Drzavni ispit, sabrana pitanja komisijskog dijela ispita

SOCIJALNA MEDICINA 1. bolnice, domovi zdravlja, zavodi zajavno zdravstvo Dom zdravlia:
ustanova na primarnoj razini provodi mjere primarne zdravstvene zaStite u lokalnoj zajednici putem opce/obiteljske medicine, pedijatrije, ginekologije, hitne medicine, stomatologye i patronazne sluzbe (+/- medicina rada, laboratorij, fizikalna terapija i rehabilitacija, administrativne sluzbe) znac"enje: koordinacija na primarnoj razini, organizacija primarne zdravstvene zaStite, kontrola i unapredenje kvalitete, planiranje i koordinacija preventivnih programa sadrzava i higijensko-epidemiolos'ki odjel koji organizacijski pripada zavodu za javno zdravstvo

Bolnice:
putem stacionara i poliklinic'ko konzilijarne djelatnosti provodi zdravstvenu zasftitu koja obuhvaca dijagnostiku, lijecenje i rehabilitaciju, te rad na medicinskim istrazivanjima, na zdravstvenom odgoju, na izobrazbi zdravstvenih radnika, sudjeluje u pracenju i proucavanju zdravstvenog stanja stanovnistva sekundarna ili tercijarna razina danas lijeCnici svih specijalnost Cine ponekad samo 5% zaposlenih HR: 5.7 postelja na 1000 stanovnika, duzina bolniCkog lijeCenja 12.7 dana SPECIJALNA: lijecenje i rehabilitacija bolesnika koji boluju od jedne odnosno od odredene skupine bolesti ili odredenih dobnih skupina stanovnistva OPCA (zupanijska); REGIONALNA (drzavna): ima najmanje: internu, kirurgiju, pedijatriju, ginekologiju, laboratorije, radiologiju, anesteziju, prehranu bolesnika provodi polikliniCki rad putem specijaristic'kih ordinacija (poliklinika je zdravstvena ustanova ili dio zdravstvene ustanove u kojoj se obavlja specijalisticko konzilijarna zdravstvena zatita, dijagnostika i medicinska rehabilitacija osim bolniCkog lijedenja)

Zavod za javno zdravstvo: nacionalni (HZJZ); zupanij ski - 21 specijalizirane organizacije u zdravstvu, koje prate i istrazuju zdravstveno stanje stanovnistva, pojavu i Sirenje zaraznih i odredenih kroniCnih nezaraznih bolesti, utjecaj ekoloSkih faktora na zdravlje, vode zdravstvenu statistiku, suraduju s medunarodnim organizacijama, pro vode istrazivanja.. godisnje se izdaje Hrvatski zdravstveno statisticki Ijetopis HZJZ vertikalno povezuje 21 zupanijski zavod i njihove higijensko-epidemioloke odjele u domovima zdravlja

lb. timski rad

timski rad je metoda koja omogucuje nekolicini osoba sa zajedniCkim ciljem, da svoje sposobnosti najbolje iskoriste medusobnim upotpunjavanjem svojih vjeStina i iskustava to je rad vise strucnjaka na rjesavanju jednog, zajedniCkog cilja mora biti povezan i koordiniran voditeljem tima voditelj tima mora imati slijedece kvalitete 1. umijece organizacije i upravljanja 2. sposobnost komuniciranja i rada s ljudima

3. sposobnost uvazavanja tudeg misljenja 4. sposobnost logiSkog rasudivanja i zakljucivanja voditelj mora znati kako voditi tim tj. kako motivirati sve clanove da sudjeluju u rjesavanju problema stil vodenja moze biti 1) orijentiran na postizanje cilja i/ili 2) orijentiran na dobru atmosferu i suradnju medu struCnjacima

Strana 1

Dravni ispit, sabrana pitanja komisijskog dijela ispita

2.

komunikacija i problemi

svaki komunikacijski sustav ima 1) poruku, 2) subjekte = primatelj i poiljatelj, 3) put prijenosa, 4) uvjete u kojima se odvija 1. PORUKA I SUBJEKTI a. shvaanje poruke ovisi o znanju, iskustvu vana je formulacija b. who, what, where, when, why 2. PUTEVI PRIJENOSA a. i zdravstveni radnik i pacijent mogu biti u ulozi 1) roditelja. 2) odraslog. 3) djeteta b. odnosi tijekom komunikacije mogu biti 1) komplementarni, 2) konfliktni, 3) prikriveni c. javna komunikacija - u iroj zajednici i grupama d. verbalna i neverbalna komunikacija Komunikacija izmeu lijenika i pacijenta 1. Paternalistika: u hitnim situacijama (lijenik je onaj kojio odluuje) 2. Informativna: tijekom posjeta s laganom boleu, ambulante 3. Interpretativna: kod kroninih bolesti (lijenik daje objanjenja i savjete) 4. Savjetodavna: javno zdravstvo (lijenik kao uitelj, prijatelj) PROBLEMI 1. socijalne i kulturne razlike 2. ograniene mogunosti komunikacije (bol, umor, strah..) 3. predrasude i zatvaranje 4. sadraj i nain prenoenja poruke 5. uvj eti u koj ima se komunikacij a odvij a (otvorena vrata, buka..) TIP ZDRAVSTVENE ZATITE:

3.

primarna zdravstvena zatita i to u nju spada

1) samopomo, uzajamna pomo 2) lijenik ope medicine i suradnici TIP ZAJEDNICE: obitelj, kola, radna organizacija, mjesna zajednica, opina POPULACIJA: 1) samopomo 1-50; 2) opa medicina 2000-50000 Ukljuuje primarnu medicinsku zatitu i primarnu drutvenu zatitu Funkcije zdravstvenog radnika su: lijenik uitelj, organizator zajednice, lider zajednice, prijatelj, savjetnik, uenik, manager, voditelj/lan tima Mora biti: 1. sveope pristupana 2. organizirana u drutvenoj zajednici 3. prihvatlj iva poj edincima i zaj ednici 4. puna suradnja graana 5. prihvatljivi trokovi za pojedinca i zajednicu 6. kao dio integralnog zdravstvenog sustava zemlje 7. probleme rjeavati u suradnji s drugim sektorima (intersektorska suradnja) zatitu pruaju lijenici, medicinske sestre, zdravstveni tehniari i brojni drugi strunjaci neposrednim kontaktom sa stanovnitvom, dispanzerskom metodom rada, brinui se za zdravlje i lijeei bolesne u ordinaciji i u kui bolesnika (dispanzerska metoda rada: aktivan i sistematski rad u provoenju cjelovite i sveobuhvatne (= kurativna + preventivna + socijalna) zdravstvene zatite pojedinaca i populacijskih grupa) 1. dom zdravlja 2. ginekolog 3. pedijatar 4. stomatolog 5. higijensko epidemioloka sluba 6. zavod za javno zdravstvo 7. zavod za zatitu zdravlja 8. hitna pomo 9. kolska medicina 10. medicina rada 11. ljekarna Strana 2 Dravni ispit, sabrana pitanja komisijskog dijela ispita

4.

razlika izmeu zdravstvenog radnika i zaposlenika u zdravstvu

ZDRAVSTVENI RADNIK: radnik koji je zavrio neku od zdravstvenih kola

srednje struno: njega bolesnika, zdravstveni odgoj, medicinska sestra, primalja, zdravstveni tehniari fizioterapeutskog, laboratorijskog, radioterapijskog, zubnog, farmaceutskog smjera 2. vie struno: vie medicinske sestre i zdravstveni tehniari 3. fakultetsko: lijenik, stomatolog, farmaceut, medicinski biokemiar ZAPOSLENIK U ZDRAVSTVU: nije zavrio zdravstvenu kolu; socijalni radnik, psiholog, pedagog, pravnik, ekonomist, zaposleni u knjigovodstvu, raunovodstvu, vozai, istai

1.

5.

tampar - pravila
1. 2.

RAD I ORGANIZACIJA ZDRAVSTVENE SLUBE, 1926. vanije je obavjetavanje naroda od zakona najvanije je pripremiti u jednoj sredini teren i pravimo shvaanje o zdravstvenim pitanjima 3. pitanjem narodnog zdravlja i radom na njegovom unapreenju trebaju se baviti svi, bez razlike 4. socijalna terapija je bitnija od individualne 5. lijenik ne smije biti ekonomski ovisan o bolesniku 6. nesmije se raditi razlika izmeu ekonomski jakih i slabih (egalitarizam) 7. u zdravstvenoj organizaciji lijenik treba traiti bolesnika, a ne obrnuto, kako bi se obuhvatili svi oni koji trebaju zatitu 8. lijenik treba biti narodni uitelj 9. pitanje narodnog zdravlja je od veeg ekonomskog nego humanitarnog znaaja 10. glavno mjesto lijenikog djelovanja je tamo gdje ljudi ive, a ne ordinacija

Socijalna medicina je nauka koja se bavi ispitivanjem meusobnog utjecaja socijalnih odnosa i patolokih pojava u narodu i pronalaenjem mjera socijalnog karaktera za unapreenje narodnog zdravlja.

6.

definicija zdravlja
Zdravlje (WHO, 1948.) je stanje potpunog tjelesnog, duevnog i drutvenog blagostanja a ne samo odsutnost bolesti i iznemoglosti.

7.

mortalitet = smrtnost
Opi mortalitet - broj umrlih na 1000 stanovnika u jednoj godini na odreenom podruju Specifini mortalitet - mortalitet prema spolu i dobi (na 1000) ili prema odreenoj kategoriji bolesti (na 10 000 ili 100 000) u jednoj godini na odreenom podruju Letalitet - postotak umrlih od broja oboljelih od odreene bolesti

8.

fertilitet
Opi fertilitet - broj ivoroene djece na 1000 ena u reproduktivnoj dobi (15-49 god) u jednoj godini na odreenom podruju Specifini fertilitet - broj ivoroene djece roenih od ena odreene dobi na 1000 ena te iste dobne skupine Ukupni fertilitet - prosjean broj ivoroene djece na jednu enu u promatranoj godini

9.

planiranje obitelji
svjesno odluivanje ene i mukarca o broju djece, vremenu i razmacima izmeu raanja s osnovnim ciljem da dijete bude eljeno MJERE: 1. mjere socijalne politike (osiguranje rada, kolovanja, stambena politika) 2. zdravstvena i socijalna zatita materinstva, djeteta, obitelji 3. seksualni odgoj djece i omladine

Strana 3 Dravni ispit, sabrana pitanja komisijskog dijela ispita

4. predbrana i brana savjetovalita; genetska savjetovalita; savjetovalita za kontracepciju 5. osiguranje mjera za to sigurniji prekid neeljene trudnoe PROBLEMI: 1. inducirani abortus 2. adolescentom trudnoa 3. neplodnost 4. demografsko starenje stanovnitva 5. nagli porast stanovnitva

ostvarenje ovisi o drutvenom, ekonomskom i intelektualnom razvitku pojedinca i sredine

10.

zdravstveni odgoj

najvanija opa mjera zdravstvene zatite - bitan za ouvanje zdravlja bitni su stavovi, znanje, umijea, navike mjera zdravstvene zatite kojom se putem razvijanja zdravog i mijenjanja tetnog zdravstvenog ponaanja, te poduavanjem i irenjem informacija o zdravstvenim postupcima, postie unapreenje zdravlja, sprjeavanje, te lijeenje i ublaavanje posljedica bolesti OSNOVNI OBLICI 1. osobni primjer 2. savjetovanje najei oblik; razumjeti sugovornika i pomoi mu da sam shvati svoje ponaanje i donese svoje odluke - dvosmjeran proces a. identifikacija problema b. osvjeivanje bolesnika o problemu c. savjetovati akciju na neizravan nain (tako da pacijent sam doe do zakljuka) 3. odgojne m jere m ijenjanje navika i prom jena stavova - dugotrajniji proces; teite je na usvajanju novih znanja i uvjebavanju i stjecanju iskustava i vjetina u svakodnevnoj praksi - dvosmjeran proces 4. p ro sv jeiv an je iren je istina i zn anja - os lo b aan je o d straha o d nepoznatog i neizvjesnosti 5. zdravstvene akcije i propaganda - irenje zdravstvenih poruka u zajednici i mobilizacija ljudi na provoenju nekih zdravstvenih zadataka; povezivanje s privlanim slikama, bojama, alom, ugodom 6. zdravstveni odgoj u zajednici poticanje, povezivanje i potpora zdravstvenih samozatitnih aktivnosti u zajednici METODE: 1. Jednosmjerna a. Predavanje- objanjavanje, opisivanje, izlaganje, pripovjedanje, dokazivanje.. 2. Dvosmjerna a. Rad s malom skupinom seminar, teaj b. Individuama metoda savjetovanje c. Vjebe i. Rjeavanje problema ii. Aktivan rad u zajednici kratke poruke koje se ire i ponavljaju raznim putevima: usmenom predajom (poslovice, parole), pisanim materijalima, slikom, glazbom, propagandnim filmovima, sredstvima javnog informiranja

11.

1.

Demografski pokazatelj i - opi i specifini mortalitet, oekivano trajanje ivota, fertilitet, morbiditet, prirodni prirast, dobna struktura stanovnitva, nupcijalitet, divorcijalitet, stopa migracije 2. Socijalno ekonomski pokazatelji - bruto nacionalni dohodak, kolovanost, % poljoprivrednog stanovnitva, stanje okoline (stan, voda, prehrana) 3. Medicinski pokazatelj i

ocjena zdravstvenog stanja

Strana 4 Dravni ispit, sabrana pitanja komisijskog dijela ispita

- somatska i mentalna razvijenost, specifini mortalitet, mortalitet dojenadi, morbiditet (incidencija=uestalost, prevalencija=proirenost), registri

4. Pokazatelji o zdravstvenoj djelatnosti - broj stanovnika na lijenika, broj postelja na 1000 stanovnika, prosjeno trajanje lijeenja, godinja zauzetost postelje, iskoritenost postelja, potronja lijekova bitno je za: odreivanje zdreavstvenog problema kako su zadovoljene zdravstvene potrebe stanovnitva Koraci: 1. izabrati i omeiti sustav 2. sinteza informacija i utvrivanje odnosa 3. razmatranje problema, rjeenja (argumenti: zdravstveni, ekonomski, drutveni)

12.

1.

zdravstveni pokazatelji
Demografski pokazatelji

2. 3. 4.

Socijalno ekonomski pokazatelji - bruto nacionalni dohodak, kolovanost, % poljoprivrednog stanovnitva, stanje okoline (stan, voda, prehrana) Medicinski pokazatelji - somatska i mentalna razvijenost, specifini mortalitet, mortalitet dojenadi, morbiditet (incidencija=uestalost, prevalencija=proirenost), registri Pokazatelji o zdravstvenoj djelatnosti - broj stanovnika na lijenika, broj postelja na 1000 stanovnika, prosjeno trajanje lijeenja, godinja zauzetost postelje, iskoritenost postelja, potronja lijekova

- opi i specifini mortalitet, oekivano trajanje ivota, fertilitet, morbiditet, prirodni prirast, dobna struktura stanovnitva, nupcijalitet, divorcijalitet, stopa migracije

13.

zdravstveno stanje u svijetu i kod nas (mortalitet...)

mortalitet dojenadi 8.2 (najbolje u vedskoj) oekivano trajanje ivota ?-76g, c?-70g (razvijene zemlje i do 5 god vie) prirodni prirast - negativan 14% populacije iznad 65 godina opi mortalitet 10%o karcinomi - mortalitet $: 1. dojka, 2. kolorektalni; <$: 1. bronhi i plua, 2. kolorektalni, 3. eludac, 4. prostata mortalitet: $ 1. modani udar, 2. kronina ishemijska bolest srca, 3. insuficijencija srce, 4. akutni infarkt miokarda; c? 1. modani udar, 2. akutni infarkt miokarda, 3. rak bronha i plua, 4. kronina ishemijska bolest srca 5. insuficijencija srca, 6. ciroza jetre divorcijalitet 11-20 rastava na 100 sklopljenih brakova (razvijene zemlje vie) 50000 novoroene djece godinje pismenost 97.7% GNP $1800 (vicarska $33610) 16% poljoprivrednog stanovnitva (razvijene zemlje manje) $400 za zdravstvenu zatitu pojedinca na godinu (SAD $4000) 8.7% GNP za zdravstvenu zatitu (SAD najvie) duina lijeenja 1) klinike 9.8 dana, 2) bolnice 8.7 dana, 3) kroniari 32.2 dana (u razvijenim zemljama krae) iskoritenost kreveta 90% (nemamo vie kreveta ni hospitalizacija nego zapad ali je dui prosjeni boravak u bolnici)

14.

uzroci smrti - neposredni i definicija oteenja, nesposobnosti, invalidnosti

OSNOVNI UZROK SMRTI: 1. bolest ili povreda koja je izazvala tok dogaaja koji su neposredno doveli do smrti 2. ^ okolnosti nesretnog sluaja ili nasilja koje su izazvale smrtonosne povrede OTEENJE (impairment): gubitak ili abnormalnost psiholoke, psihosocijalne ili anatomske strukture ili funkcije NESPOSOBNOST (disabilitv): promjena ili manjak sposobnosti za izvoenje aktivnosti koja se smatra normalnom za ljudska bia Strana 5 Dravni ispit, sabrana pitanja komisijskog dijela ispita
OPTEREENJE (invalidnost; handicap): zaostajanje neke osobe zbog oteenja ili nesposobnosti koja mu ograniava ili onemoguuje ispunjavanje svoje normalne uloge (primjerene dobi, zanimanju..)

15.

registri - koji, emu slue, dokumentacija

PODATCI: definirani (to i kako), strukturirani (dobne skupine, vremenska razdoblja), ifrirani

PRIKUPLJANJE PODATAKA: 1. registri 2. zdravstveni kartoni 3. bolnika statistika 4. podatci zdravstvenog osiguranja 5. prijave 6. popis stanovnitva 7. terenska istraivanja mogu se prikupljati 1) kontinuirano. 2) godinje. 3) posebnim istraivanjima DOKUMENTACIJA je indikator kvalitete rada i slui za: 1. obaveznu evidenciju koja je od ireg interesa 2. potrebe komunikacija i administracije

3. za vlastite potrebe lij enika OBAVEZNI DIO: izvjetaji, financijski dokumenti, RTG, laboratorijski podatci.. DODATNI DIO: za potrebe lijenika (npr. za istraivanja) PROBLEMIMA ORIJENTIRANA DOKUMENTACIJA 1. temeljni podatci 2. lista problema 3. planovi za rj eavanj e problema 4. biljeke o praenju stanja

DOKUMENTACIJA ZA INTERVENCIJU I E VALUACIJU INTERVENCIJE 1. terapijski plan 2. etapna epikriza 3. saetak o stanju i lijeenju REGISTRI osiguravaju kontinuitet zatite; bitna je preglednost (grupiranje po primarnim zajednicama - kola, obitelj), jednostavnost i pouzdanost 1. rak 2. TBC 3. dijabetes 4. psihoza 5. ishemina bolest srca 6. ovisnici....

16.

mjere zdravstvene zatite (prevencija...)

standardni medicinski i ini postupci za identifikaciju zdravstvenog stanja i zdravstvene intervencije PREMA CILJU 1. preventivne (aktivne - poduzimaju se na inicijativu strunjaka) 2. kurativne (pasivne - poduzimaju se na inicijativu pacijenta) PRIMARNA PREVENCIJA (zdrave osobe)

1.

2.

uvanje i unapreenje zdravlja Osiguranje rada i profesionalne orijentacije Odgoj i obrazovanje Zdravi uvjeti ivota Zadovoljavanje kulturnih i estetskih potreba Rekreacija i fizika kultura uvanje obitelji i zajednitva Spreavanje bolesti i oteenja a. Imunizacija b. Osobna higijena c. Protektivna hrana d. Suzbijanje pretilosti e. Nepuenje i umjereno pie
a. b. c. d. e. f.

Strana 6 Dravni ispit, sabrana pitanja komisijskog dijela ispita f. Sanitacija okoline g. poznavanje mjera samozatite SEKUNDARNA PREVENCIJA (rani stadij bolesti) 1. Pravodobno otkrivanje i intervencija a. Pobolj anj e rutinske dij agnostike b. Sistematski pregledi c. screening d. Praenje epidemiolke situacije e. Suzbijanje straha f. Osposobljavanje za samopregled 2. Potpuno lijeenje i spreavanje nesposobnosti a. Dijeta, njega b. Kontinuitet u lijeenju i podrci c. Osamostaljenje bolesnika u iroj i neposrednoj okolini d. Izbjegavanje jatrogenih oteenja TERCIJARNA PREVENCIJA (dolo je do posljedice) l. Rehabilitacija i spreavanje invaliditeta a. Medicinska rehabilitacija b. Profesionalna rehabilitacija c. Socijalna rehabilitacija RAZLIKA IZMEU UNAPREENJA ZDRAVLJA I PREVENCIJE BOLESTI 1. Unapreenje zdravlja - svi ljudi, splet svih zdravstvenih problema, laike skupine (lokalne, opinske, upanijske)

2.

Prevencija bolesti - rizine grupe, specifina patologija, preventivni programi

17.

intervencija
intervencija (pravodobno uplitanje u redoviti tijek bolesti) je skup mjera poduzetih s namjerom da se ukloni ili smanji rizik, odnosno izlijei, zaustavi ili uspori bolest i tako sprijei njen puni razvoj, invaliditet ili smrt 1. Primarna - uklanjanje uzroka i unapreenje opeg zdravstvenog stanja da bi se sprijeio nastanak bolesti (esto izlazi iz okvira zdravstva) 2. Sekundarna - prepoznavanje osoba s nalazom ili oboljelih u dovoljno ranom stadiju bolesti, kako bi se pravodobnom intervencijom sprijeio razvoj manifestne bolesti ili zaustavilo njeno napredovanje 3. Tercijarna - prepoznavanje i zbrinjavaje onih stanja koja se nisu mogla sprijeiti ni lijeiti ili je do posljedica dolo i usprkos lijeenju JAVNOZDRAVSTVENI PROBLEM 1. proirenost i uestalost 2. ozbiljnost posljedica 3. zabrinutost sa strane stanovnitva 4. mjere intervencije (preventivne, kurativne) 5. prihvatljive (etiki, cijenom, posljedicama) metode intervencije MJERE INTERVENCIJE 1. unapreenje zdravlja 2. prevencija bolesti 3. otkrivanj e bolesti/bolesnika 4. lijeenje 5. rehabilitacija FAKTOR RIZIKA - osobina, dogaanje ili okolnost koja, kad je prisutna kod pojedinca ili skupine, poveava vjerojatnost pojave nekog poremeaja, bolesti, oteenja, nesposobnosti ili smrti 1. Ranjivost (bioloki faktor rizika) 2. Sklonost (osobitosti ponaanja) 3. Ugroenost (fiziki, kemijski i socijalni faktori rizika u okolini)

Strana l Dravni ispit, sabrana pitanja komisijskog dijela ispita

18.

razlike izmeu 4 tipa zdravstvene i socijalne politike u Europi (Skandinavizacija)

POLITIKA - drutveni proces usklaivanja ciljeva i interesa pojedinih drutvenih grupa

Socijalna politika ukljuuje:

1. 2.

3.

zdravstvena politika politika zapoljavanja i rada

stam bena politika

4. politika obrazovanja 5. politika kulture 6. politika socijalne zatite socijalna politika zajedno s ekonomskom politikom ini politiku razvoja Formiranje ciljeva strategija > planovi i programi

Prema cilju zdravstvena politika biti: moe

1. 2. egalitarna (zadovoljavanje osnovnih potreba svih ljudi) utilitarna (daju prednost "korisnijim" grupama ljudi)

Prema nainu postizanja cilja zdravstvena politika se moe sluiti: 1. preraspodjelom ve ostvarenih sredstava 2. stvaranjem novih drutvenih odnosa

1.

Vrsta socijalne politike ovisi o ekonom skom statusu i politikoj stabilnosti;

SOCIJAL DEMOKRATSKA (Skandinavija)

a.

Cilj:

puna zaposlenost

b. c.

Osnovno pravo: pravo na rad Naglasak u praksi: opi standard i sluba za sve graane

2.

3.

4.

LIBERALISTIKA (Engleska) a. Cilj: puni rast b. Osnovno pravo: socijalna sigurnost c. Naglasak u praksi: obavezno ope osiguranje d. Daljnji razvitak: dualni sustav: osiguranje i trite KORPORATIVISTIKA (Njemaka') a. Cilj: puni rast b. Osnovno pravo: naknade kod rizika c. Naglasak u praksi: osiguranje zaposlenih d. Daljnji razvitak: trojni sustav: drava, radnici, poslodavci KATOLIKA (juna Europa) a. Cilj: neodreen b. Osnovno pravo: deklarativno c. Naglasak u praksi: privatne institucije, milosre, obitelj

d.

Daljnji razvitak: jaanje lokalnih zajednica

d.

D aljnji razvitak: vea prava graana, socijala

podruja socijalne politike: 1. kolektivna i drutvena potronja 2. politika ivotnog standarda 3. briga za drutvene djelatnosti 4. socijalna zatita prilikom prirodnih nepogoda ili osobnih nevolja 5. oblik i nain usmjeravanja drutvenog razvoja komplementaran ekonomskoj politici mjere socijalne politike 1. stimulativne mjere (zapoljavanje, potpora obitelji, obrazovanje) 2. mjere osiguranja i smanjenja poveanih individualnih rizika i rizika pojedinih grupa 3. represivne i normativne mjere

Strana 8 Dravni ispit, sabrana pitanja komisijskog dijela ispita

19.

sustav zdravstvene zatite

zdravstveni sustav je usklaena cjelina koja se sastoji od mnogo meusobno povezanih sektorskih i intersektorskih dijelova i od same zajednice vana j e intersektorska suradnj a i podj ela poslova OSNOVNI ELEMENTI 1. davaoci usluga - samo oni koji su osposobljeni i plaeni za pruanje zdravstvene zatite 2. korisnici - cijelo stanovnitvo 3. osiguravatelj - posrednik a. dobrovoljna osiguranja b. obavezna osiguranja c. dravni fond d. ministarstvo e. lokalna vlada KRITERIJI koje mora zadovoljavati reformirani zdravstveni sustav 1. sustav mora biti jasan 2. sveobuhvatan 3. potpun (sva medicinski indiciram zatita) 4. strukturiran tako da obuzda trokove 5. plaanje u sustavu mora biti poteno (trokovi rasporeeni prema mogunosti plaanja) 6. sustav mora jaati moral lijenika i pacijenta HR - ZAKON O ZDRAVSTVENOJ ZATITI: 1. zdravstvena zatita obuhvaa sustav dravnih, skupnih i individualnih mjera za unapreenje, uvanje i vraanje zdravlja. 2. graanin treba sudjelovati u svim zdravstveno preventivnim djelatnostima koje se provode na mjestu ivljenja i rada 3. graanin ima pravo na zdravstvenu zatitu i na mogunost ostvarivanja najvie mogue razine zdravlja. 4. Osnovna naela su: sveobuhvatnost, dostupnost i cjeloviti pristup u primarnoj zdravstvenoj zatiti, a specijalizirani pristu u specijalistiko

konzilijarnoj i bolnikoj zdravstvenoj zatiti PROCJENA SUSTAVA 1. zdravlje kao drutvena vrijednost (visoko, umjereno, nisko) 2. ravnotea izmeu kolektivizma i individualizma 3. podijeljena odgovornost (stupanj (de)centralizacije) OCJENA SUSTAVA PREMA ADMINISTRATIVNOJ KONTROLI 1. vladina -* privatna 2. centralizirana-decentralizirana 3. pluralistika <- unificirana za ocjenu je bitno: 1. relevantnost 2. obuhvat 3. efektivnost (odnos izmeu stvarnog i eljenog) 4. efikasnost (postizanje to veeg stupnja zdravlja s raspoloivim sredstvima)

20.

zdravstveno zakonodavstvo
HR - ZAKON O ZDRAVSTVENOJ ZATITI: 1. zdravstvena zatita obuhvaa sustav dravnih, skupnih i individualnih mjera za unapreenje, uvanje i vraanje zdravlja. 2. graanin treba sudjelovati u svim zdravstveno preventivnim djelatnostima koje se provode na mjestu ivljenja i rada 3. graanin ima pravo na zdravstvenu zatitu i na mogunost ostvarivanja najvie mogue razine zdravlja. PROMJENE ZBOG: 1. politiki i ekonomski sustav 2. demografske promjene 3. zdravlje za sve 4. rast trokova za zdravstvenu zatitu (raste bre od GNP)

Strana 9 Dravni ispit, sabrana pitanja komisijskog dijela ispita osnovna naela zdravstvene zatite su: sveobuhvatnost, dostupnost i cjeloviti pristup u primarnoj zdravstvenoj zatiti, a specijalizirani pristu u specijalistiko konzilijarnoj i bolnikoj zdravstvenoj zatiti PROMJENE U HR: 1. privatna praksa 2. zakup 3. suvlasnitvo ZDRAVSTVENO ZAKONODAVSTVO KOJE REGULIRA PRIMJENU MEDICINE 1. ono koje iskljuuje svaku praksu koja se ne temelji na znanstvenoj medicini (Francuska) 2. tolerantno, dozvoljava alternativnu medicinu uz odreene uvjete (SAD, Njemaka) 3. ono koje ukljuuje i izjednauje mjere znanstvene i alternativne medicine (Kina)

21.

zdravstvena ekonomika - racionalno troenje

razvijene zemlje troe vie na zdravlje i potronja je u stalnom porastu (bre od GNP) IZVORI FINANCIRANJA 1. dravno financiranje (porezi i drugi dravni prihodi) 2. osiguranje 3. izravno sudjelovanje u lokalnoj zdravstvenoj zatiti 4. dobrovoljni prilozi 5. izravno privatno plaanje zdravstvenih usluga 6. ev. Pomo izvana l, 2, 3 su odluujui; najbolje je kombinirati sva tri dravno financiranje je teorijski najbolje ali u praksi pokazuje neracionalno troenje, slabiju kvalitetu usluga i birokratizaciju; privatno je tedljivo, ljubazno ali nema interesa za preventivu i slabije obuhvaa populaciju RASPODJELA SREDSTAVA: najvei trokovi oko roenja, u kratkom razdoblju prije smrti te u kritinim stanjima RACIONALNO TROENJE: 1. dobra financijska administracija i kontrola 2. znanje zdravstvenih radnika o kotanju alternativnih mogunosti tretmana

(mogua uteda i do 30%)

22.

intersektorska suradnja

zdravstveni sustav je usklaena cjelina koja se sastoji od mnogo meusobno povezanih sektorskih i intersektorskih dijelova i od same zajednice suradnja je moda najhitnija u primarnoj zdravstvenoj zatiti, naroito u unaprijeenju zdravlja SEKTORI: 1. obrazovanje 2. industrija 3. poljoprivreda 4. transport. . .

23.

zdravstveno osiguranje

prethodnom uplatom stjee se pravo na kompenzaciju u sluaju rizika za koji se osoba osigurala obavezno <- neobavezno (privatno) pojedinano <- grupno <- dravno kratkorono <- dugorono (u HR - mirovinsko i invalidsko osiguranje) nacionalno (visoki stupanj solidarnosti) - usluge su gotovo besplatne <- osiguranje koje obuhvaa mali dio rizika, a ostali rizici se osiguravaju dobrovoljno ili plaaju izravno Zdravstveno osiguranje je u HR obavezno, dravno i kratkorono l tim ope medicine - 1700 osoba Strana 10 Dravni ispit, sabrana pitanja komisijskog dijela ispita
ginekolog (u PZZ) - 6000 ena higijensko epidemioloka sluba - 50 000 l tim kolske medicine - 5000 djece laboratorij-41 000 ljekarna-5000 stomatolog - 2500

24.

zdravstveno planiranje

25.

zdravstvena politika

zdravstvena politika je dio socijalne politike, koja zajedno s ekonomskom politikom ini politiku razvoja Prema cilju zdravstvena politika moe biti: 1. egalitarna (zadovoljavanje osnovnih potreba svih ljudi) 2. utilitarna (daju prednost "korisnijim" grupama ljudi) Prema nainu postizanja cilja zdravstvena politika se moe sluiti: 1. preraspodjelom ve ostvarenih sredstava 2. stvaranjem novih drutvenih odnosa VRSTE: (prioriteti) 1. produktivna/selektivna (najperspektivniji za budunost - djeca, vojska, radnici) 2. neo-libertarna (najvaniji za razvoj - poduzetnici, vlasnici, bogati) 3. Politika Zdravlje za sve (svima jednaka ansa, jednaki uvjeti, smanjivanje razlika) 4. politika zadovoljavanja minimalnih potreba (zadovoljiti egzistencijalne potrebe, graani ispod granice siromatva) PITANJA: 1. Koliko sredstava treba dati za zdravstvenu zatitu, na koji nain ta sredstva osigurati, na koji e se nain vriti plaanje 2. Kojim grupama dati prioritete, koje i koliko? Kako e se rjeavati socijalna i zdravstvena stanja ugroenih 3. Kakav e biti utjecaj stanovnitva na orijentaciju zdravstvene zatite, upravljanje zdravstvom i na samozatitno organiziranje 4. Koji su trenutni zdravstveni prioriteti i koliko e se dati za njihovo rjeavanje 5. Koji e biti stav prema zdravstvenoj tehnologiji 6. organizacija i upravljanje zdravstvom; Politika prema odrednicama zdravstva (obrazovanje strunjaka, osiguranje lijekova, tehnologije..) 7. kakva e biti suradnja, podjela poslova, razgranienja nadlenosti i utjecaj na druge drutvene djelatnosti Vana komponenta uspjene zdravstvene politike je REALIZAM koji odreuju sredstva, snage (ljudi), vrijeme i politika volja Uspjenost ovisi i o jasnoi ciljeva, tonosti oekivanja, izboru naina, tehnike i pripreme

izvrilaca, te nainu praenja i vrednovanja uinaka u praksi

26.

povelja iz Ottavve, Kanada

prvi formalni dogovor o promociji zdravlja na meunarodnoj razini, 1986. Zdravlje se stvara tamo gdje ljudi ive, gdje se vole, rade i igraju PRIORITETNA PODRUJA 1. izgraditi zdravu j avnu politiku 2. stvoriti okolinu koj a potpomae 3. podravati akcije zajednice 4. razvij ati osobne vj etine 5. preusmjeriti zdravstvenu slubu Promocija zdravlja = proces kojim se omoguuje ljudima da poveaju kontrolu i unaprijede svoje zdravlje ambijent za zdravlje - zdravi okoli, kole, gradovi, bolnice

27.

unapreenje zdravlja

najvii domet zdravstvenog djelovanja CILJ: pojedincima i zajednici omoguiti poveanu kontrolu nad faktorima koji uvjetuju zdravlje Strana 11

Dravni ispit, sabrana pitanja komisijskog dijela ispita

Unapreenje zdravlja je napredovanje k blagostanju i ostvarenju optimalnog sklopa ponaanja s drutvenim, okolinskim, biomedicinskim i drugim odrednicama da bi se izbjegli zdravstveni rizici Bitno je obiljeje aktivno sudjelovanje graana utemeljeno na shvaanju da je zdravlje na najkonkretniji nain odreeno nainom ivota ljudi i njihovom interakcijom s okolinom Akcija je usmjerena determinantama zdravlja a ne uzrocima bolesti 1. prosvjeivanje i obrazovanje 2. zakonodavstvo 3. porezne i administrativne mjere 4. organizacijske promjene 5. razvoj zajednice 6. samonikle aktivnosti lokalne zajednice ZADACI: 1. pristupanost zdravstvene zatite 2. stvaranje povoljne okoline 3. jaanje socijalne podrke 4. promicanje stilova ivota koji unapreuju zdravlje 5. informiranost pojedinaca i zajednice PRIMJERI: 1. kole koje promiu zdravlje 2. Pokret Zdravi grad 3. Bolnica-prijatelj djece MJERE UNAPREENJA ZDRAVLJA 1. Osiguranj e rada i profesionalne orij entacij e 2. Odgoj i obtazovanje 3. Zdravi uvjeti ivota 4. Zadovoljavanje kulturnih i estetskih potreba 5. Rekreacij a i fizika kultura 6. uvanje obitelji i zajednitva

METODE UNAPREENJA ZDRAVLJA

28.

Zdravlje za sve za 21 stoljee

glavni izazov europske regije investiranje u zdravlje i ouvanje zdravlja je bitan dio socio gospodarskog razvoja zajednice jedini je trajni CILJ: postii puni potencijal zdravlja za sve VRIJEDNOSNI PRINCIPI 1. zdravlje je temeljno ljudsko pravo 2. nuna je pravinost i solidarnost izmeu zemalja 3. bitan je pojedinac, grupe, institucija i zajednica u cjelini (intersektorska suradnja) STRATEGIJE 1. meuresorski pristup 2. odabir programa i ulaganja u razvoj zdravstva voen kriterijem njegovog uinka na zdravlje 3. integrirana PZZ orijentirana obitelji i zajednici 4. participativni razvojni proces koji ukljuuje sve relevantne partnere za zdravlje u domu, koli, na radnom mjestu, u zajednici i nacionalno

21 CILJ-6 grupa solidarnost i pravinost meu dravama regije unaprijediti i ouvati zdravlje cijelog ivota (zdrav poetak ivota, zdrav radni vijek, zdravo starenje) 3. smanjiti incidenciju i prevalenciju bolesti i povreda (unapreenje duevnog zdravlja, smanjenje zaraznih bolesti, smanjenje nezaraznih bolesti, smanjivanje povreda) 4. intersektorska suradnja (zdrava i sigurna okolina, suodgovornost sektora, smanjenje alkohola, puenja, droga, mjesta za unapreenje zdravlja) 5. reorijentacija (integrirani zdravstveni sustav, rukovoenje, financiranje zdravstva i alokacija resursa)
1. 2.

Strana 12 Dravni ispit, sabrana pitanja komisijskog dijela ispita 6. formiranje zdravstvene politike za bolje zdravlje u budunosti (istraivanja, mobiliziranje partnera za zdravlje, strategija zdravlje za sve)

29.

Alma-Ata 1978. (SSSR)

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9.

Zdravlje za sve do 2000 godine (SZO + UNICEF) Raspravljano o problemu primarne zdravstvene zatite

definicija zdravlja pitanje nejednakosti zdravstvenog stanja zemalja vanost drutveno - ekonomskog razvoja pojedinac sudjeluje u planiranju i provoenju zdravstvene zatite vlada mora osigurati zdravstvene i drutvene mjere PZZ mora biti dostupna poj edincu i obitelj i PZZ se temelji na znanosti, tehnologiji i socijalnim metodama duh zajednitva (suradnja meu zemljama) adekvatna raspodjela svjetskog bogatstva

30.

Godine

WHO-1948. AlmaAta-1978. Otawa -1986. Health-2000.

KRITERIJI struktura jedinice koja prua zatitu (oprema, sukladnost uvjeta standardima, kvalifikacije i iskustvo osoblja, organizacija i financiranje) 2. procesi zdravstvene zatite (pregledi, pretrage, intervencije) 3. ishod zdravstvene zatite (promjena u zdravlju kao posljedica intervencije) OSIGURANJE KVALITETE RADA 1. ocjena kvalitete (opaanje, mjerenje, usporeivanje i vrednovanje kvalitete zdravstvene zatite) 2. kontrola kvalitete (postupak po kojem se provodi ocjena kvalitete zatite uz mjere intervencije na temelju nalaza) 3. unapreenje kvalitete (poduzimanje pozitivnih mjera da se osigura visok standard zatite: na temelju ocjene, mjere stimulacije, potpore i ciljane edukacije) STRUNI NADZOR (zakonski regulirana kontrola kvalitete zdravstvene zatite) 1. ekstrainstitucionalno (skupina strunjaka ministarstva zdravstva) 2. institucionalno
1.

31.

kvaliteta rada u zdravstvu (razlike izmeu strunog nadzora i kvalitete rada)

32.

reforme u zdravstvu
1.

FAKTORI KOJI UTJEU NA PROMJENE ZDRAVSTVA I ZDRAVSTVENE ZATITE

politiki i ekonomski sustav (trite, vlasnitvo, privatni inicijativa, poduzetnitvo) 2. demografske promjene (stanje stanovnitva, oekivano vrijeme ivota, natalitet, migracije, kolovanje) 3. ekonomsko blagostanje (GNP, stanovanje, komunikacije) 4. poimanje zdravlja (prevencija i promocija zdravlja, kvaliteta ivota) 5. rast trokova za zdravstvenu zatitu (razvijenost infrastrukture, broj stanovnika na lijenika, broj kreveta na 1000 stanovnika, nain plaanja zdravstva, tehnika) KRITERIJI koje mora zadovoljavati reformirani zdravstveni sustav 1. sustav mora biti j asan

2. 3. 4. 5.

sveobuhvatan potpun (sva medicinski indicirana zatita) strukturiran tako da obuzda trokove plaanje u sustavu mora biti poteno (trokovi rasporeeni prema mogunosti plaanja) Strana 13

Dravni ispit, sabrana pitanja komisijskog dijela ispita

sustav mora jaati moral lijenika i pacijenta je: Bitan Nain plaanja organizacija rada 3. vlasnitvo (zakup, privatna praksa, suvlasnitvo) CILJEVI REFORME: 1. poboljana djelotvornost - kompeticija 2. inovacije 3. odgovornost 4. kontrola potronje 5. efikasnost (djelotvornost)i efektivnost (uinkovitost) 6. poveana dostupnost

6. 1. 2.

33.

financiranje

HR 8.7% GNP za zdravstvenu zatitu (u SAD vie) za zdravstvenu zatitu $400 stanovnika na godinu (SAD $4000) bolnika zatita, 20% lijekovi, 15% 55% primarna zatita IZVORI FINANCIRANJA 1. dravno financiranje (porezi i drugi dravni prihodi) 2. osiguranje 3. izravno sudjelovanje u lokalnoj zdravstvenoj zatiti 4. dobrovoljni prilozi 5. izravno privatno plaanj e zdravstvenih usluga 6. ev. Pomo izvana l, 2,3 su odluujui; najbolje je kom binirati sva tri dravno financiranje je teorijski najbolje ali u praksi pokazuje neracionalno slabiju troenje, kvalitetu usluga i birokratizaciju; privatno je tedljivo, ljubazno ali nema interesa za preventivu i slabije obuhvaa populaciju RASPO DJELA SREDSTAVA: najvei trokovi oko roenja, u kratkom razdoblju prije smrti te u kritinim stanjima
RACIONALNO TROENJE:

1.
2.

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9.

pojam integrirane zdravstvene zatite ocjena zdravstvenog stanja stanovnitva borba protiv raka zdravstvene odgojne mjere financiranje zdravstvene zatite tercijarna prevencija tercijarna zdravstvena zatita poliklinika - struktura i organizacija planiranje zdravstvene zatite

3. OI

dobra financijska administracija i kontrola znanje zdravstvenih radnika o kotanju alternativnih mogunosti tretmana (mogua uteda i do 30%)

Strana 14