1.5.

VODOZAHVATI

Vodozahvati su građevine kojima se zahvaća (kaptira) vode iz izvorišta i usmjerava prema potrošačima. , j Vrsta vodozahvata ovisi o karakteru izvorišta, tako da razlikujemo: (1) vodozahvate atmosferskih izvorišta, (2) vodozahvate površinskih izvorišta, (3) vodozahvate podzemnih izvorišta.

1.5.1. VODOZAHVATI ATMOSFERSKIH IZVORIŠTA Primjena ovih vodozahvata je najčešća na krškim terenima i primjerena za manja naselja. g j j p Osnovu vodozahvata atmosferskih izvorišta čini zahvatna građevina čija je površina obrađena da prihvati i usmjeri pale oborine prema jednoj točki, slika 1.5::01.

1

Slika 1.5::01 Vodozahvat atmosferskih izvorišta
(a) zahvatna građevina; (b) cisterna 1 – sabirna površina; 2 – odvod sakupljene vode; 3 – muljni ispust; 4 – ograda; 5 – obodni kanal; 6 – sabirna komora (vodosprema); 7 – dovod sakupljene vode; 8 – zahvatna komora; 9 – pješčani filtar

2

Izraz čatrnja ili gustirna upotrebljava se kao sinonim za vodozahvat koji se sastoji od zahvatne građevine (sabirne površine) i cisterne za vodu. Cisternom se rješava varijacija u potrošnji vode u odnosu na prispjelu količinu palih oborina. Funkcionalne dimenzije ovih građevina načelno se određuju pomoću računa vjerojatnosti za najdužu sušu i najmanje godišnje oborine u projektnom razdoblju (15 do 30 godina). No, u praksi se pristup pojednostavljuje pretpostavljajući da najdulja suša traje m [d] (obično m = 90 [d]), a podatak o najmanjoj godišnjoj visini oborina, Hg,min [mm], za usvojeno projektno razdoblje dobije se obradom podataka s najbliže kišomjerne stanice. Ako je Nk [stanovnik] broj stanovnika na kraju projektnog razdoblja, qsp [l stanovnik-1 d-1] specifična potrošnja vode i c [1] k fi ij t otjecanja sa sabirne površine, onda j njezina minimalno potrebna t š j d koeficijent tj j bi ši d je j i i i l t b 2], definirana izrazom: veličina, Ap [m
Ap = 365 N k qsp c H g ,min

(1.5 01) (1.5-01)

Volumen cisterne, Vc [m3], treba biti dostatan za cjelokupnu potrošnju u vrijeme suše, tj. m [d], tako da je definiran izrazom:
Vc = 10 −3 N k qsp m

(1.5-02) 3

Sabirne površine i cisterne izvode se od vodonepropusnog betona. Također je potrebno sabirnu površinu zaštiti ogradom visine barem 1 5 [m] a cisternu zatvoriti (iz zdravstvenih razloga) i 1.5 [m], ugraditi pješčani filtar ispred zahvatne komore (radi dobivanja filtrirane vode). Kod cisterne se izvodi i termička izolacija koja se uglavnom postiže nasipavanjem sloja zemlje debljine cca 0.5 [m].

1.5.2. VODOZAHVATI POVRŠINSKIH IZVORIŠTA Vodozahvate površinskih izvorišta možemo klasificirati na: (1) vodozahvate na rijekama (prirodnom ili reguliranom stanju), (2) vodozahvate na (2a) jezerima (prirodnim akumulacijama) (2b) umjetnim akumulacijama i akumulacijama), (2c) kanalima, (3) vodozahvate na morima. Pored ovih postoje i vodozahvati površinskih izvorišta koji se u samoj tehnici zahvaćanja vode vrlo malo razlikuju od navedenih, ali sadrže određene specifičnosti, kao npr.: (i) vodozahvati na planinskim potocima koji su u pravilu nezagađeni i predstavljaju idealna potocima, rješenja za opskrbu vodom. Nedostatak im je što su često vrlo udaljeni od potrošača,

(ii) vodozahvati na plitkim riječnim tokovima.

4

g j p j j p p j j Razlog tome leži u činjenici što postoje značajne specifičnosti projektiranih i izvedenih riječnih vodozahvata. Danas još ne postoji sasvim određena i opće prihvaćena klasifikacija vodozahvata na rijekama.1. kako ne bi dolazilo do deformacija riječnog korita. Vodozahvati na rijekama Kod projektiranja riječnih vodozahvata potrebno je da uz prethodno navedene opće značajke: (i) položaj vodozahvata osigurava ravnomjerno optjecanje vode oko samog objekta objekta. (iv) vodozahvat bude izveden na mjestu u riječnom koritu na kojemu se ne primjećuje intenzivno taloženje riječnog nanosa i ne dešava rušenje obale (kao rezultat odronjavanja ili klizanja).2 – 1. spomenutih značajki i njihovom kompleksnom sagledavanju. (iii) vodozahvat bude smješten uzvodno od mjesta upuštanja otpadnih voda u vodotok vodotok. Međutim. Prema tome pravilan izbor riječnog vodozahvata moguć je jedino na osnovi detaljne analize tome. (v) vodozahvat ne bude lociran na mjestu gdje se formira ili nagomilava led led.5. (ii) suženje korita rijeke uvjetovano prisustvom vodozahvata bude minimalno. generalno se ipak mogu nazrijeti četiri osnovne vrste riječnih vodozahvata: 5 . (vi) vodozahvat na plovnim rijekama bude smješten izvan plovnog puta.

mogu biti smještene u posebnoj zgradi crpne stanice. U praksi su najčešći slučajevi prve dvije vrste vodozahvata. ili u samom vodozahvatu. slika 1. i (d). (2) vodozahvati u riječnom koritu. pomoću kojih se voda transportira do uređaja za kondicioniranje vode. (c). kao što je prikazano na slici 1. (4) pokretni priobalni vodozahvati. Crpke. 1. 6 .5::02(b).(1) fiksni priobalni vodozahvati.5::02.5::02(a). (3) plovni vodozahvati. (1) Fiksni piobalni vodozahvati slika 1 5::02 lociraju se na obalnom pokosu i zahvaćaju vodu vodozahvati. neposredno iz riječnog korita.

i zahvaća crpljenjem kroz usisnu cijev. Hst. smještenim u prednjem zidu. čiji prednji zid zalazi neposredno u riječno korito U zahvatnu komoru voda ulazi kroz otvore s rešetkama korito. 4 – pregrada. (b). 6 – crpni spremnik. VV – visoki vodostaj. (c) i (d) sa crpkama u vodozahvatu 1 – zahvatna komora. obično armiranobetnoska. 9 – potisni cjevovod. 7 .Slika 1. Rešetke su ugrađene radi sprečavanja ulaska u zahvatnu komoru relativno krupnijih predmeta koje pronosi rijeka. 5 – usisna cijev. rešetkama.5::02 Sheme fiksnih priobalnih vodozahvata (a) sa crpkama u posebnoj zgradi. 7 – crpka. 3 – mreža. 8 – zgrada crpne stanice.us – usisna statička visina dizanja Osnovni dio ove vrste vodozahvata je zahvatna komora. NV – niski vodostaj. 2 – ulazni otvori s rešetkama.

radi zadržavanja nečistoća koja se nalazi u vodi (npr.Time se istovremeno obavlja i prethodno grubo mehaničko čišćenje vode. Primjena vertikalnih (centrifigalnih) crpki slika 1 5::02(d) omogućuje znatno smanjenje volumena crpki.5::02(b). Kod rješenja vodozahvata prikazanih na slici 1.5::03.5::02(c) i (d) potrebno je za smještaj crpki izvesti vodonepropusne komore. objekta. (c). Ova vrsta vodozahvata najčešće se primjenjuje kod relativno blago nagnutih obala. 1. 8 . slika 1. Fiksni priobalni vodozahvati s crpkama u samom vodozahvatu. slika 1. i (d). (crpnog bazena) dodatno se ugrađuju mreže. primjenjuju se u slučaju povoljnih geomehaničkih prilika. Također. planktoni. (2) Vodozahvati u riječnom koritu. slika 1. ili s njima konstrukcijski činiti cjelinu. Zgrada crpne stanice može biti prislonjena uz vodozahvat. gdje se potrebne dubine za zahvaćanje vode nalaze na većoj udaljenosti od obale.5::02 (b). odnosno zbog zaštite usisnih cijevi i crpnih agregata u pregradi koja dijeli zahvatnu komoru od crpnog spremnika agregata.5::02(c) i (d). karakterizirani su lociranjem zahvatne građevine (vodozahvatne glave) u riječnom koritu. Da bi se osigurala neprekidna opskrba vodom potrebne su barem dvije zahvatne komore s po dva crpna bazena s crpkama crpkama. vodno bilje). slika 1.5::02(d).

5 – crpni spremnik. 7 – potisni cjevovod. s razlikom što voda ne ulazi kroz otvore nego gravitacijskim cjevovodom. 9 – ulazni difuzor (difuzor = završni. (b) detalj vodozahvatne betonske glave 1 – vodozahvatna glava. 6 – crpna stanica. 8 – rešetka.5::03 Shema vodozahvata u riječnom koritu (a) vodozahvat.Slika 1. 9 . prorupčani ili rešetkom opremljeni dio cjevovoda) U koritu rijeke. Radi neprekidnosti vodoopskrbe potrebna su barem dva gravitacijska cjevovoda s po dvije crpke. 4 – usisna cijev. 2 – gravitacijski tlačni cjevovod.5::02. na odabranom mjestu zahvaćanja vode. Cjelokupna konstrukcija i oprema vodozahvata ove vrste je u biti istovjetna fiksnom priobalnom vodozahvatu sa slike 1. izvodi se vodozahvatna glava na koju se (do sabirne komore) nastavlja gravitacijski tlačni cjevovod. 3 – sabirna komora.

5 – crpni spremnik. amplitude vodnih razina) moguće je kod visokih vodostaja vodu zahvaćati i kroz otvore predviđene u prednjem zidu sabirne komore. tako da se visinski položaj crpki mijenja s oscilacijama vodostaja. slika 1. 4 – usisna cijev. i obrnuto). pri čemu usisna visina ostaje stalna.5::04 Shema kombiniranog vodozahvata u riječnom koritu (a) vodozahvat. 3 – sabirna komora. sastoje se od crpki postavljenih na baržu ili ponton. slika 1. Slika 1.5::04. dok se potisna visina mijenja promjenom vodostaja (niži vodostaj – veća potisna visina. (b) detalj armiranobetonske vodozahvatne glave 1 – vodozahvatna glava. 7 – rešetka. dakle. 2 – gravitacijski tlačni cjevovod. Ove vodozahvate t b uz načelu smjestiti u riječnim zaljevima gdje su eliminirana moguća O d h t treba č l j titi ij č i lj i dj li i i ć oštećenja vodozahvata prouzrokovana udarom leda ili balvana koje pronosi voda. 10 . 8 – ulazni difuzor (3) Plovni vodozahvati. kao i kod fiksnog priobalnog vodozahvata.U određenim uvjetima (obalni profil. 6 – ulazni otvor s rešetkom.5::05.

kolicima ili vagonu koji se u granicama promjene vodostaja kreću po kolosijeku položenom okomito na riječni tok. 3 – barža ili ponton. ostali su zatvoreni.5::06. 2 – crpna stanica. Voda se zahvaća crpkama iz rijeke kroz krajeve usisnih cijevi zaštićenih sitima. 11 . 1.5::05 Shema plovnog vodozahvata 1 – usisna cijev.Slika 1. 4 – elastični potisni cjevovod Radi zadržavanja plovne crpne stanice na jednom mjestu potrebno je njeno osiguranje sidrima. (4) Pokretni priobalni vodozahvati su rješenja tipa uspinjače slika 1 5::06 Crpke su smještene na uspinjače. Uzduž kolosijeka se polaže fiksni potisni cjevovod s vertikalnim odvojcima na koje se priključuje elastični potisni cjevovod. Pri potiskivanju vode u jedan od odvojaka.

6 – elastični potisni cjevovod. 2 – vitlo. umjetnim akumulacijama i kanalima Kod zahvaćanja vode iz jezera. Određene posebnosti su uvjetovane spoznajama da kod ovih vodozahvata treba izbjegavati njihovo lociranje na mjestima (zonama): 12 . 7 – kolosijek Vrijeme zadržavanja vagona ili kolica na jednom mjestu vertikalne pozicije istovjetno je trajanju pripadnog vodostaja.2 – 2. umjetnih akumulacija i kanala (voda stajaćica) mogu se u načelu koristiti vodozahvati većine vrsta ranije opisanih. 3 – usisna cijev. 5 – vertikalni odvojci.5::06 Shema pokretnog priobalnog vodozahvata 1 – pokretna crpna stanica. 1. Vodozahvati na jezerima.5.Slika 1. 4 – fiksni potisni cjevovod.

Dakle. 13 . ( ) (vii) onečišćenja (zagađenja) vodnog bazena otpadnim vodama. u kom slučaju treba pažljivo j ( g j ) g p j p j analizirati strujanja vodnih masa koja nastaju u bazenima i izazivaju nepovoljno premještanje onečišćenja koje dospijeva u vodu. (iv) pojave leda. vodozahvat se nastoji smjestiti tamo gdje je moguće dobiti najčistiju (najkvalitetniju) vodu. Za manje cjevovode je na slici 1. umjetnim akumulacijama i kanalima je u odnosu na riječnu vodu karakterizirana manjom mutnoćom. (vi) izraženijih temperaturnih oscilacija vode. (iii) intenzivnog taloženja nanosa. (ii) nepovoljnih geomehaničkih uvjeta uvjeta.(i) naglih promjena obalnih pokosa. (v) skupljanja naplavina i akvatičnog bilja. voda u jezerima.5::07(a) prikazana vodozahvatna glava izvedena od čeličnih ili plastičnih cijevi. ali zato često puta izraženijom bojom i mirisom (kao posljedica biljnog i životinjskog svijeta) (1) Vodozahvati na jezerima se u odnosu na riječne vodozahvate uglavnom razlikuju po rješenju zahvatne građevine. zaštićena rešetkom i izdignuta od dna 5 do 6 [m]. Općenito.

5::07(b). (2) V d Vodozahvati na akumulacijama t k đ mogu biti zasnovani na nekoliko načela zahvaćanja h ti k l ij također i k lik č l h ć j vode. slika 1. Ovaj potonji princip zahvaćanja vode odnosi se na slučaj kada je zahvatna građevina izvedena u sklopu betonske pregrade (brane).5::07(b) i (c).Kod zahvaćanja većih količina vode moguće je kao zahvatnu građevinu koristiti vodozahvatni toranj. (3) Vodozahvati na kanalima su po konstrukcijskim osobinama većinom analogni s riječnim vodozahvatima. slika 1. 1 5::07(d2) 14 . od kojih su najčešći prikazani na slici 1. Ovakva vrsta zahvatne građevine koristi se i kod akumulacija. slika 1. Zahvatne građevine su najčešće obalnog tipa. ili smještene na dnu kanala. gdje su ulazna okna za vodu postavljena na nekoliko visina kako bi se u svako doba godine mogla zahvaćati najkvalitetnija voda.5::07(d2).5::07(d1).

3 – rešetka. ( ) na akumulaciji. ( ) na j j (b) jezeru i akumulaciji. 4 – ulazni difuzor NV – niski vodostaj. VV – visoki vodostaj 15 . 2 – ulazna okna s rešetkama.Slika 1. ( ) na kanalu j (c) j (d) 1 – gravitacijski tlačni ili usisni cjevovod.5::07 Shema zahvatnih građevina ( ) (a) na jezeru. SV – srednji vodostaj.

dobro poznavanje tehnologije izvođenja pomorskih radova i ponašanja objekta u uvjetima eksploatacije (s obzirom na specifični karakter morske sredine). (b) prirodno zaštićenom zaljevu. najveće pogodnosti pruža smještaj morskih vodozahvata u akvatoriju. j j j j . (c) unutar (lučkog) akvatorija zaštićenog građevinom tipa lukobranom ili valobran. (ii) geološke i geomehaničke prilike priobalnog pojasa i eventualni donos nanosa. morskih struja i promjena morskih razina. 16 . to su u pravilu i zone najveće koncentracije zagađenja. Zahvat morske vode može biti smješten na: (a) otvorenoj obali. ostaju temeljni parametri uspješnog zahvaćanja morske vode. U pogledu sigurnosti konstrukcije vodozahvata (dinamičko djelovanje morskih valova i struja). (iii) prisustvo akvatične flore i faune u morskoj vodi (obraštanje). što može biti eliminatornim u smislu korištenja takve lokacije za vodoopskrbu. Vodozahvati na morima Prilikom izbora načina zahvaćanja morske vode neophodno je sagledati specifičnosti morskog priobalja: () (i) utjecaj djelovanja morskih valova. (iv) korozivno djelovanje morske vode vode. ako se radi o lučkom akvatoriju.5. j p j .1. Bez obzira koja se vrsta i mjesto morskog vodozahvata odabire.2 – 3. Međutim.

1.3. slika 1. (2b) bušeni i (2c) zabijeni zdenci. 17 . 1.5.5. Horizontalni vodozahvati Ova vrsta vodozahvata. se koriste kada je tok podzemne vode sa slobodnim vodnim licem relativno plitko (5 do 7 [m] ispod površine terena ) i manje dubine (toka) podzemne vode. vodozahvati podzemnih izvorišta se mogu svrstati u tri skupine: (1) horizontalni voodzahvati.5::08. (2) vertikalni vodozahvati: (2a) kopani.3 – 1. 1 5 3 VODOZAHVATI PODZEMNIH IZVORIŠTA Vrsta građevine za zahvaćanje podzemnih voda prvenstveno ovisi o dubini njihovog rasprostiranja. Sukladno ovim pokazateljima. dubini (toka) podzemne vode i njegovoj izdašnosti izdašnosti. (3) građevine za kaptažu izvora.

4 – statička razina podzemne vode. 2 – vodonosni sloj. 9 – crpka. 8 – usisna cijev. Oko drenažnih cijevi i vodozahvatnih galerija ugrađuje se pješčano – šljunčani filtar. 6 – sabirni zdenac. 7 – razina vode u sabirnom zdencu. U cijevi i galerije voda dotječe gravitacijski i otječe sa slobodnim vodnim licem u sabirni zdenac. 10 – potisni cjevovod. 3 – vodonepropusni sloj.Slika 1. 5 – horizontalni vodozahvat. položene u donjoj zoni vodonosnog sloja (obično neposredno na podinu) i najčešće okomito na smjer strujanja podzemne vode. Njegova je zadaća da spriječi unošenje (u cijevi i galerije) čvrstih čestica iz vodonosnog sloja. odakle se dalje potiskuje crpkama.5::08 Definicijska shema horizontalnog vodozahvata 1 – površina terena. 18 . 11 – smjer strujanja podzemne vode Horizonatlni vodozahvati se prvenstveno izvode kao drenažne cijevi i vodozahvatne galerije.

slika 1. Uglavnom su prohodne. betonskih. a kružnih. D =1 000 [mm]. ima funkciju zaštite vodozahvata od onečišćenja s površine terena. d h l ij l ij k d h (1) Rovovski vodozahvati. (3) vodozahvatne galerije ili galerijske vodozahvate. armiranobetonske galerije s bočnim t i b č i otvorima u stjenkama. (2) Cijevni vodozahvati.5::09(a). prorupčanih na gornjoj polovini. 19 . U visini otvora j i tj k i i i t je izveden filt k – šlj č i zasip. se najčešće izvode od keramičkih.Konstrukcije horizontalnih vodozahvata možemo klasificirati na: (1) rovovske vodozahvate. Stoga su minimalne dimenzije jajolikih profila. B/H = 700/1 600 [mm]. kružnog ili jajolikog profila. Na slici 1. Služe za zahvaćanje g j g j relativno većih količina vode. ( ) (3) Vodozahvatne galerije se obično izvode od betona i armiranog betona. jajolike. a po po potrebi d filtarsko šljunčani i t bi se ugrađuje i nepropusni glineni ekran. ispunom filtarskim pješčano – šljunčanim zasipom i nepropusnim glinenim slojem (ekranom) koji (ekranom). (2) cijevne vodozahvate. armiranobetonskih ili plastičnih cijevi.5::09(b).5::09 (c) prikazan je poprečni presjek prohodne. su horizontalni vodozahvati s kamenom (tucaničkom) ispunom. Cijevi su kružnog ili jajolikog profila. s filtarskim pješčano – šljunčanim zasipom i glinenim ekranom. slika 1.

6 – galerija. slika 1. (c) vodozahvatna galerija 1 – površina terena.5::10. 4 – kamena (tucanička) ispuna. 11 – materijal od iskopa Proračun dotoka u horizontalne vodozahvate (galerije) položene na vodoravnom vodonepropusnom sloju.5::09 Sheme horizontalnog vodozahvata (a) rovovski vodozahvat. 9 – pješčani zasip.Slika 1. (b) cijevni vodozahvat. odnosno u donjoj zoni toka podzemne vode sa slobodnim vodnim licem. 8 – šljunčani zasip. 3 – vodonepropusni sloj. zasniva se na Dupuitovoj postavci i analizi ustaljenog strujanja kada je količina crpljenja u ravnoteži s dotokom. 2 – vodonosni sloj. 7 – bočni otvori. 5 – prorupčana cijev. 10 – nepropusni glineni sloj. 20 .

5-04) 21 . Q [m3 s-1]. 5 – depresijska ploha (dinamička razina podzemne vode) Tada je dotok.Slika 1. 3 – vodonepropusni sloj. u horizontalnu galeriju pravokutnog poprečnog profila za slučaj njenog dvoranskog prihranjivanja dan izrazom: Q = Qdvo H o2 − ho2 = k Lg Bo (1.5::10 Strujanje podzemne vode prema galeriji 1 – površina terena. 4 – statička razina podzemne vode. 2 – vodonosni sloj.5-03) a za slučaj jednostranog prihranjivanja izrazom: Q = Qdvo H o2 − ho2 = k Lg 2 Bo (1.

22 . Za javne je vodovode najraširenija primjena bušenih zdenaca. a u nekim slučajevima i kopanih zdenaca. (2) bušeni zdenci. Bo . ]. Zabijeni zdenci su primjereni za individualnu vodoopskrbu.5. [m]. Lg . Ho .koeficijent procjeđivanja [m s-1] procjeđivanja.duljina galerije. [m]. (3) zabijeni zdenci.širina utjecaja galerije.gdje su: k . ho . Vertikalni vodozahvati Ovi se vodozahvati izvode kao: (1) kopani zdenci. 1.3 – 2. [m]. Zato će se ovdje analizirati ove dvije skupine zdenaca.dubina vode u galerijskom vodozahvatu. [m].dubina (toka) podzemne vode.

3 – vodonepropusni sloj. 6 – nož.5::11. p p p p . 2 – vodonosni sloj. 4 – statička razina podzemne vode. j ( )[ ] Samo u rijetkim slučajevima ovi se zdenci koriste za dobivanje arteških i subarteških voda pod manjim tlakom.5::11 Shema nepotpunog kopanog zdenca 1 5::11 1 – površina terena. 8 – popločenje. tako da je dotok kroz dno i kroz otvore u stjenkama zdenca. 9 – glinena brtva. 10 .otvori 23 . j Kopani zdenci se pretežno izvode kao nepotpuni. 5 – dinamička razina podzemne vode. slika 1. 7 – pješčano–šljunčani filtar. Slika 1.(1) Kopani zdenci se obično koriste radi dobivanja podzemne vode sa slobodnim vodnim licem koja se nalazi na dubinama do 20 (iznimno do 40) [m].

i međusobno spajaju: () (i) sifonskim cjevovodom (ako je do razine vode u zdencu najviše 7 [m]).5::12(A) ili centralno. dakle. . d it ij ki ti i t i d Zahvaćanje prispjele vode ostvaruje se u pravilu iz sabirnog zdenca. slika 1. D [m]. Tada se zdenci obično raspoređuju uzduž linije okomito na smjer strujanja podzemne vode.5::11. ako je do razine vode u zdencu više g j g j ) nego što je usisna visina sifonskog cjevovoda). izvodi se grupa zdenaca. dok dubina vode u zdencu. Ako izdašnost jednog zdenca ne zadovoljava. (ii) gravitacijskim tlačnim cjevovodom (za slučaj arteških i subarteških voda). treba (radi njenog zahvaćanja) iznositi najmanje 1 (bolje 2) [m]. 24 . ho [ ]. Pri tome položaj sabirnog zdenca i crpne stanice može biti rubno (na kraju grupe zdenaca). slika 1. koji se često koristi i kao objekt u kojemu su smještene crpke za daljnje potiskivanje vode. Promjer dovodnog cjevovoda se idući prema sabirnom zdencu sukcesivno povećava. g p se broj zdenaca.Unutarnji promjer zdenca. Radi samočišćenja profila. a gravitacijski i potisni s neznatnim padom. j ( j j [ ]).5::12(B).5::12. slika 1. [m]. sifonski se cjevovodi polažu s neznatnim usponom prema sabirnom zdencu. ( j g j ) j j ( j )[ ] Kod manjih dubina podzemne vode izvode se i potpuni zdenci. uglavnom ne prelazi 3 do 4 [m]. (iii) potisnim cjevovodom (posredstvom podvodnih crpki. umjesto povećanja njegovoga promjera povećava j . slika 4.

(B) središnji položaj sabirnog zdenca i crpne stanice (a) spajanje zdenaca pomoću sifonskih ili gravitacijskih tlačnih cjevovoda (b) spajanje zdenaca pomoću potisnih cjevovoda i podvodnih crpki (a1). 4 – sabirni zdenac sa crpkom. 9 – odvodni potisni cjevovod 25 . 7 – dovodni potisni cjevovod. ( 2) (b2) sa zasebnom crpnom stanicom k bi d (a2). 2 – kopani zdenac s podvodnom crpkom. ( 1) (b1) s crpkom u sabirnom zdencu. 3 – sabirni zdenac.Slika 1. 8 – usisna cijev. 6 – sifonski ili gravitacijski tlačni cjevovod.5::12 Situacijska shema spojenih kopanih zdenaca (A) rubni položaj sabirnog zdenca i crpne stanice. b t i 1 – kopani zdenac. 5 – zasebna crpna stanica.

7 – nož 26 . ako kod iskopa nema obrušavanja materijala i u slučaju većih promjera zdenaca zdenaca. koji prima vodu. 2 – vodonosni sloj. a u donjem dijelu. Nakon iskopa zidanje se vrši mjesnim materijalom (lomljenim kamenom ili opekom). u suho. najčešće postupkom potkopavanja. Slika 1. (a) Izvedba kopanih zdenaca na licu mjesta je primjerena ako podzemna voda nije duboko. Kopani zdenci se na licu mjesta mogu izvoditi i od kalupnog betona i armiranog betona betona. Sastoji se u spuštanju gotovih (montažnih) betonskih ili armiranobetonskih prstenova. 3 – vodonepropusni sloj. slika 1. (b) montažno.5::13 Izvedba kopanih zdenaca (a) na licu mjesta. 6 – betonski prsten.Kopani zdenci se mogu izvoditi: (a) na licu mjesta. 4 – zidanje u suho. (b) Izvedba kopanih zdenaca montažno predstavlja suvremeni način gradnje ovih zdenaca. 5 – zidanje u mortu. (b) montažno 1 – površina terena.5::13(a). u gornjem dijelu u mortu.

p ) U prstenovima koji su u zoni toka podzemne vode izvode se otvori za ulazak vode u zdenac.Ovaj se postupak sastoji u tome da se na mjestu izvedbe zdenca postavi prvi (najdonji) prsten. čeličnim profilima i sl. Zatim se zdenac po cijelom unutarnjem obodu lagano i ravnomjerno potkopava tako da postavljeni prsten polagano tone uslijed vlastite težine. 27 . i njegove veće dubine (debljine). čij j f k ij ž lj i čelični i b t ki ž čija je funkcija lakše prodiranje prstenova u tlo. postavlja se dodatno opterećenje (npr. p j j g j Razlozi postavljanja filtra i glinene brtve istovjetni su onima kod horizontalnih vodozahvata. od desetak do nekoliko stotina metara. Duljina prstenova je obično 1 [m].) . Ako prilikom izvedbe kopanog zdenca sile trenja nadvladaju opterećenje vlastitom težinom p prstenova. č lič i ili armiranobetonski nož.p j p j ( p . vrećama cementa. nad njim se postavlja slijedeći i postupak se ponavlja sve dok se ne postigne projektirana dubina. (2) Bušeni zdenci se primjenjuju za dobivanje podzemne vode na većim dubinama rasprostiranja njezinog toka. Ova se vrsta zdenaca može koristiti za dobivanje podzemnih voda sa slobodnim vodnim licem i pod tlakom (arteških i subarteških voda). Kada prvi prsten bude potpuno utisnut u tlo. U oba slučaja zdenci mogu biti izvedeni kao potpuni i nepotpuni. koji na d j donjem obodu i b d ima i izveden lij d lijevanoželjezni.

(c) filtar. (iv) besprijekornost u sanitarnom pogledu zbog vrlo male mogućnosti vanjskog onečišćenja vode. Osnovni dijelovi bušenog zdenca. Bušeni zdenci se izvode bušenjem u tlu vertikalnih cilindričnih bušotina zaštićenih (najčešće) čeličnim cijevima koje automatski formiraju zdenac. Promjer bušenih zdenaca je reda veličine 0.Prednosti bušenih zdenaca pred ostalim zahvatima podzemnih voda su između ostalog: (i) (praktički) neograničena dubina zahvaćanja vode. jesu: (a) glava zdenca. 28 .0 [m]. (iii) dobivanje relativno većih količina vode uz maksimalnu pogonsku sigurnost sigurnost. (v) ekonomičnost. slika 1. (ii) neovisnost o geološkom sastavu tla.3 do 1.5::14. (b) tijelo zdenca.

Slika 1.5::14 Osnovni dijelovi bušenog zdenca 1 – glava. 3 – filtar 29 . 2 – tijelo.

omoguće dovod vode na površinu terena. (c) Filtar je dio zdenca koji ima zadaću da prihvati podzemnu vodu iz vodonosnog sloja i istovremeno onemogući unošenje čvrstih čestica tla u zdenac. To je najvažniji i najosjetljiviji dio zdenca o kojemu bitno ovisi izdašnost (kapacitet) i pogonska trajnost zdenca. Odnos srednjeg promjera zrna šljunka i materijala vodonosnog sloja treba iznositi 5 do 10. koji se sastoje od prorupčanih čeličnih cijevi. a gustoća mreže je u funkciji dominantnog promjera čvrstih čestica vodonosnog sloja. čija debljina ne smije biti manja od 50 [mm]. ovalne ili četvrtaste. Ovisno o konstrukciji prorupčanja postoji više vrsta ovih filtara. Ovaj se odnos primjenjuje i za susjedne slojeve šljunčanog omotača. U širem smislu pod glavom zdenca podrazumijevamo i ostale elemente koji služe za mjerenje i kontrolu (razine vode. koji se sastoje od prorupčane cijevi oko koje je postavljen šljunčani omotač odgovarajuće granulacije. koji se sastoje od prorupčane cijevi omotane specijalnim mesinganim. temperature.(a) Glava zdenca u konstrukcijskom pogledu predstavlja vezu ušća bušotine s tijelom zdenca pri izlazu na površinu tla. ▪ šljunčane filtre. izveden u jednom ili više slojeva. bakrenim. Dodatno. ▪ prorupčane filtre. uzimanje uzoraka) te za odvod vode (potisne cijevi. tlaka. crpni agregati). Njena je temeljna zadaća zaštita zdenca od prodiranja površinskih p j j j p j p onečišćenja u zdenac. 30 . tijelo zdenca pruža efikasnu zaštitu protiv obrušavanja stijenki bušotine. (nehrđajućim) čeličnim ili plastičnim mrežama. Perforacije su kružne. štiti usisnu cijev i kućište podvodne crpke te sprječava gubitak vode u druge (suhe) slojeve na njenom putu do površine. (b) Tijelo zdenca se sastoji od jednog ili više koncentričnih nizova cijevi čija je glavna zadaća da cijevi. U konstrukcijskom pogledu filtre možemo podijeliti na: ▪ mrežaste filtre. fasonski komadi.

5 – filtar.Prilikom odabira konstrukcije filtra treba voditi računa da hidraulički otpor filtra bude što manji manji. 2 – statička razina podzemne vode. (a2) nakon ugradnje filtra i izvlačenja radne cijevi (b1) nakon spuštanja niza zaštitnih cijevi. (b) s nizom zaštitnih cijevi (a1) nakon spuštanja zaštitne i radne cijevi. slika 1.5::15. 3 – zaštitna cijev. ponajviše ovise o dubini rasprostiranja podzemne vode. Načini izvedbe bušenih zdenaca. karakteru geoloških slojeva kroz koje prolazi bušotina i od potrebne dubine zdenca. Slika 1. (b2) nakon ugradnje filtra i odsijecanja zaštitnih cijevi 1 – površina terena.5::15 Shema izvedbe bušenih zdenaca (a) s jednom zaštitnom cijevi. 4 – radna cijev. 6 – brtva. 7 – vodonepropusni sloj 31 .

h1.5::15(b). Pri većim dubinama rasprostiranja podzemne vode. zaštitne cijevi brtvi s pomoću ugrađenih brtvi. međusobnog rasporeda kao što je za slučaj kopanih zdenaca prikazano na slici 1. Nakon toga se u bušotinu spušta radna cijev manjeg promjera. odsijecaju se iznutra sjekačem cijevi.5::12. Naravno. koriste se relativno jednostavne konstrukcije poput one na slici 1 5::15(a) gdje se cilindrična bušotina učvršćuje čeličnom zaštitnom cijevi Ta se cijev 1. a cijev se povlači prema gore na visinu koja odgovara visini filtra. Pojedinačna visina zaštitnih cijevi ovisi o načinu bušenja i sastavu tla. Ako potrebna dubina nije dosegnuta drugom cijevi. koja seže do donje granice vodonosnog sloja i donekle se utiskuje u vodonepropusni sloj. Poslije ugradnje filtra uklanja se iz bušotine radna cijev a prstenasti prostor između filtarske cijevi i cijev. 32 . raspored zdenaca se može razlikovati od prikazanog. približno spušta do gornje granice toka podzemne vode. Nakon što se s cijevi promjera D1 [mm] dosegne najveća moguća dubina h1 [m]. uslijed povećanja otpora pobijanju zaštitnih cijevi. Načini spajanja bušenih zdenaca su također istovjetni načinima spajanja kopanih zdenaca. slika 1. tako da pri udarnom bušenju iznosi 20 do 25 [m] a pri rotacijskom bušenju i do 500 [m] [m]. cijevi. koristi se niz zaštitnih cijevi s postupno sve manjim promjerom. Na kraju. spušta se u bušotinu cijev najbližeg manjeg promjera D2 na dubinu h2.U slučaju manjih dubina (40 do 50 [m]). a prstenasti prostor između susjednih cijevi se brtvi. Zatim se spušta jedan od tipova filtra. Prilikom zahvaćanje većih količina vode izvodi se grupa zdenaca i objedinjuje u jedinstveni sustav vodozahvatnih objekata. manjeg promjera od radne cijevi. Preostale zaštitne cijevi. koja trpi otpor zemljišta samo na visini h2 .5::15(a). izuzev vanjske. [m]. na donjem dijelu posljednje cijevi postavlja se filtar. itd. nastavlja se trećom cijevi još manjeg promjera D3.

33 . a koji se razlikuju prema: (I) vrsti strujanja: (Ia) zdenci u strujanju sa slobodnim vodnim licem (obični zdenci). (IIb) nepotpuni zdenci. (arteški b t ški d i) (II) dubini prorupčanog dijela zdenca: (IIa) potpuni zdenci.5::16. ▪ Dotok prema običnom zdencu promatra se kao dotok prema (a) potpunom običnom zdencu i prema (b) nepotpunom običnom zdencu.Proračun dotoka u pojedinačne vertikalne vodozahvate (zdence) ovisi o osnovnim p j ( ) slučajevima strujanja podzemne vode prema zdencima. slika 1. (Ib) zdenci u strujanju pod tl k d i t j j d tlakom ( t ški ili subarteški zdenci).

dobiven je pod analognim pretpostavkama (Dupuit) kao i dotok u galeriju. Qpo [m3 s-1]. 5 – depresijska ploha (a) Dotok. 4 – statička razina podzemne vode. [m]. 2 – vodonosni sloj. ro – unutarnji radijus zdenca. Dan je izrazom: Q = Q po = π k H o2 − ho2 R ln o ro (1. (b) nepotpuni zdenac 1 – površina terena.Slika 1. 34 . prema potpunom običnom zdencu.5::16(a).5 05) (1.5-05) gdje su: Ro – radijus utjecaja zdenca. [m].5::16 Strujanje podzemne vode prema običnom zdencu (a) potpuni zdenac. 3 – vodonepropusni sloj. slika 1.

ne može biti dobiven na temelju Dupuitove postavke. koje nije zanemarivo. Qno [m3 s-1]. tako da se za praktične potrebe koristi gotovim formulama kao npr.5::16(b).(b) Dotok. jer postoji strujanje i s izrazitim vertikalnim komponentama brzine. Radi toga je izvod formula za dotok prema ovome tipu zdenca vrlo složen j j g j p p (može se npr. upotrijebiti teorija potencijalnog strujanja).2ro (1. formulom Girinskog: Q = Qno = π k (2 ho − so ) so 2h − s ln o o 1. ▪ Dotok vode prema arteškom ili subarteškom zdencu 35 .5::17. također se promatra kao dotok prema (a) potpunom arteškom ili subarteškom zdencu i prema (b) nepotpunom arteškom ili subarteškom zdencu. prema nepotpunom običnom zdencu. Formula vrijedi ako je ho < Ho/3. slike 1.5-06) (1 5 06) gdje je so [m] sniženje razine podzemne vode u zdencu. slika 1.

4 – vodonepropusni sloj. 2 – vodonepropusni krovinski sloj. 3 – vodonosni sloj.5::17 Strujanje podzemne vode prema arteškom ili subarteškom zdencu ( ) potpuni zdenci.Slika 1. ( ) nepotpuni zdenac (a) p p (b) p p (a1) i (b1) arteški zdenac. 6 – depresijska ploha 36 . 5 – statička razina podzemne vode. (a2) i (b2) subarteški zdenac 1 – površina terena.

5-07) gdje je M [m] debljina sloja podzemne vode pod tlakom. Qnas [m3 s-1]. ili potpunom subarteškom zdencu. također ne može biti dobiven na temelju Dupuitove postavke. slika 1. Qpas [m3 s-1].5::17(b1). sa slike 1 1 j očito d j za hid lički proračun arteškog ili subarteškog zdenca N i lik 1. a Ho [m] označava visinu koja odgovara tlaku podzemne vode u vodonosnom sloju.5::17 je či da je hidraulički č šk b šk d sasvim nevažno da li je razina podzemne vode u zdencu iznad površine terena (arteški zdenac) ili unutar visine krovinskog vodonepropusnog sloja (subarteški zdneac). tako da se za proračun takovog zdenca može koristiti npr. prema potpunom arteškom. slika 1. 37 . Formula vrijedi ako je a < M/3. dan je izrazom: Q = Q pas = 2 π k M H o − ho R ln o ro (1. Zato će se naredne analize odnositi na oba ova tipa zdenaca. formula Babuškina: Q = Qnas = 2 π k a so 1.26 ln ro (1. analogno kao i kod potpunog običnog zdenca. (a) Dotok. (b) Dotok. slika 1.Naime.5-08) gdje je a [m] dubina uronjenja prorupčanog dijela zdenca u vodonosnom sloju.5::17(a1). ili nepotpunom subarteškom zdencu. slika 1.5::17(b2).5 08) (1.5::17(a2). prema nepotpunom arteškom.

Međutim. 38 . dok je kod zdenaca u strujanju sa slobodnim vodnim licem ta veza nelinearna. Ova je činjenica bitna za proračun dotoka prema grupi zdenaca. jer se u slučaju linearne ovisnosti dotoka i sniženja može primijeniti načelo superpozicije na kojemu se onda dalje izvode formule za dotok prema zdencima. kod nelinearne ovisnosti proračun dotoka prema grupi zdenaca je osjetno složeniji.▪▪▪ Naglasimo da svi prethodni izrazi vrijede za proračun dotoka samo prema jednom zdencu. pri čemu je kod zdenaca pod tlakom sniženje razine podzemne vode linearno proporcionalno s dotokom.

Zbog (u pravilu) visoke zdravstvene kvalitete izvorske vode.1. a proces sakupljanja izvorske vode naziva se kaptiranje izvora. (2) Silazni izvori nastaju kao rezultat isklinjavanja na površinu tla vodonosnih slojeva koji leže na vodonepropusnoj podlozi i sadrže vodu bez tlaka. postoje dvije vrste izvora: (1) uzlazni izvori. Građevine za zahvaćanje izvorske vode nazivaju se kaptaže. a kao rezultat narušavanja čvrstoće vodonepropusnih krovinskih slojeva. (2) silazni izvori izvori. 39 . Najopćenitije. ako je ikako moguće.3 – 3. kao i relativno jednostavnog načina njenog zahvaćanja. nastoji se uvijek za vodoopskrbu. koristiti izvorsku vodu. (1) Uzlazni izvori se formiraju probijanjem u površinske slojeve tla podzemnih voda pod tlakom. Građevine za kaptažu izvora Izvori predstavljaju prirodno izlaženje podzemnih voda na površinu terena terena.5.

(b) silaznog izvora 1 – vodna komora. 12 – površina terena. 3 – filtar. tada taj sloj treba očistiti i u slučaju iznošenja čvrstih čestica ugraditi filtar Filtar treba izvesti i ako voda izvire kroz površinski pjeskovito–šljunčani sloj filtar. 7 – najviša dozvoljena razina vode. sloj.5::18 Sheme kaptiranja (a) uzlaznog izvora. (a) Kaptiranje uzlaznih izvora. 9 – preljevna cijev. Slika 1. 2 – zasunska komora. 5 – ventilacijska cijev. se provodi kaptažnom građevinom u vidu vodne komore (vodospreme) koja se izvodi nad mjestom najjačeg izviranja vode. slika 1. Ako voda izvire kroz ispucali stjenski površinski sloj.otvori.5::18(a). 11 . 10 – ispusno–preljevna cijev.Ove građevine se različito izvode. 8 – odvodni cjevovod. 4 – kosa krila. 6 – normalna (radna) razina vode. ovisno o vrsti izvora. 13 – nepropusni glineni sloj 40 .

građevine u obliku brana ili uspornih zidova. 41 . Radi odvođenja vode potrošačima. a u nepovoljnijem slučaju čak i pojavu da izvor nađe drugi izlaz na površinu. u odnosu na prethodno opisane. izvode se j jj g j j . pošto lokalni geološki. i brojne posebnosti. predviđena je kod obje kaptažne građevine izvedba zasunske komore opremljena cijevima i komore. jer bi to moglo izazvati smanjenje izdašnosti izvora.(b) Kaptiranje silaznih izvora također se ostvaruje posredstvom vodne komore smještene na mjestu najjačeg izviranja vode. filtrom Prema vodnoj komori se obostrano priključuju kosa krila koja pregrađuju vodni tok tok. zasute s vanjske strane (šljunčanim) filtrom.5::18(b) prikazan je primjer kaptažne građevine za zahvaćanje vode silaznih izvora. Voda ulazi u vodnu komoru kroz otvore u prednjem zidu. radi što potpunijeg zahvaćanja vode. U većini slučajeva. vodovodnim armaturama. zaobilazeći kaptažnu građevinu. Mogućnost prelijevanja vode iz vodne komore je potrebno osigurati da bi se isključilo eventualno j p j g j j p j j formiranje uspora vode. Na slici 1. hidrogeološki i topografski uvjeti u svojim kombinacijama nalažu u pojedinačnim slučajevima posebne mjere kod njihove izvedbe. p p j g j . mogućnosti njenog prelijevanja i pražnjenja vodne komore. ▪▪▪ j g g j Konstrukcije kaptažnih građevina mogu imati. okomito na osnovni smjer strujanja podzemne vode.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful