DOMOVIĆ, Želimir Rječnik stranih riječi : tuđice, posuđenice, izrazi, kratice i fraze / Sime Anić, Nikola Klaić, Želimir

Domović. -Zagreb : Sani-plus, , 1998. - 1504 str. ; 25 cm ISBN 953-6489-02-3 1. Klaić, Nikola 2. Anić, Šime 981026009 SimeAnić Nikola Klaić Zelimir Domo vic © RJEČNIK STRANIH RIJEČI Tuđice, posuđenice, izrazi, kratice i fraze SANI-PLUS Zagreb, 2002. Predgovor Mnoge su strane riječi i izrazi postali dio naše opće kulture. Naravno, to nije osobitost samo hrvatskog jezika jer je svaki jezik otvoreni sustav i kao takav, više ili manje, sklon prihvaćanju tuđih elemenata. > i* Tijekom povijesti primali smo riječi od susjeda, ali i od vrlo udaljenih naroda. Istodobno su i drugi narodi (npr. Slovenci, Rumunji, Mađari i dr.) preuzimali hrvatske riječi. Prisjetimo se i primjera riječi kravata koja je najprije bila naziv za široke vratne rupce hrvatskih vojnika u 17. st. te je preko njemačke dijalektalne riječi Kraivat (Hrvat) ušla u francuski jezik gdje je dobila oblik crauate. Strane riječi i izrazi pridonose obogaćivanju našeg rječnika, ali to ne znači da tuđice treba olako prihvaćati. Naprotiv, tuđicu ćemo zamijeniti hrvatskom riječju gdje god je to moguće. Ne smijemo zanemariti ni činjenicu da su mnoge riječi stranog podrijetla postale dijelom hrvatskog rječničkog blaga ili se pojavljuju usporedo s domaćim riječima. Osim toga, posezanje za tuđicama može biti uvjetovano i stilističkim razlozima. Rječnik je sastavljen s namjerom da čitatelju i korisniku na jednostavan i pristupačan način protumači strane riječi i izraze koji se pojavljuju u svakodnevnom govoru, sredstvima javnog priopćavanja, književnim i znanstvenim tekstovima i si. Stoga ovo djelo ima ponajprije općekulturni značaj i namijenjeno je najširem krugu čitatelja. U vezi s obradom natuknica spomenimo sljedeće: 1. Uz većinu riječi naveden je i njihov izvorni oblik odnosno njihova etimologija, npr. admisija (lat. admissio) primanje, prijam ili ajerkonjak (njem. Eier jaja, fr. cognac rakija od vina) liker od jaja i konjaka (vinjaka). 2. Ako se izvorni oblik nije mijenjao, tada se najčešće navodi samo jezik iz kojeg riječ dolazi, npr. idem (lat.) isti, isto. Autor ŽELI MIR DOMOVIĆ © Suautori ŠIME ANIĆ, NIKOLA KLAIĆ RJEČNIK STRANIH RIJEČI Izdavač SANI-PLUSd.o.o. 10090 Zagreb. Bolnička 94, tel./faks: 385/01 2995-410, 158-105 Mob, 099-500-785,099-549-496 Za izdavača ŽELJKO CRNJANSKL direktor Urednik "' ~ ." '. - ŽEUKO CRNJANSKI :'. , Redaktor " >' i. IVANA SUVIĆ ■ ■. ! Lektura * : ; / RENATO SINT1Ć ' :\ ; . Korektura LJERKA KORENOVIĆ Stručni suradnici dip], iur.. PETAR LANDSMAN, ALFRED SCHWARTZ Ostali suradnici VJEKOSLAV ANIĆ. FRANO ANTUNOV1Ć, STJEPAN BAJIĆ, ANITA BILLANUEVA, VIŠNJICA CRNJANSKL DANICA DOMOVIĆ, LIDIJA DOMOVIĆ, SANJA DOMOVIĆ, HRVOJE HORVAT, ROBERTA KOVAČEVIĆ, LEON MANCE. PAVAO NOVOSEL, SEBAST1JAN POLANEC, LJUBICA PUŠNJAK, IVAN RADIĆ, BRANKICA VUKMAN1Ć Tehnička urednica IVANA SUVIĆ Likovni urednik MIROSLAV VUKMANIĆ

Kompjutorska priprema GENESIS, Zagreb Grafički urednik SLAVKO PAVLOVIĆ, graf. ing. 3. Za neprilagođene tuđice naveden je izgovor (u skladu s mogućnostima hrvatskog pisma i glasovnog sustava), npr. fiveshooter čit. fajvšuter (engl.) vrsta revolvera s pet cijevi. Budući da se jezik ponaša poput živog organizma koji se neprekidno mijenja, može se reći da je svako djelo ovakve vrste donekle zastarjelo već u trenutku svog pojavljivanja pred očima javnosti. To se posebice odnosi na našu suvremenost koja je obilježena nevjerojatnim znanstvenim i tehničkim razvojem koji potiče stvaranje novih riječi. Zbog toga čitatelj možda i neće pronaći poneku riječ koja je pobudila njegovo zanimanje. Međutim, vjerujemo da će sljedeća izdanja još potpunije ostvariti načelo suvremenosti (nove se riječi već prikupljaju i uvršćuju). Također valja upozoriti da smo u Rječnik uvrstili i strane riječi iz razgovornog jezika koje ne udovoljavaju uvijek u potpunosti normi književnog ili standardnog jezika. Zelja nam je da ovo djelo koristi svakom čitatelju, razvijajući i šireći njegove duhovne vidokruge. Time će naš višegodišnji složen i osjetljiv posao dobiti svoj potpuni smisao. Želimir Domović Kratice a gr. — agronomija ak. — akustika alb. — albanski am. — američki anat. — anatomski ar. — arapski aram. — aramejski arhit. — arhitektura arheo. — arheologija astr. — astronomija astrol. — astrologija bank. — bankarstvo bask. — baskijski biol. — biologija bot. — botanički braz. — brazilski bug. — bugarski crkv. — crkveni češ. — češki čit. — Čitaj(te) dan. — danski dr. — drugo eg. — egipatski engl. — engleski etiop. — etiopski etn. — etnologija farm. — farmacija fil. — filozofija flz. — fizika flziol. — fiziologija fort. — fortifikacijski fot. — fotografija fr. — francuski gal. — galski gen. — genitiv geod. — geodezija geol. — geologija geom. — geometrija gl. — glagol glaz. — glazbeni v got. — gotski graf. — grafika gram. — gramatika grč. — grčki hebr. — hebrejski hl — hektolitar im. — imenica ind. — indijski isl. — islandski itd. — i tako dalje jah. — jahanje jap. — japanski jav. — javanski jd. — jednina kald. — kaldejski kat. — katolički kavk. — kavkaski kaz. — kazalište kelt. — keltski kem. — kemija kg — kilogram kin. — kineski kir. — kirurgija km — kilometar kor. — koreografija kozm. — kozmetika krŠć. — kršćanski kuh. — kuharstvo lat, — latinski lingv. — lingvistika lit. — literatura litv. — litvanski log. — logika m — metar mađ. — mađarski malaj. — malajski mat. — matematika med. — medicina meh. — mehanika meks. — meksički meteor. — meteorologija metr. — metrika mil. — milijun min. — minerologija mit. — mitologija mm — milimetar mu. — množina mođ. — moda mong. — mongolski niz. — nizozemski ni. — novolatinski nord. — nordijski norv. — norveški npr. — na primjer num. — numizmatika njem. — njemački obrt. — obrtnički opt. — optika paleont. — paleontologija ped. — pedagogija peruan. — peruanski perz. — perzijski poet. — poetika pol. — politika polinez. — polinezijski polj. — poljski sc. — scilicet (lat.) razu- tal. — talijanski pom. — pomorski mije se, to jest, naime tatar. — tatarski port. — portugalski sem. — semitski teh. - - tehnički posl. — poslovica sir. — sirijski tehnol. — tehnologija pov. — povijesni sjev. — sjeverni teol. - — teologija prav. — pravo skand. — skandinavski tibet. — tibetski pravosl. — pravoslavni si. — slično tisk. - — tiskarski pren. — preneseno slav. — slavenski trg. - - trgovački prid. ili pr. — pridjev slik. — slikarstvo tur. — - turski pril. — prilog sociol. — sociologija tzv. — - takozvani pr. 11. e. — prije nove st. — stoljeće umj. - — umjetnost ere psih. — psihologija stil. — stilistika ■ 7 ■ usp. - - usporedi ■ rel. — religijski supr. — suprotno v. — vidi ret. — retorički šatr. — šatrovački vet. — - veterinarski rom. — romanski ?; šp. — španjolski voj. — - vojnički rud. — rudarski ; šport. — športski zem. - — zemljopisni rus. — ruski Šved. — švedski zool. — zoologija

sanskr. — sanskrtski

švic. — švicarski

zrak.

È Rječnik -A A, a prvo slovo hrvatske latinice a (fr. a) za, po (npr. a 5 kuna) A = A u logici: zakon (načelo) identiteta po kojem se jedan pojam mora tijekom jedne misaone cjeline upotrebljavati u istom značenju; usp. princi-pium identitatis a glaz. kratica za alt A ili A. J. fiz. znak za angstrem, tj. Angstremova jedinica (jedna deset-milijuntina milimetra kao jedinica dužine svjetlosnog vala; naziv prema švedskom fizičaru i astronomu A. J. Angstromu, 19. st.) a kratica za ar a- (grč. prefiks a) tzv. alfa steretikon, lat. alpha privativum = niječno alfa (ili a); u složenicama označava liše-nost čega, nedostajanje čega, ponekad i suprotnost onome s Čim je složeno, a prevodi se sa: bez-, ne-, npr. amorfan, bezobličan, apetalan bezlis-ni, amoralan nemoralan; kad se složi s riječju koja počinje samoglasnikom, umeće se a, n, npr. analfabet (a-n-alphabet) nepismen a bas Čit. a ba! (fr.) dolje! . a battuta (tal.) glaz. prema udaru takta, po tempu a beneplacito čit. a beneplaćito (tal.) glaz. po volji a capella čit. a kapela (tal.) glaz. zborno pjevanje bez pratnje instrumenata a capriccio čit. a kapričo (tal.) glaz. samovoljno, po svojoj volji a dato (lat.) od dana pisanja, od danas, od sada a di (tal.) trg. istog dana (platiti mjenicu), tj. po viđenju; usp. a vista a dirittura (tal.) trg. pravim putem, neposredno, najbližim putem, bez pretovarivanja, npr. poslati robu a due (tal.) udvoje; usp. a tre; a due cordi Čit. a due kordi (tal.) na dvije žice; a due voci čit. a due voci (tal.) u dva glasa, dvoglasno A horse, a horse! My kingdom for a horse! (engl.) Konja, konja! Kraljevstvo za konja! (glasovita rečenica iz Shakespeareove drame Kralj Richard III.) a konto (tal. a conto) trg. na ime, na račun, u ime predujma, unaprijed; akonto à la (fr.) kao, poput (čega), po, po ugledu na nešto a la bornie heure čit. a la boner (fr.) u dobar trenutak à la guerre cornine à la guerre čit. a la ger kom a la ger (fr.) u ratu kao u^ratu; rat je rat; pren. treba se prilagoditi prilikama à la mode čit. ala mod (fr.) po modi; po najnovijem ukusu a limine (lat. a limine s praga) odmah, smjesta, odlučno (npr. odbiti neki prijedlog, ponudu, savjet i si.) a manco čit. a manko (tal.) trg. traženje predujma, predujam, potraživanje; gubitak, manjak, dug a piacere čit. a pjaČere (tal.) glaz. po volji, prema nahođenju, kako vam drago a poco a poco 12 ab Jove principium a poco a poco Čit. a poko a poko (tal.) glaz. malo po malo, postupno a posteriori (lat. a posteriori) fil. zavisan (ili: zavisno) od iskustva, na osnovi iskustva; suprotno: a priori a prima aetate Čit. a prima etate (lat.) od najranije mladosti, od malih nogu a prima vista (tal.) trg. v. prima vista a priori (lat. a priori) fil. nezavisan od iskustva, nezavisno od iskustva (suprotno: a posteriori) te, prema tome, označava logičku prethodnost značenja, a ne vremensku prethodnost (psihološku); u običnom životu: unaprijed a propos čit. a propo (fr.) što se tiče, u vezi s tim; tim povodom, povodom toga a punta d'arco čit. a punta darko (tal.) glaz. vrhom gudala a quadro čit. a kvadro (tal.) glaz. u Četiri glasa, Četvoroglasno a rivederci čit. a rivederci (tal.) do viđenja a salvo (tal.) trg. dobro očuvano, neoštećeno (na teretnim listovima) a tempera (tal.) slikati vodenom bojom, po starotalijanskom načinu a tempo (tal.) glaz. u pravi trenutak, točno po taktu a uso čit. a uzo (tal.) trg. po običaju, plaćanje mjenice u uobičajenom, redovitom roku a verbis ad verbera (lat.) od riječi na batine (prijeći) a vista (tal. a vista) trg. po viđenju (na mjenicama)

— zrakoplovstvo

a voce sola čit. a voce sola (tal.) glaz. samo za jedan glas a vue čit. a vi (fr.) trg. v. a vista a. a. Chr. kratica za anno ante Chri-stum a. Ch. n. kratica za ante Christum na-tum a. kratica na mjenicama = akceptirana a.a. kratica za ad acta (lat.) a.d. kratica za a dato (lat.) A.D. kratica za anno Domini (lat.) aa ili AA kratica za ana partes aequales čit. ana partes ekvales (grč.-lat.) na jednake dijelove (uputa koju liječnik na receptu daje ljekarniku, tj. uputa da se pri izradbi neki sastojci moraju uzeti u potpuno jednakim količinama) AAL kratica za American Air Lines čit. ameriken er lajnz (engl.) američki aerotransport ab (hebr.) jedanaesti mjesec židovske građanske i peti crkvene godine (srpanj—kolovoz) ab antiquo Čit. ab antikvo (lat.) od starine, od davnine ab equis ad asinos čit. ab ekvis ad azinos (lat.) od konja na magarce, tj. pasti s višega položaja na niži ab eterno (lat.) oduvijek, od pamtivijeka ab hine čit. ab hink (lat.) prav. otada, počevši od toga dana, od toga vremena ab hodierno (lat.) od danas, od današnjeg dana ab immemorabili (lat.) od pamtivijeka, oduvijek ab imo pectore čit ab imo pektore (lat.) iz najdubljih grudi, tj. iz dubine duše, iz dna srca (govoriti, mrziti itd.) ab incunabulis Čit. ab inkunabulis (lat.) od kolijevke, od ranog djetinjstva, od malih nogu, odmalena ab inìtio čit. ab inicio (lat.) od početka ab instantia čit. ab instancija (lat.) prav. v. pod instancija ab intestato (lat.) prav. bez oporuke (testamenta) ab ipso Lare incipe (lat.) od samoga Lara (kućnoga boga) počni, tj. počni sam od sebe, "očisti najprije pred svojom kućom" ab Jove principium (lat.) od Jupitra početak, tj. započnimo s Jupitrom ab ovo 13 abdicirati (koji je najvažniji), tj. odajmo najprije počast najuglednijem ab ovo (lat. ab ovo od jajeta) ispočetka, sasvim ispočetka, iznova, iz osnove ab re (lat. ab re od stvari) bez uzroka, bez razloga ab uno disce omnes (lat.) po jednome prosudi sve, tj. kakav je jedan, takvi su i svi ostari ab- (lat.) od-; prefiks koji daje riječima niječno značenje, npr. abdikacija — odreknuće aba (ar.) gruba vunena tkanina, seljačka muška odjeća bez rukava od takve tkanine abak (lat. abacus) svečani stol za skupocjeno posude kod starih Rimljana; daska za igru; stol posut pijeskom za matematičke crteže i radove, daska na kojoj se računa; u kat. crkvi: stol pokraj oltara; arhit. četverokutna ploča koja pokriva glavicu (kapi-tel) stupa abakcija (lat. abactio partus) med. pobačaj, pobacivanje; abortus abalijenacija (lat. abalienatio) prav. otuđivanje, otuđenje, ustupanje abalijenirati (lat. abalienare) prav. lišiti, otuđiti, otuđivati abanacija (lat. ab od, annus godina) prav. jednogodišnje progonstvo iz zemlje abandon (fr.) odustajanje od svog prava; pravo osiguranika da osiguravatelju ustupi brod i sve na njemu uz isplatu iznosa na koji je brod bio osiguran abartikulacija (lat. ab od, articulus zglob) zglob, gležanj, pregib Abasidi mn. dinastija arapskih kalifa (750—1517) sa sjedištem u Bagdadu; vrhunac dinastije predstavlja vladavina legendarnog Harun-al-Raši-da {8—9 st.) abassimento (tal.) snižavanje, smanjivanje, spuštanje abassimento di mano čit. abasimento di mano (tal.) glaz. spuštanje ruke pri udaranju takta; stavljanje jedne ruke pod drugu (pri sviranju na glasoviru) abassimento di prezzo Čit. abasimento di prečo (tal.) trg. spuštanje cijene abassimento di voce čit. abasimento di voče (tal.) glaz. spuštanje glasa abaton (grč.) nepristupačan dio hrama, svetišta ili crkve, osobito za inovjer-ce abazija (grč. a ne, baino hodam) živčani poremećaj koji onemogućuje hodanje abažur (fr. abat-jour) 1. sjenilo na svjetiljci, zaslon; 2. kosi prozor koji prima svjetlost odozgo; prozor na podrumu kroz koji svjetlost ulazi samo odozgo; 3. nadstrešnica nad

prozorima i izlozima koja štiti od sunca; 4. reflektor na nekom uređaju za osvjetljavanje pomoću kojeg se svjetlosne zrake usmjeravaju odozgo naniže abba (aram.) starozavjetni naziv za praoca, proroka; duhovni otac; svećenik, učitelj abbé (fr.) opat, svećenik abd (ar.) u arapskim složenim osobnim imenima; sluga, rob, npr. Abd-alak sluga Alahov; Abd-ei-kader sluga svemogućeg Boga; Abd-el-medžid sluga preslavnog (Boga); Abd-urrahman sluga milosrdnog (Boga) itd. Abderićani (grč. Abderitai) stanovnici starog tračkog grada Abdere koji su bili poznati po svojoj ograničenosti i gluposti; otuda: glupi, ograničeni ljudi abderitizam glupost, ograničenost, budalaština; usp. Abderićani abdest (perz. ab dest) muslimanski vjerski običaj da prije svake molitve peru ruke, lice i noge; pranje vodom abdicirati (lat. abđicare) odreći se nečega, zahvaliti se na čemu, dati (ili: podnijeti) ostavku abdikacija 14 abijetin abdikacija (lat. abdicatio) davanje ostavke, odricanje (od prijestolja) abdomen (lat. abdomen) anat. trbuh; zool. zadak kod kukaca abdominalan (lat. abdominalis) anat. trbušni; abdominalna trudnoća iz-vanmaternična trudnoća abdominale (lat. abdominales) mn. zool. ribe mekoperke, slatkovodne i morske, npr. somovi, šarani, štuke, pastrve, sleđevi (haringe) i dr. abdominoskopija (lat. abdomen trbuh, grč. skopeo gledam, promatram) med. ispitivanje trbuha radi utvrđivanja uzroka bolesti abdukcija (lat. abductio) 1. odvođenje, odvlačenje, odstranjenje; 2. log. silogizam čiji je drugi sud (praemissa minor) samo vjerojatan, te je i zaključak vjerojatan; kir. razmicanje zglobova abduktor (lat. abductor) anat. mišić od-micač abeceda utvrđeni redoslijed svih slova nekog jezika (npr. latinska, španjolska abeceda); utvrđeni redoslijed slova u latinici (grčka abeceda zove se alfabet, a staroslavenska azbuka); pren. osnovno znanje o čemu; ne zna ni abecede nema pojma ni o Čemu abecedar početnica, knjiga iz koje se uče slova, čitanje i pisanje; popis riječi po abecednom redu Abel (asir. habal) "sin" (prema Bibliji: jedan od dvojice sinova prvoga čovjeka Adama; ubio ga brat Kajin; pren. simbol nevino ubijenog Čovjeka) abela (lat. albellus bjeličast) bot. bijela topola (Populus alba) abelardizirati kastrirati (prema glaso-itom skolastičaru P. Abelardu, 1079 —1142, koji je zbog ljubavi prema svojoj učenici Heloise bio kastriran aberacija (lat. aberrare odlutati, aberratio) 1. opt. pojava koja se očituje u tome da se svjetlosne zrake ne sastaju u jednoj točki; sferna ili monokromatska aberacija pojava koja se očituje u tome da se svjetlosne zrake ne sastaju u jednoj točki pri odbijanju od okruglog udubljenog ogledala i pri prelamanju kroz leću okruglog oblika; kromatska aberacija nedovoljna oštrina slike poradi nejednake snage prelamanja leća za zrake različitih boja, što dovodi do bojenja slike duginim bojama; 2. astr. prividno pomicanje nebeskog tijela poradi godišnjeg gibanja Zemlje oko Sunca; 3. pren. skretanje, odstupanje od normalnog tipa, lutanje, zabluda aberirati (Jat. ab-errare) odlutati, za-bludjeti, skrenuti, skretati; varati se, prevariti se aberratio criminis čit. aberacio kri-minis (lat.) prav. zabluda o izvršenju zločina, npr. kad se utvrdi da je zločin koji je izvršio Edip bio, zapravo, oceubojstvo, a ne ono što je on želio učiniti Abesinrja zemlja u Africi (Etiopija, Ha-beš); abesinski zdenac pumpa čija je cijev bez prethodnog bušenja utisnuta u zemlju abest (lat.) "nije nazočan" (prije: formula u školama kojom se javljalo da netko nije došao u školu) abevakuačija (lat. ab od, evacuatio pražnjenje) djelomično pražnjenje, is-pražnjivahje abfertigung (njem. Abfertigung) otpremnina (novčana nadoknada za uklanjanje neke osobe s mjesta gdje je nepoželjna) abgedrošn (njem. abdreschen omlatiti pšenicu) otrcan, olinjao; dosadan

abhorentan (lat. abhorrere zgroziti se) odvratan, gadan, gnusan, oduran, mrzak; nespojiv, koji se suprotstavlja nečemu, koji je u suprotnosti s nečim abijetin (lat. abies jela) kem. smolasta tvar koja se dobiva iz terpentina abiogeneza 15 abnegatila abiogeneza (grč. a- bez, ne, bios život, genesis postanak) biol. postajanje živoga od nežive tvari (spontana generacija; uveo prof. Huxley) abiologija (grč. a- bez, ne, bios život, logia znanost) znanost o mrtvoj, anorganskoj prirodi abiotrofija {grč. abios bez sredstava za život, oskudan, trofe hrana) nedostatak sposobnosti za život, prijevremeno nestajanje, prijevremeno izumiranje abiritacija (lat. abirritatio) med. sma-njenost nadražljivosti {tkiva) abisodinamika (grč. abyssos bezdan, dynamis sila) grana geologije koja proučava unutrašnjost Zemlje i istražuje sile koje u njoj djeluju abisus (grč. abyssos) ponor, provalija; pren. proždrljivac; abisalna fauna zool. životinje morskih dubina; abi-sal abiturij (lat. abiturium) ispit zrelosti na srednjoj školi, viši tečajni ispit, matura abiturijent (lat. abire otići, odlaziti) onaj koji namjerava otići, osobito s niže škole na višu nakon položenog ispita zrelosti (mature) abjudicirati (lat. abjudicare) ne priznati, ne priznavati, poricati abjudikacija (lat. ab-judicatio) prav. poricanje, odricanje, nepriznavanje abjudikacija (lat. ab dolje, judicare suditi) sudsko osporenje, nepriznanje abjuracija (lat. abjuratio) prav. odricanje pod prisegom abjurirati (lat. objurare) prav. pod prisegom odricati, odreći ablacija (lat. ablatio odnošenje, uklanjanje) kir. rezanje, odrezivanje, amputacija; geol. odnošenje (ili: skidanje) ledenjaka ili stijene topljenjem ili djelovanjem vode ablaktacija (lat. ablactatio) med. odbijanje djeteta od sise; pren. odvikavanje ablaktirati (lat. ablactare) odbiti (ili: odbijati) od sise, dojenja; bot. cijepiti jedno plemenito drvo na drugo obližnje bez odrezivanja cijepa ablata (lat. ablatus odnesen) mn. prav. oduzete (ili: otete, ukradene) stvari ablativ (lat. aufferre odnositi, odvajati, abstuli, ablatum) gram. padež u nekim indoeuropskim jezicima, padež odvajanja, kretanja odnekud, potje-canja ablativni (lat. ablativus koji odnosi, odvaja) gram. koji se tiče ablativa ili pripada ablativu; ablativni genitiv genitiv kojim se kazuje otkuda nešto potječe, ili od čega se rastavlja ili udaljava ablaut (njem. Ablaut) v. alternacija, apofonija a blef arija (grč. a- bez, blefaron očni kapak) med. nedostatak očnih kapaka (posljedica kongenitalnih poremećaja u razvitku oka, osobito nakon gangrene, lupusa, tumora i dr. ozljeda) ablegacija (lat. ablegatio) prav. progonstvo, jednogodišnje udaljivanje ablegat (lat. ablegatus) izaslanik drugog reda, osobito papin, za pojedinačne slučajeve (za razliku od delegata); prognanik ablegirati (lat. ablegare) poslati, udaljiti, udaljivati; prognati na godinu dana ablepsija (grč. ablepsia) med. (duhovno) sljepilo, zaslijepljenost ablokacija (lat. ab-locatio) davanje pod zakup, u najam, iznajmljivanje ablucija (lat. ab-lutio) pranje, umivanje, čišćenje; običaj katoličkih svećenika da nakon pričesti peru ruke abluirati (lat. ab-luere) oprati, ispirati, isprati, očistiti abmarkirati (njem. ab dolje, markie-ren obilježiti) žarg. "zbrisati", nestati, maknuti se abnegacija (lat. ab-negatio) proricanje, odricanje, odbijanje abnormalan 16 abrazij abnormalan v. abnorman abnormalnost v. abnormitet abnorman (lat. ab-normis) nepravilan, neobičan, koji odstupa od običaja, reda ili pravila; neobičan, neprirodan; koji predstavlja izuzetak; bolestan, nezdrav; abnormalan abnormitet (lat. abnormitas) odstupanje od pravila, neprirodnost, nepravilnost; abnormalnost aboco (tal. abozzo) prvi nacrt, skica neke slike; ebot

abolicija (lat. abolitio uništenje) prav. oprost kazne, pomilovanje; ukidanje, ukinuće, poništenje abolicionisti (lat. abolitio) mn. politička stranka u Sjev. Americi koja je radila na ukidanju ropstva; pristaše pokreta za ukidanje nadzora nad prostitucijom i javnim kućama abolicionizam (lat. abolitio) pokret kojem je cilj abolicija, tj. ukidanje nekog običaja ili sudskog postupka; prije: pokret za ukidanje ropstva u Sjev. Americi; pokret za ukidanje državnog nadzora i za priznanje prostitucije abolirati (lat. abolere uništiti) prav. prekinuti nad nekim sudski postupak bez ikakvih posljedica po optuženoga; ukinuti, ukidati, poništiti, poništavati abominacija (lat. abominatio) gnusoba, užas, gadost, sramno djelo; oskvrnuće abondancija (fr. abondance, lat. abun-dantia) izobilje, obilnost, obilatost; pren. bogatstvo riječi, rječitost abonent (fr. abonner, pretplatiti, pretplaćivati) pretplatnik abonirati (fr. abonner) pretplatiti, pretplaćivati, pretplatiti se abonoman (fr. abonnement) pretplata abonos (perz. ebonos, ebenus) bot. v. ebenos aboralan (lat. ab dolje, os, gen. oris usta) koji se nalazi nasuprot usta abordaža (fr. abordage) napad (na neprijateljski brod); sudar dvaju brodova; pren. oslovljavanje aboriginalan (lat. aboriginalis) prvotan; starosjedilački, domaći, samo-nikao aborigini (lat. aborigines, lat. ab od, origo podrijetlo, početak) mn. starosjedioci, prastanovnici, urođenici (za razliku od kolonista) aborticid (lat. aborticidium) ubijanje ploda u majčinoj utrobi; nasilno ili umjetno izbacivanje začetka (zametka) iz maternice abortirati (lat. abortare) izvršiti abortus, pobaciti, pobacivati; bot. ne donijeti plod abortiv (lat. abortivum) med. pobačajno sredstvo, sredstvo za izvršavanje pobačaja; mn. abortivi abortivan (lat. abortivus) prijevremen, nezreo, nedozreo; med. koji izaziva pobacivanje, pobačajni; pren. skraćen, brzo završen, ugušen u samom začetku, u klici; zakržljao, neplodan, jalov; abortivni postupak skraćeni po-. stupak, skraćivanje; abortiuno liječenje med. liječenje kod kojega se uzročnik bolesti uništava u samom početku bolesti (osobito pri liječenju spolnih bolesti) abortus (lat.) pobacivanje, pobačaj abradirati (lat. abradere) ostrugati, sastrugati; odstranjivati trljanjem, odroniti, odronjavati Abraham (hebr.) "otac mnoštva", otac mnogih naroda (u Bibliji: praotac Židova i Arapa) abrakadabra (hebr.) čarobnjačka riječ, bez značenja, koja se, napisana na istostraničnom trokutu u jedanaest redaka (svako slovo u jednom redu), nosila oko vrata kao hamajlija protiv groznice; danas se upotrebljava samo u šali, kao i "hokus-pokus" abrazija (lat. abrasio) sastrugavanje, čišćenje struganjem; med. Čišćenje abregacija 17 acciaccatura nagrizajućim sredstvima; geol. odstranjivanje trljanjem, odronjavanje abregacija (lat. abregatio) izdvajanje, isključivanje, isključenje abrevijacija (lat. abbreviatio) kratica; kraćenje, skraćivanje (osobito knjige, spisa, članka itd.); abrevijatura abrevijator (lat. abbreviator) skraćivač, npr. nečije knjige, nečijeg spisa; papinski pisar koji izrađuje papinske breve abrevijatura (lat. abbreviare skratiti) v. abrevijacija abrihtati (njem. abrichten) obučiti, obučavati, izvježbati, dotjerati; usp. dresirati abritirati (fr. abrutir) poživotinjiti, za-glupiti, izjednačiti sa životinjom; ubiti u nekome svaki moralni osjećaj abrogacija (lat. abrogatio) opozivanje, ukidanje, poništenje abrogirati (lat. abrogere) ukinuti, ukidati, opozvati; trg. poništiti, povući nalog abrumpirati (lat. abrumpere) otkidati, otkinuti, otrgnuti, prekidati, prekinuti, raskomadati; usp. abruptan abruptan (lat. abruptus otkinut) strm; osoran; neuglađen; isprekidan; odsječen; nagao, nenadan, žestok, bez mnogo okolišanja; usp. abrumpirati abs... v. pod aps...

abstinyl v. antabus abšid (njem. Abschied) oproštaj, rastanak; abšidsbrif (njem. Abschieds-brief) oproštajno pismo; usp. apšiter abštehati (njem. abstechen) razlikovati se od čega, ne slagati se s nečim (npr. u bojama); isticati se, stršiti abulija (grč. abulia volja) bezvoljnost, odsutnost volje abuna (ar.) "naš otac", najviši crkveni dostojanstvenik u Etiopiji (Abesini-ji), poglavar kršćanske Koptske crkve abundantan (lat. abundans) bogat, obilan, obilat; pretjeran abusus non tollit usum čit. abuzus non tolit uzum (lat.) zloporaba ne ukida (pravilnu) uporabu abuzija (lat. abusio) pogrešna uporaba riječi; katahreza abuzivan (lat. abusivus) sklon zloporabama, sklon ogriješiti se o postojeće zakone i običaje, protupravan abuzus (lat. abusus) prav. zloporaba; pogreška, zabluda; loša uporaba abyssus abyssum invocat čit. abisus abisum invokat (lat.) ponor izaziva ponor, tj. jedna pogreška uzrokuje drugu abzac (njem. Absatz) u proznom i pjesničkom tekstu: počinjanje nove rečenice novim redom tako da se prva riječ te rečenice uvlači malo udesno, stavak, odlomak; prijelom, cezura (u stihu); usp. alineja Academy-award (engl.) nagrada američke Akademije (of Picture Arts and Sciences) za najbolje umjetničko dostignuće u filmskoj umjetnosti; v. Os-kar accarezzevole čit. akarecevole (tal.) glaz. umiljato, ljupko accarezzevolmente čit. akarecevol-mente (tal.) glaz. v. accarezzevole accelerando čit. ačelerando (tal.) glaz. oznaka tempa: svirati ili pjevati ubrzavajući, postupno brže accentus acutus čit. akcentus akutus (lat.) gram. oštri naglasak; akut accentus circumflexus čit. akcentus cirkumfleksus (lat.), gram. izvijeni naglasak (u grčkoj gramatici, kao u riječi moira); cirkumfleks accentus gravis čit. akcentus gravis (lat.) gram. teški naglasak (u grčkoj i francuskoj gramatici); gravis acciaccatura čit. ačakatura (tal.) glaz. stapanje, suzvučanje prijašnjeg tona sa sljedećim glavnim tonom; također; dodavanje jednog intervala akordima radi pojačanja harmonije apropos 18 abalijenirati accordamento Čit. akordamento (tal.) glaz. usuglašavanje, prilagođavanje instrumenata i glasova accordando čit. akordando (tal.) glaz. usuglašavajući, prilagođavajući acedija (grč. akedeia) duhovna tromost, ravnodušnost prema nekom dobru, prema životu; akedija acenonoet (grč. a-, koinos zajednički, nois, noos razum, um) čovjek bez zdravog ljudskog razuma; akenonoet acera (lat. acerra) kutija s tamjanom, kadionica; acerra thuraria čit. acera turarija (lat.) crkvena posuda u kojoj se drži tamjan; acerra philologica čit. acera filologika (lat.) zbirka filoloških rasprava; acerra historica čit. acera historika (lat.) zbirka odabranih povijesnih rasprava (kao naslov knjiga) acerbacija (lat. acerbatio) ogorčenje, pogoršanje acerban (lat. acerbus) gorak, trpak; ogorčen; grub, surov, strog acerbitet (lat. acerbitas) trpkost; gorčina, grubost, surovost, strogost aceridi (grč. a-, keros vosak) mn. farm. melemi i masti u kojima nema voska; akeridi acerirati (lat. acer, fr. acerer) čeličiti, očeličiti, okaliti acervacija (lat. acervatio) nagomilavanje, gomilanje acescencije (lat. acescere, acescentia) mn. jela i lijekovi koji lako dobiju kiselkast okus acet(um) (lat. acetum) ocat acetabul (lat. acetabulum) posuda (ili: boca) za ocat; anat. zglobna čaša acetati (lat. acetum ocat) mn. kem. soli octene kiseline aceterni (lat. acetum) farm. sredstvo,

lijek protiv žuljeva i bradavica acetićan (lat. acetum) koji sadrži ocat, octeno kiseo acetil (lat. acetum) kem. radikal octene (acetilne) kiseline acetilen (lat. acetum) kem. plinovit ugljikovodik C2H2, bezbojan i otrovan, upotrebljava se za osvjetljenje; acetilenska svjetiljka svjetiljka u kojoj gori acetilen acetometar (lat. acetum, grč. metron) kem. sprava za mjerenje kiselosti octa ace tome trija (lat. acetum, grč. metria) kem. mjerenje jakosti octa aceton (lat. acetum) kem. bezbojna tekućina ugodna mirisa, dobiva se iz vodenog destilata suhe destilacije dr-veta (dimetilni keton) acetonemija (lat. acetum, grč. haima krv) med. prisutnost acetona u krvi, osobito kod šećerne bolesti težeg oblika acetonurija (lat. acetum, grč. uron mokraća) med. prisutnost acetona u mokraći, osobito kod šećerne bolesti acezija (grč. akesis) liječenje; akezija acid-party čit. esid-parti (engl.) narko-manska skupna seansa, skupno uživanje droga acidacija (lat. acidatio) kem. ukiselja-vanje, npr. hrane u želucu acidifikacija (lat. acidificatio) kem. stvaranje kiseline, pretvaranje u kiselinu acidimetar (lat. acidum, grč. metron) sprava za mjerenje jakosti kiseline acidimetrija (lat. acidum, grč. metria) mjerenje jakosti kiselina acidirati (lat. acidere) kem. ukiseliti, pretvoriti u kiselinu aciditet (lat. aciditas) kem. kiselost acidoza (lat. acidosis) med. samootro-vanje kiselinom zbog nagomilavanja acetonskih tijela u organizmu, osobito kod šećerne bolesti acijanoblepsija (grč. a ne, kyanos plav, blepein, gledati) sljepoća za plavu boju, nesposobnost očiju da zamjećuju plavu boju; usp. aneritropsija aciniforman adagij aciniforman (lat. aciniformis) v. aci-nozan acinozan (lat. acinosus) pucast, koji ima oblik zrna grožđa, npr. žlijezde acquestus conjugalis čit. akvestus konjugalis (lat.) prav. zajednička tečevina muža i žene Actors' Studio američka filmska ustanova (osnovao god. 1947. Elia Kazan) koja se temelji na načelima ruskog teatrologa K. Stanislavskoga actu čit. aktu (lat.) zaista, stvarno ad (lat.) prijeđi, k, ka, na, do, kod, pri, uz; do, oko, u; za; s obzirom na; prema, po (ad naturam prema prirodi); uz, pored, osim, povrh ad acta čit. ad akta (lat.) odlaganje spisa u pismohranu (arhiv); odstraniti nešto kao svršeno ili nepotrebno ad arma! (lat.) k oružju! pren. na posao! ad bene placitum (lat.) prema dopadanju, prema nahođenju, po volji ad calendas graecas čit. ad kalendas grekas (lat.) "do grčkih Kalenda", tj. nikada, na "Nigdarjevo", "kad na vrbi rodi grožđe" ad depositum čit. ad depozitum (lat.) dati ili uzeti nešto na čuvanje, u pohranu ad esemplum čit. ad egzemplum (lat.) na primjer, primjerice ad gloriam (lat.) na slavu ad hoc čit. ad hok (lat.) upravo za to, posebno radi, samo za ovu priliku, samo za ovu svrhu ad honorem (lat.) u čast, iz počasti ad inferos (lat.) kod mrtvih; u podzemnom svijetu; pren. u miru ad infinititum (lat.) u beskraj, u ne-dogled -'ad libitum (lat. ad libitum, libitus prohtjev) glaz. po volji, t^j. svirati ili pjevati; također: znak da se instrumenti ili glasovi s ovim dodatkom, u nekom glazbenom komadu, mogu i izostaviti ad limina (lat.) kraće umjesto ad limi-na apostolorum, tj. na apostolske pragove (katolički su biskupi dužni svake pete godine pisano i usmeno obavijestiti papu o stanju u svojim biskupijama; takvo se obavještavanje zove referat ad limina) ad Utteram (lat.) doslovce, doslovno, bukvalno

ad majorem Dei gloriam (lat.) na veću slavu Božju (geslo jezuitskog reda) ad manus (lat.) na ruke, na ruku, pri ruci; ad manus fideles (lat.) u povjerljive ruke; ad manus proprias (lat.) na vlastite ruke ad normam (lat.) prema propisu, po pravilu ad notam (lat.) uzeti ad notam zabilježiti, zapamtiti, primiti na znanje ad oculos čit. ad okulos (lat.) prikazati nešto jasno, očigledno, zorno ad partem (lat.) sa svakim dijelom posebno, tj. pojedinačno ad pias causas čit. ad pijas kauzas (lat.) za pobožne svrhe, za dobrotvorne namjene ad ratifikandum (lat. ad ratificandum) za potvrdu, za odobrenje ad rem (lat.) prema stvari, što odgovara stvari (a ne osobi); prilično, zgodno, korisno, uputno, upotrebljivo ad ultra (lat.) do kraja, do krajnjih granica, potpuno ad unum (lat.) svi do jednoga, do jednoga, do posljednjeg ad valorem (lat.) prema vrijednosti adab (ar.) u srednjovjekovnoj arapskoj književnosti: poučna literatura koja je veoma slična enciklopediji Adad kod Sumeraca, Asiraca i Babilo-naca: božanstvo vjetra, oluje, nevremena i groma adagietto čit. adađeto (tal.) glaz. 1. ma- ' lo sporije; 2. im. glazbeno djelo koje treba izvoditi manje lagano adagij (adagium) poslovica adagio 20 adeno adagio čit. adađo (tal.) glaz. 1. blago, lagano, tiho; ozbiljno, dostojanstveno; 2. im. glazbeno djelo koje treba izvoditi blago i lagano adagio assai čit. adado asai (tal.) glaz. veoma lagano; adagio di molto adagiologija (lat. adagium poslovica, grč. logia zbirka) zbirka poslovica; znanost o poslovicama adagissimo čit. adađisimo (tal.) glaz. veoma lagano, što lakše adakcija (lat. adactio, adigere) upornost, prisiljavanje, primoravanje adaktilija (grč. a -bez, daktvlos prst) med. nedostatak svih prstiju na ruci ili nozi adalet (tur.) pravda, pravednost; pravilnost, ispravnost Adam (hebr. čovjek načinjen od zemlje) u Bibliji: ime prvog čovjek; Adamov kostim golo muško tijelo; Adamova jabučica istaknuta izbočina na prednjem dijelu vrata nekih muškaraca; Adamovo rebro žena (budući da je, prema Bibliji, Bog stvorio ženu od Adamova rebra) adamant (grč. adamas, adamantos) v. adamas adamas (grč. adamas) kaljeno željezo, čelik; dijamant adamizam struja europske književnosti koja se oslanja na primitivne i instinktivne pojave u ljudskoj naravi Adapa po babilonskoj mitologiji: prvi Čovjek (odbivši nebesku hranu izgubio je besmrtnost za čitav ljudski rod) adapcija (lat. adaptio) v. adaptacija adaptacija (lat. adaptatio) prilagođa-vanje, prilagodba, prilagođenost; primjena; adapcija adaptator (lat. adaptator) onaj koji pri-lagođava, tehnička sprava za spregu međusobno neprilagođenih elemenata adaptirati (lat. adaptare) prilagoditi, prilagođavati; preurediti, preuređivati; primijeniti, primjenjivati adcitacija (lat. adcitatio) prav. pozivanje na parnicu adcitat (lat. adcitatus) prav. pozvani na suđenje, parnicu addatur (lat. addere dodati, addatur) neka se doda, dodaj, dometni ađde (lat. addere dodati, adde) med. dodaj! dometni! (na receptima) adefagija (grč. adefagia) med. proždr-ljivost, prevelika želja za jelom adekvacija (lat. adaequatio) izjednačenje, prilagođavanje adekvatan (lat. adequatus) izjednačen, jednak; podudaran, odgovarajući, prikladan; adekvatan pojam log. onaj koji točno izražava bit svoga predmeta; adekvatna spoznaja spoznaja koja je u punoj suglasnosti s biti spo-znatoga ađelfija (gr. adelfos brat) pobratimstvo; bot. sraštenost prašničkih niti adelfizam (grč. adelfos brat) bratstvo, bratimljenje, pobratimstvo

adelfoktonija (grč. adelfos brat, adelfi sestra, kteino ubijem) bratoubojstvo ili sestroubojstvo adelopodi (grč. adelos prikriven, nejasan, podos noga) zool. životinje koje izgledaju kao da nemaju nogu, tj. u kojih su noge skrivene ademcija (lat. ademptio, adimere) prav. oduzimanje, uklanjanje, uskraćivanje ademptio bonorum Čit. ademcio bo-norum (lat.) prav. oduzimanje imanja ademptio civitatis čit. ademcio civita-tis (lat.) prav. oduzimanje prava građanstva, protjerivanje iz grada adenalgija (grč. aden žlijezda, algos bol) med. žlijezdobolja adend (lat. addendus) mat. pribrojnik adenda (lat. addenda) mn. dodaci, prilozi, domeci adenitis (grč. aden žlijezda) med. upala žlijezda adeno- (grč. aden) predmetak u složeni-cama sa značenjem: žlijezda, žljez-dani adenoftegmon 21 adi afora adenoflegmon (grč. aden, flego gorim) med. prelaženje upale limfne žlijezde na okolna tkiva adenogeneza (grč. aden, genesis postanak) fiziol. nastajanje, stvaranje žlijezda adenograflja (grč. aden, graha opis) fiziol. opisivanje žlijezda adenoidan (grč. aden, eidos oblik) žljez-dolik, žljezdast adenoidi (grč. aden, eidos oblik) med. žljezdaste izrasline = adenoidne vegetacije adenologija (grč. aden, logia znanost) fiziol. proučavanje žlijezda adenom (grč. aden) med. žljezdaste izrasline koje se sastoje od epitelnih cjevčica i vezivnog tkiva adenopatija (grč. aden, pathos bolest) med. bolest žljezdanog sustava adenotomija (grč. aden, tome rezanje) med. operativno uklanjanje žljezda-nih izraslina, adenoida adenozan (grč. aden, lat. adenosus) žljezdani, koji se tiče žlijezda adeps (lat.) mast, salo adept (lat. adeptus, adipisci dostići, zadobiti, steći) onaj koji je nešto postigao; u alkemiji: onaj koji je stekao veliku tajnu alkemije; danas: onaj koji je prodro u sve tajne nečega adespoton (grč. adespoton) imanje bez gospodara; djelo čiji je tvorac nepoznat adh- v. pod athadherencija (lat. adhaerentia) srašći-vanje, sraslost; pripadnost, naklonost, privrženost ađherencija (lat. adhaerere držati se čega, prianjati) prianjanje, pristajanje; privrženost, pripadnost, sklonost, naklonost, sljedbeništvo, sraslost adherent (lat. adhaerens) pristaša, pri-vrženik, pripadnik; sudionik adherirati (lat. adhaerere) prionuti, prijaviti; biti priljepljiv; nadovezivati se; održati se, biti uz; odobravati, pristajati uz neko mišljenje adhezija (lat. adhaerere držati se čega, prianjati) fiz. prionljivost, međusobno privlačenje dvaju tijela koja se tijesno dotiču; prianjanje, priljublji-vanje, pripijanje; med. sraštenje, pri-rašćivanje; prav. priključenje, naknadni pristup neke države nekom ugovoru; izricanje kazne uz pravorijek o imovinskom zahtjevu koji je nastao izvršenjem kaznenog djela (naknada štete, povrat oduzete stvari i si.); usp. kohezija adhezija (lat. adhesio) prionljivost, privlačnost; fiz. sila kojom se privlače molekule raznih tijela (supr. kohezija); prav. vezivanje jednog privatnopravnog djela uz neko kazneno djelo; anat. bolesna sraslost dijelova tijela, sraslica adhezijski postupak prav. mješoviti ili pridružni nedostatak, onaj kod kojega se uz neko kazneno djelo veže i jedan privatnopravni građanski predmet; v. adhezija adhezivan (lat. adhesivus) prionljiv; koji spaja, spojni adhibenda (lat. adhibere, adhibenda) mn. pomoćna sredstva; prilozi uz spise adhibicija (lat. adhibitio) primjena, uporaba, korištenje; prizivanje, privođenje adhortacija (lat. adhortatio) opomena; poticanje, pobuđivanje, ohrabrivanje, bodrenje, adhuc sub judice lis est čit. adhuk sub judice lis est (lat.) prav. stvar je još pred sudom, spor još nije riješen adiafora (grč. ta adiafora) mn. fil. ono stoje s moralnog (etičkog) stajališta beznačajno, tj. ni dobro ni loše; stoici su učili: samo je jedno dobro (vrlina) i samo jedno zlo (porok); sve je ostalo (život, zdravlje, ljepota, bogatstvo itd.) beznačajno

adicija 22 adjudikacija adicija (lat. additio) dodavanje, zbrajanje; umnožavanje adicionalan (lat. additionalis) naknadan, dodan, pridodan, koji služi kao dodatak; adicionalni zakon novi, dopunski zakon adicirati (ad-dicere) prav. priznati, dosuditi, dodijeliti adija-aktinski (a- ne, dia kroz, aktis, aktinos zrak) opt. koji ima svojstvo nepropuštanja aktinskih zraka adijabatan (grč. a- ne, diabaino prolazim) fiz. neprolazan za toplinu, koji se zbiva bez dobitka i gubitka topline, bez povišenja i sniženja temperature; usp. izotermičan adijabatičan v. adijabatan adijafan (grč. a-diafaino) neproziran adijaforan (grč. a-diaforos) ravnodušan, ni dobar ni loš; indiferentan adijaforija (grč. a-diaforia) ravnodušnost; usp. indiferentizam adijaforist (grč. a-diaforos) ravnodušan čovjek, slobodni mislilac, slobodan duh; indiferentist adijagnostičan (grč. adiagnostikos) med. koji se ne da (ili: ne može) razlikovati, raspoznati, utvrditi adijantum (grč. adianton) bot. viline vlasi, gospina kosa a dijareja (grč. a- ne, diarrheo protje-čem) med. nevršenje nužde, zatvorenost adijaterman (grč. a-, dia- kroz, ther-maino zagrijavam) fiz. koji ne propušta toplinske zrake; aterman adijat«tican (grč. a- ne, dia- kroz, ti-themi metnem, stavim) med. koji nije sklon bolesti adikcija (lat. addictio) prav. dosuđivanje, dodjeljivanje adinamičan (grč. adynamikos) nemo-can, slab, iznemogao, klonuo; nesposoban adinamija (grč. adynamia) med. nemoć, slabost, malaksalost, iznemoglost, klonulost; nesposobnost adio! (tal. addio) zbogom! adipocera (lat. adeps, ađipis mast, vosak) kem. masni vosak, vosak od leša adipoza (lat. adeps, adipis) fiziol. stvaranje masti u tijelu adipozan (lat. adiposus) mastan, pretio, gojan, debeo adipsija (grč. a-, dipsa žed) med. neos-jećaj žedi adipson (grč. a-, dipsa žeđ) med. sredstvo za gašenje žeđi adirati (lat. addere) dodati, zbrojiti, zbrajati adirato (tal.) glaz. srdito, ljutito, s uzbuđenjem Adisonova bolest bolest nadbubrežnih žlijezda koja se očituje brončanom bojom kože i općim malaksanjem, a uzrokuje smrt (naziv prema otkrivaču, engl. liječniku Thomasu Addi-sonu, 1793—1860) aditivan (lat. additivus) koji se treba dodati aditon (grč. advton) ono što je nepristupačno; najsvetiji, unutarnji dio grčkog hrama u koji je samo svećenik smio stupiti adizonizam med. vrsta tuberkulozne oboljelosti nadbubrežnih žlijezda, praćena smeđom ili smeđecrnom bojom onih dijelova kože koji su izloženi svjetlosnom ili mehaničkom podražaju; obično smrtonosna (nazvana po engl. liječniku Thomasu Addisonu koji ju je prvi 1855. g. opisao); Adisonova bolest, brončana bolest adjekcija (lat. adjectio) pridjevanje, dodavanje; prav. povećanje, dodatak ponuđenoj svoti novca adjektiv (lat. adjectivum) gram. pridjev adjektivni (lat. adjectivus) gram. pri-djevni, pridjevski adjudicirati (lat. adjudicare) dosuditi, dosuđivati, odobriti adjudikacija (lat. adjudicatio) prav. sudsko priznanje, dosuđivanje, presuda u nečiju korist adjudikatar 23 admodij acij a adjudikatar (lat. adjudicatarius) prav. kupac na javnoj prodaji; onaj kome ostaje nadmetanjem, dražbom prodavana stvar, najbolji ponuditelj adjudikativan (lat. adjudicativus) kojim se dosuđuje adjument (lat. adjumentum) pomoćno sredstvo, pomoć

adjungirati (lat. adjungere) pridodati, dodijeliti na rad, dati nekome nekoga za pomoćnika i budućeg nasljednika adjunkcija (lat. adjunctio) vezivanje, pridruživanje, dodjeljivanje, dodavanje, spajanje adjunkt (lat. adjunctus) pomoćnik; pomoćni službenik, mlađi Činovnik adjunktura (lat. adjunctura) pomoćno zvanje; pomoćna ustanova ađjuracija (lat. adjuratio) zaklinjanje; prav. polaganje zakletve; preklinjanje adjutatorij (lat. adjutatorium) anat. ramena kost, ramenjaČa adjutor (lat. adjutor) pomoćnik, pomagač adjutorij (lat. adjutorium) pomoćno sredstvo, pomoć adjutum (lat. adjutum) pomoć, potpora, dodatak adjuvancije (lat. adjuvantia) mn. farm. v. adjuvans adjuvans (lat.) farm. pomoćno sredstvo, sporedni lijek čije je djelovanje slabije adjuvant (lat. adjuvans) pomoćnik, pomagač; pomoćni učitelj adkredulirati (lat. adcredulare) zanijekati pod prisegom neki dug adlatus (lat. ad-latus) pomoćnik, mlađi činovnik; osobito činovnik ili časnik koji je dodijeljen na službu nekom višem činovniku ili časniku adlenimenti (lat. adlenimenta) med. sredstva, lijekovi za ublažavanje adlerizam teorija austrijskog psihologa Alfreda Adlera (1870—1937), tzv. "individualna psihologija" Admet mit. starogrčki kralj u Feri (Te-salija), jedan od Argonauta, muž Alkestidin, Apolonov ljubimac adminacija (lat. adminatio) prav. pri- -jetnja (kao simbolična uvreda) adminikul (lat. adminiculum) pomoćno sredstvo, pomagalo adminikulator (lat. adminiculator) u Katoličkoj crkvi: osoba koja se skrbi o udovicama, siročadi i si. administracija (lat. administratio) upravljanje, uprava; upravna vlast, vlada; činovništvo, službeništvo administrativa (lat, administrare upravljati, administrativa) uprava, upravna vlast administrativni (lat. administrativus) upravni, koji se tiče ili potječe od upravne vlasti, ustanove itd. administrator (lat.) upravitelj; osoba koje upravlja ustanovom administrirati (lat. administrare) upravljati; voditi poslove neke ustanove, voditi posao za nekoga drugog admiracija (lat. admiratio) divljenje; čuđenje admiral (ar. amir al bal, fr. amiral) zapovjednik bojne flote; zool. leptir (Va-nessa atlanta) admiralitet (njem. Admiralität) pomorska vlast; vrhovno zapovjedništvo pomorske vojne sile; svi admirali pomorske vojne sile admirativan (lat. admirari diviti se) koji pokazuje, izražava ili izaziva divljenje, Čuđenje, obožavanje admisibilan (lat. admissibilis) primljiv; prihvatljiv admisibilitet (lat. admisibilitas) prim-ljivost; prihvatljivost admisija (lat. adraissio) primanje, prijam admodij acij a (lat. admodiatio) davanje zemlje u zakup admodijator 24 adresat admodijator (lat. admodiator) onaj koji daje zemlju pod zakup, iznajmitelj admonicija (lat. admonitio) opominja-nje, ukoravanje zbog nevršenja dužnosti admonitivan (lat. admonitivus) koji opominje adneksi (lat. adnexa) mn. med. veze maternice s jajnikom i jajovodom adnominalan (lat. ad k, nomen ime) koji ide uz imenice, koji pripada imenicama adnotacija (lat. adnotatio) bilješka, primjedba, napomena, objašnjenje; prav. popis; anotacija adnotanda (lat.) mn. stvari koje treba zabilježiti, zapamtiti, značajne stvari adnotata (lat.) mn. bilješke, primjedbe, napomene adnotator (lat. adnotator) pisac ili stav-ljač primjedaba; tumač adnotirati (lat. adnotare) pribilježiti, zapisati, zapamtiti, uzeti na znanje adolescencija (lat. adolescentia) mladost, mladenačko doba; mladež, omladina adolescent (lat. adolescens) mladić; pren. žutokljunac

Adonaj (hebr.) Gospod, Gospodin, "moj Gospodin" hebrejski naziv za Boga, budući da se ime Jahve nije smjelo izgovoriti) adonijski stih (lat. versus adonius) poet. antički stih koji se sastoji od jednog daktila i jednog troheja ili spondeja: U U — U Adonis (grč. Adonis) mit. legendarno lijep mladić za Čiju su se ljubav otimale božice Afrodita i Perzefona; simbol ljepote i proljeća; zool. vrsta lijepog plavog leptira (Polvomatus Adonis); bot. gorocvijet adonizacija (lat. adonisatioj namještanje, dotjerivanje, kićenje adopcija (lat. adoptio) uzimanje pod svoje, usvojenje, posvajanje adoptacija (lat. adoptatio) v. adopcija adoptant (lat. adoptans) posvojitelj, usvojitelj; adoptator adoptat (lat. adoptatus) usvojeno dijete, posvojče, pokćerka, posinak adoptator (lat. adoptator) v. adoptant adoptirati (lat. adoptare) uzeti tuđe dijete pod svoje, usvojiti, posvojiti; priznati za svoje adoptivan (lat. adoptivus) usvojen, posvojen adoracija (lat. adoratio) obožavanje, veliko poštovanje, klanjanje; silno voljenje, bezgranična ljubav Adrast starogrčki mitološki kralj u Ar-gu, tast Polinikov, jedan od vođa "Sedmorice protiv Tebe" adrenalin (lat. ad u ren bubreg) med. supstanca (ili: tvar) koju nadbubrežna žlijezda izlučuje neposredno u krv; upotrebljava se za smanjenje krvnog tlaka, kod slabosti srca, bronhijalne astme, morske bolesti itd.; epinerfin, epirenan, suprarenin adresa (fr. adresse) 1. oznaka (na pismu i dr.) mjesta stanovanja i imena onoga kome se pismo upućuje; 2. pismena predstavka, molba skupštine vladaru; svečana čestitka neke udruge ili kolegija slavljeniku; pren. hitrost, okretnost, umješnost; adresa po potrebi bank. pozivanje neke osobe da akceptira ili isplati mjenicu za slučaj neakceptiranja ili neisplate mjenice adresant (fr. adresser) osoba ili tijelo koje upućuje ili preporučuje, pisac pisma, predstavke, molbe i si.; bank. mjenični potpisnik koji upućuje poziv nekoj osobi da akceptira ili isplati mjenicu adresar (fr. adrreser) popis osoba s naznačenjem mjesta i ulica stanovanja; knjiga s popisom stanovnika nekog mjesta (po zanimanjima, djelatnostima, ulicama i dr.) adresat (fr. adresser) osoba ili tijelo kojem se upućuje pismo, primatelj pi ađresirati 25 adventisti srna; bank. osoba kojoj se vlasnik mjenice treba obratiti u slučaju da je primatelj (trasat) ne plati adresirati (fr. adresser) označiti na pismu, pošiljci i dr. ime i mjesto stanovanja osobe ili ustanove kojoj se pismo ili pošiljka upućuje, napisati adresu Adrijatik (lat. Adria) Jadran, Jadransko more adrogacija (lat. adrogatio) prav. usvojenje; usvojenje onoga koji je već punoljetan adrogirati (lat. adrogare) prav. uzeti pod svoje, posvojiti, usvojiti; usp. adoptirati adskripcija (lat. adscriptio) pripisivanje; pismeni dodatak adskriptor (lat. adscriptor) supotpis-nik adsorpcija (lat. adsorptio) fiz. zgušnjavanje plinova na površini čvrstih tijela; usp. okluzija adstant (lat. adstans) pomoćnik, pomoćni učitelj adstipulacija (lat. adstipulatio) bezuvjetni pristanak, potpuna suglasnost adstrikcija (lat. adstrictio) med. stezanje, skupljanje, zatvaranje, npr. rane adstringens (lat. adstringens) med. sredstvo za stezanje površine sluznice i povrijeđene kože adstringentan (lat. adstringens) stez-ljiv, koji steže, koji skuplja, koji zatvara adstringirati (lat. adstringere) stegnuti, stezati, skupiti, skupljati, zatvoriti adukcija (lat. ad, ducere voditi) privođenje, dovođenje, primicanje, privlačenje; med. gibanje mišića prema središnjoj crti tijela, privlačenje mišića; prav. dokazivanje, navođenje razloga, pozivanje na što; aduktor mišić primicah; usp. abdukcija, abduktor adukcija "at. ađductio dovođenje) anat. "izvlačenje mišića adult (lat. adolescere odrasti, adultus) odrastao, spolno zreo čovjek i svako živo biće uopće adultan (lat. adultus) odrastao, stasao; punoljetan; spolno zreo adulter (lat.) preljubnik, brakolomac adultera (lat.) preljubnica

adulteracija (lat. adulteratio) krivotvorenje (osobito novca) adulterij (lat. adulterium) prav. brakolomstvo, preljub adumbracija (lat. adumbratio) rad u glavnim potezima, nacrt, skica adurencije (lat. adurentia) mn. sredstva za paljenje ili nagrizanje adurens (lat.) med. sredstvo za paljenje ili nagrizanje; pirotik adusirati (fr. adoucir) sladiti, zasladiti; ublažiti, utažiti, razblažiti, olakšati; glačati; omekšati, postati kovnijim; slik. razblažiti boje adut (fr. a tout u sve, na sve) u kartama: najjača boja, tj. karta koja nosi sve ostale; najjače sredstvo, najjači razlog adutirati (fr. a tout u sve, na sve) u kartama: početi igru adutima; sjeći adutom baciti adut na kartu druge boje i time odnijeti; izadutirati se izbaciti u igri sve adute, ostati bez aduta; pren. izgubiti, potrošiti sve, ostati bez sredstava; iscrpsti sva sredstva, sve najjače razloge advekcija (lat. advehere dovoziti) vodoravno gibanje zraka, a time se prenose i meteorološki faktori (toplina, vlaga i dr.) u vodoravnom smjeru advent (lat. adventus dolazak) predstojeći dolazak Spasitelja naviješten u Svetom pismu (Otk 22,7); kod katolika: posljednja četiri tjedna pred Božić, došašće adventisti (lat. adventus dolazak) pripadnici kršćanske sljedbe koju je u Americi osnovao William Miller koji je proricao da će Krist po drugi puta doći 1844. godine; svetkuju subotu, adventivan 26 aerobat osnovom vjere smatraju Sveto pismo (Bibliju), vjeruju u Kristovo obećanje da će po drugiput doći; crkva raširena po cijelom svijetu adventivan (lat. adventivus) slučajan; sporedan, pridošao; bot. koji ne raste na svom pravom mjestu, npr. adven-tivni korijen onaj koji se razvija na samoj stabljici (bršljan, divlja jagoda i dr.) adventizam (lat. adventus dolazak) naučavanje i pokret adventista; v. adventisti adverb (lat. adverbium) gram. prilog adverbijal (lat. adverbiale) gram. priložna oznaka (vremenska, mjesna, načinska, uzročna) adverbijalni (lat. adverbialis) gram. priložni adverzarije (lat. adversaria) mn. knjige ili bilježnice u koje se privremeno unose grada i bilješke koje će tek kasnije biti sređene ili obrađene adverzativan (lat. adversativus) gram. suprotan advocatus Dei (lat.) "Božji odvjetnik", u Rimokatoličkoj crkvi: osoba koja opovrgava prigovore "vražjeg odvjetnika" (advocatusa diaboli) pri procesima za proglašenje svetim ili blaženim advocatus diaboli (lat.) "vražji odvjetnik", osoba koja se suprotstavlja "Božjem odvjetniku" (advocatusu Dei); pren. čovjek koji se suprotstavlja općem mišljenju; v. diabolus ro-tae advocirati (lat. advocare) baviti se odvjetničkim poslovima, braniti druge pred sudom; služiti pravu; pren. zauzimati se za nekoga ili nešto advokat (lat. advocatus onaj koji je pozvan u pomoć) pravozastupnik, pravobranitelj, branitelj, odvjetnik advokatura (lat. advocatura) pravobraniteljstvo, pravozastupništvo, odvjetništvo, odvjetničko zvanje ađustirati (lat. adjustare) dotjerati, dotjerivati, namjestiti; adjustirati; obično: ađustirati se, adjustirati se ađutant (lat. adjutans) pomoćnik; mlađi časnik dodijeljen na službu višem časniku, pratitelj višeg časnika ađutantura (lat. adjuntatura) zvanje, služba i kancelarija adutanta aed (grč. aoidos) pjevač i pjesnik slobode u herojskom razdoblju starih Grka AEG kratica za poznatu njemačku tvrtku Allgemeine Elektrizitets-Gesell-schaft čit. Algemajne elektricitets-ge-zelšaft "Sveopće društvo za elektricitet" Aenona (lat.) antičko ime za Nin aequilibrium indifferentiae čit. ekvi-librijum indiferencije (lat.) fil. ravnoteža dvaju suprotnih motiva, dviju suprotnih pobuda; usp. Buridanov magarac aer (grč. aer zrak, lat. aer) zrak

aeracija (lat. aeratio) proizvođenje zraka; prozračivanje; izlaganje kemijskom djelovanju zraka aerat (lat. aeratum) kem. voda u kojoj ima ugljične kiseline aerenhim (grč. aer zrak, en u, hyma tekućina, sok) bot. stanično tkivo s velikim, zrakom napunjenim, među-staničnim prostorima, osobito kod vodenih biljaka aeričan (lat. aer, grč. aer) zračni; prozračan, plinovit aerifikacija (lat. aerificatio) punjenje zrakom; kem. pretvaranje u zrak, plin aeriforman (lat. aeriformis) prozračan, plinovit aerizirati (grč. aer, fr. aeriser) pretvoriti, pretvarati u zrak, plin aero- (grč. aer, lat. aer) predmetak u složenicama sa značenjem: zrak, zračni, koji je u vezi sa zrakom aerobat (grč. aer, baino idem) plesač u zraku, plesač na užetu; koji ide po zraku; mudrijaš aerobi aeromantija aerobi (grč. aer, bios život) mn. biol. bakterije koje, kao i sva viša živa bića, moraju imati slobodnog kisika da bi mogle živjeti (za razliku od ana-eroba) aerobionti (grč. aer, bios život) mn. zool. v. aerobi aerobomba (grč. aer, bombos dubok, potmuo zvuk) voj. zračna, avionska bomba aerobus (grč. aer, lat. omnibus svima) zračno prijevozno sredstvo aerodin (grč. aer, dvnamis sila) zrak. zrakoplov teži od zraka, u letu se održava uglavnom pomoću aerodi-namičkih reakcija aerodinamika (grč. aer, dvnamis sila) fiz. znanost o zakonima gibanja plinovitih tijela aerodrom (grč. aer, dromos putanja) mjesto gdje stoje, odakle polaze i kamo se spuštaju zrakoplovi aeroduktor (lat. aeroductor) med. instrument kojim se pri porođajima dovodi zrak aeroembolija (lat. aer zrak, grč. em-bolon klin) stvaranje plinskih mjehurića u tkivima i krvi zbog izlaganja organizma sniženom tlaku koji vlada na većim visinama aerofagija (grč. aer, fagein jesti) med. gutanje zraka, bolest koja se javlja osobito kod neuropata i histeričnih osoba, ali i kod tuberkuloznih aerofiltar (lat. aer zrak, filtrum cjedilo) filtar u obliku rezervoara napunjenog šljakom kroz koji se propuštaju tekuće vode radi aeracije aerofiti (grč. aer, fyton biljka) bot. biljke koje rastu sasvim u zraku (suprotno: geofiti); također: epifiti aerofobija (grč. aer, fobeo bojim se, plašim se) strah od zraka, izbjegavanje zraka aerofon (grč. aer, foneo zvučim) instrument pomoću kojega se ljudski glas može prenositi i čuti na 6—9 kilometara (izumio ga je Edison) aerofor (grč. aer, foros nosač) sprava koja omogućava disanje i u inače otrovnom ili zagušljivom zraku, kao i pod vodom aerofotografija (grč. aer, fos svjetlost, grafo pišem) perspektivno snimanje raznih objekata, osobito zemljišta (terena), iz zraka (zrakoplova) fotografskim putem aerofotogrametrija (lat. aer zrak, grč. fos, fotos svjetlo, gramma slovo, met-ria mjerenje) izradba zemljovida snimanjem iz zrakoplova aerogen (grč. aer, gennao stvaram, proizvodim) koji se stvara pomoću zraka, koji dolazi od zraka; aerogena tuberkuloza infekcija koja nastaje unošenjem u pluća tuberkuloznog bacila s udahnutim zrakom aerografija (grč. aer, grafo) opisivanje zraka aerogram (lat. aer zrak, grč. grafein pisati) vijest predana zračnim putem, putem radija; radiogram aeroidan (grč. aeroides) koji ima oblik zraka, zrakolik; maglovit aeroklimatologija (lat. aer zrak, grč. klimatos naginjanje zemaljske kugle polu, logia znanost) znanost koja proučava klimu troposfere i drugih dijelova stratosfere aerolit (grč. aer, lithos kamen) meteor, kamen koji pada iz zraka, meteorski kamen aerologija (grč. aer, logia) znanost o zraku i njegovim svojstvima, znanost o atmosferi i njezinom ispitivanju aeromagnetometrija (lat. aer zrak, grč. Magnes lithos, metria mjerenje) istraživanje ruda pomoću zrakoplova, tj. iz zraka aeromantija (grč. aer, manteia proricanje) proricanje po pojavama u zraku

aeromedicina 28 aerozoi aeromedicina (lat. aer zrak, medicus) grana medicine koja se bavi proučavanjem i liječenjem zdravstvenih poremećaja koji se javljaju kao posljedica letova zrakoplovima aeromehanika (grč. aer, mechanike) fiz. znanost o zakonima gibanja i ravnoteže plinova; pneumatika aerometar (grč. aer, metron) sprava za mjerenje gustoće i tlaka zraka aerometrija (grč. aer, metria) mjerenje zraka; znanost o mjerenju gustoće i tlaka zraka aeromiting (lat. aer zrak, engl. meet-ing) sastanak zrakoplovaca; skup čija je svrha populariziranje zrakoplovstva; javna priredba sa zrakoplovnim vježbama aeromonter (lat. aer zrak, fr. monteur) radnik koji montira zrakoplovne konstrukcije aeromotorist (lat. aer zrak, lat. motor) radnik koji rukuje benzinskim motorima, zrakoplovnim motorima i si. aeronaut (grč. aer, naus brod, nauti-kos brodski, pomorski) zrakoplovac, onaj koji se vozi zrakoplovom aeronautika (grč. aer, naus brod, nautike) znanost o zrakoplovstvu; zrakoplovstvo aeropauza (lat. aer zrak, lat. pausis) atmosferski slojevi iznad 25 km s veoma razrijeđenim zrakom koji ne može podržati let zrakoplova aeroplan (grč. aer, planos koji luta, koji krstari) zastarjeli naziv za zrakoplov (avion) aeroprojektor (lat. aer, projector) fo-togrametrijski instrument za izradu topografskih zemljovida iz fotografskih snimaka napravljenih u zraku aeroskop (grč. aer, skopeo gledam) sprava za mjerenje količine prašine u zraku aeroskopija (grč. aer, skopeo gledam) pregled (ili: ispitivanje) zraka aerostacija (lat. aerostatio) vještina dizanja balona i upravljanja njima, zrakoplovstvo aerostat (grč. aer, statos stajaći, koji stoji) sprava za letenje lakša od istisnutog zraka (balon, zračni brod) aerostatika (grč. aer, statos),ananost o ravnoteži plinova, posebno zraka aerotaksija (grč. aer, taxis uređenje) zool. kretanje organizama koji se slobodno kreću, npr. bakterija u vodi, prema mjestima najvećeg (pozitivna aerotaksija) ili najmanjeg (negativna aerotaksija) sadržaja kisika, gdje se onda ti aerotaksični mikroorganizmi skupljaju aeroterapija (grč. aer, therapeia liječenje) med. liječenje udisanjem umjetno zgusnutog ili razrijeđenog zraka aeroterorizam (grč. aer, lat. terror strah, užas) bombardiranje iz zraka gradova i naselja radi zastrašivanja, uznemiravanja i demoraliziranja stanovništva aerotonometar (grč. aer, tonos napon, metron mjera) sprava za mjerenje napona krvnih žila aerotopografija (grč. aer, topos mjesto, grafo pišem) metoda u geodeziji: izrada geodetskih planova i karata pomoću snimaka iz zraka aerotropizam (grč. aer, tropos okret, pravac) bot. pokreti biljaka prema mjestima gdje ima najviše (pozitivni aerotropizam) ili manje (negativni aerotropizam) zraka, odnosno kisika aerotunel (lat. aer zrak, engl. tunnel) poseban hodnik u kojem se ispituju zrakoplovi i zrakoplovni modeli pomoću umjetnog prilagođavanja brzine zračnog strujanja aeroza (grč. aer) med. razvijanje zraka u tijelu aerozoi (grč. aer, zoon životinja) zool. v. aerobi aeternum vale 29 afida vit aeternum vale čit. eternum vale (lat.) zauvijek zbogom, posljednji pozdrav afagija (grč. a-, fagein jesti) med. nemogućnost gutanja hrane afakija (grč. a-, fakos leća) med. nedostatak očne leće; pr. afakičan afamirati (fr. affamer) mučiti glađu; pr. afamiran afanija (grč. afaneia) glupost, koješta-rija afarist (tal. affarista) čovjek koji bezobzirno želi ostvariti dobitak ili Čast, špekulant afazija (grč. a-, femi govorim) med. ne-' moć (ih: nemogućnost) govora; zani-jemjelost od užasa; psih. bolesna smanjenost sposobnosti govora zbog zaboravljanja pojedinih riječi afefobija (grč. afe doticanje, fobos strah) med. bolestan strah od dodira

afekcija (lat. affectio utjecaj) naklonost, % nježnost, odanost, ljubav, srdačnost; svako uzbuđenje i promjena u tjelesnom ih duševnom stanju; med. svaki utjecaj na tijelo, bolest; osjećaj; aficiranje afekt (lat. affectus, afficere utjecati na nekoga ili nešto) psih. vrlo jak osjećaj koji većinom nailazi najednom, ( iznenadno, traje obično vrlo kratko i u jednom trenutku dostiže toliku jačinu da gotovo posve zavlada sviješću, duševni pokret; uzbuđenje, stanje razjarenosti, razjarenost afektacija (lat. affectatio) neprirodnost, usiljenost, pretvaranje, prenemaganje afektirati (lat. affectare) biti neprirodan, praviti se, pretvarati se, prene-magati se; htjeti vješto prikazati nešto onakvim kakvo zapravo nije afektivan (lat. affectivus) uzbudljiv, osjetljiv, osjećajan afektuozan (lat. affectuosus, fr. affectueux) usrdan, ljubazan, veoma naklonjen afektuozitet (lat. affectuositas) usrd-nost, velika naklonjenost, strasnost afel (grč. apo od, helios Sunce) astr. najveća udaljenost planeta ih kometa od Sunca; suprotno: perihel afeleja (grč. afeleia) ret. jednostavnost, prirodnost (u govoru) Afer (lat.) arapski naziv za neka etiopska plemena (prema njima su Rimljani nazvali čitav kontinent Afrika) afera (fr. affaire) stvar, posao; parnica, spor; težak položaj; zamršena stvar; neugodan doživljaj; velik događaj; sukob aferaš (fr. affaire) onaj koji ima ih pravi afere, koji se bavi prljavim poslovima, osobito na račun države afereza (grč. aphairesis oduzimanje) gram. skraćivanje početka, skraćivanje jedne riječi time što joj se izostavi početak, prvo slovo, prvi slog; med. uklanjanje suvišnog ili onesposobljenog dijela ljudskog tijela affabile (tal.) glaz. ugodno, ljubazno, umiljato affaire d'honneur čit. afer d-oner (fr.) stvar časti, dvoboj affanato (tal.) glaz. bolno, tužno, plašljivo affettuosissamente čit. afetuozisamen-te (tal.) glaz. v. affettuosissimo affettuosissimo čit. afetuozisimo (tal.) glaz. vrlo osjećajno, veoma strasno affettuoso čit. afetuozo (tal.) glaz. uzbudljivo, ganutljivo, dirljivo, toplo, strasno; con affetto afflitto (tal.) glaz. bolno, tužno; con af-flittione affretando (tal.) glaz. sve brže, ubrzavajući; affretoso affretoso (tal.) glaz. v. affretando affunde (lat. affundere, affunde) farm. na receptima: nalij na to! afidat (lat. affidatus) podanik, vazal afidavit (lat. affidavit) pom. iskaz pod prisegom o teretu nekog broda afiks 30 aformacija afiks (lat. affigere pričvrstiti, prikovati, affixum) gram. produženje riječi dodavanjem jednog slova ili sloga, govorni dodatak; dometak afUantropija (grč. a-, filos prijateljski, anthropos čovjek) nedostatak ljubavi prema bližnjima; mržnja prema ljudima afiličari (grč. afyllos, a-, fyllon list) bot. bez listova, bez čašičnog listića afilijacija (lat. affiliatio) usvojenje; primanje u neki red ili društvo; bratstvo, sveza; družba, društvo, tajno udruženje afilirati (lat. affiliare) usvojiti nekoga za sina ili kčerku; zbratimiti; primiti nekoga u neki red, bratstvo ili društvo; pridružiti, združiti; afilirana loža masonska loža koja je ušla u sastav neke veće lože afinaža (fr. affinage) profinjavanje, pročišćavanje, npr. plemenitih rudača; dotjerivanje, glačanje, stanjivanje afinerija (fr. affinerie) radionica za pročišćavanje plemenitih rudača i dr.; radionica u kojoj se izrađuju žice; usp. rafinerija afinirati (fr. affiner) profiniti, napraviti ljepšim; očistiti, pročistiti, pročišćavati; dotjerati, stanjiti afinis (lat. affinisi rođak po ženi, zet, tast afinitet (lat. affinitas) srodstvo, srodnost (suprotno: kognacija); kem. stupanj lakoće kojom se dva različita elementa spajaju, težnja za sjedinjavanjem između dvaju kemijskih elemenata ili više njih; pren. srodnost, sličnost

afion (ar., perz.-tur. afyon) mak; opijum, opij afirmacija (lat. afflrmatio) potvrđivanje; potvrda; tvrdnja, iskaz dan pod prisegom afirmativa (lat.) potvrdno mišljenje; potvrđivanje, potvrda afirmativan (lat. affirmativus) potvrdan; odlučan; pokazni; log. afirmativan sud potvrdan sud (S je P), npr. zlato je skupocjeno afirmirati (lat. affirmare) tvrditi, potvrditi, potvrđivati, uvjeriti; afirmirati se uspjeti održati se kao takav afiš (fr. affiche) oglas, javna objava, plakat afitaža (fr. affûtage) voj. namještanje topa na lafetu, puške na kundak; pripremanje topova za pucanje; oštrenje alata afîtirati (fr. affûter) voj. namjestiti (ili: namještati) top na lafetu ili pušku na kundak; top ili pušku pripremiti za paljbu; biti afitiran biti u pripravnosti, imati pri ruci aflikcija (lat. afflictio) utučenost, ožalošćenost, žalost; bol, tuga, jad, muka; nesreća, nedaća aflogističan (grč. a-, flogyzo zapalim, sagorim) koji gori bez plamena, npr. aflogistična svjetiljka afluencija (lat. affluentia) pritjecanje, nagomilavanje, umnožavanje, izobilje, obilje, obilnost afluks (lat. affluxus) pritjecanje, priljev, navala čega, obilje; afluksija afluksija (lat. affluxio) v. afluks afobija (grč. afobia ) neplašljivost, nebo-jažljivost afonija (grč. a-, fone glas) med. bez-glasnost; gubljenje (ili: gubitak) glasa zbog bolesti mišića i živaca koji pokreću i zatežu glasne žice; v. afo-ničan aforija (grč. plodan, rodan) med. neplodnost, jalovost aforistično (grč. aforismos) kratko i jezgrovito, u obliku izreke aforizam (grč. aforismos) kratka i u određenom obliku iskazana izreka koja veoma jasno izražava jednu misao; mudra poučna izreka aformacija (lat. afformatio, ad formare oblikovati, uobličiti, graditi) tvorba aforodizijazam 31 agamogonija novog oblika pridodavanjem; u hebrejskoj gramatici: tvorba osobnih glagolskih oblika dodavanjem skraćenih zamjenica (aformativa) aforodizijazam (grč. afrodisiazo) med. v. afrodizija afretiranje (fr. affrètement) pom. zakupljivanje lađe; zakupnina afrik (fr. afrique) materijal od palminih vlakana (služi za punjenje strunjača) afrikaans inačica nizozemskog jezika kojom govore Buri Afrikander bijelac rođen u Južnoj Africi; u užem smislu Bur afrikanistika znanost koja proučava afričke jezike i književnosti, znanost o afričkoj kulturi afrikata (lat. affricare natrljati) gram. složeni, sliveni suglasnik, npr. c = t + s Afrodita (grč. Afrodite) mit. starogrčka božica ljubavi i ljepote koja se rodila iz morske pjene (kod Rimljana: Venera); pren. ljubavno uživanje, spolna ljubav, obljuba; draž, ljupkost; zool. morska gusjenica afroditografski (grč. Afrodite, grafo) koji opisuje ili prikazuje predmete ljubavi; astr. koji opisuje planet Veneru afroditski (grč. Afrodite) ljubavni afrodizija (grč. afrodisiazo sladim se ljubavlju) med. ljubavna pohota, ljubavno ludilo, pretjerano razvijen spolni nagon; aforidizijazam afrodizijaci (grč. afrodisios ljubavni) mn. sredstva za izazivanje spolnog nagona afrodizijak (grč. afrodisios koji se odnosi na ljubavni užitak) sredstvo za jačanje spolnog nagona afrometar (grč. afros pjena, metron) sprava za mjerenje tlaka pjene, sprava za mjerenje vrenja afronterija (fr. affronterie) javna pogrda; bezobrazna i drska prijevara afrozinija (grč. afrosyne) bezumlje; med. besmislenost, buncanje u groznici afte (grč. afthai, lat. aphthae) mn. med. bolest na sluznici usne šupljine: bijeli ili žućkasti mjehurići s crvenim rubom after-dinner (engl.) odmaranje odmah nakon ručka after-shave čit. after-šeiv (engl.) kolonjska voda, losion koji se upotrebljava nakon brijanja; after-shave lotion čit. after-šeiv loušn (engl.) usp. losion aftezan (grč. aftha, lat. aphthosus) mje-hurast; med. koji ima afte na sluznici usne špljine

aftong (grč. a-, fthongos zvuk, glas, ton) gram. mukli suglasnik afuzija (lat. affundere doliti) dolijevanje agalaktija (grč. a- bez, gala mlijeko) med. bezmlijeČnost dojke, oskudica u mlijeku kod majke agalma (grč. agalma) lik, kip, slika, ukras, osobito u hramu agame (grč. a- bez, gamos brak) mn. bot. biljke gimnospore čije se stanice razmnožavaju samosLalno, bez utjecaja drugih oplodnih stanica Agamemnon mit. sin Atrejev, unuk Pelopov, praunuk Tantalov, brat Me-nelajev, kralj u Mikeni (Argu), vrhovni zapovjednik helenske vojske u Trojanskom ratu; ubila ga je žena Klitemestra i njezin ljubavnik Egist; osvećen od sina Oresta agamija (grč. a- bez, gamein ženiti se) bezbračnost; bot. bespolnost cvjetova, kriptogamija; zool. partenogenetsko razmnožavanje agamist (grč. a-gameo bez žene sam) neženja, momak, samac agamogonija (grč. a- bez, gamos brak, gone rađanje) biol. rađanje bez oplođivanja, tj. putem diobe (način razmnožavanja kod praživotinja); supr. gamogonija agape agerasija agape (grč. agape ljubav) Božja ljubav, božanska ljubav; kršćanska ljubav; mn. večere ljubavi kod prvih kršćana kao znak općeg bratstva i ljubavi agar-agar vrsta algi u kineskim i japanskim morima; pomiješana s vodom daje bezbojnu hladetinastu masu koja se upotrebljava u kuharstvu, u apreturi (kao sredstvo za lijepljenje) i u bakteriologiji (kao hranjiva podloga za uzgoj bakterija) Agareni (hebr.) mn. naziv za Turke i muslimane u starim spomenicima, po imenu arapskog plemena koje je, prema Starom zavjetu, živjelo u doba židovskih kraljeva u Arabiji i napadalo susjedna židovska plemena agastronomija (grč. a- bez, gaster trbuh, nomos zakon) med. uzetost trbušnih živaca agatobiotika (grč. agathos dobar, bios život) fil. naučavanje o dobrom i pravilnom življenju agatodemon (grč. agathos dobar, dai-monion duh) mit. dobri duh, duh zaštitnik agatologtja (grč. agathos dobar, logia znanost) fil. dio etike koji uči o najvišem dobru Agaton (grč. aghatos dobar) starogrčki pisac tragedija, prijatelj Euripidov i Platonov agava (grč. agauos vrijedan divljenja, lat. agave americana) bot. tropska biljka podrijetlom iz Juž. Amerike, stablo joj izraste do 10 m visine; upotrebljava se, osobito lišće, u narodnoj medicini Agemenidi mn. perzijska dinastija od 8. do 4. stoljeća pr. n. e.; uništio ju je Aleksandar Makedonski porazivši kralja Darija III. Agena čit. edžine (engl.) vrsta američkih raketa upotrijebljenih u programu Gemini Agence Havas čit. ažans avas (fr.) francuska obavještajna agencija (ured za informacije) Agence Télégraphique Suisse (fr.) švicarska novinska agencija agencija (lat. agentia) poslovnica nekog većeg poduzeća Čiji je djelokrug ograničen; novinarsko poduzeće za davanje novosti dnevnim listovima agenda (lat.) dnevnik; podsjetnik agenezija (grč. a- bez, genesis rađanje) ženska neplodnost, nesposobnost za rađanje; fiziol. nepotpuna embrionalna razvijenost ili nedostatak nekog dijela organizma; teol. naučavanje Crkve po kojem Bog nema početka Agenor (grč. agenor) "hrabri"; u starogrčkoj mitologiji: sin Posejdona i Libije, osnivač grada Tira, praotac Fe-ničana agens (lat. agens) fil. djelotvoran, radno načelo, ono stoje uzrok nečemu, snaga; pokretna sila agent (lat. agens koji radi) poslovođa; posrednik; predstavnik firme, zastupnik; tajni policajac agent provokator (lat. agens provo-cator izazivač) plaćeni izazivač nereda, poticatelj nemira, plaćeni bukač; osobito: tajni policijski doušnik kojemu je zadatak steći povjerenje politički sumnjivih ili nepoželjnih osoba pa ih onda navesti na vršenje kažnjivih djela agentura (lat.) posao; poslovno područje jednog agenta; ured jednog agenta, poslovnica ager (lat.) polje, oranica; ager publiais čit. ager publikus (lat.) državno zemljište koje služi za javnu uporabu; osvojena zemlja koja se poklanja isluženim vojnicima ageracija (lat. aggeratio) nagomilavanje, gomilanje agerasija (grč. ageraos koji ne stari) nestarenje, mladolik izgled, staračka svježina

agestija 33 aglutinacija agestija (lat. aggestio) dovlačenje na gomilu, gomilanje, nagomilavanje ageuzija (grč. a- bez, geusis ukus) med. nedostatak (ili: neosjećanje) okusa Agezilaj (grč. ago vodim, laos narod) "vođa naroda"; "predvodnik", "prvak"; spartanski kralj (5—4. st. pr. n. e.) Agfa kratica za Aktiengesellschaft für Anilinerzeugung čit. akcijengezelšaft fir anilinercojgung (njem.) "dioničko društvo za proizvodnju anilina"; usp. anilin; Agfakolor (lat. color boja) film produkcije Agfa aggiustämente čit. adžustamente (tal.) glaz. točno, potpuno, sasvim točno aggratiatio publica čit. agracijacio publika (lat.) pomilovanje koje daje vladar povodom velikih državnih blagdana i proslava, opća amnestija agijazma (grč. hagiazma) blagoslovljena voda, sveta voda agilan (lat. agilis) brz, lak, hitar, spretan, okretan; marljiv, vrijedan agilitet (lat, agilitas) v. agilnost agilnost (lat. agilitas) brzina, okretnost, hitrost, lakoća; radinost, marljivost aginičan (grč. a- bez, gyne žena) neoženjen aginija (grč. a- bez, gyne žena) neže-njenost, život bez žene agirati (lat. agere) raditi, poslovati, trgovati; glumiti na pozornici agitacija (lat. agitatio) pokret, kretanje, nemir; revno zauzimanje i rad u užoj ili široj sredini za neku osobu, stvar ili protiv neke osobe ili stvari; podbadanje, bunjenje agitakl (lat. agitaculum) farm. štapić ili batić za miješanje kod pripreme raznih kemikalija ili lijekova agitata res (lat.) stvar o kojoj se često govori ili raspravlja, koja je često na dnevnom redu; svršena stvar, riješena stvar agitato čit. adžitato (tal.) muz. uzburkano, dirljivo agitator (lat.) čovjek koji se revno zauzima i radi za neku osobu, stranku ili ideju, ili protiv neke osobe, stranke ili ideje; buntovnik; podbadač, smutljivac agitirati (lat. agitare poticati) revno raditi za neku osobu, stvar, ili protiv neke osobe, stvari, osobito u političkom smislu; poticati, buniti; farm. miješati, mućkati Agitprop kratica za Odjel agitacije i propagande Aglaja (grč. aglaos sjajan) "sjajna", "blistava"; jedna od triju Gracija; božica ljupkosti Aglaura mit. kći atenskoga kralja Ke-kropa aglobulija (grč. a- bez, lat. globulus kuglica) med. nedovoljnost krvnih zrnaca aglomeracija (lat. agglomeratio) skupljanje, gomilanje, nagomilavanje aglomerat (lat agglomeratum) tijelo nastalo nagomilavanjem više raznih sastavnih dijelova; min. slijepljen kamen aglomerirati (lat. agglomerare) gomilati, nagomila(va)ti, skupljati aglosija (grč. a- bez, glossa jezik) med. nijemost, mutavost; aglosostomija aglosostomija (grč. aglossos nijem, sto-ma usta) med. v. aglosija aglucija (lat. aglutio) med. nemogućnost gutanja; agluticija aglutinacija (lat. agglutinatio) nagomilavanje, skupljanje; fil. najniži stupanj aperceptivnog spajanja predo-džaba pri čemu, doduše, nastaje nova zbirna predodžba, ali njezini sastavni dijelovi ipak ostaju samostalne predodžbe; med. svojstvo imunog krvnog seruma da skuplja bakterije u gomilice (npr. kod tifusa); sljeplji-vanje rana pomoću tekućine koja ponovno spaja odvojene dijelove (lim-fa); gram. stapanje dviju riječi u jednu aglutinacija 34 agora aglutinacija (lat. aglutinatio) med. v. aglucija aglutinancije (lat. agglutinantia) mn. med. lijekovi za brzo zarašćivanje rana; sredstva za slijepljivanje aglutinativan (lat. agglutinare prilijepiti) koji srašćuje, koji zarašćuje, koji zaliječi; koji se priljepljuje, pri-Ijepni, s priljepcima; aglutinativni jezici lingv. jezici kod kojih se riječi tvore dodavanjem gradivnih elemenata na korijen riječi, npr. turski i dr. aglutinini (lat. agglutinare prilijepiti) mn. med. tvari koje nastaju u krvi pod utjecajem bakterija i krvnom serumu daju sposobnost izazivanja aglutinacije

aglutinirati (lat. agglutinare) slijepiti, prilijepiti, priljepljivati, sastaviti, srasti agma (grč. agma) lingv. naziv za glas n kad stoji ispred glasova k, g, h, (tada ga nesvjesno izgovaramo kroz nos) agnacija (lat. agnatio) krvno srodstvo, srodstvo po ocu agnat (lat. agnatus) rođak s očeve strane, rođak po krvi agnatičan (lat. agnatus) srodan po očevoj strani, po ocu agnatija (grč. a- bez, gnathos čeljust) med. nedostatak čeljusti agnominacija (lat. agnominatio) v. anominacija agnoscirati (lat. agnoscere) priznati (npr. potpis, mjenicu i si.) agnosticizam (grč. agnostos nepoznat) izraz koji obuhvaća veoma različite pravce (transcendentalni idealizam, pozitivizam i dr.) koji zastupaju gledište da je stvarnost nemoguće spoznati agnozija (grč. a- bez, gnosis spoznaja) psih. nesposobnost raspoznavanja, razumijevanja i označavanja pojmovima onoga što se zamijeti pomoću osjetila, npr. kad bolesnik predmete vidi, ah ih ne raspoznaje i dr.; fd. polazna točka Sokratove filozofije: "Znam da ništa ne znam" Agnus Dei (lat.) Jaganjac Božji, jedno od Kristovih imena (Iv 1,29) agofilomanija (tal. ago igla, grč. filos prijatelj, mania pomama, strast) izraz za strast ubadanja u venu i uta-kanje bilo kakve neškodljive tekućine kojom se zamjenjuje ubrizgavanje neke droge agogika (grč. ago vodim) glaz. naziv za postupne promjene tempa radi što življeg i plastičnijeg izvođenja glazbenog djela agometar (grč. ago vodim, metron mjera) fiz. v. reostat agon (grč. agon borba) gimnastičko, konjičko i glazbeno natjecanje kod starih Grka agona (grč. agonos neplodan) zem. crta koja na zemljovidu spaja mjesta na kojima je magnetna deklinacija jednaka nuli agonija (grč. agonia borba) smrtna borba; smrtne muke, izdisanje, stanje koje prethodi smrti; smrtni strah, očajanje agonist (grč. agonistes) borac, gimnastički, konjički i glazbeni natjecatelj kod starih Grka agonistarh (grč. agonistes, archos) nadzornik gimnastičkih, jahačkih i glazbenih natjecanja kod starih Grka agonistika (grč. agon borba) borba, natjecanje; borilačka, gimnastička, hrvačka vještina agonizam (grč. agon) borba, utakmica agonografvja (grč. agon borba, grafia opis) opis(ivanje) borbe agonotet (grč. agonothetes) redatelj gimnastičkih, konjičkih i glazbenih natjecanja kod starih Grka, sudac u borbi agora (grč. agora trg) 1. u starogrčkim gradovima: glavni trg; 2. narodna agorafobia 35 agrestan skupština starih Atenjana; mjesto gdje se ta skupština sastajala agorafobija (grč. agora trg, fobeo bojim se) med. nervozni strah od prelaženja preko trgova, ulica i uopće praznih prostora agracijacija (lat. aggratiatio) pomilovanje agrafa (fr. agraffe) 2. kopča, spona (kao nakit) agrafa (grč. agrafos nenapisan) 1. mn. teol. pojedine rečenice koje se navode kao Isusove riječi kojih nema u kanonskim Evanđeljima, ali ih navode drugi apostoli i crkveni oci (npr. Djela apostolska 20,35) agrafija (grč. a- bez, grafo pišem) med. gubljenje sposobnosti pisanja, bolest koja se javlja zbog nekih bolesti mozga Agram (njem., navodno od am Graben na jarku, na nasipu) staro njemačko ime za Zagreb agramatist (grč. a-grammatos) onaj koji ne zna pisati, nepismenjak agrar (grč. agros, lat. ager njiva, polje) opći izraz za pojmove koji obuhvaćaju poljoprivredu, zemlju, zemljišne odnose, zemljišne reforme, zakone i dr.; pasti pod agrar biti obuhvaćen odredbama zakona o agrarnoj reformi agrarac (lat. agrarius) zemljoradnik; pristaša zemljoradničke politike agrarizam (grč. agros, lat, ager njiva, polje) ekonomsko-politički pokret čiji je cilj unapređenje i zaštita poljoprivrede i poljoprivrednika od drugih grana proizvodnje (industrije i dr.)

agrarni (lat. agrarius) koji se tiče zemlje, zemljoradnički, poljoprivredni; agrarna reforma reforma koja se odnosi na zemljoposjed; ponovna raspodjela zemlje agravacija (lat. aggravare otežati) otežavanje, otezanje, pogoršanje; povećanje, pooštrenje, npr. kazne agreaža (fr. agreage) trg. nagrada posredniku; kurtaža agregacija (lat. aggregatio) nagomilavanje, nakupljanje, zbijanje; pridruživanje, primanje u neko društvo; izvanredna profesura agregat (lat. aggregatum skupina) min. masa koja je nastala putem sjedinjavanja više istovrsnih stvari, masa koja sadrži u sebi različne sastavne dijelove; mat. zbroj, iznos; meh. di-namo-stroj i motor, generator i motor agregatno stanje fiz. stanje u kojem se neko tijelo javlja, način spajanja i zbijanja dijelova po kojem se tijela dijele na čvrsta, tekuća i plinovita agregirati (lat. ad pri, grex stado, agre-gare) primiti u neko društvo, pridružiti; gomilati, nagomilati, zbiti, spojiti u jedno tijelo agreman (fr. agrement pristanak) pristanak države da primi određenu osobu za diplomatskog predstavnika neke druge države agrergografija (grč. agros njiva, ergon djelo, grafia pisanje, opisivanje) opisivanje poljoprivrednih sprava agresija (lat. aggressio) napad, napadanje; nasrtljivost, nasilje agresini (lat. aggredi) mn. med. neo-trovne tvari kojima bakterije, proizvodeći ih, svladavaju otpornost organizma agresivan (lat. aggressivus) nasrtljiv, koji je sklon napadanju, napadan, nasilan agresor (lat. aggressor) nasrtljivac, napadač, napadačka ili izazivačka strana agrest (tal. agro, agresto, lat. aseg ljut) sok iscijeđen iz nezrelog grožđa, upotrebljava se za ocat, limunadu i dr. agrestan (lat. ager njiva, polje, agres-tis) seljački, seoski; poljski; pren. grub, neuglađen, neobrazovan agrestija 36 agrometeorologij a agrestija (lat. agrestis poljski, seoski) seljaštvo, prostaštvo; grubost, neu-gladenost, neobrazovanost agri- (lat. ager) predmetak sa značenjem: poljoprivreda agricola čit. agrikola (lat.) seljak, poljoprivrednik agrikultura (lat. agricultura) zemljoradnja, ratarstvo, zemljodjelstvo agrikulturni (lat. agricultura) koji se tiče zemljoradnje, poljoprivredni; agrikulturni sustav v. fiziokratski sustav; agrikutturna kemija dio primijenjene kemije koji se bavi kemijskim uvjetima života korisnih biljaka (žitarica) i domaćih životinja; agrikul-turna fizika fizika primijenjena na zemljoradnju; agrikulturne države države u kojima su zemljoradnja i stočarstvo glavne privredne grana (suprotno: industrijske države) agriofag (grč. agrios divlji, fagein jesti) divljak koji se hrani sirovim mesom životinja, osobito divljači agriotimija (grč. agrios divlji, thvmos duša) divljaštvo, divlja ćud; luđačka sklonost ubojstvu Agripa (lat. Agrippa) 1. rimsko osobno ime; 2. med. nepravilan porođaj, kad dijete dolazi na svijet najprije nogama umjesto glavom; također: agrip-ski porođaj agripnija (grč. agrvpnia) med. budnost, nesanica, nespavanje agripnokoma (grč. agrvpnia, koma neprirodna pospanost) med. nesanica praćena velikom željom za spavanjem agro- (grč. agros, lat. ager) predmetak u složenicama sa značenjem: polje, poljski, poljoagrobaza (lat. ager polje, grč. basis temelj) kratica za agronomska baza (seoska poljoprivredna središnjica) agrobiologija (lat. ager polje, grč. bios život, logia znanost) dio biologije koji proučava uspijevanje i iskoristivost biljaka s obzirom na kakvoću zemljišta agrobotanika (grč. agros, botane trava) dio botanike koji proučava morfološke i fiziološke osobine kultiviranih biljaka agroekologija (lat. ager polje, grč. oikos kuća, logia znanost) znanost o smještaju poljoprivrednih površina

agrofitotehnika (grč. agros, fyton biljka, techne vještina) agr. vještina obrađivanja i uzgoja biljaka, osobito kultiviranih biljaka agrogeologija (grč. agros, ge zemlja, logia znanost) dio geologije koji skuplja i potanko obrađuje one dijelove geologije koji se tiču poljoprivrede agrokemija (agros, cheo lijem) dio kemije koji, na osnovi pokusa, ispituje utjecaj zemljišta na prehranu i sastav kultiviranih biljaka agrokemija (lat. ager polje, grč. che-meia) grana kemije koja se bavi proučavanjem kemijskih procesa i elemenata s obzirom na plodnosti zemljišta (npr. primjena umjetnih gnojiva i uporaba kemijskih sredstava, tj. pesticida radi zaštite raslinja i dobivanja većeg uroda agroklimatologija (grč.) grana klimatologije koja proučava klimatske elemente i varijacije koje utječu na razdiobu biljnog svijeta na površini Zemlje agromaksimum (lat. ager polje, maximum) najveća količina zemljišnog posjeda koju smije imati neki pojedinac agromanija (grč. agros, mania pomama, ludilo) strasna ljubav prema zemljoradnji agro melioracija njegovanje tla racionalnom obradom, gnojivima, zaštići-vanjem od erozije i si. agrometeorologija (lat. ager polje, grč. meteoron koji se nalazi u zraku, logia znanost) grana meteorologije koja Agron 37 ahreja proučava vremenske elemente i pojave koje utječu na razvoj usjeva Agron kralj svih Ilira u 3. st. pr. n. e., muž glasovite Teute agronom (grč. agronomos) poljoprivrednik, osobito: inženjer poljoprivrede, školovan poljoprivrednik agronomija (grč. agronomia) znanost o obrađivanju zemlje, racionalna zemljoradnja a gro pedologija (grč. agros, pedon zemlja, tlo, logia znanost) znanost koja proučava fizička, kemijska i biološka svojstva zemljišta u vezi s racionalnim podizanjem kultiviranih biljaka agrostemin (lat. agrostemma) kem. al-kaloid koji se nalazi u sjemenu kukolja agrostografija (grč. agros polje, grafo pišem, opisujem) opisivanje trava agrostologija (grč. agros polje, logia znanost) znanost o travama agrotehnika (grč. agros, techne vještina) poljoprivredna tehnika, znanost koja proučava načine uzgajanja biljaka na različitim zemljištima radi dobivanja visokih, stalnih i po kakvoći dobrih prinosa Ah znak za amper-sat Ahasver (hebr. Achaschverosch) starozavjetni oblik imena perzijskog kralja Kserksa; kasnije je ovim imenom nazvan i Vječni Žid, tj. čovjek kojega je, prema legendi, Bog prokleo da ne može nikad umrijeti ni smiriti se, nego mora vječno lutati ahat (grč. achates) min. vrsta dragog kamena, mineral sastavljen od više vrsta kvarca (kalcedona, karneola i dr.), s veoma šupljikavim kalcedon-skim slojevima, tako da mogu upijati boje zbog Čega su u trgovinama najčešće umjetno obojeni; služi za nakit ahatizirati (grč. achates) dati nečemu preljeve boja i šare kao kod ahata, izraditi da izgleda kao ahat aheman (grč. a-, cheo lijevam, chemeia) pr. fiz. koji slabo ili nikako ne propušta onaj dio svjetlosnih zraka koji izaziva kemijske promjene na nekom tijelu ahemanzija (grč. a-, chemeia) fiz. svojstvo nekog tijela da slabo ili uopće ne propušta svjetlosne zrake koja imaju kemijska djelovanja ahidrija (grč. a-, hydor voda) nedostatak vode, oskudica u vodi, bezvod-nost Ahil (grč. Ahilleus) mit. najveći grčki junak u Trojanskom ratu, sin Peleja i božice Tetide ahilija (grč. a-, chylos sok) med. bolest želuca zbog nenormalnog izlučivanja želučanog soka; sastoji se u tome što u želučanom soku nema dovoljno sol-ne kiseline i nekih fermenata Ahilova peta Ahil je mogao biti ranjen samo na jednome mjestu, i to na peti; otuda: slabost, slaba strana, mana nekog Čovjeka; Ahilova tetiva anat. najjača nožna tetiva koja se spušta od stražnjeg dijela lista do pete ahimsa (sanskrt. ahimsa "ne povrijediti") osnovni moralni zakon budizma, hinduizma i jainizma: zabrana ubijanja živih bića ahipnija (grč. a-, hypnos san) med. nesanica, nedostatak sna; prid. ahipni-čan

jastuk u koji se stavlja dojenče ajnakter (njem. Deckel poklopac) povoj. ajntopfesn ajnjeriger (njem. Aias) mit. ajnpren-juha prežgana juha ajnštajnij kemijski element otkriven 1952. Acquired Immunodeficiency Syndrome) sindrom stečene imunodefitijencije. kajgana. Eier jaja. einlegen staviti) tisk. fr. chros koža. Gericht jelo) u nacističkoj Njemačkoj: propis koji utvrđuje da se nekoliko dana u tjednu mora u domaćinstvima i restoranima kuhati samo jedno jelo (ili: više jela u jednom loncu). nakon eksplozije hidrogenske bombe. prestanak izlučivanja žuči ahreja (grč. actus Čin) kazališni komad u jednom činu ajnc (njem. logia zna* nost) v. ein jedan.) podsjetnik AIDS (engl. najveći i poslije Ahila najhrabriji grčki junak pod Trojom. dobar i mudar savjetodavac ahlis (grč. igraća karta osmica i dr. poglavica zlih duhova. gubitkom tjelesne mase. npr. pren. znak E i Es (naziv prema A. Eiffelov toranj ajmpindekl (njem. radnik koji stavlja arke u tiskarski stroj. postignuta ušteda davala se za ratne potrebe. cognac rakija od vina) liker od jaja i konjaka (vinjaka) ajeršpajz (njem. pomaganje. tablični mu je broj 99. etiologija Aja Šonja (od grč. International Association of Art Critics Aida glavna junakinje znamenite Ver-dijeve istoimene opere (ime nema posebno značenje. ujušak ajnlag (njem. u v^stu: suigrač. med. đačkom roku) ajskafe (njem. aitia uzrok. slabokrvnost Ah rim an 38 ajskafe Ahriman (perz.) Međunarodno udruženje umjetničkih kritičara. Einsteinu) ajntopfgeriht (njem. Einlage) uložak koji se stavlja u obuću kod ravnog stopala i si. kasnije proizveden u ciklo-tronu i nuklearnim reaktorima. nakon Ahilove smrti uzalud je želio dobiti njegovo oružje te je zbog toga poludio i ubio se od žalosti ajerkonjak (njem. ahyr posljednji) drugi svijet. Jahr godina) točnije: Einjährig-Freiwilliger "jednogodišnji dobrovoljac" (austrougarski vojni obveznik na tzv. Topf lonac. aide. Einbrenn) zaprška. Eingemachtes) vrsta krepke juhe s mesom i drugim dodacima. AICA kratica za Association Internationale des Critiques d'Art (fr. bljedilo. pržena izmučena jaja Ajfelov toranj v. partner. pomračenje vida.ahiret (tur. homoseksualci i ovisnici o drogama koji razmjenjuju intrav^n-ske injekcije aitiologija (grč. Eis led. izmislio ga je Verdi) aide čit. lat. za-frig. Kaffee kava) ledena kava Aka Larencija 39 akatalektičan stih . ed memoar (fr. općom neotpornošću organizma. bog i praizvor svega zla. acht osam) osmica. einbinden uvezati. boja kože) med. ein jedan.) ime mudrog savjetnika kralja Davida. ugrožene su promiskuitetne osobe. ed (fr. engl. otokom limfnih žlijezda. ajnleger (njem. Eirspeise) omlet. Hagia Sofia Sveta Sofija) prije: poznata kršćanska bazilika. skraćenica od. u zendskoj religiji i Zaratustrinom naučavanju: simbol negativnog načela. eins jedan) vrsta kartaške igre ajngemahtes (njem. bolest se očituje vrućicom. zbog izostanka imunosnog odgovora na virus HIV (Human Immunodeficiency Virus) koji u organizam dospijeva preko ozlijeđene sluznice ili krvnim preparatima. a-. kralja salaminskog. dio tiskarskog stroja koji služi za stavljanje papira u stroj ajnpren (njem. aidememoire fi^lj.) mit. zagrobni život Ahitofel (hebr. adiutare) pomoć. danas: muzej u Carigradu Ajant (grč. ein jedan. acholos) med. achlys) tama. vječni protivnik Ormuzda Ahter (njem. sin Telamona. iskrivljenje kotača na biciklu (kotač nalikuje na brojku 8). magličasta mrlja na rožnici oka Ahmozis egipatski naziv za Mojsija aholija (grč. lat.

prostor predočen kao materijalni element. obrazovan na visokoj školi. ubrzavajući akcelerirati (lat. koštane izrasline u zdjeličnoj šupljini koji sužavaju zdjelicu i otežavaju porođaj akantoza (gr. lat. logia govor) nezgodan. pelviš zdjelica) med. smetnja površinskog osjeta — bolesnik se osjeća kao da ga netko bode iglicama akantologija (grč. Platonova škola. accelerare) ubrzati. nezapaljiv akceleracija (lat. 4. potres mozga akataleptičan (grč. nepriličan. akademikos) koji pripada visokoj. malodušnost. Platonova filozofija. aisthanomai osjećam) med. bodljikava zdjelica. med. acceleratio) fiz. akairos nezgodan. akatalepsia) nesposobnost shvaćanja biti neke stvari. akardija (grč. ovaj čovjek bio je vlasnik vrta o kojem je riječ pod 1. svečana priredba u slavu nekog značajnog događaja ili neke osobe akademik (grč. logia govor) ht. accelerativus) ubrzan. med. akademikos) polaznik neke visoke škole za znanost ili umjetnost.) 1. kao što su bradavice. akakia) bot. a-. akatholikos) kršćanin koji ne pripada katoličkoj vjeri. a-. akademski građanin polaznik. tj. visoka škola za znanost ih umjetnost. 5. a-. med. velikoj školi (sveučilištu.) fil. akampsia) negipkost. papilomi i dr. akantha trn. a ne. calculare računati) med. vrt u blizini Atene gdje je Platon poučavao u svojoj filozofiji. ne-dostatk srca. akaša je ono iz čega sva bića' proizlaze i u što se vraćaju akatagrafija (grč. akademia od osobnog imena Akademos. 3. neshvatljiv akatapoza (grč. akantha bodlja) med. 2. promjena kože zbog neprirodnosti sluz-noga sloja pokožice. dakle. koji ubrzava. pren. nepravilan (za groznicu) akatolik (grč. akarpia) neplodnost akašaUnd. ubrzanje. školski. akantha bodlja. stih klasičnih pjesnika kod kojega je posljednja stopa potpuna akatalepsija 40 akcesist akatalepsija (grč. akatharsia) nečistoća. "zgrčenost. kata. akari grinja) vrsta šuge kod domaćih životinja (uzročnik je jedna vrsta grinja) akarpija (grč. koji pripada akademiji 4. upotrebljava se u farmaciji kao sredstvo za ublažavanje na-draženosti sluznice. grafia pisanje) med. akademia) u likovnim umjetnostima: smjer kod kojega je težište u strogom pridržavanju tradicionalnih (antičkih) umjetničkih oblika i pravila. nestalan. po naučavanju Upani-šadat etar. bod-ljika. koji se tiče akademije 4. ubrzavati . zbirka satiričnih podrugljivih pjesama akantopelvis (grč. prema legendi. Acca Larentia) u starorimskoj mitologiji: žena pastira Faustula s kojim je odgojila Romula i Rema (njih je. med.Aka Larencija (lat. ukočenost udova akantestezija (grč. a-kaustos) nesagorljiv. usiljen.. nedostatak razumijevanja. osobito protestant akaustičan (grč. akataleptos) nedokučiv. kao "prostorna supstancija". lat. krut. odgojila vučica) akacija (grč. neshvaćanje. akantha bodlja. udruženje znanstvenika i umjetnika radi unapređivanja znanosti i umjetnosti. bez unošenja samostalnih osobnih osjećaja i shvaćanja. akademska rasprava strogo znanstvena rasprava. nečistoća krvi akatastatičan (grč. nenaklonost prema čistoći. ubrzavanje akcelerativan (lat. nemogućnost pijenja ili gutanja akatarzija (grč. student sveučilišta akairologija (grč. kardia srce) fiziol. nepojmljiv. neuredan. čekinja. nesposobnost vršenja bilo kakvih računskih operacija (najčešće se javlja kod organskih oštećenja mozga) akampsija (grč. osnovna mu je karakteristika oponašanje antičkih uzora akademski (grč. kod slobodnih zidara: simbol čednosti i nevinosti (po tome što grč. nemogućnost sređivanja riječi u rečenice (pri pisanju) akatalektičan stih (grč. koji se tiče ove. pren. kataposis pijenje) med. a-katastatos) nepostojan. omanje trnovito drvo koje pretežito raste u Africi i Australiji. u nezgodan trenutak. praćena hiper-trofičnim promjenama na koži. me-kuštvo akarijaza (grč. neprikladan govor akalkulija (grč.. a-katalekti-kos) poet. riječ akakia znači nevinost) akademija (grč. član udruženja za unapređenje znanosti i umjetnosti akademizam (grč.

paciscenata. metron mjera) instrument za mjerenje ubrzanja c akcent (lat. accessus. društvo osnovano na podlozi uplaćenih akcija akcionator (lat. prihvatljivost akceptilacija (lat. fr. slučajan. akcept akceptant (lat. pripravnik u službi ili zvanju. accessus pristupanje. grč. napadaj groznice akcesija (lat. v. a što bi moglo biti i drukčije pa da se bit te stvari ne promijeni. izrada tablica. prihvatljiv. usvojiv akceptacija (lat. uzgredan. accidens. optužiti. primljena mjenica akcepta (lat. čovjek koji je primljen u službu kao pripravnik. priznati. accidentialis) nebitan. accentus) naglasiti. onaj koji prihvaća mjenicu. tisk. unošenje u knjigu nekog duga kao plaćenog prije nego što je stvarno plaćen akceptirati (lat. stavljat: naglaske (akcente) na riječi akcepcija (lat. fini. vrijednosnih papira i si. naglašavati. posrednik. udaljenost koju zrakoplov može prijeći (s povratkom na polaznu točku) bez spuštanja i uzimanja goriva akcindentalije (lat. prihvaćanje. slučajna osobina nečega (za razliku od esencije ili supstancije). djelatni. acceptio) primanje. pristup) početnik. stupanje na vlast akcesist (lat. accepta) mn. actionnarie) trg. naglašavanje. djelatnost. actionator) tužitelj. riječ kojom se izražava primanje mjenice. sporednosti akcionar (fr. accessio) pristup. pribli-ženje. prihvatiti. acceptare) primiti. trasat akceptibilitet (lat. akcent akcentuacija (fr. stoje promjenjivo ili slučajno u nekoj stvari. koji nema veze s biti stvari akcija (lat. accidere) mn. accidere dogoditi se) nebitna. djelovanje) radni. usvojeno značenje neke riječi akcept (lat. v. senzal akcionirati (lat. prihodi. actio rad. znak za obilježavanje naglaska akcentologija (lat. prihvaćen) potpis na mjenici kojim se potvrđuje da potpisnik svojim potpisom jamči za uplatu mjenične svote u određeno vrijeme. obrazaca. slučajna zarada akcident (lat. eng. stupanje u neku službu radi stjecanja prakse u poslovima. dionica. disciplina koja se bavi naglascima (akcentima). poduzetnost. akcentuacija akcentuirati (lat. akceptirati mjenicu obvezati se na plaćanje mjenice pismenom zabilješkom na samoj mjenici akces (lat. accentus) gram. staviti. logia znanost) gram. acceđere pristupiti. koji se tiče djelovanja. sporedna. grč. sporedna nagrada akcesoran (lat. usvajanje. jedna je promitent — ponuditelj. accepti latio) trg. acceđere) pristup. sporedan. accentus naglasak. ono što još prioa-da glavnoj stvari. actio. acceptibilitas) prim-ljivost. accidere. prilaz. optuživati . med. accidentia) ono što nije bitno. accelerare ubrzavati. actio tužba) tužiti. od dviju ugova-račkih strana. druga nagrada. acceptans) primatelj (kod svakog ugovora. acces-sit) pohvalnica (učeniku pri dodjeljivanju nagrada u školi). acceptabilis) prim-ljiv. istaknuti (glas. posebni tiskarski poslovi za koje se traže stručno osposobljeni slagari. priključak. accentuation) gram. sloga ili neke riječi putem naglašavanja. sporedan posao. udio s određenim kapitalom u kakvom privrednom ili trgovinskom poduzeću i dokument o tom udjelu akcijski (lat. acceptus primljen. član nekog akcionarskog društva akcionarske. accidentalia) slučajnosti.. akcidencija (lat.društvo društvo vlasnika akcija (dionica) nekog poduzeća kojima je cilj zajednički rad i zajedničko privređivanje. dohoci akceptabilan (lat. na probu akcesit 41 aklamirati akcesit (lat.akcelerometar (lat. naglasak (sloga ili riječi). isticanje u govoru nekog glasa. accentus naglasak) gram. djelovanje. accessorius) sporedan. stavljanje znakova za naglašavanje riječi (akcenata) akcentuiranje (lat. dioničar. acceptatio cambii) primanje mjenice. action) radnja. primanje nekog pravnika u sud radi praktičnog vježbanja. akcijski radijus zrak. slučaj akcidentalan (lat. pomoćni akcidence (lat. slog ili riječ). vlasnik dionica nekog trgovačkog ili industrijskog poduzeća. slučajne osobine neke stvari. a druga akceptant — primatelj). odobriti. koje nisu bitne. trg.

aklestos neotvoren) opt. izravnati. znanost o liječenju rezanjem. osjetiti. akuo čujem. accolade zagrljaj) svečani udarac mačem po ramenu novoproglašenog viteza. kritično. zagrliti. aceise). 1889—1966) akoazma (grč. aceise) onaj koji plaća prirez. akmeizam struja u ruskoj književnosti koja se pridržavala načela "umjetnosti radi umjetnosti". accommodare. aceise) odrediti prirez. razumjeti. urediti. npr. accommodatio) prilagodba. akesis) v. oporezovati akcizor (fr. zagrada. najpoznatija predstavnica: lirska pjesnikinja Ana Ahmatova (pravim imenom Ana Andrejevna Gorenko. klicanje. trg. logia znanost) znanost o lijekovima. a-. akumetar akognozija (grč. acclimatisare) prilagoditi se. udomaćiti akme (grč. akoe sluh) med. ne lomi zrake aklimatizacija (lat. accompli) završen. tisk. akefalos bezglav) sanjar. navikavanje na tuđu klimu. akme vrhunac. prijelomno stanje u razvoju bolesti. par acelamation čit. pratiti nečije pjevanje (solo) instrumentom akompli (fr. kvanos tamno-plav. blepo vidim) med. pren. lat. akomodacija oka prilagođavanje očne leće različitim udaljenostima gledanja akomodirati (lat. Čuti. čovjek koji ne trpi ničiju vlast akenonoet v. opaziti. akinesia) nepokretljivost. aceridi akezija (grč.) izvršiti izbor ili usvojiti kakav prijedlog jednoglasno. accommoder) prilagoditi. fr. porez na potrošnju akcizirati (fr. porez na potrošnju akcizant (fr. accompagner) pratitelj akompanjirati (fr. glaz. akos hjek. metron mjera) med. naučiti akciza (fr. bez pojedinačnog glasovanja aklamirati (lat. v. pozdravljati klicanjem aklastičan (grč. ake liječenje. aecipere) primiti. spojiti više stavki u trgovačkoj knjizi akologija (grč. znak koji spaja više nota koje treba istodobno svirati akolirati (fr. acclimatisatio) pri-lagodavanje tuđem podneblju. a. acclamare izvikati) odobravati uzvikivanjem. aceise. sprovoditi. o sredstvima zn liječenje rana akomija (grč. farm. med. izgladiti. akkizomai pretvaram se) pretvaranje. opažati. koji ne prelama. staviti u zagrade. kad medvjed za žute kruške. potrošarinu. javila se nakon revolucije 1905. prilagođavati se podneblju. acedija akefal (grč. accidere događati se) prirez. ukočenost jednog ili više udova. pren. izabrati aklastičan 42 akordeon bez pojedinačnog glasovanja. acelamatio) burno odobravanje. shvatiti. kirurgija akizam (grč. halucinacija sluha pri kojoj bolesnik čuje nepostojeće zvukove akoemetar (grč." aklamacija (lat. uzetost živaca akirija (grč. kad se netko pravi da za nešto ne mari. akvria) uporaba riječi u prenesenom smislu akiurgija (grč. fr. vršak. kome kosa) med. accollata. prilagodba biljki i životinja nekom dotle stranom podneblju. acezija akianoblepsija (grč. acenonoet akeridi mn. accompagner) pratiti. aceisa. akos lijek. kaže: "Nisu ni bile zrele. podmiriti dug akompanjator (fr. naviknuti se na neku tuđu klimu. osjećati. jsl akomodacija (lat. znanost o operacijama. ergon djelo) med. glaz. akedeia) v. gnosis poznavanje) međ. poravnati. par aklamasjon (fr. pristankom svih. do kojih ne može. prilagođavanje. accoler) obgrliti.akcipirati (lat. udobno smjestiti. ret. gotov . sprava za mjerenje stupnja jačine osjetila sluha. udomaćivanje aklimatizirati (lat. šiljak) med. (u vrijeme Stolipinove reakcije). sljepilo za plavu boju akinezija (grč. poreznik akedija (grč. poznavanje sredstava za liječenje rana akolada (lat. collum vrat. ćela.

upotpuniti akonfesionalan (grč. a-. acre) engleska mjera za površinu = 4840 kvadratnih jardi (4047 m2) akracija (grč. pogodba. uzimanje predujma. accreditivum) punomoć. a conto) uzimanje na račun. accordeur. uz. pa i sam svijet. akridofag (grč. bot. kad se dijete rodi bez jednog dijela ili bez cijele lubanje akratoterme (grč. pege izvor) hladne ljekovite vode akreditirati (lat. prvi put napravljena 1829. plaćati po svršenom poslu. ljuti. pripojiti. accorporatio) spajanje. glas. a-. akribologeomai biti točan ili temeljit u istraživanju) savjesnost. lat. nereligiozan akonitin (grč. biljke bescvjetnice ako zmija (grč. bez religije. kranion lubanja) fizi-ol. lat. a ne. a ne nadnicom. a conto) v. kosmos svemir) filozofsko shvaćanje po kojem postoji.akomplirati (fr. unaprijed. bljedilo. ugodno suzvučje triju ili više tonova. dopustiti. poravnanje. akribeia) točnost. urođena nakaznost glave. accor-dium) glaz. accostare) pristati uz obalu (brod). accordoir) glaz. postići. sloga. ovjera. metron) sprava za točno mjerenje veoma malih predmeta akribometrija (grč. samo Bog. fr. trpki lijekovi . akreditirati se steći ime. prilagoditi (glasove. složiti. a-. povećanje. cirkularni akreditiv akreditivno. a ne nadnicama. Aconitum napellus) kem. uzeti (ili: uzimati) na račun. samo modifikacije božanstva. prilagođavanje glazbenih instrumenata akorporacija (lat. tj. svota koja se uzima na račun. bez istinske stvarnosti. akribes točan. dati kredit. stići brodom akotiledone (grč. bezvjeran. opunomoćiti. klobučić. confes-sio priznanje) bez vjere. suglasnost. kosmios uredan) neurednost. kotvledon udub-ljenje) mn. slaganje. poravnati se. bolestan izgled lica akozmizam (grč. točnost u govoru. akoniton jedić. otvoreno pismo kojim se primatelj pisma umoljava da predavaču. accordo. accorda-tore) glaz. pridružiti akostati (tal. temeljitost akribologija (grč. accorder) usuglasiti. sporazumjeti se. akris skakavac. a conto). fagos onaj koji jede) skakavcojed. nagoditi se sa zajmodavcem u slučaju nemogućnosti urednog plaćanja duga. nečistoća. do određene visine stavi na raspolaganje novac na račun izdavača toga pisma (akre-ditivno pismo). povjerenje akreditiv (lat. akratopege (grč. accoporare) spojiti. crescere rasti) prirast. suprotno: ateizam akr (engl. akrecija akribija (grč. slagati. ad kod. priznati akordoar (fr. završiti. istraživanju i uopće u životu akribometar (grč. povjerenje. akordirati 43 akroakordirati (fr. predujmiti akonto (tal. na ime zarade ili primanja. odobriti. ovjeriti. alka-loid koji se nalazi u korijenu raznih vrsta jedića. "po svršenom komadu". a-. acer ljut) farm. akratos jak. upotrebljava se kao sredstvo protiv reumatizma kod neuralgičnih bolova akontacija (tal. med. u punoj snazi. združenje akorporirati (lat. accrementum) prirast. a-. akreditiranom. uzimanje unaprijed. pisanju. krateia nemoć. accordo) ručna harmonika na razvlačenje. savjesnost. a konto akord (tal. vilica za usuglašavanje. prinova. ugovor. posebni način plaćanja radnika. predujam akontirati (tal. na ime zarade ili primanja. žice). accord. tal. brižlji-vost. akribes točan. otuda: dati neki posao u akord plaćati taj posao po komadu. vruć) tople ljekovite vode koje sadrže malo otopljenih mineralnih tvari. ugađač glazbala akordeon (tal. onaj koji se hrani skakavcima akrije (lat. usuglašavati. accomplir) zaokružiti. slabost) nedovoljna sposobnost vladanja samim sobom akranija (grč. g. accređitare) ovlastiti. kao jedino što doista živi. me-treo mjerim) točno mjerenje . pripajanje. porast akrescenzija (lat. ne nadnicom akordator (fr. thermos topao. kreditno pismo koje glasi na više osoba ili trgovačkih kuća u raznim mjestima akrement (lat. lat. dok su sve ostale stvari.

znalac u skakanju i prevrtanju u zraku. na snijegu) akromazija (grč. neodređenost stanja bolesti akro. otpornosti. urođena povećanost udova koja se sastoji u nezgrapnosti i izobli-čenosti lica. kolon ud) mn. akropo-stija akrodinija (grč. opt. akromatizam akromegalija (grč. ruku i nogu. grafia pisanje) tisk. lopatica. anat. chroma boja) stvaranje slike bez obojenih rubova (svojstvo optičkih sustava) akromatizam (grč. gornji. a ne. orao vidim) med. chroma boja) opt. potpuno sljepilo za boje. također: bolesno zadebljavanje kostiju i mekanih dijelova tijela akromikrija (grč. a-. med. jezika. koji nosi plod na vrhu akrokefalija (grč. akros. koji nije u akronim . akrobateo idem na prstima) plesač na užetu. chroma boja) opt. pleće akromonosilabe (grč. nosa.(grč. akroama) nešto što se čulo ili što se treba čuti. šiljast akroama 44 akroničan akroama (grč. akro-amatično predavanje strogo znanstveno predavanje (za razliku od popularnoga). opos oko) sljepilo za boje. akrocholos jarostan. usmen. akromazija akromatopsija (grč. accriminatio) optužba. akro-. odvne bol) med. predavanje akroamatičan (grč. pelivan akrobatika (grč. a-. med. akrobateo idem na prstima) vještina izvođenja tjelesnih vježbi kojima je cilj razvijanje snage. akros. čistoća boja. akros. usnica. syllabe slog) stihovi koji počinju posljednjim slogom prethodnog stiha akroničan (grč. akro-gramma slovo) pjesme kod kojih stihovi počinju posljednjim slovima prethodnog stiha akroholija (grč.akriminacija (lat. acrimonia) oštrina. zarazna bolest koja se sastoji od boli i utrnulosti udova. oleum ulje) kem. akromia) anat. postupak pri radu kiselinama akrogrami (grč. chronos vrijeme) koji ne zavisi o vremenu. ruke i noge) od kamena akromatičan (grč. u obliku predavanja. achromatos) bezbojan. akrobistia) v. akroma-tičnim lećama). akromion. osobito krajnjih akrografija (grč. okrivljivanje akrimonija (lat. v. razjarenost akrokarpičan (grč. akroamatikos) koji je određen za slušanje. chroma boja. razgovor koji je ugodan uhu (osobito za vrijeme jela kod starih Grka). akritos neodlučan) koji nema sposobnost prosuđivanja. akromegalija akromion (grč. šiljat. otklanjanje boja. bezbojnost. nesposobnost razlikovanja boja akromazija (grč. daltonizam akromatopsija (grč. koji propušta (prelamanjem) bijelu (složenu) svjetlost ne razlažu-ći je u njezine sastavne boje (komponente) akromatičnost (grč. poništenje boja (akromatičnim prizmama. nekritičan akrizija (grč. v. a-. akros) predmetak u složeni-cama sa značenjem: krajnji. akros. teško razumljiv. chroma boja) pomanjkanje normalne pigmenatacije kože. akrisia) nedostatak u sposobnosti rasuđivanja i ocjenjivanja.krajnji. grubost. akros. gorčina akritičan (grč. lithos kamen) drveni kipovi kod kojih su krajnji dijelovi (glava. a-. acer oštar. akrobateo idem na prstima) vještina koju izvodi akrobat. krajnji udovi tijela akrolein (lat. privremena bljedoća uzrokovana boravkom na nekim zasljepljivim površinama (npr. ops. a ne. a ne. bezboj-nost. bljedilo. sićušnost udova. donje čeljusti. lubanja sa šiljastim tjemenom akrokolije (grč. razjaren) jarost. osobito na njihovim vrhovima. gipkosti i okretnosti akrobistija (grč. predavanje koje se sluša bez prekidanja (za razliku od onoga koje je u pitanjima i odgovorima) akrobacija (grč. namjerno izvedeno okretanje u zraku (ne spada u ona okretanja koja se izvode tijekom normalnog letenja) akrobat (grč. akros. chroma boja. mikros malen) med. kefale glava) šiljastost glave. supr. bljedoća. zrak. monos jedini. neodlučnost. bistra i veoma ljuta mirisna tekućina koja se stvara suhom destilacijom glicerina i nekih masti akroliti (grč. akros. optuživanje. akros. megas velik) med. karpos plod) bot.

axioma) neposredna jasna znanstvena spoznaja. pristaša Hitler-Mussolinijeve politike tzv. akro-polis) gornji grad. činovi. Oenothera biennis). zahtijevam. traka) voj. kao i ostalih perifernih dijelova tijela akropola (grč.) mn. npr. os) osni. akroterion) arhit. osobito sudski čin. državnim ustanovama itd. pathos bolest) med.) veliki slatkovodni vodozemac u Sjev. v. actum. bez kostura. axilla pazuho) pazušni aksinomantija (grč. pretres. timologija aksiom (grč. očita istina. akros. morske životinje iz porodice koralja. čin. negostoprimstvo. akšam večer) sumrak. salo akšam (tur. akta publika (lat. kaz. znak Ac aktinije (grč. doba od zalaska sunca do potpunog mraka. fr. moruzgve. akseničan aksijalni (lat. istraživanje prauzroka. eng. djela apostola. akrostichos) pjesma kod koje početna. a i ne traži dokaza jer je očita (npr. akšam-čiček (tur. metria) mjerenje osovine kod geometrijskih tijela aksungija (lat. redni broj 89. acta od agere djelovati. neku stvar ili molbu smatrati svršenom. tj. Achsel rame. osovinski aksilarni (lat. Americi i Meksiku. tj. slika ili kip golog ljudskog tijela. večernji akronim (grč. koji vrijedi. manteia proricanje) proricanje po sjekirama aksiologija (grč. mn. akros. lat. actus. acta apostolorum čit. rasprava. actor vršitelj. aktis zraka. acte) djelo. axenia) negostoljubivost. javni činovi.-lat. akta) priključiti aktima. Achse osovina) "osovinaš". axios vrijedan.) mn. acteur. vrpca koja pada s ramena na prsa. lat. četvrta dnevna muslimanska molitva (večernja). aktis zraka) kem. ne raditi po njoj ništa. act. kad su dvije količine jednake trećoj. radioaktivan element. mekanog tijela. axon os. a katkad i krajnja slova stihova daju neko ime ili neku riječ akroterij (grč. čin.45 akter svoje vrijeme. Band vrpca. u likovnoj umjetnosti: crtež.) biljka srodna limunu od kojega je znatno bogatija vitaminom C aktinij (grč. naučavanje o vrijednostima. obično žive pojedinačno i Često se odlikuju lijepim bojama .. ungere mazati) mazivo za osovine ili kola. odstraniti je. aksolotlo aksonometrija (grč. sljemenu zgrada akrotizam (grč. raditi) mn. axine sjekira. pri obre-zivanju se odreže. pr. farm. axis osovina. acta publica čit. vrh zgrade. posljednjeg uzroka stvari. osobito u sudu. gradska tvrđava u Ateni i ostalim grčkim gradovima akropostija (grč. aksiom aksist (njem. tražim. izvršitelj) glumac. onyma ime) kratica sastavljena od početnih slova ili početnih slogova neke složene riječi ili više riječi. sudionik u nekom događaju akti 46 aktivirati akti (lat. biljke i životinje kao ukrasi na vrhu. koji se događa navečer ili kad se spušta noć. axioo cijenim. stožerni časnik) aksenija (grč. oni koje se tiču države aktinidija (grč. opći naziv za bolesti na krajnjim dijelovima ruku i nogu. actinaria) zool. staviti ad acta (čit. teorija vrijednosti. stanje prije obre-zivanja (kod Zidova). svaki svečani javni čin. spisi koji se tiču nečega. gornji dio. mast. spoznaja koja se ne može dokazati. akšam-cvijet biljka pupoljica (lat. akroposthia) gornji dio kožice na muškom udu. akrobistija akrostih (grč. čiček cvijet) biljka noćurak (Mirabilis jalapa) akt (lat. nesuvremen. u nekim vojskama služi kao oznaka posebne službe (npr. "osovine Berlin-Rim-Tokio" koja je uvukla svijet u strahote Drugog svjetskog rata aksolotao (meks. djela. axis osovina. javni spis Akteon (grč. ZET = Zagrebački električni tramvaj akropatija (grč.: nijedna tvrdnja ne može istodobno biti i točna i netočna. akros) fil. atomska težina 227. designacija akata popis akata koji se nalazi u jednoj bilježnici. osovina. težnja za onim što je najviše u spoznaji (teorijski akrotizam) i djelovanju (praktični akrotizam) akrozofija (akro-sofia) najviša mudrost akselband (njem. akta apostolorum (lat. Aktaion) kod starih Grka: lovac kojega je božica lova Artemida pretvorila u jelena (jer ju je promatrao dok se kupala) pa su ga rastrgah vlastiti psi akter (fr. logia znanost) fil. onda su i među sobom jednake) aksiomatika sustav aksioma.

revnost. pristaša ak-tivizma. radni aktive (lat. 2. pozitivni sastavni dijelovi nekog imanja. ispitivanje pomoću rentgenskih zraka aktinogram (grč. skopeo gledam) med. radan. aktis zraka. advokat. vrijednosni papiri. aktinos zraka) fiz.aktinizam (grč. u djelovanju. aktinske zrake zrake s kemijskim djelovanjem. pospješivati aktivist (lat. također: instrument koji bilježi promjene (varijacije) u jačini sunčanih zraka aktinografija (grč. activa) trg. morfe oblik) bot. actuatio) med. aktis zraka. fil. pojavljuje se na probavnim organima. ispitivanje. activus. ultravioletne. gram. tužitelj. kemijsko djelovanje sunčanih zraka aktinoelektricitet (grč. imanje (novac. još u službi. primorci aktiv (lat. ne dospije đo potpune samospoznaje i samostalnosti aktivna trgovina 1. 2. izdavatelj punomoći. ultraljubiČaste zrake. aktis gen. zraka) fiz. suprotno: pasivna trgovina aktivnost (lat. koji kemijski razgrađuje. activus djelatan) radan. rentgeno-gram aktinometar (grč. dramsko djelo u jednom činu. radni. actualis. aktis zraka. uzročnik je gljivica zvjezdasta oblika. činjenični. actuel) sadašnji. koji označava djelatnost) 1. aktivnost aktivizam (lat. ili su mu čak na štetu aktivirati (lat. gram. aktivitet aktor (lat. radno stanje (suprotno: pasiv) 2. actor) prav. metron) fiz. Aktschluss) završetak dramskog čina (osobito: efektna završna scena) aktuacija (lat. aktis. okretan. ubr aktivist 47 akupiktura zati. aktis zraka. njegovim stalnim nastojanjem. aktis zraka. praktično. sprava za mjerenje jačine rentgenskih zraka pomoću selena aktinomikoza (grč. zarazna bolest najprije primijećena kod konja. gramma slovo) rentgenska slika. vrijedan. radi aktivist (lat. ubrzavati. activa) trg. aktualna energija živa sila. tj. aktis zraka. za razliku od pasiva. okretnost. ultraljubičastih zraka da izazovu kemijske promjene. pospiješiti. uvesti u aktivnu službu. skupina najdjelatnijih članova neke organizacije aktiva (lat. koji je na dnevnom redu. stvaran. aktiv 2) aktivitet (lat. djelatnost. fr. instrument za mjerenje jačine kemijskog djelovanja nekog svjetlosnog izvora (aktinometar). mykes gljiva) med. istinit. activus djelatan. koji radi. objekata koji vlasniku ne donose nikakvu korist. prenosiva i na ljude. oni koji stanuju na obali. zrakast aktinoskopija (grč. djelovanje nekog lijeka na organizam aktualan (lat. metron) fiz. danas: trgovinska djelatnost nekog naroda koja i uvoz i izvoz proizvoda vrši vlastitim kapitalom i vlastitom radnom snagom. agere djelati. jednočinka. actus radnja) 1. radinost. zastupnik aktovka (lat. koji kemijski djeluje. akte strma obala) mn. activitas) živost. djelovanje. od kojih vlasnik ima koristi. raditi) fil. u plućima (zbog udisanja zarazne prašine gljivica) ili na površini kože ako je na njoj bilo ozljeda aktinomorfan (grč. zračenje rent-genom aktinoterapija (grč. 2. svojstvo sunčanih. aktis. aktis. prije: izvozna trgovina. potraživanje (suprotno: pasiva) aktivan (lat. liječenje zrakama aktinski (grč. živ. aktivizam je moralni (etički) zahtjev da čovjek ne smije mirovati sve dotle dok ljudska priroda. sprava kojom se mjeri jačina Sunčevog toplinskog zračenja aktinometar (grč. shvaćanje da je za napredak čovječanstva od posebne važnosti razuman i stalan utjecaj ljudskog znanja i htijenja na kulturu i život uopće. nevidljive zrake aktiti (grč. aktis zraka. torba za spise aktšlus (njem. trg. dan. aktis zraka. aktinos sunčana zraka. marljivost. activus djelatan) onaj koji je djelatan. član aktiva (v. activare) staviti u djelovanje. nekretnine). današnji. thera-peia liječenje) med. goveda i svinja. suvremen. kinetička energija . imovina. activus) v. elektron) elektricitet što ga u kristalima izazivaju svjetlosne ili toplinske zrake aktinograf (grč. activus) 1. koji se odnosi neposredno na današnjicu. koji djeluje. grafo pišem) fiz. onaj čija su potraživanja veća od dugovanja. dat. grafia opis) proučavanje zraka.

accoucher) porodiljstvo. actualiser) činiti ili učiniti aktualnim. sagrađen tako da se riječi i tonovi mogu svuda lijepo i jasno čuti. batiskop . osobito geologije i biologije. pisar koji vodi arhivske knjige neke ustanove i brine se o spisima akuitet (lat. prijek. aktualnost aktualizacija (lat. ostvariti. uredan. koji prisiljava na brzo rješenje. napravljena od stakla pojačanog plastikom. akuo čujem) koji odgovara zahtjevima akustike. accusativus) gram. optuženik. Wund-tovo shvaćanje da je bit duše doživljaj svijesti. ac jusatorj tužitelj. accoupler) sparivati. zaustavljanje krvi pritiskom krvne žile metalnom iglom akupunktura {lat. aculeiformis) zajedljiv. accusatus) tuženik. actualitas) sadašnjost. aqua) voda akvabatik (lat. akustikos. acutus) oštar. najčešće izriče predmet glagolske radnje akuzator (la^r. a ne nešto supstancijalno. actuel) v. po kojem su sile i zakoni koji sada djeluju one iste sile koje su djelovale i u prijašnjim razdobljima Zemljine povijesti aktualizirati (fr. primaljstvo (dio ginekologije) akut (lat. pričuvnim kisikom i dr. bistrina shvaćanja. reflektorima. prikladan za primanje i prenošenje zvuka (npr. ac-cusabilis) tužljiv. načelo prirodne povijesti. opremljena kamerama. oštrokutni akuzabilan (lat. aktualitet aktuar (lat. accumulator skupljač. accumulatio nagomilavanje) 1. primljen od Kineza i Japanaca. suvremenost. današnja zanimljivost. acuitas) šiljatost. savjestan.. kažnjiv akuzacija (lat. actu-alisatio) provođenje u djelo. oštri akcent akutan (lat. acumen) oštroumnost. uređaj za skupljanje električne energije. teorija aktualiteta psih. znak za dugouzlazni naglasak. actualis) fil. četvrti padež odgovara na pitanje: koga? š*"o?). akuo čujem. tužiteljski. acutus accentus) gram. ostvarivati. dio fizike koji proučava zvuk akušerstvo (fr.aktualitet (lat. oštrina. način liječenja nekih bolesti. vez akuplirati 48 akvarij akuplirati (fr. sastoji se u tome da se u oboljelo mjesto zabadaju igle akuratan (lat. an-gularis kutni) geom. vezivati dva po dva. akuzatorski kazneni postupak optužni postupak koji se vodi na osnovi neke tužbe (suprotno: inkvizitorski kazneni postupak) akuzatus (lat. danost. ret. provesti ili provoditi u djelo aktualnost (fr. akustična sredstva sredstva koja služe poboljšanju ili pojačanju slabog sluha akustika (grč. optuživanje akuzativ (lat. acupictura) vezenje iglom. akutna bol iznenadna i veoma jaka bol. sadašnja važnost. koja služi za promatranje živol a pod vodom. oš-troumlje. 2. akutna bolest ona koja će se brzo završiti ili ozdravljenjem ili smrću. aqua voda. osobito: oštrina tona akuleiforman (lat. a ne. pronicavost akumetar (grč. optužljiv. ostvarivanje aktualizam (lat. crkva). punctura bod) med. usp. suprotno: gkuzatus akuzatorski (lat. nagomilavaČ) fiz. acus igla. actuarius) sudski pisar. a obično traje do 40 dana akutangularan (lat. spojiti akupresura (lat. kulturno stapanje u etnološkom i sociološkom smislu akumen (lat. grč. accuratus) brižljiv. točan. optu-žitelj. nagomilavaČ akupiktura (lat. ostvarenje. nagomilavanje (riječi i izraza). acupressura pritisak iglom) med. optužni. bathys dubok) elektromotorna naprava (slična modelu morskog psa). cul-tura odnjegovan) preuzimanje i usvajanje tuđih kulturnih elemenata. akuo čujem. agere raditi. slušam) fiz. accusatio) tuženje. accusatorius) prav. ispravan akustičan (grč. suprotno: akuzator akva (lat. dvorana. metron) med. stvarnost. lat. kazalište. acutus oštar. (grč. akumulacija kapitala povećavanje kapitala time što se dio profita ili kamate dodaje kapitalu da bi se poduzeće ili poslovi proširili akumulator (lat. v. bodljikast akulturacija engl. današnjica. akoemetar akumulacija (lat. accusare optužiti. spajati. spariti. skupljač. domišljatost.

kako se hoće al piacimento Čit. pravo isušivanja zemljišta. stečeno akvizitor (lat. Alkuran Al-kuran (ar. al senjo (tal. zarađuje. stečeno dobro. aqua voda. koji ima jednaku vrijednost. acquisitor) čovjek koji nešto stječe. čitanka. po sadašnjoj vrijednosti novca Al Fatah (ar. po tečaju. široka daska vezana za motorni čamac. zarada. snažna voda. kako bi obranila prava palestinskih Arapa i uspostavila palestinsku državu na područjima iz kojih su Arapi iseljeni nakon osnutka Izraela al marco čit. El-kuran) v. acquisitum) nešto stoje zadobiveno. terra zemlja) posuda u kojoj se drže i uzgajaju vodozemci (amfibije) akvatiČan (lat.(ar. El-kuran) knjiga. jednak. fortis jak) kem.) glaz. aqua voda. al pjačere (tal. kišovit akvozitet (lat. akvalung (lat. engl. v. aqua. nabavljanje. kanal akvila (lat. vlažan. jednakost nominalne i stvarne vrijednosti. iste vrijednosti ili sadržaja. pokraj vode. aqua voda. al piacere al punto (tal. ukras u obliku orla na zabatu kuće akvizicija (lat. Al Fatah "borba i pobjeda") najstarija i najveća vojnopoli-tička organizacija palestinskih Arapa. često se upotrebljava i el i ul al-džamija (ar. strogo u taktu al segno čit. stjecanje akvizit (lat. territorium zemljište) vodene površine koje imaju nekom konvencijom određene granice akvedukt (lat. močvaran.. orao. acquisitio) tečevina. zadobivanje. acquerello) slika izrađena vodenim bojama akvarelirati (tal. vodene biljke akvatilije (lat. al korzo (tal. acquerellare) slikati vodenim bojama akvarelist (fr. aqua voda. npr.) glaz. marinus morski) min. wild-divlji) kuh. po volji.. arhit. aquarius) astr. aquaticus) podvodan. navlas. aquositas) bogatstvo vodom. savršeno točno. aqua voda.) trg. sinonim za velikog gangstera uopće al corso čit.) trg. aquaductus) vodovod. proziran poludragi kamen koji ima zelenu boju morske vode. aquatilia) zool. alkali. Vodenjak (jedan od dvanaest nebeskih znakova) akvatel (lat. hotel) hotel na vodi. fr. vrsta berila akvamarinski koji ima zelenu boju morske vode akvaplan (lat. nabavlja ih zadobiva akvozan (lat. koji živi u vodi. izraz koji označuje poseban način pripremanja mesa divljači (ali i domaćih životinja na takav način) alabandizam umjetnička drljotina (po karijskom gradu Alabandi gdje je vladao loš umjetnički ukus) . al marko (tal. naziv poznatog talijanskog jela: špageti s narezanim komadićima šunke preljeveni umakom od rajčica ala vild (fr. al-Kuran itd. akuatične biljke one koje rastu po močvarnim mjestima. astr. aquarium) staklena posuda s vodom u kojoj se Čuvaju vodene biljke i vodene životinje (ribe i vodozemci). prema dopadanju. aqua voda. Kuran ala milaneze (tal.) glaz. turistički brod ili brodica akvaterarij (lat. ponavljanje jednog odjeljka od određenog znaka al.akvafortis (lat. a punto al rigore di tempo (tal.) u točku. mjesto u ljekarni gdje se drži voda akvarijus 49 alacija akvarijus (lat. aquarelliste) slikar koji radi vodenim bojama akvarij (lat. priprema se od salitre i razrijeđene sumporne kiseline akvagij (lat. alla milanese) na milanski način. lung pluća) naprava koja omogućuje disanje pod vodom akvamarin (lat. aquila) zool. agere voditi) prav.) trg. aquosus) pun vode. vodovodna cijev. v. planus ravan) šport.) glaz.-njem. aqua voda. nabavljeno. aqua voda. bogat vodom. vodeni. kišovitost Al Capone (Alfonso) najpoznatiji američki gangster (1897—1947). al-đami) velika islamska bogomolja Al-koran (ar. al-) arapski član. služi za vožnju na vodi akvarel (lat. pravo odvođenja vode. al pjačimento (tal. prema čistoj težini zlata i srebra al pari (tal. alkohol. "kao divljač". slatkovodne životinje akvatorij (lat. osnovana 1965. osobito kod novca al piacere čit. ime jednog zviježđa.

požurivanje Al a din 50 albacija Aladin glavni junak priče o čarobnoj svjetiljci (Aladinova svjetiljka) koja onome koji je posjeduje ispunjava sve što poželi. oruđe alatracija (lat. alatus krilat) davanje krila. zgoda. ubrzanje. aladža raznobojan. alamet) znak. bataljun. a-ilah) Bog. alarmer) uzbuniti. Alaun. orijentalnog. nemir. lat. alarmiste) širitelj uznemirujućih vijesti alas (mad. teško akutno trovanje zaraženom mesnom hranom. oluja. prigoda. lalein brbljati) med. po zapadnjački (za razliku od turskog. alaj-barjak zastava jednog odreda (alaja) vojnika. trag. afferre donositi) prav. strah alarmantan (fr. dodatak u novcu za izdržavanje kuće alaturka (tal. alet) pribor. omotač zametka kod viših kralj ežnjaka (sisavaca. miraz. Aladin aladža (tur. pravi Bog. šaren) pamučna tkanina s utkanim šarama. poluprozir-no staklo alacija (lat. alabastros. uznemiriti.) Četa vojnika. gomila. velika bijela morska ptica koja nagovještava buru albedo (lat. allantos kobasica. simptom. uputiti. alarme. allatura. albinkacija albatros 51 aldrovanda albatros (engl. eidos izgled. pren. za vrijeme seobe naroda došli su do Španjolske gdje su ih uništili Vizigoti alanin kem. sve stoje potrebno za rad. predznak. glavni grad Juneau. riba i gmazova). posebna. parada. osobito ručni. halasz) ribar Alaska sjeverozapadni poluotok Sjeverne Amerike. vika. nevrijeme. alarmant) uznemirujući. botulizam alantoidna tekućina zool. planeta) odbija prema svjetlu koje je (npr. zapadnjačkog). albatio) bijeljenje kovine (metala). zabrinutost. priča je objavljena u poznatoj arapskoj zbirci pripovjedaka "Tisuću i jedna noč" Aladinova svjetiljka v. albatross) zool. svečanost svečana povorka. veoma tvrda vrsta gipsa. visoka čast u feudalnoj Turskoj alak (tur. aminopropionska kiselina alantijaza (grč. allantos kobasica) med. najava. 1867. albedo "bjelina") moć odbijanja svjetla. lat. mnoštvo. a kod sisavaca još i prehranjivanje zametka alantotoksikon (grč. allas. najveći Anchorage Alastor zloduh osvete u starogrčkim tragedijama alat (ar. alla turca) na turski način. supr. oblik) zool. alatio. napad na nekoga pogrdama alatura (lat. kod gmazova i ptica pomaže disanje. juriš. koji uznemiruje. prokletstvo Alani iranski nomadski narod sarmat-skog podrijetla. rulja alakati (tur. toxikon otrov) kem. dati znak za uzbunu. "vladar nad svima" alarm (fr. allas. allas. alla franca) na europski način. osobito bakra.) urnebes. koji izaziva ili stvara nespokojstvo i zabrinutost alarmirati (fr. nemogućnost izgovaranja artikuliranih glasova zbog poremećaja u govornim organima alamet (tur. uzbuna. puk. napad. poučiti albacija (lat. alabas-trum) min. mnoštvo. poziv za pripremu u slučaju opasnosti. haljina od te tkanine alafranka (tal. nespokojstvo. omjer svjetla što ga površina (npr. allatratio) lajanje na. pozvati k oružju. u vodi teško rastopljiv.: alafranka alaun (njem. tekućina koja se nalazi između alantoisa i am-niona alantois (grč. ala-bastersko staklo mutno. tobožnje pretvaranje bakra u srebro. alumen) stipsa alavertiti (tal. po europski. jurišati uz urnebesnu viku alalija (grč. naziv za Boga kod muslimana alaj (tur. supr. od Sunca) primila . posrebrnjivanje kovine. uz-bunjivati. zastrašiti alarmist (fr. avvertire) obavijestiti. pravi trenutak. lat. a-. tal. islamskog).) "kralj sviju". otrov koji se razvija u pokvarenom mesu Alarih (germ.) vikati alah (običaj Turaka pri jurišu).alabaster (grč. gomila.: alaturka Alah (ar. all'arme) voj. od Rusije su ga kupile SAD. mećava. galama. po turski (za razliku od europskog.

albugo) med.) posl.) bijelom pisaljkom. sup-stance između bjelančevina i pepto-na koje se stvaraju u želucu i gušterači za vrijeme probave alciora (lat. bjelančevina albumin (lat. navođenje činjenice. lithos kamen) vrsta odličnog bijelog cementa albomicin (grč. albumoze (lat. kompozicijski postupak u suvremenoj glazbi: sam izvođač odabire redoslijed izvođenja pojedinih stavaka alef (hebr. albacija albin (šp. Čovjek s nekim nedo-statakom ih manom aldehid (lat. pozivanje na spis. crtežima i si. "brdska zemlja") staro. grč. me-tron) kem. albumen (lat. natrijski glinenac bijele boje albit (lat. Albertu (1825—1886) albicija (tal. djeluje protiv stafilokoka. albus bijel) fiziol. alea jakta est (lat. pigmenta u koži kod ljudi i životinja. divlji) vra-golan. razglednica. albus bijel) med.. organska kemijska tekućina ljuta mirisa aldine knjige izrađene u tiskari venecijanskog tiskara Aldusa Manutiusa (1494—1597) i njegovih nasljednika aldrovanda (lat. albumen) kem. allegatio) navođenje. instrument za određivanje količine bjelančevina u mokraći albuminozan (lat. grč. alcohol. albus bijel) natrijski glinenac (ruda iz skupine plagioklasa) albižanac pripadnik kršćanske vjerske sljedbe u Francuskoj. izlučivanje bjelančevine mokraćom. alkohol lišen jednog dijela vodika. Cezarove riječi kad je prešao Rubikon aleatico čit. bolesti bubrega i dr. alfa alegacija (lat. albuminosus) koji sadrži bjelančevinu albuminski papir fotografski papir za čiju se izradu upotrebljava iz jaja izvađena i na toplom zraku osušena bjelančevina albuminurija (lat. altiora alčak (tur. lopov. maraka itd. danas samo pjesničko ime Velike Britanije albit (lat. spomen-knjiga. sljedba se protivila Crkvi i papi). bijela mrlja na rožnici oka album (lat. grč. albumen bjelanjak) kem. album bijelo) knjiga s bijelim listovima koju treba ispuniti slikama u boji. tvar koja u sebi sadrži bjelančevine albuminometar (lat. onaj koji boluje od albinizma. bjeloš albinizam (lat. prepreden Čovjek. altiora) v. djelo ili pisca. alea kocka. Aldrovanda vesiculo-sa) mesožderna vodena biljka iz porodice rosika alea iacta est 52 alektriomahij a alea iacta est Cit. albino. 1738—1822) albertotipija tisk. opasni poslovi aleatorij (lat. aleatorium) igračnica. zbog čega koža i kosa izgledaju bijele. albumen. konačno sam se odlučio na neko djelo. simpatičan lukavac.) glaz. nevaljalac. albus bijel) min. usp. alea kocka. albus bijel) med. bjelančevina albuminat (lat. alčak neotesan. kockar aleatorički poslovi (lat. spomenar.) ukrasna biljka srodna akaciji albifikacija (lat. tj. albification) v. albumen) kem.) antibiotik. izrada tipografskih ploča fotografskim putem. albumen. crveni prah dobiven od zemljine plijesni. igrač na sreću. dehvdrogenatus lišen vodika) kem. aleator) igrač kockom. ureo mokrim) med. tvrdnja . nasljedni nedostatak obojene tvari. obješenjak.Albertina bogata i svjetski glasovita grafička zbirka u Beču (ime prema utemeljitelju Albertu von Sachsen-Teschenu. knjiga za skupljanje fotografija. pneumokoka i bacila dizenterije albugo (lat. kockarnica aleatorika (lat. znak šećerne bolesti. laat. kockarski poslovi. aleatiko (tal. aleph) prvo slovo hebrejske abecede. bjelanče-vinasta tvar.) vrsta odličnog slatkog toskanskog crvenog vina od muškatnog grožđa aleator (lat. nazvana po pronalazaču. alea kocka) poslovi koji ovise o slučaju i sreći. albus bijel. a oči crvenkaste Albion (kelt. ime po južno-francuskom gradu Albi albo lapillo notare diem (lat. tj "zlatnim slovima" zabilježiti dan kad se nešto sretno dogodilo albolit (lat. mangup. minhenskom fotografu J. kocka je bačena.

allée) drvored. a-. suha učenost radi učenosti. nazvan po velikom sta-rofrancuskom romanu o Aleksandru Velikom iz XII. alektryon pijetao. allectatio) mamljenje. šetalište između dvaju redova drveća. alexo branim. morfe oblik) zamjenjiv aleluja (hebr. dvanaesterac. govor u kojem se pojmovi i misli iskazuju drukčije. alloios drukčiji. člana Pariške komune) alenteza (grč. tj. alopat aleopatija (grč. za razliku od vladajućih Franaka (otuda Francuzi i danas zovu Njemačku TAUemagne". slikovito objašnjenje pojma ih misli alegorist (grč. thesis položaj) med. allegata) mn. Septuaginta aleksandrinstvo znanstveno sitničar-stvo. e. municipalni socijalizam (naziv prema prezimenu vođe Jeana Allemanea. slikovito alegorizirati (grč. navod. izraz kojim je Aristotel nazvao nagon (u prirodi i životinjskom svijetu) za nemilosrdnom međusobnom borbom i uništavanjem alelomorfan (grč. usp. sredstvo za spašavanje i pomoć. uz ostala značenja. allelon naizmjeničan. alektryon pijetao. prisutnost stranih tijela u ljudskom organizmu i bolest koja zbog toga nastaje aieopat (grč. primamljivanje. uzajamni. protuotrov aleksjja (grč. allegatum) navedeno mjesto. aleksandrijski gramatičari. alexeterios) koji djeluje kao protuotrov. zanosno veselje uopće alem (ar. aleksandrijski filozofi (aleksandrijska škola) aleksandrina svili slična tkanina od lana i pamuka aleksanđrinac poet. alopatija . protuotrovni alektacija (lat. grad je osnovao 331. poklik radosti u kršćanskom bogoslužju. navođenje. izazivanje draži.) proučavanje protuotrova aleksifarmakon (grč. allegoreo drukčije izražavam. allelon međusobni. ftheiro uništavam. pathos). drukčije prikazujem) slikovito govoriti ih pisati. aleksifarmacija (grč. ova riječ znači i pozlaćena jabuka na vrhu minareta Alemani (njem. allegoria) poet.) "hvalite Boga". u arapskom. štitim) kem. bez ikakve veze sa stvarnim životom. izražavati misli u slikama. u XVII. upute alegoričan (grč. st.alegat (lat. pomorskog građa u Egiptu. allelof-thoria) fil. otuda: aleksandrijska biblioteka. alexo pomažem. kao npr. pvr vatra) med. a ne riječima koje ih izravno izražavaju. aleksiterij aleksiteričan (grč. slikovit govor. sredstvo protiv groznice aleksit (grč. farmakon lijek) med. Alemannen) staronje-mački naziv glavnog i najvećeg dijela stanovništva južne Njemačke. pozivanje na neki zakon alegati (lat. koji potječe iz Aleksandrije. alin) dragi kamen. u prenesenom ruhu alegorija (grč. osobito protuotrov.. radost. v. allegorikos) onaj koji prikazuje nešto u slikama. klasičan francuski stih aleksandrinci ovim se imenom zove 70 aleksandrijskih znanstvenika-tumača i prevoditelja. čist rad (u bakrorezu) alektriomahij a (grč. svaka tvar krvnog seruma koja razgrađuje strane stanice aleksipiretik (grč. še-stostopni stih s cezurom nakon šestog sloga. b. Aleksandar Veliki i bio je u prvim stoljećima prije i poslije naše ere glavno sjedište grčke znanosti i književnosti. mjesta navedena iz drugih djela. slikovit. lijek protiv trovanja. allos drugi. alem. manteia proricanje) proricanje po pjevanju pijetlova aleloftorija (grč. pr. alloios drukčiji. allegorikos) iskazan slikom. pren. n. mache borba) borba pijetlova (kao sli alektriomantij a 53 alfitomantija ka istinske borbe kod starih je Grka bila veoma omiljena zabava) alektriomantija (grč. alexo branim) med. zemlja u kojoj žive Alemani) alemanisti pristaše francuske Revolucionarne socijalističke radničke stranke koja je odbacivala diktaturu proletarijata i propagirala tzv. med. 1843—1935. alexo branim. legein govoriti) psih. uzak prolaz aleksandrijski koji se dogodio u Alek-sandriji. pathos) med. st. patološka nesposobnost da se pisane ili tiskane riječi čitaju s razumijevanjem (nastaje zbog povrede velikog mozga) aleksin (grč. a ne izravno aleja (fr.

udžbenik algebre algebrist onaj koji se bavi algebrom. vještina računanja. kriptogamne vodene biljke. 2. talofiti s biljnim zelenilom (klorofilom) algebra (ar. alikante (Šp. 2. al-jebr) mat. algema) med.) alfenid metalna smjesa od 60 dijelova bakra. grč. alge) bot. algeo osjećam bol) bolan.. "sastavljanje razdvojenih dijelova". slova u određenom redu (za latinicu je uobičajen naziv abeceda. dakle. d. me-tron) instrument za ispitivanje valjanosti i čistoće brašna aleuron (grč. alfa i omega prvo i posljednje slovo grčke abecede. allos drugi. maurska kraljevska palača u Granadi. c. bescvjetnice. logički algoritam pokušaj da se logičke operacije zamijene brojkama i računskim metodama.. pren. rhvthmos odnos) 1. manteia) proricanje iz brašna koje se prinosi na žrtvu aleurometar (grč. dio noruja. popis izrađen alfabetskim redom. sastavljena od kristalizirane bjelančevine alfa (grč.) vrsta Španjolskog vina iz okolice grada Ali-cantea aliciklički spojevi (grč. bol algetičan (grč. alge a bol.) drugim imenom. dokazati svoj alibi dokazati da u određeno vrijeme nisam bio na određenom mjestu alicante čit. galvanskim putem posrebrnje-no novo srebro alfitomantija (grč. cikloheksan) alifatski spojevi kem. drugdje. algeo osjećam bol) med. alijas (lat. beta b) 1. onaj koji voli istinu. uživanje u bolu. al-hadat) teh. alfabetar (grč. algari-tam algospazam (grč. alfiton ječmeno brašno.alergija (grč. alfa) prvo slovo u grčkoj abecedi. b. algos bol. neuralgya algofon (grč.. a drugi je po inženjeru konstruktoru koji se zvao Niccolo Romeo) alfabet (prva dva grčka slova alfa. dio matematike koji istražuje odnose i svojstva brojeva pomoću općih znakova. vještini. Al-hamrah) (Crvena kuća). početnik u čitanju i pisanju. grč. najslavniji spomenik maurske arhitekture alhidada (ar. alethes istinit. izraz koji obuhvaća mazohizam i sadizam algologija (lat. beta) gram. 3. povezane u obliku otvorenih lanaca (parafini. niz svih slova nekog jezika. odgovara litografiji Alhambra (ar. zanatu. početak i kraj nečega Alfa-Romeo talijanska marka automobila (prvi dio naziva čine početna slova firme: Anonima Lombarda Fab-brica Automobili. lagneia obljuba) med. fonos ubojstvo) med. filos prijatelj) prijatelj istine. drukčije alibi (lat. za mjerenje kutova ali as čit. pokušaj matematičke ili simboličke logike. aleuron pšenično brašno) bot. nastao zbog boli algija (grč. aletheia istina. alifatske kiseline) .. alifatski alkoholi. a. masni organski kemijski spojevi koji sadrže atome ugljika.) prav. požuda za bolom. aleuron brašno. tj. resine. tj. u srednjem vijeku upotrebljavali se i izrazi algorizam. resi-nama algoritam (ar. sredstvo protiv zubobolje napravljeno od gorušičnog uha i špirita (žeste) algolagnija (grč. alfa a. okruglasta i kristalizirana organska tvar (slična zrnu) u biljnim stanicama. alfabetski red red slova kakav je u alfabetu. bol živaca. inače. pokretno ravnalo. početnik u čemu (u nekom nauku. grafia) tisk.. dio botanike koji se bavi algama. manteia) gatanje u ječmeno brašno alge 54 alijenacija alge (lat.) organski spojevi cikličke strukture s alifatskim svojstvima (ciklopropan. znalac algebre algema (grč. pren. alga. na drugom mjestu. 30 dijelova cinka i 10 dijelova nikla. filalet aleurant (grč. logia) bot. bjelančevina u pšenici aleuromantija (grč. logia) znanost (ili: naučavanje) o istini aletofil (grč. algos bol. početak. postupak pri ravnom tiskanju aluminijskim umjesto kamenim pločama. ergon djelo) med. promijenjena sposobnost reakcije organizma na neku vrstu zaraznih klica kojima je taj organizam već jednom prije bio zaražen aletiologija (grč. aleuron pšenično brašno) bot. spaemos grč) med. a za glagoljicu i ćirilicu azbuka. četiri osnovne računske operacije i udžbenik o tome (izraz potječe od arapskog matematičara Muhameda ibn Muse Alhariz-ma). aleuron pšenično brašno. grč mišića praćen bolom algrafija (grč. boležljiv.

godine alijas (lat. halka. novac za uzdržavanje i školovanje izvanbračne djece alimentacija (lat. lijepi ili sveti savez između Rusije. alitura) hranjenje. alienare) prav. allure) hod. slitina. grč. sposobnost tijela đa hranjivim sokovima nadoknadi ono što je izgubilo alizari (šp. prehrana. održava se u drugoj polovici kolovoza kao spomen na veliku pobjedu Sinjana nad Turcima 1715. alca torda) 2. hranarinu alimentarna intoksikacija med. alere hraniti. aligacija alijenacija (lat. aliénis-me) med. tj. vladanje aliskaf Gat ala krilo. odstupanje od prirodnog stanja. smiješati. američki krokodil aligirati (lat. alligare) sliti. alligatio mješavina) račun smjese. slivati. aliéniste) zastarjeli naziv za liječnika koji se bavi duševnim bolestima alijenizam (lat. 4. alimentario hranjenje) prehrana. ali ovaj nije s njim djeljiv bez ostatka. aliquantum) mat. 2. izvanbračne djece alimentar (lat. Šp. proučavanje liječenja trljanjem alira (fr. drukčije alijaža (fr. drugim putem. alliance) spajanje. uvučenijim retkom aliptika (grč. a-. belle alliance čit. alizari) kem. skafos lađa) pomorsko prijevozno sredstvo. Sinjska alka viteška igra u Sinju. v. legura. legirati alijansa (fr. lijepa crvena boja koja se danas dobiva iz antra-cena. alizarinsko modrilo najljepša i najpostojanija alizarinska modra boja. obično: alijirati se alikvantan (lat. el lagarto) zooi. Pruske i Austrije 1815. iste vrijednosti kao i in-digova modra boja. dodatak. otuđenje. linea red) nov redak. alligatore. alias) inače. sredstvo. alizari alka (lat. ptica sjevernih krajeva. odjeljak koji počinje novim. usp. način hoda i držanja nekog čovjeka. alliteratio) poet. brod s krilima (na kojima zapravo i počiva) i koja se rašire pod vodom te se brod izdigne nad vodu i "leteći" postiže veliku brzinu. alikvotan alikvota (lat. npr. bračna veza. nedostatak limfnih žUjezda alineja (lat. otuđivati. alienatio) otuđivanje. med. slučajno ili hotimce ponavljati ista slova. alienatio mentis) alijenirati (lat. razmjena. sklopiti savez.) 1. smjesa. broj koji je sadržan u drugom broju bez ostatka. novi odlomak. ludilo alijirati (fr. odvratiti (mušterije). poludjeti alijenist (fr. pren. savez. alizari) bot levantinski broć. a od. iste slogove alitura (lat. trovanje hranom alimentirati (lat alimentare) prehranjivati. primjesa. trag divljači. npr. sastoji se u tome da alkari jašući na konjima (svaki triput) gađaju kopljem kroz dva koncentrično prilagođena koluta (alke) . 6 su alikvote broja 12 alikvotan (lat.: "pa šuti pa se smije pa se penje" aliterirati (lat. ađ. aliquoties) koji je sadržan u većem broju bez ostatka aliment (lat. dok je prije dobivana iz korijena broća. npr. korijen broda alizarin (Šp.). alimentarius) prav. aliquoties) mat. ponašanje. trljam) vještina masiranja. duševno rastrojstvo. udruživanje. lympha voda) med. fr. slična galebu. opskrbljivati hranom alimfija (grč. onaj koji po nekom zavjetu prima uzdržavanje. 3. zalog. npr. aleifo mažem. littera slovo) praviti aliteraciju. udružiti. 5 i 7 su alikvantni dijelovi broja 12. alimenta) mn. alijenirati 55 alkalescencija duševno rastrojstvo (lat. lat. način kretanja. g. pren. ustupiti drugom (pravo ili vlasništvo). alliage) v. svezati brakom. supr. lovi se zbog skupocjenih jaja i perja alka (tur. bel alijans (fr. alijaža aligacijski račun (lat. "hidrokrilac" aliteracija (lat. uzdržavanje. uzdržavati. alienus tuđ.. otuđiti. prodaja. račun kojim se pronalazi odnos u kojem se trebaju izmiješati dvije vrste robe različite cijene da bi se dobila srednja vrsta po unaprijed određenoj cijeni aligator (tal. koji je sadržan u većem broju. allier) vezati savezom. pjesnička figura koja se sastoji u tome da se u nizu ponavlja isti suglasnik ili isti slog. njorka. osim toga.aligacija (lat alligatio) mješavina kovina (metala) nejednake vrijednosti u jednu masu.

imaju bljutav okus i veoma su otrovni alkalimetar (ar. nikotin i dr... ispitivanje sode ili lužne soli pomoću alkalimetra alkalizacija (lat. rubidij. da bi privukao na nj još više pozornosti. grč. šp. a šarom od zlatnog i srebrnog konca alkejski stih (grč. pijanac alkoholizacija 57 Almagest alkoholizacija (ar. nazvan po slavnom grčkom liričaru Alkeju koji je živio 600.) kem. kem. metron) kem. tobožnja vještina pravljenja zlata Alkestida (grč.. rakije i dr. alkvon) mitološka morska ptica (zimorod. gostoprimac Odisejev (on gaje konačno i otpremio na Itaku nakon mnogih pustolovina i nevolja) alkion (grč. al-kohhlu) kem. vodika i kisika alkoholičar (ar. al-kohhlu) čvrsti kemijski spoj alkohola s nekom soli alkoholatura (ar. mješavina svježih biljnih sokova s alkoholom alkoholi (ar. izlučiti špirit (žestu) iz neke tekućine. alkaloidi (ar.alkalescencija (lat. grč. žena Keiksova. otrovni i gorka okusa. piva. strihnin. od kojih su prve tri i posljednja jambi. opojno piće alkoholat (ar. metron) kem. stih od pet stopa. onaj koji pravi zlato umjetnim putem. npr. e. vođa sedmorice epigona u osvetničkom pothvatu protiv Tebe alkohol (ar. alkion Alkmena žena Amfitrionova. al-kohhlu) kem. al-kimia) naziv za najstariju kemiju. eidos) kem. ubio ga frigijski satrap Farnabaz kako bi ugodio Spartancima. organski kemijski spojevi ugljika. žesta izlučena iz vina. al-kohhlu) 1. a četvrta anapest (U _ U — U — U U — U —). usp. n. otac Nausikajin. Alkestis) u starogrčkoj mitologiji: žena kralja Admeta umjesto kojega je pošla u smrt. dobivanje lužne soli alkalizirati (lat. ledarica). tajanstveni srednjovjekovni znanstvenik alkemija (ar. e. kem. alcalisatio) kem. najvažniji: morfin. alcalisare) kem. rasipnik i prevrtljivac. n. kasnije. sol koja se dobiva iz pepela morskih biljaka alkalije (ar. npr. s osnovom od vune i svile. od kojih su dva jedanaesterca. kinin. neki prah. pomiješati s alkoholom .) mn. skupina kovina (metala) male težine koje voda otapa i na običnoj temperaturi. najbolji. kofein. al-kohhlu) opći naziv za sve štetne utjecaje na ljudski organizam i društvo koji nastaju zbog prekomjerne uporabe opojnih pića. pr. osloboditi od vode. alcatifa) orijentalni tepih. dušikasti organski spojevi biljnog podrijetla. osobito kod Arapa. željeza i dr. al-kohhlu) mn. Alki-bijadovo pseto prekrasni Alkibijadov pas kojem se divila cijela Atena. osobito žestokih alkoholizirati (ar. npr. prevladavanje jedne alkalije. dao mu je vlasnik odrezati rep (pre-' ^me i izraz rep Alkibijadova psa oplato znači kusast rep) Alki noj kralj Feačana. litij i dr. jedan deve-terac i jedan deseterac alkemičar (ar. natrij. razvijanje alkalije koja se brzo isparava (amonijak) alkali 56 alkoholičar alkali (ar. savršeno pročišćeni prah. alkejska strofa strofa od četiri stiha. u srednjovjekovnoj Europi: neznanstveno bavljenje kemijom. kalij. potpuno pročišćen špirit. smatralo se da proriče sreću Alkiona u starogrčkoj mitologiji: kći Eo-lova. Alkaios) poet. alkatifa (ar.. pročistiti do stupnja najveće finoće. grč. al-kohhlu) čovjek koji je suviše odan uživanju alkoholnih pića. pročišćavanje alkohola. sprava kojom se određuje količina al-kalija u sodi ili lužnoj soli alkalimetrija (ar. al-kali. alcalescentia) kem.: 2. rođak Periklov. dobivati lužnu sol alkalni metali kem. učenik Sokratov.). oslobođenje špirita (žeste) od vode. al-kimia) onaj koji se bavi alkemijom. bogovi su je pretvorili u pticu (zajedno s mužem). poznat i kao pustolov. hidroksidi alkal-nih metala. al-kohhlu) kem. iz podzemlja ju je izveo Heraklo Alkibijad staroatenski državnik i vojskovođa (450—404 pr. od kore kininovca. miješanje alkohola s nekom tekućinom alkoholizam (ar.. majka He-raklova (otac junakov je Zeus) Alkmeon tebanski heroj.

) glaz. alegro furiozo (tal. vrlo veselo. grč. različit. kao imenica. almenichiaka) kalendar. vrsta brze indijske jedrilice Almagest (ar. alegro maestozo (tal. velika škola alma parens (lat. boje crvene kao krv (naziv prema maloazijskom gradu Alabanda) almarada (šp. odmjereno hitro. alogen. drukčiji. al-6t) slobodno dobro. grč. najednom slikati.) glaz. udubina u sobi s posteljom. junaku Beaumarchaisove komedije i Mozartove opere "Figarov pir" ahnemar (ar. živo i brzo. al-mađisti.) glaz. v.) glaz.) glaz. ložnica ali ingrosso (tal. allegro con spirito. allegro) glaz. allegro con brio allegro con moto čit. ono koje nije dobijeno.) ples njemačkog podrijetla u 2/4 ili 4/4 taktu allentando (tal. umjereno brzo allegro non tanto (tal. umjereno alle-greto allegreto (tal.) glaz. allegro assai. općinska paša Almisum (lat. al ma'dijat) crnački čamac od kore drveta. v.) glaz. brzo. manje brzo nego allegro allegrissimo (tal. ales šon dagevezn (njem. v.) glaz. Allmende) zajedničke šume i pašnjaci koji pripadaju svim stanovnicima jednog sela. allegro con brio allegro di molto (tal. naprijed! alma mater (lat. vjerojatno. po grofu Almavi-vi.) glaz. v. Ende gut. manje živo. sa žarom. bez prethodnog grundira-nja (bojenja osnovnom bojom) allegramente (tal. v. metron) sprava za određivanje količine alkohola u nekom opojnom piću alkoholometrija (ar. al-kohhlu.) antičko ime Omiša almukantarat (ar. naslijeđeno dobro.) glaz.) hajde.) slik. ale (fr. allegro con fuoco allegro con fuoco čit.) glaz. nego koje je potpuno vlasništvo. s dostojanstvom allegro moderato (tal. strasno i brzo allegro ma non troppo (tal. imanje . usp. alegro kon moto (tal. vrlo veselo. usporavajući.) "hraniteljica rodi-teljica". npr.) glaz. alles gut alia prima (tal.) astr.) trg.) glaz. al-kohhlu. djelo koje treba izvoditi veselo. alegro kon fuoko (tal. alma mater mati koja hrani) "časna majka". vrlo živo. allegrissimo allegro furioso čit. godišnjak. uzburkano. ne odviše brzo allemande čit. v. odmah. manje veselo. veselo. hitro. alma mater almada (ar. zadržavajući. grč. vatreno. v. allos) predmetak u složeni-cama sa značenjem: drugi. šp.) Sve je dobro što se dobro svrši (naziv jedne Shakespearove komedije). sveučilište. allegramente allegro assai (tal. allegrissimo allegro con brio čit. tj. alcoba) prostorija sa svodom.) glaz.) hajdemo. metria) znanost o određivanju količine alkohola u nekom opojnom piću alko veri (ar. alegro kon brio (tal.alkoholometar (ar. na veliko All is well that ends well (engl. allentando Alles schon degewesen Čit.(grč.) glaz. al-kubex. allentato allentato (tal. što življe.) bodež sa tri reza almaviva vrsta kratkog ogrtača nazvanog. v. idi. allegro di molto allegro (tal. brzo allegro con spirito čit.) glaz. ne odviše brzo allegro maestoso čit.) glaz. naprijed! allons čit. alegro kon spirito (tal. allegro allegretino (tal.) Svega je toga već bilo (njemačka poslovica koja je istovjetna latinskoj Nihil novi sub sole Ništa novo pod suncem) allez! čit. megiste syntaxis) iskrivljen naslov arapskog prijevoda Ptolomejeva kapitalnog astronomskog djela (Veliki znanstveni sustav astronomije) almanah 68 alonž almanah (grč. horizontom alo. almand (fr. alotigen alodij (staronjem. alonz (fr. umjereno veselo. popuštajući. živo. tj. zbornik koji izlazi godišnje almandin vrsta dragog kamena granata. krug na nebu paralelan s vidikom.) propovjedaonica u sinagogi almenda (njem.

allotros tuđ. na nekom stolu). allos drugi. allotrios tud. biljna vrsta iz Čijeg se lišća cijedi gorak sok od kojega se pripremaju lijekovi alokacija (lat. glupost alogotrofija (grč. nepristojnost alotriodoncija (grč. besmislica. grdosija aloteza (grč. alogos suprotan svrsi. allos drugi. alopekia opadanje dlaka. nego im je potrebna organska hrana. allotrios tuđ. pogrešan govor alomorfija (grč. pravljenje pogrešaka u govoru. heterodok-sija alogandomelin (grč. nastavak (npr. a-. aloe) kem. kose) med. laleo brbljam. morfe oblik) kem. istočnjačka. allotrios tuđ) mn. alogia) nerazumnost. će-lavljenje. nered. prodati ili ostaviti nekome u nasljedstvo alodoksija (grč. želja za jedenjem stvari koje nisu za jelo alotriologrja (grč. alopatska metoda liječenja uporaba lijekova koji izazivaju bolesti suprotnog djelovanja. sporedne (ili: tuđe) stvari. allos drugi. plassein uobličiti. kratak govor. alo-kvij alokvij (lat. zamjenjivanje jednoga izgubljenog dijela tijela drugim. doxa mišljenje) drukčije (ili: pogrešno) mišljenje ili naučavanje. list koji se pri-klapa uz mjenicu i na koji se stavljaju indosamenti. allocatio) dodavanje. pathos bolest) med. allonge) trg. zadužiti ih. logos um. uobličavati) med. prijatelj. allos drugi. besmislenost. bolest opadanja kose. životinja i nezelenih biljaka da ne mogu živjeti od anorganskih spojeva. tud potpis alohton (grč. alokucija alokvirati (lat. allos drugi. chthon zemlja) koji je podrijetlom iz nekog drugog mjesta ih kraja aloin (grč. alloquium) v. tvar koju u sebi sadrži lišće biljke aloja aloj (grč. liječnik koji liječi pomoću alo-patije. allocutio) oslovljavanje. allos drugi. allos drugi. onyma ime) pod drugim (ih: tuđim) imenom alonž (fr. alloqui) osloviti. andros čovjek. fagein jesti) med. aloe) bot. ćelavost. bolesna želja za neobičnim jelima. metoda koji se danas uopće primjenjuje u znanstvenoj medicini (suprotno: homeopatija). dug kono alopat 59 alrauna pac pomoću kojega se konji uče ka-sanju alopat (grč. osobito govor kojim papa pozdravlja kardinalski sabor. dodatak. allodialis) slobodan od plaćanja danka alodijalna dobra (staronjem. nakaznost koja se sastoji samo u tome što neka životinja ima udove slične ljudskim alogičan (grč. odus zub) namještanje umjetnih zuba alotriofagtja (grč. grafo pišem) tuđ rukopis. odobravanje nekog računa ili stavke kasnije unesene u račun alokroičan (grč. osobina ljudi. tuda zanimanja. trofe hrana) biol. osobito afrička. aner. alotropija aloniman (grč. metoda liječenja kod koje se bolest s jednog dijela tijela prenosi na neki drugi dio. allos drugi. trg. produžetak. gennao rađam) koji je postao drugdje alotrije (grč. thesis postavljanje) lingv. uzetim od nekoga drugog. nerazuman. oslovljavati alolahja (grč. razum) koji nije u skladu sa zdravim razumom. usp. govorim) med. al-. nerazmjerna goj-nost pojedinih dijelova tijela. no s tom razlikom što je vlasnik mogao njima slobodno raspolagati. allochroos promijenjene boje) mijenjanje (ili: prelijevanje) boja alokucija (lat. prelaženje jednog glasa u drugi alotigen (grč. neraz-mjernost u razvitku udova zbog nejednake i nerazmjerne prehrane pojedinih dijelova tijela alograf (grč. nelogičan alogija (grč. koji se prelijeva alokroizam (grč. pristaša alopatije. transplantacija alosija (grč. allos. 6t) imanja koja su nastala od lenskih (feudnih). logos govor) miješanje (ili: umetanje) stranih riječi u govor alotrofija (grč. allos drugi. alopecija aloplastika (grč. v. allochroos) koji mijenja boje. trefo hranim) med. allos drugi. allos drugi. aleopat alopatija (grč.alodijalan (lat. allothi na drugom mjestu. melos ud) zool. supr. pathos bolest) med. autotrofija . aleopatija alopecija (grč.) ružno velik i debeo čovjek.

užasavanje. kvariti. alto) glaz. izmijeniti nagore. vojnik uvježban za ratovanje u planinskim uvjetima. Alpes. vrsta peruanske lame. koji se pojavljuje u više različitih oblika ili stanja alotropija (grč. izmjena. koji ima oblik Alpa. viši srednji glas. Alpinac stanovnik Alpi.) mn. pokvariti. zool. planinski šport. univerzalni instrument) Alte Ware. gatalica. pogoršanje. njem. zastupnik. protivnička strana alteracija (lat. osobito umjetni brežuljak u vrtu zasađen alpskim biljkama alporama (lat.) glaz. usp. med. aplacca) 1. uzbuđi-vanje. kasnije neko malo dealt 60 alteram tantum monsko biće u ljudskom obliku. ped. svađa. prepisivanje. gram. od 1872. balkon na gornjim katovima neke građevine altazimut (ar. prijevoj (kvalitativni. promjena. 1. npr. smjena.. pogled na glečere. zatvoreni balkon. Alpes) v. supstancije. u istočnoj i južnoj Europi alrauna (staronjem. izraz kojim se označuje da treba izvoditi za oktavu više altamirsko doba naziv za starije kameno doba u razvoju Zemlje (prema špilji Altamira u Španjolskoj gdje su otkriveni različiti crteži životinjskih likova koji predstavljaju najstarije dosad pronađene spomenike likovne umjetnosti) altana (lat. iz-mjeničnost u rasporedu sati između težih i lakših predmeta. 3. pjevač koji pjeva alt alta ottava (lat. 2. kvantitativni. za čuvanje i zaštitu alpskih dolina alpinist proučavatelj Alpi. elementa da se pojavljuje u posve različitim oblicima. kratke lubanje i smeđe boje lica. alteratio) mijenjanje nagore. uplašiti. istomišljenik altera pars (lat. ako u jednom razredu ima više skupina. rasrditi alterkacija (lat. kem. po starom vjerovanju. raspravljanje. alruna.alotropan (grč. osobito: penjanje na Alpe. koji postupno poboljšavaju sokove alterirati (lat. alternatio) smjenjivanje. vidim) promatranje (ili: razgledanje) visokih planina. altera pars drugi dio) druga strana. gnjev. crtanje i si. drugi glas. alpski lovci. oštećenje. tropos način) kem. žive oko Alpa. horao gledam. altus visok. planinar alpinistika (lat. alpinizam alpinizam (lat. Alpes. althaia. npr. allos drugi. preobraće-nje. u Širem smislu: sva znanstvena i športska bavljenja visokim planinama. akord ili ton povišen ili snižen kromatskim znakom alterativa (lat. univerzal tj. allos drugi. planinarstvo alpinum (lat. lijekovi koji izazivaju promjenu. veoma cijenjene zbog svoje odlične vune. zbuniti. kordiljerska tkanina od alpakine vune. altana) ar-hit. althaea) bot. altus visok. bijeli sljez. postali ti pa-tuljci-proroci. čovjek po mišljenju i osjećaju potpuno blizak i srodan drugom nekom čovjeku. Al-raune) u njemačkoj mitologiji: duh koji proriče. samoglasnički. 2. čarobnica alt (lat. lat. alpinus) koji pripada Alpama. alpska rasa ljudi niskog rasta. tal. glaz. biljka čiji se korijen upotrebljava kao lijek protiv kašlja alter ego (lat.) vrt zasađen alpskim biljkama. po tome nazvan korijen mandragore koji je sličan ljudskom liku. uzbuniti. suprotna. druge imaju tzv. osoba koja je od neke druge osobe ovlaštena da može potpuno raditi u njezino ime. talijanske i francuske trupe. alter ego drugi ja) 1. altercatio) prepirka. gute Ware (njem. tropos način) kem. izomerija alpaka (peru. tihi rad. onda.. iz kojega su.) Stara roba. 2. svojstvo tvari. uzbuđenje. pogoršati. penjač na Alpe. promijeniti. ledenjake alpski (lat. dobra roba alteja (grč. smijenjenost. zamjenik. diskusija alternacija (lat. suglas-nički) . ugljika da postoji kao grafit i dijamant. as-sumut putovi) prijenosni instrument za mjerenje kutova. novo srebro alpinac vrsta vjetra. alomorfija. grč. alterare) mijenjati. dok se jednoj predaje. Alpes) poznavanje i proučavanje Alpa. tal.) voj. galvanski posrebrnjena slitina. alpski gorštak alpinci (tal.

kolebati se. lat. oni koji se mogu jedan drugim zamijeniti. više stvari. alluvio naplavljenje) prav. element atomske težine 26.: 2. male šupljine. dvostruko. mišljenja i djelovanja u skladu s obzirima prema dobru svojih bližnjih pa i cijeloga čovječanstva.97. trbuh. alteri huic ovom drugom) fil. metron mjerilo. plućni mjehurići u kojima se izmjenjuju plinovi za vrijeme disanja i dr. alciora altist (tal. način osjećanja.: "Jedno električno tijelo je ili pozitivno ili negativno električno. alumnari odgajati. jedan dio usne šupljine u kojoj se skuplja usna mast alveolaran (lat. mjera) visinomjer." alternativan (lat.) visočanstvo.) još jednom toliko. kovina (metal). 2. alumen stipsa) kem. kamate koje su se popele do visine glavnice altesse 61 amagazinaža altesse čit. alternativus) izmjeničan alternator (lat.alternativa (lat. niša-niti. nesebičnost altum silentium Čit. allusio. kazuje njoj slična koja lako može podsjetiti na onu pravu. povećanje obalnog zemljišta zbog postupnog nanosa zemlje i pijeska plavljenjem. stroj za proizvođenje izmjenične struje alternirati (lat. oni disjunktivni sudovi čiji se predikat sastoji samo iz dvaju pojmova koji se međusobno isključuju. med. alveoli) 1. posredno rugati se. viša znanja. alludere) smjerati. ili: "Zakone padanja je otkrio Galilei". alternirajuća groznica povratna groznica alteram tantum (lat. još jednom toliko.) glaz. ovo povećanje pripada vlasniku obalnog zemljišta na osnovi tzv. osim odgajanja. altus visok. npr. voštane stanice u pčelinjem saću alvus (lat. nježno. više znanosti. alludere smjerati) nišanjenje. ići ad altiora (al-ciora) ići naprijed. anat. ciljati na koga ili što. slučaj da se kamate popnu do visine glavnice alteram tantum (lat. aluzivan alvearij (lat. svjetlost (titula) altimetar (lat. po boji i sjaju nalazi se između srebra i platine. ciljanje na koga ili što. med. jamice i mjehurići u pojedinim dijelovima tijela. rastezljiv i kovan. stanični. najgornji. stolica. predbacivati nekome nešto. trg. umiljato. npr. u tehnici veoma uporabljiv zbog male specifične težine alumnat (lat. altrui drugi. a mekši od bakra. ležišta za zube u čeljusti. npr. najmlađi slojevi Zemljine kore koji su postali nanosom aluvijalan (lat. duboka Šutnja aludirati (lat.) mn. metria mjerenje) mjerenje visina alting (dan. alternare) smjenjivati se. log. altes (fr.) "drugo takvo". znak Al. grč. naplav-ljeno) geol. a da se njihov smisao ipak ne izmijeni. alveoaris) koji se tiče zubnih ležišta.: "Galilei je otkrio zakone padanja". altus visok. bockati aluminij (lat. redni broj 13. alluvialis) nanosni aluvio (lat. dvostruko. umjesto prave stvari. tj. alhamijado (šp. opredjeljivanje za jednu od dviju odluka. izmet aljamiado Čit. visost. pjevač koji pjeva alt altruist čovjek koji je u svom mišljenju i radu u skladu s ljubavlju prema bližnjima.) stara bošnjačka hrvatska i španjolska poezija pisana arabicom amabile (tal. aluvijskog prava aluzija (lat.) islandski parlament altiora (lat. i hrane aluvij (lat. čovjekoljubac altruizam (Comte skovao po tal. grč. tvrđi od cinka.) izbor između dviju mogućnosti.) anat. sprava za mjerenje visina altimetrija (lat. pčelinjak. ljubav prema bližnjima. alveolarni živac čeljusni živac alveole (lat. tj. alto) glaz. altum silencijum (lat. amoroso . težiti za nečim višim. alvearium) košnica.) duboka tišina. govorna figura u kojoj se. alluvium naplavina. amorevole. alternativni sudovi su 1. ljupko. alternator) fiz. pr. odgojiti) zavod u kojem se učenici. ići naviše. amalbilmente.

čak i upadale u tude zemlje i osvajale ih. emanet) zalog. ostaviti na čuvanje amaksofobija (grč. mazos dojka. natrijem. amasser) gomilati. emmanchement) slik. fr. v. amender) poboljšati. amator koji voli) onaj koji se bavi nečim. pošiljka s označenom vrijednošću. Amadis de Gaula) lit.. poboljšavati. a ne profesionalno. spoj. osim ukoliko je bilo potrebno radi obnavljanja ženskog stanovništva. amarinum) kem. amatos pijesak. prema priči. amazon . stapanje amalgamirati (ar. amarantos koji ne vene) bot. legendarne hrabre stanovnice ženskih država u kojima se nisu trpjeli muškarci. slijep amauroza (grč. bile su veoma ratoborne. amazonsko odijelo 63 ambra u ovome mitu sačuvani su tragovi koji ukazuju na postojanje država s ginekokratskim režimom. amaurosis zamračenje) med. fobos) med. prah. zavjet. nemogućnost žvakanja hrane amazon (grč. povjereno dobro koje se nekom daje na Čuvanje. srebrom i dr. žensko odijelo za jahanje. amaxa kola. gorka tvar amarinja (etiop. hrabro su branile svoju državu. pren. predložiti izmjenu ili dopunu zakonskog prijedloga amandman (fr. npr. prilagodavanje dijelova cjelini amara (lat.Amadejevo (Amadeovo) kazalište prva javna kazališna dvorana u Zagrebu koju je gradio grof Antun Pejače-vić krajem 18. amandine) bademov sapun amandirati (fr. amalgam). njima je u djetinjstvu spaljivana desna dojka da bi lakše mogle rukovati lukom i strijelom. pun gorčine amasirati (fr. crna mrena u očima. nagomilavati. (ime po grofu Antunu Amadeju de Varkonvi. zamračivanje vida. junak iz romana. fobos strah) bolestan strah od prašine amaurotičan (grč. a-. bakrom. iz ljubavi. malassein omekšati) kem. znanošću. sljepilo. ljubitelj amatija (grč.) koji je. 'malassein omekšati) kem. popraviti. ratoborna žena. junak-žena. 1757— 1835) Amadis (fr. amalgamacija (tat. grč. tijesno stopiti (u jedno) Amalteja nimfa (ili koza) koja je dojila Zeusa. sliti živu s drugim kovinama (v. strah od vožnje amalbilmente (tal. "one koje nemaju dojki". južnoamerička biljna vrsta čiji cvjetovi zadržavaju svoju boju i kad se sasuše amarela (lat. gorki lijekovi. amarus gorak) bot. amateur. diletant. manica rukav. zaljubljen. pren. gorka sredstva amarant (grč. junak jednog velikog starofrancuskog kruga priča. amendement) dodatak već gotovom zakonskom prijedlogu kojim se taj prijedlog dopunjuje ili popravlja. odatle: Amaltejin rog rog obi-lja amandin (fr. smjela jahačica amazonsko odijelo šport. lat. slitina. depozit. amarella. združiti. grč. nakupiti amater (fr. pren. spojiti sa živom. amathia) neznanje. amazonsko odijelo amazonke (grč. taman) bolestan u očima. pren. inače jezik vladajućeg i najkulturnijeg eti-opijskog plemena Amharaca amarulentan (lat. v. s kalijem. spajanje kovine sa živom. a-. npr. a-mauros mračan. poboljšanje. masaomai žvačem) med. budala je amanšman (lat. popravak amanet (ar. Amazon) šport. malagma olakšava-juće sredstvo.) glaz. neobrazovanost amatofobija (grč. junakinja. ljubavnik koji se ponaša kao vitez amagazinaža (fr. st. emmagasinage) smještanje u skladište (magazin). pristojba koja se plaća za ležarinu u magazinu amagazinirati 62 amazonke amagazinirati (fr. emmagasiner) smještati u skladište (magazin). legura žive s drugim kovinama. s vladavinom majke i žene. iz njezinog je roga tekao nektar i ambrozija — piće i hrana bogova.) mn. amalgamatio) kem. vještinom itd. farm. vrsta krupne višnje koja se odlikuje kiselkastim okusom vina amarin (lat. preporuka amans-amens (lat.. tj. umjetnošću. amarulentus) gorak. nagomilati. sljepoća amazezis (grč. Amazon) mit.) jezik u Etiopiji. amahile Amalečani staro arapsko pleme u jugozapadnoj Palestini amalgam far.

emblema) znakovit. znak. anbar. amblosko pobaciti) mn. društvo u kojem netko živi i radi ambilogija (lat. loqui govoriti) dvosmislen govor ambirati (lat.) jah. pren. simbolizirati. pobačaj. obilježje amblematičan (grč. diplomatsko predstavništvo države u drugoj zemlji. podjednaka sposobnost u služenju desnom i lijevom rukom. abortivi ambo (lat. opunomoćeni predstavnik države u drugoj zemlji ambi. valere vrijediti) dvojaka vrijednost. slikovit amblematizirati (grč. amballage) omot. ambulare hodati. ver-tere okrenuti) seksualna sklonost prema osobama obaju spolova. težnja za nečim. težiti za Čim ambis (grč. glazbe u crkvi ambra (ar. psih. ambidexteritas) dešnjaštvo u objema rukama. podvojenost (npr. pren. ambassade. pobacivanje. oba. lat. obilježje. amblys. pren. kružna putanja ambivalencija (lat. u istom redu jedne tombolske karte ambonoklast (grč. slavoljublje. emblema) prikazivati u slikama. alegorizirati ambliafija (gr. svojstvo osobe koja nije ni izrazito otvorena (ekstrauerti-rana) ni zatvorena (introvertirana) prema okolini amble čit. fotografije na staklu koje štiti lak i druga fina staklena ploča ambrozija (grč. ambiguitas) dvosmislenost. logia) dvosmislen izraz. ambo oboje. božanski. sanskr. ponor. eidos izgled) stiješ-njeni jantar koji se dobiva u krupnim komadima tako što se veliki broj sitnih komada jantara pod visokim tlakom i na visokoj temperaturi slije u jednu masu ambrotipi mn.(lat. anbl (fr. biljka. ambara) mirisna smola kojom na Istoku dime sobe i koju puše s duhanom ambroid 64 amentia simplex ambroid (ar. jelo koje daje besmrtnost. korov čiji pelud izaziva alergiju u kolovozu i rujnu ambrozijski (grč. ambo oba) u tomboli: pogodak dvaju brojeva od pet.) obilaženje. divan ambulant (lat. znamenje. opos vid. ambitiosus) Častolju-biv. ambo oboje.ambalaža (fr. istodobni osjećaj ljubavi i mržnje prema istoj osobi) ambivertiranost (lat. propast ambitus (lat. abortus amblotici (grč. ambo oba. grč. ambire obilaziti. dvosmislica ambijent (lat. opkoljavati) sredina. ambu-lans) trg. simboličan. ambloma pobačaj) med. ambon katedra. provalija. oboje ambicija (lat. amblem amblem (grč. osobito nedopuštenim načinom. ambassadeur) veleposlanik. alegoričan. med. emblema ukrasni umetak) umetnut ukras. okolina. prikazan u slici. izvrsno jelo. hrana višnjih bogova. dvosmislica ambilokvij (lat. licemjerstvo ambigvitet (lat. slabovidnost ambloma (grč. obilaziti nekoga i moliti za mjesto. podanik) veleposlanstvo. amblys tup. ambac-tus sluga. licemjer ambideksteritet (lat. čovjek koji se podjednako lako služi i desnom i lijevom rukom.. ambidexter) dešnjak u obje ruke. ambire) tražiti službu. putem podmićivanja i si. emblème) znak. bisek-sualitet. izlagati slikovito. ops. ambrosios) bogovski. grč. neosjetljivost. simbol. kla-sis lomljenje) protivnik crkvene glazbe. sredstva za izazivanje pobačaja. ambo) predmetak u složeni-cama sa značenjem: i jedan i drugi. optjecaj. slabost osjetila dodira ambliopija (grč. anbar. koji pripada bogovima. usp. pren. ambra mirisna smola. afe dodirivanje) med. stremljenje čemu ambiciozan (lat. sanskr. traženje čega. pokriven hodnik oko crkve. jelo koje okrjepljuje. amb. slab. slavoljubiv ambidekster (lat. oko) med. osoba koja se bespravno bavi trgovačkim posredovanjem . ambrosia) mit. boravište ambasadora ambasador (fr. natprirodan. nektar. ravan hod (konja) amblem (fr. ići za čim. sve ono što služi za pakiranje robe ambasada (fr. abyssos) bezdan. simbol. ambitio) častoljublje. poslanik najvišeg ranga.

popravljanje. v. ustanova za hječničke preglede i pružanje prve i hitne pomoći ambulantni (lat. nestalan. zemljišta. dotjerivanje. proljevima ili začepljenjem. curim) med. med. ludilo amenija (grč. américaine) otvorena kola na četiri kotača. crijevna zaraza praćena bolovima u trbuhu. amenija amentes mit. men mjesec) med. gro-plan. riječ kojom su stari Egipćani nazivali podzemni svijet amentia activa čit. metabole promjena. djelomično ludilo amentia senilis čit. amenoreja amenomanija (grč. izvedba nekog djela po tobožnjem ukusu američke površne publike: sla-dunjavost. amoibe promjena) koji potječe od amebe. preobražaj) koji se ne mijenja. koji je bez reda i načela ametodist (grč. izostanak menstruacije. mikroskopom vidljiva životinjica koja stalno mijenja svoj oblik amebijaza (grč. promjena) biol. améliorer) poboljšati. o američkoj kulturi uopće amerikanizacija nastojanje da se nešto učini na način Amerike (misli se na brzinu. amencija senilis (lat. poboljšavanje. a-methystos koji djeluje protiv pijanstva) dragi kamen ljubičaste boje (po vjerovanju starih Grka štiti od pijanstva) ametodićan (grč. amencija aktiva (lat. vrsta platna amerikan grubo. amoibe promjena) zool. metabole preobražaj. a-methodikos) koji nije rađen po jednom utvrđenom redu. a-. nebijeljeno platno. opaliti) mn. duševni poremećaj kod žena kao posljedica izostanka menstru-acije amenoreja (grč. ići) putujući. ambulatoria) med. zatvorom (op-stipacijom) ameblirati (fr. popraviti (zemljište) amen (hebr.ambulanta (lat. ambulans. amencija okulta (lat. naglo ludilo amentia occulta čit. neznanstven. ammeubler) kuću opskrbiti pokućstvom.) med. usp. melos ud) prirođena nakaziKïst kod domaćih životinja (nedostatak jednog ili više udova)) ameïîoracrja (lat. nerazmjeran. amencija sim-pleks (lat. ambulantni bolesnik bolesnik koji ne mora ležati u postelji. amen) odobravati. amentia) med. a-. a-metria) neravnomjeran.) med. amburere ogor-' jeti. mania) med. osobitosti engleskog jezika kojim se govori u Americi ametabolan (grč. kretanje stanica u ljudskom tijelu pomoću pseudopoda. poame-ričenje amerikanizirati (fr. koji nije podložan metamorfozi. bez. melior bolji. poboljšavati. a-. usp. ambulantna pošta putujuća. men mjesec. opekline ameba (grč. jednostavna. a-. nego dolazi liječniku na liječenje. kuću namjestiti potrebnim stvarima amebni (grč. insekti koji nisu podložni metamorfozi ametaboličan (grč. planu. nepromjenjiv ametist (grč. jeftini trikovi amerikanistika znanost o američkim jezicima i književnostima.) med. riječ kojom obično završavaju molitve. skriveno ludilo amentia partialis čit. pretvaranje u Amerikance. fr. opća duševna slabost amenovati 65 amfibrah amenovati (hebr. uzrokovan amebama ameboidno kretanje zool. vrsta kukuruza duguljasta zrna. tehničku savršenost i si. npr. poameričavati amerikanizmi mn. napadno odobravati amerikan (fr. a ne. nego dolaze na liječenje po potrebi ambusta (lat. a-. pokretna ili poljska bolnica. nepromjenjiv. ameibo mijenjam) amebna dizenterija Čiji je uzročnik Entamoeba histolytica. amencija par-cijalis (lat. a-methodikos) onaj koji radi bez reda i neznanstveno ametričan (grč.). nejednak. américaniser) poa-meričiti.) med. ambulantia) med. amelioratio) poboljšanje. pokretni. glazbena i si.) med. staračka slaboumnost amentia simplex čit. otuda: reći amen privesti kraju. ametobolni insekti zool. ustanova gdje se pregledavaju i liječe bolesnici koji ne moraju ležati u postelji. ambusta. u filmskom jeziku: izraz za sliku u kojoj je glumac snimljen do tri četvrtine tijela (do koljena). total amerikanijada filmska. nazvano po tome što je najprije primijećeno kod ameba amelija (grč. nepravilan . men. ambulare hodati. završiti amencija (lat. imanja ameliorirati (lat. potajno. amen) "tako neka bude". rheo tečem. željeznička pošta ambulatorij (lat.

oko) med. velika nekoliko centimetara. amfi. muž Niobin. amfimakros) poet. stanovnici tropskog pojasa koji svoju sjenu u jedno godišnje doba bacaju prema sjeveru. amfiblestroeides mrežast) anat. zbrka riječi i pojmova. zelene i crvenkaste boje i tvrd kao čelik amfiboličan (grč. nepravilnost ametropija (grč. dug — kratak — dug (— U —). amfibije amfibije (grč. amfibios koji živi na suhom i u vodi) mn. pren. genesis rađanje) zool. upala mrežnice oka amfiblestroida (grč. logia) znanost o amfibijama amfiblestroditis (grč. u složenicama: s obje strane. amfi. amfi. amfi. amphikoilos) s obje strane udubljen. graditelj tebanskih zidova amfipatori (grč. amfi-gvgnomai) zool. od pravih kra-lježnjaka razlikuje se po tome Što n-ema koštanog ni hrskavičnog kostura. amphideum) med. dvosmislica amfibrah (grč. amfi) prijeđi. amfi. amfibolia) dvosmislenost. usp. a-metria) neravnomjernost. metrička trosložna stopa. amfibolos) dvosmislen amfiboltja (grč. amfilogia) spor. besmisleno brbljanje. proturječnost amfimacer (grč. diploos dvostruk. prorok. ri-bolika morska životinja. nejednakost. mana oka u prelamanju svjetlosti amfetamini lijekovi koji djeluju na živčani sustav i podražuju rad mišića te tako suzbijaju pospanost i osjećaj umora amfi (grč. amfibios. glavna mu je svrha bila ublaživanje međusobnih neprijateljstava amfilogičan (grč. meter mati) mn. amfi. amfi. amfibios) vodozemski. okamenjeni vodozemci ili njihovi pojedini dijelovi amfibiolog (grč. sinovi dviju majki. amfigeneza amfigurija (grč. lithos kamen) mn. amfi. a u drugo prema jugu . oko. prid. spolno razmnožavanje. ops vid. bot. prevrtljiv amfibioliti (grč. nije poginuo nego je bježeći sa svojim konjima i kolima zašao u ponor koji je pred njima na obali rijeke. vrsta minerala iz reda složenih silikata. okolo. u koju je dao potjerati konje i kola. ops oko) med. bios život) zrak. dvostruko gledanje na oba oka amfigeneza (grč. otvor maternice amfidiplopija (grč. zem. amfiblestron mreža) med. oxys oštar) zool. zool. zrakoplov opskrbljen i kotačima i čamcima. nerado sudjelovao u pothvatu "Sedmorice protiv Tebe". mrežnica oka amfibol (grč. karpos plod) bot. jedan od Argonauta. koji rađa plodom iznad i ispod zemlje Amfiktionije mn. amfi. meignymi miješam) biol. budući daje bio miljenik bogova. gromom otvorio Zeus amfikarpičan (grč. spajanje rasplodnih stanica amfioks (grč. astma amfisciji (grč. guros) onaj koji govori bez veze. jer je kao prorok znao da će svi vode pothvata poginuti. onaj koji se bavi proučavanjem amfibija amfibiologija (grč. v. na oba načina amfibija (grč. zajednički naziv za kratkovidnost i dalekovidnost oka. pneuma dah. bot. amfi. amfibolos dvosmislen. amfigonija amfigonija (grč. te je tako sposoban uzlije-tati i spuštati se i na suho i na vodu. sa svih strana. amfiguričan amfigurist (grč. amfi. kretik amfimetori (grč. konkavan amfldeum (lat. dvojak. teško disanje. unaokolo. sin Zeusa i Antiope. vodozemci amfibijski (grč. sumnjiv amfUogija (grč. srca ni pravog mozga Amfion mit. amfi. a jednog oca amfimiksija (grč. disanje) med. vrač i kralj u Argu.ametrija (grč. amfilogos) dvojben. metrička stopa od dvaju kratkih i jednog dugog sloga: kratak—dug—kratak (U — U) amfîcelan 66 amfitropičan amficelan (grč. djeca dvaju očeva. amfibios. pater otac) mn. svađa. logos) zool. veoma važna za znanost jer je njezin jednostavni sastav pomogao objašnjenju složenog tijela kralježnjaka. nerazmjer. sumnjiv) min. guros krug) uzaludno trošenje riječi. spolno sjedinjavanje u obliku stapanja dviju različitih stanica. vjerskopolitički savez starogrčkih država sa zajedničkim vjerskim svečanostima. a-metron. smetenjak Amfijaraj mit. a jedne majke amfipneuma (grč. amfibios. amfibrachvs) poet. skia sjena) mn.

amicicije kauza (lat. uzvišeno mjesto prema pozornici. zanimljiv. tj. amusant) zabavan.) prav.) na prijateljski način.). amidže) stric amigdalitis (grč. vrsta lakog poljskog topa amizirati (fr. diploos. majka Tritonova amfitropičan (grč. amida) kem. amikus certus in re incerta cernitur (lat. amytto param. amfoterna tijela tijela koja su istodobno i baze i kiseline. nesposobnost pokretanja mišića lica kod moždanih bolesti aminterije (grč. tropos okret) koji se okreće na obje strane amfora 67 amnestija amfora (grč. gubljenje amitotičan (grč. amfi-theatron) polukružna pozornica. v. amforeus) kod starih Grka i Rimljana: ispupčen glineni krčag s uskim grlićem i dva drška u kojem su držali vino amfoteran (grč. škrob. amygdale badem) med. amylon) kem. zgrada u kojoj su se priređivale gla-dijatorske predstave.) iz prijateljstva. dvostruko gledanje. ami-košon (fr. amikabili modo (lat. voj. zaštitna sredstva. igračke.amfiteatar (grč. kao posljedica teških promjena u hrpteničnoj moždini amirauté (šp. amylon škrob) kem. ili njegova poli-valencija. amikus (lat. med. izravna dioba jezgre u životinjskoj ili biljnoj stanici amizantan (fr. kod kojega postoji amito-za amitoza (grč. ali mi je draža istina (rečenica koja se u jednom kasnijem spisu pripisuje Sokratu. zanimati. sed magis amica veritas čit. med. koje su. gledate-lji amfiteatralan (grč. dakle.) "prijatelj svinja". amfoteros. amyno branim. amfitomos) dvorez. sa dva reza (nož) Amfitrion sin Alkejev. amicus prijatelj. žena Posejdona. razonoda.) pravi se prijatelj u nevolji poznaje amicus Plato. prijateljski sporazum. amiloidna degeneracija amimetičan (grč. nedostatak sluzi amil(um) (lat. amusette) zabavica. amylum. lat. uveseljavati. myxa sluz) med. štirka. amikus Plato. razdi-rem) biol. razdirem) biol. slušaonica polukružna oblika koja nalikuje na stube i na kojoj su sjedala za gledatelje. često se koristi za izricanje nepristranosti) amid (lat. a-. pren. amissio) gubitak. kralj u Tirintu i kasnije u Tebi. grč.) drag mi je Platon. amuser) zabavljati. amfi-theatron) koji je polukružna oblika i kojj se stupnjevito penje amfitomičan (grč. dvojak. sed magis ami-ka veritas (lat. amida) kem. a-mimetos) nepodraž-ljiv amimija (grč. a-. amfi. muž AJkemenin. ops) med. upala krajnika amikalan (lat. a-. Amfitrvoni-ades) — Heraklo Amfitrita u grčkoj mitologiji. amfoteros) kem. organski spoj C6H10O5. veoma teška i neizlječiva dječja bolest. nominalni otac Heraklov (pravi otac je Zeus. amynteria) mn. unutarnji glavni sastojak zrnca škrobnog brašna amidža (tur. prijateljska nagodba amice! (lat. amicus prijatelj) prijatelju!. mimesis oponašanje) med. katkada i superlativno: ami-cissime najveći prijatelju! amicitiae causa Čit. istodobno i neptunske i plutonske amfoterodiplopija (grč. boga mora. prijatelj s kojim se u razgovoru mogu bez ikakva sustezanja upotrebljavati i prostački izrazi amicabili modo Čit. lijekovi koji služe za zaštitu amiotrofija (grč. amikabilis kompozicio (lat.) vokativ od riječi amicus čit. ami-calis) prijateljski amiksija (grč. božica mora. amytto param. stijene koje su nastale i utjecajem vode i utjecajem vatre. trofe prehrana) med. razonodan amizeta (fr. amonijak čiji je vodik zamijenila kiselina amidin (lat. mys mišić. ali svakim okom drukčije ami-cochon čit. amfoterne tvorevine geol. škrobno brašno amiloza (grč. amirante) vrhovni zapovjednik kopnenih i pomorskih vojnih snaga u Španjolskoj amisija (lat. ugodan. iz dobrohotnosti amicus certus in re incerta cernitur čit. razonoditi . na lijep način amicabilis compositio čit. i lužnat i kiseo. Amfitrionijad (grč.

oprostiti kaznu. nakaznost. pr.) neobična i strašna vrsta ludila kod malajskih urođenika koje se očituje u nagonu za ubijanjem (klanjem) svakoga na koga se naiđe Amon (hebr. kratkotrajan. pren. supr. nemoralnost (ovako je njemački filozof Nietzsche nazvao svoje etičko shvaćanje koje odbacuje dotadašnji moral) amoreti (tal. haima krv) med. n. nakaznost amorfizam (grč. -ites. 2. veoma nježna i prozirna ovojnica u kojoj se nalazi embrij kod sisavaca. v. 2. a-. glagola facio. amorozo (tal. a-morfos) bezobličan. amortisatio) 1. supr. bezobličnost. amoriti amorevole (tal. bog ljubavi. poput ovnovih rogova svijene okamine jedne izumrle vrste glavo-nožaca. morfe oblik) bezob-ličnost. pomilovanje. ljubavnik. a-morfos) bezobličnost. min. amoreti amoroso Čit. ljubav amor vincit omnia Čit. amnos) med. mokraćevina i dr. otrovan i nagriza kožu (naziv po libijskoj pokrajini Amoniji (ime prema egipat. otuđenje nepokretnog imanja iz svjetovnih ruku i predavanje Crkvi ("mrtvoj ruci"). djelomičan ili potpun oprost kazne amnestika 68 amortizacija amnestika (grč. lat. ljubav sve pobjeđuje. 3. amnicola) stanovnik pokraj rijeke amnion (grč. ammoniakon. amabile. Amon Amor (lat. slike malih bogova ljubavi u staroj rimskoj umjetnosti i umjetnosti renesanse i novog doba. mnesis sjećanje) med. amoniakon amonijak.) posl. usp. amortizman . kristaliziranost Amorićani (Semiti) narod koji je u 3. upotrebljava se u rudarstvu i u ratnoj tehnici Amonićani jedno od drevnih arapskih plemena.) u amonijski dušik amonijak (grč. bezobličan. amnesteo zaboraviti) pomilovati. glavno božanstvo starih Egipćana. im. nakazan. ammoniakon. vladao u Babilonu. zaboraviti krivnju amnezija (grč. posteljica. kristalan amorfija (grč. nekristali-ziran. glaz. sala-mmoniacus) kem. nekri-staliziranost. prikazivano je s ovnovim rogovima. veliki neprijatelji Izraelaca koji su ih pokorili amoniemija (grč. djelomičan ili potpun gubitak sposobnosti pamćenja amnikolist (lat. a-. ammoniakon) eksplozivna tvar — smjesa amonijačne salitre. Siriji i Palestini dok ga nisu pobijedili Hetiti. amnestike) sposobnost ili vještina zaboravljanja neugodnih doživljaja i uspomena amnestirati (grč. st. po zakonom utvrđenom planu izvodeno vraćanje duga. amoretti) mn. trovanje krvi amonijakom amonifikacija (grč. mos. radosti i šale kod starih Rimljana (odgovara grčkom Erosu). amor ljubav) v. grč. amnio-nova voda amnitis (grč. aluminijeva praška i nitrotoluola. zaljubljeni amortizacija (lat. cornu Ammonis Amonov rog) geol. e. v.amnestija (grč. upala amni-ona amok (malaj. ljupki likovi krilate dječice zabavljene različitim poslovima. lat. ljubav je jača od svega amoralizam (lat. amor vincit om-nija (lat. amabile amorfan (grč. Ammon) mit. osobito amortizirati 69 amportirati državnih zajmova. bezbojan plin ljutog i neugodnog mirisa koji izaziva suze. facere činiti. sudski postupak kojim se izgubljeni vrijednosni papiri i dokumenti proglašavaju nevaljanim (mortifikacija). amnestia zaboravljanje) prav. raditi) proces pretvaranja dušika iz različitih dušikovih spojeva (bjelančevina. min. amnos janje) med. bogu Amonu) amoniti (hebr. simbol stvaralačke snage i rađanja amonal (grč.) 1.) mit. amino-kiselina. moriš običaj) fil. pobijedili su ih Izraelci kad su pod JoŠuom osvojili Obećanu zemlju (Kanaan) amoriti (lat. gmazova i ptica. postupno. nast. dugotrajan ili stalan. -fi-kacija od lat. Amon. Amon. tzv. spoj dušika i vodika. i 2. a-.) glaz. grč.

luk na horizontu između izlaska i zalaska sunca. veleslav-ni. 2. nepjesnički. Dioniz gaje nakon smrti pretvorio u lozu ampelografija (grč. amplificativus) proširivan. tele daleko. peti padež superlativa ampli ssimus) amplitel lat. ret. sin jednoga od satira i neke nimfe. razviti. a svijet ne postoji. otimanje. vraćati neki dug postupno. zbog Čega ga praznovjerni ljudi nose stalno sa sobom. izložiti. emporter) voj. kulon za sekundu ili struja koja prolaskom kroz vodenu otopinu nitrata srebra za sekundu izdvoji 0. shvaćanje po kojem postoji samo Bog. grč. pren. vinograd. 3.. otcije-piti. trbušasto proširenje na cjev-kastim organima. pren. Bog je apsolutni duh. najveća udaljenost od ravnotežnog položaja. povećavajući amplijacija (lat. opširno izlagati. povećavati amplifikacija (lat. grafia) znanost o vrstama vinove loze i grožđa ampelurgija (grč. amortirati Ampel mitološki ljubimac Dioniza Bak-ha. amortisare) 1. odrezati. šteta na brodu amplasman (fr... a svijet je samo treperenje. emire) carstvo. fone glas) uređaj koji pojačava glas i omogućuje istodobni telefonski razgovor s više osoba amplituda (lat. staklo električne žarulje amputacija (lat. tj. obuhvaćen amplificirati (lat. Ampèreu (1775—1836). odrezivanje ranjenih.) veleugledni. razgranavanje. proširiti) veoma visok stupanj nekog svojstva ili neke osobine. metron) fiz. ulje. osvajanje amportirati (fr. i Na-poleona III. gradilište) voj. topnički položaj amplektivan (lat. izrada nekog akta u duplikatu radi bolje sigurnosti amplijativ (ampiiativus. mjesto za postavljanje topničkih oruđa. oponašao je staru rimsku umjetnost iz doba careva ampirans (fr. na jednoj skali. proširenje. prostranost.-grč. mundus svijet) fil. izgubljen vrijednosni papir ili dokument sudskim putem proglasiti nevaljanim. amputatio rezanje) med. tehnički instrument za mjerenje jačine električne struje.001118 grama srebra ampermetar (fr. nasilno odvojiti amulet (lat. meteor. matematičaru i filozofu A. koji je bez smisla i osjećaja za ono što je umjetničko i lijepo. ampir-stil stil francuske umjetnosti za vrijeme Napoleona I. fiz. prav. povećavanje. amplificare širiti. zauzeti. amplificatio) proširivanje. trbušasta bočica za mast. odgađanje sudskog procesa o čijem se predmetu još ne može donijeti presuda. Ampère. neškolovan amuzija (grč. proširivati. grč. razgranati. emplacement zemljište.amortizirati (lat. širina) zem. pokazuje broj ampera koji protječu kroz kotur žice ampir (fr. razgranavati. ampliare proširiti) širenje. amusia) nenaklonost muza. povećati. amusia) koji ne uživa ljubav muza. najvišeg stupnja amplissime (lat. nazvana po slavnom fr. crkvena posuda u kojoj se drži vino i voda za pričest (u kat. galvanome-tar čija kazaljka neposredno. koji povećava. anat. emporter) voj. oskudica u smislu i osjećaju za ono što je umjetničko i lijepo. šira obrada. empirance) trg. bjelilo. iscrpno govorničko izlaganje amplifikativan (lat. oštećenih i uopće neizlječivih dijelova tijela. ampula 70 anadiploza ampula (lat. način izražavanja nadugačko i naširoko amportiranje (fr. (lat. presvijetli (nekada titula visokih državnih činovnika. amplectivus) koji obuhvaća. neško-lovanost . za razliku od superlativa. najveća razlika u zračnom tlaku. igra toga duha amuzičan (grč. amplificare) proširiti. predmet koji tobože ima Čarobnu moć da štiti od bolesti i svake druge nesreće. osvojiti . razrada.. jedinica za mjerenje jačine električne struje. razmrskanih. razvijati. razvijanje. amplitudo obujam. npr. lat. ampelurgia) vinogradarstvo amper fiz. popuštanje ili pogoršavanje kvalitete robe. proširivanje. ampliare povećati. otplaćivati. amuletum) hamajlija. na kraju polukružnih kanala uha itd. osobito Francuska za vrijeme Napoleona I. amputare odsijecati) med. ampelos trs. prodati ili ustupiti imanje Crkvi ("mrtvoj ruci"). potpuno i nasilno odvajanje jednog dijela od neke cjeline amputirati (lat. koji proširuje. potpuno odvajanje. crkvi). oteti. odvojiti. ampulla bočica) ispupče-na. a-. teh. zauzimanje. obično o vratu amundizam (grč.

anadema) glavni ukras na kraljevoj glavi. izbacivanje kašljanjem ili povraćanjem. iscrpno. ana. koji raste. afe dodirivanje) med. zool. anagliti anaglipti (grč. mila kuda si planina. onaj koji nije sposoban oploditi anafrodizija (grč.-i. anaglypta) mn. amvon simbolično predstavlja kamen koji je anđeo odmaknuo s Kristovog groba amylacea čit. na soleji. astr. ana-dosis) fiziol. polureljefni umjetnički radovi. ili kretanje od mora prema unutrašnjosti zemlje. latinskom in-. fylaxis čuvanje. v. en gros) trg. anabaptistički anabaptizam (grč. poremećaj u osjetilu dodira anafilaksija (grč. preosjetljivost organizma na ponovno ubrizgavanje bjelančevine anafoneza (grč.amvon (grč. vježbanje i jačanje pluća i govornih organa glasnim govorenjem i pjevanjem anafora (grč. anagnosti (grč.(grč. farm. udvostručavanje napadaja grozničnih bolesti anadoza 71 anakamptičan anadoza (grč.: an gro) an fas ili anfas (fr. an-. bios život) mn. oko anabaptist (grč. retorička figura koja se sastoji u tome Što sljedeća rečenica počinje riječima kojima je prethodna završena. opširno. ana (grč. dijadema Anadiomena (grč. trg.itd. afrodisia ljubavno uživanje) med. uglavnom (ispričati nešto) an. (usp. anadyomai izroniti) "iz morske pjene rođena" (pridjevak božice Afrodite) anadiploza (grč. an-afroditos) med. pojavljivanje znakova na nebu anafrodit (grč. ambon izbočenje na štitu) u pravoslavnoj crkvi. anagh/ptike) vještina izrade reljefnih ili polureljefhih ukrasa. an) u grčkim složenicama ispred samoglasnika daje riječi niječno značenje. klice koje se mogu razvijati i razmnožavati tek kad im se ukloni kisik anaerobionti (grč. pjesnici tragičari koji su svoja djela pisali samo za čitanje. ponavljanje riječi. školovani robovi ili slobodnjaci kod starih Grka i Rimljana koji su služili kao čitači ili predavači po boljim kućama. anabatična groznica med. ana. osobito: Ksenofonova povijest vojnog pohoda Kira Mlađeg protiv svoga brata). molitve. do potankosti. sredstva za smanjivanje i sprječavanje spolnog nagona anagke v. ana-gnostes) mn. an-. razvijanje i jačanje bolesti anabioza (grč. umj. anaerobi anafija (grč. u starije kršćansko vrijeme: oni koji su za vrijeme službe Čitali pojedine dijelove iz Svetog pisma anagnostici (grč.: Mila kano si nam slavna. med. a ne za prikazivanje . s kojega se čitaju Sveto pismo. ana-baptizo ponovno zaronjavam) vjerski pokret koji zahtijeva ponovno krštenje u zrelim godinama anabatičan (grč. en face) sprijeda. pravo u oči an gro (fr. po. probava anaerobi (grč. anaglifi anagliptika (grč. njemačkom un.■ . zaštićivanje) med. en. đo sitnica.. ana-baptizo) pristaša ponovnog krštenja u zrelim godinama. ananke anaglifi (grč. na. zool. anafonesis) med. med. uzvišeno mjesto ispred oltara. pr. an-. med. groznica koja napada svakog dana. neosjetljivost (ili: smanjena osjetljivost) kože. v.) mn. figura ponavljanja istih riječi na početku stihova ili rečenice. med. propovijedi i spomeni. npr. odgovara našem ne-. stalna groznica anabaza (grč. slika i si. uz. mila kuda si nam ravna. oči u oči. bios život) ponovno oživljavanje osušenih ili promrzlih životinja anadema (grč. aer zrak. an-. anabaino uzlazim) koji se penje. uzla-ženje (iz nižeg predjela u viši. ana-diploo udvostručiti) udvostručavanje. bolesni nedostatak ili smanjenost spolnog nagona anafrodizijaci (grč. ■. mila si nam ti jedina. bios život) mn. ret. na malo (supr. anafora) poet. amilacea (lat. razmjerna podjela sokova i hrane cijelom tijelu. aer zrak. koji napreduje. ana-gnostes) mn._>-■ . afrodisiakos koji pripada ljubavnom uživanju) mn. anaglyfa) v. ana-basis) penjanje. epifora). ana. bakterije koje mogu živjeti bez kisika. ana) prijeđi. détail) potanko. s lica. podrobno. na veliko. do. duž. lijekovi koji sadrže u sebi škrob an detaj (fr. kroz.

anaklastos prelomljen) opt. mast za zarašćivanje rana anakolut (grč. kratko anakriza (grč. anagogija). anakatartična sredstva anakatarza (grč. zvuk) anakamptika 72 analeptic! anakamptika (grč. podizanje) tjelesna okretnost koja se stječe vježbanjem anakuza (grč. med. anagraf (grč. ana-grafo napišem) sprava koja. anakrusis) u metrici: naglašavanje. akuo čujem) med. pustinjak. prethodna istraga anakronizam (grč. ana-kampto) opt.e. ono što je u suprotnosti s kronologijom. ka-toptrika. onda se ista tolika količina spušta s visine prema zemlji anakatartici (grč. datuma. pr. četvrtasti naprsnik kod kaluđera . koji odbija (svjetlost. iskašljavanje krvi. anakoluthos) nepravilan. skupina njemačkih pjesnika XVIII. koje se onda moraju po smislu dopuniti anakolutičan (grč. tj. pjevali ljupke. plesu i društvu anakreontičari mn. iskaŠ-ljavanje anakefaleoza (grč. ana-kampto skre-ćem) sklonište za sirotinju. uzdizanje duha apstraktnom razmišljanju i si. ljupko. anahoret-ski anakalipterija (grč. sjediniti u cjelinu) združivanje u cjelinu. nježno. zanemarivanje onoga što odgovara duhu i prilikama vremena. ana-kathairo očistim) med. ana-grafo) mn. alegorično značenje. anakufisma dizanje. an-ago vodim gore) tajni smisao. lako. vremenska po-remećenost. ana-kathairo očistim) mn. npr. čišćenje prsiju od sluzi. piše obratno anagrafi (grč. dolje. osobito poslije dužih umetnutih rečenica ili poradi izostavljanja riječi. nedostatak u pravilnosti rečenične konstrukcije koji nastaje poradi iznenadne promjene ili prekida. naslanjanje leđima. ples i društvo.). po uzoru na Anakreonta. analabos) pravoslav. anaktesis) med. st. motivi su mu ljubav. mir od Rim. proučavanje odbijanja svjetlosti. rob je anagram od bor. katkada i frivolne pjesmice anakreontski (grč. događaja. zaključivanje na nešto općenito ili duhovno. rekapitulacija anaklastika (grč. poluležeći položaj bolesnika anakolema (grč. ana-gnosma) štivo anagoga (grč. uspostavljanje ravnoteže medu slojevima zraka: kad pri puhanju jakog vjetra velika količina zraka krene odozdo naviše. anakoluthia nedostatak veze) gram. liječnički propisi. da netko naslika u kakvoj antičkoj kući televizor anakruza (grč. oduševljenje. anakrisis) ispitivanje. ana. nesuvremenost. kata odozdo. riječ napravljena premještanjem slova druge riječi različitog značenja anahoret (grč. gluhoća zbog oboljelosti slušnog živca analav (grč. proučavanje odbijanja zvuka anakatabat (ana. koji su. proučavanje prelamanja svjetlosnih zraka. okrjep-ljenje. anachronismos) pogreška u računanju vremena. ana-kampto) odbojni. sredstva za čišćenje grudi od sluzi. vino. ana-klino nasloniti se) med.anagnozma (grč. prid. ana-klasis prelamanje) opt. baino idem. anakreontika poezija koja u malim pjesmicama slavi laki. ana-kollao nalijepiti) med. an-ago) uzdizanje. dioptrika anaklaza (grč. ana-kefalaio ponoviti u glavnim točkama. ana-kalypto otkrivam) svečano skidanje vela s nevjeste anakampterija (grč. kratko ponavljanje nečega. usamljenik. izbacivanje krvi anagogija (grč. ozdravljenje anakufizma (grč. anagramma) najprije: obratno čitanje jedne ili više riječi. zagonetka koja se sastoji u tome da se slova jedne riječi napisu različitim redom. prelamanje svjetlosnih zraka anakliza (grč. bez veze Anakreont starogrčki lirski pjesnik (6. n. dolazim) meteor. anachorètes) čovjek koji se povukao od svijeta. prolazni užitak u ljubavi. med. is-posnik. radi ponovnog otiska i umnožavanja. akust. udaranje glasom na slog anakteza (grč. vinu. recepti anagram (grč. med. alegorično tumačenje Biblije (usp. Anakreon) po ugledu na grčkog lirskog pjesnika Anakreonta. npr. obično pokraj crkava i samostana anakamptičan (grč. st.

analeptikos) osvježavajući. razlaganje cjeline na njezine dijelove. koji je u skladu s nekim pravilom.) pravna sličnost. ocjena. fizička analogija djelomična sličnost između zakona jednog područja pojava sa zakonima nekog drugog područja pojava. an-. jačanje analeptici (grč. analekta) mn. ispitati. odgovarajući.) analitički (grč. elementarna logika logika koja se bavi pojmovima. uspoređivati. što je u skladu s razumom analogan (grč. analytikos) raščlanjujući. koji se zasniva na analizi. pola-rizator analizirati (grč. analepsis. ta sličnost pridonosi da se ta dva područja uzajamno objašnjavaju (Maxvell) analogizam (grč. ozdravljenje. okrjepan. prestanak (ili: gubitak) osjećaja bola. tj. određivanje sastojaka nekog tijela. npr. dokazivati ili zaključivati na osnovi sličnosti anamartetičan (grč. ana-logizomai) usporediti. analambano podižem. annales) 1. ana-lambano) mn. ana-lyo) rastaviti. razložiti. podoban analogija (grč. rastavljati. ispitivati potanko analogan (grč.analdija (grč. analogon racionis (lat. analogon) sličan ili odgovarajući predmet (ili: događaj). razlaganje. analgesia) med. analystor) fiz. rasčlanjavati. dokaz (ili: zaključak) na osnovi sličnosti analogizirati 74 anaprozelit analogizirati (grč. alfa. jačati) med. an-amartetos) bezgrješan. neznalica analgezija (grč. mat. ljetopisi analist (lat. razlagati nešto (u najmanje sastavne dijelove). Nikolova prizma).) nešto što odgovara razumu. s njime je identično vezan. prikaz. bijenale. srodan. an-amartesia) bez-grješnost. bezbol-nost. zaključak iz pojedinačnog ili posebnog o pojedinačnom ili posebnom kao sličnom. neosjetljivost. kvantitativna analiza kem. analogos) sličan. istovjetnost ili suglasnost u osobinama i odnosima. istovrsnost. hraniti. odgovarajući. sličan. zaključak po analogiji log. analogismos) fil. tijela itd. nepismenjaković. uspostavljam) med. kemičar i dr. trijenale analekti (grč. okrjepljujući analfabet (grč. suglasnost s pravnim načelima analogičan (grč. odabrana štiva analepsija (grč. analytike) teorija analize. usp. vještina i metoda raščlanjivanja misli i pojmova u njihove sastavne dijelove. annus godina) mn. ocjenjivanje. oporavak. koji ne zna ni Čitati ni pisati. nepogrješivost . godišnjaci. od anno godina) umjetnička priredba što se održava svake godine. suda u njegove dijelove. aldaino potpomagati. onaj dio polariskopa koji služi utvrđivanju činjenice da je svjetlost polarizirana (zrcalo. ljetopisac. nepogrješiv anamartezija (grč. sredstva za jačanje i okrjepljenje analeptičan 73 analogizam analeptičan (grč. stara analiza dokazivanje nekog stava raščlanjivanjem na jednostavnije stavove već dokazane ili kao istinite prihvaćene. analitička definicija određivanje pojma pomoću njegovog najbližeg roda i njegove svojstvene razlike. beta) onaj koji ne zna abecedu. psihološka analiza razlaganje predodžbe u njezine elemente. određivanje sastojaka nekog tijela po njihovoj težini. uzorkom. an-. raščlaniti. tipu ili uzorku analogia juriš (lat. med. koji je nastao putem analize. slično (ili: odgovarajuće) stanje. suprotno: sinteza analizator (lat. podoban. koji raščlanjuje. prestanak rastenja i razvijanja anale (tal. istovrstan. analgija anali (lat. analytikos) filozof. analitički sud sud koji se zasniva na tome što se subjektu pridaje predikat koji se u njemu već nalazi. moderna analiza rješavanje problema njihovim zaključivanjem na jednadžbe. sudovima i zaključcima analiza (grč. suprotno: sintetički analitika (grč. kvalitativna analiza kem. annales. tj. usp. koji se bavi raščlanjivanjem na sastavne dijelove (misli. pisac godišnjaka analitičar (grč. analysis) raščlanjivanje. analogon rationis Čit. analogon). pravilu. logična analiza razlaganje pojma u njegove oznake. annale. suglasan. koji odgovara nekom zakonu. sva su tijela rasprostrta. tipom. analogia) sličnost.

an-archos bez poglavara. teško. juž-noamerička biljka veoma ukusnog i mirisnog ploda anandričan (grč.xnjneozij'i (grč. pamćenju. anapaistos) metrička stopa od dvaju kratkih i jednog dugog sloga: UU—. ananke nužnost. anantapodoton nedovršena rečenica) ret. osobito krvi. neizbježivost anankofagija (grč. ana. zamjenjivanje izgubljenih ili oštećenih dijelova tijela i udova anapneuzija (grč. potpun nered anarhist (grč. anantičan (grč. ana-ptyo ispljujem) med. izopačena oblika. izbacivanje sluzi anaptoza (grč. proselytos) onaj koji je ponovno obraćen na vjeru. ana-pleroo ispunim) koji pomaže naknadno rastenje. proširenost krvnih žila anaplastična sredstva med. udes. lijekovi za jačanje pamćenja anamnestika (grč. anamnesis sjećanje) fil. med. med. bez vođe) pristaša mišljenja daje potrebno srušiti postojeći državni i društveni poredak. prirodni nagon. koji ne cvjeta anapest (grč. anapetes raširen. anamnesis sjećanje) fil. jačanje pamćenja anamneza (grč. sredstva koja pomažu nadoknađivanje izgubljenih dijelova i stvaranje. penjanje sokova. rastenje mesa anaplerotičan (grč. ana-mimnesko sjećam se) koji se tiče sjećanja. bez cvijeta. Bakunjin . gotovo nemoguće ostvariv cilj anareja (grč. iskašljavanje. kukavičluk .: Ne učiniš li. potreba. anarchia) bezvlašće. Proud-hon. an-andros) koji je bez muškorti. anarhistički anarhizam (grč. an-anthes) bot. duboko disanje. prešutki-vanje završne rečenice. plašljivost. čovjek koji pokušava svim mogućim sredstvima. srušiti postojeći poredak i zavesti stanje potpunog bez-vlašća. morfe oblik) izokrenut. ispravljanje i uklanjanje raznih tjelesnih nedostataka kirurškim putem.anamnestičan (grč. odušak. obrnut daktil. npr. ananassa sativa) bot. preinaka) preobražaj. bez ikakvih obzira. anagke) usud. osnivači: Stirner. zbog čega se zove i antidaktil anapetija (grč. koji je ponovno pridobiven 7a nešto anaptiza 75 anastaza anaptiza (grč. ana-pneo) mn. vještina ispravljanja slomljenih ili uganutih kostiju. ana-plasso preobrazim) med. po dijeti anantapodoton (grč. ali tako da izgleda onako kakva treba biti kad se gleda s određene točke {optička anamorfoza) ili odbijanjem od pogodnog zrcala [katoptička anamorfoza) i kroz brušena stakla idioptrič-ka anamorfoza). otvoren) med. odmor anapnoici (grč. nakazan. sredstva koja pomažu disanje. fiz. vidjet ćeš što će biti. koji pripada sjećanju. arche vlast) pokret koji teži ostvariti potpunu slobodu pojedinca i uništiti svaku političku vlast. anamnes-tična sredstva med. skrušenost Anapurna teško pristupačan vrh u himalajskom gorju. vještina sjećanja i pamćenja. Platonovo naučavanje po kojem je duša preegzistirala. plašljiv. nužda. anapneusis) med. anarroia) med. po optičkim zakonima unakaženo nacrtana slika nekog predmeta. anaplerosis) dopunjavanje. i emuževnost. sila. pren. bot. stanje društva u kojem potpuno prestaje vladavina zakona i svakog autoriteta. pr. prije postojala u čistom stanju i tu stekla svoje ideje. anamorfotičan anamorfoza (grč. plastična kirurgija anaplerotici (grč. pseudonim od unatrag Čitanog imena (prezimena): Kramer — Remarque (njem. an-apto objesim) utuče-nost. ispljuvavanje. bot. književnik) ananke (grč. pren. kob. ana-pleroo ispunim) mn. sudbina. fa-gein jesti) med. ana-neosis) pomlađivanje ananim grč. uii-andria) nemuškost. visok 8075 metara. an-. uzimanje hrane po propisu. koji dopunjuje. sredstva koja se upotrebljavaju i primjenjuju u anaplastici anaplastika (grč. nenormalno preobražavanje poradi izopačenja ili promjene u navici biljke ananas (lat. zamjenjuje anapleroza (grč. prema gornjim dijelovima tijela anarhija (grč. koji nema prašničkih niti auandr'ja (grč. ana-morfosis preobražaj. podaci koje bolesnik daje liječniku o svojem zdrastvenom stanju prije sadašnje bolesti anamorfičan (grč. anap-noična sredstva anaprozelit (grč. ana. naopak. med.

kletva. anathema esto čit.anarhoidan (grč. usana. nastaje zbog uzetosti mišića za govor (jezika. anistemi. odnosno biljku anatomija (grč. ana.) teza 0 otuđenju čovjeka od društva (ideolog Max Stirner). med. svojstvo potresa kod kojih se događaju velika vertikalna pomicanja tla anaspazmija (grč. npr. anastatikos) koji odvodi ono stoje nezdravo. med. anatole istok) istočni. bakroreza. tokizo dajem pod kamatu. anatomikos koji reže) medicinar ih botaničar koji radi znanstvenog istraživanja reže i proučava leš. umjesto "neki drugi čovjek". baciti prokletstvo na koga ili što. koji pomlađuje. an-. isključenje iz crkvene zajednice. anarchia bezvlašće. oporavak (rekonvalescencija). stoma) med. uskrsnuće. kao i protiv sudjelovanja radnika u političkoj i parlamentarnoj borbi anarmonija (grč. seismos potres) geol. pren. sredstva za otvaranje za-čepljenih ušća krvnih žila i dr. zelenašim) prav. ujediniti. arthron ud) med. stezanje želuca. anastomoza (grč. sredstva za zaustavljanje krvi anastaltičan (grč. dimljenje. isključiti iz crkvene zajednice anatimijaza (grč. tisk. podrigivanje anatocizam (grč. prijenosni. spremanje novog izdanja neke knjige time što se kemijskim putem (litografijom) izravno tiska iz staroga izdanja nastigmat 76 anceps anastigmat {grč. čovjek koji je toliko debeo da mu se više ne raspoznaju zglobovi anasarka (grč. ždrijela. stigma) opt.-lat. lica kao posljedica moždane kapi. djevica-ratnik. lihva-renje. ana. pr. protuprirodno otvaranje krajnjih dijelova krvnih žila anastrofa (grč. ana-thimiasis) ispa-ravanje. "drugi neki čovjek". disharmonija anartrija (grč. anastasis ustajanje) ponovno ustajanje. prenošenje. crkveno progonstvo ili prokletstvo nekog čovjeka ili stvari. sarks meso) nakupljanje tjelesne tekućine u potkožnom vezivu (koža postaje gnjecava. naučavanje koje svodi društvo na slobodnog pojedinca kome ne smije biti nametnut nikakav red niti zakon anarhosindikalizam oportunistička struja u radničkom pokretu čiji pripadnici smatraju da radnici mogu popraviti svoj položaj samo štrajkovima i organizacijom uzajamne pomoći 1 da se pitanjima radničkog pokreta imaju baviti samo sindikati. armonia) glaz. ana. ana na. med. ana. vještina rezanja leša ih biljke radi znanstvenog ispitivanja. uzimanje kamata na kamate. mijenjanje mjesta riječima. oni istupaju protiv toga da radnici stvore svoju proletersku stranku. grč želuca anastaltici (grč. preokretanje maternice i mokraćnog mjehura Anat feničko-kanaanska božica ljubavi. arthron ud) 2. a nakon pritiska prstom ostaje u njoj udubina) anaseizam (grč. med. med. ana. zelenašenje. stigma točka) opt. kad bolesnik govori potpuno nerazumljivo. ana-stello) koji zaustavlja krv. koji je bez poremećaja u oštrini vida anastomizirati {grč. anatocistički anatolijski (grč. ana. patološka anatomija ona koja proučava sve promjene koje se zbivaju na tjelesnim organima . ušća. spojiti anastomotici (grč. gore. anathematizo) prokleti. nedostatak udova anartros (grč. oštrovidan. ana. pomoću litografije prije tiskanog teksta pripremljen za novo izdanje knjige anastaza (grč. ana-stello suzbijam) mn. progresivne i bulbarne paralize) anartrija (grč. med. ozdravljanje. anatema esto (lat. spojnica dviju krvnih žila ili dvaju živaca. ustajanje iz bolesničke postelje. fotografski objektiv od posebno kombinirane leće koji daje slike koje sve do rubova pokazuju veliku oštrinu anastigmatičan (grč. ana-spao) med.) neka je proklet! anatematizirati (grč. koji daje punu oštrinu slike. koji suši ranu anastatičan (grč. sestra boga Baala anatema (grč. koji obnavlja. an. istočnjački anatom (grč. eidos izgled) sličan bezvlašću (anarhiji) anarhoindividualizam (grč. umnožavanje. grla. proklinjanje. med. v. anatomia rezanje) znanost koja se bavi proučavanjem sastava i grade tijela živih organizama. stoma usta) mn. 1. stoma usta) sastaviti otvore. povećana disartrija. anathema) prokletstvo. ana. arthron ud) bezud-nik. anastrofe) ret. npr. preokretanje riječi.

aner. proučavati u potankosti. embrunir) slik. dvosmislen. do sitnica anatrepsis (grč. fil. logia znanost) med. endosser) trg. dvostran. koji se plaši ljudi (muškaraca) androfobija (grč. aner. aner. param) parati. med. potamniti anceps (lat. endossement) trg. više biće . aner. aluminijev silikat (nazvan po Andaluziji. hrabrost. kamen koji ima oblik ljudske glave ili nekoga dijela ljudskog tijela androliti (grč. potpisati mjenicu na poleđini i time je prenijeti na drugoga andosman (fr. okamenjene ljudske kosti andrologija (grč. obgrliti. topografska. andros) mn. tj. ljubičasti okrugli rezanci u obliku graška andosirati (fr.) dvostruk. logia) znanstvena disciplina koja se bavi unošenjem lijekova u tijelo kroz kožu. Aristotelovi sljedbenici koji su negirali besmrtnost ljudskog duha. potpis mjenice na poleđini. oporavak (ili: jačanje) pomoću hrane anatreza (grč. aner. aner. ponovno andaluzit min. Euripid i Račine napisali su istoimene tragedije andromanija (grč. mania) med. andros) predmetak u složenicama sa značenjem: čovjek (muškarac) androfag (grč.pri raznim bolestima. dio fuge andante (tal. anatresis) med. fonos ubojstvo.) glaz. lithos kamen) mn. andros čovjek. okret) ret. eidos lik) umjetno napravljen. aner. sredstva za trljanje. kolebljiv. utrljavanjem anatriptici (lat. mati Astijanaksova. andro-gynos) dvospolac. fobos) onaj koji zazire od ljudi.) glaz. fobos) strah od ljudi (muškaraca) androfonomanija (grč. premazati tamnom bojom. prijenos mjenice andragacija (grč. žena najvećeg trojanskog junaka Hektora. čestitost andrecej (grč. andro-mania) Čežnja za muškarcima. liječenje trljanjem anatropa (grč. voj. hermafroditizam android (grč. kirurška ili primijenjena anatomija ona koja proučava pojedine dijelove tijela i njihov raspored. aner. slabić androginija (grč. kefale glava) min. ljekovita biljka štitarka (kravojac) anđeo (grč. ana-tribo trljam. nakon Hektorove pogibije bila robinja Ahi-lovog sina Pira i s njim imala tri sina. ana-trope preokret. andro-fagos) ljudožder. osobito prvog čovjeka. andante) glaz. angelos vjesnik) teol. vrlina. aner. otvaranje bušenjem. rezanje ljudskog leša radi znanstvenog ispitivanja anđelika (grč. jako povraćanje anbrasirati (fr. Andromache) mit. poljubiti. aner. embrasser) zagrliti. aner. ancora 77 anegdota oznaka za kvantitetu jednog sloga koji može biti dug ili kratak ancora čit. kao imenica: djelo u laganom tempu andantino (tal. Božji glasnik. umjereno andarini (tal. dovesti između dvije vatre anbrinirati (fr. znanost koja se bavi proučavanjem bolesti svojstvenih muškarcima (za razliku od ginekologije) Andromaha (grč. angelos anđeo) bot. pren. aner. ana-tribo trljam) med. razvitak jajne stanice bez sudjelovanja ženskog zametka androgin (grč. antropofag androfob (grč. pokretan ljudski lik androidan (grč. andare ići. andragathia) mužev-nost. ankora (tal. kao u hodu. gyne žena) dvospolnost. andamento hod) glaz. malo laganije. trepanacija anatripsis (grč. nimfomanija androtomija (grč. anatriptična sredstva anatriptika (grč. ana-tribo) med. napravljen u ljudskom obliku androkefaloid (grč. nesiguran. hermafrodit. usp. skup svih prašnika u cvijetu andristi (grč. anatriptica) mn. još jednom. geol. ana-temno režem. pobijanje nečijih navoda jednostavnim negiranjem. lagano. trljanje udova. usporedna anatomija ona koja uspoređuje gradu i sastav ljudskog tijela s tijelom životinje anatomizirati (grč. temno režem) anat. raščlanjivati. andro. eidos lik) sličan čovjeku. uškopljenik. glavni je predstavnik bio Pomponazzi (1462— 1524) andro (grč. uspaljenost žena prema muškarcima. oikion kuća. Češanje kože anatripsologija (grč. ana-trefo) med. rastavljati na sastavne dijelove. stanište) bot. ludilo koje tjera ljude na ubojstva andro geneza (grč. gone rađanje) stvaranje čovjeka. aner. gdje je pronađen) andamento (tal. metr. muž.) mn.

anemos) predmetak u slo-ženicama sa značenjem: vjetar anemobarometar (grč. sve stoje dodano ili vezano za nešto . anemograf anemopatija (grč. an-. naima krv) med. baino idem) plesač na užetu anemofilan (grč. anemos. metria) mjerenje. vještina mjerenja brzine i jačine vjetra anemometrograf (grč. odnosno mjeri jačinu vjetra anemobat (grč. prisvojiti anekumena (grč. neelektričan (za tijela koja izgledaju kao da nemaju elektriciteta. enkefalos mozak) med. anemos. anemos. (grč. nedostatak krvne vode ili krvnog seruma. grafo) v. pustinje. haima krv. nesposoban za život anemidrija (grč. oikumene /tj. enkefalos mozak) med. an-energeia) nerad-nost. an-. skopeo gledam. an-. anemometrograf anemografija (grč. uz-rujanost. epi na. an-. pathos bol) med. oplođuje) anemogaman (grč. haima krv) slabokrvan. vje-trometar a ne mome trija (grč. uzbuđenost. naima krv. tj. an-egeiro probudim) vještina da se obamrli povrate u život aneklogist (grč. pridodan. ukrasti. sporedan. nakaza rođena bez mozga anenkefalija (grč. odnosno vjetra. a-. kod kolere anemija (grč. vezan za. a-. nedostatak snage anenkefal (grč. ge zemlja/ nastanjena zemlja) predjeli na Zemlji na kojima se ljudi ne mogu stalno nastanjivati (npr. erethyzo) nedostatak razdražljivosti .(grč. blijed. filos prijatelj) bot.:k' aneksan (lat. annexio) prijatelj ili pobornik širenja države pripojenjem tuđih pokrajina anektirati (lat. ana. an. ugasnula sposobnost žuđe-nja za čim aneretizija med. barys težak. slab. sla-bokrvnost. an-eklogistos bez obračuna) onaj koji je oslobođen polaganja računa aneks (lat. a-. elektron jantar) fiz. kod kojih vjetar prenosi cvjetni prah (pelud) anemograf (grč. nova i kratka priča. annexio) pripojenje. još nije objavljen ili namjerno nije tiskan. dio medicine koji proučava beskrvne operacije anemičan (grč. liječenje zrakom. anemos. anemos. anemo-logia) proučavanje vjetrova anemometar (gTč. pridružiti. anemos. pripremni aneksija (lat. metron) sprava za mjerenje brzine kretanja. nijemost anepitimija 79 Angerona anepitimija (grč. anekdotos neizdan) 1.:-: '""-. sprava koja pokazuje pravac puhanja vjetra anenergija (grč.) anelektriČan (grč. pren. 2. er-gon djelo) med. tromost. grafo pišem) sprava koja bilježi na papir brzinu i smjer vjetra. priča o kakvom zanimljivom događaju. a-. lijenost. anemos. gamos brak) bot. anemos. a-. šaljivo: krasti. anemos. dodatak. anemos. urođeni nedostatak mozga anepigraf (grč. metoda liječenja koja se sastoji u udisanju pročišćenog zraka anemoskop (grč. pridruženi e aneksionist (lat. spis koji. 2. kovine) anematoza (grč. anemos. koji voli vjetar (za biljke koje vjetar oprašuje. npr. anemogamne biljke biljke koje se oplođuju pomoću vjetra. metron) sprava koja pokazuje.:! zSV'. erethyzo dražim) uzbuđenje. nesposobnost govorenja. annexus) zavisan. hydor voda) med. oskudno ili nedovoljno stvaranje krvi u tijelu anematurgija (grč. u novije vrijeme anegdotama se nazivaju dosad netiskani stari spisi ili pojedini odlomci iz njih.alpha privati-vum ne-. npr. a-. an-. vidim) vjetrokaz. grafia) opisivanje (ili: proučavanje) vjetrova anemologija (grč. iz bilo kojeg razloga. a-. epithymia požuda) psih. annexus) prilog. a-.anegdota (grč. 1. annectere) pripojiti. strujanja zraka. . bolest čiji je uzrok smanjen broj eritrocita ih smanjena količina hemoglobina u krvi anemo. (grč.'(. tj. močvare itd. šaljiva ili duhovita pričica anegertika 78 anepija anegertika (grč. nastavak. poet. haima krv) med. grafo pišem) spis koji nema naslova anepija (grč. epos riječ) med. metron.

. angeion posuda. nemaran. angeion posuda) med. erythros crven.) starorimska božica Šutnje (prikazivana je s prstom na stisnutim usnama. an-.) protiv volje vlasnika za potrebe države. anairesis) ret. anervia) med. angina pektoris (lat. angaria) težak posao. . od podizanja Sunangiektazija 80 angostura-kora ca. olakšavanje. pa-thos bol) med. kuluk. npr. opći naziv za sve bolesti krvožilnog sustava . tj. engager) obvezati. neuron živac) med. koji je nastao u Parizu 1948. neravan. koji je uzet u službu. slabost (ili: malaksalost) živaca aneza (grč. voj. angere suziti. nesposobnost osjetila da prima podražaje anestezirati (grč. Ave Maria Angerona (lat. npr. tupoglavost. angažirati se zauzeti se.4 nje. filum konac. neros tekuć) fiz. zauzimati < se. navesti. nje u zalog."l-nost. nesposobnost očiju da vide i raspoznaju crvenu boju aneroid (grč. upustiti se u _■■=■ nešto. pren. pren. oslanja se na naučavanje ■ Katoličke crkve o anđelu čuvaru koji svakog čovjeka prati kroz život i : upravlja njegovim djelima angelus (lat. nizati. bočna vatra anulirati (lat. enfi-ler) udjenuti. angitis angina (lat. pogađati.ipažljiv. opis krvnih žila. negiranje onoga stoje protivnik pokušao dokazati anergija (grč. voj. dava. uključen u borbu angažirati (fr. boj angelizam (grč. zaobilazan angarija (lat. bolesti anfilada (fr.■ ćanjem. neosjetljiv. nani-zati. pogoditi. gra-fo pišem) fiziol. kao re. pustiti se. koji je bez bola. uzetost. nagovoriti. upala krvnih žila. pr. logia znanost) fiziol. započinje riječima: Angelus Do-mini nuntiavit Mariae /lat. započeti razgovor. ravnodušnost.. sukob. anfractuosus) kri-vudav. med. založiti se. najam. anaistheteo ne osjećam) med. skloniti koga ili što. a ime joj se izvodi od "ab angerendo". neosjetljivost prema bolu. voj. prosinca. anesis) med. grlobolja. fil. zalaganje.. jer nakon najkraćeg dana u godini Sunce opet počinje svoj uspon angiektazija (grč. po. sredstva koja izazivaju neosjetljivost (pri kirurškim liječenjima) anestetičan (grč. proučavanje krvnih žila ili odnosa tekućina u ljudskom tijelu angiokarp (grč. angiografija angiom (grč. barometar s elastičnim metalnim perom (bez žive) anervija (lat. angeion posuda) med. engagement) obveziva.) med. obećati. bolest živaca krvnih žila angiopatija (grč. brodova i dr. obvezati na besplatan rad za državu angažiran (fr. v. bezbolan. upala krajnika ili ždrijela angina pectoris čit. obveza. uplesti se u borbu. ergon djelo) med. angeion posuda.i godba. opiti. enfilade) dugi red. jutarnje i večernje zvonjenje kod katolika. zauzet.. tromost žila. pektoralna angina angiografija (grč. neko plaćanje itd. akcija na egzistencijalizam i slične pokrete. izostanak alergije tamo gdje bi trebala biti (česta pojava kod teških tuberkuloznih bolesti) aneritropsija (grč. angelos glasnik) pokret ■. fr. stijesniti. obvezati obe. .. anervičan anestetici (grč. plod zatvoren u plodi-šte i biljka s takvim plodom angiologija (grč. popuštanje. a-. pobuditi. anaistheteo ne osjećam) mn. an-aisthesia) med. slabljenje. s boka anfraktuozan (lat. npr. angina) med. redovna duž. a-. an-aisthetos) koji čini neosjetljivim prema bolu. pje-ga ih izraslina na koži ih sluznici zbog nenormalnog množenja i širenja krvnih ili limfnih žila angioneuroza (grč. red soba u jednom nizu. slavili su je na dan 21. engager) obvezan. zalagati se (za koga ili što) angažman (fr. angeion posuda.anereza (grč. za ples. molitva uz večernja i jutarnja zvona (kod rimokatolika. uzeti • u službu. služba. ek-tasis rastenje) med. tući topovima po dužini. npr. an-. biser./ Anđeo Gospodnji navijestio Mariji. ops oko) med. angaria) uzeti u kuluk. za ples. npr. za ratne svrhe angarirati (lat. najmi-ti. angeion posuda. angeion posuda. obvezatnost.) anđeo. udijevati. staviti nekoga u opasnost. npr. angeion posuda. neuron živac) med. učiniti neosjetljivim aneurija (grč. vijugav. tupoglav. stupanje u službu. stezanje i jaki bolovi u predjelu srca. kulučenje angarijacija (lat. proširenje krvnih žila angiitis (grč.). angariatio) uporaba privatnih stvari (automobila. voj. kar-pos plod) bot. rastresen anestezija (grč.

angeion posuda. hydor voda) kern. onaj koji mrzi Engleze ili se boji Engleza i njihovog kulturno-politič-kog utjecaja anglofobija (lat. spoj kisika s nekim elementom. opovrgavati anil (ar. soli i oksidi anhidrid (grč. anil) bot. npr. sada se upotrebljava i za pripremanje vrste gorkog likera angster (tal. sužavanje (ili: stješnjavanje) krvnih žila angioteniear* ^gr^. kojem je oduzeta voda. opovrgavanje anihilirati (lat. v. anhydria) bezvodnost. annihilatio) poništavanje. angeion posuda. kritosjemenjače. zadiha-nost anhengsl (njem. hidros znoj) med. ukinuti. angulus ugao. ste-nos tijesan.) glaz. anilis) bapski . v. potpun izostanak izlučivanja znoja zbog nedostatka žlijezda znojnica anihilacija (lat. jedan registar na orguljama angustacija (lat. dahtanje. na narukvici i si. rezanje. angeion) med. angustatio sužavanje) med. ima tanka i duga vlakna svilenkasta sjaja angosciosamente Čit. hydor voda) kern. prišipetlja anhidričan (grč. opovrgnuti. raste u Indiji anilan (lat. grč. Anhängsel) privjesak (na satu. anglofob (lat. slobodan od vode. sarx meso) med. neprirodno sužavanje krvnih žila u ljudskom tijelu anhedonija (grč. Anglia. spasmos grč) med. rak krvnih žila angiospazam (grč. lat. an ne. fobos strah. teino zatežem) koji j :■ u vezi sa zatef mtošću krvnih žila angiotomija (grč. angulus) ugao. an-. kut angularan (lat. anydria) v. Angila. grč. angošjozamente (tal. sumporno-kiselo vapno kojem je oduzeta voda anhidroza (grč. angošjozo (tal. biljke čije su sjemenke zatvorene u plodište angiostenoza (grč. anhidrija anidroza (grč. nazvana po gradu Angosturi. bez vodika. anguistara. an-. kulture. an ne. operacija krvnih žila angitis (grč. ukidanje.) glaz. grč. prirepak. jezika itd. grč krvnih žila angiosperme (grč. izostanak užitka pri pojavama koje u normalnim . upotiebljava se kao lijek angster 81 animalizacija protiv povratnih groznica. uzak) med. annihilare) poništiti. hydor voda) kern. Anglia.prilikama izazivaju taj osjećaj anhelacija (lat. angiitis anglaise Čit. angeion. prema Angouleme. osobitost engleskog jezika anglicizirati (fr. filos prijatelj) prijatelj svega što je englesko: politike. anidrija anhidrit (grč. an-. upija vodik i postaje kiselinom anhidrija (grč. angus-trum) visoka boca ili vrč za pijenje s uskim grlićem angul (lat.) glaz. Anglia.angiosarkom (grč. biljka od koje se pravi anilin. nestašica vode.) živahan engleski ples u dvočetvrtinskom i tročetvr-tinskom taktu anglicizam (lat. teško udisanje zraka. fobos) strah od Engleza ili mržnja prema Englezima angloman (lat. ali koji izložen vodi apsorbira. pren. učiniti engleskim Anglikanska crkva engleska protestantska državna Crkva Angloamerikanac Amerikanac engleskog podrijetla anglofil (lat. angeion posuda. Anglia. anglez (fr. hidros znoj) nemogućnost pravilnog izlučivanja znoja anidrija (grč. grč. prirepina. tem-no režem) med.). angularis) uglat angulemka (fr. an-nil. određena osobina engleskog jezika prenesena u neki strani jezik. bolno angoitura-kora gorka kora jedne juž-noamerićke biljke. anglicismus) engleska riječ koja je ušla u neki drugi jezik i udomaćila se u njemu. suša. angeion posuda. bijeg) neprijatelj svega što je englesko. mania strast) pretjeran ljubitelj svega što je englesko anglomanija (lat. brižno. an-. mania strast) pretjerano oduševljenje Englezima i svime što je englesko angora odlična vuna koja se dobiva od angorske koze i oplemenjenog angor-skog zeca. angoscioso angoscioso čit. šp. angeion posuda. glavni grad zapadnofrancuske pokrajine Charente) vrsta vrlo kvalitetne jabuke angusta (lat. hedone radost) med. angliciser) poengleziti. grč. sperma sjeme) bot. anhelatio) kratko.

poštenjak Anima tota in toto et quolibet totius parte Čit. 2. poruge animus nocendi (lat.anilin (ar. animalia) mn. an-iris šarenica) med.) duša. ljutina. složno animus injurandi (lat. jaja itd. ljutnja. osobito tobožnje sjemene stanice (animacula spermatica) animalkulisti (lat. animalculum životinjica) mn. ži-1 votna svježina. s namjerom animoso čit. žestina. an-nil) kem. namjera nanošenja uvrede.) jednodušno. animatio) oživljavanje.) Duša je čitava u cjelini i u svakom dijelu cjeline (Gi-ordano Bruno) animacija (lat. anisum) bot. zool. tj. i XVIII. namjera nanošenja štete anion (grč. namjera. anima kandiđa (lat. animarum di-es (lat. animosus strastan) ozlojeđen. oduševljeno animator (lat. trenutak od kojega se zametak u utrobi smatra živim animal (lat. uno animo (lat. an-nil) med. animalna hrana meso. veoma rašireno vjerovanje primitivnih naroda o djelovanju duša i duhovnih sila u prirodi. duh. koji su bih pristaše animal-kulizma animalkulizam (lat. ohrabriti. anima duša) naučavanje i vjerovanje daje sve što postoji živo (kod primitivnih naroda) animato (tal. duša svijeta. srdžba. 1. neprijateljski animoznost (lat. razdražen. usp. živahno animozan (lat. animozo (tal. animalisatio) pretvaranje hrane u životinjsku tvar. vatrenost. fazer animi causa čit. početnih i završnih pokreta u crtanom filmu. anima kauza (lat. žestina.) zbog zadovoljstva. st. davanje duše. potaknuti. anima tota in toto et kvo-libet totius parte (lat. neprijateljsko raspoloženje prema komu ili čemu animus (lat. u tvari živog tijela. zadah-nuti životom) crtač ekstremnih. poživotinjenje. animalis) životinjski. animare oživiti. pamuk prilagoditi tako da se može bojiti kao vuna. živahno. način prehranjivan]a tijela animalizam (lat. onaj koji potiče mase za kulturne i kulturnoza-bavne djelatnosti (animator kulture). animus duh. ogorčenost. supr. oživiti. oduševiti.) prav. animalculum) zool. anienai penjati se) kod elek-trolize: sastojak elektrolita koji se pojavljuje na anodi (Faradavev naziv za elektronegativni dijelić). animal životinja) umj. jela od mesa. Svi sveti anima candida Čit. anima duh.) glaz. staro naučavanje da se životinjski zametak sastoji od mikroskopski sitnih sjemenih stanica animatizam (lat. poticatelj.) prav. duša) fil. umjetnik (slikar ili kipar) koji slika ili izrađuje životinje animalitet (lat. oživljenje. živost. animare) dati dušu ili duh. osobito rakiji (anisova-ča) . životinja animalan (lat. poživotinja-vati animalkula (lat. srdit. poživotinjiti. životinjska tijela. građu. supr. trovanje anilinom anima (lat. animalisare) zool. nedostatak šarenice u oku anis (lat. vjerovanje u duhove animo (lat.: ka-tion aniridija (grč. duša) prav.) fil. srčano. hranjivu tvar koju u sebi sadrži hrana pretvoriti. dobiva se od anila anilitet (lat. animalitas) životinj-stvo. animalije (lat. mbjeko.) bijela duša.) glaz. s promišljajem. oživljeno. posebno poštovanje svih ili samo nekih životinja animalizirati (lat. anima mundi (lat. anilinskih boja. pristaša animizma animizam (lat. zagrijati animist (lat. mržnja. zool. pobuditi. radi duševne naslade animirati (lat. tj. animalcula životinjice) mn. animalis) životinjska priroda. tzv. metafizičko shvaćanje duše i duhovnoga kao životnog načela o kojem zavisi svaka tjelesna djelatnost. anima duša) fil.) prav.) dan sjećanja na mrtve u Katoličkoj crkvi. ogorčen. prirodnjaci XVII. 3. hrabro. pren. bezbojno aromatično ulje.) ono što je živo. proces ani-malizacije pretvaranje anorganskih animalizam 82 aniverzarija tvari u tijelu. životinjska priroda animalizacija (lat. animosus) strastve-nost.: vege-tabilije animalist (lat. u probavnim organima. razdraženost. mikroskopske životinjice. služi za pripremanje različitih lijepih. biljka iz porodice štitarki čiji se osušeni plodovi upotrebljavaju kao dodatak kruhu i opojnim pićima. bapsko ponašanje anilizam (ar. anilitas) bapska starost.

) prijestupna godina.) obična. tražiti (ili: predlagati) kaznu ankvizicija (lat. ankylos iskrivljen. ennoblir) dati plemstvo. kora zjenica) med. ani praecedentis anno (lat. ani kurentis (lat. pustiti u rad. bezbolnost. supr.) tekuće.) starorimska božica nove godine. put naviše) fiz.) godine. zamršen. anniversarium) godišnjica. an-. a-. npr. annus solaris (lat. ops vid) med. godišnjica proslava i dr. ankylos zakrivljen. anus komunis (lat. anus eklezijas-tikus (lat. ani prezentis (lat. ablativ od annus) godina. veoma čvrst i otporan boksač. nejednakost zjenica kod iste osobe anisovača (lat. anus interkalaris (lat. odluka i si. biljka Čiji se plod upotrebljava kao začin. nejednako izlučivanje mokraće anker (lat. nejednaka sposobnost očiju za prelamanje svjetlosti anizotropan (grč. metron. anizeta 83 anoda anizeta (fr. uron mokraća) med. odyne bol) med. obična julijanska godina. ani preteriti (lat. pokretač. siječnja do 31. isos jednak. kotva ankeser (fr. a-. kore zjenica) med.) ove godine anni praeteriti čit. neosjećanje porođajnih bolova . pimpinella anisum) bot.) v. nejednakost zjenica anizokromija (grč. prije Kristova rođenja anoblirati (fr. ankon lakat) mn. isos jednak. fr. Anlasser) teh. inqusita. ano ante Hri-stum (lat. annus com-munis čit. povesti sudsku istragu. an-odos uzlaz. bolesnih osjećaja itd. metron) sprava za mjerenje zakrivljenosti ankiloza (grč. anlassen puštati u rad. enquête) organizirano istraživanje pomoću ispitivanja pojedinaca. liker od anisa anizokorija (grč. isos. ankiloblefaron (grč.) prošle godine anni praesentis čit. anquirere) prav. isos. annus intercalaris Čit. ankvirirati (lat. u godini anno ante Christum čit. ankylos kriv. isos. annus ciulis (lat.) sunčana. tj. an-. uređaj za pokretanje nekog stroja.) građanska godina. a-. grč. anisos nejednak. ankylos zakrivljen) med. lyo oslobađam) sredstva (lijekovi) za otklanjanje straha. prosinca anno (lat. usp. an-. tjeskobe. a-. elektroda anodija (grč. ove godine. ankora brod. isos. nesli-kovit način govora anodin(um) (grč. neprijestupna godina.) iduće.) crkvena godina. onaj koji može primiti i podnijeti mnogo udaraca anketa (lat. chroma boja) med. odyne bol. anus kurens (lat. pozitivni pol. anxius tjeskoban. kao dodatak lijekovima i kao lijek protiv kašlja anisokorija (grč. put kojim električna struja naanodija 84 anor ganogïiozij a pušta pozitivni pol i ulazi u elektrolit na svome putu prema negativnom polu (Faraday). anodia) nevezan. osobito: komisija (anketna komisija) koju bira parlament. ukočenost i sraslost zglobova ankoneji (grč.) godine prije Krista. plemićku titulu. blefaron vjeđa) sraslost vjeda ankiloglosa (grč. metron mjera) neravnomjeran anizometropija (grč. tj. anodinum) med. glossa jezik) med. starter anlevaža (fr. ručni mišići opružači anksiohtici (lat. pred-laganje kazne anlaser (njem.anis (lat. od 1. oplemeniti anoda (grč. anisum) rakija u koju je radi mirisa dodan osušen plod ani-sa aniverzarija (lat. tropos okret) koji u različitim smjerovima ima drukčija svojstva (kristali. sljedeće godine anni praecedentis čit. lat.: katoda. sidro. enlevage) skidanje oštećene slike s platna na kojem je bila radi prenošenja na novo platno Anna Perenna (lat. an-nus ecclesiasticus čit. vlada ili neka ustanova i koja prikuplja najpotrebnije i stvarne podatke na osnovi kojih bi se mogao donijeti zakon. nejednakost bojenja crvenih krvnih zrnaca anizometričan (grč. sredstvo za ublažavanje bola i za uspavljivanje anodinija (grč. djelomična ili potpuna sraslost jezika ankilometar (grč. anno currente anni futuri (lat. dugog i sretnog života anni currentis čit. an-. ani preceden-tis (lat. encaisseur) šport. anquisitio) prav. islandski kristal) anizurija (grč.) tekuća godina. anat. annus curens čit. anisette) rakija začinjena anisom. anoblir.

annonce) oglas. osobito minerala anoksija (grč. nepotpisani. zločinački anomija (grč. ano gore. an bez. adnotirati anozmija (grč. pisac koji objavljuje svoja djela bez potpisa anonsa (fr. grafia) poznavanje kamenja. organon) neživa ili mrtva priroda anorganogeneza (grč. sisavci bez zuba anofeles (grč. koji ne ulazi u sastav organskih tijela. zakona. suprotno: katogen anogranologija (grč. paronomazija anomizam (grč. nepoznat anonimno društvo trg. testis) nedostatak sjemenika. neobičan anomalija (grč. disciplina koja se bavi nepravilnostima u jeziku. nastao bez djelovanja životnih sila. hipoksija anomalan (grč. anomalos) nepravilan. organon. ano naviše. koji nema organa za disanje. objava anonsirti (fr. koji se razlikuje od pravila. anomalon anomalon (grč. nepravilan. npr. Organon. koji odstupa od pravila. osteon kost) nepostojanje ili nestajanje kostiju anotacija (làt. organon. annonarius žitni) koji se tiče prometa i dobivanja žita. odus) mn. a-. nepravilni glagol anomeomerija (grč. bezimeno dioničko društvo anonimnost (grč. nesposoban za fiziološke i psihološke funkcije. ofthalmos oko) med. koji odstupa od pravila. omos sličan. meros dio) sastavljenost od neistovrsnih dijelova anomičan (grč. mrtve prirode. suprotan pravilu. neuredan.) eskimska bluza s ka-pucom anorganizam (grč. anorganska kemija dio kemije koji se bavi nastajanjem anorganskih spojeva anorhija (grč. za stijene: stijene čiji je materijal nastao kretanjem odozdo prema gore. stavljanje jedne uz drugu dviju riječi koje glase jednako ili slično. gignomai postati) prid. škodljiv) med. neobičnost. ops oko) sljepoća. an-. organon. an ne. anofeles nekoristan. anomalon) gram. komarac malaričar (jedini prijenosnik malarije kod čovjeka) anoftalmija (grč. an-. orchis sjemenik. Anreisser) obilježač. anonimus (lat. anosmia) med. djelomično ili potpuno neosjećanje mirisa anpatman (fr. annotatio) napomena. an-. anomalos) neredovit. neobuzdanost anominacija (lat. primjedba. objavljivati anopsija (grč. anonymos) bezimen. tj. nepravilnost u kretanju planeta anomalistički (grč. suprotan pravilu anomalologija (grč. primanje hrane itd. slikanje debelim slojem boja anrajser (njem. oglašavati. neredovitost. odstupanje od pravila ili zakona. namjerno izjednačavanje riječi. an-. a-. lat. an-. bez potpisa. gnosis) znanost o poznavanju neživoga anorganografij a 85 antanaklaza anorganografij a (grč. koji je bez života. žitni. objašnjenje. nedostatak očiju. annominatio) ret.. lat. astr. an-. logia) znanost koja se bavi proučavanjem anorganske. mrtav. testisa anormalan (grč. kem. eruptivne stijene. logia) gram. anomos) nezakonit. geol. annoncer. usp. an-. an-tinomizam anonaran (lat. annuntiare) oglasiti. an-. usp. norma pravilo) nepravilan. a imaju različito značenje. nepoznatost.: Tišina je postala još tiša. an ne. radnik metalne struke koji obilježava mjere radi adjustiranja (prenošenja crteža na materijal) . izuzetnost. anomia) bezakonje. adnotacija anotirati (lat. anomalos nepravilan. nezakonitost. odnosno.anodonti (grč. anomalia) nepravilnost. tj. an-. npr. anonymus) nepoznati. annotare) v. nomos zakon) v. nepotpisan. bilješka. objaviti. an-. empâtement) slik. popis zaplijenjenih stvari. anonymos) bezime-nost. oksigen) potpun nedostatak kisika u krvi i tkivima. sljepilo anogen (grč. anonarni zakoni anoniman (grč. opisivanje kamenja anorganski (grč. zool. običaja anostoza (grč. organon) neživ. gignomai) znanost o nastanku nežive (anorganske) prirode anorganognozija (grč. istovrstan. škiljavost (prema gore) anorak (eskim.

ensilage) stavljanje žita u spremnice (silose) radi čuvanja anšer (fr. sporazum. koji liječi zglobobolju antastmatičan (grč. anti. arthron zglob) mn. naprijed ante anno. sredstva protiv moždane kapi antapoplektičan (grč. antagonismos opreka) oprečnost. područje Zemlje oko Južnog pola antartes (grč. npr. pripojenje (osobito aneksija Austrije Njemačkoj koju je 1938. Velika Antanta savez Rusije. anti. usp. ansambl-partije glaz. anti antablman (fr. algos bol) mn. slaganje. entente cordiale čit. plesso udaram) koji služi kao lijek protiv moždane kapi antarktičan (grč. tj. lov. med. arktos sjever. značaj. antagonizam).. izvršila nacistička Njemačka) anštendig (njem. Afrodite). pojas nekog utvrđenja. anti. osobito u srednjoj Europi i na Balkanu. plesso udaram) mn. asthma) med. borba . skup. entendre. anti. iznijeti. sredstva za ublažavanje bola antalgičan (grč. atrofos neuhranjen) med. med. lat. neprijateljstvo. Anstreicher) soboslikar anštrengati se (njem. koji pomaže kao lijek protiv slabljenja zbog oskudne hrane ante (lat. bedem. antagonizirati (grč. ponavljanje iste riječi u druan tanta 86 Antej gom ili suprotnom značenju.) prije godine. . Čehoslovačke i Rumunjske. ensamble) cjelina. operne partije u kojima pjeva više od četiriju glasova ansent (fr. anatant kordijal (fr. med. ograđeno zemljište ansilaža (fr. koji smanjuje spolni nagon antagonist (grč.(npr. suparnik antagonizam (grč. obrub na vrhu stupa. an-ago vodim protiv) ret. anti. suparništvo. anti) predmetak u složenica-ma sa značenjem: protu. ant-agonizomai boriti se protiv. antarkein biti komu premac) grčki partizan. antarktikos južni) zem.) srdačan sporazum. zajednica. boriti se protiv koga ili Čega antalgici (grč. ugovor o prijateljstvu. entente) smisao. antarktikos) zem. Anschlusz) priključenje. pristojan anštrajher (njem. antagonistes) protivnik. podizanje cijene. ponovni napadaj groznice antapoplektici (grč. suprotnost. bolja ponuda na javnoj prodaji. dodavanje pouke priči.) prije Kristova rođenja . koji leži na Južnom polu Antarktika (grč. južni. po-skupljivanje. npr. ante Christum natum čit. opkoljavanje divljači. (lat. an-sambl-igra zajednička igra više glumaca (suprotno: solo-igra). enceindre. acidum kiselina) mn. izložiti) poet.ansambl (fr. sredstva protiv zglobobo-lje antartritičan (grč.) prijeđi. enceinte) voj. koji služi kao lijek protiv astme antatrofičan (grč. anti. anti. uminjuje bol antanagoga (grč.(grč. Francuske i Engleske koji je 1914. anaklasis uz-gon) ret. pred. poskupljenje anšlus (njem. osobito u politici antapodoza (grč. Mala Antanta savez između Jugoslavije. med. sklopljen nakon Prvog svjetskog rata radi čuvanja i održavanja stanja stvorenog ugovorima o miru.. vanjski dijelovi neke tvrđave. apo. natjecati se) biti u opreci s nekim ili nečim. suviše se mučiti ant. sklad. osobito protiv kiseline u želucu antafroditičan (grč. ispred. raditi suprotno. taj čovjek je nikakav čovjek antanta (fr. odbijanje optužbe i vješto izvedeno optuživanje onoga koji ju je podigao antanaklaza (grč. arthron zglob) koji služi kao lijek protiv zglobobo-Ije. pripajanje. sredstva protiv kiseline. nasip. anti protiv. algos bol) koji ublažuje. sloga. anti. anstrengen) naprezati se. značenje. ante Hris-tum natum (lat. borac u EAM-u antartritici (grč. prije. entablement) arhit. anti. koji leži nasuprot Sjevernom polu. suprotna težnja.. apo-didomi predati. anti. . anti. anti.. med. djelovanje u suprotnom smislu.. neke riječi. engl. bust pijančevanje) sredstvo za odvikavanje od alkohola (naziv je dao danski liječnik Jacobsen) antacidi (grč. ušao u rat protiv Njemačke i Austro-Ugarske. anti. enchère) trg. opšivnica pod krovom antabus (grč. sloga. ant-. apo. anständig) uljuđen. silo.

treći slog od kraja riječi ulijevo antepileptičan (grč. prijašnji život antecedens (lat. antecedentia) ono što prethodi. osnovao grad Patavium (današnja Padova) antenupcijalni (lat. ante. ante-cessor) prethodnik. grč. prašnica antere (grč. ante-ludium) predigra antemeridijanski (lat. anterotici . zool. prerano.: postdiluvij-ski antefiks (lat. prijašnji događaji. antecedentia) mn. ante. natus rođen) prvo-rodeni. antenniformis) u obliku ticala. bot. putovođa. usp. pravo nekoga da prvi govori anteludij (lat. opovrgavanje prigovora koje je govornik sam sebi učinio antependij (lat. učitelj. ante-murale kristijanitatis (lat. v.) mn. antecedencije (lat. antemeridianus) prijepodnevni antemion (grč. prijašnji događaji ili odnosi. anteactum) prijašnje djelo. naziv za Hrvatsku. antenna) metalna naprava za odašiljanje i primanje elektromagnetskih valova. epileptikos) med. stanovnici pod istim podnevnikom i na istoj udaljenosti od polutnika. dati (ili: davati) prednost antepozicija (lat. antecedens) prethodnik. pretpostavljanje antera (grč. prednost u vremenu. ante pred. antenagium) prav. antecedere) prethoditi. pradjed anteniforman (lat. tj. pretpotopni ljudi antediluvijski (lat. pen-dere visjeti) u Katoličkoj crkvi: pre-krivač prednje strane oltara. maternice Antej junak u starogrčkoj mitologiji. prioritet anterotici (grč. prijašnji čin antecedencija (lat. anti. anteflexio) med. muški spolni organ kod bescvjetnica anteriora (lat. prijašnji događaj. svoje majke (Geja = božica zemlje). anthera) bot. sredstva za smanjivanje spolnog nagona anterotična sredstva med. davanje prednosti.) "predziđe kršćanstva". prethodni slog antecedirati (lat.) ukras na rubu krovnog vijenca kod antičkih građevina antefleksija (lat. loquor govorim) predgovor. datum) umjesto današnjeg datuma staviti na pismo ili spis raniji datum. anteoccupatio) ret. sa-vijenost naprijed. ante. anthemion) cvijet. diluvium potop) mn. arhit. prvenstveno pravo prvorođenog djeteta antenat (lat. anterioritas) prethodnost. koji pomaže protiv padavice anteponirati (lat. kasnije: trojanski izdajnik (pomagao Grcima izaći iz drvenog konja za što su mu oni poklonili slobodu). ant-erotikos) mn. a na suprotnim Zemljinim polutkama antedatirati (lat. ante. predak. npr. prošlost anteriores (lat. pretjecati. antidatirati antediluvijci (lat. post festum anteakt (lat.) gram. prethodnik u nekom poslu ili zvanju anteci (grč. ispred. preci. supr. pretpostavljati.) mn. antheros) mn. ante. antenuptialis) predsvadbeni. Mađarsku i Poljsku u doba turskih osvajanja u 16. fil. nadmašivati antecesor (lat. udavio ga je Heraklo podigavši ga uvis antejustinijansko pravo 87 anthipofora antejustinijansko pravo rimsko pravo prije cara Justinijana antelogij (lat. nadmašiti. prethodnici. antheros) bot. pužast zavijutak na jonskim stupovima antemurale christianitatis čit. antepositio) stavljanje ispred. subjekt— predikat. preteći. diluvium potop) pretpotopni. zem.) prije svečanosti. prije suđenog dana ante festum (lat. oikos kuća) mn.ante diem (lat. ante. kao ticala Antenor jedan od uglednijih Trojanaca koji je predlagao da se Grcima vrati Helena kako bi se izbjegao rat. prijašnji život. logos govor) predgovor antelokvij (lat. itd. antena (lat.) prije vremena. med. pretpostaviti. prethodenje. prašnici. ići naprijed. antecedencija — konzekvencija = uzrok — posljedica. ticalo u kukaca antenagij (lat. predol-tarnik antepenultima (lat. ant-. muški spolni dijelovi cvijeta anteridija (grč. prethodnost. suprotno: posteriores anterioritet (lat. sin Posejdona i Geje. predbračni anteokupacija (lat. prijašnje činjenice. ante-ponere) staviti ispred. nepobjediv u borbi dok se doticao zemlje. st. preteča. gram.

polos os) zvijezde koje kruže blizu južnog nebeskog pola. neprijatelj aristokracije antiartritičan (grč. anticipatio primanje unaprijed) uzimanje unaprijed. Bakhios) poet. lat. zavoj usne školjke anthelmintici (grč. koji uništava život.) mn. kružno kretanje) meteor. predujmiti. anti. doba cvjetanja anthelik (grč. anticipare) unaprijed uzeti (ili: uzimati). koji povećeva životnu snagu. anti protu. umjesto antiabolicionist (grč. anti. apex) astr. diaforos različit) protivnik moralne ravnodušnosti. suprotno: apeks antianeksionist (grč. pozivanje za svjedoka Antesterije (grč. unaprijed primiti (ili: primati). trezvenjak antianafilaksija (grč.. a-. dobiti predodžbu ili stvoriti sud o nečemu unaprijed anticirkumpolarne zvijezde (grč. ar. penicilin. ant. u 6. helix. naziv po tome što se u području visokog tlaka javljaju meteorološke pojave suprotne onima u području niskog tlaka (ciklona) anticipacija (lat. anti. grč. tuđinski) knjiga koja naučava kako treba izbjegavti grube jezične pogreške. hyper nad. anti. navođenje i nabrajanje priAats 88 antički govora da bi se kasnije jedan po jedan opovrgavali Anti plemenski savez istočno od rijeke Dnjestra. usp.(grč. anthe cvijet) bot.) kemijska sredstva koja sprječavaju začeće. sredinom 6. koji služi protiv slabosti antibaby čit. anti) predmetak u slože-nicama sa značenjem: protiv. područje visokog atmosferskog tlaka. cvjetanje. kyklos krug.) unaprijed. slavile se u mjesecu antesterionu (veljača—ožujak). ana. potučeni od Avara anti. anti. hidros znoj) med. st. trudnoću {antibaby-pilule) antibakhej (grč. antiadijaforist (grč. te ih stanovnici sjeverne Zemljine polukugle ne mogu vidjeti . streptomicin. predujmlji-vati. bios život) sup-stanca biološkog podrijetla koja sprječava razvijanje nekih klica i ubija ih. a-.antestacija (lat. hypo-fero snositi) ret. anti. upala krajnika antialkoholičar (grč. anti. anti. antiborejski (grč. anti. anhelmintičan anthiperidrotik (grč. po Kantu: anticipacija zamje-ćivanja je osnovni stav Čistoga razuma. pr. stvaranje suda ili dobivanje predodžbe o nečemu unaprijed. bios život) koji je protiv života. anti. circum naokolo. st. al-koh-hlu) protivnik pijenja alkoholnih pića. adijaforist antiaditis (grč. mjesto. ret. anti. anti. preko. v. filaggo čuvam. svetkovine u čast bogu Dionizu starih Atenjana. sredstvo protiv prekomjernog znojenja nogu anthipofora (grč. prostitucije itd. ante-testari) prav. iznad. antestari. protivnik uporabe stranih riječi antibiotični (grč. kloro-micetin i dr. boreios sjeverni) okrenut prema sjeveru anticiklona (grč. helmins. lat. annexio) protivnik aneksije antiaristokrat {grč. prema. sthenos jačina. anti. anti. predujam na robu. Leneje antestirati (lat. iza. barbaros ne-grčki. abolitio ukidanje) protivnik ukidanja nečega. pozivati koga za svjedoka prije podnošenja tužbe sudu anteza (grč. osobito: aureo-micin. koji ubija antibiotik (grč. barbarizme. pored ostalih. branim) med. anti. u antibiotike spadaju. anti. i lijekovi koji se dobivaju od nekih vrsta gljivica. lat. neosjetljivost prema anafilaksiji antianeks (lat. prije vremena anticipirati (lat. tzv. helikos zavi-nut) vijuga. anti. palimbakhej antibarbarus (grč. pravodobno onemogućavanje protivnikovog prigovora anticipando (lat. antias krajnik) med. u obliku predujma. čistunac u jezičnom pogledu. antestatio) prav. hel-minthos glista) mn. anti. osobito ropstva. točka na nebu od koje se vrši kretanje. antibeibi (engl. fil. med. snaga) med. arthron zglob) med. sredstva protiv glista. zajedno sa Slavenima upali su u Bizant. aristokrati-kos) protivnik plemstva. koji služi protiv upale zglobova antiasteničan (grč.

antiepileptičan antiestetičan (grč. kemičara Lavoisiera kojom je opovrgnuo tzv. med. anti. ante datirati anti demokratski (grč.antički (lat. lat. anti. lijekovi koji služe protiv proljeva (grize) antidot (grč. koji se protivi pravilima estetike antieutanazist (grč. antiquus) stari. diegeza antidijabetik (grč. farmakopeja antidramatski (grč. med. pr. fermenti koji svojim utjecajem poništavaju djelovanje drugih ferme-nata antiflebotomist (grč.) . flogi-ston antifon (grč. osobito iz antidaktil 89 antifraza vremena starih Grka i Rimljana. lijek protiv čega. protivnik liječenja puštanjem krvi antiflogistici (grč. emeo povraćam) mn. anti. koji potječe iz starog vijeka. med. anti. lijekovi protiv groznice antifebrin (grč. frasis govorenje) retorička figura koja se sastoji u toantifriz 90 antiklinala me da se jedna riječ upotrebljava u smislu koji je potpuno suprotan njezinom osnovnom značenju. rijedak antidaktil (grč. med. pren. eu dobro. fthisis sušica) mn. npr. sredstva protiv sušice. anti. griza) mn. anti. sredstva za sprječavanje zaleđivanja mehanizama pri niskim temperaturama antiftizici (grč. spravica od gume koja se stavlja u uši da bi se onemogućilo dopiranje suviše jakih šumova i buke antifonija (grč. lat. koji ublažava upalu ili groznicu. fone) otpjev. tuberkuloze. anti. lat. emeo povraćam) koji suzbija nagon za povraćanjem antiepileptici (grč. liječnici koji u liječenju svih bolesti upotrebljavaju antiflogistična sredstva antiflogistika (grč. teorija fr. anti. aistha-nomai osjećam. flox plamen) 2. anti protu. antiflogistika 2 antiflogističari (grč. anti protu. besmislica. temno režem) med. anti. anti. anti. freeze zamrzavati) teh. flogističku teoriju o postojanju neke hipotetične tvari koja pri sagorijevanju tijela ne sagorijeva. anti. sredstva protiv povraćanja. lijekovi protiv upale antiflogističan kem. pr. anti. epilepsia) mn. v. dysenterikos proljev. epilepsije. pristaše antiflogistike. anti. antidoton) med. također: otpjev antifraza (grč. usp. kem. fiogos plamen) 1. anti. protusredstvo antidotarij (grč. drevni. kem.-lat. protiv demokracije antidetonator (grč. dynastes vladar.. anti. lat. anti. med. anti. kulture. thanatos smrt) protivnik eutanazi-sta antifebrilan (grč. anti. diexeimi prikazati. antidoton protusredstvo) knjiga o lijekovima. febris groznica) med. anti. protugroznični antifebrilije (grč. v. anapest antidatirati (grč. med. flox) mn. sredstvo protiv groznice. antiftizičan antigal (grč. starog kova. febris groznica) med. fone glas) logička proturječnost. demokra-tikos) koji je protiv vladavine naroda. anticus. sredstva protiv nesvjestice. flox. usp. sredstva protiv padavice. pren. fleps žila. anti. med. diabetes šećerna bolest. lat. sredstvo. drama) koji je u suprotnosti s dramskim zakonima i pravilima antiemetici (grč. diabaino prolazim) med. antipirin antifermenti (grč.) sredstvo koje se dodaje pogonskim gorivima kako bi se spriječile prerane eksplozije u motorima s unutarnjim izgaranjem antidigeza (grč. med. lijek protiv šećerne bolesti antidinastičan (grč. v. daktylos prst) metr. anti. anti. prikazivanje nekog događaja ili stvari od strane protivnika. starinski. antemetici antiemetičan (grč. okretanje) mn. iznijeti) ret. antidinična sredstva antidizenterici (grč. febris groznica) farm. protuotrov. zamjećujem) suprotan pravilima estetike. datum) v. mn. lat. fermentum) med. starovremeni.: "To bi bilo vrlo pametno" u smislu "vrlo ludo" antifriz (grč. anti. engl. anti. Gallus) protivnik. anti. po starinskom ukusu. vlastodržac) neprijateljski raspoložen prema vladajućem domu antidinici (grč. politike itd. antiflogistici 1. dyne vrtlog. događaj ili stvar promatrana s protivničke strane. neprijatelj Francuza (jezika.

cholera bolest s povraćanjem i žitkom stolicom. klino naginjem se. cariosus pokvaren. anti. pr. namještena je u cijevi i na nju padaju katodne zrake te se time dobivaju snažnija djelovanja antikatolički (grč. kakos loš. lat. anti. anti. kći kralja Edipa i Jokaste. anti. lat. antihektičan antihelmitici (grč. helmins. sredstva. lat. predmet stare umjetnosti. lat. stanje) med. kathodos put naniže) fiz. anti. lat. magnezija i silicija antikozmetičan (grč. lat. incrus-stare dobiti koru) naprava koja čuva parni kotao od stvaranja kamenca antiinokulist (grč. antihelmitici antihemoragičan (grč. anti. med. truo) med. sredstva protiv bolesti raka antikariozan (grč. med. sinkli-nala antikoagulans (grč. zajedno sa svojim zaručnikom Hemonom završila tragično antihektici (grč. sredstva za zaštitu od zaraznih bolesti antikontagiozan (grč. anti. anti. lat. anti.Antigona (grč. lat. rheo curim) med.) Odisejeva majka. anti. hemeroida antihipnotici (grč. anti protu. kolike trbuhobolja) mn. samo na suprotnim stranama polutnika antiinkrustator (grč. elektroda u rentgenskom uređaju. spuštam se) geol. anti. constitutio) protivnik ustava antikontagioza (grč. coa-gere sjediniti) sredstvo koje sprječava zgrušavanja krvi.: "Ako smo veliki. a padaju u suprotnim smjerovim. protutužba antikatoda (grč. chthon zemlja. constitutio ustav) protustavan antikonstitucionist (grč.) jedna od junakinja starogrčke tragedije. med. antistin) antihreza (grč. koji služi kao lijek protiv razjedanja kostiju antikataralije (grč. koji služi kao lijek protiv šuljeva. anti. supr. convul-sivus grčevit) med. regnvmi probijam) med. npr. antihip-notičan antihistaminici mn. postupnost u izrazu) ret. klimax stube. anti. cho-las utroba) mn. cancer rak) mn. tlo) mn. anti. lat. anti. izjedati) nehrdajuća slitina aluminija. koji služi kao sredstvo za popravljanje loših tjelesnih sokova koji izazivaju slabljenje antikankroza (grč. contagio-sus zarazan) mn. anti. anti. lat. lijekovi protiv trbuh obolj e antikolvunzivan (grč. sredstva protiv bolesnog nagona za spavanjem. katarroos ) mn. med. veliki smo svuda. tuberkuloze. zem. med. sredstva protiv sušice. anti. anti. med. umrla je od žalosti za sinom misleći da je poginuo antiklimaks (grč. ugovor o zalogu na osnovi kojega vjerovnik ima pravo upotrebljavati predmet primljen u zalog antihtoni (grč. chresis uporaba) prav. haima. anti. med. haima krv. anti. u kolibi" antiklinala (grč. katholikos) koji je protiv katoličke vjere Antikleja (grč. antiquus stari) kultura i filozofija klasične starine. u palači. anti protu. sredstva protiv kašlja antikategorija (grč. Grka i Rimljana. utjelovljenje bezgranične sestrinske ljubavi. koji služi protiv grčeva antikonstitucionalan (grč. anti. hektikos sušičav) mn. tromboze i dr. hel-minthos glista) mn. sredstva protiv kolere antikolici (grč. lat. hvpnos san) mn. oni koji žive na istom stupnju zemljopisne širine. v. anti. anti. anti. pr. kosmeo ukrašujem) koji uništava (ili: narušava) ljepotu . umjetnost i vlastiti ideal starih klasičnih naroda. conta-giosus zarazan) koji služi kao zaštita od zaraze antikorodal (grč. corrodere glodati. prelaženje od jače predodžbe na slabiju tako da se prava postupnost i ne vidi. med. na prijestolju. sredstva (lijekovi) za sprječavanje djelovanje histami-na kod alergijskih bolesti (nefener-gan. umjetnička rijetkost antikahektičan (grč. antikolerici (grč. služi za liječenje embolije. exis svojstvo. pren. položaj slojeva antikoagulans 91 anti liberalizam koji su naslonjeni jedni na druge tako da čine hrbat ili sljeme. anti-katerogeo) prav. koji služi kao lijek protiv šikljanja krvi antihemoroidalan (grč. inoculare cijepiti) protivnik cijepljenja (kalemljenja) antika (lat.

anti. proglasiti nešto zastarjelim antikvus (lat. anti-metalepsija antimetalepsija (grč. antiquitas) starina. stari vijek. moriš običaj) fil. protuslovan. npr. pisac obrane od napada ■ ij. zakon antikvitet (lat. antimonium) kem. kupac i prodavač starina. moralis) koji je u suprotnosti s moralom. suprotan moralu antimoralizam (grč. kupac i prodavač starih knjiga antikvaran (lat. prigovor. zamjenjivanje jednog dijela govora drugim antimetabola (grč. latinica. umjesto interesa na dug. anti. stare. "cvjetno oko" (zbog lijepih očiju te životinje). opovrgavam) mn. poznavatelj starina i starih spomenika. koji popravlja raspoloženje antimerija (grč. ali u suprotnom smislu. Christos) protivnik (ili: neprijatelj) Krista ili kršćanstva. a ne živimo da jedemo". koji je u suprotnosti sa zakonima mišljenja. sredstvo protiv psećeg bjesnila antilogiČan (grč. pokret protiv rata i priprema za rat antimon (lat. lat. koji sprječava nastup krize antikritiČar (grč. ali drugim redom. protunarodni . u Europi od ove vrste postoji samo gazela antimelankoličan (grč. bezbožan čovjek.76. antički) antilegomena (grč. anti. ima pravo služiti se i koristiti založenim predmetom antikrist (grč. oponašati ukus starih. upotrebljavan antikvarijat (lat. metatithemi premjestiti) retorička figura koja se sastoji u tome da se iste riječi ponavljaju i u drugom dijelu rečenice. krino sudim) odgovor na kritiku. odgovor na napade. fr. anti. koji služi protiv kuge. anti. krino sudim) koji odgovara na kritiku. slobodoumlju. militarisme) suprotnost militarizmu. anti. monarchia) koji je protiv monarhijskog oblika vladavine antimoralan (grč. antikvizirati (lat. anti. metaloid srebrnobijele boje. sotona antikritičan (grč. supr. pren. anti.: "Jedemo da živimo. polovan. libera-lismus) suprotnost slobodnjaštvu. loimos kuga) med. mos. homologumena antilemičan (grč. antiqua) staro pismo. starinar. antiquus) stari. razmjena) ret. element. tisk. antiquare) zastarjeti. anti-metabole) retorička figura koja se sastoji u tome što se izrazi koji su bili u prvom dijelu rečenice pojavljuju i u drugom. anti. anti. obrana pred sudom antilopa (grč. uporaba jednog vremena umjesto drugog antikva (lat.antikreza (grč. pobijanje. antholops) zool. antiquarius) stari. antilego suprotstavljam se. starinski (usp. krino) pisac odgovora na kritiku. kresis miješanje) prav. starinski. antilogikos) nedosljedan. odnosno zastarjele stvari ili ustanove i si. teol. koji služi protiv obuzetosti dubokim snom. npr. atomska težina 121. anti. anti. antiquus) ugledati se na stare. v. anti. tj. lethargia bolest spavanja) med. znak Sb (stibium). metalepsis zamjenjivanje. stari svijet. anti. antiquus stari) trgovina starim knjigama antikvirati (lat. anti. uspravna latinična slova. redni broj 51. protu -kužni antiletargičan (grč. odbaciti.. npr. (suprotno: kurziv) antikvar (lat. proglasiti za zastarjelo. lyssa pseće bjesnilo) med. veoma raširena vrsta rogatih sisavaca. antiquarius) istraživač i proučavatelj starina. protiv obamrlosti antiliberalizam (grč. antilogia) proturječnost. melan-cholikos) koji razbija tugu. raditi prema antičkim uzorima. s logikom antilogija (grč. a ne živi da bi jeo" antimilitarizam (grč. anti. antimetabola antimetateza (grč. napad itd. lat. dopunski ugovor o zalogu po kojem založni vjerovnik. anti. naučavanje koje ne priznaje nikakvu razliku između dobra i zla i koje sve ljudske postupke jednako procjenjuje antinacionalan (grč. lat. natio-nalis) nenarodni. kristalni i veoma lomljiv tako da se može smrviti u prah antimonarhijski (grč. anti. protukritika. dijelovi Svetog pisma čiju izvornost neki teolozi osporavaju ili u koju se sumnja. anti. meros dio) ret. lat. "Jedi da bi živio. živi u toplijim krajevima u stadima. obrana antikronizam (grč. _ antikritika (grč. chronos vrijeme) pogreška u računanju vremena. vrag. med. slobodnjačkim načelima antilisa 92 antinomizam antilisa (grč.

rebro) mn.) jedan od prosaca Odise-jeve žene Penelope. anti. res publica) protivnik republikanskog oblika vladavine. protivnik. anti. lat. anti-paragrafos) odgovor na kritiku. a i s obzirom na prostor on je ograničen" (teza). antirepublikan-ski antireumatičan (grč. npr. med. anti. gramma) geom. pyr vatra) mn. rabies bjesnoća) koji služi protiv bjesnoće antiracionalizam (grč. anti. npr. simbol ljepote i mladosti antinomazija (grč. onoma ime) zamjenjivanje imena. djelovanje dviju suprotnih sila u prirodi antipiretici (grč. zem. anti. pratitelj i ljubimac rimskog cara Hadrijana. fil. oprečan. anti. pleuron bok. pr. anti. koji služi protiv reumatizma antirevolucionar (grč. med. načelno nepriz antioksidans 93 antisciji navanje bilo kakvih utvrđenih zakona. anti. pneumon pluća) med. anti. para-lyo) mn. onaj koji živi na dijametralno suprotnoj točki Zemlje antipodni (grč. revolu-tionarius) pristaša i pobornik antire-volucije. koji suzbija groznicu. teol. kod Kanta: proturječnost koja se javlja pri primjeni zakona čistog razuma na osjetilni svijet antinomizam (grč. nije apsolutni izvor spoznaje antirepublikanac (grč. antipatheia) neraspoloženje prema nekome. anti. anti. tobožnja proturječnost između starozavjetnog zakona i kršćanskog naučavanja. patriotes) neprijatelj domovine. b) "Svijet nema ni početka u vremenu niti granica s obzirom na prostor. anti. usporedan antiparalelogram (grč. ratio razum) fil. osjećaj odvratnosti ili nenaklonosti. papa) neprijateljstvo i borba protiv pape antiparagraf (grč. peristasis vanjske okolnosti) opreka ili suprotnost okolnosti (ili: prilika). neugodan. 2. lijekovi protiv groznice antipiretičan (grč. pyr vatra) med. antipus) čovjek koji u odnosu prema nekom drugom predstavlja pravu suprotnost. odnosno ljudsko mišljenje. anti. sredstva protiv biljnih i životinjskih nametnika koji se nalaze na ljudima i životinjama antipatičan (grč. koji se nalazi na dijametralno suprotnoj točki Zemlje antiprotaza (grč. antipus) sasvim suprotan. plenus pun) fil. sredstva protiv uzetosti (paralize) antiparazitici (grč. pyr vatra) med. stav nekih logičara i gnoseologa protiv primjene psihologije u logičkim i spoznajno-teorijskim razmišljanjima antirabičan (grč. istokračni trapez antiparalitici (grč. aspirin. nagovještaj opovrga-vanja nekog tvrđenja. antipathikos) koji pobuđuje neraspoloženje ili odvratnost. koji služi protiv upale pluća antipod (grč. npr. pr. proturječnost. nedomoljub antiperistaza (grč. anti. psyche duša) fil. anti. nefros bubreg) mn. med. anti. sredstvo protiv groznice.antinarkotici (grč. nesimpatičan antipatija (grč. nemio. replika antiparalelan (grč. lat. anti. uporaba osobnog imena umjesto vrste. anti. antipirin i dr.: a) "Svijet ima svoj početak u vremenu. lat. anti. sredstva i lijekovi protiv bubrežnih bolesti Antinoj (grč. nomos zakon) 1. ukočenje) mn. anti. nego je u jednom i drugom pogledu bezgraničan" (antiteza). protivnik revolucije . lijekovi protiv narkotičkih trovanja antinefritici (grč. suprotnost dvaju sudova ili zakona — teze i antiteze — koji se uzajamno isključuju. glavobolje antiplatonska ljubav osjetilna. pristaše teorije o praznom prostoru (za razliku od plenista) antipleuritici (grč. anti. antipirin (grč. lat. antinomia proturječnost zakona sa samim sobom tako da ga obje strane mogu tumačiti u svoju korist) log. antipleuritičan antipneumoničan (grč. narke ukočenost. anti protu. suprotno: simpatija antipatriot (grč. antiprotasis protuprijedlog) ret. spolna ljubav antiplenisti (grč. rheuma) med. sredstva protiv upale plućne opne. med. lat. anti. obično se izražava jednim pitanjem antipsihologizam (grč. "Demo-sten" umjesto "govornik" antinomija (grč. suparnik. parasitos nametnik) mn. med. parallelos. anomizam antioksidans kemijska tvar koja se dodaje lakopokvarljivim proizvodima radi sprječavanja kvarenja zbog oksidacije antipapizam (grč. parallelos) koji nije paralelan. shvaćanje da razum.

anti. ili kontrarna. logia. prijepis. toile. skia sjena) mn. otpjev koji je odgovor prije toga pjevanoj strofi antiteatar (grč. anti. služi za liječenje Ba-zedovljeve bolesti antitoksin (grč. anti. anti. septikos) med. med. S. Beckett antitermiei (grč. antithesis suprotnost. antispazmodici antispazmodici (grč. anti. anti. predstavnici E. antiseptik antoalaža (fr. = materijalizam antistrateg (grč. u transcendentalnoj Kan-tovoj filozofiji i Hegelovoj dijalektici: suprotnost prema tezi. thyreos štit. thermos topao) mn. sepsis trulež) med. 4. anti. antispastici antispektrologija (grč. sepsis trulež) kem. socialis društven) suprotan društvenom poretku. kvasac) kem. anti-strategos) zamjenik vojskovođe. speetrum sablast) znanstveno opovrgavanje vjerovanja u duhove i sablasti antispiritualizam (grč. koji je u suprotnostima antiteza (grč. če-tverosložna stopa čiji je prvi i četvrti slog kratak. suprotno) 1. lat. spasmos) mn. fr. teza. iskazivanje jedne misli pomoću dvaju suprotnih pojmova. theatron gledanje) zajednički naziv za suvremena kazališna djela čija je karakteristika samo iznošenje činjenica bez fabule. suprotnost između značenja dvaju pojmova ili dvaju sudova (može biti kontradiktorna. ret. sys. anti. lat. med. negiranje duhovnosti i duhovne prirode uopće. npr. suprotnost dvaju karaktera. Ionesco. med. usp. tj. entoilage) fina tkanina s čipkama . lat. sredstva protiv sifilisa antiskabioza (grč. antisemitski. veneričnih bolesti antizimotik (gr. royalisme) nenaklonost monarhijskom obliku vladavine i kraljevskoj vlasti uopće antisciji (grč. zajednice antivenerea aittrkolon antivenerea (grč. antistrofe) u drami starih Grka: ples zbora. a drugi i treći dug: U — — U antispastici (grč. 3. med. suprotna). anti. sredstva koja ublažavaju grčeve. mn. typos) otisak. lat. lat. anti. anti. u potpunosti je odgovarao prijašnjoj strofi. sredstva protiv šuge antiskepticizam (grč. sredstva i lijekovi koji snižavaju temperturu. ali na suprotnim stranama polutnika tako da njihove sjene u podne padaju na suprotne strane antisemit 94 antiunionist antisemit neprijatelj Židova i njihovog načina rada (usp. koji svojim radom i ponašanjem šteti ljudskom društvu i nezgodno strši u njemu antispast (grč. sredstva protiv spolnih. zem. skepsis dvojba) fil. filos) mn. političkom i duhovnom životu. lijek koji sadrži sekret štitnjače. ljudi sa suprotnim sjenama. spiri-tus duh) fil. sinteza antitip (grč. neslaganje s onim gno-seološkim stajalištem koje sumnja u mogućnost bilo kakve spoznaje uopće i koje smatra da se ne može doći ni do kakvih općih istina antisocijalan (grč. sredstvo za uništavanje klica koje izazivaju truljenje. anti. proturječna. anti. anti protu. med. anti. scabies šu-ga) mn. protivnik ujedinjenja. progovara mudro". 2. antisep-tici antisifilitici (grč. eidos izgled) farm. v. spolna ljubav) mn. stanovnici na istom podnevniku. usp. unio sjedinjenje) protivnik jedinstva. tvar koja se stvara u organizmu zbog podražaja toksina i koja suzbija njihov štetni utjecaj antiunionist (grč. anti. anti. pr. anti. Venus božica ljubavi.antirojalizam (grč. anti. med. sredstvo koje sprječava vrenje. zyme kiselo tijesto.. grčevit) mn. a istodobno smanjuju ili otklanjaju bolove antitetičan (grč. bez izrazite dramske radnje. antispastos) metr. koji sprječava truljenje antiseptik (grč. Semiti) antisemitizam pokret kojem je cilj borba protiv sudjelovanja Zidova u privrednom. spastikos koji vuče. toxikon) med. protužidovski pokret antisepsa (grč. uništavanje truležnih klica kemijskim i fizičkim sredstvima antiseptičan (grč.: "Ide ludo. anti. lat. anti. antithetikos) suprotan. antitipski antitireoidin (grč. zapovjednik neprijateljske vojske antistrofa (grč. tj. dviju težnji i si.

med. anthropos) predmetak u složenicama sa značenjem: čovjek antropobiologija (grč. anti. mortaliteta itd. kyaneos zaga-sitoplav) kem. anti. lat. anthropos) fil. najstariji fosilni ugljen. stvoreno na Božju sliku i priliku. kotlina. u sobi).. geol. okamenjeni cvjetovi ili otisci cvjetova u kamenu. xanthos žut) kem. crni prišt. riječi suprotne po značenju. svojstvo suprotnoga značenja nekoj drugoj riječi. vrtača antonomazija (grč. dobiva se iz smole kamenog ugljena. koralji antracit (grč. osip. lithos kamen) min. suprotno: teosebija antropijatrika (grč. složeni ugljični vodik. opasna zarazna bolest pretežito biljoždera. anthrax ugljen. također: pogled na svijet i život koji u pitanju o položaju čovjeka u prirodi vidi "pitanje nad pitanjima" ili koji polazi od stajališta da je "čovjek mjera svih stvari" antropo. anthropos. med. anthologia) branje cvijeća. cvjetno žutilo. osobito lirskih pjesama. entrecolonne) arhit. cvjetno plavetnilo. odus zub. krasta. vapnenac obojen ugljenom antrakometar (grč. tegoba. pren. najbolja vrsta ugljena antrakolit (grč. geol. sinonimi. anthos. usp. udaljenost između stupova. C14HU>. zbirka odabranih. anthos cvijet. anti. cvat. ljeto—zima. anthos) cvijet. Demosten ili Ciceron umjesto "veliki govornik" antorgastična sredstva med. anthrax ugljen. anti. koji se tiče ljudi. laž—istina. npr. antonimi antonoar (fr. zool. hiatros liječnik) znanost o liječenju ljudi antropinski (grč. osobito na licu antotipoliti (grč. cvjetnjak. zbirka najljepšega antonimi (grč. anthos. zoon životinja. bjesnilo . onyma ime) mn. nataliteta. ljevkasta rupa od eksplodirane mine. anthropinos) čovječji. bedrenica. nastavak -ites) min. anthrax ugljen. typos otisak. anthos. prostor između dvaju stupova. anthos. dobar— loš. antr-pilastir antropareskij a 96 antropolog antropareskij a (grč. grafo pišem) pisanje pomoću cvijeća antoksantin (grč. razmak. npr. žuta tvar koja se nalazi u cvijeću antoliti (grč. anthropos. upotrebljava se za pripremanje alizarina i drugih obojenih tvari antrešelj (lat. entonnoir) lijevak. antonomasia drugi naziv) ret. npr. med. sredstva protiv navale krvi. sprava za određivanje količine ugljika antrakonit (gr. utjecaja okoline. anthrax ugljen) kem. onyma ime) lingv. centrum središte) filozofski pogled na svijet koji smatra da je čovjek središte svijeta i krajnja svrha njegova razvitka . anthos cvijet. usp. očovje-čavanje. med. bios život. nered (npr. plava tvar u cvijeću antodontalgici (grč. lithos kamen) mn. antraksne bolesti one koje se prenose na čovjeka putem posrednog ili neposrednog dodira sa životinjama. antrecen (grč. opisivanje kod kojega se umjesto zajedničkog imena u govoru upotrijebi vlastito ime. entonner. lingv. antrakolit antrakoza (grč. sredstva protiv očnih bolesti antografija (grč. homonimi antonimija (grč. itd. ofthalmos oko) mn. v. intersellare sjediti između) mjesto na hrptu konja u sredini između bisaga. anthropos. antropocentrizam (grč. slaganje ugljenog praha ili čađe u tkiva što dovodi do njihove crne obojenosti antraks (grč. anthrakoo pretvarati u ugljen) pretvaranje u ugljen. nevolja antrkolon (fr. govorni ukras.antocijan (grč. sredstva protiv zubobolje antoftalmici (grč. uopće: zbirka svakog štiva odabranog prema posebnim mjerilima i svrhama. antotipoliti antologija (grč. metron) kem. lithos kamen) min. al-gos bol) mn. antoliti antozoe (grč. zemaljski antropizam (grč. geol. orgazam antos (grč. opći naziv za sve one predodžbe koje stavljaju ljudski organizam u suprotnost s cijelom ostalom prirodom i koje ga shvaćaju kao smišljen krajnji cilj organskog stvaranja i kao biće načelno različito od ostalog organskog svijeta. v. anthrax ugljen) med. paronimi. logia) dio antropologije koji se bavi životom čovječanstva i njegovim zakonima proučavajući pitanje naslijeđa. živo biće) mn.(grč. lithos kamen) mn. tvrd—mek i dr. anthrax ugljen. usp. anthropareskeia) želja ili slabost nekoga da se dopada ljudima.

dio antropologije koji proučava ljudsko tijelo antropohistorija (grč. anthropos. tj. anthropos. ge-ografia) dio zemljopisa koji ispituje koliko prirodni položaj zemljišta na kojem ljudi žive utječe na oblikovanje ljudskih zajednica i koliko je čovjek uopće sposoban preoblikovati određeni prostor tako da bi mu mogao biti od koristi. sličan čovjeku (za majmune) antropokemija (grč. tj. anthropos. morfe oblik) kamen sličan čovjeku ili nekom dijelu njegovog tijela. anthropos. anthropos. anthropos. rađanje Čovjeka. antropologija 97 antropotomij a filozofskog. grafia) opis (ili: opisivanje) čovjeka. zamišljati i prikazivati Boga kao čovjeka. svako rasuđivanje ili svako naučavanje koje radi objašnjenja onoga što nije čovjek (npr. privredna. his-toria) znanost o razvitku ljudskog roda. počovječenje Boga antropomorfologija (grč. anthropos. eidos oblik) čovjekolik. anthropos. metron) sprava za mjerenje visine čovjeka antropometrija (grč. majmun sličan čovjeku antropomorfan (gr. anthropos. vrlinama. religiozni antropomorfizam smatra da je Bog sličan čovjeku. Bog. morfoo uobličavam) počovječiti. glotta jezik) životinja s jezikom sličnim jeziku čovjeka. fvteia sa-đenje. želja. anthropos. anthropos. kanibal antropofagija (grč. arheologije i znanosti o jeziku antropologizam (grč. težnji i ideala. prometna. povijest čovječanstva antropoidan (grč. anthropos. rađanje) biol. anthropos čovjek. logos) znanstvenik koji proučava čovjeka s anatomskog. morfe oblik) fil. anthropos-morfos) sličan čovjeku. sociologije. morfe. fone glas) znanost o ljudskim glasovima antropogenija (grč.antropofag (grč. psihologije. njihovoj razvijenosti i drugim osobinama antropomorf (grč. urezujem u kamen. metoda mjerenja čovjeka. fobos strah) strah (ili: zaziranje) od ljudi antropofonika (grč. psihološkog. gnostes poznavatelj) poznavatelj ljudi antropognozija (grč. . shvaćanje da je spoznaja (i oblici u kojima se ona javlja) uvjetovana ljudskom prirodom antropomantija (grč. anthropos. 1. tj. klešem) prirodni kamen koji ima oblik čovjeka antropoglot (grč. latreia služba) obožavanje čovjeka. tj. anthropos. trgovačka i politička geografija antropoglif (grč. počo-vječavati. fizičke pojave. anthropos. gno-sis poznavanje) znanost o poznavanju čovjeka. shvaćanje po kojem je religija rezultat ljudskih nazora. anthropos. fiziološkog. npr. slabostima i dr. metron) mjerenje ljudskog tijela. kulturna. fiziologije. s ljudskim osobinama. 2. proučavanje odnosa između Čovječjih udova. biološki život. anthropos. povijesnog. osjeća i radi kao čovjek. anthropos. koji ima ljudski oblik antropomorfizam (grč. gone rađanje) postojanje čovjekom (očovje-Čenje) antropografija (grč. poznavanje čovjeka antropogonija (grč. ljudožder. anthropos. anthropos. anthropos. anthropos. man-teia proricanje) proricanje (ili: gatanje) po čovječjoj utrobi antropometar (grč. anthropofagia) lju-dožderstvo.) upotrebljava pojmove posuđene od prirode ili ponašanja čovjeka. anthropos čovjek. povijesti. fagein jesti) onaj koji jede ljudsko meso. logia) znanost koja proučava čovjeka na osnovi anatomije. logia) znanost o oblicima \j\xd-skog tijela antropomorfozirati (grč. shvaćanje da je čovjek biće slično Bogu antropolog (grč. anthropos. znanost o spolnom životu čovjeka antropofobija (grč. sociološkog. ponašanje životinja itd. che-meia) znanost o tvarima koje sačinjavaju ljudsko tijelo antropolatrija (grč. da misli. genesis) znanost o postanku i razvitku Čovjeka i ljudskih vrsta antropogeografija (grč. logis-mos) fil. glyfo dubem. kanibalizam antropofiteja (grč. podvrste su: povijesna. papiga antropognost (grč. shvaćanje i tumačenje stvari i prirode prema ljudskim odnosima. anthropos. fiziologije. arheološkog i dr. stajališta antropologija (grč.

uništavati. anthropos. proglašavanje nevažećim anulirati (lat. theke sanduk) dvorana zaslužnih ljudi antropoterapija (grč. ukinuti. anthropos. počinje s dijuvijalnim razdobljem. poništavanje. a koje želi "duhovnim očima gledati" te neposredno opažati i općiti s "višim svjetovima". godišnji prihod. annuarium) ljetopis. uračunavati. anthropos. godišnji dohodak. envers. anthropos. Bla-govijest anuri (grč. žabe anurija (grč. opovrgavati. anthropos. ribarski prsten anumeracija (lat.antroponomija (grč. antropozojsko razdob-lje antropozojski period geol. nomos zakon) fil.) naopako. godišnjak. ovarium jajnik) med. kalendar anuitet (lat. anthropopatheia) fil. biće koje osjeća i želi isto kao Čovjek. dobom kad se ljudski govor počinje razvijati. inversus) naličje. a duh zakonu reinkarnacije antropozoik (grč. annullare) poništiti. "prosvijetljenje" i "posvećenje". ura rep) zool. anthropos. pribrojavati. an-. urođeni nedostatak jajnika anvelopa (fr. anulus magikus (lat. anthropopatheia) fil. tijelo je podložno zakonu naslijeđa. obožavanje čovjeka. annulus piscatorius Čit. annumeratio) pribrajanje. v. sofia mudrost) fil.) zool. po Kantu: zakonodavni razum čovjeka antropopatija (grč. kroz čmar anvarija (grč. uračunavanje anumerirati (lat. d l'envers čit. annuus godišnji) godišnja otplata duga. ukidati. an bez. tome rezanje) med. proučavanje zakona koji vladaju u ljudskom životu. koji se događa svake godine. put prema tim višim svjetovima ima tri stupnja: "pripremu". plastike) slikanje (ili: klesanje) Čovjeka antroposkopija (grč. naziv koji je upotrijebio Hae-ckel za preteču "majmunskog čovjeka" (pitekantropa) "iz kojega se razvio čovjek" antropoplastika (grč. per anum (lat. lat. osobito Djevici Mariji da će roditi Sina. Ansicht pogled) razglednica . anthropos čovjek. Petar u ribarskom čamcu. anthropos.) papin prsten pečatnjak na kojem je prikazan sv. naučavanje čiji je začetnik Rudolf Steiner. a traje još i sad. rezanje ljudantropozofija 98 aorist skog tijela radi znanstvenog ispitivanja antropozofija (grč. fiziognomika antroposomatologija (grč. anthropos. ukinuće. razdoblje u povijesti Zemlje u čijem se početku javlja čovjek.) med. a lanver (fr. annullatio) poništenje. mat. ubrajati anuncijacija (lat. shvaćanje da je Bog biće koje ima sve ljudske osobine. poništavati. enveloppe) omotnica. antropopatija antropopeja (grč. lat. polukas anualni (lat. duša sudbini koju sama stvara. annuitas. anthropo-poiia) stvaranje čovjeka antropopitekus (grč. pithekos majmun) čovjekoliki majmun. na naličje anzihtskarta (njem. čmar. nepomična krivulja koja u svakoj svojoj točki dodiruje jednu krivulju u ravnini anver (fr. soma tijelo. logia) znanost o sastavu i osobinama ljudskog tijela antropoteizam (grč. an-. annulus palatii čit. objavljivanje. skopeo promatram) vještina da se po crtama lica zaključi o umnim i karakternim osobinama čovjeka. anthropos. otprilike milijun godina antrpa (entrepas) hod konja. antropopatizam antropopatizam (grč. annulus magicus čit.) kraljevski prsten pečatnjak. potpun prestanak izlučivanja mokraće anus (lat. smatranje onoga što je ljudsko božanskim antropoteka (grč.) čarobni prsten. opovrgnuti. zoon životinja) geol. Theos Bog) obogočovječenje. proglasiti nevažećim anulus (lat. annunciatio) nagovještavanje. thvsia žrtva) prinošenje ljudi na žrtvu antropotomija (grč. bez-repci. anthropos. koji traje godinu dana anuarij (lat. anulus palacii (lat. godišnja renta anulacija (lat. the-rapeo liječim) znanost o liječenju čovjeka i o njegovanju ljudskog zdravlja antropotizija (grč. anulus piskatorijus (lat. završetak debelog crijeva. anthropos. annualis) godišnji. uništiti. annumerare) pribrojiti. opovrgnuće. seciranje. natraške. opovrgavanje. annulus) prsten. uron mokraća) med.

New Zeland i USA) pakt koji je sklopljen 1. prošlo svršeno vrijeme aorta 99 apcigbild aorta (grč. posredan dokaz. apantesis) odgovor. tj. zaključak apatičan (grč. upala aorte aozmičan (grč. cijeli pribor. razmak. otimač (naziv prema sjevernoameričkom plemenu Apaši) apatetičan (grč. idi! apagoga (grč.) otac apa (rum. ravnodušnost. naprava. lat. apatao. lažan. isparivanje. otići. otakati. st. apart poseban. vanjština. pun draži. pretakati (vino). apo.) apartan (fr. antropofobija aparat (lat. soba. chroma boja) opt. apagoge) log. dah. povraćati. odrediti stalan godišnji prihod apanteza (grč. vanjski izgled neke robe aparentan (lat. neodređen) gram. odjel. abzihen) 1. v. kal-cijev fosfat s fiuorom. appartement) stan. a-oristos neograničen.ANZUS-pakt (od početnih slova imena Australija. godišnji prihod. vapa) para. osme miris) bezmiri-san apa (mađ. koja su potrebna za neki posao ili neku službu. jasan.) zasebnost.) aparencija (lat. očevidan. neke radionice. sva oruđa. rujna 1951. glavna srčana žila. kazališta i dr. godišnja plaća bližih vladarevih rođaka (djece. smrad apage! (grč. apanthropia zaziranje od ljudi) nečovječnost. apparatus sprema. Novog Zelanda i SAD. odijeljenost. Bild slika) posebno pripremljena sličica koja se malo navlaži i naljepljuje na papir i tako preslikava. abziehen svući. stan s više odjela apaš (fr. nesvakidašnji. apatetikos lažljiv) lažljiv. apagogičan dokaz indirektan. 2. tisk. odvraćanje. kinematografa. mlitavost pokreta apatit (grč. biju vati apcigbild (njem. lat. zločinac. pren. utrnulih osjećaja apatija (grč. sapa. pri-vidnost. uzimati pravi otisak (radi obavljanja korekture). žila kucavica aortitis (grč. aorte) anat. jedinstven) poseban. tj. aparatorij (lat. apparatus) svi aparati nekog tehničkog poduzeća. sive. braće). očit. zadah. ljubičaste ili zelenkaste boje apcigati (njem. stroj. veličina i si. npr. oruđe) sprava. enjambement) poet. presiikač apcug . zamršen. zapleten. odvratnost među ljudima. u hrvatskoj povijesti poznati su pod imenom Anšuvinci (vladali su u Hrvatskoj i Ugarskoj u 14. prividan (npr. koji se odnosi na sustav leća kod kojeg su tri boje sjedinjene u jednoj točki apanaža (fr. utrnulost osjećaja. apatao zavodim) min. veoma raširen. posredan dokaz. a. i 15. ono što izbija iz nečega (kao plin). Pacifički pakt. vidan. 4. osiguran prihod apanažirati (fr. aorte) med. apanagium) imanje dano na doživotno uživanje. nemaran. od plaće na ime otplate duga). izgled. prelaženje nedovršene rečenice u sljedeći stih Anžu francuska plemićka obitelj (ime po istoimenoj grofoviji na donjoj Loa-ri). oduzimati. najvažnija žila iz koje izlaze sve arterije u ljudskom tijelu. vjerojatnost. nemarnost. u San Franciscu između Australije. odvojenost. pomoćna sredstva i dr. SEATO anžanbman (fr. onaj koji dokazuje točnost neke tvrdnje pokazivanjem nemogućnosti ili pogrešnosti tvrdnje koja ga negira apakromatičan (grč. sva mehanička postrojenja (npr. 3. surovost. lopov. izraz kojim se označuje politika rasne diskriminacije apartman (fr. trg. op-koračenje. zaziranje (ili: strah) od ljudi. ravnodušan. apanage. ap-ago odvesti. opovrgavanje apantropija (grč. sprava i si. apanager) dati kome imanje na doživotno uživanje.) aorist (grč. apparatorium) odjeljak (ili: ormar) za smještaj oruđa. dražestan apartheid čit. apperentia) privid. apathes) neosjetljiv. aparatura (lat. aparthajd (engl. stanje u kojem kod čovjeka ništa ne može izazvati ni radost ni žalost (u normalnim prilikama obično nastupa zbog premorenosti mozga). apparens) vidljiv. apache) velegradski razbojnik. apage) odlazi. neobičan. apatheia) neosjetljivost. odbijati (npr. očigledan.

znak. periodos) fiz. aperitivum) sredstvo koje potiče volju za jelom. aperijencije aperijentan (lat. anat. appellare) moliti koga za pomoć. onaj koji se u pravnim ili sudskim poslovima obraća. zajedničko ime. a-peptos neprobavljen) neprobavljiv. paideutikos odgojni) nenaobražen. odnosno mišljenja. pozivanje na viši sud. aperitivan aperiodičan (grč. pomoću kojih se jedan predmet shvaća. riječ koja označava rod ili vrstu. neupućenost u ono stoje lijepo. prauzrok iz kojega su sve stvari izašle i u koji se ponovno vraćaju (ovaj pojam uveo Anaksimander) apeks (lat. a-. nakon nižih. usiljena težnja za lijepim i kićenim izražavanjem apeiron (grč. appendix) dodatak. appellatio) viši sud (između prvostupanjskog i kasacijskog suda). ad-perceptio) fil. ad-percipere = zapaziti. slaba probava apeptičan (grč. prilog knjizi ili djelu. lat. doziv. appellativus) gram. jasno shvaćanje apercipirati 101 aplanirati predmeta pomoću zapažanja.) Apeles iza slike (da bi čuo mišljenje gledalaca. ap-echema) odjek. pozivati se na nešto. voj. koji označava zajedničko ime. shvaćanje. točka na nebu u čijem se smjeru vrši gibanje Zemlje ili Sunca. imenovanje apelant (lat. zapažanje. žalba višoj vlasti. znak za dužinu ili naglašavanje nad samoglasnikom apel (fr. apeiros neiskusan. priziv višem sudu. oni činovi zapažanja. nedostatak ukusa. spoznaje i tumači apercipirati (lat. slobodan od njihanja. zbor. rod. a-. bujica praznih riječi apercepcija (lat. npr. aperire otvoriti) med. birstnapcug apedeutičan (grč.: drvo. beskrajan) fil. a. sredstvo za Čišćenje. dopuna. appellans) prav. neznanje poradi slabog školovanja. astr. aperijens aperijens (lat. znači otprilike: dolje!. uložiti (ili: ulagati) protest Apelles starogrčki slikar za koga se pričalo da je tako vjerno naslikao grožđe da su ga ptice došle zobati. neprobavljivost. pepsis probava) med. Apelles post tabulam (lat. jasno shvatiti. rakija ili drugo piće kao sredstvo za otvaranje apetita aperitivan (aperire otvoriti. a-. med. kad se bol prouzrokovana tim padom osjeti na suprotnoj strani apeirokalija (grč. i traži njihovu pomoć apelat (lat. odnosno mišljenja. početak. ne-školovan apedeutizam (grč. tj. pozivanje. životinja apelativau (lat. paideo odgajam) v. višim sudovima. obraćati se (ili: obratiti se) prizivom višem sudu.100 apercepcija apcug (njem. crvuljka (pogrešno se kaže: upala slijepog crijeva) apendiks (lat. čovjek. appendix) med. šiljak) kapa sta-rorimskih svećenika (u obliku stoš-ca). usp. nomen appellativum) gram. pozivanje. apedeuzija apedeuzija (grč. upala crvolikog produžetka na donjem dijelu slijepog crijeva. uvidjeti. vrh stošca. appel) poziv. appellare. appellatus) prav. otisak. apaideusia) nenaobra-ženost. aperi-tivus) v.apeiros neograničen. u mačevanju: kratak i oštar udarac naprijed ispruženom nogom apelacija (lat. aperientia) mn. koji pati od slabe probave aperantologija (grč. izdužen produžetak s površine nekog organa. cut udarac) šport. osoba ili presuda nižeg suda protiv koje apelant podnosi priziv višem sudu apelativ (lat. upper gornji. snimak. v. nulla dies sine linea. usp. suprotno: antia-peks. aperantologia) pretjerana brbljavost. neodgojen. koji se ne klati oko svoga ravnotežnog položaja aperitiv (lat. osobito: crvoliki produžetak na donjem dijelu slijepog crijeva. uložiti (ili: ulagati) priziv. jasno shvatiti sadržaj neke predodžbe i time je staviti na pravo mjesto u svijesti aperijencije (lat. geom. suprotna pukotina na povrijeđenoj kosti (kontrafisura). mn. crvuljak apepsija (grč. suprotno djelovanje pada. apereins) koji potiče volju za jelom. prav. kaže se kad se osjeti da netko prisluškuje iza zida ili iza vrata) apendicit (lat. aperijentan aperkat (engl. ret. zapažati. u boksu: udarac šakom odozdo prema gore . kalon lijepo) nepoznavanje ljepote. Abzug) demonstrativni usklik uobičajen nekada i u našim krajevima (osobito na račun vlasti za vrijeme Austrougarske Monarhije). apedeutizam apehema (grč. gram. nazivanje. arex vrh. med. vrstu apelirati (lat.

zaslona na optičkim uređajima apetalan (grč. applicans) v. prišiti. apices juris) mn. sumnja aplanat (grč. pljesak. dovesti u red. otkloniti smetnje. applicata) treći pravac u koordinatnom sustavu aplikativan (lat. primijeniti. opt. a-petalos) bot. pyr) med. pohvala aplazija (grč. applaudere) tapšati. gen. planao) opt. apiarium) pčelinjak apikalan (lat. ovjeravanje. stanje bez groznice. cultura uzgoj) pčelarstvo apireksija (grč. kao složena leća. apicis vrh) upala plućnih vršaka ("lungnšpickatar") apidiktor (lat. primjenjivanje. prilijepiti. siguran od vatre apirija (grč. simbol zemljoradnje apistija (grč. apistia) nevjerovanje. a-. s bijelom njegom na čelu. upotrijebiti. nezapaljiv. aplikabilan aplikatorika (lat. brinuti se. a-pyros. a.) zool. pyr vatra) 1. bez lišća. bolesnikovo stanje između napadaja povratnih groznica apireničan (grč. applicabilis) primjenjiv. naklonost apetit (lat. sveti bik.apertizacija (prema fr. pravilan položaj prstiju pri sviranju . bez groznice apiričan (grč. zagla-diti aplaudirati 102 apofiza aplaudirati (lat. api-kalni glasovi glasovi koji se proizvode vrhom jezika (d. utiskivanje. lijek. appetitio) težnja za Čim. plasis oblikovanje. t. glasno odobravanje. jednog materijala na drugi (čipke na tkaninu). koji se može lako namjestiti. otvor. oblog: marljivost aplikant (lat. n) apikultura (lat. stari su ga Egipćani štovah kao božanstvo. bez (sferne) aberacije. bez latica apetencija (lat. težnja. volja zajelom. applausus) pljeskanje u znak odobravanja. apeiria) neiskustvo apirman (fr. npr. pyr vatra) med. applicare) objašnjavanje teorijskog pitanja pomoću praktičnih primjera. npr. osobito u vojnim znanostima aplikatura (lat. crn. koji nema koštice apiretičan (grč. med. požuda. apurement) trg. osjećaj gladi. aplanir) poravnati. 1750— 1541) postupak konzerviranja namirnica grijanjem do vrenja apertura (lat. želja. vršni. appetitivus) željan. appetentia) čežnja. brižljivo izučavati. obraćati veliku pozornost na nešto. appetitus) prohtjev za jelom. rupa. provjeravanje računa apis (lat. uporaba vanjskih sredstava. zavoj. applicatio) način izvođenja. a-planao lutam) fotografski objektiv koji nema sferne abe-racije. nagon.. ucrtati aplikabilan (lat. applicativus) v. npr. sklonost. živo odobravati aplauz (lat. požudan. a-. metnuti. a. aplikativan aplikacija (lat. rtni. npr. otvor. ukras na haljinu. prionuti na neki posao. prikladan. applicare) namjestiti. industrijalcu Nicolasu Francoisu Appertu. konstruiran 1866. linkejo-skop aplanatiČan (grč. žudnja. applicatura) glaz. apicis vrh. rta. dicere govoriti) električna naprava koja mjeri zvučne frekvencije što ih odašilju pčele u košnicama i tako pokazuje kad će početi rojenje pčela (frekvencija od 260 do 300 titraja označuje početak rojenja) apijarij (lat. gen. tapšanje. mat. arex. bez visoke temperture. pyren koštica) bot. primjena. apex. a-. pravničke dosjetljivosti apicitis (lat. primiti nešto s bučnim odobravanjem. uobličenje) anat.) anat. prohtjev. a-. kandidat aplikata (lat. pljeskati u znak odobravanja. zaključak. težnja za Čim apeticija (lat. staviti. apis pčela. pčela Apis mit. apex. rt) koji se tiče vrha. npr. aplanazija: nepostojanje sferne aberacije aplanirati (fr. nedostatak ili nedovoljna razvijenost organa ili više njih aplicirati (1. stavljanje. pohotan apices juris (lat. na dijafragmi za prolaz jednjaka. žudnja za nečim apetitivan (lat. apis pčela. priljepljiva-nje. unijeti. dati.

log. bezuvjetan. mjenica. okomitost. Jov. Apokalvpsis) 1. a ne Sunce (usp. apofthegmatikos) u obliku duhovite izreke. dokazivanje. popis imetka. drskost.. točka na putanji Mjeseca u kojoj je on najudaljeniji od Zemlje. apodeixis) prikazivanje. 2. svaka. apofysis izraslina. beznožnost apodiksis (grč. apo od. koštana izraslina. a-.) težina. koja se pripisuje apostolu Ivanu. duhovit. sentencija apoftegmatičan (grč.1-8): kuga. zagonetan. neoboriv. gameo ženim se) zool. religijski pravac koji sve pojave tumači kao neko proroštvo o svršetku svijeta apokaliptičan (grč. neminovan. plaćati. kraći ili duži zastoj u disanju zbog poremećaja centra za disanje apo. afelij). nedisanje. tj. oba izraza su iz Ptolemejeve astronomije. sentenciozan apogamija (grč. pojava primijećena kod najnižih jedno-staničnih životinja apogej (grč. apofthegma) kratka i duhovita izreka. osobito inozemna. poricanje. min. apo. ali tako da ne izgleda da se to želi. mjenica koja izmiruje neki dug ili duguje određenu svotu. apokaliptični konjanici četiri simbolična lika iz Apokalipse (6. drugi. kad se još smatralo daje Zemlja središte. metria) mjerenje udaljenosti. apunto apoentirati (fr. uspravno držanje. pus noga) koji nema nogu. neoboriv dokaz apodiktičan (grč. mladica.(grč. apofasis) davanje savjeta. poravnati se u nečemu. to jest Otkrivenju (13. apodiktičan sud log. probni govor. posljednji dio složene rečenice. također: najveća udaljenost Sunca od Zemlje u afeliju. apo-grafo) prijepis. apo-kaliptični broj mistični broj = 666 u Apokalipsi. povjerenje u vlastite snage. npr. s kosti spojena koštanom masom (usp. završnica apoen (fr. za razliku od prvog dijela (protaze). hrabrost apneja (grč. nepobitan. važnost. papirnata novčanica kao sredstvo plaćanja u platnom prometu.18). pren. sitan novac za izravnavanje računa. apo-fize mn. a-. apodemia boravak u tuđini.od Jupiter gen. beznožan apodemialgija (grč. apodeiktikos) koji dokazuje. a misaon. natrag apodan (grč. apojovium. beznošci apodija (grč. inventar apofiza (grč. jedan od najdragocjenijih dokumenata i izvora za povijest prvih dana kršćanstva u kojem se govori o dolasku Antikrista i dr. mračan. osobit razlog za neki hrabri postupak. Otkrivenje. sud koji izražava logičku nužnost. izdanak) med. beznožni vodozemci. rađanje bez nogu. asertoran. podos noga) mn. poslovica. a-. apo) predmetak u složenicama sa značenjem: od. samouvjerenost. zool. izlaganje. apo-gaion) astr. samopouzdanje. apodosis) ret. kratak. posljednja knjiga Novog zavjeta. žice koje održavaju vezu između intruzivnih masa iz kojih izbijaju apoftegma (grč. appointer) odrediti plaću. Jovis) astr. nedostatak nogu od samog rođenja. appoint) bank. a-. pus noga) med. algos bol) bol (ili: tuga) za zavičajem apodi (grč. točka na putanji jednoga od Jupiterovih satelita u kojoj je on najudaljeniji od Jupitera Apokalipsa (grč. apoche udaljenost. opet. rat. istopiš izvornog dokumenta apohometrija (grč.. glad i smrt . apo-kalypto otkrivam) u duhu ili stilu Apokalipse. pus. prisutnost jedne rude u nekoj drugoj u obliku grane ili korijena (ramifikacija). odrediti ročište. usp. smjelost. gram.aplomb (fr. tajanstven. epifiza). misao. danas se upotrebljavaju samo u odnosu na Mjesec apograf (grč. razmaka ■ apojovij (lat. razmnožavanje bez oplođivanja kod kojega se razvoj vrši samo pomoću jedne vegetativne stanice. grč. geol. sravniti račun s trgovačkim knjigama apofaza (grč. pneo dahćem) med.: "U istostraničnom trokutu moraju sva tri kuta biti jednaka". problematičan modalitet apodoza (grč. osobito na završetku zgloba cjevastih apoftegma 103 apokatastaza kostiju. raz-. suprotno: perigej.

izmišljena priča kojoj je cilj predočavanje neke moralne istine ili pouke apologema (grč. npr. potpun prestanak neke bolesti. disanja. prestanak. spis ili govor apologetika (grč. izostanak) neke organske funkcije. apo-karpos plod) bot. izdvajam) 1. koje nisu prave. apologos priča) poet. svojevoljna smrt od gladi apokatarza (grč. apolitho skameniti) geol. apologetikos) onaj koji govori ili piše obranu. apo-kalypto otkrivam) oni koji vjeruju da Apokalipsa ih Otkrivenje sadrži proročanstvo o budućem ispunjenju i ostvarenju Božjega kraljevstva. poučna pričica. apologeomai branim) teol. apo. odgovor. apo-lysis odvajanje) med. apolambano zadržavam. okamenjivanje. osobito kršćanski nauk . med. osoba koja je izgubila svoje državljanstvo. apo-krinomai obavijestim.apokaliptičari (grč. apokatharsis Čišćenje) med. odluka. npr. apo-krino izlučujem) med. pulsa apolid (grč. dimljenje kao zaštita od zaraznih bolesti. Apolon. rješenje apokriza (grč. naučavanje o vječitom ponavljanju stvari (Heraklit. apo-klao slomim) med. a nije dobila državljanstvo neke druge države apolitoza (grč. apokrino izlučujem. vjerski zanesenjaci apokaliptika (grč. apo-katastasis vraćanje u prijašnje stanje) vraćanje u prijašnje stanje. objektiv za mikroskope koji otklanja kromatsku i sfernu aberaciju jer zrake triju boja skuplja u jednoj točki apolepsa (grč. čišćenje probavnih kanala apokatastaza (grč. apolidos koji je bez zavičaja ili bez domovine) prav. na franačkom dvoru: titula najvišeg svećenika koji je istodobno bio i vrhovni starješina dvorske kancelarije apokromat (apo. spisi ili knjige čije je pravo podrijetlo tajanstveno. naučavanje o vraćanju svih stvari i o konačnom ulasku u carstvo nebesko čak i grješnika (palingene-zija). pi-tagorejci) apoklazma 104 apomiksija apoklazma (grč. apologeomai) koji ima karakter obrane. obranjena točka apologet (grč. apo-kartereo ubijam se glađu) svojevoljno suzdržavanje od jela. apolepsis zadržavanje. kod žabnjaka) apokartereza (grč. osobito rimskog izaslanika na carskom dvoru u Carigradu. skratiti. skraćivati apokrifan (grč. prijelom kosti apokopa (grč. izbacivanje (ili: izlučivanje) suvišne tekućine iz tijela apokrizijar (grč. nepravi. lažan. budućnost Božjeg carstva i dolazak obećanog Mesije apokapizam (grč. izostavljanje posljednjeg slova ili sloga neke riječi apokopirati (grč. znanost o tòme kako treba braniti vjeru. fil. apologema) obrana. branitelj. sprječavam) med. odgovorim) 2. poremećaj. apo-kalypto otkrivam) grana kasnije hebrejske književnosti koja hoće prikazati. prekid (ili: smetnja. titula biskupskog. apokrifni spisi spisi ili knjige koje Crkva ne priznaje kao prave (za razliku od kanonskih). pretvaranje u kamen apoliza (grč. med. odvajanje Apolo v. koji izlučuje. u obliku simboličkih slika i čudesnih vizija. ozdravljenje. također: djela nepoznatih pisaca apokrifi (grč. od IV. mračan s obzirom na svoje podrijetlo. apokope odrezivanje) gram. apolis. istraživači Otkrivenja. usporedba u priči. astr. stoici. sufumigacija apokarpija (grč. apo-krypto skrivam) mn. vraćanje zdravlja. povratak u isti prividni položaj. u dogmatskom smislu: obraćanje svih ljudi u Kristovu vjeru i njihov ulazak u vječno blaženstvo. kanonske apokritičan (grč. apo-krinomai) "onaj koji treba govoriti i odgovarati. osobito: branitelj kršćanstva od nevjerničkih i židovskih napada apologetičan (grč. chroma boja) opt. apo-krypto skrivam) nesiguran. sumnjiv. v. otkrivene. plan američke ustanove za svemirska istraživanja. st. govora. kapnos dim) med. apo-kopto odrežem) skratiti riječ na kraju izostavljanjem jednog glasa ili više glasova. podmetnut. koji pomaže izlučivanje i izbacivanje suvišne tekućine apokriza (grč. plod iz jednog cvijeta s više slobodnih tučkova od kojih se svaki razvija u po jedan plodić (npr. NASA apolog (grč.

odmetanje.apologija (grč. odreći se vjere. srca ili mozga). obrambeni govor ili spis u korist nekog čovjeka ih naučavanja apologizirati (grč. težak za razumijevanje. mišiće. neprolazan) mn. apologeomai) braniti. obamrlost apor (fr. lat. aponia) bezbolnost.. apopsycho izdahnem) izdisanje. aporetikos) onaj koji sumnja. odvojiti se od pravog naučavanja ili vjere. apo. imanje doneseno u brak aporema (grč. težak zadatak. doprinos jedne osobe nekom poduzeću u stručnoj spremi. aporeo u zabuni sam) sumnja. zdravlje. apologia) obrana. bjeličasta čvrsta i jako otporna opna koja obavija. apporter) donijeti. ispuštanje duše.kretnoj imovini. otpadništvo. odmetnuti se. odmetnik od pravog naučavanja ili prave vjere. sumnjiva (ili: dvojbena) stvar aporizma (grč. vrsta for-tepijana napravljena u Darmstadtu apolonski koji je na Apolonov način. apostasia) odvajanje. apoplektič-na sredstva sredstva protiv moždane kapi. apo. aporeo u zabuni sam) zagonetan. dvojbeno pitanje: dopuštanje dvaju suprotnih sudova u dvojbenom pitanju.) med. umjetnički. rječitosti itd. apostata) otpadnik. spokojstvo apopleksija (grč. apo. apo-siopesis zanijem-ljenje) ret. apostates. tj. nejasnoća: logična teškoća. redovito praćen onesvješćivanjem apoplektičan (grč. poezije. apporte) daj ovamo. apo-stema čir. roba zabranjena za izvoz aporetičan (grč. fr. zagnojavanje apostematozan (grč. osobito kršćanske apostazija (grč. gnojenje. nedopušten aporetičar (grč. prav. apostateo otpadam) otpasti. apoplektični habitus tjelesna građa sklona moždanoj kapi apoplektičar (grč. . med. osobito od kršćanske vjere ili Crkve apostazirati (grč. da se nepojmovno od pojmovnog odvoji. načela apostemacija (lat. aporema aport! (fr. aporos neprohodan) fil. a-poreutos) zabranjen.. Apollon) mit. apoplexia) med. prekidanje govora npr. poput navlake. kolebati se. nepokretnoj ili po. a-poreutos neprohodan. stvari zabranjene za izvoz. apolonikon (grč...!" apostat (grč. harmoničan. liječništva. aporiz-ma aporematičan (grč. da se teškoće i proturječnosti danih fenomena radi njih samih ističu aporija (grč. držati obrambeni govor Apolon (grč. sličan moždanoj kapi.. u Engleskoj apolonion (grč. apoplesso udarcem oduzmem) med. sparivanje) zool. mixis miješanje. onaj koji je sklon moždanoj kapi apopsihija (grč. "Ja ću tebi . sin Zeusa i Latone. apostematio. razmnožavanje^ bez aponeuroza 105 aposterioran oplođivanja putem partenogeneze ili apogamije aponeuroza (grč. bespomoćnost. logička teškoća. prešutkivanje. iznenadan prekid funkcioniranja nekog organa (pluća. apportare. skupine mišića i cijele udove. glazbeni apomiksija (grč. živac) anat. "vještina" raspravljanja o problemima. duboka nesvjestica.. aporia) zbunjenost. skeptik aporetika (grč. apoplesso udarcem oduzmem) med. prinositi. ali ne u gotovom novcu. sličan orguljama. donesi! (kod dresiranih pasa) aportirati (lat. osobito kod dresiranih pasa aposfragizma (grč. sklon moždanoj kapi. glazbe. zauzimati se za. aporeo) v. bog sunca. sastavljena je od vezivnog ži-ličastog' tkiva aponija (grč. donositi. lat. lijep. sfragis pečat) lik urezan u prsten kao pečat aposiopeza (grč. Apollon) glazbeni instrument. Apollon) glaz. zatajivanje misli. nejasan aporeta (grč. a da se pritom ne želi pod svaku cijenu doći do njihovog rješenja. neuron žila. apport prinos.. skladan. snošljivo stanje. teškoća. metoda da se problemi prije njihovog teorijskog obrađivanja i nezavisno od mogućih rješenja sami u sebi ispituju.. ulog) trg. aporeo biti u dvojbi. aporema. napravljen 1828.

figura u kojoj govornik ili pisac iznenadno zastane u svom izlaganju i obrati se nekoj osobi. koji odgovara naučavanju apostola. apostillator) pisac bilježaka sa strane ili ispod teksta apostilirati (lat. apostolicum) zajednički naziv za apostolske spise Novog zavjeta. ukidanje. ideje i si. oštrijim tonom. suglasnost prave Kristove Crkve s čistim naučavanjem apostola apostolicizam (grč. Djela apostolska. osnovao ju je apostol Petar apostrof (grč. ukor. naučavanja. bilo nazočnoj ili nenazočnoj. thanatos smrt) potpun prestanak života. propovjednik kršćanstva. trgovina lijekovima. a posteriori apostil 106 apotoma apostil (lat. stvoren na osnovi iskustva. apo. putnička apoteka apotekar (grč. apotheosis) uzdizanje umrlog junaka ili velikog čovjeka do božanstva. apostolos) sustav neograničene crkvene vlasti apostolik (lat. skloniti. apotemno odsijecam) mat. pren.apostematosus) koji ima oblik čira. potpuno izliječenje. apotithemi odvojim. obožavati. sedes apostolica) papinska stolica u Rimu. koji stoji kao dodatak . osloviti nekoga življim. apostolos poslan) poslanik. bogoslužna knjiga koja sadrži djela apostolska. tj. veličati apoterapija (gr. sačuvati) ljekarna. u govoru odjednom se obratiti kome ili čemu. zbijanje protoplazme i klorofilnih zrnaca na staničnim zidovima susjednim s drugim stanicama. apostolos) koji potječe od apostola. bilješka (ili: primjedba) sa strane ib ispod teksta apostilator (lat. 1. imenica koja pobliže označuje drugu imenicu i slaže se s njom u padežu. kutija u kojoj se drže lijekovi. apostolicitas) teol. 2. kućna. apostolsko dostojanstvo. označiti apostrofom da je u nekoj riječi ispušten samoglasnik ili suglasnik. bot. okrenuti) gram. ukoriti. preporuka priložena uz pismo ili molbu. a posteriori) fil. Poslanice i Otkrivenja apostolski (grč. 4. zavi?? san od iskustva. ili nekoj stvari. apostolat (lat. razlika između dviju veličina mjerljivih samo tako da se kvadri-raju. pridjev koji stoji uz imenicu kao atribut. apo. papinski. skinem. therapeia) med. kem. zvanje propovjednika vjere. appositio) gram. pren. gnojan aposterioran (lat. apostolatus) propovijedanje (ili: širenje) vjere. Kristov učenik. naknadno dodana pridjevska oznaka. razlika između cijelog i sljedećeg polutona apozicija 107 aprobacija apozicija (lat. pren. apotheke) ljekarnik stručna osoba koja priprema lijekove po liječničkim receptima. otklanjanje) ret. nesumnjiva smrt apoteka (grč. papinska vlast apostolicitet (lat. Theos Bog) uzdizati do božanstva. npr. tj. ukinem) lingv. grad Split apozitiv (lat. dodatak nekom pismu ili povelji. apothesis odvajanje. apo. obožavanje. znak kojim se obilježava da je jedan samoglasnik ispušten (') apostrofa (grč. npr. appo-sitivum) gram. grdnja apostrofirati (grč. skidanje. trgovac lijekovima apotema (apo-tithemi) geom. apotheke. apostillus) pisati (ili: r praviti) bilješke sa strane ili ispod teksta apostol (grč. apostrofos) gram. figura kojom se netko obraća nenazočnim osobama ili stvarima koje zamišlja kao žive 3. glaz. gubljenje glasa apotoma (grč. onaj koji širi neko naučavanje. usp.: Dijete bolesno mora ležati apozitivan (lat. koji se gnoji. veličanje apoteozirati (grč. apotithemi ostaviti na stranu. appositivus) gram. apo-strefo odvratiti. npr. neotopiv talog koji se stvara u biljnim ekstraktima izloženim zraku apoteoza (grč. grditi apotanazija (grč. apostilus) oproštajno ili ot-pusno pismo. apostolska stolica (lat. linija okomito povučena iz središta pravilnog višekutnika na jednu njegovu stranu. produženje liječenja i nakon bolesti apoteza (grč. apostrofe odvraćanje. oduševljen pobornik i borac za pobjedu neke znanosti. djevojčica Antonija. apponere priložiti.

) prav. approbare) odobriti na osnovi prethodnog ispitivanja. procjenjivanje.) prav. približna ocjena. kemijsko spajanje dvaju tijela pomoću trećega . koji izražava odobravanje. poimanje sadržaja neke predodžbe. vrijednosti nečemu. apretura (fr.) glaz. neosnovan priziv. approbatio) odobravanje.) prav. npr. tj. sjajnost). brašna. approbativus) odobravan. appretiatio) određivanje cijene. approbator odobrava-telj) osoba koja vrši stručan pregled i odobrava puštanje u promet proizvoda u znanstveno-istraživačkim zavodima. strasno. igrač koji u igri dolazi poslije drugog igrača.) glaz. appropinquatio) približavanje. appoggiato appoggiato čit. apelacio adminisibilis (lat. nedopustiv priziv. krzno) dobivaju izgled i svojstvo bolje robe (glatkoću. približno pronalaženje korijena. večernje sijelo. apprêter) rad oko dotjerivanja i popravljanja kojim neki industrijski proizvodi (tkanine.) prav. neprihvatljiv priziv appellatio temeraria čit. approximitas) približnost apropinkvacija (lat. procjena. s mnogo osjećaja appellatio admissibilis čit. glaz. aprobativan aprobirati (lat. apprecari. priziv koji se može dopustiti ili prihvatiti appellatio deserta čit. appropriatio) prisvajanje.) "poslije večere".) aprobatoran (lat. approbatorius) v. approximare približavati se) približiti.) glaz. a prva ju je navodno izrekla markiza Pom-padour) apres-souper Čit. dodirna točka aproksimativan (lat. pravilan omjer u građi nekog glazbenog instrumenta aprioran (lat. a priori) fil. moj apre aprecijacija (lat. priznavanje nekome sposobnosti za nešto. kao imenica. a priori) filozofijski pravac koji prima nešto a priori. razumijevanje. apres) poslije. apelacio dezer-ta (lat. dopustiti. odobrenje. prisvojenje. ocjenjivanje otprilike aproksimativa (lat. zatvor. v. poljoprivrednim dobrima. appropinquare) približiti. tj. apelacio te-merarija (lat. apre supe (fr. approxïmatio) približnost. zatim. ocjenjivanje aprehenzija (lat. mat. slivanje tonova apraksija (grč. koža. priznati nekome sposobnost za nešto aproksimacija (lat. približavati aproprijacija (lat. dopustiv i prihvatljiv priziv. nepromišljen priziv appoggiando čit. hapšenje. apprecatio) preklinjanje. sliveno appoggiaura čit. zakasnjeli priziv appellatio frivola čit. nesposobnost izvođenja nekih običnih pokreta i točnog shvaćanja značenja nekih stvari bez postojanja oduzetosti (paralize) apre (fr. predudar. dopuštenje. apođato (tal. a priori apriorizam (lat. sjajnost itd. sastanak ugovoren kasno navečer apretirati (fr. biskupovo dopuštenje da svećenik ispovijeda i propovijeda aprobativan 108 apsida aprobativan (lat. strahovanje. osobito nekog trenutka ili događaja apropinkvirati (lat. ocjena. apelacio inadmissibilis (lat. apprehensio) fil. vučeno (u sviranju). apođatura (tal. dati im glatkoću. mliječnih prerađevina i dr. nošeno.) nakon nas potop. povoljno ocijeniti. ili svojstva koja im daju veću vrijednost koju ti proizvodi dobivaju ovakvim dotjerivanjem.) glaz. približno izračunavanje. približavati aproksimitet fiat. prilagođavanje. zabrinutost aprekacija (lat. apođando (tal. uzimanje u posjed. npr. povoljan sud o nečemu. prav. apraxia besposlenost) psih. pohvaliti. usrdna molba apres nous le déluge čit. nas se to ne tiče. beznačajan i ništavan priziv appellatio inadmissibilis čit. pohvala. vina. tvornicama itd. nakon naše smrti može doći što hoće. propušten. approximativa) točka zbližavanja. apre nu 1' deliž (fr. (žita. bilo u teoriji spoznaje bilo u etici aprobacija (lat. apelacio frivola (lat. suzdržano. vezivanje. vezano. pojam. apprêter) dotjerati (ili: dotjerivati) razne tekstilne materijale tako da dobiju izgled i svojstva boljih. approximativus) približan aproksimirati (lat.) prav. aprobatoran aprobator (lat. da se tiska knjiga. papir. glavno daje nama sada dobro (uzrečica iz doba pred francusku buržoasku revoluciju.appassionato (tal. strah. predodžba. pristanak.

absens) odsutan. abscissio) odsijecanje. apsolutna vrijednost mat. abs-cedere) odlaziti. apsinthion) med. med. za vrijeme sekunda. u Filozofiji religije: apsolutno biće. tj. apscisni pravac pravac koji je uzet radi određivanja položaja neke točke ili osobina jedne krivulje. npr. osobito onih koje su građene u romanskom stilu apsidiola (lat. pomilovanje apsolut v. prisvajati. polukružni dijelovi crkava. za vinograd i si. gnojni čir. uskladiti aprovizacija (lat. osobito u crkvama romanskog stila apsidna linija astr.) geom. apsinthion) bot. npr. apopsihija apsint (grč. Bog. absens.. apsolutna težina težina tijela koja se dobiva običnim mjerenjem. samovolja. neogra-nčena vladavina jednog Čovjeka apsolutizirati (lat. odvojiti. apsolutni broj. oslobođenje. absolutum) činiti. odvajanje. abscin-dere otrgnuti. abscissa. nego samo za jednu. prekidanje apsentan (lat. engl. a mazga je ispod njega pobjegla). prilagoditi prema Čemu. u srednjovjekovnoj crkveapsidiola 109 apsorbirati' noj arhitekturi: stražnji. gram i sekundu. absolvere) neograni-čenost. apsolutni alkohol kern. a-providere) opskrbljivanje životnim namirnicama aprovizionirati (fr. ubrizgavanjem mlijeka radi liječenja sepse. učiniti nešto apsolutnim. absolutio) oproštenje grijeha ih krivnje. odsjeći. dakle afel i perihel za planet ili neki komet te apogej i perigej za Mjesec. ab-so!utus) slobodan od svih odnosa (ili: obveza. gonoreje. fiksacijski apsces zagnojenost izazvana namjernim kemijskim podražajima. čisti alkohol. absen-tism) odsutnost iz mjesta kome netko stvarno pripada. oblik vladavine kod koje vladareva vlast nije ograničena ustavom. mala zborna kapela. agr. bezuvjetan. gnojna upala tkiva. shvaćati ili prikazivati nešto kao apsolutno. tj. metastatični apsces zagnoje-nost koja se pojavi daleko od mjesta prvobitne oboljelosti. dužina koja spaja obje apside apsihija (grč. zagnojavati se apsces (lat.apsolutist (lat. progresivne paralize itd. neuvjetan. jedna od dviju točaka na eliptičnoj putanji nebeskog tijela u kojoj se ono nalazi na najvećoj odnosno na najmanjoj udaljenosti od tijela oko kojeg optječe. absolvere završiti. ret. samovlašće. udaljavati se. usp. med. potpun. neograničen. vrijednost bez obzira na znak + ili —. broj. razumijevati. approvisionner) opskrbiti životnim namirnicama Apsalom (hebr. v. grč. appropriare) prisvojiti. za masu gram. apsis) arhit. velika os eliptične putanje. absolvere razriješiti) gram. prema biblijskoj priči pobunio se protiv oca i bio ubijen (bježeći na mazgi pred progoniteljima zapeo je dugačkom kosom za hrastovo granje. absenters) mn. otići. Absalom otac mira) jedan od sinova hebrejskoga kralja Davida. u aposolutnom smislu . apsolutno tlo ono koje se ni za koju drugu kulturu ne može racionalno upotrijebiti. astr. udaljiti se. v. apsolutan (lat. neprisebnost. 2. apsolutne mjere koje imaju za osnovne jedinice centimetar. apsidiola. otkidanje. linea. u (Descartesovom) koordinatnom sustavu: mjerni broj (+ ili —) udaljenosti bilo koje točke u ravnini do or-dinatne osi. odvajanje. abscessus) odlazak. simbol lošeg sinovskog ponašanja apscedirati (lat. ne-prisustnost duha. pod apsentizam apsentizam (lat.aproprirati (lat. apsis. bez obzira na njegov obujam. apsolutni sustav mjera sustav u kojem su osnovne jedinice: za dužinu centimetar. savršen. fiz. osobito boravak irskih posjednika izvan Irske (apsenteri) apsida (grč. apsyhia) nesvjestica. apsolutna temperatura ona čija se nulta točka nalazi na —273°C . relativ apsolutizam (lat. absolvere) pristaša ili vršitelj neograničene vladavine apsolutiv (lat. apscisa (lat. bolest živaca kao posljedica prekomjernog pijenja apsinta apsojucija (lat. prelaziti u gnoj. uvjeta. apsolutno 1. rakija od pelina. apsidos svod) 1. Čist. ograničenja) nezavisan. fil. udaljen apsenteri (engl. apscisna osovina pravac koji obično zauzima horizontalan položaj apscisija (lat. fiz. suprotno. indikativ. gorka rakija apsintizam (grč.

sredstva za ispiranje rana apstergentan (lat. misaoni. mislima i si. abstractivum) kem. osnovni uzrok svim pojavama. stvar po sebi. duhanu. završiti. absolvere završiti) osoba koja je provela na sveučilištu ili nekoj drugoj visokoj školi propisano vrijeme i time stekla pravo na polaganje završnog (diplomskog) ispita apsolvirati (lat. gram. ekstrakt nekog soka ili alkohola apstruzan (lat. koji Čisti (ranu) apstinencija (lat. duh. abstractum) log. negledanje. koji razrješava. spolnih odnošaja itd. v.) u općem. supr. pranje. ispiranje. absolutus) bezuvjet-nost. neuvjetovanost. pojmovno odvojeno. npr. odustajanje od nasljedstva apstergencije (lat. ovladati. svjedodžba da je netko stekao pravo na polaganje završnog. absorptio) fiz. suprotno: relativno apsolutnost (lat. abstergens) med. primanje u sebe (supr. prolazak probavljene hrane kroz crijevnu sluznicu u krvotok.apsolutno (lat. potpuna zauzetost (poslom. abstractus) log. materijalistički: tvar). apstraktan broj mat. posebno. trezvenjak apstinentan (lat. mesa. abstersio) med. ne obazirati se na to. pril. samo u mislima. čista misao. abstractio) log. znanost čista znanost (za razliku od primijenjene). suzdržanost. čista misao. pren. usisavati. abstinens) pristaša apstinencije.: konkretan). emisija). abstergere brisati) prati. spolnim odnošajima. usisan apstencija (lat. od nečega apstrahirati ne voditi o tome računa. apstinent (lat. absolutorium) razrješenje. abstractum pro concreto čit. absorptivus) sposoban upiti ili usisati. mislena imenica. radi što boljeg uočavanja i poimanja onoga što je u nečemu glavno. neuvjetovano. nejasan. mudrovanje. zamišljen. trezven apstinirati (lat. teorijski. čin kojim se u želucu završava probava. fil. suzdržavanje od alkoholnih pića. ab-solvere odriješiti) razriješiti. diplomskog ispita.) apsorpciometar (lat. apstraktum pro konkreto (lat. školu apsorbencije (lat. savršeno. upijati. apstraktna. koji postoji samo kao pojam (supr. metron) fiz. bezuvjetno. savršenost. ab-sorbere) usisati. relati-vitet apsolutoran (lat. uvlačiti u se. sprava pomoću koje se određuje sposobnost tekućine za upijanje plinova apsorptivan (lat. dubokouman. osloboditi od (grijeha ili krivnje). trošiti. duhana. abstergentia) mn. upiti. fiziol. usisavanje. neograničenost. zamršen . taman. rastresen. zatvoren. ispirati. apsterzivan apstergirati (lat. absorptio. jednostavno. mesu. mi-sleno (suprotno: in concreto) apstraktiv (lat. razrješnica aps6lvent (lat. absorbentia) mn. težak za razumijevanje. progutati. oslobođenje. razrje-šrio pismo. dubok. okaniti se toga apstrakcija (lat. in apstrakto (lat. abstrusus) skriven. 2. neograničeno. potrošiti. čist čin mišljenja. otpusni apsolutorij (lat. mislen. abstersivus) med. duhana. stvarati misaone predodžbe. kem. obuzeti.: relativnost. obuzimati. sredstva koja upijaju vlažnost iz drugih tijela apsorbirati (lat. in abstracto čit. sasvim zaapsorpcija 110 apsurdan uzeti poslom nekoga. grč. udub-ljenost u misli. abstinens) koji se suzdržava od uživanja u alkoholu. nužno i bitno namjerno zanemarivati i ne obazirati se na ono što je u tome sporedno. mesa. sredstva za vanjsko čišćenje. čist. zamišljenost. med. abs-trahere) odvojiti. potpuno zaposliti apsorpcija (lat. opće. rastre-senost. koji postoji ili je zamišljen da postoji odvojen od materijalnih predmeta. slučajno ili nebitno. neosvrtanje apstrakt (lat. abstinentia uzdržavanje) trezvenost. odvajanje. spolne ljubavi. stvaranje pojmova. absolutorius) koji oslobađa. razrješni. koji služi za ispiranje. upijanje. neimenovani broj. abstinere) suzdržavati se od alkohola. čistiti (ranu) apsterzija (lat. živjeti trezveno apstrahirati (lat. čišćenje (rana) apsterzivan (lat. absolutum) 1. vječno i nepromjenjivo (idealistički: Bog. prvi. odvajati u mislima.) opći pojam umjesto stvarnog predmeta apstraktan (lat. viši. abstentio uzdržavanje) prav. čist pojam. im. teško razumljiv. ono što je u mislima.

osobito vješta tkalja iz Lidije.) oltar. u baletu: figura kad plesač stoji na jednoj nozi arabicitet (lat. v. natjecala se je u tkanju s božicom Atenom. besmislenost.) u rimsko doba naziv za grad na desnoj obali Dunava kraj starog Budima u Mađarskoj.) dovesti do besmisla apsurdnost 111 arahnolog apsurdnost (lat. upotrebljavati u govoru arapske riječi. arachne) med. u umjetnosti arabotedesko (tal.bez noge. absumptio) trošenje.apsud (lat. lithos kamen) geol. arachne) med. arah-noditis arahnoditis (grč. apus.) kern. nerazumljivost. sudare cijediti) prokuhana tekućina. pokvaren. Akvinikum (lat. ukras u arapskom stilu. akva Bineli (lat. arahnoliti arahnitis (grč. lat. absurdus) logički nemoguć. karbonat vapna. nepodoban. javna i privatna kupališta i dr. zapravo slike iz biljnog svijeta budući daje Arapima vjera zabranjivala slikanje ljudi i životinja. besmislen. apsurd apšmalcati (njem. dotrajao.) farm. fantastične linije u slikarstvu. pohaban. zool. ad absur-dum čit. znanost o beskrilnim kukcima (paucima. v. npr. geol. slik. arachne. nerazumljiv. riječ uzeta iz arapskog jezika arabizirati napraviti na arapski način. sklon propasti. 1700. 2. prekomjerna dužina prstiju na ruci i nozi Arahna mit. paučinasta moždana opna arahnoidi (grč. dobiva se od arapske gume i nekih drugih biljnih sluzi arabist znalac arapskog jezika. arabinoza vrsta šećera. arabotedesco arap-sko-njemački) mješavina maurskog. rabatan arabeska (tal. besmislica. ab od. osobito: poznati medicinari srednjeg vijeka koji su bili pod utjecajem arapskih liječnika arabizam osobina arapskog jezika. kristalizira po rompskom sustavu arahiodaktilija (grč. smiješan. istrošenost. rimskog i gotičkog stila u slikarstvu i kiparstvu aragonit min. bezbojan ili žućkast mineral. jako i svestrano olupavanje tijesta apunto (tal. ar (lat. otrcan. nepriličan. žrtvenik arabatan (tur. otrovna tekućina koju je navodno oko god. mjenica za izmirenje nekog duga apus (grč. eidos oblik) zool. pa su je rado primjenjivali za "nedužno" usmrćivanje političkih protivnika) Aquincum čit. abstreiben otjerati) kuh. arapske književnosti i umjetnosti. arahniti arahnolog (grč. govoriti arapski. paucima slične životinje. a-pteros beskrilan) zool. eidos oblik) mn. zapržiti apterologija (grč. logos) poznavatelj (ili: proučavatelj) znanosti o paucima arahnologija 112 arbitraža . upropašten. pobijeđena Atena pretvorila ju je u pauka arahniti (grč. izmučenost apsurd (lat. akva destilata (lat. ruševan. hrom) vrsta raka listonošca aqua Binelli čit. arabesco) 1. area površina) jedinica za mjerenje površina = 100 m2 ara (lat. absurdum nemoguće) v. arachne pauk) mn. harabi) trošan. arapske književnosti i dr. upala paučinaste moždane opne. arachne pauk.) to-fanska voda. destilacijom pročišćena voda aqua toffana čit. osobitost i poznavanje arapskog jezika. arachne. začiniti. ugledati se na Arape. akva tofana (tal. vrijedne iskopine. daktvlos prst) med. arachne pauk. arachne. npr. izraz kojim se označuje npr. abschmalzen) za-mastiti. appunto) trg. uvarak apsumpcija (lat. voda za umirivanje krvi (nazvana po otkrivaču Binelliju) aqua destillata čit. izumila neka vračara Toffana (trovala je polako i neprimjetno. kamenje s otiscima morskih zvijezda. glupost apsurdan (lat. ad apsurdum (lat.) aptrajbati (njem. pauci arahnoliti (grč. arahnitis arahnoida (grč. aranea pauk. bubama i dr. amfiteatar. usp. arabicitas) bit. absurditas) logička nemogućnost.

glavna. arrangemen * uređi-mje. osušene i poše-ćerene naranče araneografija (lat. nagoditi se s vjerovnicima. rodoslovlje . samovolja. radovati se. poček Arameja stara oznaka za Siriju i Mezopotamiju aramejski jezik najrašireniji jezik u srednjoj Aziji od 300. presuda izabranog suda. vrsta jake rakije od riže. najutjecajnija. aranea pauk. arbitrari) procjenjivati. arbitralis) koji se tiče izabranog suda arbitraran (lat. grč. arahiologija aranžer (fr. Dienst služba) "radna služba". samovoljna procjena arbitralan (lat. sudac u nekom sporu. trg. prisutni svjedok. rješavanje me arbitražni posao 113 arendar đudržavnih sporova pomoću komisije u kojoj su. do 650. mišljenje. napraviti sporazum aranžman CY. arbitrator) sudac kojega biraju zavađene strane radi rješavanja nekog spora. poravnanje. prirediti.) antičko ime za otok i grad Rab arbajtsbiro (njem. samovoljan. arbiter) izabrani sudac. oporavljam se) veseliti se. priređivač aranžirati (fr. promatrač. srediti. neutemeljen. meksička biljka iz porodice šti-tarki araluk (tur. presuđivati kao izabrani sudac. no nemilosrdno istrijebljeno od španjolskih osvajača. arranger) urediti. poslovanje pri kojem se iskorištava cijena jednakih burzovnih objekatf na raz ličitim tržištima. sređivati. arbitratio) procjenjivanje po vlastitom nahođenju. fr. osim predstavnika zavađenih strana. umijeće da se po paučini predvidi kakvo će biti vrijeme arajdati (grč. izmirenje. razdaljina. danas ih ima na području Brazila i Venezuele araukarija vrsta crnogorice. slobodno opredjeljivanje arbor genealogica čit. i neutralni delegati arbitražni posao (lat. arcus luk) 1. izravnati. arbor genealo-gika (lat. Arbeit rad. tlaka (u srednjem vijeku) Araukanci (Arawak) nekada moćno indijansko pleme. uređivati.) 2. institucija njemačke nacističke vladavine koja je propisivala da svatko mora provesti određeno vrijeme na fizičkim radovima u službi zajednice arbitar (lat.) arbitracija (lat. uređenje. arbitrium) presuda. svojevoljan. važan za izučavanje židovskih i starokršćanskih spisa. mali hodnik.) vrsta vinove loze. spada u skupinu semitskih jezika.) slobodna volja. neograničeni gospodar.arahnologija (grč. preradba. grafo pišem. slobodan izbor. arrangeur) obradivač. arbitrari presuđivati kao izabrani sudac) izabrani sud. izabrani sudac arbitraža (fr. priređivati. spremiti. sloboda opredjeljivanja arbitrirati (lat. volja. aranea. aramejsko pismo semitsko pismo iz kojega se razvilo hebrejsko pismo aramon (fr. r^d. složiti.) rad na njivi.. uživati gledajući nešto. glaz. suđenje izabranim sudom. vremenski razmak. pr. e. Arracacia xanthorhiza) bot. znanost o paucima. grč.) rodoslovno stablo. arachne. male. despot. rok. sud izabranog suca. opisujem) opisivanje pauka araneologija (lat. n. arbitrarius) koji presuđuje po osobnom uvjerenju. logia) zool. za zapošljavanje nezaposlenih radnika arbajtsdinst (njem. Arba (lat. aralvk) dogradnja uz kuću. v. sporazum. ocjena. obiteljsko stablo. logia) zool. mijenjati (ili: razmjenjivati) domaću valutu za drugu valutu po utvrđenom tečaju arbitrium liberum (lat. najmjerodavnija osoba u spornim pitanjima (umjetnosti. šećera ili od soka kokosovog oraha arak (lat. trg. jedinica za mjeru papira arakača (lat. naslađivati se arak (ar. shvaćanje. otporna prema biljnim bolestima (osobito se uzgaja na jugu Francuske) arancini (tal. suditi.) mn. međuprostor. orkestracija aratura (lat. raspored. bu-reau ured) ured za posredovanje rada. ukusa. lat. razmak. raizo odmaram se. pol. n. posao kojim se traži način kako bi se najbolje izmirio dug u inozemstvu ili kako bi se najpovoljnije naplatilo neko potraživanje arbitrij (lat. mode i dr. približan arbitrator (lat. obrada. e. rješavati po svom mišljenju i nahođenju. arbitrari) bank. arbitrage. Arbeit rad.

u tal. arbor vite (lat. arrendator) zakupac zemljišta arendirati (lat. rada i si. rata i ratnih užasa . arduus strm) strmost. arborescere) pretvarati se u drvo. slobodno mjesto. pren. gumno areal (lat. muka area (lat. poprište. biljni otisak arborni (lat. vrsta fine perzijske svile ardentan (lat. sin Zeusa i Here. pravo prednosti arctius mandatum čit. prsten oko prsne bradavice. anat. arboretum) škola u kojoj se uči poznavanje bilja. arrendare) dati ili uzeti zemljište u zakup. usijan. bliže (ili: preče) pravo. gravimetar. arbor drvo) tekućina za prskanje raslinja i drveća radi zaštite od zaraznih bolesti arcato čit. prevlačeći gudalom archiiatrus Sancti Palatini (lat. ardito) voj. pješčana kupelj arenant (lat. silan. vrsta grube svile iz Smirne ardasina (fr. arrenda) zakup zemljišta. arkcijus jus (lat. odrvenjavati arboretum (lat. neplaćena zakupnina. areola) malo. hrvač arenda (lat. areale) područje na kojem je raširena neka biljna ili životinjska vrsta arena (lat. Ares) mit. arrendarius) onaj koji daje zemljište u zakup arendator 114 argo arendator (lat.Arbor Ruminalis ili Ruminalis ficus (lat.) površina. srčano arduitet (lat. 3. pren. usp. koji pripada bogu rata Aresu. gradilište. tektoniki) voj. arrérages) mn. vojnik jurišnih odreda naoružan ručnom bombom i nožem ardito (tal. vatren. nasad raznovrsnog bilja. Areios pagos) 1. arenacija (lat. arkcijus man-datum (lat. arkato (tal. metron) fiz. ne biti isplaćen Ares (grč. žustar. vojsci. zapadno od Akropole u Ateni. tegoba. araios rijedak. botanički vrt arboriforman (lat. žarki. revan ardit (tal. astr. zbor uglednih i nepristranih sudaca areotektonika (grč.) borilište posuto pijeskom.) prav. ardassine) trg. zaostala plaćanja.) nađ-liječnik svetog. area. krug oko Mjeseca areometar (grč. plah. smjelo. arbor drvo. arborisatio) prirodno stvaranje oblika drveta na kamenju. arborescentia) ras-tenje (ili: razvijanje) u obliku drveta (kod kristala). ugovor o davanju zemljišta u zakup arendar (lat. vještina napadanja i obrane utvrđenih mjesta areraže (fr.) glaz. pooštrena zapovijed ardasa (fr. određivanje gustoće i specifične težine tekućine Areopag (grč.) prema legendi: smokva pod kojom je vučica dojila Romula i Rema arbor vitae čit. tj. "životno drvo". arhijatar arctior citatio čit. hidrometar areometrya (grč. cultura) uzgajanje drveća i ostalog bilja arborist (lat.) anat. araios rijedak. žestoko. arrérager) biti u zaostatku s primanjem.) glaz. kao drvo arborikultura (lat. neplaćena kamata areražirati (fr. simbol surove hrabrosti. arena) borac u areni. arenatio) med. arboriformis) koji je u obliku drveta. carskog dvora u starom Rimu. sprava za mjerenje gustoće i specifične težine tekućine. dugovi. velika teškoća. oštriji (ili: pooštren) poziv pred sud arctius jus Čit. zakupiti areola (lat. zažaren. Areios Aresov. trkalište u cirkusu. polje borbe. vreli. najstariji i najugledniji sud u Ateni čije je sjedište bilo na tom brežuljku. ardasse) trg. odrvenjenje arborescirati (lat.) prav. mala šupljina između tkiv-nih snopića: med. crven krug oko upaljenog mjesta. brežuljak posvećen bogu rata Aresu. ardens) gorući. arkcior citacio (lat. bog rata. arbor drvo) onaj koji se bavi uzgajanjem drveća i ostalog bilja arborizacija (lat. 2. me-triaj fiz.) prav. pren. moždana masa malog mozga koja je u presjeku slična dr-vetu arborescencija (lat. poprište borbe i igara u cirkusu (amfiteatru) kod Rimljana.

argyrion) med. arrestatio) uhićenje. 2. rešt arestacija (lat. argumentum bakulinum (lat. nauk (ili: naučavanje) o vrlini. onaj dio dokaza na kojem se taj dokaz zasniva. dokaz koji se ne zasniva na samoj stvari. dokazuje nešto silom . mania pomama. argentan argentan (lat. argot) jezik pariških ulica i polusvijeta. usp.) dokaz batinom.: 'Taj prijedlog nije dobar jer je predlagač loš čovjek" argumentum ad veritatem (lat. argumentari) navoditi kao dokaz. argental. nemajući drugih dokaza.) dokaz koji proizlazi iz općepriznatih i znanstveno utvrđenih istina argumentum baculinum čit. ludilo) želja (ili: strast) za novcem. uze. zaustavljati. mirisa i ukusa. argumentosus) bogat razlozima. argyrion) med. Argo. metron) sprava za ispitivanje srebra argentum (lat. slitina bakra.arest (tal. zadržati. otkriven 1894. argot) izraz ili osobitost šatrovačkog govora argument (lat. arrestatus) prav. neon. mangupski. dio etike argental (lat. dokaz koji nije strogo logičan nego više prilagođen sposobnosti razumijevanja ili interesu slušatelja. argumentum dokaz) koji daje (ili služi kao) dokaz (razlog. lako razumljiv. nautes brodar) zool. lijen) kem.. lopovski. koji zaključuje. eidos oblik) umjetno srebro. zaključivanje. lat. pakvon argentometar (lat. obrazloženje. arrestatorium sc. popularan dokaz. arrestans) uhićenik. mandatum) prav. kse-non argonaut (grč. aretirati. kripton. zatvaranje. argoter) govoriti šatro-vačkim jezikom. koji obrazlaže. dokazni argumentator (lat. bubrega i jetara argiroida (grč. redni broj 18. govoriti jezikom koji ne razumije svatko argotizam (fr. zatočenik. uze. obrazlaganje. zaključivanja. zaključivati. argiri-jaza argirijaza (grč. argyrion srebro) med. govor određene socijalne skupine argon 115 arheget argon (grč. usp. argentum) srebro. novac argentum foliatum (lat. uhititi. argyrion srebro) med. nautes) povijest pohoda Argonauta u Kolhidu. kad netko. argentum srebro. v. bogatstvom argiroza (grč. pakvon. metalna smjesa slična srebru argiromanija (grč. vještina dokazivanja. staviti zabranu aretologija (grč. Ša-trovački govor. argyrion. zatvoriti. zatvor arestant (lat. pakvon. plemeniti (inertni) plin bez boje. razlog. npr.944. živa argirija (grč. pakfong. obrazlagati argumentum ad hominem (lat. modrosiva ih crnkasta boja koja se ponekad javlja na koži nakon duže unutarnje uporabe srebrnih preparata argirizam (grč. argumentator) onaj koji navodi dokaze. obustavljati. argumentatio) dokazivanje. arrêter) zaustaviti. atomska težina 39. zaključivanja argumentativan (lat.) lisnato srebro argentum vivum (lat. argentum srebro) 1. argos nedjelatan. argyrion srebro. Argo. aretirati (fr. arete vrlina. način dokazivanja. neradan. argirijaza argo (fr. pojave kroničnog trovanja srebrom: argirijaza i degeneracije pluća. arrestum) zatvor. znak Ar. vrsta glavonožaca Argonauti (grč. osoba koja sudskim putem traži stavljanje zabrane arestat (lat. već na osobinama ili položaju onih koji je iznose. tj. prav. sadržaj ili izvadak iz nekog djela argumentacija (lat. argumentum) dokazno sredstvo.) 1. grč. dokazivati. argentum) v. zadržavati. raspravljač argumentiran (lat. arrestare) v. potkrijepljen dokazima argumentirati (lat. osoba protiv koje se traži stavljanje zabrane arestatorij (lat. v. logia) fil. naredba o uhićenju.) živo srebro. element. kaž-njenik. obrazloženje). usp. nautes brodar) mit. javno prozivanje vjerovnika (kod stečaja) arestirati (lat. dugotrajan i opasan pothvat argotirati (fr. cinka i nikla. obustaviti. arresto. starogrčki junaci koji su na svojoj lađi Argo pod Jazonovim vodstvom otplovili do Kolhide kako bi donijeli zlatno runo argonautika (grč. upotrebljava se za punjenje žarulja i daje sivkastu svjetlost. dokaz.

tj. upotrebljavati u govoru i pisanju arhaizme arhajski (grč. starinski arhaizam (grč. npr. arch-egetes) voda. archi-hierarches) pravosl. arche početak. titula spartanskog kralja u Li-kurgovom zakonu arhegonije 116 arhitektonika arhegonije (grč. archaiologia) znanost koja proučava ostatke i spomenike materijalne kulture starih naroda (osobito se bavi antikom). po Zeusovoj zapovijedi ubio ga je Hermes. počinjem) arh. archaiopteryx) zool. po nekim dijelovima sličan reptilima. zametak) zool. original. počasno zvanje za đakona arhiepiskop (grč. n. prauzor. osobito: prvi otisak. archailogos) onaj koji se bavi starinama i poznaje starine. archo. tobožnja vještina pravljenja zlata i srebra arhimandrit (grč. podrugljiv u govoru ili pisanju arhimagija (grč. "koji zna predviđati". medomai brinem se. arhiepiskop arhiblast (grč. i 640. archos. poglavar većeg samostana ili više samostana Arhimed (grč. područje pod duhovnom upravom arhiepiskopa arhigonija (grč. Argos. postanak života u njegovim najjednostavnijim počecima iz tzv. starješina svećenika arhilohijski (grč. arch-hiereus) pravosl. arhce. žučan. Argusove oči vrlo budne. više ne upotrebljava. Argus) mit. napisan ili prilagođen ukusu ih duhu starog vremena. starinski način izražavanja arhaizirati (grč. archos. prapočetak. archetvpon prauzorak) praslika. Archiloxos) poet.). episkopos) pravosl. zoon živ stvor) razdoblje u razvoju Zemlje (između arhaika i paleozoika) arhesporij (grč. argumentum e konsenzu genci-jum (lat. arche. dokazivanje neke tvrdnje na osnovi toga što su svi oduvijek tu tvrdnju smatrali istinitom Argus (grč. uhoda. najstariji đakon. fosilni kralježnjak veličine goluba. sin Zeusov i Niobin. arche početak. "obzirni") najveći matematičar i fizičar staroga svijeta (287—212 pr. prazametak arhidijeceza (grč. čuvar Zeusove ljubavnice Ije koju je Hera pretvorila u kravu. vladika. archi-hierarchia) dostojanstvo prvosvećenika. diakonos sluga) pravosl. Arhimedov za- . dioikesis uprava) duhovno područje nadbiskupa. gigno-mai stvaram) biol. koji zaista potječe iz starog vremena. gonos) mn. uvijek otvorene oči kojima ništa ne može promaknuti arhaičan (grč. arheografski arheolog (grč. prid. koji ne potječe iz starog vremena. archaios star) gram. pr. korablja (lađa). archaios. visoko svećenstvo arhijerej (grč.pra-. spora) stanica od koje nastaje tkivo koje stvara trus-ke kod paprati arhetip (grč. prastvaranje. arhetipi otisci (ili: primjerci) prvog izdanja arhi. prapismo. grafo) opisivanje starina. bot. ej. osnove znanosti o čovjeku arheografija (grč. arche početak. praarhibiskup (grč. povijest stare umjetnosti. azojski period arheget (grč. arheološki arheopteriks (grč. logia) početna znanost. episkop arhihijerarhija (grč. starinski) 1. episkopeo) pravosl. n. anorganske tvari. dakle "oprezni". usp. glavni episkop arhiepiskopija (grč. nadbiskupija arhidakon (grč.(grč. zastarjela riječ ili zraz koji se danas. episko-pos nadzornik) nadbiskup. archo vladam. archo. archimandrites) pravosl. 2. zajedljiv. nad. archaios star. pren. stooki div. baviti se proučavanjem starog vremena i kulture. spontano nastajanje života. tako se zove više vrsta stihova koje je prvi pisao najstariji grčki liričar i jampski pjesnik Arhiloh (između 680. lat. prid.nad-. abiogeneza arhihijerarh (grč. archaismos) gram. potječe iz pretpovijesnog doba arheozoik (grč. prvosvećenik.predmetak koji u složenicama znači: glavni. e. poglavar. archos.argumentum e consensu gentium čit. u običnom pisanju i govoru. pren. osobito antičku umjetnost i znanost arheologija (grč. špijun. ženski spolni organi kod nekih bescvjetnica i mahovina arhelogija (grč. blastos klica. arhaističan arhajski period v. pažljive. veoma oprezan i savjestan čuvar. prvi. archi-mageia) vrhovno čarobnjaštvo. archo prednjačim.) log. arche. staro-. a po drugim opet ptici. nego je samo napravljen. archa kos) starinski.

inženjer arhitekture. nego običan čovjek Arijci (sanskr. pismohrana arhivalije (lat. Perzije i Irana sami sebe nazivali. architekton. od Arhimeda pronađeno pravilo da svako tijelo. jalov. pjesmica Arijevci 118 aritmomanija . pomogla Tezeju. neplodnost. da pomoću klupka konca iziđe iz labirinta te pobjegla s njim. suhoparnost aridura (lat. za žrtveni oltar. indogermanski) stanovnici Indije. melodija Arijadria (grč. zaštitnica arijeta (tal. archon) vladar. mršavost. za grad Jeruzalem. ali ju je on ostavio na otoku Naksu. koji odgovara pravilima građevne umjetnosti. slabost aries (lat. architekton) znanost o građevnoj umjetnosti. arya. zaštitnica. arija) mn. glavna greda koja povezuje dva ili više stupova i leži na njima arhiv (lat. nakon što je ubio Mino-taura. posljednja obrana arijer-garda (fr. arrière-ban) voj. koji se tiče nekog znanstvenog sustava arhitektura (grč. koji su Često ukrašeni kipovima arhivski (lat. dokumenti arhivist (lat. regnvmi prsnem) krvarenje iz debelog crijeva ari dan (lat. koji pripada arhivu. umijeće izrađivanja znanstvenog sustava. uronjeno u tekućinu. aridus) suh.kon fiz. pren. Indogermani. gradi arhitektonski 117 arijeta teljstvo. projektant građevina. st. osobito istaknut kao dobročinitelj u Shakespearovoj drami Oluja arijer-ban (fr. architektonikos) građevni. arietta) glaz. archivarius) upravitelj (ih: nadzornik) arhiva arhivolt (tal.) koji je tvrdio da Krist nije Bog. trabs greda) arhit. ime kojim su indoeuropski (arijski. mr-šavljanje. pristaše i pobornici arija-nizma. ptosis pad) med. aridura) med. arrière-garde) voj. napjev. znanost o sustavu arhitektonski (grč. suša. archeion vladina ustanova) mjesto gdje se drže i čuvaju spisi. u književnosti: vodeni ili zračni duh s dobrim svojstvima. tj. poglavar. lat. archivum) koji se tiče arhiva. kila. otuda: Arijadnina nit sredstvo da se čovjek izvuče iz neke teške situacije arijanci mn. fr. između Grčke i Male Azije arhitekt (grč. način pjevanja. lukova glavnog crkvenog portala. lat. Indoeuropljani. graditelj arhitektonika (grč. u starom vijeku ratna sprava (s ovnujskom glavom) za razbijanje zidina. mršav. archos. građevni stil arhitrav (grč. jalovost. ariditas) suhoća. archos Čmar. graditeljstvo. odstupnica arijergarda (fr. kele kila. načini zidanja. koji se nalazi u arhivu. ar-chitectura) građevna umjetnost. građevinarstvo. mala arija. renesansnoj i baroknoj arhitekturi). spržen. isušen. bruh) med. koji radi u arhivu arhocela (grč. gubi na svojoj težini onoliko koliko teži istisnuta tekućina arhipelag (grč. kći kret-skog kralja Minosa i Pasifaje. Ariadne) mit. archivalia) spisi koji se nalaze u arhivu. archi-pelagos) otočje. archivolto glavni luk) arhit. arijski jezici svi indoeuropski (indogermanski) jezici Arijel (hebr. garde tjelesna straža) četa koja brani uzmicanje. arijevci arijanizam naučavanje aleksandrijskog svećenika Arija (4. povelje. u novije doba ovim se imenom nazivaju svi Indoeuropljani (Indogermani). prvobitno: otoci u Egejskom moru. neplodan. archivum. aria. bruh debelog crijeva arhont (grč. raspored građenja. sušenje. rimskoj. sušnost. polukružni luk koji spaja dva stupa (u helenističkoj. arrière straga. "božji lav") simboličko ime za junaka uopće. perz. Arijevci. architekton) onaj koji se bavi građevinarstvom. suhoparan ariditet (lat. air) skladba za jedan glas uz instrumentalnu pratnju. archos čmar. archo. zaštitna četa. u gotičkoj i romaničkoj arhitekturi: niz . najviši državni činovnik u Ateni nakon propasti starog kraljevstva arhoptoza (grč. spadnutost debelog crijeva arhoragija (grč. mršavost. grč. Aries Ovan (zviježđe u Zodijaku na sjevernoj nebeskoj polutki) arija (tal.) ovan. pren.

lak-taštvo arizacija (sanskr. neskladnost.). pjevajući. simbol pravednosti i nesebičnosti aristodemokracija (grč. arriver postići) osobina onih koji bezobzirno žele doći na neki položaj ili postići neko zvanje. arithmos broj. laktaš arivizam (fr. 1474—1533) pisac prvih komedija na talijanskom jeziku (pisao i latinska djela. e. arriver postići. geometrijska sredina. politička aritmetika primjena aritmetike na društvene i državne ustanove (npr. pr. e. demos narod. dragocjenosti . lutrije i dr. pobijedio ga Cezar Aristarh (grč. locheia porađanje) mn. ljubav prema aristokraciji i aristokratskim načelima aristolohici (grč. osobito čišćenje poro-dilje aristotelizam (grč. ma-nia bijes. arithmetikos) onaj koji se bavi aritmetikom ili zna aritmetiku. aristos najbolji) staroaten-ski državnik s nadimkom "Pravedni" (umro oko 467. logia) znanost o brojevima. dovoz robe. Larix europaea) bot. e arith-metike tj. arithmos broj.) glaz. ariozo (tal. poznat kao kritičar Homerovih i Pindarovih pjesama. vrsta bora (listopadna biljka) aritmetičar (grč. Arijci Arion slavan pjesnik i svirač s grčkog otoka Lezba (oko 600. osobito o tajanstvenim i čudnim svojstvima brojeva aritmomanija (grč. aristokrateomai imam aristokratski ustav) aristokratski sustav vladavine. skočio je s broda u more ne bi li se spasio od razbojnika: u vodi ga je dočekao i iznio na obalu delfin kojega je zanio svojom pjesmom arioso čit. plemićki stalež. znanost o brojevima. kratos moć. strog i pravedan sudac u pitanjima umjetnosti. pr. jedan od najvećih komediografa uopće (452—388 pr. n. v.) aritmija (grč. aristarh-ski Aristej mit. arua) pretvaranje u Arijce arka (lat. nepravilnost u ritmu srčanih otkucaja aritmogrif (grč. sredstva koja pomažu porađanje. e.) aristokracija (grč.Arijevci (sanskr. n. starogrčki zaštitnik lova i stada. dovezena roba arivist (fr. im. u obliku arije. Aristoteles) fil. aristokrates) plemić po rođenju ili položaju. koji se može predočiti ili riješiti brojevima. grifos zagonetka) zagonetka izražena brojevima aritmologija (grč. e. arithmos broj. n. 2. med. manteia proricanje) proricanje iz brojeva aritmometar (grč. računski. vlast) vladavina plemstva i naroda Aristofan starogrčki komediograf. kratko melodično djelo koje se umeće u recitativ Ariosto (Ludovico. pr. arca kovčeg. pr. vladavine plemića aristokratizam (grč. prema priči. arithmos broj. usp. Aristarchos) najveći alek-sandrijski gramatičar. aristos. nepravilno kretanje. naučavanje grčkog filozofa Aristotela (384—322 pr. učitelja Aleksandra Velikog i osnivača peripatetičke škole ariš (lat.) aritmomantija 119 armater aritmomantija (grč. n. aristokratia) vladavina plemstva. med. arithmos broj. arhythmia) nedostatak ravnomjernosti. v. progresija aritmetika (grč. arrivage) pristajanje. plemstvo aristokrat (grč. arriviste) bezobziran lovac na zvanja i položaje. stube. agua) mn. dolazak brodova u luku. karijerist. sanduk) 1.). 58.). lađa (u obliku kovčega) u kojoj se starozavjetni Noa spasio od potopa te se ploveći zaustavio na vrhu planine Ararat. aristos najbolji. arithmos broj. me-tron) sprava za računanje arivaža (fr.e. aritmetička sredina nekih brojeva je zbroj tih brojeva podijeljen brojem od onoliko jedinica koliko je tih brojeva. dolazak. pren. prozore na kućama kraj kojih prolazi itd. svjetski je glasovit po svome epu Orlando furi-oso (Bijesni Orlando) Ariovist vladar germanskog plemena Sveva. prijatelj i član aristokracije. u starokršćanskoj crkvi: posuda u kojoj su čuvane euharistija. ludilo) nagon za stalnim brojenjem svega i svačega (bolesnik broji korake. arithmetikos) koji spada u računanje. jedna od najznačajnijih osoba opisanih u Cezarovu djelu De bello Gallicio. sin Apolona i nimfe Kirene Aristid (grč. osiguranje života. mit. n. techne) mat. relikvije i dr. onaj koji je vješt u računanju aritmetički (grč. Platonovog učenika. umijeće računanja.

uobražen. Veliki i Mali medvjed (skupine zvijezda). opremiti. drz-nuti se. fiz. sočna tvar kod biljaka aromatici (grč. mirisne tvari. aroma) mirisan. armorale) poznavatelj grbova. idiličan Arkađani (grč. tajno sredstvo arkatura (fr. arkeo izdržavam) geol. armilla grivna. osobito ratna flota (ovako se u XVI. tajan) poznavatelj tajni u pojedinim strukama. armare) 1. arc-boutant) arhit. mnoštvo. polukružni otvor arkadijski (grč.) oprema. arrogans) napuhan.arkada (fr. ohol. arcature) niz malih slijepih dekorativnih arkada. Velika kola) astr. tj. lat. arcanum tajna) tajni lijek.) gudalom arkosolij (lat. aromatica) mn. snažiti armorijal (fr. "armija beskućnika" armilaran (lat. arrogare) usuditi se. arma oružje) mn. pomorski razbojnik armatura 120 arpeggio armatura (lat. ratna sprema. arctura) med. drzak arogirati (lat. arquebuse) stara puška s kokotom i dugom cijevi. arco. arktikos sjeverni) koji se nalazi oko Sjevernog pola. fr. armorale) knjiga s grbovima armorist (lat. uraslost nokata u meso arkuacija (lat. gusar. 4. povećati nosivost zida željezom i cementom. oholost. gudalo. pješčanik od granitnih gnajskih stijena arktacija (lat. seoski. kol arko (tal. žena sposobna zavesti armija (lat. koji ugodno miriše. začini aromatičan (grč..) oružje. prav. stanovnici Arkadije. suženost utrobe i zatvorenost kao posljedica toga. krivljenje kostiju u obliku luka arma (lat. ar-milarna sfera stari astronomski instrument (u obliku koluta ili kugle) za određivanje položaja zvijezda na nebu armirati (lat. metalni dijelovi'u građevinarstvu Armida lit. lat. 3. npr. arcus luk. pastirski. pomlađivanje itd. 2. arkadikos) koji je iz Arkadije. vojska. st. vlasnik gusarskog broda. tj. sužavanje. aroma) miris. kako se prave sredstva za uljepšavanje. nad-svoden hodnik. 5. aroma. voj. armée) 1. lat. arrogantia) napuhanost. umjetne arkade. "armija nezaposlenih". oružana sila. bezobzirnost arogantan (lat. gord. coll arco čit. naoružati. Arkadia. stezanje nekog dijela tijela zavojem arktički (grč. u obliku koluta. ugodan miris eteričnih ulja. poslao protiv Engleske) armadilja (šp. strategijsko-operativna jedinica kopnene vojske i zrakoplovstva. svodna oplata arkbutan (fr. potez gudalom. onaj koji se razumije u grbove arogancija (lat. pastirskog predjela u sredini Peloponeza. drskost. arkanum (lat. arcus luk) glaz. mađarski plemići koji nisu imali svog imanja. armadilla) pom. pjesnici pastirske poezije arkanist (lat. ^pojačavanje snage magneta . zvala "nepobjediva" flota Filipa II. 2. ime lijepe i moćne čarobnice u Tassovom spjevu "Oslobođeni Jeruzalem". pren. mala ratna flota. pojačati snagu magneta pomoću željeza.) voj. uzeti pod svoje aroma (grč. arktikos sjeverni) područje oko Sjevernog pola arktos (grč. bezobrazan. jačati. armalis. glaz. naoružanje i posada nekog broda. stup podupirač arkebuza (fr. lat. koju je 1588. prisvojiti. armoriai. prisvajati. arcata) arhit. arcade. pom. naoružanje. grad. osobito carinski armalisti (mađ. preteča današnje puške arko (tal. arma oružje. pren. mali naoružani brod. naivan. gusarski brod. areatito) med. e arktos Veliki medvjed. Arkadoi) mn. pren. naoružan trgovački brod. od srednjeg vijeka: obiteljski grb armada (šp. narukvica) okrugao. fiz. sjever arktura (lat. nego su živjeli samo od službe u vojsci armater (fr. 3. oklopljavanje broda. onaj koji je u vezi sa zviježđima Velikog i Malog medvjeda Arktik (grč. arcuatio) med. u Španjolskoj: oružana sila.umetanjem željeza. zakupnik broda koji priprema svoj brod na daleki put. npr. razmetljiv. arcanus tajanstven. sa začinom . solium mrtvački sanduk od kamena) umjetnički izrađen starokršćanski grob u katakombama sa svodom u obliku luka arkoza (grč. armateur) pom. staviti (ili: stavljati) oznake na početku glazbenog komada. opskrbiti ratnom spremom. pren. potporni poluîuk.

krv koja je prošla kroz pluća i primila kisik arteriografija (grč. arsenikon) mn. arslan. arteria. a svaki urup na četiri greha). zanat. vita brevis (lat. velika zaliha arsenijati (grč. kao na harfi. element atomske težine 74. biljka zijevalica arsonvalizacija (lat. spojevi arsenove kiseline s bazama arsenofagizam (grč. arteria žila) koji se tiče arterija. lomljenje tona kao na harfi arpikord 121 arteški zdenac arpikord (tal. voj. arsenikon) kem. aroma) namirisati. krvna žila. proširenje arterija arterija (grč. bogatstvo u arterijama. mala harfa. kem.) umjetnost je duga.) vještina pamćenja arsen (grč. fiziol. Cincari. ovlažavanje. naknadno platiti arozman (fr. arrosement) zalijevanje. aromatizirati (grč. bombama. kod nas poznatija pod imenom Secesija artefakt (lat. arsenale) skladište za čuvanje ratne opreme. Aharon. soli arsenove kiseline arseniti (grč. grafia) anat. redni broj 33. arterialitas) fiziol. žila kucavica (opći naziv za krvne žile koje vode krv iz srca u pluća ili iz srca u ostale dijelove tijela. tj.. polijevanje ulica. arteriolae) mn. arroser) zalijevati. prvi veliki svećenik u Izraelu arostema (grč. arteria žila) anat. arsena. ljutit čovjek. staviti miris u nešto. fagein jesti) med. prijek. začinja-vati Aromun pripadnik jednog ogranka Rumunja. u 20. tal. arpedžo (tal. a život kratak ars mnemonica čit. arsen muški. arpanetta) glaz. glavna prometna ulica u gradu i si. začiniti.93. jedan od najjačih otrova arsenal (fr. arpicordo) glazbeni instrument po zvuku sličan harfi. darsonvalizacija arš (tur. navika uzimanja inače otrovnih količina arsenovih spojeva radi jačanja tjelesne snage ili spolne sposobnosti arsenogonija (grč. prijašnja ruska mjera — 0. arteria žila. posao. prvi mađarski knez (890—907). osnivač dinastije (Arpadovići) koja je do 1301. arpedžato (tal. polijevati. arrostia) med. najsitnije arterije. zasuti vatrom. spi-net ars (lat. rukotvorina (za razliku od prirodnog proizvoda) arteriektazis (grč. arrosage) zalijevanje. Aaron) stariji brat Mojsijev. arsonvalisatio) v. arterijska krv svijetlocrve-na. doplaćivanje. umijeće. ars mnemonika (lat. aroma) stavljanje mirisa (ili: začina) u lijekove. slaboumnost. rif. arterialisatio) fiziol. polijevanje. arrosio) med. pren. pren. Vlasi Aron (hebr. jela i dr. arsenal. aršyn) lakat. metodično bombardirati. artefactum) umjetni proizvod. arsenikon) mn.781 m) art nouveau čit. nadmoć sustava arterija i njihovog utjecaja u nekom tijelu.) nova umjetnost na prijelazu iz 19. arterijalitet (lat. oksidirana krv.) glaz. lat. osvježavanje. arteria. voj. ono što je umjetno napravljeno.aromatizacija (grč. niz razlomljenih akorda arpeggio Čit.7112 m. arrostema slabost) med.) umjetnost. v. dijelio se na osam urupa.) glaz. arostija arostija (grč. trg. harfica arpeggiato čit. ektasis pomicanje) med. nasilnik. proučavanje arterija . naknadno plaćanje Arpad vođa Mađara prilikom njihova dolaska u današnju Mađarsku. znak As. navodnjavanje njiva. pomagao mu pri izlasku iz Egipta. nakon njih dolaze ka-pilare arteriologija (grč. vladala i Hrvatskom arpaneta (tal. granatama. navodnjavati. 1500 aršina — 1 vrsta (1066. obnavljanje (ili: oksidacija) krvi arterijski (grč. pren. logia) anat. aslan) lav. arostema arozaža (fr. kem. gone rađanje) rađanje muške djece arslan (tur. ar nuvo (fr. trg. ludilo. arpedžatura (tal. arteriozitet arterijalizacija (lat. arsenikon. teorija (ili: osnova) umjetnosti ili znanosti ars longa. doplatiti. bot. metodično bombardiranje arozija (lat. opis (ili: opisivanje) arterija arteriole (lat.) glaz. mjera za dužinu (između 65 i 75 cm. arrodere. junak. st.) Božje prijestolje na vrhu neba aršin (tur. u razlomljenim akordima arpeggiatura čit. nagrizanje kostiju arozirati (fr.

majstor artificijalan (lat. fyo stvaram) med. stvaralac. rexis pucanje) med. gnojenje (ih: zagnojavanje) zgloba artropodi (grč. umetnuti) med. arthron. tvorba glasova. glumac. artos. roba u trgovini. fagos) onaj koji jede kruh artokarpi (grč. operativno otvaranje arterija arteriozitet (lat. gen. osobito u varijeteu i kabareu. da-ktylos prst) zool dvopapkar. tome rezanje) med. stoljeću) Arti musices Umjetnosti glazbe (namijenjena kuća). kostobolji. zadebljanje i ovapnjenje stijenki arterija arteriostenoza (grč. karkinos rak) med. artis umjetnost. v. artos kruh. karpos plod) mn. artilleur) vojnik koji rukuje topom. riječi i slogove jasno i razgovijetno izgovarati. glumac. ars. slobodne umjetnosti. poznavatelj umjetnosti. arthron. takoprsti dvopapkari artifeks (lat. arthron. paragraf artikulacija (lat. rak u zglobu artropatija (grč. cijenjeno povrće s mesnatim cvjetnim glavicama artidaktili (grč. topništvo. namještanje iščašenih zglobova artritičan (grč.arterioreksis (grč. tvoriti glasove. arthron) operativno učvršćivanje zgloba artrodinija (grč. bol (ili: probadanje) u zglobu artrofioza (grč. kamencu u žuči i mokraćnom mjehuru. neprirodan.(grč. čest natpis na zgradama glazbenih zavoda artičoka (tal. arthron. arthron. plesač na konopcu (u cirkusu) artistički (fr. pokretač artofag (grč. odyne bol) med. anat. lijepe vještine arteški zdenac zdenac kod kojega se voda dobiva dubokim bušenjem (po francuskoj pokrajini Artois gdje su apropos 122 atropodi kopali prve takve zdence već u 12. pren. Člankonošci . arteria) med. stilom. emballo ubaciti. artro. articulus zglob. facere činiti) tvorac. osobito književnog izražavanja koje je više posljedica vještine i znanja nego čistog talenta i osjećaja. upala zglobova. arteria. autor. sastavni dio nekog spisa. rod vojske naoružan topovima artist (tal. zglob. arthron zglob. arthron) med. gram. arteria. izvještačen artikl (lat. giht artritizam (grč. razumljivo govoriti artiljerac (fr. pucanje arterije arterioskleroza (grč. majstor u jahanju. šećernoj bolesti. pyon gnoj) med. artiste) umjetnik. artis umjetnost) način umjetničkog. kasnije: topovi. podos noga) mn. artichaut) bot. neuralgiji. kompozicijom i dr. arthron zlob) med. arthron) predmetak u slože-nicama sa značenjem: zglob. articulatio) gram. začetnik. za-gnojavanje zglobova artrokarcinom (grč. artios usko spojen. bol zgloba. arthron. napis. astmi i dr. te se stoga više koristi vanjskim sredstvima (riječju. predmet. stvar. građa tijela koje je sklono debljini. pathos bol) med. koji je protiv upale zglobova (sredstvo. bot. artisan) zanatlija. topnik artiljerija (fr. arthron) koji je u vezi s upalom zglobova. član. articulare) gram. arteria. lijek) artritis (grč. arteriositas) fiziol. sužavanje (ili: suženost) arterija arteriotomija (grč. fr. skleros tvrd) med. artista. umjetnik. artistique) umjetnički.). majstorski artizam (lat. prije-vremenoj arteriosklerozi. artificialis) umjetnički.) mn. fr. latreia poštovanje) poštovanje (ih: obožavanje) kruha (hostije) artralgija (grč. točka ugovora. artos kruh. probadanje u zglobovima artremboleza (grč. zool. osnivač. articiocco. pus. ars. pretjerana sklonost vanjskom obliku umjetničkog djela. članak) članak. artillerie) prvobitno: svaka ratna sprava uopće. jasno i razgovijetno izgovaranje riječi i slogova artikulirati (lat. arthron. upala arterija artes liberates (lat. zglobobolja artropioza (grč. poglavlje. probadanje u zglobovima. arterijalitet arteritis (grč. zglobni artrodeza (grč. takopr-staši. arteria. gnojenje zglobnih kostiju. bol zgloba. trg. algos bol) med. "igra riječi" artizan (fr. krušne biljke artolatrija (grč. stenos tijesan) med.

trbušna vodena bolest ASDIC krat. pradjedovi. askos koža) med. a-selenos) bez Mjeseca. asambleja (fr. osobina ljudi koji rade samo po svom vlastitom. prihvaćati). starorimski sitan novac i jedinica za težinu. bez obilježja asentacija (lat. čišćenje od zaraze. naglašeni slog stope. stanovnici žarkog pojasa koji dvaput godišnje ostaju u podne bez sjene. ascendentes) mn. rođaci po uzlaznoj Uniji. assenatio) laskanje. ateizam aseitet (lat. aselenska noć (za planete Merkur i Veneru kaže se da su "aselen-ske". prvak. postoji sam sobom ili kroz sebe sama (a se est). sexuali-satio) uništenje. Allied Submarine Detection Investigation Committee (Saveznički istražni odbor za otkrivanje podmornica) uređaj za otkrivanje i lociranje podmornica uz pomoć ultrazvuka (nakon Drugoga svjetskog rata služi za pronalaženje potonulih brodova i podmornica. bez pratitelja. isušivanja močvarnih mjesta itd. suprotno: teza arzan (tal. kojem je oduzeta mogućnost oplođivanja aseksualizacija (grč. dakle.artrotomija 123 aseitet artrotomija (grč. arvus njiva. najbolji u nekoj struci. koji nema spola. a-. rast ascendenti (lat. mat. ascendentia) prava. arso zapaljen. arundinosus) trsko-vit. 3. udvaranje. prav. kastracija aselenski (grč. tj. uzlaženje nebeskog tijela ascidije (lat. preci kao roditelji. arsis) metr. askites. keltsko pleme u srednjoj Galiji (danas Auvergne) arvikultura (lat. djedovi. assemblee) skupština. 2. tome rezanje) med. rakove i crve arundinozan (lat. polet. površina pečenja i dr. penjanje. penjanje. asciscere primati. bez ikakvog vanjskoog poticaja. za ustanovljivanje gdje se nalaze velike plove riba i si. astr. pobjednik u mnogim bitkama asacija (lat. bez-vjerstvo. unutarnjem nagonu. Tajland.). fr. u ruskom (starijem) jeziku zabavna večer u dvoru Petra Velikoga asanacija (lat. as. koji je bez oznake. sanus. suprotno: descendenti ascenzija (lat. postojati sam sobom) samostalnost. po skoaseksualan 124 asibilacija lastičkoj teologiji: svojstvo Boga koji uzrok svog bića ima u samom sebi. mn. fr. a-. naime u dane kad Sunce kod njih prolazi kroz zenit ascites (grč. assatio) kuhanje jela i lijekova u njihovom vlastitom soku asamar (lat. kraju ili državi. plaštenjaci. zem. Malezija. amarus gorak) kem. aseitas. e. razvrat. glaz. arthron) anat. assainir) smišljen rad na podizanju zdravlja pojedinaca u nekom gradu. ascensio) penjanje. zbor. usp. u novije doba: jači izraz za slobodnu volju aseksualan (grč. ulagivačko odobravanje . SONAR ASEAN savez zemalja jugoistočne Azije (Indonezija. nosos. astr. prirasli na kamenu i drugim predmetima u moru. sanus zdrav. asanirati (lat. npr. bogat trskom. pauke. dizanje glasa. kraju ili državi uvođenjem niza higijenskih mjera: čistoće. aselgeia) razvratnost.). asemos) koji nema znaka. npr. Spasovo. bez satelita aselgija (grč. sa zglobovima. goruć) debela crkvena svijeća as (lat. assainir) popraviti (ili: popravljati) opće zdravstveno stanje u nekom mjestu. lat. asebeia) bezboštvo. sexus spol) bespolan. assis) 1. oduzimanje sposobnosti oplođivanja. zoon životinja) zool. uzdizanje. za engl. proizvodi raspadanja koji se stvaraju pri zagrijavanju životinjskih ili biljnih tvari i daju im za-činski okus. a-. n. lat. skia sjena) mn. napredovanje. arthron zglob. arthron. skup. isušenje močvarnih mjesta itd. uzla-ženje. zemljoradnja arza (grč. uzlazak. obrastao trskom Arverni mn. popravljanje i poboljšavanje općih zdravstvenih prilika. operativno otvaranje zgloba artroza (grč. Uzašašće Kristovo. mješčićnice asciji (grč. parlament. uzlazna linija srodstva. opće ime za kukce (insekte). cultura uzgajanje) poljoprivreda. pretežnost. ascendencija (lat. kora od kruha. Filipini) asebija (grč. osobito u športu Asa kralj u staroj Judeji (944—904 pr. pohotljivost asemičan (grč. a se esse biti. tj. nadmoć. najjača karta. sabor. Singapur. assus pečen. zglob artrozoa (grč. građa zgloba.

koji nema zaraznih klica. zemna smola. asfaltos) prevući asfaltom asfìksija (grč. problematičan. sfyxis) med.). asesorat aseveracija (lat. polumrtav. koji je u dubokoj nesvjestici.) s trgovačkim partnerima i podjela ovima prava da monopolistički uvoze određen broj robova iz crnačkih zemalja u američke (španjolske) kolonije asignacija (lat. papirni novac iz vremena Francuske revolucije (19. a-. sudsko pomoćništvo asesura (lat. septikos) koji nije sklon truljenju. dušika i sumpora. čepljez. nerazmjeran. nalog za isplatu asignant (lat. assessor pomoćnik u službi) sučev pomoćnik. asertorna prisega prav.—18. nastojanje da rane ne dođu u dodir sa zaraznim klicama (osobito kod operacija) aseptičan (grč. sačuvati. obamro asfodel (grč. dokazivanje. sepsis) kem. assertorius) kojim se tvrdi. a-. a-. fil. dobiva se mješavinom sirove karbolne kiseline ili krezola s koncetriranom sumpornom kiselinom asercija (lat. pristajanje uz koga. otopina kiseline kao sredstvo za sprječavanje truljenja. asignacija asignirati (lat. assignatura) v. assensio) odobravanje. porotnik asesorat (lat. uputnica. asfodelos) kod Homera: biljka na poljima donjeg svijeta. assiduitas) točnost. prisizanje u nešto aseverativan (lat. dokazni asfalt (grč. st. asservare) Čuvanje. tj. paklina. asservatum) ono što je ostavljeno na čuvanje. one koja se polaže prije davanja iskaza) aservacija (lat. asseveratio) ozbiljno uvjeravanje ili tvrđenje nečega. a-. "cvijet smrti". assignatio) doznaka. primanje nečega kao istinitog asepsa (grč. antiseptičan aseptin (grč. prisega koja se polaže nakon danog iskaza (za razliku od promisorne prisege. primatelj novca po uputnici ili nalogu asignatura (lat. oleum ulje) kem. nejednak . pomiješan s vapnencom upotrebljava se za pravljenje pločnika i za izolaciju zidova od vlage asfaltirati (grč. lat. asignans) onaj koji šalje uputnicom novac. assignatus) osoba na koju glasi uputnica. pohrana. asertoran sud sud u kojem se odnos između subjekta i predikata iskazuje kao činjenica (usp.) ugovor španjolskih vladara (u 16. pretvarati stražnjonepčane i zubne suglasnike u afrikate asiduitet (lat. u pohranu aservirati (lat. assibilare) gram. sepsis trulež. assignare) uputnicom doznačiti (ih: doznačavati). a-. naši izrazi: primorski brden. pošiljatelj asignat (lat. nalog. doznaka. sepsis trulež) med. sredstvo koje čuva mlijeko i jela od kvarenja. tj. pretvaranje stražnjonepčanih i zubnih suglasnika u afrikate. pohraniti. 1790. ostavljanje u pohranu aservat (lat. asseverare dokazivati) potvrdan. Čapljan. asertoran asertoran (lat. iz kojega se ne može izvesti zaključak asimetričan koji nema simetrije. prestanak ili usporenost kucanja srca zbog neke mehaničke prepreke. najviši stupanj nesvjestice asfiktičan (grč. asjento (šp. neskladan. a-. apodiktičan). IV.asenzija (lat. v. assignatarius) osoba na koju glasi uputnica ili doznaka. assertivus) v. postojanost. a-. assessura) v. prav. smjesa raznih ugljikovodika u kojoj ima i kisika. tiskan radi likvidiranja državnih dugova asignatar (lat. ustrajnost asiento čit. oba-mrlost. sastoji se od stipse pomiješane s bornom kiselinom aseptol (grč. izdati (ili: izdavati) nalog za isplatu neke svote asilogističan (grč. kraljevo koplje (rod biljaka iz porodice ljiljana) asibilacija (lat. službena potvrda da je netko slobodan asertivan (lat. assessoratum) zvanje po-moćng suca. asservare) čuvati. sfyxis bilo) med. syllogismos posredni zaključak) log. uputnica na primanje godišnjeg dohotka od nekretnina. assertio) potvrda. njihovo izgovaranje zajedno sa sibilantima asibilirati 126 asinus ad lyram asibilirati (lat. ostaviti u pohranu asesor (lat. asfaltos) kem. potvrdan. assibilatio) gram. fil.

izjednačavati. a-. nesposoban je.) magarac u liru (uzrečica koja odgovara našem: razumije se kao magare u kantar. neste-zanje srca asitija (grč. Leibniz je nazvao čovjeka "asimp-totom božanstva" asimptotičan (grč. prilagođa■ vati. nevezanost. a-. gram. gram. veza as-klepijadskog stiha s drugim vrstama stihova asklepijadski stih metr. nespojenost) ret. pjesnička figura u kojoj se izostavljaju veze između dviju ili više rečenica. dječje gliste asket (grč. assistentia) pomaganje. chronos vrijeme) neistovremen. fiziol. azinus ad liram (lat.-grč. syndetos nevezan) koji je bez veze. nazvanog po grčkom pjesniku Asklepijadu. tj. Asklepijadi potomci Asklepijevi. askeo) naučavanje o askezi asketizam (grč. bez sve-zica asindezija (grč. nedostatak hrane askaride (grč. bolestan. a-. prilagoditi. liječnici i učitelji liječništva askus (grč. neskladnost.. odgojni askeza (grč. neravnomjernost asimfonija (grč.: 110 žene. mučenje tijela radi što uspješnijeg svladavanja tjelesnih strasti i prohtjeva kako bi duša bila što neovisnija o tijelu i time se mogla posvetiti svome pravom opredjeljenju asklepijadska strofa metr. Buridanov magarac asiriologija znanost koja proučava književnost. assimulatio) pretvaranje. askomiceti razred gljiva koje stvaraju truske u mjesini-cama . zool. pretvoriti hranu u organsku tvar asimpatija (grč. izjednačavanje. primanje u svijest novog sadržaja (doživljaja) i njegovo prilagođavanje sadržaju svijesti. asindetski (grč. vrsta klasičnog stiha. zbivanje kojim stanice pretvaraju hranu u tvari od kojih se same sastoje (proces asimilacije) asimilirati (lat. fiziol. pomagač. assimilare) izjednačiti. symptotos koji se ne poklapa) koji se ne poklapa. pr. po mjestu tvorbe glasova). bogougodnih spisa asketika (grč. mlađi činovnik asistirati (lat. bez sveza. povijest i starine Asirije i Babilona asistencija (lat. bogougodan. sastoji se od dvaju (mali asklepijadski stih) ili triju ho-rijamba (veliki asklepijadski stih). jezik. prijetvornost. syn s. stezanje) med. npr. zamjenik.. ili između članova jedne rečenice.. gladovanje) post. linija kojoj se približava neka krivulja. systole skupljanje. pokajništvo u mučenju tijela odricanjem asketski (grč. prisutnost asistent (lat. syndeton) poet. sympatheia) nena-klonost. krvav. nedostatak volje za jelom.asimetrija (grč. neistodoban asinus ad lyram čit. a-. u početku s trohejom ili spondejom. asketos) pokajnički. pratiti nekoga. nedostatak veze u rečenicama. potpora. psih. ugađanje Bogu do krajnjeg samoodricanja. primati u se. opći naziv za sve teške poremećaje u organizmu zbog nedovoljnog rada srčanog mišića. asketes) pustinjak. askaris) mn. assimilatio) izjednačenje. nepoklopljiv asimulacija (lat. pokajnik. nejednakost. nedovoljno suosjećanje. pokajništvo. assistere) pomagati nekome u poslu.) Buridanov magarac između dvije livade. licemjerje asindeton (grč. asitia nejedenje. kod Rimljana: Eskulap. v. glup je) Asinus Buridani. simbol beskrajne ljudske težnje koja nikad ne postiže svoj cilj. hiperbola ima dvije asimptote. svmfonia) nesklad. asyndesia nevezanost. askeo skrbiti se) način mišljenja i življenja asketa. 126 asomatičan Asinus Buridani inter duo prata (lat. jednačiti. asindeton asinkroničan (grč. nedostatak sućuti asimptota (grč. pomoć. asymmetria nesimetričnost) nerazmjernost. i s jambom na završetku Asklepije starogrčki bog liječništva. usp. pustinja-štvo. askeo) pisac pobožnih djela. symptotos koji se ne poklapa) mat. onaj koji svojevoljnim gladovanjem i mučenjem tijela svladava u sebi strasti i prohtjeve asketičar (grč. neskladnost. asimfoničan asimilacija (lat. npr. a-. nejednako-vremen. a-. jednačenje (po zvučnosti. grozan.) organ za razmnažanje gljiva mješinarki. nervozan. očajan. assistens) pomoćnik. biti nazočan čemu asistolija (grč. dajte da pjevam jedan razdrti psalanV/užasan. a-. ali je nikad ne siječe. a-. askesis) pustinjaštvo. primiti u se.

koji je ravnodušan prema općim potrebama i interesima zajednice asocijativan (lat. aspirata sc.. astr. sperma sjeme) med. krutost aspermatičan (grč. associare) pridružiti. lat. assortissage) trg. sisanje. a-. sperma sjeme) med. sperma) v.asocijacija (lat. aspergillus) med. raz-vrat. zla i opaka žena aspik (fr. somnus san) med. urođena ili stečena nemogućnost izlučivanja sjemena iz spolnih žlijezda aspida (grč. nesanica asonanca (lat. aspiratio) gram. gledište. nepotpuna rima. primiti za suradnika. asocirati se združiti se. koji nema sjemena. tako da mu se za sva djela izriče kazna koja se sastoji u povišenju kazne utvrđene za najteže kazneno djelo aspergioloza (lat. lik. bot. n. asperitas) hrapavost. neravnina. fil. aspis. opskrbiti skladište robom. slično zvučiti asortiman (fr. a-. asonanca asonirati (lat. aspectus) izgled. v. stih u kojem se rimuju samo samoglasnici. s dahom. asocijacionistička psihologija smjer u psihologiji koji sve duševne pojave objašnjava iz predodžaba i njihovih mehaničkih veza te svu duhovnu djelatnost svodi na asocijaciju ideja asocijalan (grč. pr. grubost. koji nadovezuje na nešto asocirati (lat. e. udružiti se asodičan (grč. st. as-permičan aspermatizam (grč. a-. težnja. udruženje. izgovaranje s hukom. oštar) izricanje jedinstvene kazne za više povreda kaznenog zakona što ih je počinio isti počinitelj. zmija otrovnica. koji izaziva gađenje. uvlačenje u sebe. assoler) zasijavati zemlju naizmjenično različitim usjevima asomatičan (grč. tvrdoća. odis prezasićenost) med. a-. kod ljudi se pojavljuje u obliku plućne tuberkuloze (pseudo-tuberkuloza) asperifolija (lat. udisanje. osobito kod osoba koje imaju posla sa žitom i brašnom. odabrati stvari jedne prema drugima. v. vezivanje. biranje. associatio) udruživanje. assortir) srediti (ili: sređivati) po vrstama. usisavanje. assonantia) poet. biljka s hrapavim lišćem asperitet (lat. stajalište. pren. izdvajanje (ili: sređivanje) robe po vrstama asotija (grč. aspermizam aspermizam (grč. associativus) koji združuje ili sjedinjuje. asparagin organski spoj koji se nalazi u šparogi Aspazija ugledna atenska hetera iz V. a-. associare združiti. aspidos) zool. socialis) nedru-ževan. jednakost tonskih figura u jednoj glazbenoj misli asonancija (lat.) poteškoće ne zastrašuju asperacijski sustav (lat. as-odes koji osjeća gađenje. rod bilja iz porodice ljiljana. a-. aspic) kub. pojava. bolest izazvana gljivicom aspergillus fumigatus u organizmu ljudi i životinja. pren. aspirans) kandidat. asotia) razvratnost. glaz. položaj planeta promatran sa Zemlje. assonare) biti sličan po zvuku ili glasu. aspermizam aspermičan (grč. asocijacija ideja vezivanje predodžaba na taj način što jedna predodžba izazove u svijesti neku drugu. člana. koji ne voli društvo i ne želi biti njegov koristan član. asper ljut. prijateljica i kasnije žena Periklova aspekt (lat. opremiti asortisaža (fr. sperma) med. knjiga). groznica groznica praćena povraćanjem asolirati (fr. spojiti. assortiment) potpuno i sređeno skladište robe. udružiti. čežnja aspirant (lat. neotesa-nost. a-somatos) netjelesan asomnija 127 aspirirati asomnija (grč. asparagos) šparoga. asperifolia) mn. suglasnik s aspiracijom . odabiranje asortirati (fr. zbirka razne robe iste vrste (npr. samo-glasničko podudaranje. egipatska naočarka. aspera nek te-rent (lat. lat. koji ne može izlučivati sjeme aspermija (grč. aspermos) med. društvo. vezati. assonantia) v. raskalašnost Aspalathos ilirsko. želja za nečim. dobar znak aspera nec terrent čit. a kasnije grčko naselje na području današnjeg Splita asparagus (grč. onaj koji teži za nečim (položajem. nedruštven. littera) gram. hladetina aspiracija (lat. zvanjem) aspirata (lat. surovost. spajanje. asodična.

ventilator aspirin farm. pokazuju zvjezdaste zrake kad se kroz njih gleda asterizma (grč. vrlo. eidos oblik) mn. astateo) nemir. aspirator) sprava za usisavanje prašine. utjecaji asterisk (grč. as-tečko pismo meksičko pismo. Istar) feničko-sirijska božica ljepote. profinjen ton u ophođenju. te su tako slobodno izložene svakom vanjskom djelovanju astazija (grč. asteroeis) zvjezdast. Juno. orao vidim. Astrea. asthenes) nemoćan. makros dug. gledam) med. tvorničko ime za aceti-losalicilnu kiselinu (77%). reumatizma. prijelazna antikva asteričan (grč. glaz. suptilan. aspros bijel) najmanja novčana jedinica u Turskoj assai (tal. aster) zviježđe. steničan afekt astenija (grč. slabost. gospodarica neba i zemlje. asteizam (grč. u pjevanju: udahnuti zrak tako da se čuje aspra (grč. koji se u svakom položaju nalazi u ravnoteži. npr. izgovarati iz grla. med. biljka glavočika. motiv BogorodiČna uzašaš-ca na nebo astakolit (grč. sjajan asteroidi (grč. pramajka svega živoga. uzeti k sebi) slik. koji potječe od zvijezda. Vesta i dr. asti grad) gradsko ponašanje. rata i mira. duhovit govor. mali. astatos nestalan. skupina zvijezda asteroidan (grč. usisavač. astheneia nemoć. slabost vida. zadirkivanje Astek pripadnik starog indijanskog naroda u Meksiku koji je imao visoku kulturu i čvrstu državnu organizaciju. dvije podjednake magnetne igle postavljene tako jedna nad drugom da su im polovi suprotno okrenuti čime su zaštićene od utjecaja Zemljinog magnetizma. tuga. neposto-janost. astatične igle fiz. s hukom. assumere primiti. astheneia slabost) med. slikovnog (piktograma). ljubavi i rađanja astatičan (grč. nahuatl-jezici. pun zvijezda. npr. slab vid. prašak koji otklanja povišenu temperaturu i izaziva znojenje. oronulost. tzv. aster zvijezda) Fiz. asteroides) zvjezdolik. dosta Assunta (lat. bacakanje teškog bolesnika. lijepa kata. aster. dosjetljiv govor. prehlade i si.. zvjezdani. koji potječe od slabosti. uvlačiti u aspra 128 asteroidi sebe. asthenes. astečki jezik v. proučavanje asteniČnih bolesti astenomakrobiotika (grč. slab. asteismos istančan. assai) glaz. npr. astakos rak. bios život) umijeće da se slab organizam održi dugo u životu astenopija (grč. aspirare) tražiti nešto. psih. slično kao kod Grka Afrodita a kod Rimljana Venera. Ceres. okamenjeni rak Astarta (Astarot. asthenes. zvjezdice. usisavati. asteničan afekt duševno uzbuđenje kojim se slabe tjelesne radnje. zbog interferencije svjetlosti. svjetlosna pojava kod koje od neke svijetleće točke izbijaju svjetlosne zrake. gram. lithos kamen) geol. u obliku zvijezde. bez određene orijentacije. u semitskoj mitologiji najpoštovanija božica. kao znak kojim se čitatelj upućuje na primjedbu ispod teksta asterizam (lat. upotrebljava se kao lijek protiv glavobolje. asterismus. logia) med. vrsta slova. nepostojan) koji nema smjera. plina ili tekućine. kad netko tobože hoće nešto prešutjeti pa ipak kaže. aster zvijezda) bot. Iako zamaranje očiju aster (grč. nemoć. asteriskos) zvjezdica u knjigama (*). aspirirati (lat. grč. neotpornost prema naporu (kao posljedica preležane bolesti ili kao predznak opasnih bolesti) astenologija (grč. bunilo. znakovnog (ideograma) i početaka zvukovnog (fonograma) pisma asteničan (grč. oronuo. težiti za nečim. npr. supr. ret. dio medicine koji se bavi uzrocima i liječenjem slabosti. s dahom. osobina nekih vrsta tinjca koji. udisati.aspirator (lat. astenična groznica živčana groznica. tisk. derivat maja-pisma. zvjezdan. planetoidi . astr. golim okom nevidljivi planeti između Marsa i Ju asteronira 129 astrodiktik pitera.

građevina bez stupova astinomija (grč. Posejdonovom praunuku. nadzor nad kućama astma (grč. lithos) tamnocrveno staklo s iverjem plavkasta sjaja. duhovi postali od vatre koji lebde između neba. njemu je Artemida dala tri zlatne jabuke koje je on u utrci odbacivao. obruč. usp. a-thanatos besmrtan) vjerovanje u besmrtnost duše. po naučavanju okultizma. a-. izgleda da potječe od bezbrojnih. sunčanica. udar sunčanice. grč. Hauptmann) voda kozačkog odreda. pseudonim asti (tal. manteia proricanje) proricanje iz kocaka na kojima stoje slova iz kojih se. zemlje i pakla. tjelesnih osobina. pretjerano velik strah od groma ili grmljavine astragal (grč. spuma pjena) pjenušavo vino. onoma ime) književno djelo ili novinski članak koji umjesto piščeva potpisa ima tri zvjezdice (***). eterično tijelo čovjeka. pr. vijenac na gornjem dijelu stupa. stylos stup) arhit. obično s činom pukovnika. a-. ima umrijeti). balio bacam) med. onaj koji boluje od sipnje ili astme (živčane. athambia) hrabrost. astron) predmetak u slože-nicama sa značenjem: zvijezda astrobolizam (grč. osobito između zvijezda Kumove slame. astmatičan astmatičar (grč. asthma) med. zvjezdast. skočna kost. arhit. teško i kratko disanje u napadajima. sastavlja odgovor na postavljeno pitanje astrahan skupocjeno janjeće krzno s crnosjajnom i kovrčastom vunom (naziv po rus. grafo) opisivanje gradova Astijanaks (grč. astralni duhovi u starom istočnjačkom vjerovanju u zvijezde: duhovi zvijezda zamišljenih kao živa bića. sprava za određivanje jačine astigmatizma astigrafija (grč. dizala ih i tako zaostajala. "vladar grada") sin Hektora i Andromahe. zvjezdano nebo astro. a-. gležnjača. n. astrodeiktikon) pokazivač zvijezda. stigma) koji ima svojstva astigmatizma astigmatizam (grč. metron) opt. astragalos kocka.) vrsta talijanskog vina (po gradu Astiju). pr. u obliku zvijezde. med. a-. asthma) sipljivac.. astron. njem. kozački harambaša. zvjezdani. asti grad. stigma. veoma udaljenih i pojedinačno nevidljivih zvijezda. smrt ili obamrlost od udara munje astrodiktik (grč. radoznala Atalanta zaustavljala se kod svake odbačene jabuke. u srednjem vijeku: pali anđeli. što je koristilo Hipomenu i on je stigao na cilj. srčane. neustrašivost atanatizam (grč. imali su sina Partenopeja (grč. kockanje astragalomantija (grč. gradu Astrahanu) astralit (lat. drugo. služi za izradu raznih ukrasa astralni (lat. stigma točka) fiz. asti spumante (tal. astron zviježđe. atalsko blago 132 Atena pije. nomos zakon) upravljanje gradom. zvijezda. fobos strah) med. sipnja. astrum zvijezda. nakon ulaska u Troju Grci su ga strmoglavili sa zidina astilon (grč. atani- . astrobolismos. svijet zvijezda. nesposobnost nekog optičkog sustava za oštro odslikavanje zbog različite zakrivljenosti površina koje lome svjetlost u različitim ravninama.asteronim (grč. astralna svjetlost zvjezdana svjetlost. talijanski šampanjac a stigma tican (grč. neizmjerno bogatstvo koje je 133. mana oka kojoj je uzrok nepravilnost rožnice i leće te zato nastaje nejasna slika astigmometar (grč. slabija nego na ostalom nebu. astragalos) kocka. astragalos) igra kockom. nakon svakog bacanja. aster zvijezda. pjenušac. astralno tijelo tijelo bez zemaljskih. koji je kasnije našao smrt pod Tebom u pothvatu "Sedmorice protiv Tebe" atalsko blago golemo. e ostavio pergamski kralj Atalos (Attalos) Rimljanima u nasljedstvo ataman (rus. uprava grada. uzimaju ga na sebe duhovi kad se pojavljuju. duše umrlih. odvaja kapitel od donjeg dijela astragalizam (grč. het-man atambija (grč. koji potječe od zvijezda. sprava pomoću koje se svaka zvijezda pokazana na nebeskoj kugli može lako pronaći i na nebu -. "dječak s djevojačkim licem"). asti grad. astralis) koji se tiče zvijezda.(grč. to je uspjelo Hi-pomenu. astralni svijet zvjezdani svijet. želučane) astrafobija (grč. anat.

logia) naučavanje o besmrtnosti duše atanazija (grč. zavoljeti nešto atašman (fr. atechnia) nespretnost. atemptare napasti. voj. v. božica zaštitnica umjetnosti i vještina. nevještost (npr. atavus) naslijeđen od predaka (tjelesne i duševne osobine) atavizam (lat. prilagođavati se duhu vremena Atena (grč. privrženik ataširati (fr. duševni mir. utišati. a-teramnos tvrd) med. pom. attentata crimina čit. napasti. po legendi niknula iz njegove glave. ravnodušnost atavistički (lat. attestatio) ovjeravanje. primamiti. naslijede osobina predaka atehničan (grč. atavus predak) sličnost s precima. potvrđivanje. napadati atenuator (lat. atheos bezbožan) bezbožnik. pokušaj ubojstva. Athena) mit. pren. terrain tlo. u novije doba i kao naslov književnih Časopisa atentat (lat. atentata krimina (lat. atestat atestacija (lat. nevješt. a-. ather kaša. brak bez djece atelana (lat. nekog liječnika). otuda: učeno društvo. a-theoretos) koji ne zna. odsjek Ataturk ("Otac Turaka") pridjevak turskog generala Mustafe Kemala (1881—1939). attelage) zaprega. ublaživati) prigušivač. atheos bezbožan) bezbož-nost. attemperare) ublažiti. nerazumijevanje neke umjetnosti ili vještine ateist (grč. prekrupa) cis-tićno proširenje žlijezde lojnice. pristati. uvjerenje. attachement) odjel. zaprežni pribor. atemperirati (lat. oslobođenje od poreza i državnih nameta atelijer (fr. nespretan atehnija (grč. utišavati atemporirati se (lat. attentator) onaj koji vrši atentat atentirati (lat. atanatizam ataraksija (grč.) vrsta dramske improvizacije. (kod Rimljana: Minerva) atenej 133 Atlant atenej (lat. atterrir) zrak. negiranje da postoji Bog ili božanski poredak u svijetu ateknija (grč. attentatum od attentare. kipara dr. fr. osnovao ga je car Had-rijan radi njegovanja znanosti i umjetnosti i nazvao ga po gradu Ateni. attenuare umanjivati. kći Zeusova. thaumaso čudim se. pokušati) protupravan napad na nečiji život. odan čovjek. ublažavati. pismena potvrda . divim se) nečudenje. zaštitnica junaka i gradova. bezbožništvo. loša probava aterenizacija (lat.zam atanatologija (grč. bes-ciljnost. imanje ili čast. slučaj kad se kod potomaka pojave neke duševne i tjelesne osobine njihovih predaka. neumrlost atanizam (grč. nevičan čemu ateramija (grč. posebice grada Atene. osobito ženskih. uvjerenje. a-thanatos besmrtan. attacher) dodijeliti na rad. kao središtu cjelokupne naobrazbe onoga vremena. attentare) pokušati nešto protiv koga ili čega. neupućen. stanje bez strasti ataše (fr. božica rata. ateleia) nesvrhovitost. atelier) umjetnikova soba za rad. attestari posvjedočiti) pismena potvrda. radionica slikara. naviknuti se na nešto. prav. duševno spokojstvo. pokušani ili neizvršeni zločini atentator (lat. v. naprava za smanjivanje neke fizikalne veličine ateoretičan (grč. svjedodžba. athanasia besmrtnost) v. ataraxia) fil. adi-jaterma aterom (grč. teška probava. a tempore) ponašati se prema vremenu. athanasia) besmrtnost. topovski pribor atelija (grč. u obliku čvora (najčešće na glavi) atest (lat. zločin. doći k obali aterman (grč a-. prema prilikama. fabula Atellana atelaža (fr. nasrnuti na tuđe pravo. izvršiti zločinački pokušaj.) mn. onaj koji ne vjeruje u postojanje Boga ateizam (grč. attache) službena osoba dodijeljena diplomatskom predstavništvu u kojem ima ulogu savjetnika. zemljište) prilagođavanje biljaka novom tlu aterirati (fr. spustiti se zrakoplovom na zemlju. thermaino) fiz. Athenaeum) viši odgojni zavod u Rimu. ateknia bezdjetnost) neplodnost. viša škola. najvećeg reformatora i modernizatora života u Turskoj ataumazija (grč. svjedodžba. atechnikos) neiskusan. zločinački napad. ad k.

athletis) natjecatelj na javnim gimnastičkim natjecanjima kod starih Grka i Rimljana. prijatelj Ciceronov.). kršćanski povjesničari prozvali ga "Bič Božji" atila kratak konjički kaput s gajtanima. načelo svijeta atmidijatrija (grč. dijeli se na laku i tešku atletiku atletski (grč. i bio "veći nego Azija i Lidija zajedno". a-. atest atestirati (lat. trg. uzor) neuredan. atlanticus) gorostasan. atmis para. kasnije potonuo u more Atlantik (engl. duša. poništavanje. otuda: koji pripada zap. proglašenje nevažećim aticizam (grč. u baletu: stajanje na jednoj nozi Atlant (grč. čovjek koji se bavi atletikom. duša svijeta. v. atmijatrija atmidijatrika (grč. oko 9000 godina prije njega. attikismos) atički način govora. Atlas) zem. borac. tj. stav. duhovit.) atika (lat. stupovi u obliku čovjeka koji drže opšivnicu Atlantida (grč. atmidometar . iatreia liječenje) med. attestatum) v. uvjerenje.: duša. atmis. Atlas) mit. n. athletikos) koji se tiče at-leta ili koji pripada atletu. ne poštovati. bit osobe ili stvari uopće. tal. pozivati (ili: pozvati) za svjedoka ateteza (grč. dosjetljiv. "tatica") kralj Huna (5. suptilan. prezirati. atmometar atmidoskop (grč. v. nazvan po imenu hunskog kralja Atile atimija (grč. v. liječenje pomoću pare. n. a-. prvi vratni pršljen. zem. atmos. pren. karakteristične odlike starog atičkog građevnog stila. po grčkoj mitologiji. atmis para. atli) konjanik. typos oblik. iatreia liječenje) med. atmidoskop. velik i snažan. atička duhovitost i dosjetljivost atički (lat. Atlas atlanti 134 atmosferski atlanti (grč.) dah. nalazio u Atlantskom oceanu. atiČka suptilnost u načinu mišljenja i izražavanja. a koje se i danas u cijelom svijetu njeguju po utvrđenim međunarodnim pravilima. osobito: ukrašavanje građevina stupovima Atila (got. usp. typos oblik. iatreia) med. atticus) svojstven atičkom duhu. atimia) lišavanje časti (vrsta kazne kod starih Atenjana koja se sastojala u lišavanju svih građanskih prava) atimirati (grč. athlo-thetes) sudac u borbi i dodjeljivač nagrada atman (ind. atmoskop. parnih kupelji. atmijatrika atmologija (grč. drži na svojim leđima nebeski svod (Atlant). športska grana. koji ima osobine atleta. atička sol duhovit i suptilni način izražavanja Atik Tit Pomponije ugledan Rimljanin. attique) arhit. veoma snažan. e. zapadnoafrički Atlas (grč. e. knjiga sa zemljovidima svih dijelova svijeta. veoma jak i lijepo razvijen čovjek atletika (grč. Atlas) arhit. osobito na olimpijskim i drugim igrama. drži na svojim leđima kuglu zemaljsku atlantski (lat. planina u sjeverozapadnoj Africi atlas (grč. posvjedočiti. sjajna svilena tkanina atlet (grč. atmos para. atmis para. držanje tijela. u indijskoj fil. atmidometar atmijatrija (grč. athletike) skup viteških narodnih igara koje su njegovali još i stari Grci. po vjerovanju starih Grka. metron) v. atipične bolesti bolesti koje se ne razvijaju pravilno atipija (grč. atmis. položaj. attitude. pravo ja. uzor) med. nepravilan koji odstupa od utvrđenog uzorka. metron) sprava za mjerenje količine ispara-vanja vode. Atlas) mit. lijepo i pravilno razvijen. atmidijatrija. skopeo) v. atimazo) lišiti (ili: lišavati) časti. prema Platonu. ukidanje. potvrdu. atmidijatrija atmidometar (grč. fr. logia) znanost o isparavanju. koji pripada planini Atlasu. ovjeriti. atmidos para. anat. lišiti koga građanskih prava atipičan (grč. hrvač.atestat (lat. Africi. životni dah. pomagač književnika i umjetnika (109—32 pr. nazvan po divu Atlasu koji. attestari) potvrditi. koji pripada atletici atlija (tur. at atlotet (grč. div koji. divovski. liječenje inhalacijom. Atlantic) Atlantski ocean. nepravilnost u razvoju neke bolesti atitida (fr. uglađen. izdati svjedodžbu. attitudine). o pretvaranju vode u paru atmometar (grč. attica. ponašanje. athetesis) odbacivanje. st. Atlantis) legendarni otok koji se.

sredina u kojoj Čovjek živi i razvija se. neplodnost atocije (lat. atonos olabavljen. tvari iz atmosfere. ozračje. atopos) koji nije na pravom mjestu. atmos. neobičan . volumen obujam) fiz. atomos nedjeljiv) pren. facere činiti) med. plašt plinova koji obavijaju Zemlju. malaksao. atmos. atomos. niski otoci prstenastog oblika koji su nastali zbog raslojavanja koralja. nepriličan. elektricitet ato (tal. s negativnim nabojem električnog elementarnog kvantuma. atto) kaz. osobito djela za pjevanje atocija (grč. broj koji pokazuje koliko je puta atom nekog elementa teži od atoma vodika atomski (grč. med. atom atomizam (grč. pri sudaru vrlo brzih djelića (protona. sfaira. čin. atomos) koji se tiče atoma. atomo-logija Atomium građevina u belgijskom gradu Bruxellesu u obliku modela atoma atomizacija (grč. malaksalost. reumatizma i dr. kreću oko njega. sredstva koja čine nesposobnim za rađanje atofan kem. atolmia) strašljivost. troposfera. lat. atmos. klonulost. sfaira) koji se tiče zračnog omotača Zemlje ili pripada zračnom omotaču Zemlje.) dolazi do cijepanja (dezintegracije) atomskih jezgra i pretvaranja atoma u druge oblike. zračna tijela atmosferografija (grč. atomistika atomska bomba bomba čije se strahovito razorno djelovanje zasniva na jezgrinoj energiji. atomos nedjeljiv) 1. atmos. a-.) geol. v.093 kg na 1 cm2. a strane im se strmo spuštaju prema morskom dnu atolmija (grč. fiz. toxikos otrovan) koji ne sadrži otrov. atonos) bezglasan. naučavanje po kojem su sve stvari sastavljene od izoliranih elemenata (atoma) i po kojem se sve što postoji zasniva na spajanju i razdvajanju tih elemenata atomizirati (grč. znanost o atomima. uspavljivanje atonija (grč. razdvajanje na sitne dijelove. st. završetak glazbenog djela kadencom. širine 45° na 1 cm2.) glaz. atmosferski zrak obični zrak koji udiše ato 135 Atos mo. omlitavljenje. veoma sićušna stvar atomističar (grč. elemenata za koji se sve do početka XX. logia) znanost o atmosferskim pojavama atmosferski (grč. a u praksi te dvije atmosfere znače isto. neutrona. o najsitnijim djelićima iz kojih su tijela sastavljena. ato di kadenca (tal. atomos) fiz. razdvajati na sitne dijelove. sfaira kugla) zračni omotač. stratosfera atmosferilije (lat. gram. sfaira. alfa-čes-tica i dr. pren. klonuo. u takvim zbivanjima to cijepanje dovodi do izdvajanja goleme količine energije (atomska energija). usp. atonon) gram. lat. kukavičluk atom (grč. usp. veoma sitan. što iznosi oko 1. usp. mislilo da je nedjeljiv. atomos) fil. pren. tehnička atmosfera označuje tlak jednog kilograma na 1 cm2. atomos nedjeljiv) pren. atom atomologija (grč. nesposobnost rađanja. pojava. atmosfaerillia) mn. atocia) mn. upotrebljava se kod bolesti zglobova. atto di cadenza čit. neotrovan atoli (malaj. grafia) opisivanje (ili: opis) atmosfere atmosferologija (grč. tj.atmosfera (grč. umoran. atmosferski tlak dolazi od težine zraka. fizička atmosfera tlak koji vrši živin stup visine 76 cm na 0°C na morskoj razini zem. bo-jažljivost. najsitniji djelić nečega. suvremena fizika utvrdila je da je atom djeljiv i da predstavlja složen sustav koji se sastoji iz pozitivno napunjene jezgre i elektrona koji se. jezgra ima isto tako složen sustav: ona se sastoji iz protona i neutrona. fenil-kinolin-karbonska kiselina. najmanji djelić kem. mlitav. atomos) fiz. u njihovoj se sredini nalazi plitka laguna. nenaglašena riječ atopičan (grč. atmosferski elektricitet v. fil. odnos atomske težine prema gustoći Aton staroegipatsko božanstvo sunca atoničan (grč. energiji čestica koje čine sam atom atomska težina fiz. žućkasti kristali gorka okusa. gram. slabost tijela. nenaglašenost atonon (grč. mlitavost. atonia) bezglasnost. nenaglašen atonifikacija (grč. slab. 2. pren. nedjeljiv atomvolum (grč. atokos) med. med. atomos) filozof pristaša atomizma atomistika (grč. atoksičan (grč.

mir. atropos neotklonljiv. užas. atremia nepokretnost.) izraz za osobe. thrix) koji nema kose ili dlaka atrihija (grč.) trg. strahota. brat Tijestov. zanimljivost. slabljenje. melemi (npr. mjerodavnost. ojedenost kože. sraslost pojedinih otvora u tijelu atribucija (lat. pr. attractio privlačenje) privlačnost. usp. kopnjenje. koji izvlače gnoj) atrahirati (lat. astmatičnih. supr. attributum. attractibilitas) privlačnost. primamljiv. po Spinozi) atributivan (lat. koje idu služiti u tuđe kuće samo za stan i hranu (obično se tako uzdržavaju studentice koje u stranoj zemlji žele naučiti neki jezik) au revoir čit. stvar koja privlači. trenje. attractivus) privlačan. srčana pretkomora. nepokretan. atremeo ne dršćem. velebilje (veoma otrovna biljka). ne-priličnost. oznaka. suprotno: repulzija atraktibilan (lat. koji se ne koleba atremija (grč. nedostatak kose ili dlaka atrij (lat. oje-đanje. bitna. kosa) med. unuk Tantalov. vanjska poniznost samo zbog straha od kazne (suprotno: kontri-cija) Atrid jedan od sinova legendarnog kralja Atreja: Agamemnon ili Mene-laj (grčki junaci pod Trojom) atrihičan (grč. strogost. proturječnost Atos (grč. mir. prividno kajanje. sasušivanje atropa (grč. gram. uz plaćanje gotovinom au pair čit. oblježje. žutica atrahencije (lat. crna. atropos) kem. atrabilitas) med. dvorana za primanje posjetitelja. beladona atropin (grč. kasnije: sjedište mnogih moAtosa 136 atropin naških redova pravoslavne crkve (Sveta gora) Atosa (grč. dodan atricija (lat. atra tamna. n. sušenje. predznaci (ili: vjesnici) smrti atrocitet (lat.atopija (grč. trajna osobina nečega. privlačna sila. pretklijetka atrium mortis (lat. zamjenica ili broj koji pobliže označuje imenicu. posebice djevojke. a-. neustrašivost) mirnoća. a-. odlučnost atremograf (grč. attrium) predsoblje u staro-rimskoj kući. atrofia) zakržljalost (ili: slabost. a-.: repulzivan atraktoran (lat. surovost. atremes koji ne dršće. mršav. Athos) gora na poluotoku Hal-kidici. attractorius) privlačan Atrej (grč. attrahentia) med. otac Agamemnonov i Menelajev atremičan (grč. trefo hranim) med. attribuere pridavati. attributivus) pridje-van. pripisivati) svojstvo. mršavost) zbog slabe prehrane.) atrabilitet (lat. e. pravo atribut (lat. privlačan predmet. a-. attritio) med. o revoar (fr. atrocitas) grozota. nemilost atrofičan (grč. med.) doviđenja! . djelokrug. trofe hrana) zakrž-Ijao. miran) miran. atopia) nepristojnost. ne uzrujavam se. čvrstina. med. uzajamno privlačenje. grafo) sprava za sprječavanje grča pri pisanju atrepsija (grč. očnih i spazmodičnih bolesti) au comptant 137 aufalend au comptant čit. znak. thrix dlaka. slab. primamljivati atrakcija (lat. pripisivanje. pobijeđenog u bitki kod Salamine (480. zabava. znamenitost. tresis bušenje) med. atrofija kod dojenčadi. tih. attrahere) privlačiti. pridavanje. pridjev. a-. suh. o kontan (fr. primamljivost atraktivan (lat. sredstva za izvlačenje. glavna osobina (od beskrajnog broja atributa beskrajne supstancije ljudskoj spoznaji pristupačna su samo dva: prostornost i mišljenje. pouzdanost. o per (fr. bilis žuč. kakvoća. neizbježan) bot. nedostatak prirodnog otrova. attributio) davanje (ili: ustupanje) povlastica. fil. sin Pelopov. otrovan biljni alkaloid koji sadrži biljka atropa (upotrebljava se u medicini kod nekih želučanih. nepomičan. attractibilis) primamljiv atraktibilitet (lat. usp. Atreus) mikenski kralj. atrium mortis) predsoblje smrti. atrofija atrezija (grč. Atossa) majka perzijskoga kralja Kserksa. osušen atrofija (grč. prednji dio hrama.

sudnica. napadan. licitiranjem auctor delicti Čit. slušni. prije nego što će biti angažirani (vrsta prijamnog ispita pred članovime uprave i stručnjacima) audifon (lat. na. audire slušati. staviti) talionički radnik koji rudaču baca u peć aufsac (njem. audio čujem.) putem javne prodaje. slušati. blije-dozelen dragi kamen. uzao ispod ovratnika na koji se odjeća vješa o klinčanicu aufleger (njem. slušatelj auditorij (lat. audacitas) srčanost. auditio) slušanje. auditor slušatelj. suparnička strana. Aufsatz) posebno izrađen tanjur ili posuda za posluživanje jela aufšnit (njem. kričav aufdekati 138 aukcionator aufdekati (njem. tj. onaj koji lakše pamti stvari koje je Čuo nego one koje je pročitao ili vidio auditor (lat. auditorium) slušaonica. vrsta nijemosti kad čovjek normalno čuje. npr. smjelost. po reklakazala auerka plinska ili električna svjetiljka (naziv prema imenu austrijskog fizičara Karla von Welsbacha Auera. naprava za vješanje odijela. svirača i dr. željeza i vapna. a ne može govoriti audio-kaseta (lat. aufhenger (njem.) Zločinac se vraća na mjesto zločina auctoritate curatoris čit. sonome-tar audiometria (lat. prijestupa Auctorem repetunt crimina quae-que suum čit. počinitelj kaznenog djela. auditus sluh) osjetilo sluha. zraka) min.auctionis lege čit. sudska sjednica. probno sviranje. audire Čuti. audire čuti. otuda: Augijeva staja mučan i neugodan posao oko dovođenja u red nečega što je bilo dugo vremena zapušteno i zanemarivano augirati (lat. saslušanje. Aufschnitt) narezak.) posl. ročište audimutizam (lat. augere) v. Augeias) mit. kralj u Elidi čiju je staju. probno pjevanje. mixer mješač) tehničar koji radi oko čujnog dijela televizijskog programa (audio-sektora) audion (lat. magnezija. čujni.) prav. proba glumca. po odobrenju (ili: s pristankom) skrbnika audace čit. saslušavanje. audire čuti. audire čuti. hrabro audacem fortuna juvat (lat. aufhangen objesiti) klinčanica. vješalica. naprava pomoću koje gluhi mogu slušati. slušatelji auditus (lat. grč. auditivni tip psih. opernog pevača. u kojoj je bilo 3000 grla stoke i koja nije čišćena 30 godina. učionica. auffallen upasti) upadljiv. au-ditivus) koji se tiče Čujnosti i sluha.) glaz. koji upada u oči. auktoritate kuratoris (lat. grč. cassette kutijica. zasjedanje. Heraklo očistio za jedan dan. glaz. zove se i tirkiz . ponajviše kao sastojak vulkanskih stijena. auktorem repetunt krimina kvekve suum (lat. auditivan (lat. audire čuti.) neka se čuje i druga. vojni sudac.) plastična kutijica u kojoj je magnetofonska vrpca audiometar (lat. grč. prav. aukcionis lege (lat. čuti.) prijeđi. videre vidjeti) koji se odnosi na slušanje i gledanje zajedno. mutus nijem) med. auktor delikti (lat. metoda za ispitivanje sluha i gluhoće pomoću posebno konstruiranog radio-uređaja (au-diometra) audiomikser (lat. suho meso ili kobasice narezane na ploške Augije (grč. smisao: nitko ne može i ne smije biti osuđen prije nego što bude saslušan (osnovno sudsko načelo) audicija (lat. audiovizuelna metoda u nastavi poučavanje predavanjem i pokazivanjem primjera. audaČe (tal. aufdecken otkriti) prostrijeti. de auditu (lat. audire čuti. slušalica za gluhe audijencija (lat. 1858—1929) auf (njem. sudac koji saslušava) vojni istražitelj. hrabrost audiatur et altera pars (lat. sastoji se od silicija. aufiegen položiti. sprava za određivanje stupnja gluhoće neke osobe. audientia) službeni prijam. augmentirati augit (grč. gore! ustaj! diži se! dižite se! na noge! diži! dižite! aufalend (njem. hrabrome pomaže sreća audacitet (lat. fone glas) med. audire slušati) elektronska cijev koja služi za pojačavanje glasa i zvuka u prijamnom radio-uređaju audiovizuelan (lat. smjelo. auge sjaj. večeru i si.) po onome što se čulo. postaviti stol za ručak. srčano.) prav. me-tron) med. metron) med.

predmetak pomoću kojega se. ima 31 dan (nazvan po rimskom imperatoru Cezaru Oktavijanu Augustu. pojačavati. auguriozan augurij (lat. uvećavanje. pjevanje uz pratnju frule aulodika (grč. znanost koja proučava razvoj ljudskog organizma auksometar (grč. augural). zborno mjesto. laskanje. dodavanje. auksano ra-stem. aula dvorana) đvorjan-stvo. auguralis. aula) dvorište. augurium) proricanje budućnosti po letu ptica. npr. dvorski život i običaji. naučavanje o milosti sljedbenika sv. aukso. licitiranje aukcionator (lat. pr. povisivati. auxano umnožavam. logos govor) znanost o duševnom i tjelesnom rastu. auctionari) trg. Mass mjera) mjera odoka. auctoritativus) v. trpljenje) nepravilan rast (razvoj) čovjeka auktor (lat. Auge oko. predznak auguriozan (lat. augmentativum) gram. znak. auxesis) ret. autor auktoritativan (lat. svečana dvorana sveučilišta. porast. augirati augnmas (njem. do 14. uzvišen. auxiliaris) pomoćni. auxano povećavam. augmentum) povećanje. pjevanje) glaz. auguriosus) v. aulos. ulagivanje aulodija (grč. prorok. veličanstven (pridjev rimskih cezara). avi-gur) rimski svećenik koji je po letu i glasanju ptica tumačio i proricao što će se dogoditi. aukso. auksilijarne knjige pomoćne trgovačke knjige. ribetina (za razliku od deminutiva koji umanjuje i slabi osnovno značenje. prodavati najpovoljnijem ponuđaču. auksilijarne trupe pomoćne trupe. n. počasno ime rimskih careva. 31. predviđanje. pretkazivač. tumač znakova auguralan (lat. auctor) v. dodatak. ode pjesma) glaz. med.augment (lat. pren. umnožavanje. predvorje. držati licitaciju. ode pjesma. mjesec žetve. auksano ra-stem. kolovoz. dodavati. umnožavanje. napredovanje bolesti auksilijaran (lat. javno prodavati.) svet. tvore prošla vremena. velika slušaonica Aulida luka u Beotiji. javna prodaja. augur. osmi mjesec u godini. broju i glasanju ptica. povišica. prodavati licitiranjem auksanometar (grč. dodatak. gatalac. uvećanje. posvećen. n. e. Augustina po kojem čovjek može dobiti milosti tek onda kad u njemu ljubav prema carstvu nebeskom nadjača ljubav prema carstvu zemaljskom augustinizam srednjovjekovna kršćanska filozofija i teologija koje su se razvile iz naučavanja sv. ribica) augmentirati (lat augmentare) umnožiti. august(us) (lat. pojačavanje. slutiti. pojačanje. nevolja. aulos frula. metron) opt. 2. auguralan augurirati (lat. augmentatio) um-noženje. autoritativan aula (grč. cijenu. pogoršanje bolesti augmentacija (lat. aule. povećanje augmentativ (lat. pretkazivački. pojačati. povećavati. pretkazivati august (lat. govorničko preuveličavanje i pretjerivanje. gram. zborno mjesto helenske mornarice pri polasku na Troju aulizam (lat. auksilijarni strojevi pomoćni strojevi (na brodu) auksologija (grč. prostrana dvorana. dodati. npr. npr. povećati. metron) sprava koja bilježi napredovanje u rastenju. otprilike. naslućivati. Augustina augustovsko doba doba cvjetanja književnosti i umjetnosti (kao za vrijeme rimskog cara Augusta) aukcija (lat. zlo. augustus uzvišen) 1. riječ koja uvećava ili pojačava prvobitno značenje neke riječi. proročki. auctionator) licitant pri javnim kupnjama i prodajama aukcionirati 139 Aurora aukcionirati (lat. med. lat. proučavanje pjevanja uz pratnju frule . fr. sprava za određivanje sposobnosti dalekozora za povećavanje auksopatija (grč. pathos nesreća. kod grčkih i staroindijskih glagola. e. poprečna procjena (pogledom) augur (lat. auctio) trg. carski augustinijanizam teol. umnožavati. posebno biljaka aukseza (grč. augurare) gatati (ili: proricati) po letu.

prisluškivati. auricula) uska. n. aussen vani. pod zaštitom. skopeo) med. pomoćni sudac bez prava glasa.) svijetli vijenac. auriformis) uhast. auriscalpium) med. proricati auster (lat. Aurora) mit. pigmentum) min. usna školjka aurikularan (od lat. vanjsko uho. ugodan povjetarac aura popularis (lat.Aulularia (lat. aushelfeh pomagati) radnik koji nije u stalnom radnom odnosu nego povremeno dolazi na ispomoć. slava. sprava (ih: ogledalo) za pregled uha aurist (lat. aureatus) zlatan. pren. augur.) naklonost svjetine (nestalna) aura vitalis (lat. "Kočijaš" (zviježđe) aurikula (lat. bilo samim uhom ili pomoću posebne slušalice. auskultator auskultator (lat. samo-tok. sudski pripravnik.) kočijaš. božica zore i jutarnjeg rumenila kod Rimljana aurora 140 autarkija aurora (lat. Ausbruch) vino koje se samo cijedi iz osušena grožđa. auspicium. žut ili crven mineral arsenov sulfid auriskalpij (lat. auscultator) v.) zora je prijateljica muza. auri sakra fames (lat. vrhovna uprava i zapovjedništvo.) prokleta žeđ za novcem. Bord paluba) kraće umjesto Aussenbordmo-tor motor na vanjskoj strani brodice. tj. olla) komedije starorimskog pisca Tita Makcija Plauta (250—184 pr. vlast. auscultare) slušati. žuta boja koja se dobiva zagrijavanjem fenola s oksalnom kiselinom i koncetri-ranom sumpornom kiselinom auripigment (lat. pomoćni radnik auskultacija (lat. aus iz) žarg. auspicari) tumačiti budućnost po letu ptica. gotovo. pozla-ćivanje aurea mediocritas čit. grč. auscultans) slušatelj.) jug australan (lat. sjaj.) zlato aus (njem. odvratna žudnja za zlatom auriforman (lat. sub auspiciis (lat. dio uha na koji se stavljaju naušnice. pokrovitelj auspicij (lat. početnik. svršeno. aurum zlato) kem. jutarnje rumenilo. krug oko glave svetaca. ausbord (njem. australna svjetlost južna svjetlost Australazija Indijski arhipelag austrijacizam osobitost njemačkog jezika i govora kojim se govori u Austriji . aurum) koji u sebi sadrži zlato.) zlatna sredina aureatan (lat. anat. sreća. aurea medio-kritas (lat. prošlo je i si. auricularis) koji se tiče uha ili je u vezi s uhom. jutarnji sati vrijede zlata za umni rad. sretan početak.) njemačko ime za poljski grad Oswiecim u kojem je za vrijeme Drugoga svjetskog rata bio jedan od najjezovitijih logora smrti aushelfer (njem.) životna snaga. aurum zlato. pod pokroviteljstvom auspiciozan (lat. kao uho auriga (lat. znak. aurum. zaštitnik. auris uho. auris) liječnik za uši Aurora (lat. aura) ugodan zrak. med. zlatni auratura (lat. aurora mu-zis amika (lat. mirisan. odličan aureola (lat. žličica za uho auriskop (lat. suškovina Auschwitz čit. os-luškivanje šumova unutarnjih organa kod bolesnika. velik ugled auri sacra fames čit.) pod okriljem. auspiciosus) koji nagovještava i pretkazuje sreću auspicirati (lat. u obliku uha. zaštita. aurarius) koji se tiče zlata. avispicium promatranje ptica proročica) pretka-zivanje po letu i glasanju određenih ptica kod Rimljana. auspex) prorok po letu ptica kod starih Rimljana. aula odn. istok aurora musis amica čit.) zora. auratura) pozlata. usni aurin (lat. Aušvic (njem. australis) južni. dvije sreće grabi" aurozan (lat.) aura (grč. moć. zlatan aurum (lat. pren.e. životni dah auraran (lat. izvanbrodski motor ausbruh (njem. stetoskopa auskultant (lat. astr. auskultant auskultirati (lat. "tko rano rani. okrilje. auscultatio) med. predznak. ispitivati šum pluća slušanjem pomoću stetoskopa auspeks (lat.

originalni spis ili dokument autentike (lat.austrofil (Austrija. grafo) vlastiti životopis. samodrštvo. autos. izvornost. ovjeriti autentik (lat. pristaša Austrije austrofobija (lat. trenutak kađ lopta padne izvan Igrališta aut Caesar. gol vlastitoj momčadi auto-kolona dugi niz automobila u pokretu auto-limar radnik koji izrađuje limene dijelove za automobile ili zrakoplove ti auto-mehaničar radnik koji popravlja automobilske motore i uređaje auto-promet promet motornim vozilima. fr. fil. aut nihil čit. pretjerano razvijen fantastično-sanjalački unutarnji život. autos sam. authadeia) samodopada-nje. autos eng. prvobitni. književni rod u kojem pisac opisuje svoj život. omnibus svima) automobil-omnibus. aut Cezar. otpad aut (engl. analyo razrješujem) poniranje u samoga sebe. bios život. automobilizam auto-stop zaustavljanje automobila na cestama i molba vozaču da pješaka (obično turista) besplatno poveze auto-transport kraće umjesto automobilski transport promet automobilima. neovisnost o autemeran 141 autodigestija vanjskim stvarima. autarkeia) dovoljnost samom sebi. autos engl. pravovaljanost. garage) spremište za automobile auto-gol (grč. apso-lutist autarhija (grč. grč. autodefe . aut nihil (lat.) ili-ili autadija (grč. authentikos) zakonit. dress) odijelo za automobiliste auto-električar specijalist za elektri-čarske poslove na automobilima auto-garaža (grč. bolesno misaono udaljavanje od vanjskog svijeta auto (grč. opisuje uvjete pod kojima je živio i radio autobus (grč. koji prolazi još istog dana autemoron (grč. bios. bezbožnika. autentik autizam (grč. grafo pišem) pisac vlastitog životopisa. uživanje u samom sebi. bez uvoza sa strane. authenticum) izvorno djelo. izvršenje inkvizicijske presude. samodržac. facere) potvrditi. trg. lat. izvorni. ideal starih kinika i stoika po kojem je stoički mudrac "dovoljan sam sebi" autemeran (grč. svečano spaljivanje heretika. autos. istodnevni. uobičajena kratica za automobil auto.(grč. st. istinit. sposobnost neke zemlje da se uzdržava samo svojim sredstvima. emera dan) med. lat. prav. autos. lat. fobos) mržnja prema Austriji austromantija (lat. emera) med. autos) 1. auto-da-fe. kasnije dopune i dodaci nekom starijem zakoniku. manteia) proricanje (ili: gatanje) po puhanju vjetra austroslavizam politički smjer među Česima u 19. usp. omnibus autodafé (port. lijek koji djeluje već onoga dana kad se upotrijebi autentičan (grč. samostalnost. vjerodostojnost autentificirati (grč. vjerodostojan autentičnost (grč. autos) psih. despot. pravovaljan. samoauto-dres (grč. bilo da priča samo svoje doživljaje ili da radi što boljeg prikazivanja svoje osobe. auster južni vjetar. Židova i vještica u srednjem vijeku (osobito u Španjolskoj). autos) 2. authentikos pouzdan.) ili biti Cezar. autobusima. zadovoljstvo samim sobom autarh (grč. pisac autobiografije autobiografija (grč. zadovoljstvo samim sobom. authentikos) istinitost. autos. autos. archo vladam) sa-movladar. pravi. v. koji je težio za pretvaranjem Habsburške monarhije u državu u kojoj bi dominirali Slaveni aušus (njem. archo vladam) samovlada. ili ne biti ništa aut-aut (lat. filos) prijatelj. autos. tj. nešto veliko. goal) šport. ono što treba odbaciti. original. prav. autos. Ausschuss) bezvrijedne stvari. apsolutizam autarkija (grč. grč. Austria. kamionima autoanaliza (grč. authentica) mn. ispitivanje vlastite savjesti autobiograf (grč. actus fi-dei) heretički sud. out) šport. autos. predmetak u slože-nicama sa značenjem: sam. vlastita biografija.

trovanje zbog nagomi-lavanja otrovne tvari koja se prirodno stvara u organizmu i izdvaja iz njega autokar .autodefe (šp. samobitnost autoinfekcija (grč. lat. bolest čiji su uzrok zarazne klice koje su se već nalazile u čovjekovu organizmu i izazvale bolest autointoksikacij a (grč. eros ljubav) psih. autos. kod začepljenosti usne trube (Eustahijeve) ili vanjskog usnog kanala: osjećaj kao da nam naš vlastiti glas odjekuje glasnije i zvonkije baš u začepljenom uhu autofonija (grč. auto-grafskog crnila autogram (grč. in) med. vježbalište (ili: put) za automobile autoerotizam (grč. autos. samo-liječenje autofonija (grč. therapeia) med. v. med. hipnoza autohirija (grč. nastanak života u njegovim najjednostavnijim počecima iz tzv. filia naklonost. svojeručno napisan. autos. koji radi sam od sebe. svojeručan potpis. fagein jesti) med. naučavanje o samodeterminaciji. ljubav prema samom sebi. toxikon lat. auto-de-fe) v. raz-mekšavanje organskog tkiva nakon smrti pod utjecajem želučanog soka autodikija 142 autointoksikacij a autodikija (grč. fone glas) 2. mršavljenje zbog šećerne bolesti autofilija (grč. samobitan autohtonija (grč. autogram autografija (grč. poznavanje samoga sebe autogonija (grč. urođenik autohtoni (grč. fysis priroda. autos. urođenički. starosjedilački. autos. jedenje samog sebe. proizvođenje živih bića umjetnim putem autograf (grč. sam sobom autodrom (grč. usp. autos. autos. gennao rađam) fi-ziol. infectio zaraza) med. autograf autohipnoza (grč. autogramma) v. mania) strast za prikupljanjem svojeručnih potpisa i rukopisa velikih i poznatih ljudi autografski (grč. autos. auto-chthonos) urođen. autos. samoop-rašivanje autogen (grč. grafia) umijeće umnožavanja rukopisa. hvpnoo uspavam) dovođenje (ili: uspavljivanje) samoga sebe u hipnotično stanje. determinare opredijeliti. pomoću tzv. koji je nastao tamo gdje je i nađen (kamen. umnožavanje rukopisa (s kamena ili metalne ploče) autografirati (grč. starosjedilac. autos. autos. lat. auto-chthon) prastanovnik. autos. gnosis) samo-ispitivanje. auto-chthon) prasta-novništvo. digestio probava) fiziol. autos. autos. liječenje samoga sebe prirodnim sredstvima. autos. gamia) bot. dvnamikos moćan. odrediti) fil. autohirija autogamija (grč. tj. autohiria) dizanje ruke na sama sebe. gignomai rađam) biol. pri čemu tijelo služi samo kao zamjena za drugi seksualni objekt na koji onaj koji se zadovoljava pritom misli (za razliku od narcisizma kod kojeg je vlastito tijelo krajnji seksualni cilj) autofagija (grč. zaljubljenost u samog sebe autofizioterapija (grč. starosjedila-štvo. tj. grafo. umnožiti. zadovoljenje erotskih nagona pomoću vlastitog tijela. putem razumne volje. anorganske tvari. đidasko učim. izrađen putem kopiranja. stijena). umnožavati autografomanija (grč. samoprobava. samoubojstvo autohton (grč. grafein pisati) izraditi pomoću kopiranja. autos. ljubav) samoljublje. supr. jak) koji djeluje sam od sebe. autos. o samoodređivanju djelovanja i htijenja putem zakonitosti koja je u našoj svijesti. dromos put) automobilsko trkalište. koji se sam porađa. auto-didaktos) samouk autodidaktika (grč. autografon) riječ ili spis koji je neka osoba svojeručno napisala. autos. sa-mooplođivanje kod biljaka. autodafé autodeterminizam (grč. autos. lat. poučavam) samoučenje autodigestija (grč. auto-dikos koji samom sebi sudi) pravo nekog da sam sebi sudi autodinamičan (grč. naprava za umnožavanje rukopisa. samoniklost. autos. osobnosti i ideje autodidakt (grč. alogen autognozija (grč. grafikos) svojeručan. samoni-kao. min. autos. autos. fonos ubojstvo) 1. urođeništvo.

stvarni govor. kata-lyo odriješim) kem. jedan od načina postojanja biljnog i životinjskog oblika. automatos) ono što se radi bez sudjelovanja volje. pren. sama sobom razbija kamen u mokraćnom mjehuru autoliza (grč. sag. onaj koji liči na stvar. mobilis) onaj koji vozi automobil. životinja (kod Descartesa) automatika znanstveno-tehnička disciplina koja se bavi teorijom i konstrukcijom sustava za reguliranje i upravljanje tehnološkim procesima automatizam (grč. tako reći. nezavisan. biće koje nema duše. autos engl. kefale glava) samostalan. autos. vladanje sobom. fr. autos. vaga. kem. vladanje samim sobom. med. tal.. otapanje i fermentativno razgrađivanje mrtvih životinjskih tkiva pri čemu ne dolazi do truljenja autologija (grč. lat. autos. postupaka autolezija (autos sam. therapeia) med. machomai proturječiti) proturječnost sa samim sobom (u govoru. lišiti samoradnje automatograf (grč. samokret. osobito u crkvenom smislu autokemoterapija (grč. nezavisnost od drugih. laesio povreda) samoosakaćenje. auto automobilist (grč. usp. puška. clavis) fiz. samodržački auto kritika (grč. autos. carro kola) otvoreni autobus za 40 i više osoba autokataliza (grč. morfe oblik) biol. sprava koja. pokrttljiv) vozilo koje se saautomobili st 144 autorizirati mo kreće. autos. lat.1. koji izrađuje automobile. makinalan. haima krv. neograničeni vladar ili gospodar autokratizam (grč. lithos kamen. autos sam. zatvorena posuda čiji se sadržaj zagrijava pod tlakom većim od atmosferskog. autos. sustav apsolutističke vladavine. lat. au-tokratizam autokrat (grč. naprava za sterilizaciju lijekova. fi. liječenje ubrizgavanjem bolesnikove krvi neposredno nakon vađenja iz vene autoklav (grč. npr. autos. ocjenjivanje vlastitih spisa. automatos) samopo-kretan.. samovladar. lat. kišobran. autos. žuditi) fiz. stroj koji sam djeluje pod određenim uvjetima. mobilis pokretan. automatos koji se kreće sam od sebe. automatiser) pretvoriti u stroj. koji sam od sebe radi. kratos vlast. autos sam. mišljenju i pisanju) automat (grč. autos. nafta ili elektricitet. za razliku od slikovitog. kratos neograničena vladavina. ozljeda samoga sebe autolitotom (grč. naprava koja automatski bilježi nehotične pokrete automatski (grč. autos. "samonadzor" autokracija (grč. logia) ret. autos. pojava da neki proizvod koji se stvara pri nekoj reakciji ubrzava sam proces te reakcije autokefalan (grč. motorni čamac. grafo) psih. autos. moć) samodržac. automatski pokreti psih. djela. autos. koji radi bez sudjelovanja svoje volje i razuma. kratos) neograničen u vladanju. samodrštvo. knip-sen pucketati) fot. autos. autos. kratos) v. nesvjesna radnja automatizirati (grč. autos. sam svoj autokefalnost (grč. mehanički. mobilis) šport. kirurških instrumenata i dr. gospodarenje razuma nad osjetilima autokratski (grč. samostalnost automahija (grč. disciplina koja obuhvaća različite vrste automobilskih natjecanja automorfoza (grč. maomai tražiti. tj. autos. za čovjeka. kritike) samokritika. učiniti da netko radi kao automat. Papinov lonac autoknips (grč. temno režem) med. vozilo se kreće pomoću motora kojeg pokreće benzin. autos. koji se bavi automobilizmom kao športom automobilizam (grč.143 automobil autokar (grč. nož. mor-fogeneza . glupan. osa-kaćenje. nehotični i nesvjesni pokreti koji nastaju zbog neposrednog podražaja jednog živčanog centra automobil (grč. maomai. tj. autos. lyo razgrađujem) samorazgrađivanje. ocjenjivanje samoga sebe. automatski otpo-nac na fotografskom aparatu (omogućuje fotografu da snimi sam sebe) autokontrola kontrola nad samim sobom. kefale) samostalnost. njem. odnos prema samom sebi. tj. samoozljeda.

fr. viđenje) 1. utjecanje na samoga sebe. samostalnost. therapeia lat.: hetero-nomija) autonomist (grč. autopsija) autor (lat. autos. odobriti. stjecanje pogrešnog. v. tvorac nekog književnog. ovlaštivanje. nadmoćnost (duhovna. autos. putem otvaranja i pregleda leša (usp. priznat stručnjak autorizacija (lat. auctoritas ugled. nepomičan) fiz. pascho iskusim. npr. samostalan. augere. autopatheia) vlastiti osjećaj. fil. sugge-rere savjetovati. okretanje krila oko vertikalne osi. prevođenje i umnožavanje njihovih djela). na osnovi osobnog promatranja. pregled.autoniktobatija (grč. skulptura ili crtež vlastitog lika autopsija (grč. ambulare hodam) med. priznata veličina (u nekoj struci). auctor. autos. znanstvenika. samouprava. slobodan. koji hoće i može nametnuti svoju volju ili mišljenje. med. s autoritetom odozgo i s poslušnošću odozdo. improvizirano autoskopija (grč. autoriser) ovlastiti. sama od sebe nastala magnetična budnost za vrijeme spavanja. fr. auktor autoritativan (lat. vlastitim očima. plasso oblikujem) med. utjecaj. Pita-gora. autos. bile države: Mus soli -nijeva fašistička Italija i Hitlerova nacistička Njemačka autoritet (lat. strada cesta) suvremeno izrađena cesta za automobile autosugestija (grč. odobrenje. nomos) pristaša samouprave. umjetnika. lat. autos. na osnovi viđenja svojim očima. psih. pravna). serum) med. pronalazač. fr. naređenjima vodstva mora se bezuvjetno pokoravati. zakon koji je na snazi. liječenje ubrizgavanjem seruma uzetog od samog bolesnika. autoschediazo bez pripreme učinim) bez pripreme. odobravanje autorizirati (lat. nadahnuti koga čim) samouvjeravanje. moralna. auctor tvorac. znanstvenog ili umjetničkog djela. pokoravanje svojim vlastitim zakonima (supr. autonomia. tvorac. no-mos zakon) samozakonodavstvo. lat. autos. nametnutog suda na osnovi vlastitih pogrešnih predodžaba. somnus san. nyk-tos noć. auto. opsis gledanje. autos efa) "on. opunomoćiti. slika. jer je održavanje reda važnije od suzbijanja pogrešnosti. autos. takve su npr. lat. zakonita vlast. je to rekao". usp. sadržaji svijesti koji se pojavljuju putem autohipnoze autoteizam (grč. fr. antos. autosom-nambulizam autonoman (grč. autos. pristaša samozakono-davstva autopatija (grč. theos bog) obožavanje samoga sebe. autos tal. auteur) pisac. auctor. auctor tvorac. mjerodavan. koji živi po vlastitim zakonima autonomija (grč. autonomos) samoupravni. npr. nyx. autoshedijastički (grč. stabilis čvrst. automatsko održavanje stabilnosti autostrada (grč. 2. 2. ugledan. autorité) 1. tj. autoritativna država nedemokratsko državno uređenje kod kojeg se vlada po načelu vojne discipline. autopsija autosomnambulizam (grč. samogledanje. autoptes) pril. autos sam. kod upale plućne opne itd. rotatio okretanje) samookretanje. osobno promatranje. ugled. na brzu ruku. autos sam. pronalazača da mogu moralno i ekonomski iskorištavati svoje duhovne tvorevine (s obzirom na objavljivanje. autorisation) ovlaštenje. autos. autos lat. autorsko pravo isključivo pravo književnika. lat. autorotacija krila zrak. gledanje (ili viđenje) svojim očima. autoriziran prijevod prijevod nekog književnog ih znanstveng djela s dopuštenjem njegovog pisca autorotacija 145 autožir autorotacija (grč. operacijski zahvat kojim se nadoknađuje nedostatak kojeg dijela tijela ili tjelesne sup-stance živim tkivom s tijela samog bolesnika autoportret (grč. skopeo gledam) v. portrait slika osobe) umj. formula kojom su pitagorejci rješavali svaki spor koji bi se među njima pojavio zbog razlike u mišljenjima o nekom pitanju pozivajući se na autoritet učitelja autoseroteracija (grč. otvaranje leša da bi se utvrdio uzrok smrti autopt (grč. čak i kad su pogrešna. med. fr. sug-gerere savjetovati) sugestivno utjecanje na samog sebe autosugestija (grč. politička nezavisnost. osobno iskustvo autoplastika (grč. autoniktobatija auto stabilnost (grč. smatranje sebe samoga bogom . začetnik. baino idem) med. začetnik) koji se zasniva na autoritetu. kod akrobatskog leta "kovit" autos efa (grč. autos. autoptes) očevidac autoptički (grč.

osobito globljenje kršćanskih trgovaca u bivšoj Turskoj. tal. prvi otisak autotipija (grč. autos. avantage) dobitak. poći (obično u skupinama). kad gušter žrtvuje svoj rep auto transfuzija (grč. neuv-jetovanost autoterapija (grč. prvi korak. onaj koji čeka unapređenje za časnika avantura (fr. vaccina) med. autos. neograničenost. avania) uvreda. Maria vijak (elisa) koji se okreće djelovanjem vjetra autsajder (engl. njegov glavni dio je poseban vodoravni autsajder 146 Ave. avantegeur) onaj koji ima prednost. lovac na sreću avanturistički (fr. prevagu: voj. fr. autogyre) zrak. kod velikog gubitka krvi: potiskivanje krvi iz perifernih dijelova tijela (ruku. therapeia liječenje) med. avant-eorps) voj. onaj koji je daleko od čega. nadmoć. pod heterotrofan autotrofija (grč. ante meridiem avantaža (fr. arhit. prema Auzonu. zaštitnik Tibeta. sramota. garde straža) voj. aventurier) pustolov. supr. prevaga. avalanehe) snježna lavina: odron zemlje. aventure slučaj) vrsta kremena (nađen slučajno pri proizvodnji stakla) avanturist (fr. fr. drzak. novija fak-similna izdanja. sinu Odiseja i nimfe Kalipse) auzrikati (njem.) prije podne. lat. avance) predujam. v.) najomiljeniji i najpoštovaniji bodhistava u maha-yana-budizmu. nogu) u srce i mozak u slučaju kad u srce i mozak ne dolazi krvi koliko je potrebno. istaknuti dio građevine avans (fr. autos. aventureux) pustolovan. trg. autos. arhit. odvažan. autos. koji stavlja sve na kocku. smion. autos. u športu: onaj koji se natječe. vrši se na taj način što se ruke i noge dignu uspravno pa se od vrha prstiju omotaju elastičnim vrpcama autotrofan (grč. aventure) sklonost avanturi. sva sila avalirati (fr. smanjivanje dobitka. krenuti. avanguardia prethodnica) u Italiji. typos otisak) jedan od najvažnijih pronalazaka u području grafike: prenošenje slika urezivanjem u cink ili drvo i njihovo umnožavanje autotomija (grč. potpisnik. avanie. aval) trg. osobito izići u stroju iz vojarne. liječenje samoga sebe prirodnim sredstvima autotip (grč. cjepivo pripremljeno od klica koje su uzete od samog bolesnika autožir (grč. aventure. auto-teles nezavisan) samostalnost. paradno i si. u vrijeme Mussolini-jeve dikatature: fašistička organizacija mladeži od 14 do 18 godina (avangardisti) avanija (fr. izvidnica. korist. bučno. npr. avant naprijed. ausriicken) izići. pokušaj. mjenično jamstvo. svojstvo svih klorofilnih (zelenih) biljaka i malog broja bakterija da se mogu prehranjivati i izgrađivati isključivo iz anorganskih spojeva sredine u kojoj žive. istaknuti dio kuće. Ausonia) pjesnički naziv za Italiju (po priči. zrakoplov namijenjen uspravnom penjanju i spuštanju. ali nitko ne misli da će pobijediti. prethodnica. usp.: alomorfija. izlaženje u susret avant midi čit. isplata unaprijed. ljubav prema pustolovinama . poniženje. gyros krug. avant-garde. typos otisak) au-totipijom dobiven otisak. trofe hrana) biol. lat. predstraža. smion trgovački pokušaj avanturin (fr. outsider) onaj koji je izvan čega. neupućen čovjek. avanturistički roman vrsta romana u kojem je glavna tema opisivanje neobičnih doživljaja i podviga glavnog junaka avanturizam (lat. prednost. mlakonja Auzonija (lat. izmar-širati u skupini. prvi borbeni red neke vojske avangardija (tal. iznuđivanje novca. izbočenje. avan midi (fr. autos. pren. ispust. adventura) pustolovina. koji je po strani. adventura. ostavljen sreći ili slučaju. traus-fusio pretok) med. potpis jamca na mjenici avalanš (fr. avaler) potpisati mjenicu kao jamac avalist (fr. aval (fr. jamac na mjenici Avalokitešvara (sanskrt. trofe hrana) koji sam sebe hrani. bujica. autos lat. tome) pojava koja se često može vidjeti kod nekih životinja: osakaćivanje samoga sebe u slučaju opasnosti po život. avaliste) trg. prednost avantažer (fr.autotelija (grč. autotrofne biljke bot. zarade u nekom poslu avankor (fr. prethodnica. autos. spašava ljude kroz patnje u reinkarnacijama avangarda (fr. heterotrofija autovakcina (grč.

avis ptica. aeroplan avional (fr. unaprijediti.avanzirati (fr. unaprjeđivati. avitum bonum (lat. cultura uzgoj) gajenje ptica. telefon od gumenih cijevi u ratnom zrakoplovu aviomehaničar zrakoplovni mehaničar avion (fr. pobiti vrijednost (robi) pojeftiniti. osvježiti boje aviza 148 azoogenija aviza (tal. ali tako da ovaj to ne primijeti averziona trgovina (lat. avis ptica. put obrubljen drvećem i cvijećem averoizam med. no-sos bolest) mn. avis ptica. naprava za letenje teža od zraka. v. avidus) lakom. zrakoplovstvo. adversus okrenut prema. grč. fil. staza. drvored. tal. prilaz. njegovo naučavanje naginje materijalizmu i panteizmu. krletka avijatičar (lat. bios život. (papa Klement V. mržnja. večernje zvonjenje u Kat. grč. ad za. odoka averzionalna suma (lat. avion. engleska bolest i dr. aversus licem okrenut od. lice (kovanog novca). tal.) zdravo! Ave. fone glas) zrak. plaćanje unaprijed Avari mn. aversio) odvratnost. pojeftinjavati avinjonsko sužanjstvo razdoblje od 1305. gnušanje. žudan. quantum količina. a ne po pojedinačnoj procjeni svake stvari koja se prodaje avet (tur. avenue) pristup. gradu Avignonu. capio hvatam. bilo u životinju ave (lat.) u kojem su pape stolovale u fr. glava. promaknuće. awerso) num.) prav. summa svota) trg. suma novca kojom se plaća poprijeko. predujmljiva-ti avanzman (fr. napredovanje u službi. skorbut. letač. a. suprotno: revers averzija (lat. željan. biti unaprijeđen. pelagra. Maria "zdravo. beriberi. u crkvenoj se povijesti to razdoblje naziva i "babilonskim" (prema robovanju starih Izraelaca u Babilonu) aviobiologija (lat. predujmiti.) do 1376. lik. avion) laka kovina od koje se prave neki dijelovi zrakoplova aviostrada (lat. sučeva opomena kojom se nekome savjetuje da se kloni polaganja lažne prisege avitaminoze (grč. kavez za ptice. avviso. Marijo!") riječi kojima je anđeo pozdravio Djevicu Mariju nagovještava avenija 147 avivirati jući joj da će roditi Isusa. lat. dati (ili: uzeti) predujam. ret. (papa Grgur IX. lat. Maria (lat. tj. fr. vilis jeftin) trg. djedovsko. avis ptica) zrakoplov. avis ptica. kamo su bili dovedeni da bi bili pod utjecajem politike francuskih kraljeva. ići naprijed. afet) strašilo. avancer) napredovati. vrsta majmuna aviceptologija (lat. aviver) oživiti. i odriče besmrtnost duše. amine od am (monia) + -ine. zbog Čega ga je osudila Rimska kurija avers (lat. avi-zacio de perjurio vitando (lat. aviarium) ptičnjak. strada cesta) zračna linija kojom stalno prometuju zrakoplovi avisatio de perjurio vitando čit. sprijeda. stara kršćanska molitva. aviaticus. obiteljsko imanje avivirati (fr. gramzljiv. sablast. uzgoj životinja avilirati (fr. Obri avatar mit. utvara. pilot avikultura (lat. zračna flota avijarij (lat. lat. avion. utjelovljenje božanstva u hinduskoj mitologiji bilo u čovjeka. vita život. pogled) trg.) prav. izazvali seobu Huna. logos znanost) vještina hvatanja ptica avidan (lat. Ave. averzionalni kvantum averzionalni kvantum (lat. izvještaj o poslanoj robi ili novcu. avizni brod poštanski brod za brzo prenošenje važnih vijesti . napredak. napredovanje. logia znanost) grana biologije koja proučava uvjete pod kojima se živo biće može održati na životu u velikim visinama ih na drugim nebeskim tijelima aviofon (fr. isplata unaprijed. st. pravac koji je osnovao arapski mislilac Averoes Ibn-Rošd u 12.. aviateur) zrakoplovac. st. pohlepan. visus gledanje. figura koja se sastoji u tome da govornik polako odvrati onoga kome govori od glavne teme. lat. Alana i Slavena. mongolski nomadi koji su u 6. avilir. avis ptica) plovidba zrakom. oživljavati. bolesti koje nastaju zbog nedostatka vitamina u hrani. crkvi avenija (fr. iznos) trg. grč. avancement) unapređenje. proždrljiv avijacija (fr. med. emtio per aversionem) kupnja ih prodaja poprijeko. grč.bez. lat.. aviation.

sperma sjeme) med. a-.avizirati (lat. kao loš vodič topline. prav. izvidnički brod. ali najčešće ima pejorativno značenje. u francuskim trg. "stil isjeckanih rečenica" s jakim ritmičkim naglašavanjem. umnožavanje azotnih spojeva u krvi azotometar (grč. mit. npr. knjigama: potraživanje. azotos. spermatozoida) u izbačenom sjemenu. skandinavski bogovi ne-besnici. zoon živo biće. avocentur akta (lat. komad zemljišta koji rijeka otrgne i odnese na drugu obalu azab (tur. element atomske težine 14. metron) sprava pomoću koje se utvrđuje koliko neka zemlja oranica sadrži u sebi amonijaka . divljak. avoir. avvisare. spisi avokacija (lat. odazivanje. na utočište u nekoj stranoj državi azima (grč. tal. Lavoi-sierov naziv za nitrogen koji nije u stanju održavati život) kem. azab. opozivati. neobuzdan čovjek azil (grč. rednog broja 7. zoo živim. neka se traže spisi. slojevi bez organskih ostataka azoodinamika (grč. obavještavati. sila) med.syle) sigurno sklonište. inače služi. imao je dvije karakteristike: 1. dušik. avviso) brodica (ili: čamac) za izvještavanje. bombastičnost. aviza avoar (fr. avocatio) opozivanje. samatha ići k. javljati avizo (tal. neudanost. nedodirljivo mjesto na kojem progonjeni nalaze utočište. javiti. avere. avocatorium) naredba kojom se pozivaju podanici neke države da napuste službu strane države avulzija (lat. v. a-sylos neopljačkan. ime dviju pokrajina u sjeverozapadnom Iranu azi mn. habere imati) kao imenica. dom za smještaj i izdržavanje sirotinje. blagdan beskvasnog kruha azimut (ar. periodos) geol. mag-nezijev silikat vlaknastog sastava. a. zygon jaram) neoženje-nost. a-. Asianus) stanovnik Azije. mn. znak N. od njegovih vlakana izrađuju se tkanine za odijela vatrogasaca. antički govornički stil. patetičnost Azijat (lat. ići prema) astr. vrsta nesagorljivog minerala. i 2. zyme kvasac. suparnici su im bili vani. sloboda. haima krv) med. najstarije razdoblje Zemljine kore. a sjedište im je Asgard). aviser) izvijestiti. važan meduproizvod u proizvodnji azo-boja azojski period (grč. stvoren u maloazijskoj Joniji. a-. nedostatak snage za život. tzv. kiselo tijesto) židovski pashalni beskvasni kruh. lat. aktiva avocentur acta čit. a-sbestos neugasiv) min. patnja. Božja kazna azbest (grč. koje su pobjedili azigija (grč. tražiti da se nešto pošalje. kićenost. pojava da smjese nekih tekućina u određenom om i em vriju pri stalnoj temperaturi i daju pare istog sastava kao i tekućina Azerbajdžan država u istočnom dijelu Zakavkazja. tal. pribježište. i za izolaciju azeotropija grč. a-. azotos. azap) muka. nezauze-tost azijanizam ret. avisare. jedan od glavnih uzroka nesposobnosti oplođivanja Azori skupina otoka zapadno od Portugala (u Atlantskom oceanu) azot (grč. odazivati. gignomai na-stajem.) prav.. avocere) odazvati. a-zoon. slabljenje azoogenija (grč. Asia. rađam se) znanost o stvaranju anorganskog ili organskoga iz anorganskog azoospermija 149 ažurirati azoospermija (grč. izvještavati. predstavljaju prirodne sile (na Čelu im je vrhovno božanstvo Odin. zastora u kazalištima i dr.008. prav. avulsio) med. vađenje zuba. dynamis snaga. azotos. fr. potpuni nedostatak muških sjemenih stanica (spermija. pravo azila u međunarodnom pravu: pravo političkih ili vojnih bjegunaca i si. kutna udaljenost nekog nebeskog tijela ili predmeta na Zemlji od sjeverne ili južne točke podnevnika azobenzen narančasta kristalna tvar. jedan od glavnih sastojaka zraka (4/5) azotemija (grč. avizna lađa. utočište. nedodirljiv. a-zoon. opozvati. a-zoon. akti avocirati (lat. obavijestiti. zahtjev da se spisi vrate od nižeg suda višem avokatorij (lat.

babilonski toranj prema Bibliji. očinstvo. azotos. beba.) indijska titula. azzurro. djetešce. nagao porast nataliteta (primjerice u godinama poslije Drugog svjetskog rata) baby-sitter čit. punac. agioteur) osoba koja se profesionalno bavi špekulacijom vri-jednosnica ažiotirati (fr. Tropez. zbrka.azoturija (grč. pretjeran strah od zaraznih klica (bacila). razvrat Babilon stari grad u Aziji. beibibum (engl. vožnji javnim prijevozom i dr. pr. ajustage) određivanje (ih: prilagođavanje) propisane težine novca. očuh. Cannes. b drugo slovo hrvatske latinice B glaz. st. nered. kratica za element bor B log. agioter) špekulirati vrijednosnicama. kratica basso B kem. novorođenče. bacilofobija (lat. bakterije koje imaju oblik štapića. Nica. Cote dAzur) istočni dio francuske obale na Sredozemnom moru (graniči s Italijom).) nered. babilonsko sužanj-stvo sedamdeset godina ropstva koje su stari Izraelci u 7. račun o dobitku odnosno gubitku pri promjeni neke vrste novca. višak. dodiru nekog predmeta. zvučna kulisa. zbrka. bekgraund (engl. bez-božnost. podloga) glaz. beibi (engl. očevina.) background čit. trebao je doprijeti do neba. neke dionice. kratica za barij baba (tur. agio) trg. utopist Babeuf (1760—1797): svaki čovjek ima jednako pravo zadovoljiti svoje potrebe i uživati sva dobra prirode. toranj građen u Babilonu. tj. azur. popularan naziv za talijansku državnu sportsku reprezentaciju (zbog modre boje njihovih majica) azurin (ar. prisustnost velike količine dušika u mokraći Azrail (hebr. plava boja neba. izopačenost. anđeo koji prihvaća i prati duše umrlih azur (fr. dojenČe. štapić) med.) po talmudu anđeo smrti.) otac. dizenterije. dionicama i si. lazvardi) vrsta plave boje azurit (fr. nebesko plavetnilo azuri mn. ažioter (fr. nastavak -ites) min. ali je to spriječio Bog učinivši da graditelji počnu govoriti različitim jezicima. Ali-baba).) omiljeni češki narodni ples. ajour) otvor (na ručnom radu) ažuran (fr. St. čuvarica djece bacili {lat. neman u obliku krilatog guštera. bacillum štapić. background pozadina. pers. draga djevojka babyboom čit. piše se iza imena (npr. akcije ažio-konto (fr. vrijednosnicama. društvu je cilj održavanje te jednakosti baby čit. vrenja maslaČne kiseline i dr. zabuna. osobina onih koji su u stalnom strahu da će se zaraziti klicama bolesti (pri rukovanju. urein mokriti) med. trpjeli u Babilonu kamo ih je odveo kralj Nebukadnezar baborak (češ. lazh-ward. glasovit po svojim pješčanim plažama i izvanredno lijepom plavetnilu morske vode (značajni gradovi. knez babuvizam socijalno-politička doktrina koju je utemeljio fr. a jour) točan i brz u poslu. pomicanje. češka brza mazurka babu (ind. aždaha) zmaj. onaj koji završava povjereni mu posao na vrijeme ažurirati (fr. grč. vrijed-nosnica i si. agio-conto) trg.) dadilja. baden kupati. agiotage) špekulacija. n. prilagođavanje mjere. npr. bacillus prutić. izazivači tifusa.) malo dijete. namještanje. Zim-mer soba) kupaonica . u radio-dramama) badecimer (njem. pren. grč. baviti se ažiotažom ažistaža (fr. ažiotaža (fr. Kaldeja. može imati i više glava ažio (fr. vrijednosni-ca i si. veća vrijednost neke vrste novca. ženina obitelj babel (hebr. metež. dotjerivanje azur (fr. razlika između nominalne i tečajne vrijednosti. kratica za predikat (dok A označava subjekt) Ba kem. pren. beibisiter (engl. tetanusa. izrađivati šupljikavi vez B B. plav mineral. ozvučenje događaja na pozornici (npr. fobos strah) med. Marseille) aždaja (tur. e. tast. ansambl duhača i udaraljki koji prati svirku solista (u džezu). doplata. od nominalne vrijednosti. Babilonija stara država u Aziji (simbol bogatstva i okrutnosti). i 6. gospodar. kaos. lapis lazuli) plavetnilo. tal.) velik broj porođaja. trgovanje novcem. azur. karbonat bakra Ažurna obala (fr. ajour) praviti otvore.

a može se igrati na svakom terenu. čistiti riječno korito od pijeska. baft 151 bajliti za igru nije potrebno posebno igralište. kanala i si. v. priznanica o novcu primljenom za gradnju broda bajliti (tal. šljiva. njegovateljica male djece bajlbrif (niz. bagger) jaružalo. jezgra je jestiva. maslina i dr. rasprava. njegovati dijete. nebesko kamenje. bagatella) sitnica. samohodna sprava za vađenje pijeska s riječnog dna. lađe s neobično velikim krmama na Dnjepru. ološ. bagatelle) ne mariti za nekoga ili nešto.) bot. baidaki) mn. polemika. bagana janje) janjeća kožica s krznom. svjetina bagdalin vrsta šarene pamučne tkanine. ponekad su i javne žene. četka badminton čit. šaljivac. sem. peronospora. upotrebljava se i u medicini. posuda vruće vode u koju se stavljaju posude s jelom da bi se održala toplina baitilije (grč. poznavatelj židovskih zakona Bahutu (Hutu) narod iz skupine Bantu (žive u Ruandi. radi isušivanja zemljišta bagerovati (niz. vrsta finog duhana iz brazilske pokrajine Bahija bahs (tur. bei kod. meteori koje su stari posvećivali bogovima ili ih samo obožavah (nazvano po kamenu na kojem je Jakov spavao i sanjao anđela — Post 28. niska cijena. od davnina je poznat u Indiji i Francuskoj baft (perz.badem (sanskr. pagat bagatela (fr. uvjerenje graditelja broda ili mjerodavnih vlasti da je brod propisno izrađen. ben-mari (fr. čamac za spašavanje bajdaki (rus. klaun u napuljskoj narodnoj komediji. vrsta morske ribe. baganac bagasa (fr. plamenjača. sastavljena od boje. slične bagdadskim šalovima. kratko i lagano glazbeno djelo bagatelizirati (fr. dewadasis = sluškinje bogova) koje se odmalena posvećuju službi bogovima i u svakom hramu ih ima 8 do 12. balia) dojilja. kvrgasta izraslina na konjskim zglobovima. bahys) govor. Bylbrief) pisani ugovor o gradnji broda. kukac. drvo i plod iz porodice ruža. bagage) prtljaga. bethel) mn. Ugandi. otpaci koji ostanu pri proizvodnji šećera. omalovažavati.19). za Čišćenje riječnog korita i kopanje prokopa. baidara) mali sibirski čamac od riblje kosti ili lakog drveta. baithylia. bajbokana bajbot (njem. vaditi pijesak iz rijeke. bahio) zaljev. ali prazan razgovor badižon (fr. mulja bagra (rus. tričarija. betilije bajaco (tal. Boot Čamac) pomoćni čamac. diskusija bahur (hebr. obično bijelih katunskih tkanina baga (tur. bachur) židovski student koji se bavi proučavanjem Talmuda. javne plesačice i pjevačice u Indiji. bagrjanvj) crvena boja dobivena od borove kore. malenkost. pjestovati bajok 152 bakter bajok (tal. balia) dadiljati. bagger) jaružati. kit što ga upotrebljavaju kipari. tonzile badinaža (fr. Dnjestru i Bugu bajdara (rus. harlekin. bajaccio) lakrdijaš. med. mandule.) kornjačin oklop. badinage) šala. bedminton (engl. presvučen kožama bajla (tal. badigeon) vrsta fine obojene žbuke. bagatelle. tamnica. bigar bahija (šp. žulj na nozi. pajac bajadere (port. lakrdija. grimiz. Burundiju.) kuh. po čemu je i nazvana bager (niz. bailadeira) mn. dadilja. bagasse) trop šećerne trske. trop od grožđa.) vrsta tenisa malom lopticom s krilcima. Tanzaniji) bain-marie čit. buhara. bagata) v. potcjenjivati. vrsta istočnoin-dijskih. otmjen. vrsta malih rubaca bajbok (njem. plesačice na službi u ind. vapna i bizmutova klorida. šaljiv. bagat (tal. bei Wache pod stražom) zatvor. baiocco) nekadašnji papinski bakreni novac (pet talijanskih čentezima) . hramovima (ind. tal. insekt bagana (tur. baft) trg. uzimati koga ih što previše olako bagaža (fr.

lijeva strana broda (kad je čovjek okrenut licem pramcu) bakciferan (lat. tal. razvratna pijanka. bei pri. vino. osobito njegovom pe-simističkom shvaćanju "svijeta i života" bajta (tal. pren. drugi. baita)'potleušica. boja bakalar (tal. ispit koji prethodi licencijatu. grč. sin Zeusa i Semele (Grci su ga zvali i Dioniz). pripadaju biljnom carstvu. bacca laureus lovorova bobica) na njem. rastapanje bakterija imunim serumom . Byrona (1788—1824). bak-Ijada svečanost s bakljama bakpulfer (njem. jagoda baka (njem. baccalaureatum) dostojanstvo bakalareusa bakalaureirati (lat. pijanac. mikroskopski nevidljiva bića koja žive u tijelu i uništavaju zarazne klice bakterioliza (grč. kod Rimljana: sudionici u Bak-husovim svečanostima. Bart brada) brada samo na licu (podbradak je izbrijan). zublja. Čuvar (nekada: noćni čuvar po selima) bakteriemija 153 baladine bakteriemija (grč. bog vina. zulufi bakfiš (njem. Bacchanalia) mn. najčešće vojničke obuće bakant (grč. usp. lat. lat. kolac premazan smolom. fenjer ili bačva) koji pliva na vodi i označava lađi put po opasnim mjestima. Wächter) stražar. pijanke. baccala) zool. pr. tvari i sokova u tijelu da uništavaju zarazne klice. baionnette) voj. tovar bakalaureat (lat. vino-pija. bakteria palica. bučno veselje bakandža (mađ. fagos) mn. bobica. caede-re ubiti) biol. vijeku: putujući daći (vaganti) bakara (fr. uništavači zaraznih klica. Facket. magisteriju i doktoratu. koliba bajuneta (fr. baccana) obična krčma bakanalije (lat. Bakchos) mit. baccara) francuska kartaška hazardna igra bakbord (engl. bobičast. raskalašena. zalisci. hai-ma krv) med. Backe obraz. bakteria. vrsta ribe koštunjače iz porodice tovara. divlja. najmanja. dug nož s oštricom na obje strane koji se stavlja na pušku (ime po gradu Bayonne gdje je napravljen 1640. lat. kod starih Rimljana: orgijske i mistične svečanosti u čast boga Bakha. Pulver prah) prašak za dizanje tijesta (umjesto kvasca) bakter (njem. baccalaureus. Bakchos. bakteria. lola baklaža (fr. pren. Wagen kola) prikolica (osobito uz motocikl) baka (lat. jednostanična živa bića. lysis rastapanje) kem. Bake) znak (obično komad drveta. ca-edere) biol. a ima ih pokretljivih i nepokretljivih bakteriocidi (grč.. fr. osobina nekih živih bića. boga vina. u sr. Bakchos.Bajram (perz. veoma sitna. bacciformis) u obliku bobice. pjesnika G. bakteria. živi u iz sjevernim morima. bakteriocidi bakteriofagi (grč. lat. G. bacleur) zatvarač luke baklja (njem. jagodičast bakenbart (njem. bakancs. terevenke. golim okom nevidljiva. Backfisch pržena riba). bakteriocidnost bakteriocidnost (grč. Kurban-bajram (Blagdan žrtve) zove se zbog toga što se tada kolju ovnovi koje dijele sirotinji. baccalaureatum) polagati (ili: položiti) bakalaureus bakalaureus (lat. biol. klicomori. pren.-med. bacchans) Bakhov svećenik kod starih Rimljana bakanti (grč. Bakcheios) metrička stopa od jednog kratkog i dvaju dugih slogova (bakhejski stih upotrebljavanje osobito u himnama bogu Bakhu) Bakho (lat. a slavi se 70 dana nakon prvog Bajrama bajronizam shvaćanje života i umjetnosti koje odgovara shvaćanju velikog engl. bakteria) bot. baclage) pom. fiaccola) luč. bakteria. slična štapiću. g. žive kao nametnici i izazivaju razgradnju i često teške bolesti. klicožderi. pren. Bacchanalia) mn. kod. šiparica bakhej (grč. prvi se slavi odmah nakon posnoga mjeseca ramazana. i engl. više-dnevne svetkovine i orgije starih Rimljana u čast Bakha. Bacchus. sveučilištima: najniži akademski stupanj. ispit zrelosti bakana (tal. mlada djevojka. pristojba koju plaćaju brodovi za pristajanje u luku bakler (fr. bejram) dva velika muslimanska blagdana u godini. prodiranje bakterija kroz krvne i limfne žile u krvotok bakterije (grč.) bajvagn (njem. Bacco Bahus. backen peći. backboard) pom. burno veselje bakanalije (lat. bokkancs) vrsta teške. bacca) bot. bacchans) mn. treska.

dem. baraka. podstrešje. žirojed balanofori (grč. sličan gitari. mucanje.) 1. balance. divlji i neobrađeni krajevi na zapadu Sjedinjenih Američkih Država bakvudsmeni (engl. svežanj balada (fr. eidos) koji ima oblik žira. pjesma uz ples balatura (tal. fagos) zool. tal. tal. balkon oko zgrade. sluškinje u azijskim hramovima. ballade. napadaju korijenje drveća balanoidan (grč. ballata pjesma za ples) poet. prisutnost bakterija u mokraći. opći naziv za biljne bolesti koje uzrokuju bakterije bakteriurija (grč. balanos. ruski narodni instrument. zamuckivanje. baculatio) batinanje. od bakteria batina) mn. pren. ballare) mn. osobito cirkuski balalajka (rus. perz. mucati. potplate i u zu-barstvu (dobiva se od osušenog mliječnog soka drva mimusops balata) balata (tal. balbutire) med. tepati. prvobitno: pjesma koja se uz plesanje pjevala (balar = plesati). uron mokraća) med. dvojba. kažnjavanje batinom. ballatoio) trijem. sjajni ples bala (fr. služeći se i dijaloškim oblikom. baladin) šaljivac. bailo. bal champêtre čit. baculus) štap. Balander) plitka teglenica s jednom katarkom (u Nizozemskoj) balanitis (grč. bilanx) ravnoteža. kasnije se razvila u pjesmu lirsko-epskog sadržaja koja.bakteriolizini (grč. vrsta istočnoindijske pamučne tkanine balbucijes (lat. logia) znanost koja se bavi proučavanjem osobina i života bakterija (osnivači: L. batina bakvuds (engl. usp. tezulja balander (niz. svaki nepotreban i suvišan teret. kod Fe-ničana. lakrdijaš. motke bakulus (lat. bakvuds bal (fr. upala glavića i unutrašnje pokožice muškog spolnog organa balanoblenoreja (grč. veža. bakteria. zaplitanje jezikom balbutirati (lat.) glaz. Šator. balanos. nejasno izgovarati. thera-peia) liječenje pomoću bakterija bakterioze (grč. pjesnička pripovijetka baladen (fr. zamuckivati. backwoods) mn. lat. palica. mokrenje zaraznim klicama bakulacija (lat.) ples u polju Bal (hebr. tvar vrlo slična kaučuku i gutaperki. krabuljni ples. glumac. galerija balazor trg. gorštaci. bakteria. ballare plesati) zabava s plesom. blenna sluz. usp. balbuties) med. metriaballo) mjerenje pomoću štapa. na. backwoodsmen) mn. štapom bakulit (grč. prut. bilancia) vaga. žirolik balanopostitis (grč. upotrebljava se za električne izolatore. bal en masque čit. zaplitati jezikom . rheo curim) zagnojavanje glavića balanofag (grč.) paraziti tropskih i subtropskih krajeva. balanos. Koch) bakterioterapija (grč. baletni plesač baladine (grč. bahata) 2. onaj koji se hrani žirom. neodlučnost. Baal gospodin) mit. bijelci naseljeni po divljim i neobrađenim krajevima Sjedinjenih Američkih Država. balahane) daščara. lysis) mn. balanos žir) med. priča o nekom događaju i istodobno pobuđuje lirsko raspoloženje. lat. upala glavića i kapice balans (fr. posthion kapica) med. ples pod obrazinama. baja-dere balagan 154 baletan balagan (rus. vrsta hijerodula koje se posjetiteljima hramova nude za novac. kem. bakteria. bal an mask (fr. prašume. bal šanpetr (fr. glaz.) fosilni glavonožac s ravnom ljušturom. služenje Balu provodilo se katkada prinošenjem ljudskih žrtava bal paré (fr. bal. ah elastičnija od njih.) svečani. Filistejaca i drugih semitskih naroda bog — pokrovitelj plodonosnih sila prirode. bal u svečanom ruhu. balio. lat. stvar za odbacivanje balata (lat. baculum štap. tambura trokutasta oblika s tri žice balanca (tal. Pasteur i R. logos) znanstvenik koji proučava osobine i život bakterija bakteriologija (grč. kolebanje.) otmjeni ples. iz doba krede bakulometrija (lat. bakteria.. balle) smotak. bal pare (fr. bakteria. grč. strojne remene.) ples pod maskama. sastojci imunog seruma koji imaju moć da rastapanjem ubijaju bakterije bakteriolog (grč. balanos. bakterion štapić.

a kasnije ministarstvo vanjskih poslova. med. balio bacam. skopeo gledam) u sudskoj medicini: naprava pomoću koje se utvrđuje iz kojeg je vatrenog oružja ispaljen metak (u slučajevima gdje je u pitanju više oružja istog modela i istog kalibra) balizam (grč. pren. bal-boj (engl. balneum) kupalište. obijesno. pa napraviti gorim nego što je bilo (po tiskaru J.) šport. Baldacco.) mala zračna kugla za ispitivanje smjera vjetra. Balhornu. neo-tesanac itd. balneum. balon kaptif (fr. pren.) nekad: prostak. dečko koji.) znojna kupelj balneum vaporis (lat. histerična želja za plesanjem kod pojedinaca ili masa (u revolucionarnim vremenima). balhausplac} bečki trg na kojem se nekad nalazilo sjedište austrijskog državnog kancelara. podvala. grč.. austrijska vanjska politika balneografija (lat. kuglasta boca za tekućine.baldahin (tal. balneum. 1581—1599) balija (tur. pom. toplice balneum arenae čit. balio bacam. balneum kupalište.) kupanje u pijesku balneum cineris (lat. ballon d'essai čit. rasipnik. okrugla. baino (fr. pisaljka balon (fr. stražnji dio velikog broda ball-boy čit. baline) vuneni materici 73 nakiranie. grč. novinski članak koji se objavljuje da bi se opipalo raspoloženje i mišljenje javnosti. osobito zračni balon napunjen plinom lakšim od zraka (aerostati.) vezani balon kojim se može popeti samo do određene visine i spustiti na mjesto polaska balota (fr. grč. trzanje.) kupanje u toplom pepelu balneum laconicum čit. pod tlakom barutnih plinova. "nebo" koje stoji pred oltarom i nosi se na procesijama (naziv po materijalu koBalfourova deklaracija 155 balkon Balfourova (Balfurova) deklaracija izjava engl. lijenčina. baldacchino) pokrivač od skupocjenog materijala nad prijestoljem ili krevetom. znanost o mineralnim izvorima koji služe za liječenje balneotehnika (lat. grafo) opisivanje kupališta balneologija (lat. nasrtljivac.) fašistička omladinska organizacija za dječake od 8 do 14 godina. političara Arthura Bal-foura (1848—1930) iz 1917. ballon captif čit. okruglo tijelo. logia) proučavanje kupališta. ballotade) skok konja ispruženim nogama . balneum lako-nikum (lat. kupi lopte i donosi igračima Ballhausplatz njem. kasnije: svojeglav čovjek. služi kao identifikacija između oružja (puške. drhtanje.) vrsta burgundskog vina balograf (tal. na temelju te deklaracije stvorena je 1948. protuha. ballhornisieren) htjeti nešto popraviti. balneum arene (lat. politička uboiball-boy 156 balzani do pozornice.) vječno pero.) kupanje u pari balnot čit. glasačka kuglica balotada (fr. borba nedopuštenim ^^^redstvima. beznačelnost. grčenje. napusti svoje ležište i krene kroz cijev pa sve do pogotka u cilj balistogram (grč. ballon) šuplje. vanjem gibanja zrna od trenutka kad ono. kod tenisa. (čit. tech-nike) vještina podizanja i cjelovitog uređenja kupališta (toplica) balneoterapija (lat. ponašati se kao balija ponašati se prostački. balneum. izraz koji označava način i sustav koji vlada u javnom životu balkanskih država i naroda. izraelska država balhornizirati (njem. u kojoj su sintetizirani zahtjevi za stvaranje nacionalnog zavičaja Zidova u Palestini. g. balkanologija balkanizam 1. balon d'ese (fr. grč. u Genovi prvi poveo odlučnu borbu talijanskog naroda protiv Austrijanaca balina (fr. ballismos "plesanje") bolesna. samovoljno Balila (tal. bez obzira radi li se o muslimanima ili o pripadnicima drugih vjera. grč. bacakanje balkanistika v. the-rapeia) primjenjivanje mineralnih izvora u liječenju bolesnika. balle. topličko liječenje balneum (lat. ballvzo. neradnik. nazvana po dječaku Balili koji je 1746. gramma slovo) u sudskoj medicini: snimka napravljena pomoću balistoskopa. revolera) i ispaljenog zrna balistoskop (grč. ballotte) kuglica za glasovanje.

suviše ponavljana rečenica banalizirati (fr. zavijanje.) bot. naslon. uteg (kod mačeva-laca i boksača). previjati. stubišta. ublažavanje bolova balsamum cordiale čit.) farm. Često visoka do 20 m i 60— 70 cm debela.) djetešce. šport. balaustion. ballottage) drugi krug glasovanja (biranje između dvojice koji su dobili najviše glasova u prethodnom glasovanju) balsamum anodvnum čit. . bandage) med. balsaminaceae) mn. previjanje. po običaju starih Egipćana. osobito. zaviti. balzam za oči Balti zajedničko ime za Estonce. prikazivanje Krista kao djeteta (u tal. balzam za umi-njavanje. farm. šaljive ili vulgarne slike nizozemskih slikara koje prikazuju seoske krčme.balotaža (fr. Leton-ce. "lijepi Čovjek". bot. balzam za jačanje srca balsamum ophthalmicum Čit. od-morište na stubištu. dosta su bliski slavenskim jezicima baltoslavenski onaj koji je zajednički Baltima i Slavenima baltoslavistika znanost koja proučava veze i odnose između nekadašnjih Balta i Slavena barun dijal. tezga. prirodna smjesa biljnih smola s eteričnim ulji-ma. seljačke zabave i si. putujuće društvo svirača. utroba se ispere karbolnom kiselinom. čelični okov na kotaču. klupa. zavoj. banda) četa. balzamska sredstva. lutka. jednogodišnja ukrasna biljka ne-tik. banaliser) načiniti otrcanim. malajsko ime poznate istočnoazijske zeljaste biljke čiji je plod po obliku sličan krastavcu. bandager) med. vojna glazba bandaža (fr. balsamica) mn. banalite) otrcanost. umjetnosti) bambocciate Čit. mambu.. metnuti okov na kotač bandažist (fr. veza. bambus (malaj. a katkada i uz pjevanje plesača) balustrada (grč. svakodnevan.. balustrer) ograditi stu-pićima. balsamon biljka roda Balsamodendron i njezina mirisna smola) namazati mirisnim mastima i uljima.. bruh. previti. prodavač kirurškog pribora. platforma banalan (fr. fr. ograda kojom su ograđeni balkoni. banco. priručje. balustrirati (fr. osobito zavoja. balus-trade) arhit. 'lijepi čovjek". njem. a tjelesna šupljina napuni svježim drvenim ugljenom) Bambi ime laneta u djelima austrijskog pisca Felixa Saltena i u crtanim filmovima Walta Disneya bambino (tal. banalna fraza otrcana. bend (engl. bannarium) pravo prisile (različito od jus cogens) band Čit. malo dijete. postaviti balustradu balzam (grč. a dijelom i aromatičnim kiselinama. Bank) najdonji dio visoke peći za taljenje željeza gdje se skuplja rastaljeno željezo. svakidašnjim banalnost (fr. nabiti banak zasjesti u nečijoj kući i ne odlaziti do kasne noći. Asiraca i Perzijanaca: učiniti da tijela umrlih budu sačuvana od truljenja (danas se ubrizgava u arterije sublimatova otopina i dr. balzamski lijekovi balzaminka (lat.) farm. opći. balsamon) kem. balzamum oftalmikum (lat. sva-kidašnjost banana (Šp. banale) običan. također: umjetna smjesa za ublažavanje bolova i liječenje rana balzamici 157 bandijera balzamici (lat. balon (obično u značenju: lopta). "lijepi dečko" (nazvana po tome što su se neke od njih nekada upotrebljavale kao lijek za rane) balzamirati (grč. gomila. letonski.) manji instrumentalni sastav banda (tal. bandagiste) proizvođač. Litavce i negdašnje "Stare Pruse" baltički jezici skupina indoeuropskih jezika (litavski. balzamum kordijale (lat.) farm. bambočate (tal. kila. utega i si. dijal. "lijepi dečko" balzaminke (lat. biljna vrsta u kojoj je posebno poznat tzv. glumaca.) mn. družina (lopovska). bamboo) vrsta trske. spojnica bandažirati (fr. jaka i većinom ugodna mirisa. raste u Indiji banak (tal. engl. bambu. balzamum anodinum (lat. sajmove. istarski narodni ples u obliku kola (pleše se uz pratnju sopele ili gajdi. Impaticus balsamina) bot. staviti utege (u mačevanju u boksu). otrcan. a po okusu dinji banarij (lat. staroprus-ki). odred.

telefonski stup) banderilja (šp. bježanje iz škole. bank bankar (fr. tablica s cijenom neke robe bandijera dijal. turistička kućica od lake građe bank (tal. v. banka banka (tal. stijeg. zavojić. cestovni razbojnik. banderillero) borac s bikovima naoružan banderiljom banderota (fr. banco. igrač koji drži bank bankata (tal. omotač na cigaretnom papiru i na kutiji s cigaretama. čovjek koji se okreće prema vjetru. sete bandijere (tal. banchetto) svečani obred nekomu i nečemu u čast. le-denjačka gomila (na moru). Bandu bandura (rus. rumpere slomiti) slom banke. obustava plaćanja. papirna novčanica banko-konto (tal. usp. bendžo bang (engl. upotrebljava se posebno u Sjev. kratos snaga) pristaša vladavine i utjecaja novčara na javni život. ledeni bedem (u polarnim krajevima) banknota (tal. ustanova koja radi s novcem.) glaz ukrajinski instrument sličan gitari i balalajci. unutarnji naslon na prozoru bankijeri (tal. bandiera) zastava. laza-roni bankiza (fr. daje zajmove uz kamatu. grč. štedionica. mala vrpca. vlasnik banke. bandito) razbojnik. sette ban-diere čit. banda bandit (tal. vladavina velikih novčanih zavoda i njihovih predstavnika bankokrat (tal. bungalow) prizemni ljetnikovac od jednostavne grade u tropskim krajevima. Americi i Meksiku. hajdučija bandiža (tal. skitnja. bancus klupa. strani novac itd. banchieri) mn. banco-conto) trg. banditisme) razbojni-štvo. gospodarim) gospodarenje banaka državnim poslovima. grč. kratos snaga) zastupnik shvaćanja da banke. mandora. konjička zastavica. bancarotta. sprovodi-telj vladavine banaka i novčanih ustanova bankrot (tal. pucanj. stupnjevita uzvišica iza prsobrana za strijelce. banco. kupuje i prodaje vrijednosnice. v. stup (npr. nota) mjenica koju izdaje banka umjesto gotova novca. fr. "markiranje" bandleta (fr. bandeletette) uzak zavoj. banda) član (svirač) u vojnoj glazbi. banque. knjiga u koju trgovac bilježi svoje poslove s bankom radi obračunavanja bankokracija (tal. banquise) ledena santa. oproštajna gozba banketa (fr. harmonika rastezača s velikim brojem glasova (130 tonova). potpuna propast. prima novac na štednju. banquier) osoba koje se bavi novčanim. banquette) voj. stup o koji se vješa zastava. zgrada u kojoj se nalaze prostorije nekog novčanog zavoda. grad. nesposobnost plaćanja i odgovaranja svojim novčanim obvezama.. nazvana po pronalazaču H. mandola bandolin mast za kosu (da bi bila glatka i sjajna) bandoneon glaz. zastava na ka-tarci. opasač na kojem stoji nabojnjača.) jak udarac. pristaša banko-kracije bankokrat (tal. propast . samo s više žica (8—24) bandžo (engl. banco) uplaćeni novac svih igrača u hazardnoj igri karata. v. propalica. posreduje u kreditnim poslovima. banco.bandera (tal. kreditnim i efektivnim poslovima. bandola. prilagobandist 158 bankrot davati se svim političkim promjenama bandist (tal. banco) velika klupa u crkvi banket (fr. banderilla) koplje sa zastavicom koje se upotrebljava u borbi s bikovima banderiljero (šp. njem. trebaju imati odlučujući utjecaj u državi i određivati njezinu politiku. odnosno njihovi predstavnici. tj. tal. skitnica banditizam (fr. usp. pruga u boji. šp. banquet. krateo vladam. bandera. banderole) vrpca na trubi. bandizar) izgon. el bandola) glaz. progon. pren.) sedam zastava — podrugljiv naziv za političke prevrtljivce koji su spremni stati pod bilo čiju zastavu. gitari sličan instrumenat sa 4 do 10 metalnih žica. lat. osobito prasak koji nastaje zbog probijanja zvučnog zida bangalo (engl. plaćeni ubojica. trg. neva-ljalac. plosnata mala šipka bandola (tal. gozba. Bank) novčani zavod. banco. banco. vjetrokaz. banjo) glaz. grč. povez na poštanskim pošiljkama.

vješto rukovati. vrsta tropskog drveta. kupanje u kadi. kapela pokraj crkve ili dio crkve u kojem se obavlja krštenje baptisti (grč. krijumčarenje baratirati (tal. obustava plaćanja bankvaluta (tal. baptisterion) krstionica. spretno postupati baraterija (tal. baratteria) pom. gomila pijeska ili stijenja na ušću rijeke ili na ulazu u luku. fr. uličnjak. tučnjava barabans vrsta najfinijeg ulja (najprije se proizvodilo u belgijskoj pokrajini Brabantu) baraber v. šipka. banseg (njem. patrijarhat i matrijarhat. nadjenuti ime bar (engl. razumjeti se u nešto. sprud naslaga. bantam kategorija boksač. mangup baraban lupnjava koju katolici izvode u crkvi na Veliki petak kad se spomene ime razbojnika Barabe. široka arapska haljina od te tkanine. kaos. baraonda) metež. zahtijevaju da se krste samo odrasli. kupanje uopće banja (tal. divovski visoko (do 20 m) i debelo (do 9 m).. članovi kršćanske sljedbe koji odbacuju krštenje male djece. berkan barakirati (fr. možda podrijetlom s Jave) Bantu afrički narodi koji žive južno od Gvinejskog zaljeva i velikih jezera. baros težina. po imenu biblijskog razbojnika Barabe) razbojnik. agluti-nativnih jezika (još nije napravljena njihova točna podjela i potpuna karakteri zacija) banzati (lat. baptiser) krstiti. motka. pregrada između konja u konjušnici baraba (hebr. šiba kojom se izvodi ovakva lupnjava. zatvaranje isplatnih šaltera zbog teške novčane situacije u kojoj se našla banka. baptizo) mn. banco. valuta) bankovni novac kao fingirana novčana jedinica bansek. rod grmova i drveta iz porodice prostolatičnica bankšpere (tal. nitkov. bantam pijetlić) šport. drvo s osvježavajućim plodovima. karakteristike: negroidnost. slična platnu. baraba baraka (fr. barakan. tal. osnovom vjere smatraju Evanđelje baptizam (grč. tj. osobito protiv groznice (lat. zbrka baratati (tal. podvala. sperren zatvoriti) bank. bagno) kada za kupanje. barracano. plesovi s maskama.banksija 159 barakuda banksija bot. kupaonica. banca. kavana s alkoholnim i drugim pićima. toplice. lopov. gostionica. pronositi glasove banj (tal. Adansonia digitata) baptisterij (grč. baptizo. Bandsage) strojna tračna pila bantam (engl. daščarama barakuda (lat. teret) jedinica za mjerenje atmosferskog tlaka bara (fr. dućan od dasaka.5 kg (naziv po bantam-kokošima. potkradanje. straćara. barranda) ograda u areni gdje se izvode borbe s bikovima baraonda (tal. buka. kupalište baobab (arap. barr) poluga. raste u tropskim krajevima Afrike. veoma gusta i teška. krštenje baptizirati (grč. ame-rican-bar gostionica bez stolova i stolaca u kojoj gosti piju i jedu stojeći bar (grč. oni koji su svjesni čina koji se nad njima vrši. pregrada. trošna kućica. barattare) vješto poslovati. baraque) smjestiti u barake. barattare) trgovati davanjem robe za robu. bannisare) skitati se.) bot. skitnica. lupnjava. trgovati razmjenom . pivnica. brana u sudnici. vreva. patuljastoj vrsti kokoši. hrvač i dizač utega težak između 50. po-ligamija. lišće i kora služe i kao lijek. totemi-zam. Sphyraena barracuda) zool. stanovati u logorskim kolibama. tlak.75 i 53. fr. baptisma) crkvena tajna krštenja. bagno) drvena kućica za kupanje.) 2. obično u blizini vojničkih logora i mjesta gdje radi veći broj terenskih radnika barakan (ar. rusvaj. baraque) daščara. vrsta grabežljive ribe koštunja-Če iz porodice morskih štuka baranda 160 bard baranda (šp. plod. magija bantu-jezici jedna od vrsta tzv. svaka nepoštena ili protuzakonita radnja kapetana ili mornara kojom se nanosi šteta vlasniku broda i ostalim zakonitim interesentima. pren. prijevara. bouracan) tkanina od kostrijeti i vune ili devine dlake.

mokraćna kiselina) derivat barbiturne kiseline. čist. bez da sam znao. zaporna vatra baražist (fr. naziv za starijeg čovjeka (u Dalmaciji). barrage) brana. nepravilno barbarski (grč. barbaros) v.6 1 bareljef (fr. mostarina. skidati ljuske s ribe barbiton (grč. bardd) pjesnik i pjevač starih Gala i ostalih keltskih bardiljo 161 barit naroda koji je pjevao. surov čovjek. bar-bula hirsi čit. postolar). tj. engleska mjera za tekućine od 36 galona = 136. vi-dar. mlada maz-ga. ujak.(grč. uglata ili okrugla kapa bez štita kakvu nose na službi suci. divlji. barys. iskvareno. Čovjek koji nosi sve na svojim leđima barel (engl. barbiton) starogrčki glazbeni instrument s mnogo žica. tj. Barb-ble (fr. kelt. npr. uz pratnju harfe. šuster (krojač. dubok glas. bar gotov. uporaba stranih riječi i izraza u govoru i pisanju. Japanu i dr. surov. al-barda) tegleća životinja. grub. uricum acidum. barbarikos) prvotno: strani. pučki liječnik (pušta bolesnicima krv) barbirati (fr.: šnajder.) prije: guvernerova palača (podestata) u Firenci. grubost. bas barifonija (grč. ranar. u lice barbakan (fr. barbar barbarizam (grč. bardot. pogrešno upotrijebljena riječ barbarizirati (grč. barbone) zool. kovanica.) u bradu. kuh. trlja. tal. barrel) bačva. barbarski ornament gotički. trgovina kod koje se daje roba za robu. barda. ogriješiti se o pravila i čistoću jezika. bas-relief) plići. barbula hirzi (lat. u slavu junaka i bogova. barbarizo) učiniti nešto barbarskim. govoriti u kovanicama. svećenici itd. barbaros) kod starih Grka: svaki onaj koji nije znao govoriti grčki. barretter) otpornik od tanke žice u balonu napunjenom vodikom. neuljuđenost. šp. nečovječan. barbaros) nenaobraže-nost. barys) predmetak u složeni-cama sa značenjem: težak baribal zool. barragiste) čuvar brane. barditus) bardova ratnička pjesma. šišati. barba brada) stric. propust za vodu ili za svjetlost barbar (grč. sada: svi slično tkani materijali od vune. pobarbariti. zatim: sjedište kapetana policije i zatvor. kod Rimljana: narodi koji nisu imali ni grčke ni rimske naobrazbe. kentron) fiz. osobito za ona značenja za koja imamo hrvatsku riječ. barba. grub. teškoća govorenja kao bolesno stanje . barys. surovost. fone) glaz. voj. sličan liri. divljaštvo Barbe-bleu čit. usp. suprotan dubu i pravilima jezika. polikord barbiturat (lat. baricentar (grč. bačvica. berretta.) dlake koje kod muškaraca i staraca na-rastu u ušima bard (engl. rampa. barba brada) bradica. danas: nenaobražen. bardiglio) vrsta tvrdog bijelog fiorentinskog mramora bardit (lat. reljef bares geld (njem. osobito uobičajena u knjižarstvu baraža (fr. vanjski zid bedema s puškarnicama. pjevač koji pjeva dubok glas. u brk. barbarin barbarin (grč. težište barifon (grč. trilja. gotov novac bareta (fr. nazvana po mjestu Barege u Pirinejima. lat. baratto) razmjena. barys. pjesnik bardiljo (tal. imate li što za jelo). batoglavac barbula (lat. barretum) kapa uopće. divljak. pregrada. Geld novac) gotovina. bas. barbacane. dakle tudinac. bard. guslarska pjesma bardo (fr. pren. in barbam (lat. lat. tuđinski. barbe. šp. po imenu Iišaja Usnea barbata. bareter (fr. barege) prvobitno: laka vunena tkanina. barbacana) voj. fone glas) glaz. stranac. svile i pamuka Bargello čit. rampe barba (lat. stražarska kula.) vitez iz starofrancuske priče koji je poznat po tome što je ubio svojih šest žena. barbifier) brijati. Modrobrad barbir (tal. tal.barato-trgovina (tal. pristojba za prelazak preko mosta. slabije is-pupčen kiparski rad na ravnoj površini. keltski i ovima slični oblici ornamenata barbarstvo (grč. barbarismos) gram. danas: narodni muzej za talijansku umjetnost i kulturnu povijest bari. gruba jezična pogreška na štetu jasnoće i Čistoće jezika. barđelo (tal. (barbiere) brijač. riba koštu-njača'iz porodice trlja. vrsta malih. crnih medvjeda u Sjev. stabilizator toka barež (fr. greda kojom se preprečuje put. baražna vatra za-prečna vatra. tal. imate li što za jesti (bez mog znanja. upotrebljava se kao sredstvo za liječenje nesanice barbon (tal. med. tal. Americi. barrette. ar.

granica. barkarola barketa (tal. prošarati. zabarikadirati se ograditi se. pogranično utvrđenje. barjak) zastava. barometar koji sam sebe registrira praveći tzv. vjerojatno. ulična borba. "sin utjehe" barne (njem. usp. fone glas) čovjek koji ima dubok ili grub glas barograf (grč. bariolage) šarenilo. muški glas između basa i tenora. sastoji se.) barisomatija (grč. protkati šarenilom barisfera (grč. prepreka barikada (fr. barokni stil barokan (port. naša-ranost. teško izgovaranje riječi barilja (Šp. lađica. fr. bar) vlasnik ili poslovođa bara. najveći čamac na ratnim brodovima. pren. znak Ba barijera (fr. pjevati bariton baritonon (grč. grafo) meteor. baroknim se nazivaju one pojave u životu i umjetnosti koje — svojim pretjeranosti-ma. barcherolla) čamac bez katarke. brana.bariglosija (grč. baryum. i prvu polovicu XVIII. gondola. pren. osamiti se barilalija (grč. barys težak) kem. sfaira kugla) geol. usp. lađica. od teških elemenata (nikla. svaka učvršćena na dva stupa.. barys težak. barricader) pregraditi. pismo) papir na kojem je bariograf ispisao liniju zračnog tlaka barok (port. barrister) titula engleskih odvjetnika koji vode sporove pred visokim sudovima barit (grč. barilla) kem. pregrada uskih mjesta (ulica. Barren. barytoneo naglasim gravisom) gram. razboj baro. našara-ti. otežano govorenje. zatvoriti se dobro. redni broj 56. barchetta) mali čamac. mostove) radi obrane. barograf-sku krivulju. tuga. dvorska. goj-nost barister (engl. laleo govorim) med. zaklon. ulaz na kojem se plaća trošarina. iskrivljenostima i proturječnostima između sredstva i cilja. osobito posljednji slog riječi.(grč. brodić barman (engl. barrocco) arhit. barys težak. eufonij (u vojnoj glazbi) baritonirati (grč. barilalija barij (lat. neukusno. sjeta. stylos) razdoblje u povijesti umjetnosti koje obuhvaća kraj XVI. barytonon) gram. tonos ton) glaz. kreće se otprilike između "A" do "a". sadržaja i forme — izazivaju dojam nečega nastranog i ludog. barioler) šarati. paralelne (i vodoravne) motke. duboki tenor ili visoki bas. dobilo ime po nazivu koji su Portugalci dali . barcaruola) vesela pjesma venecijanskih gondolijera barkasa (šp. barogram barogram (grč. gramma slovo. tromost. barys težak) kem. obrana. barres) gimnastička sprava: dvije okrugle. pregrada od rešetaka. gradska vrata. metria) barometrija bariolaža (fr.. pjevač koji pjeva bariton. st. barythymia) zlovolja. barokna po-ezija učena. glossa jezik) med. smetnja. željeza i dr. dubok. element. riječ kod koje je posljednji slog nenaglašen barjak (tur. Zemljina jezgra. baros) predmetak u složeni-cama sa značenjem: težina. barys težak. smiješan. pren. teško razumljiva poezija koja je cvjetala za vrijeme trajanja baroknog stila u arhitekturi i umjetnosti barokni stil (port. jedrima i malim topovima barkerola (tal. barca. naprava koja bilježi promjene u zračnom tlaku. soma tijelo) med. barys jak. v. teško. međa. stijeg barka (tal. st. ugojenost. mineral barija (težac) baritimija 162 barometarski baritimija (grč. neraspoloženje bariton (grč. barys. fr. konobar barn jedinica površine za mjerenje u nuklearnoj fizici Barnaba hebr. XVII. grč. zatvoriti uske prolaze (ulice. glazbeni instrument sa žicama. barque) mali čamac. barrocco) nepravilan. branik. st. barcaza) pom.36. prepriječiti. barys težak. jedan slog ostaviti nenaglašen. čudan. dizati (ili: praviti) barikade. smetnja. prepreka barikadirati (fr. velika trgovačka lađa sa tri katarke barkarola (tal. baros. izdvojiti se. s katar-kama. v. barrocco. barricade) brana. barrière) pregrada. glaz. nastran. baros težina. građanski rat. mostova) radi obrane. nečista Španjolska soda koja se dobiva sagorijevanjem morskih biljaka barimetrija (grč. previše šareno slikarstvo bariolirati (fr. grč. baros. pritisak barofon (grč. atomska težina 137.

baros težina. metron) termometar za mjerenje točke vrenja vode. "škripavac" basamak (tur. tj. pren. barone) plemićka titula. (uoči dana sv. fr. velur. beisik ingliš (engl. tropos okret. "takozvana" spisateljica bas breton čit. metron) fiz. vrsta slova (naziv prema glasovitom engleskom tiskaru Bas-kervilleu) Baski narod na Pirinejskom poluotoku baskijska kapa (basketka) tamnomo-dra kapa bez štitnika i oboda. titula drugog arhonta u staroj Ateni basist (fr. osnova harmonije. jedini ne-indoeuropski jezik u zapadnoj Europi. barometarski maksimum najviši zračni tlak. st. kratica od British. barograf baronesa (tal. tal. Commercial. oprašivati) četka na dugačkom štapu. barok barokomora (grč. geotropizam baršun (mađ. smjesa kalijeva nitrata. basileus) kralj. baros.. sumpora i drvenog (li-povog ili vrbovog) ugljena bas (tal. ba breton (fr. jak. instrument koji proizvodi bas-tonove bas bleu čit. baron. najdublji glas u višeglasnim vokalima i instrumentalnim djelima. Barto-lomeja) izvršen u Parizu nad huge-notima bartviš (njem. basson dorski komparativ od bathys dubok) glaz.biseru nepravilna oblika (barrocco). između baruna i viteza baroskop (grč. kadifa. bariton Basic English čit. britanski. baros. baros. pliš bartolinitis med. ba ble (fr. samt. pribli-živši se gotičkoj umjetnosti XV. barunija barunija (fr. znanstveni. prečaga (na lje-stvama) baset (tal. Scientific. grafo) barometar koji sam bilježi promjene u zračnom tlaku. svirač koji svira bas baskervil tisk. mali kontrabas sa tri žice baseto (tal. metron) koji se tiče barometrije. baronessa) barunova kći baronet (eng. bassetto) glaz. sprava za mjerenje zračnog tlaka (težine zraka) barometarski (grč. metria) mjerenje zračnog tlaka. upala Bartholinovih žlijezda. duboki tenor. baros. American. skopeo) stariji naziv barometra. Član nižeg plemstva. basso. hipsotermometar barotropizam (grč. najviše stanje barometra. kolovoza 1572. metron) vaga za djecu. baros. baros.) keltski dijalekt kojim se govori u Bretanji basa vrsta ličkog sira. Bart brada. v. istodobno mjeri i visinu i težinu barometar (grč. barometarski minimum najniži zračni tlak. rodoslovno usamljen baslis (fr. kamara soba) posebno izgrađena hermetički zatvorena prostorija u kojoj se tlak zraka može umjetno mijenjati. stupanj plemstva između grofa i plemića. metron. hrabar čovjek. vještina rukovanja barometrima. ta je točka niža što je visina na kojoj se ona određuje veća. a služi za ispitivanje sposobnosti pilota ili ronilaca da izdržavaju različite promjene u tlaku zraka baromakrometar (grč. makros visok. baronnie) v. junak. usminskih žlijezda Bartolomejska noć pokolj koji je u katoličkoj Francuskoj u noći na 24. wischen brisati. dazimetar barotermometar (grč. barimetrija barometrograf (grč. međunarodni. danas: posebna vrsta barometra (s kamforom. amoni-jakovim kloridom i salitrom koji su preliveni alkoholom) kod kojega se po talogu poznaje hoće li vrijeme biti vedro ili oblačno. metron mjera. pren. žena koja se pravi učenom.) plava čarapa. trgovački) suvremeni umjetni engleski jezik s ograničenim brojem riječi basileus (grč. grč. barsony) vrsta tkanine. pravac) bot. baronet) titula engleskog nasljednog plemstva. thermos topao. bassiste) pjevač koji pjeva bas. basse-lisse) vrsta vunenih ili svilenih zidnih tepiha s dubokom osnovom . baro.) stuba. baros težina. najdublji muški glas. baro) posjed za koji je vezana barunska titula. francuska kapa baskijski jezik jezik Baska. vitez barunat (lat. bassetto) glaz. pahalica barun (lat. najniže stanje barometra barometrija 163 bassa ottava barometrija (grč. američki. baros težina.) puščani prah. ovaj stil je potisnuo renesansu i predstavlja njezinu degeneraciju. barunat barut (tur. International.

i koja je razorena 14. ognjilo na starim puškama. trg. basso ripieno) glaz. ranac. osobito po tabanima baš-čauš (tur. fr. v. slova između ronda i angleza batardo (fr. prijatelju! bat-metal bijeložuta mješavina od 55% bakra i 45% cinka (upotrebljava se za svijećnjake i druge predmete). prsobran bastionirati (fr. razmnožavati (se) križanjem različitih vrsta bastati (tal.) fort. biti dovoljno. vuka i psa). na stranu. batterie) voj. biljka koja je postala spolnim križanjem dviju različitih biljnih vrsta. odgovara se sa: dostum-sa-golsun! zdrav mi bio ti. spoje tako da su svi vanjski oblozi s jedne strane i svi unutrašnji oblozi s druge . osobito. bašmaklik) "novac za papuče". glas basa koji vodi melodiju basso ostinato (tal. vrsta fine i guste pamučne tkanine. bašli što ima glavu) pri-badača. sposoban. kremen. battuere tući se. fagot bassa ottava (tal. bastion (fr. tzv. također: bareljef bastard (ta. električna baterija više lajdenskih boca koje se. radi većeg električnog punjenja. s potpisom osobe koja ne postoji. tisk. bastak bastaj (fr. kopile. borba bataljun (lat. prijevara. za vrijeme Luja XVI. pre-voznina. Bastille poznata pariška tamnica koju je u XrV. utvrditi. teret) sluga. ostaviti. izraz sućuti u povodu smrtnog slučaja. mješanac (npr. podijeljenih u 4 Čete batar (fr. battarizo mucam) med. brodarina. batinanje po tabanima u Turskoj bastonirati (tal. baščavuš) dočasnički Čin u turskoj vojsci baš-čauš (tur. brzoplet govor batavija (lat. obično s 800 do 1000 vojnika. šp. nosač. zanemariti. bastardna mjenica lažna mjenica. vozarina baterflaj (engl.) posebice. polaziti za rukom. sagradio Karlo V. praviti se važan baška (tur. poluležeća fr. bastare) dostajati. telećak. mucanje. srpnja 1789. st. ba-taillon) voj.) glaz.) narednik u turskoj vojsci bašama (tal. basso mare duboko more) jato riba bašiti se (tur. utvrđen zamak s kulama koji služi kao tamnica. batardeau) voj. mjesta koja treba izvoditi za jednu oktavu dublje basso obbligato 164 batelaža basso obbligato (tal.) dosta! dosta o tome! bastah (grč. po strani bašlija (tur. bastardo) izvanbračno dijete. konja i magarca. bastion) voj. butterfly leptir) plivački stil. privremen zaklon. bataglia) bitka. tj. batarde) pokrivena laka bečka kočija na oprugama. prema formaciji. bri-stolski mesing bataliti (tur. dubok bas basso ripieno (tal. uto-varivanje i istovarivanje broda Čam baterflaj 165 batrokefalija cima. trećinu ili četvrtinu pješačkog puka. mađioničarstvo. zapustiti. boj. pom. borbeni mač koji se u borbi držao u jednoj ruci.) glaz. dio prihoda sultanija koji se sastojao od novčanih kazni za šumske prekršaje bašunsagolsun! (tur. bastonnade) batinanje. poremetiti. leptirov stil baterija (fr. voj. bot. bastardo) bot. zamuckivanje.) neka je tvoja glava zdrava! (Česta muslimanska izreka. glas između baritona i basa. stalno ponavljanje jedne teme u basu basso profondo (tal. odbaciti batalja (tal. kula.) mn. brodski promet. napustiti. dubok bariton. napraviti utvrđenje (ili prsobran) bastonada (fr. više istovrsnih topova (4 do 8) s potpunom opremom i priborom koji čine jednu borbenu jedinicu. zool. nasip od kamena batarizam (grč.bason (fr. utvrđenje. bastardni prozor prozor s jednakom ili manjom visinom nego širinom bastardirati (tal. bassetaille) glaz. basson) glaz. vrsta starih topova. batavia) polusvilena tkanina koja se izrađuje na Javi batelaža (fr. biti hrabar. uspijevati bastilja (fr. glaz. bitnica. smjeti. špenadl bašmalik (tur. baša) ponašati se kao baša (paša). prateći bas basta! (tal. okaniti se čega. batal) pokvariti. križanac. bastonare) batinati. bastille) tvrđava. usuđivati se.) glaz. batelage) opsjenarstvo. bastagma breme. odred vojske koji predstavlja.

lat. ke-fale glava) lubanja koja ima oblik stube batuta 166 bazen batuta {tal. lithos kamen) mn. strah od dubine ili visine. pjena) opršnjak. tal. dubina. machia borba) "Boj žaba i miševa". batrahus Batrahomiomahija (grč. bathys. nego predstavlja neko neutralno meducarstvo prabića ili protista. trema pred javni nastup Baukida mit. otuda: loš pjesnik i pakostan kritičar. bathron) terasa ispred kuće. bator hrabar) hrabriti. bathos visina. battologia) nepotreban govor. zwicken štipati) štipanje. znak za mirovanje batonda (tal. a Filemona u hrast baušig (njem. prostaštvo u govoru i pisanju batrahij (grč. Bavijus bavarin (tal. pipničar. batrahij batrica (grč. bathos dubina. prirodnjak Thomas Huxley (1825—1895) i njime nazvao organsku prasluz koje ima u morskim dubinama i koja ne spada ni u životinje ni u biljke. siperak bavela (tal. fobos strah) med. parodija Ilijade batrahus (grč. palica. batrachos žaba) med. batimetrija baton (fr. zama-šajni udarac njihala na satu batofobija (grč. usp. klupa. pijun bauhcvikn (njem. bathos dubina) niskost. nakon smrti Baukidu je pretvorio u lipu. Bavius) v. udarac za takt. glaz. žena koja je sa svojim mužem Filemonom ugostila Zeusa kad on nigdje drugdje nije mogao naći skloništa. metria) sprava za mjerenje morske dubine batometrija (grč. glavni sluga batman (fr. u mačevanju: udarac po protivnikovom maču. izraz koji je stvorio engl. Bauer seljak) u šahu: pješak. basto) štap. lupanje srca. kirurška postelja. batuta batos (grč. onaj koji živi u dubini. mys miš. Bauch trbuh. baton. alka batifon (grč. obično praćen vrtoglavicom batoliti (grč. fone) glaz. skok pri kojem konj samo malo dodiruje zemlju kopitima. ponajviše granitoidnih batologija (grč. nabran Bav (Iat. battuta) glaz. bathos. butler) peharnik. galvanska baterija spoj više galvanskih elemenata u istom vodiču radi dobivanja jače struje ili višeg napona (paralelno ili uzastopno spajanje) batibijus (grč. za nagradu Zeus jc njihovu kolibu pretvorio u prekrasan hram. metria) v. battement) udaranje ruku i nogu pri plesanju. bathys dubok. bathys dubok. sjedalo) med. prišt ispod jezika. glasoviti starogrčki spjev nepoznatog autora. sprava za namještanje iščašenih udova batriti (mad. lat. bava) trg. Bavius) ime dvojice loših pjesnika i drskih kritičara koji su pretenciozno kritizirali Horacijeve pjesme. kameni prag batrij (grč. naklapanje batometar (grč. batometrija batirati (fr. bavaglino od bava slina. u mačevanju: jak udarac duž protivnikovog mača s ciljem da se protivnikov mač izvede iz napadne linije ili da se napravi mjesta za izvođenje udara na protivnika. rekordna dubina ronjenja: 11521 m batiskop (grč. saltomortale napravljen preko konja bauer (njem. batrachos žaba. bodriti. battere) u cirkusu: saltomortale preko konja. sokoliti batrokefalija (grč. bathys dubok. ba-tuere udariti. lupetanje. bathron stuba. grčevi u trbuhu. skopeo gledam) čamac sa staklenim dnom kroz koje se može gledati pod vodu batist (fr. dirigentski štapić. 1884—1962). bàttere. dvostruki udar. lupiti) u mačevanju: izbiti protivniku mač iz ruke batiskaf (grč. batiste) vrsta veoma finog i gustog platna batler (engl. geol. skafos lađa) ronilačko zvono. prut. potpuno kristalizirane najdublje gromade plutonskih stijena. bavella. zavijanje. batrachos žaba) med. bathos dubina. glaz. otpaci od svile Bavijus (lat.strane međusobno povezani. Bav . Bausch nabor) naboran. jednostanično organsko biće u morskoj dubini batidur (tal. bathron postolje. battitura udarac) kolut na vratima. čvrsta naprava za ronjenje koja ne ovisi o matičnom brodu (izumitelj švicarski fizičar August Piccard. battre. metron) mjerenje dubine. puhački instrument s dubokim tonovima batimetrija (grč. bios život) biol. v.

točno izmjeri i koja onda služi kao osnova triangulacije. osnivati. mit.) sajam. bazno kamenje bazlamača (tur. kern. mršavljenje i dr. strana ili površina na kojoj zamišljamo da leži poligon ili poliedar. basanos probni kamen) tvrd crni kamen od kojega su stari Egipćani izrađivali kipove bazar (perz. st. basis) mn. učitelju Baziliju Velikom (4. proljev. v. basis) mn. ubrzan rad srca. eruptivno kamenje s nešto malo bazalta. supr. basis. odakle dobivaju pojačanja i ostalu pomoć. 1799 —1854. akropetalan bazirati (grč. naziv za razvoj pri kojem se najmlađi novi organ pojavljuje pri dnu stabljike. podnožje stupa. Basileus) mn. krupne buljave oči. dužine 3000 m) koji služi za mjerenje brzine leta zrakoplova. elektropozitivna) koja se spaja s kiselinom i neutralizira je stvarajući sol. basis. liječniku K. basis. basaner) obojiti kožu (janjeću. bazalni bazuka voj. baze. (nazvana po njem. pojačana probava tvari. basis) osnovati. kratica za British broadcasting corporation Čit. baza Bazedovljeva bolest med. počivati bazitet (grč. koža na konjičkim hlačama bazanirati (fr.) bazilika (grč. zatim. basilike) zool. oslanjati se na koga ili što. kefalo-triptor baziotripsija (grč. ručni reaktivni bacač BBC čit.Bayer svjetski poznata njemačka tvornica lijekova baza (grč. petalon list) bot. basane) obojena janjeća. podloga neke stvari. osnovna linija duga više kilometara koja se. zakonik cara Basilijusa Velikog. tobože. Basedouu. . ponekad bazana ffr. dole-rita itd. tribo trljam) med. uljevusa. basilike tj. liječnički instrument za lomljenje dječje glave u maternici i za izvlačenje djeteta (upotrebljava se kod teških porođaja kad je to jedini izlaz). augita i magnetita. ime po crkv. baziotrib bazipetalan (grč. jedne za publiku. osloniti se. glavna crkva bazilikalan (grč. znojenje. prema Pliniju riječ afričkog podrijetla) vulkanska stijena sastavljena od plagioglasa. basaltes. legendarni kraljevski zmaj koji je. ubijao svojim pogledom baziotrib (grč. potencije ili logaritma. osnova stupnja. osnovno naučavanje bazicitet (grč. kronična bolest koja nastaje kao posljedica bolesti Štitnjače. basis) prid. a druge za suce (tribu-nal). tip prvih kršćanskih crkava. basin) umjetno izdubljen prostor napunjen vodom bazeologija 167 beach-la-mar bazeologija (grč. basis) kem. koji ju je prvi utvrdio i opisao) bazeitet (grč. drhtanje prstiju. geod. geol. kem. objavljen 887. basis. odličan materijal za građevine bazan (tur. v. u Europi: prodavaonica s jeftinom robom baze (grč. kipa ili svoda. basis) osnova. obojiti crno bazanit (grč. basis. bazeitet bazilijanac pripadnik katoličkog reda (koji se služi istočnim obredima). basis) kem. sličan bazilici Bazilike (grč. uvodna stihovna stopa. arhit. znaci: povećana štitnjača. basis) kem. bazlamač) slijevka. v. teleću) za ukoričenje knjiga. pouzdati se. tripsis trljanje) med. Bibisi (engl. voj. usp. v. -vrsta bezopasnog guštera u Južnoj Americi i Aziji. temelj. bazeitet baziti (grč. divna kuća) prvobitno kod starih Grka: dvorana sa sjedištem ar-honta basileusa u Ateni. kefalotrib. katkad. tribe trljanje) med. baziotriptor. u slučajevima osobito teškog porođaja: lomljenje dječje glave u maternici i vađenje djeteta bazio-tribom baziotriptor (grč. mjesto ili zemljište s kojeg jedinice neke vojske napreduju. n. Britiš brodkasting korporejšn) Britansko radij sko društvo BCG v. prisutnost neke kemijske baze bazen (fr. zasnovati. kraljevski zmaj. basilike) u obliku bazilike. vrsta pite s mnogo vrhnja bazni (grč. i odakle svi putevi vode k raznim jedinicama kako one napreduju. pomoću motki za mjerenje. utemeljiti. e. bazilisk (grč. određen put na zemlji (npr. tvar (supstanca. ovčju. spojevi koji s kiselinama oblikuju soli (njihove otopine u vodi pokazuju većinom al-kalnu reakciju). ovčja ili teleća koža za ukoričenje knjiga. logia) znanost 0 osobinama tijela. kod Grka i Rimljana: zgrada za trgovanje 1 pravne poslove koja se sastojala od dviju dvorana na stupovima. mat. svojstvo kiselina da se s određenim količinama baznih oksida pretvaraju u soli. saborna.) nekad. geom.. pouzdavati se u. brzine automobila ili drugog motornog vozila bazalt (lat. usp. razvaruša. metr. oikia kraljevska.

bibop (engl. beguine.. bagging) platno za pakiranje .)..) blažene. beati possiden-tes) sretni su oni koji imaju. staklena sprava za isisavanje krvi. kratica za beril be-bop čit. gama-zrake) beč (tal. njegovanju bolesnih itd. Bezirk) okrug. poželjeti. zamjenjuje liječničku pijavicu bdelotomija (grč. zaštita. temno režem) zarezivanje liječničke pijavice (nakon što se nasisala krvi) ispred završetka repa s trbušne strane radi ispraž-njavanja i održanja životinje Be kem.. boufort. fiz. Beaufort Francis (1774—1857). pren. tempo umjeren . sastavljač meteorološke skale za mjerenje brzine vjetra becirk (lat. u nekadašnjoj austrijskog vojsci odgovor podređenoga nadređenome kao izjava da će nalog biti izvršen beg-lokum (tur." (Horacijev stih) beaufort v. begger) mn. bedienen poslužiti) sluga. beaticum) posljednja pomast. njem. ugađati) svidjeti se. medenjak begenisati (tur. i XIII. nomadska arapska plemena u arabijskim. beta-zra-ke. beatitudo vestra) Vaša Svetosti (oslovljavanje pape) beatizam (lat. bezzo) sitan mletački novac. beden) vanjski zid oko tvrđave. razmjeran) zamjenik. sredstvo sporazumijevanja u zapadnom području Tihog oceana beanizam (lat. st. novac uopće beča (tal. bogomoljke. Be-dur beach-la-mar čit. stanovnici pustinje. (po imenu francuskog izumitelja Henrija Becquerela) zajednički naziv za zrake koje izbijaju iz radioaktivnih elemenata (alfa-zrake. Majka Božja. tj.. bedavi) mn. diviti se begine (lat. poslužitelj. suvremeni društveni ples. žive od stočarstva i pljačke. Bogorodica. bedavi) mod. pripadnice opatičkog reda koji je osobito bio raširen u XI. Šp. begenmek činiti dobro. tvrdo zvučanje s osnovnim tonom b. beatificare) posvetiti. ženski ogrtač sličan arapskoj nošnji beduini (ar. beatus ile kvi prokul negocijis (lat. pristajati na nešto. proglasiti svecem. beate memorije (lat. umj. Be-dur (tal. Bekrelove .. Be-moll) glaz. suprotno: Be-mol Be-kvadrat glaz. kvart Becquerelove zrake Čit.) glaz. Marije od Betlehema koja služi kao ludnica) beduina (ar. begute beging (engl. električna beatifikacija električni eksperiment koji se sastoji u stvaranju svijetlog svetačkog vijenca (aureole) beatikum (lat. "kreolski" jezik (engleski temelj). obrana bediner (njem. cum befel (njem. beatificatio) posvećivanje. bagan. svete uspomene (pokojnik) beati possidentes (lat. proglašenje za sveca. izabrati po svome ukusu. supr.) kolač s medom. 4/4 takt. bdella pijavica. pričest umirućeg kod katolika beatitudo vestra (lat. licemjerje beatus ille. engl. okružje. qui procul negotiis.) vrsta džeza karakteristična po čestim disonancama u harmonizaciji. tobožnja svetost. beach-la-mar morska obala) naziv za tzv. bdella. zum Befehl Čit. bedinter bedlam (engl. sirijskim i sjevernoaf-ričkim pustinjama. onaj koji živi u ludnici (po velikoj londonskoj bolnici Sv. beata) blažena. cirkus. one koje se prave sveticama. Gospa beatae memoriae čit.) na zapovijed. četverouglato "V". biscia) smuk (vrsta neotrovne zmije) bedel (tur.) luđak.. blago onima koji imaju beatificirati (lat. zavoljeti. bogomoljka beata virgo (lat) blažena Djevica. improvizacija u paru i skupini.) "sretan onaj koji je daleko od poslova.. uvrštenje u red blaženih od strane pape. engleski admiral. nakon Čega dolazi čin kanonizacije. (najstariji red posvećen boguugod-nom radu. nalog. beanus) glupo i neotesano držanje (ili: ponašanje) beata (lat. pod vlašću svojih šeika i kadi befel (njem. čovjek koji umjesto nekog drugog ide na hodočašće ili u vojsku bedem (tur. odobriti. sretna. razrješavajući znak kojim se jedna povišena ili snižena nota vraća na prvobitni stupanj Be-mol (tal. bič la mar (engl. čit. me-tron) med.besežiranje bdelometar (grč. voljeti koga. zvučanje s osnovnim tonom b. Befehl) zapovijed. bedel odgovarajući. beatus blažen) pravljenje svecem. pren. uvrstiti u red svetaca beatifikacija (lat.

ljepotica beledin trg. back) šport. zabavni pisac beletristika (fr. bel canto) glaz. bel imer (fr. zove se i kazneni prostor budući da se prekršaji u njemu kažnjavaju izuzetno strogo. begine begute (eng. igraju dvije momčadi sa po devet igrača na igralištu u obliku romboida čije su strane duge 27 m bek (engl. begleiten pratiti) glaz. sin Glaukov. hrptom ruke (u tenisu) bekon (engl. be-kovski prostor dio nogometnog igrališta (šesnaesterac) koji je prvobitno pripadao samo bekovima (braničima). belchite) vrsta španjolske vune. beggar) mn. vrsta levantskog pamuka slabe kakvoće belelaks trg. upotrebljava se kao sredstvo za uljepšavanje radi povećanja zjenica belaj (tur. sveopći rat. u Bibliji: naziv za vodenog konja behici (grč. uništenja bellum omnium contra omnes čit. ima pristaša i u Europi i Americi behar (tur. proljeće) cvijet (na voćkama) behemot (hebr). šport. muka. neprecizan udarac bel-esprit Čit. lijevog i desnog) bekasina (fr. divovska životinja. razdoblje početkom 20. pomoćnica. begine behanizam smjer u babizmu.beglajter (njem. jad. tj. fosilni ostaci izumrlih glavonožaca iz razdooblja jure i krede Belerofont mit. prirodno stanje čovječanstva. belandre) pom.) rat sviju protiv svih. back). be-lum omnijum kontra omnes (lat. belemnon oružje koje se baca. bécassine) zool.) građanski rat bellum internecinum (lat. patnja. udarac okrenutom rukom. backhand) šport. bel-espri (fr. bijeda. glavni sastojak atro-pina beladonin (tal. napast. metež. vrsta istočnoindijske svilene tkanine. estetska i književna kritika belfrid (engl. stoljeća kad se u umjetnosti razvilo načelo "ljepote radi ljepote".) rat do is-trebljenja. vrag belanda (tal. močvarna šljuka bekhend (engl. fr. ružno vrijeme. ni praktičnim ciljevima. bex.) dobro raspoloženje. vrsta nordijskih plitkih jedrilica belčite <šp. bunika: beladona-ekstrakt sok koji se priprema od svježeg soka lišća ove biljke. organska baza koja se dobiva od korijena i lišća velebilja. sredstva. sjever-noamerička igra loptom. tj. nesreća. gužva.) lijepo razdoblje. beggar) mn. larpurlartizam belle humeur čit. strijela) geol. belfry zvonik) gradski zvonik spojen s vijećnicom (u srednjem vijeku i renesansi) belikozan 170 benefakcija belikozan (lat. bellezza) ljepota. glazbeni pravac koji teži za što suvremenijom reprodukcijom tona i za virtuoznošću u izvođenju belle époque čit. base-ball) šport. v. bella donna) kem. zabavna književnost svake vrste. ratnički belkanto (tal. lijekovi protiv kašlja bejzbol (engl. (Atropa Belladonna) šumska biljka iz por. ona grana literature koja ne služi ni vjerskim. uz pomoć konja Pegaza ubio neman Himeru beletrist (fr. bacon) slanina sa slojevima mesa bekovski (prema engl. zlo. slične taftu belemniti (grč. prije oblikovanja društva (Hobbesova pretpostavka) . feljton. ni znanstvenim. usp. belles lettres. nazvana po istoimenom gradu beleca (tal. bella donna "lijepa žena") bot. lijepo pjevanje. bun. prvotno. bekovski udarac u nogometu: snažan udarac sa svrhom da lopta ode što dalje od vlastitog gola. v. neman. pametan i duhovit čovjek beladona (tal. bel epok (fr. nepogoda. doba ljepote. dakle pjesništvo u stihu i prozi. fil. bela) nevolja. dobra volja bellum civile (lat. velebilje. bahar miris. belles-lettres književnost) lijepa književnost. svirač u tamburaškom orkestru na instrumentu dubljega glasa kojemu je zadatak praćenje glavne melodije (obično u tercama ili kvintama) begonija ukrasna biljka velikih mirisnih cvjetova (naziv po imenu Francuza Michaela Begona) beguine (engl. unuk Sizi-fov. med. bellicosus) ratoboran. lijepa žena. belanda. igrač iz uže obrane u nekim športskim igrama (svaka momčad ima dva beka.) lijep duh. belletriste) onaj koji piše beletristiku. bechos kašalj) mn.

samostanima.) apostolski blagoslov koji papa. belvedere Belzebub (hebr. također: đak koji prima novčanu potporu. benedikcija apostolika (lat. od neke dobrotvorne predstave. dobrotvorna predstava beneficijalni (lat. beneficij at beneficijat (lat. zarada. bandy) šport. katolički red sv. belotte) vrsta kartaške igre belt (skand. osnovan u VI. korist. njem. primatelj crkvenog prihoda. beneficiarius) onaj koji prima prihod od nekog beneficija. bengal strajp (engl. prihod. Be-nediktinr^) vrsta finog likera (nazvana po tome što su ga najprije počeli pripremati redovnici jednog benediktinskog samostana u Francuskoj) benediktinci mn. Baal-Sebub) mit. beneficialis) koji pripada crkvenim prihodima ili se tiče crkvenih prihoda beneficijant (lat. upotrebljava se osobito za pravljenje svijeća belomantija (grč.) živjeli! benedicirati (lat. benefactio) dobročin-si o. st. crkvi: blagoslov blagoslivljanje benediktinac (fr. Benares) istočnoindijska srebrena tkanina. benevolan Bengal (engl. muslin s višebojnim prugama . prednost. benevolens) blagonaklon. muslin s višebojnim prugama bengal stripe čit. benedicite) molitva prije obreda u kat. dobročinitelj beneficij (a) (lat. ljetnikovcu ili kakvom uzvišenom mjestu odakle je lijep pogled (belvi). stipendist Beneluks gospodarstveni i politički savez Belgije.is) dobročinitelj. bene) dobro. odan. daje triput godišnje cijelom katoličkom svijetu benedikcija (lat. blagoslivljati benedicite (lat. bema uzvišenje) starogrčka govornička tribina bematin-svijeće mn. beneficencija benefaktor 171 berberin benefaktor (lat. beneficijar. kao kamen tvrda masa koja se u veličini kokošjeg jajeta ponekad nalazi u bubrezima velikih jesetri-moruna. Nizozemske i Luksemburga benemerit (lat.) blagonakloni čitatelju! benevolencija (lat. bengal) polusvilena tkanina. božanstvo starih Filistejaca. belvédère lijep vidik) vidikovac. bellevue) v. povlastica. bene meritus) vrlo zaslužan čovjek benevole lector čit. benevolentia) blagonaklonost. štap za hokej Bendis tračka božica Mjeseca bendžo (engl. npr. žena Marsova Belona (lat. beneficiatus) v. vrsta tenisa i hokeja na ledu.' viti. kod Židova i u Novom zavjetu: sotona. dobrotvorstvo. man-teia) gatanje (ili: proricanje) iz strijela (na Istoku) Belona (lat. božica rata kod Rimljana. brokat. benefi. bellum rat) rimska božica rata. nazvana po gradu Benaresu bendi (engl. Belt) tjesnac beluga (rus. vrag bema (grč. beneđicere) blagoslo. beneficium) dobit. tornjić na kući. beluga kavijar najukusnija vrsta kavijara belvédère (tal.) zool. blagoslov benedictio apostolica čit. riba jesetra. naklonjenost.belmontin kem. lijepo bene valete! (lat. nečastivi. benedictin. Bengal) područje ujužnoj Aziji oko delte rijeke Gangesa i Brah-maputre te uz Bengalski zaljev bengal (engl. Bellona) mit. Be-nedikta (480—543). benevole lektor (lat. banjo) gitari sličan sjever-noamerički crnački glaz. belos strijela. Davidov sin benares (ind. dobrotvor beneficijar (lat. praveći znak križa. npr. instrument sa 5 do 7 žica.in.) trg. benedictio) u Kat. naklonjen. sklonost benevolentan (lat. blagoslivljanje. osobitu ulogu danas ima u džez glazbi bene (lat. dio Vatikana u kojem se nalazi glasoviti Apolonov kip belvi (fr. moruna. Čist parafin koji se dobiva ođ petroleja. u Monte Casinu benefakcija (lat. Salomon ben David = Salomon. sestra i pratiteljica boga Marsa belot (fr. benefactor) dobrotvor. svijeće izrađene od mješavine parafina i stearina ben (hebr. ben sin) kod semitskih osobnih imena stavlja se uz očevo ime.

carsko pismo kojim se netko postavlja na neki položaj. bend) brana. neplodno zemljište. obješenjak Berenika (grč. beri) med. močvarno tlo berat (ar. savez. heksagonalni mineral. upotrebljava se kao emulgator i stabilizator u emulzijama bentos (grč. bangla.) "dobrodošli" benzin (šp. bungalow) indijska kuća jednokatnica od lakog materijala (bambusove trske ili dasaka). v. Amerikancu Berdanu (tl893.bengali (engl. tromo beraha (hebr. mal) židovski crkveno-vjerski obred: uvođenje u zavjet praoca Abrahama. s krovom od slame ili crijepa. beret) plitka i okrugla francuska kapa berekin (tal. n. vrlo raširena krvna bolest u sjev. znak Be. poznat i po tome što je tamo umrla i Ana Frank — Nizozemka koja je ostavila svoj potresni Dnevnik bergonizacija med. glupo. tur. zavjet. tj. benjoin) kem. obrezivanje (berit. nazvana po pronalazaču. beryllium) kem. služi kao pogonsko gorivo benzol (šp. životinje i biljke koje žive na morskom dnu Benvenuto (tal. žutika berdanka (engl. beavitaminoza beril (grč. dobiva se iz petroleja. vrsta plemenitih krušaka koje su iz Turske prenesene u Italiju Bergen-Belsen nacistički koncentracijski logor. fakin. ferein nositi. pismo kojim se davala egzekvatura europskim diplomatskim predstavnicima u Turskoj berberin (lat. otapa se u alkoholu. bezo-pasnost. = beri skorbut. beryllos) gatanje. javlja se kao posljedica pre-hranjivanja samo kuhanom rižom koja u sebi nema B vitamina. Bengal) mn. benjui. gori polagano crvenim. atomske težine 9. berit. pašnjak. engleske trupe u Indiji sastavljene od urođenika bengalo (beng. važan za proizvodnju anilina benjoar (fr. služi za turiste. birichino) mangup. be-garmudi) carska kruška. Africi. bervllos) min. med. propis. žitka bezbojna tekućina. postojan. uzvisina bentonit vrsta svijetle i sitnozrnate gline koja u vodi snažno bubri i pri tom povećava svoj volumen. beracha) židovska molitva zahvalnica berak (mađ. vrije na 80 °C. elektrogimna-stika bergsonizam idealistička filozofija francuskog filozofa Henrija Bergsona (1859—1941) beriberi (ind.) lug. Australiji i Indiji. bengalska vatra poznata vatrometna smjesa salitre i sumpora. ili zelenka-stoplave (akvamarin) berilij (grč. otuda: nespretnjakovići. zidni tepisi izrađeni u talijanskoj pokrajini Bergamo bergamota (tal. nasip. do-brodušnost. bardevam) moćan. kada za kupanje Beoćani (grč. paragraf. lako zapaljiva smjesa tekućih ugljikovodika. benthos dubina) biol. zavjet obrezivanja. mila od glagola mal = obrezati pokožicu penisa) berkan (tal. bergamo) mn. engl. glavni joj je znak: potpuno rasulo u funkcioniranju živčanog sustava koje se javlja u kočenju donjih dijelova tijela i slabljenju srca.02. iz Beotije.) carsko pismo ili povelja kojom se nekom daju posebne povlastice. berberis vulgaris.e. fr. gori sjajnim plamenom. vragolan. mutnozelene boje. bijela kovina koja ulazi u sastav berila berilistika (grč. neproziran. bervllos. benjui) kem. berberis) žuta boja koja se dobiva iz korijena biljke žutike berberis 172 berlingoca berberis (lat. proricanje budućnosti iz čarobnog zrcala (napravljenog od berila) berit mila (hebr. darežljivost. snažan bere (fr. Boiotos) stanovnici starogrčke pokrajine Beotije koji su smatrani tromim i glupim ljudima. Berenikina kosa ime zviježđa (po ženi egipatskog kralja Ptolomeja III.) berdivan (tur. Berdan) puška ostra-guša. ar. žutim. pravilo. koja je svoju kosu žrtvovala kako bi zahvalila bogovima što joj se muž vratio iz rata) bergami (tal. plemeniti beril je ili divne tamno-zelene boje (smaragd). prolaznost bolesti bent (tur. zelenim ili bijelim plamenom benignitet (lat. baignoire) kupalište. berberis) bot. redni broj 4. benignitas) dobrota. ugodna mirisa. nespretno. otapa se u alkoholu. element. bergamotto. baracane) tkanina od kozje dlake . lovce itd. Boiotos) pril. glupani beotski (grč. nike pobjeda) "koja donosi pobjedu". lat. gaj. iz III. mila. stoljeća pr.

zategnuta deka kojom se netko baca uvis (stara francuska igra) bernardinac (njem. nazvana po istoimenom departmanu na Dordogni Bes staroegipatsko božanstvo glazbe. bijela braća. nastala križanjem sijamske. karakteristika mu je suprotstavljanje materijalizmu i tvrdnja da su stvari i pojave samo skup osjeta i da postoje samo u apercepciji subjekta. radosti i bračne sloge besa (arap. 1853 —1914) berzerkeri (nord. zastava kojom se mornari pozivaju da se vrate s kopna na brod. pripadnici kat. puteljak. brelengo berlina (fr. bestiarius) borac sa zvijerima u areni (kod starih Rimljana) . nečovječan bestijalnost (lat. zvjerska priroda. berne) pom. vezan uz ime engleskog biskupa Berkeleya (1685—1753).) pom. laka kočija sa dva sjedala. strahoviti junak i njegovih dvanaest sinova koji su išli u boj bez oklopa. barracano) gusta i teška tkanina od vune. berlingot) polu-berlina. trg.805 kg berkšir (engl. služi za presvlačenje pokućstva berkeleizam fil. bijesni. bestiarium) knjiga sa slikama životinja. naslon za ruke kod gađanja (u streljačkom rovu) berma 1. antropologu Alfonzu Bertillonu. polumitski likovi u Norveškoj i na Islandu. ber-serkr) mit. divlji. ljudi koji. životinjski. berme) 2. plahoviti ljudi i ratnici beržerak (fr. kostrijeti ili devine dlake. besprizornyi) zapušteno i nenadzirano dijete Bessemerov aparat naprava za proizvodnju čelika i bakra Bessemerov čelik čelik koji se dobiva oksidacijom sirovog željeza. Bernhardiner) rasa pasa između doge i ovčarskog psa. bernije-skan bernijeskan (tal. crvene i bijele. reda sv. berkshire) po engl.) 2. kod Albanaca: čvrsto obećanje. pren. kad pobjesne. nekome dati besu dati nekome čvrsto obećanje da mu se neće dogoditi nikakvo zlo od onoga koji je dao besu besa (fr. bernesco) v. gradu Berkshireu nazvana rasa crnih svinja. subjektivno-idealistički smjer. u Francuskoj) berneskan (tal. ruska pomorska mjera od 10 puda = 400 ruskih funti = 163. Bernarda (red je osnovan 1098. bez prednjeg sjedala. bestialis) zvjerski. beurt) mn. zvjerstvo. berlingozza) talijanski narodni ples berma 173 bestseler berma (fr. be-se-že) kao zaštita protiv tuberkuloze (BCG je kratica od bacil C alm ette-Gu erin) besprizorni (rus. knjiga s pričama iz životinjskog svijeta bestijarijus (lat. surov. padanje cijena i tečajeva državnim dionicama i drugim vrijednosnim papirima. "oni koji se pojavljuju u koži medvjeda".berkan (tal. duge dlake. osnovano 1836. tamnomodra boja (pariško plavo) berlingoca (tal. Berni. kitajske i napolitanske rase berlengo (fr.) berseza (fr. Bessemerov Čelik bestijalan (lat. uspavanka bert-brodovi (niz. Bergerac) vrsta finog francuskog vina. nizozemski poštansko-trgovački brodovi koji redovito prometuju na određenim linijama i imaju povlasticu za prijevoz putnika i robe bertijonaža (fr. v. izvježban za nošenje tereta i spašavanje putnika nastradalih u snježnim vijavicama bernardinci mn. samo u medvjeđoj koži i u borbi se odlikovali divljim bijesom. strijelci (vrsta pješaštva u tal. bestia) životinjstvo. berline) vrsta lake kočije s četiri sjedala. dobiju snagu dvanaestorice ljudi. v. baisse) 1. nečovječ-nost bestijarij (lat. pjesnika Bernija koji je preradio Boi-ardov ep "Zaljubljeni Rolando") bersaljeri (tal. bersaglieri) mn. nazvan po švedskom kemičaru Henryju Bes-semeru (1813—1898) Bessemerova metoda postupak pri pročišćavanju sirovog željeza pomoću toplog zraka. časna riječ. bernesco) ćudljiv. kao i robi koja kotira na burzi besežiranje cijepljenje preparatom BCG (čit. bertillonage) u krimi-nalistici: utvrđivanje istovjetnosti (identifikacija) neke osobe putem antropometrijske metode (naziv po fr. nastran (po načinu pisanja tal. izvor filozofije Macha i Avenariusa berkovec (rus. .) berlinsko modrilo. grub. berlingare. stazica. berlinska kočija berlinerblau (njem. vojsci. berceuse) glaz. firma berna (fr.

beteg bolestan) bolest beth-din (hebr. nalaziti prođu) dobro prodavana roba. bedesten. angularis kutni) dvo-kutni bianualan (lat. adres o bezoan (fr. best najbolji. materijalne zrake koje nose negativne električne naboje i skreću pod utjecajem magneta. željezni dijelovi kotača.). beton) smjesa od šljunka i cementa koja se. birtija betveš (njem. krevetnina bevanda (tal. bi-. bi-andrija. potpuna smirenost bezac (njem.) trg. dio trga pod krovom.bestseler (engl. andros muž) zakonom zabranjeni brak jedne žene sa dva muža u isto vrijeme biangularan (lat. posada beze (fr. pomiješano s vodom (u Dalmaciji) bevut (tur. najbolje književno djelo bešamel 174 bi bešamel (fr. trgovati. pancaratra Bi kem. oskudica.) u slučaju potrebe. protuotrovi bež (fr. besoin. bezisten bezisten (perz. biannuel) koji izlazi dvaput godišnje. bettola) gostionica. ad-resse au besoin čit. vazalsko. bestia) zvijer. bechamelle) gust umak od mlijeka ili vrhnja s jajima i brašnom te mesom. osobito knjiga koja se najviše traži. bis. annus godina. opojnost. časopis . potrebitost. Besteck) pribor za jelo: nož. vilica. basistan) v. pokrivena tržnica. žlica. bezoard. na mjenicama: adresa po potrebi. nužda. Betlehem "Kuća kruhova") izraelski gradić. kratica za bizmut bi. kreću se velikom brzinom (oko 298000 km/s). rukoljub. osobito crno. ribom i si. jako obojeno kotenilom. tržnica. beige) pr. fino tanko platno. seli prodavati. bezistan bezmen (fr. bezette) crvena šminka. tal. žućkastosmeđa boja. bihud) zanos. perz. farm. nesvjestica. Bett krevet. bi-. nečovjek. Beschlag) kovne stvari (brave. grč. baisemain) cjelivanje ruke. kao uspomena na onu u kojoj se rodio Krist beton (lat. bilupa itd. o bezoan (fr. grdnja beta (grč. armirani beton beton u koji se dodaje željezo (radi pojačavanja) bettola v. nakon što se ovlaži. upotrebljavaju ga slastičari za bojenje kolača bezistan (perz. baiser) poljubac. basistan) u Turskoj: trg. osobito u Carigradu. bezemschoon) trg. podaničko cjelivanje ruke gospodaru u znak poniznosti ili kao dvorski ceremonijal bezoan (fr. beš pet.(lat. upućivanje mjenice na treću osobu (ako bi trasant odbio primanje) bezoar (fr. npr. Besatz) porub. biandrija 175 bibliolatrija biandrija (lat. bitumen asfalt. kvake i si. tkanina za odijelo prirodne boje bhagavata (ind. tri-bunal koji sačinjavaju rabini radi vjerskih i obrednih pitanja Betlehem (hebr. kad bude nužno. beta-zrake fiz. usp. kao dodacima bešČatal (tur. stvrdne kao kamen. beta) ime drugog slova grčkog alfabeta (ß = naše "b"). prirodne boje. kuh. vrsta kolača punjenih pjenom od jaja i šećera bezemšon (niz. bezoardica) mn. tj. Besatzung) osoblje. krčma. kola i si beštek (njem. nesvijest.) vino.) židovska sudnica. bestemmia) psovka. fr. beščatalm raketa koja se rasprskava u pet smjerova beškot kruh. neobojen. bisogno) potreba. npr. tanjuri i ubrus beštija. životinja. siromaštvo. au besoin čit. čatal rašlje) peterostruko. odbitak na ime onoga što ostaje u sanducima ili bačvama pri ispražnja-vanju. bis) predmetak u složenicama koji kazuje da se značenje drugog dijela složenice dvaput javlja. kletva. aner. beštija (lat. Wäsche rublje) posteljina. čovjek-zvijer beštima (tal. alfa-zrake. opšav bezacung (njem. betula betula (tal. gama-zrake) beteg (mad.) v. fr. im. osobito kod nepreradenog šećera bezeta (fr. badzahr) farm. osobito dvopek bešlag (njem. vrsta protuotrova sastavljena od konkrecija iz želuca raznih sisavaca bezoardici (lat. betlehem štalica od papira. rodno mjesto Isusa Krista.

bez obzira na predaju biblicitet (grč. biblion k. suprotno: biblioman bibliofilija (grč. onih naroda koji se spominju u Bibliji biblio. muški šešir s uskim obodom Biblia pauperum (lat. otisci lišća na kamenu. geol. npr. pismo bibliolatrija (grč. mania oduševljenje. rukopisi koje je Vezuv (vulkan) zatrpao u Herkulaneju i Pompejima te su zato dobili mineralan izgled bibliologija (grč. njihove sudbine itd. grafo pišem) poznavatelj knjiga. knjiga. biblion. poieo činim) vještina sastavljanja (ili: pisanja) knjiga. biblion. knjiga. bibere ad nume-rum (lat.) Biblija siromašnih. pisma (u propovijedima) biblicizam (grč. biblior _reia služba) pretjerano i zanesei.) piti. biblion. kronološka ili sistematska. grč. lithos kamen) mn. arche vlada) dvo-vlašće. slijepo vjerovanje u sve što je napisano ili tiskano biblioliti 176 bife biblioliti (grč. skijaška disciplina s dvostrukom um-ješnošću: skijaško trčanje na 20 km i gađanje puškom u četiri mete bibacitet (lat. dvozgloban biatlon (lat. biblion knjiga. bibacitas) željaza pićem. a rjeđe donosi i kritičke napomene bibliolater (grč. biblion. bibliopoles) knjižar. bitne vrijednosti za znanost ili temu koja skupljača interesira. athlon borba) šport. ushićenje) bolesna strast za skupljanjem knjiga iz sasvim osobitih razloga. biblion) neodstupanje od Sv. objašnjavač Biblije. autos sam. biblion. okamine lišća.) ženski šešir s malim štitom. biblion) smjer u evan-geličkoj teologiji koji Bibliju shvaća kao po sebi iedinstven otkriveni sustav miili ili života Biblija (grč. istodobno vladanje dvojice vladara u jednoj zemlji. omnibus svima) putujući autobus s knjigama za posudbu bibliofil (grč. biblion. prodavač knjiga . grč. pravljenje (ili: izrada) knjiga bibliopol (grč. bi-. gnosis poznavanje) poznavanje knjiga. pomoćna znanost koja se bavi što potpunijim skupljanjem i opisivanjem tiskanih djela ili nekog znanstvenog područja. znanost o Svetom pismu. bibliofilos ljubitelj knjiga) onaj koji strasno skuplja knjige radi njihove stvarne. bibere greko more (lat. onaj koji se razumije u knjige bibliognozija (grč. mainesthai oduševljavati se) onaj koji strasno skuplja knjige iz nekih sasvim osobitih razloga. strast za pićem. lat. običaje. bibliologia) znanost o knjizi i knjižarstvu uopće. biblia knjižice. biblion knjižica.biarda stroj za tkanje. filia ljubav) ljubav prema knjigama radi njihove stvarne vrijednosti bibliognost (grč. biblion.jaČko "ošto-vanje Svetog pisma. ona može biti abecedna. radi originalnosti tiska. poznavanje Svetog pisma (Biblije).) ispiti uz zdravicu određen broj čaša bibi (fr. latreio služim) čovjek koji voli i cijeni knjige. bi. rasprava o raznim izdanjima Biblije biblioman (grč. grafo pišem) poznavanje knjiga. bibere graeco more čit. biblion. knjige koje čine Stari (na hebrejskom) i Novi zavjet (na grčkom). pisac (ih: sastavljač) popisa knjiga jedne struke bibliografija (grč. gnostes poznavatelj) poznavatelj knjiga. onaj koji se drži samo Biblije. bibliomanija (grč. tehničke opreme. kad se u Čije zdravlje pije onoliko čaša koliko njegovo ime sadrži slova ili koliko mu se još želi godina života). knjige) Sveto pismo. knjigoljublje bibliomantija (grč. articulus zglob) koji ima dva zgloba. nasumce otvori bibliopeja (grč.ijižica. osobito Sveto pismo. diarhija biartikuliran (lat.(od grč.) piti po grčkom običaju (tj. biblion. starosti. sklonost piću bibere (lat. čovjek koji pretjerano poštuie Sv. razumijevanje u knjige bibliograf (grč. bis. srednjovjekovno izdanje Biblije sa slikama i crtežima za vjersku pouku nepismenih biblicist (lat. obično se sastoji u jednostavnom ispisivanju naslova djela. razboj (naziv po pronalazaču) biarhija (lat. biblista) poznavatelj Biblije. biblion. rijetkosti. umjetnost i si. ili cjelokupne književnosti nekog naroda. biblion) kao prefiks označava vezu s knjigom bibliobus (grč. spisateljstvo. biblijska arheologija znanost koja ispituje način uređenja i života. manteia proricanje) proricanje iz mjesta na koja najprije padne pogled kad se knjiga.

bidon mijeh) kanta. mirni oblici. biformitas) dvoobličnost biftek (engl. biennis) dvogodišnji bienalije (lat. znanost o uređenju biblioteka bibliotekonomija (grč. koji ima dva cvijeta bifluencija (lat. sa dva cvijeta. dvoobličan biformitet (lat. buffetto) prodavaonica jela i točionica pića. bifer) bot.) u roku od dva dana bienalan (lat. koji ima dva spola.) veliko zvono na zgradi Parlamenta u Londonu bigamija (lat. bigarrer. kompozicija za dva glasa bićerin (tal. grč. goveđi odrezak debljine 4 cm napola pečen na jakoj vatri bifti (engl. bi-. dva lica (nadimak rimskog boga Ja-nusa). tafos grob) "sa-hranjivač knjiga". bis. lat. bis. biglizo) slavujevo pjevanje (pjevati izvijajući melodiju) bigot (fr. dvogodišnje biljke bienij (lat. dvorodan. ploška. hermafroditski biglisati (grč. bibliotheke zbirka knjiga) knjižnica. popravci uveza. flos. tj. kefale glava) v. buffet) vlasnik bifea biferan (lat. bicinium. onaj koji svoje knjige nerado posuđuje biblioteka (grč. biglao. biblion knjiga. bis. konac) dvo-nitan. buffet. bifurcatio) račvanje. stupanje u nov brak prije nego što je stari poništen. bibliotheke) knjižničar bibliotekografija (grč. biformis) s dva oblika. bis. ormar u kojem se drži piće. biennis) mn. nomia) znanost o uređenju biblioteka i upravljanju bibliotekama biblioterapija (grč. gamos brak) žena koja ima dva muža bigarirati (fr. dvorišni biforman (lat. bicyclist) vozač bicikla bicinij (lat. bikefalan biceps (lat. biblion. biblion) stručno poznavanje Svetog pisma. dvožen-stvo bigamist (lat. bige-ner) dvospolan. bis. bis. posuda od pet litara biduum (lat. canere pjevati) glaz. stol s hladnim jelima i pićima (npr. prostodušni naivac) umj. dvoglavi mišić nadlaktice bicikl (engl. bivariare) šarati. biblijski izraz bicefalan (lat. biceps) koji ima dvije glave. dvozube vile bidermajer (njem. licemjer . gamos brak) dvo-braČnost.) onaj koji slijepo vjeruje.-fr. beef-tea) vrlo jaka juha od usitnjene govedine bifurkacija (lat. naziv za malograđanski jednostavni stil (posebice za pokućstvo) koji je nastao u Srednjoj Europi početkom 19. grč. rijeke Big Ben (engl. karakteristike: jednostavnost. grafo opisujem) opisivanje biblioteka. npr. popravljanje oštećenih listova. bifluere) račvanje rijeke bifoličan (lat. bicchiere) čaša bide (fr. zalogajni-ca. bi-. st. biblistika (grč. dezinfekcija i si. cyclus krug) vozilo sa dva kotača koje se pokreće nogama biciklist (eng. išarati. tal. therapeia liječenje) "liječenje knjiga". floris cvijet) bot. koji dvaput godišnje nosi plod ili cvjeta bifilaran (lat. zbirka knjiga bibliotekar (grč. kada u kojoj se kupa sjedeći bidens (lat. ukrasiti šarama bigeneričan (lat. koji visi o dvjema nitima (u elektrotehnici) bifloran (lat. grananje ili cijepanje na dvoje. bi-dens) dvozubac. bo-gomoljac.bibliotaf (grč. dvoženac bigamistica (lat.) vrijeme od dva dana. folium list) bot. rok od dva dana. dijeljenje na dva kraka. bibliotheke. znanost o Svetom pismu biblizam (grč. Biedermeier pošte-njačina. tal. bidet. tj. biennium) razdoblje od dvije godine bife (fr.. bot. onaj koji se pravi daje strogo religiozan. bibliotheke. biblion) biblijska riječ. intra biduum (lat. grč. lat. limenka. beefsteak) kuh. prilagodba svrsi bidon (fr. anat. na nekoj zabavi) bifedžija 177 Bikfordova vrpca bifedžija (fr. bidetto) posuda za pranje intimnih dijelova tijela. bicycle. gamos brak) čovjek koji ima dvije žene. filum nit. bis. bi-. grč. genus rod.

lat. pren. bikvadrat-ni korijen četvrti korijen neke veličine bilabijal (lat. bilden) šatr.) uzalud. drveni prutić kojim se stavlja zlato pri pozlaćivanju bild (njem. kefale glava) dvoglav. bixa) kem. bis.). srebrni novac bez propisne količine srebra bijonaža (fr. saldo bilancirati (lat. pod orlean biku (sanskr. p. završni račun o prihodima i gubicima koji se izvodi s vremena na vrijeme. tisk. bilboke (fr. bigot) koji pretjeruje u po-božnosti. grč. m) bilanca (fr. bi-concavus) opt. bigotisme) tobožnja svetost. po tom naučavanju ponašanje živih bića ne može se objašnjavati duševnim činjenicama. bilanx) trg. jednim udarcem udariti dvije lopte. bi-. behaviour ponašanje. npr. Bücherschrank) ormar za knjige biheviorizam (engl. dvousneni suglasnik (b. bi-conjugatus) dvostruko sparen bikornan (lat. suglasnik koji se izgovara s obje usne. krajnji ishod nečega. vježbati. zaključiti neki posao. dvobojan. v. fitilj. razvijati mišiće . camera) dvodomni sustav u uređenju države bikarbonat (lat. bikroma-tični harmonij sprava za postizanje Četvrtine tonova kod glasovirskog rasporeda tipki biksin (lat. podmetanje lažnog novca bijoner (fr. bis. chroma boja) dvobojan. iz perz. usmjeren na suprotne strane. bikonveksna leća bikonjugiran (lat.) preko telegrafa bildati (njem. bikonkavna leća bikonveksan (lat. npr. bi-lanx s dvije zdjelice) trg. lat. licemjerje bigotirati (fr. bikvadratne jednadžbe jednadžbe četvrtog stupnja. bi-cornis) zool. billonnage) nedopuštena trgovina novcem male vrijednosti. bi-convexus) opt. od dviju boja. bilancio. billon) slitina od srebra i bakra (sa znatno više bakra) od koje je prije pravljen sitan novac. billonneur) podmetač nepropisnog ili lažnog novca bijonirati (fr. bogomoljstvo biheršrank (njem. labium usna) gram. bogo-moljstvo. bicefalan Bikfordova vrpca stijenj. gimnasticirati. a upotrebljava se za izazivanje eksplozije dinamitnih i piroksilinovih naboja bikoloran 178 bilijun bikoloran (lat. bicolor) bot. krivotvorenje novca. ispupčen s obiju strana. za konja: izbacivati prednje noge bilateralan (lat. bila-teralis) dvostran. 1 bikarbonat sode bikefalan (lat. bi-. bigot) praviti se svecem. obično krajem svakog mjeseca i svake godine. pretjerana pobožnost. tal. udubljen s obiju strana npr. pretvarati se bigotizam (fr. billonner) podmetati nepropisan ili lažan novac bikamerizam (lat. s dva roga bikromatičan (lat. usporedba prihoda i rashoda na kraju jednog računa. bigoterie) vjerska zatucanost. izvesti zaključak o završenom poslu bilardirati (fr.bigotan (fr. Bild slika. autografa i si. bhikku) budistički redovnik prosjak bikvadrat (lat. knjigama. bezrazložno bijon (fr. bicarbonas) kern. saldiranje. apparatus oprema) uređaj za prijenos slika (crteža. nego se zasniva na određenoj zakonskoj vezi situacije i reakcije bihude (tur. bis. billarder) u biljaru: jednim udarcem takom loptu dvaput dodirnuti. sitni tiskarski poslovi (karte. obostran. četvrti stupanj (četvrta potencija) neke veličine. grč. vrpca koja polako gori. izvesti završni račun. bilboquet) igra u kojoj se lopta hvata na štap. vladanje) psih. latus strana. fotografija. bi-quadratus) mat. licemjeran bigoterija (fr. bilateralni kon-trakt ugovor koji obvezuje obje ugovorne strane bilboquet čit. nego promatra samo ponašanje životinja i ljudi. bakreni novac s nešto srebra. vjerski zatucan. bilan. izvršiti usporedbu prihoda i rashoda u trg. dvorog. licemjerje. u dvije boje bikonkavan (ni. posjetnice i si. karbonat sa dva ekvivalenta ugljične kiseline prema jednom baznom. smjer u američkoj psihologiji koji zanemaruje neka unutrašnja (psihička) stanja ili procese.

kratak. glavni sastojak žuči bilingvičan (lat. nepotpuni bimetalizam onaj kod kojega i zlatni i srebrni novac vrijedi kao kupovno i platežno sredstvo. služben dnevni izvještaj (npr. lingua jezik) dvojezičnost.) vlastita mjenica. dok je kovanje srebrnog . cedulja. prepreden bilingvitet (lat.) priznanica ili mjenica koja se isplaćuje donositelju. željezničkih karata. bimensis) razdoblje od dva mjeseca. pren. prodavač karata (željezničkih itd. cedulja. razdražljiv. podnosi kralju. billeter) stavljati na robu ceduljice s cijenom. koji govori dva jezika. o stanju na bojišnici. o zdravstvenom stanju.) med.) vrsta argentinskog pučkog tanga bilten (fr. fr. s tim što zlato vrijedi kao osnova i što se može neograničeno kovati. bilieran (lat. bervllus.000). snob bildž (engl. sc. fr. prijetvornost. mjesto gdje se prodaju karte. bilis) žučan. biliosus. povećalo (lupa) s dvije leće biljar (fr. manus.000. naprasit. ljutnja. potvrda. koji se. biletura (fr. crvena supstancija u žuči bilis (lat. bulla) prijedlog. bi. dvoličnost biliozan (lat. govor) dva književna djela istoga pisca koja predstavljaju jednu cjelinu bilon (fr. berillos beril) gorski kristal.000. bilinguis. mjenica koja se isplaćuje samo izdavatelju. billet) trg. donji dio lađe bilet (fr. prodavaonica ulaznica. bullettino) dnevno priopćenje. billion) u Njemačkoj: milijun milijuna (1. željezničkih karata itd. bilis. rubinus) kem. prijetvoran. bimestre. bije a ordr (fr. grč. bilge) pom. bijes biliskopija (lat. billard) igrati biljar biljetar (fr. bis.) banknota. bimembris) koji ima dva uda. billet) prodavanje ulaznica. fr. bis. metal-lum) dvojni novčani sustav neke zemlje po kojem zlato i srebro imaju stalnu i određenu vrijednost u međusobnom odnosu i oboje služe kao podloga papirnom novcu. billa. bilis žuč. bille.000. prodavati ulaznice. loupe) opt. bimenzis bimestran (lat. umišljeni gizdavac. novčanica biletirati (fr. u Francuskoj: sitan bakreni novac bilonga (šp. pren. billard) društvena igra štapom i kuglama od bjelokosti na četvero-uglatom stolu presvučenom zelenim suknom biljariti (fr. lat. o sjednici ministarskog vijeća. dvoličan. srdžba. priznanica. zelena tvar žuči bili (engl. bilis žuč. željezničke karte i dr.bilder (njem. žutozelen. skopein gledati) pregled žuči biliverdin (lat. bilis.000. lat. grč. o aktualnim političkim pregovorima i si. bilis) kem. žuč. billet) blagajna. ulvus smeđežut) kem. tek pošto bude triput pročitan i primljen u oba doma. tempus) v. bije a porter (fr. mrzovoljan bilirubin (lat.000. zakonski prijedlog (u Engleskoj). bilden) čovjek koji posebnim vježbama razvija svoje mišiće. pun žuči. bimensis) dvomjesečni bimenzis (lat. billon) manje vrijedno zlato i srebro. uporaba dvaju jezika u govoru. u Francuskoj: tisuću milijuna. listak. bis dvaput. bimestar bimestar (lat.).) biljetarnica (fr. billiaire) koji se tiče žuči. sa dva člana. tal. fizički razvijen. dobro se vidi i danju i noću bilupa (lat. izborni listić. žučno crvenilo. kristalno staklo biman (lat. žučni bilifulvin (lat. bi. lingua jezik) dvojezičan. vert zelen) kem. bije a bank (fr. također: pisamce. ballur kristal. fr. bis. billet au porteur čit. pren. mjenica bilogija (grč. logos riječ. priznanica biluks (lat. bili. dvomjesečje. milijarda (1. bulletin. žučno žutilo. crvenožuta supstancija u žuči bilijarda (fr.000) bilin 179 binaran bilin (lat. billet a ordre čit. preprede-nost. snažan čovjek. billet de banque Čit. prodavač ulaznica za predstave. pren. prijek. bimanus) đvo-ruk bimembričan (lat. žučno zelenilo. lux svjetlo) svjetlosna reklama proizvedene fluorescentnim cijevima. billetier) kaz. dvočlan bimenzan (lat. bimestris) dvomjesečni bimetalizam (lat. ravno dno u sredini lađe. ulaznice biljur (ar. bilis. pren. žustar. slitine s više primjesa nego čiste kovine. billiarde) tisuću bilijuna bilijun (fr.

centrum središte) fil. na kojima se temelje prirodne pojave. veličina koja se sastoji od dva dijela. od dva dijela. bios. supr. nositelji života. vrpca. koji se sastoji od dvije jedinice. grč. zemička binokl (fr. dvočlani.) bioblasti (grč. zavoj za oba oka binokularan (lat. bi-. bini.dvaput. bios. zavoj. koinos zajednički) životna zajednica. bios. Biihne pozornica. energeia) fil. blaste klica) mn. polinom od dva člana. millennium) jubilej od dvije tisuće godina. koinos) znanost koja se bavi proučavanjem bioceno-za. biol. prid. životni bioaritmetika (grč. binyš) čobani ogrtač (s krznom) bio. od dva) dvojni. život se sastoji u neprestanom raspadanju i obnavljanju tih biogena biogenetski 181 bionegativan biogenetski (grč. promatranje prirode samo sa stajališta ljudskog života i njegovih vrijednosti biodinamika (grč. ovratnik. lat. nomos zakon) fil. dio ekologije biocenoza (grč. dvočla-ni izraz binomizam (lat. biocenotika biocenotika (grč. biblion. Biihne. životne jedinice manje od stanica živih bića. bios. bios. kazalište binaran (lat. binocle) naočale. podrijetlo. foros koji nosi) mn. grafia) popis djela i knjiga koje se odnose na život i rad nekog Čovjeka (pjesnika. zakonima nasljeđa i prilagođavanja uvjetovano. skup živih bića koja žive u nekom određenom dijelu "životnog prostora" (biotopa) biocentrično promatranje (grč. petlja. jednostrano promatranje prirode i njezinog razvoja. prema Altmanu. bi-. logia znanost) v. kolonija bioblasta). bios. genos) koji se tiče razvoja života. bios. najmanja jedinica svih životnih pojava (stanica je. bios život. fone glas) uređaj za prikazivanje fotografskih slika koje istodobno i govore ili pjevaju biofori (grč. svih životnih procesa. Binde) veza. koinos zajednički.(grč. bios. dynamis sila) znanost o životnim silama i životnoj djelatnosti. povoj. Sprache jezik) kazališni govor. bios. bis. dalekozor za oba oka. bios. binarius koji sadrži dva. biodinamički bioenergetika (grč. zbivanja biofenomenologija (grč. dio fiziologije koji se služi fizičkim metodama u ispitivanju životnih pojava biofon (grč. koji je prilagođen za oba oka istodobno binom (lat. regulator) kaz. ta fai-nomena pojave. vladara i dr. genesis postanak. i njima odgovarajući zakoni na kojima se temelje duševne (psihičke) pojave binomni (lat. binsk taši) veliki kamen s kojega se uzjahuje na konja binjiš (tur. dvotisućljeće bina (njem. a ± b. Biihne) pozornica. bios. biogenetski zakon zakon po kojem je "ontogeneza ili razvoj bića kratko i brzo.novca zakonom ograničeno. fysis) dio biologije koji se bavi stvarnim međusobnim odnosima živih bića. energetika cjelokupnog života. arith-metike) znanost koja se bavi izračunavanjem prosječnog trajanja ljudskog života biobiliografija (grč. nomos) mat. filozofa. nomos) mat. binario udvojen) kruščić od dva dijela. bini po dva. bios. bios. koji se tiče binom a binub (lat. pojas binen-regulator (njem. uglađen i istančan govor. naprava za prilagoda-vanje svjetlosti na pozornici i u kazalištu binenšprahe (njem. med. bios. bios) predmetak u složenica-ma sa značenjem: život. rađanje) razvoj života . lat. ponavljanje filogeneze ih razvoja svih predaka koji čine razvojni lanac dotične jedinke" (Haeckel) biogeneza (grč. bio-fori biocenologija (grč. lat. scensko izražavanje. monometalizam bimilenij (lat. logia) znanost o životnim pojavama biofizika (grč. sa dva člana. oculus oko) s oba oka. npr. govor kojim se trebaju služiti glumci na pozornici binica (tal. dvojedinični binda 180 biogen binda (njem. knjiga. = bioblasti biogen (grč. binubus) Čovjek koji se dvaput ženi binjektaš (tur. genos podrijetlo) biol. shvaćanje da postoje dvije vrste zakonskih odnosa: kauzalni (uzročni) odnosi. bios. bi-. veoma složena bjelančevinasta tijela koja su pravi i glavni nositelji života. biol. grč.

njegovih fizičkih i psihičkih osobina bionegativan (grč. metria) grana biologije kojoj je cilj matematičko izračunavanje i određivanje raznih životnih pojava. genos) povijest razvoja života biogeografija (grč. bios. magnes) magnetna sila koja se nalazi u organskim bićima. dijeli se na fitogeografiju (geografiju bilja). bios. bios. zoogeografiju (geografiju životinja) i antropogeografiju (geografiju čovjeka) biograf (grč. orao vidim) med. biografia) opisivanje (ili: opis) života. prirodnjak Ernest Haeckel (1866. bios. g. šarlatansko pretkazi-vanje trajanja života na osnovi kucanja bila. način kliničkog ispitivanja uzimanjem (operativnim putem) djelića nekog organa sa živog Čovjeka kad se sumnja na kakav tumor (rak. bios.-lat. negare nijekati) koji je nepravilan i nepovoljan za život i životne funkcije ili za potomstvo (nakaze. sarkom) biorizacija (grč. bios. manteia proricanje) 1. bios. grana sociologije koja postupa po biološkim analogijama biolominiscencija (grč. logos) fil. raznih zraka na ljudski organizam i uopće na sve što živi bioliti (grč. bios. predjel u pogledu zemljopisnog položaja) znanost koja proučava utjecaje atmosferskih promjena. psyche. grafo pišem) onaj koji opisuje život. bios. bios. ge zemlja. panpsihizam biopsihologija (grč. poremećaji u razvoju. psyche duša) fil. sudsko-liječničko utvrđivanje. bios. prid. 2. tou ontos postojeće. lithos kamen) geol. to on. pristaša biologizma biologizam (grč. znanost o kemijskom sastavu živih bića i o kemijskim procesima u zdravom i bolesnom organizmu bioklimatika (grč. bios život. pisac biografije. osobito pojave nasljeđa. psihobiologija biopsija (grč. to klima nagib. prema određenim znacima na tijelu. ona filozofija koja na pojmu "života" izgrađuje cjelokupni pogled na život i svijet. bios. životopis biografika (grč. kamenje koje je uglavnom nastalo od okamenjenih ostataka životinja i biljaka biolog (grč. bios.) svijetlje-nja živih organizama (npr. u širem smislu: proučavanje i mjerenje životnih sposobnosti čovjeka. lat. biologos) znanstvenik koji se bavi proučavanjem podrijetla i uvjeta života biologija (grč. biomagnetni biomantija (grč. bios. mechanike) znanost o mehaničkim procesima na živim bićima i u njima biometrija (grč. umijeće pisanja biografija biokemija (grč. bios. ontos. bios. biće) mn. chemeia) dio fiziologije. lo-gia) znanost o živim bićima biopsihizam (grč. v. logos) fil. tj. logia) fil. biol. pravac u teoriji spoznaje koji spoznavanje smatra činom održanja i unapređenja života. nomos zakon) znanost o zakonima koji vladaju životom bionti (grč. ovako je njem. on. sredstvom u borbi za opstanak. crta na dlanu i drugih tjelesnih karakteristika biomehanika (grč. pronađena metoda sterilizacije mlijeka tako da zadrži karatker sirovog mlijeka. biologia) znanost o životu.) nazvao fiziološke jedinice koje su većinom sastavljene od morfoloških jedinica i koje predstavljaju jedinstveno živo biće bioontologija (grč. bios. biografski biografija (grč. neke ribe) biomagnetizam (grč. bios) 1912. grafia) znanost o rasprostranjenosti živih bića. bios. osobito znanost koja se bavi proučavanjem organskih prirodnih tijela i pojava koje su za njih vezane (zoologija i botanika).biogeneza (grč. usp. nepovoljne varijacije duhovnih sposobnosti i sve što je izrazito bolesno ili boležljivo) bionika 182 biotit bionika (kratica od biologija — elektronika — tehnika) znanstvena grana koja traži polazne točke za rješenje tehničkih problema u uzorima što ih čovjeku pruža sama priroda bionomija (grč. grafo) umijeće opisivanja života. prid. je li se novorođenče rodilo živo ili mrtvo. veoma brzo zagrijavanje mlijeka do 75 °C i naglo rashlađivanje pomoću posebnog uređaja — biori-zatora . bios. krijesnice. elektrobiolo-gija znanost o električnim uvjetima života biljaka i životinja biologist (grč. pretpostavka da sve životne pojave imaju svoje psihičke procese. životopisac.

tj. razmnožavanja itd. npr. s dva suprotna pola bira (fr. vrsta polusvilene.. bios.) ovca kratkog kudravog runa birling (engl. antička ratna lada sa dva reda vesala koji su stajali jedan nad drugim biren (fr.biorizator (grč. nazvana po pronalazaču. osobito u analitičkoj kemiji/ birgermajster (njem. okrećući balvan nogama. ravna površina) zrak. nekog područja. čista rasa. ispitivanje je li u nekom tijelu bilo života. životinje i biljke koje potječu od jedne jedinke i pokazuju ujednačene i postojane odlike biotipologija (grč. burette) kem. burato) pisaći stol. bios) znanost o životu biotip (grč. odjel. pivnica biratina (fr. funkcionalne. bis. staklena cijev s ljestvicom. planum ravan. bios. bakrorez bireta (fr. seksualne i druge karakteristike biotit min. stanovnika nekog grada. skalom (upotrebljava se za mjerenje malih količina ttku'H. tal. bios. vunom ili kostrijeti birarija (tal. bios. socius drug) dio sociologije koji proučava društveni značaj ljudskog životnog vijeka. austrijskom inženjerij skom Časniku K. člana društvene zajednice. typos) čist tip. topos mjesto) mjesto življenja neke životne zajednice (bio-cenoze) biozofija (grč. bureau. životni biotika (grč. logia znanost) znanost koja se bavi proučavanjem različitih tipova ljudi u istoj etničkoj skupini tako da ispituje biološke. bios.) točionica piva. znanost o stanju u kojem se tijelo nalazi u raznim životnim dobima biotop (grč. logia) proučavanje i primjena životne djelatnosti najmanjih životinjskih i biljnih bića (mikroorganizama) na privrednu djelatnost. i u vodi) bioskop (grč. bios. ured. sfaira kugla) cjelokupan prostor na Zemlji stalno nastanjen živim bićima. dvonožac bipedalan (lat. slike stvari i bića koje se kreću kao da su bioskopija (grč. predsjednik općine.'. bi-pes) dvonožna životinja. bios) koji se tiče života. kancelarija. dvonog biplan (lat. naučavanje o praktičnoj mudrosti u životu biparticija (lat. lat. zrakopolov s dvostrukim krdima bipolaran (lat. litosforu i hi-drosferu budući da živih bića ima i u zraku. biotičan (grč. životni prostor (obuhvaća: atmosferu. pes noga. poluvunene tkanine birago voj.. dvostopni bipedan (lat.) šport u šumskim predjelima na sjeveru SAD-a: protivnici stoje svaki na jednom kraju balvana koji je spušten u brzu rijeku i nastoje. burat) trg. pisarnica. kancelarijsko osoblje . statike) znanost o zdravstvenom stanju i prosječnom trajanju života ljudi koji žive pod određenim okolnostima. temno režem) znanost o raščlanjivanju živih tijela. skopein gledati) ispitivanje ima li neko tijelo sposobnosti za život. bis. burin. vrsta pope-lina od fine svile i vune birema (lat. pod biorizacija biosfera (grč. a čovjeka. tal. električna bioskopija utvrđivanje smrti pomoću električne struje biosociologija (grč. buratine) trg. bios. države itd. raspolovljavanje biped (lat. Bi-ragu (1792—1845) biraj (fr. endokrine. bipedis) koji ima dvije noge. predsjednik mjesnog odbora birka (mađ. polus stožer) dvo-polan. i u zemlji. bi-pes. praktične eugenike i medicine biotehnologija (grč. bios. bios. organizama koji izazivaju vrenje itd. werben) nagovarati nekoga da stupi u plaćeničku vojsku biro (fr. bipedalis) dug ili širok dvije stope. biotehnika (grč. sofia) životna mudrost. burino) dlijeto. prilagođavanja. glatka ili keplana polusvilena tkanina s pamukom. npr. techne. technike) dio tehnike koji se tiče živih bića i života uopće: nasljeđa. burail) trg. vrsta lakih poljskih mostova. heksagonalni ili magnezij-ski tinjac (nazvan po fr. protivnika izbaciti iz ravnoteže i tako svaliti u vodu birmati (njem. bios. Biirger-meister) gradonačelnik. typos otisak. znanstveniku Biotu) biotomija 183 bis biotomija (grč. bipartitio) dijeljenje na dva dijela. kao animalno biće biostatika (grč. bios život. skopein gledati) uređaj koji prikazuje žive slike. bios) v. biremis) Čamac s dva vesla. bis. mehanike razvoja. psihičke. bios. ba-krorezac.

tal. onaj dan koji se svake četvrte godine dodaje nakon 28. bige-neričan bisekstilan (lat. obično dug 7 do 8 cm . biscotin. srodan s azbestom bista (fr. hermafro-ditski biser (tur. lat. birokracija birokratski koji se tiče birokracije biromanija (fr. potreba. bissac) mn. sit-ničavost i uskogrudnost u službenoj dužnosti. niz) koji ima dva reda. bi-. polov-ljenje biseksan (lat. u dva niza. sustav upravljanja u kojem vlast drži činovništvo ne vodeći računa o stvarnim interesima ljudi. općinski sluga. stvara se od sedefa i ima lijep bjelkast sjaj s preljevima te se smatra dragocjenošću i upotrebljava za nakit biserijalan (lat. dvospolan. utensi-lia) mn. torba na sedlu bi segment (lat. bureau. vrsta najmanje tambure. u slučaju potrebe (na mjenicama) bisolit (grč. vinska plijesan. buste. bistouri. obojiti) čađavom akvarelnom bojom bistro (fr. dvaput kuhan) dvopek. ponovno bisage 184 bitevija bisage (fr. pretežno formalističkom duhu biroutenzilije (fr. segmentum) mat. trideset drugi dio neke note biskup (grč. osobito kip koji prikazuje glavu i gornji dio prsiju bistoke (fr.) dvaput. pakostan bisilabiČan (lat. episkopia) područje jednog biskupa biskvit (fr. bureaucrate) službenik koji je u obavljanju dužnosti strog. mineral svilenkasta sjaja. bistori) kir. bis. dvoredan bisernica (tur. sectio) dijeljenje na dva (obično jednaka) dijela. bis. dijeljenje na polovice ili na dva (obično jednaka) odsječka. al bisogno čit. kao odsječak jedne linije ili površine bisegmentabilan (lat. tartarat bis (lat. segmentum odsječak) mat. šećerni dvopek. bis. Wirtshaus) krčma. bistrer) slikati (ili: bojiti. tj. Brust) poprsje. okrugli dvopek biskroma (tal. biscotto. navika) da se svi upravni poslovi urede u kancelarijskom. biisre) kuglasta tvorevina oko zrnca pijeska ili oko kojeg drugog stranog tijela koje je ušlo u ljušturu nekih školjki. bi-sekstilna godina prijestupna godina (s 366 dana). po drugi put. crkvi. ukočenost. tal. bureau. lithos kamen) min.) trg. danas: ekspresni restoran bisturi (fr. bureau. po rimokat. poljar birtija (njem. Čuvar polja. bisextilis) prijestupni. birsa koža) prevlaka iznad (pokvarenog) vina. tj. al bizonjo (tal.) nužda. grč. busto. službenik koji misli da se sve rješava samo za uredskim stolom birokratizam (fr. biro sudac). syllabe slog) gram. bistro) nekada: vinotočje. grč. bis coctus dvaput pečen. dvosložan. byssos pamuk. bizonjo (tal. dvostruka torba (u Lici). općinski starješina. grč. tal. episkopos nadzornik. biscroma) glaz. krateo) uskogrudna vladavina činovništva koja ispravnost forme pretpostavlja stvarnoj svrsi svojeg posla. biscuit. biisre) školjka koja proizvodi biser. biscottino) mali. sexus spol) koji ima oba spola. glaz. okrugli kolačić. bisekstus bisekstus (lat. bis. dvaput pečen porculan bez cakline (glazure) bisogno čit. gostionica birza (lat. krut i ohol. bistoquet) biljarski štap bistrirati (fr. n. kancelarijske potrepštine. polovica. séries red. mania) želja (ili: težnja. bissig) zajedljiv. bisextus) prijestupni dan. naučavanju biskup je nasljednik apostola biskupija (grč. bis dvaput) ponovno pjevati ili svirati nešto već izvedeno i tako udovoljiti publici biskoten (fr. prim bisig (njem. s jednim prijestupnim danom. sexus spol) v. krateo jak sam) v. bis. koji se može podijeliti na dva dijela bisegmentacija (lat. bis. polovlje-nje bisekcija (lat. bis.birokracija (fr. još jedanput. čuvar) visoki dostojanstvenik u Kat. nož s pokretnom oštricom koja se može zatvoriti. bureau. sol vinske kiseline. grč. veljače biseksualan (lat. od dva sloga bisirati (lat. lat. segmentum) mat. kancelarijski pribor birov (mad. tal. birokratizam birokrat (fr. usp.

kao npr. Bizantion) znanstvenik koji se bavi proučavanjem duhovne i materijalne kulture u starom Bizantu bizantologija (grč. bismutum) kem. bituminirati (lat. a umišljenost prema nižim od sebe bizantolog (grč. god. odnosno sa dva atoma drugog nekog jedno valentnog elementa. zone pojas. pren. beaver) trg. američki divlji bivol bizonalan 186 blastomikoza bizonalan (lat. grč. Čudnovat. bivium) mjesto gdje se sastaju dva puta.bisus (grč. neobičan bizarnost (fr. beaverteen) trg.0. osobenjak. god. čvrst. masivan. filozofiji. nalazi se kod nekih životinja. koji sadrži u sebi zemljanu smolu biva glaz. dvoboštvo biter (njem. bitter gorak) vrsta gorke rakije bitevi (tur. me-tron) mjerenje dubine (pomoću viska ili proračunavanjem) bitumen (lat. do propasti Bizantskog Carstva. koji se sastoji od dvije zone bizzarria bicarija (tal. neobičnost. petrolej. od dvije vrijednosti. bitevi) plosnato koplje. redni broj 83. osobito uglji-kovodične tvari smolasta mirisa. valens koji vrijedi. asfaltirati bituminizacija (lat. mošus bizantinci (grč. bisamum. bison) zool. Bizantion) 1. sličan lutnji. npr. dvovrijedan. cink. bizantska umjetnost. tj. byssos pamuk) veoma fina i skupocjena pamučna ili lanena tkanina starih naroda. grč. cimeta. grub vunen porhet bivij (lat. bivouac) voj. područje) podijeljen na dvije zone. 2. sumpor.) pa do pada Carigrada (1453. Bizantion. divlji bivol. trgovački posao bizon (grč. olovo. arheologiji. naziv za sve one elemente kod kojih se jedan atom spaja sa dva atoma vodika. nastran. bituminosus) sličan zemljanoj smoli. ljudeskara bitometrija 185 bizon bitometrija (grč. bythos dubina. bitevi čitav) jak. puzanje pred višima. biver (eng. grčki pisci koji su pisali od vremena Kon-stantina Velikog (325. narančine kore i soka. bizarre) čudak. zlatnici grčkih careva bizantinizam (grč. željezo i dr. Bizantion) koji se tiče Grčkog ili Istočnorimskog Carstva. buffalo.) glaz. čovjek "kao od brijega odvaljen". besem) gust sok jakog i ugodnog mirisa. 3. bi-. kisik. osobito Egipćana bišof (njem. bizarre) čudan. bi-. nafta. logia) znanost koja se bavi proučavanjem cjelokupnog života (duhovne i materijalne kulture) starog Bizanta bizantski (grč. Bizantion) 1. snažan. mn. ili se zamjenjuje dvama atomima vodika. valere vrijediti) kem. ljudina. brz skok iz jedne vrste tona u drugu . koji se dvolično ophodi bizar (fr. znak Bi (upotrebljava se i kao anti-septičko sredstvo. temeljan.) biznis (engl. prati pjevanje starih ljubavnih i ratničkih pjesama bivak (fr. element atomske težine 209. teologiji. engleska pamučna tkanina (upotrebljava se za zimske hlače) bivertin (engl. premazati) zemljanom smolom. bitumen) prevući (ili: pokriti.) sitan novac od 12. bis. stanovanje vojske pod malim šatorima bivalentan (lat. osebujnost bizmut (lat. temeljit bitevija (tur. japanski narodni instrument. 2. nastran čovjek bizaran (fr. asflat i si. bitumen zemljana smola) smjese organskih zapaljivih tvari koje se javljaju u zemlji. ima 4 žice po kojima se udara drvenim štapićima. zubar (u Europi). klinčića i šećera bit (engl. bakar. hebr. sustav vladavine sličan onome u Istočnorimskom Carstvu gdje je neograničeni vladar bio istodobno glava države i Crkve te dopuštao svojim dvorjanima i ljubimcima da utječu na najvažnije državne poslove.j. pokorno služenje i podilaženje vladarima i njihovim prohtjevima. osobito kod moškavca (upotrebljava se kao miris i kao lijek za jačanje živaca). theos bog) vjerovanje u dva boga. čudesan. pri liječenju sifilisa i dr. business) posao. poljski logor. raskrižje bizam (lat. bizzare) čudnost. geografiji. Bischof biskup) piće od crnog vina. bitumen) pretvaranje u zemljanu smolu. retorici i poeziji. i radili na povijesti. analitici. pren. koji ima dvije vrijednosti.5 centa (SAD) ili 3 penija (Velika Britanija) biteizam (lat. u asfalt bituminozan (lat.

) crno ebanovo drvo na Madagaskaru blajhati (njem. zasićen. neispisan. bogohuljenje. znanost o grbovima. mykes gljiva) med. blekvud (engl. vrsta pjenušca blanše (fr. mladica. nastao nakon Prvog svjetskog rata (kreatori američki Crnci) blackout čit. obrukati. tvornička rukotvorna izrada nakita bjanko (tal. upala Žlijezda očnih kapaka . dragocjenosti. blastema) bot. kart blanš (fr. pogrdan blasfemija (grč. fiziol. blàson) grb. nakit. blasfemos) bogohulan. usp. tekućina iz koje nastaju čvršći sastojci u organizmu blastocistis (grč. tj. belogvardeec) "bijeli gardist".) šutnja. pokuditi. ukor. čist. blastos klica. blau plav. pisello) grašak (usp. potpuna sloboda djelovanja. oksidirati (osobito: bojiti kosu u svjetliju boju) blamaža (fr. neosjetljivost. bjelilo blanket (fr. nepopunjeno mjesto na mjenici ili punomoći. zametni mjehur blaufuks (njem. blastos klica.) vrsta američkog plesa u 4/4 taktu. dragocjenost. đerma koža) fiziol. bjanko mjenica Čista. bleichen) blijediti. Blan-qui (1805—1881) blanko (tal. obeščašćivanje blasfemist (grč. grditi blank (fr. onaj koji se temelji na osobnom povjerenju. neispisani papir. dragi kamen bižuterija (fr. silberfuks blaugas (njem. obmanjivanje. kuđenje blamirati (fr. bjanko. lat. bruka. blaste klica.) čisti bijeli. Fuchs lisica) sjeverna (arktička) lisica s plavkastim krznom. blaser) otupjelost. uzorak priznanice ili ovlaštenja (prije nego što se ispuni) blankizam struja u francuskom revolucionarnom pokretu kojoj je začetnik francuski socijalist L. izdanak. akutna i kronična bolest blastula 187 blickrig kože izazvana posebnim gljivicama (blastomycetes) blastula (grč. balaur zmaj) zool. carte blanche čit. kredit bez pokrića. Gas plin) vrsta plinovitog pogonskog goriva za zrakoplove blavor (rum. zaborav. blankotrgovanje prividno. blankomjcnica čista (ili: nepopunjena) mjenica blanš (fr. neograničena punomoć. vrsta morske ribe blaziran (fr. kuditi. bijouterie) trgovina dragocjenostima. oskvrnitelj blastem (grč. sukno za filtriranje blasfeman (grč. blanc. plava lisica. tj. dragulji. bianco) v. Vrangelove i dr. blek-botom (engl. bjelina) trg. blastos klica. merizo-mai razdvajam) stanica nastala brazdanjem jajeta u početku embrionalnog razvoja blastomikoza (grč. blâmer) osramotiti. blanc bijel) neispisano ovlaštenje. blasfemia) pogrda. blanchet) ljekarničko cjedilo od bijelog sukna. blefaron očni kapak. blâmage) sramota. neispisan. tzv. blasé) otupjelih osjećaja.biž (lat. blau plav. nepopunjena mjenica (samo s potpisom) bjelogardijac (rus. vojske koja se za vrijeme građanskog rata u Rusiji borila protiv boljševika black-bottom čit. bijel. bijela boja. tal. heraldika blef (eng. blanko-kredit otvoren kredit. dragulj. blanche) pr. ukras. bijou) nakit. prijekor. rizi-bizi) bižu (fr. A. zametni mjehurić blastoderm (grč. blastos klica. bluff) zavaravanje. plašenje protivnika drskošću i hvalisanjem u pogledu snage i sredstava kojih zapravo nema blefaradenitis (grč. činiti blijedim. neslužben i podrugljiv naziv za vojnika Denjikinove. osobito skrivanje nekih činjenica od strane službenih vlasti u političke svrhe blackwood čit. prazno. blaser. blanko-akcept primanje mjenice na kojoj još nisu ispisani svota i rok plaćanja. čist. iznijeti na loš glas. koriti. potpuno odriješene ruke. pisum. aden žlijezda) med. blanko-ovlašte-nje neograničeno ovlaštenje. loš glas. blastula) fiziol. neosjetljiv blaziranost (fr. čist formular. vrsta guštera bez nogu. grdnja. bjelina. nalik na zmiju. živčana izmo-renost blazon (fr. blasfemos) bogohulnik. zasićenost. kystis mjehur) fiziol. blekaut (engl. im. kožica zametnog mjehura (blastule) blastomera (grč. tobožnje trgovanje radi špekulacije razlikom u cijenama. prešućivanje. punomoć samo s potpisom. hu-ljenje. blanche) bijel. bianco bijelo. psovka. huljenje na Boga. živčano izmoren. klica.

aden žlijezda) med. izlučivanje sluzave tekućine blenadenitis (grč. us gen. bbnder) fort. zatvaranje jedne luke ili cijele obale pomoću ratnih brodova radi sprječavanja svakog uvoza i izvoza. metra maternica) med. spasmos grč) med. fimosis suženje) med. blokiranje blokaža (fr. španjolski zid. spoj blenda (njem. Blitzkreig) voj. sluzni proljev. kapavac blenoreja (grč. Blende) arhit. sluz. min. blenna. bacakanje blickrig (njem. prid. pojačavanje rova gredama. tome rezanje) med. klada. zaplašiti. prevrtanje. rat koji se vodi munjevitom brzinom i silinom i zbog toga blindaža 188 blue peter se treba vrlo brzo završiti potpunim porazom neprijatelja blindaža (fr. obmanjivati. smjesa. procurim) med. usp. konjski naočnjaci blinji (rus. otos uho. velika količina (robe).blefaritis (grč. bilježnica za pisanje ili crtanje. osobito za vrijeme izbora i radi sprovođenja određenih zahtjeva. zaštićivanje od zrna (projektila). rheo tečem) med. sluzna di-zenterija blenoftalmija (grč. čelikom ili željezom oklopiti (ratni brod. prema potrebi. upala očnih kapaka blefarizam (grč. bloc) veliki komad (npr. mali otvor na fotografskom aparatu pomoću kojeg se otvor objektiva može smanjiti i povećati. automobilu. blenna. bacam tamo-amo) med. ofthalmos oko) med. zajednica. osigurati od zrna. trupac. blenna. blenna. kulica. udruženje više različitih stranaka iz taktičkih razloga. blenna. zbunjivati razmetljivom reklamom. en bloc čit. blestrizo bacakam. opt. emeo povraćam) med. blefaron očni kapak) med. tvrđave. tal. prženi na maslacu i premazani kavijarom i dr. slijepi prozor. bloccata) voj. zatvaranje željezničke skretnice. blind) tramvaj bez oznake određenog smjera blindirati (fr. dio dodan zidu s vanjske strane. pojačati rov gredama. bluff) plašiti. blefaron) med. pren. spolnih organa i dr. panj. curenje iz ušiju blenurija (grč. blenna. poprijeko blok-haus (lat. sluzavo mokrenje blestrizam (grč. cjelina. Čamac. udubljenje sa svodom u zidu. veliki komad stijene. blefaron. ruski kolači. spadnutost očnih kapaka blefarospazam (grč. grč očnih kapaka blefarotomija (grč. blok (fr. poza. duhovita sitnica. zatvor blok-pismo oznaka za slova (blok-slova) kod kojih svi potezi imaju istu debljinu blokada (fr. automobil. imitacija ribice (s udicom) kao mamac za veće ribe. ptosis pad) med. upala rubova i vezni-ca očnih kapaka blefaroptoza (grč. karaula. praviti se. sulfid cinka blenemeza (grč. stavljanje kovnih umetaka radi popunjavanja redova ili radi kasnije zamjene pravim slovima blokiranje (fr. tisk. munjeviti rat. bacati nekom prašinu u oči u cilju obmanjivanja blena (grč. ofthal-mos oko) med. žmirkanje. iskrica duha. očiju. uron mokraća) med. bloquer) v. zasijecanje vanjskog kuta očnog kapka blefirati (engl. nemir kod teških bolesnika. rheo curim) med. slijepa vrata. oklop (na ratnoj lađi. zatvaranje sa svih strana grada.) naveliko. farsa blinker (njem. hvaliti se. treptanje blefarofimoza (grč. an blok (fr. blenna. blindage) fort. naslaga listova papira koji se mogu otkidati. upala veznice očnih kapaka blenometritis (grč. Čamcu. upala sluzničkih žlijezda blend (engl. tj. blefaron. gomila (knjiga). blink sjajan.) blenotoreja (grč. bluette) iskra. blefaron. blenna) med. zrakoplovu). geol. oblaganje čeličnim pločama blinderica (njem. blenna. zrakoplov). upala maternice s izlučivanjem sluzi blenoragija (grč. blokada . blefaron. blindiran blineta (fr. blocus. oklop-ljivanje. malo kazališno djelo puno dosjetaka. blefaron. pretvarati se. svjetlucav) varalica. enteron utroba) med. povraćanje sluzi blenenterija (grč. blenna. zavaravati. blocage) komadi kamenja ili opeka za popunjavanje praznina u zidovima. opsada. radi uklanjanja svjetlosti sa strane. od finog pšeničnog brašna. suženost očnih otvora blefaroftalmija (grč. blin) mn. slični palačinkama. gomila. varati. mnoštvo. opsada. izlučivanje sluzavo-gnojne tekućine iz nekog organa (npr. Blockhaus) voj. tvrđavica (obično na planinskim prijevojima i granicama). mramora).) mješavina. regnymi izbijam.

solo-gitara. plemiću Franciscu de Bobadilli (j 1502.) koji je lažno optužio Kolumba kod kralja Ferdinanda i kraljice Izabele da namjerava odcijepiti od Španjolske dio Amerike koji je otkrio (zbog toga je Kolumbo bio uhićen. bloquer) voj. bobine) prozirno pletivo od pamuka. tisk. man čovjek) pom. cvjetnim uzorcima blumistika (njem. a koja sadrži diplomatsku korespondenciju britanske vlade s drugim državama o kakvom važnom pitanju međunarodne politike blue peter čit. dobro. engleski til. Blume) poznavanje cvijeća. stavljati kovne umetke radi kasnije zamjene pravim slovima blond (fr. pren. ili koje se vole raz-metati svojim znanjem (izraz nastao u XVIII. st. boot lađa.blokirati (fr. signalna zastava koja znači slovo P blue-jean 189 boćanje u međunarodnom signalnom kodu. (engl) modra ptica. blond. bobbinet. blouse) laka gornja ženska haljina (do pasa). blu-stoking (engl. streljiva i si. blondina blooming condition Čit. blonde) čipka od sirove svile. bob-sleigh) saonice s više sjedala i dva para klizaljki od kojih je prednji par pokretan i služi za upravljanje. kicoš. ali se potpuno opravdao i dobio punu zadovoljštinu) bobi (engl. bubnjevi. gdje se prvobitno tkala) vrsta Čvrste pamučne tkanine. svijetle boje. bord ov tred (engl. blu berd.) pom.. blu piter (engl. blondin) mladić plave kose. ah i drugi odjevni predmeti. boa constrictor) zool. žućkast blonda (fr. najčešće plave boje. glavno djelo Dekameron bocman (niz. bob) nadimak londonskih policajaca koji su dobili po imenu organizatora londonske policije. ples u paru uz takvu glazbu blumenštender (njem.) ime talijanskog pisca iz 14. bluming kon-dišn (engl. u Engleskoj po plavim čarapama koje su nosili članovi jednog uglednog društva intelektualaca) blues čit. građ. blondine) v. svitak od namotaja bakrene žice bobinet (eng. knjiga koju izdaje britansko Ministarstvo vanjskih poslova. bludžin (engl. brodarski. vojnički kaput koji se kopča po sredini BMW (be-em-ve) kratica za Bayerische Motorenwerke (Bavarska tvornica motora) boa (lat. bfondo) plav. "traperice" blue-stocking Čit. bobslej bobadiljizam nepravedno. bluz (engl. grad Ge-novu.) glazbeni stil nastao u Americi među Crncima prije 150 godina s osobitim ritmom uz instrument od 12 žica. fr. blondine) djevojka ili žena plave kose. popularan u različitim inačicama (pjevanje. to bob) v. označuje da brod napušta luku blue-jean čit.) "plava čarapa". fiz. podrugljivo ime za žene koje za ljubav svojih duhovnih sklonosti zanemaruju svoje kućne poslove i obveze. jedan od američkih umjetnih Zemljinih satelita iz programa Intel-sat II. udav (najveća zmija u Indiji i Africi). plavuša blondinka (fr. obliku Janne za tal.) "Plava knjiga". ispuniti šupljinu kamenčićima i komadima cigle. bobine) svitak (za konac). vojske.) hlače od takve tkanine. vojnim postrojbama zatvoriti pristup nekom gradu. harmonika) sve do danas. zatvoriti neku luku ili obalu ratnim brodovima i na taj način spriječiti svaki uvoz i izvoz (živežnih namirnica.) šport. žensko krzno u obliku zmije koje se ovija oko vrata board of trade čit. sir Ro-bertu Peelu. zmijski car. lažno optuživanje — po šp. povoljno stanje u kojem konj stigne na cilj Blue Bird čit. stoljeća. niži zapovjednik Čija je dužnost održavanje čistoće na brodu. plavo polje s bijelom Četvorinom u sredini. nadzor nad brodskim poslovima i izobrazba posade u pomorstvu . udvarač ženama blondina (fr. zatvoriti skretnicu. (ime Bob je kod anglosaksonskih naroda hipokoristik imena Robert) bobina (fr. Blume cvijet. skraćeno: bob Boccaccio čit. Blu buk (eng. cvjećarstvo bluza (fr. bas-gitara. blumi-eren) ukrasiti neku tkaninu cvjetnim šarama.). tal. od koje se proizvode hlače karakterističnoga "traperskoga" kroja. blu džins (engl. Blume cvijet. uzgoj cvijeća. BokaČo (tal. nazvana zbog žućkastog sjaja blondin (fr. Blue book čit. blue-jeans čit. pamučni til bobslej (eng.) trgovačka komora bob (engl. Stander stalak) stalak za uzgajanje cvijeća u kući blumirati (njem. prema starofr.

boedromeo pritječem u pomoć) treći mjesec u staroatičkoj godini. osobito plemić veleposjednik bojer (niz. vinara. bottomry) trg. u Rumunjskoj: plemić. Dalmaciji. dualističko-manihejska vjerska sekta u XII. Bosni. kablova Bojanusov organ mokraćni organ u školjaka bojar (rus. prekid svakog odnosa s nekim.) čaša bez postolja koja se ne može ostaviti dok se tekućina iz nje ne popije. umjetnici. protiv kojeg je irska Zemaljska liga 1880. pijanac boja (niz. boe vika. život od danas do sutra bohemi. boema (fr. na brodu: dio koji se nalazi ispod palube boden (njem. plitak zaljev koji duboko zalazi u kopno Bodhisatva u budizmu: biće koje je postiglo toliko duhovno savršenstvo da bi moglo prijeći u nirvanu. patareni bogus (ir. po pravilu neuredno. prekinuti s nekim svaku vezu i suradnju bojler (engl. šećera i drugih dodataka bohema. pren. de-mižon boćanje (tal. iznos berbe grožđa. Bafel) trg. Makedoniji. i XIII. Bodden) zem. boatu (fr. skladište robe u luci. zajedno s dalaj-lamom. junaci iz ruskog narodnog epa bogdo-lama (mong. rakije. bohèmes) mn. boei) v. body tijelo.) irsko narodno piće od vode. stručnjak u toj grani znanosti bohemistika znanost koja se bavi izučavanjem češkog jezika i književnosti bohemizam češki izraz u nekom drugom jeziku boit-tout čit. a ostali igrači se trude baciti svoje kugle što bliže onoj crvenoj. pom. uzimanje zajma na brod ili na njegov teret. književnici. također: sprava za namotavanje brodskih konopaca. J. boycott) proglasiti protiv nekoga bojkot. pren. . boccia) igra raširena u mediteranskom području u kojoj sudjeluju dvije partije s raznobojnim drvenim kuglama: jedna se crvena kugla izbaci i služi kao cilj. nekonvecionalnim životom. upotrebljava se najčešće za postavljanje boja (baka) bojkot (engl. zadržavanje protivničkog igrača tijelom (dopušteno u hokeju) bodmeraj (njem. pokvarena roba. savjetnik velikih kneževa i careva u staroj Rusiji. naš rujan—listopad. plinom i si. ispičutura. otpaci. npr. njem. bodega) podrum. loša. strujom. dromeo trčim. ili što ne stupaju kod njih u posao (ovakav način borbe primjenjuje se često i u ostalim situacijama. bodmerei. boiler kotao) kotao za toplu vodu zagrijan el. bahader) mn. bogdo-lama) vrhovni svećenik. bozzone) velika boca. Bugarskoj. balota bodega 190 bojkot bodega (šp. kod bojkota strane robe u nekoj državi).bocun (tal. tchek zaustavljanje. boycott) jedna od prisilnih mjera na tržištu rada kojoj je cilj da se poslodavac prisili na prihvaćanje određenih uvjeta: sastoji se u tome što radnici ne kupuju proizvode nekog tvorničara ili trgovca. baka. boetheo priskočim u pomoć) poznavanje pomoćnih znanosti bofl (tal.-perz. st. izraz potječe od imena upravitelja jednog velikog posjeda u Irskoj. zapreka) šport. Boycotta. krčma. organizirala ovakav način borbe i upropastila ga bojkotirati 191 bolidi bojkotirati (engl. studenti i dr. bohème) način življenja boema. koji žive svojim osobitim. neuredan život.) plemić koji je i ratnik. Boedromija starogrčka svečanost u čast Apolona kao pomagača u ratu. pren.) mala nizozemska lađa s jakom katarkom. engl. ili na oboje istodobno boedromion (grč. ali se toga odriče za spas drugih bodi-ček (engl. slavila se svečanim ophodom i gozbom boetetika (grč. u Tra-kiji. roba za odbacivanje bogatiri (tur. bavella. duhovni poglavar u Tibetu koji. boemi (fr. od danas do sutra Bohemija latinsko ime za Češku (po keltskom plemenu Boji koje je nekad živjelo na današnjem češkom tlu) bohemist znanstvenik koji se bavi bohemistikom. upravlja zemljom bogumili mn.

peso boliviano) novčana jedinica u Boliviji = 100 centavosa bolometar (grč. bucca) usta. grč. "plemenitoj vještini". tzv. kineska tajna organizacija (osnovana oko 1890. Ta-chuan) "udruženje saveznih prijatelja domovine".000001 °C). brzo hlađene na zraku i s veoma debelim dnom (vrlo otporne na vanjsku silu. bolus. Boxer) 2. šp. otvor. fr. bolos) kem. lat. bollo. boksači se dijele s obzirom na težinu u 12 kategorija: od kategorije "papir" (do 48 kg) do superteŠke kategorije (više od 91 kg) boksanje (engl.) španjolski narodni ples u 3/4 taktu. bole zrak.) vrsta mletačkog sitnog novca bolandža (tal. šakanje u rukavicama. bolanča (tal. smeđ ili crven mastan glineni silikat koji se upotrebljava za boje. boksanje boks (engl. st. tal. astr. mlet. onaj koji je stručno izvježban u Šakanju.. boxer) 1. ušće.) koja je 1900. naziv po mjestu Les Baux u Francuskoj bokskaf (engl. volta) luk. boxcalf) stavljena i obojena teleća koža za obuću i dr. lem-noska zemlja. bosco. s 1 minutom odmora između svake runde) boksač (engl. hidrat čiste gline. prodavaonica. okamenjena gljiva bolidi (grč. bocal. sprava za mjerenje veoma malih razlika u temperaturi (do 0. pregrada u konj usnici za pot-kivanje nemirnih konja. guranje i udaranje nogama. mod. u ovoj borbi zabranjeno je udaranje ispod pasa i iza leđa. grč. box) 1.boka (tal. bolites jestiva gljiva) geol. ženski proljetni ogrtač s rukavima ili bez rukava boleta (tal. digla ustanak protiv kršćana i Europljana u Kini i time izazvala intervenciju stranih sila boksit min. kuglicama (kod južnoameričkih urođenika i gauča) bolero (šp. bulletta) cedulja. šport. bokskaf boks-meč (engl. osnovao u Bologni L. ulaz. kasta-njetima. živa i okretna. lug bokerica dvocijevka. boucassin) vrsta pamučnog sukna s perzijskim uzorcima bokaža (fr. šumica. buldogu slična rasa njemačkih pasa. srednje veličine Bokseri (kin. gitarom ili tamburinom. vrsta lovačke puške koja ima jednu cijev iznad druge b bokmàl čit. Carracci (1556 —1619) i koja je težila da u sebi sjedini odlike starih majstora bolonjske bočice fiz. jedan od glavnih izvora aluminija.) norveški književni jezik na čiji je razvoj utjecao danski jezik (prije su ga zvali riksmàl.) zamka za bacanje. grč. lat. bolletta. šećera. do struka. priznanica boletit (lat. opterećena olovnim i dr. temelji se na činjenici da električni otpor kovine raste što je temperatura viša bolonjska škola slikarska škola koju je potkraj XVI. te-zulja bolas (šp. veća Čaša s poklopcem bokasin (tal. pregrada u konjušnici samo za jednog konja boks (engl. boccale. box) šakati se. svod. kutija. tj. balanza) vaga. po ugledu na antičke borbe šakama kod Grka i Rimljana. tal. bowle) staklena ili porculanska zdjela s pićem od rashlađenog vina. bocage. vrč. bolidos oružje za bacanje. v. zračni termometar. svaka runda po 3 minute. zaljev bokal (fr. bolis. tjesnac. glavom i leđima. fr. državni jezik) boks (engl. boxcalf) 2. boccone) komad. boks boksati se (engl. metron) fiz. bouche. šakač. šator na sajmovima. tući se šakama u rukavicama bokser (njem. staklene bočice kruškasta oblika. box) 3. kratak. cirkuski šator bolus (lat. loža u kazalištu. v. bokalion posuda s uskim grlićem) pehar. boks bokun (tal. meteori kbji sjajem nadmašuju najljepše i najveće zvijezde te se mogu vidjeti i danju boliviano 192 bombaža boliviano (šp. zalogaj bola (engl. boletus gljiva. box) Šport. bocca. bocassino. strijela) mn. ali se raspadaju u sitne dijelove kad se u njih baci komadić kremena koji zapara površinu i time otklanja otpor kojim se površina u nedirnutom stanju protivi unutarnjem naponu mase) bolta (tal. box-match) javno natjecanje u šakanju amatera ili profesionalnih boksača (traje od 3 do 15 rundi. praćen pjesmom. bas-cagium) šumarak. kit i obloge radi zaustavljanja krvi . bukmol (norv. nekog aromatičnog voćnog soka i dr. šport.

dobričina bon mot (fr. bombardeur) voj. nalog za plaćanje. balon bombarda (tal.) "Dobra božica". pretjerano kićen. bombe. metron) u pamučarstvu. s ciljem da se u svijetu uvede komunistički društveni i privredni poredak. nalozi koji se isplaćuju odmah. velika trbušasta boca. često s dodatkom želatine. izražavanja) bombaš (fr. aromatiziranog i obojenog šećera. pamuk. hrabriti koga. gađati (ili: obasipati) nekoga (cvijećem. nalog za izdavanje neke robe. bona dobra) mn. besklasno društvo bez državne vlasti.. priznanica. vata za ispunjavanje haljina i si. prirodna nadarenost bona (lat.) vrsta rakije od ruma. bombasin. bonum dobro. dobra. bombyx) 1. bona adventicia (lat. bon-sens čit. bon anfan (fr. dudov svilac. tal. bombast) lit. bons à vue čit. lit. ljubavnim izjavama. bezvjetrica bonapartisti mn. bombyx.) trg.) dovela je u Rusiji boljševike na vlast boljševizam (od riječi boljšinstvo većina) oblik marksizma kako ga je shvatio i uspostavio Lenjin. dobra (ili: imanje) maloljetnika bonaca (tal. vodikova bomba ispunjena eksplozivom Čije je razorno djelovanje jače od atomske bombe.) nekadašnja ratna sprava za bacanje kamena. osobito: vrsta teških zrakoplova za nošenje velikih količina bombi i bombardiranje bombardir topnik. obično ukusno i luksuzno izrađena.boljševici (boljšinstvo većina) "članovi većine". pristaše boljševizma. bombyx dudov svilac. lubarda.) posuda za tekućine.) mn. dosađivati komu (molbama. ostavština bona adventitia čit. boljševici. duhovita izreka bon pour čit. bombyx pamuk. pristaše dinastije Bo-naparte u Francuskoj . lenjinizam. bon (fr.) u dobroj namjeri. ukusno namješten stan i si. lat. usp. svilena tkanina bombo (engl. bombos potmuo. lat. kazati) bona hereditaria (lat. bon dobar. bombe) voj.) zdrav (ljudski) razum. po viđenju bon enfant čit. željezna ili čelična kugla ili kutija ispunjena eksplozivom. bon-sans (fr. Oktobarska revolucija (1917. Americi bombola (tal. bom-bardare) voj. vrsta pamučne tkanine za podstavu bombaža (fr. ukusno namještena soba. tući (ili: gađati) iz topova neprijateljske položaje ili utvrđenja.. bomba. svojim pjesmama i si. bon pur (fr. nasljedna dobra. kugla koja se izbacuje iz bombarde bombarder (fr. prav. dubok ton) voj. imanje.) mn.) bombast (engl. bombonijera (fr. pretjeran. mot riječ) dosjetka. mu-škata i šećera u Sjev. bombast. ručna granata. bonz a vi (fr. dobronamjerno bona minorum (lat. kongresu Socijal-demokratske radničke partije u Londonu 1903. nazvani po tome što su. dijelovi imanja koji nisu ostali od oca. vojnik koji upravlja bombardom bombardirati (fr. naslijeđena dobra.) dobar za vrijedi za . pren. tuba za sprej bombon (fr. bon enfant dobro dijete) dobroćudan čovjek. staro-rimska božica plodnosti i djevičanske čistoće.) mn.) mn. izvještačen (način pisanja. grč. 2. naknadno pridošla dobra. bacač bombi bombazen (fr. imanja bona mente (lat. bonazza) potpuno tiho i mirno more. marksizam bomba (fr. bacati avionske bombe. u dobroj namjeri (učiniti.. bomby-cinus. konfetima). prav. tablica za određivanje finoće (numere) konca prema težini njegove određene dužine bombiks (grč. imetak. filozofska osnova boljševizma je dijalektički materijalizam. grč. vrsta ženske kape.) dobronamjerno. na II. bonbon) poslastica od otopljenog. riječ koja kvari jezik i stil svojom pre-tjeranošću i neumjesnošću bombastičan (engl. veliki top. pren. svila) pamučna svila. nego potječu od neke druge strane Bona Dea (lat. bili u većini i otcijepili se od umjerenih manjinaša (menjševika). onaj koji bombardira. brašna. potvrda primitka. bujica riječi. grč. vrsta keplane svilene tkanine. bombyx pamuk) zool. prav. svila. lat. prangija. atomska bomba. bombage ispupčenost) na-puhnutost limenke s konzerviranom hranom izazvana razvijanjem plinova iz hrane koja se kvari i raspada bombikometar 193 bonitet bombikometar (grč. voća i dr. proslavama njezina kulta (prvoga svibnja ili početkom prosinca) nije smio biti nazočan nijedan muškarac bona fide (lat. bonbonnière) kutija za bombone. bombarder. topnik.

a pojavljuje se i u sastavima suvremenih plesnih orkestara bonificirati (lat. bonvivant) veseljak. mirnim putem bonom (fr.) dobrim načinom. soli borne kiseline bord (engl. ured bord (njem. propinjati se.bonapartizam odanost dinastiji Bona-parte. važan za industriju. mjenica bondirati (fr. odobravanje načina vladavine dinastije Bonaparte. u diplomaciji: naziv za posredovanje treće države u nekom međunarodnom sporu između dviju zavađenih država. materijal za oblaganje lađe. fr. okrajak. novac za hranu. stol za kojim se drže sjednice. kem. borax) kem. bon ton) lijepo ponašanje i lijep način izražavanja dobro odgojenih ljudi. nemetalno čvrsto tijelo. obveza. znak B. opšivanje. bord) 2. korist. politika kojoj je cilj dovesti dinastiju Bonaparte na prijestolje u Francuskoj bond (engl. mn. bonum publikum (lat. trg. sigurnost nekog potraživanja (suprotno: veritet) bono modo (lat. unutarnja vrijednost. valjanost. Flemminga. spoj bora. te brojnih filmova i stripova) bongos dva međusobno spojena manja bubnja. bonhomme) dobričina. redni broj 5. izvrsnost (u bono modo 194 brdo-vino smislu izrade).) "dobre usluge". bonum. na lijep način. nalazi se otopljen u vodi nekih planinskih jezera u Tibetu. facere. popravljati bonifikacija (lat. naivnost bons offices čit. Muhame-dov ogrtač. dobrima škodi bonitet (lat. odnosno treće stranke u zategnutim međustranačkim odnosima bonsai (jap. određen broj prekršaja do kojega je kriterij kažnjavanja blaži. sud. ar. bona bonum publicum čit. propeti se. popraviti. savjetovanje. fr. sred. bordage) oblaganje lađe daskama. element atomske težine 10. jednokratna isplata dioničarima iznad dividende zbog dobrog godišnjeg poslovanja. burakx) kem. otmjeno držanje.) u SAD naziv za bibliobus bor (lat. traka za opši-vanje bordaža (fr.) dobro države.) minijaturno. vrlina. bond) pisano jamstvo. rub lađe borda (ar. bonis nocet kviskve pepercit malis (lat. porubljivanje bordel (fr. popravljanje. bonzofis (fr. glavešina bookmobile čit. državna korist. devizni bonus premija koja se u nekim zemljama daje radi stimulacije izvoza bonvivan (fr. po kojima izvođač udara prstima. pren. pro-stodušan čovjek^ naivac bonomija (fr. bukmobil (engl. sreća. popust u cijeni bonis nocet quisque pepercit malis čit. daska. borna kiselina spoj bora s kisikom (upotrebljava se kod očnih bolesti za obloge) boraks (lat. podrugljiv naziv za stranačkog funkcionara. pretjerana jednostavnost. dar. Aziji i Kaliforniji. vrsta sive vunene tkanine koja se izrađuje u Egiptu.) šport. kost. natrija i kisika (Na2B407). bordello) javna kuća.) tko zlima oprašta. borax) mn. bonificatio) naknada. borac. poboljšati. board) 1. poboljšavanje. bank.) budistički svećenik u Japanu i Kini. potječe iz Afrike. hrana. opće dobro bonus (lat. "patuljasto" ukrasno drvo uzgajano u loncu ili sanduku za cvijeće bonton (fr. borde) 1. pren. bonhommie) prostodušnost. dobrodušnost. odštetiti.) 2. a preko kojega se svaki prekršaj kažnjava izravnim slobodnim bacanjem. bordat borda (fr. platna sposobnost. kupleraj . sudnica. ne tali se na poznatim temperaturama. onaj koji voli dobar život i tjelesne užitke bonzo (jap. kozmetiku i medicinu borati (lat. Bord.82. upute o lijepom ponašanju bornim (lat. raširen je među južnoameričkim Crncima. stol. tal. odbor. vrpca. priznanica. bo-nifier) nadoknaditi. rub. bondir) skakati. bonitas) dobrota. odšteta. kolegij koji se okuplja oko jednog stola. pom.) dobro. poboljšanje. podskakivati (na konju) bondizam djelovanje i postupci u stilu tajnog agenta 007 Jamesa Bonda (lik detektivskih romana I. bordel.

biljni) poznavatelj bilja i raslinja. boreas) sjeverac. bordure) rub. vijenac borealan (grč. obložiti brod daskama. botane. botanike) znanost o biljnom svijetu. i njegova djeca Cesare i Lukre-cija borgis (po fr. manji brod koji prima dio tereta s velikih brodova i time ih olakšava kako bi mogu preploviti plića mjesta bording-haus (engl. border) opšiti. Boseu. fagos) zool.) omiljeno rusko narodno jelo: juha od prosenog brašna i raznog zelenja bortna (njem. bosseler) raditi ispup-Čene. omeđiti. usp. pren. porub. Borte) v. slova od 9 tiskarskih točaka (po veličini između garmonda i petita) bormašina (njem. starogrčki bog sjevernog vjetra. Borđa (tal. izvadak. gipsa bosoni mn. postaviti granične znakove.(grč. šare. jedan bot jedanput. Bohrmaschine) strojno svrdlo. borner) ograničiti. indijskom fizičaru i biljnom fiziologu. ograničen. grč. valovite oblike. bohren bušiti) svrdlo. bosko napasam. borealis) sjeverni boreas (grč. bo-tane trava) skupljati biljke. bourgeois građanin) tisk. biljojed. udarac. grč. borne) ograničen. boss) šef. mania) pretjerana ljubav prema Prusima i svemu što je prusko bos (engl. lat. po imenu proizvođača) vrsta talijanskih muških Šešira boršč (rus. o biljkama i raslinju botanizirati (grč. grundirati bordo-boja (fr. botto) mah. filos) ljubitelj bilja. u skupini) bosaža (fr. ispupčeno kiparsko djelo izliveno od gipsa. javna kuhinja bordirati (fr. onaj koji se voli baviti botanikom t botanograf 196 br . okrugle kiparske figure koje stoje same (za razliku od onih koje stoje na reljefu. jednom botana (tal. skučen. ili s manjim brojem karata i tri igrača (tri-boston). ograničavati. kvrga. grubo tkano pamučno platno botaničar (grč. sjever Borej mit. (po J. onaj koji se bavi proučavanjem bilja i raslinja botanika (grč. bottana) obično. otkucaj sata. ura. 2. botanikos travni. borda borusofobija (lat. usp. nešto jednostavnija vrsta valcera) boš (fr. novčanih vrijednosti bordura (fr. bose-liran bosirati (lat. fobos strah) strah od Prusa. voska. gostionica. u slikarstvu: premazati platno osnovnom bojom. bozza) grba. opšivati. gospodar. borej sjeverni vjetar borer (njem. brežuljkastim.) 1. gazda.. zamah. glup bornirati (fr. bossare) praviti plastične predmete od ilovače. boche) ime kojim Francuzi podrugljivo i prijezirno nazivaju Nijemce bot (tal. trava botanofag (grč. valovitim oblicima. čvrga. okvir. porubljivati. mržnja prema Prusima i svemu što je prusko borusomanija (lat. biljka. boarding-house) pansion sa stanom i hranom. tal. poslodavac. tamnocrvena boja bordo-vino (fr. Americi. Borussia Pruska. ublažavati. baviti se biljkama botano. porubiti. botane. sjeverni vjetar. lista.) pom. Bordeaux) opći naziv za sva francuska vina koja se šalju u trgovinu preko Bordeauxa bordro 195 botanofil bordro (fr. pren. bormašina Borgia Čit. šarama boselirati (fr. borer borniran (fr. bosselage) izrada u ispup-čenim. botane krmna trava) pred-metak u složenicama sa značenjem. nazvana po gradu Bostonu u Sjev. ublažiti želje. bossage) gruba kiparska obrada kamena koja služi kao priprema za konačnu izradu modela boselaža (fr. bušilica. boreios. kamene međaše. majstor bosa (fr. ograničiti se borsalino (tal. mjenica. biljožder botanofil (grč. bosse. bordereau) trg. popis računa. pr. Borussia Pruska. knjiga u kojoj su računi. kartaška igra s četiri igrača slična vistu. mali.) talijanska velikaška porodica španjolskog podrijetla iz koje potječu papa Aleksandar VI. bordeaux) boja crnog vina. pa odatle i sat. C. burgija. tj.hording (dan. 1858— 1938) subatomske čestice s cijelim kvantnim brojevima spina boston (engl. vrsta plesa (američka.

botriomikoza (grč. teklić božole (fr. 10 = jaka oluja. pronalazak američkog pukovnika J. osobito u XII. mala trgovina. poznati zbog svojih pljačkaških izgreda po Francuskoj brabanta (fr. -ites) mn. logos) poznavatelj i proučavatelj bilja i raslinja botanologija (grč. crvena izraslina na ruci ili nozi. pustene ("falcane") papuče bouche-trou čit. bui (fr. brabançons) mn. bili u engleskoj ili francuskoj službi. Burbon (fr. 12 = orkan boule čit. zrakoprazna ili tekućinom ispunjena (najčešće metalna) cijev prstenastog oblika. tal. botritičan botroilit (grč. peckanje. francuski parlament Bourdonova cijev čit. pjesme kod kojih su najprije napisani srokovi. buš-tru (fr. nešto veća violina. Ch. viola. "Marseljeza" belgijske revolucije brabansoni (fr. grafo) opisivač bilja i raslinja botanoliti (grč. 4 = umjeren. lithos kamen) min. botanički botanomantija (grč. vrsta tambure za pratnju bradiekoja (grč.) ime poznate vladarske porodice. botarga. apotheca) dućančić. lat.) dečko. biljka s velikim 1 lijepim cvjetovima iz porodice žab-njača. boi-najf (engl. botrys grozd. veličine zrna graška do sitnijeg lješnjaka. beaujolais) vrsta francuskog vina (po gorskim predjelima sjeverno od Lyon a) božur (ar. botos) mn. širokočlana trakavica. prid. botellarius) šef kuhinje. kamen grozdasta oblika botulizam (lat.) kuma botrinitičan (grč. bra-bantski vojnici koji su. Burbonska palača pren.) mn. botane.) veliki lovački nož oštar s obje strane. bottonata) zadirkivanje. gluhoća. fr.. sluga. bradys spor. 1808—1884) bouts-rimćs čit. bota larga. služi kao osjetilo u manometrima i termometrima (naziv po izumitelju. bottega. sluga. manteia) gatanje (ili: proricanje) sudbine iz biljaka botar (lat. Bowiea bowling-green čit. koja se pruža ili savija pod utjecajem vanjskog tlaka ili temperature. nazvan po francuskom rezbaru A. viola di braccio) glaz. od usoljene ikre morskog lipljena. a tek nakon toga stihovi bowie-knife čit. živi u tankom crijevu čovjeka. u južnoj Europi i na Istoku botega (tal. vrsta nizozemskog platna bracera (tal. bu-rime (fr. vinara. francuskom inženjeru E. znanost o biljkama.) igralište za kuglanje u zelenilu boy (engl. dječak. sporedan lik ili sporedna uloga u kazališnim djelima boufort čit. geol. mykes gljiva) med. bortiotičan botrinti (grč. botrys) grozdast. kefale glava) zool. 2 = lagan. 6 = jak. tunjevine i dr. bockanje. compater) kum botarga (šp. brazzera = brački brod) drveni obalni jedrenjak od 18 do 40 t s jednim latinskim jedrom i prečkom brač (tal.) trg.) beznačajan. busur) bot. okamenjene biljke botanolog (grč. u obliku grozda. krčma. konobar botelar (lat. st. lithos kamen) mn. Bouleu (1642—1732) Bourbon čit. čuvar živežnih namirnica na brodovima botra (lat. bottarga) jelo slično kavijaru. trovanje pokvarenom hranom. okamine grozdasta oblika botriokefal(us) (grč. botrys grozd. bofor (prema vlastitom imenu Beaufort) ljestvica od 12 stupnjeva po kojoj se mjeri jačina vjetra: 0 = tišina. unaprijed napisani srokovi za koje se tek trebaju naći stihovi. botane. geol. Burdonova . botrion jamica. kratica za brom brabansona 197 brahikatalektičan Brabansona (fr.. sa 3 do 4 tisuće članaka. akuein slušati) med. Brabançonne) belgijska nacionalna pjesma. boule) rezbarija u drvu s metalnim umecima. Bourdonu. boling-grin (engl. botulus kobasica) med. teško slušanje . botella.. 8 = vrlo jak.botanograf (grč. logia) poznavanje i proučavanje biljaka. botane. botane. naročito pokvarenim mesom (u kobasicama) i ribom botunada (tal. botane. botrys grozd. trčkaralo. pričvršćena na kožu jednom peteljkom botriotičan v. botuše (mađ. psa i dr. peonija Br kem.. botanika. boutique.

bradilogija bradilogija med. brachys. lat. fren srce. bolesni usporeni rad srca bradikineza (grč. težak govor. brachvs. braccatore lovački pas) snalažljiv. bragozzo) ribarski jedrenjak sa dva jarbola i dva jedra bragura (staronord. frasis govorenje) med. sprava za mjerenje mišice. razum) sporost duševnog života (osobito: sporost u mišljenju) bradikardija (grč. brachvs. metron) med. loša probava bradispermatizam (grč. hvalisavost bragoc (tal. npr. bios život) kratkovjeČan. tem-no režem) kir. mišica. kratak dah. brachys.bradifazija (grč. pus. bradys. teško. v. čovjek koji ima kratku lubanju. strangurija bragadur (tal. stenograf brahigrafija (grč. osobito donji dio ruke. sitan brahibiotičan (grč. težak. stih koji na kraju nema jedne ili dviju stopa brahikroničan 198 Brailleovo pismo brahikroničan (grč. ali se krije u samom smislu rečenice brahimetropija (grč. suprotno: makrobiotika brahicefal (grč. bradys. bradys spor. kratkih latica brahipneja (grč. od prstiju do lakta. mišićni) ručni. kod koje je najveći poprečan presjek gotovo jednak uzdužnom presjeku brahidaktilija (grč. rezanje ruke brahipetalan (grč. sporost u govoru bradifrenija (grč. koji živi kratko brahibiotika (grč. brachion. u sisavaca brahiometar (grč. astma brahipodan (grč. sporo probavljanje hrane. petalon list) bot. urođena kratkoća prstiju brahidromičan (grč. kratkovidnost brahiodonti (grč. pri mucanju) bradifrazija (grč. bradys. tjesnoća prsiju i sporo disanje kao posljedica toga brahipneuma (grč. ruke brahiotomija (grč. kardia srce) med. grafo pišem) onaj koji umije brzo pisati služeći se kraticama. bragr) pjesnička umjetnost. u užem smislu isto što i stenografija i tahigrafija brahij (lat. bradys. nepotpun. brachvs. brachion ruka. usporen govor zbog nepotpunog svladavanja nekih smetnji (npr. kefale) glava antropol. pren. dromikos sposoban za trčanje) koji ne može dugo trčati brahigraf (grč. brachy-kata-lektikos) metr. brachium. bradys. brachvs. podos noga) kratkonog. nasilnički brahikatalektičan (grč. uron mokraća) med. masa-omai žvakati) med. brachion) mišica. spor i težak govor zbog mane u govornom organu. kineo krećem se) sporost u pokretima bradilalija (grč. sporo izlaže-nje sjemena (pri spolnom odnošaju) bradisurija (grč. brachys. kratkovre-men brahilog (grč. koji ima kratke cvjetne listiće. chronos vremenski) kratkotrajan. domišljat Čovjek. kratkih nogu . lalia govor) med. daktylos prst) antropol. bragagna) vrsta ribarske mreže bragerdizam (engl. braggard) razmet-ljivost. brachys. bradilalija bradimaseza (grč. pren. pneo dišem) med. brachialis ručni. njuškalo braganja (tal. nasilan.(grč. kratke latice. bradys. pepsis probava) med. logos) koji umije biti sažet u govoru i pisanju brahilogija (grč. pjesništvo brahi. malen. brachvs. brachvs. brachion ruka. moć. bradys spor. brachys. figura pri kojoj je prividno i formalno izostavljen kakav element važan za izlaganje misli. uskoća prsiju. odontos zub) zool. bradys spor. femi govorim) med. sila brahijalan (grč. brachys. zubi s niskom krunom i dobro razvijenim korijenom. tj. metron. brachvs. ruka. teško. bradys spor. brachvs. grč. brachys) predmetak u slo-ženicama sa značenjem: kratak. orao vidim) med. sperma sjeme) med. brachys. logia) vještina sažetog izražavanja u govoru i pisanju. bios život) težnja ili vještina skraćivanja života. grafia pisanje) vještina pisanja pomoću skraćivanja uopće. brachv-pneuma) med. v. teško žvakanje bradipepsija (grč.

brein dreining (engl. metr. \Tsta kratkih dalekozora sa zrcalima koja se odlikuju svojom praktič-nošću Brahma (sanskr. e. zool. linija najbržeg pada. čovjek koji se bavi nedopuštenim lovom na tuđoj zemlji. brachvs. jagodicama prstiju opipljiv brain draining 199 bravo ih točaka (pronalazak slijepog francuskog učitelja slijepih Louisa Brai-llea) brain draining čit. junak na riječima brancin (tal. koji ima kratke metričke stope brahipteri (grč. bractea list) bot. pren. pus. syllabe slog) metrička stopa koja se sastoji samo od kratkih slogova brahistohrona (grč. brachys.brahipodi (grč. brachion. braida od njem. fil. Brahma) zbirka djela koja predstavljaju dogmatsko-spekulativne rasprave indijske književnosti. brein-trast (engl. brein-storming (engl. onako kako je izloženo u Upanišadama (za razliku od naučavanja izloženog u Vedanti) Brahman (sanskr. lovokradica. branzino) lubin (morska riba) . za ljude koji bacaju kratku sjenu zbog toga što im sunčane zrake padaju na tjeme gotovo vertikalno. braconnier) zvjerokra-dica. skraćeni naziv za brahiteleskop brahiteleskop (grč. životinje kratkih krila. brahmanizmom se i danas naziva religija koja vlada u Indiji. i po tome nalikuju na školjke. Brahman) ind. skopeo gledam) opt. uspravno) brahisilab (grč. apsolutno Biće i nebiće u isto vrijeme Brahmana (sanskr. kratkih krila. in-sekti koji imaju kratka krila brahiscijan (grč. znanstvenike i političare. Brahma) u indijskoj filozofiji Veda ovako se zove vrhovno indijsko božanstvo brahmaizam (sanskr. ali se po gradi tijela od njih znatno razlikuju brahipteran (grč. brachys. a od svojih pristaša tražila je visoko moralan život. na udaljenosti. v. imaju dva kapka. pjesnike.) "isušivanje mozgova". prekršitelj zakona o lovu brakteja (lat. pr. otprilike. brahma) indijska religija utemeljena. neku vrstu komentara Ve-dama brahmani (sanskr. ali točnije ju je zvati neobrahmanizam i hinduizam Brailleovo pismo međunarodna abeceda za slijepe koja se sastoji od svega šest. brachys. u 8. hvalisavac. pteron krilo) kratkokrilan. podos noga) zool. st. brachistos najkraći. breit širok) stupovi s letvama ili žicama po kojima se penje vinova loza. 1749—1814) Bramahova preša fiz. dajući oduvijek svećenike. pokrovni list na biljci Bramahova brava sigurnosna brava s više ušica nejednake veličine (obično 6 do 7) koje moraju biti jednako udaljene da bi se brava mogla otvoriti (nazvana po svom pronalazaču. skia sjena) zem. brahmana) članovi najviše i najuglednije kaste u Indiji koji su. pteron krilo) mn. cikloida brahit opt.. veoma rasprostranjene morske Životinje. tj. Bramahova brava Bramarbas (šp. Brahma) starije naučavanje o Brahmi.) savjetodavna ekipa stručnjaka oko nekog političkog ili gospodarstvenog rukovoditelja brajda (lat. tele daleko. brachvs.) sastanak na kojem bez reda svaki sudionik iznosi sve što mu trenutačno pada na pamet u vezi s postavljenim problemom koji valja riješiti brain-trust čit. engleskom mehaničaru Bramahu. stalno zauzimali najistaknutiji položaj i uživali velik vjerski ugled brahmanizam (sanskr. brachvs. n. chronos vrijeme) mat. abraka-dabra brakonijer (fr. pergola brakadabra (bracadabra) v. naziv za pojavu odlaženja školovanih stručnjaka iz manje razvijenih zemlja u zemlje višeg standarda brain-storming čit. bramar rikati) ime glavnog lika nekih Holbergovih komedija. koji ima kratku sjenu (kaže se za stanovnike najtoplijih dijelova svijeta. krivolovac. zaštitni. hidraulični ti-jesak koji radi pod vodenim tlakom.

branchos) med. uštrb bretanja (fr.) otvoreno. Berg brdo) uređaj za spuštanje tereta niz kosinu. kosi položaj koji povezuje dva uzastopna položaja. koje nema strogo formalni oblik (za razliku od bule). Bremse) kočnica brenšer (njem. brawning) v. šteta. podmukli ubojica bravur-arija (fr. nazvan po engleskom liječniku Jamesu Brai-deu (1795— 1860) koji ga je prvi otkrio i ukazao na vezu između hipnoze i sugestije brefotrof (grč. pokrajini Bretanji brev(e)te (fr. hrabrost. breche. bravour. uže područje zanimanja bratvuršt (njem. breccia) voj. branchion) mn. prodor (u zidu. povelja. bez uvijanja. podrijetlo bolesti je. tal.) 2.) pronalazačka povelja. s patentom. dekret. škrge branhus (grč. brevete) pr. vladarima i dr.) alkoholno piće dobiveno destilacijom vina. bracelet. nedostatak ili postojanje prevelike podražljivosti organizma braunovci mn. Brand) med. kratak izvadak. nazvanog po fr. pismo. upala krajnika branša (fr. patent. junak. zool. osobito Papino pismo državama. med. pokrajini u sjevernoj Francuskoj) bretela (fr. diplomu. bivaju pokretana na djelatnost. patent brevi manu (lat. branca) grana. patentiran brev(e)tirati (f. vrlo lijepo. s poveljom. preklopna postelja brander (njem. brennen paliti. mn. patent.) usklik u znak odobravanja: vrlo dobro. uljem i kučinom. bretonne) vrsta ženskog kišnog ogrtača. odlično! bravo (tal. gangrena. tal. poziv. voj. izdati dekret. Bremse kočnica. odmah. = hipnotizam. povlastica. dio. Schere škare) željezna naprava u obliku škara koja se zagrije i takva služi za 1 kovrčanje kose. tal. upravitelj brefotrofija brefotrofij (grč. upotrebljava se kod rudarskih i šumskih poslova. kovrčalo breša (fr. zavod za prehranu i podizanje djece bregma (grč. pren. brawning brauning naziv za različite vrste pištolja. brefos novorođenče. bravura) valjanost. šivost.. neustra-. breve) svaki službeni pisani akt. "podražajima". tro-feus branilac) nadstojnik. pristaše naučavanja Johna Browna. puške i mitraljeze (po engleskom konstruktoru Johnu Mosesu Browningu. vinjak branhijati sve životinje koje dišu na škrge. tj. odsjek. usklik u znak odobravanja. bedemu. struka. Wurst kobasica) vrsta kobasice za pečenje brauning (engl. breviatio) skraćivanje. utvrđenju). osobito u glazbi brazilin crvena boja koja se pravi od brazilskog drveta brazleta (fr.) 1.brand (njem. odlično. 1855 —1926) braunizam med. hlačnjaci bretona (fr. sposobnost da vanjskim utjecajima. breveter) dati. breviarium) kratak pregled. sjajno. branda) viseći (mornarski) krevet. bremza (njem. ogranak (neke znanosti. glazbeno djelo (za sviranje ili pjevanje) s osobito velikim tehničkim teškoćama bravura (fr. brevet) diploma. brevijatura brevijar (lat. junačko djelo. kratak popis. malen jedrenjak napunjen smolom. naučavanje engleskog liječnika Johna Browna (1735—1788) po kojem se živa bića razlikuju od neživih stvari po tome što imaju sposobnost podraživanja. molitvenik katoličkih svećenika za svakodnevna bogoslužja . v. Brand požar) požar-njak. tako je! bravo 200 brice si bravo (tal. lokalno izumiranje jednog dijela tijela. lat. junaštvo. valjan i vrijedan čovjek. branche. (fr. bretele naramenice. srednji dio lubanje. bretagne) stari francuski ples udvoje. lovačka kola s 3 do 6 sjedala. bregma) anat. remen za nošenje tereta. posebno. breve d'envansjon (fr. s diplomom. bravoure. vrsta odličnog francuskog platna (naziv po Bretanji. braten peći. prema tome. proboj. brachiale) narukvica. tjeme brek (engl. grivna bredizam med. nešto izrađeno ili izvedeno s velikom vještinom i stručnošću. promu-klost. nekog posla). tehnička vještina i okretnost izvođenja. brefos. kraćenje. trofeus) zavod za nahočad. brevet d'in-vention čit. gradnje i dr. nekad se puštao zapaljen protiv ratnih jedrenjaka kako bi izazvao požar brandy Čit. škrgaši branhije (grč. break) otvorena kola na 4 kotača. aria) glaz. kratkim putem brevijacija (lat. bretelle) uprta. brendi (eng. kratak izvještaj. s dvije klupe namještene po dužini ili poprijeko i s visokim bokom ' bremsberg (njem. braunizam bravissimo (tal. plaćeni ubojica. nekroza branda (tal. ta. povelju breve (tal.

obojiti zid tako da izgleda kao zid od cigala. "krštenje" brucoša na taj način što ih stariji zgrabe za noge i ruke i bacaju uvis . briller. blistav. krasan. tiskanje nota brevipedan (lat. kratkih nogu brevis (lat. ne raditi časno. tal. kugle ili jajeta. živahno. hajduk. par brikol (fr. breviatura) v. škrinjica za pisma. morbus Brightii) med. brigantine. pren. gore široke a dolje tijesno priljubljene uz noge bridž 201 briljantnost bridž (engl. za sto naoružanih ljudi. zapovjednik brigade. brigadier) 1. briqueter) popločiti ciglama. brillanter) od dijamanata glačanjem praviti briljante. fugiranje briketirati (fr. brillare) sjati.) posredno. Brief pismo. odličnost briljirati 202 broajon briljirati (fr. plah ovi to briljant (fr. brevis. typos otisak) glaz. pes noga) krat-konog. buntovnik brigantina (engl. jajeta i si. športske ili za jahanje. brillantine) kozm. brevis kratak. fr.) udariti loptu sa strane odbijenom loptom od ograde. veličan-stvenost. briquetage) bojenje zida tako da izgleda kao zid od cigle. staretinarnica briket (fr. zaobilazno. bridge) kartaška igra. sa strane. konjički dočasnik u francuskoj vojsci. svijetliti se. grč. skupina radnika koji rade na izvršenju određenog zadatka brigadir (fr. udariti par bricole Čit. a odozdo slabije zatupljenog. veličanstven briljantin (fr. bric-a-brac) starudija. pren. divan. brigante) cestovni razbojnik. te sa strane podijeljenog u mnogobrojne trokute i če-tvorokute (fasete) briljantan (fr. sitan. mala jedrilica s dvije katarke Brightova bolest (lat. par bricole čit. brevis. odskoči. vrsta mirisne masti za kosu. fr. raskoš. u prah pretvoren materijal zbijati (prešati) u obliku cigle brikfastn (njem. odozgo jače. raditi zaobilazno briksizam (grč. značajno se isticati. briketaža (fr. pljačkaš. prije: vrsta ratnih brodova s 10 do 20 topova brigada (fr. lukavo brikolirati (fr. blista-vost. ukrasiti (ili: optočiti) dragim kamenjem. brigg. izrada pročelja građevine (fasade) tako da se vide cigle. bricola. zbijen u obliku opeke. odličan. osobito briljantima briljantnost (fr. brigade. pren. list. laka jedrilica s dvije katarke i s veslima. brig. odboj lopte od ograde. Brigantine) pom. prelijevati se u svjetlosti. jedinica sastavljena obično od dva puka istog roda vojske. briller sjati. razne umjetničke stvarčice. brevijacija brevilokvij (lat. briquette) nešto u obliku cigle. 2. breeches) mn. kod biljara: odskok. brignos škrgut) med. brillantine) gusto tkana pamučna tkanina s uzorcima briljantirati (fr. odskakati od ostalih brimada (fr. listovna uložnica (obično na javnim mjestima) brikola (lat. škrgut brillante (tal. veoma vatreno. slična vistu. brillant) dijamant uglačan dijamantnim prahom tako da ima oblik dvostrukog (osnovama spojenog) stošca. bricole) srednjovjekovna ratna sprava za bacanje kamenja. brycho škrgućem. par brikol (fr. brycho Škrgućem) škripanje zubima u snu. voj. nazvana po engleskom liječniku R. blistati. osobito sitan ugljen verlo upotrebljiv kao gorivo. brevis kratak) glaz. cigle. Brightu (1788— 1858) koji ju je prvi opisao brigma (grč. sažet i jezgrovit govor breviotipija (lat. bradu i brkove briljantina (fr. kratke ili polukratke časničke hlače. osobito starinske. brigg) pom. nota koja vrijedi za dva cijela takta bričesi (engl. bricoler) odbiti. tal. učiniti da se nešto odbije. jedna od najzanimljivijih igara s vrlo mnogo kombinacija brig (engl. div s 50 glava i 100 ruku. brimade) kod francuskih studenata: zbijanje šala s novim studentima. brigata) 1. ormarić. Škrgutanje zubima Brijarej mit. svijetao. otuda: pren. odskočiti. pren. loqui govoriti) kratak. divota. blistati) sjajan. akutna i kronična upala bubrega s izlučivanjem bjelančevine u mokraći (nefritis). njem. pomoću odbijanja pogoditi sa strane. kugle. brillant) sjaj. 2. sijati. brillant.) glaz. sin Urana i Geje. Ka-sten ormar) poštanski sandučić.brevijatura (lat. 3. Egeon brikabrak (fr. rukovoditelj radne brigade brigant (tal. voj.

broyon) tučak za mrvljenje. bučno. 18. kupovati i prodavati stare stvari brokat (tal. razornost. strana broda. studenog 1799. uništavajući brizantnost (fr. Brokhaus (njem. bijele. svi topovi na jednoj strani ratnog broda. to broil peći na otvorenoj vatri. zlatnim i srebrnim koncima protkana svilena tkanina.) veliki njemački konverzacijski leksikon s mnogo izdanja. bryon. con brio brioš (fr. krasiti. antimona i nešto bakra (ponekad i nikla i bizmuta).) s veoma bogatim znanstvenim i umjetničkim zbirkama brizantan (fr.) odašiljanje radio emisija. briscola) vrsta kartaške igre. brunir) metalne predmete smeđe uglačati. Brisoleten) mn. utisnutim u zlatu ili srebru . brunet) crnomanjast ili sme-dokos muškarac brineta (fr. od 23. briser) sposobnost ras-prskavanja. trljanje boja brockhaus 203 bronhije Brockhaus Čit. bot. brodkasting (engl. brizo spavam. fyton biljka) mn. pren. radio emitiranje broad-side čit. šumno. grub metalni prašak od slitine bakra i cinka. bryon. broder) vesti. brocanteur) trgovac starim umjetničkim predmetima. razbijač. dugačka 25 km. skupni naziv za mahovine brioidan (grč. plameno. bryon mahovina. "pohanac" brokanter (fr. staretinar brokantirati (fr. logia) bot. izdavačkom poduzeću u Leip-zigu. briozo (tal. rasprskava. brodetto) kuh. bojiti (ili obojiti) smeđe. upotrebljava se. žuka broad-casting čit. razorna snaga brizer (fr. oblicima i si. srebrom. htjeti nešto brzo sprovesti. životinje nalik na mahovine. uljepšavati izmišljenim dodacima brojler (engl. žive u kolonijama i mahovinasto su razgranate briskirati (fr. broccato) skupocjena i teška. osnovanom 1805. pren. brusquer) obrecnuti se na nekoga. na roštilju) pile za pečenje. zoon životinja) zool. srednjim dijelom centar američkog kazališnog života broajon (fr.) govorenje nebitnih stvari. brizo. brisant) koji lomi.) uzeo je Bonaparte.) vrsta kvalitetnog francuskog vina brioso čit. luka i maslinova ulja. za izradu stolnog pribora Briti naziv za keltska plemena naseljena u Britaniji u doba rimskih osvajanja British Museum čit. kao prvi konzul. briser. prenagliti čime briškula (tal. izvesti zlatom. pocrniti briofiti (grč. svilom. Broadway široki put) glavna poslovna ulica u New Yorku. broderija (fr. Čajni kruščić. mahovinast briologija (grč.) pom. Britiš muzeum (engl. Brodvej (engl. mantis prorok) stručnjak u tumačenju snova brizomantija (grč. vrsta jela od ribe s gustim umakom od rajčica. brokatni papir papir u boji s uzorcima. eidos oblik) bot. sendvič briozoe (grč. broderie) vez. razoran. brioche) vrsta peciva. magleni mjesec. obično se jede s palentom brodirati (fr. usjajiti i na taj ih način sačuvati od hrđanja. brimera (9. prednji valjak na spravi za predenje brizolete (njem. izmotavanje brimer (fr. bruma najkraći dan) u republikanskom francuskom kalendaru: drugi mjesec u godini. brumaire. vezenje. okolišanje. osobito slikama. lat.. kiće-nje. paljba iz topova s jedne strane broda Broadway čit. dio botanike koji proučava mahovine brion (fr. srebrnaste boje.brimborium (lat. brunette) crnomanjasta ili smedokosa žena brinirati (fr. osobito slikama. briseur) lomitelj. brod-sajd (engl. trgovina vezivom. vezivo. sličan mahovini. osobito raširena u primorskim krajevima Hrvatske britanija-metal u Britaniji (Engleskoj) pronađena metalna smjesa cinka. živahno. pletenica. vladu u svoje ruke brinet (fr. umjesto srebra.) glaz. brocanter) trgovati umjetničkim stvarima. listopada do 24. fini obojeni tinjac u prašku (obje vrste ovog praška upotrebljavaju se za brončane boje). pečeni valjušci od mesa brizomant (grč. manteia proricanje) vještina tumačenja snova brnistra (tal. morske. studenog.) veliki narodni muzej u Londonu (osnovan 1753. uljepšavanje brodet (tal. bryon mahovina. rjeđe slatkovodne. nazvan po velikom njem. ginestra) primorski grm s lijepim žutim cvjetovima. koji razmrskava.

redni broj 35. mjedeni-čica. skopeo gledam) med. smeđom. bronhijalni katar = bronhitis bronhije (grč. bromos) med. tal. bronchos. gnojna upala dišnih kanala bronhocela (grč. ili samo od pamuka. bronchos. piskutavost glasa (kod promuklosti) bronholitija (grč. logia) znanost o jelima. blemma sluz. broker) trgovački posrednik brokeraža (engl. gips. broker) trg. od svile i pamuka. spasmos grč) med. bronhijalni katar bronho. broma jelo. broma jelo. pretpovijesno razdoblje (između kamenog i ledenog doba) u kojem su se ljudi služili broncom za izradu oružja. bronzo) zvonce. bronchos) predmetak u složenicama sa značenjem: dušnik bronhoblenoreja {grč. lat. bronchos. oštrog mirisa bromatika (grč. stvaranje kamena u dišnim kanalima bronhomikoza (grč. kele kila. bromos) farm. bronser) obojiti brončanom. broma jelo. rheo tečem) med. guša bronhofonija (grč. kila dušnika. bronchos. broccatello) brokatu slična polusvilena tkanina. broma jelo) znanost o pripremanju jela po znanstvenim i ekonomskim načelima bromatografija (grč. bromoformium) farm. posuđa . bakrenom bojom (drvo. cinka i željeza bronce (tal. upotrebljava se kao sredstvo protiv jakog kašlja bromural (grč. broccoli) vrsta cvjetače s mesnatim i sočnim cvjetovima i stabljikama brom (grč. bromium) kem. mykes gljiva) med. ani». tekućina veoma slična kloroformu. stenos tijesan) sužavanje (ili suženost) dišnih kanala . bronchos. bronchos. nagrada koju trgovački posrednik dobiva za posredovanje brokula (tal. bronchos. uzetost (ili: paraliza) dišnih kanala bronhopneumonija (grč. krvarenje dišnih kanala bronhoreja (grč. brončati (fr. kožu i dr. element. regnvmi skršim. pretjerano izlučivanje sluzi kod kronične upale dišnih kanala bronhoskopija (grč. bronchos. grč u dišnim kanalima bronhostenoza (grč. koji se tiče dušnika ili dušni-ca. slomim) med.916. dva kanala. bronze. bronchos dušnik) duš-nički. upala bronhija. lat. bromov pripravak. bronzo. znanost o sredstvima za prehranu bromatometar (grč. lithos kamen) med. trovanje bromom bromoform (lat. upala bronhija koja prelazi na plućno tkivo i izaziva upalu pluća. dr. klepčica. vrsta žutog. bruh) med. koji nastaju bronhitis 204 bruderšaft račvanjem dušnika od trećeg leđnog pršljena bronhitis {grč. nemetal atomske težine 79. crvenkastosmeđa teška tekućina. rheo tečem) med. lijevi i desni. crvenkastog ili ljubičastog talijanskog mramora broker (engl. plesso udarim) med. bronzium) legura (slitina) bakra. bronchos. pneuma dah) med.(grč. poznati lijek za živce bronca (fr. fone glas) med. tuberkuloza pluća bronhoragija (grč. bronchia) med. obojiti modrikastim preljevima na vatri bronhijalni (grč. znak Br. bronchos. poklepčica brončana bolest med. s utkanim velikim cvjetovima. me-tron) sprava za odmjeravanje dnevne količine hrane bromizam (grč. tj. bronchos. gra-fein opisivati) opisivanje jela i sredstava za prehranu bromatologija (grč.). bromos smrad. bronchia) mn.brokatel (tal. bronchos. crnom. pregled dušnika i dišnih kanala pomoću posebnog zrcala bronhospazam (grč. upala dušnika izazvana zaraznim gljivicama bronhoplegija (grč. tuberkulozna bolest nadbubrežnih žlijezda praćena velikom slabokrvnošću i smeđom bojom kože brončano doba geol. npr.

slika ili kip koji prikazuju glavu i gornji dio prsiju. prošivati (knjigu). Amerikancu J. različitog kalibra (nazvan po pronalazaču. n. 18. brochurier) pisac brošura browning Čit. bronchos) anat. protkivati tkaninu (zlatom. nezahvalni urotnik brutalan (lat. brutto) trg. suprotno: netto bružeta (tal. Bruchgold) izlomljeno. zimski solsticij. bakreni kotlić broš (fr. grubost. životinjsko ponašanje prema kome. potpuno zanemariti brutto (tal. 1799. bronhije bronteum (grč. brutalis. malteška groznica). zvjerski (ih: grubo) postupati s nekim. bruto-prihod cjelokupan prihod. afrički jelen. brougham) zatvorena laka kočija s dva sjedala i jednim konjem. pr. temno režem) med. brumaire datum (9. Browningu) bruceloze zarazne bolesti uzrokovane bakterijama roda Brucella. fobeo plašim se) strah od grmljavine i nepogoda brontologija (grč. nazvana po imenu poznatog engleskog državnika Brooma (1778—1868) bruma (lat. uvezati knjigu u mekan uvez. brutificere) napraviti nekoga životinjom. bronchos. bronte. v. e. brontotherium) geol.bronhotomija (grč. bista brusthalter (njem. zima. N. učiniti nešto na brzinu brošura (fr. bronzo) lonac. neotesan. pržiti brut (fr. Bruch lomljenje) med. antilupa . grmljavina) uređaj za mjerenje jakosti gromova i grmljavine brontosaur (lat. od 22. pren. brochure) mekano uvezana knjižica. o nepogodama uopće brontometar (grč.) najkraći dan u godini. brontosaurus) geol. svilom). Brust-bild) poprsje. XI. hernija bruh-gold (njem.) kad je general Bo-naparte srušio Francusku republiku brumalan (lat. pren. X. golemi kralježnjak iz razdoblja krede. nije dodano nimalo šećera Brut (Marko Junije 85—42. operativno otvaranje dišnih kanala. bubalis) zool. a kod goveda. knjižica o aktualnim dnevnim pitanjima brošurist (fr. bronte grmljavina. brutalitet brutificirati (lat. zvjerski brutalitet (lat. bronhotom instrument za umjetno otvaranje dišnih kanala bronhus (grč. brumalis) zimski brustbild (njem. srebrom. divljaštvo. Brust-halter) ženski prslučić za pridržavanje grudi bruštulati (tal. grub. divovska. ubio se nakon poraza Kasije-ve vojske kod Filipija. protkati. kod čovjeka izazivaju dugotrajne vrućice (Bangova bolest. brutaliser) zlostavljati. brocher) prositi. mrmljati. ovaca i svinja zarazne pobačaje bruderšaft (njem. studen uopće brumaire čit.) najistaknutiji sudionik urote protiv Cezara. brustolare) paliti. brogiotto) vrsta crne smokve. prigovarati bronzin (tal. neprerađeno zlato brum (engl. grkljan. učiniti da podivlja. usp. dušnik. brutal) životinjski. broche) ženski nakit s kopčom (obično na prsima ili pod vratom) broširati (fr. divljački. težina robe zajedno s težinom ambalaže. brunjača btto kratica za brutto bubalis (grč. dug preko 18 metara brontoterij (lat. životinjska požuda brutalizirati (fr.) mjesec francuskog republikanskog kalendara. fr. bronte grom. brutalitas) surovost. nosorozima slična vrsta sisavaca iz srednjeg tercijara Sjeverne Amerike brontulati (tal. surov. brauning (engl. bronte grmljavina) sprava za izvođenje umjetne grmljavine na pozornicama brontofobija (grč. logia) znanost o grmljavini.) automatski revolver belgijskog sustava sa 7 i više metaka u šaržeru koji je smješten u kundaku. brut sirov) oznaka za pjenušac (suhi) kojem. prilikom dobivanja. XI. poživotinjiti brutalnost v. do 22. Bruderschaft) bratstvo. brimer (fr. brontolare) gunđati. bez odbitka troškova. bratimstvc bruh 205 Budha bruh (njem.

lakrdija. lat. st. američki pustolov. bucare probijati. e. lijepo uređen ženski salon (obično u blizini spavaće sobe) budžet (engl. Buhnwald (njem.) kraljevski dvor u Londonu Buda (sanskr. osnovao glasoviti cirkus Wild West buffalo čit. slavan po svojoj okretnosti. legendaran u poštanskoj službi i u američkom građanskom ratu. Prosvijećeni". boudoir) mali. Buddha) naučavanje Gautama Budhe (557—447 pr. volja za životom). n. budhisti budizam (sanskr. bugazar upijati) sušilo. tal. prethodno odobravaju i prethodno raspoređuju svi državni (kao i gradski i dr. ofthalmos oko) med. velika budala Budha (sanskr. bubon preponske žlijezde. usp. oruđe s drškom kojemu je na vrhu s jedne strane željezni Šiljak a s druge uska motičica. bruh prepona. bubon. komičar. Bubikopf) "dječačka glava". bubon. budhizam buđo (jap. laka komedija. "sveti mudrac". put prema oslobođenju vodi nirvani. bouille) carinski žig koji se udara na vunenu robu. blek-bo-toma. čarlstona. Buddha) v. n.) zool. proračunska godina Buergerova (Birgerova) bolest bakterijska ili alergijska upala krvnih žila. posušilo. pr. buljook bugačica (tal. budžetska godina godina trajanja primljenog budžeta. ali je mnogo brži i s mnogo improvizacija bugzirati (niz. pren. glupan. rođen u Indiji polovicom VI. osobito poznatog po okrutnostima koje su u njemu vršene nad zatočenicima tijekom Drugoga svjetskog rata i prije njega (1937— 1945). osloboditi se tih strasti znači osloboditi se patnje. budhizam budhisti (sanskr. v. lakrdijašenje buftalmičan (grč. budizam budisti (sanskr. Buddha) mn. život je patnja. rehgija koju je osnovao Budha.bubikopf (njem. vući ladu pomoću broda ili pomoću čamca na vesla za koji je lađa vezana konopcima buj (fr. vrsta tkanine . limfni triper (kapavac) Buchenwald Čit. obično u nogama bufer (engl. bolgia. venet. buffa) šala. Buddha) mn. bugsiren) pom. i kao deveto utjelovljenje boga Višnua. buffer) odbojnik (na vagonu) buffa (tal. Budha budak (tur. lakrdija.. e. bubonulus) med. s volovskim očima. bufon bufon (tal. buffo caricato čit. loš ples.) zajednički naziv za sve borbene vještine kao što su džudo. usp. posebno pripremljen papir za upijanje tinte izrađen od pamuka i sulfatne celuloze bugenvilija bot. bakingem-ska (engl. bus vol. žeđ za životom. komične opere. uzroci patnje su strasti (tj. u staroj plemićkoj obitelji. trublja buckinghamska palača čit. lat. kramp.) truba. bouffonnerie) šala.) pravim imenom William Frederick Cody (1846—1917). bez strasti i patnje.) pretjeranost u lakr-dijašenju tal. bubon. fr. bivol. kila bubonulus (grč. bufo karikato (tal. Bafelo Bil (engl. usp. karate i si. budak) trnokop. buffo) komični pjevač u talijanskoj operi.) ime jednoga nacističkog koncentracijskog logora (u njemačkoj pokrajini Tirin-giji. budoar (fr. ind. bik buffo (tal. stanju blaženog mira. južnoamerička ukrasna biljka penjačica bugi-vugi (engl. budget. volook. opera buffa komična opera Buffalo Bill čit. buffone) šaljivČina. Buddha) v. bulga novčanik) jednogodišnji zakon kojim se predviđaju. pristaše religije i filozofije budhizma budhizam (sanskr. kao ples sadrži elemente bluza.). dvorska luda bufonerija (fr. bolest prepona buboni (grč. bubon) mn. lakrdijaš. kele) med. čija se filozofija temelji na dvama pojmovima: patnji i spasenju. proračun prihoda i rashoda uopće. upala preponskih žlijezda bubonalgija (grč. woogie način plesanja crnaca iz Arizone) poseban oblik glasovirske interpretacije bluza nastao početkom 20. med. boogie loša improvizacija na glasoviru. kratka ženska frizura kao u dječka bubonadenitis (grč.) prihodi i rashodi u jednoj budžetskoj godini. Buddha) "Probuđeni. štovan kao budhisti 206 bujnim bog. venerične ote kline bubonocela (grč. Dachau. tj. upala limfnih žlijezda u preponama (obično u vezi s mekim čankirom). Auschwitz bucina (lat. aden žlijezda) med. bafelou (engl. osnivač po njemu nazvane religije (budhizma). algos bol) med. Thüringen). st.

ukaz. pastirski.). osobito na dorskom fri-zu. kefale glava. bouillon) kuh. seoski. Turkinja bularij (lat. tepih. najaviti dolazak. bukolićka cezura metr. idila (osobito kod rimskog pjesnika Vergilija) bukranij (grč. pisac pastirskih pjesama bukolički (grč. bukirati bukinist (fr. bukolikos) poet. bukle-sag sag. rezervacija (u hotelu. na že-ljezinici. plik bula (tur. tamnica buksirati (niz. pismo bukanir (fr.) 2. bus vol. boucle kopča. pamučna tkanina za podstavu bukcinator (lat. buckskin) "jelenja. book-maker) onaj koji na konjskim trkama priređuje klađenja ili se sam kladi. uobičajena cezura na kraju Četvrte stope u heksametru grčkih bukoličara bukolika (grč. book-making) sastavljanje knjiga. hrpa. v. krvava ili gnojna tekućina. bulla) 3. buket Bukefal (grč. isp.) sušiti komade mesa na suncu ili nad vatrom bukardija (grč. booking) predbilježen dolazak gosta u neki hotel. bukolikos) poet. bouquiniste) prodavač starih knjiga. povećanje. anat. bus govedo. bugsieren) vući lađu u luku bukskin (engl. bullarium) zbirka papinskih bula ili odredaba . bujurmak zapovijedati) zapovijedajte. hipertrofija srca. bouillon) kuh. tkan na čvoriće bukmejker (engl. službena Papina povelja ili spis o važnim pitanjima na kojem je veliki crkveni pečat (za razliku od breve koja ima samo otisak pečata s prstena na kojem je riba). bulla) 1. mutna. buccinator) trubač. bouiller) staviti na robu carinski žig. bukva slovo) doslovan. bouquin) ljubitelj i skupljač starih knjiga buking (engl. kranion lubanja) arhit. iatrike lijeČ-ništvo) stočno liječništvo. pri kupnji zrakoplovnih karata i si. pren.bujatrika (grč. izvolite. povelja s takvim pečatom. obrazni mišić. najava dolaska. bouille. kardia srce) med. pastirska pjesma. posrednik pri klađenju bukmejking (eng. Zlatna bula. buljon bujnim (tur. med. bouquet) lijepo uređen stručak cvijeća. kao posljedica jačanja srčane muskulature bukasen (fr. povelja. v. vrsta čvrste vunene tkanine za hlače i športsku odjeću bukvalan (starosl. boucassin) vrsta krutog francuskog platna. zvjerokradica u Sjev. bukolike) poet. juha od povrća i mesa u kojoj se obično razmuti jaje bujon (fr. books) prozirna i laka tkanina od finog pamuka buksa (šatr. okruglo i ja-joliko izdignuće pokožice ispod kojeg se skuplja čista serozna. bouquineur. obaviti upis. liječenje goveda bujirati (fr.) zatvor. predbilježiti se bukle (fr. janjeća koža". bujurultu. običan način klađenja na konjskim trkama. bus vol. bouquet) miris (npr. bujrumte bujruntija 207 bularij bujruntija (tur. tj. Americi. booking) rezervirati. dokument (uopće).) bula (lat. turska žena. volovska glava) najmiliji konj Aleksandra Velikog (Aleksandra Makedonskog). (1242. mišić puhač buke (fr. uvjerenje. morski razbojnik. potvrda. bus govedo. antikvar bukirati (engl. vina). gusar bukanirati (ind. u obhku golih lubanja na žrtvenim volovima buks (engl. boucanier) lovac na bivole. vladarska isprava Bele IV. ukrasi. u duhu ili u obliku pastirskog pjesništva. poznat iz priča (bojao se svoje sjene i teško gaje bilo uzjahati) buket (fr. točan bula (lat. g. skup bukiner (fr. za razliku od totalizatora bukoličar (grč. bujrum) pašina ili valijina pisana zapovijed. buj bujon (fr. v. pečat od voska ili kovine na povelji. čvor) hrapava vunena tkanina od kovrčavog prediva. prvobitno: mala zlatna kutija u kojoj su se nosile ha-majlije.

vreva. na krajevima plosnata. das Bund) svežanj.bulbiferan 208 bund bulbiferan dat. bulbus. sabornica. vrsta džepnog revolvera sa 6 i više metaka buldožer (engl. bedem buli (engl. koji rađa lukovičastim podzemnim stablom bulbiforman (lat. gomila. društvo. očna jabučica buldog (engl. velika. nalet) šport. zavežljaj. ulično) od zračnih . mjera za konac Bundesliga (njem. glupost. nastala križanjem buldoga i terijera. Široka i lijepa ulica zasađena drvećem. metež. nenadana aktivnost. veliki engleski pas širokih prsiju. ako ne pogodi u cilj. betonsko sklonište (kućno. neočekivan razvoj. krasti buliran (lat.) lukovica. (njem. Bummler tumaralo) naziv za polagani poluteretni vlak koji se jako trese i u kojem je neugodno putovati. bulbus lukovica. bulimia) med. boulevard) šetalište. bully gužva. lanaca i bačava na sidrima koja se stavlja u vodu za obranu od podmornica bumbaČa (mađ. buljen (engl. liga. kudrava i prljava glava bum (engl. voj. woomera) srpoliko oružje australskih domorodaca (uska i oko 60 cm dugačka daščica od tvrdog drveta. buli bik) pren. spekulativan pothvat. onaj koji nije u optjecaju bulterijer (engl. a u sredini koljenasto savijena). skupštinska zgrada bulevar (fr. stran novac. u televiziji: posebna kolica koja mogu hvatati sve vodoravne i okomite pokrete bum (niz. njegovih karakternih osobina: pretjerane ukočenosti. skok dionica na burzi. bulla. 2. boom) buka. hladnokrvnosti i dr. rulja. Bundesliga 209 Buridanov magarac smotak. potvrđen pečatom.) anat.) savezna skupština.) šport. jedan od predstavničkih domova Njemačke bunker (engl. bulbosus) lukovičast. tj. vraća bacaču bumler (njem. studenac bunčela (tal. voj. foltamente gusto. pregrada od brvana.) Savezna liga (vrhunsko natjecanje u nogometu u Njemačkoj) Bundestag (njem. krumpirast bulbus (lat. glavićast bulbozan (lat. bulbus oculi čit. pljačkati.) 1. nepočešljana. gla-vičast. mali betonski for-tifikacijski objekt stalne fortifikacije s dubokim podzemnim zaklonima za posadu. naziv za periodička i nepe-riodička izdanja. posebno se odlikuje time što se. gusjenično vozilo za iskopavanje i prekopavanje zemlje buleuterij (grč. bullire. bulldog) 1. bul-finč (engl.) izvješće o nekom važnom događaju. bulldozer) "kopnenoja-ružalo". forma) koji ima oblik lukovice. bouliner) pom. pločama ili grudama. opskrbljen bulom bulist (lat. tvrđava. (njem. životinjska glad bulinirati (fr. glavna ulica. pren. buleuterion) vijećnica. mora projuriti bullion čit. ploviti ukoso (po vjetru sa strane).) nepreradeno zlato ili srebro u šipkama. Bund) savez. mjera za staklo. bulla) pisac papinskih bula bull (engl. gomb puce. tuđi. John Buli oličenje engleskog naroda kao cjeline. dugme) pribadača. za zatvaranje ulaza u zaljev). bulletin (fr. isto i burni bunar (tur. odličan lovac na miševe i štakore bulumenta (tal. 2. bullterier) vrsta engleskih pasa. neotesanost. bullitio) vrenje. izbacivanje mjehurića bulimija (grč. bilten bull-finch čit. pren. fero donosim) bot. hrpa. bullatus) zapečaćen. luk. gusta trnovita živica kroz koju konj. bulbus okuli (lat. tako da mu se vide prednji zubi. čioda (igla s glavicom) bumerang (austral. mnogo) mnoštvo ljudi ili stvari. savezni parlament. kratke i duboko usječene njuške. napomena ili kratka priča kod koje je šaljiva poanta u tome što joj nedostaje dosljednost glavne misli. urnebes. glavica.) velika splav (služi npr. nepošteno trgovati. započinjanje igre nakon prekida (u hokeju na ledu) bulicija (lat. senzacija. na utrkama s preponama.) zdenac. neodoljiva.) kosa spletena i savijena uokrug bund 1. 2.

glupariti burleska Uat. pren. pijesak i dr. lupetati. poticatelj nereda.napada. spletkar. Gradišće burgija (tur. komoda buran (rus. zbog potpune jednakosti i ravnoteže pobuda. cement. komedijati. barak) čupav krzneni kaput bez rukava. Buntdruck) tiskanje u više boja. burlesque) smiješan. šaljiv. Bur (niz. burla šala) izvoditi šale. burlesque) poet. nastaje veoma vruć plamen s neznatnim postotkom plina (po njem. marioneta burda (ar. perz. dvorac. usp. burnetizirati . Afrike nizozemskog podrijetla Buridanov magarac fil. lagan istočnjak burka (rus.) slaba bura. bora) žestok i hladan sjeverni vjetar na istočnojadranskom primorju. besmislica. sastoji se od metalne cijevi koja pri dnu ima dva otvora. vječni buntovnik. iznenadan vihor.) Muhamedov ogrtač. s dlakom okrenutom prema van i valjanom tako da se voda ne može zadržavati (nose ga svi kavkaski narodi) burla (tal. tal. spremište na brodu za ugljen. veselo i nestašno glazbeno djelo za ples burleskan (fr. boer) "seljaci".) engleska laka vunena tkanina za izradu zastava Buonarroti glasoviti talijanski umjetnik (imenom Michelangelo) iz 15. blebetati. lakrdijaš. šaljivo prikazivanje velikih i ozbiljnih stvari. a spojena je s rezervoarom plina. burla. bukač. st. mala burleska burma (tur. bourdon) glaz. usukati) zavoj. mala tvrđava Burgenland austrijska pokrajina u kojoj živi mnogo Hrvata. iskrcali na Rtu dobre nade u južnoj Africi. višebojni tisak bunting (engl. bourrasque) bura. 3. zabadalo. prostor. izmišljotina. burun. dio kombajna: sanduk u koji pada zrnje Bunsenov plamenik naprava koja se upotrebljava za zagrijavanje različitih supstanci i kemikalija. šala. burra. koji želi sve znati i u svemu biti pametniji od drugih. stanovnici juž. komedijant. burka. također: naziv jedne arapske vjerske pjesme burdalu (fr. st. Boer seljak) pripadnik nizozemskih doseljenika koji su se u 17. vjenčani prsten burmut (tur. borale) ormar s ladicama. Burski rat rat između Bura i Engleza početkom 20. lakrdija. nakaradan. poznati primjer za nemogućnost slobodne volje burin 210 buržoazija koji se pripisuje francuskom sko-lastičkom filozofu Jeanu Buridanu (1300—1358): gladan magarac koji stoji između dvaju potpuno jednakih i podjednako od sebe udaljenih kupova sijena mora skapati od gladi budući da se. vrsta šarenog francuskog platna burdon (fr. pom. gladak prsten (obično zaručnički). Burg) zamak. buri) sitan duhan za ušmrkavanje burnetirati v. intrigant burgundska smola pročišćena žuta omorikova smola burgundska vina poznata crna i bijela francuska vina iz pokrajine Bur-gundije Buri (niz. duboki bas na orguljama.. vitica. burmak uvijati. borer. ne može odlučiti prići nijednom od ovih dvaju kupova burin (tal. čovjek koji svuda "zabada nos". burrasca. podvaljivač. smut-Ijivac. zadirkivanje. fr. u njemu se u određenim omjerima miješa zrak i plin i kad se tome prinese zapaljena Šibica. i 16. zadirkivalo. bourdalou) vrpca na šeširu s kopčom. glazbeno djelo humorističnog karaktera. tisk. 4. bušilica. burla) šala burlak (rus. burgu) svrdlo.) seljak koji traži posao izvan svoga mjesta. lju-tine buratino (tal. budalaština. fr. iznenadna nepogoda. nesmisao. puše s kopna na more bural (tal. podmetanje. izostavljanje riječi pri slaganju buret (fr. burattino) pokretljiva lutka. ali je njihov jezik u javnim službama izjednačen s engleskim bura (tal. osobito kao lađ-arski radnik na Volgi burlati (tal. bourrette) tkanina od otpadaka svile burg (njem. burlesco. st. 1811—1899) buntdruk (njem. fizičaru i kemičaru Robertu Bunsenu. izljev zlovolje. lakrdijaški burleta (tal. u kojem su Buri izgubili samostalnost. lakrdijati. burletta) mala vesela igra. pren. vikač. podvala. kasnije: osobiti znak abasidijskih kalifa.) žestok vihor sa snježnom vijavicom u ruskim i sibirskim stepama buraska (tal.

pravednost. sladunjavog i trpkog okusa. bursa. kesica) akutna ili kronična upala sluznih vrećica burš (lat. otopina baznog alu-minijevog silikata. strofe okretaj) u davnini: način pisanja (Grci. kirurgu Bu-rovu (1809—1874) bursa (lat. bus.) kodeks časti. burza rada ustanova koja utječe na tržište radne snage time što posreduje između ponude i potražnje i na taj način utječe na suzbijanje nezaposlenosti burzijanci (fr. burg) 1. osobito prilagođena magnetna igla za određivanje pravca bustrofedon (grč. ugljenom i si. čireva. Busch grm) lov. danas malobrojna skupina nomada po pustinjama jugozapadne Afrike (nizak rast. krzno) mjesto gdje se redovito sastaje poslovni i trgovački svijet radi zaključivanja poslova. par boutades čit. potaja. bur-zijanci ljudi koji se bave burzovnim poslovima. buttafuori kazališni inspicijent) umjetnički predmeti koji daju iluziju pravih. bourg. omnibus svima) = omnibus bus (tal. a koji vrijede za poslove obavljene na toj burzi buržoazija (fr. a u slučaju povrijeđene časti obvezno samoubojstvo. pod burza burzovni uzansi trg. njem. burnus. na mahove butaforija (tal. filistar buržujka pripadnica buržoaskog staleža. dosjetka. burner) natopiti drvo u otopini klor-cinka i time ga učiniti otpornim prema truljenju burnus (ar. mornarički kompas. napad iz busije business (engl. usp. pusu) zasjeda.) vrećica od vrlo finog materijala u kojoj katolički svećenik nosi posljednju pomast i pričest umirućem bursae muscosae čit. neobuzdan. burze muskoze (lat. = capriccio. njemački Burg. v. odanost poglavarima. Bersianer) mn. 2. neravnina (na svili) butada (fr.) pri kojemu se nakon završetka jednog retka prelazilo u sljedeći odmah ispod posljednjeg slova prethodnog retka i tako pisalo natraske. upotrebljava se za obloge kod rana. usp. Etruščani i dr. građanski stalež buržuj (fr. brzi solo-ples bez pripreme. poslovna struka busola (tal.) prema hiru. borsa. harakiri buširati (njem. blagost prema slabima. a upotrebljavaju se u kazališnoj inscenaciji. grč. prvobitno: naziv za građanstvo nasuprot višim staležima feudalnog društva (plemstvu i svećenstvu). par butad (fr. mjerica = 36.. lat. boso) šimšir busija (tur. za razliku od kmeta. bourgeois. bournous) ogrtač bez rukava. najviše 1. tvrđave. momak. i plemića. tzv. lat. biznis) posao. bourgeoisie. pun života student ili mladić uopće. pripadnik buržoaskog staleža (v. seljaka. med. pyxis kutija od šimširo-vine) fiz. malograđanin. 2. samozatajnost.50 m) bušon (fr. ruxis kutija. izraz kojim se označuje lovčevo lutanje poljima i šumama ne bi li slučajno naišao na divljač (za razliku od lova s hajkaČima) Bušmani (njem. čep. bursa vrećica. pren. tržište novca. atrapa . sluzne kesice bursitis (lat. oteklina i dr. glaz. nagao i neobičan nastup ćudi. octenog mirisa. njem. bezbojna tekućina. bussa udarac) nalet vjetra bus (tal. veseo. trgovina. buržuj) 1. ekonomskim jačanjem bur buržuj 211 butirometar žoazije jača i njezin politički položaj: ona ukida feudalno društvo i sama uzima vlast. zatim s robom: žitom. najviši cilj moralnih težnja kod Japanaca: kult predaka. bushel) engleska mjera za žito. mjesni običaji koje je utvrdila uprava neke burze. hrabrost. s kapom. grč.burnetizirati (engl. bouchon) zatvarač. osobito s mjenicama i vrijednosnim papirima {efektna burza). tal.) mn. nazvana po njem. bourse. sluga. danas: stalež koji ima sredstva za proizvodnju. byrsa koža. kurir burza (fr. 3. Bucherie) telegrafske stupove natopiti u bakrenom vitri-olu (postupak nazvan po pronalazaču) bušido 'jap. (produktna burza). bourse. bogatašica.349 1 bušerizirati (fr. bračna vjernost. bursa. preziranje smrti. koriš. boutade) duhovita šala. bus govedo. Arapi (beduini) ga nose preko odjeće Burovljeva voda farm. Busch grm) "ljudi iz grmlja". nazvano je gornjim imenom bušel (eng. od bourg grad ili selo pod okriljem grada. lat. budući da je takvo pisanje nalikovalo okretanju volova kod oranja. fr. lažni predmeti koji služe za pokazivanje ili reklamu. v. Bursch) u Njemačkoj: član njemačkog studentskog društva. bussola kutijica. buržoazija 2). obično od bijele vunene tkanine. malograđanka bus (engl. prvotno: (francuski) građanin ili stanovnik grada. koji trguju na burzi.

bozdogan) vrsta hladnog oružja: teški bat sa željeznim šiljcima na debljem kraju. bouton. da posjeduje moć proricanja itd.) žuta groznica u tropskim predjelima Caliban čit. boutique) prodavaonica. butomon močvarna biljka. zasićeni ugljikovodik. bouturage) razmnožavanje biljaka izravnom sadnjom izdanaka u vlažnu zemlju butirin (lat. pren. lisičji šaš) vrsta plina. prebrojavanje gumba na kaputu ("ho-će-neće") da bi se vidjelo hoće li nešto biti ili neće butrast (tur. Kellner konobar) glavni konobar (kome se plaća).. bradavica (krupan) briljant naušnici butonomantija (fr. bottega) trgovina. bottone) gumb. da može općiti s pokojnicima. tobožnji liječnik. kaučuka i si. ničija zemlja buzdovan (tur. man-teia proricanje) gatanje u gumbe. popuštajući u jačini tona i u tempu. kafe (fr.butan (grč. radionica. leća za rastavljanje brzog kretanja predmeta koji se snima (primjenjuje se osobito u filmskoj tehnici) cajtnot (njem. bucmast. rašlje. divljak) prostački izraz za: homoseksualac. metron) sprava za određivanje masnoće mlijeka buton 212 bužija buton (fr. parožak) uvojak. bubuljica. fr. tj. fiz. glupan. café-restau-rant čit. oskudica) u ruskom (šahovskom) jeziku uobičajen naziv za nedostatak vremena preostalog za razmišljanje o sljedećim potezima budući da je igrač veći dio propisanog vremena za igru potrošio na prethodne poteze. za proširivanje suženih kanala. u smjesi s propanom služi kao gorivo butelja (fr. škripac cajzić (njem. zatim debelog crijeva i jednjaka. buzzurro prostak. trgovina na malo. čudotvorac i vidovnjak (hvalio se da može načiniti "kamen mudraca".. sviranje trube za sedlanje (kod konjice) buzalak (tur. zasebna soba café čit. topuz. Zeisig) zool. stvarčica slična gumbu. bouton. Not nužda. Halter držač) dio ženske odjeće koji služi za podržavanje grudiju.) kavana i gostionica Cagliostro Alessandro čit. Kaljostro Alesandro (tal.) posebna soba. istodobno i slabije i sporije calentura amarilla čit. vitica. proširen butsel (fr. grč. kovrča calando čit. 1743—1795) talijanski i europski pustolov i varalica. Zacke zubac. pren. c treće slovo hrvatske latinice C fiz. napušteno zemljište. pupoljak. grudnjak buzurant (tal. Busen dojke. dućan. puce. lokal butik (fr. šp. maslačna kiselina. bottiglia) boca od 7 dl buter (njem. Zeug) vrsta pamučne tkanine cajger (njem. butyron. Butter maslac) putar. vremenski tjesnac. gume. butirometar (grč. tal. Zeit vrijeme. pederast. circa oko. debeljuš-kast. pravim imenom Giuseppe Balsamo. pigist. šiljak. pren. tal. kratica za cezij Ca kem. kafe-restoran (fr. valjkasta šipka od voska. butyrum) kem. potvrda cajtlupa (njem. loupe) fot. tal. po prilici) cabinet separe čit. kalentura ama-rilja (šp. kratica za karbon C kratica za Celzij (u mjerenju topline) c kratica za cent (novac) C kratica za centum (100) C kratica za osnovni ton tonskog sustava Ca kem. kalando (tal. bozulmak biti napušten) imanje bez vlasnika. Zeit vrijeme. kratica za kalcij ca kratica za cirka (lat. zadebljao. "ober" . bouteselle) voj. prodavaonica izabranim skupim stvarima butiraža (fr.) kavana. maslac butiga (tal. Zeugniss) svjedodžba. natkonobar. uranist bužija (fr. grubo i neotesano stvorenje calkebner (njem. bugia svijeća) med. češljugar (ptica pjevica iz porodice zeba) cakna (njem. bodur) punašan. električna svjećica c C. zahlen platiti.) glaz. prodavaonica. cajg (njem. bouteille. kratica za kulon C kem. bougie. budala buznhalter (njem. osobito mokraćnih. Kaliban u Shakespeareo-voj Oluji: čudovište koje samo upola nalikuje na čovjeka (suprotnost Arije-lu). kabine separe (fr. Zeiger) kazaljka na satu cajgnis (njem.

kandi-stor (engl. kambio konto (tal. pjevajući. otuda: ići u Canossu poniziti se pred pred nekim kome si se dotle suprotstavljao canpulfer (njem. kantante (tal. n. pren. Kampus Marci-jus (lat.) trgovačka komora camera lucida čit. danas: ratište. bojno polje candy-store čit.) glaz. budak. kalmato (tal. radnik šumarske struke koji vrši rovarenje tehničkih sorti-menata. pjevajući cantando čit.call-girl čit.) glaz. isto i ca-pinaŠ capitis deminutio čit. u obliku sonate.. "jaganjac Božji koji oduzima grijehe svijeta". kampus (lat. neobično umjetničko. a kaprićo (tal. kamera lucida (lat. Zahn zub. kaprum eks-pijatorum (lat. ćudljivo.) glaz.) "sveto polje". blago. kratka fantazija capriccio 215 causa criminali s capriccio čit. kaprićozo (tal. kaprićo (tal. predavaonice. kambio seko (tal. dronjak. te se taj lik može nacrtati olovkom Camerata fiorentina čit. Italiji u kojem se 1077. tiho. st.) trg.) fiz.) trg. rekreacijski tereni i si. kapitis deminu-cio (lat. mjenični račun cambio di polizza čit. 970—930 pr. zappa motika) trnokop. gdje se sve zgrade. kamera klara (lat.) dvorac u sjev. prema volji caprum expiatorum Čit. kambio di polica (tal. nalaze najednom prostoru Campus Martius čit. kambio di ritorno (tal. za pjevanje. trulja capin (tal. nedostatak u potrebnoj težini calo di prezzo čit. (obično u mn. zubo-tehničar.) trg. tralja. pri čemu se služi capinom.) pomirbeno janje. tj. kalo di prečo (tal. planinarski štap sa sjekiricom capiner tovarač. Kantikum kantikorum (lat. što se može pjevati. "suha". Kalme-tovo. koji su u svojim nastojanjima da ožive starogrčku tragediju stvorili novi glazbeno-scenski oblik — operu campo santo čit.) glaz. manjak. tj.) glaz. pokorio papi Grguru VII. groblje. rita. izvukavši od toga poniženja političke koristi.) canjak (srednjonjem.) Pjesma nad pjesmama židovskog kralja Salomona. cunja. njemački car Henrik IV. Techni-ker tehničar) zubni tehničar. Kanosa (tal.) Martovo polje (tj. med. cijepljenje koje služi kao zaštita od tuberkuloze calo di peso čit. e. Zahn zub. kantante (tal. privlačenje i smještanje balvana na pogodno mjesto za utovar. bojište.: canšteheri) tanke (ženske) noge cantabile čit. padanje cijene (nekoj robi) cambio conto 214 capriccetto cambio conto čit. tj. pjevajući cantante čit. Zanke) krpa. Zahnstocher) čačkalica. po volji capriccioso čit. Stein kamen) zubni kamenac. "svijetla komora".) ćudljivo. izvodeći tako kao da se pjeva cantante Čit.) prav. polje boga rata Marsa). vlastita mjenica camera clara čit. osobito: groblje okruženo otvorenim arkadama campus Čit. instrument za precrtavanje i neosvijetljenih predmeta camera del commercio kamera del komerćo (tal. Pulver prah) prašak za čišćenje i raskuži-vanje zubi canštajn (njem. "jasna komora". a capriccio čit. knjižnice. mirno Calmetteovo cijepljenje čit. kamerata fiorentina (tal.) glaz. kolgerl (engl.. instrument u kojem se svjetlosne zrake od predmeta odbijaju pomoću prizme i oblikuju lik na papiru koji se nalazi dolje u instrumentu.) trg. kosturnica. žrtva za tuđe grijehe. kalo di pezo (tal. zubarski suradnik koji prema uputama liječnika zubara vrši sve tehničke poslove oko nadomještani a zubi Canticum canticorum čit.) prostitutka koja dolazi svojoj mušteriji na telefonski poziv calmato čit.) engleska slastičarnica Canossa čit. kantando (tal. kampo santo (tal.) družina firentinskih znanstvenika i umjetnika u 16.) glaz. priglbok . osobito građanskih prava. pjevajući. usp. mjenično pismo cambio di ritorno čit. vojno vježbalište u starih Rimljana. povratna mjenica cambio secco čit. smanjivanje ili gubljenje prava.) glaz.) trg. kaprićeto (tal. kantabile (tal. građanska smrt capriccetto čit. poglavito kraće šaljivo glazbeno djelo. sriješ canšteher (njem.) fiz. Zahn zub.) američki tip sveučilišta ili koledža. mala. izvodeći tako kao da se pjeva cantehniker (njem.) trg.

) lijevani čelik castitas violata čit. kauza eficijens (lat. med. a po nekima i za curae causa čit.) prav. cauza finalis) causa finalis čit. keč-es-keč-ken (engl. predmet građanske parnice causa criminalis čit. kast stil (engl. karpe diem (lat. ulagujući se carezzevole čit. zaobilazno casus rectus Čit. karecevole (tal. slučaj u kojem postoji krivnja i oštećene osobe casus obliquus čit. kastitis violata (lat.) glaz. mješovit slučaj.) prav.) "Čisti. opomena. jeziku (genitiv. karpalija (lat. zavisni padež u lat.) uzrok koji prethodi djelu.) "iskoristi dan. kure kauza (lat.) glaz. kave (lat. caveat) "neka se čuva.) gram. karta bjanka (tal. karpalistika carpe diem Čit. laskavo carizam carski apsolutizam. Karolina urbarijalis regulacio (lat. Kartezijus (lat. vješto zadobivanje naklonosti.) fil. cavere. koristi se vremenom! carta bianca Čit. kauza civilis (lat.) prav. per kazum oblikvum (lat.) čuvaj se! čit.) prav. tj. kompozitor Carl Orff početkom našeg stoljeća Carolina Urbarialis Regulatio čit. carta bianca Cartesius čit.) povod ratu. kazneni predmet. g. predmet kaznene parnice causa efficiens 216 celebritet causa efficiens čit. bezuzročan. predstavljaju izvor za poznavanje srednjovjekovnog života i načina mišljenja. kauza finalis (lat. bijeli papir". prav.) "uhvati kako možeš" — hrva-nje slobodnim stilom. bilješka koja se stavlja na bolesničke liste radnika i označuje stopostotnu nesposobnost za rad. daje pravo na poštedu od rada za određeno vrijeme Ce kem. lov na milost CARE čit. kart blanš (fr. rod muha iz tropske Afrike. za lat. v. potpuno slobodne ruke. nezavisni padež (nominativ i vokativ) catch-as-catch-can čit. siše krv domaćih životinja i čovjeka. naziv za poeziju srednjovjekovnih putujućih klerika (vaganata). element kolumbij (co-lumbium. kauza sui (lat. centum per centum (lat.) uredbe o agrarnim odnosima u Slavoniji koje je izdao car Karlo III. usp. kosim putem. tj.) pren. radi njegovanja. kazus rektus (lat. car-ta bianca "bijeli papir") pren. sam sebi uzrok. povrijeđena nevinost.) retorička fraza kojom govornik. potpuna sloboda carte blanche Čit. kauza kriminalis Gat. tj. kosti zapešća. dativ. neograničeno povjerenje.captatio benevolentiae čit. kaptacio benevolencije (lat. sudski prigovor Cb znak za kem.) kratica Cooperative form American Remittances to Everywhere (ili: to Europe) — udruženje od 25 američkih dobrotvornih organizacija koje je nakon Drugoga svjetskog rata pomagalo obnovu ratom opustošene Europe i drugih krajeva carezzando čit. tj.) latini-zirano ime francuskog filozofa Des Cartesa (Descartesa) čast steel čit. glavni. 1737. laskajući.) sto posto. isto što i niobij) c/c krat. slučaj kad jedan savez stupa na snagu. tj. neograničena vlast careva Carmina Burana Čit. kaveat (lat.) uzrok bez kojega se nešto ne bi uopće ni dogodilo.) krajnji cilj causa sine qua non čit. keč causa civilis čit. carpalia čit. osnovni uzrok causa sui čit. kratica za cerij ce-ce muha zool.) prav. Karmina Burana (lat. neke je od njih uglazbio njem. tj. apsolutan cave! čit. u početku govora. stvarni uzrok (supr. kosi. akuzativ i ablativ). na čovjeka prenosi opasnu bolest spavanja . kazus federis (lat. kauza sine kva non (lat. neograničena punomoć. neka se pripazi". ker (engl. kad treba ispuniti obveze savezništva casus mixtus čit. per casum obliquum čit.) mn. kazus beli (lat. kazus mikstus (lat.). razlog zbog kojega se objavljuje ili vodi rat casus foederis Čit. v. uzrok ratu. kazus oblikvus (lat. ugrabi dan".). moli slušatelje za blagonaklonost. građanski spor.) gram. povrijeđeno djevičanstvo casus belli čit. karecando (tal.

glasovitost. lat. grč. ceilularis) koji se sastoji od celula (stanica). za filmove. dem. dupljaši celer (fr. račun za jelo i piće u kavani. svetkovina celebrant (lat. proziran) umjetna plastična masa. 2. trbušna bol celibat (lat. 2. dobiva se od celuloze.). 1074. trg. životinje u kojih je razvijen ćelom ili postoje njegovi tragovi celon (lat. koja je primila kršćanstvo i postala mučenica. ziehen vući) košara s ručkom ceker (njem. privremena priznanica. koilos šupalj) tjelesna šupljina. po njoj je nazvan i cecilijan-ski pokret. Kefeus) zviježđe na sjevernom nebu. proslavljati.) celirati (lat. odustati od čega. papir za kopiranje čija se površina. celeritas) brzina celestin (lat. znamenita osoba celenterati 217 cenakul celenterati (lat. prostor između crijeva i stijen-ki tijela. abnormalne tvorevine na biljkama koje izazivaju biljni (fitocedicije) ili životinjski (zoo-ceci-dije) nametnici Cecilija (prema Caecilius — ime jednoga starorimskog plemena) žensko ime. nota cefal. celebritas) slava. fanos svijetao. tako se zvala ijedna mlada rimska patricijka iz 3. algos bol) med. a zamjenjuje i staklo. komadić papira. sastoji od klornog srebra i srebra salitrene kiseline ćelom (grč. cella ćelija) 1. list papira. caelatura) vještina izrađivanja polureljefa. pravi se od celulozina ace-tata. kedros) ukrasno drvo iz porodice Četinjača cedent (lat. stanovnik ćelije. u obliku listova. zool. razbijam) mn. cecidi ubijam. polureljef. kefale) v. scheda vrpca. smjer opće patologije prema kojem cjelokupna životna djelatnost i zdravog i bolesnog tijela proizlazi iz stanica . za zamatanje živežnih namirnica i u grafičkoj industriji celoidin papir fotogr. gipka i teško zapaljiva acetilna celuloza (služi. redovnik. celebratio) proslavljanje. coelestis nebeski) min. cefeide zvijezde promjenjiva sjaja po kojima se određuju udaljenosti u svemiru ceh (njem. Coelenterata) mn. prozirna. ustupitelj. ustupati. poznata vrtna biljka čiji se korijen upotrebljava kao začin celeritet (lat. cedens) prav. grč. proslava. coelibatus) bezbračnost ri-mokat. listić. Zoger od ziehen vući) torba s ručkom (za nošenje živežnih namirnica). svečano obavljati celebritet (lat. masa slična celuloidu. svećenik koji obavlja bogoslužje celebrirati (lat. zecchino prema Zecca — kovnica u Veneciji) dukat. koja je začeta u svrhu obnove katoličke crkvene glazbe u duhu gregorijanskog pjevanja i klasične vokalne polifonije cedar (grč. osobito u kovini celebracija (lat. celebrare) svetkovati. cedere) prav. 2. raznobojan. upotrebljava se osobito u proizvodnji šećera celialgija (grč. osjetljiva na svjetlost. tj. slijepo crijevo celator (lat. svećenstva (ozakonio papa Grgur VII. monah celofan (lat. a upotrebljava. slavno ime. staleška (profesionalna) organizacija obrtnika jedne struke ceker (njem. celeri. st. prozirna. koilia trbuh. selinum. Zellstoff) staničevinska vata.. seli-non) bot. celebrans) kat. zembilj cekin (tal. schedula listić papira) 1. struja u posljednjoj trećini 19. umjesto lako zapaljivog celuloida. caelator) umjetnik koji radi dlijetom. st. caecus slep. bot. cella ćelija) kem. cedrato) vrsta krupnih i sočnih limuna čija se kora ukuhava sa šećerom (kao poslastica) cedulja (lat. vrlo dobro upija tekućinu te služi za brisanje raznih izlučevina celularan (lat. savitljiva i ne propušta vodu. usp. proslaviti. najčešće modar mineral staklastosedefasta sjaja. tanka. g. caelare) raditi (ili: izvoditi) u reljefu. pod kefalCefej (latinizirano od grč. zlatnik cekum (lat. kaučuk i si.(grč. onaj koji nešto ustupa nekom cedirati (lat. celomati mn. cella ćelija. mješinci. Zeche) 1. stanični celularna patologija med. zbog čega se upotrebljava za filmove celštof (njem. Katolička je crkva smatra zaštitnicom glazbe.cecidije (lat. priznati kome prednost cedrat (tal. izrađivač reljefa celatura (lat. trošak. caecum) anat. tj. caedo. osobito metalnom celit (lat. ustupiti. nije zapaljiva kao celuloid.

Pakistana i Velike Britanije centon (lat. koja tvori čvrste sastojke biljaka. kenobit cent (lat. izričaja različitih pjesnika (uobičajena literarna vrsta u predbarokno doba) centrala (lat. eidos oblik) umjetna plastična masa koja se trljanjem i prešanjem dobiva od kamfora i piroksilina. cento "stokrpa".). haljina od sto krpa) pjesma sastavljena od stihova. između Turske. mjerilo) stoti dio metra centipedan (lat. pren. glasovita slika Leonarda da Vincija (tal. (drugi) doručak. Celzijus švedski fizičar i astronom (Celsius. teško prozirna. st). matica. il cenacolo) cenerjauzn 218 centralizirati cenerjauzn (njem. gram-ma) stoti dio grama centilitar (fr. stolisnik centigrad (lat. telegrafska. caementum) 1. centum sto. sa sto nogu centner (lat. učvršćivanje cementom. Irana. centum sto. elektronska itd. središte vrhovne vlasti ili uprave (neke ustanove. koji je izumio toplomjer podijeljen na 100 stupnjeva iznad i ispod ništice cement (lat. blagovaonica u katoličkim samostanima. dužina između središta dvaju krugova. celuloza (lat. anat. metrička centa = 100 kg Centaur (lat. vodovodna. učiniti nešto solidno cenakul (lat. centezimalna vaga vaga kod koje se teret drži u ravnoteži sa sto puta manjim utegom centibar stoti dio bara. stolisnik centifolija (lat. za Centralni pakt (punim imenom Central Treaty Organization) — vojni pakt sklopljen 1959. caementum) 1. stvrdne kao kamen.celuloid (lat. 18. pozubica (sloj koštanog tkiva na zubnom korijenu) cementiranje (lat. cellula stanica. centum sto. stonožan. kenobij cenobit v. u SAD-u 1/100 dolara. grč. krat. caementum) učvrstiti cementom. od bakra i cinka mesing itd. ime najmanje novčane jedinice: u Nizozemskoj 1/100 gulde-na. gradus stupanj) podijeljen na sto stupnjeva centigram (fr. polustihova odn. grč. poduzeća i dr. čovjek od sto godina. celularan celvole (njem. telefonska. rožnata. 3. stoti dio. stogodišnjak centesimo čit. stogodišnjica centenar (lat. bezoblična amorfna bijela masa. centralis središnji) 1. centenarius) 2. važna sirovina u proizvodnji papira celulozan (lat. gablec cenobij v. cellula stanica) kem. prijestolnica. centenarius) uteg od 50 kg Cento krat.) talijanski bakreni novac = 1/100 lire centezimalan (lat. 2. zehn deset. v. Posljednja večera. me-talurgijski postupak pri kojem se jedan metal (kovina) pokriva određenom supstancom u prašku koja treba putem zagrijavanja ući u taj metal (tako se od željeza i ugljičnog praha zagrijavanjem dobiva čelik. coenaculum) 1. stoti. 2. folium list biljke) vrsta ruže s vrlo mnogo latica.). centrigramme) = 1/100 grama centigram (lat. kad se navlaži. glavni grad. centum sto. biljarskih kugli. služi za izradu češljeva. 2. litra) stoti dio litre centimetar (fr. fotografskog pribora itd. centimetre) = 1/100 metra centimetar (lat. slika "Posljednja večera". Jause južina) obrok oko 10 sati prije podne. centesimalis) podijeljen na sto jednakih dijelova. 2. ćentezimo (tal. cellulosus) v. izrada u cementu cementirati (lat. ruža s mnogo latica. pes gen. centum sto. razdoblje od sto godina. stoljeće. posebna vrsta vapnenog praha koji se. centum sto. središnjica. 3. Zellwolle) drvena umjetna vuna Celzije. me-tron mjera. središnjica . Centifolia rosa) bot. gradus stupanj) stupanj Celzijevog toplomjera (koji je podijeljen na sto stupnjeva — °C) centigradan (lat. centum sto. grč. cb centifolija (lat. centrum središte. centilitre) = 1/100 litre centilitar (lat. Ken-taur centenar (lat. bez mirisa i okusa. pravac koji spaja središte dvaju krugova. grč. proslava stogodišnjeg postojanja. centenarium) 1. centum sto) jedinica za mjerenje težine od 100 funti = 50 kg. centrala). banke. pedis noga) zool. vrlo elastična i lako zapaljiva. Centaurus) mit. mjesto gdje su smješteni glavni uređaji neke veće tehničke ustanove (električna. geom.

grč. voj. lat. šećera. 2. skupiti ujedno. koji djeluje u smjeru središta. 2. sentr-fovedz (engl. centrifugalan centrirati (lat. pren.. centralis središnji) 1. geom. centrum središte. zamaŠajni stroj (upotrebljava se za sušenje rublja. glavni dio fronte (za razliku od "krila"). Mjeseca oko Zemlje itd. grč. baros težina) fiz. budući da se kod njega. supr. koji se nalazi u središtu ili mu pripada. sila koja. kod banaka i industrijskih poduzeća s više podružnica: glavna uprava. pomoću cijevi provedenih kroz prostorije koje treba zagrijavati centre-forwards Čit. usredotočenje. g. supr. decentralizacija i federalizam centralizam (lat. 3. usp. tjelešce. vertere okrenuti) okrenut (duševno) sam prema sebi. centralis) usredotočiti. centralis) v. u nogometu: vođa navale centričan (lat. bitni. centralna jezgra Zemljine kugle (za razliku od litosfe-re. skupni centralist (lat. grč. u parlamentarnom životu: stranka koja Čini sredinu između ekstremnih stranaka i u dvorani parlamenta sjedi u sredini. 2. ili tekućine različitih specifičnih težina jedne od drugih) centripetalan (lat. sustav vladavine pri kojem sve državne funkcije dolaze s jednog mjesta. centrum središte) "srednja linija". želudac) centralno gibanje fiz. soma tijelo) bot. nagomilati u jednu točku centralna pozicija 219 Centum revolutis. centrum centrobarika (lat.) . kugli) točka koja je od svih točaka obujma ili površine podjednako udaljena.. gibanje koje se vrši oko središta gibanja pod djelovanjem sile koja je usmjerena prema tome središtu gibanja (ne središtu krivulje!). centrum središte. šport. centrum središte. dobaciti loptu igraču centra centrizam (lat. oportunizmu. održava tijelo koje se giba na njegovoj putanji centralna uprava u saveznim državama ili pokrajinama: najviša.) Za sto godina odgovarat ćete Bogu i meni — znacentuplirati 220 cerebralan menita rečenica češkog vjerskog reformatora Jana Husa pred svoju mučeničku smrt (spalile su ga crkvene vlasti 1415.) šport. perspektivna projekcija centralna sila fiz. stanični centar (u blizini stanične jezgre) centrovertiran (lat.) stotina Centum revolutis annis Deo respon-debitis et mihi (lat. odrediti središte. srednji. centrum središte. centralna pozicija voj. sfaira kugla) geol. sklonost kompromisima. usredotočenost. centralis) pristaša (ili: pobornik) centralizacije centralizacija (lat. iz jednog centra (centralizam). utvrditi središnju osovinu. centralis) središnji.centralan (lat.) težište centum (lat. centrum središte. npr. centralan centrifuga v. kentron. fugere bježati od) koji teži udaljavanju od središta. povučen centrum (grč. znanost o težištu (teži) centrosfera (lat. centrum središte) 1. postavljenog na najnižem mjestu zgrade (obično u podrumu). svima zajednička uprava. po prvom Keple-rovom zakonu. glavni. u geometrijskom liku (krugu. za cijeđenje meda iz saća i dr. vune. vrši se po putanji koja je. centripetalna sila fiz. "desnice" i "ljevice". centrum) 1. sila koja teži udaljiti tijelo od središta njegove kružne putanje centrifugalni stroj fiz. usredotočivanje. između tzv. zbog centrifugalne sile. jednake je veličine kao i centripetalna sila. odvajaju tekućine od čvrstih tijela. centrifugalni stroj centrifugalan (lat. Zemljine kore) centrosom (lat. onaj koji je sa strategijskog stajališta najvažniji centralna projekcija v. petere težiti čemu) koji teži prema središtu. koji je u vezi sa središtem. kod centralnog gibanja. centralizacija centralizirati (lat. centrum središte) v. centrum gravitatis (lat. sila koja je stalno usmjerena središtu gibanja. ali je suprotnog smjera. centrifugalna sila sila koja se javlja kao reakcija centripetalnoj sili. geom. elipsa centralno grijanje zagrijavanje prostorija toplom vodom ili parom koja dolazi iz jednog kotla. pluća. 3. glavni položaj. glavni životni organi (srce. matica centralni organi zool. matični. centrum središte. dovesti u središte. gibanje Zemlje oko Sunca.

cerebralni sistem dio živčanog sustava. mali mozak (ispod i iza velikog) cerebralan (lat. Kerber cerealije (lat. žitni. vršiti. cerebralna afekcija bolest mozga. Kerberos) mit. pretjerana i neprirodna ljubaznost i uglađenost u ophođenju s drugima. cérémonie) 1. koji se odnosi na mozak i hrptenjaču. ispitna ocjena (đačka) cenzurirati (lat. cerebrospinalni sistem sustav moždanih živaca i živaca hrptene moždine cerebroza (lat. kritičar. cera vosak) voštano platno. veliki mozak ceremonija (lat.) mjera za težinu u Velikoj Britaniji. do 18. cenzus cenzit (lat. = 50. službeno utvrđen raspored neke svečanosti . 3. v. punjen plinovima lakšim od zraka. fosforasta vrsta masti u mozgu cerebrospinalan (lat. 2. kazališnih djela. kazališna i filmska djela prije nego što će ih odobriti ili zabraniti cenzualist (lat.8 kg cenuroza (lat. cerebrospinalni sistem sustav moždanih živaca i živaca leđne moždine cerebrin (lat. spina hrptenjača) anat. ceratio) premazivanje voskom nekog tijela da bi se sačuvalo od djelovanja zraka. svečanost. vodio nadzor nad javnim moralom. caerimonia. skeptar cera (lat. davao državne prihode pod zakup i pregovarao s poduzetnicima javnih građevina. upala mozga praćena bjesnilom cerebrum (lat. censitus) poreznik. 3. ocijeniti) službeno pregledati spise određene za tiskanje. tj. cerebrum mozak) zool. zemaljski plodovi. pregledavanje. krušni cerebellum (lat. censura) 1. 2. porezni obveznik. cerasus trešnja) kem.) zool. travnja) cerealni (lat. centvejt (engl. činovnik koji je vršio procjenu imanja. simbolična vanjska formalnost (ili simbolični obred) pri bogoslužju ili drugim svečanim činovima. uzročnik oboljenja je ličinka trakavice cenz (lat. jedan od 193 dijela na koje je Servije Tulije podijelio rimske građane (otuda "centurijske skupštine") centurion (lat. nepromočivo platno (za pokrivanje vozila i izradu nepromočivog odijela) cerat (lat. državna ustanova koja obavlja ovaj posao. žitarica. skeptron) v. census procjena. kronična bolest na mozgu preživača (osobito ovaca). centurio) zapovjednik centurije. cerebrum mozak) moždani. porezni obveznik cenzor (lat. služben prethodan pregled stvari za objavljivanje radi odobrenja ili zabrane tiskanja i puštanja u javnost (knjiga. censere procijeniti. 2. osoba koja pregledava privatnu poštu (za vrijeme rata) i kontrolira knjige. visoki rim.) zool. kasnije 60 vojnika. koji se tiče mozga. u zemljama bez općeg prava glasa: najmanja svota poreza koju mora plaćati jedan stanovnik da bi imao pravo glasa i politička prava cepelin (njem. djela i filmove. grofu Ferdinandu Zeppelinu (1838— 1917) ceptar (grč. žito: kod Rimljana: svetkovine u čast Cerere (9. pretvaranje u masu sličnu vosku (otapanjem. ocjenjivanje. časopise. censor) 1. postostručiti centurija (lat. mozak. nazvan po pronalazaču. centum sto) ustostručiti. porez. cera) ceracija (lat. taljenjem) cerada (lat. cerebrum mozak) med. voštana mast cerazin (lat. praćena banalnim formalnostima ceremonijal (lat. izvršiti cenzuru cenzus (lat. kaz. kapetan centweight čit. centuria) kod Rimljana: četa od 100. strog sudac. Cerealia) mn. obuhvaća mozak i živce koji iz njega iz cerebrin 221 certifikat laze. ocjena) procjenjivanje imanja. "činže-njak" cenzura (lat. pisanje tiska. popis stanovništva. 4. Taenia coenurus vrsta trakavice) vrtičavost. census) v. census popis imovine) u feudalizmu: slobodnjak koji je imao određene kmetske obveze prema vlastelinu. oboljela životinja stalno se vrti u krugu. caerimoniale) skup običaja kojih se treba pridržavati u raznim svečanim prilikama. časopisa. Zeppelin) veliki motorni zračni brod krutog sustava (dirižabl).centuplirati dat. filmova i dr. cerebrum mozak. zemaljskih plodova. kritičko ispitivanje. Cerealis) koji se tiče Cerere. tvar koja se dobiva od smole trešnje (dr-veta) Cerber (grč. fr.). cera vosak) farm.

itd. onaj na čiji se račun nešto ustupa. coeruleus tamnoplav) plavi karmin ceruloza (lat. asteroid otkriven 1801. grlić maternice ces glaz.) mn. pretjerano ljubazan. cérémonieux) svečan. ovjeravati certifikacija (lat. ceteris paribus (lat. cera vosak. psetoliki majmun cernirati (lat. zool.) isto što i car (u starijem jeziku) cesija (lat. zool. . položaj. upotrebljava se za izradu svijeća. se la ger (fr.) mn. ustupanje.. cervix vrat) anat. koji se tiče vrata cerviks (lat. trakavice cesus (lat. broj 58.) to ti je rat.) kitova mast cetera (lat. cera vosak. prenošenje nekog prava na drugu osobu cesio bonorum (lat. glavni sastojak pčelinjeg voska cerkarije (grč. premazivanje podova i dr. cerumen. sličan parafinu. proricanje) proricanje. crtam. ustupanje dobara (imanja) vjerovnicima cesionar (lat. facere učiniti) pisano uvjerenje. certe jamačno. vrat maternice. grč. grafo pišem. okružiti (utvrđenje. et cetera (lat. sa sigurnošću. vrat. cessionarius) prav. repati mladi stadiji metilja cerkopitek (grč. grana) v. s puno formalnosti ceremonijar (lat. circinare. onaj kojem se ustupa neka stvar ili neko pravo c'est la guerre čit. također: ceremonijal-majstor Cerera (lat. caerimoniarius) kat. ceruminosus) koji sadrži usnu smolu. 2. poglavar) ciganski starješina ceribašinica žena ceribašina cerij (lat. cera vosak) vosku slično gorivo od sivozelenog praha koji se nalazi na kori šećerne trske certificirati (lat. odustajanje. cera vosak. znak Ce. cera vosak. zool. nazvan po božici Cereri cerin (lat. pristojan. onda. cervicis vrat) med. metritis cervikalan (lat. cessus) prav. astr. mit. v. druge stvari. Ceres. upala maternice. element iz skupine rijetkih ruda. fr. atomska težina 140. ovjeriti. baša glavar. impregniranje tkanina i papira. cervix gen. dokazivanje certifikat (lat. kitovi cetaceum (lat. cerner) voj. -umen nastavak) usna smola (izluČevina lojnih žlijezda u usnom kanalu) ceruminozan (lat. zamorac. certificatio) potvrđivanje. trupu itd.) pod inače jednakim okolnostima. tj. cijanoza cerumen (lat. vratni. cerium) kem. cera vosak. čeri neredovita vojska. potvrditi. svećenik koji vodi svečane obrede. koji treba platiti cetaceae čit. svjedodžba cerulin 222 change cerulin (lat. kerografija ceromantija (lat.13. ovjeravanje. sa sigurnošću. cessio) prav. cetaceje (lat. slikam. red. fr. cerca-riae) mn. isprava. ostale stvari. cestodes) mn. certe jamačno. cervicis vrat) anat. opkoliti. cervix gen. ako je sve ostalo u redu.) cerografija (lat. kerkos rep.ceremonijal-majstor osoba koja se u određenim svečanim prilikama brine da se propisani običaji strogo vrše (na dvorovima itd.) prav. grč. coeruleus tamnoplav) med. potvrđivati. g. tako ti je to u ratu cestode (lat. pithekos majmun) majmun s repom. plastike vještina uobličavanja) v. caerimonialis. Ceres) 1. mast od rastopljenog voska i meda ceroplastika (lat. ceribaša (tur.) ceremonijalan (lat. koji odgovara propisanim običajima (ceremonijalu). ceres-mast biljna mast koja se dobiva iz kokosova oraha cerezin (lat. gatanje u vosak ceromel (lat. mel med) farm. upotrebljava se za izradu raznih vrsta kresiva i kremena. za pola tona sniženi ton c cesar (lat. man-teia predskazivanje. kero-plastika cerozin (lat.. grč. lat. cera vosak) bijeli ili žućkasti umjetni vosak.) i tako dalje. tj. cera vosak) zelena smola. kerkos rep. facere učiniti) pisano posvjedočiti. sličan usnoj smoli cervicitis (lat. rimska božica poljodjelstva i plodova zemlje (kod Grka: Demetra).

cetus kit.-ar. njem. malo krupnija od garmonda. occidere ubiti).) "crna mačka". ša noar (fr. caesius sivoplav) kem. Kiko (tal. cost and feight (čit.) poznato crveno vino. opisivanje kitova. osobito papinska prava (supr.) zool. upotrebljavaju se kad se. Carthaginem esse delendam "uostalom mislim da Kartagu treba razoriti") poznate riječi kojima je rimski državnik Katon Stariji završavao svaki svoj govor u senatu. Švicarska (na automobilskim oznakama) chain čit. element iz skupine alkalnih kovina. prijevoz) trg.poglavar. poznata vrsta parfema. šarže d'afer (fr. 1. nekog zla. ar. kratica u međunarodnoj trgovini kojom se označava da prodavač snosi sve troškove (vozarinu. kratica za confer Čit. pren. geno-cid. čejn (engl. Cid.17 m chambertin čit. zamjenik izaslanika u inozemstvu chat noir čit. n. hrana. upotrebljava se u kozmetici ciborij (grč. cfr. cibosus) hranjiv cic (engl. insurance osiguranje. kaiser) cezarizam (lat. cibaria) mn. knez) španjolski narodni junak. e. slova. cikonija (lat. Konfederacio Helvetika. jestivo. papocezarija) cezij (lat. kastilijanski plemić i vojvoda. Sid (šp. živio u drugoj polovici XI. prijestupa. (lat.. stanka. presjek.) usporedi! sravni!. zibetto) mala krvoločna zvjerka slična mački ili kuni. kiborion vrč. za tiskanje Ciceronovih pisama) Ciceron (lat.511 mm (nazvana po tome što su prvi put upotrijebljena 1467. indijskog podrijetla cicero (lat. živežne namirnice. zitzeln dojiti. znanost o kitovima Cezar (lat. logia. chintz.) poznata talijanska marka različitih proizvoda za do-jenčad i malu djecu Cibalae antičko ime današnjih Vinkovaca cibarije (lat. Weise način) malo-pomalo. obroci cibetka (tal. Caesar. Caesar) ime rimske patricijske obitelji Julija. usjek.) tražite ženu (tj. usp. govornik i pisac (106—43 pr. engl. šerše la fam (fr. vrši se samo pri neparnom zbroju gemova charge d'affaires 223 cijanidi Charge d*affaires čit. tj. nazvano po istoimenom selu u gornjoj Burgundiji change čit. Cicero) tisk. Cicero) veliki rimski državnik. pehar) kod katolika: posuda u kojoj se nalazi posvećena hostija cibozan (lat. mjerenje i osiguranje robe). odličan govornik. freight vozarina. st. ukrcavanje. atomska težina 132. znak Cs cezura (lat. apsolutna vojnička vladavina s parlamentarnim formama. npr.) zool. čejndž (engl. insekti-cid. nasitno. Cice-ronov stil sjajan govornički stil ciceronijanizam težnja da se piše isključivo onim latinskim jezikom kojim je pisao glasoviti rimski govornik i filozof Ciceron ciclvajze (njem. kasnije su ga uzeli. 2. caesura presijecanje) metr. roda Cid čit. Zitz) pamučno platno sa šarama u boji. isticao se u borbi protiv španjolskih Ma-ura. kao titulu. sid gospodar. polako (u zagrebačkom govoru) ciconia čit. neke nesreće) Chicco čit. ubojstvo (lat. papa) odnos između Crkve i države po kojem je svjetovni vladar istodobno i vrhovni crkveni . red. konfer (lat. ritmički odmor u stihu cf. kao skrivenog. kulturo-cid cif (engl.) mjera za dužinu u Engleskoj = 66 stopa. Cezar cezaropapizam (lat. na kraju krajeva. visoka 4. grč. potajnog pokretača nečega. ipak vraćamo na nešto što smatramo nužnim i prijeko potrebnim i Što nam treba biti stalno pred očima cetologija (lat. ceterum censeo..) otpravnik poslova. -cid završni dio riječi sa značenjem: ubijanje. Chat noir naziv jednog umjetničkog kabarea u Parizu (1881—1887) u kojem su prikazivani satirički spektakli cherchez Ia femme čit.. Caesar) demokratsko-autokratski sustav vladavine kakav je uveo Cezar.). miješanje svjetovnih vladara u crkvena. = 20.91. cif = cost trošak. broj 55. svi rimski carevi osim Vitelija (od ove riječi nastala je slavenska car i njem. njegova djela još i danas žive u narodnim pjesmama (zapravo Ruy Rodrigo Diaz de Bivar.) u tenisu: promjena strana u meču.ceterum censeo. osim uvozne carine . kost end freit) ugovor o prekomorskoj trgovini po kojem su troškovi utovara i prijevoza uračunani u cijenu robe CH kratica za Confederatio Helvetica čit. šanberten (fr. cibet mast oštra mirisa koju izlučuju ci-betkine žlijezde.

kykloo savijam. kyklos krug. cvrčak cikatrizirati (lat. uništavati gamad ciklonom. plin bez boje. kyanos.-fr. razrokosti ciklograf (grč. pathos trpljenje. krivulja koju opisuje točka na kružnici koja se kotrlja na pravcu. spojevi cijana. njem. npr. typos otisak. cifr) brojka. ciklični pjesnici v. uzgaja se i kao lončanica) ciklici (grč. sredstvo za uništavanje gamadi ciklonet (fr. crvenkast. metron mjera.. simfonija. kyanos tamnoplav mineral) med. kykloo okrećem u krug) 1. gorska ljubica (cvjetovi vrlo ugodno mirišu. rajsferšlus cifra (ar. kyklos krug) mn. oluja ili sustav vjetrova. fr. osobito u vezi s vjetrovima ciklonoza (grč. jednookost ciklopista (engl. cichlidae) mn.1%) cijanometar (grč. rot crven) crven poput pečene cigle. piste) utrkivačka staza za bicikliste . cigarro) umotani duhanski listovi (za pušenje) cigareta (fr. vršiti dezinsekciju ciklonom. mjerenje kruga. Verschluss zatvaranje. cijanoza cijanotipija (grč. zarasti. kvaneos tamnoplav) kem. predstavljaju određeno jedinstvo ciklični (grč. jednovalentan radikal. foreo nosim) vrsta zrikavosti. v. grafo pišem. Često žestoka u žarkom i umjerenom pojasu. nevolja) osjetljivost Čovjeka na vremenske promjene. Blatt list) brojčanik na satu. kyklos krug. s obilnim padalinama i obično u promjeru od 50 do 1500 km. cicada) zool. upala očnih vjeđa. cijanidi (grč. Ziegel) opeka ciglrot (njem. ciklici cikli ti s (grč. miholjica. Često se drže u akvarijima cijan (grč. podrijetlom iz tropskih krajeva Afrike i Amerike. 3. mješavina cijanovodične kiseline i klora. ciklonopatija (grč. kao takvi. kotač. koji se vraća u krug. meteor. metria mjerenje) geom. osobito u predjelu trepavica ciklobal (engl. tj. kvaneos) mn. kyklos krug) grč. oštra mirisa i jako otrovan. s kalijem cijankalij (poznati veoma jak otrov) itd. ciklon 3. Ziffer brojka. grčki epski pjesnici nakon Homera koji su. cyclonette) automobil na tri kotača ciklonizirati kem. kyanos. kad se veže s kotačem vozila koje je u pokretu. nosos bolest) bolesne pojave u vezi s ciklonima Ciklop (grč. metron mjera) biciklistički putomjer ciklometrija (grč. Ziegel cigla. oluja u kovitlac. kyklos krug) kružni. spojen s vodikom daje veoma otrovnu cijano-vodičnu kiselinu. modra boja kože zbog nedostatka kisika u krvi cikada (lat. slika) postupak u fotografskom kopiranju pri kojem svjetlošću dodirnuta mjesta na papiru poplave cijanoza (grč. teh. kazalo ciferšlus (njem. kyklos krug. zapor) v. kykloo savijam. brojni znak cigara (šp. modra bolest. sa željezom berlinsko plavilo. bilježim) teh.-fr. vihor. svi uzorci (formule) koji prikazuju odnose kružnih lukova prema ravnim linijama koje im pripadaju ciklona (grč. Kiklop ciklopija (grč. kyanos tamnoplav. kem. bicycle. kyklos krug. oblici koji se sastoje od više stavaka koji su rađeni po utvrđenim pravilima. kem. kyklops) med. cicatrix ožiljak) med. v. vrtlož-im. v. znak kojim se piše broj. osobito s kovinama črjanidizacija 224 ciklorama cijanidizacija (grč. zaliječiti se (rana) cikcak (njem. klobučac. kyaneos tamnoplav) kemijski postupak izdvajanja zlata iz zlatonosnih ruda pomoću jako raz-blažene otopine natrij-cijanida (0. ziehen vući. eidos oblik) mat. cyclamen) biljka križali-na. Bali lopta) igra slična nogometu ili rukometu (protivnici vozeći se na biciklima nastoje ugurati loptu u protivnički gol cikloforija (grč.ciferblat (njem. uglavnom. 2. sonata itd. koji se pravilno ponavlja. cigarette) u tanki papir uvijen sitno izrezani duhan cigla (njem. zickzack) linija (ili: crta) izlomljena u kratkim i oštrim zavojima ciklama (lat. bicycle. Kyklops) mit. menegled. žućkast cihlide (lat. pathos bolest) med. vrt-ložim. automatski ucrtava na papiru trasu prijeđenog puta cikloida (grč. točkarica ciklometar (grč. naprava za suho pročišćavanje zraka i plinova od prašine. naprava koja. opjevali grčko herojsko razdoblje (junake i bogove) i koji. kyklos krug. sićušne ribe promjenjivih boja iz porodice grgeča. mjerilo) v. ciklične forme glaz. kijanometar cijanopatija (grč. kyklos krug.

konos stožac) valjkasto-stožast cilšajba (njem. lat. cimet cimotičan (zyme kvas) koji izaziva vrenje. dragocjenosti (npr. gađati. krug. Herr gospodar) podstanar. namjera. alfa-čestice) koje vrše kemijske transmutacije (pretvaranje jednog kemijskog elementa u drugi) i razbijaju atomske jezgre cikloturizam turizam na biciklima ciklus (grč. dva "cimerhera" jedan prema drugome. skisnuće cina (lat. duša) med. cicoria) bot. živin sulfid. vriježe. Ziel cilj. zaokružena cjelina. izgled. repe. Scheibe ploča) nišan. vrsta ludila s izmjeničnim. duga i okrugla staklena cijev. prah ove biljke (kao dodatak ili nadomjestak kavi) cilijaran (lat. mjesto do kojega se utrkuje. kyklos) 1. cilia) mn. kyklos krug. drvodjelja cimet (grč. jačim ili slabijim. kylindros valjak) u obliku valjka. trepavice. tropskog drveta čija je kora bogata eteričnim uljem cimetovac (grč. težiti.) uže. predavanja. skopeo promatram) naprava za obilježavanje željezničkih zavoja ciklostil (grč. v. Zimmer. nakana. 2. niz spisa. svrha. kinnamonon) bot. thymos srce. stylos držak. koji su u vezi i čine zaokruženu cjelinu. ciljati nišaniti. zool. ciliaris) trepavični. 3. cimerkole-ga sustanar u zajedničkoj sobi. liše u luka. nišan. elektromagnetni uređaj koji proizvodi naelektrizirane čestice veoma velike brzine (protone. Zimmer soba. vreti) ferment kvasnih gljivica koje uzrokuju alkoholno vrenje cimbal (grč. 5. meta cilj (njem. valjak. kinnabaris) min. instrument u obliku trapeza sa žicama u koje se udara drvenim batićima cimelije (lat. okružnica i dr. samac koji stanuje u iznajmljenoj sobi. vodopija. konop. ciklostome (grč. kichorion. visok paradni muški šešir od crne svile s tvrdim obodom. kyklos krug. elektron = elektron) fiz. bot. stanjima razdraženosti i duboke potiš-tenosti ciklotron (grč. ludilo u kojem Čovjek umišlja da je pas . 2. Cichorium. bundeve i si. određen niz godina nakon kojeg se neke pojave ponavljaju istim redom cikorija (grč. skupocje-nosti. 1. 4. točka u koju se gađa. dlake kod praživotinja koje im služe kao organi za kretanje. crkveno blago cimentirati (tal. Farbe boja) bljedilo lica karakteristično za osobe koje mnogo borave u zatvorenim prostorima cimerher (njem. pa-klara) ciklotimija (grč. cimelia) mn. Ziel) meta. kylindros valjak. tal. kraće: cimer cimerman (njem. orama pogled. stoma usta) zool. s trepavicama cilije (lat. pokretne spolne stanice cilindar (grč. cimentare) baždariti. kinnamonon) fini začin od korice cimetovca. 2. vrlo lijepe crvene boje cinantropija (grč. kynos pas. npr. 1. pjesama i si. anthropos čovjek) med. želja koju čovjek hoće postići. staklo (na svjetiljkama). pisaljka) stroj za umnožavanje dopisa. neutrone. orao) krug sa slikama različitih predjela neke zemlje cikloskop 225 cina cikloskop (grč. orguljski registar s usklađenim zvoncima. soba. nastojati da se nešto postigne cima (tal. kymainein uzbibati se. kyklos krug. smjerati. stari rukopisi neke biblioteke). kyklos krug. Zimmermann) tesar. provjeravati ispravnost (mjera i utega) cimerfarbe (njem. 3. kružnouste (ribe. kyklos krug. jedna od rudača žive. kyklos krug. kymbalon) glaz. cimaza (grč. težnja. kyon gen. valjkast zapinjač (u satu). koji ima trepavice. valjkast cilindrokoničan (grč.ciklorama (grč. dio parnog stroja cilindričan (grč. kylindros) geom. razdoblje. Artemisia cina) biljka kojoj cvijet sadrži santonin i služi za lijek protiv glistavosti cinabarìt 226 cinober cinabarìt (grč.

s bakrom (mesing). neotrovna cinober (grč. v. "tužibaba" cinkograf (njem. bestidan. "otkucati". cingulum) pojas uz svećeničku odjeću cinici fil. pristaše Sokratovog učenika Antistena koji su naučavali da su najveća dobra u životu nepostojanje želja. odricanje i preziranje svih kulturnih vrijednosti cink (njem. prohtjev) pseća. bezočan čovjek. cinis. pren. filos ljubitelj) ljubitelj pasa cinografija (grč. umjetni bijeli slikarski pigment. s kositrom (bronca) itd. Zink. cinkuš (mađ. urna cinerarij (lat.Cinecittà čit. usp. crkveno dvorište. weiss bijel) bijela slikarska boja. bestidnost. grafo) raditi pomoću cinkografije cinkova mast (njem. bezobrazluk. bezočnost. lov cineracija (lat. pseće bjesnilo cinologija (grč. cinici cinija (po imenu njem. grafo crtam. kyon pas. cina-barit cinofil 227 cirkulacijski papiri cinofil (grč. kod kasnijih cinika ovo se naučavanje izvrgnulo u često bezočno zanemarivanje svih običaja i vrijednosti. Zink. kynos pas. Zink) min. cineris pepeo) bot. činečita (tal. kyon pas. Crkva i njezini vjernici. cingaresca) ciganska pjesma cingulum (lat. doušnik. Zinkweiß) bijela slikarska boja. neutaživa glad cintor (tal. orexis težnja. grafo crtam. cinerarium) posuda u kojoj se čuva pepeo mrtvaca. cineratio) v. grč. zinken dojavljivati) dojaviti vlastima. denuncirati. kynos pas. citta grad) velika uređenja za produkciju filmova nedaleko od Rima. cinici cinizam fil. pseće liječništvo cinik čovjek potpuno i podjednako ravnodušan prema dobru i prema zlu. cinčano bjelilo. slikam) onaj koji urezuje slike ili slova u cinkove ploče (radi tiskanja) cinkografija (njem. zagriženost. kyon gen. zanemarivanje vanjske pristojnosti. logia) v. autarkija i vrlina. vrsta glavočika) cingara (grč. grafo opisujem) opisivanje pasa cinolisa (grč. csengo) zvonce cinkvajs (njem. tako da se izraz cinizam može smatrati tipičnim za oznaku ovakvog ponašanja. kinologija cinoreksija (grč. botaničara Got-tfrieđa Zinna) vrtna biljka iz porodice glavočika cinijatrija (grč. zajedljivost. pren. s posebnim naglašavanjem potrebe za što većom prirodnošću. redni broj 30. kvnegetikos lovački. kyon pas. žara u kojoj su stari Rimljani držali pepeo spaljenih pokojnika cinerarija (lat. cinker potkazivač. kyon gen. znak Zn cinkati (iz njem. cimitero) prostor oko crkve. cinis. Zinksalbe) bijela mast koja se upotrebljava za liječenje lakših ozljeda kože cinkove legure slitine cinka s drugim kovinama. usp. spaljivanje. pepeljuga (biljka krasnica pepeljaste boje. načiniti) izgaranje. bezočan. cinis pepeo. gen. cinefakcija cinerarij (lat. Zink. kyon pas. naziv po gimnaziji Kynosarges u kojoj je Antisten poučavao ciničan nepristojan. pretvaranje u pepeo cinegetika (grč. zijjon) najviši jugozapadni brijeg Jeruzalema s "Davidovim gradom" i Salomonovim hramom. cink. pren. tacere učiniti. kinnabaris) min. Jeruzalem. slikam) urezivanje (nagrizanjem) slika ili slova u cinkove ploče (radi umnožavanja tiskanjem) cinkografirati (njem. bezobrazan.) pristaša (ili: pobornik) cionizma . bilo koji "filmski grad" cinefakcija (lat. Sion cionist (hebr. grč. optužiti. cineris pepeo) urna. s bakrom i niklom (novo srebro). kynegetike) vještina lovljenja pomoću pasa. kymbalon) zvonce koje se vješa stoci o vrat. atomska težina 65. npr. grč. lyssa bjesnilo) med. iatreia liječenje) umijeće liječenja pasa. groblje Cion (hebr. naučavanje cinika. plavičastobijela kovina. element. nepristojan.38. cine kino. gen. mjedenica cingareska (tal. po sastavu cinkov oksid cinkvajs (njem.

uvojak. circularis) kružni. pogreška u dokazivanju i zaključivanju koja nastaje kad se stav koji treba dokazati uzme kao premisa. periferija cirkumfleks (lat. membrana cipal (grč. optjecaj (novca).22. salmonide ciragra (lat. panem et circenses Čit. circenses) cirkuske igre kod Rimljana: gladija-torske borbe. dragi kamen. element. (kao zamjena gotovog novca za neko vrijeme i bez sigurne podloge koja bi jamčila njihovu isplatu) cirkular 228 cirusi cirkular (lat. Herzl cipa (grč. kotar cirkulacija (lat. 3. circolo područje) negdašnji naziv (u Dalmaciji) za krug. štuka. mjerenje udaljenosti itd. rasprostiranje. krvne žile. kružna pila cirkularan (lat. circinus šestar) med. mjenice. osip. circulare) 1.). kružna linija.) log. znak Zr cirkul (tal. krvotok. kao razlog koji dokazuje.) min. kefale glava. koji ima osobinu cirkulara 1. usp. opseg. kožica (na jajetu. grč. beskrajna. kružna putanja cirkum (lat. 2. natjecanja na konjima i kolima (najomiljenija zabava Rimljana). 4. redni broj 40. promet (robe). pronositi se (glas). šestar (sprava za opisivanje kruga. skakavac ciplar ptica koja se hrani ciplima ciplara mreža za lovljenje cipala ciprinide (lat. agra plijen) med.) kem. unaokolo (u mnogim složenicama) cirkumcizija (lat. = parafraza cirkumluvija (lat. circum. sredozemni . circum) prijeđi. područje. skočac. karaš. oko cirkator (lat. cirkulus major (lat. kreditna pisma i si. manji optjecaj krvi (kroz pluća) circulus vitiosus čit. optjecanje. kem. cirrus kovrča. dug naglasak cirkumgestacija (lat. 3. circumferentia) obujam. oko. lišaj oko pojasa circulus maior čit. tj. vrtoglavica cirkumligatura (lat. biti u optjecaju. kružnica. cirkularna nota pismo koje neka vlada šalje stranim vladama i u kojem izlaže svoja stajališta i odluke o nekom aktualnom političkom pitanju cirkulirati (lat. kolanje. službeno pismo koje se šalje većem broju osoba i ustanova s istim sadržajem. 3. žute ili crvenkastosmede boje cirkonij (perz. 4. okružnica. krug. med. "pogrešan krug". circum locutio) ret.) fiziol. cirkulus minor (lat. sunet cirkumferencija (lat. cirkulus viciozus (lat. preko lat. itd. optjecati. circator) onaj koji obilazi i nadzire katoličke samostane cirkl (lat. gyrus krug) vijuganje. društvo cirkon (perz. okolo. 2. odvajanje jednog komada zemlje zbog prodiranja riječne vode i stvaranje otoka cirkummediteranski (lat. teh. ce-phalus) zool.) cirkulacijski organi anat. atomska težina 91.). reorganizaciju ovoga pokreta izveo je 1897. kružiti. optjecanje. kečiga. circulus) krug. circulare) 1. usp.) fizol. monstranca cirkumgiracija (lat. sustav krvnih žila cirkulacijski papiri trg. usklik rimskog naroda da mu se dade hrana i cirkuske igre. glasova i si. T.) "kruha i igara". usp. kruženje (vijesti.cionistički pokret v. circumlfexus) gram. krug. koji se kreće u krugu. a on više ne traži (u doba propasti) circinus (lat. mrena. španjolska ogrlica = parafimo-za cirkumlokucija (lat. opširno opisivanje. zijjon) židovski pokret kojem je svrha stvaranje slobodne i samostalne židovske države u Palestini. cirriformis) kovrčast cirka (lat. ponovno destilirati cirkulus (lat. circumligatura) med. kružnica. borbe sa životinjama. panem et circenzes (lat. ići od ruke do ruke. circumcidere obre-zati) obrezanje (kod Židova i muslimana). cionizam cionizam (hebr. kolati. teći. Cyprinus carpio šaran) zool. Mediteran) koji se nalazi oko Sredozemnog mora. ribe nizinskih voda (šaran. zool.) opna. fin. u obliku kruga. circulus) 1. na mlijeku). circa) otprilike. circulatio) 1. morska riba. rijetka kovina. circumluvio) geol. som. nalazi se u mineralu cirkonu (po čemu je i dobio ime). tako da u dokazu nedostaje načelo dokaza ciriforman (lat. okružje. tj. circum naokolo. mn. 2. 2. trg. biti u tečaju. poljska kečka (bolest u krajevima oko Visle) circenzijske igre (lat. circumgestatio nošenje okolo) kod katolika: nošenje hostije u monstranci. veliki optjecaj krvi (kroz cijelo tijelo) circulus minor čit.

pregled ciste cistoskopom cistotomija (grč. omot. citare) 1. prav. kystis mokraćni mjehur) med. stjecaj događaja cirkumvalacija (lat. u Burgun-diji) cisterna (lat. stvaranje razdoblja cirkumskripcijska bula papinska bula kojoj je cilj uređivanje prilika Katoličke crkve u nekatoličkim zemljama cirkumspektivan (lat. zatvaranje u određene granice.) cirozan (lat. cirrus kovrča. kod Rimljana: duguljasto-okruglo trkalište za konje i kola u kojem su priređivane circenzijske igre. tem-no režem) operativno uklanjanje neke ciste cistercit pripadnik jednog ogranka benediktinskog reda (ime po opatiji Citeaux. fortius čit. danas: okruglo mjesto s amfiteatralnim sjedalima za artističke i si. Cithara octochorda čit. citatus) 2. navoditelj citata citirati (lat. točno navesti Čije riječi ili mjesto iz nekog djela citius. kirros žut. temno režem) med. tvrđava za obranu grada citara v. cirrostratus) mn. kystis. meteor. oblaci u obliku tankog. citatum) 1. ret. za (za vrijeme) cis (lat. posebni vagon za prijevoz benzina. hladetinasta tvar iz koje se razvija biljno stanično tkivo . bunar za skupljanje kišnice (osobito u bezvodnim krajevima). lat. hrabrije (geslo današnjih Olimpijskih igara) citoblast (grč. Cistertium.) 2. cirrocumulus) mn. petroleja i dr. eidos lik) vrsta krivulje (trećeg stupnja) u geometriji cista (grč. 2.) 1. promatram) med. opisivanje riječima. sastavljeni od ledenih iglica. circumstare stajati uokolo) okolnost. grč. cistitis (grč. circumscriptio) opisivanje. pozvati pred sud. operativno otvaranje mokraćnog mjehura ili koje druge ciste citacija (lat. ograničavanje. onaj koji je pozvan pred sud citator (lat. kystis mjehur. ako barometar pada. circumvallatio) voj. cittadella) fort. cis-alpinus) koji leži s ove strane Alpa cisoida (grč. cicijus. blastema klica. navod (citata). izdanak) bot. mala utvrda koja se nalazi u većoj i služi kao glavna utvrđena točka cjelokupnog utvrđenja. cirrosus) kovrčast cirusi (lat. potpuno bijeli. glaz.) brže. 2.. kissos bršljan. prav. više. uvojak) mn. cisterna) 1. navod. opkop (napravljen od bedema ili rovova) cirkus (lat. nagovještavaju skoru kišu cis 229 citrin cis (lat. s ove strane (za prostor). meteor. alci-jus. bjeli-Častog i prozirnog vela ciroza (grč. sadrži latinske i hrvatske pjesme za osam različitih prigoda (odatle joj i ime) citat (lat. prav. akutna ili kronična upala mokraćnog mjehura cistoskopija (grč. cirrus kovrčava kosa. kystis mokraćni mjehur.cirkumpolarne zvijezde astr. okrugla poput kugle (za razliku od drugih tvrdih izraslina) cistektomija (grč. pri lijepom vremenu. mjesto doslovno navedeno iz neke knjige ili spisa. boje limuna) med. 2. kirkos krug) 1. meteor. 2. citra. st. ovčja vuna. oblaci koje čine slojevi snježnobijelih kuglica. vrsta šu-pljikaste izrasline ispunjene tekućinom ili kašastim sadržajem. citara oktokorda (lat. s navodnim znacima i točnim navođenjem izvora citat (lat. sifilisa i dr. citator) 1. izvedbe (obično pod šatorom) cirokumulusi (lat. prav. kystis mjehur) med. circus. osmerostruna) katolička crkvena pjesmarica prvi put objavljena u 18. zvijezde koje ne silaze s vidika jer se okreću u blizini zvijezde Sjevernja-če cirkumskripcija (lat. forcijus (lat. poziv pred sud citadela (tal. skopeo gledam. u nizovima ili kao stada bijelih ovaca cirostratusi (lat. ton C povišen za pola tona cisalpinski (lat. citatio) navođenje. kytos šuplje tijelo. uvo-jak. paperjasti oblaci. jezgra. altius. ciroza jetara bolest praćena umnožavanjem jetrenog vezivnog tkiva koje očvrsne i pokazuje jaku žućkastu boju (posljedica kroničnog alkoholizma. onaj koji poziva sudu. ulja. circumspicere ogledavati se) koji se ogledava oko sebe cirkumstancija (lat. doslovno. opkopavanje.

služba u građanstvu civilni brak građanski brak. posebno rimskog prava (za razliku od kanonista i kriminalista). uljudan. kitron. veoma stari žičani instrument na kojem se tonovi proizvode metalnim prstenom citrat (grč. plasma tvorevina) bot. caedere rezati) dlijetom oklesati. kitron limun. u metalnu ploču i staklo finim malim dlijetom urezivati razne figure i ukrase cizelirati (fr. uglađen. prid. stoma usta) biol. lat. sudac koji sudi u građanskim sporovima civilan (lat. kitron limun) vitamin P. omot. potajni brak . osobito: dio Londona kao bankarsko i trgovačko središte (the City) civil (lat. društvena usklađenost civilizirati (lat. kithara) glaz. lat. koji uništava stanice. proglašen umrlim. toxikos otrovan) med. prozirna sluzava tekućina koja struji u stanici.) građansko pravo cizeler (fr. ciseler) fino. civis akademikus (lat. student sveučilišta civitet (lat. ići u civilu ići u građanskom odijelu civil (lat. metron mjera) sprava za mjerenje brzine.) mn. uljuđenost. prosvijećenost. ovise pojave života citostoma (grč.) prav.) citra (grč.) građanin. civil list) stavka u državnom proračunu koja se svake godine isplaćuje vladaru radi uzdržavanja njega i njegovog dvora civilna služba (lat. civilisarc) provesti civilizaciju. siti (engl. malo-pomalo. "kralju automobila" u Francuskoj) citrona (grč. učiniti uglađenim. uvjetuje normalnu propustljivost kapilara. ciseler. civilis) građanski. građanski mrtav. citus brz. uljuđen. lat. klandesti-na posesio (lat. civilis) građanska služba. citrus) bot. kytos šuplje tijelo. cesello. sitroen (fr. prav. vidov-njaštvo clandestina possessio čit. ciseleur) rezač kovine. klervoajans (fr. mandarine itd. citrus limun) kem. građanin (za razliku od vojnika). kremen žute (limunove) citroen 230 clavus oculi citroen čit. građanstvo. bez građanskih prava civilizacija (lat. dlijetom otesati. citotoksična moć svojstvo imunih krvnih seruma da uništavaju stanice (eritrocite. zajedno s jezgrom. ušće stanice citotoksičan (grč.) vidovitost. prav. privatnopravni civiliter mortuus (lat. školovati. grč.) prav. kytos šuplje tijelo. kitron limun) drveće i grmlje s trajnozelenim lišćem i mirisnim cvjetovima.) poznata francuska marka automobila (prema Andreu Citroenu. jedna od najvažnijih tvari u prirodi jer o njoj. uljuditi. potajni zaručnici clandestinum coniugium čit. kovi-norezbar cizelirati (fr. civilis građanski) 1. citrus od grč. plodovi njihovi imaju koru koja sadrži eterična ulja i sočnu jezgru (u citruse spadaju: naranče. tal. civis academicus čit. limuni. još zelena ušećerena limunova kora citrusi (lat. 2. sposobnost predviđanja. kytos šupljina. imovina do koje je netko došao potajno clandestina sponsalia (lat. čovjek privikava življenju u skladnoj zajednici sa svojim bližnjima. logia znanost) dio biologije koji se bavi proučavanjem stanice citometar (lat. militera). sol limunske kiseline citrin (grč. civiliter mortu-us) prav. učiniti koga skladnim članom ljudskog društva civilna lista (engl. kytos šuplje tijelo. cizeliran clairvoyance čit. tj. kytos šuplje tijelo. brzinomjer citoplazma (grč. leukocite i dr. školovanost. citrus limun) nezrela. umjetnički dotjerivati površinu iskovanih predmeta tako da budu glatki. limun (drvo i plod) citronat (lat. koji se smatra mrtvim iako je živ.) akademski građanin. nastavnik građanskog (civilnog). 3. klande-stinum konjugijum (lat. uljuđivati. građanski stalež (za razliku od vojničkog. građansko odijelo.) grad. civilisatio) stupanj kulture koji dolazi nakon barbarstva i na kojem sc. razmnožavanje putem pojedinačnih stanica citologija (grč. kiparske radove izlje-vene u kovini dlijetom umjetnički popraviti i ukrasiti.citogonija (grč. pristojan. brak koji se sklapa pred državnim vlastima civilno pravo građansko pravo civis (lat.) city čit. civis građanin) 1. 2. gone rađanje) biol.

kome prima (tal. klavus histerikus (lat. ispadnutost šarenice (oka) kroz oteklinu na rožnici clavus pedis 231 comodamente clavus pedis čit. ergo sum čit. kogito. osobito: stari rukopis cogito. klog (engl.) javno besplatno predavanje collegium sacrum (lat. čekovna i dr.) med. valjano. u Londonu climb čit. klavus pedis (lat.) šaljivo kaz. sanitetsko vijeće collegium privatissimum čit. ergo sum (lat.) djelo u rukopisu. clog "drvena cipela. kliring-haus (engl. koitus animalijum (lat. i objavljen 1804. mislim. kom il fo (fr. Svjetlost (grof. klajmb (engl.) glaz.) sveti sabor. komu-nikacio idiomatum (lat. kome sopra (tal. klavus okuh (lat.) glaz. metar na kojem su označeni coli (palci). žestok bol samo na jednom mjestu glave clavus oculi čit. Kod Napoleon (fr.) glaz.5 cm cold-cream čit.) zdravstveno vijeće.). pariško kazalište koje prikazuje poglavito klasična djela comme ci. kao što prilici: otmjenost communicatio idiomatum čit. kao prije. žulj na nozi. come prima come sta čit.) glaz. kol aro (tal.) osvježavajuće piće od različitih biljnih ekstrakta s dodatkom neznatne količine kofeina Code Napoleon čit. sabor kardinala u Rimu colštok (njem. kom si. teške i čvrste kožne cipele. partneri ispružaju ruke jedno prema drugome i trljaju se nosevima "na mongolski način". prva ovakva ustanova osnovana je 1775. kolegijum medikum (lat. cokula") irski narodni ples s udaranjem nogu o pod (iz njega se razvio step coca-cola čit. titula) clavus hystericus čit.) fil. climb "penjanje". gudalom (svirati) colla parte Čit. komedi a tiroar (fr. kome sta (tal. klarisimus (lat. Komedi fransez (fr. kurje oko clearing-house čit. kolegijum publikum (lat.clarissimus čit. kodeks karta-ceus (lat. zatim se okrenu jedno prema drugom leđima i tako završavaju ples) clog Čit.) bijela pomada za omekšavanje kože coll arco čit.) plaćeno predavanje samo za ograničen broj slušatelja collegium privatum čit. codex chartaceus čit. Zoll-stock) drveni metar na sklapanje. kom sa (fr. kako jest. v.) teol. bez svojevoljnog ukrašavanja comédie à tiroir čit.) "najslavniji". Visost. koka-kola (engl. "uspon") vrsta društvenog plesa (pleše se u parovima uz beat-glazbu. baš kako treba. palačno mjerilo come prima čit. kodeks ma-nuskriptus (lat. oznaka za prateće glasove da se usmjeravaju prema glavnom glasu collegium medicum čit. zoccolo) mn.) Francuska komedija. kola parte (tal.) ustanova u kojoj bankari izmiruju svoja potraživanja (mjenična.) parenje životinja cokule (tal. kolegijum privatisimum (lat. osobito vojničke col (njem.) med. kolegijum pri-vatum (lat. sjedi-njenost božanskih i ljudskih svojstava u Isusu Kristu .) stari rukopis napisan na papiru codex manuscriptus čit.) med.) i ovako i onako.) posebno predavanje koje slušatelji plaćaju collegium publicum čit.) uzorno. kao gore come sopra čit. zoll) starija mjera za dužinu: palac = 1/10 ili 1/12 stope = oko 2. comme ça čit. dakle postojim (osnovno načelo Descartesove filozofije) coitus animalium čit.) francuski građanski zakonik koji je tako nazvan po tome što je izrađen pod predsjedništvom Napoleona 1. djelo s nepovezanim scenama Comédie française čit.) glaz. kold-krim (engl. primjerno. svakojako comme il faut čit.

) glaz. tj.) glaz. comodo comodétto 232 consignation bonorum comodétto čit. upotrebljava se obično u skraćenom obliku: cf.) glaz. u svom privrednom radu concursus creditorum čit. končertino (tal. pokajna molitva u katoličkom bogoslužju. kon alegreca (tal. živahno con gravità čit. pažljivo. krjepko. kon espresione (tal. Konfiteor (lat. kon anima (tal. u slučaju bijega nekog prijestupnika). složeno con allegrezza čit. nakon smrti onoga koji umre bez oporuke.) glaz. konkurencije klauzula (lat. komposto (tal.) glaz.) glaz. s gorčinom. obično s jednim do tri samostalna stavka concurrentiae clausula čit. s varijacijom. živo concertino Čit. s ljubavlju. manje glazbeno djelo. izražajno con vivezza čit. prav.. simbolično oduzimanje imovine consilium abeundi 233 corona consilium abeundi čit.) glaz. sa žarom. kon dolore (tal.) glaz. tužno con amore čit.) glaz. s veseloš-ču con amarezza Čit. neophodan.) glaz. drugovi pred sudom. dostojanstveno. kon gravita (tal. živahno.) trg. konsenzus gencijum (lat. kon viveca (tal. žalosno con espressione čit. prav. s uzbuđenjem con suono pieno čit.) glaz. komodo (tal. sa živošću. nježno. pren. kon moto (tal. s izrazom punim duše con brio čit. apsolutan uvjet confer čit. komodamente (tal.) prav.) glaz. konferatur conferatur (lat.) glaz.) savjet đaku da napusti školu (zbog slabog učenja ili ponašanja). slatko con dolore čit. živahno. vatreno. komplices delikti (lat.) liječnički savjet. konsigna-cio bonorum (lat. konsortes litis (lat. kon oservanca (tal. kon suono pjeno (tal. pažljivo con passione čit. konkurzus kreditorum (lat. kon dilidženca (tal. konzilijum abeundi (lat. kon varijacioni (tal. v. kon brio (tal. u korist svoga nekadašnjeg poslodavca. komodeto (tal. vatreno con diligenza Čit. umjereno compiacevole čit. konzilijum medikum (lat. ljupko. kon tenereca (tal. kon fuoko (tal. konfer (lat. kompijaćevole (tal.) glaz.) glaz.) v. pod konkurs conditio sine qua non Čit.) usporedi (upućivanje na neko mjesto u knjizi).) teol. s nježnošću.) mn. kod javnih prodaja. kon gracija (tal. strastveno. sa zadovoljstvom con anima čit. tužno. kon amareca (tal. konsekucio temporum (lat. liječničko mišljenje consortes litis čit. dopadljivo complices delicti čit. kon dolčeca (tal.) glaz.) glaz. komplici composto Čit. vremenski slijed. punim tonom con tenerezza Čit. v.) mn. brižljivo con dolcezza čit.) glaz. usp. burno. prav. sudski popis imovine (npr. kon pasione (tal. s djelomičnim odstupanjima od glavne teme con vigore čit.) neka se usporedi Confiteor Čit. živahno. s bolom. ljupko. trgovački pomoćnik) ograničava. živahno.comodaménte Čit.) glaz. suglasnost svih naroda u pogledu vjerovanja u postojanje božanstva (uzima se često kao dokaz za postojanje Boga) consignatio bonorum čit. snažno. kon vigore (tal. s dostojanstvom con grazia čit.) glaz. umilno con moto Čit. kon amore (tal.) glaz. pokajanje consecutio temporum čit.) glaz. nužan. v.) glaz. kondicio sine kva non (lat.) glaz.) gram.) uvjet bez kojega se nešto ne može zamisliti ili izvršiti. radosno. ljupko. svi koji pred sudom zajednički zastupaju isto pravo . pogodba kojom se službenik (npr. comodo comodo čit. umilno.) glaz. v. nešto blaža vrsta relegacije consilium medicum čit.) "ispovijedam se".) glaz. dirljivo con variazioni čit. strasno. pod motus con osservanza čit. udobno. izražajno con fuoco čit. pravilno slaganje vremena u rečenici consensus gentium čit. s pažnjom.

tako da ta stvar i dalje ostane kod prijašnjeg vlasnika u uporabi contano Čit. odlikovanje vojniku koji je u boju spasio život rimskom građaninu. korona muralis (lat. kokve (lat. kuhaj! (na receptima) eoram populo čit. koram populo (lat. proturječnost u pridanome. tj. hladna vatra itd.) glaz.) opsadni vijenac. dok su ostali vijenci bili od neke druge kovine.) glaz. v. Korpus juris kanonici (lat. npr. oruđe kojim je djelo izvršeno ili objekt nad kojim je izvršeno corpus Domini čit. corona civica čit.) uobičajena formula za zaštitu autorskog i izdavačkog prava copy-right bill čit. trgovci i industrijalci otvaraju jedan drugom mjenični ili akceptni kredit ili račun (konto). koram publiko coram publico čit.) brodski vijenac. nejednako copy-right čit. dobivao ga je vojnik koji se prvi popeo na neprijateljski nasip.) svi predstavnici stranih država u nekoj državi. predmet koji dokazuje krivnju. crkvi: tijelo Gospodnje (Kristovo). Corona borealis čit.) med. srednji glavni dio palače ili dvorca corps diplomatique čit. corona triumphalis Čit. coque) farm.constitutum possessorium čit. kornd bif (engl.) log. a predstavljah su npr.) konto o poslovima na zajednički račun. zoppo) sakato. alla zoppa čit.) usoljena govedina konzervirana u limenim kutijama (konzerva) coro pieno čit.) pred skupljenim narodom.) glaz. kontraktus so-cide (lat. kopi-rajt bil (engl.) zakon o autorskom i izdavačkom pravu coque! čit.) zidni vijenac. "Venerin vijenac". socida contradictio in adjecto čit. corona obsidio-nalis čit. tj. corona castrensis čit. četvorokutan krug. konto a meta (tal. proturječnost znakova bolesti copo (tal.) Sjeverna kruna.) trg.) prav.) nasipni vijenac. koram publiko (lat. pravite stanku (u partituri kod onih glasova koji kasnije počinju) continuet čit. korona trijumfalis (lat.) prav. diplomatski zbor. jedan od načina stjecanja vlasništva u pokretnim stvarima bez stvarne predaje. korona valaris (lat. pred cijelim svijetom. na dijeljenje gubitka i dobitka conto corrente čit.) vijenac. sifilisne ospice po čelu corps de logis čit. neka se nastavi (uzimanje lijeka) continuo čit. tekući račun. korpus Domini (lat. utvrd-ni zid. bez prekidanja conto a meta čit. Korpus juris civilis (lat.) med. korona obsidionalis (lat. korona Veneris (lat. kontano (tal. valove itd. corona muralis čit. korona (lat. corona navališ čit. coquere. kontinuet (lat.) zbirka Justinijanovih pravnih knjiga . tj. pun zbor. brojte.) v. contradictio svmptomatum čit.) zbirka pravnih izvora kanonskog prava Corpus juris civilis čit.) med. Korona borealis (lat. dobivao gaje vojskovođa koji je oslobodio grad od opsade. pričesna hostija kao tijelo Kristovo. odlikovanje vojniku koji se prvi popeo na zid neprijateljske utvrde. kontinuetur (lat. korona kastrenzis (lat. pa na temelju toga kredita međusobno posluju contractus socidae čit. javno i otvoreno corned beef čit. korona civika (lat.) prav.) glaz.) med. ovaj posljednji vijenac bio je prvotno od svježeg Corona borealis 234 cucla lovorova lišća a kasnije od zlata. kad banke. diplomatsko tijelo corpus delicti čit.) arh. Tijelovo (blagdan) Corpus juris canonici čit. ala copa (tal. dobivao ga je vojnik koji je prvi stupio na neprijateljski brod. kon-tradikcio simptomatum (lat. kontinuo (tal. drveno željezo. konto korente (tal. tj. potpun zbor corona Čit. korpus delikti (lat.) građanski vijenac. koro pjeno (tal. kor diploma-tik (fr. kljasto. tj. zviježđe na sjevernoj nebeskoj polutki (najsjajnija zvijezda Gemma) Corona Veneris čit. corona vallaris čit. kor d'loži (fr.) dobivao je vojskovođa kojemu je bilo dopušteno da slavi trijumf. kon-stitutum posesorijum (lat. kontra-dikcio in adjekto (lat. korona navališ (lat.) taborski vijenac (dobivao gaje vojnik koji je boreći se prvi ušao u neprijateljski tabor).) u Kat. kopi-rajt (engl. neka nastavi (bolesnik upotrebljavati lijek) continuetur čit.

) prav. (tal. gumeni ili plastični predmet u obuku sise i si. duda. teška krivnja culpa levis čit. propuh. konac. vlak.) popularni španjolski napitak (koka kola miješana s nekim alkoholima) cubok (njem. biljke krstašice. povorka.) Hrvat Croatia čit. Kurija romana (lat. mala krivnja culpa levissima čit. pod granum salis cum laude čit.) prav. kulpa lata (lat. posve mala krivnja cum grano salis Čit. vod cugati (njem. 4. Zug) piti.) mn. krustaceja (lat.) s pohvalom. tj. obično kosti ili lošije meso.) min. krucifere (lat. Schalter) električni prekidač na poteg. Krankheit bolest) Šećerna bolest cukervaser (njem. knjiga cjelokupnog rimskog prava: zbirka rimskog prava koju je u VI. Zucker) šećer cukati (njem. bakar Curia romana čit. laka.) cugšalter (njem. veleizdaja Croata čit. Zucker šećer. engleski srebrni novac od 5 šilinga cruciferae čit. rakovi. Zug vučenje. krepitacio vezikularis (lat. st. st. no koja je tek u XVI.) s iznimkom. Cosa nostra "naša stvar") poznata talijanska gangsterska organizacija mafije u SAD-u Cosmati (tal.. 2. pohvalno. korpus vile (lat.Corpus juris čit. kulpa levis (lat. 3.) prav. čija se djela temelje na dekorativnosti i ukrašavanju crepitatio vesicularis Čit. kum grano salis (lat. sve jače. cug 235 cvika cug (njem.) mn. zool.) mn. Zucker šećer. kulpa levisima (lat.) francuski orden: križ legije časti crown čit. razred člankonožaca. iz grč. osim Cung-li-jamen (kin. priredio car Ju-stinijan. Wasser voda) zašećerena voda cuketo (tal.) glaz. na njemačkoj zvjezdarnici KdnigsstuhlHeidelberg. 6. vrsta velike udice za lov somova.) v.) Rimska kurija. veoma laka.) Cosa nostra čit. ožujka 1906. odlično (u ocjenjivanju uspjeha na ispitima) cum reservatione čit. trgati cukerkrankhajt (njem. Zug) 1. koji mesar stavlja na vagu uz meso koje mušterija traži. kraun (engl.) med. privaga cucla (njem. dobila ovaj naziv corpus vile čit. kuprum (lat. Kroata (lat. krimen lese majestatis (lat. zucken) vući.) prav. zuchetto) crvena kardinalska kapica culicidae čit. krešendo (tal. kroa d'oner (fr. Koza nostra tal. zurichten) spremiti. zool. kum laude (lat. voj. krepitus ventris {lat. Zuwage) dodatak. uz ogradu. gumbi i dr. gumena sisalj-ka.) prav. željeznica. čujno. kosmeo kitim) talijanski umjetnici u 12—14. ljuskari cuba libra (šp. gutljaj.) v.) sisa. papin dvor u Rimu (središnje tijelo u upravi Katoličke crkve) curihtati (njem. i Kroacija croix d'honneur čit. 5. uvreda veličanstva.) Hrvatska.) med.) kinesko Ministarstvo vanjskih poslova cuprum čit. pijuckati cugeher (njem. Korpus juris (lat. komarči culpa lata čit.) kruna. dotjerati. pripadaju porodici zeljastih dvosupnica Crustacea čit. kum rezerva-cione (lat. Kroacija (lat. ime Croatia dano je jednom planetoidu otkrivenom 3. st. "varalica". bot. dogotoviti . Zugehor) pribor za odijelo (podstava. glasno puštanje vjetrova iz trbuha (kroz crijeva) crescendo čit.) zbornik prava. potez-na sklopka cukar (njem. zločin prema državi. široka. pod vilis Cos-b astronomski laboratorij europskih zemalja u kojem se proučavaju gama-zrake iz galaktičkih i drugih visoko radioaktivnih izvora (lansiran je početkom kolovoza 1975. kulicide (lat. pojačavajući jačinu tona cretio čit. v. izjava pred sudom i svjedocima o primanju nekog nasljedstva crimen laesae majestatis čit. škripanje u prsima koje se čuje pri udisanju zraka crepitus ventris Čit. krečio (lat.

znak broja dva ili neki predmet druge kategorije (npr.) tijek života. usp. dvosjed cvancig (njem. zwei dva. dvočinka cvajer (njem. vrsta sitne ribe.) v. kad treba proširiti hlače ili si.) ples čair (tur. mađ. saonice. kurikulum vite (lat. nauČavanja vjerskog reformatora Ul-richa Zwinglija (1484—1531) Cyrano de Bergerac Čit. suho grožđe. Zwieback) kruh dvaput pečen. bilih dvonitni. poljana. zwanzig) nekadašnji novac od dvadeset krajcara cvebe (ar.-tur. Zerge) patuljak. zool. cvinglijanci cvik (njem. chacarita) divovski inkvizicijski požar zabranjenih knjiga (proveo argentinski katolički kler) . šator čaga (šatr. Čajyr) livada. obično u frazi: zabiti cviku podvaliti kome. umetkom u obliku klina) cvilih (lat. umetak (izraz osobito uobičajen kod krojača. sporedno jelo. biskvit cviblsos (njem.curik (njem. pijani ča-ča-ča varijacija spomenutog plesa. dolina čajka (rus. kustodija honesta (lat. usp. Zwilling) blizanac. okruglice. zwei dva.) prav. sa dva sjedala. zwicken) bušiti. Sitz sjedalo) vozilo. ulaznicu) cvikcange (njem. Zwicker) naočale koje se drže na nosu pomoću štipaljke. nasamariti koga i si. Stoss udarac) udarac lopte u nogometu tako da je igrač usmjeri natrag (iza sebe. zwicken štipati. njegov je lik ne-oromantički idealiziran u istoimenoj drami Edmonda Rostanda Č. tal. partneri se ne drže. Zwillich) dvonitka (jako i gusto laneno. varivo cuštendig (njem.) francuski prozni i dramski pisac (pravim imenom Hector Sa-vinien. zabib. fircig cvancik (njem. Zuschneider) krojač (pomoćni) cušpajz (njem. jedno od blizančadi. triling cvinglijanci pristaše cvinglijanizma. travnjak. Zweier) dvojka. od dvije žice. kola. ah se kreću po točno određenoj shemi koraka. čaika. "pusa" poljubac) poljubac pri kojemu se cjelivana osoba uštine za obraz cvikl (njem. Zuspeise) dodatak uz glavno jelo. zwicken štipati. zwanzig) dvadeset (obično kao figura u kartaškoj igri "šnap-sl". rozine cvečknknedli (njem. dvopek. č četvrto slovo hrvatske latinice ča-ča-ča (cha-cha-cha) latinskoamerič-ki društveni ples u 4/4 taktu. sudar cvajakter (njem. zibibbo) mn. Zwick) vrsta kartaške igre. njem. pašnjak. šajka čakarita (šp. tzv. bez nožica cviki-pusa (njem. životopis custodia honesta čit. zuständig) zavičajan cuzamenštos (njem. Zwickel) klin. zurück) natrag (izraz uobičajen kod kočijaša kad žele da konji povuku natrag) curikštos (njem. sajka) lak i brz Čamac na Dunavu i Dnjestru (služio i kao ratni čamac). bušenjem poništiti (kartu. grožđice. sauce umak) umak od crvena luka cvighjanizam v. kad igrač ima kralja i damu iste boje). američki somić cvibak (njem. fr. Sirano d' Ber-žerak (fr. zrakoplov i si. imitacija (koracima i pokretima) pijanog svijeta (gubljenje ravnoteže) čabuk (tur. Zwetschke šljiva) mn. Akt čin) kazališna igra u dva čina. cvikl klin). pleše se u paru. Zwiebel crveni luk. zurück natrag. kudjeljno i pamučno platno) cviling (njem. igra "mlin" cvika (njem. 1619—1655). uklinak.) brzo ćador (perz. cvikati 236 Cyrano de Bergerac cvikati (njem. a preko sebe) curriculum vitae čit. Zange kliješta) vrsta osobitih kliješta sa šiljastim štipaljkama cviker (njem. zatvor koji ne lišava Časti (osobito za manje političke prijestupe) cušnajder (njem. Zusammenstoss) sukob. brašno) cvajzicer (njem. "knedli" sa šljivama cvergl (njem.

prigovarati. svirka.) narodna pjesma vedroga karaktera.) putnička torbica čantrati (tur. čamac od jelovine čama tur. osobito za opće pravo glasa i tajno glasovanje čarug (tur. čangrizati. ugovor o najmu broda ili zrakoplova Čartirati (engl. ispočetka lagan. motka uz koju se penje loza. chacra) seljačka koliba. charleston) američki salonski ples u 2/4 ili 4/4 taktu čar šija (perz.18—3.) 1. npr.) 1. seoska kuća u -Južnoj Americi Čakšire (tur. csardas) mađarski narodni ples u 2/4 taktu. općinski podvornik u Dalmaciji. poskočica čatija (tur. čati) rubac. čam 2.) zarada drvena ih zidan« ili na stupovima s (izbočenim) drvenim gornjim katom. chapetonis) novi europski doseljenici u prijašnjim španjolskim pokrajinama Latinske Amerike (za razliku od kreolaca koji su rođeni u Latinskoj Americi) čapka (polj. koprena.132 1 čarka (perz. ansambl od tri svirača (melodijski instrument i udaraljke) čalma (tur. dokument.) kineska mjera za dužinu.) drvena zdjela čančara vrsta kornjače čang (kin. zaviti čalmu pren.čakija (tur. poriluk čaptija (tur. nestručnjaci. bohemizam .) bijeli platneni ovoj oko fesa kod muslimana. trgovački dio grada. usp.) kresivo.) svileni rubac č' a ^mađ. sviranje. grah i si. šešir s remenom ispod brade Čakra (šp. ugovor. čakmak (tur. chancre) čir uopće (obično se upotrebljava u vezi meki odnosno tvrdi čankir) opasna spolna bolest čantra (tur. kuća od dasaka i brvana čauš (tur.) konj sa sitnim i brzim hodom. javno mnijenje. smreka. čaršu) 1. preplet. tržnica. pravo. istaknutih dijelova vojnih postrojbi radi izazivanja i uznemira-vanja neprijatelja ili kao počinjanje ozbiljnije borbe čarkaš (perz.) v. čanak (tur. usp. poslovni. perorez čakija (mađ.-tur. čaryk) opanak častuška (rus. charter) povelja. poljska narodna kapa čapkun (tur. alaj-čauš čeb-brava vrsta brave sa 5 do 7 zatvarača od kojih se svaki treba dignuti na svoje mjesto kako bi se brava otvorila (nazvana po pronalazaču. borio se za široke demokratske slobode. ognjilo čakov (mad. cipllina) bot. dati brod ili zrakoplov pod zakup čartisti (engl.) 2. čaki) džepni nožić. csako) kožna vojnička kapa. onaj koji započinje čarke čarlston (engl. * poturčiti se. charter povelja) politički i socijalni pokret engleskih radnika (1836—1848) protiv aristokracije. = 3. velikog posjeda i kapitala. gornji t ili katovi u takve zgrade. 2. tur. pren. puškaranje između prednjih. sajam. debeli svat (koji zbija šale u svatovima). csarda) krčma na pusti u Mađarsko4 čardak (tur. "čaršija priča" čarter (engl. charter) povlastiti. (kjamis) gornja ženska haljina (drugo je čama — dosada) Čamac (tur. csaklya) motka sa željeznom kukom za privlačenje udaljenih predmeta. veo. spremate v kukuruz. čehar su. engleskom mehaničaru Chubbu) čehizam češki izraz u nekom drugom jeziku. glazbeni instrument. ruska mjera za tekućinu = 0.) cendrati. čavuŠ) dočasnički čin u turskoj vojsci. pristaše i pobornici čartizma u Engleskoj čartizam (engl. prekri vač čatma (tur. jela. isprava. pa sve življi i burniji čarka (rus. 2.) hlače čalgija (tur. trgovački stalež. nestaško čapljan (tal. po-vlaštivati.) pleter. ravan konj (koji istodobna diže obje desne pa obje lijeve noge). prijeći na islamsku vjeru čam (tur. vragolan. csapka) četvrtasta ulanska kapa. povlastica. kratka pjesmica (obično četiri stiha). pren. 3. charter) mn.) vojnik na prednjem položaju.58 m čankir (fr. neobaviješte-ni. gunđati čapetoni (šp. bor. stražarska kula Čardaš 238 čembalo čardaš (mađ. čalgi) glazbalo.

usp. violončelo čembalo (tal. mornarsko platno Čeka (rus. ocal čelist (tal. reorganizirana u veljači 1922. rjeđe zlatne. kasagy. cimarronada čopor divljih životinja) južnoamerički divlji konj čimbur (tur. svira se Čember 239 činele udaranjem u žicu pomoću dvaju čekića čember (tur. pričvršćen na kalpaku ili čalmi (odlikovanje za posječenu neprijateljsku glavu). jedna od triju slušnih koščica u srednjem uhu čekmedže (tur. celesta) vrsta glasovira s nizom metalnih pločica koje daju vrlo lijepe tonove (četiri oktave) čelik (perz. lula. kladivo.. lijepo odgojen čovjek. cello) glaz. chester) vrsta odličnog engleskog sira.) Židov.. iz meksičkoga: chilli) vrsta veoma ljutoga sušenog papra. čember) veo muslimanskih žena.. 2. zbog svoje govorljivosti. vitlo (za dizanje uvis izvlačenjem) Čelebija (tur. nakit na kapi. "crvenjaci". mjera za putove = 0. cherry-brandy) rakija od trešanja. trešnjevača červonci (rus. također: mladi gospodin. g. ćićerone Čičikov tip iz Gogoljeva romana Mrtve duše ("junak" putuje po Rusiji i od vlastele kupuje "duše" njihovih mrtvih kmetova) Cifut(in) (tur. čikrik) kotač. limena četka za timarenje konja i krava četverik (rus. platno s plavim ili plavim i bijelim kvadratima ili prugama.) kutija s ladicom (služi kao drvena kasa) čekrdak (tur.) kovko željezo. obruč. žičani instrument u obliku trapeza. gospodičić čelenka (tur.) kratica za "Crezvičajnaja komissija" ("Izvanredna komisija") — osnovana u Rusiji nakon Oktobarske revolucije. isprava kojom osoba koja je deponirala određenu svotu novca kod druge osobe daje ovoj nalog da isplati nekoj trećoj osobi ili donositelju svotu koja je na toj ispravi označena.) 1. konju-šar čilaš (tur.) mn. srebrne. veliki rubac koji pokriva glavu i čelo do očiju (nosi se uz feredžu). bankovna uputnica. bunar. cicerone) voda stranaca. v.) celesta (tal. kineska mjera za dužinu: stopa = 0. bat. osobito u tal. chicchera) šalica čikoš (mađ. glava (šatr. kotur. čengi) plesačica i pjevačica. tschatur. šuplje kolo čempres (lat. gradu Chesteru češagija (tur. check) 1. čevre) četverokutni rubac izvezen srebrnim nitima. kamiš.) jaja pripremljena s vrhnjem i češnjakom . izvor iz kojega voda teče na cijev (drugo je česma) Čester-sir (engl. mjera za žito od 100 činga = oko 100 1 čibuk (tur. 2. cembalo) glaz. čeleb) gospodin.318 m. česme) kladenac. zdenac. nado. čubuk) cijev lule. ruske novčanice sa zlatnim pokrićem koje je 1923. v. uvela sovjetska vlada (jedan červonec = 10 zlatnih rubalja) česma (tur.246 m. kasnije NKVD čekić (tur. s našim cesati) cesalo. kao državna politička uprava — GPU. csikos) čuvar konja. nazvanog po engl.24 1 čevra (tur. sanskr. čekirdek koštica) ogrizak voćke (s košticama) Čekrk (tur.) mn. cello) glaz. jelo ili umak začinjen takvim paprom čimaron (šp. u nekadašnjoj Turskoj: danak od ovaca i koza što se davao sultanu cicerone (tal. violončelist čelo (tal. po slavnom rimskom govorniku Ciceronu). čerge) mah šator. sifon. čalab. mađ. gradovima (podrugljivo nazvan. cyparissus) rod crnogo-ričnog drveća iz porodice čempresov-ki (vrlo pravilno razgranjeni grmovi ili stabla) čeng (kin.ček (engl.) kladivac. platno. csillas) konj sive dlake čili (engl. cheque. čoček Čerevički (rus. vjenčani dar Či (kin. čelenk) nakit u obliku perjanice.) kineski puhački instrument s cijevima raznih veličina i zakrivljenom trubom u koju svirač puše čengija (tur. quattuor) mjera za žito u Rusiji = 26. bank. osobito ciganski čeri-brendi (engl. male ženske cipele čerga (tur. Čifutarija skup Cifuta (kao poruga) čikara (tal. 3. lat.

"afrički divlji čovjek". čoha. mađ. talijanske književnosti i umjetnosti.) rupa. cholo) potomak Zamba. čuruk) nedostatak. šp. plitice (udaraljke u obliku mesinganih tanjura. tal. čokal) staklenka za rakiju od 1/8 litre. mana čuti vrsta himalajskog majmuna za kojega neki misle daje ljudsko biće. džirahat) med. plivajući vrtovi u Meksiku ČinČila (šp.310 m. chip komad.) i umjetnici (Rafael i dr. na ulju pečena tanka kriščica krumpira čir (ar.. bolest koja dolazi od masnih jela. cinquecento) lit. rulja čuros (šp. družba. chinchilla) 1. duhana čomor (mađ. st. chulo) pomoćnik borca s bikovima koji razdražuje bika čurma (tal. srodnog gorili čimpanza (njem. dolina čulo (šp. pren. chino) mješanac od bijelca ili Indijanca i osobe neodređene rase čipolin (tal. tal.) kineska mjera za žito = 1/ 100 či = oko 11 činkvečentisti {tal. momak. jarak. skraćeno umjesto "tisuću pet stotina". jeti. bez igdje ičega činampas (šp. cacauati. obrazina. čivit) isto što i indigo. cyrcyplak) gol golcat. šećera. južnoamerički zec. ovce s grubom.) čišćenje. (cyrak. japanska mjera za dužinu od 60 kenga ili 360 šaka = 109. oštećenje kože ili sluznice zbog raspada bolesnog tkiva čirak (tur. glaz.) iz doba činkvečen-ta činkvečento (tal. prigušivač. pjesnici (T. "pet stotina". cioccolata. plavi pigment biljnog podrijetla. Čuha) vrsta tvorničkog čvrstog valjanog sukna i odjeća od njega čok (engl. vrsta afričkog antropoidnog majmuna. Schimpanse) zool.) 1.573 a čukur (tur. shinampas) mn. 1 dl i 1/2 dl. krzno s izrazito mekanom gustom sivom dlakom ove životinje činčila (šp. otrovni žabnjak (biljka). zool. gruda. zelenaš.) sastanak. služe za davanje posebnog tona pojedinim mjestima u glazbenom djelu) čing čvenk čing (kin. iver) vrsta sendviča. po duševnim osobinama životinja najbliža čovjeku. čerag) sluga. pren. chinchilla) vrsta južnoame-ričkog glodavca (love ih radi krasnog gustog i finog krzna) činela (tal. usp. xocoati. kalfa čistka (rus. grizlica. uobičajeni naziv za XVI. potomak crnca i Indijanke u Americi Čino (šp. csizma) kožna cipela s visokom sarom čoček (tur. šegrt. miti čuvida (tal. obično crnom vunom čuruk (tur. stabljika kupusa. cinelle) mn. fr. 2. chocolat. chino) "Kinez". sakat čovjek. ciurma) momčad. vanilije i dr. jama. csomor) 1. čoma (mađ. povremena revizija članova stranke i provjeravanje njihove idejnosti. zec-miš. živi obiteljskim životom i lako se pripitomljava čin-čiplak (tur. mjera za površinu = 99. čolak (tur. kriška. lažan izgled čvenk (šatr. chocolate. klip bez zrna čokolada (meks. plitica činele (tal. njem. chimpanzé) vrsta antro-poidnog majmuna. okomak od kukuruza. "spoj" . cinelle) glazbena sprava u obliku diska (udara se jednom o drugu). doba cvjetanja renesanse Čino (šp. Schokolade) masa pripremljena od kaše prženog kakao-ploda u zrnu. bogalj čolo (šp. ciotto hrom) skvrčeno stopalo. čolak) jednoruk. 2. cyrakman) svijećnjak. uklanjanje neprijateljskih elemenata iz neke zajednice uopće čivit (tur. chok) tehn. Tasso i dr. maškara. invalid u jednu ruku.Čimpanza (fr. lihvar čizma (tur. groznica praćena osjećajem gađenja i mučnine čorba (tur. grumen zemlje Ču (jap. svjetina. krinka. cipollino) talijanski mramor sa zelenkastim žilama čips (engl. csomo) zamotuljak npr. ciovetta) maska. ćoček) plesač čoha (tur. cliurros) mn. cinquecento) mn. 2. modri-lo. također: Indijanac koji je odrastao među Europljanima i koji govori španjolski čom. krabulja. čorba) juha čota (tal. zatvarač zraka na rasplinjaču koji služi za brže stavljanje motora u pogon čokanj (tur.

) velika zemljana posuda (za pekmez. građa. radost. uže ćeramida (tur. ć peto slovo hrvatske latinice Ćaba (ar. dobit ćelija (lat. cellula. plijen. čarčuve) okvir. kefil) svjedok.) nedostatak novca. kilim. kebap) komadić mesa pečen na žeravi ćifaur (tur. samica.) obala. uživanje. ćorav (tur.) onaj koji ne priznaje Boga. užarska radionica ćerčivo (perz.) mn.-tur. kereste) materijal. kotu) nevaljalac. zakupnina česma (tur. spavati ćorka (tur. knjiga. pisac. prozorski okvir ćeresta (tur.) most ćurak (tur. ćitab) pismo. nadzornik ćehaja (tur.Ć. izrod. kritična situacija ćotija (tur. kor) prid. odijelo ćitab (ar. bezizlazan položaj. ćorac. venet. nevjernik (osobito kao pogrda) ćafurija (ar. upravitelj dobara. kibir) oholost. Ća'be) v. kelim) prostirač. dem. ćiriš) v. ćahje) domaćin.) cijena na veliko. starješina. osobito redovnička ćemane (tur. filistar ćilibar (perz. violina ćenar (perz. Kalali. govornica (u džamiji) .) kratak gornji zimski kaput podstavljen krznom.) lokot. prohtjev ćefil (tur. ćeif) dobro raspoloženje. perz. ciacole) brbljarije ćao! (tal. uloviti. bez oštrog i ubitačnog naboja ćoriti 242 ćuza ćoriti (tur. kut. ćisvet) nakit.) meso pečeno na žaru ćumez (tur. Biblija ćiveta (tal. ćor slijep. lihvar. tur. pren. jamac ćehaja (perz. strana. sag ćilit (tur. dug ženski kaput bez rukava od bijelog. novčana kriza. veselje. cella soba. kjafur) kamfor ćakule (tal. ćorak slijepi metak. vrsta platna ćenevir (tur. slijep na jedno oko. jantar čilim (perz. keman) gusle. ćerpidž) nepečena cigla ćesam (tur. kuglice od mljevenog mesa s paprom i lukom ćulav (tur. brava ćiriš (perz. ćehribar) "ono što privlači slamu".) kokošinjac. ostava. zakon. sokak ulica) slijepa ulica. ščepati čar (tur. tepih. mudrac. ćeremid) krovni crijep ćerana (perz. paušal. nosi se ispod fesa ćulbastija (tur. pljačka. volja. korist. zamjenik. ćor slijep. kjar) trgovina. kursu) propovjedaonica.-tur) = Cifut. učenjak ćeča (tur. namiguša. chiappare) uhvatiti. ćef ćela (tur. naredba. soba za ostavu. dobitak.) vrsta veza na šupljike ćeten (perz. kelepir) ono do čega se dođe na lak način.) v. 2. samo-dopadljivost ćifta (perz. Kur'an. civetta) ćuk (ptica).) polukružna vunena kapa. zarada. kenevir) konoplja. pren. ćiriš ćispet (ar. ćar-hhane) radionica sapuna.) drveni ugljen ćup (perz. Kaba čafir (ar.) 1. fosilna smola koja potječe od crnogorice. gordost. kjase) duboka porculanska. bunda ćurdija (tur. trgovački posao ćasa (tur. keča) bijela (albanska) kapa od uvaljane vune čef (ar. ćiriš) postolarsko ljepilo ćiriz (perz.) ćuprija (tur. pribor uopće (za pravljenje nečega) ćerpič (perz. škrtac. kehruba.) sreća. oplata. kel gol) glava bez kose ćelepir (tur. ćor) šatr.) lan ćevap (tur. rub. kalia koliba) zasebna sobica.) pisar. vrhnje i dr. najam. zgrabiti. besparica ćesim (tur. tamnica. ciao!) zdravo! ćapati (tal. nadstojnik. zemljana ili bakrena zdjela ćatib (ar. konopac. grč. kućica ćumur (tur. zatvor ćorsokak (tur. crnog ili crvenog sukna ćurs (tur. kraj. starješina pastira ćeif (ar. ne-čovjek Cozot stanovnik talijanskog mjesta Chioggie (poznati kao vješti ribari) ćufte (perz. tj. koketa ćor. kupiti na ćesam kupiti na sreću ćesatluk (tur. kethhuda.) kratak krzneni kaput. kome je tamno) šatr.

poet. Dahau (njem.) nacistički koncentracijski logor u Bavarskoj. daktvlios. ujk) brežuljak ćuza (tal. daktvlos) 2.) željezna poluga. naziv odmila za dadilju dadaizam prema dječjem tepanju dada nazvani smjer u književnosti i likovnoj umjetnosti koji obrađuje teme iz područja besmislenoga. mnoštvo (osobito: naziv za skup vragova. poznat po okrutnostima. a koji ga odvraća i opominje da ne čini nešto što bi bilo nepravedno. dakrvon suza. dvorana za primanje ih vijećanje. Auschwitz dacija (tal. ma-nia bijes) med. motka. zbirka zakona dakma (dakhma) "tornjevi šutnje" (tvrđave u Iranu i Indiji na kojima Parsi izlažu tijela pokojnika da bi ih izjele ptice grabljivice) daknomanija (grč. dajy) ujak daimonion (grč. lovorovo drvo dafizam irski fašizam (naziv po prezimenu generala O'Duffyja) Dafna mit. pijuk ćutuk (tur. a druga dva kratka (— U U) daktil.) glaz. typos) fot. porez. dame) lovorika.ćurtauk (tur. algos bol) med.) bolest koju živad dobiva za vrijeme parenja ćusegija (tur. d šesto slovo hrvatske latinice d. primitivnoga i si. an-dezit u kojem ima kvarca Dačani stanovnici Dacije (nekadašnje rimske provincije na području današnje Rumunjske) dada (tur. daktvlios. tj. dady) dojilja. Buchenwald. dafne lovor) kem. glupan ćuvik (perz. daktilioglifika daktiliomantija (grč.(grč. pren. guvernanta dadžaz (etiop. dafne lovor.) v. dakrvon. 3. urezivati) vještina urezivanja kamenja za prstenje daktiliografija (grč. v. na poseban način dadilja (tur. danak dacit eruptivna površinska stijena. usp. proricanje pomoću Čarobnog prstenja . motka. lijepi pastir na Siciliji. ćuk. kći riječnoga boga Pe-neja dafnin (grč. 2. također: zapovjednik pokrajine. zaključan) zatvor D D. sin Herma i jedne nimfe. glaz. pronašao Daguerre i koja trajno zadržava sliku stvorenu djelovanjem svjetlosti na metalnoj ploči dagerotipija pravljenje fotografija na jodnom srebru pomoću žive. dajak) potporanj. grafo pišem) opisivanje prstenja daktiliografika (grč. podupirač (na zid). skup. dazio) carina. glvfein rezbariti. pa i prizivanje vragova). aden žlijezda. curim) med. 2. stihovna stopa od tri sloga od kojih je prvi dug. daktvlios. digest) 1.) daj.) desnom rukom d.) daj takve količine da capo čit. dadžazmač dadžazmač (etiop. dakno bodem. batina. bolestan nagon za ubijanjem dakrijadenalgija (grč. zbor. Nimfa koju je Apolon pretvorio u lovor. iznova. chiuso zatvoren. predmetak u složenicama sa značenjem: prst daktilioglifika (grč. tur. man-teia proricanje) proricanje iz prstenja. bolest suznih žlijezda dakrioreja (grč. nekorisno ili loše daira (tur. daktvlios prsten.) panj. žena koja čuva djecu. dekstra manu (lat. grč. cijelu glazbenu partiju ponoviti do tog znaka Dachau čit. daća. sažet pregled. a znači što i general. stup dajdžest (engl. upotrebljava se obično u skraćenom obliku: dadžaz dafina (grč. grafo) v. m. suviše jako suzenje dakron sintetičko tkivo koje služi za pravljenje umjetnih krvnih žila daktil (grč. def. kratica za da ili datur (lat. kratica za da tales dozes (lat. neka se dade (na receptima) d. ili uopće starija žena. umro je vrlo mlad. maleni bubanj s praporcima. pastiri su ga poštovali kao heroja dafnomantija (grč. glaz. t. Daguerre. kusegi) lopatica za ugljen. daimonion) fil. alkaloid koji se nalazi u kori daphne meze-reum Dafnis mit. kramp. dajak 244 dalkilič više skladišta oko zajedničkog dvorišta dajak (tur. manja od titule ras. da kapo (tal. za žeravicu ćuskija (tur. sestra. man-teia) proricanje iz lovorove grane bačene u vatru dagerotip (fr. naprava koju je 1838. ispočetka. dada. ovako Sokrat naziva onaj unutarnji glas koji on smatra božanskim nadahnućem. dagerotip daidža (tur.) titula u etiopskoj vojsci. rheo tečem.) majka. daire krug) 1. daktvlos) 1. d. kratica za dextra manu čit. 4.

daktylos. damasto) svilena. tithemi stavljam) med. smatram) vještina računanja na prste. žila (arterija i vena). pa onda išarati zlatom i srebrom (postupak nazvan po sirijskom gradu Damasku) damasirati (fr. symfy-sis) sraslost prstiju na ruci ili nozi daktiloskopija (grč. . dal senjo (tal. nomizo mislim. damasser) tkati na đa-mastni način. izvezen. služi za zaštitu obale od poplave.) glaz. daktylos. logia) govor pomoću prstiju. plemkinja. dam nasip) uzvišenje od zemlje. dio svečanog odijela njemačkih careva dalmatinac vrsta doge iz Dalmacije (pas srednje visine. usp. prvi put primijenjena) dama dat. tithenai staviti) zbirka kamenja za prstenje (gema). ispitivanje otisaka prstiju daktiloteka (grč. žena iz višeg staleža. zbirka otisaka takvog kamenja. daktvlos. podzemna "žica" neke rude damasciran išaran. daktylos. man-teia) proricanje (ili: vračanje) iz prstiju daktilomuzikograf stroj za pisanje glazbenih znakova daktilonomija (grč. pod Samson dalkilič (tur. nazvana po švedskom botaničaru Dahlu (1789. Čir na prstu daktilograf (grč. 2. daktylos. dame. "kraljica" u šahu damar (tur. skopeo gledam. typos otisak) pisaći stroj dal segno čit. damasquiner) zažariti željezo ili čelik. daktylos. grafo) pisanje na pisaćem stroju daktilografkinja (grč. gospa. udar vjetra. podrivanja i si.) Đalila (hebr. mišićava tijela. živac. dlake bijele s crnim mrljama) dalmatski jezik autohtoni romanski jezik koji se iz vulgarnog latinskog razvio na dalmatinskoj obali i Kvarneru daltonizam sljepilo za boje. daktylos. osobito grčkog. tkaninu šarati (ili: išarati) cvjetovima damasket (fr. damasquette) bogata da-mastna tkanina s cvjetnim šarama na atlasnoj osnovi damast (tal. fr. domina gospođa. daktvlos) med. obožavani poglavar duhovne i svjetovne vlasti u Tibetu dal ga (tur. zavoj kojim se povrijeđeni prst održava u ravnom položaju daktilotip (grč. podzemni put vode do izvora na površinu zemlje. dalga val) 1. vještina iskazivanja misli pomoću prstiju daktilomantija (grč. valovi. vunena ih platnena tkanina s cvjetovima damba (niz. 3. daktylos. računanje na prste daktilosimfiza (grč. nazvana po tome što se nekada nosila u Dalmaciji. bilo. tal. vlastelinka: otmjena žena koja drži do sebe. al segno dalaj-dama vrhovni budistički svećenik. g. 2. ispuh dima (pri pušenju) dalija bot. puis.) v. nalet. dalkilič gola sablja) pripadnik nekadašnjih turskih oružanih snaga (glavno oružje bila mu je sablja dalmatika 245 Damon i Fintija dalmatika gornja odjeća katoličkih svećenika. bura na moru. grafo pišem) onaj koji piše na pisaćem stroju daktilografija (grč.daktilioteka (grč. daktvlos. daktylos. ljubičasta georgina. nesposobnost osjetila vida da razlikuje boje. osobito crvenu (naziv po engleskom kemičaru Daltonu koji je zamjećivao samo tri boje i prvi opisao ovu pojavu) daltonski plan (Dalton-plan) metoda učeničke samoradnje čija je karakteristika da učenici pod nadzorom nastavnika sami izabiru i proučavaju znanstvenu građu (naziv prema američkom gradu Daltonu gdje je 1922.) 1. upala prsta. grafo pišem) ona koja umije pisati na pisaćem stroju daktilogram (grč. draguljarski sandučić daktilitis (grč. dama) gospođa. v. kamena ili betona u obliku nasipa. gramma crta) otisak prstiju daktilologija (grč. figura na igraćim kartama. osobito oštricu noževa i mačeva. daktvlios. valovlje. daktylos. na jagodicama. promatram) metoda prepoznavanja zločinca po individualnoj razlici finih linija na unutarnjoj strani prstiju. da-mast damascirati (fr.

prokletstvo damnatio memoriae čit. prodavanje robe u inozemstvu ispod cijene koštanja. obično radi konkurencije i osvajanja tržišta. dans (fr.) prav. slike. dancing) ples. izvoziti robu i prodavati je ispod cijene koštanja ili ispod cijene domaćeg tržišta.) kap. kći kralja starogrčkog Akrisitja. poput onoga drvenog konja (u kojem su bili najbolji grčki junaci) što su ga Grci (Danajci) ostavili u svom logoru da bi ga Trojanci. šteta. baden kupati) parna kupelj damping (engl. damnatur (lat. st. smatrajući ga darom. kralj to dopusti.) odbacuje se. dao put) religioznofilo-zofska znanost koja potječe od Lao-tsea (6.) u proizvodnji papira: valjak za utiskivanje vodenih znakova danno (tal. u staroj Grčkoj: 50 kćeri argoskoga kralja Danaja koje su poubijale svoje muževe u prvoj bračnoj noći i bile osuđene od bogova da pune vodom bačvu bez dna Danaja mit.. da bi mu pokazao kakva je to sreća. mjesto. damnatio) osuda na vječne muke. paraliza. denđi-valjak (eng. lokal (kavana. gubitak Damoklo ime laskavca koji je tiraninu Dioniziju pozavidio na sreći.) trg. gizdelin. čovjek koji se napadno oblači dandy-valjak čit. damnum) šteta. Fintija se zadržao na putu dulje nego je očedampfbad 246 Darije kivao. gubitak danse čit. to dump prodavati po niskoj cijeni. običaj na plesovima da žene biraju svoje plesače danila (tur. danteologija danuncijada pustolovina talijanskog književnika Gabrielea D'Annunzija koji je po završetku Prvoga svjetskog rata na svoju ruku okupirao Rijeku i ondje vladao nešto više od godinu dana.) . e. Danaos) pjesničko ime starih Grka danajski dar opasan dar iz neprijateljske ruke. Wahl izbor) "dame biraju" tj. oštetiti damnifikacija (lat. tj. osuđenik damnincirati (lat. osobito tvorničkih proizvoda. Dampf para. po nižoj cijeni inozemstvu nego domaćim potrošačima radi osiguravanja monopola Danaide mit. smiješan pustolovni pothvat daosizam (kin. vidjevši ovakvu vjernost. oštećeni damnum (lat. Aligijeri (tal.) osuđen.damenval (njem. uništavanje (ili: oštećivanje ili pogrda) uspomene nekog imena. pr. kad je ovaj Fintiju osudio na smrt. dance plesati. naredio je Dionizije da ga počaste za njegovim stolom kao kakva kralja. prodavanje robe. otuda: Damoklov mač opasnost koja čovjeku stalno prijeti Damon i Fintija prema starogrčkoj priči dva filozofa (pitagorovca) u službi sirakuškog vladara Dionizija Mlađeg.) u kojem se posjetitelji mogu zabavljati i plesom Dante Alighieri Čit.) glasoviti talijanski pjesnik iz 13. neprijatelja se treba bojati i kad darove donosi. dumping) trg. autor Božanstvene komedije dantologija znanost o Božanstvenoj komediji. restoran i dr. damnificatio) nanošenje Štete. ali mu je iznad glave objesio mač o konjsku dlaku. damnificatus) onaj koji je pretrpio štetu. vladar oprosti kaznu osuđeniku i zamoli oba prijatelja da ga prime kao trećeg u svoje društvo dampfbad (njem. majka Perzejeva (rodila ga je sa Zeusom koji joj se približio u obliku zlatne kiše) Danajci (grč.) ples dansing (engl. uvukli u svoj grad (Vergilije: "Timeo Danaos et dona ferentes" — "Bojim se Danajaca i kad darove donose". damnacio memorije (lat. što znači: uvijek) dandy čit. n. zamolio je osuđenik da ga prije izvršenja osude pusti kući kako bi završio neke poslove. apopleksija damnacija (lat. zabranjuje se (cenzorska formula kojom se zabranjuje tiskanje neke knjige ili nekog mjesta u knjizi) damnatus (lat. Dame gospođa. ali je Damon morao svojim životom jamčiti da će se Fintija vratiti. pa je Damon već stajao pod vješalima kad je pravi osuđenik stigao u posljednji trnutak.) kicoš. grba i dr. damnificare) nanijeti štetu. dendi (eng. oštećivanje damnifikat (lat. pren. i 14. st.

tal. odgovara na pitanje komu? čemu?. imati svoj početak.) mjesto. N. mjesec i godinu pisanja. izdaci i primici.darbizam hilijastička sekta koju je 1840. dan i godina kao gore daturin (perz. datirati (fr. uporaba izmjeničnih struja vrlo visokog napona (Tesline struje) za liječenje živčanih i dr. st. bolesti. A. v. datarius) upravitelj papinske komore za molbe i žalbe. pr. kupovanje živežnih namirnica (osobito žita) da bi se dobila visoka cijena. padež cilja ili namjene datizam (grč. mat. podanici kralja Dardana. Dauidova zvijezda (hebr. miljenik darsonvalizacija med. osnovao u franc. danu i mjesecu (na spisima. darbistički dardanarijat prav. Datis perzijski vojskovođa) nepotrebno gomilanje sinonima u govoru. dano.. Dardanos) mn. trajati od dativ (lat. dataria) papinska komora za molbe i žalbe koja daje crkvene dozvole i zabrane. prid. fiziologu J. pov. dare dati) podatak o vremenu. npr. e. dakryon. potjecati. Švicarskoj J. trg. pismima itd. rođ. dareikos stater) novac perzijskog kralja Darija. v. dater) stavljati na spis (ili: pismo i dr. datarije datarija (lat. nadnevka datar (lat. upala suznih žlijezda Darije (perz. legendarnog osnivača Troje Dardaneli (grč. ono što je dano. ona mjenica kod koje se rok plaćanja računa od dana izdavanja datulja (tal.) darvinist pristaša Darvrinovog nauča-vanja. treći padež. "suzbijač" darik 247 Davus sum. danas. dar-bikršćani.) na mjenicama: mjesto.) vrsta jedrenjaka s 2 do 3 jarbola dauphin čit. darling) ljubimac. data et akcepta (lat. darvinizam darvinizam naučavanje engleskog prirodnjaka Charlesa Danvina o razvoju i preobražavanju u životinjskom i biljnom carstvu i po kojem su se sve vrste u organskom svijetu razvile jedne iz drugih. mjestu. data) mn. biscen-zaciju. magen David) šeste-rokraka zvijezda — stari simbol židovstva (naziv po biblijskom kralju Davidu iz 10.) . naziv po starom azijskom gradu Dardaniji koji je osnovao Dardanos: otuda i ime poznatog tjesnaca Dardanela darijadenitis (grč. dofen (fr. taturah) kem. i to prirodnim odabiranjem (seksualnom selekcijom) i prilagođavanjem okolnostima u kojima su vrste trebale živjeti i s kojima su se morale boriti. osobito kod onoga kome taj jezik nije materinski dato (tal.) titula francuskih prijestolonasljednika (1349— 1830) David (hebr. casus) gram. određivanje datuma. 1851. n. dare dati.) "ugušivač". datatio) stavljanje. lihva-renje. izraz potječe od nekoga fenič-kog čarobnjaka Dardanusa koji je čarobnom vještinom skupljao žito u svoja skladišta pa ga prodavao kad mu je cijena bila najviša dardanarijus (lat. dardanarius) onaj koji zelenaši žitom.) trg. d' Arsonvalu. ono što je poznato. dod) "ljubljeni".) datum ut retro (lat. iz jednostavnijih u složenije. dardanarijat Dardanci mn. struje se ne propuštaju kroz tijelo. datum. od danas. descenden-tna teorija data (lat. taj se razvoj odvijao u borbi za opstanak. alkaloid koji se priprema od sjemena kužnja-ka običnog (tatule) dau (ar. zelenašenje. dattolo) vrsta palme s vrlo ukusnim slatkim plodovima datum (lat. Darby i koja proroštva Starog i Novog zavjeta doslovno shvaća i tumači. od dana potpisa (osobito na mjenicama kod određivanja dana plaćanja) dato-mjenica trg. non Oedipus darik (grč. vrijedan 20 atičkih drahmi. dodaci. dan. aden) med. izdavanje i primanje datacija (lat.) mn. poznate i utvrđene činjenice data et accepta čit. zabranu sklapanja braka i dr. dativus sc. darios darling (engl. dvije kule s obiju strana Helesponta. dattero. usp. nego se pacijent izlaže djelovanju njihovog magnetnog polja (metoda nazvana po fr.) na mjenicama: naznačivanje istog vremena i mjesta kao i na prednjoj strani datum ut supra (lat. pristaše se zovu: darbisti.

"mlatiti praznu slamu" de lege ferenda (lat.) raskošno.) "iz dubina" (početak 130. "mrtva utrka". istovarene brodove ukloniti iz luke debalaža (fr. de lege lata (lat. débâclage) pom. srozavanje.) "po viđenju".) O živima (ne treba govoriti) ništa ako ne istinu de. de-baculare. crkvi pokajnička 1 žalosna pjesma) de rigore juriš (lat. non Edipus (lat. deux. metron) fiz.) prav. čišćenje luke. dasys gust. déballage) trg. ded bol (engl. degradacija) de. doista. de-albare pobijeliti) pobjeljivanje (ili: bijeljenje) kovina deartikulacija (lat. psalma. sprava za mjerenje gustoće zraka DDT čit. raspaki-vanje svežnjeva i sanduka s robom debalirati (fr. duo) 1. devalvacija. pozlata debakl (fr.) neka se briše Dea Dia (lat. raspakirati svežnjeve. uklanjanje istovarene robe. eu-ropeizirati debandada 249 deburziranje . Davus sum.) boriti se za kozju kostret. non Oedipus čit. de facto de lana caprina rixari čit.) po strogosti zakona de te fabula narratur (lat. snižavanje (npr. profiniti. sastoji se od četiri pojedinačna (singl) meča i jednog u paru (dabl). ukusi su različiti de jure (lat.) međunarodno natjecanje tenisača. tj. sanduke s robom debalkanizirati oduzeti nečemu balkanske karakteristike.) šport.) kod biljara: dva po dva. izumitelj Švicarac Paul Müller 1939.) Ja sam Dav.) u pravo vrijeme.) 0 ukusima (i bojama) ne treba raspravljati. kao očevidac De vivis nil nisi verum (lat. nisam toliko oštrouman da bih se mogao upuštati u rješavanje zagonetaka (izreka roba Dava dazimetar 248 debalkaiiizirati u Terencijevoj komediji Djevojka s otoka Androsa) dazimetar (grč. "iz viđenja". iščašenje. kratica deleatur (lat.) po pravu. tj. de-aurare pozlatiti) pozlaćivanje. par i par de facto čit. s pravnog stajališta. de-articulatio) med. za nešto nevrijedno. eks nihilo nihil de non praejudicando Čit. pravdati se za sitnicu. lopta izvan igre dead heat Čit. de lana kaprina riksari (lat. dva i dva. stvarno de gravi causa čit. pren. lat. dez-a-de (fr. lex zakon. Dejvis kap (engl. primjereno prilikama de visu čit. g.) šport. demobilizacija). d'liks (fr. predmetak u složenicama sa značenjem: a) odvajanje. de fakto (lat.) prav. de (fr. b) padanje. rastavljanje. mrtva lopta u tenisu. de vizu (lat. dva.) v. de gravi kauza (lat. u Kat. ne nanoseći štetu.(fr. usp. latus donesen) po zakonu koji postoji de luxe čit. fr. očigledno. bez okolišanja de profunda s (lat. debaklirati (lat. osnivač Amerikanac Daviš 1900.Daviš cup Čit. débâcler) očistiti luku. débâcle) prolom leda.) mit. mora biti donesen) po zakonu koji bi trebalo propisati kako bi o nekom prijeporu mogao biti izrečen pravorijek.) zaista. di-di-ti (DDT = kratica za di-klor-difenil-triklormetil-metan) sredstvo za uništavanje gamadi (bijela kristalna tvar slabog mirisa neškodljiva za bilje i više životinjske organizme).) o tebi se basna priča (rečenica kojom — kad netko "grijeh kaže a grešnika neće" — upozoravamo tangiranoga da se o njemu radi) de tempore (lat. propast. ukidanje (npr. de non pre-judikando (lat. staroitalska božica plodnosti zemlje dead bali čit. bez oštećivanja nečijih prava de piano (lat. brodova itd. de gustibus (et koloribus) non est disputandum (lat. jednostavno. tzv. de) 2. a ne Edip.) zbog važnog razloga de gustibus (et coloribus) non est disputandum čit. feren-dus koji treba. tj. uganuće deauracija (lat. Davus sum. ded hit (engl. déballer) trg. deux a deux čit. tj. ukratko. slom debaklaža (fr. kad oba konja stignu istodobno na cilj dealbacija (lat. luksuzno de nihilo nihil (lat.

débat) raspravljanje. e. iskrcavanje iz lađe. odlaziti. dug. lišiti grubosti i surovosti debarkiranje (fr. uračunati nešto u dug. pristati uz obalu debata (fr. n. prvi put se pojaviti. voj. kapa-renje debuširanje 250 decilitar debuširanje (fr. osloboditi od opsade. débarrasser) raskrčiti. débauche) skandal. pobijediti) uništenje neprijatelja u ratu đebent (lat. sudjelovati u debati debelacija (lat. voj. iznošenje mišljenja. carinski predujam koji se zadržava. debellare završiti rat. razularenost. diskusija debatirati (fr. porušiti rovove i prokope nakon opsade deblokiranje (fr. početak. prestajati. pristupni govor debil (lat. dužnik debitum (lat) trg. débloquer) voj. borba bez ikakvog reda. raskalašenost. débusquer) voj. za ženu: debitantica debitirati (fr. deben-ture) trg. trg. umrijeti decem (lat. prepirati se. rasvijetliti. otjerati (ili: potisnuti) s boljeg položaja debitant (fr. put i način da se roba proda debuširati (fr.) deset . raspetljati. uzmicanje u najvećem neredu debandirati (fr. dug koji netko treba platiti za robu ili Čije plaćanje prodavač očekuje. dugovanje deblejirati (fr.debandada (fr. priglup čovjek debilitacija (lat. deblokirati deblokirati (fr. prvi nastup nekog glumca ili pjevača. débanquer) dobiti cijeli bank (u kartama) debarasiranje (fr. debentur. izlaz (ili: izlaženje) iz nekog tjesnaca. obrnuta slova (privremeno upotrijebljena pri slaganju umjesto pravih) opet izvaditi i zamijeniti ih pravim Deborafh) (hebr. déblayer) ukloniti (ili: raskrčiti) otkopanu zemlju. debilitatio) slabljenje. de uklanjanje — u složenicama. isplaćivanje. grč. débourser) trg. barbaros) uljuditi. dugovanje debitor (lat. izvršiti isplatu. debens) trg. déboucher) nešto začep-ljeno otvoriti. davanje predujma. tučnjava: razuzdanost. débrouiller) razmrsiti. prvo pokazivanje publici. prolaziti. dužnik debentura (lat. engl. držati prvi govor debito (tal. tisk. osloboditi se (nečega) debarbarizirati (lat. rastrojstvo. izvaditi čep. prodavanje na malo debi (fr. raspršiti se debankirati (fr. gradu Debreczenu) debri (fr. bureau ured. de. débouchement) voj. ime izraelske proročica (12. débandade) voj. prisiliti neprijatelja da prestane s opsadom. kancelarija. iskrcati na kopno. isto-varivanje robe debarkirati (fr. postajanje nemoćnim debirokratizacija (lat. potvrda primitka débet (lat. débarquer) istovariti. srediti deburizirati (fr. potraživanje debi (fr. oslobođenje od neke brige (ili: tereta) debarasirati (fr. ostaci trupa.) "pčela". naći priliku za dobru prodaju robe decedirati (lat. supr. débet) trg. rasprava. débatre) raspravljati. dug. débiter) 2. raspremiti. débarrassement) uklanjanje smetnji (ili: prepreka). débarquement) pristajanje. débloquement) voj. njezina pobjednička pjesma ujedno je najstariji hebrejski ep deboš (fr. débit) 2. trg. débander) rasuti se. idiot. prodaja robe. déboursement) trg. debitor) prav. dugovanje. decedere) otići. début) 1. razglasiti debitirati (fr.) koja je pomogla oslobođenju Izraelaca od Ka-naanaca. preminuti. troškovi. débutant) onaj koji prvi put javno nastupa. debilis slab) slaboumnik. débris) ruševine. rasulo. krateo vladam) nastojanje da se iz nekog rađa ukloni birokratski postupak debiskirati (fr. preostali vojnici debrujirati (fr. st. trg. pr. v. osobito na pozornici. razvrat debrecinka vrsta tankih kobasica (naziv po mađ. izvući se iz tjesnaca. voj. prodaja. fr. pronijeti glas. proda. grč. dati predujam. prodavati. isplatiti. promet robe. igrati svoju prvu ulogu. istovarivati. opteretiti račun.) trg. oslobođenje od opsade. trg. débuter) 1. kaparati deburziranje (fr.

čestit. litra) deseti dio litre decima 251 dedomažirati decima (lat. opadanje. decum) predmetak u složeni-cama sa značenjem: deseti dio (neke jedinice za mjeru) decidencija (lat. cadere pasti. prethodnik u službi deci. decimalna mjera podjela mjera na deset jedinica. odlaženje decesor (lat.(lat. krug poslova. koji su objavili tzv. décentralisation) slabljenje jednog političkog tijela i. deseti ton računajući po redu od osnovnog tona. koji podvaljuje decentralizacija (lat. referent o nekoj temi. strofa od deset stihova (španjolskog podrijetla) decimacija (lat. sustav upravljanja koji svim upravnim odjelima daje što veću samostalnost. centrum središte. decimalni razlomak mat. sastavljač (ili: pisac) presude. grč. decipere varati) varljiv. decemviri za pisanje zakona (Decemviri legibus scribendis) ili zakonodavna desetorica. izvjestitelj. decernere) sudskim putem odlučiti. popuštanje. decimalna vaga vaga koja ima krak utega deset puta duži od kraka tereta decimator (lat. usp. decessio) odlazak. decenta) pristojnost. tj. odlučna) borba decertirati (lat. običan razlomak čiji je nazivnik dekadna jedinica. decernatus) djelokrug.) priredba koja se održava svake desete godine decentan (lat. decimare. prikladan. decem. decem. groznice u bolesti decidirati (lat. pristojan. desetinka decimalan (lat. tj. decemviratus) vladavina desetorice. decimatio) pravo na desetinu. decima) glaz. decem. pri-stalost. veća samostalnost pojedinih dijelova. decimalni sistem bro-jevni sustav čija je osnova broj 10. suzdržljiv (u umjetničkom smislu) decentivan (lat. lažljiv. usp. decimer) desetkovati. dekret decertacija (lat. decidere završiti. dekametar decimirati (lat. g. rješavati. iz stare rimske povijesti. dekagram decilitar (lat. ostavljanje određenih poslova nižim organima. de. riješiti. grč. nešto više od 3 m decemvir (lat. decempeda (lat. fr. decidendi raciones (lat. decimalni račun račun s decimalnim razlomcima. brojeći od ožujka decembristi pristaše L. svakog desetog kazniti (osobito smrću) kad su svi podjednako krivi. decimus deseti) mat. stanovništvo može biti de-cimirano kakvom velikom zaraznom bolešću. decertatio) završna (ih: presudna. poet. caedere.decembar (lat. koji se sastoji od deset dijelova. decere.) prav. deset-kovanje. struci ili vrsti poslova. gramma) deseti dio grama. najpoznatiji su. osobito u državnoj upravi deceptor (lat. grč. metron) deseti dio metra. décetraliser) podijeliti poslove na razne odjele i odsjeke. prosinac (31 dan).) dvanaesti mjesec u godini. podvala decernat (lat. izdvajanje svakog desetog čovjeka radi decimiranja decimala (lat. deseti mjesec po najstarijem rimskom kalendaru. decemvirata decencija (lat. može biti osjetno smanjeno . prijevara. decemvir) Član kolegija od 10 članova. prikladnost. decessor) onaj koji odlazi. nazadovanje u pogledu imovinskog stanja. presuditi. prosinca (decembra) 1851. decem. npr. laganje. decernens) prav. tj. dese-tinski razlomak. kao posljedica i cilj toga. décider) riješiti. Napoleona i pomagači tzv. decennium) vrijeme (ili: razdoblje) od deset godina décennale (tal. deceptio) varanje. pes stopa) motka za mjerenje od 10 stopa. odlučivati. odlučiti. načelnik neke ustanove ii upravnog odjela decernirati (lat. decem. osobito u državnoj upravi decentralizirati (fr. skladnost decenij (lat. riješiti. "Zakon na deset tablica" decemviralan (lat. decemvirahs) koji se sastoji od deset članova decemvirat (lat. skupljanje desetine. decimus) dese-tinski. mjerodavnost jednog dece menta decernent (lat. decertare) voditi presudnu borbu decesija (lat.) onaj koji skuplja desetinu decimetar (lat. decidere pasti. v. pošten. fr. državnog štrajka 2. deciderteli rationes čit. fr. spasti) pad. decens) pristao. razlozi sudske presude decigram (lat.

deklamando (tal. deduktis im-penzis (lat. votum decisivum) prav. na motoru.) glaz. imenica ili glagol kod kojih se ne upotrebljavaju svi oblici defektivan (lat. nepotpuni glagoli. deduetivus) log. notna figura koja označuje da jednu skupinu od deset tonova treba odsvirati u vremenu za koje bi se inače odsviralo osam normalnih tonova deciso čit. od-metanje.) glaz. izmirio je deditirati (lat. presuda. omalovažavanje dedikacija (lat. dedi-cator) onaj koji nešto daruje s posvetom dedirati (lat. decisor) prav. dečizo (tal. zaključiti (ili: zaključivati) iz općega o posebnom. brisati neki dug. glas koji odlučuje. popunjavati. darivanje dedikator (lat. smanjiti vojni odred napola deducirati (lat. sudska odluka deelamando čit. kvar. praznina. objasniti. pogreška. lijepo izrađen. obeštećivati. osobito šećernog soka pomoću vapna. npr. "živi kotač". metoda mišljenja kojom se od općeg zakona dolazi do posebnih. izborni sudac decizum (lat. dedecoratio) sramoćenje. decisivus) presudan. kapitulacija dedicirati (lat.) po odbitku troškova dedukcija (lat. slabljenje. popuštanje u snazi. daidaleos) umjetnički. dopunjavati. o osnovnim načelima engleskog ustava decoctor bonorum čit. dekoktor bo-norum (lat. dekoktor dolozus (lat. decisio) prav. postupno tiše. izložiti. defeetivus) nepotpun. v. u blagajni defektan (lat. deditio) predaja. dedicatio) posveta. dao je. pročišćavanje. posvećivanje. nepotpunost. dédommager) obeštetiti. dare dati) trg. šaren. deducere) izvesti. osobito u sumnjivim slučajevima decizivan (lat. pošto se dokaže ono što treba dokazati deduetis impensis Čit. manjkav. dedit. Daidalos) fil. dare) trg. odlučan.decimola (tal. mjesto koje se tako svira dedaleum (grč. zootrop. već dokazanih činjenica deduetis deducendis čit. trg. defeetus) nedostatak. defeetio) otpadanje. rasipnik vlastite i posuđene imovine decrescendo Čit. dokazati. dédoubler) voj. koji nema svih dijelova i oblika defektivitet (lat. unijeti nešto u knjige kao plaćeno. pravni dokaz izvesti iz drugih. mana. rasipnik svoje imovine decoctor dolosus čit. nadoknaditi Štetu.) prav. kaljanje dedicija (lat. sudska odluka. manjkavost. presudan glas decizor (lat. izvoditi. veoma izrazito. namijeniti dedignacija (lat.) izlaganje prava. objava engleskog parlamenta 1689. deduetio) log. deklarešn of rajts (engl. kakvoća postojanja kao deduktivan deetatizacija (fr. odbijanje od neke svote deduktivna metoda v. decisum) sud. zaključivanje iz općega o posebnom. iscrpljenost. g. nepotpun. sve slabije. defaecatio) čišćenje od taloga. dedutkis de-ducendis (lat. manjak. određeno decizija (lat. dedukcija deduktivnost (lat. malaksalost defekt (lat. dedicare posvetiti.) prav. pokazati. oštar decizivan glas (lat. platio je. defeetivitas) krnjost. dedi) trg. u pošti: javiti da je nešto nestalo defektiv (lat. nekome neku knjigu). kem. oni koji nemaju svih oblika . deditirati dedit (lat. vrsta fenakistoskopa ili stroboskopa dedalski (grč. poklanjanje. nepotpunost defektivni glagoli (lat. dedignatio) preziranje.) glaz. deficere) tražiti i ispravljati pogreške u računanju. izvođenje. posvećivati: pokloniti (npr. dati odšetu dedublirati 252 defenzor dedublirati (fr. izbacivanje izmeta defekcija (lat. defeetivum) gram. ponovno naručivati. npr. tj. pronevjeriti. s puno izražajnosti déclaration of rights Čit. oštećen. defeetus) krnji. dedicare) posvetiti.) po odbitku onoga što se treba odbiti. verba defeeti-va) gram. potejenjivanje. dekrešendo (tal.) izdvojenje iz državnog vlasništva (pojam suprotan eta-tizaciji) defekacija (lat. decimole) glaz. dare dati. kićen dedekoracija (lat. dedirati dedomažirati (fr. beščašćenje. s prazninama defektirati (lat.

svečani mimohod defilirati (fr. malodušan čovjek. određenje (ili: odredba) pojma. odrediti) log. klijent. deferens) onaj koji traži prisegu. defigurare) pokvariti. koji je za obranu. voj. nastaje naznačivanjem najbližeg roda (genus proximum) toga pojma i njegove specifične razlike (dif-ferentia specifica). nevjerovanje u uspjeh ili pobjedu deficijent (lat. obrambeni položaj. odmetnik. npr. (točno) određen pojam definitiv (lat. pukotina u izrađevini od kovine i si. défilement) voj. défaite poraz. klonulost. nagrditi defile (fr. defensio} obrana defenziva (fr. definere ograničiti. oduzimati (ili: slabiti) vjeru u uspjeh ili pobjedu defetist (fr. ofenziva defenzivan (lat. usp. objašnjenje jednog pojma drugim pojmovima. Štićenik. gubljenje ženskih psiholoških i fizioloških osobina. dostavljač. deficere nedostajati. generička definicija.). posebnih oznaka koje pripadaju samo onome pojmu koji treba definirati. dužnik. defensor) branitelj. svođenje jednog pojma na druge pojmove. definicija definit (lat. défilé) tjesnac. manjak u blagajni defiguracija (lat. defensivum) med. na novcu: znak mjesta kovanja i majstora koji je pravio novac defetirati (fr. konačno uređenje (suprotno: provizorij) definitiva (lat. nedostaje. defetistički defetizam (fr. klonulim. nije tu) manjak. za ženu: defendentica defenzija (lat. svaki uski put kojim se može kretati samo po jedan ili dvojica u redu (usjek. koji nekome drugom nudi prisegu. defensus. onaj koji zbog slabosti ili bolesti nije više sposoban obavljati svoju dužnost deficit (lat. defeetuositas) v. vertikalni defilman rov napravljen tako da neprijatelj ne može u njega gledati ni gađati definicija (lat. onaj koji ima manjak na računu. zaštitnik. odrediti pojam. prid. mjesto izloženo unakrsnoj topovskoj ili puščanoj paljbi defenzivni položaj voj. genetička definicija definirati (lat.defektologija (lat. osiguravanje fortifikacijskog objekta od neprijateljske vatre. unakaživanje defigurirati (lat. praktični učiteljski ispit . tj. ispitivanje.) završni ispit. defensive) obrana. deficiens) otpadnik. završna redakcija ugovora.) defektuozitet (lat. efeminacija defendend (lat. uređivanje. definitivum) končano objašnjenje. rat koji se vodi samo radi obrane defenzivno oružje voj. svota za koju su prihodi manji od izdataka. zaštitni defenzivni kut voj. obrambeni rat. unakaziti. defiguratio) kvarenje. defendendus) optuženik kojeg treba braniti. klanac. fr. definitum) (nešto) određeno. supr.) znanost o pojedincima koji se po organskim. popunjavanje laboratorija. défaire) praviti maloduš-nim. horizontalni defilman rov napravljen tako da se u njega ne može gađati ni upadati. nagrđivanje. defeetura) u ljekarni-štvu: opskrbljivanje. tj. definitio) log. most itd. klanac. svečano prolaziti defilman (fr. supr. zastupnik. defeminatio) psih.-grč. deficit nema. manji iznos u jednom računu. v. pravobranitelj deferent 253 deflacirati défèrent (lat. défiler) pojedinačno prolaziti kakvim tijesnim putem. objasniti pojam drugim pojmovima. onaj na kojem se očekuje napad defenzivni rat voj. défaitisme) malodušnost. defensif) obrambeni. stanje u kojem je jedna strana samo u obrambenom stavu. vanjsko zaštitno sredstvo radi zaštite od štetnih utjecaja defenzor (lat. bez vjere u uspjeh ili pobjedu. fiziološkim ili psihičkim nedostacima razlikuju od prosječnog (normalnog) čovjeka. skup metoda za otkrivanje pogrešaka u proizvodima (npr. obrambeno oružje (koje služi samo za obranu) defenzivno sredstvo (lat. blagajni itd. prolaziti paradnim maršem.: Kvadrat je paralelogram (genus proximum) s jednakim stranicama i jednakim kutovima (differentia specifica) — to je rodna. défaitiste) pristaša defetizma. dopunjavanje defeminacija (lat. defektivitet defektura (lat.

defraudant defraudirati (lat. izopačenost. izopačen. nedolazak na suđenje defolijacija (lat. defraudatio) pronevjera. opadanje. nedostatak. deflegmirati deflegmirati (lat. smrt degarnirati (fr. defoliatio) opadanje lišća. pogreška. défaut) oskudica. grč. deflagratio) kem. deformitas) unakaženost. osoboditi mač od protivnikovog mača degažman (fr. deforman deformirati (lat. onaj koji određuje. deformiran deformiran (lat. nagrđenost deforman (lat. oslobađanje alkoholnih tekućina od vode. čišćenje (ili: pročišćavanje) pomoću vatre deflagrirati (lat. prav. definitiva sententia) konačni sud. deformare) kvariti (ili: pokvariti) oblik. otpustiti iz vojske. smanjivanje novčanica u optjecaju i time podizanje kupovne vrijednosti novca. mač. izrođenje. izopačavanje. izvući iz neprilike. degagé) slobodan. nagrditi. nagrđivanje. nagrđenje. naružiti. dégagement) sloboda. degeneratio) izrođi-vanje. uzeti unaprijed. varahca. neopravdan izostanak. flegma sluz) kem. utajivač. odbiti. naprava za dovođenje zraka (kod petrolejskih svjetiljki) defloracija (lat. tući. unakažavanje. određen. nakaznost. razriješiti. definitivno definitivna sentencija (lat. deflatio) bank. defluxio) opadanje. mlatiti. neusiljenost. sporedan. defungere) prestanak života. unakaženost. obeščastiti defluksija (lat. dégarnir) ogoliti. otvoren. oslobođenje mača od protivnikovog mača degenek (tur. krijumčar defraudator (lat. osobito: prikriti porez. pomoćnik dekana u Katoličkoj crkvi deflacija (lat. koji se nalazi u stanju opadanja . izvući ratnu opremu i vojnike iz utvrde degažiran (fr.) v. kidanje lišća s drveća deformacija (lat. neu-siljen. neku tekućinu isparavanjem ili destiliranjem osloboditi od nebitnog i nepotrebnog vodenog sadržaja defleksija (lat. pril. faix srp) požnjeti srpom. pronevjeravati. podigne kupovnu moć novca. usp. unakaženje. dégager) osloboditi. deflectere) skretati. prav.) batina za udaranje po tabanima. gubljenje. okretan degažirati (fr. skrenuti deflektor (lat. ukloniti. presudan. jedan dio nasljedstva deflagraci] a 254 degenia velebitica deflagracija (lat. tajni izlaz. pokvarenost oblika defraudacija (lat. obeščašćena deflorator (lat. propadanje. vatrom očistiti deflegmacija (lat. skinuti ukras s nečega. degenerare) izrođen. kvarenje degeneriran (lat. riješiti. deflector) naprava na dimnjaku radi zaštite od vjetra i dima. med. prijevara. defraudare) pronevjeriti. de. batinanje degenekom. defloratio) obeščašće-nje.) odreditelj. izopačenje. pristaše financijske politike kojoj je cilj da smanjivanjem broja novčanica u optjecaju. suprotno: inflacionisti deflacirati (lat.) djevojka kojoj je oduzeta nevinost. utaja. unakaziti. definitivus) odlučan. odvojiti. defunkcija (lat. konačna presuda definitivni traktat konačni (ili: zaključni) ugovor definitor (lat. iskvariti oblik deformitet (lat. unakažena oblika. pogoršan. lupati degeneracija (lat. u stanu napraviti tajni izlaz. deformis) pokvarena oblika. deflexio) skretanje deflektirati (lat. deflorare) oduzeti djevojci nevinost. katar defo (fr. de. defraudans) pronevje-ritelj. mana. deformatio) kvarenje oblika. utajiti. flegma sluz) kem. osobito onih za koje nema pokrića i podloge. mač. grč. zaključan. krijumčarenje defraudant (lat. batinati. deflatio) bank. spretnost. oduzimanje djevojačke nevinosti deflorata (lat. prevariti. oslobođenje od neke obveze. konačan.) onaj koji je oduzeo djevojci nevinost deflorirati (lat. de. npr.definitivan (lat. izro-denost. inflacija deflacionisti (lat. deformis) v. izostanak s ročišta. v. deflagrare) izgorjeti. pokvarenost oblika. lakoća. carinu itd. osloboditi od vode. degarnirati utvrđenje voj.

dégommer) osloboditi od ljepljive tvari. dehiscens) koji zjapi (sjemene Čahure) dehiscirati (lat. sisavac. facere učiniti) obožavati. boje i izgleda vina degustator (lat. degradatio) poniženje. čelik) degumirati (fr. dégorger) očistiti od mulja. degustatio) kušanje. Deus. Deus Bog) fil. titulama itd. skinuti gumu s nečega. pretjerivanje. deinos strašan) ret. pokvariti nekome volju za nečim dehiscencija (lat. potcijeniti degrasirati v. pronađen u okaminskim ostacima deinoza (grč. Dei gracija (lat. 1866—1934) degluticija (lat. degustare okusiti) ku-šač. pokazna (deiktična) čestica (npr.) "strah". zvijer) zool. skinuti pjenu). lišiti nekoga čina i zvanja. deiktikos) koji se temelji na primjerima. pročistiti degradacija (lat. svođenje na stupanj manje sposoban za pretvaranje (energije) degradiran (lat. dégoûter) ogaditi (nekome nešto). dehiscere) raspuknuti se. degresirati degresirati (fr. s u prilogu jutros. suziti deipnosofisti (grč. probanje. izopačivati se. degmek) hrvati se. zjapiti dehortacija (lat. deipnos ručak. vraćanje s višeg položaja na niži po kazni (osobito u vojsci i kod svećenstva). izrođivati se. deintegrare) oduzeti od cjeline. smanjiti. lišen Čina i zvanja.degenerirati (lat. deificatio) obožavanje. dégrossir) dotjerati. mišljenje koje dopušta da je Bog prauzrok i tvorac svijeta. mirisa.) bot. deglutitio) gutanje. cijeniti više od svega deifikacija (lat. fiz. ovog jutra) deiktičan (grč. sin.) po milosti Božjoj (uobičajena formula u vladarskim poveljama. opadati. degustare) okusiti. probati degutirati (fr.. pogoršavati se degenia velebitica čit. odavanje božanske počasti deiksa (grč. divovska pretpotopna životinja. duhana i dr. usporedi: teist deitet (lat. zjapljenje dehiscentan (lat. svođenje na niže stanje razvoja. dehortatio) odvraćanje. otvoriti se. ukloniti gumenu tvar na svilenim nitima iskuhavanjem u sapunici degustacija (lat. sta-njiti (srebro. poniziti. general Chéries de Gaulle (1890 —1970). pristaša deizma. mit. opirati se degolizam politika i slaganje s politikom koju je vodio fr. vođa francuskog otpora protiv njemačke okupacije i kasnije predsjednik vlade i predsjednik države degoržirati (fr. dégraisser) očistiti od masti. dégrader) zapostaviti. masnih mrlja (vunu. degenerare) izroditi se. deiknymi pokazujem) lingv. izopačiti se. kuh. dehiscentia) bot. na dokazima Deimos (grč. lišavanje čina i zvanja. deus) fil. ali ne priznaje nikaDejanira 256 dekalvacija . degustacija vina određivanje okusa. tj. savjetovanje da se nešto ne učini Dei gratia čit. znalac koji po okusu određuje svojstvo namirnica (vina. deinos. deitas) božanstvo deizam (lat. žderanje degmati se (tur. therion divlja životinja. obrok jela) starogrčki mudraci koji su učene razgovore vodili za punim stolovima deist (lat. vrsta biljke koja raste samo u našem Velebitu (pronašao je degluticija 255 deizam i opisao mađarski botaničar Arpad Degen. odvratiti nekoga od nečega. propadati.) degustirati (lat. ukazivati Čast kao Bogu. potcijenjen degradirati (lat. degradare) zapostavljen. degrasirati degrosirati (fr. stalan pratitelj i kočijaš starogrčkog boga rata Aresa deinoterij (grč. čaja. preuveličavanje deintegrirati (lat. fr. u uporabi od Karla Velikog) deificirati (lat. degenija velebi-tika (lat. degradare.

decalo) trg. propadanje. deiectorium) med. v. lit. poliedar s deset površina dekaginičan (grč.) broj (piše se brojkom 1 sa 60 nula) dekalirati (tal.. zvanje i položaj dekana. kožu. is-pražnjavanje stolice. 4. gyne žena) s deset žena. decalvatio) oćelavlja-vanje. delectio) prav. do dekadi). metron) mjera za dužinu od 10 metara dekan (lat. sin Prijama i Hekube. dekados desetina) mat. gunj dekabristi (rus. osobito ne priznaje božansko otkrivenje. edra sjedalo. med. desetni sustav. u Italiji: najstariji sluga u kući nekog kneza. pogoršavanje. kovinu. tijelo koje ima deset kutova dekagrad (grč. propast. deka deset. deka. odmah poslije biskupa (kod rimokatolika i protestanata). st. decalcare ugaziti. metakromatipija dekalo (tal. tucati. deset.. decimalni sistem dekaedar (grč. izmet. 3. prosinca 1825. hm i dr. Dečke) 1. deka deset) 2. de-calare) trg. gubitak na težini neke robe zbog sušenja. izlučivanje dejektorij (lat. raspad. npr. glavni predstavnici: Voltaire. dekas. aner Čovjek. prenijeti crtež na proziran papir dekalkomanija (lat. muž) bot. decanus) 1. duodi itd.. zbirka ili djelo od deset knjiga. izgubiti na težini zbog sušenja dekalitar (grč. Mendelsohn i dr. gonia) geom. 2. lat. bot. sasto Dekameron 257 deklamatorika jala se u tome što je osuđenik bio oćelavljen Dekameron (tal. litar) mjera od 10 litara dekalkirati (fr. deka. mjera od deset grama deka (njem. deka deset.. grč. deka. pjesnika Boccaccia) dekametar (grč. v. Livijeva "Rimska povijest". podigli u Petrogradu ustanak protiv apsolutizma dekada (grč. deka. tal. sredstvo za otvaranje i reguliranje stolice Dejfob mit. hemera dan) Deset dana (naslov poznate zbirke novela tal. deka. brojni sustav koji ima za osnovu broj 10. de-setokutnik. deizam je igrao glavnu ulogu u filozofiji XVII. decimalni sistem dekadni sistem mat. Rousseau. Decamerone. st. deka. deka. pravac u književnosti i umjetnosti postromantičkog razdoblja (19. mat. decadenza) opadanje. za koju se borio s božanstvom rijeke Ahelo-ja. razdoblje od deset godina. usporedi: teizam Dejanira mit. danas: osoba na čelu nekog fakulteta. osnova) geom. u kalendaru Francuske revolucije: tjedan od deset dana (od primidi. pokrivač. kardinala itd. dekabr) mladi ruski plemići — časnici koji su 26. grč. viši svećenik. dekalogos) deset Božjih zapovijedi dekalumen (grč. deset komada. fr. jedna od sramotnih kazni u srednjem vijeku. ubio ga Menelaj deka (grč.kva čuda niti bilo kakav Božji utjecaj na tijek svijeta. mania pomama. decanatus) dekanstvo. žena Heraklova. mjesto službovanja dekana dekandrija (grč. dekados desetina) desetorica. dekas. deka. decimalni sustav dekadenca (lat. dekanat (lat. dekalog (grč. predsjednik fakultetskog vijeća. oćelavljenje. brat Hektorov i Parisov. curenja itd. nehotice uzrokovala smrt svoga muža poslavši mu košulju namočenu u Nesovu krv dejekcija (lat. s bakra ili kamena na drvo itd. décalquer) prenositi otiske. acord suglasje više tonova) glazbalo koje ima deset žica dekalijun (grč. Lessing. decadere opadati.) dekadika (grč. nakon Parisove smrti muž Helenin. lumen svjetlo) fotometrijska mjera (10 lumena) dekalvacija (lat. udaljavanje s položaja ili posjeda. u rimskom logoru: starješina šatora u kojem je bilo 10 vojnika. broj deset. porculan. hermafroditne biljke s deset slobodnih prašničkih končića. cvjetovi s deset stupica ili usta plodnice dekagon (grč. strast) vještina da se slike u bojama (tiskane na posebnom papiru koji je prevučen jednim lako rastopljivim slojem) vlaženjem stražnje strane prenose na drvo. staklo. lat. gradus stupanj) deset stupnjeva kao jedinica mjere za kutove (četrdeseti dio kružnice) dekagram (grč. v. npr. deka deset. gramma) težina (ili: uteg) od 10 grama dekakord (grč. u Linnéovom sustavu deseta klasa .

nekog zakona preko za to ovlaštenih osoba ili tijela. deseteroboj deker (njem. izjašnjenje. strofa od deset stihova dekastilon (grč. deka. area površina) mjera za zemljište od deset ara dekarbirirati (fr. pustiti deklaracija (lat. décapiter) odsjeći glavu. građevina s deset stupova ili svodova dekatirati (fr. deklarativan (lat. izjavni. decarburar) v. udaljiti. prvi put upotrijebljen 1822. objavljivati. npr. osobno prijavljivanje poreznim vlastima visine i izvora imanja i prihoda itd. carbo) osloboditi (ili: oslobađati) od ugljena ili ugljične kiseline. dra-vidski jezici dekantacija (fr. . declinabilis) gram. govorenje s puno izražajnosti. teško razumljiv govornik. declassis. declamare) upute (ili: znanost) o lijepom izlaganju. govorničkim i suviše vatrenim tonom govoriti o beznačajnim temama deklanširati (fr. stichos) lit. prijava (ili: prijavljivanje) robe carinskim vlastima radi carinjenja (carinska deklaracija). knjiga s pjesmama za deklamiranje deklamatorij (lat. klase. declamare) govornički. stylos) arhit. deklarativna ili iskazna rečenica zavisna rečenica kojom se kazuje što se izriče glagolom glavne rečenice. objavljivanje. fr. govoriti govorničkim tonom. promjenjiv (po padežima). deset stera dekastih (grč. izjava o sadržaju poštanskih paketa (poštanska deklaracija). v. vježbanje govorenja u školi. déclancher) otvoriti. caput glava. neprirodno. reda. Dekham) v. izjaviti. dekasilabičan stih deseterac dekaster (fr. deka. fr. deka. declamatio) umijeće usmenog izlaganja. declamare) umjetnički i s puno izražajnosti govoriti neku pjesmu. trg. lagano otakanje i odvajanje bistre tekućine od taloga dekantirati (lat. izlaganje. décatissage) postupak pri dekatiranju. declamator) umjetnik u govorenju (stihova). teško razumljivo deklamirati (lat. carte) post. athlon natjecanje) šport. declarare) objaviti. décapitation) odsijecanje glave. zaruka. pus stopa) mjera za dužinu od deset stopa dekar (grč. fr. décantation) kem. u naziv za lakoatlet-sko natjecanje u deset disciplina. declamatorium) vježbanje u deklamiranju. deka deset. decantare. dekatirati dekatlon (grč. décanter) kem. npr. declarativus) koji ima karakter objavljivanja (ili: objašnjavanja). deka lat. majstor u izlaganju. iskazni. dekar-bonizirati dekarbonizirati (lat. izjava. ono što odgovara de-klamatorskom umijeću. pretjerivanje u izražajnosti govorenja i u govorničkom tonu deklamator (lat. izraziti se. décatir) obraditi sukno pomoću vodene pare da bi mu se dao blag i postojan sjaj i spriječilo kasnije skupljanje dekatisaža (fr. prijaviti carinskim vlastima robu radi carinjenja deklasirati (lat. rječito. poniziti deklinabilan (lat. sjedište crkvenog kotara dekanski jezici (ind. décastère) deset kubičnih metara. trg. ocijediti. utvrđivati sadržaj pošiljki na osnovi karata dekasilabičan (grč. razreda. isključiti) iz nekog društvenog staleža. ili o umijeću lijepog govorenja deklamatorski 268 dekolirati deklamatorski (lat. obezglaviti dekapod (grč. neku tekućinu odvojiti od taloga koji se nalazi na dnu. objavni. ukloniti. declaratio) objava. luženjem i ribanjem) i tako je prirediti za galvanoplastiku dekapitacija (fr. deka deset. otočiti. izjavljivati. umjetničko govorenje neke pjesme. koji ima deset slogova. knjiga koja sadrži pjesme za deklamiranje deklamatorika (lat. razbistriti dekapirati (fr. kuhanjem u sodi. décaper) očistiti površinu kovine (zagrijavanjem. u Parizu. objaviti svoju odluku. npr. de-charta. skretljiv. syllabe slog) deseterosložan. fr. dekarbirirati dekartirati (lat. čitanju. de laser) brisati (ili: izbrisati. obezglavljenje dekapitirati (lat.dekanija dekanat kao crkvena ustanova. Decker) bojadisač u crtanom filmu. kolorist deklamacija (lat. Mislim da ćeš poslati deklarirati (lat.

décollage odljepljivanje) zrak. koji je izgubio draž dekolorirati (lat. declinatio) gram. pridjeve.) 1. odbijati deklinograf (lat. décompte) trg. ukras u boji. riječ sastavljena od više riječi dekoncentracija (lat. iščašenje. rasipnik dekolacija (lat. vrat. sve dekoracije neke pozornice dekoracija (lat. izgubiti boju. med. ekvatora. declinare skretati) gram. savijati. kojem je oduzeta boja. uzajamni. decombinare) rastaviti. kontrolni račun. ukuhavanje. décolleter) načiniti izrez na haljini oko vrata i na leđima. nesabranosti dekont (fr. uklanjanje radioaktivne zatrovanosti s ljudi. truljenje dekompozit (lat. namještanje pozornice pomoću kulisa. razgoli-ćenost dekoltiran (fr. odličje. ljepota. izgubiti draž dekolte (fr. decoctor) onaj koji pre-kuhava. zatajivanje. prav.. fr. ostatak dekontaminacija (lat. metron. declinare skretati) fiz. koji osporava deklinatorij (lat. izbljeđivanje. decompositio) rastavljanje (ili: otapanje) nekog tijela na njegove sastojke. (npr. ramena. tako da se vide grudi. razgolićen. deklinatorij deklinatoran (lat.) naprava za određivanje sposobnosti gubljenja boje. odstupanja deklinacija (lat. mijenjati po padežima (imenice. osobito u keramici. astr. padežna promjena. declinare skretati) koji odstupa. prestanak rada ili djelovanja nekog organa i si. sastavne dijelove. zakazivanje. osoba koja je svoju imovinu prenijela na drugog da bi time oštetila svoje vjerovnike. 2. declinare skretati) fiz. gram. izbljedivanja određenih tvari dekoloriran (lat. struganjem gornjeg zatrovanog sloja itd. pozadine i dr. ukuhava. stanje rastresenosti.). odvojiti. odstupati.sposoban za skretanje deklinabilitet (lat. usp. décolleter) izrez na haljinama. raspadanje. decoratio) ukrašavanje nekog predmeta. prav. decollare) odsjeći (ili: odrubiti) glavu. de uklanjanje. instrument za mjerenje magnetne deklinacije. ures. stavljanje stilskog pokućstva itd. zamjenice i brojeve). popuštanje neke bolesti deklinator (lat. prokuhavanje dekoktor (lat. metron mjera) fiz. lijek koji je sastavljen od više različitih lijekova. kaz. završavanje uzlijetanja zrakoplova. instrument za automatsko bilježenje deklinacije zvijezda mikrometrom deklinometar (lat. declinabilitas) gram. također: slabljenje. pren. grč. osobito ženskim. rada srčanog mišića) dekompozicija (lat. kićenje.) dekontirati (fr. otpisati dekor (lat. décolleté) s izrezom na haljini. uzlijetanje. v. décor. sprava za mjerenje magnetne dekli-nacije deklinirati (lat. životinja i predmeta (pomoću vode i kemijskih sredstava. prijenos nekih poslova sa središnjih organa vlasti na niže upravne organe. ne priznavati. astr. decompensatio) med. décor) ukras. promjenjivost. decollatio) odsijecanje (ili: odrubljivanje) glave dekolaža (fr. grč. pren. odvajanje zrakoplova od zemlje. instrument za promatranje i bilježenje deklinacije dekokcija (lat. otpis. kem. décompter) trg. razgolititi dekombinirati (lat. declinare skretati. grč. decompositum) tijelo koje je rastavljeno na svoje sastojke. dekolte dekoltirati (fr. skretati. pren. odbija. fiz. odstupanje (ili: skretanje) magnetne igle od zemljopisnog podnevnika (ili: meridijana) nekog mjesta. kaz. decoctio) iskuhavanje. sastavne dijelove. sposobnost skretanja. kombinirati dekompenzacija (lat. koji je izgubio boju. gol. decolorare izblije-diti. contaminare okaljati) voj. oduzimanje boje. skreće. decolorare) izblijedi-ti. ukras. decoloratio) gubljenje boje. okomita udaljenost nebeskog tijela od nebeskog po-lutnika. otkinuti vrat retorte zapaljenim sumpornim koncem ili usijanom žicom dekoloracija 259 dekrement dekoloracija (lat. bezbojnost dekolorimetar (lat. odbiti od duga ili računa. polijetanje. ures. polazak zrakoplova dekolirati (lat. decoloratus) izblije-đen. odbitak od duga ili računa. med. kićenje neke prostorije (vješanje tepiha ili goblena po zidovima. skretljivost. orden. oduzeti boju. declinare skretati. grafo pišem) astr. v. počasni znak .

suze u očima delaktacija (lat. dekretoran dan (dies decretorius) bio je (u Vestfalskom miru) 1. prav. urešavati. de-eorto) trg. v. suzenje. osobito: odluke koje je izdao Grgur IX. dekuražiran dekurija (lat. siječnja 1624. koji služi za ukrašavanje. dexter desni) kem. delatus) prav. povjerenje. koji služi samo za ukras (suprotno konstruktivan). grafo) pisanje s lijeve strane na desnu deksiografski (grč. taloženje sokova na nekom mjestu dekung (njem. učitelja i pisaca rimskog prava dekretoran (lat. dekstroza dekstroza (lat. delacio here-ditatis (lat. arhit. osobito zbog slabe mjere ili loše kakvoće. za razliku od legista. način (ili: položaj) ležanja. v. decussorium) med. ležanje. ukrašavati. uresni. grafo) pisano slijeva nadesno deksiokardija (grč. decernere. koji resi. ukrasni. tvar koja se dobije kad se škrob grije na 160°C. decretales) mn. opadanjem. papinske odluke ili naredbe i razne zbirke takvih odluka. svaka viša naredba uopće dekretali (lat. uresiti. décourter) trg. zaležano mjesto na bolesnikovom tijelu. decretum) odluka. skratiti. koji je s desne strane dekstrin (lat. odbitak od računa za neku robu.) prav. rješenje. decuria) klasa. i koje kao kanonski zakonik predstavljaju drugi dio crkvenog prava (Corpus juris cano-nici) dekretirati (lat. de-curtus. prelaženje imovine u nasljedstvo zbog nečije smrti ili po posljednjoj volji. rov. dexter desni. decursus) tijek. trgove i dr. kazališni slikar dekorirati (lat. koji krasi. umjesto na lijevoj. dextralis) desni. oduzeti nekome hrabrost ili volju za nešto. zaključiti. riješiti.65 m (naziv po imenu izumitelja: Décau-ville) dekreditirati (fr. ulice. dexios desni. sudsko prenošenje nasljedstva na najbližeg rođaka . neprirodna pojava u gradi ljudskog tijela kad se srce. neke bolesti. npr. bez udubljivanja u formu i značaj dekorator (fr. dekstrin) kem. otapa se u vodi i tom se otopinom može lijepiti kao gumom. supr. decorativus) ukrasan. optuženik delatio hereditatis čit. pucanje (zbog zagrijavanja) kristala koji imaju u sebi mehanički zatvorenu vodu. decorare) ukrasiti. uobičajeni odbitak zbog toga što se odmah plaća u gotovom dekoviljski kolosijek kolosijek u kojem su tračnice razmaknute 0. delatio) potkazivanje. uljepšati. uresan. usp. slik. decretorius) odlučujući.dekorativan (lat. npr. čast dekrement (lat. u srednjem vijeku: učitelji i pisci kanonskog prava. izdati naredbu dekretisti (lat. lacrima suza) med. dexios desni. decurrere. naredba vlasti. decretare) odlučiti. nalazi na desnoj strani dekstralan (lat. puckaranje dekret (lat. lac mlijeko = odbijanje djeteta (od majčinog mlijeka) delat (lat. odbiti. decrementum) gubljenje. décorateur) onaj koji ukrašava prostorije. naki-titi. slabljenje bolesti dekusorij (lat. de. decurio) zapovjednik de-kurije (u vojsci starih Rimljana) dekurt (fr. obeshrabrivati. zaklon. odrediti. koji teži samo za vanjskim djelovanjem boja. odlikovati ordenom. desetina (u vojsci starih Rimljana) dekurion (lat. smanjiti. décourager) obeshrabriti. naziv od svojstva okretanja polarizacijske ravnine nadesno. potkopati nekome kredit. kuhinjska sol. decrescere) mn. dekort dekurtirati (fr. rov dekuražirati (fr. koji ima prirodu ukrasa (ili: uresa). décréditer) lišiti povjerenja. in-krement dekrepitacija (lat. narediti. de. grož-dani Šećer. Deckung) voj. glikoza dekubitus (lat. decubitus) med. biti dekoriran dobiti orden. za sekularizacije koje su toga dana već stupile na snagu deksiografija (grč. uplašiti. tal. smanjiti račun za određen postotak zbog slabe mjere ili loše kakvoće robe dekurzus (lat. imati na sebi orden dekort (lat. decutere. pozivanje nekoga da primi nasljedstvo delakrimacija (lat. prštanje. kar-dia srce) med. ugled. decrepitatio) kem. pucanje. naprava za pritiskivanje moždane opne pri bušenju lubanje delacija (lat. zale-žaj. de-court) trg. iznos izgubljen postupnim dekrepitacija delatoran smanjivanjem. prid. dexios desni..

delicatamente deliciozan (lat. dogovaranje. deligatio) med. delinkvent delikvescencija {lat. dele) briši. delegare) odrediti. potajni tužitelj delatoran (lat.) med. delibacio hereditatis (lat. umirivanje). delectum) biranje. delinquere. delikatamente (tal. topiti se . delinquere) v. rastopljiv delikvescirati {lat. tvar koja truje i uništava život. izabrati. délicatesse) kao moralna osobina: nježnost. Delfoi) glasovito Apolonovo proročiŠte u Fokidi (u podnožju Par-nasa) delfijsko proročište v. dužnik koji svome zajmodavcu ustupa potraživanje nekog duga kod neke treće osobe delegat (lat. previjanje deligatura (lat. v. zavijanje rane. dele-nire ublažiti) mn. deleomai uništavam. deleatur) neka se briše. izdajnički. kićedelikt 262 delta-metal nost.) potkazivač. delere uništiti.) delekcija (lat. ocrnjivanje delavara vrst grožđa. deligere odabrati. svojstvo pretvaranja u tekućinu na zraku delikvescentan {lat. prikraćivanje. izbaci! deleatur (lat. delictum) prav. bajan deligacija (lat.) smanjivanje nasljedstva delibal (tur. umilan. izbor delenda Carthago čit. savjetodavni deliberato (tal. sladak. pretvarati se u tekućinu) upijanjem vlage iz zraka: gubiti se. Iju-bak.) glaz. klevetnički delatura 261 delikatesa delatura (lat. smisao za lijepo. ukusan. dok je Rim vijećao. veoma obziran. zavoj. prav. deliberativus) koji savjetuje. otrovna tvar Delfi (grč. osobito u korekturi) delegacija (lat. neka se izbaci (slovo ili riječi. iza-slati. ukusan. delphinus) morska životinja. koji treba pažljivo raditi. zavijanje. slična kitu. delicato delicato čit. med. mio.) potkazivanje. odlučno delicatamente čit. delegatio) izaslanstvo. delicatus) nježan. delibatio hereditatis čit. mio. laskave riječi deleterij (grč.delatio iuramenti čit. opunomoćiti. n. delikato (tal. razmišljanje. osobito ukusno jelo delikt (lat.) Kartaga koju treba razoriti delenimenti (lat. prav. dug itd. kojoj se pripisuje odanost ljudima i ljubav prema glazbi. klevetanje.) glaz. tzv. neugodan (npr.) glaz. dupin. nježno. sredstva za ublažavanje (ili: uminjavanje. deli. delenimentum. bal) otrovni ili opojni med koji pčele skupljaju s biljke Daphne pontica na Crnom moru deliberacija (lat. težak. delegatarius) trg. delibatio) smanjivanje. dehberatio) savjetovanje. prijestup. nametanje prisege delator (lat. obzirnost. pažljivost. pr. delacio jura-menti (lat. ustupanje potraživanja nekog duga ili nalog za plaćanje jednog dužnika na neku drugu osobu s njezinim pristankom delegant (lat. Delfi delfin (lat. previjanje rane delikatan (lat. delfinos dupin) plivač koji pliva delfin-stilom delibacija (lat. delatum) pot-kazivački. zločin delikvent {lat. Delfinion Apolonov hram) sudište u staroj Ateni (pored Apolo-nova hrama) koje je sudilo za ubojstva što su ih počinitelji prikazivah kao opravdana delfmist (grč. fin. vjerovnik koji je upućen na neku treću osobu radi traženja nekog duga delegirati (lat. e. "amerikan-ka" (naziv po američkom zem. Sagunt je propao (rečenica se odnosi na grčki grad Sagunt u današnjoj Španjolskoj koji je Hanibal 219. trg. u umjetnosti: profinjen ukus. pliskavica delfinij (grč. deliquescens) topljiv. deliquescenti a) topljenje. deliquescere) topiti se {ili: rastapati se. prenijeti na koga (pravo. de-leterion otrov) med. imenu Delaware) dele (lat. delenda Kar-tago (lat. položaj) delikatesa (fr. razorio — dok su Rimljani odlučivali hoće li mu se suprotstaviti deliberativan (lat. delegans) izdavatelj naredbe (ili: naloga). osjetljiv. istup protiv zakona. ovlastiti. vijećanje délibérante Roma Saguntum periit lat. delegatus) izaslanik delegatar (lat. osjetljivost. delfis. déferre. pažljiv. kao predmet za uživanje: poslastica. s nježnošću.) prav. deliciosus) divan.

potisnuti neprijatelja s njegovog položaja. deltoeises) u obliku delte. vlasti demagogizam (grč. delikvijum animi {lat. delti sličan mišić gornjeg dijela ruke deluvij (de-. istjerati iz stana. strojne dijelove i oruđa delta-zrake 263 demencija delta-zrake fiz. odseliti se delta (grč. skica delineavit (lat. delinquens) optuženi. pojavljuje se s nemirom i drhtanjem udova. delta. limes. 1% željezo. da se na zraku otopi. omeđivanje. ušće rijeke koje se grana u više rukava (u obliku grč. tj. izdavanje delivrezon (fr. izaći. ludilo. de. déloger) izbaciti. nagrada koju posrednik prima za svoje jamstvo. deliracija delirirati (lat. završava najčešće smrću delitescencija (lat. deliquium animi čit. omeđiti. alkoholno ludilo. delcredere) trg. ograničavanje. u staroj Grčkoj tako su zvali ljude koji su svojim ugledom. onaj koji boluje od delirija delirij (lat. proizvodi od raspadanja stijena koji se ispiranjem prenose s viših brdskih položaja i talože na padinama i u podnožju demagog (grč. logora ili trupa. predati. isporučiti. agein) vođenje naroda. predaja. omeđivati. rječitošću itd. npr. de uklanjanje. per deliquium čit. limitis) graničiti. radioaktivne zrake koje se uvijek pojavljuju zajedno s alfa-zrakama ako beta-zrake imaju veoma malu brzinu deltaplan (grč. demos. D. delkredere delokalizacija (lat. luđak. s položaja. délivrer) osloboditi. délogement) izlazak. otapanjem na zraku. biti lud. 40% cink. izdati robu delkredere (tal. delta. med. izdavanje robe delivrirati (fr. pokret. istjerivanje s nekog položaja ili iz stana. lo-cus mjesto) oduzimanje (npr. glazbeni instrument starih Grka i Rimljana u obliku slova delta delta-metal zlatu slična slitina (56% bakar. jamstvo posrednika (ili: agenta) da će roba koju je on prodao na kredit biti plaćena u određenom roku delkredere-provizija trg. per delikvijum (lat.delikvij (lat. agein voditi. nekom dramskom djelu) osobina mjesta u kojem se radnja prvobitno zbiva i prilagođivanje novom mjestu radnje deložiranje (fr. danas se upotrebljava u prijekornom smislu za onoga koji zavođenjem naroda dolazi do vlasti demagogija (grč. zapravo: zavođenje naroda. d. nacrt. sustav i metode kojima se služe demagozi da bi došli do svog cilja.) nesvjestica delimitacija (lat. četvorokut simetričan u odnosu prema jednoj dijagonali. brodske vijke.) vrsta letjelice. demagogos) vođa naroda. agein) koji zavodi lažnim obećanjima v. 2. iznenadno gubljenje (ili: naglo iščezavanje) bolesnih tvari delivrans (fr. izbaviti: trg. delitescere) med. delinquere. délivrance) oslobođenje. agein) mišljenje i način rada demagoga demagoški (grč. zanositi se delirium tremens čit. vršili velik utjecaj na narodne skupštine. bjesnjeti. obilježavati ili postavljati granicu delineacija (lat. demy) vrsta papira malog formata . delirans) onaj koji bunca. eidos oblik) med. skicirati delinkvent (lat. trokutni deltoideus (grč. de-linkventica prijestupnica deliracija (lat. demos.) on je to crtao (na crtežima i bakrorezima) delineirati (lat. deložman deložirati (fr. luere prati) geol. delineatio) crtanje. ispo-ruČivanje. delirijum tre-mens (lat. de. v. delta) 1. nastaje zbog prekomjernog uživanja alkoholnih pića. demos. delirij delirant {lat. demos narod. eidos oblik) geom. delirium) med. delivraison) trg. predaja. v. limes. "zmaj" u obliku grčkog slova delta deltoid (grč. ograničiti. odlazak.) med. prijestupnik. potiskivanje neprijatelja. četvrto slovo grčkog alfabeta.) ili skraćeno: p. d. deliquescere) topljenje {ili: rastapanje) na zraku. slova delta) 3. demagog demaj (engl. delineare) crtati. delirare) buncati. isporuka. voj. limitis granica) graničenje. obilježavanje ili postavljanje granice delimitirati (lat. te s dijagonalama koje se okomito sijeku deltoidan (grč. bunilo. poslati. zlikovac. buncanje zbog bolesnih duševnih predodžbi koje nastaju kao posljedica određene prenadraženosti mozga i moždane opne. 1% olovo) za okivanje brodova. deliratio) med. trg.

polurov demiraža (fr. militaris) voj. utjecanje na narod govorom demembrirati {lat. démériter) skriviti. de i materija) prijelaz u duhovno stanje. ogriješiti se o nešto demeritni dom u Katoličkoj crkvi: zavod za preodgoj i kažnjavanje svećenika koji nešto skrive demerzija (lat. razoružati. trupe u pokretu otkriti neprijatelju i time ih izložiti njegovoj topničkoj ili puščanoj paljbi dematerijalizacija (lat. fr. dementia) med. prikazati u pravoj boji. ispraviti neistinu ili netočnost demarkacija (fr. nekom području ili državi. razvojačenje. demi-bastillon) voj. narod. razgolićavati. de-mentia senilis čit. iznijeti) pokućstvo demefitizirati (lat. demergere. demencija paralitika (lat. umanjenica. (isp. razoružavati. tvorac. 2. učiniti demarš poduzeti potrebne mjere. uvesti (ili: uvoditi) civilnu upravu umjesto vojne uprave. demens) luđak. demencija prekoks (lat. očistiti od štetnih isparavanja demegorija (grč. graditelj svijeta. poduzeti korake demaskirati (fr. skraćuje demiparalela (fr. demersio) potapanje. iznositi. supr. određivanje mjesta na kojem se nalazi brod na pučini demarkacijska linija granična linija. . paralytica čit. kuća — kućica deminutivan (lat. obrtnik. démenti) opovrgavanje. demencija senilis (lat. tj. prozračiti. med. kod gangrene: crta na kojoj se ona zaustavlja demarkacijske trupe pogranične trupe. slaboum-nik demeritirati (fr. fr.) progresivna luđačka paraliza. odricati. autor. smanjivanje na najpotrebniju mjeru vojske i uklanjanje vojnih objekata u nekom mjestu. ispravljanje neke neistine ili netočnosti demantirati (fr. ludilo. malo utvrđenje. démarche) korak. de-. postupak. odreći. rastrgati. u narodnoj skupštini. polureljefna tvorevina demirug (grč. poricati. dementia.-grč. suprotno: militarizacija demilitarizirati (lat. zanatlija. poluutvrđenje demikoton (fr. gubitak značajki tjelesnosti. demos zemlja. dementia praecox čit. sužava. de mephitis kužno isparenje. ime boga tvorca kod grčkog filozofa Platona. ne držati) vojsku i porušiti vojne objekte u nekom mjestu. démarquer) ograničavanje. diminitivus) koji smanjuje. nekom području ili državi. demi-parallele) voj. demegoria. uronjavanje demetropolizacija (lat. razoružavanje. démarquer) ograničiti. démasquer) skinuti obrazinu (ili: masku). omeđivanje. čistiti. pom. obilježavanje granične linije. dé-méphitiser) provje-triti. Marke. raskrinkati. raspuštanje. uvođenje civilne umjesto vojne uprave. razotkriti. ergon djelo) 1. zajednički naziv za duševne démens 264 demo bolesti koje počinju za vrijeme puberteta ili odmah nakon njega. rastaviti na dijelove demencija (lat. diminutivum) gram. zgriješiti. demembrare) raskomadati. pren. voj. ležarina (naplata za robu koja se ne podigne iz skladišta na vrijeme) demireljef (fr. umjetnik. umanjena riječ. demirelief) poluispup-čena tvorevina. agoreyo govorim) javni govor. govor pred narodom.demanti (fr. manja mjesta demfati (njem dâmpfen) prigušivati. poreći. graničari demarkacijski kordon granični lanac demarkirati (njem. démentir) opovrgnuti. razvesti.) mladenačko ludilo. riba — ribica.) ludilo koje dolazi s godinama kao posljedica starosti démens (lat.) preseljenje visokih ustanova iz glavnoga grada (metropole) u druga. démurrage) zakasnina. osobito: raspustiti (ili: znatno smanjiti. umanjuje. militaris) voj. poricanje. démeubler) ukloniti (ili: uklanjati. onako kako jest. obilježiti granicu. osobito radi utvrđivanja prije spornih granica. demos narod. militarizirati deminutiv (lat. povući graničnu liniju demarš (fr. odu-hovljivanje demeblirati (fr. svijet. demi-coton) Čvrsta polu-pamučna tkanina demilitarizacija (lat. de-. npr. razgolititi. otkriti. zataškavati demibastion (fr.

rukotvorac. demolicija . demiurgos) fil. demos. narodna vlast. dimittere. Da-maghani grad u kojem je bila razvijena staklarska industrija) pletenka. u običnom govoru: slobodoljubivost demokratizirati (grč. službenik u ostavci demisionirati (lat. vraćanje vojske u mirnodopsko stanje demobilizirati (fr. uc. opletena boca od nekoliko litara demo. n.). čovjek slobodoljubivih. razoružavanje vojske. od perz. polu-okret (nalijevo ili nadesno) demiurg (grč. kad ih neprijatelj zauzme. démobiliser) voj.. demoliranje demolicijski sistem fort. demissio) utućenost. bilo preko izabranih predstavnika {reprezentativna. kratos vladavina. fr. bilo u obliku neposredne demokracije kad o državnim poslovima odlučuje skupština cijelog naroda (kao u staroj Ateni). demijohn. demokracija. e. otpustiti demitur (fr. znanost o narodu i državi na osnovi statistike. viši Činovnik u nekim starogrčkim polisima demisezonski (fr. znanost Demokrit starogrčki filozof iz Abdere (460—370. krateo moćan sam. đe-mokratia) vladavina naroda. 3. pripadnik staroatenskog trećeg staleža. za razliku od najvišeg Boga. krateo vladam) v. ocat itd. fr. podrijetlo iU'. logos govor) proučavanje javnog mnijenja na temelju anketnog ispitivanja demofilokracija (grč. znanost o stanovništvu demokracija (grč. demitour) polukrug. démissionnaire) primatelj ustupljenih dobara. mogu odmah razoriti minama demoliranje (fr.) izvan mode. demos. tj. zahvaliti se na službi ili zvanju. klonulost. prijelazan demisija (lat. krateo vladam. démissionner) dati ostavku. demos narod. starješine po starosti i dostojanstvu.. ovako Platon naziva Boga kao tvorca svega. i izjednačavali ga sa židovskim Bogom demivolt (fr. vladam) pristaša i zastupnik demokratskog uređenja države i odnosa u zajednici uopće.— predstavnička — demokracija) demokrat (grč. vrši cijeli narod (bez obzira na imovinu.) mit. 4. upropaštavanje. utemeljitelj atomi stike demokršćanin (grč. demi-john. pripadnik stranke koja u svom programu naglašava kršćansku notu demolicija (lat. najvišu vlast. demo. demos.(grč. tvorac svijeta. fobe-omai bojim se) med. grafia) opisivanje naroda.. demos. demolitio) v. demivolte) jah. po naučavanju o trima vlastima. demos narod) predmetak u složenicama sa značenjem: narod. uništavanje. staromodan Demodok (grč. demo. démobilisation) voj.. različitih veličina (do 60 1) demižon (engl. državno uređenje u kojem.prefiks sa značenjem: odnos prema narodu. svesti vojsku u mirnodopsko stanje démodé (fr. slijepi pjevač na dvoru kralja Alkinoja (pred Odise-jem pjeva o Trojanskom ratu) demodoksologija (grč. narodni demobilizacij a 265 demonetizirati demobilizacija (fr. gnostičari su tako nazivali tvorca materijalnog svijeta. senatori u današnjoj Grčkoj demografija (grč.prefiks sa značenjem: o'lnc? prema narodu. npr. ostavka demisionar (fr. pr. širokih pogleda demokratizam (grč. demo-geron) mn. krateo vh'dam) naziv za politiku "vladavine prijatelja naroda" demofobija (grč. dame-jeanne) opletena staklena boca za vino. položaj. sustav utvrđivanja po kojem se objekti. razoružati. imanja.ni-ti nešto pristupačnim sredst^im« i shvaćanjima širokih narodnih sI-S — va. položaj i školovanost). doksa mišljenje. démolir) rušenje. demi polu-. zakonodavnu i izvršnu. saison godišnje doba) prikladan za nošenje u proljeće i jesen. vlast. demo. u "polusezoni". bolestan strah od većih skupova ljudi demogeronti (grč. krateo vladam) uvesti ili sprovoditi mjere koje oslobađaju sve ljude i daju ravnopravnost bez obzira na imovinsko stanje. jahanje u polukrugu demižon (engl. fi-los prijatelj. demos narod) pripadnik stranke kršćanskih demokrata (Democrazia cristiana) u poslijeratnoj Italiji.

prividan. demoliran demologija (grč. oštetiti neku spravu. rasplitanje. demonstracija demonstrator (lat. mania pomama. démontage) rastavljanje na sastavne dijelove. demos. med. sotona. oboriti s konja. facere raditi) nastojanje i poduzimanje mjera pobjedničkih savezničkih sila po svršetku Drugog svjetskog rata da u Njemačkoj uklone sve tragove Hitlerove anti demokratske i nehumane nacionalsocijalističke vladavine denacionaliziranje (fr. daimon. odnarođivanje . sko-peo gledam) proučavanje javnog mišljenja. voj. naklonjen narodu demulcencije (lat. utjerati joj strah demos (grč. natio narod. demoralizirati demoralizirati (fr. daimon. očigledno prikazivanje. upropastiti. npr. melancholia) ludilo čovjeka koji vjeruje da su u njega ušli zli duhovi demonski (grč. musca muha) organizirano uništavanje muha kemijskim sredstavima denacifikacija 267 denivelacija denacifikacija (fr. pokazna zamjenica. lat. daimon) natprirodno biće. de uklanjanje. povlačenje novca iz optjecaja. prikazivač. tumačiti.) dokazivač. démoralisation) kvarenje. demo. daimonios) vražji. onesposobljavanje za uporabu. pokvarenost morala (ili: naravi). manteia proricanje) vračanje pomoću demona koji se nalazi u onome koji vraća demonomelankolija (grč. Demosthenes) najslavniji starogrčki govornik u Ateni (384—322). osobito eksperimentiranje u prirodnim znanostima. sotonski. jednoj vrsti novca ukidemonizam 266 demuskacija nuti vrijednost i time je povuci iz optjecaja demonizam (grč. razvratnost. demulcentia) mn. daimon) vjerovanje u duhove i natprirodna bića uopće demonolatrija (grč. bilo da bi se sasvim izbacio iz optjecaja. taj i dr. baterija koja frontalnom paljbom uništava neprijateljske topove demoralizacija (fr. natprirodan demonstracija (lat. moneta. pokazivati raspoloženje demontaža (fr. demos) narod. narediti da se sjaše. onaj koji javno iskazuje svoje mišljenje ili raspoloženje demonstrativ (lat. učiniti neupotrebljivim (ili: nesposobnim) za obranu. porušiti. upropastiti nekoga. fr. demoliri. odsjek jedne file demoskopija (grč. izlagati. démolir) rušiti. logia) naučavanje o duhovima. lat. daimon. daimon. de. latreia obožavanje) poštovanje duhova. zla sudbina demonetizacija (fr. demontirati demontirati (fr. otuda: demostenska rječitost izvanredna. javno iskazivanje.i moneta novac) bank. logia) znanost o narodu i njegovom duhovnom životu demon (grč. usp. demonstrare) javno.demolirati (lat. anketiranje širokih slojeva pučanstva. izrazito. demodoksologija Demosten (grč. ludilo = vjerovanje da je u nekoga ušao vrag i da je zbog toga poludio.prefiks sa značenjem: odnos prema narodu. izlagač. osobito zao duh. malodušnost. v. pokvariti. uništiti. pojedinca ili mase. demonstrans) tumač. obožavanje vraga i klanjanje (ili: služenje) vragu demonologija (grč. démoraliser) učiniti razvratnim. duh. narodni. slobodno. vjerovanje u sablasti demonomantija (grč. demonima demonomagija (grč. v. lišiti nekoga osjećaja vlastite vrijednosti. sredstva (ili: lijekovi) za umirivanje bolova demuskacija (lat. voj. očigledno. bilo da bi se prekovao demonetizirati (lat. mageia) gatanje (ili: vračanje) pomoću duhova demonomanija (grč. uvjerljiva i silna rječitost demotičan (grč. objaš-njavač demonstrirati (lat. dokazivati. usp. demotikos) koji pripada narodu. ovaj. démonétiser) bank. gubljenje hrabrosti. dénationalisa-tion) odnarodenje. demontirna baterija voj. demonstrativum) gram. onaj koji tumači. pokazivač. fr. daimon. onaj. tobožnji napad kako bi se izazvao neprijatelj da otkrije svoju snagu. u demokratskoj Ateni: općina. prid. daimon. de. demonstratio) dokaz. most itd. lišiti vojsku hrabrosti i vjere u pobjedu. demonstrare) pokazivati. lišiti morala. ili da mu se odvrati pozornost od neke druge operacije demonstrant (lat. demonstrativno (lat. akcija. izlagač. živo. dokazivanje. otvoreno. démonétiser. svog raspoloženja. démonter) rastaviti stroj na njegove sastavne dijelove. voj.

dendron drvo) prvi dio slo-ženice sa značenjem: drvo. min. lithos kamen) mn. de-. logos) poznavatelj drveća. kasnije 16 asa ili 4 sestercija denaro (tal. objavljivanje denominativ (lat. npr. ščepam) med. promijeniti prirodu neke stvari. grč. špiritu) dodavati različite tvari koje ga Čine neprikladnim za uživanje denazalizacija (lat. fr. riječ izvedena od nomina (imenica. udio nekog trgovca u nekom brodu ili njegovom teretu. dendron. tj. denegacio audijencije (lat. pridjeva i brojeva). onaj koji proučava drveće. prirasta te starosti pojedinih stabala i čitavih šuma. davanje podataka denotirati (lat. Nicot) oduzeti duhanu nikotin i time ga učiniti manje štetnim za zdravlje denivelacija (fr. pent postalo je u hrvatskom jeziku pet) dendizam (engl. izopačiti.) stari rimski srebrni novac koji je najprije sadržavao 10. agra plijen) zubobolja dentali (lat. dandy) kicoštvo. sta-rosl. tj. dendron. dendron. uskraćivanje saslušanja. dendron drvo) u obliku drveta. smanjivanje broja stanovništva denaturalizacija (fr. dentitio) med. natio narod. veza s drvetom dendrografija (grč. javlja se povremeno u toplim krajevima (samo ljeti) kao iznenadan napadaj groznice denikotinizirati (lat. vrlo zarazna bolest. denomi-nativan denominirati (lat. denotatio) označavanje. okamenjene biljke i okamenjeno drveće dendrolog (grč. lik) v. dentales) gram. dénoncer) obavijestiti. t) dentalni (lat. denominatio) imenovanje. dendron.) prav. denotare) naznačiti. grafia) opisivanje drveta. de uklanjanje i nobilis plemenit) izgubiti svojstva plemića. denominare) nazvati. prijava. metron) vještina mjerenja drveća. u vezi s tim. mjera za svilu i zlato denatalitet (lat. sličan drvetu. vertikalno pomicanje denobilitirati se 268 departman denobilitirati se (lat.denacionalizirati (lat.) bakreni novac različite vrijednosti u bivšim pokrajinama sjeverne i srednje Italije. na-sus nos) gubljenje nosnog izgovora kod nekih samoglasnika (npr. natalis koji se tiče rađanja) opadanje broja rađanja (u nekom narodu. odroditi. dentalis) zubni dentarpag (lat. dénationaliser) oduzeti narodni karakter. namirnicama (npr. usp. instrument za vađenje zuba denticija (lat. denominativum) gram. dendron. dendron. denegacio debiti konjugalis (lat.) i. njegov uzgoj i praktičnu primjenu dendrologija (grč. dénaturer) izmijeniti svoju prirodu. dendrogra-fički dendroidan (grč. dentritičan dendroliti (grč. znanost o drveću (uzgoju i praktičnoj uporabi) dendrometar (grč. eidos oblik. trg. uskraćivati denga (ar. imenovati denonsirati (fr. obilježavanje. dens zub. grč. denegare) odlučno poricati. giz-delinstvo. otkazati denotacija (lat. nicanje zuba kod djece dentifricij (lat. denegatio audientiae čit. arpazo zgrabim. državi itd. dentifritium) sredstvo (ili: prašak) za Čišćenje zuba . dénaturalisation) otpuštanje iz podaništva. obilježiti.) prav. lišiti nekoga bitnih osobina naroda kome taj pripada. fr. dens zub. uzrokovanje ne-ravnosti. dendron. dénivellation) spuštanje razine (nivoa). denegatio) odlučno poricanje (pred sudom). pomodarstvo dendritičan (grč. odnaroditi denar(ius) (lat. zamjenica. metron) instrument za mjerenje visine i jačine drveća. gubljenje građanskog ili zavičajnog prava denaturirati (fr. postati pripadnik građanskog staleža denominacija (lat. de-. veslati od veslo. denegatio debiti coniugalis Čit.(grč. prid. uskraćivanje. neizvršavanje bračne dužnosti denegirati (lat. logia) poznavanje drveća.) med. dati podatke dentagra (lat. dendrometar denegacija (lat. kao i za određivanje njegovog volumena dendrometrija (grč. oni kod kojih vrh jezika pri izgovaranju dodiruje zube u gornjoj čeljusti (d. de uklanjanje. odbijanje. zubni glasovi. znanost koja određuje količinu drvne mase. prid. kao drvo dendro. odbijati.

deon. otkloniti uzetost. odvajanje kostiju od mesa. deplan-tare) presaditi. denudatio) otkrivanje. departitio) podjela departman (fr. déplacé) neumjesan. pogrešno ili loše postavljen. zubni kirurg dentura (lat. bolest pri kojoj čovjek izgubi svijest o vlastitoj osobnosti (ličnost) ili o svojoj okolini (npr. naučavanje o liječničkoj etici. pom. tužitelj denuncijat (lat. glavna masa od koje se sastoji zub dentiskalpij (lat. smjenjivanje. per-tinencije depenirati (lat. obično se šalje najhitnijim putem po posebnim kuririma depeširati (fr. djelokrug. naprava za mjerenje specifične težine i gustoće tekućine. povući nalog depersonalizacija (lat. v. soba. volumen istisnine . ukloniti sa svog mjesta. zbijenost Deo gratias čit. ar-hit. de uklanjanje. optužba denuncijant (lat. zguliti denuncijacija (lat. sredstvo za skidanje kose i dlaka depilirati (lat. pediculus uš) kir. ogoliti. deplantatio) presađivanje. planta biljka. u farmaceutskoj tehnici: Što potpunije izdvajati jednu biljnu sup-stancu pomoću češćeg dolijevanja sredstva za otapanje (etera). promijeniti mjesto. izliječiti od paralize departicija (lat. rasaditi deplasiran (fr. đe. penna pero. dis. skidanje dlaka depilatorij (lat. zubalo. denudare) otkriti. pren. koji nije na svom mjestu. logia znanost) 1. brzo dostaviti. département) podjela određenih poslova između djelatnika jednog kolegija. paralvein klonuti) med. optužiti denzacija (lat. déplacer) premjestiti. prav. zajedničko djelovanje erozije i raspadanja zbog kojeg dolazi do snižavanja tla denudirati (lat.dentikuli (lat. dépêcher. uništavanje ušiju i gnjida depedikulirati (lat. razgolićenje. déplacement) premještanje. deontos dužnost. dentis zub) zool. de. zubna kost. loše) postavljanje. smijeniti nekoga s njegovog položaja. kad tvrdi daje već davno umro).) Bogu hvala (svršetak katoličke mise) deontologija (grč. persona osoba) med. nazvan još i moralnim dokazom. depilatorium) med. npr. uništavati uši i gnjide dependencije (lat. rasađivanje (bilja. denticuli zubići) mn. ministarstva vanjskih poslova svojim predstavnicima u inozemstvu. grč. vrsta areometra denzitet (lat. Deo gracijas (lat. denuntians) dostavljač. densus gust) gustoća. depilatio) opadanje kose. volumen dijela broda pod vodom. okrug. dens zub. brzojav. npr. dipen-nare) trg. službeno pismo. de. logia znanost) teol. o etičkom ponašanju liječnika u svim odnosima i oblicima liječničke djelatnosti deontološki (grč. potkazivač. osirotiti depedikulacija (lat. grč.u pangere pričvrstiti) hitno poslati ili otpremiti. denuntiatio) dostavljanje vlasti nekog kažnjivog djela. loš položaj. de. metron) fiz. denuncijant denudacija (lat. depilare) skinuti kosu (ili: dlake). pri čemu nezasićena ili manje zasićena otopina potiskuje potpuno zasićenu otopinu deplasman (fr. potkazivanje. ono što nekome pripada. deon dužnost. tal. uopćavanje depeša (fr.) zubi. potiskivanje. geol. denuntiare) dostaviti sudu. stanje u kojem se nalaze zubi denucijator (lat. račune u trgovačkoj bilježnici precrtati i time ih poništiti. dependere) mn. znanost o dužnostima (izraz potekao od engleskog filozofa Benthama). dens) zubni tehničar. lat. naopako (ili: pogrešno. dépistage) metodičko otkrivanje bolesti među stanovništvom (npr. scalpere grepsti) sprava za čišćenje zuba dentist (lat. densus gust. zgusnuće denzimetar (lat. lišiti kose. oguliti. densus gust) zgušćiva-nje. potkazati. ukrasi na svodovima i stupovima u obliku zuba dentin (lat. zbijen. dens. odjeljak (stana) depauperacija 269 depolarizator depauperacija (lat. side) deplantacija (lat. koji se događa ili čini kad mu nije vrijeme deplasirati (fr. gubljenje osobnih karakteristika. zubni liječnik. deontološki dokaz o postojanju Boga. pediculus uš) kir. denuntiatus) optuženi denuncirati (lat. drveća) deplantirati (lat. lišiti nekoga imovine depistaža (fr. tj. 2. dépêche) vijest dostavljena najhitnijim putem. smatra da je potreba našeg uma pretpostaviti postojanje Boga kao osnove moralnog svijeta deparalizirati (lat. bežični brzojav. denuntiator) v. pauper siromah) osiromašiti. fil. brzojavi ti depilacija (lat.

deponere) odložiti. prav. žaliti depo (fr. neki stalež ili skupinu ljudi lišiti političkih prava. opljačkati) raseljavati. poeta pjesnik) oduzimanje poetičnosti nekom pjesničkom djelu. koji prividno napušta svoje prvotno značenje. nanos depozitna banka zavod koji prima novac uz manji interes da bi ga davao drugima uz veći i na toj razlici zarađivao depozitna mjenica mjenica koja se izdaje na novac uzet i uložen u posao depozitni novac novac koji se polaže sudu radi čuvanja. deportare) prognati. ostaviti u banci potpis radi uspoređivanja depopulacija (lat. polos stožer) fiz. vladar koji je zbačen s prijestolja depostirati (fr. mjesto gdje se čuvaju topovi i ostali ratni materijal. raseliti (stanovništvo) đeport (tal. svjedok pred sudom deponij (lat.) dati ili primiti na čuvanje. protjerati. protjerivanje. ispražnjavanje deploracija (lat.) i to posebno naplaćuje od deponenta depoetizacija (lat. polus. poslati u zatočeništvo. deposedirani npr. deponent depozitorij (lat. ostava. depozi-cija deponirati (lat. svako-dnevnost. depositio) ostavljanje stvari na čuvanje. deportiran (lat. dépôt) skladište. depositorium) odjel za Čuvanje. grč.) na čuvanju. de. kemijska tvar (sup-stanca) koja sprječava slabljenje galvanskih elemenata zbog polarizacije dpolarizirati 270 deprefìksacij a depolarizirati (lat. de. deportatio) progonstvo. pred sudom iskazati. bank. glatkoću depolitizacija (lat. novac uzet uz interes radi proširivanja posla depozitor (lat. popularis narodni) otuđiti nekoga od naroda. prognati. poslati po kazni u koloniju. osobito: ostavljanje stvari i vrijednosnih papira u banci na Čuvanje. činovništvu. razne vrijedne stvari (dragocjenosti. kad banka prima na čuvanje. galvanski element lišiti polarizacije depolirati (fr. zalog.deplecija (lat. smanjivanje stanovništva depopularizirati (lat. depolir) oduzeti sjajnost. smjestiti) odlagalište smetište deponiranje (lat. Francuza u Novu Kaledoniju itd. glagol koji ima pasivan oblik a aktivno značenje. otjerati. dati. in depozitu (lat. deport) u trgovini burzovnim papirima: razlika između sadašnjega i kasnijeg nižeg tečaja vrijednosnih papira (razlika između sadašnjega i kasnijeg višeg tečaja zove se report) deportacija (lat. vrijednosne papire i dr. depositor) v. de-pletio) pražnjenje. Engleza u Tasmaniju. upućivanje po kazni u neku koloniju. fr. prilagodba običnom načinu izražavanja. depolitisatio) oduzimanje političkih prava nekom staležu ili skupini ljudi. izgnati. deploratio) oplakivanje. ad depozitum (lat. Rusa u Sibir. npr. sažaljevanje. deponere odložiti. polos) fiz. poslan u zatočeništvo ih po kazni u koloniju deportirati (lat. talog. depossidere. déposséder) prav. mjesto u sudu gdje se čuvaju stvari i novac. = arhiv . uništavanje polarizacije galvanskom elementu depolarizator fiz. uobičajenost depolarizacija (lat. de. deponens (lat. de. grč. polus. depolitizirati {lat. an depo (fr. žaljenje deplorirati (lat. vojska koja služi za dopunu ostalih jedinica. protjeran. otjerati s mjesta. dati na čuvanje.) na čuvanje depo-posao bank. prisilno upućivanje u logore. fr. službenike. sažaljevati. činovništvo. lišiti nekoga posjedovanja neke stvari ili zemlje. onaj koji daje nešto na čuvanje. u pohrani. vojni materijal koji služi za dopunu. in deposito čit. depopulatio) raseljavanje. iskaz pred sudom depozit (lat. de uklanjanje. depositum) povjereno dobro. ulog.. vojsci itd. službenicima. deponens) ulagač. npr. deportatus) prognan. sklonište: voj. uložiti. deponentni glagol deponent (lat. deponere) v. potisnuti s položaja depozicija (lat. npr. déposter) voj. politisare baviti se javnim poslovima) ukloniti iz politike. dakle.) gram. lišiti nekoga narodne naklonjenosti depopulirati (lat. u sefovima. primiti ad depositum čit. spremište. ono što je ostavljeno na Čuvanje. en depot čit. ulaganje. deplorare) oplakivati. deplere isprazniti. depopulari opustošiti. baciti u bijedu deposedirati (lat. položiti. izgnan. vojsku itd.

drva.) otuđenik. depressio) voj. depuratorius) v. zadužiti se deranžman (fr. de. déranger) uznemira-vati. 2. ugnjetavati. v. iskorijeniti. depressorium) med. iseljenik) lišiti osobina neke sredine. de uklanjanje. trijebiti. izaslanici. deputatum) 1. proklinjanje. med. nešto. depurantia) mn. oduzimanje depuracija (lat. poremetiti svoje imovinsko stanje. osobito koji pomaže čišćenje krvi depuratoran (lat. dere vrat. očistiti krv deputacija (lat. geol. trg.depravacija (lat. područje koje leži niže od morske površine. kutna udaljenost zvijezde ispod horizonta depresirati (lat. zastupnici koji u ime neke veće organizacije imaju ovlaštenje za obavljanje nekog posla. klonulost psihičke energije. oduzimanje predmetka (prefiksa) od glagola s predmetkom deprekacija 271 deranžman da bi se dobio. pokvariti. prima godišnje u stvarima. remetiti. pogoršanje deprefiksacija (fr. istrgnuti iz zavičaja. po značenju i obliku. pokvarenost. depurgatorius) v. nered derasinirati 272 dermatografîj a derasinirati (fr. zauzimanje za nekoga. lišavanje. oneraspoložiti. izopačenost. osobito u zajednici s određenim afektima (briga itd. upala vratnih žlijezda deranžirati (fr. aden žlijezda) med. rat štakor) ubijanje (ili: uništavanje) štakora i miševa . uznemiriti. padanje cijena. deprimirana kapilarnost fiz. tj. fiz. deprimere. živci koji šire krvne žile i time smanjuju krvni tlak depreverbacija (fr. poremećaj. uputiti deraciné čit. anatema. dépuratif) koji čisti. razvratnost. potiŠtenost. kapilarno pritiskivanje žive u kapilarnim cijevima. knjigu. depurgare) čistiti. nov jednostavan glagol deprekacija (lat. spuštanje. deputare) odrediti. žito i dr. izabrati. meteor. pasti u dug. poreme-ćenost. iskvarenost. iseliti deratizacija (fr. pročistiti. niže stanje žive u uskim cijevima nego u širim žilama koje opkoljavaju cijevi deprivacija (lat. deprefiksacija deprimirati (lat. de préfixe predme-tak) lingv. deprimere) obeshrabriti. utučenost. trijebljenje depurgativan (lat. opadanje cijena. osobito lijekovi koji čiste krv depurativan (fr. u naturi. slabiti. ratio pamet. izvaditi iz preše depresivno područje meteor. uznemiravanje u poslu. astr. naznačiti. npr. posredovanje depresija (lat.) i melankolijom. dépurer) čistiti. pročišćavanje. npr. dérangement) smetanje. utuci. depurativan depurgacija (lat. privare lišiti) lišenje. deputatio) izaslanstvo. svečano izopćenje. oduzimati snagu. iseljenik deracionirati (lat. s priznanjem Božjeg suda. smetati kome. tj. očistiti. slab puls koji znači oslabljelost. rastužiti. razum) staviti u slobodnu prodaju. nizak tlak zraka. deprecatio) molba za koga ili za što. zadržavati (koga). deprimiran puls pritisnut. depravatio) moralno kvarenje. depressio) psih. područje najnižeg tlaka zraka depresorij (lat. otrijebiti depurirati (fr. potiskivanje moždane opne depresorni živci zool. depurgativan depurgirati (lat. poglavito osjetljivosti. izaslanik. depurgativus) koji čisti (ili: pročišćava) crijeva depurgatoran {lat. pobrkati. utvrđeni prihod koji netko. pored plaće. ukinuti racioniranje deradenitis (grč. ulegnuće. med. dčpreverbation) lingv. padanje žive u barometru zbog slabog tlaka zraka. operacija oka pri kojoj se živac potiskuje naniže. tlačiti. depurgatio) čišćenje. topovsku cijev usmjeriti niže. poremetiti. sredstva za čišćenje. instrument za svlačenje. kao jedan dio svojih primanja deputirati (lat. derasine (fr. zastupnik. otimanje. deraciné otuđenik. depuratio) čišćenje krvi depurancije (lat. odbor određen za pripremanje svega što je potrebno za rješavanje nekoga važnijeg pitanja deputat (lat.

izvođenje. dermatoid (grč. đerma.prefiks sa značenjem: veza s kožom. utrka punokrvnih trogodišnjih konja u Engleskoj. đerma koža. izvesti. postati od. šport. izvođenje. stanovati — stanovnik derivati (lat. de-rivantia) mn. ona koja odvode sokove derivat (lat. 2. grafo pišem) opisivanje kože dermatoid 273 Des. osobito naziv za otiske nožnih prstiju. prema tome. grč. voj. na poznatom trkalištu u Epsomu. glyfo du-bem) urez na koži. v. derivata) mn. lat. algos bol) med. nosos bolest) med. g. upala kože dermatodinija (grč. (upotrebljava se u salonima za uljepšavanje) dermatalgija (grč. Derbyju). kem. liječenje kožnih bolesti dermatitis (grč. derivare izvoditi. proizlaziti. prav. dermatopatija dermatopatija (grč. bolest kod koje čovjek osjeća da se izmijenila njegova okolina ili cijeli svijet derelikcija (lat. v. logia) znanost o koži. đerma) kožni. izvod. dlačica i dr. dlanova i tabana (primjenjuju u iste svrhe kao i daktiloskopski otisci) dermatografîj a (grč. npr. koji služi za porugu đerma. npr. đerma. logos) onaj koji se bavi proučavanjem kože... stvari bez gospodara derivacija (lat. derivare izvoditi) dolaziti. koji odvodi na drugu stranu derivirati (lat. riječ koja je nastala od neke druge riječi. dermatonoza dermatopatologija (grč. koji pripada koži. prelazak od jedne funkcije prema nekoj izvedenoj funkciji. dermatodinija dermatičan (grč. derivare odvoditi. derivare odvoditi. đerma. đerma. derivatio) gram. derby) 1. svaka pora. đerma. zrak. popravlja smjer deri zoran (fr. koji je u vezi s kožom dermaskop (grč. derelicta) mn. održava se od 1780. metron mjera) zrak. đerma. derbi-krek (engl. đerma. koji je nastao izvođenjem iz nečega. derelictio) prav. deri-vativus) izveden. bora. ubi consistam. derivare izvoditi. bolest kože koju uzrokuju parazitske gljivice dermatonoza (grč. pravilno skretanje duguljastih zrna izazvano njihovim okretanjem i promjena tlaka zraka koju to skretanje izaziva derivancije (lat. mykes gljiva) med. skretanje s pravog puta. odyne bol) med. đerma. žućkast. eidos oblik) kožasta masa koja se upotrebljava za povezivanje i ukoričenje knjiga dermatol (grč. bolest kože. rivus potok. bezmirisan bizmutov prašak koji ima antiseptičko djelovanje i koji liječi rane dermatoliza (grč. đerma koža) kožni. deri-vatum) gram. med derivirajuča sredstva. jugozapadno od Londona.) prvoklasan konj trkač koji sudjeluje u derbiju derealizacija (lat. derivare. skopeo gledam) sprava u obliku posebnog zrcala pomoću koje se može vidjeti svaka. đerma) med. voditi podrijetlo od. de uklanjanje realizacija) med. oteklina kože dermatomikoza (grč. znanost o kožnim bolestima dermatom (grč. oleum ulje) farm. pathos bol. logia) znanost o kožnim bolestima . izvedena riječ. na stazi od preko 2400 m (naziv po osnivaču lordu E. đerma. odvoditi. dérisoire) smiješan. važna športska utakmica derby-crack čit. izvoditi derivometar (lat. pa i najmanja promjena na koži. napuštanje. đerma) med. đerma. bol kože. đerma. đerma. instrument pomoću kojeg izviđač utvrđuje smjer i snagu vjetra i. tj. lyo labavim) pretjerana rastezljivost i mlitavost kože dermatolog (grč. napuštene stvari. diferencijacija. izvedenica. dermatos) predmetak u složenicama sa značenjem: koža. đerma. pathein patiti) med. đerma. kožni dermalni (grč. dermatalgija dermatoglif (grč. skretanje zrakoplova sa smjera svoje putanje zbog vjetra.derbi (engl. liječnik za kožne bolesti dermatologija (grč. đerma. ostavljanje derelikta (lat.(grč. iatreia liječenje) med. koji se tiče kože dermatijatrija (grč. mat. spojevi koji su nastali iz drugih spojeva zamjenom određenih elemenata derivativan (lat. jedne riječi iz druge.

descendencija (lat. okrnjivati. skidati se. tj. osnova neke kompozicije . voditi podrijetlo. tylos žulj) med. neprijateljski upad u neku zemlju. kožni žulj dermatoza (grč. desalinizacija (lat. designare obilježiti) namjera. način ispitivanja kože i njezinih bolesti promatranjem pomoću posebnog povećavajućeg aparata dermotomija (grč.) muslimanski monah-prosjak Des. Des. v. lat. opozvati. naučavanje 0 postanku. o činjenicama koje na taj razvoj ukazuju i koje ga dokazuju. descendens) potomak. de uklanjanje. đerma dermografizam (grč. pokaži mi uporište) i okrenut ću nebo i zemlju (lati-nizirana poznata Arhimedova rečenica) desakralizacij a (lat. darvinizam) i Haeckl descendirati (lat. derogativus) koji šteti. derogare) krnjiti. nacrt. obesvećenje. uzorak. tal. tome rezanje) med. đerma) v. grafo pišem) med. sići. npr. rastaviti) uklanjanje rasne segregacije. grč u vratu derotilus med. unuk. silazak. podrijetlo. đerma. plastike vještina uobličavanja) vještina punjenja životinja dermoskopija (grč. ubi consistam. opozivajući. decrescendo descendent (lat. v. dio plastične kirurgije koji se bavi umjetnim obnavljanjem i popravljanjem bolesnih dijelova kože dermatotilus (grč. koji ukida. neki zakon derospazam (grč. opozivanje. st. v. dérouter) skrenuti nekoga s pravoga puta. celum teramkve movebo (lat. razbiti derviš (perz. osobito u modi. disegno. đerma. okrnjivanje. đerma.) Daj desakralizacij a 274 desiderativan gdje da stanem (tj. potjecati desegregacija (lat. kožni paraziti dermijatrija med. ukidajući. vojska dovedena vodenim ili zračnim putem na neprijateljsko tlo Descartes čit. iskrcavanje vojske na neprijateljsko tlo. dessin) trg. odstup (npr.dermatoplastika (grč. dernije kri (fr. stavlja izvan snage derogirati (lat. spuštati se. spasmos grč) med. oduzimanje. voj. ubi konzistam. težnja da između različitih rasa dođe do normalnih ljudskih odnosa desen (fr. zakinuće. staviti izvan snage. descendere) silaziti. smesti. osoba (nastaju trljanjem. koljeno descendendo čit. (fr. vrsta. bolest kože dermatozoe (grč. skopeo gledam) med.) glaz. glaz.) posljednji krik. filozof. koji opoziva. plastike vještina uobličavanja) med. ukinuti.) descendentna teorija biol. dešendendo (tal. sai sol) uklanjanje soli kemijskim putem desant (fr. ograničavanje. ostavljaju trajan i jasan trag dermologija v. Darwin (v. dermatologija dermoplastika (grč. oduzimati. u jahanju: zaobići zapreku koju je trebalo preskočiti derogacija (lat. raditi na Štetu. Dekart fr. dermatotilus derutirati (fr. cilj. dessein. dermatijatrija dermo. descente) silaženje. Činiti krivo. đerma. praunuk itd. povrijediti. nametnici koji žive na koži. zakidanje. zoon životinja) mn. svetogrđe.) skup. de uklanjanje sa-cer — svet) oskvrnuće svetinje. zakona derogativan (lat. prevlačenjem kakvog predmeta ih pisanjem po koži kakvim tvrdim predmetom). smanjenje. pojave na koži kod nekih. ukidanje neke naredbe. izdanak (dijete. plan. lamarkizam). spuštanje. đerma) med. matematičar i fizičar iz 17. zakidati. ono što je najnovije u modi. đerma.(grč. dérober zakinuti) šport. zakinuti. đerma. de uklanjanje. udarcem. caelum terram-que movebo čit. dere vrat. brodski teret. zbuniti. zavesti. od ugovora). osujetiti. tumačenje o prirodnom razvoju životinjskih i biljnih vrsta tijekom povijesti Zemlje. pobrkati nečije namjere. stavljanje izvan snage. posljednja novost derobirati (fr. a kasnije osobito Lamarck (v. okr-njiti. derogatio) krnjenje. osobito nervoznih. svadba. descendentia) potomstvo. segregare razlučiti. šara. i o uzrocima toga 1 takvog razvoja. veselje dernier cri čit. razrezivanje kože dernek (tur. đerma. tvorci ove teorije su stari grčki mislioci Anaksimandar i Empedoklo. smanjiti.

pouzdan) odustati od prijašnjega mišljenja koje je bilo istovjetno s mišljenjem okoline desoliran (lat. skromne. designare) označiti. desideratio) nedostatak. stvari koje su potrebne. za popunjavanje zbirki desiderativan (lat. dezertor mali-ciozus (lat. deservitum) braniteljeva (ili: zastupnikova) plaća. dispetto) 1. pod desenzibilizacij a desept (tal. disegnare) crtati. želja desiderat (lat. imenovati (nekoga za nešto) desikacija (lat. desinence) gram. čežnja. gubiti ljusku desolacija (lat. razoriti. nepravda. opis deskriptiva (lat. zahtjev desiderirati (lat. suh. dessine) crtano. descriptio) opisivanje. ocrtavanje. desensibilisator onaj koji otklanja osjetljivost) v. postupak kojim se otklanja ili smanjuje preosjetljivost nekih organizama na određene tvari. neutješan desolirati (lat. nacrtao desinencija (lat. označenje. koji opisuje. potreba. 2. desquamatio) Iju-štenje. imenovanje designacijska presuda prav. desinere završiti se. određivanje. čega nema.) mn. naznačiti. koje su poželjne. razoren. desensibilisatio otklanjanje osjetljivosti) 1. describere opisivati) mat. nedostajanje.).) mn. okaniti se nečega. poslastice) desertna vina vina koja se piju nakon objeda (obično slatka i jaka vina) desertni tanjur tanjur za voće i poslastice desertor malitiosus čit. solidus stalan. tal. desolare) pustošiti. 2. desideratum) nešto što je poželjno. a još nije uveden u dužnost designirati (lat. lju-štenje kože nakon kožnih bolesti deskvamirati (lat.) prav. desolare) opustošen. presuda koja određuje kojim će se redom isplaćivati vjerovnici kod nekog stečaja designativan (lat. određuje designator (lat. desolatio) pustošenje. prikazan. uništiti. uvreda. desidere) željeti. opustošiti. isušivanje desine (fr. glagoli koji izriču neku želju ih potrebu desideria pia 275 despot desideria pia čit. očajanje. odrediti (nekoga). smanjivanje osjetljivosti emulzija ploča i filmova pomoću posebnih boja (desenzibili-zatora) otopljenih u vodi desenzibilizator (lat. puste želje desiderij (lat. med. rušenje. kraj. designator) redar onaj koji pokazuje mjesta (u kazalištu itd. nestale stvari. određujući. praznina koju bi trebalo popuniti desiderata (lat. nacrtna geometrija deskriptivan (lat. designitivus) označavajući. ocrtava. siccus. skicirati desistirati (lat. crtao. supstance (kod ko-privnjače i dr. describere. potrebu. razarenje. prestati s čime deskripcija (lat. nacrtano. uerba desi-derativa (lat. prkos. gubljenje ljuske. ostrugati ljuske. duboka tuga. honorar desideracija (lat. dakle. ocrtavan deskvamacija (lat. nešto što nedostaje. npr. koji prikazuje. desistere) odustati (ili: odustajati) od čega. žudnja. koji označava. voće. desiderija pija (lat. osobito ženu deservit (lat.desen-stroj stroj ža izradu tkanina po uzorku. inat desert (fr. fot. teško ožalostiti . čeznuti (za čim) designacija (lat. obilježavajući. de. molba.) gram. med. desiderativus) koji izražava želju. stvari kojih nema. žu-djeti. potreba. baciti u očajanje. završetak riječi desinirati (fr. onaj koji određuje nagrade na javnim natjecanjima i utakmicama designatus (lat. fr. onaj koji zlonamjerno napusti neku zajednicu. designatio) označavanje. dobronamjerne želje (koje se obično ne ispunjavaju). dessert) završno jelo kod objeda ili večere (sir. obilježava. des-criptif) opisan.). nedostatak. dessiner. desquamare) oljuštiti. prikazivanje. stroj za deseniranje stroj koji se upotrebljava u proizvodnji tkanina i koji uzorak tkanine koji se treba izraditi najprije izbocka na tvrdom papiru (kartonu) desenzibilizacija (lat. neutješnost desolidarizirati se (lat. uništen: očajan.) onaj koji je određen za neki položaj. fr. desiccatio) sušenje. desiderium) želja.

nosač svoda. destillare) dobiven destilacijom. zup umjesto zub) despekcija (lat. razoritelj. samovoljan gospodar despotizam (grč. despectio) v. zbog slabe plaće. rušilački destruktivnost (lat. suha destilacija zagrijavanje organskih tijela (drveta. rušilački destruktibilitet (lat. desperatio) očajanje. popravljen destilirati (lat. despotes gospodar) prvobitno: gospodar roba ili sluge. razrješnica. nasilnički. pročistiti destimulacija (lat. de-stilla kap) ispariti.) destinacija (lat. de uklanjanje. despicere. preznojavanje desugestija (lat. desuggestio) oslobođenje od sugestije i njezine moći dešarmirati (fr. tiranski destilacija (lat. krajnje ogorčen desperatist (lat. destra desnica) colla destra čit. gubiti svaku nadu despocija (grč. prosvijećeni despotizam despotizam koji se javlja u državnim tvorevinama naroda na nižem kulturnom stupnju. nezainteresiranost.) glaz. zagrijavanjem u zatvorenim posudama (retortama i dr. istodobno ispaljivanje. prevratnik desudacija (lat. destinataire) trg. destinatarius. bezglavost. plotun.) pretvoriti u paru. despotes) samovoljno. gubljenje volje za rad ili želje za isticanjem (npr. klonuti duhom. desudatio) znojenje. grdnja. prezirati desperacija (lat. sti-mulare nagoniti) bezvoljnost. podupirač . samovolja. décharmer) lišiti draži (ili: čari. destructio) rušenje. destillatus) kem. vraćanje duga ili neke obveze i priznanica o tome. a potom rashlađivanjem paru ponovno pretvoriti u tekućinu. desperare) čovjek bez nade. država neograničenog i samovoljnog vladara despot (grč. sonare zvučati) izgovaranje zvučnih suglasnika bezvučno (npr. despotes) vladati neograničeno i samovoljno. desperatus) očajan. primatelj. destinati) određenje. destinare) odrediti. ishlapiti. de uklanjanje. destructibilis) razoran. tiranstvo. kapati. desperado očajnik) razbojnik. krajnje ogorčen čovjek desperirati (lat.) u zatvorenim posudama radi dobivanja tekućina i plinova destilacijski aparat naprava za destilaciju destilat (lat. kola destra (tal. destructivus) razoran. konsignator destinirati (lat. postupati nasilnički. proces prikazan pod destilirati. kem. krajnje ogorčenje desperado (šp. ljepote) dešarž (fr. despotes) neograničena i samovoljna vladavina. neograničeni gospodar. pasti u očajanje. omalovažavati. despectus) preziranje. revolucionar koji je stavio sebe izvan zakona desperatan (lat. rušilaštvo destruktivan (lat. sudor znoj. destra (tal. namijeniti. opredijeliti. iskrcavanje. lose obiteljske situacije i si. despectare) potcje-njivati. opredjeljenje. desnom rukom destrojer (engl. uništavajući. odredište destinator (lat. skupna paljba. adresat. prevrat destruktibilan (lat. destroyer uništavač. tiranin. razoritelj) razarač (vrsta ratnog broda) destrukcija (lat. destillateur) onaj koji pročišćava. prekapavati. desperare) očajavati. onaj kojemu zapovjednik lađe treba predati robu. destillare. destruere) razornost destruktor (lat. isparavanje. voj. despotizam 276 deše samodržac. krajnji cilj. uništitelj. neograničeni vladar. ponašati se kao tiranin ili nasilnik. prezirati. podanici stoje pravno prema despotu u istom odnosu kao bilo koji predmet posjeda. neograničeno. neku tekućinu. despekt despekt (lat. razaranje. prijezir. pročišćen. décharge) pom. isparavanjem prekapati. poboljšava. bez nade. uništavanje.desonorizacija (lat. tekući proizvod destilacije destilator (fr. kostiju i dr. namjena. fr. osjećaj bezizlaznosti. vršiti nasilje despotski (grč. izdvaja destiliran (lat. uništenje. destructor) rušitelj. destructibilitas) razornost. destillatio) kem. isparavanje tekućine i ponovno zgušnjavanje u tekućinu. poruga despektirati (lat. istovariva-nje broda. arhit. klonuo duhom. despotizam se razlikuje od apsolutizma nepostojanjem neke uređene uprave despotizirati (grč. očajnik. despotes) neograničena vladavina.

očistiti deterioracija (lat. sinteza općih pojmova u posebne determinanta (lat. déchet) trg. odlučnost.opuštenost detaširan (fr. oti-rati.) prav. od lat. an detaj (fr. dette) dug. odvojiti odred vojske ili flote i poslati ga na izvršenje zadatka. spremnost. détacher) pojedine dijelove odvojiti od cjeline i odaslati. opisivati). otcijepiti. sitničar. manjak (ili: gubitak) u težini koji neka roba pretrpi zbog odvajanja prašine. odlučan t ■ . tj. Čitanje šifri dešifrirati (fr. determinabili-tas) presudnost. ispaliti (iz puške ih topa) deše (fr. det flotant (fr. npr. tumačenje nekog tajnog pisma. na komad) detaljist (fr. uništavanje. određenje. odluka. déchiffrer) odgonetnuti.) trg. nabrajanje do sitnica. tobožnji vlasnik detercija (lat. na komad detaljiran (fr. obustava. određenost. dette publique čit. prodaja na malo. tajni policajac. detegere otkriti. otcijepljen. detective) službenik koji otkriva zločine i njihove počinitelje. opredjeljivanje. v. pričanje (ili: opisivanje) do sitnica detaljirati (fr. engl. pijeska i dr. posjedovanje tuđe stvari na temelju ugovora. deterrere) zastrašiti. detector) u radiotelegrafiji i telefoniji: uređaj za pretvaranje zvukova viso-kofrekventnih valova koji dolaze u radio-prijamnik u niskofrekventne ti-traje koji se čuju u telefon. detentio) zadržavanje. onaj koji je suviše opširan u izlaganju (ili: pričanju. činitelj koji određuje smjer i cilj . dešifrirati se pokazati se. pridodan. opširno pričanje (ili: opisivanje. décharger) istovariti. dette flottante čit. sitnica. riješiti znakove. déchiffreur) onaj koji rješava tajno pismo. koji Čita šifre dešifriranje (fr. detectio) otkrivanje. détailler) komadati. nezakoniti posjednik. određenje. odred vojske (manji od divizije) odvojen od cjeline i upućen radi izvršenja nekog posebnog zadatka detekcija (lat. voj. privatni detektiv detektiv koji po narudžbi i za nagradu potajno motri kretanje pojedinih osoba detektiv-aparat vrlo mah fotografski aparat kojim se može sasvim neprimjetno snimati detektor (lat. potankost. dekalirati dešifrant (fr. čistiti. détailler) opširno (ili: potanko) izlaganje. détente) popuštanje zateg-nutosti u odnosima. opredjeljenje. opširno. upropašten] e deterirati (lat. determinare odrediti) fil. podmiriti. voj. pren.) leteći dug. iscrpan u izlaganju (ili: pričanju. izravnati. engl. određenost determinacija fiat. en detail čit.dešaržirati (fr. poboljšanje u odnosima između dviju država. deterritio) zastrašivanje. izlaganje). brisati) sredstvo za čišćenje (sapun. détailler) opširan. opisivanju) detaljiranje (fr. da. potanko. détailleur) trgovac na malo. lišavanje slobode putem zatvora ili pritvora detentor (lat. determinabilis) presudan. odvraćanje od zla prijetnjom kazne deterdžent (engl. nezakonito zadržavanje. trg. dati razrješnicu. detergere) obrisati. uređaj za otkrivanje mina detencija (lat. detegere otkriti. odlučnost. det piblik (fr. šifru .. dodijeliti. protumačiti.' ti se prepoznati det (fr. prašak) detergirati (lat. nekog tajnog pisma. dokučiti smisao. do sitnica pričati (ili: izlagati. prodavati na malo (ili: na sitno. uređaj koji otkriva bojne otrove u atmosferi. zapi ašiti determinabilan (lat. dodijeljen detaširati (fr. dug ih obvezu. zbog isušivanja.T. taksaci-ja detalj (fr. na sitno. pridodati detašman (fr. sužavanje opsega pojma proširivanjem njegovog sadržaja čime se dolazi od općenitijih do manje općih pojmova. prav. r determinabilitet 278 detronirati determinabilitet (lat. javni dug detaksacija (lat. iznošenje na vidjelo detektiv (lat. deterior gori) pogoršavanje. odredba. istjecanja itd.. opisivanju) detant (fr. odužiti. bez veze s ostalim dijelovima. log. determinatio) određivanje.) državni. détachement) voj. détacher) odvojen od cjeline. razriješiti. dešifrant 277 determinabilan što se u toj robi nalazi. detergere oti-rati. presudan činitelj. kvarenje. détail) pojedinost. detaxatio) v. usitnjavati. osobito državni dug. déchiffrement) odgonetanje.

tj. izmiješane strane ponovno dovesti u red. thronos) lišiti prijestolja. 6 kg brašna. detractor) klevetnik detransponirati (lat. determinatus) određen. detransponirati detranspozicija (lat. supr. v. ispadanje iz tona. splaŠnjavanje. rana nastala trljanjem. grč. detersio) čišćenje deterziv (lat. detonacija (lat. thronos prijestolje) lišavanje prijestolja. odbijati. opredijeliti. med. thronos. materije. oduzimati. detergere Čistiti) med. détoner) glaz. lako zapaljiv eksploziv kao sredstvo za paljenje teže zapaljivih eksploziva detonirati 1. v. tresnuti. de-transpositio) tisk. spomenuto. determinare) fil. starogrčki kralj u Tesa-liji. detumescere) med. krvi otvaranjem vene. tresak. npr. eksplodirati detrahirati (lat. detur copia sc. odrediti. ponovno rasporediti detransportacija (lat. detreminare odrediti) fil. detractio) odbijanje. de-transponere) tisk. uskratiti. oduzimanje. gram.) pravo odlaska (ih: udaljavanja) detraktor (lat. lat. odrednica. u višečlanom pojmu onaj dio kojim se označuje osnova značenja (npr.) istoga dana detumescencija (lat. poredani po određenom pravilu. oštro naglašeno determiniran (lat. detronizirati detronizacija 279 devalvacija detronizacija (lat. opredijeljen. organizma i dr. grmljavina. detonatio) glaz. determinativ determinato (tal. toga istog. kirurška sprava za potiskivanje tijela koja se zadrže u ždrijelu detto (tal. a detto (tal.^ws detractionis čit. detto. dictum) rečeno. detersorium) med. svrgnuti s prijestolja detruzorij (lat. ispravljanje izmiješanih strana detricija (lat. npr. de-. fr. sredstvo za Čišćenje deterzorij (lat. proizvod raspadanja. detranspozicija detransportirati (lat. toxikon otrov) uklanjanje otrovnih sastojaka iz neke tvari. grč. naučavanje o određenosti ljudskog djelovanja i htijenja i njihovoj uvjetovanosti vanjskim i unutarnjim uzrocima i motivima (pobudama). Most slobode za razliku od Mosta mladosti) determinativan (lat. klevetanje. ukloniti.) neka se dade detur copia Čit. oduzeti. deterziv detoksinizacija (lat. eksplozija detonator (lat. opredjeljivati. indeterminizam deterzija (lat. detonare. splašnjavati. naprijed imenovano. istrošen kamen. češanjem détritus (lat. 2. koji određuje. detritio) trljanje. detransportare) tisk. determinativus) gram. od-redbeni. determinare) ograničiti. de. odlučno.) glaz. pogrešno pjevati. grč. determinativus) presudan. détoner) puknuti. distonirati. svrgavanje (ili: zbacivanje) s prijestolja detronizirati (lat. određivati.determinante fiat. oklevetati detrakcija (lat. spasio se od općeg potopa zajedno sa ženom Pirom . detrusorium) med. odlučiti. (lat. pucanj. fr. služe za rješavanje jednadžbi determinativ (lat. detransportatio) tisk. prema čemu ni ljudska volja ne može biti slobodna. pristaša determinizma. usp. détrôner) v. prilaže se prijepis rasprave Deualion mit. grč. detumescere) med. jedan od helenskih praotaca. trg. prestati oticati. ograničen determinirati (lat. 9 kg detto. rušenja detronirati (lat. nego određena i uvjetovana tim uzrocima i motivima. popustiti (oteklina) detur (lat. detur kopija (lat. determinare odrediti) mat. pogrešno pjevanje.) oblutak. popuštanje (ili: prestajanje) oticanja detumescirati (lat. detrahere) odbiti. šljunak. (fr. smanjivanje. prasnuti. protocolli) prav.) upaljač. in-determinist determinizam (lat. to isto. prasak. de. uzeti suviše visok ili suviše dubok ton. skup brojeva koji. de. v. jus detrak-cionis (lat. ogova-ranje. utvrditi determinist (lat. supr.

skopeo gledam) vidovit čovjek. bogovi deus ex machina čit. 2. dii (lat. izljev.(grč. pren. kos. opustošenost deveksan (lat. deuteros. deviatio) skretanje nekog tijela od svoje putanje ili pravca. idući deuterogamija (grč. deuteros. oxys) kem. jednog odreda vojske. skretanje (ili: otklon) magnetne igle (kod kompasa) na brodu zbog njegovih željeznih masa devijator (fr. neočekivana sila koja se iznenadno pojavljuje i rješava poteškoću. devestire) lišavanje čina ili feudalnog prihoda devijacija (lat. naginjanje devergirati (lat. teškoće. orobiti. djus (engl. devergentia) nagnu-tost. tenisu). smanjivanje nominalne vrijednosti nekog devalvirati 280 devolvirati novca. tegoban život. naginjati se deverika (mađ. deus eks mahina (lat. deuteros. deuteros) ponavljanje devalizirati (fr. muka. podnositi) med. grč. devalere) bank. stanje kad su za pobjedu potrebna još dva uzastopna boda deus (lat. npr. koji nastaje kao posljedica neke prijašnje bolesti deuteropatija (grč. okolnosti. jad. devir krug. deuteros drugi po redu) kem.) mn. sanskrtsko pismo. skretati. vrijeme) 1. opljačkati devalutacija (tal. deuteros. tj. deus. deuteros. otvor kroz koji otječe suvišna voda devestitura (lat. neočekivano posredovanje deuterij (grč. teški vodik. jezgra teškoga vodika. deuteros drugi. bolest koja nastaje kao posljedica neke druge bolesti deuteroskop (grč. deflorirati . obrat. iznenadno posredovanje nekog boga (u teškoj situaciji) čiji je lik pomoću posebne naprave (stroja) bio spuštan na pozornicu. deuterij a Deuteronomij (grč. développement) razvijanje. fiz. doba. deviare) skrenuti (ili: skretati) s pravog puta. tj. arhit. deviateur) zrak. deuce dvojka) šport. u tenisu: jednak broj bodova. devexus) nagnut naprijed. devirginare) raz-djevičiti. patnja. Ponovljeni zakon (dio Biblije) deuteronomija (grč. potpuno povlačenje nekog novca. dévaliser) krasti. tj. pathos bol) med. deuteroskop deuteroza (grč. 3. znak D deutero. nomos zakon) peta knjiga Mojsijeva. smanjiti (ili: smanjivati) vrijednost novcu devanagari (sanskr. kad obje strane imaju "Četrdeset" (forty) deuce čit.) "božansko pismo". sposobnost da se vidi i ono što nije tu (vrsta som-nambulizma). dever) zool. koji je izveden od glagola devergencija (lat.) napuštanje službeno utvrđenog tečaja neke državne novčana jedinice da bi se nakon određenog vremena odredio novi tečaj devalvacija (lat. iznenadna pomoć. déversoir) odvod. strm developman (fr. sanskrt devaporacija (lat. kad obje strane imaju jednak broj bodova. revalvacija devalvirati (lat. deuteros. drugi brak deuterokanonske knjige kanonske knjige Svetog pisma drugog ranga koje su tek kasnije primljene u kanon deuteroksid (grč. opustošenje. udaljiti se devirginacija (lat. lišiti djevičanstva (ili: nevinosti). dewas) bog. ploška deversoar (fr. tj. defloriranje devirginirati (lat. izlaganje (ili: prikazivanje) građevine u planu sa svim njezinim dijelovima dever (tur. pogonsko sidro kod zračnih lađa devijirati (lat. deuteros. razaranje. skopeo gledam) drugi vid. devalvatio) bank. fiz. devirginare) oduzimanje (ili: lišavanje) djevičanstva (ili: nevinosti). deuteros drugi po redu) kem. ukrasti. tj. događaji puni nevolje deverbativan (lat. npr. devaporatio) fiz. dus (engl. devastatio) pustošenje. usp. verbum glagol) gram. oksid drugog stupnja deuteroni (grč. gamos brak) ženidba (ili: udaja) po drugi put. uništavanje.) dvojka u kartama i u kocki. de. devehere. devergere) nagnuti se. vidovnjak deuteroskopija (grč.) u antičkoj tragediji: "bog iz stroja". nevolja. vrijeme. nomia) drugo zakonodavstvo (u odnosu prema nekom prijašnjem) deuteropatičan (grč. izjednačeno stanje u nekim športskim igrama (npr. dewa. pathein patiti. supr. vrsta šarana.deuce Čit. pretvaranje pare u tekućinu devastacija (lat. skrenuti. opustošivanje. jedne armije. theos sanskr. deuteros) predmetak u složenicama sa značenjem: drugi po redu.

lat. ona koja glasi na stranu valutu i koja se treba isplatiti u inozemstvu devocija (lat. osloboditi obveze. umrtvljivanje i vađenje zubne srži (pomoću lokalne anestezije) devitrificirati (lat. tj. skrušen. odricanje (ili: napuštanje) vlasništva dezarmiranje (fr. jus devolu-tionis) pravo prenošenja nasljedstva po kojem. prijetvorna pobožnost. porculanu sličnu tvar (Reaumurov porculan) devitrifikacija (lat. prevariti u sigurnom očekivanju ili nadi. de. a organski svijet raznovrsniji i obilniji nego prije. povratiti. devitalizacija zuba med. veliko štovanje. strana mjenica. raz-.) dezanektirati (fr. ac-tivus djelatan) učiniti nešto neaktivnim. devotio) kod starih Rimljana: žrtvovanje života podzemnim bogovima u znak pokajanja. otklanjanje. devomirati 281 dezertan prenijeti nešto na koga drugog. pobožan. davits) pom. facere) pretvoriti staklo putem jakog zagrijavanja u neprozirnu. proždiranje devotan (lat. vita život) lišavanje života. ostavljanje u nasljedstvo nekog naslijeđenog prava ili imanja devolucijsko pravo (lat. licemjerje. pokoran. dés-. lat. zbuniti. devocija Dewarova posuda čit. devovere) v. termos-boca (naziv po škotskom kemičaru i fizičaru Jame-su Dewaru 1842—1923) dez. devolvere svaliti) neku pravnu stvar iznijeti pred viši forum. trg. tj. sprječavanje (npr. devotus) Bogu posvećen ili odan. otpustiti dezapoantirati (fr. désarmer) razoruža-vanje. a drugi partner ima pravo samo doživotnog uživanja toga imanja devolutivno sredstvo pravno sredstvo kojim se jedna sporna stvar s nižega suda iznosi pred viši sud devolvirati (lat. razdoblje u razvoju Zemljine kore u kojem je transgressa mora trajala veoma dugo. facere činiti) pretvaranje stakla zagrijavanjem u neku vrstu porculana (Reaumurov porculan) devits (engl. odreći se aneksije dezangažirati (fr. raspakivanje dezaneksija (fr. dés-. ponizan. désaccorder) izazvati neslogu. vul-kansko djelovanje bilo vrlo snažno. razdruživanje. skrušenost. désappropriation) otuđivanje vlasništva. lat. v... zastavi itd. formacija koja se oblikovala između silurske i karbonske devoracija (lat. raz-. prijezirno: prijetvorno pobožan. désaffection) nenaklonjenost. dés.(fr.ne-. rasulo. désemballage) trg. pokvariti skladnost dezaktivirati (fr. dezodo-racija) dezafekcija (fr. devisa) lozinka. ako umre jedan bračni partner. plaću. onesposobiti dezambalaža (fr. iskorjenjivanje. vitrum. annexio) ukidanje (ili: obustavljanje) aneksije (izraz koji su stvorili Francuzi pri ponovnom zauzimanju Alsace-Lorraine 1919. vitrum staklo. cjelokupno imanje pripada djeci. puzavost. annectere) ukinuti (ili: prekinuti) aneksiju. razočarati dezaproprijacija (fr. lat. désappointer) lišiti nekoga koristi koja se temeljila na nečemu utvrđenom i sigurnom. vevovere. smanjivanje stalnog kadra . šp. potpuna odanost. žderanje. des-) predmetak u složenicama koji označava neko uništavanje. načelo. željezne dizalice za izvlačenje sidra.devitalizacija (lat. osobito: ostaviti u nasljedstvo devomirati (lat. smesti. povraćati. devoratio) gutanje. de. devolutio svaljivanje) prav. razjedinjavanje dezakordirati (fr. umrtvljivanje.ne-. nemilost. devomere) med. osobito: oduzeti nekome zasluženu nagradu. dezinsekcija. zavaditi. pokretne brodske dizalice na kojima vise čamci za spašavanje deviza (lat. termosica.. de. ponizan devotizam (lat. pun poštovanja. danas: pobožnost. dés. geslo. izbaciti devon (po engleskoj grofoviji Devonshire) geol. raspuštanje vojske. devonski period devonski period geol. smiren. unijeti razdor. kratka izreka na grbu. aggregare pridružiti) raspad. smirenost. désengager) raskinuti angažman. licemjeran. glaz. brisati vojnika s popisa. gubljenje ljubavi dezagregacija (fr.. Djuerova . poniznost (devotizam) devolucija (lat.

tome rezanje) med. grafo) zool. inflacija. poreći. déserteur) bjegunac iz vojske. odjeće. razbijanje atoma. obnova) uništavanje veze. zakidati. obnoviti) sprava za usitnjavanje raznih nežiličastih tvari. lat. dés-. odeur miris. mješavina sumporne i pikrinske kiseline. dés-. položiti oružje dezasortirati (fr.ne-. npr. dés-. prebjeg dezertirati (fr. razdružiti. dezorganizacija dezintegrator (fr. inficere zaraziti) osloboditi (ih: očistiti) od zaraznih klica i tvari. uništavanje zaraznih klica. inficere zaraziti) čišćenje zraka (ili: tijela. infestation pustošenje) popravak kvarova. dés-. logia) znanost o žilama. desmos žila. ne priznavati. desistere) odustati. zakinuti. poricanje. smanjivanje količine novca u optjecaju radi sprječavanja povećanja cijena (što se događa kad je na tržištu više novca nego robe. opisivanje žila i spletova dezmologija (grč. zrak. désassortir) razdvojiti. rezanje žila i spletova dezodorizacija (fr. okaniti se.) od zaraznih ispara-vanja i tvari. pobjeći iz vojske deziderabilan (lat. hig. rastaviti ono što treba biti zajedno. osoba koje taj posao vrši dezinfestacija (fr. pust dezerter 282 dezolantan dezerter (fr. dezintegracija atoma fiz. lat. odreći. dés. desiderare željeti) poželjan deziluzija (fr. upala zglobnih žila dezmografija (grč. njihovim vezama itd. lat. desmos veza. logia) med. osobito se upotrebljava za punjenje torpeda dezistirati (lat. lat. zbrku dezavantažirati (fr. okrnjiti dezavuiranje (fr. dés. désintéressé) ne-koristoljubiv. lat. napuštanje vojske. dezinficirati (fr. prestati dezmalgija (grč. lat. raspustiti vojsku. odeur miris) učiniti da nešto izgubi miris. pathein patiti) med. informatio objašnjenje) zlonamjerno pogrešno i lažno obavještavanje dezinsekcija (fr. nenaseljen. désavouer) poricati. deglacija. npr. bol žila i spletova dezmopatologija (grč. ugušivati neugodne i štetne mirise koji se razvijaju zbog kemijskih i bioloških procesa . algo s bol) med. narušavanje neke cjeline. sindezmologija dezmopatija (grč. désavouer) odricanje. désarmer) razoružati. vojni bjegunac. napraviti nered.. illudere igrati se. propuštanje zakonskog roka za podnošenje priziva višem sudu (desertio appellationis) dezertan (lat. tj. ruke itd. nesebičan. dés-. dezinteresiran (fr. uništenje iluzije dezinfekcija (fr. iskren. prav. lat. integrare uspostaviti. bol u žilama zglobova dezmitis (grč. refla-cija dezinformacija (fr. propuštanje da se učini neki pravni čin. desertus) nenastanjen. desmos žila. désavantager) oštetiti. stana i dr. smanjiti stalni kadar.ne-. sprava za vrcanje meda (vrcaljka) itd. lat. odjeću. prostodušan dezinjolni barut (fr. tj. desmos žila. stan. dés-. desmos žila) med. bol. žila. raz-. uklanjanje posljedica od elementarnih nepogoda i si. desmos žila. integratio uspostava. okuživanje dezinfektor (fr. deserter) napustiti vojsku. desertio) voj. hig. nepriznavanje dezavuirati (fr. raz-. nepristran. dés-. desmos žila. désignolles) voj. a ne roba novac). insectum kukac) uništavanje (ili: tamanjenje) škodljivih insekata (osobito po kućama i stanovima) dezintegracija (fr. osporavati nešto. inficere zaraziti) sprava za čišćenje od zaraznih klica i tvari. inflatio nadimanje) bank. lat. usp. dezinflacija (fr. odricati. ne priznati svoju vezu s nekom osobom ili radnjom dezekipirati (fr. kad novac traži robu. désequiper) raspremiti brod dezen = desen dezercija (lat. odoratio mirisanje) oduzimanje neugodnog mirisa nečemu. dés-. znanost o bolestima žila i spletova dezmotomija (grč. razdvajanje. v. bijeg iz vojske.dezarmirati (fr. dés-. de-zodorizirati dezodorizirati (fr. pathos patnja. lat. varati) razočaranje. dés-.

dezoksidacija (fr. skrenut s pravoga puta. tvorac ovog sustava je Belgijanac D'Hondt di. dežurati D'Hondtov sistem čit. di-. za ljubav forme.. raskinuti. u određenim prilikama. polu-gospodar diarhičan (grč. decima deseta) deseti dio priroda koji je kmet davao feudalnom gospodaru.(grč. nered: potpun preobražaj i poremećaj osjetillnih organa kod nekog čovjeka zbog tzv.) izreka. predmetak u složenicama sa značenjem: dva-. oxys oštar. zbunjivanje. dezsma od lat. dés-. magnetiziranja dezorgranizirati (fr. dicis causa dictum 284 dielektrik dictum čit. rastrojstvo. u. iza. ne vrijedi ni za sve . npr. organske veze među sastavnim dijelovima. désorganiser) ras-trojiti.) dežurni (fr. jadan. diba) teška svilena tkanina protkana zlatom. u nekoj prilici. koji ima dva gospodara diarhija (grč. med. pa sa 3. suvladar. sredstva protiv zatvorenosti. oslobođenje od kisika. osnovno pravilo zaključivanja: što vrijedi za sve. archo vladam) sa dva vladara.(grč. neutješan. na okrajcima ljuštura ima dva izdanka zavijena poput roga dicis causa čit. toliko da se kaže. a za izborne količnike uzima onoliko najvećih rezultata koliko se treba izabrati izaslanika. di. preko.) radi forme. izgubljenost dezorijentiran (fr. raz-. désorienter) omesti u snalaženju u prostoru. u nekom mjestu. za. dés-. dés-. osloboditi od kisika. dioptrija diarh (grč. mjesto iz nekog djela dictum de omni et nullo Čit. di-. désoler) opustošen. u ljudskom tijelu. v. dibbug prodrijeti) prema židovskoj tradiciji: oznaka za dušu nekoga grješnika koju progoni zao duh te nalazi sklonište u tijelu nekoga živog Čovjeka dicefal (grč. dicis gracija (lat. diktum (lat. dešmek) onizak. désolant) vrlo tužan. desetina dežmek (tur. oxys) kem. dvovlašće. u rastrojstvu dezopstruktivi (fr. dosadan dezolatan 283 dicis gratia dezolatan (fr. omesti u nekoj prilici. zbuniti dežma (mađ. nakaza rođena s dvije glave dicefalan (grč. dia) grčki prijedlog (po hrvatskom pravopisu dija-) znači: kroz. dovesti u nered. nesnosan. nego se dijeli broj glasova svake kandidatske liste prvo s 1. dvaput.za dis dvaput. u nekom mjestu. di-kefalos) med. grč. loše probave dezorganizacija (fr. désorganisation) poremećaj ih uništavanje žive. v. rastrojavanje. skrenuti s pravog puta. archo vladam) član vlade dvojice. zdepast i nezgrapan čovjek dežurati (fr. di-brachys) metr. koji obavlja službu. skretanje s pravog puta. lat. kefale glava) dvoglav diceras (grč. ljut) kem. = reducirati dezolantan (fr. vrlo žalostan. di-. di-. poluvladar. désorienter) koji se ne može snaći i opredijeliti u nekoj prilici ili u prostoru. rasulo. brokat dibrah (grč. itd. vrlo bijedan. archo vladam) vlada dvojice. unijeti rasulo dezorijentacija (fr. obstructum) mn. Dontov izborni sustav kod razmjernog predstavništva po kojem se ne dijeli ukupan broj glasača svake liste s ukupnim brojem izaslanika. među. vršiti službu (osobito se odnosi na časnike. dicis kauza (lat. zatim sa 2. što ne vrijedi za neke i pojedine. izgubljen. poslovica. smeten. javlja se i kao di-. dvostruko) grč. keras rog) školjkaš iz razdoblja gornje jure. zbunjen. te se tako dobiveni rezultati sređuju. diktum de omni et nulo (lat. dvo-. samo radi izgleda. rastrojavati. dicis gratia dicis gratia čit.) log. dvostruko dia. liječnike itd.) v. désorientation) nedostatak (ili: gubljenje) sposobnosti snalaženja i opredjeljivanja u prostoru. vrijedi i za neke i pojedine. bez orijentacije dezorijentirati (fr. du jour) koji je na službi. duumvirat diba (tur. pro-. izvlačenje (ili: izdvajanje) kisika dezoksidirati (fr. navesti na pogrešan put. upravljanje dvojice gospodara. na. du jour) biti u službi. naveden na pogrešan put. obstruere začepiti. stihovna stopa od dvaju kratkih slogova: U U dibuk (hebr. npr. dyo dva. grč.

klevetanje. g. staklo. didaskein učiti. zrak. elektron) fiz. didvmos) blizanac didinamičan (grč. površina didekaedarski (grč. dan suđenja. porculan. a sudjeluje u prostiranju električne sile. didvmos sa dva muda) med. didaskalia) mn. koji izolira. di-daktična književnost poučna književnost. objasnidbeni. edra osnova) geom. diđasko poučavam) poučan. ogovaranje. objašnjenja. nezasićeni ugljične hidrate sa dvije dvostruke veze između C-atoma dies (lat. dvadeset. dicere reci. edra osnova) geom. difalko (tal. upala jaja didimos (grč. poliedar koji ima dvaput po deset. književnost koja se ne bavi samo umjetničkom obradom neke teme. tako se i dogodilo dictus Čit. dielektrična konstanta izolatora broj koji pokazuje koliko je puta kapacitet jednog istog kondenzatora veći kad su u njemu oblozi razdvojeni tim izolatorom. di-. znanost o uređenju i sprovođenju nastave kao sredstva duhovnog razvoja. upute. smjesa kem. autorove bilješke (upute) uz dramski tekst didekaedar (grč. didaktikos) umijeće poučavanja. elektron) koji ne provodi elektricitet. utemeljiteljica i kraljica Kartage. ulje. izdan 1883. rijetka zemlja. diffamator) klevetnik difamatorski (lat. dvostruka maternica. Čvrst sumpor. di-dynamikos) bot. kazivati. pričanje od početka do kraja. e. hermafroditni cvijet (kod kojega su. difamacio civilis (lat. diktum faktum (lat.) za dan u kojem nije učinio ništa dobro dieni (diolefini) kem. iz njega vidimo kako se živjelo i mislilo u prvim danima kršćanstva didaktičan (grč. kako je rečeno. rok. supstanca) koja nije samo nevodič elektriciteta (izolator). diffamatus) ozloglašen. elemenata prazeodima i neodima didimitis (grč. pogrdan difamija (lat. iznijet na loš glas difamirati (lat. di-. didaskein poučavati) stručnjak u poučavanju.) trg. već sudjeluje kao sredina (međutvar) u prostiranju električne sile. izlaganja. kad se netko hvali i razmeće kako ima na nešto veće pravo nego netko drugi difamator (lat. na Istoku. tj. dictus) imenovani. didaktikos) poučan. tvar (materija.) prav. elektron) kem. s četiri prašnika (dva duža) u jednom her-mafroditnom cvijetu didodekaedar (grč. dvomoćne biljke. nego kad je izolator zrak.. napisan oko 100. dodeka dvanaest. diffamatio) širenje glasina. dielektrični kapacitet v. delfvs maternica) med.) rečeno — učinjeno. di-. diffamatio civilis Čit. di-. apodiktičan didaskalije (grč. od četiri prašnika. deka. dielektrična polarizacija električna podjela koju trpi jedan izolator zbog influencije. dies dan) prav. mješavina sumpora i parafina diem perdidi (lat. oklevetati . poučavati. di-. diegesis) ret. tj. npr. deffamare) ozloglasiti. klasa u Linneovom biljnom sustavu. diffamare) klevetanje. deka deset. didvmos dvostruk) kem. poliedar koji ima dvaput po dvanaest površina. didvnamis) mn. elektron jantar) fiz. znanost o nastavnim metodama didaskaličan (grč. bot. parafin. odbitak od cjelokupnog iznosa difamacija (lat. stari kršćanski spis. dielektrična tijela = dielektrik. tj. di-. alkohol.dictum factum čit. nego iznosi i pouke didaktičar (grč. XIV.) "izgubio sam dan" — izreka rimskog cara Tita Flavija Vespazijana (41— 81 n. ogovaranje difamiran (lat. didache) "Naučavanje dvanaestorice apostola". voda dielektrin 285 diferencijalni račun dielektrin (grč. g. zool. edra) koji ima dvaput po deset (20) površina didelfis (grč. dvadeset četiri površine Didona mit. diffamare) klevetnički. tobolčar didim (grč. spalila se kad ju je ostavio Eneja diegeza (grč. spomenuti. di-. induktivitet dielektrik (grč. konstanta dielektriciteta = dielek-trična konstanta dielektričan (grč. termin difalco čit. onaj koji umije dobro predavati didaktika (grč. diktus (lat. opširno izlaganje dielektricitet (grč. dva duža) đidinamija (grč. di-. naprijed spomenuti Didahe (grč. dvomoćan. tj.

nepriznavanje prisegom nekog djela. di-. kod prijevoza u masama (žita. diffidentia) nepovjerenje. nevjerovanje difilan (grč. neslaganje diferencija (lat. razlika u starosti itd. razglasiti. diferencijalno plaćanje isplata razlike pale vrijednosti državnih vrijed-nosnica ili akcija diferenciranje (lat. differens) različit. diffindere) kidati. nejednak. npr. stvaranje razlika i različitosti iz istovrsnoga. fvllon list) sa dva lista. ili olakšavanje odnosno otežavanje uvoza iz određenih država. netočan iznos. diferencija specifika (lat. treći ton koji se čuje kad istodobno zvuče podjednako jako dva tona različite visine i čija je visina jednaka s razlikom broja ti-traja onih dvaju tonova . prekinuti. nego se samo prima ih nadoknađuje razlika ukoliko im je vrijednost porasla ili pala diferencijalni račun mat. izvanredna (ili: povlaštena) carina diferencijalni carinski sistem trg. diffluens) koji se razlijeva. kod motornih vozila. mat. differentia) razlika. odvajanje. nezgodan. dvolistan difindirati (lat. mat. psihologijom razlika u spolu. diffluere) razlijevanje. razgrađuje . difficilis) težak. praviti razliku. carine koje se za robu iste vrste različito obračunavaju. beskrajno mala (infinitezimalna) razlika između uzastopnih vrijednosti neprekidno promjenjive veličine. oz-loglašavati. v. izvanredne prijevozne stavke diferencijalne carine trg. raščlanjivanje nečega istovrsnog u raznovrsne dijelove. razgrađivanje difluentan (lat. mučan. differre razlikovati se) v. differre razlikovati se) razlikovati. differre) fil. prav. spona (veza) između motora — mje-njačke kutije (razvodnika brzine) — i kotača diferencijalna kočnica teh. prav. odlaganje pretresa difizer (fr. cilj im je pomaganje domaće trgovine (smanjivanje carinskih stavki za domaće trgovce). višak. koji pravi teškoće. jogunast. osobito originalnosti rukopisa ili potpisa differentia specifica čit. psihologija individualnih razlika. mat. diffuseur) naprava za izvlačenje repinog soka (u proizvodnji šećera) difluencija (lat. drva. ozloglasiti. mat. diffissio) kidanje. razlikovati se. sumnjičavost. sudsko nepriznavanje valjanosti ili originalnosti nekog dokumenta difesijska prisega (lat.difamirati (lat.) teško. naranče) diferencija (lat. dio za koji je neka veličina veća . razglašavati difenil tanki impregnirani papir u koji se umata južno voće (npr. uporan. razlika. difficile est satiram noti scribere Čit. u sposobnostima. različnost.) log. teh.. diffamare) iznijeti (ili: iznositi) na loš glas. manjak. pronalaziti diferencijal diferentan (lat. individualnih varijacija duševnog života i njihove uzročne zavisnosti diferencijalna sociologija znanost koja proučava oblikovanje društvenih slojeva iz oblikovanja profesija i podjela rada diferencijalna tarifa sustav u obračunavanju naplate prijevoza na željeznicama po kojem. nesuglasica. prijevozne stavke bivaju razmjerno sve manje što je veća udaljenost. raspadanje. ne slagati se difesija (lat. 2. ili manja od druge. strog. kočnica s dvostrukim djelovanjem diferencijalna psihologija znanost o duši koja se bavi razlikama u duševnim sposobnostima pojedinaca. diffessio jurata) prav. burzovni posao (ili: trgovanje državnim vrijed-nosnicama) pri čemu se vrijednosnice stvarno ne izdaju. dificile est satiram non skribere "teško je ne pisati satiru" (poznata Juvenalova izreka) dificilan (lat. prekinuti parnicu i odložiti je za drugi dan difisija (lat. differre) biti različan. prekidanje. sustav po kojem se carinske stavke za uvozne i izvozne proizvode za pojedine zemlje u koje se ti artikli uvoze ili iz kojih izvoze različito reguliraju i obračunavaju diferencijalni posao trg. koga je teško zadovoljiti. deficit. dio više analize koji uči kako se pronalazi vrijednost diferencijala diferencijalni ton 286 difuzija diferencijalni ton fiz. drukčiji. pronalaženje vrijednosti količnika dviju beskrajno malih veličina ili diferencijala diferencirati (lat. dificilan čovjek. raspada. tvrdoglav difidencija (lat. diffessio) nepriznavanje.). po nejednakim carinskim stavkama. differre razlikovati se) 1. tj. pod definicija difficile (lat. psihologijom tipova. determinizam diferirati (lat. npr. raznolik diferentizam (lat. ugljena i si.

di-. nagrditi. dostojanstvenost.) Papinov lonac. digestivus) med.) bot. čitalo se kao "v" (ime dobilo po tome što je imalo oblik dvostrukog "g") digamija (grč. nerazmjernost. velikodostojnik digitata (lat. upotrebljava se za liječenje opeklina digestor (lat. difforme) napraviti nakaznim. digerere) razdjeljivati. koji se tiče prstiju (noge i ruke) digitalin (lat. digger) kopač. biljke sa dva tučka (drugi red većeg broja klasa u Linnéovom biljnom sustavu) digitacija (lat. širenje. digesta) mn. dva različita samoglasnika koji su spojeni u jedan slog (npr. parna kuhinja digić podrugljiv naziv za Talijana (prema "digo" — kažem. difterija diftong (grč. di-. dvostruko "gama" (gamma). difthera oderana i uštav-ljena koža) med. gyne žena) bot. ždrijela difteritis med. međusobno miješanje raznih plinova i tekućina difuzijski postupak način dobivanja soka putem osmoze iz veoma sitnih režnjića repe (uveden 1865. diffusio) razlijevanje. pretvaranje jednostavnog glasa u dvoglasnik difundirati (lat. otvor ili pokraj uskog neprozirnog tijela i nastajanje pojava koje se temelje na interferenciji difterija (grč. skretanje svjetlosti zbog prolaska kroz uzak procijep. sredstvo koje pomaže probavi. nesklad difrakcija (lat. razdijeliti. eo. tvrdu tvar u zagrijanoj tekućini omekšati i otopiti digesta (lat. kompozicija za dva glasa diforman (fr. grč. raširiti. sredstvo koje pomaže izlučivanje gnoja digestivna mast farm. poružniti difonnitet (fr. dignitarius) nositelj visokog zvanja. naslovima i paragrafima. io. neskladan diformirati (fr. tj. med. ružan. tj. prav. gamos brak) drugi brak. dvoglasnik. dvožene biljke. digitalis) kem. digerentia) mn. imanje) difuzan (lat. fthongos glas) gram. druga ženidba. sa dva tučka diginija (grč. u svim pravcima odbijena (reflektirana) svjetlost difuzija (lat. diffusus) rasut. zool. otapanje Čvrstog tijela u nekoj tekućini na umjerenoj temperaturi (u tzv. pomaganje izlučivanja gnoja. podijeljena po knjigama. alkaloid koji se nalazi u pustikari digitalis (lat. druga udaja diger (engl. češće.difonij (grč. a koju je priredio car Justinijan digestibilan (lat. digestibilis) probavljiv digestija (lat. di-. poveća zbirka odlomaka iz spisa starijih rimskih pravnika (Pandekta). ao. dignitas) dostojanstvo. di-. mast pomiješana s terpentinom. tj.) diftongiranje (grč. digitalis) prstni. lonac za pripremanje hladetine od kostiju. ugled. mn. parom. potrošiti (novac. v. fiz. probaviti. gyne) bot. kem. nakazan. difformité) nakaznost. zbirka spisa koja je razdijeljena na pojedine odsjeke. fthongos glas) gram. visoko zvanje .) mn. digerirnoj peći) digestiv (lat. di-. osobina biljaka koje imaju dva tučka. peć za zagrijavanje pješčane kupelji. diffundere) izliti. životinje s prstima. probava. slovo u najstarijem grčkom alfabetu. digestorium) u kemijskim tvornicama. razvučen.: uređaj za kuhanje koji se zagrijava vrelom vodom ili. diffusio. miješati se difuzijom. autoklav digestorij (lat. u proizvodnju šećera) difuziometar (lat. difuzna svjetlost rasuta svjetlost. pretjerana opširnost i razvuČenost u govorenju i difuzijski postupak 287 diheksaedar pisanju. sredstva za probavu digerirati (lat. di-. rasprostiranje. na žice) digitalan (lat. itd. probavljati. diffractio) fiz. tj. digestio) probavljanje. difforme) nagrdan. akutna i veoma zarazna bolest koja se odlikuje upalom sluznice dušnika. glossa jezik) knjiga napisana na dva jezika. laboratorijima itd. razliti. fone glas) glaz. pustikara (biljka iz porodice strupnikovica) digitar (lat. koje se često čuje u njihovu govoru) diginičan (grč. metron) naprava za mjerenje brzine miješanja raznih vrsta plinova digama tj. s dvije žene. digitus prst) način stavljanja prstiju pri sviranju (npr. med. osobito kopač zlata u Australiji digerencije (lat. opširan. di-. sisavci koji imaju slobodne prste na nogama diglota (grč. biglota dignitet (lat.

površina. dž digredirati (lat. diabetes) med. diable. udaljavati se od teme (osobito u govoru) digresija (lat. Mjesečeva mijena (faza) kod koje se vidi samo polovica njegovog osvijetljenog kruga: psih. temno režem) podjela na dva dijela. vladarsko dostojanstvo i vlast dijadika (grč. klasa) dijadem (grč. mineral iz starijeg paleozojskog doba.digrama (grč. diadeo vežem oko. dijadeksa . za. vražji posao dijabolo (grč. gramma slovo) dvostruk znak za jedan glas. igrokaz u kojem glavnu ulogu imaju vragovi (vrsta misterija) dijabola (grč. preko. bolesnik koji boluje od šećerne bolesti. binarni sustav dijadoh (grč. diablerie) 1. sprava za određivanje količine šećera u mokraći (kod šećerne bolesti) dijabl (fr. uza. didodekaedar dihogamija (grč. diabolus) vrag. prevedem. osobito: nasljednici Aleksandra Velikog (dijadosi) u raznim dijelovima njegove države dijadoha 289 dijagnozirati dijadoha (grč. tj. diaballo prebacujem. šećeraš dijabetin (grč. vragolija. v. tal. dichotomia. ret. najčešće gust i tamnozelen dijabaza (grč. sotona dijablerija (fr. na. podjela roda na dvije vrste. astr. metron) med. prijelaz. diabaino prolazim. prelazak ih preobražaj jedne bolesti u neku drugu. diabaino prolazim. npr. raz-. dia-betes) med. diabolos) vražji. tj. Leibnizova najjednostavnija podjela brojeva na klase. a kod proteroginije ženski spolni organi dihotoman (grč. način oplođivanja kod biljaka pri kojem se spolni organi razvijaju jedni za drugima. kod proterandrije prije sazrijevaju muški. prid. ne propuštati. podjela ljudskog bića na dušu i tijelo dihtati (njem. najveća istočna ili zapadna udaljenost unutarnjih planeta (Merkura. zbijen) teh. dyas dvojstvo) dijadski sustav brojeva. kao znak vladarskog dostojanstva. čarolija. diabole) kleveta. usp. hex šest. edra površina) geom. vraćanja. šećerna bolest koja je vezana sa znatnim izlučivanjem mokraće koja je. diadijabaz (grč. lat. dijadoha dijadelfija (grč. ne u isto vrijeme. nosili perzijski kraljevi i grčki carevi. 2. tem-no režem) podijeljen na dvoje. dvostruki brak. digressio) skretanje. adelfos brat) mn. diabasis) geol. dicha dvostruko. gaz dijabetes (grč. s obje strane. digredì) skretati. med. dyas dvoje. diabolos) vražje djelo. sotonski dijabolizam (grč. dyo dva. podrijetlom iz Kine. diabasis) prolaz. sustav sa samo dvije znamenke (1 i 0). ga-mos brak) bot. diabetes) med. diadechomai preuzimam) naslijeđe. diadema) plava ili bijela traka oko čela koju su.(dia) predmetak u složenicama sa značenjem: kroz. biti čvrsto priljubljen dija. dicha dvostruko. di-. u težim oblicima izaziva veliko mršavljenje i malaksalost dijabetičar (grč. ili ima u sebi šećera [diabetes mellitus). magija.. u. diabolo) vrsta igre.i dr. dakle. nasljedstvo. nj. dicha na dva. podjela koja sadrži dva člana. diabetes. diadochos nasljednik) nasljednik prijestolja. veličina određena proizvodom dvaju vektora dijadeksa (grč. dvojina) mat. dvanaest. biljke s hermafroditnim cvjetovima čiji su prašnici srasli u dva snopića (u Linneovom sustavu XVII. dihogamija 288 dijadoh diheksaedarski. diabolos klevetnik. kruna. di-. diadechomai preuzimam) med. bot. diheksagonalna piramida v. poliedar s dvaput po šest. pro. račvast dihotomija (grč. ili normalnog sastava (diabetes insipidus). ženski ukras za glavu. slična igri jo-jo dijada (grč. Venere) od Sunca diheksaedar (grč. grč. lj. u govoru). optuživanje protivnika s naznačivanjem kazne koja ga očekuje dijaboličan (grč. udaljavanje od teme (npr. dicht gust. levuloza koja se upotrebljava kod dijabetičara umjesto šećera dijabetometar (grč.

upala dijafragme dijaftoroskop (grč. sprava za mjerenje i određivanje prozirnosti atmosferskog zraka dijafanorama (grč. pregrada. znanost ili umijeće prepoznavanja i utvrđivanja bolesti dijagnoza (grč. preznojavanje dijafragma (grč. dia-glyptein) mn. diafragma. grana) umnožavanje na litografskom kamenu crteža prenesenih na gumirani taft . izrezbaren dijaglipti (grč. geol.utvrditi kod bolesnika dijagometar 290 dijalektičan znakove i simptome neke bolesti i na osnovi njih samu bolest. diagonia.dijadoza (grč. bolest dijafragme dijafragmitis (grč. lat. diagignoskein. sredstvo koje pomaže isparavanje kože. diaforesis) znojenje. naprava za osvjetljavanje mjehura pomoću električne svjetlosti dijafilm slike koje obraduju jednu temu te su snimljene uzastopno na filmsku vrpcu kako bi se mogle povezano projicirati dijafiza (grč. metron} fiz. izrezan. diago-nalis) geom. di-jagonal vunena tkanina s gustim križićima dijagonalan (grč. mehaničko kontracepcijsko sredstvo dijafragmalgfja (grč. kos. obloženo ili išarano zlatnim list. pokretni limeni prozorčić (blenda) za otklanjanje rubnih zraka kod velikih dalekozora. razdioba (ili: razilaženje) hranjivih tvari kroz tijelo. diafoneo ne slažem se. algos bol) med. diaftheiro kvarim. diagrafein nacrtati) naprava za mehaničko crtanje perspektive prema prirodi dijagrafija (grč. neslaganje. diaglvfein izrezati) izduben. pren. ima. nejednakost. isparavanje kože. lat. ošit. posebno za ukrašavanje prozora. ret. diagnostike) med. dijagnostički znaci bitni znaci ili simptomi neke bolesti dijagnostika (grč. diafragma) anat. pupanje. prosvijetlim) prozirnost dijafanometar (grč. pa postak-ljeno. diagignoskein prepoznati) med. okrugao začetak mladice ili cvijeta biljke: zool. odrediti prirodu bolesnoga stanja dijagometar (grč. dužina koja u višekut-niku spaja dva nesusjedna vrha. prozirnom papiru dijafanitet (grč. nesklad. u neskladu sam. diafoneo) koji se ne slaže u glasu. prosvijetlim) proziran. dijafano posude stakleno posuđe. diafaino prosjajim. dio duge kosti između dviju jabučica. diagnosis) med. med. diafonia) prvobitno kod Grka: neslaganje u glasu. oko. različ-nost. v. dijagnozirati dijagnostičar (grč. diaforeo raznosim) med. diafyein izniknuti) bot. diakustika dijafonski (grč. u novoj glazbi pod dijafonijom se pogrešno razumijeva kompozicija za dva glasa dijafonika (grč. diadidomi dijelim) med. diafaino. nesloga. uređaj pomoću kojega se pronalazi i utvrđuje sposobnost pojedinih tijela za vođenje elektriciteta dijagonala (grč. diafoneo) v. dia-gonalis) u smjeru dijagonale. disharmonija. preznojavanje dijaforetik (grč. di-agein provoditi. prepoznavanje i utvrđivanje kod bolesnika neke bolesti po njezinim bitnim oznakama i pojavama dijagnozirati (grč. ali u različitom značenju u jednoj rečenici dijaforetičan (grč. ponavljanje iste riječi. skopeo gledam) med. figure izrezane ili izdubene u ploči dijagnosticirati (grč. diagonios. preznojavanje dijaforeza (grč. dijafane slike prozirne slike na staklu. diagignoskein prepoznati) med. prosvijetlim. diafaino prosjajim. metron) fiz. dijafanoradiranje fotografsko kopiranje bakroreza itd. disonanca. koji zvuči nejednako dijafora_ (grč^ diafero) razlika. spor. me-đusloj dijafonija (grč. dia. orao gledam. popuštanje ili prestanak neke bolesti dijafan (grč. diafragma) med. skopeo promatram) uređaj za ispitivanje zagađenosti zraka dijaglifičan (grč. poprečan dijagraf (grč. nejednakost. na posebnom dijafanom. diagnostikos) liječnik koji umije prepoznati i utvrditi bolesti prema njihovim bitnim oznakama ili simptomima dijagnostički (grč. bot. diagnosis) med. što je utemeljeno na pouzdanim znacima ili simptomima. diafaino prosjajim. diaglyptos izrezan. vidim) prozirna slika dijafanoskop (grč. diafaino. diaforeo) koji pomaže isparavanje kože. opt. prepona u sjemenoj čahuri. tj.

filol. vještina skiciranja dijagram (grč. npr. dialektikos) dobar govornik. onaj koji se vješto služi dijalektikom. diaklvzo ispirem) med. odvajanje sluzastih tvari kod osmoze. chvlos sok. diakrino prepoznajem. onaj koji je vješt u raspravljanju. znanost o dijalektima dijalektomanija (grč. koji uništava. dijereza i asindeton dijalog (grč. dia-gramma) lik ili geometrijski crtež. logos) filol. v. fiz. diallage razlika. med. plan. dialektos. fil. crtež (ili. dialektos. znakovi za prepoznavanje bolesti dijakriza (grč. dijaloški dijalogirati (grč. tropos diallelos) log. disputiranja. nacrt. onaj koji ispituje i proučava narječja. dosjetljiv. umijeće znanstvenog raspravljanja. juha) flaster od biljnih sokova. tijekom mišljenja. gubljenje ili iscrpljivanje snage. duboka rana) 1. Platon. ret. bolesno stanje (osobito kod groznice) dijantički (grč. koji pomaže urednu stolicu. u preko. dialeipo ostavljam razmak. diakinema) med. presjek.. koji primjenjuje dijalektičku metodu dijalektika (grč. i ret. dijakritički znakovi znakovi na slovima koji označuju njihove posebne glasovne vrijednosti (npr. skica) radi objašnjenja nekog Činjeničnog stanja. zaključak u krugu dijalema (grč. snalažljivost u govoru. tj. razdvajam. povijest jezika dijakustika (grč. razlikovanju. diaklao prelamam) fiz. dialyo rastavljam. dijalela dijalelus (lat. koji je u skladu s tom znanošću. razlučivanje. stolica. Sokrat i. dialogos) razgovor dviju ili više osoba. razlikujem) koji je utemeljen na prepoznavanju. vrsta ribe s bodljikavim perajama dijakritican (grč. di' allelon. slika rada ili snage. glaz. med. omjera itd. diagrafein) vještina izrade skica. prelamanje svjetlosti. vrsta figure u kojoj se u neku smislovnu cjelinu umeću druge riječi. dialektikos) koji odgovara znanosti o mišljenju. poznavatelj dijalekata dijalektologija (grč. dialysis) med. dialegomai) uvoditi na scenu više likova koji razgovaraju .dijagrafika (grč. razdvajanje kostiju dijaklastičan (grč. dialektos narječje. dialyo) koji rastavlja. voda za ispiranje usta dijakopa (grč. logia) filol. određivanje pomoću pojma koji se treba odrediti. kod gnostičara: dva međusobno isprepletena trokuta u kojima je upisano neko mistično ime Boga i koji su im služili kao hamajlija (Salomonovo slovo) dijahilon (grč. pomirenje. mania strast) pretjerana uporaba dijalekta (narječja) u književnim djelima dijalelon (lat. definicija u krugu. dosjetljivost. allelon uzajaman) log. od grč. koji je nastao putem prelamanja dijaklaza (grč. grafičko (ili: crtežno) predoČi-vanje nekog stanja. savez) 1. dialegesthai razgovarati. akromatičan dalekozor dijaliza (grč. ret. prelamanje zraka dijakliza (grč. diaklvzo ispirem) ispiranje usta. 2. diakuo) fiz. prijelomni. điachorheo imam proljev) med. znanost o prelamanju zvuka dijalaga (grč. vrsta rude (bogate željezom). diakrisis) procjenjivanje. za. promjena mišljenja. ponovno ukidaju dijalektolog (grč. smrt. odvajanje kristaloida od koloida putem osmoze. razmak. dia pomoću. statistike. prepoznavanje (osobito stupnjeva bolesti) dijakronija (grč. razlikovan. diagrafein nacrtati. dia kroz. note od pet linija. dia. kad se umjesto najljepše mi je kaže naj mi je ljepše. dijali-tički dalekozor vrsta dalekozora koji uklanja boje. znanost o kretanju mišljenja kroz proturječnosti koje se. dialektos) filol. fil. literarni umjetnički oblik u antičkoj filozofiji koju su stvorili sofisti. koji razdvaja. dialeimma) prekid. služi za umekšavanje ili ublaživanje dijahoretičan (grč. voda za ispiranje usta dijaklizma (grč. diakope rasjeklina. 2. diaklao prelamam) fiz. pražnjenje crijeva dijakinema (grč. narječje. domišljat dijalektičar 291 dijametar dijalektičar (grč. diachoreo) med. š i s). prid. dialektike) umijeće razgovara-nja (bilo s drugima ili sa samim sobom). izmjena tekućina. figura kojom se više razloga svodi na jedan dijalekt (grč. radi zornog predočivanja određenih odnosa. od grč. chronos vrijeme) lingv. dijahoretični organi organi za pražnjenje crijeva dijahoreza (grč. svaki lokalni govor koji se razlikuje od službenog i standardnog jezika dijalektičan (grč. osobito. međuvrijeme. razmicanje. domišljatost. dialegomai razgovaram.

dijapijema dijaplaza (grč. adamas) min. dia. najveća tetiva. morfe oblik) oblikovanje. pente pet) glaz. blago isparavanje kože. izbijem. krvavo zno-jenje. uzetost dijapnoici (grč. karanfil) dijapasma (grč. za-gnojiti. gone rađanje) fil. krivulje dijametralan 292 dijarizam {npr. dijamagnetne tvari ili dijamagnetna tijela su: bizmut. dialegomai) dati nečemu oblik razgovora. dužina koja prolazi kroz središte kruga. dia. koji pomaže stvaranje gnoja. dia. sposobnost mišljenja. ili drugog pita. dia. mn. bakar. para-magnetizam dijamagnetometar (grč. koji pripada promjeru. magnes magnetni kamen) fiz. pretvaranje u određen oblik dijanasologija (grč. supr. antimon. klasa u Linneovom sustavu) dijanoegonija (grč. razboritost. razum. služi za premazivanje željeznih predmeta (ograda. sredstva koja pomažu gnojenje dijapijetičan (grč. dianoia) fil. kvinta dijapijema (grč. olovo. maslina (II. pril. dijanoe-tične vrline vrline (kod Aristotela) u kojima dolazi do izražaja razum (znanje. slabo znojenje dijaporeza (grč. živa. uređaj za mjerenje i ispitivanje dijamagnetizma dijamant (fr. tahj. pyein) mn. namještanje uganutog ili prelomljenog uda. di-. prelomljene kosti dijaplazma (grč. kristaliziran ugljik. dia. pyein gnojiti. najtvrđi. lat. đia. znanost o podrijetlu i izvoru spoznaje dijanoetičan (grč. potpuno suprotan dijamorfoza (grč. neodlučnost. skroz. bot. potpuno. dia. procurenje krvi kroz vene đijapente (grč. diametros) geom. mudrost. srebro. dianoia razum) fil.) dijamb (grč. promjer. zagnojavanje. u obliku razgovora dijamagnetizam (grč. zagnojenje) v. itd. najsitnija vrsta tiskarskih slova. diapneo isparavam) mn. diaplasis) med. vođen razumom. fort. najsjajniji i naj-skupocjeniji dragi kamen koji se može brusiti samo svojim vlastitim prahom. koji bujno cvjeta (npr. a sam odgovara dijalogizirati (grč. diametros) pr.. diandria) dvomužev-nost. stihovna stopa od četiri sloga: U — U — dijametar (grč. dia lat. svojstvo nekih tvari u obliku prutića da se u magnetnom polju postave svojom dužinom okomito na pravac linija sile (ekvatorijalno). npr. fosfor. kod Francuza: zvučna vilica dijapedeza (grč. tisk. značenje dijantus (grč. metron) fiz. najgušći. magnes. positivus) opt. dianassein puniti. diamant) vunena tkanina s figurama i križićima dijamantna boja mješavina lanenog ulja i grafita. dijametralno suprotan sasvim. diapneo ishlapim) med. za razliku od etičkih vrlina kod kojih se razum pojavljuje kao gospodar želja i strasti dijanoja (grč.dijalogizam (grč. oblaganje ili mazanje cijelog tijela dijaplegija (grč. opća klonulost. dia kroz. sredstva koja izazivaju umjereno znojenje dijapnoja (grč. adams. cink. osobito plućaj čir u prsima dijapijetici (grč. diapassein posipati između) biljni prašak za posipanje rana dijapazon (grč. diaporesis zabuna. razuman. posve. pyein) med. pyein) med. elipse) i spaja dvije točke oboda kružnice dijametralan (grč. tj. grč. neizvjesnost. med. vrata itd. dianthes) bot. sredstva koja pomažu ispa-ravanje kože. mišljenje. izložiti neku misao itd. diamant. zagnojavanje dijapijeza (grč. dia. tj. sasvim. koji ima dva cvijeta. sumnja (osobito kao retorička figura) dijapozitiv (grč. kod Grka: oktava. pas sav) glaz. dialogos) lit. sumnja) neodlučnost. diapedesis) med. oblog. dia. figura u kojoj su udruženi pitanje i odgovor: pisac samoga sebe pita i odgovara. diaplasma) med. med. logia) punjenje životinjskih tijela dijandrija (grč. rov bez dna (veoma dubok) za sprječavanje upada neprijatelja u zaklon dijamantin (fr. biljke sa dva prašnika u jednom hermafroditnom cvijetu. danas: opseg jednog glasa ili instrumenta. zlato. probijanje krvi kroz opnu vena. diapedao probijem. kroz pet tonova. iambos) metr. dvostruki jamb. umjetnost). pyesis gnojenje. dianoia mišljenje. npr. plegma udarac) med. slika na posebnoj staklenoj ploči koja se pomoću projekcijskog uređaja (ski-optikona) prenosi povećana na platno .

dia. u grč. diarrheo protječem) med. koji čuva. evangeličke harmonije dijateza (grč. enzim ili ferment nađen u životinjama i biljkama koji djeluje na ugljikohidrate i čini da se škrob pretvara u šećer te znatno pridonosi metabolizmu dijastaza (grč. svojstvo tijela da propuštaju toplinske zrake dijatermazija (grč. razbaca-nost. diathermaino pro-grijem) fiz. na staklu (dijapozitivu) u propuštenoj svjetlosti dijasostičan (grč. diaskeuastes prerađujem) onaj koji kritički prerađuje neko staro djelo. sam po sebi. dvojnost dijashiza (grč. stylos stup) arhit. ta tessara četiri) glaz. razdvajanje. rastavljam) poet. dia. diaspao razvlačim. suprotno: hiperbola dijaskeuast (grč. osobito sloga koji je inače. kidanje. diastema razmak. thermasia toplina) fiz. tzv. čista kvarta. udaljenost. bot. diastema) razmak. dispozicija dijateze (grč. stanka između dva stiha neke pjesme dijaspora (grč. npr. diatithemi) raspoređivanje. Vidjela žaba gdje se konj potkiva. ismijavanje. rastavljanje dijashizma (grč. koji se rasteže. v. dyao unesrećim. cijepanje. interval dijastematičan (grč.dijareja (grč. vještina održavanja života. di-arthron) spajanje zglobova tako da budu sposobni za gibanje. dijashiza dijasirm (grč. razdvaja. sadijateze 294 dijurnist stav. danas: dnevnik. diatithemi) savez. rastavljam) koji se rastavlja. diastasis razdvojenost) kem. osobito za kućnu poslugu. koji pretvara škrob u šećer dijastaza (grč. produži-vanje. svakodnevna groznica dijarizam (grč. diastasis) razilaženje. npr. upropastim) ret. njegovanje i održavanje zdravlja. praznina. osobito prozirnih slika. u Novom zavjetu: Židovi prognani iz Judeje i rasuti po drugim zemljama. protuprirodno razdvajanje kostiju ili hrskavice. kratak. diastello razdvajam. spašava. osobina tijela da propuštaju toplinske zrake dijatesaron (grč. štiti dijasostika (grč. diasozo spasim) med. dijartroza (grč. koji propušta toplinske zrake. metron) naprava za mjerenje udaljenosti. diaria febris) med. mn. velika dvorana s mnogo stupova. diastello razdvajam. diaskopeo svestrano razmatram) opt. dia. dyas) dvojstvo. zool. diasvrmos) ruganje. odrođivanje. međuprostor. prosvjetljavanje zrakama. retorička figura koja se sastoji u pretjeranom umanjivanju. figura u kojoj se osobito podvrgava ruglu nečija neprilika ili nepriličnost. tzv. razvlači. fiziol. Stari i Novi zavjet dijaterman (grč. pa i ona digla nogu itd. ugovor. supr. diastema) glaz. rastezanje. oi ili ai tessares. diaspasma razdvo-jenje. naziv za prijevode četiriju evanđelja. diaschizein kidati) med. razmaka dijastola (grč. knjiga u koju se unose dnevna zbivanja dijarija (lat. diastasis) kem. glaz. dija-sostici sredstva za odražavanje zdravlja i života dijaspazma (grč. sastavak zglobova dijas (grč. diathesis. prikazivanje prozirnih predmeta. diasozo spasim) med. thermaino grijem) fiz. odvajanje. diaspeiro rasipam. diaschizein) med. dia. razdvojim) razdvajanje. adijaterman dijatermanzija (grč. uređaj. širenje srca i arterija zbog aktivnog skupljanja srčane muskulature (sistole). rengenskim dijaskopska projekcija opt. rasutost. kod starih Grka: dvorana u kojoj su stupovi bili međusobno udaljeni za tri debljine stupa dijastimometar (grč. diatithesis) med. aterman. gramatici: znak za rastavljanje dijateka (grč. s intervalima dijastil (grč. dia-spora) rasipanje.: Pristaje mu kao dij artroza 293 dijateza magaracu sedlo. ra-stajanje. pauza. ustrojstvo. diarium) kod Rimljana: dnevni obrok. med. s međuprostorima. osobito Homerove pjesme dijaskopija (grč. Hrvati izvan domovine dijastaltičan (grč. "osnovne bolesti" ili sklonost bolestima . degeneriranje biljaka dijastema (grč. širi dijastatičan (grč. proljev dijarij (lat. sklonost nekoj bolesti.

razlika između velikoga i malog polu-tona. sjednice narodnih izaslanika dijetetičar (grč. dom) sa dva doma dijeceza (grč. upravljam) biskup kao upravitelj dijeceze. kod protestanata: župa koja se nalazi pod jednim superintendantom). diaireo razdvajam. svijećnjak s dvije ukrštene svijeće . pravda. a druga samo ženske cvjetove. silikatne alge. logia) pravo. paskvila. diatribe) zanimanje. bot. dijetetski propisi propisi kojih se valja pridržavati da bi se očuvalo zdravlje. pravna država. nadnice. diese) glaz. suprotno: despocija dikeokracija (grč. držati dijetu živjeti jednostavno i umjereno dijetar (lat. fr. ckrvi: svećenik koji služi jutarnju misu dijeza (grč. dnevnice koje prima službenik. lat. diai-resis) gram. intervali u dijatonskoj ljestvici nisu jednaki dijatriba (grč. a sa stražnjim sjedalom za slugu dikcija (lat. dioikesis gospodarstvo. dnevničar. dijereza (grč. omiljena metoda cinika i stoika po kojoj su izlagali svoja naučavanja. piće. njegovanje zdravlja. uprava. način izražavanja. bez sjedala za kočijaša. di-iemi. pravo. dies dan) sluga ili službenik koji radi samo za dnevnicu. razdvajanje. dnevno dijete (lat. điurna) dnevna plaća ili nagrada. osobito krvnih žila dijeta (grč. lat. narodni izaslanik itd. biljke kod kojih jedna stabla nose samo muške. dictionarium) rječnik koji ne sadrži samo pojedine riječi nego i frazeologiju nekog jezika dike (grč. scala ljestvica) glaz. uređenje. u Francuskoj: stupanj plemstva između princa i markiza. dike pravo. diaeta način života) med. pril. Dike grčka božica pravde i pravedne osvete dikearhija (grč. veoma satirično i s grubim pikanterijama dijecan (grč. raščlanjivanje jednog dvoglasnika (diftonga) na dva samoglasnika. dakle. dus. oikos) bot. čas ozbiljno. pripadnik (ili: član) dijeceze dijecije (grč. kućenje) gospodarstvo. u Kat. vojvoda. dietarius) v. 2. dieta) mn. rastavljanje. ae u ae. bolesnička hrana. archo vladam) vladavina prava. dux) 1. diaitao liječim) onaj koji uči kako treba čuvati zdravlje. 2. dies dan. zabava. od Dioklecijana naziv za 14 glavnih dijelova Rimskog Carstva. krateo vladam) v. "križić" kao znak da se jedna nota povisuje za pola tona dijurna (lat. dies dan. danas se upotrebljava samo u crkvenoj upravi (kod katolika: biskupija. dike. dies dan) koji prima dnevnicu. med. spavanje i odmaranje). dikearhija dikeologija (grč. di-oikeo gospodarim. ljestvica u kojoj je niz od 8 tonova podijeljen na 5 cijelih i 2 polustupnja. di-. diaitetike sc. diatomos razdijeljen. mit. dnevničarski. korisno za zdravlje. di-. na granici između životinjskog i biljnog carstva (od njihovih ljuŠturica i nitroglicerina pravi se dinamit) dijatoniČka skala (grč. diaitao liječim. techne) znanost o načinu života korisnom za održanje zdravlja dijetetski (grč. topola. pravda. diateino iste-žem. dike) 1. dijetetska sredstva sredstva korisna za zdravlje dijetist (lat. dictio) jezik ili stil nekog pisca. luksuzna laka kola za dame. dike. npr.dijatoman (grč. diatomos podijeljen) min. četvrtina tona. koji se može lako dijeliti samo u jednom smjeru: fiziol. dikyrios dvojak) pravosl. uredan način života (s obzirom na hranu. diurnus) dnevnih dik 295 diktirati dik (fr. mjerodavno pravo biskupa dijecezan (grč. diaitao liječim) umjereno. jednostani-čan dijatomeje (grč. osobito: hrana koju u tu svrhu propiše liječnik. izražavanje dikcionar (lat. dije-cezno pravo službeno pravo. fil. pobornik urednog i umjerenog načina života dijetetika (grč. kućim. Čas šaljivo. npr. rastavljen) mn. diaita lat. kritički polemični spis. razdvajanje. herceg. dnevnica dijurnist (lat. svaka mala promjena u tonu. vrba i dr. umjesto stalne plaće. dijetist dijetarski (lat. razgovor. pravednost. znanost o pravu dikirion (grč. oikos kuća.

kazivanje u pero. di-. širenje. onaj koji neograničeno vlada. dragi. koji traži poslušnost bez pogovora diktatura (lat. miljenik. dvostruko mijenjanje boja dikromatičan (grč. pruživ. diktando. sastoji se od trumpete. voljen. odgađanje roka dilatabilan (lat. dilacerare razderati. dictatura) vlast diktatora. differre odgoditi. dilatere. chroma boja) u dvije boje. zavodnik dilema (grč. log. di-. koji zapovijeda. otvarač. dikolička pjesma dikordij (grč. zaključak u kojem je prva premisa hipotetičan sud. dilatatio) rastezanje. ukras. diktyon mreža) med. chorde žica) glaz. razdiranje. slično fonografu. di. npr. zadatak napravljen po kazivanju u pero diktat (lat. a druga disjunkti-van (polilela) diletant (tal. razvlači dilatometar (lat. lijep. ljubimac. biljke kod kojih se prašnici i tučci ne nalaze u jednom cvijetu. izjavan dilaceracija (lat. zapovijedati. dictus) gram. sprava za proširivanje. propisivati. di-. rasteže. skopeo gledam) instrument za promatranje i utvrđivanje dikroizma kristala itd. npr. postelja) bot. kolon dio. dilatorius) koji razvlači. mast) dvobojnost. gitare (ili: bendža). savjetovati. foneo zvučim) uređaj koji. režim koji uspostavlja diktator. med. klarinete. govoriti nekome tako da onaj kome se govori to zapisuje. glasovira. šara diklinije (grč. kotyledon udub-ljenje. im. odlaže dilatorij (lat.dikiš (tur. kline ležaj. pjesma koja se sastoji od dvije vrste stihova. biljke kod kojih se pri klijanju javljaju dva klicina listića dikroizam (grč. odugovlači. vrsta mažurane) diktando (lat. dixieland) džez-orke-star kakav su razvili bijeli glazbenici. koji se može proširiti dilatacija (lat. dilatorium) prav. kaznu diktitis (grč. sprava za mjerenje volumenskog širenja pojedinih tekućina dilatoran (lat.) prid.chros boja kože. nego su podijeljeni na razne cvjetove. dvojba. govoriti nekome diktitis 296 diluvij što treba raditi. di-. rutvica (ljekovita biljka. dilettante) prijatelj (ili: ljubitelj) umjetnosti. instrument s dvije žice dikotiledone (grč.) obrub. raskomadati) rastrgnuće. dilatabilis) rastegljiv. grč. dicere govoriti. upala mrežnice diktivan (lat. dictatum) 1. dichroos. diksilend (engl. dichroos. dilatio) odugovlačenje. bezuvjetni mir koji se mora prihvatiti i potpisati diktirati (lat. dictare) kazivati u pero. jedno-spolne biljke koje imaju ili samo muške ili samo ženske spolne organe dikokičan (grč. di-. dvojezgreni dikolon (grč. prima ono što se govori i ponavlja kad se treba zapisati (služi umjesto stenograma) diktaman (lat. kokkos jezgra) bot. naređenje. dilemma) neugodan položaj u kojem se nalazi čovjek kad se mora odlučiti između dviju podjednakih mogućnosti. basa (ili: suzafona) i od udaraljki diktafon (lat. dilatator) med. dilatatorius) koji proširuje. propisati. 2. dictare. neograničena vlast diktatura proletarijata prema povijesnom materijalizmu: državni oblik vlasti radničke klase (proletarijata) koji ona mora uspostaviti da bi osigurala ukidanje kapitalističke eksploatacije i kapitalizma te ostvarenje komunističkog društva diktirani mir mir koji se sklapa po diktatu drugih sila. proširivanje. u starorimskoj državi: najviši službenik s neograničenom vlašću koja je mogla trajati najviše šest mjeseci. proširenje srca dilatator (lat. pijavćica) bot. šav. odjeljak) poet. krasan. dvobojan dikroskop (grč. di-. pozaune. koji ima dvije jezgre. grč. propis (ili: naredba) o odgađanju roka dilber (tur. dictamnum) jasenak. rane dilatatoran (lat. zapovijed diktator (lat. onaj koji se bavi nekom umjetnošću ili vještinom samo iz ljubavi prema njoj ili radi pri-kraćivanja vremena (za . oteže. raskinuće dilacija (lat. dictando)' pisanje po diktatu. zadatak rađen po kazivanju u pero. dictator) 1. zanosan. a kojega su birali u izuzetno teškim prilikama za državu: 2. metron) fiz.

) glaz. di-. popuštanje. diluvijalno tlo tlo poplavljenog zemljišta. prema teoriji relativiteta. tijelo ima tri dimenzije (ono je trodimenzionalno). potop. postupno tiše. češće: lucida intervala dilucidacija (lat. svijetli trenuci. smanjivanje jačine diludij (lat. npr. dimensio) mjerenje. proračunavanje veličine. protumačiti dilucija (lat. brižljivo. usp. pren. slavuj) dilogičan (grč. metron) metr. potrebne su nam tri dimenzije. poplavljena zemlja. vrijeme između činova diluencije (lat. kaz. di-. koordinatni sustav dimenzioniranje (lat. presjeka dimenzionirati (lat.) prav. dimenzionirano drvo drvo za građu.) glaz. dilucidatio) prav.razliku od umjetnika kao znalca. bez stručne spreme diletantizam (tal.) ptica (papiga. nemoderna muslimanka) dimije (tur. diluvium spiranje zemlje) poplava. diminutio capitis čit. dimi) vrlo široke hlače istočnjačkog kroja (za muškarce i žene) diminucija (lat. smanjivati jačinu tonova) . razbiti (npr. diludium) odmor pri gladi-jatorskim borbama. pren. tzv. nestručnost. odbijanje od svote.) mn. a linija jednu dimenziju. otapalo za kaučuk i lak. zatucana. ksilol dimijašuša žena koja nosi dimije. dimetiri izmjeriti. umanjenje. oprati. poplavljen. kon di-liđenca (tal. trg. pren. četvrta dimenzija je "vrijeme". objasniti. sredstva za razblaživanje diluendo (tal. rastapanje. trenuci svijesti i pri-sebnosti kod bolesnika. širina i visina (ili dubina). pažljivo diližansa (fr. a koje je neposredno prethodilo današnjem dobu diluvijalan (lat. dajm (engl. diluvialis) potopni. jedan jampski stih od četiri stope. con diligenza čit. revnost. objašnjenje. kvaternarij dimetilbenzol kem. machaira mač) gladijator koji u borbi ima dva mača ili mač i bodež dime čit. osobito duševnog bolesnika. diluentia) med. rasvijetliti. umanjivanje. dobro dimenzionirani zidovi zidovi čija je jačina dobro pro-računana. dilettare) zabavljati. med.) sjevernoamerički novac = deseti dio dolara dimenzija (lat. dilogos) koji se može dvojako razumjeti. brižljivo izbjegavanje površnosti u poslovima. diminucio kapitis (lat. dvo-Član dimetar (grč. diluvijalni minerali minerali koji su nastali zbog posljednjih velikih promjena u Zem-ljinoj kori koje su nastale kao posljedica poplave. npr. rastopiti. prostiranje. brza pošta. s postupnim slabljenjem jačine tona dok se potpuno ne izgubi diluirati (lat. površnost diletantsko kazalište kazalište u kojem glume oni kojima gluma nije struka điletirati (tal. dvosmislen dilogija (grč. poštanska kočija dilkuša (tur. dimensio) izmjeriti presjek. diligentia) brižljivost. doba u razvoju Zemljine kore kad su se ledenjaci počeli topiti. sma-njenost. marljivost. diluvij alan 297 dimorfija geol. jačine. stih koji se sastoji od dvije stope ili dva stihovna takta. da bismo to mogli odrediti. onaj koji je u nekoj struci površan. zatvorena kočija za prijevoz putnika. sumnju. vino vodom. diluvijalni čovjek pretpovijesni čovjek. hitrina. građanska smrt diminuedno (tal. bavljenje nečim iz ljubavi. dvosmislica dilucida intervalla (lat. linije). ddettare) ljubav prema umjetnostima ili vještinama. pračovjek dimaher (grč. sve slabije (tj. otopiti. tumačenje dilucidirati (lat. dilucidare) osvijetliti. umanjenje. di-mensio) mjerenje. tri pravca koji se sijeku pod pravim kutom: dužina. a ne profesionalno. pažljivost. ili nekog dijela prostora koji predočavamo kao prazan. diminutio) smanjivanje. diligence) brzina. površina dvije. veseliti diligencija (lat. umanjenost. dilutio) razblaživanje. prav. smanjenje. meros dio) koji se sastoji od dva dijela. gaseći se.) glaz. zamišljene ravne linije pomoću kojih se prostiranje nekog tijela i njegovih granica (površine. zbrisati. stručnjaka). dyo dva. nepovjerenje) diluvij (lat. npr. grada dimeran (grč. diluere) razblažiti. pružanje. nedoučen. smanjenje. mogu određivati i mjeriti. dilogia) dvojako značenje. dva člana. tj.

jačini) diminuto (šp. zahva-ljivanje na službi. glaz. diminuere) smanjiti. potencija dinamistika (grč. dimorfizam dimorfizam 298 dinaroid dimorfizam (grč. koji je stalno u pokretu.diminuirati (lat. dvnamis sila. statičan dinamičar (grč. i pored istog sastava. javljanje dvaju različitih oblika kod živih bića. metron) opt. jedinica sile u apsolutnom sustavu mjera: sila koja masi od lg daje ubrzanje od 1 cm u 1 sek. dinamo dinamoelektrični stroj v. dvnamis. koji djeluje vlastitom unutarnjom i živom silom. dvnamis. diminuto) u španjolskoj inkviziciji: optuženi za herezu koji nije. okretanjem vodiča kroz magnetno polje dinamo-stroj v. mjera kojom se označuje jačina izvođenja dinamis (grč. dvnamis. svojstvo nekih tijela da se mogu. 1833—1896) dinamizam (grč. zahvaliti se. morfe. diminutor) mat. u snazi. mješavina se tada zove celulozni dinamit (izumitelj švedski kemičar Alfred Nobel. di-. znanost o silama i o gibanjima koja te sile proizvode (dio mehanike). biol. dvnamis sila. dvnamis sila) eksploziv. dvnamis) koji se temelji na dinamici. demos narod. grafo pišem) pokazivač sile. usp. dvnamis) stroj za proizvodnju električne struje mehaničkim radom. dug po nekoliko stotina. koji ima svoju snagu. sposobnost. sile koje djeluju (ih sila. otpuštanje. dimorfne biljke biljke čiji se cvjetovi javljaju u dva oblika. pješčani sprud dinametar (grč. metria) fiz. dimorfija dimotiki (grč. kokoš i pijetao. suptrahend dimirbaš (tur. obično s infuzorijskom ili dijatomej-skom zemljom. dvnamis) pristaša dinamistike dinamična geologija v. (u Aristotelovoj filozofiji nasuprot energiji. elastičnog. umjesto s infuzorijskom zemljom. 2. preobražavanje ruda u velikim dubinama kamene 1 kore (pod utjecajem visoke temperature. dinamo dinamogen (grč. mjerenje sila. preanimi zam dinamo (grč. demirbaš) imovina dimisija (lat. geodinamika dinamika (grč. metron mjera) fiz. demisija dimisionar (lat. energija koja djeluje). dati ostavku dimorfan (grč. morfe oblik) dvo-obličnost. metamorfosis) geol. umanjiti. pomiješa s prahom slabo pečenog drvenog ugljena. snaga. smjenjivanju dimitirati (lat. prid. popustiti (npr. dvoobličan. dvnamis sila. dvnamis) sila. dinamometri] ski . logia) znanost o pojedinim prirodnim silama dinamometamorfoza (grč. uma-njitelj. koji ima jako djelovanje. di-. temelji se na pučkom govoru. pojavljivati u bitno različitim kristalnim oblicima. sve priznao. po mišljenju inkvizitora. instrument za mjerenje snage povećavanja teleskopa dinamičan (grč. supr. oblik) koji ima dva oblika. genos podrijetlo) fiz. dimissorium) isprava o otpuštanju. suziti. min. osobito onaj koji je izdao premalo sukrivaca (nakon mučenja ovakvi su krivci spaljivani na lomači kao nepopravljivi grješnici) diminutor (lat. din) geol. naprava za automatsko bilježenje upotrijebljene sile dinamologija (grč. koji proizvodi snagu dinamograf (grč. dimissionarius) onaj koji daje ostavku na zvanje ili položaj dimisorij (lat. pješčani brežuljak. a visok po nekoliko metara. dimissio) smjenjivanje s položaja. fiz. koji slobodno djeluje. ako se. mješavina koja se sastoji od 75% nitroglicerina i 25% nekoga drugog. dvnamis. skratiti. sposoban. puk) varijanta novogrčkog književnog jezika. smanjivati. tlaka i vode) u nove rude dinamometar (grč. dina (kelt. v. npr. otjerati iz službe. dimittere) otpustiti. din (grč. stvarnosti) mogućnost. dvnamike) 1. naprava (obično s oprugom) za mjerenje sila dinamometrija (grč. dvnamis sila) v. dimorfizam dimorfija v. proizvode djelovanje i upravljaju njime u bilo kojem obliku. dvnamis sila) fiz. dvnamis) naučavanje koje tvar i pojave u prirodi izvodi iz sila prirode dinamit (grč. ostavka. ali neeksplozivnog tijela.

pirjati dinsuz (tur. dinghy. edra osnova) geol. tamna kosa.) 1. dynasteia vlast. podrijetlom Dalmatinac (3. svladao ga je Heraklo i dao ga za hranu tim kobilama. površina. n. božanska i ljudska. fone glas) lingv. poliedar s dvaput po osam.) kola za ručanje. deinos užasan.) divlji ili poludivlji australski pas dinici (grč. Dioklecijanova palača ljetnikovac u obliku rimskog tabora koji je Dioklecijan izgradio nedaleko od svog rodnog mjesta Salone (Solina) — zametak današnjeg Splita dioktaedar (grč.. u srednjem vijeku: posjednik viteškog imanja. s malom primjesom vapna. ateist Dio (tal. nije priznavao postojeće zakone i bio je prototip ciničnog filozofa. din vjera. sredstva protiv vrtoglavice. Deus) Bog. mn. Aziji (403—323 pr. pren. e. gozba dine (kelt. glavni obrok. služi za unutarnje oblaganje peći s visokim temperaturama dinast (grč. sin Tidejev. sipine. med. lat. i 4. dinigla podlanica. dynastes) koji pripada nekoj vladarskoj lozi. usp. sin Aresov. anodos uspon) u radio-tehnici cijev sa dva elementa. zoon živo biće) fil. jačina glasa dinosaur (grč. strašan. koji je pristaša neke vladarske loze. dvnamis sila. dyo. Sokratov pojam autarkije podigao je do askeze koja odbacujući svaku životnu udobnost traži krajnje odricanje želja. kralj Trakije. bio je veoma okrutan (svoje je kobile hraDiomeje 300 dioteleti nio ljudskim mesom). deinos silan. dinos vrtoglavica) mn. e. dajning-kar (engl. bezbožnik. naučavanje o snazi obdarenoj sviješću i voljom dinarid (naziv prema planini Dinari) tip ljudske rase sa sljedećim karakteristikama: visok rast. strašan. željeznog oksida i ilovače. kratka glava. Don Quijote) sklonost pustolovinama. di-. gospodar. dajning-rum (engl. odnosno vladajućem domu. 2. niz vladara iz iste loze dinastizam (grč. strašan. komarča. moavke dinkohotizam (šp. therion zvijer) vrsta pretpotopnog divovskog rilaša dinstati (njem. n. deinos. dynamai mogu. dioktaedarski diolen naziv za sintetičke tkanine Diomed 1. točnije: antidinici -i. deinos užasan.). ornis ptica) v. trioda diofiziti (grč. dimsten) pržiti jelo na poseban način.). dynastes vladar) odanost vladaru. moć) vladarska loza. šesnaest. često kukast nos dinaroid Čovjek nalik na dinarida dinas-cigle 299 Diomed dinas-cigle na vatru veoma otporno kamenje od čistog kvarca. dynastes) vladar. današnje značenje: večera) 2. o njemu se priča da je stanovao u bačvi. tj.diner ručak. dinastije dinastija (grč. prid. Diogenes "onaj koji vodi podrijetlo od Zeusa") filozof iz Sino-pe u M. nakon povratka iz rata bio je prognan iz vlastite kuće te se preselio na zapad i osnovao nekoliko novih gradova (i Primošten zovu "Diomedov otok") . nazvan "Pas". jak. privrženost dinastiji dine (fr. dyo dva. mali čamac za jedrenje dingo (austral. sauros gušter) zool. lovrata (vrsta ribe) dining-car čit. da je Aleksandra Velikog (kad ga je ovaj posjetio i rekao mu da kaže jednu želju) zamolio da mu se skloni sa sunca. syz bez) bezvje-rac. okto osam. per Dio! (tal. fysis priroda) mn. Dio. avanturama dinofonitet (grč. dining-room čit. dingey) šport. mizantrop Dioklecijan rimski car.) blagovaonica dinirati (grč. onaj koji prezire svijet. jedan od najvećih junaka pod Trojom. da je u podne po Ateni svijećom tražio 'ljude" itd.) zaboga! dioda (grč. pijesci.dinamozoizam (grč. suprotno: monofiziti Diogen (grč. prud dingi (engl. crne oči. pržina. vlastelin dinastičan (grč. svečan otmjen ručak. pristaše kršćanske sljedbe koja je smatrala da su u Kristu bile dvije prirode. brjegovi od živog pijeska koje nanosi vjetar. divovski pretpotopni gmaz (dugačak do 30 m) čiji kostur pokazuje karakteristike ptice i sisavca dinoterij (grč. st.

orao gledam) opt. dia kroz. kako bi se 'glumac upozorio da ne pogriješi u interpretiranju . Heraklovu ljubimcu) Diona mit. razlikujem) koji objašnjava. orao gledam. nerazdvojni prijatelji diosmoza (grč. di-. od kojih je jedan okrenut oku onoga koji vizira. diorysso potkopavam) ekspolozivni prah. određuje diorit vrsta kamena vulkanskog podrijetla diorizam (grč. di-. teol. v. sa dva lista. mo-noteleti dipetalan (grč. starogrčke svetkovine u slavu boga Dioniza. kći Urana i Geje. st. prema njemu. poboljšavanje. leća jačine 5 dioptrija ima žariš-nu udaljenost 0. namještanje. med. dia-. diorthosis uređivanje) popravljanje. dia. thelo hoću) mn. ponekad s likovima u pokretu. di-. nimfa. Dionysos) mit. od osnivanja Rima dionizijski (grč. sastoji se od dva dijela. tako da nakaza ima dvije stražnjice i dva para nogu dipirih (grč. dotjerivanje) diortoza (grč. ana-klastika diorama (grč. dioreksin (grč. koji služi za ispravljanje (ili: namještanje. dioptrikos) koji spada u dioptriju. di-orao gledam kroz) prozirna slika.. izraz kojim Nietzsche naziva element pun snage i strastvenosti u životu i volji. sa Zeusom rodila Afroditu. suprotno: apolonijski diopter (grč. g. osobito u drami. dyo. staklo i dr. osmos guranje. Bakho dionizije (grč. Dios-kuri sinovi Zeusovi) mit. dvostruki pianoforte. otkriven 1684. di-. okrugla slika na prozirnom materijalu koja pomoću umjetnog osvjetljavanja pokazuje promjenjive svjetlosne tonove (dnevne i večernje pejzaže) ili tonove boja (zima. četvrti Sa-turnov unutarnji satelit. salitre i sumpora dioristički (grč. pren. znanstvenik iz VI. kao i sumnjivih mjesta u pjesničkim djelima. Kastor i Polideur (Poluks). Krist se rodio 754. dioptrične boje boje koje nastaju zbog prelamanja svjetlosti dioptričko ravnalo mesingano ravnalo koje ima dvije tanke metalne pločice s prorezima kroz koje se gleda (zastarjeli geodetski instrument za određivanje pravca na stolu za mjerenje) dioptrija (grč. diorizo ograničavam. osteon kost) med. starogrčki bog vina i vinogradarstva.. dioptron sve kroz što se vidi) opt. podvostručenje diple (grč. diplasios dvostruk) udvostručenje. blizanci. g. tiskanje) fiz. diplasis dvostruk) glaz. mješavina pikrin-ske kiseline. pilje-vine. izumio Daguerre 1822. diorthoo ispravljam) koji ispravlja. stihovna stopa od četiri kratka sloga: U U UU diplazija (grč.20 m dioptrika (grč. s dvije klavijature koje stoje jedna prema drugoj diplazijazam (grč. osobito na uređajima za mjerenje. diorismos ograničavanje. sprava za viziranje. 2. dvostruki pirih. odredba) fil. Dioniz (grč. ispravljanje uganutih ili iskrivljenih udova Dioskuri (grč. bujno zelenilo).Diomeje staroatenske svetkovine u čast Herakla (naziv po atenskom heroju Diomu. pristaše naučavanja o dvije prirode i dipetalan 301 diplosija dvije volje u Isusu Kristu. pyrriche) metr. di-. pyge stražnjica) dvojna nakaza koja ima jednu glavu i jedan prsni koš. pomicanje kostiju dioteleti (grč. diple) kritički znak u obliku položenog velikog slova ipsilona za označavanje pogrešnog načina čitanja. bakanalije dionizijska era računanje vremena od Kristovog rođenja koje je uveo Dionizije Mali (Dionisus Exiguus). odvajam. usp. a drugi predmetu koji treba vizirati dioptriČan (grč. petalon list) bot. ali se tijelo ispod pupka udvostručuje. drvenog ugljena. vidim) opt. Dionysos) fil. znanost o prelamanju svjetlosnih zraka kroz vodu. određivanje pojma diortotičan (grč. prijatelj muza. tumači. Činile su ih pretežito orgijanja i pijančevanja. jedinica za mjerenje jačine leće (jačina leće = recipročna vrijednost žarišne udaljenosti). osmoza diostoza (grč. Dionysia) mn. jačina leće čija je žarišna udaljenost jedan metar. sa dva cvjetna listića dipigus (grč.

riječ koja ima samo dva padeža dirandl (njem. di-pus) metr. diploo. ditopsija diplosomija 302 diribitor diplosomija (grč. dvostruka stopa. soma tijelo) rađanje dvostrukih nakaza (npr. dipsakos) med. dvostruko viđenje nekog predmeta. službeni organi koji se bave tim poslom. umj. pren. mania) med. diploma) održavati vezu sa stranim vladama. povelju o imenovanju na neki položaj ili neko zvanje diplomirati (grč. umijeće čitanja i pravilnog tumačenja starih povelja. sizigija dipol (grč. svjedodžba o položenom ispitu. dipsao žednim) koji žedni. vremena kad su izdane itd. ponekad = diplomacija diplomatizirati (grč. slobode. umrlih itd. diploma) formalno posredovanje u međusobnim odno-sima između civiliziranih država.) uređaj koji se sastoji od dvaju nasuprot postavljenih jednakih električnih naboja dipren (fr. izaslanič-ki. pren. slika koja se može sklapati diptoton (grč. hram ograđen sa dva reda stupova. osobito na visokim Školama diplomacija (grč. dokos greda) izumrli golemi gušter iz skupine dinosaura.) dipterologija (grč. di-. osobito kod kostiju lubanje. voditi pregovore. strast za pićem. v. di-. dipteralni hram. diploma) poveljno. sijamski blizanci) dipodan (grč. zool. što spada u poslove jednog izaslanika u stranoj državi. dvokrilci. di-pteron krilo) mn.. načela i pravila koja vrijede u tom pogledu. diploos. pus. imao je dugačak vrat i rep te je živio na kopnu i u vodi diploja (grč. diploma) koji je dobio pisanu potvrdu o nekoj počasti. oprezan i sumnjičav čovjek diplomaticar (grč. diploma) poznavatelj i znalac u čitanju i tumačenju starih povelja diplomatika (grč. s mnogo takta. na uglađen način skrivati svoje mišljenje i namjeru. ali tako da se na njoj razlikuju dva lica dipsakus (grč. diplos dvostruk. diptvchon dvostruko presa-vinuto) dvostruka ploča na sklapanje. dipsetičan dipsomanija (grč. koji izaziva žeđ dipsodičan (grč. znanost o poveljama. dipteron diptih (grč. pteron krilo) arhit. uglađeno. s dvije stope. diploma) zbirka povelja diplomatski (grč. mudro i uglađeno diplomatrij (grč. unutarnja stanična masa lišća i plod-nice diploma (grč. dipteros dipteros (grč. ops. povelja kojom se ukazuje počast. . dupren. odlikovanje. prosopon lice) nakaza s dvije sljubljenje glave. Dirndl djevojčica) ženska haljina u stilu tirolske nošnje. podos stopa) metr. ponašati se oprezno. na dvije ploče ili dva platna. diploma) položiti posljednji i završni ispit na visokoj školi.. mudro. bot.diplodok (diploos dvostruk. ptito padam) gram. dipsa žeđ. što se temelji ili dokazuje na osnovi povelja. umijeće u javnom i tajnom vođenju pregovora između pojedinih vlada diplomat (grč. pregovarati sa stranim vladama. pijaničko ludilo dipteralni hram arhit. kod starih kršćana: popis rođenih. po imenu američke tvrtke Du Pont de Nemours) sintetički kaučuk diprosop(us) (grč. slika u dva dijela. krštenih. svjedodžbu o položenom završnom ispitu. originalnosti. obadi. pteron krilo. oprezno. diploma) osoba koja u međunarodnim odnosima predstavlja neku suverenu državu. ambasadorski. dipteros dipteri (grč. prava itd. di-. diploo. diploma) pomoćna povijesna znanost. znanost o dvokrilcima dipteron arhit. oslobođenju ili pomilovanju. dipsao) v. povelja o imenovanju. corps diplomatique) svi predstavnici stranih država akreditiranih kod neke vlade. di-. djelovati kao diplomat. tj. koji voli piti. lo-gia) zool. osobito na fakultetu sveučilišta diplosija (grč. stanični sloj između dviju tankih koštanih ploča. diplon) fiziol. dvostopni dipodija (grč. diplomatski zbor (fr. dipsa. opos oko) med. pren. osobito ona kojom se daju dostojanstva. diplomatsko tijelo diplomiran (grč. povlastice. komarči i dr. što se tiče pregovora i veza između država. utvrđivanja njihove izvornosti. insekti sa dva neobrasla krila (muhe. državnički. dokumentirano. diploma) povelja. di-. od dviju stopa. spajanje dviju metričkih stopa u osnovni metar ili takt jednog stiha.. v. bolest žeđi dipsetičan (grč.

izdatak.) po tonskoj ljestvici. direktorij. odgovara hrvatskom nedis.50 kn u srebru.50 kn. dirupcija (lat. upravitelj. diribere brojiti glasove) brojač glasova dirigent 303 disciplinirati dirigent (lat.) žiroskopski uređaj koji pokazuje smjer letenja u zrakoplovima kad zbog manevriranja magnetni kompas ne radi točno direkt (directus izravan) šport. barys težak) naziv za pojave u organizmu koje uzrokuje smanjenje atmosferskog tlaka disborso čit.) pravim putem. prepreke za brak dirimirati (lat. XI.direbus (grč. trošak disceptacija (lat.(lat. dat. putanje jednog zrna direkcional (lat. dis) 2. glaz.. suprotnost uopće disaharidi (grč. onda je disaža po zlatniku 0. koji radi bez okolišanja. društvu i si. per directum Čit. u boksu: udarac ispruženom rukom tako da ruka pođe najkraćim putem u smjeru protivnikova tijela direktan (lat. tj. rukovoditi. pril. onaj koji ravna izvođenjem glazbenog djela. postupno.) glaz.(grč.025 kn) disbarizam (grč. LX. disceptatio) rasprava. ne zvučati skladno disaža (tal. predmetak kojim se označuje loše stanje. disaccordare) ne slagati se. dirimentia) prav. dirimere) rastaviti. moda u načinu odijevanja. koja se tada pojavila i imala klasicističko-antički karakter direktor (lat. tj. poništiti dirinčiti (perz. pokućstvu i dr. npr. npr. obavljati teške poslove diritta (tal.te označuje razilaženje. a svrgnuta 9. od jednog tona do drugog dirižabl (fr. direktorijalno rješenje) diribitor (lat. directiva) uputa. vrhovno upravno i nadzorno vijeće nekog poduzeća. smjernica. uputa za rad (u obliku naredbe) direktoar (fr.. koji je u izravnoj liniji. smjer linije. tonska ljestvica. dyo dva. 1795. predujam. broj koji nam pokazuje koliko se jedinica u srebru manje plaća za jednu jedinicu u zlatu (npr. mučila kraljevu nećakinju Antipu sve dok je sinovi (Am-fion i Zet) ne spasiše privezavši Dirku za rogove bijesnoga bika. upravljač. 1799. directorium) vrhovna uprava. vrhovno upravno ih nadzorno tijelo u nekom poduzeću. diruptio) probijanje. direktni porezi neposredni porezi. u pomorskom pravu: poslovođa brodskog društva dirigirati (lat. directus) izravan. poluton koji se nalazi između tonova d i e dis. dirieable) aerostat s motorom za pokretanje i uređajima za upravljanje Dirka mit. rebus stvar) rebus koji ima dvostruko rješenje direkcija (lat. ipak se bog Dioniz smilovao na nju te je pretvori u jedan izvor kraj Tebe (Dir-kino vrelo). ako je zlatnik 19. upućivati. voj. per direktum (lat. npr. v. disborzo (tal. disagio) trg. dives bogat) starorimski bog podzemlja. pravilo o držanju u nekoj stvari. raz. dvostruko dis. razlika između boljeg i lošijeg novca. neposredan. direkcijska linija voj. direktoar direktorijalni (lat. propis. dirigere) upravljati. u Francuskoj revoluciji: najviša upravna vlast. dys ne. razdvajanje. indirektni porezi posredni porezi. a po jednoj zlatnoj kuni 0. smjer rada. porez na prihod. alla diritta (tal. directio) uprava. ustanove i dr. proboj Dis (lat. raspravljanje o pitanju koje još nije izvedeno načisto. na štetu lošijeg. dis) 1. predmetak koji odgovara našem raz. ne suglašavati se. res.) trg. grčki Pluton. laktoza) disakordirati (tal. directoire) upravno vijeće. okrutna žena tebanskoga kralja Lika. zavoda. dirigens) ravnatelj. ravnati izvođenjem glazbenog djela dirimencije (lat. glaz. u mnogim slože-nicama: dvaput. osobito medicinskim izrazima). dis glaz. ukinuti. na živežne namirnice itd. smetnja. razvesti. direktna trgovina kupovanje robe iz prve ruke. derendž na muci) kulučiti.(grč. cijelo razdoblje dok je ta vlast trajala. rukovoditelj.) šećeri sastavljeni od dvije molekule monosaharida (saha-roza. zvanje i djelokrug ravnatelja direktorij (lat. directorialis) koji dolazi od direktora ili direktorija (npr. dys) 3. debata . director) ravnatelj. razlozi za razvod braka. osnovana 22. od proizvođača direktiva (lat.. maltoza. bez posrednika. tj. neugodnost ili teškoća (u mnogim..

red. okusim) med. disciplina) koji se tiče stege. dis-. baptisti. stegovni. disciplinirane trupe dobro uvježbani i na red naviknuti vojnici disciplinski 304 disgregacija disciplinski (lat. aisthesis osjet. rasijavanje sjemena živih bića po zraku.) otkrivač. dissentio) razlika (ili: razilaženje) u mišljenju. na red. poredak (školski. koji pokazuje dvostruko prelamanje zraka disdijaklaza (grč. discernere) odvajati. isp. razdvajanje. fagein jesti) med. rasipati. suprotno: eugenika disgeusija (grč. nonkonformisti i dr. dissertator) pisac znanstvene rasprave. femi kažem) psih. disertirati disertacija (lat. disceptator) presudi-telj. teškoće i jaki bolovi pri gutanju disfazija (grč.disceptator (lat. u redu. razvod braka disciplina (lat. tupoglavost disfagija (grč. disertator disertator (lat. dys. dis. nagrdenje. dys. smetnja okusa. dissecare) razrezivati. raščlanjivanje (ili: otvaranje) leša disektacija (lat. nakaza disforija (grč. funkcija) med. pas sav) glaz. nakaznost. ne toliko po naučavanju koliko po ustrojstvu i obredima. dike pravda) nepravednost. disseminare) rasija-ti. podrijetlo) rađanje duševno i tjelesno zaostale djece. nesporazum. disciplina arcana čit. pren. dissertare raspravljati) v. dissertatio) znanstvena rasprava. uredba o tajnama disciplinabilan (lat.ne-. diskoverer (engl. soli itd. znanstvena struka. raz.ne-. spoznavati discesija (lat. kao prezbiteri-janci. znanost. teol. figuratio) una-kažavanje. . disgenika (grč. pronositi glas. lat. dys-. odvojili od državne. disserere) v. izumitelj. očituje se u zahtijevanju posebnih jela. čest naziv za američke umjetne satelite disdijaklastičan (grč. disekcija disektor (lat. dia. raznositi. vijesti diseminirati (lat. osobito ona koja se podnosi sveučilištu radi habilitacije ili dobivanja doktorske titule (inauguralna disertacija) disertant (lat. unakaženje. disceptare) raspravljati. dys. znanstvena grana. diaklao prelamam) opt. isp. pretresati. u strogoći.) tajna znanost. neraspoloženje. razvod braka discidij (lat. nastava. dis-. debatirati discernirati (lat. geuo kušam. nastavna metoda. uviđati. nesloga disenter (eng. držati u stezi. nagrđivanje. dys-. dys-. grč.) stega. npr. kvarenje oblika. discidium) raskidanje. genos rod. smetnje pri djelovanju nekog tjelesnog organa. disciplinabilis) sposoban da se pouči ili dovede u red. dissecare) v. reda. metodisti. nepovjerenje u sebe disfunkcija (grč. episkopalne Crkve. sudac u sporu disceptirati (lat.ne-. raspadanje krvi diseminacija (lat. raspoznavati. kvekeri. rasprostirati. raščlanjivati rezanjem disekcija (lat. osobito: širiti lažno naučavanje disencija (lat. teško gutanje hrane. podnositelj disertacije sveučilištu disesteza (grč.ne-. dys-. dissector) onaj koji vrši disekciju disemija (grč. haima krv) med. octa. dissectio) rezanje nekog tijela. rasijavati. dys. heretik (ovako se nazivaju u Engleskoj pristaše svih protestantskih Crkava koji su se. diaklao prelamam) opt. disciplinska vlast pravo da se potčinjeni silom i strogošću natjeraju na obavljanje dužnosti. bolestan sastav krvi. vojni. discessio) odlazak. znanstveni predmet. dys-. razlikovati. independenti. širenje) nekog glasa. crkveni). koji se može nečemu naučiti disciplinirati (lat. disciplina arkana (lat. dis-. razvod. disciplinski postupak istraga pretpostavljene vlasti protiv službenika zbog nesavjesnog obavljanja dužnosti i određivanje disciplinske kazne discoverer čit. interval od dvije oktave disdikija (grč. raz-mimoilaženje s pravnim shvaćanjima disecirati (lat.) diserirati (lat. euforija) med. rasprostiranje (ili: raz-nošenje. neosjetljivost. fasis izreka. osjećaj) psih. odvajanje. smetnja u govoru zbog nesposobnosti pronalaženja odgovarajućih riječi za predodžbe disfiguracija (lat. disseminatio) sijanje. disciplina) naviknuti (ili: navikavati) na stegu. neistinitost. dissenter) "onaj koji drukčije misli". dvostruko prelamanje zraka disdijapazon (lat.

nesloga. log. nesklad. dissidium) razvod. igra kod starih Grka već u Homerovo doba veoma poznata i omiljena.disgregacija (lat. rasipnik. razdor. bot. cijepanje. odvojan. dissipatio) rasipanje. dima. raspršen. dissimilatio) gram. ili piši". nepažnja. rascijep disharmonirati (lat. disjuncitvus) raz-dvojan. dimnjak s više postranih otvora na gornjem dijelu radi ravnomjerne raspodjele plinova disjektan (lat. katapinein progutati. npr. pogrješan u tonu. disjunktivni silogizam (ili zaključak) zaključak u kojem je prva premisa disjunktivni sud. odvaja. ali oba pripadaju. razvod. neslaganje. rascijep. s pojmovima koji se međusobno isključuju (npr. neslaganje tonova. dissidens) otpadnik. a druga ne. di-. grč. zatajivati. dis-. dissidentia) rascijep. magle. javlja se u obliku mjehurića (sitnih plikova). v. grč. dys-. osobito vjerskom disident (lat. logično razdvajanje disjunktivan (lat. disjunktivne ili rastav-ne rečenice nezavisne rečenice koje izriču radnje od kojih se jedna može dogoditi. licemjer disimulirati (lat. riječ od dvaju slogova. discantare) pjevač koji pjeva najviši glas. raspad na sastojke disharmoničan 305 disjunktivan disharmoničan (lat. željeza ili drveta. usp. prirodno disipacija (lat. napravljena od kamena. disemija . katabohzam. isključan. prijetvornost. razgradivanje organske hrane u listu. tajiti. raspršavanje. bot. dvosložna riječ disimilacija (lat. pretvaranje jednog od dvaju jednakih glasova u neki drugi glas (npr. diskeo. koji razdvaja. disjunktivni sudovi sudovi s disjunktivnim pojmovima. dissimulatio) zatajivanje. dis-. dissimulator) onaj koji nešto taji ili krije. isključenje. tj. hydor voda) med. dissimilis) ne biti sličan. rastresenost. rastaviti. rastavan. koji remeti suglasnost disharmonija (lat. a težak je 2 kg. odmetnik. onaj koji se razilazi u mišljenju. pretvarati se disinvolto (tal. kataposis gutanje) med. npr: muškarac—žena. heretik disidij (lat. dis-. syllabe slog) gram.) glaz. različitost u mišljenju. općenitijem pojmu. sopranist diskantni ključ glaz. npr. suprotan. napunjenih bistrom tekućinom i praćenih svrbežom dishimija (grč. obično od drveta ili željeza. griješiti u tonu. razaranje promjena tvari u organizmu. razlikovati se. harmonia) glaz. suvremeni disk. rasipanje energije i njezino pretvaranje u oblike koji se više ne mogu ponovno iskoristiti za rad. dys-. disgregatio) raspadanje. disiunctio) razdvajanje. razjednačavanje. asimilacija disimilaritet (lat. razbacivanje. gram. različitost u mišljenju disilab (grč. npr. toplina iz parnog stroja koja zagrije zrak disipator (lat. gram. disjectus) razbacan. ne slagati se. biol. teškoća (ili: smetnja) pri gutanju hrane ili pića diskemija med. loš (ili: nepovoljan) sastav tekućina u tijelu (poglavito zbog loše prehrane) disidencija (lat. ne biti složan dishidrozis (lat. razasut disjungirati (lat. oznaka tonskih ljestvica koja naznačuje da c (ce) pada na prvu crtu diskatapozija (grč. grč. u suvremenoj lakoj atletici bacanje diska ponovno je oživjelo. dvoličnost. Bečom umjesto Bečem). dissimilaritas) ne-sličnost. prikrivati. harmozo slažem se) ne biti skladan. razvesti disjunkcija (lat. disjunktivni veznik rastavni veznik (ih). unutarnji krug složenih cvjetova. suprotnost. neusiljeno. discantus) najviši glas (kod djece i žena) = sopran diskantist (lat. pas—mačka. tj. nesuglasnost. chylos sok) med. okrugla ili obla ploča za bacanje. raznorodnost disimilirati (lat. kožna bolest na prstima ruku i nogu. isključuje. prikrivanje. dis-. harmo-nia sklad) neskladan. kakofonija). a druga potvrđuje ili negira jednu od alternativa postavljenih u prvoj premisi disk 306 di Skonto disk (grč. kao srodni. suncokreta diskant (lat.: "Ili dođi. disjungere) odvojiti. ima promjer 22 cm. disjicere. disjunktivni pojmovi oni koji su po svom opsegu odvojeni jedan od drugog. razaranje metabolizma. razjedna-čavati disimulacija (lqt. licemjerje disimulator (lat. nesloga. npr. raspadanje žive supstance. odijeliti. nekom višem. prikrivač. dissipator) raspikuća. pogrešan ton (disonanca. dissimulare) kriti. diskos) šport. S je ili P: ili P2). različitost. pretvaranje. grč.

theke škrinja. loša izmjena organskih tvari u tijelu diskrecija (lat. predati se na diskreciju predati se na milost i nemilost. diskos kolut. pločast diskolija (grč. zbirka nosača zvuka koje posjeduje neka osoba ili ustanova. disconvenien-tia) nepriličnost. sličan tanjuru. escompte) trg.diskinezija (grč. raznobojan. gubljenje boje.-engl. dyskolia) nezadovoljstvo. osobito: kupiti ili prodati mjenice. nesloga. disclamatio) negiranje. prekidnost. ormar) 1. osoba koje daje mjenicu u eskont diskontar (tal. discordans) neskladan. diskos. turobnost. usp. nepriznavanje. med. disconto) trg. odračunati. kupovanje kratkoročnih tražbina. blijedenje diskoloran (lat. koji nije u vezi sa zakonom kontinuiteta diskontinuitet (lat. discordare ne slagati se. diskrecionaran diskrecionaran (fr. décompte.) prema uvjerenju. izračunavanje sadašnje vrijednosti određene svote (tražbine) Čije plaćanje tek kasnije dospijeva diskonto (tal. diskonto diskontant (tal. nesuglasan. npr. naknada diskonvenijencija 307 diskrimen diskonvenijencija (lat. clamare) poricati. nesuglasnost diskordirati (lat. suzdržljivost. automatske kretnje. disconto) trg. tanjurast. vrijeme koje se može još čekati od dana kad mjenici dođe rok pa do njezinog slanja na protest diskrecijski v. kineo krećem se) 1. šutljivost. eskontni posao diskontni račun trg. discoloratio) obez-bojenje. odračunavanje.-engl. 2. za gotovinu prije isteka roka. osoba koja prima mjenicu u diskont. neprohodnost disklamacija (lat. diskrecijsko doba doba u kojem netko ima pravo odlučiti se kojoj će vjeri pristupiti. diskos. a diskresjon (fr. pažljivost. suprotno: eukolija diskoloracija (lat. diskrecionarna vlast slobodno. disconto. nepristojnost. diskos. ne priznavati disko-džokej (grč. neraspoloženje. eidos oblik) sličan disku. neprodužan. bole hitac) bacanje diska diskofil (grč. fr. fr. dis-. CD-a) diskoidan (grč. trzanje mišića i si. razdor. osobito predsjedavajućeg. discordia) nesloga. diskrecijski diskredit (lat. odbiti. discordare) glaz. discretio. prav. disko. sklonost nekih ljudi da sve stvari i pojave tumače i gledaju u crnoj boji. nesuglasnost. dis-. na milost i nemilost. ustanova koja posuđuje nosače zvuka pojedincima diskrazija (grč.ne-.) krug mladeži koja se okuplja kako bi slušala suvremenu glazbu i plesala. kod kojega je prestala veza.. . prestanak. bez veza. koja je diskontira diskontinuiran (lat. discolor) različite boje. discrétionnaire) ostavljen obzirnosti i osobnom mišljenju. disc-jockey) osoba koja upravlja razglasnim uređajem u diskoklubovima ili na radiju bira glazbu uz popratni komentar disko-klub (grč. sjeta. bole hitac) bacač diska diskobolija (grč. dis-kać diskobol (grč. neskladnost diskordantan (lat. neograničeno sudsko pravo i vlast. da tijekom rasprave po vlastitom uvjerenju bira sredstva koja mu se čine svrsishodna. dis-. diskontabilna mjenica ona koja se izdaje pouzdanim trgovačkim firmama u koje se ne sumnja da će ih točno i na vrijeme regulirati diskontni posao bank. dys-. disconto) trg. krasiš mješavina) med.) skupljač i ljubitelj nosača zvuka (gramofonskih ploča. odbijanje postotaka pri isplaćivanju mjenica kojima još nije dospio rok plaćanja. osobito mjenica čiji rok plaćanja još nije dospio. nesložan. continuere) prekinut. ne biti u skladu diskoteka (grč. lažno poricanje svojih obveza disklamirati (lat. à discrétion Čit. godine punoljetnosti. negirati. nejednak diskordantnost (lat. prekidan. dys. vođenje računa o osjetljivosti drugoga. 2. discordance) nesklad. geol. velikodušnost (pobjednika). neskladno (ili: neparalelno) ležanje jednog sustava mlađih slojeva na nekom starijem sloju ili pokraj nekog starijeg sloja diskordija (lat. diskrecijske godine godine zrelosti. ne slagati se. ne ići usporedno s drugim tonovima. discrétion) obzirnost i opreznost u govoru i ponašanju. fr. kaseta. neskladnost. diskrecijski dani trg. odudarati od pravilnog tona. po odbitku određenih postotaka. continuitas produžnost. ne-prikladnost. neprekidnost) prekid. šaren diskont (tal. disconto) trg. neprodužnost diskontirati (tal. v.

chroma. nekog posla. prijeporan. discussivus) koji objašnjava. discretus razdvojen. međa.mat. discutere) objašnjavati. fr. qualis kakav. međuprostor. dys-. istraživanje razgovorom. nesposobnost osjetila vida da u podjednakoj mjeri zamjećuje sve boje spektra diskulirati (lat. nesposobnost čitanja (bolesnik može samo započeti čitanje teksta. ozloglasiti. prikraćivati prava. odvojen. Činjenje nesposobnim (ili: neprikladnim) za obavljanje kakve službe. discussio) raspravljanje. opsis vid. dis-culpare) pravdati. iznošenje na loš glas. discriminare). obespravljeni e kolonijalnih. discriminatio) u međunarodnim odnosima: davanje manjih prava pripadnicima jedne države nego Što se daju pripadnicama drugih država. gubitak kredita. fr. discursus. viđenje) med. nedostatak sposobnosti.ereditare. kon diskrecione (tal. koji umije razborito praviti razliku među stvarima i si. isključivanje. discutere) govoriti. usputan diskusija (lat. opravdavati. disrepans) koji odudara. uzeti nekome dobar glas. polukolonijalnih naroda ili narodnih manjina od strane vladajućeg naroda diskriminanta (lat. nekoga isključiti iz natjecanja zato što ne odgovara propisanim uvjetima natjecanja. šutljiv. sljepilo za boje. nedostatak važnosti. onaj koji je čisto misaone. govoriti) med. veličina čiji dio služi kao mjera (stotina kao cijelo sastoji se od 100 jedinica). poremećaj u izgovaranju riječi zbog bolesti ili kakvog nedostatka na vanjskim govornim organima (na jeziku. suzdržljiv. povjerljiv. onesposobljenost za obav-ljenje nekog posla. proglasiti nesposobnim ili nevažećim. facere) onesposobiti. objašnjavanje putem izmjene misli i različitih stajališta diskusijski (lat. mat. razgovarati diskurs (lat. qualis. discursivus) log. discreto. usnama. 3. supr. nanošenje štete nečijem dobrom glasu diskreditirati (fr. kriza diskriminacija 308 dislokacija diskriminacija (lat. discréditer) lišavati povjerenja ili ugleda. dokazati nedužnost diskulpacija (lat. govor. diskretna veličina veličina kod koje dio prethodi cjelini. razgovoran. veličina kod koje cjelina prethodi dijelovima. kod određivanja korijena (xp x2) kvadratne jednadžbe: izraz koji se nalazi pod korijenom diskriminirati (lat. neskladnost. lalein tepati.dis. vodeći računa o glavnom glasu i o namjeri kompozitora diskrimen (lat. discriminare odvajati. odvajati. obilježiti nekoga kao nedostojnog. različit) 1. fil. discernere razdvojiti. pažljiv. različ-nost. smanjivati prava. discriminare) dijeliti. po sebi različit ili odvojen. šport. nesiguran diskutirati (lat. discours) raz-govaranje. koji razlaže diskutabilan (lat. praviti razliku. tj. loš glas. oprezno. gubitak ugleda (ili: vrijednosti) diskreditiranje (fr. kontinuirana veličina. veličina koja nema mjere u sebi (jedinica se ne sastoji od razlomaka). discernere. najveća opasnost. odvojiti. 2. discréditer) lišavanje povjerenja ili ugleda. oprezan. intuitivan). u razgovoru. lexis govorenje) med. raspravljati diskvalificirati (lat. predavanje. granica. isključenje dislalija (grč. ozlogla-šenje. discrepantia) nesuglasnost. razgovor. obesprav-ljivati. koji se razlikuje od nekoga ili nečega. razlika diskrepantan (lat. neslaganje. zubima ili grkljanu) disleksija (grč. pojmovne prirode (supr. dys-.. izlaganje diskurzivan (lat. učiniti (ili: načiniti) nesposobnim (ili: neprikladnim) za obavljanje kakve službe. diskreto. Crncima i Židovima) i nacionalnim manjinama osporava ona prava i građanske slobode što ih uživaju pripadnici vladajućeg naroda. sporan. dokazivanje nedužnosti diskurirati (lat. boja. facere učiniti) onesposobljavanje. ugled ili povjerenje diskrepancija (lat. mudar. pouzdan. graničiti diskromatopsija (grč. razlikovati. nepodobnog diskvalifikacija (lat.) glaz. koji umije čuvati tajnu. dis-. presudan ili kritičan trenutak. disculpatio) opravdavanje. rasna diskriminacija socijalnopravni odnos u nekim državama koji pripadnicima drugih rasa (npr. con discrezione čit. kem. dys-. discutere raspravljati) o kojem se može diskutirati (raspravljati). razmak. ali nije sposoban pročitati do kraja . razlika. discrimen) nešto što odvaja. discrédit) nepovjerenje. dis-. koji nije u skladu diskretan (lat.

različitost. razgradnja molekula otopine na jednostavnije sastojke (ione) disocirati (lat. član. ugodniji dojam na uho disonantni interval glaz. pareunos suprug. logos) psih. dissolutio) rastapanje. dys-. Petar Pan) disocijabilan (lat. dissolventia) mn. razdioba. razvratnost. onaj Čije istodobno zvučanje tonova ne zadovoljava naš sluh disonirati (lat. neobuzdanost. slabovidnost. razmještaj trupa na nekom području. rastavljiv disolucija (lat. npr. slabo. (kreacijom Miki Mau-sa). dismembratio) komadanje. jabuka i vrlina dispareunija (grč. dissonare) ne zvučati skladno. sredstva za otapanje (ih: razbla-živanje. med. Pepeljuga. biti neskladan. glaz. dys-. razdor. med. raspuštanje (nekog društva). nejednak. dispacher) pom. komadati. društva. disparatus) iz osnove različit. neskladnost dispaširati (fr. neskladan. izdvajanje crkvene općine iz njezine dosadašnje župe dismembrator (lat. zapravo Walter Elias (1901—1967). Ali-ca u zemlji čudesa. osobito djelovanjem topline. menstruacija praćena bolovima (kao posljedica nedovoljne razvijenosti ili nepravilnog položaja maternice. nacrtao prve trikfilmove. razuzdan disolutivan (lat. npr. kern. koji pripada otopini disolvencije (lat. razgradnja kemijskog spoja na njegove sastavne dijelove. rastopljiv. nezdruživ disocijacija (lat. iščašiti dislogija (grč. rastaviti disonanca (lat. dislocatio) premještanje. raspad (npr. dislocare) premjestiti. koji ima prirodu otopine. dys-. ugovor o prekidu suradnje disolutan (lat. kasnije je u vlastitom filmskom poduzeću izradio svjetski poznate filmove s motivima iz priča za djecu (Snjeguljica. iščašenje. neslaganje. dissociatio) razdvajanje. mezalijansa disparatan (lat. ne slagati se u glasu. raspuštenost. raz-družiti. razmjestiti. koji rastapa: ras-topni. raščlanjivati dismenoreja (grč. nesloga. elektro-litička disocijacija fiz. dis-parj nejednakost. dissolubilis) otopljiv. razlikovati se disopija (grč. raspadanje nekog tijela. dispensary) socijalna ustanova za besplatno liječenje sirotinje. Pinokio. poremećaji u govoru zbog nedostatka inteligencije dislokacija (lat. odnos dvaju ili više tonova čije zvučanje ne može zadovoljiti. lakomislen. raščlanjivanje. geol. nego traži veću konsonancu (u sekundi. osobito članova vladarske kuće). opsis viđenje) med. razdvojiti disolubilan (lat. dio) dezintegrator za žito dismembrirati (lat.dislocirati (lat. nesuglasnost. države. koji rastavlja. dis-paragium) nepriličan brak (s osobom iz nižega staleža. disparatni pojmovi log. sentimi. rastavljanje) disolvirati (lat. v. dis-. razmještati. men mjesec. može biti i posljedica neke bolesti unutarnjih spolnih organa) Disney. slavan je postao 1928. procijeniti ili nadoknaditi brodsku štetu . dissolvere) otopiti. diso-nija dispanzer (eng. uganuće. nedo\ idisparitet 310 disponenda no raspoloženje žene za spolni od-nošaj disparitet (lat. pucanje Zemljine kore i poremećaji koji su s tim u vezi. dys-. neobuzdan.). dissociare) rastaviti. dys-. vojsku. razmještanje. reo tečem) med. 1922. dislokacijska karta zemljovid na kojem je prikazano dismembracij a 309 dispareunia kako su trupe razmještene na nekom području dismembracija (lat. opsis) med. dissonantia) nesklad. v. rastajanje. Dizni Volt. rastopiti. membrum ud. uganuti. podjela. pojmovi koji ne pripadaju zajedničkom srodnom pojmu te nemaju nikakvih zajedničkih oznaka. slabost vida. dis-. osobito: podjela jednog kompleksa zemljišta na manje dijelove (parcele). med. zdravstvena ustanova koja sprječava i liječi bolesti disparagij (lat. omekšavanje. disolucijski kontrakt trg. voj. braka). tj. dissolutivus) koji otapa. dissociabilis) nespojiv. dissolutus) otopljen. disopsija disopsija (grč. premještati. raskomadati. Walt čit. noni i dr. supruga) med. membrum) odvajati dijelove iz neke cjeline. razum i biljka.

) raseljene osobe displantacija (lat. poremećaji u probavnim organima (želucu i crijevima). lišavanje posjeda. sporne svote. displicencije paktum (lat. dys-. lišiti posjeda . predavanje). groznice. nesviđanje. dispensatio) razdvajanje. . di-. nadstojnik (osobito u samostanima) dispenzatorij (lak dispensatorium) ljekarnička knjiga s propisima za pripremanje lijekova. plasso oblikujem. ono što je stavljeno na raspolaganje.-■ razmještati. rasuti. primio radi rasprodaje. prilagoditi. oraspoložiti. elementarne. sipnja. razdvojiti. kojim se može raspolagati disponibilitet (lat. poslovođa. voj. tvorim) nenormalan razvoj nekog organa ili cijelog organizma displicencija (lat. lišenje posjeda disposesirati (tal. homogene svjetlosti (boje). dobre volje disponirati (lat. dispersio) opt. oprostiti dispepsija (grč. razasut dispescirati (lat. rasap boja disperzivan (lat. displicentia) nedo-padanje. dis-pensare) podijeliti. dispaširati). osobito: slaba probava želuca zbog poremećaja u izlučivanju probavnih sokova dispeptičan (grč. raspolagati (novcem. sa dva sjemena disperzija (lat. pripremati i izdavati lijekove. radnik koji iz jednog središta. dispergere) rasipati. disponens) raspoložen. rasađivanje. stihovna stopa od četiri duga sloga:---disponenda (lat. pepsis probava) med. osobito u vezi sa štetom na moru. 2.dispečer (eng. prirediti. dys-. disponere) razmjestiti. službenik koji vrši razdiobu električne energije na više međusobno povezanih električnih stanica. dispergere. pobuditi nekoga na nešto. disponibilitas) stanje nečega što je na raspolaganju. farm. ugovor o raskidanju zaključenog trgovačkog posla displicirati (lat.) dispondej (grč. podijeliti među zainteresirane (v. oslobođenje. djelitelj. dispossessio) prav. osoba koja je ovlaštena upravljati poslovima neke trgovačke -< kuće disponibilan (lat. ah ih nije prodao te ih stoga ponovno stavlja na raspolaganje izdavaču disponent (lat. dvostruki spondej. dispersivus) raspršen. dys-. sirotinjska ljekarna dispenzator (lat. osloboditi od obveze ili kazne. osobito u knjižarstvu. raspršiti di sperma tican (grč. pnoe disanje) med. disponibilis) raspoloživ. pripremiti (članak. dispossessare) prav. dispatch hitno obaviti) 1. razrješavanje od neke obveze ili smetnje u pojedinačnom slučaju.) mn. službenik koji regulira kretanje vlakova na jednom dijelu pruge. dis-plantatio) presađivanje. sperma sjeme) fiziol. vrijeme između aktivne službe i mirovine (dok se prima akontacija mirovine) disponiran (lat. ukloniti (ili: otjerati) s posjeda. raspršivanje svjetlosti. displicentiae pactum čit. osobito kod prepreka za brak. na raspolaganju. knjige koje je knjižar disponent 311 disputirati . 3. nagovoriti disposesija (lat. dys-. dis-pescere) rastaviti. imanjem). pepsis) onaj koji pati od slabe probave dispergirati (lat. nekih živčanih poremećaja. displicere) ne dopadati se. dijeljenje. urediti. ne sviđati se. ne biti po volji dispnoja (grč. dispensator) darovatelj. disponens) upravitelj. mehaničkih smetnji i dr. razdijehti. pepsis probava) koji teško probavlja dispeptičar (grč. raspoloživost. teško disanje (kod težih bolesti dišnih organa. dispendere) zavod za besplatno davanje lijekova sirotinji. srca. ljekarnički zbornik dispenzirati (lat. upravitelj. pneo dišem. dvosjemen. vedar. ravnatelj. raspoređivati. astma. regulirati račune displaced persons Čit.) prav. srediti. spondeios) metr. displeist persns (engl. donator. opremljenog potrebnom signalnom aparaturom i sredstvima veze. di-. upravlja cijelim tijekom proizvodnje nekog mehaniziranog poduzeća dispenzacija (lat. premještanje displazija (grč. pojava da se složena svjetlost može prizmom razgraditi na svoje sastavne. dys.ne-. dispenzacijski troškovi iznos koji treba platiti za jedno ovakvo razrješavanje ili oprost dispenzarij (lat. oprost.

dyspraxia) psih. renommerj iznijeti na loš glas disreputacija (lat. sposobnost za samostalno obavljanje poslova dispozicijsko dobro trg. nejednak disprozij (grč. borba s dušom. distantia rastoja-nje. dis-. promocijska disputacija. raz-. sklonost nekim bolestima. rhytmos sklad. distantia) udaljenost. habilitacijska disputacija. re-sommander) loše preporučiti. sklonost. disputans) v. za bitku). dis-tanina mjenica mjenica na drugo mjesto kod koje su. dis-. nedostatak razumijevanja za praktičnu uporabu pojedinih predmeta disproporcija (lat. skica. znak Dy disputa (lat. đispositio) raspored. osobito: voditi znanstvenu raspravu disreforma 312 distonirati disreforma (lat. disputator) raspravljao. dis-. sudionik u disputiranju disputirati (lat. nepristupačan distancometar (lat. pri mar-Širanju: držati propisan razmak. razmještaj. koji naređuje. dis-. rćforme) loš (ili: neuspio) preobražaj ili preokret disrekomandacija (lat. nejednakost disproporcionalan (lat. nego je stavlja prodavaču na raspolaganje dispozicijsko ograničenje prav. kod raznih ministarstava. teleios savršen. dys-. eutanazija distanca (lat. disputatio pro gradu) disputant (lat. dispozicijski fond novac stavljen ne-■ kome na raspolaganje u određene ■». disputare) prepirka. kratkotrajno električno pražnjenje (za razliku od električne struje kod koje se električne mase kreću ravnomjerno i trajno utvrđenom putanjom) distanazija (grč. raspolaganje novcem. fr. dispositiva) prav. na lošem glasu disrenomirati (lat. razmjer) nedostatak ritma. redni broj 66. imanjem.dispozicija (lat. disputabilis) sporan disputacija (lat. element. razmak. distans) šport. naglo pražnjenje elektriciteta. metron) instrument za određivanje udaljenosti disteleologija (grč. mala apraksija. fr. fr. jahanje na distancu dugotrajno jahanje (kad se konje ne zamjenjuje). svrhe. resom-mandation) loša preporuka. krađu). glazbu. točnog poimanja i razumijevanja značenja nečega. rezerviran. zločin. sporiti se. roba koju naručitelj zbog loše kakvoće ili zakašnjenja neće primiti. raspravljanje. ograničenje slobode primanja obveza. izraz za konja koji još nije stigao ni do distantnog stupa (koji se nalazi 200 metara ispred cilja) u trenutku kad je pobjednik već prošao cilj. supr. mala nesposobnost vršenja nekih pokreta. potpun. mjesto izdavanja i mjesto plaćanja različiti distanciran (lat. tj. naučavanje koje poriče svrhovitost i savršenstvo svijeta. dakle. spor. propisuje.46. uređivanje. dys ne-. disputare) prepirati se.) dispozicijska sposobnost prav. velikih poduzeća itd. pokuditi disrenomiran (lat. med. rješenje. nesklad. reputation) loš glas. držati distancu voj. dispositivus) koji se tiče raspolaganja nečim ili uređenja nečega. pripremanje. fr. formula presude dispozitivan (lat. fr. kuđenje disrekomandirati (lat. dis-proportio) neraz-mjernost. raspoloženje. odlučuje dispraksija (grč. sređivanje. ozloglašenost disritmija (grč. a da se ne mora polagati račun (npr. osobito: javna znanstvena rasprava u kojoj jedna strana (oponent) nastoji opovrgnuti ono što je druga strana (respondent ih défendent) tvrdila. predavanja). lat. dis-. dis-proporti-onalis) nerazmjeran. dobra volja. dys-tbanatos) teško umiranje. grč. nepravilnost disruptivno pražnjenje (lat. dis-. sposobnost za pravne poslove. nadmetanje riječima disputabilan (lat. zaduživanja ili otuđivanja imovine dispozitiv (lat. znanost. disrum-pere) fiz. članka. odnosi u prirodi i kulturi su nesvrhoviti i štetni za život . atomska težina 162. disputa-tor disputator (lat. fr. dysprositos teško pristupačan) kem. odluka. disputatio) raspravljanje. sposobnost raspolaganja nečim. plan (npr. nacrt (rasprave. osobita sposobnost za nešto (npr. renommer) ozloglašen. logia) fil. danas se još vrši radi dobivanja akademskih počasti (inauguralna disputacija.

točno razlikovanje pojmova. razlikovati nešto od nečega. poremećaji u prehrani jednog organa. iskazivati nekome posebnu pažnju. dis-tendere) med. di-. razdioba. distihijaza distrikt (lat. svirati) distorzija 313 ditta distorzija (lat. pojam koji se odnosi na svakog člana neke skupine ili klase (supr. stvaranje dvostrukog reda trepavica (kao bolest) distingviran (lat. dvostih. odcijepljenje. razlikuje. distinctio) razlikovanje. distributivni broj broj koji pokazuje koliko dolazi na svakoga (po jedan. po dva itd. različit. otuđivanje. dva stiha zajedno. razumljiv distinktivan (lat.) distrihijaza (grč. disuria psychica čit. dvobožac . dystychia red) 1. odvajati slomljene ili oštećene udove distrakcija (lat. iskrivljenje distrahirati (lat. tikto rodim) med. razdjeljivati. razonoda. razgovijetan. nedaća. stichos red) med. bolestan sastav mokraće. distichon) metr. truljenje jetara koje uzrokuju crvi u jetrima (Distomum hepaticum). nekog njegovog dijela čitavog organizma disturbacija (lat. nepažnja. rasporedni. strofe) poet. silom istegnuti. zabavljati.te. dys-. pjesma koja se sastoji od dvije strofe distrofija (grč. tj. rastavljen. razdvojiti disurija (grč. razonoditi. distrahere) rastresti. disurija psihika (lat. osobito trepavica distihijaza (grč. kao takvi.: kolektivan pojam). ugledan. razdor. trofe hrana) med. distincuts) odvojen. raspoređuje. log. meti-ljavost distonirati (tal. podijeliti. dis-tendere) zategnu-tost. odvojiti. ukinuće disunija (tal. disunire) razjedinjenje. zla sudbina. districtus) sudski kotar. obujam. med. theos bog) onaj koji vjeruje u dva boga. dvore dan distihija (grč. di-. distinctivus) koji odvaja. di-. naredba o pozivanju pred sud. razdavati. mjerodavnost. suviše visoko ili suviše nisko (pjevati. razvrgnuće. v. uganuće nekog uda. otmjenost. istaknut distingvirati (lat. distringere. nesretan slučaj distihija (grč. distributivan pojam log. razvući. razmjestiti distributivan (lat. područje. di-. razdjeljuje. išČašenje. sudsko rješenje o podjeli stečajno mase među vjerovnike. distributivno rješenje prav. distortio) med. jasan. razlikovan. pristaše razjedinjenja SAD-a disuniran (tal. rađanje blizanaca distomatoza (grč. punomoć za popisivanje stvari distrof (grč. di-. izići iz ~ pravog tona. prodaja distribucija (lat. disunire) razjediniti. disunire) razjedinjen. prav. razdavač darodavatelj distribuirati (lat. osujećenje. razmješta. distentio) v. apsolutno proturječe teleo-loškom shvaćanju života i prirode distencija (lat. razdijelni. razlika. dvostruki red. zabaviti. di-. dis-. otmjen distokija (grč. nesloga disunionisti (tal. dys-. nesreća. distribuens) razdje-ljivaČ.) nemogućnost mokrenja pred drugima zbog stidlji-vosti diteist (grč. thrix. zbuniti. zabava. odvojen disunirati (tal. stichos) s dva reda. disturbatio) rasap. razvesti. dys-. rastegnuti distenzija (lat. distributivus) koji dijeli. zabavljanje. okrug. raspored distribuent (lat. distractio) rastrese-nost. di-stinguere) odvajati. odvajanje slomljenih ili oštećenih udova. rasporediti. napregnutost. distencija distih (grč. odvući. distributio) podjela. med. disunire) mu. distringas) prav. međ. vlas) med. distonare) glaz. heksametar i pen-tametar (koji dolaze jedan za drugim) distihičan (grč. zaseban. razvoditi. smetnje pri mokrenju. raz-mještajni. di-stinguere) koji se razlikuje od drugih. distingvirati se isticati se distinkcija (lat. stoma usta) med. položaj distinktan (lat. otmjen. uron mokraća) med. skrenuti pozornost s nečega. djelokrug distringas (lat. trichos dlaka. rastaviti. prevrtanje (očiju). distenzija distendirati (lat. distribuere) razdijeliti. opseg. stichos) 2.

granaš to razvijanje jedne žile divergencija (fr. osobito pjesama (npr: Goe-theov "Zapadno-istočnjački divan") divaniti (tur. izdvajanje (ili: izlučivanje) mokraće div (tur. uron mokraća) med. pren. ljudeskara Div u nekim hrvatskim prrijevodima: ime za starogrčkog boga Zeusa (prema grčkoj deklinaciji: nom. razgranavanje. dat. raznovrsnost. poliedar s dvaput po Četiri površine ditiramb (grč. neočekivan napad. mat. velika terca ditopsija (grč. di-. di-. temno režem) razdvajanje. lutati. kao u diti-rambu ditomija (grč. trabunjati. divaricatio) fiziol. diversus. dithyrambos) oduševljeno. uron mokraća) med. raznolikost divide et impera (lat. koji se razilazi. ašikovati divarikacija (lat. raznovrstan. divertimento diverzan (lat. burno.) mit. ljudina. potpis na pismu. danas: poznata i slavna glumica. razgovarati. odstupati. promjena. lutanje. voditi ljubav. ret. divagari) tumarati. popis poreznih obveznika. ime pod diuretìk dividenda kojim se trgovina ili poduzeće vodi. razonoda. ples na pozornici. rastavljanje na dva dijela ditonus (grč. odlutati. boga vina i uživanja. diplosija ditrohej (grč. ples i pjesma između Činova. pjesnika: ljubavnica. diuretičan diureza (grč. med. čiji se zbroj članova neograničeno povećava ukoliko se više članova uzima. udio u dobitku koji. udaljavanje divergentan (lat. promjena smjera. pren. kod tal. ditonos) glaz. osnova) geom. biće ljudskoga lika i izuzetno velike snage. divergens) koji ide u različitom smjeru. govorenje bez veze. raznorodnost. udaljavanje jednog od drugog. carinarnica. poet. prid. trochaios) metr. zabavna kompozicija divertirati (lat. različit oblikom diverzija (lat. supr. draga divagacija (lat. osujećivanje određenih namjera. osobito pjevačica. pripada svakom dioničaru u nekom dioničkom društvu prema broju njegovih dionica ili dividirati 315 uloga. skretanje neprijateljske pozornosti na drugu stranu. stihovna s^opa od četiri sloga: — U — U ditta (tal. med. razdioba vlage po tijelu. sredstvo koje pospješuje mokrenje. obožavana. diversitas) različnost. firma diuretik (grč. mjenice trgovca koje ima u trgovini. divide in partes ekvales (lat. prvobitno: burna i oduševljena pjesma u slavu Bakha.diteizam (grč. diversificatio) mijenjanje. interval koji se sastoji od dvaju cijelih tonova. udaljavati se jedno od drugog. razonoditi. udio u podjeli dužnikova imanja . ret. Zeus. dividendus) mat. unošenje promjena diverziforman (lat. raznolik. di-.) trg. kaz. divan) govoriti. gigant. divergentne linije linije koje se udaljuju jedna od druge. Dii. zanosno. dvoboštvo ditetraedar (grč. divertere) odvojiti.) trg. odvratiti.) podijeli na jednake dijelove (oznaka na liječničkim receptima) dividend (lat. diversus) različit. u određeno vrijeme. tetra Četiri. Dios. mali balet.) glaz. danas: lirska pjesma nadahnuta osjetilnim užicima što ih pruža život ditirampski (grč. zabavljati divertisman (fr. tajno vijeće bivših sultana. udaljavanje od teme (u govoru i pisanju) divagirati (lat. zbirka spisa ili članaka. ak. lako i ugodno glazbeno djelo. forma) nejednakog oblika. di-. diva) božanska. razmicati se. lit. djelje-nik dividenda (lat. udaljavati se od teme divan (perz. kolos. trabunjanje (osobito kod duševnih bolesnika). voj. dividirati divide in partes aequales Čit. divertissement) zabava. biti različitog mišljenja divertimento (tal. razonoda. gen. divergere) razilaziti se. različnost. skretanje. svakovrstan (di-verzna roba) diverzifikacija (lat. divagatio) tumaranje. govoriti bez veze. med. divergence) razilaženje. razveseliti. diversio) odvraćanje. di-. theos bog) vjerovanje u dva boga. orao gledam) v. dithyrambos) nadimak boga Bakha zbog njegovog tobožnjeg dvostrukog podrijetla od Semele i Zeusa.) podijeli pa vladaj! v. zaboravljanje neugodnih misli i briga diverzitet (lat. dittos dvostruk. konvergentan divergirati (lat.) tursko državno vijeće. dvostruki trohej. gorostas. Dia) diva (lat. istočnjačka ležaljka s jastucima (za sjedenje i spavanje). edra površina. di-.

diksi et animam meam salvavi (lat.) lit. jedan broj podijeliti nekim drugim brojem. divulsio) kidanje.. rastrubiti. motor kod kojeg se tekuće gorivo ne pretvara prethodno u plin. sud u kojem se subjektu (S) pridaje više predikata (P1? Pa. način slikanja francuskih impresionista iz druge polovice XIX. dividere) log. divinare pogađati. zbog visoke temperature i tlaka. a boje dobivaju veću svježinu i živost divizivan sud (lat. pjesnika Dantea Alighierija divinacija (lat. iznijeti na velika zvona divulzija (ni. razdijeliti. divinatio) pogađanje. divide et impera (lat. djeljivost dividuum (lat. s pobožnošću. nebeski dixi čit. dizati do neba. gatanje. enteron) med. rastanak. glasoviti spjev tal. npr. tisk. nego ubrizgava i. svečano divulgacija (lat. pali samo sobom. plavo i žuto te se na taj način u promatračevom oku izvrši optičko sjedinjavanje. predviđa. kazati. divide in partes ekvales (lat. dicere reći. vračanje. predviđački.) med. "Božanstvena komedija".: Tijela su dijelom čvrsta. dijelom P2.. automobila. log. mlaznica. kern. rekoh. bolničara itd. dixi et animam meam salvavi Čit.) glaz. divide in partes aequales čit. raskidanje divulzivan (lat. inženjeru Rudolfu Diesélu. brojčanik kod urara. diksi (lat. divisura) odsjek. razvod braka divotamente (tal. 1858—1913) dizenteričan (grč. stavljati u red bogova. dijelom tekuća. da bi se dobio zeleni ton. umjesto da se miješaju na paleti. predviđanje. lokomotiva i dr. Verbascum thapsus) biljka s velikim dlakavim listovima (porodica zijevalica) divizor (lat. zapovjednik divizije divizionizam (lat. djelitelj divizorij (lat. desen dizelski motor teh. koji ima dizenteriju. jedno pokraj drugog. štovati kao Boga diviš (lat. podijeli na jednake dijelove (na liječničkim receptima) dividualitet (lat.) božanski. raskida divus (lat. podjela. divisio dijeljenje) umj.) onaj koji može predviđati. pobožno. (naziv po pronalazaču. dividualitas) mogućnost dijeljenja.. divinisation) stavljanje nekoga u red bogova.dividirati (lat. divortium) prekid. desing) v. upotrebljava se za pogon brodova. mat. završio sam diza 316 dodekafonija što sam htio redi. ono što je djeljivo Divina comedia čit. divisio) dijeljenje.) podijeli pa vladaj!. 1 do 2 topnička puka i odgovarajućeg broja inženjerije. vidovnjak. dakle.. proricanje. divisionnaire) voj. širenje informacija divulgirati (lat. divisibilis) djeljiv divizibilitet (lat. slućenje divinator (lat.. divisor) mat. dijeljenje brojeva (jedna od četiriju osnovnih računskih operacija). dividere) dijeliti. npr. divisibilitas) djeljivost divizija (lat. dixi) rekao sam. sapnica pročišćivač dizajn (engl. pretkazuje.). sad mi je savjest mirna diza (njem. diviniser) obožavati. razglašavanje.) tako da je sposobna za samostalne operacije divizionar (fr. st. tj. tj. divulsivus) koji kida. gotov sam. stavlja se. voj.) rekoh i spasih dušu svoju. mat. podjela obujma jednog pojma. naznačivanje svih vrsta jednog roda putem determinacije jedne i iste oznake rodnog pojma. obožavanje divinizirati (fr.) ono što se može dijeliti. proriče. odjeljak divorcij (lat. proročki divinizacija (fr. S je dijelom Pj. prorok divinatoran (lat. podijeliti. divulgare) razglasiti. oblik. proricati) koji vrača. Düse) stožasto (konično) sužena cijev u kojoj se strujanje tekućina ili plinova pod tlakom pretvara u brzinu (tlačna diza) ili obrnuto (usisna diza). vilica za dijeljenje slova divizura (lat. upalu crijevne sluznice (zarazni proljev) . osnovna strateška jedinica sastavljena od svih rodova vojske (3 do 4 pješačka puka. divisorium) instrument za dijeljenje. divulgatio) iznošenje na velika zvona. pretkazivanje budućnosti po snovima i raznim pojavama u prirodi. dividere dijeliti) znak za dijeljenje riječi divizibilan (lat. Divina komedija (tal. vrač.: tonovi se stavljaju na platno jedan pokraj drugoga. dys-. dijelom plinovita divizma (lat.

način glazbene notacije sustavnom uporabom dvanaest dodekaginija 317 dogmatizam zvukova kromatske ljestvice (napravio 1923. petalon list) bot. gonia kut) geom. t dogana (tal.) carinarnica doger (niz. Dobermannu) doboš-torta torta napravljena prema receptu nekadašnjeg bečkog slastičara Doboscha docendo discimus (lat. do dajem) do ut des (lat. dodeka. 1874—1951) dodekaginija (grč. duodenum dodekadika (grč. klasa u Linnéovom biljnom sustavu: cvjetovi s 12 do 19 prašničkih niti u jednom hermafro-ditnom cvijetu dodekapetalan (grč. archo vladam) vladavina dvanaestorice dodekasilabičan (grč. bot. zarazni proljev Dizma jedan od dvojice razbojnika koji su bih razapeti zajedno s Isusom Kristom. najstariji po godinama. dodarium) v. dodeka. doalij doberman plemenita rasa pasa. v. A. syllabe slog) dvanaesterosložan. dakty-los prst) anat. naziv za gimnastičku natjecanje u dvanaest disciplina. dvanaestopalčano crijevo. najstariji po redu primanja u nekom društvu. andria muškost) bot. dajem da bi i ti dao. imanje koje ostaje nakon muževljeve smrti ženi na uživanje. zarazna bolest koju karakterizira upala crijevne sluznice. XI. edra površina. dodeka dvanaest. dodeka dvanaest) broj (piše se brojkom 1 sa 72 nule) dodekandrija (grč. dodeka dvanaest. dvanaesnik. učiti drugoga. dekan. seljačka djevojka Jeanne d'Arc (1412— 1431) koja je u svojoj 17. do ut facias (lat. dvanaesterac. dodek-archos) član vlade dvanaestorice dodekarhija (grč. koji ima dvanaest cvjetnih listića dodekarh (grč. hrvatsko ne-. dare davati. docilis) poučljiv. upućivati. dodeka) predmetak u slo-ženicama sa značenjem: dvanaest dodekadaktilon (grč.dizenterija (grč. povjerovao je u Krista i zbog toga ga Katolička crkva slavi kao sveca Djevica Orleanska francuska narodna junakinja. dogger) nizozemski ribarski čamac dogesa (tal. najstariji po službi doalij (lat. sustav računanja dvanaesticama. doarij doarij (lat. engleska. enteron crijevo.predmetak koji označava nešto nesređeno. dodeka. nekoj ustanovi. dotarij dodeka. athlon natjecanje) šport. križanac njemačkog ovčara i velikog pin-ča. dodekasilabičan stih stih koji ima dvanaest slogova. dvanaesteroboj Dodona Zeusovo svetište i proročište u Epiru u kojem su se proročanstva dobivala po šumu ogromnog hrasta ili po letu svetoga goluba doga (engl. fone glas) glaz. griza. doajen diplomatskog zbora strani izaslanik koji je najduže akreditiran na nekom dvoru ili pri vrhovnoj upravi neke države. docendo discimus (lat. dodeka dvanaest. dy-senteria) med. docens) učitelj. dvanaesterac dodekatlon (grč. ovi su je kasnije uhvatili i spalili kao vješticu do (lat. dodeka.) prav. dodeka.(grč. osnova) geom. dodeka. doalium) prav. koji lako uči i shvaća. starješina fakulteta. dog) rod velikih i snažnih pasa. red Linnéovog sustava biljaka koje imaju jedanaest ih dvanaest tučaka dodekagon (grč. dvanaesterokutnik dodekalijun (grč. njemačka doga. odličan policijski pas (nazvan po uzgajivaču A. buldog i dr. a ne deseticama kao u dekadnom ih decimalnom sustavu dodekaedar (grč. poslušan docirati (lat. doarium) prav. osobito na visokim školama (početno zvanje nastavnika visokih škola) docilan (lat. udovički dio.) poučavajući (druge) učimo (i sami) (Seneca) docent (lat. teško. gyne žena) mn.) učeći drugoga i sami učimo dodarij (lat. dati. dodeka dvanaest. godini stala na Čelo obeshrabrene francuske vojske i kod Orleana pobijedila Engleze.) ja dajem. dys. tijelo omeđeno s dvanaest pravilnih peterokutnika (pentagonalni dodekaedar) dodekafonija (grč. koji ima dvanaest slogova. docere) poučavati. a ti radi doajen (fr. dodeka) mat. doyen) starješina. dogessa) duždevica . zlo-. austrijski kompozitor Arnold Schônberg.

predavati o dogmama. voda se ponovno pusti u bazen i brod opet isplovi. dock) unutarnji dio luke. dokimasia) ispitivanje. pošto ga poprave. jednog jamba i kretikusa: U--U dok (eng. dokimazo ispitujem) kern. e. nekritičan. izdrobiti) stolarski zanat. uporno pridržava tih tvrdnji dogmatika (grč. dogma) onaj koji uči pravilima vjere. osobito: uporaba pojmova koji služe samo u granicama mogućeg iskustva i radi ujedinjavanja iskustva u stvarima koje se nalaze s one strane svakog iskustva. pren. onaj koji nešto uporno i odlučno tvrdi dogmatizam (grč. dogramak isjeći. dogma mišljenje) cjelina ili sustav naučavanja neke filozofske ili vjerske škole. dogmatizam dogmatičan zasnovan na dogmi. suhi dok radionica za izgradnju i popravljanje brodova. a brod se spusti i zadrži na posebnom postolju. dogma. govoriti o nečemu s visine dogmatolatrija (grč. u Novom zavjetu: carska naredba. pren. isključujući naučavanja o dužnostima i moralu (dio sistematske teologije) dogmatist (grč. logos znanost) znanost koja proučava sustav ocjenjivanja (npr. određujem) postavljati znanstvene tvrdnje. st. (supr. pismo s popisom poslane robe. nekritično povjerenje u ljudsku sposobnost spoznavanja. dokein činiti se. u klasičnoj grčkoj književnosti: filozofsko pravilo. postavljanje metafizičkih naučavanja i sustava bez prethodne kritike spoznaje. u staroj Ateni: poseban ispit kandidata za neki položaj u državnoj službi s obzirom na njihove građanske sposobnosti i spremu. toliko dubok da može primiti brod. logia) "znanost" o dogmama dogramadžija (tur. prema Kantu dogmatičari su oni koji postavljaju pozitivne metafizičke tvrdnje ne pitajući ima li ljudski razum uopće prava na takve tvrdnje. bez obrazloženja i dokaza dogmatičar (grč. samo pomoću zraka doket (eng. svijetu i o Božjim odredbama koje su u vezi sa spasenjem čovjeka dogmaticizam fil. osobito: sustavno znanstveno izlaganje kršćanskih naučavanja o Bogu ili vjeri. ozidan bazen. kršćanske dogme formulirana kršćanska načela koja sadrže spoznaje o Bogu. a zatim se voda iscrpe i on. v. latreia obožavanje) slijepa i nekritična privrženost nekom teološkom ili filozofskom naučavanju ili metodi dogmatologija (grč. dokimazija dokimologija (grč. izdrobiti) stolar. v. istraživanje. dokimazo ispitujem. pristaša dogmatizma. dogma mišljenje) fil. fil. dokeo mislim. te prema tome i nije rođen kao čovjek (2—3.dogma (grč. naučavanja o vjeri: neispitan. odsječnim i uvjerljivim tonom. dokimastika) dokimaziologija (grč. kada brod uđe u takav dok. rezbar dogramadžiluk (tur. popis. bez dokaza. dochmios) metr. dogma. dovesti lađu u dok . prvobitno: onaj filozof koji je. u školi) dokirati (eng. uopće postavljao pozitivne tvrdnje i naučavanja. stihovna stopa sastavljena od pet slogova. zakonska odredba. zajedno s brodom. kriticizam) dogmatizirati (grč. dokimazija dokimazija (grč. lista robe doketizam (grč. docket) trg. dogramak isjeći.: empirizam. pouka. logia) kern. koji prima ili tvrdi nešto jednostavno. zaključak crkvenog sabora (koncila). znanstvena metoda koja polazi od dogmi i ne dopušta ponovno ispitivanje točnosti tih dogdogmatizirati 318 doktor mi. v. iziđe na površinu. kern. dogma mišljenje) pravilo. Čestit. to dock) pom. onaj koji postavlja tvrdnje bez dovoljnog opravdanja i koji se. koji se tiče dogme. plivajući dok podiže se tamo gdje ne može biti suhi. dokei čini se) naučavanje jedne gnostičke (bogumilske) sljedbe prema kojem je Krist samo prividno imao tijelo. vodeni bazen opremljen branama kako bi mogao stalno imati duboku vodu radi prijama natovarenih brodova. n. drvodjelja. skepticizam.) doketizam (grč. dokimos dokazan. do-kema privid) naučavanje daje Krist imao samo prividno tijelo i da su cijelo njegovo zemaljsko postojanje i patnje bili samo privid dokimastika (grč. dogma mišljenje) fiz. voda se iz njega iscrpe. za razliku od skeptika koji su u sve sumnjali. vještina ispitivanja (dokimazi-ologija. stolarstvo dohmij (grč. unatoč proturazlozima. govoriti odlučnim. hidraulični dok sličan postupak. dogmatizo donosim odluku. takav dok se pomoću vode potopi i brod na njega nasjedne.

mudrost naoko doktor (lat. koji može dokazati (ili: koji dokazuje) na temelju činjenica dokumentirati (lat. 2. umilno dolentemente (tal. poveljni. doctor) položiti doktorski ispit. koji se temelji na ispravama.) glaz. bez obzira na stvarnost. ludilo) težnja za isticanjem po svaku cijenu. izbočeni dio prostorije preko vanjskog zida doksografi (grč. znanstvenik. činjenično dokazan. poveljama. ona koju nije izdala vlast. grafo pišem) mn. docere poučavati. sofia mudrost) umišljena mudrost. documentum publicum čit. kandidat za doktora doktorat (lat. dollvcran) dizalica na kojoj se nalazi televizijska kamera te omogućuje snimanje iz svih položaja dolimen (engl. tj. dolento dolento (tal. povelja. znanstvena tvrdnja koja ne vodi računa o stvarnosti ili se ne osvrće na nju. pravnim znanostima. dollar) sjevernoamerička novčana jedinica = 100 centi dolce čit. filozofiji. žalosno dolerit (grč. dolihocefali ljudi koji imaju takvu lubanju dolihokefalija v. a da ih ponovno i ne ispituje. doktrinarstvo doktrinarstvo v. osobito u medicini). mnijenje. tj. đolap) 1. pedantan doktrinarizam (lat. dolihocefalija dolihoprosopik (grč. documentare) pisano posvjedočiti. podnijeti dokaz.) glaz. doctrina) čovjek koji svoja shvaćanja i svoje svjetonazore temelji na već usvojenim principima (načelima) koji za njega. koji ima više povjerenja u svoje mišljenje nego u ono čemu ga uče iskustvo i život. otkriti dokusuriti (tur.) javna isprava. pisci koji služe kao važan izvor za poznavanje antičke filozofije doksologija (grč. potkrijepiti dokazima. documentum) pisan dokaz. doksat) vrsta balkona. isplatiti dug. onaj koji teži kon-zekvence svojih shvaćanja ostvariti. tj. fil. tj. doctrina) učen. katekizam doktrinär (lat. doctor) učen čovjek.đoksat (tur. dolce (tal. doctoratum) doktorski ispit. v. doctrina) sklonost odlučivanju samo na osnovi apstraktnih teorija. men kamen) grobnica iz mlađeg kamenog doba koja se sastoji od više velikih kamenih blokova naslaganih u obliku sanduka dolomit . popuniti manjak. s bolom. drvena naprava s konjskim pogonom koja je služila za navodnjavanje (primjerice u Makedoniji). doktorska titula doktorirati (lat. tj. documentarius) ispravni. documentum privatum Čit. ili bez obzira što je uopće i očito nemoguće da se ta načela ostvare doktrinaran (lat. pretjerano točan. biti proglašen za doktora nekog fakulteta doktrina (lat. sprava za prženje kave dolar (engl. lako se možemo prevariti te ga zamijeniti s dioritom dolihocefalija (grč. doleros prevarljiv) vrsta bazalta i dijabaza (struktura mu je jasnozrnasta do krupnozrnasta). dolichos dugačak. isprava. bolno. ubiti. dokumentum privatum (lat. kusur izvratak. niša. dokrajčiti. završna formula svih istočnopravoslavnih propovijedi i evangeličkog Očenaša doksomanija (grč. naučavanje o nečemu izloženo kao sustav. ona koju je izdala vlast dokumentaran (lat. doxa mišljenje.) glaz. doxa slava. s uspjehom obraniti doktorsku disertaciju. ormar u zidu. logia) slavljenje i veličanje Boga. prosopon lice) Čovjek koji ima dugačko lice dolikran (engl. u crkvenom smislu: poučavanje u kršćanskoj vjeri. pokazivati. dostorandus) onaj koji se sprema za doktorski ispit. titula najvišeg akademskog dostojanstva (u teologiji. slatko. doctrina) učenost. doxa. dolichos dugačak. 3. mania bijes. škrinja. uopće uništiti dolama (tur.) privatna isprava. tužno. 2. 4. u svakodnevnom životu: liječnik. ostatak novca nakon plaćanja) 1. kratak konjanički gornji kaput dolap (tur. provesti u djelo bez obzira je li stvarnost za to već dozrela. vrijede kao sigurni i nesumnjivi. dokumentum publikum (lat. pretjerano častoljublje doksozofija (grč.) kabanica s rukavima. znanost. doxa slava. dolfvman) vozač kolica s televizijskom kamerom dolmen (bretonski dol stol. doktorska diploma svjedodžba o dobivenoj doktorskoj tituli doktorand 319 dolmen doktorand (lat. kefale glava) svojstvo lubanja Čija je širina manja od četiri petine dužine. doktrinarizam dokument (lat.

dom. domicilium) koji stanuje. dome. dominica 321 donatar dominica čit. nego negdje drugdje domicilirati (lat. biskupa ili Kaptola). unutarnji. domesticus) kućni. zavičajni. npr. stalno mjesto stanovanja. fr. don doma (lat. fr. ali ga ima i bijelog. pločice kojima se igra poznata društvena igra domino. peti ton u dijatonskoj ljestvici. i koji je obično manji od poreza ostalih poreznih obveznika (u nekim državama Zapada) dominikalije (lat. posjed. označiti mjesto plaćanja mjenice domina (lat. effet a domicile.J bol. rezidencija dominij (lat. domicilium) stanovati. gospodar domine (tal.) prijevara. čitaju i tumače. njegovog dvora i za podmirivanje njegovih posebnih izdataka. koji namjerno nanosi štetu dolus (lat. doma kuća. struka domestikacija (lat. tko u domicilu isplaćuje mjenicu domicilijant (lat. nedjeljom i blagdanskim danima. do-lento dolozan (lat. dolorozo (tal. sivog. zemljišta i posjedi koji su određeni za izdržavanje vladara. krunsko dobro. lukavstvo. pretežit dominat (lat. domanium) pretvoriti u vladarsko. gospodarstvo. ima redovito primjesa željeza i mangana. nadstojnica ženskog kat. rat domicelar (lat. bezbojan kristalast vapnenac. vlasništvo. dominium. Go-spodov. dominium) pravo vladanja. dominante) glaz. dominikalne lekcije . domino) mn.) krov u obliku kupole domanijalan (lat. nedjelja. polje rada. u širem smislu: svaki krov izrađen u obliku kupola i svaka građevina s takvim krovom dom (port. dominicalis) gospodarski. dolores (lat. pravo vlasništva. prebivalište. nadmoćan. obiteljski. domicellus) mlad kat.) 2. pakost. tj. dominicalia) ulomci iz evanđelja ili poslanica koji se. glavni ton. dominica sc. dominatus) vlast. vlastelinski. slobodan posjed dominikalan (lat. domaćica. smeđeg i crnog. prebivati. trg. dolores) mn. engl. v. saborna crkva. dominans) koji vlada. dominikalni porez porez koji . domi-cilium) zavičaj. glavni. odrediti nekome mjesto stanovanja. bolovi. trg. vladanje.) gospođa. vlada. duomo) 1. navikavanje na poslušnost domestiks (engl. dominika (lat. v. dolosus) zlonamjeran. dominator) vladar. domino 3. domus. stan. tal. glavna crkva u gradu. domicilirana mjenica ili domicilna trata (fr. glavna komponenta nekog zbivanja koja mu određuje smjer dominantan (lat. oblik vladavine što ga je u starom Rimu zaveo imperator Dioklecijan dominator (lat. domaine) vladarsko. državna dobra. vladarskih ili državnih dobara domanijalizirati (lat. fobeo-mai bojim se) med. vla-darica.320 domine dolomit min. osobito ona čiji je krov izrađen u obliku kupola. žutog. nastaniti nekoga. doma. domesticatio) pripitomljavanje. zloba dom (lat. fil. plaćaju na svoje prihode posjednici i svećenici. dies) dan Gospodnji. djelokrug. domus kuća. boraviti. osoba na koju se trasira domicilirana mjenica domiciliran (lat. domicilium) trg. bolestan strah od boravljenja u kući domena (lat. biskupski dvori. krug djelovanja. nadmoć dominanta (tal. samostana dominacija (lat. dominatio) vlast. v. Dolomiti planinska skupina u Istočnim Alpama dolor flat. domestics) vrsta grube i čvrste pamučne tkanine domestikus (lat. mn. Gospodnji. perikope. domiciliated bili) mjenica koja se ne isplaćuje u mjestu izdavanja. patnje doloroso čit. krunsko ili državno dobro domatofobija (grč. područje. zlonamjerna prijevara. biti nastanjen. domani-um) koji se tiče krunskih. a u nekim i kobalta. mjesto u kojem se treba platiti mjenica domicilat (lat. svećenik koji još nema pravo biti nazočan na sjednicama Kaptola domicil (lat. krunska imanja. domicilium} trg.) glaz. stolna (ili: glavna) crkva (nadbiskupa. ukroćivanje. gospodarstvo. vladanje. gospodari. dominium.

osobito sudskim putem. Don Quijote) mn. igra u kojoj se 28. onaj koji nešto daruje ili ostavlja u nasljedstvo (crkvama. gospodarica. odjeća za balove pod maskama. tj. kao i titula kneževa. donatarius) onaj koji prima dar. osoba obučena u domino (na balu pod obrazinama). dominicalis) onaj koji plaća dominikalni porez. obrazinama. 2. zemlja ili područje kojim se upravlja. dont. vladar. utemeljilo Spartu. lat. donarium) žrtvenik donatar (lat. v. dope mazivo za stroj. Don Juan) v. od donum dona (tal.) ime viteza lutalice od La Mancha u glasovitom istoimenom satiričnom romanu španjolskog pisca Cervantesa. vladarica donacija (lat. praemium) burz. dijeli igračima koji ih slažu naizmjenice jednu do druge tako da svuda dva ista broja stoje jedan pokraj drugog (tko prvi upotrijebi sve svoje pločice — domine. prije: sama crkva. primatelj donator dot donator {lat. tip avanturista — zanesenjaka.) gospodin. misa dominion (engl. sjever-noamerički zlatnik od kalifornijskog zlata = 20 dolara doppio (tal. dominicum) crkveno imanje. Stoss udarac) Šport. donator) davatelj. glavne karakteristike: užlijebljen i manje vitak stup koji se završava vrlo jednostavnim kapitelom .) dominikat (lat. Eldorado Dorani starogrčko pleme na Pelopo-nezu. gospođin domogem (grč. zapovijedati. službeni naziv za britanske kolonije koje imaju svoju samoupravu. gemein biti pun) naprava za centralno grijanje dompter (fr. dopl-igl (njem.) dar. počasno ime uglednih ljudi u Španjolskoj i Portugalu. donum auc-toris (lat. domaćin. kod poslova zaključenih na ograničen rok (ako roba nije mogla biti isporučena ili primljena) dona (lat. doppel. kneževskih sinova i svećenika u Rimu i Napulju (uvijek ispred krsnog imena. doppelt dvostruk. v. obilježenih dvostrukim brojevima od 1 do 12. pustolovni (avanturistički) ludi pod-' vizi. naknada štete koja se polaže na dan kad bi trebalo izvršiti plaćanje. poklon. Don Juan Don Juan (šp. Mozartova opera Don Quijote Čit. dominicatum) gospodarski dvor. vlastelinski dvor dominikum (lat. doppio uso) trg. Donald Dak (engl.) gospodar. dompteur) krotitelj životinja don (šp. narkotik. dominion) suverenost. donkihotijade donkihotijade pl. isticati se. ustanovama itd. gospodar igre) dominus (lat. pustolovine. izdizati se nad kim ili nad čim. tj. svileni ogrtač za maske. pod dominikalan dominikanac katolički redovnik iz reda Dominika de Guzmana (red osnovan u južnoj Francuskoj 1215. 36 ili 45 pločica. samo što im engleski kralj postavlja guvernere i ima pravo veta protiv donesenih zakona) dominirati (lat. vladati nad kim ih nad čim. svoj zakonodavni parlament (one su u svojoj upravi potpuno samostalne. darovatelj. praviti se gospodin.) "dar od pisca" (bilješka na knjizi koju daruje autor) doping (engl. Don Kihot (šp. npr. engl.) donkihoterije (šp. posjednik. donna) 2. doma kuća. dopio uzo (tal. el Dorado) v. eagle) "dvostruki orao". dvostruko doppio uso čit.) 1. gospodariti. opijum) kažnjivo davanje sredstava protiv umora kako bi se povećala izdržljivost organizma dopltštos (njem. mn. pustolova don-premija (fr. vlasnik. dorski stil najstariji stil starogrčke arhitekture. dragocjenosti koje su vlasništvo crkve. don Frane) Don Huan (šp. vlast. krabuljama.dominikalist (lat.) glaz.) legendarni Šp. nadvisivati domino (tal. donatio) poklanjanje. taj je domino. biti na čelu. 3. dominari) vladati. akt o davanju poklona Donald Duck čit. u nogometu: udarac lopte pri kojem lopta prije glavnog udarca dodirne zemlju doppel-eagle čit. biti na prvom mjestu. dvostruki rok plaćanja Dorado (šp. zavodnik.) 1. donkihoterije donum (lat. gospođa.) ime poznatog lika iz stripova za djecu donarij (lat.

pr. mania bijes) bolestan nagon za darovanjem dorski (grč. obratna strana. oleum) kem. dubl-skul (engl. leđa. grubo narječje (dorski dijalekt) i karakter Dorana.) leda. dorsuahs) v. koji spada u miraz. ar. zem. duhana i dr. doron dar.) kopljonoša — znamenit Polikletov (5. udovički dio imanja dotirati (lat. . osobe obvezne plaćati porez Crkvi ili svećeniku dotalij (lat. logia) med. neke mjenice) dorzalan (lat. didomi dajem. tvrdo i . dotare) opremiti. u izradi šešira: prevlačenje pusta. dotatio) miraz. pozlata. dosis davanje. supstanci (šećera. darovati (Crkvu. dormeuse) spavaća ili noćna kapa. s obratne strane (npr. količina materije (tvari) koja ulazi u sastav nekog lijeka.) s druge strane. metron mjera) sprava kojom se mjeri količina propisane mjere nekog lijeka (doze) . dot-krojenje prenošenje krojeva s uzorka tako da na dotacija 323 drahma zupčani kotačić na papiru buši rupice uzduž linije koju slijedi dotacija (lat. dossier) svi spisi koji se tiču jednog predmeta ili osobe dot (engl. ležaljka za spavanje dormiol (lat. dos. starogrčka božica mora. tas-sah) 1. uljasta i poput vode bistra tekućina. n. sredstvo za uspavljivanje dormitorij (lat. količina lijeka koju treba dati bolesniku doza (njem. kutija za Čuvanje suhih tvari. dorsetteen) vrsta vunene tkanine sa svilenim umecima dorziventralan (lat. putnička kola u kojima se može i spavati. stražnja. dosis davanje. Dauning-strit (engl. do-talia pacta Čit. u pravu nekih srednjoeuropskih država: udovički dio (koji muž ostavlja ženi) dosje (fr. vojskovođama. vrsta uskog trkačkog čamca (skule-ra) koji voze dva veslača sa po dva vesla down! Čit. počasni dar.) dolje! lezi! (zapovijed psu da legne) Downing-street čit. dorer) pozlatiti. pust. dobrotvornu ustanovu) double-scull Čit. dar Crkvi ili dobrotvornoj ustanovi. ven-ter trbuh) anat. dorzalan dos (lat. služi kao sredstvo za uspavljivanje dormitiv (lat. doziologija (grč. Dose. koji se tiče miraza. leđni dorzetin (eng. jednog starogrčkog plemena. kći Oceana. dorsum leđa. venter trbuh) leđno-trbušni. st. narodni dar. dorsalis) anat. v. dormire. hrbat.) kip koji služi kao uzor za proporcionalnost dijelova muškog tijela dorirati (lat. darovanje zemljišta zaslužnim državnicima. Često se upotrebljava u diplomatskom i novinarskom jeziku umjesto imena ovih britanskih ministarstava doza (grč. amilinski kloral. ugovori o mirazu dotali (lat.) sklapanje braka. dan. supr: aticizam i jonizam dormeza (fr. dorski stupovi po plemenu Dorana nazvani najstariji i najjednostavniji starogrčki stupovi s običnim kapitelima i frizom s triglifima i metopima dorsum (lat. dosis davanje) 2. pozlaćivati. spavaonica (osobito u samostanima). znanost o davanju lijekova s obzirom na količinu . daase. prihod dotalan (lat. dotalis) mirazni.) ili in tergo (lat. leđnotrbušni. dotalija pakta (lat. tj. dotarij dotarij (lat. davanje.doraža (fr. dorsum. dotales) mn. dotalitium) prav.) dozimetar (grč. dati miraz. đaun! (engl. dotis) u starorimskom pravu: miraz. de-aurare. klobučine (filca) finom dlakom Dorida mit. koji se proteže od kralježnice prema trbuhu dorzualan (lat. dormitivum) med. majka Nereida Dorifor (grč.) točkica. dormitorium) spavaća soba. osobito: davanje lijeka. kralježnica. dotarium) prav. fr. Doris) snažno. doriakos) svojstven Dora-nima.) ime londonske ulice u kojoj se nalazi britansko Ministarstvo vanjskih poslova i Ministarstvo financija. školu. koji ide od kralježnice u smjeru trbuha dorzoventralan (lat.) šport. e. dio imanja koji pripada ženi nakon muževljeve smrti. groblje doromanija (grč. klobuČinu (filc) za šešire prevući finom dlakom dorizam (grč. planinski prijevoj. dorage) pozlaćivanje. greben. in dorso (lat.

dragueur) pom. kratica za doktor medicine dracena (grč. pr. prisilno naplaćivanje poreza pomoću draguna. prvobitno (kod Francuza): pješaci koji su se služili konjima samo kad su se trebali brzo kretati drahma (grč. usp. tj. dati dramski oblik. čistiti morske putove od podmorskih mina radi osiguravanja plovidbe i kretanja drugih brodova. književno djelo koje u formi dijaloga i monologa prikazuje neku ozbiljnu temu. drama. rukavi) ima samo tri četvrtine dužine (npr. kratica za doktor filozofije dr. prilagoditi za prikazivanje na pozornici dramatomanija (grč. drama. prevoditelj. neumoljiv. pr. čiji se zakoni. prilagođavanje za prikazivanje na pozornici dramatizirati (grč. nisu mogli održati.). tardžuman) tumač. strast za kazalištem dramatopeja (grč. svaka odluka vlade koja se provodi pomoću vojne sile draguni (fr. stara drajfirtl 324 draperija atenska mjera za težinu. diram. zmajevac (biljka iz porodice ljiljana) draft (engl. g. dramaturgia) znanost o drami i dramskoj umjetnosti. n. dragon) prisilno preo-braćenje protestanata na katoličanstvo za vrijeme Luja XIV. današnja grčka novčana jedinica sadrži 100 lenti. trata drager (fr. (1681. drama) prerađivati u dramski oblik. drama radnja) preradba nekog književnog djela u dramski oblik. = 4. živo i u razgovoru (dijaloški) dramatičar (grč. znanost o drami i dramskoj umjetnosti dramatizacija (grč. materije koja treba ući u sastav nekog lijeka. otuda: drakonski pretjerano strog. drama radnja) dramska književnost. dramatikos) dramski pisac. od VI. dosis davanje) med. koji je u tri reda drajsiger (njem. koji se zbiva kao u drami. med. phil.2 g = 1/100 oke dram čit. Drakon) atenski zakonodavac iz VII. drao činim. drakaina) bot. zbog pretjerane strogosti ("krvlju pisani"). određivanje količine tvari. okrutan drakonski v. Dreivierteltakt) glaz. pomoćni bojni brod za čišćenje mora od mina kod svoje obale i ispred svojih većih brodova dragirati (fr. događaj ili doživljaj koji je po svojoj uzbudljivosti sličan drami dramatičan (grč. vojske..) jedinica za mjerenje težine u Engleskoj i SAD-u = 1. s mnogo radnje. poieo pravim) pisanje i prikazivanje kazališnih djela dramaturg (grč. e.32 g drajfirtl (njem. n. jedan od triju književnih rodova (uz liriku i epiku).) pomoću draguna. Reihe red) tro-redan. dreissig trideset) tri-desetogodišnj ak drakar srednjovjekovni vikinški ratni brod Drakon (grč. vojna vlast. drei tri. kratica za doktor dr. teorija drame .7718 grama drama (grč.) trg. ergon djelo. dramatičar dramaturgija (grč. drama radnja) radnja.doziranje (grč. zmajevo drvo. drachme) starogrčki i sta-rožidovski srebrni novac veoma različite vrijednosti. grč. dreiviertel tri četvrtine) odjevni predmet na kojem neki dio {npr. dramaturgos) stručnjak koji sastavlja dramski repertoar. do II. pisac drame dramatika (grč. mania pomama. drem (engl. ženska bluza s rukavima do ispod lakata) drajfirtlpolka polka u 3/4 taktu drajfirtltakt (njem. povijesna. drager dragoman (ar. osobito pri stranim pred-stavništima u Turskoj dragonada (fr. a temelji se na sukobu između likova (prema sadržaju drama može biti ljubavna. određivanje količine lijeka koju treba dati bolesniku dozirati (grč. tročetvrtinska mjera troČetvr-tinski takt drajrajig (njem. fil. st. radim. dragon) laki konjanici koji se prema potrebi bore i kao pješaci. dosis davanje) odrediti količinu tvari koja treba ući u sastav nekog lijeka. draguer) pom. odrediti količinu lijeka koju treba davati bolesniku dr. drachme) turska mjera za težinu = 3. pren. e. drama radnja) koji se odnosi na dramu. psihološka itd. Drakon dralon naziv za sintetička vlakna (nalik na vunu) dram (perz. st. drama. mjenica. ludilo) pretjerana ljubav prema drami. dramski pisac. poet. socijalna. dr.

neotesan. ušećereni badem. čišćenje gnoja putem odvođenja drener (fr. trgovina čohom. dramaturgike) v. osobito športskog društva. izravan. dragée) šećerno voce. na kipu). dretva Dreyfus. draineur) onaj koji postavlja cijevi za isušivanje podvodnog zemljišta drenirati (eng. čohana roba. čoha. gururlu koji se kiti. zavjese. suknar drap irati 325 Drijada stvo. drastikos) koji ima jako. konja jahanju). dramaturgikos) koji se tiče dramaturgije. drap). direktan dreta (njem. predmeti ili ledene sante koje plutaju morem nošeni vjetrom ili strujom drifter (engl. odvodna cjevčica drenaža (fr. dravida) jezici koji se govore u južnoj Indiji.) dramolet (grč. ali kasnije oslobođen i unaprijeđen drezina dvokolica koja se pokretala odgurivahjem nogama (preteča bicikla). opipljiv. odjeća neke organizacije. drap boja prljavožuta. privikavati životinje (npr. drainage) isušivanje vlažnog ili močvarnog zemljišta pomoću podzemnih cijevi za odvođenje. uvježban. dekanski jezici draže(ja) (fr. gala-odjeća dresiran (fr. čoharstvo. poprečno zanošenje broda zbog vjetra i morske struje. dirhem mrvica. 3. prikazi i si. neposredan. drifter) motorni ribarski brodić koji služi za lov mrežom po-tegačom . jaka sredstva za čišćenje drastičan (grč. 2.) dru-Štveira odjeća. vrtjeti. namjestiti zavjese drastici (grč. ptica i dr. ponosi) sitan nakit ili sitnica uopće drap (tal. dresing-rum (eng. malo tračničko vozilo na ručni ili motorni pogon. psa vještinama. grub. g. drapur) u staroj nordijskoj poeziji: pjesma. draper) u slikarstvu i kiparstvu: namjestiti nabore (npr.) dret (tal. Buch knjiga) knjiga snimanja. koristi se za prijevoz željezničkog osoblja koje pregledava i popravlja prugu driblati (eng. tj. strog. zavaravati drift (niz). fr. pom.dramaturgika (grč. podzemna. Draise po kojem je i dobila ime. dritto) ravan. što je u vezi s dramaturgijom (npr. dreadnought) vrsta velikih i oklopljenih ratnih brodova s teškim dalekometnim topovima dren (engl. ukroćen dresirati (fr. Drajfus (1859— 1935). sačma drebina (njem. to drain) odvesti (ili: odvoditi) suvišnu vodu pomoću podzemnih cijevi dres (engl. med. Dreh-buhne) okretna pozornica izgrađena u obliku kružnice s nekoliko odjeljaka te se pomoću nje mogu brzo mijenjati scene: dok je jedan dio velike okretne ploče okrenut publici. drain) isušivanje pomoću odvodnih cijevi. konstruirao ju je 1817. dribble) u nogometu: vješto voditi loptu između igrača. morska struja koju uzrokuje pod trajno djelovanje vjetra. uvježbati dressing-room čit. lat. cijevi od ilovače za isušivanje vlažnih i močvarnih zemljišta kako bi se napravila plodnim. tvornica sukna. draperie) tvornica čohe. dresser) školovan. knjiga u kojoj je propisano sve što je potrebno da bi se moglo snimati (npr. konja. drapa. mala drama koja samo u jednom činu prikazuje dramatiziran događaj drangulija (tur. uniforma. drappo. dresser) obučavati. drao djelujem. med. 1. full dress (engl. očevidan dravidski jezici (sanskr. drehen okretati. radim) mn. neposredan. med. Iranu i Sri Lanki. Pakistanu.) prostorija za oblačenje. kretanje glumaca. Alfred čit. dresser) uvježbavanje (pasa. s pripjevom draperija (fr. dress) odjeća. snažno djelovanje. sukno. zastori drapirati (fr. francuski kapetan osuđen zbog špijunaže. položaj kamere. članci. K. drama) malo kazališno djelo. soba za uljepšavanje (ili: dotjerivanje) dresura (fr. na drugima se pripremaju sljedeće slike drebuh (njem. svijetlosmeđa boja drapa (nord.) drednot (eng. pren. osobito pohvalna. trun. uvježbavati. dramaturgija dramaturški (grč. Draht žica) jak tanak konac kojim obućari prošivaju obuću. zvukovi itd. vježbati.

biljka rosika kružnolista. dromeda-rius) obična jednogrba deva. muhamedanstva i kršćanstva dry čit. konja i dr.) druker (njem. pripadnici ratničkog naroda u Siriji. tipfeler Drury-Lane čit. naučavanje o dvojstvu. usp. udubljenje na trkačkoj stazi drosera (grč. suhi dok. dromas. šport. vlaga. principa. Drucker) 1. kudjeljna ili pamučna tkanina). 3. grčkog) koji imaju. gorska vila dril-kultura 326 dualist dril-kultura (eng. dropkik (engl. jedenje ljutih. drousse) u predenju: vunu namazati uljem Druži mn. otkrivena ruska kočija sa tri sjedala i niskim kotačima drozometar (grč.njak druda (niz. kopča. trpak. naučavanje o postojanju dvaju različitih. drop pasti. Dryas) mit. metalosavijač. šport. udarac po lopti nakon što je odskočila od zemlje drops (eng. fa-geo jedem) med. navijati za (igrača.Drijada (grč. bril. starokeltski svećenici drukati (njem. staza koju je na takvoj utrci trebalo pretrčati drop-kick čit.) "osobito suh". a religija im je mješavina poganstva. šport. zao duh. droseros rosan. lat. dry docks čit.) suh. duo dva. drôlerie) smiješno prikazivanje ljudi i životinja u starijoj drami dromedar (grč. dualis) koji se temelji na dualizmu dualitet (lat. gorkih ili kiselih jela droga (fr. drosos rosa. cvilih drimifagrja (grč. Drucker) sitni metalni gumb. Druck tisak. drill.) laka. cultura) sijanje ili sadenje po brazdama radi povoljnijeg i boljeg prinosa drilih (njem. drut) vještica. Bog i svijet. . sanskrtskog. kick udarac) šport. vrsta gumba. osobina nekih jezika (npr. drops) vrsta voćnih bombona. dualis) fil. hrani se kukcima droška (rus. duo dva) vrsta eksploziva koji se sastoji od nitroglicerina i pilje-vine dualist (lat.-kelt. vrsta brze jedrilice dromos (grč.) pom.) londonsko kazalište osnovano 1663. 2. drosos rosa. dvojina.). radnik koji ručno savija metalne dijelove druker (njem. droodles) naoko besmi-. npr. drimys ljut. još jedan broj za gramatičko mijenjanje imenica i glagola. metria) mjerenje količine rose koja padne drud (niz. metron) instrument za mjerenje količine rose koja padne drozometrija (grč. načina mišljenja. slene risarije čije ideje naziremo pomoću mašte. bilo je poznato po izvedbama Shakespeareovih djela) drusirati (fr. utrka) utrka (na kolima ili pješke) koju su stari Grci održavali na gimnastičkim-igrama. vlažan) bot. izumitelj umjetnik Roger Priče druidi (lat. kibic. Fehler pogreška) tiskarska pogreška. drucken) tiskati. načela. šumska nimfa koja je živjela i umirala s drvetom u kojem je živjela. navijač drukfeler (njem.: Bog i Sotona (dobar i zao princip). vile-. ekstra draj (engl. lat.. navijač. Drillich. vrsta Šampanjca trpkog okusa dual (lat. drut) vještac. šport. drogue) trgovac drogama i kemikalijama drolerija (fr. duh i materija. lat. droguerie) prodavaonica droga i kemikalija drogerist (fr. osim jednine i množine. dvojina. extra dry čit. dijeljenje na dvoje. dualis) dvojstvo. dualis) pristaša dualizma. st. drogue) osušeni dijelovi bilja koji služe za pripravljanje lijekova drogerija (fr. draj (eng. Britaniji itd. pristaša podjele upravne vlasti na dva samostalna dijela dualistički 327 dudoec dualistički (lat. trilix troži-čan) platno od triju niti (čvrsta lanena. pogleda na svijet itd. druides) svećenici svetog hrasta kod starih Kelta (u Galiji. dulais dvojan) gram. potpuno suprotnih stanja. čarobnica drudlz (engl. drurilejn (engl. duo. log. (u 18. govore jednim arapskim narječjem. zakon logičkog raščlanjivanja misaonog sadržaja na dva dijela (subjekt — predikat) dualizam (lat. kopče. a koji označava dvojstvo stvari ili radnju udvoje dualin (lat. draj doks (engl.

podstaviti (haljinu). ispariva-ti se) lijenčina. jarbola i si. (1200— 1299) duglazija bot. fućkabca. biti u neizvjesnosti dubi (fr. in dubio (lat. greben). glaz. dvojiti. due volte (tal.) glaz. pseudočuga (lat. udvostručiti. blesan due (tal. dvaput. a due corde Čit. u slučaju neizvjesnosti dubioza (lat. koji sumnja. neizvjesno. glupan. doublage) udvajanje. dvojbenost. tisk. doubler) udvojiti. drugo oblaganje broda daskama. za dva glasa. 5. double) dvostruk. tikati. orgulj-ski registar. kolebanje. duften mirisati. lat. Bruder brat) pobratim. čovjek kojemu govorimo "ti". dubiosa) nešto Stoje sumnjivo. duo) dva.. hohštapler dugento čit. dubitare) sumnjati. dok glavnu masu čini kovina znatno manje vrijednosti. dva različita oblika iste riječi. oploviti. dubium) sumnja. neradnik. fr. u biljaru: udariti loptu tako da se o jedan rub odbije i dođe do drugog. udvo-stručavanje. subjekt i objekt. oklijevanje. koji je u pitanju dubitacija (lat. duetto) glaz. duellans) onaj koji vodi dvoboj duelirati se (lat. st. npr. duellum. dudžento (tal. 3. pom.) umj. sviranje udvoje dufter (njem. metalna stvar pozlaćena ili po-srebrnjena dubler (fr.) bot. "vinski brat" duče (tal. fr. anorganska i organska priroda. ne biti u što siguran. dubitatio) sumnjanje. dvojba neizvjesnost. duša i tijelo. tući se u dvoboju duet (tal. s dvije žice duel (lat. lažni dragi kamen. duodecimalduduk 328 Dunhill no mjerenje mjerenje dvanaestinama. osjetilna spoznaja i razum itd. za oktavu viši od prin-cipala. duce) vođa dud (tur. 4. pogrešno dvostruko slaganje jedne riječi ili cijelog reda duble (fr. osobito: sumnjivo potraživanje. dodekadika duduk (tur. dva primjerka iste stvari u nekoj zbirci. dvo-glasno.) glaz. nešto stoje osobito malo. in duodecimo) dvanaestina. gram. a due korde (tal. . udvostrucavati. pom. brana. neodlučnost dubitativan (lat. pjevanje u dva glasa. due. duellare) imati s nekim dvoboj. puška dvocijevka dublirati (fr. probisvijet. udvajati. a due voći (tal. vrsta karanfila čija je glavna boja prevučena dugim prugama druge boje. double dvostruko) filmski izraz za sinkronizaciju govora glumaca na nekom drugom jeziku pošto je već prvotna verzija snimljena na originalu dubij (lat. u sumnjivom slučaju. larus dudoec (lat. u talijanskoj povijesti umjetnosti naziv za 13. sklon sumnja-nju. doublet) 1. 2. dvostruko dublaža (fr. Dou-glasu koji joj je 1827. 1829—1911). zbog svoje čvrstoće upotrebljava se za gradnju dokova. dubiosus) sumnjiv.) glaz. donio prvo sjeme u Europu). duzen govoriti "ti". lov. a due voci čit. koji pokazuje (ili: izražava) sumnju dubitirati (lat.) u Njemačkoj: naziv za vrstu rječnika (po prezimenu filologa i izdavača jezikoslovnih priručnika Konrada Dudena. usp. double) zlatni ili srebrni predmeti koji se sastoje od dviju kovina i kod kojih je samo vanjska prevlaka zlatna ili srebrna. oblik dvanaestine. duel) dvoboj. visoko američko drveće iz porodice borova (naziv po D. sukob duelant (lat. doubleur) dvojnik. neizvjesna i nesigurna naplata nekog duga dubiozan (lat. dubitatif) sumnjičav. Pseu-dotsuga taxifolia). zamjenik glavnog glumca (u kazalištu i fdmu) dubleta (fr. crvenim ili crnim jestivim grozdastim boba-ma duden (njem. u draguljarstvu: spajati dva kamena u jednu cjelinu ducbruder (njem. neizvjestan. 6.) u sumnji. metnuti podstavu (otuda: dubl-štof tkanina za podstavu). duodecimalni sustav v.priroda i duh. voj. murva. mostova. visoko bjelogorično drvo sa sitnim bijelim. umnožiti.) vrsta čobanske frule. pren. obići (npr. dubitare sumnjati. zviždaljka. na dvije. osobito: format knjige kod koje je jedan tiskani arak podijeljen na dvanaest listova. politička podijeljenost nekog naroda na dva dijela koji djeluju jedan protiv drugog dub (engl. ugurati u borbenu liniju.

dvostruk izravni prijenos . melodrama sa dva lika duole (lat. 200 puta slađi od šećera Dulcinea čit. osobito u Italiji. dvanaesti ton. duman. usluga. platina) duktilitet (lat. ducato) po imenu bizantskih careva (dukas) nazvan zlatni i srebrni novac različite vrijednosti. dvanaestopalČano crijevo.) ruska narodna skupština. upravljanje. glaz. grč. duhana i pušačkog pribora dunlop 329 durbin dunlop vrsta gume za automobilske kotače (naziv po škotskom izumitelju Dunlopu Hohnu Boydu (1840—1921) dunque Čit. duo dva. dunkve (tal. čit. stoma) med.. duodenum) anat. dulcificatio) slađenje. vrsta maloruskih narodnih pjesama koje se pjevaju uz pratnju ban-dure.) djevojka koju je Don Quijote izabrao za damu svoga srca. sabor. skolastik koji je naučavao da volja zavisi od razuma duo (lat. operacija dvanaestopalcanog crijeva duodenum (lat. put. bezbojan prašak. sisavac u Indijskom oceanu iz porodice kitova dugung (jap. Dulčineja (šp. tuman) dim. koji se tiče dvanaestopalcanog crijeva duodenitis (lat. duca. duodeni. upravljanje duktilan (lat. morska krava. duodecim dvanaest) glaz. grč. grč. adhuk dulcius pro patria vivere (lat. potez pera. počevši od osnovnog tona duodecimola (tal. duodecimola) glaz. izvlačiti. ductus) vođenje.) slatko je i dično umrijeti za domovinu. tikva duma (rus. duodenum. uznemirenost. duyung) zool. v.) bot. tijek. nezgrapna i zdepasta seoska djevojka dulek (tur. radijska ili televizijska emisija koja ide "uži-vo" istodobno iz dva različita mjesta. drama radnja) poet. dugong duhan (tur. glaz. služiti) njega. duyong) zool. Dukas. dva-naesterac duodrama (lat. dux) vojvoda. duktilitet duktor (lat. briga oko nekoga dupleks (lat. pojavljuje se i s dodatkom: adhuc dulcius pro patria vivere čit. rukopis dulce cum utili ugodno s korisnim (Ho-racije) dulce et decorum est pro patria mori čit. gospodar dukat (grč. magla. prašina. dovodnik (kod nekog stroja) duktus (lat.) . ductilitas) rastegljivost u vrlo tanke niti duktilnost v. tome rezanje) med.) dakle Duns Scott čit. instrumenta sličnog mandolini duman (tur. danhil) poznata britanska marka cigareta. briga. duo) glaz.. još je slađe za domovinu živjeti (Horacije) dulcifikacija (lat. pren. skupština staleža. duodenum. duodenalis) anat. otvaranje dvanaestopalcanog crijeva u slučaju određenih bolesti. duet duodecima (lat. koji pripada dvanaestocičanom crijevu. duo) dva. otuda (u podrugljivom smislu): ljubavnica. duodenum dvanaes-terac. knez.dugong (malaj. dvanaestopalČano crijevo) med. ducere vući. djelo za pjevanje ili sviranje udvoje. duplex dvostruk) 1. dvije note koje se izvode za isto vrijeme za koje bi se izvele tri takve note duper (tal. figura od 12 nota koja se smatra figurom od samo osam nota duodenalan (lat. osobito u slučaju sužavanja duodenotomija (lat. dvojnik — telefonski aparat za dva pretplatnika na jednoj liniji 2. dulcis) kem. v. parlament. zamišljenost dumdum-metak puščano zrno veoma razornog djelovanja zbog toga što mu je vrh plosnat i širi se u predmetu u koji udari (nazvan po indijskom taboru Dum-dum blizu Kalkute gdje se najprije izrađivao) Dunhill (engl. adoperare raditi. ductor) vodič. duo tilis) rastegljiv (npr. ductio) vođenje. dulce et dekorum est pro patria mori (lat. Dans Skot (1265—1308) Škotski franjevac. tal. biljka iz porodice pomoćnica čiji osušeni listovi služe za pušenje duka (tal. bivšoj Aus-tro-Ugarskoj i Francuskoj dukcija (lat. lat. zaslađivanje dulcin (lat. dolek) bundeva. upala dvanaestopalcanog crijeva duodenostomija (lat.

duplerica srednja.) voda. optuženika teretiti na sljedećoj raspravi okolnostima težim od onih na prethodnoj raspravi dušek (tur. 2. pogrdno: budala durati (tal. trajati. lakrdijaš. duplicatura) v.) nevjestina svadbena koprena duvna (lat. 2. dvostruko duplum (lat. zapovjednik jednog odreda vojske. udvostručenje. pisati ili dati drugi odgovor (odgovor na odgovor). presavinuti na dvoje. madrac dušman (tur.-perz.) 1. njemačka fraza koja označuje da je nešto samo na-tuknuto. prozor. domina gospoda) opatica. udvostručenje.) "kroz cvijet". podnositi. doge. 3. izdržljiv duracija (lat. duplicatum) prijepis nekog spisa u dva istovjetna primjerka duplikator (lat. duplare udvostručiti) pravo optuženika da odgovori na tužiteljevu repliku. cesta. put. dušman neprijatelj) neprijateljstvo duumvir (lat. zlotvor dušmanluk (tur. anat. džabi) za vrijeme turske uprave: ubirač državnih i vakufskih prihoda džada (tur. duplare) udvostručiti. duratio) med. džak) vreća džaltara (tur. Durchzug) propuh durhmarš (njem. krjepak) glaz. 2. ne prestajati. fiz. član komisije od dva člana duumvirat (lat. v. durch kroz) šport.) 1. duplikatura duplikat (lat. duplicatio) udvostru-čavanje. vojvoda dužd (tal. 2. ad du-plikandum (lat. duplicator) 1. optuženikov pisani odgovor na repliku duplikacija (lat. duplum) u dva primjerka. postojan. jak. duplicare) udvostručiti. dvostruko. in durius (lat. mater. zvanje i dostojanstvo dužda dvocifren dvoznamenkast Dž Dž. šaljivac. trpjeti. duždevstvo. duplum.) neprijatelj. prevrtljivost duplika (lat.) okno. . staklo džamadan. durmak trpjeti) 1. dur-bin dalekovidan) dalekozor. uzglavlje. duks (lat.) tvrd. bludnica. ustrajati. duplikacija duplir (lat. dvostruka količina) velika voštana svijeća duplirati (lat. putovanje. besplatno. kretanje džaine mn. neljudskost durus (lat.) ili in pejus (lat. durabilis) trajan. dux. životariti durbin (perz. ili radi davanja posljednje riječi optuženoga prije izricanja presude duplicitet (lat. jedan od dva glavna tonska roda durabilan (lat. na dar. džalib koji privlači na sebe) nemoralna žena. zsak. duplicitas) dvostrukost. ad duplicandum čit. uzalud džabija (tur. dž sedmo slovo hrvatske latinice džaba (tur. teleskop durch die Blume 330 dvocifren durch die Blume čit. džadde) 1. duplum) pril. stvrdnja-vanje. durh di blume (njem.) član vlade dvojice. licemjerje. duplum dvostruko. dvoličnost.) luđak. tur. duplo dur (lat. otvrdnjavanje durak (rus. pristaše džainizma džainizam vjerska sekta u Indiji čije pristaše ne priznaju autoritet Veda i svetih brahmanskih spisa džak (mad. skupljač elektriciteta. Durchmarsch) prolaz. prav.) u cilju odgovora na tužiteljevu repliku. džag. ležaj. durus tvrd. duumviratus) zvanje i dostojanstvo duumvira duvak (tur. dura mater v. ducis voda) knez.) jastuk. džemadan (tur. kovčeg. surovost. redovnica. 2. neiskrenost. tur. prav. prostitutka džam (ar. pren. durare trajati. dvostruka stranica (u časopisu ili novinama) s privlačnim slikovnim materijalom duplicirati (lat. titula nekadašnjeg poglavara Mletačke Republike. udvostručavati duplo (lat. lat. učiniti durmarš probančiti čitavu noć duritet (lat. časna sestra dux čit. da je oštra riječ rečena na blag način durh (njem.) optužiti. udvostruČenost. stroj za umnožavanje duplikatura (lat. posebno dobacivanje lopte u nogometnoj igri upućeno u dubinu prema suparničkim vratima durhcug (njem. duritas) tvrdoća: strogost. prsluk vezen srebrom i svilom. ustrajan.

) muslimanska vjerska općina. jersej) tkanina od tanke češljane vune i odjevni predmet od nje džet-strim (engl. skaču i proizvode glasove radosti kao da laju džanarika (tur. prokletnik Džek (engl. 2. zajednička molitva muslimana džeme (tur. izvršitelj smrtne kazne.124 1 džilit (ar. ljubitelj dobrih konja (koji ih zbog toga često mijenja). ranka) džanum (perz. džan baz) 1. sprovod dženet (ar. po tome što pri bogoslužju. tj. po položaju. 5. zahvati pri obrani ili napadu kojima se Japanci služe radi onesposobljavani a protivnika za napad i obranu. vještak u jahanju. jumpers) mn.) naziv za kozačke viteške igre na konjima džihad (tur. pren. manje bogomolje) džamperi (engl. fakin.) dušo moja. barkers). pravnici. kad ih "obuzme" unutrašnje prosvjećenje. bogomolja prvog reda u kojoj se uči kotbah (za razliku od moteje. nemilosrdan čovjek. džellad) krvnik. prosjak.) muslimanski raj džentlmen (engl.-tur.) kod muslimana: 1. džihad) kod muslimana: sveti rat. jumper) majica koja se kopča sprijeda. izvođenja ponekad i neharmoničnim tonovima džez-band (engl. 2. tvrdica džehenem (ar. odgoju i školovanosti. džemre) promjena džemper (engl. džemi) družba.) dječja igračka džig (engl. kao športska disciplina ima vrlo stroga i zahtjevna pravila džil (eng. jig) lak ples sitnim korakom i poskakivanjem džigetaj (mong. zavidan . = 0. poznavatelj konja. 3. kao titula: gospodin džentri (engl.. jednoruki Džek vrsta zidnog automata za igre na sreću dželat (tur. "skakači" vjerska sljedba u Engleskoj i Sjev.) dragi kamen. stream struja) meteor. društvo džemla (tur. srce moje! džeb (engl. gazavat džiju-džicu (jap. hipok. pekmez džemat (ar. vrsta sinkopiranog glaz. džehennem) pakao džehenemlija (tur. jab) šport. v. tj. onaj koji dresira konje. pogreb. trgovac konjima džamija (ar. džerki (engl. ogranak metodista. džerid) kratko koplje od elastičnog palminog drveta kojim arapski konjanici vješto rukuju i kad su im konji u najvećem trku džiljoz (tal. džebe) 1. 2. nagla provala. jazz-band) orkestar koji svira džez džezva (tur. skupina džemijet (ar. Americi (nastala oko 1760. džehennem pakao) grješnik u paklu.) muhamedanski pakao džehenem (tur. čovjek koji je gospodin u punom i džentri 332 dzukela najljepšem smislu. zlotvor. veleposjednici itd. škrtac. gentry) stalež uglednih građana i privrednika koji nisu plemići (u Engleskoj): znanstvenici. 4. gill) engleska mjera za tekućinu i žito. pletena od vune ili pamuka dženaza (tur.) udruženje. jet mlaz. časnici. dakle: čovjek lijepo odgojen i otmjenog ponašanja. nagao izljev.). džanerigi) vrsta šljive (okruglica. oružje. jam) kuhano voće. 2. okrutnik džem (engl. prema Džon — John) u šatrovačkom govoru: momak. džamaa. džezve) posuda s drškom za kuhanje crne kave džidža (tur. "lajači".) način japanskog hvatanja protivnika u borbi. gentleman) gospodin. frajer. naoružanje džebrak (češ. jerk meso rezati na trake i sušiti na zraku) usoljeno meso na poseban način dimljeno i osušeno (kod kanadskih Indijanaca) džersej (engl. džami) veća muslimanska bogomolja. žebrak) 1. živi u južnom Sibiru) džigotovka (kavk. uska i tisuće kilometara dugačka zona sa snažnim zračnim strujama koja se prostire 6—15 km iznad zemaljske atmosfere dževahir (tur. u boksu: oštar i iznenadan udarac ljevicom u protivnikovo lice džeba (tur. jazz) suvremena američkoengleska glazba za ples.) polumagarac (vrsta brze i plašljive životinje iz porodice konja. geloso) ljubomoran. dragocjenost džez (engl.prtljaga džambas (perz. zovu ih i barkeri (engl. vrsta oklopa. molitva za dušu umrloga. rat za obranu vjere.

irska rakija. jobber) trg. orijaš džin (engl. Đ. diakonos) Čin. ckrvi: kratka molitva koju čita ih pjeva đakon đakula (tal. mit. buka džungla (od hinduskog jangal pustinja. uvedeni u američku vojsku džiterbag (engl. džumbus) zabava. joule) fiz. mjesto nereda džura-dogan (tur. gelmek doći) dođi! hajde!. ljubitelj konjskih utrka džokej-klub (engl. pomoćni svećenik đakonat (grč. dženaza đentileca (tal. diakonos lat. gorostas. konjušar. engl. obrasla prašumom te ispresijecana močvarama obraslim bambusovom trskom i travom. _. zdrav. posluživanje (jelom i pićem). japanski hrvački šport. poslastica đakonik (grč. dostojanstvo i stan pomoćnog svećenika. profesionalni jahač na konju. div. priča đederan (mađ. danas. Crkvi. lopov džul 333 džus džul (engl. stoljeća: starija žena koja se brinula o sirotinji. lagan. .) muslimansko klanjanje petkom džumbus (tur. razvija i tijelo i duh dzukela (tur. u protestantskim crkvama: sestra koja služi potrebitima. jedinica za rad u sustavu SI. pomoć. denjga) ruski bakreni . kasnije: ckrveni sluga i pomoćnik pri bogoslužju. zavist. jockey-club) društvo (ili: klub) ljubitelja konjskih utrka džoragan indijsko narodno glazbalo koje se sastoji od jednog većeg i jednog manjeg bubnja džudo.. poletan. krjepak del! (tur.džin (ar. pren. njegovala bolesnike i vodila nadzor nad ženskim članovima crkvene općine. šuma. gentilezza) ljubaznost đenjuška (rus. početni svećenički čin u crkvi. svjež.). diakonos) služiteljica crkve. giacca) kaput đakon (grč. sve do VI. slonovi.) zool. lavovi. posrednik. od 1944. veselje. diakonos sluga) upravitelj općinskih dobara i skrbnik sirotinje i bolesnika u najranije kršćansko doba. diaconi-cum) u pravosl. definiran umnoškom njutna i metra (naziv u čast engleskog fizičara J. đilozija đeniza (ar. jungle) ravnica u podnožju Himalaje. posebno školovana za taj poziv. u Evan-geličkoj crkvi. crkvi: udubljenje u zidu ili zasebna soba na desnoj strani oltara gdje se Čuvaju posvećene posude đakonikon (grč. tekućina . pustinja duhova ili demona džip (engl. zvanje. gelosia) ljubomora. sokol) koja je uvježbana za lov na druge ptice džus (engl. jeep) vrsta malih. pren. nosorozi. jitterbug) društveni ples crnačkog podrijetla. g. _ . nered. divan) prid. jingo) šovinistički i ratoborno raspoložen Čovjek (u Engleskoj i Americi) džinistan (perz. u najstarijoj kršć. đela mašalah! budi pozdravljen! đelozija (tal. sa strane otvoreni i prilagođeni za vožnju po svim terenima. gin) 1. ljenivac. 2. diakonia) djelokrug đakona. ptica grabljivica (npr. Joulea (1818— 1889) džuma (ar. obdarenih natprirodnom snagom i sposobnošću da se učine nevidljivim.) 2. bolničarka. đakona đakonica (grč. u vjerovanju muslimanskih naroda: vrsta dobrih i zlih duhova. judo šport. u samostanima: sestra koja služi oko oltara đakonija (grč. zmije otrovnice i dr. gin rakija klekovača. lakih i vrlo otpornih automobila.) mit. burzovni špekulant džokej (engl. pren. tropska šuma uopće (u njoj žive tigrovi. rakija od raznog sjemenja. osobito od ječma i raži džinfis (engl. nastao u Americi nakon Prvog svjetskog rata džober (engl. razdragan. jockey) 1. potpora. gyongy krasan. fizz pjeniti se) džin izmiješan s nekim pjenušavim pićem džingo (engl. džuhela) otrcan pas. diakonikos) u pravosl.) molitva za umrlog kod muslimana. veseo. đ osmo slovo hrvatske latinice đaiz (tur. P. juice) sok od voća ih povrća. giocolare) šala. broker.) dopušteno đaka (tal.

đon-obraz nepošten čovjek domata (tal. skladan E. ružin pupoljak.) sin (pred nekim drugim imenom.) eagle čit. guvegi) zaručnik. jedno na drugo đuveč (tur. đil.) iz dubine. fi*. tur. su. crni kaučuk otvrdnuo vulkanizacijom ebriljada (fr. djed Ahilejev earl čit. pjevati e.—IV. krasan. paušalno. đul đulistan (perz. vjetropir. đil) ruža. kako bi omogućio telefonske razgovore i prenošenje televizijskih slika na najveće udaljenosti eau de Cologne čit. giorno dan) nadnica. east. lat. umjetnički izrađeni predmeti od drveta. između dva imena piše se ben.) engleska plemićka titula: plemić. žirandola dojelerija (tal. grč. vrt s ružama đulsa (perz. giizel) prid. girandole) v. est) e (lat. e deveto slovo hrvatske latinice E kratica za istok (engl. grč. obojiti crnom bojom da izgleda kao ebanovina ebanisterija (tal. nametljivac. giiveč) zemljana zdjela. abonos. germek protegnuti.novac od pola kopjejke đeram (tur. ebani-steria) fina stolarija. priznavala je Mojsijev zakon i Mate-jevo evanđelje. trzanje uzdom ako se konj neće okrenuti . ex e duobus malis minimum eligendum (lat. npr: Ali ben Muhamed = Ali sin Mu-hamedov) ebonit (engl. posuda. gers) gizdelin. kicoš. mladoženja đuzel (tur. travnja 1965. ebano. st. osobito od ebanovine ebanovo drvo (hebr. ujedno. pren. gòz oko) naočale đul (perz. kuh. grof Early Bird čit.) kolonjska voda ebanirati (lat. sredstvo. ebrillade) jah. neradnik. eban. gul ruža. vrtlog đerz (tur. kićenost dokada (tal. đirde. ebenare) obložiti ebano-vinom. Diospyros ebenum. vulkanit. nego prorokom ebn (ar. a Isusa Krista nije smatrala Sinom Božjim. npr. ebenus) bot. rižom i krumpirom pripremljeno u zemljanoj posudi đuvegija (tur. ucijelo. razbijač đirandola (tal. kem. lijep. kratica za ex officio (lat. kicoš. jedan od sudaca u podzemnom svijetu. ružica đul-behar (tur. biljka čiji se korijen upotrebljava kao lijek i začin đunija (perz. gyilkos ubojica) vjetrogo-nja. draguljarski obrt. usp. gydmber) bot. bahar miris) rascvjetana ruža đulbek-dova (tur.) od dva zla valja birati manje e profundis (lat. gon koža) potplat. dragun. prvi komercijalni komunikacijski satelit. eben. goturii) sve skupa. gizdelin. giocata igra) igračka đon (tur. crno. draguljarnica. gioielleria) draguljar-stvo. igl (engl. ab) vir. mladić uopće đilkoš (mađ. koji radi fine stolarske poslove ebionizam (hebr. fr.). način đuture (tur. geranion od geranos ždral) poluga s protutegom kojom se izvlači voda iz bunara đerdap (perz. otac Pele-jev. ebeniste) stolar koji izrađuje pokućstvo od ebanovine. o d' Kolonj (fr.) "Rana ptica". irl (engl. npr. ispružiti. suju) ružina voda dumbir (mađ. obješenjak.) prijedlog = iz. sin Zeusa i Egine. đil) mlada ruža. bez pojedinačnog mjerenja ih brojenja. veoma čvrsto i teško istočnoindijsko i afričko drvo ebenist (fr. ebony) vrsta umjetne ebanovine. đune) vanjski izgled. o. gulbank glasno odobravanje) zajednička glasna molitva đulić 335 đuzel đulić (perz.) sjevernoamerički zlatan novac vrijednosti od 10 dolara Eak mit. dnevnica dozluci (tur. oblik. meso s rajčicama. girandola. ebn Mustafa = Mustafin sin. ebyon siromah) židov-sko-kršćanska sljedba (II. ebenos. đilistan) ružičnjak. lansiran u Zemljinu orbitu 6. Erli Berd (engl.

vreti ebur (lat. i 1230. ekosaunder (engl.) "evo čovjeka!" riječi kojima je Pilat predstavio Krista Zidovima (Iv 19.) je zbirka s trideset pjesama iz IX. e. n. med.). st. aidos sramljenje. kao ijednu pjesmu posvećenu dvojici kneževa. i 1250. edafobiont edamatozan (grč.) Ed. eše (fr. s oteklinom edematija (grč. maligan ebulioskopija (lat. grč. puževi i dr. oide-ma) med. tj. svi organizmi koji na nekom području žive na tlu ili u njemu (bakterije. me-tron mjera) naprava kojom se pomoću tekućine koja izgubi boju pod djelovanjem alkohola što se isparuje zajedno s dahom mjeri stupanj pijanstva ebriozitet (lat. edacitas) pretjeranost u jelu. crvi. alge. slonovača eburin (lat. gmazovi. natičem.) u kartanju: odbačene i umjesto njih kupljene druge karte. ekce homo (lat.— XII. ekcehomo (lat. ebulire vreti. oidema) med. kratica za editio (lat. kod Indijanaca .) raj. dospijeće. blenna sluz. rok plaćanja mjenice échée čit. kratica za edidit (lat. v. edentata) mn. oticanje kože edematizirati (grč. ebullire izbijati kipeći.. opisivanja i pjesničke izraze. bulla. sanskr. uživanje. ibha) slonova kost.) je udžbenik za mlade skalde. ebullire vreti. sadrži izlaganje nordijske mitologije. pren. aecidium) vrsta snijeti na bilju ed. edematičan edamer vrsta masnog i vrlo hranjivog nizozemskog sira (naziv po mjestu Edam) edeitis (grč. rheo tečem) med. žensko bijelo pranje edeolatrija (grč. Cezar je ugušio njihov ustanak écart čit. ekar (fr. ebullitio) kipljenje. proždrljivost edafon (grč. patiti od vodene bolesti eden (hebr. vrt slasti. metoda određivanja molekularne težine tvari prema povišenju vrelišta njihovih otopina ebulirati (lat.5) eccehomo čit. naslada edentati (lat.) ultrazvučni detektor. otečen. sko-peo gledam) naprava za određivanje vrelišta tekućina ebulioskop (lat. kukci. Starija eda (između 1240. grč. sadrži nordijsku mitologiju i priče o starim junacima i herojima edacitet (lat. pauci. oteklina koja nastaje prelaženjem tekućine iz krvi u potkož-no tkivo edematičan (grč. vrenje tekućine (zbog topline). sprava za ebulioskopija 337 edeolatrija brzo određivanje količine alkohola u vinu. grč. pr.) trg. uređaj koji radi na principu radara te otkriva veća jata riba ecidija (lat. g. oidao otičem. ebullire) kipjeti. ljuskavci edeoblenoreja (grč. zool.ebriometar (lat. oidao otičem) med. razlika između dnevnog tečaja i tečaja isporuke ecce homo čit. oidao otičem) med. npr. ebrius pripit. Eburones) keltsko pleme u Galiji (između današnjeg Liègea i Aachena). stid) med. ebur slonovača) smjesa koštanog praha i bjelančevine Eburoni (lat. grč. izbijanje sitnih bubuljica po tijelu zbog vrućice ebulioskop (lat. 54. oticati. latreia obožavanje) obožavanje stidnih dijelova (spolnih organa) kao simbola plodnosti. slast. instrument za mjerenje točke vrenja radi određivanja sadržaja alkohola u spi-rituoznim tekućinama promatranjem njihove točke vrenja. koji ima oteklinu. upala stidnih dijelova tijela edem (grč. kem.) eda (edda) lit. riječima "ecce homo!" predstavlja Zidovima ecer (njem. sisavci bez prednjih zuba. strast za pićem ebulicija (lat. veoma su korisni jer razgrađuju organske tvari te popravljaju fizička i kemijska svojstva tla. aidos stid. Âtzer) bakrorezac (vrsta tiskarskog radnika) échéance čit. naslov dvaju djela stare islandske književnosti: Mlada ili Snora-eda (između 1220. g. be-zupci. edafos tlo. ešans (fr. burz. 2. zemlja) životna zajednica tla. npr.) francuska mjera za konac = 1000 m echosounder čit. ebur. skopeo gledam) kem. gljive. aidos stid. oidao otičem) med. slika Krista s trnovim vijencem na glavi u trenutku kad ga Pilat. skopeo gledam) 1.) umj. ebriositas) sklonost piću.

Ismenu-i Antigonu. tema mnogih umjetničkih i pjesničkih djela (Sofoklove. aedificatio) zidanje. dulcis sladak. umiriti. zaslađivanje. a ne proizvedena tek u tijeku kemijskog procesa. editio) naklada. im.edeološki 338 editorijalan edeološki (grč. Aietes) mit. ono što je izdvojeno iz nečega. dulcis sladak. "pretorski edikt" (jedan od najvažnijih izvora rimskog prava). o redu i sigurnosti na trgovima i ulicama. Edelweiss. postojale su dvije vrste: plebejski. izvući sok Eet (grč. kad im je proročanstvo otkrilo ovaj grijeh. već postojala. ediktalna cita-cija. službeni ili sudski javni poziv. narodnim veseljima. educere izvesti. Nanteski edikt povelja kojom je francuski kralj Henrik IV. hugenotima vjersku slobodu ediktale (lat. izvadak. sudski izvještaj i priopćenje. Eshilove. Edipov kompleks u psihoanalizi: duševni poremećaj zbog sukoba između spolnog nagona prema roditeljima suprotnog spola i morala edirati (lat. službena objava. educator) odgajatelj. dopustio. putem poziva preko javnosti. izdanje (knjige). v. edictaliter) prav. prav. educatio) odgajanje. neodgojen. per edictales čit. dodavanjem i ponovnim odstranjivanjem neke tekućine osloboditi od sastojaka koji su se u njemu otopili. a Edip u očajanju sam sebe oslijepio i. aedilis) starorimski viši činovnik koji se brinuo o građevinama. u pratnji odane kćeri Antigone. kern. brat Kirkin. knjigu. izvaditi. produkt edulkoracija (lat. talog. edel plemenit. podignuti na noge.) prav. tj. razvijanje neke ideje. putem javnog poziva. edicere. weiss bijel) bot. supr. sin Helija i Perse. učitelj edukcija (lat. aidoia stid. obrazovanje edukator (lat. aedificare) graditi. poučavanje edikt (lat. zasladiti. operativno liječenje spolnih organa edepsuz (tur. edicio princeps (lat. izlučivanje edukt (lat. eductum) izvod. podizati građevinu. putem javnosti ediktalna citacija prav. npr. najbolje izdanje edificirati (lat. edilstvo Edip (grč. koji potječe od. edul-coratio) farm. knjižar-izdavač editorijalan (lat.) grad koji se još naziva Jedrene. dodavanje lijeku kakve slatke tvari da bi mu se poboljšao okus. ediktalni poziv. edilima se i danas u nekim gradovima nazivaju općinski vijećnici koji se brinu o javnim zgradama edilitet (lat. ediktalitercitirati pozvati službeno. a značajan je po tome stoje od 1361. razblažiti. per ediktales (lat. bio prva turska prijestolnica u Europi editor (lat. glavno izdanje. podizanje građevine. Drinopolje. koji su se brinuli o javnim igrama (ludi romani) i kurilski. eductio) kern. otac Medejin . Poli-nika. logos govor) koji se odnosi na dijelove tijela ili djelatnosti koje nisu dostojne spominjanja edeotomija (grč. Voltaireove. spis Edirne (tur. utješiti edifikacija (lat. došao na atički brijeg Ko-lon i tu se ubio. ar-hit. do 1453. aedicula hramić) maleno svetište u antičkim hramovima. izvlačenje soka edulkorirati (lat. izdati. aidos stid. pokvarenjak edicija (lat. u neznanju ubio oca i oženio se vlastitom majkom s kojom je imao djecu: Eteokla. riješio Sfingi-nu zagonetku i time oslobodio Tebu od toga čudovišta. ediktale edikula (lat.) prvo izdanje. sin tebanskog kralja Laja i Jokaste. putem javnog poziva ediktaliter (lat. edictum) kod starih Rimljana: javna objava pretora u kojoj priopćava plan svog rada u idućoj godini. editor) izdavač. editor) izdavački. editio princeps čit. kao sastojak. građenje. edepsiz) prid. neuljudan. edere objaviti. kralj u Kolhidi i čuvar zlatnog runa. hramovima. odgoj. ublažavanje gorčine ili oporosti. ukras na zidu koji oponaša oblik kapelice edil (lat. 12 travnja 1598. poučiti. podržati. koji se tiče izdavača edlvajs 339 efemeridi edlvajs (njem. Hadrianopolis. Oidipus) mit. najstarije (ili prvo) tiskano izdanje nekog starog pisca nakon pronalaska tiskarstva. zidati. runolist edukacija (lat. Corneilleove tragedije). izgradnja u duševnom smislu. edul-care) kern. edictale) prav.. ukaz. patricijski. loš čovjek. okrijepiti. edere) objaviti. temno režem) med. Jo-kasta se ubila. aedilitas) čin i zvanje edila. tzv. tvar koja je izdvojena iz nekog tijela i koja je u njemu. naredba.

cvjetati.) mit. ženskast. fr. pr. ef-. gospodar. pojavljivanje bubuljica na koži. totalni efekt ukupan učinak. efektna burza mjesto gdje trgovci zaključuju poslove s vrijednosnim papirima i mjenične poslove efektuirati (lat. fiz. nomilani efekt dobitak ili rad po predračunu. epi-. prorjedivati kosu efira (grč. izbijati na koži (bubuljice) ■. službenicima efetusin sirup pripremljen većinom od majčine dušice. zoon jednodnevna životinja) zool. vodene nimfe. effectus) učinak. effiler) izvlačiti konce iz tkanine. prekomjerno znojenje Efyalt (grč. ni efelkis-tikon) koji se dodaje završecima riječi s kratkim samoglasnikom e i i pred riječima koje počinju samoglasnikom (zbog uklanjanja hijata) efemera (grč. femina žena) koji je poput žene. izvršiti nalog. vojske. pravnicima. efektivno stanje npr. med. pojava ženskih osobina kod homoseksualnih muškaraca. djelatnost. efeminiran (lat. prolazan efemeridi (grč. koji se tiče efekata. efektivni dobitak stvaran dobitak. učinkovit efidrijade (grč. grafo pišem) izrada fotografskih slika u mraku . efficientia) djelotvornost. uspješan. efendi) gospodin. simbol odvratnog i prezrenog izdajice domovine efikasan (fr. koji je u vezi s efektima. roba koju prodavač može ili treba isporučiti odmah po zaključenju kupnje efektni (lat. pjege od sunca na licu. efvra) ličinka režnjatih meduza koja slobodno pliva eflorescencija (lat. efficace) djelotvoran. med. efebos mladić od 16 do 18 godina) lijep mladić. rad u jedinici vremena (sekundi). odijevanju itd. effectus djelovanje) obaviti posao. otje-canje. istinski.. efektivna roba trg. radinost eflcijentan (lat. emera) koji traje jedan dan. efelis) mn. ephemera uterina Čit. dvogodišnja predvojnička obuka u staroj Grčkoj. vojnici koji su zaista nazočni na određenom mjestu. emera dan) dnevni kalendari. efemeron tj. slab. osobito u ponašanju. izlijevanje efluviografija (lat. mjenice. u jedinici vremena. istinski. authentes neograničen gospodar. effets) mn. efemerida astronomski godišnjak u kojem su izračunane promjene koje će nastupiti u položaju nebeskih tijela efemeron 340 egalizator efemeron (grč. studij umjetnosti efekt (lat. efluksija (lat. pjege po tijelu. efluxio) istjecanje. effet) u igrama loptom: let lopte u luku efeb (grč. ostvariti efelidi (grč. hidro znojim se) med. uspjeh. pred Termopilama izdao Spartance Perzijancima. u jednoj sekundi. efemeros. effectivus) stvaran. hydor voda) mit. božice izvora i bunara kod starih Grka efidroza (grč. trgovina efektima trgovina državnim vrijeđnosni-cama koju obavljaju posrednici (brokeri). ubio ga je Ahilej efe (fr. tj. a čiji je instrument tečajna lista efektivan (lat. načinu hoda. insekt koji živi samo nekoliko sati efeminacija (lat. efficacitas) djelotvornost. tur. ef-. efebos mladić od 16 do 18 godina) 1. e. uspješnost efilirati (fr. n. effluere izaći. upotrebljava se protiv kašlja eficijencija (lat. uspješan efikasnost (lat. državni efekti državne vrijednosnice. stroja. Efialtes) Grk koji je 480.Eetion (grč. ef-. 2. effiorescentia) bot. effectus) stvaran. koji je zaista izvršen ili postoji. vodopada itd. emera dan) med. mlitav efendija (grč. efemera uterina (lat. jednodnevna groznica. privremen. ukupan uradak efekti (lat. doba cvjetanja. kralj u maloazijskoj Tebi (na planini Plaku). trg. procvjetavanje. izbijanje solnih kristala na površini čvrstih tijela eflorescirati (lat. grč. med. efelkističan (grč. kratkotrajan. effectus. efelkvo za sobom vučem) naziv za glas n (grč. pokazati se. effeminatio) med. čist dobitak. kem. procvjeta vati. efflorescere) bot. učinak koji može proizvesti radna sposobnost jednog čovjeka. efficiens) djelotvoran. mladić koji posjeduje tjelesnu skladnost i ljepotu efebija (grč. Andromahin otac. jednodnevan. titula koju Turci daju učenim ljudima. tanjiti.) groznica kod rodilje zbog nagomilavanja mlijeka u dojci efemeran (grč. vrijednosnice. efficere. osobito svećenicima.

nadimak božice Atene i simbol zaštite bogova. vodoravan egalitarizam (fr. naivni egoizam samoljublje koje zamjećujemo kod životinja. grč. theos bog) obožavanje samoga sebe. pojata. brus. okriljem egilops (grč.. samoljublje. aigilops) med. egestio) med. égalité) jednakost. osobito: čuvar hramova. violina Egej mit. uravnilovka egalitet (fr. noževa i si. Zeusov brončani štit koji je iskovao Hefest i koji mrakom. rašpa egede (mađ. naučavanje o "Ja" egoteizam (lat. hegedu) gusle. efor efrakcija (lat.efod (hebr. logia) znanost koja se