P. 1
Drzavni Ispit-socijalna Med.

Drzavni Ispit-socijalna Med.

|Views: 552|Likes:
Published by Marijana Knezovic

More info:

Published by: Marijana Knezovic on Jul 14, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

05/11/2012

pdf

text

original

Drzavni ispit, sabrana pitanja komisijskog dijela ispita

SOCIJALNA MEDICINA 1. bolnice, domovi zdravlja, zavodi zajavno zdravstvo Dom zdravlia:
ustanova na primarnoj razini provodi mjere primarne zdravstvene zaStite u lokalnoj zajednici putem opce/obiteljske medicine, pedijatrije, ginekologije, hitne medicine, stomatologye i patronazne sluzbe (+/- medicina rada, laboratorij, fizikalna terapija i rehabilitacija, administrativne sluzbe) znac"enje: koordinacija na primarnoj razini, organizacija primarne zdravstvene zaStite, kontrola i unapredenje kvalitete, planiranje i koordinacija preventivnih programa sadrzava i higijensko-epidemiolos'ki odjel koji organizacijski pripada zavodu za javno zdravstvo

Bolnice:
putem stacionara i poliklinic'ko konzilijarne djelatnosti provodi zdravstvenu zasftitu koja obuhvaca dijagnostiku, lijecenje i rehabilitaciju, te rad na medicinskim istrazivanjima, na zdravstvenom odgoju, na izobrazbi zdravstvenih radnika, sudjeluje u pracenju i proucavanju zdravstvenog stanja stanovnistva sekundarna ili tercijarna razina danas lijeCnici svih specijalnost Cine ponekad samo 5% zaposlenih HR: 5.7 postelja na 1000 stanovnika, duzina bolniCkog lijeCenja 12.7 dana SPECIJALNA: lijecenje i rehabilitacija bolesnika koji boluju od jedne odnosno od odredene skupine bolesti ili odredenih dobnih skupina stanovnistva OPCA (zupanijska); REGIONALNA (drzavna): ima najmanje: internu, kirurgiju, pedijatriju, ginekologiju, laboratorije, radiologiju, anesteziju, prehranu bolesnika provodi polikliniCki rad putem specijaristic'kih ordinacija (poliklinika je zdravstvena ustanova ili dio zdravstvene ustanove u kojoj se obavlja specijalisticko konzilijarna zdravstvena za§tita, dijagnostika i medicinska rehabilitacija osim bolniCkog lijedenja)

Zavod za javno zdravstvo: nacionalni (HZJZ); zupanij ski - 21 specijalizirane organizacije u zdravstvu, koje prate i istrazuju zdravstveno stanje stanovnistva, pojavu i Sirenje zaraznih i odredenih kroniCnih nezaraznih bolesti, utjecaj ekoloSkih faktora na zdravlje, vode zdravstvenu statistiku, suraduju s medunarodnim organizacijama, pro vode istrazivanja.. godisnje se izdaje Hrvatski zdravstveno statisticki Ijetopis HZJZ vertikalno povezuje 21 zupanijski zavod i njihove higijensko-epidemiolo§ke odjele u domovima zdravlja

lb. timski rad
timski rad je metoda koja omogucuje nekolicini osoba sa zajedniCkim ciljem, da svoje sposobnosti najbolje iskoriste medusobnim upotpunjavanjem svojih vjeStina i iskustava to je rad vise strucnjaka na rjesavanju jednog, zajedniCkog cilja mora biti povezan i koordiniran voditeljem tima voditelj tima mora imati slijedece kvalitete 1. umijece organizacije i upravljanja 2. sposobnost komuniciranja i rada s ljudima

3. sposobnost uvazavanja tudeg misljenja 4. sposobnost logiSkog rasudivanja i zakljucivanja voditelj mora znati kako voditi tim tj. kako motivirati sve clanove da sudjeluju u rjesavanju problema stil vodenja moze biti 1) orijentiran na postizanje cilja i/ili 2) orijentiran na dobru atmosferu i suradnju medu struCnjacima

Strana 1

prihvatljivi troškovi za pojedinca i zajednicu 6. manager. općina POPULACIJA: 1) samopomoć 1-50. Informativna: tijekom posjeta s laganom bolešću. sabrana pitanja komisijskog dijela ispita 2. sabrana pitanja komisijskog dijela ispita 4. stomatolog 5. hitna pomoć 9. odnosi tijekom komunikacije mogu biti 1) komplementarni.Državni ispit. voditelj/član tima Mora biti: 1. prijatelj. i zdravstveni radnik i pacijent mogu biti u ulozi 1) roditelja. javna komunikacija . probleme rješavati u suradnji s drugim sektorima (intersektorska suradnja) zaštitu pružaju liječnici. 2) subjekte = primatelj i pošiljatelj. umor. PORUKA I SUBJEKTI a. ambulante 3. zavod za zaštitu zdravlja 8. savjetnik. komunikacija i problemi svaki komunikacijski sustav ima 1) poruku. 4) uvjete u kojima se odvija 1. pedijatar 4. primarna zdravstvena zaštita i što u nju spada 1) samopomoć. ljekarna Strana 2 Državni ispit. ograničene mogućnosti komunikacije (bol. who. where. verbalna i neverbalna komunikacija Komunikacija između liječnika i pacijenta 1. škola. školska medicina 10. 3) prikriveni c. PUTEVI PRIJENOSA a. dom zdravlja 2.u široj zajednici i grupama d. why 2. Savjetodavna: javno zdravstvo (liječnik kao učitelj. predrasude i zatvaranje 4. 2) odraslog. socijalne i kulturne razlike 2. buka. zavod za javno zdravstvo 7. 3) djeteta b. kao dio integralnog zdravstvenog sustava zemlje 7. dispanzerskom metodom rada. 3) put prijenosa. zdravstveni tehničari i brojni drugi stručnjaci neposrednim kontaktom sa stanovništvom. organizirana u društvenoj zajednici 3. Interpretativna: kod kroničnih bolesti (liječnik daje objašnjenja i savjete) 4. higijensko epidemiološka služba 6. 2) konfliktni. Paternalistička: u hitnim situacijama (liječnik je onaj kojio odlučuje) 2. razlika između zdravstvenog radnika i zaposlenika u zdravstvu ZDRAVSTVENI RADNIK: radnik koji je završio neku od zdravstvenih škola . medicinske sestre. prihvatlj iva poj edincima i zaj ednici 4.. uzajamna pomoć 2) liječnik opće medicine i suradnici TIP ZAJEDNICE: obitelj. puna suradnja građana 5. brinući se za zdravlje i liječeći bolesne u ordinaciji i u kući bolesnika (dispanzerska metoda rada: aktivan i sistematski rad u provođenju cjelovite i sveobuhvatne (= kurativna + preventivna + socijalna) zdravstvene zaštite pojedinaca i populacijskih grupa) 1. sveopće pristupačna 2. iskustvu —»važna je formulacija b. what. prijatelj) PROBLEMI 1. lider zajednice.) 3. radna organizacija. strah. učenik. shvaćanje poruke ovisi o znanju. when. ginekolog 3.. sadržaj i način prenošenja poruke 5. mjesna zajednica. 2) opća medicina 2000-50000 Uključuje primarnu medicinsku zaštitu i primarnu društvenu zaštitu Funkcije zdravstvenog radnika su: liječnik učitelj.) TIP ZDRAVSTVENE ZAŠTITE: 3. organizator zajednice. medicina rada 11. uvj eti u koj ima se komunikacij a odvij a (otvorena vrata.

pravila 1. ekonomist. nagli porast stanovništva . farmaceut. RAD I ORGANIZACIJA ZDRAVSTVENE SLUŽBE. socijalni radnik. zdravstvena i socijalna zaštita materinstva. laboratorijskog. farmaceutskog smjera 2.postotak umrlih od broja oboljelih od određene bolesti 8. vremenu i razmacima između rađanja s osnovnim ciljem da dijete bude željeno MJERE: 1. a ne ordinacija Socijalna medicina je nauka koja se bavi ispitivanjem međusobnog utjecaja socijalnih odnosa i patoloških pojava u narodu i pronalaženjem mjera socijalnog karaktera za unapređenje narodnog zdravlja. radioterapijskog.srednje stručno: njega bolesnika. više stručno: više medicinske sestre i zdravstveni tehničari 3. 6. socijalna terapija je bitnija od individualne 5. važnije je obavještavanje naroda od zakona najvažnije je pripremiti u jednoj sredini teren i pravimo shvaćanje o zdravstvenim pitanjima 3. osiguranje mjera za što sigurniji prekid neželjene trudnoće PROBLEMI: 1. 1926. predbračna i bračna savjetovališta. stambena politika) 2. genetska savjetovališta. zdravstveni tehničari fizioterapeutskog. Štampar . kako bi se obuhvatili svi oni koji trebaju zaštitu 8. pitanjem narodnog zdravlja i radom na njegovom unapređenju trebaju se baviti svi. savjetovališta za kontracepciju 5. 1948. nesmije se raditi razlika između ekonomski jakih i slabih (egalitarizam) 7. psiholog.) je stanje potpunog tjelesnog. liječnik treba biti narodni učitelj 9. pravnik. fertilitet Opći fertilitet . inducirani abortus 2. vozači.broj živorođene djece rođenih od žena određene dobi na 1000 žena te iste dobne skupine Ukupni fertilitet . glavno mjesto liječničkog djelovanja je tamo gdje ljudi žive. mjere socijalne politike (osiguranje rada. adolescentom trudnoća 3. a ne obrnuto. zaposleni u knjigovodstvu. zdravstveni odgoj. računovodstvu. medicinska sestra. djeteta. 5.prosječan broj živorođene djece na jednu ženu u promatranoj godini 9.mortalitet prema spolu i dobi (na 1000) ili prema određenoj kategoriji bolesti (na 10 000 ili 100 000) u jednoj godini na određenom području Letalitet . liječnik ne smije biti ekonomski ovisan o bolesniku 6. bez razlike 4. školovanja. sabrana pitanja komisijskog dijela ispita 4. u zdravstvenoj organizaciji liječnik treba tražiti bolesnika. pitanje narodnog zdravlja je od većeg ekonomskog nego humanitarnog značaja 10. demografsko starenje stanovništva 5. planiranje obitelji svjesno odlučivanje žene i muškarca o broju djece. čistači 1. 7. primalja. definicija zdravlja Zdravlje (WHO. fakultetsko: liječnik. seksualni odgoj djece i omladine Strana 3 Državni ispit.broj umrlih na 1000 stanovnika u jednoj godini na određenom području Specifični mortalitet . 2. neplodnost 4. obitelji 3. medicinski biokemičar ZAPOSLENIK U ZDRAVSTVU: nije završio zdravstvenu školu. stomatolog. mortalitet = smrtnost Opći mortalitet . zubnog. pedagog. duševnog i društvenog blagostanja a ne samo odsutnost bolesti i iznemoglosti.broj živorođene djece na 1000 žena u reproduktivnoj dobi (15-49 god) u jednoj godini na određenom području Specifični fertilitet .

p ro sv jećiv an je š iren je istina i zn anja .opći i specifični mortalitet.ostvarenje ovisi o društvenom. odgojne m jere m ijenjanje navika i prom jena stavova . osobni primjer 2. fertilitet. opisivanje. morbiditet. ugodom 6. divorcijalitet. prevalencija=proširenost). Dvosmjerna a. povezivanje i potpora zdravstvenih samozaštitnih aktivnosti u zajednici METODE: 1. Vježbe i.dugotrajniji proces. prirodni prirast. zdravstveni pokazatelji Demografski pokazatelji . Predavanje. 2. 1. postiže unapređenje zdravlja. propagandnim filmovima. Rad s malom skupinom seminar. specifični mortalitet. osvješćivanje bolesnika o problemu c. izabrati i omeđiti sustav 2.dvosmjeran proces 4.os lo b ađan je o d straha o d nepoznatog i neizvjesnosti 5. prehrana) 3. zdravstvene akcije i propaganda . Pokazatelji o zdravstvenoj djelatnosti . godišnja zauzetost postelje. nupcijalitet. tečaj b. % poljoprivrednog stanovništva. glazbom. očekivano trajanje života. znanje. savjetovanje najčešći oblik. broj postelja na 1000 stanovnika. sprječavanje. savjetovati akciju na neizravan način (tako da pacijent sam dođe do zaključka) 3. Jednosmjerna a. rješenja (argumenti: zdravstveni. umijeća. iskorištenost postelja. prosječno trajanje liječenja. parole). voda.širenje zdravstvenih poruka u zajednici i mobilizacija ljudi na provođenju nekih zdravstvenih zadataka. zdravstveni odgoj u zajednici poticanje. težište je na usvajanju novih znanja i uvježbavanju i stjecanju iskustava i vještina u svakodnevnoj praksi . dokazivanje.somatska i mentalna razvijenost.objašnjavanje. slikom. društveni) 12. Individuama metoda savjetovanje c. sabrana pitanja komisijskog dijela ispita . zdravstveni odgoj najvažnija opća mjera zdravstvene zaštite . potrošnja lijekova bitno je za: određivanje zdreavstvenog problema kako su zadovoljene zdravstvene potrebe stanovništva Koraci: 1.. Rješavanje problema ii. Demografski pokazatelj i . ekonomski. razmatranje problema. stopa migracije 2. te podučavanjem i širenjem informacija o zdravstvenim postupcima. ekonomskom i intelektualnom razvitku pojedinca i sredine 10. sinteza informacija i utvrđivanje odnosa 3. morbiditet (incidencija=učestalost.bruto nacionalni dohodak. registri 4. Aktivan rad u zajednici kratke poruke koje se šire i ponavljaju raznim putevima: usmenom predajom (poslovice. pisanim materijalima. razumjeti sugovornika i pomoći mu da sam shvati svoje ponašanje i donese svoje odluke . izlaganje. Medicinski pokazatelj i ocjena zdravstvenog stanja Strana 4 Državni ispit. šalom. identifikacija problema b. 1. navike mjera zdravstvene zaštite kojom se putem razvijanja zdravog i mijenjanja štetnog zdravstvenog ponašanja. bojama.bitan za očuvanje zdravlja bitni su stavovi. dobna struktura stanovništva. sredstvima javnog informiranja 11. pripovjedanje. Socijalno ekonomski pokazatelji . mortalitet dojenčadi. školovanost.broj stanovnika na liječnika. povezivanje s privlačnim slikama. stanje okoline (stan. te liječenje i ublažavanje posljedica bolesti OSNOVNI OBLICI 1.dvosmjeran proces a.

2. psihosocijalne ili anatomske strukture ili funkcije NESPOSOBNOST (disabilitv): promjena ili manjak sposobnosti za izvođenje aktivnosti koja se smatra normalnom za ljudska bića Strana 5 Državni ispit. voda. fertilitet.broj stanovnika na liječnika. čemu služe. iskorištenost postelja. nesposobnosti. dokumentacija PODATCI: definirani (što i kako). kolorektalni.2 dana (u razvijenim zemljama kraće) iskorištenost kreveta 90% (nemamo više kreveta ni hospitalizacija nego zapad ali je duži prosječni boravak u bolnici) 14.neposredni i definicija oštećenja. insuficijencija srce. godišnja zauzetost postelje. 4. 2. terenska istraživanja mogu se prikupljati 1) kontinuirano. kronična ishemijska bolest srca. potrebe komunikacija i administracije . 4.7% GNP za zdravstvenu zaštitu (SAD najviše) dužina liječenja 1) klinike 9. bolest ili povreda koja je izazvala tok događaja koji su neposredno doveli do smrti 2. prirodni prirast. uzroci smrti . akutni infarkt miokarda. 6. divorcijalitet. 2. bolnička statistika 4. invalidnosti OSNOVNI UZROK SMRTI: 1.mortalitet $: 1. nupcijalitet. popis stanovništva 7. stanje okoline (stan. broj postelja na 1000 stanovnika.bruto nacionalni dohodak. prijave 6. registri . c? 1.opći i specifični mortalitet. strukturirani (dobne skupine. prostata mortalitet: $ 1.negativan 14% populacije iznad 65 godina opći mortalitet 10%o karcinomi . insuficijencija srca. zdravstveno stanje u svijetu i kod nas (mortalitet. zdravstveni kartoni 3. morbiditet (incidencija=učestalost. 4.7 dana.somatska i mentalna razvijenost. registri 2. podatci zdravstvenog osiguranja 5. zanimanju. 3. ^ okolnosti nesretnog slučaja ili nasilja koje su izazvale smrtonosne povrede OŠTEĆENJE (impairment): gubitak ili abnormalnost psihološke..2 (najbolje u Švedskoj) očekivano trajanje života ?-76g. 4. % poljoprivrednog stanovništva. stopa migracije 13. bronhi i pluća. <$: 1. rak bronha i pluća.koji. morbiditet. prosječno trajanje liječenja. šifrirani PRIKUPLJANJE PODATAKA: 1. 3) kroničari 32. prehrana) Medicinski pokazatelji . školovanost. 2. 2. očekivano trajanje života. obaveznu evidenciju koja je od šireg interesa 2. 3. akutni infarkt miokarda. c?-70g (razvijene zemlje i do 5 god više) prirodni prirast . kolorektalni.) mortalitet dojenčadi 8. 3. handicap): zaostajanje neke osobe zbog oštećenja ili nesposobnosti koja mu ograničava ili onemogućuje ispunjavanje svoje normalne uloge (primjerene dobi. mortalitet dojenčadi. specifični mortalitet. dojka. prevalencija=proširenost). kronična ishemijska bolest srca 5.. moždani udar.7% GNP $1800 (Švicarska $33610) 16% poljoprivrednog stanovništva (razvijene zemlje manje) $400 za zdravstvenu zaštitu pojedinca na godinu (SAD $4000) 8. registri Pokazatelji o zdravstvenoj djelatnosti . ciroza jetre divorcijalitet 11-20 rastava na 100 sklopljenih brakova (razvijene zemlje više) 50000 novorođene djece godišnje pismenost 97. 2) bolnice 8. Socijalno ekonomski pokazatelji . 3. 2) godišnje. potrošnja lijekova .8 dana. dobna struktura stanovništva. moždani udar.) 15. 3) posebnim istraživanjima DOKUMENTACIJA je indikator kvalitete rada i služi za: 1. želudac. vremenska razdoblja). sabrana pitanja komisijskog dijela ispita OPTEREĆENJE (invalidnost..

laičke skupine (lokalne.. Osposobljavanje za samopregled 2.. Unapređenje zdravlja . Imunizacija b. f. preventivne (aktivne . Strana 6 Državni ispit. Izbjegavanje jatrogenih oštećenja TERCIJARNA PREVENCIJA (došlo je do posljedice) l. rak 2. laboratorijski podatci. Rehabilitacija i sprečavanje invaliditeta a. Pobolj šanj e rutinske dij agnostike b. jednostavnost i pouzdanost 1. RTG. obitelj). bilješke o praćenju stanja DOKUMENTACIJA ZA INTERVENCIJU I E VALUACIJU INTERVENCIJE 1. za istraživanja) PROBLEMIMA ORIJENTIRANA DOKUMENTACIJA 1. psihoza 5. etapna epikriza 3. Suzbijanje straha f.poduzimaju se na inicijativu pacijenta) PRIMARNA PREVENCIJA (zdrave osobe) 1. mjere zdravstvene zaštite (prevencija. planovi za rj ešavanj e problema 4. Dijeta. Osamostaljenje bolesnika u široj i neposrednoj okolini d. e. Praćenje epidemiolške situacije e. screening d.svi ljudi. ovisnici. bitna je preglednost (grupiranje po primarnim zajednicama . TBC 3. Nepušenje i umjereno piće a. Suzbijanje pretilosti e. Čuvanje i unapređenje zdravlja Osiguranje rada i profesionalne orijentacije Odgoj i obrazovanje Zdravi uvjeti života Zadovoljavanje kulturnih i estetskih potreba Rekreacija i fizička kultura Čuvanje obitelji i zajedništva Sprečavanje bolesti i oštećenja a. terapijski plan 2.. 16. Osobna higijena c.3.škola.. c. dijabetes 4. DODATNI DIO: za potrebe liječnika (npr. Protektivna hrana d.. Pravodobno otkrivanje i intervencija a. ishemična bolest srca 6. Socijalna rehabilitacija RAZLIKA IZMEĐU UNAPREĐENJA ZDRAVLJA I PREVENCIJE BOLESTI 1. lista problema 3. temeljni podatci 2. sabrana pitanja komisijskog dijela ispita f. Medicinska rehabilitacija b. b.) standardni medicinski i ini postupci za identifikaciju zdravstvenog stanja i zdravstvene intervencije PREMA CILJU 1. 2. splet svih zdravstvenih problema. za vlastite potrebe lij ečnika OBAVEZNI DIO: izvještaji. d. županijske) . poznavanje mjera samozaštite SEKUNDARNA PREVENCIJA (rani stadij bolesti) 1. financijski dokumenti. Sistematski pregledi c. općinske. Sanitacija okoline g. sažetak o stanju i liječenju REGISTRI osiguravaju kontinuitet zaštite. Profesionalna rehabilitacija c. njega b.poduzimaju se na inicijativu stručnjaka) 2. Potpuno liječenje i sprečavanje nesposobnosti a.. kurativne (pasivne . Kontinuitet u liječenju i podršci c.

otkrivanj e bolesti/bolesnika 4. rehabilitacija FAKTOR RIZIKA . preraspodjelom već ostvarenih sredstava 2. mjere intervencije (preventivne. SOCIJAL DEMOKRATSKA (Skandinavija) a. kemijski i socijalni faktori rizika u okolini) Strana l Državni ispit. politika socijalne zaštite socijalna politika zajedno s ekonomskom politikom čini politiku razvoja Formiranje ciljeva —»strategija —> planovi i programi Prema cilju zdravstvena politika biti: može 1. 2. politika obrazovanja 5. proširenost i učestalost 2. kurativne) 5. odnosno izliječi. Ugroženost (fizički. cijenom. preventivni programi 17. stvaranjem novih društvenih odnosa 1. invaliditet ili smrt 1. 3. sabrana pitanja komisijskog dijela ispita 18. Osnovno pravo: pravo na rad Naglasak u praksi: opći standard i služba za sve građane . specifična patologija.osobina. prihvatljive (etički. zdravstvena politika politika zapošljavanja i rada stam bena politika 4. Prevencija bolesti . kad je prisutna kod pojedinca ili skupine. Sklonost (osobitosti ponašanja) 3.rizične grupe. prevencija bolesti 3. egalitarna (zadovoljavanje osnovnih potreba svih ljudi) utilitarna (daju prednost "korisnijim" grupama ljudi) Prema načinu postizanja cilja zdravstvena politika se može služiti: 1. razlike između 4 tipa zdravstvene i socijalne politike u Europi (Skandinavizacija) POLITIKA . politika kulture 6. posljedicama) metode intervencije MJERE INTERVENCIJE 1.prepoznavanje osoba s nalazom ili oboljelih u dovoljno ranom stadiju bolesti.prepoznavanje i zbrinjavaje onih stanja koja se nisu mogla spriječiti ni liječiti ili je do posljedica došlo i usprkos liječenju JAVNOZDRAVSTVENI PROBLEM 1. povećava vjerojatnost pojave nekog poremećaja. zabrinutost sa strane stanovništva 4. Sekundarna . Vrsta socijalne politike ovisi o ekonom skom statusu i političkoj stabilnosti. ozbiljnost posljedica 3. zaustavi ili uspori bolest i tako spriječi njen puni razvoj. intervencija intervencija (pravodobno uplitanje u redoviti tijek bolesti) je skup mjera poduzetih s namjerom da se ukloni ili smanji rizik. kako bi se pravodobnom intervencijom spriječio razvoj manifestne bolesti ili zaustavilo njeno napredovanje 3.uklanjanje uzroka i unapređenje općeg zdravstvenog stanja da bi se spriječio nastanak bolesti (često izlazi iz okvira zdravstva) 2. Primarna .društveni proces usklađivanja ciljeva i interesa pojedinih društvenih grupa Socijalna politika uključuje: 1.2. unapređenje zdravlja 2. Ranjivost (biološki faktor rizika) 2. 2. bolesti. oštećenja. liječenje 5. Cilj: puna zaposlenost b. Tercijarna . događanje ili okolnost koja. nesposobnosti ili smrti 1. c.

osiguravatelj . politika životnog standarda 3. Naglasak u praksi: osiguranje zaposlenih d.cijelo stanovništvo 3. Osnovno pravo: socijalna sigurnost c. represivne i normativne mjere Strana 8 Državni ispit. Daljnji razvitak: dualni sustav: osiguranje i tržište KORPORATIVISTIĆKA (Njemačka') a. dobrovoljna osiguranja b. 2. sustav mora jačati moral liječnika i pacijenta HR . Daljnji razvitak: trojni sustav: država. Osnovno pravo: naknade kod rizika c. državni fond d. Daljnji razvitak: jačanje lokalnih zajednica d. sustav mora biti jasan 2.2. dostupnost i cjeloviti pristup u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. čuvanje i vraćanje zdravlja. građanin ima pravo na zdravstvenu zaštitu i na mogućnost ostvarivanja najviše moguće razine zdravlja. potpora obitelji. 4. briga za društvene djelatnosti 4. Naglasak u praksi: obavezno opće osiguranje d. socijala područja socijalne politike: 1. Cilj: puni rast b. poslodavci KATOLIČKA (južna Europa) a. Osnovno pravo: deklarativno c. Cilj: neodređen b. LIBERALISTIČKA (Engleska) a. sveobuhvatan 3. milosrđe. sabrana pitanja komisijskog dijela ispita 19. Osnovna načela su: sveobuhvatnost. lokalna vlada KRITERIJI koje mora zadovoljavati reformirani zdravstveni sustav 1. korisnici .ZAKON O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI: 1. plaćanje u sustavu mora biti pošteno (troškovi raspoređeni prema mogućnosti plaćanja) 6. strukturiran tako da obuzda troškove 5. D aljnji razvitak: veća prava građana. Naglasak u praksi: privatne institucije. mjere osiguranja i smanjenja povećanih individualnih rizika i rizika pojedinih grupa 3.posrednik a. obavezna osiguranja c. zdravstvena zaštita obuhvaća sustav državnih. obrazovanje) 2. potpun (sva medicinski indiciram zaštita) 4. kolektivna i društvena potrošnja 2. davaoci usluga . stimulativne mjere (zapošljavanje. 4. a specijalizirani pristu u specijalističko . Cilj: puni rast b. radnici. skupnih i individualnih mjera za unapređenje. 3. socijalna zaštita prilikom prirodnih nepogoda ili osobnih nevolja 5.samo oni koji su osposobljeni i plaćeni za pružanje zdravstvene zaštite 2. oblik i način usmjeravanja društvenog razvoja komplementaran ekonomskoj politici mjere socijalne politike 1. građanin treba sudjelovati u svim zdravstveno preventivnim djelatnostima koje se provode na mjestu življenja i rada 3. sustav zdravstvene zaštite zdravstveni sustav je usklađena cjelina koja se sastoji od mnogo međusobno povezanih sektorskih i intersektorskih dijelova i od same zajednice važna j e intersektorska suradnj a i podj ela poslova OSNOVNI ELEMENTI 1. obitelj d. ministarstvo e.

relevantnost 2. a specijalizirani pristu u specijalističko konzilijarnoj i bolničkoj zdravstvenoj zaštiti PROMJENE U HR: 1. podijeljena odgovornost (stupanj (de)centralizacije) OCJENA SUSTAVA PREMA ADMINISTRATIVNOJ KONTROLI 1. zdravstveno zakonodavstvo HR . efikasnost (postizanje što većeg stupnja zdravlja s raspoloživim sredstvima) 20. politički i ekonomski sustav 2. dostupnost i cjeloviti pristup u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. privatno je štedljivo. zdravlje za sve 4. ev. demografske promjene 3. obuhvat 3. najbolje je kombinirati sva tri državno financiranje je teorijski najbolje ali u praksi pokazuje neracionalno trošenje. pluralistička <-» unificirana za ocjenu je bitno: 1. tolerantno. osiguranje 3. ono koje uključuje i izjednačuje mjere znanstvene i alternativne medicine (Kina) 21. umjereno.ZAKON O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI: 1. građanin ima pravo na zdravstvenu zaštitu i na mogućnost ostvarivanja najviše moguće razine zdravlja. efektivnost (odnos između stvarnog i željenog) 4. slabiju kvalitetu usluga i birokratizaciju. ljubazno ali nema interesa za preventivu i slabije obuhvaća populaciju RASPODJELA SREDSTAVA: najveći troškovi oko rođenja. nisko) 2. privatna praksa 2. 3 su odlučujući. PROMJENE ZBOG: 1. dobra financijska administracija i kontrola 2. dozvoljava alternativnu medicinu uz određene uvjete (SAD. zakup 3. rast troškova za zdravstvenu zaštitu (raste brže od GNP) Strana 9 Državni ispit. dobrovoljni prilozi 5. zdravstvena ekonomika . izravno privatno plaćanje zdravstvenih usluga 6. ravnoteža između kolektivizma i individualizma 3. zdravstvena zaštita obuhvaća sustav državnih. suvlasništvo ZDRAVSTVENO ZAKONODAVSTVO KOJE REGULIRA PRIMJENU MEDICINE 1. čuvanje i vraćanje zdravlja. Pomoć izvana l. izravno sudjelovanje u lokalnoj zdravstvenoj zaštiti 4. građanin treba sudjelovati u svim zdravstveno preventivnim djelatnostima koje se provode na mjestu življenja i rada 3. znanje zdravstvenih radnika o koštanju alternativnih mogućnosti tretmana . centralizirana«-»decentralizirana 3. 2. državno financiranje (porezi i drugi državni prihodi) 2. 2. vladina «-* privatna 2. ono koje isključuje svaku praksu koja se ne temelji na znanstvenoj medicini (Francuska) 2. u kratkom razdoblju prije smrti te u kritičnim stanjima RACIONALNO TROŠENJE: 1. zdravlje kao društvena vrijednost (visoko.konzilijarnoj i bolničkoj zdravstvenoj zaštiti PROCJENA SUSTAVA 1.racionalno trošenje razvijene zemlje troše više na zdravlje i potrošnja je u stalnom porastu (brže od GNP) IZVORI FINANCIRANJA 1. skupnih i individualnih mjera za unapređenje. Njemačka) 3. sabrana pitanja komisijskog dijela ispita osnovna načela zdravstvene zaštite su: sveobuhvatnost.

državno i kratkoročno l tim opće medicine . izboru načina.2500 24. snage (ljudi).(moguća ušteda i do 30%) 22. tehnike i pripreme . Politika «Zdravlje za sve» (svima jednaka šansa. tehnologije.) 7. stvaranjem novih društvenih odnosa VRSTE: (prioriteti) 1. zdravstveno planiranje 25. kakva će biti suradnja.5000 djece laboratorij-41 000 ljekarna-5000 stomatolog .usluge su gotovo besplatne <-» osiguranje koje obuhvaća mali dio rizika. točnosti očekivanja. preraspodjelom već ostvarenih sredstava 2. industrija 3. zdravstveno osiguranje prethodnom uplatom stječe se pravo na kompenzaciju u slučaju rizika za koji se osoba osigurala obavezno <-» neobavezno (privatno) pojedinačno <-»• grupno <-» državno kratkoročno <-» dugoročno (u HR . koja zajedno s ekonomskom politikom čini politiku razvoja Prema cilju zdravstvena politika može biti: 1. vlasnici. politika zadovoljavanja minimalnih potreba (zadovoljiti egzistencijalne potrebe. podjela poslova. produktivna/selektivna (najperspektivniji za budućnost . smanjivanje razlika) 4. razgraničenja nadležnosti i utjecaj na druge društvene djelatnosti Važna komponenta uspješne zdravstvene politike je REALIZAM koji određuju sredstva.50 000 l tim školske medicine . bogati) 3. utilitarna (daju prednost "korisnijim" grupama ljudi) Prema načinu postizanja cilja zdravstvena politika se može služiti: 1. sabrana pitanja komisijskog dijela ispita ginekolog (u PZZ) .djeca. Koji su trenutni zdravstveni prioriteti i koliko će se dati za njihovo rješavanje 5. na koji će se način vršiti plaćanje 2. upravljanje zdravstvom i na samozaštitno organiziranje 4. poljoprivreda 4. 23. vojska. zdravstvena politika zdravstvena politika je dio socijalne politike. Politika prema odrednicama zdravstva (obrazovanje stručnjaka. jednaki uvjeti. neo-libertarna (najvažniji za razvoj . Kojim grupama dati prioritete. na koji način ta sredstva osigurati.6000 žena higijensko epidemiološka služba .mirovinsko i invalidsko osiguranje) nacionalno (visoki stupanj solidarnosti) . osiguranje lijekova. Kakav će biti utjecaj stanovništva na orijentaciju zdravstvene zaštite. građani ispod granice siromaštva) PITANJA: 1. radnici) 2. intersektorska suradnja zdravstveni sustav je usklađena cjelina koja se sastoji od mnogo međusobno povezanih sektorskih i intersektorskih dijelova i od same zajednice suradnja je možda najhitnija u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. transport. naročito u unaprijeđenju zdravlja SEKTORI: 1.poduzetnici..1700 osoba Strana 10 Državni ispit. a ostali rizici se osiguravaju dobrovoljno ili plaćaju izravno Zdravstveno osiguranje je u HR obavezno. Koliko sredstava treba dati za zdravstvenu zaštitu. organizacija i upravljanje zdravstvom. Koji će biti stav prema zdravstvenoj tehnologiji 6. koje i koliko? Kako će se rješavati socijalna i zdravstvena stanja ugroženih 3. vrijeme i politička volja Uspješnost ovisi i o jasnoći ciljeva. egalitarna (zadovoljavanje osnovnih potreba svih ljudi) 2. . obrazovanje 2. .

organizacijske promjene 5. Škole koje promiču zdravlje 2. Osiguranj e rada i profesionalne orij entacij e 2. biomedicinskim i drugim odrednicama da bi se izbjegli zdravstveni rizici Bitno je obilježje aktivno sudjelovanje građana utemeljeno na shvaćanju da je zdravlje na najkonkretniji način određeno načinom života ljudi i njihovom interakcijom s okolinom Akcija je usmjerena determinantama zdravlja a ne uzrocima bolesti 1. međuresorski pristup 2. okolinskim. Bolnica-prijatelj djece MJERE UNAPREĐENJA ZDRAVLJA 1. Zdravi uvjeti života 4. institucija i zajednica u cjelini (intersektorska suradnja) STRATEGIJE 1. nužna je pravičnost i solidarnost između zemalja 3. Kanada prvi formalni dogovor o promociji zdravlja na međunarodnoj razini. gdje se vole. jačanje socijalne podrške 4. bitan je pojedinac. stvoriti okolinu koj a potpomaže 3. gradovi. stvaranje povoljne okoline 3. razvij ati osobne vj eštine 5. Čuvanje obitelji i zajedništva METODE UNAPREĐENJA ZDRAVLJA 28. Pokret Zdravi grad 3. prosvjećivanje i obrazovanje 2. unapređenje zdravlja najviši domet zdravstvenog djelovanja CILJ: pojedincima i zajednici omogučiti povećanu kontrolu nad faktorima koji uvjetuju zdravlje Strana 11 Državni ispit. Rekreacij a i fizička kultura 6. zdravlje je temeljno ljudsko pravo 2. samonikle aktivnosti lokalne zajednice ZADACI: 1. Odgoj i obtazovanje 3. podržavati akcije zajednice 4.izvršilaca. preusmjeriti zdravstvenu službu Promocija zdravlja = proces kojim se omogućuje ljudima da povećaju kontrolu i unaprijede svoje zdravlje «ambijent za zdravlje« . škole. «Zdravlje za sve za 21 stoljeće» glavni izazov europske regije investiranje u zdravlje i očuvanje zdravlja je bitan dio socio gospodarskog razvoja zajednice jedini je trajni CILJ: postići puni potencijal zdravlja za sve VRIJEDNOSNI PRINCIPI 1. te načinu praćenja i vrednovanja učinaka u praksi 26. sabrana pitanja komisijskog dijela ispita Unapređenje zdravlja je napredovanje k blagostanju i ostvarenju optimalnog sklopa ponašanja s društvenim. grupe. participativni razvojni proces koji uključuje sve relevantne partnere za zdravlje u domu. odabir programa i ulaganja u razvoj zdravstva vođen kriterijem njegovog učinka na zdravlje 3. pristupačnost zdravstvene zaštite 2. povelja iz Ottavve. razvoj zajednice 6. informiranost pojedinaca i zajednice PRIMJERI: 1. porezne i administrativne mjere 4.zdravi okoliš. zakonodavstvo 3. Zadovoljavanje kulturnih i estetskih potreba 5. bolnice 27. školi. izgraditi zdravu j avnu politiku 2. u zajednici i nacionalno . integrirana PZZ orijentirana obitelji i zajednici 4. «Zdravlje se stvara tamo gdje ljudi žive. 1986. rade i igraju» PRIORITETNA PODRUČJA 1. promicanje stilova života koji unapređuju zdravlje 5. na radnom mjestu.

pušenja. stanovanje. sustav mora biti j asan . rast troškova za zdravstvenu zaštitu (razvijenost infrastrukture. smanjenje zaraznih bolesti. reforme u zdravstvu 1. mjerenje. intervencije) 3. 6. smanjiti incidenciju i prevalenciju bolesti i povreda (unapređenje duševnog zdravlja. KRITERIJI struktura jedinice koja pruža zaštitu (oprema. rukovođenje. organizacija i financiranje) 2. 7. ekstrainstitucionalno (skupina stručnjaka ministarstva zdravstva) 2. 31. (SSSR) 1. 8. intersektorska suradnja (zdrava i sigurna okolina. Zdravlje za sve do 2000 godine (SZO + UNICEF) Raspravljano o problemu primarne zdravstvene zaštite definicija zdravlja pitanje nejednakosti zdravstvenog stanja zemalja važnost društveno . migracije. tehnika) KRITERIJI koje mora zadovoljavati reformirani zdravstveni sustav 1. unapređenje kvalitete (poduzimanje pozitivnih mjera da se osigura visok standard zaštite: na temelju ocjene. uspoređivanje i vrednovanje kvalitete zdravstvene zaštite) 2. institucionalno 1. formiranje zdravstvene politike za bolje zdravlje u budućnosti (istraživanja. kvaliteta života) 5. smanjenje nezaraznih bolesti. 3. očekivano vrijeme života. demografske promjene (stanje stanovništva. školovanje) 3. 9. privatni inicijativa. FAKTORI KOJI UTJEČU NA PROMJENE ZDRAVSTVA I ZDRAVSTVENE ZAŠTITE politički i ekonomski sustav (tržište. broj stanovnika na liječnika. sabrana pitanja komisijskog dijela ispita 6. 2. Alma-Ata 1978. droga. poimanje zdravlja (prevencija i promocija zdravlja. vlasništvo. kvalifikacije i iskustvo osoblja. ocjena kvalitete (opažanje. način plaćanja zdravstva. 4. zdrav radni vijek. mjesta za unapređenje zdravlja) 5. natalitet. 2. strategija «zdravlje za sve») 29. pretrage. broj kreveta na 1000 stanovnika. Godine WHO-1948.21 CILJ-6 grupa solidarnost i pravičnost među državama regije unaprijediti i očuvati zdravlje cijelog života (zdrav početak života. 5. kvaliteta rada u zdravstvu (razlike između stručnog nadzora i kvalitete rada) 32. smanjenje alkohola. AlmaAta-1978. komunikacije) 4. Otawa -1986.ekonomskog razvoja pojedinac sudjeluje u planiranju i provođenju zdravstvene zaštite vlada mora osigurati zdravstvene i društvene mjere PZZ mora biti dostupna poj edincu i obitelj i PZZ se temelji na znanosti. Strana 12 Državni ispit. reorijentacija (integrirani zdravstveni sustav. potpore i ciljane edukacije) STRUČNI NADZOR (zakonski regulirana kontrola kvalitete zdravstvene zaštite) 1. Health-2000. procesi zdravstvene zaštite (pregledi. smanjivanje povreda) 4. tehnologiji i socijalnim metodama duh zajedništva (suradnja među zemljama) adekvatna raspodjela svjetskog bogatstva 30. kontrola kvalitete (postupak po kojem se provodi ocjena kvalitete zaštite uz mjere intervencije na temelju nalaza) 3. mjere stimulacije. ishod zdravstvene zaštite (promjena u zdravlju kao posljedica intervencije) OSIGURANJE KVALITETE RADA 1. sukladnost uvjeta standardima. suodgovornost sektora. poduzetništvo) 2. mobiliziranje partnera za zdravlje. zdravo starenje) 3. financiranje zdravstva i alokacija resursa) 1. ekonomsko blagostanje (GNP.

privatna praksa. Pomoć izvana l.kompeticija 2. 8. 3. državno financiranje (porezi i drugi državni prihodi) 2. 5. 33. izravno privatno plaćanj e zdravstvenih usluga 6. 2. 15% 55% primarna zaštita IZVORI FINANCIRANJA 1. dobrovoljni prilozi 5. izravno sudjelovanje u lokalnoj zdravstvenoj zaštiti 4. inovacije 3.2. 3. 2. ljubazno ali nema interesa za preventivu i slabije obuhvaća populaciju RASPO DJELA SREDSTAVA: najveći troškovi oko rođenja.3 su odlučujući. 7. pojam integrirane zdravstvene zaštite ocjena zdravstvenog stanja stanovništva borba protiv raka zdravstvene odgojne mjere financiranje zdravstvene zaštite tercijarna prevencija tercijarna zdravstvena zaštita poliklinika . 1.7% GNP za zdravstvenu zaštitu (u SAD više) za zdravstvenu zaštitu $400 stanovnika na godinu (SAD $4000) bolnička zaštita. sveobuhvatan potpun (sva medicinski indicirana zaštita) strukturiran tako da obuzda troškove plaćanje u sustavu mora biti pošteno (troškovi raspoređeni prema mogućnosti plaćanja) Strana 13 Državni ispit. 6. odgovornost 4. efikasnost (djelotvornost)i efektivnost (učinkovitost) 6. ev. osiguranje 3. 20% lijekovi. sabrana pitanja komisijskog dijela ispita sustav mora jačati moral liječnika i pacijenta je: Bitan Način plaćanja organizacija rada 3. kvalitetu usluga i birokratizaciju. vlasništvo (zakup. financiranje HR 8. 2. privatno je štedljivo. 5. u kratkom razdoblju prije smrti te u kritičnim stanjima RACIONALNO TROŠENJE: 1. najbolje je kom binirati sva tri državno financiranje je teorijski najbolje ali u praksi pokazuje neracionalno slabiju trošenje. 9. 4.struktura i organizacija planiranje zdravstvene zaštite 3. 1. kontrola potrošnje 5. suvlasništvo) CILJEVI REFORME: 1. 2. 4. ŠOŠIĆ dobra financijska administracija i kontrola znanje zdravstvenih radnika o koštanju alternativnih mogućnosti tretmana (moguća ušteda i do 30%) . povećana dostupnost 6. poboljšana djelotvornost .

Strana 14 .

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->