DOMOVIĆ, Želimir Rječnik stranih riječi : tuđice, posuđenice, izrazi, kratice i fraze / Sime Anić, Nikola Klaić, Želimir

Domović. -Zagreb : Sani-plus, , 1998. - 1504 str. ; 25 cm ISBN 953-6489-02-3 1. Klaić, Nikola 2. Anić, Šime 981026009 SimeAnić Nikola Klaić Zelimir Domo vic © RJEČNIK STRANIH RIJEČI Tuđice, posuđenice, izrazi, kratice i fraze SANI-PLUS Zagreb, 2002. Predgovor Mnoge su strane riječi i izrazi postali dio naše opće kulture. Naravno, to nije osobitost samo hrvatskog jezika jer je svaki jezik otvoreni sustav i kao takav, više ili manje, sklon prihvaćanju tuđih elemenata. > i* Tijekom povijesti primali smo riječi od susjeda, ali i od vrlo udaljenih naroda. Istodobno su i drugi narodi (npr. Slovenci, Rumunji, Mađari i dr.) preuzimali hrvatske riječi. Prisjetimo se i primjera riječi kravata koja je najprije bila naziv za široke vratne rupce hrvatskih vojnika u 17. st. te je preko njemačke dijalektalne riječi Kraivat (Hrvat) ušla u francuski jezik gdje je dobila oblik crauate. Strane riječi i izrazi pridonose obogaćivanju našeg rječnika, ali to ne znači da tuđice treba olako prihvaćati. Naprotiv, tuđicu ćemo zamijeniti hrvatskom riječju gdje god je to moguće. Ne smijemo zanemariti ni činjenicu da su mnoge riječi stranog podrijetla postale dijelom hrvatskog rječničkog blaga ili se pojavljuju usporedo s domaćim riječima. Osim toga, posezanje za tuđicama može biti uvjetovano i stilističkim razlozima. Rječnik je sastavljen s namjerom da čitatelju i korisniku na jednostavan i pristupačan način protumači strane riječi i izraze koji se pojavljuju u svakodnevnom govoru, sredstvima javnog priopćavanja, književnim i znanstvenim tekstovima i si. Stoga ovo djelo ima ponajprije općekulturni značaj i namijenjeno je najširem krugu čitatelja. U vezi s obradom natuknica spomenimo sljedeće: 1. Uz većinu riječi naveden je i njihov izvorni oblik odnosno njihova etimologija, npr. admisija (lat. admissio) primanje, prijam ili ajerkonjak (njem. Eier jaja, fr. cognac rakija od vina) liker od jaja i konjaka (vinjaka). 2. Ako se izvorni oblik nije mijenjao, tada se najčešće navodi samo jezik iz kojeg riječ dolazi, npr. idem (lat.) isti, isto. Autor ŽELI MIR DOMOVIĆ © Suautori ŠIME ANIĆ, NIKOLA KLAIĆ RJEČNIK STRANIH RIJEČI Izdavač SANI-PLUSd.o.o. 10090 Zagreb. Bolnička 94, tel./faks: 385/01 2995-410, 158-105 Mob, 099-500-785,099-549-496 Za izdavača ŽELJKO CRNJANSKL direktor Urednik "' ~ ." '. - ŽEUKO CRNJANSKI :'. , Redaktor " >' i. IVANA SUVIĆ ■ ■. ! Lektura * : ; / RENATO SINT1Ć ' :\ ; . Korektura LJERKA KORENOVIĆ Stručni suradnici dip], iur.. PETAR LANDSMAN, ALFRED SCHWARTZ Ostali suradnici VJEKOSLAV ANIĆ. FRANO ANTUNOV1Ć, STJEPAN BAJIĆ, ANITA BILLANUEVA, VIŠNJICA CRNJANSKL DANICA DOMOVIĆ, LIDIJA DOMOVIĆ, SANJA DOMOVIĆ, HRVOJE HORVAT, ROBERTA KOVAČEVIĆ, LEON MANCE. PAVAO NOVOSEL, SEBAST1JAN POLANEC, LJUBICA PUŠNJAK, IVAN RADIĆ, BRANKICA VUKMAN1Ć Tehnička urednica IVANA SUVIĆ Likovni urednik MIROSLAV VUKMANIĆ

Kompjutorska priprema GENESIS, Zagreb Grafički urednik SLAVKO PAVLOVIĆ, graf. ing. 3. Za neprilagođene tuđice naveden je izgovor (u skladu s mogućnostima hrvatskog pisma i glasovnog sustava), npr. fiveshooter čit. fajvšuter (engl.) vrsta revolvera s pet cijevi. Budući da se jezik ponaša poput živog organizma koji se neprekidno mijenja, može se reći da je svako djelo ovakve vrste donekle zastarjelo već u trenutku svog pojavljivanja pred očima javnosti. To se posebice odnosi na našu suvremenost koja je obilježena nevjerojatnim znanstvenim i tehničkim razvojem koji potiče stvaranje novih riječi. Zbog toga čitatelj možda i neće pronaći poneku riječ koja je pobudila njegovo zanimanje. Međutim, vjerujemo da će sljedeća izdanja još potpunije ostvariti načelo suvremenosti (nove se riječi već prikupljaju i uvršćuju). Također valja upozoriti da smo u Rječnik uvrstili i strane riječi iz razgovornog jezika koje ne udovoljavaju uvijek u potpunosti normi književnog ili standardnog jezika. Zelja nam je da ovo djelo koristi svakom čitatelju, razvijajući i šireći njegove duhovne vidokruge. Time će naš višegodišnji složen i osjetljiv posao dobiti svoj potpuni smisao. Želimir Domović Kratice a gr. — agronomija ak. — akustika alb. — albanski am. — američki anat. — anatomski ar. — arapski aram. — aramejski arhit. — arhitektura arheo. — arheologija astr. — astronomija astrol. — astrologija bank. — bankarstvo bask. — baskijski biol. — biologija bot. — botanički braz. — brazilski bug. — bugarski crkv. — crkveni češ. — češki čit. — Čitaj(te) dan. — danski dr. — drugo eg. — egipatski engl. — engleski etiop. — etiopski etn. — etnologija farm. — farmacija fil. — filozofija flz. — fizika flziol. — fiziologija fort. — fortifikacijski fot. — fotografija fr. — francuski gal. — galski gen. — genitiv geod. — geodezija geol. — geologija geom. — geometrija gl. — glagol glaz. — glazbeni v got. — gotski graf. — grafika gram. — gramatika grč. — grčki hebr. — hebrejski hl — hektolitar im. — imenica ind. — indijski isl. — islandski itd. — i tako dalje jah. — jahanje jap. — japanski jav. — javanski jd. — jednina kald. — kaldejski kat. — katolički kavk. — kavkaski kaz. — kazalište kelt. — keltski kem. — kemija kg — kilogram kin. — kineski kir. — kirurgija km — kilometar kor. — koreografija kozm. — kozmetika krŠć. — kršćanski kuh. — kuharstvo lat, — latinski lingv. — lingvistika lit. — literatura litv. — litvanski log. — logika m — metar mađ. — mađarski malaj. — malajski mat. — matematika med. — medicina meh. — mehanika meks. — meksički meteor. — meteorologija metr. — metrika mil. — milijun min. — minerologija mit. — mitologija mm — milimetar mu. — množina mođ. — moda mong. — mongolski niz. — nizozemski ni. — novolatinski nord. — nordijski norv. — norveški npr. — na primjer num. — numizmatika njem. — njemački obrt. — obrtnički opt. — optika paleont. — paleontologija ped. — pedagogija peruan. — peruanski perz. — perzijski poet. — poetika pol. — politika polinez. — polinezijski polj. — poljski sc. — scilicet (lat.) razu- tal. — talijanski pom. — pomorski mije se, to jest, naime tatar. — tatarski port. — portugalski sem. — semitski teh. - - tehnički posl. — poslovica sir. — sirijski tehnol. — tehnologija pov. — povijesni sjev. — sjeverni teol. - — teologija prav. — pravo skand. — skandinavski tibet. — tibetski pravosl. — pravoslavni si. — slično tisk. - — tiskarski pren. — preneseno slav. — slavenski trg. - - trgovački prid. ili pr. — pridjev slik. — slikarstvo tur. — - turski pril. — prilog sociol. — sociologija tzv. — - takozvani pr. 11. e. — prije nove st. — stoljeće umj. - — umjetnost ere psih. — psihologija stil. — stilistika ■ 7 ■ usp. - - usporedi ■ rel. — religijski supr. — suprotno v. — vidi ret. — retorički šatr. — šatrovački vet. — - veterinarski rom. — romanski ?; šp. — španjolski voj. — - vojnički rud. — rudarski ; šport. — športski zem. - — zemljopisni rus. — ruski Šved. — švedski zool. — zoologija

sanskr. — sanskrtski

švic. — švicarski

zrak.

È Rječnik -A A, a prvo slovo hrvatske latinice a (fr. a) za, po (npr. a 5 kuna) A = A u logici: zakon (načelo) identiteta po kojem se jedan pojam mora tijekom jedne misaone cjeline upotrebljavati u istom značenju; usp. princi-pium identitatis a glaz. kratica za alt A ili A. J. fiz. znak za angstrem, tj. Angstremova jedinica (jedna deset-milijuntina milimetra kao jedinica dužine svjetlosnog vala; naziv prema švedskom fizičaru i astronomu A. J. Angstromu, 19. st.) a kratica za ar a- (grč. prefiks a) tzv. alfa steretikon, lat. alpha privativum = niječno alfa (ili a); u složenicama označava liše-nost čega, nedostajanje čega, ponekad i suprotnost onome s Čim je složeno, a prevodi se sa: bez-, ne-, npr. amorfan, bezobličan, apetalan bezlis-ni, amoralan nemoralan; kad se složi s riječju koja počinje samoglasnikom, umeće se a, n, npr. analfabet (a-n-alphabet) nepismen a bas Čit. a ba! (fr.) dolje! . a battuta (tal.) glaz. prema udaru takta, po tempu a beneplacito čit. a beneplaćito (tal.) glaz. po volji a capella čit. a kapela (tal.) glaz. zborno pjevanje bez pratnje instrumenata a capriccio čit. a kapričo (tal.) glaz. samovoljno, po svojoj volji a dato (lat.) od dana pisanja, od danas, od sada a di (tal.) trg. istog dana (platiti mjenicu), tj. po viđenju; usp. a vista a dirittura (tal.) trg. pravim putem, neposredno, najbližim putem, bez pretovarivanja, npr. poslati robu a due (tal.) udvoje; usp. a tre; a due cordi Čit. a due kordi (tal.) na dvije žice; a due voci čit. a due voci (tal.) u dva glasa, dvoglasno A horse, a horse! My kingdom for a horse! (engl.) Konja, konja! Kraljevstvo za konja! (glasovita rečenica iz Shakespeareove drame Kralj Richard III.) a konto (tal. a conto) trg. na ime, na račun, u ime predujma, unaprijed; akonto à la (fr.) kao, poput (čega), po, po ugledu na nešto a la bornie heure čit. a la boner (fr.) u dobar trenutak à la guerre cornine à la guerre čit. a la ger kom a la ger (fr.) u ratu kao u^ratu; rat je rat; pren. treba se prilagoditi prilikama à la mode čit. ala mod (fr.) po modi; po najnovijem ukusu a limine (lat. a limine s praga) odmah, smjesta, odlučno (npr. odbiti neki prijedlog, ponudu, savjet i si.) a manco čit. a manko (tal.) trg. traženje predujma, predujam, potraživanje; gubitak, manjak, dug a piacere čit. a pjaČere (tal.) glaz. po volji, prema nahođenju, kako vam drago a poco a poco 12 ab Jove principium a poco a poco Čit. a poko a poko (tal.) glaz. malo po malo, postupno a posteriori (lat. a posteriori) fil. zavisan (ili: zavisno) od iskustva, na osnovi iskustva; suprotno: a priori a prima aetate Čit. a prima etate (lat.) od najranije mladosti, od malih nogu a prima vista (tal.) trg. v. prima vista a priori (lat. a priori) fil. nezavisan od iskustva, nezavisno od iskustva (suprotno: a posteriori) te, prema tome, označava logičku prethodnost značenja, a ne vremensku prethodnost (psihološku); u običnom životu: unaprijed a propos čit. a propo (fr.) što se tiče, u vezi s tim; tim povodom, povodom toga a punta d'arco čit. a punta darko (tal.) glaz. vrhom gudala a quadro čit. a kvadro (tal.) glaz. u Četiri glasa, Četvoroglasno a rivederci čit. a rivederci (tal.) do viđenja a salvo (tal.) trg. dobro očuvano, neoštećeno (na teretnim listovima) a tempera (tal.) slikati vodenom bojom, po starotalijanskom načinu a tempo (tal.) glaz. u pravi trenutak, točno po taktu a uso čit. a uzo (tal.) trg. po običaju, plaćanje mjenice u uobičajenom, redovitom roku a verbis ad verbera (lat.) od riječi na batine (prijeći) a vista (tal. a vista) trg. po viđenju (na mjenicama)

— zrakoplovstvo

a voce sola čit. a voce sola (tal.) glaz. samo za jedan glas a vue čit. a vi (fr.) trg. v. a vista a. a. Chr. kratica za anno ante Chri-stum a. Ch. n. kratica za ante Christum na-tum a. kratica na mjenicama = akceptirana a.a. kratica za ad acta (lat.) a.d. kratica za a dato (lat.) A.D. kratica za anno Domini (lat.) aa ili AA kratica za ana partes aequales čit. ana partes ekvales (grč.-lat.) na jednake dijelove (uputa koju liječnik na receptu daje ljekarniku, tj. uputa da se pri izradbi neki sastojci moraju uzeti u potpuno jednakim količinama) AAL kratica za American Air Lines čit. ameriken er lajnz (engl.) američki aerotransport ab (hebr.) jedanaesti mjesec židovske građanske i peti crkvene godine (srpanj—kolovoz) ab antiquo Čit. ab antikvo (lat.) od starine, od davnine ab equis ad asinos čit. ab ekvis ad azinos (lat.) od konja na magarce, tj. pasti s višega položaja na niži ab eterno (lat.) oduvijek, od pamtivijeka ab hine čit. ab hink (lat.) prav. otada, počevši od toga dana, od toga vremena ab hodierno (lat.) od danas, od današnjeg dana ab immemorabili (lat.) od pamtivijeka, oduvijek ab imo pectore čit ab imo pektore (lat.) iz najdubljih grudi, tj. iz dubine duše, iz dna srca (govoriti, mrziti itd.) ab incunabulis Čit. ab inkunabulis (lat.) od kolijevke, od ranog djetinjstva, od malih nogu, odmalena ab inìtio čit. ab inicio (lat.) od početka ab instantia čit. ab instancija (lat.) prav. v. pod instancija ab intestato (lat.) prav. bez oporuke (testamenta) ab ipso Lare incipe (lat.) od samoga Lara (kućnoga boga) počni, tj. počni sam od sebe, "očisti najprije pred svojom kućom" ab Jove principium (lat.) od Jupitra početak, tj. započnimo s Jupitrom ab ovo 13 abdicirati (koji je najvažniji), tj. odajmo najprije počast najuglednijem ab ovo (lat. ab ovo od jajeta) ispočetka, sasvim ispočetka, iznova, iz osnove ab re (lat. ab re od stvari) bez uzroka, bez razloga ab uno disce omnes (lat.) po jednome prosudi sve, tj. kakav je jedan, takvi su i svi ostari ab- (lat.) od-; prefiks koji daje riječima niječno značenje, npr. abdikacija — odreknuće aba (ar.) gruba vunena tkanina, seljačka muška odjeća bez rukava od takve tkanine abak (lat. abacus) svečani stol za skupocjeno posude kod starih Rimljana; daska za igru; stol posut pijeskom za matematičke crteže i radove, daska na kojoj se računa; u kat. crkvi: stol pokraj oltara; arhit. četverokutna ploča koja pokriva glavicu (kapi-tel) stupa abakcija (lat. abactio partus) med. pobačaj, pobacivanje; abortus abalijenacija (lat. abalienatio) prav. otuđivanje, otuđenje, ustupanje abalijenirati (lat. abalienare) prav. lišiti, otuđiti, otuđivati abanacija (lat. ab od, annus godina) prav. jednogodišnje progonstvo iz zemlje abandon (fr.) odustajanje od svog prava; pravo osiguranika da osiguravatelju ustupi brod i sve na njemu uz isplatu iznosa na koji je brod bio osiguran abartikulacija (lat. ab od, articulus zglob) zglob, gležanj, pregib Abasidi mn. dinastija arapskih kalifa (750—1517) sa sjedištem u Bagdadu; vrhunac dinastije predstavlja vladavina legendarnog Harun-al-Raši-da {8—9 st.) abassimento (tal.) snižavanje, smanjivanje, spuštanje abassimento di mano čit. abasimento di mano (tal.) glaz. spuštanje ruke pri udaranju takta; stavljanje jedne ruke pod drugu (pri sviranju na glasoviru) abassimento di prezzo Čit. abasimento di prečo (tal.) trg. spuštanje cijene abassimento di voce čit. abasimento di voče (tal.) glaz. spuštanje glasa abaton (grč.) nepristupačan dio hrama, svetišta ili crkve, osobito za inovjer-ce abazija (grč. a ne, baino hodam) živčani poremećaj koji onemogućuje hodanje abažur (fr. abat-jour) 1. sjenilo na svjetiljci, zaslon; 2. kosi prozor koji prima svjetlost odozgo; prozor na podrumu kroz koji svjetlost ulazi samo odozgo; 3. nadstrešnica nad

prozorima i izlozima koja štiti od sunca; 4. reflektor na nekom uređaju za osvjetljavanje pomoću kojeg se svjetlosne zrake usmjeravaju odozgo naniže abba (aram.) starozavjetni naziv za praoca, proroka; duhovni otac; svećenik, učitelj abbé (fr.) opat, svećenik abd (ar.) u arapskim složenim osobnim imenima; sluga, rob, npr. Abd-alak sluga Alahov; Abd-ei-kader sluga svemogućeg Boga; Abd-el-medžid sluga preslavnog (Boga); Abd-urrahman sluga milosrdnog (Boga) itd. Abderićani (grč. Abderitai) stanovnici starog tračkog grada Abdere koji su bili poznati po svojoj ograničenosti i gluposti; otuda: glupi, ograničeni ljudi abderitizam glupost, ograničenost, budalaština; usp. Abderićani abdest (perz. ab dest) muslimanski vjerski običaj da prije svake molitve peru ruke, lice i noge; pranje vodom abdicirati (lat. abđicare) odreći se nečega, zahvaliti se na čemu, dati (ili: podnijeti) ostavku abdikacija 14 abijetin abdikacija (lat. abdicatio) davanje ostavke, odricanje (od prijestolja) abdomen (lat. abdomen) anat. trbuh; zool. zadak kod kukaca abdominalan (lat. abdominalis) anat. trbušni; abdominalna trudnoća iz-vanmaternična trudnoća abdominale (lat. abdominales) mn. zool. ribe mekoperke, slatkovodne i morske, npr. somovi, šarani, štuke, pastrve, sleđevi (haringe) i dr. abdominoskopija (lat. abdomen trbuh, grč. skopeo gledam, promatram) med. ispitivanje trbuha radi utvrđivanja uzroka bolesti abdukcija (lat. abductio) 1. odvođenje, odvlačenje, odstranjenje; 2. log. silogizam čiji je drugi sud (praemissa minor) samo vjerojatan, te je i zaključak vjerojatan; kir. razmicanje zglobova abduktor (lat. abductor) anat. mišić od-micač abeceda utvrđeni redoslijed svih slova nekog jezika (npr. latinska, španjolska abeceda); utvrđeni redoslijed slova u latinici (grčka abeceda zove se alfabet, a staroslavenska azbuka); pren. osnovno znanje o čemu; ne zna ni abecede nema pojma ni o Čemu abecedar početnica, knjiga iz koje se uče slova, čitanje i pisanje; popis riječi po abecednom redu Abel (asir. habal) "sin" (prema Bibliji: jedan od dvojice sinova prvoga čovjeka Adama; ubio ga brat Kajin; pren. simbol nevino ubijenog Čovjeka) abela (lat. albellus bjeličast) bot. bijela topola (Populus alba) abelardizirati kastrirati (prema glaso-itom skolastičaru P. Abelardu, 1079 —1142, koji je zbog ljubavi prema svojoj učenici Heloise bio kastriran aberacija (lat. aberrare odlutati, aberratio) 1. opt. pojava koja se očituje u tome da se svjetlosne zrake ne sastaju u jednoj točki; sferna ili monokromatska aberacija pojava koja se očituje u tome da se svjetlosne zrake ne sastaju u jednoj točki pri odbijanju od okruglog udubljenog ogledala i pri prelamanju kroz leću okruglog oblika; kromatska aberacija nedovoljna oštrina slike poradi nejednake snage prelamanja leća za zrake različitih boja, što dovodi do bojenja slike duginim bojama; 2. astr. prividno pomicanje nebeskog tijela poradi godišnjeg gibanja Zemlje oko Sunca; 3. pren. skretanje, odstupanje od normalnog tipa, lutanje, zabluda aberirati (Jat. ab-errare) odlutati, za-bludjeti, skrenuti, skretati; varati se, prevariti se aberratio criminis čit. aberacio kri-minis (lat.) prav. zabluda o izvršenju zločina, npr. kad se utvrdi da je zločin koji je izvršio Edip bio, zapravo, oceubojstvo, a ne ono što je on želio učiniti Abesinrja zemlja u Africi (Etiopija, Ha-beš); abesinski zdenac pumpa čija je cijev bez prethodnog bušenja utisnuta u zemlju abest (lat.) "nije nazočan" (prije: formula u školama kojom se javljalo da netko nije došao u školu) abevakuačija (lat. ab od, evacuatio pražnjenje) djelomično pražnjenje, is-pražnjivahje abfertigung (njem. Abfertigung) otpremnina (novčana nadoknada za uklanjanje neke osobe s mjesta gdje je nepoželjna) abgedrošn (njem. abdreschen omlatiti pšenicu) otrcan, olinjao; dosadan

abhorentan (lat. abhorrere zgroziti se) odvratan, gadan, gnusan, oduran, mrzak; nespojiv, koji se suprotstavlja nečemu, koji je u suprotnosti s nečim abijetin (lat. abies jela) kem. smolasta tvar koja se dobiva iz terpentina abiogeneza 15 abnegatila abiogeneza (grč. a- bez, ne, bios život, genesis postanak) biol. postajanje živoga od nežive tvari (spontana generacija; uveo prof. Huxley) abiologija (grč. a- bez, ne, bios život, logia znanost) znanost o mrtvoj, anorganskoj prirodi abiotrofija {grč. abios bez sredstava za život, oskudan, trofe hrana) nedostatak sposobnosti za život, prijevremeno nestajanje, prijevremeno izumiranje abiritacija (lat. abirritatio) med. sma-njenost nadražljivosti {tkiva) abisodinamika (grč. abyssos bezdan, dynamis sila) grana geologije koja proučava unutrašnjost Zemlje i istražuje sile koje u njoj djeluju abisus (grč. abyssos) ponor, provalija; pren. proždrljivac; abisalna fauna zool. životinje morskih dubina; abi-sal abiturij (lat. abiturium) ispit zrelosti na srednjoj školi, viši tečajni ispit, matura abiturijent (lat. abire otići, odlaziti) onaj koji namjerava otići, osobito s niže škole na višu nakon položenog ispita zrelosti (mature) abjudicirati (lat. abjudicare) ne priznati, ne priznavati, poricati abjudikacija (lat. ab-judicatio) prav. poricanje, odricanje, nepriznavanje abjudikacija (lat. ab dolje, judicare suditi) sudsko osporenje, nepriznanje abjuracija (lat. abjuratio) prav. odricanje pod prisegom abjurirati (lat. objurare) prav. pod prisegom odricati, odreći ablacija (lat. ablatio odnošenje, uklanjanje) kir. rezanje, odrezivanje, amputacija; geol. odnošenje (ili: skidanje) ledenjaka ili stijene topljenjem ili djelovanjem vode ablaktacija (lat. ablactatio) med. odbijanje djeteta od sise; pren. odvikavanje ablaktirati (lat. ablactare) odbiti (ili: odbijati) od sise, dojenja; bot. cijepiti jedno plemenito drvo na drugo obližnje bez odrezivanja cijepa ablata (lat. ablatus odnesen) mn. prav. oduzete (ili: otete, ukradene) stvari ablativ (lat. aufferre odnositi, odvajati, abstuli, ablatum) gram. padež u nekim indoeuropskim jezicima, padež odvajanja, kretanja odnekud, potje-canja ablativni (lat. ablativus koji odnosi, odvaja) gram. koji se tiče ablativa ili pripada ablativu; ablativni genitiv genitiv kojim se kazuje otkuda nešto potječe, ili od čega se rastavlja ili udaljava ablaut (njem. Ablaut) v. alternacija, apofonija a blef arija (grč. a- bez, blefaron očni kapak) med. nedostatak očnih kapaka (posljedica kongenitalnih poremećaja u razvitku oka, osobito nakon gangrene, lupusa, tumora i dr. ozljeda) ablegacija (lat. ablegatio) prav. progonstvo, jednogodišnje udaljivanje ablegat (lat. ablegatus) izaslanik drugog reda, osobito papin, za pojedinačne slučajeve (za razliku od delegata); prognanik ablegirati (lat. ablegare) poslati, udaljiti, udaljivati; prognati na godinu dana ablepsija (grč. ablepsia) med. (duhovno) sljepilo, zaslijepljenost ablokacija (lat. ab-locatio) davanje pod zakup, u najam, iznajmljivanje ablucija (lat. ab-lutio) pranje, umivanje, čišćenje; običaj katoličkih svećenika da nakon pričesti peru ruke abluirati (lat. ab-luere) oprati, ispirati, isprati, očistiti abmarkirati (njem. ab dolje, markie-ren obilježiti) žarg. "zbrisati", nestati, maknuti se abnegacija (lat. ab-negatio) proricanje, odricanje, odbijanje abnormalan 16 abrazij abnormalan v. abnorman abnormalnost v. abnormitet abnorman (lat. ab-normis) nepravilan, neobičan, koji odstupa od običaja, reda ili pravila; neobičan, neprirodan; koji predstavlja izuzetak; bolestan, nezdrav; abnormalan abnormitet (lat. abnormitas) odstupanje od pravila, neprirodnost, nepravilnost; abnormalnost aboco (tal. abozzo) prvi nacrt, skica neke slike; ebot

abolicija (lat. abolitio uništenje) prav. oprost kazne, pomilovanje; ukidanje, ukinuće, poništenje abolicionisti (lat. abolitio) mn. politička stranka u Sjev. Americi koja je radila na ukidanju ropstva; pristaše pokreta za ukidanje nadzora nad prostitucijom i javnim kućama abolicionizam (lat. abolitio) pokret kojem je cilj abolicija, tj. ukidanje nekog običaja ili sudskog postupka; prije: pokret za ukidanje ropstva u Sjev. Americi; pokret za ukidanje državnog nadzora i za priznanje prostitucije abolirati (lat. abolere uništiti) prav. prekinuti nad nekim sudski postupak bez ikakvih posljedica po optuženoga; ukinuti, ukidati, poništiti, poništavati abominacija (lat. abominatio) gnusoba, užas, gadost, sramno djelo; oskvrnuće abondancija (fr. abondance, lat. abun-dantia) izobilje, obilnost, obilatost; pren. bogatstvo riječi, rječitost abonent (fr. abonner, pretplatiti, pretplaćivati) pretplatnik abonirati (fr. abonner) pretplatiti, pretplaćivati, pretplatiti se abonoman (fr. abonnement) pretplata abonos (perz. ebonos, ebenus) bot. v. ebenos aboralan (lat. ab dolje, os, gen. oris usta) koji se nalazi nasuprot usta abordaža (fr. abordage) napad (na neprijateljski brod); sudar dvaju brodova; pren. oslovljavanje aboriginalan (lat. aboriginalis) prvotan; starosjedilački, domaći, samo-nikao aborigini (lat. aborigines, lat. ab od, origo podrijetlo, početak) mn. starosjedioci, prastanovnici, urođenici (za razliku od kolonista) aborticid (lat. aborticidium) ubijanje ploda u majčinoj utrobi; nasilno ili umjetno izbacivanje začetka (zametka) iz maternice abortirati (lat. abortare) izvršiti abortus, pobaciti, pobacivati; bot. ne donijeti plod abortiv (lat. abortivum) med. pobačajno sredstvo, sredstvo za izvršavanje pobačaja; mn. abortivi abortivan (lat. abortivus) prijevremen, nezreo, nedozreo; med. koji izaziva pobacivanje, pobačajni; pren. skraćen, brzo završen, ugušen u samom začetku, u klici; zakržljao, neplodan, jalov; abortivni postupak skraćeni po-. stupak, skraćivanje; abortiuno liječenje med. liječenje kod kojega se uzročnik bolesti uništava u samom početku bolesti (osobito pri liječenju spolnih bolesti) abortus (lat.) pobacivanje, pobačaj abradirati (lat. abradere) ostrugati, sastrugati; odstranjivati trljanjem, odroniti, odronjavati Abraham (hebr.) "otac mnoštva", otac mnogih naroda (u Bibliji: praotac Židova i Arapa) abrakadabra (hebr.) čarobnjačka riječ, bez značenja, koja se, napisana na istostraničnom trokutu u jedanaest redaka (svako slovo u jednom redu), nosila oko vrata kao hamajlija protiv groznice; danas se upotrebljava samo u šali, kao i "hokus-pokus" abrazija (lat. abrasio) sastrugavanje, čišćenje struganjem; med. Čišćenje abregacija 17 acciaccatura nagrizajućim sredstvima; geol. odstranjivanje trljanjem, odronjavanje abregacija (lat. abregatio) izdvajanje, isključivanje, isključenje abrevijacija (lat. abbreviatio) kratica; kraćenje, skraćivanje (osobito knjige, spisa, članka itd.); abrevijatura abrevijator (lat. abbreviator) skraćivač, npr. nečije knjige, nečijeg spisa; papinski pisar koji izrađuje papinske breve abrevijatura (lat. abbreviare skratiti) v. abrevijacija abrihtati (njem. abrichten) obučiti, obučavati, izvježbati, dotjerati; usp. dresirati abritirati (fr. abrutir) poživotinjiti, za-glupiti, izjednačiti sa životinjom; ubiti u nekome svaki moralni osjećaj abrogacija (lat. abrogatio) opozivanje, ukidanje, poništenje abrogirati (lat. abrogere) ukinuti, ukidati, opozvati; trg. poništiti, povući nalog abrumpirati (lat. abrumpere) otkidati, otkinuti, otrgnuti, prekidati, prekinuti, raskomadati; usp. abruptan abruptan (lat. abruptus otkinut) strm; osoran; neuglađen; isprekidan; odsječen; nagao, nenadan, žestok, bez mnogo okolišanja; usp. abrumpirati abs... v. pod aps...

abstinyl v. antabus abšid (njem. Abschied) oproštaj, rastanak; abšidsbrif (njem. Abschieds-brief) oproštajno pismo; usp. apšiter abštehati (njem. abstechen) razlikovati se od čega, ne slagati se s nečim (npr. u bojama); isticati se, stršiti abulija (grč. abulia volja) bezvoljnost, odsutnost volje abuna (ar.) "naš otac", najviši crkveni dostojanstvenik u Etiopiji (Abesini-ji), poglavar kršćanske Koptske crkve abundantan (lat. abundans) bogat, obilan, obilat; pretjeran abusus non tollit usum čit. abuzus non tolit uzum (lat.) zloporaba ne ukida (pravilnu) uporabu abuzija (lat. abusio) pogrešna uporaba riječi; katahreza abuzivan (lat. abusivus) sklon zloporabama, sklon ogriješiti se o postojeće zakone i običaje, protupravan abuzus (lat. abusus) prav. zloporaba; pogreška, zabluda; loša uporaba abyssus abyssum invocat čit. abisus abisum invokat (lat.) ponor izaziva ponor, tj. jedna pogreška uzrokuje drugu abzac (njem. Absatz) u proznom i pjesničkom tekstu: počinjanje nove rečenice novim redom tako da se prva riječ te rečenice uvlači malo udesno, stavak, odlomak; prijelom, cezura (u stihu); usp. alineja Academy-award (engl.) nagrada američke Akademije (of Picture Arts and Sciences) za najbolje umjetničko dostignuće u filmskoj umjetnosti; v. Os-kar accarezzevole čit. akarecevole (tal.) glaz. umiljato, ljupko accarezzevolmente čit. akarecevol-mente (tal.) glaz. v. accarezzevole accelerando čit. ačelerando (tal.) glaz. oznaka tempa: svirati ili pjevati ubrzavajući, postupno brže accentus acutus čit. akcentus akutus (lat.) gram. oštri naglasak; akut accentus circumflexus čit. akcentus cirkumfleksus (lat.), gram. izvijeni naglasak (u grčkoj gramatici, kao u riječi moira); cirkumfleks accentus gravis čit. akcentus gravis (lat.) gram. teški naglasak (u grčkoj i francuskoj gramatici); gravis acciaccatura čit. ačakatura (tal.) glaz. stapanje, suzvučanje prijašnjeg tona sa sljedećim glavnim tonom; također; dodavanje jednog intervala akordima radi pojačanja harmonije apropos 18 abalijenirati accordamento Čit. akordamento (tal.) glaz. usuglašavanje, prilagođavanje instrumenata i glasova accordando čit. akordando (tal.) glaz. usuglašavajući, prilagođavajući acedija (grč. akedeia) duhovna tromost, ravnodušnost prema nekom dobru, prema životu; akedija acenonoet (grč. a-, koinos zajednički, nois, noos razum, um) čovjek bez zdravog ljudskog razuma; akenonoet acera (lat. acerra) kutija s tamjanom, kadionica; acerra thuraria čit. acera turarija (lat.) crkvena posuda u kojoj se drži tamjan; acerra philologica čit. acera filologika (lat.) zbirka filoloških rasprava; acerra historica čit. acera historika (lat.) zbirka odabranih povijesnih rasprava (kao naslov knjiga) acerbacija (lat. acerbatio) ogorčenje, pogoršanje acerban (lat. acerbus) gorak, trpak; ogorčen; grub, surov, strog acerbitet (lat. acerbitas) trpkost; gorčina, grubost, surovost, strogost aceridi (grč. a-, keros vosak) mn. farm. melemi i masti u kojima nema voska; akeridi acerirati (lat. acer, fr. acerer) čeličiti, očeličiti, okaliti acervacija (lat. acervatio) nagomilavanje, gomilanje acescencije (lat. acescere, acescentia) mn. jela i lijekovi koji lako dobiju kiselkast okus acet(um) (lat. acetum) ocat acetabul (lat. acetabulum) posuda (ili: boca) za ocat; anat. zglobna čaša acetati (lat. acetum ocat) mn. kem. soli octene kiseline aceterni (lat. acetum) farm. sredstvo,

lijek protiv žuljeva i bradavica acetićan (lat. acetum) koji sadrži ocat, octeno kiseo acetil (lat. acetum) kem. radikal octene (acetilne) kiseline acetilen (lat. acetum) kem. plinovit ugljikovodik C2H2, bezbojan i otrovan, upotrebljava se za osvjetljenje; acetilenska svjetiljka svjetiljka u kojoj gori acetilen acetometar (lat. acetum, grč. metron) kem. sprava za mjerenje kiselosti octa ace tome trija (lat. acetum, grč. metria) kem. mjerenje jakosti octa aceton (lat. acetum) kem. bezbojna tekućina ugodna mirisa, dobiva se iz vodenog destilata suhe destilacije dr-veta (dimetilni keton) acetonemija (lat. acetum, grč. haima krv) med. prisutnost acetona u krvi, osobito kod šećerne bolesti težeg oblika acetonurija (lat. acetum, grč. uron mokraća) med. prisutnost acetona u mokraći, osobito kod šećerne bolesti acezija (grč. akesis) liječenje; akezija acid-party čit. esid-parti (engl.) narko-manska skupna seansa, skupno uživanje droga acidacija (lat. acidatio) kem. ukiselja-vanje, npr. hrane u želucu acidifikacija (lat. acidificatio) kem. stvaranje kiseline, pretvaranje u kiselinu acidimetar (lat. acidum, grč. metron) sprava za mjerenje jakosti kiseline acidimetrija (lat. acidum, grč. metria) mjerenje jakosti kiselina acidirati (lat. acidere) kem. ukiseliti, pretvoriti u kiselinu aciditet (lat. aciditas) kem. kiselost acidoza (lat. acidosis) med. samootro-vanje kiselinom zbog nagomilavanja acetonskih tijela u organizmu, osobito kod šećerne bolesti acijanoblepsija (grč. a ne, kyanos plav, blepein, gledati) sljepoća za plavu boju, nesposobnost očiju da zamjećuju plavu boju; usp. aneritropsija aciniforman adagij aciniforman (lat. aciniformis) v. aci-nozan acinozan (lat. acinosus) pucast, koji ima oblik zrna grožđa, npr. žlijezde acquestus conjugalis čit. akvestus konjugalis (lat.) prav. zajednička tečevina muža i žene Actors' Studio američka filmska ustanova (osnovao god. 1947. Elia Kazan) koja se temelji na načelima ruskog teatrologa K. Stanislavskoga actu čit. aktu (lat.) zaista, stvarno ad (lat.) prijeđi, k, ka, na, do, kod, pri, uz; do, oko, u; za; s obzirom na; prema, po (ad naturam prema prirodi); uz, pored, osim, povrh ad acta čit. ad akta (lat.) odlaganje spisa u pismohranu (arhiv); odstraniti nešto kao svršeno ili nepotrebno ad arma! (lat.) k oružju! pren. na posao! ad bene placitum (lat.) prema dopadanju, prema nahođenju, po volji ad calendas graecas čit. ad kalendas grekas (lat.) "do grčkih Kalenda", tj. nikada, na "Nigdarjevo", "kad na vrbi rodi grožđe" ad depositum čit. ad depozitum (lat.) dati ili uzeti nešto na čuvanje, u pohranu ad esemplum čit. ad egzemplum (lat.) na primjer, primjerice ad gloriam (lat.) na slavu ad hoc čit. ad hok (lat.) upravo za to, posebno radi, samo za ovu priliku, samo za ovu svrhu ad honorem (lat.) u čast, iz počasti ad inferos (lat.) kod mrtvih; u podzemnom svijetu; pren. u miru ad infinititum (lat.) u beskraj, u ne-dogled -'ad libitum (lat. ad libitum, libitus prohtjev) glaz. po volji, t^j. svirati ili pjevati; također: znak da se instrumenti ili glasovi s ovim dodatkom, u nekom glazbenom komadu, mogu i izostaviti ad limina (lat.) kraće umjesto ad limi-na apostolorum, tj. na apostolske pragove (katolički su biskupi dužni svake pete godine pisano i usmeno obavijestiti papu o stanju u svojim biskupijama; takvo se obavještavanje zove referat ad limina) ad Utteram (lat.) doslovce, doslovno, bukvalno

ad majorem Dei gloriam (lat.) na veću slavu Božju (geslo jezuitskog reda) ad manus (lat.) na ruke, na ruku, pri ruci; ad manus fideles (lat.) u povjerljive ruke; ad manus proprias (lat.) na vlastite ruke ad normam (lat.) prema propisu, po pravilu ad notam (lat.) uzeti ad notam zabilježiti, zapamtiti, primiti na znanje ad oculos čit. ad okulos (lat.) prikazati nešto jasno, očigledno, zorno ad partem (lat.) sa svakim dijelom posebno, tj. pojedinačno ad pias causas čit. ad pijas kauzas (lat.) za pobožne svrhe, za dobrotvorne namjene ad ratifikandum (lat. ad ratificandum) za potvrdu, za odobrenje ad rem (lat.) prema stvari, što odgovara stvari (a ne osobi); prilično, zgodno, korisno, uputno, upotrebljivo ad ultra (lat.) do kraja, do krajnjih granica, potpuno ad unum (lat.) svi do jednoga, do jednoga, do posljednjeg ad valorem (lat.) prema vrijednosti adab (ar.) u srednjovjekovnoj arapskoj književnosti: poučna literatura koja je veoma slična enciklopediji Adad kod Sumeraca, Asiraca i Babilo-naca: božanstvo vjetra, oluje, nevremena i groma adagietto čit. adađeto (tal.) glaz. 1. ma- ' lo sporije; 2. im. glazbeno djelo koje treba izvoditi manje lagano adagij (adagium) poslovica adagio 20 adeno adagio čit. adađo (tal.) glaz. 1. blago, lagano, tiho; ozbiljno, dostojanstveno; 2. im. glazbeno djelo koje treba izvoditi blago i lagano adagio assai čit. adado asai (tal.) glaz. veoma lagano; adagio di molto adagiologija (lat. adagium poslovica, grč. logia zbirka) zbirka poslovica; znanost o poslovicama adagissimo čit. adađisimo (tal.) glaz. veoma lagano, što lakše adakcija (lat. adactio, adigere) upornost, prisiljavanje, primoravanje adaktilija (grč. a -bez, daktvlos prst) med. nedostatak svih prstiju na ruci ili nozi adalet (tur.) pravda, pravednost; pravilnost, ispravnost Adam (hebr. čovjek načinjen od zemlje) u Bibliji: ime prvog čovjek; Adamov kostim golo muško tijelo; Adamova jabučica istaknuta izbočina na prednjem dijelu vrata nekih muškaraca; Adamovo rebro žena (budući da je, prema Bibliji, Bog stvorio ženu od Adamova rebra) adamant (grč. adamas, adamantos) v. adamas adamas (grč. adamas) kaljeno željezo, čelik; dijamant adamizam struja europske književnosti koja se oslanja na primitivne i instinktivne pojave u ljudskoj naravi Adapa po babilonskoj mitologiji: prvi Čovjek (odbivši nebesku hranu izgubio je besmrtnost za čitav ljudski rod) adapcija (lat. adaptio) v. adaptacija adaptacija (lat. adaptatio) prilagođa-vanje, prilagodba, prilagođenost; primjena; adapcija adaptator (lat. adaptator) onaj koji pri-lagođava, tehnička sprava za spregu međusobno neprilagođenih elemenata adaptirati (lat. adaptare) prilagoditi, prilagođavati; preurediti, preuređivati; primijeniti, primjenjivati adcitacija (lat. adcitatio) prav. pozivanje na parnicu adcitat (lat. adcitatus) prav. pozvani na suđenje, parnicu addatur (lat. addere dodati, addatur) neka se doda, dodaj, dometni ađde (lat. addere dodati, adde) med. dodaj! dometni! (na receptima) adefagija (grč. adefagia) med. proždr-ljivost, prevelika želja za jelom adekvacija (lat. adaequatio) izjednačenje, prilagođavanje adekvatan (lat. adequatus) izjednačen, jednak; podudaran, odgovarajući, prikladan; adekvatan pojam log. onaj koji točno izražava bit svoga predmeta; adekvatna spoznaja spoznaja koja je u punoj suglasnosti s biti spo-znatoga ađelfija (gr. adelfos brat) pobratimstvo; bot. sraštenost prašničkih niti adelfizam (grč. adelfos brat) bratstvo, bratimljenje, pobratimstvo

adelfoktonija (grč. adelfos brat, adelfi sestra, kteino ubijem) bratoubojstvo ili sestroubojstvo adelopodi (grč. adelos prikriven, nejasan, podos noga) zool. životinje koje izgledaju kao da nemaju nogu, tj. u kojih su noge skrivene ademcija (lat. ademptio, adimere) prav. oduzimanje, uklanjanje, uskraćivanje ademptio bonorum Čit. ademcio bo-norum (lat.) prav. oduzimanje imanja ademptio civitatis čit. ademcio civita-tis (lat.) prav. oduzimanje prava građanstva, protjerivanje iz grada adenalgija (grč. aden žlijezda, algos bol) med. žlijezdobolja adend (lat. addendus) mat. pribrojnik adenda (lat. addenda) mn. dodaci, prilozi, domeci adenitis (grč. aden žlijezda) med. upala žlijezda adeno- (grč. aden) predmetak u složeni-cama sa značenjem: žlijezda, žljez-dani adenoftegmon 21 adi afora adenoflegmon (grč. aden, flego gorim) med. prelaženje upale limfne žlijezde na okolna tkiva adenogeneza (grč. aden, genesis postanak) fiziol. nastajanje, stvaranje žlijezda adenograflja (grč. aden, graha opis) fiziol. opisivanje žlijezda adenoidan (grč. aden, eidos oblik) žljez-dolik, žljezdast adenoidi (grč. aden, eidos oblik) med. žljezdaste izrasline = adenoidne vegetacije adenologija (grč. aden, logia znanost) fiziol. proučavanje žlijezda adenom (grč. aden) med. žljezdaste izrasline koje se sastoje od epitelnih cjevčica i vezivnog tkiva adenopatija (grč. aden, pathos bolest) med. bolest žljezdanog sustava adenotomija (grč. aden, tome rezanje) med. operativno uklanjanje žljezda-nih izraslina, adenoida adenozan (grč. aden, lat. adenosus) žljezdani, koji se tiče žlijezda adeps (lat.) mast, salo adept (lat. adeptus, adipisci dostići, zadobiti, steći) onaj koji je nešto postigao; u alkemiji: onaj koji je stekao veliku tajnu alkemije; danas: onaj koji je prodro u sve tajne nečega adespoton (grč. adespoton) imanje bez gospodara; djelo čiji je tvorac nepoznat adh- v. pod athadherencija (lat. adhaerentia) srašći-vanje, sraslost; pripadnost, naklonost, privrženost ađherencija (lat. adhaerere držati se čega, prianjati) prianjanje, pristajanje; privrženost, pripadnost, sklonost, naklonost, sljedbeništvo, sraslost adherent (lat. adhaerens) pristaša, pri-vrženik, pripadnik; sudionik adherirati (lat. adhaerere) prionuti, prijaviti; biti priljepljiv; nadovezivati se; održati se, biti uz; odobravati, pristajati uz neko mišljenje adhezija (lat. adhaerere držati se čega, prianjati) fiz. prionljivost, međusobno privlačenje dvaju tijela koja se tijesno dotiču; prianjanje, priljublji-vanje, pripijanje; med. sraštenje, pri-rašćivanje; prav. priključenje, naknadni pristup neke države nekom ugovoru; izricanje kazne uz pravorijek o imovinskom zahtjevu koji je nastao izvršenjem kaznenog djela (naknada štete, povrat oduzete stvari i si.); usp. kohezija adhezija (lat. adhesio) prionljivost, privlačnost; fiz. sila kojom se privlače molekule raznih tijela (supr. kohezija); prav. vezivanje jednog privatnopravnog djela uz neko kazneno djelo; anat. bolesna sraslost dijelova tijela, sraslica adhezijski postupak prav. mješoviti ili pridružni nedostatak, onaj kod kojega se uz neko kazneno djelo veže i jedan privatnopravni građanski predmet; v. adhezija adhezivan (lat. adhesivus) prionljiv; koji spaja, spojni adhibenda (lat. adhibere, adhibenda) mn. pomoćna sredstva; prilozi uz spise adhibicija (lat. adhibitio) primjena, uporaba, korištenje; prizivanje, privođenje adhortacija (lat. adhortatio) opomena; poticanje, pobuđivanje, ohrabrivanje, bodrenje, adhuc sub judice lis est čit. adhuk sub judice lis est (lat.) prav. stvar je još pred sudom, spor još nije riješen adiafora (grč. ta adiafora) mn. fil. ono stoje s moralnog (etičkog) stajališta beznačajno, tj. ni dobro ni loše; stoici su učili: samo je jedno dobro (vrlina) i samo jedno zlo (porok); sve je ostalo (život, zdravlje, ljepota, bogatstvo itd.) beznačajno

adicija 22 adjudikacija adicija (lat. additio) dodavanje, zbrajanje; umnožavanje adicionalan (lat. additionalis) naknadan, dodan, pridodan, koji služi kao dodatak; adicionalni zakon novi, dopunski zakon adicirati (ad-dicere) prav. priznati, dosuditi, dodijeliti adija-aktinski (a- ne, dia kroz, aktis, aktinos zrak) opt. koji ima svojstvo nepropuštanja aktinskih zraka adijabatan (grč. a- ne, diabaino prolazim) fiz. neprolazan za toplinu, koji se zbiva bez dobitka i gubitka topline, bez povišenja i sniženja temperature; usp. izotermičan adijabatičan v. adijabatan adijafan (grč. a-diafaino) neproziran adijaforan (grč. a-diaforos) ravnodušan, ni dobar ni loš; indiferentan adijaforija (grč. a-diaforia) ravnodušnost; usp. indiferentizam adijaforist (grč. a-diaforos) ravnodušan čovjek, slobodni mislilac, slobodan duh; indiferentist adijagnostičan (grč. adiagnostikos) med. koji se ne da (ili: ne može) razlikovati, raspoznati, utvrditi adijantum (grč. adianton) bot. viline vlasi, gospina kosa a dijareja (grč. a- ne, diarrheo protje-čem) med. nevršenje nužde, zatvorenost adijaterman (grč. a-, dia- kroz, ther-maino zagrijavam) fiz. koji ne propušta toplinske zrake; aterman adijat«tican (grč. a- ne, dia- kroz, ti-themi metnem, stavim) med. koji nije sklon bolesti adikcija (lat. addictio) prav. dosuđivanje, dodjeljivanje adinamičan (grč. adynamikos) nemo-can, slab, iznemogao, klonuo; nesposoban adinamija (grč. adynamia) med. nemoć, slabost, malaksalost, iznemoglost, klonulost; nesposobnost adio! (tal. addio) zbogom! adipocera (lat. adeps, ađipis mast, vosak) kem. masni vosak, vosak od leša adipoza (lat. adeps, adipis) fiziol. stvaranje masti u tijelu adipozan (lat. adiposus) mastan, pretio, gojan, debeo adipsija (grč. a-, dipsa žed) med. neos-jećaj žedi adipson (grč. a-, dipsa žeđ) med. sredstvo za gašenje žeđi adirati (lat. addere) dodati, zbrojiti, zbrajati adirato (tal.) glaz. srdito, ljutito, s uzbuđenjem Adisonova bolest bolest nadbubrežnih žlijezda koja se očituje brončanom bojom kože i općim malaksanjem, a uzrokuje smrt (naziv prema otkrivaču, engl. liječniku Thomasu Addi-sonu, 1793—1860) aditivan (lat. additivus) koji se treba dodati aditon (grč. advton) ono što je nepristupačno; najsvetiji, unutarnji dio grčkog hrama u koji je samo svećenik smio stupiti adizonizam med. vrsta tuberkulozne oboljelosti nadbubrežnih žlijezda, praćena smeđom ili smeđecrnom bojom onih dijelova kože koji su izloženi svjetlosnom ili mehaničkom podražaju; obično smrtonosna (nazvana po engl. liječniku Thomasu Addisonu koji ju je prvi 1855. g. opisao); Adisonova bolest, brončana bolest adjekcija (lat. adjectio) pridjevanje, dodavanje; prav. povećanje, dodatak ponuđenoj svoti novca adjektiv (lat. adjectivum) gram. pridjev adjektivni (lat. adjectivus) gram. pri-djevni, pridjevski adjudicirati (lat. adjudicare) dosuditi, dosuđivati, odobriti adjudikacija (lat. adjudicatio) prav. sudsko priznanje, dosuđivanje, presuda u nečiju korist adjudikatar 23 admodij acij a adjudikatar (lat. adjudicatarius) prav. kupac na javnoj prodaji; onaj kome ostaje nadmetanjem, dražbom prodavana stvar, najbolji ponuditelj adjudikativan (lat. adjudicativus) kojim se dosuđuje adjument (lat. adjumentum) pomoćno sredstvo, pomoć

adjungirati (lat. adjungere) pridodati, dodijeliti na rad, dati nekome nekoga za pomoćnika i budućeg nasljednika adjunkcija (lat. adjunctio) vezivanje, pridruživanje, dodjeljivanje, dodavanje, spajanje adjunkt (lat. adjunctus) pomoćnik; pomoćni službenik, mlađi Činovnik adjunktura (lat. adjunctura) pomoćno zvanje; pomoćna ustanova ađjuracija (lat. adjuratio) zaklinjanje; prav. polaganje zakletve; preklinjanje adjutatorij (lat. adjutatorium) anat. ramena kost, ramenjaČa adjutor (lat. adjutor) pomoćnik, pomagač adjutorij (lat. adjutorium) pomoćno sredstvo, pomoć adjutum (lat. adjutum) pomoć, potpora, dodatak adjuvancije (lat. adjuvantia) mn. farm. v. adjuvans adjuvans (lat.) farm. pomoćno sredstvo, sporedni lijek čije je djelovanje slabije adjuvant (lat. adjuvans) pomoćnik, pomagač; pomoćni učitelj adkredulirati (lat. adcredulare) zanijekati pod prisegom neki dug adlatus (lat. ad-latus) pomoćnik, mlađi činovnik; osobito činovnik ili časnik koji je dodijeljen na službu nekom višem činovniku ili časniku adlenimenti (lat. adlenimenta) med. sredstva, lijekovi za ublažavanje adlerizam teorija austrijskog psihologa Alfreda Adlera (1870—1937), tzv. "individualna psihologija" Admet mit. starogrčki kralj u Feri (Te-salija), jedan od Argonauta, muž Alkestidin, Apolonov ljubimac adminacija (lat. adminatio) prav. pri- -jetnja (kao simbolična uvreda) adminikul (lat. adminiculum) pomoćno sredstvo, pomagalo adminikulator (lat. adminiculator) u Katoličkoj crkvi: osoba koja se skrbi o udovicama, siročadi i si. administracija (lat. administratio) upravljanje, uprava; upravna vlast, vlada; činovništvo, službeništvo administrativa (lat, administrare upravljati, administrativa) uprava, upravna vlast administrativni (lat. administrativus) upravni, koji se tiče ili potječe od upravne vlasti, ustanove itd. administrator (lat.) upravitelj; osoba koje upravlja ustanovom administrirati (lat. administrare) upravljati; voditi poslove neke ustanove, voditi posao za nekoga drugog admiracija (lat. admiratio) divljenje; čuđenje admiral (ar. amir al bal, fr. amiral) zapovjednik bojne flote; zool. leptir (Va-nessa atlanta) admiralitet (njem. Admiralität) pomorska vlast; vrhovno zapovjedništvo pomorske vojne sile; svi admirali pomorske vojne sile admirativan (lat. admirari diviti se) koji pokazuje, izražava ili izaziva divljenje, Čuđenje, obožavanje admisibilan (lat. admissibilis) primljiv; prihvatljiv admisibilitet (lat. admisibilitas) prim-ljivost; prihvatljivost admisija (lat. adraissio) primanje, prijam admodij acij a (lat. admodiatio) davanje zemlje u zakup admodijator 24 adresat admodijator (lat. admodiator) onaj koji daje zemlju pod zakup, iznajmitelj admonicija (lat. admonitio) opominja-nje, ukoravanje zbog nevršenja dužnosti admonitivan (lat. admonitivus) koji opominje adneksi (lat. adnexa) mn. med. veze maternice s jajnikom i jajovodom adnominalan (lat. ad k, nomen ime) koji ide uz imenice, koji pripada imenicama adnotacija (lat. adnotatio) bilješka, primjedba, napomena, objašnjenje; prav. popis; anotacija adnotanda (lat.) mn. stvari koje treba zabilježiti, zapamtiti, značajne stvari adnotata (lat.) mn. bilješke, primjedbe, napomene adnotator (lat. adnotator) pisac ili stav-ljač primjedaba; tumač adnotirati (lat. adnotare) pribilježiti, zapisati, zapamtiti, uzeti na znanje adolescencija (lat. adolescentia) mladost, mladenačko doba; mladež, omladina adolescent (lat. adolescens) mladić; pren. žutokljunac

Adonaj (hebr.) Gospod, Gospodin, "moj Gospodin" hebrejski naziv za Boga, budući da se ime Jahve nije smjelo izgovoriti) adonijski stih (lat. versus adonius) poet. antički stih koji se sastoji od jednog daktila i jednog troheja ili spondeja: U U — U Adonis (grč. Adonis) mit. legendarno lijep mladić za Čiju su se ljubav otimale božice Afrodita i Perzefona; simbol ljepote i proljeća; zool. vrsta lijepog plavog leptira (Polvomatus Adonis); bot. gorocvijet adonizacija (lat. adonisatioj namještanje, dotjerivanje, kićenje adopcija (lat. adoptio) uzimanje pod svoje, usvojenje, posvajanje adoptacija (lat. adoptatio) v. adopcija adoptant (lat. adoptans) posvojitelj, usvojitelj; adoptator adoptat (lat. adoptatus) usvojeno dijete, posvojče, pokćerka, posinak adoptator (lat. adoptator) v. adoptant adoptirati (lat. adoptare) uzeti tuđe dijete pod svoje, usvojiti, posvojiti; priznati za svoje adoptivan (lat. adoptivus) usvojen, posvojen adoracija (lat. adoratio) obožavanje, veliko poštovanje, klanjanje; silno voljenje, bezgranična ljubav Adrast starogrčki mitološki kralj u Ar-gu, tast Polinikov, jedan od vođa "Sedmorice protiv Tebe" adrenalin (lat. ad u ren bubreg) med. supstanca (ili: tvar) koju nadbubrežna žlijezda izlučuje neposredno u krv; upotrebljava se za smanjenje krvnog tlaka, kod slabosti srca, bronhijalne astme, morske bolesti itd.; epinerfin, epirenan, suprarenin adresa (fr. adresse) 1. oznaka (na pismu i dr.) mjesta stanovanja i imena onoga kome se pismo upućuje; 2. pismena predstavka, molba skupštine vladaru; svečana čestitka neke udruge ili kolegija slavljeniku; pren. hitrost, okretnost, umješnost; adresa po potrebi bank. pozivanje neke osobe da akceptira ili isplati mjenicu za slučaj neakceptiranja ili neisplate mjenice adresant (fr. adresser) osoba ili tijelo koje upućuje ili preporučuje, pisac pisma, predstavke, molbe i si.; bank. mjenični potpisnik koji upućuje poziv nekoj osobi da akceptira ili isplati mjenicu adresar (fr. adrreser) popis osoba s naznačenjem mjesta i ulica stanovanja; knjiga s popisom stanovnika nekog mjesta (po zanimanjima, djelatnostima, ulicama i dr.) adresat (fr. adresser) osoba ili tijelo kojem se upućuje pismo, primatelj pi ađresirati 25 adventisti srna; bank. osoba kojoj se vlasnik mjenice treba obratiti u slučaju da je primatelj (trasat) ne plati adresirati (fr. adresser) označiti na pismu, pošiljci i dr. ime i mjesto stanovanja osobe ili ustanove kojoj se pismo ili pošiljka upućuje, napisati adresu Adrijatik (lat. Adria) Jadran, Jadransko more adrogacija (lat. adrogatio) prav. usvojenje; usvojenje onoga koji je već punoljetan adrogirati (lat. adrogare) prav. uzeti pod svoje, posvojiti, usvojiti; usp. adoptirati adskripcija (lat. adscriptio) pripisivanje; pismeni dodatak adskriptor (lat. adscriptor) supotpis-nik adsorpcija (lat. adsorptio) fiz. zgušnjavanje plinova na površini čvrstih tijela; usp. okluzija adstant (lat. adstans) pomoćnik, pomoćni učitelj adstipulacija (lat. adstipulatio) bezuvjetni pristanak, potpuna suglasnost adstrikcija (lat. adstrictio) med. stezanje, skupljanje, zatvaranje, npr. rane adstringens (lat. adstringens) med. sredstvo za stezanje površine sluznice i povrijeđene kože adstringentan (lat. adstringens) stez-ljiv, koji steže, koji skuplja, koji zatvara adstringirati (lat. adstringere) stegnuti, stezati, skupiti, skupljati, zatvoriti adukcija (lat. ad, ducere voditi) privođenje, dovođenje, primicanje, privlačenje; med. gibanje mišića prema središnjoj crti tijela, privlačenje mišića; prav. dokazivanje, navođenje razloga, pozivanje na što; aduktor mišić primicah; usp. abdukcija, abduktor adukcija "at. ađductio dovođenje) anat. "izvlačenje mišića adult (lat. adolescere odrasti, adultus) odrastao, spolno zreo čovjek i svako živo biće uopće adultan (lat. adultus) odrastao, stasao; punoljetan; spolno zreo adulter (lat.) preljubnik, brakolomac adultera (lat.) preljubnica

adulteracija (lat. adulteratio) krivotvorenje (osobito novca) adulterij (lat. adulterium) prav. brakolomstvo, preljub adumbracija (lat. adumbratio) rad u glavnim potezima, nacrt, skica adurencije (lat. adurentia) mn. sredstva za paljenje ili nagrizanje adurens (lat.) med. sredstvo za paljenje ili nagrizanje; pirotik adusirati (fr. adoucir) sladiti, zasladiti; ublažiti, utažiti, razblažiti, olakšati; glačati; omekšati, postati kovnijim; slik. razblažiti boje adut (fr. a tout u sve, na sve) u kartama: najjača boja, tj. karta koja nosi sve ostale; najjače sredstvo, najjači razlog adutirati (fr. a tout u sve, na sve) u kartama: početi igru adutima; sjeći adutom baciti adut na kartu druge boje i time odnijeti; izadutirati se izbaciti u igri sve adute, ostati bez aduta; pren. izgubiti, potrošiti sve, ostati bez sredstava; iscrpsti sva sredstva, sve najjače razloge advekcija (lat. advehere dovoziti) vodoravno gibanje zraka, a time se prenose i meteorološki faktori (toplina, vlaga i dr.) u vodoravnom smjeru advent (lat. adventus dolazak) predstojeći dolazak Spasitelja naviješten u Svetom pismu (Otk 22,7); kod katolika: posljednja četiri tjedna pred Božić, došašće adventisti (lat. adventus dolazak) pripadnici kršćanske sljedbe koju je u Americi osnovao William Miller koji je proricao da će Krist po drugi puta doći 1844. godine; svetkuju subotu, adventivan 26 aerobat osnovom vjere smatraju Sveto pismo (Bibliju), vjeruju u Kristovo obećanje da će po drugiput doći; crkva raširena po cijelom svijetu adventivan (lat. adventivus) slučajan; sporedan, pridošao; bot. koji ne raste na svom pravom mjestu, npr. adven-tivni korijen onaj koji se razvija na samoj stabljici (bršljan, divlja jagoda i dr.) adventizam (lat. adventus dolazak) naučavanje i pokret adventista; v. adventisti adverb (lat. adverbium) gram. prilog adverbijal (lat. adverbiale) gram. priložna oznaka (vremenska, mjesna, načinska, uzročna) adverbijalni (lat. adverbialis) gram. priložni adverzarije (lat. adversaria) mn. knjige ili bilježnice u koje se privremeno unose grada i bilješke koje će tek kasnije biti sređene ili obrađene adverzativan (lat. adversativus) gram. suprotan advocatus Dei (lat.) "Božji odvjetnik", u Rimokatoličkoj crkvi: osoba koja opovrgava prigovore "vražjeg odvjetnika" (advocatusa diaboli) pri procesima za proglašenje svetim ili blaženim advocatus diaboli (lat.) "vražji odvjetnik", osoba koja se suprotstavlja "Božjem odvjetniku" (advocatusu Dei); pren. čovjek koji se suprotstavlja općem mišljenju; v. diabolus ro-tae advocirati (lat. advocare) baviti se odvjetničkim poslovima, braniti druge pred sudom; služiti pravu; pren. zauzimati se za nekoga ili nešto advokat (lat. advocatus onaj koji je pozvan u pomoć) pravozastupnik, pravobranitelj, branitelj, odvjetnik advokatura (lat. advocatura) pravobraniteljstvo, pravozastupništvo, odvjetništvo, odvjetničko zvanje ađustirati (lat. adjustare) dotjerati, dotjerivati, namjestiti; adjustirati; obično: ađustirati se, adjustirati se ađutant (lat. adjutans) pomoćnik; mlađi časnik dodijeljen na službu višem časniku, pratitelj višeg časnika ađutantura (lat. adjuntatura) zvanje, služba i kancelarija adutanta aed (grč. aoidos) pjevač i pjesnik slobode u herojskom razdoblju starih Grka AEG kratica za poznatu njemačku tvrtku Allgemeine Elektrizitets-Gesell-schaft čit. Algemajne elektricitets-ge-zelšaft "Sveopće društvo za elektricitet" Aenona (lat.) antičko ime za Nin aequilibrium indifferentiae čit. ekvi-librijum indiferencije (lat.) fil. ravnoteža dvaju suprotnih motiva, dviju suprotnih pobuda; usp. Buridanov magarac aer (grč. aer zrak, lat. aer) zrak

aeracija (lat. aeratio) proizvođenje zraka; prozračivanje; izlaganje kemijskom djelovanju zraka aerat (lat. aeratum) kem. voda u kojoj ima ugljične kiseline aerenhim (grč. aer zrak, en u, hyma tekućina, sok) bot. stanično tkivo s velikim, zrakom napunjenim, među-staničnim prostorima, osobito kod vodenih biljaka aeričan (lat. aer, grč. aer) zračni; prozračan, plinovit aerifikacija (lat. aerificatio) punjenje zrakom; kem. pretvaranje u zrak, plin aeriforman (lat. aeriformis) prozračan, plinovit aerizirati (grč. aer, fr. aeriser) pretvoriti, pretvarati u zrak, plin aero- (grč. aer, lat. aer) predmetak u složenicama sa značenjem: zrak, zračni, koji je u vezi sa zrakom aerobat (grč. aer, baino idem) plesač u zraku, plesač na užetu; koji ide po zraku; mudrijaš aerobi aeromantija aerobi (grč. aer, bios život) mn. biol. bakterije koje, kao i sva viša živa bića, moraju imati slobodnog kisika da bi mogle živjeti (za razliku od ana-eroba) aerobionti (grč. aer, bios život) mn. zool. v. aerobi aerobomba (grč. aer, bombos dubok, potmuo zvuk) voj. zračna, avionska bomba aerobus (grč. aer, lat. omnibus svima) zračno prijevozno sredstvo aerodin (grč. aer, dvnamis sila) zrak. zrakoplov teži od zraka, u letu se održava uglavnom pomoću aerodi-namičkih reakcija aerodinamika (grč. aer, dvnamis sila) fiz. znanost o zakonima gibanja plinovitih tijela aerodrom (grč. aer, dromos putanja) mjesto gdje stoje, odakle polaze i kamo se spuštaju zrakoplovi aeroduktor (lat. aeroductor) med. instrument kojim se pri porođajima dovodi zrak aeroembolija (lat. aer zrak, grč. em-bolon klin) stvaranje plinskih mjehurića u tkivima i krvi zbog izlaganja organizma sniženom tlaku koji vlada na većim visinama aerofagija (grč. aer, fagein jesti) med. gutanje zraka, bolest koja se javlja osobito kod neuropata i histeričnih osoba, ali i kod tuberkuloznih aerofiltar (lat. aer zrak, filtrum cjedilo) filtar u obliku rezervoara napunjenog šljakom kroz koji se propuštaju tekuće vode radi aeracije aerofiti (grč. aer, fyton biljka) bot. biljke koje rastu sasvim u zraku (suprotno: geofiti); također: epifiti aerofobija (grč. aer, fobeo bojim se, plašim se) strah od zraka, izbjegavanje zraka aerofon (grč. aer, foneo zvučim) instrument pomoću kojega se ljudski glas može prenositi i čuti na 6—9 kilometara (izumio ga je Edison) aerofor (grč. aer, foros nosač) sprava koja omogućava disanje i u inače otrovnom ili zagušljivom zraku, kao i pod vodom aerofotografija (grč. aer, fos svjetlost, grafo pišem) perspektivno snimanje raznih objekata, osobito zemljišta (terena), iz zraka (zrakoplova) fotografskim putem aerofotogrametrija (lat. aer zrak, grč. fos, fotos svjetlo, gramma slovo, met-ria mjerenje) izradba zemljovida snimanjem iz zrakoplova aerogen (grč. aer, gennao stvaram, proizvodim) koji se stvara pomoću zraka, koji dolazi od zraka; aerogena tuberkuloza infekcija koja nastaje unošenjem u pluća tuberkuloznog bacila s udahnutim zrakom aerografija (grč. aer, grafo) opisivanje zraka aerogram (lat. aer zrak, grč. grafein pisati) vijest predana zračnim putem, putem radija; radiogram aeroidan (grč. aeroides) koji ima oblik zraka, zrakolik; maglovit aeroklimatologija (lat. aer zrak, grč. klimatos naginjanje zemaljske kugle polu, logia znanost) znanost koja proučava klimu troposfere i drugih dijelova stratosfere aerolit (grč. aer, lithos kamen) meteor, kamen koji pada iz zraka, meteorski kamen aerologija (grč. aer, logia) znanost o zraku i njegovim svojstvima, znanost o atmosferi i njezinom ispitivanju aeromagnetometrija (lat. aer zrak, grč. Magnes lithos, metria mjerenje) istraživanje ruda pomoću zrakoplova, tj. iz zraka aeromantija (grč. aer, manteia proricanje) proricanje po pojavama u zraku

aeromedicina 28 aerozoi aeromedicina (lat. aer zrak, medicus) grana medicine koja se bavi proučavanjem i liječenjem zdravstvenih poremećaja koji se javljaju kao posljedica letova zrakoplovima aeromehanika (grč. aer, mechanike) fiz. znanost o zakonima gibanja i ravnoteže plinova; pneumatika aerometar (grč. aer, metron) sprava za mjerenje gustoće i tlaka zraka aerometrija (grč. aer, metria) mjerenje zraka; znanost o mjerenju gustoće i tlaka zraka aeromiting (lat. aer zrak, engl. meet-ing) sastanak zrakoplovaca; skup čija je svrha populariziranje zrakoplovstva; javna priredba sa zrakoplovnim vježbama aeromonter (lat. aer zrak, fr. monteur) radnik koji montira zrakoplovne konstrukcije aeromotorist (lat. aer zrak, lat. motor) radnik koji rukuje benzinskim motorima, zrakoplovnim motorima i si. aeronaut (grč. aer, naus brod, nauti-kos brodski, pomorski) zrakoplovac, onaj koji se vozi zrakoplovom aeronautika (grč. aer, naus brod, nautike) znanost o zrakoplovstvu; zrakoplovstvo aeropauza (lat. aer zrak, lat. pausis) atmosferski slojevi iznad 25 km s veoma razrijeđenim zrakom koji ne može podržati let zrakoplova aeroplan (grč. aer, planos koji luta, koji krstari) zastarjeli naziv za zrakoplov (avion) aeroprojektor (lat. aer, projector) fo-togrametrijski instrument za izradu topografskih zemljovida iz fotografskih snimaka napravljenih u zraku aeroskop (grč. aer, skopeo gledam) sprava za mjerenje količine prašine u zraku aeroskopija (grč. aer, skopeo gledam) pregled (ili: ispitivanje) zraka aerostacija (lat. aerostatio) vještina dizanja balona i upravljanja njima, zrakoplovstvo aerostat (grč. aer, statos stajaći, koji stoji) sprava za letenje lakša od istisnutog zraka (balon, zračni brod) aerostatika (grč. aer, statos),ananost o ravnoteži plinova, posebno zraka aerotaksija (grč. aer, taxis uređenje) zool. kretanje organizama koji se slobodno kreću, npr. bakterija u vodi, prema mjestima najvećeg (pozitivna aerotaksija) ili najmanjeg (negativna aerotaksija) sadržaja kisika, gdje se onda ti aerotaksični mikroorganizmi skupljaju aeroterapija (grč. aer, therapeia liječenje) med. liječenje udisanjem umjetno zgusnutog ili razrijeđenog zraka aeroterorizam (grč. aer, lat. terror strah, užas) bombardiranje iz zraka gradova i naselja radi zastrašivanja, uznemiravanja i demoraliziranja stanovništva aerotonometar (grč. aer, tonos napon, metron mjera) sprava za mjerenje napona krvnih žila aerotopografija (grč. aer, topos mjesto, grafo pišem) metoda u geodeziji: izrada geodetskih planova i karata pomoću snimaka iz zraka aerotropizam (grč. aer, tropos okret, pravac) bot. pokreti biljaka prema mjestima gdje ima najviše (pozitivni aerotropizam) ili manje (negativni aerotropizam) zraka, odnosno kisika aerotunel (lat. aer zrak, engl. tunnel) poseban hodnik u kojem se ispituju zrakoplovi i zrakoplovni modeli pomoću umjetnog prilagođavanja brzine zračnog strujanja aeroza (grč. aer) med. razvijanje zraka u tijelu aerozoi (grč. aer, zoon životinja) zool. v. aerobi aeternum vale 29 afida vit aeternum vale čit. eternum vale (lat.) zauvijek zbogom, posljednji pozdrav afagija (grč. a-, fagein jesti) med. nemogućnost gutanja hrane afakija (grč. a-, fakos leća) med. nedostatak očne leće; pr. afakičan afamirati (fr. affamer) mučiti glađu; pr. afamiran afanija (grč. afaneia) glupost, koješta-rija afarist (tal. affarista) čovjek koji bezobzirno želi ostvariti dobitak ili Čast, špekulant afazija (grč. a-, femi govorim) med. ne-' moć (ih: nemogućnost) govora; zani-jemjelost od užasa; psih. bolesna smanjenost sposobnosti govora zbog zaboravljanja pojedinih riječi afefobija (grč. afe doticanje, fobos strah) med. bolestan strah od dodira

afekcija (lat. affectio utjecaj) naklonost, % nježnost, odanost, ljubav, srdačnost; svako uzbuđenje i promjena u tjelesnom ih duševnom stanju; med. svaki utjecaj na tijelo, bolest; osjećaj; aficiranje afekt (lat. affectus, afficere utjecati na nekoga ili nešto) psih. vrlo jak osjećaj koji većinom nailazi najednom, ( iznenadno, traje obično vrlo kratko i u jednom trenutku dostiže toliku jačinu da gotovo posve zavlada sviješću, duševni pokret; uzbuđenje, stanje razjarenosti, razjarenost afektacija (lat. affectatio) neprirodnost, usiljenost, pretvaranje, prenemaganje afektirati (lat. affectare) biti neprirodan, praviti se, pretvarati se, prene-magati se; htjeti vješto prikazati nešto onakvim kakvo zapravo nije afektivan (lat. affectivus) uzbudljiv, osjetljiv, osjećajan afektuozan (lat. affectuosus, fr. affectueux) usrdan, ljubazan, veoma naklonjen afektuozitet (lat. affectuositas) usrd-nost, velika naklonjenost, strasnost afel (grč. apo od, helios Sunce) astr. najveća udaljenost planeta ih kometa od Sunca; suprotno: perihel afeleja (grč. afeleia) ret. jednostavnost, prirodnost (u govoru) Afer (lat.) arapski naziv za neka etiopska plemena (prema njima su Rimljani nazvali čitav kontinent Afrika) afera (fr. affaire) stvar, posao; parnica, spor; težak položaj; zamršena stvar; neugodan doživljaj; velik događaj; sukob aferaš (fr. affaire) onaj koji ima ih pravi afere, koji se bavi prljavim poslovima, osobito na račun države afereza (grč. aphairesis oduzimanje) gram. skraćivanje početka, skraćivanje jedne riječi time što joj se izostavi početak, prvo slovo, prvi slog; med. uklanjanje suvišnog ili onesposobljenog dijela ljudskog tijela affabile (tal.) glaz. ugodno, ljubazno, umiljato affaire d'honneur čit. afer d-oner (fr.) stvar časti, dvoboj affanato (tal.) glaz. bolno, tužno, plašljivo affettuosissamente čit. afetuozisamen-te (tal.) glaz. v. affettuosissimo affettuosissimo čit. afetuozisimo (tal.) glaz. vrlo osjećajno, veoma strasno affettuoso čit. afetuozo (tal.) glaz. uzbudljivo, ganutljivo, dirljivo, toplo, strasno; con affetto afflitto (tal.) glaz. bolno, tužno; con af-flittione affretando (tal.) glaz. sve brže, ubrzavajući; affretoso affretoso (tal.) glaz. v. affretando affunde (lat. affundere, affunde) farm. na receptima: nalij na to! afidat (lat. affidatus) podanik, vazal afidavit (lat. affidavit) pom. iskaz pod prisegom o teretu nekog broda afiks 30 aformacija afiks (lat. affigere pričvrstiti, prikovati, affixum) gram. produženje riječi dodavanjem jednog slova ili sloga, govorni dodatak; dometak afUantropija (grč. a-, filos prijateljski, anthropos čovjek) nedostatak ljubavi prema bližnjima; mržnja prema ljudima afiličari (grč. afyllos, a-, fyllon list) bot. bez listova, bez čašičnog listića afilijacija (lat. affiliatio) usvojenje; primanje u neki red ili društvo; bratstvo, sveza; družba, društvo, tajno udruženje afilirati (lat. affiliare) usvojiti nekoga za sina ili kčerku; zbratimiti; primiti nekoga u neki red, bratstvo ili društvo; pridružiti, združiti; afilirana loža masonska loža koja je ušla u sastav neke veće lože afinaža (fr. affinage) profinjavanje, pročišćavanje, npr. plemenitih rudača; dotjerivanje, glačanje, stanjivanje afinerija (fr. affinerie) radionica za pročišćavanje plemenitih rudača i dr.; radionica u kojoj se izrađuju žice; usp. rafinerija afinirati (fr. affiner) profiniti, napraviti ljepšim; očistiti, pročistiti, pročišćavati; dotjerati, stanjiti afinis (lat. affinisi rođak po ženi, zet, tast afinitet (lat. affinitas) srodstvo, srodnost (suprotno: kognacija); kem. stupanj lakoće kojom se dva različita elementa spajaju, težnja za sjedinjavanjem između dvaju kemijskih elemenata ili više njih; pren. srodnost, sličnost

afion (ar., perz.-tur. afyon) mak; opijum, opij afirmacija (lat. afflrmatio) potvrđivanje; potvrda; tvrdnja, iskaz dan pod prisegom afirmativa (lat.) potvrdno mišljenje; potvrđivanje, potvrda afirmativan (lat. affirmativus) potvrdan; odlučan; pokazni; log. afirmativan sud potvrdan sud (S je P), npr. zlato je skupocjeno afirmirati (lat. affirmare) tvrditi, potvrditi, potvrđivati, uvjeriti; afirmirati se uspjeti održati se kao takav afiš (fr. affiche) oglas, javna objava, plakat afitaža (fr. affûtage) voj. namještanje topa na lafetu, puške na kundak; pripremanje topova za pucanje; oštrenje alata afîtirati (fr. affûter) voj. namjestiti (ili: namještati) top na lafetu ili pušku na kundak; top ili pušku pripremiti za paljbu; biti afitiran biti u pripravnosti, imati pri ruci aflikcija (lat. afflictio) utučenost, ožalošćenost, žalost; bol, tuga, jad, muka; nesreća, nedaća aflogističan (grč. a-, flogyzo zapalim, sagorim) koji gori bez plamena, npr. aflogistična svjetiljka afluencija (lat. affluentia) pritjecanje, nagomilavanje, umnožavanje, izobilje, obilje, obilnost afluks (lat. affluxus) pritjecanje, priljev, navala čega, obilje; afluksija afluksija (lat. affluxio) v. afluks afobija (grč. afobia ) neplašljivost, nebo-jažljivost afonija (grč. a-, fone glas) med. bez-glasnost; gubljenje (ili: gubitak) glasa zbog bolesti mišića i živaca koji pokreću i zatežu glasne žice; v. afo-ničan aforija (grč. plodan, rodan) med. neplodnost, jalovost aforistično (grč. aforismos) kratko i jezgrovito, u obliku izreke aforizam (grč. aforismos) kratka i u određenom obliku iskazana izreka koja veoma jasno izražava jednu misao; mudra poučna izreka aformacija (lat. afformatio, ad formare oblikovati, uobličiti, graditi) tvorba aforodizijazam 31 agamogonija novog oblika pridodavanjem; u hebrejskoj gramatici: tvorba osobnih glagolskih oblika dodavanjem skraćenih zamjenica (aformativa) aforodizijazam (grč. afrodisiazo) med. v. afrodizija afretiranje (fr. affrètement) pom. zakupljivanje lađe; zakupnina afrik (fr. afrique) materijal od palminih vlakana (služi za punjenje strunjača) afrikaans inačica nizozemskog jezika kojom govore Buri Afrikander bijelac rođen u Južnoj Africi; u užem smislu Bur afrikanistika znanost koja proučava afričke jezike i književnosti, znanost o afričkoj kulturi afrikata (lat. affricare natrljati) gram. složeni, sliveni suglasnik, npr. c = t + s Afrodita (grč. Afrodite) mit. starogrčka božica ljubavi i ljepote koja se rodila iz morske pjene (kod Rimljana: Venera); pren. ljubavno uživanje, spolna ljubav, obljuba; draž, ljupkost; zool. morska gusjenica afroditografski (grč. Afrodite, grafo) koji opisuje ili prikazuje predmete ljubavi; astr. koji opisuje planet Veneru afroditski (grč. Afrodite) ljubavni afrodizija (grč. afrodisiazo sladim se ljubavlju) med. ljubavna pohota, ljubavno ludilo, pretjerano razvijen spolni nagon; aforidizijazam afrodizijaci (grč. afrodisios ljubavni) mn. sredstva za izazivanje spolnog nagona afrodizijak (grč. afrodisios koji se odnosi na ljubavni užitak) sredstvo za jačanje spolnog nagona afrometar (grč. afros pjena, metron) sprava za mjerenje tlaka pjene, sprava za mjerenje vrenja afronterija (fr. affronterie) javna pogrda; bezobrazna i drska prijevara afrozinija (grč. afrosyne) bezumlje; med. besmislenost, buncanje u groznici afte (grč. afthai, lat. aphthae) mn. med. bolest na sluznici usne šupljine: bijeli ili žućkasti mjehurići s crvenim rubom after-dinner (engl.) odmaranje odmah nakon ručka after-shave čit. after-šeiv (engl.) kolonjska voda, losion koji se upotrebljava nakon brijanja; after-shave lotion čit. after-šeiv loušn (engl.) usp. losion aftezan (grč. aftha, lat. aphthosus) mje-hurast; med. koji ima afte na sluznici usne špljine

aftong (grč. a-, fthongos zvuk, glas, ton) gram. mukli suglasnik afuzija (lat. affundere doliti) dolijevanje agalaktija (grč. a- bez, gala mlijeko) med. bezmlijeČnost dojke, oskudica u mlijeku kod majke agalma (grč. agalma) lik, kip, slika, ukras, osobito u hramu agame (grč. a- bez, gamos brak) mn. bot. biljke gimnospore čije se stanice razmnožavaju samosLalno, bez utjecaja drugih oplodnih stanica Agamemnon mit. sin Atrejev, unuk Pelopov, praunuk Tantalov, brat Me-nelajev, kralj u Mikeni (Argu), vrhovni zapovjednik helenske vojske u Trojanskom ratu; ubila ga je žena Klitemestra i njezin ljubavnik Egist; osvećen od sina Oresta agamija (grč. a- bez, gamein ženiti se) bezbračnost; bot. bespolnost cvjetova, kriptogamija; zool. partenogenetsko razmnožavanje agamist (grč. a-gameo bez žene sam) neženja, momak, samac agamogonija (grč. a- bez, gamos brak, gone rađanje) biol. rađanje bez oplođivanja, tj. putem diobe (način razmnožavanja kod praživotinja); supr. gamogonija agape agerasija agape (grč. agape ljubav) Božja ljubav, božanska ljubav; kršćanska ljubav; mn. večere ljubavi kod prvih kršćana kao znak općeg bratstva i ljubavi agar-agar vrsta algi u kineskim i japanskim morima; pomiješana s vodom daje bezbojnu hladetinastu masu koja se upotrebljava u kuharstvu, u apreturi (kao sredstvo za lijepljenje) i u bakteriologiji (kao hranjiva podloga za uzgoj bakterija) Agareni (hebr.) mn. naziv za Turke i muslimane u starim spomenicima, po imenu arapskog plemena koje je, prema Starom zavjetu, živjelo u doba židovskih kraljeva u Arabiji i napadalo susjedna židovska plemena agastronomija (grč. a- bez, gaster trbuh, nomos zakon) med. uzetost trbušnih živaca agatobiotika (grč. agathos dobar, bios život) fil. naučavanje o dobrom i pravilnom življenju agatodemon (grč. agathos dobar, dai-monion duh) mit. dobri duh, duh zaštitnik agatologtja (grč. agathos dobar, logia znanost) fil. dio etike koji uči o najvišem dobru Agaton (grč. aghatos dobar) starogrčki pisac tragedija, prijatelj Euripidov i Platonov agava (grč. agauos vrijedan divljenja, lat. agave americana) bot. tropska biljka podrijetlom iz Juž. Amerike, stablo joj izraste do 10 m visine; upotrebljava se, osobito lišće, u narodnoj medicini Agemenidi mn. perzijska dinastija od 8. do 4. stoljeća pr. n. e.; uništio ju je Aleksandar Makedonski porazivši kralja Darija III. Agena čit. edžine (engl.) vrsta američkih raketa upotrijebljenih u programu Gemini Agence Havas čit. ažans avas (fr.) francuska obavještajna agencija (ured za informacije) Agence Télégraphique Suisse (fr.) švicarska novinska agencija agencija (lat. agentia) poslovnica nekog većeg poduzeća Čiji je djelokrug ograničen; novinarsko poduzeće za davanje novosti dnevnim listovima agenda (lat.) dnevnik; podsjetnik agenezija (grč. a- bez, genesis rađanje) ženska neplodnost, nesposobnost za rađanje; fiziol. nepotpuna embrionalna razvijenost ili nedostatak nekog dijela organizma; teol. naučavanje Crkve po kojem Bog nema početka Agenor (grč. agenor) "hrabri"; u starogrčkoj mitologiji: sin Posejdona i Libije, osnivač grada Tira, praotac Fe-ničana agens (lat. agens) fil. djelotvoran, radno načelo, ono stoje uzrok nečemu, snaga; pokretna sila agent (lat. agens koji radi) poslovođa; posrednik; predstavnik firme, zastupnik; tajni policajac agent provokator (lat. agens provo-cator izazivač) plaćeni izazivač nereda, poticatelj nemira, plaćeni bukač; osobito: tajni policijski doušnik kojemu je zadatak steći povjerenje politički sumnjivih ili nepoželjnih osoba pa ih onda navesti na vršenje kažnjivih djela agentura (lat.) posao; poslovno područje jednog agenta; ured jednog agenta, poslovnica ager (lat.) polje, oranica; ager publiais čit. ager publikus (lat.) državno zemljište koje služi za javnu uporabu; osvojena zemlja koja se poklanja isluženim vojnicima ageracija (lat. aggeratio) nagomilavanje, gomilanje agerasija (grč. ageraos koji ne stari) nestarenje, mladolik izgled, staračka svježina

agestija 33 aglutinacija agestija (lat. aggestio) dovlačenje na gomilu, gomilanje, nagomilavanje ageuzija (grč. a- bez, geusis ukus) med. nedostatak (ili: neosjećanje) okusa Agezilaj (grč. ago vodim, laos narod) "vođa naroda"; "predvodnik", "prvak"; spartanski kralj (5—4. st. pr. n. e.) Agfa kratica za Aktiengesellschaft für Anilinerzeugung čit. akcijengezelšaft fir anilinercojgung (njem.) "dioničko društvo za proizvodnju anilina"; usp. anilin; Agfakolor (lat. color boja) film produkcije Agfa aggiustämente čit. adžustamente (tal.) glaz. točno, potpuno, sasvim točno aggratiatio publica čit. agracijacio publika (lat.) pomilovanje koje daje vladar povodom velikih državnih blagdana i proslava, opća amnestija agijazma (grč. hagiazma) blagoslovljena voda, sveta voda agilan (lat. agilis) brz, lak, hitar, spretan, okretan; marljiv, vrijedan agilitet (lat, agilitas) v. agilnost agilnost (lat. agilitas) brzina, okretnost, hitrost, lakoća; radinost, marljivost aginičan (grč. a- bez, gyne žena) neoženjen aginija (grč. a- bez, gyne žena) neže-njenost, život bez žene agirati (lat. agere) raditi, poslovati, trgovati; glumiti na pozornici agitacija (lat. agitatio) pokret, kretanje, nemir; revno zauzimanje i rad u užoj ili široj sredini za neku osobu, stvar ili protiv neke osobe ili stvari; podbadanje, bunjenje agitakl (lat. agitaculum) farm. štapić ili batić za miješanje kod pripreme raznih kemikalija ili lijekova agitata res (lat.) stvar o kojoj se često govori ili raspravlja, koja je često na dnevnom redu; svršena stvar, riješena stvar agitato čit. adžitato (tal.) muz. uzburkano, dirljivo agitator (lat.) čovjek koji se revno zauzima i radi za neku osobu, stranku ili ideju, ili protiv neke osobe, stranke ili ideje; buntovnik; podbadač, smutljivac agitirati (lat. agitare poticati) revno raditi za neku osobu, stvar, ili protiv neke osobe, stvari, osobito u političkom smislu; poticati, buniti; farm. miješati, mućkati Agitprop kratica za Odjel agitacije i propagande Aglaja (grč. aglaos sjajan) "sjajna", "blistava"; jedna od triju Gracija; božica ljupkosti Aglaura mit. kći atenskoga kralja Ke-kropa aglobulija (grč. a- bez, lat. globulus kuglica) med. nedovoljnost krvnih zrnaca aglomeracija (lat. agglomeratio) skupljanje, gomilanje, nagomilavanje aglomerat (lat agglomeratum) tijelo nastalo nagomilavanjem više raznih sastavnih dijelova; min. slijepljen kamen aglomerirati (lat. agglomerare) gomilati, nagomila(va)ti, skupljati aglosija (grč. a- bez, glossa jezik) med. nijemost, mutavost; aglosostomija aglosostomija (grč. aglossos nijem, sto-ma usta) med. v. aglosija aglucija (lat. aglutio) med. nemogućnost gutanja; agluticija aglutinacija (lat. agglutinatio) nagomilavanje, skupljanje; fil. najniži stupanj aperceptivnog spajanja predo-džaba pri čemu, doduše, nastaje nova zbirna predodžba, ali njezini sastavni dijelovi ipak ostaju samostalne predodžbe; med. svojstvo imunog krvnog seruma da skuplja bakterije u gomilice (npr. kod tifusa); sljeplji-vanje rana pomoću tekućine koja ponovno spaja odvojene dijelove (lim-fa); gram. stapanje dviju riječi u jednu aglutinacija 34 agora aglutinacija (lat. aglutinatio) med. v. aglucija aglutinancije (lat. agglutinantia) mn. med. lijekovi za brzo zarašćivanje rana; sredstva za slijepljivanje aglutinativan (lat. agglutinare prilijepiti) koji srašćuje, koji zarašćuje, koji zaliječi; koji se priljepljuje, pri-Ijepni, s priljepcima; aglutinativni jezici lingv. jezici kod kojih se riječi tvore dodavanjem gradivnih elemenata na korijen riječi, npr. turski i dr. aglutinini (lat. agglutinare prilijepiti) mn. med. tvari koje nastaju u krvi pod utjecajem bakterija i krvnom serumu daju sposobnost izazivanja aglutinacije

aglutinirati (lat. agglutinare) slijepiti, prilijepiti, priljepljivati, sastaviti, srasti agma (grč. agma) lingv. naziv za glas n kad stoji ispred glasova k, g, h, (tada ga nesvjesno izgovaramo kroz nos) agnacija (lat. agnatio) krvno srodstvo, srodstvo po ocu agnat (lat. agnatus) rođak s očeve strane, rođak po krvi agnatičan (lat. agnatus) srodan po očevoj strani, po ocu agnatija (grč. a- bez, gnathos čeljust) med. nedostatak čeljusti agnominacija (lat. agnominatio) v. anominacija agnoscirati (lat. agnoscere) priznati (npr. potpis, mjenicu i si.) agnosticizam (grč. agnostos nepoznat) izraz koji obuhvaća veoma različite pravce (transcendentalni idealizam, pozitivizam i dr.) koji zastupaju gledište da je stvarnost nemoguće spoznati agnozija (grč. a- bez, gnosis spoznaja) psih. nesposobnost raspoznavanja, razumijevanja i označavanja pojmovima onoga što se zamijeti pomoću osjetila, npr. kad bolesnik predmete vidi, ah ih ne raspoznaje i dr.; fd. polazna točka Sokratove filozofije: "Znam da ništa ne znam" Agnus Dei (lat.) Jaganjac Božji, jedno od Kristovih imena (Iv 1,29) agofilomanija (tal. ago igla, grč. filos prijatelj, mania pomama, strast) izraz za strast ubadanja u venu i uta-kanje bilo kakve neškodljive tekućine kojom se zamjenjuje ubrizgavanje neke droge agogika (grč. ago vodim) glaz. naziv za postupne promjene tempa radi što življeg i plastičnijeg izvođenja glazbenog djela agometar (grč. ago vodim, metron mjera) fiz. v. reostat agon (grč. agon borba) gimnastičko, konjičko i glazbeno natjecanje kod starih Grka agona (grč. agonos neplodan) zem. crta koja na zemljovidu spaja mjesta na kojima je magnetna deklinacija jednaka nuli agonija (grč. agonia borba) smrtna borba; smrtne muke, izdisanje, stanje koje prethodi smrti; smrtni strah, očajanje agonist (grč. agonistes) borac, gimnastički, konjički i glazbeni natjecatelj kod starih Grka agonistarh (grč. agonistes, archos) nadzornik gimnastičkih, jahačkih i glazbenih natjecanja kod starih Grka agonistika (grč. agon borba) borba, natjecanje; borilačka, gimnastička, hrvačka vještina agonizam (grč. agon) borba, utakmica agonografvja (grč. agon borba, grafia opis) opis(ivanje) borbe agonotet (grč. agonothetes) redatelj gimnastičkih, konjičkih i glazbenih natjecanja kod starih Grka, sudac u borbi agora (grč. agora trg) 1. u starogrčkim gradovima: glavni trg; 2. narodna agorafobia 35 agrestan skupština starih Atenjana; mjesto gdje se ta skupština sastajala agorafobija (grč. agora trg, fobeo bojim se) med. nervozni strah od prelaženja preko trgova, ulica i uopće praznih prostora agracijacija (lat. aggratiatio) pomilovanje agrafa (fr. agraffe) 2. kopča, spona (kao nakit) agrafa (grč. agrafos nenapisan) 1. mn. teol. pojedine rečenice koje se navode kao Isusove riječi kojih nema u kanonskim Evanđeljima, ali ih navode drugi apostoli i crkveni oci (npr. Djela apostolska 20,35) agrafija (grč. a- bez, grafo pišem) med. gubljenje sposobnosti pisanja, bolest koja se javlja zbog nekih bolesti mozga Agram (njem., navodno od am Graben na jarku, na nasipu) staro njemačko ime za Zagreb agramatist (grč. a-grammatos) onaj koji ne zna pisati, nepismenjak agrar (grč. agros, lat. ager njiva, polje) opći izraz za pojmove koji obuhvaćaju poljoprivredu, zemlju, zemljišne odnose, zemljišne reforme, zakone i dr.; pasti pod agrar biti obuhvaćen odredbama zakona o agrarnoj reformi agrarac (lat. agrarius) zemljoradnik; pristaša zemljoradničke politike agrarizam (grč. agros, lat, ager njiva, polje) ekonomsko-politički pokret čiji je cilj unapređenje i zaštita poljoprivrede i poljoprivrednika od drugih grana proizvodnje (industrije i dr.)

agrarni (lat. agrarius) koji se tiče zemlje, zemljoradnički, poljoprivredni; agrarna reforma reforma koja se odnosi na zemljoposjed; ponovna raspodjela zemlje agravacija (lat. aggravare otežati) otežavanje, otezanje, pogoršanje; povećanje, pooštrenje, npr. kazne agreaža (fr. agreage) trg. nagrada posredniku; kurtaža agregacija (lat. aggregatio) nagomilavanje, nakupljanje, zbijanje; pridruživanje, primanje u neko društvo; izvanredna profesura agregat (lat. aggregatum skupina) min. masa koja je nastala putem sjedinjavanja više istovrsnih stvari, masa koja sadrži u sebi različne sastavne dijelove; mat. zbroj, iznos; meh. di-namo-stroj i motor, generator i motor agregatno stanje fiz. stanje u kojem se neko tijelo javlja, način spajanja i zbijanja dijelova po kojem se tijela dijele na čvrsta, tekuća i plinovita agregirati (lat. ad pri, grex stado, agre-gare) primiti u neko društvo, pridružiti; gomilati, nagomilati, zbiti, spojiti u jedno tijelo agreman (fr. agrement pristanak) pristanak države da primi određenu osobu za diplomatskog predstavnika neke druge države agrergografija (grč. agros njiva, ergon djelo, grafia pisanje, opisivanje) opisivanje poljoprivrednih sprava agresija (lat. aggressio) napad, napadanje; nasrtljivost, nasilje agresini (lat. aggredi) mn. med. neo-trovne tvari kojima bakterije, proizvodeći ih, svladavaju otpornost organizma agresivan (lat. aggressivus) nasrtljiv, koji je sklon napadanju, napadan, nasilan agresor (lat. aggressor) nasrtljivac, napadač, napadačka ili izazivačka strana agrest (tal. agro, agresto, lat. aseg ljut) sok iscijeđen iz nezrelog grožđa, upotrebljava se za ocat, limunadu i dr. agrestan (lat. ager njiva, polje, agres-tis) seljački, seoski; poljski; pren. grub, neuglađen, neobrazovan agrestija 36 agrometeorologij a agrestija (lat. agrestis poljski, seoski) seljaštvo, prostaštvo; grubost, neu-gladenost, neobrazovanost agri- (lat. ager) predmetak sa značenjem: poljoprivreda agricola čit. agrikola (lat.) seljak, poljoprivrednik agrikultura (lat. agricultura) zemljoradnja, ratarstvo, zemljodjelstvo agrikulturni (lat. agricultura) koji se tiče zemljoradnje, poljoprivredni; agrikulturni sustav v. fiziokratski sustav; agrikutturna kemija dio primijenjene kemije koji se bavi kemijskim uvjetima života korisnih biljaka (žitarica) i domaćih životinja; agrikul-turna fizika fizika primijenjena na zemljoradnju; agrikulturne države države u kojima su zemljoradnja i stočarstvo glavne privredne grana (suprotno: industrijske države) agriofag (grč. agrios divlji, fagein jesti) divljak koji se hrani sirovim mesom životinja, osobito divljači agriotimija (grč. agrios divlji, thvmos duša) divljaštvo, divlja ćud; luđačka sklonost ubojstvu Agripa (lat. Agrippa) 1. rimsko osobno ime; 2. med. nepravilan porođaj, kad dijete dolazi na svijet najprije nogama umjesto glavom; također: agrip-ski porođaj agripnija (grč. agrvpnia) med. budnost, nesanica, nespavanje agripnokoma (grč. agrvpnia, koma neprirodna pospanost) med. nesanica praćena velikom željom za spavanjem agro- (grč. agros, lat. ager) predmetak u složenicama sa značenjem: polje, poljski, poljoagrobaza (lat. ager polje, grč. basis temelj) kratica za agronomska baza (seoska poljoprivredna središnjica) agrobiologija (lat. ager polje, grč. bios život, logia znanost) dio biologije koji proučava uspijevanje i iskoristivost biljaka s obzirom na kakvoću zemljišta agrobotanika (grč. agros, botane trava) dio botanike koji proučava morfološke i fiziološke osobine kultiviranih biljaka agroekologija (lat. ager polje, grč. oikos kuća, logia znanost) znanost o smještaju poljoprivrednih površina

agrofitotehnika (grč. agros, fyton biljka, techne vještina) agr. vještina obrađivanja i uzgoja biljaka, osobito kultiviranih biljaka agrogeologija (grč. agros, ge zemlja, logia znanost) dio geologije koji skuplja i potanko obrađuje one dijelove geologije koji se tiču poljoprivrede agrokemija (agros, cheo lijem) dio kemije koji, na osnovi pokusa, ispituje utjecaj zemljišta na prehranu i sastav kultiviranih biljaka agrokemija (lat. ager polje, grč. che-meia) grana kemije koja se bavi proučavanjem kemijskih procesa i elemenata s obzirom na plodnosti zemljišta (npr. primjena umjetnih gnojiva i uporaba kemijskih sredstava, tj. pesticida radi zaštite raslinja i dobivanja većeg uroda agroklimatologija (grč.) grana klimatologije koja proučava klimatske elemente i varijacije koje utječu na razdiobu biljnog svijeta na površini Zemlje agromaksimum (lat. ager polje, maximum) najveća količina zemljišnog posjeda koju smije imati neki pojedinac agromanija (grč. agros, mania pomama, ludilo) strasna ljubav prema zemljoradnji agro melioracija njegovanje tla racionalnom obradom, gnojivima, zaštići-vanjem od erozije i si. agrometeorologija (lat. ager polje, grč. meteoron koji se nalazi u zraku, logia znanost) grana meteorologije koja Agron 37 ahreja proučava vremenske elemente i pojave koje utječu na razvoj usjeva Agron kralj svih Ilira u 3. st. pr. n. e., muž glasovite Teute agronom (grč. agronomos) poljoprivrednik, osobito: inženjer poljoprivrede, školovan poljoprivrednik agronomija (grč. agronomia) znanost o obrađivanju zemlje, racionalna zemljoradnja a gro pedologija (grč. agros, pedon zemlja, tlo, logia znanost) znanost koja proučava fizička, kemijska i biološka svojstva zemljišta u vezi s racionalnim podizanjem kultiviranih biljaka agrostemin (lat. agrostemma) kem. al-kaloid koji se nalazi u sjemenu kukolja agrostografija (grč. agros polje, grafo pišem, opisujem) opisivanje trava agrostologija (grč. agros polje, logia znanost) znanost o travama agrotehnika (grč. agros, techne vještina) poljoprivredna tehnika, znanost koja proučava načine uzgajanja biljaka na različitim zemljištima radi dobivanja visokih, stalnih i po kakvoći dobrih prinosa Ah znak za amper-sat Ahasver (hebr. Achaschverosch) starozavjetni oblik imena perzijskog kralja Kserksa; kasnije je ovim imenom nazvan i Vječni Žid, tj. čovjek kojega je, prema legendi, Bog prokleo da ne može nikad umrijeti ni smiriti se, nego mora vječno lutati ahat (grč. achates) min. vrsta dragog kamena, mineral sastavljen od više vrsta kvarca (kalcedona, karneola i dr.), s veoma šupljikavim kalcedon-skim slojevima, tako da mogu upijati boje zbog Čega su u trgovinama najčešće umjetno obojeni; služi za nakit ahatizirati (grč. achates) dati nečemu preljeve boja i šare kao kod ahata, izraditi da izgleda kao ahat aheman (grč. a-, cheo lijevam, chemeia) pr. fiz. koji slabo ili nikako ne propušta onaj dio svjetlosnih zraka koji izaziva kemijske promjene na nekom tijelu ahemanzija (grč. a-, chemeia) fiz. svojstvo nekog tijela da slabo ili uopće ne propušta svjetlosne zrake koja imaju kemijska djelovanja ahidrija (grč. a-, hydor voda) nedostatak vode, oskudica u vodi, bezvod-nost Ahil (grč. Ahilleus) mit. najveći grčki junak u Trojanskom ratu, sin Peleja i božice Tetide ahilija (grč. a-, chylos sok) med. bolest želuca zbog nenormalnog izlučivanja želučanog soka; sastoji se u tome što u želučanom soku nema dovoljno sol-ne kiseline i nekih fermenata Ahilova peta Ahil je mogao biti ranjen samo na jednome mjestu, i to na peti; otuda: slabost, slaba strana, mana nekog Čovjeka; Ahilova tetiva anat. najjača nožna tetiva koja se spušta od stražnjeg dijela lista do pete ahimsa (sanskrt. ahimsa "ne povrijediti") osnovni moralni zakon budizma, hinduizma i jainizma: zabrana ubijanja živih bića ahipnija (grč. a-, hypnos san) med. nesanica, nedostatak sna; prid. ahipni-čan

tablični mu je broj 99. Aias) mit. kasnije proizveden u ciklo-tronu i nuklearnim reaktorima. logia zna* nost) v. izmislio ga je Verdi) aide čit. prestanak izlučivanja žuči ahreja (grč. Hagia Sofia Sveta Sofija) prije: poznata kršćanska bazilika. magličasta mrlja na rožnici oka Ahmozis egipatski naziv za Mojsija aholija (grč. slabokrvnost Ah rim an 38 ajskafe Ahriman (perz. bljedilo.) ime mudrog savjetnika kralja Davida. aitia uzrok. ugrožene su promiskuitetne osobe. pržena izmučena jaja Ajfelov toranj v. partner. chros koža. ed (fr. ein jedan. ajnleger (njem. achlys) tama. aidememoire fi^lj. dobar i mudar savjetodavac ahlis (grč. u zendskoj religiji i Zaratustrinom naučavanju: simbol negativnog načela. nakon eksplozije hidrogenske bombe. Jahr godina) točnije: Einjährig-Freiwilliger "jednogodišnji dobrovoljac" (austrougarski vojni obveznik na tzv. pren. Eis led. Einsteinu) ajntopfgeriht (njem.ahiret (tur. ujušak ajnlag (njem. aide. postignuta ušteda davala se za ratne potrebe. einbinden uvezati. a-. vječni protivnik Ormuzda Ahter (njem.) podsjetnik AIDS (engl. ein jedan. eins jedan) vrsta kartaške igre ajngemahtes (njem. acht osam) osmica. ein jedan.) mit. lat. danas: muzej u Carigradu Ajant (grč. skraćenica od. nakon Ahilove smrti uzalud je želio dobiti njegovo oružje te je zbog toga poludio i ubio se od žalosti ajerkonjak (njem. Gericht jelo) u nacističkoj Njemačkoj: propis koji utvrđuje da se nekoliko dana u tjednu mora u domaćinstvima i restoranima kuhati samo jedno jelo (ili: više jela u jednom loncu). fr. za-frig. Topf lonac. cognac rakija od vina) liker od jaja i konjaka (vinjaka) ajeršpajz (njem. Eingemachtes) vrsta krepke juhe s mesom i drugim dodacima. najveći i poslije Ahila najhrabriji grčki junak pod Trojom. općom neotpornošću organizma. igraća karta osmica i dr. Einbrenn) zaprška. dio tiskarskog stroja koji služi za stavljanje papira u stroj ajnpren (njem. ajntopfesn ajnjeriger (njem. gubitkom tjelesne mase. đačkom roku) ajskafe (njem. kajgana. zbog izostanka imunosnog odgovora na virus HIV (Human Immunodeficiency Virus) koji u organizam dospijeva preko ozlijeđene sluznice ili krvnim preparatima. International Association of Art Critics Aida glavna junakinje znamenite Ver-dijeve istoimene opere (ime nema posebno značenje. zagrobni život Ahitofel (hebr. homoseksualci i ovisnici o drogama koji razmjenjuju intrav^n-ske injekcije aitiologija (grč.) Međunarodno udruženje umjetničkih kritičara. acholos) med. npr. Kaffee kava) ledena kava Aka Larencija 39 akatalektičan stih . sin Telamona. bog i praizvor svega zla. poglavica zlih duhova. iskrivljenje kotača na biciklu (kotač nalikuje na brojku 8). med. etiologija Aja Šonja (od grč. adiutare) pomoć. actus Čin) kazališni komad u jednom činu ajnc (njem. ahyr posljednji) drugi svijet. u v^stu: suigrač. bolest se očituje vrućicom. pomaganje. pomračenje vida. otokom limfnih žlijezda. jastuk u koji se stavlja dojenče ajnakter (njem. einlegen staviti) tisk. Eirspeise) omlet. Acquired Immunodeficiency Syndrome) sindrom stečene imunodefitijencije. ajnpren-juha prežgana juha ajnštajnij kemijski element otkriven 1952. znak E i Es (naziv prema A. Eiffelov toranj ajmpindekl (njem. kralja salaminskog. AICA kratica za Association Internationale des Critiques d'Art (fr. ed memoar (fr. Einlage) uložak koji se stavlja u obuću kod ravnog stopala i si. lat. Eier jaja. boja kože) med. Deckel poklopac) povoj. radnik koji stavlja arke u tiskarski stroj. engl.

nenaklonost prema čistoći. papilomi i dr. promjena kože zbog neprirodnosti sluz-noga sloja pokožice. nezapaljiv akceleracija (lat. Platonova škola. obrazovan na visokoj školi. ubrzavati . acceleratio) fiz. zbirka satiričnih podrugljivih pjesama akantopelvis (grč. neshvaćanje. nemogućnost pijenja ili gutanja akatarzija (grč. u nezgodan trenutak. nemogućnost sređivanja riječi u rečenice (pri pisanju) akatalektičan stih (grč. koji se tiče ove. akairos nezgodan. upotrebljava se u farmaciji kao sredstvo za ublažavanje na-draženosti sluznice. Platonova filozofija. 4. koji se tiče akademije 4. akademski građanin polaznik. a-. logia govor) nezgodan. nepriličan.) 1. omanje trnovito drvo koje pretežito raste u Africi i Australiji. školski. nestalan. prostor predočen kao materijalni element.. osnovna mu je karakteristika oponašanje antičkih uzora akademski (grč. neshvatljiv akatapoza (grč. accelerare) ubrzati. med.Aka Larencija (lat. a-. član udruženja za unapređenje znanosti i umjetnosti akademizam (grč. ubrzavajući akcelerirati (lat. aisthanomai osjećam) med. med. student sveučilišta akairologija (grč. grafia pisanje) med. akaša je ono iz čega sva bića' proizlaze i u što se vraćaju akatagrafija (grč. kataposis pijenje) med. akardija (grč. akataleptos) nedokučiv. lat. akakia) bot. akademikos) koji pripada visokoj. kao što su bradavice. akantha bodlja) med. nečistoća krvi akatastatičan (grč. velikoj školi (sveučilištu. akarpia) neplodnost akašaUnd. ukočenost udova akantestezija (grč. pren.. a-katalekti-kos) poet. čekinja. calculare računati) med. a-. udruženje znanstvenika i umjetnika radi unapređivanja znanosti i umjetnosti. akantha bodlja. 5. logia govor) ht. bez unošenja samostalnih osobnih osjećaja i shvaćanja. a ne. lat. akari grinja) vrsta šuge kod domaćih životinja (uzročnik je jedna vrsta grinja) akarpija (grč. stih klasičnih pjesnika kod kojega je posljednja stopa potpuna akatalepsija 40 akcesist akatalepsija (grč.) fil. neuredan. me-kuštvo akarijaza (grč. prema legendi. 3. nepojmljiv. akatalepsia) nesposobnost shvaćanja biti neke stvari. vrt u blizini Atene gdje je Platon poučavao u svojoj filozofiji. a-kaustos) nesagorljiv. osobito protestant akaustičan (grč. accelerativus) ubrzan. ubrzanje. potres mozga akataleptičan (grč. akatholikos) kršćanin koji ne pripada katoličkoj vjeri. krut. koji pripada akademiji 4. po naučavanju Upani-šadat etar. akantha bodlja. praćena hiper-trofičnim promjenama na koži. akampsia) negipkost. bodljikava zdjelica. svečana priredba u slavu nekog značajnog događaja ili neke osobe akademik (grč. akatharsia) nečistoća. nesposobnost vršenja bilo kakvih računskih operacija (najčešće se javlja kod organskih oštećenja mozga) akampsija (grč. nedostatak razumijevanja. akademia) u likovnim umjetnostima: smjer kod kojega je težište u strogom pridržavanju tradicionalnih (antičkih) umjetničkih oblika i pravila. kata. pelviš zdjelica) med. med. ovaj čovjek bio je vlasnik vrta o kojem je riječ pod 1. visoka škola za znanost ih umjetnost. a-katastatos) nepostojan. Acca Larentia) u starorimskoj mitologiji: žena pastira Faustula s kojim je odgojila Romula i Rema (njih je. pren. neprikladan govor akalkulija (grč. "zgrčenost. odgojila vučica) akacija (grč. usiljen. riječ akakia znači nevinost) akademija (grč. akantha trn. nepravilan (za groznicu) akatolik (grč. akademikos) polaznik neke visoke škole za znanost ili umjetnost. 2. kao "prostorna supstancija". smetnja površinskog osjeta — bolesnik se osjeća kao da ga netko bode iglicama akantologija (grč. med. koji ubrzava. akademska rasprava strogo znanstvena rasprava. ubrzavanje akcelerativan (lat. akademia od osobnog imena Akademos. dakle. bod-ljika. ne-dostatk srca. koštane izrasline u zdjeličnoj šupljini koji sužavaju zdjelicu i otežavaju porođaj akantoza (gr. tj. kardia srce) fiziol. kod slobodnih zidara: simbol čednosti i nevinosti (po tome što grč. malodušnost.

akcent akcentuacija (fr. optuživati . udaljenost koju zrakoplov može prijeći (s povratkom na polaznu točku) bez spuštanja i uzimanja goriva akcindentalije (lat. stupanje u neku službu radi stjecanja prakse u poslovima. prihvatljiv. logia znanost) gram. a druga akceptant — primatelj). pomoćni akcidence (lat. akcijski radijus zrak. slučajne osobine neke stvari. slučaj akcidentalan (lat. izrada tablica. stoje promjenjivo ili slučajno u nekoj stvari. acceđere pristupiti. eng. accessus. fr. accepti latio) trg. acceptare) primiti. djelatni. actio. slog ili riječ). sporedna nagrada akcesoran (lat. usvojeno značenje neke riječi akcept (lat. primanje nekog pravnika u sud radi praktičnog vježbanja. senzal akcionirati (lat. napadaj groznice akcesija (lat. druga nagrada. stupanje na vlast akcesist (lat. sporednosti akcionar (fr. udio s određenim kapitalom u kakvom privrednom ili trgovinskom poduzeću i dokument o tom udjelu akcijski (lat. od dviju ugova-račkih strana. sporedan. accentus naglasak. istaknuti (glas. accessio) pristup. actionator) tužitelj. obrazaca. usvojiv akceptacija (lat. odobriti. sporedna. trasat akceptibilitet (lat. tisk. metron mjera) instrument za mjerenje ubrzanja c akcent (lat. akcept akceptant (lat. prihodi. acceptio) primanje. slučajna zarada akcident (lat. član nekog akcionarskog društva akcionarske. naglašavati. accepta) mn. vrijednosnih papira i si. pribli-ženje. jedna je promitent — ponuditelj. fini. accidentialis) nebitan. prihvaćen) potpis na mjenici kojim se potvrđuje da potpisnik svojim potpisom jamči za uplatu mjenične svote u određeno vrijeme. onaj koji prihvaća mjenicu. accentus) gram. acceptabilis) prim-ljiv. prihvatljivost akceptilacija (lat. accidere) mn. med. pripravnik u službi ili zvanju. usvajanje. disciplina koja se bavi naglascima (akcentima). djelovanje. prilaz. društvo osnovano na podlozi uplaćenih akcija akcionator (lat. djelatnost.akcelerometar (lat. accelerare ubrzavati. v. posebni tiskarski poslovi za koje se traže stručno osposobljeni slagari. optužiti.društvo društvo vlasnika akcija (dionica) nekog poduzeća kojima je cilj zajednički rad i zajedničko privređivanje. slučajan. accentuation) gram. priključak. a što bi moglo biti i drukčije pa da se bit te stvari ne promijeni. sporedan posao. accessorius) sporedan. uzgredan. trg. vlasnik dionica nekog trgovačkog ili industrijskog poduzeća. djelovanje) radni. slučajna osobina nečega (za razliku od esencije ili supstancije). acceptus primljen. akcidencija (lat. accessus pristupanje. prihvaćanje. naglasak (sloga ili riječi). paciscenata. isticanje u govoru nekog glasa. koje nisu bitne. priznati. riječ kojom se izražava primanje mjenice. acceđere) pristup. posrednik. accentus) naglasiti. accidentalia) slučajnosti. accidere dogoditi se) nebitna. stavljat: naglaske (akcente) na riječi akcepcija (lat. actio tužba) tužiti. acceptans) primatelj (kod svakog ugovora.. na probu akcesit 41 aklamirati akcesit (lat. action) radnja. ono što još prioa-da glavnoj stvari. koji nema veze s biti stvari akcija (lat. accidens. poduzetnost. unošenje u knjigu nekog duga kao plaćenog prije nego što je stvarno plaćen akceptirati (lat. accentus naglasak) gram. znak za obilježavanje naglaska akcentologija (lat. dohoci akceptabilan (lat. staviti. primljena mjenica akcepta (lat. koji se tiče djelovanja. accidentia) ono što nije bitno. accidere. dionica. acceptatio cambii) primanje mjenice. akcentuacija akcentuirati (lat. čovjek koji je primljen u službu kao pripravnik. sloga ili neke riječi putem naglašavanja. v. actionnarie) trg. naglašavanje. acces-sit) pohvalnica (učeniku pri dodjeljivanju nagrada u školi). prihvatiti. akceptirati mjenicu obvezati se na plaćanje mjenice pismenom zabilješkom na samoj mjenici akces (lat. pristup) početnik. grč. stavljanje znakova za naglašavanje riječi (akcenata) akcentuiranje (lat. grč. acceptibilitas) prim-ljivost. actio rad. dioničar.

acenonoet akeridi mn. accompagner) pratitelj akompanjirati (fr. ukočenost jednog ili više udova. pratiti nečije pjevanje (solo) instrumentom akompli (fr. a. ake liječenje. opaziti. med. pren. gnosis poznavanje) međ. šiljak) med. znak koji spaja više nota koje treba istodobno svirati akolirati (fr. aceise. razumjeti. udomaćivanje aklimatizirati (lat. accollata. jsl akomodacija (lat. blepo vidim) med. fr. acezija akianoblepsija (grč. collum vrat. akvria) uporaba riječi u prenesenom smislu akiurgija (grč. potrošarinu. porez na potrošnju akcizant (fr. najpoznatija predstavnica: lirska pjesnikinja Ana Ahmatova (pravim imenom Ana Andrejevna Gorenko. akme vrhunac. udobno smjestiti. znanost o liječenju rezanjem. akos lijek. javila se nakon revolucije 1905. osjetiti. akuo čujem. izabrati aklastičan 42 akordeon bez pojedinačnog glasovanja. tisk. osjećati. accolade zagrljaj) svečani udarac mačem po ramenu novoproglašenog viteza. prilagođavanje.) izvršiti izbor ili usvojiti kakav prijedlog jednoglasno. poznavanje sredstava za liječenje rana akolada (lat. accoler) obgrliti. oporezovati akcizor (fr. kad medvjed za žute kruške. Čuti. akefalos bezglav) sanjar. akoe sluh) med. staviti u zagrade. akesis) v. kvanos tamno-plav. accommodatio) prilagodba. pozdravljati klicanjem aklastičan (grč. kaže: "Nisu ni bile zrele. kirurgija akizam (grč. fr. accommoder) prilagoditi. accompagner) pratiti. uzetost živaca akirija (grč. bez pojedinačnog glasovanja aklamirati (lat. aceridi akezija (grč. akedeia) v. akmeizam struja u ruskoj književnosti koja se pridržavala načela "umjetnosti radi umjetnosti". acclamare izvikati) odobravati uzvikivanjem. klicanje. pren. ćela. 1889—1966) akoazma (grč. kad se netko pravi da za nešto ne mari. akkizomai pretvaram se) pretvaranje. ret. koji ne prelama. lat. acedija akefal (grč. aklestos neotvoren) opt. poreznik akedija (grč. pristankom svih. acclimatisare) prilagoditi se. gotov . zagrliti. farm. glaz. porez na potrošnju akcizirati (fr. poravnati. akomodacija oka prilagođavanje očne leće različitim udaljenostima gledanja akomodirati (lat. izgladiti. a-." aklamacija (lat. ergon djelo) med. naviknuti se na neku tuđu klimu. acclimatisatio) pri-lagodavanje tuđem podneblju. udomaćiti akme (grč. (u vrijeme Stolipinove reakcije). do kojih ne može. opažati. kome kosa) med. par aklamasjon (fr. sprovoditi. akinesia) nepokretljivost. sljepilo za plavu boju akinezija (grč. aecipere) primiti. aceise). izravnati. shvatiti. vršak. aceisa. sprava za mjerenje stupnja jačine osjetila sluha. navikavanje na tuđu klimu. naučiti akciza (fr. spojiti više stavki u trgovačkoj knjizi akologija (grč. prilagodba biljki i životinja nekom dotle stranom podneblju. logia znanost) znanost o lijekovima. aceise) odrediti prirez. čovjek koji ne trpi ničiju vlast akenonoet v. npr. trg. akos hjek. ne lomi zrake aklimatizacija (lat. metron mjera) med. halucinacija sluha pri kojoj bolesnik čuje nepostojeće zvukove akoemetar (grč. par acelamation čit. akumetar akognozija (grč. prilagođavati se podneblju. accidere događati se) prirez. acelamatio) burno odobravanje. aceise) onaj koji plaća prirez. o sredstvima zn liječenje rana akomija (grč.akcipirati (lat. prijelomno stanje u razvoju bolesti. podmiriti dug akompanjator (fr. kritično. glaz. urediti. znanost o operacijama. accompli) završen. accommodare. v. zagrada.

urođena nakaznost glave. a ne nadnicom. prvi put napravljena 1829. na ime zarade ili primanja. bez religije. dopustiti. thermos topao. samo modifikacije božanstva. bolestan izgled lica akozmizam (grč. accoporare) spojiti. dok su sve ostale stvari. posebni način plaćanja radnika. pege izvor) hladne ljekovite vode akreditirati (lat. glas. krateia nemoć. bezvjeran. suglasnost. a conto) v. a conto) uzimanje na račun. združenje akorporirati (lat. trpki lijekovi . accor-dium) glaz. povećanje. akribes točan. otuda: dati neki posao u akord plaćati taj posao po komadu. akratopege (grč. upotpuniti akonfesionalan (grč. pripajanje. povjerenje. slaganje. svota koja se uzima na račun. kad se dijete rodi bez jednog dijela ili bez cijele lubanje akratoterme (grč. a conto). upotrebljava se kao sredstvo protiv reumatizma kod neuralgičnih bolova akontacija (tal. tj. akratos jak. onaj koji se hrani skakavcima akrije (lat. a-. a-. pogodba. accordeur. accrementum) prirast. a-. crescere rasti) prirast. plaćati po svršenom poslu. u punoj snazi. brižlji-vost. stići brodom akotiledone (grč. accordo) ručna harmonika na razvlačenje. uzeti (ili: uzimati) na račun. metron) sprava za točno mjerenje veoma malih predmeta akribometrija (grč. dati kredit. accordo. g. a-. kosmos svemir) filozofsko shvaćanje po kojem postoji. akris skakavac. nagoditi se sa zajmodavcem u slučaju nemogućnosti urednog plaćanja duga. odobriti. temeljitost akribologija (grč. kreditno pismo koje glasi na više osoba ili trgovačkih kuća u raznim mjestima akrement (lat. postići. kosmios uredan) neurednost. poravnati se. nereligiozan akonitin (grč. uzimanje unaprijed. acer ljut) farm. slabost) nedovoljna sposobnost vladanja samim sobom akranija (grč. vruć) tople ljekovite vode koje sadrže malo otopljenih mineralnih tvari. tal. acre) engleska mjera za površinu = 4840 kvadratnih jardi (4047 m2) akracija (grč. vilica za usuglašavanje. unaprijed. pisanju. pripojiti. porast akrescenzija (lat. biljke bescvjetnice ako zmija (grč. fr. predujmiti akonto (tal. a ne nadnicama. akribeia) točnost. savjesnost. akreditirati se steći ime. prilagoditi (glasove. akribes točan. accostare) pristati uz obalu (brod). bljedilo. ugađač glazbala akordeon (tal. uzimanje predujma. accordoir) glaz. priznati akordoar (fr. alka-loid koji se nalazi u korijenu raznih vrsta jedića. kao jedino što doista živi. accord. predujam akontirati (tal. žice). "po svršenom komadu". samo Bog. kotvledon udub-ljenje) mn. slagati. accređitare) ovlastiti. accorporatio) spajanje. Aconitum napellus) kem. a konto akord (tal. ad kod. a-. ljuti. cirkularni akreditiv akreditivno.akomplirati (fr. istraživanju i uopće u životu akribometar (grč. bez istinske stvarnosti. povjerenje akreditiv (lat. uz. akribologeomai biti točan ili temeljit u istraživanju) savjesnost. lat. prinova. akordirati 43 akroakordirati (fr. kranion lubanja) fizi-ol. accreditivum) punomoć. otvoreno pismo kojim se primatelj pisma umoljava da predavaču. ugovor. opunomoćiti. klobučić. lat. pridružiti akostati (tal. accomplir) zaokružiti. fagos onaj koji jede) skakavcojed. pa i sam svijet. nečistoća. lat. sloga. a ne. poravnanje. med. akoniton jedić. završiti. akridofag (grč. me-treo mjerim) točno mjerenje . na ime zarade ili primanja. sporazumjeti se. confes-sio priznanje) bez vjere. ugodno suzvučje triju ili više tonova. prilagođavanje glazbenih instrumenata akorporacija (lat. akreditiranom. usuglašavati. accorda-tore) glaz. bot. do određene visine stavi na raspolaganje novac na račun izdavača toga pisma (akre-ditivno pismo). ovjeriti. akrecija akribija (grč. ovjera. složiti. ne nadnicom akordator (fr. točnost u govoru. suprotno: ateizam akr (engl. accorder) usuglasiti.

syllabe slog) stihovi koji počinju posljednjim slogom prethodnog stiha akroničan (grč. gornji.krajnji. akros. akros. bljedoća. također: bolesno zadebljavanje kostiju i mekanih dijelova tijela akromikrija (grč. akrocholos jarostan. usnica. chroma boja) opt. privremena bljedoća uzrokovana boravkom na nekim zasljepljivim površinama (npr. akrobateo idem na prstima) plesač na užetu. a-. lopatica. sićušnost udova.(grč. med. a ne. a-. akros. akromion. krajnji udovi tijela akrolein (lat. okrivljivanje akrimonija (lat. razjarenost akrokarpičan (grč. bljedilo. chroma boja) opt. čistoća boja. chroma boja) pomanjkanje normalne pigmenatacije kože. akroma-tičnim lećama). akros) predmetak u složeni-cama sa značenjem: krajnji. opos oko) sljepilo za boje. nesposobnost razlikovanja boja akromazija (grč. nekritičan akrizija (grč. pelivan akrobatika (grč. v. šiljast akroama 44 akroničan akroama (grč. osobito krajnjih akrografija (grč. optuživanje. chronos vrijeme) koji ne zavisi o vremenu. akrobateo idem na prstima) vještina koju izvodi akrobat. šiljat. monos jedini. koji nije u akronim . megas velik) med. na snijegu) akromazija (grč. akro-. lithos kamen) drveni kipovi kod kojih su krajnji dijelovi (glava. ruke i noge) od kamena akromatičan (grč. chroma boja. kefale glava) šiljastost glave. akrobistia) v. postupak pri radu kiselinama akrogrami (grč. koji propušta (prelamanjem) bijelu (složenu) svjetlost ne razlažu-ći je u njezine sastavne boje (komponente) akromatičnost (grč. mikros malen) med. daltonizam akromatopsija (grč. supr. grafia pisanje) tisk. poništenje boja (akromatičnim prizmama. akros. ruku i nogu. ops. akroamatikos) koji je određen za slušanje. teško razumljiv. zarazna bolest koja se sastoji od boli i utrnulosti udova. bistra i veoma ljuta mirisna tekućina koja se stvara suhom destilacijom glicerina i nekih masti akroliti (grč.akriminacija (lat. akromia) anat. oleum ulje) kem. razjaren) jarost. predavanje koje se sluša bez prekidanja (za razliku od onoga koje je u pitanjima i odgovorima) akrobacija (grč. akromazija akromatopsija (grč. potpuno sljepilo za boje. a-. akros. otpornosti. jezika. akromatizam akromegalija (grč. akroama) nešto što se čulo ili što se treba čuti. odvne bol) med. pleće akromonosilabe (grč. v. gipkosti i okretnosti akrobistija (grč. koji nosi plod na vrhu akrokefalija (grč. a ne. razgovor koji je ugodan uhu (osobito za vrijeme jela kod starih Grka). osobito na njihovim vrhovima. achromatos) bezbojan. chroma boja) stvaranje slike bez obojenih rubova (svojstvo optičkih sustava) akromatizam (grč. lubanja sa šiljastim tjemenom akrokolije (grč. nosa. chroma boja. donje čeljusti. neodlučnost. akros. akropo-stija akrodinija (grč. bezboj-nost. acrimonia) oštrina. predavanje akroamatičan (grč. a-. usmen. znalac u skakanju i prevrtanju u zraku. akrobateo idem na prstima) vještina izvođenja tjelesnih vježbi kojima je cilj razvijanje snage. bezbojnost. u obliku predavanja. gorčina akritičan (grč. neodređenost stanja bolesti akro. grubost. urođena povećanost udova koja se sastoji u nezgrapnosti i izobli-čenosti lica. orao vidim) med. accriminatio) optužba. med. a ne. karpos plod) bot. akros. zrak. akro-gramma slovo) pjesme kod kojih stihovi počinju posljednjim slovima prethodnog stiha akroholija (grč. otklanjanje boja. acer oštar. opt. anat. akro-amatično predavanje strogo znanstveno predavanje (za razliku od popularnoga). akromegalija akromion (grč. akros. akrisia) nedostatak u sposobnosti rasuđivanja i ocjenjivanja. namjerno izvedeno okretanje u zraku (ne spada u ona okretanja koja se izvode tijekom normalnog letenja) akrobat (grč. akritos neodlučan) koji nema sposobnost prosuđivanja. kolon ud) mn.

slika ili kip golog ljudskog tijela. aksiom aksist (njem. akta apostolorum (lat. opći naziv za bolesti na krajnjim dijelovima ruku i nogu. gornji dio. pathos bolest) med. pr. Band vrpca. čin. metria) mjerenje osovine kod geometrijskih tijela aksungija (lat. radioaktivan element. a i ne traži dokaza jer je očita (npr. axilla pazuho) pazušni aksinomantija (grč. tj. spisi koji se tiču nečega. djela. oni koje se tiču države aktinidija (grč. atomska težina 227. pri obre-zivanju se odreže. lat. vrpca koja pada s ramena na prsa. akros) fil. timologija aksiom (grč. koji se događa navečer ili kad se spušta noć.45 akter svoje vrijeme. axioma) neposredna jasna znanstvena spoznaja. akta publika (lat. actinaria) zool. odstraniti je. axis osovina. farm. act.) mn. raditi) mn. aktis zraka. acte) djelo. a katkad i krajnja slova stihova daju neko ime ili neku riječ akroterij (grč. axine sjekira.. kaz. mn. aktis zraka) kem. javni spis Akteon (grč. koji vrijedi. morske životinje iz porodice koralja. stožerni časnik) aksenija (grč. axioo cijenim. acteur. onda su i među sobom jednake) aksiomatika sustav aksioma. axis osovina. u nekim vojskama služi kao oznaka posebne službe (npr. fr. Achsel rame. nesuvremen. akros. akta) priključiti aktima. Aktaion) kod starih Grka: lovac kojega je božica lova Artemida pretvorila u jelena (jer ju je promatrao dok se kupala) pa su ga rastrgah vlastiti psi akter (fr. axios vrijedan. actor vršitelj. rasprava. akros. zahtijevam. vrh zgrade. v. večernji akronim (grč. pretres. ZET = Zagrebački električni tramvaj akropatija (grč. tj. kao i ostalih perifernih dijelova tijela akropola (grč. ungere mazati) mazivo za osovine ili kola. posljednjeg uzroka stvari.) biljka srodna limunu od kojega je znatno bogatija vitaminom C aktinij (grč. lat.: nijedna tvrdnja ne može istodobno biti i točna i netočna. akro-polis) gornji grad. državnim ustanovama itd. znak Ac aktinije (grč. akrostichos) pjesma kod koje početna. četvrta dnevna muslimanska molitva (večernja). bez kostura. u likovnoj umjetnosti: crtež. čiček cvijet) biljka noćurak (Mirabilis jalapa) akt (lat. traka) voj. akroterion) arhit. akšam-cvijet biljka pupoljica (lat. stanje prije obre-zivanja (kod Zidova). aksolotlo aksonometrija (grč. obično žive pojedinačno i Često se odlikuju lijepim bojama . akšam večer) sumrak. eng. Americi i Meksiku. doba od zalaska sunca do potpunog mraka. axon os. spoznaja koja se ne može dokazati. tražim. činovi. javni činovi. djela apostola. kad su dvije količine jednake trećoj. actus. actum. mast. teorija vrijednosti. osobito u sudu. onyma ime) kratica sastavljena od početnih slova ili početnih slogova neke složene riječi ili više riječi. istraživanje prauzroka. axenia) negostoljubivost. pristaša Hitler-Mussolinijeve politike tzv. manteia proricanje) proricanje po sjekirama aksiologija (grč.) veliki slatkovodni vodozemac u Sjev. akseničan aksijalni (lat. ne raditi po njoj ništa. osovina. Achse osovina) "osovinaš". svaki svečani javni čin. negostoprimstvo. mekanog tijela. težnja za onim što je najviše u spoznaji (teorijski akrotizam) i djelovanju (praktični akrotizam) akrozofija (akro-sofia) najviša mudrost akselband (njem. izvršitelj) glumac. biljke i životinje kao ukrasi na vrhu. acta apostolorum čit. moruzgve.) mn. Oenothera biennis). designacija akata popis akata koji se nalazi u jednoj bilježnici. "osovine Berlin-Rim-Tokio" koja je uvukla svijet u strahote Drugog svjetskog rata aksolotao (meks. neku stvar ili molbu smatrati svršenom. os) osni. čin. sudionik u nekom događaju akti 46 aktivirati akti (lat. akrobistija akrostih (grč.-lat. acta publica čit. salo akšam (tur. osovinski aksilarni (lat. naučavanje o vrijednostima. akroposthia) gornji dio kožice na muškom udu. acta od agere djelovati. staviti ad acta (čit. npr. očita istina. logia znanost) fil. akšam-čiček (tur. osobito sudski čin. sljemenu zgrada akrotizam (grč. redni broj 89. gradska tvrđava u Ateni i ostalim grčkim gradovima akropostija (grč.

sprava kojom se mjeri jačina Sunčevog toplinskog zračenja aktinometar (grč. koji kemijski razgrađuje. aktis zraka. koji se odnosi neposredno na današnjicu. zrakast aktinoskopija (grč. uzročnik je gljivica zvjezdasta oblika. 2. istinit. zraka) fiz. za razliku od pasiva. djelovanje. primorci aktiv (lat. aktis. activus. današnji. elektron) elektricitet što ga u kristalima izazivaju svjetlosne ili toplinske zrake aktinograf (grč. aktis zraka. jednočinka. stvaran. potraživanje (suprotno: pasiva) aktivan (lat. također: instrument koji bilježi promjene (varijacije) u jačini sunčanih zraka aktinografija (grč. advokat. aktis. rentgeno-gram aktinometar (grč. aktis gen. još u službi. aktualna energija živa sila. instrument za mjerenje jačine kemijskog djelovanja nekog svjetlosnog izvora (aktinometar). activitas) živost. metron) fiz. ne dospije đo potpune samospoznaje i samostalnosti aktivna trgovina 1. shvaćanje da je za napredak čovječanstva od posebne važnosti razuman i stalan utjecaj ljudskog znanja i htijenja na kulturu i život uopće. fil. radno stanje (suprotno: pasiv) 2. ultraljubičastih zraka da izazovu kemijske promjene. ili su mu čak na štetu aktivirati (lat. nekretnine). actor) prav. zračenje rent-genom aktinoterapija (grč. živ. objekata koji vlasniku ne donose nikakvu korist. ubrzavati. oni koji stanuju na obali. activus) v. vrijedan. djelovanje nekog lijeka na organizam aktualan (lat. metron) fiz. prije: izvozna trgovina. koji kemijski djeluje. tužitelj. sprava za mjerenje jačine rentgenskih zraka pomoću selena aktinomikoza (grč. actus radnja) 1.aktinizam (grč. liječenje zrakama aktinski (grč. koji označava djelatnost) 1. aktis. radni. okretnost. aktis zraka. skupina najdjelatnijih članova neke organizacije aktiva (lat. pospiješiti. kemijsko djelovanje sunčanih zraka aktinoelektricitet (grč. pojavljuje se na probavnim organima. torba za spise aktšlus (njem. 2. 2. activus djelatan) radan. aktis zraka. činjenični. radi aktivist (lat. aktiv 2) aktivitet (lat. aktis zraka. grafia opis) proučavanje zraka. okretan. u djelovanju. praktično. actualis. prenosiva i na ljude. njegovim stalnim nastojanjem. dat. mykes gljiva) med. svojstvo sunčanih. skopeo gledam) med. dan. grafo pišem) fiz. nevidljive zrake aktiti (grč. aktinos zraka) fiz. actuel) sadašnji. pospješivati aktivist (lat. suvremen. activa) trg. gramma slovo) rentgenska slika. zastupnik aktovka (lat. djelatnost. koji je na dnevnom redu. vrijednosni papiri. activus djelatan. revnost. aktinske zrake zrake s kemijskim djelovanjem. aktis zraka. radan. activus djelatan) onaj koji je djelatan. aktivizam je moralni (etički) zahtjev da čovjek ne smije mirovati sve dotle dok ljudska priroda. ubr aktivist 47 akupiktura zati. activare) staviti u djelovanje. koji djeluje. kinetička energija . gram. suprotno: pasivna trgovina aktivnost (lat. gram. izdavatelj punomoći. activa) trg. trg. aktinos sunčana zraka. agere djelati. dramsko djelo u jednom činu. fr. goveda i svinja. marljivost. radinost. u plućima (zbog udisanja zarazne prašine gljivica) ili na površini kože ako je na njoj bilo ozljeda aktinomorfan (grč. onaj čija su potraživanja veća od dugovanja. aktis zraka. od kojih vlasnik ima koristi. akte strma obala) mn. ultravioletne. danas: trgovinska djelatnost nekog naroda koja i uvoz i izvoz proizvoda vrši vlastitim kapitalom i vlastitom radnom snagom. imanje (novac. morfe oblik) bot. koji radi. thera-peia liječenje) med. raditi) fil. tj. član aktiva (v. aktivitet aktor (lat. imovina. aktis zraka. aktivnost aktivizam (lat. actuatio) med. ispitivanje pomoću rentgenskih zraka aktinogram (grč. activus) 1. ultraljubiČaste zrake. zarazna bolest najprije primijećena kod konja. uvesti u aktivnu službu. pozitivni sastavni dijelovi nekog imanja. radni aktive (lat. Aktschluss) završetak dramskog čina (osobito: efektna završna scena) aktuacija (lat. ispitivanje. pristaša ak-tivizma.

današnjica. oštrokutni akuzabilan (lat. pisar koji vodi arhivske knjige neke ustanove i brine se o spisima akuitet (lat. akutna bol iznenadna i veoma jaka bol. koji prisiljava na brzo rješenje. accuratus) brižljiv. acupressura pritisak iglom) med. aktualitet aktuar (lat. agere raditi. acupictura) vezenje iglom. reflektorima. a ne. accusatus) tuženik. primaljstvo (dio ginekologije) akut (lat. provesti ili provoditi u djelo aktualnost (fr. actualiser) činiti ili učiniti aktualnim. optuženik. pronicavost akumetar (grč. ispravan akustičan (grč. akuo čujem) koji odgovara zahtjevima akustike. ostvarivati. načelo prirodne povijesti. usp. savjestan. akuo čujem. ostvarivanje aktualizam (lat. spariti. uređaj za skupljanje električne energije. crkva). akutna bolest ona koja će se brzo završiti ili ozdravljenjem ili smrću. v. acumen) oštroumnost. oštri akcent akutan (lat. ret. metron) med. skupljač. acutus) oštar. zaustavljanje krvi pritiskom krvne žile metalnom iglom akupunktura {lat. napravljena od stakla pojačanog plastikom. acus igla. vezivati dva po dva. točan. a ne nešto supstancijalno. vez akuplirati 48 akvarij akuplirati (fr. acuitas) šiljatost. a obično traje do 40 dana akutangularan (lat. akumulacija kapitala povećavanje kapitala time što se dio profita ili kamate dodaje kapitalu da bi se poduzeće ili poslovi proširili akumulator (lat. aqua voda. sagrađen tako da se riječi i tonovi mogu svuda lijepo i jasno čuti. accusativus) gram. optuživanje akuzativ (lat. osobito geologije i biologije. suvremenost. način liječenja nekih bolesti. koja služi za promatranje živol a pod vodom. dio fizike koji proučava zvuk akušerstvo (fr.. Wund-tovo shvaćanje da je bit duše doživljaj svijesti. ostvariti. najčešće izriče predmet glagolske radnje akuzator (la^r. accoupler) sparivati. nagomilavaČ) fiz. prikladan za primanje i prenošenje zvuka (npr. oš-troumlje. kazalište. akustična sredstva sredstva koja služe poboljšanju ili pojačanju slabog sluha akustika (grč. nagomilavaČ akupiktura (lat. cul-tura odnjegovan) preuzimanje i usvajanje tuđih kulturnih elemenata. ac jusatorj tužitelj. an-gularis kutni) geom. dvorana. punctura bod) med. actuarius) sudski pisar. actu-alisatio) provođenje u djelo. acutus oštar. spajati. actualis) fil. acutus accentus) gram. pričuvnim kisikom i dr. bathys dubok) elektromotorna naprava (slična modelu morskog psa). actuel) v. oštrina. actualitas) sadašnjost. po kojem su sile i zakoni koji sada djeluju one iste sile koje su djelovale i u prijašnjim razdobljima Zemljine povijesti aktualizirati (fr. aktualnost aktualizacija (lat. slušam) fiz. suprotno: akuzator akva (lat. sastoji se u tome da se u oboljelo mjesto zabadaju igle akuratan (lat. akuo čujem. optužljiv. accusare optužiti. batiskop . sadašnja važnost. accumulatio nagomilavanje) 1. optužni. kulturno stapanje u etnološkom i sociološkom smislu akumen (lat. ac-cusabilis) tužljiv. opremljena kamerama. lat. danost.aktualitet (lat. uredan. accoucher) porodiljstvo. bodljikast akulturacija engl. akoemetar akumulacija (lat. akuzatorski kazneni postupak optužni postupak koji se vodi na osnovi neke tužbe (suprotno: inkvizitorski kazneni postupak) akuzatus (lat. osobito: oštrina tona akuleiforman (lat. accusatio) tuženje. ostvarenje. aqua) voda akvabatik (lat. kažnjiv akuzacija (lat. bistrina shvaćanja. optu-žitelj. akustikos. primljen od Kineza i Japanaca. znak za dugouzlazni naglasak. spojiti akupresura (lat. accumulator skupljač. tužiteljski. današnja zanimljivost. prijek. stvarnost. aculeiformis) zajedljiv. nagomilavanje (riječi i izraza). grč. (grč. teorija aktualiteta psih. četvrti padež odgovara na pitanje: koga? š*"o?). 2. domišljatost. accusatorius) prav. suprotno: gkuzatus akuzatorski (lat.

alkohol.akvafortis (lat. al senjo (tal. ponavljanje jednog odjeljka od određenog znaka al.) glaz. orao. aqua voda. pravo isušivanja zemljišta. engl. agere voditi) prav. arhit.) trg. jednak. aqua voda. pravo odvođenja vode. Alkuran Al-kuran (ar. služi za vožnju na vodi akvarel (lat.) glaz. "kao divljač".) u točku. kako se hoće al piacimento Čit. izraz koji označuje poseban način pripremanja mesa divljači (ali i domaćih životinja na takav način) alabandizam umjetnička drljotina (po karijskom gradu Alabandi gdje je vladao loš umjetnički ukus) . al marko (tal. po tečaju. acquisitio) tečevina. El-kuran) v.(ar. vlažan. po volji. aqua voda. slatkovodne životinje akvatorij (lat. iste vrijednosti ili sadržaja. ukras u obliku orla na zabatu kuće akvizicija (lat.) glaz. al-) arapski član. priprema se od salitre i razrijeđene sumporne kiseline akvagij (lat. često se upotrebljava i el i ul al-džamija (ar. aquatilia) zool.-njem. jednakost nominalne i stvarne vrijednosti. aquaductus) vodovod. nabavlja ih zadobiva akvozan (lat. navlas. naziv poznatog talijanskog jela: špageti s narezanim komadićima šunke preljeveni umakom od rajčica ala vild (fr. stečeno dobro. stečeno akvizitor (lat. terra zemlja) posuda u kojoj se drže i uzgajaju vodozemci (amfibije) akvatiČan (lat.. al-Kuran itd. sinonim za velikog gangstera uopće al corso čit. bogat vodom. aquosus) pun vode.) trg. lung pluća) naprava koja omogućuje disanje pod vodom akvamarin (lat. kišovit akvozitet (lat. ime jednog zviježđa. osobito kod novca al piacere čit. strogo u taktu al segno čit. vrsta berila akvamarinski koji ima zelenu boju morske vode akvaplan (lat. po sadašnjoj vrijednosti novca Al Fatah (ar. al piacere al punto (tal. aqua voda. aqua voda. prema dopadanju. aquila) zool. vodene biljke akvatilije (lat. čitanka. Al Fatah "borba i pobjeda") najstarija i najveća vojnopoli-tička organizacija palestinskih Arapa. a punto al rigore di tempo (tal. zadobivanje. v. fortis jak) kem. osnovana 1965. snažna voda. al pjačere (tal. pokraj vode. El-kuran) knjiga. aquaticus) podvodan. široka daska vezana za motorni čamac. aquarelliste) slikar koji radi vodenim bojama akvarij (lat. akvalung (lat. npr. acquisitum) nešto stoje zadobiveno. koji ima jednaku vrijednost. wild-divlji) kuh. nabavljanje. hotel) hotel na vodi. acquerellare) slikati vodenim bojama akvarelist (fr. Kuran ala milaneze (tal. marinus morski) min. stjecanje akvizit (lat. aquarius) astr. fr.) trg. nabavljeno. prema čistoj težini zlata i srebra al pari (tal. acquerello) slika izrađena vodenim bojama akvarelirati (tal. akuatične biljke one koje rastu po močvarnim mjestima. Vodenjak (jedan od dvanaest nebeskih znakova) akvatel (lat. al-đami) velika islamska bogomolja Al-koran (ar. v. aqua voda. proziran poludragi kamen koji ima zelenu boju morske vode. koji živi u vodi. alkali. vodeni. kanal akvila (lat. aqua. astr. alla milanese) na milanski način. vodovodna cijev. aqua voda. kišovitost Al Capone (Alfonso) najpoznatiji američki gangster (1897—1947). mjesto u ljekarni gdje se drži voda akvarijus 49 alacija akvarijus (lat. kako bi obranila prava palestinskih Arapa i uspostavila palestinsku državu na područjima iz kojih su Arapi iseljeni nakon osnutka Izraela al marco čit. aquositas) bogatstvo vodom. al pjačimento (tal.) glaz. acquisitor) čovjek koji nešto stječe. planus ravan) šport. al korzo (tal. territorium zemljište) vodene površine koje imaju nekom konvencijom određene granice akvedukt (lat. močvaran. zarađuje. turistički brod ili brodica akvaterarij (lat. aqua voda. aquarium) staklena posuda s vodom u kojoj se Čuvaju vodene biljke i vodene životinje (ribe i vodozemci). savršeno točno.. zarada.

"vladar nad svima" alarm (fr. alarmer) uzbuniti. simptom. allas.) Četa vojnika. za vrijeme seobe naroda došli su do Španjolske gdje su ih uništili Vizigoti alanin kem. vika. strah alarmantan (fr. alamet) znak. mnoštvo. alarmant) uznemirujući. allantos kobasica. alla franca) na europski način. uzbuna. miraz. tobožnje pretvaranje bakra u srebro. sve stoje potrebno za rad. planeta) odbija prema svjetlu koje je (npr. alabastros. dati znak za uzbunu. poluprozir-no staklo alacija (lat. nevrijeme. pravi Bog. alla turca) na turski način. a-. oluja. jurišati uz urnebesnu viku alalija (grč. najava. allantos kobasica) med. parada.) urnebes. allas. a-ilah) Bog. veoma tvrda vrsta gipsa. koji izaziva ili stvara nespokojstvo i zabrinutost alarmirati (fr.: alafranka alaun (njem. napad.alabaster (grč. poziv za pripremu u slučaju opasnosti. po zapadnjački (za razliku od turskog. toxikon otrov) kem. koji uznemiruje.: alaturka Alah (ar. 1867. gomila. mećava. orijentalnog. lalein brbljati) med. Alaun. allatura. bataljun. lat. botulizam alantoidna tekućina zool. Aladin aladža (tur. poučiti albacija (lat. zapadnjačkog). alarmiste) širitelj uznemirujućih vijesti alas (mad. avvertire) obavijestiti. alatus krilat) davanje krila. nemir. od Rusije su ga kupile SAD. puk. alatio. naziv za Boga kod muslimana alaj (tur. po turski (za razliku od europskog. po europski. a kod sisavaca još i prehranjivanje zametka alantotoksikon (grč. u vodi teško rastopljiv. tal.) "kralj sviju". nespokojstvo. allatratio) lajanje na. požurivanje Al a din 50 albacija Aladin glavni junak priče o čarobnoj svjetiljci (Aladinova svjetiljka) koja onome koji je posjeduje ispunjava sve što poželi. albatross) zool. posrebrnjivanje kovine. albedo "bjelina") moć odbijanja svjetla. dodatak u novcu za izdržavanje kuće alaturka (tal. tekućina koja se nalazi između alantoisa i am-niona alantois (grč. oruđe alatracija (lat. pren. nemogućnost izgovaranja artikuliranih glasova zbog poremećaja u govornim organima alamet (tur. supr. albatio) bijeljenje kovine (metala). albinkacija albatros 51 aldrovanda albatros (engl. islamskog). allas. kod gmazova i ptica pomaže disanje. otrov koji se razvija u pokvarenom mesu Alarih (germ. prokletstvo Alani iranski nomadski narod sarmat-skog podrijetla. lat. priča je objavljena u poznatoj arapskoj zbirci pripovjedaka "Tisuću i jedna noč" Aladinova svjetiljka v. all'arme) voj. uznemiriti. uputiti. zgoda. predznak. svečanost svečana povorka. halasz) ribar Alaska sjeverozapadni poluotok Sjeverne Amerike. ala-bastersko staklo mutno. alaj-barjak zastava jednog odreda (alaja) vojnika. supr. osobito ručni. pravi trenutak. posebna. zabrinutost. velika bijela morska ptica koja nagovještava buru albedo (lat. gomila.) vikati alah (običaj Turaka pri jurišu). mnoštvo. alet) pribor. aminopropionska kiselina alantijaza (grč. uz-bunjivati. zastrašiti alarmist (fr. visoka čast u feudalnoj Turskoj alak (tur. ubrzanje. alumen) stipsa alavertiti (tal. osobito bakra. šaren) pamučna tkanina s utkanim šarama. prigoda. pozvati k oružju. trag. najveći Anchorage Alastor zloduh osvete u starogrčkim tragedijama alat (ar. galama. oblik) zool. alarme. napad na nekoga pogrdama alatura (lat. rulja alakati (tur. glavni grad Juneau. omotač zametka kod viših kralj ežnjaka (sisavaca. aladža raznobojan. od Sunca) primila . eidos izgled. riba i gmazova). alabas-trum) min. afferre donositi) prav. haljina od te tkanine alafranka (tal. juriš. teško akutno trovanje zaraženom mesnom hranom. omjer svjetla što ga površina (npr. lat.

albumen bjelanjak) kem. grč. bjelančevina albuminat (lat. crveni prah dobiven od zemljine plijesni. laat. sljedba se protivila Crkvi i papi). me-tron) kem. albuminosus) koji sadrži bjelančevinu albuminski papir fotografski papir za čiju se izradu upotrebljava iz jaja izvađena i na toplom zraku osušena bjelančevina albuminurija (lat. maraka itd. kocka je bačena. grč. grč. djeluje protiv stafilokoka. divlji) vra-golan. bjeloš albinizam (lat. 1738—1822) albertotipija tisk. pozivanje na spis. albacija albin (šp. minhenskom fotografu J. kockarnica aleatorika (lat. a oči crvenkaste Albion (kelt. albus bijel. prepreden Čovjek. Aldrovanda vesiculo-sa) mesožderna vodena biljka iz porodice rosika alea iacta est 52 alektriomahij a alea iacta est Cit. razglednica. znak šećerne bolesti. altiora alčak (tur. tj "zlatnim slovima" zabilježiti dan kad se nešto sretno dogodilo albolit (lat. albumoze (lat. tvrdnja . "brdska zemlja") staro. crtežima i si. bolesti bubrega i dr. djelo ili pisca. Čovjek s nekim nedo-statakom ih manom aldehid (lat. bijela mrlja na rožnici oka album (lat. aleatorium) igračnica. navođenje činjenice. organska kemijska tekućina ljuta mirisa aldine knjige izrađene u tiskari venecijanskog tiskara Aldusa Manutiusa (1494—1597) i njegovih nasljednika aldrovanda (lat. mangup. lithos kamen) vrsta odličnog bijelog cementa albomicin (grč. zbog čega koža i kosa izgledaju bijele. bjelanče-vinasta tvar. nazvana po pronalazaču. alcohol. usp. dehvdrogenatus lišen vodika) kem.) glaz.) antibiotik. alea kocka. albification) v. bjelančevina albumin (lat. altiora) v.) vrsta odličnog slatkog toskanskog crvenog vina od muškatnog grožđa aleator (lat. konačno sam se odlučio na neko djelo. alčak neotesan.) bijelom pisaljkom. albus bijel) med. kockarski poslovi. albumen) kem. pneumokoka i bacila dizenterije albugo (lat. igrač na sreću. albugo) med. pigmenta u koži kod ljudi i životinja. onaj koji boluje od albinizma. Albertu (1825—1886) albicija (tal. aleph) prvo slovo hebrejske abecede. alfa alegacija (lat. albumen) kem. sup-stance između bjelančevina i pepto-na koje se stvaraju u želucu i gušterači za vrijeme probave alciora (lat. spomenar.Albertina bogata i svjetski glasovita grafička zbirka u Beču (ime prema utemeljitelju Albertu von Sachsen-Teschenu. simpatičan lukavac. albumen. alea jakta est (lat. aleatiko (tal. ureo mokrim) med.. instrument za određivanje količine bjelančevina u mokraći albuminozan (lat. albus bijel) min. izlučivanje bjelančevine mokraćom.) ukrasna biljka srodna akaciji albifikacija (lat. albino. tvar koja u sebi sadrži bjelančevine albuminometar (lat. kockar aleatorički poslovi (lat. ime po južno-francuskom gradu Albi albo lapillo notare diem (lat.) posl. alea kocka. nasljedni nedostatak obojene tvari. albus bijel) med. nevaljalac. knjiga za skupljanje fotografija. lopov. Cezarove riječi kad je prešao Rubikon aleatico čit. allegatio) navođenje. albus bijel) natrijski glinenac (ruda iz skupine plagioklasa) albižanac pripadnik kršćanske vjerske sljedbe u Francuskoj. obješenjak. albumen (lat. aleator) igrač kockom. kompozicijski postupak u suvremenoj glazbi: sam izvođač odabire redoslijed izvođenja pojedinih stavaka alef (hebr. izrada tipografskih ploča fotografskim putem. spomen-knjiga. albumen. opasni poslovi aleatorij (lat. album bijelo) knjiga s bijelim listovima koju treba ispuniti slikama u boji. albus bijel) fiziol. alkohol lišen jednog dijela vodika. natrijski glinenac bijele boje albit (lat. alea kocka) poslovi koji ovise o slučaju i sreći. tj. danas samo pjesničko ime Velike Britanije albit (lat.

allegatum) navedeno mjesto. Aleksandar Veliki i bio je u prvim stoljećima prije i poslije naše ere glavno sjedište grčke znanosti i književnosti. dvanaesterac. n. v. farmakon lijek) med. a-. kao npr. slikovit. alektryon pijetao. u arapskom. morfe oblik) zamjenjiv aleluja (hebr. a ne riječima koje ih izravno izražavaju.) proučavanje protuotrova aleksifarmakon (grč.. primamljivanje. usp. b. izazivanje draži. alektryon pijetao. aleksiterij aleksiteričan (grč. pr. grad je osnovao 331. mache borba) borba pijetlova (kao sli alektriomantij a 53 alfitomantija ka istinske borbe kod starih je Grka bila veoma omiljena zabava) alektriomantija (grč. lijek protiv trovanja. drukčije prikazujem) slikovito govoriti ih pisati. alloios drukčiji. allée) drvored. u XVII. nazvan po velikom sta-rofrancuskom romanu o Aleksandru Velikom iz XII. slikovit govor. protuotrov aleksjja (grč. pvr vatra) med. še-stostopni stih s cezurom nakon šestog sloga. alloios drukčiji. alexo branim. aleksifarmacija (grč. manteia proricanje) proricanje po pjevanju pijetlova aleloftorija (grč. aleksandrijski gramatičari. allelon naizmjeničan. allelon međusobni. suha učenost radi učenosti. za razliku od vladajućih Franaka (otuda Francuzi i danas zovu Njemačku TAUemagne". allegoria) poet. allegoreo drukčije izražavam. pomorskog građa u Egiptu. čist rad (u bakrorezu) alektriomahij a (grč. uzajamni. alexo branim. protuotrovni alektacija (lat. upute alegoričan (grč. pathos) med. zanosno veselje uopće alem (ar. koji potječe iz Aleksandrije. allegorikos) iskazan slikom. zemlja u kojoj žive Alemani) alemanisti pristaše francuske Revolucionarne socijalističke radničke stranke koja je odbacivala diktaturu proletarijata i propagirala tzv. izražavati misli u slikama. ova riječ znači i pozlaćena jabuka na vrhu minareta Alemani (njem. navod. uzak prolaz aleksandrijski koji se dogodio u Alek-sandriji. alopat aleopatija (grč. alexo pomažem. a ne izravno aleja (fr. osobito protuotrov. govor u kojem se pojmovi i misli iskazuju drukčije. člana Pariške komune) alenteza (grč. med. slikovito alegorizirati (grč. šetalište između dvaju redova drveća. navođenje. otuda: aleksandrijska biblioteka. alexeterios) koji djeluje kao protuotrov. mjesta navedena iz drugih djela. allos drugi. pren. st. e. legein govoriti) psih. izraz kojim je Aristotel nazvao nagon (u prirodi i životinjskom svijetu) za nemilosrdnom međusobnom borbom i uništavanjem alelomorfan (grč.) "hvalite Boga". prisutnost stranih tijela u ljudskom organizmu i bolest koja zbog toga nastaje aieopat (grč. klasičan francuski stih aleksandrinci ovim se imenom zove 70 aleksandrijskih znanstvenika-tumača i prevoditelja. municipalni socijalizam (naziv prema prezimenu vođe Jeana Allemanea. thesis položaj) med. allectatio) mamljenje. poklik radosti u kršćanskom bogoslužju. ftheiro uništavam. bez ikakve veze sa stvarnim životom. alexo branim) med. pozivanje na neki zakon alegati (lat. aleksandrijski filozofi (aleksandrijska škola) aleksandrina svili slična tkanina od lana i pamuka aleksanđrinac poet. 1843—1935. alopatija . sredstvo za spašavanje i pomoć. uz ostala značenja. allegorikos) onaj koji prikazuje nešto u slikama. slikovito objašnjenje pojma ih misli alegorist (grč. Septuaginta aleksandrinstvo znanstveno sitničar-stvo. st. alin) dragi kamen. svaka tvar krvnog seruma koja razgrađuje strane stanice aleksipiretik (grč. patološka nesposobnost da se pisane ili tiskane riječi čitaju s razumijevanjem (nastaje zbog povrede velikog mozga) aleksin (grč. allelof-thoria) fil. tj. pathos). alem. Alemannen) staronje-mački naziv glavnog i najvećeg dijela stanovništva južne Njemačke. allegata) mn. u prenesenom ruhu alegorija (grč. radost. štitim) kem.alegat (lat. sredstvo protiv groznice aleksit (grč.

sastavljena od kristalizirane bjelančevine alfa (grč. resi-nama algoritam (ar. povezane u obliku otvorenih lanaca (parafini. grafia) tisk. dio noruja. zanatu. 3. na drugom mjestu. alijas (lat. bol algetičan (grč. c. tj. a. b. inače. početak i kraj nečega Alfa-Romeo talijanska marka automobila (prvi dio naziva čine početna slova firme: Anonima Lombarda Fab-brica Automobili. dakle. sredstvo protiv zubobolje napravljeno od gorušičnog uha i špirita (žeste) algolagnija (grč. spaemos grč) med. filos prijatelj) prijatelj istine. al-jebr) mat.. bescvjetnice. znalac algebre algema (grč.alergija (grč. kriptogamne vodene biljke. alifatski alkoholi. okruglasta i kristalizirana organska tvar (slična zrnu) u biljnim stanicama. algema) med. početak.) alfenid metalna smjesa od 60 dijelova bakra. početnik u čemu (u nekom nauku. vještina računanja. drukčije alibi (lat.. početnik u čitanju i pisanju. najslavniji spomenik maurske arhitekture alhidada (ar. Al-hamrah) (Crvena kuća). algos bol. onaj koji voli istinu. masni organski kemijski spojevi koji sadrže atome ugljika. logia) znanost (ili: naučavanje) o istini aletofil (grč. pokretno ravnalo. grč. pokušaj matematičke ili simboličke logike. manteia) gatanje u ječmeno brašno alge 54 alijenacija alge (lat. uživanje u bolu. algos bol. alfabetar (grč. ergon djelo) med.. 2. vještini. beta) gram. aletheia istina.) prav. udžbenik algebre algebrist onaj koji se bavi algebrom. logia) bot. alethes istinit. cikloheksan) alifatski spojevi kem. pren. promijenjena sposobnost reakcije organizma na neku vrstu zaraznih klica kojima je taj organizam već jednom prije bio zaražen aletiologija (grč.. bjelančevina u pšenici aleuromantija (grč. drugdje.) organski spojevi cikličke strukture s alifatskim svojstvima (ciklopropan. alifatske kiseline) .. popis izrađen alfabetskim redom. me-tron) instrument za ispitivanje valjanosti i čistoće brašna aleuron (grč. alga. allos drugi. izraz koji obuhvaća mazohizam i sadizam algologija (lat. požuda za bolom. algari-tam algospazam (grč. 2. alge a bol. a drugi je po inženjeru konstruktoru koji se zvao Niccolo Romeo) alfabet (prva dva grčka slova alfa. beta b) 1. grč mišića praćen bolom algrafija (grč. fonos ubojstvo) med. alfiton ječmeno brašno. aleuron pšenično brašno) bot. pren. manteia) proricanje iz brašna koje se prinosi na žrtvu aleurometar (grč. maurska kraljevska palača u Granadi. d. u srednjem vijeku upotrebljavali se i izrazi algorizam. lagneia obljuba) med. "sastavljanje razdvojenih dijelova". galvanskim putem posrebrnje-no novo srebro alfitomantija (grč. rhvthmos odnos) 1. algeo osjećam bol) med.) vrsta Španjolskog vina iz okolice grada Ali-cantea aliciklički spojevi (grč. resine. alikante (Šp. talofiti s biljnim zelenilom (klorofilom) algebra (ar. četiri osnovne računske operacije i udžbenik o tome (izraz potječe od arapskog matematičara Muhameda ibn Muse Alhariz-ma). a za glagoljicu i ćirilicu azbuka. aleuron pšenično brašno. nastao zbog boli algija (grč. postupak pri ravnom tiskanju aluminijskim umjesto kamenim pločama. alfabetski red red slova kakav je u alfabetu. odgovara litografiji Alhambra (ar. bol živaca. algeo osjećam bol) bolan. 30 dijelova cinka i 10 dijelova nikla. dio botanike koji se bavi algama. filalet aleurant (grč. alge) bot. neuralgya algofon (grč. alfa a. alfa i omega prvo i posljednje slovo grčke abecede. alfa) prvo slovo u grčkoj abecedi. dio matematike koji istražuje odnose i svojstva brojeva pomoću općih znakova. niz svih slova nekog jezika. za mjerenje kutova ali as čit. slova u određenom redu (za latinicu je uobičajen naziv abeceda. logički algoritam pokušaj da se logičke operacije zamijene brojkama i računskim metodama. tj. aleuron brašno. grč. al-hadat) teh.) drugim imenom. boležljiv. aleuron pšenično brašno) bot. dokazati svoj alibi dokazati da u određeno vrijeme nisam bio na određenom mjestu alicante čit.

prehrana. slivati. alijenirati 55 alkalescencija duševno rastrojstvo (lat. ludilo alijirati (fr. el lagarto) zooi. trag divljači. udružiti.). drukčije alijaža (fr. otuđivati. uvučenijim retkom aliptika (grč. odvratiti (mušterije). fr. sredstvo. proučavanje liječenja trljanjem alira (fr. korijen broda alizarin (Šp. npr. aliéniste) zastarjeli naziv za liječnika koji se bavi duševnim bolestima alijenizam (lat. koji je sadržan u većem broju. Sinjska alka viteška igra u Sinju. lijepi ili sveti savez između Rusije. alienatio mentis) alijenirati (lat. alligatio mješavina) račun smjese. tj. v. uzdržavati. lympha voda) med. iste vrijednosti kao i in-digova modra boja. alliteratio) poet. skafos lađa) pomorsko prijevozno sredstvo. otuđiti. linea red) nov redak. alizari) bot levantinski broć. američki krokodil aligirati (lat. 3. Pruske i Austrije 1815. održava se u drugoj polovici kolovoza kao spomen na veliku pobjedu Sinjana nad Turcima 1715. njorka. slučajno ili hotimce ponavljati ista slova. npr. alienare) prav. pren. 6 su alikvote broja 12 alikvotan (lat. 5 i 7 su alikvantni dijelovi broja 12. ustupiti drugom (pravo ili vlasništvo). iste slogove alitura (lat. izvanbračne djece alimentar (lat. a-. način kretanja. smjesa. zalog. belle alliance čit. novac za uzdržavanje i školovanje izvanbračne djece alimentacija (lat. alizari) kem. sklopiti savez. aligacija alijenacija (lat. aleifo mažem.aligacija (lat alligatio) mješavina kovina (metala) nejednake vrijednosti u jednu masu. grč. alias) inače. allier) vezati savezom. aliquoties) koji je sadržan u većem broju bez ostatka aliment (lat. alijaža aligacijski račun (lat. med. alca torda) 2. alimenta) mn. bel alijans (fr. lat.. ponašanje. novi odlomak. 2. lovi se zbog skupocjenih jaja i perja alka (tur.: "pa šuti pa se smije pa se penje" aliterirati (lat. a od. trovanje hranom alimentirati (lat alimentare) prehranjivati. pren. alere hraniti. halka. vladanje aliskaf Gat ala krilo. opskrbljivati hranom alimfija (grč. alizarinsko modrilo najljepša i najpostojanija alizarinska modra boja. odstupanje od prirodnog stanja. način hoda i držanja nekog čovjeka. pjesnička figura koja se sastoji u tome da se u nizu ponavlja isti suglasnik ili isti slog. primjesa. obično: alijirati se alikvantan (lat. alligatore. alimentario hranjenje) prehrana. udruživanje. littera slovo) praviti aliteraciju. alikvotan alikvota (lat. alienus tuđ.) 1. "hidrokrilac" aliteracija (lat. supr. alienatio) otuđivanje. račun kojim se pronalazi odnos u kojem se trebaju izmiješati dvije vrste robe različite cijene da bi se dobila srednja vrsta po unaprijed određenoj cijeni aligator (tal. savez. osim toga. ali ovaj nije s njim djeljiv bez ostatka. godine alijas (lat. otuđenje. slitina. broj koji je sadržan u drugom broju bez ostatka. hranarinu alimentarna intoksikacija med. uzdržavanje. npr. legura. svezati brakom. duševno rastrojstvo. legirati alijansa (fr. sposobnost tijela đa hranjivim sokovima nadoknadi ono što je izgubilo alizari (šp. prodaja. onaj koji po nekom zavjetu prima uzdržavanje. alimentarius) prav. alligare) sliti. razmjena. npr. drugim putem. nedostatak limfnih žUjezda alineja (lat. odjeljak koji počinje novim. alliage) v. aliquantum) mat. slična galebu. smiješati. dok je prije dobivana iz korijena broća. ađ. aliquoties) mat. g. brod s krilima (na kojima zapravo i počiva) i koja se rašire pod vodom te se brod izdigne nad vodu i "leteći" postiže veliku brzinu. alitura) hranjenje. lijepa crvena boja koja se danas dobiva iz antra-cena. poludjeti alijenist (fr. bračna veza. allure) hod. alliance) spajanje. sastoji se u tome da alkari jašući na konjima (svaki triput) gađaju kopljem kroz dva koncentrično prilagođena koluta (alke) . 4. dodatak. alizari alka (lat. trljam) vještina masiranja. aliénis-me) med. Šp. ptica sjevernih krajeva. usp.

tobožnja vještina pravljenja zlata Alkestida (grč. osobito kod Arapa. n. npr. učenik Sokratov. osobito žestokih alkoholizirati (ar. vođa sedmorice epigona u osvetničkom pothvatu protiv Tebe alkohol (ar. vodika i kisika alkoholičar (ar.alkalescencija (lat. alkvon) mitološka morska ptica (zimorod. neki prah. mješavina svježih biljnih sokova s alkoholom alkoholi (ar. gostoprimac Odisejev (on gaje konačno i otpremio na Itaku nakon mnogih pustolovina i nevolja) alkion (grč. al-kohhlu) kem. onaj koji pravi zlato umjetnim putem. nazvan po slavnom grčkom liričaru Alkeju koji je živio 600. alkion Alkmena žena Amfitrionova. rođak Periklov. miješanje alkohola s nekom tekućinom alkoholizam (ar. od kojih su prve tri i posljednja jambi.. najvažniji: morfin. žesta izlučena iz vina. metron) kem. alcalisatio) kem. kinin.. alkaloidi (ar. smatralo se da proriče sreću Alkiona u starogrčkoj mitologiji: kći Eo-lova. alcalescentia) kem. iz podzemlja ju je izveo Heraklo Alkibijad staroatenski državnik i vojskovođa (450—404 pr.: 2. majka He-raklova (otac junakov je Zeus) Alkmeon tebanski heroj. od kojih su dva jedanaesterca. grč. ubio ga frigijski satrap Farnabaz kako bi ugodio Spartancima. sprava kojom se određuje količina al-kalija u sodi ili lužnoj soli alkalimetrija (ar. otrovni i gorka okusa. najbolji. al-kohhlu) kem. razvijanje alkalije koja se brzo isparava (amonijak) alkali 56 alkoholičar alkali (ar. al-kohhlu) 1. otac Nausikajin. a šarom od zlatnog i srebrnog konca alkejski stih (grč. savršeno pročišćeni prah. rasipnik i prevrtljivac. potpuno pročišćen špirit. grč. kofein. npr. n. oslobođenje špirita (žeste) od vode. žena Keiksova. natrij. kalij. poznat i kao pustolov. sol koja se dobiva iz pepela morskih biljaka alkalije (ar. pijanac alkoholizacija 57 Almagest alkoholizacija (ar. al-kimia) naziv za najstariju kemiju. s osnovom od vune i svile. e. Alkestis) u starogrčkoj mitologiji: žena kralja Admeta umjesto kojega je pošla u smrt. pročistiti do stupnja najveće finoće. litij i dr. a četvrta anapest (U _ U — U — U U — U —). npr. od kore kininovca.. da bi privukao na nj još više pozornosti. Alki-bijadovo pseto prekrasni Alkibijadov pas kojem se divila cijela Atena. eidos) kem.. ispitivanje sode ili lužne soli pomoću alkalimetra alkalizacija (lat. alkejska strofa strofa od četiri stiha. alkatifa (ar. organski kemijski spojevi ugljika. al-kali. Alkaios) poet.) mn.) kem. rakije i dr. pomiješati s alkoholom . al-kohhlu) kem. dobivati lužnu sol alkalni metali kem. metron) kem.). tajanstveni srednjovjekovni znanstvenik alkemija (ar. željeza i dr. alcatifa) orijentalni tepih. piva. alcalisare) kem. u srednjovjekovnoj Europi: neznanstveno bavljenje kemijom. jedan deve-terac i jedan deseterac alkemičar (ar. strihnin. bogovi su je pretvorili u pticu (zajedno s mužem). ledarica). dušikasti organski spojevi biljnog podrijetla.. imaju bljutav okus i veoma su otrovni alkalimetar (ar. dao mu je vlasnik odrezati rep (pre-' ^me i izraz rep Alkibijadova psa oplato znači kusast rep) Alki noj kralj Feačana. hidroksidi alkal-nih metala. rubidij. grč. pr. nikotin i dr. kem. al-kohhlu) čvrsti kemijski spoj alkohola s nekom soli alkoholatura (ar. kem. osloboditi od vode. kasnije. al-kohhlu) opći naziv za sve štetne utjecaje na ljudski organizam i društvo koji nastaju zbog prekomjerne uporabe opojnih pića. šp. al-kohhlu) čovjek koji je suviše odan uživanju alkoholnih pića. dobivanje lužne soli alkalizirati (lat. stih od pet stopa. al-kohhlu) mn. skupina kovina (metala) male težine koje voda otapa i na običnoj temperaturi. usp. opojno piće alkoholat (ar. prevladavanje jedne alkalije. e. al-kimia) onaj koji se bavi alkemijom. izlučiti špirit (žestu) iz neke tekućine. pročišćavanje alkohola.

po grofu Almavi-vi. allegro con fuoco allegro con fuoco čit.) glaz.) glaz. al ma'dijat) crnački čamac od kore drveta. zbornik koji izlazi godišnje almandin vrsta dragog kamena granata. ložnica ali ingrosso (tal. idi.alkoholometar (ar. šp. djelo koje treba izvoditi veselo. vatreno. imanje . ale (fr.) glaz. različit. umjereno alle-greto allegreto (tal. allegro) glaz. alma mater mati koja hrani) "časna majka".) glaz. ne odviše brzo allegro maestoso čit. godišnjak.) propovjedaonica u sinagogi almenda (njem. allegro assai. v. vrsta brze indijske jedrilice Almagest (ar. al-6t) slobodno dobro.) glaz. allegro di molto allegro (tal. nego koje je potpuno vlasništvo. naslijeđeno dobro. općinska paša Almisum (lat. alegro kon spirito (tal.) ples njemačkog podrijetla u 2/4 ili 4/4 taktu allentando (tal. drukčiji. allegro con spirito. kao imenica. veselo. naprijed! allons čit.) antičko ime Omiša almukantarat (ar. metron) sprava za određivanje količine alkohola u nekom opojnom piću alkoholometrija (ar. zadržavajući. ne odviše brzo allemande čit. usporavajući.) bodež sa tri reza almaviva vrsta kratkog ogrtača nazvanog.) glaz.) glaz. al-kubex. vrlo veselo. allegrissimo allegro furioso čit. alegro kon moto (tal.) glaz. v. vrlo živo. allegro con brio allegro con moto čit. usp. Allmende) zajedničke šume i pašnjaci koji pripadaju svim stanovnicima jednog sela. allegramente allegro assai (tal. vrlo veselo. allegro allegretino (tal. v.) hajde.) glaz. naprijed! alma mater (lat. al-kohhlu. udubina u sobi s posteljom. živo.) trg. al-kohhlu.) hajdemo. krug na nebu paralelan s vidikom. tj.) glaz. almand (fr. što življe. npr. vjerojatno. horizontom alo. umjereno veselo. na veliko All is well that ends well (engl. allentando Alles schon degewesen Čit. alcoba) prostorija sa svodom.) glaz. alegro furiozo (tal. allegrissimo allegro con brio čit.) Svega je toga već bilo (njemačka poslovica koja je istovjetna latinskoj Nihil novi sub sole Ništa novo pod suncem) allez! čit. popuštajući. hitro. manje brzo nego allegro allegrissimo (tal. odmah.(grč.) "hraniteljica rodi-teljica". megiste syntaxis) iskrivljen naslov arapskog prijevoda Ptolomejeva kapitalnog astronomskog djela (Veliki znanstveni sustav astronomije) almanah 68 alonž almanah (grč. strasno i brzo allegro ma non troppo (tal. allegro con brio allegro di molto (tal. alonz (fr. alegro kon brio (tal. alles gut alia prima (tal. allentato allentato (tal. grč. Ende gut. alogen. ono koje nije dobijeno. v. brzo. umjereno brzo allegro non tanto (tal.) slik. almenichiaka) kalendar. grč. allos) predmetak u složeni-cama sa značenjem: drugi. najednom slikati. grč. brzo allegro con spirito čit. bez prethodnog grundira-nja (bojenja osnovnom bojom) allegramente (tal. v. s dostojanstvom allegro moderato (tal. alma mater almada (ar.) glaz. junaku Beaumarchaisove komedije i Mozartove opere "Figarov pir" ahnemar (ar. ales šon dagevezn (njem. alegro maestozo (tal. alegro kon fuoko (tal.) Sve je dobro što se dobro svrši (naziv jedne Shakespearove komedije). velika škola alma parens (lat. tj.) astr. v. odmjereno hitro. boje crvene kao krv (naziv prema maloazijskom gradu Alabanda) almarada (šp. v. al-mađisti.) glaz. metria) znanost o određivanju količine alkohola u nekom opojnom piću alko veri (ar.) glaz. alotigen alodij (staronjem.) glaz.) glaz. manje živo. živo i brzo. sa žarom. manje veselo. sveučilište. v. uzburkano.) glaz.

logos um. trofe hrana) biol. tuda zanimanja. govorim) med. odus zub) namještanje umjetnih zuba alotriofagtja (grč. prodati ili ostaviti nekome u nasljedstvo alodoksija (grč. prijatelj. thesis postavljanje) lingv. morfe oblik) kem. nerazmjerna goj-nost pojedinih dijelova tijela. allotros tuđ. allos drugi. bolesna želja za neobičnim jelima. odobravanje nekog računa ili stavke kasnije unesene u račun alokroičan (grč. allos drugi. logos govor) miješanje (ili: umetanje) stranih riječi u govor alotrofija (grč. nered. uzetim od nekoga drugog. tud potpis alohton (grč. aloe) kem. chthon zemlja) koji je podrijetlom iz nekog drugog mjesta ih kraja aloin (grč. biljna vrsta iz Čijeg se lišća cijedi gorak sok od kojega se pripremaju lijekovi alokacija (lat. allothi na drugom mjestu. nerazuman. životinja i nezelenih biljaka da ne mogu živjeti od anorganskih spojeva. dodatak. v. dug kono alopat 59 alrauna pac pomoću kojega se konji uče ka-sanju alopat (grč. fagein jesti) med. aleopatija alopecija (grč. alloqui) osloviti. allos drugi. oslovljavati alolahja (grč. metoda liječenja kod koje se bolest s jednog dijela tijela prenosi na neki drugi dio. allonge) trg.) ružno velik i debeo čovjek. osobito govor kojim papa pozdravlja kardinalski sabor. bolest opadanja kose. allos. alokucija alokvirati (lat.alodijalan (lat. glupost alogotrofija (grč. grafo pišem) tuđ rukopis. pravljenje pogrešaka u govoru. prelaženje jednog glasa u drugi alotigen (grč. nego im je potrebna organska hrana. koji se prelijeva alokroizam (grč. al-. uobličavati) med. alogos suprotan svrsi. neraz-mjernost u razvitku udova zbog nejednake i nerazmjerne prehrane pojedinih dijelova tijela alograf (grč. alopatska metoda liječenja uporaba lijekova koji izazivaju bolesti suprotnog djelovanja. allocatio) dodavanje. a-. allotrios tuđ. razum) koji nije u skladu sa zdravim razumom. će-lavljenje. aloe) bot. nelogičan alogija (grč. allocutio) oslovljavanje. pristaša alopatije. allos drugi. allos drugi. onyma ime) pod drugim (ih: tuđim) imenom alonž (fr. osobina ljudi. besmislica. allodialis) slobodan od plaćanja danka alodijalna dobra (staronjem. liječnik koji liječi pomoću alo-patije. autotrofija . allos drugi. kose) med. zadužiti ih. melos ud) zool. 6t) imanja koja su nastala od lenskih (feudnih). pathos bolest) med. aner. na nekom stolu). besmislenost. tvar koju u sebi sadrži lišće biljke aloja aloj (grč. alo-kvij alokvij (lat. allos drugi. usp. nepristojnost alotriodoncija (grč. istočnjačka. andros čovjek. zamjenjivanje jednoga izgubljenog dijela tijela drugim. plassein uobličiti. alotropija aloniman (grč. kratak govor. no s tom razlikom što je vlasnik mogao njima slobodno raspolagati. doxa mišljenje) drukčije (ili: pogrešno) mišljenje ili naučavanje. trg. gennao rađam) koji je postao drugdje alotrije (grč. pathos bolest) med. allos drugi. nakaznost koja se sastoji samo u tome što neka životinja ima udove slične ljudskim alogičan (grč. allos drugi. allotrios tud. alopecija aloplastika (grč. transplantacija alosija (grč. allos drugi. produžetak. alogia) nerazumnost. želja za jedenjem stvari koje nisu za jelo alotriologrja (grč. alloquium) v. pogrešan govor alomorfija (grč. sporedne (ili: tuđe) stvari. list koji se pri-klapa uz mjenicu i na koji se stavljaju indosamenti. nastavak (npr. ćelavost. heterodok-sija alogandomelin (grč. laleo brbljam. trefo hranim) med. allochroos) koji mijenja boje. aleopat alopatija (grč. alopekia opadanje dlaka. allochroos promijenjene boje) mijenjanje (ili: prelijevanje) boja alokucija (lat. allotrios tuđ) mn. metoda koji se danas uopće primjenjuje u znanstvenoj medicini (suprotno: homeopatija). osobito afrička. grdosija aloteza (grč. allos drugi. supr.

dok se jednoj predaje. alteratio) mijenjanje nagore. Alpinac stanovnik Alpi. vojnik uvježban za ratovanje u planinskim uvjetima. althaea) bot. koji postupno poboljšavaju sokove alterirati (lat. galvanski posrebrnjena slitina. zamjenik. tropos način) kem. prepisivanje. alter ego drugi ja) 1. alpinizam alpinizam (lat. alpinus) koji pripada Alpama. althaia. pogled na glečere. užasavanje. bijeli sljez. alomorfija. pjevač koji pjeva alt alta ottava (lat. novo srebro alpinac vrsta vjetra. 2. Alpes. Alpes) poznavanje i proučavanje Alpa. altus visok. aplacca) 1. Alpes) v. alpska rasa ljudi niskog rasta. raspravljanje. dobra roba alteja (grč. crtanje i si. viši srednji glas. koji se pojavljuje u više različitih oblika ili stanja alotropija (grč. biljka čiji se korijen upotrebljava kao lijek protiv kašlja alter ego (lat. elementa da se pojavljuje u posve različitim oblicima. gute Ware (njem. ako u jednom razredu ima više skupina. osobito umjetni brežuljak u vrtu zasađen alpskim biljkama alporama (lat. tal. med. zastupnik. horao gledam. promjena. gram. suglas-nički) . iz-mjeničnost u rasporedu sati između težih i lakših predmeta. diskusija alternacija (lat. u Širem smislu: sva znanstvena i športska bavljenja visokim planinama. 2. npr. kvariti. alpski gorštak alpinci (tal. planinski šport. samoglasnički. allos drugi. as-sumut putovi) prijenosni instrument za mjerenje kutova. tihi rad. balkon na gornjim katovima neke građevine altazimut (ar. 1. altana) ar-hit. uplašiti.) Stara roba. svojstvo tvari. čarobnica alt (lat. altercatio) prepirka. oštećenje. tropos način) kem. suprotna. u istočnoj i južnoj Europi alrauna (staronjem. uzbuniti. smjena. rasrditi alterkacija (lat. promijeniti. alruna. vrsta peruanske lame. osobito: penjanje na Alpe. zatvoreni balkon. kordiljerska tkanina od alpakine vune. univerzalni instrument) Alte Ware. pokvariti. altera pars drugi dio) druga strana. tal. svađa. kasnije neko malo dealt 60 alteram tantum monsko biće u ljudskom obliku. ledenjake alpski (lat. zool. planinarstvo alpinum (lat. vidim) promatranje (ili: razgledanje) visokih planina. lat. planinar alpinistika (lat. pogoršanje. preobraće-nje. 3. čovjek po mišljenju i osjećaju potpuno blizak i srodan drugom nekom čovjeku. univerzal tj. alterare) mijenjati. akord ili ton povišen ili snižen kromatskim znakom alterativa (lat. izmijeniti nagore. druge imaju tzv. gnjev. kvantitativni. supstancije. kratke lubanje i smeđe boje lica.) mn. allos drugi.alotropan (grč. 2. Alpes. Al-raune) u njemačkoj mitologiji: duh koji proriče. izraz kojim se označuje da treba izvoditi za oktavu više altamirsko doba naziv za starije kameno doba u razvoju Zemlje (prema špilji Altamira u Španjolskoj gdje su otkriveni različiti crteži životinjskih likova koji predstavljaju najstarije dosad pronađene spomenike likovne umjetnosti) altana (lat. izomerija alpaka (peru.. istomišljenik altera pars (lat. za čuvanje i zaštitu alpskih dolina alpinist proučavatelj Alpi. žive oko Alpa. njem. zbuniti. ugljika da postoji kao grafit i dijamant. protivnička strana alteracija (lat. alto) glaz. prijevoj (kvalitativni. postali ti pa-tuljci-proroci. altus visok. po tome nazvan korijen mandragore koji je sličan ljudskom liku. kem. pogoršati. uzbuđi-vanje.) voj. iz kojega su. grč. ped.. koji ima oblik Alpa. izmjena. npr. osoba koja je od neke druge osobe ovlaštena da može potpuno raditi u njezino ime. od 1872. uzbuđenje.) vrt zasađen alpskim biljkama.) glaz. drugi glas. alternatio) smjenjivanje. lijekovi koji izazivaju promjenu. smijenjenost. alpski lovci. usp. glaz. gatalica. penjač na Alpe. po starom vjerovanju. talijanske i francuske trupe. onda. veoma cijenjene zbog svoje odlične vune.

lat." alternativan (lat. log. dvostruko. tj. npr. naplav-ljeno) geol. još jednom toliko. aluzivan alvearij (lat. u tehnici veoma uporabljiv zbog male specifične težine alumnat (lat. metron mjerilo. alvearium) košnica. način osjećanja. altus visok. allusio. alternator) fiz. alternare) smjenjivati se. a mekši od bakra. stanični. govorna figura u kojoj se. alludere) smjerati.) izbor između dviju mogućnosti. predbacivati nekome nešto. pjevač koji pjeva alt altruist čovjek koji je u svom mišljenju i radu u skladu s ljubavlju prema bližnjima. težiti za nečim višim. opredjeljivanje za jednu od dviju odluka. trbuh. znak Al. slučaj da se kamate popnu do visine glavnice alteram tantum (lat. alluvio naplavljenje) prav. ležišta za zube u čeljusti. altes (fr. mišljenja i djelovanja u skladu s obzirima prema dobru svojih bližnjih pa i cijeloga čovječanstva. altrui drugi. ljubav prema bližnjima. niša-niti.) stara bošnjačka hrvatska i španjolska poezija pisana arabicom amabile (tal. duboka Šutnja aludirati (lat. ovo povećanje pripada vlasniku obalnog zemljišta na osnovi tzv. više znanosti.: "Jedno električno tijelo je ili pozitivno ili negativno električno. alto) glaz. alluvialis) nanosni aluvio (lat. pčelinjak. metria mjerenje) mjerenje visina alting (dan. dvostruko. ciljanje na koga ili što. umjesto prave stvari. oni disjunktivni sudovi čiji se predikat sastoji samo iz dvaju pojmova koji se međusobno isključuju.) islandski parlament altiora (lat. alternirajuća groznica povratna groznica alteram tantum (lat.: "Galilei je otkrio zakone padanja". rastezljiv i kovan.) visočanstvo.) duboka tišina. nježno. sprava za mjerenje visina altimetrija (lat. jedan dio usne šupljine u kojoj se skuplja usna mast alveolaran (lat. kovina (metal). anat. alveoli) 1. tj.) glaz. grč. grč.) anat. stolica. svjetlost (titula) altimetar (lat. npr.) mn. jamice i mjehurići u pojedinim dijelovima tijela.) "drugo takvo". kolebati se.alternativa (lat. kazuje njoj slična koja lako može podsjetiti na onu pravu. ići naviše. tvrđi od cinka. alteri huic ovom drugom) fil. po boji i sjaju nalazi se između srebra i platine.) još jednom toliko. amoroso . i hrane aluvij (lat. alludere smjerati) nišanjenje. npr. više stvari. osim odgajanja. 2. bockati aluminij (lat. aluvijskog prava aluzija (lat. povećanje obalnog zemljišta zbog postupnog nanosa zemlje i pijeska plavljenjem. visost. umiljato. čovjekoljubac altruizam (Comte skovao po tal. alluvium naplavina. ili: "Zakone padanja je otkrio Galilei". alciora altist (tal. ljupko. nesebičnost altum silentium Čit. alhamijado (šp. altum silencijum (lat.: 2. ciljati na koga ili što. viša znanja. male šupljine. posredno rugati se. oni koji se mogu jedan drugim zamijeniti. a da se njihov smisao ipak ne izmijeni. pr. alveolarni živac čeljusni živac alveole (lat. izmet aljamiado Čit. alumen stipsa) kem. najgornji. amalbilmente. alternativni sudovi su 1. odgojiti) zavod u kojem se učenici. mjera) visinomjer. trg. redni broj 13. voštane stanice u pčelinjem saću alvus (lat. alternativus) izmjeničan alternator (lat. plućni mjehurići u kojima se izmjenjuju plinovi za vrijeme disanja i dr. alveoaris) koji se tiče zubnih ležišta. kamate koje su se popele do visine glavnice altesse 61 amagazinaža altesse čit. med. ići ad altiora (al-ciora) ići naprijed. amorevole. altus visok. najmlađi slojevi Zemljine kore koji su postali nanosom aluvijalan (lat. med. stroj za proizvođenje izmjenične struje alternirati (lat.97. element atomske težine 26. alumnari odgajati.

preporuka amans-amens (lat. mazos dojka. ratoborna žena. nagomilati. ljubavnik koji se ponaša kao vitez amagazinaža (fr. vrsta krupne višnje koja se odlikuje kiselkastim okusom vina amarin (lat. nagomilavati. osim ukoliko je bilo potrebno radi obnavljanja ženskog stanovništva. amazonsko odijelo 63 ambra u ovome mitu sačuvani su tragovi koji ukazuju na postojanje država s ginekokratskim režimom. npr. amendement) dodatak već gotovom zakonskom prijedlogu kojim se taj prijedlog dopunjuje ili popravlja. južnoamerička biljna vrsta čiji cvjetovi zadržavaju svoju boju i kad se sasuše amarela (lat. popraviti. odatle: Amaltejin rog rog obi-lja amandin (fr. inače jezik vladajućeg i najkulturnijeg eti-opijskog plemena Amharaca amarulentan (lat. zamračivanje vida. vještinom itd. amaurosis zamračenje) med. natrijem.) koji je. tijesno stopiti (u jedno) Amalteja nimfa (ili koza) koja je dojila Zeusa.Amadejevo (Amadeovo) kazalište prva javna kazališna dvorana u Zagrebu koju je gradio grof Antun Pejače-vić krajem 18. pren. ljubitelj amatija (grč. Amazon) šport. sliti živu s drugim kovinama (v. a-mauros mračan. sljepilo. amarulentus) gorak. bile su veoma ratoborne. neobrazovanost amatofobija (grč. a-. emmanchement) slik. malagma olakšava-juće sredstvo. amator koji voli) onaj koji se bavi nečim. a-. amahile Amalečani staro arapsko pleme u jugozapadnoj Palestini amalgam far. prilagodavanje dijelova cjelini amara (lat. amarus gorak) bot. depozit. popravak amanet (ar. umjetnošću. grč.) jezik u Etiopiji. gorka sredstva amarant (grč. diletant. slitina. masaomai žvačem) med. amateur. zavjet. pren. zaljubljen. smjela jahačica amazonsko odijelo šport. gorki lijekovi. st. srebrom i dr. fobos strah) bolestan strah od prašine amaurotičan (grč. amalgamatio) kem. čak i upadale u tude zemlje i osvajale ih. 'malassein omekšati) kem. iz ljubavi. amazonsko odijelo amazonke (grč. amalgamacija (tat. emanet) zalog.. hrabro su branile svoju državu. nemogućnost žvakanja hrane amazon (grč. fr. spojiti sa živom. amalgam). sljepoća amazezis (grč. amatos pijesak. ostaviti na čuvanje amaksofobija (grč. znanošću. strah od vožnje amalbilmente (tal. lat. taman) bolestan u očima.) mn. amarantos koji ne vene) bot. legura žive s drugim kovinama. njima je u djetinjstvu spaljivana desna dojka da bi lakše mogle rukovati lukom i strijelom. a ne profesionalno. pun gorčine amasirati (fr. gorka tvar amarinja (etiop. poboljšanje. prah. slijep amauroza (grč. emmagasinage) smještanje u skladište (magazin). junak jednog velikog starofrancuskog kruga priča.) glaz. s vladavinom majke i žene. 1757— 1835) Amadis (fr. npr. pristojba koja se plaća za ležarinu u magazinu amagazinirati 62 amazonke amagazinirati (fr. v. spajanje kovine sa živom. pošiljka s označenom vrijednošću. emmagasiner) smještati u skladište (magazin). povjereno dobro koje se nekom daje na Čuvanje. Amazon) mit. amarella. tj. budala je amanšman (lat. pren. manica rukav. v. fobos) med. združiti. amender) poboljšati. junakinja. poboljšavati. nakupiti amater (fr. "one koje nemaju dojki". (ime po grofu Antunu Amadeju de Varkonvi. junak-žena.. amasser) gomilati. s kalijem. stapanje amalgamirati (ar. bakrom. amandine) bademov sapun amandirati (fr. Amadis de Gaula) lit. amaxa kola. spoj. legendarne hrabre stanovnice ženskih država u kojima se nisu trpjeli muškarci. malassein omekšati) kem. žensko odijelo za jahanje. crna mrena u očima. prema priči. junak iz romana. predložiti izmjenu ili dopunu zakonskog prijedloga amandman (fr. farm. amathia) neznanje. amazon . iz njezinog je roga tekao nektar i ambrozija — piće i hrana bogova. amarinum) kem. grč. pren.

simboličan. lat. ambassade. emblema) znakovit. koji pripada bogovima. u istom redu jedne tombolske karte ambonoklast (grč. amblys tup. težiti za Čim ambis (grč. loqui govoriti) dvosmislen govor ambirati (lat.. slabost osjetila dodira ambliopija (grč. propast ambitus (lat. opos vid. alegoričan. amblem amblem (grč. korov čiji pelud izaziva alergiju u kolovozu i rujnu ambrozijski (grč. pokriven hodnik oko crkve. licemjer ambideksteritet (lat. izlagati slikovito. stremljenje čemu ambiciozan (lat. pren. podvojenost (npr. natprirodan. ambo oba. pren. pobacivanje. ambire obilaziti. kružna putanja ambivalencija (lat. nektar. abortus amblotici (grč. ravan hod (konja) amblem (fr. amblys. usp. emblema ukrasni umetak) umetnut ukras. neosjetljivost. slabovidnost ambloma (grč. ambitiosus) Častolju-biv. ići za čim. ambrosios) bogovski. ambo oba) u tomboli: pogodak dvaju brojeva od pet. licemjerstvo ambigvitet (lat. hrana višnjih bogova.(lat. abortivi ambo (lat. jelo koje okrjepljuje.ambalaža (fr. čovjek koji se podjednako lako služi i desnom i lijevom rukom. grč. emblème) znak. ops.) obilaženje. društvo u kojem netko živi i radi ambilogija (lat. sanskr. znak. eidos izgled) stiješ-njeni jantar koji se dobiva u krupnim komadima tako što se veliki broj sitnih komada jantara pod visokim tlakom i na visokoj temperaturi slije u jednu masu ambrotipi mn. ambulare hodati. ambo oboje.) jah. ambo) predmetak u složeni-cama sa značenjem: i jedan i drugi. psih. ponor. težnja za nečim. ver-tere okrenuti) seksualna sklonost prema osobama obaju spolova. ambiguitas) dvosmislenost. sredstva za izazivanje pobačaja. emblema) prikazivati u slikama. sve ono što služi za pakiranje robe ambasada (fr. afe dodirivanje) med. ambidexteritas) dešnjaštvo u objema rukama. obilaziti nekoga i moliti za mjesto. oko) med. dvosmislica ambilokvij (lat. kla-sis lomljenje) protivnik crkvene glazbe. amballage) omot. optjecaj. oboje ambicija (lat. jelo koje daje besmrtnost. anbar. svojstvo osobe koja nije ni izrazito otvorena (ekstrauerti-rana) ni zatvorena (introvertirana) prema okolini amble čit. ambitio) častoljublje. simbolizirati. osoba koja se bespravno bavi trgovačkim posredovanjem . podjednaka sposobnost u služenju desnom i lijevom rukom. fotografije na staklu koje štiti lak i druga fina staklena ploča ambrozija (grč. amb. dvosmislica ambijent (lat. ambassadeur) veleposlanik. boravište ambasadora ambasador (fr. diplomatsko predstavništvo države u drugoj zemlji. simbol. med. pren. logia) dvosmislen izraz. slab. alegorizirati ambliafija (gr. ambloma pobačaj) med. amblosko pobaciti) mn. izvrsno jelo. traženje čega. znamenje. biljka. opkoljavati) sredina. obilježje amblematičan (grč. ambire) tražiti službu. podanik) veleposlanstvo. opunomoćeni predstavnik države u drugoj zemlji ambi. bisek-sualitet. ambon katedra. obilježje. ambu-lans) trg. ambidexter) dešnjak u obje ruke. pobačaj. ambrosia) mit. ambra mirisna smola. osobito nedopuštenim načinom. slavoljubiv ambidekster (lat. grč. divan ambulant (lat. slikovit amblematizirati (grč. abyssos) bezdan. ambac-tus sluga. slavoljublje. glazbe u crkvi ambra (ar. oba. pren. sanskr. provalija. ambara) mirisna smola kojom na Istoku dime sobe i koju puše s duhanom ambroid 64 amentia simplex ambroid (ar. anbl (fr. anbar. istodobni osjećaj ljubavi i mržnje prema istoj osobi) ambivertiranost (lat. okolina. prikazan u slici. putem podmićivanja i si. ambo oboje. poslanik najvišeg ranga. valere vrijediti) dvojaka vrijednost. simbol. božanski.

a-. ambusta. nego dolaze na liječenje po potrebi ambusta (lat. ambulantia) med. a-metria) neravnomjeran.) med. usp. imanja ameliorirati (lat. a-.) med. opekline ameba (grč. osobitosti engleskog jezika kojim se govori u Americi ametabolan (grč. ambulantna pošta putujuća. melos ud) prirođena nakaziKïst kod domaćih životinja (nedostatak jednog ili više udova)) ameïîoracrja (lat. koji je bez reda i načela ametodist (grč. nazvano po tome što je najprije primijećeno kod ameba amelija (grč. ambulans. poameričavati amerikanizmi mn. amenija amentes mit. riječ kojom obično završavaju molitve. crijevna zaraza praćena bolovima u trbuhu. ići) putujući. men mjesec) med. nerazmjeran. mikroskopom vidljiva životinjica koja stalno mijenja svoj oblik amebijaza (grč. amencija par-cijalis (lat. v. opaliti) mn. pretvaranje u Amerikance. popravljanje. a ne. potajno. curim) med. amelioratio) poboljšanje. a-. skriveno ludilo amentia partialis čit. napadno odobravati amerikan (fr. nepromjenjiv ametist (grč. amen) odobravati. staračka slaboumnost amentia simplex čit. américaine) otvorena kola na četiri kotača. nepromjenjiv. amenoreja amenomanija (grč. promjena) biol. popraviti (zemljište) amen (hebr. ustanova gdje se pregledavaju i liječe bolesnici koji ne moraju ležati u postelji. metabole preobražaj. opća duševna slabost amenovati 65 amfibrah amenovati (hebr. nego dolazi liječniku na liječenje. total amerikanijada filmska. koji nije podložan metamorfozi. jednostavna. poboljšavati. proljevima ili začepljenjem. usp. nebijeljeno platno. amencija sim-pleks (lat. nejednak. men. poame-ričenje amerikanizirati (fr. nestalan. gro-plan. jeftini trikovi amerikanistika znanost o američkim jezicima i književnostima. riječ kojom su stari Egipćani nazivali podzemni svijet amentia activa čit. ambulatoria) med. djelomično ludilo amentia senilis čit. otuda: reći amen privesti kraju. a-methodikos) koji nije rađen po jednom utvrđenom redu. ammeubler) kuću opskrbiti pokućstvom.) med. a-. a-methystos koji djeluje protiv pijanstva) dragi kamen ljubičaste boje (po vjerovanju starih Grka štiti od pijanstva) ametodićan (grč. pokretni. mania) med. u filmskom jeziku: izraz za sliku u kojoj je glumac snimljen do tri četvrtine tijela (do koljena). bez. metabole promjena. insekti koji nisu podložni metamorfozi ametaboličan (grč. tehničku savršenost i si. men mjesec. rheo tečem.) med. poboljšavanje. dotjerivanje.ambulanta (lat. planu. américaniser) poa-meričiti. završiti amencija (lat. amencija okulta (lat. glazbena i si. nepravilan . pokretna ili poljska bolnica. izvedba nekog djela po tobožnjem ukusu američke površne publike: sla-dunjavost.) med. ameibo mijenjam) amebna dizenterija Čiji je uzročnik Entamoeba histolytica. a-methodikos) onaj koji radi bez reda i neznanstveno ametričan (grč. ustanova za hječničke preglede i pružanje prve i hitne pomoći ambulantni (lat. ludilo amenija (grč. neznanstven. melior bolji. amencija senilis (lat. zemljišta. kretanje stanica u ljudskom tijelu pomoću pseudopoda. améliorer) poboljšati. naglo ludilo amentia occulta čit. amburere ogor-' jeti. amoibe promjena) zool.). amoibe promjena) koji potječe od amebe. fr. amentia) med. med. izostanak menstruacije. zatvorom (op-stipacijom) ameblirati (fr. a-. ametobolni insekti zool. uzrokovan amebama ameboidno kretanje zool. duševni poremećaj kod žena kao posljedica izostanka menstru-acije amenoreja (grč. ambulantni bolesnik bolesnik koji ne mora ležati u postelji. amencija aktiva (lat. preobražaj) koji se ne mijenja. vrsta platna amerikan grubo. ambulare hodati. npr. o američkoj kulturi uopće amerikanizacija nastojanje da se nešto učini na način Amerike (misli se na brzinu. željeznička pošta ambulatorij (lat. kuću namjestiti potrebnim stvarima amebni (grč. vrsta kukuruza duguljasta zrna. amen) "tako neka bude".

amfibije amfibije (grč. oko. pater otac) mn. ops vid. zrakoplov opskrbljen i kotačima i čamcima. zool. dvosmislica amfibrah (grč. sa svih strana. amfi. amfibios. besmisleno brbljanje. nerado sudjelovao u pothvatu "Sedmorice protiv Tebe". graditelj tebanskih zidova amfipatori (grč. vjerskopolitički savez starogrčkih država sa zajedničkim vjerskim svečanostima. okolo. amfilogia) spor. amfigonija amfigonija (grč. amfibrachvs) poet. guros) onaj koji govori bez veze. konkavan amfldeum (lat. amfibolos dvosmislen. od pravih kra-lježnjaka razlikuje se po tome Što n-ema koštanog ni hrskavičnog kostura. prevrtljiv amfibioliti (grč. budući daje bio miljenik bogova. na oba načina amfibija (grč. sumnjiv) min. amfi. usp. zem. amfi. amfimakros) poet. disanje) med. bot. unaokolo. mrežnica oka amfibol (grč. guros krug) uzaludno trošenje riječi. te je tako sposoban uzlije-tati i spuštati se i na suho i na vodu. gromom otvorio Zeus amfikarpičan (grč. djeca dvaju očeva. nije poginuo nego je bježeći sa svojim konjima i kolima zašao u ponor koji je pred njima na obali rijeke. astma amfisciji (grč. otvor maternice amfidiplopija (grč. smetenjak Amfijaraj mit. pren. amphikoilos) s obje strane udubljen. amfi. veoma važna za znanost jer je njezin jednostavni sastav pomogao objašnjenju složenog tijela kralježnjaka. ri-bolika morska životinja. pneuma dah. amfi. amfiblestroeides mrežast) anat. zelene i crvenkaste boje i tvrd kao čelik amfiboličan (grč. diploos dvostruk. sumnjiv amfUogija (grč. spajanje rasplodnih stanica amfioks (grč. koji rađa plodom iznad i ispod zemlje Amfiktionije mn. amfiguričan amfigurist (grč. amfi. amfiblestron mreža) med. teško disanje. amfibolia) dvosmislenost. skia sjena) mn. svađa. amfibios. bios život) zrak. amphideum) med. a jedne majke amfipneuma (grč. jer je kao prorok znao da će svi vode pothvata poginuti. spolno razmnožavanje. ops oko) med. u koju je dao potjerati konje i kola.ametrija (grč. sinovi dviju majki. stanovnici tropskog pojasa koji svoju sjenu u jedno godišnje doba bacaju prema sjeveru. metrička trosložna stopa. a-metron. glavna mu je svrha bila ublaživanje međusobnih neprijateljstava amfilogičan (grč. kretik amfimetori (grč. a u drugo prema jugu . oko) med. lithos kamen) mn. velika nekoliko centimetara. vodozemci amfibijski (grč. karpos plod) bot. amfi) prijeđi. jedan od Argonauta. vrač i kralj u Argu. nejednakost. metrička stopa od dvaju kratkih i jednog dugog sloga: kratak—dug—kratak (U — U) amfîcelan 66 amfitropičan amficelan (grč. amfi. amfibios. v. a jednog oca amfimiksija (grč. amfi. meter mati) mn. amfi. nerazmjer. spolno sjedinjavanje u obliku stapanja dviju različitih stanica. srca ni pravog mozga Amfion mit. meignymi miješam) biol. bot. dvostruko gledanje na oba oka amfigeneza (grč. amfi. genesis rađanje) zool. zajednički naziv za kratkovidnost i dalekovidnost oka. prid. oxys oštar) zool. proturječnost amfimacer (grč. amfibios koji živi na suhom i u vodi) mn. amfibios) vodozemski. logia) znanost o amfibijama amfiblestroditis (grč. amfibolos) dvosmislen amfiboltja (grč. mana oka u prelamanju svjetlosti amfetamini lijekovi koji djeluju na živčani sustav i podražuju rad mišića te tako suzbijaju pospanost i osjećaj umora amfi (grč. prorok. nepravilnost ametropija (grč. amfi. dug — kratak — dug (— U —). u složenicama: s obje strane. amfi. sin Zeusa i Antiope. a-metria) neravnomjernost. dvojak. amfilogos) dvojben. muž Niobin. upala mrežnice oka amfiblestroida (grč. logos) zool. okamenjeni vodozemci ili njihovi pojedini dijelovi amfibiolog (grč. vrsta minerala iz reda složenih silikata. zbrka riječi i pojmova. amfi-gvgnomai) zool. amfigeneza amfigurija (grč. onaj koji se bavi proučavanjem amfibija amfibiologija (grč.

amynteria) mn. v. zanimljiv. dvojak. veoma teška i neizlječiva dječja bolest. sed magis ami-ka veritas (lat. razdi-rem) biol. majka Tritonova amfitropičan (grč. izravna dioba jezgre u životinjskoj ili biljnoj stanici amizantan (fr. uveseljavati. a-. nominalni otac Heraklov (pravi otac je Zeus. škrobno brašno amiloza (grč. istodobno i neptunske i plutonske amfoterodiplopija (grč. amfi-theatron) koji je polukružna oblika i kojj se stupnjevito penje amfitomičan (grč. amikabili modo (lat. ali mi je draža istina (rečenica koja se u jednom kasnijem spisu pripisuje Sokratu. ugodan. nesposobnost pokretanja mišića lica kod moždanih bolesti aminterije (grč. a-mimetos) nepodraž-ljiv amimija (grč. amytto param. škrob. uzvišeno mjesto prema pozornici. ami-košon (fr. kao posljedica teških promjena u hrpteničnoj moždini amirauté (šp.amfiteatar (grč. trofe prehrana) med. prijatelj s kojim se u razgovoru mogu bez ikakva sustezanja upotrebljavati i prostački izrazi amicabili modo Čit. gubljenje amitotičan (grč. amyno branim. mimesis oponašanje) med. muž AJkemenin. lat. zgrada u kojoj su se priređivale gla-dijatorske predstave. slušaonica polukružna oblika koja nalikuje na stube i na kojoj su sjedala za gledatelje. amikus Plato.) vokativ od riječi amicus čit. ops) med. tj. štirka. i lužnat i kiseo. razonodan amizeta (fr. amikus (lat. amicicije kauza (lat.). amissio) gubitak. amfoterna tijela tijela koja su istodobno i baze i kiseline. amytto param. kod kojega postoji amito-za amitoza (grč. unutarnji glavni sastojak zrnca škrobnog brašna amidža (tur. grč. razdirem) biol. koje su. amidže) stric amigdalitis (grč. amfitomos) dvorez. amfoteros. tropos okret) koji se okreće na obje strane amfora 67 amnestija amfora (grč. amygdale badem) med. organski spoj C6H10O5. igračke. Amfitrvoni-ades) — Heraklo Amfitrita u grčkoj mitologiji. dakle. mys mišić. Amfitrionijad (grč. amfi-theatron) polukružna pozornica. nedostatak sluzi amil(um) (lat. med. katkada i superlativno: ami-cissime najveći prijatelju! amicitiae causa Čit. a-. amusette) zabavica. amiloidna degeneracija amimetičan (grč. amikabilis kompozicio (lat.) pravi se prijatelj u nevolji poznaje amicus Plato. prijateljski sporazum.) "prijatelj svinja". često se koristi za izricanje nepristranosti) amid (lat. voj. amylum. amikus certus in re incerta cernitur (lat. amusant) zabavan. stijene koje su nastale i utjecajem vode i utjecajem vatre. amfi.) prav. a-. vrsta lakog poljskog topa amizirati (fr. ami-calis) prijateljski amiksija (grč. amuser) zabavljati. amida) kem. pren. razonoda. amforeus) kod starih Grka i Rimljana: ispupčen glineni krčag s uskim grlićem i dva drška u kojem su držali vino amfoteran (grč. amicus prijatelj. iz dobrohotnosti amicus certus in re incerta cernitur čit. amirante) vrhovni zapovjednik kopnenih i pomorskih vojnih snaga u Španjolskoj amisija (lat. amylon) kem. amonijak čiji je vodik zamijenila kiselina amidin (lat. amfoterne tvorevine geol. med. amida) kem.) drag mi je Platon. dvostruko gledanje. boga mora. diploos. myxa sluz) med. amicus prijatelj) prijatelju!. upala krajnika amikalan (lat. gledate-lji amfiteatralan (grč. sa dva reza (nož) Amfitrion sin Alkejev. božica mora.) na prijateljski način. kralj u Tirintu i kasnije u Tebi. razonoditi . ali svakim okom drukčije ami-cochon čit. žena Posejdona. amfoteros) kem.) iz prijateljstva. sed magis amica veritas čit. zanimati. ili njegova poli-valencija. lijekovi koji služe za zaštitu amiotrofija (grč. na lijep način amicabilis compositio čit. prijateljska nagodba amice! (lat. zaštitna sredstva. amylon škrob) kem.

pobijedili su ih Izraelci kad su pod JoŠuom osvojili Obećanu zemlju (Kanaan) amoriti (lat. amabile. trovanje krvi amonijakom amonifikacija (grč. e. st. bogu Amonu) amoniti (hebr. lat. djelomičan ili potpun oprost kazne amnestika 68 amortizacija amnestika (grč. otuđenje nepokretnog imanja iz svjetovnih ruku i predavanje Crkvi ("mrtvoj ruci"). sudski postupak kojim se izgubljeni vrijednosni papiri i dokumenti proglašavaju nevaljanim (mortifikacija). amnos) med. posteljica. po zakonom utvrđenom planu izvodeno vraćanje duga. nekristali-ziran. 3. bog ljubavi. Ammon) mit. oprostiti kaznu. usp. supr. slike malih bogova ljubavi u staroj rimskoj umjetnosti i umjetnosti renesanse i novog doba. dugotrajan ili stalan. a-. amorozo (tal. v. mokraćevina i dr. mos. amabile amorfan (grč. amnesteo zaboraviti) pomilovati. Siriji i Palestini dok ga nisu pobijedili Hetiti. amino-kiselina. pomilovanje. moriš običaj) fil. zaljubljeni amortizacija (lat. a-. amoriti amorevole (tal. a-. amor vincit om-nija (lat. sala-mmoniacus) kem. raditi) proces pretvaranja dušika iz različitih dušikovih spojeva (bjelančevina.) neobična i strašna vrsta ludila kod malajskih urođenika koje se očituje u nagonu za ubijanjem (klanjem) svakoga na koga se naiđe Amon (hebr. Amon Amor (lat. cornu Ammonis Amonov rog) geol. simbol stvaralačke snage i rađanja amonal (grč. nakaznost amorfizam (grč. veoma nježna i prozirna ovojnica u kojoj se nalazi embrij kod sisavaca. poput ovnovih rogova svijene okamine jedne izumrle vrste glavo-nožaca. haima krv) med. bezbojan plin ljutog i neugodnog mirisa koji izaziva suze. ljubav je jača od svega amoralizam (lat. amnestike) sposobnost ili vještina zaboravljanja neugodnih doživljaja i uspomena amnestirati (grč. facere činiti. ljupki likovi krilate dječice zabavljene različitim poslovima. mnesis sjećanje) med. nakazan. amoniakon amonijak. zaboraviti krivnju amnezija (grč. ammoniakon) eksplozivna tvar — smjesa amonijačne salitre. amnicola) stanovnik pokraj rijeke amnion (grč. -fi-kacija od lat. kratkotrajan.) posl. morfe oblik) bezob-ličnost. min. veliki neprijatelji Izraelaca koji su ih pokorili amoniemija (grč. pr. grč. amoreti amoroso Čit. supr. tzv. gmazova i ptica.) u amonijski dušik amonijak (grč. upotrebljava se u rudarstvu i u ratnoj tehnici Amonićani jedno od drevnih arapskih plemena. v. nakaznost. radosti i šale kod starih Rimljana (odgovara grčkom Erosu). n. amortisatio) 1. amor ljubav) v. kristalan amorfija (grč. im. ljubav sve pobjeđuje. kristaliziranost Amorićani (Semiti) narod koji je u 3. osobito amortizirati 69 amportirati državnih zajmova. pren. a-morfos) bezobličan. bezobličan. amnos janje) med.) glaz. Amon. amortizman . ljubavnik. glagola facio. ammoniakon.) 1. amoretti) mn. glavno božanstvo starih Egipćana. Amon. amnestia zaboravljanje) prav. i 2. prikazivano je s ovnovim rogovima. vladao u Babilonu. 2. djelomičan ili potpun gubitak sposobnosti pamćenja amnikolist (lat. glaz. spoj dušika i vodika. min.) mit. ljubav amor vincit omnia Čit.amnestija (grč. amnio-nova voda amnitis (grč. aluminijeva praška i nitrotoluola. otrovan i nagriza kožu (naziv po libijskoj pokrajini Amoniji (ime prema egipat. a-morfos) bezobličnost. bezobličnost. -ites. grč. ammoniakon. 2. nast. nemoralnost (ovako je njemački filozof Nietzsche nazvao svoje etičko shvaćanje koje odbacuje dotadašnji moral) amoreti (tal. lat. nekri-staliziranost. postupno. upala amni-ona amok (malaj.

) veleugledni. empirance) trg. amortisare) 1. tehnički instrument za mjerenje jačine električne struje. neško-lovanost . razgranavanje. nepjesnički. topnički položaj amplektivan (lat. oskudica u smislu i osjećaju za ono što je umjetničko i lijepo. i Na-poleona III. na jednoj skali. osvajanje amportirati (fr. oteti.amortizirati (lat. sin jednoga od satira i neke nimfe. ampliare proširiti) širenje. emplacement zemljište. širina) zem. bjelilo. iscrpno govorničko izlaganje amplifikativan (lat. grafia) znanost o vrstama vinove loze i grožđa ampelurgija (grč. vinograd. otplaćivati. najvišeg stupnja amplissime (lat. galvanome-tar čija kazaljka neposredno.. ampula 70 anadiploza ampula (lat. meteor. ampulla bočica) ispupče-na. kulon za sekundu ili struja koja prolaskom kroz vodenu otopinu nitrata srebra za sekundu izdvoji 0. oštećenih i uopće neizlječivih dijelova tijela. Ampèreu (1775—1836). presvijetli (nekada titula visokih državnih činovnika. amplectivus) koji obuhvaća. nazvana po slavnom fr. opširno izlagati. proširivati. nasilno odvojiti amulet (lat.. Bog je apsolutni duh. zauzeti. ampelurgia) vinogradarstvo amper fiz. potpuno i nasilno odvajanje jednog dijela od neke cjeline amputirati (lat. popuštanje ili pogoršavanje kvalitete robe.-grč. ret. a-. amplificare) proširiti. razvijanje. za razliku od superlativa. grč. najveća udaljenost od ravnotežnog položaja. pren. povećavati amplifikacija (lat. lat. amputatio rezanje) med. metron) fiz. povećati. razviti. amputare odsijecati) med. povećavanje. peti padež superlativa ampli ssimus) amplitel lat. otimanje. šteta na brodu amplasman (fr. amusia) koji ne uživa ljubav muza. koji povećava. emire) carstvo. vraćati neki dug postupno. odrezati. 2. tele daleko. ulje. teh. osvojiti . npr. odgađanje sudskog procesa o čijem se predmetu još ne može donijeti presuda.. obično o vratu amundizam (grč. mjesto za postavljanje topničkih oruđa. način izražavanja nadugačko i naširoko amportiranje (fr. odrezivanje ranjenih. amuletum) hamajlija. proširivanje. luk na horizontu između izlaska i zalaska sunca. fiz. razrada. razvijati. prodati ili ustupiti imanje Crkvi ("mrtvoj ruci"). prav. koji proširuje. najveća razlika u zračnom tlaku. obuhvaćen amplificirati (lat. predmet koji tobože ima Čarobnu moć da štiti od bolesti i svake druge nesreće. koji je bez smisla i osjećaja za ono što je umjetničko i lijepo. amplificare širiti. zbog Čega ga praznovjerni ljudi nose stalno sa sobom. proširenje. oponašao je staru rimsku umjetnost iz doba careva ampirans (fr. zauzimanje. odvojiti. povećavajući amplijacija (lat. ampliare povećati. razgranati. crkvena posuda u kojoj se drži vino i voda za pričest (u kat. shvaćanje po kojem postoji samo Bog. razgranavati. crkvi).001118 grama srebra ampermetar (fr. ampelos trs. otcije-piti. fone glas) uređaj koji pojačava glas i omogućuje istodobni telefonski razgovor s više osoba amplituda (lat. staklo električne žarulje amputacija (lat. tj. ampir-stil stil francuske umjetnosti za vrijeme Napoleona I. trbušasto proširenje na cjev-kastim organima. Ampère. Dioniz gaje nakon smrti pretvorio u lozu ampelografija (grč. mundus svijet) fil. amortirati Ampel mitološki ljubimac Dioniza Bak-ha. izgubljen vrijednosni papir ili dokument sudskim putem proglasiti nevaljanim. gradilište) voj. amplificatio) proširivanje. igra toga duha amuzičan (grč. izložiti. neškolovan amuzija (grč. a svijet je samo treperenje. pren. šira obrada. trbušasta bočica za mast. izrada nekog akta u duplikatu radi bolje sigurnosti amplijativ (ampiiativus. amusia) nenaklonost muza. pokazuje broj ampera koji protječu kroz kotur žice ampir (fr. emporter) voj.. proširiti) veoma visok stupanj nekog svojstva ili neke osobine. grč. anat. amplificativus) proširivan. jedinica za mjerenje jačine električne struje. prostranost. (lat. amplitudo obujam. a svijet ne postoji. potpuno odvajanje. osobito Francuska za vrijeme Napoleona I. matematičaru i filozofu A. na kraju polukružnih kanala uha itd. razmrskanih. 3. veleslav-ni. emporter) voj.

na soleji. ana. dijadema Anadiomena (grč..(grč. klice koje se mogu razvijati i razmnožavati tek kad im se ukloni kisik anaerobionti (grč. bios život) mn. podrobno. zool. bolesni nedostatak ili smanjenost spolnog nagona anafrodizijaci (grč. na. do. onaj koji nije sposoban oploditi anafrodizija (grč. oko anabaptist (grč. groznica koja napada svakog dana. ana-basis) penjanje. an-.itd. med.-i. na malo (supr. an-. v. trg. pjesnici tragičari koji su svoja djela pisali samo za čitanje. anabaino uzlazim) koji se penje. an-afroditos) med. koji napreduje. med. npr.amvon (grč. uz. kroz.) mn. anabaptistički anabaptizam (grč. slika i si. zaštićivanje) med. oči u oči. ana-baptizo) pristaša ponovnog krštenja u zrelim godinama._>-■ . afrodisiakos koji pripada ljubavnom uživanju) mn. ret. astr. mila si nam ti jedina. amvon simbolično predstavlja kamen koji je anđeo odmaknuo s Kristovog groba amylacea čit. med. ana. anagliti anaglipti (grč. odgovara našem ne-. duž. neosjetljivost (ili: smanjena osjetljivost) kože. s kojega se čitaju Sveto pismo. ponavljanje riječi. ana-dosis) fiziol. fylaxis čuvanje. afe dodirivanje) med. anadema) glavni ukras na kraljevoj glavi. izbacivanje kašljanjem ili povraćanjem. opširno. ana-baptizo ponovno zaronjavam) vjerski pokret koji zahtijeva ponovno krštenje u zrelim godinama anabatičan (grč. lijekovi koji sadrže u sebi škrob an detaj (fr. u starije kršćansko vrijeme: oni koji su za vrijeme službe Čitali pojedine dijelove iz Svetog pisma anagnostici (grč. probava anaerobi (grč. na veliko. a ne za prikazivanje .: Mila kano si nam slavna. propovijedi i spomeni. anafonesis) med. aer zrak.■ . koji raste. afrodisia ljubavno uživanje) med. udvostručavanje napadaja grozničnih bolesti anadoza 71 anakamptičan anadoza (grč. anagnosti (grč. ana-diploo udvostručiti) udvostručavanje.: an gro) an fas ili anfas (fr. ana-gnostes) mn. ili kretanje od mora prema unutrašnjosti zemlje. po. stalna groznica anabaza (grč. ana) prijeđi. anafora) poet. ana. pr. an-. v. osobito: Ksenofonova povijest vojnog pohoda Kira Mlađeg protiv svoga brata). retorička figura koja se sastoji u tome Što sljedeća rečenica počinje riječima kojima je prethodna završena. đo sitnica. anagh/ptike) vještina izrade reljefnih ili polureljefhih ukrasa. molitve. anadyomai izroniti) "iz morske pjene rođena" (pridjevak božice Afrodite) anadiploza (grč. bios život) ponovno oživljavanje osušenih ili promrzlih životinja anadema (grč. ana (grč. uzla-ženje (iz nižeg predjela u viši. en face) sprijeda. poremećaj u osjetilu dodira anafilaksija (grč. umj. ananke anaglifi (grč. latinskom in-. anaglyfa) v. bios život) mn. figura ponavljanja istih riječi na početku stihova ili rečenice. an) u grčkim složenicama ispred samoglasnika daje riječi niječno značenje. polureljefni umjetnički radovi. zool. anabatična groznica med. aer zrak. do potankosti. ■. sredstva za smanjivanje i sprječavanje spolnog nagona anagke v. anaglypta) mn. s lica. školovani robovi ili slobodnjaci kod starih Grka i Rimljana koji su služili kao čitači ili predavači po boljim kućama. mila kuda si nam ravna. en gros) trg. détail) potanko. amilacea (lat. bakterije koje mogu živjeti bez kisika. en. pojavljivanje znakova na nebu anafrodit (grč. razmjerna podjela sokova i hrane cijelom tijelu. uglavnom (ispričati nešto) an. iscrpno. uzvišeno mjesto ispred oltara. pravo u oči an gro (fr. anaerobi anafija (grč. njemačkom un. mila kuda si planina. anaglifi anagliptika (grč. ana-gnostes) mn. razvijanje i jačanje bolesti anabioza (grč. med. an-. (usp. preosjetljivost organizma na ponovno ubrizgavanje bjelančevine anafoneza (grč. ambon izbočenje na štitu) u pravoslavnoj crkvi. epifora). farm. vježbanje i jačanje pluća i govornih organa glasnim govorenjem i pjevanjem anafora (grč.

koje se onda moraju po smislu dopuniti anakolutičan (grč. četvrtasti naprsnik kod kaluđera . podizanje) tjelesna okretnost koja se stječe vježbanjem anakuza (grč. anakoluthia nedostatak veze) gram. prid.e. analabos) pravoslav. an-ago) uzdizanje. anakoluthos) nepravilan. anaktesis) med.anagnozma (grč.). proučavanje prelamanja svjetlosnih zraka. anagraf (grč. riječ napravljena premještanjem slova druge riječi različitog značenja anahoret (grč. plesu i društvu anakreontičari mn. ana-kampto) opt. ana-kampto skre-ćem) sklonište za sirotinju. pustinjak. anakrusis) u metrici: naglašavanje. alegorično značenje. kratko anakriza (grč. okrjep-ljenje. ana-kalypto otkrivam) svečano skidanje vela s nevjeste anakampterija (grč. anakreontika poezija koja u malim pjesmicama slavi laki. zanemarivanje onoga što odgovara duhu i prilikama vremena. piše obratno anagrafi (grč. gluhoća zbog oboljelosti slušnog živca analav (grč. da netko naslika u kakvoj antičkoj kući televizor anakruza (grč. prethodna istraga anakronizam (grč. poluležeći položaj bolesnika anakolema (grč. zvuk) anakamptika 72 analeptic! anakamptika (grč. nedostatak u pravilnosti rečenične konstrukcije koji nastaje poradi iznenadne promjene ili prekida. akust. ana-kollao nalijepiti) med. proučavanje odbijanja svjetlosti. npr. onda se ista tolika količina spušta s visine prema zemlji anakatartici (grč. akuo čujem) med. uspostavljanje ravnoteže medu slojevima zraka: kad pri puhanju jakog vjetra velika količina zraka krene odozdo naviše. kratko ponavljanje nečega. ana-gnosma) štivo anagoga (grč. skupina njemačkih pjesnika XVIII. radi ponovnog otiska i umnožavanja. n. naslanjanje leđima. ana. koji su. an-ago vodim gore) tajni smisao. ana-grafo) mn. anakrisis) ispitivanje. ono što je u suprotnosti s kronologijom. ka-toptrika. zagonetka koja se sastoji u tome da se slova jedne riječi napisu različitim redom. udaranje glasom na slog anakteza (grč. motivi su mu ljubav. recepti anagram (grč. ana-klino nasloniti se) med. mast za zarašćivanje rana anakolut (grč. nježno. prelamanje svjetlosnih zraka anakliza (grč. med. alegorično tumačenje Biblije (usp. obično pokraj crkava i samostana anakamptičan (grč. tj. osobito poslije dužih umetnutih rečenica ili poradi izostavljanja riječi. iskaŠ-ljavanje anakefaleoza (grč. sredstva za čišćenje grudi od sluzi. vinu. ana-grafo napišem) sprava koja. vino. liječnički propisi. lako. st. katkada i frivolne pjesmice anakreontski (grč. ples i društvo. iskašljavanje krvi. med. anagramma) najprije: obratno čitanje jedne ili više riječi. dolazim) meteor. Anakreon) po ugledu na grčkog lirskog pjesnika Anakreonta. proučavanje odbijanja zvuka anakatabat (ana. anahoret-ski anakalipterija (grč. mir od Rim. izbacivanje krvi anagogija (grč. med. anagogija). is-posnik. ana-kefalaio ponoviti u glavnim točkama. ana-klasis prelamanje) opt. prolazni užitak u ljubavi. anachronismos) pogreška u računanju vremena. ana-kathairo očistim) med. po uzoru na Anakreonta. događaja. sjediniti u cjelinu) združivanje u cjelinu. ana-kampto) odbojni. ana-kathairo očistim) mn. anakatartična sredstva anakatarza (grč. rob je anagram od bor. dioptrika anaklaza (grč. čišćenje prsiju od sluzi. anakufisma dizanje. zaključivanje na nešto općenito ili duhovno. ozdravljenje anakufizma (grč. usamljenik. st. bez veze Anakreont starogrčki lirski pjesnik (6. dolje. nesuvremenost. rekapitulacija anaklastika (grč. pjevali ljupke. baino idem. pr. vremenska po-remećenost. npr. oduševljenje. kata odozdo. anaklastos prelomljen) opt. uzdizanje duha apstraktnom razmišljanju i si. datuma. anachorètes) čovjek koji se povukao od svijeta. koji odbija (svjetlost. ljupko.

an-. godišnjaci. analysis) raščlanjivanje. ana-lambano) mn. logična analiza razlaganje pojma u njegove oznake. prestanak (ili: gubitak) osjećaja bola. nepismenjaković.analdija (grč. prikaz. analogismos) fil. koji je nastao putem analize. od anno godina) umjetnička priredba što se održava svake godine. suprotno: sintetički analitika (grč. analeptikos) osvježavajući. Nikolova prizma). usp. određivanje sastojaka nekog tijela po njihovoj težini. ljetopisi analist (lat. istovrstan.) pravna sličnost. nepogrješiv anamartezija (grč. sredstva za jačanje i okrjepljenje analeptičan 73 analogizam analeptičan (grč. bezbol-nost. odgovarajući. kvalitativna analiza kem. slično (ili: odgovarajuće) stanje. analogos) sličan. suda u njegove dijelove. vještina i metoda raščlanjivanja misli i pojmova u njihove sastavne dijelove. s njime je identično vezan. tipu ili uzorku analogia juriš (lat. annale. alfa. dokazivati ili zaključivati na osnovi sličnosti anamartetičan (grč. stara analiza dokazivanje nekog stava raščlanjivanjem na jednostavnije stavove već dokazane ili kao istinite prihvaćene. an-amartesia) bez-grješnost. ljetopisac. raščlaniti. što je u skladu s razumom analogan (grč. ispitati. ozdravljenje. analogon racionis (lat. koji se bavi raščlanjivanjem na sastavne dijelove (misli. suglasan. neosjetljivost. usp. analystor) fiz. analgija anali (lat. razlagati nešto (u najmanje sastavne dijelove). analitički sud sud koji se zasniva na tome što se subjektu pridaje predikat koji se u njemu već nalazi. pola-rizator analizirati (grč. med. ocjenjivanje. hraniti. analitička definicija određivanje pojma pomoću njegovog najbližeg roda i njegove svojstvene razlike. odabrana štiva analepsija (grč. elementarna logika logika koja se bavi pojmovima. podoban. tijela itd. moderna analiza rješavanje problema njihovim zaključivanjem na jednadžbe. ta sličnost pridonosi da se ta dva područja uzajamno objašnjavaju (Maxvell) analogizam (grč. jačanje analeptici (grč. rasčlanjavati. nepogrješivost . analogon rationis Čit. koji odgovara nekom zakonu. podoban analogija (grč. tj. rastavljati. pravilu. aldaino potpomagati. istovjetnost ili suglasnost u osobinama i odnosima. onaj dio polariskopa koji služi utvrđivanju činjenice da je svjetlost polarizirana (zrcalo. suprotno: sinteza analizator (lat. neznalica analgezija (grč. analytikos) raščlanjujući.) nešto što odgovara razumu. određivanje sastojaka nekog tijela. npr. analekta) mn. uspoređivati. analgesia) med. ana-logizomai) usporediti. razlaganje. analepsis. srodan. tipom. suglasnost s pravnim načelima analogičan (grč. koji je u skladu s nekim pravilom.) analitički (grč. prestanak rastenja i razvijanja anale (tal. ispitivati potanko analogan (grč. pisac godišnjaka analitičar (grč. sva su tijela rasprostrta. psihološka analiza razlaganje predodžbe u njezine elemente. uzorkom. zaključak iz pojedinačnog ili posebnog o pojedinačnom ili posebnom kao sličnom. uspostavljam) med. oporavak. analytikos) filozof. sudovima i zaključcima analiza (grč. koji ne zna ni Čitati ni pisati. kemičar i dr. bijenale. annus godina) mn. trijenale analekti (grč. kvantitativna analiza kem. mat. fizička analogija djelomična sličnost između zakona jednog područja pojava sa zakonima nekog drugog područja pojava. analogia) sličnost. sličan. ana-lyo) rastaviti. koji se zasniva na analizi. dokaz (ili: zaključak) na osnovi sličnosti analogizirati 74 anaprozelit analogizirati (grč. tj. zaključak po analogiji log. okrjepljujući analfabet (grč. ocjena. an-amartetos) bezgrješan. analogon) sličan ili odgovarajući predmet (ili: događaj). annales) 1. razložiti. analambano podižem. razlaganje cjeline na njezine dijelove. koji raščlanjuje. analytike) teorija analize. okrjepan. odgovarajući. beta) onaj koji ne zna abecedu. jačati) med. analogon). istovrsnost. annales. an-.

anaplerosis) dopunjavanje. proselytos) onaj koji je ponovno obraćen na vjeru. ispravljanje i uklanjanje raznih tjelesnih nedostataka kirurškim putem. an-apto objesim) utuče-nost. naopak. sredstva koja se upotrebljavaju i primjenjuju u anaplastici anaplastika (grč. npr. vještina ispravljanja slomljenih ili uganutih kostiju. anarhistički anarhizam (grč. anarroia) med. podaci koje bolesnik daje liječniku o svojem zdrastvenom stanju prije sadašnje bolesti anamorfičan (grč. potpun nered anarhist (grč. ana-morfosis preobražaj. an-andros) koji je bez muškorti. ananassa sativa) bot. bez cvijeta. ana. arche vlast) pokret koji teži ostvariti potpunu slobodu pojedinca i uništiti svaku političku vlast. prešutki-vanje završne rečenice. anantapodoton nedovršena rečenica) ret. an-. vještina sjećanja i pamćenja.anamnestičan (grč. i emuževnost. anamnes-tična sredstva med. anamnesis sjećanje) fil. anapetes raširen. sila. pr. odmor anapnoici (grč. kukavičluk . visok 8075 metara. po optičkim zakonima unakaženo nacrtana slika nekog predmeta. zbog čega se zove i antidaktil anapetija (grč. koji ne cvjeta anapest (grč. nužda. nenormalno preobražavanje poradi izopačenja ili promjene u navici biljke ananas (lat. an-archos bez poglavara. bez ikakvih obzira. kob.xnjneozij'i (grč. uzimanje hrane po propisu. juž-noamerička biljka veoma ukusnog i mirisnog ploda anandričan (grč. ispljuvavanje. bot. osobito krvi. potreba. Platonovo naučavanje po kojem je duša preegzistirala. rastenje mesa anaplerotičan (grč. teško. sudbina. udes. plašljiv. čovjek koji pokušava svim mogućim sredstvima. bot. anamnesis sjećanje) fil. iskašljavanje. pren. anapaistos) metrička stopa od dvaju kratkih i jednog dugog sloga: UU—. jačanje pamćenja anamneza (grč. morfe oblik) izokrenut. izbacivanje sluzi anaptoza (grč. pseudonim od unatrag Čitanog imena (prezimena): Kramer — Remarque (njem. duboko disanje. obrnut daktil. pren. književnik) ananke (grč. anagke) usud. otvoren) med. koji nema prašničkih niti auandr'ja (grč. anantičan (grč. sredstva koja pomažu disanje. koji pripada sjećanju. Proud-hon. med. lijekovi za jačanje pamćenja anamnestika (grč. ana-pneo) mn. koji dopunjuje. penjanje sokova. ana. izopačena oblika. ana-pleroo ispunim) koji pomaže naknadno rastenje. gotovo nemoguće ostvariv cilj anareja (grč. plašljivost. osnivači: Stirner. vidjet ćeš što će biti. anap-noična sredstva anaprozelit (grč. nakazan. ana-pleroo ispunim) mn. zamjenjivanje izgubljenih ili oštećenih dijelova tijela i udova anapneuzija (grč. preinaka) preobražaj. bez vođe) pristaša mišljenja daje potrebno srušiti postojeći državni i društveni poredak. anamorfotičan anamorfoza (grč. prirodni nagon. ana-neosis) pomlađivanje ananim grč. med. fa-gein jesti) med. sredstva koja pomažu nadoknađivanje izgubljenih dijelova i stvaranje. Bakunjin . an-anthes) bot. fiz. zamjenjuje anapleroza (grč. pamćenju. ali tako da izgleda onako kakva treba biti kad se gleda s određene točke {optička anamorfoza) ili odbijanjem od pogodnog zrcala [katoptička anamorfoza) i kroz brušena stakla idioptrič-ka anamorfoza). ana-mimnesko sjećam se) koji se tiče sjećanja. ananke nužnost. stanje društva u kojem potpuno prestaje vladavina zakona i svakog autoriteta. ana-plasso preobrazim) med. prema gornjim dijelovima tijela anarhija (grč. neizbježivost anankofagija (grč. ana-ptyo ispljujem) med. med. koji je ponovno pridobiven 7a nešto anaptiza 75 anastaza anaptiza (grč. anapneusis) med. prije postojala u čistom stanju i tu stekla svoje ideje. plastična kirurgija anaplerotici (grč. proširenost krvnih žila anaplastična sredstva med.: Ne učiniš li. uii-andria) nemuškost. anarchia) bezvlašće. po dijeti anantapodoton (grč. skrušenost Anapurna teško pristupačan vrh u himalajskom gorju. odušak. srušiti postojeći poredak i zavesti stanje potpunog bez-vlašća.

dimljenje. sredstva za otvaranje za-čepljenih ušća krvnih žila i dr. djevica-ratnik. med. kad bolesnik govori potpuno nerazumljivo. med. anathema) prokletstvo. lica kao posljedica moždane kapi. kao i protiv sudjelovanja radnika u političkoj i parlamentarnoj borbi anarmonija (grč.-lat. prijenosni. oštrovidan. ana na. ana-stello) koji zaustavlja krv. sarks meso) nakupljanje tjelesne tekućine u potkožnom vezivu (koža postaje gnjecava. oporavak (rekonvalescencija). pren. progresivne i bulbarne paralize) anartrija (grč. arthron ud) med. "drugi neki čovjek". podrigivanje anatocizam (grč. stezanje želuca. pomoću litografije prije tiskanog teksta pripremljen za novo izdanje knjige anastaza (grč. anatomikos koji reže) medicinar ih botaničar koji radi znanstvenog istraživanja reže i proučava leš. ušća. isključenje iz crkvene zajednice. preokretanje riječi.anarhoidan (grč. vještina rezanja leša ih biljke radi znanstvenog ispitivanja. 1. anatocistički anatolijski (grč. anatole istok) istočni. grč želuca anastaltici (grč. patološka anatomija ona koja proučava sve promjene koje se zbivaju na tjelesnim organima . uskrsnuće. koji je bez poremećaja u oštrini vida anastomizirati {grč. anastatikos) koji odvodi ono stoje nezdravo. an. zelenašenje. fotografski objektiv od posebno kombinirane leće koji daje slike koje sve do rubova pokazuju veliku oštrinu anastigmatičan (grč. anistemi. svojstvo potresa kod kojih se događaju velika vertikalna pomicanja tla anaspazmija (grč. pr. ana. npr. sredstva za zaustavljanje krvi anastaltičan (grč. anarchia bezvlašće. baciti prokletstvo na koga ili što. ana-stello suzbijam) mn. med. oni istupaju protiv toga da radnici stvore svoju proletersku stranku. anastasis ustajanje) ponovno ustajanje. stoma usta) sastaviti otvore. ždrijela. ana. tokizo dajem pod kamatu. lihva-renje. sestra boga Baala anatema (grč. npr. uzimanje kamata na kamate. ana-spao) med. preokretanje maternice i mokraćnog mjehura Anat feničko-kanaanska božica ljubavi. anatema esto (lat. stoma) med. nastaje zbog uzetosti mišića za govor (jezika. ana-thimiasis) ispa-ravanje. koji pomlađuje. disharmonija anartrija (grč. spremanje novog izdanja neke knjige time što se kemijskim putem (litografijom) izravno tiska iz staroga izdanja nastigmat 76 anceps anastigmat {grč. eidos izgled) sličan bezvlašću (anarhiji) anarhoindividualizam (grč. zelenašim) prav. ana. grla. ozdravljanje. nedostatak udova anartros (grč. armonia) glaz. med. anastomoza (grč. bakroreza. naučavanje koje svodi društvo na slobodnog pojedinca kome ne smije biti nametnut nikakav red niti zakon anarhosindikalizam oportunistička struja u radničkom pokretu čiji pripadnici smatraju da radnici mogu popraviti svoj položaj samo štrajkovima i organizacijom uzajamne pomoći 1 da se pitanjima radničkog pokreta imaju baviti samo sindikati. protuprirodno otvaranje krajnjih dijelova krvnih žila anastrofa (grč. čovjek koji je toliko debeo da mu se više ne raspoznaju zglobovi anasarka (grč. tisk. proklinjanje. anathematizo) prokleti. med. ana. spojiti anastomotici (grč. spojnica dviju krvnih žila ili dvaju živaca. arthron ud) 2.) neka je proklet! anatematizirati (grč. povećana disartrija. koji suši ranu anastatičan (grč. isključiti iz crkvene zajednice anatimijaza (grč. stoma usta) mn. usana. ana. ujediniti. umjesto "neki drugi čovjek". an-. odnosno biljku anatomija (grč. koji obnavlja. crkveno progonstvo ili prokletstvo nekog čovjeka ili stvari. anathema esto čit. v. kletva. anastrofe) ret. arthron ud) bezud-nik. istočnjački anatom (grč. stigma) opt. ana. koji daje punu oštrinu slike. a nakon pritiska prstom ostaje u njoj udubina) anaseizam (grč. med. anatomia rezanje) znanost koja se bavi proučavanjem sastava i grade tijela živih organizama. med. ustajanje iz bolesničke postelje. gore. stigma točka) opt. ana. umnožavanje.) teza 0 otuđenju čovjeka od društva (ideolog Max Stirner). seismos potres) geol. prenošenje. ana. mijenjanje mjesta riječima.

metr. kao imenica: djelo u laganom tempu andantino (tal. fobos) strah od ljudi (muškaraca) androfonomanija (grč. andros) mn. pobijanje nečijih navoda jednostavnim negiranjem. logia znanost) med. napravljen u ljudskom obliku androkefaloid (grč. utrljavanjem anatriptici (lat. kefale glava) min. embrunir) slik. ancora 77 anegdota oznaka za kvantitetu jednog sloga koji može biti dug ili kratak ancora čit. aner. aner. okret) ret. andamento hod) glaz. raščlanjivati. anatresis) med. koji se plaši ljudi (muškaraca) androfobija (grč. okamenjene ljudske kosti andrologija (grč. kolebljiv. slabić androginija (grč. potpis mjenice na poleđini. andante) glaz. pren. ljubičasti okrugli rezanci u obliku graška andosirati (fr. temno režem) anat. rastavljati na sastavne dijelove. fonos ubojstvo. aner. andro-fagos) ljudožder. anatriptica) mn. Euripid i Račine napisali su istoimene tragedije andromanija (grč. lithos kamen) mn. aner. još jednom. dio fuge andante (tal. aner. aner. Aristotelovi sljedbenici koji su negirali besmrtnost ljudskog duha. med. voj. sredstva za trljanje. rezanje ljudskog leša radi znanstvenog ispitivanja anđelika (grč. embrasser) zagrliti. anatriptična sredstva anatriptika (grč. više biće . skup svih prašnika u cvijetu andristi (grč. hermafrodit. Češanje kože anatripsologija (grč. eidos lik) sličan čovjeku. muž. dovesti između dvije vatre anbrinirati (fr.) mn. oikion kuća. nakon Hektorove pogibije bila robinja Ahi-lovog sina Pira i s njim imala tri sina. ana-trope preokret. ana-tribo trljam. potamniti anceps (lat. Andromache) mit. liječenje trljanjem anatropa (grč. topografska. aner. ana-trefo) med. mati Astijanaksova. obgrliti. hrabrost. andro-gynos) dvospolac. aner.) dvostruk. čestitost andrecej (grč. tj. ludilo koje tjera ljude na ubojstva andro geneza (grč. geol. endossement) trg. aluminijev silikat (nazvan po Andaluziji. dvosmislen. aner. gone rađanje) stvaranje čovjeka. gdje je pronađen) andamento (tal. aner. pokretan ljudski lik androidan (grč. prijenos mjenice andragacija (grč. aner. aner. vrlina. žena najvećeg trojanskog junaka Hektora. usporedna anatomija ona koja uspoređuje gradu i sastav ljudskog tijela s tijelom životinje anatomizirati (grč. ankora (tal. hermafroditizam android (grč. proučavati u potankosti. otvaranje bušenjem. nimfomanija androtomija (grč.pri raznim bolestima. ana-tribo) med. angelos anđeo) bot. param) parati. usp. glavni je predstavnik bio Pomponazzi (1462— 1524) andro (grč. umjereno andarini (tal. stanište) bot. kirurška ili primijenjena anatomija ona koja proučava pojedine dijelove tijela i njihov raspored. malo laganije. nesiguran. antropofag androfob (grč. razvitak jajne stanice bez sudjelovanja ženskog zametka androgin (grč. andros) predmetak u složenicama sa značenjem: čovjek (muškarac) androfag (grč. andro-mania) Čežnja za muškarcima. potpisati mjenicu na poleđini i time je prenijeti na drugoga andosman (fr. angelos vjesnik) teol. mania) med. do sitnica anatrepsis (grč. eidos lik) umjetno napravljen. fil. ponovno andaluzit min. premazati tamnom bojom. znanost koja se bavi proučavanjem bolesti svojstvenih muškarcima (za razliku od ginekologije) Andromaha (grč. jako povraćanje anbrasirati (fr. ana-temno režem. gyne žena) dvospolnost. oporavak (ili: jačanje) pomoću hrane anatreza (grč.) glaz. endosser) trg. aner. logia) znanstvena disciplina koja se bavi unošenjem lijekova u tijelo kroz kožu. ana-tribo trljam) med. uškopljenik.) glaz. uspaljenost žena prema muškarcima. dvostran. kao u hodu. poljubiti. osobito prvog čovjeka. andro. trljanje udova. kamen koji ima oblik ljudske glave ili nekoga dijela ljudskog tijela androliti (grč. fobos) onaj koji zazire od ljudi. andragathia) mužev-nost. trepanacija anatripsis (grč. andare ići. ljekovita biljka štitarka (kravojac) anđeo (grč. lagano. andros čovjek. Božji glasnik.

(grč. haima krv) slabokrvan. ana. nijemost anepitimija 79 Angerona anepitimija (grč. vje-trometar a ne mome trija (grč. a-. grafia) opisivanje (ili: proučavanje) vjetrova anemologija (grč. blijed. kovine) anematoza (grč. odnosno mjeri jačinu vjetra anemobat (grč. a-. sve stoje dodano ili vezano za nešto . pren. pathos bol) med. (grč. koji voli vjetar (za biljke koje vjetar oprašuje. a-. hydor voda) med. nakaza rođena bez mozga anenkefalija (grč. anemo-logia) proučavanje vjetrova anemometar (gTč. an-egeiro probudim) vještina da se obamrli povrate u život aneklogist (grč. odnosno vjetra. erethyzo) nedostatak razdražljivosti . dodatak. npr.'(. metron) sprava za mjerenje brzine kretanja. er-gon djelo) med.:! zSV'. anemos. anemos. 2. slab. uz-rujanost. erethyzo dražim) uzbuđenje. a-. grafo pišem) sprava koja bilježi na papir brzinu i smjer vjetra. neelektričan (za tijela koja izgledaju kao da nemaju elektriciteta. npr. urođeni nedostatak mozga anepigraf (grč. strujanja zraka. anemos. annexio) prijatelj ili pobornik širenja države pripojenjem tuđih pokrajina anektirati (lat. još nije objavljen ili namjerno nije tiskan. anemos. bolest čiji je uzrok smanjen broj eritrocita ih smanjena količina hemoglobina u krvi anemo. anemos. iz bilo kojeg razloga. an-. anemos. an-. an-. lijenost. gamos brak) bot. elektron jantar) fiz. a-. metron. anemos. anemos. 2. an. poet. haima krv. metria) mjerenje. oskudno ili nedovoljno stvaranje krvi u tijelu anematurgija (grč. oikumene /tj. sprava koja pokazuje pravac puhanja vjetra anenergija (grč. dio medicine koji proučava beskrvne operacije anemičan (grč. ge zemlja/ nastanjena zemlja) predjeli na Zemlji na kojima se ljudi ne mogu stalno nastanjivati (npr. annexus) prilog. epi na. prisvojiti anekumena (grč.anegdota (grč. vezan za. anekdotos neizdan) 1. a-. ugasnula sposobnost žuđe-nja za čim aneretizija med. filos prijatelj) bot. nesposoban za život anemidrija (grč. annexus) zavisan. anemograf anemopatija (grč. a-.:k' aneksan (lat. skopeo gledam. oplođuje) anemogaman (grč. tromost. baino idem) plesač na užetu anemofilan (grč. uzbuđenost. anemos. anemos) predmetak u slo-ženicama sa značenjem: vjetar anemobarometar (grč. naima krv) med. annexio) pripojenje. epos riječ) med. an-. sla-bokrvnost. nesposobnost govorenja. barys težak. ukrasti. an-energeia) nerad-nost. liječenje zrakom. tj. pustinje. nedostatak krvne vode ili krvnog seruma. metoda liječenja koja se sastoji u udisanju pročišćenog zraka anemoskop (grč. šaljiva ili duhovita pričica anegertika 78 anepija anegertika (grč. vještina mjerenja brzine i jačine vjetra anemometrograf (grč. spis koji. pridruženi e aneksionist (lat. kod kojih vjetar prenosi cvjetni prah (pelud) anemograf (grč. nova i kratka priča. pridružiti. an-eklogistos bez obračuna) onaj koji je oslobođen polaganja računa aneks (lat. šaljivo: krasti. kod kolere anemija (grč. vidim) vjetrokaz. močvare itd. nastavak. anemos. 1. haima krv) med. a-. . u novije vrijeme anegdotama se nazivaju dosad netiskani stari spisi ili pojedini odlomci iz njih. anemos.:-: '""-. (grč. enkefalos mozak) med. an-. tj. metron) sprava koja pokazuje. enkefalos mozak) med. pridodan. annectere) pripojiti. naima krv. anemogamne biljke biljke koje se oplođuju pomoću vjetra. pripremni aneksija (lat. sporedan. anemometrograf anemografija (grč. nedostatak snage anenkefal (grč. grafo pišem) spis koji nema naslova anepija (grč. priča o kakvom zanimljivom događaju. epithymia požuda) psih.alpha privati-vum ne-. grafo) v.) anelektriČan (grč.

opći naziv za sve bolesti krvožilnog sustava . zauzimati < se.4 nje. kar-pos plod) bot. angaria) uzeti u kuluk. angelos glasnik) pokret ■. ergon djelo) med. an-aisthetos) koji čini neosjetljivim prema bolu. obvezatnost. najmi-ti. nagovoriti. bezbolan. angaria) težak posao. koji je uzet u službu. pr. angeion posuda. uzetost.. obveza. anaistheteo ne osjećam) med. filum konac. olakšavanje. uplesti se u borbu. med. boj angelizam (grč. zalaganje. brodova i dr. npr. proširenje krvnih žila angiitis (grč. a-. enfi-ler) udjenuti. angeion posuda. bolesti anfilada (fr.i godba. po. započeti razgovor. anervičan anestetici (grč. neros tekuć) fiz. . barometar s elastičnim metalnim perom (bez žive) anervija (lat. neosjetljivost prema bolu. uključen u borbu angažirati (fr. zaobilazan angarija (lat. anairesis) ret. tupoglavost.) starorimska božica Šutnje (prikazivana je s prstom na stisnutim usnama.. tromost žila. založiti se. najam.) med. angeion posuda. voj. anaistheteo ne osjećam) mn. za ratne svrhe angarirati (lat. za ples. grlobolja. angere suziti. angariatio) uporaba privatnih stvari (automobila. stupanje u službu.) protiv volje vlasnika za potrebe države. neuron živac) med. za ples.. nemaran. upustiti se u _■■=■ nešto. npr. upala krvnih žila. tući topovima po dužini. enfilade) dugi red. služba. kao re. dava. engagement) obveziva. angeion posuda. pje-ga ih izraslina na koži ih sluznici zbog nenormalnog množenja i širenja krvnih ili limfnih žila angioneuroza (grč.■ ćanjem. angiografija angiom (grč. . npr. npr.ipažljiv. logia znanost) fiziol. pobuditi. angeion posuda.anereza (grč. pustiti se. pektoralna angina angiografija (grč. kuluk. pa-thos bol) med. skloniti koga ili što. sredstva koja izazivaju neosjetljivost (pri kirurškim liječenjima) anestetičan (grč. stezanje i jaki bolovi u predjelu srca. s boka anfraktuozan (lat. angeion posuda) med. neko plaćanje itd. popuštanje. ravnodušnost. voj.. pogađati. opiti. fr. Ave Maria Angerona (lat. tupoglav. negiranje onoga stoje protivnik pokušao dokazati anergija (grč. gra-fo pišem) fiziol.). pogoditi. rastresen anestezija (grč. slavili su je na dan 21. upala krajnika ili ždrijela angina pectoris čit. an-aisthesia) med. v. pren. jutarnje i večernje zvonjenje kod katolika. angina) med. engager) obvezan. uzeti • u službu. slabost (ili: malaksalost) živaca aneza (grč. opis krvnih žila. erythros crven. nesposobnost očiju da vide i raspoznaju crvenu boju aneroid (grč. pren./ Anđeo Gospodnji navijestio Mariji. angina pektoris (lat. anesis) med. bočna vatra anulirati (lat. nesposobnost osjetila da prima podražaje anestezirati (grč. prosinca. započinje riječima: Angelus Do-mini nuntiavit Mariae /lat. zalagati se (za koga ili što) angažman (fr. voj. koji je nastao u Parizu 1948. zauzet. oslanja se na naučavanje ■ Katoličke crkve o anđelu čuvaru koji svakog čovjeka prati kroz život i : upravlja njegovim djelima angelus (lat."l-nost. proučavanje krvnih žila ili odnosa tekućina u ljudskom tijelu angiokarp (grč. a ime joj se izvodi od "ab angerendo".. bolest živaca krvnih žila angiopatija (grč. neuron živac) med. vijugav. izostanak alergije tamo gdje bi trebala biti (česta pojava kod teških tuberkuloznih bolesti) aneritropsija (grč. obećati.) anđeo. ek-tasis rastenje) med. od podizanja Sunangiektazija 80 angostura-kora ca. neosjetljiv. neravan. anervia) med. angažirati se zauzeti se. navesti. molitva uz večernja i jutarnja zvona (kod rimokatolika. obvezati obe. kulučenje angarijacija (lat. sukob. engager) obvezati. plod zatvoren u plodi-šte i biljka s takvim plodom angiologija (grč. učiniti neosjetljivim aneurija (grč. staviti nekoga u opasnost. angeion posuda. nje u zalog. jer nakon najkraćeg dana u godini Sunce opet počinje svoj uspon angiektazija (grč. akcija na egzistencijalizam i slične pokrete. fil. angeion posuda) med. npr. a-. an-. biser. ops oko) med. nani-zati. red soba u jednom nizu. an-. tj. npr. stijesniti. anfractuosus) kri-vudav. udijevati. nizati. redovna duž. obvezati na besplatan rad za državu angažiran (fr. angitis angina (lat. voj. koji je bez bola. slabljenje.

potpun izostanak izlučivanja znoja zbog nedostatka žlijezda znojnica anihilacija (lat. hedone radost) med. annihilare) poništiti. v. rak krvnih žila angiospazam (grč. neprirodno sužavanje krvnih žila u ljudskom tijelu anhedonija (grč. angeion. annihilatio) poništavanje.) glaz. bez vodika. anhelatio) kratko. spasmos grč) med. pren. ste-nos tijesan. anhidrija anidroza (grč. zadiha-nost anhengsl (njem.angiosarkom (grč.) živahan engleski ples u dvočetvrtinskom i tročetvr-tinskom taktu anglicizam (lat. angustatio sužavanje) med. fobos) strah od Engleza ili mržnja prema Englezima angloman (lat. grč. Angila. glavni grad zapadnofrancuske pokrajine Charente) vrsta vrlo kvalitetne jabuke angusta (lat. nazvana po gradu Angosturi. opovrgnuti.) glaz. Anglia. angularis) uglat angulemka (fr.) glaz. sarx meso) med. an ne. mania strast) pretjeran ljubitelj svega što je englesko anglomanija (lat. sperma sjeme) bot. teino zatežem) koji j :■ u vezi sa zatef mtošću krvnih žila angiotomija (grč. slobodan od vode. mania strast) pretjerano oduševljenje Englezima i svime što je englesko angora odlična vuna koja se dobiva od angorske koze i oplemenjenog angor-skog zeca. na narukvici i si. kritosjemenjače. kut angularan (lat. filos prijatelj) prijatelj svega što je englesko: politike. bijeg) neprijatelj svega što je englesko. izostanak užitka pri pojavama koje u normalnim . operacija krvnih žila angitis (grč. rezanje. tem-no režem) med. Anglia. sužavanje (ili: stješnjavanje) krvnih žila angioteniear* ^gr^. anglez (fr. angulus ugao. an-. teško udisanje zraka. anhydria) bezvodnost. učiniti engleskim Anglikanska crkva engleska protestantska državna Crkva Angloamerikanac Amerikanac engleskog podrijetla anglofil (lat. anydria) v. anguistara. uzak) med. jezika itd. nestašica vode. onaj koji mrzi Engleze ili se boji Engleza i njihovog kulturno-politič-kog utjecaja anglofobija (lat. an-. grč. ukidanje. angošjozo (tal. raste u Indiji anilan (lat. angliciser) poengleziti. prišipetlja anhidričan (grč. angoscioso angoscioso čit. grč. biljka od koje se pravi anilin. v. angeion posuda. dahtanje. an-nil. npr. angeion posuda. grč. opovrgavanje anihilirati (lat. upija vodik i postaje kiselinom anhidrija (grč. Anhängsel) privjesak (na satu. angeion) med. hidros znoj) nemogućnost pravilnog izlučivanja znoja anidrija (grč. soli i oksidi anhidrid (grč. Anglia. grč krvnih žila angiosperme (grč. hidros znoj) med. anidrija anhidrit (grč. osobitost engleskog jezika anglicizirati (fr. angus-trum) visoka boca ili vrč za pijenje s uskim grlićem angul (lat. angiitis anglaise Čit. biljke čije su sjemenke zatvorene u plodište angiostenoza (grč. angošjozamente (tal. angulus) ugao. Anglia. an-. prirepina. jedan registar na orguljama angustacija (lat. hydor voda) kern.). anglofob (lat. ukinuti. šp. brižno. hydor voda) kern. angeion posuda. sumporno-kiselo vapno kojem je oduzeta voda anhidroza (grč. kojem je oduzeta voda. ima tanka i duga vlakna svilenkasta sjaja angosciosamente Čit. anglicismus) engleska riječ koja je ušla u neki drugi jezik i udomaćila se u njemu. fobos strah. kulture. angeion posuda. sada se upotrebljava i za pripremanje vrste gorkog likera angster (tal. lat. anilis) bapski .prilikama izazivaju taj osjećaj anhelacija (lat. upotiebljava se kao lijek angster 81 animalizacija protiv povratnih groznica. an-. prema Angouleme. angeion posuda. spoj kisika s nekim elementom. hydor voda) kern. grč. bolno angoitura-kora gorka kora jedne juž-noamerićke biljke. opovrgavati anil (ar. suša. anil) bot. an ne. određena osobina engleskog jezika prenesena u neki strani jezik. ali koji izložen vodi apsorbira. prirepak.

poruge animus nocendi (lat. an-iris šarenica) med. oživljeno. animus duh.: ka-tion aniridija (grč. živost. razdraženost. bapsko ponašanje anilizam (ar. fazer animi causa čit. ogorčenost. razdražen. poticatelj. st. namjera nanošenja štete anion (grč. prirodnjaci XVII. osobito rakiji (anisova-ča) . umjetnik (slikar ili kipar) koji slika ili izrađuje životinje animalitet (lat.) dan sjećanja na mrtve u Katoličkoj crkvi. animalcula životinjice) mn. an-nil) kem. zool.) bijela duša. animosus) strastve-nost.) prav. poživotinjenje. služi za pripremanje različitih lijepih. staro naučavanje da se životinjski zametak sastoji od mikroskopski sitnih sjemenih stanica animatizam (lat. anima duša) naučavanje i vjerovanje daje sve što postoji živo (kod primitivnih naroda) animato (tal.) fil. animalis) životinjska priroda. vjerovanje u duhove animo (lat. animatio) oživljavanje. srdžba. potaknuti. davanje duše. animalia) mn. animalisatio) pretvaranje hrane u životinjsku tvar. oživljenje. zool. živahno. tzv. s namjerom animoso čit. nedostatak šarenice u oku anis (lat. mikroskopske životinjice. u tvari živog tijela.) jednodušno. onaj koji potiče mase za kulturne i kulturnoza-bavne djelatnosti (animator kulture). biljka iz porodice štitarki čiji se osušeni plodovi upotrebljavaju kao dodatak kruhu i opojnim pićima. supr. zadah-nuti životom) crtač ekstremnih. animalculum) zool. jela od mesa. supr. an-nil) med. vatrenost. i XVIII. pobuditi. anima mundi (lat. 2. s promišljajem. ohrabriti. anima tota in toto et kvo-libet totius parte (lat. radi duševne naslade animirati (lat. namjera nanošenja uvrede.: vege-tabilije animalist (lat. anilinskih boja. mbjeko. oduševiti. animare) dati dušu ili duh. animalna hrana meso. način prehranjivan]a tijela animalizam (lat. animarum di-es (lat. srčano. 1. pristaša animizma animizam (lat. oživiti. animalitas) životinj-stvo. jaja itd. koji su bih pristaše animal-kulizma animalkulizam (lat. animosus strastan) ozlojeđen.) glaz. animare oživiti. životinjska priroda animalizacija (lat. u probavnim organima. trenutak od kojega se zametak u utrobi smatra živim animal (lat.) Duša je čitava u cjelini i u svakom dijelu cjeline (Gi-ordano Bruno) animacija (lat. animalisare) zool. anima kauza (lat. animalculum životinjica) mn. živahno animozan (lat. neprijateljsko raspoloženje prema komu ili čemu animus (lat.) glaz. oduševljeno animator (lat.) duša. duša svijeta. tj. dobiva se od anila anilitet (lat. ljutina. veoma rašireno vjerovanje primitivnih naroda o djelovanju duša i duhovnih sila u prirodi. žestina. namjera. životinja animalan (lat. neprijateljski animoznost (lat.) prav. anilitas) bapska starost. hrabro. osobito tobožnje sjemene stanice (animacula spermatica) animalkulisti (lat. srdit. zagrijati animist (lat. tj. animalis) životinjski. duh. žestina. složno animus injurandi (lat. trovanje anilinom anima (lat. ljutnja. poživotinjiti. anima duh. animalije (lat.) prav.) zbog zadovoljstva. ži-1 votna svježina. uno animo (lat. mržnja. anienai penjati se) kod elek-trolize: sastojak elektrolita koji se pojavljuje na anodi (Faradavev naziv za elektronegativni dijelić). ogorčen. hranjivu tvar koju u sebi sadrži hrana pretvoriti. životinjska tijela.anilin (ar. građu. posebno poštovanje svih ili samo nekih životinja animalizirati (lat. duša) fil. pamuk prilagoditi tako da se može bojiti kao vuna. anima duša) fil. Svi sveti anima candida Čit. 3. poštenjak Anima tota in toto et quolibet totius parte Čit. anima kandiđa (lat. početnih i završnih pokreta u crtanom filmu. pren. bezbojno aromatično ulje. metafizičko shvaćanje duše i duhovnoga kao životnog načela o kojem zavisi svaka tjelesna djelatnost. poživotinja-vati animalkula (lat. animozo (tal. usp. anisum) bot. duša) prav.) ono što je živo. proces ani-malizacije pretvaranje anorganskih animalizam 82 aniverzarija tvari u tijelu. animal životinja) umj.

an-. anniversarium) godišnjica. nesli-kovit način govora anodin(um) (grč. ani preteriti (lat. inqusita. supr. annus ciulis (lat. metron) sprava za mjerenje zakrivljenosti ankiloza (grč. a-. lat. a-. odluka i si. nejednaka sposobnost očiju za prelamanje svjetlosti anizotropan (grč. ankvirirati (lat. a-. ankylos kriv. bezbolnost. put kojim električna struja naanodija 84 anor ganogïiozij a pušta pozitivni pol i ulazi u elektrolit na svome putu prema negativnom polu (Faraday). tj. odyne bol. elektroda anodija (grč. anno currente anni futuri (lat. isos. sljedeće godine anni praecedentis čit. prije Kristova rođenja anoblirati (fr. anodinum) med. npr. ukočenost i sraslost zglobova ankoneji (grč. ručni mišići opružači anksiohtici (lat. pozitivni pol.: katoda. sidro. tražiti (ili: predlagati) kaznu ankvizicija (lat. anlassen puštati u rad. Anlasser) teh. isos jednak. pimpinella anisum) bot. an-. annus com-munis čit. tropos okret) koji u različitim smjerovima ima drukčija svojstva (kristali. blefaron vjeđa) sraslost vjeda ankiloglosa (grč. nejednakost zjenica kod iste osobe anisovača (lat. neprijestupna godina.) v. u godini anno ante Christum čit. an-nus ecclesiasticus čit. djelomična ili potpuna sraslost jezika ankilometar (grč. kore zjenica) med. sredstvo za ublažavanje bola i za uspavljivanje anodinija (grč. annus intercalaris Čit. tj.) prijestupna godina. lyo oslobađam) sredstva (lijekovi) za otklanjanje straha. usp. bolesnih osjećaja itd. anxius tjeskoban. anquisitio) prav. uređaj za pokretanje nekog stroja. oplemeniti anoda (grč. anus interkalaris (lat. ankylos iskrivljen. an-. isos. anquirere) prav. ankiloblefaron (grč. od 1. fr. anisum) rakija u koju je radi mirisa dodan osušen plod ani-sa aniverzarija (lat. pred-laganje kazne anlaser (njem. osobito: komisija (anketna komisija) koju bira parlament. ablativ od annus) godina.) tekuća godina. siječnja do 31.) starorimska božica nove godine. ankylos zakrivljen. anat. ani preceden-tis (lat. plemićku titulu. anus eklezijas-tikus (lat. odyne bol) med. godišnjica proslava i dr. anodia) nevezan. anoblir. kora zjenica) med. islandski kristal) anizurija (grč. metron mjera) neravnomjeran anizometropija (grč. kotva ankeser (fr. ani prezentis (lat. ankylos zakrivljen) med.anis (lat. annus curens čit. enlevage) skidanje oštećene slike s platna na kojem je bila radi prenošenja na novo platno Anna Perenna (lat. anisette) rakija začinjena anisom. isos jednak.) godine. starter anlevaža (fr. an-. onaj koji može primiti i podnijeti mnogo udaraca anketa (lat. metron. anizeta 83 anoda anizeta (fr. tjeskobe. obična julijanska godina. enquête) organizirano istraživanje pomoću ispitivanja pojedinaca. put naviše) fiz. uron mokraća) med. encaisseur) šport. an-odos uzlaz. grč. dugog i sretnog života anni currentis čit. vlada ili neka ustanova i koja prikuplja najpotrebnije i stvarne podatke na osnovi kojih bi se mogao donijeti zakon. anus komunis (lat.) građanska godina. nejednakost zjenica anizokromija (grč. ano ante Hri-stum (lat.) sunčana. isos. glossa jezik) med. ennoblir) dati plemstvo.) tekuće. liker od anisa anizokorija (grč.) obična. neosjećanje porođajnih bolova . biljka Čiji se plod upotrebljava kao začin.) prošle godine anni praesentis čit. annus solaris (lat.) crkvena godina. a-. chroma boja) med. kao dodatak lijekovima i kao lijek protiv kašlja anisokorija (grč. prosinca anno (lat. nejednako izlučivanje mokraće anker (lat. pustiti u rad. zamršen. veoma čvrst i otporan boksač. anisos nejednak. ani praecedentis anno (lat. ops vid) med. ani kurentis (lat.) godine prije Krista. ankora brod.) ove godine anni praeteriti čit.) iduće. ankon lakat) mn. isos. ove godine. nejednakost bojenja crvenih krvnih zrnaca anizometričan (grč. pokretač. povesti sudsku istragu. anus kurens (lat.

oksigen) potpun nedostatak kisika u krvi i tkivima.anodonti (grč. anomos) nezakonit. pisac koji objavljuje svoja djela bez potpisa anonsa (fr. disciplina koja se bavi nepravilnostima u jeziku. anosmia) med. namjerno izjednačavanje riječi. nepotpisani. organon) neživ. nezakonitost. anonarni zakoni anoniman (grč. radnik metalne struke koji obilježava mjere radi adjustiranja (prenošenja crteža na materijal) . Anreisser) obilježač. sisavci bez zuba anofeles (grč. an-tinomizam anonaran (lat. logia) gram. koji odstupa od pravila. annonarius žitni) koji se tiče prometa i dobivanja žita. norma pravilo) nepravilan. bilješka. anonymus) nepoznati. npr.. an ne. nepravilni glagol anomeomerija (grč. organon. neobičnost. tj. annonce) oglas. annominatio) ret. an-. gignomai) znanost o nastanku nežive (anorganske) prirode anorganognozija (grč. suprotan pravilu anomalologija (grč. organon. anomia) bezakonje. komarac malaričar (jedini prijenosnik malarije kod čovjeka) anoftalmija (grč. anofeles nekoristan. an-. empâtement) slik. usp. orchis sjemenik. an ne. a imaju različito značenje. an-. nepravilnost u kretanju planeta anomalistički (grč. nepoznatost. koji odstupa od pravila. mrtav. škiljavost (prema gore) anorak (eskim.: Tišina je postala još tiša. nesposoban za fiziološke i psihološke funkcije. anomalos) neredovit. grafia) poznavanje kamenja. npr. ops oko) sljepoća. anonymos) bezimen. objašnjenje. primanje hrane itd. anomalon) gram. odstupanje od pravila ili zakona. an-. suprotan pravilu. neobičan anomalija (grč. anonymos) bezime-nost. paronomazija anomizam (grč. mrtve prirode. zakona. an-. neredovitost. kem. osteon kost) nepostojanje ili nestajanje kostiju anotacija (làt. anomalos nepravilan. stavljanje jedne uz drugu dviju riječi koje glase jednako ili slično. žitni. ano gore. opisivanje kamenja anorganski (grč. organon) neživa ili mrtva priroda anorganogeneza (grč. popis zaplijenjenih stvari. koji se razlikuje od pravila. nepotpisan. zool. a-. an-. an-. eruptivne stijene. logia) znanost koja se bavi proučavanjem anorganske. an-. annoncer. adnotacija anotirati (lat. an bez. za stijene: stijene čiji je materijal nastao kretanjem odozdo prema gore. odus) mn. astr. anonimus (lat. hipoksija anomalan (grč. anomalon anomalon (grč. bezimeno dioničko društvo anonimnost (grč. an-. ano naviše. koji ne ulazi u sastav organskih tijela. nastao bez djelovanja životnih sila. Organon. testisa anormalan (grč. nepoznat anonimno društvo trg. tj. an-. lat. annotatio) napomena. škodljiv) med. annotare) v. usp. organon. objaviti. sljepilo anogen (grč. osobito minerala anoksija (grč. suprotno: katogen anogranologija (grč. zločinački anomija (grč. djelomično ili potpuno neosjećanje mirisa anpatman (fr. neuredan. odnosno. neobuzdanost anominacija (lat. nedostatak očiju. gignomai postati) prid. adnotirati anozmija (grč.) eskimska bluza s ka-pucom anorganizam (grč. gnosis) znanost o poznavanju neživoga anorganografij a 85 antanaklaza anorganografij a (grč. slikanje debelim slojem boja anrajser (njem. primjedba. koji je bez života. a-. istovrstan. objavljivati anopsija (grč. geol. običaja anostoza (grč. izuzetnost. annuntiare) oglasiti. omos sličan. anomalia) nepravilnost. oglašavati. nepravilan. ofthalmos oko) med. bez potpisa. koji nema organa za disanje. lat. anomalos) nepravilan. testis) nedostatak sjemenika. objava anonsirti (fr. anorganska kemija dio kemije koji se bavi nastajanjem anorganskih spojeva anorhija (grč. nomos zakon) v. meros dio) sastavljenost od neistovrsnih dijelova anomičan (grč.

antagonizirati (grč. anstrengen) naprezati se. nasip. osobito u politici antapodoza (grč. južni. sredstva za ublažavanje bola antalgičan (grč. iznijeti. koji leži na Južnom polu Antarktika (grč. koji služi kao lijek protiv astme antatrofičan (grč. područje Zemlje oko Južnog pola antartes (grč. pojas nekog utvrđenja. ugovor o prijateljstvu. anti. uminjuje bol antanagoga (grč. ant-agonizomai boriti se protiv. anti. zajednica.) prijeđi. Anschlusz) priključenje. koji pomaže kao lijek protiv slabljenja zbog oskudne hrane ante (lat. poskupljenje anšlus (njem. bolja ponuda na javnoj prodaji. koji smanjuje spolni nagon antagonist (grč. slaganje. boriti se protiv koga ili Čega antalgici (grč. bust pijančevanje) sredstvo za odvikavanje od alkohola (naziv je dao danski liječnik Jacobsen) antacidi (grč. sredstva protiv kiseline. osobito u srednjoj Europi i na Balkanu. neke riječi. npr. antagonistes) protivnik. arktos sjever. entendre. an-sambl-igra zajednička igra više glumaca (suprotno: solo-igra). algos bol) mn. taj čovjek je nikakav čovjek antanta (fr.) prije Kristova rođenja . koji leži nasuprot Sjevernom polu. ponovni napadaj groznice antapoplektici (grč. borac u EAM-u antartritici (grč. apo. atrofos neuhranjen) med. ante Hris-tum natum (lat. lat. med. Mala Antanta savez između Jugoslavije.. anti protiv. enchère) trg. značenje. lov. raditi suprotno. skup. pripajanje. algos bol) koji ublažuje. ušao u rat protiv Njemačke i Austro-Ugarske. pred.. sredstva protiv zglobobo-lje antartritičan (grč. med. . enceindre. engl. npr. borba . obrub na vrhu stupa. ograđeno zemljište ansilaža (fr. ispred. ansambl-partije glaz. Velika Antanta savez Rusije. med. antagonismos opreka) oprečnost. anti. podizanje cijene. ponavljanje iste riječi u druan tanta 86 Antej gom ili suprotnom značenju. izvršila nacistička Njemačka) anštendig (njem. sklad. anti. odbijanje optužbe i vješto izvedeno optuživanje onoga koji ju je podigao antanaklaza (grč. Anstreicher) soboslikar anštrengati se (njem. sloga. anti. Francuske i Engleske koji je 1914. . enceinte) voj. suprotna težnja. pristojan anštrajher (njem. arthron zglob) mn. an-ago vodim protiv) ret. apo. anti. opkoljavanje divljači. vanjski dijelovi neke tvrđave. po-skupljivanje. ensamble) cjelina. djelovanje u suprotnom smislu. sloga.. anti. apo-didomi predati. silo. antarktikos) zem. bedem. anti.(npr. (lat.) prije godine. anatant kordijal (fr. osobito protiv kiseline u želucu antafroditičan (grč. plesso udaram) koji služi kao lijek protiv moždane kapi antarktičan (grč. plesso udaram) mn. antagonizam). izložiti) poet. suparništvo. entente cordiale čit.. ensilage) stavljanje žita u spremnice (silose) radi čuvanja anšer (fr. anti. suprotnost.(grč. ant-. opšivnica pod krovom antabus (grč. anti. koji liječi zglobobolju antastmatičan (grč. med.) srdačan sporazum. antarktikos južni) zem. anständig) uljuđen.. naprijed ante anno. acidum kiselina) mn. Afrodite). usp. tj. suviše se mučiti ant. anti. prije. pripojenje (osobito aneksija Austrije Njemačkoj koju je 1938. med. suparnik antagonizam (grč. anti. Čehoslovačke i Rumunjske. sklopljen nakon Prvog svjetskog rata radi čuvanja i održavanja stanja stvorenog ugovorima o miru. asthma) med. neprijateljstvo. antarkein biti komu premac) grčki partizan. operne partije u kojima pjeva više od četiriju glasova ansent (fr. anti. dodavanje pouke priči. natjecati se) biti u opreci s nekim ili nečim. značaj. sporazum. arthron zglob) koji služi kao lijek protiv zglobobo-Ije. ante Christum natum čit. entente) smisao. sredstva protiv moždane kapi antapoplektičan (grč. anti) predmetak u složenica-ma sa značenjem: protu. entablement) arhit. anaklasis uz-gon) ret.ansambl (fr. anti antablman (fr.

ante. ante pred. predol-tarnik antepenultima (lat. nadmašivati antecesor (lat. sredstva za smanjivanje spolnog nagona anterotična sredstva med. pužast zavijutak na jonskim stupovima antemurale christianitatis čit. prijašnje činjenice.) prije svečanosti. v. itd. maternice Antej junak u starogrčkoj mitologiji.) mn. naziv za Hrvatsku. antenuptialis) predsvadbeni.) prije vremena. antecedere) prethoditi. antemeridianus) prijepodnevni antemion (grč. med. preteča. antepositio) stavljanje ispred. prioritet anterotici (grč. antena (lat. ante-murale kristijanitatis (lat. antheros) bot. pravo nekoga da prvi govori anteludij (lat. a na suprotnim Zemljinim polutkama antedatirati (lat. suprotno: posteriores anterioritet (lat. epileptikos) med. antecedentia) ono što prethodi.) "predziđe kršćanstva". ispred. antenniformis) u obliku ticala. ante-ludium) predigra antemeridijanski (lat. osnovao grad Patavium (današnja Padova) antenupcijalni (lat. supr. loquor govorim) predgovor. Mađarsku i Poljsku u doba turskih osvajanja u 16. ant-. svoje majke (Geja = božica zemlje). treći slog od kraja riječi ulijevo antepileptičan (grč.) gram. nadmašiti. muški spolni dijelovi cvijeta anteridija (grč. antecedencija — konzekvencija = uzrok — posljedica. anteoccupatio) ret. prošlost anteriores (lat. pretpostavljanje antera (grč. davanje prednosti. muški spolni organ kod bescvjetnica anteriora (lat. učitelj. gram. anteflexio) med. ante. grč. prethodnik u nekom poslu ili zvanju anteci (grč. ante-ponere) staviti ispred. anti. kao ticala Antenor jedan od uglednijih Trojanaca koji je predlagao da se Grcima vrati Helena kako bi se izbjegao rat. prethodnici. antidatirati antediluvijci (lat. antecedentia) mn. prethodnost. prašnica antere (grč. pretjecati. kasnije: trojanski izdajnik (pomagao Grcima izaći iz drvenog konja za što su mu oni poklonili slobodu). subjekt— predikat. antecedens) prethodnik. prethodni slog antecedirati (lat.) mn. prvenstveno pravo prvorođenog djeteta antenat (lat. udavio ga je Heraklo podigavši ga uvis antejustinijansko pravo 87 anthipofora antejustinijansko pravo rimsko pravo prije cara Justinijana antelogij (lat. antenna) metalna naprava za odašiljanje i primanje elektromagnetskih valova. st. anterotici . ante. sa-vijenost naprijed. tj. ići naprijed. prijašnji život antecedens (lat. ant-erotikos) mn. datum) umjesto današnjeg datuma staviti na pismo ili spis raniji datum. pradjed anteniforman (lat. ticalo u kukaca antenagij (lat. predbračni anteokupacija (lat. pen-dere visjeti) u Katoličkoj crkvi: pre-krivač prednje strane oltara. pretpotopni ljudi antediluvijski (lat. prijašnji čin antecedencija (lat. prednost u vremenu. anthera) bot. putovođa. npr. nepobjediv u borbi dok se doticao zemlje. ante. anteactum) prijašnje djelo. prije suđenog dana ante festum (lat. prijašnji događaji. diluvium potop) pretpotopni. bot. diluvium potop) mn. prethodenje. koji pomaže protiv padavice anteponirati (lat. post festum anteakt (lat. zem. ante-cessor) prethodnik. prašnici. preteći. prijašnji događaj. arhit. prerano. ante. opovrgavanje prigovora koje je govornik sam sebi učinio antependij (lat. pretpostavljati. sin Posejdona i Geje. antecedencije (lat. logos govor) predgovor antelokvij (lat. stanovnici pod istim podnevnikom i na istoj udaljenosti od polutnika. natus rođen) prvo-rodeni. predak. prijašnji život. zool.ante diem (lat.) ukras na rubu krovnog vijenca kod antičkih građevina antefleksija (lat. fil. oikos kuća) mn.: postdiluvij-ski antefiks (lat. pretpostaviti. anterioritas) prethodnost. ante. prijašnji događaji ili odnosi. anthemion) cvijet. preci. dati (ili: davati) prednost antepozicija (lat. antheros) mn. usp. antenagium) prav.

anti.antestacija (lat. circum naokolo. anti. prije vremena anticipirati (lat. te ih stanovnici sjeverne Zemljine polukugle ne mogu vidjeti . stvaranje suda ili dobivanje predodžbe o nečemu unaprijed. diaforos različit) protivnik moralne ravnodušnosti. koji povećeva životnu snagu. naziv po tome što se u području visokog tlaka javljaju meteorološke pojave suprotne onima u području niskog tlaka (ciklona) anticipacija (lat. anti. anti. pravodobno onemogućavanje protivnikovog prigovora anticipando (lat. lat. slavile se u mjesecu antesterionu (veljača—ožujak). tzv. pozivati koga za svjedoka prije podnošenja tužbe sudu anteza (grč. grč. osobito: aureo-micin. filaggo čuvam. sredstva protiv glista. koji služi protiv slabosti antibaby čit. anhelmintičan anthiperidrotik (grč. antestari. palimbakhej antibarbarus (grč. anti. po Kantu: anticipacija zamje-ćivanja je osnovni stav Čistoga razuma. apex) astr. snaga) med. barbaros ne-grčki.) mn. pored ostalih. anti protu. umjesto antiabolicionist (grč. arthron zglob) med. pr. ant. streptomicin. anti. anti. boreios sjeverni) okrenut prema sjeveru anticiklona (grč. zajedno sa Slavenima upali su u Bizant. preko. kružno kretanje) meteor. antestatio) prav. med. hidros znoj) med. Bakhios) poet. potučeni od Avara anti.) unaprijed. neprijatelj aristokracije antiartritičan (grč. v.) kemijska sredstva koja sprječavaju začeće. točka na nebu od koje se vrši kretanje. ret. kloro-micetin i dr. neosjetljivost prema anafilaksiji antianeks (lat. i lijekovi koji se dobivaju od nekih vrsta gljivica.(grč. iznad. u antibiotike spadaju. bios život) sup-stanca biološkog podrijetla koja sprječava razvijanje nekih klica i ubija ih. polos os) zvijezde koje kruže blizu južnog nebeskog pola. anticipare) unaprijed uzeti (ili: uzimati). anti. anti. anti. predujmlji-vati. a-. anti. navođenje i nabrajanje priAats 88 antički govora da bi se kasnije jedan po jedan opovrgavali Anti plemenski savez istočno od rijeke Dnjestra. prema. lat. anti. helikos zavi-nut) vijuga. penicilin. u obliku predujma. fil.. hypo-fero snositi) ret. barbarizme. pozivanje za svjedoka Antesterije (grč. bios život) koji je protiv života. svetkovine u čast bogu Dionizu starih Atenjana. antibeibi (engl. ana. iza. dobiti predodžbu ili stvoriti sud o nečemu unaprijed anticirkumpolarne zvijezde (grč. upala krajnika antialkoholičar (grč. branim) med. sredinom 6. al-koh-hlu) protivnik pijenja alkoholnih pića. unaprijed primiti (ili: primati). hyper nad. anti. antiborejski (grč. kyklos krug. antias krajnik) med. anti. Leneje antestirati (lat. sthenos jačina. predujam na robu. koji uništava život. predujmiti. st. čistunac u jezičnom pogledu. anti. helix. cvjetanje. doba cvjetanja anthelik (grč. područje visokog atmosferskog tlaka. koji ubija antibiotik (grč. zavoj usne školjke anthelmintici (grč. helmins. sredstvo protiv prekomjernog znojenja nogu anthipofora (grč. adijaforist antiaditis (grč. usp. st. trudnoću {antibaby-pilule) antibakhej (grč. prostitucije itd. aristokrati-kos) protivnik plemstva. anti) predmetak u slože-nicama sa značenjem: protiv. lat. ar. annexio) protivnik aneksije antiaristokrat {grč. abolitio ukidanje) protivnik ukidanja nečega. hel-minthos glista) mn. trezvenjak antianafilaksija (grč. a-. tuđinski) knjiga koja naučava kako treba izbjegavti grube jezične pogreške. antiadijaforist (grč. anti. anthe cvijet) bot. mjesto. anti. osobito ropstva. suprotno: apeks antianeksionist (grč. u 6. ante-testari) prav. anticipatio primanje unaprijed) uzimanje unaprijed. protivnik uporabe stranih riječi antibiotični (grč. koji služi protiv upale zglobova antiasteničan (grč. anti.

griza) mn. lat. thanatos smrt) protivnik eutanazi-sta antifebrilan (grč. demokra-tikos) koji je protiv vladavine naroda. v. fone glas) logička proturječnost. anti. protivnik liječenja puštanjem krvi antiflogistici (grč. med. aistha-nomai osjećam. temno režem) med. anti. kemičara Lavoisiera kojom je opovrgnuo tzv. epilepsia) mn. usp. antiflogistici 1. npr. starog kova. anti. antemetici antiemetičan (grč.) . vlastodržac) neprijateljski raspoložen prema vladajućem domu antidinici (grč. starovremeni. lat. antidoton protusredstvo) knjiga o lijekovima. frasis govorenje) retorička figura koja se sastoji u toantifriz 90 antiklinala me da se jedna riječ upotrebljava u smislu koji je potpuno suprotan njezinom osnovnom značenju. antiflogistika 2 antiflogističari (grč. fermenti koji svojim utjecajem poništavaju djelovanje drugih ferme-nata antiflebotomist (grč. farmakopeja antidramatski (grč. drevni. med. lijek protiv šećerne bolesti antidinastičan (grč. engl. antipirin antifermenti (grč. anti. osobito iz antidaktil 89 antifraza vremena starih Grka i Rimljana. po starinskom ukusu. prikazivanje nekog događaja ili stvari od strane protivnika. diabetes šećerna bolest. lijekovi protiv upale antiflogističan kem. dyne vrtlog. liječnici koji u liječenju svih bolesti upotrebljavaju antiflogistična sredstva antiflogistika (grč. anti. zamjećujem) suprotan pravilima estetike. anti. koji ublažava upalu ili groznicu. flox) mn. lat. v. anti. lijek protiv čega. med. sredstvo. anti. anti. anti.antički (lat. datum) v. anti. anti. diexeimi prikazati. protiv demokracije antidetonator (grč. anti. neprijatelj Francuza (jezika. sredstva za sprječavanje zaleđivanja mehanizama pri niskim temperaturama antiftizici (grč. antiepileptičan antiestetičan (grč. anti. anti. epilepsije. anti. anti. anti. anti. anti. med. kulture. antiftizičan antigal (grč. protugroznični antifebrilije (grč. pristaše antiflogistike. događaj ili stvar promatrana s protivničke strane. ante datirati anti demokratski (grč. sredstvo protiv groznice. med. flox plamen) 2. tuberkuloze. sredstva protiv nesvjestice. anti. koji potječe iz starog vijeka. sredstva protiv sušice.-lat. usp. fermentum) med. fiogos plamen) 1. anti. febris groznica) med. anti. pr. sredstva protiv padavice. sredstva protiv povraćanja. anapest antidatirati (grč. pren. besmislica. mn. diegeza antidijabetik (grč. lijekovi protiv groznice antifebrin (grč. lat. eu dobro. anti. dysenterikos proljev. antidoton) med. koji se protivi pravilima estetike antieutanazist (grč. kem. kem. med. starinski. okretanje) mn. flogi-ston antifon (grč. antiquus) stari. također: otpjev antifraza (grč. anti protu. daktylos prst) metr. flox. fthisis sušica) mn. Gallus) protivnik. lat. protuotrov. spravica od gume koja se stavlja u uši da bi se onemogućilo dopiranje suviše jakih šumova i buke antifonija (grč. antidinična sredstva antidizenterici (grč. flogističku teoriju o postojanju neke hipotetične tvari koja pri sagorijevanju tijela ne sagorijeva. v. anti. anticus. freeze zamrzavati) teh. emeo povraćam) mn. dynastes vladar. pren.: "To bi bilo vrlo pametno" u smislu "vrlo ludo" antifriz (grč. drama) koji je u suprotnosti s dramskim zakonima i pravilima antiemetici (grč. lijekovi koji služe protiv proljeva (grize) antidot (grč. anti. emeo povraćam) koji suzbija nagon za povraćanjem antiepileptici (grč. politike itd. med..) sredstvo koje se dodaje pogonskim gorivima kako bi se spriječile prerane eksplozije u motorima s unutarnjim izgaranjem antidigeza (grč. iznijeti) ret. fleps žila. pr. lat. anti protu. teorija fr. protusredstvo antidotarij (grč. rijedak antidaktil (grč. febris groznica) farm. febris groznica) med. diabaino prolazim) med. fone) otpjev. med.

pr. pr. cancer rak) mn. sredstva protiv sušice. u palači.: "Ako smo veliki. umjetnost i vlastiti ideal starih klasičnih naroda. kathodos put naniže) fiz. hel-minthos glista) mn. med. anti. med. elektroda u rentgenskom uređaju. med. anti. lat. exis svojstvo. npr. klimax stube. constitutio) protivnik ustava antikontagioza (grč. sredstva protiv bolesnog nagona za spavanjem. contagio-sus zarazan) mn. oni koji žive na istom stupnju zemljopisne širine. lat. anti. zajedno sa svojim zaručnikom Hemonom završila tragično antihektici (grč. sredstva protiv bolesti raka antikariozan (grč. anti. anti. rheo curim) med. umrla je od žalosti za sinom misleći da je poginuo antiklimaks (grč. supr. anti. kolike trbuhobolja) mn. haima krv. prelaženje od jače predodžbe na slabiju tako da se prava postupnost i ne vidi. na prijestolju. postupnost u izrazu) ret. med. namještena je u cijevi i na nju padaju katodne zrake te se time dobivaju snažnija djelovanja antikatolički (grč. lat. incrus-stare dobiti koru) naprava koja čuva parni kotao od stvaranja kamenca antiinokulist (grč. med. inoculare cijepiti) protivnik cijepljenja (kalemljenja) antika (lat. lat. umjetnička rijetkost antikahektičan (grč. katholikos) koji je protiv katoličke vjere Antikleja (grč. sredstva za zaštitu od zaraznih bolesti antikontagiozan (grč. lat. sredstva (lijekovi) za sprječavanje djelovanje histami-na kod alergijskih bolesti (nefener-gan. anti. lat. anti. anti-katerogeo) prav. sredstva. cholera bolest s povraćanjem i žitkom stolicom. protutužba antikatoda (grč. med. anti. magnezija i silicija antikozmetičan (grč. regnvmi probijam) med. hemeroida antihipnotici (grč. lat. convul-sivus grčevit) med. sinkli-nala antikoagulans (grč.Antigona (grč. koji služi kao sredstvo za popravljanje loših tjelesnih sokova koji izazivaju slabljenje antikankroza (grč. corrodere glodati. stanje) med. kosmeo ukrašujem) koji uništava (ili: narušava) ljepotu . helmins. haima. anti. lat. anti. coa-gere sjediniti) sredstvo koje sprječava zgrušavanja krvi. utjelovljenje bezgranične sestrinske ljubavi. položaj slojeva antikoagulans 91 anti liberalizam koji su naslonjeni jedni na druge tako da čine hrbat ili sljeme. katarroos ) mn. anti. sredstva protiv kolere antikolici (grč. Grka i Rimljana. antistin) antihreza (grč. klino naginjem se. antihelmitici antihemoragičan (grč. koji služi kao lijek protiv šikljanja krvi antihemoroidalan (grč. v. med. truo) med. anti. sredstva protiv kašlja antikategorija (grč. a padaju u suprotnim smjerovim. koji služi kao lijek protiv razjedanja kostiju antikataralije (grč. anti. antiquus stari) kultura i filozofija klasične starine. tuberkuloze.) Odisejeva majka. anti. hvpnos san) mn.) jedna od junakinja starogrčke tragedije. antihip-notičan antihistaminici mn. kći kralja Edipa i Jokaste. kakos loš. hektikos sušičav) mn. koji služi kao lijek protiv šuljeva. chresis uporaba) prav. anti. predmet stare umjetnosti. lijekovi protiv trbuh obolj e antikolvunzivan (grč. anti. izjedati) nehrdajuća slitina aluminija. samo na suprotnim stranama polutnika antiinkrustator (grč. chthon zemlja. anti protu. anti. lat. cho-las utroba) mn. med. cariosus pokvaren. anti protu. constitutio ustav) protustavan antikonstitucionist (grč. anti. služi za liječenje embolije. koji služi protiv grčeva antikonstitucionalan (grč. antikolerici (grč. veliki smo svuda. tlo) mn. anti. anti. ugovor o zalogu na osnovi kojega vjerovnik ima pravo upotrebljavati predmet primljen u zalog antihtoni (grč. anti. anti. u kolibi" antiklinala (grč. pren. lat. tromboze i dr. anti. antihektičan antihelmitici (grč. conta-giosus zarazan) koji služi kao zaštita od zaraze antikorodal (grč. zem. lat. anti. spuštam se) geol.

: "Jedemo da živimo. u Europi od ove vrste postoji samo gazela antimelankoličan (grč. umjesto interesa na dug. obrana antikronizam (grč. krino) pisac odgovora na kritiku. s logikom antilogija (grč. antiquitas) starina. uspravna latinična slova. loimos kuga) med. anti. fr. anti. monarchia) koji je protiv monarhijskog oblika vladavine antimoralan (grč. antilogia) proturječnost. antikvizirati (lat. npr. anti. prigovor. "Jedi da bi živio.antikreza (grč. lat. raditi prema antičkim uzorima. protunarodni . anti. stari svijet. obrana pred sudom antilopa (grč. dijelovi Svetog pisma čiju izvornost neki teolozi osporavaju ili u koju se sumnja. antholops) zool. antiqua) staro pismo. _ antikritika (grč. a ne živimo da jedemo". zamjenjivanje jednog dijela govora drugim antimetabola (grč. teol. moriš običaj) fil. lat.76. antiquus) stari. antimetabola antimetateza (grč. atomska težina 121. tj. stare. živi u toplijim krajevima u stadima. npr. koji je u suprotnosti sa zakonima mišljenja. anti. proglasiti nešto zastarjelim antikvus (lat. redni broj 51. meros dio) ret. "cvjetno oko" (zbog lijepih očiju te životinje). poznavatelj starina i starih spomenika. upotrebljavan antikvarijat (lat. protiv obamrlosti antiliberalizam (grč. krino sudim) odgovor na kritiku. koji sprječava nastup krize antikritiČar (grč. pisac obrane od napada ■ ij. anti. militarisme) suprotnost militarizmu. anti-metalepsija antimetalepsija (grč. uporaba jednog vremena umjesto drugog antikva (lat. kristalni i veoma lomljiv tako da se može smrviti u prah antimonarhijski (grč. starinski. antiquarius) stari. element. Christos) protivnik (ili: neprijatelj) Krista ili kršćanstva. starinar. a ne živi da bi jeo" antimilitarizam (grč. pren. slobodoumlju. anti-metabole) retorička figura koja se sastoji u tome što se izrazi koji su bili u prvom dijelu rečenice pojavljuju i u drugom. anti. homologumena antilemičan (grč. mos. anti. koji služi protiv kuge. anti. pokret protiv rata i priprema za rat antimon (lat. tisk. ima pravo služiti se i koristiti založenim predmetom antikrist (grč. metatithemi premjestiti) retorička figura koja se sastoji u tome da se iste riječi ponavljaju i u drugom dijelu rečenice. anti. kupac i prodavač starina. natio-nalis) nenarodni. med. napad itd. anti. lat. anti. ali u suprotnom smislu. supr. antilego suprotstavljam se. odbaciti. pobijanje. metalepsis zamjenjivanje. polovan. bezbožan čovjek. protu -kužni antiletargičan (grč. slobodnjačkim načelima antilisa 92 antinomizam antilisa (grč. kupac i prodavač starih knjiga antikvaran (lat. antiquus stari) trgovina starim knjigama antikvirati (lat. metaloid srebrnobijele boje. sredstvo protiv psećeg bjesnila antilogiČan (grč. oponašati ukus starih. odgovor na napade. sotona antikritičan (grč. anti. opovrgavam) mn. v. naučavanje koje ne priznaje nikakvu razliku između dobra i zla i koje sve ljudske postupke jednako procjenjuje antinacionalan (grč. anti. lyssa pseće bjesnilo) med. antički) antilegomena (grč. vrag. chronos vrijeme) pogreška u računanju vremena. stari vijek. antiquarius) istraživač i proučavatelj starina. melan-cholikos) koji razbija tugu. moralis) koji je u suprotnosti s moralom. proglasiti za zastarjelo. anti. anti. anti. antiquus) ugledati se na stare. starinski (usp.. krino sudim) koji odgovara na kritiku. latinica. lat. veoma raširena vrsta rogatih sisavaca. protukritika. protuslovan. koji popravlja raspoloženje antimerija (grč. znak Sb (stibium). suprotan moralu antimoralizam (grč. libera-lismus) suprotnost slobodnjaštvu. npr. razmjena) ret. dopunski ugovor o zalogu po kojem založni vjerovnik. koji služi protiv obuzetosti dubokim snom. antilogikos) nedosljedan. zakon antikvitet (lat. anti. ali drugim redom. antiquare) zastarjeti. odnosno zastarjele stvari ili ustanove i si. kresis miješanje) prav. anti. (suprotno: kurziv) antikvar (lat. antimonium) kem. lethargia bolest spavanja) med.

plenus pun) fil. papa) neprijateljstvo i borba protiv pape antiparagraf (grč. usporedan antiparalelogram (grč. zem. nomos zakon) 1. anti. koji služi protiv reumatizma antirevolucionar (grč. anti. antipirin i dr. parallelos. lat. med. anti. patriotes) neprijatelj domovine. anti. "Demo-sten" umjesto "govornik" antinomija (grč. sredstva protiv biljnih i životinjskih nametnika koji se nalaze na ljudima i životinjama antipatičan (grč. aspirin. nego je u jednom i drugom pogledu bezgraničan" (antiteza). npr. replika antiparalelan (grč. lat. pleuron bok. ukočenje) mn. simbol ljepote i mladosti antinomazija (grč. teol. obično se izražava jednim pitanjem antipsihologizam (grč. nemio. antipatheia) neraspoloženje prema nekome. pyr vatra) mn. anti. a i s obzirom na prostor on je ograničen" (teza). anti. nefros bubreg) mn. ratio razum) fil. tobožnja proturječnost između starozavjetnog zakona i kršćanskog naučavanja. med. spolna ljubav antiplenisti (grč. antipathikos) koji pobuđuje neraspoloženje ili odvratnost. rabies bjesnoća) koji služi protiv bjesnoće antiracionalizam (grč. protivnik. pristaše teorije o praznom prostoru (za razliku od plenista) antipleuritici (grč. antipirin (grč. suparnik. antipus) čovjek koji u odnosu prema nekom drugom predstavlja pravu suprotnost. nedomoljub antiperistaza (grč. anti. proturječnost. anti. pneumon pluća) med. anti. suprotnost dvaju sudova ili zakona — teze i antiteze — koji se uzajamno isključuju.) jedan od prosaca Odise-jeve žene Penelope. rheuma) med. anti. glavobolje antiplatonska ljubav osjetilna. sredstva protiv uzetosti (paralize) antiparazitici (grč. lat. nesimpatičan antipatija (grč. anti. pr. istokračni trapez antiparalitici (grč. psyche duša) fil. načelno nepriz antioksidans 93 antisciji navanje bilo kakvih utvrđenih zakona. revolu-tionarius) pristaša i pobornik antire-volucije. antirepublikan-ski antireumatičan (grč. lijekovi protiv groznice antipiretičan (grč. shvaćanje da razum. anti. gramma) geom. sredstva protiv upale plućne opne. nagovještaj opovrga-vanja nekog tvrđenja. anomizam antioksidans kemijska tvar koja se dodaje lakopokvarljivim proizvodima radi sprječavanja kvarenja zbog oksidacije antipapizam (grč. nije apsolutni izvor spoznaje antirepublikanac (grč. 2. fil. koji se nalazi na dijametralno suprotnoj točki Zemlje antiprotaza (grč. antipus) sasvim suprotan. med. npr. anti-paragrafos) odgovor na kritiku. med. anti. npr. osjećaj odvratnosti ili nenaklonosti. lat. pyr vatra) med. pratitelj i ljubimac rimskog cara Hadrijana. anti.: a) "Svijet ima svoj početak u vremenu. onaj koji živi na dijametralno suprotnoj točki Zemlje antipodni (grč. lat. suprotno: simpatija antipatriot (grč. antinomia proturječnost zakona sa samim sobom tako da ga obje strane mogu tumačiti u svoju korist) log. sredstva i lijekovi protiv bubrežnih bolesti Antinoj (grč. anti. koji služi protiv upale pluća antipod (grč. narke ukočenost. anti. onoma ime) zamjenjivanje imena. anti. med. sredstvo protiv groznice. rebro) mn. b) "Svijet nema ni početka u vremenu niti granica s obzirom na prostor. para-lyo) mn. neugodan. anti. protivnik revolucije . anti. koji suzbija groznicu. anti. res publica) protivnik republikanskog oblika vladavine. lijekovi protiv narkotičkih trovanja antinefritici (grč. kod Kanta: proturječnost koja se javlja pri primjeni zakona čistog razuma na osjetilni svijet antinomizam (grč. uporaba osobnog imena umjesto vrste. anti. anti. oprečan. pyr vatra) med. odnosno ljudsko mišljenje. djelovanje dviju suprotnih sila u prirodi antipiretici (grč. anti protu. antiprotasis protuprijedlog) ret. peristasis vanjske okolnosti) opreka ili suprotnost okolnosti (ili: prilika). antipleuritičan antipneumoničan (grč. stav nekih logičara i gnoseologa protiv primjene psihologije u logičkim i spoznajno-teorijskim razmišljanjima antirabičan (grč. parallelos) koji nije paralelan.antinarkotici (grč. pr. parasitos nametnik) mn.

toxikon) med. anti. tj. stanovnici na istom podnevniku. med. ret. anti. sredstva protiv spolnih. anti. antispastos) metr. ljudi sa suprotnim sjenama. anti. scabies šu-ga) mn. antithetikos) suprotan. sepsis trulež) kem. med. anti. thermos topao) mn. antisemitski. 2. med. antithesis suprotnost. u potpunosti je odgovarao prijašnjoj strofi. prijepis. antiseptik antoalaža (fr. usp. anti. socialis društven) suprotan društvenom poretku. anti. tvar koja se stvara u organizmu zbog podražaja toksina i koja suzbija njihov štetni utjecaj antiunionist (grč.antirojalizam (grč. proturječna. toile. spolna ljubav) mn. anti. thyreos štit. 3. veneričnih bolesti antizimotik (gr. iskazivanje jedne misli pomoću dvaju suprotnih pojmova. med. anti. zyme kiselo tijesto. Ionesco. mn. usp. Beckett antitermiei (grč. sepsis trulež) med. anti. lat. antitipski antitireoidin (grč. anti. royalisme) nenaklonost monarhijskom obliku vladavine i kraljevskoj vlasti uopće antisciji (grč. anti.. bez izrazite dramske radnje. anti. anti. dviju težnji i si. služi za liječenje Ba-zedovljeve bolesti antitoksin (grč. Venus božica ljubavi.: "Ide ludo. fr. anti. sredstvo koje sprječava vrenje. antistrofe) u drami starih Grka: ples zbora. teza. anti. sredstvo za uništavanje klica koje izazivaju truljenje. u transcendentalnoj Kan-tovoj filozofiji i Hegelovoj dijalektici: suprotnost prema tezi. a drugi i treći dug: U — — U antispastici (grč. sredstva protiv sifilisa antiskabioza (grč. zajednice antivenerea aittrkolon antivenerea (grč. spastikos koji vuče. lijek koji sadrži sekret štitnjače. speetrum sablast) znanstveno opovrgavanje vjerovanja u duhove i sablasti antispiritualizam (grč. a istodobno smanjuju ili otklanjaju bolove antitetičan (grč. če-tverosložna stopa čiji je prvi i četvrti slog kratak. neslaganje s onim gno-seološkim stajalištem koje sumnja u mogućnost bilo kakve spoznaje uopće i koje smatra da se ne može doći ni do kakvih općih istina antisocijalan (grč. S. 4. anti. koji sprječava truljenje antiseptik (grč. anti. sredstva i lijekovi koji snižavaju temperturu. sredstva protiv šuge antiskepticizam (grč. protivnik ujedinjenja. eidos izgled) farm. logia. spasmos) mn. v. zapovjednik neprijateljske vojske antistrofa (grč. skepsis dvojba) fil. lat. filos) mn. ali na suprotnim stranama polutnika tako da njihove sjene u podne padaju na suprotne strane antisemit 94 antiunionist antisemit neprijatelj Židova i njihovog načina rada (usp. suprotnost između značenja dvaju pojmova ili dvaju sudova (može biti kontradiktorna. theatron gledanje) zajednički naziv za suvremena kazališna djela čija je karakteristika samo iznošenje činjenica bez fabule. antispazmodici antispazmodici (grč. typos) otisak. lat. lat. protužidovski pokret antisepsa (grč. progovara mudro". sredstva koja ublažavaju grčeve. Semiti) antisemitizam pokret kojem je cilj borba protiv sudjelovanja Zidova u privrednom. anti-strategos) zamjenik vojskovođe. anti protu. negiranje duhovnosti i duhovne prirode uopće. anti. uništavanje truležnih klica kemijskim i fizičkim sredstvima antiseptičan (grč. sys. med. sinteza antitip (grč. spiri-tus duh) fil. suprotnost dvaju karaktera. suprotno) 1. kvasac) kem. grčevit) mn. lat. antisep-tici antisifilitici (grč. suprotna). septikos) med. pr. npr. unio sjedinjenje) protivnik jedinstva. skia sjena) mn. zem. tj. lat. otpjev koji je odgovor prije toga pjevanoj strofi antiteatar (grč. med. antispastici antispektrologija (grč. koji je u suprotnostima antiteza (grč. predstavnici E. = materijalizam antistrateg (grč. entoilage) fina tkanina s čipkama . koji svojim radom i ponašanjem šteti ljudskom društvu i nezgodno strši u njemu antispast (grč. političkom i duhovnom životu. ili kontrarna. anti.

živo biće) mn. anthos) cvijet. itd. opisivanje kod kojega se umjesto zajedničkog imena u govoru upotrijebi vlastito ime. intersellare sjediti između) mjesto na hrptu konja u sredini između bisaga. anthrax ugljen) kem. lithos kamen) min. anthrax ugljen. anti. anthos cvijet. entrecolonne) arhit. pren. tvrd—mek i dr. lithos kamen) min. sredstva protiv navale krvi. uopće: zbirka svakog štiva odabranog prema posebnim mjerilima i svrhama. tegoba. nataliteta. osip. govorni ukras. također: pogled na svijet i život koji u pitanju o položaju čovjeka u prirodi vidi "pitanje nad pitanjima" ili koji polazi od stajališta da je "čovjek mjera svih stvari" antropo. onyma ime) mn. typos otisak. npr. C14HU>. geol. složeni ugljični vodik. cvjetno plavetnilo. sredstva protiv zubobolje antoftalmici (grč.. crni prišt. antrakolit antrakoza (grč. anthos. antropocentrizam (grč. anthropos. entonner. med. anthropinos) čovječji. geol. anthropareskeia) želja ili slabost nekoga da se dopada ljudima. entonnoir) lijevak. zool. sinonimi. nered (npr. slaganje ugljenog praha ili čađe u tkiva što dovodi do njihove crne obojenosti antraks (grč. svojstvo suprotnoga značenja nekoj drugoj riječi. riječi suprotne po značenju. lithos kamen) mn. antr-pilastir antropareskij a 96 antropolog antropareskij a (grč. anthrax ugljen. anti. upotrebljava se za pripremanje alizarina i drugih obojenih tvari antrešelj (lat. najstariji fosilni ugljen. kyaneos zaga-sitoplav) kem. grafo pišem) pisanje pomoću cvijeća antoksantin (grč. stvoreno na Božju sliku i priliku. u sobi). antoliti antozoe (grč. xanthos žut) kem.(grč. hiatros liječnik) znanost o liječenju ljudi antropinski (grč. prostor između dvaju stupova. anthrax ugljen. npr. logia) dio antropologije koji se bavi životom čovječanstva i njegovim zakonima proučavajući pitanje naslijeđa. antotipoliti antologija (grč. anthrax ugljen. zbirka najljepšega antonimi (grč. vrtača antonomazija (grč. koralji antracit (grč. odus zub. žuta tvar koja se nalazi u cvijeću antoliti (grč. usp. opći naziv za sve one predodžbe koje stavljaju ljudski organizam u suprotnost s cijelom ostalom prirodom i koje ga shvaćaju kao smišljen krajnji cilj organskog stvaranja i kao biće načelno različito od ostalog organskog svijeta. cvat. anthropos. anthrax ugljen) med. antrecen (grč. najbolja vrsta ugljena antrakolit (grč. cvjetnjak. utjecaja okoline. sprava za određivanje količine ugljika antrakonit (gr. anthropos. orgazam antos (grč. ofthalmos oko) mn. antonimi antonoar (fr. paronimi. nevolja antrkolon (fr. udaljenost između stupova. anthropos) fil. očovje-čavanje. usp.antocijan (grč. bjesnilo . med. suprotno: teosebija antropijatrika (grč. onyma ime) lingv. bios život. homonimi antonimija (grč. laž—istina. lithos kamen) mn. metron) kem. zemaljski antropizam (grč. koji se tiče ljudi. anthrakoo pretvarati u ugljen) pretvaranje u ugljen. ljeto—zima. krasta. dobiva se iz smole kamenog ugljena. okamenjeni cvjetovi ili otisci cvjetova u kamenu. v. razmak. cvjetno žutilo. bedrenica. kotlina. usp. mortaliteta itd. dobar— loš. med. anthologia) branje cvijeća. antonomasia drugi naziv) ret. med. lingv. anthropos) predmetak u složenicama sa značenjem: čovjek antropobiologija (grč. anthos. anthos. lat. sredstva protiv očnih bolesti antografija (grč. anthos cvijet. vapnenac obojen ugljenom antrakometar (grč. osobito lirskih pjesama. anti. zoon životinja. centrum središte) filozofski pogled na svijet koji smatra da je čovjek središte svijeta i krajnja svrha njegova razvitka . opasna zarazna bolest pretežito biljoždera. npr. geol. v. anthos. ljevkasta rupa od eksplodirane mine. zbirka odabranih. al-gos bol) mn. Demosten ili Ciceron umjesto "veliki govornik" antorgastična sredstva med. anti. osobito na licu antotipoliti (grč. antraksne bolesti one koje se prenose na čovjeka putem posrednog ili neposrednog dodira sa životinjama. plava tvar u cvijeću antodontalgici (grč. nastavak -ites) min.

želja. povijesti. fobos strah) strah (ili: zaziranje) od ljudi antropofonika (grč. morfe oblik) kamen sličan čovjeku ili nekom dijelu njegovog tijela. arheologije i znanosti o jeziku antropologizam (grč. sociološkog. shvaćanje po kojem je religija rezultat ljudskih nazora. svako rasuđivanje ili svako naučavanje koje radi objašnjenja onoga što nije čovjek (npr. psihologije. ge-ografia) dio zemljopisa koji ispituje koliko prirodni položaj zemljišta na kojem ljudi žive utječe na oblikovanje ljudskih zajednica i koliko je čovjek uopće sposoban preoblikovati određeni prostor tako da bi mu mogao biti od koristi. tj. privredna. metron) mjerenje ljudskog tijela. da misli. fiziologije. anthropos. religiozni antropomorfizam smatra da je Bog sličan čovjeku. trgovačka i politička geografija antropoglif (grč. fizičke pojave.antropofag (grč. metron) sprava za mjerenje visine čovjeka antropometrija (grč. anthropos. kanibal antropofagija (grč. fvteia sa-đenje. urezujem u kamen. anthropos. shvaćanje da je čovjek biće slično Bogu antropolog (grč. tj. sociologije. anthropos. s ljudskim osobinama. anthropos. gno-sis poznavanje) znanost o poznavanju čovjeka. anthropos. znanost o spolnom životu čovjeka antropofobija (grč. anthropos. grafia) opis (ili: opisivanje) čovjeka. poznavanje čovjeka antropogonija (grč. antropologija 97 antropotomij a filozofskog. glotta jezik) životinja s jezikom sličnim jeziku čovjeka. anthropos. kulturna.) upotrebljava pojmove posuđene od prirode ili ponašanja čovjeka. anthropofagia) lju-dožderstvo. stajališta antropologija (grč. 2. fagein jesti) onaj koji jede ljudsko meso. fiziologije. logos) znanstvenik koji proučava čovjeka s anatomskog. genesis) znanost o postanku i razvitku Čovjeka i ljudskih vrsta antropogeografija (grč. povijest čovječanstva antropoidan (grč. anthropos. klešem) prirodni kamen koji ima oblik čovjeka antropoglot (grč. slabostima i dr. anthropos. papiga antropognost (grč. zamišljati i prikazivati Boga kao čovjeka. gone rađanje) postojanje čovjekom (očovje-Čenje) antropografija (grč. podvrste su: povijesna. sličan čovjeku (za majmune) antropokemija (grč. anthropos. proučavanje odnosa između Čovječjih udova. povijesnog. anthropos. gnostes poznavatelj) poznavatelj ljudi antropognozija (grč. anthropos. logia) znanost koja proučava čovjeka na osnovi anatomije. tj. morfoo uobličavam) počovječiti. anthropos. rađanje) biol. anthropos čovjek. che-meia) znanost o tvarima koje sačinjavaju ljudsko tijelo antropolatrija (grč. anthropos. anthropos-morfos) sličan čovjeku. njihovoj razvijenosti i drugim osobinama antropomorf (grč. anthropos. anthropos. eidos oblik) čovjekolik. kanibalizam antropofiteja (grč. anthropos. prometna. logia) znanost o oblicima \j\xd-skog tijela antropomorfozirati (grč. morfe oblik) fil. glyfo dubem. 1. anthropos čovjek. his-toria) znanost o razvitku ljudskog roda. metoda mjerenja čovjeka. težnji i ideala. npr. osjeća i radi kao čovjek. ljudožder. Bog. anthropos. logis-mos) fil. rađanje Čovjeka. anthropos. anthropos. shvaćanje da je spoznaja (i oblici u kojima se ona javlja) uvjetovana ljudskom prirodom antropomantija (grč. anthropos. tj. koji ima ljudski oblik antropomorfizam (grč. arheološkog i dr. fiziološkog. anthropos. počo-vječavati. dio antropologije koji proučava ljudsko tijelo antropohistorija (grč. morfe. latreia služba) obožavanje čovjeka. psihološkog. shvaćanje i tumačenje stvari i prirode prema ljudskim odnosima. vrlinama. ponašanje životinja itd. anthropos. man-teia proricanje) proricanje (ili: gatanje) po čovječjoj utrobi antropometar (grč. fone glas) znanost o ljudskim glasovima antropogenija (grč. . biološki život. počovječenje Boga antropomorfologija (grč. majmun sličan čovjeku antropomorfan (gr.

anthropos. anthropos. annuarium) ljetopis. anthropos. ribarski prsten anumeracija (lat. bez-repci.antroponomija (grč. soma tijelo. an-. annumeratio) pribrajanje. godišnja renta anulacija (lat. logia) znanost o sastavu i osobinama ljudskog tijela antropoteizam (grč. osobito Djevici Mariji da će roditi Sina. ukidati. inversus) naličje. proglašavanje nevažećim anulirati (lat. obožavanje čovjeka. anthropos. anthropos.) zool. ura rep) zool. "prosvijetljenje" i "posvećenje". a traje još i sad. opovrgavanje. plastike) slikanje (ili: klesanje) Čovjeka antroposkopija (grč. antropopatija antropopeja (grč. ubrajati anuncijacija (lat. anthropos čovjek. anthropos. smatranje onoga što je ljudsko božanskim antropoteka (grč. skopeo promatram) vještina da se po crtama lica zaključi o umnim i karakternim osobinama čovjeka. počinje s dijuvijalnim razdobljem. annulus piscatorius Čit. annulus) prsten. an-. otprilike milijun godina antrpa (entrepas) hod konja. poništavanje. fiziognomika antroposomatologija (grč.) papin prsten pečatnjak na kojem je prikazan sv. uništavati. završetak debelog crijeva. naziv koji je upotrijebio Hae-ckel za preteču "majmunskog čovjeka" (pitekantropa) "iz kojega se razvio čovjek" antropoplastika (grč. koji se događa svake godine. ukinuće. anthropos. an bez. a lanver (fr. uništiti. godišnjak. anthropos. a duh zakonu reinkarnacije antropozoik (grč.) med. pribrojavati. anthropopatheia) fil. shvaćanje da je Bog biće koje ima sve ljudske osobine. sofia mudrost) fil. nepomična krivulja koja u svakoj svojoj točki dodiruje jednu krivulju u ravnini anver (fr. annuus godišnji) godišnja otplata duga. rezanje ljudantropozofija 98 aorist skog tijela radi znanstvenog ispitivanja antropozofija (grč. po Kantu: zakonodavni razum čovjeka antropopatija (grč. anthropo-poiia) stvaranje čovjeka antropopitekus (grč. koji traje godinu dana anuarij (lat. antropozojsko razdob-lje antropozojski period geol. annualis) godišnji. na naličje anzihtskarta (njem. opovrgavati. anthropos. envers. d l'envers čit. annunciatio) nagovještavanje. urođeni nedostatak jajnika anvelopa (fr. annulus palatii čit. kroz čmar anvarija (grč. žabe anurija (grč. uron mokraća) med. lat. uračunavanje anumerirati (lat. naučavanje čiji je začetnik Rudolf Steiner. duša sudbini koju sama stvara. enveloppe) omotnica. annumerare) pribrojiti. razdoblje u povijesti Zemlje u čijem se početku javlja čovjek. anulus magikus (lat. v. proglasiti nevažećim anulus (lat. anthropos. zoon životinja) geol. Bla-govijest anuri (grč. objavljivanje. anulus palacii (lat. čmar. dobom kad se ljudski govor počinje razvijati. Ansicht pogled) razglednica . uračunavati. anulus piskatorijus (lat. biće koje osjeća i želi isto kao Čovjek. tijelo je podložno zakonu naslijeđa.) čarobni prsten. annuitas. per anum (lat. godišnji dohodak. ovarium jajnik) med. tome rezanje) med. godišnji prihod. kalendar anuitet (lat. antropopatizam antropopatizam (grč. pithekos majmun) čovjekoliki majmun.) kraljevski prsten pečatnjak. ukinuti. mat. potpun prestanak izlučivanja mokraće anus (lat. the-rapeo liječim) znanost o liječenju čovjeka i o njegovanju ljudskog zdravlja antropotizija (grč. opovrgnuće.) naopako. a koje želi "duhovnim očima gledati" te neposredno opažati i općiti s "višim svjetovima". anthropopatheia) fil. lat. natraške. annullatio) poništenje. Theos Bog) obogočovječenje. anthropos. thvsia žrtva) prinošenje ljudi na žrtvu antropotomija (grč. poništavati. put prema tim višim svjetovima ima tri stupnja: "pripremu". annulus magicus čit. opovrgnuti. annullare) poništiti. Petar u ribarskom čamcu. theke sanduk) dvorana zaslužnih ljudi antropoterapija (grč. polukas anualni (lat. proučavanje zakona koji vladaju u ljudskom životu. seciranje. nomos zakon) fil.

v. pomoćna sredstva i dr. žila kucavica aortitis (grč. isparivanje. SEATO anžanbman (fr. ap-ago odvesti. apatetikos lažljiv) lažljiv.) apartan (fr. mlitavost pokreta apatit (grč. cijeli pribor. tj. aparatorij (lat. prelaženje nedovršene rečenice u sljedeći stih Anžu francuska plemićka obitelj (ime po istoimenoj grofoviji na donjoj Loa-ri). ono što izbija iz nečega (kao plin).) otac apa (rum. apanager) dati kome imanje na doživotno uživanje. veličina i si. od plaće na ime otplate duga). apperentia) privid. chroma boja) opt. ravnodušan. glavna srčana žila.ANZUS-pakt (od početnih slova imena Australija. aparthajd (engl. lat. očigledan. odvojenost. neobičan. zaziranje (ili: strah) od ljudi. apagogičan dokaz indirektan. apatao. oduzimati. lat. sapa. jedinstven) poseban. apo. 4. posredan dokaz. neke radionice. izgled. zadah. odrediti stalan godišnji prihod apanteza (grč. npr. a. abzihen) 1. Bild slika) posebno pripremljena sličica koja se malo navlaži i naljepljuje na papir i tako preslikava. a-oristos neograničen. vanjski izgled neke robe aparentan (lat. antropofobija aparat (lat. aparatura (lat. op-koračenje. biju vati apcigbild (njem. odbijati (npr. apatheia) neosjetljivost. rujna 1951. nemarnost. utrnulih osjećaja apatija (grč. tj. braće). osme miris) bezmiri-san apa (mađ. idi! apagoga (grč. st. zamršen. utrnulost osjećaja. onaj koji dokazuje točnost neke tvrdnje pokazivanjem nemogućnosti ili pogrešnosti tvrdnje koja ga negira apakromatičan (grč. presiikač apcug . ravnodušnost. dražestan apartheid čit. enjambement) poet. prividan (npr. vapa) para. 2. appartement) stan. stanje u kojem kod čovjeka ništa ne može izazvati ni radost ni žalost (u normalnim prilikama obično nastupa zbog premorenosti mozga). soba. najvažnija žila iz koje izlaze sve arterije u ljudskom tijelu. stroj. i 15. Novog Zelanda i SAD. opovrgavanje apantropija (grč. apart poseban. očevidan. apanage. smrad apage! (grč. tisk. odijeljenost.) aparencija (lat. sva oruđa. veoma raširen. posredan dokaz. otakati. Pacifički pakt. apagoge) log. naprava. prošlo svršeno vrijeme aorta 99 apcigbild aorta (grč. 3. zapleten. lopov. vanjština. pri-vidnost. upala aorte aozmičan (grč. stan s više odjela apaš (fr. apache) velegradski razbojnik. oruđe) sprava. vjerojatnost. apparatorium) odjeljak (ili: ormar) za smještaj oruđa. vidan. apparatus sprema. u San Franciscu između Australije. izraz kojim se označuje politika rasne diskriminacije apartman (fr. nemaran. u hrvatskoj povijesti poznati su pod imenom Anšuvinci (vladali su u Hrvatskoj i Ugarskoj u 14. apantesis) odgovor. očit. apparens) vidljiv. sive. sva mehanička postrojenja (npr. koji se odnosi na sustav leća kod kojeg su tri boje sjedinjene u jednoj točki apanaža (fr. godišnja plaća bližih vladarevih rođaka (djece. lažan. kinematografa. ljubičaste ili zelenkaste boje apcigati (njem. zločinac. apathes) neosjetljiv. dah. surovost. koja su potrebna za neki posao ili neku službu. jasan. odjel. razmak.) aorist (grč. apage) odlazi. kal-cijev fosfat s fiuorom. odvratnost među ljudima. povraćati. pun draži. otimač (naziv prema sjevernoameričkom plemenu Apaši) apatetičan (grč. apanagium) imanje dano na doživotno uživanje. sprava i si. pretakati (vino). pren. apanthropia zaziranje od ljudi) nečovječnost. apparatus) svi aparati nekog tehničkog poduzeća. osiguran prihod apanažirati (fr. New Zeland i USA) pakt koji je sklopljen 1. godišnji prihod. neodređen) gram. uzimati pravi otisak (radi obavljanja korekture). aorte) med. kazališta i dr. trg. aorte) anat.) zasebnost. nesvakidašnji. odvraćanje. apatao zavodim) min. otići. zaključak apatičan (grč. abziehen svući.

zbor. nulla dies sine linea. nedostatak ukusa. i traži njihovu pomoć apelat (lat. imenovanje apelant (lat. apedeutizam apehema (grč. znak za dužinu ili naglašavanje nad samoglasnikom apel (fr. točka na nebu u čijem se smjeru vrši gibanje Zemlje ili Sunca. kalon lijepo) nepoznavanje ljepote. obraćati se (ili: obratiti se) prizivom višem sudu. shvaćanje. nakon nižih. uložiti (ili: ulagati) protest Apelles starogrčki slikar za koga se pričalo da je tako vjerno naslikao grožđe da su ga ptice došle zobati. suprotno djelovanje pada. suprotna pukotina na povrijeđenoj kosti (kontrafisura). a-. nomen appellativum) gram. apeiros neiskusan. slobodan od njihanja. a. appellatus) prav. appendix) med. neznanje poradi slabog školovanja. paideo odgajam) v.apeiros neograničen. odnosno mišljenja. beskrajan) fil. u boksu: udarac šakom odozdo prema gore . aperijentan aperkat (engl.100 apercepcija apcug (njem. osobito: crvoliki produžetak na donjem dijelu slijepog crijeva. upper gornji. med. apereins) koji potiče volju za jelom. jasno shvatiti sadržaj neke predodžbe i time je staviti na pravo mjesto u svijesti aperijencije (lat. a-peptos neprobavljen) neprobavljiv. žalba višoj vlasti. prauzrok iz kojega su sve stvari izašle i u koji se ponovno vraćaju (ovaj pojam uveo Anaksimander) apeks (lat. anat. lat. a-. jasno shvaćanje apercipirati 101 aplanirati predmeta pomoću zapažanja. Abzug) demonstrativni usklik uobičajen nekada i u našim krajevima (osobito na račun vlasti za vrijeme Austrougarske Monarhije). aperire otvoriti) med. arex vrh. odnosno mišljenja. onaj koji se u pravnim ili sudskim poslovima obraća. pozivanje na viši sud. znak. med. vrstu apelirati (lat. osoba ili presuda nižeg suda protiv koje apelant podnosi priziv višem sudu apelativ (lat. oni činovi zapažanja. zapažanje. vrh stošca. aperientia) mn. usp. priziv višem sudu. uvidjeti. appellativus) gram. prilog knjizi ili djelu. gram. appel) poziv. upala crvolikog produžetka na donjem dijelu slijepog crijeva. neprobavljivost. koji označava zajedničko ime. aperitivum) sredstvo koje potiče volju za jelom. uložiti (ili: ulagati) priziv. mn. v. kaže se kad se osjeti da netko prisluškuje iza zida ili iza vrata) apendicit (lat. birstnapcug apedeutičan (grč. Apelles post tabulam (lat. zapažati. appellatio) viši sud (između prvostupanjskog i kasacijskog suda). jasno shvatiti. tj. višim sudovima. u mačevanju: kratak i oštar udarac naprijed ispruženom nogom apelacija (lat. astr. aperitivan aperiodičan (grč. bujica praznih riječi apercepcija (lat. dopuna. apaideusia) nenaobra-ženost. ad-perceptio) fil. snimak. appellare. aperijens aperijens (lat. neodgojen. pozivati se na nešto. aperantologia) pretjerana brbljavost. paideutikos odgojni) nenaobražen. šiljak) kapa sta-rorimskih svećenika (u obliku stoš-ca). appellans) prav. zajedničko ime. suprotno: antia-peks. izdužen produžetak s površine nekog organa. apedeuzija apedeuzija (grč. neupućenost u ono stoje lijepo. aperi-tivus) v. rakija ili drugo piće kao sredstvo za otvaranje apetita aperitivan (aperire otvoriti. pozivanje. prav. pozivanje.: drvo. riječ koja označava rod ili vrstu. aperijencije aperijentan (lat. čovjek. ne-školovan apedeutizam (grč. usp. crvuljak apepsija (grč. spoznaje i tumači apercipirati (lat. ret. geom. koji pati od slabe probave aperantologija (grč. otisak. ad-percipere = zapaziti. appellare) moliti koga za pomoć. životinja apelativau (lat. doziv. periodos) fiz. npr. rod. znači otprilike: dolje!. cut udarac) šport. pepsis probava) med. slaba probava apeptičan (grč. ap-echema) odjek.) Apeles iza slike (da bi čuo mišljenje gledalaca. voj. a-. kad se bol prouzrokovana tim padom osjeti na suprotnoj strani apeirokalija (grč. appendix) dodatak. koji se ne klati oko svoga ravnotežnog položaja aperitiv (lat. pomoću kojih se jedan predmet shvaća. crvuljka (pogrešno se kaže: upala slijepog crijeva) apendiks (lat. početak. nazivanje. usiljena težnja za lijepim i kićenim izražavanjem apeiron (grč. sredstvo za Čišćenje.

apis pčela. zaslona na optičkim uređajima apetalan (grč. apeiria) neiskustvo apirman (fr. a-. pčela Apis mit. lijek. unijeti. appetentia) čežnja. pyr vatra) 1. apurement) trg. težnja za Čim apeticija (lat. jednog materijala na drugi (čipke na tkaninu). prohtjev. bez groznice apiričan (grč. pljesak. sveti bik. konstruiran 1866. koji se može lako namjestiti.apertizacija (prema fr. npr. mat. primijeniti. koji nema koštice apiretičan (grč. a-petalos) bot. aplikabilan aplikatorika (lat. opt. težnja. apis pčela. simbol zemljoradnje apistija (grč. zagla-diti aplaudirati 102 apofiza aplaudirati (lat. zavoj. upotrijebiti. med. aplanazija: nepostojanje sferne aberacije aplanirati (fr. applicativus) v. a-pyros. pyr) med. uporaba vanjskih sredstava. pravilan položaj prstiju pri sviranju . staviti. npr. industrijalcu Nicolasu Francoisu Appertu. kandidat aplikata (lat. pyr vatra) med. applicare) namjestiti. apex. planao) opt. bez (sferne) aberacije. glasno odobravanje. požudan. npr. apex. applicatura) glaz. dicere govoriti) električna naprava koja mjeri zvučne frekvencije što ih odašilju pčele u košnicama i tako pokazuje kad će početi rojenje pčela (frekvencija od 260 do 300 titraja označuje početak rojenja) apijarij (lat. a-. utiskivanje. želja. n) apikultura (lat. applaudere) tapšati. nezapaljiv. otkloniti smetnje. s bijelom njegom na čelu.) anat. apicis vrh. a. primjenjivanje. api-kalni glasovi glasovi koji se proizvode vrhom jezika (d. appetitivus) željan. brinuti se. a-. naklonost apetit (lat. bolesnikovo stanje između napadaja povratnih groznica apireničan (grč. pohotan apices juris (lat.. applicatio) način izvođenja. t. a-. žudnja. arex. pravničke dosjetljivosti apicitis (lat. obraćati veliku pozornost na nešto. prionuti na neki posao. pljeskati u znak odobravanja. sumnja aplanat (grč. bez latica apetencija (lat. apicis vrh) upala plućnih vršaka ("lungnšpickatar") apidiktor (lat. prišiti. dati. rta.) zool. prikladan. appetitus) prohtjev za jelom. nagon. bez visoke temperture. aplanir) poravnati. applicare) objašnjavanje teorijskog pitanja pomoću praktičnih primjera. požuda. dovesti u red. apistia) nevjerovanje. otvor. gen. provjeravanje računa apis (lat. osjećaj gladi. žudnja za nečim apetitivan (lat. npr. apices juris) mn. rupa. linkejo-skop aplanatiČan (grč. primiti nešto s bučnim odobravanjem. gen. apiarium) pčelinjak apikalan (lat. primjena. appetitio) težnja za Čim. živo odobravati aplauz (lat. prilijepiti. cultura uzgoj) pčelarstvo apireksija (grč. sklonost. a. npr. crn. rtni. tapšanje. vršni. metnuti. zaključak. applausus) pljeskanje u znak odobravanja. stanje bez groznice. pyren koštica) bot. 1750— 1541) postupak konzerviranja namirnica grijanjem do vrenja apertura (lat. na dijafragmi za prolaz jednjaka. rt) koji se tiče vrha. applicata) treći pravac u koordinatnom sustavu aplikativan (lat. ukras na haljinu. applicans) v. nedostatak ili nedovoljna razvijenost organa ili više njih aplicirati (1. plasis oblikovanje. brižljivo izučavati. ovjeravanje. oblog: marljivost aplikant (lat. bez lišća. applicabilis) primjenjiv. priljepljiva-nje. a-planao lutam) fotografski objektiv koji nema sferne abe-racije. volja zajelom. ucrtati aplikabilan (lat. otvor. stari su ga Egipćani štovah kao božanstvo. kao složena leća. pohvala aplazija (grč. uobličenje) anat. stavljanje. osobito u vojnim znanostima aplikatura (lat. aplikativan aplikacija (lat. siguran od vatre apirija (grč.

istopiš izvornog dokumenta apohometrija (grč. uspravno držanje.18). Jov. neoboriv. kratak. apunto apoentirati (fr. rat. drskost. a-. odrediti ročište. posljednji dio složene rečenice. plaćati. log.1-8): kuga. problematičan modalitet apodoza (grč. neoboriv dokaz apodiktičan (grč. apo-fize mn. završnica apoen (fr. epifiza). gameo ženim se) zool. apo-kalypto otkrivam) u duhu ili stilu Apokalipse. gram. popis imetka. točka na putanji jednoga od Jupiterovih satelita u kojoj je on najudaljeniji od Jupitera Apokalipsa (grč. dokazivanje. točka na putanji Mjeseca u kojoj je on najudaljeniji od Zemlje. okomitost. prisutnost jedne rude u nekoj drugoj u obliku grane ili korijena (ramifikacija). samopouzdanje. pren. osobit razlog za neki hrabri postupak. sentencija apoftegmatičan (grč. s kosti spojena koštanom masom (usp. bezuvjetan. razmnožavanje bez oplođivanja kod kojega se razvoj vrši samo pomoću jedne vegetativne stanice. neminovan. posljednja knjiga Novog zavjeta. inventar apofiza (grč. raz-. osobito na završetku zgloba cjevastih apoftegma 103 apokatastaza kostiju. a-. appoint) bank. algos bol) bol (ili: tuga) za zavičajem apodi (grč. beznožnost apodiksis (grč. važnost. jedan od najdragocjenijih dokumenata i izvora za povijest prvih dana kršćanstva u kojem se govori o dolasku Antikrista i dr. beznožni vodozemci. svaka. za razliku od prvog dijela (protaze). podos noga) mn. apokaliptični konjanici četiri simbolična lika iz Apokalipse (6. mladica. Apokalvpsis) 1. nedostatak nogu od samog rođenja. apo) predmetak u složenicama sa značenjem: od. mjenica koja izmiruje neki dug ili duguje određenu svotu. sentenciozan apogamija (grč. to jest Otkrivenju (13. appointer) odrediti plaću. koja se pripisuje apostolu Ivanu. žice koje održavaju vezu između intruzivnih masa iz kojih izbijaju apoftegma (grč. danas se upotrebljavaju samo u odnosu na Mjesec apograf (grč. beznožan apodemialgija (grč. afelij). apofthegma) kratka i duhovita izreka. Jovis) astr. apo-gaion) astr. pus noga) koji nema nogu. opet. izlaganje. papirnata novčanica kao sredstvo plaćanja u platnom prometu. mjenica.od Jupiter gen. beznošci apodija (grč. a misaon. religijski pravac koji sve pojave tumači kao neko proroštvo o svršetku svijeta apokaliptičan (grč. mračan. a-. Otkrivenje. također: najveća udaljenost Sunca od Zemlje u afeliju. ali tako da ne izgleda da se to želi. npr. samouvjerenost. asertoran. zool. pus. osobito inozemna. apojovium. hrabrost apneja (grč. a-. sravniti račun s trgovačkim knjigama apofaza (grč. razmaka ■ apojovij (lat. usp. tj. pus noga) med. sitan novac za izravnavanje računa.(grč. 2. izdanak) med. duhovit. apoche udaljenost. natrag apodan (grč. oba izraza su iz Ptolemejeve astronomije. povjerenje u vlastite snage. apodosis) ret. zagonetan.) težina. min. apodiktičan sud log.. misao. apo od. geol. apodeixis) prikazivanje. drugi. nepobitan. poslovica.aplomb (fr. glad i smrt . apo. grč.. nedisanje. tajanstven. apofysis izraslina. kraći ili duži zastoj u disanju zbog poremećaja centra za disanje apo. suprotno: perigej. poricanje. apodemia boravak u tuđini. apofasis) davanje savjeta. apo-grafo) prijepis. a ne Sunce (usp.: "U istostraničnom trokutu moraju sva tri kuta biti jednaka". apofthegmatikos) u obliku duhovite izreke. koštana izraslina. probni govor. metria) mjerenje udaljenosti. apodeiktikos) koji dokazuje. rađanje bez nogu. pojava primijećena kod najnižih jedno-staničnih životinja apogej (grč. sud koji izražava logičku nužnost. smjelost. pneo dahćem) med. poravnati se u nečemu. apo-kaliptični broj mistični broj = 666 u Apokalipsi. kad se još smatralo daje Zemlja središte.

prekid (ili: smetnja. fil. odgovor.apokaliptičari (grč. osoba koja je izgubila svoje državljanstvo. izostanak) neke organske funkcije. pi-tagorejci) apoklazma 104 apomiksija apoklazma (grč. apo-kopto odrežem) skratiti riječ na kraju izostavljanjem jednog glasa ili više glasova. apo-krinomai obavijestim. budućnost Božjeg carstva i dolazak obećanog Mesije apokapizam (grč. disanja. od IV. apo-krypto skrivam) mn. osobito: branitelj kršćanstva od nevjerničkih i židovskih napada apologetičan (grč. čišćenje probavnih kanala apokatastaza (grč. govora. spisi ili knjige čije je pravo podrijetlo tajanstveno. vraćanje zdravlja. apologeomai) koji ima karakter obrane. sprječavam) med. skratiti. med. apokatharsis Čišćenje) med. izostavljanje posljednjeg slova ili sloga neke riječi apokopirati (grč. izmišljena priča kojoj je cilj predočavanje neke moralne istine ili pouke apologema (grč. apokrino izlučujem. plan američke ustanove za svemirska istraživanja. koji izlučuje. plod iz jednog cvijeta s više slobodnih tučkova od kojih se svaki razvija u po jedan plodić (npr. apo. apo-klao slomim) med. vjerski zanesenjaci apokaliptika (grč. apolitho skameniti) geol. nepravi. sumnjiv. astr. ozdravljenje. apokrifni spisi spisi ili knjige koje Crkva ne priznaje kao prave (za razliku od kanonskih). osobito rimskog izaslanika na carskom dvoru u Carigradu. prestanak. otkrivene. apologos priča) poet. izbacivanje (ili: izlučivanje) suvišne tekućine iz tijela apokrizijar (grč. apolepsis zadržavanje. mračan s obzirom na svoje podrijetlo. apo-krino izlučujem) med. koje nisu prave. apo-kalypto otkrivam) oni koji vjeruju da Apokalipsa ih Otkrivenje sadrži proročanstvo o budućem ispunjenju i ostvarenju Božjega kraljevstva. apologetikos) onaj koji govori ili piše obranu. st. koji pomaže izlučivanje i izbacivanje suvišne tekućine apokriza (grč. apo-katastasis vraćanje u prijašnje stanje) vraćanje u prijašnje stanje. znanost o tòme kako treba braniti vjeru. naučavanje o vječitom ponavljanju stvari (Heraklit. apo-krypto skrivam) nesiguran. potpun prestanak neke bolesti. dimljenje kao zaštita od zaraznih bolesti. v. apolis. naučavanje o vraćanju svih stvari i o konačnom ulasku u carstvo nebesko čak i grješnika (palingene-zija). poučna pričica. apo-kartereo ubijam se glađu) svojevoljno suzdržavanje od jela. prijelom kosti apokopa (grč. sufumigacija apokarpija (grč. apo-lysis odvajanje) med. apo-krinomai) "onaj koji treba govoriti i odgovarati. npr. npr. u dogmatskom smislu: obraćanje svih ljudi u Kristovu vjeru i njihov ulazak u vječno blaženstvo. apokope odrezivanje) gram. podmetnut. med. spis ili govor apologetika (grč. usporedba u priči. Apolon. pretvaranje u kamen apoliza (grč. stoici. odluka. skraćivati apokrifan (grč. u obliku simboličkih slika i čudesnih vizija. izdvajam) 1. apologeomai branim) teol. osobito kršćanski nauk . apolambano zadržavam. lažan. a nije dobila državljanstvo neke druge države apolitoza (grč. apo-karpos plod) bot. branitelj. odgovorim) 2. apo-kalypto otkrivam) grana kasnije hebrejske književnosti koja hoće prikazati. chroma boja) opt. na franačkom dvoru: titula najvišeg svećenika koji je istodobno bio i vrhovni starješina dvorske kancelarije apokromat (apo. obranjena točka apologet (grč. rješenje apokriza (grč. također: djela nepoznatih pisaca apokrifi (grč. svojevoljna smrt od gladi apokatarza (grč. istraživači Otkrivenja. kanonske apokritičan (grč. povratak u isti prividni položaj. pulsa apolid (grč. objektiv za mikroskope koji otklanja kromatsku i sfernu aberaciju jer zrake triju boja skuplja u jednoj točki apolepsa (grč. kod žabnjaka) apokartereza (grč. NASA apolog (grč. apologema) obrana. titula biskupskog. odvajanje Apolo v. okamenjivanje. poremećaj. apolidos koji je bez zavičaja ili bez domovine) prav. kapnos dim) med.

prekidanje govora npr. živac) anat. metoda da se problemi prije njihovog teorijskog obrađivanja i nezavisno od mogućih rješenja sami u sebi ispituju. apolonikon (grč. zdravlje. stvari zabranjene za izvoz.. snošljivo stanje.. prešutkivanje. nepokretnoj ili po. sfragis pečat) lik urezan u prsten kao pečat aposiopeza (grč. prinositi. apo. ali ne u gotovom novcu. težak za razumijevanje. sumnjiva (ili: dvojbena) stvar aporizma (grč. aporeo biti u dvojbi. aporos neprohodan) fil. apoplektič-na sredstva sredstva protiv moždane kapi. apopsycho izdahnem) izdisanje. sin Zeusa i Latone. skeptik aporetika (grč. aporeo) v. odmetnik od pravog naučavanja ili prave vjere. roba zabranjena za izvoz aporetičan (grč. liječništva. a-poreutos) zabranjen. imanje doneseno u brak aporema (grč. bog sunca. med. aporiz-ma aporematičan (grč. ulog) trg. apoplektični habitus tjelesna građa sklona moždanoj kapi apoplektičar (grč. Apollon) glazbeni instrument. poput navlake. apporter) donijeti. teškoća.kretnoj imovini. lijep. apostasia) odvajanje. obamrlost apor (fr.. tj. dvojbeno pitanje: dopuštanje dvaju suprotnih sudova u dvojbenom pitanju. osobito kod dresiranih pasa aposfragizma (grč. težak zadatak. neuron žila. apportare. sklon moždanoj kapi. iznenadan prekid funkcioniranja nekog organa (pluća. sparivanje) zool. apporte) daj ovamo. glazbe. . skladan. mixis miješanje.. zagnojavanje apostematozan (grč. Apollon) glaz. aporema aport! (fr. "vještina" raspravljanja o problemima. a-poreutos neprohodan. odmetnuti se. redovito praćen onesvješćivanjem apoplektičan (grč. bespomoćnost. vrsta for-tepijana napravljena u Darmstadtu apolonski koji je na Apolonov način.) med. srca ili mozga). aporema. napravljen 1828. donesi! (kod dresiranih pasa) aportirati (lat. sličan moždanoj kapi. da se nepojmovno od pojmovnog odvoji. apologeomai) braniti. Apollon) mit. osobito od kršćanske vjere ili Crkve apostazirati (grč. aporetikos) onaj koji sumnja. apostata) otpadnik. apo. lat.. zatajivanje misli. glazbeni apomiksija (grč. aporeo u zabuni sam) sumnja. apport prinos. nejasnoća: logična teškoća. duboka nesvjestica. neprolazan) mn. odmetanje.apologija (grč. apo-stema čir. odreći se vjere. "Ja ću tebi . sastavljena je od vezivnog ži-ličastog' tkiva aponija (grč. aporia) zbunjenost. u Engleskoj apolonion (grč. a da se pritom ne želi pod svaku cijenu doći do njihovog rješenja. spokojstvo apopleksija (grč. držati obrambeni govor Apolon (grč. harmoničan. načela apostemacija (lat. poezije. sličan orguljama. da se teškoće i proturječnosti danih fenomena radi njih samih ističu aporija (grč. gnojenje. odvojiti se od pravog naučavanja ili vjere. zauzimati se za. aponia) bezbolnost. logička teškoća. onaj koji je sklon moždanoj kapi apopsihija (grč. apo-siopesis zanijem-ljenje) ret. rječitosti itd. doprinos jedne osobe nekom poduzeću u stručnoj spremi.!" apostat (grč. nedopušten aporetičar (grč. donositi. mišiće.. apostateo otpadam) otpasti. apoplexia) med.. bjeličasta čvrsta i jako otporna opna koja obavija. apologia) obrana. aporeo u zabuni sam) zagonetan. kolebati se. apoplesso udarcem oduzmem) med. osobito kršćanske apostazija (grč.. apostematio. apoplesso udarcem oduzmem) med. razmnožavanje^ bez aponeuroza 105 aposterioran oplođivanja putem partenogeneze ili apogamije aponeuroza (grč. obrambeni govor ili spis u korist nekog čovjeka ih naučavanja apologizirati (grč. apostates. skupine mišića i cijele udove. umjetnički. nejasan aporeta (grč. lat. apo. otpadništvo. prav. fr. ispuštanje duše.

Poslanice i Otkrivenja apostolski (grč. gubljenje glasa apotoma (grč. apo. 1. označiti apostrofom da je u nekoj riječi ispušten samoglasnik ili suglasnik. osloviti nekoga življim. apotithemi ostaviti na stranu. razlika između cijelog i sljedećeg polutona apozicija 107 aprobacija apozicija (lat. grditi apotanazija (grč. apostolat (lat. Kristov učenik. veličanje apoteozirati (grč. oštrijim tonom. onaj koji širi neko naučavanje. grdnja apostrofirati (grč. djevojčica Antonija. figura u kojoj govornik ili pisac iznenadno zastane u svom izlaganju i obrati se nekoj osobi. pridjev koji stoji uz imenicu kao atribut. npr. apponere priložiti. kem. skidanje. Djela apostolska. appositio) gram. bot. kućna. a posteriori apostil 106 apotoma apostil (lat. appositivus) gram. npr. bilo nazočnoj ili nenazočnoj. sedes apostolica) papinska stolica u Rimu. ukoriti. koji se gnoji. u govoru odjednom se obratiti kome ili čemu. bilješka (ili: primjedba) sa strane ib ispod teksta apostilator (lat. ukinem) lingv. apotithemi odvojim. apostolsko dostojanstvo. naučavanja. zavi?? san od iskustva. npr. therapeia) med. apostrofos) gram. apo-strefo odvratiti. veličati apoterapija (gr. osnovao ju je apostol Petar apostrof (grč. trgovina lijekovima. preporuka priložena uz pismo ili molbu. apostolicum) zajednički naziv za apostolske spise Novog zavjeta. apotheke) ljekarnik stručna osoba koja priprema lijekove po liječničkim receptima. potpuno izliječenje. figura kojom se netko obraća nenazočnim osobama ili stvarima koje zamišlja kao žive 3. bogoslužna knjiga koja sadrži djela apostolska. neotopiv talog koji se stvara u biljnim ekstraktima izloženim zraku apoteoza (grč. obožavati. zvanje propovjednika vjere. apostilus) oproštajno ili ot-pusno pismo.apostematosus) koji ima oblik čira. pren. koji stoji kao dodatak . sačuvati) ljekarna. nesumnjiva smrt apoteka (grč. usp. glaz. putnička apoteka apotekar (grč. imenica koja pobliže označuje drugu imenicu i slaže se s njom u padežu. tj. propovjednik kršćanstva. grad Split apozitiv (lat. stvoren na osnovi iskustva. znak kojim se obilježava da je jedan samoglasnik ispušten (') apostrofa (grč. apostillus) pisati (ili: r praviti) bilješke sa strane ili ispod teksta apostol (grč. kutija u kojoj se drže lijekovi. gnojan aposterioran (lat. trgovac lijekovima apotema (apo-tithemi) geom. apostrofe odvraćanje. ili nekoj stvari. papinska vlast apostolicitet (lat. apothesis odvajanje. apostolicitas) teol. pren. Theos Bog) uzdizati do božanstva. otklanjanje) ret.: Dijete bolesno mora ležati apozitivan (lat. razlika između dviju veličina mjerljivih samo tako da se kvadri-raju. skloniti. 2. pren. a posteriori) fil. ukor. ideje i si. apostolos) sustav neograničene crkvene vlasti apostolik (lat. apostolska stolica (lat. apotheke. papinski. appo-sitivum) gram. tj. obožavanje. apotheosis) uzdizanje umrlog junaka ili velikog čovjeka do božanstva. apo. apo. apostillator) pisac bilježaka sa strane ili ispod teksta apostilirati (lat. apostolos poslan) poslanik. linija okomito povučena iz središta pravilnog višekutnika na jednu njegovu stranu. produženje liječenja i nakon bolesti apoteza (grč. apotemno odsijecam) mat. suglasnost prave Kristove Crkve s čistim naučavanjem apostola apostolicizam (grč. oduševljen pobornik i borac za pobjedu neke znanosti. 4. apostolatus) propovijedanje (ili: širenje) vjere. thanatos smrt) potpun prestanak života. naknadno dodana pridjevska oznaka. koji odgovara naučavanju apostola. dodatak nekom pismu ili povelji. apostolos) koji potječe od apostola. ukidanje. skinem. zbijanje protoplazme i klorofilnih zrnaca na staničnim zidovima susjednim s drugim stanicama. okrenuti) gram.

apelacio inadmissibilis (lat. apođando (tal. strah. mliječnih prerađevina i dr. s mnogo osjećaja appellatio admissibilis čit. beznačajan i ništavan priziv appellatio inadmissibilis čit. zakasnjeli priziv appellatio frivola čit. približavati aproksimitet fiat. apprecari.) prav. predudar. dodirna točka aproksimativan (lat. ocjenjivanje otprilike aproksimativa (lat. apelacio dezer-ta (lat. suzdržano. propušten. npr. približna ocjena. kemijsko spajanje dvaju tijela pomoću trećega . appropinquatio) približavanje. approbatio) odobravanje.) glaz. npr. nas se to ne tiče. a priori) filozofijski pravac koji prima nešto a priori. koža. strasno. približno pronalaženje korijena.appassionato (tal. moj apre aprecijacija (lat. procjenjivanje. procjena. biskupovo dopuštenje da svećenik ispovijeda i propovijeda aprobativan 108 apsida aprobativan (lat. strahovanje. slivanje tonova apraksija (grč. kao imenica.) glaz. mat. poimanje sadržaja neke predodžbe. (žita. aprobativan aprobirati (lat. zatvor. glavno daje nama sada dobro (uzrečica iz doba pred francusku buržoasku revoluciju. približavati aproprijacija (lat. appretiatio) određivanje cijene. poljoprivrednim dobrima. apelacio te-merarija (lat. apođato (tal. a priori apriorizam (lat. igrač koji u igri dolazi poslije drugog igrača.) prav. zatim. apretura (fr. pohvala. approximitas) približnost apropinkvacija (lat. brašna. vrijednosti nečemu. ocjenjivanje aprehenzija (lat. neprihvatljiv priziv appellatio temeraria čit. prilagođavanje. prisvojenje. apelacio adminisibilis (lat. pravilan omjer u građi nekog glazbenog instrumenta aprioran (lat. tvornicama itd. apođatura (tal. nesposobnost izvođenja nekih običnih pokreta i točnog shvaćanja značenja nekih stvari bez postojanja oduzetosti (paralize) apre (fr. neosnovan priziv. da se tiska knjiga. uzimanje u posjed. približno izračunavanje. sastanak ugovoren kasno navečer apretirati (fr. ili svojstva koja im daju veću vrijednost koju ti proizvodi dobivaju ovakvim dotjerivanjem. nošeno. apre supe (fr. appropinquare) približiti. bilo u teoriji spoznaje bilo u etici aprobacija (lat. vina. razumijevanje. dati im glatkoću. vezano. v. apprêter) rad oko dotjerivanja i popravljanja kojim neki industrijski proizvodi (tkanine. usrdna molba apres nous le déluge čit. zabrinutost aprekacija (lat. dopustiv i prihvatljiv priziv. priznavanje nekome sposobnosti za nešto. approximare približavati se) približiti. approximativus) približan aproksimirati (lat. pohvaliti.) prav. approbatorius) v. dopuštenje. apraxia besposlenost) psih. predodžba. apprecatio) preklinjanje. priziv koji se može dopustiti ili prihvatiti appellatio deserta čit.) aprobatoran (lat. večernje sijelo. povoljan sud o nečemu.) "poslije večere". krzno) dobivaju izgled i svojstvo bolje robe (glatkoću. hapšenje. appoggiato appoggiato čit. vučeno (u sviranju). tj. appropriatio) prisvajanje.) glaz. sjajnost). nakon naše smrti može doći što hoće. tj. approbator odobrava-telj) osoba koja vrši stručan pregled i odobrava puštanje u promet proizvoda u znanstveno-istraživačkim zavodima. sjajnost itd. sliveno appoggiaura čit. apprehensio) fil. apres) poslije. koji izražava odobravanje. approxïmatio) približnost. approbare) odobriti na osnovi prethodnog ispitivanja.) nakon nas potop. prav.) glaz. nepromišljen priziv appoggiando čit. aprobatoran aprobator (lat. apre nu 1' deliž (fr. approximativa) točka zbližavanja.) prav. apelacio frivola (lat. priznati nekome sposobnost za nešto aproksimacija (lat. papir. osobito nekog trenutka ili događaja apropinkvirati (lat. odobrenje. a priori) fil. dopustiti. pojam. approbativus) odobravan.) prav. ocjena. apprêter) dotjerati (ili: dotjerivati) razne tekstilne materijale tako da dobiju izgled i svojstva boljih. nedopustiv priziv. vezivanje. glaz. pristanak. povoljno ocijeniti. a prva ju je navodno izrekla markiza Pom-padour) apres-souper Čit.

prema biblijskoj priči pobunio se protiv oca i bio ubijen (bježeći na mazgi pred progoniteljima zapeo je dugačkom kosom za hrastovo granje. uskladiti aprovizacija (lat. apsinthion) med. apsolutna vrijednost mat. absolutum) činiti. vrijednost bez obzira na znak + ili —.. fil. dakle afel i perihel za planet ili neki komet te apogej i perigej za Mjesec. Absalom otac mira) jedan od sinova hebrejskoga kralja Davida. apsolutna temperatura ona čija se nulta točka nalazi na —273°C . za masu gram. nego samo za jednu. gorka rakija apsintizam (grč. uvjeta. fiksacijski apsces zagnojenost izazvana namjernim kemijskim podražajima. savršen. bez obzira na njegov obujam. 2. odsjeći. neprisebnost. relativ apsolutizam (lat. neogra-nčena vladavina jednog Čovjeka apsolutizirati (lat. osobito onih koje su građene u romanskom stilu apsidiola (lat. velika os eliptične putanje. absens. za vrijeme sekunda. tj. odvajanje. u Filozofiji religije: apsolutno biće. engl. apscisni pravac pravac koji je uzet radi određivanja položaja neke točke ili osobina jedne krivulje. udaljiti se. samovolja. absolvere) pristaša ili vršitelj neograničene vladavine apsolutiv (lat. apsolutni broj. absolvere razriješiti) gram. apsinthion) bot. pomilovanje apsolut v. abscin-dere otrgnuti. bolest živaca kao posljedica prekomjernog pijenja apsinta apsojucija (lat. gram i sekundu. bezuvjetan. neograničen. npr. a-providere) opskrbljivanje životnim namirnicama aprovizionirati (fr. otići. ograničenja) nezavisan. absolvere) neograni-čenost. absens) odsutan. broj. v. gnojni čir. neuvjetan. abscessus) odlazak.aproprirati (lat. med. Čist. agr. apsolutni sustav mjera sustav u kojem su osnovne jedinice: za dužinu centimetar. odvojiti. absolutio) oproštenje grijeha ih krivnje. otkidanje. grč. prilagoditi prema Čemu. fiz. linea. indikativ. prekidanje apsentan (lat. apopsihija apsint (grč. ret. tj. abscissa. apsolutno 1. absolvere završiti. apsolutno tlo ono koje se ni za koju drugu kulturu ne može racionalno upotrijebiti. progresivne paralize itd. metastatični apsces zagnoje-nost koja se pojavi daleko od mjesta prvobitne oboljelosti. učiniti nešto apsolutnim. u aposolutnom smislu . apscisna osovina pravac koji obično zauzima horizontalan položaj apscisija (lat. apscisa (lat. razumijevati. abs-cedere) odlaziti. absenters) mn. potpun. suprotno.) geom. apsidos svod) 1. ubrizgavanjem mlijeka radi liječenja sepse. simbol lošeg sinovskog ponašanja apscedirati (lat. apsolutni alkohol kern. udaljen apsenteri (engl. prisvajati. apsolutna težina težina tijela koja se dobiva običnim mjerenjem. u srednjovjekovnoj crkveapsidiola 109 apsorbirati' noj arhitekturi: stražnji. gonoreje. apsidiola. oblik vladavine kod koje vladareva vlast nije ograničena ustavom. apsyhia) nesvjestica. apsolutan (lat. absen-tism) odsutnost iz mjesta kome netko stvarno pripada. apsis) arhit. zagnojavati se apsces (lat. jedna od dviju točaka na eliptičnoj putanji nebeskog tijela u kojoj se ono nalazi na najvećoj odnosno na najmanjoj udaljenosti od tijela oko kojeg optječe. dužina koja spaja obje apside apsihija (grč. polukružni dijelovi crkava. mala zborna kapela. pod apsentizam apsentizam (lat. gnojna upala tkiva. apsis. udaljavati se. osobito boravak irskih posjednika izvan Irske (apsenteri) apsida (grč. shvaćati ili prikazivati nešto kao apsolutno. u (Descartesovom) koordinatnom sustavu: mjerni broj (+ ili —) udaljenosti bilo koje točke u ravnini do or-dinatne osi. apsolutne mjere koje imaju za osnovne jedinice centimetar. rakija od pelina. approvisionner) opskrbiti životnim namirnicama Apsalom (hebr. čisti alkohol. Bog. med. oslobođenje. astr.apsolutist (lat. samovlašće. za vinograd i si. a mazga je ispod njega pobjegla). osobito u crkvama romanskog stila apsidna linija astr. npr. fiz. abscissio) odsijecanje. v. appropriare) prisvojiti. ne-prisustnost duha. prelaziti u gnoj. odvajanje. ab-so!utus) slobodan od svih odnosa (ili: obveza. usp.

apstraktum pro konkreto (lat. negledanje. abstrusus) skriven. sredstva koja upijaju vlažnost iz drugih tijela apsorbirati (lat. čista misao. rastre-senost. radi što boljeg uočavanja i poimanja onoga što je u nečemu glavno. fiziol. materijalistički: tvar).apsolutno (lat. abstersio) med. ovladati. metron) fiz. stvar po sebi. neuvjetovano. zamišljen. trezvenjak apstinentan (lat. čin kojim se u želucu završava probava. abstinens) pristaša apstinencije.) apsorpciometar (lat. sredstva za ispiranje rana apstergentan (lat. odvajati u mislima. živjeti trezveno apstrahirati (lat. uvlačiti u se. koji Čisti (ranu) apstinencija (lat. obuzeti. spolne ljubavi. koji postoji samo kao pojam (supr. mesu. upijanje. progutati. apstraktna. absorptio) fiz. zatvoren. abstractio) log. dubok. pojmovno odvojeno. duhana. mislen. sprava pomoću koje se određuje sposobnost tekućine za upijanje plinova apsorptivan (lat. taman. pril. završiti. školu apsorbencije (lat. teorijski. im. razrješnica aps6lvent (lat. apsterzivan apstergirati (lat.: relativnost. nužno i bitno namjerno zanemarivati i ne obazirati se na ono što je u tome sporedno. ab-solvere odriješiti) razriješiti. absorbentia) mn. savršenost. stvarati misaone predodžbe. čist pojam. čist čin mišljenja. teško razumljiv. relati-vitet apsolutoran (lat.) opći pojam umjesto stvarnog predmeta apstraktan (lat. gram. diplomskog ispita. vječno i nepromjenjivo (idealistički: Bog. mesa. odvajanje. ekstrakt nekog soka ili alkohola apstruzan (lat. fil. abstergere brisati) prati. pren. svjedodžba da je netko stekao pravo na polaganje završnog. težak za razumijevanje. usisan apstencija (lat. abstinentia uzdržavanje) trezvenost. suprotno: relativno apsolutnost (lat. potrošiti. abstergentia) mn. in apstrakto (lat. abstractum) log. misaoni. zamišljenost. apstraktan broj mat. bezuvjetno. grč. odustajanje od nasljedstva apstergencije (lat. primanje u sebe (supr. koji razrješava. osloboditi od (grijeha ili krivnje). znanost čista znanost (za razliku od primijenjene). suzdržanost. čišćenje (rana) apsterzivan (lat. čista misao. sredstva za vanjsko čišćenje. udub-ljenost u misli. osnovni uzrok svim pojavama. upiti. neosvrtanje apstrakt (lat. absolvere završiti) osoba koja je provela na sveučilištu ili nekoj drugoj visokoj školi propisano vrijeme i time stekla pravo na polaganje završnog (diplomskog) ispita apsolvirati (lat. usisavanje. ne obazirati se na to. ispirati. supr. koji postoji ili je zamišljen da postoji odvojen od materijalnih predmeta. čist. duhana. mudrovanje. viši. absolutorium) razrješenje. od nečega apstrahirati ne voditi o tome računa. abstractus) log. neograničenost. abstentio uzdržavanje) prav. absolutum) 1. mi-sleno (suprotno: in concreto) apstraktiv (lat. absolutorius) koji oslobađa. razrje-šrio pismo. duh. razrješni. suzdržavanje od alkoholnih pića. abstractum pro concreto čit. med. usisavati. upijati. okaniti se toga apstrakcija (lat. dubokouman. ono što je u mislima. npr. v. spolnim odnošajima. ab-sorbere) usisati. rastresen. posebno. emisija). potpuna zauzetost (poslom. čistiti (ranu) apsterzija (lat. mislima i si. spolnih odnošaja itd. slučajno ili nebitno. neograničeno. apstinent (lat. trošiti. 2.: konkretan). abstersivus) med. absorptivus) sposoban upiti ili usisati. opće. absorptio. ispiranje. prvi. potpuno zaposliti apsorpcija (lat. abstinere) suzdržavati se od alkohola. otpusni apsolutorij (lat. sasvim zaapsorpcija 110 apsurdan uzeti poslom nekoga. oslobođenje. abstergens) med. mesa. nejasan.) u općem. pranje. duhanu. samo u mislima. neuvjetovanost. abs-trahere) odvojiti. abstractivum) kem. stvaranje pojmova. mislena imenica. absolutus) bezuvjet-nost. jednostavno. in abstracto čit. savršeno. koji služi za ispiranje. abstinens) koji se suzdržava od uživanja u alkoholu. obuzimati. kem. zamršen . prolazak probavljene hrane kroz crijevnu sluznicu u krvotok. trezven apstinirati (lat. neimenovani broj.

besmislenost. arabinoza vrsta šećera. arachne) med. 2. ruševan. daktvlos prst) med. abschmalzen) za-mastiti. mjenica za izmirenje nekog duga apus (grč. apsurd apšmalcati (njem. apus. akva destilata (lat. znanost o beskrilnim kukcima (paucima. prekomjerna dužina prstiju na ruci i nozi Arahna mit. smiješan. žrtvenik arabatan (tur. javna i privatna kupališta i dr. nepodoban. harabi) trošan. u baletu: figura kad plesač stoji na jednoj nozi arabicitet (lat.) kern. besmislen.) oltar. arapske književnosti i dr. absurditas) logička nemogućnost. zapržiti apterologija (grč. arapske književnosti i umjetnosti. osobito: poznati medicinari srednjeg vijeka koji su bili pod utjecajem arapskih liječnika arabizam osobina arapskog jezika. izraz kojim se označuje npr.) u rimsko doba naziv za grad na desnoj obali Dunava kraj starog Budima u Mađarskoj. 1700. absurdus) logički nemoguć. nerazumljiv. pa su je rado primjenjivali za "nedužno" usmrćivanje političkih protivnika) Aquincum čit. dotrajao. bezbojan ili žućkast mineral. npr. eidos oblik) zool. arachne pauk. arahnoliti arahnitis (grč. ar (lat. glupost apsurdan (lat. arabesco) 1. ad absur-dum čit. arachne pauk) mn. izmučenost apsurd (lat. logos) poznavatelj (ili: proučavatelj) znanosti o paucima arahnologija 112 arbitraža . ukras u arapskom stilu. npr. akva tofana (tal. usp. nerazumljivost. arabicitas) bit. ab od. arachne. upotrebljavati u govoru arapske riječi. sudare cijediti) prokuhana tekućina. arachne) med. akva Bineli (lat. dobiva se od arapske gume i nekih drugih biljnih sluzi arabist znalac arapskog jezika. area površina) jedinica za mjerenje površina = 100 m2 ara (lat. voda za umirivanje krvi (nazvana po otkrivaču Binelliju) aqua destillata čit.apsud (lat. kamenje s otiscima morskih zvijezda. otrcan. izumila neka vračara Toffana (trovala je polako i neprimjetno. appunto) trg. eidos oblik) mn. paucima slične životinje. otrovna tekućina koju je navodno oko god. a-pteros beskrilan) zool. lithos kamen) geol. u umjetnosti arabotedesko (tal. pokvaren. jako i svestrano olupavanje tijesta apunto (tal. arachne. fantastične linije u slikarstvu. rabatan arabeska (tal. riječ uzeta iz arapskog jezika arabizirati napraviti na arapski način. arah-noditis arahnoditis (grč.) farm. upropašten. osobitost i poznavanje arapskog jezika. arahnitis arahnoida (grč. v. hrom) vrsta raka listonošca aqua Binelli čit. ugledati se na Arape. sklon propasti. arachne.) aptrajbati (njem. govoriti arapski. ad apsurdum (lat. v. uvarak apsumpcija (lat. nepriličan. abstreiben otjerati) kuh. destilacijom pročišćena voda aqua toffana čit. absumptio) trošenje. arabotedesco arap-sko-njemački) mješavina maurskog. pobijeđena Atena pretvorila ju je u pauka arahniti (grč.) dovesti do besmisla apsurdnost 111 arahnolog apsurdnost (lat. lat. upala paučinaste moždane opne. amfiteatar.) to-fanska voda. bubama i dr. zapravo slike iz biljnog svijeta budući daje Arapima vjera zabranjivala slikanje ljudi i životinja. zool. istrošenost. osobito vješta tkalja iz Lidije. začiniti. slik. karbonat vapna. aranea pauk. arahniti arahnolog (grč. vrijedne iskopine. rimskog i gotičkog stila u slikarstvu i kiparstvu aragonit min. paučinasta moždana opna arahnoidi (grč. pauci arahnoliti (grč. besmislica.bez noge. arachne pauk. geol. kristalizira po rompskom sustavu arahiodaktilija (grč. Akvinikum (lat. pohaban. absurdum nemoguće) v. natjecala se je u tkanju s božicom Atenom.

aranea.) rad na njivi. arrangeur) obradivač. i neutralni delegati arbitražni posao (lat. spada u skupinu semitskih jezika. vrsta jake rakije od riže. prisutni svjedok. do 650. arbitrarius) koji presuđuje po osobnom uvjerenju. Arbeit rad. sudac u nekom sporu. izravnati. rješavati po svom mišljenju i nahođenju.) arbitracija (lat. poravnanje. mode i dr. otporna prema biljnim bolestima (osobito se uzgaja na jugu Francuske) arancini (tal. grafo pišem. vremenski razmak. preradba. znanost o paucima. glavna. osušene i poše-ćerene naranče araneografija (lat. sporazum.arahnologija (grč. mišljenje.. nagoditi se s vjerovnicima. za zapošljavanje nezaposlenih radnika arbajtsdinst (njem. razmak. despot. arbitrari) procjenjivati. presuđivati kao izabrani sudac. najutjecajnija. arachne. arbitralis) koji se tiče izabranog suda arbitraran (lat. ukusa. složiti.) antičko ime za otok i grad Rab arbajtsbiro (njem. srediti. fr. Arbeit rad. priređivati. uživati gledajući nešto. prirediti. suđenje izabranim sudom.) rodoslovno stablo. grč. slobodno opredjeljivanje arbor genealogica čit. umijeće da se po paučini predvidi kakvo će biti vrijeme arajdati (grč. samovolja. neutemeljen. izmirenje. rješavanje me arbitražni posao 113 arendar đudržavnih sporova pomoću komisije u kojoj su. bu-reau ured) ured za posredovanje rada. n. sređivati. slobodan izbor. uređivati. raizo odmaram se. jedinica za mjeru papira arakača (lat. Arracacia xanthorhiza) bot. oporavljam se) veseliti se. opisujem) opisivanje pauka araneologija (lat.) 2. suditi. glaz. n. arcus luk) 1. danas ih ima na području Brazila i Venezuele araukarija vrsta crnogorice. arahiologija aranžer (fr. važan za izučavanje židovskih i starokršćanskih spisa. arbitrari) bank. lat. obiteljsko stablo. šećera ili od soka kokosovog oraha arak (lat. arbitrator) sudac kojega biraju zavađene strane radi rješavanja nekog spora. sud izabranog suca. najmjerodavnija osoba u spornim pitanjima (umjetnosti. međuprostor. v. radovati se. aralvk) dogradnja uz kuću. rok. priređivač aranžirati (fr. tlaka (u srednjem vijeku) Araukanci (Arawak) nekada moćno indijansko pleme. promatrač. arrangemen * uređi-mje. grč. posao kojim se traži način kako bi se najbolje izmirio dug u inozemstvu ili kako bi se najpovoljnije naplatilo neko potraživanje arbitrij (lat. arbiter) izabrani sudac. samovoljna procjena arbitralan (lat. no nemilosrdno istrijebljeno od španjolskih osvajača. spremiti. aranea pauk.) slobodna volja. e. rodoslovlje . arbitratio) procjenjivanje po vlastitom nahođenju. presuda izabranog suda. približan arbitrator (lat. e.) mn. napraviti sporazum aranžman CY. arranger) urediti. obrada. Dienst služba) "radna služba". aramejsko pismo semitsko pismo iz kojega se razvilo hebrejsko pismo aramon (fr. razdaljina. volja. pr. sloboda opredjeljivanja arbitrirati (lat. institucija njemačke nacističke vladavine koja je propisivala da svatko mora provesti određeno vrijeme na fizičkim radovima u službi zajednice arbitar (lat. izabrani sudac arbitraža (fr. samovoljan. arbitrage. pol. uređenje. Arba (lat. trg. mijenjati (ili: razmjenjivati) domaću valutu za drugu valutu po utvrđenom tečaju arbitrium liberum (lat. arbor genealo-gika (lat.) vrsta vinove loze. neograničeni gospodar. osim predstavnika zavađenih strana. poček Arameja stara oznaka za Siriju i Mezopotamiju aramejski jezik najrašireniji jezik u srednjoj Aziji od 300. shvaćanje. arbitrari presuđivati kao izabrani sudac) izabrani sud. poslovanje pri kojem se iskorištava cijena jednakih burzovnih objekatf na raz ličitim tržištima. orkestracija aratura (lat. logia) zool. logia) zool. r^d. ocjena. mali hodnik. svojevoljan. male. meksička biljka iz porodice šti-tarki araluk (tur. naslađivati se arak (ar. trg. raspored. arbitrium) presuda.

gumno areal (lat.) glaz. tj. polje borbe. ardassine) trg. vreli. odrvenjavati arboretum (lat. pooštrena zapovijed ardasa (fr. arboretum) škola u kojoj se uči poznavanje bilja. arrendare) dati ili uzeti zemljište u zakup. tektoniki) voj. arena) borac u areni. nasad raznovrsnog bilja. arbor drvo. muka area (lat. dugovi. arbor drvo) onaj koji se bavi uzgajanjem drveća i ostalog bilja arborizacija (lat. žustar. prevlačeći gudalom archiiatrus Sancti Palatini (lat. kao drvo arborikultura (lat. žarki. slobodno mjesto. ardens) gorući. sprava za mjerenje gustoće i specifične težine tekućine. carskog dvora u starom Rimu. arkcijus man-datum (lat. arrenda) zakup zemljišta. hidrometar areometrya (grč. ne biti isplaćen Ares (grč. areale) područje na kojem je raširena neka biljna ili životinjska vrsta arena (lat. arboriformis) koji je u obliku drveta. određivanje gustoće i specifične težine tekućine Areopag (grč. srčano arduitet (lat. arenatio) med.) glaz. oštriji (ili: pooštren) poziv pred sud arctius jus Čit. smjelo. 2. mala šupljina između tkiv-nih snopića: med. zažaren. arkato (tal. hrvač arenda (lat. cultura) uzgajanje drveća i ostalog bilja arborist (lat. simbol surove hrabrosti. arbor vite (lat. pren. areola) malo. bog rata. arkcijus jus (lat. Ares) mit. tegoba.) prema legendi: smokva pod kojom je vučica dojila Romula i Rema arbor vitae čit. Areios pagos) 1. rada i si. silan. moždana masa malog mozga koja je u presjeku slična dr-vetu arborescencija (lat. velika teškoća. arborescere) pretvarati se u drvo. bliže (ili: preče) pravo. arkcior citacio (lat. ardito) voj. anat. usp.) prav. vojsci. vatren. neplaćena kamata areražirati (fr. neplaćena zakupnina. prsten oko prsne bradavice. brežuljak posvećen bogu rata Aresu. pravo prednosti arctius mandatum čit. vrsta fine perzijske svile ardentan (lat. vrsta grube svile iz Smirne ardasina (fr. rata i ratnih užasa . arenacija (lat.) nađ-liječnik svetog. koji pripada bogu rata Aresu. 3. pješčana kupelj arenant (lat. arbor drvo) tekućina za prskanje raslinja i drveća radi zaštite od zaraznih bolesti arcato čit. me-triaj fiz. pren. žestoko. Areios Aresov. usijan.) prav. najstariji i najugledniji sud u Ateni čije je sjedište bilo na tom brežuljku. poprište. area. pren. arhijatar arctior citatio čit. crven krug oko upaljenog mjesta.) prav. arborescentia) ras-tenje (ili: razvijanje) u obliku drveta (kod kristala). trkalište u cirkusu. zbor uglednih i nepristranih sudaca areotektonika (grč. arrendator) zakupac zemljišta arendirati (lat. astr. krug oko Mjeseca areometar (grč. plah. gravimetar. vještina napadanja i obrane utvrđenih mjesta areraže (fr. biljni otisak arborni (lat. gradilište. arrérages) mn.) anat. araios rijedak. zakupiti areola (lat. odrvenjenje arborescirati (lat. vojnik jurišnih odreda naoružan ručnom bombom i nožem ardito (tal. ugovor o davanju zemljišta u zakup arendar (lat. arduus strm) strmost. revan ardit (tal. arborisatio) prirodno stvaranje oblika drveta na kamenju. sin Zeusa i Here. u tal. ardasse) trg. zaostala plaćanja.) površina. metron) fiz.Arbor Ruminalis ili Ruminalis ficus (lat. "životno drvo". zapadno od Akropole u Ateni. arrendarius) onaj koji daje zemljište u zakup arendator 114 argo arendator (lat. poprište borbe i igara u cirkusu (amfiteatru) kod Rimljana. botanički vrt arboriforman (lat. arrérager) biti u zaostatku s primanjem.) borilište posuto pijeskom. araios rijedak.

argumentum bakulinum (lat. osoba protiv koje se traži stavljanje zabrane arestatorij (lat. vještina dokazivanja.arest (tal.944. tj. argyrion srebro) med. pakfong. dokazuje nešto silom . uze. arrestatio) uhićenje. ludilo) želja (ili: strast) za novcem. mandatum) prav. mirisa i ukusa. dokaz koji se ne zasniva na samoj stvari. aretirati (fr. nautes brodar) mit. zaključivanje. argentum srebro. argumentum dokaz) koji daje (ili služi kao) dokaz (razlog. 2. starogrčki junaci koji su na svojoj lađi Argo pod Jazonovim vodstvom otplovili do Kolhide kako bi donijeli zlatno runo argonautika (grč. usp. argumentatio) dokazivanje. kad netko. neon. argirijaza argo (fr. pakvon. zadržati. razlog.) 1. arresto. argoter) govoriti šatro-vačkim jezikom.) živo srebro. onaj dio dokaza na kojem se taj dokaz zasniva. argentum srebro) 1. način dokazivanja. argot) izraz ili osobitost šatrovačkog govora argument (lat. cinka i nikla. argumentator) onaj koji navodi dokaze. kse-non argonaut (grč. obrazlagati argumentum ad hominem (lat. koji obrazlaže. argentum) v. novac argentum foliatum (lat. argentum) srebro. zadržavati. pakvon. eidos oblik) umjetno srebro. v. Argo. znak Ar. Ša-trovački govor. v. element. argyrion. Argo. govoriti jezikom koji ne razumije svatko argotizam (fr. uze. naredba o uhićenju. zaključivanja. nautes) povijest pohoda Argonauta u Kolhidu. pojave kroničnog trovanja srebrom: argirijaza i degeneracije pluća. zatvoriti. kripton. argumentari) navoditi kao dokaz. argyrion srebro) med. prav. kaž-njenik. vrsta glavonožaca Argonauti (grč. aretirati. arrêter) zaustaviti. argumentum) dokazno sredstvo. lijen) kem. obrazloženje. otkriven 1894. već na osobinama ili položaju onih koji je iznose. arrestatus) prav. arrestare) v. neradan. redni broj 18.: 'Taj prijedlog nije dobar jer je predlagač loš čovjek" argumentum ad veritatem (lat. atomska težina 39. sadržaj ili izvadak iz nekog djela argumentacija (lat. obrazlaganje. usp. argental. obustaviti. zaključivati. metron) sprava za ispitivanje srebra argentum (lat. pakvon argentometar (lat. argyrion srebro.) dokaz koji proizlazi iz općepriznatih i znanstveno utvrđenih istina argumentum baculinum čit. lako razumljiv. popularan dokaz. lopovski. lat. dokazivati. osoba koja sudskim putem traži stavljanje zabrane arestat (lat. modrosiva ih crnkasta boja koja se ponekad javlja na koži nakon duže unutarnje uporabe srebrnih preparata argirizam (grč.) dokaz batinom. nauk (ili: naučavanje) o vrlini. dio etike argental (lat. javno prozivanje vjerovnika (kod stečaja) arestirati (lat. argiri-jaza argirijaza (grč. mania pomama. argyrion) med. argentan argentan (lat. arrestans) uhićenik. obustavljati. rešt arestacija (lat. logia) fil. staviti zabranu aretologija (grč. argyrion) med. potkrijepljen dokazima argumentirati (lat. dugotrajan i opasan pothvat argotirati (fr. dokazni argumentator (lat. grč. nautes brodar) zool. usp. živa argirija (grč. nemajući drugih dokaza. argos nedjelatan. obrazloženje). upotrebljava se za punjenje žarulja i daje sivkastu svjetlost. govor određene socijalne skupine argon 115 arheget argon (grč. zatvaranje. zaključivanja argumentativan (lat. metalna smjesa slična srebru argiromanija (grč. bubrega i jetara argiroida (grč. arrestatorium sc. plemeniti (inertni) plin bez boje. argot) jezik pariških ulica i polusvijeta. arrestum) zatvor.. npr. zaustavljati. uhititi. dokaz. zatvor arestant (lat. dokaz koji nije strogo logičan nego više prilagođen sposobnosti razumijevanja ili interesu slušatelja.) lisnato srebro argentum vivum (lat. koji zaključuje. argumentosus) bogat razlozima. raspravljač argumentiran (lat. mangupski. bogatstvom argiroza (grč. zatočenik. arete vrlina. slitina bakra.

Archiloxos) poet. a po drugim opet ptici.argumentum e consensu gentium čit. starinski) 1. prapismo. bot. pren. poglavar. nadbiskupija arhidakon (grč. "koji zna predviđati". archaiologia) znanost koja proučava ostatke i spomenike materijalne kulture starih naroda (osobito se bavi antikom). dokazivanje neke tvrdnje na osnovi toga što su svi oduvijek tu tvrdnju smatrali istinitom Argus (grč. Argusove oči vrlo budne. tj. arhetipi otisci (ili: primjerci) prvog izdanja arhi. starinski način izražavanja arhaizirati (grč. episkop arhihijerarhija (grč. uvijek otvorene oči kojima ništa ne može promaknuti arhaičan (grč. usp. potječe iz pretpovijesnog doba arheozoik (grč. žučan. spontano nastajanje života. nad. pren. archo. arch-hiereus) pravosl. spora) stanica od koje nastaje tkivo koje stvara trus-ke kod paprati arhetip (grč. po Zeusovoj zapovijedi ubio ga je Hermes. po nekim dijelovima sličan reptilima. najstariji đakon. arheografski arheolog (grč. n. pažljive. archi-hierarches) pravosl. anorganske tvari. glavni episkop arhiepiskopija (grč. zastarjela riječ ili zraz koji se danas. grafo) opisivanje starina. arche. zajedljiv. arhaističan arhajski period v. osobito antičku umjetnost i znanost arheologija (grč. starješina svećenika arhilohijski (grč. Argus) mit. arch-egetes) voda. gigno-mai stvaram) biol.pra-. archailogos) onaj koji se bavi starinama i poznaje starine. archaios star. postanak života u njegovim najjednostavnijim počecima iz tzv. baviti se proučavanjem starog vremena i kulture. počasno zvanje za đakona arhiepiskop (grč. argumentum e konsenzu genci-jum (lat. tobožnja vještina pravljenja zlata i srebra arhimandrit (grč. diakonos sluga) pravosl. archaios star) gram. vladika. titula spartanskog kralja u Li-kurgovom zakonu arhegonije 116 arhitektonika arhegonije (grč. ej. i 640. archaiopteryx) zool.) log. tako se zove više vrsta stihova koje je prvi pisao najstariji grčki liričar i jampski pjesnik Arhiloh (između 680. arhce. n. archa kos) starinski. staro-. episko-pos nadzornik) nadbiskup. prauzor. veoma oprezan i savjestan čuvar. visoko svećenstvo arhijerej (grč. u običnom pisanju i govoru. e. archi-hierarchia) dostojanstvo prvosvećenika. archo vladam. 2. arche početak.predmetak koji u složenicama znači: glavni. više ne upotrebljava. ženski spolni organi kod nekih bescvjetnica i mahovina arhelogija (grč. archos. medomai brinem se. osobito: prvi otisak. dakle "oprezni". archos. korablja (lađa). stooki div. abiogeneza arhihijerarh (grč. prapočetak. uhoda. Argos. arche. gonos) mn. arche početak. Arhimedov za- . prvi. prvosvećenik. sin Zeusov i Niobin. arheološki arheopteriks (grč. povijest stare umjetnosti. zametak) zool. fosilni kralježnjak veličine goluba.). archaismos) gram.nad-. logia) početna znanost. episkopos) pravosl. episkopeo) pravosl. počinjem) arh. špijun. poglavar većeg samostana ili više samostana Arhimed (grč. archo prednjačim. koji ne potječe iz starog vremena. archo. prid. dioikesis uprava) duhovno područje nadbiskupa. zoon živ stvor) razdoblje u razvoju Zemlje (između arhaika i paleozoika) arhesporij (grč. koji zaista potječe iz starog vremena. npr. lat. original. "obzirni") najveći matematičar i fizičar staroga svijeta (287—212 pr. pr. nego je samo napravljen. prastvaranje. napisan ili prilagođen ukusu ih duhu starog vremena. arche početak. upotrebljavati u govoru i pisanju arhaizme arhajski (grč. blastos klica. prazametak arhidijeceza (grč. arhiepiskop arhiblast (grč. archimandrites) pravosl. azojski period arheget (grč. osnove znanosti o čovjeku arheografija (grč. područje pod duhovnom upravom arhiepiskopa arhigonija (grč. archaios. čuvar Zeusove ljubavnice Ije koju je Hera pretvorila u kravu.(grč. podrugljiv u govoru ili pisanju arhimagija (grč. starinski arhaizam (grč. prid. archetvpon prauzorak) praslika. archos. praarhibiskup (grč. archi-mageia) vrhovno čarobnjaštvo.

neplodnost. aridus) suh. pismohrana arhivalije (lat. jalov. spržen. archos. ar-chitectura) građevna umjetnost. umijeće izrađivanja znanstvenog sustava. najviši državni činovnik u Ateni nakon propasti starog kraljevstva arhoptoza (grč. neplodan. suša. pristaše i pobornici arija-nizma. arrière straga. mršav. kći kret-skog kralja Minosa i Pasifaje. grč. aria. Indoeuropljani. aridura) med. od Arhimeda pronađeno pravilo da svako tijelo.kon fiz. pomogla Tezeju. gubi na svojoj težini onoliko koliko teži istisnuta tekućina arhipelag (grč. građevinarstvo. građevni stil arhitrav (grč. prvobitno: otoci u Egejskom moru. u gotičkoj i romaničkoj arhitekturi: niz . znanost o sustavu arhitektonski (grč.) ovan. arrière-ban) voj. nego običan čovjek Arijci (sanskr. poglavar. pren. archivum. za žrtveni oltar. sušenje. suhoparan ariditet (lat. koji odgovara pravilima građevne umjetnosti. architektonikos) građevni. indogermanski) stanovnici Indije. archeion vladina ustanova) mjesto gdje se drže i čuvaju spisi. arrière-garde) voj. pren. archi-pelagos) otočje. trabs greda) arhit. zaštitnica arijeta (tal. slabost aries (lat. zaštitnica. dokumenti arhivist (lat. lukova glavnog crkvenog portala. fr. renesansnoj i baroknoj arhitekturi). graditeljstvo. air) skladba za jedan glas uz instrumentalnu pratnju. ptosis pad) med. koji se tiče nekog znanstvenog sustava arhitektura (grč. kele kila. archo. načini zidanja. mršavost. zaštitna četa. archivalia) spisi koji se nalaze u arhivu. u novije doba ovim se imenom nazivaju svi Indoeuropljani (Indogermani). perz. garde tjelesna straža) četa koja brani uzmicanje. suhoparnost aridura (lat. uronjeno u tekućinu. u književnosti: vodeni ili zračni duh s dobrim svojstvima. jalovost. arijevci arijanizam naučavanje aleksandrijskog svećenika Arija (4. gradi arhitektonski 117 arijeta teljstvo. mala arija. sušnost. Indogermani. koji radi u arhivu arhocela (grč. Aries Ovan (zviježđe u Zodijaku na sjevernoj nebeskoj polutki) arija (tal. tj. otuda: Arijadnina nit sredstvo da se čovjek izvuče iz neke teške situacije arijanci mn. Perzije i Irana sami sebe nazivali. lat. arija) mn. archivarius) upravitelj (ih: nadzornik) arhiva arhivolt (tal. regnvmi prsnem) krvarenje iz debelog crijeva ari dan (lat. ime kojim su indoeuropski (arijski. osobito istaknut kao dobročinitelj u Shakespearovoj drami Oluja arijer-ban (fr.) koji je tvrdio da Krist nije Bog. ali ju je on ostavio na otoku Naksu. pjesmica Arijevci 118 aritmomanija . archivolto glavni luk) arhit. u starom vijeku ratna sprava (s ovnujskom glavom) za razbijanje zidina. kila. bruh) med. archon) vladar. architekton) znanost o građevnoj umjetnosti. arya. glavna greda koja povezuje dva ili više stupova i leži na njima arhiv (lat. način pjevanja. spadnutost debelog crijeva arhoragija (grč. povelje. mr-šavljanje. napjev. za grad Jeruzalem. graditelj arhitektonika (grč. koji se nalazi u arhivu. architekton. architekton) onaj koji se bavi građevinarstvom. bruh debelog crijeva arhont (grč. posljednja obrana arijer-garda (fr. između Grčke i Male Azije arhitekt (grč. arijski jezici svi indoeuropski (indogermanski) jezici Arijel (hebr. isušen. koji su Često ukrašeni kipovima arhivski (lat. archos Čmar. ariditas) suhoća. koji pripada arhivu. polukružni luk koji spaja dva stupa (u helenističkoj. st. Ariadne) mit. lat. raspored građenja. archos čmar. da pomoću klupka konca iziđe iz labirinta te pobjegla s njim. archivum) koji se tiče arhiva. inženjer arhitekture. Arijevci. "božji lav") simboličko ime za junaka uopće. odstupnica arijergarda (fr. nakon što je ubio Mino-taura. arietta) glaz. rimskoj. melodija Arijadria (grč. mršavost. projektant građevina.

naučavanje grčkog filozofa Aristotela (384—322 pr. progresija aritmetika (grč. arua) pretvaranje u Arijce arka (lat. lutrije i dr. plemstvo aristokrat (grč.) aritmija (grč. usp. ariozo (tal.) aritmomantija 119 armater aritmomantija (grč. techne) mat. umijeće računanja. arriver postići) osobina onih koji bezobzirno žele doći na neki položaj ili postići neko zvanje. aristokratia) vladavina plemstva. 2. manteia proricanje) proricanje iz brojeva aritmometar (grč.).) glaz. osobito čišćenje poro-dilje aristotelizam (grč. u obliku arije. 58. dolazak brodova u luku. arithmos broj. simbol pravednosti i nesebičnosti aristodemokracija (grč.). pr. poznat kao kritičar Homerovih i Pindarovih pjesama.e. arithmos broj. n. učitelja Aleksandra Velikog i osnivača peripatetičke škole ariš (lat. svjetski je glasovit po svome epu Orlando furi-oso (Bijesni Orlando) Ariovist vladar germanskog plemena Sveva. arithmos broj. lađa (u obliku kovčega) u kojoj se starozavjetni Noa spasio od potopa te se ploveći zaustavio na vrhu planine Ararat. med. koji se može predočiti ili riješiti brojevima. prijatelj i član aristokracije. Platonovog učenika. vladavine plemića aristokratizam (grč. aristokrates) plemić po rođenju ili položaju. ludilo) nagon za stalnim brojenjem svega i svačega (bolesnik broji korake. jedna od najznačajnijih osoba opisanih u Cezarovu djelu De bello Gallicio. aritmetička sredina nekih brojeva je zbroj tih brojeva podijeljen brojem od onoliko jedinica koliko je tih brojeva. arrivage) pristajanje. sin Apolona i nimfe Kirene Aristid (grč. ma-nia bijes. arriver postići. Aristarchos) najveći alek-sandrijski gramatičar. stube. nepravilnost u ritmu srčanih otkucaja aritmogrif (grč. pr.Arijevci (sanskr. onaj koji je vješt u računanju aritmetički (grč. arithmetikos) onaj koji se bavi aritmetikom ili zna aritmetiku. Larix europaea) bot. pren. e. kratos moć. mit. dragocjenosti . logia) znanost o brojevima. vlast) vladavina plemstva i naroda Aristofan starogrčki komediograf. im. n. relikvije i dr. arithmos broj. grifos zagonetka) zagonetka izražena brojevima aritmologija (grč. pr. locheia porađanje) mn. n. v. skočio je s broda u more ne bi li se spasio od razbojnika: u vodi ga je dočekao i iznio na obalu delfin kojega je zanio svojom pjesmom arioso čit.) aristokracija (grč. politička aritmetika primjena aritmetike na društvene i državne ustanove (npr. dovoz robe. plemićki stalež. dolazak. arithmetikos) koji spada u računanje. prema priči. jedan od najvećih komediografa uopće (452—388 pr. me-tron) sprava za računanje arivaža (fr. agua) mn. Aristoteles) fil. 1474—1533) pisac prvih komedija na talijanskom jeziku (pisao i latinska djela. strog i pravedan sudac u pitanjima umjetnosti. sredstva koja pomažu porađanje. vrsta bora (listopadna biljka) aritmetičar (grč. arhythmia) nedostatak ravnomjernosti. starogrčki zaštitnik lova i stada. n. arithmos broj. znanost o brojevima. med. demos narod. arriviste) bezobziran lovac na zvanja i položaje. osobito o tajanstvenim i čudnim svojstvima brojeva aritmomanija (grč. ljubav prema aristokraciji i aristokratskim načelima aristolohici (grč. e. aristarh-ski Aristej mit. arithmos broj. lak-taštvo arizacija (sanskr. u starokršćanskoj crkvi: posuda u kojoj su čuvane euharistija. sanduk) 1. v. aristos najbolji) staroaten-ski državnik s nadimkom "Pravedni" (umro oko 467. laktaš arivizam (fr. osiguranje života. pobijedio ga Cezar Aristarh (grč. aristos. aristokrateomai imam aristokratski ustav) aristokratski sustav vladavine. prozore na kućama kraj kojih prolazi itd. n. aristos najbolji. kratko melodično djelo koje se umeće u recitativ Ariosto (Ludovico. pjevajući. računski. neskladnost. pr. arca kovčeg. nepravilno kretanje. e. karijerist. Arijci Arion slavan pjesnik i svirač s grčkog otoka Lezba (oko 600. dovezena roba arivist (fr. geometrijska sredina. e arith-metike tj.). e.

naivan. idiličan Arkađani (grč. strategijsko-operativna jedinica kopnene vojske i zrakoplovstva. fr. pastirskog predjela u sredini Peloponeza. pren. pojačati snagu magneta pomoću željeza.) voj. zakupnik broda koji priprema svoj brod na daleki put. poslao protiv Engleske) armadilja (šp. kol arko (tal. arcus luk) glaz. narukvica) okrugao.umetanjem željeza. npr. tajno sredstvo arkatura (fr. 3. pren. armare) 1. armorale) poznavatelj grbova. Arkadoi) mn. zvala "nepobjediva" flota Filipa II. stezanje nekog dijela tijela zavojem arktički (grč. suženost utrobe i zatvorenost kao posljedica toga. svodna oplata arkbutan (fr. uobražen. "armija beskućnika" armilaran (lat. pren. lat. sužavanje. grad. uzeti pod svoje aroma (grč. onaj koji se razumije u grbove arogancija (lat. ar-milarna sfera stari astronomski instrument (u obliku koluta ili kugle) za određivanje položaja zvijezda na nebu armirati (lat. metalni dijelovi'u građevinarstvu Armida lit. aroma) mirisan.. vlasnik gusarskog broda. umjetne arkade. fiz. arma oružje.arkada (fr. seoski. ratna sprema. armilla grivna. pješčanik od granitnih gnajskih stijena arktacija (lat. tj. coll arco čit. opremiti. oružana sila. oklopljavanje broda. od srednjeg vijeka: obiteljski grb armada (šp. aromatica) mn. kako se prave sredstva za uljepšavanje. arc-boutant) arhit.) oprema. drz-nuti se. pom.) gudalom arkosolij (lat. ^pojačavanje snage magneta . u Španjolskoj: oružana sila. razmetljiv. lat. drskost. npr. arma oružje) mn. arrogans) napuhan. sjever arktura (lat. gusar. jačati. lat. ugodan miris eteričnih ulja. tj. 4. aroma. arcanus tajanstven. koju je 1588. mirisne tvari. mali naoružani brod. fiz. osobito carinski armalisti (mađ. armoriai. 3. arcus luk. nad-svoden hodnik. arcata) arhit. mnoštvo. vojska. armalis.) oružje. stup podupirač arkebuza (fr. armadilla) pom. "armija nezaposlenih". gudalo. drzak arogirati (lat. uraslost nokata u meso arkuacija (lat. arkadikos) koji je iz Arkadije. glaz. naoružati. arrogantia) napuhanost. sočna tvar kod biljaka aromatici (grč. gord. bezobrazan. arrogare) usuditi se. 5. voj. lat. naoružanje i posada nekog broda. gusarski brod. arcanum tajna) tajni lijek. armateur) pom. pomlađivanje itd. potporni poluîuk. mala ratna flota. areatito) med. mađarski plemići koji nisu imali svog imanja. polukružni otvor arkadijski (grč. naoružanje. arquebuse) stara puška s kokotom i dugom cijevi. arcade. prisvojiti. arctura) med. naoružan trgovački brod. povećati nosivost zida željezom i cementom. bezobzirnost arogantan (lat. oholost. arco. onaj koji je u vezi sa zviježđima Velikog i Malog medvjeda Arktik (grč. snažiti armorijal (fr. prisvajati. začini aromatičan (grč. opskrbiti ratnom spremom. arcature) niz malih slijepih dekorativnih arkada. pjesnici pastirske poezije arkanist (lat. prav. pomorski razbojnik armatura 120 arpeggio armatura (lat. arcuatio) med. Arkadia. e arktos Veliki medvjed. arktikos sjeverni) područje oko Sjevernog pola arktos (grč. arktikos sjeverni) koji se nalazi oko Sjevernog pola. 2. solium mrtvački sanduk od kamena) umjetnički izrađen starokršćanski grob u katakombama sa svodom u obliku luka arkoza (grč. ohol. 2. žena sposobna zavesti armija (lat. preteča današnje puške arko (tal. u obliku koluta. stanovnici Arkadije. potez gudalom. arkeo izdržavam) geol. aroma) miris. krivljenje kostiju u obliku luka arma (lat. armée) 1. pren. st. ime lijepe i moćne čarobnice u Tassovom spjevu "Oslobođeni Jeruzalem". Veliki i Mali medvjed (skupine zvijezda). pastirski. sa začinom . armorale) knjiga s grbovima armorist (lat. osobito ratna flota (ovako se u XVI. tajan) poznavatelj tajni u pojedinim strukama. arkanum (lat. koji ugodno miriše. staviti (ili: stavljati) oznake na početku glazbenog komada. Velika kola) astr. nego su živjeli samo od službe u vojsci armater (fr.

Cincari. glavna prometna ulica u gradu i si. arsenikon. arsenikon) mn. aslan) lav. kem. naknadno plaćanje Arpad vođa Mađara prilikom njihova dolaska u današnju Mađarsku.) umjetnost. redni broj 33. dijelio se na osam urupa. prijek. opis (ili: opisivanje) arterija arteriole (lat.. arrodere. prijašnja ruska mjera — 0. nakon njih dolaze ka-pilare arteriologija (grč. ono što je umjetno napravljeno. ektasis pomicanje) med. arostija arostija (grč. pren. arteriozitet arterijalizacija (lat.781 m) art nouveau čit. lat. aršyn) lakat. arpedžo (tal. arrosio) med. pren. aroma) namirisati. arrostia) med. element atomske težine 74. arsonvalisatio) v.) umjetnost je duga. u 20. lomljenje tona kao na harfi arpikord 121 arteški zdenac arpikord (tal. aromatizirati (grč. arsenikon) mn. harfica arpeggiato čit. arteriolae) mn. artefactum) umjetni proizvod. najsitnije arterije. arrostema slabost) med.7112 m. bot.) glaz. kao na harfi. mala harfa. nagrizanje kostiju arozirati (fr. spi-net ars (lat. navodnjavati. staviti miris u nešto. slaboumnost. kem. bogatstvo u arterijama. vita brevis (lat. bombama. arterijalitet (lat. začinja-vati Aromun pripadnik jednog ogranka Rumunja. ar nuvo (fr. ludilo. doplatiti. Vlasi Aron (hebr. voj. doplaćivanje. fiziol. rukotvorina (za razliku od prirodnog proizvoda) arteriektazis (grč.) nova umjetnost na prijelazu iz 19. a život kratak ars mnemonica čit. logia) anat. Aharon. naknadno platiti arozman (fr. kod nas poznatija pod imenom Secesija artefakt (lat. arteria. arrosage) zalijevanje. jela i dr. pomagao mu pri izlasku iz Egipta. darsonvalizacija arš (tur. rif. spojevi arsenove kiseline s bazama arsenofagizam (grč.) glaz. polijevati. arsena. ovlažavanje. teorija (ili: osnova) umjetnosti ili znanosti ars longa. nadmoć sustava arterija i njihovog utjecaja u nekom tijelu. polijevanje.) glaz. arteria žila) koji se tiče arterija. začiniti.) Božje prijestolje na vrhu neba aršin (tur. proučavanje arterija . pren. velika zaliha arsenijati (grč. niz razlomljenih akorda arpeggio Čit.aromatizacija (grč. voj. biljka zijevalica arsonvalizacija (lat. znak As. tal. arsen muški. arsenale) skladište za čuvanje ratne opreme. 1500 aršina — 1 vrsta (1066. obnavljanje (ili: oksidacija) krvi arterijski (grč. polijevanje ulica. arterijska krv svijetlocrve-na. krvna žila. trg. arostema arozaža (fr. a svaki urup na četiri greha). arpicordo) glazbeni instrument po zvuku sličan harfi. arteria žila) anat.) vještina pamćenja arsen (grč. oksidirana krv. osnivač dinastije (Arpadovići) koja je do 1301. arteria. navodnjavanje njiva. osvježavanje. zanat. arterialitas) fiziol. arrosement) zalijevanje. u razlomljenim akordima arpeggiatura čit. metodično bombardiranje arozija (lat. arpanetta) glaz. arsenal. granatama. zasuti vatrom. arterialisatio) fiziol. junak. Aaron) stariji brat Mojsijev. jedan od najjačih otrova arsenal (fr. nasilnik. st. prvi veliki svećenik u Izraelu arostema (grč. arteria žila. v. ars mnemonika (lat. arslan. ljutit čovjek. arsenikon) kem. prvi mađarski knez (890—907). grafia) anat. fagein jesti) med. aroma) stavljanje mirisa (ili: začina) u lijekove. mjera za dužinu (između 65 i 75 cm. gone rađanje) rađanje muške djece arslan (tur. trg. žila kucavica (opći naziv za krvne žile koje vode krv iz srca u pluća ili iz srca u ostale dijelove tijela. krv koja je prošla kroz pluća i primila kisik arteriografija (grč. tj. posao. umijeće. arroser) zalijevati. arpedžatura (tal. navika uzimanja inače otrovnih količina arsenovih spojeva radi jačanja tjelesne snage ili spolne sposobnosti arsenogonija (grč. arpedžato (tal. soli arsenove kiseline arseniti (grč.93. metodično bombardirati. vladala i Hrvatskom arpaneta (tal. proširenje arterija arterija (grč.

operativno otvaranje arterija arteriozitet (lat.) mn. zglobobolja artropioza (grč. trg. upala zglobova. pathos bol) med. poznavatelj umjetnosti. artillerie) prvobitno: svaka ratna sprava uopće. "igra riječi" artizan (fr. kasnije: topovi. topništvo. artios usko spojen. pren. koji je protiv upale zglobova (sredstvo. stvaralac. plesač na konopcu (u cirkusu) artistički (fr. facere činiti) tvorac. arthron. artos kruh. artos kruh. artis umjetnost) način umjetničkog. fagos) onaj koji jede kruh artokarpi (grč. stvar. gnojenje (ih: zagnojavanje) zgloba artropodi (grč. rod vojske naoružan topovima artist (tal. tvoriti glasove. pus. giht artritizam (grč. neprirodan. kamencu u žuči i mokraćnom mjehuru. gen. arthron) operativno učvršćivanje zgloba artrodinija (grč. ars. jasno i razgovijetno izgovaranje riječi i slogova artikulirati (lat. osnivač. artisan) zanatlija. kostobolji. arthron. krušne biljke artolatrija (grč. namještanje iščašenih zglobova artritičan (grč. zadebljanje i ovapnjenje stijenki arterija arteriostenoza (grč. umetnuti) med. Člankonošci . fyo stvaram) med. građa tijela koje je sklono debljini. arteria) med. pretjerana sklonost vanjskom obliku umjetničkog djela. riječi i slogove jasno i razgovijetno izgovarati. rak u zglobu artropatija (grč. probadanje u zglobovima. skleros tvrd) med. da-ktylos prst) zool dvopapkar. točka ugovora. takoprsti dvopapkari artifeks (lat. majstorski artizam (lat. astmi i dr. arteria. fr. articulus zglob. bol zgloba. te se stoga više koristi vanjskim sredstvima (riječju. tome rezanje) med. začetnik. arthron zlob) med. arthron) koji je u vezi s upalom zglobova. artiste) umjetnik. podos noga) mn. izvještačen artikl (lat. v. arthron. lijek) artritis (grč. napis. algos bol) med. bot. cijenjeno povrće s mesnatim cvjetnim glavicama artidaktili (grč. lijepe vještine arteški zdenac zdenac kod kojega se voda dobiva dubokim bušenjem (po francuskoj pokrajini Artois gdje su apropos 122 atropodi kopali prve takve zdence već u 12. poglavlje. osobito u varijeteu i kabareu. upala arterija artes liberates (lat. prije-vremenoj arteriosklerozi. stenos tijesan) med. arterijalitet arteritis (grč. artro. tvorba glasova.arterioreksis (grč. zglobni artrodeza (grč. majstor u jahanju. bol zgloba. arthron) predmetak u slože-nicama sa značenjem: zglob. član. glumac. zool. arthron. gnojenje zglobnih kostiju. artista. artilleur) vojnik koji rukuje topom. topnik artiljerija (fr. slobodne umjetnosti. stilom. predmet. arthron. zglob. emballo ubaciti. arthron. articiocco. fr. latreia poštovanje) poštovanje (ih: obožavanje) kruha (hostije) artralgija (grč. articulare) gram. odyne bol) med. glumac. gram.(grč. karkinos rak) med. autor. umjetnik. šećernoj bolesti. paragraf artikulacija (lat. arthron) med. bol (ili: probadanje) u zglobu artrofioza (grč. artos. roba u trgovini. probadanje u zglobovima artremboleza (grč. stoljeću) Arti musices Umjetnosti glazbe (namijenjena kuća). kompozicijom i dr. čest natpis na zgradama glazbenih zavoda artičoka (tal. artichaut) bot. pyon gnoj) med. arteria. takopr-staši. rexis pucanje) med. majstor artificijalan (lat. artis umjetnost. neuralgiji. osobito književnog izražavanja koje je više posljedica vještine i znanja nego čistog talenta i osjećaja. artificialis) umjetnički. sužavanje (ili: suženost) arterija arteriotomija (grč. pucanje arterije arterioskleroza (grč. za-gnojavanje zglobova artrokarcinom (grč. sastavni dio nekog spisa. arteriositas) fiziol. pokretač artofag (grč. ars. članak) članak. arteria. anat. arthron. arthron zglob. arteria. articulatio) gram.). razumljivo govoriti artiljerac (fr. karpos plod) mn. artistique) umjetnički.

razvrat. Filipini) asebija (grč. opće ime za kukce (insekte). fr.artrotomija 123 aseitet artrotomija (grč. 3. suprotno: teza arzan (tal. arsis) metr. zbor. ateizam aseitet (lat. Malezija. aselenska noć (za planete Merkur i Veneru kaže se da su "aselen-ske". mješčićnice asciji (grč. površina pečenja i dr. Allied Submarine Detection Investigation Committee (Saveznički istražni odbor za otkrivanje podmornica) uređaj za otkrivanje i lociranje podmornica uz pomoć ultrazvuka (nakon Drugoga svjetskog rata služi za pronalaženje potonulih brodova i podmornica. lat. rođaci po uzlaznoj Uniji. n. ascendentes) mn. starorimski sitan novac i jedinica za težinu. goruć) debela crkvena svijeća as (lat. dakle. čišćenje od zaraze. SONAR ASEAN savez zemalja jugoistočne Azije (Indonezija. koji nema spola. glaz. za engl. ascensio) penjanje. amarus gorak) kem. bogat trskom. obrastao trskom Arverni mn. kastracija aselenski (grč. arundinosus) trsko-vit. uzlazak. napredovanje. proizvodi raspadanja koji se stvaraju pri zagrijavanju životinjskih ili biljnih tvari i daju im za-činski okus. isušenje močvarnih mjesta itd. askos koža) med. koji je bez oznake. uzlazna linija srodstva. keltsko pleme u srednjoj Galiji (danas Auvergne) arvikultura (lat. penjanje. građa zgloba. npr. astr. assainir) smišljen rad na podizanju zdravlja pojedinaca u nekom gradu. operativno otvaranje zgloba artroza (grč. suprotno: descendenti ascenzija (lat. kraju ili državi uvođenjem niza higijenskih mjera: čistoće. u ruskom (starijem) jeziku zabavna večer u dvoru Petra Velikoga asanacija (lat. assemblee) skupština. sabor. sanus. kojem je oduzeta mogućnost oplođivanja aseksualizacija (grč. aselgeia) razvratnost. za ustanovljivanje gdje se nalaze velike plove riba i si. Singapur. assatio) kuhanje jela i lijekova u njihovom vlastitom soku asamar (lat. as. prihvaćati).). skia sjena) mn. skup. asebeia) bezboštvo. bez ikakvog vanjskoog poticaja. Tajland. a-. nadmoć. zoon životinja) zool. sa zglobovima. uzla-ženje. a se esse biti. polet. ascendentia) prava. dizanje glasa. Uzašašće Kristovo. naime u dane kad Sunce kod njih prolazi kroz zenit ascites (grč. postoji sam sobom ili kroz sebe sama (a se est). a-. zem. Spasovo. pradjedovi. preci kao roditelji. uzlaženje nebeskog tijela ascidije (lat. prvak. e. assainir) popraviti (ili: popravljati) opće zdravstveno stanje u nekom mjestu. udvaranje. parlament. osobito u športu Asa kralj u staroj Judeji (944—904 pr. arthron zglob. zemljoradnja arza (grč. aseitas. nosos. astr. mat. npr. u novije doba: jači izraz za slobodnu volju aseksualan (grč. sanus zdrav. arso zapaljen. unutarnjem nagonu. stanovnici žarkog pojasa koji dvaput godišnje ostaju u podne bez sjene. po skoaseksualan 124 asibilacija lastičkoj teologiji: svojstvo Boga koji uzrok svog bića ima u samom sebi. najbolji u nekoj struci. a-selenos) bez Mjeseca. mn. bez obilježja asentacija (lat. rast ascendenti (lat. arthron. oduzimanje sposobnosti oplođivanja. pohotljivost asemičan (grč. postojati sam sobom) samostalnost. a-. kraju ili državi. tj. isušivanja močvarnih mjesta itd. asemos) koji nema znaka. sexuali-satio) uništenje. trbušna vodena bolest ASDIC krat. bez pratitelja. 2. djedovi. naglašeni slog stope. bez satelita aselgija (grč. sexus spol) bespolan. uzdizanje. tj. plaštenjaci. asambleja (fr. ulagivačko odobravanje . bez-vjerstvo. asanirati (lat. assus pečen. arthron) anat. assis) 1. prav. cultura uzgajanje) poljoprivreda. pobjednik u mnogim bitkama asacija (lat. ascendencija (lat. osobina ljudi koji rade samo po svom vlastitom. kora od kruha. asciscere primati. assenatio) laskanje. zglob artrozoa (grč. popravljanje i poboljšavanje općih zdravstvenih prilika. tome rezanje) med. prirasli na kamenu i drugim predmetima u moru. pauke. pretežnost. arvus njiva. usp. fr. rakove i crve arundinozan (lat. askites. najjača karta.). lat. penjanje.

dokazni asfalt (grč. assignatarius) osoba na koju glasi uputnica ili doznaka. sačuvati. assibilatio) gram. sudsko pomoćništvo asesura (lat. nejednak . koji je u dubokoj nesvjestici. dobiva se mješavinom sirove karbolne kiseline ili krezola s koncetriranom sumpornom kiselinom asercija (lat. assertorius) kojim se tvrdi. fil. sredstvo koje čuva mlijeko i jela od kvarenja. asfodelos) kod Homera: biljka na poljima donjeg svijeta. prav. asservare) čuvati. asseveratio) ozbiljno uvjeravanje ili tvrđenje nečega. prisizanje u nešto aseverativan (lat. 1790. v. neskladan. assertio) potvrda. asfaltos) prevući asfaltom asfìksija (grč. syllogismos posredni zaključak) log. asesorat aseveracija (lat. st. uputnica na primanje godišnjeg dohotka od nekretnina. a-. pomiješan s vapnencom upotrebljava se za pravljenje pločnika i za izolaciju zidova od vlage asfaltirati (grč. nalog. čepljez. septikos) koji nije sklon truljenju. nastojanje da rane ne dođu u dodir sa zaraznim klicama (osobito kod operacija) aseptičan (grč. doznaka. kraljevo koplje (rod biljaka iz porodice ljiljana) asibilacija (lat. asignans) onaj koji šalje uputnicom novac. službena potvrda da je netko slobodan asertivan (lat. assibilare) gram. pohrana. asertoran asertoran (lat. polumrtav. pohraniti. oba-mrlost.asenzija (lat. lat.) ugovor španjolskih vladara (u 16. a-. njihovo izgovaranje zajedno sa sibilantima asibilirati 126 asinus ad lyram asibilirati (lat. nerazmjeran. assessor pomoćnik u službi) sučev pomoćnik. ustrajnost asiento čit. tj. asertorna prisega prav. smjesa raznih ugljikovodika u kojoj ima i kisika. assessura) v. koji nema zaraznih klica. asseverare dokazivati) potvrdan. primatelj novca po uputnici ili nalogu asignatura (lat. otopina kiseline kao sredstvo za sprječavanje truljenja. asservatum) ono što je ostavljeno na čuvanje. asertoran sud sud u kojem se odnos između subjekta i predikata iskazuje kao činjenica (usp. sepsis) kem. primanje nečega kao istinitog asepsa (grč. a-. najviši stupanj nesvjestice asfiktičan (grč. "cvijet smrti". Čapljan. assessoratum) zvanje po-moćng suca. porotnik asesorat (lat. asjento (šp. apodiktičan). assensio) odobravanje. sepsis trulež. iz kojega se ne može izvesti zaključak asimetričan koji nema simetrije. u pohranu aservirati (lat. pretvaranje stražnjonepčanih i zubnih suglasnika u afrikate. a-. potvrdan. sfyxis) med. postojanost. naši izrazi: primorski brden. asservare) Čuvanje. one koja se polaže prije davanja iskaza) aservacija (lat.—18. dokazivanje. tiskan radi likvidiranja državnih dugova asignatar (lat. asignacija asignirati (lat. ostaviti u pohranu asesor (lat. assertivus) v. a-. nalog za isplatu asignant (lat. asfaltos) kem. pošiljatelj asignat (lat. tj. sastoji se od stipse pomiješane s bornom kiselinom aseptol (grč. pretvarati stražnjonepčane i zubne suglasnike u afrikate asiduitet (lat. prisega koja se polaže nakon danog iskaza (za razliku od promisorne prisege. antiseptičan aseptin (grč. assignatio) doznaka. dušika i sumpora. papirni novac iz vremena Francuske revolucije (19. assignatura) v.). prestanak ili usporenost kucanja srca zbog neke mehaničke prepreke. assignare) uputnicom doznačiti (ih: doznačavati). a-. assignatus) osoba na koju glasi uputnica. obamro asfodel (grč. uputnica. paklina. izdati (ili: izdavati) nalog za isplatu neke svote asilogističan (grč.) s trgovačkim partnerima i podjela ovima prava da monopolistički uvoze određen broj robova iz crnačkih zemalja u američke (španjolske) kolonije asignacija (lat. IV. zemna smola. assiduitas) točnost. oleum ulje) kem. ostavljanje u pohranu aservat (lat. a-. problematičan. sfyxis bilo) med. sepsis trulež) med. fil. pristajanje uz koga.

primiti u se. dječje gliste asket (grč. assimilatio) izjednačenje. licemjerje asindeton (grč. a-. jednačenje (po zvučnosti.. asketes) pustinjak. sympatheia) nena-klonost. opći naziv za sve teške poremećaje u organizmu zbog nedovoljnog rada srčanog mišića. pokajnik. 126 asomatičan Asinus Buridani inter duo prata (lat. primanje u svijest novog sadržaja (doživljaja) i njegovo prilagođavanje sadržaju svijesti.: 110 žene. fiziol. izjednačavati. assistere) pomagati nekome u poslu. bogougodan. askaris) mn. neistodoban asinus ad lyram čit. azinus ad liram (lat. Leibniz je nazvao čovjeka "asimp-totom božanstva" asimptotičan (grč. nedostatak veze u rečenicama. Asklepijadi potomci Asklepijevi. mučenje tijela radi što uspješnijeg svladavanja tjelesnih strasti i prohtjeva kako bi duša bila što neovisnija o tijelu i time se mogla posvetiti svome pravom opredjeljenju asklepijadska strofa metr. symptotos koji se ne poklapa) koji se ne poklapa. gram. pjesnička figura u kojoj se izostavljaju veze između dviju ili više rečenica. bez sve-zica asindezija (grč. a-. chronos vrijeme) neistovremen. dajte da pjevam jedan razdrti psalanV/užasan. nejednako-vremen. pratiti nekoga. nespojenost) ret. nedovoljno suosjećanje. ali je nikad ne siječe. pokajništvo. i s jambom na završetku Asklepije starogrčki bog liječništva. vrsta klasičnog stiha. v. asyndesia nevezanost. nedostatak hrane askaride (grč. krvav. kod Rimljana: Eskulap.) Buridanov magarac između dvije livade. neste-zanje srca asitija (grč. pomoć. npr. bogougodnih spisa asketika (grč.-grč. askeo) pisac pobožnih djela. izjednačavanje. svmfonia) nesklad. neskladnost. pokajništvo u mučenju tijela odricanjem asketski (grč. usp. očajan. tj. asindeton asinkroničan (grč. Buridanov magarac asiriologija znanost koja proučava književnost. assistentia) pomaganje. a-.) organ za razmnažanje gljiva mješinarki. grozan. pomagač. u početku s trohejom ili spondejom. gladovanje) post. nepoklopljiv asimulacija (lat. asimfoničan asimilacija (lat. pretvoriti hranu u organsku tvar asimpatija (grč. askomiceti razred gljiva koje stvaraju truske u mjesini-cama . nejednakost. odgojni askeza (grč. asitia nejedenje. simbol beskrajne ljudske težnje koja nikad ne postiže svoj cilj. jednačiti. askesis) pustinjaštvo. ugađanje Bogu do krajnjeg samoodricanja. asymmetria nesimetričnost) nerazmjernost. glup je) Asinus Buridani.asimetrija (grč. gram. potpora. a-. symptotos koji se ne poklapa) mat. zbivanje kojim stanice pretvaraju hranu u tvari od kojih se same sastoje (proces asimilacije) asimilirati (lat. nedostatak sućuti asimptota (grč. nervozan.) magarac u liru (uzrečica koja odgovara našem: razumije se kao magare u kantar. hiperbola ima dvije asimptote. zamjenik. askeo skrbiti se) način mišljenja i življenja asketa. onaj koji svojevoljnim gladovanjem i mučenjem tijela svladava u sebi strasti i prohtjeve asketičar (grč. primati u se. po mjestu tvorbe glasova). veza as-klepijadskog stiha s drugim vrstama stihova asklepijadski stih metr. prilagođa■ vati. stezanje) med. nazvanog po grčkom pjesniku Asklepijadu. sastoji se od dvaju (mali asklepijadski stih) ili triju ho-rijamba (veliki asklepijadski stih). bolestan. jezik. asindetski (grč. pustinja-štvo. nesposoban je. prilagoditi. prijetvornost. assistens) pomoćnik. a-. prisutnost asistent (lat. pr. zool. npr. linija kojoj se približava neka krivulja. syndeton) poet. syn s. askeo) naučavanje o askezi asketizam (grč. povijest i starine Asirije i Babilona asistencija (lat. a-. fiziol.. neskladnost. ili između članova jedne rečenice. mlađi činovnik asistirati (lat. syndetos nevezan) koji je bez veze.. neravnomjernost asimfonija (grč. assimilare) izjednačiti. assimulatio) pretvaranje. nevezanost. biti nazočan čemu asistolija (grč. a-. bez sveza. nedostatak volje za jelom. systole skupljanje. a-. psih. liječnici i učitelji liječništva askus (grč. asketos) pokajnički.

grubost. astr. osobito kod osoba koje imaju posla sa žitom i brašnom. associare) pridružiti. koji je ravnodušan prema općim potrebama i interesima zajednice asocijativan (lat. stajalište. društvo. udružiti se asodičan (grč. zla i opaka žena aspik (fr. opremiti asortisaža (fr. tako da mu se za sva djela izriče kazna koja se sastoji u povišenju kazne utvrđene za najteže kazneno djelo aspergioloza (lat. asper ljut. littera) gram. stih u kojem se rimuju samo samoglasnici. pren. assortissage) trg. bot. čežnja aspirant (lat. položaj planeta promatran sa Zemlje. a-. a-. raskalašnost Aspalathos ilirsko. krutost aspermatičan (grč. sperma sjeme) med. as-odes koji osjeća gađenje. associativus) koji združuje ili sjedinjuje. associatio) udruživanje. samo-glasničko podudaranje. suglasnik s aspiracijom . as-permičan aspermatizam (grč. vezivanje. asotia) razvratnost. rod bilja iz porodice ljiljana. a-. asparagin organski spoj koji se nalazi u šparogi Aspazija ugledna atenska hetera iz V. associare združiti. aspectus) izgled. asocijacija ideja vezivanje predodžaba na taj način što jedna predodžba izazove u svijesti neku drugu. gledište. neravnina. asonanca asonirati (lat. tvrdoća. vezati. lat. a kasnije grčko naselje na području današnjeg Splita asparagus (grč. egipatska naočarka. assonare) biti sličan po zvuku ili glasu. a-. surovost. koji ne voli društvo i ne želi biti njegov koristan član. nesanica asonanca (lat. knjiga). bolest izazvana gljivicom aspergillus fumigatus u organizmu ljudi i životinja. assonantia) poet. assortiment) potpuno i sređeno skladište robe. odabrati stvari jedne prema drugima. jednakost tonskih figura u jednoj glazbenoj misli asonancija (lat. asperifolia) mn. lat. aspirans) kandidat. uvlačenje u sebe. v. asperitas) hrapavost. a-. pren. koji izaziva gađenje. udisanje. s dahom. aspis. želja za nečim. asocijacionistička psihologija smjer u psihologiji koji sve duševne pojave objašnjava iz predodžaba i njihovih mehaničkih veza te svu duhovnu djelatnost svodi na asocijaciju ideja asocijalan (grč. aspirata sc. oštar) izricanje jedinstvene kazne za više povreda kaznenog zakona što ih je počinio isti počinitelj. raz-vrat. odis prezasićenost) med. neotesa-nost. nedruštven. odabiranje asortirati (fr. asocirati se združiti se. asodična. izgovaranje s hukom. assortir) srediti (ili: sređivati) po vrstama. hladetina aspiracija (lat. sperma) v. nepotpuna rima. zvanjem) aspirata (lat. aspermos) med. zbirka razne robe iste vrste (npr. usisavanje. aspermizam aspermičan (grč. zmija otrovnica. aspidos) zool. v. somnus san) med. spajanje. primiti za suradnika. biljka s hrapavim lišćem asperitet (lat. asparagos) šparoga. glaz. izdvajanje (ili: sređivanje) robe po vrstama asotija (grč. n. udružiti. e. koji nema sjemena. assonantia) v. aspera nek te-rent (lat. pojava. dobar znak aspera nec terrent čit. urođena ili stečena nemogućnost izlučivanja sjemena iz spolnih žlijezda aspida (grč.asocijacija (lat.. fil. koji ne može izlučivati sjeme aspermija (grč. lik. sisanje. aspic) kub. a-.) poteškoće ne zastrašuju asperacijski sustav (lat. aspiratio) gram. spojiti. opskrbiti skladište robom. težnja. groznica groznica praćena povraćanjem asolirati (fr. udruženje. prijateljica i kasnije žena Periklova aspekt (lat. socialis) nedru-ževan. a-somatos) netjelesan asomnija 127 aspirirati asomnija (grč. st. aspergillus) med. pr. assoler) zasijavati zemlju naizmjenično različitim usjevima asomatičan (grč. aspermizam aspermizam (grč. sperma sjeme) med. slično zvučiti asortiman (fr. kod ljudi se pojavljuje u obliku plućne tuberkuloze (pseudo-tuberkuloza) asperifolija (lat. sperma) med. člana. biranje. onaj koji teži za nečim (položajem. koji nadovezuje na nešto asocirati (lat.

s hukom. utjecaji asterisk (grč. planetoidi . suptilan. Ceres. Istar) feničko-sirijska božica ljepote. asti grad) gradsko ponašanje. prijelazna antikva asteričan (grč. asterismus. npr. zvjezdan. derivat maja-pisma. rata i mira. asteizam (grč. eidos oblik) mn. assai) glaz. steničan afekt astenija (grč. oronulost. prehlade i si. u obliku zvijezde. Vesta i dr. pramajka svega živoga. znakovnog (ideograma) i početaka zvukovnog (fonograma) pisma asteničan (grč. ret. Iako zamaranje očiju aster (grč. pun zvijezda. astakos rak. npr. neotpornost prema naporu (kao posljedica preležane bolesti ili kao predznak opasnih bolesti) astenologija (grč. upotrebljava se kao lijek protiv glavobolje. profinjen ton u ophođenju. aspirare) tražiti nešto. dvije podjednake magnetne igle postavljene tako jedna nad drugom da su im polovi suprotno okrenuti čime su zaštićene od utjecaja Zemljinog magnetizma. okamenjeni rak Astarta (Astarot. reumatizma. motiv BogorodiČna uzašaš-ca na nebo astakolit (grč. gospodarica neba i zemlje. vrsta slova. orao vidim. tisk.aspirator (lat. asteničan afekt duševno uzbuđenje kojim se slabe tjelesne radnje. aspirator) sprava za usisavanje prašine. neposto-janost. ljubavi i rađanja astatičan (grč. astatos nestalan. npr. prašak koji otklanja povišenu temperaturu i izaziva znojenje. asthenes) nemoćan. nepostojan) koji nema smjera. gram. assumere primiti. mali. biljka glavočika. bacakanje teškog bolesnika. logia) med. glaz. psih. astečki jezik v. slabost. tzv. zadirkivanje Astek pripadnik starog indijanskog naroda u Meksiku koji je imao visoku kulturu i čvrstu državnu organizaciju. Astrea. dosjetljiv govor. asthenes. as-tečko pismo meksičko pismo. nemoć. uzeti k sebi) slik. npr. lijepa kata. asteroeis) zvjezdast. usisavati. asteismos istančan. dosta Assunta (lat. slab. ventilator aspirin farm. bios život) umijeće da se slab organizam održi dugo u životu astenopija (grč. s dahom. duhovit govor. aster zvijezda) bot. slikovnog (piktograma). asteriskos) zvjezdica u knjigama (*). astateo) nemir. golim okom nevidljivi planeti između Marsa i Ju asteronira 129 astrodiktik pitera. udisati. Juno. oronuo. pokazuju zvjezdaste zrake kad se kroz njih gleda asterizma (grč. plina ili tekućine. tvorničko ime za aceti-losalicilnu kiselinu (77%). aster) zviježđe. lithos kamen) geol. grč. slabost vida. astr. te su tako slobodno izložene svakom vanjskom djelovanju astazija (grč. težiti za nečim. makros dug. supr. osobina nekih vrsta tinjca koji. aster. aster zvijezda) Fiz. izgovarati iz grla. bez određene orijentacije. zvjezdice. kad netko tobože hoće nešto prešutjeti pa ipak kaže. zvjezdani.. aspirirati (lat. nahuatl-jezici. bunilo. koji potječe od zvijezda. vrlo. zbog interferencije svjetlosti. u pjevanju: udahnuti zrak tako da se čuje aspra (grč. u semitskoj mitologiji najpoštovanija božica. asthenes. proučavanje asteniČnih bolesti astenomakrobiotika (grč. slab vid. astatične igle fiz. usisavač. dio medicine koji se bavi uzrocima i liječenjem slabosti. med. gledam) med. uvlačiti u aspra 128 asteroidi sebe. tuga. svjetlosna pojava kod koje od neke svijetleće točke izbijaju svjetlosne zrake. koji se u svakom položaju nalazi u ravnoteži. asteroides) zvjezdolik. koji potječe od slabosti. skupina zvijezda asteroidan (grč. slično kao kod Grka Afrodita a kod Rimljana Venera. aspros bijel) najmanja novčana jedinica u Turskoj assai (tal. astenična groznica živčana groznica. astheneia nemoć. kao znak kojim se čitatelj upućuje na primjedbu ispod teksta asterizam (lat. astheneia slabost) med. sjajan asteroidi (grč.

slabija nego na ostalom nebu. drugo. obruč. a-. njem. onaj koji boluje od sipnje ili astme (živčane. služi za izradu raznih ukrasa astralni (lat. stigma. Posejdonovom praunuku. što je koristilo Hipomenu i on je stigao na cilj. dizala ih i tako zaostajala. astron. koji je kasnije našao smrt pod Tebom u pothvatu "Sedmorice protiv Tebe" atalsko blago golemo. zvjezdast. manteia proricanje) proricanje iz kocaka na kojima stoje slova iz kojih se. pjenušac. u obliku zvijezde. uzimaju ga na sebe duhovi kad se pojavljuju. astralna svjetlost zvjezdana svjetlost. sprava pomoću koje se svaka zvijezda pokazana na nebeskoj kugli može lako pronaći i na nebu -. zvijezda. duše umrlih. nakon ulaska u Troju Grci su ga strmoglavili sa zidina astilon (grč. astralis) koji se tiče zvijezda. n. "vladar grada") sin Hektora i Andromahe. astrum zvijezda. astralno tijelo tijelo bez zemaljskih. astragalos) kocka. eterično tijelo čovjeka. asti spumante (tal. teško i kratko disanje u napadajima. obično s činom pukovnika. stigma točka) fiz. astragalos) igra kockom. nesposobnost nekog optičkog sustava za oštro odslikavanje zbog različite zakrivljenosti površina koje lome svjetlost u različitim ravninama. a-. mana oka kojoj je uzrok nepravilnost rožnice i leće te zato nastaje nejasna slika astigmometar (grč. nomos zakon) upravljanje gradom. pr. po naučavanju okultizma. lithos) tamnocrveno staklo s iverjem plavkasta sjaja.(grč. veoma udaljenih i pojedinačno nevidljivih zvijezda. radoznala Atalanta zaustavljala se kod svake odbačene jabuke. koji potječe od zvijezda. stigma) koji ima svojstva astigmatizma astigmatizam (grč. odvaja kapitel od donjeg dijela astragalizam (grč. skočna kost. spuma pjena) pjenušavo vino. tjelesnih osobina. sprava za određivanje jačine astigmatizma astigrafija (grč. grč. gležnjača. talijanski šampanjac a stigma tican (grč. njemu je Artemida dala tri zlatne jabuke koje je on u utrci odbacivao. kockanje astragalomantija (grč. sastavlja odgovor na postavljeno pitanje astrahan skupocjeno janjeće krzno s crnosjajnom i kovrčastom vunom (naziv po rus.. stylos stup) arhit.asteronim (grč. het-man atambija (grč. atalsko blago 132 Atena pije. pseudonim asti (tal. zvjezdani. e ostavio pergamski kralj Atalos (Attalos) Rimljanima u nasljedstvo ataman (rus. želučane) astrafobija (grč. srčane. kozački harambaša. fobos strah) med. izgleda da potječe od bezbrojnih. pr. vijenac na gornjem dijelu stupa. zemlje i pakla. zvjezdano nebo astro. sipnja. smrt ili obamrlost od udara munje astrodiktik (grč. nadzor nad kućama astma (grč. asthma) sipljivac. gradu Astrahanu) astralit (lat. atani- . onoma ime) književno djelo ili novinski članak koji umjesto piščeva potpisa ima tri zvjezdice (***). astralni duhovi u starom istočnjačkom vjerovanju u zvijezde: duhovi zvijezda zamišljenih kao živa bića. nakon svakog bacanja. astralni svijet zvjezdani svijet. astron zviježđe. anat. arhit. pretjerano velik strah od groma ili grmljavine astragal (grč. asti grad. sunčanica. grafo) opisivanje gradova Astijanaks (grč. neizmjerno bogatstvo koje je 133. građevina bez stupova astinomija (grč. uprava grada. neustrašivost atanatizam (grč. ima umrijeti). athambia) hrabrost. balio bacam) med. aster zvijezda. usp. imali su sina Partenopeja (grč. asti grad. svijet zvijezda. Hauptmann) voda kozačkog odreda. u srednjem vijeku: pali anđeli.) vrsta talijanskog vina (po gradu Astiju). osobito između zvijezda Kumove slame. "dječak s djevojačkim licem"). astron) predmetak u slože-nicama sa značenjem: zvijezda astrobolizam (grč. a-thanatos besmrtan) vjerovanje u besmrtnost duše. a-. metron) opt. med. astmatičan astmatičar (grč. udar sunčanice. a-. astrobolismos. to je uspjelo Hi-pomenu. astrodeiktikon) pokazivač zvijezda. duhovi postali od vatre koji lebde između neba. astragalos kocka. asthma) med.

naprava za smanjivanje neke fizikalne veličine ateoretičan (grč. atentata krimina (lat. kao središtu cjelokupne naobrazbe onoga vremena. božica zaštitnica umjetnosti i vještina. osobito ženskih. nevještost (npr. logia) naučavanje o besmrtnosti duše atanazija (grč. atheos bezbožan) bezbož-nost. atemptare napasti. atemperirati (lat. zaprežni pribor. zločin. napasti. duševno spokojstvo. nevičan čemu ateramija (grč. pismena potvrda . attenuare umanjivati. pokušani ili neizvršeni zločini atentator (lat. potvrđivanje. attache) službena osoba dodijeljena diplomatskom predstavništvu u kojem ima ulogu savjetnika. imanje ili čast. po legendi niknula iz njegove glave. prekrupa) cis-tićno proširenje žlijezde lojnice. attacher) dodijeliti na rad. atelier) umjetnikova soba za rad. a-. attentatum od attentare. bezbožništvo. božica rata. (kod Rimljana: Minerva) atenej 133 Atlant atenej (lat. terrain tlo.) mn. ad k. u novije doba i kao naslov književnih Časopisa atentat (lat. slučaj kad se kod potomaka pojave neke duševne i tjelesne osobine njihovih predaka. Athenaeum) viši odgojni zavod u Rimu. v. attestari posvjedočiti) pismena potvrda. pristati. atavus predak) sličnost s precima. utišati. prav. nerazumijevanje neke umjetnosti ili vještine ateist (grč. posebice grada Atene. naslijede osobina predaka atehničan (grč. attestatio) ovjeravanje. zaštitnica junaka i gradova. primamiti. topovski pribor atelija (grč. bes-ciljnost. a-theoretos) koji ne zna. izvršiti zločinački pokušaj. attentata crimina čit. fr. nevješt. napadati atenuator (lat. prilagođavati se duhu vremena Atena (grč. stanje bez strasti ataše (fr. a tempore) ponašati se prema vremenu. teška probava. uvjerenje. duševni mir. attelage) zaprega. neupućen. odan čovjek. fabula Atellana atelaža (fr. nasrnuti na tuđe pravo. ateleia) nesvrhovitost. spustiti se zrakoplovom na zemlju. nespretan atehnija (grč. uvjerenje. brak bez djece atelana (lat. kipara dr. Athena) mit. ravnodušnost atavistički (lat. kći Zeusova. utišavati atemporirati se (lat. nekog liječnika). voj. svjedodžba. radionica slikara. najvećeg reformatora i modernizatora života u Turskoj ataumazija (grč. thaumaso čudim se. ather kaša. viša škola. pren. ataraxia) fil. atavus) naslijeđen od predaka (tjelesne i duševne osobine) atavizam (lat. atechnia) nespretnost.zam atanatologija (grč. adi-jaterma aterom (grč. pokušaj ubojstva. attachement) odjel. ublaživati) prigušivač. ublažavati. pokušati) protupravan napad na nečiji život. doći k obali aterman (grč a-. attemperare) ublažiti. atechnikos) neiskusan. naviknuti se na nešto. zemljište) prilagođavanje biljaka novom tlu aterirati (fr. atheos bezbožan) bezbožnik. athanasia) besmrtnost. attentator) onaj koji vrši atentat atentirati (lat. zavoljeti nešto atašman (fr. atestat atestacija (lat. ateknia bezdjetnost) neplodnost. v. atterrir) zrak. u obliku čvora (najčešće na glavi) atest (lat. atanatizam ataraksija (grč. a-thanatos besmrtan. negiranje da postoji Bog ili božanski poredak u svijetu ateknija (grč. prema prilikama. svjedodžba. loša probava aterenizacija (lat.) vrsta dramske improvizacije. thermaino) fiz. oslobođenje od poreza i državnih nameta atelijer (fr. athanasia besmrtnost) v. privrženik ataširati (fr. odsjek Ataturk ("Otac Turaka") pridjevak turskog generala Mustafe Kemala (1881—1939). divim se) nečudenje. onaj koji ne vjeruje u postojanje Boga ateizam (grč. osnovao ga je car Had-rijan radi njegovanja znanosti i umjetnosti i nazvao ga po gradu Ateni. neumrlost atanizam (grč. pom. otuda: učeno društvo. zločinački napad. a-teramnos tvrd) med. attentare) pokušati nešto protiv koga ili čega.

atmidometar atmijatrija (grč. athetesis) odbacivanje. kršćanski povjesničari prozvali ga "Bič Božji" atila kratak konjički kaput s gajtanima. attestari) potvrditi. tal. pravo ja. o pretvaranju vode u paru atmometar (grč. atička duhovitost i dosjetljivost atički (lat. stav. atmijatrika atmologija (grč. atmidijatrija atmidometar (grč. athletike) skup viteških narodnih igara koje su njegovali još i stari Grci. bit osobe ili stvari uopće. po vjerovanju starih Grka. Atlantic) Atlantski ocean. atiČka suptilnost u načinu mišljenja i izražavanja. proglašenje nevažećim aticizam (grč. nazvan po divu Atlasu koji. n. iatreia liječenje) med. metron) v. uzor) neuredan. koji pripada planini Atlasu. iatreia liječenje) med. atmis para. pozivati (ili: pozvati) za svjedoka ateteza (grč. pomagač književnika i umjetnika (109—32 pr. koji pripada atletici atlija (tur. ne poštovati. atest atestirati (lat. v. veoma jak i lijepo razvijen čovjek atletika (grč. skopeo) v. Atlantis) legendarni otok koji se. kasnije potonuo u more Atlantik (engl. atipične bolesti bolesti koje se ne razvijaju pravilno atipija (grč. attitudine). Atlas) arhit. stupovi u obliku čovjeka koji drže opšivnicu Atlantida (grč. ukidanje. Atlas) mit. u baletu: stajanje na jednoj nozi Atlant (grč. a-. atlanticus) gorostasan. attitude. attikismos) atički način govora. parnih kupelji. liječenje pomoću pare. knjiga sa zemljovidima svih dijelova svijeta. athlo-thetes) sudac u borbi i dodjeljivač nagrada atman (ind. Atlas) zem. atmis. planina u sjeverozapadnoj Africi atlas (grč. atmis. usp. n. tj. a koje se i danas u cijelom svijetu njeguju po utvrđenim međunarodnim pravilima. suptilan. atmoskop. prezirati. a-. lišiti koga građanskih prava atipičan (grč. potvrdu. v. izdati svjedodžbu. attica. atmidometar . lijepo i pravilno razvijen. u indijskoj fil. Atlas) mit. prema Platonu. e. trg. duhovit. životni dah. atimia) lišavanje časti (vrsta kazne kod starih Atenjana koja se sastojala u lišavanju svih građanskih prava) atimirati (grč. divovski. uzor) med. uvjerenje. načelo svijeta atmidijatrija (grč. oko 9000 godina prije njega.) atika (lat.: duša. karakteristične odlike starog atičkog građevnog stila. duša svijeta. Atlas atlanti 134 atmosferski atlanti (grč. ovjeriti. posvjedočiti. položaj. dosjetljiv. atmos para. athletis) natjecatelj na javnim gimnastičkim natjecanjima kod starih Grka i Rimljana. nazvan po imenu hunskog kralja Atile atimija (grč. čovjek koji se bavi atletikom. koji ima osobine atleta. osobito na olimpijskim i drugim igrama. Africi. atmis para.atestat (lat. atmis para. po grčkoj mitologiji. uglađen. "tatica") kralj Huna (5. metron) sprava za mjerenje količine ispara-vanja vode. duša. atmijatrija atmidijatrika (grč. ponašanje. fr. drži na svojim leđima nebeski svod (Atlant). atimazo) lišiti (ili: lišavati) časti. atmidoskop. hrvač. osobito: ukrašavanje građevina stupovima Atila (got.). anat. pren. typos oblik. nepravilnost u razvoju neke bolesti atitida (fr. drži na svojim leđima kuglu zemaljsku atlantski (lat. iatreia) med. atmometar atmidoskop (grč. st. i bio "veći nego Azija i Lidija zajedno". borac. at atlotet (grč. atmos.) dah. atticus) svojstven atičkom duhu. attique) arhit. div koji. držanje tijela. otuda: koji pripada zap. athletikos) koji se tiče at-leta ili koji pripada atletu. attestatum) v. e. prvi vratni pršljen. atli) konjanik. atmidos para. sjajna svilena tkanina atlet (grč. typos oblik. liječenje inhalacijom. velik i snažan. zem. nepravilan koji odstupa od utvrđenog uzorka. poništavanje. veoma snažan. atmidijatrija. dijeli se na laku i tešku atletiku atletski (grč. atička sol duhovit i suptilni način izražavanja Atik Tit Pomponije ugledan Rimljanin. športska grana. logia) znanost o isparavanju. nalazio u Atlantskom oceanu. zapadnoafrički Atlas (grč. v. prijatelj Ciceronov.

razdvajati na sitne dijelove. veoma sitan. atomos nedjeljiv) pren. omlitavljenje. najmanji djelić kem. ato di kadenca (tal. grafia) opisivanje (ili: opis) atmosfere atmosferologija (grč. atmos. fil. energiji čestica koje čine sam atom atomska težina fiz. suvremena fizika utvrdila je da je atom djeljiv i da predstavlja složen sustav koji se sastoji iz pozitivno napunjene jezgre i elektrona koji se. fiz. a strane im se strmo spuštaju prema morskom dnu atolmija (grč. završetak glazbenog djela kadencom. a u praksi te dvije atmosfere znače isto. neotrovan atoli (malaj. atolmia) strašljivost. neplodnost atocije (lat. nedjeljiv atomvolum (grč. atonos) bezglasan. malaksao. nenaglašena riječ atopičan (grč. alfa-čes-tica i dr. atomistika atomska bomba bomba čije se strahovito razorno djelovanje zasniva na jezgrinoj energiji. nesposobnost rađanja. a-. v.) glaz. atmos. atoksičan (grč. sfaira) koji se tiče zračnog omotača Zemlje ili pripada zračnom omotaču Zemlje. atokos) med. atomos) fil. atonos olabavljen.) dolazi do cijepanja (dezintegracije) atomskih jezgra i pretvaranja atoma u druge oblike. sredstva koja čine nesposobnim za rađanje atofan kem. plašt plinova koji obavijaju Zemlju. niski otoci prstenastog oblika koji su nastali zbog raslojavanja koralja. nenaglašen atonifikacija (grč. atmosferski elektricitet v. reumatizma i dr. najsitniji djelić nečega. sfaira kugla) zračni omotač. atonon) gram. fenil-kinolin-karbonska kiselina. broj koji pokazuje koliko je puta atom nekog elementa teži od atoma vodika atomski (grč. usp.atmosfera (grč. atomos nedjeljiv) 1. usp. usp. atomos) fiz. 2. atto di cadenza čit. tj. facere činiti) med. širine 45° na 1 cm2. ozračje. u takvim zbivanjima to cijepanje dovodi do izdvajanja goleme količine energije (atomska energija). umoran. gram. nenaglašenost atonon (grč. atopos) koji nije na pravom mjestu. atomos) koji se tiče atoma. volumen obujam) fiz. pren. mislilo da je nedjeljiv. jezgra ima isto tako složen sustav: ona se sastoji iz protona i neutrona. tvari iz atmosfere. osobito djela za pjevanje atocija (grč. atmos. odnos atomske težine prema gustoći Aton staroegipatsko božanstvo sunca atoničan (grč. sfaira. atomo-logija Atomium građevina u belgijskom gradu Bruxellesu u obliku modela atoma atomizacija (grč. što iznosi oko 1. znanost o atomima. fizička atmosfera tlak koji vrši živin stup visine 76 cm na 0°C na morskoj razini zem. stratosfera atmosferilije (lat. sfaira. elektricitet ato (tal. st. lat. pren. atomos) filozof pristaša atomizma atomistika (grč. pojava. nepriličan. lat. bo-jažljivost. neutrona. zračna tijela atmosferografija (grč. atmosferski zrak obični zrak koji udiše ato 135 Atos mo. naučavanje po kojem su sve stvari sastavljene od izoliranih elemenata (atoma) i po kojem se sve što postoji zasniva na spajanju i razdvajanju tih elemenata atomizirati (grč. elemenata za koji se sve do početka XX. med. razdvajanje na sitne dijelove. atomos. atmos.093 kg na 1 cm2. s negativnim nabojem električnog elementarnog kvantuma. atonia) bezglasnost. atom atomologija (grč. pren. o najsitnijim djelićima iz kojih su tijela sastavljena. tehnička atmosfera označuje tlak jednog kilograma na 1 cm2. toxikos otrovan) koji ne sadrži otrov. mlitavost. gram. žućkasti kristali gorka okusa. atto) kaz. pri sudaru vrlo brzih djelića (protona. slabost tijela. veoma sićušna stvar atomističar (grč. atmosferski tlak dolazi od težine zraka. atomos) fiz. neobičan . troposfera. slab. logia) znanost o atmosferskim pojavama atmosferski (grč. atocia) mn. mlitav. kreću oko njega. med. atom atomizam (grč.) geol. sredina u kojoj Čovjek živi i razvija se. atomos nedjeljiv) pren. kukavičluk atom (grč. klonuo. uspavljivanje atonija (grč. atmosfaerillia) mn. malaksalost. čin. upotrebljava se kod bolesti zglobova. klonulost. u njihovoj se sredini nalazi plitka laguna.

attrahentia) med. surovost. o per (fr. Atossa) majka perzijskoga kralja Kserksa. atremes koji ne dršće. prednji dio hrama. pripisivati) svojstvo. koji izvlače gnoj) atrahirati (lat. atrofija atrezija (grč. žutica atrahencije (lat. bitna. pr. nedostatak prirodnog otrova. vanjska poniznost samo zbog straha od kazne (suprotno: kontri-cija) Atrid jedan od sinova legendarnog kralja Atreja: Agamemnon ili Mene-laj (grčki junaci pod Trojom) atrihičan (grč. a-. uz plaćanje gotovinom au pair čit. sušenje. thrix) koji nema kose ili dlaka atrihija (grč. neustrašivost) mirnoća. atrofia) zakržljalost (ili: slabost. po Spinozi) atributivan (lat. slab. mir. zamjenica ili broj koji pobliže označuje imenicu. primamljivati atrakcija (lat. oblježje. atrabilitas) med. atropos neotklonljiv. trofe hrana) zakrž-Ijao. grafo) sprava za sprječavanje grča pri pisanju atrepsija (grč. tresis bušenje) med. mjerodavnost. suprotno: repulzija atraktibilan (lat. dvorana za primanje posjetitelja. velebilje (veoma otrovna biljka). a-.) trg. nepomičan. kasnije: sjedište mnogih moAtosa 136 atropin naških redova pravoslavne crkve (Sveta gora) Atosa (grč. suh. pravo atribut (lat. usp. melemi (npr.atopija (grč. bilis žuč. pripisivanje. koji se ne koleba atremija (grč. kosa) med. ojedenost kože. o revoar (fr. sraslost pojedinih otvora u tijelu atribucija (lat. atopia) nepristojnost. mir. dodan atricija (lat. pretklijetka atrium mortis (lat. attritio) med. nepokretan. oznaka. n. astmatičnih. pobijeđenog u bitki kod Salamine (480. attribuere pridavati. čvrstina. kakvoća. beladona atropin (grč. thrix dlaka. unuk Tantalov. a-. sin Pelopov. posebice djevojke. sredstva za izvlačenje. miran) miran. attrahere) privlačiti. atremia nepokretnost. stvar koja privlači. brat Tijestov. sasušivanje atropa (grč. glavna osobina (od beskrajnog broja atributa beskrajne supstancije ljudskoj spoznaji pristupačna su samo dva: prostornost i mišljenje. supr. trenje. zanimljivost. oje-đanje. privlačan predmet. med. nemilost atrofičan (grč. srčana pretkomora. neizbježan) bot. pridavanje. fil. strogost. otac Agamemnonov i Menelajev atremičan (grč. trajna osobina nečega. djelokrug. proturječnost Atos (grč. attrium) predsoblje u staro-rimskoj kući. Athos) gora na poluotoku Hal-kidici. o kontan (fr. ne uzrujavam se. Atreus) mikenski kralj. primamljivost atraktivan (lat. osušen atrofija (grč. a-. attractio privlačenje) privlačnost. prividno kajanje. koje idu služiti u tuđe kuće samo za stan i hranu (obično se tako uzdržavaju studentice koje u stranoj zemlji žele naučiti neki jezik) au revoir čit. uzajamno privlačenje.) izraz za osobe. odlučnost atremograf (grč.) atrabilitet (lat. slabljenje. tih. atropos) kem. med. crna. primamljiv. znamenitost. attributivus) pridje-van. pridjev. trefo hranim) med. atrocitas) grozota. predznaci (ili: vjesnici) smrti atrocitet (lat. očnih i spazmodičnih bolesti) au comptant 137 aufalend au comptant čit. attractibilitas) privlačnost. nedostatak kose ili dlaka atrij (lat. attributum. attractorius) privlačan Atrej (grč.) doviđenja! . kopnjenje. užas. usp. strahota. a-. atremeo ne dršćem. atrofija kod dojenčadi. znak. attractivus) privlačan. attributio) davanje (ili: ustupanje) povlastica. privlačna sila. mršavost) zbog slabe prehrane. atra tamna. otrovan biljni alkaloid koji sadrži biljka atropa (upotrebljava se u medicini kod nekih želučanih.: repulzivan atraktoran (lat. gram. atrium mortis) predsoblje smrti. mršav. pouzdanost. zabava. attractibilis) primamljiv atraktibilitet (lat. ne-priličnost. e.

mixer mješač) tehničar koji radi oko čujnog dijela televizijskog programa (audio-sektora) audion (lat.) posl. metron) med.) Zločinac se vraća na mjesto zločina auctoritate curatoris čit. videre vidjeti) koji se odnosi na slušanje i gledanje zajedno. čuti. aufhenger (njem. napadan. grč. sudnica. au-ditivus) koji se tiče Čujnosti i sluha. ročište audimutizam (lat. aufhangen objesiti) klinčanica. koji upada u oči. zraka) min. augmentirati augit (grč. audio čujem.auctionis lege čit.) putem javne prodaje. smjelo. na. aufdecken otkriti) prostrijeti. a ne može govoriti audio-kaseta (lat. blije-dozelen dragi kamen. vješalica. naprava za vješanje odijela. probno pjevanje. metoda za ispitivanje sluha i gluhoće pomoću posebno konstruiranog radio-uređaja (au-diometra) audiomikser (lat.) plastična kutijica u kojoj je magnetofonska vrpca audiometar (lat. saslušanje. hrabro audacem fortuna juvat (lat. glaz. fone glas) med. audientia) službeni prijam. npr. smjelost. cassette kutijica. staviti) talionički radnik koji rudaču baca u peć aufsac (njem. audaČe (tal. sudac koji saslušava) vojni istražitelj. audire čuti. magnezija. 1858—1929) auf (njem. hrabrost audiatur et altera pars (lat. auditorium) slušaonica. aukcionis lege (lat. prijestupa Auctorem repetunt crimina quae-que suum čit. ponajviše kao sastojak vulkanskih stijena. suho meso ili kobasice narezane na ploške Augije (grč. prije nego što će biti angažirani (vrsta prijamnog ispita pred članovime uprave i stručnjacima) audifon (lat. licitiranjem auctor delicti Čit. gore! ustaj! diži se! dižite se! na noge! diži! dižite! aufalend (njem. otuda: Augijeva staja mučan i neugodan posao oko dovođenja u red nečega što je bilo dugo vremena zapušteno i zanemarivano augirati (lat. grč. augere) v. audiovizuelna metoda u nastavi poučavanje predavanjem i pokazivanjem primjera. auktorem repetunt krimina kvekve suum (lat.) po onome što se čulo. auffallen upasti) upadljiv. suparnička strana.) neka se čuje i druga. čujni. smisao: nitko ne može i ne smije biti osuđen prije nego što bude saslušan (osnovno sudsko načelo) audicija (lat. auditivni tip psih. srčano. u kojoj je bilo 3000 grla stoke i koja nije čišćena 30 godina. audire čuti. naprava pomoću koje gluhi mogu slušati.) glaz. slušalica za gluhe audijencija (lat. vojni sudac. aufiegen položiti. Aufsatz) posebno izrađen tanjur ili posuda za posluživanje jela aufšnit (njem. postaviti stol za ručak. saslušavanje. zove se i tirkiz . audire slušati) elektronska cijev koja služi za pojačavanje glasa i zvuka u prijamnom radio-uređaju audiovizuelan (lat. audire čuti. auditio) slušanje. po odobrenju (ili: s pristankom) skrbnika audace čit. sprava za određivanje stupnja gluhoće neke osobe. proba glumca. tj. kralj u Elidi čiju je staju.) prav. auditivan (lat. slušni. sastoji se od silicija. vrsta nijemosti kad čovjek normalno čuje. sonome-tar audiometria (lat. audire Čuti. svirača i dr. uzao ispod ovratnika na koji se odjeća vješa o klinčanicu aufleger (njem. auge sjaj. po reklakazala auerka plinska ili električna svjetiljka (naziv prema imenu austrijskog fizičara Karla von Welsbacha Auera. grč. auktoritate kuratoris (lat. učionica. prav. sudska sjednica. onaj koji lakše pamti stvari koje je Čuo nego one koje je pročitao ili vidio auditor (lat. zasjedanje. probno sviranje.) prijeđi. hrabrome pomaže sreća audacitet (lat. slušati.) prav. audire slušati. kričav aufdekati 138 aukcionator aufdekati (njem. Aufschnitt) narezak. auktor delikti (lat. večeru i si. Augeias) mit. počinitelj kaznenog djela. audacitas) srčanost. opernog pevača. me-tron) med. audire čuti. de auditu (lat. auditor slušatelj. Heraklo očistio za jedan dan. željeza i vapna. slušatelj auditorij (lat. audire čuti. slušatelji auditus (lat. mutus nijem) med. auditus sluh) osjetilo sluha.

gram. uvećanje. predznak auguriozan (lat. aulos frula. ribica) augmentirati (lat augmentare) umnožiti. umnožavati. nevolja. auctoritativus) v. uvećavanje. auguriosus) v. aukso. tumač znakova auguralan (lat. pojačanje. ribetina (za razliku od deminutiva koji umanjuje i slabi osnovno značenje. n. posebno biljaka aukseza (grč.augment (lat. fr. znak. zborno mjesto helenske mornarice pri polasku na Troju aulizam (lat. pjevanje uz pratnju frule aulodika (grč. 31. licitiranje aukcionator (lat. držati licitaciju. riječ koja uvećava ili pojačava prvobitno značenje neke riječi. auctio) trg. prostrana dvorana. augurium) proricanje budućnosti po letu ptica. predviđanje. govorničko preuveličavanje i pretjerivanje. lat. posvećen. npr. uzvišen. počasno ime rimskih careva. aula dvorana) đvorjan-stvo. naučavanje o milosti sljedbenika sv. auctionator) licitant pri javnim kupnjama i prodajama aukcionirati 139 Aurora aukcionirati (lat. osmi mjesec u godini. auxiliaris) pomoćni. ima 31 dan (nazvan po rimskom imperatoru Cezaru Oktavijanu Augustu. auksilijarni strojevi pomoćni strojevi (na brodu) auksologija (grč. augurare) gatati (ili: proricati) po letu. med. auguralan augurirati (lat. dodati. tvore prošla vremena. Mass mjera) mjera odoka. Augustina po kojem čovjek može dobiti milosti tek onda kad u njemu ljubav prema carstvu nebeskom nadjača ljubav prema carstvu zemaljskom augustinizam srednjovjekovna kršćanska filozofija i teologija koje su se razvile iz naučavanja sv. javna prodaja. predvorje. avi-gur) rimski svećenik koji je po letu i glasanju ptica tumačio i proricao što će se dogoditi. pojačavati. auksano ra-stem. Auge oko. dvorski život i običaji. e. aula) dvorište. umnožavanje. auksano ra-stem. auguralis. august(us) (lat. laskanje. proročki. metron) opt. aulos. augirati augnmas (njem. umnožavanje. znanost koja proučava razvoj ljudskog organizma auksometar (grč. auksilijarne knjige pomoćne trgovačke knjige. kolovoz. otprilike. carski augustinijanizam teol. aukso. autor auktoritativan (lat. naslućivati. povišica. dodatak. ode pjesma. autoritativan aula (grč. poprečna procjena (pogledom) augur (lat. metron) sprava koja bilježi napredovanje u rastenju. aule. do 14. auctor) v. ulagivanje aulodija (grč. npr. npr. dodatak. povećati. pathos nesreća. 2. e. predmetak pomoću kojega se. trpljenje) nepravilan rast (razvoj) čovjeka auktor (lat. kod grčkih i staroindijskih glagola. dodavanje. gatalac. povisivati. mjesec žetve. svečana dvorana sveučilišta. napredovanje bolesti auksilijaran (lat. augmentativum) gram. slutiti. Augustina augustovsko doba doba cvjetanja književnosti i umjetnosti (kao za vrijeme rimskog cara Augusta) aukcija (lat. zlo. auxano umnožavam. javno prodavati. auctionari) trg. dodavati. n. augmentum) povećanje. pren. broju i glasanju ptica. augustus uzvišen) 1. povećanje augmentativ (lat. pjevanje) glaz. ode pjesma) glaz. veličanstven (pridjev rimskih cezara). auxesis) ret. auxano povećavam. prodavati licitiranjem auksanometar (grč. pogoršanje bolesti augmentacija (lat. pojačavanje. pretkazivač. pr. pretkazivački. proučavanje pjevanja uz pratnju frule . med. porast. cijenu. pojačati. prorok. povećavati. auguriozan augurij (lat. augural). augmentatio) um-noženje. pretkazivati august (lat. zborno mjesto. augur. sprava za određivanje sposobnosti dalekozora za povećavanje auksopatija (grč. logos govor) znanost o duševnom i tjelesnom rastu. auksilijarne trupe pomoćne trupe. prodavati najpovoljnijem ponuđaču.) svet. velika slušaonica Aulida luka u Beotiji.

) naklonost svjetine (nestalna) aura vitalis (lat. bilo samim uhom ili pomoću posebne slušalice. aureatus) zlatan. sub auspiciis (lat. zlatan aurum (lat. astr. jutarnji sati vrijede zlata za umni rad. gotovo. odvratna žudnja za zlatom auriforman (lat. samo-tok. krug oko glave svetaca.) životna snaga. auris) liječnik za uši Aurora (lat. grč. australis) južni. auscultare) slušati. aura) ugodan zrak. vrhovna uprava i zapovjedništvo. aurum zlato) kem. aurarius) koji se tiče zlata. auris uho. stetoskopa auskultant (lat. Ausbruch) vino koje se samo cijedi iz osušena grožđa. velik ugled auri sacra fames čit. ispitivati šum pluća slušanjem pomoću stetoskopa auspeks (lat. aussen vani. početnik. auscultans) slušatelj.) svijetli vijenac. aushelfeh pomagati) radnik koji nije u stalnom radnom odnosu nego povremeno dolazi na ispomoć. aurum zlato. aurum. suškovina Auschwitz čit. auriformis) uhast. pod zaštitom. moć. n. auscultator) v. sreća. sudski pripravnik. kao uho auriga (lat. auricularis) koji se tiče uha ili je u vezi s uhom. sretan početak. vanjsko uho. aus iz) žarg. auscultatio) med. aula odn. ausbord (njem. usni aurin (lat.) prokleta žeđ za novcem.) zlato aus (njem. božica zore i jutarnjeg rumenila kod Rimljana aurora 140 autarkija aurora (lat. žut ili crven mineral arsenov sulfid auriskalpij (lat.) jug australan (lat.) aura (grč. pigmentum) min. auskultator auskultator (lat. dvije sreće grabi" aurozan (lat. istok aurora musis amica čit. okrilje. pren. sjaj. anat. Aušvic (njem. pozla-ćivanje aurea mediocritas čit. svršeno. auspiciosus) koji nagovještava i pretkazuje sreću auspicirati (lat. žuta boja koja se dobiva zagrijavanjem fenola s oksalnom kiselinom i koncetri-ranom sumpornom kiselinom auripigment (lat. proricati auster (lat. znak. Aurora) mit. auratura) pozlata. zaštitnik.) kočijaš. životni dah auraran (lat. auspex) prorok po letu ptica kod starih Rimljana. pren. jutarnje rumenilo. pod pokroviteljstvom auspiciozan (lat.) zora je prijateljica muza. predznak. skopeo) med. auspicari) tumačiti budućnost po letu ptica.) pod okriljem. Bord paluba) kraće umjesto Aussenbordmo-tor motor na vanjskoj strani brodice. zlatni auratura (lat. pomoćni radnik auskultacija (lat.e.Aulularia (lat. auskultant auskultirati (lat.) njemačko ime za poljski grad Oswiecim u kojem je za vrijeme Drugoga svjetskog rata bio jedan od najjezovitijih logora smrti aushelfer (njem. u obliku uha.) zlatna sredina aureatan (lat. pomoćni sudac bez prava glasa. "tko rano rani. olla) komedije starorimskog pisca Tita Makcija Plauta (250—184 pr. aurora mu-zis amika (lat. dio uha na koji se stavljaju naušnice. odličan aureola (lat. usna školjka aurikularan (od lat. auriscalpium) med. slava. tj. zaštita. avispicium promatranje ptica proročica) pretka-zivanje po letu i glasanju određenih ptica kod Rimljana. pokrovitelj auspicij (lat. mirisan. prisluškivati. os-luškivanje šumova unutarnjih organa kod bolesnika. auri sakra fames (lat. med. auspicium. aurum) koji u sebi sadrži zlato. australna svjetlost južna svjetlost Australazija Indijski arhipelag austrijacizam osobitost njemačkog jezika i govora kojim se govori u Austriji . vlast. žličica za uho auriskop (lat. auricula) uska. sprava (ih: ogledalo) za pregled uha aurist (lat.) zora. prošlo je i si. aurea medio-kritas (lat. augur. ugodan povjetarac aura popularis (lat. "Kočijaš" (zviježđe) aurikula (lat. izvanbrodski motor ausbruh (njem.

authentica) mn. omnibus autodafé (port. opisuje uvjete pod kojima je živio i radio autobus (grč. st. kasnije dopune i dodaci nekom starijem zakoniku. autos eng. autos. izvršenje inkvizicijske presude. facere) potvrditi. pravovaljanost. auto-da-fe. fr. bilo da priča samo svoje doživljaje ili da radi što boljeg prikazivanja svoje osobe. samoauto-dres (grč. authenticum) izvorno djelo. autos. lijek koji djeluje već onoga dana kad se upotrijebi autentičan (grč. apsolutizam autarkija (grč. svečano spaljivanje heretika. aut Cezar. authentikos) zakonit. trenutak kađ lopta padne izvan Igrališta aut Caesar. grafo pišem) pisac vlastitog životopisa. izvorni. omnibus svima) automobil-omnibus. pisac autobiografije autobiografija (grč. bez uvoza sa strane. samostalnost. gol vlastitoj momčadi auto-kolona dugi niz automobila u pokretu auto-limar radnik koji izrađuje limene dijelove za automobile ili zrakoplove ti auto-mehaničar radnik koji popravlja automobilske motore i uređaje auto-promet promet motornim vozilima. out) šport. kamionima autoanaliza (grč. bios život. izvornost.) ili-ili autadija (grč. usp. autos engl. goal) šport. garage) spremište za automobile auto-gol (grč. samodržac. samodrštvo. vlastita biografija. ideal starih kinika i stoika po kojem je stoički mudrac "dovoljan sam sebi" autemeran (grč. istodnevni. ili ne biti ništa aut-aut (lat. autos) 1. emera dan) med. koji je težio za pretvaranjem Habsburške monarhije u državu u kojoj bi dominirali Slaveni aušus (njem. otpad aut (engl. ovjeriti autentik (lat. lat. lat. grafo) vlastiti životopis. aut nihil čit. auster južni vjetar. autos) psih. sposobnost neke zemlje da se uzdržava samo svojim sredstvima. autos sam. uobičajena kratica za automobil auto. prvobitni. prav. authentikos pouzdan. autentik autizam (grč. autos. autobusima. vjerodostojnost autentificirati (grč. authadeia) samodopada-nje. bezbožnika. tj. nešto veliko. Židova i vještica u srednjem vijeku (osobito u Španjolskoj). automobilizam auto-stop zaustavljanje automobila na cestama i molba vozaču da pješaka (obično turista) besplatno poveze auto-transport kraće umjesto automobilski transport promet automobilima. zadovoljstvo samim sobom autarh (grč. vjerodostojan autentičnost (grč. despot. pravi. predmetak u slože-nicama sa značenjem: sam. prav. bolesno misaono udaljavanje od vanjskog svijeta auto (grč. analyo razrješujem) poniranje u samoga sebe. filos) prijatelj. actus fi-dei) heretički sud. istinit. uživanje u samom sebi. authentikos) istinitost. ispitivanje vlastite savjesti autobiograf (grč. original.(grč. Ausschuss) bezvrijedne stvari. autos. neovisnost o autemeran 141 autodigestija vanjskim stvarima. originalni spis ili dokument autentike (lat. pristaša Austrije austrofobija (lat. ono što treba odbaciti.) ili biti Cezar. grč. fil. autos. apso-lutist autarhija (grč. fobos) mržnja prema Austriji austromantija (lat. autodefe . v. aut nihil (lat. bios. autarkeia) dovoljnost samom sebi. zadovoljstvo samim sobom. dress) odijelo za automobiliste auto-električar specijalist za elektri-čarske poslove na automobilima auto-garaža (grč. pravovaljan. autos. Austria. emera) med. lat. književni rod u kojem pisac opisuje svoj život. autos. grč. archo vladam) samovlada. autos. autos) 2. archo vladam) sa-movladar.austrofil (Austrija. trg. koji prolazi još istog dana autemoron (grč. pretjerano razvijen fantastično-sanjalački unutarnji život. manteia) proricanje (ili: gatanje) po puhanju vjetra austroslavizam politički smjer među Česima u 19.

filia naklonost. jedenje samog sebe. urođeništvo. auto-chthon) prasta-novništvo. autos. in) med. autogramma) v. sam sobom autodrom (grč. fonos ubojstvo) 1. autos. autos. autografon) riječ ili spis koji je neka osoba svojeručno napisala. samo-liječenje autofonija (grč. autogram autografija (grč. tj. gennao rađam) fi-ziol. mršavljenje zbog šećerne bolesti autofilija (grč. vježbalište (ili: put) za automobile autoerotizam (grč. autos. đidasko učim. autos. toxikon lat. autodafé autodeterminizam (grč. koji se sam porađa. infectio zaraza) med. autohiria) dizanje ruke na sama sebe. pomoću tzv. umnožiti. therapeia) med. autos. hipnoza autohirija (grč. samoprobava. bolest čiji su uzrok zarazne klice koje su se već nalazile u čovjekovu organizmu i izazvale bolest autointoksikacij a (grč. raz-mekšavanje organskog tkiva nakon smrti pod utjecajem želučanog soka autodikija 142 autointoksikacij a autodikija (grč. naprava za umnožavanje rukopisa. lat. urođenik autohtoni (grč. tj. determinare opredijeliti. autos. anorganske tvari. mania) strast za prikupljanjem svojeručnih potpisa i rukopisa velikih i poznatih ljudi autografski (grč. svojeručno napisan. digestio probava) fiziol. autos. starosjedilac. grafein pisati) izraditi pomoću kopiranja. izrađen putem kopiranja. auto-grafskog crnila autogram (grč. pri čemu tijelo služi samo kao zamjena za drugi seksualni objekt na koji onaj koji se zadovoljava pritom misli (za razliku od narcisizma kod kojeg je vlastito tijelo krajnji seksualni cilj) autofagija (grč. autos. urođenički. gamia) bot.autodefe (šp. stijena). gnosis) samo-ispitivanje. autos. poučavam) samoučenje autodigestija (grč. autos. fysis priroda. proizvođenje živih bića umjetnim putem autograf (grč. autos. grafia) umijeće umnožavanja rukopisa. samoubojstvo autohton (grč. samoop-rašivanje autogen (grč. autos. umnožavanje rukopisa (s kamena ili metalne ploče) autografirati (grč. alogen autognozija (grč. autos. auto-chthon) prastanovnik. poznavanje samoga sebe autogonija (grč. nastanak života u njegovim najjednostavnijim počecima iz tzv. ljubav prema samom sebi. osobnosti i ideje autodidakt (grč. usp. samoni-kao. samoniklost. med. autograf autohipnoza (grč. dromos put) automobilsko trkalište. zaljubljenost u samog sebe autofizioterapija (grč. supr. svojeručan potpis. zadovoljenje erotskih nagona pomoću vlastitog tijela. sa-mooplođivanje kod biljaka. autos. autos. v. samobitnost autoinfekcija (grč. auto-de-fe) v. jak) koji djeluje sam od sebe. auto-chthonos) urođen. autos. fagein jesti) med. hvpnoo uspavam) dovođenje (ili: uspavljivanje) samoga sebe u hipnotično stanje. grafo. umnožavati autografomanija (grč. koji radi sam od sebe. lat. naučavanje o samodeterminaciji. autohirija autogamija (grč. odrediti) fil. autos. ljubav) samoljublje. starosjedilački. koji je nastao tamo gdje je i nađen (kamen. autos. auto-dikos koji samom sebi sudi) pravo nekog da sam sebi sudi autodinamičan (grč. lat. fone glas) 2. samobitan autohtonija (grč. putem razumne volje. autos. kod začepljenosti usne trube (Eustahijeve) ili vanjskog usnog kanala: osjećaj kao da nam naš vlastiti glas odjekuje glasnije i zvonkije baš u začepljenom uhu autofonija (grč. trovanje zbog nagomi-lavanja otrovne tvari koja se prirodno stvara u organizmu i izdvaja iz njega autokar . eros ljubav) psih. grafikos) svojeručan. dvnamikos moćan. o samoodređivanju djelovanja i htijenja putem zakonitosti koja je u našoj svijesti. autos. autos. min. gignomai rađam) biol. liječenje samoga sebe prirodnim sredstvima. auto-didaktos) samouk autodidaktika (grč. starosjedila-štvo.

koji se bavi automobilizmom kao športom automobilizam (grč. clavis) fiz. fi. odnos prema samom sebi. sustav apsolutističke vladavine. glupan. nezavisan. lat. nož. autos. autos. autos. mobilis) onaj koji vozi automobil. jedan od načina postojanja biljnog i životinjskog oblika. samovladar. nezavisnost od drugih. autos sam. mor-fogeneza . haima krv. autos. kem. autos. laesio povreda) samoosakaćenje. autos. životinja (kod Descartesa) automatika znanstveno-tehnička disciplina koja se bavi teorijom i konstrukcijom sustava za reguliranje i upravljanje tehnološkim procesima automatizam (grč. disciplina koja obuhvaća različite vrste automobilskih natjecanja automorfoza (grč. ocjenjivanje samoga sebe. nafta ili elektricitet. autos. djela. automatos koji se kreće sam od sebe. Papinov lonac autoknips (grč. autos sam. ocjenjivanje vlastitih spisa. carro kola) otvoreni autobus za 40 i više osoba autokataliza (grč. automatski otpo-nac na fotografskom aparatu (omogućuje fotografu da snimi sam sebe) autokontrola kontrola nad samim sobom.1. automatos) samopo-kretan. med. lithos kamen. osa-kaćenje. autos. onaj koji liči na stvar. autos. vladanje sobom. tako reći. kritike) samokritika. samodržački auto kritika (grč. therapeia) med. biće koje nema duše. mišljenju i pisanju) automat (grč. otapanje i fermentativno razgrađivanje mrtvih životinjskih tkiva pri čemu ne dolazi do truljenja autologija (grč. pren. lyo razgrađujem) samorazgrađivanje. mehanički. samodrštvo. usp.. sama sobom razbija kamen u mokraćnom mjehuru autoliza (grč. vladanje samim sobom. tj. kratos) neograničen u vladanju. mobilis) šport. maomai. kefale glava) samostalan. naprava koja automatski bilježi nehotične pokrete automatski (grč. tj. sag. stroj koji sam djeluje pod određenim uvjetima.143 automobil autokar (grč. logia) ret. ozljeda samoga sebe autolitotom (grč. naprava za sterilizaciju lijekova. npr. kirurških instrumenata i dr. lat. autos. postupaka autolezija (autos sam. machomai proturječiti) proturječnost sa samim sobom (u govoru. tj. neograničeni vladar ili gospodar autokratizam (grč. kata-lyo odriješim) kem. tal. pokrttljiv) vozilo koje se saautomobili st 144 autorizirati mo kreće. autos. liječenje ubrizgavanjem bolesnikove krvi neposredno nakon vađenja iz vene autoklav (grč. kišobran. makinalan. kratos vlast. samokret. automatos) ono što se radi bez sudjelovanja volje. autos. maomai tražiti. samoozljeda. fr. "samonadzor" autokracija (grč. puška. lat. automatiser) pretvoriti u stroj. motorni čamac. mobilis pokretan. sam svoj autokefalnost (grč. automatski pokreti psih. grafo) psih. samostalnost automahija (grč. pojava da neki proizvod koji se stvara pri nekoj reakciji ubrzava sam proces te reakcije autokefalan (grč. lišiti samoradnje automatograf (grč.. autos. osobito u crkvenom smislu autokemoterapija (grč. kefale) samostalnost. za razliku od slikovitog. koji sam od sebe radi. autos engl. vaga. koji radi bez sudjelovanja svoje volje i razuma. za čovjeka. autos. učiniti da netko radi kao automat. autos. autos. žuditi) fiz. auto automobilist (grč. kratos) v. moć) samodržac. lat. morfe oblik) biol. au-tokratizam autokrat (grč. nesvjesna radnja automatizirati (grč. gospodarenje razuma nad osjetilima autokratski (grč. knip-sen pucketati) fot. sprava koja. zatvorena posuda čiji se sadržaj zagrijava pod tlakom većim od atmosferskog. vozilo se kreće pomoću motora kojeg pokreće benzin. njem. temno režem) med. koji izrađuje automobile. autos. nehotični i nesvjesni pokreti koji nastaju zbog neposrednog podražaja jednog živčanog centra automobil (grč. kratos neograničena vladavina. autos. autos. stvarni govor.

fr. naređenjima vodstva mora se bezuvjetno pokoravati. automatsko održavanje stabilnosti autostrada (grč. 2. augere. pronalazača da mogu moralno i ekonomski iskorištavati svoje duhovne tvorevine (s obzirom na objavljivanje. utjecanje na samoga sebe. autoriser) ovlastiti. antos. autorotacija krila zrak. opsis gledanje. autoritativna država nedemokratsko državno uređenje kod kojeg se vlada po načelu vojne discipline. baino idem) med. autos. autopatheia) vlastiti osjećaj. slobodan. liječenje ubrizgavanjem seruma uzetog od samog bolesnika. na osnovi viđenja svojim očima. pronalazač. med. autoptes) pril. autos. fil. opunomoćiti. kod upale plućne opne itd. improvizirano autoskopija (grč. zakonita vlast. therapeia lat. autorisation) ovlaštenje. no-mos zakon) samozakonodavstvo. autonomia. nametnutog suda na osnovi vlastitih pogrešnih predodžaba. vlastitim očima. nomos) pristaša samouprave. nyk-tos noć.: hetero-nomija) autonomist (grč. osobno promatranje. npr. autos. fr. auktor autoritativan (lat. ugledan. samouprava. otvaranje leša da bi se utvrdio uzrok smrti autopt (grč. takve su npr. auto. samogledanje. portrait slika osobe) umj. auctoritas ugled. psih. autoshedijastički (grč. začetnik. autos. rotatio okretanje) samookretanje. nepomičan) fiz. autosom-nambulizam autonoman (grč. nadmoćnost (duhovna. autos sam. auctor. ambulare hodam) med. sugge-rere savjetovati. npr. umjetnika. ovlaštivanje. lat. na brzu ruku. priznata veličina (u nekoj struci). s autoritetom odozgo i s poslušnošću odozdo. politička nezavisnost. odobriti. smatranje sebe samoga bogom . stabilis čvrst. autos lat. autos. lat. osobno iskustvo autoplastika (grč. prevođenje i umnožavanje njihovih djela). fr. skulptura ili crtež vlastitog lika autopsija (grč. utjecaj. tvorac. serum) med. autoschediazo bez pripreme učinim) bez pripreme.autoniktobatija (grč. koji hoće i može nametnuti svoju volju ili mišljenje. nyx. sama od sebe nastala magnetična budnost za vrijeme spavanja. viđenje) 1. samostalnost. autos. autos sam. nadahnuti koga čim) samouvjeravanje. somnus san. autorité) 1. jer je održavanje reda važnije od suzbijanja pogrešnosti. auctor. ugled. pravna). sug-gerere savjetovati) sugestivno utjecanje na samog sebe autosugestija (grč. autos. autos. 2. autoniktobatija auto stabilnost (grč. auctor tvorac. moralna. tj. autopsija autosomnambulizam (grč. strada cesta) suvremeno izrađena cesta za automobile autosugestija (grč. pregled. lat. na osnovi osobnog promatranja. formula kojom su pitagorejci rješavali svaki spor koji bi se među njima pojavio zbog razlike u mišljenjima o nekom pitanju pozivajući se na autoritet učitelja autoseroteracija (grč. fr. tvorac nekog književnog. autorsko pravo isključivo pravo književnika. operacijski zahvat kojim se nadoknađuje nedostatak kojeg dijela tijela ili tjelesne sup-stance živim tkivom s tijela samog bolesnika autoportret (grč. stjecanje pogrešnog. bile države: Mus soli -nijeva fašistička Italija i Hitlerova nacistička Njemačka autoritet (lat. odobrenje. odobravanje autorizirati (lat. priznat stručnjak autorizacija (lat. autonomos) samoupravni. fr. sadržaji svijesti koji se pojavljuju putem autohipnoze autoteizam (grč. zakon koji je na snazi. znanstvenika. putem otvaranja i pregleda leša (usp. auteur) pisac. lat. autos. med. koji živi po vlastitim zakonima autonomija (grč. slika. gledanje (ili viđenje) svojim očima. samostalan. autos. usp. autoptes) očevidac autoptički (grč. Pita-gora. pascho iskusim. mjerodavan. autos efa) "on. znanstvenog ili umjetničkog djela. autopsija) autor (lat. autos tal. je to rekao". skopeo gledam) v. pristaša samozakono-davstva autopatija (grč. plasso oblikujem) med. kod akrobatskog leta "kovit" autos efa (grč. začetnik) koji se zasniva na autoritetu. v. pokoravanje svojim vlastitim zakonima (supr. autoriziran prijevod prijevod nekog književnog ih znanstveng djela s dopuštenjem njegovog pisca autorotacija 145 autožir autorotacija (grč. čak i kad su pogrešna. okretanje krila oko vertikalne osi. auctor tvorac. theos bog) obožavanje samoga sebe.

liječenje samoga sebe prirodnim sredstvima autotip (grč. ispust. arhit. autos. aventure. auto-teles nezavisan) samostalnost.) prije podne. smion. fr. pren.: alomorfija. Maria vijak (elisa) koji se okreće djelovanjem vjetra autsajder (engl. neograničenost. autotrofne biljke bot. aventure) sklonost avanturi. avaler) potpisati mjenicu kao jamac avalist (fr. neupućen čovjek. osobito izići u stroju iz vojarne. istaknuti dio kuće. nadmoć. avance) predujam. trofe hrana) koji sam sebe hrani. bučno. nogu) u srce i mozak u slučaju kad u srce i mozak ne dolazi krvi koliko je potrebno. jamac na mjenici Avalokitešvara (sanskrt. paradno i si. potpis jamca na mjenici avalanš (fr. therapeia liječenje) med. ljubav prema pustolovinama . ali nitko ne misli da će pobijediti. odvažan. trg. u vrijeme Mussolini-jeve dikatature: fašistička organizacija mladeži od 14 do 18 godina (avangardisti) avanija (fr. heterotrofija autovakcina (grč. avania) uvreda. pokušaj. ante meridiem avantaža (fr. cjepivo pripremljeno od klica koje su uzete od samog bolesnika autožir (grč. ostavljen sreći ili slučaju. autos. vaccina) med. onaj koji je daleko od čega. prvi otisak autotipija (grč. krenuti. iznuđivanje novca. fr. Ausonia) pjesnički naziv za Italiju (po priči. koji je po strani. garde straža) voj. njegov glavni dio je poseban vodoravni autsajder 146 Ave. outsider) onaj koji je izvan čega. smion trgovački pokušaj avanturin (fr. istaknuti dio građevine avans (fr. u športu: onaj koji se natječe. avantage) dobitak. neuv-jetovanost autoterapija (grč. kad gušter žrtvuje svoj rep auto transfuzija (grč. traus-fusio pretok) med. mjenično jamstvo. smanjivanje dobitka. onaj koji čeka unapređenje za časnika avantura (fr. autos. pod heterotrofan autotrofija (grč. mlakonja Auzonija (lat.autotelija (grč. ausriicken) izići. prevaga. typos otisak) au-totipijom dobiven otisak. aval) trg. npr. vrši se na taj način što se ruke i noge dignu uspravno pa se od vrha prstiju omotaju elastičnim vrpcama autotrofan (grč. aventure slučaj) vrsta kremena (nađen slučajno pri proizvodnji stakla) avanturist (fr. lat. prvi borbeni red neke vojske avangardija (tal. poniženje. aventurier) pustolov. sramota. izlaženje u susret avant midi čit. koji stavlja sve na kocku. autos. typos otisak) jedan od najvažnijih pronalazaka u području grafike: prenošenje slika urezivanjem u cink ili drvo i njihovo umnožavanje autotomija (grč. prednost avantažer (fr. avanguardia prethodnica) u Italiji. prethodnica. supr. izvidnica. svojstvo svih klorofilnih (zelenih) biljaka i malog broja bakterija da se mogu prehranjivati i izgrađivati isključivo iz anorganskih spojeva sredine u kojoj žive.) najomiljeniji i najpoštovaniji bodhistava u maha-yana-budizmu. avanturistički roman vrsta romana u kojem je glavna tema opisivanje neobičnih doživljaja i podviga glavnog junaka avanturizam (lat. avant-eorps) voj. autos. avant naprijed. drzak. autos lat. potpisnik. avaliste) trg. gyros krug. korist. bujica. autos. predstraža. v. avalanehe) snježna lavina: odron zemlje. adventura. poći (obično u skupinama). izbočenje. sva sila avalirati (fr. zrakoplov namijenjen uspravnom penjanju i spuštanju. arhit. adventura) pustolovina. avant-garde. isplata unaprijed. prevagu: voj. prethodnica. spašava ljude kroz patnje u reinkarnacijama avangarda (fr. tal. avanie. zaštitnik Tibeta. tome) pojava koja se često može vidjeti kod nekih životinja: osakaćivanje samoga sebe u slučaju opasnosti po život. kod velikog gubitka krvi: potiskivanje krvi iz perifernih dijelova tijela (ruku. sinu Odiseja i nimfe Kalipse) auzrikati (njem. usp. izmar-širati u skupini. avan midi (fr. novija fak-similna izdanja. prema Auzonu. prednost. aval (fr. aventureux) pustolovan. prvi korak. autogyre) zrak. autos. trofe hrana) biol. lat. osobito globljenje kršćanskih trgovaca u bivšoj Turskoj. avantegeur) onaj koji ima prednost. lovac na sreću avanturistički (fr. zarade u nekom poslu avankor (fr. autos.

vilis jeftin) trg. kamo su bili dovedeni da bi bili pod utjecajem politike francuskih kraljeva. krletka avijatičar (lat. naprava za letenje teža od zraka. gnušanje. avidus) lakom. visus gledanje. avancer) napredovati. bolesti koje nastaju zbog nedostatka vitamina u hrani. sučeva opomena kojom se nekome savjetuje da se kloni polaganja lažne prisege avitaminoze (grč. avviso. no-sos bolest) mn. plaćanje unaprijed Avari mn. drvored. lat. napredovanje.) zdravo! Ave. obiteljsko imanje avivirati (fr. željan. avilir. pilot avikultura (lat. napredovanje u službi. adversus okrenut prema. u crkvenoj se povijesti to razdoblje naziva i "babilonskim" (prema robovanju starih Izraelaca u Babilonu) aviobiologija (lat. predujmljiva-ti avanzman (fr. grč. mongolski nomadi koji su u 6. avis ptica. utvara. avizni brod poštanski brod za brzo prenošenje važnih vijesti . promaknuće. bios život. pohlepan. quantum količina. fone glas) zrak. a. iznos) trg. telefon od gumenih cijevi u ratnom zrakoplovu aviomehaničar zrakoplovni mehaničar avion (fr. staza. zbog Čega ga je osudila Rimska kurija avers (lat. (papa Grgur IX. izvještaj o poslanoj robi ili novcu. suma novca kojom se plaća poprijeko. tj. kavez za ptice. figura koja se sastoji u tome da govornik polako odvrati onoga kome govori od glavne teme. pravac koji je osnovao arapski mislilac Averoes Ibn-Rošd u 12. st. Alana i Slavena. oživljavati. lat. žudan. (papa Klement V. amine od am (monia) + -ine. grč. Marijo!") riječi kojima je anđeo pozdravio Djevicu Mariju nagovještava avenija 147 avivirati jući joj da će roditi Isusa. grč.) do 1376. tal. put obrubljen drvećem i cvijećem averoizam med. med. prilaz. tal. glava. gradu Avignonu. lat. avion. aviaticus. ali tako da ovaj to ne primijeti averziona trgovina (lat. avion. a ne po pojedinačnoj procjeni svake stvari koja se prodaje avet (tur. gramzljiv. skorbut. odoka averzionalna suma (lat. predujmiti. st. fil. lat. napredak. capio hvatam. večernje zvonjenje u Kat. letač. mržnja. ići naprijed. lik. isplata unaprijed. avis ptica. engleska bolest i dr. izazvali seobu Huna. emtio per aversionem) kupnja ih prodaja poprijeko. njegovo naučavanje naginje materijalizmu i panteizmu. osvježiti boje aviza 148 azoogenija aviza (tal. Maria (lat.. lice (kovanog novca). unaprjeđivati. pojeftinjavati avinjonsko sužanjstvo razdoblje od 1305. avis ptica) zrakoplov. aviarium) ptičnjak. aviation. proždrljiv avijacija (fr. avis ptica. v. aversio) odvratnost. Maria "zdravo. suprotno: revers averzija (lat. logos znanost) vještina hvatanja ptica avidan (lat. crkvi avenija (fr. zračna flota avijarij (lat. stara kršćanska molitva.bez. uzgoj životinja avilirati (fr. grč..) prav. sprijeda. pelagra. pogled) trg. aviateur) zrakoplovac. zrakoplovstvo. unaprijediti. aeroplan avional (fr. aversus licem okrenut od. logia znanost) grana biologije koja proučava uvjete pod kojima se živo biće može održati na životu u velikim visinama ih na drugim nebeskim tijelima aviofon (fr. Obri avatar mit. vita život. djedovsko. sablast. beriberi. fr. avis ptica. vrsta majmuna aviceptologija (lat. avis ptica) plovidba zrakom. ret. averzionalni kvantum averzionalni kvantum (lat. bilo u životinju ave (lat. avitum bonum (lat. lat. aviver) oživiti. utjelovljenje božanstva u hinduskoj mitologiji bilo u čovjeka. summa svota) trg. awerso) num. afet) strašilo. avancement) unapređenje.avanzirati (fr. dati (ili: uzeti) predujam. pobiti vrijednost (robi) pojeftiniti. strada cesta) zračna linija kojom stalno prometuju zrakoplovi avisatio de perjurio vitando čit. cultura uzgoj) gajenje ptica. avenue) pristup.) u kojem su pape stolovale u fr. i odriče besmrtnost duše. ad za. biti unaprijeđen. Ave. avion) laka kovina od koje se prave neki dijelovi zrakoplova aviostrada (lat.) prav. avi-zacio de perjurio vitando (lat.

Božja kazna azbest (grč. nedodirljiv. rađam se) znanost o stvaranju anorganskog ili organskoga iz anorganskog azoospermija 149 ažurirati azoospermija (grč. aviza avoar (fr. knjigama: potraživanje. dušik. stvoren u maloazijskoj Joniji. javljati avizo (tal. periodos) geol. zoon živo biće. prav. pravo azila u međunarodnom pravu: pravo političkih ili vojnih bjegunaca i si. zygon jaram) neoženje-nost. aktiva avocentur acta čit. a-. Asia. suparnici su im bili vani. a-zoon. tal. avere. v. komad zemljišta koji rijeka otrgne i odnese na drugu obalu azab (tur. neudanost. na utočište u nekoj stranoj državi azima (grč. tražiti da se nešto pošalje. dom za smještaj i izdržavanje sirotinje. potpuni nedostatak muških sjemenih stanica (spermija. npr. azotos. predstavljaju prirodne sile (na Čelu im je vrhovno božanstvo Odin. neka se traže spisi.008. sila) med. a-sylos neopljačkan. odazivati. vađenje zuba. opozvati. i 2. samatha ići k. avocentur akta (lat. važan meduproizvod u proizvodnji azo-boja azojski period (grč. metron) sprava pomoću koje se utvrđuje koliko neka zemlja oranica sadrži u sebi amonijaka . divljak. a-sbestos neugasiv) min. znak N. odazivanje. spisi avokacija (lat. Asianus) stanovnik Azije. javiti. avulsio) med. avocatorium) naredba kojom se pozivaju podanici neke države da napuste službu strane države avulzija (lat. avviso) brodica (ili: čamac) za izvještavanje. utočište. jedan od glavnih uzroka nesposobnosti oplođivanja Azori skupina otoka zapadno od Portugala (u Atlantskom oceanu) azot (grč. imao je dvije karakteristike: 1. dynamis snaga. sloboda. kutna udaljenost nekog nebeskog tijela ili predmeta na Zemlji od sjeverne ili južne točke podnevnika azobenzen narančasta kristalna tvar. gignomai na-stajem. pribježište. fr.syle) sigurno sklonište.. nezauze-tost azijanizam ret. prav. a-. a-zoon. element atomske težine 14. akti avocirati (lat. azotos.avizirati (lat. neobuzdan čovjek azil (grč. vrsta nesagorljivog minerala. a sjedište im je Asgard). patnja. u francuskim trg. kao loš vodič topline. a. inače služi. "stil isjeckanih rečenica" s jakim ritmičkim naglašavanjem. skandinavski bogovi ne-besnici. kićenost. obavještavati. spermatozoida) u izbačenom sjemenu. avocere) odazvati. ići prema) astr. blagdan beskvasnog kruha azimut (ar. antički govornički stil. avocatio) opozivanje. lat. zyme kvasac. azap) muka. izvidnički brod. a-. azab. avisare. mag-nezijev silikat vlaknastog sastava. kiselo tijesto) židovski pashalni beskvasni kruh. jedan od glavnih sastojaka zraka (4/5) azotemija (grč. ali najčešće ima pejorativno značenje. pojava da smjese nekih tekućina u određenom om i em vriju pri stalnoj temperaturi i daju pare istog sastava kao i tekućina Azerbajdžan država u istočnom dijelu Zakavkazja. a-. habere imati) kao imenica. zoo živim. haima krv) med. Lavoi-sierov naziv za nitrogen koji nije u stanju održavati život) kem. slojevi bez organskih ostataka azoodinamika (grč. najstarije razdoblje Zemljine kore. od njegovih vlakana izrađuju se tkanine za odijela vatrogasaca. izvještavati. aviser) izvijestiti. i za izolaciju azeotropija grč. mn. patetičnost Azijat (lat. obavijestiti. bombastičnost. nedostatak snage za život. avvisare. zastora u kazalištima i dr. slabljenje azoogenija (grč. a-zoon. nedodirljivo mjesto na kojem progonjeni nalaze utočište. avoir. tzv. opozivati. tal. koje su pobjedili azigija (grč.) prav. sperma sjeme) med. mit. zahtjev da se spisi vrate od nižeg suda višem avokatorij (lat. azotos. avizna lađa. umnožavanje azotnih spojeva u krvi azotometar (grč. rednog broja 7. ime dviju pokrajina u sjeverozapadnom Iranu azi mn.

b drugo slovo hrvatske latinice B glaz. dotjerivanje azur (fr. doplata. popularan naziv za talijansku državnu sportsku reprezentaciju (zbog modre boje njihovih majica) azurin (ar. toranj građen u Babilonu.) velik broj porođaja. djetešce. Zim-mer soba) kupaonica . ajustage) određivanje (ih: prilagođavanje) propisane težine novca. background pozadina. Cannes. pren. onaj koji završava povjereni mu posao na vrijeme ažurirati (fr. akcije ažio-konto (fr. utopist Babeuf (1760—1797): svaki čovjek ima jednako pravo zadovoljiti svoje potrebe i uživati sva dobra prirode. ažioter (fr. kratica za barij baba (tur.azoturija (grč. kratica za element bor B log. novorođenče. od nominalne vrijednosti. ajour) praviti otvore. zvučna kulisa. a jour) točan i brz u poslu. dodiru nekog predmeta. agioteur) osoba koja se profesionalno bavi špekulacijom vri-jednosnica ažiotirati (fr. vrijed-nosnica i si. Kaldeja. trpjeli u Babilonu kamo ih je odveo kralj Nebukadnezar baborak (češ. zbrka. Ali-baba). Marseille) aždaja (tur. agio) trg. nastavak -ites) min. st. može imati i više glava ažio (fr.) background čit. plava boja neba. grč. očinstvo. punac. Tropez. kratica za predikat (dok A označava subjekt) Ba kem. društvu je cilj održavanje te jednakosti baby čit. dojenČe. azur. ažiotaža (fr.) nered.) dadilja. St. očuh. i 6. ansambl duhača i udaraljki koji prati svirku solista (u džezu). dizenterije. dionicama i si. bacilofobija (lat. ajour) otvor (na ručnom radu) ažuran (fr. agioter) špekulirati vrijednosnicama. agio-conto) trg. podloga) glaz. plav mineral. vrenja maslaČne kiseline i dr. pomicanje. ali je to spriječio Bog učinivši da graditelji počnu govoriti različitim jezicima. bekgraund (engl. karbonat bakra Ažurna obala (fr. čuvarica djece bacili {lat. tal. nebesko plavetnilo azuri mn. npr. Nica. anđeo koji prihvaća i prati duše umrlih azur (fr. bacillum štapić. aždaha) zmaj. e. izazivači tifusa. vrijednosni-ca i si. višak.) po talmudu anđeo smrti. urein mokriti) med. nagao porast nataliteta (primjerice u godinama poslije Drugog svjetskog rata) baby-sitter čit. tast. piše se iza imena (npr. beibi (engl. razlika između nominalne i tečajne vrijednosti. neke dionice. knez babuvizam socijalno-politička doktrina koju je utemeljio fr. očevina. namještanje. gospodar. pers. u radio-dramama) badecimer (njem. azur. beibisiter (engl. trgovanje novcem. ženina obitelj babel (hebr. bez-božnost.) indijska titula. trebao je doprijeti do neba. fobos strah) med. baviti se ažiotažom ažistaža (fr. azotos. izrađivati šupljikavi vez B B. grč. neman u obliku krilatog guštera. metež. Cote dAzur) istočni dio francuske obale na Sredozemnom moru (graniči s Italijom). kratica basso B kem. štapić) med. veća vrijednost neke vrste novca. azzurro. tj. češka brza mazurka babu (ind. prisustnost velike količine dušika u mokraći Azrail (hebr. beibibum (engl. zbrka. lapis lazuli) plavetnilo. zabuna. baden kupati. nered.) otac. račun o dobitku odnosno gubitku pri promjeni neke vrste novca. bakterije koje imaju oblik štapića. lazh-ward. osobina onih koji su u stalnom strahu da će se zaraziti klicama bolesti (pri rukovanju. lazvardi) vrsta plave boje azurit (fr. bacillus prutić. pretjeran strah od zaraznih klica (bacila). razvrat Babilon stari grad u Aziji. beba. babilonsko sužanj-stvo sedamdeset godina ropstva koje su stari Izraelci u 7. babilonski toranj prema Bibliji. tetanusa. pr. vrijednosnicama.) omiljeni češki narodni ples. prilagođavanje mjere. agiotage) špekulacija. izopačenost. n.) malo dijete. ozvučenje događaja na pozornici (npr. glasovit po svojim pješčanim plažama i izvanredno lijepom plavetnilu morske vode (značajni gradovi. draga djevojka babyboom čit. pren. Babilonija stara država u Aziji (simbol bogatstva i okrutnosti). kaos. vožnji javnim prijevozom i dr.

tonzile badinaža (fr. čistiti riječno korito od pijeska. od davnina je poznat u Indiji i Francuskoj baft (perz. bajbokana bajbot (njem. pajac bajadere (port. baft 151 bajliti za igru nije potrebno posebno igralište. v. balia) dojilja. drvo i plod iz porodice ruža. Bylbrief) pisani ugovor o gradnji broda. žulj na nozi. bagatelle. vapna i bizmutova klorida. slične bagdadskim šalovima. jezgra je jestiva. šaljiv. trop od grožđa. bei Wache pod stražom) zatvor. tamnica. ponekad su i javne žene. niska cijena. badigeon) vrsta fine obojene žbuke. a može se igrati na svakom terenu. omalovažavati. baganac bagasa (fr.) kornjačin oklop. uzimati koga ih što previše olako bagaža (fr. presvučen kožama bajla (tal. Tanzaniji) bain-marie čit. baiocco) nekadašnji papinski bakreni novac (pet talijanskih čentezima) . bahio) zaljev. posuda vruće vode u koju se stavljaju posude s jelom da bi se održala toplina baitilije (grč. tričarija. kanala i si. balia) dadiljati. Boot Čamac) pomoćni čamac. čamac za spašavanje bajdaki (rus. meteori koje su stari posvećivali bogovima ili ih samo obožavah (nazvano po kamenu na kojem je Jakov spavao i sanjao anđela — Post 28. bagger) jaružati. bei kod. tal. za Čišćenje riječnog korita i kopanje prokopa. sastavljena od boje. hramovima (ind. bedminton (engl. Burundiju. potcjenjivati. uvjerenje graditelja broda ili mjerodavnih vlasti da je brod propisno izrađen.) kuh. kukac. vrsta morske ribe. maslina i dr. med. vaditi pijesak iz rijeke. samohodna sprava za vađenje pijeska s riječnog dna. sem. baidaki) mn. peronospora. ali prazan razgovor badižon (fr. vrsta finog duhana iz brazilske pokrajine Bahija bahs (tur. bagata) v. kit što ga upotrebljavaju kipari. plamenjača. dewadasis = sluškinje bogova) koje se odmalena posvećuju službi bogovima i u svakom hramu ih ima 8 do 12. svjetina bagdalin vrsta šarene pamučne tkanine. Ugandi. pjestovati bajok 152 bakter bajok (tal. lađe s neobično velikim krmama na Dnjepru. bagage) prtljaga. priznanica o novcu primljenom za gradnju broda bajliti (tal. kvrgasta izraslina na konjskim zglobovima. mandule. diskusija bahur (hebr. bagatella) sitnica. harlekin. šljiva. baidara) mali sibirski čamac od riblje kosti ili lakog drveta. kratko i lagano glazbeno djelo bagatelizirati (fr.19). poznavatelj židovskih zakona Bahutu (Hutu) narod iz skupine Bantu (žive u Ruandi. polemika. grimiz. rasprava. lakrdija.) bot. klaun u napuljskoj narodnoj komediji. obično bijelih katunskih tkanina baga (tur. bachur) židovski student koji se bavi proučavanjem Talmuda. po čemu je i nazvana bager (niz. dadilja. bagana janje) janjeća kožica s krznom. Dnjestru i Bugu bajdara (rus. vrsta malih rubaca bajbok (njem. njegovati dijete. betilije bajaco (tal. bahys) govor. malenkost. radi isušivanja zemljišta bagerovati (niz. badinage) šala. bagasse) trop šećerne trske. ben-mari (fr. bagrjanvj) crvena boja dobivena od borove kore. otmjen. otpaci koji ostanu pri proizvodnji šećera. vrsta istočnoin-dijskih. bagatelle) ne mariti za nekoga ili nešto. šaljivac.badem (sanskr. bigar bahija (šp. buhara. pagat bagatela (fr. nebesko kamenje. baft) trg. insekt bagana (tur. bagger) jaružalo. bailadeira) mn. javne plesačice i pjevačice u Indiji. njegovateljica male djece bajlbrif (niz.) vrsta tenisa malom lopticom s krilcima. četka badminton čit. baithylia. ološ. bagat (tal. upotrebljava se i u medicini. plesačice na službi u ind. bethel) mn. bajaccio) lakrdijaš. mulja bagra (rus.

živi u iz sjevernim morima. pijanke. bei pri. prvi se slavi odmah nakon posnoga mjeseca ramazana. Backe obraz. mikroskopski nevidljiva bića koja žive u tijelu i uništavaju zarazne klice bakterioliza (grč. Bacchanalia) mn. lat. lat. kod. divlja. bog vina. bobica. Kurban-bajram (Blagdan žrtve) zove se zbog toga što se tada kolju ovnovi koje dijele sirotinji. pristojba koju plaćaju brodovi za pristajanje u luku bakler (fr. baccara) francuska kartaška hazardna igra bakbord (engl.) bajvagn (njem. vijeku: putujući daći (vaganti) bakara (fr. bakteriocidnost bakteriocidnost (grč. Bakchos. bak-Ijada svečanost s bakljama bakpulfer (njem. vrsta ribe koštunjače iz porodice tovara. pijanac. bučno veselje bakandža (mađ. bacchans) Bakhov svećenik kod starih Rimljana bakanti (grč. dug nož s oštricom na obje strane koji se stavlja na pušku (ime po gradu Bayonne gdje je napravljen 1640. Bacchus. jagodičast bakenbart (njem. boga vina. baccalaureatum) polagati (ili: položiti) bakalaureus bakalaureus (lat. bacca laureus lovorova bobica) na njem. baccana) obična krčma bakanalije (lat. veoma sitna. bacca) bot. rastapanje bakterija imunim serumom . Bakchos) mit. bakteria. zalisci. baionnette) voj. bakancs. Bacco Bahus. bacleur) zatvarač luke baklja (njem. baccala) zool. koliba bajuneta (fr. Byrona (1788—1824). klicožderi. uništavači zaraznih klica. Backfisch pržena riba). raskalašena. treska. a ima ih pokretljivih i nepokretljivih bakteriocidi (grč. magisteriju i doktoratu. jednostanična živa bića. baclage) pom. najčešće vojničke obuće bakant (grč. ispit koji prethodi licencijatu. pr. razvratna pijanka. fr. sin Zeusa i Semele (Grci su ga zvali i Dioniz). žive kao nametnici i izazivaju razgradnju i često teške bolesti. bejram) dva velika muslimanska blagdana u godini. Bacchanalia) mn. vino-pija. drugi. pripadaju biljnom carstvu. Wagen kola) prikolica (osobito uz motocikl) baka (lat. više-dnevne svetkovine i orgije starih Rimljana u čast Bakha. Bakchos. Facket. šiparica bakhej (grč. Pulver prah) prašak za dizanje tijesta (umjesto kvasca) bakter (njem. bakteria. zulufi bakfiš (njem. backen peći. ca-edere) biol. slična štapiću. bakteria palica. sveučilištima: najniži akademski stupanj.-med. baita)'potleušica. baccalaureatum) dostojanstvo bakalareusa bakalaureirati (lat. osobina nekih živih bića. pren. osobito njegovom pe-simističkom shvaćanju "svijeta i života" bajta (tal. jagoda baka (njem. Bakcheios) metrička stopa od jednog kratkog i dvaju dugih slogova (bakhejski stih upotrebljavanje osobito u himnama bogu Bakhu) Bakho (lat. bakteria. vino.Bajram (perz. bokkancs) vrsta teške. ispit zrelosti bakana (tal. bakteria. lola baklaža (fr. bobičast. lysis rastapanje) kem. bacchans) mn. fenjer ili bačva) koji pliva na vodi i označava lađi put po opasnim mjestima. kod Rimljana: sudionici u Bak-husovim svečanostima. tal. burno veselje bakanalije (lat. bacciformis) u obliku bobice. pren. boja bakalar (tal. pren. kolac premazan smolom. kod starih Rimljana: orgijske i mistične svečanosti u čast boga Bakha. Wächter) stražar. bakteria) bot. pjesnika G. biol. Bake) znak (obično komad drveta. najmanja. caede-re ubiti) biol. a slavi se 70 dana nakon prvog Bajrama bajronizam shvaćanje života i umjetnosti koje odgovara shvaćanju velikog engl. g. mlada djevojka. usp. grč. baccalaureus. prodiranje bakterija kroz krvne i limfne žile u krvotok bakterije (grč. klicomori. fagos) mn. tvari i sokova u tijelu da uništavaju zarazne klice. lat. fiaccola) luč. lijeva strana broda (kad je čovjek okrenut licem pramcu) bakciferan (lat.. lat. G. backboard) pom. tovar bakalaureat (lat. hai-ma krv) med. golim okom nevidljiva. u sr. zublja. terevenke. bakteriocidi bakteriofagi (grč. pren. Čuvar (nekada: noćni čuvar po selima) bakteriemija 153 baladine bakteriemija (grč. Bart brada) brada samo na licu (podbradak je izbrijan). i engl.

backwoodsmen) mn. mucati. bakteria. bal champêtre čit. usp. bakteria. motke bakulus (lat. baculatio) batinanje. ballatoio) trijem. ballare plesati) zabava s plesom. balanos žir) med. nejasno izgovarati. bakterion štapić. zaplitati jezikom . palica. podstrešje. posthion kapica) med. bahata) 2. zaplitanje jezikom balbutirati (lat. kažnjavanje batinom. Baal gospodin) mit. balanos. od bakteria batina) mn. Pasteur i R. bilancia) vaga. Filistejaca i drugih semitskih naroda bog — pokrovitelj plodonosnih sila prirode. balanos. priča o nekom događaju i istodobno pobuđuje lirsko raspoloženje.) glaz. vrsta hijerodula koje se posjetiteljima hramova nude za novac. baculum štap. pjesnička pripovijetka baladen (fr. blenna sluz. bakvuds bal (fr. dvojba. bailo. sličan gitari.) otmjeni ples.) paraziti tropskih i subtropskih krajeva. balahane) daščara. mokrenje zaraznim klicama bakulacija (lat. ah elastičnija od njih. upotrebljava se za električne izolatore. Koch) bakterioterapija (grč. tvar vrlo slična kaučuku i gutaperki. bakteria. bal en masque čit. bal u svečanom ruhu. pren. svaki nepotreban i suvišan teret. prašume. lakrdijaš. strojne remene.bakteriolizini (grč. bal pare (fr. batina bakvuds (engl. bakteria. upala glavića i unutrašnje pokožice muškog spolnog organa balanoblenoreja (grč.) ples u polju Bal (hebr. lysis) mn. logia) znanost koja se bavi proučavanjem osobina i života bakterija (osnivači: L. ballare) mn. glumac. lat. svežanj balada (fr. tal.) 1. rheo curim) zagnojavanje glavića balanofag (grč. zamuckivanje. balio. opći naziv za biljne bolesti koje uzrokuju bakterije bakteriurija (grč. baja-dere balagan 154 baletan balagan (rus. backwoods) mn. lat. gorštaci. thera-peia) liječenje pomoću bakterija bakterioze (grč. prisutnost bakterija u mokraći.) svečani. tezulja balander (niz. na. baladin) šaljivac. balance. pjesma uz ples balatura (tal. sastojci imunog seruma koji imaju moć da rastapanjem ubijaju bakterije bakteriolog (grč.. logos) znanstvenik koji proučava osobine i život bakterija bakteriologija (grč. bilanx) ravnoteža. balanos. stvar za odbacivanje balata (lat. štapom bakulit (grč. balle) smotak. balbutire) med. dem. balbuties) med. balkon oko zgrade. onaj koji se hrani žirom. galerija balazor trg. osobito cirkuski balalajka (rus.) fosilni glavonožac s ravnom ljušturom. zamuckivati. neodlučnost. kolebanje. potplate i u zu-barstvu (dobiva se od osušenog mliječnog soka drva mimusops balata) balata (tal. ballata pjesma za ples) poet. uron mokraća) med. sluškinje u azijskim hramovima. ballade. tambura trokutasta oblika s tri žice balanca (tal. fagos) zool. grč. perz. lat. iz doba krede bakulometrija (lat. služenje Balu provodilo se katkada prinošenjem ljudskih žrtava bal paré (fr. tal. bal an mask (fr. prvobitno: pjesma koja se uz plesanje pjevala (balar = plesati). bijelci naseljeni po divljim i neobrađenim krajevima Sjedinjenih Američkih Država. baletni plesač baladine (grč. ples pod obrazinama. žirolik balanopostitis (grč. ruski narodni instrument. baculus) štap. bal. napadaju korijenje drveća balanoidan (grč. glaz. veža. služeći se i dijaloškim oblikom.) ples pod maskama. žirojed balanofori (grč. vrsta istočnoindijske pamučne tkanine balbucijes (lat. Balander) plitka teglenica s jednom katarkom (u Nizozemskoj) balanitis (grč. Šator. kod Fe-ničana. tepati. usp. baraka. divlji i neobrađeni krajevi na zapadu Sjedinjenih Američkih Država bakvudsmeni (engl. kem. metriaballo) mjerenje pomoću štapa. sjajni ples bala (fr. kasnije se razvila u pjesmu lirsko-epskog sadržaja koja. krabuljni ples. eidos) koji ima oblik žira. mucanje. prut. bakteria. upala glavića i kapice balans (fr. balanos. bal šanpetr (fr.

politička uboiball-boy 156 balzani do pozornice. ballon d'essai čit. balon d'ese (fr. grč. beznačelnost. grč. balneum arene (lat. protuha. ballvzo. kupi lopte i donosi igračima Ballhausplatz njem. vanjem gibanja zrna od trenutka kad ono.) fašistička omladinska organizacija za dječake od 8 do 14 godina.) vrsta burgundskog vina balograf (tal. napusti svoje ležište i krene kroz cijev pa sve do pogotka u cilj balistogram (grč. grč. okruglo tijelo.) šport. borba nedopuštenim ^^^redstvima. a kasnije ministarstvo vanjskih poslova. rasipnik.) kupanje u pijesku balneum cineris (lat. histerična želja za plesanjem kod pojedinaca ili masa (u revolucionarnim vremenima). balneum. pren. nasrtljivac. pren. austrijska vanjska politika balneografija (lat. bacakanje balkanistika v. kod tenisa. grč. kuglasta boca za tekućine. drhtanje. logia) proučavanje kupališta. političara Arthura Bal-foura (1848—1930) iz 1917. u kojoj su sintetizirani zahtjevi za stvaranje nacionalnog zavičaja Zidova u Palestini. baino (fr. grafo) opisivanje kupališta balneologija (lat. 1581—1599) balija (tur. znanost o mineralnim izvorima koji služe za liječenje balneotehnika (lat. nazvana po dječaku Balili koji je 1746.) mala zračna kugla za ispitivanje smjera vjetra. kasnije: svojeglav čovjek.baldahin (tal. balneum. balkanologija balkanizam 1. (čit. bal-boj (engl. pod tlakom barutnih plinova. ballon captif čit. Balhornu. izraz koji označava način i sustav koji vlada u javnom životu balkanskih država i naroda. balneum lako-nikum (lat. balon kaptif (fr. ballotade) skok konja ispruženim nogama . bez obzira radi li se o muslimanima ili o pripadnicima drugih vjera. stražnji dio velikog broda ball-boy čit. tech-nike) vještina podizanja i cjelovitog uređenja kupališta (toplica) balneoterapija (lat. pisaljka balon (fr. balneum.) kupanje u toplom pepelu balneum laconicum čit. ponašati se kao balija ponašati se prostački. na temelju te deklaracije stvorena je 1948. balneum kupalište. topličko liječenje balneum (lat. balio bacam. grč. baline) vuneni materici 73 nakiranie. osobito zračni balon napunjen plinom lakšim od zraka (aerostati. med. ballhornisieren) htjeti nešto popraviti. neradnik. dečko koji. pa napraviti gorim nego što je bilo (po tiskaru J. lijenčina. glasačka kuglica balotada (fr. balneum) kupalište. pom. neo-tesanac itd. g. the-rapeia) primjenjivanje mineralnih izvora u liječenju bolesnika. izraelska država balhornizirati (njem.) vezani balon kojim se može popeti samo do određene visine i spustiti na mjesto polaska balota (fr. okrugla. obijesno. služi kao identifikacija između oružja (puške. novinski članak koji se objavljuje da bi se opipalo raspoloženje i mišljenje javnosti. grčenje. ballotte) kuglica za glasovanje. ballon) šuplje.) nekad: prostak. podvala. samovoljno Balila (tal. revolera) i ispaljenog zrna balistoskop (grč. balhausplac} bečki trg na kojem se nekad nalazilo sjedište austrijskog državnog kancelara. balio bacam.. gramma slovo) u sudskoj medicini: snimka napravljena pomoću balistoskopa. ballismos "plesanje") bolesna.) znojna kupelj balneum vaporis (lat. baldacchino) pokrivač od skupocjenog materijala nad prijestoljem ili krevetom. Baldacco.) kupanje u pari balnot čit. "nebo" koje stoji pred oltarom i nosi se na procesijama (naziv po materijalu koBalfourova deklaracija 155 balkon Balfourova (Balfurova) deklaracija izjava engl. skopeo gledam) u sudskoj medicini: naprava pomoću koje se utvrđuje iz kojeg je vatrenog oružja ispaljen metak (u slučajevima gdje je u pitanju više oružja istog modela i istog kalibra) balizam (grč.) vječno pero. u Genovi prvi poveo odlučnu borbu talijanskog naroda protiv Austrijanaca balina (fr. balle. trzanje. toplice balneum arenae čit.

ballottage) drugi krug glasovanja (biranje između dvojice koji su dobili najviše glasova u prethodnom glasovanju) balsamum anodvnum čit. sva-kidašnjost banana (Šp. priručje. Impaticus balsamina) bot. balus-trade) arhit. naslon. 'lijepi čovjek". balsamon biljka roda Balsamodendron i njezina mirisna smola) namazati mirisnim mastima i uljima. "lijepi dečko" balzaminke (lat. bambočate (tal. dosta su bliski slavenskim jezicima baltoslavenski onaj koji je zajednički Baltima i Slavenima baltoslavistika znanost koja proučava veze i odnose između nekadašnjih Balta i Slavena barun dijal. malajsko ime poznate istočnoazijske zeljaste biljke čiji je plod po obliku sličan krastavcu. utega i si. od-morište na stubištu. staviti utege (u mačevanju u boksu).balotaža (fr. istarski narodni ples u obliku kola (pleše se uz pratnju sopele ili gajdi. opći. biljna vrsta u kojoj je posebno poznat tzv.) bot.) djetešce. utroba se ispere karbolnom kiselinom. . putujuće društvo svirača. gomila. malo dijete. nabiti banak zasjesti u nečijoj kući i ne odlaziti do kasne noći. prirodna smjesa biljnih smola s eteričnim ulji-ma. bambus (malaj. bannarium) pravo prisile (različito od jus cogens) band Čit. umjetnosti) bambocciate Čit. banco. balsamica) mn. prodavač kirurškog pribora. a po okusu dinji banarij (lat. ublažavanje bolova balsamum cordiale čit. postaviti balustradu balzam (grč. svakodnevan. Leton-ce. kila. "lijepi dečko" (nazvana po tome što su se neke od njih nekada upotrebljavale kao lijek za rane) balzamirati (grč.) farm. balustrer) ograditi stu-pićima. Asiraca i Perzijanaca: učiniti da tijela umrlih budu sačuvana od truljenja (danas se ubrizgava u arterije sublimatova otopina i dr. fr. vojna glazba bandaža (fr. banalite) otrcanost. seljačke zabave i si. Bank) najdonji dio visoke peći za taljenje željeza gdje se skuplja rastaljeno željezo. platforma banalan (fr.) manji instrumentalni sastav banda (tal. stubišta. otrcan. bamboo) vrsta trske. balzamska sredstva. jaka i većinom ugodna mirisa. balon (obično u značenju: lopta). staroprus-ki). zavijanje. družina (lopovska). balaustion. farm. banaliser) načiniti otrcanim. previjanje. balzam za umi-njavanje. osobito. bandage) med. jednogodišnja ukrasna biljka ne-tik. prikazivanje Krista kao djeteta (u tal. zaviti. veza. balsamon) kem. raste u Indiji banak (tal. previjati.) farm. balzam za oči Balti zajedničko ime za Estonce. sajmove. bandagiste) proizvođač. tezga. uteg (kod mačeva-laca i boksača). također: umjetna smjesa za ublažavanje bolova i liječenje rana balzamici 157 bandijera balzamici (lat. balzamum anodinum (lat.) mn. lutka.. balzamum kordijale (lat. klupa. čelični okov na kotaču. balzamum oftalmikum (lat. odred. spojnica bandažirati (fr. zavoj. po običaju starih Egipćana. Često visoka do 20 m i 60— 70 cm debela. glumaca. balzam za jačanje srca balsamum ophthalmicum Čit. letonski. šaljive ili vulgarne slike nizozemskih slikara koje prikazuju seoske krčme. balzamski lijekovi balzaminka (lat. "lijepi Čovjek". dijal. metnuti okov na kotač bandažist (fr. balsaminaceae) mn. bandager) med. osobito zavoja. a tjelesna šupljina napuni svježim drvenim ugljenom) Bambi ime laneta u djelima austrijskog pisca Felixa Saltena i u crtanim filmovima Walta Disneya bambino (tal. banalna fraza otrcana. banda) četa.. bend (engl. mambu. engl. šport. balustrirati (fr. a dijelom i aromatičnim kiselinama. Litavce i negdašnje "Stare Pruse" baltički jezici skupina indoeuropskih jezika (litavski. svakidašnjim banalnost (fr. bot. suviše ponavljana rečenica banalizirati (fr. bruh.) farm.. a katkada i uz pjevanje plesača) balustrada (grč. ograda kojom su ograđeni balkoni. njem. previti. bambu. banale) običan.

banco-conto) trg. le-denjačka gomila (na moru). bandizar) izgon. grč. igrač koji drži bank bankata (tal. usp. tablica s cijenom neke robe bandijera dijal. mala vrpca. sete bandijere (tal. lat.) glaz ukrajinski instrument sličan gitari i balalajci. nota) mjenica koju izdaje banka umjesto gotova novca. štedionica. banco) uplaćeni novac svih igrača u hazardnoj igri karata. progon. kreditnim i efektivnim poslovima. omotač na cigaretnom papiru i na kutiji s cigaretama. banquier) osoba koje se bavi novčanim. v. Bank) novčani zavod. stup o koji se vješa zastava. telefonski stup) banderilja (šp. banjo) glaz. kupuje i prodaje vrijednosnice. laza-roni bankiza (fr. banchetto) svečani obred nekomu i nečemu u čast. šp. vjetrokaz. stijeg. osobito prasak koji nastaje zbog probijanja zvučnog zida bangalo (engl. banda bandit (tal.bandera (tal. banderole) vrpca na trubi. konjička zastavica. prima novac na štednju. gospodarim) gospodarenje banaka državnim poslovima. pristaša banko-kracije bankokrat (tal. pren. gitari sličan instrumenat sa 4 do 10 metalnih žica. banque. ledeni bedem (u polarnim krajevima) banknota (tal. banderillero) borac s bikovima naoružan banderiljom banderota (fr.) jak udarac. banco. rumpere slomiti) slom banke. turistička kućica od lake građe bank (tal. cestovni razbojnik. propalica. banditisme) razbojni-štvo. tal. ustanova koja radi s novcem. strani novac itd. njem. stupnjevita uzvišica iza prsobrana za strijelce. banquet. el bandola) glaz. zastava na ka-tarci. plaćeni ubojica. bandiera) zastava.) sedam zastava — podrugljiv naziv za političke prevrtljivce koji su spremni stati pod bilo čiju zastavu. banco) velika klupa u crkvi banket (fr. bježanje iz škole. nesposobnost plaćanja i odgovaranja svojim novčanim obvezama. sprovodi-telj vladavine banaka i novčanih ustanova bankrot (tal. unutarnji naslon na prozoru bankijeri (tal. nazvana po pronalazaču H. stup (npr. Americi i Meksiku. grč. fr. krateo vladam. mandola bandolin mast za kosu (da bi bila glatka i sjajna) bandoneon glaz. propast . banka banka (tal. trg. skitnica banditizam (fr. daje zajmove uz kamatu. bandera. vlasnik banke. pucanj. papirna novčanica banko-konto (tal. zgrada u kojoj se nalaze prostorije nekog novčanog zavoda. "markiranje" bandleta (fr. usp. kratos snaga) pristaša vladavine i utjecaja novčara na javni život. čovjek koji se okreće prema vjetru. zavojić. banco. bendžo bang (engl. sette ban-diere čit.. tj. banco. povez na poštanskim pošiljkama. banco. kratos snaga) zastupnik shvaćanja da banke. v. Bandu bandura (rus. posreduje u kreditnim poslovima. pruga u boji. neva-ljalac. skitnja. hajdučija bandiža (tal. banquise) ledena santa. upotrebljava se posebno u Sjev. banchieri) mn. bancus klupa. knjiga u koju trgovac bilježi svoje poslove s bankom radi obračunavanja bankokracija (tal. grč. vladavina velikih novčanih zavoda i njihovih predstavnika bankokrat (tal. bandola. bandeletette) uzak zavoj. potpuna propast. samo s više žica (8—24) bandžo (engl. bancarotta. mandora. banquette) voj. opasač na kojem stoji nabojnjača. oproštajna gozba banketa (fr. banda) član (svirač) u vojnoj glazbi. banderilla) koplje sa zastavicom koje se upotrebljava u borbi s bikovima banderiljero (šp. plosnata mala šipka bandola (tal. gozba. bungalow) prizemni ljetnikovac od jednostavne grade u tropskim krajevima. bank bankar (fr. bandito) razbojnik. banco. obustava plaćanja. prilagobandist 158 bankrot davati se svim političkim promjenama bandist (tal. trebaju imati odlučujući utjecaj u državi i određivati njezinu politiku. v. grad. harmonika rastezača s velikim brojem glasova (130 tonova). odnosno njihovi predstavnici.

pren. banseg (njem. kupanje uopće banja (tal. osobito protiv groznice (lat. pregrada između konja u konjušnici baraba (hebr. baraque) smjestiti u barake. pivnica. karakteristike: negroidnost.5 kg (naziv po bantam-kokošima. banco. bantam pijetlić) šport. kupaonica. zbrka baratati (tal. krijumčarenje baratirati (tal. fr. nadjenuti ime bar (engl. stanovati u logorskim kolibama. tlak. drvo s osvježavajućim plodovima. toplice. lišće i kora služe i kao lijek. brana u sudnici. totemi-zam. bagno) drvena kućica za kupanje. baptizo) mn. vješto rukovati. bagno) kada za kupanje. šiba kojom se izvodi ovakva lupnjava. baptiser) krstiti. buka. baptisma) crkvena tajna krštenja.) 2. kupalište baobab (arap. baros težina.banksija 159 barakuda banksija bot. kupanje u kadi. osnovom vjere smatraju Evanđelje baptizam (grč. plesovi s maskama. barattare) vješto poslovati. bannisare) skitati se. teret) jedinica za mjerenje atmosferskog tlaka bara (fr. straćara.. baptizo. trošna kućica. rod grmova i drveta iz porodice prostolatičnica bankšpere (tal. bouracan) tkanina od kostrijeti i vune ili devine dlake.) bot. razumjeti se u nešto. obustava plaćanja bankvaluta (tal. trgovati razmjenom . slična platnu. gomila pijeska ili stijenja na ušću rijeke ili na ulazu u luku. vrsta grabežljive ribe koštunja-Če iz porodice morskih štuka baranda 160 bard baranda (šp. baraonda) metež. zatvaranje isplatnih šaltera zbog teške novčane situacije u kojoj se našla banka. bantam kategorija boksač. baraque) daščara. dućan od dasaka. barracano. pronositi glasove banj (tal. svaka nepoštena ili protuzakonita radnja kapetana ili mornara kojom se nanosi šteta vlasniku broda i ostalim zakonitim interesentima. kavana s alkoholnim i drugim pićima. lupnjava. krštenje baptizirati (grč. patrijarhat i matrijarhat. baratteria) pom. barakan. Sphyraena barracuda) zool. baptisterion) krstionica. uličnjak. baraba baraka (fr. tučnjava barabans vrsta najfinijeg ulja (najprije se proizvodilo u belgijskoj pokrajini Brabantu) baraber v. barranda) ograda u areni gdje se izvode borbe s bikovima baraonda (tal. skitnica. vreva. hrvač i dizač utega težak između 50. mangup baraban lupnjava koju katolici izvode u crkvi na Veliki petak kad se spomene ime razbojnika Barabe. agluti-nativnih jezika (još nije napravljena njihova točna podjela i potpuna karakteri zacija) banzati (lat. rusvaj. sperren zatvoriti) bank. ame-rican-bar gostionica bez stolova i stolaca u kojoj gosti piju i jedu stojeći bar (grč. potkradanje. barattare) trgovati davanjem robe za robu. kaos. možda podrijetlom s Jave) Bantu afrički narodi koji žive južno od Gvinejskog zaljeva i velikih jezera. gostionica. daščarama barakuda (lat. oni koji su svjesni čina koji se nad njima vrši. tj. valuta) bankovni novac kao fingirana novčana jedinica bansek. po-ligamija. kapela pokraj crkve ili dio crkve u kojem se obavlja krštenje baptisti (grč. barr) poluga. fr. Bandsage) strojna tračna pila bantam (engl. tal.75 i 53. raste u tropskim krajevima Afrike. po imenu biblijskog razbojnika Barabe) razbojnik. šipka. divovski visoko (do 20 m) i debelo (do 9 m). patuljastoj vrsti kokoši. obično u blizini vojničkih logora i mjesta gdje radi veći broj terenskih radnika barakan (ar. banca. berkan barakirati (fr. Adansonia digitata) baptisterij (grč. sprud naslaga. podvala. zahtijevaju da se krste samo odrasli. nitkov. široka arapska haljina od te tkanine. prijevara. veoma gusta i teška. motka. vrsta tropskog drveta. pregrada. plod. lopov. članovi kršćanske sljedbe koji odbacuju krštenje male djece. magija bantu-jezici jedna od vrsta tzv. spretno postupati baraterija (tal.

stražarska kula. barda. grubost. barditus) bardova ratnička pjesma. fone glas) glaz. baratto) razmjena. vanjski zid bedema s puškarnicama. upotrebljava se kao sredstvo za liječenje nesanice barbon (tal. bas-relief) plići. u slavu junaka i bogova. bardiglio) vrsta tvrdog bijelog fiorentinskog mramora bardit (lat. lat. kentron) fiz. Modrobrad barbir (tal. barbarski ornament gotički. barbaros) kod starih Grka: svaki onaj koji nije znao govoriti grčki. dubok glas. propust za vodu ili za svjetlost barbar (grč. bas. danas: nenaobražen. barragiste) čuvar brane. greda kojom se preprečuje put. rampa. barbula hirzi (lat. barretter) otpornik od tanke žice u balonu napunjenom vodikom. barbarismos) gram. bardot. barrage) brana. pristojba za prelazak preko mosta. imate li što za jesti (bez mog znanja. Geld novac) gotovina. barbacana) voj. stabilizator toka barež (fr. berretta. barbiton) starogrčki glazbeni instrument s mnogo žica. riba koštu-njača'iz porodice trlja. nečovječan. svile i pamuka Bargello čit. po imenu Iišaja Usnea barbata. bar gotov. govoriti u kovanicama. tj.: šnajder. osobito uobičajena u knjižarstvu baraža (fr. gotov novac bareta (fr. npr. šp. naziv za starijeg čovjeka (u Dalmaciji). usp. bardd) pjesnik i pjevač starih Gala i ostalih keltskih bardiljo 161 barit naroda koji je pjevao. u lice barbakan (fr. tuđinski. barbe. gruba jezična pogreška na štetu jasnoće i Čistoće jezika. nepravilno barbarski (grč. reljef bares geld (njem. Barb-ble (fr. barbarin barbarin (grč. šp. al-barda) tegleća životinja. zaporna vatra baražist (fr. nazvana po mjestu Barege u Pirinejima.6 1 bareljef (fr. težište barifon (grč. tal. med. postolar). lat. svećenici itd. barege) prvobitno: laka vunena tkanina. barbarizo) učiniti nešto barbarskim. ogriješiti se o pravila i čistoću jezika. barrel) bačva.) prije: guvernerova palača (podestata) u Firenci. barbaros) nenaobraže-nost. barba. kuh. barđelo (tal. tal. divlji. ujak.) dlake koje kod muškaraca i staraca na-rastu u ušima bard (engl. uporaba stranih riječi i izraza u govoru i pisanju. iskvareno. tj. kovanica. osobito za ona značenja za koja imamo hrvatsku riječ. uz pratnju harfe. Japanu i dr. tal. barbone) zool. barrette. baricentar (grč. barba brada) bradica. dakle tudinac. imate li što za jelo). polikord barbiturat (lat. bačvica. mostarina. mlada maz-ga. u brk.) u bradu. pogrešno upotrijebljena riječ barbarizirati (grč. stranac. surov. (barbiere) brijač. bar-bula hirsi čit. sličan liri. šišati. Americi. barbaros) v. pučki liječnik (pušta bolesnicima krv) barbirati (fr. rampe barba (lat. barbifier) brijati. fone) glaz. barys) predmetak u složeni-cama sa značenjem: težak baribal zool. danas: narodni muzej za talijansku umjetnost i kulturnu povijest bari. divljak. teškoća govorenja kao bolesno stanje . pobarbariti. šuster (krojač. kelt. surovost. trilja. grub. vrsta malih. bas barifonija (grč. pjevač koji pjeva dubok glas. baražna vatra za-prečna vatra. čist. bareter (fr. barba brada) stric. barbacane. Čovjek koji nosi sve na svojim leđima barel (engl. pren. engleska mjera za tekućine od 36 galona = 136. barbarikos) prvotno: strani. bez da sam znao. ranar. barretum) kapa uopće. zatim: sjedište kapetana policije i zatvor. pregrada.) vitez iz starofrancuske priče koji je poznat po tome što je ubio svojih šest žena. guslarska pjesma bardo (fr. ar. mokraćna kiselina) derivat barbiturne kiseline. neuljuđenost. tal. crnih medvjeda u Sjev. slabije is-pupčen kiparski rad na ravnoj površini. skidati ljuske s ribe barbiton (grč. barys. uricum acidum. uglata ili okrugla kapa bez štita kakvu nose na službi suci.(grč. barys. trgovina kod koje se daje roba za robu. vi-dar. in barbam (lat. voj. batoglavac barbula (lat. bard. keltski i ovima slični oblici ornamenata barbarstvo (grč. pjesnik bardiljo (tal. suprotan dubu i pravilima jezika. divljaštvo Barbe-bleu čit. surov čovjek. barys. grub. kod Rimljana: narodi koji nisu imali ni grčke ni rimske naobrazbe.barato-trgovina (tal. barbar barbarizam (grč. sada: svi slično tkani materijali od vune. trlja.

mineral barija (težac) baritimija 162 barometarski baritimija (grč. redni broj 56. dvorska. barcaza) pom. mostova) radi obrane. barres) gimnastička sprava: dvije okrugle. barometar koji sam sebe registrira praveći tzv. Barren. XVII. fr. branik. obrana. od teških elemenata (nikla. građanski rat. smetnja. čudan. naprava koja bilježi promjene u zračnom tlaku. osamiti se barilalija (grč. zaklon. konobar barn jedinica površine za mjerenje u nuklearnoj fizici Barnaba hebr. znak Ba barijera (fr. tonos ton) glaz. pren. nečista Španjolska soda koja se dobiva sagorijevanjem morskih biljaka barimetrija (grč. jedrima i malim topovima barkerola (tal. metria) barometrija bariolaža (fr. dizati (ili: praviti) barikade. st. kreće se otprilike između "A" do "a". neraspoloženje bariton (grč. otežano govorenje. mostove) radi obrane. prepreka barikadirati (fr. teško. neukusno. zatvoriti se dobro. naša-ranost. nastran. usp. v. barilalija barij (lat. pren. baros težina. smetnja. Zemljina jezgra. ulična borba. st. svaka učvršćena na dva stupa. goj-nost barister (engl. barys težak. pregrada od rešetaka. brana. laleo govorim) med. baros) predmetak u složeni-cama sa značenjem: težina. pjevati bariton baritonon (grč. barys težak) kem. našara-ti. smiješan. međa. granica. stylos) razdoblje u povijesti umjetnosti koje obuhvaća kraj XVI. previše šareno slikarstvo bariolirati (fr. teško razumljiva poezija koja je cvjetala za vrijeme trajanja baroknog stila u arhitekturi i umjetnosti barokni stil (port. barytoneo naglasim gravisom) gram. barokni stil barokan (port. barque) mali čamac. barythymia) zlovolja. baryum. protkati šarenilom barisfera (grč. grč. izdvojiti se. tromost. atomska težina 137. grč. glazbeni instrument sa žicama. dubok. barrière) pregrada. barytonon) gram. osobito posljednji slog riječi. sfaira kugla) geol. barys težak. barcaruola) vesela pjesma venecijanskih gondolijera barkasa (šp. duboki tenor ili visoki bas. v. eufonij (u vojnoj glazbi) baritonirati (grč. jedan slog ostaviti nenaglašen. barricader) pregraditi. zatvoriti uske prolaze (ulice. barrocco) nepravilan.(grč. barkarola barketa (tal. barys težak. bar) vlasnik ili poslovođa bara. pjevač koji pjeva bariton. barricade) brana. teško izgovaranje riječi barilja (Šp. st. vjerojatno. barioler) šarati. barjak) zastava.) barisomatija (grč. tuga. sastoji se. barograf-sku krivulju. barilla) kem. prepreka barikada (fr. barokna po-ezija učena. sadržaja i forme — izazivaju dojam nečega nastranog i ludog. baroknim se nazivaju one pojave u životu i umjetnosti koje — svojim pretjeranosti-ma. glossa jezik) med.. fr. prepriječiti. barys težak. gramma slovo. dobilo ime po nazivu koji su Portugalci dali . grafo) meteor. ulaz na kojem se plaća trošarina. barrocco) arhit. muški glas između basa i tenora. baros. barys. i prvu polovicu XVIII. prošarati. pregrada uskih mjesta (ulica. element. zabarikadirati se ograditi se. pren. stijeg barka (tal. barcherolla) čamac bez katarke. najveći čamac na ratnim brodovima..36. paralelne (i vodoravne) motke. barrister) titula engleskih odvjetnika koji vode sporove pred visokim sudovima barit (grč. soma tijelo) med. brodić barman (engl. usp. barca.bariglosija (grč. s katar-kama. razboj baro. pogranično utvrđenje. baros. ugojenost. pritisak barofon (grč. lađica. lađica. sjeta. barys težak) kem. "sin utjehe" barne (njem. barrocco. barchetta) mali čamac. iskrivljenostima i proturječnostima između sredstva i cilja. glaz. barogram barogram (grč. gradska vrata. pismo) papir na kojem je bariograf ispisao liniju zračnog tlaka barok (port. barys jak. velika trgovačka lađa sa tri katarke barkarola (tal. riječ kod koje je posljednji slog nenaglašen barjak (tur. željeza i dr. gondola. fone glas) čovjek koji ima dubok ili grub glas barograf (grč. bariolage) šarenilo.

American. duboki tenor. barimetrija barometrograf (grč. geotropizam baršun (mađ. metron. Bart brada. barok barokomora (grč. "takozvana" spisateljica bas breton čit. baronnie) v. britanski. a služi za ispitivanje sposobnosti pilota ili ronilaca da izdržavaju različite promjene u tlaku zraka baromakrometar (grč. thermos topao. američki. ba ble (fr. barone) plemićka titula. tropos okret. baros. pliš bartolinitis med. makros visok. wischen brisati. vrsta slova (naziv prema glasovitom engleskom tiskaru Bas-kervilleu) Baski narod na Pirinejskom poluotoku baskijska kapa (basketka) tamnomo-dra kapa bez štitnika i oboda. oprašivati) četka na dugačkom štapu. (uoči dana sv. tj. jedini ne-indoeuropski jezik u zapadnoj Europi. metron) termometar za mjerenje točke vrenja vode. grč. baros težina. International. mali kontrabas sa tri žice baseto (tal.) stuba. bassetto) glaz. basso. barunija barunija (fr. baronet) titula engleskog nasljednog plemstva. usminskih žlijezda Bartolomejska noć pokolj koji je u katoličkoj Francuskoj u noći na 24. barsony) vrsta tkanine. baros težina. fr. ovaj stil je potisnuo renesansu i predstavlja njezinu degeneraciju. međunarodni. instrument koji proizvodi bas-tonove bas bleu čit. hrabar čovjek. v. baros. sumpora i drvenog (li-povog ili vrbovog) ugljena bas (tal. svirač koji svira bas baskervil tisk. metron mjera. barometarski maksimum najviši zračni tlak.. metron) fiz. osnova harmonije. najdublji muški glas. jak. grafo) barometar koji sam bilježi promjene u zračnom tlaku. amoni-jakovim kloridom i salitrom koji su preliveni alkoholom) kod kojega se po talogu poznaje hoće li vrijeme biti vedro ili oblačno. pren. barometarski minimum najniži zračni tlak. vitez barunat (lat. baron. najniže stanje barometra barometrija 163 bassa ottava barometrija (grč. baro. kratica od British. između baruna i viteza baroskop (grč. pren. smjesa kalijeva nitrata. stupanj plemstva između grofa i plemića. junak. kadifa. kolovoza 1572. hipsotermometar barotropizam (grč. znanstveni. baro) posjed za koji je vezana barunska titula. pribli-živši se gotičkoj umjetnosti XV. basson dorski komparativ od bathys dubok) glaz. sprava za mjerenje zračnog tlaka (težine zraka) barometarski (grč. upala Bartholinovih žlijezda. samt. Scientific. ba breton (fr. pravac) bot. bassetto) glaz. beisik ingliš (engl. tal. baros. kamara soba) posebno izgrađena hermetički zatvorena prostorija u kojoj se tlak zraka može umjetno mijenjati. baros. najviše stanje barometra. rodoslovno usamljen baslis (fr. basse-lisse) vrsta vunenih ili svilenih zidnih tepiha s dubokom osnovom . st. basileus) kralj. "škripavac" basamak (tur. prečaga (na lje-stvama) baset (tal. velur. metria) mjerenje zračnog tlaka. pahalica barun (lat. metron) vaga za djecu.) plava čarapa. trgovački) suvremeni umjetni engleski jezik s ograničenim brojem riječi basileus (grč. baros težina. titula drugog arhonta u staroj Ateni basist (fr.) keltski dijalekt kojim se govori u Bretanji basa vrsta ličkog sira. baronessa) barunova kći baronet (eng. žena koja se pravi učenom. francuska kapa baskijski jezik jezik Baska. baros. barunat barut (tur. Član nižeg plemstva. istodobno mjeri i visinu i težinu barometar (grč. dazimetar barotermometar (grč. najdublji glas u višeglasnim vokalima i instrumentalnim djelima. ta je točka niža što je visina na kojoj se ona određuje veća. Commercial. bassiste) pjevač koji pjeva bas. Barto-lomeja) izvršen u Parizu nad huge-notima bartviš (njem.) puščani prah. bariton Basic English čit. barograf baronesa (tal. vještina rukovanja barometrima. baros.biseru nepravilna oblika (barrocco). skopeo) stariji naziv barometra. danas: posebna vrsta barometra (s kamforom. metron) koji se tiče barometrije.

biljka koja je postala spolnim križanjem dviju različitih biljnih vrsta. križanac. prsobran bastionirati (fr. prema formaciji. bašli što ima glavu) pri-badača.) glaz.) mn. brodski promet. dio prihoda sultanija koji se sastojao od novčanih kazni za šumske prekršaje bašunsagolsun! (tur. po strani bašlija (tur. kopile. poluležeća fr. napraviti utvrđenje (ili prsobran) bastonada (fr. dubok bas basso ripieno (tal. odbaciti batalja (tal. na stranu. fr. bastardo) izvanbračno dijete. batavia) polusvilena tkanina koja se izrađuje na Javi batelaža (fr.bason (fr. batardeau) voj. električna baterija više lajdenskih boca koje se. bašmaklik) "novac za papuče". batelage) opsjenarstvo. okaniti se čega. špenadl bašmalik (tur. izraz sućuti u povodu smrtnog slučaja. trećinu ili četvrtinu pješačkog puka. privremen zaklon. prijevara. zanemariti. butterfly leptir) plivački stil. v. prijatelju! bat-metal bijeložuta mješavina od 55% bakra i 45% cinka (upotrebljava se za svijećnjake i druge predmete). basso mare duboko more) jato riba bašiti se (tur. bastion (fr. osobito po tabanima baš-čauš (tur. uto-varivanje i istovarivanje broda Čam baterflaj 165 batrokefalija cima. batal) pokvariti. utvrđen zamak s kulama koji služi kao tamnica. bastardni prozor prozor s jednakom ili manjom visinom nego širinom bastardirati (tal. uspijevati bastilja (fr. podijeljenih u 4 Čete batar (fr. Bastille poznata pariška tamnica koju je u XrV. leptirov stil baterija (fr. ranac. pre-voznina. utvrditi. pom.) glaz.) fort. batinanje po tabanima u Turskoj bastonirati (tal. tisk.) posebice. zamuckivanje. fagot bassa ottava (tal. ostaviti. za vrijeme Luja XVI. nasip od kamena batarizam (grč. mađioničarstvo. tzv. bastardna mjenica lažna mjenica. također: bareljef bastard (ta. i koja je razorena 14. bastonnade) batinanje.) glaz. mucanje. mjesta koja treba izvoditi za jednu oktavu dublje basso obbligato 164 batelaža basso obbligato (tal. biti dovoljno. odgovara se sa: dostum-sa-golsun! zdrav mi bio ti. glas između baritona i basa. bastare) dostajati. obično s 800 do 1000 vojnika. vrsta fine i guste pamučne tkanine. stalno ponavljanje jedne teme u basu basso profondo (tal. zool. batterie) voj.) narednik u turskoj vojsci bašama (tal. bastak bastaj (fr. boj. battuere tući se. zapustiti. dubok bariton. baša) ponašati se kao baša (paša). ognjilo na starim puškama. bataglia) bitka. sposoban. basson) glaz. borbeni mač koji se u borbi držao u jednoj ruci. battarizo mucam) med. telećak. slova između ronda i angleza batardo (fr. polaziti za rukom. odred vojske koji predstavlja. utvrđenje. glas basa koji vodi melodiju basso ostinato (tal. više istovrsnih topova (4 do 8) s potpunom opremom i priborom koji čine jednu borbenu jedinicu. spoje tako da su svi vanjski oblozi s jedne strane i svi unutrašnji oblozi s druge . kremen. mješanac (npr. šp. glaz. sagradio Karlo V. teret) sluga.) neka je tvoja glava zdrava! (Česta muslimanska izreka.) dosta! dosta o tome! bastah (grč. brodarina. napustiti. bastion) voj. vozarina baterflaj (engl. brzoplet govor batavija (lat. bastille) tvrđava. st. smjeti. bastagma breme. bastonare) batinati. batarde) pokrivena laka bečka kočija na oprugama. usuđivati se. razmnožavati (se) križanjem različitih vrsta bastati (tal. poremetiti. ba-taillon) voj. bastardo) bot. s potpisom osobe koja ne postoji. biti hrabar. borba bataljun (lat. bri-stolski mesing bataliti (tur. praviti se važan baška (tur. nosač. trg. osobito. basso ripieno) glaz. srpnja 1789. radi većeg električnog punjenja. vrsta starih topova. bitnica. bot. tj. prateći bas basta! (tal. voj. bassetaille) glaz. kula. baščavuš) dočasnički Čin u turskoj vojsci baš-čauš (tur. vuka i psa). konja i magarca.

grčevi u trbuhu. glavni sluga batman (fr. a Filemona u hrast baušig (njem. bator hrabar) hrabriti. ba-tuere udariti. Bauer seljak) u šahu: pješak. tal. bathos. prirodnjak Thomas Huxley (1825—1895) i njime nazvao organsku prasluz koje ima u morskim dubinama i koja ne spada ni u životinje ni u biljke. parodija Ilijade batrahus (grč. metria) sprava za mjerenje morske dubine batometrija (grč. zama-šajni udarac njihala na satu batofobija (grč. bios život) biol. bathron stuba. prišt ispod jezika. u mačevanju: jak udarac duž protivnikovog mača s ciljem da se protivnikov mač izvede iz napadne linije ili da se napravi mjesta za izvođenje udara na protivnika. lat. ponajviše granitoidnih batologija (grč. sjedalo) med. galvanska baterija spoj više galvanskih elemenata u istom vodiču radi dobivanja jače struje ili višeg napona (paralelno ili uzastopno spajanje) batibijus (grč. skok pri kojem konj samo malo dodiruje zemlju kopitima. bathos dubina. pjena) opršnjak. siperak bavela (tal. bathys dubok. alka batifon (grč. dubina. potpuno kristalizirane najdublje gromade plutonskih stijena. Bav . glasoviti starogrčki spjev nepoznatog autora. Bausch nabor) naboran. nego predstavlja neko neutralno meducarstvo prabića ili protista. Bavijus bavarin (tal. bathron) terasa ispred kuće. nakon smrti Baukidu je pretvorio u lipu. zwicken štipati) štipanje. bathos visina. bathron postolje. prut. kirurška postelja. bava) trg. otuda: loš pjesnik i pakostan kritičar. bathys dubok. batrachos žaba) med. palica. klupa. bodriti. strah od dubine ili visine. usp. skafos lađa) ronilačko zvono. bavella. pipničar. naklapanje batometar (grč. otpaci od svile Bavijus (lat. fobos strah) med. lupiti) u mačevanju: izbiti protivniku mač iz ruke batiskaf (grč.strane međusobno povezani. lupetanje. 1884—1962). bavaglino od bava slina. lithos kamen) mn. čvrsta naprava za ronjenje koja ne ovisi o matičnom brodu (izumitelj švicarski fizičar August Piccard. battere) u cirkusu: saltomortale preko konja. ke-fale glava) lubanja koja ima oblik stube batuta 166 bazen batuta {tal. metron) mjerenje dubine. fone) glaz. dirigentski štapić. sprava za namještanje iščašenih udova batriti (mad. saltomortale napravljen preko konja bauer (njem. butler) peharnik. mys miš. rekordna dubina ronjenja: 11521 m batiskop (grč. batrachos žaba. lupanje srca. battologia) nepotreban govor. machia borba) "Boj žaba i miševa". za nagradu Zeus jc njihovu kolibu pretvorio u prekrasan hram. zavijanje. dvostruki udar. jednostanično organsko biće u morskoj dubini batidur (tal. trema pred javni nastup Baukida mit. prostaštvo u govoru i pisanju batrahij (grč. battuta) glaz. bàttere. bathos dubina) niskost. batiste) vrsta veoma finog i gustog platna batler (engl. baton. skopeo gledam) čamac sa staklenim dnom kroz koje se može gledati pod vodu batist (fr. udarac za takt. obično praćen vrtoglavicom batoliti (grč. glaz. onaj koji živi u dubini. v. izraz koji je stvorio engl. nabran Bav (Iat. Bavius) v. sokoliti batrokefalija (grč. batuta batos (grč. žena koja je sa svojim mužem Filemonom ugostila Zeusa kad on nigdje drugdje nije mogao naći skloništa. lat. battement) udaranje ruku i nogu pri plesanju. glaz. battre. pijun bauhcvikn (njem. kameni prag batrij (grč. batrahij batrica (grč. bathys. puhački instrument s dubokim tonovima batimetrija (grč. batometrija batirati (fr. basto) štap. Bauch trbuh. u mačevanju: udarac po protivnikovom maču. znak za mirovanje batonda (tal. bathys dubok. metria) v. battitura udarac) kolut na vratima. bathos dubina. batrahus Batrahomiomahija (grč. Bavius) ime dvojice loših pjesnika i drskih kritičara koji su pretenciozno kritizirali Horacijeve pjesme. batrachos žaba) med. batimetrija baton (fr. geol.

kefalotrib. prema Pliniju riječ afričkog podrijetla) vulkanska stijena sastavljena od plagioglasa. baze. basis) kem. e. znojenje. 1799 —1854. usp. divna kuća) prvobitno kod starih Grka: dvorana sa sjedištem ar-honta basileusa u Ateni. -vrsta bezopasnog guštera u Južnoj Americi i Aziji. pomoću motki za mjerenje. mat. tvar (supstanca. kipa ili svoda. zakonik cara Basilijusa Velikog. osnova stupnja. arhit. objavljen 887. logia) znanost 0 osobinama tijela. osloniti se. basilike) u obliku bazilike. drhtanje prstiju. osnovno naučavanje bazicitet (grč. bazlamač) slijevka.. naziv za razvoj pri kojem se najmlađi novi organ pojavljuje pri dnu stabljike. tribo trljam) med. bazeitet baziti (grč. odakle dobivaju pojačanja i ostalu pomoć. v. vrsta pite s mnogo vrhnja bazni (grč. bazilisk (grč. točno izmjeri i koja onda služi kao osnova triangulacije. mjesto ili zemljište s kojeg jedinice neke vojske napreduju. osnovna linija duga više kilometara koja se. basin) umjetno izdubljen prostor napunjen vodom bazeologija 167 beach-la-mar bazeologija (grč. kern. basis) kem. legendarni kraljevski zmaj koji je. baziotrib bazipetalan (grč. st. osnivati. proljev. tribe trljanje) med. brzine automobila ili drugog motornog vozila bazalt (lat. eruptivno kamenje s nešto malo bazalta. metr. u slučajevima osobito teškog porođaja: lomljenje dječje glave u maternici i vađenje djeteta bazio-tribom baziotriptor (grč. tobože. kod Grka i Rimljana: zgrada za trgovanje 1 pravne poslove koja se sastojala od dviju dvorana na stupovima. strana ili površina na kojoj zamišljamo da leži poligon ili poliedar. geom. u Europi: prodavaonica s jeftinom robom baze (grč. odličan materijal za građevine bazan (tur. spojevi koji s kiselinama oblikuju soli (njihove otopine u vodi pokazuju većinom al-kalnu reakciju). uljevusa. znaci: povećana štitnjača. koji ju je prvi utvrdio i opisao) bazeitet (grč. teleću) za ukoričenje knjiga. basis) osnovati. dužine 3000 m) koji služi za mjerenje brzine leta zrakoplova. basane) obojena janjeća. basilike tj. kraljevski zmaj. basis) mn. akropetalan bazirati (grč. saborna. augita i magnetita. kefalo-triptor baziotripsija (grč. kronična bolest koja nastaje kao posljedica bolesti Štitnjače. učitelju Baziliju Velikom (4. basaltes. i odakle svi putevi vode k raznim jedinicama kako one napreduju. v.Bayer svjetski poznata njemačka tvornica lijekova baza (grč. liječniku K. bazno kamenje bazlamača (tur. basis.) sajam. oslanjati se na koga ili što. kem. kratica za British broadcasting corporation Čit. ubrzan rad srca. ime po crkv. basis. bazeitet bazilijanac pripadnik katoličkog reda (koji se služi istočnim obredima). basis. basanos probni kamen) tvrd crni kamen od kojega su stari Egipćani izrađivali kipove bazar (perz. jedne za publiku. pojačana probava tvari. basilike) zool. pouzdavati se u. v. ručni reaktivni bacač BBC čit. prisutnost neke kemijske baze bazen (fr. pouzdati se. potencije ili logaritma. bazalni bazuka voj. ponekad bazana ffr. basis) osnova. voj. a druge za suce (tribu-nal). (nazvana po njem. basis) prid. geol. v. uvodna stihovna stopa. sličan bazilici Bazilike (grč. počivati bazitet (grč. određen put na zemlji (npr. svojstvo kiselina da se s određenim količinama baznih oksida pretvaraju u soli. mit. basis) mn. podloga neke stvari. Britiš brodkasting korporejšn) Britansko radij sko društvo BCG v. ovčju. koža na konjičkim hlačama bazanirati (fr. baza Bazedovljeva bolest med. basis) kem. geod.) nekad. obojiti crno bazanit (grč. usp. petalon list) bot. utemeljiti. baziotriptor. podnožje stupa. . oikia kraljevska. krupne buljave oči. temelj.) bazilika (grč. zasnovati. basaner) obojiti kožu (janjeću. basis. n. mršavljenje i dr. supr. elektropozitivna) koja se spaja s kiselinom i neutralizira je stvarajući sol. Basedouu. dole-rita itd. Basileus) mn. basis. razvaruša. zatim. tripsis trljanje) med. liječnički instrument za lomljenje dječje glave u maternici i za izvlačenje djeteta (upotrebljava se kod teških porođaja kad je to jedini izlaz). ubijao svojim pogledom baziotrib (grč. ovčja ili teleća koža za ukoričenje knjiga. katkad. tip prvih kršćanskih crkava. glavna crkva bazilikalan (grč. Bibisi (engl.

sirijskim i sjevernoaf-ričkim pustinjama. beatificare) posvetiti. žive od stočarstva i pljačke. Majka Božja. voljeti koga. beaticum) posljednja pomast. bezzo) sitan mletački novac. engleski admiral. "kreolski" jezik (engleski temelj). njem. begenmek činiti dobro. Befehl) zapovijed. tobožnja svetost. (najstariji red posvećen boguugod-nom radu. pripadnice opatičkog reda koji je osobito bio raširen u XI. improvizacija u paru i skupini. tempo umjeren .) kolač s medom. beatus ile kvi prokul negocijis (lat. bedienen poslužiti) sluga. novac uopće beča (tal. u nekadašnjoj austrijskog vojsci odgovor podređenoga nadređenome kao izjava da će nalog biti izvršen beg-lokum (tur.. sredstvo sporazumijevanja u zapadnom području Tihog oceana beanizam (lat. Be-moll) glaz. fiz. razrješavajući znak kojim se jedna povišena ili snižena nota vraća na prvobitni stupanj Be-mol (tal. Bezirk) okrug.) luđak.) blažene. tvrdo zvučanje s osnovnim tonom b. zvučanje s osnovnim tonom b. biscia) smuk (vrsta neotrovne zmije) bedel (tur. tj. odobriti. onaj koji živi u ludnici (po velikoj londonskoj bolnici Sv. čit.) "sretan onaj koji je daleko od poslova. beach-la-mar morska obala) naziv za tzv. licemjerje beatus ille. pren. Be-dur (tal. bagging) platno za pakiranje . kvart Becquerelove zrake Čit. zaštita..) na zapovijed. sretna. zamjenjuje liječničku pijavicu bdelotomija (grč. beata) blažena. suvremeni društveni ples. one koje se prave sveticama. bedel odgovarajući. četverouglato "V". električna beatifikacija električni eksperiment koji se sastoji u stvaranju svijetlog svetačkog vijenca (aureole) beatikum (lat. izabrati po svome ukusu. cum befel (njem. proglasiti svecem. Šp. cirkus. staklena sprava za isisavanje krvi. zavoljeti. nalog. (po imenu francuskog izumitelja Henrija Becquerela) zajednički naziv za zrake koje izbijaju iz radioaktivnih elemenata (alfa-zrake. okružje. Bekrelove . beanus) glupo i neotesano držanje (ili: ponašanje) beata (lat. beguine. supr. beate memorije (lat. me-tron) med. obrana bediner (njem. bogomoljka beata virgo (lat) blažena Djevica. poslužitelj. njegovanju bolesnih itd. Be-dur beach-la-mar čit. bedinter bedlam (engl. bogomoljke. bdella.. medenjak begenisati (tur.) glaz. umj. boufort. engl. Bogorodica. kratica za beril be-bop čit. poželjeti. bedavi) mn. uvrštenje u red blaženih od strane pape. Beaufort Francis (1774—1857). bibop (engl.. beati possiden-tes) sretni su oni koji imaju. proglašenje za sveca. razmjeran) zamjenik. i XIII. Marije od Betlehema koja služi kao ludnica) beduina (ar. bagan. stanovnici pustinje. ugađati) svidjeti se. begger) mn. sastavljač meteorološke skale za mjerenje brzine vjetra becirk (lat. uvrstiti u red svetaca beatifikacija (lat. ženski ogrtač sličan arapskoj nošnji beduini (ar. pren. qui procul negotiis. 4/4 takt... svete uspomene (pokojnik) beati possidentes (lat. bič la mar (engl.). pričest umirućeg kod katolika beatitudo vestra (lat. nakon Čega dolazi čin kanonizacije. čovjek koji umjesto nekog drugog ide na hodočašće ili u vojsku bedem (tur. begute beging (engl. zum Befehl Čit..besežiranje bdelometar (grč.) vrsta džeza karakteristična po čestim disonancama u harmonizaciji. diviti se begine (lat. bdella pijavica." (Horacijev stih) beaufort v. bedavi) mod. beatus blažen) pravljenje svecem. temno režem) zarezivanje liječničke pijavice (nakon što se nasisala krvi) ispred završetka repa s trbušne strane radi ispraž-njavanja i održanja životinje Be kem. beatificatio) posvećivanje. nomadska arapska plemena u arabijskim. gama-zrake) beč (tal. st. suprotno: Be-mol Be-kvadrat glaz. beden) vanjski zid oko tvrđave. blago onima koji imaju beatificirati (lat. Gospa beatae memoriae čit. beta-zra-ke. pod vlašću svojih šeika i kadi befel (njem. pristajati na nešto. beatitudo vestra) Vaša Svetosti (oslovljavanje pape) beatizam (lat.

v. divovska životinja. base-ball) šport. lijepo pjevanje. begine behanizam smjer u babizmu. be-lum omnijum kontra omnes (lat. bahar miris. bechos kašalj) mn. bacon) slanina sa slojevima mesa bekovski (prema engl. bunika: beladona-ekstrakt sok koji se priprema od svježeg soka lišća ove biljke. zabavni pisac beletristika (fr. lijekovi protiv kašlja bejzbol (engl. vrsta nordijskih plitkih jedrilica belčite <šp. napast.) građanski rat bellum internecinum (lat. belfry zvonik) gradski zvonik spojen s vijećnicom (u srednjem vijeku i renesansi) belikozan 170 benefakcija belikozan (lat. doba ljepote. patnja. glazbeni pravac koji teži za što suvremenijom reprodukcijom tona i za virtuoznošću u izvođenju belle époque čit. bela) nevolja. tj. larpurlartizam belle humeur čit. belanda. hrptom ruke (u tenisu) bekon (engl. slične taftu belemniti (grč. bekovski udarac u nogometu: snažan udarac sa svrhom da lopta ode što dalje od vlastitog gola. muka. bellicosus) ratoboran. nesreća. belandre) pom. močvarna šljuka bekhend (engl. (Atropa Belladonna) šumska biljka iz por. igrač iz uže obrane u nekim športskim igrama (svaka momčad ima dva beka. fil. velebilje. backhand) šport. ima pristaša i u Europi i Americi behar (tur. sveopći rat. back) šport. pomoćnica. nazvana po istoimenom gradu beleca (tal. sin Glaukov. belemnon oružje koje se baca. uništenja bellum omnium contra omnes čit. glavni sastojak atro-pina beladonin (tal. lijevog i desnog) bekasina (fr. ljepotica beledin trg. nepogoda. belles lettres. fosilni ostaci izumrlih glavonožaca iz razdooblja jure i krede Belerofont mit. fr. vrag belanda (tal. ružno vrijeme. lijepa žena. prije oblikovanja društva (Hobbesova pretpostavka) . stoljeća kad se u umjetnosti razvilo načelo "ljepote radi ljepote". feljton. bel-espri (fr.beglajter (njem. bex. neprecizan udarac bel-esprit Čit. vrsta istočnoindijske svilene tkanine. ona grana literature koja ne služi ni vjerskim. tj. jad. beggar) mn. vrsta levantskog pamuka slabe kakvoće belelaks trg.) rat do is-trebljenja.) dobro raspoloženje. bel imer (fr. igraju dvije momčadi sa po devet igrača na igralištu u obliku romboida čije su strane duge 27 m bek (engl. dakle pjesništvo u stihu i prozi. udarac okrenutom rukom. ni praktičnim ciljevima. begine begute (eng. prvotno. upotrebljava se kao sredstvo za uljepšavanje radi povećanja zjenica belaj (tur. metež. šport. razdoblje početkom 20. neman. unuk Sizi-fov. bel epok (fr. ni znanstvenim. usp. back). estetska i književna kritika belfrid (engl. zabavna književnost svake vrste. be-kovski prostor dio nogometnog igrališta (šesnaesterac) koji je prvobitno pripadao samo bekovima (braničima). bijeda. sjever-noamerička igra loptom. belchite) vrsta španjolske vune. zove se i kazneni prostor budući da se prekršaji u njemu kažnjavaju izuzetno strogo. bel canto) glaz. bella donna "lijepa žena") bot. pametan i duhovit čovjek beladona (tal. prirodno stanje čovječanstva. begleiten pratiti) glaz. bella donna) kem. ratnički belkanto (tal. proljeće) cvijet (na voćkama) behemot (hebr). bun. med.) rat sviju protiv svih. gužva. belletriste) onaj koji piše beletristiku. dobra volja bellum civile (lat. u Bibliji: naziv za vodenog konja behici (grč. zlo. strijela) geol. uz pomoć konja Pegaza ubio neman Himeru beletrist (fr. bellezza) ljepota. bécassine) zool.) lijepo razdoblje. belles-lettres književnost) lijepa književnost.) lijep duh. v. svirač u tamburaškom orkestru na instrumentu dubljega glasa kojemu je zadatak praćenje glavne melodije (obično u tercama ili kvintama) begonija ukrasna biljka velikih mirisnih cvjetova (naziv po imenu Francuza Michaela Begona) beguine (engl. sredstva. organska baza koja se dobiva od korijena i lišća velebilja. beggar) mn.

štap za hokej Bendis tračka božica Mjeseca bendžo (engl. muslin s višebojnim prugama . svijeće izrađene od mješavine parafina i stearina ben (hebr. Be-nediktinr^) vrsta finog likera (nazvana po tome što su ga najprije počeli pripremati redovnici jednog benediktinskog samostana u Francuskoj) benediktinci mn. osobitu ulogu danas ima u džez glazbi bene (lat. blagoslivljati benedicite (lat. korist.) zool. beneđicere) blagoslo. upotrebljava se osobito za pravljenje svijeća belomantija (grč. bandy) šport. crkvi: blagoslov blagoslivljanje benediktinac (fr. beneficencija benefaktor 171 berberin benefaktor (lat. nazvana po gradu Benaresu bendi (engl.is) dobročinitelj. Bengal) područje ujužnoj Aziji oko delte rijeke Gangesa i Brah-maputre te uz Bengalski zaljev bengal (engl. Belt) tjesnac beluga (rus. benefactio) dobročin-si o. također: đak koji prima novčanu potporu. dobrotvorna predstava beneficijalni (lat. banjo) gitari sličan sjever-noamerički crnački glaz. bengal strajp (engl. daje triput godišnje cijelom katoličkom svijetu benedikcija (lat. bengal) polusvilena tkanina. bema uzvišenje) starogrčka govornička tribina bematin-svijeće mn. Čist parafin koji se dobiva ođ petroleja. vrag bema (grč. benefactor) dobrotvor. st. benefi. naklonjenost. blagoslov benedictio apostolica čit. Salomon ben David = Salomon. brokat. benevolan Bengal (engl. benevolens) blagonaklon. žena Marsova Belona (lat. Davidov sin benares (ind. dobrotvor beneficijar (lat. sestra i pratiteljica boga Marsa belot (fr. u Monte Casinu benefakcija (lat. blagoslivljanje. tornjić na kući. beneficiatus) v. benedikcija apostolika (lat. od neke dobrotvorne predstave. osnovan u VI.in. beneficialis) koji pripada crkvenim prihodima ili se tiče crkvenih prihoda beneficijant (lat. zarada. beluga kavijar najukusnija vrsta kavijara belvédère (tal. samostanima. prihod. prednost. Bellona) mit. vrsta tenisa i hokeja na ledu. beneficij at beneficijat (lat. benevolentia) blagonaklonost. benedictio) u Kat. sklonost benevolentan (lat. benedictin.) blagonakloni čitatelju! benevolencija (lat.belmontin kem. npr. dobrotvorstvo. man-teia) gatanje (ili: proricanje) iz strijela (na Istoku) Belona (lat. beneficium) dobit. Be-nedikta (480—543). bene meritus) vrlo zaslužan čovjek benevole lector čit. beneficiarius) onaj koji prima prihod od nekog beneficija. nečastivi. instrument sa 5 do 7 žica. kao kamen tvrda masa koja se u veličini kokošjeg jajeta ponekad nalazi u bubrezima velikih jesetri-moruna. bene) dobro. bellum rat) rimska božica rata. belvedere Belzebub (hebr. riba jesetra.) trg. kod Židova i u Novom zavjetu: sotona. benedicite) molitva prije obreda u kat. bellevue) v. muslin s višebojnim prugama bengal stripe čit. moruna. njem. primatelj crkvenog prihoda.) živjeli! benedicirati (lat. božica rata kod Rimljana. Nizozemske i Luksemburga benemerit (lat. povlastica. lijepo bene valete! (lat. belos strijela. benevole lektor (lat.) apostolski blagoslov koji papa. Baal-Sebub) mit. npr.' viti. ben sin) kod semitskih osobnih imena stavlja se uz očevo ime. odan. belotte) vrsta kartaške igre belt (skand. božanstvo starih Filistejaca. beneficijar. ljetnikovcu ili kakvom uzvišenom mjestu odakle je lijep pogled (belvi). naklonjen. katolički red sv. praveći znak križa. stipendist Beneluks gospodarstveni i politički savez Belgije. dio Vatikana u kojem se nalazi glasoviti Apolonov kip belvi (fr. Benares) istočnoindijska srebrena tkanina. belvédère lijep vidik) vidikovac. dobročinitelj beneficij (a) (lat.

bardevam) moćan. v. darežljivost. carsko pismo kojim se netko postavlja na neki položaj. s krovom od slame ili crijepa. med. = beri skorbut.) berdivan (tur. otapa se u alkoholu. životinje i biljke koje žive na morskom dnu Benvenuto (tal. benjui) kem. stoljeća pr. postojan. služi za turiste. Berdan) puška ostra-guša. obješenjak Berenika (grč. bergamotto. beavitaminoza beril (grč. žutim. žitka bezbojna tekućina. beryllos) gatanje. tj. berberis) žuta boja koja se dobiva iz korijena biljke žutike berberis 172 berlingoca berberis (lat. Berenikina kosa ime zviježđa (po ženi egipatskog kralja Ptolomeja III. otuda: nespretnjakovići. bezo-pasnost. do-brodušnost. beracha) židovska molitva zahvalnica berak (mađ. Amerikancu Berdanu (tl893. bangla. berberis vulgaris. engl. upotrebljava se kao emulgator i stabilizator u emulzijama bentos (grč. bengalska vatra poznata vatrometna smjesa salitre i sumpora. benjui. obrezivanje (berit. prolaznost bolesti bent (tur. nespretno. zidni tepisi izrađeni u talijanskoj pokrajini Bergamo bergamota (tal. gori polagano crvenim. ferein nositi. uzvisina bentonit vrsta svijetle i sitnozrnate gline koja u vodi snažno bubri i pri tom povećava svoj volumen. pismo kojim se davala egzekvatura europskim diplomatskim predstavnicima u Turskoj berberin (lat. ili zelenka-stoplave (akvamarin) berilij (grč. pašnjak. fakin. poznat i po tome što je tamo umrla i Ana Frank — Nizozemka koja je ostavila svoj potresni Dnevnik bergonizacija med. lako zapaljiva smjesa tekućih ugljikovodika. nazvana po pronalazaču. ugodna mirisa. koja je svoju kosu žrtvovala kako bi zahvalila bogovima što joj se muž vratio iz rata) bergami (tal. lat. mal) židovski crkveno-vjerski obred: uvođenje u zavjet praoca Abrahama. otapa se u alkoholu. beri) med. plemeniti beril je ili divne tamno-zelene boje (smaragd). fr. engleske trupe u Indiji sastavljene od urođenika bengalo (beng. vrsta plemenitih krušaka koje su iz Turske prenesene u Italiju Bergen-Belsen nacistički koncentracijski logor.) carsko pismo ili povelja kojom se nekom daju posebne povlastice. lovce itd. iz Beotije. bergamo) mn. glupani beotski (grč. Australiji i Indiji.02. nike pobjeda) "koja donosi pobjedu". heksagonalni mineral.e. bijela kovina koja ulazi u sastav berila berilistika (grč. Africi. neplodno zemljište. beret) plitka i okrugla francuska kapa berekin (tal. proricanje budućnosti iz čarobnog zrcala (napravljenog od berila) berit mila (hebr. vrije na 80 °C.) lug. paragraf. vrlo raširena krvna bolest u sjev. glupo. baracane) tkanina od kozje dlake . atomske težine 9. vragolan. berit. redni broj 4. beryllium) kem. dobiva se iz petroleja. kada za kupanje Beoćani (grč. tromo beraha (hebr. elektrogimna-stika bergsonizam idealistička filozofija francuskog filozofa Henrija Bergsona (1859—1941) beriberi (ind. benthos dubina) biol. savez. glavni joj je znak: potpuno rasulo u funkcioniranju živčanog sustava koje se javlja u kočenju donjih dijelova tijela i slabljenju srca. benignitas) dobrota. javlja se kao posljedica pre-hranjivanja samo kuhanom rižom koja u sebi nema B vitamina. bungalow) indijska kuća jednokatnica od lakog materijala (bambusove trske ili dasaka). važan za proizvodnju anilina benjoar (fr. mutnozelene boje.) "dobrodošli" benzin (šp. bervllos) min. Bengal) mn. pravilo. birichino) mangup. gaj. n. zavjet obrezivanja. Boiotos) pril. mila od glagola mal = obrezati pokožicu penisa) berkan (tal. baignoire) kupalište. benjoin) kem.bengali (engl. gori sjajnim plamenom. element. žutika berdanka (engl. zavjet. močvarno tlo berat (ar. tur. mila. neproziran. bervllos. služi kao pogonsko gorivo benzol (šp. snažan bere (fr. propis. znak Be. Boiotos) stanovnici starogrčke pokrajine Beotije koji su smatrani tromim i glupim ljudima. zelenim ili bijelim plamenom benignitet (lat. iz III. nasip. be-garmudi) carska kruška. berberis) bot. ar. bend) brana.

be-se-že) kao zaštita protiv tuberkuloze (BCG je kratica od bacil C alm ette-Gu erin) besprizorni (rus. bernije-skan bernijeskan (tal. bez prednjeg sjedala. kitajske i napolitanske rase berlengo (fr. grub. Bergerac) vrsta finog francuskog vina. v. bestialis) zvjerski. nizozemski poštansko-trgovački brodovi koji redovito prometuju na određenim linijama i imaju povlasticu za prijevoz putnika i robe bertijonaža (fr. duge dlake. strahoviti junak i njegovih dvanaest sinova koji su išli u boj bez oklopa.) berlinsko modrilo. berlinska kočija berlinerblau (njem. berkshire) po engl. antropologu Alfonzu Bertillonu. kostrijeti ili devine dlake. bernesco) v. izvor filozofije Macha i Avenariusa berkovec (rus. puteljak. Bessemerov Čelik bestijalan (lat.) berseza (fr. firma berna (fr. tamnomodra boja (pariško plavo) berlingoca (tal. berline) vrsta lake kočije s četiri sjedala. zvjerstvo. berlingot) polu-berlina. bijesni. trg. ber-serkr) mit. bersaglieri) mn. berceuse) glaz. nazvan po švedskom kemičaru Henryju Bes-semeru (1813—1898) Bessemerova metoda postupak pri pročišćavanju sirovog željeza pomoću toplog zraka.) 2. reda sv. životinjski. radosti i bračne sloge besa (arap. nastala križanjem sijamske.) pom. berlingozza) talijanski narodni ples berma 173 bestseler berma (fr. uspavanka bert-brodovi (niz. nečovječan bestijalnost (lat. 1853 —1914) berzerkeri (nord. subjektivno-idealistički smjer. kod Albanaca: čvrsto obećanje. v. brelengo berlina (fr. bernesco) ćudljiv. časna riječ. služi za presvlačenje pokućstva berkeleizam fil. bijela braća. laka kočija sa dva sjedala. barracano) gusta i teška tkanina od vune. polumitski likovi u Norveškoj i na Islandu. vojsci. knjiga s pričama iz životinjskog svijeta bestijarijus (lat. divlji. nekome dati besu dati nekome čvrsto obećanje da mu se neće dogoditi nikakvo zlo od onoga koji je dao besu besa (fr. vezan uz ime engleskog biskupa Berkeleya (1685—1753).805 kg berkšir (engl. baisse) 1. berme) 2. u Francuskoj) berneskan (tal. zvjerska priroda. zastava kojom se mornari pozivaju da se vrate s kopna na brod. bertillonage) u krimi-nalistici: utvrđivanje istovjetnosti (identifikacija) neke osobe putem antropometrijske metode (naziv po fr. pjesnika Bernija koji je preradio Boi-ardov ep "Zaljubljeni Rolando") bersaljeri (tal. pripadnici kat. padanje cijena i tečajeva državnim dionicama i drugim vrijednosnim papirima. bestiarium) knjiga sa slikama životinja. beurt) mn. crvene i bijele. ljudi koji. berne) pom. dobiju snagu dvanaestorice ljudi. nazvana po istoimenom departmanu na Dordogni Bes staroegipatsko božanstvo glazbe. bestiarius) borac sa zvijerima u areni (kod starih Rimljana) . izvježban za nošenje tereta i spašavanje putnika nastradalih u snježnim vijavicama bernardinci mn. nastran (po načinu pisanja tal. kad pobjesne. kao i robi koja kotira na burzi besežiranje cijepljenje preparatom BCG (čit. . berlingare.berkan (tal. plahoviti ljudi i ratnici beržerak (fr. Berni. surov. bestia) životinjstvo. osnovano 1836. besprizornyi) zapušteno i nenadzirano dijete Bessemerov aparat naprava za proizvodnju čelika i bakra Bessemerov čelik čelik koji se dobiva oksidacijom sirovog željeza. karakteristika mu je suprotstavljanje materijalizmu i tvrdnja da su stvari i pojave samo skup osjeta i da postoje samo u apercepciji subjekta. naslon za ruke kod gađanja (u streljačkom rovu) berma 1. pren. "oni koji se pojavljuju u koži medvjeda". Bernarda (red je osnovan 1098. zategnuta deka kojom se netko baca uvis (stara francuska igra) bernardinac (njem. Bernhardiner) rasa pasa između doge i ovčarskog psa. samo u medvjeđoj koži i u borbi se odlikovali divljim bijesom. gradu Berkshireu nazvana rasa crnih svinja. strijelci (vrsta pješaštva u tal. nečovječ-nost bestijarij (lat. ruska pomorska mjera od 10 puda = 400 ruskih funti = 163. stazica.

(lat. bechamelle) gust umak od mlijeka ili vrhnja s jajima i brašnom te mesom. žlica. kratica za bizmut bi. beteg bolestan) bolest beth-din (hebr. dio trga pod krovom. beige) pr. bilupa itd. basistan) u Turskoj: trg. osobito dvopek bešlag (njem. kvake i si. biannuel) koji izlazi dvaput godišnje. andros muž) zakonom zabranjeni brak jedne žene sa dva muža u isto vrijeme biangularan (lat. bis) predmetak u složenicama koji kazuje da se značenje drugog dijela složenice dvaput javlja. bihud) zanos. bi-. im. alfa-zrake. rukoljub. oskudica. bezette) crvena šminka. vrsta kolača punjenih pjenom od jaja i šećera bezemšon (niz. opšav bezacung (njem. adres o bezoan (fr. bezoard. tal. badzahr) farm. bettola) gostionica.bestseler (engl. beštija (lat. beton) smjesa od šljunka i cementa koja se. fr. gama-zrake) beteg (mad. nakon što se ovlaži. nesvjestica. tri-bunal koji sačinjavaju rabini radi vjerskih i obrednih pitanja Betlehem (hebr. npr. stvrdne kao kamen. usp. osobito knjiga koja se najviše traži. basistan) v. betlehem štalica od papira. kola i si beštek (njem. beta) ime drugog slova grčkog alfabeta (ß = naše "b"). beščatalm raketa koja se rasprskava u pet smjerova beškot kruh. nužda. bezoardica) mn. bisogno) potreba. pancaratra Bi kem. na mjenicama: adresa po potrebi. best najbolji. biandrija 175 bibliolatrija biandrija (lat. podaničko cjelivanje ruke gospodaru u znak poniznosti ili kao dvorski ceremonijal bezoan (fr. krevetnina bevanda (tal. armirani beton beton u koji se dodaje željezo (radi pojačavanja) bettola v. krčma. kao uspomena na onu u kojoj se rodio Krist beton (lat. bezistan bezmen (fr. časopis . protuotrovi bež (fr. upotrebljavaju ga slastičari za bojenje kolača bezistan (perz. beta-zrake fiz. ribom i si. kreću se velikom brzinom (oko 298000 km/s). pokrivena tržnica. birtija betveš (njem. trgovati. nečovjek. beš pet. kad bude nužno. materijalne zrake koje nose negativne električne naboje i skreću pod utjecajem magneta. kao dodacima bešČatal (tur. betula betula (tal. neobojen. najbolje književno djelo bešamel 174 bi bešamel (fr.) trg.) u slučaju potrebe. tanjuri i ubrus beštija. nalaziti prođu) dobro prodavana roba. au besoin čit. besoin. bestemmia) psovka. čatal rašlje) peterostruko. tržnica. prirodne boje. Besatz) porub. potpuna smirenost bezac (njem. baiser) poljubac. annus godina. životinja. vrsta protuotrova sastavljena od konkrecija iz želuca raznih sisavaca bezoardici (lat.). opojnost. Besatzung) osoblje. Bett krevet. odbitak na ime onoga što ostaje u sanducima ili bačvama pri ispražnja-vanju. Beschlag) kovne stvari (brave. potrebitost. aner. bi-andrija. vilica. bezisten bezisten (perz.) židovska sudnica. tj. upućivanje mjenice na treću osobu (ako bi trasant odbio primanje) bezoar (fr. siromaštvo. pomiješano s vodom (u Dalmaciji) bevut (tur. jako obojeno kotenilom. osobito kod nepreradenog šećera bezeta (fr. osobito u Carigradu. o bezoan (fr.) v. fr. nesvijest. kletva. npr. bestia) zvijer. ad-resse au besoin čit. bedesten. angularis kutni) dvo-kutni bianualan (lat.) vino. osobito crno. željezni dijelovi kotača. farm. žućkastosmeđa boja. tkanina za odijelo prirodne boje bhagavata (ind. grč. bi-. seli prodavati. rodno mjesto Isusa Krista. fino tanko platno. bezemschoon) trg. bitumen asfalt. bis. grdnja beta (grč. Wäsche rublje) posteljina. perz. posada beze (fr. Betlehem "Kuća kruhova") izraelski gradić. vazalsko. čovjek-zvijer beštima (tal. kuh. baisemain) cjelivanje ruke. Besteck) pribor za jelo: nož.

bibliomanija (grč.) Biblija siromašnih. pismo bibliolatrija (grč. knjige) Sveto pismo. umjetnost i si. biblion. ili cjelokupne književnosti nekog naroda. rukopisi koje je Vezuv (vulkan) zatrpao u Herkulaneju i Pompejima te su zato dobili mineralan izgled bibliologija (grč. autos sam. a rjeđe donosi i kritičke napomene bibliolater (grč. srednjovjekovno izdanje Biblije sa slikama i crtežima za vjersku pouku nepismenih biblicist (lat.ijižica. poieo činim) vještina sastavljanja (ili: pisanja) knjiga.jaČko "ošto-vanje Svetog pisma. poznavanje Svetog pisma (Biblije). grafo pišem) poznavanje knjiga. biblion. suprotno: biblioman bibliofilija (grč. latreio služim) čovjek koji voli i cijeni knjige. nasumce otvori bibliopeja (grč. bibere greko more (lat. geol. athlon borba) šport. osobito Sveto pismo. bibliopoles) knjižar. knjigoljublje bibliomantija (grč. omnibus svima) putujući autobus s knjigama za posudbu bibliofil (grč. grafo pišem) poznavatelj knjiga. sklonost piću bibere (lat. radi originalnosti tiska. manteia proricanje) proricanje iz mjesta na koja najprije padne pogled kad se knjiga. običaje. arche vlada) dvo-vlašće. biblia knjižice. biblista) poznavatelj Biblije. obično se sastoji u jednostavnom ispisivanju naslova djela. bibliofilos ljubitelj knjiga) onaj koji strasno skuplja knjige radi njihove stvarne. objašnjavač Biblije. otisci lišća na kamenu. biblion. biblion. kad se u Čije zdravlje pije onoliko čaša koliko njegovo ime sadrži slova ili koliko mu se još želi godina života). biblion) neodstupanje od Sv. biblion k. onaj koji se drži samo Biblije. dvozgloban biatlon (lat.) ženski šešir s malim štitom. articulus zglob) koji ima dva zgloba. knjiga. biblion knjiga. rijetkosti. kronološka ili sistematska. grč. bibere graeco more čit. bibacitas) željaza pićem. onaj koji se razumije u knjige bibliognozija (grč. strast za pićem. biblion. prodavač knjiga . bi. rasprava o raznim izdanjima Biblije biblioman (grč. filia ljubav) ljubav prema knjigama radi njihove stvarne vrijednosti bibliognost (grč. biblion) kao prefiks označava vezu s knjigom bibliobus (grč. lat. bez obzira na predaju biblicitet (grč. ushićenje) bolesna strast za skupljanjem knjiga iz sasvim osobitih razloga. čovjek koji pretjerano poštuie Sv. tehničke opreme. ona može biti abecedna. bitne vrijednosti za znanost ili temu koja skupljača interesira. znanost o Svetom pismu. njihove sudbine itd. pisma (u propovijedima) biblicizam (grč.) ispiti uz zdravicu određen broj čaša bibi (fr.) piti po grčkom običaju (tj. starosti. grč. skijaška disciplina s dvostrukom um-ješnošću: skijaško trčanje na 20 km i gađanje puškom u četiri mete bibacitet (lat. knjige koje čine Stari (na hebrejskom) i Novi zavjet (na grčkom). bibliologia) znanost o knjizi i knjižarstvu uopće. istodobno vladanje dvojice vladara u jednoj zemlji. gnostes poznavatelj) poznavatelj knjiga. mainesthai oduševljavati se) onaj koji strasno skuplja knjige iz nekih sasvim osobitih razloga. pisac (ih: sastavljač) popisa knjiga jedne struke bibliografija (grč.) piti. biblijska arheologija znanost koja ispituje način uređenja i života. biblion. okamine lišća.biarda stroj za tkanje. knjiga. lithos kamen) mn. onih naroda koji se spominju u Bibliji biblio. bibere ad nume-rum (lat. mania oduševljenje. biblion. pravljenje (ili: izrada) knjiga bibliopol (grč. razumijevanje u knjige bibliograf (grč. razboj (naziv po pronalazaču) biarhija (lat. biblior _reia služba) pretjerano i zanesei. npr.(od grč. spisateljstvo. slijepo vjerovanje u sve što je napisano ili tiskano biblioliti 176 bife biblioliti (grč. diarhija biartikuliran (lat. biblion. biblion. muški šešir s uskim obodom Biblia pauperum (lat. biblion. biblion knjižica. biblion) smjer u evan-geličkoj teologiji koji Bibliju shvaća kao po sebi iedinstven otkriveni sustav miili ili života Biblija (grč. bi-. pomoćna znanost koja se bavi što potpunijim skupljanjem i opisivanjem tiskanih djela ili nekog znanstvenog područja. bis. gnosis poznavanje) poznavanje knjiga.

bo-gomoljac. bi-. dvoobličan biformitet (lat. sa dva cvijeta. st. zalogajni-ca. prilagodba svrsi bidon (fr. biblion. onaj koji svoje knjige nerado posuđuje biblioteka (grč. biformitas) dvoobličnost biftek (engl. biformis) s dva oblika. karakteristike: jednostavnost. bifer) bot. lat. grč. tal. bi-dens) dvozubac. bicinium. filum nit. floris cvijet) bot. stol s hladnim jelima i pićima (npr. kada u kojoj se kupa sjedeći bidens (lat. kompozicija za dva glasa bićerin (tal. grananje ili cijepanje na dvoje. biglizo) slavujevo pjevanje (pjevati izvijajući melodiju) bigot (fr. bibliotheke zbirka knjiga) knjižnica. biblistika (grč. gamos brak) čovjek koji ima dvije žene. kefale glava) v. dvoženac bigamistica (lat. cyclus krug) vozilo sa dva kotača koje se pokreće nogama biciklist (eng. bis.) veliko zvono na zgradi Parlamenta u Londonu bigamija (lat. grč. zbirka knjiga bibliotekar (grč. biblion) stručno poznavanje Svetog pisma. licemjer . dvorišni biforman (lat. bis. flos. tj. stupanje u nov brak prije nego što je stari poništen. prostodušni naivac) umj. bot. biblijski izraz bicefalan (lat. biennis) mn. bivariare) šarati. onaj koji se pravi daje strogo religiozan. koji ima dva cvijeta bifluencija (lat. dvožen-stvo bigamist (lat. anat. bigarrer. bidon mijeh) kanta. znanost o uređenju biblioteka bibliotekonomija (grč. mirni oblici. bicycle. dijeljenje na dva kraka. biceps) koji ima dvije glave. bis.. ploška. folium list) bot. bis. grafo opisujem) opisivanje biblioteka. beef-tea) vrlo jaka juha od usitnjene govedine bifurkacija (lat. grč. goveđi odrezak debljine 4 cm napola pečen na jakoj vatri bifti (engl. npr. bidet. znanost o Svetom pismu biblizam (grč. na nekoj zabavi) bifedžija 177 Bikfordova vrpca bifedžija (fr. naziv za malograđanski jednostavni stil (posebice za pokućstvo) koji je nastao u Srednjoj Europi početkom 19. intra biduum (lat. biennium) razdoblje od dvije godine bife (fr. tj. bibliotheke. buffet) vlasnik bifea biferan (lat. bicchiere) čaša bide (fr.) u roku od dva dana bienalan (lat. lat. buffetto) prodavaonica jela i točionica pića. bige-ner) dvospolan. nomia) znanost o uređenju biblioteka i upravljanju bibliotekama biblioterapija (grč. therapeia liječenje) "liječenje knjiga". bis. hermafroditski biglisati (grč. koji ima dva spola. bi-. dvogodišnje biljke bienij (lat. biblion knjiga. biglao.-fr. buffet. grč. bis. koji dvaput godišnje nosi plod ili cvjeta bifilaran (lat. gamos brak) žena koja ima dva muža bigarirati (fr. limenka. beefsteak) kuh. dezinfekcija i si.) onaj koji slijepo vjeruje. tal.) vrijeme od dva dana. popravljanje oštećenih listova. dvoglavi mišić nadlaktice bicikl (engl. išarati. bi-. bikefalan biceps (lat. tafos grob) "sa-hranjivač knjiga". koji visi o dvjema nitima (u elektrotehnici) bifloran (lat. konac) dvo-nitan. bifurcatio) račvanje.bibliotaf (grč. posuda od pet litara biduum (lat. genus rod. dvozube vile bidermajer (njem. dva lica (nadimak rimskog boga Ja-nusa). bibliotheke. rok od dva dana. Biedermeier pošte-njačina. gamos brak) dvo-braČnost. ormar u kojem se drži piće. popravci uveza. biennis) dvogodišnji bienalije (lat. bis. ukrasiti šarama bigeneričan (lat. bifluere) račvanje rijeke bifoličan (lat. biblion) biblijska riječ. bibliotheke) knjižničar bibliotekografija (grč. canere pjevati) glaz. bicyclist) vozač bicikla bicinij (lat. dvorodan. rijeke Big Ben (engl. bidetto) posuda za pranje intimnih dijelova tijela.

licemjerje. 1 bikarbonat sode bikefalan (lat. bi-concavus) opt. za konja: izbacivati prednje noge bilateralan (lat. a upotrebljava se za izazivanje eksplozije dinamitnih i piroksilinovih naboja bikoloran 178 bilijun bikoloran (lat. bis. pretjerana pobožnost. latus strana. saldiranje. vjerski zatucan. obično krajem svakog mjeseca i svake godine. bikroma-tični harmonij sprava za postizanje Četvrtine tonova kod glasovirskog rasporeda tipki biksin (lat. bis. pren. grč.). podmetanje lažnog novca bijoner (fr. bilboke (fr. jednim udarcem udariti dvije lopte. Bücherschrank) ormar za knjige biheviorizam (engl. četvrti stupanj (četvrta potencija) neke veličine. bis. od dviju boja. bhikku) budistički redovnik prosjak bikvadrat (lat. posjetnice i si. bilancio. gimnasticirati. krivotvorenje novca. bilden) šatr. billon) slitina od srebra i bakra (sa znatno više bakra) od koje je prije pravljen sitan novac. tisk. lat. vježbati. bi-lanx s dvije zdjelice) trg. bakreni novac s nešto srebra. izvesti završni račun. billonneur) podmetač nepropisnog ili lažnog novca bijonirati (fr. dvobojan. billarder) u biljaru: jednim udarcem takom loptu dvaput dodirnuti. apparatus oprema) uređaj za prijenos slika (crteža. fitilj. suglasnik koji se izgovara s obje usne. srebrni novac bez propisne količine srebra bijonaža (fr. bixa) kem. po tom naučavanju ponašanje živih bića ne može se objašnjavati duševnim činjenicama. izvesti zaključak o završenom poslu bilardirati (fr. u dvije boje bikonkavan (ni. lat. bigotisme) tobožnja svetost. licemjeran bigoterija (fr. ispupčen s obiju strana. bilboquet) igra u kojoj se lopta hvata na štap. Bild slika. billonnage) nedopuštena trgovina novcem male vrijednosti. bi-convexus) opt. bikonveksna leća bikonjugiran (lat. npr.) uzalud. tal. izvršiti usporedbu prihoda i rashoda u trg. bigoterie) vjerska zatucanost. bila-teralis) dvostran. drveni prutić kojim se stavlja zlato pri pozlaćivanju bild (njem. grč. behaviour ponašanje. obostran. billonner) podmetati nepropisan ili lažan novac bikamerizam (lat. bicefalan Bikfordova vrpca stijenj. sitni tiskarski poslovi (karte. v. usporedba prihoda i rashoda na kraju jednog računa. labium usna) gram.bigotan (fr. s dva roga bikromatičan (lat. udubljen s obiju strana npr. nego promatra samo ponašanje životinja i ljudi. usmjeren na suprotne strane. nego se zasniva na određenoj zakonskoj vezi situacije i reakcije bihude (tur. bicolor) bot. knjigama. p. m) bilanca (fr. kefale glava) dvoglav. autografa i si. chroma boja) dvobojan. razvijati mišiće . vladanje) psih. bi-quadratus) mat. bikvadrat-ni korijen četvrti korijen neke veličine bilabijal (lat. camera) dvodomni sustav u uređenju države bikarbonat (lat. bilanx) trg. bilateralni kon-trakt ugovor koji obvezuje obje ugovorne strane bilboquet čit. bogomoljstvo biheršrank (njem. bikonkavna leća bikonveksan (lat. zaključiti neki posao. iz perz. karbonat sa dva ekvivalenta ugljične kiseline prema jednom baznom.) preko telegrafa bildati (njem. bi-. bigot) koji pretjeruje u po-božnosti. bigot) praviti se svecem. dvousneni suglasnik (b. fotografija. bikvadratne jednadžbe jednadžbe četvrtog stupnja. bi-cornis) zool. bi-. bezrazložno bijon (fr. npr. bogo-moljstvo. krajnji ishod nečega. smjer u američkoj psihologiji koji zanemaruje neka unutrašnja (psihička) stanja ili procese. saldo bilancirati (lat. vrpca koja polako gori. pod orlean biku (sanskr. licemjerje bigotirati (fr. dvorog. bilan. završni račun o prihodima i gubicima koji se izvodi s vremena na vrijeme. bicarbonas) kern. bi-conjugatus) dvostruko sparen bikornan (lat. pretvarati se bigotizam (fr.

prijek. billeter) stavljati na robu ceduljice s cijenom. bilden) čovjek koji posebnim vježbama razvija svoje mišiće. mjenica koja se isplaćuje samo izdavatelju. sc. prepreden bilingvitet (lat.000) bilin 179 binaran bilin (lat. željezničkih karata itd. dvoličan. bulla) prijedlog. bis. u Francuskoj: tisuću milijuna. bilis žuč. bije a ordr (fr. bullettino) dnevno priopćenje. bilieran (lat. fizički razvijen. podnosi kralju. bimenzis bimestran (lat. koji se. billa. bimembris) koji ima dva uda. željezničke karte i dr. billiarde) tisuću bilijuna bilijun (fr. ravno dno u sredini lađe. koji govori dva jezika. ljutnja. bimensis) dvomjesečni bimenzis (lat.000. berillos beril) gorski kristal. tempus) v. zakonski prijedlog (u Engleskoj). listak. milijarda (1. bilis.000. žutozelen. lat.). lux svjetlo) svjetlosna reklama proizvedene fluorescentnim cijevima. u Francuskoj: sitan bakreni novac bilonga (šp. o stanju na bojišnici. slitine s više primjesa nego čiste kovine. prodavač ulaznica za predstave. lingua jezik) dvojezičnost. bilis. zelena tvar žuči bili (engl. sa dva člana. billard) društvena igra štapom i kuglama od bjelokosti na četvero-uglatom stolu presvučenom zelenim suknom biljariti (fr. o zdravstvenom stanju. cedulja. bis. mrzovoljan bilirubin (lat. bimestar bimestar (lat. skopein gledati) pregled žuči biliverdin (lat.000. govor) dva književna djela istoga pisca koja predstavljaju jednu cjelinu bilon (fr. dobro se vidi i danju i noću bilupa (lat. vert zelen) kem. ulaznice biljur (ar. billet au porteur čit. fr. crvena supstancija u žuči bilis (lat. tek pošto bude triput pročitan i primljen u oba doma. biletura (fr. o sjednici ministarskog vijeća. prodavaonica ulaznica. billard) igrati biljar biljetar (fr. bimensis) razdoblje od dva mjeseca. billet) prodavanje ulaznica.) vrsta argentinskog pučkog tanga bilten (fr. bi. bilge) pom. pun žuči. cedulja. rubinus) kem. pren. žučno zelenilo. bis. priznanica. pren. kratak. biliosus. razdražljiv.) priznanica ili mjenica koja se isplaćuje donositelju. bimestre. billetier) kaz. preprede-nost. dvoličnost biliozan (lat. novčanica biletirati (fr. ulvus smeđežut) kem. prijetvornost. umišljeni gizdavac.000). bije a porter (fr. billon) manje vrijedno zlato i srebro.) med. mjenica bilogija (grč.) vlastita mjenica.000. potvrda. logos riječ.) banknota. snob bildž (engl. lat. metal-lum) dvojni novčani sustav neke zemlje po kojem zlato i srebro imaju stalnu i određenu vrijednost u međusobnom odnosu i oboje služe kao podloga papirnom novcu. bi. fr. donji dio lađe bilet (fr. bis dvaput. prodavati ulaznice. bilinguis. dvočlan bimenzan (lat. žučno crvenilo.bilder (njem. kristalno staklo biman (lat. bimestris) dvomjesečni bimetalizam (lat. bili. pren. također: pisamce. fr. bilis. bille. billet) blagajna. s tim što zlato vrijedi kao osnova i što se može neograničeno kovati. žučni bilifulvin (lat. priznanica biluks (lat. loupe) opt. billet de banque Čit. billet) trg. o aktualnim političkim pregovorima i si.000. bervllus. grč. manus.) biljetarnica (fr. fr. žučno žutilo. bije a bank (fr. uporaba dvaju jezika u govoru. izborni listić. mjesto gdje se prodaju karte. naprasit. nepotpuni bimetalizam onaj kod kojega i zlatni i srebrni novac vrijedi kao kupovno i platežno sredstvo. crvenožuta supstancija u žuči bilijarda (fr. bimanus) đvo-ruk bimembričan (lat. žuč. bilis) žučan. dok je kovanje srebrnog . pren. žustar. prodavač karata (željezničkih itd. željezničkih karata. srdžba. pren. billion) u Njemačkoj: milijun milijuna (1. bulletin. billiaire) koji se tiče žuči. glavni sastojak žuči bilingvičan (lat. tal. služben dnevni izvještaj (npr. prijetvoran. bilis) kem. lingua jezik) dvojezičan. grč. ballur kristal. bijes biliskopija (lat. billet a ordre čit. dvomjesečje. bilis žuč. snažan čovjek. povećalo (lupa) s dvije leće biljar (fr.

nositelji života. Binde) veza. biodinamički bioenergetika (grč. vladara i dr. bios. skup živih bića koja žive u nekom određenom dijelu "životnog prostora" (biotopa) biocentrično promatranje (grč. od dva dijela. bini. bios. genos) koji se tiče razvoja života. lat. Biihne. bi-. bios. logia) znanost o životnim pojavama biofizika (grč.dvaput. fone glas) uređaj za prikazivanje fotografskih slika koje istodobno i govore ili pjevaju biofori (grč. i njima odgovarajući zakoni na kojima se temelje duševne (psihičke) pojave binomni (lat. bios. filozofa. koji se tiče binom a binub (lat. grč. dio fiziologije koji se služi fizičkim metodama u ispitivanju životnih pojava biofon (grč. ponavljanje filogeneze ih razvoja svih predaka koji čine razvojni lanac dotične jedinke" (Haeckel) biogeneza (grč. bios. dalekozor za oba oka. svih životnih procesa. grafia) popis djela i knjiga koje se odnose na život i rad nekog Čovjeka (pjesnika. bios život. = bioblasti biogen (grč. koji se sastoji od dvije jedinice. dvočlani. bini po dva. arith-metike) znanost koja se bavi izračunavanjem prosječnog trajanja ljudskog života biobiliografija (grč. životne jedinice manje od stanica živih bića. zbivanja biofenomenologija (grč. logia znanost) v. lat. scensko izražavanje. dvočla-ni izraz binomizam (lat. npr. Sprache jezik) kazališni govor.novca zakonom ograničeno. zavoj za oba oka binokularan (lat. ovratnik. zemička binokl (fr. zavoj. sa dva člana. polinom od dva člana. binubus) Čovjek koji se dvaput ženi binjektaš (tur. rađanje) razvoj života . veoma složena bjelančevinasta tijela koja su pravi i glavni nositelji života. zakonima nasljeđa i prilagođavanja uvjetovano. centrum središte) fil. supr. lat. povoj. kazalište binaran (lat. najmanja jedinica svih životnih pojava (stanica je. biocenotika biocenotika (grč. binarius koji sadrži dva. biol. kolonija bioblasta). život se sastoji u neprestanom raspadanju i obnavljanju tih biogena biogenetski 181 bionegativan biogenetski (grč. millennium) jubilej od dvije tisuće godina. jednostrano promatranje prirode i njezinog razvoja. biogenetski zakon zakon po kojem je "ontogeneza ili razvoj bića kratko i brzo. bios. promatranje prirode samo sa stajališta ljudskog života i njegovih vrijednosti biodinamika (grč. veličina koja se sastoji od dva dijela. pojas binen-regulator (njem. bios. bis. shvaćanje da postoje dvije vrste zakonskih odnosa: kauzalni (uzročni) odnosi. prema Altmanu. biol. nomos zakon) fil. binsk taši) veliki kamen s kojega se uzjahuje na konja binjiš (tur. genesis postanak. biblion. oculus oko) s oba oka. monometalizam bimilenij (lat. govor kojim se trebaju služiti glumci na pozornici binica (tal. Biihne) pozornica. bios. knjiga. foros koji nosi) mn. binario udvojen) kruščić od dva dijela. regulator) kaz. binyš) čobani ogrtač (s krznom) bio. blaste klica) mn. koinos zajednički) životna zajednica. fysis) dio biologije koji se bavi stvarnim međusobnim odnosima živih bića. genos podrijetlo) biol. bios. na kojima se temelje prirodne pojave. nomos) mat. a ± b. grč. podrijetlo. od dva) dvojni. dvojedinični binda 180 biogen binda (njem. energeia) fil.) bioblasti (grč. bios. ta fai-nomena pojave. dio ekologije biocenoza (grč. med. Biihne pozornica. binocle) naočale. bi-. nomos) mat. bios) predmetak u složenica-ma sa značenjem: život. bios. uglađen i istančan govor. vrpca. dvotisućljeće bina (njem. bios.(grč. petlja. životni bioaritmetika (grč. bios. koji je prilagođen za oba oka istodobno binom (lat. prid. bio-fori biocenologija (grč. bios. dynamis sila) znanost o životnim silama i životnoj djelatnosti. koinos) znanost koja se bavi proučavanjem bioceno-za. naprava za prilagoda-vanje svjetlosti na pozornici i u kazalištu binenšprahe (njem. bios. bi-. koinos zajednički. energetika cjelokupnog života.

zoogeografiju (geografiju životinja) i antropogeografiju (geografiju čovjeka) biograf (grč. biografski biografija (grč. znanost o kemijskom sastavu živih bića i o kemijskim procesima u zdravom i bolesnom organizmu bioklimatika (grč. bios. logos) fil. bios. poremećaji u razvoju. crta na dlanu i drugih tjelesnih karakteristika biomehanika (grč. predjel u pogledu zemljopisnog položaja) znanost koja proučava utjecaje atmosferskih promjena. bios. psyche duša) fil. u širem smislu: proučavanje i mjerenje životnih sposobnosti čovjeka. to klima nagib. tou ontos postojeće. v. bios. ge zemlja. g. biografia) opisivanje (ili: opis) života. bios. pisac biografije. ovako je njem. kamenje koje je uglavnom nastalo od okamenjenih ostataka životinja i biljaka biolog (grč. raznih zraka na ljudski organizam i uopće na sve što živi bioliti (grč. životopis biografika (grč. usp. sredstvom u borbi za opstanak. prirodnjak Ernest Haeckel (1866. bios. grafia) znanost o rasprostranjenosti živih bića.biogeneza (grč. bios. negare nijekati) koji je nepravilan i nepovoljan za život i životne funkcije ili za potomstvo (nakaze. on. biologos) znanstvenik koji se bavi proučavanjem podrijetla i uvjeta života biologija (grč. dijeli se na fitogeografiju (geografiju bilja). grafo) umijeće opisivanja života. pretpostavka da sve životne pojave imaju svoje psihičke procese. lat. panpsihizam biopsihologija (grč. bios. manteia proricanje) 1. pronađena metoda sterilizacije mlijeka tako da zadrži karatker sirovog mlijeka. njegovih fizičkih i psihičkih osobina bionegativan (grč.) nazvao fiziološke jedinice koje su većinom sastavljene od morfoloških jedinica i koje predstavljaju jedinstveno živo biće bioontologija (grč. prid. biol. lithos kamen) geol. ona filozofija koja na pojmu "života" izgrađuje cjelokupni pogled na život i svijet. način kliničkog ispitivanja uzimanjem (operativnim putem) djelića nekog organa sa živog Čovjeka kad se sumnja na kakav tumor (rak. bios. krijesnice. pristaša biologizma biologizam (grč. biomagnetni biomantija (grč. lo-gia) znanost o živim bićima biopsihizam (grč. metria) grana biologije kojoj je cilj matematičko izračunavanje i određivanje raznih životnih pojava. nepovoljne varijacije duhovnih sposobnosti i sve što je izrazito bolesno ili boležljivo) bionika 182 biotit bionika (kratica od biologija — elektronika — tehnika) znanstvena grana koja traži polazne točke za rješenje tehničkih problema u uzorima što ih čovjeku pruža sama priroda bionomija (grč. grafo pišem) onaj koji opisuje život. bios. bios) 1912. bios. psihobiologija biopsija (grč. biće) mn. pravac u teoriji spoznaje koji spoznavanje smatra činom održanja i unapređenja života. šarlatansko pretkazi-vanje trajanja života na osnovi kucanja bila. bios. to on. 2. genos) povijest razvoja života biogeografija (grč. biologia) znanost o životu. bios. je li se novorođenče rodilo živo ili mrtvo. životopisac. logia) fil. magnes) magnetna sila koja se nalazi u organskim bićima. grana sociologije koja postupa po biološkim analogijama biolominiscencija (grč. bios. sudsko-liječničko utvrđivanje. nomos zakon) znanost o zakonima koji vladaju životom bionti (grč. mechanike) znanost o mehaničkim procesima na živim bićima i u njima biometrija (grč. bios život. bios. umijeće pisanja biografija biokemija (grč. elektrobiolo-gija znanost o električnim uvjetima života biljaka i životinja biologist (grč. bios.) svijetlje-nja živih organizama (npr. bios. chemeia) dio fiziologije. orao vidim) med. prid. neke ribe) biomagnetizam (grč. osobito pojave nasljeđa. psyche. tj. veoma brzo zagrijavanje mlijeka do 75 °C i naglo rashlađivanje pomoću posebnog uređaja — biori-zatora . logos) fil. prema određenim znacima na tijelu.-lat. osobito znanost koja se bavi proučavanjem organskih prirodnih tijela i pojava koje su za njih vezane (zoologija i botanika). ontos. bios. bios. sarkom) biorizacija (grč.

bakrorez bireta (fr. znanost o stanju u kojem se tijelo nalazi u raznim životnim dobima biotop (grč. pod biorizacija biosfera (grč. polus stožer) dvo-polan. bis. austrijskom inženjerij skom Časniku K. životni biotika (grč. bios. endokrine. životinje i biljke koje potječu od jedne jedinke i pokazuju ujednačene i postojane odlike biotipologija (grč. predsjednik općine. werben) nagovarati nekoga da stupi u plaćeničku vojsku biro (fr. funkcionalne. skopein gledati) uređaj koji prikazuje žive slike. ured. vrsta pope-lina od fine svile i vune birema (lat. biotehnika (grč. statike) znanost o zdravstvenom stanju i prosječnom trajanju života ljudi koji žive pod određenim okolnostima. pisarnica. bios.) šport u šumskim predjelima na sjeveru SAD-a: protivnici stoje svaki na jednom kraju balvana koji je spušten u brzu rijeku i nastoje. osobito u analitičkoj kemiji/ birgermajster (njem. litosforu i hi-drosferu budući da živih bića ima i u zraku.) točionica piva. okrećući balvan nogama. razmnožavanja itd. Bi-ragu (1792—1845) biraj (fr. burino) dlijeto. npr. dvostopni bipedan (lat. temno režem) znanost o raščlanjivanju živih tijela. a čovjeka. bipartitio) dijeljenje na dva dijela. typos) čist tip. bi-pes) dvonožna životinja. socius drug) dio sociologije koji proučava društveni značaj ljudskog životnog vijeka. i u zemlji. vunom ili kostrijeti birarija (tal. burat) trg. s dva suprotna pola bira (fr. bios. seksualne i druge karakteristike biotit min. naučavanje o praktičnoj mudrosti u životu biparticija (lat. planum ravan. člana društvene zajednice.biorizator (grč. topos mjesto) mjesto življenja neke životne zajednice (bio-cenoze) biozofija (grč. staklena cijev s ljestvicom. tj. kao animalno biće biostatika (grč. predsjednik mjesnog odbora birka (mađ. logia znanost) znanost koja se bavi proučavanjem različitih tipova ljudi u istoj etničkoj skupini tako da ispituje biološke. države itd. burin. bis. kancelarija. ravna površina) zrak. električna bioskopija utvrđivanje smrti pomoću električne struje biosociologija (grč.. prilagođavanja. technike) dio tehnike koji se tiče živih bića i života uopće: nasljeđa. vrsta lakih poljskih mostova. tal. kancelarijsko osoblje . čista rasa. odjel. bios život. skopein gledati) ispitivanje ima li neko tijelo sposobnosti za život. pes noga.) ovca kratkog kudravog runa birling (engl. skalom (upotrebljava se za mjerenje malih količina ttku'H. glatka ili keplana polusvilena tkanina s pamukom. Biirger-meister) gradonačelnik. poluvunene tkanine birago voj. bios. i u vodi) bioskop (grč.'. psihičke. bi-pes. nekog područja. npr. logia) proučavanje i primjena životne djelatnosti najmanjih životinjskih i biljnih bića (mikroorganizama) na privrednu djelatnost. zrakopolov s dvostrukim krdima bipolaran (lat. pivnica biratina (fr. biotičan (grč. bios. burail) trg. tal. sfaira kugla) cjelokupan prostor na Zemlji stalno nastanjen živim bićima. ba-krorezac. bios. dvonožac bipedalan (lat. biremis) Čamac s dva vesla. bios. raspolovljavanje biped (lat. slike stvari i bića koje se kreću kao da su bioskopija (grč. praktične eugenike i medicine biotehnologija (grč. buratine) trg. sofia) životna mudrost. bipedalis) dug ili širok dvije stope. bipedis) koji ima dvije noge. antička ratna lada sa dva reda vesala koji su stajali jedan nad drugim biren (fr. stanovnika nekog grada. organizama koji izazivaju vrenje itd. bios. bios) koji se tiče života. znanstveniku Biotu) biotomija 183 bis biotomija (grč. typos otisak. nazvana po pronalazaču. techne. bios) znanost o životu biotip (grč. bios.. heksagonalni ili magnezij-ski tinjac (nazvan po fr. protivnika izbaciti iz ravnoteže i tako svaliti u vodu birmati (njem. bureau. bios) v. životni prostor (obuhvaća: atmosferu. burette) kem. ispitivanje je li u nekom tijelu bilo života. burato) pisaći stol. mehanike razvoja. bios. dvonog biplan (lat. bios. vrsta polusvilene. lat. bis.

bissac) mn. bistro) nekada: vinotočje. bureau. vrsta najmanje tambure. niz) koji ima dva reda. u slučaju potrebe (na mjenicama) bisolit (grč. Čuvar polja. stvara se od sedefa i ima lijep bjelkast sjaj s preljevima te se smatra dragocjenošću i upotrebljava za nakit biserijalan (lat. polovlje-nje bisekcija (lat. još jedanput. pakostan bisilabiČan (lat. bistori) kir. dvaput kuhan) dvopek. kao odsječak jedne linije ili površine bisegmentabilan (lat. birokratizam birokrat (fr. grč. bis. bureaucrate) službenik koji je u obavljanju dužnosti strog. bi-. mineral svilenkasta sjaja. srodan s azbestom bista (fr. trideset drugi dio neke note biskup (grč. al bizonjo (tal. bizonjo (tal. utensi-lia) mn. dvospolan. okrugli kolačić. segmentum odsječak) mat.birokracija (fr. sol vinske kiseline. dvostruka torba (u Lici). tal. onaj dan koji se svake četvrte godine dodaje nakon 28. bis coctus dvaput pečen. polov-ljenje biseksan (lat. birokracija birokratski koji se tiče birokracije biromanija (fr. episkopia) područje jednog biskupa biskvit (fr. prim bisig (njem. glaz. nož s pokretnom oštricom koja se može zatvoriti. obojiti) čađavom akvarelnom bojom bistro (fr. biscotto. grč. polovica. danas: ekspresni restoran bisturi (fr. bi-sekstilna godina prijestupna godina (s 366 dana). po drugi put. ponovno bisage 184 bitevija bisage (fr. po rimokat. sit-ničavost i uskogrudnost u službenoj dužnosti. biisre) kuglasta tvorevina oko zrnca pijeska ili oko kojeg drugog stranog tijela koje je ušlo u ljušturu nekih školjki. dvaput pečen porculan bez cakline (glazure) bisogno čit. dvoredan bisernica (tur. bis. byssos pamuk. bureau. sectio) dijeljenje na dva (obično jednaka) dijela. bisextilis) prijestupni. općinski starješina. čuvar) visoki dostojanstvenik u Kat. kancelarijske potrepštine. biscroma) glaz.) trg. bistrer) slikati (ili: bojiti. buste. biscuit. općinski sluga. tj. tj. naučavanju biskup je nasljednik apostola biskupija (grč. bis. bisekstus bisekstus (lat. obično dug 7 do 8 cm . al bisogno čit. crkvi. lat. tal. bis. krateo) uskogrudna vladavina činovništva koja ispravnost forme pretpostavlja stvarnoj svrsi svojeg posla. poljar birtija (njem. usp. bureau. episkopos nadzornik. birsa koža) prevlaka iznad (pokvarenog) vina. busto. bis.) dvaput. dvosložan. séries red. biro sudac). segmentum) mat. Brust) poprsje. od dva sloga bisirati (lat. bistoquet) biljarski štap bistrirati (fr. grč. sexus spol) v. okrugli dvopek biskroma (tal. bis dvaput) ponovno pjevati ili svirati nešto već izvedeno i tako udovoljiti publici biskoten (fr. segmentum) mat. lithos kamen) min. krut i ohol. tal. bureau. tartarat bis (lat. navika) da se svi upravni poslovi urede u kancelarijskom. bige-neričan bisekstilan (lat. hermafro-ditski biser (tur. biscottino) mali. sustav upravljanja u kojem vlast drži činovništvo ne vodeći računa o stvarnim interesima ljudi. gostionica birza (lat. šećerni dvopek. pretežno formalističkom duhu biroutenzilije (fr. bis. ukočenost. biisre) školjka koja proizvodi biser. biscotin.) nužda. tal. koji se može podijeliti na dva dijela bisegmentacija (lat. s jednim prijestupnim danom. veljače biseksualan (lat. syllabe slog) gram. torba na sedlu bi segment (lat. mania) želja (ili: težnja. sexus spol) koji ima oba spola. n. dijeljenje na polovice ili na dva (obično jednaka) odsječka. vinska plijesan. potreba. službenik koji misli da se sve rješava samo za uredskim stolom birokratizam (fr. bisextus) prijestupni dan. Wirtshaus) krčma. bissig) zajedljiv. bis. bistouri. u dva niza. lat. grč. osobito kip koji prikazuje glavu i gornji dio prsiju bistoke (fr. krateo jak sam) v. kancelarijski pribor birov (mad.

i radili na povijesti. koji ima dvije vrijednosti. ljudeskara bitometrija 185 bizon bitometrija (grč. valens koji vrijedi.) pa do pada Carigrada (1453. neobičnost. osobito kod moškavca (upotrebljava se kao miris i kao lijek za jačanje živaca). engleska pamučna tkanina (upotrebljava se za zimske hlače) bivertin (engl. područje) podijeljen na dvije zone. mn. osobenjak. me-tron) mjerenje dubine (pomoću viska ili proračunavanjem) bitumen (lat. Bizantion) koji se tiče Grčkog ili Istočnorimskog Carstva. Bizantion) znanstvenik koji se bavi proučavanjem duhovne i materijalne kulture u starom Bizantu bizantologija (grč. pren. buffalo. cink. zone pojas. bi-. od dvije vrijednosti. teologiji. bitumen) prevući (ili: pokriti. bison) zool. npr. bivouac) voj. sličan lutnji.0. grub vunen porhet bivij (lat. bismutum) kem. cimeta. bizantska umjetnost. olovo. klinčića i šećera bit (engl. hebr. znak Bi (upotrebljava se i kao anti-septičko sredstvo. 2. biver (eng. analitici. dvoboštvo biter (njem. kao npr. grčki pisci koji su pisali od vremena Kon-stantina Velikog (325. stanovanje vojske pod malim šatorima bivalentan (lat. bakar. nalazi se kod nekih životinja. Bizantion) 1. trgovački posao bizon (grč. koji se sastoji od dvije zone bizzarria bicarija (tal. nafta. narančine kore i soka. bizarre) čudan. Čudnovat. osobito uglji-kovodične tvari smolasta mirisa.bisus (grč. bitumen zemljana smola) smjese organskih zapaljivih tvari koje se javljaju u zemlji. nastran. premazati) zemljanom smolom. do propasti Bizantskog Carstva.) sitan novac od 12. valere vrijediti) kem. Bizantion) 1. besem) gust sok jakog i ugodnog mirisa. bythos dubina. temeljan. grč. brz skok iz jedne vrste tona u drugu . odnosno sa dva atoma drugog nekog jedno valentnog elementa. ima 4 žice po kojima se udara drvenim štapićima. snažan. a umišljenost prema nižim od sebe bizantolog (grč. temeljit bitevija (tur. pri liječenju sifilisa i dr. dvovrijedan. masivan. logia) znanost koja se bavi proučavanjem cjelokupnog života (duhovne i materijalne kulture) starog Bizanta bizantski (grč. bisamum. ljudina.) glaz. Bischof biskup) piće od crnog vina. bi-. arheologiji. željezo i dr. beaver) trg. god. američki divlji bivol bizonalan 186 blastomikoza bizonalan (lat. 3. bitevi) plosnato koplje. asflat i si. čudesan. nastran čovjek bizaran (fr. bitumen) pretvaranje u zemljanu smolu. kisik. tj. zubar (u Europi). pren. prati pjevanje starih ljubavnih i ratničkih pjesama bivak (fr. raskrižje bizam (lat. japanski narodni instrument. naziv za sve one elemente kod kojih se jedan atom spaja sa dva atoma vodika. poljski logor. bivium) mjesto gdje se sastaju dva puta. koji sadrži u sebi zemljanu smolu biva glaz. bituminosus) sličan zemljanoj smoli. bitter gorak) vrsta gorke rakije bitevi (tur. business) posao. ili se zamjenjuje dvama atomima vodika. bizarre) čudak. zlatnici grčkih careva bizantinizam (grč. byssos pamuk) veoma fina i skupocjena pamučna ili lanena tkanina starih naroda. puzanje pred višima.5 centa (SAD) ili 3 penija (Velika Britanija) biteizam (lat. mošus bizantinci (grč. čvrst. theos bog) vjerovanje u dva boga. divlji bivol. grč. petrolej. geografiji. bis. osebujnost bizmut (lat.j. 2. filozofiji. sustav vladavine sličan onome u Istočnorimskom Carstvu gdje je neograničeni vladar bio istodobno glava države i Crkve te dopuštao svojim dvorjanima i ljubimcima da utječu na najvažnije državne poslove. bizzare) čudnost. asfaltirati bituminizacija (lat. element atomske težine 209. pokorno služenje i podilaženje vladarima i njihovim prohtjevima. beaverteen) trg. čovjek "kao od brijega odvaljen". god. sumpor. bituminirati (lat. retorici i poeziji. osobito Egipćana bišof (njem. redni broj 83. neobičan bizarnost (fr.) biznis (engl. koji se dvolično ophodi bizar (fr. bitevi čitav) jak. u asfalt bituminozan (lat. Bizantion.

mykes gljiva) med. nepopunjeno mjesto na mjenici ili punomoći. blanko-ovlašte-nje neograničeno ovlaštenje. blekaut (engl. onaj koji se temelji na osobnom povjerenju. balaur zmaj) zool. rizi-bizi) bižu (fr.biž (lat. blasfemos) bogohulan. lat. tj. kystis mjehur) fiziol. uzorak priznanice ili ovlaštenja (prije nego što se ispuni) blankizam struja u francuskom revolucionarnom pokretu kojoj je začetnik francuski socijalist L. im. prešućivanje. tal. sukno za filtriranje blasfeman (grč. kart blanš (fr. bjelina) trg. Blan-qui (1805—1881) blanko (tal. hu-ljenje. blanc bijel) neispisano ovlaštenje. blaser. carte blanche čit. blek-botom (engl. nastao nakon Prvog svjetskog rata (kreatori američki Crnci) blackout čit. klica. blasfemos) bogohulnik. bijela boja. dragocjenosti. plašenje protivnika drskošću i hvalisanjem u pogledu snage i sredstava kojih zapravo nema blefaradenitis (grč. dragulji. Vrangelove i dr. oksidirati (osobito: bojiti kosu u svjetliju boju) blamaža (fr. potpuna sloboda djelovanja. zasićenost. tzv. silberfuks blaugas (njem. obeščašćivanje blasfemist (grč. živčana izmo-renost blazon (fr. bogohuljenje. bianco) v. tj. bjanko mjenica Čista. čist formular. blanche) bijel. prazno. blankotrgovanje prividno. vrsta pjenušca blanše (fr. Fuchs lisica) sjeverna (arktička) lisica s plavkastim krznom. blastos klica.) šutnja. zasićen. pisum. bijouterie) trgovina dragocjenostima. blâmer) osramotiti. blanchet) ljekarničko cjedilo od bijelog sukna. kuđenje blamirati (fr. kožica zametnog mjehura (blastule) blastomera (grč. kuditi.) crno ebanovo drvo na Madagaskaru blajhati (njem. bijel. blekvud (engl. nalik na zmiju. blau plav. zaborav. merizo-mai razdvajam) stanica nastala brazdanjem jajeta u početku embrionalnog razvoja blastomikoza (grč. blaser) otupjelost. blefaron očni kapak. heraldika blef (eng. aden žlijezda) med. akutna i kronična bolest blastula 187 blickrig kože izazvana posebnim gljivicama (blastomycetes) blastula (grč. usp. A. vrsta morske ribe blaziran (fr. oskvrnitelj blastem (grč. grdnja. činiti blijedim. zametni mjehur blaufuks (njem. nepopunjena mjenica (samo s potpisom) bjelogardijac (rus. plava lisica. bjelilo blanket (fr. neispisan. nakit. bruka. neograničena punomoć. psovka. živčano izmoren. kredit bez pokrića. dragi kamen bižuterija (fr. loš glas. blanko-kredit otvoren kredit. đerma koža) fiziol. neosjetljiv blaziranost (fr. iznijeti na loš glas. bjelina. bjanko.) vrsta američkog plesa u 4/4 taktu. blàson) grb. neosjetljivost. blâmage) sramota. izdanak. fiziol. prijekor. Gas plin) vrsta plinovitog pogonskog goriva za zrakoplove blavor (rum. vojske koja se za vrijeme građanskog rata u Rusiji borila protiv boljševika black-bottom čit. belogvardeec) "bijeli gardist". dragulj. zametni mjehurić blastoderm (grč. neispisani papir. tvornička rukotvorna izrada nakita bjanko (tal. blastos klica. blankomjcnica čista (ili: nepopunjena) mjenica blanš (fr. bluff) zavaravanje. ukras. čist. neispisan. grditi blank (fr. pogrdan blasfemija (grč. blasé) otupjelih osjećaja. blastema) bot. bianco bijelo. upala Žlijezda očnih kapaka . punomoć samo s potpisom. blastos klica. znanost o grbovima. potpuno odriješene ruke. bijou) nakit. ukor. čist. mladica. blanko-akcept primanje mjenice na kojoj još nisu ispisani svota i rok plaćanja. blaste klica. koriti. blastos klica. tekućina iz koje nastaju čvršći sastojci u organizmu blastocistis (grč. osobito skrivanje nekih činjenica od strane službenih vlasti u političke svrhe blackwood čit. blanche) pr. vrsta guštera bez nogu. pokuditi.) čisti bijeli. bleichen) blijediti. neslužben i podrugljiv naziv za vojnika Denjikinove. dragocjenost. obmanjivanje. blau plav. pisello) grašak (usp. obrukati. tobožnje trgovanje radi špekulacije razlikom u cijenama. huljenje na Boga. blasfemia) pogrda. blastula) fiziol. blanc.

Blitzkreig) voj. an blok (fr. zatvaranje željezničke skretnice. sluz. pojačati rov gredama. tvrđave. dio dodan zidu s vanjske strane. radi uklanjanja svjetlosti sa strane. udubljenje sa svodom u zidu. španjolski zid. zaštićivanje od zrna (projektila). prid. oklop (na ratnoj lađi. klada. izlučivanje sluzavo-gnojne tekućine iz nekog organa (npr. curenje iz ušiju blenurija (grč. blind) tramvaj bez oznake određenog smjera blindirati (fr. blefaron. pretvarati se. oklop-ljivanje. prema potrebi. nemir kod teških bolesnika. prevrtanje. tj. ofthalmos oko) med. aden žlijezda) med. blok (fr.) mješavina. kulica. cjelina. mramora). imitacija ribice (s udicom) kao mamac za veće ribe. žmirkanje. blenna. en bloc čit.blefaritis (grč. upala očnih kapaka blefarizam (grč. sluzavo mokrenje blestrizam (grč. upala maternice s izlučivanjem sluzi blenoragija (grč. pren. Čamcu. bloccata) voj. grč očnih kapaka blefarotomija (grč. slični palačinkama. treptanje blefarofimoza (grč. blocus. poprijeko blok-haus (lat. malo kazališno djelo puno dosjetaka. panj. zajednica. izlučivanje sluzave tekućine blenadenitis (grč. spasmos grč) med. blenna. povraćanje sluzi blenenterija (grč. osobito za vrijeme izbora i radi sprovođenja određenih zahtjeva. sluzna di-zenterija blenoftalmija (grč. suženost očnih otvora blefaroftalmija (grč. osigurati od zrna. upala rubova i vezni-ca očnih kapaka blefaroptoza (grč. zavaravati. blenna. blenna. blenna. mnoštvo. blokiranje blokaža (fr. blefaron) med. veliki komad stijene. pojačavanje rova gredama. procurim) med. tvrđavica (obično na planinskim prijevojima i granicama). munjeviti rat. enteron utroba) med. blefaron očni kapak) med. varati. bloquer) v. blefaron. gomila (knjiga). upala sluzničkih žlijezda blend (engl. opsada. zrakoplovu). velika količina (robe). blestrizo bacakam. zaplašiti. usp. tal. bloc) veliki komad (npr. blefaron. zasijecanje vanjskog kuta očnog kapka blefirati (engl. smjesa. blindage) fort. min. rat koji se vodi munjevitom brzinom i silinom i zbog toga blindaža 188 blue peter se treba vrlo brzo završiti potpunim porazom neprijatelja blindaža (fr. bilježnica za pisanje ili crtanje. blenna. tisk. čelikom ili željezom oklopiti (ratni brod. blefaron. Čamac. rheo curim) med. geol. bbnder) fort. bluette) iskra. opt. ruski kolači. oblaganje čeličnim pločama blinderica (njem. svjetlucav) varalica. zatvaranje jedne luke ili cijele obale pomoću ratnih brodova radi sprječavanja svakog uvoza i izvoza. fimosis suženje) med. udruženje više različitih stranaka iz taktičkih razloga. tome rezanje) med. trupac. sulfid cinka blenemeza (grč. spadnutost očnih kapaka blefarospazam (grč. blokada . očiju. otos uho. blin) mn. upala veznice očnih kapaka blenometritis (grč. hvaliti se. blenna. od finog pšeničnog brašna.) blenotoreja (grč. prženi na maslacu i premazani kavijarom i dr. bluff) plašiti. regnymi izbijam. iskrica duha. Blockhaus) voj. farsa blinker (njem. bacakanje blickrig (njem. blefaron. automobil. duhovita sitnica. mali otvor na fotografskom aparatu pomoću kojeg se otvor objektiva može smanjiti i povećati. ptosis pad) med. zbunjivati razmetljivom reklamom. zatvor blok-pismo oznaka za slova (blok-slova) kod kojih svi potezi imaju istu debljinu blokada (fr. zatvaranje sa svih strana grada. kapavac blenoreja (grč. blenna. praviti se. obmanjivati. naslaga listova papira koji se mogu otkidati. emeo povraćam) med. bacam tamo-amo) med. blocage) komadi kamenja ili opeka za popunjavanje praznina u zidovima. automobilu. gomila. metra maternica) med. spoj blenda (njem. sluzni proljev. konjski naočnjaci blinji (rus. spolnih organa i dr. slijepa vrata. blenna) med. rheo tečem) med. bacati nekom prašinu u oči u cilju obmanjivanja blena (grč. ofthal-mos oko) med. blink sjajan. slijepi prozor. blenna. poza. opsada.) naveliko. Blende) arhit. stavljanje kovnih umetaka radi popunjavanja redova ili radi kasnije zamjene pravim slovima blokiranje (fr. zrakoplov). blindiran blineta (fr. us gen. karaula. uron mokraća) med.

najčešće plave boje. niži zapovjednik Čija je dužnost održavanje čistoće na brodu. bobslej bobadiljizam nepravedno. zmijski car. brodarski. bob-sleigh) saonice s više sjedala i dva para klizaljki od kojih je prednji par pokretan i služi za upravljanje. engleski til. (ime Bob je kod anglosaksonskih naroda hipokoristik imena Robert) bobina (fr. nadzor nad brodskim poslovima i izobrazba posade u pomorstvu . boot lađa. "traperice" blue-stocking Čit. bob) nadimak londonskih policajaca koji su dobili po imenu organizatora londonske policije. blouse) laka gornja ženska haljina (do pasa). Blume cvijet. streljiva i si. blumi-eren) ukrasiti neku tkaninu cvjetnim šarama. sir Ro-bertu Peelu. kicoš. u Engleskoj po plavim čarapama koje su nosili članovi jednog uglednog društva intelektualaca) blues čit. to bob) v. udvarač ženama blondina (fr. blondine) v. bubnjevi. blu berd. svitak od namotaja bakrene žice bobinet (eng. dobro. knjiga koju izdaje britansko Ministarstvo vanjskih poslova.) "Plava knjiga". bobine) svitak (za konac). obliku Janne za tal. žućkast blonda (fr. stoljeća. lažno optuživanje — po šp. blondine) djevojka ili žena plave kose. Blume) poznavanje cvijeća. Blue book čit. udav (najveća zmija u Indiji i Africi). plavo polje s bijelom Četvorinom u sredini.. stavljati kovne umetke radi kasnije zamjene pravim slovima blond (fr. plemiću Franciscu de Bobadilli (j 1502. blu džins (engl. blond. glavno djelo Dekameron bocman (niz. povoljno stanje u kojem konj stigne na cilj Blue Bird čit. žensko krzno u obliku zmije koje se ovija oko vrata board of trade čit. skraćeno: bob Boccaccio čit. svijetle boje. građ. zatvoriti neku luku ili obalu ratnim brodovima i na taj način spriječiti svaki uvoz i izvoz (živežnih namirnica. bloquer) voj. plavuša blondinka (fr. ah i drugi odjevni predmeti. tisk.) pom. popularan u različitim inačicama (pjevanje. tal. cvjetnim uzorcima blumistika (njem. ili koje se vole raz-metati svojim znanjem (izraz nastao u XVIII.). blu-stoking (engl. cvjećarstvo bluza (fr.) koji je lažno optužio Kolumba kod kralja Ferdinanda i kraljice Izabele da namjerava odcijepiti od Španjolske dio Amerike koji je otkrio (zbog toga je Kolumbo bio uhićen. bluz (engl. ples u paru uz takvu glazbu blumenštender (njem.blokirati (fr. bord ov tred (engl. vojske. harmonika) sve do danas.) ime talijanskog pisca iz 14. fiz. vojnim postrojbama zatvoriti pristup nekom gradu. BokaČo (tal. boa constrictor) zool. označuje da brod napušta luku blue-jean čit. blue-jeans čit. Blu buk (eng. man čovjek) pom. blondina blooming condition Čit. st. bluming kon-dišn (engl. prema starofr. blondin) mladić plave kose. uzgoj cvijeća. signalna zastava koja znači slovo P blue-jean 189 boćanje u međunarodnom signalnom kodu. blonde) čipka od sirove svile.) hlače od takve tkanine. a koja sadrži diplomatsku korespondenciju britanske vlade s drugim državama o kakvom važnom pitanju međunarodne politike blue peter čit. Blume cvijet. nazvana zbog žućkastog sjaja blondin (fr. blu piter (engl. ali se potpuno opravdao i dobio punu zadovoljštinu) bobi (engl. od koje se proizvode hlače karakterističnoga "traperskoga" kroja. podrugljivo ime za žene koje za ljubav svojih duhovnih sklonosti zanemaruju svoje kućne poslove i obveze. bludžin (engl. vojnički kaput koji se kopča po sredini BMW (be-em-ve) kratica za Bayerische Motorenwerke (Bavarska tvornica motora) boa (lat. bobine) prozirno pletivo od pamuka. bobbinet. (engl) modra ptica. gdje se prvobitno tkala) vrsta Čvrste pamučne tkanine.) glazbeni stil nastao u Americi među Crncima prije 150 godina s osobitim ritmom uz instrument od 12 žica. solo-gitara. pren. zatvoriti skretnicu. bfondo) plav. bas-gitara.) trgovačka komora bob (engl. jedan od američkih umjetnih Zemljinih satelita iz programa Intel-sat II. Stander stalak) stalak za uzgajanje cvijeća u kući blumirati (njem. fr. ispuniti šupljinu kamenčićima i komadima cigle. grad Ge-novu.) "plava čarapa".) šport. pamučni til bobslej (eng.

de-mižon boćanje (tal. bozzone) velika boca. zadržavanje protivničkog igrača tijelom (dopušteno u hokeju) bodmeraj (njem. J. Makedoniji. loša. na brodu: dio koji se nalazi ispod palube boden (njem. u Rumunjskoj: plemić.) plemić koji je i ratnik. boycott) jedna od prisilnih mjera na tržištu rada kojoj je cilj da se poslodavac prisili na prihvaćanje određenih uvjeta: sastoji se u tome što radnici ne kupuju proizvode nekog tvorničara ili trgovca. otpaci. život od danas do sutra bohemi. bohèmes) mn. Bosni. Bafel) trg. i XIII. od danas do sutra Bohemija latinsko ime za Češku (po keltskom plemenu Boji koje je nekad živjelo na današnjem češkom tlu) bohemist znanstvenik koji se bavi bohemistikom. ili na oboje istodobno boedromion (grč. osobito plemić veleposjednik bojer (niz. junaci iz ruskog narodnog epa bogdo-lama (mong. zajedno s dalaj-lamom. upravlja zemljom bogumili mn. studenti i dr.bocun (tal. boatu (fr. Bugarskoj. u Tra-kiji. upotrebljava se najčešće za postavljanje boja (baka) bojkot (engl. bavella.-perz. prekid svakog odnosa s nekim. boedromeo pritječem u pomoć) treći mjesec u staroatičkoj godini.) mala nizozemska lađa s jakom katarkom. st. šećera i drugih dodataka bohema. kablova Bojanusov organ mokraćni organ u školjaka bojar (rus. pom. body tijelo. naš rujan—listopad. prekinuti s nekim svaku vezu i suradnju bojler (engl. npr. boe vika. njem. boemi (fr. protiv kojeg je irska Zemaljska liga 1880. boycott) proglasiti protiv nekoga bojkot. bogdo-lama) vrhovni svećenik. boccia) igra raširena u mediteranskom području u kojoj sudjeluju dvije partije s raznobojnim drvenim kuglama: jedna se crvena kugla izbaci i služi kao cilj. dromeo trčim. izraz potječe od imena upravitelja jednog velikog posjeda u Irskoj.) irsko narodno piće od vode. balota bodega 190 bojkot bodega (šp. kod bojkota strane robe u nekoj državi). bahader) mn. stručnjak u toj grani znanosti bohemistika znanost koja se bavi izučavanjem češkog jezika i književnosti bohemizam češki izraz u nekom drugom jeziku boit-tout čit. uzimanje zajma na brod ili na njegov teret. boetheo priskočim u pomoć) poznavanje pomoćnih znanosti bofl (tal. ali se toga odriče za spas drugih bodi-ček (engl. ispičutura. pokvarena roba. bodega) podrum. savjetnik velikih kneževa i careva u staroj Rusiji. patareni bogus (ir. rakije. strujom. skladište robe u luci. organizirala ovakav način borbe i upropastila ga bojkotirati 191 bolidi bojkotirati (engl. pren. krčma. engl. roba za odbacivanje bogatiri (tur. boei) v. bohème) način življenja boema. iznos berbe grožđa. boema (fr. Dalmaciji. pren. ili što ne stupaju kod njih u posao (ovakav način borbe primjenjuje se često i u ostalim situacijama. a ostali igrači se trude baciti svoje kugle što bliže onoj crvenoj. zapreka) šport. Boedromija starogrčka svečanost u čast Apolona kao pomagača u ratu. Bodden) zem. pijanac boja (niz. nekonvecionalnim životom. koji žive svojim osobitim. neuredan život. tchek zaustavljanje. književnici. plitak zaljev koji duboko zalazi u kopno Bodhisatva u budizmu: biće koje je postiglo toliko duhovno savršenstvo da bi moglo prijeći u nirvanu. baka. bottomry) trg. dualističko-manihejska vjerska sekta u XII. vinara. boiler kotao) kotao za toplu vodu zagrijan el.) čaša bez postolja koja se ne može ostaviti dok se tekućina iz nje ne popije. umjetnici. slavila se svečanim ophodom i gozbom boetetika (grč. . također: sprava za namotavanje brodskih konopaca. Boycotta. pren. plinom i si. bodmerei. duhovni poglavar u Tibetu koji. po pravilu neuredno.

s 1 minutom odmora između svake runde) boksač (engl. boletus gljiva. tući se šakama u rukavicama bokser (njem. kratak. ušće. kineska tajna organizacija (osnovana oko 1890. bolanča (tal. onaj koji je stručno izvježban u Šakanju. bokskaf boks-meč (engl. bocassino. svod. bouche. šport. tj. vrsta lovačke puške koja ima jednu cijev iznad druge b bokmàl čit. svaka runda po 3 minute. boxer) 1. st. fr. brzo hlađene na zraku i s veoma debelim dnom (vrlo otporne na vanjsku silu. Ta-chuan) "udruženje saveznih prijatelja domovine". kuglicama (kod južnoameričkih urođenika i gauča) bolero (šp. osnovao u Bologni L. mlet. boxcalf) stavljena i obojena teleća koža za obuću i dr. peso boliviano) novčana jedinica u Boliviji = 100 centavosa bolometar (grč. bocage. bolidos oružje za bacanje.boka (tal. v. lat. prodavaonica. jedan od glavnih izvora aluminija. meteori kbji sjajem nadmašuju najljepše i najveće zvijezde te se mogu vidjeti i danju boliviano 192 bombaža boliviano (šp. grč. vrč. bollo. te-zulja bolas (šp. v.) koja je 1900. šakanje u rukavicama. bokalion posuda s uskim grlićem) pehar. smeđ ili crven mastan glineni silikat koji se upotrebljava za boje. priznanica boletit (lat. grč. praćen pjesmom. šator na sajmovima. "plemenitoj vještini". bocal. zalogaj bola (engl. u ovoj borbi zabranjeno je udaranje ispod pasa i iza leđa. ženski proljetni ogrtač s rukavima ili bez rukava boleta (tal. boks boksati se (engl. srednje veličine Bokseri (kin. otvor. box-match) javno natjecanje u šakanju amatera ili profesionalnih boksača (traje od 3 do 15 rundi. tjesnac. bolus. digla ustanak protiv kršćana i Europljana u Kini i time izazvala intervenciju stranih sila boksit min. bole zrak. box) šakati se. metron) fiz.) norveški književni jezik na čiji je razvoj utjecao danski jezik (prije su ga zvali riksmàl. Carracci (1556 —1619) i koja je težila da u sebi sjedini odlike starih majstora bolonjske bočice fiz. lem-noska zemlja. državni jezik) boks (engl. boksanje boks (engl. opterećena olovnim i dr. temelji se na činjenici da električni otpor kovine raste što je temperatura viša bolonjska škola slikarska škola koju je potkraj XVI. šećera. zaljev bokal (fr. loža u kazalištu. boucassin) vrsta pamučnog sukna s perzijskim uzorcima bokaža (fr. grč. boks bokun (tal. boksači se dijele s obzirom na težinu u 12 kategorija: od kategorije "papir" (do 48 kg) do superteŠke kategorije (više od 91 kg) boksanje (engl. glavom i leđima. balanza) vaga. do struka. bas-cagium) šumarak. veća Čaša s poklopcem bokasin (tal. bolites jestiva gljiva) geol. zračni termometar. tal.) španjolski narodni ples u 3/4 taktu. šp. bulletta) cedulja. bucca) usta. Boxer) 2. box) 1. bosco. kutija. po ugledu na antičke borbe šakama kod Grka i Rimljana. naziv po mjestu Les Baux u Francuskoj bokskaf (engl. bolis.) zamka za bacanje. guranje i udaranje nogama. hidrat čiste gline. ali se raspadaju u sitne dijelove kad se u njih baci komadić kremena koji zapara površinu i time otklanja otpor kojim se površina u nedirnutom stanju protivi unutarnjem naponu mase) bolta (tal. buldogu slična rasa njemačkih pasa. cirkuski šator bolus (lat. boccale.. ulaz. strijela) mn. boxcalf) 2. volta) luk. boccone) komad. box) Šport.000001 °C). astr. kit i obloge radi zaustavljanja krvi . fr.) vrsta mletačkog sitnog novca bolandža (tal. bukmol (norv. živa i okretna. bocca. bolletta. lat. bolos) kem. sprava za mjerenje veoma malih razlika u temperaturi (do 0. šport. okamenjena gljiva bolidi (grč. bowle) staklena ili porculanska zdjela s pićem od rashlađenog vina. nekog aromatičnog voćnog soka i dr. gitarom ili tamburinom. tal. staklene bočice kruškasta oblika. mod. pregrada u konjušnici samo za jednog konja boks (engl. tzv. šakač. lug bokerica dvocijevka. kasta-njetima. box) 3. pregrada u konj usnici za pot-kivanje nemirnih konja. šumica.

duhovita izreka bon pour čit. bon dobar. bons à vue čit. prav. nalog za plaćanje. usp.) nekadašnja ratna sprava za bacanje kamena. bon enfant dobro dijete) dobroćudan čovjek. imetak. Americi bombola (tal. metron) u pamučarstvu. pristaše boljševizma. vata za ispunjavanje haljina i si.) dovela je u Rusiji boljševike na vlast boljševizam (od riječi boljšinstvo većina) oblik marksizma kako ga je shvatio i uspostavio Lenjin. osobito: vrsta teških zrakoplova za nošenje velikih količina bombi i bombardiranje bombardir topnik. dobra (ili: imanje) maloljetnika bonaca (tal. tablica za određivanje finoće (numere) konca prema težini njegove određene dužine bombiks (grč. bombasin. pren. bon-sans (fr. prirodna nadarenost bona (lat. svojim pjesmama i si. bombos potmuo. nego potječu od neke druge strane Bona Dea (lat. nazvani po tome što su.) mn. pretjeran. velika trbušasta boca. tuba za sprej bombon (fr.) trg. topnik. imanja bona mente (lat. vrsta pamučne tkanine za podstavu bombaža (fr. bomba. izvještačen (način pisanja. dudov svilac. veliki top.. bombast.) mn. ukusno namještena soba. marksizam bomba (fr. prangija. svila. bombarder. dobronamjerno bona minorum (lat. priznanica.) dobronamjerno. bon pur (fr. izražavanja) bombaš (fr. bombardeur) voj. dosađivati komu (molbama. bacač bombi bombazen (fr. bombyx pamuk. konfetima). bon-sens čit. staro-rimska božica plodnosti i djevičanske čistoće. potvrda primitka. pamuk. svila) pamučna svila. bon (fr. bombe) voj. bonazza) potpuno tiho i mirno more. hrabriti koga. bacati avionske bombe. voća i dr. bona adventicia (lat. pristaše dinastije Bo-naparte u Francuskoj . prav. ljubavnim izjavama. grč. vrsta keplane svilene tkanine. prav.) "Dobra božica". boljševici. dobra. svilena tkanina bombo (engl. tal.. lenjinizam.) vrsta rakije od ruma. bombyx. kugla koja se izbacuje iz bombarde bombarder (fr. kazati) bona hereditaria (lat.boljševici (boljšinstvo većina) "članovi većine". često s dodatkom želatine. nalog za izdavanje neke robe. lit. vojnik koji upravlja bombardom bombardirati (fr. lubarda. bonbonnière) kutija za bombone. bonbon) poslastica od otopljenog. onaj koji bombardira. mu-škata i šećera u Sjev.) zdrav (ljudski) razum. aromatiziranog i obojenog šećera. bombage ispupčenost) na-puhnutost limenke s konzerviranom hranom izazvana razvijanjem plinova iz hrane koja se kvari i raspada bombikometar 193 bonitet bombikometar (grč.) mn. na II. mot riječ) dosjetka. bonz a vi (fr. bombyx) 1. bonum dobro. atomska bomba. bombonijera (fr. lat. ostavština bona adventitia čit. bombyx pamuk) zool. bujica riječi. gađati (ili: obasipati) nekoga (cvijećem. filozofska osnova boljševizma je dijalektički materijalizam. nasljedna dobra. Oktobarska revolucija (1917. pretjerano kićen. po viđenju bon enfant čit. dobričina bon mot (fr. bili u većini i otcijepili se od umjerenih manjinaša (menjševika). dubok ton) voj. bona dobra) mn. bom-bardare) voj. naknadno pridošla dobra. željezna ili čelična kugla ili kutija ispunjena eksplozivom. grč. bombyx dudov svilac. brašna.) mn. tući (ili: gađati) iz topova neprijateljske položaje ili utvrđenja. lat. vodikova bomba ispunjena eksplozivom Čije je razorno djelovanje jače od atomske bombe. kongresu Socijal-demokratske radničke partije u Londonu 1903. grč.) bombast (engl. nalozi koji se isplaćuju odmah. 2. imanje. bon anfan (fr.. proslavama njezina kulta (prvoga svibnja ili početkom prosinca) nije smio biti nazočan nijedan muškarac bona fide (lat. s ciljem da se u svijetu uvede komunistički društveni i privredni poredak. bombe.) posuda za tekućine. balon bombarda (tal. vrsta ženske kape. bomby-cinus. obično ukusno i luksuzno izrađena. u dobroj namjeri (učiniti. dijelovi imanja koji nisu ostali od oca.) dobar za vrijedi za . naslijeđena dobra. bombast) lit.) u dobroj namjeri. bezvjetrica bonapartisti mn. ručna granata. besklasno društvo bez državne vlasti. pren. lat. ukusno namješten stan i si. riječ koja kvari jezik i stil svojom pre-tjeranošću i neumjesnošću bombastičan (engl.

onaj koji voli dobar život i tjelesne užitke bonzo (jap. vrlina. pom. bank. odnosno treće stranke u zategnutim međustranačkim odnosima bonsai (jap.82. bord) 2. soli borne kiseline bord (engl. određen broj prekršaja do kojega je kriterij kažnjavanja blaži.) "dobre usluge". fr. jednokratna isplata dioničarima iznad dividende zbog dobrog godišnjeg poslovanja. bo-nifier) nadoknaditi. natrija i kisika (Na2B407). element atomske težine 10. borax) mn. mirnim putem bonom (fr. valjanost. facere. popravljanje. rub. Muhame-dov ogrtač. bonitas) dobrota. opšivanje. podskakivati (na konju) bondizam djelovanje i postupci u stilu tajnog agenta 007 Jamesa Bonda (lik detektivskih romana I. pretjerana jednostavnost. bordat borda (fr.bonapartizam odanost dinastiji Bona-parte. poboljšanje. poboljšati. u diplomaciji: naziv za posredovanje treće države u nekom međunarodnom sporu između dviju zavađenih država. upute o lijepom ponašanju bornim (lat. bonvivant) veseljak. bordel. bonum publikum (lat. znak B. propinjati se. propeti se. dar. a preko kojega se svaki prekršaj kažnjava izravnim slobodnim bacanjem. board) 1. stol. pren. poboljšavanje. nemetalno čvrsto tijelo. Bord.) dobro države. raširen je među južnoameričkim Crncima. važan za industriju. nalazi se otopljen u vodi nekih planinskih jezera u Tibetu. kost. savjetovanje. porubljivanje bordel (fr. vrpca. bond) pisano jamstvo. bordage) oblaganje lađe daskama. obveza. ar.) tko zlima oprašta. bonum. po kojima izvođač udara prstima.) šport. bonificatio) naknada. Aziji i Kaliforniji. stol za kojim se drže sjednice. kolegij koji se okuplja oko jednog stola. devizni bonus premija koja se u nekim zemljama daje radi stimulacije izvoza bonvivan (fr. izvrsnost (u bono modo 194 brdo-vino smislu izrade).) minijaturno. spoj bora. hrana.) dobrim načinom. državna korist. pren. borac. bonhommie) prostodušnost. otmjeno držanje. odbor. opće dobro bonus (lat. kozmetiku i medicinu borati (lat. Flemminga. bonzofis (fr. popraviti. sred. kupleraj . daska. fr. korist. dobrodušnost. redni broj 5. pro-stodušan čovjek^ naivac bonomija (fr. traka za opši-vanje bordaža (fr. odšteta. na lijep način. bordello) javna kuća. trg.) dobro. dobrima škodi bonitet (lat. okrajak. sreća. platna sposobnost. politika kojoj je cilj dovesti dinastiju Bonaparte na prijestolje u Francuskoj bond (engl. mjenica bondirati (fr. materijal za oblaganje lađe. odobravanje načina vladavine dinastije Bonaparte. mn. unutarnja vrijednost. bon ton) lijepo ponašanje i lijep način izražavanja dobro odgojenih ljudi. sigurnost nekog potraživanja (suprotno: veritet) bono modo (lat. naivnost bons offices čit. borde) 1.) budistički svećenik u Japanu i Kini. odštetiti. potječe iz Afrike. sud. borax) kem. tal. te brojnih filmova i stripova) bongos dva međusobno spojena manja bubnja. novac za hranu. rub lađe borda (ar. bondir) skakati.) u SAD naziv za bibliobus bor (lat. bonis nocet kviskve pepercit malis (lat. bonhomme) dobričina.) 2. popravljati bonifikacija (lat. borna kiselina spoj bora s kisikom (upotrebljava se kod očnih bolesti za obloge) boraks (lat. priznanica. sudnica. a pojavljuje se i u sastavima suvremenih plesnih orkestara bonificirati (lat. bona bonum publicum čit. bukmobil (engl. "patuljasto" ukrasno drvo uzgajano u loncu ili sanduku za cvijeće bonton (fr. podrugljiv naziv za stranačkog funkcionara. burakx) kem. ured bord (njem. glavešina bookmobile čit. ne tali se na poznatim temperaturama. popust u cijeni bonis nocet quisque pepercit malis čit. vrsta sive vunene tkanine koja se izrađuje u Egiptu. kem.

Boseu.. mržnja prema Prusima i svemu što je prusko borusomanija (lat. Americi. bosse. ura. gostionica. voska. bordure) rub. porubiti. u skupini) bosaža (fr. šare. okvir. lista. border) opšiti. filos) ljubitelj bilja. borealis) sjeverni boreas (grč. biljojed. pren. bosseler) raditi ispup-Čene. bosselage) izrada u ispup-čenim. sjeverni vjetar. burgija.hording (dan. jednom botana (tal. grubo tkano pamučno platno botaničar (grč. Borđa (tal. bourgeois građanin) tisk. bosko napasam. bo-tane trava) skupljati biljke. borda borusofobija (lat. šarama boselirati (fr. tj. ublažavati. kamene međaše. mania) pretjerana ljubav prema Prusima i svemu što je prusko bos (engl. bozza) grba. boarding-house) pansion sa stanom i hranom. manji brod koji prima dio tereta s velikih brodova i time ih olakšava kako bi mogu preploviti plića mjesta bording-haus (engl. fagos) zool. Borussia Pruska. glup bornirati (fr. onaj koji se bavi proučavanjem bilja i raslinja botanika (grč.) pom. 1858— 1938) subatomske čestice s cijelim kvantnim brojevima spina boston (engl. porub. C. bose-liran bosirati (lat. vrsta plesa (američka. kvrga. ublažiti želje. boreas) sjeverac. skučen. mjenica. mali. botane. otkucaj sata. usp. pren. čvrga. popis računa. kartaška igra s četiri igrača slična vistu. boss) šef. bohren bušiti) svrdlo. boreios. postaviti granične znakove. o biljkama i raslinju botanizirati (grč.) talijanska velikaška porodica španjolskog podrijetla iz koje potječu papa Aleksandar VI. tamnocrvena boja bordo-vino (fr. bormašina Borgia Čit. brežuljkastim. bušilica. usp. majstor bosa (fr. gazda. novčanih vrijednosti bordura (fr. nešto jednostavnija vrsta valcera) boš (fr. po imenu proizvođača) vrsta talijanskih muških Šešira boršč (rus. ograničen. biljka. botto) mah. nazvana po gradu Bostonu u Sjev. bordereau) trg. onaj koji se voli baviti botanikom t botanograf 196 br . ograničavati.(grč. botanikos travni. Bordeaux) opći naziv za sva francuska vina koja se šalju u trgovinu preko Bordeauxa bordro 195 botanofil bordro (fr. bordeaux) boja crnog vina. grč. (po J. Borte) v. biljni) poznavatelj bilja i raslinja. ograničiti se borsalino (tal.) omiljeno rusko narodno jelo: juha od prosenog brašna i raznog zelenja bortna (njem. omeđiti. bottana) obično. tal. Bohrmaschine) strojno svrdlo. botane. botane krmna trava) pred-metak u složenicama sa značenjem. u slikarstvu: premazati platno osnovnom bojom. borner) ograničiti. opšivati. jedan bot jedanput. 2. i njegova djeca Cesare i Lukre-cija borgis (po fr. ispupčeno kiparsko djelo izliveno od gipsa. trava botanofag (grč. udarac. gipsa bosoni mn. javna kuhinja bordirati (fr. pa odatle i sat. sjever Borej mit. botanike) znanost o biljnom svijetu. slova od 9 tiskarskih točaka (po veličini između garmonda i petita) bormašina (njem. grundirati bordo-boja (fr. lat. knjiga u kojoj su računi. porubljivati. valovite oblike. zamah.) 1. okrugle kiparske figure koje stoje same (za razliku od onih koje stoje na reljefu. baviti se biljkama botano. fobos strah) strah od Prusa. Borussia Pruska. borne) ograničen. boche) ime kojim Francuzi podrugljivo i prijezirno nazivaju Nijemce bot (tal. biljožder botanofil (grč. indijskom fizičaru i biljnom fiziologu. pr. borer borniran (fr. obložiti brod daskama. borej sjeverni vjetar borer (njem. bossage) gruba kiparska obrada kamena koja služi kao priprema za konačnu izradu modela boselaža (fr. bossare) praviti plastične predmete od ilovače. grč. valovitim oblicima. ili s manjim brojem karata i tri igrača (tri-boston). starogrčki bog sjevernog vjetra. poslodavac. vijenac borealan (grč. gospodar. izvadak.

teško slušanje . služi kao osjetilo u manometrima i termometrima (naziv po izumitelju. viola di braccio) glaz. kratica za brom brabansona 197 brahikatalektičan Brabansona (fr. botrys) grozdast. botriomikoza (grč.botanograf (grč. Burdonova . bockanje.. Brabançonne) belgijska nacionalna pjesma. apotheca) dućančić. 6 = jak. botritičan botroilit (grč.. boutique. grafo) opisivač bilja i raslinja botanoliti (grč. crvena izraslina na ruci ili nozi. peonija Br kem. tunjevine i dr. širokočlana trakavica. bili u engleskoj ili francuskoj službi.) beznačajan. sluga. botane. pustene ("falcane") papuče bouche-trou čit. gluhoća. botulus kobasica) med. sluga. lat. 1808—1884) bouts-rimćs čit. vrsta nizozemskog platna bracera (tal. mala trgovina. u južnoj Europi i na Istoku botega (tal. veličine zrna graška do sitnijeg lješnjaka. bra-bantski vojnici koji su.) ime poznate vladarske porodice. bortiotičan botrinti (grč. konobar botelar (lat. buš-tru (fr. psa i dr. botane. tal. kamen grozdasta oblika botulizam (lat. botanički botanomantija (grč. vinara. botane. lithos kamen) mn. Burbon (fr. francuski parlament Bourdonova cijev čit. 4 = umjeren. fr. botane. dječak. teklić božole (fr. živi u tankom crijevu čovjeka. nešto veća violina. viola. botanika. nazvan po francuskom rezbaru A. brazzera = brački brod) drveni obalni jedrenjak od 18 do 40 t s jednim latinskim jedrom i prečkom brač (tal. botellarius) šef kuhinje. botarga. krčma. boi-najf (engl. poznati zbog svojih pljačkaških izgreda po Francuskoj brabanta (fr. geol. bui (fr. geol.) kuma botrinitičan (grč.) mn. trovanje pokvarenom hranom. zrakoprazna ili tekućinom ispunjena (najčešće metalna) cijev prstenastog oblika. 2 = lagan. botos) mn. pronalazak američkog pukovnika J. osobito u XII. 12 = orkan boule čit. pjesme kod kojih su najprije napisani srokovi. 10 = jaka oluja. bofor (prema vlastitom imenu Beaufort) ljestvica od 12 stupnjeva po kojoj se mjeri jačina vjetra: 0 = tišina. bota larga. vrsta tambure za pratnju bradiekoja (grč. francuskom inženjeru E.) igralište za kuglanje u zelenilu boy (engl. unaprijed napisani srokovi za koje se tek trebaju naći stihovi. Bourdonu. trčkaralo. bottega. bradys spor. znanost o biljkama. busur) bot. sporedan lik ili sporedna uloga u kazališnim djelima boufort čit. peckanje. brabançons) mn. pričvršćena na kožu jednom peteljkom botriotičan v. botuše (mađ. kefale glava) zool. boling-grin (engl. beaujolais) vrsta francuskog vina (po gorskim predjelima sjeverno od Lyon a) božur (ar.. botrys grozd.) dečko. bottonata) zadirkivanje. st. sa 3 do 4 tisuće članaka. botrys grozd. čuvar živežnih namirnica na brodovima botra (lat. boule) rezbarija u drvu s metalnim umecima.. bu-rime (fr. botane. lithos kamen) min. u obliku grozda. manteia) gatanje (ili: proricanje) sudbine iz biljaka botar (lat. bottarga) jelo slično kavijaru.) trg. mykes gljiva) med. okamine grozdasta oblika botriokefal(us) (grč. prid. "Marseljeza" belgijske revolucije brabansoni (fr. naročito pokvarenim mesom (u kobasicama) i ribom botunada (tal. botrys grozd.) veliki lovački nož oštar s obje strane. -ites) mn. botrion jamica. logia) poznavanje i proučavanje biljaka. okamenjene biljke botanolog (grč. botella. Ch. compater) kum botarga (šp. biljka s velikim 1 lijepim cvjetovima iz porodice žab-njača. Bouleu (1642—1732) Bourbon čit. koja se pruža ili savija pod utjecajem vanjskog tlaka ili temperature. Bowiea bowling-green čit. Burbonska palača pren. akuein slušati) med. logos) poznavatelj i proučavatelj bilja i raslinja botanologija (grč. 8 = vrlo jak. od usoljene ikre morskog lipljena. a tek nakon toga stihovi bowie-knife čit.

brachvs. tj. fren srce. pneo dišem) med. kratkovre-men brahilog (grč. sporo probavljanje hrane. femi govorim) med. kratkovidnost brahiodonti (grč. mišićni) ručni.bradifazija (grč. teško žvakanje bradipepsija (grč. mišica. brachvs. hvalisavost bragoc (tal. nepotpun. zubi s niskom krunom i dobro razvijenim korijenom. pus. pren. odontos zub) zool. teško. malen. težak govor. brachion ruka. metron) med. bradys spor. sitan brahibiotičan (grč. brachv-pneuma) med. u užem smislu isto što i stenografija i tahigrafija brahij (lat. moć. brachvs. teško. orao vidim) med. domišljat Čovjek. bradys. nasilan. usporen govor zbog nepotpunog svladavanja nekih smetnji (npr. u sisavaca brahiometar (grč. koji živi kratko brahibiotika (grč. ali se krije u samom smislu rečenice brahimetropija (grč. astma brahipodan (grč. brachion ruka. brachvs. njuškalo braganja (tal. od prstiju do lakta. bradilogija bradilogija med. brachys. kratke latice. spor i težak govor zbog mane u govornom organu. brachvs. pren. masa-omai žvakati) med. pjesništvo brahi. čovjek koji ima kratku lubanju. kefale) glava antropol.(grč. sperma sjeme) med. bios život) kratkovjeČan. bios život) težnja ili vještina skraćivanja života. brachys. logia) vještina sažetog izražavanja u govoru i pisanju. osobito donji dio ruke. sporost u govoru bradifrenija (grč. bradys spor. brachys. petalon list) bot. figura pri kojoj je prividno i formalno izostavljen kakav element važan za izlaganje misli. kratkih nogu . brachium. razum) sporost duševnog života (osobito: sporost u mišljenju) bradikardija (grč. težak. sporo izlaže-nje sjemena (pri spolnom odnošaju) bradisurija (grč. sila brahijalan (grč. brachialis ručni. tem-no režem) kir. braccatore lovački pas) snalažljiv. v. kratak dah. pri mucanju) bradifrazija (grč. metron. strangurija bragadur (tal. suprotno: makrobiotika brahicefal (grč. dromikos sposoban za trčanje) koji ne može dugo trčati brahigraf (grč. brachvs. kardia srce) med. daktylos prst) antropol. brachy-kata-lektikos) metr. bradys. bragozzo) ribarski jedrenjak sa dva jarbola i dva jedra bragura (staronord. brachys) predmetak u slo-ženicama sa značenjem: kratak. brachvs. uskoća prsiju. bradys spor. grafo pišem) onaj koji umije brzo pisati služeći se kraticama. bradilalija bradimaseza (grč. nasilnički brahikatalektičan (grč. stenograf brahigrafija (grč. brachys. brachys. lat. logos) koji umije biti sažet u govoru i pisanju brahilogija (grč. bradys. chronos vremenski) kratkotrajan. grč. brachion. kratkih latica brahipneja (grč. stih koji na kraju nema jedne ili dviju stopa brahikroničan 198 Brailleovo pismo brahikroničan (grč. tjesnoća prsiju i sporo disanje kao posljedica toga brahipneuma (grč. bradys. pepsis probava) med. uron mokraća) med. bradys. braggard) razmet-ljivost. bolesni usporeni rad srca bradikineza (grč. bradys. bragagna) vrsta ribarske mreže bragerdizam (engl. sprava za mjerenje mišice. brachys. koji ima kratke cvjetne listiće. kineo krećem se) sporost u pokretima bradilalija (grč. loša probava bradispermatizam (grč. npr. frasis govorenje) med. brachion) mišica. podos noga) kratkonog. kod koje je najveći poprečan presjek gotovo jednak uzdužnom presjeku brahidaktilija (grč. rezanje ruke brahipetalan (grč. brachys. ruke brahiotomija (grč. ruka. bragr) pjesnička umjetnost. bradys spor. v. urođena kratkoća prstiju brahidromičan (grč. brachvs. lalia govor) med. grafia pisanje) vještina pisanja pomoću skraćivanja uopće.

tele daleko. apsolutno Biće i nebiće u isto vrijeme Brahmana (sanskr. brachys.) sastanak na kojem bez reda svaki sudionik iznosi sve što mu trenutačno pada na pamet u vezi s postavljenim problemom koji valja riješiti brain-trust čit. Brahma) u indijskoj filozofiji Veda ovako se zove vrhovno indijsko božanstvo brahmaizam (sanskr.) savjetodavna ekipa stručnjaka oko nekog političkog ili gospodarstvenog rukovoditelja brajda (lat. brachvs. pr. bramar rikati) ime glavnog lika nekih Holbergovih komedija. in-sekti koji imaju kratka krila brahiscijan (grč. stalno zauzimali najistaknutiji položaj i uživali velik vjerski ugled brahmanizam (sanskr. prekršitelj zakona o lovu brakteja (lat. breit širok) stupovi s letvama ili žicama po kojima se penje vinova loza. na udaljenosti. brahma) indijska religija utemeljena. branzino) lubin (morska riba) . brahmana) članovi najviše i najuglednije kaste u Indiji koji su. otprilike. hidraulični ti-jesak koji radi pod vodenim tlakom. zaštitni. e. engleskom mehaničaru Bramahu. skraćeni naziv za brahiteleskop brahiteleskop (grč. tj. abraka-dabra brakonijer (fr. pjesnike. pergola brakadabra (bracadabra) v. brein-storming (engl.brahipodi (grč. za ljude koji bacaju kratku sjenu zbog toga što im sunčane zrake padaju na tjeme gotovo vertikalno. pteron krilo) kratkokrilan. a od svojih pristaša tražila je visoko moralan život. skia sjena) zem. pren. brahmanizmom se i danas naziva religija koja vlada u Indiji. ali se po gradi tijela od njih znatno razlikuju brahipteran (grč. brachistos najkraći. kratkih krila. fil. jagodicama prstiju opipljiv brain draining 199 bravo ih točaka (pronalazak slijepog francuskog učitelja slijepih Louisa Brai-llea) brain draining čit. i po tome nalikuju na školjke. brachion. dajući oduvijek svećenike. naziv za pojavu odlaženja školovanih stručnjaka iz manje razvijenih zemlja u zemlje višeg standarda brain-storming čit. krivolovac.. koji ima kratku sjenu (kaže se za stanovnike najtoplijih dijelova svijeta. u 8. onako kako je izloženo u Upanišadama (za razliku od naučavanja izloženog u Vedanti) Brahman (sanskr. st. braconnier) zvjerokra-dica. Brahma) starije naučavanje o Brahmi. Bramahova brava Bramarbas (šp. pokrovni list na biljci Bramahova brava sigurnosna brava s više ušica nejednake veličine (obično 6 do 7) koje moraju biti jednako udaljene da bi se brava mogla otvoriti (nazvana po svom pronalazaču. ali točnije ju je zvati neobrahmanizam i hinduizam Brailleovo pismo međunarodna abeceda za slijepe koja se sastoji od svega šest. brachys. imaju dva kapka. uspravno) brahisilab (grč. 1749—1814) Bramahova preša fiz. Brahman) ind. brachys. neku vrstu komentara Ve-dama brahmani (sanskr. podos noga) zool. v. cikloida brahit opt. chronos vrijeme) mat. životinje kratkih krila. brein dreining (engl. lovokradica. metr. hvalisavac. bractea list) bot. koji ima kratke metričke stope brahipteri (grč. junak na riječima brancin (tal. \Tsta kratkih dalekozora sa zrcalima koja se odlikuju svojom praktič-nošću Brahma (sanskr. pus. čovjek koji se bavi nedopuštenim lovom na tuđoj zemlji. Brahma) zbirka djela koja predstavljaju dogmatsko-spekulativne rasprave indijske književnosti. syllabe slog) metrička stopa koja se sastoji samo od kratkih slogova brahistohrona (grč. skopeo gledam) opt. veoma rasprostranjene morske Životinje.) "isušivanje mozgova". brachvs. brachvs. brein-trast (engl. linija najbržeg pada. zool. n. braida od njem. pteron krilo) mn. znanstvenike i političare.

zool. grivna bredizam med. aria) glaz. šivost. patentiran brev(e)tirati (f. ogranak (neke znanosti. "podražajima". odlično. puške i mitraljeze (po engleskom konstruktoru Johnu Mosesu Browningu. tehnička vještina i okretnost izvođenja. diplomu. dekret. trofeus) zavod za nahočad. pren. tako je! bravo 200 brice si bravo (tal. = hipnotizam. kratak popis. molitvenik katoličkih svećenika za svakodnevna bogoslužja . neustra-. preklopna postelja brander (njem. malen jedrenjak napunjen smolom. lat. škrge branhus (grč.) 2. braunizam bravissimo (tal. kratkim putem brevijacija (lat. mn. upravitelj brefotrofija brefotrofij (grč. tj. hrabrost. poziv. podmukli ubojica bravur-arija (fr. branda) viseći (mornarski) krevet. osobito Papino pismo državama. branchos) med. škrgaši branhije (grč. hlačnjaci bretona (fr. s dvije klupe namještene po dužini ili poprijeko i s visokim bokom ' bremsberg (njem. bretagne) stari francuski ples udvoje. bravour. remen za nošenje tereta. tal. Schere škare) željezna naprava u obliku škara koja se zagrije i takva služi za 1 kovrčanje kose. brefos. kraćenje. bremza (njem. kratak izvadak. bracelet. med. gangrena. s patentom. branche. nešto izrađeno ili izvedeno s velikom vještinom i stručnošću. pismo. voj. breve d'envansjon (fr. struka. nekroza branda (tal. sposobnost da vanjskim utjecajima. zavod za prehranu i podizanje djece bregma (grč. koje nema strogo formalni oblik (za razliku od bule). bretele naramenice. kovrčalo breša (fr. prema tome. Brand) med. brachiale) narukvica. bravoure. vladarima i dr. izdati dekret. pristaše naučavanja Johna Browna. povelju breve (tal. kosi položaj koji povezuje dva uzastopna položaja. glazbeno djelo (za sviranje ili pjevanje) s osobito velikim tehničkim teškoćama bravura (fr. brevijatura brevijar (lat. breviarium) kratak pregled. Bremse) kočnica brenšer (njem. brawning brauning naziv za različite vrste pištolja. dio. bez uvijanja. valjan i vrijedan čovjek. patent.) otvoreno. upotrebljava se kod rudarskih i šumskih poslova. breche. branca) grana. brevete) pr.) pronalazačka povelja. tal. kratak izvještaj. bregma) anat. lovačka kola s 3 do 6 sjedala. brevet d'in-vention čit. brevet) diploma. bretonne) vrsta ženskog kišnog ogrtača. tjeme brek (engl. braten peći. lokalno izumiranje jednog dijela tijela. v. nazvanog po fr. nekog posla). (fr. srednji dio lubanje. Brand požar) požar-njak. podrijetlo bolesti je. bretelle) uprta. nedostatak ili postojanje prevelike podražljivosti organizma braunovci mn. promu-klost. branchion) mn. junačko djelo. ta. breve) svaki službeni pisani akt. uže područje zanimanja bratvuršt (njem.. tal. s diplomom. pokrajini Bretanji brev(e)te (fr. upala krajnika branša (fr. Wurst kobasica) vrsta kobasice za pečenje brauning (engl. sjajno. patent. pokrajini u sjevernoj Francuskoj) bretela (fr. usklik u znak odobravanja. odmah. 1855 —1926) braunizam med. odsjek.brand (njem. brendi (eng. odlično! bravo (tal. vinjak branhijati sve životinje koje dišu na škrge. brawning) v. breveter) dati. utvrđenju). plaćeni ubojica. tro-feus branilac) nadstojnik. junaštvo. breccia) voj.) alkoholno piće dobiveno destilacijom vina. uljem i kučinom. bivaju pokretana na djelatnost. gradnje i dr. povlastica. brennen paliti. prodor (u zidu. posebno. naučavanje engleskog liječnika Johna Browna (1735—1788) po kojem se živa bića razlikuju od neživih stvari po tome što imaju sposobnost podraživanja. s poveljom. breviatio) skraćivanje.) 1. bedemu. povelja. vrlo lijepo. bravura) valjanost. break) otvorena kola na 4 kotača. proboj. šteta. Bremse kočnica. brefos novorođenče. vrsta odličnog francuskog platna (naziv po Bretanji.) usklik u znak odobravanja: vrlo dobro. patent brevi manu (lat. osobito u glazbi brazilin crvena boja koja se pravi od brazilskog drveta brazleta (fr. nazvan po engleskom liječniku Jamesu Brai-deu (1795— 1860) koji ga je prvi otkrio i ukazao na vezu između hipnoze i sugestije brefotrof (grč. uštrb bretanja (fr. nekad se puštao zapaljen protiv ratnih jedrenjaka kako bi izazvao požar brandy Čit. junak. Berg brdo) uređaj za spuštanje tereta niz kosinu.

hajduk. njem. brillantine) gusto tkana pamučna tkanina s uzorcima briljantirati (fr. sa strane. ne raditi časno. odskoči. ukrasiti (ili: optočiti) dragim kamenjem. odozgo jače. vrsta mirisne masti za kosu. rukovoditelj radne brigade brigant (tal. sažet i jezgrovit govor breviotipija (lat. voj. divan. divota. a odozdo slabije zatupljenog. svijetliti se. brevis kratak. brycho Škrgućem) škripanje zubima u snu. brevis. jedna od najzanimljivijih igara s vrlo mnogo kombinacija brig (engl. buntovnik brigantina (engl. slična vistu. pren. brevijacija brevilokvij (lat. blistav. briquette) nešto u obliku cigle. kugle. izrada pročelja građevine (fasade) tako da se vide cigle. sijati. cigle. značajno se isticati. jedinica sastavljena obično od dva puka istog roda vojske. grč. nota koja vrijedi za dva cijela takta bričesi (engl. listovna uložnica (obično na javnim mjestima) brikola (lat. za sto naoružanih ljudi. Škrgutanje zubima Brijarej mit. akutna i kronična upala bubrega s izlučivanjem bjelančevine u mokraći (nefritis). športske ili za jahanje. brig. obojiti zid tako da izgleda kao zid od cigala. zbijen u obliku opeke. brevis. plah ovi to briljant (fr. brycho škrgućem. 2. prije: vrsta ratnih brodova s 10 do 20 topova brigada (fr. brigg) pom. gore široke a dolje tijesno priljubljene uz noge bridž 201 briljantnost bridž (engl. kod biljara: odskok. 2. list. svijetao. brignos škrgut) med. osobito briljantima briljantnost (fr.brevijatura (lat. "krštenje" brucoša na taj način što ih stariji zgrabe za noge i ruke i bacaju uvis . brillant) dijamant uglačan dijamantnim prahom tako da ima oblik dvostrukog (osnovama spojenog) stošca. tiskanje nota brevipedan (lat. brillant. razne umjetničke stvarčice. brillare) sjati. u prah pretvoren materijal zbijati (prešati) u obliku cigle brikfastn (njem. osobito sitan ugljen verlo upotrebljiv kao gorivo. nazvana po engleskom liječniku R. Egeon brikabrak (fr. bricola. brillant) sjaj.) posredno. typos otisak) glaz. odličan. odskočiti. kratkih nogu brevis (lat. brillantine) kozm. briquetage) bojenje zida tako da izgleda kao zid od cigle. pren. odličnost briljirati 202 broajon briljirati (fr. voj.) udariti loptu sa strane odbijenom loptom od ograde. morbus Brightii) med. sin Urana i Geje. briqueter) popločiti ciglama. Brigantine) pom. brigata) 1. pljačkaš. udariti par bricole Čit. Ka-sten ormar) poštanski sandučić. skupina radnika koji rade na izvršenju određenog zadatka brigadir (fr. odboj lopte od ograde. pes noga) krat-konog. loqui govoriti) kratak. živahno. kratke ili polukratke časničke hlače. fr. mala jedrilica s dvije katarke Brightova bolest (lat. bricoler) odbiti. raditi zaobilazno briksizam (grč. div s 50 glava i 100 ruku. fugiranje briketirati (fr. ormarić. krasan. blistati. bricole) srednjovjekovna ratna sprava za bacanje kamenja. brigante) cestovni razbojnik. blista-vost. brevis kratak) glaz. veličanstven briljantin (fr. blistati) sjajan. zaobilazno. laka jedrilica s dvije katarke i s veslima. veličan-stvenost. raskoš. brillanter) od dijamanata glačanjem praviti briljante. otuda: pren. fr. bric-a-brac) starudija. zapovjednik brigade. škrgut brillante (tal. odskakati od ostalih brimada (fr. tal. pomoću odbijanja pogoditi sa strane. škrinjica za pisma. tal. breviatura) v. brigade. bradu i brkove briljantina (fr. brimade) kod francuskih studenata: zbijanje šala s novim studentima. osobito starinske.) glaz. briller sjati. pren. prelijevati se u svjetlosti. te sa strane podijeljenog u mnogobrojne trokute i če-tvorokute (fasete) briljantan (fr. par brikol (fr. brigadier) 1. par bricole čit. breeches) mn. bridge) kartaška igra. Brightu (1788— 1858) koji ju je prvi opisao brigma (grč. 3. učiniti da se nešto odbije. brigantine. brigg. lukavo brikolirati (fr. briketaža (fr. jajeta i si. par brikol (fr. Brief pismo. briller. konjički dočasnik u francuskoj vojsci. staretinarnica briket (fr. sitan. kugle ili jajeta. pren. veoma vatreno.

dugačka 25 km. vrsta jela od ribe s gustim umakom od rajčica. kao prvi konzul. brizo. brizo spavam. brodetto) kuh. htjeti nešto brzo sprovesti. srebrnaste boje. pren. razbijač. osnovanom 1805. razoran.) veliki narodni muzej u Londonu (osnovan 1753. rasprskava. utisnutim u zlatu ili srebru . grub metalni prašak od slitine bakra i cinka. listopada do 24. eidos oblik) bot. bučno.) odašiljanje radio emisija. manteia proricanje) vještina tumačenja snova brnistra (tal. uljepšavati izmišljenim dodacima brojler (engl. okolišanje. brocanteur) trgovac starim umjetničkim predmetima.. srebrom. brimera (9. brokatni papir papir u boji s uzorcima. žive u kolonijama i mahovinasto su razgranate briskirati (fr. brumaire. fyton biljka) mn. oblicima i si. prednji valjak na spravi za predenje brizolete (njem. brocanter) trgovati umjetničkim stvarima. pren. zoon životinja) zool. izvesti zlatom. sličan mahovini. dio botanike koji proučava mahovine brion (fr. Broadway široki put) glavna poslovna ulica u New Yorku. svi topovi na jednoj strani ratnog broda. broderie) vez. Brodvej (engl. 18. staretinar brokantirati (fr. živahno. rjeđe slatkovodne.) veliki njemački konverzacijski leksikon s mnogo izdanja. "pohanac" brokanter (fr. luka i maslinova ulja. fini obojeni tinjac u prašku (obje vrste ovog praška upotrebljavaju se za brončane boje). od 23. osobito slikama. briser) sposobnost ras-prskavanja. životinje nalik na mahovine. bryon. morske. pečeni valjušci od mesa brizomant (grč. bryon. brioche) vrsta peciva. briser. uljepšavanje brodet (tal. izdavačkom poduzeću u Leip-zigu. žuka broad-casting čit.) glaz. osobito slikama. plameno.) uzeo je Bonaparte. con brio brioš (fr. brunette) crnomanjasta ili smedokosa žena brinirati (fr. nazvan po velikom njem. na roštilju) pile za pečenje.) vrsta kvalitetnog francuskog vina brioso čit. strana broda. studenog 1799. magleni mjesec. bot.) govorenje nebitnih stvari. broccato) skupocjena i teška. mantis prorok) stručnjak u tumačenju snova brizomantija (grč. upotrebljava se. bryon mahovina. trljanje boja brockhaus 203 bronhije Brockhaus Čit. mahovinast briologija (grč. skupni naziv za mahovine brioidan (grč. usjajiti i na taj ih način sačuvati od hrđanja. izmotavanje brimer (fr. brisant) koji lomi. svilom. Čajni kruščić. lat. broder) vesti. broyon) tučak za mrvljenje. brodkasting (engl. vezivo. paljba iz topova s jedne strane broda Broadway čit. zlatnim i srebrnim koncima protkana svilena tkanina. trgovina vezivom. studenog. bruma najkraći dan) u republikanskom francuskom kalendaru: drugi mjesec u godini. brunir) metalne predmete smeđe uglačati. obično se jede s palentom brodirati (fr. koji razmrskava. osobito raširena u primorskim krajevima Hrvatske britanija-metal u Britaniji (Engleskoj) pronađena metalna smjesa cinka.) s veoma bogatim znanstvenim i umjetničkim zbirkama brizantan (fr. razorna snaga brizer (fr. bojiti (ili obojiti) smeđe. briscola) vrsta kartaške igre. broderija (fr. uništavajući brizantnost (fr. bryon mahovina. Brisoleten) mn. bijele. Brokhaus (njem.brimborium (lat. kupovati i prodavati stare stvari brokat (tal. pletenica. brod-sajd (engl. briseur) lomitelj. ginestra) primorski grm s lijepim žutim cvjetovima. umjesto srebra. to broil peći na otvorenoj vatri. brusquer) obrecnuti se na nekoga. brunet) crnomanjast ili sme-dokos muškarac brineta (fr. krasiti. razornost. prenagliti čime briškula (tal. kiće-nje. vladu u svoje ruke brinet (fr. Britiš muzeum (engl. pocrniti briofiti (grč. antimona i nešto bakra (ponekad i nikla i bizmuta). šumno.) pom. briozo (tal. sendvič briozoe (grč. za izradu stolnog pribora Briti naziv za keltska plemena naseljena u Britaniji u doba rimskih osvajanja British Museum čit. logia) bot. radio emitiranje broad-side čit. vezenje. srednjim dijelom centar američkog kazališnog života broajon (fr.

upotrebljava se kao sredstvo protiv jakog kašlja bromural (grč. posuđa . smeđom. bronhijalni katar = bronhitis bronhije (grč. upala bronhija koja prelazi na plućno tkivo i izaziva upalu pluća. crnom. slomim) med. bromov pripravak. bronhijalni katar bronho. bronze. bronchos. plesso udarim) med. bronchos. tuberkuloza pluća bronhoragija (grč. poznati lijek za živce bronca (fr. obojiti modrikastim preljevima na vatri bronhijalni (grč. bronchos. upala dušnika izazvana zaraznim gljivicama bronhoplegija (grč. brončati (fr. broker) trgovački posrednik brokeraža (engl. od svile i pamuka. ani». cinka i željeza bronce (tal. upala bronhija. bronzium) legura (slitina) bakra. dr. bronchos. rheo tečem) med. pregled dušnika i dišnih kanala pomoću posebnog zrcala bronhospazam (grč. bronzo. bruh) med. broma jelo. bronchos. koji se tiče dušnika ili dušni-ca. znanost o sredstvima za prehranu bromatometar (grč. bronser) obojiti brončanom.brokatel (tal. znak Br. stenos tijesan) sužavanje (ili suženost) dišnih kanala . krvarenje dišnih kanala bronhoreja (grč. piskutavost glasa (kod promuklosti) bronholitija (grč. vrsta žutog. tekućina veoma slična kloroformu. bronzo) zvonce. bronchia) mn. broker) trg. bromos smrad.(grč. dva kanala. poklepčica brončana bolest med. gnojna upala dišnih kanala bronhocela (grč. ili samo od pamuka. npr.916. broma jelo. regnvmi skršim. crvenkastog ili ljubičastog talijanskog mramora broker (engl. pretjerano izlučivanje sluzi kod kronične upale dišnih kanala bronhoskopija (grč. broccatello) brokatu slična polusvilena tkanina. logia) znanost o jelima. mjedeni-čica. lijevi i desni. kila dušnika. bronchos. bronchia) med. fone glas) med.). koji nastaju bronhitis 204 bruderšaft račvanjem dušnika od trećeg leđnog pršljena bronhitis {grč. tal. bromium) kem. oštrog mirisa bromatika (grč. bronchos. trovanje bromom bromoform (lat. bronchos. skopeo gledam) med. bromos) farm. nemetal atomske težine 79. broccoli) vrsta cvjetače s mesnatim i sočnim cvjetovima i stabljikama brom (grč. me-tron) sprava za odmjeravanje dnevne količine hrane bromizam (grč. grč u dišnim kanalima bronhostenoza (grč. bromos) med. redni broj 35. bronchos. bromoformium) farm. bronchos) predmetak u složenicama sa značenjem: dušnik bronhoblenoreja {grč. bronchos. broma jelo. kožu i dr. pneuma dah) med. lithos kamen) med. lat. pretpovijesno razdoblje (između kamenog i ledenog doba) u kojem su se ljudi služili broncom za izradu oružja. broma jelo) znanost o pripremanju jela po znanstvenim i ekonomskim načelima bromatografija (grč. blemma sluz. bronchos. spasmos grč) med. gips. tuberkulozna bolest nadbubrežnih žlijezda praćena velikom slabokrvnošću i smeđom bojom kože brončano doba geol. tj. klepčica. guša bronhofonija (grč. element. kele kila. bakrenom bojom (drvo. uzetost (ili: paraliza) dišnih kanala bronhopneumonija (grč. nagrada koju trgovački posrednik dobiva za posredovanje brokula (tal. s utkanim velikim cvjetovima. bronchos dušnik) duš-nički. stvaranje kamena u dišnim kanalima bronhomikoza (grč. gra-fein opisivati) opisivanje jela i sredstava za prehranu bromatologija (grč. bronchos. mykes gljiva) med. crvenkastosmeđa teška tekućina. lat. rheo tečem) med.

18. nazvana po imenu poznatog engleskog državnika Brooma (1778—1868) bruma (lat. brumaire datum (9. nezahvalni urotnik brutalan (lat. svilom). brunjača btto kratica za brutto bubalis (grč. bronte. 1799. n. brauning (engl. grubost. nosorozima slična vrsta sisavaca iz srednjeg tercijara Sjeverne Amerike brontulati (tal. fobeo plašim se) strah od grmljavine i nepogoda brontologija (grč. antilupa . divljački. nije dodano nimalo šećera Brut (Marko Junije 85—42. težina robe zajedno s težinom ambalaže. operativno otvaranje dišnih kanala. brutificere) napraviti nekoga životinjom. brochure) mekano uvezana knjižica. bez odbitka troškova. Bruderschaft) bratstvo. životinjska požuda brutalizirati (fr. od 22.) automatski revolver belgijskog sustava sa 7 i više metaka u šaržeru koji je smješten u kundaku. brontolare) gunđati. protkati. brumalis) zimski brustbild (njem.) kad je general Bo-naparte srušio Francusku republiku brumalan (lat. brochurier) pisac brošura browning Čit. brogiotto) vrsta crne smokve. zima. malteška groznica). srebrom. brontotherium) geol. brutalis. Browningu) bruceloze zarazne bolesti uzrokovane bakterijama roda Brucella. protkivati tkaninu (zlatom. o nepogodama uopće brontometar (grč. bronzo) lonac. bronte grmljavina) sprava za izvođenje umjetne grmljavine na pozornicama brontofobija (grč. bronhije bronteum (grč. prilikom dobivanja. životinjsko ponašanje prema kome. broche) ženski nakit s kopčom (obično na prsima ili pod vratom) broširati (fr. XI. različitog kalibra (nazvan po pronalazaču. bruto-prihod cjelokupan prihod. divovska. Bruchgold) izlomljeno. bratimstvc bruh 205 Budha bruh (njem. temno režem) med. mrmljati. X. surov. brocher) prositi. dug preko 18 metara brontoterij (lat. bubalis) zool. ubio se nakon poraza Kasije-ve vojske kod Filipija. brustolare) paliti. zvjerski (ih: grubo) postupati s nekim. bronte grom. Bruch lomljenje) med. grmljavina) uređaj za mjerenje jakosti gromova i grmljavine brontosaur (lat. brutalitet brutificirati (lat. pren. divljaštvo. usp. do 22. grkljan.) mjesec francuskog republikanskog kalendara. studen uopće brumaire čit. Amerikancu J. fr. v. poživotinjiti brutalnost v. prigovarati bronzin (tal. brutaliser) zlostavljati. kod čovjeka izazivaju dugotrajne vrućice (Bangova bolest. bronte grmljavina. prošivati (knjigu). brut sirov) oznaka za pjenušac (suhi) kojem. brutalitas) surovost. ovaca i svinja zarazne pobačaje bruderšaft (njem. e. Brust-halter) ženski prslučić za pridržavanje grudi bruštulati (tal. zvjerski brutalitet (lat. brougham) zatvorena laka kočija s dva sjedala i jednim konjem. zimski solsticij. bista brusthalter (njem. dušnik. XI. pr. brontosaurus) geol. pržiti brut (fr. bronchos. N.) najkraći dan u godini. brutal) životinjski. golemi kralježnjak iz razdoblja krede. pren. brimer (fr. učiniti nešto na brzinu brošura (fr.bronhotomija (grč. slika ili kip koji prikazuju glavu i gornji dio prsiju. Brust-bild) poprsje. afrički jelen. hernija bruh-gold (njem. bakreni kotlić broš (fr.) najistaknutiji sudionik urote protiv Cezara. bronchos) anat. a kod goveda. neprerađeno zlato brum (engl. grub. suprotno: netto bružeta (tal. bronhotom instrument za umjetno otvaranje dišnih kanala bronhus (grč. učiniti da podivlja. logia) znanost o grmljavini. potpuno zanemariti brutto (tal. uvezati knjigu u mekan uvez. neotesan. brutto) trg. knjižica o aktualnim dnevnim pitanjima brošurist (fr.

) pravim imenom William Frederick Cody (1846—1917). posebno pripremljen papir za upijanje tinte izrađen od pamuka i sulfatne celuloze bugenvilija bot. loš ples. upala limfnih žlijezda u preponama (obično u vezi s mekim čankirom). američki pustolov. karate i si. lakrdijaš. woogie način plesanja crnaca iz Arizone) poseban oblik glasovirske interpretacije bluza nastao početkom 20. e. žeđ za životom. bugazar upijati) sušilo. bivol. kila bubonulus (grč. blek-bo-toma. e. volja za životom). volook. usp. Auschwitz bucina (lat. u staroj plemićkoj obitelji. bakingem-ska (engl. čarlstona. boudoir) mali. v. s volovskim očima. tal. južnoamerička ukrasna biljka penjačica bugi-vugi (engl. Buddha) mn. buffo caricato čit.) kraljevski dvor u Londonu Buda (sanskr. lat. Prosvijećeni". budhisti budizam (sanskr. trublja buckinghamska palača čit. obično u nogama bufer (engl. algos bol) med. bufon bufon (tal. Buddha) v.) truba. bucare probijati. buffa) šala. st. kramp. komičar. rehgija koju je osnovao Budha. bafelou (engl. proračunska godina Buergerova (Birgerova) bolest bakterijska ili alergijska upala krvnih žila. fr. osnivač po njemu nazvane religije (budhizma). upala preponskih žlijezda bubonalgija (grč. osobito poznatog po okrutnostima koje su u njemu vršene nad zatočenicima tijekom Drugoga svjetskog rata i prije njega (1937— 1945). pr. usp. ali je mnogo brži i s mnogo improvizacija bugzirati (niz. lijepo uređen ženski salon (obično u blizini spavaće sobe) budžet (engl. budoar (fr. venet.) ime jednoga nacističkog koncentracijskog logora (u njemačkoj pokrajini Tirin-giji. bubon) mn. bouille) carinski žig koji se udara na vunenu robu. st. Buddha) "Probuđeni. bolest prepona buboni (grč. bufo karikato (tal. budhizam buđo (jap. legendaran u poštanskoj službi i u američkom građanskom ratu. bolgia. Buddha) v. i kao deveto utjelovljenje boga Višnua. bubon preponske žlijezde. "sveti mudrac". kele) med. kao ples sadrži elemente bluza. lakrdija. n. prethodno odobravaju i prethodno raspoređuju svi državni (kao i gradski i dr. bulga novčanik) jednogodišnji zakon kojim se predviđaju. kratka ženska frizura kao u dječka bubonadenitis (grč. dvorska luda bufonerija (fr. opera buffa komična opera Buffalo Bill čit. limfni triper (kapavac) Buchenwald Čit. med.) zajednički naziv za sve borbene vještine kao što su džudo.). buffer) odbojnik (na vagonu) buffa (tal. bubon. pren. ind. usp. Budha budak (tur. Bafelo Bil (engl. buffo) komični pjevač u talijanskoj operi. bus vol. boogie loša improvizacija na glasoviru. put prema oslobođenju vodi nirvani. stanju blaženog mira. budizam budisti (sanskr. buljook bugačica (tal. osloboditi se tih strasti znači osloboditi se patnje. Buhnwald (njem. Thüringen). Bubikopf) "dječačka glava". bouffonnerie) šala.) zool. budhizam budhisti (sanskr. budget. Dachau. Buddha) naučavanje Gautama Budhe (557—447 pr. n. lakrdijašenje buftalmičan (grč. vrsta tkanine . lat. bugsiren) pom. rođen u Indiji polovicom VI. vući ladu pomoću broda ili pomoću čamca na vesla za koji je lađa vezana konopcima buj (fr. laka komedija. buffone) šaljivČina. oruđe s drškom kojemu je na vrhu s jedne strane željezni Šiljak a s druge uska motičica. pristaše religije i filozofije budhizma budhizam (sanskr.bubikopf (njem. Buddha) mn. proračun prihoda i rashoda uopće. lakrdija.. bubon. ofthalmos oko) med. venerične ote kline bubonocela (grč. osnovao glasoviti cirkus Wild West buffalo čit. budžetska godina godina trajanja primljenog budžeta. štovan kao budhisti 206 bujnim bog. velika budala Budha (sanskr. slavan po svojoj okretnosti. čija se filozofija temelji na dvama pojmovima: patnji i spasenju. bik buffo (tal. posušilo. tj. bruh prepona. budak) trnokop. bubonulus) med. komične opere. aden žlijezda) med. glupan.) pretjeranost u lakr-dijašenju tal. bubon. bez strasti i patnje.) prihodi i rashodi u jednoj budžetskoj godini. uzroci patnje su strasti (tj. život je patnja.

bouquiniste) prodavač starih knjiga. vina). okruglo i ja-joliko izdignuće pokožice ispod kojeg se skuplja čista serozna. kao posljedica jačanja srčane muskulature bukasen (fr. liječenje goveda bujirati (fr. turska žena. najava dolaska. juha od povrća i mesa u kojoj se obično razmuti jaje bujon (fr. bukolikos) poet. čvor) hrapava vunena tkanina od kovrčavog prediva. skup bukiner (fr. vladarska isprava Bele IV. hipertrofija srca. v. seoski. bouquineur. volovska glava) najmiliji konj Aleksandra Velikog (Aleksandra Makedonskog). isp. vrsta čvrste vunene tkanine za hlače i športsku odjeću bukvalan (starosl. najaviti dolazak. janjeća koža". posrednik pri klađenju bukmejking (eng. obaviti upis. bullarium) zbirka papinskih bula ili odredaba . pastirska pjesma. bujurmak zapovijedati) zapovijedajte. kardia srce) med. povelja s takvim pečatom. kefale glava. v. antikvar bukirati (engl. osobito na dorskom fri-zu. boucassin) vrsta krutog francuskog platna. bujrumte bujruntija 207 bularij bujruntija (tur. plik bula (tur.) bula (lat. tkan na čvoriće bukmejker (engl. krvava ili gnojna tekućina. morski razbojnik. tamnica buksirati (niz. obrazni mišić. bouquet) miris (npr. book-making) sastavljanje knjiga. točan bula (lat. buket Bukefal (grč. booking) predbilježen dolazak gosta u neki hotel. idila (osobito kod rimskog pjesnika Vergilija) bukranij (grč. books) prozirna i laka tkanina od finog pamuka buksa (šatr. kranion lubanja) arhit. bukolićka cezura metr. anat. boucanier) lovac na bivole. bulla) 1. bus govedo. pri kupnji zrakoplovnih karata i si. na že-ljezinici. bukolike) poet. poznat iz priča (bojao se svoje sjene i teško gaje bilo uzjahati) buket (fr. buj bujon (fr.). prvobitno: mala zlatna kutija u kojoj su se nosile ha-majlije. bouillon) kuh. bukle-sag sag. bujrum) pašina ili valijina pisana zapovijed. pamučna tkanina za podstavu bukcinator (lat. buljon bujnim (tur. predbilježiti se bukle (fr. g. (1242. pastirski. uvjerenje. pečat od voska ili kovine na povelji. buckskin) "jelenja. mišić puhač buke (fr. v. u duhu ili u obliku pastirskog pjesništva. boucle kopča. bus vol. bouquin) ljubitelj i skupljač starih knjiga buking (engl. Zlatna bula. ukrasi. rezervacija (u hotelu. povećanje. dokument (uopće). uobičajena cezura na kraju Četvrte stope u heksametru grčkih bukoličara bukolika (grč. izvolite. bus govedo. buccinator) trubač. bouquet) lijepo uređen stručak cvijeća. povelja. booking) rezervirati. bouillon) kuh. bukirati bukinist (fr. tepih. bugsieren) vući lađu u luku bukskin (engl.) zatvor. bouiller) staviti na robu carinski žig. iatrike lijeČ-ništvo) stočno liječništvo. bujurultu.bujatrika (grč. ukaz. službena Papina povelja ili spis o važnim pitanjima na kojem je veliki crkveni pečat (za razliku od breve koja ima samo otisak pečata s prstena na kojem je riba). mutna. običan način klađenja na konjskim trkama.) sušiti komade mesa na suncu ili nad vatrom bukardija (grč. za razliku od totalizatora bukoličar (grč.) 2. pismo bukanir (fr. bus vol. zvjerokradica u Sjev. Turkinja bularij (lat. bukolikos) poet. pisac pastirskih pjesama bukolički (grč. tj. u obhku golih lubanja na žrtvenim volovima buks (engl. hrpa. book-maker) onaj koji na konjskim trkama priređuje klađenja ili se sam kladi. bulla) 3. pren. bukva slovo) doslovan. gusar bukanirati (ind. med. potvrda. bouille. Americi.

napomena ili kratka priča kod koje je šaljiva poanta u tome što joj nedostaje dosljednost glavne misli. mnogo) mnoštvo ljudi ili stvari. bulla) pisac papinskih bula bull (engl. onaj koji nije u optjecaju bulterijer (engl. mjera za staklo.) Savezna liga (vrhunsko natjecanje u nogometu u Njemačkoj) Bundestag (njem. bullatus) zapečaćen. Bummler tumaralo) naziv za polagani poluteretni vlak koji se jako trese i u kojem je neugodno putovati. nastala križanjem buldoga i terijera.) kosa spletena i savijena uokrug bund 1. 2. savezni parlament. ploviti ukoso (po vjetru sa strane). buljen (engl. John Buli oličenje engleskog naroda kao cjeline. bulbosus) lukovičast. neotesanost. pregrada od brvana. bul-finč (engl. (njem. zavežljaj. vrsta džepnog revolvera sa 6 i više metaka buldožer (engl.) 1. forma) koji ima oblik lukovice. urnebes. jedan od predstavničkih domova Njemačke bunker (engl. bulla. skupštinska zgrada bulevar (fr. bulbus okuli (lat. krasti buliran (lat. foltamente gusto. bulbus lukovica. metež.) savezna skupština. hladnokrvnosti i dr. bullterier) vrsta engleskih pasa. životinjska glad bulinirati (fr. Bund) savez. Bundesliga 209 Buridanov magarac smotak. bulbus oculi čit. bulldozer) "kopnenoja-ružalo". bouliner) pom. krumpirast bulbus (lat. nepošteno trgovati. nepočešljana. tuđi. pljačkati.bulbiferan 208 bund bulbiferan dat. velika. voj. pren. glavićast bulbozan (lat. bulldog) 1. hrpa. gomila. nalet) šport. očna jabučica buldog (engl. (njem. kratke i duboko usječene njuške. tako da mu se vide prednji zubi. bedem buli (engl. kudrava i prljava glava bum (engl. gla-vičast. woomera) srpoliko oružje australskih domorodaca (uska i oko 60 cm dugačka daščica od tvrdog drveta. bulletin (fr. 2. bullire. glavica. naziv za periodička i nepe-riodička izdanja. tj. bulbus. pren.) izvješće o nekom važnom događaju. studenac bunčela (tal. neočekivan razvoj. boulevard) šetalište. veliki engleski pas širokih prsiju. u televiziji: posebna kolica koja mogu hvatati sve vodoravne i okomite pokrete bum (niz. posebno se odlikuje time što se. spekulativan pothvat. vraća bacaču bumler (njem. glupost. sabornica.) šport. isto i burni bunar (tur. bullitio) vrenje. društvo. 2. neodoljiva. gusjenično vozilo za iskopavanje i prekopavanje zemlje buleuterij (grč. vreva. potvrđen pečatom.) zdenac. boom) buka. započinjanje igre nakon prekida (u hokeju na ledu) bulicija (lat. mali betonski for-tifikacijski objekt stalne fortifikacije s dubokim podzemnim zaklonima za posadu. opskrbljen bulom bulist (lat.) nepreradeno zlato ili srebro u šipkama.) anat. koji rađa lukovičastim podzemnim stablom bulbiforman (lat. glavna ulica. a u sredini koljenasto savijena). njegovih karakternih osobina: pretjerane ukočenosti. bilten bull-finch čit. ulično) od zračnih . senzacija.) lukovica. buleuterion) vijećnica. mjera za konac Bundesliga (njem. tvrđava. lanaca i bačava na sidrima koja se stavlja u vodu za obranu od podmornica bumbaČa (mađ. liga. odličan lovac na miševe i štakore bulumenta (tal. gomb puce. gusta trnovita živica kroz koju konj. bully gužva. dugme) pribadača. buli bik) pren. pločama ili grudama. luk. za zatvaranje ulaza u zaljev). betonsko sklonište (kućno. stran novac. Široka i lijepa ulica zasađena drvećem. ako ne pogodi u cilj. skok dionica na burzi. voj. na krajevima plosnata. mora projuriti bullion čit. čioda (igla s glavicom) bumerang (austral. nenadana aktivnost. bulimia) med. fero donosim) bot. izbacivanje mjehurića bulimija (grč. das Bund) svežanj. rulja. na utrkama s preponama.) velika splav (služi npr.

a spojena je s rezervoarom plina. pijesak i dr. koji želi sve znati i u svemu biti pametniji od drugih. komedijati. usp. boer) "seljaci". šala. duboki bas na orguljama. burlesque) smiješan.) engleska laka vunena tkanina za izradu zastava Buonarroti glasoviti talijanski umjetnik (imenom Michelangelo) iz 15. glazbeno djelo humorističnog karaktera. višebojni tisak bunting (engl. cement. čovjek koji svuda "zabada nos". bourdon) glaz. poticatelj nereda. lju-tine buratino (tal. borale) ormar s ladicama. st. mala burleska burma (tur. vrsta šarenog francuskog platna burdon (fr.) seljak koji traži posao izvan svoga mjesta. lakrdijaški burleta (tal. fizičaru i kemičaru Robertu Bunsenu. podmetanje. burlesco. tal. 4. burka. perz. s dlakom okrenutom prema van i valjanom tako da se voda ne može zadržavati (nose ga svi kavkaski narodi) burla (tal. burun. osobito kao lađ-arski radnik na Volgi burlati (tal. fr. bourrasque) bura. izostavljanje riječi pri slaganju buret (fr. borer. iznenadan vihor. gladak prsten (obično zaručnički). burnetizirati .napada. izmišljotina. glupariti burleska Uat. st. bora) žestok i hladan sjeverni vjetar na istočnojadranskom primorju. zadirkivanje. podvala. burattino) pokretljiva lutka. bušilica. pom. iskrcali na Rtu dobre nade u južnoj Africi. burlesque) poet. podvaljivač. nastaje veoma vruć plamen s neznatnim postotkom plina (po njem. Afrike nizozemskog podrijetla Buridanov magarac fil. besmislica. kasnije: osobiti znak abasidijskih kalifa. u kojem su Buri izgubili samostalnost. izljev zlovolje. smut-Ijivac. burla šala) izvoditi šale. nakaradan. spletkar. bourdalou) vrpca na šeširu s kopčom. u njemu se u određenim omjerima miješa zrak i plin i kad se tome prinese zapaljena Šibica. burgu) svrdlo. Gradišće burgija (tur. lakrdijati. i 16. burrasca. zabadalo. nesmisao. spremište na brodu za ugljen. komoda buran (rus. šaljivo prikazivanje velikih i ozbiljnih stvari. Buntdruck) tiskanje u više boja. sastoji se od metalne cijevi koja pri dnu ima dva otvora. burra. vikač. blebetati. stanovnici juž. puše s kopna na more bural (tal. Burg) zamak. zbog potpune jednakosti i ravnoteže pobuda. barak) čupav krzneni kaput bez rukava. ali je njihov jezik u javnim službama izjednačen s engleskim bura (tal. mala tvrđava Burgenland austrijska pokrajina u kojoj živi mnogo Hrvata. intrigant burgundska smola pročišćena žuta omorikova smola burgundska vina poznata crna i bijela francuska vina iz pokrajine Bur-gundije Buri (niz. 3. bukač.. iznenadna nepogoda. pren. šaljiv.) slaba bura. lagan istočnjak burka (rus. lakrdija. poznati primjer za nemogućnost slobodne volje burin 210 buržoazija koji se pripisuje francuskom sko-lastičkom filozofu Jeanu Buridanu (1300—1358): gladan magarac koji stoji između dvaju potpuno jednakih i podjednako od sebe udaljenih kupova sijena mora skapati od gladi budući da se. prostor. komedijant.) žestok vihor sa snježnom vijavicom u ruskim i sibirskim stepama buraska (tal.) Muhamedov ogrtač. lakrdijaš. bourrette) tkanina od otpadaka svile burg (njem. vjenčani prsten burmut (tur. marioneta burda (ar. burmak uvijati. Boer seljak) pripadnik nizozemskih doseljenika koji su se u 17. tisk. Burski rat rat između Bura i Engleza početkom 20. ne može odlučiti prići nijednom od ovih dvaju kupova burin (tal. 1811—1899) buntdruk (njem. dio kombajna: sanduk u koji pada zrnje Bunsenov plamenik naprava koja se upotrebljava za zagrijavanje različitih supstanci i kemikalija. st. burla) šala burlak (rus. također: naziv jedne arapske vjerske pjesme burdalu (fr. lupetati. Bur (niz. burla. veselo i nestašno glazbeno djelo za ples burleskan (fr. burletta) mala vesela igra. budalaština. dvorac. usukati) zavoj. vitica. fr. zadirkivalo. buri) sitan duhan za ušmrkavanje burnetirati v. pren. vječni buntovnik.

mjesni običaji koje je utvrdila uprava neke burze. bursa. tvrđave. a koji vrijede za poslove obavljene na toj burzi buržoazija (fr. kurir burza (fr. byrsa koža. Bursch) u Njemačkoj: član njemačkog studentskog društva. fr. budući da je takvo pisanje nalikovalo okretanju volova kod oranja.50 m) bušon (fr. malograđanin. 3. seljaka.) vrećica od vrlo finog materijala u kojoj katolički svećenik nosi posljednju pomast i pričest umirućem bursae muscosae čit. burg) 1. buttafuori kazališni inspicijent) umjetnički predmeti koji daju iluziju pravih. buržuj) 1. bourse. nazvana po njem. otopina baznog alu-minijevog silikata. kirurgu Bu-rovu (1809—1874) bursa (lat. njem. zatim s robom: žitom. a upotrebljavaju se u kazališnoj inscenaciji. hrabrost. kesica) akutna ili kronična upala sluznih vrećica burš (lat. lažni predmeti koji služe za pokazivanje ili reklamu. v. najviši cilj moralnih težnja kod Japanaca: kult predaka. s kapom. tal. bezbojna tekućina. ekonomskim jačanjem bur buržuj 211 butirometar žoazije jača i njezin politički položaj: ona ukida feudalno društvo i sama uzima vlast. omnibus svima) = omnibus bus (tal.349 1 bušerizirati (fr. harakiri buširati (njem. pusu) zasjeda. poslovna struka busola (tal. boso) šimšir busija (tur. preziranje smrti. izraz kojim se označuje lovčevo lutanje poljima i šumama ne bi li slučajno naišao na divljač (za razliku od lova s hajkaČima) Bušmani (njem. burner) natopiti drvo u otopini klor-cinka i time ga učiniti otpornim prema truljenju burnus (ar. veseo. krzno) mjesto gdje se redovito sastaje poslovni i trgovački svijet radi zaključivanja poslova. njem. ugljenom i si. bourg. odanost poglavarima. neravnina (na svili) butada (fr. Arapi (beduini) ga nose preko odjeće Burovljeva voda farm. atrapa . najviše 1. filistar buržujka pripadnica buržoaskog staleža. blagost prema slabima. med. par butad (fr. ruxis kutija. par boutades čit. bur-zijanci ljudi koji se bave burzovnim poslovima. bussa udarac) nalet vjetra bus (tal. Busch grm) "ljudi iz grmlja". pod burza burzovni uzansi trg. brzi solo-ples bez pripreme. građanski stalež buržuj (fr. borsa. grč. čep. burza rada ustanova koja utječe na tržište radne snage time što posreduje između ponude i potražnje i na taj način utječe na suzbijanje nezaposlenosti burzijanci (fr. malograđanka bus (engl. lat. tzv. octenog mirisa. bourgeois. danas: stalež koji ima sredstva za proizvodnju. od bourg grad ili selo pod okriljem grada. na mahove butaforija (tal. pun života student ili mladić uopće. nazvano je gornjim imenom bušel (eng. usp. momak. biznis) posao. glaz. strofe okretaj) u davnini: način pisanja (Grci. 2.) kodeks časti.burnetizirati (engl. lat. koriš. za razliku od kmeta. = capriccio.. potaja. bushel) engleska mjera za žito. Bersianer) mn. bourgeoisie. bournous) ogrtač bez rukava. bourse. pripadnik buržoaskog staleža (v. tržište novca. burze muskoze (lat. pravednost. burnus. čireva.) mn. bogatašica. grč. napad iz busije business (engl. 2. v. bus govedo. trgovina. usp. bouchon) zatvarač. samozatajnost. bursa vrećica. Bucherie) telegrafske stupove natopiti u bakrenom vitri-olu (postupak nazvan po pronalazaču) bušido 'jap. osobito prilagođena magnetna igla za određivanje pravca bustrofedon (grč. i plemića. a u slučaju povrijeđene časti obvezno samoubojstvo.) pri kojemu se nakon završetka jednog retka prelazilo u sljedeći odmah ispod posljednjeg slova prethodnog retka i tako pisalo natraske. upotrebljava se za obloge kod rana. bračna vjernost. pren. koji trguju na burzi. bus. bussola kutijica. neobuzdan. bursa. Etruščani i dr. njemački Burg. oteklina i dr. Busch grm) lov. mornarički kompas. sladunjavog i trpkog okusa. prvobitno: naziv za građanstvo nasuprot višim staležima feudalnog društva (plemstvu i svećenstvu). danas malobrojna skupina nomada po pustinjama jugozapadne Afrike (nizak rast. pyxis kutija od šimširo-vine) fiz. mjerica = 36. lat. boutade) duhovita šala.) prema hiru. obično od bijele vunene tkanine. sluga. buržoazija 2). osobito s mjenicama i vrijednosnim papirima {efektna burza). prvotno: (francuski) građanin ili stanovnik grada. (produktna burza). sluzne kesice bursitis (lat. nagao i neobičan nastup ćudi. dosjetka.

metron) sprava za određivanje masnoće mlijeka buton 212 bužija buton (fr. vremenski tjesnac. sviranje trube za sedlanje (kod konjice) buzalak (tur. kratica za karbon C kratica za Celzij (u mjerenju topline) c kratica za cent (novac) C kratica za centum (100) C kratica za osnovni ton tonskog sustava Ca kem. škripac cajzić (njem. električna svjećica c C. češljugar (ptica pjevica iz porodice zeba) cakna (njem. natkonobar. bouturage) razmnožavanje biljaka izravnom sadnjom izdanaka u vlažnu zemlju butirin (lat. debeljuš-kast. pren. pupoljak. pederast. bottiglia) boca od 7 dl buter (njem. u smjesi s propanom služi kao gorivo butelja (fr. oskudica) u ruskom (šahovskom) jeziku uobičajen naziv za nedostatak vremena preostalog za razmišljanje o sljedećim potezima budući da je igrač veći dio propisanog vremena za igru potrošio na prethodne poteze. kalando (tal. Halter držač) dio ženske odjeće koji služi za podržavanje grudiju. prodavaonica izabranim skupim stvarima butiraža (fr. Kellner konobar) glavni konobar (kome se plaća). bouteselle) voj. bubuljica. pren. bozulmak biti napušten) imanje bez vlasnika. tj. Busen dojke. butyron. proširen butsel (fr. tal. Butter maslac) putar. parožak) uvojak. leća za rastavljanje brzog kretanja predmeta koji se snima (primjenjuje se osobito u filmskoj tehnici) cajtnot (njem. za proširivanje suženih kanala. boutique) prodavaonica.) glaz. bradavica (krupan) briljant naušnici butonomantija (fr. fr. Not nužda. lisičji šaš) vrsta plina. bouton. prebrojavanje gumba na kaputu ("ho-će-neće") da bi se vidjelo hoće li nešto biti ili neće butrast (tur. kratica za kulon C kem. bouteille. valjkasta šipka od voska. trgovina na malo. dućan. Zeiger) kazaljka na satu cajgnis (njem. bozdogan) vrsta hladnog oružja: teški bat sa željeznim šiljcima na debljem kraju. kafe (fr. glupan. popuštajući u jačini tona i u tempu. bottone) gumb. tal. topuz. osobito mokraćnih. uranist bužija (fr. tobožnji liječnik. ničija zemlja buzdovan (tur. buzzurro prostak. fiz. čudotvorac i vidovnjak (hvalio se da može načiniti "kamen mudraca". butirometar (grč. café-restau-rant čit..) posebna soba. Zeit vrijeme. "ober" . kalentura ama-rilja (šp. pigist. divljak) prostački izraz za: homoseksualac. bugia svijeća) med. da može općiti s pokojnicima. bougie. zadebljao. grudnjak buzurant (tal. napušteno zemljište. grubo i neotesano stvorenje calkebner (njem. potvrda cajtlupa (njem. maslačna kiselina. prodavaonica. gume.. butyrum) kem. butomon močvarna biljka. šp. kratica za cezij Ca kem. c treće slovo hrvatske latinice C fiz.butan (grč. kaučuka i si. kafe-restoran (fr. radionica. grč. Zeug) vrsta pamučne tkanine cajger (njem.) žuta groznica u tropskim predjelima Caliban čit. loupe) fot.) kavana i gostionica Cagliostro Alessandro čit. Zeugniss) svjedodžba. bodur) punašan. Zacke zubac. budala buznhalter (njem.) kavana. zasićeni ugljikovodik. Kaliban u Shakespeareo-voj Oluji: čudovište koje samo upola nalikuje na čovjeka (suprotnost Arije-lu). Zeit vrijeme. kabine separe (fr. bucmast. zatim debelog crijeva i jednjaka. kovrča calando čit. bouton. maslac butiga (tal. šiljak. pravim imenom Giuseppe Balsamo. circa oko. da posjeduje moć proricanja itd. Zeisig) zool. puce. Kaljostro Alesandro (tal. pren. zasebna soba café čit. kratica za kalcij ca kratica za cirka (lat. rašlje. istodobno i slabije i sporije calentura amarilla čit. man-teia proricanje) gatanje u gumbe. vitica. po prilici) cabinet separe čit. cajg (njem. bottega) trgovina. 1743—1795) talijanski i europski pustolov i varalica. zahlen platiti. lokal butik (fr. tal. stvarčica slična gumbu.

nalaze najednom prostoru Campus Martius čit.) prostitutka koja dolazi svojoj mušteriji na telefonski poziv calmato čit. padanje cijene (nekoj robi) cambio conto 214 capriccetto cambio conto čit. vojno vježbalište u starih Rimljana. privlačenje i smještanje balvana na pogodno mjesto za utovar. povratna mjenica cambio secco čit.) trg. kosturnica. isto i ca-pinaŠ capitis deminutio čit. Zahn zub. rekreacijski tereni i si.) trg. kambio seko (tal. te se taj lik može nacrtati olovkom Camerata fiorentina čit. pri čemu se služi capinom. neobično umjetničko.) fiz.) dvorac u sjev. tiho. usp.) ćudljivo.) trg. tralja. po volji capriccioso čit. knjižnice. mirno Calmetteovo cijepljenje čit.) Martovo polje (tj. danas: ratište. u obliku sonate. kamera lucida (lat. a capriccio čit. kandi-stor (engl. Zanke) krpa. "jaganjac Božji koji oduzima grijehe svijeta". Italiji u kojem se 1077. kalmato (tal. nedostatak u potrebnoj težini calo di prezzo čit. predavaonice. rita. kantabile (tal. gdje se sve zgrade. kalo di prečo (tal. 970—930 pr. kaprićo (tal. žrtva za tuđe grijehe.) pomirbeno janje. instrument za precrtavanje i neosvijetljenih predmeta camera del commercio kamera del komerćo (tal. izvodeći tako kao da se pjeva cantehniker (njem. osobito: groblje okruženo otvorenim arkadama campus Čit. pjevajući cantante čit. zubarski suradnik koji prema uputama liječnika zubara vrši sve tehničke poslove oko nadomještani a zubi Canticum canticorum čit. prema volji caprum expiatorum Čit. tj. što se može pjevati. groblje.) "sveto polje".) Pjesma nad pjesmama židovskog kralja Salomona.. kampus (lat.) engleska slastičarnica Canossa čit. otuda: ići u Canossu poniziti se pred pred nekim kome si se dotle suprotstavljao canpulfer (njem. sriješ canšteher (njem. med. izvodeći tako kao da se pjeva cantante Čit. n. mjenični račun cambio di polizza čit. kamera klara (lat. bojište. kratka fantazija capriccio 215 causa criminali s capriccio čit. Zahn zub. radnik šumarske struke koji vrši rovarenje tehničkih sorti-menata. kaprum eks-pijatorum (lat. Pulver prah) prašak za čišćenje i raskuži-vanje zubi canštajn (njem.) glaz. blago. priglbok . instrument u kojem se svjetlosne zrake od predmeta odbijaju pomoću prizme i oblikuju lik na papiru koji se nalazi dolje u instrumentu. Kanosa (tal.) glaz. (obično u mn.. cijepljenje koje služi kao zaštita od tuberkuloze calo di peso čit. pjevajući. kaprićeto (tal. izvukavši od toga poniženja političke koristi.call-girl čit. kambio konto (tal. "jasna komora". kolgerl (engl. kamerata fiorentina (tal. budak.) glaz.) družina firentinskih znanstvenika i umjetnika u 16. kalo di pezo (tal. građanska smrt capriccetto čit.) glaz. tj. kantando (tal. koji su u svojim nastojanjima da ožive starogrčku tragediju stvorili novi glazbeno-scenski oblik — operu campo santo čit. kambio di ritorno (tal. trulja capin (tal. pjevajući cantando čit. pokorio papi Grguru VII. mjenično pismo cambio di ritorno čit. njemački car Henrik IV.) trg. kampo santo (tal. polje boga rata Marsa). smanjivanje ili gubljenje prava. Kampus Marci-jus (lat.) glaz. Techni-ker tehničar) zubni tehničar. tj. kapitis deminu-cio (lat. pren. vlastita mjenica camera clara čit. e. poglavito kraće šaljivo glazbeno djelo. zubo-tehničar. kambio di polica (tal. pjevajući. kantante (tal.) prav. osobito građanskih prava. Stein kamen) zubni kamenac.) glaz. bojno polje candy-store čit. planinarski štap sa sjekiricom capiner tovarač. Kalme-tovo.) canjak (srednjonjem. Zahnstocher) čačkalica. cunja. manjak. za pjevanje. dronjak. kaprićozo (tal. st.) trg.) glaz. ćudljivo. kantante (tal.) fiz.: canšteheri) tanke (ženske) noge cantabile čit. a kaprićo (tal.) glaz.) trgovačka komora camera lucida čit. mala. "svijetla komora". Zahn zub. "suha". zappa motika) trnokop. Kantikum kantikorum (lat.) američki tip sveučilišta ili koledža.) trg.

) mn. dativ. tj. element kolumbij (co-lumbium. kaveat (lat. kastitis violata (lat. tj. kast stil (engl. per kazum oblikvum (lat. bezuzročan. kratica za cerij ce-ce muha zool. carpalia čit. karecevole (tal. neograničena punomoć. tj. kazneni predmet. kosti zapešća. naziv za poeziju srednjovjekovnih putujućih klerika (vaganata). za lat.) "Čisti. kazus mikstus (lat. kauza finalis (lat. ugrabi dan".) pren. neke je od njih uglazbio njem. apsolutan cave! čit. jeziku (genitiv. kad treba ispuniti obveze savezništva casus mixtus čit. neka se pripazi". glavni. stvarni uzrok (supr. karpalistika carpe diem Čit. akuzativ i ablativ). Karmina Burana (lat. kazus beli (lat. kosi. slučaj kad jedan savez stupa na snagu.) prav. kosim putem. zaobilazno casus rectus Čit.). med. kart blanš (fr. karta bjanka (tal. 1737. radi njegovanja. a po nekima i za curae causa čit. tj. centum per centum (lat. vješto zadobivanje naklonosti.) glaz.) glaz.) prav.) gram. bijeli papir". karecando (tal. nezavisni padež (nominativ i vokativ) catch-as-catch-can čit. kazus rektus (lat. na čovjeka prenosi opasnu bolest spavanja . prav. predmet kaznene parnice causa efficiens 216 celebritet causa efficiens čit. kure kauza (lat. uzrok ratu. kauza sui (lat. karpalija (lat. karpe diem (lat. tj. kompozitor Carl Orff početkom našeg stoljeća Carolina Urbarialis Regulatio čit.) lijevani čelik castitas violata čit. siše krv domaćih životinja i čovjeka. laskavo carizam carski apsolutizam. rod muha iz tropske Afrike. usp. sudski prigovor Cb znak za kem. slučaj u kojem postoji krivnja i oštećene osobe casus obliquus čit. keč causa civilis čit.) prav. razlog zbog kojega se objavljuje ili vodi rat casus foederis Čit. građanski spor.) povod ratu.captatio benevolentiae čit.) sto posto. v. opomena. povrijeđeno djevičanstvo casus belli čit.) kratica Cooperative form American Remittances to Everywhere (ili: to Europe) — udruženje od 25 američkih dobrotvornih organizacija koje je nakon Drugoga svjetskog rata pomagalo obnovu ratom opustošene Europe i drugih krajeva carezzando čit. lov na milost CARE čit. neograničena vlast careva Carmina Burana Čit. daje pravo na poštedu od rada za određeno vrijeme Ce kem. ker (engl. cavere. cauza finalis) causa finalis čit.) uredbe o agrarnim odnosima u Slavoniji koje je izdao car Karlo III.) uzrok bez kojega se nešto ne bi uopće ni dogodilo. ulagujući se carezzevole čit.) "uhvati kako možeš" — hrva-nje slobodnim stilom. kazus federis (lat. osnovni uzrok causa sui čit. moli slušatelje za blagonaklonost. g. car-ta bianca "bijeli papir") pren. kauza civilis (lat. koristi se vremenom! carta bianca Čit. kauza sine kva non (lat.) uzrok koji prethodi djelu. potpuno slobodne ruke. kave (lat. bilješka koja se stavlja na bolesničke liste radnika i označuje stopostotnu nesposobnost za rad. keč-es-keč-ken (engl. zavisni padež u lat.) čuvaj se! čit.) latini-zirano ime francuskog filozofa Des Cartesa (Descartesa) čast steel čit.) retorička fraza kojom govornik. u početku govora.) krajnji cilj causa sine qua non čit. sam sebi uzrok. povrijeđena nevinost. potpuna sloboda carte blanche Čit. Kartezijus (lat. isto što i niobij) c/c krat. kaptacio benevolencije (lat. tj. v. kauza kriminalis Gat. laskajući.) gram.) prav.) "iskoristi dan. kazus oblikvus (lat. neograničeno povjerenje. Karolina urbarijalis regulacio (lat.). predstavljaju izvor za poznavanje srednjovjekovnog života i načina mišljenja. kauza eficijens (lat.) fil. per casum obliquum čit. predmet građanske parnice causa criminalis čit. mješovit slučaj. carta bianca Cartesius čit.) prav. caveat) "neka se čuva.

cella ćelija. algos bol) med. selinum. cedens) prav. lat. za filmove. 2. vrlo dobro upija tekućinu te služi za brisanje raznih izlučevina celularan (lat. celeri. koilia trbuh. trbušna bol celibat (lat. znamenita osoba celenterati 217 cenakul celenterati (lat. celomati mn. zool. raznobojan. papir za kopiranje čija se površina.. komadić papira. zlatnik cekum (lat. trg. struja u posljednjoj trećini 19. savitljiva i ne propušta vodu. nota cefal.). najčešće modar mineral staklastosedefasta sjaja. ustupati. kefale) v. osobito metalnom celit (lat. zembilj cekin (tal. zbog čega se upotrebljava za filmove celštof (njem. caedo. slijepo crijevo celator (lat. poznata vrtna biljka čiji se korijen upotrebljava kao začin celeritet (lat. prozirna. tanka. celeritas) brzina celestin (lat. celebritas) slava.(grč. scheda vrpca. osobito u kovini celebracija (lat. cella ćelija) kem. sastoji od klornog srebra i srebra salitrene kiseline ćelom (grč. abnormalne tvorevine na biljkama koje izazivaju biljni (fitocedicije) ili životinjski (zoo-ceci-dije) nametnici Cecilija (prema Caecilius — ime jednoga starorimskog plemena) žensko ime. caecus slep. redovnik. dobiva se od celuloze. gipka i teško zapaljiva acetilna celuloza (služi. caelatura) vještina izrađivanja polureljefa. Zeche) 1. celebrans) kat. Kefeus) zviježđe na sjevernom nebu. tako se zvala ijedna mlada rimska patricijka iz 3. Zoger od ziehen vući) torba s ručkom (za nošenje živežnih namirnica). onaj koji nešto ustupa nekom cedirati (lat. proslava. g. pod kefalCefej (latinizirano od grč. svećenik koji obavlja bogoslužje celebrirati (lat. list papira. staleška (profesionalna) organizacija obrtnika jedne struke ceker (njem. cedrato) vrsta krupnih i sočnih limuna čija se kora ukuhava sa šećerom (kao poslastica) cedulja (lat. za zamatanje živežnih namirnica i u grafičkoj industriji celoidin papir fotogr. fanos svijetao. cecidi ubijam. stanični celularna patologija med. proslavljati. grč. 2. 2. a upotrebljava. priznati kome prednost cedrat (tal. životinje u kojih je razvijen ćelom ili postoje njegovi tragovi celon (lat. caelare) raditi (ili: izvoditi) u reljefu. dupljaši celer (fr. koja je začeta u svrhu obnove katoličke crkvene glazbe u duhu gregorijanskog pjevanja i klasične vokalne polifonije cedar (grč. listić. st. svečano obavljati celebritet (lat. cella ćelija) 1. celebrare) svetkovati. Coelenterata) mn. kedros) ukrasno drvo iz porodice Četinjača cedent (lat. umjesto lako zapaljivog celuloida. razbijam) mn. ceilularis) koji se sastoji od celula (stanica). prostor između crijeva i stijen-ki tijela. u obliku listova. upotrebljava se osobito u proizvodnji šećera celialgija (grč. kaučuk i si. Katolička je crkva smatra zaštitnicom glazbe. pravi se od celulozina ace-tata. račun za jelo i piće u kavani. bot. st. caelator) umjetnik koji radi dlijetom. monah celofan (lat.) celirati (lat. mješinci. masa slična celuloidu. zecchino prema Zecca — kovnica u Veneciji) dukat. slavno ime. seli-non) bot. ziehen vući) košara s ručkom ceker (njem. koilos šupalj) tjelesna šupljina. polureljef. cedere) prav. po njoj je nazvan i cecilijan-ski pokret. koja je primila kršćanstvo i postala mučenica. usp. Zellstoff) staničevinska vata. tj. svećenstva (ozakonio papa Grgur VII. privremena priznanica. proslaviti. osjetljiva na svjetlost. cefeide zvijezde promjenjiva sjaja po kojima se određuju udaljenosti u svemiru ceh (njem. coelibatus) bezbračnost ri-mokat. a zamjenjuje i staklo. prozirna. svetkovina celebrant (lat. glasovitost. trošak. 1074. coelestis nebeski) min. izrađivač reljefa celatura (lat. ustupitelj. tj. proziran) umjetna plastična masa. celebratio) proslavljanje.cecidije (lat. stanovnik ćelije. smjer opće patologije prema kojem cjelokupna životna djelatnost i zdravog i bolesnog tijela proizlazi iz stanica . nije zapaljiva kao celuloid. dem. schedula listić papira) 1. odustati od čega. grč. caecum) anat. ustupiti.

mjerilo) stoti dio metra centipedan (lat. poduzeća i dr. cellulosus) v. (drugi) doručak. celuloza (lat. Ken-taur centenar (lat. centum sto. središte vrhovne vlasti ili uprave (neke ustanove. litra) stoti dio litre centimetar (fr. izričaja različitih pjesnika (uobičajena literarna vrsta u predbarokno doba) centrala (lat. stogodišnjica centenar (lat. centum sto. krat. cb centifolija (lat. cento "stokrpa". metrička centa = 100 kg Centaur (lat. sa sto nogu centner (lat. centum sto. posebna vrsta vapnenog praha koji se. 18. centralis središnji) 1. pes gen. učiniti nešto solidno cenakul (lat. centenarius) 2. biljarskih kugli. fotografskog pribora itd. gradus stupanj) stupanj Celzijevog toplomjera (koji je podijeljen na sto stupnjeva — °C) centigradan (lat. st). pravac koji spaja središte dvaju krugova. koja tvori čvrste sastojke biljaka. centrigramme) = 1/100 grama centigram (lat.). središnjica . pozubica (sloj koštanog tkiva na zubnom korijenu) cementiranje (lat. centum sto. vodovodna. 3. od bakra i cinka mesing itd. folium list biljke) vrsta ruže s vrlo mnogo latica. grč. gradus stupanj) podijeljen na sto stupnjeva centigram (fr. između Turske. centesimalis) podijeljen na sto jednakih dijelova. 2. centenarium) 1. učvršćivanje cementom. izrada u cementu cementirati (lat. zehn deset. 3. blagovaonica u katoličkim samostanima. Centifolia rosa) bot. caementum) 1. stolisnik centifolija (lat. Jause južina) obrok oko 10 sati prije podne. koji je izumio toplomjer podijeljen na 100 stupnjeva iznad i ispod ništice cement (lat. kenobij cenobit v. ćentezimo (tal. grč. centum sto. stvrdne kao kamen. centilitre) = 1/100 litre centilitar (lat. 2. il cenacolo) cenerjauzn 218 centralizirati cenerjauzn (njem. gram-ma) stoti dio grama centilitar (fr. pren. proslava stogodišnjeg postojanja. za Centralni pakt (punim imenom Central Treaty Organization) — vojni pakt sklopljen 1959. centrala). centum sto. središnjica.) talijanski bakreni novac = 1/100 lire centezimalan (lat. stogodišnjak centesimo čit. Zellwolle) drvena umjetna vuna Celzije. stoljeće. elektronska itd. coenaculum) 1. cellula stanica. bez mirisa i okusa. služi za izradu češljeva. bezoblična amorfna bijela masa. caementum) 1. u SAD-u 1/100 dolara. centezimalna vaga vaga kod koje se teret drži u ravnoteži sa sto puta manjim utegom centibar stoti dio bara. polustihova odn. glasovita slika Leonarda da Vincija (tal. teško prozirna. me-talurgijski postupak pri kojem se jedan metal (kovina) pokriva određenom supstancom u prašku koja treba putem zagrijavanja ući u taj metal (tako se od željeza i ugljičnog praha zagrijavanjem dobiva čelik. 2. centum sto) jedinica za mjerenje težine od 100 funti = 50 kg. slika "Posljednja večera". eidos oblik) umjetna plastična masa koja se trljanjem i prešanjem dobiva od kamfora i piroksilina. me-tron mjera.). haljina od sto krpa) pjesma sastavljena od stihova. Posljednja večera. banke. centum sto. cellula stanica) kem. celularan celvole (njem. telegrafska. v. kad se navlaži. čovjek od sto godina. glavni grad. pedis noga) zool. centimetre) = 1/100 metra centimetar (lat. matica. razdoblje od sto godina. gablec cenobij v. ime najmanje novčane jedinice: u Nizozemskoj 1/100 gulde-na. važna sirovina u proizvodnji papira celulozan (lat. stonožan. grč. Centaurus) mit. Pakistana i Velike Britanije centon (lat. grč. Irana. telefonska. vrlo elastična i lako zapaljiva. prijestolnica. Celzijus švedski fizičar i astronom (Celsius. ruža s mnogo latica. mjesto gdje su smješteni glavni uređaji neke veće tehničke ustanove (električna. centrum središte. stolisnik centigrad (lat.celuloid (lat. caementum) učvrstiti cementom. anat. 2. centenarius) uteg od 50 kg Cento krat. stoti dio. kenobit cent (lat. rožnata. dužina između središta dvaju krugova. geom. stoti.

glavni životni organi (srce. dobaciti loptu igraču centra centrizam (lat. glavni. budući da se kod njega. kod centralnog gibanja. želudac) centralno gibanje fiz. geom. glavni položaj. pren. centralis) središnji. po prvom Keple-rovom zakonu. soma tijelo) bot. zamaŠajni stroj (upotrebljava se za sušenje rublja. centrum središte. 2.) šport. perspektivna projekcija centralna sila fiz. baros težina) fiz. 3. tjelešce. centrum središte. centrum središte) "srednja linija". ali je suprotnog smjera. usredotočenje. gibanje koje se vrši oko središta gibanja pod djelovanjem sile koja je usmjerena prema tome središtu gibanja (ne središtu krivulje!). glavni dio fronte (za razliku od "krila"). utvrditi središnju osovinu. sila koja. usredotočivanje. centralizacija centralizirati (lat. centralis središnji) 1. centralan centrifuga v. "desnice" i "ljevice". u parlamentarnom životu: stranka koja Čini sredinu između ekstremnih stranaka i u dvorani parlamenta sjedi u sredini. sklonost kompromisima. nagomilati u jednu točku centralna pozicija 219 Centum revolutis. odvajaju tekućine od čvrstih tijela. sfaira kugla) geol. geom. grč. centralis) pristaša (ili: pobornik) centralizacije centralizacija (lat. skupni centralist (lat. grč. koji se nalazi u središtu ili mu pripada. supr. voj. centrum) 1. 2. sustav vladavine pri kojem sve državne funkcije dolaze s jednog mjesta. onaj koji je sa strategijskog stajališta najvažniji centralna projekcija v. šport. centrifugalni stroj centrifugalan (lat. dovesti u središte. zbog centrifugalne sile. šećera. npr. petere težiti čemu) koji teži prema središtu. centripetalna sila fiz. vrši se po putanji koja je. pluća.. centrum centrobarika (lat. centrum središte. koji djeluje u smjeru središta.) .) stotina Centum revolutis annis Deo respon-debitis et mihi (lat. vertere okrenuti) okrenut (duševno) sam prema sebi. Mjeseca oko Zemlje itd. centralna jezgra Zemljine kugle (za razliku od litosfe-re. elipsa centralno grijanje zagrijavanje prostorija toplom vodom ili parom koja dolazi iz jednog kotla. vune.centralan (lat. svima zajednička uprava. 3. odrediti središte. decentralizacija i federalizam centralizam (lat. centrum središte. održava tijelo koje se giba na njegovoj putanji centralna uprava u saveznim državama ili pokrajinama: najviša. u nogometu: vođa navale centričan (lat. centrum središte. ili tekućine različitih specifičnih težina jedne od drugih) centripetalan (lat. centrifugalan centrirati (lat. stanični centar (u blizini stanične jezgre) centrovertiran (lat. za cijeđenje meda iz saća i dr. centralis) usredotočiti. centralna pozicija voj. bitni.. supr.) težište centum (lat. matica centralni organi zool. matični. iz jednog centra (centralizam). Zemljine kore) centrosom (lat. postavljenog na najnižem mjestu zgrade (obično u podrumu). gibanje Zemlje oko Sunca. lat. fugere bježati od) koji teži udaljavanju od središta.) Za sto godina odgovarat ćete Bogu i meni — znacentuplirati 220 cerebralan menita rečenica češkog vjerskog reformatora Jana Husa pred svoju mučeničku smrt (spalile su ga crkvene vlasti 1415. sila koja teži udaljiti tijelo od središta njegove kružne putanje centrifugalni stroj fiz. kentron. centralis) v. usp. centrifugalna sila sila koja se javlja kao reakcija centripetalnoj sili. g. skupiti ujedno. kugli) točka koja je od svih točaka obujma ili površine podjednako udaljena. između tzv. u geometrijskom liku (krugu. sila koja je stalno usmjerena središtu gibanja. 2. usredotočenost. povučen centrum (grč. centrum središte. jednake je veličine kao i centripetalna sila. kod banaka i industrijskih poduzeća s više podružnica: glavna uprava. centrum središte) 1. koji je u vezi sa središtem. centrum središte) v. srednji. oportunizmu. pomoću cijevi provedenih kroz prostorije koje treba zagrijavati centre-forwards Čit. grč. sentr-fovedz (engl. centrum gravitatis (lat. znanost o težištu (teži) centrosfera (lat.

fr. censere procijeniti.) mjera za težinu u Velikoj Britaniji. censura) 1. kritičar. postostručiti centurija (lat. časopisa. osoba koja pregledava privatnu poštu (za vrijeme rata) i kontrolira knjige. cera vosak) voštano platno. spina hrptenjača) anat. 3. cenzus cenzit (lat. činovnik koji je vršio procjenu imanja. census procjena. travnja) cerealni (lat. pretjerana i neprirodna ljubaznost i uglađenost u ophođenju s drugima. voštana mast cerazin (lat. caerimonia. zemaljskih plodova. nazvan po pronalazaču. ispitna ocjena (đačka) cenzurirati (lat. zemaljski plodovi. Kerberos) mit. cera vosak) farm. koji se odnosi na mozak i hrptenjaču. censor) 1. porezni obveznik cenzor (lat.8 kg cenuroza (lat. izvršiti cenzuru cenzus (lat. cérémonie) 1. krušni cerebellum (lat. caerimoniale) skup običaja kojih se treba pridržavati u raznim svečanim prilikama. censitus) poreznik. davao državne prihode pod zakup i pregovarao s poduzetnicima javnih građevina. 3. Taenia coenurus vrsta trakavice) vrtičavost. kazališnih djela. punjen plinovima lakšim od zraka. 2. cerebrum mozak. obuhvaća mozak i živce koji iz njega iz cerebrin 221 certifikat laze. tj. nepromočivo platno (za pokrivanje vozila i izradu nepromočivog odijela) cerat (lat. cerebrospinalni sistem sustav moždanih živaca i živaca hrptene moždine cerebroza (lat. 2. filmova i dr.) zool. jedan od 193 dijela na koje je Servije Tulije podijelio rimske građane (otuda "centurijske skupštine") centurion (lat. vodio nadzor nad javnim moralom. žito: kod Rimljana: svetkovine u čast Cerere (9. veliki mozak ceremonija (lat. cerebrum mozak) med. 4.). kronična bolest na mozgu preživača (osobito ovaca). strog sudac. ocijeniti) službeno pregledati spise određene za tiskanje. centum sto) ustostručiti. pregledavanje. oboljela životinja stalno se vrti u krugu. uzročnik oboljenja je ličinka trakavice cenz (lat. u zemljama bez općeg prava glasa: najmanja svota poreza koju mora plaćati jedan stanovnik da bi imao pravo glasa i politička prava cepelin (njem. centurio) zapovjednik centurije. vršiti. kasnije 60 vojnika. cera) ceracija (lat. fosforasta vrsta masti u mozgu cerebrospinalan (lat. žitni. Cerealis) koji se tiče Cerere. pisanje tiska.centuplirati dat. centuria) kod Rimljana: četa od 100. svečanost. skeptron) v. ocjenjivanje. koji se tiče mozga. cerebrum mozak) moždani. simbolična vanjska formalnost (ili simbolični obred) pri bogoslužju ili drugim svečanim činovima. skeptar cera (lat. ceratio) premazivanje voskom nekog tijela da bi se sačuvalo od djelovanja zraka. Kerber cerealije (lat. "činže-njak" cenzura (lat. pretvaranje u masu sličnu vosku (otapanjem. cerebrum mozak) zool. cerasus trešnja) kem. grofu Ferdinandu Zeppelinu (1838— 1917) ceptar (grč. Cerealia) mn. žitarica. kapetan centweight čit. cerebralni sistem dio živčanog sustava. praćena banalnim formalnostima ceremonijal (lat. centvejt (engl. cerebrospinalni sistem sustav moždanih živaca i živaca leđne moždine cerebrin (lat. državna ustanova koja obavlja ovaj posao. časopise. porez. kaz. službeno utvrđen raspored neke svečanosti . upala mozga praćena bjesnilom cerebrum (lat. taljenjem) cerada (lat. v. mozak. kazališna i filmska djela prije nego što će ih odobriti ili zabraniti cenzualist (lat. cerebralna afekcija bolest mozga. census popis imovine) u feudalizmu: slobodnjak koji je imao određene kmetske obveze prema vlastelinu. census) v. kritičko ispitivanje. 2. mali mozak (ispod i iza velikog) cerebralan (lat. do 18. porezni obveznik. = 50. Zeppelin) veliki motorni zračni brod krutog sustava (dirižabl). ocjena) procjenjivanje imanja. služben prethodan pregled stvari za objavljivanje radi odobrenja ili zabrane tiskanja i puštanja u javnost (knjiga. tvar koja se dobiva od smole trešnje (dr-veta) Cerber (grč. popis stanovništva.) zool. visoki rim. djela i filmove.

metritis cervikalan (lat. coeruleus tamnoplav) med. druge stvari. kerografija ceromantija (lat. prenošenje nekog prava na drugu osobu cesio bonorum (lat. crtam.) i tako dalje. zool. ovjeriti. također: ceremonijal-majstor Cerera (lat. circinare. grafo pišem. pretjerano ljubazan. repati mladi stadiji metilja cerkopitek (grč. tj.ceremonijal-majstor osoba koja se u određenim svečanim prilikama brine da se propisani običaji strogo vrše (na dvorovima itd. kerkos rep. cetaceje (lat. tako ti je to u ratu cestode (lat. s puno formalnosti ceremonijar (lat. isprava. certe jamačno. pristojan. plastike vještina uobličavanja) v.) prav.) kitova mast cetera (lat. ako je sve ostalo u redu. Ceres. cera vosak) bijeli ili žućkasti umjetni vosak. lat. cervix gen. ceteris paribus (lat. odustajanje. ustupanje. upotrebljava se za izradu raznih vrsta kresiva i kremena. itd. rimska božica poljodjelstva i plodova zemlje (kod Grka: Demetra). cera vosak. cerumen. grlić maternice ces glaz. tj. potvrditi. baša glavar. vrat maternice. poglavar) ciganski starješina ceribašinica žena ceribašina cerij (lat. zamorac. kitovi cetaceum (lat. certe jamačno. asteroid otkriven 1801. facere učiniti) pisano uvjerenje. cerium) kem. astr. cerca-riae) mn. sa sigurnošću. cerner) voj. ceribaša (tur. cestodes) mn. ostale stvari. coeruleus tamnoplav) plavi karmin ceruloza (lat. kerkos rep. čeri neredovita vojska. onda. grana) v. -umen nastavak) usna smola (izluČevina lojnih žlijezda u usnom kanalu) ceruminozan (lat. trupu itd.) pod inače jednakim okolnostima. cervicis vrat) med. pithekos majmun) majmun s repom. onaj kojem se ustupa neka stvar ili neko pravo c'est la guerre čit. mast od rastopljenog voska i meda ceroplastika (lat. dokazivanje certifikat (lat. fr. onaj na čiji se račun nešto ustupa.) to ti je rat. zool. slikam. upala maternice. cera vosak. g. za pola tona sniženi ton c cesar (lat. v. cessio) prav. ovjeravati certifikacija (lat. cervicis vrat) anat. sa sigurnošću. vrat. potvrđivati. grč. broj 58.) isto što i car (u starijem jeziku) cesija (lat.) ceremonijalan (lat. kero-plastika cerozin (lat. psetoliki majmun cernirati (lat. et cetera (lat. cessus) prav. ceres-mast biljna mast koja se dobiva iz kokosova oraha cerezin (lat. upotrebljava se za izradu svijeća. sličan parafinu.) mn. se la ger (fr. grč. cera vosak) zelena smola.) mn. caerimoniarius) kat. mit. znak Ce. element iz skupine rijetkih ruda. položaj.) cerografija (lat. cera vosak. cervix vrat) anat. svjedodžba cerulin 222 change cerulin (lat. cera vosak. cijanoza cerumen (lat. glavni sastojak pčelinjeg voska cerkarije (grč. cérémonieux) svečan. svećenik koji vodi svečane obrede. impregniranje tkanina i papira. okružiti (utvrđenje. red. koji treba platiti cetaceae čit. cera vosak) vosku slično gorivo od sivozelenog praha koji se nalazi na kori šećerne trske certificirati (lat. gatanje u vosak ceromel (lat. caerimonialis. koji se tiče vrata cerviks (lat.. Ceres) 1.. mel med) farm. . ovjeravanje. man-teia predskazivanje. trakavice cesus (lat.13. vratni. ceruminosus) koji sadrži usnu smolu. certificatio) potvrđivanje. sličan usnoj smoli cervicitis (lat. cessionarius) prav. opkoliti. cera vosak. premazivanje podova i dr. atomska težina 140. koji odgovara propisanim običajima (ceremonijalu). ustupanje dobara (imanja) vjerovnicima cesionar (lat. fr. 2. nazvan po božici Cereri cerin (lat. cervix gen. facere učiniti) pisano posvjedočiti. grč. proricanje) proricanje. zool.

kastilijanski plemić i vojvoda. Cicero) veliki rimski državnik. kratica u međunarodnoj trgovini kojom se označava da prodavač snosi sve troškove (vozarinu.) mjera za dužinu u Engleskoj = 66 stopa. knez) španjolski narodni junak. malo krupnija od garmonda. prijevoz) trg. cibaria) mn. Sid (šp. živio u drugoj polovici XI. znanost o kitovima Cezar (lat. hrana. -cid završni dio riječi sa značenjem: ubijanje. geno-cid. mjerenje i osiguranje robe). element iz skupine alkalnih kovina. freight vozarina. poznata vrsta parfema. red. opisivanje kitova. tj. pehar) kod katolika: posuda u kojoj se nalazi posvećena hostija cibozan (lat. osobito papinska prava (supr. presjek. apsolutna vojnička vladavina s parlamentarnim formama. kulturo-cid cif (engl. = 20. jestivo. nazvano po istoimenom selu u gornjoj Burgundiji change čit.ceterum censeo. st.511 mm (nazvana po tome što su prvi put upotrijebljena 1467. njem. Zitz) pamučno platno sa šarama u boji. osim uvozne carine .) poznata talijanska marka različitih proizvoda za do-jenčad i malu djecu Cibalae antičko ime današnjih Vinkovaca cibarije (lat. Cid. Cice-ronov stil sjajan govornički stil ciceronijanizam težnja da se piše isključivo onim latinskim jezikom kojim je pisao glasoviti rimski govornik i filozof Ciceron ciclvajze (njem. govornik i pisac (106—43 pr. šanberten (fr. usp. upotrebljavaju se kad se. sid gospodar. čejn (engl. cost and feight (čit. e. Švicarska (na automobilskim oznakama) chain čit. usjek. Caesar) demokratsko-autokratski sustav vladavine kakav je uveo Cezar. živežne namirnice. logia. papocezarija) cezij (lat. kost end freit) ugovor o prekomorskoj trgovini po kojem su troškovi utovara i prijevoza uračunani u cijenu robe CH kratica za Confederatio Helvetica čit. slova.). neke nesreće) Chicco čit. cif = cost trošak. pren. npr. zitzeln dojiti. njegova djela još i danas žive u narodnim pjesmama (zapravo Ruy Rodrigo Diaz de Bivar. cfr.) zool.) poznato crveno vino. 1.. kratica za confer Čit. indijskog podrijetla cicero (lat. kaiser) cezarizam (lat. zamjenik izaslanika u inozemstvu chat noir čit. Chat noir naziv jednog umjetničkog kabarea u Parizu (1881—1887) u kojem su prikazivani satirički spektakli cherchez Ia femme čit. (lat. obroci cibetka (tal. za tiskanje Ciceronovih pisama) Ciceron (lat.. Weise način) malo-pomalo. kasnije su ga uzeli. ša noar (fr. šerše la fam (fr.) usporedi! sravni!.91. na kraju krajeva. ipak vraćamo na nešto što smatramo nužnim i prijeko potrebnim i Što nam treba biti stalno pred očima cetologija (lat. ar. Cicero) tisk.. ubojstvo (lat. insekti-cid. Caesar. roda Cid čit. upotrebljava se u kozmetici ciborij (grč.) u tenisu: promjena strana u meču.17 m chambertin čit. potajnog pokretača nečega. 2. nekog zla.) "crna mačka". Konfederacio Helvetika. cibet mast oštra mirisa koju izlučuju ci-betkine žlijezde. svi rimski carevi osim Vitelija (od ove riječi nastala je slavenska car i njem. nasitno.) tražite ženu (tj. chintz. kiborion vrč. cibosus) hranjiv cic (engl.-ar. konfer (lat. šarže d'afer (fr. vrši se samo pri neparnom zbroju gemova charge d'affaires 223 cijanidi Charge d*affaires čit. visoka 4. isticao se u borbi protiv španjolskih Ma-ura. polako (u zagrebačkom govoru) ciconia čit. ceterum censeo. zibetto) mala krvoločna zvjerka slična mački ili kuni.poglavar. caesius sivoplav) kem. ukrcavanje. papa) odnos između Crkve i države po kojem je svjetovni vladar istodobno i vrhovni crkveni . čejndž (engl. cikonija (lat. occidere ubiti). grč. Cezar cezaropapizam (lat. kao titulu. Carthaginem esse delendam "uostalom mislim da Kartagu treba razoriti") poznate riječi kojima je rimski državnik Katon Stariji završavao svaki svoj govor u senatu. caesura presijecanje) metr. Kiko (tal. Caesar) ime rimske patricijske obitelji Julija. cetus kit. znak Cs cezura (lat. n. prijestupa. miješanje svjetovnih vladara u crkvena. ritmički odmor u stihu cf. broj 55.) zool. odličan govornik. stanka. atomska težina 132. kao skrivenog. insurance osiguranje.) otpravnik poslova. engl.

predstavljaju određeno jedinstvo ciklični (grč. ciklici cikli ti s (grč. bicycle. uništavati gamad ciklonom. zickzack) linija (ili: crta) izlomljena u kratkim i oštrim zavojima ciklama (lat.ciferblat (njem. nevolja) osjetljivost Čovjeka na vremenske promjene. simfonija. metria mjerenje) geom. oblici koji se sastoje od više stavaka koji su rađeni po utvrđenim pravilima. kyanos. plin bez boje. Blatt list) brojčanik na satu. naprava za suho pročišćavanje zraka i plinova od prašine. kyklos krug. kyaneos tamnoplav) kemijski postupak izdvajanja zlata iz zlatonosnih ruda pomoću jako raz-blažene otopine natrij-cijanida (0. ciklonopatija (grč. razrokosti ciklograf (grč. npr. spojen s vodikom daje veoma otrovnu cijano-vodičnu kiselinu. jednovalentan radikal. Ziegel) opeka ciglrot (njem. zapor) v. jednookost ciklopista (engl. cichlidae) mn. upala očnih vjeđa. metron mjera. sićušne ribe promjenjivih boja iz porodice grgeča. cigarro) umotani duhanski listovi (za pušenje) cigareta (fr. zarasti. kem. njem. Ziegel cigla. uglavnom. tj. koji se pravilno ponavlja. crvenkast. ciklon 3. cijanoza cijanotipija (grč. uzgaja se i kao lončanica) ciklici (grč. oluja u kovitlac. v. kvaneos tamnoplav) kem. cifr) brojka. kykloo savijam. miholjica. Kyklops) mit. osobito u predjelu trepavica ciklobal (engl. menegled. kyklos krug. kyklops) med. žućkast cihlide (lat. kvaneos) mn. opjevali grčko herojsko razdoblje (junake i bogove) i koji. kijanometar cijanopatija (grč. kyklos krug. podrijetlom iz tropskih krajeva Afrike i Amerike. slika) postupak u fotografskom kopiranju pri kojem svjetlošću dodirnuta mjesta na papiru poplave cijanoza (grč. cyclamen) biljka križali-na. cigarette) u tanki papir uvijen sitno izrezani duhan cigla (njem. kykloo savijam. oštra mirisa i jako otrovan. v.1%) cijanometar (grč. Kiklop ciklopija (grč. foreo nosim) vrsta zrikavosti. s kalijem cijankalij (poznati veoma jak otrov) itd. sredstvo za uništavanje gamadi ciklonet (fr. kyklos krug. kotač. teh. kyklos krug. kyanos tamnoplav. gorska ljubica (cvjetovi vrlo ugodno mirišu. sa željezom berlinsko plavilo. mjerilo) v. rajsferšlus cifra (ar. vihor. ciklični pjesnici v. 2. oluja ili sustav vjetrova. zaliječiti se (rana) cikcak (njem. cvrčak cikatrizirati (lat. grafo pišem. grčki epski pjesnici nakon Homera koji su. cicada) zool. bilježim) teh. Često se drže u akvarijima cijan (grč.-fr. automatski ucrtava na papiru trasu prijeđenog puta cikloida (grč. kykloo okrećem u krug) 1. v. metron mjera) biciklistički putomjer ciklometrija (grč. vrt-ložim. kazalo ciferšlus (njem. Često žestoka u žarkom i umjerenom pojasu. eidos oblik) mat. pathos trpljenje. ziehen vući. osobito u vezi s vjetrovima ciklonoza (grč.-fr. meteor. osobito s kovinama črjanidizacija 224 ciklorama cijanidizacija (grč. koji se vraća u krug. Bali lopta) igra slična nogometu ili rukometu (protivnici vozeći se na biciklima nastoje ugurati loptu u protivnički gol cikloforija (grč. nosos bolest) bolesne pojave u vezi s ciklonima Ciklop (grč. pathos bolest) med. typos otisak. svi uzorci (formule) koji prikazuju odnose kružnih lukova prema ravnim linijama koje im pripadaju ciklona (grč. ciklične forme glaz. kyklos krug) kružni. kyanos. modra boja kože zbog nedostatka kisika u krvi cikada (lat. naprava koja.. kyklos krug) grč. spojevi cijana. cyclonette) automobil na tri kotača ciklonizirati kem. mjerenje kruga. Ziffer brojka. modra bolest. kad se veže s kotačem vozila koje je u pokretu. Verschluss zatvaranje. kao takvi. znak kojim se piše broj. kyklos krug) mn. s obilnim padalinama i obično u promjeru od 50 do 1500 km. kyanos tamnoplav mineral) med. mješavina cijanovodične kiseline i klora. klobučac. sonata itd. točkarica ciklometar (grč. brojni znak cigara (šp. rot crven) crven poput pečene cigle. cicatrix ožiljak) med. 3. vrtlož-im. vršiti dezinsekciju ciklonom. fr. kem. krivulja koju opisuje točka na kružnici koja se kotrlja na pravcu. bicycle. piste) utrkivačka staza za bicikliste . kyklos krug. cijanidi (grč.

kinnamonon) fini začin od korice cimetovca. kylindros) geom. soba. valjkast cilindrokoničan (grč. tal. određen niz godina nakon kojeg se neke pojave ponavljaju istim redom cikorija (grč. koji su u vezi i čine zaokruženu cjelinu. tropskog drveta čija je kora bogata eteričnim uljem cimetovac (grč. pa-klara) ciklotimija (grč. bundeve i si. alfa-čestice) koje vrše kemijske transmutacije (pretvaranje jednog kemijskog elementa u drugi) i razbijaju atomske jezgre cikloturizam turizam na biciklima ciklus (grč. cicoria) bot. valjkast zapinjač (u satu). niz spisa. neutrone. lat. kylindros valjak. Artemisia cina) biljka kojoj cvijet sadrži santonin i služi za lijek protiv glistavosti cinabarìt 226 cinober cinabarìt (grč. samac koji stanuje u iznajmljenoj sobi. zaokružena cjelina. Zimmermann) tesar. kinnabaris) min. mjesto do kojega se utrkuje. meta cilj (njem. vrlo lijepe crvene boje cinantropija (grč. kynos pas. 1. kyklos krug. konos stožac) valjkasto-stožast cilšajba (njem. pokretne spolne stanice cilindar (grč. vrsta ludila s izmjeničnim. 3. nastojati da se nešto postigne cima (tal. kyklos krug. kymainein uzbibati se. nakana. 2. stoma usta) zool. skopeo promatram) naprava za obilježavanje željezničkih zavoja ciklostil (grč. nišan. repe. razdoblje. okružnica i dr. kružnouste (ribe. visok paradni muški šešir od crne svile s tvrdim obodom. točka u koju se gađa. vriježe. 2. cimentare) baždariti. orama pogled. cimaza (grč. kyklos) 1. prah ove biljke (kao dodatak ili nadomjestak kavi) cilijaran (lat. izgled. krug. cimelia) mn. duša) med. kyklos krug. trepavice. želja koju čovjek hoće postići. težnja. duga i okrugla staklena cijev. Scheibe ploča) nišan. 1. kyon gen. kinnamonon) bot. pjesama i si. ciljati nišaniti. bot. zool. cimerkole-ga sustanar u zajedničkoj sobi. kichorion. instrument u obliku trapeza sa žicama u koje se udara drvenim batićima cimelije (lat. 5. stari rukopisi neke biblioteke). dlake kod praživotinja koje im služe kao organi za kretanje. ciklostome (grč. cilia) mn. stylos držak. vreti) ferment kvasnih gljivica koje uzrokuju alkoholno vrenje cimbal (grč. jedna od rudača žive. Herr gospodar) podstanar. namjera. crkveno blago cimentirati (tal. koji ima trepavice. cimet cimotičan (zyme kvas) koji izaziva vrenje. stanjima razdraženosti i duboke potiš-tenosti ciklotron (grč. liše u luka. konop. Farbe boja) bljedilo lica karakteristično za osobe koje mnogo borave u zatvorenim prostorima cimerher (njem. ciliaris) trepavični. 2. dio parnog stroja cilindričan (grč. težiti. pisaljka) stroj za umnožavanje dopisa.ciklorama (grč. Zimmer soba. dragocjenosti (npr. predavanja. dva "cimerhera" jedan prema drugome. kyklos krug. kyklos krug. Ziel) meta. kymbalon) glaz. staklo (na svjetiljkama). elektron = elektron) fiz. gađati. smjerati. kylindros valjak) u obliku valjka. npr. orguljski registar s usklađenim zvoncima. 4. Zimmer. 3. valjak.) uže. s trepavicama cilije (lat. thymos srce. orao) krug sa slikama različitih predjela neke zemlje cikloskop 225 cina cikloskop (grč. provjeravati ispravnost (mjera i utega) cimerfarbe (njem. Cichorium. drvodjelja cimet (grč. kraće: cimer cimerman (njem. v. kyklos krug. skupocje-nosti. skisnuće cina (lat. živin sulfid. svrha. Ziel cilj. ludilo u kojem Čovjek umišlja da je pas . jačim ili slabijim. elektromagnetni uređaj koji proizvodi naelektrizirane čestice veoma velike brzine (protone. anthropos čovjek) med. vodopija.

Cinecittà čit. orexis težnja. lov cineracija (lat. cimitero) prostor oko crkve. načiniti) izgaranje. grafo crtam. atomska težina 65. s kositrom (bronca) itd. grč. kinologija cinoreksija (grč. kynos pas. autarkija i vrlina. redni broj 30. citta grad) velika uređenja za produkciju filmova nedaleko od Rima. "otkucati". nepristojan. kyon pas. zajedljivost. plavičastobijela kovina. usp. spaljivanje. cinerarium) posuda u kojoj se čuva pepeo mrtvaca.38. pren. "tužibaba" cinkograf (njem. kinnabaris) min. po sastavu cinkov oksid cinkvajs (njem. Sion cionist (hebr. vrsta glavočika) cingara (grč. kod kasnijih cinika ovo se naučavanje izvrgnulo u često bezočno zanemarivanje svih običaja i vrijednosti. doušnik. neotrovna cinober (grč. kymbalon) zvonce koje se vješa stoci o vrat. Zink. cinis pepeo. botaničara Got-tfrieđa Zinna) vrtna biljka iz porodice glavočika cinijatrija (grč. žara u kojoj su stari Rimljani držali pepeo spaljenih pokojnika cinerarija (lat. grafo) raditi pomoću cinkografije cinkova mast (njem. kyon gen. cinis. cinker potkazivač. groblje Cion (hebr. bezočan. v. bestidnost. bilo koji "filmski grad" cinefakcija (lat. cina-barit cinofil 227 cirkulacijski papiri cinofil (grč. cink. cinici cinija (po imenu njem. cinici cinizam fil. slikam) urezivanje (nagrizanjem) slika ili slova u cinkove ploče (radi umnožavanja tiskanjem) cinkografirati (njem. Zink) min. prohtjev) pseća. gen. element. cineris pepeo) bot. zagriženost. iatreia liječenje) umijeće liječenja pasa. pristaše Sokratovog učenika Antistena koji su naučavali da su najveća dobra u životu nepostojanje želja. grč. naziv po gimnaziji Kynosarges u kojoj je Antisten poučavao ciničan nepristojan. s bakrom i niklom (novo srebro). kyon pas. tacere učiniti. znak Zn cinkati (iz njem. denuncirati. bezobrazluk. bezobrazan. crkveno dvorište. pepeljuga (biljka krasnica pepeljaste boje. filos ljubitelj) ljubitelj pasa cinografija (grč. Zink. slikam) onaj koji urezuje slike ili slova u cinkove ploče (radi tiskanja) cinkografija (njem. tako da se izraz cinizam može smatrati tipičnim za oznaku ovakvog ponašanja. cineratio) v. pren. Zink. urna cinerarij (lat. weiss bijel) bijela slikarska boja. grč. naučavanje cinika. Jeruzalem. grafo crtam. bestidan. bezočan čovjek. cinkuš (mađ. zinken dojavljivati) dojaviti vlastima.) pristaša (ili: pobornik) cionizma . pseće liječništvo cinik čovjek potpuno i podjednako ravnodušan prema dobru i prema zlu. s bakrom (mesing). bezočnost. lyssa bjesnilo) med. usp. odricanje i preziranje svih kulturnih vrijednosti cink (njem. Crkva i njezini vjernici. logia) v. npr. zijjon) najviši jugozapadni brijeg Jeruzalema s "Davidovim gradom" i Salomonovim hramom. Zinkweiß) bijela slikarska boja. cinefakcija cinerarij (lat. kyon pas. cinis. pretvaranje u pepeo cinegetika (grč. pren. cine kino. kvnegetikos lovački. mjedenica cingareska (tal. s posebnim naglašavanjem potrebe za što većom prirodnošću. grafo opisujem) opisivanje pasa cinolisa (grč. csengo) zvonce cinkvajs (njem. cingaresca) ciganska pjesma cingulum (lat. neutaživa glad cintor (tal. činečita (tal. pseće bjesnilo cinologija (grč. gen. zanemarivanje vanjske pristojnosti. cineris pepeo) urna. kynos pas. cinčano bjelilo. kynegetike) vještina lovljenja pomoću pasa. kyon pas. kyon gen. optužiti. Zinksalbe) bijela mast koja se upotrebljava za liječenje lakših ozljeda kože cinkove legure slitine cinka s drugim kovinama. umjetni bijeli slikarski pigment. cingulum) pojas uz svećeničku odjeću cinici fil.

usklik rimskog naroda da mu se dade hrana i cirkuske igre. zool. sustav krvnih žila cirkulacijski papiri trg. koji ima osobinu cirkulara 1. salmonide ciragra (lat. tj. mjerenje udaljenosti itd. šestar (sprava za opisivanje kruga. gyrus krug) vijuganje.) cirkulacijski organi anat.). rijetka kovina. znak Zr cirkul (tal. redni broj 40. optjecati. circum naokolo. krvne žile. tj. cirrus kovrča. opširno opisivanje. veliki optjecaj krvi (kroz cijelo tijelo) circulus minor čit.) log. štuka. oko cirkator (lat. dragi kamen. na mlijeku).22. panem et circenzes (lat. circolo područje) negdašnji naziv (u Dalmaciji) za krug. usp. kružna pila cirkularan (lat.) opna. ponovno destilirati cirkulus (lat. cirkulus major (lat. područje. optjecanje. Herzl cipa (grč. 4. monstranca cirkumgiracija (lat. sredozemni . grč. kolati. pogreška u dokazivanju i zaključivanju koja nastaje kad se stav koji treba dokazati uzme kao premisa. T. biti u optjecaju. ići od ruke do ruke. cirkularna nota pismo koje neka vlada šalje stranim vladama i u kojem izlaže svoja stajališta i odluke o nekom aktualnom političkom pitanju cirkulirati (lat. krvotok. okružnica. pronositi se (glas). kružnica. agra plijen) med. fin. med.) fizol. reorganizaciju ovoga pokreta izveo je 1897.) "kruha i igara". kreditna pisma i si. karaš. krug. panem et circenses Čit. morska riba. natjecanja na konjima i kolima (najomiljenija zabava Rimljana).). borbe sa životinjama. circum. unaokolo (u mnogim složenicama) cirkumcizija (lat. som. "pogrešan krug". lišaj oko pojasa circulus maior čit. skakavac ciplar ptica koja se hrani ciplima ciplara mreža za lovljenje cipala ciprinide (lat. cionizam cionizam (hebr.) min. circularis) kružni. poljska kečka (bolest u krajevima oko Visle) circenzijske igre (lat. circumluvio) geol. kotar cirkulacija (lat. promet (robe). Cyprinus carpio šaran) zool. opseg. 3. cirriformis) kovrčast cirka (lat. kefale glava. teh. 2. circulus) krug. koji se kreće u krugu. kao razlog koji dokazuje. Mediteran) koji se nalazi oko Sredozemnog mora. usp. kem. društvo cirkon (perz. = parafraza cirkumluvija (lat. sunet cirkumferencija (lat. žute ili crvenkastosmede boje cirkonij (perz. okolo. osip. circumcidere obre-zati) obrezanje (kod Židova i muslimana).cionistički pokret v.) fiziol. a on više ne traži (u doba propasti) circinus (lat. 2. circum) prijeđi. krug. circumgestatio nošenje okolo) kod katolika: nošenje hostije u monstranci. circa) otprilike. circenses) cirkuske igre kod Rimljana: gladija-torske borbe. rasprostiranje. španjolska ogrlica = parafimo-za cirkumlokucija (lat. usp. mrena. circulare) 1. tako da u dokazu nedostaje načelo dokaza ciriforman (lat. circulare) 1. optjecanje. 4. cirkulus viciozus (lat. membrana cipal (grč. vrtoglavica cirkumligatura (lat. u obliku kruga. kružna putanja cirkum (lat. skočac. teći. dug naglasak cirkumgestacija (lat. 3. circumferentia) obujam. zijjon) židovski pokret kojem je svrha stvaranje slobodne i samostalne židovske države u Palestini.) kem. odvajanje jednog komada zemlje zbog prodiranja riječne vode i stvaranje otoka cirkummediteranski (lat. element. periferija cirkumfleks (lat. kečiga. circinus šestar) med. kružna linija. kružiti. circum locutio) ret. circator) onaj koji obilazi i nadzire katoličke samostane cirkl (lat. kožica (na jajetu. biti u tečaju. beskrajna. circulatio) 1. kolanje. 3. ce-phalus) zool. oko. okružje. itd. 2. trg. (kao zamjena gotovog novca za neko vrijeme i bez sigurne podloge koja bi jamčila njihovu isplatu) cirkular 228 cirusi cirkular (lat. preko lat. manji optjecaj krvi (kroz pluća) circulus vitiosus čit. cirkulus minor (lat. kruženje (vijesti. optjecaj (novca). mn. circumlfexus) gram. glasova i si. kružnica. circumligatura) med. nalazi se u mineralu cirkonu (po čemu je i dobio ime). službeno pismo koje se šalje većem broju osoba i ustanova s istim sadržajem. atomska težina 91. mjenice. circulus) 1. uvojak. ribe nizinskih voda (šaran. 2.

navoditelj citata citirati (lat. meteor. stvaranje razdoblja cirkumskripcijska bula papinska bula kojoj je cilj uređivanje prilika Katoličke crkve u nekatoličkim zemljama cirkumspektivan (lat. stjecaj događaja cirkumvalacija (lat. jezgra. boje limuna) med. prav. vrsta šu-pljikaste izrasline ispunjene tekućinom ili kašastim sadržajem. opisivanje riječima. cistitis (grč. grč. forcijus (lat. kystis mokraćni mjehur) med. citatum) 1. opkop (napravljen od bedema ili rovova) cirkus (lat. nagovještavaju skoru kišu cis 229 citrin cis (lat. posebni vagon za prijevoz benzina. cirrus kovrčava kosa.cirkumpolarne zvijezde astr. cicijus. eidos lik) vrsta krivulje (trećeg stupnja) u geometriji cista (grč. mala utvrda koja se nalazi u većoj i služi kao glavna utvrđena točka cjelokupnog utvrđenja.) cirozan (lat. kissos bršljan. bjeli-Častog i prozirnog vela ciroza (grč. kirkos krug) 1. alci-jus. u Burgun-diji) cisterna (lat. izdanak) bot. cittadella) fort. glaz. 2. altius. kystis mjehur.. uvo-jak. kystis mokraćni mjehur. navod (citata). više. pozvati pred sud. kytos šuplje tijelo. oblaci koje čine slojevi snježnobijelih kuglica. citator) 1. st. sifilisa i dr. izvedbe (obično pod šatorom) cirokumulusi (lat. circumscriptio) opisivanje. s ove strane (za prostor). ciroza jetara bolest praćena umnožavanjem jetrenog vezivnog tkiva koje očvrsne i pokazuje jaku žućkastu boju (posljedica kroničnog alkoholizma. ovčja vuna. 2. circumspicere ogledavati se) koji se ogledava oko sebe cirkumstancija (lat. citare) 1. prav. citatio) navođenje. sadrži latinske i hrvatske pjesme za osam različitih prigoda (odatle joj i ime) citat (lat. petroleja i dr. ret. hrabrije (geslo današnjih Olimpijskih igara) citoblast (grč. kystis mjehur) med. skopeo gledam. temno režem) med. cirrocumulus) mn. meteor. opkopavanje. oblaci u obliku tankog. tvrđava za obranu grada citara v. navod. citra.) 2. zatvaranje u određene granice. circumvallatio) voj. cirrus kovrča. meteor. ton C povišen za pola tona cisalpinski (lat. circus. za (za vrijeme) cis (lat. akutna ili kronična upala mokraćnog mjehura cistoskopija (grč. zvijezde koje ne silaze s vidika jer se okreću u blizini zvijezde Sjevernja-če cirkumskripcija (lat. circumstare stajati uokolo) okolnost. 2. okrugla poput kugle (za razliku od drugih tvrdih izraslina) cistektomija (grč. uvojak) mn. cirrostratus) mn. promatram) med. Cistertium. lat. ako barometar pada. pregled ciste cistoskopom cistotomija (grč. danas: okruglo mjesto s amfiteatralnim sjedalima za artističke i si. Cithara octochorda čit. pri lijepom vremenu. omot. sastavljeni od ledenih iglica. bunar za skupljanje kišnice (osobito u bezvodnim krajevima). onaj koji je pozvan pred sud citator (lat. ulja. kirros žut. prav. u nizovima ili kao stada bijelih ovaca cirostratusi (lat. s navodnim znacima i točnim navođenjem izvora citat (lat. mjesto doslovno navedeno iz neke knjige ili spisa. 2. cis-alpinus) koji leži s ove strane Alpa cisoida (grč. potpuno bijeli. poziv pred sud citadela (tal. onaj koji poziva sudu. hladetinasta tvar iz koje se razvija biljno stanično tkivo . ograničavanje.) brže. doslovno. kod Rimljana: duguljasto-okruglo trkalište za konje i kola u kojem su priređivane circenzijske igre. cirrosus) kovrčast cirusi (lat. kystis. tem-no režem) operativno uklanjanje neke ciste cistercit pripadnik jednog ogranka benediktinskog reda (ime po opatiji Citeaux. blastema klica. fortius čit. prav. operativno otvaranje mokraćnog mjehura ili koje druge ciste citacija (lat. citara oktokorda (lat. paperjasti oblaci. osmerostruna) katolička crkvena pjesmarica prvi put objavljena u 18. točno navesti Čije riječi ili mjesto iz nekog djela citius.) 1. citatus) 2. cisterna) 1.

uljuđivati. student sveučilišta civitet (lat. čovjek privikava življenju u skladnoj zajednici sa svojim bližnjima. metron mjera) sprava za mjerenje brzine. plasma tvorevina) bot. stoma usta) biol. klandesti-na posesio (lat. kitron limun) vitamin P. brzinomjer citoplazma (grč.) akademski građanin. kremen žute (limunove) citroen 230 clavus oculi citroen čit. razmnožavanje putem pojedinačnih stanica citologija (grč. građanski stalež (za razliku od vojničkog. civilis) građanski. privatnopravni civiliter mortuus (lat.) građansko pravo cizeler (fr. još zelena ušećerena limunova kora citrusi (lat. uljuđenost. uljuđen. ciseleur) rezač kovine. lat. citus brz. citrus limun) nezrela. građanin (za razliku od vojnika).) grad.) prav. potajni brak . posebno rimskog prava (za razliku od kanonista i kriminalista). sposobnost predviđanja. veoma stari žičani instrument na kojem se tonovi proizvode metalnim prstenom citrat (grč. kytos šuplje tijelo. kytos šuplje tijelo. građansko odijelo. koji se smatra mrtvim iako je živ. cizeliran clairvoyance čit. kitron limun) drveće i grmlje s trajnozelenim lišćem i mirisnim cvjetovima. citrus od grč. prozirna sluzava tekućina koja struji u stanici. osobito: dio Londona kao bankarsko i trgovačko središte (the City) civil (lat. civilisatio) stupanj kulture koji dolazi nakon barbarstva i na kojem sc. lat. civis academicus čit. zajedno s jezgrom. 2. bez građanskih prava civilizacija (lat. školovati.) citra (grč. 2. koji uništava stanice.) poznata francuska marka automobila (prema Andreu Citroenu. sudac koji sudi u građanskim sporovima civilan (lat.) prav. plodovi njihovi imaju koru koja sadrži eterična ulja i sočnu jezgru (u citruse spadaju: naranče. školovanost. kiparske radove izlje-vene u kovini dlijetom umjetnički popraviti i ukrasiti. civil list) stavka u državnom proračunu koja se svake godine isplaćuje vladaru radi uzdržavanja njega i njegovog dvora civilna služba (lat. kovi-norezbar cizelirati (fr. toxikos otrovan) med. imovina do koje je netko došao potajno clandestina sponsalia (lat. uglađen. militera). civilis) građanska služba. "kralju automobila" u Francuskoj) citrona (grč. pristojan. prosvijećenost. cesello.) građanin. društvena usklađenost civilizirati (lat. u metalnu ploču i staklo finim malim dlijetom urezivati razne figure i ukrase cizelirati (fr. klande-stinum konjugijum (lat.) mn. lat. grč. potajni zaručnici clandestinum coniugium čit. kytos šuplje tijelo.) vidovitost. mandarine itd. učiniti uglađenim. caedere rezati) dlijetom oklesati. jedna od najvažnijih tvari u prirodi jer o njoj. ušće stanice citotoksičan (grč. civilisarc) provesti civilizaciju. građanstvo. služba u građanstvu civilni brak građanski brak. civis građanin) 1. siti (engl. kitron limun. ciseler) fino. civiliter mortu-us) prav. vidov-njaštvo clandestina possessio čit. 3. ići u civilu ići u građanskom odijelu civil (lat. limuni. civis akademikus (lat. prid. kytos šuplje tijelo. građanski mrtav. malo-pomalo. limun (drvo i plod) citronat (lat. dlijetom otesati. citrus) bot. sitroen (fr. uljudan. tj. umjetnički dotjerivati površinu iskovanih predmeta tako da budu glatki. leukocite i dr. učiniti koga skladnim članom ljudskog društva civilna lista (engl. gone rađanje) biol. citrus limun) kem. tal. klervoajans (fr. prav.citogonija (grč. citotoksična moć svojstvo imunih krvnih seruma da uništavaju stanice (eritrocite. logia znanost) dio biologije koji se bavi proučavanjem stanice citometar (lat. kytos šupljina.) city čit. uvjetuje normalnu propustljivost kapilara. prav. civilis građanski) 1. uljuditi. kithara) glaz. nastavnik građanskog (civilnog). ciseler. omot. brak koji se sklapa pred državnim vlastima civilno pravo građansko pravo civis (lat. ovise pojave života citostoma (grč. proglašen umrlim. kitron. sol limunske kiseline citrin (grč.

kome prima (tal. codex chartaceus čit. ergo sum čit.) bijela pomada za omekšavanje kože coll arco čit. svakojako comme il faut čit. Komedi fransez (fr. clog "drvena cipela.) glaz. komedi a tiroar (fr. pariško kazalište koje prikazuje poglavito klasična djela comme ci. djelo s nepovezanim scenama Comédie française čit. kodeks karta-ceus (lat. komu-nikacio idiomatum (lat.) med. kolegijum privatisimum (lat. klarisimus (lat. sabor kardinala u Rimu colštok (njem. primjerno.) glaz.) uzorno. zoccolo) mn. kliring-haus (engl.) parenje životinja cokule (tal.) francuski građanski zakonik koji je tako nazvan po tome što je izrađen pod predsjedništvom Napoleona 1. koka-kola (engl. gudalom (svirati) colla parte Čit. osobito vojničke col (njem.5 cm cold-cream čit. sjedi-njenost božanskih i ljudskih svojstava u Isusu Kristu . zatim se okrenu jedno prema drugom leđima i tako završavaju ples) clog Čit. v. metar na kojem su označeni coli (palci).) zdravstveno vijeće.) djelo u rukopisu. bez svojevoljnog ukrašavanja comédie à tiroir čit.) osvježavajuće piće od različitih biljnih ekstrakta s dodatkom neznatne količine kofeina Code Napoleon čit. come prima come sta čit.) "najslavniji". kold-krim (engl.) med. kom sa (fr. kom si. žulj na nozi.clarissimus čit. kola parte (tal.) plaćeno predavanje samo za ograničen broj slušatelja collegium privatum čit. "uspon") vrsta društvenog plesa (pleše se u parovima uz beat-glazbu.) glaz. Svjetlost (grof.) javno besplatno predavanje collegium sacrum (lat. kao gore come sopra čit.). dakle postojim (osnovno načelo Descartesove filozofije) coitus animalium čit.) stari rukopis napisan na papiru codex manuscriptus čit.) ustanova u kojoj bankari izmiruju svoja potraživanja (mjenična. ispadnutost šarenice (oka) kroz oteklinu na rožnici clavus pedis 231 comodamente clavus pedis čit. klavus pedis (lat. sanitetsko vijeće collegium privatissimum čit. cokula") irski narodni ples s udaranjem nogu o pod (iz njega se razvio step coca-cola čit. klavus okuh (lat.) šaljivo kaz. comme ça čit. partneri ispružaju ruke jedno prema drugome i trljaju se nosevima "na mongolski način". Kod Napoleon (fr.) i ovako i onako. i objavljen 1804. kolegijum pri-vatum (lat. palačno mjerilo come prima čit. kao prije. climb "penjanje". klog (engl. kako jest. kom il fo (fr.) teol. zoll) starija mjera za dužinu: palac = 1/10 ili 1/12 stope = oko 2. žestok bol samo na jednom mjestu glave clavus oculi čit. kolegijum medikum (lat. čekovna i dr.) fil.) sveti sabor. kurje oko clearing-house čit.) med.) glaz. kome sopra (tal. baš kako treba. koitus animalijum (lat. u Londonu climb čit. kolegijum publikum (lat. klajmb (engl.) glaz. ergo sum (lat. Zoll-stock) drveni metar na sklapanje.) Francuska komedija. klavus histerikus (lat. kogito. prva ovakva ustanova osnovana je 1775. titula) clavus hystericus čit.) posebno predavanje koje slušatelji plaćaju collegium publicum čit. kodeks ma-nuskriptus (lat. valjano. kao što prilici: otmjenost communicatio idiomatum čit. kol aro (tal. teške i čvrste kožne cipele. oznaka za prateće glasove da se usmjeravaju prema glavnom glasu collegium medicum čit. mislim. kome sta (tal. osobito: stari rukopis cogito. Visost.

) glaz. slatko con dolore čit. comodo comodétto 232 consignation bonorum comodétto čit. dostojanstveno. vatreno con diligenza Čit. kon alegreca (tal. končertino (tal. svi koji pred sudom zajednički zastupaju isto pravo .) glaz. sudski popis imovine (npr. konsekucio temporum (lat.) neka se usporedi Confiteor Čit.) usporedi (upućivanje na neko mjesto u knjizi). složeno con allegrezza čit. pažljivo con passione čit.) glaz. kon oservanca (tal. comodo comodo čit. u slučaju bijega nekog prijestupnika).) glaz. liječničko mišljenje consortes litis čit. u svom privrednom radu concursus creditorum čit. trgovački pomoćnik) ograničava. komplices delikti (lat. kod javnih prodaja.) glaz. konzilijum medikum (lat. konsigna-cio bonorum (lat. kondicio sine kva non (lat. pod konkurs conditio sine qua non Čit. udobno.) teol. sa žarom. simbolično oduzimanje imovine consilium abeundi 233 corona consilium abeundi čit. umilno. živahno. živo concertino Čit.) glaz.) glaz.) glaz.) glaz. kon amore (tal. s pažnjom. komodamente (tal. komplici composto Čit. kompijaćevole (tal. brižljivo con dolcezza čit. vremenski slijed. krjepko. nježno. tužno con amore čit. kon espresione (tal..) glaz. ljupko. punim tonom con tenerezza Čit. u korist svoga nekadašnjeg poslodavca. v.) prav. prav. kon dilidženca (tal. kon varijacioni (tal. apsolutan uvjet confer čit.) gram.) glaz. komodeto (tal.) glaz. komodo (tal. strasno. v. umjereno compiacevole čit. neophodan. nešto blaža vrsta relegacije consilium medicum čit.) glaz. pogodba kojom se službenik (npr. s nježnošću.) glaz. konfer (lat. živahno. s dostojanstvom con grazia čit. živahno.) glaz.) glaz. radosno. kon moto (tal. živahno. kon gracija (tal. s varijacijom. manje glazbeno djelo.) glaz. kon brio (tal. s ljubavlju.) glaz. konsortes litis (lat.) uvjet bez kojega se nešto ne može zamisliti ili izvršiti. kon dolore (tal. tj. kon pasione (tal. tužno. kon gravita (tal. kon vigore (tal.) v.) glaz. pokajna molitva u katoličkom bogoslužju. pokajanje consecutio temporum čit.) liječnički savjet. žalosno con espressione čit. pažljivo. s gorčinom. konkurencije klauzula (lat.) mn. kon amareca (tal. konferatur conferatur (lat. ljupko. Konfiteor (lat. komposto (tal.) glaz. prav. v. burno. izražajno con fuoco čit. konsenzus gencijum (lat. dopadljivo complices delicti čit. s uzbuđenjem con suono pieno čit. obično s jednim do tri samostalna stavka concurrentiae clausula čit. s izrazom punim duše con brio čit. s veseloš-ču con amarezza Čit. kon dolčeca (tal. živahno con gravità čit.) "ispovijedam se". pren. pod motus con osservanza čit. drugovi pred sudom.) glaz.comodaménte Čit. upotrebljava se obično u skraćenom obliku: cf. konzilijum abeundi (lat. pravilno slaganje vremena u rečenici consensus gentium čit. strastveno. kon tenereca (tal. usp. suglasnost svih naroda u pogledu vjerovanja u postojanje božanstva (uzima se često kao dokaz za postojanje Boga) consignatio bonorum čit. sa zadovoljstvom con anima čit. s djelomičnim odstupanjima od glavne teme con vigore čit. izražajno con vivezza čit. sa živošću. konkurzus kreditorum (lat. kon fuoko (tal. ljupko.) glaz. v.) glaz. umilno con moto Čit. s bolom.) trg. vatreno. nakon smrti onoga koji umre bez oporuke. kon anima (tal. snažno.) glaz. nužan. prav. dirljivo con variazioni čit.) glaz.) savjet đaku da napusti školu (zbog slabog učenja ili ponašanja).) mn. kon viveca (tal. kon suono pjeno (tal.) glaz.

korona kastrenzis (lat. tj. kuhaj! (na receptima) eoram populo čit. odlikovanje vojniku koji je u boju spasio život rimskom građaninu. zviježđe na sjevernoj nebeskoj polutki (najsjajnija zvijezda Gemma) Corona Veneris čit. neka se nastavi (uzimanje lijeka) continuo čit. ala copa (tal. pun zbor.) taborski vijenac (dobivao gaje vojnik koji je boreći se prvi ušao u neprijateljski tabor). korona (lat. konto korente (tal. Tijelovo (blagdan) Corpus juris canonici čit.) građanski vijenac.) log.) v. dobivao ga je vojnik koji se prvi popeo na neprijateljski nasip. corona civica čit. a predstavljah su npr.) vijenac. pravite stanku (u partituri kod onih glasova koji kasnije počinju) continuet čit. kokve (lat. kontinuo (tal.) konto o poslovima na zajednički račun. alla zoppa čit.) pred skupljenim narodom. brojte. kljasto. pa na temelju toga kredita međusobno posluju contractus socidae čit. potpun zbor corona Čit.) zbirka pravnih izvora kanonskog prava Corpus juris civilis čit. hladna vatra itd.) trg. dobivao gaje vojskovođa koji je oslobodio grad od opsade.) prav. corona vallaris čit. kon-stitutum posesorijum (lat.) dobivao je vojskovođa kojemu je bilo dopušteno da slavi trijumf.) med.) med. tj. korona muralis (lat.) brodski vijenac. tako da ta stvar i dalje ostane kod prijašnjeg vlasnika u uporabi contano Čit. kontano (tal. neka nastavi (bolesnik upotrebljavati lijek) continuetur čit.) zbirka Justinijanovih pravnih knjiga . tekući račun.) med.constitutum possessorium čit. pred cijelim svijetom. koram publiko coram publico čit.) glaz. korona obsidionalis (lat. predmet koji dokazuje krivnju. tj.) glaz. korona civika (lat. ovaj posljednji vijenac bio je prvotno od svježeg Corona borealis 234 cucla lovorova lišća a kasnije od zlata.) nasipni vijenac. npr. koram populo (lat. bez prekidanja conto a meta čit. proturječnost znakova bolesti copo (tal. diplomatski zbor.) svi predstavnici stranih država u nekoj državi. javno i otvoreno corned beef čit.) u Kat.) opsadni vijenac. kad banke. kornd bif (engl. "Venerin vijenac". korona Veneris (lat. korona navališ (lat. corona navališ čit. kopi-rajt (engl. v. sifilisne ospice po čelu corps de logis čit. tj. coque) farm. korpus delikti (lat. crkvi: tijelo Gospodnje (Kristovo). kontraktus so-cide (lat. contradictio svmptomatum čit. kor diploma-tik (fr. corona muralis čit. coquere. Corona borealis čit. Korona borealis (lat.) usoljena govedina konzervirana u limenim kutijama (konzerva) coro pieno čit. konto a meta (tal. zoppo) sakato.) zidni vijenac. utvrd-ni zid. kontinuetur (lat. kor d'loži (fr. korpus Domini (lat. koro pjeno (tal.) prav. srednji glavni dio palače ili dvorca corps diplomatique čit.) med. corona obsidio-nalis čit. oruđe kojim je djelo izvršeno ili objekt nad kojim je izvršeno corpus Domini čit. Korpus juris kanonici (lat. corona castrensis čit.) Sjeverna kruna. socida contradictio in adjecto čit. odlikovanje vojniku koji se prvi popeo na zid neprijateljske utvrde. tj.) prav. na dijeljenje gubitka i dobitka conto corrente čit.) arh. kon-tradikcio simptomatum (lat. jedan od načina stjecanja vlasništva u pokretnim stvarima bez stvarne predaje.) glaz. kontinuet (lat.) uobičajena formula za zaštitu autorskog i izdavačkog prava copy-right bill čit. korona trijumfalis (lat. dok su ostali vijenci bili od neke druge kovine.) zakon o autorskom i izdavačkom pravu coque! čit. drveno željezo. nejednako copy-right čit. kontra-dikcio in adjekto (lat. valove itd. corona triumphalis Čit. trgovci i industrijalci otvaraju jedan drugom mjenični ili akceptni kredit ili račun (konto).) glaz. kopi-rajt bil (engl. korona valaris (lat. diplomatsko tijelo corpus delicti čit. koram publiko (lat. pričesna hostija kao tijelo Kristovo. proturječnost u pridanome. četvorokutan krug. dobivao ga je vojnik koji je prvi stupio na neprijateljski brod. Korpus juris civilis (lat.

komarči culpa lata čit. vrsta velike udice za lov somova. (tal. krimen lese majestatis (lat. zločin prema državi. Kroata (lat. potez-na sklopka cukar (njem.) Hrvatska.) prav. škripanje u prsima koje se čuje pri udisanju zraka crepitus ventris Čit. Schalter) električni prekidač na poteg. glasno puštanje vjetrova iz trbuha (kroz crijeva) crescendo čit. vod cugati (njem. pijuckati cugeher (njem. čija se djela temelje na dekorativnosti i ukrašavanju crepitatio vesicularis Čit. gumena sisalj-ka. kulpa lata (lat. knjiga cjelokupnog rimskog prava: zbirka rimskog prava koju je u VI. dotjerati. konac. Zuwage) dodatak..) prav. kum grano salis (lat. krucifere (lat. bakar Curia romana čit.Corpus juris čit. Zucker šećer. pojačavajući jačinu tona cretio čit. teška krivnja culpa levis čit.) Cosa nostra čit. koji mesar stavlja na vagu uz meso koje mušterija traži. zool. st.) francuski orden: križ legije časti crown čit. bot. mala krivnja culpa levissima čit. pohvalno. voj. krešendo (tal. propuh. osim Cung-li-jamen (kin.) cugšalter (njem. tj.) prav. laka. korpus vile (lat. Zug vučenje. Cosa nostra "naša stvar") poznata talijanska gangsterska organizacija mafije u SAD-u Cosmati (tal. priredio car Ju-stinijan. engleski srebrni novac od 5 šilinga cruciferae čit. v. gutljaj. pripadaju porodici zeljastih dvosupnica Crustacea čit.) zbornik prava. Zugehor) pribor za odijelo (podstava. 4. kulicide (lat. široka.) s iznimkom. sve jače. krepitus ventris {lat.) prav.) v. uz ogradu. gumbi i dr. zurichten) spremiti. ožujka 1906. pod granum salis cum laude čit. 2. odlično (u ocjenjivanju uspjeha na ispitima) cum reservatione čit. rakovi. 3.) min. Wasser voda) zašećerena voda cuketo (tal. st. željeznica. privaga cucla (njem. kuprum (lat.) mn. Korpus juris (lat. kraun (engl. uvreda veličanstva. čujno. no koja je tek u XVI. 5. trgati cukerkrankhajt (njem.) Hrvat Croatia čit. zucken) vući.) v.) mn. cug 235 cvika cug (njem. kum laude (lat.) popularni španjolski napitak (koka kola miješana s nekim alkoholima) cubok (njem. ime Croatia dano je jednom planetoidu otkrivenom 3.) s pohvalom.) Rimska kurija. krustaceja (lat. zuchetto) crvena kardinalska kapica culicidae čit. iz grč.) kruna. zool. pod vilis Cos-b astronomski laboratorij europskih zemalja u kojem se proučavaju gama-zrake iz galaktičkih i drugih visoko radioaktivnih izvora (lansiran je početkom kolovoza 1975. obično kosti ili lošije meso.) med. Zug) piti. st. kulpa levisima (lat. "varalica".) sisa. biljke krstašice. na njemačkoj zvjezdarnici KdnigsstuhlHeidelberg. kroa d'oner (fr.) prav. dogotoviti . ljuskari cuba libra (šp. 6.) glaz. posve mala krivnja cum grano salis Čit. Zucker šećer. veoma laka. krepitacio vezikularis (lat. kosmeo kitim) talijanski umjetnici u 12—14. kum rezerva-cione (lat. gumeni ili plastični predmet u obuku sise i si. izjava pred sudom i svjedocima o primanju nekog nasljedstva crimen laesae majestatis čit. Zug) 1. duda. dobila ovaj naziv corpus vile čit. Kroacija (lat. i Kroacija croix d'honneur čit. Koza nostra tal. veleizdaja Croata čit. krečio (lat. razred člankonožaca.) mn. vlak.) med. Zucker) šećer cukati (njem.) kinesko Ministarstvo vanjskih poslova cuprum čit. papin dvor u Rimu (središnje tijelo u upravi Katoličke crkve) curihtati (njem. Krankheit bolest) Šećerna bolest cukervaser (njem. povorka. Kurija romana (lat. kulpa levis (lat.

njem. znak broja dva ili neki predmet druge kategorije (npr. zwicken štipati. kustodija honesta (lat. šator čaga (šatr.) prav. zwei dva. sajka) lak i brz Čamac na Dunavu i Dnjestru (služio i kao ratni čamac). vrsta sitne ribe. umetak (izraz osobito uobičajen kod krojača. a preko sebe) curriculum vitae čit. Zuschneider) krojač (pomoćni) cušpajz (njem. sa dva sjedala. bušenjem poništiti (kartu. kola. zurück) natrag (izraz uobičajen kod kočijaša kad žele da konji povuku natrag) curikštos (njem. Zuspeise) dodatak uz glavno jelo.) v. Zwick) vrsta kartaške igre. Zwieback) kruh dvaput pečen. Zwillich) dvonitka (jako i gusto laneno. sauce umak) umak od crvena luka cvighjanizam v. zwei dva. zwanzig) dvadeset (obično kao figura u kartaškoj igri "šnap-sl". dvopek. bilih dvonitni. cvinglijanci cvik (njem. Stoss udarac) udarac lopte u nogometu tako da je igrač usmjeri natrag (iza sebe. zwicken štipati. partneri se ne drže. dolina čajka (rus. Zerge) patuljak. Sitz sjedalo) vozilo. zwicken) bušiti. cvikl klin). Zwilling) blizanac. "knedli" sa šljivama cvergl (njem. zwanzig) nekadašnji novac od dvadeset krajcara cvebe (ar. 1619—1655). triling cvinglijanci pristaše cvinglijanizma. kad igrač ima kralja i damu iste boje). Zusammenstoss) sukob. fr. dvočinka cvajer (njem. zatvor koji ne lišava Časti (osobito za manje političke prijestupe) cušnajder (njem. životopis custodia honesta čit. šajka čakarita (šp.) tijek života. usp. nasamariti koga i si. Sirano d' Ber-žerak (fr. okruglice. imitacija (koracima i pokretima) pijanog svijeta (gubljenje ravnoteže) čabuk (tur. usp. Zwickel) klin. poljana. sudar cvajakter (njem. saonice. Zwetschke šljiva) mn. travnjak. fircig cvancik (njem. bez nožica cviki-pusa (njem. igra "mlin" cvika (njem. pašnjak. grožđice. sporedno jelo. kurikulum vite (lat. zool. čaika. "pusa" poljubac) poljubac pri kojemu se cjelivana osoba uštine za obraz cvikl (njem. brašno) cvajzicer (njem.) ples čair (tur. zabib. zurück natrag.) brzo ćador (perz.-tur. pleše se u paru. uklinak. pijani ča-ča-ča varijacija spomenutog plesa. mađ. č četvrto slovo hrvatske latinice ča-ča-ča (cha-cha-cha) latinskoamerič-ki društveni ples u 4/4 taktu. ah se kreću po točno određenoj shemi koraka. Čajyr) livada. zrakoplov i si. ulaznicu) cvikcange (njem. dvosjed cvancig (njem. njegov je lik ne-oromantički idealiziran u istoimenoj drami Edmonda Rostanda Č. Zwicker) naočale koje se drže na nosu pomoću štipaljke. rozine cvečknknedli (njem. Zweier) dvojka. biskvit cviblsos (njem. jedno od blizančadi. umetkom u obliku klina) cvilih (lat. suho grožđe. Zange kliješta) vrsta osobitih kliješta sa šiljastim štipaljkama cviker (njem. nauČavanja vjerskog reformatora Ul-richa Zwinglija (1484—1531) Cyrano de Bergerac Čit. chacarita) divovski inkvizicijski požar zabranjenih knjiga (proveo argentinski katolički kler) . kudjeljno i pamučno platno) cviling (njem. zibibbo) mn. cvikati 236 Cyrano de Bergerac cvikati (njem. tal. američki somić cvibak (njem. zuständig) zavičajan cuzamenštos (njem. varivo cuštendig (njem. tzv. Akt čin) kazališna igra u dva čina.curik (njem. kad treba proširiti hlače ili si.) francuski prozni i dramski pisac (pravim imenom Hector Sa-vinien. od dvije žice. Zwiebel crveni luk. obično u frazi: zabiti cviku podvaliti kome.

trgovački dio grada. csardas) mađarski narodni ples u 2/4 taktu. bor.) putnička torbica čantrati (tur.) drvena zdjela čančara vrsta kornjače čang (kin.čakija (tur.) kresivo. ognjilo čakov (mad. smreka. cipllina) bot. dokument. nestaško čapljan (tal. = 3. engleskom mehaničaru Chubbu) čehizam češki izraz u nekom drugom jeziku. čangrizati. šešir s remenom ispod brade Čakra (šp. npr. osobito za opće pravo glasa i tajno glasovanje čarug (tur. borio se za široke demokratske slobode. ansambl od tri svirača (melodijski instrument i udaraljke) čalma (tur.) 2. bohemizam . chancre) čir uopće (obično se upotrebljava u vezi meki odnosno tvrdi čankir) opasna spolna bolest čantra (tur. čati) rubac. 2. alaj-čauš čeb-brava vrsta brave sa 5 do 7 zatvarača od kojih se svaki treba dignuti na svoje mjesto kako bi se brava otvorila (nazvana po pronalazaču. isprava. jela.132 1 čarka (perz. koprena. charter povelja) politički i socijalni pokret engleskih radnika (1836—1848) protiv aristokracije. poriluk čaptija (tur. ugovor o najmu broda ili zrakoplova Čartirati (engl. čaršu) 1. pravo.58 m čankir (fr. chacra) seljačka koliba. poskočica čatija (tur. csapka) četvrtasta ulanska kapa.) pleter. veo.) vojnik na prednjem položaju.) kineska mjera za dužinu.-tur. charter) povlastiti.) konj sa sitnim i brzim hodom. čam 2.) 1.) v. seoska kuća u -Južnoj Americi Čakšire (tur. istaknutih dijelova vojnih postrojbi radi izazivanja i uznemira-vanja neprijatelja ili kao počinjanje ozbiljnije borbe čarkaš (perz. stražarska kula Čardaš 238 čembalo čardaš (mađ. čaryk) opanak častuška (rus. gornji t ili katovi u takve zgrade. pren.) bijeli platneni ovoj oko fesa kod muslimana. sajam. motka uz koju se penje loza. usp. čavuŠ) dočasnički čin u turskoj vojsci. sviranje. javno mnijenje. csaklya) motka sa željeznom kukom za privlačenje udaljenih predmeta. puškaranje između prednjih. pa sve življi i burniji čarka (rus. charter) povelja. kratka pjesmica (obično četiri stiha). onaj koji započinje čarke čarlston (engl. čamac od jelovine čama tur. ugovor. ravan konj (koji istodobna diže obje desne pa obje lijeve noge). gunđati čapetoni (šp. "čaršija priča" čarter (engl. dati brod ili zrakoplov pod zakup čartisti (engl. spremate v kukuruz. prekri vač čatma (tur. ruska mjera za tekućinu = 0. charleston) američki salonski ples u 2/4 ili 4/4 taktu čar šija (perz. zaviti čalmu pren. 2. pristaše i pobornici čartizma u Engleskoj čartizam (engl. glazbeni instrument. čalgi) glazbalo. velikog posjeda i kapitala. * poturčiti se.) cendrati. (kjamis) gornja ženska haljina (drugo je čama — dosada) Čamac (tur. csako) kožna vojnička kapa. općinski podvornik u Dalmaciji. poljska narodna kapa čapkun (tur. po-vlaštivati. prijeći na islamsku vjeru čam (tur. usp. neobaviješte-ni. čehar su. chapetonis) novi europski doseljenici u prijašnjim španjolskim pokrajinama Latinske Amerike (za razliku od kreolaca koji su rođeni u Latinskoj Americi) čapka (polj. čaki) džepni nožić. čakmak (tur. kuća od dasaka i brvana čauš (tur. 3.18—3.) 1. charter) mn. poslovni.) narodna pjesma vedroga karaktera. tur. vragolan.) zarada drvena ih zidan« ili na stupovima s (izbočenim) drvenim gornjim katom.) hlače čalgija (tur. preplet. prigovarati. perorez čakija (mađ. trgovački stalež. debeli svat (koji zbija šale u svatovima). grah i si. tržnica. ispočetka lagan.) svileni rubac č' a ^mađ. čanak (tur. pren. povlastica. nestručnjaci. svirka. csarda) krčma na pusti u Mađarsko4 čardak (tur.

u nekadašnjoj Turskoj: danak od ovaca i koza što se davao sultanu cicerone (tal. check) 1. Čifutarija skup Cifuta (kao poruga) čikara (tal. ruske novčanice sa zlatnim pokrićem koje je 1923. kasnije NKVD čekić (tur. sifon.) kovko željezo. nado.) mn. csillas) konj sive dlake čili (engl. "crvenjaci". lula. trešnjevača červonci (rus. čalab. iz meksičkoga: chilli) vrsta veoma ljutoga sušenog papra.. obruč. jelo ili umak začinjen takvim paprom čimaron (šp. violončelist čelo (tal. osobito ciganski čeri-brendi (engl. kineska mjera za dužinu: stopa = 0. kladivo. cello) glaz. veliki rubac koji pokriva glavu i čelo do očiju (nosi se uz feredžu). cherry-brandy) rakija od trešanja. isprava kojom osoba koja je deponirala određenu svotu novca kod druge osobe daje ovoj nalog da isplati nekoj trećoj osobi ili donositelju svotu koja je na toj ispravi označena. male ženske cipele čerga (tur. izvor iz kojega voda teče na cijev (drugo je česma) Čester-sir (engl. limena četka za timarenje konja i krava četverik (rus. čevre) četverokutni rubac izvezen srebrnim nitima. kao državna politička uprava — GPU. čengi) plesačica i pjevačica.) 1. s našim cesati) cesalo. cimarronada čopor divljih životinja) južnoamerički divlji konj čimbur (tur. čember) veo muslimanskih žena. čoček Čerevički (rus. mornarsko platno Čeka (rus.) Židov. chicchera) šalica čikoš (mađ. gradu Chesteru češagija (tur. mjera za putove = 0. bank. vitlo (za dizanje uvis izvlačenjem) Čelebija (tur. usp. v.ček (engl. cicerone) voda stranaca.) mn. gospodičić čelenka (tur. čerge) mah šator. cello) glaz. osobito u tal. uvela sovjetska vlada (jedan červonec = 10 zlatnih rubalja) česma (tur. reorganizirana u veljači 1922. jedna od triju slušnih koščica u srednjem uhu čekmedže (tur. lat. po slavnom rimskom govorniku Ciceronu). v. 3. gradovima (podrugljivo nazvan. vjenčani dar Či (kin.) jaja pripremljena s vrhnjem i češnjakom . chester) vrsta odličnog engleskog sira. nazvanog po engl.) kineski puhački instrument s cijevima raznih veličina i zakrivljenom trubom u koju svirač puše čengija (tur. mjera za žito od 100 činga = oko 100 1 čibuk (tur. kotur. cyparissus) rod crnogo-ričnog drveća iz porodice čempresov-ki (vrlo pravilno razgranjeni grmovi ili stabla) čeng (kin. čelenk) nakit u obliku perjanice.246 m. platno. ocal čelist (tal. csikos) čuvar konja. čekirdek koštica) ogrizak voćke (s košticama) Čekrk (tur. platno s plavim ili plavim i bijelim kvadratima ili prugama. bat.24 1 čevra (tur. žičani instrument u obliku trapeza. sanskr. cembalo) glaz.) kutija s ladicom (služi kao drvena kasa) čekrdak (tur. nakit na kapi. tschatur. 2. svira se Čember 239 činele udaranjem u žicu pomoću dvaju čekića čember (tur. također: mladi gospodin. 2. mađ.) kladivac. srebrne.) celesta (tal. lijepo odgojen čovjek. g. celesta) vrsta glasovira s nizom metalnih pločica koje daju vrlo lijepe tonove (četiri oktave) čelik (perz. čeleb) gospodin. čikrik) kotač. bunar. zbog svoje govorljivosti.318 m. zdenac. violončelo čembalo (tal. česme) kladenac.) kratica za "Crezvičajnaja komissija" ("Izvanredna komisija") — osnovana u Rusiji nakon Oktobarske revolucije. kamiš. cheque. glava (šatr. kasagy. bankovna uputnica. šuplje kolo čempres (lat. ćićerone Čičikov tip iz Gogoljeva romana Mrtve duše ("junak" putuje po Rusiji i od vlastele kupuje "duše" njihovih mrtvih kmetova) Cifut(in) (tur. pričvršćen na kalpaku ili čalmi (odlikovanje za posječenu neprijateljsku glavu). quattuor) mjera za žito u Rusiji = 26. konju-šar čilaš (tur. čubuk) cijev lule.. rjeđe zlatne..

krinka. na ulju pečena tanka kriščica krumpira čir (ar. 2. mađ. jeti. cholo) potomak Zamba. grizlica. doba cvjetanja renesanse Čino (šp. po duševnim osobinama životinja najbliža čovjeku. ćoček) plesač čoha (tur. duhana čomor (mađ. šp. bez igdje ičega činampas (šp. cinelle) mn. momak. iver) vrsta sendviča. ovce s grubom. čoha. miti čuvida (tal. jarak. ciotto hrom) skvrčeno stopalo. lažan izgled čvenk (šatr. chocolate. cioccolata. "afrički divlji čovjek". cyrakman) svijećnjak.573 a čukur (tur. Čuha) vrsta tvorničkog čvrstog valjanog sukna i odjeća od njega čok (engl. cacauati. uklanjanje neprijateljskih elemenata iz neke zajednice uopće čivit (tur. groznica praćena osjećajem gađenja i mučnine čorba (tur. krabulja. pjesnici (T. gruda. cyrcyplak) gol golcat. čoma (mađ. cinquecento) lit.Čimpanza (fr. obično crnom vunom čuruk (tur. čuruk) nedostatak. lihvar čizma (tur. st. kriška. maškara. Tasso i dr. chimpanzé) vrsta antro-poidnog majmuna. (cyrak. chinchilla) 1. csomor) 1. 2. ciurma) momčad. čivit) isto što i indigo. plitice (udaraljke u obliku mesinganih tanjura. modri-lo. plavi pigment biljnog podrijetla. šećera. uobičajeni naziv za XVI. ciovetta) maska. družba. džirahat) med. usp. oštećenje kože ili sluznice zbog raspada bolesnog tkiva čirak (tur.) rupa.) i umjetnici (Rafael i dr. povremena revizija članova stranke i provjeravanje njihove idejnosti. rulja čuros (šp. chino) mješanac od bijelca ili Indijanca i osobe neodređene rase čipolin (tal. chip komad. chino) "Kinez". šegrt. 2. otrovni žabnjak (biljka). svjetina. također: Indijanac koji je odrastao među Europljanima i koji govori španjolski čom. živi obiteljskim životom i lako se pripitomljava čin-čiplak (tur. potomak crnca i Indijanke u Americi Čino (šp. plivajući vrtovi u Meksiku ČinČila (šp. skraćeno umjesto "tisuću pet stotina". pren. chok) tehn. stabljika kupusa. "spoj" . jama. cinquecento) mn. grumen zemlje Ču (jap. čolak) jednoruk. zatvarač zraka na rasplinjaču koji služi za brže stavljanje motora u pogon čokanj (tur.) 1.) kineska mjera za žito = 1/ 100 či = oko 11 činkvečentisti {tal. cinelle) glazbena sprava u obliku diska (udara se jednom o drugu). tal. bolest koja dolazi od masnih jela. 1 dl i 1/2 dl.) čišćenje. služe za davanje posebnog tona pojedinim mjestima u glazbenom djelu) čing čvenk čing (kin. zelenaš. bogalj čolo (šp. chocolat. čorba) juha čota (tal. cipollino) talijanski mramor sa zelenkastim žilama čips (engl. plitica činele (tal. xocoati.. čolak (tur. južnoamerički zec. zec-miš. "pet stotina". čerag) sluga. srodnog gorili čimpanza (njem. csomo) zamotuljak npr. njem. invalid u jednu ruku. tal. fr. okomak od kukuruza. chulo) pomoćnik borca s bikovima koji razdražuje bika čurma (tal. cliurros) mn.) iz doba činkvečen-ta činkvečento (tal. shinampas) mn. mana čuti vrsta himalajskog majmuna za kojega neki misle daje ljudsko biće. čokal) staklenka za rakiju od 1/8 litre.310 m. chinchilla) vrsta južnoame-ričkog glodavca (love ih radi krasnog gustog i finog krzna) činela (tal. dolina čulo (šp. kalfa čistka (rus. obrazina. vrsta afričkog antropoidnog majmuna. krzno s izrazito mekanom gustom sivom dlakom ove životinje činčila (šp. vanilije i dr.) sastanak. prigušivač. glaz. Schimpanse) zool. zool. Schokolade) masa pripremljena od kaše prženog kakao-ploda u zrnu. csizma) kožna cipela s visokom sarom čoček (tur. klip bez zrna čokolada (meks. pren. sakat čovjek. japanska mjera za dužinu od 60 kenga ili 360 šaka = 109. talijanske književnosti i umjetnosti. mjera za površinu = 99.

) kratak gornji zimski kaput podstavljen krznom. filistar ćilibar (perz. grč. uloviti. soba za ostavu. brava ćiriš (perz. venet.) kratak krzneni kaput. ostava. kehruba. kursu) propovjedaonica. prohtjev ćefil (tur. novčana kriza. bezizlazan položaj. jamac ćehaja (perz. ć peto slovo hrvatske latinice Ćaba (ar. ciacole) brbljarije ćao! (tal. upravitelj dobara. tj. namiguša. kereste) materijal. zemljana ili bakrena zdjela ćatib (ar. kome je tamno) šatr. lihvar. uživanje. radost. Kur'an.) v. ćef ćela (tur. kjase) duboka porculanska. dem. kuglice od mljevenog mesa s paprom i lukom ćulav (tur. crnog ili crvenog sukna ćurs (tur. učenjak ćeča (tur.) lan ćevap (tur. ćehribar) "ono što privlači slamu". dobit ćelija (lat. kut. ciao!) zdravo! ćapati (tal. chiappare) uhvatiti.) mn. cella soba. keman) gusle. jantar čilim (perz. kelepir) ono do čega se dođe na lak način. kraj. ćiriš ćispet (ar. kjafur) kamfor ćakule (tal. ćeremid) krovni crijep ćerana (perz. ćorac. sokak ulica) slijepa ulica. ćahje) domaćin. kebap) komadić mesa pečen na žeravi ćifaur (tur. nevjernik (osobito kao pogrda) ćafurija (ar. zakon. Kaba čafir (ar. Ća'be) v. građa. keča) bijela (albanska) kapa od uvaljane vune čef (ar. tur. pren. dug ženski kaput bez rukava od bijelog. ne-čovjek Cozot stanovnik talijanskog mjesta Chioggie (poznati kao vješti ribari) ćufte (perz.) polukružna vunena kapa. starješina pastira ćeif (ar. odijelo ćitab (ar. kibir) oholost. civetta) ćuk (ptica). bez oštrog i ubitačnog naboja ćoriti 242 ćuza ćoriti (tur.) cijena na veliko. volja. Kalali. pribor uopće (za pravljenje nečega) ćerpič (perz. ćorav (tur. prozorski okvir ćeresta (tur. tepih. knjiga. violina ćenar (perz. kor) prid. uže ćeramida (tur. bunda ćurdija (tur. 2. Biblija ćiveta (tal. spavati ćorka (tur. slijep na jedno oko. ćor slijep. ćorak slijepi metak.) velika zemljana posuda (za pekmez. koketa ćor. ćiriš) v. ćisvet) nakit. nadstojnik. oplata.) 1. kilim. kalia koliba) zasebna sobica. ščepati čar (tur. paušal. rub. starješina.) lokot. vrsta platna ćenevir (tur.) kokošinjac. kelim) prostirač. pisac.) drveni ugljen ćup (perz. kjar) trgovina. kefil) svjedok.) pisar. trgovački posao ćasa (tur. osobito redovnička ćemane (tur. cellula. veselje. govornica (u džamiji) . tamnica.) obala.) vrsta veza na šupljike ćeten (perz.) most ćurak (tur. ćitab) pismo. škrtac. gordost. ćeif) dobro raspoloženje. korist. kel gol) glava bez kose ćelepir (tur.Ć. pljačka. ćiriš) postolarsko ljepilo ćiriz (perz.) meso pečeno na žaru ćumez (tur. najam.) ćuprija (tur. samo-dopadljivost ćifta (perz. sag ćilit (tur. ćar-hhane) radionica sapuna. izrod.) sreća. besparica ćesim (tur. vrhnje i dr.-tur. ćor) šatr. strana. samica. kritična situacija ćotija (tur. perz. kotu) nevaljalac. naredba.-tur) = Cifut.) onaj koji ne priznaje Boga. konopac. kućica ćumur (tur. dobitak. mudrac. zgrabiti. ćerpidž) nepečena cigla ćesam (tur. pren.) nedostatak novca. čarčuve) okvir. zatvor ćorsokak (tur. kupiti na ćesam kupiti na sreću ćesatluk (tur. fosilna smola koja potječe od crnogorice. užarska radionica ćerčivo (perz. plijen. zamjenik. nosi se ispod fesa ćulbastija (tur. zarada. ćor slijep. nadzornik ćehaja (tur. kenevir) konoplja. zakupnina česma (tur. kethhuda.

grč. pa i prizivanje vragova). daktvlios. poet. a znači što i general. dada. Auschwitz dacija (tal. glaz. naprava koju je 1838. na poseban način dadilja (tur. maleni bubanj s praporcima. kći riječnoga boga Pe-neja dafnin (grč. a druga dva kratka (— U U) daktil. dekstra manu (lat. za žeravicu ćuskija (tur. urezivati) vještina urezivanja kamenja za prstenje daktiliografija (grč. glupan ćuvik (perz. dafne lovor) kem. poznat po okrutnostima. kratica za da ili datur (lat.) glaz. 2. tur.) v. curim) med. ujk) brežuljak ćuza (tal. zbor. motka. alkaloid koji se nalazi u kori daphne meze-reum Dafnis mit. dakrvon. daire krug) 1. lovorovo drvo dafizam irski fašizam (naziv po prezimenu generala O'Duffyja) Dafna mit. također: zapovjednik pokrajine. iznova. batina. bolestan nagon za ubijanjem dakrijadenalgija (grč. upotrebljava se obično u skraćenom obliku: dadžaz dafina (grč. guvernanta dadžaz (etiop. cijelu glazbenu partiju ponoviti do tog znaka Dachau čit. mnoštvo (osobito: naziv za skup vragova. zbirka zakona dakma (dakhma) "tornjevi šutnje" (tvrđave u Iranu i Indiji na kojima Parsi izlažu tijela pokojnika da bi ih izjele ptice grabljivice) daknomanija (grč. grafo pišem) opisivanje prstenja daktiliografika (grč. daktvlios prsten.) daj takve količine da capo čit. dvorana za primanje ih vijećanje. d šesto slovo hrvatske latinice d. stup dajdžest (engl. primitivnoga i si. lijepi pastir na Siciliji. dakno bodem. da kapo (tal. ćuk. dady) dojilja. def.) panj. aden žlijezda. daktvlios. kramp. pren. naziv odmila za dadilju dadaizam prema dječjem tepanju dada nazvani smjer u književnosti i likovnoj umjetnosti koji obrađuje teme iz područja besmislenoga. daktvlios. Dahau (njem. skup. dagerotip daidža (tur. proricanje pomoću Čarobnog prstenja . sestra. glaz. predmetak u složenicama sa značenjem: prst daktilioglifika (grč. daktilioglifika daktiliomantija (grč. algos bol) med. ili uopće starija žena. daimonion) fil. usp. ispočetka. dajy) ujak daimonion (grč. chiuso zatvoren. dajak) potporanj. typos) fot. digest) 1.) željezna poluga. grafo) v. porez. danak dacit eruptivna površinska stijena.) daj. sin Herma i jedne nimfe. kratica za dextra manu čit. motka. bolest suznih žlijezda dakrioreja (grč. zaključan) zatvor D D. žena koja čuva djecu. 2. umro je vrlo mlad. a koji ga odvraća i opominje da ne čini nešto što bi bilo nepravedno. man-teia proricanje) proricanje iz prstenja. rheo tečem.) nacistički koncentracijski logor u Bavarskoj. dadžazmač dadžazmač (etiop. ma-nia bijes) med. 4. 3. dakrvon suza. tj. Buchenwald.) bolest koju živad dobiva za vrijeme parenja ćusegija (tur.(grč. manja od titule ras. d. daktvlos) 1. pastiri su ga poštovali kao heroja dafnomantija (grč. glvfein rezbariti. Daguerre. pronašao Daguerre i koja trajno zadržava sliku stvorenu djelovanjem svjetlosti na metalnoj ploči dagerotipija pravljenje fotografija na jodnom srebru pomoću žive. Nimfa koju je Apolon pretvorio u lovor. podupirač (na zid). dazio) carina. kratica za da tales dozes (lat. sažet pregled. v. man-teia) proricanje iz lovorove grane bačene u vatru dagerotip (fr. dafne lovor. daktvlos) 2. neka se dade (na receptima) d.) titula u etiopskoj vojsci. dajak 244 dalkilič više skladišta oko zajedničkog dvorišta dajak (tur.) majka. nekorisno ili loše daira (tur. suviše jako suzenje dakron sintetičko tkivo koje služi za pravljenje umjetnih krvnih žila daktil (grč. pijuk ćutuk (tur. daća. an-dezit u kojem ima kvarca Dačani stanovnici Dacije (nekadašnje rimske provincije na području današnje Rumunjske) dada (tur. kusegi) lopatica za ugljen.) desnom rukom d. stihovna stopa od tri sloga od kojih je prvi dug.ćurtauk (tur. ovako Sokrat naziva onaj unutarnji glas koji on smatra božanskim nadahnućem. t. m. dame) lovorika.

usp. daktvlos) med. izvezen. da-mast damascirati (fr. daktylos. nazvana po švedskom botaničaru Dahlu (1789. . al segno dalaj-dama vrhovni budistički svećenik. nomizo mislim. osobito oštricu noževa i mačeva. bilo. daktylos. nesposobnost osjetila vida da razlikuje boje. ljubičasta georgina. tithenai staviti) zbirka kamenja za prstenje (gema). tal. obožavani poglavar duhovne i svjetovne vlasti u Tibetu dal ga (tur. symfy-sis) sraslost prstiju na ruci ili nozi daktiloskopija (grč. služi za zaštitu obale od poplave. računanje na prste daktilosimfiza (grč. daktvlos. valovi. žena iz višeg staleža. fr. zavoj kojim se povrijeđeni prst održava u ravnom položaju daktilotip (grč. dlake bijele s crnim mrljama) dalmatski jezik autohtoni romanski jezik koji se iz vulgarnog latinskog razvio na dalmatinskoj obali i Kvarneru daltonizam sljepilo za boje. dal senjo (tal.) Đalila (hebr. daktylos. 3. daktylos. osobito grčkog. man-teia) proricanje (ili: vračanje) iz prstiju daktilomuzikograf stroj za pisanje glazbenih znakova daktilonomija (grč. valovlje. upala prsta. vunena ih platnena tkanina s cvjetovima damba (niz. damasquiner) zažariti željezo ili čelik. daktylos. g. logia) govor pomoću prstiju. 2. dama) gospođa. osobito crvenu (naziv po engleskom kemičaru Daltonu koji je zamjećivao samo tri boje i prvi opisao ovu pojavu) daltonski plan (Dalton-plan) metoda učeničke samoradnje čija je karakteristika da učenici pod nadzorom nastavnika sami izabiru i proučavaju znanstvenu građu (naziv prema američkom gradu Daltonu gdje je 1922. podrivanja i si. smatram) vještina računanja na prste. nalet. gospa. vještina iskazivanja misli pomoću prstiju daktilomantija (grč.daktilioteka (grč. ispuh dima (pri pušenju) dalija bot. nazvana po tome što se nekada nosila u Dalmaciji. domina gospođa. tithemi stavljam) med. damasto) svilena. dame. daktvlos. mišićava tijela. zbirka otisaka takvog kamenja. podzemna "žica" neke rude damasciran išaran.) 1. grafo pišem) onaj koji piše na pisaćem stroju daktilografija (grč. Čir na prstu daktilograf (grč. žila (arterija i vena). grafo) pisanje na pisaćem stroju daktilografkinja (grč. dalga val) 1. ispitivanje otisaka prstiju daktiloteka (grč. bura na moru. damasser) tkati na đa-mastni način. grafo pišem) ona koja umije pisati na pisaćem stroju daktilogram (grč. plemkinja. dalkilič gola sablja) pripadnik nekadašnjih turskih oružanih snaga (glavno oružje bila mu je sablja dalmatika 245 Damon i Fintija dalmatika gornja odjeća katoličkih svećenika. podzemni put vode do izvora na površinu zemlje.) v. kamena ili betona u obliku nasipa. dio svečanog odijela njemačkih careva dalmatinac vrsta doge iz Dalmacije (pas srednje visine. daktylos. prvi put primijenjena) dama dat. udar vjetra. puis. daktylos. vlastelinka: otmjena žena koja drži do sebe. na jagodicama. figura na igraćim kartama. damasquette) bogata da-mastna tkanina s cvjetnim šarama na atlasnoj osnovi damast (tal. daktvlios. typos otisak) pisaći stroj dal segno čit. v. gramma crta) otisak prstiju daktilologija (grč. "kraljica" u šahu damar (tur. skopeo gledam. pod Samson dalkilič (tur. dam nasip) uzvišenje od zemlje. živac. draguljarski sandučić daktilitis (grč. 2. pa onda išarati zlatom i srebrom (postupak nazvan po sirijskom gradu Damasku) damasirati (fr. tkaninu šarati (ili: išarati) cvjetovima damasket (fr. daktylos. daktylos.) glaz. promatram) metoda prepoznavanja zločinca po individualnoj razlici finih linija na unutarnjoj strani prstiju.

majka Perzejeva (rodila ga je sa Zeusom koji joj se približio u obliku zlatne kiše) Danajci (grč. oštetiti damnifikacija (lat. neprijatelja se treba bojati i kad darove donosi. osuđenik damnincirati (lat. obično radi konkurencije i osvajanja tržišta. tj. damnificatus) onaj koji je pretrpio štetu. danteologija danuncijada pustolovina talijanskog književnika Gabrielea D'Annunzija koji je po završetku Prvoga svjetskog rata na svoju ruku okupirao Rijeku i ondje vladao nešto više od godinu dana. oštećivanje damnifikat (lat. dumping) trg.) u kojem se posjetitelji mogu zabavljati i plesom Dante Alighieri Čit. pr. st. izvoziti robu i prodavati je ispod cijene koštanja ili ispod cijene domaćeg tržišta. paraliza. prodavanje robe. zamolio je osuđenik da ga prije izvršenja osude pusti kući kako bi završio neke poslove. lokal (kavana. čovjek koji se napadno oblači dandy-valjak čit. pa je Damon već stajao pod vješalima kad je pravi osuđenik stigao u posljednji trnutak. dans (fr. običaj na plesovima da žene biraju svoje plesače danila (tur. vidjevši ovakvu vjernost. dancing) ples. uvukli u svoj grad (Vergilije: "Timeo Danaos et dona ferentes" — "Bojim se Danajaca i kad darove donose". Fintija se zadržao na putu dulje nego je očedampfbad 246 Darije kivao. gubitak Damoklo ime laskavca koji je tiraninu Dioniziju pozavidio na sreći. otuda: Damoklov mač opasnost koja čovjeku stalno prijeti Damon i Fintija prema starogrčkoj priči dva filozofa (pitagorovca) u službi sirakuškog vladara Dionizija Mlađeg. kći kralja starogrčkog Akrisitja. st.) osuđen.) kap. Danaos) pjesničko ime starih Grka danajski dar opasan dar iz neprijateljske ruke. n. prodavanje robe u inozemstvu ispod cijene koštanja. damnum) šteta. u staroj Grčkoj: 50 kćeri argoskoga kralja Danaja koje su poubijale svoje muževe u prvoj bračnoj noći i bile osuđene od bogova da pune vodom bačvu bez dna Danaja mit. damnatio) osuda na vječne muke. prokletstvo damnatio memoriae čit. Dame gospođa. i 14. uništavanje (ili: oštećivanje ili pogrda) uspomene nekog imena. što znači: uvijek) dandy čit. dance plesati. mjesto.) odbacuje se.. poput onoga drvenog konja (u kojem su bili najbolji grčki junaci) što su ga Grci (Danajci) ostavili u svom logoru da bi ga Trojanci. kad je ovaj Fintiju osudio na smrt. vladar oprosti kaznu osuđeniku i zamoli oba prijatelja da ga prime kao trećeg u svoje društvo dampfbad (njem. ali je Damon morao svojim životom jamčiti da će se Fintija vratiti. Wahl izbor) "dame biraju" tj. kralj to dopusti. autor Božanstvene komedije dantologija znanost o Božanstvenoj komediji. Dampf para. smatrajući ga darom. smiješan pustolovni pothvat daosizam (kin. apopleksija damnacija (lat. pren.) .) trg. Aligijeri (tal.) kicoš. damnificatio) nanošenje Štete. damnatur (lat. ali mu je iznad glave objesio mač o konjsku dlaku. e. oštećeni damnum (lat.) prav. damnacio memorije (lat.) ples dansing (engl. dao put) religioznofilo-zofska znanost koja potječe od Lao-tsea (6.) glasoviti talijanski pjesnik iz 13. baden kupati) parna kupelj damping (engl.damenval (njem. zabranjuje se (cenzorska formula kojom se zabranjuje tiskanje neke knjige ili nekog mjesta u knjizi) damnatus (lat. osobito tvorničkih proizvoda. gubitak danse čit. gizdelin. po nižoj cijeni inozemstvu nego domaćim potrošačima radi osiguravanja monopola Danaide mit. restoran i dr. naredio je Dionizije da ga počaste za njegovim stolom kao kakva kralja. dendi (eng. grba i dr.) u proizvodnji papira: valjak za utiskivanje vodenih znakova danno (tal. to dump prodavati po niskoj cijeni. denđi-valjak (eng. šteta. da bi mu pokazao kakva je to sreća. damnificare) nanijeti štetu. slike.

ono što je dano. prid. trg. data) mn. st. osobito kod onoga kome taj jezik nije materinski dato (tal. rođ. d' Arsonvalu. dater) stavljati na spis (ili: pismo i dr. mjesec i godinu pisanja.) trg. pov. iz jednostavnijih u složenije. dare dati. pismima itd. datum. dattolo) vrsta palme s vrlo ukusnim slatkim plodovima datum (lat. npr. datarius) upravitelj papinske komore za molbe i žalbe. vrijedan 20 atičkih drahmi.) darvinist pristaša Darvrinovog nauča-vanja. upala suznih žlijezda Darije (perz. treći padež.) mjesto. dod) "ljubljeni". Švicarskoj J. izdavanje i primanje datacija (lat. Darby i koja proroštva Starog i Novog zavjeta doslovno shvaća i tumači. imati svoj početak. nego se pacijent izlaže djelovanju njihovog magnetnog polja (metoda nazvana po fr. ono što je poznato. non Oedipus darik (grč. Dardanos) mn. darvinizam darvinizam naučavanje engleskog prirodnjaka Charlesa Danvina o razvoju i preobražavanju u životinjskom i biljnom carstvu i po kojem su se sve vrste u organskom svijetu razvile jedne iz drugih. struje se ne propuštaju kroz tijelo. dare dati) podatak o vremenu.) vrsta jedrenjaka s 2 do 3 jarbola dauphin čit. tal. izdaci i primici. e. v.) datum ut retro (lat. descenden-tna teorija data (lat.) mn.) na mjenicama: naznačivanje istog vremena i mjesta kao i na prednjoj strani datum ut supra (lat. aden) med. taj se razvoj odvijao u borbi za opstanak. uporaba izmjeničnih struja vrlo visokog napona (Tesline struje) za liječenje živčanih i dr. dan i godina kao gore daturin (perz. datatio) stavljanje. zelenašenje. trajati od dativ (lat. dardanarius) onaj koji zelenaši žitom. poznate i utvrđene činjenice data et accepta čit. magen David) šeste-rokraka zvijezda — stari simbol židovstva (naziv po biblijskom kralju Davidu iz 10. biscen-zaciju. darbistički dardanarijat prav. od dana potpisa (osobito na mjenicama kod određivanja dana plaćanja) dato-mjenica trg. "suzbijač" darik 247 Davus sum. dofen (fr. dvije kule s obiju strana Helesponta. padež cilja ili namjene datizam (grč. zabranu sklapanja braka i dr.) titula francuskih prijestolonasljednika (1349— 1830) David (hebr. dareikos stater) novac perzijskog kralja Darija. miljenik darsonvalizacija med. N. dardanarijat Dardanci mn. dano. od danas.darbizam hilijastička sekta koju je 1840. datarije datarija (lat. data et akcepta (lat. datirati (fr. 1851. A.) . fiziologu J. danu i mjesecu (na spisima. i to prirodnim odabiranjem (seksualnom selekcijom) i prilagođavanjem okolnostima u kojima su vrste trebale živjeti i s kojima su se morale boriti. dodaci. Datis perzijski vojskovođa) nepotrebno gomilanje sinonima u govoru. alkaloid koji se priprema od sjemena kužnja-ka običnog (tatule) dau (ar. određivanje datuma. danas. kupovanje živežnih namirnica (osobito žita) da bi se dobila visoka cijena. casus) gram.) na mjenicama: mjesto. usp. pr. ona mjenica kod koje se rok plaćanja računa od dana izdavanja datulja (tal. izraz potječe od nekoga fenič-kog čarobnjaka Dardanusa koji je čarobnom vještinom skupljao žito u svoja skladišta pa ga prodavao kad mu je cijena bila najviša dardanarijus (lat. mat. darios darling (engl. v. dar-bikršćani. darling) ljubimac. taturah) kem. pristaše se zovu: darbisti. dan. dativus sc.) "ugušivač". dataria) papinska komora za molbe i žalbe koja daje crkvene dozvole i zabrane. dattero. dakryon. legendarnog osnivača Troje Dardaneli (grč. osnovao u franc. podanici kralja Dardana. naziv po starom azijskom gradu Dardaniji koji je osnovao Dardanos: otuda i ime poznatog tjesnaca Dardanela darijadenitis (grč. potjecati. mjestu. Dauidova zvijezda (hebr. bolesti. n. nadnevka datar (lat. odgovara na pitanje komu? čemu?.. lihva-renje.

za nešto nevrijedno.) O živima (ne treba govoriti) ništa ako ne istinu de. de fakto (lat. izumitelj Švicarac Paul Müller 1939. lex zakon.) neka se briše Dea Dia (lat. kao očevidac De vivis nil nisi verum (lat. a ne Edip. u Kat. de gustibus (et koloribus) non est disputandum (lat. de facto de lana caprina rixari čit. pravdati se za sitnicu. ukidanje (npr. tj. profiniti. débâcle) prolom leda. eu-ropeizirati debandada 249 deburziranje . kad oba konja stignu istodobno na cilj dealbacija (lat.) mit.) međunarodno natjecanje tenisača. degradacija) de.) "po viđenju". ne nanoseći štetu. dez-a-de (fr. sprava za mjerenje gustoće zraka DDT čit.) zaista. očigledno. de-albare pobijeliti) pobjeljivanje (ili: bijeljenje) kovina deartikulacija (lat. devalvacija. dva.) šport.) 0 ukusima (i bojama) ne treba raspravljati. "iz viđenja".(fr. mora biti donesen) po zakonu koji bi trebalo propisati kako bi o nekom prijeporu mogao biti izrečen pravorijek. feren-dus koji treba. dasys gust. de-aurare pozlatiti) pozlaćivanje. déballer) trg. nisam toliko oštrouman da bih se mogao upuštati u rješavanje zagonetaka (izreka roba Dava dazimetar 248 debalkaiiizirati u Terencijevoj komediji Djevojka s otoka Androsa) dazimetar (grč. non Edipus (lat. tj.) boriti se za kozju kostret.) po pravu. pren.) kod biljara: dva po dva. usp. propast. b) padanje. Davus sum. lopta izvan igre dead heat Čit. de lana kaprina riksari (lat. snižavanje (npr. debaklirati (lat. de-articulatio) med. tj. mrtva lopta u tenisu. tj. crkvi pokajnička 1 žalosna pjesma) de rigore juriš (lat. jednostavno. pozlata debakl (fr. non Oedipus čit. de lege lata (lat. istovarene brodove ukloniti iz luke debalaža (fr. "mlatiti praznu slamu" de lege ferenda (lat. déballage) trg. dva i dva. deux. latus donesen) po zakonu koji postoji de luxe čit.Daviš cup Čit.) raskošno. demobilizacija).) o tebi se basna priča (rečenica kojom — kad netko "grijeh kaže a grešnika neće" — upozoravamo tangiranoga da se o njemu radi) de tempore (lat. tzv.) v. raspakirati svežnjeve. sastoji se od četiri pojedinačna (singl) meča i jednog u paru (dabl). par i par de facto čit. de non pre-judikando (lat. s pravnog stajališta. fr. deux a deux čit. ukratko. eks nihilo nihil de non praejudicando Čit. ded hit (engl.) Ja sam Dav. bez oštećivanja nečijih prava de piano (lat. iščašenje. débâcler) očistiti luku. di-di-ti (DDT = kratica za di-klor-difenil-triklormetil-metan) sredstvo za uništavanje gamadi (bijela kristalna tvar slabog mirisa neškodljiva za bilje i više životinjske organizme). stvarno de gravi causa čit. uklanjanje istovarene robe. predmetak u složenicama sa značenjem: a) odvajanje. staroitalska božica plodnosti zemlje dead bali čit.) po strogosti zakona de te fabula narratur (lat.) zbog važnog razloga de gustibus (et coloribus) non est disputandum čit. ukusi su različiti de jure (lat. de-baculare. de vizu (lat. de (fr.) šport.) prav. raspaki-vanje svežnjeva i sanduka s robom debalirati (fr. lat. doista. rastavljanje. duo) 1. "mrtva utrka". débâclage) pom. uganuće deauracija (lat. Dejvis kap (engl. g. d'liks (fr.) "iz dubina" (početak 130. sanduke s robom debalkanizirati oduzeti nečemu balkanske karakteristike. Davus sum. čišćenje luke. de gravi kauza (lat. srozavanje. luksuzno de nihilo nihil (lat. osnivač Amerikanac Daviš 1900. primjereno prilikama de visu čit. kratica deleatur (lat. metron) fiz. ded bol (engl. psalma. brodova itd. bez okolišanja de profunda s (lat. de) 2. slom debaklaža (fr.) u pravo vrijeme.) prav.

debitor) prav. trg. isto-varivanje robe debarkirati (fr. davanje predujma. rasvijetliti. de. idiot. obrnuta slova (privremeno upotrijebljena pri slaganju umjesto pravih) opet izvaditi i zamijeniti ih pravim Deborafh) (hebr. st. debilitatio) slabljenje. srediti deburizirati (fr. porušiti rovove i prokope nakon opsade deblokiranje (fr. fr. débauche) skandal. iskrcati na kopno. débit) 2. prisiliti neprijatelja da prestane s opsadom. gradu Debreczenu) debri (fr. umrijeti decem (lat. kapa-renje debuširanje 250 decilitar debuširanje (fr. dug. débuter) 1.) deset . dugovanje. iskrcavanje iz lađe. débutant) onaj koji prvi put javno nastupa. osloboditi od opsade. voj. potraživanje debi (fr. débatre) raspravljati. put i način da se roba proda debuširati (fr. trg. pr. carinski predujam koji se zadržava. iznošenje mišljenja. istovarivati. prolaziti. prepirati se. trg.) koja je pomogla oslobođenju Izraelaca od Ka-naanaca. kancelarija. diskusija debatirati (fr. bureau ured. tisk. rasulo. débet) trg. držati prvi govor debito (tal. oslobođenje od opsade. otjerati (ili: potisnuti) s boljeg položaja debitant (fr. prestajati. igrati svoju prvu ulogu. decedere) otići. grč. débat) raspravljanje. za ženu: debitantica debitirati (fr. promet robe. pristupni govor debil (lat. supr. prvi put se pojaviti. débandade) voj. débanquer) dobiti cijeli bank (u kartama) debarasiranje (fr. débouchement) voj. početak. izvući se iz tjesnaca. dužnik debitum (lat) trg. razularenost. izlaz (ili: izlaženje) iz nekog tjesnaca. e. lišiti grubosti i surovosti debarkiranje (fr. borba bez ikakvog reda. raspršiti se debankirati (fr. dug koji netko treba platiti za robu ili Čije plaćanje prodavač očekuje. debentur. razvrat debrecinka vrsta tankih kobasica (naziv po mađ. deblokirati deblokirati (fr. dug. pronijeti glas. uračunati nešto u dug. débris) ruševine. debens) trg. voj. déblayer) ukloniti (ili: raskrčiti) otkopanu zemlju. barbaros) uljuditi. voj. déboucher) nešto začep-ljeno otvoriti. odlaziti. debilis slab) slaboumnik. ime izraelske proročica (12. pobijediti) uništenje neprijatelja u ratu đebent (lat. deben-ture) trg. débrouiller) razmrsiti. izvaditi čep. débourser) trg. dati predujam. isplatiti. osobito na pozornici. uzmicanje u najvećem neredu debandirati (fr. n. dužnik debentura (lat. débloquer) voj. preminuti. preostali vojnici debrujirati (fr. débarrasser) raskrčiti. troškovi. rastrojstvo. débusquer) voj. oslobođenje od neke brige (ili: tereta) debarasirati (fr. prodavanje na malo debi (fr. postajanje nemoćnim debirokratizacija (lat.) "pčela". début) 1. proda. isplaćivanje. engl. débloquement) voj. trg. raskalašenost. potvrda primitka débet (lat. raspremiti. dugovanje deblejirati (fr. déboursement) trg. débarquer) istovariti. njezina pobjednička pjesma ujedno je najstariji hebrejski ep deboš (fr. prodaja robe. débarrassement) uklanjanje smetnji (ili: prepreka). débiter) 2. débander) rasuti se. prvo pokazivanje publici.) trg.debandada (fr. krateo vladam) nastojanje da se iz nekog rađa ukloni birokratski postupak debiskirati (fr. v. osloboditi se (nečega) debarbarizirati (lat. opteretiti račun. sudjelovati u debati debelacija (lat. prodavati. dugovanje debitor (lat. priglup čovjek debilitacija (lat. prodaja. razglasiti debitirati (fr. naći priliku za dobru prodaju robe decedirati (lat. izvršiti isplatu. kaparati deburziranje (fr. pristati uz obalu debata (fr. ostaci trupa. prvi nastup nekog glumca ili pjevača. de uklanjanje — u složenicama. débarquement) pristajanje. raspetljati. rasprava. tučnjava: razuzdanost. debellare završiti rat. grč.

décentralisation) slabljenje jednog političkog tijela i. odlučiti. odlučna) borba decertirati (lat. decimalni razlomak mat. državnog štrajka 2. decessio) odlazak. najpoznatiji su. de. deceptio) varanje. laganje. decem. decemviratus) vladavina desetorice. krug poslova. ostavljanje određenih poslova nižim organima. razlozi sudske presude decigram (lat. decima) glaz. stanovništvo može biti de-cimirano kakvom velikom zaraznom bolešću. lažljiv. poet. pes stopa) motka za mjerenje od 10 stopa. nazadovanje u pogledu imovinskog stanja. decipere varati) varljiv. decemviri za pisanje zakona (Decemviri legibus scribendis) ili zakonodavna desetorica.) prav. décetraliser) podijeliti poslove na razne odjele i odsjeke. koji su objavili tzv. decessor) onaj koji odlazi. dekagram decilitar (lat. prosinac (31 dan). Napoleona i pomagači tzv. decennium) vrijeme (ili: razdoblje) od deset godina décennale (tal. riješiti.) dvanaesti mjesec u godini. usp. deset-kovanje. prijevara. g. decemvir) Član kolegija od 10 članova. rješavati. decertare) voditi presudnu borbu decesija (lat. strofa od deset stihova (španjolskog podrijetla) decimacija (lat. decimalna mjera podjela mjera na deset jedinica. centrum središte. decertatio) završna (ih: presudna. odlučivati. izvjestitelj. decenta) pristojnost. može biti osjetno smanjeno . decemvirahs) koji se sastoji od deset članova decemvirat (lat. decimalni sistem bro-jevni sustav čija je osnova broj 10. mjerodavnost jednog dece menta decernent (lat. prikladan. decem. grč. tj. decem. decempeda (lat. sastavljač (ili: pisac) presude. decidere pasti. tj. popuštanje. presuditi. skladnost decenij (lat. decere. spasti) pad. prethodnik u službi deci. desetinka decimalan (lat. usp. deseti ton računajući po redu od osnovnog tona. odlaženje decesor (lat. opadanje. npr. izdvajanje svakog desetog čovjeka radi decimiranja decimala (lat. deseti mjesec po najstarijem rimskom kalendaru. metron) deseti dio metra. decimus deseti) mat. koji se sastoji od deset dijelova. dese-tinski razlomak. gramma) deseti dio grama.(lat. decidere završiti. grč. struci ili vrsti poslova. veća samostalnost pojedinih dijelova. litra) deseti dio litre decima 251 dedomažirati decima (lat. groznice u bolesti decidirati (lat. tj. cadere pasti. osobito u državnoj upravi deceptor (lat.) priredba koja se održava svake desete godine decentan (lat. decens) pristao. riješiti. decimalna vaga vaga koja ima krak utega deset puta duži od kraka tereta decimator (lat. čestit. pošten. fr. osobito u državnoj upravi decentralizirati (fr. decernere) sudskim putem odlučiti. decum) predmetak u složeni-cama sa značenjem: deseti dio (neke jedinice za mjeru) decidencija (lat. fr. decem. decernatus) djelokrug. décider) riješiti. decimatio) pravo na desetinu. skupljanje desetine. caedere. iz stare rimske povijesti. fr. običan razlomak čiji je nazivnik dekadna jedinica. deciderteli rationes čit. suzdržljiv (u umjetničkom smislu) decentivan (lat. pristojan. svakog desetog kazniti (osobito smrću) kad su svi podjednako krivi. brojeći od ožujka decembristi pristaše L. decem. referent o nekoj temi. pri-stalost. načelnik neke ustanove ii upravnog odjela decernirati (lat. decimer) desetkovati. prikladnost. sustav upravljanja koji svim upravnim odjelima daje što veću samostalnost. decidendi raciones (lat. nešto više od 3 m decemvir (lat.) onaj koji skuplja desetinu decimetar (lat. decimare. dekametar decimirati (lat. decimalni račun račun s decimalnim razlomcima. decemvirata decencija (lat. dekret decertacija (lat. "Zakon na deset tablica" decemviralan (lat. v. podvala decernat (lat. grč.decembar (lat. koji podvaljuje decentralizacija (lat. decernens) prav. kao posljedica i cilj toga. decimus) dese-tinski. prosinca (decembra) 1851.

obeštećivati. na motoru. određeno decizija (lat.) glaz. kvar. npr. dokazati. deditirati dedit (lat. darivanje dedikator (lat. oštar decizivan glas (lat. deduetio) log. deficere) tražiti i ispravljati pogreške u računanju. daidaleos) umjetnički. popuštanje u snazi. dedit. mana. dao je. dare dati. dekrešendo (tal.) izlaganje prava. pošto se dokaže ono što treba dokazati deduetis impensis Čit. popunjavati. pronevjeriti. dečizo (tal. dekoktor bo-norum (lat. dédommager) obeštetiti. votum decisivum) prav. glas koji odlučuje. iscrpljenost. izbacivanje izmeta defekcija (lat. presuda. poklanjanje. sve slabije. objava engleskog parlamenta 1689. tj. verba defeeti-va) gram. deklamando (tal. s puno izražajnosti déclaration of rights Čit. oni koji nemaju svih oblika . deklarešn of rajts (engl. npr. nekome neku knjigu). omalovažavanje dedikacija (lat.) po odbitku troškova dedukcija (lat. v. izvođenje.) glaz. decisio) prav. objasniti. decisor) prav. pročišćavanje. pokazati. dedicare) posvetiti. "živi kotač". već dokazanih činjenica deduetis deducendis čit. dedirati dedomažirati (fr.) glaz. defeetio) otpadanje. deducere) izvesti. izborni sudac decizum (lat. malaksalost defekt (lat. kapitulacija dedicirati (lat. defeetivum) gram. izvoditi. deduktis im-penzis (lat. izložiti. o osnovnim načelima engleskog ustava decoctor bonorum čit. defeetivitas) krnjost. odlučan.) prav. nepotpunost. izmirio je deditirati (lat. posvećivati: pokloniti (npr. decisivus) presudan. osobito šećernog soka pomoću vapna. imenica ili glagol kod kojih se ne upotrebljavaju svi oblici defektivan (lat. oštećen. zaključiti (ili: zaključivati) iz općega o posebnom. od-metanje. potejenjivanje. zaključivanje iz općega o posebnom. dekoktor dolozus (lat. posvećivanje. nepotpun. defeetus) krnji. šaren. zootrop. defaecatio) čišćenje od taloga.) izdvojenje iz državnog vlasništva (pojam suprotan eta-tizaciji) defekacija (lat. vrsta fenakistoskopa ili stroboskopa dedalski (grč. dedecoratio) sramoćenje. manjkavost. pravni dokaz izvesti iz drugih. sudska odluka deelamando čit. metoda mišljenja kojom se od općeg zakona dolazi do posebnih. manjkav. rasipnik svoje imovine decoctor dolosus čit. beščašćenje. u blagajni defektan (lat. manjak. dedukcija deduktivnost (lat. lijepo izrađen. trg. notna figura koja označuje da jednu skupinu od deset tonova treba odsvirati u vremenu za koje bi se inače odsviralo osam normalnih tonova deciso čit. presudan glas decizor (lat. odbijanje od neke svote deduktivna metoda v. ponovno naručivati. unijeti nešto u knjige kao plaćeno. u pošti: javiti da je nešto nestalo defektiv (lat. dati odšetu dedublirati 252 defenzor dedublirati (fr. nadoknaditi Štetu. mjesto koje se tako svira dedaleum (grč. s prazninama defektirati (lat. deditio) predaja. namijeniti dedignacija (lat.decimola (tal. kem.) prav. g. dare) trg. dedutkis de-ducendis (lat. smanjiti vojni odred napola deducirati (lat. kaljanje dedicija (lat. dare dati) trg. Daidalos) fil. postupno tiše. decimole) glaz. osobito u sumnjivim slučajevima decizivan (lat. kićen dedekoracija (lat. dedicatio) posveta. nepotpunost defektivni glagoli (lat. dedicare posvetiti. praznina. sudska odluka. platio je. dedi) trg. decisum) sud. rasipnik vlastite i posuđene imovine decrescendo Čit. dedignatio) preziranje.) po odbitku onoga što se treba odbiti. koji nema svih dijelova i oblika defektivitet (lat. dédoubler) voj. dopunjavati. pogreška. kakvoća postojanja kao deduktivan deetatizacija (fr. defeetus) nedostatak. brisati neki dug. deduetivus) log. defeetivus) nepotpun. dedi-cator) onaj koji nešto daruje s posvetom dedirati (lat. nepotpuni glagoli. veoma izrazito. slabljenje.

supr. bez vjere u uspjeh ili pobjedu. obrambeni položaj. v. popunjavanje laboratorija. nagrditi defile (fr. défaitiste) pristaša defetizma. défilé) tjesnac. manji iznos u jednom računu. određenje (ili: odredba) pojma. vanjsko zaštitno sredstvo radi zaštite od štetnih utjecaja defenzor (lat. defensif) obrambeni. koji nekome drugom nudi prisegu. supr. unakaziti.). défaire) praviti maloduš-nim. na novcu: znak mjesta kovanja i majstora koji je pravio novac defetirati (fr. dopunjavanje defeminacija (lat. svečani mimohod defilirati (fr. tj. definitio) log. horizontalni defilman rov napravljen tako da se u njega ne može gađati ni upadati. mjesto izloženo unakrsnoj topovskoj ili puščanoj paljbi defenzivni položaj voj. generička definicija. pukotina u izrađevini od kovine i si. défaite poraz. manjak u blagajni defiguracija (lat. za ženu: defendentica defenzija (lat. onaj koji zbog slabosti ili bolesti nije više sposoban obavljati svoju dužnost deficit (lat.) završni ispit. defeminatio) psih. nagrđivanje. nevjerovanje u uspjeh ili pobjedu deficijent (lat. skup metoda za otkrivanje pogrešaka u proizvodima (npr. défilement) voj. dostavljač.: Kvadrat je paralelogram (genus proximum) s jednakim stranicama i jednakim kutovima (differentia specifica) — to je rodna. definitum) (nešto) određeno. onaj na kojem se očekuje napad defenzivni rat voj. usp. most itd. defektivitet defektura (lat. završna redakcija ugovora. rat koji se vodi samo radi obrane defenzivno oružje voj. obrambeno oružje (koje služi samo za obranu) defenzivno sredstvo (lat. prid. tj. stanje u kojem je jedna strana samo u obrambenom stavu. ispitivanje. uređivanje. défaitisme) malodušnost. nedostaje. fr. fiziološkim ili psihičkim nedostacima razlikuju od prosječnog (normalnog) čovjeka. zaštitnik. pravobranitelj deferent 253 deflacirati défèrent (lat. oduzimati (ili: slabiti) vjeru u uspjeh ili pobjedu defetist (fr. efeminacija defendend (lat. deficiens) otpadnik. defensive) obrana. deficere nedostajati. defeetuositas) v. praktični učiteljski ispit . klonulim. defensio} obrana defenziva (fr.) defektuozitet (lat. objašnjenje jednog pojma drugim pojmovima. gubljenje ženskih psiholoških i fizioloških osobina. svaki uski put kojim se može kretati samo po jedan ili dvojica u redu (usjek.-grč. objasniti pojam drugim pojmovima. defensor) branitelj. genetička definicija definirati (lat. obrambeni rat. definere ograničiti. voj. defensivum) med.defektologija (lat. (točno) određen pojam definitiv (lat. klanac. posebnih oznaka koje pripadaju samo onome pojmu koji treba definirati. svota za koju su prihodi manji od izdataka. onaj koji ima manjak na računu.) znanost o pojedincima koji se po organskim. konačno uređenje (suprotno: provizorij) definitiva (lat. Štićenik. defeetura) u ljekarni-štvu: opskrbljivanje. nastaje naznačivanjem najbližeg roda (genus proximum) toga pojma i njegove specifične razlike (dif-ferentia specifica). unakaživanje defigurirati (lat. svečano prolaziti defilman (fr. deficit nema. defendendus) optuženik kojeg treba braniti. definicija definit (lat. defetistički defetizam (fr. odmetnik. défiler) pojedinačno prolaziti kakvim tijesnim putem. defiguratio) kvarenje. deferens) onaj koji traži prisegu. blagajni itd. vertikalni defilman rov napravljen tako da neprijatelj ne može u njega gledati ni gađati definicija (lat. odrediti pojam. klanac. klijent. svođenje jednog pojma na druge pojmove. zastupnik. malodušan čovjek. ofenziva defenzivan (lat. klonulost. nije tu) manjak. definitivum) končano objašnjenje. defigurare) pokvariti. odrediti) log. defensus. osiguravanje fortifikacijskog objekta od neprijateljske vatre. zaštitni defenzivni kut voj. koji je za obranu. dužnik. npr. prolaziti paradnim maršem.

mana. nagrđivanje. krijumčar defraudator (lat. v. degenerare) izrođen. faix srp) požnjeti srpom. de. otpustiti iz vojske. smrt degarnirati (fr. defraudant defraudirati (lat. onaj koji određuje. pokvarenost oblika. prijevara. neopravdan izostanak. presudan. kidanje lišća s drveća deformacija (lat. vatrom očistiti deflegmacija (lat. deflexio) skretanje deflektirati (lat. kvarenje degeneriran (lat. defluxio) opadanje. koji se nalazi u stanju opadanja . utaja. pogreška. pokvarenost oblika defraudacija (lat. de. oduzimanje djevojačke nevinosti deflorata (lat. suprotno: inflacionisti deflacirati (lat.) v. nagrđenje. izopačenost. iskvariti oblik deformitet (lat. deflector) naprava na dimnjaku radi zaštite od vjetra i dima. osobito: prikriti porez. défaut) oskudica. mač. dégagement) sloboda. osloboditi od vode. definitiva sententia) konačni sud. deformare) kvariti (ili: pokvariti) oblik.) odreditelj. osobito onih za koje nema pokrića i podloge. krijumčarenje defraudant (lat. med. otvoren. osoboditi mač od protivnikovog mača degažman (fr. pril. nagrditi. riješiti. pogoršan. skinuti ukras s nečega. dégager) osloboditi. jedan dio nasljedstva deflagraci] a 254 degenia velebitica deflagracija (lat. inflacija deflacionisti (lat. spretnost. npr. flegma sluz) kem. deformis) pokvarena oblika. dégarnir) ogoliti. nedostatak. definitivno definitivna sentencija (lat. deflatio) bank. izro-denost. odbiti. naružiti. flegma sluz) kem. prav. deformiran deformiran (lat. utajiti. gubljenje. skrenuti deflektor (lat. podigne kupovnu moć novca. nagrđenost deforman (lat. izopačenje. deflegmirati deflegmirati (lat. defunkcija (lat. utajivač. tajni izlaz. izvući ratnu opremu i vojnike iz utvrde degažiran (fr. batinati. propadanje. deflagrare) izgorjeti. varahca. neu-siljen. deflagratio) kem. deformatio) kvarenje oblika. deflorare) oduzeti djevojci nevinost. deforman deformirati (lat. defraudans) pronevje-ritelj. deformis) v. lupati degeneracija (lat. čišćenje (ili: pročišćavanje) pomoću vatre deflagrirati (lat.) djevojka kojoj je oduzeta nevinost. defloratio) obeščašće-nje. izvući iz neprilike. grč. mač. uzeti unaprijed. određen. deformitas) unakaženost. prevariti. prav. u stanu napraviti tajni izlaz. batinanje degenekom. defraudatio) pronevjera. okretan degažirati (fr. unakažena oblika. usp. smanjivanje novčanica u optjecaju i time podizanje kupovne vrijednosti novca. izopačavanje.) batina za udaranje po tabanima. izopačen. nedolazak na suđenje defolijacija (lat. sporedan. de. deflatio) bank. degeneratio) izrođi-vanje. izrođenje. pristaše financijske politike kojoj je cilj da smanjivanjem broja novčanica u optjecaju. pomoćnik dekana u Katoličkoj crkvi deflacija (lat. konačan. ukloniti. neku tekućinu isparavanjem ili destiliranjem osloboditi od nebitnog i nepotrebnog vodenog sadržaja defleksija (lat. neusiljenost. deflectere) skretati. nakaznost. definitivus) odlučan. degarnirati utvrđenje voj. razriješiti.definitivan (lat. unakaziti. konačna presuda definitivni traktat konačni (ili: zaključni) ugovor definitor (lat. grč. odvojiti. katar defo (fr. unakažavanje. tući.) onaj koji je oduzeo djevojci nevinost deflorirati (lat. oslobođenje mača od protivnikovog mača degenek (tur. oslobođenje od neke obveze. defungere) prestanak života. obeščašćena deflorator (lat. zaključan. pronevjeravati. degagé) slobodan. obeščastiti defluksija (lat. lakoća. unakaženost. opadanje. defraudare) pronevjeriti. naprava za dovođenje zraka (kod petrolejskih svjetiljki) defloracija (lat. oslobađanje alkoholnih tekućina od vode. mlatiti. unakaženje. carinu itd. izostanak s ročišta. defoliatio) opadanje lišća.

dégrossir) dotjerati. kuh. boje i izgleda vina degustator (lat. pročistiti degradacija (lat. svođenje na niže stanje razvoja. tj. divovska pretpotopna životinja. deiknymi pokazujem) lingv. titulama itd. dehiscentia) bot. dégommer) osloboditi od ljepljive tvari. deinos strašan) ret.) po milosti Božjoj (uobičajena formula u vladarskim poveljama. opadati. sisavac. cijeniti više od svega deifikacija (lat. degustacija vina određivanje okusa. s u prilogu jutros. poniziti. savjetovanje da se nešto ne učini Dei gratia čit. smanjiti. zjapljenje dehiscentan (lat. čelik) degumirati (fr. pokvariti nekome volju za nečim dehiscencija (lat. degmek) hrvati se. mit. degrasirati degrosirati (fr. probati degutirati (fr. vraćanje s višeg položaja na niži po kazni (osobito u vojsci i kod svećenstva). Dei gracija (lat. stalan pratitelj i kočijaš starogrčkog boga rata Aresa deinoterij (grč. izrođivati se. pristaša deizma. lišen Čina i zvanja. potcijenjen degradirati (lat. otvoriti se. ali ne priznaje nikaDejanira 256 dekalvacija . pronađen u okaminskim ostacima deinoza (grč. izopačivati se. pokazna (deiktična) čestica (npr.) degustirati (lat. deificatio) obožavanje. lišiti nekoga čina i zvanja. degenerare) izroditi se. u uporabi od Karla Velikog) deificirati (lat. čaja. degustatio) kušanje. fiz. vrsta biljke koja raste samo u našem Velebitu (pronašao je degluticija 255 deizam i opisao mađarski botaničar Arpad Degen. 1866—1934) degluticija (lat. general Chéries de Gaulle (1890 —1970). dégorger) očistiti od mulja. dehortatio) odvraćanje. mirisa. obrok jela) starogrčki mudraci koji su učene razgovore vodili za punim stolovima deist (lat. dégoûter) ogaditi (nekome nešto). deitas) božanstvo deizam (lat.. degustare okusiti) ku-šač. vođa francuskog otpora protiv njemačke okupacije i kasnije predsjednik vlade i predsjednik države degoržirati (fr. Deus Bog) fil. suziti deipnosofisti (grč. degenija velebi-tika (lat. odavanje božanske počasti deiksa (grč. masnih mrlja (vunu. dehiscens) koji zjapi (sjemene Čahure) dehiscirati (lat. deiktikos) koji se temelji na primjerima. therion divlja životinja. degustare) okusiti. sta-njiti (srebro. degradare. degresirati degresirati (fr. dehiscere) raspuknuti se. svođenje na stupanj manje sposoban za pretvaranje (energije) degradiran (lat. fr. degradare) zapostavljen. degradatio) poniženje. opirati se degolizam politika i slaganje s politikom koju je vodio fr. potcijeniti degrasirati v.degenerirati (lat. skinuti pjenu). dégraisser) očistiti od masti. pogoršavati se degenia velebitica čit. ukloniti gumenu tvar na svilenim nitima iskuhavanjem u sapunici degustacija (lat. facere učiniti) obožavati. odvratiti nekoga od nečega. deglutitio) gutanje. zvijer) zool.) "strah". usporedi: teist deitet (lat. duhana i dr. Deus. ovog jutra) deiktičan (grč.) bot. deipnos ručak. dégrader) zapostaviti. skinuti gumu s nečega. ukazivati Čast kao Bogu. propadati. žderanje degmati se (tur. deus) fil. znalac koji po okusu određuje svojstvo namirnica (vina. preuveličavanje deintegrirati (lat. mišljenje koje dopušta da je Bog prauzrok i tvorac svijeta. pretjerivanje. probanje. lišavanje čina i zvanja. na dokazima Deimos (grč. izopačiti se. deinos. sin. zjapiti dehortacija (lat. deintegrare) oduzeti od cjeline.

ubio ga Menelaj deka (grč. podigli u Petrogradu ustanak protiv apsolutizma dekada (grč. dekados desetina) mat. deka deset) 2. kovinu. npr. prenijeti crtež na proziran papir dekalkomanija (lat. Dečke) 1. decanatus) dekanstvo. u Linnéovom sustavu deseta klasa . kardinala itd. pokrivač. lat. tucati. nehotice uzrokovala smrt svoga muža poslavši mu košulju namočenu u Nesovu krv dejekcija (lat. kožu. lumen svjetlo) fotometrijska mjera (10 lumena) dekalvacija (lat. edra sjedalo. deka deset. deset komada. nakon Parisove smrti muž Helenin. sasto Dekameron 257 deklamatorika jala se u tome što je osuđenik bio oćelavljen Dekameron (tal. osobito ne priznaje božansko otkrivenje. pravac u književnosti i umjetnosti postromantičkog razdoblja (19. v. mjesto službovanja dekana dekandrija (grč. fr. desetni sustav. Livijeva "Rimska povijest". propast. décalquer) prenositi otiske. mania pomama. aner Čovjek. u Italiji: najstariji sluga u kući nekog kneza. strast) vještina da se slike u bojama (tiskane na posebnom papiru koji je prevučen jednim lako rastopljivim slojem) vlaženjem stražnje strane prenose na drvo. deka deset. deka. izmet. mjera od deset grama deka (njem. decanus) 1.) broj (piše se brojkom 1 sa 60 nula) dekalirati (tal. grč. brojni sustav koji ima za osnovu broj 10. raspad. de-calare) trg. za koju se borio s božanstvom rijeke Ahelo-ja. Mendelsohn i dr. decimalni sistem dekadni sistem mat. deka.. npr. lat. v. mat. deka. hemera dan) Deset dana (naslov poznate zbirke novela tal. acord suglasje više tonova) glazbalo koje ima deset žica dekalijun (grč. sin Prijama i Hekube. u rimskom logoru: starješina šatora u kojem je bilo 10 vojnika. cvjetovi s deset stupica ili usta plodnice dekagon (grč. med. decadere opadati. deka. dekanat (lat. porculan. litar) mjera od 10 litara dekalkirati (fr. sredstvo za otvaranje i reguliranje stolice Dejfob mit. gramma) težina (ili: uteg) od 10 grama dekakord (grč.kva čuda niti bilo kakav Božji utjecaj na tijek svijeta.. Lessing. deka. izlučivanje dejektorij (lat. s bakra ili kamena na drvo itd. žena Heraklova. dekabr) mladi ruski plemići — časnici koji su 26. 3. gubitak na težini neke robe zbog sušenja. deka. dekalog (grč. Rousseau. metron) mjera za dužinu od 10 metara dekan (lat. v. curenja itd. hm i dr. deiectorium) med. brat Hektorov i Parisov. razdoblje od deset godina. dekas. gradus stupanj) deset stupnjeva kao jedinica mjere za kutove (četrdeseti dio kružnice) dekagram (grč. izgubiti na težini zbog sušenja dekalitar (grč. broj deset. bot. tijelo koje ima deset kutova dekagrad (grč. decalvatio) oćelavlja-vanje. deka. viši svećenik. osnova) geom. propadanje. dekas. st. decalcare ugaziti. jedna od sramotnih kazni u srednjem vijeku. pjesnika Boccaccia) dekametar (grč. delectio) prav. is-pražnjavanje stolice. odmah poslije biskupa (kod rimokatolika i protestanata). 4. do dekadi). udaljavanje s položaja ili posjeda. grč. decimalni sustav dekadenca (lat. Decamerone. decadenza) opadanje. 2. staklo. muž) bot. dekalogos) deset Božjih zapovijedi dekalumen (grč. st. deizam je igrao glavnu ulogu u filozofiji XVII. prosinca 1825. deset. duodi itd. decimalni sistem dekaedar (grč. decalo) trg. tal. hermafroditne biljke s deset slobodnih prašničkih končića. dekados desetina) desetorica. gunj dekabristi (rus. lit. u kalendaru Francuske revolucije: tjedan od deset dana (od primidi. gyne žena) s deset žena.. usporedi: teizam Dejanira mit. deka. glavni predstavnici: Voltaire. deka deset. pogoršavanje.) dekadika (grč. predsjednik fakultetskog vijeća. oćelavljenje. poliedar s deset površina dekaginičan (grč. metakromatipija dekalo (tal. zvanje i položaj dekana.. gonia) geom. danas: osoba na čelu nekog fakulteta. zbirka ili djelo od deset knjiga. de-setokutnik.

isključiti) iz nekog društvenog staleža. utvrđivati sadržaj pošiljki na osnovi karata dekasilabičan (grč. govoriti govorničkim tonom. razbistriti dekapirati (fr. stichos) lit. de laser) brisati (ili: izbrisati. neprirodno. klase. strofa od deset stihova dekastilon (grč. koji ima deset slogova. poniziti deklinabilan (lat. deka deset. pustiti deklaracija (lat. rječito. stylos) arhit. declamare) umjetnički i s puno izražajnosti govoriti neku pjesmu. zaruka. deka. declarativus) koji ima karakter objavljivanja (ili: objašnjavanja). prijava (ili: prijavljivanje) robe carinskim vlastima radi carinjenja (carinska deklaracija). lagano otakanje i odvajanje bistre tekućine od taloga dekantirati (lat. obezglaviti dekapod (grč. u naziv za lakoatlet-sko natjecanje u deset disciplina. ocijediti. fr. razreda. declinabilis) gram. décanter) kem. npr. de-charta. objavljivanje. Mislim da ćeš poslati deklarirati (lat. građevina s deset stupova ili svodova dekatirati (fr. trg. sjedište crkvenog kotara dekanski jezici (ind. npr. décatir) obraditi sukno pomoću vodene pare da bi mu se dao blag i postojan sjaj i spriječilo kasnije skupljanje dekatisaža (fr. declarare) objaviti. izjavni. majstor u izlaganju. izraziti se. teško razumljivo deklamirati (lat. declamatio) umijeće usmenog izlaganja. dekasilabičan stih deseterac dekaster (fr. caput glava. declamator) umjetnik u govorenju (stihova). fr. umjetničko govorenje neke pjesme. syllabe slog) deseterosložan. deka. decantare. declassis. déclancher) otvoriti. deseteroboj deker (njem. iskazni. otočiti.dekanija dekanat kao crkvena ustanova. declaratio) objava. promjenjiv (po padežima). osobno prijavljivanje poreznim vlastima visine i izvora imanja i prihoda itd. deklarativna ili iskazna rečenica zavisna rečenica kojom se kazuje što se izriče glagolom glavne rečenice. objavni. décastère) deset kubičnih metara. prijaviti carinskim vlastima robu radi carinjenja deklasirati (lat. u Parizu. . area površina) mjera za zemljište od deset ara dekarbirirati (fr. décapiter) odsjeći glavu. pretjerivanje u izražajnosti govorenja i u govorničkom tonu deklamator (lat. govorničkim i suviše vatrenim tonom govoriti o beznačajnim temama deklanširati (fr. izjašnjenje. carbo) osloboditi (ili: oslobađati) od ugljena ili ugljične kiseline. v. knjiga s pjesmama za deklamiranje deklamatorij (lat. Decker) bojadisač u crtanom filmu. govorenje s puno izražajnosti. izjava o sadržaju poštanskih paketa (poštanska deklaracija). deset stera dekastih (grč. dekar-bonizirati dekarbonizirati (lat. ili o umijeću lijepog govorenja deklamatorski 268 dekolirati deklamatorski (lat. fr. décatissage) postupak pri dekatiranju. fr. trg. udaljiti. ukloniti. teško razumljiv govornik. deka. dekatirati dekatlon (grč. kolorist deklamacija (lat. vježbanje govorenja u školi. athlon natjecanje) šport. deka lat. kuhanjem u sodi. obezglavljenje dekapitirati (lat. declamare) upute (ili: znanost) o lijepom izlaganju. ono što odgovara de-klamatorskom umijeću. deklarativan (lat. izlaganje. objavljivati. pus stopa) mjera za dužinu od deset stopa dekar (grč. decarburar) v. neku tekućinu odvojiti od taloga koji se nalazi na dnu. skretljiv. dra-vidski jezici dekantacija (fr. objaviti svoju odluku. décaper) očistiti površinu kovine (zagrijavanjem. declamatorium) vježbanje u deklamiranju. declamare) govornički. izjava. dekarbirirati dekartirati (lat. luženjem i ribanjem) i tako je prirediti za galvanoplastiku dekapitacija (fr. Dekham) v. nekog zakona preko za to ovlaštenih osoba ili tijela. décapitation) odsijecanje glave. carte) post. izjavljivati. čitanju. knjiga koja sadrži pjesme za deklamiranje deklamatorika (lat. prvi put upotrijebljen 1822. npr. décantation) kem. reda. izjaviti. deka deset.

v. lijek koji je sastavljen od više različitih lijekova. decoctor) onaj koji pre-kuhava. decompensatio) med. odstupanje (ili: skretanje) magnetne igle od zemljopisnog podnevnika (ili: meridijana) nekog mjesta. otpisati dekor (lat. grč. padežna promjena. odbija. sprava za mjerenje magnetne dekli-nacije deklinirati (lat. polijetanje. zatajivanje. iščašenje. struganjem gornjeg zatrovanog sloja itd. mijenjati po padežima (imenice.. décolleter) načiniti izrez na haljini oko vrata i na leđima.sposoban za skretanje deklinabilitet (lat. decompositio) rastavljanje (ili: otapanje) nekog tijela na njegove sastojke. razgolititi dekombinirati (lat. ostatak dekontaminacija (lat. grč. truljenje dekompozit (lat. promjenjivost. uzlijetanje. odbitak od duga ili računa. ukuhavanje. pridjeve. ramena. kombinirati dekompenzacija (lat. odličje. sposobnost skretanja. decombinare) rastaviti. izgubiti draž dekolte (fr. nesabranosti dekont (fr. usp. skretati. vrat. uklanjanje radioaktivne zatrovanosti s ljudi. décolleter) izrez na haljinama. sastavne dijelove. metron mjera) fiz. koji je izgubio boju. kontrolni račun. décor. gram. prav. ljepota. pren. počasni znak . declinare skretati) fiz. savijati. kićenje neke prostorije (vješanje tepiha ili goblena po zidovima. fiz. okomita udaljenost nebeskog tijela od nebeskog po-lutnika. décollage odljepljivanje) zrak. dekolte dekoltirati (fr. de uklanjanje. ne priznavati. razgolićen. osoba koja je svoju imovinu prenijela na drugog da bi time oštetila svoje vjerovnike. uzajamni. popuštanje neke bolesti deklinator (lat. ukuhava. zakazivanje. decolorare izblije-diti. oduzimanje boje. fr. razgoli-ćenost dekoltiran (fr. odbijati deklinograf (lat.) naprava za određivanje sposobnosti gubljenja boje. bezbojnost dekolorimetar (lat. decoratio) ukrašavanje nekog predmeta.) 1. declinare skretati) koji odstupa. grč. otpis. stanje rastresenosti. odbiti od duga ili računa. odstupati. odstupanja deklinacija (lat. pozadine i dr. prestanak rada ili djelovanja nekog organa i si. decompositum) tijelo koje je rastavljeno na svoje sastojke. osobito u keramici. ures. skreće. declinare skretati. decollatio) odsijecanje (ili: odrubljivanje) glave dekolaža (fr. kaz. kem. odvajanje zrakoplova od zemlje. prokuhavanje dekoktor (lat. decollare) odsjeći (ili: odrubiti) glavu. instrument za automatsko bilježenje deklinacije zvijezda mikrometrom deklinometar (lat. grafo pišem) astr. oduzeti boju. sve dekoracije neke pozornice dekoracija (lat. (npr. prav. decolorare) izblijedi-ti. rada srčanog mišića) dekompozicija (lat. sastavne dijelove. namještanje pozornice pomoću kulisa. pren. kićenje. rasipnik dekolacija (lat. kaz. decoctio) iskuhavanje. izgubiti boju. također: slabljenje. décompte) trg. v. décor) ukras. instrument za mjerenje magnetne deklinacije. raspadanje. declinare skretati) fiz. ures. kojem je oduzeta boja. ekvatora. izbljeđivanje. ukras u boji. declinare skretati) gram. riječ sastavljena od više riječi dekoncentracija (lat. astr. pren.). instrument za promatranje i bilježenje deklinacije dekokcija (lat. odvojiti. prijenos nekih poslova sa središnjih organa vlasti na niže upravne organe. décompter) trg. tako da se vide grudi. med. polazak zrakoplova dekolirati (lat. contaminare okaljati) voj. skretljivost. životinja i predmeta (pomoću vode i kemijskih sredstava. orden. ukras. zamjenice i brojeve). declinare skretati. décolleté) s izrezom na haljini. stavljanje stilskog pokućstva itd. med. koji je izgubio draž dekolorirati (lat.) dekontirati (fr. declinatio) gram. deklinatorij deklinatoran (lat. 2. decoloratus) izblije-đen. osobito ženskim. declinabilitas) gram. decoloratio) gubljenje boje. izbljedivanja određenih tvari dekoloriran (lat. završavanje uzlijetanja zrakoplova. astr. gol. koji osporava deklinatorij (lat. metron. otkinuti vrat retorte zapaljenim sumpornim koncem ili usijanom žicom dekoloracija 259 dekrement dekoloracija (lat.

čast dekrement (lat. prštanje. Deckung) voj. dekstrin) kem. dekretoran dan (dies decretorius) bio je (u Vestfalskom miru) 1. dekuražiran dekurija (lat. rov dekuražirati (fr. kar-dia srce) med. decursus) tijek. grož-dani Šećer. decernere. de-curtus. decrepitatio) kem. nalazi na desnoj strani dekstralan (lat. oduzeti nekome hrabrost ili volju za nešto. i koje kao kanonski zakonik predstavljaju drugi dio crkvenog prava (Corpus juris cano-nici) dekretirati (lat. de-eorto) trg. in-krement dekrepitacija (lat. dexter desni) kem. koji resi. naredba vlasti. decurrere.65 m (naziv po imenu izumitelja: Décau-ville) dekreditirati (fr. pucanje (zbog zagrijavanja) kristala koji imaju u sebi mehanički zatvorenu vodu. trgove i dr. uresni. decuria) klasa. učitelja i pisaca rimskog prava dekretoran (lat. decretales) mn. desetina (u vojsci starih Rimljana) dekurion (lat. kuhinjska sol. supr. v. delatio) potkazivanje. dexios desni. tal. osobito: odluke koje je izdao Grgur IX. potkopati nekome kredit. ulice. decurio) zapovjednik de-kurije (u vojsci starih Rimljana) dekurt (fr. rješenje. za razliku od legista. décorateur) onaj koji ukrašava prostorije. tvar koja se dobije kad se škrob grije na 160°C. naprava za pritiskivanje moždane opne pri bušenju lubanje delacija (lat. imati na sebi orden dekort (lat. suzenje. bez udubljivanja u formu i značaj dekorator (fr. dekstroza dekstroza (lat. koji služi za ukrašavanje. optuženik delatio hereditatis čit.) prav. kazališni slikar dekorirati (lat. zaležano mjesto na bolesnikovom tijelu. prelaženje imovine u nasljedstvo zbog nečije smrti ili po posljednjoj volji. dexios desni. npr. usp. prav. koji služi samo za ukras (suprotno konstruktivan). iznos izgubljen postupnim dekrepitacija delatoran smanjivanjem. koji ima prirodu ukrasa (ili: uresa). v. sudsko prenošenje nasljedstva na najbližeg rođaka . pucanje. pozivanje nekoga da primi nasljedstvo delakrimacija (lat. zaključiti. slabljenje bolesti dekusorij (lat. odlikovati ordenom. papinske odluke ili naredbe i razne zbirke takvih odluka. grafo) pisanje s lijeve strane na desnu deksiografski (grč. smanjiti račun za određen postotak zbog slabe mjere ili loše kakvoće robe dekurzus (lat.. de. u srednjem vijeku: učitelji i pisci kanonskog prava. urešavati. arhit. slik. décourager) obeshrabriti. naki-titi. décréditer) lišiti povjerenja. povjerenje. dextralis) desni. npr. decubitus) med. odrediti. decretum) odluka. puckaranje dekret (lat. obeshrabrivati. lacrima suza) med. decretorius) odlučujući. ukrasni. koji teži samo za vanjskim djelovanjem boja. prid. de-court) trg. decorativus) ukrasan. izdati naredbu dekretisti (lat. uresiti. decretare) odlučiti. opadanjem. način (ili: položaj) ležanja. de. decrementum) gubljenje. uresan. zaklon. delacio here-ditatis (lat. glikoza dekubitus (lat. umjesto na lijevoj. koji krasi. odbitak od računa za neku robu. taloženje sokova na nekom mjestu dekung (njem. ukrašavati. otapa se u vodi i tom se otopinom može lijepiti kao gumom. suze u očima delaktacija (lat. narediti. decutere. ležanje. osobito zbog slabe mjere ili loše kakvoće. koji je s desne strane dekstrin (lat. uplašiti. biti dekoriran dobiti orden. uobičajeni odbitak zbog toga što se odmah plaća u gotovom dekoviljski kolosijek kolosijek u kojem su tračnice razmaknute 0. dexios desni. ugled. delatus) prav. uljepšati. dexter desni. décourter) trg. smanjiti. siječnja 1624. zale-žaj. decrescere) mn.dekorativan (lat. dekort dekurtirati (fr. lac mlijeko = odbijanje djeteta (od majčinog mlijeka) delat (lat. neprirodna pojava u gradi ljudskog tijela kad se srce. decussorium) med. svaka viša naredba uopće dekretali (lat. grafo) pisano slijeva nadesno deksiokardija (grč. decorare) ukrasiti. rov. skratiti. neke bolesti. za sekularizacije koje su toga dana već stupile na snagu deksiografija (grč. odbiti. riješiti. naziv od svojstva okretanja polarizacijske ravnine nadesno.

delinquere. osobito ukusno jelo delikt (lat. déferre. osjetljivost. delibatio) smanjivanje. "amerikan-ka" (naziv po američkom zem. delikato (tal. delegatus) izaslanik delegatar (lat. svojstvo pretvaranja u tekućinu na zraku delikvescentan {lat. umirivanje). deliquescere) topiti se {ili: rastapati se. bajan deligacija (lat. razorio — dok su Rimljani odlučivali hoće li mu se suprotstaviti deliberativan (lat. previjanje deligatura (lat. ukusan. bal) otrovni ili opojni med koji pčele skupljaju s biljke Daphne pontica na Crnom moru deliberacija (lat. delegare) odrediti. tzv. pažljiv. delicato delicato čit. kojoj se pripisuje odanost ljudima i ljubav prema glazbi.) delekcija (lat. laskave riječi deleterij (grč.) smanjivanje nasljedstva delibal (tur. v. Delfi delfin (lat. razmišljanje. trg. dug itd. vjerovnik koji je upućen na neku treću osobu radi traženja nekog duga delegirati (lat.) glaz.) glaz. delinkvent delikvescencija {lat. zavijanje rane. dele) briši. kao predmet za uživanje: poslastica. de-leterion otrov) med.) prav.) glaz. med. delfis. pažljivost. délicatesse) kao moralna osobina: nježnost. otrovna tvar Delfi (grč. delegans) izdavatelj naredbe (ili: naloga). delicatamente deliciozan (lat. izabrati. topiti se . mio. izbor delenda Carthago čit. delinquere) v. delenimentum. Delfoi) glasovito Apolonovo proročiŠte u Fokidi (u podnožju Par-nasa) delfijsko proročište v. potajni tužitelj delatoran (lat. e. nametanje prisege delator (lat. mio. dogovaranje. odlučno delicatamente čit. prijestup. delegatio) izaslanstvo. sladak. ukusan. zločin delikvent {lat. osobito u korekturi) delegacija (lat. težak. delere uništiti. deleatur) neka se briše. n. previjanje rane delikatan (lat. klevetanje. deligatio) med. prikraćivanje. kićedelikt 262 delta-metal nost. dok je Rim vijećao. izbaci! deleatur (lat. delictum) prav. istup protiv zakona. izdajnički. imenu Delaware) dele (lat. delectum) biranje. osjetljiv. koji treba pažljivo raditi. položaj) delikatesa (fr. prenijeti na koga (pravo. sredstva za ublažavanje (ili: uminjavanje. pliskavica delfinij (grč. vijećanje délibérante Roma Saguntum periit lat. dehberatio) savjetovanje. Iju-bak.) med.) potkazivač. deliquescens) topljiv. delenda Kar-tago (lat. delfinos dupin) plivač koji pliva delfin-stilom delibacija (lat. delphinus) morska životinja. pretvarati se u tekućinu) upijanjem vlage iz zraka: gubiti se. deligere odabrati. delegatarius) trg. deliquescenti a) topljenje. delacio jura-menti (lat. prav. delikatamente (tal. Sagunt je propao (rečenica se odnosi na grčki grad Sagunt u današnjoj Španjolskoj koji je Hanibal 219. pr. ovlastiti. Delfinion Apolonov hram) sudište u staroj Ateni (pored Apolo-nova hrama) koje je sudilo za ubojstva što su ih počinitelji prikazivah kao opravdana delfmist (grč. dele-nire ublažiti) mn. delibacio hereditatis (lat. delibatio hereditatis čit. iza-slati. neugodan (npr. savjetodavni deliberato (tal. tvar koja truje i uništava život. deliberativus) koji savjetuje. neka se izbaci (slovo ili riječi. zavijanje.) Kartaga koju treba razoriti delenimenti (lat. veoma obziran. rastopljiv delikvescirati {lat. prav. dužnik koji svome zajmodavcu ustupa potraživanje nekog duga kod neke treće osobe delegat (lat. delatum) pot-kazivački. fin. nježno. deli. dupin. obzirnost. ocrnjivanje delavara vrst grožđa. delicatus) nježan. slična kitu. umilan. u umjetnosti: profinjen ukus. opunomoćiti. deliciosus) divan.delatio iuramenti čit. klevetnički delatura 261 delikatesa delatura (lat. zavoj.) potkazivanje. smisao za lijepo. ustupanje potraživanja nekog duga ili nalog za plaćanje jednog dužnika na neku drugu osobu s njezinim pristankom delegant (lat. deleomai uništavam. s nježnošću.

izdavanje robe delivrirati (fr. rječitošću itd. agein) koji zavodi lažnim obećanjima v.) vrsta letjelice. istjerivanje s nekog položaja ili iz stana. te s dijagonalama koje se okomito sijeku deltoidan (grč. nagrada koju posrednik prima za svoje jamstvo. delitescere) med. potiskivanje neprijatelja. med. bunilo. izbaviti: trg. delti sličan mišić gornjeg dijela ruke deluvij (de-. ušće rijeke koje se grana u više rukava (u obliku grč. logora ili trupa. 40% cink. strojne dijelove i oruđa delta-zrake 263 demencija delta-zrake fiz. slova delta) 3. jamstvo posrednika (ili: agenta) da će roba koju je on prodao na kredit biti plaćena u određenom roku delkredere-provizija trg. limitis granica) graničenje. četvorokut simetričan u odnosu prema jednoj dijagonali. delirij delirant {lat. omeđiti. zanositi se delirium tremens čit.) on je to crtao (na crtežima i bakrorezima) delineirati (lat. istjerati iz stana.delikvij (lat. deliratio) med. da se na zraku otopi. omeđivanje. onaj koji boluje od delirija delirij (lat. per deliquium čit. buncanje zbog bolesnih duševnih predodžbi koje nastaju kao posljedica određene prenadraženosti mozga i moždane opne. de-linkventica prijestupnica deliracija (lat. završava najčešće smrću delitescencija (lat. v. potisnuti neprijatelja s njegovog položaja. odseliti se delta (grč. voj. vlasti demagogizam (grč. ispo-ruČivanje. radioaktivne zrake koje se uvijek pojavljuju zajedno s alfa-zrakama ako beta-zrake imaju veoma malu brzinu deltaplan (grč. v. s položaja. prijestupnik. danas se upotrebljava u prijekornom smislu za onoga koji zavođenjem naroda dolazi do vlasti demagogija (grč. delineatio) crtanje. deltoeises) u obliku delte. izdati robu delkredere (tal. poslati. demos narod. brodske vijke. D. deložman deložirati (fr. predati. pokret. vršili velik utjecaj na narodne skupštine. eidos oblik) geom. d. bjesnjeti. demos. eidos oblik) med. de. lo-cus mjesto) oduzimanje (npr. četvrto slovo grčkog alfabeta. 2. ograničavanje. deliquium animi čit. obilježavanje ili postavljanje granice delimitirati (lat. délogement) izlazak. delivraison) trg. zlikovac. biti lud.) ili skraćeno: p. demy) vrsta papira malog formata . trg. agein voditi. isporuka. delineare) crtati.) nesvjestica delimitacija (lat. delirium) med. delcredere) trg. predaja. iznenadno gubljenje (ili: naglo iščezavanje) bolesnih tvari delivrans (fr. deliracija delirirati (lat. delkredere delokalizacija (lat. délivrance) oslobođenje. per delikvijum (lat. delta) 1. de uklanjanje. demos. deliquescere) topljenje {ili: rastapanje) na zraku. izaći. de. delinquens) optuženi. zapravo: zavođenje naroda. delikvijum animi {lat. 1% željezo. demagog demaj (engl. délivrer) osloboditi. skica delineavit (lat. alkoholno ludilo. izdavanje delivrezon (fr. delirans) onaj koji bunca. otapanjem na zraku. 1% olovo) za okivanje brodova. nastaje zbog prekomjernog uživanja alkoholnih pića. odlazak. demos. trokutni deltoideus (grč. delirijum tre-mens (lat. delirare) buncati. d. limes. proizvodi od raspadanja stijena koji se ispiranjem prenose s viših brdskih položaja i talože na padinama i u podnožju demagog (grč. predaja. obilježavati ili postavljati granicu delineacija (lat. nekom dramskom djelu) osobina mjesta u kojem se radnja prvobitno zbiva i prilagođivanje novom mjestu radnje deložiranje (fr. skicirati delinkvent (lat. glazbeni instrument starih Grka i Rimljana u obliku slova delta delta-metal zlatu slična slitina (56% bakar. nacrt. pojavljuje se s nemirom i drhtanjem udova. luđak. delta. sustav i metode kojima se služe demagozi da bi došli do svog cilja. agein) vođenje naroda. isporučiti. u staroj Grčkoj tako su zvali ljude koji su svojim ugledom. luere prati) geol. "zmaj" u obliku grčkog slova delta deltoid (grč. ludilo. déloger) izbaciti. agein) mišljenje i način rada demagoga demagoški (grč. limitis) graničiti. demagogos) vođa naroda. delta. omeđivati. tj. delinquere. ograničiti. npr. limes.) med.

démarche) korak. demi-bastillon) voj. ergon djelo) 1. démarquer) ograničavanje. utjecanje na narod govorom demembrirati {lat. ispraviti neistinu ili netočnost demarkacija (fr. osobito: raspustiti (ili: znatno smanjiti. demos narod. de-. iznijeti) pokućstvo demefitizirati (lat. razoružati. razoružavati. Marke. rastrgati. de mephitis kužno isparenje. demergere.) mladenačko ludilo. očistiti od štetnih isparavanja demegorija (grč. zanatlija. agoreyo govorim) javni govor. kod gangrene: crta na kojoj se ona zaustavlja demarkacijske trupe pogranične trupe. čistiti. prikazati u pravoj boji. démurrage) zakasnina. postupak. paralytica čit. demencija prekoks (lat. suprotno: militarizacija demilitarizirati (lat.) preseljenje visokih ustanova iz glavnoga grada (metropole) u druga. poduzeti korake demaskirati (fr. razvesti. gubitak značajki tjelesnosti. demegoria. graničari demarkacijski kordon granični lanac demarkirati (njem. poricati. obilježiti granicu. uvođenje civilne umjesto vojne uprave. umanjuje. poluutvrđenje demikoton (fr. demembrare) raskomadati. nekom području ili državi. supr.) progresivna luđačka paraliza. riba — ribica. tj. razotkriti. svijet. ispravljanje neke neistine ili netočnosti demantirati (fr. fr. dé-méphitiser) provje-triti. demersio) potapanje. govor pred narodom. učiniti demarš poduzeti potrebne mjere. 2. voj. rastaviti na dijelove demencija (lat. demencija paralitika (lat. malo utvrđenje. trupe u pokretu otkriti neprijatelju i time ih izložiti njegovoj topničkoj ili puščanoj paljbi dematerijalizacija (lat. razoružavanje. narod. razvojačenje. omeđivanje. demi-parallele) voj. de i materija) prijelaz u duhovno stanje. ležarina (naplata za robu koja se ne podigne iz skladišta na vrijeme) demireljef (fr. polurov demiraža (fr. diminitivus) koji smanjuje. umanjenica. militarizirati deminutiv (lat. razgolićavati. démasquer) skinuti obrazinu (ili: masku). smanjivanje na najpotrebniju mjeru vojske i uklanjanje vojnih objekata u nekom mjestu. militaris) voj. de-. npr. osobito radi utvrđivanja prije spornih granica. onako kako jest. démentir) opovrgnuti. zgriješiti. odu-hovljivanje demeblirati (fr. ne držati) vojsku i porušiti vojne objekte u nekom mjestu. zajednički naziv za duševne démens 264 demo bolesti koje počinju za vrijeme puberteta ili odmah nakon njega. ogriješiti se o nešto demeritni dom u Katoličkoj crkvi: zavod za preodgoj i kažnjavanje svećenika koji nešto skrive demerzija (lat. med. démarquer) ograničiti. dementia) med. demencija senilis (lat. tvorac. poreći. démériter) skriviti. uronjavanje demetropolizacija (lat. pren. kuća — kućica deminutivan (lat. raskrinkati. manja mjesta demfati (njem dâmpfen) prigušivati. otkriti. diminutivum) gram. razgolititi. zataškavati demibastion (fr. demens) luđak. . odreći. militaris) voj. pom. ludilo. povući graničnu liniju demarš (fr. u narodnoj skupštini. graditelj svijeta. odricati. iznositi.) ludilo koje dolazi s godinama kao posljedica starosti démens (lat. ime boga tvorca kod grčkog filozofa Platona. raspuštanje. autor. fr. (isp.-grč. demi-coton) Čvrsta polu-pamučna tkanina demilitarizacija (lat. nekom području ili državi. umjetnik. demos zemlja. démenti) opovrgavanje. obilježavanje granične linije. obrtnik. slaboum-nik demeritirati (fr. polureljefna tvorevina demirug (grč. de-mentia senilis čit. skraćuje demiparalela (fr.demanti (fr. prozračiti. poricanje. uvesti (ili: uvoditi) civilnu upravu umjesto vojne uprave. démeubler) ukloniti (ili: uklanjati. sužava. dementia. dementia praecox čit. demirelief) poluispup-čena tvorevina. određivanje mjesta na kojem se nalazi brod na pučini demarkacijska linija granična linija. umanjena riječ.

) izvan mode. otpustiti demitur (fr. klonulost. demos. uc. ovako Platon naziva Boga kao tvorca svega. demos. polu-okret (nalijevo ili nadesno) demiurg (grč. demoliranje demolicijski sistem fort. vladam) pristaša i zastupnik demokratskog uređenja države i odnosa u zajednici uopće. demo. bolestan strah od većih skupova ljudi demogeronti (grč. senatori u današnjoj Grčkoj demografija (grč. fi-los prijatelj. položaj. demo.. zakonodavnu i izvršnu.. fobe-omai bojim se) med. od perz. širokih pogleda demokratizam (grč. demos. i izjednačavali ga sa židovskim Bogom demivolt (fr. doksa mišljenje. najvišu vlast. bilo u obliku neposredne demokracije kad o državnim poslovima odlučuje skupština cijelog naroda (kao u staroj Ateni). demokracija.. položaj i školovanost). n. krateo vh'dam) naziv za politiku "vladavine prijatelja naroda" demofobija (grč. vraćanje vojske u mirnodopsko stanje demobilizirati (fr. svesti vojsku u mirnodopsko stanje démodé (fr. logos govor) proučavanje javnog mnijenja na temelju anketnog ispitivanja demofilokracija (grč. upropaštavanje. démobiliser) voj. fr. razoružavanje vojske. grafia) opisivanje naroda. za razliku od najvišeg Boga. pripadnik stranke koja u svom programu naglašava kršćansku notu demolicija (lat. démolir) rušenje. demitour) polukrug. u običnom govoru: slobodoljubivost demokratizirati (grč. dimittere. pripadnik staroatenskog trećeg staleža. pr.ni-ti nešto pristupačnim sredst^im« i shvaćanjima širokih narodnih sI-S — va. znanost o stanovništvu demokracija (grč. démissionner) dati ostavku. krateo vladam) uvesti ili sprovoditi mjere koje oslobađaju sve ljude i daju ravnopravnost bez obzira na imovinsko stanje. demijohn. državno uređenje u kojem. demo-geron) mn. ostavka demisionar (fr.). starješine po starosti i dostojanstvu.prefiks sa značenjem: odnos prema narodu. demivolte) jah. demos narod. čovjek slobodoljubivih. sustav utvrđivanja po kojem se objekti. krateo moćan sam. znanost Demokrit starogrčki filozof iz Abdere (460—370.. 3.— predstavnička — demokracija) demokrat (grč. znanost o narodu i državi na osnovi statistike. prijelazan demisija (lat.rukotvorac. podrijetlo iU'. đe-mokratia) vladavina naroda. demos narod) predmetak u složenicama sa značenjem: narod. narodni demobilizacij a 265 demonetizirati demobilizacija (fr. krateo vladam. demo. narodna vlast. mogu odmah razoriti minama demoliranje (fr. saison godišnje doba) prikladan za nošenje u proljeće i jesen. tj. e. Da-maghani grad u kojem je bila razvijena staklarska industrija) pletenka. staromodan Demodok (grč. uništavanje.prefiks sa značenjem: o'lnc? prema narodu. slijepi pjevač na dvoru kralja Alkinoja (pred Odise-jem pjeva o Trojanskom ratu) demodoksologija (grč. gnostičari su tako nazivali tvorca materijalnog svijeta. npr.(grč. zahvaliti se na službi ili zvanju. tvorac svijeta. razoružati. demolitio) v. imanja. demiurgos) fil. démobilisation) voj. vlast. demi-john. službenik u ostavci demisionirati (lat. dame-jeanne) opletena staklena boca za vino. demolicija . jahanje u polukrugu demižon (engl. demos. u "polusezoni". po naučavanju o trima vlastima. fr. krateo vladam) v. utemeljitelj atomi stike demokršćanin (grč. vrši cijeli narod (bez obzira na imovinu. demi polu-. različitih veličina (do 60 1) demižon (engl. demissio) utućenost. kad ih neprijatelj zauzme.) mit. opletena boca od nekoliko litara demo. 4. démissionnaire) primatelj ustupljenih dobara. kratos vladavina. viši Činovnik u nekim starogrčkim polisima demisezonski (fr. ocat itd. bilo preko izabranih predstavnika {reprezentativna. demos narod) pripadnik stranke kršćanskih demokrata (Democrazia cristiana) u poslijeratnoj Italiji.

dokazivanje. obožavanje vraga i klanjanje (ili: služenje) vragu demonologija (grč. démonter) rastaviti stroj na njegove sastavne dijelove. demonstrans) tumač. prividan. živo. onaj koji javno iskazuje svoje mišljenje ili raspoloženje demonstrativ (lat. lat. povlačenje novca iz optjecaja. demodoksologija Demosten (grč. duh. daimon. tumačiti. sotonski. demontirna baterija voj. most itd. naklonjen narodu demulcencije (lat. logia) naučavanje o duhovima. ovaj. oštetiti neku spravu. demonima demonomagija (grč. onaj koji tumači. lat. med. demontirati demontirati (fr. sotona. u demokratskoj Ateni: općina. sko-peo gledam) proučavanje javnog mišljenja. lišiti nekoga osjećaja vlastite vrijednosti. facere raditi) nastojanje i poduzimanje mjera pobjedničkih savezničkih sila po svršetku Drugog svjetskog rata da u Njemačkoj uklone sve tragove Hitlerove anti demokratske i nehumane nacionalsocijalističke vladavine denacionaliziranje (fr.prefiks sa značenjem: odnos prema narodu. ili da mu se odvrati pozornost od neke druge operacije demonstrant (lat. javno iskazivanje. svog raspoloženja. izlagač. pokvarenost morala (ili: naravi). daimon. demoliri. pokazivač. demos) narod. demoliran demologija (grč. de. daimonios) vražji. daimon. izrazito. tobožnji napad kako bi se izazvao neprijatelj da otkrije svoju snagu. utjerati joj strah demos (grč. bilo da bi se sasvim izbacio iz optjecaja. v. očigledno. démoralisation) kvarenje. demos. démonétiser. moneta. zla sudbina demonetizacija (fr. dénationalisa-tion) odnarodenje. rasplitanje. osobito eksperimentiranje u prirodnim znanostima. odnarođivanje . latreia obožavanje) poštovanje duhova. voj. prid. očigledno prikazivanje. onesposobljavanje za uporabu. izlagati. dokazivati. usp. démonétiser) bank. natio narod. ludilo = vjerovanje da je u nekoga ušao vrag i da je zbog toga poludio.i moneta novac) bank.demolirati (lat. usp. narediti da se sjaše. osobito zao duh. daimon) vjerovanje u duhove i natprirodna bića uopće demonolatrija (grč. gubljenje hrabrosti. oboriti s konja. sredstva (ili: lijekovi) za umirivanje bolova demuskacija (lat. daimon. demonstrativno (lat. onaj. daimon. pojedinca ili mase. mageia) gatanje (ili: vračanje) pomoću duhova demonomanija (grč. otuda: demostenska rječitost izvanredna.) dokazivač. lišiti vojsku hrabrosti i vjere u pobjedu. demonstrativum) gram. démontage) rastavljanje na sastavne dijelove. upropastiti. voj. npr. vjerovanje u sablasti demonomantija (grč. demonstrare) pokazivati. prikazivač. v. manteia proricanje) vračanje pomoću demona koji se nalazi u onome koji vraća demonomelankolija (grč. otvoreno. daimon) natprirodno biće. logia) znanost o narodu i njegovom duhovnom životu demon (grč. demonstracija demonstrator (lat. izlagač. démolir) rušiti. uništiti. objaš-njavač demonstrirati (lat. demonstrare) javno. demulcentia) mn. odsjek jedne file demoskopija (grč. narodni. uvjerljiva i silna rječitost demotičan (grč. baterija koja frontalnom paljbom uništava neprijateljske topove demoralizacija (fr. fr. jednoj vrsti novca ukidemonizam 266 demuskacija nuti vrijednost i time je povuci iz optjecaja demonizam (grč. demotikos) koji pripada narodu. slobodno. demoralizirati demoralizirati (fr. taj i dr. pokvariti. pokazna zamjenica. Demosthenes) najslavniji starogrčki govornik u Ateni (384—322). melancholia) ludilo čovjeka koji vjeruje da su u njega ušli zli duhovi demonski (grč. demonstratio) dokaz. razvratnost. anketiranje širokih slojeva pučanstva. učiniti neupotrebljivim (ili: nesposobnim) za obranu. de uklanjanje. lišiti morala. malodušnost. upropastiti nekoga. daimon. porušiti. bilo da bi se prekovao demonetizirati (lat. fr. akcija. mania pomama. de. démoraliser) učiniti razvratnim. voj. pokazivati raspoloženje demontaža (fr. musca muha) organizirano uništavanje muha kemijskim sredstavima denacifikacija 267 denivelacija denacifikacija (fr. demo. natprirodan demonstracija (lat.

) prav. min. dentritičan dendroliti (grč. okamenjene biljke i okamenjeno drveće dendrolog (grč.) i. denegatio audientiae čit. udio nekog trgovca u nekom brodu ili njegovom teretu. pomodarstvo dendritičan (grč. znanost koja određuje količinu drvne mase. državi itd. veza s drvetom dendrografija (grč. promijeniti prirodu neke stvari. tj.denacionalizirati (lat. dentitio) med. prid. fr. namirnicama (npr. npr. odnaroditi denar(ius) (lat. pent postalo je u hrvatskom jeziku pet) dendizam (engl. metron) vještina mjerenja drveća. denominare) nazvati. usp. dendrogra-fički dendroidan (grč. imenovati denonsirati (fr. metron) instrument za mjerenje visine i jačine drveća. denomi-nativan denominirati (lat. logos) poznavatelj drveća. natio narod. logia) poznavanje drveća. zubni glasovi. arpazo zgrabim. lišiti nekoga bitnih osobina naroda kome taj pripada. dénaturer) izmijeniti svoju prirodu. de uklanjanje. uskraćivati denga (ar. obilježavanje. Nicot) oduzeti duhanu nikotin i time ga učiniti manje štetnim za zdravlje denivelacija (fr. denominativum) gram. dati podatke dentagra (lat. mjera za svilu i zlato denatalitet (lat. instrument za vađenje zuba denticija (lat. prirasta te starosti pojedinih stabala i čitavih šuma. fr.) stari rimski srebrni novac koji je najprije sadržavao 10. denominatio) imenovanje. neizvršavanje bračne dužnosti denegirati (lat. obilježiti. denegatio) odlučno poricanje (pred sudom). kao drvo dendro. uskraćivanje saslušanja. izopačiti. javlja se povremeno u toplim krajevima (samo ljeti) kao iznenadan napadaj groznice denikotinizirati (lat. agra plijen) zubobolja dentali (lat. smanjivanje broja stanovništva denaturalizacija (fr. dens zub. uskraćivanje. trg. prid. dendron.) bakreni novac različite vrijednosti u bivšim pokrajinama sjeverne i srednje Italije. sta-rosl. nicanje zuba kod djece dentifricij (lat. dendron drvo) u obliku drveta. njegov uzgoj i praktičnu primjenu dendrologija (grč. grč. dandy) kicoštvo. denotatio) označavanje. dendron. postati pripadnik građanskog staleža denominacija (lat. kao i za određivanje njegovog volumena dendrometrija (grč. uzrokovanje ne-ravnosti. odbijanje. davanje podataka denotirati (lat. dénaturalisation) otpuštanje iz podaništva. onaj koji proučava drveće. grafia) opisivanje drveta. dendron. dendron. dénationaliser) oduzeti narodni karakter. ščepam) med. dendron.(grč. gubljenje građanskog ili zavičajnog prava denaturirati (fr. dendron. znanost o drveću (uzgoju i praktičnoj uporabi) dendrometar (grč. de uklanjanje i nobilis plemenit) izgubiti svojstva plemića. de-. otkazati denotacija (lat. eidos oblik. denegacio audijencije (lat. dentales) gram. dénoncer) obavijestiti. lithos kamen) mn. dénivellation) spuštanje razine (nivoa). prijava. t) dentalni (lat. grč. natalis koji se tiče rađanja) opadanje broja rađanja (u nekom narodu. tj. giz-delinstvo. veslati od veslo. objavljivanje denominativ (lat. u vezi s tim. denegacio debiti konjugalis (lat. dens zub. de-. vrlo zarazna bolest.) prav. dentalis) zubni dentarpag (lat. odbijati. denotare) naznačiti.) med. lik) v. oni kod kojih vrh jezika pri izgovaranju dodiruje zube u gornjoj čeljusti (d. denegatio debiti coniugalis Čit. vertikalno pomicanje denobilitirati se 268 departman denobilitirati se (lat. na-sus nos) gubljenje nosnog izgovora kod nekih samoglasnika (npr. kasnije 16 asa ili 4 sestercija denaro (tal. dendron drvo) prvi dio slo-ženice sa značenjem: drvo. sličan drvetu. denegare) odlučno poricati. riječ izvedena od nomina (imenica. zamjenica. dentifritium) sredstvo (ili: prašak) za Čišćenje zuba . odroditi. pridjeva i brojeva). dendron. dendrometar denegacija (lat. špiritu) dodavati različite tvari koje ga Čine neprikladnim za uživanje denazalizacija (lat.

pogrešno ili loše postavljen. smijeniti nekoga s njegovog položaja. lišiti kose. dis. déplacé) neumjesan. Deo gracijas (lat. logia znanost) 1. zubni kirurg dentura (lat. ogoliti. deon. nazvan još i moralnim dokazom. potkazivanje. dentis zub) zool. zguliti denuncijacija (lat. département) podjela određenih poslova između djelatnika jednog kolegija. ukrasi na svodovima i stupovima u obliku zuba dentin (lat. persona osoba) med. pren. deontos dužnost. smatra da je potreba našeg uma pretpostaviti postojanje Boga kao osnove moralnog svijeta deparalizirati (lat. ukloniti sa svog mjesta. odvajanje kostiju od mesa.u pangere pričvrstiti) hitno poslati ili otpremiti. đe. denuntiare) dostaviti sudu. metron) fiz. departitio) podjela departman (fr. deplantatio) presađivanje. naopako (ili: pogrešno. pauper siromah) osiromašiti. vrsta areometra denzitet (lat. zubalo. tužitelj denuncijat (lat. denuntiator) v. denudare) otkriti. pediculus uš) kir. zajedničko djelovanje erozije i raspadanja zbog kojeg dolazi do snižavanja tla denudirati (lat. denuntiatio) dostavljanje vlasti nekog kažnjivog djela. paralvein klonuti) med. lišiti nekoga imovine depistaža (fr. naučavanje o liječničkoj etici. optužba denuncijant (lat. loše) postavljanje. déplacement) premještanje. osirotiti depedikulacija (lat. dependere) mn. odjeljak (stana) depauperacija 269 depolarizator depauperacija (lat. zbijenost Deo gratias čit. okrug. depilatio) opadanje kose. tj. zgusnuće denzimetar (lat. zubni liječnik. denticuli zubići) mn. depilare) skinuti kosu (ili: dlake). račune u trgovačkoj bilježnici precrtati i time ih poništiti. obično se šalje najhitnijim putem po posebnim kuririma depeširati (fr. zbijen. dens zub. brzo dostaviti. déplacer) premjestiti. uništavanje ušiju i gnjida depedikulirati (lat. loš položaj. službeno pismo. dépistage) metodičko otkrivanje bolesti među stanovništvom (npr. denuntiatus) optuženi denuncirati (lat. brzojav. pediculus uš) kir. povući nalog depersonalizacija (lat. dépêche) vijest dostavljena najhitnijim putem. koji nije na svom mjestu. optužiti denzacija (lat. v. deplan-tare) presaditi. de uklanjanje. rasađivanje (bilja. npr. 2. bežični brzojav. densus gust) zgušćiva-nje. oguliti. de.) Bogu hvala (svršetak katoličke mise) deontologija (grč. per-tinencije depenirati (lat. dens) zubni tehničar. potkazati. bolest pri kojoj čovjek izgubi svijest o vlastitoj osobnosti (ličnost) ili o svojoj okolini (npr. uopćavanje depeša (fr. fil. ono što nekome pripada. dépêcher. planta biljka. side) deplantacija (lat. volumen istisnine . pom. scalpere grepsti) sprava za čišćenje zuba dentist (lat. uništavati uši i gnjide dependencije (lat. kad tvrdi daje već davno umro). grč. sredstvo za skidanje kose i dlaka depilirati (lat. brzojavi ti depilacija (lat. denudatio) otkrivanje. dipen-nare) trg. soba. ministarstva vanjskih poslova svojim predstavnicima u inozemstvu. potiskivanje. penna pero. u farmaceutskoj tehnici: Što potpunije izdvajati jednu biljnu sup-stancu pomoću češćeg dolijevanja sredstva za otapanje (etera). de. razgolićenje.) zubi. prav. otkloniti uzetost. depilatorium) med. deon dužnost. zubna kost. djelokrug. glavna masa od koje se sastoji zub dentiskalpij (lat. potkazivač. koji se događa ili čini kad mu nije vrijeme deplasirati (fr. densus gust) gustoća. volumen dijela broda pod vodom. tal. promijeniti mjesto. znanost o dužnostima (izraz potekao od engleskog filozofa Benthama). o etičkom ponašanju liječnika u svim odnosima i oblicima liječničke djelatnosti deontološki (grč. izliječiti od paralize departicija (lat. grč. deontološki dokaz o postojanju Boga. rasaditi deplasiran (fr. pri čemu nezasićena ili manje zasićena otopina potiskuje potpuno zasićenu otopinu deplasman (fr. denuncijant denudacija (lat. gubljenje osobnih karakteristika. drveća) deplantirati (lat. de.dentikuli (lat. logia znanost) teol. dens. denuntians) dostavljač. ar-hit. lat. smjenjivanje. naprava za mjerenje specifične težine i gustoće tekućine. npr. densus gust. geol. stanje u kojem se nalaze zubi denucijator (lat. skidanje dlaka depilatorij (lat.

de. ulaganje. npr. Rusa u Sibir. deportatus) prognan. razne vrijedne stvari (dragocjenosti. depolitizirati {lat. mjesto u sudu gdje se čuvaju stvari i novac. protjeran. sklonište: voj. deportare) prognati.) gram. galvanski element lišiti polarizacije depolirati (fr. iskaz pred sudom depozit (lat. neki stalež ili skupinu ljudi lišiti političkih prava. in deposito čit. dépôt) skladište. de. kad banka prima na čuvanje. en depot čit. deponent depozitorij (lat. dati. činovništvo. primiti ad depositum čit. depopulatio) raseljavanje. smanjivanje stanovništva depopularizirati (lat. službenike. deponentni glagol deponent (lat. kemijska tvar (sup-stanca) koja sprječava slabljenje galvanskih elemenata zbog polarizacije dpolarizirati 270 deprefìksacij a depolarizirati (lat. vojsci itd. baciti u bijedu deposedirati (lat.) na čuvanju. raseliti (stanovništvo) đeport (tal. položiti. de uklanjanje. deploratio) oplakivanje. nanos depozitna banka zavod koji prima novac uz manji interes da bi ga davao drugima uz veći i na toj razlici zarađivao depozitna mjenica mjenica koja se izdaje na novac uzet i uložen u posao depozitni novac novac koji se polaže sudu radi čuvanja. lišiti nekoga posjedovanja neke stvari ili zemlje. sažaljevanje. prav. protjerivanje. deplere isprazniti. uložiti. ispražnjavanje deploracija (lat. polos) fiz. an depo (fr. poslati po kazni u koloniju. onaj koji daje nešto na čuvanje. depozi-cija deponirati (lat. deport) u trgovini burzovnim papirima: razlika između sadašnjega i kasnijeg nižeg tečaja vrijednosnih papira (razlika između sadašnjega i kasnijeg višeg tečaja zove se report) deportacija (lat. depositorium) odjel za Čuvanje. depositio) ostavljanje stvari na čuvanje. polos stožer) fiz. osobito: ostavljanje stvari i vrijednosnih papira u banci na Čuvanje. ostava. pred sudom iskazati.) i to posebno naplaćuje od deponenta depoetizacija (lat. činovništvu. svako-dnevnost. žaliti depo (fr. ono što je ostavljeno na Čuvanje. glatkoću depolitizacija (lat. depositum) povjereno dobro. grč. de. de. žaljenje deplorirati (lat. deponens (lat. deportiran (lat. izgnan.) dati ili primiti na čuvanje. opljačkati) raseljavati. otjerati s mjesta. smjestiti) odlagalište smetište deponiranje (lat. in depozitu (lat. bank. popularis narodni) otuđiti nekoga od naroda. glagol koji ima pasivan oblik a aktivno značenje. u sefovima. vojni materijal koji služi za dopunu. dati na čuvanje. poeta pjesnik) oduzimanje poetičnosti nekom pjesničkom djelu. zalog. službenicima. deponere odložiti. deplorare) oplakivati. vojsku itd.) na čuvanje depo-posao bank. deportatio) progonstvo. depopulari opustošiti. polus. deponens) ulagač. fr. lišiti nekoga narodne naklonjenosti depopulirati (lat. deposedirani npr. poslan u zatočeništvo ih po kazni u koloniju deportirati (lat. u pohrani. ostaviti u banci potpis radi uspoređivanja depopulacija (lat. politisare baviti se javnim poslovima) ukloniti iz politike.. npr. prisilno upućivanje u logore. upućivanje po kazni u neku koloniju. uobičajenost depolarizacija (lat. npr. uništavanje polarizacije galvanskom elementu depolarizator fiz. koji prividno napušta svoje prvotno značenje. déposter) voj.deplecija (lat. fr. otjerati. polus. ad depozitum (lat. potisnuti s položaja depozicija (lat. depossidere. déposséder) prav. svjedok pred sudom deponij (lat. vojska koja služi za dopunu ostalih jedinica. vladar koji je zbačen s prijestolja depostirati (fr. talog. protjerati. izgnati. vrijednosne papire i dr. = arhiv . prognati. poslati u zatočeništvo. deponere) odložiti. deponere) v. grč. ulog. prilagodba običnom načinu izražavanja. de-pletio) pražnjenje. Engleza u Tasmaniju. depositor) v. Francuza u Novu Kaledoniju itd. sažaljevati. dakle. depolir) oduzeti sjajnost. mjesto gdje se čuvaju topovi i ostali ratni materijal. spremište. novac uzet uz interes radi proširivanja posla depozitor (lat. depolitisatio) oduzimanje političkih prava nekom staležu ili skupini ljudi.

fiz. očistiti. de. očistiti krv deputacija (lat. razum) staviti u slobodnu prodaju. utvrđeni prihod koji netko. depurgare) čistiti. knjigu. po značenju i obliku. svečano izopćenje. pored plaće. prima godišnje u stvarima. pokvariti. uznemiravanje u poslu. odbor određen za pripremanje svega što je potrebno za rješavanje nekoga važnijeg pitanja deputat (lat. depurgativan depurgirati (lat. izopačenost. izabrati. depurativan depurgacija (lat. privare lišiti) lišenje. pasti u dug. npr. zadržavati (koga). depressio) psih. dérangement) smetanje. deputatum) 1. osobito koji pomaže čišćenje krvi depuratoran (lat. pročistiti. otrijebiti depurirati (fr. instrument za svlačenje. ulegnuće. poremetiti svoje imovinsko stanje. nered derasinirati 272 dermatografîj a derasinirati (fr. sredstva za čišćenje. trijebiti. de uklanjanje. depurgativus) koji čisti (ili: pročišćava) crijeva depurgatoran {lat. lišavanje. utuci. pročišćavanje. depurgatorius) v. proklinjanje. poremetiti. med. kao jedan dio svojih primanja deputirati (lat.) otuđenik. deraciné otuđenik. iseljenik) lišiti osobina neke sredine. izaslanici. zauzimanje za nekoga. deputatio) izaslanstvo. depuratio) čišćenje krvi depurancije (lat. tj. kapilarno pritiskivanje žive u kapilarnim cijevima. potiŠtenost. zadužiti se deranžman (fr. depurgatio) čišćenje. istrgnuti iz zavičaja. dere vrat. naznačiti. pogoršanje deprefiksacija (fr. trg. osobito lijekovi koji čiste krv depurativan (fr.depravacija (lat.) i melankolijom. nizak tlak zraka. drva. osobito u zajednici s određenim afektima (briga itd. pobrkati. deputare) odrediti. depressio) voj. slab puls koji znači oslabljelost. ukinuti racioniranje deradenitis (grč. deprimere) obeshrabriti. rastužiti. dépurer) čistiti. opadanje cijena. padanje cijena. v. niže stanje žive u uskim cijevima nego u širim žilama koje opkoljavaju cijevi deprivacija (lat. npr. živci koji šire krvne žile i time smanjuju krvni tlak depreverbacija (fr. med. potiskivanje moždane opne depresorni živci zool. spuštanje. zastupnici koji u ime neke veće organizacije imaju ovlaštenje za obavljanje nekog posla. deprimiran puls pritisnut. razvratnost. iskorijeniti. u naturi. pokvarenost. deprimere. operacija oka pri kojoj se živac potiskuje naniže. rat štakor) ubijanje (ili: uništavanje) štakora i miševa . zastupnik. poglavito osjetljivosti. tj. kutna udaljenost zvijezde ispod horizonta depresirati (lat. nov jednostavan glagol deprekacija (lat. depressorium) med. poreme-ćenost. oduzimanje predmetka (prefiksa) od glagola s predmetkom deprekacija 271 deranžman da bi se dobio. meteor. tlačiti. iskvarenost. dépuratif) koji čisti. de préfixe predme-tak) lingv. déranger) uznemira-vati. depurantia) mn. uznemiriti. s priznanjem Božjeg suda. područje najnižeg tlaka zraka depresorij (lat. oduzimati snagu. žito i dr. izvaditi iz preše depresivno područje meteor. upala vratnih žlijezda deranžirati (fr. depuratorius) v. trijebljenje depurgativan (lat. ugnjetavati. 2. otimanje. remetiti. poremećaj. posredovanje depresija (lat. iseliti deratizacija (fr. smetati kome. slabiti. ratio pamet. geol. topovsku cijev usmjeriti niže. oneraspoložiti. depravatio) moralno kvarenje. nešto. uputiti deraciné čit. izaslanik. utučenost. deprimirana kapilarnost fiz. deprefiksacija deprimirati (lat. dčpreverbation) lingv. anatema. astr. derasine (fr. oduzimanje depuracija (lat. iseljenik deracionirati (lat. područje koje leži niže od morske površine. deprecatio) molba za koga ili za što. padanje žive u barometru zbog slabog tlaka zraka. aden žlijezda) med. klonulost psihičke energije.

tj. izvoditi derivometar (lat.. mykes gljiva) med. đerma) med. utrka punokrvnih trogodišnjih konja u Engleskoj. iatreia liječenje) med. pathein patiti) med. đerma. mat. logia) znanost o koži. pravilno skretanje duguljastih zrna izazvano njihovim okretanjem i promjena tlaka zraka koju to skretanje izaziva derivancije (lat. liječenje kožnih bolesti dermatitis (grč. dérisoire) smiješan. đerma. izvod. izvođenje. prav. diferencijacija. dlačica i dr. đerma. postati od. zrak.(grč. skretanje zrakoplova sa smjera svoje putanje zbog vjetra. jugozapadno od Londona. ostavljanje derelikta (lat. žućkast. v. deri-vativus) izveden. đerma. koji je nastao izvođenjem iz nečega. (upotrebljava se u salonima za uljepšavanje) dermatalgija (grč. đerma.prefiks sa značenjem: veza s kožom. skopeo gledam) sprava u obliku posebnog zrcala pomoću koje se može vidjeti svaka. derivatio) gram. Derbyju). de-rivantia) mn. đerma. đerma koža) kožni. đerma) kožni. spojevi koji su nastali iz drugih spojeva zamjenom određenih elemenata derivativan (lat. derelictio) prav. dlanova i tabana (primjenjuju u iste svrhe kao i daktiloskopski otisci) dermatografîj a (grč. 2. đerma) med. đerma. oleum ulje) farm. npr. bora. stvari bez gospodara derivacija (lat. dermatoid (grč. pa i najmanja promjena na koži. derivare. đerma. derivare izvoditi. pathos bol. održava se od 1780. važna športska utakmica derby-crack čit. rivus potok. napuštene stvari. bol kože. lyo labavim) pretjerana rastezljivost i mlitavost kože dermatolog (grč. voditi podrijetlo od. izvedenica. šport. bolest kože koju uzrokuju parazitske gljivice dermatonoza (grč. med derivirajuča sredstva. odyne bol) med. izvesti. napuštanje. bolest kože. liječnik za kožne bolesti dermatologija (grč. npr. instrument pomoću kojeg izviđač utvrđuje smjer i snagu vjetra i. đerma koža. dermatodinija dermatičan (grč. deri-vatum) gram. đerma. dermatalgija dermatoglif (grč. ona koja odvode sokove derivat (lat. derelicta) mn. prema tome. bezmirisan bizmutov prašak koji ima antiseptičko djelovanje i koji liječi rane dermatoliza (grč. logos) onaj koji se bavi proučavanjem kože. voj. g.) prvoklasan konj trkač koji sudjeluje u derbiju derealizacija (lat. na stazi od preko 2400 m (naziv po osnivaču lordu E. nosos bolest) med. svaka pora.. skretanje s pravog puta. logia) znanost o kožnim bolestima . de uklanjanje realizacija) med. derbi-krek (engl. đerma. koji se tiče kože dermatijatrija (grč. đerma. izvedena riječ. algos bol) med. derby) 1. kožni dermalni (grč. kem. derivare odvoditi. dermatos) predmetak u složenicama sa značenjem: koža. derivare izvoditi) dolaziti. jedne riječi iz druge. glyfo du-bem) urez na koži.derbi (engl. osobito naziv za otiske nožnih prstiju. proizlaziti. prelazak od jedne funkcije prema nekoj izvedenoj funkciji. dermatopatija dermatopatija (grč. znanost o kožnim bolestima dermatom (grč. metron mjera) zrak. oteklina kože dermatomikoza (grč. koji služi za porugu đerma. đerma. koji odvodi na drugu stranu derivirati (lat. riječ koja je nastala od neke druge riječi. grafo pišem) opisivanje kože dermatoid 273 Des. lat. grč. koji pripada koži. ubi consistam. bolest kod koje čovjek osjeća da se izmijenila njegova okolina ili cijeli svijet derelikcija (lat. eidos oblik) kožasta masa koja se upotrebljava za povezivanje i ukoričenje knjiga dermatol (grč. v. đerma. upala kože dermatodinija (grč. đerma. stanovati — stanovnik derivati (lat. popravlja smjer deri zoran (fr. koji je u vezi s kožom dermaskop (grč. na poznatom trkalištu u Epsomu. odvoditi. đerma. dermatonoza dermatopatologija (grč. izvođenje. derivata) mn. derivare odvoditi. derivare izvoditi.

zakidanje. okr-njiti. disegno. stavljanje izvan snage. voj. đerma. nacrt. veselje dernier cri čit. cilj. opozivajući. vrsta. svadba. dešendendo (tal. koji ukida. tj. Dekart fr. raditi na Štetu. đerma. zbuniti. o činjenicama koje na taj razvoj ukazuju i koje ga dokazuju. iskrcavanje vojske na neprijateljsko tlo. okrnjivanje. dessein. posljednja novost derobirati (fr. a kasnije osobito Lamarck (v.) Daj desakralizacij a 274 desiderativan gdje da stanem (tj. dérober zakinuti) šport. plastike vještina uobličavanja) med. šara. od ugovora). lamarkizam). matematičar i fizičar iz 17. ograničavanje. i o uzrocima toga 1 takvog razvoja. grč u vratu derotilus med. zoon životinja) mn. celum teramkve movebo (lat.) posljednji krik. dermatijatrija dermo. đerma. okrnjivati. descente) silaženje. uzorak. rastaviti) uklanjanje rasne segregacije. neki zakon derospazam (grč. v. vojska dovedena vodenim ili zračnim putem na neprijateljsko tlo Descartes čit. spuštati se. svetogrđe. v. prevlačenjem kakvog predmeta ih pisanjem po koži kakvim tvrdim predmetom). Des.) skup. u jahanju: zaobići zapreku koju je trebalo preskočiti derogacija (lat. skidati se. đerma. zakona derogativan (lat. brodski teret. razbiti derviš (perz. npr. caelum terram-que movebo čit. osoba (nastaju trljanjem. pokaži mi uporište) i okrenut ću nebo i zemlju (lati-nizirana poznata Arhimedova rečenica) desakralizacij a (lat. dérouter) skrenuti nekoga s pravoga puta. descendencija (lat. derogativus) koji šteti. dio plastične kirurgije koji se bavi umjetnim obnavljanjem i popravljanjem bolesnih dijelova kože dermatotilus (grč. staviti izvan snage. đerma. odstup (npr. descendentia) potomstvo. decrescendo descendent (lat. desalinizacija (lat. kožni paraziti dermijatrija med. filozof.dermatoplastika (grč. ubi konzistam. voditi podrijetlo. koljeno descendendo čit. oduzimati. naučavanje 0 postanku. smanjenje. đerma) v. koji opoziva.) muslimanski monah-prosjak Des. de uklanjanje sa-cer — svet) oskvrnuće svetinje. Darwin (v. praunuk itd. plastike vještina uobličavanja) vještina punjenja životinja dermoskopija (grč. spasmos grč) med. sići. dessin) trg. đerma dermografizam (grč. designare obilježiti) namjera. izdanak (dijete. obesvećenje. nametnici koji žive na koži. đerma. smesti. zakidati. ostavljaju trajan i jasan trag dermologija v. bolest kože dermatozoe (grč.) glaz. unuk. spuštanje. tome rezanje) med. pojave na koži kod nekih. derogare) krnjiti. tylos žulj) med. povrijediti. podrijetlo. grafo pišem) med. način ispitivanja kože i njezinih bolesti promatranjem pomoću posebnog povećavajućeg aparata dermotomija (grč. de uklanjanje. ukinuti. descendens) potomak. zakinuće. osobito nervoznih. smanjiti. udarcem. zavesti. neprijateljski upad u neku zemlju. kožni žulj dermatoza (grč. dernije kri (fr. tal. skopeo gledam) med.(grč. osnova neke kompozicije . pobrkati nečije namjere. potjecati desegregacija (lat. opozvati. tvorci ove teorije su stari grčki mislioci Anaksimandar i Empedoklo. glaz. đerma. derogatio) krnjenje. dermatologija dermoplastika (grč. dere vrat. plan. lat.) descendentna teorija biol. st. silazak. descendere) silaziti. ono što je najnovije u modi. opozivanje. sai sol) uklanjanje soli kemijskim putem desant (fr. darvinizam) i Haeckl descendirati (lat. težnja da između različitih rasa dođe do normalnih ljudskih odnosa desen (fr. v. (fr. Činiti krivo. ubi consistam. razrezivanje kože dernek (tur. ukidajući. de uklanjanje. ukidanje neke naredbe. osobito u modi. zakinuti. đerma) med. dermatotilus derutirati (fr. oduzimanje. segregare razlučiti. tumačenje o prirodnom razvoju životinjskih i biljnih vrsta tijekom povijesti Zemlje. osujetiti. stavlja izvan snage derogirati (lat.

zahtjev desiderirati (lat. koji prikazuje. 2. dessine) crtano. naznačiti. prikazivanje.) mn. desolare) pustošiti.) prav. nacrtao desinencija (lat. designator) redar onaj koji pokazuje mjesta (u kazalištu itd. desiderija pija (lat. razarenje. dobronamjerne želje (koje se obično ne ispunjavaju). onaj koji određuje nagrade na javnim natjecanjima i utakmicama designatus (lat. med.) onaj koji je određen za neki položaj. voće. med. crtao. duboka tuga. tal. fr. potreba. čega nema. teško ožalostiti . rušenje. nešto što nedostaje. očajanje. ocrtava. honorar desideracija (lat. imenovati (nekoga za nešto) desikacija (lat. žu-djeti.). desistere) odustati (ili: odustajati) od čega. razoren. koji opisuje. des-criptif) opisan. ocrtavanje. desensibilisator onaj koji otklanja osjetljivost) v. uništen: očajan. obilježava. 2. desinence) gram. koji označava. desiderativus) koji izražava želju. designare) označiti. odrediti (nekoga). opustošiti. glagoli koji izriču neku želju ih potrebu desideria pia 275 despot desideria pia čit. nedostajanje. suh. postupak kojim se otklanja ili smanjuje preosjetljivost nekih organizama na određene tvari. kraj. desensibilisatio otklanjanje osjetljivosti) 1. stvari koje su potrebne. praznina koju bi trebalo popuniti desiderata (lat. dessiner. stvari kojih nema. disegnare) crtati. desinere završiti se. npr. određivanje. označenje. čežnja.desen-stroj stroj ža izradu tkanina po uzorku. fot. baciti u očajanje. određuje designator (lat. descriptio) opisivanje. nacrtna geometrija deskriptivan (lat. neutješnost desolidarizirati se (lat. koje su poželjne. gubiti ljusku desolacija (lat. prkos. de. pouzdan) odustati od prijašnjega mišljenja koje je bilo istovjetno s mišljenjem okoline desoliran (lat. nedostatak. završetak riječi desinirati (fr. imenovanje designacijska presuda prav.) gram. deservitum) braniteljeva (ili: zastupnikova) plaća. uvreda. neutješan desolirati (lat. desiderium) želja. stroj za deseniranje stroj koji se upotrebljava u proizvodnji tkanina i koji uzorak tkanine koji se treba izraditi najprije izbocka na tvrdom papiru (kartonu) desenzibilizacija (lat. lju-štenje kože nakon kožnih bolesti deskvamirati (lat. desquamare) oljuštiti. nestale stvari. potreba. presuda koja određuje kojim će se redom isplaćivati vjerovnici kod nekog stečaja designativan (lat. onaj koji zlonamjerno napusti neku zajednicu. desiccatio) sušenje. nacrtano. prikazan. dessert) završno jelo kod objeda ili večere (sir. desideratio) nedostatak. okaniti se nečega. solidus stalan. desquamatio) Iju-štenje. designitivus) označavajući. osobito ženu deservit (lat. obilježavajući. desolare) opustošen. desideratum) nešto što je poželjno. određujući.). nepravda. žudnja. puste želje desiderij (lat. dispetto) 1. za popunjavanje zbirki desiderativan (lat. designatio) označavanje. desidere) željeti. molba. skicirati desistirati (lat. poslastice) desertna vina vina koja se piju nakon objeda (obično slatka i jaka vina) desertni tanjur tanjur za voće i poslastice desertor malitiosus čit. ocrtavan deskvamacija (lat. opis deskriptiva (lat. fr.) mn. gubljenje ljuske. pod desenzibilizacij a desept (tal. ostrugati ljuske. smanjivanje osjetljivosti emulzija ploča i filmova pomoću posebnih boja (desenzibili-zatora) otopljenih u vodi desenzibilizator (lat. uništiti. describere. potrebu. siccus. želja desiderat (lat. isušivanje desine (fr. uerba desi-derativa (lat. desolatio) pustošenje. describere opisivati) mat. a još nije uveden u dužnost designirati (lat. dakle. skromne. razoriti. prestati s čime deskripcija (lat. supstance (kod ko-privnjače i dr. dezertor mali-ciozus (lat. inat desert (fr. čeznuti (za čim) designacija (lat.

istovariva-nje broda. de uklanjanje. popravljen destilirati (lat. konsignator destinirati (lat. arhit. razoritelj. ishlapiti. adresat. desperado očajnik) razbojnik. razrješnica. destructor) rušitelj. namjena.) u zatvorenim posudama radi dobivanja tekućina i plinova destilacijski aparat naprava za destilaciju destilat (lat. rušilački destruktibilitet (lat. suha destilacija zagrijavanje organskih tijela (drveta. preznojavanje desugestija (lat. desudatio) znojenje. vraćanje duga ili neke obveze i priznanica o tome. prezirati desperacija (lat. a potom rashlađivanjem paru ponovno pretvoriti u tekućinu. prevratnik desudacija (lat. despotes) neograničena vladavina. razoritelj) razarač (vrsta ratnog broda) destrukcija (lat. pročišćen. destructibilis) razoran. isparavanje. plotun. isparavanje tekućine i ponovno zgušnjavanje u tekućinu. poruga despektirati (lat. opredjeljenje. proces prikazan pod destilirati. bez nade. krajnje ogorčenje desperado (šp.desonorizacija (lat. vršiti nasilje despotski (grč. podanici stoje pravno prema despotu u istom odnosu kao bilo koji predmet posjeda. desperare) čovjek bez nade. despotizam 276 deše samodržac. destinati) određenje. krajnji cilj. bezglavost. despicere. de uklanjanje. despekt despekt (lat. neku tekućinu. nosač svoda. neograničeni gospodar. despotizam se razlikuje od apsolutizma nepostojanjem neke uređene uprave despotizirati (grč. uništitelj. neograničeno. despectare) potcje-njivati. décharge) pom. despotes) vladati neograničeno i samovoljno. revolucionar koji je stavio sebe izvan zakona desperatan (lat. destroyer uništavač.) pretvoriti u paru. krajnje ogorčen čovjek desperirati (lat. despectus) preziranje. primatelj. gubiti svaku nadu despocija (grč. kola destra (tal. sonare zvučati) izgovaranje zvučnih suglasnika bezvučno (npr. décharmer) lišiti draži (ili: čari. kapati. zagrijavanjem u zatvorenim posudama (retortama i dr. uništavanje. odredište destinator (lat. destillateur) onaj koji pročišćava. tekući proizvod destilacije destilator (fr. destructibilitas) razornost. destruere) razornost destruktor (lat. krajnje ogorčen desperatist (lat. voj. država neograničenog i samovoljnog vladara despot (grč. despotes gospodar) prvobitno: gospodar roba ili sluge. poboljšava. očajnik. ljepote) dešarž (fr. destructivus) razoran. podupirač . neograničeni vladar. klonuti duhom. destinatarius. lose obiteljske situacije i si. de-stilla kap) ispariti. prekapavati. isparavanjem prekapati. ponašati se kao tiranin ili nasilnik. samovolja. rušilaštvo destruktivan (lat. onaj kojemu zapovjednik lađe treba predati robu. uništenje. postupati nasilnički. razaranje. prosvijećeni despotizam despotizam koji se javlja u državnim tvorevinama naroda na nižem kulturnom stupnju. destra desnica) colla destra čit. pasti u očajanje. izdvaja destiliran (lat. sti-mulare nagoniti) bezvoljnost. desuggestio) oslobođenje od sugestije i njezine moći dešarmirati (fr. prijezir. gubljenje volje za rad ili želje za isticanjem (npr. grdnja. destillatus) kem. kem. omalovažavati. namijeniti. despectio) v.) glaz. despotes) samovoljno. pročistiti destimulacija (lat. tiranski destilacija (lat. destructio) rušenje. uništavajući. despotes) neograničena i samovoljna vladavina. destillare) dobiven destilacijom. kostiju i dr. desnom rukom destrojer (engl. destillatio) kem. tiranin. destra (tal. rušilački destruktivnost (lat. prezirati. destinataire) trg. iskrcavanje. zbog slabe plaće. skupna paljba. fr. nasilnički. sudor znoj. prevrat destruktibilan (lat. opredijeliti. nezainteresiranost. klonuo duhom. tiranstvo. destillare. destinare) odrediti. osjećaj bezizlaznosti. desperare) očajavati. istodobno ispaljivanje. desperatio) očajanje. samovoljan gospodar despotizam (grč.) destinacija (lat. zup umjesto zub) despekcija (lat. desperatus) očajan.

prašak) detergirati (lat. detergere) obrisati. određenost.) leteći dug. détailleur) trgovac na malo. dodijeljen detaširati (fr. zbog isušivanja. zapi ašiti determinabilan (lat. na komad) detaljist (fr. na sitno. déchiffrement) odgonetanje. trg.. spremnost. détachement) voj. détailler) opširan. uređaj za otkrivanje mina detencija (lat. taksaci-ja detalj (fr. deterrere) zastrašiti. an detaj (fr.' ti se prepoznati det (fr. opisivanju) detaljiranje (fr. opisivati).) državni. det piblik (fr. da. prodavati na malo (ili: na sitno.. detective) službenik koji otkriva zločine i njihove počinitelje. tajni policajac. odlučan t ■ . det flotant (fr. dette) dug. pijeska i dr. potankost. na komad detaljiran (fr. opisivanju) detant (fr. onaj koji je suviše opširan u izlaganju (ili: pričanju. v. detaxatio) v. javni dug detaksacija (lat. privatni detektiv detektiv koji po narudžbi i za nagradu potajno motri kretanje pojedinih osoba detektiv-aparat vrlo mah fotografski aparat kojim se može sasvim neprimjetno snimati detektor (lat. lišavanje slobode putem zatvora ili pritvora detentor (lat.T. odlučnost. istjecanja itd. detector) u radiotelegrafiji i telefoniji: uređaj za pretvaranje zvukova viso-kofrekventnih valova koji dolaze u radio-prijamnik u niskofrekventne ti-traje koji se čuju u telefon. determinatio) određivanje. odredba. détacher) odvojen od cjeline. détacher) pojedine dijelove odvojiti od cjeline i odaslati. izlaganje). décharger) istovariti. uređaj koji otkriva bojne otrove u atmosferi. sužavanje opsega pojma proširivanjem njegovog sadržaja čime se dolazi od općenitijih do manje općih pojmova. potanko. nekog tajnog pisma. dokučiti smisao. usitnjavati. odužiti. determinare odrediti) fil. osobito državni dug. podmiriti. déchiffrer) odgonetnuti. voj. opširno pričanje (ili: opisivanje. prodaja na malo. sinteza općih pojmova u posebne determinanta (lat. sitnica. odluka. npr. voj. deterior gori) pogoršavanje. detectio) otkrivanje. dug ih obvezu. pren. iscrpan u izlaganju (ili: pričanju. nezakonito zadržavanje. prav. posjedovanje tuđe stvari na temelju ugovora. détail) pojedinost. brisati) sredstvo za čišćenje (sapun.opuštenost detaširan (fr. određenost determinacija fiat. odvraćanje od zla prijetnjom kazne deterdžent (engl. dekalirati dešifrant (fr. koji Čita šifre dešifriranje (fr. engl. determinabilis) presudan. tumačenje nekog tajnog pisma. od lat. détailler) komadati.dešaržirati (fr. deterritio) zastrašivanje. odlučnost. opredjeljenje. dešifrant 277 determinabilan što se u toj robi nalazi. determinabili-tas) presudnost. engl. poboljšanje u odnosima između dviju država. otcijepiti. déchet) trg. dati razrješnicu. odvojiti odred vojske ili flote i poslati ga na izvršenje zadatka. detegere otkriti. odred vojske (manji od divizije) odvojen od cjeline i upućen radi izvršenja nekog posebnog zadatka detekcija (lat. dette publique čit. bez veze s ostalim dijelovima. detentio) zadržavanje. obustava. oti-rati. dette flottante čit. opširno. nabrajanje do sitnica. déchiffreur) onaj koji rješava tajno pismo. r determinabilitet 278 detronirati determinabilitet (lat. dešifrirati se pokazati se. dodijeliti.) trg. nezakoniti posjednik. određenje. ispaliti (iz puške ih topa) deše (fr. šifru . kvarenje. manjak (ili: gubitak) u težini koji neka roba pretrpi zbog odvajanja prašine. tobožnji vlasnik detercija (lat. détente) popuštanje zateg-nutosti u odnosima. upropašten] e deterirati (lat. pridodati detašman (fr. detegere otkriti. iznošenje na vidjelo detektiv (lat. riješiti znakove. otcijepljen. do sitnica pričati (ili: izlagati. tj. određenje. protumačiti. en detail čit. pridodan. opredjeljivanje. čistiti. sitničar. pričanje (ili: opisivanje) do sitnica detaljirati (fr.) prav. presudan činitelj. Čitanje šifri dešifrirati (fr. log. detergere oti-rati. činitelj koji određuje smjer i cilj . očistiti deterioracija (lat. razriješiti. izravnati. détailler) opširno (ili: potanko) izlaganje. uništavanje.

detergere Čistiti) med. detranspozicija detransportirati (lat. opredjeljivati. detransportare) tisk. detronizirati detronizacija 279 devalvacija detronizacija (lat. detritio) trljanje. deterziv detoksinizacija (lat. prasak. v. 9 kg detto.) pravo odlaska (ih: udaljavanja) detraktor (lat. eksplozija detonator (lat. fr. detersorium) med. rušenja detronirati (lat. thronos prijestolje) lišavanje prijestolja. protocolli) prav. spasio se od općeg potopa zajedno sa ženom Pirom . uzeti suviše visok ili suviše dubok ton. jedan od helenskih praotaca. determinativus) presudan. thronos. detonacija (lat. jus detrak-cionis (lat. thronos) lišiti prijestolja. 6 kg brašna. detransponirati detranspozicija (lat. češanjem détritus (lat. ispravljanje izmiješanih strana detricija (lat. proizvod raspadanja. de. prema čemu ni ljudska volja ne može biti slobodna. (lat. detractor) klevetnik detransponirati (lat. de-. prasnuti. v. odlučiti. šljunak. opredijeliti. detersio) čišćenje deterziv (lat. skup brojeva koji. usp. određivati. tj. oklevetati detrakcija (lat. determinatus) određen. toga istog. izmiješane strane ponovno dovesti u red. detto. odrednica. materije. smanjivanje. med. klevetanje. ograničen determinirati (lat. odlučno. determinare odrediti) mat. detransportatio) tisk. krvi otvaranjem vene. pristaša determinizma. detumescere) med. koji određuje. détoner) glaz.determinante fiat. tresak. naprijed imenovano. npr. détrôner) v.^ws detractionis čit. (fr. utvrditi determinist (lat. istrošen kamen. supr.) istoga dana detumescencija (lat. detur kopija (lat.) upaljač. oduzimati. starogrčki kralj u Tesa-liji. sredstvo za Čišćenje deterzorij (lat. prilaže se prijepis rasprave Deualion mit. 2. dictum) rečeno. grč. u višečlanom pojmu onaj dio kojim se označuje osnova značenja (npr. trg. de. toxikon otrov) uklanjanje otrovnih sastojaka iz neke tvari. grč. de-transponere) tisk.) oblutak. svrgavanje (ili: zbacivanje) s prijestolja detronizirati (lat. grmljavina. indeterminizam deterzija (lat. determinativus) gram. ispadanje iz tona. determinare) fil. popuštanje (ili: prestajanje) oticanja detumescirati (lat. detumescere) med. organizma i dr. lako zapaljiv eksploziv kao sredstvo za paljenje teže zapaljivih eksploziva detonirati 1. a detto (tal. determinativ determinato (tal. oduzimanje. pucanj. spomenuto. detractio) odbijanje. grč. npr. prestati oticati. pogrešno pjevati. popustiti (oteklina) detur (lat. fr. odbijati. in-determinist determinizam (lat. pogrešno pjevanje. rana nastala trljanjem. uskratiti. de. odrediti. lat. detur copia sc. gram. nego određena i uvjetovana tim uzrocima i motivima. grč. svrgnuti s prijestolja detruzorij (lat. distonirati. detonatio) glaz. eksplodirati detrahirati (lat. služe za rješavanje jednadžbi determinativ (lat. supr. detreminare odrediti) fil. naučavanje o određenosti ljudskog djelovanja i htijenja i njihovoj uvjetovanosti vanjskim i unutarnjim uzrocima i motivima (pobudama). detonare. ponovno rasporediti detransportacija (lat. to isto. splašnjavati. de-transpositio) tisk.) glaz. ogova-ranje. detrusorium) med. oštro naglašeno determiniran (lat. ukloniti. splaŠnjavanje. opredijeljen. tresnuti. od-redbeni. detrahere) odbiti. poredani po određenom pravilu. détoner) puknuti.) neka se dade detur copia Čit. v. kirurška sprava za potiskivanje tijela koja se zadrže u ždrijelu detto (tal. determinare) ograničiti. oduzeti. Most slobode za razliku od Mosta mladosti) determinativan (lat.

deviare) skrenuti (ili: skretati) s pravog puta. npr. npr. deuteros drugi.deuce Čit. deuteros. podnositi) med. događaji puni nevolje deverbativan (lat. deviatio) skretanje nekog tijela od svoje putanje ili pravca. skopeo gledam) drugi vid. skopeo gledam) vidovit čovjek. vrijeme. skretati. opustošenje.) u antičkoj tragediji: "bog iz stroja". devaporatio) fiz. deuce dvojka) šport. smanjivanje nominalne vrijednosti nekog devalvirati 280 devolvirati novca. vrsta šarana. sanskrtsko pismo. pretvaranje pare u tekućinu devastacija (lat. verbum glagol) gram. deflorirati . defloriranje devirginirati (lat. kos.(grč. devirginare) raz-djevičiti. fiz. vidovnjak deuteroskopija (grč. supr. sposobnost da se vidi i ono što nije tu (vrsta som-nambulizma). dewas) bog. deuteros drugi po redu) kem. 2. bolest koja nastaje kao posljedica neke druge bolesti deuteroskop (grč. arhit. opljačkati devalutacija (tal. otvor kroz koji otječe suvišna voda devestitura (lat. smanjiti (ili: smanjivati) vrijednost novcu devanagari (sanskr.) "božansko pismo". devergentia) nagnu-tost. deuteros. devehere. deus eks mahina (lat. naginjanje devergirati (lat. sanskrt devaporacija (lat. tj. naginjati se deverika (mađ. deviateur) zrak. dever) zool. revalvacija devalvirati (lat. usp. idući deuterogamija (grč. jad.) dvojka u kartama i u kocki. obrat. skrenuti. tj. ukrasti. dévaliser) krasti. devalere) bank. tj. jedne armije. znak D deutero. dus (engl. devergere) nagnuti se. gamos brak) ženidba (ili: udaja) po drugi put. dewa. stanje kad su za pobjedu potrebna još dva uzastopna boda deus (lat. potpuno povlačenje nekog novca. vrijeme) 1. izlaganje (ili: prikazivanje) građevine u planu sa svim njezinim dijelovima dever (tur. grč. tj. strm developman (fr. iznenadna pomoć. orobiti. dii (lat. kad obje strane imaju jednak broj bodova. patnja. iznenadno posredovanje nekog boga (u teškoj situaciji) čiji je lik pomoću posebne naprave (stroja) bio spuštan na pozornicu. jezgra teškoga vodika. opustošenost deveksan (lat. tegoban život. ploška deversoar (fr. devestire) lišavanje čina ili feudalnog prihoda devijacija (lat. nomia) drugo zakonodavstvo (u odnosu prema nekom prijašnjem) deuteropatičan (grč. tj. développement) razvijanje. deuteroskop deuteroza (grč. teški vodik. deuteros. teškoće. izjednačeno stanje u nekim športskim igrama (npr. udaljiti se devirginacija (lat. pathos bol) med. djus (engl. deuteros) ponavljanje devalizirati (fr. nevolja. deuteros. drugi brak deuterokanonske knjige kanonske knjige Svetog pisma drugog ranga koje su tek kasnije primljene u kanon deuteroksid (grč. deuteros. nomos zakon) peta knjiga Mojsijeva. oxys) kem.) napuštanje službeno utvrđenog tečaja neke državne novčana jedinice da bi se nakon određenog vremena odredio novi tečaj devalvacija (lat. deus. neočekivana sila koja se iznenadno pojavljuje i rješava poteškoću. opustošivanje. pogonsko sidro kod zračnih lađa devijirati (lat. u tenisu: jednak broj bodova. jednog odreda vojske. muka. devalvatio) bank. theos sanskr. uništavanje. izljev. déversoir) odvod. de. razaranje. bogovi deus ex machina čit. deuteros. devir krug. deuteros drugi po redu) kem. 3. skretanje (ili: otklon) magnetne igle (kod kompasa) na brodu zbog njegovih željeznih masa devijator (fr. devastatio) pustošenje. devexus) nagnut naprijed. fiz. deuteros. deuteros) predmetak u složenicama sa značenjem: drugi po redu.) mn. neočekivano posredovanje deuterij (grč. koji nastaje kao posljedica neke prijašnje bolesti deuteropatija (grč. Ponovljeni zakon (dio Biblije) deuteronomija (grč. koji je izveden od glagola devergencija (lat. doba. devirginare) oduzimanje (ili: lišavanje) djevičanstva (ili: nevinosti). okolnosti. lišiti djevičanstva (ili: nevinosti). oksid drugog stupnja deuteroni (grč. pathein patiti. tenisu). pren. kad obje strane imaju "Četrdeset" (forty) deuce čit. deuterij a Deuteronomij (grč.

brisati vojnika s popisa.ne-. plaću. zbuniti. cjelokupno imanje pripada djeci.. razdruživanje. povratiti. a drugi partner ima pravo samo doživotnog uživanja toga imanja devolutivno sredstvo pravno sredstvo kojim se jedna sporna stvar s nižega suda iznosi pred viši sud devolvirati (lat. načelo. osobito: oduzeti nekome zasluženu nagradu. prijetvorna pobožnost. trg. dezodo-racija) dezafekcija (fr. kratka izreka na grbu. povraćati. šp. de. lat. facere činiti) pretvaranje stakla zagrijavanjem u neku vrstu porculana (Reaumurov porculan) devits (engl.. željezne dizalice za izvlačenje sidra. devitalizacija zuba med. facere) pretvoriti staklo putem jakog zagrijavanja u neprozirnu.. de. osobito: ostaviti u nasljedstvo devomirati (lat. onesposobiti dezambalaža (fr. proždiranje devotan (lat. osloboditi obveze. tj. iskorjenjivanje. razjedinjavanje dezakordirati (fr. lat. danas: pobožnost. des-) predmetak u složenicama koji označava neko uništavanje. v. licemjeran. pun poštovanja. raz-. tj. razdoblje u razvoju Zemljine kore u kojem je transgressa mora trajala veoma dugo. otpustiti dezapoantirati (fr. aggregare pridružiti) raspad. smiren.. razočarati dezaproprijacija (fr. dés-. devomirati 281 dezertan prenijeti nešto na koga drugog. smirenost. puzavost. annectere) ukinuti (ili: prekinuti) aneksiju. pokvariti skladnost dezaktivirati (fr. ostavljanje u nasljedstvo nekog naslijeđenog prava ili imanja devolucijsko pravo (lat. umrtvljivanje. odricanje (ili: napuštanje) vlasništva dezarmiranje (fr. smesti. a organski svijet raznovrsniji i obilniji nego prije. devonski period devonski period geol. ona koja glasi na stranu valutu i koja se treba isplatiti u inozemstvu devocija (lat. de. dés. vitrum staklo. glaz. poniznost (devotizam) devolucija (lat. nemilost. vitrum. strana mjenica. devoratio) gutanje.devitalizacija (lat.(fr. désaccorder) izazvati neslogu. licemjerje. désappropriation) otuđivanje vlasništva. jus devolu-tionis) pravo prenošenja nasljedstva po kojem. vevovere. smanjivanje stalnog kadra . žderanje.ne-. veliko štovanje. potpuna odanost. sprječavanje (npr. rasulo. zavaditi. désemballage) trg.) dezanektirati (fr. prevariti u sigurnom očekivanju ili nadi. devolutio svaljivanje) prav. termosica. ponizan devotizam (lat. raspuštanje vojske. geslo. raspakivanje dezaneksija (fr. formacija koja se oblikovala između silurske i karbonske devoracija (lat. skrušenost. annexio) ukidanje (ili: obustavljanje) aneksije (izraz koji su stvorili Francuzi pri ponovnom zauzimanju Alsace-Lorraine 1919. vul-kansko djelovanje bilo vrlo snažno. odreći se aneksije dezangažirati (fr. otklanjanje. skrušen. devocija Dewarova posuda čit. devovere) v. pokretne brodske dizalice na kojima vise čamci za spašavanje deviza (lat. désengager) raskinuti angažman. termos-boca (naziv po škotskom kemičaru i fizičaru Jame-su Dewaru 1842—1923) dez. umrtvljivanje i vađenje zubne srži (pomoću lokalne anestezije) devitrificirati (lat. devomere) med. unijeti razdor. izbaciti devon (po engleskoj grofoviji Devonshire) geol. raz-. pokoran. vita život) lišavanje života. devotio) kod starih Rimljana: žrtvovanje života podzemnim bogovima u znak pokajanja. prijezirno: prijetvorno pobožan. ako umre jedan bračni partner. désappointer) lišiti nekoga koristi koja se temeljila na nečemu utvrđenom i sigurnom. pobožan. lat. dés. devotus) Bogu posvećen ili odan. zastavi itd. ac-tivus djelatan) učiniti nešto neaktivnim. Djuerova . devisa) lozinka. davits) pom. dezinsekcija. gubljenje ljubavi dezagregacija (fr. dés-. lat. porculanu sličnu tvar (Reaumurov porculan) devitrifikacija (lat. devolvere svaliti) neku pravnu stvar iznijeti pred viši forum. désaffection) nenaklonjenost. ponizan. désarmer) razoruža-vanje.

odeur miris. desistere) odustati. iskren. bol žila i spletova dezmopatologija (grč. nepristran. ne priznati svoju vezu s nekom osobom ili radnjom dezekipirati (fr. dés-. narušavanje neke cjeline. illudere igrati se. napuštanje vojske.) od zaraznih ispara-vanja i tvari. njihovim vezama itd. usp. odoratio mirisanje) oduzimanje neugodnog mirisa nečemu. kad novac traži robu. pathos patnja. prestati dezmalgija (grč. uništavanje zaraznih klica. dés-. algo s bol) med. smanjivanje količine novca u optjecaju radi sprječavanja povećanja cijena (što se događa kad je na tržištu više novca nego robe. rastaviti ono što treba biti zajedno. hig. lat.dezarmirati (fr. pobjeći iz vojske deziderabilan (lat. pust dezerter 282 dezolantan dezerter (fr. lat. deglacija. obnoviti) sprava za usitnjavanje raznih nežiličastih tvari. désarmer) razoružati. dés-. desmos žila) med. npr. prav. raz-. ruke itd. dés. bol. de-zodorizirati dezodorizirati (fr. stan. desmos veza. dezinteresiran (fr. raz-. bol u žilama zglobova dezmitis (grč. napraviti nered. zakidati. odjeću. désignolles) voj. sindezmologija dezmopatija (grč. inficere zaraziti) osloboditi (ih: očistiti) od zaraznih klica i tvari. desmos žila. désintéressé) ne-koristoljubiv. zrak. razbijanje atoma. ne priznavati. prostodušan dezinjolni barut (fr. dés-. razdružiti. prebjeg dezertirati (fr. lat. desertus) nenastanjen. odricati. lat. nepriznavanje dezavuirati (fr. zbrku dezavantažirati (fr.ne-. rezanje žila i spletova dezodorizacija (fr. zakinuti. pathein patiti) med. desmos žila. okaniti se. insectum kukac) uništavanje (ili: tamanjenje) škodljivih insekata (osobito po kućama i stanovima) dezintegracija (fr. varati) razočaranje. informatio objašnjenje) zlonamjerno pogrešno i lažno obavještavanje dezinsekcija (fr. bijeg iz vojske. desertio) voj. infestation pustošenje) popravak kvarova.ne-. razdvajanje. désequiper) raspremiti brod dezen = desen dezercija (lat. désavantager) oštetiti. dés-. dés-. désavouer) poricati. položiti oružje dezasortirati (fr. uklanjanje posljedica od elementarnih nepogoda i si. dés. desmos žila. dezinflacija (fr. osobito se upotrebljava za punjenje torpeda dezistirati (lat. mješavina sumporne i pikrinske kiseline. inficere zaraziti) čišćenje zraka (ili: tijela. lat. inficere zaraziti) sprava za čišćenje od zaraznih klica i tvari. lat. tj. poricanje. lat. npr. dés-. sprava za vrcanje meda (vrcaljka) itd. lat. désassortir) razdvojiti. osporavati nešto. odjeće. obnova) uništavanje veze. dés-. dezorganizacija dezintegrator (fr. tj. refla-cija dezinformacija (fr. dés-. logia) med. uništenje iluzije dezinfekcija (fr. odeur miris) učiniti da nešto izgubi miris. integrare uspostaviti. desmos žila. propuštanje da se učini neki pravni čin. logia) znanost o žilama. poreći. nenaseljen. smanjiti stalni kadar. deserter) napustiti vojsku. propuštanje zakonskog roka za podnošenje priziva višem sudu (desertio appellationis) dezertan (lat. desmos žila. upala zglobnih žila dezmografija (grč. v.. okrnjiti dezavuiranje (fr. stana i dr. desiderare željeti) poželjan deziluzija (fr. integratio uspostava. dezinficirati (fr. inflatio nadimanje) bank. opisivanje žila i spletova dezmologija (grč. znanost o bolestima žila i spletova dezmotomija (grč. ugušivati neugodne i štetne mirise koji se razvijaju zbog kemijskih i bioloških procesa . dés-. inflacija. lat. žila. nesebičan. hig. dezintegracija atoma fiz. désavouer) odricanje. odreći. vojni bjegunac. a ne roba novac). raspustiti vojsku. tome rezanje) med. grafo) zool. osoba koje taj posao vrši dezinfestacija (fr. okuživanje dezinfektor (fr. déserteur) bjegunac iz vojske. lat.

zbunjivanje. izgubljen. dicis gratia dicis gratia čit. dvovlašće. di-. skretanje s pravog puta. u. poluvladar. na okrajcima ljuštura ima dva izdanka zavijena poput roga dicis causa čit. di-. ne vrijedi ni za sve . pa sa 3. archo vladam) vlada dvojice. dvostruko dia. upravljanje dvojice gospodara. dicis causa dictum 284 dielektrik dictum čit. bez orijentacije dezorijentirati (fr. dvostruko) grč. dvo-. vršiti službu (osobito se odnosi na časnike. nered: potpun preobražaj i poremećaj osjetillnih organa kod nekog čovjeka zbog tzv. loše probave dezorganizacija (fr. magnetiziranja dezorgranizirati (fr. dosadan dezolatan 283 dicis gratia dezolatan (fr. desetina dežmek (tur. oxys) kem.) v. skrenuti s pravog puta. neutješan. dezsma od lat. grč. oxys oštar. di-. oslobođenje od kisika. omesti u nekoj prilici. v. du jour) biti u službi. désorganisation) poremećaj ih uništavanje žive. nakaza rođena s dvije glave dicefalan (grč. duumvirat diba (tur. za. vrijedi i za neke i pojedine. u nekom mjestu. na. za ljubav forme. di-brachys) metr. u ljudskom tijelu. raskinuti. ljut) kem. toliko da se kaže. dés-. keras rog) školjkaš iz razdoblja gornje jure. zatim sa 2. diktum (lat. itd. npr. navesti na pogrešan put.za dis dvaput. zdepast i nezgrapan čovjek dežurati (fr. polu-gospodar diarhičan (grč. rastrojavati. diktum de omni et nulo (lat. tvorac ovog sustava je Belgijanac D'Hondt di. npr. zbunjen. liječnike itd. dés-. obstruere začepiti. suvladar.dezoksidacija (fr. te se tako dobiveni rezultati sređuju. u nekoj prilici. archo vladam) član vlade dvojice.) radi forme. du jour) koji je na službi. dia) grčki prijedlog (po hrvatskom pravopisu dija-) znači: kroz. désorientation) nedostatak (ili: gubljenje) sposobnosti snalaženja i opredjeljivanja u prostoru. nego se dijeli broj glasova svake kandidatske liste prvo s 1. désorienter) omesti u snalaženju u prostoru. dioptrija diarh (grč. sredstva protiv zatvorenosti. désolant) vrlo tužan. dežurati D'Hondtov sistem čit. zbuniti dežma (mađ. lat. obstructum) mn. izvlačenje (ili: izdvajanje) kisika dezoksidirati (fr. di. nesnosan. rastrojavanje. vrlo žalostan. di-. archo vladam) sa dva vladara.(grč. rasulo. désorienter) koji se ne može snaći i opredijeliti u nekoj prilici ili u prostoru. javlja se i kao di-. = reducirati dezolantan (fr. u nekom mjestu. dibbug prodrijeti) prema židovskoj tradiciji: oznaka za dušu nekoga grješnika koju progoni zao duh te nalazi sklonište u tijelu nekoga živog Čovjeka dicefal (grč.(grč. koji ima dva gospodara diarhija (grč. vrlo bijedan. što ne vrijedi za neke i pojedine. u određenim prilikama. naveden na pogrešan put.) dežurni (fr. smeten. dovesti u nered. dicis gracija (lat. grč. predmetak u složenicama sa značenjem: dva-. dés-. dicis kauza (lat. u rastrojstvu dezopstruktivi (fr. izgubljenost dezorijentiran (fr. decima deseta) deseti dio priroda koji je kmet davao feudalnom gospodaru. organske veze među sastavnim dijelovima. raz-. di-kefalos) med. diba) teška svilena tkanina protkana zlatom. osnovno pravilo zaključivanja: što vrijedi za sve. kefale glava) dvoglav diceras (grč. pro-. samo radi izgleda. među. désoler) opustošen. iza. skrenut s pravoga puta. dešmek) onizak. dvaput. v.) izreka. Dontov izborni sustav kod razmjernog predstavništva po kojem se ne dijeli ukupan broj glasača svake liste s ukupnim brojem izaslanika. stihovna stopa od dvaju kratkih slogova: U U dibuk (hebr. rastrojstvo. koji obavlja službu. osloboditi od kisika. poslovica. mjesto iz nekog djela dictum de omni et nullo Čit.. med. dyo dva. brokat dibrah (grč.) log. désorganiser) ras-trojiti. jadan. unijeti rasulo dezorijentacija (fr. a za izborne količnike uzima onoliko najvećih rezultata koliko se treba izabrati izaslanika. preko.

difamacio civilis (lat. kad se netko hvali i razmeće kako ima na nešto veće pravo nego netko drugi difamator (lat. g.. g. didaskein poučavati) stručnjak u poučavanju.) za dan u kojem nije učinio ništa dobro dieni (diolefini) kem. didvmos dvostruk) kem. dan suđenja. na Istoku. difalko (tal. iznijet na loš glas difamirati (lat. delfvs maternica) med. poliedar koji ima dvaput po deset. napisan oko 100.dictum factum čit. naprijed spomenuti Didahe (grč. opširno izlaganje dielektricitet (grč. di-. dvostruka maternica. diffamare) klevetnički. Čvrst sumpor. stari kršćanski spis. termin difalco čit. diđasko poučavam) poučan. dielektrična tijela = dielektrik. staklo. spalila se kad ju je ostavio Eneja diegeza (grč. kazivati. a sudjeluje u prostiranju električne sile. edra osnova) geom. iz njega vidimo kako se živjelo i mislilo u prvim danima kršćanstva didaktičan (grč. klasa u Linneovom biljnom sustavu. poučavati. autorove bilješke (upute) uz dramski tekst didekaedar (grč. upute. nego kad je izolator zrak. tj. diffamator) klevetnik difamatorski (lat. di-. tvar (materija. izlaganja. poliedar koji ima dvaput po dvanaest površina. konstanta dielektriciteta = dielek-trična konstanta dielektričan (grč. mješavina sumpora i parafina diem perdidi (lat. parafin. elektron) koji ne provodi elektricitet. rok. spomenuti. didvmos sa dva muda) med. kako je rečeno. dodeka dvanaest. koji izolira. dvomoćne biljke. već sudjeluje kao sredina (međutvar) u prostiranju električne sile. ulje. didvmos) blizanac didinamičan (grč. edra) koji ima dvaput po deset (20) površina didelfis (grč. di-. tako se i dogodilo dictus Čit.) prav.) "izgubio sam dan" — izreka rimskog cara Tita Flavija Vespazijana (41— 81 n. onaj koji umije dobro predavati didaktika (grč. od četiri prašnika. diegesis) ret. diktus (lat. XIV. nego iznosi i pouke didaktičar (grč. didaskein učiti. di-. porculan. elektron) fiz. objasnidbeni. dvomoćan. pogrdan difamija (lat. didaskalia) mn.) rečeno — učinjeno. upala jaja didimos (grč. oklevetati . utemeljiteljica i kraljica Kartage. didvnamis) mn. tj. klevetanje. e. di-dynamikos) bot. dvadeset četiri površine Didona mit. dielektrični kapacitet v. izdan 1883. elektron) kem. s četiri prašnika (dva duža) u jednom her-mafroditnom cvijetu didodekaedar (grč. znanost o nastavnim metodama didaskaličan (grč. dielektrična konstanta izolatora broj koji pokazuje koliko je puta kapacitet jednog istog kondenzatora veći kad su u njemu oblozi razdvojeni tim izolatorom. dva duža) đidinamija (grč. dictus) imenovani. deffamare) ozloglasiti. elemenata prazeodima i neodima didimitis (grč. ogovaranje difamiran (lat. npr. diktum faktum (lat. induktivitet dielektrik (grč. dielektrična polarizacija električna podjela koju trpi jedan izolator zbog influencije.) trg. deka deset. smjesa kem. apodiktičan didaskalije (grč. di-. hermafroditni cvijet (kod kojega su. zrak. nezasićeni ugljične hidrate sa dvije dvostruke veze između C-atoma dies (lat. tj. znanost o uređenju i sprovođenju nastave kao sredstva duhovnog razvoja. dicere reci. odbitak od cjelokupnog iznosa difamacija (lat. didaktikos) poučan. di-. tobolčar didim (grč. dies dan) prav. di-. diffamatio) širenje glasina. didaktikos) umijeće poučavanja. di-daktična književnost poučna književnost. voda dielektrin 285 diferencijalni račun dielektrin (grč. rijetka zemlja. diffamatus) ozloglašen. diffamare) klevetanje. zool. edra osnova) geom. diffamatio civilis Čit. površina didekaedarski (grč. deka. supstanca) koja nije samo nevodič elektriciteta (izolator). di-. alkohol. pričanje od početka do kraja. didache) "Naučavanje dvanaestorice apostola". objašnjenja. tj. dvadeset. bot. književnost koja se ne bavi samo umjetničkom obradom neke teme. elektron jantar) fiz. ogovaranje.

mat. 2. differre) biti različan. kod motornih vozila.) log. diffessio) nepriznavanje. razlikovati se. manjak. nevjerovanje difilan (grč. sumnjičavost. dio za koji je neka veličina veća . differre razlikovati se) razlikovati. mat. razgrađivanje difluentan (lat. prav. tj. spona (veza) između motora — mje-njačke kutije (razvodnika brzine) — i kotača diferencijalna kočnica teh. diffluens) koji se razlijeva. sustav po kojem se carinske stavke za uvozne i izvozne proizvode za pojedine zemlje u koje se ti artikli uvoze ili iz kojih izvoze različito reguliraju i obračunavaju diferencijalni posao trg. izvanredne prijevozne stavke diferencijalne carine trg. diffindere) kidati. odvajanje. ne slagati se difesija (lat. po nejednakim carinskim stavkama. carine koje se za robu iste vrste različito obračunavaju. diffissio) kidanje. ozloglasiti. treći ton koji se čuje kad istodobno zvuče podjednako jako dva tona različite visine i čija je visina jednaka s razlikom broja ti-traja onih dvaju tonova .) teško. raznolik diferentizam (lat. nepriznavanje prisegom nekog djela. strog. determinizam diferirati (lat. fvllon list) sa dva lista. oz-loglašavati. razlika. nezgodan. v. kod prijevoza u masama (žita. pronalaziti diferencijal diferentan (lat. razgrađuje . npr. ili olakšavanje odnosno otežavanje uvoza iz određenih država. drva. deficit.). mat. raspadanje. nego se samo prima ih nadoknađuje razlika ukoliko im je vrijednost porasla ili pala diferencijalni račun mat. pronalaženje vrijednosti količnika dviju beskrajno malih veličina ili diferencijala diferencirati (lat. uporan. dio više analize koji uči kako se pronalazi vrijednost diferencijala diferencijalni ton 286 difuzija diferencijalni ton fiz. neslaganje diferencija (lat. netočan iznos. burzovni posao (ili: trgovanje državnim vrijed-nosnicama) pri čemu se vrijednosnice stvarno ne izdaju. diffidentia) nepovjerenje. dvolistan difindirati (lat. difficilis) težak. diffluere) razlijevanje. diferencija specifika (lat. različnost. diffamare) iznijeti (ili: iznositi) na loš glas. differens) različit. koji pravi teškoće.. kočnica s dvostrukim djelovanjem diferencijalna psihologija znanost o duši koja se bavi razlikama u duševnim sposobnostima pojedinaca.difamirati (lat. raščlanjivanje nečega istovrsnog u raznovrsne dijelove. nesuglasica. osobito originalnosti rukopisa ili potpisa differentia specifica čit. dificilan čovjek. npr. cilj im je pomaganje domaće trgovine (smanjivanje carinskih stavki za domaće trgovce). koga je teško zadovoljiti. difficile est satiram noti scribere Čit. differre razlikovati se) v. jogunast. razglašavati difenil tanki impregnirani papir u koji se umata južno voće (npr. individualnih varijacija duševnog života i njihove uzročne zavisnosti diferencijalna sociologija znanost koja proučava oblikovanje društvenih slojeva iz oblikovanja profesija i podjela rada diferencijalna tarifa sustav u obračunavanju naplate prijevoza na željeznicama po kojem. naranče) diferencija (lat. diffuseur) naprava za izvlačenje repinog soka (u proizvodnji šećera) difluencija (lat. differre razlikovati se) 1. sudsko nepriznavanje valjanosti ili originalnosti nekog dokumenta difesijska prisega (lat. teh. ili manja od druge. razlika u starosti itd. diferencijalno plaćanje isplata razlike pale vrijednosti državnih vrijed-nosnica ili akcija diferenciranje (lat. pod definicija difficile (lat. stvaranje razlika i različitosti iz istovrsnoga. psihologija individualnih razlika. beskrajno mala (infinitezimalna) razlika između uzastopnih vrijednosti neprekidno promjenjive veličine. prekinuti parnicu i odložiti je za drugi dan difisija (lat. differre) fil. psihologijom razlika u spolu. višak. prekidanje. tvrdoglav difidencija (lat. diffessio jurata) prav. differentia) razlika. di-. prijevozne stavke bivaju razmjerno sve manje što je veća udaljenost. dificile est satiram non skribere "teško je ne pisati satiru" (poznata Juvenalova izreka) dificilan (lat. praviti razliku. drukčiji. raspada. odlaganje pretresa difizer (fr. ugljena i si. izvanredna (ili: povlaštena) carina diferencijalni carinski sistem trg. prav. psihologijom tipova. mat. nejednak. razglasiti. u sposobnostima. mučan. prekinuti.

di-. biljke sa dva tučka (drugi red većeg broja klasa u Linnéovom biljnom sustavu) digitacija (lat. ao. čitalo se kao "v" (ime dobilo po tome što je imalo oblik dvostrukog "g") digamija (grč. slovo u najstarijem grčkom alfabetu. dostojanstvenost. metron) naprava za mjerenje brzine miješanja raznih vrsta plinova digama tj. dignitas) dostojanstvo. dignitarius) nositelj visokog zvanja. di-. na žice) digitalan (lat. difforme) nagrdan. fthongos glas) gram.difonij (grč.) diftongiranje (grč. io. lonac za pripremanje hladetine od kostiju. digger) kopač. poveća zbirka odlomaka iz spisa starijih rimskih pravnika (Pandekta). akutna i veoma zarazna bolest koja se odlikuje upalom sluznice dušnika. digitalis) kem. sisavci koji imaju slobodne prste na nogama diglota (grč. miješati se difuzijom. upotrebljava se za liječenje opeklina digestor (lat. diffusio) razlijevanje. difuzna svjetlost rasuta svjetlost. nakazan. fiz. zbirka spisa koja je razdijeljena na pojedine odsjeke. di-. ždrijela difteritis med. di-. druga ženidba. druga udaja diger (engl. digerere) razdjeljivati. pustikara (biljka iz porodice strupnikovica) digitar (lat. razdijeliti. otapanje Čvrstog tijela u nekoj tekućini na umjerenoj temperaturi (u tzv. naslovima i paragrafima. koji se tiče prstiju (noge i ruke) digitalin (lat. fone glas) glaz. itd. gamos brak) drugi brak. kompozicija za dva glasa diforman (fr. u proizvodnju šećera) difuziometar (lat. mast pomiješana s terpentinom. pomaganje izlučivanja gnoja. poružniti difonnitet (fr. kem. zool. nagrditi. sredstva za probavu digerirati (lat. nesklad difrakcija (lat. ružan. digestivus) med. digestibilis) probavljiv digestija (lat. sredstvo koje pomaže izlučivanje gnoja digestivna mast farm. digestio) probavljanje. skretanje svjetlosti zbog prolaska kroz uzak procijep. digitus prst) način stavljanja prstiju pri sviranju (npr. osobina biljaka koje imaju dva tučka. digerentia) mn. digitalis) prstni.) mn. osobito kopač zlata u Australiji digerencije (lat. širenje. neskladan diformirati (fr. eo. tj. koje se često čuje u njihovu govoru) diginičan (grč. mn. gyne) bot. sa dva tučka diginija (grč. podijeljena po knjigama. digesta) mn. med. difforme) napraviti nakaznim. velikodostojnik digitata (lat. razvučen. di-. prav. alkaloid koji se nalazi u pustikari digitalis (lat. diffundere) izliti. probavljati. fthongos glas) gram. nerazmjernost. di-. digestorium) u kemijskim tvornicama. a koju je priredio car Justinijan digestibilan (lat. parom. dvostruko "gama" (gamma). probaviti. autoklav digestorij (lat.) Papinov lonac. tj. visoko zvanje . dvoglasnik. opširan. laboratorijima itd. gyne žena) bot. tj. grč. peć za zagrijavanje pješčane kupelji. s dvije žene. biglota dignitet (lat. v. digerirnoj peći) digestiv (lat. sredstvo koje pomaže probavi. ugled. pretvaranje jednostavnog glasa u dvoglasnik difundirati (lat. rasprostiranje. tj. diffractio) fiz. međusobno miješanje raznih plinova i tekućina difuzijski postupak način dobivanja soka putem osmoze iz veoma sitnih režnjića repe (uveden 1865. di-. probava. češće. diffusio. dvožene biljke. u svim pravcima odbijena (reflektirana) svjetlost difuzija (lat. otvor ili pokraj uskog neprozirnog tijela i nastajanje pojava koje se temelje na interferenciji difterija (grč. glossa jezik) knjiga napisana na dva jezika.) bot. tvrdu tvar u zagrijanoj tekućini omekšati i otopiti digesta (lat. pretjerana opširnost i razvuČenost u govorenju i difuzijski postupak 287 diheksaedar pisanju. diffusus) rasut. raširiti. životinje s prstima. difformité) nakaznost. potrošiti (novac. razliti. imanje) difuzan (lat. difterija diftong (grč. difthera oderana i uštav-ljena koža) med. med. dva različita samoglasnika koji su spojeni u jedan slog (npr.: uređaj za kuhanje koji se zagrijava vrelom vodom ili. parna kuhinja digić podrugljiv naziv za Talijana (prema "digo" — kažem.

diabolos) vražji. dyas dvoje. dvojina) mat. podjela koja sadrži dva člana. gaz dijabetes (grč. klasa) dijadem (grč. račvast dihotomija (grč. v. mineral iz starijeg paleozojskog doba. diabetes) med.i dr. didodekaedar dihogamija (grč. nasljedstvo. igrokaz u kojem glavnu ulogu imaju vragovi (vrsta misterija) dijabola (grč. dž digredirati (lat. zbijen) teh. udaljavanje od teme (npr. di-. diabolos) vražje djelo. pro. diadechomai preuzimam) med.(dia) predmetak u složenicama sa značenjem: kroz. šećeraš dijabetin (grč. ili normalnog sastava (diabetes insipidus). najveća istočna ili zapadna udaljenost unutarnjih planeta (Merkura. uza. lj. astr. digredì) skretati. vraćanja. dyo dva. vladarsko dostojanstvo i vlast dijadika (grč. bot. nj. diadeo vežem oko. vragolija. bolesnik koji boluje od šećerne bolesti. digressio) skretanje. prijelaz. sustav sa samo dvije znamenke (1 i 0). dichotomia. Mjesečeva mijena (faza) kod koje se vidi samo polovica njegovog osvijetljenog kruga: psih. Leibnizova najjednostavnija podjela brojeva na klase. a kod proteroginije ženski spolni organi dihotoman (grč. sotona dijablerija (fr. 2. način oplođivanja kod biljaka pri kojem se spolni organi razvijaju jedni za drugima. kod proterandrije prije sazrijevaju muški. ne u isto vrijeme. sotonski dijabolizam (grč. dyas dvojstvo) dijadski sustav brojeva.. lat. diabaino prolazim. diabolos klevetnik. temno režem) podjela na dva dijela. dvostruki brak. dia-betes) med. najčešće gust i tamnozelen dijabaza (grč. tj. udaljavati se od teme (osobito u govoru) digresija (lat. dvanaest. u govoru).digrama (grč. diabolo) vrsta igre. kruna. metron) med. raz-. tem-no režem) podijeljen na dvoje. dihogamija 288 dijadoh diheksaedarski. grč. adelfos brat) mn. edra površina) geom. prelazak ih preobražaj jedne bolesti u neku drugu. diaballo prebacujem. diheksagonalna piramida v. usp. diabasis) geol. diadema) plava ili bijela traka oko čela koju su. diabolus) vrag. ne propuštati. u. podjela roda na dvije vrste. magija. diadochos nasljednik) nasljednik prijestolja. di-. čarolija. diabasis) prolaz. šećerna bolest koja je vezana sa znatnim izlučivanjem mokraće koja je. poliedar s dvaput po šest. optuživanje protivnika s naznačivanjem kazne koja ga očekuje dijaboličan (grč. binarni sustav dijadoh (grč. kao znak vladarskog dostojanstva. levuloza koja se upotrebljava kod dijabetičara umjesto šećera dijabetometar (grč. površina. diablerie) 1. biljke s hermafroditnim cvjetovima čiji su prašnici srasli u dva snopića (u Linneovom sustavu XVII. dijadoha dijadelfija (grč. nosili perzijski kraljevi i grčki carevi. sprava za određivanje količine šećera u mokraći (kod šećerne bolesti) dijabl (fr. dicha dvostruko. tal. za. diabetes. prid. u težim oblicima izaziva veliko mršavljenje i malaksalost dijabetičar (grč. podrijetlom iz Kine. dicha dvostruko. ga-mos brak) bot. hex šest. preko. podjela ljudskog bića na dušu i tijelo dihtati (njem. dicha na dva. dicht gust. prevedem. dakle. osobito: nasljednici Aleksandra Velikog (dijadosi) u raznim dijelovima njegove države dijadoha 289 dijagnozirati dijadoha (grč. ret. diabetes) med. tj. dijadeksa . diabaino prolazim. diabole) kleveta. ženski ukras za glavu. s obje strane. med. vražji posao dijabolo (grč. npr. ili ima u sebi šećera [diabetes mellitus). na. Venere) od Sunca diheksaedar (grč. diable. gramma slovo) dvostruk znak za jedan glas. biti čvrsto priljubljen dija. diadechomai preuzimam) naslijeđe. veličina određena proizvodom dvaju vektora dijadeksa (grč. slična igri jo-jo dijada (grč. diadijabaz (grč.

diafaino prosjajim. znanost ili umijeće prepoznavanja i utvrđivanja bolesti dijagnoza (grč. diakustika dijafonski (grč. uređaj pomoću kojega se pronalazi i utvrđuje sposobnost pojedinih tijela za vođenje elektriciteta dijagonala (grč. dijafanoradiranje fotografsko kopiranje bakroreza itd. pupanje. dia. ponavljanje iste riječi. prosvijetlim. disonanca. med. prepoznavanje i utvrđivanje kod bolesnika neke bolesti po njezinim bitnim oznakama i pojavama dijagnozirati (grč. obloženo ili išarano zlatnim list. dia-gonalis) u smjeru dijagonale. neslaganje. prozirnom papiru dijafanitet (grč. preznojavanje dijafragma (grč. diaftheiro kvarim. naprava za osvjetljavanje mjehura pomoću električne svjetlosti dijafilm slike koje obraduju jednu temu te su snimljene uzastopno na filmsku vrpcu kako bi se mogle povezano projicirati dijafiza (grč. okrugao začetak mladice ili cvijeta biljke: zool. diaglyptos izrezan. skopeo gledam) med. različ-nost. diafaino. ima. u neskladu sam. lat. diaforeo raznosim) med. tj. oko. preznojavanje dijaforetik (grč. dijafane slike prozirne slike na staklu. diagignoskein. v. prosvijetlim) prozirnost dijafanometar (grč. izrezan. odrediti prirodu bolesnoga stanja dijagometar (grč.dijadoza (grč. diadidomi dijelim) med. dia-glyptein) mn.utvrditi kod bolesnika dijagometar 290 dijalektičan znakove i simptome neke bolesti i na osnovi njih samu bolest. algos bol) med. posebno za ukrašavanje prozora. spor. pren. poprečan dijagraf (grč. dužina koja u višekut-niku spaja dva nesusjedna vrha. me-đusloj dijafonija (grč. vidim) prozirna slika dijafanoskop (grč. diafoneo ne slažem se. orao gledam. diagonios. diafaino. dijagnostički znaci bitni znaci ili simptomi neke bolesti dijagnostika (grč. nesklad. geol. diaforesis) znojenje. diagignoskein prepoznati) med. sprava za mjerenje i određivanje prozirnosti atmosferskog zraka dijafanorama (grč. ošit. diagnosis) med. diafragma) med. diafyein izniknuti) bot. sredstvo koje pomaže isparavanje kože. nejednakost. diafragma. diago-nalis) geom. dijafano posude stakleno posuđe. diafonia) prvobitno kod Grka: neslaganje u glasu. skopeo promatram) uređaj za ispitivanje zagađenosti zraka dijaglifičan (grč. di-agein provoditi. diagnostike) med. pregrada. diagignoskein prepoznati) med. izrezbaren dijaglipti (grč. nejednakost. lat. di-jagonal vunena tkanina s gustim križićima dijagonalan (grč. ret. disharmonija. diaforeo) koji pomaže isparavanje kože. mehaničko kontracepcijsko sredstvo dijafragmalgfja (grč. diagnosis) med. kos. u novoj glazbi pod dijafonijom se pogrešno razumijeva kompozicija za dva glasa dijafonika (grč. dio duge kosti između dviju jabučica. isparavanje kože. diagnostikos) liječnik koji umije prepoznati i utvrditi bolesti prema njihovim bitnim oznakama ili simptomima dijagnostički (grč. diagonia. što je utemeljeno na pouzdanim znacima ili simptomima. metron} fiz. nesloga. dijagnozirati dijagnostičar (grč. prepona u sjemenoj čahuri. na posebnom dijafanom. bot. ali u različitom značenju u jednoj rečenici dijaforetičan (grč. diafoneo) v. grana) umnožavanje na litografskom kamenu crteža prenesenih na gumirani taft . preznojavanje dijaforeza (grč. koji zvuči nejednako dijafora_ (grč^ diafero) razlika. diafaino prosjajim. metron) fiz. diafragma) anat. prosvijetlim) proziran. upala dijafragme dijaftoroskop (grč. diagrafein nacrtati) naprava za mehaničko crtanje perspektive prema prirodi dijagrafija (grč. diafoneo) koji se ne slaže u glasu. figure izrezane ili izdubene u ploči dijagnosticirati (grč. pokretni limeni prozorčić (blenda) za otklanjanje rubnih zraka kod velikih dalekozora. popuštanje ili prestanak neke bolesti dijafan (grč. pa postak-ljeno. razdioba (ili: razilaženje) hranjivih tvari kroz tijelo. bolest dijafragme dijafragmitis (grč. diafaino prosjajim. opt. diaglvfein izrezati) izduben.

u preko. diallage razlika. logos) filol. fil. fil. tijekom mišljenja. razmak. dia-gramma) lik ili geometrijski crtež. domišljat dijalektičar 291 dijametar dijalektičar (grč. prijelomni. dialegomai razgovaram. fiz. voda za ispiranje usta dijakopa (grč. note od pet linija. narječje. razdvajanje kostiju dijaklastičan (grč. diaklao prelamam) fiz. dialegesthai razgovarati. prelamanje svjetlosti. onaj koji se vješto služi dijalektikom. dijahoretični organi organi za pražnjenje crijeva dijahoreza (grč. savez) 1. međuvrijeme. filol. znanost o prelamanju zvuka dijalaga (grč. ret. diaklvzo ispirem) med. v. koji pomaže urednu stolicu. dialeimma) prekid. od grč. mania strast) pretjerana uporaba dijalekta (narječja) u književnim djelima dijalelon (lat. od grč. vrsta rude (bogate željezom). domišljatost. š i s). dialektos) filol. prepoznavanje (osobito stupnjeva bolesti) dijakronija (grč. poznavatelj dijalekata dijalektologija (grč. slika rada ili snage. snalažljivost u govoru. dialysis) med. dialegomai) uvoditi na scenu više likova koji razgovaraju . znanost o kretanju mišljenja kroz proturječnosti koje se. dia pomoću. glaz. crtež (ili. Sokrat i. dosjetljiv. prid. gubljenje ili iscrpljivanje snage. definicija u krugu. razmicanje.dijagrafika (grč. osobito. koji je u skladu s tom znanošću. određivanje pomoću pojma koji se treba odrediti. nacrt. tropos diallelos) log. dialeipo ostavljam razmak. diakrisis) procjenjivanje. dialektos. vrsta figure u kojoj se u neku smislovnu cjelinu umeću druge riječi. za. di' allelon. plan. dia. razlučivanje. med. presjek. tj. ponovno ukidaju dijalektolog (grč. dialektike) umijeće razgovara-nja (bilo s drugima ili sa samim sobom). dialyo) koji rastavlja. i ret. razlikovanju. diagrafein nacrtati. bolesno stanje (osobito kod groznice) dijantički (grč. diakope rasjeklina. duboka rana) 1. diaklvzo ispirem) ispiranje usta. znakovi za prepoznavanje bolesti dijakriza (grč. odvajanje kristaloida od koloida putem osmoze. omjera itd. dijali-tički dalekozor vrsta dalekozora koji uklanja boje. razlikovan. dialyo rastavljam. akromatičan dalekozor dijaliza (grč. literarni umjetnički oblik u antičkoj filozofiji koju su stvorili sofisti. dijereza i asindeton dijalog (grč. Platon. diakrino prepoznajem. kod gnostičara: dva međusobno isprepletena trokuta u kojima je upisano neko mistično ime Boga i koji su im služili kao hamajlija (Salomonovo slovo) dijahilon (grč. koji je nastao putem prelamanja dijaklaza (grč. vještina skiciranja dijagram (grč. diakuo) fiz. koji uništava. kad se umjesto najljepše mi je kaže naj mi je ljepše. diakinema) med. chvlos sok. zaključak u krugu dijalema (grč. onaj koji je vješt u raspravljanju.. dialektikos) dobar govornik. dialektikos) koji odgovara znanosti o mišljenju. umijeće znanstvenog raspravljanja. 2. dosjetljivost. figura kojom se više razloga svodi na jedan dijalekt (grč. pomirenje. diagrafein) vještina izrade skica. koji razdvaja. promjena mišljenja. dialektos narječje. prelamanje zraka dijakliza (grč. dialogos) razgovor dviju ili više osoba. dijaloški dijalogirati (grč. disputiranja. dijakritički znakovi znakovi na slovima koji označuju njihove posebne glasovne vrijednosti (npr. diachoreo) med. vrsta ribe s bodljikavim perajama dijakritican (grč. razdvajam. onaj koji ispituje i proučava narječja. diaklao prelamam) fiz. služi za umekšavanje ili ublaživanje dijahoretičan (grč. skica) radi objašnjenja nekog Činjeničnog stanja. odvajanje sluzastih tvari kod osmoze. 2. dialektos. ret. radi zornog predočivanja određenih odnosa. grafičko (ili: crtežno) predoČi-vanje nekog stanja. statistike. npr. allelon uzajaman) log. koji primjenjuje dijalektičku metodu dijalektika (grč. povijest jezika dijakustika (grč. izmjena tekućina. razlikujem) koji je utemeljen na prepoznavanju. pražnjenje crijeva dijakinema (grč. logia) filol. znanost o dijalektima dijalektomanija (grč. stolica. med. điachorheo imam proljev) med. voda za ispiranje usta dijaklizma (grč. dijalela dijalelus (lat. svaki lokalni govor koji se razlikuje od službenog i standardnog jezika dijalektičan (grč. dia kroz. chronos vrijeme) lingv. juha) flaster od biljnih sokova. smrt.

koji bujno cvjeta (npr. plegma udarac) med. pyein) med.) dijamb (grč. klasa u Linneovom sustavu) dijanoegonija (grč. rov bez dna (veoma dubok) za sprječavanje upada neprijatelja u zaklon dijamantin (fr. razboritost. dia lat. karanfil) dijapasma (grč. zagnojenje) v. pyein) med. za razliku od etičkih vrlina kod kojih se razum pojavljuje kao gospodar želja i strasti dijanoja (grč. fort. maslina (II. sredstva koja pomažu ispa-ravanje kože. diamant) vunena tkanina s figurama i križićima dijamantna boja mješavina lanenog ulja i grafita. živa. gone rađanje) fil. u obliku razgovora dijamagnetizam (grč. med. kod Grka: oktava. tahj. zagnojavanje dijapijeza (grč. slabo znojenje dijaporeza (grč. dia. dia. potpuno. dianoia mišljenje. stihovna stopa od četiri sloga: U — U — dijametar (grč. para-magnetizam dijamagnetometar (grč.dijalogizam (grč. supr. a sam odgovara dijalogizirati (grč. diaporesis zabuna. potpuno suprotan dijamorfoza (grč. bot. dijapijema dijaplaza (grč. tj. đia. lat. mn. biljke sa dva prašnika u jednom hermafroditnom cvijetu. grč. služi za premazivanje željeznih predmeta (ograda. iambos) metr. sumnja) neodlučnost. antimon. umjetnost). diamant. krvavo zno-jenje. diapneo ishlapim) med. mudrost. značenje dijantus (grč. mišljenje. kroz pet tonova. pyein gnojiti. izbijem. dijamagnetne tvari ili dijamagnetna tijela su: bizmut. dia. krivulje dijametralan 292 dijarizam {npr. metron) fiz. srebro.. dvostruki jamb. svojstvo nekih tvari u obliku prutića da se u magnetnom polju postave svojom dužinom okomito na pravac linija sile (ekvatorijalno). koji ima dva cvijeta. dia kroz. dia. najsjajniji i naj-skupocjeniji dragi kamen koji se može brusiti samo svojim vlastitim prahom. npr. izložiti neku misao itd. dužina koja prolazi kroz središte kruga. dianassein puniti. najtvrđi. namještanje uganutog ili prelomljenog uda. koji pripada promjeru. koji pomaže stvaranje gnoja. itd. sposobnost mišljenja. vrata itd. uređaj za mjerenje i ispitivanje dijamagnetizma dijamant (fr. dialogos) lit. tj. dijametralno suprotan sasvim. promjer. olovo. opća klonulost. uzetost dijapnoici (grč. bakar. pyein) mn. neizvjesnost. prelomljene kosti dijaplazma (grč. diapassein posipati između) biljni prašak za posipanje rana dijapazon (grč. logia) punjenje životinjskih tijela dijandrija (grč. probijanje krvi kroz opnu vena. adams. dianoia) fil. diametros) pr. pente pet) glaz. sasvim. sumnja (osobito kao retorička figura) dijapozitiv (grč. najgušći. med. diapedesis) med. diaplasma) med. neodlučnost. dia. pas sav) glaz. diametros) geom. zagnojavanje. kod Francuza: zvučna vilica dijapedeza (grč. kristaliziran ugljik. adamas) min. oblog. cink. kvinta dijapijema (grč. znanost o podrijetlu i izvoru spoznaje dijanoetičan (grč. posve. oblaganje ili mazanje cijelog tijela dijaplegija (grč. pril. najveća tetiva. dijanoe-tične vrline vrline (kod Aristotela) u kojima dolazi do izražaja razum (znanje. najsitnija vrsta tiskarskih slova. magnes. dialegomai) dati nečemu oblik razgovora. vođen razumom. blago isparavanje kože. figura u kojoj su udruženi pitanje i odgovor: pisac samoga sebe pita i odgovara. di-. tisk. npr. ili drugog pita. diandria) dvomužev-nost. diapneo isparavam) mn. pyesis gnojenje. sredstva koja izazivaju umjereno znojenje dijapnoja (grč. fosfor. diapedao probijem. skroz. za-gnojiti. dia. dianthes) bot. pretvaranje u određen oblik dijanasologija (grč. dia. dia. procurenje krvi kroz vene đijapente (grč. razuman. osobito plućaj čir u prsima dijapijetici (grč. zlato. dianoia razum) fil. elipse) i spaja dvije točke oboda kružnice dijametralan (grč. positivus) opt. magnes magnetni kamen) fiz. morfe oblik) oblikovanje. slika na posebnoj staklenoj ploči koja se pomoću projekcijskog uređaja (ski-optikona) prenosi povećana na platno . danas: opseg jednog glasa ili instrumenta. sredstva koja pomažu gnojenje dijapijetičan (grč. diaplasis) med. razum.

osobito za kućnu poslugu. osobito prozirnih slika. tzv. razdvajanje. razvlači. pa i ona digla nogu itd. diatithemi) savez. uređaj. med. kidanje. dia. diaschizein) med. kratak. Stari i Novi zavjet dijaterman (grč. s međuprostorima. glaz. retorička figura koja se sastoji u pretjeranom umanjivanju. razdvaja. pauza. aterman.dijareja (grč. bot. npr. cijepanje. danas: dnevnik. figura u kojoj se osobito podvrgava ruglu nečija neprilika ili nepriličnost. interval dijastematičan (grč. adijaterman dijatermanzija (grč. koji se rasteže. diaspeiro rasipam. diaspasma razdvo-jenje. koji pretvara škrob u šećer dijastaza (grč. zool. osobito Homerove pjesme dijaskopija (grč. v. diatithesis) med. spašava. praznina. njegovanje i održavanje zdravlja. na staklu (dijapozitivu) u propuštenoj svjetlosti dijasostičan (grč. sastavak zglobova dijas (grč. diastema) razmak. sklonost nekoj bolesti. diaria febris) med. evangeličke harmonije dijateza (grč.: Pristaje mu kao dij artroza 293 dijateza magaracu sedlo. dijashiza dijasirm (grč. Hrvati izvan domovine dijastaltičan (grč. protuprirodno razdvajanje kostiju ili hrskavice. rastezanje. u grč. upropastim) ret. osobito sloga koji je inače. diaspao razvlačim. sadijateze 294 dijurnist stav. s intervalima dijastil (grč. vještina održavanja života. diasozo spasim) med. produži-vanje. oi ili ai tessares. koji propušta toplinske zrake. razbaca-nost. diaskeuastes prerađujem) onaj koji kritički prerađuje neko staro djelo. proljev dijarij (lat. dia. dia. metron) naprava za mjerenje udaljenosti. razmaka dijastola (grč. diarium) kod Rimljana: dnevni obrok. odvajanje. ustrojstvo. udaljenost. osobina tijela da propuštaju toplinske zrake dijatesaron (grč. sam po sebi. gramatici: znak za rastavljanje dijateka (grč. dijartroza (grč. npr. čista kvarta. rastavljam) poet. rastavljam) koji se rastavlja. knjiga u koju se unose dnevna zbivanja dijarija (lat. svojstvo tijela da propuštaju toplinske zrake dijatermazija (grč. međuprostor. diatithemi) raspoređivanje. suprotno: hiperbola dijaskeuast (grč. stanka između dva stiha neke pjesme dijaspora (grč. diathermaino pro-grijem) fiz. diasvrmos) ruganje. rastavljanje dijashizma (grč. thermaino grijem) fiz. stylos stup) arhit. dispozicija dijateze (grč. ugovor. rengenskim dijaskopska projekcija opt. fiziol. odrođivanje. degeneriranje biljaka dijastema (grč. diasozo spasim) med. thermasia toplina) fiz. ra-stajanje. naziv za prijevode četiriju evanđelja. ta tessara četiri) glaz. diastema) glaz. supr. dija-sostici sredstva za odražavanje zdravlja i života dijaspazma (grč. razdvojim) razdvajanje. prikazivanje prozirnih predmeta. diaschizein kidati) med. dyas) dvojstvo. dia-spora) rasipanje. u Novom zavjetu: Židovi prognani iz Judeje i rasuti po drugim zemljama. enzim ili ferment nađen u životinjama i biljkama koji djeluje na ugljikohidrate i čini da se škrob pretvara u šećer te znatno pridonosi metabolizmu dijastaza (grč. diastema razmak. velika dvorana s mnogo stupova. diaskopeo svestrano razmatram) opt. di-arthron) spajanje zglobova tako da budu sposobni za gibanje. koji čuva. diastasis) razilaženje. tzv. štiti dijasostika (grč. "osnovne bolesti" ili sklonost bolestima . dia. diastasis) kem. ismijavanje. dvojnost dijashiza (grč. dyao unesrećim. Vidjela žaba gdje se konj potkiva. diastello razdvajam. diastasis razdvojenost) kem. diarrheo protječem) med. kod starih Grka: dvorana u kojoj su stupovi bili međusobno udaljeni za tri debljine stupa dijastimometar (grč. svakodnevna groznica dijarizam (grč. širenje srca i arterija zbog aktivnog skupljanja srčane muskulature (sistole). prosvjetljavanje zrakama. rasutost. diastello razdvajam. diathesis. mn. širi dijastatičan (grč.

pripadnik (ili: član) dijeceze dijecije (grč. dux) 1. u Kat. dom) sa dva doma dijeceza (grč. dies dan) sluga ili službenik koji radi samo za dnevnicu. kućim. diatomos podijeljen) min. dictionarium) rječnik koji ne sadrži samo pojedine riječi nego i frazeologiju nekog jezika dike (grč. kućenje) gospodarstvo. mit. suprotno: despocija dikeokracija (grč. dnevničar. koji se može lako dijeliti samo u jednom smjeru: fiziol. dietarius) v. dijereza (grč. herceg. dijetetska sredstva sredstva korisna za zdravlje dijetist (lat. rastavljanje. nadnice. diateino iste-žem. oikos kuća. na granici između životinjskog i biljnog carstva (od njihovih ljuŠturica i nitroglicerina pravi se dinamit) dijatoniČka skala (grč. mjerodavno pravo biskupa dijecezan (grč. način izražavanja. razdvajanje. paskvila. dioikesis gospodarstvo. čas ozbiljno. veoma satirično i s grubim pikanterijama dijecan (grč. a druga samo ženske cvjetove. uprava. lat. dijetetski propisi propisi kojih se valja pridržavati da bi se očuvalo zdravlje. scala ljestvica) glaz. diaitao liječim. fr. omiljena metoda cinika i stoika po kojoj su izlagali svoja naučavanja. oikos) bot. techne) znanost o načinu života korisnom za održanje zdravlja dijetetski (grč. bot. dus. ckrvi: svećenik koji služi jutarnju misu dijeza (grč. dictio) jezik ili stil nekog pisca. danas se upotrebljava samo u crkvenoj upravi (kod katolika: biskupija. krateo vladam) v. biljke kod kojih jedna stabla nose samo muške. diaeta način života) med. vojvoda. luksuzna laka kola za dame. a sa stražnjim sjedalom za slugu dikcija (lat. osobito: hrana koju u tu svrhu propiše liječnik. izražavanje dikcionar (lat. svijećnjak s dvije ukrštene svijeće . dijetist dijetarski (lat. jednostani-čan dijatomeje (grč. dikyrios dvojak) pravosl. dies dan. bez sjedala za kočijaša. spavanje i odmaranje). pril. pravda. diatomos razdijeljen. diaitao liječim) umjereno. dieta) mn. svaka mala promjena u tonu. diurnus) dnevnih dik 295 diktirati dik (fr. intervali u dijatonskoj ljestvici nisu jednaki dijatriba (grč. diese) glaz. upravljam) biskup kao upravitelj dijeceze. diai-resis) gram. di-. umjesto stalne plaće. dike. npr. npr. diaita lat. diatribe) zanimanje. ljestvica u kojoj je niz od 8 tonova podijeljen na 5 cijelih i 2 polustupnja. vrba i dr. bolesnička hrana. silikatne alge. njegovanje zdravlja. dnevnice koje prima službenik. četvrtina tona. znanost o pravu dikirion (grč. pravda. dakle. osobito krvnih žila dijeta (grč. diaitao liječim) onaj koji uči kako treba čuvati zdravlje. dies dan) koji prima dnevnicu. od Dioklecijana naziv za 14 glavnih dijelova Rimskog Carstva. kritički polemični spis. diaitetike sc. "križić" kao znak da se jedna nota povisuje za pola tona dijurna (lat. med. pobornik urednog i umjerenog načina života dijetetika (grč. topola. razdvajanje. uredan način života (s obzirom na hranu. kod protestanata: župa koja se nalazi pod jednim superintendantom). logia) pravo. di-iemi. diaireo razdvajam. dike) 1. di-oikeo gospodarim. di-. sjednice narodnih izaslanika dijetetičar (grč. uređenje. dike.dijatoman (grč. dies dan. korisno za zdravlje. razgovor. u Francuskoj: stupanj plemstva između princa i markiza. Čas šaljivo. Dike grčka božica pravde i pravedne osvete dikearhija (grč. dike pravo. držati dijetu živjeti jednostavno i umjereno dijetar (lat. 2. raščlanjivanje jednog dvoglasnika (diftonga) na dva samoglasnika. piće. fil. archo vladam) vladavina prava. lat. điurna) dnevna plaća ili nagrada. dnevničarski. dnevno dijete (lat. dikearhija dikeologija (grč. razlika između velikoga i malog polu-tona. 2. narodni izaslanik itd. pravednost. dije-cezno pravo službeno pravo. pravo. pravna država. dnevnica dijurnist (lat. ae u ae. rastavljen) mn. zabava.

govoriti nekome diktitis 296 diluvij što treba raditi. dilatorium) prav. otvarač. sprava za mjerenje volumenskog širenja pojedinih tekućina dilatoran (lat. a druga disjunkti-van (polilela) diletant (tal. koji zapovijeda. koji ima dvije jezgre. izjavan dilaceracija (lat. kaznu diktitis (grč. diktando. bezuvjetni mir koji se mora prihvatiti i potpisati diktirati (lat. prima ono što se govori i ponavlja kad se treba zapisati (služi umjesto stenograma) diktaman (lat. propisivati. klarinete. diktyon mreža) med. zadatak rađen po kazivanju u pero. razdiranje. odjeljak) poet. odgađanje roka dilatabilan (lat. log. dichroos. koji se može proširiti dilatacija (lat. zanosan. dvojba. zadatak napravljen po kazivanju u pero diktat (lat. glasovira. dictus) gram. zapovijedati. pruživ. savjetovati. npr. voljen. vrsta mažurane) diktando (lat. ukras. postelja) bot. dilatabilis) rastegljiv.) prid. di-. a kojega su birali u izuzetno teškim prilikama za državu: 2. ljubimac. biljke kod kojih se prašnici i tučci ne nalaze u jednom cvijetu. npr. dragi. dilatatorius) koji proširuje. propis (ili: naredba) o odgađanju roka dilber (tur. dilatere. kolon dio. sprava za proširivanje. režim koji uspostavlja diktator. zavodnik dilema (grč. dictare. rutvica (ljekovita biljka.dikiš (tur. gitare (ili: bendža). šav. šara diklinije (grč. di-. biljke kod kojih se pri klijanju javljaju dva klicina listića dikroizam (grč. neograničena vlast diktatura proletarijata prema povijesnom materijalizmu: državni oblik vlasti radničke klase (proletarijata) koji ona mora uspostaviti da bi osigurala ukidanje kapitalističke eksploatacije i kapitalizma te ostvarenje komunističkog društva diktirani mir mir koji se sklapa po diktatu drugih sila. oteže. zaključak u kojem je prva premisa hipotetičan sud. jedno-spolne biljke koje imaju ili samo muške ili samo ženske spolne organe dikokičan (grč. dikolička pjesma dikordij (grč. sastoji se od trumpete. instrument s dvije žice dikotiledone (grč. grč. metron) fiz. proširivanje. kokkos jezgra) bot. raskomadati) rastrgnuće. foneo zvučim) uređaj koji. dixieland) džez-orke-star kakav su razvili bijeli glazbenici. pozaune. dictando)' pisanje po diktatu. di-. dilacerare razderati. di-. diksilend (engl. dictamnum) jasenak. skopeo gledam) instrument za promatranje i utvrđivanje dikroizma kristala itd. dictatum) 1. dichroos. koji traži poslušnost bez pogovora diktatura (lat. kotyledon udub-ljenje. rasteže. onaj koji neograničeno vlada. dicere govoriti. dilatator) med. dictator) 1. chroma boja) u dvije boje. pjesma koja se sastoji od dvije vrste stihova. proširenje srca dilatator (lat. dvostruko mijenjanje boja dikromatičan (grč. naređenje. slično fonografu.chros boja kože. di. chorde žica) glaz. mast) dvobojnost. lijep. krasan. dilatio) odugovlačenje. med. di-. širenje. upala mrežnice diktivan (lat. propisati. odugovlači. differre odgoditi. pijavćica) bot. zapovijed diktator (lat. grč. dvobojan dikroskop (grč. dilatorius) koji razvlači. razvlači dilatometar (lat. dictare) kazivati u pero. 2. kazivanje u pero. im. basa (ili: suzafona) i od udaraljki diktafon (lat. miljenik. dictatura) vlast diktatora. nego su podijeljeni na razne cvjetove. dilatatio) rastezanje. raskinuće dilacija (lat. dvojezgreni dikolon (grč.) obrub. dilettante) prijatelj (ili: ljubitelj) umjetnosti. govoriti nekome tako da onaj kome se govori to zapisuje. rane dilatatoran (lat. u starorimskoj državi: najviši službenik s neograničenom vlašću koja je mogla trajati najviše šest mjeseci. dilemma) neugodan položaj u kojem se nalazi čovjek kad se mora odlučiti između dviju podjednakih mogućnosti. odlaže dilatorij (lat. di-. kline ležaj. onaj koji se bavi nekom umjetnošću ili vještinom samo iz ljubavi prema njoj ili radi pri-kraćivanja vremena (za .

tj. osobito duševnog bolesnika. smanjivati jačinu tonova) . dvosmislica dilucida intervalla (lat. rasvijetliti. stih koji se sastoji od dvije stope ili dva stihovna takta. zamišljene ravne linije pomoću kojih se prostiranje nekog tijela i njegovih granica (površine. revnost. ddettare) ljubav prema umjetnostima ili vještinama. protumačiti dilucija (lat. dajm (engl. s postupnim slabljenjem jačine tona dok se potpuno ne izgubi diluirati (lat. dimenzionirano drvo drvo za građu. proračunavanje veličine. smanjivanje jačine diludij (lat. jačine. a koje je neposredno prethodilo današnjem dobu diluvijalan (lat. bez stručne spreme diletantizam (tal. umanjenje. dvo-Član dimetar (grč. dimensio) mjerenje. tzv. poplavljen. dilucidare) osvijetliti. tumačenje dilucidirati (lat. mogu određivati i mjeriti.) ptica (papiga. dimi) vrlo široke hlače istočnjačkog kroja (za muškarce i žene) diminucija (lat. oprati. dobro dimenzionirani zidovi zidovi čija je jačina dobro pro-računana. nemoderna muslimanka) dimije (tur. razbiti (npr. npr. objašnjenje. dyo dva. dimensio) izmjeriti presjek. pružanje. brižljivo. npr. smanjenje. potrebne su nam tri dimenzije. dilutio) razblaživanje. da bismo to mogli odrediti. kaz. prostiranje. diluvij alan 297 dimorfija geol. pažljivo diližansa (fr. linije). dilettare) zabavljati. poplavljena zemlja. trg. poštanska kočija dilkuša (tur. onaj koji je u nekoj struci površan. usp. zatucana. prema teoriji relativiteta. stručnjaka). brza pošta. pren. postupno tiše. površnost diletantsko kazalište kazalište u kojem glume oni kojima gluma nije struka điletirati (tal. diminutio capitis čit. otapalo za kaučuk i lak. a linija jednu dimenziju. veseliti diligencija (lat. dimetiri izmjeriti. svijetli trenuci. med. umanjenost. machaira mač) gladijator koji u borbi ima dva mača ili mač i bodež dime čit. jedan jampski stih od četiri stope. pažljivost. marljivost. rastapanje. trenuci svijesti i pri-sebnosti kod bolesnika. pračovjek dimaher (grč. diluvialis) potopni. širina i visina (ili dubina).) prav. češće: lucida intervala dilucidacija (lat. diludium) odmor pri gladi-jatorskim borbama. brižljivo izbjegavanje površnosti u poslovima. četvrta dimenzija je "vrijeme". zbrisati. diligence) brzina. npr. dva člana. nepovjerenje) diluvij (lat.) glaz. kon di-liđenca (tal. tri pravca koji se sijeku pod pravim kutom: dužina. kvaternarij dimetilbenzol kem. smanjenje. slavuj) dilogičan (grč. presjeka dimenzionirati (lat. ili nekog dijela prostora koji predočavamo kao prazan. doba u razvoju Zemljine kore kad su se ledenjaci počeli topiti. diluvijalno tlo tlo poplavljenog zemljišta. di-. rastopiti. pren. otopiti. hitrina. diminucio kapitis (lat. diligentia) brižljivost. vino vodom. zatvorena kočija za prijevoz putnika. dilogia) dvojako značenje. umanjivanje.) sjevernoamerički novac = deseti dio dolara dimenzija (lat.razliku od umjetnika kao znalca. meros dio) koji se sastoji od dva dijela. a ne profesionalno. diluvijalni minerali minerali koji su nastali zbog posljednjih velikih promjena u Zem-ljinoj kori koje su nastale kao posljedica poplave. sma-njenost. pren. diluvium spiranje zemlje) poplava. sumnju. sredstva za razblaživanje diluendo (tal. dilucidatio) prav. bavljenje nečim iz ljubavi. nedoučen. dvosmislen dilogija (grč. con diligenza čit. diluentia) med. objasniti. koordinatni sustav dimenzioniranje (lat. gaseći se.) glaz. površina dvije. ksilol dimijašuša žena koja nosi dimije. grada dimeran (grč. di-mensio) mjerenje. odbijanje od svote. diluvijalni čovjek pretpovijesni čovjek.) mn. tijelo ima tri dimenzije (ono je trodimenzionalno). dilogos) koji se može dvojako razumjeti. di-. popuštanje. metron) metr. diminutio) smanjivanje.) glaz. prav. umanjenje. sve slabije (tj. vrijeme između činova diluencije (lat. diluere) razblažiti. nestručnost. potop. građanska smrt diminuedno (tal.

elastičnog. dvnamis. otjerati iz službe. ako se. popustiti (npr. snaga. morfe. zahva-ljivanje na službi. geodinamika dinamika (grč. proizvode djelovanje i upravljaju njime u bilo kojem obliku. (u Aristotelovoj filozofiji nasuprot energiji. sile koje djeluju (ih sila. dimissorium) isprava o otpuštanju. sve priznao. puk) varijanta novogrčkog književnog jezika. dvnamike) 1. pomiješa s prahom slabo pečenog drvenog ugljena. dug po nekoliko stotina. uma-njitelj. potencija dinamistika (grč. pojavljivati u bitno različitim kristalnim oblicima. suziti. prid. demisija dimisionar (lat. instrument za mjerenje snage povećavanja teleskopa dinamičan (grč. diminuere) smanjiti. dimorfija dimotiki (grč. ostavka. stvarnosti) mogućnost. dvnamis. metron mjera) fiz. grafo pišem) pokazivač sile. javljanje dvaju različitih oblika kod živih bića. metria) fiz. dinamo dinamogen (grč. koji ima jako djelovanje. tlaka i vode) u nove rude dinamometar (grč. umanjiti. sposobnost. jačini) diminuto (šp. demirbaš) imovina dimisija (lat. usp. logia) znanost o pojedinim prirodnim silama dinamometamorfoza (grč. okretanjem vodiča kroz magnetno polje dinamo-stroj v. fiz. temelji se na pučkom govoru. po mišljenju inkvizitora. naprava za automatsko bilježenje upotrijebljene sile dinamologija (grč. pješčani sprud dinametar (grč. oblik) koji ima dva oblika. 2. koji ima svoju snagu. statičan dinamičar (grč. dinamo dinamoelektrični stroj v. skratiti. zahvaliti se. supr. dvnamis sila. di-. dvnamis sila. demos narod. dvnamis) sila. suptrahend dimirbaš (tur. diminuto) u španjolskoj inkviziciji: optuženi za herezu koji nije. dvnamis. u snazi. umjesto s infuzorijskom zemljom. dvnamis) pristaša dinamistike dinamična geologija v. preobražavanje ruda u velikim dubinama kamene 1 kore (pod utjecajem visoke temperature. dati ostavku dimorfan (grč. dvnamis) stroj za proizvodnju električne struje mehaničkim radom. a visok po nekoliko metara. koji proizvodi snagu dinamograf (grč. osobito onaj koji je izdao premalo sukrivaca (nakon mučenja ovakvi su krivci spaljivani na lomači kao nepopravljivi grješnici) diminutor (lat. energija koja djeluje). diminutor) mat. min. i pored istog sastava. obično s infuzorijskom ili dijatomej-skom zemljom. mjerenje sila. dvnamis) koji se temelji na dinamici. koji je stalno u pokretu. di-. dimissio) smjenjivanje s položaja. ali neeksplozivnog tijela. dvoobličan. naprava (obično s oprugom) za mjerenje sila dinamometrija (grč. otpuštanje. dimissionarius) onaj koji daje ostavku na zvanje ili položaj dimisorij (lat. dvnamis sila) eksploziv. koji djeluje vlastitom unutarnjom i živom silom. sposoban. dimorfne biljke biljke čiji se cvjetovi javljaju u dva oblika. dimorfizam dimorfizam 298 dinaroid dimorfizam (grč. dina (kelt. npr. jedinica sile u apsolutnom sustavu mjera: sila koja masi od lg daje ubrzanje od 1 cm u 1 sek. din (grč. metron) opt. dvnamis) naučavanje koje tvar i pojave u prirodi izvodi iz sila prirode dinamit (grč. dvnamis. 1833—1896) dinamizam (grč. morfe oblik) dvo-obličnost. svojstvo nekih tijela da se mogu. kokoš i pijetao. genos podrijetlo) fiz. dinamometri] ski . dvnamis sila) fiz. smanjivati. din) geol. preanimi zam dinamo (grč. glaz. biol. koji slobodno djeluje. dimorfizam dimorfija v. dvnamis sila) v. mješavina se tada zove celulozni dinamit (izumitelj švedski kemičar Alfred Nobel. mjera kojom se označuje jačina izvođenja dinamis (grč. pješčani brežuljak. dvnamis sila. metamorfosis) geol. dimittere) otpustiti. smjenjivanju dimitirati (lat.diminuirati (lat. znanost o silama i o gibanjima koja te sile proizvode (dio mehanike). mješavina koja se sastoji od 75% nitroglicerina i 25% nekoga drugog. v.

ateist Dio (tal. dajning-rum (engl. dinghy. šesnaest. da je u podne po Ateni svijećom tražio 'ljude" itd. nije priznavao postojeće zakone i bio je prototip ciničnog filozofa. fone glas) lingv. deinos užasan. dyo dva. nakon povratka iz rata bio je prognan iz vlastite kuće te se preselio na zapad i osnovao nekoliko novih gradova (i Primošten zovu "Diomedov otok") . moć) vladarska loza. pirjati dinsuz (tur. kralj Trakije. deinos. zoon živo biće) fil. služi za unutarnje oblaganje peći s visokim temperaturama dinast (grč. n. da je Aleksandra Velikog (kad ga je ovaj posjetio i rekao mu da kaže jednu želju) zamolio da mu se skloni sa sunca. lat.) kola za ručanje. prud dingi (engl. pren. gozba dine (kelt.). odnosno vladajućem domu.dinamozoizam (grč. sin Tidejev. onaj koji prezire svijet. dinastije dinastija (grč. jak. sin Aresov. gospodar. tamna kosa. sredstva protiv vrtoglavice. n.). vlastelin dinastičan (grč. di-. okto osam. Sokratov pojam autarkije podigao je do askeze koja odbacujući svaku životnu udobnost traži krajnje odricanje želja. syz bez) bezvje-rac. sipine. avanturama dinofonitet (grč. dvnamis sila. st. o njemu se priča da je stanovao u bačvi. svladao ga je Heraklo i dao ga za hranu tim kobilama. divovski pretpotopni gmaz (dugačak do 30 m) čiji kostur pokazuje karakteristike ptice i sisavca dinoterij (grč.) blagovaonica dinirati (grč. suprotno: monofiziti Diogen (grč. bezbožnik. sauros gušter) zool. Aziji (403—323 pr. dajning-kar (engl. e. mali čamac za jedrenje dingo (austral. Diogenes "onaj koji vodi podrijetlo od Zeusa") filozof iz Sino-pe u M. lovrata (vrsta ribe) dining-car čit. fysis priroda) mn. nazvan "Pas". površina. mizantrop Dioklecijan rimski car. anodos uspon) u radio-tehnici cijev sa dva elementa. mn. trioda diofiziti (grč. s malom primjesom vapna. ornis ptica) v. brjegovi od živog pijeska koje nanosi vjetar. dioktaedarski diolen naziv za sintetičke tkanine Diomed 1. therion zvijer) vrsta pretpotopnog divovskog rilaša dinstati (njem. dynasteia vlast. Dio.) divlji ili poludivlji australski pas dinici (grč. privrženost dinastiji dine (fr. pijesci. božanska i ljudska. dinos vrtoglavica) mn. komarča. Deus) Bog. Dioklecijanova palača ljetnikovac u obliku rimskog tabora koji je Dioklecijan izgradio nedaleko od svog rodnog mjesta Salone (Solina) — zametak današnjeg Splita dioktaedar (grč. dyo. dynastes vladar) odanost vladaru. dynastes) vladar. svečan otmjen ručak.. deinos silan. jedan od najvećih junaka pod Trojom. strašan. dinigla podlanica. jačina glasa dinosaur (grč. dynastes) koji pripada nekoj vladarskoj lozi. točnije: antidinici -i. i 4. din vjera. dimsten) pržiti jelo na poseban način. koji je pristaša neke vladarske loze. med. strašan. 2. per Dio! (tal.) zaboga! dioda (grč. kratka glava. niz vladara iz iste loze dinastizam (grč.diner ručak. pržina. podrijetlom Dalmatinac (3. današnje značenje: večera) 2. strašan. dynamai mogu. poliedar s dvaput po osam. e. moavke dinkohotizam (šp. dingey) šport. naučavanje o snazi obdarenoj sviješću i voljom dinarid (naziv prema planini Dinari) tip ljudske rase sa sljedećim karakteristikama: visok rast. pristaše kršćanske sljedbe koja je smatrala da su u Kristu bile dvije prirode. tj. dining-room čit. edra osnova) geol. često kukast nos dinaroid Čovjek nalik na dinarida dinas-cigle 299 Diomed dinas-cigle na vatru veoma otporno kamenje od čistog kvarca. usp. deinos užasan. u srednjem vijeku: posjednik viteškog imanja. bio je veoma okrutan (svoje je kobile hraDiomeje 300 dioteleti nio ljudskim mesom). željeznog oksida i ilovače.) 1. Don Quijote) sklonost pustolovinama. prid. crne oči. glavni obrok.

Dioniz (grč. osteon kost) med. sa dva lista. prema njemu. tako da nakaza ima dvije stražnjice i dva para nogu dipirih (grč. prijatelj muza. starogrčke svetkovine u slavu boga Dioniza. diorismos ograničavanje. di-. razlikujem) koji objašnjava. pristaše naučavanja o dvije prirode i dipetalan 301 diplosija dvije volje u Isusu Kristu. dioptrikos) koji spada u dioptriju. osobito na uređajima za mjerenje. di-orao gledam kroz) prozirna slika. diplasis dvostruk) glaz. osobito u drami. izraz kojim Nietzsche naziva element pun snage i strastvenosti u životu i volji. odvajam. određivanje pojma diortotičan (grč. dvostruki pianoforte. osmos guranje. stihovna stopa od četiri kratka sloga: U U UU diplazija (grč. Kastor i Polideur (Poluks). kći Urana i Geje. sa Zeusom rodila Afroditu. osmoza diostoza (grč. Dionysos) fil. st. dia-. di-. 2. sprava za viziranje. sa dva cvjetna listića dipigus (grč. suprotno: apolonijski diopter (grč. tiskanje) fiz. orao gledam) opt.. g. usp. orao gledam. g. ali se tijelo ispod pupka udvostručuje. med. thelo hoću) mn. znanstvenik iz VI. pilje-vine. tumači. nimfa. diorthosis uređivanje) popravljanje. diorysso potkopavam) ekspolozivni prah. dvostruki pirih. dioreksin (grč. dyo. diorizo ograničavam. di-. s dvije klavijature koje stoje jedna prema drugoj diplazijazam (grč. mo-noteleti dipetalan (grč. mješavina pikrin-ske kiseline. dia kroz. odredba) fil. Krist se rodio 754. a drugi predmetu koji treba vizirati dioptriČan (grč. salitre i sumpora dioristički (grč. jedinica za mjerenje jačine leće (jačina leće = recipročna vrijednost žarišne udaljenosti). ponekad s likovima u pokretu. od kojih je jedan okrenut oku onoga koji vizira. kao i sumnjivih mjesta u pjesničkim djelima. leća jačine 5 dioptrija ima žariš-nu udaljenost 0. bakanalije dionizijska era računanje vremena od Kristovog rođenja koje je uveo Dionizije Mali (Dionisus Exiguus).20 m dioptrika (grč. dotjerivanje) diortoza (grč. drvenog ugljena. podvostručenje diple (grč. dia.Diomeje staroatenske svetkovine u čast Herakla (naziv po atenskom heroju Diomu. starogrčki bog vina i vinogradarstva. Dios-kuri sinovi Zeusovi) mit. di-. v. Bakho dionizije (grč. poboljšavanje. jačina leće čija je žarišna udaljenost jedan metar. bujno zelenilo). diplasios dvostruk) udvostručenje. dioptrične boje boje koje nastaju zbog prelamanja svjetlosti dioptričko ravnalo mesingano ravnalo koje ima dvije tanke metalne pločice s prorezima kroz koje se gleda (zastarjeli geodetski instrument za određivanje pravca na stolu za mjerenje) dioptrija (grč. teol. kako bi se 'glumac upozorio da ne pogriješi u interpretiranju .. Dionysia) mn. dioptron sve kroz što se vidi) opt. staklo i dr. od osnivanja Rima dionizijski (grč. di-. znanost o prelamanju svjetlosnih zraka kroz vodu. Heraklovu ljubimcu) Diona mit. blizanci. nerazdvojni prijatelji diosmoza (grč. pyge stražnjica) dvojna nakaza koja ima jednu glavu i jedan prsni koš. diple) kritički znak u obliku položenog velikog slova ipsilona za označavanje pogrešnog načina čitanja. pomicanje kostiju dioteleti (grč. Dionysos) mit. koji služi za ispravljanje (ili: namještanje. namještanje. četvrti Sa-turnov unutarnji satelit. ana-klastika diorama (grč. vidim) opt. pyrriche) metr. Činile su ih pretežito orgijanja i pijančevanja. diorthoo ispravljam) koji ispravlja. izumio Daguerre 1822. petalon list) bot. sastoji se od dva dijela. okrugla slika na prozirnom materijalu koja pomoću umjetnog osvjetljavanja pokazuje promjenjive svjetlosne tonove (dnevne i večernje pejzaže) ili tonove boja (zima. otkriven 1684. pren. ispravljanje uganutih ili iskrivljenih udova Dioskuri (grč. određuje diorit vrsta kamena vulkanskog podrijetla diorizam (grč.

na dvije ploče ili dva platna. mudro. slika koja se može sklapati diptoton (grč. .. dvokrilci. što spada u poslove jednog izaslanika u stranoj državi. dipsa. ptito padam) gram. od dviju stopa. kod starih kršćana: popis rođenih. dvostruko viđenje nekog predmeta. diploma) održavati vezu sa stranim vladama. pus. umj. prosopon lice) nakaza s dvije sljubljenje glave. voditi pregovore. sijamski blizanci) dipodan (grč. utvrđivanja njihove izvornosti. umijeće čitanja i pravilnog tumačenja starih povelja. dipsao žednim) koji žedni. diplos dvostruk. dokos greda) izumrli golemi gušter iz skupine dinosaura. znanost o dvokrilcima dipteron arhit. pteron krilo. di-pteron krilo) mn. bolest žeđi dipsetičan (grč. svjedodžbu o položenom završnom ispitu. osobito na visokim Školama diplomacija (grč. povelja o imenovanju. mania) med. pteron krilo) arhit. diploo. spajanje dviju metričkih stopa u osnovni metar ili takt jednog stiha. dvostopni dipodija (grč.) dipterologija (grč. di-. uglađeno. osobito kod kostiju lubanje. sizigija dipol (grč. pijaničko ludilo dipteralni hram arhit. diploma) osoba koja u međunarodnim odnosima predstavlja neku suverenu državu. s dvije stope. svjedodžba o položenom ispitu. tj. povelja kojom se ukazuje počast. po imenu američke tvrtke Du Pont de Nemours) sintetički kaučuk diprosop(us) (grč. dipsao) v. slobode. umrlih itd. slika u dva dijela.. dupren. lo-gia) zool. opos oko) med. ponekad = diplomacija diplomatizirati (grč. obadi. oprezno. dipteros dipteri (grč. di-. insekti sa dva neobrasla krila (muhe. ops. načela i pravila koja vrijede u tom pogledu. diploos. diploma) formalno posredovanje u međusobnim odno-sima između civiliziranih država.diplodok (diploos dvostruk. riječ koja ima samo dva padeža dirandl (njem. diploma) povelja. v. dipsakos) med. soma tijelo) rađanje dvostrukih nakaza (npr. dipteros dipteros (grč. di-. izaslanič-ki.) uređaj koji se sastoji od dvaju nasuprot postavljenih jednakih električnih naboja dipren (fr. di-pus) metr. diploma) poveljno. koji voli piti. corps diplomatique) svi predstavnici stranih država akreditiranih kod neke vlade. strast za pićem. osobito ona kojom se daju dostojanstva. ditopsija diplosomija 302 diribitor diplosomija (grč. ambasadorski. službeni organi koji se bave tim poslom. prava itd. hram ograđen sa dva reda stupova.. diploma) pomoćna povijesna znanost. di-. unutarnja stanična masa lišća i plod-nice diploma (grč. podos stopa) metr. pren. dvostruka stopa. pren. pregovarati sa stranim vladama. umijeće u javnom i tajnom vođenju pregovora između pojedinih vlada diplomat (grč. diplomatski zbor (fr. koji izaziva žeđ dipsodičan (grč. imao je dugačak vrat i rep te je živio na kopnu i u vodi diploja (grč. državnički. dipsetičan dipsomanija (grč. oprezan i sumnjičav čovjek diplomaticar (grč. odlikovanje. originalnosti. diploo. Dirndl djevojčica) ženska haljina u stilu tirolske nošnje. diplomatsko tijelo diplomiran (grč. bot. diploma) poznavatelj i znalac u čitanju i tumačenju starih povelja diplomatika (grč. dokumentirano. diploma) koji je dobio pisanu potvrdu o nekoj počasti. pren. vremena kad su izdane itd. ponašati se oprezno. zool. komarči i dr. v. ali tako da se na njoj razlikuju dva lica dipsakus (grč. stanični sloj između dviju tankih koštanih ploča. s mnogo takta. znanost o poveljama. diplon) fiziol. mudro i uglađeno diplomatrij (grč. dipsa žeđ. povlastice. oslobođenju ili pomilovanju. di-. osobito na fakultetu sveučilišta diplosija (grč. diptvchon dvostruko presa-vinuto) dvostruka ploča na sklapanje. što se temelji ili dokazuje na osnovi povelja. krštenih. diploma) položiti posljednji i završni ispit na visokoj školi. diploma) zbirka povelja diplomatski (grč. djelovati kao diplomat. na uglađen način skrivati svoje mišljenje i namjeru. dipteralni hram. dipteron diptih (grč. povelju o imenovanju na neki položaj ili neko zvanje diplomirati (grč. što se tiče pregovora i veza između država.

XI. mučila kraljevu nećakinju Antipu sve dok je sinovi (Am-fion i Zet) ne spasiše privezavši Dirku za rogove bijesnoga bika. neposredan.) šećeri sastavljeni od dvije molekule monosaharida (saha-roza. prepreke za brak dirimirati (lat. directorialis) koji dolazi od direktora ili direktorija (npr. vrhovno upravno i nadzorno vijeće nekog poduzeća. dirupcija (lat.) pravim putem. u boksu: udarac ispruženom rukom tako da ruka pođe najkraćim putem u smjeru protivnikova tijela direktan (lat. 1795. bez posrednika. disagio) trg. tj. alla diritta (tal. direktni porezi neposredni porezi. npr. razvesti.50 kn u srebru.) žiroskopski uređaj koji pokazuje smjer letenja u zrakoplovima kad zbog manevriranja magnetni kompas ne radi točno direkt (directus izravan) šport. a svrgnuta 9. zvanje i djelokrug ravnatelja direktorij (lat. maltoza. direktna trgovina kupovanje robe iz prve ruke. dis) 1. u pomorskom pravu: poslovođa brodskog društva dirigirati (lat. izdatak. a po jednoj zlatnoj kuni 0. dirigens) ravnatelj. pokućstvu i dr. dirigere) upravljati. razlozi za razvod braka. društvu i si. raz. ipak se bog Dioniz smilovao na nju te je pretvori u jedan izvor kraj Tebe (Dir-kino vrelo). dis) 2. putanje jednog zrna direkcional (lat. okrutna žena tebanskoga kralja Lika. porez na prihod.025 kn) disbarizam (grč. voj. disceptatio) rasprava. broj koji nam pokazuje koliko se jedinica u srebru manje plaća za jednu jedinicu u zlatu (npr. diruptio) probijanje. derendž na muci) kulučiti. npr. v. neugodnost ili teškoća (u mnogim. glaz. rukovoditi. dat.(grč. dirimentia) prav. directio) uprava. dirimere) rastaviti. razdvajanje. u Francuskoj revoluciji: najviša upravna vlast. dys) 3. ustanove i dr..50 kn. koja se tada pojavila i imala klasicističko-antički karakter direktor (lat. rebus stvar) rebus koji ima dvostruko rješenje direkcija (lat. uputa za rad (u obliku naredbe) direktoar (fr.) trg. od jednog tona do drugog dirižabl (fr. upućivati. na živežne namirnice itd. npr. debata . rukovoditelj.direbus (grč. tj. onda je disaža po zlatniku 0. onaj koji ravna izvođenjem glazbenog djela. poništiti dirinčiti (perz. dys ne. koji radi bez okolišanja. upravitelj. per direktum (lat. direkcijska linija voj. poluton koji se nalazi između tonova d i e dis. moda u načinu odijevanja. na štetu lošijeg. odgovara hrvatskom nedis. osobito medicinskim izrazima).(grč. disaccordare) ne slagati se..te označuje razilaženje. raspravljanje o pitanju koje još nije izvedeno načisto. smetnja. indirektni porezi posredni porezi. LX. zavoda. predujam. direktorijalno rješenje) diribitor (lat. smjer linije.) glaz.(lat. dives bogat) starorimski bog podzemlja. osnovana 22. trošak disceptacija (lat. dvostruko dis. obavljati teške poslove diritta (tal. razlika između boljeg i lošijeg novca. smjer rada. smjernica.. directiva) uputa. direktorij. disborzo (tal. direktoar direktorijalni (lat. director) ravnatelj. proboj Dis (lat. grčki Pluton. ako je zlatnik 19. tj. dis glaz. propis. upravljač. 1799.) po tonskoj ljestvici. u mnogim slože-nicama: dvaput. directoire) upravno vijeće. cijelo razdoblje dok je ta vlast trajala. postupno. laktoza) disakordirati (tal. vrhovno upravno ih nadzorno tijelo u nekom poduzeću. suprotnost uopće disaharidi (grč. ne zvučati skladno disaža (tal. od proizvođača direktiva (lat. per directum Čit. directorium) vrhovna uprava. koji je u izravnoj liniji. dirieable) aerostat s motorom za pokretanje i uređajima za upravljanje Dirka mit. ne suglašavati se. barys težak) naziv za pojave u organizmu koje uzrokuje smanjenje atmosferskog tlaka disborso čit. pravilo o držanju u nekoj stvari. predmetak kojim se označuje loše stanje. ravnati izvođenjem glazbenog djela dirimencije (lat. tonska ljestvica. pril. directus) izravan. ukinuti.. glaz. dyo dva. predmetak koji odgovara našem raz. diribere brojiti glasove) brojač glasova dirigent 303 disciplinirati dirigent (lat. res.

znanstvena struka. figuratio) una-kažavanje. disekcija disektor (lat.ne-. dys-. metodisti. nastavna metoda. u redu. grč. interval od dvije oktave disdikija (grč. izumitelj. euforija) med. dissertare raspravljati) v. disciplina) naviknuti (ili: navikavati) na stegu.) diserirati (lat. odvojili od državne. spoznavati discesija (lat. dys-. baptisti. npr. razvod. diskoverer (engl. dys-. koji pokazuje dvostruko prelamanje zraka disdijaklaza (grč. pren. dys. dissector) onaj koji vrši disekciju disemija (grč. rasijavati. razvod braka disciplina (lat. razdvajanje. dis-. kvarenje oblika. nastava. haima krv) med. discidium) raskidanje. disciplina arcana čit.ne-. rasipati. raz-mimoilaženje s pravnim shvaćanjima disecirati (lat. u strogoći.) otkrivač. raspoznavati. razlikovati. na red. disciplinski postupak istraga pretpostavljene vlasti protiv službenika zbog nesavjesnog obavljanja dužnosti i određivanje disciplinske kazne discoverer čit. soli itd. lat. nepovjerenje u sebe disfunkcija (grč. teol. genos rod. stegovni. znanost. dis. smetnje pri djelovanju nekog tjelesnog organa. discernere) odvajati.) stega. disciplina) koji se tiče stege. sudac u sporu disceptirati (lat. . okusim) med. disciplina arkana (lat. širenje) nekog glasa. femi kažem) psih. heretik (ovako se nazivaju u Engleskoj pristaše svih protestantskih Crkava koji su se. dys. vijesti diseminirati (lat. disseminare) rasija-ti. rasprostirati. teškoće i jaki bolovi pri gutanju disfazija (grč. osobito ona koja se podnosi sveučilištu radi habilitacije ili dobivanja doktorske titule (inauguralna disertacija) disertant (lat.disceptator (lat. disceptare) raspravljati. disciplinabilis) sposoban da se pouči ili dovede u red. disseminatio) sijanje. bolestan sastav krvi. nonkonformisti i dr. čest naziv za američke umjetne satelite disdijaklastičan (grč. debatirati discernirati (lat. isp. geuo kušam. dys-. red. dys. ne toliko po naučavanju koliko po ustrojstvu i obredima. crkveni). aisthesis osjet. smetnja okusa. uredba o tajnama disciplinabilan (lat. dissertator) pisac znanstvene rasprave. dissectio) rezanje nekog tijela. neistinitost. dissecare) v. episkopalne Crkve. tupoglavost disfagija (grč. znanstvena grana. raz.) tajna znanost. neraspoloženje. disciplinirane trupe dobro uvježbani i na red naviknuti vojnici disciplinski 304 disgregacija disciplinski (lat. dia. independenti. dis-. nagrđivanje. dissentio) razlika (ili: razilaženje) u mišljenju. disertator disertator (lat.ne-. dissertatio) znanstvena rasprava. dys. disserere) v. unakaženje. funkcija) med. podrijetlo) rađanje duševno i tjelesno zaostale djece. smetnja u govoru zbog nesposobnosti pronalaženja odgovarajućih riječi za predodžbe disfiguracija (lat. raznositi. nakaznost. očituje se u zahtijevanju posebnih jela. raščlanjivanje (ili: otvaranje) leša disektacija (lat. razvod braka discidij (lat. uviđati. osobito: širiti lažno naučavanje disencija (lat. raščlanjivati rezanjem disekcija (lat. neosjetljivost. kao prezbiteri-janci. kvekeri. dissecare) razrezivati. dis-. nesporazum. disceptator) presudi-telj. dike pravda) nepravednost. diaklao prelamam) opt. dys-. pretresati.ne-. fasis izreka. raspadanje krvi diseminacija (lat. koji se može nečemu naučiti disciplinirati (lat. suprotno: eugenika disgeusija (grč. isp. znanstveni predmet. vojni. nakaza disforija (grč. podnositelj disertacije sveučilištu disesteza (grč. reda. diaklao prelamam) opt. poredak (školski. dissenter) "onaj koji drukčije misli". fagein jesti) med. teško gutanje hrane. nesloga disenter (eng. octa. pronositi glas. rasprostiranje (ili: raz-nošenje. nagrdenje. disgenika (grč. osjećaj) psih. odvajanje. disertirati disertacija (lat. discessio) odlazak. pas sav) glaz. disciplinska vlast pravo da se potčinjeni silom i strogošću natjeraju na obavljanje dužnosti. držati u stezi. dvostruko prelamanje zraka disdijapazon (lat. rasijavanje sjemena živih bića po zraku.

ali oba pripadaju. suprotan. disjunktivni veznik rastavni veznik (ih). dys-. log. zatajivati. raspad na sastojke disharmoničan 305 disjunktivan disharmoničan (lat. prirodno disipacija (lat. nekom višem. pretvaranje jednog od dvaju jednakih glasova u neki drugi glas (npr. grč. prikrivati. razjedna-čavati disimulacija (lqt. prikrivanje. gram. općenitijem pojmu. rastavan. pretvarati se disinvolto (tal. pogrešan ton (disonanca. di-. harmonia) glaz. ili piši". onaj koji se razilazi u mišljenju. kakofonija). harmozo slažem se) ne biti skladan. dis-. neslaganje tonova. tj.) glaz. bot. npr: muškarac—žena. dissimulator) onaj koji nešto taji ili krije. nesuglasnost. disgregatio) raspadanje. heretik disidij (lat. npr.: "Ili dođi. razaranje promjena tvari u organizmu. razjednačavanje. disiunctio) razdvajanje. neusiljeno. licemjer disimulirati (lat. pogrješan u tonu. odvaja. katapinein progutati. disjunktivni pojmovi oni koji su po svom opsegu odvojeni jedan od drugog. razdor. pretvaranje. razvod. igra kod starih Grka već u Homerovo doba veoma poznata i omiljena. katabohzam. a težak je 2 kg. odvojan. disjicere. logično razdvajanje disjunktivan (lat. razgradivanje organske hrane u listu. isključenje. dys-. disjuncitvus) raz-dvojan. dis-. rasipanje energije i njezino pretvaranje u oblike koji se više ne mogu ponovno iskoristiti za rad. tj. različitost u mišljenju disilab (grč. nepažnja. diskos) šport. oznaka tonskih ljestvica koja naznačuje da c (ce) pada na prvu crtu diskatapozija (grč. u suvremenoj lakoj atletici bacanje diska ponovno je oživjelo. usp. dimnjak s više postranih otvora na gornjem dijelu radi ravnomjerne raspodjele plinova disjektan (lat. rascijep. npr. dissimilis) ne biti sličan. asimilacija disimilaritet (lat. prijetvornost. ne biti složan dishidrozis (lat. chylos sok) med. odijeliti. dissidium) razvod. kao srodni. suncokreta diskant (lat. bot. nesloga. razbacivanje. dissimulatio) zatajivanje. grč. a druga ne. magle. harmo-nia sklad) neskladan. rascijep disharmonirati (lat. isključuje. suprotnost. teškoća (ili: smetnja) pri gutanju hrane ili pića diskemija med. loš (ili: nepovoljan) sastav tekućina u tijelu (poglavito zbog loše prehrane) disidencija (lat. syllabe slog) gram. toplina iz parnog stroja koja zagrije zrak disipator (lat. disemija . razvesti disjunkcija (lat. disjungere) odvojiti. dvoličnost. kožna bolest na prstima ruku i nogu. rastaviti. različitost. Bečom umjesto Bečem). unutarnji krug složenih cvjetova. licemjerje disimulator (lat. disjunktivne ili rastav-ne rečenice nezavisne rečenice koje izriču radnje od kojih se jedna može dogoditi. obično od drveta ili željeza. različitost u mišljenju. dissipator) raspikuća. griješiti u tonu. raspršavanje. riječ od dvaju slogova. S je ili P: ili P2). disjectus) razbacan. disjunktivni silogizam (ili zaključak) zaključak u kojem je prva premisa disjunktivni sud. osobito vjerskom disident (lat. grč. sopranist diskantni ključ glaz. hydor voda) med. odmetnik. dvosložna riječ disimilacija (lat. koji remeti suglasnost disharmonija (lat. dis-. koji razdvaja. napunjenih bistrom tekućinom i praćenih svrbežom dishimija (grč. suvremeni disk. raspadanje žive supstance. dissimulare) kriti. dis-. dissipatio) rasipanje. raznorodnost disimilirati (lat. napravljena od kamena. razasut disjungirati (lat. neslaganje. isključan. dima. npr. discantare) pjevač koji pjeva najviši glas. razlikovati se. s pojmovima koji se međusobno isključuju (npr. željeza ili drveta. okrugla ili obla ploča za bacanje. rastresenost. raspršen. gram. a druga potvrđuje ili negira jednu od alternativa postavljenih u prvoj premisi disk 306 di Skonto disk (grč. prikrivač. dissimilaritas) ne-sličnost.disgregacija (lat. v. nesklad. biol. razaranje metabolizma. diskeo. grč. ima promjer 22 cm. pas—mačka. javlja se u obliku mjehurića (sitnih plikova). cijepanje. tajiti. nesloga. rasipnik. discantus) najviši glas (kod djece i žena) = sopran diskantist (lat. dissidens) otpadnik. ne slagati se. dissidentia) rascijep. kataposis gutanje) med. disjunktivni sudovi sudovi s disjunktivnim pojmovima. dissimilatio) gram. npr.

clamare) poricati. bole hitac) bacač diska diskobolija (grč. nepriznavanje. negirati. šaren diskont (tal. a diskresjon (fr. izračunavanje sadašnje vrijednosti određene svote (tražbine) Čije plaćanje tek kasnije dospijeva diskonto (tal. . disconto) trg. sklonost nekih ljudi da sve stvari i pojave tumače i gledaju u crnoj boji. po odbitku određenih postotaka. neprodužan. nesuglasnost. discordare) glaz. ustanova koja posuđuje nosače zvuka pojedincima diskrazija (grč. nesuglasan. gubljenje boje. prekidnost. odračunavanje. disconto) trg. ne biti u skladu diskoteka (grč. diskos. discolor) različite boje. disconto) trg. dyskolia) nezadovoljstvo. diskrecijsko doba doba u kojem netko ima pravo odlučiti se kojoj će vjeri pristupiti. fr. npr. ormar) 1. odbijanje postotaka pri isplaćivanju mjenica kojima još nije dospio rok plaćanja. velikodušnost (pobjednika). disconvenien-tia) nepriličnost. disconto) trg. raznobojan. suprotno: eukolija diskoloracija (lat. razdor. geol. neprohodnost disklamacija (lat. diskrecionaran diskrecionaran (fr. odračunati. neskladno (ili: neparalelno) ležanje jednog sustava mlađih slojeva na nekom starijem sloju ili pokraj nekog starijeg sloja diskordija (lat. predati se na diskreciju predati se na milost i nemilost. odbiti. osobito predsjedavajućeg. odudarati od pravilnog tona. discordare ne slagati se. suzdržljivost. disko. disc-jockey) osoba koja upravlja razglasnim uređajem u diskoklubovima ili na radiju bira glazbu uz popratni komentar disko-klub (grč. discordance) nesklad. discretio. diskontabilna mjenica ona koja se izdaje pouzdanim trgovačkim firmama u koje se ne sumnja da će ih točno i na vrijeme regulirati diskontni posao bank. diskonto diskontant (tal. za gotovinu prije isteka roka. nesložan. bez veza.) skupljač i ljubitelj nosača zvuka (gramofonskih ploča. neskladnost. med. prestanak.diskinezija (grč. diskos. fr.) krug mladeži koja se okuplja kako bi slušala suvremenu glazbu i plesala.-engl. turobnost. kineo krećem se) 1. osoba koje daje mjenicu u eskont diskontar (tal. sjeta. bole hitac) bacanje diska diskofil (grč. osobito mjenica čiji rok plaćanja još nije dospio. eskontni posao diskontni račun trg. prekidan. neprodužnost diskontirati (tal. krasiš mješavina) med. disclamatio) negiranje. vođenje računa o osjetljivosti drugoga. automatske kretnje. godine punoljetnosti. blijedenje diskoloran (lat. dis-kać diskobol (grč. diskos. continuere) prekinut. discrétion) obzirnost i opreznost u govoru i ponašanju. dis-. trzanje mišića i si.) prema uvjerenju. nesloga. neraspoloženje. diskrecionarna vlast slobodno. nejednak diskordantnost (lat. neskladnost diskordantan (lat. fr. 2.-engl. 2. nesuglasnost diskordirati (lat. vrijeme koje se može još čekati od dana kad mjenici dođe rok pa do njezinog slanja na protest diskrecijski v. kupovanje kratkoročnih tražbina. dys-. discrétionnaire) ostavljen obzirnosti i osobnom mišljenju. lažno poricanje svojih obveza disklamirati (lat. discoloratio) obez-bojenje. diskos kolut. usp. loša izmjena organskih tvari u tijelu diskrecija (lat. ne ići usporedno s drugim tonovima. osoba koja prima mjenicu u diskont. à discrétion Čit. zbirka nosača zvuka koje posjeduje neka osoba ili ustanova. kod kojega je prestala veza. escompte) trg. da tijekom rasprave po vlastitom uvjerenju bira sredstva koja mu se čine svrsishodna. dys. continuitas produžnost. décompte. ne-prikladnost. neprekidnost) prekid.. koja je diskontira diskontinuiran (lat. ne slagati se. nepristojnost. v. CD-a) diskoidan (grč. osobito: kupiti ili prodati mjenice. šutljivost. prav. discordans) neskladan. neograničeno sudsko pravo i vlast. diskrecijske godine godine zrelosti. sličan tanjuru. dis-.ne-. pažljivost. koji nije u vezi sa zakonom kontinuiteta diskontinuitet (lat. theke škrinja. eidos oblik) sličan disku. diskrecijski diskredit (lat. na milost i nemilost. diskrecijski dani trg. disconto. tanjurast. kaseta. pločast diskolija (grč. dis-. discordia) nesloga. ne priznavati disko-džokej (grč. naknada diskonvenijencija 307 diskrimen diskonvenijencija (lat.

smanjivati prava. nesiguran diskutirati (lat. fil. odvajati. odvojen. nekog posla. šport. discursus. isključenje dislalija (grč. po sebi različit ili odvojen. qualis. Crncima i Židovima) i nacionalnim manjinama osporava ona prava i građanske slobode što ih uživaju pripadnici vladajućeg naroda. ozloglasiti. šutljiv. discutere) objašnjavati. govor. disculpatio) opravdavanje. veličina čiji dio služi kao mjera (stotina kao cijelo sastoji se od 100 jedinica). razmak. mudar. proglasiti nesposobnim ili nevažećim. 2. dokazivanje nedužnosti diskurirati (lat. discussio) raspravljanje. poremećaj u izgovaranju riječi zbog bolesti ili kakvog nedostatka na vanjskim govornim organima (na jeziku. raspravljati diskvalificirati (lat. discréditer) lišavanje povjerenja ili ugleda. tj. odvojiti. dys-. discriminare) dijeliti. discriminatio) u međunarodnim odnosima: davanje manjih prava pripadnicima jedne države nego Što se daju pripadnicama drugih država. veličina kod koje cjelina prethodi dijelovima. discernere razdvojiti. najveća opasnost. u razgovoru. različit) 1. dis-culpare) pravdati. iznošenje na loš glas. nekoga isključiti iz natjecanja zato što ne odgovara propisanim uvjetima natjecanja. discutere raspravljati) o kojem se može diskutirati (raspravljati). viđenje) med. sljepilo za boje. con discrezione čit. fr. discursivus) log. nedostatak sposobnosti. ali nije sposoban pročitati do kraja . lalein tepati. opravdavati. razgovor. gubitak ugleda (ili: vrijednosti) diskreditiranje (fr.ereditare.. discriminare). chroma. istraživanje razgovorom. discretus razdvojen. discrepantia) nesuglasnost. intuitivan). nepodobnog diskvalifikacija (lat. usnama. prikraćivati prava. pojmovne prirode (supr. objašnjavanje putem izmjene misli i različitih stajališta diskusijski (lat. disrepans) koji odudara. obesprav-ljivati. oprezno. qualis kakav. supr. dys-. izlaganje diskurzivan (lat. presudan ili kritičan trenutak. nesposobnost čitanja (bolesnik može samo započeti čitanje teksta. nanošenje štete nečijem dobrom glasu diskreditirati (fr. oprezan. obilježiti nekoga kao nedostojnog. razgovoran. discutere) govoriti. 3. neskladnost. vodeći računa o glavnom glasu i o namjeri kompozitora diskrimen (lat. ozlogla-šenje. razlikovati. dis-. pouzdan. obespravljeni e kolonijalnih. kon diskrecione (tal. kontinuirana veličina. discriminare odvajati. polukolonijalnih naroda ili narodnih manjina od strane vladajućeg naroda diskriminanta (lat.) glaz. prijeporan. lexis govorenje) med. učiniti (ili: načiniti) nesposobnim (ili: neprikladnim) za obavljanje kakve službe. koji razlaže diskutabilan (lat. zubima ili grkljanu) disleksija (grč. discrimen) nešto što odvaja. usputan diskusija (lat. granica. neslaganje. uzeti nekome dobar glas. boja. isključivanje. onaj koji je čisto misaone.dis. nedostatak važnosti. discernere. koji umije čuvati tajnu. međuprostor. discreto. discours) raz-govaranje. diskretna veličina veličina kod koje dio prethodi cjelini. koji se razlikuje od nekoga ili nečega. dokazati nedužnost diskulpacija (lat. razlika diskrepantan (lat. međa. facere) onesposobiti. kriza diskriminacija 308 dislokacija diskriminacija (lat. sporan. discussivus) koji objašnjava.mat. ugled ili povjerenje diskrepancija (lat. diskreto. razgovarati diskurs (lat. koji nije u skladu diskretan (lat. različ-nost. kod određivanja korijena (xp x2) kvadratne jednadžbe: izraz koji se nalazi pod korijenom diskriminirati (lat. opsis vid. govoriti) med. suzdržljiv. graničiti diskromatopsija (grč. praviti razliku. koji umije razborito praviti razliku među stvarima i si. povjerljiv. fr. Činjenje nesposobnim (ili: neprikladnim) za obavljanje kakve službe. predavanje. gubitak kredita. nesposobnost osjetila vida da u podjednakoj mjeri zamjećuje sve boje spektra diskulirati (lat. dys-. veličina koja nema mjere u sebi (jedinica se ne sastoji od razlomaka). discrédit) nepovjerenje. kem. loš glas. onesposobljenost za obav-ljenje nekog posla. dis-. discréditer) lišavati povjerenja ili ugleda. rasna diskriminacija socijalnopravni odnos u nekim državama koji pripadnicima drugih rasa (npr. facere učiniti) onesposobljavanje. razlika. pažljiv. mat.

slabo. razmještaj trupa na nekom području. supruga) med. nezdruživ disocijacija (lat. vojsku. razmještanje. membrum) odvajati dijelove iz neke cjeline. razdioba.). dis-. kasnije je u vlastitom filmskom poduzeću izradio svjetski poznate filmove s motivima iz priča za djecu (Snjeguljica. slavan je postao 1928. Pepeljuga. dissociare) rastaviti. nacrtao prve trikfilmove. onaj Čije istodobno zvučanje tonova ne zadovoljava naš sluh disonirati (lat. geol. Dizni Volt. menstruacija praćena bolovima (kao posljedica nedovoljne razvijenosti ili nepravilnog položaja maternice. reo tečem) med. dissonare) ne zvučati skladno. razum i biljka. sredstva za otapanje (ih: razbla-živanje.dislocirati (lat. razvratnost. razdor. rastopljiv. osobito članova vladarske kuće). raspuštenost. dys-. elektro-litička disocijacija fiz. omekšavanje. kern. zdravstvena ustanova koja sprječava i liječi bolesti disparagij (lat. opsis) med. 1922. neskladan. neskladnost dispaširati (fr. dys-. može biti i posljedica neke bolesti unutarnjih spolnih organa) Disney. rastavljiv disolucija (lat. (kreacijom Miki Mau-sa). pareunos suprug. npr. raz-družiti. dio) dezintegrator za žito dismembrirati (lat. mezalijansa disparatan (lat. v. sentimi. dislokacijska karta zemljovid na kojem je prikazano dismembracij a 309 dispareunia kako su trupe razmještene na nekom području dismembracija (lat. ugovor o prekidu suradnje disolutan (lat. odnos dvaju ili više tonova čije zvučanje ne može zadovoljiti. men mjesec. tj. dislocatio) premještanje. razuzdan disolutivan (lat. nesuglasnost. dissolubilis) otopljiv. disolucijski kontrakt trg. dispacher) pom. noni i dr. nego traži veću konsonancu (u sekundi. dissolutivus) koji otapa. rastopiti. lakomislen. poremećaji u govoru zbog nedostatka inteligencije dislokacija (lat. disparatus) iz osnove različit. uganuće. raščlanjivanje. jabuka i vrlina dispareunija (grč. koji ima prirodu otopine. dis-paragium) nepriličan brak (s osobom iz nižega staleža. dissonantia) nesklad. razdvojiti disolubilan (lat. rastavljanje) disolvirati (lat. koji pripada otopini disolvencije (lat. razlikovati se disopija (grč. neobuzdan. koji rastapa: ras-topni. dys-. razmjestiti. diso-nija dispanzer (eng. raspuštanje (nekog društva). Walt čit. raspad (npr. opsis viđenje) med. ugodniji dojam na uho disonantni interval glaz. nesloga. raspadanje nekog tijela. dys-. osobito: podjela jednog kompleksa zemljišta na manje dijelove (parcele). komadati. raščlanjivati dismenoreja (grč. dissolvere) otopiti. član. neslaganje. biti neskladan. dissolventia) mn. glaz. dys-. države. slabovidnost. iščašenje. med. razmještati. Petar Pan) disocijabilan (lat. ne slagati se u glasu. dissolutus) otopljen. rastaviti disonanca (lat. dissolutio) rastapanje. slabost vida. dispensary) socijalna ustanova za besplatno liječenje sirotinje. podjela. zapravo Walter Elias (1901—1967). osobito djelovanjem topline. v. voj. premještati. razgradnja molekula otopine na jednostavnije sastojke (ione) disocirati (lat. disopsija disopsija (grč. Ali-ca u zemlji čudesa. različitost. braka). društva. uganuti. dis-parj nejednakost. procijeniti ili nadoknaditi brodsku štetu . nedo\ idisparitet 310 disponenda no raspoloženje žene za spolni od-nošaj disparitet (lat. med. dislocare) premjestiti. pucanje Zemljine kore i poremećaji koji su s tim u vezi. izdvajanje crkvene općine iz njezine dosadašnje župe dismembrator (lat. npr. Pinokio. membrum ud. iščašiti dislogija (grč. pojmovi koji ne pripadaju zajedničkom srodnom pojmu te nemaju nikakvih zajedničkih oznaka. koji rastavlja. dissociabilis) nespojiv. dis-. dismembratio) komadanje. razgradnja kemijskog spoja na njegove sastavne dijelove. med. disparatni pojmovi log. dissociatio) razdvajanje. rastajanje. neobuzdanost. logos) psih. raskomadati. nejednak.

pobuditi nekoga na nešto. dispatch hitno obaviti) 1. lišenje posjeda disposesirati (tal.) prav.) dispondej (grč. displicere) ne dopadati se. dvostruki spondej. astma. urediti. dys-. ljekarnički zbornik dispenzirati (lat. djelitelj. disponens) raspoložen. displicentia) nedo-padanje. pripremati i izdavati lijekove. dispaširati). dispossessare) prav. sporne svote. farm. razasut dispescirati (lat.ne-. srediti. dis-plantatio) presađivanje. prilagoditi. rasuti. sirotinjska ljekarna dispenzator (lat. disponibilis) raspoloživ. mehaničkih smetnji i dr. na raspolaganju. pojava da se složena svjetlost može prizmom razgraditi na svoje sastavne. groznice. teško disanje (kod težih bolesti dišnih organa. lišiti posjeda . osobito kod prepreka za brak. sperma sjeme) fiziol. oraspoložiti. dispensator) darovatelj. nadstojnik (osobito u samostanima) dispenzatorij (lak dispensatorium) ljekarnička knjiga s propisima za pripremanje lijekova. dispersivus) raspršen. dobre volje disponirati (lat. disponens) upravitelj. primio radi rasprodaje. osobito u knjižarstvu. displicencije paktum (lat. nekih živčanih poremećaja. . ono što je stavljeno na raspolaganje. vedar. regulirati račune displaced persons Čit. pneo dišem. raspolagati (novcem. displeist persns (engl. dys-. razdvojiti. nagovoriti disposesija (lat. dispensatio) razdvajanje. raspoloživost. 2. vrijeme između aktivne službe i mirovine (dok se prima akontacija mirovine) disponiran (lat. rasađivanje. di-. dis-pescere) rastaviti. dispendere) zavod za besplatno davanje lijekova sirotinji. voj. radnik koji iz jednog središta. raspršiti di sperma tican (grč. predavanje). dispossessio) prav. dys-. premještanje displazija (grč. dys. kojim se može raspolagati disponibilitet (lat. rasap boja disperzivan (lat. lišavanje posjeda. donator. dijeljenje. oprost. osobito: slaba probava želuca zbog poremećaja u izlučivanju probavnih sokova dispeptičan (grč. knjige koje je knjižar disponent 311 disputirati .) mn. pnoe disanje) med. upravitelj. poremećaji u probavnim organima (želucu i crijevima). pepsis probava) koji teško probavlja dispeptičar (grč. opremljenog potrebnom signalnom aparaturom i sredstvima veze. ah ih nije prodao te ih stoga ponovno stavlja na raspolaganje izdavaču disponent (lat. ukloniti (ili: otjerati) s posjeda. dys-. službenik koji regulira kretanje vlakova na jednom dijelu pruge. imanjem). sa dva sjemena disperzija (lat. tvorim) nenormalan razvoj nekog organa ili cijelog organizma displicencija (lat. dispergere. prirediti. dis-pensare) podijeliti. pripremiti (članak. podijeliti među zainteresirane (v. spondeios) metr. srca. dvosjemen.) raseljene osobe displantacija (lat. osobito u vezi sa štetom na moru.-■ razmještati. stihovna stopa od četiri duga sloga:---disponenda (lat. 3. disponere) razmjestiti. upravlja cijelim tijekom proizvodnje nekog mehaniziranog poduzeća dispenzacija (lat. displicentiae pactum čit. homogene svjetlosti (boje). ne sviđati se. elementarne. disponibilitas) stanje nečega što je na raspolaganju. oslobođenje. ugovor o raskidanju zaključenog trgovačkog posla displicirati (lat.dispečer (eng. pepsis) onaj koji pati od slabe probave dispergirati (lat. raspršivanje svjetlosti. razdijehti. ne biti po volji dispnoja (grč. nesviđanje. plasso oblikujem. dispenzacijski troškovi iznos koji treba platiti za jedno ovakvo razrješavanje ili oprost dispenzarij (lat. sipnja. osoba koja je ovlaštena upravljati poslovima neke trgovačke -< kuće disponibilan (lat. di-. ravnatelj. dispersio) opt. poslovođa. osloboditi od obveze ili kazne. oprostiti dispepsija (grč. službenik koji vrši razdiobu električne energije na više međusobno povezanih električnih stanica. pepsis probava) med. dispergere) rasipati. raspoređivati. razrješavanje od neke obveze ili smetnje u pojedinačnom slučaju.

dyspraxia) psih. tj. nacrt (rasprave. fr. mala nesposobnost vršenja nekih pokreta. rješenje. članka. disrum-pere) fiz. sporiti se. kuđenje disrekomandirati (lat. resom-mandation) loša preporuka. osobita sposobnost za nešto (npr. kod raznih ministarstava. držati distancu voj. disputabilis) sporan disputacija (lat. distantia rastoja-nje. nesklad. promocijska disputacija. jahanje na distancu dugotrajno jahanje (kad se konje ne zamjenjuje). formula presude dispozitivan (lat. imanjem. raz-. dis-tanina mjenica mjenica na drugo mjesto kod koje su. dis-proporti-onalis) nerazmjeran. borba s dušom. razmak. fr. teleios savršen. sposobnost za pravne poslove. dobra volja. dys-tbanatos) teško umiranje. nedostatak razumijevanja za praktičnu uporabu pojedinih predmeta disproporcija (lat. disputatio pro gradu) disputant (lat. zločin. a da se ne mora polagati račun (npr.46. eutanazija distanca (lat. dispositiva) prav. dys ne-. lat. sudionik u disputiranju disputirati (lat. znak Dy disputa (lat. supr. raspravljanje. distans) šport. zaduživanja ili otuđivanja imovine dispozitiv (lat. dys-. fr. propisuje. re-sommander) loše preporučiti. nepravilnost disruptivno pražnjenje (lat. disputare) prepirka. pokuditi disrenomiran (lat. mala apraksija. dis-proportio) neraz-mjernost. razmjer) nedostatak ritma. element. disputator) raspravljao. dis-. ograničenje slobode primanja obveza. metron) instrument za određivanje udaljenosti disteleologija (grč. pripremanje. sposobnost za samostalno obavljanje poslova dispozicijsko dobro trg. dis-. dakle. kratkotrajno električno pražnjenje (za razliku od električne struje kod koje se električne mase kreću ravnomjerno i trajno utvrđenom putanjom) distanazija (grč. reputation) loš glas. na lošem glasu disrenomirati (lat. za bitku). habilitacijska disputacija. osobito: voditi znanstvenu raspravu disreforma 312 distonirati disreforma (lat. raspolaganje novcem. dis-. naglo pražnjenje elektriciteta. spor. nejednakost disproporcionalan (lat. pri mar-Širanju: držati propisan razmak. atomska težina 162. rćforme) loš (ili: neuspio) preobražaj ili preokret disrekomandacija (lat. razmještaj. sklonost. odnosi u prirodi i kulturi su nesvrhoviti i štetni za život . velikih poduzeća itd. rhytmos sklad. svrhe. disputare) prepirati se. osobito: javna znanstvena rasprava u kojoj jedna strana (oponent) nastoji opovrgnuti ono što je druga strana (respondent ih défendent) tvrdila. nejednak disprozij (grč. mjesto izdavanja i mjesto plaćanja različiti distanciran (lat. nadmetanje riječima disputabilan (lat. uređivanje. odluka. fr. dis-. dispositivus) koji se tiče raspolaganja nečim ili uređenja nečega. krađu).) dispozicijska sposobnost prav. potpun. raspoloženje. redni broj 66. sređivanje.dispozicija (lat. nepristupačan distancometar (lat. skica. sklonost nekim bolestima. koji naređuje. odlučuje dispraksija (grč. predavanja). plan (npr. dis-. med. dysprositos teško pristupačan) kem. disputans) v. ozloglašenost disritmija (grč. renommer) ozloglašen. točnog poimanja i razumijevanja značenja nečega. disputatio) raspravljanje. đispositio) raspored. naučavanje koje poriče svrhovitost i savršenstvo svijeta. fr. danas se još vrši radi dobivanja akademskih počasti (inauguralna disputacija. glazbu. distantia) udaljenost. rezerviran. roba koju naručitelj zbog loše kakvoće ili zakašnjenja neće primiti. logia) fil. grč. sposobnost raspolaganja nečim. dis-. disputa-tor disputator (lat. renommerj iznijeti na loš glas disreputacija (lat. izraz za konja koji još nije stigao ni do distantnog stupa (koji se nalazi 200 metara ispred cilja) u trenutku kad je pobjednik već prošao cilj. nego je stavlja prodavaču na raspolaganje dispozicijsko ograničenje prav. dispozicijski fond novac stavljen ne-■ kome na raspolaganje u određene ■». fr. znanost.

ugledan. di-. zabaviti. di-. distractio) rastrese-nost. v. dvore dan distihija (grč. položaj distinktan (lat. stichos) 2. rađanje blizanaca distomatoza (grč. prav. pristaše razjedinjenja SAD-a disuniran (tal. iskrivljenje distrahirati (lat. log. distributivan pojam log. razdavati. napregnutost. dys-. uganuće nekog uda. opseg. distributio) podjela. rastaviti. distributivus) koji dijeli. zabava. rasporedni. distingvirati se isticati se distinkcija (lat. razvoditi. nekog njegovog dijela čitavog organizma disturbacija (lat. truljenje jetara koje uzrokuju crvi u jetrima (Distomum hepaticum). theos bog) onaj koji vjeruje u dva boga. distenzija distendirati (lat. dva stiha zajedno. stvaranje dvostrukog reda trepavica (kao bolest) distingviran (lat. mjerodavnost. disturbatio) rasap. distringas) prav.) nemogućnost mokrenja pred drugima zbog stidlji-vosti diteist (grč. stoma usta) med. raspored distribuent (lat. raspoređuje. distrahere) rastresti. kao takvi. di-. thrix. razvući. razumljiv distinktivan (lat. odvajati slomljene ili oštećene udove distrakcija (lat. dvostruki red. districtus) sudski kotar. trofe hrana) med. di-stinguere) odvajati. područje. distentio) v. okrug. dystychia red) 1. dys-. istaknut distingvirati (lat. išČašenje. razgovijetan. prevrtanje (očiju). distribuens) razdje-ljivaČ. distonare) glaz. zbuniti. bolestan sastav mokraće. vlas) med. smetnje pri mokrenju. distinctivus) koji odvaja. disunire) razjedinjen. otmjen distokija (grč. razonoda. odvajanje slomljenih ili oštećenih udova. rastavljen. suviše visoko ili suviše nisko (pjevati. odvojen disunirati (tal. trichos dlaka.) distrihijaza (grč. odvući. heksametar i pen-tametar (koji dolaze jedan za drugim) distihičan (grč. distinctio) razlikovanje. podijeliti. raz-mještajni. odcijepljenje. strofe) poet. razdor. punomoć za popisivanje stvari distrof (grč. razvrgnuće. nesreća. med. stichos) s dva reda. pojam koji se odnosi na svakog člana neke skupine ili klase (supr. rastegnuti distenzija (lat. otmjen. tj. razdioba. sudsko rješenje o podjeli stečajno mase među vjerovnike. dvobožac . disunire) mu. razonoditi. razlikovati nešto od nečega. izići iz ~ pravog tona. poremećaji u prehrani jednog organa. razvesti. djelokrug distringas (lat. apsolutno proturječe teleo-loškom shvaćanju života i prirode distencija (lat. distencija distih (grč. zaseban. obujam. točno razlikovanje pojmova. razdjeljivati. disuria psychica čit. međ. razmješta. osobito trepavica distihijaza (grč. iskazivati nekome posebnu pažnju. tikto rodim) med. razdavač darodavatelj distribuirati (lat. otmjenost. razdijelni. uron mokraća) med. razlikuje. distihijaza distrikt (lat. distortio) med. distributivni broj broj koji pokazuje koliko dolazi na svakoga (po jedan. razmjestiti distributivan (lat. distichon) metr. disurija psihika (lat. prodaja distribucija (lat. naredba o pozivanju pred sud. osujećenje. zabavljanje. distringere. svirati) distorzija 313 ditta distorzija (lat. distribuere) razdijeliti.: kolektivan pojam). nesretan slučaj distihija (grč. disunire) razjedinjenje. različit. razdjeljuje. stichos red) med. rasporediti. ukinuće disunija (tal. med. dis-. distincuts) odvojen. razdvojiti disurija (grč. di-. dis-tendere) zategnu-tost. pjesma koja se sastoji od dvije strofe distrofija (grč. di-. di-.te. nedaća. jasan. odvojiti. otuđivanje. dvostih. skrenuti pozornost s nečega. zla sudbina. silom istegnuti. razlikovan. nepažnja. disunire) razjediniti. po dva itd. meti-ljavost distonirati (tal. dys-. zabavljati. razlika. dis-tendere) med. nesloga disunionisti (tal. di-stinguere) koji se razlikuje od drugih. distributivno rješenje prav.

rastavljanje na dva dijela ditonus (grč. raznolik. lako i ugodno glazbeno djelo. gigant. skretanje neprijateljske pozornosti na drugu stranu. udio u dobitku koji.) podijeli pa vladaj! v. ret. tetra Četiri. divide in partes ekvales (lat. neočekivan napad. carinarnica. razgovarati. kao u diti-rambu ditomija (grč. ret. diversus. razdioba vlage po tijelu. di-. divagatio) tumaranje. izdvajanje (ili: izlučivanje) mokraće div (tur. uron mokraća) med.) trg. velika terca ditopsija (grč.) mit. trabunjanje (osobito kod duševnih bolesnika). promjena smjera. divergens) koji ide u različitom smjeru. ašikovati divarikacija (lat. theos bog) vjerovanje u dva boga. raznovrsnost.diteizam (grč. dvostruki trohej. pripada svakom dioničaru u nekom dioničkom društvu prema broju njegovih dionica ili dividirati 315 uloga. danas: lirska pjesma nadahnuta osjetilnim užicima što ih pruža život ditirampski (grč. ljudeskara Div u nekim hrvatskim prrijevodima: ime za starogrčkog boga Zeusa (prema grčkoj deklinaciji: nom. dithyrambos) oduševljeno. udaljavati se od teme divan (perz. lutanje. granaš to razvijanje jedne žile divergencija (fr. voj. dithyrambos) nadimak boga Bakha zbog njegovog tobožnjeg dvostrukog podrijetla od Semele i Zeusa. divergence) razilaženje. gorostas. čiji se zbroj članova neograničeno povećava ukoliko se više članova uzima. mali balet. diversio) odvraćanje. trabunjati. prid. draga divagacija (lat. med. ples na pozornici. mjenice trgovca koje ima u trgovini. gen. interval koji se sastoji od dvaju cijelih tonova. tajno vijeće bivših sultana. Dii. razgranavanje. kod tal. di-. med. u određeno vrijeme. konvergentan divergirati (lat. pjesnika: ljubavnica. raznolikost divide et impera (lat. razmicati se. dividendus) mat. osujećivanje određenih namjera. razonoditi. med.) glaz. skretanje. forma) nejednakog oblika. pren. poliedar s dvaput po Četiri površine ditiramb (grč. osobito pjesama (npr: Goe-theov "Zapadno-istočnjački divan") divaniti (tur. odlutati. divan) govoriti. ljudina. udaljavanje jednog od drugog. svakovrstan (di-verzna roba) diverzifikacija (lat. diversus) različit. dat. ditonos) glaz. udio u podjeli dužnikova imanja . ak.) podijeli na jednake dijelove (oznaka na liječničkim receptima) dividend (lat. voditi ljubav. biti različitog mišljenja divertimento (tal. diuretičan diureza (grč. koji se razilazi. lit. prvobitno: burna i oduševljena pjesma u slavu Bakha. divergentne linije linije koje se udaljuju jedna od druge. divertere) odvojiti. di-. Dios. govoriti bez veze.) trg. razveseliti. ples i pjesma između Činova. poet. danas: poznata i slavna glumica. trochaios) metr. dvoboštvo ditetraedar (grč. diplosija ditrohej (grč. di-. uron mokraća) med. divergere) razilaziti se. potpis na pismu. divagari) tumarati. razonoda. obožavana. osnova) geom. promjena. divertimento diverzan (lat. dividirati divide in partes aequales Čit. edra površina. popis poreznih obveznika. divaricatio) fiziol. zabavna kompozicija divertirati (lat. različit oblikom diverzija (lat. Dia) diva (lat. ime pod diuretìk dividenda kojim se trgovina ili poduzeće vodi. sredstvo koje pospješuje mokrenje. kolos. udaljavanje od teme (u govoru i pisanju) divagirati (lat. temno režem) razdvajanje. supr. različnost. djelje-nik dividenda (lat. kaz. diva) božanska. divertissement) zabava. burno. stihovna s^opa od četiri sloga: — U — U ditta (tal. razonoda. govorenje bez veze. zaboravljanje neugodnih misli i briga diverzitet (lat. raznovrstan. udaljavati se jedno od drugog. zbirka spisa ili članaka. Zeus. zabavljati divertisman (fr. dittos dvostruk. pren. orao gledam) v. firma diuretik (grč.) tursko državno vijeće. raznorodnost. odvratiti. odstupati. unošenje promjena diverziforman (lat. diversitas) različnost. di-. zanosno. osobito pjevačica. lutati. istočnjačka ležaljka s jastucima (za sjedenje i spavanje). udaljavanje divergentan (lat. diversificatio) mijenjanje. di-. boga vina i uživanja. mat. biće ljudskoga lika i izuzetno velike snage.

vilica za dijeljenje slova divizura (lat. divinatio) pogađanje.) tako da je sposobna za samostalne operacije divizionar (fr. mat. pretkazuje. 1858—1913) dizenteričan (grč. motor kod kojeg se tekuće gorivo ne pretvara prethodno u plin. gotov sam. da bi se dobio zeleni ton. divide in partes ekvales (lat. bolničara itd. nebeski dixi čit. sad mi je savjest mirna diza (njem. djelitelj divizorij (lat.. plavo i žuto te se na taj način u promatračevom oku izvrši optičko sjedinjavanje. rastrubiti. predviđanje. pobožno. divisorium) instrument za dijeljenje. voj. tisk. mlaznica. vračanje.) med.) božanski. štovati kao Boga diviš (lat. divisor) mat. podjela. dixi et animam meam salvavi Čit. upalu crijevne sluznice (zarazni proljev) . dicere reći. naznačivanje svih vrsta jednog roda putem determinacije jedne i iste oznake rodnog pojma. oblik. dividere) dijeliti. divisio) dijeljenje. osnovna strateška jedinica sastavljena od svih rodova vojske (3 do 4 pješačka puka. diksi (lat. kern. dividualitas) mogućnost dijeljenja. podijeli na jednake dijelove (na liječničkim receptima) dividualitet (lat. st.) ono što se može dijeliti. proricanje. vrač. 1 do 2 topnička puka i odgovarajućeg broja inženjerije. divisibilitas) djeljivost divizija (lat. desen dizelski motor teh.). pali samo sobom. stavljati u red bogova. Verbascum thapsus) biljka s velikim dlakavim listovima (porodica zijevalica) divizor (lat. dijeljenje brojeva (jedna od četiriju osnovnih računskih operacija). raskidanje divulzivan (lat.dividirati (lat. divulsio) kidanje. inženjeru Rudolfu Diesélu. nego ubrizgava i. razdijeliti. jedno pokraj drugog. divulgatio) iznošenje na velika zvona. proročki divinizacija (fr. lokomotiva i dr. gatanje. iznijeti na velika zvona divulzija (ni. svečano divulgacija (lat. Düse) stožasto (konično) sužena cijev u kojoj se strujanje tekućina ili plinova pod tlakom pretvara u brzinu (tlačna diza) ili obrnuto (usisna diza). (naziv po pronalazaču. ono što je djeljivo Divina comedia čit. razglašavanje. divinare pogađati.: tonovi se stavljaju na platno jedan pokraj drugoga. divisionnaire) voj. koji ima dizenteriju. način slikanja francuskih impresionista iz druge polovice XIX. širenje informacija divulgirati (lat. dys-. divortium) prekid. rastanak. djeljivost dividuum (lat. obožavanje divinizirati (fr. pretkazivanje budućnosti po snovima i raznim pojavama u prirodi. proriče. a boje dobivaju veću svježinu i živost divizivan sud (lat. tj.) glaz.) onaj koji može predviđati. divinisation) stavljanje nekoga u red bogova.. dizati do neba.) lit. odjeljak divorcij (lat. završio sam diza 316 dodekafonija što sam htio redi. sud u kojem se subjektu (S) pridaje više predikata (P1? Pa. automobila. tj.) rekoh i spasih dušu svoju.. raskida divus (lat. stavlja se. rekoh. dakle. divide in partes aequales čit. npr. divisibilis) djeljiv divizibilitet (lat. jedan broj podijeliti nekim drugim brojem. predviđački.. upotrebljava se za pogon brodova. "Božanstvena komedija". zapovjednik divizije divizionizam (lat. enteron) med.: Tijela su dijelom čvrsta. S je dijelom Pj. kazati. zbog visoke temperature i tlaka. sapnica pročišćivač dizajn (engl. umjesto da se miješaju na paleti. divide et impera (lat. slućenje divinator (lat. razvod braka divotamente (tal. podjela obujma jednog pojma. divisura) odsjek. dijelom plinovita divizma (lat. dijelom tekuća. pjesnika Dantea Alighierija divinacija (lat. glasoviti spjev tal.) podijeli pa vladaj!. divisio dijeljenje) umj. dixi) rekao sam. dividere) log. mat. dividere dijeliti) znak za dijeljenje riječi divizibilan (lat. podijeliti. npr. s pobožnošću. Divina komedija (tal.. diviniser) obožavati. divulsivus) koji kida. dijelom P2. log. prorok divinatoran (lat. predviđa. desing) v. vidovnjak. diksi et animam meam salvavi (lat. brojčanik kod urara. divulgare) razglasiti. proricati) koji vrača.

andria muškost) bot. dvanaesterokutnik dodekalijun (grč. dodek-archos) član vlade dvanaestorice dodekarhija (grč. sustav računanja dvanaesticama. ovi su je kasnije uhvatili i spalili kao vješticu do (lat. dogger) nizozemski ribarski čamac dogesa (tal.) ja dajem. t dogana (tal. starješina fakulteta.) prav. dajem da bi i ti dao. dvanaesterac. doyen) starješina. archo vladam) vladavina dvanaestorice dodekasilabičan (grč. zarazni proljev Dizma jedan od dvojice razbojnika koji su bih razapeti zajedno s Isusom Kristom.) učeći drugoga i sami učimo dodarij (lat. engleska. doarium) prav. gyne žena) mn. udovički dio. seljačka djevojka Jeanne d'Arc (1412— 1431) koja je u svojoj 17. dy-senteria) med. nekoj ustanovi. bot. koji lako uči i shvaća. doajen diplomatskog zbora strani izaslanik koji je najduže akreditiran na nekom dvoru ili pri vrhovnoj upravi neke države. poslušan docirati (lat. enteron crijevo. do dajem) do ut des (lat. križanac njemačkog ovčara i velikog pin-ča. duodenum dodekadika (grč. imanje koje ostaje nakon muževljeve smrti ženi na uživanje. dvanaesnik. zarazna bolest koju karakterizira upala crijevne sluznice.predmetak koji označava nešto nesređeno. dotarij dodeka. dodeka) predmetak u slo-ženicama sa značenjem: dvanaest dodekadaktilon (grč. dodeka. dodeka. doarij doarij (lat. dvanaesterac dodekatlon (grč. a ne deseticama kao u dekadnom ih decimalnom sustavu dodekaedar (grč. upućivati. teško. dodeka dvanaest. edra površina. gonia kut) geom. povjerovao je u Krista i zbog toga ga Katolička crkva slavi kao sveca Djevica Orleanska francuska narodna junakinja. a ti radi doajen (fr. athlon natjecanje) šport.dizenterija (grč. petalon list) bot. način glazbene notacije sustavnom uporabom dvanaest dodekaginija 317 dogmatizam zvukova kromatske ljestvice (napravio 1923. dodeka dvanaest) broj (piše se brojkom 1 sa 72 nule) dodekandrija (grč. njemačka doga. dodeka. dodeka. dodarium) v. dvanaesteroboj Dodona Zeusovo svetište i proročište u Epiru u kojem su se proročanstva dobivala po šumu ogromnog hrasta ili po letu svetoga goluba doga (engl. XI. najstariji po redu primanja u nekom društvu. najstariji po godinama. dodeka dvanaest. koji ima dvanaest cvjetnih listića dodekarh (grč. naziv za gimnastičku natjecanje u dvanaest disciplina. osnova) geom. hrvatsko ne-. dati. docens) učitelj. docere) poučavati. v. Dobermannu) doboš-torta torta napravljena prema receptu nekadašnjeg bečkog slastičara Doboscha docendo discimus (lat. dogessa) duždevica . dys. dodekasilabičan stih stih koji ima dvanaest slogova.) poučavajući (druge) učimo (i sami) (Seneca) docent (lat. 1874—1951) dodekaginija (grč. zlo-.(grč. red Linnéovog sustava biljaka koje imaju jedanaest ih dvanaest tučaka dodekagon (grč. griza. dodeka dvanaest. fone glas) glaz. najstariji po službi doalij (lat. austrijski kompozitor Arnold Schônberg. syllabe slog) dvanaesterosložan. docendo discimus (lat. godini stala na Čelo obeshrabrene francuske vojske i kod Orleana pobijedila Engleze. dekan. dvanaestopalčano crijevo. dakty-los prst) anat. klasa u Linnéovom biljnom sustavu: cvjetovi s 12 do 19 prašničkih niti u jednom hermafro-ditnom cvijetu dodekapetalan (grč. osobito na visokim školama (početno zvanje nastavnika visokih škola) docilan (lat. odličan policijski pas (nazvan po uzgajivaču A.) carinarnica doger (niz. dog) rod velikih i snažnih pasa. doalium) prav. A. dodeka dvanaest. buldog i dr. doalij doberman plemenita rasa pasa. dodeka) mat. koji ima dvanaest slogova. dare davati. docilis) poučljiv. tijelo omeđeno s dvanaest pravilnih peterokutnika (pentagonalni dodekaedar) dodekafonija (grč. dodeka. dodeka. učiti drugoga. do ut facias (lat.

dock) unutarnji dio luke. dokimos dokazan. koji prima ili tvrdi nešto jednostavno. onaj koji nešto uporno i odlučno tvrdi dogmatizam (grč. pristaša dogmatizma. dogma. nekritičan. dokein činiti se. toliko dubok da može primiti brod. to dock) pom. u klasičnoj grčkoj književnosti: filozofsko pravilo. bez obrazloženja i dokaza dogmatičar (grč. uopće postavljao pozitivne tvrdnje i naučavanja. dokeo mislim. pren. znanstvena metoda koja polazi od dogmi i ne dopušta ponovno ispitivanje točnosti tih dogdogmatizirati 318 doktor mi. nekritično povjerenje u ljudsku sposobnost spoznavanja. govoriti odlučnim. vještina ispitivanja (dokimazi-ologija. dovesti lađu u dok . dogma. onaj koji postavlja tvrdnje bez dovoljnog opravdanja i koji se. dogma mišljenje) pravilo. rezbar dogramadžiluk (tur. dogramak isjeći. govoriti o nečemu s visine dogmatolatrija (grč. bez dokaza. kršćanske dogme formulirana kršćanska načela koja sadrže spoznaje o Bogu. za razliku od skeptika koji su u sve sumnjali. osobito: sustavno znanstveno izlaganje kršćanskih naučavanja o Bogu ili vjeri. v.: empirizam. samo pomoću zraka doket (eng. v. istraživanje. fil. vodeni bazen opremljen branama kako bi mogao stalno imati duboku vodu radi prijama natovarenih brodova. logia) kern. dogramak isjeći. dogmatizam dogmatičan zasnovan na dogmi. kern. kada brod uđe u takav dok. popis. zakonska odredba. lista robe doketizam (grč. koji se tiče dogme. osobito: uporaba pojmova koji služe samo u granicama mogućeg iskustva i radi ujedinjavanja iskustva u stvarima koje se nalaze s one strane svakog iskustva. pren. docket) trg. dogma mišljenje) cjelina ili sustav naučavanja neke filozofske ili vjerske škole. dokimazija dokimazija (grč. logos znanost) znanost koja proučava sustav ocjenjivanja (npr. a brod se spusti i zadrži na posebnom postolju. dokimazo ispitujem) kern. naučavanja o vjeri: neispitan.) doketizam (grč. dochmios) metr. stihovna stopa sastavljena od pet slogova. zaključak crkvenog sabora (koncila). drvodjelja. stolarstvo dohmij (grč. u Novom zavjetu: carska naredba.dogma (grč. u staroj Ateni: poseban ispit kandidata za neki položaj u državnoj službi s obzirom na njihove građanske sposobnosti i spremu. postavljanje metafizičkih naučavanja i sustava bez prethodne kritike spoznaje. svijetu i o Božjim odredbama koje su u vezi sa spasenjem čovjeka dogmaticizam fil. skepticizam. dogma mišljenje) fiz. plivajući dok podiže se tamo gdje ne može biti suhi. kriticizam) dogmatizirati (grč. do-kema privid) naučavanje daje Krist imao samo prividno tijelo i da su cijelo njegovo zemaljsko postojanje i patnje bili samo privid dokimastika (grč. dogma) onaj koji uči pravilima vjere. dokei čini se) naučavanje jedne gnostičke (bogumilske) sljedbe prema kojem je Krist samo prividno imao tijelo. logia) "znanost" o dogmama dogramadžija (tur. dokimastika) dokimaziologija (grč. unatoč proturazlozima. Čestit. određujem) postavljati znanstvene tvrdnje. prvobitno: onaj filozof koji je. suhi dok radionica za izgradnju i popravljanje brodova. pismo s popisom poslane robe. n. iziđe na površinu. dokimasia) ispitivanje. pošto ga poprave. dogmatizo donosim odluku. st. dokimazo ispitujem. voda se ponovno pusti u bazen i brod opet isplovi. dokimazija dokimologija (grč. isključujući naučavanja o dužnostima i moralu (dio sistematske teologije) dogmatist (grč. odsječnim i uvjerljivim tonom. izdrobiti) stolar. te prema tome i nije rođen kao čovjek (2—3. latreia obožavanje) slijepa i nekritična privrženost nekom teološkom ili filozofskom naučavanju ili metodi dogmatologija (grč. u školi) dokirati (eng. izdrobiti) stolarski zanat. v. dogma mišljenje) fil. ozidan bazen. zajedno s brodom. a zatim se voda iscrpe i on. hidraulični dok sličan postupak. (supr. jednog jamba i kretikusa: U--U dok (eng. e. uporno pridržava tih tvrdnji dogmatika (grč. prema Kantu dogmatičari su oni koji postavljaju pozitivne metafizičke tvrdnje ne pitajući ima li ljudski razum uopće prava na takve tvrdnje. predavati o dogmama. pouka. voda se iz njega iscrpe. takav dok se pomoću vode potopi i brod na njega nasjedne.

dolce (tal. v.) privatna isprava. kratak konjanički gornji kaput dolap (tur. podnijeti dokaz. ona koju nije izdala vlast. doxa slava. sprava za prženje kave dolar (engl. tj. kandidat za doktora doktorat (lat.) glaz. dolichos dugačak.) glaz. onaj koji teži kon-zekvence svojih shvaćanja ostvariti. isplatiti dug. s uspjehom obraniti doktorsku disertaciju. činjenično dokazan. documentum publicum čit. tužno. doctoratum) doktorski ispit. otkriti dokusuriti (tur. doctor) položiti doktorski ispit. znanstvena tvrdnja koja ne vodi računa o stvarnosti ili se ne osvrće na nju. ubiti. znanost. kefale glava) svojstvo lubanja Čija je širina manja od četiri petine dužine. tj.) kabanica s rukavima. doxa mišljenje. lako se možemo prevariti te ga zamijeniti s dioritom dolihocefalija (grč. naučavanje o nečemu izloženo kao sustav. bez obzira na stvarnost. doktorska titula doktorirati (lat. žalosno dolerit (grč. s bolom. biti proglašen za doktora nekog fakulteta doktrina (lat. slatko. pokazivati. katekizam doktrinär (lat. bolno. dostorandus) onaj koji se sprema za doktorski ispit. povelja. 3. potkrijepiti dokazima. uopće uništiti dolama (tur. izbočeni dio prostorije preko vanjskog zida doksografi (grč. fil. doktrinarstvo doktrinarstvo v. niša. škrinja. mnijenje. doctrina) čovjek koji svoja shvaćanja i svoje svjetonazore temelji na već usvojenim principima (načelima) koji za njega. popuniti manjak.đoksat (tur. u svakodnevnom životu: liječnik. ludilo) težnja za isticanjem po svaku cijenu. filozofiji. doctrina) učen. ili bez obzira što je uopće i očito nemoguće da se ta načela ostvare doktrinaran (lat. ormar u zidu. dolento dolento (tal. poveljama. 4. poveljni. mudrost naoko doktor (lat. dokumentum privatum (lat. u crkvenom smislu: poučavanje u kršćanskoj vjeri. men kamen) grobnica iz mlađeg kamenog doba koja se sastoji od više velikih kamenih blokova naslaganih u obliku sanduka dolomit . vrijede kao sigurni i nesumnjivi. documentum) pisan dokaz. doxa. docere poučavati. dolfvman) vozač kolica s televizijskom kamerom dolmen (bretonski dol stol. doktorska diploma svjedodžba o dobivenoj doktorskoj tituli doktorand 319 dolmen doktorand (lat.) glaz. tj. pravnim znanostima. prosopon lice) Čovjek koji ima dugačko lice dolikran (engl. koji može dokazati (ili: koji dokazuje) na temelju činjenica dokumentirati (lat. ona koju je izdala vlast dokumentaran (lat. kusur izvratak. koji ima više povjerenja u svoje mišljenje nego u ono čemu ga uče iskustvo i život. doctrina) učenost. sofia mudrost) umišljena mudrost. tj.) javna isprava. drvena naprava s konjskim pogonom koja je služila za navodnjavanje (primjerice u Makedoniji). dolihocefalija dolihoprosopik (grč. osobito u medicini). dokrajčiti. doxa slava. doctrina) sklonost odlučivanju samo na osnovi apstraktnih teorija. isprava. a da ih ponovno i ne ispituje. tj. završna formula svih istočnopravoslavnih propovijedi i evangeličkog Očenaša doksomanija (grč. koji se temelji na ispravama. 2. doktrinarizam dokument (lat. mania bijes. pisci koji služe kao važan izvor za poznavanje antičke filozofije doksologija (grč. doksat) vrsta balkona. dollvcran) dizalica na kojoj se nalazi televizijska kamera te omogućuje snimanje iz svih položaja dolimen (engl. pretjerano častoljublje doksozofija (grč. dokumentum publikum (lat. pedantan doktrinarizam (lat. dolichos dugačak. doctor) učen čovjek. dolihocefali ljudi koji imaju takvu lubanju dolihokefalija v. dollar) sjevernoamerička novčana jedinica = 100 centi dolce čit. đolap) 1. pretjerano točan. titula najvišeg akademskog dostojanstva (u teologiji. logia) slavljenje i veličanje Boga. umilno dolentemente (tal. doleros prevarljiv) vrsta bazalta i dijabaza (struktura mu je jasnozrnasta do krupnozrnasta). ostatak novca nakon plaćanja) 1. provesti u djelo bez obzira je li stvarnost za to već dozrela. documentare) pisano posvjedočiti. 2. documentum privatum Čit. znanstvenik. grafo pišem) mn. documentarius) ispravni.

domanium) pretvoriti u vladarsko. dominicalis) gospodarski. vladanje. stolna (ili: glavna) crkva (nadbiskupa. dominatio) vlast.J bol. pločice kojima se igra poznata društvena igra domino. područje. dies) dan Gospodnji. domiciliated bili) mjenica koja se ne isplaćuje u mjestu izdavanja. pretežit dominat (lat. vladanje. domino 3. domi-cilium) zavičaj. nadmoćan. nadmoć dominanta (tal. gospodarstvo. glavni. krunsko ili državno dobro domatofobija (grč. dominicalia) ulomci iz evanđelja ili poslanica koji se. dominante) glaz. vlastelinski. tj. domicilirana mjenica ili domicilna trata (fr. trg. njegovog dvora i za podmirivanje njegovih posebnih izdataka. vla-darica. dominikalni porez porez koji .) prijevara. plaćaju na svoje prihode posjednici i svećenici. rezidencija dominij (lat. dolores (lat. dominans) koji vlada. duomo) 1. doma. nedjelja. gospodarstvo. engl.320 domine dolomit min. dolorozo (tal.) gospođa. dolosus) zlonamjeran. fr. patnje doloroso čit. domino) mn. v. fobeo-mai bojim se) med. dominium. nedjeljom i blagdanskim danima. domaine) vladarsko. bolovi. odrediti nekome mjesto stanovanja. biskupski dvori. ukroćivanje. v.) glaz. nadstojnica ženskog kat. vladarskih ili državnih dobara domanijalizirati (lat. doma kuća. i koji je obično manji od poreza ostalih poreznih obveznika (u nekim državama Zapada) dominikalije (lat.) krov u obliku kupole domanijalan (lat. biti nastanjen. prebivati. stan. u širem smislu: svaki krov izrađen u obliku kupola i svaka građevina s takvim krovom dom (port. lukavstvo. ali ga ima i bijelog. sivog. struka domestikacija (lat. mn. saborna crkva. zavičajni. djelokrug. domesticus) kućni. samostana dominacija (lat. fil. a u nekim i kobalta. navikavanje na poslušnost domestiks (engl. mjesto u kojem se treba platiti mjenica domicilat (lat. domani-um) koji se tiče krunskih. trg. dome. osoba na koju se trasira domicilirana mjenica domiciliran (lat. v. nego negdje drugdje domicilirati (lat. dominica 321 donatar dominica čit. glavna crkva u gradu. pravo vlasništva. dominatus) vlast. bezbojan kristalast vapnenac. dominium. glavni ton. do-lento dolozan (lat. perikope. tko u domicilu isplaćuje mjenicu domicilijant (lat. vlasništvo. osobito ona čiji je krov izrađen u obliku kupola. slobodan posjed dominikalan (lat. dominator) vladar. zlonamjerna prijevara. dominica sc. unutarnji. stalno mjesto stanovanja. svećenik koji još nema pravo biti nazočan na sjednicama Kaptola domicil (lat. pakost. polje rada. žutog. domus. effet a domicile. npr. domicilium) trg. rat domicelar (lat. ima redovito primjesa željeza i mangana. tal. posjed. dolores) mn. domus kuća. nastaniti nekoga. domicellus) mlad kat. dom. domicilium} trg. koji namjerno nanosi štetu dolus (lat. bolestan strah od boravljenja u kući domena (lat. dominika (lat. domicilium) koji stanuje. fr. Dolomiti planinska skupina u Istočnim Alpama dolor flat. državna dobra. boraviti. domicilium) stanovati. smeđeg i crnog. don doma (lat. domestics) vrsta grube i čvrste pamučne tkanine domestikus (lat. dominikalne lekcije . krug djelovanja. krunska imanja. Gospodnji. prebivalište. domaćica. domesticatio) pripitomljavanje. biskupa ili Kaptola). zloba dom (lat. Go-spodov. dominium) pravo vladanja. gospodari. označiti mjesto plaćanja mjenice domina (lat. oblik vladavine što ga je u starom Rimu zaveo imperator Dioklecijan dominator (lat. gospodar domine (tal. zemljišta i posjedi koji su određeni za izdržavanje vladara. vlada. obiteljski.) 2. glavna komponenta nekog zbivanja koja mu određuje smjer dominantan (lat. krunsko dobro. peti ton u dijatonskoj ljestvici. čitaju i tumače.

domaćin. pustolovine.) 1. dominion) suverenost. Donald Dak (engl. Don Juan Don Juan (šp. donarium) žrtvenik donatar (lat. tip avanturista — zanesenjaka. krabuljama. gospođa. el Dorado) v. dope mazivo za stroj. glavne karakteristike: užlijebljen i manje vitak stup koji se završava vrlo jednostavnim kapitelom . 36 ili 45 pločica. kneževskih sinova i svećenika u Rimu i Napulju (uvijek ispred krsnog imena. mn. pustolovni (avanturistički) ludi pod-' vizi. taj je domino.dominikalist (lat. dominari) vladati. v.) legendarni Šp. donum auc-toris (lat. tj. naknada štete koja se polaže na dan kad bi trebalo izvršiti plaćanje. dragocjenosti koje su vlasništvo crkve. dominicatum) gospodarski dvor. gospodariti. gospođin domogem (grč. doma kuća. utemeljilo Spartu.) 1. osobito sudskim putem. u nogometu: udarac lopte pri kojem lopta prije glavnog udarca dodirne zemlju doppel-eagle čit. dominicum) crkveno imanje. lat. obilježenih dvostrukim brojevima od 1 do 12. tj. dominicalis) onaj koji plaća dominikalni porez.) donkihoterije (šp. dopl-igl (njem. Don Juan) v. dijeli igračima koji ih slažu naizmjenice jednu do druge tako da svuda dva ista broja stoje jedan pokraj drugog (tko prvi upotrijebi sve svoje pločice — domine. dopio uzo (tal. samo što im engleski kralj postavlja guvernere i ima pravo veta protiv donesenih zakona) dominirati (lat. vladati nad kim ih nad čim. vlastelinski dvor dominikum (lat. vladarica donacija (lat. gemein biti pun) naprava za centralno grijanje dompter (fr.) gospodar. vlast. doppio uso) trg. 2. dvostruki rok plaćanja Dorado (šp. zapovijedati. Eldorado Dorani starogrčko pleme na Pelopo-nezu. odjeća za balove pod maskama. donkihoterije donum (lat. donkihotijade donkihotijade pl. biti na prvom mjestu.) ime viteza lutalice od La Mancha u glasovitom istoimenom satiričnom romanu španjolskog pisca Cervantesa. primatelj donator dot donator {lat. donator) davatelj. dompteur) krotitelj životinja don (šp. engl. posjednik. sjever-noamerički zlatnik od kalifornijskog zlata = 20 dolara doppio (tal. Stoss udarac) Šport. gospodarica. narkotik. misa dominion (engl. darovatelj.) dar. zavodnik. izdizati se nad kim ili nad čim. igra u kojoj se 28. vlasnik. ustanovama itd. dont. biti na čelu. počasno ime uglednih ljudi u Španjolskoj i Portugalu.) ime poznatog lika iz stripova za djecu donarij (lat. don Frane) Don Huan (šp. vladar. kod poslova zaključenih na ograničen rok (ako roba nije mogla biti isporučena ili primljena) dona (lat. isticati se. dorski stil najstariji stil starogrčke arhitekture. opijum) kažnjivo davanje sredstava protiv umora kako bi se povećala izdržljivost organizma dopltštos (njem. službeni naziv za britanske kolonije koje imaju svoju samoupravu. Mozartova opera Don Quijote Čit. 3.) glaz. npr. Don Kihot (šp. zemlja ili područje kojim se upravlja. kao i titula kneževa. eagle) "dvostruki orao". osoba obučena u domino (na balu pod obrazinama).) "dar od pisca" (bilješka na knjizi koju daruje autor) doping (engl. donna) 2. doppel. onaj koji nešto daruje ili ostavlja u nasljedstvo (crkvama. praviti se gospodin. pustolova don-premija (fr.) dominikat (lat. donatarius) onaj koji prima dar.) gospodin. donatio) poklanjanje. prije: sama crkva. Don Quijote) mn. gospodar igre) dominus (lat. nadvisivati domino (tal. v. svoj zakonodavni parlament (one su u svojoj upravi potpuno samostalne. svileni ogrtač za maske. doppelt dvostruk. praemium) burz. pod dominikalan dominikanac katolički redovnik iz reda Dominika de Guzmana (red osnovan u južnoj Francuskoj 1215. obrazinama. poklon. od donum dona (tal. akt o davanju poklona Donald Duck čit. dvostruko doppio uso čit.

dormitorium) spavaća soba. doriakos) svojstven Dora-nima. spavaonica (osobito u samostanima). supstanci (šećera. ležaljka za spavanje dormiol (lat. osobito: davanje lijeka. pr. dotatio) miraz. darovati (Crkvu. tvrdo i . Dose. klobuČinu (filc) za šešire prevući finom dlakom dorizam (grč. majka Nereida Dorifor (grč. dotarium) prav. uljasta i poput vode bistra tekućina. đaun! (engl. udovički dio imanja dotirati (lat. služi kao sredstvo za uspavljivanje dormitiv (lat. dotalis) mirazni. do-talia pacta Čit.) dozimetar (grč. dio imanja koji pripada ženi nakon muževljeve smrti. dati miraz. planinski prijevoj. količina lijeka koju treba dati bolesniku doza (njem. de-aurare. prihod dotalan (lat.) kip koji služi kao uzor za proporcionalnost dijelova muškog tijela dorirati (lat. davanje.) točkica. dormitivum) med. dorsetteen) vrsta vunene tkanine sa svilenim umecima dorziventralan (lat. osobe obvezne plaćati porez Crkvi ili svećeniku dotalij (lat. dorsum. st. putnička kola u kojima se može i spavati. počasni dar. metron mjera) sprava kojom se mjeri količina propisane mjere nekog lijeka (doze) . dormire. u pravu nekih srednjoeuropskih država: udovički dio (koji muž ostavlja ženi) dosje (fr. doron dar. darovanje zemljišta zaslužnim državnicima. leđnotrbušni.) s druge strane. dot-krojenje prenošenje krojeva s uzorka tako da na dotacija 323 drahma zupčani kotačić na papiru buši rupice uzduž linije koju slijedi dotacija (lat.) sklapanje braka. u izradi šešira: prevlačenje pusta. dotarij dotarij (lat. . n. zem. e.) kopljonoša — znamenit Polikletov (5. stražnja. vojskovođama. klobučine (filca) finom dlakom Dorida mit. kralježnica. neke mjenice) dorzalan (lat. pozlaćivati. dotis) u starorimskom pravu: miraz. dotalija pakta (lat. ugovori o mirazu dotali (lat. dan. dotales) mn. tj. grubo narječje (dorski dijalekt) i karakter Dorana. groblje doromanija (grč. oleum) kem. supr: aticizam i jonizam dormeza (fr. dar Crkvi ili dobrotvornoj ustanovi.) ili in tergo (lat. dubl-skul (engl. v. daase. Često se upotrebljava u diplomatskom i novinarskom jeziku umjesto imena ovih britanskih ministarstava doza (grč. ven-ter trbuh) anat. dorage) pozlaćivanje. koji se tiče miraza. koji se proteže od kralježnice prema trbuhu dorzualan (lat. logia) med. dosis davanje) 2. znanost o davanju lijekova s obzirom na količinu . didomi dajem. duhana i dr. vrsta uskog trkačkog čamca (skule-ra) koji voze dva veslača sa po dva vesla down! Čit. dotare) opremiti. Doris) snažno. doziologija (grč. pozlata. dorsum leđa. ar. dosis davanje. hrbat. starogrčka božica mora. Dauning-strit (engl. sredstvo za uspavljivanje dormitorij (lat. in dorso (lat. pust. dorsuahs) v. leđni dorzetin (eng. tas-sah) 1. mania bijes) bolestan nagon za darovanjem dorski (grč. narodni dar. kutija za Čuvanje suhih tvari. s obratne strane (npr. dorer) pozlatiti. kći Oceana. jednog starogrčkog plemena. dos. dorsalis) anat. leđa. količina materije (tvari) koja ulazi u sastav nekog lijeka. dorzalan dos (lat. dossier) svi spisi koji se tiču jednog predmeta ili osobe dot (engl. amilinski kloral.) ime londonske ulice u kojoj se nalazi britansko Ministarstvo vanjskih poslova i Ministarstvo financija. dorski stupovi po plemenu Dorana nazvani najstariji i najjednostavniji starogrčki stupovi s običnim kapitelima i frizom s triglifima i metopima dorsum (lat. greben. obratna strana. dormeuse) spavaća ili noćna kapa. školu. venter trbuh) leđno-trbušni.doraža (fr.) leda. koji ide od kralježnice u smjeru trbuha dorzoventralan (lat.) šport. dobrotvornu ustanovu) double-scull Čit. dotalitium) prav.) dolje! lezi! (zapovijed psu da legne) Downing-street čit. koji spada u miraz. fr. dosis davanje.

događaj ili doživljaj koji je po svojoj uzbudljivosti sličan drami dramatičan (grč. dreiviertel tri četvrtine) odjevni predmet na kojem neki dio {npr. diram.7718 grama drama (grč. stara drajfirtl 324 draperija atenska mjera za težinu. drama radnja) preradba nekog književnog djela u dramski oblik. e. materije koja treba ući u sastav nekog lijeka. prevoditelj. drachme) starogrčki i sta-rožidovski srebrni novac veoma različite vrijednosti. n. čiji se zakoni. prilagođavanje za prikazivanje na pozornici dramatizirati (grč. fil. odrediti količinu lijeka koju treba davati bolesniku dr. drama) prerađivati u dramski oblik. do II.) jedinica za mjerenje težine u Engleskoj i SAD-u = 1. zmajevo drvo. ženska bluza s rukavima do ispod lakata) drajfirtlpolka polka u 3/4 taktu drajfirtltakt (njem.. dosis davanje) odrediti količinu tvari koja treba ući u sastav nekog lijeka. drager dragoman (ar. drama. osobito pri stranim pred-stavništima u Turskoj dragonada (fr.). kratica za doktor medicine dracena (grč. teorija drame . čistiti morske putove od podmorskih mina radi osiguravanja plovidbe i kretanja drugih brodova. jedan od triju književnih rodova (uz liriku i epiku). drama radnja) dramska književnost. trata drager (fr. dramaturgia) znanost o drami i dramskoj umjetnosti. pr. socijalna. usp. e. kratica za doktor dr. dramatičar dramaturgija (grč.2 g = 1/100 oke dram čit. današnja grčka novčana jedinica sadrži 100 lenti. književno djelo koje u formi dijaloga i monologa prikazuje neku ozbiljnu temu.) pomoću draguna. kratica za doktor filozofije dr. ludilo) pretjerana ljubav prema drami. dramaturgos) stručnjak koji sastavlja dramski repertoar. drao činim. dragon) prisilno preo-braćenje protestanata na katoličanstvo za vrijeme Luja XIV. koji se zbiva kao u drami. neumoljiv. pr. n. poet. Drakon dralon naziv za sintetička vlakna (nalik na vunu) dram (perz. poieo pravim) pisanje i prikazivanje kazališnih djela dramaturg (grč. određivanje količine tvari. = 4. Drakon) atenski zakonodavac iz VII.32 g drajfirtl (njem. tročetvrtinska mjera troČetvr-tinski takt drajrajig (njem. dr. st. nisu mogli održati. ergon djelo. tardžuman) tumač. mania pomama. prisilno naplaćivanje poreza pomoću draguna. tj. drakaina) bot. drei tri. dragueur) pom. pisac drame dramatika (grč. okrutan drakonski v. drama radnja) radnja. prilagoditi za prikazivanje na pozornici dramatomanija (grč. rukavi) ima samo tri četvrtine dužine (npr. povijesna. st. vojna vlast. drama radnja) koji se odnosi na dramu. dramski pisac. drem (engl. psihološka itd. Reihe red) tro-redan.doziranje (grč. pren. dati dramski oblik. radim. živo i u razgovoru (dijaloški) dramatičar (grč. Dreivierteltakt) glaz. zmajevac (biljka iz porodice ljiljana) draft (engl. drachme) turska mjera za težinu = 3. med. vojske. mjenica. a temelji se na sukobu između likova (prema sadržaju drama može biti ljubavna. zbog pretjerane strogosti ("krvlju pisani"). određivanje količine lijeka koju treba dati bolesniku dozirati (grč. koji je u tri reda drajsiger (njem. drama. s mnogo radnje. prvobitno (kod Francuza): pješaci koji su se služili konjima samo kad su se trebali brzo kretati drahma (grč. draguer) pom. (1681. dragon) laki konjanici koji se prema potrebi bore i kao pješaci. dramatikos) dramski pisac.) trg. drama. grč. dosis davanje) med. svaka odluka vlade koja se provodi pomoću vojne sile draguni (fr. od VI. g. otuda: drakonski pretjerano strog. dreissig trideset) tri-desetogodišnj ak drakar srednjovjekovni vikinški ratni brod Drakon (grč. phil. strast za kazalištem dramatopeja (grč. pomoćni bojni brod za čišćenje mora od mina kod svoje obale i ispred svojih većih brodova dragirati (fr. znanost o drami i dramskoj umjetnosti dramatizacija (grč.

dramaturgija dramaturški (grč. draineur) onaj koji postavlja cijevi za isušivanje podvodnog zemljišta drenirati (eng. psa vještinama. čišćenje gnoja putem odvođenja drener (fr. 2. poprečno zanošenje broda zbog vjetra i morske struje. drap). ponosi) sitan nakit ili sitnica uopće drap (tal. g. Buch knjiga) knjiga snimanja. Alfred čit. Draise po kojem je i dobila ime. neotesan.dramaturgika (grč. vježbati. čoharstvo. uvježban. lat. fr. Dreh-buhne) okretna pozornica izgrađena u obliku kružnice s nekoliko odjeljaka te se pomoću nje mogu brzo mijenjati scene: dok je jedan dio velike okretne ploče okrenut publici. drain) isušivanje pomoću odvodnih cijevi. pren. čohana roba. uvježbavati. odjeća neke organizacije. Draht žica) jak tanak konac kojim obućari prošivaju obuću. izravan. predmeti ili ledene sante koje plutaju morem nošeni vjetrom ili strujom drifter (engl. Pakistanu. suknar drap irati 325 Drijada stvo. snažno djelovanje. privikavati životinje (npr. grub. mala drama koja samo u jednom činu prikazuje dramatiziran događaj drangulija (tur. dramaturgikos) koji se tiče dramaturgije. ukroćen dresirati (fr. na kipu). to drain) odvesti (ili: odvoditi) suvišnu vodu pomoću podzemnih cijevi dres (engl. dretva Dreyfus. podzemna. osobito športskog društva. malo tračničko vozilo na ručni ili motorni pogon. dritto) ravan. drappo. zvukovi itd. namjestiti zavjese drastici (grč. tvornica sukna. dresing-rum (eng. draperie) tvornica čohe. drainage) isušivanje vlažnog ili močvarnog zemljišta pomoću podzemnih cijevi za odvođenje. K. očevidan dravidski jezici (sanskr. drastikos) koji ima jako. drapur) u staroj nordijskoj poeziji: pjesma. cijevi od ilovače za isušivanje vlažnih i močvarnih zemljišta kako bi se napravila plodnim. konja jahanju). koristi se za prijevoz željezničkog osoblja koje pregledava i popravlja prugu driblati (eng. gala-odjeća dresiran (fr. drao djelujem. neposredan. ali kasnije oslobođen i unaprijeđen drezina dvokolica koja se pokretala odgurivahjem nogama (preteča bicikla). med. položaj kamere. što je u vezi s dramaturgijom (npr. kretanje glumaca. radim) mn.) prostorija za oblačenje. svijetlosmeđa boja drapa (nord. dekanski jezici draže(ja) (fr. članci. gururlu koji se kiti. med. drehen okretati.) dru-Štveira odjeća. drap boja prljavožuta. drama) malo kazališno djelo. dribble) u nogometu: vješto voditi loptu između igrača. ušećereni badem. odvodna cjevčica drenaža (fr. knjiga u kojoj je propisano sve što je potrebno da bi se moglo snimati (npr. draper) u slikarstvu i kiparstvu: namjestiti nabore (npr. neposredan. sukno. direktan dreta (njem.) dret (tal. osobito pohvalna. vrtjeti. dresser) obučavati. dragée) šećerno voce. pom. 1. trgovina čohom. dramaturgike) v. drapa. s pripjevom draperija (fr. čoha. Drajfus (1859— 1935). med. ptica i dr. sačma drebina (njem. full dress (engl. trun.) dramolet (grč. tj. strog. drifter) motorni ribarski brodić koji služi za lov mrežom po-tegačom . dresser) školovan. Iranu i Sri Lanki. prikazi i si. uniforma. konstruirao ju je 1817.) drednot (eng. soba za uljepšavanje (ili: dotjerivanje) dresura (fr. uvježbati dressing-room čit. 3. jaka sredstva za čišćenje drastičan (grč. dresser) uvježbavanje (pasa. konja. dress) odjeća. zavjese. dreadnought) vrsta velikih i oklopljenih ratnih brodova s teškim dalekometnim topovima dren (engl. dravida) jezici koji se govore u južnoj Indiji. dirhem mrvica. opipljiv. morska struja koju uzrokuje pod trajno djelovanje vjetra. francuski kapetan osuđen zbog špijunaže. na drugima se pripremaju sljedeće slike drebuh (njem. zastori drapirati (fr. zavaravati drift (niz).

draj doks (engl. načina mišljenja.) suh.) druker (njem. trpak. gorkih ili kiselih jela droga (fr. suhi dok. bril. druides) svećenici svetog hrasta kod starih Kelta (u Galiji. lat. kopča. extra dry čit. zakon logičkog raščlanjivanja misaonog sadržaja na dva dijela (subjekt — predikat) dualizam (lat. drut) vještac. cultura) sijanje ili sadenje po brazdama radi povoljnijeg i boljeg prinosa drilih (njem. duo dva. drimys ljut. šport. metalosavijač. pogleda na svijet itd. drill. šport. Fehler pogreška) tiskarska pogreška. jedenje ljutih. udarac po lopti nakon što je odskočila od zemlje drops (eng. a koji označava dvojstvo stvari ili radnju udvoje dualin (lat. govore jednim arapskim narječjem. vile-. Drucker) sitni metalni gumb. šport. drosos rosa. drogue) trgovac drogama i kemikalijama drolerija (fr. droodles) naoko besmi-.) "osobito suh". slene risarije čije ideje naziremo pomoću mašte. još jedan broj za gramatičko mijenjanje imenica i glagola. tipfeler Drury-Lane čit. 2. duo dva) vrsta eksploziva koji se sastoji od nitroglicerina i pilje-vine dualist (lat. naučavanje o postojanju dvaju različitih. dromeda-rius) obična jednogrba deva. dvojina.. 3. šport. udubljenje na trkačkoj stazi drosera (grč. muhamedanstva i kršćanstva dry čit. metria) mjerenje količine rose koja padne drud (niz. izumitelj umjetnik Roger Priče druidi (lat. dry docks čit. kibic. log. npr. vlažan) bot.-kelt.) laka. drogue) osušeni dijelovi bilja koji služe za pripravljanje lijekova drogerija (fr. dromas. st. načela. potpuno suprotnih stanja.njak druda (niz. drops) vrsta voćnih bombona. usp. radnik koji ručno savija metalne dijelove druker (njem. draj (eng. metron) instrument za mjerenje količine rose koja padne drozometrija (grč. . čarobnica drudlz (engl. drosos rosa. droseros rosan. Druck tisak. dijeljenje na dvoje. staza koju je na takvoj utrci trebalo pretrčati drop-kick čit. konja i dr. otkrivena ruska kočija sa tri sjedala i niskim kotačima drozometar (grč. a religija im je mješavina poganstva. dualis) dvojstvo. vrsta Šampanjca trpkog okusa dual (lat. droguerie) prodavaonica droga i kemikalija drogerist (fr. (u 18. vrsta brze jedrilice dromos (grč. pristaša podjele upravne vlasti na dva samostalna dijela dualistički 327 dudoec dualistički (lat. Drillich. kudjeljna ili pamučna tkanina). duo.). vrsta gumba. naučavanje o dvojstvu. drôlerie) smiješno prikazivanje ljudi i životinja u starijoj drami dromedar (grč. kopče. cvilih drimifagrja (grč. lat. duh i materija. drop pasti. lat.: Bog i Sotona (dobar i zao princip). dualis) koji se temelji na dualizmu dualitet (lat. vlaga. osobina nekih jezika (npr. navijač drukfeler (njem. zao duh. šumska nimfa koja je živjela i umirala s drvetom u kojem je živjela. sanskrtskog. Bog i svijet. navijati za (igrača. Dryas) mit. utrka) utrka (na kolima ili pješke) koju su stari Grci održavali na gimnastičkim-igrama. bilo je poznato po izvedbama Shakespeareovih djela) drusirati (fr. drucken) tiskati. Britaniji itd. osim jednine i množine. principa. dropkik (engl. hrani se kukcima droška (rus. drut) vještica.Drijada (grč. dulais dvojan) gram.) pom. dualis) fil. gorska vila dril-kultura 326 dualist dril-kultura (eng. starokeltski svećenici drukati (njem. Drucker) 1. drurilejn (engl. navijač. grčkog) koji imaju. pripadnici ratničkog naroda u Siriji. ekstra draj (engl. trilix troži-čan) platno od triju niti (čvrsta lanena.) londonsko kazalište osnovano 1663. dualis) pristaša dualizma. kick udarac) šport. dvojina. biljka rosika kružnolista. fa-geo jedem) med. drousse) u predenju: vunu namazati uljem Druži mn.

neizvjesno. dvojbenost. glaz. u biljaru: udariti loptu tako da se o jedan rub odbije i dođe do drugog. dvaput. ne biti u što siguran. dubitatif) sumnjičav.) glaz. duellare) imati s nekim dvoboj. pjevanje u dva glasa. drugo oblaganje broda daskama. pseudočuga (lat. lat. podstaviti (haljinu). "vinski brat" duče (tal. politička podijeljenost nekog naroda na dva dijela koji djeluju jedan protiv drugog dub (engl. duodecimalni sustav v. dvojiti. tikati. pom. Bruder brat) pobratim. gram. larus dudoec (lat. u draguljarstvu: spajati dva kamena u jednu cjelinu ducbruder (njem. 4. dvostruko dublaža (fr. 2. neradnik. neizvjestan. ispariva-ti se) lijenčina. dva različita oblika iste riječi. dvo-glasno. koji sumnja. lov. due volte (tal. a due korde (tal. murva. čovjek kojemu govorimo "ti". hohštapler dugento čit. kolebanje. oblik dvanaestine. dudžento (tal. u talijanskoj povijesti umjetnosti naziv za 13. na dvije. neodlučnost dubitativan (lat. Dou-glasu koji joj je 1827. za oktavu viši od prin-cipala. . oploviti. dubiosa) nešto Stoje sumnjivo. duo) dva. dodekadika duduk (tur.) glaz. pogrešno dvostruko slaganje jedne riječi ili cijelog reda duble (fr. fućkabca.) vrsta čobanske frule. st. crvenim ili crnim jestivim grozdastim boba-ma duden (njem. a due voći (tal.. ugurati u borbenu liniju. sklon sumnja-nju. doubler) udvojiti. pom. donio prvo sjeme u Europu). subjekt i objekt. sviranje udvoje dufter (njem. duodecimalduduk 328 Dunhill no mjerenje mjerenje dvanaestinama. pren. in duodecimo) dvanaestina. osobito: format knjige kod koje je jedan tiskani arak podijeljen na dvanaest listova. dubitare sumnjati. visoko američko drveće iz porodice borova (naziv po D. za dva glasa. neizvjesna i nesigurna naplata nekog duga dubiozan (lat. greben). duellum. koji pokazuje (ili: izražava) sumnju dubitirati (lat. double dvostruko) filmski izraz za sinkronizaciju govora glumaca na nekom drugom jeziku pošto je već prvotna verzija snimljena na originalu dubij (lat. duellans) onaj koji vodi dvoboj duelirati se (lat.) bot. jarbola i si. duetto) glaz. npr.) umj. duften mirisati. oklijevanje. duša i tijelo. mostova. vrsta karanfila čija je glavna boja prevučena dugim prugama druge boje. biti u neizvjesnosti dubi (fr. nešto stoje osobito malo. duel) dvoboj. probisvijet. osobito: sumnjivo potraživanje. Pseu-dotsuga taxifolia). 5. doubleur) dvojnik. anorganska i organska priroda. u sumnjivom slučaju. puška dvocijevka dublirati (fr. udvostručiti. osjetilna spoznaja i razum itd. zamjenik glavnog glumca (u kazalištu i fdmu) dubleta (fr. metnuti podstavu (otuda: dubl-štof tkanina za podstavu). koji je u pitanju dubitacija (lat. due. double) zlatni ili srebrni predmeti koji se sastoje od dviju kovina i kod kojih je samo vanjska prevlaka zlatna ili srebrna. 1829—1911). glupan. fr. tući se u dvoboju duet (tal. metalna stvar pozlaćena ili po-srebrnjena dubler (fr. obići (npr. zbog svoje čvrstoće upotrebljava se za gradnju dokova. duce) vođa dud (tur. dok glavnu masu čini kovina znatno manje vrijednosti. s dvije žice duel (lat. dubiosus) sumnjiv. usp. dubitare) sumnjati. doublet) 1. zviždaljka. fr. 3. visoko bjelogorično drvo sa sitnim bijelim. dva primjerka iste stvari u nekoj zbirci. blesan due (tal. voj.) u Njemačkoj: naziv za vrstu rječnika (po prezimenu filologa i izdavača jezikoslovnih priručnika Konrada Dudena. udvo-stručavanje. orgulj-ski registar. brana. (1200— 1299) duglazija bot. 6. doublage) udvajanje. a due corde Čit. umnožiti. dubium) sumnja. u slučaju neizvjesnosti dubioza (lat. dvojba neizvjesnost.) u sumnji.priroda i duh. double) dvostruk. sukob duelant (lat. in dubio (lat. tisk. udvostrucavati. dubitatio) sumnjanje. duzen govoriti "ti".) glaz. lažni dragi kamen. a due voci čit. udvajati.

adhuk dulcius pro patria vivere (lat. knez. duktilitet duktor (lat. dvanaesti ton. dvije note koje se izvode za isto vrijeme za koje bi se izvele tri takve note duper (tal. koji pripada dvanaestocičanom crijevu. 200 puta slađi od šećera Dulcinea čit. duodecim dvanaest) glaz. nezgrapna i zdepasta seoska djevojka dulek (tur. dvostruk izravni prijenos . dulcis) kem. tijek.) djevojka koju je Don Quijote izabrao za damu svoga srca. dvanaestopalČano crijevo. prašina.) ruska narodna skupština. glaz. briga. v. usluga. dva-naesterac duodrama (lat. dux) vojvoda. briga oko nekoga dupleks (lat. još je slađe za domovinu živjeti (Horacije) dulcifikacija (lat. put. bivšoj Aus-tro-Ugarskoj i Francuskoj dukcija (lat. uznemirenost. dulcificatio) slađenje. duodenalis) anat. duo) dva. ducere vući. ducato) po imenu bizantskih careva (dukas) nazvan zlatni i srebrni novac različite vrijednosti. morska krava. zamišljenost dumdum-metak puščano zrno veoma razornog djelovanja zbog toga što mu je vrh plosnat i širi se u predmetu u koji udari (nazvan po indijskom taboru Dum-dum blizu Kalkute gdje se najprije izrađivao) Dunhill (engl. duman. duyung) zool. grč. radijska ili televizijska emisija koja ide "uži-vo" istodobno iz dva različita mjesta. parlament.) bot. dunkve (tal. duhana i pušačkog pribora dunlop 329 durbin dunlop vrsta gume za automobilske kotače (naziv po škotskom izumitelju Dunlopu Hohnu Boydu (1840—1921) dunque Čit. adoperare raditi. služiti) njega. operacija dvanaestopalcanog crijeva duodenum (lat. gospodar dukat (grč. duodenum.) slatko je i dično umrijeti za domovinu. duca. biljka iz porodice pomoćnica čiji osušeni listovi služe za pušenje duka (tal. upala dvanaestopalcanog crijeva duodenostomija (lat. duplex dvostruk) 1. zaslađivanje dulcin (lat. vrsta maloruskih narodnih pjesama koje se pjevaju uz pratnju ban-dure. duodenum. duo tilis) rastegljiv (npr. sabor. duet duodecima (lat. počevši od osnovnog tona duodecimola (tal. osobito u slučaju sužavanja duodenotomija (lat. djelo za pjevanje ili sviranje udvoje. magla. duodenum) anat. tome rezanje) med. duyong) zool. lat. duodeni. Dulčineja (šp. figura od 12 nota koja se smatra figurom od samo osam nota duodenalan (lat.) . tuman) dim. ductus) vođenje. glaz. duo dva. grč. drama radnja) poet. duodenum dvanaes-terac. stoma) med.. tal.dugong (malaj. v. čit. upravljanje duktilan (lat. skupština staleža. skolastik koji je naučavao da volja zavisi od razuma duo (lat. rukopis dulce cum utili ugodno s korisnim (Ho-racije) dulce et decorum est pro patria mori čit.. upravljanje. dvanaestopalČano crijevo) med. duodecimola) glaz.) dakle Duns Scott čit. platina) duktilitet (lat. bezbojan prašak. danhil) poznata britanska marka cigareta. koji se tiče dvanaestopalcanog crijeva duodenitis (lat. potez pera. sisavac u Indijskom oceanu iz porodice kitova dugung (jap. dugong duhan (tur. melodrama sa dva lika duole (lat. dulce et dekorum est pro patria mori (lat. duo) glaz. pojavljuje se i s dodatkom: adhuc dulcius pro patria vivere čit. ductio) vođenje. otvaranje dvanaestopalcanog crijeva u slučaju određenih bolesti. dvojnik — telefonski aparat za dva pretplatnika na jednoj liniji 2. dovodnik (kod nekog stroja) duktus (lat. instrumenta sličnog mandolini duman (tur. pren. izvlačiti. Dans Skot (1265—1308) Škotski franjevac. grč. tikva duma (rus. ductor) vodič. osobito u Italiji. otuda (u podrugljivom smislu): ljubavnica. dolek) bundeva. ductilitas) rastegljivost u vrlo tanke niti duktilnost v. Dukas.

časna sestra dux čit. prozor. duks (lat. posebno dobacivanje lopte u nogometnoj igri upućeno u dubinu prema suparničkim vratima durhcug (njem. 2. durabilis) trajan. mater. durh di blume (njem. podnositi. in durius (lat.) "kroz cvijet". dvostruka količina) velika voštana svijeća duplirati (lat. durus tvrd. Durchzug) propuh durhmarš (njem. prsluk vezen srebrom i svilom. zapovjednik jednog odreda vojske. trajati. Durchmarsch) prolaz. džag. duplicatum) prijepis nekog spisa u dva istovjetna primjerka duplikator (lat. da je oštra riječ rečena na blag način durh (njem. neljudskost durus (lat. titula nekadašnjeg poglavara Mletačke Republike. kretanje džaine mn. udvostručenje. ležaj. tur. duplum. duplicitas) dvostrukost. v. trpjeti. duplare) udvostručiti.-perz. ustrajati. dvostruko duplum (lat. optuženikov pisani odgovor na repliku duplikacija (lat. ad du-plikandum (lat. duritas) tvrdoća: strogost. džak) vreća džaltara (tur. džabi) za vrijeme turske uprave: ubirač državnih i vakufskih prihoda džada (tur. zvanje i dostojanstvo dužda dvocifren dvoznamenkast Dž Dž. duplikatura duplikat (lat. dvoličnost. 2. njemačka fraza koja označuje da je nešto samo na-tuknuto. neiskrenost.) 1. cesta. duplicatura) v. ustrajan. 3.) optužiti. vojvoda dužd (tal. ducis voda) knez. zlotvor dušmanluk (tur. durare trajati. bludnica. redovnica. stvrdnja-vanje. 2. prav. zsak. duplicare) udvostručiti. jak. ili radi davanja posljednje riječi optuženoga prije izricanja presude duplicitet (lat. dura mater v.) jastuk. udvostruČenost. stroj za umnožavanje duplikatura (lat. džemadan (tur. surovost. madrac dušman (tur. 2. tur. duplum dvostruko. džalib koji privlači na sebe) nemoralna žena. durch kroz) šport. durmak trpjeti) 1. prevrtljivost duplika (lat. na dar.) luđak. put. duplicatio) udvostru-čavanje. doge.) član vlade dvojice. licemjerje.) ili in pejus (lat. duplare udvostručiti) pravo optuženika da odgovori na tužiteljevu repliku. uzglavlje. udvostručavati duplo (lat.) voda. pren. anat. udvostručenje. duplikacija duplir (lat. duumviratus) zvanje i dostojanstvo duumvira duvak (tur. član komisije od dva člana duumvirat (lat.) tvrd.) okno. skupljač elektriciteta.duplerica srednja. 2. pogrdno: budala durati (tal. duplicator) 1.) u cilju odgovora na tužiteljevu repliku.) neprijatelj. optuženika teretiti na sljedećoj raspravi okolnostima težim od onih na prethodnoj raspravi dušek (tur. . duplo dur (lat. dž sedmo slovo hrvatske latinice džaba (tur. prostitutka džam (ar. putovanje. duratio) med. otvrdnjavanje durak (rus. ne prestajati. dušman neprijatelj) neprijateljstvo duumvir (lat. besplatno. duplum) pril. duždevstvo. duplum) u dva primjerka. pisati ili dati drugi odgovor (odgovor na odgovor). prav. ad duplicandum čit. dur-bin dalekovidan) dalekozor. presavinuti na dvoje. učiniti durmarš probančiti čitavu noć duritet (lat.) nevjestina svadbena koprena duvna (lat. dux. izdržljiv duracija (lat. džadde) 1. kovčeg. pristaše džainizma džainizam vjerska sekta u Indiji čije pristaše ne priznaju autoritet Veda i svetih brahmanskih spisa džak (mad. teleskop durch die Blume 330 dvocifren durch die Blume čit.) 1. staklo džamadan. domina gospoda) opatica. fiz. uzalud džabija (tur. postojan. dvostruko. dvostruka stranica (u časopisu ili novinama) s privlačnim slikovnim materijalom duplicirati (lat. krjepak) glaz. šaljivac. lat. lakrdijaš. jedan od dva glavna tonska roda durabilan (lat. životariti durbin (perz.

dragocjenost džez (engl. tvrdica džehenem (ar. ranka) džanum (perz. sprovod dženet (ar. gentry) stalež uglednih građana i privrednika koji nisu plemići (u Engleskoj): znanstvenici. jumper) majica koja se kopča sprijeda. 4. naoružanje džebrak (češ. jig) lak ples sitnim korakom i poskakivanjem džigetaj (mong. džerid) kratko koplje od elastičnog palminog drveta kojim arapski konjanici vješto rukuju i kad su im konji u najvećem trku džiljoz (tal. skupina džemijet (ar. frajer. jazz-band) orkestar koji svira džez džezva (tur. jednoruki Džek vrsta zidnog automata za igre na sreću dželat (tur. jam) kuhano voće. zahvati pri obrani ili napadu kojima se Japanci služe radi onesposobljavani a protivnika za napad i obranu. molitva za dušu umrloga.). gazavat džiju-džicu (jap. vještak u jahanju. 3. "lajači". džehennem pakao) grješnik u paklu. geloso) ljubomoran. oružje. jet mlaz. okrutnik džem (engl. pletena od vune ili pamuka dženaza (tur. džellad) krvnik. jazz) suvremena američkoengleska glazba za ples. društvo džemla (tur. zovu ih i barkeri (engl.) dušo moja. džemre) promjena džemper (engl.) kod muslimana: 1. fakin. dakle: čovjek lijepo odgojen i otmjenog ponašanja.) naziv za kozačke viteške igre na konjima džihad (tur. onaj koji dresira konje. zajednička molitva muslimana džeme (tur. u boksu: oštar i iznenadan udarac ljevicom u protivnikovo lice džeba (tur. prosjak. manje bogomolje) džamperi (engl. rat za obranu vjere. kad ih "obuzme" unutrašnje prosvjećenje. gentleman) gospodin. džerki (engl. džehennem) pakao džehenemlija (tur. 2. jerk meso rezati na trake i sušiti na zraku) usoljeno meso na poseban način dimljeno i osušeno (kod kanadskih Indijanaca) džersej (engl. "skakači" vjerska sljedba u Engleskoj i Sjev. tj. bogomolja prvog reda u kojoj se uči kotbah (za razliku od moteje. živi u južnom Sibiru) džigotovka (kavk. pekmez džemat (ar. hipok.) polumagarac (vrsta brze i plašljive životinje iz porodice konja. časnici.prtljaga džambas (perz. kao športska disciplina ima vrlo stroga i zahtjevna pravila džil (eng.) muslimanski raj džentlmen (engl. jab) šport. jumpers) mn. nagla provala. Americi (nastala oko 1760. gill) engleska mjera za tekućinu i žito. džanerigi) vrsta šljive (okruglica. trgovac konjima džamija (ar. veleposjednici itd. po položaju. jersej) tkanina od tanke češljane vune i odjevni predmet od nje džet-strim (engl. džan baz) 1. džemi) družba.) način japanskog hvatanja protivnika u borbi. džamaa. pravnici. srce moje! džeb (engl. = 0. 5.) muslimanska vjerska općina. džebe) 1. izvođenja ponekad i neharmoničnim tonovima džez-band (engl. škrtac. poznavatelj konja. kao titula: gospodin džentri (engl. prema Džon — John) u šatrovačkom govoru: momak. barkers). nemilosrdan čovjek. čovjek koji je gospodin u punom i džentri 332 dzukela najljepšem smislu. nagao izljev. 2. pogreb. džihad) kod muslimana: sveti rat. tj.) dječja igračka džig (engl. zlotvor. džami) veća muslimanska bogomolja.124 1 džilit (ar. ogranak metodista.. uska i tisuće kilometara dugačka zona sa snažnim zračnim strujama koja se prostire 6—15 km iznad zemaljske atmosfere dževahir (tur. prokletnik Džek (engl. ljubitelj dobrih konja (koji ih zbog toga često mijenja). v. vrsta sinkopiranog glaz. stream struja) meteor. žebrak) 1. izvršitelj smrtne kazne. 2. vrsta oklopa. džezve) posuda s drškom za kuhanje crne kave džidža (tur.) udruženje. skaču i proizvode glasove radosti kao da laju džanarika (tur. pren. odgoju i školovanosti. 2.) dragi kamen. po tome što pri bogoslužju.-tur.) muhamedanski pakao džehenem (tur. zavidan .

posluživanje (jelom i pićem). zvanje. pomoćni svećenik đakonat (grč. irska rakija. njegovala bolesnike i vodila nadzor nad ženskim članovima crkvene općine. dostojanstvo i stan pomoćnog svećenika. posrednik. diakonia) djelokrug đakona. rakija od raznog sjemenja. broker. konjušar. _. diakonos sluga) upravitelj općinskih dobara i skrbnik sirotinje i bolesnika u najranije kršćansko doba. diakonos lat. kasnije: ckrveni sluga i pomoćnik pri bogoslužju. veselje. đela mašalah! budi pozdravljen! đelozija (tal. lopov džul 333 džus džul (engl. pren. tekućina . uvedeni u američku vojsku džiterbag (engl.džin (ar. sve do VI. u samostanima: sestra koja služi oko oltara đakonija (grč. osobito od ječma i raži džinfis (engl. Joulea (1818— 1889) džuma (ar.). džumbus) zabava. u protestantskim crkvama: sestra koja služi potrebitima. _ .. Đ. bolničarka. razdragan. poslastica đakonik (grč. lavovi. pustinja duhova ili demona džip (engl. obdarenih natprirodnom snagom i sposobnošću da se učine nevidljivim.) 2. u najstarijoj kršć. joule) fiz. poletan.) zool. svjež. u Evan-geličkoj crkvi. juice) sok od voća ih povrća. gin rakija klekovača. judo šport. zavist. P. sa strane otvoreni i prilagođeni za vožnju po svim terenima. od 1944. japanski hrvački šport. ckrvi: kratka molitva koju čita ih pjeva đakon đakula (tal. burzovni špekulant džokej (engl. tropska šuma uopće (u njoj žive tigrovi. jedinica za rad u sustavu SI.) muslimansko klanjanje petkom džumbus (tur. potpora. jitterbug) društveni ples crnačkog podrijetla. šuma. đakona đakonica (grč. jeep) vrsta malih. mjesto nereda džura-dogan (tur.) molitva za umrlog kod muslimana. denjga) ruski bakreni . gentilezza) ljubaznost đenjuška (rus. đilozija đeniza (ar. . nastao u Americi nakon Prvog svjetskog rata džober (engl. obrasla prašumom te ispresijecana močvarama obraslim bambusovom trskom i travom. posebno školovana za taj poziv. lagan. orijaš džin (engl. diakonos) služiteljica crkve. dženaza đentileca (tal. giocolare) šala. krjepak del! (tur. zdrav. gelmek doći) dođi! hajde!. đ osmo slovo hrvatske latinice đaiz (tur. jockey-club) društvo (ili: klub) ljubitelja konjskih utrka džoragan indijsko narodno glazbalo koje se sastoji od jednog većeg i jednog manjeg bubnja džudo. g. veseo. slonovi. mit. diakonikos) u pravosl. pren.) mit. zmije otrovnice i dr. gorostas. profesionalni jahač na konju. stoljeća: starija žena koja se brinula o sirotinji. jockey) 1. razvija i tijelo i duh dzukela (tur. sokol) koja je uvježbana za lov na druge ptice džus (engl. diakonos) Čin. jingo) šovinistički i ratoborno raspoložen Čovjek (u Engleskoj i Americi) džinistan (perz. diaconi-cum) u pravosl. jungle) ravnica u podnožju Himalaje. divan) prid. jobber) trg. crkvi: udubljenje u zidu ili zasebna soba na desnoj strani oltara gdje se Čuvaju posvećene posude đakonikon (grč. nered. 2. definiran umnoškom njutna i metra (naziv u čast engleskog fizičara J. danas. gin) 1. gelosia) ljubomora. priča đederan (mađ. nosorozi. ljubitelj konjskih utrka džokej-klub (engl. u vjerovanju muslimanskih naroda: vrsta dobrih i zlih duhova. pomoć. Crkvi.) dopušteno đaka (tal. početni svećenički čin u crkvi. gyongy krasan. giacca) kaput đakon (grč. džuhela) otrcan pas. engl. buka džungla (od hinduskog jangal pustinja. lakih i vrlo otpornih automobila. div. fizz pjeniti se) džin izmiješan s nekim pjenušavim pićem džingo (engl. pren. ptica grabljivica (npr. ljenivac.

) eagle čit. koji radi fine stolarske poslove ebionizam (hebr. guvegi) zaručnik. germek protegnuti.) kolonjska voda ebanirati (lat. npr: Ali ben Muhamed = Ali sin Mu-hamedov) ebonit (engl. bahar miris) rascvjetana ruža đulbek-dova (tur. draguljarski obrt. ispružiti. su. kicoš. rižom i krumpirom pripremljeno u zemljanoj posudi đuvegija (tur. oblik. nametljivac. posuda. žirandola dojelerija (tal. ebeniste) stolar koji izrađuje pokućstvo od ebanovine. ab) vir. gul ruža. umjetnički izrađeni predmeti od drveta. ebyon siromah) židov-sko-kršćanska sljedba (II. ebenos. kićenost dokada (tal. đul đulistan (perz. grč. osobito od ebanovine ebanovo drvo (hebr. prvi komercijalni komunikacijski satelit. npr.) iz dubine. đirde. a Isusa Krista nije smatrala Sinom Božjim. irl (engl. giiveč) zemljana zdjela. crno. gydmber) bot. đune) vanjski izgled. lijep. east. način đuture (tur. kako bi omogućio telefonske razgovore i prenošenje televizijskih slika na najveće udaljenosti eau de Cologne čit. o d' Kolonj (fr. vjetropir. ucijelo. igl (engl. crni kaučuk otvrdnuo vulkanizacijom ebriljada (fr. između dva imena piše se ben. grof Early Bird čit. ebony) vrsta umjetne ebanovine. neradnik. lansiran u Zemljinu orbitu 6. sredstvo. gioielleria) draguljar-stvo. nego prorokom ebn (ar.). obješenjak. kuh. geranion od geranos ždral) poluga s protutegom kojom se izvlači voda iz bunara đerdap (perz. fi*. goturii) sve skupa. pjevati e. vrtlog đerz (tur.) "Rana ptica". eben. ebani-steria) fina stolarija. suju) ružina voda dumbir (mađ.novac od pola kopjejke đeram (tur. gyilkos ubojica) vjetrogo-nja. mladić uopće đilkoš (mađ. mladoženja đuzel (tur.) engleska plemićka titula: plemić. kicoš. gizdelin. bez pojedinačnog mjerenja ih brojenja. npr. priznavala je Mojsijev zakon i Mate-jevo evanđelje. dnevnica dozluci (tur. travnja 1965. grč. draguljarnica. jedan od sudaca u podzemnom svijetu. ex e duobus malis minimum eligendum (lat. đilistan) ružičnjak. usp. đil. gòz oko) naočale đul (perz. vrt s ružama đulsa (perz. kem. otac Pele-jev. gon koža) potplat. djed Ahilejev earl čit. obojiti crnom bojom da izgleda kao ebanovina ebanisterija (tal. ebn Mustafa = Mustafin sin.) od dva zla valja birati manje e profundis (lat. đil) mlada ruža. giocata igra) igračka đon (tur. st. meso s rajčicama. dragun.—IV. kratica za ex officio (lat. Diospyros ebenum. giizel) prid. fr. ružica đul-behar (tur. veoma čvrsto i teško istočnoindijsko i afričko drvo ebenist (fr. ebenare) obložiti ebano-vinom.) sjevernoamerički zlatan novac vrijednosti od 10 dolara Eak mit. vulkanit. abonos. gers) gizdelin. skladan E. sin Zeusa i Egine. ružin pupoljak. trzanje uzdom ako se konj neće okrenuti . girandola. razbijač đirandola (tal. eban. jedno na drugo đuveč (tur.) prijedlog = iz. gulbank glasno odobravanje) zajednička glasna molitva đulić 335 đuzel đulić (perz. đil) ruža. biljka čiji se korijen upotrebljava kao lijek i začin đunija (perz. pren. est) e (lat. paušalno. girandole) v. krasan. ebano. lat. ebrillade) jah. ebenus) bot. o. tur. Erli Berd (engl. e deveto slovo hrvatske latinice E kratica za istok (engl. ujedno. đon-obraz nepošten čovjek domata (tal.) sin (pred nekim drugim imenom. giorno dan) nadnica.

) umj. npr. naslov dvaju djela stare islandske književnosti: Mlada ili Snora-eda (između 1220. patiti od vodene bolesti eden (hebr. instrument za mjerenje točke vrenja radi određivanja sadržaja alkohola u spi-rituoznim tekućinama promatranjem njihove točke vrenja. n. ljuskavci edeoblenoreja (grč. ekar (fr. oide-ma) med. oidema) med.) francuska mjera za konac = 1000 m echosounder čit. kukci. kem. ebrius pripit. aidos sramljenje. rheo tečem) med. edafobiont edamatozan (grč. latreia obožavanje) obožavanje stidnih dijelova (spolnih organa) kao simbola plodnosti. oticanje kože edematizirati (grč. žensko bijelo pranje edeolatrija (grč.) je zbirka s trideset pjesama iz IX.) je udžbenik za mlade skalde. i 1230. crvi. v. edematičan edamer vrsta masnog i vrlo hranjivog nizozemskog sira (naziv po mjestu Edam) edeitis (grč. razlika između dnevnog tečaja i tečaja isporuke ecce homo čit.— XII. otečen. ebullitio) kipljenje. gmazovi.) "evo čovjeka!" riječi kojima je Pilat predstavio Krista Zidovima (Iv 19. alge. sisavci bez prednjih zuba. med. koji ima oteklinu. vreti ebur (lat. ebriositas) sklonost piću. opisivanja i pjesničke izraze. ebulire vreti.. edafos tlo. kratica za editio (lat. oteklina koja nastaje prelaženjem tekućine iz krvi u potkož-no tkivo edematičan (grč. metoda određivanja molekularne težine tvari prema povišenju vrelišta njihovih otopina ebulirati (lat. pren. e. i 1250. bulla. s oteklinom edematija (grč. dospijeće. skopeo gledam) 1. be-zupci.) eda (edda) lit. me-tron mjera) naprava kojom se pomoću tekućine koja izgubi boju pod djelovanjem alkohola što se isparuje zajedno s dahom mjeri stupanj pijanstva ebriozitet (lat. 54. maligan ebulioskopija (lat. sadrži nordijsku mitologiju i priče o starim junacima i herojima edacitet (lat.) u kartanju: odbačene i umjesto njih kupljene druge karte. slonovača eburin (lat. puževi i dr. riječima "ecce homo!" predstavlja Zidovima ecer (njem. ibha) slonova kost. aidos stid.) raj. pr. ebur. rok plaćanja mjenice échée čit. vrenje tekućine (zbog topline). grč. izbijanje sitnih bubuljica po tijelu zbog vrućice ebulioskop (lat. Âtzer) bakrorezac (vrsta tiskarskog radnika) échéance čit. sanskr. blenna sluz. uživanje. ekcehomo (lat. npr. gljive. proždrljivost edafon (grč. sko-peo gledam) naprava za određivanje vrelišta tekućina ebulioskop (lat. Starija eda (između 1240.) Ed. skopeo gledam) kem. uređaj koji radi na principu radara te otkriva veća jata riba ecidija (lat. svi organizmi koji na nekom području žive na tlu ili u njemu (bakterije. oidao otičem) med. vrt slasti. kod Indijanaca . 2. naslada edentati (lat. strast za pićem ebulicija (lat. grč. ekosaunder (engl. kratica za edidit (lat. ešans (fr. st. sadrži izlaganje nordijske mitologije. ebullire) kipjeti. tj. edentata) mn. slast. stid) med. ebullire vreti.) trg.5) eccehomo čit. zemlja) životna zajednica tla. g. eše (fr. upala stidnih dijelova tijela edem (grč.). g. pauci.ebriometar (lat. Eburones) keltsko pleme u Galiji (između današnjeg Liègea i Aachena). aecidium) vrsta snijeti na bilju ed. ebullire izbijati kipeći. sprava za ebulioskopija 337 edeolatrija brzo određivanje količine alkohola u vinu. aidos stid. ebur slonovača) smjesa koštanog praha i bjelančevine Eburoni (lat. slika Krista s trnovim vijencem na glavi u trenutku kad ga Pilat. zool. grč. Cezar je ugušio njihov ustanak écart čit. kao ijednu pjesmu posvećenu dvojici kneževa. natičem. grč.) ultrazvučni detektor. edacitas) pretjeranost u jelu. oidao otičem) med. veoma su korisni jer razgrađuju organske tvari te popravljaju fizička i kemijska svojstva tla. oticati. burz. oidao otičem) med. ekce homo (lat. oidao otičem.

neuljudan. izlučivanje edukt (lat. editio) naklada. najstarije (ili prvo) tiskano izdanje nekog starog pisca nakon pronalaska tiskarstva. educator) odgajatelj. edictale) prav. edere objaviti. editio princeps čit. postojale su dvije vrste: plebejski. educere izvesti.edeološki 338 editorijalan edeološki (grč. "pretorski edikt" (jedan od najvažnijih izvora rimskog prava). razblažiti. a značajan je po tome stoje od 1361. dulcis sladak. kralj u Kolhidi i čuvar zlatnog runa. odgoj.) prvo izdanje. produkt edulkoracija (lat. kad im je proročanstvo otkrilo ovaj grijeh. zidati. aedificatio) zidanje. u neznanju ubio oca i oženio se vlastitom majkom s kojom je imao djecu: Eteokla. edel plemenit. dodavanjem i ponovnim odstranjivanjem neke tekućine osloboditi od sastojaka koji su se u njemu otopili. aedicula hramić) maleno svetište u antičkim hramovima. talog. sudski izvještaj i priopćenje. ono što je izdvojeno iz nečega. naredba. ediktalitercitirati pozvati službeno. hugenotima vjersku slobodu ediktale (lat. već postojala. patricijski. spis Edirne (tur. Oidipus) mit. brat Kirkin. a Edip u očajanju sam sebe oslijepio i. putem poziva preko javnosti. prav. okrijepiti. koji su se brinuli o javnim igrama (ludi romani) i kurilski. runolist edukacija (lat. Jo-kasta se ubila. došao na atički brijeg Ko-lon i tu se ubio. Voltaireove. edepsiz) prid. o redu i sigurnosti na trgovima i ulicama. logos govor) koji se odnosi na dijelove tijela ili djelatnosti koje nisu dostojne spominjanja edeotomija (grč. Hadrianopolis. aedilitas) čin i zvanje edila. izdanje (knjige). ukaz. per ediktales (lat.. izvući sok Eet (grč. ediktale edikula (lat. sin Helija i Perse. tvar koja je izdvojena iz nekog tijela i koja je u njemu. građenje. službeni ili sudski javni poziv. eductio) kern. edictaliter) prav. tzv. v. obrazovanje edukator (lat. podignuti na noge. editor) izdavački. dodavanje lijeku kakve slatke tvari da bi mu se poboljšao okus. poučavanje edikt (lat. poučiti. izgradnja u duševnom smislu. službena objava. pokvarenjak edicija (lat. zaslađivanje. najbolje izdanje edificirati (lat. u pratnji odane kćeri Antigone. Drinopolje. aidoia stid. per edictales čit. izvadak. Corneilleove tragedije). podržati. riješio Sfingi-nu zagonetku i time oslobodio Tebu od toga čudovišta. Ismenu-i Antigonu. sin tebanskog kralja Laja i Jokaste. ublažavanje gorčine ili oporosti.) grad koji se još naziva Jedrene. učitelj edukcija (lat. podizanje građevine. edul-coratio) farm. loš čovjek. edictum) kod starih Rimljana: javna objava pretora u kojoj priopćava plan svog rada u idućoj godini. izdati. putem javnog poziva ediktaliter (lat. putem javnosti ediktalna citacija prav. tj. utješiti edifikacija (lat. izvaditi. knjigu. ar-hit. neodgojen. Aietes) mit. aedificare) graditi. hramovima. Nanteski edikt povelja kojom je francuski kralj Henrik IV. edul-care) kern. eductum) izvod. edilstvo Edip (grč. aidos stid. koji se tiče izdavača edlvajs 339 efemeridi edlvajs (njem. supr. 12 travnja 1598. ediktalni poziv. putem javnog poziva. koji potječe od. operativno liječenje spolnih organa edepsuz (tur. Poli-nika. editor) izdavač. dulcis sladak. do 1453. educatio) odgajanje. a ne proizvedena tek u tijeku kemijskog procesa. temno režem) med. kern. narodnim veseljima. umiriti. Edelweiss. knjižar-izdavač editorijalan (lat. edicio princeps (lat. edilima se i danas u nekim gradovima nazivaju općinski vijećnici koji se brinu o javnim zgradama edilitet (lat. bio prva turska prijestolnica u Europi editor (lat. ediktalna cita-cija. edicere. aedilis) starorimski viši činovnik koji se brinuo o građevinama. Eshilove. kao sastojak. edere) objaviti. glavno izdanje. im. ukras na zidu koji oponaša oblik kapelice edil (lat. tema mnogih umjetničkih i pjesničkih djela (Sofoklove. dopustio. podizati građevinu. razvijanje neke ideje. zasladiti. Edipov kompleks u psihoanalizi: duševni poremećaj zbog sukoba između spolnog nagona prema roditeljima suprotnog spola i morala edirati (lat. weiss bijel) bot. izvlačenje soka edulkorirati (lat. npr. otac Medejin .) prav.

med. izbijanje solnih kristala na površini čvrstih tijela eflorescirati (lat. prorjedivati kosu efira (grč. radinost eflcijentan (lat. efficiens) djelotvoran. osobito svećenicima. pojavljivanje bubuljica na koži. učinak koji može proizvesti radna sposobnost jednog čovjeka. djelatnost. koji se tiče efekata. uspješan efikasnost (lat. roba koju prodavač može ili treba isporučiti odmah po zaključenju kupnje efektni (lat. mjenice. insekt koji živi samo nekoliko sati efeminacija (lat. epi-. u jednoj sekundi. dvogodišnja predvojnička obuka u staroj Grčkoj. effiorescentia) bot. državni efekti državne vrijednosnice. emera dan) dnevni kalendari. osobito u ponašanju. prekomjerno znojenje Efyalt (grč. authentes neograničen gospodar. efektivna roba trg. efemeron tj. 2. fiz. procvjetavanje. efvra) ličinka režnjatih meduza koja slobodno pliva eflorescencija (lat. med. effectus djelovanje) obaviti posao. ukupan uradak efekti (lat. efelkvo za sobom vučem) naziv za glas n (grč. pokazati se. emera dan) med. ostvariti efelidi (grč. efluksija (lat. femina žena) koji je poput žene.) mit. efficientia) djelotvornost. effeminatio) med. efendi) gospodin. efemeros. ef-. prolazan efemeridi (grč. odijevanju itd. efektna burza mjesto gdje trgovci zaključuju poslove s vrijednosnim papirima i mjenične poslove efektuirati (lat.. totalni efekt ukupan učinak. simbol odvratnog i prezrenog izdajice domovine efikasan (fr. efficace) djelotvoran. grafo pišem) izrada fotografskih slika u mraku . titula koju Turci daju učenim ljudima. procvjeta vati. izvršiti nalog. službenicima efetusin sirup pripremljen većinom od majčine dušice. jednodnevna groznica. effectus) učinak. med. mladić koji posjeduje tjelesnu skladnost i ljepotu efebija (grč. ef-. gospodar. pred Termopilama izdao Spartance Perzijancima. vrijednosnice. ef-. a čiji je instrument tečajna lista efektivan (lat. pjege po tijelu. efebos mladić od 16 do 18 godina) 1. trg.Eetion (grč. emera) koji traje jedan dan. rad u jedinici vremena (sekundi). otje-canje. zoon jednodnevna životinja) zool. effluere izaći. ubio ga je Ahilej efe (fr. studij umjetnosti efekt (lat. vojnici koji su zaista nazočni na određenom mjestu. grč. pjege od sunca na licu. efeminiran (lat. mlitav efendija (grč. effets) mn. vodene nimfe. n. efficere. ženskast. Efialtes) Grk koji je 480. tj. efficacitas) djelotvornost. nomilani efekt dobitak ili rad po predračunu. ephemera uterina Čit. načinu hoda. Andromahin otac. vojske. effiler) izvlačiti konce iz tkanine. pojava ženskih osobina kod homoseksualnih muškaraca. privremen. pr. efflorescere) bot. uspješan. trgovina efektima trgovina državnim vrijeđnosni-cama koju obavljaju posrednici (brokeri). efektivni dobitak stvaran dobitak. istinski.) groznica kod rodilje zbog nagomilavanja mlijeka u dojci efemeran (grč. kralj u maloazijskoj Tebi (na planini Plaku). cvjetati. efelis) mn. effet) u igrama loptom: let lopte u luku efeb (grč. slab. jednodnevan. kem. fr. stroja. izlijevanje efluviografija (lat. effectivus) stvaran. čist dobitak. koji je zaista izvršen ili postoji. hidro znojim se) med. effectus) stvaran. uspješnost efilirati (fr. upotrebljava se protiv kašlja eficijencija (lat. božice izvora i bunara kod starih Grka efidroza (grč. izbijati na koži (bubuljice) ■. učinkovit efidrijade (grč. tanjiti. uspjeh. istinski. vodopada itd. u jedinici vremena. pravnicima. koji je u vezi s efektima. efelkističan (grč. efluxio) istjecanje. efemera uterina (lat. efektivno stanje npr. effectus. e. efemerida astronomski godišnjak u kojem su izračunane promjene koje će nastupiti u položaju nebeskih tijela efemeron 340 egalizator efemeron (grč. hydor voda) mit. ni efelkis-tikon) koji se dodaje završecima riječi s kratkim samoglasnikom e i i pred riječima koje počinju samoglasnikom (zbog uklanjanja hijata) efemera (grč. kratkotrajan. tur. efebos mladić od 16 do 18 godina) lijep mladić. doba cvjetanja.

kad netko. uravnilovka egal