1.5.

VODOZAHVATI

Vodozahvati su građevine kojima se zahvaća (kaptira) vode iz izvorišta i usmjerava prema potrošačima. , j Vrsta vodozahvata ovisi o karakteru izvorišta, tako da razlikujemo: (1) vodozahvate atmosferskih izvorišta, (2) vodozahvate površinskih izvorišta, (3) vodozahvate podzemnih izvorišta.

1.5.1. VODOZAHVATI ATMOSFERSKIH IZVORIŠTA Primjena ovih vodozahvata je najčešća na krškim terenima i primjerena za manja naselja. g j j p Osnovu vodozahvata atmosferskih izvorišta čini zahvatna građevina čija je površina obrađena da prihvati i usmjeri pale oborine prema jednoj točki, slika 1.5::01.

1

Slika 1.5::01 Vodozahvat atmosferskih izvorišta
(a) zahvatna građevina; (b) cisterna 1 – sabirna površina; 2 – odvod sakupljene vode; 3 – muljni ispust; 4 – ograda; 5 – obodni kanal; 6 – sabirna komora (vodosprema); 7 – dovod sakupljene vode; 8 – zahvatna komora; 9 – pješčani filtar

2

Izraz čatrnja ili gustirna upotrebljava se kao sinonim za vodozahvat koji se sastoji od zahvatne građevine (sabirne površine) i cisterne za vodu. Cisternom se rješava varijacija u potrošnji vode u odnosu na prispjelu količinu palih oborina. Funkcionalne dimenzije ovih građevina načelno se određuju pomoću računa vjerojatnosti za najdužu sušu i najmanje godišnje oborine u projektnom razdoblju (15 do 30 godina). No, u praksi se pristup pojednostavljuje pretpostavljajući da najdulja suša traje m [d] (obično m = 90 [d]), a podatak o najmanjoj godišnjoj visini oborina, Hg,min [mm], za usvojeno projektno razdoblje dobije se obradom podataka s najbliže kišomjerne stanice. Ako je Nk [stanovnik] broj stanovnika na kraju projektnog razdoblja, qsp [l stanovnik-1 d-1] specifična potrošnja vode i c [1] k fi ij t otjecanja sa sabirne površine, onda j njezina minimalno potrebna t š j d koeficijent tj j bi ši d je j i i i l t b 2], definirana izrazom: veličina, Ap [m
Ap = 365 N k qsp c H g ,min

(1.5 01) (1.5-01)

Volumen cisterne, Vc [m3], treba biti dostatan za cjelokupnu potrošnju u vrijeme suše, tj. m [d], tako da je definiran izrazom:
Vc = 10 −3 N k qsp m

(1.5-02) 3

Sabirne površine i cisterne izvode se od vodonepropusnog betona. Također je potrebno sabirnu površinu zaštiti ogradom visine barem 1 5 [m] a cisternu zatvoriti (iz zdravstvenih razloga) i 1.5 [m], ugraditi pješčani filtar ispred zahvatne komore (radi dobivanja filtrirane vode). Kod cisterne se izvodi i termička izolacija koja se uglavnom postiže nasipavanjem sloja zemlje debljine cca 0.5 [m].

1.5.2. VODOZAHVATI POVRŠINSKIH IZVORIŠTA Vodozahvate površinskih izvorišta možemo klasificirati na: (1) vodozahvate na rijekama (prirodnom ili reguliranom stanju), (2) vodozahvate na (2a) jezerima (prirodnim akumulacijama) (2b) umjetnim akumulacijama i akumulacijama), (2c) kanalima, (3) vodozahvate na morima. Pored ovih postoje i vodozahvati površinskih izvorišta koji se u samoj tehnici zahvaćanja vode vrlo malo razlikuju od navedenih, ali sadrže određene specifičnosti, kao npr.: (i) vodozahvati na planinskim potocima koji su u pravilu nezagađeni i predstavljaju idealna potocima, rješenja za opskrbu vodom. Nedostatak im je što su često vrlo udaljeni od potrošača,

(ii) vodozahvati na plitkim riječnim tokovima.

4

(iii) vodozahvat bude smješten uzvodno od mjesta upuštanja otpadnih voda u vodotok vodotok. g j p j j p p j j Razlog tome leži u činjenici što postoje značajne specifičnosti projektiranih i izvedenih riječnih vodozahvata. Međutim. (ii) suženje korita rijeke uvjetovano prisustvom vodozahvata bude minimalno.2 – 1.5. Danas još ne postoji sasvim određena i opće prihvaćena klasifikacija vodozahvata na rijekama. spomenutih značajki i njihovom kompleksnom sagledavanju. Prema tome pravilan izbor riječnog vodozahvata moguć je jedino na osnovi detaljne analize tome. (v) vodozahvat ne bude lociran na mjestu gdje se formira ili nagomilava led led. Vodozahvati na rijekama Kod projektiranja riječnih vodozahvata potrebno je da uz prethodno navedene opće značajke: (i) položaj vodozahvata osigurava ravnomjerno optjecanje vode oko samog objekta objekta.1. generalno se ipak mogu nazrijeti četiri osnovne vrste riječnih vodozahvata: 5 . (vi) vodozahvat na plovnim rijekama bude smješten izvan plovnog puta. kako ne bi dolazilo do deformacija riječnog korita. (iv) vodozahvat bude izveden na mjestu u riječnom koritu na kojemu se ne primjećuje intenzivno taloženje riječnog nanosa i ne dešava rušenje obale (kao rezultat odronjavanja ili klizanja).

5::02(a). kao što je prikazano na slici 1. ili u samom vodozahvatu. slika 1. (3) plovni vodozahvati. mogu biti smještene u posebnoj zgradi crpne stanice. (1) Fiksni piobalni vodozahvati slika 1 5::02 lociraju se na obalnom pokosu i zahvaćaju vodu vodozahvati. Crpke. 1. (c).5::02. neposredno iz riječnog korita. 6 .5::02(b). U praksi su najčešći slučajevi prve dvije vrste vodozahvata. (4) pokretni priobalni vodozahvati. pomoću kojih se voda transportira do uređaja za kondicioniranje vode.(1) fiksni priobalni vodozahvati. (2) vodozahvati u riječnom koritu. i (d).

smještenim u prednjem zidu.us – usisna statička visina dizanja Osnovni dio ove vrste vodozahvata je zahvatna komora. (b). i zahvaća crpljenjem kroz usisnu cijev. 6 – crpni spremnik. 3 – mreža. rešetkama.5::02 Sheme fiksnih priobalnih vodozahvata (a) sa crpkama u posebnoj zgradi. 8 – zgrada crpne stanice. 4 – pregrada. VV – visoki vodostaj. 9 – potisni cjevovod. čiji prednji zid zalazi neposredno u riječno korito U zahvatnu komoru voda ulazi kroz otvore s rešetkama korito.Slika 1. 5 – usisna cijev. Rešetke su ugrađene radi sprečavanja ulaska u zahvatnu komoru relativno krupnijih predmeta koje pronosi rijeka. 2 – ulazni otvori s rešetkama. obično armiranobetnoska. 7 . (c) i (d) sa crpkama u vodozahvatu 1 – zahvatna komora. 7 – crpka. NV – niski vodostaj. Hst.

slika 1. gdje se potrebne dubine za zahvaćanje vode nalaze na većoj udaljenosti od obale. Fiksni priobalni vodozahvati s crpkama u samom vodozahvatu. Ova vrsta vodozahvata najčešće se primjenjuje kod relativno blago nagnutih obala. slika 1. radi zadržavanja nečistoća koja se nalazi u vodi (npr.5::02 (b). ili s njima konstrukcijski činiti cjelinu. slika 1. 8 . objekta. Zgrada crpne stanice može biti prislonjena uz vodozahvat. (crpnog bazena) dodatno se ugrađuju mreže. Da bi se osigurala neprekidna opskrba vodom potrebne su barem dvije zahvatne komore s po dva crpna bazena s crpkama crpkama. (c).Time se istovremeno obavlja i prethodno grubo mehaničko čišćenje vode.5::02(b).5::02(c) i (d). (2) Vodozahvati u riječnom koritu.5::02(d). odnosno zbog zaštite usisnih cijevi i crpnih agregata u pregradi koja dijeli zahvatnu komoru od crpnog spremnika agregata. slika 1. i (d). vodno bilje). planktoni. karakterizirani su lociranjem zahvatne građevine (vodozahvatne glave) u riječnom koritu.5::03. 1. primjenjuju se u slučaju povoljnih geomehaničkih prilika.5::02(c) i (d) potrebno je za smještaj crpki izvesti vodonepropusne komore. Kod rješenja vodozahvata prikazanih na slici 1. Također. Primjena vertikalnih (centrifigalnih) crpki slika 1 5::02(d) omogućuje znatno smanjenje volumena crpki.

Radi neprekidnosti vodoopskrbe potrebna su barem dva gravitacijska cjevovoda s po dvije crpke. izvodi se vodozahvatna glava na koju se (do sabirne komore) nastavlja gravitacijski tlačni cjevovod. 9 . prorupčani ili rešetkom opremljeni dio cjevovoda) U koritu rijeke. s razlikom što voda ne ulazi kroz otvore nego gravitacijskim cjevovodom. 2 – gravitacijski tlačni cjevovod. 9 – ulazni difuzor (difuzor = završni.5::02. 6 – crpna stanica.5::03 Shema vodozahvata u riječnom koritu (a) vodozahvat. 7 – potisni cjevovod. (b) detalj vodozahvatne betonske glave 1 – vodozahvatna glava. 3 – sabirna komora. Cjelokupna konstrukcija i oprema vodozahvata ove vrste je u biti istovjetna fiksnom priobalnom vodozahvatu sa slike 1. 5 – crpni spremnik.Slika 1. 4 – usisna cijev. 8 – rešetka. na odabranom mjestu zahvaćanja vode.

dakle. slika 1. i obrnuto). amplitude vodnih razina) moguće je kod visokih vodostaja vodu zahvaćati i kroz otvore predviđene u prednjem zidu sabirne komore. 10 . 8 – ulazni difuzor (3) Plovni vodozahvati. Slika 1. 3 – sabirna komora. 5 – crpni spremnik. 2 – gravitacijski tlačni cjevovod. 7 – rešetka.5::05.5::04. pri čemu usisna visina ostaje stalna. 4 – usisna cijev. sastoje se od crpki postavljenih na baržu ili ponton. (b) detalj armiranobetonske vodozahvatne glave 1 – vodozahvatna glava. tako da se visinski položaj crpki mijenja s oscilacijama vodostaja. Ove vodozahvate t b uz načelu smjestiti u riječnim zaljevima gdje su eliminirana moguća O d h t treba č l j titi ij č i lj i dj li i i ć oštećenja vodozahvata prouzrokovana udarom leda ili balvana koje pronosi voda. 6 – ulazni otvor s rešetkom. dok se potisna visina mijenja promjenom vodostaja (niži vodostaj – veća potisna visina. kao i kod fiksnog priobalnog vodozahvata. slika 1.U određenim uvjetima (obalni profil.5::04 Shema kombiniranog vodozahvata u riječnom koritu (a) vodozahvat.

Voda se zahvaća crpkama iz rijeke kroz krajeve usisnih cijevi zaštićenih sitima. Pri potiskivanju vode u jedan od odvojaka. kolicima ili vagonu koji se u granicama promjene vodostaja kreću po kolosijeku položenom okomito na riječni tok. 3 – barža ili ponton. 1. 11 . ostali su zatvoreni. 4 – elastični potisni cjevovod Radi zadržavanja plovne crpne stanice na jednom mjestu potrebno je njeno osiguranje sidrima.Slika 1. 2 – crpna stanica.5::05 Shema plovnog vodozahvata 1 – usisna cijev. (4) Pokretni priobalni vodozahvati su rješenja tipa uspinjače slika 1 5::06 Crpke su smještene na uspinjače. Uzduž kolosijeka se polaže fiksni potisni cjevovod s vertikalnim odvojcima na koje se priključuje elastični potisni cjevovod.5::06.

Slika 1. Vodozahvati na jezerima. 3 – usisna cijev.5.5::06 Shema pokretnog priobalnog vodozahvata 1 – pokretna crpna stanica. 5 – vertikalni odvojci.2 – 2. Određene posebnosti su uvjetovane spoznajama da kod ovih vodozahvata treba izbjegavati njihovo lociranje na mjestima (zonama): 12 . 2 – vitlo. 4 – fiksni potisni cjevovod. umjetnim akumulacijama i kanalima Kod zahvaćanja vode iz jezera. 6 – elastični potisni cjevovod. 7 – kolosijek Vrijeme zadržavanja vagona ili kolica na jednom mjestu vertikalne pozicije istovjetno je trajanju pripadnog vodostaja. 1. umjetnih akumulacija i kanala (voda stajaćica) mogu se u načelu koristiti vodozahvati većine vrsta ranije opisanih.

voda u jezerima. Općenito. zaštićena rešetkom i izdignuta od dna 5 do 6 [m]. 13 . (iv) pojave leda. vodozahvat se nastoji smjestiti tamo gdje je moguće dobiti najčistiju (najkvalitetniju) vodu. u kom slučaju treba pažljivo j ( g j ) g p j p j analizirati strujanja vodnih masa koja nastaju u bazenima i izazivaju nepovoljno premještanje onečišćenja koje dospijeva u vodu. Dakle. (v) skupljanja naplavina i akvatičnog bilja. (vi) izraženijih temperaturnih oscilacija vode.5::07(a) prikazana vodozahvatna glava izvedena od čeličnih ili plastičnih cijevi. (ii) nepovoljnih geomehaničkih uvjeta uvjeta. (iii) intenzivnog taloženja nanosa. Za manje cjevovode je na slici 1. ali zato često puta izraženijom bojom i mirisom (kao posljedica biljnog i životinjskog svijeta) (1) Vodozahvati na jezerima se u odnosu na riječne vodozahvate uglavnom razlikuju po rješenju zahvatne građevine.(i) naglih promjena obalnih pokosa. ( ) (vii) onečišćenja (zagađenja) vodnog bazena otpadnim vodama. umjetnim akumulacijama i kanalima je u odnosu na riječnu vodu karakterizirana manjom mutnoćom.

Zahvatne građevine su najčešće obalnog tipa. (3) Vodozahvati na kanalima su po konstrukcijskim osobinama većinom analogni s riječnim vodozahvatima. ili smještene na dnu kanala. Ovakva vrsta zahvatne građevine koristi se i kod akumulacija. gdje su ulazna okna za vodu postavljena na nekoliko visina kako bi se u svako doba godine mogla zahvaćati najkvalitetnija voda.5::07(d1).5::07(d2).5::07(b). Ovaj potonji princip zahvaćanja vode odnosi se na slučaj kada je zahvatna građevina izvedena u sklopu betonske pregrade (brane). od kojih su najčešći prikazani na slici 1. slika 1.Kod zahvaćanja većih količina vode moguće je kao zahvatnu građevinu koristiti vodozahvatni toranj. (2) V d Vodozahvati na akumulacijama t k đ mogu biti zasnovani na nekoliko načela zahvaćanja h ti k l ij također i k lik č l h ć j vode. 1 5::07(d2) 14 . slika 1.5::07(b) i (c). slika 1.

Slika 1. 4 – ulazni difuzor NV – niski vodostaj.5::07 Shema zahvatnih građevina ( ) (a) na jezeru. ( ) na akumulaciji. ( ) na kanalu j (c) j (d) 1 – gravitacijski tlačni ili usisni cjevovod. 3 – rešetka. SV – srednji vodostaj. 2 – ulazna okna s rešetkama. VV – visoki vodostaj 15 . ( ) na j j (b) jezeru i akumulaciji.

ostaju temeljni parametri uspješnog zahvaćanja morske vode. (c) unutar (lučkog) akvatorija zaštićenog građevinom tipa lukobranom ili valobran. Vodozahvati na morima Prilikom izbora načina zahvaćanja morske vode neophodno je sagledati specifičnosti morskog priobalja: () (i) utjecaj djelovanja morskih valova. što može biti eliminatornim u smislu korištenja takve lokacije za vodoopskrbu. (b) prirodno zaštićenom zaljevu. to su u pravilu i zone najveće koncentracije zagađenja.5. j j j j . Zahvat morske vode može biti smješten na: (a) otvorenoj obali. (iii) prisustvo akvatične flore i faune u morskoj vodi (obraštanje). (iv) korozivno djelovanje morske vode vode. j p j . najveće pogodnosti pruža smještaj morskih vodozahvata u akvatoriju. U pogledu sigurnosti konstrukcije vodozahvata (dinamičko djelovanje morskih valova i struja). (ii) geološke i geomehaničke prilike priobalnog pojasa i eventualni donos nanosa. Međutim. Bez obzira koja se vrsta i mjesto morskog vodozahvata odabire. morskih struja i promjena morskih razina. 16 . ako se radi o lučkom akvatoriju. dobro poznavanje tehnologije izvođenja pomorskih radova i ponašanja objekta u uvjetima eksploatacije (s obzirom na specifični karakter morske sredine).2 – 3.1.

se koriste kada je tok podzemne vode sa slobodnim vodnim licem relativno plitko (5 do 7 [m] ispod površine terena ) i manje dubine (toka) podzemne vode. vodozahvati podzemnih izvorišta se mogu svrstati u tri skupine: (1) horizontalni voodzahvati. (3) građevine za kaptažu izvora.5::08. slika 1.5. (2b) bušeni i (2c) zabijeni zdenci.3 – 1. dubini (toka) podzemne vode i njegovoj izdašnosti izdašnosti. 1. Horizontalni vodozahvati Ova vrsta vodozahvata.3.5. 1 5 3 VODOZAHVATI PODZEMNIH IZVORIŠTA Vrsta građevine za zahvaćanje podzemnih voda prvenstveno ovisi o dubini njihovog rasprostiranja. Sukladno ovim pokazateljima. (2) vertikalni vodozahvati: (2a) kopani.1. 17 .

2 – vodonosni sloj. U cijevi i galerije voda dotječe gravitacijski i otječe sa slobodnim vodnim licem u sabirni zdenac. Oko drenažnih cijevi i vodozahvatnih galerija ugrađuje se pješčano – šljunčani filtar. Njegova je zadaća da spriječi unošenje (u cijevi i galerije) čvrstih čestica iz vodonosnog sloja. 18 . 5 – horizontalni vodozahvat.5::08 Definicijska shema horizontalnog vodozahvata 1 – površina terena. 4 – statička razina podzemne vode. odakle se dalje potiskuje crpkama. 3 – vodonepropusni sloj.Slika 1. 9 – crpka. 7 – razina vode u sabirnom zdencu. 11 – smjer strujanja podzemne vode Horizonatlni vodozahvati se prvenstveno izvode kao drenažne cijevi i vodozahvatne galerije. položene u donjoj zoni vodonosnog sloja (obično neposredno na podinu) i najčešće okomito na smjer strujanja podzemne vode. 10 – potisni cjevovod. 8 – usisna cijev. 6 – sabirni zdenac.

5::09(b).Konstrukcije horizontalnih vodozahvata možemo klasificirati na: (1) rovovske vodozahvate. s filtarskim pješčano – šljunčanim zasipom i glinenim ekranom. U visini otvora j i tj k i i i t je izveden filt k – šlj č i zasip. B/H = 700/1 600 [mm]. a kružnih. Uglavnom su prohodne. d h l ij l ij k d h (1) Rovovski vodozahvati. ima funkciju zaštite vodozahvata od onečišćenja s površine terena. Na slici 1. (3) vodozahvatne galerije ili galerijske vodozahvate. slika 1. jajolike. betonskih.5::09 (c) prikazan je poprečni presjek prohodne. slika 1. Služe za zahvaćanje g j g j relativno većih količina vode. prorupčanih na gornjoj polovini. ispunom filtarskim pješčano – šljunčanim zasipom i nepropusnim glinenim slojem (ekranom) koji (ekranom). Cijevi su kružnog ili jajolikog profila. se najčešće izvode od keramičkih. armiranobetonske galerije s bočnim t i b č i otvorima u stjenkama. a po po potrebi d filtarsko šljunčani i t bi se ugrađuje i nepropusni glineni ekran. D =1 000 [mm].5::09(a). armiranobetonskih ili plastičnih cijevi. su horizontalni vodozahvati s kamenom (tucaničkom) ispunom. ( ) (3) Vodozahvatne galerije se obično izvode od betona i armiranog betona. kružnog ili jajolikog profila. (2) cijevne vodozahvate. 19 . Stoga su minimalne dimenzije jajolikih profila. (2) Cijevni vodozahvati.

odnosno u donjoj zoni toka podzemne vode sa slobodnim vodnim licem. 5 – prorupčana cijev. 6 – galerija. (b) cijevni vodozahvat. 8 – šljunčani zasip.Slika 1. 2 – vodonosni sloj. 7 – bočni otvori. 9 – pješčani zasip. 3 – vodonepropusni sloj.5::09 Sheme horizontalnog vodozahvata (a) rovovski vodozahvat. (c) vodozahvatna galerija 1 – površina terena. 10 – nepropusni glineni sloj. slika 1. 20 . zasniva se na Dupuitovoj postavci i analizi ustaljenog strujanja kada je količina crpljenja u ravnoteži s dotokom.5::10. 11 – materijal od iskopa Proračun dotoka u horizontalne vodozahvate (galerije) položene na vodoravnom vodonepropusnom sloju. 4 – kamena (tucanička) ispuna.

5 – depresijska ploha (dinamička razina podzemne vode) Tada je dotok.5::10 Strujanje podzemne vode prema galeriji 1 – površina terena.Slika 1.5-03) a za slučaj jednostranog prihranjivanja izrazom: Q = Qdvo H o2 − ho2 = k Lg 2 Bo (1. 3 – vodonepropusni sloj. 2 – vodonosni sloj. Q [m3 s-1]. u horizontalnu galeriju pravokutnog poprečnog profila za slučaj njenog dvoranskog prihranjivanja dan izrazom: Q = Qdvo H o2 − ho2 = k Lg Bo (1. 4 – statička razina podzemne vode.5-04) 21 .

22 .širina utjecaja galerije. a u nekim slučajevima i kopanih zdenaca. (3) zabijeni zdenci.5. [m]. Za javne je vodovode najraširenija primjena bušenih zdenaca. Bo . [m].duljina galerije. 1.3 – 2.dubina (toka) podzemne vode. Vertikalni vodozahvati Ovi se vodozahvati izvode kao: (1) kopani zdenci. Ho . (2) bušeni zdenci.koeficijent procjeđivanja [m s-1] procjeđivanja. ho . Zabijeni zdenci su primjereni za individualnu vodoopskrbu.gdje su: k . ]. Zato će se ovdje analizirati ove dvije skupine zdenaca. [m]. [m]. Lg .dubina vode u galerijskom vodozahvatu.

6 – nož. 9 – glinena brtva. 4 – statička razina podzemne vode. slika 1. 5 – dinamička razina podzemne vode. 3 – vodonepropusni sloj.otvori 23 .(1) Kopani zdenci se obično koriste radi dobivanja podzemne vode sa slobodnim vodnim licem koja se nalazi na dubinama do 20 (iznimno do 40) [m]. j ( )[ ] Samo u rijetkim slučajevima ovi se zdenci koriste za dobivanje arteških i subarteških voda pod manjim tlakom. 8 – popločenje. j Kopani zdenci se pretežno izvode kao nepotpuni. tako da je dotok kroz dno i kroz otvore u stjenkama zdenca. Slika 1. 7 – pješčano–šljunčani filtar. p p p p .5::11. 2 – vodonosni sloj.5::11 Shema nepotpunog kopanog zdenca 1 5::11 1 – površina terena. 10 .

a gravitacijski i potisni s neznatnim padom. uglavnom ne prelazi 3 do 4 [m]. (ii) gravitacijskim tlačnim cjevovodom (za slučaj arteških i subarteških voda). (iii) potisnim cjevovodom (posredstvom podvodnih crpki.Unutarnji promjer zdenca. umjesto povećanja njegovoga promjera povećava j .5::12(B).5::11. D [m]. dok dubina vode u zdencu. 24 . ( j g j ) j j ( j )[ ] Kod manjih dubina podzemne vode izvode se i potpuni zdenci.5::12(A) ili centralno. g p se broj zdenaca. . sifonski se cjevovodi polažu s neznatnim usponom prema sabirnom zdencu. i međusobno spajaju: () (i) sifonskim cjevovodom (ako je do razine vode u zdencu najviše 7 [m]). dakle. slika 4. Promjer dovodnog cjevovoda se idući prema sabirnom zdencu sukcesivno povećava. Radi samočišćenja profila. ako je do razine vode u zdencu više g j g j ) nego što je usisna visina sifonskog cjevovoda). slika 1. [m].5::12. Pri tome položaj sabirnog zdenca i crpne stanice može biti rubno (na kraju grupe zdenaca). Ako izdašnost jednog zdenca ne zadovoljava. izvodi se grupa zdenaca. koji se često koristi i kao objekt u kojemu su smještene crpke za daljnje potiskivanje vode. treba (radi njenog zahvaćanja) iznositi najmanje 1 (bolje 2) [m]. j ( j j [ ]). ho [ ]. slika 1. slika 1. d it ij ki ti i t i d Zahvaćanje prispjele vode ostvaruje se u pravilu iz sabirnog zdenca. Tada se zdenci obično raspoređuju uzduž linije okomito na smjer strujanja podzemne vode.

5 – zasebna crpna stanica. ( 1) (b1) s crpkom u sabirnom zdencu. b t i 1 – kopani zdenac. ( 2) (b2) sa zasebnom crpnom stanicom k bi d (a2). 7 – dovodni potisni cjevovod. 4 – sabirni zdenac sa crpkom. 8 – usisna cijev. 2 – kopani zdenac s podvodnom crpkom. 6 – sifonski ili gravitacijski tlačni cjevovod. 9 – odvodni potisni cjevovod 25 . (B) središnji položaj sabirnog zdenca i crpne stanice (a) spajanje zdenaca pomoću sifonskih ili gravitacijskih tlačnih cjevovoda (b) spajanje zdenaca pomoću potisnih cjevovoda i podvodnih crpki (a1).5::12 Situacijska shema spojenih kopanih zdenaca (A) rubni položaj sabirnog zdenca i crpne stanice. 3 – sabirni zdenac.Slika 1.

(a) Izvedba kopanih zdenaca na licu mjesta je primjerena ako podzemna voda nije duboko. 4 – zidanje u suho. 7 – nož 26 .5::13(a). slika 1. (b) montažno 1 – površina terena. najčešće postupkom potkopavanja. 3 – vodonepropusni sloj. Sastoji se u spuštanju gotovih (montažnih) betonskih ili armiranobetonskih prstenova. Nakon iskopa zidanje se vrši mjesnim materijalom (lomljenim kamenom ili opekom). (b) Izvedba kopanih zdenaca montažno predstavlja suvremeni način gradnje ovih zdenaca. u gornjem dijelu u mortu. 6 – betonski prsten. a u donjem dijelu. u suho.5::13 Izvedba kopanih zdenaca (a) na licu mjesta.Kopani zdenci se mogu izvoditi: (a) na licu mjesta. Slika 1. 5 – zidanje u mortu. koji prima vodu. ako kod iskopa nema obrušavanja materijala i u slučaju većih promjera zdenaca zdenaca. (b) montažno. 2 – vodonosni sloj. Kopani zdenci se na licu mjesta mogu izvoditi i od kalupnog betona i armiranog betona betona.

Zatim se zdenac po cijelom unutarnjem obodu lagano i ravnomjerno potkopava tako da postavljeni prsten polagano tone uslijed vlastite težine. Kada prvi prsten bude potpuno utisnut u tlo. 27 . i njegove veće dubine (debljine).) . čij j f k ij ž lj i čelični i b t ki ž čija je funkcija lakše prodiranje prstenova u tlo. p ) U prstenovima koji su u zoni toka podzemne vode izvode se otvori za ulazak vode u zdenac. vrećama cementa. od desetak do nekoliko stotina metara. čeličnim profilima i sl. (2) Bušeni zdenci se primjenjuju za dobivanje podzemne vode na većim dubinama rasprostiranja njezinog toka. p j j g j Razlozi postavljanja filtra i glinene brtve istovjetni su onima kod horizontalnih vodozahvata. koji na d j donjem obodu i b d ima i izveden lij d lijevanoželjezni. postavlja se dodatno opterećenje (npr. nad njim se postavlja slijedeći i postupak se ponavlja sve dok se ne postigne projektirana dubina. Duljina prstenova je obično 1 [m]. U oba slučaja zdenci mogu biti izvedeni kao potpuni i nepotpuni. Ako prilikom izvedbe kopanog zdenca sile trenja nadvladaju opterećenje vlastitom težinom p prstenova. č lič i ili armiranobetonski nož. Ova se vrsta zdenaca može koristiti za dobivanje podzemnih voda sa slobodnim vodnim licem i pod tlakom (arteških i subarteških voda).p j p j ( p .Ovaj se postupak sastoji u tome da se na mjestu izvedbe zdenca postavi prvi (najdonji) prsten.

Prednosti bušenih zdenaca pred ostalim zahvatima podzemnih voda su između ostalog: (i) (praktički) neograničena dubina zahvaćanja vode. (b) tijelo zdenca.3 do 1. (iii) dobivanje relativno većih količina vode uz maksimalnu pogonsku sigurnost sigurnost. (v) ekonomičnost.0 [m].5::14. Osnovni dijelovi bušenog zdenca. Promjer bušenih zdenaca je reda veličine 0. Bušeni zdenci se izvode bušenjem u tlu vertikalnih cilindričnih bušotina zaštićenih (najčešće) čeličnim cijevima koje automatski formiraju zdenac. (ii) neovisnost o geološkom sastavu tla. (c) filtar. jesu: (a) glava zdenca. slika 1. 28 . (iv) besprijekornost u sanitarnom pogledu zbog vrlo male mogućnosti vanjskog onečišćenja vode.

3 – filtar 29 . 2 – tijelo.Slika 1.5::14 Osnovni dijelovi bušenog zdenca 1 – glava.

a gustoća mreže je u funkciji dominantnog promjera čvrstih čestica vodonosnog sloja. 30 . koji se sastoje od prorupčane cijevi omotane specijalnim mesinganim. tlaka. Ovisno o konstrukciji prorupčanja postoji više vrsta ovih filtara. izveden u jednom ili više slojeva. (b) Tijelo zdenca se sastoji od jednog ili više koncentričnih nizova cijevi čija je glavna zadaća da cijevi.(a) Glava zdenca u konstrukcijskom pogledu predstavlja vezu ušća bušotine s tijelom zdenca pri izlazu na površinu tla. uzimanje uzoraka) te za odvod vode (potisne cijevi. Ovaj se odnos primjenjuje i za susjedne slojeve šljunčanog omotača. omoguće dovod vode na površinu terena. ▪ prorupčane filtre. crpni agregati). U konstrukcijskom pogledu filtre možemo podijeliti na: ▪ mrežaste filtre. ▪ šljunčane filtre. Njena je temeljna zadaća zaštita zdenca od prodiranja površinskih p j j j p j p onečišćenja u zdenac. To je najvažniji i najosjetljiviji dio zdenca o kojemu bitno ovisi izdašnost (kapacitet) i pogonska trajnost zdenca. Perforacije su kružne. Dodatno. U širem smislu pod glavom zdenca podrazumijevamo i ostale elemente koji služe za mjerenje i kontrolu (razine vode. čija debljina ne smije biti manja od 50 [mm]. temperature. (nehrđajućim) čeličnim ili plastičnim mrežama. koji se sastoje od prorupčanih čeličnih cijevi. tijelo zdenca pruža efikasnu zaštitu protiv obrušavanja stijenki bušotine. Odnos srednjeg promjera zrna šljunka i materijala vodonosnog sloja treba iznositi 5 do 10. ovalne ili četvrtaste. bakrenim. štiti usisnu cijev i kućište podvodne crpke te sprječava gubitak vode u druge (suhe) slojeve na njenom putu do površine. fasonski komadi. (c) Filtar je dio zdenca koji ima zadaću da prihvati podzemnu vodu iz vodonosnog sloja i istovremeno onemogući unošenje čvrstih čestica tla u zdenac. koji se sastoje od prorupčane cijevi oko koje je postavljen šljunčani omotač odgovarajuće granulacije.

(b2) nakon ugradnje filtra i odsijecanja zaštitnih cijevi 1 – površina terena. 6 – brtva. Slika 1. Načini izvedbe bušenih zdenaca. (a2) nakon ugradnje filtra i izvlačenja radne cijevi (b1) nakon spuštanja niza zaštitnih cijevi. 2 – statička razina podzemne vode.5::15 Shema izvedbe bušenih zdenaca (a) s jednom zaštitnom cijevi. ponajviše ovise o dubini rasprostiranja podzemne vode. 3 – zaštitna cijev.5::15. 4 – radna cijev. slika 1. 7 – vodonepropusni sloj 31 .Prilikom odabira konstrukcije filtra treba voditi računa da hidraulički otpor filtra bude što manji manji. 5 – filtar. karakteru geoloških slojeva kroz koje prolazi bušotina i od potrebne dubine zdenca. (b) s nizom zaštitnih cijevi (a1) nakon spuštanja zaštitne i radne cijevi.

izuzev vanjske. zaštitne cijevi brtvi s pomoću ugrađenih brtvi. Na kraju. Zatim se spušta jedan od tipova filtra.U slučaju manjih dubina (40 do 50 [m]). odsijecaju se iznutra sjekačem cijevi. koristi se niz zaštitnih cijevi s postupno sve manjim promjerom. Ako potrebna dubina nije dosegnuta drugom cijevi. spušta se u bušotinu cijev najbližeg manjeg promjera D2 na dubinu h2. Preostale zaštitne cijevi. Nakon što se s cijevi promjera D1 [mm] dosegne najveća moguća dubina h1 [m]. manjeg promjera od radne cijevi. cijevi. itd.5::12. približno spušta do gornje granice toka podzemne vode. Nakon toga se u bušotinu spušta radna cijev manjeg promjera. a cijev se povlači prema gore na visinu koja odgovara visini filtra. Načini spajanja bušenih zdenaca su također istovjetni načinima spajanja kopanih zdenaca. [m]. raspored zdenaca se može razlikovati od prikazanog. koja trpi otpor zemljišta samo na visini h2 .5::15(b).h1. 32 . koriste se relativno jednostavne konstrukcije poput one na slici 1 5::15(a) gdje se cilindrična bušotina učvršćuje čeličnom zaštitnom cijevi Ta se cijev 1. nastavlja se trećom cijevi još manjeg promjera D3. slika 1. uslijed povećanja otpora pobijanju zaštitnih cijevi. tako da pri udarnom bušenju iznosi 20 do 25 [m] a pri rotacijskom bušenju i do 500 [m] [m]. Prilikom zahvaćanje većih količina vode izvodi se grupa zdenaca i objedinjuje u jedinstveni sustav vodozahvatnih objekata. međusobnog rasporeda kao što je za slučaj kopanih zdenaca prikazano na slici 1. koja seže do donje granice vodonosnog sloja i donekle se utiskuje u vodonepropusni sloj. a prstenasti prostor između susjednih cijevi se brtvi. Poslije ugradnje filtra uklanja se iz bušotine radna cijev a prstenasti prostor između filtarske cijevi i cijev. Pojedinačna visina zaštitnih cijevi ovisi o načinu bušenja i sastavu tla. na donjem dijelu posljednje cijevi postavlja se filtar. Naravno. Pri većim dubinama rasprostiranja podzemne vode.5::15(a).

Proračun dotoka u pojedinačne vertikalne vodozahvate (zdence) ovisi o osnovnim p j ( ) slučajevima strujanja podzemne vode prema zdencima. (IIb) nepotpuni zdenci. (Ib) zdenci u strujanju pod tl k d i t j j d tlakom ( t ški ili subarteški zdenci). a koji se razlikuju prema: (I) vrsti strujanja: (Ia) zdenci u strujanju sa slobodnim vodnim licem (obični zdenci). (arteški b t ški d i) (II) dubini prorupčanog dijela zdenca: (IIa) potpuni zdenci.5::16. 33 . slika 1. ▪ Dotok prema običnom zdencu promatra se kao dotok prema (a) potpunom običnom zdencu i prema (b) nepotpunom običnom zdencu.

[m].5 05) (1. 4 – statička razina podzemne vode. 2 – vodonosni sloj. Qpo [m3 s-1]. prema potpunom običnom zdencu. slika 1. dobiven je pod analognim pretpostavkama (Dupuit) kao i dotok u galeriju. ro – unutarnji radijus zdenca. 3 – vodonepropusni sloj.5::16(a).Slika 1. 5 – depresijska ploha (a) Dotok.5-05) gdje su: Ro – radijus utjecaja zdenca.5::16 Strujanje podzemne vode prema običnom zdencu (a) potpuni zdenac. [m]. Dan je izrazom: Q = Q po = π k H o2 − ho2 R ln o ro (1. (b) nepotpuni zdenac 1 – površina terena. 34 .

također se promatra kao dotok prema (a) potpunom arteškom ili subarteškom zdencu i prema (b) nepotpunom arteškom ili subarteškom zdencu. upotrijebiti teorija potencijalnog strujanja). jer postoji strujanje i s izrazitim vertikalnim komponentama brzine.5::17. slika 1. ▪ Dotok vode prema arteškom ili subarteškom zdencu 35 .5-06) (1 5 06) gdje je so [m] sniženje razine podzemne vode u zdencu. slike 1.5::16(b). Radi toga je izvod formula za dotok prema ovome tipu zdenca vrlo složen j j g j p p (može se npr. Qno [m3 s-1]. prema nepotpunom običnom zdencu. formulom Girinskog: Q = Qno = π k (2 ho − so ) so 2h − s ln o o 1. Formula vrijedi ako je ho < Ho/3.(b) Dotok. ne može biti dobiven na temelju Dupuitove postavke. koje nije zanemarivo.2ro (1. tako da se za praktične potrebe koristi gotovim formulama kao npr.

6 – depresijska ploha 36 . (a2) i (b2) subarteški zdenac 1 – površina terena. 5 – statička razina podzemne vode. 2 – vodonepropusni krovinski sloj. ( ) nepotpuni zdenac (a) p p (b) p p (a1) i (b1) arteški zdenac. 4 – vodonepropusni sloj.Slika 1.5::17 Strujanje podzemne vode prema arteškom ili subarteškom zdencu ( ) potpuni zdenci. 3 – vodonosni sloj.

Naime. Zato će se naredne analize odnositi na oba ova tipa zdenaca. dan je izrazom: Q = Q pas = 2 π k M H o − ho R ln o ro (1.5::17(b1). Formula vrijedi ako je a < M/3. prema potpunom arteškom. 37 .5::17(a2).5::17(b2).5-08) gdje je a [m] dubina uronjenja prorupčanog dijela zdenca u vodonosnom sloju.5-07) gdje je M [m] debljina sloja podzemne vode pod tlakom.5::17 je či da je hidraulički č šk b šk d sasvim nevažno da li je razina podzemne vode u zdencu iznad površine terena (arteški zdenac) ili unutar visine krovinskog vodonepropusnog sloja (subarteški zdneac). Qpas [m3 s-1]. ili potpunom subarteškom zdencu.5::17(a1). a Ho [m] označava visinu koja odgovara tlaku podzemne vode u vodonosnom sloju. slika 1. (a) Dotok. prema nepotpunom arteškom. slika 1. ili nepotpunom subarteškom zdencu. Qnas [m3 s-1].26 ln ro (1. (b) Dotok. slika 1. tako da se za proračun takovog zdenca može koristiti npr. slika 1. analogno kao i kod potpunog običnog zdenca.5 08) (1. sa slike 1 1 j očito d j za hid lički proračun arteškog ili subarteškog zdenca N i lik 1. formula Babuškina: Q = Qnas = 2 π k a so 1. također ne može biti dobiven na temelju Dupuitove postavke.

jer se u slučaju linearne ovisnosti dotoka i sniženja može primijeniti načelo superpozicije na kojemu se onda dalje izvode formule za dotok prema zdencima. Međutim.▪▪▪ Naglasimo da svi prethodni izrazi vrijede za proračun dotoka samo prema jednom zdencu. 38 . Ova je činjenica bitna za proračun dotoka prema grupi zdenaca. dok je kod zdenaca u strujanju sa slobodnim vodnim licem ta veza nelinearna. pri čemu je kod zdenaca pod tlakom sniženje razine podzemne vode linearno proporcionalno s dotokom. kod nelinearne ovisnosti proračun dotoka prema grupi zdenaca je osjetno složeniji.

1. Građevine za zahvaćanje izvorske vode nazivaju se kaptaže. kao i relativno jednostavnog načina njenog zahvaćanja. a proces sakupljanja izvorske vode naziva se kaptiranje izvora.5.3 – 3. koristiti izvorsku vodu. postoje dvije vrste izvora: (1) uzlazni izvori. Zbog (u pravilu) visoke zdravstvene kvalitete izvorske vode. Građevine za kaptažu izvora Izvori predstavljaju prirodno izlaženje podzemnih voda na površinu terena terena. Najopćenitije. ako je ikako moguće. (2) silazni izvori izvori. (1) Uzlazni izvori se formiraju probijanjem u površinske slojeve tla podzemnih voda pod tlakom. nastoji se uvijek za vodoopskrbu. a kao rezultat narušavanja čvrstoće vodonepropusnih krovinskih slojeva. 39 . (2) Silazni izvori nastaju kao rezultat isklinjavanja na površinu tla vodonosnih slojeva koji leže na vodonepropusnoj podlozi i sadrže vodu bez tlaka.

12 – površina terena. Ako voda izvire kroz ispucali stjenski površinski sloj. 6 – normalna (radna) razina vode. (a) Kaptiranje uzlaznih izvora. 3 – filtar. 8 – odvodni cjevovod. sloj. ovisno o vrsti izvora. slika 1. 11 . (b) silaznog izvora 1 – vodna komora.5::18(a). tada taj sloj treba očistiti i u slučaju iznošenja čvrstih čestica ugraditi filtar Filtar treba izvesti i ako voda izvire kroz površinski pjeskovito–šljunčani sloj filtar. 2 – zasunska komora.Ove građevine se različito izvode. Slika 1. 13 – nepropusni glineni sloj 40 . 4 – kosa krila. se provodi kaptažnom građevinom u vidu vodne komore (vodospreme) koja se izvodi nad mjestom najjačeg izviranja vode. 9 – preljevna cijev.5::18 Sheme kaptiranja (a) uzlaznog izvora. 7 – najviša dozvoljena razina vode. 5 – ventilacijska cijev.otvori. 10 – ispusno–preljevna cijev.

U većini slučajeva.(b) Kaptiranje silaznih izvora također se ostvaruje posredstvom vodne komore smještene na mjestu najjačeg izviranja vode. mogućnosti njenog prelijevanja i pražnjenja vodne komore. okomito na osnovni smjer strujanja podzemne vode.5::18(b) prikazan je primjer kaptažne građevine za zahvaćanje vode silaznih izvora. pošto lokalni geološki. Radi odvođenja vode potrošačima. građevine u obliku brana ili uspornih zidova. p p j g j . radi što potpunijeg zahvaćanja vode. filtrom Prema vodnoj komori se obostrano priključuju kosa krila koja pregrađuju vodni tok tok. ▪▪▪ j g g j Konstrukcije kaptažnih građevina mogu imati. i brojne posebnosti. Voda ulazi u vodnu komoru kroz otvore u prednjem zidu. Na slici 1. u odnosu na prethodno opisane. izvode se j jj g j j . predviđena je kod obje kaptažne građevine izvedba zasunske komore opremljena cijevima i komore. 41 . zaobilazeći kaptažnu građevinu. hidrogeološki i topografski uvjeti u svojim kombinacijama nalažu u pojedinačnim slučajevima posebne mjere kod njihove izvedbe. Mogućnost prelijevanja vode iz vodne komore je potrebno osigurati da bi se isključilo eventualno j p j g j j p j j formiranje uspora vode. jer bi to moglo izazvati smanjenje izdašnosti izvora. a u nepovoljnijem slučaju čak i pojavu da izvor nađe drugi izlaz na površinu. vodovodnim armaturama. zasute s vanjske strane (šljunčanim) filtrom.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful