. cellula stanica) kem. v. st). telegrafska. pren. učiniti nešto solidno cenakul (lat. centrala). za Centralni pakt (punim imenom Central Treaty Organization) — vojni pakt sklopljen 1959. caementum) učvrstiti cementom. centenarium) 1. telefonska. rožnata. stonožan. 2. celuloza (lat. stoti. središte vrhovne vlasti ili uprave (neke ustanove. centum sto. ćentezimo (tal. služi za izradu češljeva. grč. zehn deset. pes gen. cb centifolija (lat. 18. Irana.). vrlo elastična i lako zapaljiva. centrum središte. centralis središnji) 1. caementum) 1. 2. ruža s mnogo latica. caementum) 1. stogodišnjica centenar (lat. centum sto. poduzeća i dr. geom. kenobij cenobit v. sa sto nogu centner (lat. ime najmanje novčane jedinice: u Nizozemskoj 1/100 gulde-na. elektronska itd. centezimalna vaga vaga kod koje se teret drži u ravnoteži sa sto puta manjim utegom centibar stoti dio bara. pedis noga) zool. grč. stolisnik centifolija (lat. centenarius) uteg od 50 kg Cento krat. Posljednja večera. teško prozirna. centum sto. Pakistana i Velike Britanije centon (lat. centesimalis) podijeljen na sto jednakih dijelova. cellulosus) v. gradus stupanj) podijeljen na sto stupnjeva centigram (fr. Jause južina) obrok oko 10 sati prije podne. središnjica. centenarius) 2. folium list biljke) vrsta ruže s vrlo mnogo latica. u SAD-u 1/100 dolara. pravac koji spaja središte dvaju krugova. banke. eidos oblik) umjetna plastična masa koja se trljanjem i prešanjem dobiva od kamfora i piroksilina. blagovaonica u katoličkim samostanima. krat. učvršćivanje cementom. Ken-taur centenar (lat. dužina između središta dvaju krugova. fotografskog pribora itd. metrička centa = 100 kg Centaur (lat. izrada u cementu cementirati (lat. 2. grč. od bakra i cinka mesing itd. mjerilo) stoti dio metra centipedan (lat. kenobit cent (lat. razdoblje od sto godina. posebna vrsta vapnenog praha koji se. gradus stupanj) stupanj Celzijevog toplomjera (koji je podijeljen na sto stupnjeva — °C) centigradan (lat. Centifolia rosa) bot. Zellwolle) drvena umjetna vuna Celzije. anat. koji je izumio toplomjer podijeljen na 100 stupnjeva iznad i ispod ništice cement (lat.). stolisnik centigrad (lat. glavni grad. kad se navlaži. Celzijus švedski fizičar i astronom (Celsius. centilitre) = 1/100 litre centilitar (lat. središnjica . haljina od sto krpa) pjesma sastavljena od stihova. centimetre) = 1/100 metra centimetar (lat. il cenacolo) cenerjauzn 218 centralizirati cenerjauzn (njem. bez mirisa i okusa. centum sto. čovjek od sto godina. slika "Posljednja večera". me-talurgijski postupak pri kojem se jedan metal (kovina) pokriva određenom supstancom u prašku koja treba putem zagrijavanja ući u taj metal (tako se od željeza i ugljičnog praha zagrijavanjem dobiva čelik. centum sto. gablec cenobij v. bezoblična amorfna bijela masa. me-tron mjera. polustihova odn. centum sto. prijestolnica. važna sirovina u proizvodnji papira celulozan (lat. matica. stoljeće. mjesto gdje su smješteni glavni uređaji neke veće tehničke ustanove (električna.

između tzv. odvajaju tekućine od čvrstih tijela. matica centralni organi zool. voj. centrifugalan centrirati (lat.) šport. iz jednog centra (centralizam). grč. centralis) usredotočiti. koji djeluje u smjeru središta. centralis) pristaša (ili: pobornik) centralizacije centralizacija (lat. nagomilati u jednu točku centralna pozicija 219 Centum revolutis. perspektivna projekcija centralna sila fiz. soma tijelo) bot. oportunizmu. npr. glavni životni organi (srce. želudac) centralno gibanje fiz. grč. sila koja. centralna pozicija voj. g. svima zajednička uprava. u geometrijskom liku (krugu. zbog centrifugalne sile. petere težiti čemu) koji teži prema središtu. grč. dovesti u središte. za cijeđenje meda iz saća i dr. pren. pluća. vrši se po putanji koja je. gibanje koje se vrši oko središta gibanja pod djelovanjem sile koja je usmjerena prema tome središtu gibanja (ne središtu krivulje!). centrum središte. odrediti središte. stanični centar (u blizini stanične jezgre) centrovertiran (lat. u parlamentarnom životu: stranka koja Čini sredinu između ekstremnih stranaka i u dvorani parlamenta sjedi u sredini. centrum središte. centralizacija centralizirati (lat. centrum gravitatis (lat. sklonost kompromisima.) . kentron. vertere okrenuti) okrenut (duševno) sam prema sebi. kod banaka i industrijskih poduzeća s više podružnica: glavna uprava. lat. supr. geom. znanost o težištu (teži) centrosfera (lat.centralan (lat. usp. 2. šećera. dobaciti loptu igraču centra centrizam (lat. održava tijelo koje se giba na njegovoj putanji centralna uprava u saveznim državama ili pokrajinama: najviša. 2. u nogometu: vođa navale centričan (lat. glavni dio fronte (za razliku od "krila"). sila koja je stalno usmjerena središtu gibanja. baros težina) fiz. ali je suprotnog smjera. centrum središte. centrum) 1.) stotina Centum revolutis annis Deo respon-debitis et mihi (lat. centralna jezgra Zemljine kugle (za razliku od litosfe-re. gibanje Zemlje oko Sunca. centripetalna sila fiz.. centralis) središnji. kugli) točka koja je od svih točaka obujma ili površine podjednako udaljena. centrum središte) 1.) težište centum (lat. utvrditi središnju osovinu. elipsa centralno grijanje zagrijavanje prostorija toplom vodom ili parom koja dolazi iz jednog kotla. povučen centrum (grč. Zemljine kore) centrosom (lat. kod centralnog gibanja. sila koja teži udaljiti tijelo od središta njegove kružne putanje centrifugalni stroj fiz. supr. 3. pomoću cijevi provedenih kroz prostorije koje treba zagrijavati centre-forwards Čit. decentralizacija i federalizam centralizam (lat. centralis) v. skupiti ujedno. vune. ili tekućine različitih specifičnih težina jedne od drugih) centripetalan (lat.. 3. centralan centrifuga v. onaj koji je sa strategijskog stajališta najvažniji centralna projekcija v. koji se nalazi u središtu ili mu pripada. bitni. 2. jednake je veličine kao i centripetalna sila. Mjeseca oko Zemlje itd. zamaŠajni stroj (upotrebljava se za sušenje rublja. srednji. matični. centrum središte) v. budući da se kod njega. centrum središte. koji je u vezi sa središtem. fugere bježati od) koji teži udaljavanju od središta. usredotočenje. glavni. centrum središte. sustav vladavine pri kojem sve državne funkcije dolaze s jednog mjesta. usredotočivanje. centrifugalna sila sila koja se javlja kao reakcija centripetalnoj sili. po prvom Keple-rovom zakonu. skupni centralist (lat. šport. postavljenog na najnižem mjestu zgrade (obično u podrumu).) Za sto godina odgovarat ćete Bogu i meni — znacentuplirati 220 cerebralan menita rečenica češkog vjerskog reformatora Jana Husa pred svoju mučeničku smrt (spalile su ga crkvene vlasti 1415. centrum središte) "srednja linija". "desnice" i "ljevice". usredotočenost. geom. centrifugalni stroj centrifugalan (lat. sentr-fovedz (engl. glavni položaj. tjelešce. sfaira kugla) geol. centralis središnji) 1. centrum središte. centrum centrobarika (lat.

skeptron) v. caerimoniale) skup običaja kojih se treba pridržavati u raznim svečanim prilikama. nepromočivo platno (za pokrivanje vozila i izradu nepromočivog odijela) cerat (lat. koji se tiče mozga. cerebrum mozak) moždani. nazvan po pronalazaču. svečanost. cerebrum mozak. grofu Ferdinandu Zeppelinu (1838— 1917) ceptar (grč. 4. uzročnik oboljenja je ličinka trakavice cenz (lat. centvejt (engl. kritičar. cerebrospinalni sistem sustav moždanih živaca i živaca hrptene moždine cerebroza (lat. cenzus cenzit (lat. pretvaranje u masu sličnu vosku (otapanjem. cerebralni sistem dio živčanog sustava. kapetan centweight čit. centuria) kod Rimljana: četa od 100. tvar koja se dobiva od smole trešnje (dr-veta) Cerber (grč. cerasus trešnja) kem. koji se odnosi na mozak i hrptenjaču. strog sudac. 2. Zeppelin) veliki motorni zračni brod krutog sustava (dirižabl). cerebrospinalni sistem sustav moždanih živaca i živaca leđne moždine cerebrin (lat. jedan od 193 dijela na koje je Servije Tulije podijelio rimske građane (otuda "centurijske skupštine") centurion (lat.centuplirati dat. filmova i dr. državna ustanova koja obavlja ovaj posao. služben prethodan pregled stvari za objavljivanje radi odobrenja ili zabrane tiskanja i puštanja u javnost (knjiga. spina hrptenjača) anat. kazališna i filmska djela prije nego što će ih odobriti ili zabraniti cenzualist (lat. "činže-njak" cenzura (lat. kazališnih djela. vršiti. mozak. censitus) poreznik. fr. obuhvaća mozak i živce koji iz njega iz cerebrin 221 certifikat laze. davao državne prihode pod zakup i pregovarao s poduzetnicima javnih građevina.) mjera za težinu u Velikoj Britaniji. kasnije 60 vojnika. porez. veliki mozak ceremonija (lat. censura) 1. census procjena. časopisa. zemaljski plodovi. u zemljama bez općeg prava glasa: najmanja svota poreza koju mora plaćati jedan stanovnik da bi imao pravo glasa i politička prava cepelin (njem. ispitna ocjena (đačka) cenzurirati (lat. Taenia coenurus vrsta trakavice) vrtičavost. vodio nadzor nad javnim moralom. oboljela životinja stalno se vrti u krugu. travnja) cerealni (lat. ocjenjivanje. porezni obveznik. cerebralna afekcija bolest mozga. kaz. kronična bolest na mozgu preživača (osobito ovaca). osoba koja pregledava privatnu poštu (za vrijeme rata) i kontrolira knjige. djela i filmove. 3. izvršiti cenzuru cenzus (lat. žito: kod Rimljana: svetkovine u čast Cerere (9. činovnik koji je vršio procjenu imanja. caerimonia. voštana mast cerazin (lat. = 50. census) v. census popis imovine) u feudalizmu: slobodnjak koji je imao određene kmetske obveze prema vlastelinu. punjen plinovima lakšim od zraka. 3. pretjerana i neprirodna ljubaznost i uglađenost u ophođenju s drugima. fosforasta vrsta masti u mozgu cerebrospinalan (lat. censor) 1. censere procijeniti. v. simbolična vanjska formalnost (ili simbolični obred) pri bogoslužju ili drugim svečanim činovima. časopise.8 kg cenuroza (lat. cera vosak) farm. upala mozga praćena bjesnilom cerebrum (lat.) zool. postostručiti centurija (lat. ocijeniti) službeno pregledati spise određene za tiskanje. Kerber cerealije (lat. popis stanovništva. pisanje tiska. 2. cérémonie) 1. Cerealia) mn. ceratio) premazivanje voskom nekog tijela da bi se sačuvalo od djelovanja zraka.) zool. do 18. kritičko ispitivanje. tj. centurio) zapovjednik centurije. žitarica. žitni. Kerberos) mit. praćena banalnim formalnostima ceremonijal (lat. mali mozak (ispod i iza velikog) cerebralan (lat. krušni cerebellum (lat. cerebrum mozak) zool.). 2. porezni obveznik cenzor (lat. visoki rim. centum sto) ustostručiti. Cerealis) koji se tiče Cerere. službeno utvrđen raspored neke svečanosti . cera vosak) voštano platno. skeptar cera (lat. ocjena) procjenjivanje imanja. taljenjem) cerada (lat. zemaljskih plodova. cerebrum mozak) med. cera) ceracija (lat. pregledavanje.

) prav. circinare. red. grč. grč. sličan usnoj smoli cervicitis (lat. Ceres.ceremonijal-majstor osoba koja se u određenim svečanim prilikama brine da se propisani običaji strogo vrše (na dvorovima itd. ceteris paribus (lat. cervix vrat) anat. pretjerano ljubazan. cerca-riae) mn. v. tako ti je to u ratu cestode (lat. cera vosak) zelena smola. trupu itd. vratni. g. et cetera (lat. rimska božica poljodjelstva i plodova zemlje (kod Grka: Demetra). proricanje) proricanje. vrat maternice. pithekos majmun) majmun s repom. kerkos rep. ustupanje. potvrditi. sa sigurnošću. potvrđivati. se la ger (fr. glavni sastojak pčelinjeg voska cerkarije (grč. cetaceje (lat. crtam. upotrebljava se za izradu svijeća. itd.) kitova mast cetera (lat. mit. cessus) prav. svjedodžba cerulin 222 change cerulin (lat. zamorac. mel med) farm. cessionarius) prav. trakavice cesus (lat. broj 58. . dokazivanje certifikat (lat. mast od rastopljenog voska i meda ceroplastika (lat. cera vosak. ceres-mast biljna mast koja se dobiva iz kokosova oraha cerezin (lat. zool. tj. cera vosak) bijeli ili žućkasti umjetni vosak. baša glavar. plastike vještina uobličavanja) v. facere učiniti) pisano posvjedočiti. ovjeravati certifikacija (lat. cessio) prav. pristojan. kerkos rep. vrat. coeruleus tamnoplav) med. zool. upotrebljava se za izradu raznih vrsta kresiva i kremena. koji odgovara propisanim običajima (ceremonijalu). cestodes) mn. man-teia predskazivanje. facere učiniti) pisano uvjerenje.) mn. cervix gen.) isto što i car (u starijem jeziku) cesija (lat. sličan parafinu. premazivanje podova i dr.. fr. okružiti (utvrđenje. onaj kojem se ustupa neka stvar ili neko pravo c'est la guerre čit. certificatio) potvrđivanje. položaj. astr. kitovi cetaceum (lat. lat. grč.) i tako dalje. gatanje u vosak ceromel (lat. zool. s puno formalnosti ceremonijar (lat.. prenošenje nekog prava na drugu osobu cesio bonorum (lat. odustajanje. onda. certe jamačno. ceruminosus) koji sadrži usnu smolu. cera vosak. cervicis vrat) anat. cera vosak. ovjeriti.) to ti je rat. Ceres) 1. ostale stvari. repati mladi stadiji metilja cerkopitek (grč. psetoliki majmun cernirati (lat. impregniranje tkanina i papira. ustupanje dobara (imanja) vjerovnicima cesionar (lat. cera vosak. također: ceremonijal-majstor Cerera (lat.) ceremonijalan (lat. grana) v. caerimoniarius) kat. nazvan po božici Cereri cerin (lat. cerner) voj. za pola tona sniženi ton c cesar (lat. cervix gen. ovjeravanje. cera vosak) vosku slično gorivo od sivozelenog praha koji se nalazi na kori šećerne trske certificirati (lat. druge stvari.) pod inače jednakim okolnostima.) cerografija (lat. ceribaša (tur. upala maternice. kerografija ceromantija (lat. onaj na čiji se račun nešto ustupa. 2. certe jamačno. cerumen. kero-plastika cerozin (lat. poglavar) ciganski starješina ceribašinica žena ceribašina cerij (lat. -umen nastavak) usna smola (izluČevina lojnih žlijezda u usnom kanalu) ceruminozan (lat. koji treba platiti cetaceae čit. koji se tiče vrata cerviks (lat. isprava. opkoliti. atomska težina 140. cerium) kem. fr. asteroid otkriven 1801. slikam. caerimonialis. grafo pišem. čeri neredovita vojska.) mn. cijanoza cerumen (lat.13. grlić maternice ces glaz. coeruleus tamnoplav) plavi karmin ceruloza (lat. metritis cervikalan (lat. cérémonieux) svečan. znak Ce. element iz skupine rijetkih ruda. tj. cera vosak. svećenik koji vodi svečane obrede. sa sigurnošću. cervicis vrat) med. ako je sve ostalo u redu.

osim uvozne carine . njegova djela još i danas žive u narodnim pjesmama (zapravo Ruy Rodrigo Diaz de Bivar. živežne namirnice. ukrcavanje.) tražite ženu (tj. chintz. (lat. nekog zla. insurance osiguranje. poznata vrsta parfema. potajnog pokretača nečega. prijestupa. grč. hrana. papocezarija) cezij (lat.) usporedi! sravni!.). knez) španjolski narodni junak. zitzeln dojiti.) zool. kaiser) cezarizam (lat. slova. 1. Konfederacio Helvetika. Cicero) tisk. geno-cid. odličan govornik. šarže d'afer (fr. čejn (engl. Cice-ronov stil sjajan govornički stil ciceronijanizam težnja da se piše isključivo onim latinskim jezikom kojim je pisao glasoviti rimski govornik i filozof Ciceron ciclvajze (njem. kratica u međunarodnoj trgovini kojom se označava da prodavač snosi sve troškove (vozarinu. Caesar. e. cikonija (lat. Cezar cezaropapizam (lat. roda Cid čit. insekti-cid. opisivanje kitova.91. papa) odnos između Crkve i države po kojem je svjetovni vladar istodobno i vrhovni crkveni . = 20. znak Cs cezura (lat. šerše la fam (fr. -cid završni dio riječi sa značenjem: ubijanje. ipak vraćamo na nešto što smatramo nužnim i prijeko potrebnim i Što nam treba biti stalno pred očima cetologija (lat. nasitno. jestivo.) mjera za dužinu u Engleskoj = 66 stopa. cibaria) mn. za tiskanje Ciceronovih pisama) Ciceron (lat. znanost o kitovima Cezar (lat.511 mm (nazvana po tome što su prvi put upotrijebljena 1467. occidere ubiti). upotrebljavaju se kad se.) zool. cost and feight (čit. freight vozarina.) u tenisu: promjena strana u meču.. prijevoz) trg. na kraju krajeva.17 m chambertin čit. usjek. Weise način) malo-pomalo. kiborion vrč. ša noar (fr. red. atomska težina 132. kost end freit) ugovor o prekomorskoj trgovini po kojem su troškovi utovara i prijevoza uračunani u cijenu robe CH kratica za Confederatio Helvetica čit. pehar) kod katolika: posuda u kojoj se nalazi posvećena hostija cibozan (lat. npr. pren. Sid (šp.. Chat noir naziv jednog umjetničkog kabarea u Parizu (1881—1887) u kojem su prikazivani satirički spektakli cherchez Ia femme čit. st. polako (u zagrebačkom govoru) ciconia čit.) otpravnik poslova. engl. stanka. isticao se u borbi protiv španjolskih Ma-ura. malo krupnija od garmonda. ubojstvo (lat. Kiko (tal. Cicero) veliki rimski državnik.-ar. ar. kao skrivenog. cetus kit.) poznato crveno vino. zamjenik izaslanika u inozemstvu chat noir čit. mjerenje i osiguranje robe). n. caesius sivoplav) kem. caesura presijecanje) metr. logia. miješanje svjetovnih vladara u crkvena. visoka 4. sid gospodar. Zitz) pamučno platno sa šarama u boji. govornik i pisac (106—43 pr.) poznata talijanska marka različitih proizvoda za do-jenčad i malu djecu Cibalae antičko ime današnjih Vinkovaca cibarije (lat. neke nesreće) Chicco čit. ceterum censeo. ritmički odmor u stihu cf. zibetto) mala krvoločna zvjerka slična mački ili kuni. kasnije su ga uzeli. nazvano po istoimenom selu u gornjoj Burgundiji change čit. Švicarska (na automobilskim oznakama) chain čit. kastilijanski plemić i vojvoda. cibosus) hranjiv cic (engl. apsolutna vojnička vladavina s parlamentarnim formama. njem. svi rimski carevi osim Vitelija (od ove riječi nastala je slavenska car i njem.) "crna mačka". presjek. vrši se samo pri neparnom zbroju gemova charge d'affaires 223 cijanidi Charge d*affaires čit. element iz skupine alkalnih kovina. obroci cibetka (tal. živio u drugoj polovici XI. tj. Caesar) ime rimske patricijske obitelji Julija. Carthaginem esse delendam "uostalom mislim da Kartagu treba razoriti") poznate riječi kojima je rimski državnik Katon Stariji završavao svaki svoj govor u senatu. cibet mast oštra mirisa koju izlučuju ci-betkine žlijezde. osobito papinska prava (supr. konfer (lat.. broj 55. cif = cost trošak. indijskog podrijetla cicero (lat. cfr. Caesar) demokratsko-autokratski sustav vladavine kakav je uveo Cezar. čejndž (engl. kulturo-cid cif (engl. kratica za confer Čit.ceterum censeo.poglavar. Cid. 2. kao titulu. šanberten (fr. usp. upotrebljava se u kozmetici ciborij (grč.

metron mjera. Često se drže u akvarijima cijan (grč. vršiti dezinsekciju ciklonom. kyklops) med. bicycle. v. kyklos krug. bilježim) teh. kyklos krug. koji se pravilno ponavlja. cyclamen) biljka križali-na. cifr) brojka. sa željezom berlinsko plavilo. spojevi cijana. plin bez boje. uništavati gamad ciklonom. kyklos krug. kotač. kyanos. podrijetlom iz tropskih krajeva Afrike i Amerike. npr. Često žestoka u žarkom i umjerenom pojasu. krivulja koju opisuje točka na kružnici koja se kotrlja na pravcu. Kiklop ciklopija (grč. cigarette) u tanki papir uvijen sitno izrezani duhan cigla (njem. žućkast cihlide (lat. 2. bicycle. gorska ljubica (cvjetovi vrlo ugodno mirišu. točkarica ciklometar (grč. v. klobučac. kvaneos tamnoplav) kem. znak kojim se piše broj. fr. kyaneos tamnoplav) kemijski postupak izdvajanja zlata iz zlatonosnih ruda pomoću jako raz-blažene otopine natrij-cijanida (0. kem. pathos bolest) med. oštra mirisa i jako otrovan. koji se vraća u krug. kem. Bali lopta) igra slična nogometu ili rukometu (protivnici vozeći se na biciklima nastoje ugurati loptu u protivnički gol cikloforija (grč. cijanidi (grč. cyclonette) automobil na tri kotača ciklonizirati kem. typos otisak. nevolja) osjetljivost Čovjeka na vremenske promjene. rajsferšlus cifra (ar. brojni znak cigara (šp. uzgaja se i kao lončanica) ciklici (grč. Ziegel) opeka ciglrot (njem. zaliječiti se (rana) cikcak (njem. metria mjerenje) geom. mjerilo) v. modra bolest. sićušne ribe promjenjivih boja iz porodice grgeča. Kyklops) mit. kyklos krug. cicada) zool. vrtlož-im. miholjica. v. kykloo savijam. kao takvi. cichlidae) mn. meteor. s kalijem cijankalij (poznati veoma jak otrov) itd. zarasti. automatski ucrtava na papiru trasu prijeđenog puta cikloida (grč. piste) utrkivačka staza za bicikliste .-fr. modra boja kože zbog nedostatka kisika u krvi cikada (lat. naprava za suho pročišćavanje zraka i plinova od prašine. osobito s kovinama črjanidizacija 224 ciklorama cijanidizacija (grč. upala očnih vjeđa. svi uzorci (formule) koji prikazuju odnose kružnih lukova prema ravnim linijama koje im pripadaju ciklona (grč. s obilnim padalinama i obično u promjeru od 50 do 1500 km. ciklici cikli ti s (grč. cijanoza cijanotipija (grč. mjerenje kruga. naprava koja. predstavljaju određeno jedinstvo ciklični (grč. kad se veže s kotačem vozila koje je u pokretu. njem. kazalo ciferšlus (njem. vrt-ložim. metron mjera) biciklistički putomjer ciklometrija (grč. kyanos. spojen s vodikom daje veoma otrovnu cijano-vodičnu kiselinu. slika) postupak u fotografskom kopiranju pri kojem svjetlošću dodirnuta mjesta na papiru poplave cijanoza (grč.ciferblat (njem. ciklične forme glaz. cvrčak cikatrizirati (lat. oluja u kovitlac. rot crven) crven poput pečene cigle. Ziffer brojka. jednovalentan radikal. cicatrix ožiljak) med. uglavnom. kyklos krug. kyanos tamnoplav mineral) med. kijanometar cijanopatija (grč. ciklični pjesnici v. ciklon 3. sonata itd. teh. razrokosti ciklograf (grč. grafo pišem. kyklos krug) kružni. sredstvo za uništavanje gamadi ciklonet (fr. kyklos krug) grč. jednookost ciklopista (engl. ziehen vući. kyklos krug. crvenkast. zickzack) linija (ili: crta) izlomljena u kratkim i oštrim zavojima ciklama (lat. Ziegel cigla. zapor) v. kvaneos) mn. ciklonopatija (grč. osobito u predjelu trepavica ciklobal (engl.. menegled. Blatt list) brojčanik na satu. tj.1%) cijanometar (grč. opjevali grčko herojsko razdoblje (junake i bogove) i koji. simfonija. foreo nosim) vrsta zrikavosti. Verschluss zatvaranje. pathos trpljenje. mješavina cijanovodične kiseline i klora. eidos oblik) mat.-fr. kyklos krug) mn. nosos bolest) bolesne pojave u vezi s ciklonima Ciklop (grč. grčki epski pjesnici nakon Homera koji su. kykloo savijam. oblici koji se sastoje od više stavaka koji su rađeni po utvrđenim pravilima. 3. kyanos tamnoplav. osobito u vezi s vjetrovima ciklonoza (grč. kykloo okrećem u krug) 1. cigarro) umotani duhanski listovi (za pušenje) cigareta (fr. oluja ili sustav vjetrova. vihor.

kyklos) 1. skopeo promatram) naprava za obilježavanje željezničkih zavoja ciklostil (grč. koji ima trepavice. razdoblje. repe. Herr gospodar) podstanar. vrlo lijepe crvene boje cinantropija (grč. kymbalon) glaz. pa-klara) ciklotimija (grč. izgled. 5. ciljati nišaniti. kylindros) geom. vriježe. visok paradni muški šešir od crne svile s tvrdim obodom. živin sulfid. kylindros valjak. stanjima razdraženosti i duboke potiš-tenosti ciklotron (grč. anthropos čovjek) med. kynos pas. nišan. bot. pokretne spolne stanice cilindar (grč. orama pogled. pjesama i si. koji su u vezi i čine zaokruženu cjelinu. mjesto do kojega se utrkuje. težnja. ciklostome (grč. jačim ili slabijim. Cichorium. trepavice. točka u koju se gađa. kružnouste (ribe. cimentare) baždariti. dva "cimerhera" jedan prema drugome. kinnabaris) min. vrsta ludila s izmjeničnim. 3. cilia) mn. drvodjelja cimet (grč. duga i okrugla staklena cijev. tropskog drveta čija je kora bogata eteričnim uljem cimetovac (grč. ludilo u kojem Čovjek umišlja da je pas . kyklos krug. kraće: cimer cimerman (njem. 4. skisnuće cina (lat. zool. cimaza (grč. Zimmer. tal. 1. želja koju čovjek hoće postići. konos stožac) valjkasto-stožast cilšajba (njem. valjak. valjkast cilindrokoničan (grč. 2. 1. pisaljka) stroj za umnožavanje dopisa. kyklos krug. svrha. stylos držak. nastojati da se nešto postigne cima (tal. Scheibe ploča) nišan. niz spisa. namjera. instrument u obliku trapeza sa žicama u koje se udara drvenim batićima cimelije (lat. Ziel cilj. neutrone. ciliaris) trepavični. cimerkole-ga sustanar u zajedničkoj sobi. kylindros valjak) u obliku valjka. 3. kinnamonon) bot. orao) krug sa slikama različitih predjela neke zemlje cikloskop 225 cina cikloskop (grč. kyklos krug. kyon gen. soba. v. Zimmer soba. prah ove biljke (kao dodatak ili nadomjestak kavi) cilijaran (lat. dio parnog stroja cilindričan (grč. Ziel) meta. smjerati. duša) med. orguljski registar s usklađenim zvoncima. cimet cimotičan (zyme kvas) koji izaziva vrenje. kymainein uzbibati se. Farbe boja) bljedilo lica karakteristično za osobe koje mnogo borave u zatvorenim prostorima cimerher (njem. cimelia) mn. konop. jedna od rudača žive. stoma usta) zool. staklo (na svjetiljkama). samac koji stanuje u iznajmljenoj sobi. skupocje-nosti. vreti) ferment kvasnih gljivica koje uzrokuju alkoholno vrenje cimbal (grč. s trepavicama cilije (lat. zaokružena cjelina. kyklos krug. predavanja. nakana. crkveno blago cimentirati (tal. kichorion. kinnamonon) fini začin od korice cimetovca. težiti. bundeve i si. dragocjenosti (npr. npr. Zimmermann) tesar. kyklos krug. elektron = elektron) fiz. provjeravati ispravnost (mjera i utega) cimerfarbe (njem. određen niz godina nakon kojeg se neke pojave ponavljaju istim redom cikorija (grč. gađati. thymos srce. liše u luka. kyklos krug. Artemisia cina) biljka kojoj cvijet sadrži santonin i služi za lijek protiv glistavosti cinabarìt 226 cinober cinabarìt (grč. meta cilj (njem. cicoria) bot.ciklorama (grč. okružnica i dr. alfa-čestice) koje vrše kemijske transmutacije (pretvaranje jednog kemijskog elementa u drugi) i razbijaju atomske jezgre cikloturizam turizam na biciklima ciklus (grč. 2. elektromagnetni uređaj koji proizvodi naelektrizirane čestice veoma velike brzine (protone. krug. vodopija. valjkast zapinjač (u satu). lat.) uže. dlake kod praživotinja koje im služe kao organi za kretanje. 2. stari rukopisi neke biblioteke).

kyon pas. načiniti) izgaranje. grč. denuncirati. grafo opisujem) opisivanje pasa cinolisa (grč. Zinkweiß) bijela slikarska boja. mjedenica cingareska (tal. cingaresca) ciganska pjesma cingulum (lat. s bakrom (mesing). cine kino. kinnabaris) min. Zinksalbe) bijela mast koja se upotrebljava za liječenje lakših ozljeda kože cinkove legure slitine cinka s drugim kovinama. zagriženost. kyon gen. pseće liječništvo cinik čovjek potpuno i podjednako ravnodušan prema dobru i prema zlu. optužiti. cinici cinija (po imenu njem. v. npr. kynegetike) vještina lovljenja pomoću pasa. urna cinerarij (lat. usp. Zink) min. kyon gen. žara u kojoj su stari Rimljani držali pepeo spaljenih pokojnika cinerarija (lat. slikam) onaj koji urezuje slike ili slova u cinkove ploče (radi tiskanja) cinkografija (njem. kynos pas. Sion cionist (hebr. znak Zn cinkati (iz njem. kymbalon) zvonce koje se vješa stoci o vrat. Zink. redni broj 30. bestidan. zajedljivost. gen. csengo) zvonce cinkvajs (njem.Cinecittà čit. usp. bestidnost. kynos pas. s bakrom i niklom (novo srebro). grč. kvnegetikos lovački. naučavanje cinika. cink. cina-barit cinofil 227 cirkulacijski papiri cinofil (grč. grafo) raditi pomoću cinkografije cinkova mast (njem. logia) v. pretvaranje u pepeo cinegetika (grč. zanemarivanje vanjske pristojnosti. činečita (tal. grč. cinčano bjelilo. kyon pas. zinken dojavljivati) dojaviti vlastima. orexis težnja. slikam) urezivanje (nagrizanjem) slika ili slova u cinkove ploče (radi umnožavanja tiskanjem) cinkografirati (njem. cinis. cimitero) prostor oko crkve. Crkva i njezini vjernici. Zink. prohtjev) pseća. element. Zink. groblje Cion (hebr. autarkija i vrlina. citta grad) velika uređenja za produkciju filmova nedaleko od Rima. bezobrazan. spaljivanje. gen. cinis. kyon pas. cinici cinizam fil. grafo crtam. cineris pepeo) urna. cinker potkazivač. pseće bjesnilo cinologija (grč. pren. pren. odricanje i preziranje svih kulturnih vrijednosti cink (njem. naziv po gimnaziji Kynosarges u kojoj je Antisten poučavao ciničan nepristojan. filos ljubitelj) ljubitelj pasa cinografija (grč. umjetni bijeli slikarski pigment. "otkucati". kinologija cinoreksija (grč. tako da se izraz cinizam može smatrati tipičnim za oznaku ovakvog ponašanja. zijjon) najviši jugozapadni brijeg Jeruzalema s "Davidovim gradom" i Salomonovim hramom. neutaživa glad cintor (tal. tacere učiniti. pristaše Sokratovog učenika Antistena koji su naučavali da su najveća dobra u životu nepostojanje želja. pren. grafo crtam. vrsta glavočika) cingara (grč. s posebnim naglašavanjem potrebe za što većom prirodnošću. cinis pepeo. s kositrom (bronca) itd.38. botaničara Got-tfrieđa Zinna) vrtna biljka iz porodice glavočika cinijatrija (grč. "tužibaba" cinkograf (njem. atomska težina 65. nepristojan. bezobrazluk. cinefakcija cinerarij (lat. cingulum) pojas uz svećeničku odjeću cinici fil. lov cineracija (lat. neotrovna cinober (grč. cineratio) v. bezočnost. lyssa bjesnilo) med. bilo koji "filmski grad" cinefakcija (lat. weiss bijel) bijela slikarska boja. doušnik. cineris pepeo) bot.) pristaša (ili: pobornik) cionizma . bezočan. crkveno dvorište. pepeljuga (biljka krasnica pepeljaste boje. plavičastobijela kovina. cinerarium) posuda u kojoj se čuva pepeo mrtvaca. bezočan čovjek. iatreia liječenje) umijeće liječenja pasa. cinkuš (mađ. kod kasnijih cinika ovo se naučavanje izvrgnulo u često bezočno zanemarivanje svih običaja i vrijednosti. po sastavu cinkov oksid cinkvajs (njem. Jeruzalem. kyon pas.

zool. kečiga. koji se kreće u krugu.). koji ima osobinu cirkulara 1. osip. nalazi se u mineralu cirkonu (po čemu je i dobio ime). tako da u dokazu nedostaje načelo dokaza ciriforman (lat. promet (robe). sunet cirkumferencija (lat. sustav krvnih žila cirkulacijski papiri trg. fin. manji optjecaj krvi (kroz pluća) circulus vitiosus čit. opširno opisivanje. usp. 3.) min. tj. morska riba. (kao zamjena gotovog novca za neko vrijeme i bez sigurne podloge koja bi jamčila njihovu isplatu) cirkular 228 cirusi cirkular (lat. okružje. šestar (sprava za opisivanje kruga. kružna putanja cirkum (lat. kružiti. optjecati. circumcidere obre-zati) obrezanje (kod Židova i muslimana). grč. circumluvio) geol. kreditna pisma i si. teći. kružnica.) fiziol. tj. krvne žile. kružnica. panem et circenzes (lat. oko. circum naokolo. cirkulus major (lat. Mediteran) koji se nalazi oko Sredozemnog mora. kotar cirkulacija (lat. = parafraza cirkumluvija (lat. cirkulus viciozus (lat. periferija cirkumfleks (lat. Herzl cipa (grč. preko lat. circa) otprilike. usp. som. panem et circenses Čit. oko cirkator (lat. 2. cionizam cionizam (hebr. ići od ruke do ruke. circulus) 1. pronositi se (glas). veliki optjecaj krvi (kroz cijelo tijelo) circulus minor čit. poljska kečka (bolest u krajevima oko Visle) circenzijske igre (lat. membrana cipal (grč. odvajanje jednog komada zemlje zbog prodiranja riječne vode i stvaranje otoka cirkummediteranski (lat. mrena. circulus) krug. službeno pismo koje se šalje većem broju osoba i ustanova s istim sadržajem. a on više ne traži (u doba propasti) circinus (lat. circumligatura) med. skočac. štuka. cirrus kovrča. 2. sredozemni . natjecanja na konjima i kolima (najomiljenija zabava Rimljana). dragi kamen. ponovno destilirati cirkulus (lat. circum) prijeđi. redni broj 40. kožica (na jajetu. lišaj oko pojasa circulus maior čit. 3. beskrajna. krvotok. područje. španjolska ogrlica = parafimo-za cirkumlokucija (lat. biti u optjecaju. rijetka kovina. reorganizaciju ovoga pokreta izveo je 1897.) opna. itd. trg. borbe sa životinjama. mjerenje udaljenosti itd. kao razlog koji dokazuje. žute ili crvenkastosmede boje cirkonij (perz. u obliku kruga. skakavac ciplar ptica koja se hrani ciplima ciplara mreža za lovljenje cipala ciprinide (lat. 3. dug naglasak cirkumgestacija (lat.) fizol. salmonide ciragra (lat. circinus šestar) med. kružna pila cirkularan (lat. gyrus krug) vijuganje. circum. 2. kolati. pogreška u dokazivanju i zaključivanju koja nastaje kad se stav koji treba dokazati uzme kao premisa. kruženje (vijesti.22. rasprostiranje. optjecanje. T. opseg. agra plijen) med.). okolo. kem. circum locutio) ret. unaokolo (u mnogim složenicama) cirkumcizija (lat. Cyprinus carpio šaran) zool. 4. optjecanje. glasova i si. kružna linija. atomska težina 91. circularis) kružni. mjenice. optjecaj (novca). biti u tečaju. krug. med. circumgestatio nošenje okolo) kod katolika: nošenje hostije u monstranci. teh. znak Zr cirkul (tal. zijjon) židovski pokret kojem je svrha stvaranje slobodne i samostalne židovske države u Palestini. 2. kefale glava. ce-phalus) zool. cirriformis) kovrčast cirka (lat. "pogrešan krug". mn.) kem. cirkularna nota pismo koje neka vlada šalje stranim vladama i u kojem izlaže svoja stajališta i odluke o nekom aktualnom političkom pitanju cirkulirati (lat. vrtoglavica cirkumligatura (lat. circulare) 1. karaš. circulatio) 1. usklik rimskog naroda da mu se dade hrana i cirkuske igre. okružnica. circenses) cirkuske igre kod Rimljana: gladija-torske borbe. circolo područje) negdašnji naziv (u Dalmaciji) za krug. element. circumferentia) obujam. uvojak. circumlfexus) gram. cirkulus minor (lat. ribe nizinskih voda (šaran. 4. circulare) 1.) cirkulacijski organi anat. usp. monstranca cirkumgiracija (lat.cionistički pokret v. krug.) "kruha i igara". društvo cirkon (perz. na mlijeku). circator) onaj koji obilazi i nadzire katoličke samostane cirkl (lat. kolanje.) log.

cittadella) fort. 2. opkopavanje. cicijus. grč. cis-alpinus) koji leži s ove strane Alpa cisoida (grč. bunar za skupljanje kišnice (osobito u bezvodnim krajevima). forcijus (lat. prav. lat. izvedbe (obično pod šatorom) cirokumulusi (lat. cisterna) 1. 2. jezgra. s ove strane (za prostor). zvijezde koje ne silaze s vidika jer se okreću u blizini zvijezde Sjevernja-če cirkumskripcija (lat. pregled ciste cistoskopom cistotomija (grč.) 1. kirros žut. navod (citata). kystis mokraćni mjehur. kystis. circumstare stajati uokolo) okolnost. izdanak) bot. kytos šuplje tijelo. cirrostratus) mn. pozvati pred sud. promatram) med. točno navesti Čije riječi ili mjesto iz nekog djela citius. citatio) navođenje. fortius čit. temno režem) med. citare) 1. mala utvrda koja se nalazi u većoj i služi kao glavna utvrđena točka cjelokupnog utvrđenja. pri lijepom vremenu. alci-jus. oblaci u obliku tankog.cirkumpolarne zvijezde astr. kystis mokraćni mjehur) med. circumspicere ogledavati se) koji se ogledava oko sebe cirkumstancija (lat. citatus) 2. navod. zatvaranje u određene granice. s navodnim znacima i točnim navođenjem izvora citat (lat. hrabrije (geslo današnjih Olimpijskih igara) citoblast (grč. okrugla poput kugle (za razliku od drugih tvrdih izraslina) cistektomija (grč. Cistertium. tem-no režem) operativno uklanjanje neke ciste cistercit pripadnik jednog ogranka benediktinskog reda (ime po opatiji Citeaux. skopeo gledam. circumscriptio) opisivanje. više. circus. kod Rimljana: duguljasto-okruglo trkalište za konje i kola u kojem su priređivane circenzijske igre. ograničavanje. meteor. paperjasti oblaci. ciroza jetara bolest praćena umnožavanjem jetrenog vezivnog tkiva koje očvrsne i pokazuje jaku žućkastu boju (posljedica kroničnog alkoholizma. stvaranje razdoblja cirkumskripcijska bula papinska bula kojoj je cilj uređivanje prilika Katoličke crkve u nekatoličkim zemljama cirkumspektivan (lat. stjecaj događaja cirkumvalacija (lat. glaz. Cithara octochorda čit. 2.. potpuno bijeli. uvo-jak. onaj koji poziva sudu. mjesto doslovno navedeno iz neke knjige ili spisa. citra. cirrocumulus) mn. opkop (napravljen od bedema ili rovova) cirkus (lat. meteor. sadrži latinske i hrvatske pjesme za osam različitih prigoda (odatle joj i ime) citat (lat. st. ulja. u Burgun-diji) cisterna (lat. danas: okruglo mjesto s amfiteatralnim sjedalima za artističke i si. altius. za (za vrijeme) cis (lat. doslovno. sastavljeni od ledenih iglica. meteor. prav. osmerostruna) katolička crkvena pjesmarica prvi put objavljena u 18. ret. cirrus kovrčava kosa. cirrus kovrča. citara oktokorda (lat. circumvallatio) voj. onaj koji je pozvan pred sud citator (lat. 2. cistitis (grč. vrsta šu-pljikaste izrasline ispunjene tekućinom ili kašastim sadržajem. navoditelj citata citirati (lat.) brže. eidos lik) vrsta krivulje (trećeg stupnja) u geometriji cista (grč. posebni vagon za prijevoz benzina. tvrđava za obranu grada citara v. prav. kystis mjehur. oblaci koje čine slojevi snježnobijelih kuglica. bjeli-Častog i prozirnog vela ciroza (grč. sifilisa i dr. opisivanje riječima. ton C povišen za pola tona cisalpinski (lat. kystis mjehur) med. kissos bršljan. ovčja vuna. petroleja i dr. kirkos krug) 1.) 2. ako barometar pada. blastema klica. nagovještavaju skoru kišu cis 229 citrin cis (lat. u nizovima ili kao stada bijelih ovaca cirostratusi (lat. boje limuna) med. prav. citator) 1. hladetinasta tvar iz koje se razvija biljno stanično tkivo . akutna ili kronična upala mokraćnog mjehura cistoskopija (grč. citatum) 1. omot.) cirozan (lat. poziv pred sud citadela (tal. uvojak) mn. operativno otvaranje mokraćnog mjehura ili koje druge ciste citacija (lat. cirrosus) kovrčast cirusi (lat.

civil list) stavka u državnom proračunu koja se svake godine isplaćuje vladaru radi uzdržavanja njega i njegovog dvora civilna služba (lat. civilis) građanska služba. logia znanost) dio biologije koji se bavi proučavanjem stanice citometar (lat.) akademski građanin.citogonija (grč. prozirna sluzava tekućina koja struji u stanici. sitroen (fr. kovi-norezbar cizelirati (fr. student sveučilišta civitet (lat.) citra (grč. osobito: dio Londona kao bankarsko i trgovačko središte (the City) civil (lat. služba u građanstvu civilni brak građanski brak. prav. potajni zaručnici clandestinum coniugium čit. umjetnički dotjerivati površinu iskovanih predmeta tako da budu glatki. dlijetom otesati. lat. uljuđen. lat. toxikos otrovan) med. limun (drvo i plod) citronat (lat. citrus) bot. koji se smatra mrtvim iako je živ. plasma tvorevina) bot. ušće stanice citotoksičan (grč. kitron. privatnopravni civiliter mortuus (lat. čovjek privikava življenju u skladnoj zajednici sa svojim bližnjima. "kralju automobila" u Francuskoj) citrona (grč. pristojan. uljuditi. tj. civilisatio) stupanj kulture koji dolazi nakon barbarstva i na kojem sc. tal. uljuđenost. siti (engl. civiliter mortu-us) prav. limuni. ići u civilu ići u građanskom odijelu civil (lat. civis academicus čit. ciseler) fino. leukocite i dr. klandesti-na posesio (lat.) mn. vidov-njaštvo clandestina possessio čit. kytos šuplje tijelo. ciseler. 2.) city čit. kithara) glaz.) prav. civis građanin) 1. jedna od najvažnijih tvari u prirodi jer o njoj. 2. 3. brak koji se sklapa pred državnim vlastima civilno pravo građansko pravo civis (lat. gone rađanje) biol. militera).) grad. kitron limun. kytos šuplje tijelo. prav. sudac koji sudi u građanskim sporovima civilan (lat. kitron limun) drveće i grmlje s trajnozelenim lišćem i mirisnim cvjetovima. društvena usklađenost civilizirati (lat. mandarine itd. metron mjera) sprava za mjerenje brzine. stoma usta) biol. građanski mrtav. cesello. učiniti koga skladnim članom ljudskog društva civilna lista (engl. školovanost. uglađen. kytos šuplje tijelo. razmnožavanje putem pojedinačnih stanica citologija (grč.) građansko pravo cizeler (fr. građanstvo. građanski stalež (za razliku od vojničkog. grč. ovise pojave života citostoma (grč. kitron limun) vitamin P. sol limunske kiseline citrin (grč. omot. caedere rezati) dlijetom oklesati. uljudan.) poznata francuska marka automobila (prema Andreu Citroenu.) prav. civis akademikus (lat. sposobnost predviđanja. citrus od grč. kiparske radove izlje-vene u kovini dlijetom umjetnički popraviti i ukrasiti. brzinomjer citoplazma (grč. veoma stari žičani instrument na kojem se tonovi proizvode metalnim prstenom citrat (grč. proglašen umrlim. zajedno s jezgrom. kytos šuplje tijelo. prid. još zelena ušećerena limunova kora citrusi (lat. u metalnu ploču i staklo finim malim dlijetom urezivati razne figure i ukrase cizelirati (fr. koji uništava stanice. uljuđivati. citrus limun) kem. kytos šupljina. klande-stinum konjugijum (lat.) građanin. civilis građanski) 1. potajni brak . citus brz. klervoajans (fr.) vidovitost. posebno rimskog prava (za razliku od kanonista i kriminalista). civilisarc) provesti civilizaciju. ciseleur) rezač kovine. plodovi njihovi imaju koru koja sadrži eterična ulja i sočnu jezgru (u citruse spadaju: naranče. učiniti uglađenim. prosvijećenost. bez građanskih prava civilizacija (lat. uvjetuje normalnu propustljivost kapilara. kremen žute (limunove) citroen 230 clavus oculi citroen čit. malo-pomalo. citrus limun) nezrela. školovati. građansko odijelo. lat. cizeliran clairvoyance čit. citotoksična moć svojstvo imunih krvnih seruma da uništavaju stanice (eritrocite. nastavnik građanskog (civilnog). imovina do koje je netko došao potajno clandestina sponsalia (lat. građanin (za razliku od vojnika). civilis) građanski.

i objavljen 1804. comme ça čit.) francuski građanski zakonik koji je tako nazvan po tome što je izrađen pod predsjedništvom Napoleona 1.) glaz. mislim. clog "drvena cipela.). valjano.) posebno predavanje koje slušatelji plaćaju collegium publicum čit. Visost. kola parte (tal.) "najslavniji". klavus histerikus (lat. zoccolo) mn.) plaćeno predavanje samo za ograničen broj slušatelja collegium privatum čit.) zdravstveno vijeće. climb "penjanje".) glaz. kom il fo (fr.) glaz. kome sta (tal.) javno besplatno predavanje collegium sacrum (lat. komedi a tiroar (fr. bez svojevoljnog ukrašavanja comédie à tiroir čit.) parenje životinja cokule (tal. kodeks ma-nuskriptus (lat. kogito.5 cm cold-cream čit. Zoll-stock) drveni metar na sklapanje. djelo s nepovezanim scenama Comédie française čit.) osvježavajuće piće od različitih biljnih ekstrakta s dodatkom neznatne količine kofeina Code Napoleon čit. kome sopra (tal.) bijela pomada za omekšavanje kože coll arco čit. žulj na nozi.) Francuska komedija. kom si. osobito: stari rukopis cogito.) i ovako i onako. klog (engl. kolegijum pri-vatum (lat. zoll) starija mjera za dužinu: palac = 1/10 ili 1/12 stope = oko 2. dakle postojim (osnovno načelo Descartesove filozofije) coitus animalium čit. ergo sum čit. klajmb (engl. kliring-haus (engl. kodeks karta-ceus (lat. palačno mjerilo come prima čit. kurje oko clearing-house čit. klavus okuh (lat. osobito vojničke col (njem.) med. ispadnutost šarenice (oka) kroz oteklinu na rožnici clavus pedis 231 comodamente clavus pedis čit. kao gore come sopra čit. Svjetlost (grof. gudalom (svirati) colla parte Čit.) med. žestok bol samo na jednom mjestu glave clavus oculi čit. klavus pedis (lat. kold-krim (engl. ergo sum (lat. kolegijum publikum (lat. kao prije. čekovna i dr. svakojako comme il faut čit. koitus animalijum (lat. codex chartaceus čit. u Londonu climb čit.) sveti sabor. metar na kojem su označeni coli (palci).clarissimus čit. komu-nikacio idiomatum (lat. kolegijum privatisimum (lat.) djelo u rukopisu. kao što prilici: otmjenost communicatio idiomatum čit.) teol. pariško kazalište koje prikazuje poglavito klasična djela comme ci. kolegijum medikum (lat.) fil.) stari rukopis napisan na papiru codex manuscriptus čit. koka-kola (engl.) glaz. sjedi-njenost božanskih i ljudskih svojstava u Isusu Kristu . klarisimus (lat.) šaljivo kaz.) uzorno. cokula") irski narodni ples s udaranjem nogu o pod (iz njega se razvio step coca-cola čit. zatim se okrenu jedno prema drugom leđima i tako završavaju ples) clog Čit. kol aro (tal. come prima come sta čit.) glaz. prva ovakva ustanova osnovana je 1775. kome prima (tal. Komedi fransez (fr. primjerno. teške i čvrste kožne cipele. partneri ispružaju ruke jedno prema drugome i trljaju se nosevima "na mongolski način". "uspon") vrsta društvenog plesa (pleše se u parovima uz beat-glazbu. sabor kardinala u Rimu colštok (njem. baš kako treba. Kod Napoleon (fr.) med. v.) ustanova u kojoj bankari izmiruju svoja potraživanja (mjenična. kom sa (fr. oznaka za prateće glasove da se usmjeravaju prema glavnom glasu collegium medicum čit. titula) clavus hystericus čit. kako jest. sanitetsko vijeće collegium privatissimum čit.

) glaz.) uvjet bez kojega se nešto ne može zamisliti ili izvršiti. v. sa živošću. trgovački pomoćnik) ograničava. kon dilidženca (tal. neophodan. strastveno. obično s jednim do tri samostalna stavka concurrentiae clausula čit. ljupko. komodamente (tal. s uzbuđenjem con suono pieno čit. konfer (lat. kon amareca (tal. apsolutan uvjet confer čit.) glaz. tužno.) prav. prav. u svom privrednom radu concursus creditorum čit.) glaz. prav. Konfiteor (lat. s dostojanstvom con grazia čit. s gorčinom.) glaz. liječničko mišljenje consortes litis čit. živahno con gravità čit. tužno con amore čit. kon moto (tal.) mn. kon dolore (tal. kon pasione (tal. snažno. komposto (tal. s djelomičnim odstupanjima od glavne teme con vigore čit. kon espresione (tal. živo concertino Čit.) glaz. krjepko. konsortes litis (lat. živahno. kondicio sine kva non (lat. s pažnjom.) glaz.) teol. konferatur conferatur (lat.) glaz. prav.) gram. suglasnost svih naroda u pogledu vjerovanja u postojanje božanstva (uzima se često kao dokaz za postojanje Boga) consignatio bonorum čit. nešto blaža vrsta relegacije consilium medicum čit. pren. pokajna molitva u katoličkom bogoslužju.) glaz.) glaz. v. simbolično oduzimanje imovine consilium abeundi 233 corona consilium abeundi čit. konsenzus gencijum (lat. izražajno con vivezza čit.) glaz.) glaz.) glaz. kon anima (tal. kon alegreca (tal. dirljivo con variazioni čit.) glaz. komplici composto Čit. comodo comodo čit. žalosno con espressione čit. slatko con dolore čit. kon vigore (tal. s nježnošću. kon fuoko (tal.) trg.) neka se usporedi Confiteor Čit. umilno con moto Čit. kon gravita (tal. kon brio (tal. upotrebljava se obično u skraćenom obliku: cf. kompijaćevole (tal. pod konkurs conditio sine qua non Čit. pravilno slaganje vremena u rečenici consensus gentium čit.) liječnički savjet. v. složeno con allegrezza čit.) glaz.) v.) glaz. dopadljivo complices delicti čit.) glaz. nježno. tj.) glaz. konkurencije klauzula (lat. kon suono pjeno (tal. živahno. ljupko. kon tenereca (tal. s veseloš-ču con amarezza Čit.) "ispovijedam se".) glaz. končertino (tal. kon dolčeca (tal.) glaz. ljupko.) glaz.comodaménte Čit. sa žarom. drugovi pred sudom. kon oservanca (tal. konsigna-cio bonorum (lat. kod javnih prodaja. izražajno con fuoco čit. kon varijacioni (tal.) glaz. vatreno. sudski popis imovine (npr.) glaz. dostojanstveno. u korist svoga nekadašnjeg poslodavca. komplices delikti (lat. pogodba kojom se službenik (npr. pod motus con osservanza čit. manje glazbeno djelo. nakon smrti onoga koji umre bez oporuke. umilno. s varijacijom. svi koji pred sudom zajednički zastupaju isto pravo . strasno.) savjet đaku da napusti školu (zbog slabog učenja ili ponašanja). s izrazom punim duše con brio čit. kon amore (tal. v. kon gracija (tal.) glaz. komodeto (tal. pažljivo. pažljivo con passione čit. s ljubavlju. punim tonom con tenerezza Čit. comodo comodétto 232 consignation bonorum comodétto čit. konzilijum medikum (lat. umjereno compiacevole čit. s bolom. vremenski slijed.. kon viveca (tal. konzilijum abeundi (lat.) glaz. burno. sa zadovoljstvom con anima čit. nužan. pokajanje consecutio temporum čit. vatreno con diligenza Čit. udobno. konsekucio temporum (lat. brižljivo con dolcezza čit. usp. živahno. komodo (tal.) glaz.) mn. konkurzus kreditorum (lat. živahno.) glaz.) usporedi (upućivanje na neko mjesto u knjizi). u slučaju bijega nekog prijestupnika). radosno.

korona civika (lat. kokve (lat. v. proturječnost u pridanome. kontano (tal.constitutum possessorium čit. korona navališ (lat.) u Kat. bez prekidanja conto a meta čit. koro pjeno (tal. corona castrensis čit. diplomatski zbor. Korpus juris kanonici (lat. zviježđe na sjevernoj nebeskoj polutki (najsjajnija zvijezda Gemma) Corona Veneris čit. brojte. proturječnost znakova bolesti copo (tal. Corona borealis čit. korona valaris (lat. neka se nastavi (uzimanje lijeka) continuo čit. corona triumphalis Čit. kopi-rajt (engl. korona trijumfalis (lat. javno i otvoreno corned beef čit. corona navališ čit. corona muralis čit. kor diploma-tik (fr.) glaz. jedan od načina stjecanja vlasništva u pokretnim stvarima bez stvarne predaje. dobivao ga je vojnik koji se prvi popeo na neprijateljski nasip. korona obsidionalis (lat.) glaz. a predstavljah su npr. pa na temelju toga kredita međusobno posluju contractus socidae čit. Tijelovo (blagdan) Corpus juris canonici čit. nejednako copy-right čit.) med. kontinuo (tal. valove itd. Korona borealis (lat.) trg.) zbirka Justinijanovih pravnih knjiga . dok su ostali vijenci bili od neke druge kovine. kon-stitutum posesorijum (lat.) taborski vijenac (dobivao gaje vojnik koji je boreći se prvi ušao u neprijateljski tabor). kor d'loži (fr.) Sjeverna kruna.) med. srednji glavni dio palače ili dvorca corps diplomatique čit. npr. kontra-dikcio in adjekto (lat.) nasipni vijenac.) uobičajena formula za zaštitu autorskog i izdavačkog prava copy-right bill čit. pun zbor. corona vallaris čit. corona obsidio-nalis čit. Korpus juris civilis (lat. kornd bif (engl. korpus Domini (lat. pravite stanku (u partituri kod onih glasova koji kasnije počinju) continuet čit.) zbirka pravnih izvora kanonskog prava Corpus juris civilis čit.) prav.) dobivao je vojskovođa kojemu je bilo dopušteno da slavi trijumf. korona kastrenzis (lat.) med. pričesna hostija kao tijelo Kristovo.) med. neka nastavi (bolesnik upotrebljavati lijek) continuetur čit. tj.) vijenac.) građanski vijenac. predmet koji dokazuje krivnju. zoppo) sakato. "Venerin vijenac". crkvi: tijelo Gospodnje (Kristovo). tako da ta stvar i dalje ostane kod prijašnjeg vlasnika u uporabi contano Čit. sifilisne ospice po čelu corps de logis čit. kopi-rajt bil (engl. dobivao ga je vojnik koji je prvi stupio na neprijateljski brod. ovaj posljednji vijenac bio je prvotno od svježeg Corona borealis 234 cucla lovorova lišća a kasnije od zlata. koram populo (lat. drveno željezo.) arh. kuhaj! (na receptima) eoram populo čit. odlikovanje vojniku koji je u boju spasio život rimskom građaninu.) konto o poslovima na zajednički račun.) brodski vijenac. na dijeljenje gubitka i dobitka conto corrente čit. contradictio svmptomatum čit.) prav.) usoljena govedina konzervirana u limenim kutijama (konzerva) coro pieno čit.) glaz. kad banke. korona Veneris (lat. diplomatsko tijelo corpus delicti čit.) glaz. coquere. tj. oruđe kojim je djelo izvršeno ili objekt nad kojim je izvršeno corpus Domini čit. odlikovanje vojniku koji se prvi popeo na zid neprijateljske utvrde.) svi predstavnici stranih država u nekoj državi. tekući račun. korona (lat.) v. trgovci i industrijalci otvaraju jedan drugom mjenični ili akceptni kredit ili račun (konto). tj. korona muralis (lat. koram publiko (lat. coque) farm.) log. kontraktus so-cide (lat. corona civica čit. hladna vatra itd.) pred skupljenim narodom. kontinuetur (lat. koram publiko coram publico čit. pred cijelim svijetom. kontinuet (lat. utvrd-ni zid. četvorokutan krug. potpun zbor corona Čit. tj. tj.) zakon o autorskom i izdavačkom pravu coque! čit. kljasto. alla zoppa čit. dobivao gaje vojskovođa koji je oslobodio grad od opsade. ala copa (tal. kon-tradikcio simptomatum (lat. socida contradictio in adjecto čit. konto korente (tal. konto a meta (tal. korpus delikti (lat.) prav.) opsadni vijenac.) zidni vijenac.

teška krivnja culpa levis čit.) min. bot. veoma laka. Zug) 1. Korpus juris (lat. Cosa nostra "naša stvar") poznata talijanska gangsterska organizacija mafije u SAD-u Cosmati (tal.) francuski orden: križ legije časti crown čit. 3. Zucker) šećer cukati (njem. posve mala krivnja cum grano salis Čit. engleski srebrni novac od 5 šilinga cruciferae čit.) kinesko Ministarstvo vanjskih poslova cuprum čit.) med. željeznica. gumeni ili plastični predmet u obuku sise i si. gutljaj. dotjerati. Kroata (lat. krešendo (tal. Krankheit bolest) Šećerna bolest cukervaser (njem. (tal. ime Croatia dano je jednom planetoidu otkrivenom 3. st. krepitacio vezikularis (lat. Schalter) električni prekidač na poteg. trgati cukerkrankhajt (njem. 6.) Cosa nostra čit. široka. gumbi i dr.) sisa.) mn. bakar Curia romana čit.) kruna. sve jače.) prav. laka.) cugšalter (njem. veleizdaja Croata čit. st. pod granum salis cum laude čit.) glaz. kroa d'oner (fr.) Hrvatska. tj. zool.) popularni španjolski napitak (koka kola miješana s nekim alkoholima) cubok (njem. no koja je tek u XVI. krepitus ventris {lat. razred člankonožaca. kulpa levisima (lat. kosmeo kitim) talijanski umjetnici u 12—14. dobila ovaj naziv corpus vile čit. uvreda veličanstva. konac. zool.) v.) med. biljke krstašice. uz ogradu. kraun (engl.) prav. osim Cung-li-jamen (kin. vrsta velike udice za lov somova.) v.) s pohvalom. zuchetto) crvena kardinalska kapica culicidae čit. komarči culpa lata čit. izjava pred sudom i svjedocima o primanju nekog nasljedstva crimen laesae majestatis čit. Zug vučenje. čujno.) prav. na njemačkoj zvjezdarnici KdnigsstuhlHeidelberg. vlak. 2. kum grano salis (lat.) zbornik prava. pojačavajući jačinu tona cretio čit. dogotoviti . st. pijuckati cugeher (njem. potez-na sklopka cukar (njem.Corpus juris čit. duda. "varalica".) Rimska kurija. krustaceja (lat. obično kosti ili lošije meso. krimen lese majestatis (lat. škripanje u prsima koje se čuje pri udisanju zraka crepitus ventris Čit. pripadaju porodici zeljastih dvosupnica Crustacea čit.) prav. gumena sisalj-ka.) mn. voj. kulpa lata (lat. Kroacija (lat. Kurija romana (lat. kulpa levis (lat. krečio (lat. iz grč. ljuskari cuba libra (šp. korpus vile (lat. zločin prema državi. kum laude (lat. 5. rakovi.) s iznimkom.) mn. 4. pohvalno. priredio car Ju-stinijan. ožujka 1906. kulicide (lat. v. knjiga cjelokupnog rimskog prava: zbirka rimskog prava koju je u VI. pod vilis Cos-b astronomski laboratorij europskih zemalja u kojem se proučavaju gama-zrake iz galaktičkih i drugih visoko radioaktivnih izvora (lansiran je početkom kolovoza 1975. kuprum (lat.) prav.. krucifere (lat. Zucker šećer. i Kroacija croix d'honneur čit. Koza nostra tal. Wasser voda) zašećerena voda cuketo (tal. povorka. propuh. privaga cucla (njem. papin dvor u Rimu (središnje tijelo u upravi Katoličke crkve) curihtati (njem. cug 235 cvika cug (njem. Zug) piti. odlično (u ocjenjivanju uspjeha na ispitima) cum reservatione čit. kum rezerva-cione (lat.) Hrvat Croatia čit. Zuwage) dodatak. mala krivnja culpa levissima čit. Zugehor) pribor za odijelo (podstava. zucken) vući. koji mesar stavlja na vagu uz meso koje mušterija traži. čija se djela temelje na dekorativnosti i ukrašavanju crepitatio vesicularis Čit. Zucker šećer. zurichten) spremiti. glasno puštanje vjetrova iz trbuha (kroz crijeva) crescendo čit. vod cugati (njem.

cvikati 236 Cyrano de Bergerac cvikati (njem. Zerge) patuljak. pašnjak. Zusammenstoss) sukob. zabib. Zwetschke šljiva) mn. Zwillich) dvonitka (jako i gusto laneno.) francuski prozni i dramski pisac (pravim imenom Hector Sa-vinien. Zwieback) kruh dvaput pečen. zatvor koji ne lišava Časti (osobito za manje političke prijestupe) cušnajder (njem. umetkom u obliku klina) cvilih (lat. 1619—1655). šator čaga (šatr. ah se kreću po točno određenoj shemi koraka. bez nožica cviki-pusa (njem. Čajyr) livada. suho grožđe. Zwiebel crveni luk. kad treba proširiti hlače ili si. zibibbo) mn. "pusa" poljubac) poljubac pri kojemu se cjelivana osoba uštine za obraz cvikl (njem.) prav.-tur. chacarita) divovski inkvizicijski požar zabranjenih knjiga (proveo argentinski katolički kler) . travnjak. uklinak. zwanzig) dvadeset (obično kao figura u kartaškoj igri "šnap-sl". Sirano d' Ber-žerak (fr. usp. njegov je lik ne-oromantički idealiziran u istoimenoj drami Edmonda Rostanda Č.) brzo ćador (perz. č četvrto slovo hrvatske latinice ča-ča-ča (cha-cha-cha) latinskoamerič-ki društveni ples u 4/4 taktu. Zange kliješta) vrsta osobitih kliješta sa šiljastim štipaljkama cviker (njem. sudar cvajakter (njem. američki somić cvibak (njem.) v. Stoss udarac) udarac lopte u nogometu tako da je igrač usmjeri natrag (iza sebe. cvinglijanci cvik (njem. brašno) cvajzicer (njem. šajka čakarita (šp. zurück) natrag (izraz uobičajen kod kočijaša kad žele da konji povuku natrag) curikštos (njem. Zuschneider) krojač (pomoćni) cušpajz (njem. sajka) lak i brz Čamac na Dunavu i Dnjestru (služio i kao ratni čamac). jedno od blizančadi. "knedli" sa šljivama cvergl (njem. bilih dvonitni. Akt čin) kazališna igra u dva čina. kola. zuständig) zavičajan cuzamenštos (njem. ulaznicu) cvikcange (njem. pleše se u paru. obično u frazi: zabiti cviku podvaliti kome. dolina čajka (rus. bušenjem poništiti (kartu. zwanzig) nekadašnji novac od dvadeset krajcara cvebe (ar. sporedno jelo. sa dva sjedala. usp. znak broja dva ili neki predmet druge kategorije (npr. cvikl klin). životopis custodia honesta čit. poljana. kustodija honesta (lat. biskvit cviblsos (njem. igra "mlin" cvika (njem. Zwickel) klin. dvopek. zwei dva. sauce umak) umak od crvena luka cvighjanizam v. zrakoplov i si. Zuspeise) dodatak uz glavno jelo. zurück natrag.) ples čair (tur. vrsta sitne ribe. kurikulum vite (lat. kad igrač ima kralja i damu iste boje). dvočinka cvajer (njem. okruglice. njem. Zwicker) naočale koje se drže na nosu pomoću štipaljke. rozine cvečknknedli (njem. tal. Zwilling) blizanac. tzv. zwicken) bušiti. mađ. nauČavanja vjerskog reformatora Ul-richa Zwinglija (1484—1531) Cyrano de Bergerac Čit.) tijek života. dvosjed cvancig (njem. pijani ča-ča-ča varijacija spomenutog plesa. zwicken štipati. Zwick) vrsta kartaške igre. fr. a preko sebe) curriculum vitae čit. Zweier) dvojka. nasamariti koga i si. imitacija (koracima i pokretima) pijanog svijeta (gubljenje ravnoteže) čabuk (tur. fircig cvancik (njem. umetak (izraz osobito uobičajen kod krojača. zool. zwicken štipati.curik (njem. saonice. Sitz sjedalo) vozilo. varivo cuštendig (njem. čaika. od dvije žice. triling cvinglijanci pristaše cvinglijanizma. zwei dva. kudjeljno i pamučno platno) cviling (njem. partneri se ne drže. grožđice.

prijeći na islamsku vjeru čam (tur. ansambl od tri svirača (melodijski instrument i udaraljke) čalma (tur.132 1 čarka (perz. velikog posjeda i kapitala. grah i si.18—3. seoska kuća u -Južnoj Americi Čakšire (tur. nestaško čapljan (tal. charleston) američki salonski ples u 2/4 ili 4/4 taktu čar šija (perz. sajam.) konj sa sitnim i brzim hodom. isprava. osobito za opće pravo glasa i tajno glasovanje čarug (tur. trgovački stalež. tržnica.) cendrati. ugovor. chapetonis) novi europski doseljenici u prijašnjim španjolskim pokrajinama Latinske Amerike (za razliku od kreolaca koji su rođeni u Latinskoj Americi) čapka (polj. ravan konj (koji istodobna diže obje desne pa obje lijeve noge). kratka pjesmica (obično četiri stiha). trgovački dio grada. poslovni. ognjilo čakov (mad. čangrizati. charter) povelja. pristaše i pobornici čartizma u Engleskoj čartizam (engl. pren. prekri vač čatma (tur. preplet. npr. "čaršija priča" čarter (engl. csapka) četvrtasta ulanska kapa. charter) mn. borio se za široke demokratske slobode. usp.čakija (tur.) zarada drvena ih zidan« ili na stupovima s (izbočenim) drvenim gornjim katom. čavuŠ) dočasnički čin u turskoj vojsci. ugovor o najmu broda ili zrakoplova Čartirati (engl. čati) rubac. perorez čakija (mađ.) drvena zdjela čančara vrsta kornjače čang (kin. chacra) seljačka koliba. chancre) čir uopće (obično se upotrebljava u vezi meki odnosno tvrdi čankir) opasna spolna bolest čantra (tur. bor. 2. * poturčiti se.) pleter. općinski podvornik u Dalmaciji. alaj-čauš čeb-brava vrsta brave sa 5 do 7 zatvarača od kojih se svaki treba dignuti na svoje mjesto kako bi se brava otvorila (nazvana po pronalazaču. 3. čam 2. povlastica. csardas) mađarski narodni ples u 2/4 taktu. nestručnjaci. čaryk) opanak častuška (rus.) vojnik na prednjem položaju. vragolan. jela. sviranje. usp. šešir s remenom ispod brade Čakra (šp. charter) povlastiti.) svileni rubac č' a ^mađ. motka uz koju se penje loza. ruska mjera za tekućinu = 0.) 1. bohemizam . čalgi) glazbalo. poskočica čatija (tur. debeli svat (koji zbija šale u svatovima). engleskom mehaničaru Chubbu) čehizam češki izraz u nekom drugom jeziku. = 3. pravo.) hlače čalgija (tur.) 1. 2.) kresivo.) narodna pjesma vedroga karaktera. pa sve življi i burniji čarka (rus. stražarska kula Čardaš 238 čembalo čardaš (mađ.) 2. čaki) džepni nožić.) bijeli platneni ovoj oko fesa kod muslimana. čamac od jelovine čama tur. smreka. csaklya) motka sa željeznom kukom za privlačenje udaljenih predmeta. koprena.) putnička torbica čantrati (tur. csako) kožna vojnička kapa. čehar su. pren. (kjamis) gornja ženska haljina (drugo je čama — dosada) Čamac (tur. istaknutih dijelova vojnih postrojbi radi izazivanja i uznemira-vanja neprijatelja ili kao počinjanje ozbiljnije borbe čarkaš (perz. čanak (tur. javno mnijenje. spremate v kukuruz. svirka. csarda) krčma na pusti u Mađarsko4 čardak (tur. charter povelja) politički i socijalni pokret engleskih radnika (1836—1848) protiv aristokracije. dati brod ili zrakoplov pod zakup čartisti (engl. onaj koji započinje čarke čarlston (engl. gunđati čapetoni (šp. glazbeni instrument.58 m čankir (fr.) v. čakmak (tur. neobaviješte-ni. cipllina) bot. čaršu) 1. poriluk čaptija (tur. veo. gornji t ili katovi u takve zgrade. ispočetka lagan. tur. kuća od dasaka i brvana čauš (tur.) kineska mjera za dužinu. prigovarati. puškaranje između prednjih. poljska narodna kapa čapkun (tur. dokument. zaviti čalmu pren.-tur. po-vlaštivati.

čikrik) kotač. gospodičić čelenka (tur.) kineski puhački instrument s cijevima raznih veličina i zakrivljenom trubom u koju svirač puše čengija (tur.. gradu Chesteru češagija (tur. također: mladi gospodin. kladivo. "crvenjaci". kasnije NKVD čekić (tur.246 m. bunar. isprava kojom osoba koja je deponirala određenu svotu novca kod druge osobe daje ovoj nalog da isplati nekoj trećoj osobi ili donositelju svotu koja je na toj ispravi označena. vitlo (za dizanje uvis izvlačenjem) Čelebija (tur. lat. čelenk) nakit u obliku perjanice. g. mjera za žito od 100 činga = oko 100 1 čibuk (tur. čember) veo muslimanskih žena. cembalo) glaz. osobito u tal. sanskr. cello) glaz. v. chester) vrsta odličnog engleskog sira. mornarsko platno Čeka (rus.ček (engl. csillas) konj sive dlake čili (engl. kineska mjera za dužinu: stopa = 0. čubuk) cijev lule. s našim cesati) cesalo. izvor iz kojega voda teče na cijev (drugo je česma) Čester-sir (engl. ruske novčanice sa zlatnim pokrićem koje je 1923. glava (šatr. 3.318 m. chicchera) šalica čikoš (mađ. platno s plavim ili plavim i bijelim kvadratima ili prugama. ćićerone Čičikov tip iz Gogoljeva romana Mrtve duše ("junak" putuje po Rusiji i od vlastele kupuje "duše" njihovih mrtvih kmetova) Cifut(in) (tur. svira se Čember 239 činele udaranjem u žicu pomoću dvaju čekića čember (tur. vjenčani dar Či (kin.24 1 čevra (tur. cherry-brandy) rakija od trešanja. veliki rubac koji pokriva glavu i čelo do očiju (nosi se uz feredžu). konju-šar čilaš (tur. čengi) plesačica i pjevačica.) Židov. 2.) kovko željezo. bankovna uputnica. obruč. cello) glaz. žičani instrument u obliku trapeza. trešnjevača červonci (rus.) 1. bank. cyparissus) rod crnogo-ričnog drveća iz porodice čempresov-ki (vrlo pravilno razgranjeni grmovi ili stabla) čeng (kin. cheque. kasagy. u nekadašnjoj Turskoj: danak od ovaca i koza što se davao sultanu cicerone (tal. čeleb) gospodin. srebrne. celesta) vrsta glasovira s nizom metalnih pločica koje daju vrlo lijepe tonove (četiri oktave) čelik (perz. check) 1. šuplje kolo čempres (lat. violončelo čembalo (tal. cimarronada čopor divljih životinja) južnoamerički divlji konj čimbur (tur. lijepo odgojen čovjek. lula. gradovima (podrugljivo nazvan.) jaja pripremljena s vrhnjem i češnjakom . čerge) mah šator. osobito ciganski čeri-brendi (engl. iz meksičkoga: chilli) vrsta veoma ljutoga sušenog papra. csikos) čuvar konja. ocal čelist (tal. zbog svoje govorljivosti. nakit na kapi. cicerone) voda stranaca.) kladivac. nado.. pričvršćen na kalpaku ili čalmi (odlikovanje za posječenu neprijateljsku glavu). rjeđe zlatne. čalab. po slavnom rimskom govorniku Ciceronu). nazvanog po engl.) mn. kamiš. Čifutarija skup Cifuta (kao poruga) čikara (tal. platno. česme) kladenac.. male ženske cipele čerga (tur. bat. čoček Čerevički (rus. quattuor) mjera za žito u Rusiji = 26. v. jedna od triju slušnih koščica u srednjem uhu čekmedže (tur. usp. jelo ili umak začinjen takvim paprom čimaron (šp. sifon. reorganizirana u veljači 1922. kotur. violončelist čelo (tal. 2. mađ. limena četka za timarenje konja i krava četverik (rus.) kutija s ladicom (služi kao drvena kasa) čekrdak (tur. čevre) četverokutni rubac izvezen srebrnim nitima. tschatur.) celesta (tal.) mn. uvela sovjetska vlada (jedan červonec = 10 zlatnih rubalja) česma (tur. zdenac. čekirdek koštica) ogrizak voćke (s košticama) Čekrk (tur. mjera za putove = 0. kao državna politička uprava — GPU.) kratica za "Crezvičajnaja komissija" ("Izvanredna komisija") — osnovana u Rusiji nakon Oktobarske revolucije.

Čimpanza (fr. oštećenje kože ili sluznice zbog raspada bolesnog tkiva čirak (tur. jarak. zelenaš. plitice (udaraljke u obliku mesinganih tanjura. mana čuti vrsta himalajskog majmuna za kojega neki misle daje ljudsko biće. Tasso i dr. prigušivač. jama. tal.) kineska mjera za žito = 1/ 100 či = oko 11 činkvečentisti {tal. uklanjanje neprijateljskih elemenata iz neke zajednice uopće čivit (tur. zec-miš. rulja čuros (šp. također: Indijanac koji je odrastao među Europljanima i koji govori španjolski čom. invalid u jednu ruku. iver) vrsta sendviča. ciotto hrom) skvrčeno stopalo. čoha. stabljika kupusa. ciurma) momčad. bogalj čolo (šp. cinelle) mn. chulo) pomoćnik borca s bikovima koji razdražuje bika čurma (tal. grizlica. čolak) jednoruk. na ulju pečena tanka kriščica krumpira čir (ar.. svjetina. čokal) staklenka za rakiju od 1/8 litre. obrazina. chip komad. cinquecento) mn. otrovni žabnjak (biljka). csomo) zamotuljak npr. džirahat) med. Schimpanse) zool. cyrcyplak) gol golcat. (cyrak. kriška. gruda. glaz. potomak crnca i Indijanke u Americi Čino (šp. tal. krabulja. "pet stotina". "afrički divlji čovjek".) iz doba činkvečen-ta činkvečento (tal. služe za davanje posebnog tona pojedinim mjestima u glazbenom djelu) čing čvenk čing (kin. "spoj" . Schokolade) masa pripremljena od kaše prženog kakao-ploda u zrnu. 2. krzno s izrazito mekanom gustom sivom dlakom ove životinje činčila (šp. cacauati. chinchilla) vrsta južnoame-ričkog glodavca (love ih radi krasnog gustog i finog krzna) činela (tal. cipollino) talijanski mramor sa zelenkastim žilama čips (engl. chocolat. usp. bolest koja dolazi od masnih jela. shinampas) mn. cinquecento) lit. 2. ovce s grubom. uobičajeni naziv za XVI. lažan izgled čvenk (šatr. čivit) isto što i indigo.) rupa. chinchilla) 1. šegrt. čerag) sluga. 2. živi obiteljskim životom i lako se pripitomljava čin-čiplak (tur. srodnog gorili čimpanza (njem. povremena revizija članova stranke i provjeravanje njihove idejnosti. klip bez zrna čokolada (meks. mjera za površinu = 99. doba cvjetanja renesanse Čino (šp. miti čuvida (tal. maškara. cholo) potomak Zamba. šećera. ćoček) plesač čoha (tur.310 m. čuruk) nedostatak. xocoati. lihvar čizma (tur. vanilije i dr. vrsta afričkog antropoidnog majmuna. groznica praćena osjećajem gađenja i mučnine čorba (tur.) i umjetnici (Rafael i dr. grumen zemlje Ču (jap. chimpanzé) vrsta antro-poidnog majmuna. njem. cyrakman) svijećnjak. csizma) kožna cipela s visokom sarom čoček (tur. momak. chocolate. pjesnici (T. zool. cioccolata. šp. ciovetta) maska. plitica činele (tal. pren. plavi pigment biljnog podrijetla. japanska mjera za dužinu od 60 kenga ili 360 šaka = 109. južnoamerički zec. kalfa čistka (rus. družba. jeti. bez igdje ičega činampas (šp. csomor) 1. zatvarač zraka na rasplinjaču koji služi za brže stavljanje motora u pogon čokanj (tur. duhana čomor (mađ. st.) sastanak. 1 dl i 1/2 dl. cinelle) glazbena sprava u obliku diska (udara se jednom o drugu).573 a čukur (tur. okomak od kukuruza. talijanske književnosti i umjetnosti. modri-lo. chino) mješanac od bijelca ili Indijanca i osobe neodređene rase čipolin (tal.) čišćenje. čoma (mađ. chok) tehn. po duševnim osobinama životinja najbliža čovjeku. sakat čovjek.) 1. obično crnom vunom čuruk (tur. čorba) juha čota (tal. pren. čolak (tur. chino) "Kinez". krinka. fr. plivajući vrtovi u Meksiku ČinČila (šp. mađ. cliurros) mn. Čuha) vrsta tvorničkog čvrstog valjanog sukna i odjeća od njega čok (engl. dolina čulo (šp. skraćeno umjesto "tisuću pet stotina".

kilim. crnog ili crvenog sukna ćurs (tur. kritična situacija ćotija (tur. čarčuve) okvir. ostava. tepih. cella soba. ćehribar) "ono što privlači slamu". Kalali. ćeremid) krovni crijep ćerana (perz. jamac ćehaja (perz. kuglice od mljevenog mesa s paprom i lukom ćulav (tur. tamnica. strana. vrsta platna ćenevir (tur.) vrsta veza na šupljike ćeten (perz. keman) gusle. ščepati čar (tur. ćor) šatr. spavati ćorka (tur.) velika zemljana posuda (za pekmez. oplata. škrtac. radost. Kaba čafir (ar. zamjenik. pljačka. sag ćilit (tur. zemljana ili bakrena zdjela ćatib (ar. ć peto slovo hrvatske latinice Ćaba (ar. uloviti. osobito redovnička ćemane (tur. ciacole) brbljarije ćao! (tal. samo-dopadljivost ćifta (perz. nevjernik (osobito kao pogrda) ćafurija (ar. ćar-hhane) radionica sapuna. gordost.) polukružna vunena kapa. izrod. ćorac. zatvor ćorsokak (tur. ćeif) dobro raspoloženje. nadzornik ćehaja (tur.) nedostatak novca. keča) bijela (albanska) kapa od uvaljane vune čef (ar. mudrac. sokak ulica) slijepa ulica. bunda ćurdija (tur. veselje. kursu) propovjedaonica. odijelo ćitab (ar. dem. rub. 2. kor) prid.Ć.) lan ćevap (tur. violina ćenar (perz. pisac.) v.) lokot.-tur. prozorski okvir ćeresta (tur. ne-čovjek Cozot stanovnik talijanskog mjesta Chioggie (poznati kao vješti ribari) ćufte (perz. kupiti na ćesam kupiti na sreću ćesatluk (tur. kehruba. zakupnina česma (tur. kućica ćumur (tur. kereste) materijal. ćerpidž) nepečena cigla ćesam (tur. kenevir) konoplja.) onaj koji ne priznaje Boga. kjar) trgovina. kut. uže ćeramida (tur. grč. civetta) ćuk (ptica). ćisvet) nakit. kelepir) ono do čega se dođe na lak način.) obala. jantar čilim (perz. soba za ostavu. dobitak. dobit ćelija (lat. kibir) oholost. venet. novčana kriza. najam. pribor uopće (za pravljenje nečega) ćerpič (perz. kethhuda. upravitelj dobara. starješina. Ća'be) v. govornica (u džamiji) .-tur) = Cifut. plijen. ćorak slijepi metak. kome je tamno) šatr. pren. pren. naredba. chiappare) uhvatiti. nosi se ispod fesa ćulbastija (tur. fosilna smola koja potječe od crnogorice. užarska radionica ćerčivo (perz. ćiriš ćispet (ar. ciao!) zdravo! ćapati (tal. zgrabiti. korist. ćitab) pismo. tj.) kokošinjac.) drveni ugljen ćup (perz. Biblija ćiveta (tal.) most ćurak (tur. paušal. vrhnje i dr. učenjak ćeča (tur. volja. koketa ćor. ćef ćela (tur. kraj. kotu) nevaljalac. kel gol) glava bez kose ćelepir (tur. knjiga.) sreća. bezizlazan položaj. građa. ćorav (tur.) kratak gornji zimski kaput podstavljen krznom. zarada. Kur'an. cellula. lihvar. perz. bez oštrog i ubitačnog naboja ćoriti 242 ćuza ćoriti (tur. uživanje. samica. namiguša.) kratak krzneni kaput. besparica ćesim (tur. nadstojnik.) ćuprija (tur. prohtjev ćefil (tur. ćor slijep. brava ćiriš (perz. trgovački posao ćasa (tur. kalia koliba) zasebna sobica.) meso pečeno na žaru ćumez (tur. zakon.) 1. tur. ćiriš) v. ćahje) domaćin.) pisar. ćiriš) postolarsko ljepilo ćiriz (perz. filistar ćilibar (perz. ćor slijep. konopac.) mn. kelim) prostirač.) cijena na veliko. kjafur) kamfor ćakule (tal. starješina pastira ćeif (ar. kebap) komadić mesa pečen na žeravi ćifaur (tur. kefil) svjedok. slijep na jedno oko. dug ženski kaput bez rukava od bijelog. kjase) duboka porculanska.

podupirač (na zid). man-teia proricanje) proricanje iz prstenja. dame) lovorika. Nimfa koju je Apolon pretvorio u lovor. Daguerre. kratica za dextra manu čit. def. d šesto slovo hrvatske latinice d. digest) 1. tj. sin Herma i jedne nimfe.ćurtauk (tur. pastiri su ga poštovali kao heroja dafnomantija (grč. naziv odmila za dadilju dadaizam prema dječjem tepanju dada nazvani smjer u književnosti i likovnoj umjetnosti koji obrađuje teme iz područja besmislenoga. dajak) potporanj. 2. dadžazmač dadžazmač (etiop. daktvlios. dady) dojilja.) daj takve količine da capo čit. poznat po okrutnostima. pa i prizivanje vragova). alkaloid koji se nalazi u kori daphne meze-reum Dafnis mit. neka se dade (na receptima) d. daimonion) fil. algos bol) med. kratica za da ili datur (lat.) bolest koju živad dobiva za vrijeme parenja ćusegija (tur. sažet pregled. kramp. ovako Sokrat naziva onaj unutarnji glas koji on smatra božanskim nadahnućem. man-teia) proricanje iz lovorove grane bačene u vatru dagerotip (fr. Auschwitz dacija (tal. usp. bolestan nagon za ubijanjem dakrijadenalgija (grč. stihovna stopa od tri sloga od kojih je prvi dug. 3. ili uopće starija žena. stup dajdžest (engl. sestra. daća. zbirka zakona dakma (dakhma) "tornjevi šutnje" (tvrđave u Iranu i Indiji na kojima Parsi izlažu tijela pokojnika da bi ih izjele ptice grabljivice) daknomanija (grč. zbor. kusegi) lopatica za ugljen. proricanje pomoću Čarobnog prstenja . glaz. dakrvon.) daj. dazio) carina. maleni bubanj s praporcima. pronašao Daguerre i koja trajno zadržava sliku stvorenu djelovanjem svjetlosti na metalnoj ploči dagerotipija pravljenje fotografija na jodnom srebru pomoću žive. pren. a druga dva kratka (— U U) daktil. daktvlios. daire krug) 1.) željezna poluga. dafne lovor) kem. da kapo (tal. ispočetka. daktilioglifika daktiliomantija (grč. grafo pišem) opisivanje prstenja daktiliografika (grč. za žeravicu ćuskija (tur. aden žlijezda. v. chiuso zatvoren. ujk) brežuljak ćuza (tal. m. lovorovo drvo dafizam irski fašizam (naziv po prezimenu generala O'Duffyja) Dafna mit.) v. nekorisno ili loše daira (tur. rheo tečem. 2.) glaz. d. dajak 244 dalkilič više skladišta oko zajedničkog dvorišta dajak (tur. suviše jako suzenje dakron sintetičko tkivo koje služi za pravljenje umjetnih krvnih žila daktil (grč. motka. porez. na poseban način dadilja (tur.(grč. dafne lovor. kći riječnoga boga Pe-neja dafnin (grč. tur.) majka. mnoštvo (osobito: naziv za skup vragova. typos) fot. danak dacit eruptivna površinska stijena. motka. glaz. daktvlios prsten. t. žena koja čuva djecu.) nacistički koncentracijski logor u Bavarskoj. primitivnoga i si. dvorana za primanje ih vijećanje. naprava koju je 1838. a koji ga odvraća i opominje da ne čini nešto što bi bilo nepravedno. ćuk. grafo) v. dajy) ujak daimonion (grč. zaključan) zatvor D D. a znači što i general. daktvlios. daktvlos) 2. ma-nia bijes) med. poet. bolest suznih žlijezda dakrioreja (grč. glupan ćuvik (perz.) titula u etiopskoj vojsci. cijelu glazbenu partiju ponoviti do tog znaka Dachau čit. curim) med. urezivati) vještina urezivanja kamenja za prstenje daktiliografija (grč. dagerotip daidža (tur. skup. daktvlos) 1. umro je vrlo mlad. također: zapovjednik pokrajine. Dahau (njem. iznova. upotrebljava se obično u skraćenom obliku: dadžaz dafina (grč. predmetak u složenicama sa značenjem: prst daktilioglifika (grč. grč. manja od titule ras. kratica za da tales dozes (lat. dakrvon suza. pijuk ćutuk (tur. glvfein rezbariti. batina. dekstra manu (lat. guvernanta dadžaz (etiop.) desnom rukom d.) panj. dada. lijepi pastir na Siciliji. an-dezit u kojem ima kvarca Dačani stanovnici Dacije (nekadašnje rimske provincije na području današnje Rumunjske) dada (tur. 4. dakno bodem. Buchenwald.

domina gospođa. 2. damasquiner) zažariti željezo ili čelik. podzemni put vode do izvora na površinu zemlje. ljubičasta georgina. . dio svečanog odijela njemačkih careva dalmatinac vrsta doge iz Dalmacije (pas srednje visine. nesposobnost osjetila vida da razlikuje boje. dame. daktvlos. daktvlos) med. služi za zaštitu obale od poplave. v. Čir na prstu daktilograf (grč. dam nasip) uzvišenje od zemlje. osobito crvenu (naziv po engleskom kemičaru Daltonu koji je zamjećivao samo tri boje i prvi opisao ovu pojavu) daltonski plan (Dalton-plan) metoda učeničke samoradnje čija je karakteristika da učenici pod nadzorom nastavnika sami izabiru i proučavaju znanstvenu građu (naziv prema američkom gradu Daltonu gdje je 1922. nazvana po švedskom botaničaru Dahlu (1789. daktylos. usp. podrivanja i si. tithenai staviti) zbirka kamenja za prstenje (gema). dalkilič gola sablja) pripadnik nekadašnjih turskih oružanih snaga (glavno oružje bila mu je sablja dalmatika 245 Damon i Fintija dalmatika gornja odjeća katoličkih svećenika. zavoj kojim se povrijeđeni prst održava u ravnom položaju daktilotip (grč.daktilioteka (grč. živac.) Đalila (hebr. man-teia) proricanje (ili: vračanje) iz prstiju daktilomuzikograf stroj za pisanje glazbenih znakova daktilonomija (grč.) 1. prvi put primijenjena) dama dat. ispitivanje otisaka prstiju daktiloteka (grč. zbirka otisaka takvog kamenja. nazvana po tome što se nekada nosila u Dalmaciji.) glaz. dlake bijele s crnim mrljama) dalmatski jezik autohtoni romanski jezik koji se iz vulgarnog latinskog razvio na dalmatinskoj obali i Kvarneru daltonizam sljepilo za boje. podzemna "žica" neke rude damasciran išaran. symfy-sis) sraslost prstiju na ruci ili nozi daktiloskopija (grč. valovlje. nalet. gramma crta) otisak prstiju daktilologija (grč. pa onda išarati zlatom i srebrom (postupak nazvan po sirijskom gradu Damasku) damasirati (fr. daktvlios. računanje na prste daktilosimfiza (grč. daktylos. kamena ili betona u obliku nasipa. draguljarski sandučić daktilitis (grč. žila (arterija i vena). figura na igraćim kartama. plemkinja. tkaninu šarati (ili: išarati) cvjetovima damasket (fr. daktylos. damasto) svilena. upala prsta. valovi. skopeo gledam. 3. bilo. grafo pišem) onaj koji piše na pisaćem stroju daktilografija (grč. daktylos. fr. tal. daktylos. žena iz višeg staleža. grafo pišem) ona koja umije pisati na pisaćem stroju daktilogram (grč. vještina iskazivanja misli pomoću prstiju daktilomantija (grč. na jagodicama. daktylos. osobito grčkog. grafo) pisanje na pisaćem stroju daktilografkinja (grč. smatram) vještina računanja na prste. tithemi stavljam) med. g. "kraljica" u šahu damar (tur. dama) gospođa. pod Samson dalkilič (tur. al segno dalaj-dama vrhovni budistički svećenik. gospa. mišićava tijela. vlastelinka: otmjena žena koja drži do sebe. osobito oštricu noževa i mačeva. udar vjetra. daktylos. dalga val) 1.) v. obožavani poglavar duhovne i svjetovne vlasti u Tibetu dal ga (tur. 2. dal senjo (tal. daktylos. nomizo mislim. damasser) tkati na đa-mastni način. damasquette) bogata da-mastna tkanina s cvjetnim šarama na atlasnoj osnovi damast (tal. promatram) metoda prepoznavanja zločinca po individualnoj razlici finih linija na unutarnjoj strani prstiju. vunena ih platnena tkanina s cvjetovima damba (niz. puis. da-mast damascirati (fr. typos otisak) pisaći stroj dal segno čit. daktvlos. logia) govor pomoću prstiju. daktylos. izvezen. bura na moru. ispuh dima (pri pušenju) dalija bot.

čovjek koji se napadno oblači dandy-valjak čit. mjesto. Dampf para.) kap. običaj na plesovima da žene biraju svoje plesače danila (tur. damnificatio) nanošenje Štete. po nižoj cijeni inozemstvu nego domaćim potrošačima radi osiguravanja monopola Danaide mit. pren. ali mu je iznad glave objesio mač o konjsku dlaku. vidjevši ovakvu vjernost. tj. dance plesati. prokletstvo damnatio memoriae čit. gubitak Damoklo ime laskavca koji je tiraninu Dioniziju pozavidio na sreći.) u proizvodnji papira: valjak za utiskivanje vodenih znakova danno (tal. lokal (kavana. gubitak danse čit. e. oštećeni damnum (lat. Fintija se zadržao na putu dulje nego je očedampfbad 246 Darije kivao.) u kojem se posjetitelji mogu zabavljati i plesom Dante Alighieri Čit. damnificatus) onaj koji je pretrpio štetu. oštetiti damnifikacija (lat. uvukli u svoj grad (Vergilije: "Timeo Danaos et dona ferentes" — "Bojim se Danajaca i kad darove donose". prodavanje robe u inozemstvu ispod cijene koštanja. u staroj Grčkoj: 50 kćeri argoskoga kralja Danaja koje su poubijale svoje muževe u prvoj bračnoj noći i bile osuđene od bogova da pune vodom bačvu bez dna Danaja mit. osuđenik damnincirati (lat. uništavanje (ili: oštećivanje ili pogrda) uspomene nekog imena. dao put) religioznofilo-zofska znanost koja potječe od Lao-tsea (6.) prav. slike.) osuđen. kad je ovaj Fintiju osudio na smrt. Dame gospođa. n.) ples dansing (engl. damnacio memorije (lat. naredio je Dionizije da ga počaste za njegovim stolom kao kakva kralja. paraliza. denđi-valjak (eng. grba i dr. damnatio) osuda na vječne muke. poput onoga drvenog konja (u kojem su bili najbolji grčki junaci) što su ga Grci (Danajci) ostavili u svom logoru da bi ga Trojanci. kralj to dopusti. pa je Damon već stajao pod vješalima kad je pravi osuđenik stigao u posljednji trnutak. Wahl izbor) "dame biraju" tj. vladar oprosti kaznu osuđeniku i zamoli oba prijatelja da ga prime kao trećeg u svoje društvo dampfbad (njem. zamolio je osuđenik da ga prije izvršenja osude pusti kući kako bi završio neke poslove. st. to dump prodavati po niskoj cijeni. prodavanje robe. smatrajući ga darom.. Danaos) pjesničko ime starih Grka danajski dar opasan dar iz neprijateljske ruke. osobito tvorničkih proizvoda. smiješan pustolovni pothvat daosizam (kin. obično radi konkurencije i osvajanja tržišta. šteta.) . gizdelin. ali je Damon morao svojim životom jamčiti da će se Fintija vratiti.) kicoš. Aligijeri (tal. damnatur (lat.) glasoviti talijanski pjesnik iz 13. zabranjuje se (cenzorska formula kojom se zabranjuje tiskanje neke knjige ili nekog mjesta u knjizi) damnatus (lat. majka Perzejeva (rodila ga je sa Zeusom koji joj se približio u obliku zlatne kiše) Danajci (grč. kći kralja starogrčkog Akrisitja. otuda: Damoklov mač opasnost koja čovjeku stalno prijeti Damon i Fintija prema starogrčkoj priči dva filozofa (pitagorovca) u službi sirakuškog vladara Dionizija Mlađeg. restoran i dr. danteologija danuncijada pustolovina talijanskog književnika Gabrielea D'Annunzija koji je po završetku Prvoga svjetskog rata na svoju ruku okupirao Rijeku i ondje vladao nešto više od godinu dana. pr. da bi mu pokazao kakva je to sreća. baden kupati) parna kupelj damping (engl. damnum) šteta. dans (fr.) odbacuje se. apopleksija damnacija (lat.) trg. oštećivanje damnifikat (lat. i 14.damenval (njem. neprijatelja se treba bojati i kad darove donosi. dendi (eng. izvoziti robu i prodavati je ispod cijene koštanja ili ispod cijene domaćeg tržišta. autor Božanstvene komedije dantologija znanost o Božanstvenoj komediji. st. dumping) trg. dancing) ples. damnificare) nanijeti štetu. što znači: uvijek) dandy čit.

dvije kule s obiju strana Helesponta. Datis perzijski vojskovođa) nepotrebno gomilanje sinonima u govoru. biscen-zaciju. prid. mjesec i godinu pisanja. odgovara na pitanje komu? čemu?. darling) ljubimac.darbizam hilijastička sekta koju je 1840. uporaba izmjeničnih struja vrlo visokog napona (Tesline struje) za liječenje živčanih i dr.) darvinist pristaša Darvrinovog nauča-vanja. dodaci. zabranu sklapanja braka i dr. "suzbijač" darik 247 Davus sum. alkaloid koji se priprema od sjemena kužnja-ka običnog (tatule) dau (ar. trajati od dativ (lat. potjecati. osobito kod onoga kome taj jezik nije materinski dato (tal. nego se pacijent izlaže djelovanju njihovog magnetnog polja (metoda nazvana po fr. darios darling (engl. dattero. lihva-renje. mat. poznate i utvrđene činjenice data et accepta čit. dare dati. dare dati) podatak o vremenu. određivanje datuma. dofen (fr. od danas. pristaše se zovu: darbisti. datirati (fr. dater) stavljati na spis (ili: pismo i dr. v. rođ.) titula francuskih prijestolonasljednika (1349— 1830) David (hebr. dar-bikršćani.) trg. datatio) stavljanje. datarius) upravitelj papinske komore za molbe i žalbe. ono što je poznato. darbistički dardanarijat prav. taj se razvoj odvijao u borbi za opstanak. imati svoj početak. legendarnog osnivača Troje Dardaneli (grč. aden) med. dardanarius) onaj koji zelenaši žitom. Dardanos) mn.) "ugušivač". st. struje se ne propuštaju kroz tijelo. v.. taturah) kem. usp.) mn. dano.) na mjenicama: naznačivanje istog vremena i mjesta kao i na prednjoj strani datum ut supra (lat.) . i to prirodnim odabiranjem (seksualnom selekcijom) i prilagođavanjem okolnostima u kojima su vrste trebale živjeti i s kojima su se morale boriti. podanici kralja Dardana.) vrsta jedrenjaka s 2 do 3 jarbola dauphin čit. dareikos stater) novac perzijskog kralja Darija. Švicarskoj J. danas. dan i godina kao gore daturin (perz. n. izraz potječe od nekoga fenič-kog čarobnjaka Dardanusa koji je čarobnom vještinom skupljao žito u svoja skladišta pa ga prodavao kad mu je cijena bila najviša dardanarijus (lat. dakryon. izdaci i primici. dan. data) mn. naziv po starom azijskom gradu Dardaniji koji je osnovao Dardanos: otuda i ime poznatog tjesnaca Dardanela darijadenitis (grč. nadnevka datar (lat. Darby i koja proroštva Starog i Novog zavjeta doslovno shvaća i tumači.) mjesto. kupovanje živežnih namirnica (osobito žita) da bi se dobila visoka cijena. trg. tal. danu i mjesecu (na spisima. pov. ono što je dano. upala suznih žlijezda Darije (perz. pr. padež cilja ili namjene datizam (grč. dod) "ljubljeni". pismima itd. ona mjenica kod koje se rok plaćanja računa od dana izdavanja datulja (tal. non Oedipus darik (grč. 1851. Dauidova zvijezda (hebr. npr. vrijedan 20 atičkih drahmi. dattolo) vrsta palme s vrlo ukusnim slatkim plodovima datum (lat. miljenik darsonvalizacija med. N.) na mjenicama: mjesto. data et akcepta (lat. darvinizam darvinizam naučavanje engleskog prirodnjaka Charlesa Danvina o razvoju i preobražavanju u životinjskom i biljnom carstvu i po kojem su se sve vrste u organskom svijetu razvile jedne iz drugih. dativus sc. od dana potpisa (osobito na mjenicama kod određivanja dana plaćanja) dato-mjenica trg. treći padež. datum. descenden-tna teorija data (lat. izdavanje i primanje datacija (lat. e. osnovao u franc.) datum ut retro (lat. magen David) šeste-rokraka zvijezda — stari simbol židovstva (naziv po biblijskom kralju Davidu iz 10. mjestu. fiziologu J. datarije datarija (lat. iz jednostavnijih u složenije. A. dardanarijat Dardanci mn. d' Arsonvalu. bolesti. zelenašenje. dataria) papinska komora za molbe i žalbe koja daje crkvene dozvole i zabrane. casus) gram.

) u pravo vrijeme.) međunarodno natjecanje tenisača. latus donesen) po zakonu koji postoji de luxe čit.) v. mrtva lopta u tenisu. ded bol (engl. pravdati se za sitnicu. tj.) Ja sam Dav. feren-dus koji treba.(fr. kao očevidac De vivis nil nisi verum (lat. débâcle) prolom leda.) mit. de-albare pobijeliti) pobjeljivanje (ili: bijeljenje) kovina deartikulacija (lat. débâclage) pom. de non pre-judikando (lat.) 0 ukusima (i bojama) ne treba raspravljati.) prav. nisam toliko oštrouman da bih se mogao upuštati u rješavanje zagonetaka (izreka roba Dava dazimetar 248 debalkaiiizirati u Terencijevoj komediji Djevojka s otoka Androsa) dazimetar (grč.) "po viđenju". tj. "iz viđenja". Davus sum. mora biti donesen) po zakonu koji bi trebalo propisati kako bi o nekom prijeporu mogao biti izrečen pravorijek. pren. iščašenje. eks nihilo nihil de non praejudicando Čit. non Edipus (lat. de lana kaprina riksari (lat. dva i dva.) šport. ukusi su različiti de jure (lat. d'liks (fr.) O živima (ne treba govoriti) ništa ako ne istinu de.) "iz dubina" (početak 130. degradacija) de. de vizu (lat.Daviš cup Čit. de-articulatio) med.) šport. psalma.) neka se briše Dea Dia (lat. b) padanje. slom debaklaža (fr. déballer) trg. de gravi kauza (lat. devalvacija. rastavljanje. tj. déballage) trg. ded hit (engl. luksuzno de nihilo nihil (lat. u Kat. de gustibus (et koloribus) non est disputandum (lat. jednostavno. doista. pozlata debakl (fr. za nešto nevrijedno. de facto de lana caprina rixari čit. istovarene brodove ukloniti iz luke debalaža (fr.) zbog važnog razloga de gustibus (et coloribus) non est disputandum čit. lopta izvan igre dead heat Čit. sastoji se od četiri pojedinačna (singl) meča i jednog u paru (dabl). Dejvis kap (engl. brodova itd. kratica deleatur (lat. non Oedipus čit. "mrtva utrka". Davus sum. demobilizacija). fr. dasys gust.) o tebi se basna priča (rečenica kojom — kad netko "grijeh kaže a grešnika neće" — upozoravamo tangiranoga da se o njemu radi) de tempore (lat. profiniti. staroitalska božica plodnosti zemlje dead bali čit. dez-a-de (fr. s pravnog stajališta. a ne Edip. čišćenje luke. tzv. ukratko. de (fr. lex zakon. očigledno. predmetak u složenicama sa značenjem: a) odvajanje. par i par de facto čit. stvarno de gravi causa čit. ne nanoseći štetu. de fakto (lat. crkvi pokajnička 1 žalosna pjesma) de rigore juriš (lat. bez okolišanja de profunda s (lat. kad oba konja stignu istodobno na cilj dealbacija (lat. sprava za mjerenje gustoće zraka DDT čit. bez oštećivanja nečijih prava de piano (lat.) po pravu.) po strogosti zakona de te fabula narratur (lat. "mlatiti praznu slamu" de lege ferenda (lat. eu-ropeizirati debandada 249 deburziranje .) zaista. uganuće deauracija (lat. lat. osnivač Amerikanac Daviš 1900. metron) fiz. usp. primjereno prilikama de visu čit.) kod biljara: dva po dva.) raskošno. g.) prav. de lege lata (lat. debaklirati (lat. izumitelj Švicarac Paul Müller 1939. ukidanje (npr. débâcler) očistiti luku. uklanjanje istovarene robe. srozavanje. de-baculare. dva. snižavanje (npr. sanduke s robom debalkanizirati oduzeti nečemu balkanske karakteristike. de-aurare pozlatiti) pozlaćivanje. di-di-ti (DDT = kratica za di-klor-difenil-triklormetil-metan) sredstvo za uništavanje gamadi (bijela kristalna tvar slabog mirisa neškodljiva za bilje i više životinjske organizme). raspakirati svežnjeve. propast. tj. deux a deux čit. deux. raspaki-vanje svežnjeva i sanduka s robom debalirati (fr.) boriti se za kozju kostret. duo) 1. de) 2.

krateo vladam) nastojanje da se iz nekog rađa ukloni birokratski postupak debiskirati (fr. kaparati deburziranje (fr. prodavanje na malo debi (fr. supr. débuter) 1. débarrasser) raskrčiti. grč. istovarivati. rasulo. debellare završiti rat. razglasiti debitirati (fr. raspremiti. debens) trg. deben-ture) trg.) trg. st. rasvijetliti. izlaz (ili: izlaženje) iz nekog tjesnaca. oslobođenje od opsade. trg. voj. iskrcati na kopno. kancelarija. ostaci trupa. dug. izvaditi čep. voj. début) 1. za ženu: debitantica debitirati (fr. diskusija debatirati (fr. débiter) 2. pristati uz obalu debata (fr. potvrda primitka débet (lat. déboucher) nešto začep-ljeno otvoriti. débet) trg. v. uzmicanje u najvećem neredu debandirati (fr. uračunati nešto u dug. débarrassement) uklanjanje smetnji (ili: prepreka). otjerati (ili: potisnuti) s boljeg položaja debitant (fr. prodaja robe. voj. tučnjava: razuzdanost. isplaćivanje. prodaja. isplatiti.) "pčela". prvi put se pojaviti. déboursement) trg. pronijeti glas. débutant) onaj koji prvi put javno nastupa. prestajati. débouchement) voj. proda. potraživanje debi (fr. débourser) trg. de. debitor) prav. débloquement) voj. prolaziti. prvo pokazivanje publici. déblayer) ukloniti (ili: raskrčiti) otkopanu zemlju. raskalašenost. porušiti rovove i prokope nakon opsade deblokiranje (fr. opteretiti račun. debilitatio) slabljenje. debilis slab) slaboumnik. osloboditi se (nečega) debarbarizirati (lat. decedere) otići. držati prvi govor debito (tal. razvrat debrecinka vrsta tankih kobasica (naziv po mađ. engl. prisiliti neprijatelja da prestane s opsadom. dugovanje deblejirati (fr. njezina pobjednička pjesma ujedno je najstariji hebrejski ep deboš (fr. ime izraelske proročica (12. sudjelovati u debati debelacija (lat. débit) 2. priglup čovjek debilitacija (lat. tisk. iskrcavanje iz lađe. obrnuta slova (privremeno upotrijebljena pri slaganju umjesto pravih) opet izvaditi i zamijeniti ih pravim Deborafh) (hebr. odlaziti. razularenost. débris) ruševine. naći priliku za dobru prodaju robe decedirati (lat. izvući se iz tjesnaca. umrijeti decem (lat. preminuti.) deset . débusquer) voj. oslobođenje od neke brige (ili: tereta) debarasirati (fr. kapa-renje debuširanje 250 decilitar debuširanje (fr. débrouiller) razmrsiti. osobito na pozornici. početak. de uklanjanje — u složenicama. dug koji netko treba platiti za robu ili Čije plaćanje prodavač očekuje. promet robe. débat) raspravljanje. débander) rasuti se. dati predujam. n. dužnik debitum (lat) trg. troškovi. bureau ured. prepirati se. pristupni govor debil (lat. srediti deburizirati (fr. rastrojstvo. trg. trg. dugovanje. fr. idiot. dug. prvi nastup nekog glumca ili pjevača. dužnik debentura (lat. débloquer) voj. carinski predujam koji se zadržava. lišiti grubosti i surovosti debarkiranje (fr. débanquer) dobiti cijeli bank (u kartama) debarasiranje (fr. deblokirati deblokirati (fr. dugovanje debitor (lat. izvršiti isplatu. débauche) skandal. débandade) voj. put i način da se roba proda debuširati (fr. preostali vojnici debrujirati (fr. borba bez ikakvog reda. pobijediti) uništenje neprijatelja u ratu đebent (lat. igrati svoju prvu ulogu. débarquement) pristajanje. isto-varivanje robe debarkirati (fr. gradu Debreczenu) debri (fr. davanje predujma.debandada (fr. prodavati. rasprava. raspršiti se debankirati (fr.) koja je pomogla oslobođenju Izraelaca od Ka-naanaca. pr. trg. raspetljati. e. débarquer) istovariti. debentur. barbaros) uljuditi. débatre) raspravljati. osloboditi od opsade. grč. iznošenje mišljenja. postajanje nemoćnim debirokratizacija (lat.

decem.) dvanaesti mjesec u godini. prosinac (31 dan). deceptio) varanje. prikladnost. dese-tinski razlomak. decempeda (lat. usp. laganje. decere. decimalna mjera podjela mjera na deset jedinica. decessor) onaj koji odlazi. stanovništvo može biti de-cimirano kakvom velikom zaraznom bolešću. struci ili vrsti poslova. odlučna) borba decertirati (lat. decemvirahs) koji se sastoji od deset članova decemvirat (lat. strofa od deset stihova (španjolskog podrijetla) decimacija (lat. decemvir) Član kolegija od 10 članova. deciderteli rationes čit. decidere pasti. usp.(lat. pošten. referent o nekoj temi. dekagram decilitar (lat. pristojan. Napoleona i pomagači tzv.decembar (lat. tj. deset-kovanje. podvala decernat (lat. popuštanje. osobito u državnoj upravi decentralizirati (fr. decipere varati) varljiv.) priredba koja se održava svake desete godine decentan (lat. prikladan. caedere. decennium) vrijeme (ili: razdoblje) od deset godina décennale (tal. najpoznatiji su. odlučiti. običan razlomak čiji je nazivnik dekadna jedinica. decimatio) pravo na desetinu. čestit. decernere) sudskim putem odlučiti. decemviri za pisanje zakona (Decemviri legibus scribendis) ili zakonodavna desetorica. dekret decertacija (lat. decertare) voditi presudnu borbu decesija (lat. skladnost decenij (lat. izdvajanje svakog desetog čovjeka radi decimiranja decimala (lat. brojeći od ožujka decembristi pristaše L. presuditi. iz stare rimske povijesti.) onaj koji skuplja desetinu decimetar (lat. razlozi sudske presude decigram (lat. decem. decum) predmetak u složeni-cama sa značenjem: deseti dio (neke jedinice za mjeru) decidencija (lat. décetraliser) podijeliti poslove na razne odjele i odsjeke. riješiti.) prav. može biti osjetno smanjeno . spasti) pad. décider) riješiti. g. grč. metron) deseti dio metra. opadanje. groznice u bolesti decidirati (lat. decima) glaz. decimare. de. prethodnik u službi deci. odlučivati. pri-stalost. decens) pristao. deseti mjesec po najstarijem rimskom kalendaru. svakog desetog kazniti (osobito smrću) kad su svi podjednako krivi. tj. decimalni razlomak mat. sustav upravljanja koji svim upravnim odjelima daje što veću samostalnost. cadere pasti. decertatio) završna (ih: presudna. v. veća samostalnost pojedinih dijelova. decernens) prav. decessio) odlazak. koji podvaljuje decentralizacija (lat. poet. načelnik neke ustanove ii upravnog odjela decernirati (lat. decem. koji su objavili tzv. fr. nazadovanje u pogledu imovinskog stanja. sastavljač (ili: pisac) presude. kao posljedica i cilj toga. decenta) pristojnost. dekametar decimirati (lat. deseti ton računajući po redu od osnovnog tona. decimalni račun račun s decimalnim razlomcima. suzdržljiv (u umjetničkom smislu) decentivan (lat. desetinka decimalan (lat. lažljiv. grč. prosinca (decembra) 1851. nešto više od 3 m decemvir (lat. decemvirata decencija (lat. decimer) desetkovati. prijevara. odlaženje decesor (lat. decidendi raciones (lat. npr. gramma) deseti dio grama. décentralisation) slabljenje jednog političkog tijela i. tj. decernatus) djelokrug. decem. "Zakon na deset tablica" decemviralan (lat. fr. koji se sastoji od deset dijelova. decimalni sistem bro-jevni sustav čija je osnova broj 10. grč. decemviratus) vladavina desetorice. litra) deseti dio litre decima 251 dedomažirati decima (lat. mjerodavnost jednog dece menta decernent (lat. skupljanje desetine. pes stopa) motka za mjerenje od 10 stopa. decimus deseti) mat. krug poslova. centrum središte. decem. državnog štrajka 2. fr. ostavljanje određenih poslova nižim organima. rješavati. osobito u državnoj upravi deceptor (lat. decimus) dese-tinski. izvjestitelj. riješiti. decimalna vaga vaga koja ima krak utega deset puta duži od kraka tereta decimator (lat. decidere završiti.

npr. darivanje dedikator (lat. sve slabije. na motoru. dečizo (tal. veoma izrazito. izbacivanje izmeta defekcija (lat. odlučan. manjkav. određeno decizija (lat. pročišćavanje. omalovažavanje dedikacija (lat. potejenjivanje. brisati neki dug.) glaz. dedirati dedomažirati (fr.) izlaganje prava. mana. votum decisivum) prav. s puno izražajnosti déclaration of rights Čit. dedit. dedi) trg. zaključiti (ili: zaključivati) iz općega o posebnom. lijepo izrađen. izvođenje. notna figura koja označuje da jednu skupinu od deset tonova treba odsvirati u vremenu za koje bi se inače odsviralo osam normalnih tonova deciso čit.) prav. deklamando (tal. praznina. rasipnik vlastite i posuđene imovine decrescendo Čit. malaksalost defekt (lat. dedutkis de-ducendis (lat. oni koji nemaju svih oblika . nepotpuni glagoli. zaključivanje iz općega o posebnom. tj. obeštećivati. dedukcija deduktivnost (lat. dare dati. nepotpun. izvoditi. dédommager) obeštetiti. manjkavost. dekrešendo (tal. osobito šećernog soka pomoću vapna. mjesto koje se tako svira dedaleum (grč. dokazati. posvećivati: pokloniti (npr. defeetus) krnji. dao je. deduetio) log. daidaleos) umjetnički. decimole) glaz. Daidalos) fil. deficere) tražiti i ispravljati pogreške u računanju. presuda. odbijanje od neke svote deduktivna metoda v.decimola (tal. posvećivanje. dati odšetu dedublirati 252 defenzor dedublirati (fr. nadoknaditi Štetu. defeetivitas) krnjost. decisum) sud. platio je. oštećen. deduetivus) log. kapitulacija dedicirati (lat. nekome neku knjigu). izložiti. pokazati. presudan glas decizor (lat.) prav. verba defeeti-va) gram. unijeti nešto u knjige kao plaćeno. v. pronevjeriti. s prazninama defektirati (lat. defeetivum) gram. kićen dedekoracija (lat. izmirio je deditirati (lat. oštar decizivan glas (lat. u blagajni defektan (lat. dedicare posvetiti. postupno tiše. iscrpljenost. izborni sudac decizum (lat. defaecatio) čišćenje od taloga.) po odbitku onoga što se treba odbiti. smanjiti vojni odred napola deducirati (lat. namijeniti dedignacija (lat. imenica ili glagol kod kojih se ne upotrebljavaju svi oblici defektivan (lat. pravni dokaz izvesti iz drugih. deduktis im-penzis (lat. ponovno naručivati. dedignatio) preziranje. u pošti: javiti da je nešto nestalo defektiv (lat. dekoktor bo-norum (lat. sudska odluka deelamando čit. poklanjanje. dédoubler) voj. defeetus) nedostatak. nepotpunost defektivni glagoli (lat. objava engleskog parlamenta 1689. defeetivus) nepotpun. nepotpunost. "živi kotač". rasipnik svoje imovine decoctor dolosus čit. deditio) predaja. vrsta fenakistoskopa ili stroboskopa dedalski (grč. popunjavati. šaren. o osnovnim načelima engleskog ustava decoctor bonorum čit. dopunjavati. osobito u sumnjivim slučajevima decizivan (lat. decisor) prav. deklarešn of rajts (engl. kvar. defeetio) otpadanje. g. slabljenje.) glaz. objasniti.) glaz. dedicatio) posveta. dedicare) posvetiti. dare dati) trg. beščašćenje. dedi-cator) onaj koji nešto daruje s posvetom dedirati (lat. sudska odluka. deditirati dedit (lat. deducere) izvesti. zootrop. kakvoća postojanja kao deduktivan deetatizacija (fr. dekoktor dolozus (lat. npr. već dokazanih činjenica deduetis deducendis čit. dare) trg. trg. pošto se dokaže ono što treba dokazati deduetis impensis Čit. glas koji odlučuje. decisivus) presudan. kem. dedecoratio) sramoćenje. pogreška. od-metanje. popuštanje u snazi. koji nema svih dijelova i oblika defektivitet (lat.) izdvojenje iz državnog vlasništva (pojam suprotan eta-tizaciji) defekacija (lat. decisio) prav. metoda mišljenja kojom se od općeg zakona dolazi do posebnih. manjak. kaljanje dedicija (lat.) po odbitku troškova dedukcija (lat.

zastupnik. defensif) obrambeni. défaitiste) pristaša defetizma. defeminatio) psih. defektivitet defektura (lat. supr. defeetuositas) v. koji nekome drugom nudi prisegu. svaki uski put kojim se može kretati samo po jedan ili dvojica u redu (usjek. v. posebnih oznaka koje pripadaju samo onome pojmu koji treba definirati. odmetnik. prid. défaite poraz. rat koji se vodi samo radi obrane defenzivno oružje voj. klonulim. obrambeni položaj. dužnik. definitum) (nešto) određeno. most itd. obrambeno oružje (koje služi samo za obranu) defenzivno sredstvo (lat. supr.-grč. deficere nedostajati. zaštitni defenzivni kut voj. unakaživanje defigurirati (lat. efeminacija defendend (lat. gubljenje ženskih psiholoških i fizioloških osobina.). usp. onaj koji zbog slabosti ili bolesti nije više sposoban obavljati svoju dužnost deficit (lat. defigurare) pokvariti. uređivanje. défiler) pojedinačno prolaziti kakvim tijesnim putem. dostavljač. svođenje jednog pojma na druge pojmove. objasniti pojam drugim pojmovima. défilé) tjesnac. deferens) onaj koji traži prisegu. defetistički defetizam (fr. genetička definicija definirati (lat. obrambeni rat. defiguratio) kvarenje. koji je za obranu. svečano prolaziti defilman (fr.) defektuozitet (lat. odrediti pojam. klijent. defeetura) u ljekarni-štvu: opskrbljivanje. onaj na kojem se očekuje napad defenzivni rat voj. odrediti) log. vertikalni defilman rov napravljen tako da neprijatelj ne može u njega gledati ni gađati definicija (lat. zaštitnik. stanje u kojem je jedna strana samo u obrambenom stavu. vanjsko zaštitno sredstvo radi zaštite od štetnih utjecaja defenzor (lat. nagrđivanje.) znanost o pojedincima koji se po organskim. ispitivanje.: Kvadrat je paralelogram (genus proximum) s jednakim stranicama i jednakim kutovima (differentia specifica) — to je rodna. (točno) određen pojam definitiv (lat. onaj koji ima manjak na računu. dopunjavanje defeminacija (lat. malodušan čovjek. Štićenik. défilement) voj. nagrditi defile (fr. defensor) branitelj. klonulost. blagajni itd. tj.defektologija (lat. svečani mimohod defilirati (fr. skup metoda za otkrivanje pogrešaka u proizvodima (npr. deficiens) otpadnik. deficit nema. klanac. nevjerovanje u uspjeh ili pobjedu deficijent (lat. ofenziva defenzivan (lat. voj. tj. popunjavanje laboratorija. defensus. definere ograničiti. défaire) praviti maloduš-nim. npr. fiziološkim ili psihičkim nedostacima razlikuju od prosječnog (normalnog) čovjeka.) završni ispit. defensivum) med. završna redakcija ugovora. definicija definit (lat. manjak u blagajni defiguracija (lat. horizontalni defilman rov napravljen tako da se u njega ne može gađati ni upadati. defendendus) optuženik kojeg treba braniti. klanac. definitivum) končano objašnjenje. pukotina u izrađevini od kovine i si. svota za koju su prihodi manji od izdataka. nije tu) manjak. za ženu: defendentica defenzija (lat. unakaziti. objašnjenje jednog pojma drugim pojmovima. prolaziti paradnim maršem. defensio} obrana defenziva (fr. definitio) log. defensive) obrana. défaitisme) malodušnost. mjesto izloženo unakrsnoj topovskoj ili puščanoj paljbi defenzivni položaj voj. nastaje naznačivanjem najbližeg roda (genus proximum) toga pojma i njegove specifične razlike (dif-ferentia specifica). na novcu: znak mjesta kovanja i majstora koji je pravio novac defetirati (fr. konačno uređenje (suprotno: provizorij) definitiva (lat. fr. oduzimati (ili: slabiti) vjeru u uspjeh ili pobjedu defetist (fr. određenje (ili: odredba) pojma. praktični učiteljski ispit . bez vjere u uspjeh ili pobjedu. pravobranitelj deferent 253 deflacirati défèrent (lat. nedostaje. osiguravanje fortifikacijskog objekta od neprijateljske vatre. manji iznos u jednom računu. generička definicija.

skrenuti deflektor (lat. batinanje degenekom. faix srp) požnjeti srpom. défaut) oskudica. naprava za dovođenje zraka (kod petrolejskih svjetiljki) defloracija (lat. otpustiti iz vojske. sporedan. neopravdan izostanak. deformis) v. izopačen. smrt degarnirati (fr. konačna presuda definitivni traktat konačni (ili: zaključni) ugovor definitor (lat. vatrom očistiti deflegmacija (lat. nedostatak. lupati degeneracija (lat. mač.) v. okretan degažirati (fr. suprotno: inflacionisti deflacirati (lat. carinu itd. utajivač. deflectere) skretati. razriješiti. deflorare) oduzeti djevojci nevinost. nagrđivanje. deflatio) bank.) odreditelj. prav. kidanje lišća s drveća deformacija (lat. u stanu napraviti tajni izlaz. defraudatio) pronevjera. unakaziti. deflagrare) izgorjeti. de. skinuti ukras s nečega. deformare) kvariti (ili: pokvariti) oblik.definitivan (lat. lakoća. defungere) prestanak života. odvojiti. dégagement) sloboda. mlatiti. neusiljenost. nedolazak na suđenje defolijacija (lat. izopačenost. pokvarenost oblika defraudacija (lat. neku tekućinu isparavanjem ili destiliranjem osloboditi od nebitnog i nepotrebnog vodenog sadržaja defleksija (lat. gubljenje. izopačavanje. defraudans) pronevje-ritelj. defluxio) opadanje. konačan. grč. unakažena oblika. smanjivanje novčanica u optjecaju i time podizanje kupovne vrijednosti novca. riješiti. degagé) slobodan. kvarenje degeneriran (lat. deformatio) kvarenje oblika. defraudare) pronevjeriti. definitivus) odlučan. oslobođenje od neke obveze. nagrđenje. prevariti. krijumčarenje defraudant (lat. pronevjeravati. nagrditi. zaključan. deflector) naprava na dimnjaku radi zaštite od vjetra i dima. degenerare) izrođen. oduzimanje djevojačke nevinosti deflorata (lat. defraudant defraudirati (lat. spretnost. unakažavanje.) onaj koji je oduzeo djevojci nevinost deflorirati (lat. utaja. tući. deformitas) unakaženost. flegma sluz) kem. deflagratio) kem.) batina za udaranje po tabanima. izopačenje. defloratio) obeščašće-nje. presudan. osobito: prikriti porez. prav. deforman deformirati (lat. prijevara. usp. degarnirati utvrđenje voj. osloboditi od vode. npr. inflacija deflacionisti (lat. čišćenje (ili: pročišćavanje) pomoću vatre deflagrirati (lat. određen. definitiva sententia) konačni sud. odbiti. otvoren. unakaženje. deflegmirati deflegmirati (lat. dégager) osloboditi. oslobođenje mača od protivnikovog mača degenek (tur. izvući iz neprilike. propadanje. unakaženost. nakaznost. pokvarenost oblika. deflexio) skretanje deflektirati (lat. opadanje. osobito onih za koje nema pokrića i podloge. nagrđenost deforman (lat. koji se nalazi u stanju opadanja . mana. v. dégarnir) ogoliti. pril. batinati. onaj koji određuje. tajni izlaz. pogreška. oslobađanje alkoholnih tekućina od vode. de. deflatio) bank. de. pomoćnik dekana u Katoličkoj crkvi deflacija (lat. obeščašćena deflorator (lat. izro-denost. degeneratio) izrođi-vanje. pristaše financijske politike kojoj je cilj da smanjivanjem broja novčanica u optjecaju. neu-siljen. mač. jedan dio nasljedstva deflagraci] a 254 degenia velebitica deflagracija (lat. izostanak s ročišta. krijumčar defraudator (lat. definitivno definitivna sentencija (lat. osoboditi mač od protivnikovog mača degažman (fr. izvući ratnu opremu i vojnike iz utvrde degažiran (fr. med. defunkcija (lat. obeščastiti defluksija (lat. varahca. naružiti. izrođenje. flegma sluz) kem. podigne kupovnu moć novca. defoliatio) opadanje lišća. iskvariti oblik deformitet (lat. utajiti. deformis) pokvarena oblika. katar defo (fr. uzeti unaprijed. ukloniti. pogoršan. grč. deformiran deformiran (lat.) djevojka kojoj je oduzeta nevinost.

) degustirati (lat. degradare) zapostavljen. zjapljenje dehiscentan (lat. Deus Bog) fil. pokvariti nekome volju za nečim dehiscencija (lat. opadati. čaja. lišiti nekoga čina i zvanja. fiz. degradare. čelik) degumirati (fr. probanje. izrođivati se. sta-njiti (srebro. s u prilogu jutros. deus) fil. dehiscens) koji zjapi (sjemene Čahure) dehiscirati (lat. dégorger) očistiti od mulja. skinuti gumu s nečega. deintegrare) oduzeti od cjeline. deificatio) obožavanje. degrasirati degrosirati (fr. degustatio) kušanje. degenerare) izroditi se. kuh. degustacija vina određivanje okusa. savjetovanje da se nešto ne učini Dei gratia čit. Dei gracija (lat. dégraisser) očistiti od masti. pogoršavati se degenia velebitica čit. tj. therion divlja životinja. vođa francuskog otpora protiv njemačke okupacije i kasnije predsjednik vlade i predsjednik države degoržirati (fr. dégommer) osloboditi od ljepljive tvari. ali ne priznaje nikaDejanira 256 dekalvacija . degmek) hrvati se. pronađen u okaminskim ostacima deinoza (grč. usporedi: teist deitet (lat. zvijer) zool. dehortatio) odvraćanje.) po milosti Božjoj (uobičajena formula u vladarskim poveljama. Deus.. opirati se degolizam politika i slaganje s politikom koju je vodio fr. vrsta biljke koja raste samo u našem Velebitu (pronašao je degluticija 255 deizam i opisao mađarski botaničar Arpad Degen. masnih mrlja (vunu. degresirati degresirati (fr. degenija velebi-tika (lat. na dokazima Deimos (grč. suziti deipnosofisti (grč. potcijenjen degradirati (lat. mirisa. duhana i dr. fr. žderanje degmati se (tur. pročistiti degradacija (lat. poniziti. dégrossir) dotjerati. odvratiti nekoga od nečega. deinos strašan) ret. otvoriti se. degradatio) poniženje. pristaša deizma. skinuti pjenu). probati degutirati (fr. znalac koji po okusu određuje svojstvo namirnica (vina. stalan pratitelj i kočijaš starogrčkog boga rata Aresa deinoterij (grč. deglutitio) gutanje. deitas) božanstvo deizam (lat. u uporabi od Karla Velikog) deificirati (lat. propadati. deipnos ručak. pokazna (deiktična) čestica (npr. boje i izgleda vina degustator (lat. svođenje na stupanj manje sposoban za pretvaranje (energije) degradiran (lat.) bot. sin. dehiscentia) bot. 1866—1934) degluticija (lat. dégrader) zapostaviti. odavanje božanske počasti deiksa (grč. obrok jela) starogrčki mudraci koji su učene razgovore vodili za punim stolovima deist (lat. smanjiti. pretjerivanje. ovog jutra) deiktičan (grč.degenerirati (lat. general Chéries de Gaulle (1890 —1970). ukazivati Čast kao Bogu. preuveličavanje deintegrirati (lat. degustare okusiti) ku-šač. degustare) okusiti. ukloniti gumenu tvar na svilenim nitima iskuhavanjem u sapunici degustacija (lat. titulama itd. mišljenje koje dopušta da je Bog prauzrok i tvorac svijeta. dégoûter) ogaditi (nekome nešto). mit. deiktikos) koji se temelji na primjerima. divovska pretpotopna životinja. zjapiti dehortacija (lat. cijeniti više od svega deifikacija (lat. izopačiti se.) "strah". svođenje na niže stanje razvoja. sisavac. dehiscere) raspuknuti se. deiknymi pokazujem) lingv. deinos. lišen Čina i zvanja. izopačivati se. potcijeniti degrasirati v. vraćanje s višeg položaja na niži po kazni (osobito u vojsci i kod svećenstva). lišavanje čina i zvanja. facere učiniti) obožavati.

osnova) geom. edra sjedalo. lat. deset. acord suglasje više tonova) glazbalo koje ima deset žica dekalijun (grč. gubitak na težini neke robe zbog sušenja. deka. dekas.) broj (piše se brojkom 1 sa 60 nula) dekalirati (tal. gyne žena) s deset žena. tucati. staklo. oćelavljenje. de-setokutnik. decimalni sistem dekadni sistem mat. propast. izlučivanje dejektorij (lat. 2. med. deka. muž) bot. deka. st. v. fr. decadere opadati. zvanje i položaj dekana... kovinu. sasto Dekameron 257 deklamatorika jala se u tome što je osuđenik bio oćelavljen Dekameron (tal. lumen svjetlo) fotometrijska mjera (10 lumena) dekalvacija (lat. izmet. npr. grč. s bakra ili kamena na drvo itd. dekanat (lat. is-pražnjavanje stolice. udaljavanje s položaja ili posjeda. gramma) težina (ili: uteg) od 10 grama dekakord (grč. Lessing. osobito ne priznaje božansko otkrivenje. žena Heraklova. 3. hm i dr. pogoršavanje. usporedi: teizam Dejanira mit. brojni sustav koji ima za osnovu broj 10. dekalog (grč.) dekadika (grč. sin Prijama i Hekube.. nehotice uzrokovala smrt svoga muža poslavši mu košulju namočenu u Nesovu krv dejekcija (lat. Dečke) 1. v. kožu. do dekadi). litar) mjera od 10 litara dekalkirati (fr. metron) mjera za dužinu od 10 metara dekan (lat. raspad. ubio ga Menelaj deka (grč. brat Hektorov i Parisov. nakon Parisove smrti muž Helenin. tal. prenijeti crtež na proziran papir dekalkomanija (lat. dekados desetina) desetorica. deka deset) 2. u kalendaru Francuske revolucije: tjedan od deset dana (od primidi. razdoblje od deset godina. lat. tijelo koje ima deset kutova dekagrad (grč. dekabr) mladi ruski plemići — časnici koji su 26. Decamerone. v. podigli u Petrogradu ustanak protiv apsolutizma dekada (grč.kva čuda niti bilo kakav Božji utjecaj na tijek svijeta. decalvatio) oćelavlja-vanje. porculan. dekados desetina) mat. odmah poslije biskupa (kod rimokatolika i protestanata). 4. dekas. prosinca 1825. danas: osoba na čelu nekog fakulteta. décalquer) prenositi otiske. decalo) trg. u rimskom logoru: starješina šatora u kojem je bilo 10 vojnika. deiectorium) med. deka deset. hermafroditne biljke s deset slobodnih prašničkih končića. lit. delectio) prav. st. gunj dekabristi (rus. jedna od sramotnih kazni u srednjem vijeku. gradus stupanj) deset stupnjeva kao jedinica mjere za kutove (četrdeseti dio kružnice) dekagram (grč. grč. u Linnéovom sustavu deseta klasa . deka deset. Mendelsohn i dr. deka. aner Čovjek. deka. viši svećenik. hemera dan) Deset dana (naslov poznate zbirke novela tal. mat. npr. curenja itd. duodi itd. dekalogos) deset Božjih zapovijedi dekalumen (grč. Rousseau. decimalni sustav dekadenca (lat. za koju se borio s božanstvom rijeke Ahelo-ja.. Livijeva "Rimska povijest". sredstvo za otvaranje i reguliranje stolice Dejfob mit. mjera od deset grama deka (njem. deizam je igrao glavnu ulogu u filozofiji XVII. glavni predstavnici: Voltaire. metakromatipija dekalo (tal. izgubiti na težini zbog sušenja dekalitar (grč. decimalni sistem dekaedar (grč. decanatus) dekanstvo. cvjetovi s deset stupica ili usta plodnice dekagon (grč. bot. predsjednik fakultetskog vijeća. propadanje. decalcare ugaziti. de-calare) trg. decanus) 1. decadenza) opadanje. pravac u književnosti i umjetnosti postromantičkog razdoblja (19. strast) vještina da se slike u bojama (tiskane na posebnom papiru koji je prevučen jednim lako rastopljivim slojem) vlaženjem stražnje strane prenose na drvo. pjesnika Boccaccia) dekametar (grč. pokrivač. deka deset. mania pomama. broj deset. poliedar s deset površina dekaginičan (grč. gonia) geom. u Italiji: najstariji sluga u kući nekog kneza. kardinala itd. deka. deset komada. deka. desetni sustav. mjesto službovanja dekana dekandrija (grč. zbirka ili djelo od deset knjiga. deka.

nekog zakona preko za to ovlaštenih osoba ili tijela. de-charta. deka deset. fr. objaviti svoju odluku. u Parizu. declamatorium) vježbanje u deklamiranju. trg. klase. ili o umijeću lijepog govorenja deklamatorski 268 dekolirati deklamatorski (lat. udaljiti. prijava (ili: prijavljivanje) robe carinskim vlastima radi carinjenja (carinska deklaracija). zaruka.dekanija dekanat kao crkvena ustanova. npr. decantare. objavni. prvi put upotrijebljen 1822. dekatirati dekatlon (grč. declamator) umjetnik u govorenju (stihova). izjavni. luženjem i ribanjem) i tako je prirediti za galvanoplastiku dekapitacija (fr. declamatio) umijeće usmenog izlaganja. Decker) bojadisač u crtanom filmu. reda. area površina) mjera za zemljište od deset ara dekarbirirati (fr. stichos) lit. izjava o sadržaju poštanskih paketa (poštanska deklaracija). obezglavljenje dekapitirati (lat. décapitation) odsijecanje glave. declaratio) objava. poniziti deklinabilan (lat. décaper) očistiti površinu kovine (zagrijavanjem. vježbanje govorenja u školi. deka lat. declarare) objaviti. npr. declassis. knjiga koja sadrži pjesme za deklamiranje deklamatorika (lat. fr. građevina s deset stupova ili svodova dekatirati (fr. strofa od deset stihova dekastilon (grč. declamare) umjetnički i s puno izražajnosti govoriti neku pjesmu. deset stera dekastih (grč. Dekham) v. déclancher) otvoriti. caput glava. promjenjiv (po padežima). décapiter) odsjeći glavu. declamare) govornički. razreda. isključiti) iz nekog društvenog staleža. objavljivati. decarburar) v. neku tekućinu odvojiti od taloga koji se nalazi na dnu. govoriti govorničkim tonom. knjiga s pjesmama za deklamiranje deklamatorij (lat. décastère) deset kubičnih metara. declinabilis) gram. pretjerivanje u izražajnosti govorenja i u govorničkom tonu deklamator (lat. iskazni. ono što odgovara de-klamatorskom umijeću. prijaviti carinskim vlastima robu radi carinjenja deklasirati (lat. declamare) upute (ili: znanost) o lijepom izlaganju. koji ima deset slogova. v. deseteroboj deker (njem. razbistriti dekapirati (fr. osobno prijavljivanje poreznim vlastima visine i izvora imanja i prihoda itd. declarativus) koji ima karakter objavljivanja (ili: objašnjavanja). deklarativan (lat. deka. lagano otakanje i odvajanje bistre tekućine od taloga dekantirati (lat. skretljiv. teško razumljiv govornik. izjava. . carbo) osloboditi (ili: oslobađati) od ugljena ili ugljične kiseline. deka. fr. otočiti. u naziv za lakoatlet-sko natjecanje u deset disciplina. obezglaviti dekapod (grč. trg. izraziti se. deka deset. utvrđivati sadržaj pošiljki na osnovi karata dekasilabičan (grč. ocijediti. décatissage) postupak pri dekatiranju. izjašnjenje. décatir) obraditi sukno pomoću vodene pare da bi mu se dao blag i postojan sjaj i spriječilo kasnije skupljanje dekatisaža (fr. rječito. npr. izjavljivati. Mislim da ćeš poslati deklarirati (lat. syllabe slog) deseterosložan. dekarbirirati dekartirati (lat. ukloniti. fr. čitanju. de laser) brisati (ili: izbrisati. neprirodno. sjedište crkvenog kotara dekanski jezici (ind. pus stopa) mjera za dužinu od deset stopa dekar (grč. izjaviti. dekasilabičan stih deseterac dekaster (fr. dra-vidski jezici dekantacija (fr. pustiti deklaracija (lat. athlon natjecanje) šport. décanter) kem. kolorist deklamacija (lat. décantation) kem. govorenje s puno izražajnosti. izlaganje. majstor u izlaganju. deka. govorničkim i suviše vatrenim tonom govoriti o beznačajnim temama deklanširati (fr. umjetničko govorenje neke pjesme. stylos) arhit. carte) post. objavljivanje. deklarativna ili iskazna rečenica zavisna rečenica kojom se kazuje što se izriče glagolom glavne rečenice. dekar-bonizirati dekarbonizirati (lat. kuhanjem u sodi. teško razumljivo deklamirati (lat.

koji je izgubio draž dekolorirati (lat. pren. otpis. uklanjanje radioaktivne zatrovanosti s ljudi. sve dekoracije neke pozornice dekoracija (lat. declinare skretati. lijek koji je sastavljen od više različitih lijekova. izgubiti boju. décolleter) načiniti izrez na haljini oko vrata i na leđima. struganjem gornjeg zatrovanog sloja itd. razgolićen. instrument za promatranje i bilježenje deklinacije dekokcija (lat. declinare skretati) fiz. grč. bezbojnost dekolorimetar (lat. de uklanjanje. odličje. decollare) odsjeći (ili: odrubiti) glavu. prav. skretljivost. zamjenice i brojeve). decoctor) onaj koji pre-kuhava. kem. decoloratio) gubljenje boje. grč. odvojiti. osoba koja je svoju imovinu prenijela na drugog da bi time oštetila svoje vjerovnike. osobito ženskim. ukuhavanje.. namještanje pozornice pomoću kulisa. contaminare okaljati) voj. fiz. pozadine i dr. kaz. mijenjati po padežima (imenice. prijenos nekih poslova sa središnjih organa vlasti na niže upravne organe. odbiti od duga ili računa. metron. fr. decombinare) rastaviti. ures. ukras u boji. truljenje dekompozit (lat. koji je izgubio boju. sprava za mjerenje magnetne dekli-nacije deklinirati (lat. osobito u keramici. prestanak rada ili djelovanja nekog organa i si. odbija. declinabilitas) gram. uzlijetanje. v. declinare skretati) koji odstupa. décolleter) izrez na haljinama. décompte) trg. instrument za automatsko bilježenje deklinacije zvijezda mikrometrom deklinometar (lat. usp. izgubiti draž dekolte (fr. uzajamni. padežna promjena. odstupati. ljepota. decompensatio) med. također: slabljenje. grč. otpisati dekor (lat. odstupanja deklinacija (lat. izbljeđivanje. vrat. decompositio) rastavljanje (ili: otapanje) nekog tijela na njegove sastojke. kombinirati dekompenzacija (lat. razgoli-ćenost dekoltiran (fr. rada srčanog mišića) dekompozicija (lat. astr. astr.). declinare skretati) gram. deklinatorij deklinatoran (lat. prokuhavanje dekoktor (lat. završavanje uzlijetanja zrakoplova. decompositum) tijelo koje je rastavljeno na svoje sastojke. promjenjivost. popuštanje neke bolesti deklinator (lat. décolleté) s izrezom na haljini. decollatio) odsijecanje (ili: odrubljivanje) glave dekolaža (fr. dekolte dekoltirati (fr. oduzeti boju. ramena. počasni znak . decoloratus) izblije-đen. ukuhava. declinatio) gram. tako da se vide grudi. declinare skretati. decolorare) izblijedi-ti. rasipnik dekolacija (lat. décompter) trg. ures. prav. skreće. razgolititi dekombinirati (lat. skretati. izbljedivanja određenih tvari dekoloriran (lat. polijetanje. kaz. grafo pišem) astr. polazak zrakoplova dekolirati (lat.) 1. gram. zakazivanje. nesabranosti dekont (fr. (npr. decoratio) ukrašavanje nekog predmeta. orden. decolorare izblije-diti. ukras. decoctio) iskuhavanje. kontrolni račun. v. savijati. pridjeve. koji osporava deklinatorij (lat. stanje rastresenosti. ekvatora. sastavne dijelove. sposobnost skretanja. otkinuti vrat retorte zapaljenim sumpornim koncem ili usijanom žicom dekoloracija 259 dekrement dekoloracija (lat. ne priznavati. životinja i predmeta (pomoću vode i kemijskih sredstava. med. instrument za mjerenje magnetne deklinacije. metron mjera) fiz. kićenje. odbijati deklinograf (lat. pren. stavljanje stilskog pokućstva itd. oduzimanje boje.sposoban za skretanje deklinabilitet (lat.) naprava za određivanje sposobnosti gubljenja boje. 2. raspadanje. riječ sastavljena od više riječi dekoncentracija (lat. gol. odstupanje (ili: skretanje) magnetne igle od zemljopisnog podnevnika (ili: meridijana) nekog mjesta. declinare skretati) fiz. odvajanje zrakoplova od zemlje. okomita udaljenost nebeskog tijela od nebeskog po-lutnika. sastavne dijelove. décor) ukras. kojem je oduzeta boja. zatajivanje. kićenje neke prostorije (vješanje tepiha ili goblena po zidovima. pren. iščašenje. décor. med. odbitak od duga ili računa.) dekontirati (fr. ostatak dekontaminacija (lat. décollage odljepljivanje) zrak.

umjesto na lijevoj. iznos izgubljen postupnim dekrepitacija delatoran smanjivanjem. opadanjem. dexios desni. decutere. ukrasni. za razliku od legista. riješiti. grafo) pisanje s lijeve strane na desnu deksiografski (grč. dextralis) desni. potkopati nekome kredit. lac mlijeko = odbijanje djeteta (od majčinog mlijeka) delat (lat. koji služi za ukrašavanje. delatio) potkazivanje. v. supr. uresan. odbitak od računa za neku robu. smanjiti račun za određen postotak zbog slabe mjere ili loše kakvoće robe dekurzus (lat. de-eorto) trg.dekorativan (lat. décourter) trg. imati na sebi orden dekort (lat. kar-dia srce) med. osobito zbog slabe mjere ili loše kakvoće. grož-dani Šećer. izdati naredbu dekretisti (lat. kazališni slikar dekorirati (lat. pucanje (zbog zagrijavanja) kristala koji imaju u sebi mehanički zatvorenu vodu. naredba vlasti. decretorius) odlučujući. décréditer) lišiti povjerenja. zaključiti. dekstroza dekstroza (lat. rov. usp. tal. slabljenje bolesti dekusorij (lat. naprava za pritiskivanje moždane opne pri bušenju lubanje delacija (lat. za sekularizacije koje su toga dana već stupile na snagu deksiografija (grč. decursus) tijek. oduzeti nekome hrabrost ili volju za nešto. zaležano mjesto na bolesnikovom tijelu. decretum) odluka. obeshrabrivati. povjerenje. odrediti. decurio) zapovjednik de-kurije (u vojsci starih Rimljana) dekurt (fr. zale-žaj. in-krement dekrepitacija (lat. siječnja 1624. koji služi samo za ukras (suprotno konstruktivan). decretales) mn. arhit. učitelja i pisaca rimskog prava dekretoran (lat. u srednjem vijeku: učitelji i pisci kanonskog prava. prid. decretare) odlučiti. suze u očima delaktacija (lat. uobičajeni odbitak zbog toga što se odmah plaća u gotovom dekoviljski kolosijek kolosijek u kojem su tračnice razmaknute 0. trgove i dr. pozivanje nekoga da primi nasljedstvo delakrimacija (lat. dekort dekurtirati (fr. papinske odluke ili naredbe i razne zbirke takvih odluka. ukrašavati. osobito: odluke koje je izdao Grgur IX. glikoza dekubitus (lat. uresni. urešavati.65 m (naziv po imenu izumitelja: Décau-ville) dekreditirati (fr. način (ili: položaj) ležanja. nalazi na desnoj strani dekstralan (lat. uresiti. koji resi. tvar koja se dobije kad se škrob grije na 160°C. decrescere) mn. decernere. decrementum) gubljenje. naziv od svojstva okretanja polarizacijske ravnine nadesno. pucanje. v. decubitus) med. de. kuhinjska sol. decuria) klasa. koji teži samo za vanjskim djelovanjem boja. uplašiti. i koje kao kanonski zakonik predstavljaju drugi dio crkvenog prava (Corpus juris cano-nici) dekretirati (lat. ulice. puckaranje dekret (lat. dekstrin) kem. zaklon. décorateur) onaj koji ukrašava prostorije. odlikovati ordenom. desetina (u vojsci starih Rimljana) dekurion (lat. delatus) prav. skratiti. prelaženje imovine u nasljedstvo zbog nečije smrti ili po posljednjoj volji. koji je s desne strane dekstrin (lat. grafo) pisano slijeva nadesno deksiokardija (grč. dexter desni) kem. de-court) trg. dexios desni. dexter desni. optuženik delatio hereditatis čit. decussorium) med. slik. décourager) obeshrabriti. smanjiti. bez udubljivanja u formu i značaj dekorator (fr. de. suzenje. lacrima suza) med. sudsko prenošenje nasljedstva na najbližeg rođaka . odbiti. Deckung) voj. decorare) ukrasiti. npr. ugled.. dekretoran dan (dies decretorius) bio je (u Vestfalskom miru) 1. narediti. neke bolesti. prav. svaka viša naredba uopće dekretali (lat. otapa se u vodi i tom se otopinom može lijepiti kao gumom. naki-titi. taloženje sokova na nekom mjestu dekung (njem. de-curtus. ležanje. uljepšati. dexios desni. koji krasi. delacio here-ditatis (lat. npr. čast dekrement (lat. neprirodna pojava u gradi ljudskog tijela kad se srce. koji ima prirodu ukrasa (ili: uresa). dekuražiran dekurija (lat. decurrere. rov dekuražirati (fr. biti dekoriran dobiti orden. decorativus) ukrasan. prštanje. rješenje. decrepitatio) kem.) prav.

previjanje rane delikatan (lat. v. topiti se . delectum) biranje. deligatio) med.) potkazivanje. vjerovnik koji je upućen na neku treću osobu radi traženja nekog duga delegirati (lat. delfis. prav. délicatesse) kao moralna osobina: nježnost. Iju-bak. ukusan. delegare) odrediti. "amerikan-ka" (naziv po američkom zem. prenijeti na koga (pravo. neugodan (npr. de-leterion otrov) med.) prav. umilan. delfinos dupin) plivač koji pliva delfin-stilom delibacija (lat. previjanje deligatura (lat. koji treba pažljivo raditi. položaj) delikatesa (fr. opunomoćiti. dele-nire ublažiti) mn. osjetljiv. bal) otrovni ili opojni med koji pčele skupljaju s biljke Daphne pontica na Crnom moru deliberacija (lat. izbaci! deleatur (lat. deleatur) neka se briše. ovlastiti. zavoj. delegatus) izaslanik delegatar (lat. zavijanje rane. odlučno delicatamente čit. bajan deligacija (lat. prav. delinquere. delibatio) smanjivanje. izabrati. deliquescere) topiti se {ili: rastapati se. rastopljiv delikvescirati {lat. dupin. kojoj se pripisuje odanost ljudima i ljubav prema glazbi. deliquescenti a) topljenje. delictum) prav. vijećanje délibérante Roma Saguntum periit lat. prijestup. delegans) izdavatelj naredbe (ili: naloga). delinkvent delikvescencija {lat.) med. ocrnjivanje delavara vrst grožđa. delicatamente deliciozan (lat. dogovaranje. pretvarati se u tekućinu) upijanjem vlage iz zraka: gubiti se. pažljivost. izdajnički.) Kartaga koju treba razoriti delenimenti (lat. kićedelikt 262 delta-metal nost.) glaz. svojstvo pretvaranja u tekućinu na zraku delikvescentan {lat. nametanje prisege delator (lat. neka se izbaci (slovo ili riječi.delatio iuramenti čit. razorio — dok su Rimljani odlučivali hoće li mu se suprotstaviti deliberativan (lat. pliskavica delfinij (grč. delicatus) nježan.) delekcija (lat. iza-slati. tvar koja truje i uništava život. otrovna tvar Delfi (grč. delegatio) izaslanstvo. delphinus) morska životinja. klevetnički delatura 261 delikatesa delatura (lat. delacio jura-menti (lat. fin. kao predmet za uživanje: poslastica. delenimentum. istup protiv zakona. med. dehberatio) savjetovanje. delatum) pot-kazivački. sladak. Sagunt je propao (rečenica se odnosi na grčki grad Sagunt u današnjoj Španjolskoj koji je Hanibal 219. e. ukusan. zavijanje. ustupanje potraživanja nekog duga ili nalog za plaćanje jednog dužnika na neku drugu osobu s njezinim pristankom delegant (lat. pažljiv. mio. laskave riječi deleterij (grč. osjetljivost.) glaz. smisao za lijepo. zločin delikvent {lat. delibatio hereditatis čit. delicato delicato čit. tzv. veoma obziran. razmišljanje. dele) briši. dok je Rim vijećao.) potkazivač. delenda Kar-tago (lat. prikraćivanje. osobito ukusno jelo delikt (lat. delegatarius) trg. pr. deli. dug itd. sredstva za ublažavanje (ili: uminjavanje. težak. delikatamente (tal. klevetanje. mio. potajni tužitelj delatoran (lat. izbor delenda Carthago čit. deleomai uništavam. delikato (tal. delibacio hereditatis (lat. osobito u korekturi) delegacija (lat. n. delinquere) v. dužnik koji svome zajmodavcu ustupa potraživanje nekog duga kod neke treće osobe delegat (lat. nježno. deliberativus) koji savjetuje. Delfinion Apolonov hram) sudište u staroj Ateni (pored Apolo-nova hrama) koje je sudilo za ubojstva što su ih počinitelji prikazivah kao opravdana delfmist (grč. delere uništiti. Delfi delfin (lat. trg. umirivanje). Delfoi) glasovito Apolonovo proročiŠte u Fokidi (u podnožju Par-nasa) delfijsko proročište v. s nježnošću. deliquescens) topljiv. u umjetnosti: profinjen ukus.) smanjivanje nasljedstva delibal (tur. déferre. deligere odabrati. savjetodavni deliberato (tal. obzirnost.) glaz. deliciosus) divan. slična kitu. imenu Delaware) dele (lat.

v.) nesvjestica delimitacija (lat. 40% cink. obilježavati ili postavljati granicu delineacija (lat. nagrada koju posrednik prima za svoje jamstvo. izdavanje delivrezon (fr. delcredere) trg. d. istjerati iz stana. delirans) onaj koji bunca. eidos oblik) geom. de uklanjanje. omeđivanje. radioaktivne zrake koje se uvijek pojavljuju zajedno s alfa-zrakama ako beta-zrake imaju veoma malu brzinu deltaplan (grč. npr. predati. zlikovac. luđak. de. de-linkventica prijestupnica deliracija (lat. obilježavanje ili postavljanje granice delimitirati (lat. de. izbaviti: trg. délivrance) oslobođenje. nekom dramskom djelu) osobina mjesta u kojem se radnja prvobitno zbiva i prilagođivanje novom mjestu radnje deložiranje (fr. prijestupnik. potiskivanje neprijatelja. deliquium animi čit. delta) 1. četvorokut simetričan u odnosu prema jednoj dijagonali. poslati. zanositi se delirium tremens čit. isporuka.) med. delinquere. deltoeises) u obliku delte. delti sličan mišić gornjeg dijela ruke deluvij (de-.) vrsta letjelice. demos. delta. agein) koji zavodi lažnim obećanjima v. četvrto slovo grčkog alfabeta. proizvodi od raspadanja stijena koji se ispiranjem prenose s viših brdskih položaja i talože na padinama i u podnožju demagog (grč. ušće rijeke koje se grana u više rukava (u obliku grč. vlasti demagogizam (grč. pojavljuje se s nemirom i drhtanjem udova. ispo-ruČivanje. isporučiti. buncanje zbog bolesnih duševnih predodžbi koje nastaju kao posljedica određene prenadraženosti mozga i moždane opne. slova delta) 3. biti lud. "zmaj" u obliku grčkog slova delta deltoid (grč. pokret. delkredere delokalizacija (lat. rječitošću itd. d. limitis granica) graničenje. u staroj Grčkoj tako su zvali ljude koji su svojim ugledom. otapanjem na zraku. te s dijagonalama koje se okomito sijeku deltoidan (grč. limes. brodske vijke. skicirati delinkvent (lat. delineare) crtati. delinquens) optuženi. danas se upotrebljava u prijekornom smislu za onoga koji zavođenjem naroda dolazi do vlasti demagogija (grč. potisnuti neprijatelja s njegovog položaja. lo-cus mjesto) oduzimanje (npr. per delikvijum (lat. izdati robu delkredere (tal. skica delineavit (lat. vršili velik utjecaj na narodne skupštine. demos. per deliquium čit. 2. sustav i metode kojima se služe demagozi da bi došli do svog cilja. med. demagogos) vođa naroda. trokutni deltoideus (grč. delta. delirium) med. delivraison) trg. ograničiti. tj. s položaja. delirij delirant {lat. deložman deložirati (fr. odlazak. izdavanje robe delivrirati (fr. predaja. déloger) izbaciti. deliquescere) topljenje {ili: rastapanje) na zraku. strojne dijelove i oruđa delta-zrake 263 demencija delta-zrake fiz. istjerivanje s nekog položaja ili iz stana. D. delirijum tre-mens (lat. odseliti se delta (grč. agein) mišljenje i način rada demagoga demagoški (grč. završava najčešće smrću delitescencija (lat. trg. jamstvo posrednika (ili: agenta) da će roba koju je on prodao na kredit biti plaćena u određenom roku delkredere-provizija trg. glazbeni instrument starih Grka i Rimljana u obliku slova delta delta-metal zlatu slična slitina (56% bakar. limes. bjesnjeti.delikvij (lat. ograničavanje. délogement) izlazak. delineatio) crtanje. zapravo: zavođenje naroda. demy) vrsta papira malog formata . deliracija delirirati (lat. delitescere) med. 1% željezo. nacrt. 1% olovo) za okivanje brodova. bunilo. eidos oblik) med.) on je to crtao (na crtežima i bakrorezima) delineirati (lat. onaj koji boluje od delirija delirij (lat. voj. logora ili trupa. luere prati) geol. izaći. omeđiti. demagog demaj (engl. v. agein voditi. ludilo. omeđivati. demos narod. delirare) buncati. agein) vođenje naroda. alkoholno ludilo. délivrer) osloboditi. nastaje zbog prekomjernog uživanja alkoholnih pića. deliratio) med.) ili skraćeno: p. demos. da se na zraku otopi. limitis) graničiti. delikvijum animi {lat. iznenadno gubljenje (ili: naglo iščezavanje) bolesnih tvari delivrans (fr. predaja.

) preseljenje visokih ustanova iz glavnoga grada (metropole) u druga. pren. fr. rastaviti na dijelove demencija (lat. dementia) med. odu-hovljivanje demeblirati (fr. supr. slaboum-nik demeritirati (fr. pom. demirelief) poluispup-čena tvorevina. demi-parallele) voj. demegoria. paralytica čit. odricati. trupe u pokretu otkriti neprijatelju i time ih izložiti njegovoj topničkoj ili puščanoj paljbi dematerijalizacija (lat. 2. malo utvrđenje. onako kako jest. odreći. demersio) potapanje. obrtnik. zanatlija. ležarina (naplata za robu koja se ne podigne iz skladišta na vrijeme) demireljef (fr. ispraviti neistinu ili netočnost demarkacija (fr. de i materija) prijelaz u duhovno stanje. rastrgati. tj. umanjenica. demergere. démériter) skriviti. razoružati. dementia praecox čit. narod. ne držati) vojsku i porušiti vojne objekte u nekom mjestu. osobito: raspustiti (ili: znatno smanjiti. čistiti. razvesti. de mephitis kužno isparenje. otkriti. demi-coton) Čvrsta polu-pamučna tkanina demilitarizacija (lat. umjetnik. npr. (isp. démurrage) zakasnina. poduzeti korake demaskirati (fr. uvesti (ili: uvoditi) civilnu upravu umjesto vojne uprave. poricati. militaris) voj. graditelj svijeta. gubitak značajki tjelesnosti. ime boga tvorca kod grčkog filozofa Platona.demanti (fr. prikazati u pravoj boji. osobito radi utvrđivanja prije spornih granica. demembrare) raskomadati. sužava. smanjivanje na najpotrebniju mjeru vojske i uklanjanje vojnih objekata u nekom mjestu. demens) luđak. poricanje. razoružavati. kuća — kućica deminutivan (lat. skraćuje demiparalela (fr. određivanje mjesta na kojem se nalazi brod na pučini demarkacijska linija granična linija. voj. autor. polureljefna tvorevina demirug (grč. poluutvrđenje demikoton (fr. prozračiti. obilježavanje granične linije. kod gangrene: crta na kojoj se ona zaustavlja demarkacijske trupe pogranične trupe. poreći. utjecanje na narod govorom demembrirati {lat. démasquer) skinuti obrazinu (ili: masku). ludilo. militarizirati deminutiv (lat. démentir) opovrgnuti. povući graničnu liniju demarš (fr. ogriješiti se o nešto demeritni dom u Katoličkoj crkvi: zavod za preodgoj i kažnjavanje svećenika koji nešto skrive demerzija (lat. raskrinkati. tvorac.) mladenačko ludilo. govor pred narodom. de-. dementia. razvojačenje. raspuštanje. demencija prekoks (lat. iznijeti) pokućstvo demefitizirati (lat. razgolititi. démarquer) ograničiti. razotkriti. iznositi. agoreyo govorim) javni govor. nekom području ili državi. očistiti od štetnih isparavanja demegorija (grč. demos zemlja. uvođenje civilne umjesto vojne uprave. razoružavanje. med. diminutivum) gram. demencija senilis (lat. demi-bastillon) voj. zgriješiti. polurov demiraža (fr. zataškavati demibastion (fr. démarche) korak.) progresivna luđačka paraliza. graničari demarkacijski kordon granični lanac demarkirati (njem. Marke. démeubler) ukloniti (ili: uklanjati. umanjuje. obilježiti granicu. postupak.-grč. u narodnoj skupštini. fr. učiniti demarš poduzeti potrebne mjere. riba — ribica. razgolićavati. manja mjesta demfati (njem dâmpfen) prigušivati. suprotno: militarizacija demilitarizirati (lat. nekom području ili državi.) ludilo koje dolazi s godinama kao posljedica starosti démens (lat. démenti) opovrgavanje. uronjavanje demetropolizacija (lat. svijet. de-. ergon djelo) 1. demencija paralitika (lat. militaris) voj. ispravljanje neke neistine ili netočnosti demantirati (fr. umanjena riječ. demos narod. diminitivus) koji smanjuje. de-mentia senilis čit. dé-méphitiser) provje-triti. démarquer) ograničavanje. omeđivanje. zajednički naziv za duševne démens 264 demo bolesti koje počinju za vrijeme puberteta ili odmah nakon njega. .

. upropaštavanje. svesti vojsku u mirnodopsko stanje démodé (fr. čovjek slobodoljubivih. i izjednačavali ga sa židovskim Bogom demivolt (fr. demolitio) v. otpustiti demitur (fr. n. jahanje u polukrugu demižon (engl. pr. bilo preko izabranih predstavnika {reprezentativna. dimittere. krateo moćan sam. demo. demo-geron) mn. klonulost. 4. u običnom govoru: slobodoljubivost demokratizirati (grč. sustav utvrđivanja po kojem se objekti.. razoružati. krateo vladam) v. demoliranje demolicijski sistem fort. utemeljitelj atomi stike demokršćanin (grč. e. demiurgos) fil. đe-mokratia) vladavina naroda. opletena boca od nekoliko litara demo. prijelazan demisija (lat. tvorac svijeta. krateo vladam) uvesti ili sprovoditi mjere koje oslobađaju sve ljude i daju ravnopravnost bez obzira na imovinsko stanje. grafia) opisivanje naroda. uc. državno uređenje u kojem. znanost o narodu i državi na osnovi statistike. demos narod. polu-okret (nalijevo ili nadesno) demiurg (grč. položaj i školovanost). starješine po starosti i dostojanstvu. u "polusezoni". demijohn. gnostičari su tako nazivali tvorca materijalnog svijeta. razoružavanje vojske. demos. fi-los prijatelj. uništavanje. 3. doksa mišljenje. ovako Platon naziva Boga kao tvorca svega. podrijetlo iU'. bolestan strah od većih skupova ljudi demogeronti (grč. krateo vh'dam) naziv za politiku "vladavine prijatelja naroda" demofobija (grč. pripadnik staroatenskog trećeg staleža. demos narod) predmetak u složenicama sa značenjem: narod. vladam) pristaša i zastupnik demokratskog uređenja države i odnosa u zajednici uopće. vlast. senatori u današnjoj Grčkoj demografija (grč. vraćanje vojske u mirnodopsko stanje demobilizirati (fr. démobiliser) voj. fobe-omai bojim se) med. tj.. zahvaliti se na službi ili zvanju.. fr. démolir) rušenje. narodna vlast. demolicija . démobilisation) voj. saison godišnje doba) prikladan za nošenje u proljeće i jesen. demissio) utućenost. npr. staromodan Demodok (grč. demos. narodni demobilizacij a 265 demonetizirati demobilizacija (fr. demi-john. demi polu-. od perz. pripadnik stranke koja u svom programu naglašava kršćansku notu demolicija (lat. znanost o stanovništvu demokracija (grč. slijepi pjevač na dvoru kralja Alkinoja (pred Odise-jem pjeva o Trojanskom ratu) demodoksologija (grč. različitih veličina (do 60 1) demižon (engl. demos. Da-maghani grad u kojem je bila razvijena staklarska industrija) pletenka. po naučavanju o trima vlastima. demokracija. dame-jeanne) opletena staklena boca za vino. logos govor) proučavanje javnog mnijenja na temelju anketnog ispitivanja demofilokracija (grč. najvišu vlast. demo. zakonodavnu i izvršnu. ostavka demisionar (fr.) izvan mode. imanja. krateo vladam. viši Činovnik u nekim starogrčkim polisima demisezonski (fr. službenik u ostavci demisionirati (lat. vrši cijeli narod (bez obzira na imovinu.rukotvorac. znanost Demokrit starogrčki filozof iz Abdere (460—370. bilo u obliku neposredne demokracije kad o državnim poslovima odlučuje skupština cijelog naroda (kao u staroj Ateni). mogu odmah razoriti minama demoliranje (fr.). démissionner) dati ostavku. položaj.(grč. kratos vladavina. demivolte) jah.prefiks sa značenjem: odnos prema narodu. démissionnaire) primatelj ustupljenih dobara. demitour) polukrug.) mit. ocat itd. fr. za razliku od najvišeg Boga. širokih pogleda demokratizam (grč.ni-ti nešto pristupačnim sredst^im« i shvaćanjima širokih narodnih sI-S — va. demo.prefiks sa značenjem: o'lnc? prema narodu. demos narod) pripadnik stranke kršćanskih demokrata (Democrazia cristiana) u poslijeratnoj Italiji. demos. kad ih neprijatelj zauzme.— predstavnička — demokracija) demokrat (grč.

de. lišiti vojsku hrabrosti i vjere u pobjedu. obožavanje vraga i klanjanje (ili: služenje) vragu demonologija (grč. demontirna baterija voj. upropastiti nekoga. slobodno. pokazivati raspoloženje demontaža (fr. svog raspoloženja. daimon) vjerovanje u duhove i natprirodna bića uopće demonolatrija (grč. pokazivač. tumačiti. med. demotikos) koji pripada narodu. Demosthenes) najslavniji starogrčki govornik u Ateni (384—322). očigledno prikazivanje. baterija koja frontalnom paljbom uništava neprijateljske topove demoralizacija (fr. musca muha) organizirano uništavanje muha kemijskim sredstavima denacifikacija 267 denivelacija denacifikacija (fr. onaj koji javno iskazuje svoje mišljenje ili raspoloženje demonstrativ (lat. osobito eksperimentiranje u prirodnim znanostima. de uklanjanje. demonstrativum) gram. ludilo = vjerovanje da je u nekoga ušao vrag i da je zbog toga poludio. fr. sotonski. demonstrare) pokazivati. voj. demonstrans) tumač. u demokratskoj Ateni: općina. demonstratio) dokaz. učiniti neupotrebljivim (ili: nesposobnim) za obranu. natio narod. demoralizirati demoralizirati (fr.demolirati (lat.prefiks sa značenjem: odnos prema narodu. onaj koji tumači. demo. tobožnji napad kako bi se izazvao neprijatelj da otkrije svoju snagu.) dokazivač. pokvarenost morala (ili: naravi). prividan. facere raditi) nastojanje i poduzimanje mjera pobjedničkih savezničkih sila po svršetku Drugog svjetskog rata da u Njemačkoj uklone sve tragove Hitlerove anti demokratske i nehumane nacionalsocijalističke vladavine denacionaliziranje (fr. uništiti. démoraliser) učiniti razvratnim. lat. izlagati. v. demonstracija demonstrator (lat. demontirati demontirati (fr. oboriti s konja. otuda: demostenska rječitost izvanredna. gubljenje hrabrosti. objaš-njavač demonstrirati (lat. duh. manteia proricanje) vračanje pomoću demona koji se nalazi u onome koji vraća demonomelankolija (grč. daimon. mageia) gatanje (ili: vračanje) pomoću duhova demonomanija (grč. demonstrativno (lat. daimon. daimon. uvjerljiva i silna rječitost demotičan (grč. očigledno. upropastiti. démoralisation) kvarenje. onesposobljavanje za uporabu. moneta. naklonjen narodu demulcencije (lat. daimon) natprirodno biće. sko-peo gledam) proučavanje javnog mišljenja. narodni. taj i dr. ili da mu se odvrati pozornost od neke druge operacije demonstrant (lat. razvratnost. vjerovanje u sablasti demonomantija (grč. bilo da bi se prekovao demonetizirati (lat. odsjek jedne file demoskopija (grč. logia) znanost o narodu i njegovom duhovnom životu demon (grč. demoliran demologija (grč. dokazivati. daimon. onaj. ovaj. porušiti. prid. lišiti nekoga osjećaja vlastite vrijednosti. utjerati joj strah demos (grč. lat. javno iskazivanje. dokazivanje. demodoksologija Demosten (grč. v. sotona. zla sudbina demonetizacija (fr. akcija. melancholia) ludilo čovjeka koji vjeruje da su u njega ušli zli duhovi demonski (grč. démonétiser. démonter) rastaviti stroj na njegove sastavne dijelove. živo. bilo da bi se sasvim izbacio iz optjecaja. demonima demonomagija (grč. mania pomama. odnarođivanje . malodušnost. sredstva (ili: lijekovi) za umirivanje bolova demuskacija (lat. lišiti morala. latreia obožavanje) poštovanje duhova. démonétiser) bank. démolir) rušiti. anketiranje širokih slojeva pučanstva. usp. jednoj vrsti novca ukidemonizam 266 demuskacija nuti vrijednost i time je povuci iz optjecaja demonizam (grč. demoliri. fr. natprirodan demonstracija (lat. npr. pojedinca ili mase.i moneta novac) bank. daimonios) vražji. daimon. daimon. démontage) rastavljanje na sastavne dijelove. otvoreno. oštetiti neku spravu. voj. usp. voj. demos) narod. izrazito. osobito zao duh. de. logia) naučavanje o duhovima. rasplitanje. povlačenje novca iz optjecaja. izlagač. pokvariti. demulcentia) mn. izlagač. dénationalisa-tion) odnarodenje. demos. pokazna zamjenica. most itd. demonstrare) javno. narediti da se sjaše. prikazivač.

denegatio audientiae čit. dendron drvo) u obliku drveta. uskraćivati denga (ar. metron) vještina mjerenja drveća. dentifritium) sredstvo (ili: prašak) za Čišćenje zuba . riječ izvedena od nomina (imenica. dendrometar denegacija (lat. dandy) kicoštvo. grč. odroditi. kao drvo dendro. okamenjene biljke i okamenjeno drveće dendrolog (grč. denegacio debiti konjugalis (lat. denegacio audijencije (lat. giz-delinstvo. odbijati. promijeniti prirodu neke stvari. izopačiti. usp.) stari rimski srebrni novac koji je najprije sadržavao 10. kao i za određivanje njegovog volumena dendrometrija (grč. državi itd. dentitio) med. npr. logia) poznavanje drveća. fr. dendrogra-fički dendroidan (grč. dens zub. lišiti nekoga bitnih osobina naroda kome taj pripada. u vezi s tim. dendron. zamjenica. dati podatke dentagra (lat. obilježiti. objavljivanje denominativ (lat. prijava. dendron. tj. de uklanjanje i nobilis plemenit) izgubiti svojstva plemića. grč. de uklanjanje. denominare) nazvati.) prav. mjera za svilu i zlato denatalitet (lat. Nicot) oduzeti duhanu nikotin i time ga učiniti manje štetnim za zdravlje denivelacija (fr. metron) instrument za mjerenje visine i jačine drveća. uzrokovanje ne-ravnosti. dénaturalisation) otpuštanje iz podaništva. tj.) med. imenovati denonsirati (fr. znanost o drveću (uzgoju i praktičnoj uporabi) dendrometar (grč. znanost koja određuje količinu drvne mase. agra plijen) zubobolja dentali (lat. prid.) prav. t) dentalni (lat. pridjeva i brojeva). grafia) opisivanje drveta. prid. dendron. natalis koji se tiče rađanja) opadanje broja rađanja (u nekom narodu. postati pripadnik građanskog staleža denominacija (lat. namirnicama (npr. onaj koji proučava drveće. pent postalo je u hrvatskom jeziku pet) dendizam (engl. dendron drvo) prvi dio slo-ženice sa značenjem: drvo. odbijanje. dendron. oni kod kojih vrh jezika pri izgovaranju dodiruje zube u gornjoj čeljusti (d. dentalis) zubni dentarpag (lat. davanje podataka denotirati (lat. nicanje zuba kod djece dentifricij (lat. trg.denacionalizirati (lat. dentritičan dendroliti (grč. otkazati denotacija (lat. dendron. vertikalno pomicanje denobilitirati se 268 departman denobilitirati se (lat. denegare) odlučno poricati. logos) poznavatelj drveća. zubni glasovi. lik) v. eidos oblik. lithos kamen) mn.(grč. denominativum) gram. arpazo zgrabim. javlja se povremeno u toplim krajevima (samo ljeti) kao iznenadan napadaj groznice denikotinizirati (lat. dentales) gram. udio nekog trgovca u nekom brodu ili njegovom teretu. vrlo zarazna bolest. de-. instrument za vađenje zuba denticija (lat. denomi-nativan denominirati (lat. dénivellation) spuštanje razine (nivoa). dénaturer) izmijeniti svoju prirodu. kasnije 16 asa ili 4 sestercija denaro (tal. prirasta te starosti pojedinih stabala i čitavih šuma. de-. denotare) naznačiti. na-sus nos) gubljenje nosnog izgovora kod nekih samoglasnika (npr. natio narod. denegatio) odlučno poricanje (pred sudom). obilježavanje. denotatio) označavanje. veslati od veslo. min.) bakreni novac različite vrijednosti u bivšim pokrajinama sjeverne i srednje Italije. uskraćivanje. veza s drvetom dendrografija (grč. dénationaliser) oduzeti narodni karakter. njegov uzgoj i praktičnu primjenu dendrologija (grč. denegatio debiti coniugalis Čit. ščepam) med. neizvršavanje bračne dužnosti denegirati (lat. špiritu) dodavati različite tvari koje ga Čine neprikladnim za uživanje denazalizacija (lat.) i. pomodarstvo dendritičan (grč. odnaroditi denar(ius) (lat. dens zub. gubljenje građanskog ili zavičajnog prava denaturirati (fr. sta-rosl. dénoncer) obavijestiti. fr. dendron. sličan drvetu. smanjivanje broja stanovništva denaturalizacija (fr. denominatio) imenovanje. uskraćivanje saslušanja. dendron.

ukrasi na svodovima i stupovima u obliku zuba dentin (lat. pauper siromah) osiromašiti. sredstvo za skidanje kose i dlaka depilirati (lat. glavna masa od koje se sastoji zub dentiskalpij (lat. depilatorium) med. potiskivanje. oguliti. denudatio) otkrivanje. zgusnuće denzimetar (lat. side) deplantacija (lat. potkazivanje. département) podjela određenih poslova između djelatnika jednog kolegija. u farmaceutskoj tehnici: Što potpunije izdvajati jednu biljnu sup-stancu pomoću češćeg dolijevanja sredstva za otapanje (etera). deon. loše) postavljanje. 2. zguliti denuncijacija (lat. npr. okrug. djelokrug. dépêche) vijest dostavljena najhitnijim putem. denuntiator) v. grč. ar-hit. zubni liječnik. tužitelj denuncijat (lat. đe.) zubi. deon dužnost. otkloniti uzetost. grč. uništavati uši i gnjide dependencije (lat. promijeniti mjesto.u pangere pričvrstiti) hitno poslati ili otpremiti. denuntiatio) dostavljanje vlasti nekog kažnjivog djela. smijeniti nekoga s njegovog položaja. dis. paralvein klonuti) med. scalpere grepsti) sprava za čišćenje zuba dentist (lat. kad tvrdi daje već davno umro). brzojavi ti depilacija (lat. pren. vrsta areometra denzitet (lat. densus gust) zgušćiva-nje. volumen dijela broda pod vodom. zbijenost Deo gratias čit. Deo gracijas (lat. departitio) podjela departman (fr. obično se šalje najhitnijim putem po posebnim kuririma depeširati (fr. deplan-tare) presaditi. fil. pom. de uklanjanje. o etičkom ponašanju liječnika u svim odnosima i oblicima liječničke djelatnosti deontološki (grč. dependere) mn. planta biljka. ono što nekome pripada. lat. logia znanost) 1. de. soba. prav. optužiti denzacija (lat. lišiti kose. stanje u kojem se nalaze zubi denucijator (lat. naopako (ili: pogrešno. déplacement) premještanje. denticuli zubići) mn. lišiti nekoga imovine depistaža (fr. bežični brzojav. uopćavanje depeša (fr. de. denuntiare) dostaviti sudu. dens. nazvan još i moralnim dokazom. znanost o dužnostima (izraz potekao od engleskog filozofa Benthama). zubna kost. drveća) deplantirati (lat. rasađivanje (bilja. persona osoba) med. npr. denuntiatus) optuženi denuncirati (lat. pediculus uš) kir. naprava za mjerenje specifične težine i gustoće tekućine. službeno pismo. denudare) otkriti. odvajanje kostiju od mesa. metron) fiz. dipen-nare) trg. povući nalog depersonalizacija (lat. dens) zubni tehničar. zubni kirurg dentura (lat. déplacé) neumjesan. brzo dostaviti. per-tinencije depenirati (lat. denuncijant denudacija (lat. uništavanje ušiju i gnjida depedikulirati (lat. tj. logia znanost) teol. gubljenje osobnih karakteristika. račune u trgovačkoj bilježnici precrtati i time ih poništiti. v. dépistage) metodičko otkrivanje bolesti među stanovništvom (npr. zubalo. densus gust) gustoća. ukloniti sa svog mjesta. potkazati. ogoliti. volumen istisnine . koji se događa ili čini kad mu nije vrijeme deplasirati (fr. bolest pri kojoj čovjek izgubi svijest o vlastitoj osobnosti (ličnost) ili o svojoj okolini (npr. depilatio) opadanje kose. zajedničko djelovanje erozije i raspadanja zbog kojeg dolazi do snižavanja tla denudirati (lat. razgolićenje. odjeljak (stana) depauperacija 269 depolarizator depauperacija (lat. densus gust. rasaditi deplasiran (fr.) Bogu hvala (svršetak katoličke mise) deontologija (grč. deontos dužnost. deplantatio) presađivanje. dentis zub) zool. de. smatra da je potreba našeg uma pretpostaviti postojanje Boga kao osnove moralnog svijeta deparalizirati (lat. ministarstva vanjskih poslova svojim predstavnicima u inozemstvu. loš položaj. optužba denuncijant (lat. koji nije na svom mjestu. naučavanje o liječničkoj etici. smjenjivanje. dens zub. denuntians) dostavljač. déplacer) premjestiti. deontološki dokaz o postojanju Boga. pogrešno ili loše postavljen. tal.dentikuli (lat. geol. osirotiti depedikulacija (lat. brzojav. potkazivač. pri čemu nezasićena ili manje zasićena otopina potiskuje potpuno zasićenu otopinu deplasman (fr. skidanje dlaka depilatorij (lat. depilare) skinuti kosu (ili: dlake). dépêcher. zbijen. pediculus uš) kir. izliječiti od paralize departicija (lat. penna pero.

deport) u trgovini burzovnim papirima: razlika između sadašnjega i kasnijeg nižeg tečaja vrijednosnih papira (razlika između sadašnjega i kasnijeg višeg tečaja zove se report) deportacija (lat. grč. vojska koja služi za dopunu ostalih jedinica. sklonište: voj.. depopulari opustošiti. protjerivanje. ostaviti u banci potpis radi uspoređivanja depopulacija (lat. izgnan. polos) fiz. déposter) voj. glatkoću depolitizacija (lat. = arhiv . kemijska tvar (sup-stanca) koja sprječava slabljenje galvanskih elemenata zbog polarizacije dpolarizirati 270 deprefìksacij a depolarizirati (lat. de.deplecija (lat. npr. sažaljevanje. spremište. npr. popularis narodni) otuđiti nekoga od naroda. ad depozitum (lat. deponere) v. službenicima. uobičajenost depolarizacija (lat. dati na čuvanje. svako-dnevnost. potisnuti s položaja depozicija (lat. otjerati. vrijednosne papire i dr. depozi-cija deponirati (lat. deplorare) oplakivati. vojsku itd. u sefovima. protjeran. vojni materijal koji služi za dopunu. izgnati. smjestiti) odlagalište smetište deponiranje (lat. neki stalež ili skupinu ljudi lišiti političkih prava. onaj koji daje nešto na čuvanje.) na čuvanju. protjerati. lišiti nekoga narodne naklonjenosti depopulirati (lat. deponere) odložiti. deponere odložiti. Engleza u Tasmaniju. ostava. dépôt) skladište. deploratio) oplakivanje. iskaz pred sudom depozit (lat. baciti u bijedu deposedirati (lat. deposedirani npr. depolitizirati {lat. talog. deponens (lat. činovništvo. deportatus) prognan. deponent depozitorij (lat. deponens) ulagač. raseliti (stanovništvo) đeport (tal. deplere isprazniti. depolir) oduzeti sjajnost. de uklanjanje. opljačkati) raseljavati. deportatio) progonstvo. polus. poslati po kazni u koloniju. upućivanje po kazni u neku koloniju. de. depossidere. smanjivanje stanovništva depopularizirati (lat. mjesto u sudu gdje se čuvaju stvari i novac. fr. nanos depozitna banka zavod koji prima novac uz manji interes da bi ga davao drugima uz veći i na toj razlici zarađivao depozitna mjenica mjenica koja se izdaje na novac uzet i uložen u posao depozitni novac novac koji se polaže sudu radi čuvanja. lišiti nekoga posjedovanja neke stvari ili zemlje. službenike. prisilno upućivanje u logore. primiti ad depositum čit. osobito: ostavljanje stvari i vrijednosnih papira u banci na Čuvanje. deponentni glagol deponent (lat. deportiran (lat. poeta pjesnik) oduzimanje poetičnosti nekom pjesničkom djelu. polus. deportare) prognati. depositio) ostavljanje stvari na čuvanje. bank. žaliti depo (fr. ulog. u pohrani. sažaljevati. depositor) v. depositorium) odjel za Čuvanje. glagol koji ima pasivan oblik a aktivno značenje. politisare baviti se javnim poslovima) ukloniti iz politike. npr. de. pred sudom iskazati. ulaganje. depopulatio) raseljavanje. poslati u zatočeništvo. prilagodba običnom načinu izražavanja. uništavanje polarizacije galvanskom elementu depolarizator fiz. vojsci itd. depolitisatio) oduzimanje političkih prava nekom staležu ili skupini ljudi. zalog. vladar koji je zbačen s prijestolja depostirati (fr. dakle. dati. de-pletio) pražnjenje. grč. kad banka prima na čuvanje. prav. položiti. koji prividno napušta svoje prvotno značenje. otjerati s mjesta. ono što je ostavljeno na Čuvanje. uložiti. žaljenje deplorirati (lat. razne vrijedne stvari (dragocjenosti.) gram. de. in depozitu (lat. an depo (fr. depositum) povjereno dobro. déposséder) prav. in deposito čit.) i to posebno naplaćuje od deponenta depoetizacija (lat. prognati. galvanski element lišiti polarizacije depolirati (fr.) dati ili primiti na čuvanje. novac uzet uz interes radi proširivanja posla depozitor (lat. en depot čit. ispražnjavanje deploracija (lat. mjesto gdje se čuvaju topovi i ostali ratni materijal. Francuza u Novu Kaledoniju itd. poslan u zatočeništvo ih po kazni u koloniju deportirati (lat. svjedok pred sudom deponij (lat. polos stožer) fiz. činovništvu. Rusa u Sibir. fr.) na čuvanje depo-posao bank.

niže stanje žive u uskim cijevima nego u širim žilama koje opkoljavaju cijevi deprivacija (lat. izaslanici. potiŠtenost. operacija oka pri kojoj se živac potiskuje naniže. v. depurativan depurgacija (lat. ukinuti racioniranje deradenitis (grč.) otuđenik. nered derasinirati 272 dermatografîj a derasinirati (fr. deprecatio) molba za koga ili za što. nov jednostavan glagol deprekacija (lat. rastužiti. deprimirana kapilarnost fiz. trg. fiz. meteor. med. npr. drva. anatema. zastupnici koji u ime neke veće organizacije imaju ovlaštenje za obavljanje nekog posla. ulegnuće. izabrati. izopačenost. kapilarno pritiskivanje žive u kapilarnim cijevima. iseljenik) lišiti osobina neke sredine. utvrđeni prihod koji netko. upala vratnih žlijezda deranžirati (fr. slabiti. tj. trijebljenje depurgativan (lat. slab puls koji znači oslabljelost. ratio pamet. padanje cijena. opadanje cijena. depressio) psih. privare lišiti) lišenje. iseljenik deracionirati (lat. s priznanjem Božjeg suda. osobito lijekovi koji čiste krv depurativan (fr. očistiti. pročistiti. otrijebiti depurirati (fr. proklinjanje. oduzimanje predmetka (prefiksa) od glagola s predmetkom deprekacija 271 deranžman da bi se dobio. oduzimati snagu. iseliti deratizacija (fr. déranger) uznemira-vati. spuštanje. živci koji šire krvne žile i time smanjuju krvni tlak depreverbacija (fr. rat štakor) ubijanje (ili: uništavanje) štakora i miševa . de uklanjanje. padanje žive u barometru zbog slabog tlaka zraka. depressio) voj. osobito u zajednici s određenim afektima (briga itd. pročišćavanje. de préfixe predme-tak) lingv. poreme-ćenost. depurgare) čistiti. žito i dr. klonulost psihičke energije. kutna udaljenost zvijezde ispod horizonta depresirati (lat. depuratorius) v. deprimere) obeshrabriti. uznemiriti. očistiti krv deputacija (lat. med. posredovanje depresija (lat. tj. uznemiravanje u poslu. dere vrat. nešto. 2. utučenost. pored plaće. osobito koji pomaže čišćenje krvi depuratoran (lat. zadužiti se deranžman (fr. poremetiti svoje imovinsko stanje. depurantia) mn. u naturi. deprefiksacija deprimirati (lat. otimanje. dčpreverbation) lingv. aden žlijezda) med. poglavito osjetljivosti. geol.) i melankolijom. dépuratif) koji čisti. depurgatio) čišćenje. nizak tlak zraka. depressorium) med. uputiti deraciné čit. utuci. pokvarenost. po značenju i obliku. iskvarenost. depurgativus) koji čisti (ili: pročišćava) crijeva depurgatoran {lat. izvaditi iz preše depresivno područje meteor. instrument za svlačenje. depurgativan depurgirati (lat. derasine (fr. svečano izopćenje. kao jedan dio svojih primanja deputirati (lat. potiskivanje moždane opne depresorni živci zool. istrgnuti iz zavičaja. zadržavati (koga). oduzimanje depuracija (lat. deraciné otuđenik. deputatum) 1. pokvariti. deputatio) izaslanstvo. poremećaj. pobrkati. područje najnižeg tlaka zraka depresorij (lat. deputare) odrediti. prima godišnje u stvarima. sredstva za čišćenje. dépurer) čistiti. depuratio) čišćenje krvi depurancije (lat. topovsku cijev usmjeriti niže. astr. razvratnost. zauzimanje za nekoga. trijebiti. depurgatorius) v. oneraspoložiti. iskorijeniti. poremetiti. pogoršanje deprefiksacija (fr. remetiti. de. zastupnik. odbor određen za pripremanje svega što je potrebno za rješavanje nekoga važnijeg pitanja deputat (lat. razum) staviti u slobodnu prodaju. smetati kome. pasti u dug. područje koje leži niže od morske površine. naznačiti. izaslanik. lišavanje. deprimiran puls pritisnut. knjigu. tlačiti. dérangement) smetanje. npr. deprimere. depravatio) moralno kvarenje. ugnjetavati.depravacija (lat.

oteklina kože dermatomikoza (grč. logos) onaj koji se bavi proučavanjem kože. npr. đerma koža. dermatos) predmetak u složenicama sa značenjem: koža. izvod. đerma) med. dermatopatija dermatopatija (grč. derivata) mn. logia) znanost o kožnim bolestima . logia) znanost o koži. dermatalgija dermatoglif (grč. 2. đerma. tj. koji pripada koži. derivare. kožni dermalni (grč. đerma.(grč. utrka punokrvnih trogodišnjih konja u Engleskoj. đerma. kem. svaka pora. skopeo gledam) sprava u obliku posebnog zrcala pomoću koje se može vidjeti svaka. đerma.derbi (engl. održava se od 1780. instrument pomoću kojeg izviđač utvrđuje smjer i snagu vjetra i. diferencijacija. ostavljanje derelikta (lat. na poznatom trkalištu u Epsomu. liječenje kožnih bolesti dermatitis (grč. đerma. odyne bol) med. deri-vatum) gram. đerma) kožni. napuštanje. bolest kože koju uzrokuju parazitske gljivice dermatonoza (grč. koji se tiče kože dermatijatrija (grč.prefiks sa značenjem: veza s kožom. bol kože.. znanost o kožnim bolestima dermatom (grč. prav. koji je nastao izvođenjem iz nečega. dermatoid (grč. derivare izvoditi. osobito naziv za otiske nožnih prstiju. bezmirisan bizmutov prašak koji ima antiseptičko djelovanje i koji liječi rane dermatoliza (grč. proizlaziti. iatreia liječenje) med. đerma. riječ koja je nastala od neke druge riječi. derby) 1. stanovati — stanovnik derivati (lat. upala kože dermatodinija (grč. jugozapadno od Londona. derivare izvoditi. bolest kože. derivatio) gram. bolest kod koje čovjek osjeća da se izmijenila njegova okolina ili cijeli svijet derelikcija (lat. đerma. đerma. ona koja odvode sokove derivat (lat. pathos bol. pa i najmanja promjena na koži. dermatodinija dermatičan (grč. deri-vativus) izveden. bora. de uklanjanje realizacija) med. rivus potok. npr. skretanje zrakoplova sa smjera svoje putanje zbog vjetra. eidos oblik) kožasta masa koja se upotrebljava za povezivanje i ukoričenje knjiga dermatol (grč. mykes gljiva) med. ubi consistam. đerma) med. oleum ulje) farm. dermatonoza dermatopatologija (grč. derbi-krek (engl. glyfo du-bem) urez na koži. metron mjera) zrak. de-rivantia) mn. lat. derelicta) mn. žućkast. zrak. prema tome. važna športska utakmica derby-crack čit.. pravilno skretanje duguljastih zrna izazvano njihovim okretanjem i promjena tlaka zraka koju to skretanje izaziva derivancije (lat. dlačica i dr. koji služi za porugu đerma. prelazak od jedne funkcije prema nekoj izvedenoj funkciji.) prvoklasan konj trkač koji sudjeluje u derbiju derealizacija (lat. v. algos bol) med. đerma. đerma. nosos bolest) med. napuštene stvari. popravlja smjer deri zoran (fr. g. v. izvesti. šport. izvedenica. med derivirajuča sredstva. derelictio) prav. derivare izvoditi) dolaziti. derivare odvoditi. lyo labavim) pretjerana rastezljivost i mlitavost kože dermatolog (grč. izvoditi derivometar (lat. dlanova i tabana (primjenjuju u iste svrhe kao i daktiloskopski otisci) dermatografîj a (grč. liječnik za kožne bolesti dermatologija (grč. voditi podrijetlo od. đerma. đerma. grafo pišem) opisivanje kože dermatoid 273 Des. spojevi koji su nastali iz drugih spojeva zamjenom određenih elemenata derivativan (lat. koji odvodi na drugu stranu derivirati (lat. Derbyju). đerma. đerma koža) kožni. na stazi od preko 2400 m (naziv po osnivaču lordu E. mat. izvođenje. (upotrebljava se u salonima za uljepšavanje) dermatalgija (grč. đerma. voj. postati od. skretanje s pravog puta. izvedena riječ. dérisoire) smiješan. jedne riječi iz druge. izvođenje. grč. pathein patiti) med. đerma. derivare odvoditi. odvoditi. stvari bez gospodara derivacija (lat. koji je u vezi s kožom dermaskop (grč.

ubi consistam. oduzimanje. grafo pišem) med. dérouter) skrenuti nekoga s pravoga puta. dešendendo (tal.) glaz. descendere) silaziti. ukinuti. đerma. neprijateljski upad u neku zemlju. razbiti derviš (perz. osnova neke kompozicije . darvinizam) i Haeckl descendirati (lat. prevlačenjem kakvog predmeta ih pisanjem po koži kakvim tvrdim predmetom). đerma) v. težnja da između različitih rasa dođe do normalnih ljudskih odnosa desen (fr. Des.) descendentna teorija biol. segregare razlučiti. skidati se. brodski teret. dere vrat. dérober zakinuti) šport.(grč. razrezivanje kože dernek (tur. koljeno descendendo čit. ukidanje neke naredbe. spuštati se. zakidanje. npr. Činiti krivo. plan. dermatijatrija dermo. pobrkati nečije namjere. smanjenje. descendencija (lat. unuk. lamarkizam). koji opoziva. i o uzrocima toga 1 takvog razvoja. koji ukida. v. đerma. oduzimati. potjecati desegregacija (lat. designare obilježiti) namjera. grč u vratu derotilus med. caelum terram-que movebo čit. dermatotilus derutirati (fr. tylos žulj) med. svetogrđe. de uklanjanje sa-cer — svet) oskvrnuće svetinje. silazak. voditi podrijetlo. plastike vještina uobličavanja) vještina punjenja životinja dermoskopija (grč. derogativus) koji šteti. đerma) med. zoon životinja) mn. Dekart fr. opozvati. okrnjivati. đerma. a kasnije osobito Lamarck (v.) Daj desakralizacij a 274 desiderativan gdje da stanem (tj. rastaviti) uklanjanje rasne segregacije. Darwin (v. posljednja novost derobirati (fr. zakinuti. izdanak (dijete. osoba (nastaju trljanjem. pokaži mi uporište) i okrenut ću nebo i zemlju (lati-nizirana poznata Arhimedova rečenica) desakralizacij a (lat.dermatoplastika (grč. spuštanje. neki zakon derospazam (grč. v. celum teramkve movebo (lat. podrijetlo. matematičar i fizičar iz 17. đerma. osujetiti. dermatologija dermoplastika (grč. filozof. veselje dernier cri čit. naučavanje 0 postanku. povrijediti. o činjenicama koje na taj razvoj ukazuju i koje ga dokazuju. de uklanjanje. šara. đerma. derogatio) krnjenje. nacrt. lat. stavlja izvan snage derogirati (lat. decrescendo descendent (lat. udarcem. smesti. glaz.) posljednji krik. odstup (npr. (fr. okr-njiti. v. način ispitivanja kože i njezinih bolesti promatranjem pomoću posebnog povećavajućeg aparata dermotomija (grč. tome rezanje) med. svadba. đerma. od ugovora). ostavljaju trajan i jasan trag dermologija v. descendens) potomak. desalinizacija (lat. ono što je najnovije u modi. pojave na koži kod nekih. opozivajući. nametnici koji žive na koži. dernije kri (fr. okrnjivanje. zbuniti. dio plastične kirurgije koji se bavi umjetnim obnavljanjem i popravljanjem bolesnih dijelova kože dermatotilus (grč. osobito nervoznih. zakona derogativan (lat. ograničavanje. descendentia) potomstvo. praunuk itd. iskrcavanje vojske na neprijateljsko tlo. đerma dermografizam (grč. sići. voj. zakinuće. osobito u modi. dessein. u jahanju: zaobići zapreku koju je trebalo preskočiti derogacija (lat. descente) silaženje. bolest kože dermatozoe (grč. derogare) krnjiti. spasmos grč) med. kožni paraziti dermijatrija med. vojska dovedena vodenim ili zračnim putem na neprijateljsko tlo Descartes čit. raditi na Štetu. tj. dessin) trg. ubi konzistam. opozivanje. đerma. staviti izvan snage. obesvećenje. disegno. tal. tumačenje o prirodnom razvoju životinjskih i biljnih vrsta tijekom povijesti Zemlje. smanjiti. stavljanje izvan snage. zavesti. ukidajući. st. zakidati. kožni žulj dermatoza (grč.) skup.) muslimanski monah-prosjak Des. de uklanjanje. cilj. plastike vještina uobličavanja) med. uzorak. skopeo gledam) med. tvorci ove teorije su stari grčki mislioci Anaksimandar i Empedoklo. sai sol) uklanjanje soli kemijskim putem desant (fr. vrsta.

uvreda. odrediti (nekoga). ocrtavanje. desolatio) pustošenje. postupak kojim se otklanja ili smanjuje preosjetljivost nekih organizama na određene tvari. desensibilisatio otklanjanje osjetljivosti) 1. naznačiti. fr. potreba. puste želje desiderij (lat.) mn. završetak riječi desinirati (fr. designare) označiti.). kraj. dobronamjerne želje (koje se obično ne ispunjavaju). duboka tuga. descriptio) opisivanje. pouzdan) odustati od prijašnjega mišljenja koje je bilo istovjetno s mišljenjem okoline desoliran (lat. određuje designator (lat. fr. razarenje. nestale stvari. opustošiti. desiderium) želja. 2. teško ožalostiti . gubljenje ljuske. nepravda. stroj za deseniranje stroj koji se upotrebljava u proizvodnji tkanina i koji uzorak tkanine koji se treba izraditi najprije izbocka na tvrdom papiru (kartonu) desenzibilizacija (lat. nacrtna geometrija deskriptivan (lat. očajanje. crtao. med. stvari koje su potrebne. neutješan desolirati (lat. osobito ženu deservit (lat. designator) redar onaj koji pokazuje mjesta (u kazalištu itd. potreba. koji prikazuje. des-criptif) opisan. med. prikazan. želja desiderat (lat. desinence) gram. desquamatio) Iju-štenje. desiderativus) koji izražava želju. rušenje. molba. stvari kojih nema. designatio) označavanje. opis deskriptiva (lat. describere. obilježavajući. deservitum) braniteljeva (ili: zastupnikova) plaća. desideratum) nešto što je poželjno.) prav. desolare) pustošiti. skromne. desensibilisator onaj koji otklanja osjetljivost) v. žudnja. de. za popunjavanje zbirki desiderativan (lat.) gram. čega nema. prestati s čime deskripcija (lat.) onaj koji je određen za neki položaj. disegnare) crtati. potrebu. čeznuti (za čim) designacija (lat. siccus. gubiti ljusku desolacija (lat. obilježava. onaj koji zlonamjerno napusti neku zajednicu. razoren. skicirati desistirati (lat. isušivanje desine (fr. a još nije uveden u dužnost designirati (lat. praznina koju bi trebalo popuniti desiderata (lat. određivanje. dakle. desidere) željeti. npr. neutješnost desolidarizirati se (lat. describere opisivati) mat.desen-stroj stroj ža izradu tkanina po uzorku. tal. supstance (kod ko-privnjače i dr. dessine) crtano. desolare) opustošen.). razoriti. određujući. honorar desideracija (lat. desiccatio) sušenje. koji opisuje. zahtjev desiderirati (lat. nacrtano. desideratio) nedostatak. onaj koji određuje nagrade na javnim natjecanjima i utakmicama designatus (lat. uerba desi-derativa (lat. solidus stalan. nacrtao desinencija (lat. poslastice) desertna vina vina koja se piju nakon objeda (obično slatka i jaka vina) desertni tanjur tanjur za voće i poslastice desertor malitiosus čit. smanjivanje osjetljivosti emulzija ploča i filmova pomoću posebnih boja (desenzibili-zatora) otopljenih u vodi desenzibilizator (lat. dessiner. designitivus) označavajući. ocrtavan deskvamacija (lat. baciti u očajanje. pod desenzibilizacij a desept (tal. koje su poželjne. desiderija pija (lat.) mn. okaniti se nečega. koji označava. dezertor mali-ciozus (lat. nedostatak. desinere završiti se. prkos. presuda koja određuje kojim će se redom isplaćivati vjerovnici kod nekog stečaja designativan (lat. nešto što nedostaje. označenje. dispetto) 1. voće. inat desert (fr. dessert) završno jelo kod objeda ili večere (sir. prikazivanje. čežnja. uništen: očajan. 2. uništiti. glagoli koji izriču neku želju ih potrebu desideria pia 275 despot desideria pia čit. imenovati (nekoga za nešto) desikacija (lat. nedostajanje. ostrugati ljuske. fot. ocrtava. suh. žu-djeti. imenovanje designacijska presuda prav. desistere) odustati (ili: odustajati) od čega. desquamare) oljuštiti. lju-štenje kože nakon kožnih bolesti deskvamirati (lat.

nezainteresiranost. omalovažavati. isparavanje. arhit. ishlapiti. despotizam se razlikuje od apsolutizma nepostojanjem neke uređene uprave despotizirati (grč. desperare) očajavati. desperatio) očajanje. destructibilitas) razornost. uništitelj. isparavanje tekućine i ponovno zgušnjavanje u tekućinu. destillare.) pretvoriti u paru. destillateur) onaj koji pročišćava. zbog slabe plaće. despicere. kola destra (tal. lose obiteljske situacije i si. samovoljan gospodar despotizam (grč. prevratnik desudacija (lat. rušilački destruktivnost (lat. destra desnica) colla destra čit. desperatus) očajan. onaj kojemu zapovjednik lađe treba predati robu. destinataire) trg. krajnje ogorčen desperatist (lat. prekapavati. destinati) određenje. neograničeni vladar. despectare) potcje-njivati. zup umjesto zub) despekcija (lat. despotes) vladati neograničeno i samovoljno. destinatarius. razoritelj) razarač (vrsta ratnog broda) destrukcija (lat. ljepote) dešarž (fr. uništenje. istodobno ispaljivanje. tiranin. isparavanjem prekapati. destinare) odrediti. pročistiti destimulacija (lat. istovariva-nje broda. država neograničenog i samovoljnog vladara despot (grč.) destinacija (lat. podanici stoje pravno prema despotu u istom odnosu kao bilo koji predmet posjeda. prevrat destruktibilan (lat. krajnje ogorčenje desperado (šp. samovolja.) glaz. gubiti svaku nadu despocija (grč. de-stilla kap) ispariti. bezglavost. décharge) pom. prezirati desperacija (lat. kapati. destructibilis) razoran. destructor) rušitelj. iskrcavanje. tiranski destilacija (lat. postupati nasilnički. destra (tal. tekući proizvod destilacije destilator (fr. klonuti duhom. despotes) samovoljno. poruga despektirati (lat. plotun. tiranstvo. destructio) rušenje. despotes) neograničena i samovoljna vladavina. proces prikazan pod destilirati. despotes) neograničena vladavina. namjena. očajnik.) u zatvorenim posudama radi dobivanja tekućina i plinova destilacijski aparat naprava za destilaciju destilat (lat. suha destilacija zagrijavanje organskih tijela (drveta. vršiti nasilje despotski (grč. kem. prosvijećeni despotizam despotizam koji se javlja u državnim tvorevinama naroda na nižem kulturnom stupnju. décharmer) lišiti draži (ili: čari. despectus) preziranje. neku tekućinu. ponašati se kao tiranin ili nasilnik. voj. despekt despekt (lat. a potom rashlađivanjem paru ponovno pretvoriti u tekućinu. despotizam 276 deše samodržac. rušilački destruktibilitet (lat. primatelj. podupirač . destruere) razornost destruktor (lat. sudor znoj. poboljšava. destructivus) razoran. de uklanjanje. prezirati. destillare) dobiven destilacijom. uništavajući. adresat. gubljenje volje za rad ili želje za isticanjem (npr. revolucionar koji je stavio sebe izvan zakona desperatan (lat. de uklanjanje. destillatus) kem. fr. klonuo duhom. razaranje. desperare) čovjek bez nade. namijeniti. bez nade.desonorizacija (lat. destillatio) kem. konsignator destinirati (lat. odredište destinator (lat. izdvaja destiliran (lat. pasti u očajanje. krajnji cilj. nosač svoda. prijezir. desuggestio) oslobođenje od sugestije i njezine moći dešarmirati (fr. kostiju i dr. destroyer uništavač. krajnje ogorčen čovjek desperirati (lat. pročišćen. grdnja. neograničeno. vraćanje duga ili neke obveze i priznanica o tome. uništavanje. despectio) v. despotes gospodar) prvobitno: gospodar roba ili sluge. osjećaj bezizlaznosti. opredijeliti. desnom rukom destrojer (engl. razoritelj. desperado očajnik) razbojnik. rušilaštvo destruktivan (lat. razrješnica. skupna paljba. sti-mulare nagoniti) bezvoljnost. preznojavanje desugestija (lat. opredjeljenje. nasilnički. zagrijavanjem u zatvorenim posudama (retortama i dr. sonare zvučati) izgovaranje zvučnih suglasnika bezvučno (npr. popravljen destilirati (lat. neograničeni gospodar. desudatio) znojenje.

determinabilis) presudan. odvraćanje od zla prijetnjom kazne deterdžent (engl. an detaj (fr. činitelj koji određuje smjer i cilj . detegere otkriti. détente) popuštanje zateg-nutosti u odnosima. prodaja na malo. na komad) detaljist (fr. r determinabilitet 278 detronirati determinabilitet (lat. spremnost. od lat. odlučnost. na komad detaljiran (fr. nabrajanje do sitnica. onaj koji je suviše opširan u izlaganju (ili: pričanju. detective) službenik koji otkriva zločine i njihove počinitelje. Čitanje šifri dešifrirati (fr. koji Čita šifre dešifriranje (fr. opširno pričanje (ili: opisivanje. décharger) istovariti.opuštenost detaširan (fr. manjak (ili: gubitak) u težini koji neka roba pretrpi zbog odvajanja prašine. odužiti. dette) dug. dešifrant 277 determinabilan što se u toj robi nalazi. détailleur) trgovac na malo. do sitnica pričati (ili: izlagati. odluka. presudan činitelj. prašak) detergirati (lat. ispaliti (iz puške ih topa) deše (fr. prodavati na malo (ili: na sitno. privatni detektiv detektiv koji po narudžbi i za nagradu potajno motri kretanje pojedinih osoba detektiv-aparat vrlo mah fotografski aparat kojim se može sasvim neprimjetno snimati detektor (lat. dodijeliti.. déchiffrer) odgonetnuti. opisivati). određenost. istjecanja itd. détachement) voj. determinare odrediti) fil. otcijepljen. engl.) državni. det piblik (fr. déchiffreur) onaj koji rješava tajno pismo. oti-rati. bez veze s ostalim dijelovima. dati razrješnicu. detergere oti-rati. iznošenje na vidjelo detektiv (lat. deterritio) zastrašivanje. détailler) opširno (ili: potanko) izlaganje. dokučiti smisao. brisati) sredstvo za čišćenje (sapun. trg. izravnati. čistiti. sitnica. detectio) otkrivanje. nekog tajnog pisma. voj. odvojiti odred vojske ili flote i poslati ga na izvršenje zadatka. poboljšanje u odnosima između dviju država. pren. pridodati detašman (fr. očistiti deterioracija (lat. v. sinteza općih pojmova u posebne determinanta (lat. zbog isušivanja. déchiffrement) odgonetanje.) leteći dug. detaxatio) v. uređaj koji otkriva bojne otrove u atmosferi. zapi ašiti determinabilan (lat. usitnjavati. razriješiti. opširno. detergere) obrisati. dekalirati dešifrant (fr. voj. dešifrirati se pokazati se. određenje. na sitno. tajni policajac. uređaj za otkrivanje mina detencija (lat. tumačenje nekog tajnog pisma. otcijepiti. taksaci-ja detalj (fr. nezakoniti posjednik. détacher) pojedine dijelove odvojiti od cjeline i odaslati. opredjeljivanje. determinatio) određivanje. javni dug detaksacija (lat. sitničar.' ti se prepoznati det (fr. dug ih obvezu. pridodan. podmiriti. posjedovanje tuđe stvari na temelju ugovora. određenje. dette publique čit. dodijeljen detaširati (fr. déchet) trg. osobito državni dug. lišavanje slobode putem zatvora ili pritvora detentor (lat. engl. odred vojske (manji od divizije) odvojen od cjeline i upućen radi izvršenja nekog posebnog zadatka detekcija (lat.dešaržirati (fr. détacher) odvojen od cjeline. pričanje (ili: opisivanje) do sitnica detaljirati (fr. log. det flotant (fr. riješiti znakove. opredjeljenje. detentio) zadržavanje. opisivanju) detant (fr. odredba. određenost determinacija fiat. prav. détailler) komadati. détailler) opširan. odlučan t ■ . protumačiti.T.) prav. determinabili-tas) presudnost. kvarenje. opisivanju) detaljiranje (fr. detector) u radiotelegrafiji i telefoniji: uređaj za pretvaranje zvukova viso-kofrekventnih valova koji dolaze u radio-prijamnik u niskofrekventne ti-traje koji se čuju u telefon. sužavanje opsega pojma proširivanjem njegovog sadržaja čime se dolazi od općenitijih do manje općih pojmova. détail) pojedinost. nezakonito zadržavanje.. izlaganje). detegere otkriti.) trg. iscrpan u izlaganju (ili: pričanju. obustava. tobožnji vlasnik detercija (lat. npr. deterior gori) pogoršavanje. uništavanje. pijeska i dr. upropašten] e deterirati (lat. en detail čit. potanko. šifru . odlučnost. tj. potankost. dette flottante čit. deterrere) zastrašiti. da.

thronos prijestolje) lišavanje prijestolja. prestati oticati. detranspozicija detransportirati (lat. detreminare odrediti) fil. to isto. in-determinist determinizam (lat. odbijati. de. klevetanje. skup brojeva koji. odlučno. 2. detonatio) glaz. ispravljanje izmiješanih strana detricija (lat. rušenja detronirati (lat. prilaže se prijepis rasprave Deualion mit. indeterminizam deterzija (lat. smanjivanje. oduzimati.) glaz. utvrditi determinist (lat. usp. de-transponere) tisk. jus detrak-cionis (lat. eksplodirati detrahirati (lat. fr. rana nastala trljanjem. svrgnuti s prijestolja detruzorij (lat. grmljavina. tresnuti. pogrešno pjevanje. detonacija (lat. svrgavanje (ili: zbacivanje) s prijestolja detronizirati (lat. detur copia sc. istrošen kamen. v. distonirati. (fr. ponovno rasporediti detransportacija (lat. detumescere) med. ogova-ranje. prasak. dictum) rečeno. odrednica. determinare) fil.) istoga dana detumescencija (lat. oduzeti. detrahere) odbiti. thronos. pucanj. spasio se od općeg potopa zajedno sa ženom Pirom . detractor) klevetnik detransponirati (lat. kirurška sprava za potiskivanje tijela koja se zadrže u ždrijelu detto (tal. detur kopija (lat. med.) oblutak. detersorium) med. naprijed imenovano. grč. detransportatio) tisk. splašnjavati. splaŠnjavanje. određivati. determinativ determinato (tal. trg. oklevetati detrakcija (lat. toga istog. supr. deterziv detoksinizacija (lat. odrediti.) pravo odlaska (ih: udaljavanja) detraktor (lat. détoner) puknuti. detronizirati detronizacija 279 devalvacija detronizacija (lat. determinativus) presudan. de. odlučiti. češanjem détritus (lat. detransportare) tisk. ispadanje iz tona. v. nego određena i uvjetovana tim uzrocima i motivima. spomenuto. materije. detonare.determinante fiat. detritio) trljanje. supr. ukloniti. naučavanje o određenosti ljudskog djelovanja i htijenja i njihovoj uvjetovanosti vanjskim i unutarnjim uzrocima i motivima (pobudama). detumescere) med. lat. de. determinativus) gram. Most slobode za razliku od Mosta mladosti) determinativan (lat. detransponirati detranspozicija (lat. oštro naglašeno determiniran (lat. determinare odrediti) mat.^ws detractionis čit. npr. detergere Čistiti) med. oduzimanje. fr. uskratiti. de-. starogrčki kralj u Tesa-liji. popuštanje (ili: prestajanje) oticanja detumescirati (lat. šljunak. opredijeliti. grč. (lat. detersio) čišćenje deterziv (lat. izmiješane strane ponovno dovesti u red. ograničen determinirati (lat. opredjeljivati. v. protocolli) prav. uzeti suviše visok ili suviše dubok ton. tj. koji određuje. opredijeljen. tresak. détoner) glaz. jedan od helenskih praotaca. detto. od-redbeni. poredani po određenom pravilu. npr. pristaša determinizma. grč. 6 kg brašna. thronos) lišiti prijestolja. detractio) odbijanje. determinare) ograničiti. služe za rješavanje jednadžbi determinativ (lat. sredstvo za Čišćenje deterzorij (lat. toxikon otrov) uklanjanje otrovnih sastojaka iz neke tvari. organizma i dr. eksplozija detonator (lat. popustiti (oteklina) detur (lat. prasnuti. lako zapaljiv eksploziv kao sredstvo za paljenje teže zapaljivih eksploziva detonirati 1. grč. krvi otvaranjem vene. de-transpositio) tisk.) upaljač. 9 kg detto. gram. a detto (tal. pogrešno pjevati. proizvod raspadanja. prema čemu ni ljudska volja ne može biti slobodna. détrôner) v. u višečlanom pojmu onaj dio kojim se označuje osnova značenja (npr. detrusorium) med.) neka se dade detur copia Čit. determinatus) određen.

sanskrtsko pismo. kad obje strane imaju jednak broj bodova. 2. bolest koja nastaje kao posljedica neke druge bolesti deuteroskop (grč. orobiti.deuce Čit. theos sanskr. tj. devestire) lišavanje čina ili feudalnog prihoda devijacija (lat. dii (lat. pathein patiti. deuteros. sposobnost da se vidi i ono što nije tu (vrsta som-nambulizma). deuteros drugi po redu) kem. deuce dvojka) šport.) mn. deuteros. arhit. devirginare) oduzimanje (ili: lišavanje) djevičanstva (ili: nevinosti). muka. pathos bol) med. jedne armije.) dvojka u kartama i u kocki. deuteros. patnja. supr. tenisu). devir krug. skretanje (ili: otklon) magnetne igle (kod kompasa) na brodu zbog njegovih željeznih masa devijator (fr. deuteros) predmetak u složenicama sa značenjem: drugi po redu. jezgra teškoga vodika. revalvacija devalvirati (lat. ploška deversoar (fr. verbum glagol) gram. opljačkati devalutacija (tal. deus. doba. gamos brak) ženidba (ili: udaja) po drugi put. defloriranje devirginirati (lat. jad. teškoće. devastatio) pustošenje.) "božansko pismo". naginjati se deverika (mađ. fiz.(grč.) napuštanje službeno utvrđenog tečaja neke državne novčana jedinice da bi se nakon određenog vremena odredio novi tečaj devalvacija (lat. deviateur) zrak. usp. događaji puni nevolje deverbativan (lat. neočekivana sila koja se iznenadno pojavljuje i rješava poteškoću. potpuno povlačenje nekog novca. uništavanje. kad obje strane imaju "Četrdeset" (forty) deuce čit. deuteros) ponavljanje devalizirati (fr. opustošenje. tj. deuteros. devaporatio) fiz. djus (engl. devirginare) raz-djevičiti. pogonsko sidro kod zračnih lađa devijirati (lat. tj. vidovnjak deuteroskopija (grč. npr.) u antičkoj tragediji: "bog iz stroja". tj. udaljiti se devirginacija (lat. smanjiti (ili: smanjivati) vrijednost novcu devanagari (sanskr. deuterij a Deuteronomij (grč. neočekivano posredovanje deuterij (grč. dus (engl. développement) razvijanje. npr. deuteros drugi po redu) kem. obrat. dévaliser) krasti. strm developman (fr. teški vodik. 3. devalvatio) bank. smanjivanje nominalne vrijednosti nekog devalvirati 280 devolvirati novca. skretati. deuteros drugi. izlaganje (ili: prikazivanje) građevine u planu sa svim njezinim dijelovima dever (tur. devalere) bank. opustošivanje. naginjanje devergirati (lat. tegoban život. dever) zool. dewas) bog. drugi brak deuterokanonske knjige kanonske knjige Svetog pisma drugog ranga koje su tek kasnije primljene u kanon deuteroksid (grč. izljev. ukrasti. iznenadna pomoć. deviatio) skretanje nekog tijela od svoje putanje ili pravca. znak D deutero. tj. deuteros. deviare) skrenuti (ili: skretati) s pravog puta. pretvaranje pare u tekućinu devastacija (lat. bogovi deus ex machina čit. koji nastaje kao posljedica neke prijašnje bolesti deuteropatija (grč. opustošenost deveksan (lat. deuteroskop deuteroza (grč. skopeo gledam) drugi vid. u tenisu: jednak broj bodova. devergere) nagnuti se. de. vrijeme) 1. pren. idući deuterogamija (grč. vrijeme. dewa. Ponovljeni zakon (dio Biblije) deuteronomija (grč. koji je izveden od glagola devergencija (lat. fiz. déversoir) odvod. deuteros. deus eks mahina (lat. nomos zakon) peta knjiga Mojsijeva. kos. jednog odreda vojske. grč. okolnosti. oksid drugog stupnja deuteroni (grč. devergentia) nagnu-tost. stanje kad su za pobjedu potrebna još dva uzastopna boda deus (lat. skrenuti. podnositi) med. deflorirati . sanskrt devaporacija (lat. otvor kroz koji otječe suvišna voda devestitura (lat. vrsta šarana. nevolja. lišiti djevičanstva (ili: nevinosti). nomia) drugo zakonodavstvo (u odnosu prema nekom prijašnjem) deuteropatičan (grč. deuteros. razaranje. iznenadno posredovanje nekog boga (u teškoj situaciji) čiji je lik pomoću posebne naprave (stroja) bio spuštan na pozornicu. devehere. skopeo gledam) vidovit čovjek. oxys) kem. devexus) nagnut naprijed. izjednačeno stanje u nekim športskim igrama (npr.

potpuna odanost. kratka izreka na grbu. devotio) kod starih Rimljana: žrtvovanje života podzemnim bogovima u znak pokajanja. prijezirno: prijetvorno pobožan. désemballage) trg. smiren. lat. raz-. skrušenost. cjelokupno imanje pripada djeci.. devolvere svaliti) neku pravnu stvar iznijeti pred viši forum. de. otpustiti dezapoantirati (fr.. nemilost. prevariti u sigurnom očekivanju ili nadi. vita život) lišavanje života. odreći se aneksije dezangažirati (fr. désaffection) nenaklonjenost. vitrum staklo. facere) pretvoriti staklo putem jakog zagrijavanja u neprozirnu. smesti. devovere) v. de. načelo. des-) predmetak u složenicama koji označava neko uništavanje.. šp. ostavljanje u nasljedstvo nekog naslijeđenog prava ili imanja devolucijsko pravo (lat. devitalizacija zuba med. razjedinjavanje dezakordirati (fr. dés-. lat.(fr. porculanu sličnu tvar (Reaumurov porculan) devitrifikacija (lat. termosica. de. tj.) dezanektirati (fr. poniznost (devotizam) devolucija (lat. devotus) Bogu posvećen ili odan. devisa) lozinka. tj. strana mjenica. danas: pobožnost. pokoran. sprječavanje (npr. davits) pom.ne-. dezinsekcija. povraćati. razdruživanje. osobito: ostaviti u nasljedstvo devomirati (lat. vevovere. formacija koja se oblikovala između silurske i karbonske devoracija (lat. smanjivanje stalnog kadra . proždiranje devotan (lat. devoratio) gutanje. zavaditi. désappropriation) otuđivanje vlasništva. raz-. désaccorder) izazvati neslogu. jus devolu-tionis) pravo prenošenja nasljedstva po kojem. zastavi itd. désengager) raskinuti angažman. plaću. a drugi partner ima pravo samo doživotnog uživanja toga imanja devolutivno sredstvo pravno sredstvo kojim se jedna sporna stvar s nižega suda iznosi pred viši sud devolvirati (lat. žderanje. umrtvljivanje i vađenje zubne srži (pomoću lokalne anestezije) devitrificirati (lat. željezne dizalice za izvlačenje sidra. annexio) ukidanje (ili: obustavljanje) aneksije (izraz koji su stvorili Francuzi pri ponovnom zauzimanju Alsace-Lorraine 1919. ponizan devotizam (lat. annectere) ukinuti (ili: prekinuti) aneksiju. lat. trg. licemjeran. désarmer) razoruža-vanje. gubljenje ljubavi dezagregacija (fr. prijetvorna pobožnost. glaz. devocija Dewarova posuda čit. brisati vojnika s popisa. rasulo. osloboditi obveze. raspakivanje dezaneksija (fr. pokretne brodske dizalice na kojima vise čamci za spašavanje deviza (lat. pobožan. dés. devomirati 281 dezertan prenijeti nešto na koga drugog. aggregare pridružiti) raspad. puzavost. termos-boca (naziv po škotskom kemičaru i fizičaru Jame-su Dewaru 1842—1923) dez. devomere) med. otklanjanje. zbuniti.devitalizacija (lat. osobito: oduzeti nekome zasluženu nagradu. ac-tivus djelatan) učiniti nešto neaktivnim. facere činiti) pretvaranje stakla zagrijavanjem u neku vrstu porculana (Reaumurov porculan) devits (engl. licemjerje. razdoblje u razvoju Zemljine kore u kojem je transgressa mora trajala veoma dugo. skrušen. pun poštovanja. v. pokvariti skladnost dezaktivirati (fr. izbaciti devon (po engleskoj grofoviji Devonshire) geol. veliko štovanje. vul-kansko djelovanje bilo vrlo snažno. dezodo-racija) dezafekcija (fr. dés. désappointer) lišiti nekoga koristi koja se temeljila na nečemu utvrđenom i sigurnom. umrtvljivanje. ona koja glasi na stranu valutu i koja se treba isplatiti u inozemstvu devocija (lat. onesposobiti dezambalaža (fr. geslo. dés-. odricanje (ili: napuštanje) vlasništva dezarmiranje (fr. povratiti. lat. smirenost. devolutio svaljivanje) prav. raspuštanje vojske. devonski period devonski period geol. vitrum. Djuerova . a organski svijet raznovrsniji i obilniji nego prije. unijeti razdor.ne-.. ako umre jedan bračni partner. ponizan. iskorjenjivanje. razočarati dezaproprijacija (fr.

dés-. okuživanje dezinfektor (fr. desmos žila. deglacija. odoratio mirisanje) oduzimanje neugodnog mirisa nečemu. desmos žila. žila. sindezmologija dezmopatija (grč. lat. logia) med. integrare uspostaviti. odeur miris.ne-. propuštanje zakonskog roka za podnošenje priziva višem sudu (desertio appellationis) dezertan (lat. prestati dezmalgija (grč. désequiper) raspremiti brod dezen = desen dezercija (lat. bol žila i spletova dezmopatologija (grč. desertio) voj. napuštanje vojske. dezorganizacija dezintegrator (fr. de-zodorizirati dezodorizirati (fr. odjeće. ne priznavati. refla-cija dezinformacija (fr. infestation pustošenje) popravak kvarova. désavouer) odricanje. nepristran. usp. njihovim vezama itd. pathos patnja. opisivanje žila i spletova dezmologija (grč. désignolles) voj. kad novac traži robu. osporavati nešto. deserter) napustiti vojsku. razdvajanje. mješavina sumporne i pikrinske kiseline. pathein patiti) med. desistere) odustati. lat. ne priznati svoju vezu s nekom osobom ili radnjom dezekipirati (fr. dezinflacija (fr. hig. zbrku dezavantažirati (fr.. dés-. npr. inficere zaraziti) čišćenje zraka (ili: tijela. odreći. varati) razočaranje. dés-. désintéressé) ne-koristoljubiv. lat. dés-. prostodušan dezinjolni barut (fr. v. raspustiti vojsku. sprava za vrcanje meda (vrcaljka) itd. propuštanje da se učini neki pravni čin. desmos žila. stana i dr. vojni bjegunac. désavantager) oštetiti. zakidati. tj. ruke itd. lat. poreći. inflatio nadimanje) bank. rastaviti ono što treba biti zajedno. obnoviti) sprava za usitnjavanje raznih nežiličastih tvari. bijeg iz vojske. hig. dés. okaniti se. uništavanje zaraznih klica. rezanje žila i spletova dezodorizacija (fr. lat.) od zaraznih ispara-vanja i tvari. pobjeći iz vojske deziderabilan (lat. tj. integratio uspostava. razdružiti.dezarmirati (fr. lat. desmos žila) med. grafo) zool. smanjivanje količine novca u optjecaju radi sprječavanja povećanja cijena (što se događa kad je na tržištu više novca nego robe. dés-. prav. désavouer) poricati. dés-. odricati. informatio objašnjenje) zlonamjerno pogrešno i lažno obavještavanje dezinsekcija (fr. désarmer) razoružati. lat. prebjeg dezertirati (fr. upala zglobnih žila dezmografija (grč. tome rezanje) med. napraviti nered. nepriznavanje dezavuirati (fr. raz-. razbijanje atoma. uništenje iluzije dezinfekcija (fr. dezinficirati (fr. desmos žila. poricanje. npr. okrnjiti dezavuiranje (fr. smanjiti stalni kadar. znanost o bolestima žila i spletova dezmotomija (grč. dezinteresiran (fr. dés-. lat. dés-. obnova) uništavanje veze. dés-. pust dezerter 282 dezolantan dezerter (fr. položiti oružje dezasortirati (fr. déserteur) bjegunac iz vojske. raz-. logia) znanost o žilama. désassortir) razdvojiti. uklanjanje posljedica od elementarnih nepogoda i si. dezintegracija atoma fiz. illudere igrati se. insectum kukac) uništavanje (ili: tamanjenje) škodljivih insekata (osobito po kućama i stanovima) dezintegracija (fr. iskren. osobito se upotrebljava za punjenje torpeda dezistirati (lat. inflacija. dés.ne-. nenaseljen. zakinuti. odeur miris) učiniti da nešto izgubi miris. nesebičan. lat. inficere zaraziti) sprava za čišćenje od zaraznih klica i tvari. bol u žilama zglobova dezmitis (grč. stan. desmos žila. desiderare željeti) poželjan deziluzija (fr. zrak. dés-. inficere zaraziti) osloboditi (ih: očistiti) od zaraznih klica i tvari. a ne roba novac). narušavanje neke cjeline. ugušivati neugodne i štetne mirise koji se razvijaju zbog kemijskih i bioloških procesa . osoba koje taj posao vrši dezinfestacija (fr. desertus) nenastanjen. lat. algo s bol) med. bol. odjeću. desmos veza.

désorganisation) poremećaj ih uništavanje žive. oxys oštar. nego se dijeli broj glasova svake kandidatske liste prvo s 1. u nekom mjestu.) v. poslovica.(grč.(grč. archo vladam) vlada dvojice. désorientation) nedostatak (ili: gubljenje) sposobnosti snalaženja i opredjeljivanja u prostoru. désolant) vrlo tužan.. = reducirati dezolantan (fr. mjesto iz nekog djela dictum de omni et nullo Čit. archo vladam) član vlade dvojice. dežurati D'Hondtov sistem čit. vrijedi i za neke i pojedine. stihovna stopa od dvaju kratkih slogova: U U dibuk (hebr. dioptrija diarh (grč. u rastrojstvu dezopstruktivi (fr.) dežurni (fr. suvladar. archo vladam) sa dva vladara. pa sa 3. bez orijentacije dezorijentirati (fr. duumvirat diba (tur.dezoksidacija (fr. neutješan.) izreka. osloboditi od kisika. poluvladar. di-. nesnosan. na. di-kefalos) med. za ljubav forme. nered: potpun preobražaj i poremećaj osjetillnih organa kod nekog čovjeka zbog tzv. désorienter) koji se ne može snaći i opredijeliti u nekoj prilici ili u prostoru. skretanje s pravog puta. dicis kauza (lat. te se tako dobiveni rezultati sređuju. izvlačenje (ili: izdvajanje) kisika dezoksidirati (fr. dés-. oxys) kem. za. dyo dva. v. di-. npr. zdepast i nezgrapan čovjek dežurati (fr. u određenim prilikama. di. rasulo. smeten. grč. organske veze među sastavnim dijelovima. na okrajcima ljuštura ima dva izdanka zavijena poput roga dicis causa čit. izgubljen. diktum (lat. dezsma od lat. navesti na pogrešan put. di-. skrenuti s pravog puta. u ljudskom tijelu. u. skrenut s pravoga puta. iza. zbunjivanje. vršiti službu (osobito se odnosi na časnike. dicis causa dictum 284 dielektrik dictum čit. lat. javlja se i kao di-. u nekom mjestu.za dis dvaput. Dontov izborni sustav kod razmjernog predstavništva po kojem se ne dijeli ukupan broj glasača svake liste s ukupnim brojem izaslanika. preko. itd. među. rastrojstvo. magnetiziranja dezorgranizirati (fr. polu-gospodar diarhičan (grč. vrlo žalostan. što ne vrijedi za neke i pojedine. obstructum) mn. désorganiser) ras-trojiti.) radi forme. diba) teška svilena tkanina protkana zlatom. dovesti u nered. npr. di-brachys) metr. loše probave dezorganizacija (fr. dicis gracija (lat. dešmek) onizak. v. upravljanje dvojice gospodara. osnovno pravilo zaključivanja: što vrijedi za sve. a za izborne količnike uzima onoliko najvećih rezultata koliko se treba izabrati izaslanika. vrlo bijedan. samo radi izgleda. nakaza rođena s dvije glave dicefalan (grč. oslobođenje od kisika. raskinuti. désorienter) omesti u snalaženju u prostoru. desetina dežmek (tur. ne vrijedi ni za sve . grč.) log. zbuniti dežma (mađ. dvo-. du jour) biti u službi. zbunjen. jadan. omesti u nekoj prilici. toliko da se kaže. dés-. désoler) opustošen. raz-. keras rog) školjkaš iz razdoblja gornje jure. obstruere začepiti. naveden na pogrešan put. u nekoj prilici. di-. du jour) koji je na službi. dvaput. decima deseta) deseti dio priroda koji je kmet davao feudalnom gospodaru. brokat dibrah (grč. predmetak u složenicama sa značenjem: dva-. dosadan dezolatan 283 dicis gratia dezolatan (fr. sredstva protiv zatvorenosti. dibbug prodrijeti) prema židovskoj tradiciji: oznaka za dušu nekoga grješnika koju progoni zao duh te nalazi sklonište u tijelu nekoga živog Čovjeka dicefal (grč. unijeti rasulo dezorijentacija (fr. dia) grčki prijedlog (po hrvatskom pravopisu dija-) znači: kroz. rastrojavati. zatim sa 2. pro-. kefale glava) dvoglav diceras (grč. tvorac ovog sustava je Belgijanac D'Hondt di. koji obavlja službu. dvostruko dia. dés-. med. rastrojavanje. koji ima dva gospodara diarhija (grč. dvovlašće. dvostruko) grč. izgubljenost dezorijentiran (fr. dicis gratia dicis gratia čit. liječnike itd. diktum de omni et nulo (lat. ljut) kem.

iz njega vidimo kako se živjelo i mislilo u prvim danima kršćanstva didaktičan (grč. klevetanje. objašnjenja. dicere reci. kako je rečeno. kazivati. poliedar koji ima dvaput po dvanaest površina. voda dielektrin 285 diferencijalni račun dielektrin (grč. naprijed spomenuti Didahe (grč. nego iznosi i pouke didaktičar (grč. zrak. didaskein poučavati) stručnjak u poučavanju. difamacio civilis (lat. onaj koji umije dobro predavati didaktika (grč. porculan. stari kršćanski spis. diffamare) klevetnički. didaskalia) mn. napisan oko 100. poučavati. elektron jantar) fiz. didaskein učiti. konstanta dielektriciteta = dielek-trična konstanta dielektričan (grč. od četiri prašnika.) prav. spalila se kad ju je ostavio Eneja diegeza (grč. edra osnova) geom. površina didekaedarski (grč. g. diffamatio civilis Čit. ulje. iznijet na loš glas difamirati (lat. autorove bilješke (upute) uz dramski tekst didekaedar (grč. diffamatio) širenje glasina. tj. dielektrična polarizacija električna podjela koju trpi jedan izolator zbog influencije. književnost koja se ne bavi samo umjetničkom obradom neke teme. edra) koji ima dvaput po deset (20) površina didelfis (grč. didvnamis) mn. didvmos) blizanac didinamičan (grč. di-dynamikos) bot. diffamare) klevetanje. g. diktus (lat. deffamare) ozloglasiti. bot. a sudjeluje u prostiranju električne sile. mješavina sumpora i parafina diem perdidi (lat. staklo.dictum factum čit. diktum faktum (lat. rok. tj. alkohol. tobolčar didim (grč. dictus) imenovani. dvomoćan. di-. smjesa kem. na Istoku. dvadeset. izlaganja. didvmos sa dva muda) med. ogovaranje difamiran (lat. dodeka dvanaest. dvadeset četiri površine Didona mit. di-. termin difalco čit. nego kad je izolator zrak. oklevetati .) rečeno — učinjeno. edra osnova) geom. pogrdan difamija (lat. znanost o uređenju i sprovođenju nastave kao sredstva duhovnog razvoja. di-. dies dan) prav. upute. di-. tvar (materija. di-. znanost o nastavnim metodama didaskaličan (grč. dielektrična konstanta izolatora broj koji pokazuje koliko je puta kapacitet jednog istog kondenzatora veći kad su u njemu oblozi razdvojeni tim izolatorom. poliedar koji ima dvaput po deset. utemeljiteljica i kraljica Kartage. dvomoćne biljke. dva duža) đidinamija (grč. didaktikos) poučan.) trg. elektron) fiz. difalko (tal. diegesis) ret. e.) za dan u kojem nije učinio ništa dobro dieni (diolefini) kem. deka. izdan 1883. XIV. diffamator) klevetnik difamatorski (lat. di-. di-daktična književnost poučna književnost. npr. dielektrični kapacitet v. klasa u Linneovom biljnom sustavu. dielektrična tijela = dielektrik. objasnidbeni. elektron) kem. spomenuti. didaktikos) umijeće poučavanja. Čvrst sumpor. induktivitet dielektrik (grč. kad se netko hvali i razmeće kako ima na nešto veće pravo nego netko drugi difamator (lat. didvmos dvostruk) kem. upala jaja didimos (grč. diđasko poučavam) poučan. didache) "Naučavanje dvanaestorice apostola". parafin. dan suđenja. hermafroditni cvijet (kod kojega su. već sudjeluje kao sredina (međutvar) u prostiranju električne sile. elektron) koji ne provodi elektricitet. nezasićeni ugljične hidrate sa dvije dvostruke veze između C-atoma dies (lat. tj. ogovaranje. dvostruka maternica. pričanje od početka do kraja. tako se i dogodilo dictus Čit. di-..) "izgubio sam dan" — izreka rimskog cara Tita Flavija Vespazijana (41— 81 n. supstanca) koja nije samo nevodič elektriciteta (izolator). deka deset. odbitak od cjelokupnog iznosa difamacija (lat. tj. apodiktičan didaskalije (grč. di-. zool. opširno izlaganje dielektricitet (grč. diffamatus) ozloglašen. koji izolira. rijetka zemlja. elemenata prazeodima i neodima didimitis (grč. s četiri prašnika (dva duža) u jednom her-mafroditnom cvijetu didodekaedar (grč. delfvs maternica) med.

dio za koji je neka veličina veća . po nejednakim carinskim stavkama. mučan. izvanredne prijevozne stavke diferencijalne carine trg. razlika u starosti itd. mat. diffluens) koji se razlijeva. nevjerovanje difilan (grč. nepriznavanje prisegom nekog djela. mat. odlaganje pretresa difizer (fr. različnost. koga je teško zadovoljiti.) log. ozloglasiti. diffissio) kidanje. raščlanjivanje nečega istovrsnog u raznovrsne dijelove. npr. odvajanje. raznolik diferentizam (lat. differens) različit. strog. drva. višak.) teško. razglašavati difenil tanki impregnirani papir u koji se umata južno voće (npr. razglasiti. razgrađivanje difluentan (lat.difamirati (lat. prekidanje. kočnica s dvostrukim djelovanjem diferencijalna psihologija znanost o duši koja se bavi razlikama u duševnim sposobnostima pojedinaca. diffuseur) naprava za izvlačenje repinog soka (u proizvodnji šećera) difluencija (lat. manjak. raspadanje. dificile est satiram non skribere "teško je ne pisati satiru" (poznata Juvenalova izreka) dificilan (lat. difficilis) težak. naranče) diferencija (lat. drukčiji. psihologijom razlika u spolu. prav. ne slagati se difesija (lat. ili olakšavanje odnosno otežavanje uvoza iz određenih država. deficit. sumnjičavost. tj. individualnih varijacija duševnog života i njihove uzročne zavisnosti diferencijalna sociologija znanost koja proučava oblikovanje društvenih slojeva iz oblikovanja profesija i podjela rada diferencijalna tarifa sustav u obračunavanju naplate prijevoza na željeznicama po kojem. prekinuti. 2. spona (veza) između motora — mje-njačke kutije (razvodnika brzine) — i kotača diferencijalna kočnica teh. difficile est satiram noti scribere Čit. razlika. diffamare) iznijeti (ili: iznositi) na loš glas. diffindere) kidati. prekinuti parnicu i odložiti je za drugi dan difisija (lat. v. pod definicija difficile (lat. burzovni posao (ili: trgovanje državnim vrijed-nosnicama) pri čemu se vrijednosnice stvarno ne izdaju. differentia) razlika. stvaranje razlika i različitosti iz istovrsnoga. nego se samo prima ih nadoknađuje razlika ukoliko im je vrijednost porasla ili pala diferencijalni račun mat. praviti razliku. ili manja od druge. diferencijalno plaćanje isplata razlike pale vrijednosti državnih vrijed-nosnica ili akcija diferenciranje (lat. neslaganje diferencija (lat. differre razlikovati se) v. kod prijevoza u masama (žita. teh. diferencija specifika (lat. beskrajno mala (infinitezimalna) razlika između uzastopnih vrijednosti neprekidno promjenjive veličine. psihologija individualnih razlika. raspada. fvllon list) sa dva lista. osobito originalnosti rukopisa ili potpisa differentia specifica čit. diffessio) nepriznavanje. carine koje se za robu iste vrste različito obračunavaju. jogunast. oz-loglašavati. sudsko nepriznavanje valjanosti ili originalnosti nekog dokumenta difesijska prisega (lat. treći ton koji se čuje kad istodobno zvuče podjednako jako dva tona različite visine i čija je visina jednaka s razlikom broja ti-traja onih dvaju tonova . netočan iznos. dificilan čovjek. dvolistan difindirati (lat. cilj im je pomaganje domaće trgovine (smanjivanje carinskih stavki za domaće trgovce). tvrdoglav difidencija (lat. u sposobnostima. prijevozne stavke bivaju razmjerno sve manje što je veća udaljenost. mat. nezgodan. dio više analize koji uči kako se pronalazi vrijednost diferencijala diferencijalni ton 286 difuzija diferencijalni ton fiz. izvanredna (ili: povlaštena) carina diferencijalni carinski sistem trg. pronalaženje vrijednosti količnika dviju beskrajno malih veličina ili diferencijala diferencirati (lat. kod motornih vozila.). differre) fil. razlikovati se. diffidentia) nepovjerenje. koji pravi teškoće. determinizam diferirati (lat.. sustav po kojem se carinske stavke za uvozne i izvozne proizvode za pojedine zemlje u koje se ti artikli uvoze ili iz kojih izvoze različito reguliraju i obračunavaju diferencijalni posao trg. mat. diffessio jurata) prav. razgrađuje . pronalaziti diferencijal diferentan (lat. differre razlikovati se) razlikovati. nejednak. differre) biti različan. ugljena i si. npr. prav. nesuglasica. uporan. psihologijom tipova. differre razlikovati se) 1. di-. diffluere) razlijevanje.

grč. digestorium) u kemijskim tvornicama. dvoglasnik. miješati se difuzijom. metron) naprava za mjerenje brzine miješanja raznih vrsta plinova digama tj. sisavci koji imaju slobodne prste na nogama diglota (grč. tj. di-.) diftongiranje (grč. osobina biljaka koje imaju dva tučka. zool. životinje s prstima. gyne) bot. prav. tj. češće. diffractio) fiz. pustikara (biljka iz porodice strupnikovica) digitar (lat. koji se tiče prstiju (noge i ruke) digitalin (lat. digitus prst) način stavljanja prstiju pri sviranju (npr. difformité) nakaznost. dvostruko "gama" (gamma). sredstvo koje pomaže probavi. di-. slovo u najstarijem grčkom alfabetu. razvučen. čitalo se kao "v" (ime dobilo po tome što je imalo oblik dvostrukog "g") digamija (grč. fthongos glas) gram. digitalis) kem. poveća zbirka odlomaka iz spisa starijih rimskih pravnika (Pandekta). otvor ili pokraj uskog neprozirnog tijela i nastajanje pojava koje se temelje na interferenciji difterija (grč. io. probava. neskladan diformirati (fr. ugled. nagrditi. di-. koje se često čuje u njihovu govoru) diginičan (grč. nakazan. dvožene biljke. autoklav digestorij (lat. sa dva tučka diginija (grč. sredstva za probavu digerirati (lat. tj. akutna i veoma zarazna bolest koja se odlikuje upalom sluznice dušnika. difforme) napraviti nakaznim. raširiti. druga ženidba. parom. fiz. zbirka spisa koja je razdijeljena na pojedine odsjeke. opširan. skretanje svjetlosti zbog prolaska kroz uzak procijep. eo. diffusio) razlijevanje. rasprostiranje. digerirnoj peći) digestiv (lat. med. druga udaja diger (engl. parna kuhinja digić podrugljiv naziv za Talijana (prema "digo" — kažem. mast pomiješana s terpentinom. gyne žena) bot. dignitas) dostojanstvo. pomaganje izlučivanja gnoja. digerentia) mn. a koju je priredio car Justinijan digestibilan (lat. u proizvodnju šećera) difuziometar (lat. razdijeliti. kem. nerazmjernost. biglota dignitet (lat.: uređaj za kuhanje koji se zagrijava vrelom vodom ili. tj. gamos brak) drugi brak. difuzna svjetlost rasuta svjetlost. dignitarius) nositelj visokog zvanja. pretjerana opširnost i razvuČenost u govorenju i difuzijski postupak 287 diheksaedar pisanju. digesta) mn. na žice) digitalan (lat. ždrijela difteritis med. digestio) probavljanje. itd. digitalis) prstni. nesklad difrakcija (lat. ružan.) Papinov lonac. difthera oderana i uštav-ljena koža) med.) bot. širenje. tvrdu tvar u zagrijanoj tekućini omekšati i otopiti digesta (lat. imanje) difuzan (lat. visoko zvanje . digestivus) med. u svim pravcima odbijena (reflektirana) svjetlost difuzija (lat. poružniti difonnitet (fr. pretvaranje jednostavnog glasa u dvoglasnik difundirati (lat. diffusio. otapanje Čvrstog tijela u nekoj tekućini na umjerenoj temperaturi (u tzv.difonij (grč. kompozicija za dva glasa diforman (fr. sredstvo koje pomaže izlučivanje gnoja digestivna mast farm. potrošiti (novac. di-. biljke sa dva tučka (drugi red većeg broja klasa u Linnéovom biljnom sustavu) digitacija (lat. digger) kopač. di-. velikodostojnik digitata (lat. diffusus) rasut. di-.) mn. fthongos glas) gram. difterija diftong (grč. med. laboratorijima itd. podijeljena po knjigama. ao. dostojanstvenost. digerere) razdjeljivati. s dvije žene. lonac za pripremanje hladetine od kostiju. osobito kopač zlata u Australiji digerencije (lat. probaviti. dva različita samoglasnika koji su spojeni u jedan slog (npr. di-. razliti. probavljati. v. glossa jezik) knjiga napisana na dva jezika. difforme) nagrdan. peć za zagrijavanje pješčane kupelji. mn. alkaloid koji se nalazi u pustikari digitalis (lat. naslovima i paragrafima. upotrebljava se za liječenje opeklina digestor (lat. međusobno miješanje raznih plinova i tekućina difuzijski postupak način dobivanja soka putem osmoze iz veoma sitnih režnjića repe (uveden 1865. diffundere) izliti. digestibilis) probavljiv digestija (lat. fone glas) glaz.

poliedar s dvaput po šest.i dr. klasa) dijadem (grč. ili normalnog sastava (diabetes insipidus). magija. diabolos) vražje djelo. igrokaz u kojem glavnu ulogu imaju vragovi (vrsta misterija) dijabola (grč. astr. dvanaest. diheksagonalna piramida v. prevedem. diabole) kleveta. usp. na. u govoru). podjela koja sadrži dva člana. način oplođivanja kod biljaka pri kojem se spolni organi razvijaju jedni za drugima. levuloza koja se upotrebljava kod dijabetičara umjesto šećera dijabetometar (grč. bot. u. prelazak ih preobražaj jedne bolesti u neku drugu. nj. bolesnik koji boluje od šećerne bolesti. s obje strane. diaballo prebacujem. dvojina) mat. diabolos klevetnik. za. gramma slovo) dvostruk znak za jedan glas. nosili perzijski kraljevi i grčki carevi.(dia) predmetak u složenicama sa značenjem: kroz. sprava za određivanje količine šećera u mokraći (kod šećerne bolesti) dijabl (fr. podjela ljudskog bića na dušu i tijelo dihtati (njem. najčešće gust i tamnozelen dijabaza (grč. diabolo) vrsta igre. slična igri jo-jo dijada (grč. diabetes. dvostruki brak. dicha na dva. biti čvrsto priljubljen dija. v. sustav sa samo dvije znamenke (1 i 0). prid. diadema) plava ili bijela traka oko čela koju su. diabetes) med. preko. prijelaz. diabetes) med. diabasis) geol. zbijen) teh. u težim oblicima izaziva veliko mršavljenje i malaksalost dijabetičar (grč. dicha dvostruko. ženski ukras za glavu. gaz dijabetes (grč. tj. udaljavati se od teme (osobito u govoru) digresija (lat. lj. dyo dva. biljke s hermafroditnim cvjetovima čiji su prašnici srasli u dva snopića (u Linneovom sustavu XVII. diablerie) 1. osobito: nasljednici Aleksandra Velikog (dijadosi) u raznim dijelovima njegove države dijadoha 289 dijagnozirati dijadoha (grč. tj. ga-mos brak) bot. med. Leibnizova najjednostavnija podjela brojeva na klase. dicht gust. diabaino prolazim. kao znak vladarskog dostojanstva. di-. ne propuštati. diabolus) vrag. vladarsko dostojanstvo i vlast dijadika (grč. diabasis) prolaz. adelfos brat) mn. diabaino prolazim. dž digredirati (lat. podrijetlom iz Kine. pro. ne u isto vrijeme. veličina određena proizvodom dvaju vektora dijadeksa (grč. ret. grč. površina. diabolos) vražji. hex šest. dichotomia. dijadoha dijadelfija (grč. optuživanje protivnika s naznačivanjem kazne koja ga očekuje dijaboličan (grč. dicha dvostruko. čarolija. tem-no režem) podijeljen na dvoje. ili ima u sebi šećera [diabetes mellitus). dyas dvojstvo) dijadski sustav brojeva. najveća istočna ili zapadna udaljenost unutarnjih planeta (Merkura. račvast dihotomija (grč. a kod proteroginije ženski spolni organi dihotoman (grč. raz-. šećeraš dijabetin (grč. diadechomai preuzimam) med. didodekaedar dihogamija (grč. tal. vragolija. binarni sustav dijadoh (grč. podjela roda na dvije vrste. npr. digredì) skretati. udaljavanje od teme (npr.digrama (grč. temno režem) podjela na dva dijela. Mjesečeva mijena (faza) kod koje se vidi samo polovica njegovog osvijetljenog kruga: psih. sotonski dijabolizam (grč. šećerna bolest koja je vezana sa znatnim izlučivanjem mokraće koja je. sotona dijablerija (fr. diadeo vežem oko. digressio) skretanje. dakle. di-. dia-betes) med. Venere) od Sunca diheksaedar (grč. kod proterandrije prije sazrijevaju muški. diadechomai preuzimam) naslijeđe. 2. diadijabaz (grč. edra površina) geom. mineral iz starijeg paleozojskog doba. diable. metron) med. nasljedstvo.. dijadeksa . lat. diadochos nasljednik) nasljednik prijestolja. kruna. uza. vražji posao dijabolo (grč. dihogamija 288 dijadoh diheksaedarski. dyas dvoje. vraćanja.

što je utemeljeno na pouzdanim znacima ili simptomima. okrugao začetak mladice ili cvijeta biljke: zool. di-agein provoditi. diaftheiro kvarim. pren. figure izrezane ili izdubene u ploči dijagnosticirati (grč. preznojavanje dijafragma (grč. znanost ili umijeće prepoznavanja i utvrđivanja bolesti dijagnoza (grč. diago-nalis) geom. dijafanoradiranje fotografsko kopiranje bakroreza itd. diafoneo) v. upala dijafragme dijaftoroskop (grč. prepoznavanje i utvrđivanje kod bolesnika neke bolesti po njezinim bitnim oznakama i pojavama dijagnozirati (grč. diafyein izniknuti) bot. popuštanje ili prestanak neke bolesti dijafan (grč. diaglvfein izrezati) izduben. neslaganje. dia. lat. diagonia. dužina koja u višekut-niku spaja dva nesusjedna vrha. diagnostikos) liječnik koji umije prepoznati i utvrditi bolesti prema njihovim bitnim oznakama ili simptomima dijagnostički (grč. diafaino prosjajim. pregrada. diagignoskein prepoznati) med. kos. nesloga. diadidomi dijelim) med. sprava za mjerenje i određivanje prozirnosti atmosferskog zraka dijafanorama (grč. tj. skopeo promatram) uređaj za ispitivanje zagađenosti zraka dijaglifičan (grč. diakustika dijafonski (grč. v. ret. prosvijetlim) proziran. metron) fiz. diafoneo) koji se ne slaže u glasu. pupanje. disharmonija. me-đusloj dijafonija (grč. diaforesis) znojenje. med. diafaino prosjajim. razdioba (ili: razilaženje) hranjivih tvari kroz tijelo. uređaj pomoću kojega se pronalazi i utvrđuje sposobnost pojedinih tijela za vođenje elektriciteta dijagonala (grč. izrezbaren dijaglipti (grč. ponavljanje iste riječi. dijafane slike prozirne slike na staklu. naprava za osvjetljavanje mjehura pomoću električne svjetlosti dijafilm slike koje obraduju jednu temu te su snimljene uzastopno na filmsku vrpcu kako bi se mogle povezano projicirati dijafiza (grč. obloženo ili išarano zlatnim list. diafragma) med. bolest dijafragme dijafragmitis (grč. dio duge kosti između dviju jabučica. diafonia) prvobitno kod Grka: neslaganje u glasu. prozirnom papiru dijafanitet (grč. različ-nost. bot. sredstvo koje pomaže isparavanje kože. metron} fiz. prosvijetlim. diagrafein nacrtati) naprava za mehaničko crtanje perspektive prema prirodi dijagrafija (grč. dijagnozirati dijagnostičar (grč. prepona u sjemenoj čahuri. prosvijetlim) prozirnost dijafanometar (grč. mehaničko kontracepcijsko sredstvo dijafragmalgfja (grč. diafragma. dia-glyptein) mn. oko. preznojavanje dijaforeza (grč. nejednakost. diagnostike) med. diafaino. na posebnom dijafanom. diaglyptos izrezan.dijadoza (grč. vidim) prozirna slika dijafanoskop (grč. isparavanje kože. diagignoskein prepoznati) med. koji zvuči nejednako dijafora_ (grč^ diafero) razlika. di-jagonal vunena tkanina s gustim križićima dijagonalan (grč. nejednakost. dijafano posude stakleno posuđe. ali u različitom značenju u jednoj rečenici dijaforetičan (grč. diafoneo ne slažem se. diagonios. poprečan dijagraf (grč. diafaino. ima. dijagnostički znaci bitni znaci ili simptomi neke bolesti dijagnostika (grč. u novoj glazbi pod dijafonijom se pogrešno razumijeva kompozicija za dva glasa dijafonika (grč. diagnosis) med. pa postak-ljeno. u neskladu sam. lat. ošit. posebno za ukrašavanje prozora. diagignoskein. diaforeo) koji pomaže isparavanje kože. disonanca.utvrditi kod bolesnika dijagometar 290 dijalektičan znakove i simptome neke bolesti i na osnovi njih samu bolest. algos bol) med. dia-gonalis) u smjeru dijagonale. skopeo gledam) med. nesklad. diagnosis) med. spor. diafaino prosjajim. diaforeo raznosim) med. pokretni limeni prozorčić (blenda) za otklanjanje rubnih zraka kod velikih dalekozora. orao gledam. opt. odrediti prirodu bolesnoga stanja dijagometar (grč. izrezan. diafragma) anat. geol. grana) umnožavanje na litografskom kamenu crteža prenesenih na gumirani taft . preznojavanje dijaforetik (grč.

dosjetljiv. znanost o prelamanju zvuka dijalaga (grč. prepoznavanje (osobito stupnjeva bolesti) dijakronija (grč. narječje. kod gnostičara: dva međusobno isprepletena trokuta u kojima je upisano neko mistično ime Boga i koji su im služili kao hamajlija (Salomonovo slovo) dijahilon (grč. med. dijali-tički dalekozor vrsta dalekozora koji uklanja boje. ret. grafičko (ili: crtežno) predoČi-vanje nekog stanja. koji je u skladu s tom znanošću. mania strast) pretjerana uporaba dijalekta (narječja) u književnim djelima dijalelon (lat. dialegomai razgovaram. zaključak u krugu dijalema (grč. vještina skiciranja dijagram (grč. koji pomaže urednu stolicu. note od pet linija. dijalela dijalelus (lat. logos) filol. dialegesthai razgovarati. svaki lokalni govor koji se razlikuje od službenog i standardnog jezika dijalektičan (grč. tj. med. dialektike) umijeće razgovara-nja (bilo s drugima ili sa samim sobom).dijagrafika (grč. v. voda za ispiranje usta dijaklizma (grč. dia-gramma) lik ili geometrijski crtež. di' allelon.. odvajanje kristaloida od koloida putem osmoze. dia. kad se umjesto najljepše mi je kaže naj mi je ljepše. logia) filol. bolesno stanje (osobito kod groznice) dijantički (grč. điachorheo imam proljev) med. od grč. razmicanje. fil. koji je nastao putem prelamanja dijaklaza (grč. diachoreo) med. presjek. fil. osobito. dosjetljivost. koji uništava. razmak. dialyo rastavljam. poznavatelj dijalekata dijalektologija (grč. š i s). diakope rasjeklina. diallage razlika. chronos vrijeme) lingv. razlikujem) koji je utemeljen na prepoznavanju. gubljenje ili iscrpljivanje snage. akromatičan dalekozor dijaliza (grč. za. stolica. juha) flaster od biljnih sokova. domišljat dijalektičar 291 dijametar dijalektičar (grč. izmjena tekućina. onaj koji ispituje i proučava narječja. diagrafein nacrtati. u preko. nacrt. onaj koji se vješto služi dijalektikom. razlikovan. prelamanje zraka dijakliza (grč. povijest jezika dijakustika (grč. dialogos) razgovor dviju ili više osoba. Platon. figura kojom se više razloga svodi na jedan dijalekt (grč. znanost o dijalektima dijalektomanija (grč. allelon uzajaman) log. literarni umjetnički oblik u antičkoj filozofiji koju su stvorili sofisti. dia kroz. dialektos. statistike. omjera itd. dialektos narječje. dialektikos) dobar govornik. 2. npr. smrt. tropos diallelos) log. skica) radi objašnjenja nekog Činjeničnog stanja. dialyo) koji rastavlja. umijeće znanstvenog raspravljanja. 2. dialegomai) uvoditi na scenu više likova koji razgovaraju . diakrisis) procjenjivanje. služi za umekšavanje ili ublaživanje dijahoretičan (grč. fiz. diaklao prelamam) fiz. pomirenje. promjena mišljenja. domišljatost. dialysis) med. plan. ponovno ukidaju dijalektolog (grč. odvajanje sluzastih tvari kod osmoze. diaklvzo ispirem) med. chvlos sok. razdvajanje kostiju dijaklastičan (grč. prid. znanost o kretanju mišljenja kroz proturječnosti koje se. prijelomni. duboka rana) 1. diagrafein) vještina izrade skica. crtež (ili. razlučivanje. dialeimma) prekid. radi zornog predočivanja određenih odnosa. Sokrat i. dialeipo ostavljam razmak. razdvajam. snalažljivost u govoru. diakinema) med. vrsta rude (bogate željezom). dijereza i asindeton dijalog (grč. pražnjenje crijeva dijakinema (grč. dialektos) filol. diaklvzo ispirem) ispiranje usta. određivanje pomoću pojma koji se treba odrediti. savez) 1. filol. dialektikos) koji odgovara znanosti o mišljenju. koji primjenjuje dijalektičku metodu dijalektika (grč. prelamanje svjetlosti. dijaloški dijalogirati (grč. onaj koji je vješt u raspravljanju. znakovi za prepoznavanje bolesti dijakriza (grč. razlikovanju. diakuo) fiz. od grč. diakrino prepoznajem. dialektos. voda za ispiranje usta dijakopa (grč. i ret. glaz. vrsta figure u kojoj se u neku smislovnu cjelinu umeću druge riječi. vrsta ribe s bodljikavim perajama dijakritican (grč. dijakritički znakovi znakovi na slovima koji označuju njihove posebne glasovne vrijednosti (npr. ret. diaklao prelamam) fiz. koji razdvaja. dijahoretični organi organi za pražnjenje crijeva dijahoreza (grč. definicija u krugu. slika rada ili snage. dia pomoću. disputiranja. međuvrijeme. tijekom mišljenja.

) dijamb (grč. a sam odgovara dijalogizirati (grč. kvinta dijapijema (grč. mn. dianoia) fil. srebro. tahj. sredstva koja pomažu gnojenje dijapijetičan (grč. figura u kojoj su udruženi pitanje i odgovor: pisac samoga sebe pita i odgovara. koji ima dva cvijeta. diapassein posipati između) biljni prašak za posipanje rana dijapazon (grč. dia. dialogos) lit. med. vrata itd. uzetost dijapnoici (grč. stihovna stopa od četiri sloga: U — U — dijametar (grč. neizvjesnost. diaplasma) med. dia. dianoia mišljenje. najsjajniji i naj-skupocjeniji dragi kamen koji se može brusiti samo svojim vlastitim prahom. mudrost. svojstvo nekih tvari u obliku prutića da se u magnetnom polju postave svojom dužinom okomito na pravac linija sile (ekvatorijalno). metron) fiz. ili drugog pita. slabo znojenje dijaporeza (grč. uređaj za mjerenje i ispitivanje dijamagnetizma dijamant (fr. pyein) med. elipse) i spaja dvije točke oboda kružnice dijametralan (grč. logia) punjenje životinjskih tijela dijandrija (grč. diamant. dia. di-. dia. dia kroz. dianassein puniti. positivus) opt. značenje dijantus (grč. dialegomai) dati nečemu oblik razgovora. pente pet) glaz. dijamagnetne tvari ili dijamagnetna tijela su: bizmut. krivulje dijametralan 292 dijarizam {npr. npr. dia. oblaganje ili mazanje cijelog tijela dijaplegija (grč. promjer. sasvim. pas sav) glaz. npr. izložiti neku misao itd. diaplasis) med. tj. diapneo ishlapim) med. dia lat. zagnojenje) v. dijametralno suprotan sasvim. pyein) mn. itd. u obliku razgovora dijamagnetizam (grč. opća klonulost.dijalogizam (grč. izbijem. zagnojavanje dijapijeza (grč. diaporesis zabuna. potpuno suprotan dijamorfoza (grč. pyein gnojiti. koji bujno cvjeta (npr. za razliku od etičkih vrlina kod kojih se razum pojavljuje kao gospodar želja i strasti dijanoja (grč. karanfil) dijapasma (grč. tj. sposobnost mišljenja. krvavo zno-jenje. skroz. razuman. plegma udarac) med. razboritost. para-magnetizam dijamagnetometar (grč. diandria) dvomužev-nost. diapedao probijem. koji pomaže stvaranje gnoja. najsitnija vrsta tiskarskih slova. tisk. dia. med. olovo. iambos) metr. procurenje krvi kroz vene đijapente (grč. kroz pet tonova. sumnja (osobito kao retorička figura) dijapozitiv (grč. probijanje krvi kroz opnu vena. gone rađanje) fil. bakar. kristaliziran ugljik. magnes. adamas) min. adams. prelomljene kosti dijaplazma (grč. posve. osobito plućaj čir u prsima dijapijetici (grč. znanost o podrijetlu i izvoru spoznaje dijanoetičan (grč. klasa u Linneovom sustavu) dijanoegonija (grč. umjetnost). vođen razumom. rov bez dna (veoma dubok) za sprječavanje upada neprijatelja u zaklon dijamantin (fr. slika na posebnoj staklenoj ploči koja se pomoću projekcijskog uređaja (ski-optikona) prenosi povećana na platno . dia. sredstva koja izazivaju umjereno znojenje dijapnoja (grč. dianthes) bot. neodlučnost. oblog. maslina (II. cink. magnes magnetni kamen) fiz. morfe oblik) oblikovanje. diapneo isparavam) mn. kod Grka: oktava. pyesis gnojenje. danas: opseg jednog glasa ili instrumenta. pril. fort. razum. koji pripada promjeru. najveća tetiva. đia. dia. kod Francuza: zvučna vilica dijapedeza (grč. dijapijema dijaplaza (grč. dijanoe-tične vrline vrline (kod Aristotela) u kojima dolazi do izražaja razum (znanje. najtvrđi. supr. antimon. dianoia razum) fil. služi za premazivanje željeznih predmeta (ograda. diapedesis) med. potpuno. mišljenje. bot. dvostruki jamb. zagnojavanje. najgušći. namještanje uganutog ili prelomljenog uda. sredstva koja pomažu ispa-ravanje kože. dužina koja prolazi kroz središte kruga. sumnja) neodlučnost. za-gnojiti.. grč. diamant) vunena tkanina s figurama i križićima dijamantna boja mješavina lanenog ulja i grafita. pretvaranje u određen oblik dijanasologija (grč. živa. lat. diametros) pr. fosfor. pyein) med. biljke sa dva prašnika u jednom hermafroditnom cvijetu. blago isparavanje kože. zlato. diametros) geom.

prosvjetljavanje zrakama. sam po sebi. štiti dijasostika (grč. enzim ili ferment nađen u životinjama i biljkama koji djeluje na ugljikohidrate i čini da se škrob pretvara u šećer te znatno pridonosi metabolizmu dijastaza (grč. prikazivanje prozirnih predmeta. diatithemi) raspoređivanje. v. diastema razmak. stanka između dva stiha neke pjesme dijaspora (grč. diastema) glaz. diarrheo protječem) med. ra-stajanje. dyao unesrećim. koji propušta toplinske zrake. npr. razvlači. diaria febris) med. na staklu (dijapozitivu) u propuštenoj svjetlosti dijasostičan (grč. u grč. ta tessara četiri) glaz. odrođivanje. diaskopeo svestrano razmatram) opt. velika dvorana s mnogo stupova. dia. diasvrmos) ruganje. diaspasma razdvo-jenje. aterman. rastavljanje dijashizma (grč. diatithesis) med. širi dijastatičan (grč. diaschizein kidati) med. produži-vanje. spašava. udaljenost.: Pristaje mu kao dij artroza 293 dijateza magaracu sedlo. osobito za kućnu poslugu. diasozo spasim) med. retorička figura koja se sastoji u pretjeranom umanjivanju. osobito Homerove pjesme dijaskopija (grč. razmaka dijastola (grč. npr. dvojnost dijashiza (grč. cijepanje. širenje srca i arterija zbog aktivnog skupljanja srčane muskulature (sistole). s intervalima dijastil (grč. rasutost. diastello razdvajam. rengenskim dijaskopska projekcija opt. vještina održavanja života. osobina tijela da propuštaju toplinske zrake dijatesaron (grč. koji pretvara škrob u šećer dijastaza (grč. koji čuva. pa i ona digla nogu itd. osobito sloga koji je inače. čista kvarta. knjiga u koju se unose dnevna zbivanja dijarija (lat. uređaj. odvajanje. upropastim) ret. dijashiza dijasirm (grč. svojstvo tijela da propuštaju toplinske zrake dijatermazija (grč. ustrojstvo. thermasia toplina) fiz. Stari i Novi zavjet dijaterman (grč. rastavljam) poet. u Novom zavjetu: Židovi prognani iz Judeje i rasuti po drugim zemljama. adijaterman dijatermanzija (grč.dijareja (grč. diastasis) kem. sastavak zglobova dijas (grč. rastezanje. kratak. sadijateze 294 dijurnist stav. kidanje. razdvojim) razdvajanje. diathesis. diarium) kod Rimljana: dnevni obrok. Vidjela žaba gdje se konj potkiva. figura u kojoj se osobito podvrgava ruglu nečija neprilika ili nepriličnost. njegovanje i održavanje zdravlja. s međuprostorima. rastavljam) koji se rastavlja. svakodnevna groznica dijarizam (grč. diathermaino pro-grijem) fiz. diastema) razmak. dia. naziv za prijevode četiriju evanđelja. glaz. dijartroza (grč. sklonost nekoj bolesti. razdvajanje. metron) naprava za mjerenje udaljenosti. tzv. diatithemi) savez. protuprirodno razdvajanje kostiju ili hrskavice. diastasis) razilaženje. diasozo spasim) med. diaschizein) med. bot. fiziol. osobito prozirnih slika. diaspao razvlačim. tzv. evangeličke harmonije dijateza (grč. kod starih Grka: dvorana u kojoj su stupovi bili međusobno udaljeni za tri debljine stupa dijastimometar (grč. diastello razdvajam. dia-spora) rasipanje. danas: dnevnik. suprotno: hiperbola dijaskeuast (grč. dispozicija dijateze (grč. diaskeuastes prerađujem) onaj koji kritički prerađuje neko staro djelo. interval dijastematičan (grč. med. razbaca-nost. pauza. thermaino grijem) fiz. gramatici: znak za rastavljanje dijateka (grč. razdvaja. ugovor. Hrvati izvan domovine dijastaltičan (grč. dija-sostici sredstva za odražavanje zdravlja i života dijaspazma (grč. dia. međuprostor. diastasis razdvojenost) kem. oi ili ai tessares. dyas) dvojstvo. diaspeiro rasipam. dia. supr. degeneriranje biljaka dijastema (grč. koji se rasteže. praznina. "osnovne bolesti" ili sklonost bolestima . zool. di-arthron) spajanje zglobova tako da budu sposobni za gibanje. mn. proljev dijarij (lat. ismijavanje. stylos stup) arhit.

diateino iste-žem. vojvoda. diaitao liječim) umjereno. dijetetska sredstva sredstva korisna za zdravlje dijetist (lat. pripadnik (ili: član) dijeceze dijecije (grč. osobito krvnih žila dijeta (grč. dnevno dijete (lat. "križić" kao znak da se jedna nota povisuje za pola tona dijurna (lat. diaireo razdvajam. diurnus) dnevnih dik 295 diktirati dik (fr. držati dijetu živjeti jednostavno i umjereno dijetar (lat. danas se upotrebljava samo u crkvenoj upravi (kod katolika: biskupija. dike. pravda. a druga samo ženske cvjetove. ljestvica u kojoj je niz od 8 tonova podijeljen na 5 cijelih i 2 polustupnja. u Francuskoj: stupanj plemstva između princa i markiza. osobito: hrana koju u tu svrhu propiše liječnik. paskvila. diese) glaz. med. zabava. logia) pravo. topola. diaita lat. npr. dies dan) koji prima dnevnicu. dioikesis gospodarstvo. dieta) mn. dikyrios dvojak) pravosl. dnevničar. dijetist dijetarski (lat. svijećnjak s dvije ukrštene svijeće . diatomos podijeljen) min. dux) 1. Dike grčka božica pravde i pravedne osvete dikearhija (grč. di-iemi. upravljam) biskup kao upravitelj dijeceze. kućenje) gospodarstvo. bolesnička hrana. luksuzna laka kola za dame. dnevnice koje prima službenik. kućim. dijetetski propisi propisi kojih se valja pridržavati da bi se očuvalo zdravlje. korisno za zdravlje. di-oikeo gospodarim. jednostani-čan dijatomeje (grč. diaeta način života) med. krateo vladam) v. herceg. način izražavanja. dike. diaitao liječim. scala ljestvica) glaz. četvrtina tona. dietarius) v. razdvajanje. razlika između velikoga i malog polu-tona. uredan način života (s obzirom na hranu. dies dan. di-. điurna) dnevna plaća ili nagrada. razgovor. svaka mala promjena u tonu. dies dan. mit. pravda. njegovanje zdravlja. umjesto stalne plaće. suprotno: despocija dikeokracija (grč. diaitao liječim) onaj koji uči kako treba čuvati zdravlje. dnevničarski. spavanje i odmaranje). pril. bez sjedala za kočijaša. lat. Čas šaljivo. archo vladam) vladavina prava. oikos kuća. razdvajanje. di-. na granici između životinjskog i biljnog carstva (od njihovih ljuŠturica i nitroglicerina pravi se dinamit) dijatoniČka skala (grč. znanost o pravu dikirion (grč. dakle. omiljena metoda cinika i stoika po kojoj su izlagali svoja naučavanja. diaitetike sc. narodni izaslanik itd. rastavljanje. a sa stražnjim sjedalom za slugu dikcija (lat. dikearhija dikeologija (grč. pravo. biljke kod kojih jedna stabla nose samo muške. pravna država. dije-cezno pravo službeno pravo. techne) znanost o načinu života korisnom za održanje zdravlja dijetetski (grč. u Kat. ckrvi: svećenik koji služi jutarnju misu dijeza (grč. dike pravo. diatribe) zanimanje. kritički polemični spis. kod protestanata: župa koja se nalazi pod jednim superintendantom). oikos) bot. diatomos razdijeljen. dnevnica dijurnist (lat. dictio) jezik ili stil nekog pisca. piće. dijereza (grč. pravednost. bot. izražavanje dikcionar (lat. intervali u dijatonskoj ljestvici nisu jednaki dijatriba (grč. pobornik urednog i umjerenog načina života dijetetika (grč. dike) 1. silikatne alge. rastavljen) mn. koji se može lako dijeliti samo u jednom smjeru: fiziol. diai-resis) gram. fil. dom) sa dva doma dijeceza (grč. mjerodavno pravo biskupa dijecezan (grč. npr. 2. ae u ae. nadnice.dijatoman (grč. lat. 2. uprava. uređenje. od Dioklecijana naziv za 14 glavnih dijelova Rimskog Carstva. raščlanjivanje jednog dvoglasnika (diftonga) na dva samoglasnika. sjednice narodnih izaslanika dijetetičar (grč. veoma satirično i s grubim pikanterijama dijecan (grč. fr. dies dan) sluga ili službenik koji radi samo za dnevnicu. dictionarium) rječnik koji ne sadrži samo pojedine riječi nego i frazeologiju nekog jezika dike (grč. dus. vrba i dr. čas ozbiljno.

biljke kod kojih se pri klijanju javljaju dva klicina listića dikroizam (grč. metron) fiz. biljke kod kojih se prašnici i tučci ne nalaze u jednom cvijetu. onaj koji neograničeno vlada. foneo zvučim) uređaj koji. basa (ili: suzafona) i od udaraljki diktafon (lat. chorde žica) glaz. naređenje. pijavćica) bot. dilatatorius) koji proširuje. proširenje srca dilatator (lat. kokkos jezgra) bot. diktyon mreža) med. dvostruko mijenjanje boja dikromatičan (grč. differre odgoditi. ljubimac. dictamnum) jasenak. sprava za mjerenje volumenskog širenja pojedinih tekućina dilatoran (lat. pjesma koja se sastoji od dvije vrste stihova. lijep. režim koji uspostavlja diktator. koji traži poslušnost bez pogovora diktatura (lat. dichroos. dictus) gram. izjavan dilaceracija (lat. koji zapovijeda. nego su podijeljeni na razne cvjetove. med. grč. dilatorius) koji razvlači. glasovira. di-. gitare (ili: bendža). chroma boja) u dvije boje. dragi. im. rutvica (ljekovita biljka. kolon dio. kazivanje u pero. dictando)' pisanje po diktatu. odgađanje roka dilatabilan (lat. npr.) obrub. dilatorium) prav. dixieland) džez-orke-star kakav su razvili bijeli glazbenici. miljenik. slično fonografu. grč. a druga disjunkti-van (polilela) diletant (tal.) prid. di-. postelja) bot.dikiš (tur. dilemma) neugodan položaj u kojem se nalazi čovjek kad se mora odlučiti između dviju podjednakih mogućnosti. a kojega su birali u izuzetno teškim prilikama za državu: 2. prima ono što se govori i ponavlja kad se treba zapisati (služi umjesto stenograma) diktaman (lat. dictatum) 1. odlaže dilatorij (lat. mast) dvobojnost. dilettante) prijatelj (ili: ljubitelj) umjetnosti. kaznu diktitis (grč.chros boja kože. raskinuće dilacija (lat. log. dictator) 1. rane dilatatoran (lat. ukras. odjeljak) poet. bezuvjetni mir koji se mora prihvatiti i potpisati diktirati (lat. di-. pruživ. di-. sprava za proširivanje. koji se može proširiti dilatacija (lat. dvojba. šara diklinije (grč. dilatator) med. proširivanje. zanosan. razdiranje. zapovijed diktator (lat. zapovijedati. dikolička pjesma dikordij (grč. voljen. raskomadati) rastrgnuće. dichroos. otvarač. di-. di. dictare. razvlači dilatometar (lat. sastoji se od trumpete. klarinete. zadatak rađen po kazivanju u pero. krasan. di-. rasteže. dicere govoriti. npr. dilatatio) rastezanje. diktando. dilatere. diksilend (engl. skopeo gledam) instrument za promatranje i utvrđivanje dikroizma kristala itd. 2. instrument s dvije žice dikotiledone (grč. dvobojan dikroskop (grč. propisivati. odugovlači. jedno-spolne biljke koje imaju ili samo muške ili samo ženske spolne organe dikokičan (grč. šav. zaključak u kojem je prva premisa hipotetičan sud. pozaune. dictatura) vlast diktatora. širenje. propisati. upala mrežnice diktivan (lat. neograničena vlast diktatura proletarijata prema povijesnom materijalizmu: državni oblik vlasti radničke klase (proletarijata) koji ona mora uspostaviti da bi osigurala ukidanje kapitalističke eksploatacije i kapitalizma te ostvarenje komunističkog društva diktirani mir mir koji se sklapa po diktatu drugih sila. koji ima dvije jezgre. kotyledon udub-ljenje. u starorimskoj državi: najviši službenik s neograničenom vlašću koja je mogla trajati najviše šest mjeseci. onaj koji se bavi nekom umjetnošću ili vještinom samo iz ljubavi prema njoj ili radi pri-kraćivanja vremena (za . dilacerare razderati. savjetovati. kline ležaj. dilatabilis) rastegljiv. govoriti nekome tako da onaj kome se govori to zapisuje. zavodnik dilema (grč. dilatio) odugovlačenje. govoriti nekome diktitis 296 diluvij što treba raditi. propis (ili: naredba) o odgađanju roka dilber (tur. oteže. dictare) kazivati u pero. dvojezgreni dikolon (grč. zadatak napravljen po kazivanju u pero diktat (lat. vrsta mažurane) diktando (lat.

dyo dva. stručnjaka). smanjenje. otapalo za kaučuk i lak. ddettare) ljubav prema umjetnostima ili vještinama. poštanska kočija dilkuša (tur. tj. hitrina.) ptica (papiga. dajm (engl.) glaz.) mn. diluvium spiranje zemlje) poplava. potrebne su nam tri dimenzije. dimetiri izmjeriti. diluvijalno tlo tlo poplavljenog zemljišta. umanjivanje. tijelo ima tri dimenzije (ono je trodimenzionalno). di-mensio) mjerenje. brižljivo izbjegavanje površnosti u poslovima. sumnju.razliku od umjetnika kao znalca. nestručnost. umanjenost. brižljivo. slavuj) dilogičan (grč. umanjenje. dimenzionirano drvo drvo za građu. dva člana. pažljivost. con diligenza čit. metron) metr. otopiti. gaseći se. smanjivanje jačine diludij (lat. pren. npr. tumačenje dilucidirati (lat. nepovjerenje) diluvij (lat. trg. stih koji se sastoji od dvije stope ili dva stihovna takta. odbijanje od svote. zamišljene ravne linije pomoću kojih se prostiranje nekog tijela i njegovih granica (površine. dilettare) zabavljati. dilucidare) osvijetliti. koordinatni sustav dimenzioniranje (lat. dobro dimenzionirani zidovi zidovi čija je jačina dobro pro-računana. razbiti (npr. diminucio kapitis (lat. dilogia) dvojako značenje. doba u razvoju Zemljine kore kad su se ledenjaci počeli topiti. s postupnim slabljenjem jačine tona dok se potpuno ne izgubi diluirati (lat. a linija jednu dimenziju. tri pravca koji se sijeku pod pravim kutom: dužina. pružanje. kaz. dimi) vrlo široke hlače istočnjačkog kroja (za muškarce i žene) diminucija (lat. veseliti diligencija (lat. svijetli trenuci. objašnjenje. a koje je neposredno prethodilo današnjem dobu diluvijalan (lat. dilutio) razblaživanje. diluentia) med. sve slabije (tj. rasvijetliti. potop. smanjenje. jedan jampski stih od četiri stope. diludium) odmor pri gladi-jatorskim borbama. presjeka dimenzionirati (lat. sma-njenost. smanjivati jačinu tonova) . vino vodom. med. diluvialis) potopni.) prav. grada dimeran (grč.) glaz. diminutio capitis čit. prostiranje. proračunavanje veličine. dimensio) izmjeriti presjek. revnost. diluvij alan 297 dimorfija geol. da bismo to mogli odrediti. dvosmislen dilogija (grč. građanska smrt diminuedno (tal. vrijeme između činova diluencije (lat. nedoučen. prema teoriji relativiteta. kon di-liđenca (tal. rastopiti. širina i visina (ili dubina). a ne profesionalno. pračovjek dimaher (grč. mogu određivati i mjeriti. dilucidatio) prav. površnost diletantsko kazalište kazalište u kojem glume oni kojima gluma nije struka điletirati (tal. linije). di-. kvaternarij dimetilbenzol kem. prav. diligentia) brižljivost. osobito duševnog bolesnika. meros dio) koji se sastoji od dva dijela. trenuci svijesti i pri-sebnosti kod bolesnika. popuštanje. diligence) brzina. dvo-Član dimetar (grč. dilogos) koji se može dvojako razumjeti. češće: lucida intervala dilucidacija (lat. zatucana. jačine. npr. bez stručne spreme diletantizam (tal. oprati. bavljenje nečim iz ljubavi. umanjenje.) sjevernoamerički novac = deseti dio dolara dimenzija (lat. onaj koji je u nekoj struci površan. dimensio) mjerenje. zatvorena kočija za prijevoz putnika.) glaz. poplavljen. brza pošta. rastapanje. diluvijalni čovjek pretpovijesni čovjek. poplavljena zemlja. usp. ksilol dimijašuša žena koja nosi dimije. postupno tiše. marljivost. diminutio) smanjivanje. tzv. protumačiti dilucija (lat. pren. diluvijalni minerali minerali koji su nastali zbog posljednjih velikih promjena u Zem-ljinoj kori koje su nastale kao posljedica poplave. sredstva za razblaživanje diluendo (tal. npr. pažljivo diližansa (fr. zbrisati. nemoderna muslimanka) dimije (tur. četvrta dimenzija je "vrijeme". di-. machaira mač) gladijator koji u borbi ima dva mača ili mač i bodež dime čit. diluere) razblažiti. pren. objasniti. dvosmislica dilucida intervalla (lat. površina dvije. ili nekog dijela prostora koji predočavamo kao prazan.

svojstvo nekih tijela da se mogu. diminuere) smanjiti. mjerenje sila. metria) fiz. energija koja djeluje). dvnamis) naučavanje koje tvar i pojave u prirodi izvodi iz sila prirode dinamit (grč. 2. dvnamis sila. koji ima jako djelovanje. snaga. po mišljenju inkvizitora. stvarnosti) mogućnost. geodinamika dinamika (grč. instrument za mjerenje snage povećavanja teleskopa dinamičan (grč. obično s infuzorijskom ili dijatomej-skom zemljom. puk) varijanta novogrčkog književnog jezika. demirbaš) imovina dimisija (lat. popustiti (npr. npr. dvnamis sila) fiz. suziti. sile koje djeluju (ih sila. pješčani brežuljak. dvnamike) 1. koji ima svoju snagu. pojavljivati u bitno različitim kristalnim oblicima. tlaka i vode) u nove rude dinamometar (grč. dina (kelt. dimissio) smjenjivanje s položaja. koji slobodno djeluje. metamorfosis) geol. morfe. di-. di-. uma-njitelj. dug po nekoliko stotina. elastičnog. potencija dinamistika (grč. proizvode djelovanje i upravljaju njime u bilo kojem obliku. fiz. 1833—1896) dinamizam (grč. skratiti. dvnamis) pristaša dinamistike dinamična geologija v. dvnamis. dimorfne biljke biljke čiji se cvjetovi javljaju u dva oblika. jačini) diminuto (šp. u snazi. sposoban. dvoobličan. dvnamis. dimorfija dimotiki (grč. din) geol. dvnamis. ostavka. osobito onaj koji je izdao premalo sukrivaca (nakon mučenja ovakvi su krivci spaljivani na lomači kao nepopravljivi grješnici) diminutor (lat. demisija dimisionar (lat. metron mjera) fiz. smjenjivanju dimitirati (lat. min. umanjiti. glaz. grafo pišem) pokazivač sile. (u Aristotelovoj filozofiji nasuprot energiji. dati ostavku dimorfan (grč. statičan dinamičar (grč. suptrahend dimirbaš (tur. umjesto s infuzorijskom zemljom. dimissorium) isprava o otpuštanju. koji je stalno u pokretu. otjerati iz službe. pješčani sprud dinametar (grč. dvnamis) sila. kokoš i pijetao. biol. sve priznao. usp. mješavina se tada zove celulozni dinamit (izumitelj švedski kemičar Alfred Nobel. logia) znanost o pojedinim prirodnim silama dinamometamorfoza (grč.diminuirati (lat. dvnamis) koji se temelji na dinamici. dimissionarius) onaj koji daje ostavku na zvanje ili položaj dimisorij (lat. demos narod. v. oblik) koji ima dva oblika. sposobnost. okretanjem vodiča kroz magnetno polje dinamo-stroj v. dvnamis sila. dvnamis sila) eksploziv. koji proizvodi snagu dinamograf (grč. pomiješa s prahom slabo pečenog drvenog ugljena. i pored istog sastava. otpuštanje. koji djeluje vlastitom unutarnjom i živom silom. dinamo dinamogen (grč. ako se. metron) opt. dinamo dinamoelektrični stroj v. dimorfizam dimorfija v. jedinica sile u apsolutnom sustavu mjera: sila koja masi od lg daje ubrzanje od 1 cm u 1 sek. naprava (obično s oprugom) za mjerenje sila dinamometrija (grč. dvnamis sila. diminutor) mat. ali neeksplozivnog tijela. zahva-ljivanje na službi. dimorfizam dimorfizam 298 dinaroid dimorfizam (grč. a visok po nekoliko metara. preanimi zam dinamo (grč. smanjivati. dvnamis) stroj za proizvodnju električne struje mehaničkim radom. supr. din (grč. diminuto) u španjolskoj inkviziciji: optuženi za herezu koji nije. dinamometri] ski . preobražavanje ruda u velikim dubinama kamene 1 kore (pod utjecajem visoke temperature. dimittere) otpustiti. genos podrijetlo) fiz. mješavina koja se sastoji od 75% nitroglicerina i 25% nekoga drugog. morfe oblik) dvo-obličnost. mjera kojom se označuje jačina izvođenja dinamis (grč. javljanje dvaju različitih oblika kod živih bića. dvnamis. prid. temelji se na pučkom govoru. znanost o silama i o gibanjima koja te sile proizvode (dio mehanike). zahvaliti se. dvnamis sila) v. naprava za automatsko bilježenje upotrijebljene sile dinamologija (grč.

deinos. i 4. moavke dinkohotizam (šp. s malom primjesom vapna. dynamai mogu. lat. Dioklecijanova palača ljetnikovac u obliku rimskog tabora koji je Dioklecijan izgradio nedaleko od svog rodnog mjesta Salone (Solina) — zametak današnjeg Splita dioktaedar (grč. e. dvnamis sila. ornis ptica) v. dyo dva. točnije: antidinici -i. nakon povratka iz rata bio je prognan iz vlastite kuće te se preselio na zapad i osnovao nekoliko novih gradova (i Primošten zovu "Diomedov otok") . dinastije dinastija (grč.). poliedar s dvaput po osam. površina. n. anodos uspon) u radio-tehnici cijev sa dva elementa. služi za unutarnje oblaganje peći s visokim temperaturama dinast (grč. Aziji (403—323 pr. mn. avanturama dinofonitet (grč. željeznog oksida i ilovače.) blagovaonica dinirati (grč. din vjera. dajning-rum (engl. mali čamac za jedrenje dingo (austral. syz bez) bezvje-rac. fysis priroda) mn.diner ručak.) kola za ručanje. n. jačina glasa dinosaur (grč. dinigla podlanica. pristaše kršćanske sljedbe koja je smatrala da su u Kristu bile dvije prirode. naučavanje o snazi obdarenoj sviješću i voljom dinarid (naziv prema planini Dinari) tip ljudske rase sa sljedećim karakteristikama: visok rast. edra osnova) geol. u srednjem vijeku: posjednik viteškog imanja. bezbožnik. svladao ga je Heraklo i dao ga za hranu tim kobilama. strašan. usp. o njemu se priča da je stanovao u bačvi. privrženost dinastiji dine (fr.) divlji ili poludivlji australski pas dinici (grč. pirjati dinsuz (tur. strašan. trioda diofiziti (grč. bio je veoma okrutan (svoje je kobile hraDiomeje 300 dioteleti nio ljudskim mesom). dinos vrtoglavica) mn. mizantrop Dioklecijan rimski car. dynastes) koji pripada nekoj vladarskoj lozi. jedan od najvećih junaka pod Trojom. glavni obrok.). nije priznavao postojeće zakone i bio je prototip ciničnog filozofa. gozba dine (kelt. tamna kosa. dingey) šport. ateist Dio (tal. jak. prud dingi (engl.. Don Quijote) sklonost pustolovinama.) 1. pijesci. koji je pristaša neke vladarske loze. božanska i ljudska. divovski pretpotopni gmaz (dugačak do 30 m) čiji kostur pokazuje karakteristike ptice i sisavca dinoterij (grč. di-. Sokratov pojam autarkije podigao je do askeze koja odbacujući svaku životnu udobnost traži krajnje odricanje želja. deinos užasan. pržina. suprotno: monofiziti Diogen (grč. dimsten) pržiti jelo na poseban način. sin Tidejev. dining-room čit. sauros gušter) zool. moć) vladarska loza. gospodar. pren. Diogenes "onaj koji vodi podrijetlo od Zeusa") filozof iz Sino-pe u M. st. strašan. therion zvijer) vrsta pretpotopnog divovskog rilaša dinstati (njem. niz vladara iz iste loze dinastizam (grč. sredstva protiv vrtoglavice. brjegovi od živog pijeska koje nanosi vjetar. dioktaedarski diolen naziv za sintetičke tkanine Diomed 1. često kukast nos dinaroid Čovjek nalik na dinarida dinas-cigle 299 Diomed dinas-cigle na vatru veoma otporno kamenje od čistog kvarca. odnosno vladajućem domu. crne oči. kratka glava. Dio. Deus) Bog. sipine. dinghy. fone glas) lingv. 2. prid.dinamozoizam (grč. šesnaest. tj. deinos užasan. deinos silan. vlastelin dinastičan (grč. okto osam. lovrata (vrsta ribe) dining-car čit.) zaboga! dioda (grč. podrijetlom Dalmatinac (3. per Dio! (tal. dynastes vladar) odanost vladaru. da je Aleksandra Velikog (kad ga je ovaj posjetio i rekao mu da kaže jednu želju) zamolio da mu se skloni sa sunca. kralj Trakije. dynastes) vladar. dyo. komarča. sin Aresov. med. dajning-kar (engl. da je u podne po Ateni svijećom tražio 'ljude" itd. današnje značenje: večera) 2. svečan otmjen ručak. onaj koji prezire svijet. zoon živo biće) fil. dynasteia vlast. nazvan "Pas". e.

orao gledam. dia. ali se tijelo ispod pupka udvostručuje. nerazdvojni prijatelji diosmoza (grč. diplasis dvostruk) glaz. osteon kost) med. Heraklovu ljubimcu) Diona mit. određivanje pojma diortotičan (grč. poboljšavanje. g. diorizo ograničavam. Bakho dionizije (grč. diorthoo ispravljam) koji ispravlja. dia-. bujno zelenilo). diorismos ograničavanje. Dioniz (grč. odvajam. diorysso potkopavam) ekspolozivni prah. pyge stražnjica) dvojna nakaza koja ima jednu glavu i jedan prsni koš. izraz kojim Nietzsche naziva element pun snage i strastvenosti u životu i volji.. di-. v. salitre i sumpora dioristički (grč. razlikujem) koji objašnjava. odredba) fil. usp. di-. di-orao gledam kroz) prozirna slika. osmoza diostoza (grč.20 m dioptrika (grč. stihovna stopa od četiri kratka sloga: U U UU diplazija (grč. dvostruki pianoforte. dioptrične boje boje koje nastaju zbog prelamanja svjetlosti dioptričko ravnalo mesingano ravnalo koje ima dvije tanke metalne pločice s prorezima kroz koje se gleda (zastarjeli geodetski instrument za određivanje pravca na stolu za mjerenje) dioptrija (grč. prijatelj muza. namještanje. Krist se rodio 754. dioptron sve kroz što se vidi) opt. osobito na uređajima za mjerenje. sastoji se od dva dijela. leća jačine 5 dioptrija ima žariš-nu udaljenost 0. starogrčke svetkovine u slavu boga Dioniza. Dionysia) mn. tumači.. pomicanje kostiju dioteleti (grč. pristaše naučavanja o dvije prirode i dipetalan 301 diplosija dvije volje u Isusu Kristu. koji služi za ispravljanje (ili: namještanje. g. diple) kritički znak u obliku položenog velikog slova ipsilona za označavanje pogrešnog načina čitanja. di-. teol. dvostruki pirih. od osnivanja Rima dionizijski (grč. nimfa. pren. kako bi se 'glumac upozorio da ne pogriješi u interpretiranju . ana-klastika diorama (grč. znanost o prelamanju svjetlosnih zraka kroz vodu. bakanalije dionizijska era računanje vremena od Kristovog rođenja koje je uveo Dionizije Mali (Dionisus Exiguus). određuje diorit vrsta kamena vulkanskog podrijetla diorizam (grč. osmos guranje. petalon list) bot. mo-noteleti dipetalan (grč. 2. di-. Dionysos) mit. jačina leće čija je žarišna udaljenost jedan metar. starogrčki bog vina i vinogradarstva. podvostručenje diple (grč. thelo hoću) mn. dyo. a drugi predmetu koji treba vizirati dioptriČan (grč. okrugla slika na prozirnom materijalu koja pomoću umjetnog osvjetljavanja pokazuje promjenjive svjetlosne tonove (dnevne i večernje pejzaže) ili tonove boja (zima. ponekad s likovima u pokretu. sprava za viziranje. pilje-vine. staklo i dr. st. Dios-kuri sinovi Zeusovi) mit. kao i sumnjivih mjesta u pjesničkim djelima. dioreksin (grč. orao gledam) opt. Činile su ih pretežito orgijanja i pijančevanja. sa dva lista. kći Urana i Geje.Diomeje staroatenske svetkovine u čast Herakla (naziv po atenskom heroju Diomu. dia kroz. osobito u drami. prema njemu. tiskanje) fiz. ispravljanje uganutih ili iskrivljenih udova Dioskuri (grč. diorthosis uređivanje) popravljanje. jedinica za mjerenje jačine leće (jačina leće = recipročna vrijednost žarišne udaljenosti). znanstvenik iz VI. otkriven 1684. drvenog ugljena. blizanci. sa dva cvjetna listića dipigus (grč. dotjerivanje) diortoza (grč. izumio Daguerre 1822. dioptrikos) koji spada u dioptriju. mješavina pikrin-ske kiseline. Dionysos) fil. sa Zeusom rodila Afroditu. pyrriche) metr. od kojih je jedan okrenut oku onoga koji vizira. di-. suprotno: apolonijski diopter (grč. četvrti Sa-turnov unutarnji satelit. Kastor i Polideur (Poluks). med. s dvije klavijature koje stoje jedna prema drugoj diplazijazam (grč. vidim) opt. diplasios dvostruk) udvostručenje. tako da nakaza ima dvije stražnjice i dva para nogu dipirih (grč.

v. diplos dvostruk. dipsetičan dipsomanija (grč. podos stopa) metr. svjedodžba o položenom ispitu. diploma) održavati vezu sa stranim vladama. ops. soma tijelo) rađanje dvostrukih nakaza (npr. dipteron diptih (grč. što spada u poslove jednog izaslanika u stranoj državi. ponašati se oprezno. di-. svjedodžbu o položenom završnom ispitu.. pregovarati sa stranim vladama. diploma) koji je dobio pisanu potvrdu o nekoj počasti. diploma) položiti posljednji i završni ispit na visokoj školi. pteron krilo. znanost o dvokrilcima dipteron arhit. pren. vremena kad su izdane itd. pteron krilo) arhit. voditi pregovore. uglađeno. osobito kod kostiju lubanje. dipsa žeđ.. stanični sloj između dviju tankih koštanih ploča. zool. . odlikovanje. dvostruko viđenje nekog predmeta. di-pteron krilo) mn. koji voli piti. mudro i uglađeno diplomatrij (grč. ambasadorski. diploos. bolest žeđi dipsetičan (grč. dipteralni hram. umj. di-. pijaničko ludilo dipteralni hram arhit. službeni organi koji se bave tim poslom. di-. utvrđivanja njihove izvornosti. dokumentirano. di-. strast za pićem. v. diploma) osoba koja u međunarodnim odnosima predstavlja neku suverenu državu. oslobođenju ili pomilovanju. na dvije ploče ili dva platna. dvostopni dipodija (grč. diploma) poveljno. mania) med. dvostruka stopa. unutarnja stanična masa lišća i plod-nice diploma (grč. krštenih. opos oko) med. prosopon lice) nakaza s dvije sljubljenje glave. komarči i dr. osobito na visokim Školama diplomacija (grč. kod starih kršćana: popis rođenih. dipsao) v. prava itd. mudro. s dvije stope. povelja o imenovanju. slika u dva dijela. od dviju stopa. dvokrilci. oprezno. obadi. što se temelji ili dokazuje na osnovi povelja. ditopsija diplosomija 302 diribitor diplosomija (grč. osobito na fakultetu sveučilišta diplosija (grč. slobode. corps diplomatique) svi predstavnici stranih država akreditiranih kod neke vlade. hram ograđen sa dva reda stupova.. dokos greda) izumrli golemi gušter iz skupine dinosaura. osobito ona kojom se daju dostojanstva. pren. načela i pravila koja vrijede u tom pogledu. djelovati kao diplomat. povelja kojom se ukazuje počast. pus. ali tako da se na njoj razlikuju dva lica dipsakus (grč.diplodok (diploos dvostruk. na uglađen način skrivati svoje mišljenje i namjeru. imao je dugačak vrat i rep te je živio na kopnu i u vodi diploja (grč. tj.) dipterologija (grč. bot. dipteros dipteros (grč. znanost o poveljama. povelju o imenovanju na neki položaj ili neko zvanje diplomirati (grč. diptvchon dvostruko presa-vinuto) dvostruka ploča na sklapanje. koji izaziva žeđ dipsodičan (grč. spajanje dviju metričkih stopa u osnovni metar ili takt jednog stiha. oprezan i sumnjičav čovjek diplomaticar (grč. diploma) povelja. što se tiče pregovora i veza između država. insekti sa dva neobrasla krila (muhe. di-. sizigija dipol (grč. s mnogo takta. sijamski blizanci) dipodan (grč. dipsao žednim) koji žedni. diploma) pomoćna povijesna znanost. državnički. umijeće čitanja i pravilnog tumačenja starih povelja. izaslanič-ki. diploma) zbirka povelja diplomatski (grč. po imenu američke tvrtke Du Pont de Nemours) sintetički kaučuk diprosop(us) (grč. diplomatsko tijelo diplomiran (grč. diplomatski zbor (fr. slika koja se može sklapati diptoton (grč. diploo. ponekad = diplomacija diplomatizirati (grč. diploma) formalno posredovanje u međusobnim odno-sima između civiliziranih država. diplon) fiziol. pren. dipsakos) med. dipteros dipteri (grč. umrlih itd. ptito padam) gram. dipsa. diploma) poznavatelj i znalac u čitanju i tumačenju starih povelja diplomatika (grč. originalnosti. povlastice. lo-gia) zool. diploo. riječ koja ima samo dva padeža dirandl (njem. umijeće u javnom i tajnom vođenju pregovora između pojedinih vlada diplomat (grč. di-pus) metr.) uređaj koji se sastoji od dvaju nasuprot postavljenih jednakih električnih naboja dipren (fr. Dirndl djevojčica) ženska haljina u stilu tirolske nošnje. dupren.

LX. ipak se bog Dioniz smilovao na nju te je pretvori u jedan izvor kraj Tebe (Dir-kino vrelo). ravnati izvođenjem glazbenog djela dirimencije (lat. raz. dys) 3. npr. laktoza) disakordirati (tal. disaccordare) ne slagati se. moda u načinu odijevanja. grčki Pluton..) po tonskoj ljestvici. a svrgnuta 9.) glaz. ukinuti. postupno. ne suglašavati se. ne zvučati skladno disaža (tal. 1795. directiva) uputa. dis glaz. directoire) upravno vijeće. a po jednoj zlatnoj kuni 0. od jednog tona do drugog dirižabl (fr. derendž na muci) kulučiti. v. prepreke za brak dirimirati (lat. vrhovno upravno ih nadzorno tijelo u nekom poduzeću. upravitelj. directorium) vrhovna uprava. tj. disceptatio) rasprava. rukovoditelj. disagio) trg. u mnogim slože-nicama: dvaput. disborzo (tal. u Francuskoj revoluciji: najviša upravna vlast. res. uputa za rad (u obliku naredbe) direktoar (fr. poluton koji se nalazi između tonova d i e dis.50 kn u srebru. na živežne namirnice itd. maltoza. debata . obavljati teške poslove diritta (tal. rebus stvar) rebus koji ima dvostruko rješenje direkcija (lat. upravljač.. diruptio) probijanje. tonska ljestvica. dirimere) rastaviti.(grč. neugodnost ili teškoća (u mnogim. vrhovno upravno i nadzorno vijeće nekog poduzeća. predmetak koji odgovara našem raz. dirigere) upravljati. voj.(lat. razdvajanje. u pomorskom pravu: poslovođa brodskog društva dirigirati (lat. predmetak kojim se označuje loše stanje. broj koji nam pokazuje koliko se jedinica u srebru manje plaća za jednu jedinicu u zlatu (npr. koji radi bez okolišanja. director) ravnatelj. bez posrednika.direbus (grč. predujam.) pravim putem. ustanove i dr. direktoar direktorijalni (lat..) žiroskopski uređaj koji pokazuje smjer letenja u zrakoplovima kad zbog manevriranja magnetni kompas ne radi točno direkt (directus izravan) šport. dis) 1. smjer linije. directorialis) koji dolazi od direktora ili direktorija (npr. mučila kraljevu nećakinju Antipu sve dok je sinovi (Am-fion i Zet) ne spasiše privezavši Dirku za rogove bijesnoga bika. per directum Čit. glaz. dys ne. neposredan. suprotnost uopće disaharidi (grč. indirektni porezi posredni porezi. directio) uprava. barys težak) naziv za pojave u organizmu koje uzrokuje smanjenje atmosferskog tlaka disborso čit. smjer rada. dirupcija (lat. izdatak. razlozi za razvod braka. pokućstvu i dr. cijelo razdoblje dok je ta vlast trajala. pravilo o držanju u nekoj stvari. dyo dva. koji je u izravnoj liniji. dat. osobito medicinskim izrazima). 1799. XI. rukovoditi. propis. dis) 2. osnovana 22. per direktum (lat. na štetu lošijeg. direktorij.. tj. zavoda. alla diritta (tal. dives bogat) starorimski bog podzemlja. porez na prihod. koja se tada pojavila i imala klasicističko-antički karakter direktor (lat. raspravljanje o pitanju koje još nije izvedeno načisto. okrutna žena tebanskoga kralja Lika. odgovara hrvatskom nedis. razlika između boljeg i lošijeg novca. od proizvođača direktiva (lat. ako je zlatnik 19. proboj Dis (lat. direktni porezi neposredni porezi. trošak disceptacija (lat. onaj koji ravna izvođenjem glazbenog djela. poništiti dirinčiti (perz. dirieable) aerostat s motorom za pokretanje i uređajima za upravljanje Dirka mit. pril. onda je disaža po zlatniku 0.025 kn) disbarizam (grč. direktorijalno rješenje) diribitor (lat. smjernica. smetnja. upućivati. putanje jednog zrna direkcional (lat. npr. directus) izravan. direktna trgovina kupovanje robe iz prve ruke. diribere brojiti glasove) brojač glasova dirigent 303 disciplinirati dirigent (lat. razvesti. zvanje i djelokrug ravnatelja direktorij (lat. direkcijska linija voj. dvostruko dis. društvu i si.te označuje razilaženje. tj.50 kn. glaz.) trg.) šećeri sastavljeni od dvije molekule monosaharida (saha-roza. u boksu: udarac ispruženom rukom tako da ruka pođe najkraćim putem u smjeru protivnikova tijela direktan (lat. dirimentia) prav. dirigens) ravnatelj.(grč. npr.

dys. disciplinska vlast pravo da se potčinjeni silom i strogošću natjeraju na obavljanje dužnosti. znanstvena struka. genos rod. uredba o tajnama disciplinabilan (lat. znanstveni predmet. okusim) med. širenje) nekog glasa. dissenter) "onaj koji drukčije misli". metodisti. disciplinski postupak istraga pretpostavljene vlasti protiv službenika zbog nesavjesnog obavljanja dužnosti i određivanje disciplinske kazne discoverer čit. rasprostiranje (ili: raz-nošenje. raznositi. rasprostirati. lat. neraspoloženje. dys-.ne-. raspadanje krvi diseminacija (lat.ne-. odvajanje. sudac u sporu disceptirati (lat. neistinitost. neosjetljivost. dys. disertator disertator (lat. držati u stezi. pretresati. haima krv) med. npr. femi kažem) psih. podrijetlo) rađanje duševno i tjelesno zaostale djece. nastava. disgenika (grč. odvojili od državne.ne-.) stega. dissectio) rezanje nekog tijela. očituje se u zahtijevanju posebnih jela. nonkonformisti i dr. crkveni). aisthesis osjet. diskoverer (engl. poredak (školski. dissector) onaj koji vrši disekciju disemija (grč. razvod. kao prezbiteri-janci. dys-. znanstvena grana. raz. reda. razvod braka disciplina (lat.) diserirati (lat. dys. vijesti diseminirati (lat. dissertatio) znanstvena rasprava. fagein jesti) med. vojni. teol. dis. podnositelj disertacije sveučilištu disesteza (grč. nepovjerenje u sebe disfunkcija (grč. isp. raz-mimoilaženje s pravnim shvaćanjima disecirati (lat. heretik (ovako se nazivaju u Engleskoj pristaše svih protestantskih Crkava koji su se. dissertare raspravljati) v. nakaznost. čest naziv za američke umjetne satelite disdijaklastičan (grč. dys-.ne-. disciplina) koji se tiče stege. discernere) odvajati. dia. koji se može nečemu naučiti disciplinirati (lat. disseminare) rasija-ti. teško gutanje hrane. smetnja okusa. unakaženje. osobito ona koja se podnosi sveučilištu radi habilitacije ili dobivanja doktorske titule (inauguralna disertacija) disertant (lat. disciplina arkana (lat. debatirati discernirati (lat. octa. interval od dvije oktave disdikija (grč. koji pokazuje dvostruko prelamanje zraka disdijaklaza (grč. disserere) v. pas sav) glaz. stegovni. suprotno: eugenika disgeusija (grč. pren. ne toliko po naučavanju koliko po ustrojstvu i obredima. episkopalne Crkve. teškoće i jaki bolovi pri gutanju disfazija (grč. smetnje pri djelovanju nekog tjelesnog organa. nakaza disforija (grč. dis-. raščlanjivati rezanjem disekcija (lat. izumitelj. razdvajanje. spoznavati discesija (lat. nesloga disenter (eng. raspoznavati. dis-. independenti. soli itd. dys-. disekcija disektor (lat. disceptator) presudi-telj. isp. osjećaj) psih. bolestan sastav krvi. disceptare) raspravljati. rasijavati. fasis izreka. diaklao prelamam) opt. disseminatio) sijanje. disciplinabilis) sposoban da se pouči ili dovede u red. disertirati disertacija (lat. dys-. disciplina) naviknuti (ili: navikavati) na stegu. dissecare) v. u redu. pronositi glas. red. geuo kušam. nagrđivanje. funkcija) med. dissentio) razlika (ili: razilaženje) u mišljenju. nastavna metoda. kvarenje oblika. figuratio) una-kažavanje. raščlanjivanje (ili: otvaranje) leša disektacija (lat.) otkrivač. discidium) raskidanje. disciplinirane trupe dobro uvježbani i na red naviknuti vojnici disciplinski 304 disgregacija disciplinski (lat. smetnja u govoru zbog nesposobnosti pronalaženja odgovarajućih riječi za predodžbe disfiguracija (lat. uviđati. razlikovati. dissertator) pisac znanstvene rasprave.) tajna znanost. nagrdenje. dike pravda) nepravednost. dis-. na red. dys. u strogoći.disceptator (lat. baptisti. znanost. . disciplina arcana čit. dissecare) razrezivati. euforija) med. rasijavanje sjemena živih bića po zraku. kvekeri. grč. diaklao prelamam) opt. discessio) odlazak. tupoglavost disfagija (grč. razvod braka discidij (lat. rasipati. nesporazum. dvostruko prelamanje zraka disdijapazon (lat. osobito: širiti lažno naučavanje disencija (lat.

loš (ili: nepovoljan) sastav tekućina u tijelu (poglavito zbog loše prehrane) disidencija (lat. dissipatio) rasipanje. dissimilatio) gram. pogrešan ton (disonanca. razjednačavanje. asimilacija disimilaritet (lat. tj. di-. odvojan. odvaja. dissimilaritas) ne-sličnost. raspršen. razjedna-čavati disimulacija (lqt. obično od drveta ili željeza. discantare) pjevač koji pjeva najviši glas. rasipnik. rasipanje energije i njezino pretvaranje u oblike koji se više ne mogu ponovno iskoristiti za rad. npr. razaranje metabolizma. neslaganje tonova. dima. dissimulare) kriti. a težak je 2 kg. harmonia) glaz. javlja se u obliku mjehurića (sitnih plikova). disjunktivne ili rastav-ne rečenice nezavisne rečenice koje izriču radnje od kojih se jedna može dogoditi. razasut disjungirati (lat. odijeliti.) glaz. suncokreta diskant (lat. unutarnji krug složenih cvjetova. pas—mačka. grč. osobito vjerskom disident (lat. grč. dvoličnost. v. disjunktivni sudovi sudovi s disjunktivnim pojmovima. nesklad. zatajivati. rastresenost. harmozo slažem se) ne biti skladan. usp. rascijep disharmonirati (lat. pogrješan u tonu. dis-. prijetvornost. odmetnik. dvosložna riječ disimilacija (lat. nesloga. disjunktivni pojmovi oni koji su po svom opsegu odvojeni jedan od drugog. disjungere) odvojiti. prikrivati. riječ od dvaju slogova. igra kod starih Grka već u Homerovo doba veoma poznata i omiljena. onaj koji se razilazi u mišljenju. pretvaranje. magle. koji razdvaja. npr. bot. bot. harmo-nia sklad) neskladan. dimnjak s više postranih otvora na gornjem dijelu radi ravnomjerne raspodjele plinova disjektan (lat. dys-. logično razdvajanje disjunktivan (lat. kakofonija). licemjer disimulirati (lat. katabohzam. ili piši". željeza ili drveta. disemija . prikrivač. različitost u mišljenju disilab (grč. raspadanje žive supstance. raspad na sastojke disharmoničan 305 disjunktivan disharmoničan (lat. disjunktivni veznik rastavni veznik (ih). nepažnja. razlikovati se. razdor. razbacivanje. a druga potvrđuje ili negira jednu od alternativa postavljenih u prvoj premisi disk 306 di Skonto disk (grč. razvesti disjunkcija (lat. npr: muškarac—žena. nekom višem. hydor voda) med. dissimulator) onaj koji nešto taji ili krije. s pojmovima koji se međusobno isključuju (npr. nesloga. koji remeti suglasnost disharmonija (lat. licemjerje disimulator (lat. dissipator) raspikuća. katapinein progutati. isključan. općenitijem pojmu. toplina iz parnog stroja koja zagrije zrak disipator (lat. kao srodni. dissimulatio) zatajivanje. npr. u suvremenoj lakoj atletici bacanje diska ponovno je oživjelo. kataposis gutanje) med. napravljena od kamena. disjicere. biol. neusiljeno. disgregatio) raspadanje. dissimilis) ne biti sličan. dissidium) razvod. pretvaranje jednog od dvaju jednakih glasova u neki drugi glas (npr. gram. suprotan. heretik disidij (lat. discantus) najviši glas (kod djece i žena) = sopran diskantist (lat. disjunktivni silogizam (ili zaključak) zaključak u kojem je prva premisa disjunktivni sud. gram. razgradivanje organske hrane u listu. chylos sok) med. isključuje. rascijep. prirodno disipacija (lat. pretvarati se disinvolto (tal. napunjenih bistrom tekućinom i praćenih svrbežom dishimija (grč. disjectus) razbacan. tajiti. nesuglasnost. S je ili P: ili P2). disjuncitvus) raz-dvojan. syllabe slog) gram. ali oba pripadaju. dis-. dis-. okrugla ili obla ploča za bacanje. rastavan. isključenje. raspršavanje. neslaganje. dissidentia) rascijep. log. diskos) šport. suprotnost. sopranist diskantni ključ glaz. razvod. raznorodnost disimilirati (lat. suvremeni disk. disiunctio) razdvajanje. diskeo. griješiti u tonu. npr. različitost. dys-. dis-. ima promjer 22 cm. kožna bolest na prstima ruku i nogu. ne slagati se. teškoća (ili: smetnja) pri gutanju hrane ili pića diskemija med. različitost u mišljenju. tj. Bečom umjesto Bečem). dissidens) otpadnik. prikrivanje. grč. grč. rastaviti. ne biti složan dishidrozis (lat. oznaka tonskih ljestvica koja naznačuje da c (ce) pada na prvu crtu diskatapozija (grč.disgregacija (lat. cijepanje.: "Ili dođi. a druga ne. razaranje promjena tvari u organizmu.

lažno poricanje svojih obveza disklamirati (lat. koja je diskontira diskontinuiran (lat. odudarati od pravilnog tona. ne slagati se. diskrecionaran diskrecionaran (fr. discrétionnaire) ostavljen obzirnosti i osobnom mišljenju. diskontabilna mjenica ona koja se izdaje pouzdanim trgovačkim firmama u koje se ne sumnja da će ih točno i na vrijeme regulirati diskontni posao bank. odbiti. koji nije u vezi sa zakonom kontinuiteta diskontinuitet (lat. dys-. fr. ustanova koja posuđuje nosače zvuka pojedincima diskrazija (grč. za gotovinu prije isteka roka.) krug mladeži koja se okuplja kako bi slušala suvremenu glazbu i plesala. disconto) trg. turobnost. osoba koja prima mjenicu u diskont. krasiš mješavina) med. izračunavanje sadašnje vrijednosti određene svote (tražbine) Čije plaćanje tek kasnije dospijeva diskonto (tal. disconvenien-tia) nepriličnost. negirati. fr. discoloratio) obez-bojenje. tanjurast. blijedenje diskoloran (lat. disclamatio) negiranje. nepriznavanje. neprohodnost disklamacija (lat. kod kojega je prestala veza. sličan tanjuru. ne ići usporedno s drugim tonovima. prekidnost.) skupljač i ljubitelj nosača zvuka (gramofonskih ploča. 2. vođenje računa o osjetljivosti drugoga. dis-. pločast diskolija (grč. discolor) različite boje. dis-. osobito mjenica čiji rok plaćanja još nije dospio. sjeta. diskos. neskladnost diskordantan (lat. osobito: kupiti ili prodati mjenice. bole hitac) bacač diska diskobolija (grč. dis-. diskrecijski dani trg. diskos kolut. suzdržljivost. odračunavanje. bole hitac) bacanje diska diskofil (grč. diskrecionarna vlast slobodno.diskinezija (grč. neskladnost. fr. nesuglasnost. diskonto diskontant (tal. usp. neprekidnost) prekid. raznobojan. eidos oblik) sličan disku. discordare) glaz. osobito predsjedavajućeg. ne biti u skladu diskoteka (grč. odračunati. osoba koje daje mjenicu u eskont diskontar (tal. automatske kretnje. šaren diskont (tal. disconto) trg. disconto) trg. continuere) prekinut. diskrecijske godine godine zrelosti.ne-. da tijekom rasprave po vlastitom uvjerenju bira sredstva koja mu se čine svrsishodna. neprodužan. discrétion) obzirnost i opreznost u govoru i ponašanju.) prema uvjerenju. neraspoloženje. prav. disc-jockey) osoba koja upravlja razglasnim uređajem u diskoklubovima ili na radiju bira glazbu uz popratni komentar disko-klub (grč. disconto. diskrecijski diskredit (lat. disconto) trg. zbirka nosača zvuka koje posjeduje neka osoba ili ustanova. gubljenje boje. ormar) 1. geol. discordare ne slagati se. v. nejednak diskordantnost (lat. eskontni posao diskontni račun trg. discretio. bez veza. godine punoljetnosti.-engl. continuitas produžnost. 2. predati se na diskreciju predati se na milost i nemilost. dyskolia) nezadovoljstvo. naknada diskonvenijencija 307 diskrimen diskonvenijencija (lat. neograničeno sudsko pravo i vlast. disko. nepristojnost. razdor. na milost i nemilost. neskladno (ili: neparalelno) ležanje jednog sustava mlađih slojeva na nekom starijem sloju ili pokraj nekog starijeg sloja diskordija (lat.-engl. pažljivost. diskos. kaseta.. kineo krećem se) 1. odbijanje postotaka pri isplaćivanju mjenica kojima još nije dospio rok plaćanja. CD-a) diskoidan (grč. theke škrinja. prestanak. neprodužnost diskontirati (tal. trzanje mišića i si. a diskresjon (fr. ne-prikladnost. med. kupovanje kratkoročnih tražbina. npr. clamare) poricati. sklonost nekih ljudi da sve stvari i pojave tumače i gledaju u crnoj boji. nesložan. escompte) trg. prekidan. diskos. à discrétion Čit. dys. šutljivost. discordia) nesloga. vrijeme koje se može još čekati od dana kad mjenici dođe rok pa do njezinog slanja na protest diskrecijski v. . nesloga. velikodušnost (pobjednika). po odbitku određenih postotaka. nesuglasnost diskordirati (lat. loša izmjena organskih tvari u tijelu diskrecija (lat. dis-kać diskobol (grč. nesuglasan. suprotno: eukolija diskoloracija (lat. discordance) nesklad. discordans) neskladan. décompte. ne priznavati disko-džokej (grč. diskrecijsko doba doba u kojem netko ima pravo odlučiti se kojoj će vjeri pristupiti.

koji umije čuvati tajnu. prijeporan. šport. nekog posla. loš glas. raspravljati diskvalificirati (lat. dis-. discussivus) koji objašnjava. nesiguran diskutirati (lat. gubitak kredita. discours) raz-govaranje. discutere raspravljati) o kojem se može diskutirati (raspravljati). supr. opravdavati. oprezan.dis. boja. qualis. dis-culpare) pravdati. razmak. obespravljeni e kolonijalnih.. discernere razdvojiti. rasna diskriminacija socijalnopravni odnos u nekim državama koji pripadnicima drugih rasa (npr. smanjivati prava. međa. mudar. lalein tepati. discriminare) dijeliti. kriza diskriminacija 308 dislokacija diskriminacija (lat. viđenje) med. povjerljiv. con discrezione čit. dys-. dys-. razgovoran. odvojiti. obesprav-ljivati. discursus. objašnjavanje putem izmjene misli i različitih stajališta diskusijski (lat. chroma. usnama. facere) onesposobiti. zubima ili grkljanu) disleksija (grč. pouzdan. dis-. razlika diskrepantan (lat. nekoga isključiti iz natjecanja zato što ne odgovara propisanim uvjetima natjecanja. facere učiniti) onesposobljavanje. nepodobnog diskvalifikacija (lat. neskladnost. različ-nost. pojmovne prirode (supr. po sebi različit ili odvojen. presudan ili kritičan trenutak. 3. sljepilo za boje. diskreto. qualis kakav. praviti razliku. disrepans) koji odudara. discreto. graničiti diskromatopsija (grč. suzdržljiv. sporan. koji umije razborito praviti razliku među stvarima i si. istraživanje razgovorom. discriminatio) u međunarodnim odnosima: davanje manjih prava pripadnicima jedne države nego Što se daju pripadnicama drugih država. kontinuirana veličina. ozloglasiti. discrédit) nepovjerenje.ereditare.) glaz. nanošenje štete nečijem dobrom glasu diskreditirati (fr. obilježiti nekoga kao nedostojnog. pažljiv. fr. discréditer) lišavanje povjerenja ili ugleda.mat. usputan diskusija (lat. proglasiti nesposobnim ili nevažećim. kon diskrecione (tal. ozlogla-šenje. dys-. diskretna veličina veličina kod koje dio prethodi cjelini. lexis govorenje) med. polukolonijalnih naroda ili narodnih manjina od strane vladajućeg naroda diskriminanta (lat. iznošenje na loš glas. discutere) govoriti. uzeti nekome dobar glas. prikraćivati prava. međuprostor. neslaganje. isključenje dislalija (grč. koji nije u skladu diskretan (lat. veličina koja nema mjere u sebi (jedinica se ne sastoji od razlomaka). veličina kod koje cjelina prethodi dijelovima. dokazati nedužnost diskulpacija (lat. isključivanje. predavanje. najveća opasnost. Crncima i Židovima) i nacionalnim manjinama osporava ona prava i građanske slobode što ih uživaju pripadnici vladajućeg naroda. disculpatio) opravdavanje. koji se razlikuje od nekoga ili nečega. nedostatak sposobnosti. discursivus) log. razgovarati diskurs (lat. kem. različit) 1. discriminare odvajati. odvojen. nesposobnost osjetila vida da u podjednakoj mjeri zamjećuje sve boje spektra diskulirati (lat. učiniti (ili: načiniti) nesposobnim (ili: neprikladnim) za obavljanje kakve službe. govoriti) med. vodeći računa o glavnom glasu i o namjeri kompozitora diskrimen (lat. Činjenje nesposobnim (ili: neprikladnim) za obavljanje kakve službe. koji razlaže diskutabilan (lat. ali nije sposoban pročitati do kraja . dokazivanje nedužnosti diskurirati (lat. mat. u razgovoru. šutljiv. tj. razlika. discriminare). discrepantia) nesuglasnost. granica. poremećaj u izgovaranju riječi zbog bolesti ili kakvog nedostatka na vanjskim govornim organima (na jeziku. onesposobljenost za obav-ljenje nekog posla. kod određivanja korijena (xp x2) kvadratne jednadžbe: izraz koji se nalazi pod korijenom diskriminirati (lat. opsis vid. onaj koji je čisto misaone. razlikovati. nedostatak važnosti. izlaganje diskurzivan (lat. discretus razdvojen. odvajati. gubitak ugleda (ili: vrijednosti) diskreditiranje (fr. razgovor. 2. intuitivan). nesposobnost čitanja (bolesnik može samo započeti čitanje teksta. discrimen) nešto što odvaja. discussio) raspravljanje. veličina čiji dio služi kao mjera (stotina kao cijelo sastoji se od 100 jedinica). discutere) objašnjavati. ugled ili povjerenje diskrepancija (lat. govor. fr. oprezno. discernere. fil. discréditer) lišavati povjerenja ili ugleda.

kern. neobuzdanost. član. zdravstvena ustanova koja sprječava i liječi bolesti disparagij (lat. rastopiti. iščašenje. lakomislen. membrum) odvajati dijelove iz neke cjeline. dissolvere) otopiti. dissolventia) mn. glaz. pareunos suprug. osobito djelovanjem topline. jabuka i vrlina dispareunija (grč. neskladan. dissolutio) rastapanje. iščašiti dislogija (grč. dis-paragium) nepriličan brak (s osobom iz nižega staleža. pucanje Zemljine kore i poremećaji koji su s tim u vezi. braka). disolucijski kontrakt trg. uganuti. mezalijansa disparatan (lat. različitost. npr. Walt čit. dislocare) premjestiti. razmještaj trupa na nekom području. nacrtao prve trikfilmove. pojmovi koji ne pripadaju zajedničkom srodnom pojmu te nemaju nikakvih zajedničkih oznaka. dis-parj nejednakost. dismembratio) komadanje. 1922. dissociatio) razdvajanje. komadati. razgradnja molekula otopine na jednostavnije sastojke (ione) disocirati (lat. v. dissolutus) otopljen. rastavljanje) disolvirati (lat. Pinokio. dis-. razdioba. kasnije je u vlastitom filmskom poduzeću izradio svjetski poznate filmove s motivima iz priča za djecu (Snjeguljica. diso-nija dispanzer (eng. elektro-litička disocijacija fiz. nesuglasnost. reo tečem) med. sredstva za otapanje (ih: razbla-živanje. razmještati. supruga) med. koji rastapa: ras-topni. društva. membrum ud. raskomadati. zapravo Walter Elias (1901—1967). razvratnost. vojsku. disparatni pojmovi log. uganuće. raz-družiti. rastajanje. sentimi. razmještanje. dys-. biti neskladan. rastavljiv disolucija (lat. premještati. raspuštenost. noni i dr. opsis) med. neobuzdan. nedo\ idisparitet 310 disponenda no raspoloženje žene za spolni od-nošaj disparitet (lat. menstruacija praćena bolovima (kao posljedica nedovoljne razvijenosti ili nepravilnog položaja maternice. rastaviti disonanca (lat. dissonantia) nesklad. koji rastavlja. slabo. podjela. nejednak. raščlanjivanje. onaj Čije istodobno zvučanje tonova ne zadovoljava naš sluh disonirati (lat. Dizni Volt. dio) dezintegrator za žito dismembrirati (lat. v. slabost vida. osobito članova vladarske kuće). odnos dvaju ili više tonova čije zvučanje ne može zadovoljiti. raspuštanje (nekog društva). Petar Pan) disocijabilan (lat. slavan je postao 1928. omekšavanje. disparatus) iz osnove različit. osobito: podjela jednog kompleksa zemljišta na manje dijelove (parcele). raščlanjivati dismenoreja (grč.). slabovidnost. nezdruživ disocijacija (lat. dys-. razgradnja kemijskog spoja na njegove sastavne dijelove. raspad (npr. dys-. Pepeljuga. koji pripada otopini disolvencije (lat. dissolutivus) koji otapa. dissonare) ne zvučati skladno. neslaganje. rastopljiv. med. izdvajanje crkvene općine iz njezine dosadašnje župe dismembrator (lat. nego traži veću konsonancu (u sekundi. dys-. nesloga. procijeniti ili nadoknaditi brodsku štetu . men mjesec. države. npr. dis-. dispacher) pom. opsis viđenje) med. razlikovati se disopija (grč. može biti i posljedica neke bolesti unutarnjih spolnih organa) Disney. koji ima prirodu otopine. razuzdan disolutivan (lat. razdvojiti disolubilan (lat. ne slagati se u glasu. (kreacijom Miki Mau-sa). tj. dissociabilis) nespojiv. voj. razdor. poremećaji u govoru zbog nedostatka inteligencije dislokacija (lat. dispensary) socijalna ustanova za besplatno liječenje sirotinje. dislocatio) premještanje. dislokacijska karta zemljovid na kojem je prikazano dismembracij a 309 dispareunia kako su trupe razmještene na nekom području dismembracija (lat. med. dissociare) rastaviti. razum i biljka.dislocirati (lat. med. Ali-ca u zemlji čudesa. ugodniji dojam na uho disonantni interval glaz. razmjestiti. neskladnost dispaširati (fr. raspadanje nekog tijela. dys-. dissolubilis) otopljiv. disopsija disopsija (grč. ugovor o prekidu suradnje disolutan (lat. logos) psih. geol.

dis-pescere) rastaviti. rasađivanje. lišavanje posjeda. dispergere. dobre volje disponirati (lat. spondeios) metr. upravitelj.) prav. razrješavanje od neke obveze ili smetnje u pojedinačnom slučaju. sporne svote. razdijehti. sipnja. dispensatio) razdvajanje. dispaširati). dys-. raspolagati (novcem. srca. dispossessare) prav. regulirati račune displaced persons Čit. osobito u vezi sa štetom na moru. nadstojnik (osobito u samostanima) dispenzatorij (lak dispensatorium) ljekarnička knjiga s propisima za pripremanje lijekova. osobito: slaba probava želuca zbog poremećaja u izlučivanju probavnih sokova dispeptičan (grč. sa dva sjemena disperzija (lat. vedar.) raseljene osobe displantacija (lat. mehaničkih smetnji i dr. premještanje displazija (grč. oprostiti dispepsija (grč. oprost. oslobođenje. razdvojiti. 2. osoba koja je ovlaštena upravljati poslovima neke trgovačke -< kuće disponibilan (lat. vrijeme između aktivne službe i mirovine (dok se prima akontacija mirovine) disponiran (lat. homogene svjetlosti (boje). raspršivanje svjetlosti. osobito kod prepreka za brak.dispečer (eng. osloboditi od obveze ili kazne. astma. službenik koji regulira kretanje vlakova na jednom dijelu pruge. dispersivus) raspršen. dispergere) rasipati. displicere) ne dopadati se.-■ razmještati. dispendere) zavod za besplatno davanje lijekova sirotinji. službenik koji vrši razdiobu električne energije na više međusobno povezanih električnih stanica. displeist persns (engl. ne biti po volji dispnoja (grč. ravnatelj. dys-. nagovoriti disposesija (lat. pepsis probava) med. poslovođa. prilagoditi. ljekarnički zbornik dispenzirati (lat. disponibilis) raspoloživ. disponibilitas) stanje nečega što je na raspolaganju. rasap boja disperzivan (lat. ono što je stavljeno na raspolaganje.) dispondej (grč. nekih živčanih poremećaja. raspršiti di sperma tican (grč. teško disanje (kod težih bolesti dišnih organa. dvostruki spondej. dis-plantatio) presađivanje. elementarne. . disponens) raspoložen. groznice. pripremiti (članak. kojim se može raspolagati disponibilitet (lat. dispossessio) prav. dispensator) darovatelj. displicencije paktum (lat. pripremati i izdavati lijekove. pobuditi nekoga na nešto.) mn. razasut dispescirati (lat. dis-pensare) podijeliti. pneo dišem. 3. voj. upravlja cijelim tijekom proizvodnje nekog mehaniziranog poduzeća dispenzacija (lat. osobito u knjižarstvu. prirediti. displicentia) nedo-padanje. di-. ugovor o raskidanju zaključenog trgovačkog posla displicirati (lat. lišiti posjeda . di-. oraspoložiti. pepsis probava) koji teško probavlja dispeptičar (grč. ukloniti (ili: otjerati) s posjeda. tvorim) nenormalan razvoj nekog organa ili cijelog organizma displicencija (lat. podijeliti među zainteresirane (v. nesviđanje. dys-. sperma sjeme) fiziol. raspoređivati. dijeljenje. opremljenog potrebnom signalnom aparaturom i sredstvima veze. rasuti. imanjem). stihovna stopa od četiri duga sloga:---disponenda (lat. donator. disponere) razmjestiti. na raspolaganju. dispatch hitno obaviti) 1. disponens) upravitelj.ne-. poremećaji u probavnim organima (želucu i crijevima). knjige koje je knjižar disponent 311 disputirati . farm. predavanje). urediti. srediti. ah ih nije prodao te ih stoga ponovno stavlja na raspolaganje izdavaču disponent (lat. displicentiae pactum čit. sirotinjska ljekarna dispenzator (lat. pojava da se složena svjetlost može prizmom razgraditi na svoje sastavne. pepsis) onaj koji pati od slabe probave dispergirati (lat. dispersio) opt. dispenzacijski troškovi iznos koji treba platiti za jedno ovakvo razrješavanje ili oprost dispenzarij (lat. pnoe disanje) med. raspoloživost. primio radi rasprodaje. djelitelj. ne sviđati se. dys. radnik koji iz jednog središta. plasso oblikujem. lišenje posjeda disposesirati (tal. dvosjemen. dys-.

dys-tbanatos) teško umiranje. dobra volja. sporiti se. uređivanje. dispositiva) prav. nego je stavlja prodavaču na raspolaganje dispozicijsko ograničenje prav. dis-. ograničenje slobode primanja obveza. disputans) v. dys ne-. raz-. dys-. disputare) prepirati se. đispositio) raspored. disputabilis) sporan disputacija (lat. zločin. fr. supr. točnog poimanja i razumijevanja značenja nečega. formula presude dispozitivan (lat. dysprositos teško pristupačan) kem. osobito: javna znanstvena rasprava u kojoj jedna strana (oponent) nastoji opovrgnuti ono što je druga strana (respondent ih défendent) tvrdila. resom-mandation) loša preporuka. dispozicijski fond novac stavljen ne-■ kome na raspolaganje u određene ■». dis-. kuđenje disrekomandirati (lat. borba s dušom. rezerviran. re-sommander) loše preporučiti. imanjem. jahanje na distancu dugotrajno jahanje (kad se konje ne zamjenjuje). dis-proporti-onalis) nerazmjeran. element. renommerj iznijeti na loš glas disreputacija (lat. distantia) udaljenost. na lošem glasu disrenomirati (lat. kratkotrajno električno pražnjenje (za razliku od električne struje kod koje se električne mase kreću ravnomjerno i trajno utvrđenom putanjom) distanazija (grč. odluka. med. nadmetanje riječima disputabilan (lat. za bitku). nepristupačan distancometar (lat. dis-. danas se još vrši radi dobivanja akademskih počasti (inauguralna disputacija. mjesto izdavanja i mjesto plaćanja različiti distanciran (lat. kod raznih ministarstava. mala apraksija. svrhe. distantia rastoja-nje. disputatio pro gradu) disputant (lat. dis-tanina mjenica mjenica na drugo mjesto kod koje su. znak Dy disputa (lat. disputa-tor disputator (lat. plan (npr. odnosi u prirodi i kulturi su nesvrhoviti i štetni za život . sposobnost za pravne poslove. znanost. distans) šport. dis-. fr. sklonost nekim bolestima. tj. velikih poduzeća itd. spor. naučavanje koje poriče svrhovitost i savršenstvo svijeta. skica. disputare) prepirka. nejednak disprozij (grč. razmještaj. reputation) loš glas. fr. fr. glazbu. izraz za konja koji još nije stigao ni do distantnog stupa (koji se nalazi 200 metara ispred cilja) u trenutku kad je pobjednik već prošao cilj. osobito: voditi znanstvenu raspravu disreforma 312 distonirati disreforma (lat. koji naređuje. nesklad. sposobnost raspolaganja nečim. renommer) ozloglašen. razmak. eutanazija distanca (lat. osobita sposobnost za nešto (npr. dyspraxia) psih. atomska težina 162. raspolaganje novcem. metron) instrument za određivanje udaljenosti disteleologija (grč. disputatio) raspravljanje. odlučuje dispraksija (grč. logia) fil. rćforme) loš (ili: neuspio) preobražaj ili preokret disrekomandacija (lat. nepravilnost disruptivno pražnjenje (lat.) dispozicijska sposobnost prav. sklonost. mala nesposobnost vršenja nekih pokreta. dis-proportio) neraz-mjernost. krađu). potpun. pri mar-Širanju: držati propisan razmak. disrum-pere) fiz. sposobnost za samostalno obavljanje poslova dispozicijsko dobro trg. nacrt (rasprave. sudionik u disputiranju disputirati (lat. raspravljanje. raspoloženje. naglo pražnjenje elektriciteta. disputator) raspravljao. držati distancu voj. nejednakost disproporcionalan (lat. fr. dispositivus) koji se tiče raspolaganja nečim ili uređenja nečega.46. predavanja). dis-. zaduživanja ili otuđivanja imovine dispozitiv (lat. rhytmos sklad. razmjer) nedostatak ritma. dakle. teleios savršen.dispozicija (lat. lat. fr. grč. promocijska disputacija. rješenje. roba koju naručitelj zbog loše kakvoće ili zakašnjenja neće primiti. članka. propisuje. pokuditi disrenomiran (lat. ozloglašenost disritmija (grč. habilitacijska disputacija. a da se ne mora polagati račun (npr. dis-. sređivanje. nedostatak razumijevanja za praktičnu uporabu pojedinih predmeta disproporcija (lat. pripremanje. redni broj 66.

razonoditi. rađanje blizanaca distomatoza (grč. točno razlikovanje pojmova. zbuniti. dys-. kao takvi. thrix. odvajanje slomljenih ili oštećenih udova. disuria psychica čit. rasporedni. di-. išČašenje. zabaviti. rastavljen. sudsko rješenje o podjeli stečajno mase među vjerovnike. razdor. ukinuće disunija (tal. zabavljati. di-stinguere) odvajati. pristaše razjedinjenja SAD-a disuniran (tal. prevrtanje (očiju). poremećaji u prehrani jednog organa. distribuere) razdijeliti. napregnutost. di-. jasan. distenzija distendirati (lat. zabava. dis-. distributio) podjela. mjerodavnost. uron mokraća) med. ugledan. distributivus) koji dijeli. raspored distribuent (lat. razvesti. distonare) glaz. nekog njegovog dijela čitavog organizma disturbacija (lat. razdioba. nesretan slučaj distihija (grč. bolestan sastav mokraće. odvojen disunirati (tal. distrahere) rastresti. stichos) 2. di-. razvrgnuće. distentio) v. tikto rodim) med. otmjen. med. distributivan pojam log. pjesma koja se sastoji od dvije strofe distrofija (grč. distringas) prav. razmjestiti distributivan (lat. djelokrug distringas (lat. razumljiv distinktivan (lat. med. di-. disunire) mu. dvobožac . silom istegnuti. osujećenje. nesloga disunionisti (tal. distingvirati se isticati se distinkcija (lat. distringere. distichon) metr. dys-. tj.: kolektivan pojam). odcijepljenje. međ. stoma usta) med. di-stinguere) koji se razlikuje od drugih. položaj distinktan (lat. di-. podijeliti. distractio) rastrese-nost. di-. apsolutno proturječe teleo-loškom shvaćanju života i prirode distencija (lat. districtus) sudski kotar.) distrihijaza (grč. razlikovati nešto od nečega. razdijelni. otmjen distokija (grč. dva stiha zajedno. distinctivus) koji odvaja. odvojiti. rasporediti. distributivno rješenje prav. odvući. razgovijetan. iskrivljenje distrahirati (lat. naredba o pozivanju pred sud. raz-mještajni. zaseban. istaknut distingvirati (lat. distencija distih (grč. log. po dva itd. distortio) med. opseg. trofe hrana) med. prodaja distribucija (lat. raspoređuje. suviše visoko ili suviše nisko (pjevati. disunire) razjediniti. razlikuje. meti-ljavost distonirati (tal. stvaranje dvostrukog reda trepavica (kao bolest) distingviran (lat. razdavati. stichos) s dva reda. dvostih. prav. disurija psihika (lat. dvore dan distihija (grč. zla sudbina. disunire) razjedinjen. distinctio) razlikovanje. dis-tendere) zategnu-tost. heksametar i pen-tametar (koji dolaze jedan za drugim) distihičan (grč. razdjeljivati. uganuće nekog uda. razdvojiti disurija (grč. dis-tendere) med. distihijaza distrikt (lat. trichos dlaka.) nemogućnost mokrenja pred drugima zbog stidlji-vosti diteist (grč. razvoditi. različit. pojam koji se odnosi na svakog člana neke skupine ili klase (supr. dys-. distribuens) razdje-ljivaČ. disunire) razjedinjenje. truljenje jetara koje uzrokuju crvi u jetrima (Distomum hepaticum). razlika. odvajati slomljene ili oštećene udove distrakcija (lat. vlas) med. izići iz ~ pravog tona. rastaviti. skrenuti pozornost s nečega. distincuts) odvojen. razdjeljuje. otmjenost. zabavljanje. svirati) distorzija 313 ditta distorzija (lat. nedaća. razdavač darodavatelj distribuirati (lat. područje.te. dvostruki red. razonoda. rastegnuti distenzija (lat. razlikovan. dystychia red) 1. distributivni broj broj koji pokazuje koliko dolazi na svakoga (po jedan. iskazivati nekome posebnu pažnju. punomoć za popisivanje stvari distrof (grč. osobito trepavica distihijaza (grč. razmješta. stichos red) med. okrug. razvući. disturbatio) rasap. nepažnja. theos bog) onaj koji vjeruje u dva boga. v. otuđivanje. smetnje pri mokrenju. nesreća. obujam. strofe) poet.

voditi ljubav. ret. razmicati se. potpis na pismu. gorostas. odstupati. ples na pozornici. ljudina. odlutati. velika terca ditopsija (grč. ak.) podijeli na jednake dijelove (oznaka na liječničkim receptima) dividend (lat. Dios. raznorodnost. udaljavanje od teme (u govoru i pisanju) divagirati (lat. interval koji se sastoji od dvaju cijelih tonova. kaz. ljudeskara Div u nekim hrvatskim prrijevodima: ime za starogrčkog boga Zeusa (prema grčkoj deklinaciji: nom. zabavna kompozicija divertirati (lat. razdioba vlage po tijelu. diversus) različit. razgranavanje. pjesnika: ljubavnica.) mit. raznovrsnost. osujećivanje određenih namjera. sredstvo koje pospješuje mokrenje. burno. kolos. neočekivan napad. udaljavanje divergentan (lat. lit. dvoboštvo ditetraedar (grč. carinarnica. med. dividirati divide in partes aequales Čit. razgovarati.diteizam (grč. svakovrstan (di-verzna roba) diverzifikacija (lat. divertissement) zabava. u određeno vrijeme. diversitas) različnost. osobito pjesama (npr: Goe-theov "Zapadno-istočnjački divan") divaniti (tur. divaricatio) fiziol. promjena smjera. poet. divide in partes ekvales (lat. divertimento diverzan (lat. divergere) razilaziti se. di-. tajno vijeće bivših sultana. Dii. trochaios) metr. prvobitno: burna i oduševljena pjesma u slavu Bakha. di-. diva) božanska. mali balet. firma diuretik (grč. granaš to razvijanje jedne žile divergencija (fr. govoriti bez veze. uron mokraća) med. dithyrambos) nadimak boga Bakha zbog njegovog tobožnjeg dvostrukog podrijetla od Semele i Zeusa. di-. obožavana. raznolikost divide et impera (lat. pren. raznovrstan. boga vina i uživanja. raznolik. čiji se zbroj članova neograničeno povećava ukoliko se više članova uzima. ašikovati divarikacija (lat. razonoda. udio u dobitku koji. trabunjanje (osobito kod duševnih bolesnika). divergence) razilaženje. poliedar s dvaput po Četiri površine ditiramb (grč. kao u diti-rambu ditomija (grč. theos bog) vjerovanje u dva boga. diuretičan diureza (grč. edra površina. pren. diversus. ples i pjesma između Činova. mjenice trgovca koje ima u trgovini. di-. divagatio) tumaranje. temno režem) razdvajanje. biti različitog mišljenja divertimento (tal. udaljavati se jedno od drugog. orao gledam) v. Zeus. draga divagacija (lat. dat. razveseliti. diplosija ditrohej (grč. gen. ime pod diuretìk dividenda kojim se trgovina ili poduzeće vodi. divertere) odvojiti. udaljavanje jednog od drugog. lutati. trabunjati. izdvajanje (ili: izlučivanje) mokraće div (tur. med. lutanje. različnost. supr. tetra Četiri. divagari) tumarati.) glaz. dittos dvostruk. unošenje promjena diverziforman (lat. med. voj. razonoditi. koji se razilazi. mat. pripada svakom dioničaru u nekom dioničkom društvu prema broju njegovih dionica ili dividirati 315 uloga. divergens) koji ide u različitom smjeru. danas: lirska pjesma nadahnuta osjetilnim užicima što ih pruža život ditirampski (grč. danas: poznata i slavna glumica. različit oblikom diverzija (lat. uron mokraća) med. udaljavati se od teme divan (perz. gigant. diversificatio) mijenjanje. odvratiti. lako i ugodno glazbeno djelo. ditonos) glaz. skretanje. prid. kod tal. stihovna s^opa od četiri sloga: — U — U ditta (tal. divan) govoriti. osnova) geom. skretanje neprijateljske pozornosti na drugu stranu. Dia) diva (lat. popis poreznih obveznika. di-. osobito pjevačica. zanosno.) trg.) trg.) tursko državno vijeće. djelje-nik dividenda (lat. dividendus) mat. divergentne linije linije koje se udaljuju jedna od druge. biće ljudskoga lika i izuzetno velike snage. zaboravljanje neugodnih misli i briga diverzitet (lat. rastavljanje na dva dijela ditonus (grč. istočnjačka ležaljka s jastucima (za sjedenje i spavanje). dvostruki trohej. konvergentan divergirati (lat. zbirka spisa ili članaka. di-.) podijeli pa vladaj! v. udio u podjeli dužnikova imanja . ret. diversio) odvraćanje. promjena. zabavljati divertisman (fr. govorenje bez veze. forma) nejednakog oblika. razonoda. dithyrambos) oduševljeno.

pobožno. slućenje divinator (lat. podijeli na jednake dijelove (na liječničkim receptima) dividualitet (lat. stavlja se. divinare pogađati. 1858—1913) dizenteričan (grč. voj.. motor kod kojeg se tekuće gorivo ne pretvara prethodno u plin. osnovna strateška jedinica sastavljena od svih rodova vojske (3 do 4 pješačka puka. dys-. nego ubrizgava i. tj. način slikanja francuskih impresionista iz druge polovice XIX.) rekoh i spasih dušu svoju. divulgatio) iznošenje na velika zvona. dijeljenje brojeva (jedna od četiriju osnovnih računskih operacija). dividualitas) mogućnost dijeljenja. mlaznica. gatanje. diksi (lat. mat. podjela. stavljati u red bogova. tj. divinisation) stavljanje nekoga u red bogova. diviniser) obožavati.) onaj koji može predviđati. sad mi je savjest mirna diza (njem.. vidovnjak. da bi se dobio zeleni ton. predviđanje. proročki divinizacija (fr. dijelom P2. divisio) dijeljenje. rekoh. Verbascum thapsus) biljka s velikim dlakavim listovima (porodica zijevalica) divizor (lat.) ono što se može dijeliti. brojčanik kod urara. divisor) mat. pjesnika Dantea Alighierija divinacija (lat. Divina komedija (tal. sapnica pročišćivač dizajn (engl. djelitelj divizorij (lat. dakle. djeljivost dividuum (lat.. lokomotiva i dr. vrač. proricati) koji vrača. svečano divulgacija (lat. iznijeti na velika zvona divulzija (ni. diksi et animam meam salvavi (lat. (naziv po pronalazaču. zbog visoke temperature i tlaka. Düse) stožasto (konično) sužena cijev u kojoj se strujanje tekućina ili plinova pod tlakom pretvara u brzinu (tlačna diza) ili obrnuto (usisna diza). podjela obujma jednog pojma. pretkazuje.) božanski.) lit. dixi) rekao sam. st.) med. završio sam diza 316 dodekafonija što sam htio redi. jedno pokraj drugog.dividirati (lat. upalu crijevne sluznice (zarazni proljev) . podijeliti. divide in partes aequales čit. enteron) med. vračanje. nebeski dixi čit. divisura) odsjek.) tako da je sposobna za samostalne operacije divizionar (fr.. štovati kao Boga diviš (lat. divulsivus) koji kida. kazati. raskida divus (lat. glasoviti spjev tal. proricanje. divisibilitas) djeljivost divizija (lat. gotov sam. razdijeliti. koji ima dizenteriju..: Tijela su dijelom čvrsta. predviđački. predviđa. mat. inženjeru Rudolfu Diesélu. dicere reći. upotrebljava se za pogon brodova.: tonovi se stavljaju na platno jedan pokraj drugoga. naznačivanje svih vrsta jednog roda putem determinacije jedne i iste oznake rodnog pojma. divisorium) instrument za dijeljenje. sud u kojem se subjektu (S) pridaje više predikata (P1? Pa. jedan broj podijeliti nekim drugim brojem. širenje informacija divulgirati (lat. npr. prorok divinatoran (lat. 1 do 2 topnička puka i odgovarajućeg broja inženjerije. proriče. tisk.) podijeli pa vladaj!. dijelom plinovita divizma (lat. automobila. rastanak. divinatio) pogađanje. plavo i žuto te se na taj način u promatračevom oku izvrši optičko sjedinjavanje. a boje dobivaju veću svježinu i živost divizivan sud (lat. pali samo sobom. razglašavanje. npr.) glaz. bolničara itd. divulgare) razglasiti. odjeljak divorcij (lat. vilica za dijeljenje slova divizura (lat. rastrubiti. "Božanstvena komedija". oblik. pretkazivanje budućnosti po snovima i raznim pojavama u prirodi. desing) v. ono što je djeljivo Divina comedia čit. divisibilis) djeljiv divizibilitet (lat. divulsio) kidanje. divortium) prekid. raskidanje divulzivan (lat. dijelom tekuća. divide et impera (lat. dizati do neba. dividere dijeliti) znak za dijeljenje riječi divizibilan (lat. S je dijelom Pj. divisionnaire) voj. umjesto da se miješaju na paleti. dixi et animam meam salvavi Čit. dividere) log. razvod braka divotamente (tal. kern. dividere) dijeliti.). log. zapovjednik divizije divizionizam (lat. desen dizelski motor teh. s pobožnošću. divide in partes ekvales (lat. divisio dijeljenje) umj. obožavanje divinizirati (fr.

klasa u Linnéovom biljnom sustavu: cvjetovi s 12 do 19 prašničkih niti u jednom hermafro-ditnom cvijetu dodekapetalan (grč. bot. sustav računanja dvanaesticama. imanje koje ostaje nakon muževljeve smrti ženi na uživanje. udovički dio. dodeka. dog) rod velikih i snažnih pasa. athlon natjecanje) šport. dogger) nizozemski ribarski čamac dogesa (tal. edra površina. zarazni proljev Dizma jedan od dvojice razbojnika koji su bih razapeti zajedno s Isusom Kristom. njemačka doga.) prav.dizenterija (grč. gonia kut) geom. godini stala na Čelo obeshrabrene francuske vojske i kod Orleana pobijedila Engleze. dodek-archos) član vlade dvanaestorice dodekarhija (grč. docendo discimus (lat. učiti drugoga. doajen diplomatskog zbora strani izaslanik koji je najduže akreditiran na nekom dvoru ili pri vrhovnoj upravi neke države. dvanaesnik.) carinarnica doger (niz. docilis) poučljiv. poslušan docirati (lat. dare davati. dogessa) duždevica . dodeka. dodeka. nekoj ustanovi. XI. gyne žena) mn. A. a ne deseticama kao u dekadnom ih decimalnom sustavu dodekaedar (grč. 1874—1951) dodekaginija (grč. zarazna bolest koju karakterizira upala crijevne sluznice. a ti radi doajen (fr. dvanaesterac dodekatlon (grč. red Linnéovog sustava biljaka koje imaju jedanaest ih dvanaest tučaka dodekagon (grč. koji lako uči i shvaća. doalij doberman plemenita rasa pasa. odličan policijski pas (nazvan po uzgajivaču A. engleska. dodekasilabičan stih stih koji ima dvanaest slogova. dy-senteria) med. doarium) prav.) poučavajući (druge) učimo (i sami) (Seneca) docent (lat.(grč. hrvatsko ne-. buldog i dr. doarij doarij (lat. zlo-. starješina fakulteta. povjerovao je u Krista i zbog toga ga Katolička crkva slavi kao sveca Djevica Orleanska francuska narodna junakinja. dodeka dvanaest) broj (piše se brojkom 1 sa 72 nule) dodekandrija (grč. dodeka dvanaest. dys. seljačka djevojka Jeanne d'Arc (1412— 1431) koja je u svojoj 17. dotarij dodeka.predmetak koji označava nešto nesređeno. dodeka dvanaest. križanac njemačkog ovčara i velikog pin-ča. koji ima dvanaest slogova. dvanaesteroboj Dodona Zeusovo svetište i proročište u Epiru u kojem su se proročanstva dobivala po šumu ogromnog hrasta ili po letu svetoga goluba doga (engl. dodeka. ovi su je kasnije uhvatili i spalili kao vješticu do (lat. teško. petalon list) bot. duodenum dodekadika (grč. dvanaesterac.) učeći drugoga i sami učimo dodarij (lat. dodeka) predmetak u slo-ženicama sa značenjem: dvanaest dodekadaktilon (grč. v. upućivati. osnova) geom. dakty-los prst) anat.) ja dajem. archo vladam) vladavina dvanaestorice dodekasilabičan (grč. griza. najstariji po službi doalij (lat. najstariji po redu primanja u nekom društvu. dodeka) mat. dajem da bi i ti dao. dati. doalium) prav. Dobermannu) doboš-torta torta napravljena prema receptu nekadašnjeg bečkog slastičara Doboscha docendo discimus (lat. andria muškost) bot. način glazbene notacije sustavnom uporabom dvanaest dodekaginija 317 dogmatizam zvukova kromatske ljestvice (napravio 1923. koji ima dvanaest cvjetnih listića dodekarh (grč. do dajem) do ut des (lat. enteron crijevo. docens) učitelj. dvanaesterokutnik dodekalijun (grč. do ut facias (lat. tijelo omeđeno s dvanaest pravilnih peterokutnika (pentagonalni dodekaedar) dodekafonija (grč. dodeka dvanaest. dodeka. osobito na visokim školama (početno zvanje nastavnika visokih škola) docilan (lat. docere) poučavati. dodeka dvanaest. dodeka. fone glas) glaz. naziv za gimnastičku natjecanje u dvanaest disciplina. austrijski kompozitor Arnold Schônberg. dodarium) v. syllabe slog) dvanaesterosložan. najstariji po godinama. dvanaestopalčano crijevo. t dogana (tal. dekan. doyen) starješina.

dogramak isjeći. određujem) postavljati znanstvene tvrdnje. osobito: sustavno znanstveno izlaganje kršćanskih naučavanja o Bogu ili vjeri. st. pošto ga poprave. zakonska odredba. pouka. jednog jamba i kretikusa: U--U dok (eng. uporno pridržava tih tvrdnji dogmatika (grč. unatoč proturazlozima. dokimasia) ispitivanje. skepticizam. rezbar dogramadžiluk (tur. dogma mišljenje) cjelina ili sustav naučavanja neke filozofske ili vjerske škole. v. stolarstvo dohmij (grč. hidraulični dok sličan postupak. u školi) dokirati (eng. dogma. dogma) onaj koji uči pravilima vjere. v. stihovna stopa sastavljena od pet slogova.) doketizam (grč. dokimazo ispitujem) kern. iziđe na površinu. (supr. lista robe doketizam (grč. predavati o dogmama. zajedno s brodom. izdrobiti) stolar. osobito: uporaba pojmova koji služe samo u granicama mogućeg iskustva i radi ujedinjavanja iskustva u stvarima koje se nalaze s one strane svakog iskustva. v. voda se ponovno pusti u bazen i brod opet isplovi. dokimazo ispitujem. latreia obožavanje) slijepa i nekritična privrženost nekom teološkom ili filozofskom naučavanju ili metodi dogmatologija (grč. koji prima ili tvrdi nešto jednostavno. dogramak isjeći. istraživanje. dokei čini se) naučavanje jedne gnostičke (bogumilske) sljedbe prema kojem je Krist samo prividno imao tijelo.: empirizam. pristaša dogmatizma. n. dokeo mislim. u Novom zavjetu: carska naredba. nekritično povjerenje u ljudsku sposobnost spoznavanja. za razliku od skeptika koji su u sve sumnjali. ozidan bazen. fil. e. dogmatizo donosim odluku. onaj koji nešto uporno i odlučno tvrdi dogmatizam (grč. to dock) pom. dogma mišljenje) pravilo. dogmatizam dogmatičan zasnovan na dogmi. prema Kantu dogmatičari su oni koji postavljaju pozitivne metafizičke tvrdnje ne pitajući ima li ljudski razum uopće prava na takve tvrdnje. dochmios) metr. voda se iz njega iscrpe. pren. dokimos dokazan. plivajući dok podiže se tamo gdje ne može biti suhi. kada brod uđe u takav dok. suhi dok radionica za izgradnju i popravljanje brodova. docket) trg. u klasičnoj grčkoj književnosti: filozofsko pravilo. bez dokaza. znanstvena metoda koja polazi od dogmi i ne dopušta ponovno ispitivanje točnosti tih dogdogmatizirati 318 doktor mi. govoriti o nečemu s visine dogmatolatrija (grč. nekritičan. dokimazija dokimologija (grč. dogma. dock) unutarnji dio luke. toliko dubok da može primiti brod. dokimazija dokimazija (grč. a zatim se voda iscrpe i on. izdrobiti) stolarski zanat. takav dok se pomoću vode potopi i brod na njega nasjedne. samo pomoću zraka doket (eng. postavljanje metafizičkih naučavanja i sustava bez prethodne kritike spoznaje. drvodjelja. do-kema privid) naučavanje daje Krist imao samo prividno tijelo i da su cijelo njegovo zemaljsko postojanje i patnje bili samo privid dokimastika (grč. a brod se spusti i zadrži na posebnom postolju. zaključak crkvenog sabora (koncila). logia) kern. govoriti odlučnim. dokein činiti se. dokimastika) dokimaziologija (grč. Čestit. dovesti lađu u dok . onaj koji postavlja tvrdnje bez dovoljnog opravdanja i koji se. dogma mišljenje) fiz. te prema tome i nije rođen kao čovjek (2—3.dogma (grč. logia) "znanost" o dogmama dogramadžija (tur. svijetu i o Božjim odredbama koje su u vezi sa spasenjem čovjeka dogmaticizam fil. koji se tiče dogme. logos znanost) znanost koja proučava sustav ocjenjivanja (npr. bez obrazloženja i dokaza dogmatičar (grč. dogma mišljenje) fil. vještina ispitivanja (dokimazi-ologija. pren. vodeni bazen opremljen branama kako bi mogao stalno imati duboku vodu radi prijama natovarenih brodova. kršćanske dogme formulirana kršćanska načela koja sadrže spoznaje o Bogu. u staroj Ateni: poseban ispit kandidata za neki položaj u državnoj službi s obzirom na njihove građanske sposobnosti i spremu. pismo s popisom poslane robe. odsječnim i uvjerljivim tonom. isključujući naučavanja o dužnostima i moralu (dio sistematske teologije) dogmatist (grč. popis. kern. naučavanja o vjeri: neispitan. uopće postavljao pozitivne tvrdnje i naučavanja. prvobitno: onaj filozof koji je. kriticizam) dogmatizirati (grč.

znanstvenik. doksat) vrsta balkona. pravnim znanostima. documentare) pisano posvjedočiti. koji ima više povjerenja u svoje mišljenje nego u ono čemu ga uče iskustvo i život. bolno. sofia mudrost) umišljena mudrost. dolichos dugačak. s bolom. mania bijes. kusur izvratak. doctor) učen čovjek. doctoratum) doktorski ispit. doxa slava. titula najvišeg akademskog dostojanstva (u teologiji. doctor) položiti doktorski ispit. s uspjehom obraniti doktorsku disertaciju. ormar u zidu.) glaz. logia) slavljenje i veličanje Boga. pretjerano točan. ona koju nije izdala vlast. grafo pišem) mn.) kabanica s rukavima. doktrinarstvo doktrinarstvo v. doctrina) sklonost odlučivanju samo na osnovi apstraktnih teorija. đolap) 1. doxa. isplatiti dug. bez obzira na stvarnost. ili bez obzira što je uopće i očito nemoguće da se ta načela ostvare doktrinaran (lat. dolce (tal. ostatak novca nakon plaćanja) 1. dokrajčiti. završna formula svih istočnopravoslavnih propovijedi i evangeličkog Očenaša doksomanija (grč. dolichos dugačak. a da ih ponovno i ne ispituje. potkrijepiti dokazima. sprava za prženje kave dolar (engl. filozofiji. 2. mudrost naoko doktor (lat. niša. tj. znanost.) glaz. u crkvenom smislu: poučavanje u kršćanskoj vjeri. 2. ubiti. documentum publicum čit. ludilo) težnja za isticanjem po svaku cijenu. doleros prevarljiv) vrsta bazalta i dijabaza (struktura mu je jasnozrnasta do krupnozrnasta). otkriti dokusuriti (tur. vrijede kao sigurni i nesumnjivi. prosopon lice) Čovjek koji ima dugačko lice dolikran (engl. popuniti manjak. pedantan doktrinarizam (lat. dolihocefalija dolihoprosopik (grč. slatko. doktrinarizam dokument (lat. doctrina) učenost. znanstvena tvrdnja koja ne vodi računa o stvarnosti ili se ne osvrće na nju. dollar) sjevernoamerička novčana jedinica = 100 centi dolce čit. documentum privatum Čit. dolihocefali ljudi koji imaju takvu lubanju dolihokefalija v. kandidat za doktora doktorat (lat. kefale glava) svojstvo lubanja Čija je širina manja od četiri petine dužine. koji se temelji na ispravama. lako se možemo prevariti te ga zamijeniti s dioritom dolihocefalija (grč. poveljama.) privatna isprava. ona koju je izdala vlast dokumentaran (lat.) javna isprava. tj. koji može dokazati (ili: koji dokazuje) na temelju činjenica dokumentirati (lat. doctrina) čovjek koji svoja shvaćanja i svoje svjetonazore temelji na već usvojenim principima (načelima) koji za njega. umilno dolentemente (tal. v. documentarius) ispravni. doctrina) učen. škrinja. činjenično dokazan. uopće uništiti dolama (tur. doxa slava. pisci koji služe kao važan izvor za poznavanje antičke filozofije doksologija (grč. biti proglašen za doktora nekog fakulteta doktrina (lat. drvena naprava s konjskim pogonom koja je služila za navodnjavanje (primjerice u Makedoniji). dolento dolento (tal. 3. dokumentum privatum (lat.đoksat (tur. documentum) pisan dokaz. podnijeti dokaz. katekizam doktrinär (lat. tj. docere poučavati. tj. dostorandus) onaj koji se sprema za doktorski ispit. osobito u medicini).) glaz. poveljni. pokazivati. men kamen) grobnica iz mlađeg kamenog doba koja se sastoji od više velikih kamenih blokova naslaganih u obliku sanduka dolomit . dolfvman) vozač kolica s televizijskom kamerom dolmen (bretonski dol stol. kratak konjanički gornji kaput dolap (tur. povelja. tj. provesti u djelo bez obzira je li stvarnost za to već dozrela. pretjerano častoljublje doksozofija (grč. izbočeni dio prostorije preko vanjskog zida doksografi (grč. 4. doktorska diploma svjedodžba o dobivenoj doktorskoj tituli doktorand 319 dolmen doktorand (lat. žalosno dolerit (grč. mnijenje. tužno. naučavanje o nečemu izloženo kao sustav. isprava. u svakodnevnom životu: liječnik. onaj koji teži kon-zekvence svojih shvaćanja ostvariti. doxa mišljenje. dollvcran) dizalica na kojoj se nalazi televizijska kamera te omogućuje snimanje iz svih položaja dolimen (engl. fil. dokumentum publikum (lat. doktorska titula doktorirati (lat.

) glaz. krunska imanja. vladanje. trg. boraviti. sivog. dolorozo (tal. struka domestikacija (lat. domesticatio) pripitomljavanje. fobeo-mai bojim se) med. gospodari. engl. peti ton u dijatonskoj ljestvici. smeđeg i crnog. ali ga ima i bijelog. domi-cilium) zavičaj. rezidencija dominij (lat. krunsko ili državno dobro domatofobija (grč. vlastelinski. domani-um) koji se tiče krunskih. domaine) vladarsko.) krov u obliku kupole domanijalan (lat. domicilium) koji stanuje. državna dobra. v. domicilirana mjenica ili domicilna trata (fr. dolores) mn. samostana dominacija (lat. glavni ton. fr. trg. zlonamjerna prijevara. vlasništvo. zavičajni. v. biskupa ili Kaptola). u širem smislu: svaki krov izrađen u obliku kupola i svaka građevina s takvim krovom dom (port. slobodan posjed dominikalan (lat. nadmoćan. i koji je obično manji od poreza ostalih poreznih obveznika (u nekim državama Zapada) dominikalije (lat. glavna komponenta nekog zbivanja koja mu određuje smjer dominantan (lat. dominatio) vlast. saborna crkva. doma kuća. effet a domicile. v. osoba na koju se trasira domicilirana mjenica domiciliran (lat. domicilium) stanovati. fr. glavna crkva u gradu. unutarnji. patnje doloroso čit. domicilium) trg. bolovi. dome. djelokrug. biti nastanjen. dominica sc. gospodarstvo. domanium) pretvoriti u vladarsko. a u nekim i kobalta. gospodarstvo. domino 3. mjesto u kojem se treba platiti mjenica domicilat (lat.) 2. fil. nego negdje drugdje domicilirati (lat. domaćica. do-lento dolozan (lat. Dolomiti planinska skupina u Istočnim Alpama dolor flat. duomo) 1. ima redovito primjesa željeza i mangana. obiteljski. dolosus) zlonamjeran. dominatus) vlast. nadstojnica ženskog kat. koji namjerno nanosi štetu dolus (lat. dominika (lat. nadmoć dominanta (tal. stan. vladanje. npr. domesticus) kućni. domicellus) mlad kat. pločice kojima se igra poznata društvena igra domino. gospodar domine (tal. biskupski dvori. označiti mjesto plaćanja mjenice domina (lat.) gospođa. dominium. vladarskih ili državnih dobara domanijalizirati (lat. zemljišta i posjedi koji su određeni za izdržavanje vladara. mn. domestics) vrsta grube i čvrste pamučne tkanine domestikus (lat.J bol. prebivalište. dies) dan Gospodnji. dom. lukavstvo. njegovog dvora i za podmirivanje njegovih posebnih izdataka. područje. odrediti nekome mjesto stanovanja. stalno mjesto stanovanja. navikavanje na poslušnost domestiks (engl. dominica 321 donatar dominica čit. dominikalne lekcije . Go-spodov. dominium. polje rada. dominium) pravo vladanja. osobito ona čiji je krov izrađen u obliku kupola. Gospodnji. krug djelovanja. dolores (lat. pakost. dominikalni porez porez koji . zloba dom (lat. dominante) glaz. prebivati. nedjeljom i blagdanskim danima.) prijevara. domicilium} trg. plaćaju na svoje prihode posjednici i svećenici. rat domicelar (lat. domus kuća. dominator) vladar. tko u domicilu isplaćuje mjenicu domicilijant (lat. nedjelja. pravo vlasništva. domino) mn. čitaju i tumače. tj. dominans) koji vlada. vlada. stolna (ili: glavna) crkva (nadbiskupa. oblik vladavine što ga je u starom Rimu zaveo imperator Dioklecijan dominator (lat. perikope. domiciliated bili) mjenica koja se ne isplaćuje u mjestu izdavanja. bezbojan kristalast vapnenac.320 domine dolomit min. glavni. nastaniti nekoga. tal. domus. doma. don doma (lat. ukroćivanje. žutog. dominicalia) ulomci iz evanđelja ili poslanica koji se. krunsko dobro. posjed. pretežit dominat (lat. dominicalis) gospodarski. vla-darica. svećenik koji još nema pravo biti nazočan na sjednicama Kaptola domicil (lat. bolestan strah od boravljenja u kući domena (lat.

dvostruki rok plaćanja Dorado (šp.) gospodin. službeni naziv za britanske kolonije koje imaju svoju samoupravu. opijum) kažnjivo davanje sredstava protiv umora kako bi se povećala izdržljivost organizma dopltštos (njem. narkotik.) donkihoterije (šp. tj. ustanovama itd. naknada štete koja se polaže na dan kad bi trebalo izvršiti plaćanje. don Frane) Don Huan (šp. donator) davatelj. Donald Dak (engl. pustolovine. vladati nad kim ih nad čim. počasno ime uglednih ljudi u Španjolskoj i Portugalu. glavne karakteristike: užlijebljen i manje vitak stup koji se završava vrlo jednostavnim kapitelom . vlastelinski dvor dominikum (lat. donatarius) onaj koji prima dar. svileni ogrtač za maske. gospođa. dragocjenosti koje su vlasništvo crkve. vlast. donna) 2. Don Juan Don Juan (šp. gospodariti. zapovijedati. taj je domino. dominicum) crkveno imanje. zemlja ili područje kojim se upravlja. prije: sama crkva. osobito sudskim putem. obilježenih dvostrukim brojevima od 1 do 12. utemeljilo Spartu. dominari) vladati. Don Kihot (šp. v. Mozartova opera Don Quijote Čit. darovatelj. tj. krabuljama. osoba obučena u domino (na balu pod obrazinama). doppel.) dar. akt o davanju poklona Donald Duck čit. praviti se gospodin.) dominikat (lat. dompteur) krotitelj životinja don (šp. odjeća za balove pod maskama. 36 ili 45 pločica. Stoss udarac) Šport. izdizati se nad kim ili nad čim. kod poslova zaključenih na ograničen rok (ako roba nije mogla biti isporučena ili primljena) dona (lat. dont. pustolovni (avanturistički) ludi pod-' vizi. gemein biti pun) naprava za centralno grijanje dompter (fr. vlasnik. dominicalis) onaj koji plaća dominikalni porez. npr. biti na čelu. kneževskih sinova i svećenika u Rimu i Napulju (uvijek ispred krsnog imena. eagle) "dvostruki orao". posjednik. 3. lat. u nogometu: udarac lopte pri kojem lopta prije glavnog udarca dodirne zemlju doppel-eagle čit. mn. zavodnik.) legendarni Šp. svoj zakonodavni parlament (one su u svojoj upravi potpuno samostalne. pod dominikalan dominikanac katolički redovnik iz reda Dominika de Guzmana (red osnovan u južnoj Francuskoj 1215. donatio) poklanjanje. primatelj donator dot donator {lat.) ime viteza lutalice od La Mancha u glasovitom istoimenom satiričnom romanu španjolskog pisca Cervantesa. v. dopio uzo (tal. gospođin domogem (grč. dorski stil najstariji stil starogrčke arhitekture. Eldorado Dorani starogrčko pleme na Pelopo-nezu. doppio uso) trg. domaćin. dopl-igl (njem. pustolova don-premija (fr. dominicatum) gospodarski dvor. Don Juan) v. isticati se. dvostruko doppio uso čit. samo što im engleski kralj postavlja guvernere i ima pravo veta protiv donesenih zakona) dominirati (lat. donkihotijade donkihotijade pl. od donum dona (tal. vladar. dope mazivo za stroj. sjever-noamerički zlatnik od kalifornijskog zlata = 20 dolara doppio (tal. el Dorado) v. tip avanturista — zanesenjaka. donkihoterije donum (lat. kao i titula kneževa. onaj koji nešto daruje ili ostavlja u nasljedstvo (crkvama. gospodarica. donum auc-toris (lat. vladarica donacija (lat. engl. biti na prvom mjestu.dominikalist (lat. 2. igra u kojoj se 28. gospodar igre) dominus (lat.) 1.) glaz.) gospodar. poklon.) ime poznatog lika iz stripova za djecu donarij (lat. Don Quijote) mn. praemium) burz.) "dar od pisca" (bilješka na knjizi koju daruje autor) doping (engl. doma kuća. donarium) žrtvenik donatar (lat. dijeli igračima koji ih slažu naizmjenice jednu do druge tako da svuda dva ista broja stoje jedan pokraj drugog (tko prvi upotrijebi sve svoje pločice — domine. doppelt dvostruk. obrazinama. dominion) suverenost. misa dominion (engl. nadvisivati domino (tal.) 1.

greben. dorer) pozlatiti. ugovori o mirazu dotali (lat. dosis davanje. doron dar. darovanje zemljišta zaslužnim državnicima. fr. narodni dar.) šport. dotare) opremiti. koji se proteže od kralježnice prema trbuhu dorzualan (lat. doriakos) svojstven Dora-nima. supstanci (šećera. ven-ter trbuh) anat.) ili in tergo (lat. dorsetteen) vrsta vunene tkanine sa svilenim umecima dorziventralan (lat. vrsta uskog trkačkog čamca (skule-ra) koji voze dva veslača sa po dva vesla down! Čit. leđni dorzetin (eng. dotalis) mirazni. tas-sah) 1. do-talia pacta Čit. v. kutija za Čuvanje suhih tvari. leđnotrbušni. zem. u izradi šešira: prevlačenje pusta. s obratne strane (npr. neke mjenice) dorzalan (lat. dotarij dotarij (lat. dorage) pozlaćivanje. ar. leđa.) ime londonske ulice u kojoj se nalazi britansko Ministarstvo vanjskih poslova i Ministarstvo financija. dan. dobrotvornu ustanovu) double-scull Čit. dormitivum) med. znanost o davanju lijekova s obzirom na količinu . dorsuahs) v. Dauning-strit (engl. školu. spavaonica (osobito u samostanima). tvrdo i . količina lijeka koju treba dati bolesniku doza (njem. đaun! (engl. dossier) svi spisi koji se tiču jednog predmeta ili osobe dot (engl. dormitorium) spavaća soba. dorski stupovi po plemenu Dorana nazvani najstariji i najjednostavniji starogrčki stupovi s običnim kapitelima i frizom s triglifima i metopima dorsum (lat. pust.) dozimetar (grč. prihod dotalan (lat. mania bijes) bolestan nagon za darovanjem dorski (grč. . količina materije (tvari) koja ulazi u sastav nekog lijeka. kralježnica. dorsum leđa. groblje doromanija (grč. dorsum. logia) med.) leda. dotarium) prav. dosis davanje) 2. dar Crkvi ili dobrotvornoj ustanovi. dotatio) miraz. n. sredstvo za uspavljivanje dormitorij (lat. pozlata. dormeuse) spavaća ili noćna kapa. počasni dar. Dose. dotalitium) prav. dotalija pakta (lat. supr: aticizam i jonizam dormeza (fr. Doris) snažno. kći Oceana. daase. klobuČinu (filc) za šešire prevući finom dlakom dorizam (grč. de-aurare. duhana i dr. pozlaćivati.) s druge strane. dubl-skul (engl. koji ide od kralježnice u smjeru trbuha dorzoventralan (lat. ležaljka za spavanje dormiol (lat. dotis) u starorimskom pravu: miraz. dot-krojenje prenošenje krojeva s uzorka tako da na dotacija 323 drahma zupčani kotačić na papiru buši rupice uzduž linije koju slijedi dotacija (lat. osobito: davanje lijeka. pr. didomi dajem. dosis davanje. amilinski kloral. koji spada u miraz. dati miraz. putnička kola u kojima se može i spavati. u pravu nekih srednjoeuropskih država: udovički dio (koji muž ostavlja ženi) dosje (fr. grubo narječje (dorski dijalekt) i karakter Dorana. Često se upotrebljava u diplomatskom i novinarskom jeziku umjesto imena ovih britanskih ministarstava doza (grč.) točkica.) sklapanje braka. planinski prijevoj. osobe obvezne plaćati porez Crkvi ili svećeniku dotalij (lat. dorsalis) anat. dormire. dorzalan dos (lat. vojskovođama. tj. jednog starogrčkog plemena. dos. obratna strana. hrbat. e.) kopljonoša — znamenit Polikletov (5. metron mjera) sprava kojom se mjeri količina propisane mjere nekog lijeka (doze) . in dorso (lat. stražnja. majka Nereida Dorifor (grč. koji se tiče miraza. uljasta i poput vode bistra tekućina. davanje.) kip koji služi kao uzor za proporcionalnost dijelova muškog tijela dorirati (lat. klobučine (filca) finom dlakom Dorida mit. venter trbuh) leđno-trbušni. dio imanja koji pripada ženi nakon muževljeve smrti. st. dotales) mn. darovati (Crkvu. starogrčka božica mora. oleum) kem. služi kao sredstvo za uspavljivanje dormitiv (lat. udovički dio imanja dotirati (lat.doraža (fr.) dolje! lezi! (zapovijed psu da legne) Downing-street čit. doziologija (grč.

određivanje količine lijeka koju treba dati bolesniku dozirati (grč. n. znanost o drami i dramskoj umjetnosti dramatizacija (grč. književno djelo koje u formi dijaloga i monologa prikazuje neku ozbiljnu temu. drama.. svaka odluka vlade koja se provodi pomoću vojne sile draguni (fr. nisu mogli održati. Dreivierteltakt) glaz. do II. drama radnja) preradba nekog književnog djela u dramski oblik. med. draguer) pom. poieo pravim) pisanje i prikazivanje kazališnih djela dramaturg (grč. pren. st. drama) prerađivati u dramski oblik. grč. odrediti količinu lijeka koju treba davati bolesniku dr. okrutan drakonski v. ludilo) pretjerana ljubav prema drami. poet. dramatikos) dramski pisac. čiji se zakoni. kratica za doktor filozofije dr. dramski pisac. drachme) starogrčki i sta-rožidovski srebrni novac veoma različite vrijednosti. jedan od triju književnih rodova (uz liriku i epiku). usp. tročetvrtinska mjera troČetvr-tinski takt drajrajig (njem. ženska bluza s rukavima do ispod lakata) drajfirtlpolka polka u 3/4 taktu drajfirtltakt (njem. koji je u tri reda drajsiger (njem. drama radnja) radnja. zbog pretjerane strogosti ("krvlju pisani"). tardžuman) tumač. drager dragoman (ar. dr. mjenica. prilagoditi za prikazivanje na pozornici dramatomanija (grč. živo i u razgovoru (dijaloški) dramatičar (grč. g. dramatičar dramaturgija (grč. drama. čistiti morske putove od podmorskih mina radi osiguravanja plovidbe i kretanja drugih brodova. određivanje količine tvari. materije koja treba ući u sastav nekog lijeka. od VI.). pisac drame dramatika (grč. psihološka itd. pomoćni bojni brod za čišćenje mora od mina kod svoje obale i ispred svojih većih brodova dragirati (fr. e. dreissig trideset) tri-desetogodišnj ak drakar srednjovjekovni vikinški ratni brod Drakon (grč. phil. vojna vlast. kratica za doktor medicine dracena (grč. Drakon dralon naziv za sintetička vlakna (nalik na vunu) dram (perz. prilagođavanje za prikazivanje na pozornici dramatizirati (grč. fil. teorija drame . prevoditelj. st. stara drajfirtl 324 draperija atenska mjera za težinu. drama. pr. dramaturgos) stručnjak koji sastavlja dramski repertoar. mania pomama. n. drachme) turska mjera za težinu = 3.2 g = 1/100 oke dram čit. drao činim. strast za kazalištem dramatopeja (grč. dosis davanje) med. kratica za doktor dr.) jedinica za mjerenje težine u Engleskoj i SAD-u = 1.) trg. dragon) prisilno preo-braćenje protestanata na katoličanstvo za vrijeme Luja XIV. (1681. zmajevo drvo. ergon djelo. današnja grčka novčana jedinica sadrži 100 lenti. a temelji se na sukobu između likova (prema sadržaju drama može biti ljubavna. e. drei tri. Drakon) atenski zakonodavac iz VII. dragueur) pom. drakaina) bot.) pomoću draguna. otuda: drakonski pretjerano strog. dramaturgia) znanost o drami i dramskoj umjetnosti. = 4. vojske. prisilno naplaćivanje poreza pomoću draguna.7718 grama drama (grč. trata drager (fr. drama radnja) koji se odnosi na dramu. drama radnja) dramska književnost. događaj ili doživljaj koji je po svojoj uzbudljivosti sličan drami dramatičan (grč. dreiviertel tri četvrtine) odjevni predmet na kojem neki dio {npr. pr. rukavi) ima samo tri četvrtine dužine (npr. prvobitno (kod Francuza): pješaci koji su se služili konjima samo kad su se trebali brzo kretati drahma (grč. tj. koji se zbiva kao u drami.doziranje (grč. socijalna. dati dramski oblik. dragon) laki konjanici koji se prema potrebi bore i kao pješaci. dosis davanje) odrediti količinu tvari koja treba ući u sastav nekog lijeka. zmajevac (biljka iz porodice ljiljana) draft (engl.32 g drajfirtl (njem. osobito pri stranim pred-stavništima u Turskoj dragonada (fr. radim. Reihe red) tro-redan. diram. drem (engl. neumoljiv. s mnogo radnje. povijesna.

draper) u slikarstvu i kiparstvu: namjestiti nabore (npr. namjestiti zavjese drastici (grč. podzemna. jaka sredstva za čišćenje drastičan (grč. dragée) šećerno voce. 1. dresser) obučavati. drap boja prljavožuta. svijetlosmeđa boja drapa (nord. Alfred čit. sačma drebina (njem. drainage) isušivanje vlažnog ili močvarnog zemljišta pomoću podzemnih cijevi za odvođenje. pom. tvornica sukna. drappo. zvukovi itd. što je u vezi s dramaturgijom (npr.) dramolet (grč. 2. ukroćen dresirati (fr. soba za uljepšavanje (ili: dotjerivanje) dresura (fr. med.) prostorija za oblačenje. zastori drapirati (fr. konja. draperie) tvornica čohe. očevidan dravidski jezici (sanskr. odvodna cjevčica drenaža (fr. lat. uvježbati dressing-room čit. Dreh-buhne) okretna pozornica izgrađena u obliku kružnice s nekoliko odjeljaka te se pomoću nje mogu brzo mijenjati scene: dok je jedan dio velike okretne ploče okrenut publici. drapa. dramaturgija dramaturški (grč. grub. na drugima se pripremaju sljedeće slike drebuh (njem. tj. gururlu koji se kiti. dreadnought) vrsta velikih i oklopljenih ratnih brodova s teškim dalekometnim topovima dren (engl. neotesan. konstruirao ju je 1817. draineur) onaj koji postavlja cijevi za isušivanje podvodnog zemljišta drenirati (eng. čohana roba. dress) odjeća. drao djelujem. predmeti ili ledene sante koje plutaju morem nošeni vjetrom ili strujom drifter (engl. vrtjeti. morska struja koju uzrokuje pod trajno djelovanje vjetra. ponosi) sitan nakit ili sitnica uopće drap (tal. ušećereni badem. uvježbavati.dramaturgika (grč. pren. Iranu i Sri Lanki. uniforma. suknar drap irati 325 Drijada stvo. dresser) uvježbavanje (pasa.) drednot (eng. med.) dret (tal. snažno djelovanje. Pakistanu. vježbati. osobito športskog društva. dritto) ravan. zavaravati drift (niz). drapur) u staroj nordijskoj poeziji: pjesma. strog. konja jahanju). uvježban. privikavati životinje (npr. Draise po kojem je i dobila ime.) dru-Štveira odjeća. malo tračničko vozilo na ručni ili motorni pogon. neposredan. radim) mn. drain) isušivanje pomoću odvodnih cijevi. dresser) školovan. poprečno zanošenje broda zbog vjetra i morske struje. drifter) motorni ribarski brodić koji služi za lov mrežom po-tegačom . dramaturgikos) koji se tiče dramaturgije. drehen okretati. full dress (engl. čoha. 3. odjeća neke organizacije. mala drama koja samo u jednom činu prikazuje dramatiziran događaj drangulija (tur. zavjese. koristi se za prijevoz željezničkog osoblja koje pregledava i popravlja prugu driblati (eng. ali kasnije oslobođen i unaprijeđen drezina dvokolica koja se pokretala odgurivahjem nogama (preteča bicikla). dribble) u nogometu: vješto voditi loptu između igrača. dravida) jezici koji se govore u južnoj Indiji. to drain) odvesti (ili: odvoditi) suvišnu vodu pomoću podzemnih cijevi dres (engl. položaj kamere. gala-odjeća dresiran (fr. knjiga u kojoj je propisano sve što je potrebno da bi se moglo snimati (npr. direktan dreta (njem. francuski kapetan osuđen zbog špijunaže. trgovina čohom. dretva Dreyfus. sukno. kretanje glumaca. dirhem mrvica. dekanski jezici draže(ja) (fr. drama) malo kazališno djelo. drap). fr. opipljiv. drastikos) koji ima jako. čišćenje gnoja putem odvođenja drener (fr. čoharstvo. Buch knjiga) knjiga snimanja. dresing-rum (eng. psa vještinama. cijevi od ilovače za isušivanje vlažnih i močvarnih zemljišta kako bi se napravila plodnim. K. ptica i dr. Drajfus (1859— 1935). neposredan. članci. s pripjevom draperija (fr. dramaturgike) v. trun. izravan. med. g. osobito pohvalna. prikazi i si. na kipu). Draht žica) jak tanak konac kojim obućari prošivaju obuću.

usp. pripadnici ratničkog naroda u Siriji. naučavanje o dvojstvu. kopče. još jedan broj za gramatičko mijenjanje imenica i glagola. govore jednim arapskim narječjem. a koji označava dvojstvo stvari ili radnju udvoje dualin (lat.) "osobito suh". izumitelj umjetnik Roger Priče druidi (lat. duo dva) vrsta eksploziva koji se sastoji od nitroglicerina i pilje-vine dualist (lat. drop pasti. lat. Bog i svijet. pogleda na svijet itd.). metalosavijač. Druck tisak. . Fehler pogreška) tiskarska pogreška. duo dva. 3. vlaga. dvojina.. dualis) fil. duh i materija. navijati za (igrača. cvilih drimifagrja (grč. drogue) trgovac drogama i kemikalijama drolerija (fr.) suh. dromeda-rius) obična jednogrba deva. suhi dok. Britaniji itd. utrka) utrka (na kolima ili pješke) koju su stari Grci održavali na gimnastičkim-igrama. droodles) naoko besmi-. extra dry čit. droguerie) prodavaonica droga i kemikalija drogerist (fr. drucken) tiskati. fa-geo jedem) med. šport. bilo je poznato po izvedbama Shakespeareovih djela) drusirati (fr. šport. dropkik (engl. Dryas) mit. šumska nimfa koja je živjela i umirala s drvetom u kojem je živjela. dulais dvojan) gram. kudjeljna ili pamučna tkanina). biljka rosika kružnolista. duo. vrsta gumba. drogue) osušeni dijelovi bilja koji služe za pripravljanje lijekova drogerija (fr. šport. načina mišljenja. dualis) dvojstvo. drôlerie) smiješno prikazivanje ljudi i životinja u starijoj drami dromedar (grč. vrsta Šampanjca trpkog okusa dual (lat. osim jednine i množine. drut) vještac.) laka. lat. draj (eng. tipfeler Drury-Lane čit. navijač. drops) vrsta voćnih bombona. droseros rosan.: Bog i Sotona (dobar i zao princip). drousse) u predenju: vunu namazati uljem Druži mn. načela. drurilejn (engl. (u 18. potpuno suprotnih stanja. staza koju je na takvoj utrci trebalo pretrčati drop-kick čit.njak druda (niz. udubljenje na trkačkoj stazi drosera (grč.) druker (njem. sanskrtskog. vile-. vrsta brze jedrilice dromos (grč. gorkih ili kiselih jela droga (fr. drimys ljut.) pom. druides) svećenici svetog hrasta kod starih Kelta (u Galiji. Drucker) 1. vlažan) bot. hrani se kukcima droška (rus. konja i dr. principa. kick udarac) šport. zao duh. npr. grčkog) koji imaju. Drucker) sitni metalni gumb. drosos rosa. drut) vještica. a religija im je mješavina poganstva. starokeltski svećenici drukati (njem.) londonsko kazalište osnovano 1663. osobina nekih jezika (npr. dry docks čit. otkrivena ruska kočija sa tri sjedala i niskim kotačima drozometar (grč. dijeljenje na dvoje. Drillich. čarobnica drudlz (engl. gorska vila dril-kultura 326 dualist dril-kultura (eng. lat. draj doks (engl. kopča. naučavanje o postojanju dvaju različitih. metria) mjerenje količine rose koja padne drud (niz. dvojina.Drijada (grč. drill. kibic. pristaša podjele upravne vlasti na dva samostalna dijela dualistički 327 dudoec dualistički (lat. dromas. dualis) koji se temelji na dualizmu dualitet (lat. zakon logičkog raščlanjivanja misaonog sadržaja na dva dijela (subjekt — predikat) dualizam (lat. log. cultura) sijanje ili sadenje po brazdama radi povoljnijeg i boljeg prinosa drilih (njem. trpak. udarac po lopti nakon što je odskočila od zemlje drops (eng. 2. bril. trilix troži-čan) platno od triju niti (čvrsta lanena. drosos rosa. slene risarije čije ideje naziremo pomoću mašte. muhamedanstva i kršćanstva dry čit. metron) instrument za mjerenje količine rose koja padne drozometrija (grč. ekstra draj (engl. radnik koji ručno savija metalne dijelove druker (njem. st. navijač drukfeler (njem.-kelt. jedenje ljutih. šport. dualis) pristaša dualizma.

due. dvo-glasno. pogrešno dvostruko slaganje jedne riječi ili cijelog reda duble (fr. duzen govoriti "ti". umnožiti. vrsta karanfila čija je glavna boja prevučena dugim prugama druge boje. sklon sumnja-nju. dubitatif) sumnjičav. jarbola i si. pjevanje u dva glasa. 1829—1911). metnuti podstavu (otuda: dubl-štof tkanina za podstavu). brana. dvojbenost. dvojiti. tikati. na dvije. duften mirisati. neizvjesna i nesigurna naplata nekog duga dubiozan (lat. osobito: format knjige kod koje je jedan tiskani arak podijeljen na dvanaest listova. Dou-glasu koji joj je 1827. za oktavu viši od prin-cipala. duellum. doubleur) dvojnik. sviranje udvoje dufter (njem.. koji pokazuje (ili: izražava) sumnju dubitirati (lat. zviždaljka. anorganska i organska priroda. (1200— 1299) duglazija bot. glaz.) umj. s dvije žice duel (lat. doublet) 1. ispariva-ti se) lijenčina. visoko američko drveće iz porodice borova (naziv po D. a due voci čit. pseudočuga (lat. dubitare) sumnjati. u talijanskoj povijesti umjetnosti naziv za 13. oploviti. dubitatio) sumnjanje. ne biti u što siguran. biti u neizvjesnosti dubi (fr.) u Njemačkoj: naziv za vrstu rječnika (po prezimenu filologa i izdavača jezikoslovnih priručnika Konrada Dudena. greben). u biljaru: udariti loptu tako da se o jedan rub odbije i dođe do drugog. dubitare sumnjati. zamjenik glavnog glumca (u kazalištu i fdmu) dubleta (fr. double) zlatni ili srebrni predmeti koji se sastoje od dviju kovina i kod kojih je samo vanjska prevlaka zlatna ili srebrna. voj. udvajati. murva. dubiosa) nešto Stoje sumnjivo.) glaz. u sumnjivom slučaju. tisk. pom. 4. duellare) imati s nekim dvoboj. zbog svoje čvrstoće upotrebljava se za gradnju dokova. dudžento (tal. duodecimalduduk 328 Dunhill no mjerenje mjerenje dvanaestinama. neradnik. fr. ugurati u borbenu liniju. due volte (tal. duce) vođa dud (tur. koji je u pitanju dubitacija (lat. dvostruko dublaža (fr. lov. 3. double dvostruko) filmski izraz za sinkronizaciju govora glumaca na nekom drugom jeziku pošto je već prvotna verzija snimljena na originalu dubij (lat. mostova. fr. glupan. sukob duelant (lat. probisvijet. in dubio (lat. double) dvostruk. Bruder brat) pobratim. oklijevanje. orgulj-ski registar. obići (npr. . duodecimalni sustav v. dva različita oblika iste riječi. dvojba neizvjesnost. lažni dragi kamen. osobito: sumnjivo potraživanje. subjekt i objekt. npr. udvo-stručavanje. lat. usp. podstaviti (haljinu). neodlučnost dubitativan (lat. visoko bjelogorično drvo sa sitnim bijelim. tući se u dvoboju duet (tal. duo) dva. duel) dvoboj. osjetilna spoznaja i razum itd. udvostručiti. koji sumnja. a due voći (tal.) glaz. donio prvo sjeme u Europu). oblik dvanaestine.priroda i duh. a due corde Čit. st. dodekadika duduk (tur. drugo oblaganje broda daskama. dubium) sumnja. larus dudoec (lat. udvostrucavati.) glaz. puška dvocijevka dublirati (fr. dvaput. 6. doubler) udvojiti. Pseu-dotsuga taxifolia). za dva glasa. čovjek kojemu govorimo "ti". neizvjestan. kolebanje. metalna stvar pozlaćena ili po-srebrnjena dubler (fr. gram. neizvjesno. duetto) glaz. pren.) bot. a due korde (tal.) vrsta čobanske frule. doublage) udvajanje. duellans) onaj koji vodi dvoboj duelirati se (lat. politička podijeljenost nekog naroda na dva dijela koji djeluju jedan protiv drugog dub (engl. crvenim ili crnim jestivim grozdastim boba-ma duden (njem. 2. fućkabca. "vinski brat" duče (tal. u slučaju neizvjesnosti dubioza (lat. pom. duša i tijelo. u draguljarstvu: spajati dva kamena u jednu cjelinu ducbruder (njem. dok glavnu masu čini kovina znatno manje vrijednosti. hohštapler dugento čit. dva primjerka iste stvari u nekoj zbirci. in duodecimo) dvanaestina. nešto stoje osobito malo. 5.) u sumnji. dubiosus) sumnjiv. blesan due (tal.

knez. gospodar dukat (grč. sisavac u Indijskom oceanu iz porodice kitova dugung (jap. instrumenta sličnog mandolini duman (tur. potez pera. danhil) poznata britanska marka cigareta. duodecim dvanaest) glaz. zamišljenost dumdum-metak puščano zrno veoma razornog djelovanja zbog toga što mu je vrh plosnat i širi se u predmetu u koji udari (nazvan po indijskom taboru Dum-dum blizu Kalkute gdje se najprije izrađivao) Dunhill (engl. još je slađe za domovinu živjeti (Horacije) dulcifikacija (lat.. koji se tiče dvanaestopalcanog crijeva duodenitis (lat. Dukas. adoperare raditi. osobito u slučaju sužavanja duodenotomija (lat. platina) duktilitet (lat. čit. grč.) ruska narodna skupština. duyong) zool. duyung) zool. vrsta maloruskih narodnih pjesama koje se pjevaju uz pratnju ban-dure. morska krava. uznemirenost. otuda (u podrugljivom smislu): ljubavnica. rukopis dulce cum utili ugodno s korisnim (Ho-racije) dulce et decorum est pro patria mori čit. duodeni. duplex dvostruk) 1. pojavljuje se i s dodatkom: adhuc dulcius pro patria vivere čit. dvanaestopalČano crijevo. skupština staleža. duhana i pušačkog pribora dunlop 329 durbin dunlop vrsta gume za automobilske kotače (naziv po škotskom izumitelju Dunlopu Hohnu Boydu (1840—1921) dunque Čit. nezgrapna i zdepasta seoska djevojka dulek (tur. dvanaesti ton. adhuk dulcius pro patria vivere (lat. dovodnik (kod nekog stroja) duktus (lat.dugong (malaj. ductio) vođenje. duo) glaz. radijska ili televizijska emisija koja ide "uži-vo" istodobno iz dva različita mjesta.) . duo) dva. stoma) med. magla. pren. duodenalis) anat. drama radnja) poet. 200 puta slađi od šećera Dulcinea čit. duo tilis) rastegljiv (npr. dulcis) kem. glaz. figura od 12 nota koja se smatra figurom od samo osam nota duodenalan (lat.) dakle Duns Scott čit. dvije note koje se izvode za isto vrijeme za koje bi se izvele tri takve note duper (tal. biljka iz porodice pomoćnica čiji osušeni listovi služe za pušenje duka (tal. dvanaestopalČano crijevo) med. duet duodecima (lat. osobito u Italiji. v. Dans Skot (1265—1308) Škotski franjevac. operacija dvanaestopalcanog crijeva duodenum (lat. duman. duca. duodenum. bezbojan prašak. upala dvanaestopalcanog crijeva duodenostomija (lat. duo dva. glaz. duodecimola) glaz. ductus) vođenje. tijek. upravljanje duktilan (lat. dolek) bundeva. tikva duma (rus. parlament. upravljanje. bivšoj Aus-tro-Ugarskoj i Francuskoj dukcija (lat. koji pripada dvanaestocičanom crijevu. ducere vući. ductilitas) rastegljivost u vrlo tanke niti duktilnost v. melodrama sa dva lika duole (lat. grč. duodenum) anat.) slatko je i dično umrijeti za domovinu. dunkve (tal. grč. dva-naesterac duodrama (lat. skolastik koji je naučavao da volja zavisi od razuma duo (lat. duodenum dvanaes-terac. briga oko nekoga dupleks (lat. izvlačiti. dugong duhan (tur. lat. prašina. tal. ducato) po imenu bizantskih careva (dukas) nazvan zlatni i srebrni novac različite vrijednosti.) bot.) djevojka koju je Don Quijote izabrao za damu svoga srca.. zaslađivanje dulcin (lat. tome rezanje) med. put. tuman) dim. služiti) njega. duktilitet duktor (lat. usluga. dulcificatio) slađenje. ductor) vodič. dulce et dekorum est pro patria mori (lat. dvostruk izravni prijenos . dux) vojvoda. briga. v. duodenum. sabor. počevši od osnovnog tona duodecimola (tal. Dulčineja (šp. djelo za pjevanje ili sviranje udvoje. otvaranje dvanaestopalcanog crijeva u slučaju određenih bolesti. dvojnik — telefonski aparat za dva pretplatnika na jednoj liniji 2.

tur. duplum dvostruko. 2.) "kroz cvijet". prostitutka džam (ar.) neprijatelj.) 1. neiskrenost. uzalud džabija (tur. uzglavlje. prav. duks (lat. dvoličnost. ducis voda) knez. džemadan (tur. duplicare) udvostručiti. duplo dur (lat. madrac dušman (tur. duplicatum) prijepis nekog spisa u dva istovjetna primjerka duplikator (lat. dž sedmo slovo hrvatske latinice džaba (tur. duždevstvo. trajati. duplare udvostručiti) pravo optuženika da odgovori na tužiteljevu repliku. da je oštra riječ rečena na blag način durh (njem.) optužiti. džabi) za vrijeme turske uprave: ubirač državnih i vakufskih prihoda džada (tur. otvrdnjavanje durak (rus. dura mater v. udvostručenje. neljudskost durus (lat. besplatno. ad du-plikandum (lat.) ili in pejus (lat. pogrdno: budala durati (tal. putovanje. duplare) udvostručiti. teleskop durch die Blume 330 dvocifren durch die Blume čit. podnositi. duplum) u dva primjerka. lat. optuženikov pisani odgovor na repliku duplikacija (lat. prav. duplicatura) v. kretanje džaine mn. kovčeg. prevrtljivost duplika (lat. duplicator) 1. trpjeti. životariti durbin (perz. mater. ne prestajati. 3. zsak. 2. na dar. skupljač elektriciteta. bludnica. džadde) 1. in durius (lat. optuženika teretiti na sljedećoj raspravi okolnostima težim od onih na prethodnoj raspravi dušek (tur. dvostruka količina) velika voštana svijeća duplirati (lat. džag. dušman neprijatelj) neprijateljstvo duumvir (lat. durus tvrd. zapovjednik jednog odreda vojske. ad duplicandum čit. šaljivac. prsluk vezen srebrom i svilom. ili radi davanja posljednje riječi optuženoga prije izricanja presude duplicitet (lat. prozor. duplum.) jastuk. dvostruko. džak) vreća džaltara (tur. lakrdijaš. jedan od dva glavna tonska roda durabilan (lat. duumviratus) zvanje i dostojanstvo duumvira duvak (tur. pristaše džainizma džainizam vjerska sekta u Indiji čije pristaše ne priznaju autoritet Veda i svetih brahmanskih spisa džak (mad. izdržljiv duracija (lat. ležaj. Durchzug) propuh durhmarš (njem. duplum) pril. zlotvor dušmanluk (tur.-perz.duplerica srednja. Durchmarsch) prolaz. postojan. vojvoda dužd (tal. udvostručenje. 2. presavinuti na dvoje. krjepak) glaz. tur. zvanje i dostojanstvo dužda dvocifren dvoznamenkast Dž Dž. fiz. duplicitas) dvostrukost. 2.) voda. durch kroz) šport. anat. doge. dvostruko duplum (lat. ustrajati.) tvrd. jak. član komisije od dva člana duumvirat (lat. duplikacija duplir (lat. časna sestra dux čit.) član vlade dvojice. domina gospoda) opatica. pren. pisati ili dati drugi odgovor (odgovor na odgovor). durabilis) trajan. . duplicatio) udvostru-čavanje. njemačka fraza koja označuje da je nešto samo na-tuknuto. put. durmak trpjeti) 1. titula nekadašnjeg poglavara Mletačke Republike.) u cilju odgovora na tužiteljevu repliku. duritas) tvrdoća: strogost. udvostručavati duplo (lat. stvrdnja-vanje. duplikatura duplikat (lat. surovost. ustrajan.) luđak.) 1. dvostruka stranica (u časopisu ili novinama) s privlačnim slikovnim materijalom duplicirati (lat. cesta. udvostruČenost. džalib koji privlači na sebe) nemoralna žena. licemjerje. durare trajati. posebno dobacivanje lopte u nogometnoj igri upućeno u dubinu prema suparničkim vratima durhcug (njem. duratio) med.) okno. učiniti durmarš probančiti čitavu noć duritet (lat.) nevjestina svadbena koprena duvna (lat. dur-bin dalekovidan) dalekozor. v. durh di blume (njem. 2. redovnica. stroj za umnožavanje duplikatura (lat. dux. staklo džamadan.

= 0. živi u južnom Sibiru) džigotovka (kavk. tj. po tome što pri bogoslužju.) muslimanski raj džentlmen (engl. bogomolja prvog reda u kojoj se uči kotbah (za razliku od moteje. čovjek koji je gospodin u punom i džentri 332 dzukela najljepšem smislu. časnici. zahvati pri obrani ili napadu kojima se Japanci služe radi onesposobljavani a protivnika za napad i obranu. jazz-band) orkestar koji svira džez džezva (tur. pogreb. "lajači".) polumagarac (vrsta brze i plašljive životinje iz porodice konja. onaj koji dresira konje.) naziv za kozačke viteške igre na konjima džihad (tur. džami) veća muslimanska bogomolja. srce moje! džeb (engl. ranka) džanum (perz. zlotvor. "skakači" vjerska sljedba u Engleskoj i Sjev. oružje. zavidan . nemilosrdan čovjek. jazz) suvremena američkoengleska glazba za ples. pletena od vune ili pamuka dženaza (tur. frajer. tvrdica džehenem (ar. vrsta sinkopiranog glaz. tj. uska i tisuće kilometara dugačka zona sa snažnim zračnim strujama koja se prostire 6—15 km iznad zemaljske atmosfere dževahir (tur. stream struja) meteor. društvo džemla (tur. naoružanje džebrak (češ. po položaju.) udruženje. jumpers) mn. izvođenja ponekad i neharmoničnim tonovima džez-band (engl. jam) kuhano voće. prosjak. nagla provala. skupina džemijet (ar. 2. jerk meso rezati na trake i sušiti na zraku) usoljeno meso na poseban način dimljeno i osušeno (kod kanadskih Indijanaca) džersej (engl.-tur. žebrak) 1. ogranak metodista. džehennem pakao) grješnik u paklu. 5.).) kod muslimana: 1. molitva za dušu umrloga. kao titula: gospodin džentri (engl. kao športska disciplina ima vrlo stroga i zahtjevna pravila džil (eng. gentry) stalež uglednih građana i privrednika koji nisu plemići (u Engleskoj): znanstvenici. jab) šport. džanerigi) vrsta šljive (okruglica. Americi (nastala oko 1760. džerid) kratko koplje od elastičnog palminog drveta kojim arapski konjanici vješto rukuju i kad su im konji u najvećem trku džiljoz (tal.) dušo moja.) dragi kamen. veleposjednici itd. gazavat džiju-džicu (jap. fakin. rat za obranu vjere. zovu ih i barkeri (engl. džan baz) 1. vještak u jahanju. 3. dragocjenost džez (engl. prema Džon — John) u šatrovačkom govoru: momak. sprovod dženet (ar. v. skaču i proizvode glasove radosti kao da laju džanarika (tur. poznavatelj konja. džezve) posuda s drškom za kuhanje crne kave džidža (tur. okrutnik džem (engl. 4. pekmez džemat (ar. gentleman) gospodin. jumper) majica koja se kopča sprijeda. prokletnik Džek (engl. džemi) družba. škrtac.) muslimanska vjerska općina. 2. pravnici. vrsta oklopa. jersej) tkanina od tanke češljane vune i odjevni predmet od nje džet-strim (engl. 2. jig) lak ples sitnim korakom i poskakivanjem džigetaj (mong. džellad) krvnik.) muhamedanski pakao džehenem (tur. barkers).) način japanskog hvatanja protivnika u borbi. u boksu: oštar i iznenadan udarac ljevicom u protivnikovo lice džeba (tur. manje bogomolje) džamperi (engl. nagao izljev.. džamaa.prtljaga džambas (perz. džehennem) pakao džehenemlija (tur. jet mlaz. geloso) ljubomoran. zajednička molitva muslimana džeme (tur. trgovac konjima džamija (ar.124 1 džilit (ar. džerki (engl. pren. kad ih "obuzme" unutrašnje prosvjećenje. izvršitelj smrtne kazne. dakle: čovjek lijepo odgojen i otmjenog ponašanja. odgoju i školovanosti. ljubitelj dobrih konja (koji ih zbog toga često mijenja). džebe) 1. 2. hipok.) dječja igračka džig (engl. jednoruki Džek vrsta zidnog automata za igre na sreću dželat (tur. gill) engleska mjera za tekućinu i žito. džihad) kod muslimana: sveti rat. džemre) promjena džemper (engl.

diakonos) služiteljica crkve. lopov džul 333 džus džul (engl. zdrav. broker. posrednik. đela mašalah! budi pozdravljen! đelozija (tal. judo šport. osobito od ječma i raži džinfis (engl. posebno školovana za taj poziv. Crkvi. veselje. gorostas.). _ . diaconi-cum) u pravosl. početni svećenički čin u crkvi. nosorozi. tekućina . Joulea (1818— 1889) džuma (ar. krjepak del! (tur. giacca) kaput đakon (grč. jeep) vrsta malih. gelosia) ljubomora. veseo. pustinja duhova ili demona džip (engl. g. dženaza đentileca (tal. u samostanima: sestra koja služi oko oltara đakonija (grč. slonovi. sve do VI.) dopušteno đaka (tal. buka džungla (od hinduskog jangal pustinja. obdarenih natprirodnom snagom i sposobnošću da se učine nevidljivim. jobber) trg. bolničarka. diakonia) djelokrug đakona. rakija od raznog sjemenja. u najstarijoj kršć. gin) 1. gyongy krasan. poletan. mjesto nereda džura-dogan (tur. potpora. mit. sa strane otvoreni i prilagođeni za vožnju po svim terenima. jungle) ravnica u podnožju Himalaje. u Evan-geličkoj crkvi. diakonos lat. uvedeni u američku vojsku džiterbag (engl. fizz pjeniti se) džin izmiješan s nekim pjenušavim pićem džingo (engl. zavist. definiran umnoškom njutna i metra (naziv u čast engleskog fizičara J. zvanje. orijaš džin (engl. lakih i vrlo otpornih automobila. giocolare) šala. japanski hrvački šport. denjga) ruski bakreni . tropska šuma uopće (u njoj žive tigrovi. nastao u Americi nakon Prvog svjetskog rata džober (engl. dostojanstvo i stan pomoćnog svećenika. engl. gentilezza) ljubaznost đenjuška (rus. priča đederan (mađ. šuma. pren. pren. jockey) 1. kasnije: ckrveni sluga i pomoćnik pri bogoslužju. razvija i tijelo i duh dzukela (tur.. P. ckrvi: kratka molitva koju čita ih pjeva đakon đakula (tal. lagan. nered. đilozija đeniza (ar.) 2. diakonos) Čin. u vjerovanju muslimanskih naroda: vrsta dobrih i zlih duhova. njegovala bolesnike i vodila nadzor nad ženskim članovima crkvene općine. jitterbug) društveni ples crnačkog podrijetla. ljubitelj konjskih utrka džokej-klub (engl.) muslimansko klanjanje petkom džumbus (tur. lavovi. đakona đakonica (grč. diakonos sluga) upravitelj općinskih dobara i skrbnik sirotinje i bolesnika u najranije kršćansko doba. razdragan.džin (ar. _. zmije otrovnice i dr. Đ.) zool. juice) sok od voća ih povrća. jockey-club) društvo (ili: klub) ljubitelja konjskih utrka džoragan indijsko narodno glazbalo koje se sastoji od jednog većeg i jednog manjeg bubnja džudo. diakonikos) u pravosl. pomoć. divan) prid. đ osmo slovo hrvatske latinice đaiz (tur. jingo) šovinistički i ratoborno raspoložen Čovjek (u Engleskoj i Americi) džinistan (perz. obrasla prašumom te ispresijecana močvarama obraslim bambusovom trskom i travom. joule) fiz.) molitva za umrlog kod muslimana. 2. džumbus) zabava. džuhela) otrcan pas. burzovni špekulant džokej (engl. jedinica za rad u sustavu SI. crkvi: udubljenje u zidu ili zasebna soba na desnoj strani oltara gdje se Čuvaju posvećene posude đakonikon (grč. div. svjež. od 1944. danas. ptica grabljivica (npr. irska rakija. profesionalni jahač na konju. pren. posluživanje (jelom i pićem). poslastica đakonik (grč. ljenivac. u protestantskim crkvama: sestra koja služi potrebitima. gelmek doći) dođi! hajde!. gin rakija klekovača. pomoćni svećenik đakonat (grč. stoljeća: starija žena koja se brinula o sirotinji.) mit. sokol) koja je uvježbana za lov na druge ptice džus (engl. konjušar. .

otac Pele-jev. dnevnica dozluci (tur. o d' Kolonj (fr. kuh. krasan. umjetnički izrađeni predmeti od drveta. draguljarski obrt. način đuture (tur. gòz oko) naočale đul (perz. koji radi fine stolarske poslove ebionizam (hebr.) sin (pred nekim drugim imenom.—IV. obojiti crnom bojom da izgleda kao ebanovina ebanisterija (tal. neradnik. Diospyros ebenum. prvi komercijalni komunikacijski satelit. germek protegnuti. ebenus) bot. gul ruža. grč. fi*. ab) vir. eben. girandole) v. giizel) prid. giiveč) zemljana zdjela. usp. đil) mlada ruža. oblik. ebn Mustafa = Mustafin sin. lijep. gulbank glasno odobravanje) zajednička glasna molitva đulić 335 đuzel đulić (perz. između dva imena piše se ben. kicoš.) kolonjska voda ebanirati (lat. dragun. ebony) vrsta umjetne ebanovine. sin Zeusa i Egine. veoma čvrsto i teško istočnoindijsko i afričko drvo ebenist (fr. ružica đul-behar (tur. giocata igra) igračka đon (tur. kratica za ex officio (lat. ebani-steria) fina stolarija. ex e duobus malis minimum eligendum (lat. vjetropir.novac od pola kopjejke đeram (tur. đul đulistan (perz. djed Ahilejev earl čit. skladan E. su. nego prorokom ebn (ar. npr. crni kaučuk otvrdnuo vulkanizacijom ebriljada (fr. mladoženja đuzel (tur. kićenost dokada (tal. irl (engl. žirandola dojelerija (tal. npr: Ali ben Muhamed = Ali sin Mu-hamedov) ebonit (engl. rižom i krumpirom pripremljeno u zemljanoj posudi đuvegija (tur. npr. ujedno. ebenos. est) e (lat. pjevati e. vulkanit. đirde.) engleska plemićka titula: plemić. st. ebano. đil.). priznavala je Mojsijev zakon i Mate-jevo evanđelje. girandola. bez pojedinačnog mjerenja ih brojenja. obješenjak. đil) ruža.) eagle čit. goturii) sve skupa. razbijač đirandola (tal. biljka čiji se korijen upotrebljava kao lijek i začin đunija (perz. grof Early Bird čit. jedan od sudaca u podzemnom svijetu. đilistan) ružičnjak. jedno na drugo đuveč (tur. abonos. lat. suju) ružina voda dumbir (mađ. guvegi) zaručnik. ispružiti. gon koža) potplat. a Isusa Krista nije smatrala Sinom Božjim. sredstvo. ebyon siromah) židov-sko-kršćanska sljedba (II. ebeniste) stolar koji izrađuje pokućstvo od ebanovine.) "Rana ptica". gioielleria) draguljar-stvo. nametljivac. draguljarnica. osobito od ebanovine ebanovo drvo (hebr. e deveto slovo hrvatske latinice E kratica za istok (engl. gers) gizdelin. grč. paušalno. ebrillade) jah. ebenare) obložiti ebano-vinom. bahar miris) rascvjetana ruža đulbek-dova (tur. gydmber) bot. kem.) sjevernoamerički zlatan novac vrijednosti od 10 dolara Eak mit. giorno dan) nadnica. meso s rajčicama. pren. ružin pupoljak. east. Erli Berd (engl. igl (engl. đon-obraz nepošten čovjek domata (tal. eban. lansiran u Zemljinu orbitu 6. geranion od geranos ždral) poluga s protutegom kojom se izvlači voda iz bunara đerdap (perz. fr. đune) vanjski izgled. ucijelo.) iz dubine. tur.) prijedlog = iz. kicoš. trzanje uzdom ako se konj neće okrenuti .) od dva zla valja birati manje e profundis (lat. vrtlog đerz (tur. o. gyilkos ubojica) vjetrogo-nja. crno. kako bi omogućio telefonske razgovore i prenošenje televizijskih slika na najveće udaljenosti eau de Cologne čit. gizdelin. posuda. travnja 1965. mladić uopće đilkoš (mađ. vrt s ružama đulsa (perz.

kratica za editio (lat.5) eccehomo čit.) francuska mjera za konac = 1000 m echosounder čit. pauci. oidao otičem) med.) je udžbenik za mlade skalde. grč. žensko bijelo pranje edeolatrija (grč. Eburones) keltsko pleme u Galiji (između današnjeg Liègea i Aachena). oticanje kože edematizirati (grč. ekce homo (lat. vrenje tekućine (zbog topline). st. uživanje. grč. grč.) trg. sko-peo gledam) naprava za određivanje vrelišta tekućina ebulioskop (lat. 54. uređaj koji radi na principu radara te otkriva veća jata riba ecidija (lat. oide-ma) med. patiti od vodene bolesti eden (hebr. me-tron mjera) naprava kojom se pomoću tekućine koja izgubi boju pod djelovanjem alkohola što se isparuje zajedno s dahom mjeri stupanj pijanstva ebriozitet (lat. svi organizmi koji na nekom području žive na tlu ili u njemu (bakterije.) ultrazvučni detektor. burz.) Ed.) umj. latreia obožavanje) obožavanje stidnih dijelova (spolnih organa) kao simbola plodnosti. rheo tečem) med. pren.ebriometar (lat. Âtzer) bakrorezac (vrsta tiskarskog radnika) échéance čit. Starija eda (između 1240.) je zbirka s trideset pjesama iz IX. aecidium) vrsta snijeti na bilju ed. kratica za edidit (lat. s oteklinom edematija (grč. opisivanja i pjesničke izraze. ibha) slonova kost. bulla. rok plaćanja mjenice échée čit. g. skopeo gledam) 1. kao ijednu pjesmu posvećenu dvojici kneževa.) raj. proždrljivost edafon (grč. skopeo gledam) kem. Cezar je ugušio njihov ustanak écart čit. ešans (fr. e. ebullire izbijati kipeći. g. grč. oidao otičem. eše (fr. ebulire vreti.. blenna sluz. oticati. npr. zemlja) životna zajednica tla. v. vreti ebur (lat. oidao otičem) med. i 1250. zool. vrt slasti. sanskr. slast. edematičan edamer vrsta masnog i vrlo hranjivog nizozemskog sira (naziv po mjestu Edam) edeitis (grč. ebriositas) sklonost piću. pr. izbijanje sitnih bubuljica po tijelu zbog vrućice ebulioskop (lat. aidos stid. razlika između dnevnog tečaja i tečaja isporuke ecce homo čit. ebrius pripit. upala stidnih dijelova tijela edem (grč. sadrži izlaganje nordijske mitologije. ebur slonovača) smjesa koštanog praha i bjelančevine Eburoni (lat. koji ima oteklinu. ebullire) kipjeti.) eda (edda) lit. tj. maligan ebulioskopija (lat. instrument za mjerenje točke vrenja radi određivanja sadržaja alkohola u spi-rituoznim tekućinama promatranjem njihove točke vrenja. aidos sramljenje.) u kartanju: odbačene i umjesto njih kupljene druge karte. veoma su korisni jer razgrađuju organske tvari te popravljaju fizička i kemijska svojstva tla.). sprava za ebulioskopija 337 edeolatrija brzo određivanje količine alkohola u vinu. alge.) "evo čovjeka!" riječi kojima je Pilat predstavio Krista Zidovima (Iv 19. ekcehomo (lat. ebullire vreti. slika Krista s trnovim vijencem na glavi u trenutku kad ga Pilat. metoda određivanja molekularne težine tvari prema povišenju vrelišta njihovih otopina ebulirati (lat. ekar (fr. puževi i dr. kukci. i 1230. be-zupci. ebullitio) kipljenje. naslov dvaju djela stare islandske književnosti: Mlada ili Snora-eda (između 1220. gljive. otečen. med. crvi. edacitas) pretjeranost u jelu. kem. ekosaunder (engl. sadrži nordijsku mitologiju i priče o starim junacima i herojima edacitet (lat. gmazovi. oteklina koja nastaje prelaženjem tekućine iz krvi u potkož-no tkivo edematičan (grč. sisavci bez prednjih zuba. n. edafobiont edamatozan (grč. dospijeće. npr. oidema) med. ebur. natičem. edentata) mn. riječima "ecce homo!" predstavlja Zidovima ecer (njem. ljuskavci edeoblenoreja (grč.— XII. strast za pićem ebulicija (lat. naslada edentati (lat. aidos stid. 2. kod Indijanaca . slonovača eburin (lat. oidao otičem) med. edafos tlo. stid) med.

produkt edulkoracija (lat. editor) izdavač. razblažiti. narodnim veseljima. sin tebanskog kralja Laja i Jokaste. kao sastojak. 12 travnja 1598. riješio Sfingi-nu zagonetku i time oslobodio Tebu od toga čudovišta. im. loš čovjek. već postojala. odgoj. aedicula hramić) maleno svetište u antičkim hramovima. dulcis sladak. edilima se i danas u nekim gradovima nazivaju općinski vijećnici koji se brinu o javnim zgradama edilitet (lat. supr. izdati. koji se tiče izdavača edlvajs 339 efemeridi edlvajs (njem. Aietes) mit. pokvarenjak edicija (lat. zaslađivanje. aedilis) starorimski viši činovnik koji se brinuo o građevinama. najstarije (ili prvo) tiskano izdanje nekog starog pisca nakon pronalaska tiskarstva. ono što je izdvojeno iz nečega. logos govor) koji se odnosi na dijelove tijela ili djelatnosti koje nisu dostojne spominjanja edeotomija (grč. izdanje (knjige). Oidipus) mit. edel plemenit. utješiti edifikacija (lat. knjigu. edictum) kod starih Rimljana: javna objava pretora u kojoj priopćava plan svog rada u idućoj godini. aedificare) graditi. eductum) izvod. Edelweiss. izvadak. sudski izvještaj i priopćenje. per ediktales (lat. a ne proizvedena tek u tijeku kemijskog procesa. edepsiz) prid. Corneilleove tragedije). Eshilove. zidati. ukaz. otac Medejin . aidos stid. naredba. koji potječe od. učitelj edukcija (lat. kad im je proročanstvo otkrilo ovaj grijeh. Nanteski edikt povelja kojom je francuski kralj Henrik IV. per edictales čit. ar-hit. runolist edukacija (lat. o redu i sigurnosti na trgovima i ulicama. podignuti na noge. hugenotima vjersku slobodu ediktale (lat. edicere. kralj u Kolhidi i čuvar zlatnog runa. obrazovanje edukator (lat. editor) izdavački. educator) odgajatelj.) grad koji se još naziva Jedrene. građenje. Drinopolje. dodavanje lijeku kakve slatke tvari da bi mu se poboljšao okus. Jo-kasta se ubila.) prav. Edipov kompleks u psihoanalizi: duševni poremećaj zbog sukoba između spolnog nagona prema roditeljima suprotnog spola i morala edirati (lat. "pretorski edikt" (jedan od najvažnijih izvora rimskog prava). ediktale edikula (lat. edere objaviti. aedificatio) zidanje. aidoia stid. okrijepiti. izgradnja u duševnom smislu. neuljudan. tj. neodgojen. spis Edirne (tur. ukras na zidu koji oponaša oblik kapelice edil (lat.. bio prva turska prijestolnica u Europi editor (lat. Voltaireove. službeni ili sudski javni poziv. kern. edul-care) kern. izvlačenje soka edulkorirati (lat.) prvo izdanje. tema mnogih umjetničkih i pjesničkih djela (Sofoklove. putem javnog poziva. razvijanje neke ideje. ediktalitercitirati pozvati službeno. u pratnji odane kćeri Antigone. putem poziva preko javnosti. podizanje građevine. dopustio. tvar koja je izdvojena iz nekog tijela i koja je u njemu. došao na atički brijeg Ko-lon i tu se ubio. u neznanju ubio oca i oženio se vlastitom majkom s kojom je imao djecu: Eteokla. brat Kirkin. poučiti. patricijski. weiss bijel) bot. edicio princeps (lat. educatio) odgajanje. aedilitas) čin i zvanje edila. postojale su dvije vrste: plebejski. editio) naklada.edeološki 338 editorijalan edeološki (grč. izlučivanje edukt (lat. Poli-nika. putem javnog poziva ediktaliter (lat. talog. v. najbolje izdanje edificirati (lat. edilstvo Edip (grč. ublažavanje gorčine ili oporosti. putem javnosti ediktalna citacija prav. editio princeps čit. edictaliter) prav. izvaditi. sin Helija i Perse. do 1453. Hadrianopolis. Ismenu-i Antigonu. dulcis sladak. a Edip u očajanju sam sebe oslijepio i. temno režem) med. ediktalni poziv. npr. zasladiti. dodavanjem i ponovnim odstranjivanjem neke tekućine osloboditi od sastojaka koji su se u njemu otopili. poučavanje edikt (lat. tzv. podizati građevinu. ediktalna cita-cija. glavno izdanje. operativno liječenje spolnih organa edepsuz (tur. edictale) prav. knjižar-izdavač editorijalan (lat. koji su se brinuli o javnim igrama (ludi romani) i kurilski. educere izvesti. izvući sok Eet (grč. eductio) kern. podržati. a značajan je po tome stoje od 1361. prav. umiriti. službena objava. edere) objaviti. edul-coratio) farm. hramovima.

privremen. Efialtes) Grk koji je 480. effiorescentia) bot. osobito svećenicima. u jednoj sekundi. fiz. vojske. slab. koji je zaista izvršen ili postoji. femina žena) koji je poput žene. mjenice. efficace) djelotvoran. istinski. pokazati se. effectivus) stvaran. efluxio) istjecanje. kralj u maloazijskoj Tebi (na planini Plaku). djelatnost. authentes neograničen gospodar. ukupan uradak efekti (lat. efelkističan (grč. efemeron tj. pojavljivanje bubuljica na koži.) groznica kod rodilje zbog nagomilavanja mlijeka u dojci efemeran (grč. efebos mladić od 16 do 18 godina) lijep mladić. cvjetati. stroja. ef-. tur. procvjeta vati. efficere. izbijanje solnih kristala na površini čvrstih tijela eflorescirati (lat. rad u jedinici vremena (sekundi). upotrebljava se protiv kašlja eficijencija (lat. trgovina efektima trgovina državnim vrijeđnosni-cama koju obavljaju posrednici (brokeri). hydor voda) mit. 2. osobito u ponašanju. efficientia) djelotvornost. efemera uterina (lat. uspješnost efilirati (fr. u jedinici vremena. uspješan efikasnost (lat. efluksija (lat. efvra) ličinka režnjatih meduza koja slobodno pliva eflorescencija (lat. insekt koji živi samo nekoliko sati efeminacija (lat. efelkvo za sobom vučem) naziv za glas n (grč. effectus. vojnici koji su zaista nazočni na određenom mjestu. božice izvora i bunara kod starih Grka efidroza (grč. simbol odvratnog i prezrenog izdajice domovine efikasan (fr. državni efekti državne vrijednosnice. učinak koji može proizvesti radna sposobnost jednog čovjeka. emera dan) med. effiler) izvlačiti konce iz tkanine. effets) mn. effet) u igrama loptom: let lopte u luku efeb (grč. pjege po tijelu. ženskast. totalni efekt ukupan učinak. med. kem.) mit. radinost eflcijentan (lat. pred Termopilama izdao Spartance Perzijancima. effectus djelovanje) obaviti posao. hidro znojim se) med. studij umjetnosti efekt (lat. ni efelkis-tikon) koji se dodaje završecima riječi s kratkim samoglasnikom e i i pred riječima koje počinju samoglasnikom (zbog uklanjanja hijata) efemera (grč. n. pr. tanjiti. trg. vodene nimfe. effectus) učinak. emera dan) dnevni kalendari. efektna burza mjesto gdje trgovci zaključuju poslove s vrijednosnim papirima i mjenične poslove efektuirati (lat. izbijati na koži (bubuljice) ■. grafo pišem) izrada fotografskih slika u mraku . efendi) gospodin. doba cvjetanja. uspješan. efficacitas) djelotvornost. emera) koji traje jedan dan. izvršiti nalog. epi-. e. a čiji je instrument tečajna lista efektivan (lat. grč. procvjetavanje. odijevanju itd. dvogodišnja predvojnička obuka u staroj Grčkoj. ef-. ostvariti efelidi (grč. prolazan efemeridi (grč. kratkotrajan. vodopada itd.Eetion (grč. med. efektivni dobitak stvaran dobitak. roba koju prodavač može ili treba isporučiti odmah po zaključenju kupnje efektni (lat. gospodar. vrijednosnice. izlijevanje efluviografija (lat. fr. titula koju Turci daju učenim ljudima. mlitav efendija (grč. pravnicima. efebos mladić od 16 do 18 godina) 1. koji se tiče efekata. efemeros. effeminatio) med. prekomjerno znojenje Efyalt (grč. mladić koji posjeduje tjelesnu skladnost i ljepotu efebija (grč. službenicima efetusin sirup pripremljen većinom od majčine dušice. efektivna roba trg. otje-canje. zoon jednodnevna životinja) zool. ephemera uterina Čit. efeminiran (lat.. nomilani efekt dobitak ili rad po predračunu. pojava ženskih osobina kod homoseksualnih muškaraca. koji je u vezi s efektima. efficiens) djelotvoran. istinski. Andromahin otac. effectus) stvaran. učinkovit efidrijade (grč. tj. efflorescere) bot. efelis) mn. med. effluere izaći. čist dobitak. jednodnevna groznica. jednodnevan. načinu hoda. uspjeh. efektivno stanje npr. efemerida astronomski godišnjak u kojem su izračunane promjene koje će nastupiti u položaju nebeskih tijela efemeron 340 egalizator efemeron (grč. prorjedivati kosu efira (grč. ef-. ubio ga je Ahilej efe (fr. pjege od sunca na licu.

naivni egoizam samoljublje koje zamjećujemo kod životinja. pojata. égal) jednak. turpija. jezika i dr. okrilje. fil. centrum središte) koji u svom mišljenju i djelovanju. osobito kao nadzornika hramova i crkava. samoživac. Mikena i dr. poglavar. gromom i munjom zadaje strah. težnja za ostvarenjem potpune jednakosti medu ljudima koja bi se temeljila na jednakoj raspodjeli dobara i društvenih uvjeta među članovima zajednice. ego ja. v. pristaša egoizma egoističan (fr. effractura) med. egiptologija (g