P. 1
1.5-Vodozahvati

1.5-Vodozahvati

|Views: 291|Likes:
Published by martina_sakač

More info:

Published by: martina_sakač on Jul 11, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

08/23/2015

pdf

text

original

1.5.

VODOZAHVATI

Vodozahvati su građevine kojima se zahvaća (kaptira) vode iz izvorišta i usmjerava prema potrošačima. , j Vrsta vodozahvata ovisi o karakteru izvorišta, tako da razlikujemo: (1) vodozahvate atmosferskih izvorišta, (2) vodozahvate površinskih izvorišta, (3) vodozahvate podzemnih izvorišta.

1.5.1. VODOZAHVATI ATMOSFERSKIH IZVORIŠTA Primjena ovih vodozahvata je najčešća na krškim terenima i primjerena za manja naselja. g j j p Osnovu vodozahvata atmosferskih izvorišta čini zahvatna građevina čija je površina obrađena da prihvati i usmjeri pale oborine prema jednoj točki, slika 1.5::01.

1

Slika 1.5::01 Vodozahvat atmosferskih izvorišta
(a) zahvatna građevina; (b) cisterna 1 – sabirna površina; 2 – odvod sakupljene vode; 3 – muljni ispust; 4 – ograda; 5 – obodni kanal; 6 – sabirna komora (vodosprema); 7 – dovod sakupljene vode; 8 – zahvatna komora; 9 – pješčani filtar

2

Izraz čatrnja ili gustirna upotrebljava se kao sinonim za vodozahvat koji se sastoji od zahvatne građevine (sabirne površine) i cisterne za vodu. Cisternom se rješava varijacija u potrošnji vode u odnosu na prispjelu količinu palih oborina. Funkcionalne dimenzije ovih građevina načelno se određuju pomoću računa vjerojatnosti za najdužu sušu i najmanje godišnje oborine u projektnom razdoblju (15 do 30 godina). No, u praksi se pristup pojednostavljuje pretpostavljajući da najdulja suša traje m [d] (obično m = 90 [d]), a podatak o najmanjoj godišnjoj visini oborina, Hg,min [mm], za usvojeno projektno razdoblje dobije se obradom podataka s najbliže kišomjerne stanice. Ako je Nk [stanovnik] broj stanovnika na kraju projektnog razdoblja, qsp [l stanovnik-1 d-1] specifična potrošnja vode i c [1] k fi ij t otjecanja sa sabirne površine, onda j njezina minimalno potrebna t š j d koeficijent tj j bi ši d je j i i i l t b 2], definirana izrazom: veličina, Ap [m
Ap = 365 N k qsp c H g ,min

(1.5 01) (1.5-01)

Volumen cisterne, Vc [m3], treba biti dostatan za cjelokupnu potrošnju u vrijeme suše, tj. m [d], tako da je definiran izrazom:
Vc = 10 −3 N k qsp m

(1.5-02) 3

Sabirne površine i cisterne izvode se od vodonepropusnog betona. Također je potrebno sabirnu površinu zaštiti ogradom visine barem 1 5 [m] a cisternu zatvoriti (iz zdravstvenih razloga) i 1.5 [m], ugraditi pješčani filtar ispred zahvatne komore (radi dobivanja filtrirane vode). Kod cisterne se izvodi i termička izolacija koja se uglavnom postiže nasipavanjem sloja zemlje debljine cca 0.5 [m].

1.5.2. VODOZAHVATI POVRŠINSKIH IZVORIŠTA Vodozahvate površinskih izvorišta možemo klasificirati na: (1) vodozahvate na rijekama (prirodnom ili reguliranom stanju), (2) vodozahvate na (2a) jezerima (prirodnim akumulacijama) (2b) umjetnim akumulacijama i akumulacijama), (2c) kanalima, (3) vodozahvate na morima. Pored ovih postoje i vodozahvati površinskih izvorišta koji se u samoj tehnici zahvaćanja vode vrlo malo razlikuju od navedenih, ali sadrže određene specifičnosti, kao npr.: (i) vodozahvati na planinskim potocima koji su u pravilu nezagađeni i predstavljaju idealna potocima, rješenja za opskrbu vodom. Nedostatak im je što su često vrlo udaljeni od potrošača,

(ii) vodozahvati na plitkim riječnim tokovima.

4

generalno se ipak mogu nazrijeti četiri osnovne vrste riječnih vodozahvata: 5 . Vodozahvati na rijekama Kod projektiranja riječnih vodozahvata potrebno je da uz prethodno navedene opće značajke: (i) položaj vodozahvata osigurava ravnomjerno optjecanje vode oko samog objekta objekta. Danas još ne postoji sasvim određena i opće prihvaćena klasifikacija vodozahvata na rijekama. (ii) suženje korita rijeke uvjetovano prisustvom vodozahvata bude minimalno. Prema tome pravilan izbor riječnog vodozahvata moguć je jedino na osnovi detaljne analize tome. kako ne bi dolazilo do deformacija riječnog korita. (vi) vodozahvat na plovnim rijekama bude smješten izvan plovnog puta. (iii) vodozahvat bude smješten uzvodno od mjesta upuštanja otpadnih voda u vodotok vodotok. (iv) vodozahvat bude izveden na mjestu u riječnom koritu na kojemu se ne primjećuje intenzivno taloženje riječnog nanosa i ne dešava rušenje obale (kao rezultat odronjavanja ili klizanja). (v) vodozahvat ne bude lociran na mjestu gdje se formira ili nagomilava led led. g j p j j p p j j Razlog tome leži u činjenici što postoje značajne specifičnosti projektiranih i izvedenih riječnih vodozahvata. Međutim.5.1.2 – 1. spomenutih značajki i njihovom kompleksnom sagledavanju.

neposredno iz riječnog korita. (4) pokretni priobalni vodozahvati. mogu biti smještene u posebnoj zgradi crpne stanice. kao što je prikazano na slici 1. U praksi su najčešći slučajevi prve dvije vrste vodozahvata.5::02(a). (3) plovni vodozahvati. i (d). slika 1. pomoću kojih se voda transportira do uređaja za kondicioniranje vode. 6 .(1) fiksni priobalni vodozahvati. (1) Fiksni piobalni vodozahvati slika 1 5::02 lociraju se na obalnom pokosu i zahvaćaju vodu vodozahvati.5::02.5::02(b). ili u samom vodozahvatu. (2) vodozahvati u riječnom koritu. (c). Crpke. 1.

us – usisna statička visina dizanja Osnovni dio ove vrste vodozahvata je zahvatna komora. 7 . smještenim u prednjem zidu. 6 – crpni spremnik. i zahvaća crpljenjem kroz usisnu cijev. (b). 5 – usisna cijev. 9 – potisni cjevovod.Slika 1.5::02 Sheme fiksnih priobalnih vodozahvata (a) sa crpkama u posebnoj zgradi. Hst. 7 – crpka. (c) i (d) sa crpkama u vodozahvatu 1 – zahvatna komora. Rešetke su ugrađene radi sprečavanja ulaska u zahvatnu komoru relativno krupnijih predmeta koje pronosi rijeka. VV – visoki vodostaj. 2 – ulazni otvori s rešetkama. čiji prednji zid zalazi neposredno u riječno korito U zahvatnu komoru voda ulazi kroz otvore s rešetkama korito. 8 – zgrada crpne stanice. NV – niski vodostaj. rešetkama. obično armiranobetnoska. 4 – pregrada. 3 – mreža.

Kod rješenja vodozahvata prikazanih na slici 1. radi zadržavanja nečistoća koja se nalazi u vodi (npr. (crpnog bazena) dodatno se ugrađuju mreže.5::02 (b). i (d). 8 . (c). Ova vrsta vodozahvata najčešće se primjenjuje kod relativno blago nagnutih obala. slika 1. 1. slika 1.5::02(c) i (d) potrebno je za smještaj crpki izvesti vodonepropusne komore. Da bi se osigurala neprekidna opskrba vodom potrebne su barem dvije zahvatne komore s po dva crpna bazena s crpkama crpkama. Primjena vertikalnih (centrifigalnih) crpki slika 1 5::02(d) omogućuje znatno smanjenje volumena crpki. odnosno zbog zaštite usisnih cijevi i crpnih agregata u pregradi koja dijeli zahvatnu komoru od crpnog spremnika agregata.5::02(d). objekta. karakterizirani su lociranjem zahvatne građevine (vodozahvatne glave) u riječnom koritu. Zgrada crpne stanice može biti prislonjena uz vodozahvat.5::03. slika 1. Također. (2) Vodozahvati u riječnom koritu.Time se istovremeno obavlja i prethodno grubo mehaničko čišćenje vode.5::02(b). planktoni. primjenjuju se u slučaju povoljnih geomehaničkih prilika.5::02(c) i (d). ili s njima konstrukcijski činiti cjelinu. vodno bilje). slika 1. Fiksni priobalni vodozahvati s crpkama u samom vodozahvatu. gdje se potrebne dubine za zahvaćanje vode nalaze na većoj udaljenosti od obale.

5::02. prorupčani ili rešetkom opremljeni dio cjevovoda) U koritu rijeke. 3 – sabirna komora. izvodi se vodozahvatna glava na koju se (do sabirne komore) nastavlja gravitacijski tlačni cjevovod. Cjelokupna konstrukcija i oprema vodozahvata ove vrste je u biti istovjetna fiksnom priobalnom vodozahvatu sa slike 1. (b) detalj vodozahvatne betonske glave 1 – vodozahvatna glava. na odabranom mjestu zahvaćanja vode. 4 – usisna cijev. Radi neprekidnosti vodoopskrbe potrebna su barem dva gravitacijska cjevovoda s po dvije crpke.5::03 Shema vodozahvata u riječnom koritu (a) vodozahvat. 8 – rešetka.Slika 1. s razlikom što voda ne ulazi kroz otvore nego gravitacijskim cjevovodom. 7 – potisni cjevovod. 9 . 6 – crpna stanica. 5 – crpni spremnik. 2 – gravitacijski tlačni cjevovod. 9 – ulazni difuzor (difuzor = završni.

amplitude vodnih razina) moguće je kod visokih vodostaja vodu zahvaćati i kroz otvore predviđene u prednjem zidu sabirne komore. 6 – ulazni otvor s rešetkom. Ove vodozahvate t b uz načelu smjestiti u riječnim zaljevima gdje su eliminirana moguća O d h t treba č l j titi ij č i lj i dj li i i ć oštećenja vodozahvata prouzrokovana udarom leda ili balvana koje pronosi voda. 10 . Slika 1. slika 1. (b) detalj armiranobetonske vodozahvatne glave 1 – vodozahvatna glava. 8 – ulazni difuzor (3) Plovni vodozahvati. i obrnuto). tako da se visinski položaj crpki mijenja s oscilacijama vodostaja.U određenim uvjetima (obalni profil. dok se potisna visina mijenja promjenom vodostaja (niži vodostaj – veća potisna visina. 5 – crpni spremnik. dakle. 2 – gravitacijski tlačni cjevovod. 7 – rešetka. 3 – sabirna komora.5::04. 4 – usisna cijev. pri čemu usisna visina ostaje stalna.5::05.5::04 Shema kombiniranog vodozahvata u riječnom koritu (a) vodozahvat. sastoje se od crpki postavljenih na baržu ili ponton. kao i kod fiksnog priobalnog vodozahvata. slika 1.

3 – barža ili ponton. ostali su zatvoreni. 1.5::05 Shema plovnog vodozahvata 1 – usisna cijev. Voda se zahvaća crpkama iz rijeke kroz krajeve usisnih cijevi zaštićenih sitima. kolicima ili vagonu koji se u granicama promjene vodostaja kreću po kolosijeku položenom okomito na riječni tok.Slika 1. 4 – elastični potisni cjevovod Radi zadržavanja plovne crpne stanice na jednom mjestu potrebno je njeno osiguranje sidrima. Uzduž kolosijeka se polaže fiksni potisni cjevovod s vertikalnim odvojcima na koje se priključuje elastični potisni cjevovod. (4) Pokretni priobalni vodozahvati su rješenja tipa uspinjače slika 1 5::06 Crpke su smještene na uspinjače. 11 . Pri potiskivanju vode u jedan od odvojaka.5::06. 2 – crpna stanica.

Slika 1.5. umjetnim akumulacijama i kanalima Kod zahvaćanja vode iz jezera. 3 – usisna cijev. 2 – vitlo.5::06 Shema pokretnog priobalnog vodozahvata 1 – pokretna crpna stanica. 6 – elastični potisni cjevovod. 1.2 – 2. 4 – fiksni potisni cjevovod. 5 – vertikalni odvojci. 7 – kolosijek Vrijeme zadržavanja vagona ili kolica na jednom mjestu vertikalne pozicije istovjetno je trajanju pripadnog vodostaja. Određene posebnosti su uvjetovane spoznajama da kod ovih vodozahvata treba izbjegavati njihovo lociranje na mjestima (zonama): 12 . Vodozahvati na jezerima. umjetnih akumulacija i kanala (voda stajaćica) mogu se u načelu koristiti vodozahvati većine vrsta ranije opisanih.

zaštićena rešetkom i izdignuta od dna 5 do 6 [m]. (v) skupljanja naplavina i akvatičnog bilja. 13 . (vi) izraženijih temperaturnih oscilacija vode. Za manje cjevovode je na slici 1.(i) naglih promjena obalnih pokosa. Općenito. (iv) pojave leda. ( ) (vii) onečišćenja (zagađenja) vodnog bazena otpadnim vodama. u kom slučaju treba pažljivo j ( g j ) g p j p j analizirati strujanja vodnih masa koja nastaju u bazenima i izazivaju nepovoljno premještanje onečišćenja koje dospijeva u vodu.5::07(a) prikazana vodozahvatna glava izvedena od čeličnih ili plastičnih cijevi. Dakle. (iii) intenzivnog taloženja nanosa. umjetnim akumulacijama i kanalima je u odnosu na riječnu vodu karakterizirana manjom mutnoćom. vodozahvat se nastoji smjestiti tamo gdje je moguće dobiti najčistiju (najkvalitetniju) vodu. (ii) nepovoljnih geomehaničkih uvjeta uvjeta. voda u jezerima. ali zato često puta izraženijom bojom i mirisom (kao posljedica biljnog i životinjskog svijeta) (1) Vodozahvati na jezerima se u odnosu na riječne vodozahvate uglavnom razlikuju po rješenju zahvatne građevine.

Zahvatne građevine su najčešće obalnog tipa. slika 1.5::07(d1). Ovakva vrsta zahvatne građevine koristi se i kod akumulacija. ili smještene na dnu kanala. (2) V d Vodozahvati na akumulacijama t k đ mogu biti zasnovani na nekoliko načela zahvaćanja h ti k l ij također i k lik č l h ć j vode. slika 1. Ovaj potonji princip zahvaćanja vode odnosi se na slučaj kada je zahvatna građevina izvedena u sklopu betonske pregrade (brane). slika 1. 1 5::07(d2) 14 .Kod zahvaćanja većih količina vode moguće je kao zahvatnu građevinu koristiti vodozahvatni toranj. (3) Vodozahvati na kanalima su po konstrukcijskim osobinama većinom analogni s riječnim vodozahvatima. od kojih su najčešći prikazani na slici 1.5::07(b).5::07(d2). gdje su ulazna okna za vodu postavljena na nekoliko visina kako bi se u svako doba godine mogla zahvaćati najkvalitetnija voda.5::07(b) i (c).

3 – rešetka. ( ) na j j (b) jezeru i akumulaciji. ( ) na kanalu j (c) j (d) 1 – gravitacijski tlačni ili usisni cjevovod.5::07 Shema zahvatnih građevina ( ) (a) na jezeru. ( ) na akumulaciji.Slika 1. 4 – ulazni difuzor NV – niski vodostaj. 2 – ulazna okna s rešetkama. VV – visoki vodostaj 15 . SV – srednji vodostaj.

morskih struja i promjena morskih razina. Međutim. Zahvat morske vode može biti smješten na: (a) otvorenoj obali. (c) unutar (lučkog) akvatorija zaštićenog građevinom tipa lukobranom ili valobran.2 – 3. najveće pogodnosti pruža smještaj morskih vodozahvata u akvatoriju. (iv) korozivno djelovanje morske vode vode. ako se radi o lučkom akvatoriju.1. (b) prirodno zaštićenom zaljevu. j p j . U pogledu sigurnosti konstrukcije vodozahvata (dinamičko djelovanje morskih valova i struja). dobro poznavanje tehnologije izvođenja pomorskih radova i ponašanja objekta u uvjetima eksploatacije (s obzirom na specifični karakter morske sredine). j j j j . (iii) prisustvo akvatične flore i faune u morskoj vodi (obraštanje).5. Bez obzira koja se vrsta i mjesto morskog vodozahvata odabire. ostaju temeljni parametri uspješnog zahvaćanja morske vode. Vodozahvati na morima Prilikom izbora načina zahvaćanja morske vode neophodno je sagledati specifičnosti morskog priobalja: () (i) utjecaj djelovanja morskih valova. to su u pravilu i zone najveće koncentracije zagađenja. što može biti eliminatornim u smislu korištenja takve lokacije za vodoopskrbu. (ii) geološke i geomehaničke prilike priobalnog pojasa i eventualni donos nanosa. 16 .

1. (2b) bušeni i (2c) zabijeni zdenci. (2) vertikalni vodozahvati: (2a) kopani.3. dubini (toka) podzemne vode i njegovoj izdašnosti izdašnosti.5.3 – 1. 1.5::08. Horizontalni vodozahvati Ova vrsta vodozahvata. 1 5 3 VODOZAHVATI PODZEMNIH IZVORIŠTA Vrsta građevine za zahvaćanje podzemnih voda prvenstveno ovisi o dubini njihovog rasprostiranja. 17 . se koriste kada je tok podzemne vode sa slobodnim vodnim licem relativno plitko (5 do 7 [m] ispod površine terena ) i manje dubine (toka) podzemne vode.5. vodozahvati podzemnih izvorišta se mogu svrstati u tri skupine: (1) horizontalni voodzahvati. slika 1. Sukladno ovim pokazateljima. (3) građevine za kaptažu izvora.

2 – vodonosni sloj.Slika 1. odakle se dalje potiskuje crpkama. 9 – crpka. 6 – sabirni zdenac. 3 – vodonepropusni sloj. Njegova je zadaća da spriječi unošenje (u cijevi i galerije) čvrstih čestica iz vodonosnog sloja. 4 – statička razina podzemne vode. U cijevi i galerije voda dotječe gravitacijski i otječe sa slobodnim vodnim licem u sabirni zdenac.5::08 Definicijska shema horizontalnog vodozahvata 1 – površina terena. 8 – usisna cijev. 18 . 5 – horizontalni vodozahvat. 11 – smjer strujanja podzemne vode Horizonatlni vodozahvati se prvenstveno izvode kao drenažne cijevi i vodozahvatne galerije. 7 – razina vode u sabirnom zdencu. Oko drenažnih cijevi i vodozahvatnih galerija ugrađuje se pješčano – šljunčani filtar. 10 – potisni cjevovod. položene u donjoj zoni vodonosnog sloja (obično neposredno na podinu) i najčešće okomito na smjer strujanja podzemne vode.

betonskih. armiranobetonske galerije s bočnim t i b č i otvorima u stjenkama. s filtarskim pješčano – šljunčanim zasipom i glinenim ekranom. armiranobetonskih ili plastičnih cijevi. a kružnih. (2) Cijevni vodozahvati. kružnog ili jajolikog profila. Cijevi su kružnog ili jajolikog profila. (3) vodozahvatne galerije ili galerijske vodozahvate. Stoga su minimalne dimenzije jajolikih profila. (2) cijevne vodozahvate. su horizontalni vodozahvati s kamenom (tucaničkom) ispunom. Na slici 1. ima funkciju zaštite vodozahvata od onečišćenja s površine terena.5::09 (c) prikazan je poprečni presjek prohodne. se najčešće izvode od keramičkih. d h l ij l ij k d h (1) Rovovski vodozahvati. Uglavnom su prohodne. a po po potrebi d filtarsko šljunčani i t bi se ugrađuje i nepropusni glineni ekran. ispunom filtarskim pješčano – šljunčanim zasipom i nepropusnim glinenim slojem (ekranom) koji (ekranom).5::09(b).Konstrukcije horizontalnih vodozahvata možemo klasificirati na: (1) rovovske vodozahvate. B/H = 700/1 600 [mm]. 19 . prorupčanih na gornjoj polovini. slika 1. D =1 000 [mm]. Služe za zahvaćanje g j g j relativno većih količina vode. ( ) (3) Vodozahvatne galerije se obično izvode od betona i armiranog betona. U visini otvora j i tj k i i i t je izveden filt k – šlj č i zasip.5::09(a). slika 1. jajolike.

(c) vodozahvatna galerija 1 – površina terena. 3 – vodonepropusni sloj. 6 – galerija. 9 – pješčani zasip. slika 1.5::10. 20 . 2 – vodonosni sloj. zasniva se na Dupuitovoj postavci i analizi ustaljenog strujanja kada je količina crpljenja u ravnoteži s dotokom. 7 – bočni otvori. odnosno u donjoj zoni toka podzemne vode sa slobodnim vodnim licem. 8 – šljunčani zasip. 11 – materijal od iskopa Proračun dotoka u horizontalne vodozahvate (galerije) položene na vodoravnom vodonepropusnom sloju. 4 – kamena (tucanička) ispuna. 5 – prorupčana cijev. (b) cijevni vodozahvat.5::09 Sheme horizontalnog vodozahvata (a) rovovski vodozahvat. 10 – nepropusni glineni sloj.Slika 1.

3 – vodonepropusni sloj. u horizontalnu galeriju pravokutnog poprečnog profila za slučaj njenog dvoranskog prihranjivanja dan izrazom: Q = Qdvo H o2 − ho2 = k Lg Bo (1.5-04) 21 .5-03) a za slučaj jednostranog prihranjivanja izrazom: Q = Qdvo H o2 − ho2 = k Lg 2 Bo (1.Slika 1. Q [m3 s-1]. 5 – depresijska ploha (dinamička razina podzemne vode) Tada je dotok.5::10 Strujanje podzemne vode prema galeriji 1 – površina terena. 4 – statička razina podzemne vode. 2 – vodonosni sloj.

gdje su: k .3 – 2. Za javne je vodovode najraširenija primjena bušenih zdenaca. [m]. a u nekim slučajevima i kopanih zdenaca. Ho . Vertikalni vodozahvati Ovi se vodozahvati izvode kao: (1) kopani zdenci.koeficijent procjeđivanja [m s-1] procjeđivanja. Zato će se ovdje analizirati ove dvije skupine zdenaca. ]. Bo . 22 .širina utjecaja galerije. (2) bušeni zdenci. ho .5. Lg . [m].dubina (toka) podzemne vode. (3) zabijeni zdenci. 1. Zabijeni zdenci su primjereni za individualnu vodoopskrbu. [m].dubina vode u galerijskom vodozahvatu.duljina galerije. [m].

9 – glinena brtva. p p p p .otvori 23 .(1) Kopani zdenci se obično koriste radi dobivanja podzemne vode sa slobodnim vodnim licem koja se nalazi na dubinama do 20 (iznimno do 40) [m]. tako da je dotok kroz dno i kroz otvore u stjenkama zdenca. 8 – popločenje. 7 – pješčano–šljunčani filtar. 4 – statička razina podzemne vode.5::11 Shema nepotpunog kopanog zdenca 1 5::11 1 – površina terena. j Kopani zdenci se pretežno izvode kao nepotpuni. Slika 1. j ( )[ ] Samo u rijetkim slučajevima ovi se zdenci koriste za dobivanje arteških i subarteških voda pod manjim tlakom. 3 – vodonepropusni sloj. 10 . slika 1. 5 – dinamička razina podzemne vode. 6 – nož. 2 – vodonosni sloj.5::11.

5::12(B). sifonski se cjevovodi polažu s neznatnim usponom prema sabirnom zdencu. D [m]. ako je do razine vode u zdencu više g j g j ) nego što je usisna visina sifonskog cjevovoda).5::12. treba (radi njenog zahvaćanja) iznositi najmanje 1 (bolje 2) [m]. slika 4. koji se često koristi i kao objekt u kojemu su smještene crpke za daljnje potiskivanje vode. Radi samočišćenja profila. a gravitacijski i potisni s neznatnim padom. (ii) gravitacijskim tlačnim cjevovodom (za slučaj arteških i subarteških voda). dok dubina vode u zdencu. Ako izdašnost jednog zdenca ne zadovoljava. Promjer dovodnog cjevovoda se idući prema sabirnom zdencu sukcesivno povećava. uglavnom ne prelazi 3 do 4 [m].5::11. slika 1. slika 1. d it ij ki ti i t i d Zahvaćanje prispjele vode ostvaruje se u pravilu iz sabirnog zdenca. g p se broj zdenaca. Tada se zdenci obično raspoređuju uzduž linije okomito na smjer strujanja podzemne vode.5::12(A) ili centralno. dakle. i međusobno spajaju: () (i) sifonskim cjevovodom (ako je do razine vode u zdencu najviše 7 [m]). j ( j j [ ]). slika 1. umjesto povećanja njegovoga promjera povećava j . izvodi se grupa zdenaca.Unutarnji promjer zdenca. . 24 . ho [ ]. [m]. (iii) potisnim cjevovodom (posredstvom podvodnih crpki. Pri tome položaj sabirnog zdenca i crpne stanice može biti rubno (na kraju grupe zdenaca). ( j g j ) j j ( j )[ ] Kod manjih dubina podzemne vode izvode se i potpuni zdenci.

3 – sabirni zdenac. 7 – dovodni potisni cjevovod.5::12 Situacijska shema spojenih kopanih zdenaca (A) rubni položaj sabirnog zdenca i crpne stanice. 9 – odvodni potisni cjevovod 25 . 4 – sabirni zdenac sa crpkom. 5 – zasebna crpna stanica. 6 – sifonski ili gravitacijski tlačni cjevovod. 2 – kopani zdenac s podvodnom crpkom. 8 – usisna cijev. (B) središnji položaj sabirnog zdenca i crpne stanice (a) spajanje zdenaca pomoću sifonskih ili gravitacijskih tlačnih cjevovoda (b) spajanje zdenaca pomoću potisnih cjevovoda i podvodnih crpki (a1). b t i 1 – kopani zdenac.Slika 1. ( 2) (b2) sa zasebnom crpnom stanicom k bi d (a2). ( 1) (b1) s crpkom u sabirnom zdencu.

5 – zidanje u mortu. Kopani zdenci se na licu mjesta mogu izvoditi i od kalupnog betona i armiranog betona betona. u suho.5::13 Izvedba kopanih zdenaca (a) na licu mjesta. 2 – vodonosni sloj. 4 – zidanje u suho. Nakon iskopa zidanje se vrši mjesnim materijalom (lomljenim kamenom ili opekom). (b) montažno.5::13(a). (b) montažno 1 – površina terena. 7 – nož 26 . (b) Izvedba kopanih zdenaca montažno predstavlja suvremeni način gradnje ovih zdenaca.Kopani zdenci se mogu izvoditi: (a) na licu mjesta. ako kod iskopa nema obrušavanja materijala i u slučaju većih promjera zdenaca zdenaca. Slika 1. najčešće postupkom potkopavanja. Sastoji se u spuštanju gotovih (montažnih) betonskih ili armiranobetonskih prstenova. koji prima vodu. a u donjem dijelu. (a) Izvedba kopanih zdenaca na licu mjesta je primjerena ako podzemna voda nije duboko. u gornjem dijelu u mortu. 3 – vodonepropusni sloj. slika 1. 6 – betonski prsten.

Ovaj se postupak sastoji u tome da se na mjestu izvedbe zdenca postavi prvi (najdonji) prsten.p j p j ( p . Zatim se zdenac po cijelom unutarnjem obodu lagano i ravnomjerno potkopava tako da postavljeni prsten polagano tone uslijed vlastite težine. postavlja se dodatno opterećenje (npr. čij j f k ij ž lj i čelični i b t ki ž čija je funkcija lakše prodiranje prstenova u tlo. vrećama cementa. od desetak do nekoliko stotina metara. Ova se vrsta zdenaca može koristiti za dobivanje podzemnih voda sa slobodnim vodnim licem i pod tlakom (arteških i subarteških voda). Duljina prstenova je obično 1 [m]. Kada prvi prsten bude potpuno utisnut u tlo. čeličnim profilima i sl. (2) Bušeni zdenci se primjenjuju za dobivanje podzemne vode na većim dubinama rasprostiranja njezinog toka. i njegove veće dubine (debljine). U oba slučaja zdenci mogu biti izvedeni kao potpuni i nepotpuni. 27 . nad njim se postavlja slijedeći i postupak se ponavlja sve dok se ne postigne projektirana dubina. koji na d j donjem obodu i b d ima i izveden lij d lijevanoželjezni.) . p j j g j Razlozi postavljanja filtra i glinene brtve istovjetni su onima kod horizontalnih vodozahvata. č lič i ili armiranobetonski nož. p ) U prstenovima koji su u zoni toka podzemne vode izvode se otvori za ulazak vode u zdenac. Ako prilikom izvedbe kopanog zdenca sile trenja nadvladaju opterećenje vlastitom težinom p prstenova.

28 . (v) ekonomičnost. (iv) besprijekornost u sanitarnom pogledu zbog vrlo male mogućnosti vanjskog onečišćenja vode. Osnovni dijelovi bušenog zdenca. jesu: (a) glava zdenca. (ii) neovisnost o geološkom sastavu tla. (c) filtar.0 [m]. (b) tijelo zdenca.3 do 1.5::14. slika 1. (iii) dobivanje relativno većih količina vode uz maksimalnu pogonsku sigurnost sigurnost.Prednosti bušenih zdenaca pred ostalim zahvatima podzemnih voda su između ostalog: (i) (praktički) neograničena dubina zahvaćanja vode. Bušeni zdenci se izvode bušenjem u tlu vertikalnih cilindričnih bušotina zaštićenih (najčešće) čeličnim cijevima koje automatski formiraju zdenac. Promjer bušenih zdenaca je reda veličine 0.

3 – filtar 29 .Slika 1. 2 – tijelo.5::14 Osnovni dijelovi bušenog zdenca 1 – glava.

(b) Tijelo zdenca se sastoji od jednog ili više koncentričnih nizova cijevi čija je glavna zadaća da cijevi. temperature. Odnos srednjeg promjera zrna šljunka i materijala vodonosnog sloja treba iznositi 5 do 10. fasonski komadi. štiti usisnu cijev i kućište podvodne crpke te sprječava gubitak vode u druge (suhe) slojeve na njenom putu do površine. (c) Filtar je dio zdenca koji ima zadaću da prihvati podzemnu vodu iz vodonosnog sloja i istovremeno onemogući unošenje čvrstih čestica tla u zdenac. Njena je temeljna zadaća zaštita zdenca od prodiranja površinskih p j j j p j p onečišćenja u zdenac. Perforacije su kružne. U konstrukcijskom pogledu filtre možemo podijeliti na: ▪ mrežaste filtre. a gustoća mreže je u funkciji dominantnog promjera čvrstih čestica vodonosnog sloja. koji se sastoje od prorupčanih čeličnih cijevi. izveden u jednom ili više slojeva. (nehrđajućim) čeličnim ili plastičnim mrežama.(a) Glava zdenca u konstrukcijskom pogledu predstavlja vezu ušća bušotine s tijelom zdenca pri izlazu na površinu tla. 30 . To je najvažniji i najosjetljiviji dio zdenca o kojemu bitno ovisi izdašnost (kapacitet) i pogonska trajnost zdenca. uzimanje uzoraka) te za odvod vode (potisne cijevi. koji se sastoje od prorupčane cijevi omotane specijalnim mesinganim. U širem smislu pod glavom zdenca podrazumijevamo i ostale elemente koji služe za mjerenje i kontrolu (razine vode. ▪ prorupčane filtre. ▪ šljunčane filtre. Dodatno. bakrenim. koji se sastoje od prorupčane cijevi oko koje je postavljen šljunčani omotač odgovarajuće granulacije. ovalne ili četvrtaste. Ovisno o konstrukciji prorupčanja postoji više vrsta ovih filtara. Ovaj se odnos primjenjuje i za susjedne slojeve šljunčanog omotača. tlaka. crpni agregati). tijelo zdenca pruža efikasnu zaštitu protiv obrušavanja stijenki bušotine. omoguće dovod vode na površinu terena. čija debljina ne smije biti manja od 50 [mm].

ponajviše ovise o dubini rasprostiranja podzemne vode. 5 – filtar. Slika 1.Prilikom odabira konstrukcije filtra treba voditi računa da hidraulički otpor filtra bude što manji manji. (a2) nakon ugradnje filtra i izvlačenja radne cijevi (b1) nakon spuštanja niza zaštitnih cijevi. 4 – radna cijev.5::15 Shema izvedbe bušenih zdenaca (a) s jednom zaštitnom cijevi. Načini izvedbe bušenih zdenaca. 7 – vodonepropusni sloj 31 . 2 – statička razina podzemne vode.5::15. (b2) nakon ugradnje filtra i odsijecanja zaštitnih cijevi 1 – površina terena. karakteru geoloških slojeva kroz koje prolazi bušotina i od potrebne dubine zdenca. 6 – brtva. slika 1. 3 – zaštitna cijev. (b) s nizom zaštitnih cijevi (a1) nakon spuštanja zaštitne i radne cijevi.

manjeg promjera od radne cijevi. slika 1. a cijev se povlači prema gore na visinu koja odgovara visini filtra.5::15(b). spušta se u bušotinu cijev najbližeg manjeg promjera D2 na dubinu h2.5::12. Pojedinačna visina zaštitnih cijevi ovisi o načinu bušenja i sastavu tla. Poslije ugradnje filtra uklanja se iz bušotine radna cijev a prstenasti prostor između filtarske cijevi i cijev. a prstenasti prostor između susjednih cijevi se brtvi. Pri većim dubinama rasprostiranja podzemne vode. tako da pri udarnom bušenju iznosi 20 do 25 [m] a pri rotacijskom bušenju i do 500 [m] [m]. Nakon što se s cijevi promjera D1 [mm] dosegne najveća moguća dubina h1 [m]. raspored zdenaca se može razlikovati od prikazanog. zaštitne cijevi brtvi s pomoću ugrađenih brtvi.h1. Ako potrebna dubina nije dosegnuta drugom cijevi. koja seže do donje granice vodonosnog sloja i donekle se utiskuje u vodonepropusni sloj. međusobnog rasporeda kao što je za slučaj kopanih zdenaca prikazano na slici 1.5::15(a). nastavlja se trećom cijevi još manjeg promjera D3. Zatim se spušta jedan od tipova filtra. izuzev vanjske. Na kraju. Načini spajanja bušenih zdenaca su također istovjetni načinima spajanja kopanih zdenaca. Naravno. itd. uslijed povećanja otpora pobijanju zaštitnih cijevi. na donjem dijelu posljednje cijevi postavlja se filtar. cijevi. [m]. koja trpi otpor zemljišta samo na visini h2 . koristi se niz zaštitnih cijevi s postupno sve manjim promjerom.U slučaju manjih dubina (40 do 50 [m]). Nakon toga se u bušotinu spušta radna cijev manjeg promjera. 32 . koriste se relativno jednostavne konstrukcije poput one na slici 1 5::15(a) gdje se cilindrična bušotina učvršćuje čeličnom zaštitnom cijevi Ta se cijev 1. približno spušta do gornje granice toka podzemne vode. Preostale zaštitne cijevi. Prilikom zahvaćanje većih količina vode izvodi se grupa zdenaca i objedinjuje u jedinstveni sustav vodozahvatnih objekata. odsijecaju se iznutra sjekačem cijevi.

(arteški b t ški d i) (II) dubini prorupčanog dijela zdenca: (IIa) potpuni zdenci. ▪ Dotok prema običnom zdencu promatra se kao dotok prema (a) potpunom običnom zdencu i prema (b) nepotpunom običnom zdencu. 33 .Proračun dotoka u pojedinačne vertikalne vodozahvate (zdence) ovisi o osnovnim p j ( ) slučajevima strujanja podzemne vode prema zdencima. slika 1.5::16. (IIb) nepotpuni zdenci. (Ib) zdenci u strujanju pod tl k d i t j j d tlakom ( t ški ili subarteški zdenci). a koji se razlikuju prema: (I) vrsti strujanja: (Ia) zdenci u strujanju sa slobodnim vodnim licem (obični zdenci).

2 – vodonosni sloj. Dan je izrazom: Q = Q po = π k H o2 − ho2 R ln o ro (1. 3 – vodonepropusni sloj. prema potpunom običnom zdencu. 5 – depresijska ploha (a) Dotok.5::16(a).5 05) (1.5-05) gdje su: Ro – radijus utjecaja zdenca. Qpo [m3 s-1]. 34 . ro – unutarnji radijus zdenca. [m]. dobiven je pod analognim pretpostavkama (Dupuit) kao i dotok u galeriju. (b) nepotpuni zdenac 1 – površina terena. 4 – statička razina podzemne vode.Slika 1. slika 1.5::16 Strujanje podzemne vode prema običnom zdencu (a) potpuni zdenac. [m].

slika 1.5::16(b). slike 1. koje nije zanemarivo. Radi toga je izvod formula za dotok prema ovome tipu zdenca vrlo složen j j g j p p (može se npr.2ro (1. upotrijebiti teorija potencijalnog strujanja). prema nepotpunom običnom zdencu. tako da se za praktične potrebe koristi gotovim formulama kao npr. Formula vrijedi ako je ho < Ho/3.(b) Dotok. također se promatra kao dotok prema (a) potpunom arteškom ili subarteškom zdencu i prema (b) nepotpunom arteškom ili subarteškom zdencu. ne može biti dobiven na temelju Dupuitove postavke. Qno [m3 s-1]. ▪ Dotok vode prema arteškom ili subarteškom zdencu 35 . formulom Girinskog: Q = Qno = π k (2 ho − so ) so 2h − s ln o o 1.5::17. jer postoji strujanje i s izrazitim vertikalnim komponentama brzine.5-06) (1 5 06) gdje je so [m] sniženje razine podzemne vode u zdencu.

( ) nepotpuni zdenac (a) p p (b) p p (a1) i (b1) arteški zdenac. 2 – vodonepropusni krovinski sloj. 3 – vodonosni sloj. 6 – depresijska ploha 36 .Slika 1.5::17 Strujanje podzemne vode prema arteškom ili subarteškom zdencu ( ) potpuni zdenci. 5 – statička razina podzemne vode. 4 – vodonepropusni sloj. (a2) i (b2) subarteški zdenac 1 – površina terena.

ili nepotpunom subarteškom zdencu.5::17(b1). formula Babuškina: Q = Qnas = 2 π k a so 1.5::17(a2). slika 1. ili potpunom subarteškom zdencu. 37 . (b) Dotok. Zato će se naredne analize odnositi na oba ova tipa zdenaca. slika 1. Qnas [m3 s-1]. dan je izrazom: Q = Q pas = 2 π k M H o − ho R ln o ro (1. prema potpunom arteškom. (a) Dotok. analogno kao i kod potpunog običnog zdenca. tako da se za proračun takovog zdenca može koristiti npr.Naime. Formula vrijedi ako je a < M/3. a Ho [m] označava visinu koja odgovara tlaku podzemne vode u vodonosnom sloju. Qpas [m3 s-1].5 08) (1.26 ln ro (1. prema nepotpunom arteškom. slika 1. slika 1.5::17(a1).5::17(b2). sa slike 1 1 j očito d j za hid lički proračun arteškog ili subarteškog zdenca N i lik 1.5-07) gdje je M [m] debljina sloja podzemne vode pod tlakom.5-08) gdje je a [m] dubina uronjenja prorupčanog dijela zdenca u vodonosnom sloju. također ne može biti dobiven na temelju Dupuitove postavke.5::17 je či da je hidraulički č šk b šk d sasvim nevažno da li je razina podzemne vode u zdencu iznad površine terena (arteški zdenac) ili unutar visine krovinskog vodonepropusnog sloja (subarteški zdneac).

kod nelinearne ovisnosti proračun dotoka prema grupi zdenaca je osjetno složeniji. pri čemu je kod zdenaca pod tlakom sniženje razine podzemne vode linearno proporcionalno s dotokom. 38 . jer se u slučaju linearne ovisnosti dotoka i sniženja može primijeniti načelo superpozicije na kojemu se onda dalje izvode formule za dotok prema zdencima. Ova je činjenica bitna za proračun dotoka prema grupi zdenaca.▪▪▪ Naglasimo da svi prethodni izrazi vrijede za proračun dotoka samo prema jednom zdencu. Međutim. dok je kod zdenaca u strujanju sa slobodnim vodnim licem ta veza nelinearna.

Građevine za zahvaćanje izvorske vode nazivaju se kaptaže.3 – 3. postoje dvije vrste izvora: (1) uzlazni izvori. a kao rezultat narušavanja čvrstoće vodonepropusnih krovinskih slojeva.1.5. a proces sakupljanja izvorske vode naziva se kaptiranje izvora. koristiti izvorsku vodu. (2) Silazni izvori nastaju kao rezultat isklinjavanja na površinu tla vodonosnih slojeva koji leže na vodonepropusnoj podlozi i sadrže vodu bez tlaka. Najopćenitije. (1) Uzlazni izvori se formiraju probijanjem u površinske slojeve tla podzemnih voda pod tlakom. nastoji se uvijek za vodoopskrbu. ako je ikako moguće. Građevine za kaptažu izvora Izvori predstavljaju prirodno izlaženje podzemnih voda na površinu terena terena. kao i relativno jednostavnog načina njenog zahvaćanja. Zbog (u pravilu) visoke zdravstvene kvalitete izvorske vode. 39 . (2) silazni izvori izvori.

(a) Kaptiranje uzlaznih izvora. 7 – najviša dozvoljena razina vode. slika 1. se provodi kaptažnom građevinom u vidu vodne komore (vodospreme) koja se izvodi nad mjestom najjačeg izviranja vode. Slika 1. (b) silaznog izvora 1 – vodna komora.5::18 Sheme kaptiranja (a) uzlaznog izvora. tada taj sloj treba očistiti i u slučaju iznošenja čvrstih čestica ugraditi filtar Filtar treba izvesti i ako voda izvire kroz površinski pjeskovito–šljunčani sloj filtar. 2 – zasunska komora.otvori. 4 – kosa krila. sloj. 3 – filtar. 9 – preljevna cijev.Ove građevine se različito izvode. Ako voda izvire kroz ispucali stjenski površinski sloj. 10 – ispusno–preljevna cijev.5::18(a). 12 – površina terena. ovisno o vrsti izvora. 13 – nepropusni glineni sloj 40 . 6 – normalna (radna) razina vode. 11 . 8 – odvodni cjevovod. 5 – ventilacijska cijev.

zaobilazeći kaptažnu građevinu. vodovodnim armaturama.(b) Kaptiranje silaznih izvora također se ostvaruje posredstvom vodne komore smještene na mjestu najjačeg izviranja vode. U većini slučajeva. zasute s vanjske strane (šljunčanim) filtrom. Mogućnost prelijevanja vode iz vodne komore je potrebno osigurati da bi se isključilo eventualno j p j g j j p j j formiranje uspora vode. a u nepovoljnijem slučaju čak i pojavu da izvor nađe drugi izlaz na površinu. pošto lokalni geološki. radi što potpunijeg zahvaćanja vode. i brojne posebnosti. građevine u obliku brana ili uspornih zidova. mogućnosti njenog prelijevanja i pražnjenja vodne komore. predviđena je kod obje kaptažne građevine izvedba zasunske komore opremljena cijevima i komore. 41 . ▪▪▪ j g g j Konstrukcije kaptažnih građevina mogu imati. filtrom Prema vodnoj komori se obostrano priključuju kosa krila koja pregrađuju vodni tok tok. izvode se j jj g j j .5::18(b) prikazan je primjer kaptažne građevine za zahvaćanje vode silaznih izvora. okomito na osnovni smjer strujanja podzemne vode. u odnosu na prethodno opisane. Radi odvođenja vode potrošačima. jer bi to moglo izazvati smanjenje izdašnosti izvora. p p j g j . Voda ulazi u vodnu komoru kroz otvore u prednjem zidu. Na slici 1. hidrogeološki i topografski uvjeti u svojim kombinacijama nalažu u pojedinačnim slučajevima posebne mjere kod njihove izvedbe.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->