1.5.

VODOZAHVATI

Vodozahvati su građevine kojima se zahvaća (kaptira) vode iz izvorišta i usmjerava prema potrošačima. , j Vrsta vodozahvata ovisi o karakteru izvorišta, tako da razlikujemo: (1) vodozahvate atmosferskih izvorišta, (2) vodozahvate površinskih izvorišta, (3) vodozahvate podzemnih izvorišta.

1.5.1. VODOZAHVATI ATMOSFERSKIH IZVORIŠTA Primjena ovih vodozahvata je najčešća na krškim terenima i primjerena za manja naselja. g j j p Osnovu vodozahvata atmosferskih izvorišta čini zahvatna građevina čija je površina obrađena da prihvati i usmjeri pale oborine prema jednoj točki, slika 1.5::01.

1

Slika 1.5::01 Vodozahvat atmosferskih izvorišta
(a) zahvatna građevina; (b) cisterna 1 – sabirna površina; 2 – odvod sakupljene vode; 3 – muljni ispust; 4 – ograda; 5 – obodni kanal; 6 – sabirna komora (vodosprema); 7 – dovod sakupljene vode; 8 – zahvatna komora; 9 – pješčani filtar

2

Izraz čatrnja ili gustirna upotrebljava se kao sinonim za vodozahvat koji se sastoji od zahvatne građevine (sabirne površine) i cisterne za vodu. Cisternom se rješava varijacija u potrošnji vode u odnosu na prispjelu količinu palih oborina. Funkcionalne dimenzije ovih građevina načelno se određuju pomoću računa vjerojatnosti za najdužu sušu i najmanje godišnje oborine u projektnom razdoblju (15 do 30 godina). No, u praksi se pristup pojednostavljuje pretpostavljajući da najdulja suša traje m [d] (obično m = 90 [d]), a podatak o najmanjoj godišnjoj visini oborina, Hg,min [mm], za usvojeno projektno razdoblje dobije se obradom podataka s najbliže kišomjerne stanice. Ako je Nk [stanovnik] broj stanovnika na kraju projektnog razdoblja, qsp [l stanovnik-1 d-1] specifična potrošnja vode i c [1] k fi ij t otjecanja sa sabirne površine, onda j njezina minimalno potrebna t š j d koeficijent tj j bi ši d je j i i i l t b 2], definirana izrazom: veličina, Ap [m
Ap = 365 N k qsp c H g ,min

(1.5 01) (1.5-01)

Volumen cisterne, Vc [m3], treba biti dostatan za cjelokupnu potrošnju u vrijeme suše, tj. m [d], tako da je definiran izrazom:
Vc = 10 −3 N k qsp m

(1.5-02) 3

Sabirne površine i cisterne izvode se od vodonepropusnog betona. Također je potrebno sabirnu površinu zaštiti ogradom visine barem 1 5 [m] a cisternu zatvoriti (iz zdravstvenih razloga) i 1.5 [m], ugraditi pješčani filtar ispred zahvatne komore (radi dobivanja filtrirane vode). Kod cisterne se izvodi i termička izolacija koja se uglavnom postiže nasipavanjem sloja zemlje debljine cca 0.5 [m].

1.5.2. VODOZAHVATI POVRŠINSKIH IZVORIŠTA Vodozahvate površinskih izvorišta možemo klasificirati na: (1) vodozahvate na rijekama (prirodnom ili reguliranom stanju), (2) vodozahvate na (2a) jezerima (prirodnim akumulacijama) (2b) umjetnim akumulacijama i akumulacijama), (2c) kanalima, (3) vodozahvate na morima. Pored ovih postoje i vodozahvati površinskih izvorišta koji se u samoj tehnici zahvaćanja vode vrlo malo razlikuju od navedenih, ali sadrže određene specifičnosti, kao npr.: (i) vodozahvati na planinskim potocima koji su u pravilu nezagađeni i predstavljaju idealna potocima, rješenja za opskrbu vodom. Nedostatak im je što su često vrlo udaljeni od potrošača,

(ii) vodozahvati na plitkim riječnim tokovima.

4

2 – 1. (vi) vodozahvat na plovnim rijekama bude smješten izvan plovnog puta. (ii) suženje korita rijeke uvjetovano prisustvom vodozahvata bude minimalno.5. g j p j j p p j j Razlog tome leži u činjenici što postoje značajne specifičnosti projektiranih i izvedenih riječnih vodozahvata. (iv) vodozahvat bude izveden na mjestu u riječnom koritu na kojemu se ne primjećuje intenzivno taloženje riječnog nanosa i ne dešava rušenje obale (kao rezultat odronjavanja ili klizanja). spomenutih značajki i njihovom kompleksnom sagledavanju. Prema tome pravilan izbor riječnog vodozahvata moguć je jedino na osnovi detaljne analize tome. (v) vodozahvat ne bude lociran na mjestu gdje se formira ili nagomilava led led. Međutim.1. Vodozahvati na rijekama Kod projektiranja riječnih vodozahvata potrebno je da uz prethodno navedene opće značajke: (i) položaj vodozahvata osigurava ravnomjerno optjecanje vode oko samog objekta objekta. generalno se ipak mogu nazrijeti četiri osnovne vrste riječnih vodozahvata: 5 . (iii) vodozahvat bude smješten uzvodno od mjesta upuštanja otpadnih voda u vodotok vodotok. kako ne bi dolazilo do deformacija riječnog korita. Danas još ne postoji sasvim određena i opće prihvaćena klasifikacija vodozahvata na rijekama.

5::02.(1) fiksni priobalni vodozahvati. (1) Fiksni piobalni vodozahvati slika 1 5::02 lociraju se na obalnom pokosu i zahvaćaju vodu vodozahvati. 6 .5::02(a). slika 1. U praksi su najčešći slučajevi prve dvije vrste vodozahvata. neposredno iz riječnog korita.5::02(b). Crpke. 1. (4) pokretni priobalni vodozahvati. ili u samom vodozahvatu. kao što je prikazano na slici 1. (2) vodozahvati u riječnom koritu. i (d). (c). mogu biti smještene u posebnoj zgradi crpne stanice. (3) plovni vodozahvati. pomoću kojih se voda transportira do uređaja za kondicioniranje vode.

Hst. 6 – crpni spremnik. 7 – crpka. VV – visoki vodostaj.5::02 Sheme fiksnih priobalnih vodozahvata (a) sa crpkama u posebnoj zgradi. obično armiranobetnoska. NV – niski vodostaj. 8 – zgrada crpne stanice. Rešetke su ugrađene radi sprečavanja ulaska u zahvatnu komoru relativno krupnijih predmeta koje pronosi rijeka. 7 . (b). čiji prednji zid zalazi neposredno u riječno korito U zahvatnu komoru voda ulazi kroz otvore s rešetkama korito. 9 – potisni cjevovod. rešetkama. (c) i (d) sa crpkama u vodozahvatu 1 – zahvatna komora. i zahvaća crpljenjem kroz usisnu cijev. smještenim u prednjem zidu. 4 – pregrada.us – usisna statička visina dizanja Osnovni dio ove vrste vodozahvata je zahvatna komora. 3 – mreža.Slika 1. 2 – ulazni otvori s rešetkama. 5 – usisna cijev.

odnosno zbog zaštite usisnih cijevi i crpnih agregata u pregradi koja dijeli zahvatnu komoru od crpnog spremnika agregata. Ova vrsta vodozahvata najčešće se primjenjuje kod relativno blago nagnutih obala.5::02(d). 8 . i (d). radi zadržavanja nečistoća koja se nalazi u vodi (npr. gdje se potrebne dubine za zahvaćanje vode nalaze na većoj udaljenosti od obale.5::02 (b). slika 1.5::02(b).5::02(c) i (d) potrebno je za smještaj crpki izvesti vodonepropusne komore. Zgrada crpne stanice može biti prislonjena uz vodozahvat.5::02(c) i (d). Fiksni priobalni vodozahvati s crpkama u samom vodozahvatu. (2) Vodozahvati u riječnom koritu. Primjena vertikalnih (centrifigalnih) crpki slika 1 5::02(d) omogućuje znatno smanjenje volumena crpki. planktoni. objekta. slika 1. 1. Kod rješenja vodozahvata prikazanih na slici 1. slika 1. ili s njima konstrukcijski činiti cjelinu. vodno bilje). (crpnog bazena) dodatno se ugrađuju mreže. slika 1. Također.Time se istovremeno obavlja i prethodno grubo mehaničko čišćenje vode. karakterizirani su lociranjem zahvatne građevine (vodozahvatne glave) u riječnom koritu. primjenjuju se u slučaju povoljnih geomehaničkih prilika. (c).5::03. Da bi se osigurala neprekidna opskrba vodom potrebne su barem dvije zahvatne komore s po dva crpna bazena s crpkama crpkama.

3 – sabirna komora. s razlikom što voda ne ulazi kroz otvore nego gravitacijskim cjevovodom. (b) detalj vodozahvatne betonske glave 1 – vodozahvatna glava.5::02. 9 – ulazni difuzor (difuzor = završni. 5 – crpni spremnik. 2 – gravitacijski tlačni cjevovod. 9 .Slika 1. 6 – crpna stanica. prorupčani ili rešetkom opremljeni dio cjevovoda) U koritu rijeke. na odabranom mjestu zahvaćanja vode. 8 – rešetka. Radi neprekidnosti vodoopskrbe potrebna su barem dva gravitacijska cjevovoda s po dvije crpke. 4 – usisna cijev. 7 – potisni cjevovod. izvodi se vodozahvatna glava na koju se (do sabirne komore) nastavlja gravitacijski tlačni cjevovod.5::03 Shema vodozahvata u riječnom koritu (a) vodozahvat. Cjelokupna konstrukcija i oprema vodozahvata ove vrste je u biti istovjetna fiksnom priobalnom vodozahvatu sa slike 1.

5::04 Shema kombiniranog vodozahvata u riječnom koritu (a) vodozahvat. 5 – crpni spremnik. Slika 1. 4 – usisna cijev.5::04. 8 – ulazni difuzor (3) Plovni vodozahvati. (b) detalj armiranobetonske vodozahvatne glave 1 – vodozahvatna glava. 2 – gravitacijski tlačni cjevovod. i obrnuto). 10 . amplitude vodnih razina) moguće je kod visokih vodostaja vodu zahvaćati i kroz otvore predviđene u prednjem zidu sabirne komore. dakle.5::05. pri čemu usisna visina ostaje stalna. sastoje se od crpki postavljenih na baržu ili ponton. kao i kod fiksnog priobalnog vodozahvata. slika 1. 3 – sabirna komora. 7 – rešetka. slika 1. dok se potisna visina mijenja promjenom vodostaja (niži vodostaj – veća potisna visina. tako da se visinski položaj crpki mijenja s oscilacijama vodostaja. 6 – ulazni otvor s rešetkom. Ove vodozahvate t b uz načelu smjestiti u riječnim zaljevima gdje su eliminirana moguća O d h t treba č l j titi ij č i lj i dj li i i ć oštećenja vodozahvata prouzrokovana udarom leda ili balvana koje pronosi voda.U određenim uvjetima (obalni profil.

kolicima ili vagonu koji se u granicama promjene vodostaja kreću po kolosijeku položenom okomito na riječni tok. (4) Pokretni priobalni vodozahvati su rješenja tipa uspinjače slika 1 5::06 Crpke su smještene na uspinjače. Uzduž kolosijeka se polaže fiksni potisni cjevovod s vertikalnim odvojcima na koje se priključuje elastični potisni cjevovod.5::05 Shema plovnog vodozahvata 1 – usisna cijev. 2 – crpna stanica. Voda se zahvaća crpkama iz rijeke kroz krajeve usisnih cijevi zaštićenih sitima. 4 – elastični potisni cjevovod Radi zadržavanja plovne crpne stanice na jednom mjestu potrebno je njeno osiguranje sidrima.5::06. ostali su zatvoreni. 1. Pri potiskivanju vode u jedan od odvojaka.Slika 1. 11 . 3 – barža ili ponton.

4 – fiksni potisni cjevovod.5::06 Shema pokretnog priobalnog vodozahvata 1 – pokretna crpna stanica. 7 – kolosijek Vrijeme zadržavanja vagona ili kolica na jednom mjestu vertikalne pozicije istovjetno je trajanju pripadnog vodostaja. 6 – elastični potisni cjevovod. 1.Slika 1. umjetnih akumulacija i kanala (voda stajaćica) mogu se u načelu koristiti vodozahvati većine vrsta ranije opisanih. Određene posebnosti su uvjetovane spoznajama da kod ovih vodozahvata treba izbjegavati njihovo lociranje na mjestima (zonama): 12 .5. 5 – vertikalni odvojci. 3 – usisna cijev. Vodozahvati na jezerima.2 – 2. umjetnim akumulacijama i kanalima Kod zahvaćanja vode iz jezera. 2 – vitlo.

(vi) izraženijih temperaturnih oscilacija vode.(i) naglih promjena obalnih pokosa. Za manje cjevovode je na slici 1. Dakle. voda u jezerima. ( ) (vii) onečišćenja (zagađenja) vodnog bazena otpadnim vodama. ali zato često puta izraženijom bojom i mirisom (kao posljedica biljnog i životinjskog svijeta) (1) Vodozahvati na jezerima se u odnosu na riječne vodozahvate uglavnom razlikuju po rješenju zahvatne građevine. (iv) pojave leda. (iii) intenzivnog taloženja nanosa. 13 . vodozahvat se nastoji smjestiti tamo gdje je moguće dobiti najčistiju (najkvalitetniju) vodu. (v) skupljanja naplavina i akvatičnog bilja. u kom slučaju treba pažljivo j ( g j ) g p j p j analizirati strujanja vodnih masa koja nastaju u bazenima i izazivaju nepovoljno premještanje onečišćenja koje dospijeva u vodu. (ii) nepovoljnih geomehaničkih uvjeta uvjeta. Općenito. zaštićena rešetkom i izdignuta od dna 5 do 6 [m]. umjetnim akumulacijama i kanalima je u odnosu na riječnu vodu karakterizirana manjom mutnoćom.5::07(a) prikazana vodozahvatna glava izvedena od čeličnih ili plastičnih cijevi.

Ovaj potonji princip zahvaćanja vode odnosi se na slučaj kada je zahvatna građevina izvedena u sklopu betonske pregrade (brane). ili smještene na dnu kanala. Zahvatne građevine su najčešće obalnog tipa. Ovakva vrsta zahvatne građevine koristi se i kod akumulacija.5::07(d2). (2) V d Vodozahvati na akumulacijama t k đ mogu biti zasnovani na nekoliko načela zahvaćanja h ti k l ij također i k lik č l h ć j vode. gdje su ulazna okna za vodu postavljena na nekoliko visina kako bi se u svako doba godine mogla zahvaćati najkvalitetnija voda.Kod zahvaćanja većih količina vode moguće je kao zahvatnu građevinu koristiti vodozahvatni toranj. slika 1. od kojih su najčešći prikazani na slici 1. slika 1.5::07(b) i (c). 1 5::07(d2) 14 . (3) Vodozahvati na kanalima su po konstrukcijskim osobinama većinom analogni s riječnim vodozahvatima.5::07(d1). slika 1.5::07(b).

5::07 Shema zahvatnih građevina ( ) (a) na jezeru. 4 – ulazni difuzor NV – niski vodostaj. VV – visoki vodostaj 15 . ( ) na akumulaciji.Slika 1. 3 – rešetka. ( ) na kanalu j (c) j (d) 1 – gravitacijski tlačni ili usisni cjevovod. 2 – ulazna okna s rešetkama. SV – srednji vodostaj. ( ) na j j (b) jezeru i akumulaciji.

(iv) korozivno djelovanje morske vode vode. dobro poznavanje tehnologije izvođenja pomorskih radova i ponašanja objekta u uvjetima eksploatacije (s obzirom na specifični karakter morske sredine). ako se radi o lučkom akvatoriju. Vodozahvati na morima Prilikom izbora načina zahvaćanja morske vode neophodno je sagledati specifičnosti morskog priobalja: () (i) utjecaj djelovanja morskih valova. j j j j . (ii) geološke i geomehaničke prilike priobalnog pojasa i eventualni donos nanosa.5. (c) unutar (lučkog) akvatorija zaštićenog građevinom tipa lukobranom ili valobran. Bez obzira koja se vrsta i mjesto morskog vodozahvata odabire. što može biti eliminatornim u smislu korištenja takve lokacije za vodoopskrbu. to su u pravilu i zone najveće koncentracije zagađenja.1. (iii) prisustvo akvatične flore i faune u morskoj vodi (obraštanje). 16 . Zahvat morske vode može biti smješten na: (a) otvorenoj obali. U pogledu sigurnosti konstrukcije vodozahvata (dinamičko djelovanje morskih valova i struja). Međutim. najveće pogodnosti pruža smještaj morskih vodozahvata u akvatoriju. ostaju temeljni parametri uspješnog zahvaćanja morske vode. j p j . morskih struja i promjena morskih razina.2 – 3. (b) prirodno zaštićenom zaljevu.

(2) vertikalni vodozahvati: (2a) kopani. (3) građevine za kaptažu izvora. 1 5 3 VODOZAHVATI PODZEMNIH IZVORIŠTA Vrsta građevine za zahvaćanje podzemnih voda prvenstveno ovisi o dubini njihovog rasprostiranja. dubini (toka) podzemne vode i njegovoj izdašnosti izdašnosti. vodozahvati podzemnih izvorišta se mogu svrstati u tri skupine: (1) horizontalni voodzahvati.5::08.3 – 1.1.5. (2b) bušeni i (2c) zabijeni zdenci. se koriste kada je tok podzemne vode sa slobodnim vodnim licem relativno plitko (5 do 7 [m] ispod površine terena ) i manje dubine (toka) podzemne vode.5. 1. Sukladno ovim pokazateljima.3. 17 . slika 1. Horizontalni vodozahvati Ova vrsta vodozahvata.

U cijevi i galerije voda dotječe gravitacijski i otječe sa slobodnim vodnim licem u sabirni zdenac.Slika 1. 8 – usisna cijev. 9 – crpka. 2 – vodonosni sloj. 7 – razina vode u sabirnom zdencu. 11 – smjer strujanja podzemne vode Horizonatlni vodozahvati se prvenstveno izvode kao drenažne cijevi i vodozahvatne galerije. Njegova je zadaća da spriječi unošenje (u cijevi i galerije) čvrstih čestica iz vodonosnog sloja. 5 – horizontalni vodozahvat. položene u donjoj zoni vodonosnog sloja (obično neposredno na podinu) i najčešće okomito na smjer strujanja podzemne vode. 18 . odakle se dalje potiskuje crpkama. 4 – statička razina podzemne vode. 6 – sabirni zdenac. 3 – vodonepropusni sloj.5::08 Definicijska shema horizontalnog vodozahvata 1 – površina terena. 10 – potisni cjevovod. Oko drenažnih cijevi i vodozahvatnih galerija ugrađuje se pješčano – šljunčani filtar.

Konstrukcije horizontalnih vodozahvata možemo klasificirati na: (1) rovovske vodozahvate. s filtarskim pješčano – šljunčanim zasipom i glinenim ekranom. ima funkciju zaštite vodozahvata od onečišćenja s površine terena. a kružnih. ( ) (3) Vodozahvatne galerije se obično izvode od betona i armiranog betona. a po po potrebi d filtarsko šljunčani i t bi se ugrađuje i nepropusni glineni ekran. (2) cijevne vodozahvate. U visini otvora j i tj k i i i t je izveden filt k – šlj č i zasip. B/H = 700/1 600 [mm]. slika 1. (3) vodozahvatne galerije ili galerijske vodozahvate. Služe za zahvaćanje g j g j relativno većih količina vode. d h l ij l ij k d h (1) Rovovski vodozahvati. slika 1. (2) Cijevni vodozahvati. Uglavnom su prohodne. 19 . armiranobetonskih ili plastičnih cijevi. ispunom filtarskim pješčano – šljunčanim zasipom i nepropusnim glinenim slojem (ekranom) koji (ekranom). Stoga su minimalne dimenzije jajolikih profila. kružnog ili jajolikog profila.5::09 (c) prikazan je poprečni presjek prohodne. Cijevi su kružnog ili jajolikog profila. se najčešće izvode od keramičkih. D =1 000 [mm].5::09(b). jajolike. armiranobetonske galerije s bočnim t i b č i otvorima u stjenkama.5::09(a). Na slici 1. su horizontalni vodozahvati s kamenom (tucaničkom) ispunom. prorupčanih na gornjoj polovini. betonskih.

6 – galerija. 8 – šljunčani zasip. 4 – kamena (tucanička) ispuna. 7 – bočni otvori.Slika 1.5::10. 11 – materijal od iskopa Proračun dotoka u horizontalne vodozahvate (galerije) položene na vodoravnom vodonepropusnom sloju. (c) vodozahvatna galerija 1 – površina terena.5::09 Sheme horizontalnog vodozahvata (a) rovovski vodozahvat. 10 – nepropusni glineni sloj. 5 – prorupčana cijev. (b) cijevni vodozahvat. slika 1. 20 . 9 – pješčani zasip. odnosno u donjoj zoni toka podzemne vode sa slobodnim vodnim licem. 3 – vodonepropusni sloj. 2 – vodonosni sloj. zasniva se na Dupuitovoj postavci i analizi ustaljenog strujanja kada je količina crpljenja u ravnoteži s dotokom.

Slika 1. 4 – statička razina podzemne vode.5-04) 21 .5::10 Strujanje podzemne vode prema galeriji 1 – površina terena.5-03) a za slučaj jednostranog prihranjivanja izrazom: Q = Qdvo H o2 − ho2 = k Lg 2 Bo (1. u horizontalnu galeriju pravokutnog poprečnog profila za slučaj njenog dvoranskog prihranjivanja dan izrazom: Q = Qdvo H o2 − ho2 = k Lg Bo (1. Q [m3 s-1]. 5 – depresijska ploha (dinamička razina podzemne vode) Tada je dotok. 3 – vodonepropusni sloj. 2 – vodonosni sloj.

Vertikalni vodozahvati Ovi se vodozahvati izvode kao: (1) kopani zdenci. Zabijeni zdenci su primjereni za individualnu vodoopskrbu. Zato će se ovdje analizirati ove dvije skupine zdenaca.dubina vode u galerijskom vodozahvatu.duljina galerije. (3) zabijeni zdenci.gdje su: k .dubina (toka) podzemne vode. Za javne je vodovode najraširenija primjena bušenih zdenaca. Bo .širina utjecaja galerije. Lg . [m].koeficijent procjeđivanja [m s-1] procjeđivanja. ].3 – 2. ho . [m]. 22 . (2) bušeni zdenci. 1. [m]. Ho . a u nekim slučajevima i kopanih zdenaca.5. [m].

j ( )[ ] Samo u rijetkim slučajevima ovi se zdenci koriste za dobivanje arteških i subarteških voda pod manjim tlakom.5::11. j Kopani zdenci se pretežno izvode kao nepotpuni. tako da je dotok kroz dno i kroz otvore u stjenkama zdenca. 8 – popločenje. 7 – pješčano–šljunčani filtar. 4 – statička razina podzemne vode. slika 1.5::11 Shema nepotpunog kopanog zdenca 1 5::11 1 – površina terena. 6 – nož. 9 – glinena brtva. Slika 1.(1) Kopani zdenci se obično koriste radi dobivanja podzemne vode sa slobodnim vodnim licem koja se nalazi na dubinama do 20 (iznimno do 40) [m].otvori 23 . 2 – vodonosni sloj. 3 – vodonepropusni sloj. 10 . 5 – dinamička razina podzemne vode. p p p p .

j ( j j [ ]). g p se broj zdenaca. uglavnom ne prelazi 3 do 4 [m]. (iii) potisnim cjevovodom (posredstvom podvodnih crpki. koji se često koristi i kao objekt u kojemu su smještene crpke za daljnje potiskivanje vode. Tada se zdenci obično raspoređuju uzduž linije okomito na smjer strujanja podzemne vode.5::12(A) ili centralno. izvodi se grupa zdenaca. slika 1. ( j g j ) j j ( j )[ ] Kod manjih dubina podzemne vode izvode se i potpuni zdenci. i međusobno spajaju: () (i) sifonskim cjevovodom (ako je do razine vode u zdencu najviše 7 [m]). ako je do razine vode u zdencu više g j g j ) nego što je usisna visina sifonskog cjevovoda). . slika 1. D [m]. treba (radi njenog zahvaćanja) iznositi najmanje 1 (bolje 2) [m]. Pri tome položaj sabirnog zdenca i crpne stanice može biti rubno (na kraju grupe zdenaca). ho [ ].5::11. [m]. Promjer dovodnog cjevovoda se idući prema sabirnom zdencu sukcesivno povećava.5::12(B). 24 . slika 1. sifonski se cjevovodi polažu s neznatnim usponom prema sabirnom zdencu. Radi samočišćenja profila. Ako izdašnost jednog zdenca ne zadovoljava. a gravitacijski i potisni s neznatnim padom. dok dubina vode u zdencu.5::12. umjesto povećanja njegovoga promjera povećava j . slika 4. d it ij ki ti i t i d Zahvaćanje prispjele vode ostvaruje se u pravilu iz sabirnog zdenca. (ii) gravitacijskim tlačnim cjevovodom (za slučaj arteških i subarteških voda).Unutarnji promjer zdenca. dakle.

3 – sabirni zdenac. 7 – dovodni potisni cjevovod. ( 2) (b2) sa zasebnom crpnom stanicom k bi d (a2). b t i 1 – kopani zdenac.Slika 1. 8 – usisna cijev.5::12 Situacijska shema spojenih kopanih zdenaca (A) rubni položaj sabirnog zdenca i crpne stanice. ( 1) (b1) s crpkom u sabirnom zdencu. 9 – odvodni potisni cjevovod 25 . 5 – zasebna crpna stanica. 6 – sifonski ili gravitacijski tlačni cjevovod. 4 – sabirni zdenac sa crpkom. (B) središnji položaj sabirnog zdenca i crpne stanice (a) spajanje zdenaca pomoću sifonskih ili gravitacijskih tlačnih cjevovoda (b) spajanje zdenaca pomoću potisnih cjevovoda i podvodnih crpki (a1). 2 – kopani zdenac s podvodnom crpkom.

Kopani zdenci se na licu mjesta mogu izvoditi i od kalupnog betona i armiranog betona betona. u gornjem dijelu u mortu. a u donjem dijelu. (b) montažno 1 – površina terena. (a) Izvedba kopanih zdenaca na licu mjesta je primjerena ako podzemna voda nije duboko. (b) montažno. 7 – nož 26 . najčešće postupkom potkopavanja. 4 – zidanje u suho. ako kod iskopa nema obrušavanja materijala i u slučaju većih promjera zdenaca zdenaca.Kopani zdenci se mogu izvoditi: (a) na licu mjesta. 5 – zidanje u mortu.5::13(a). 6 – betonski prsten. 2 – vodonosni sloj. slika 1. Slika 1. u suho. (b) Izvedba kopanih zdenaca montažno predstavlja suvremeni način gradnje ovih zdenaca. Sastoji se u spuštanju gotovih (montažnih) betonskih ili armiranobetonskih prstenova. koji prima vodu. Nakon iskopa zidanje se vrši mjesnim materijalom (lomljenim kamenom ili opekom).5::13 Izvedba kopanih zdenaca (a) na licu mjesta. 3 – vodonepropusni sloj.

od desetak do nekoliko stotina metara. Kada prvi prsten bude potpuno utisnut u tlo. Duljina prstenova je obično 1 [m]. Zatim se zdenac po cijelom unutarnjem obodu lagano i ravnomjerno potkopava tako da postavljeni prsten polagano tone uslijed vlastite težine. 27 . č lič i ili armiranobetonski nož. p j j g j Razlozi postavljanja filtra i glinene brtve istovjetni su onima kod horizontalnih vodozahvata. Ova se vrsta zdenaca može koristiti za dobivanje podzemnih voda sa slobodnim vodnim licem i pod tlakom (arteških i subarteških voda). Ako prilikom izvedbe kopanog zdenca sile trenja nadvladaju opterećenje vlastitom težinom p prstenova. čeličnim profilima i sl. i njegove veće dubine (debljine).) . vrećama cementa. koji na d j donjem obodu i b d ima i izveden lij d lijevanoželjezni. U oba slučaja zdenci mogu biti izvedeni kao potpuni i nepotpuni. p ) U prstenovima koji su u zoni toka podzemne vode izvode se otvori za ulazak vode u zdenac.p j p j ( p .Ovaj se postupak sastoji u tome da se na mjestu izvedbe zdenca postavi prvi (najdonji) prsten. čij j f k ij ž lj i čelični i b t ki ž čija je funkcija lakše prodiranje prstenova u tlo. nad njim se postavlja slijedeći i postupak se ponavlja sve dok se ne postigne projektirana dubina. postavlja se dodatno opterećenje (npr. (2) Bušeni zdenci se primjenjuju za dobivanje podzemne vode na većim dubinama rasprostiranja njezinog toka.

(c) filtar. (iii) dobivanje relativno većih količina vode uz maksimalnu pogonsku sigurnost sigurnost. 28 . (ii) neovisnost o geološkom sastavu tla.5::14. Osnovni dijelovi bušenog zdenca.3 do 1. (v) ekonomičnost. (b) tijelo zdenca.Prednosti bušenih zdenaca pred ostalim zahvatima podzemnih voda su između ostalog: (i) (praktički) neograničena dubina zahvaćanja vode.0 [m]. (iv) besprijekornost u sanitarnom pogledu zbog vrlo male mogućnosti vanjskog onečišćenja vode. slika 1. Promjer bušenih zdenaca je reda veličine 0. Bušeni zdenci se izvode bušenjem u tlu vertikalnih cilindričnih bušotina zaštićenih (najčešće) čeličnim cijevima koje automatski formiraju zdenac. jesu: (a) glava zdenca.

2 – tijelo.Slika 1.5::14 Osnovni dijelovi bušenog zdenca 1 – glava. 3 – filtar 29 .

Dodatno. Ovisno o konstrukciji prorupčanja postoji više vrsta ovih filtara. koji se sastoje od prorupčane cijevi omotane specijalnim mesinganim. ovalne ili četvrtaste. koji se sastoje od prorupčane cijevi oko koje je postavljen šljunčani omotač odgovarajuće granulacije. To je najvažniji i najosjetljiviji dio zdenca o kojemu bitno ovisi izdašnost (kapacitet) i pogonska trajnost zdenca. (c) Filtar je dio zdenca koji ima zadaću da prihvati podzemnu vodu iz vodonosnog sloja i istovremeno onemogući unošenje čvrstih čestica tla u zdenac. Odnos srednjeg promjera zrna šljunka i materijala vodonosnog sloja treba iznositi 5 do 10. bakrenim. U širem smislu pod glavom zdenca podrazumijevamo i ostale elemente koji služe za mjerenje i kontrolu (razine vode. tlaka. Perforacije su kružne.(a) Glava zdenca u konstrukcijskom pogledu predstavlja vezu ušća bušotine s tijelom zdenca pri izlazu na površinu tla. temperature. a gustoća mreže je u funkciji dominantnog promjera čvrstih čestica vodonosnog sloja. omoguće dovod vode na površinu terena. ▪ prorupčane filtre. izveden u jednom ili više slojeva. Njena je temeljna zadaća zaštita zdenca od prodiranja površinskih p j j j p j p onečišćenja u zdenac. crpni agregati). čija debljina ne smije biti manja od 50 [mm]. tijelo zdenca pruža efikasnu zaštitu protiv obrušavanja stijenki bušotine. ▪ šljunčane filtre. fasonski komadi. (b) Tijelo zdenca se sastoji od jednog ili više koncentričnih nizova cijevi čija je glavna zadaća da cijevi. uzimanje uzoraka) te za odvod vode (potisne cijevi. U konstrukcijskom pogledu filtre možemo podijeliti na: ▪ mrežaste filtre. koji se sastoje od prorupčanih čeličnih cijevi. Ovaj se odnos primjenjuje i za susjedne slojeve šljunčanog omotača. (nehrđajućim) čeličnim ili plastičnim mrežama. štiti usisnu cijev i kućište podvodne crpke te sprječava gubitak vode u druge (suhe) slojeve na njenom putu do površine. 30 .

6 – brtva.5::15 Shema izvedbe bušenih zdenaca (a) s jednom zaštitnom cijevi.Prilikom odabira konstrukcije filtra treba voditi računa da hidraulički otpor filtra bude što manji manji. 4 – radna cijev. 5 – filtar. slika 1. 7 – vodonepropusni sloj 31 . 2 – statička razina podzemne vode. (a2) nakon ugradnje filtra i izvlačenja radne cijevi (b1) nakon spuštanja niza zaštitnih cijevi. ponajviše ovise o dubini rasprostiranja podzemne vode. karakteru geoloških slojeva kroz koje prolazi bušotina i od potrebne dubine zdenca. (b) s nizom zaštitnih cijevi (a1) nakon spuštanja zaštitne i radne cijevi. Slika 1. 3 – zaštitna cijev. Načini izvedbe bušenih zdenaca.5::15. (b2) nakon ugradnje filtra i odsijecanja zaštitnih cijevi 1 – površina terena.

na donjem dijelu posljednje cijevi postavlja se filtar.5::15(b). nastavlja se trećom cijevi još manjeg promjera D3. uslijed povećanja otpora pobijanju zaštitnih cijevi. Pojedinačna visina zaštitnih cijevi ovisi o načinu bušenja i sastavu tla. Pri većim dubinama rasprostiranja podzemne vode. Ako potrebna dubina nije dosegnuta drugom cijevi. Nakon što se s cijevi promjera D1 [mm] dosegne najveća moguća dubina h1 [m]. raspored zdenaca se može razlikovati od prikazanog. a prstenasti prostor između susjednih cijevi se brtvi. Naravno. Prilikom zahvaćanje većih količina vode izvodi se grupa zdenaca i objedinjuje u jedinstveni sustav vodozahvatnih objekata. koja seže do donje granice vodonosnog sloja i donekle se utiskuje u vodonepropusni sloj. koristi se niz zaštitnih cijevi s postupno sve manjim promjerom.5::12. cijevi. približno spušta do gornje granice toka podzemne vode.h1. spušta se u bušotinu cijev najbližeg manjeg promjera D2 na dubinu h2. koriste se relativno jednostavne konstrukcije poput one na slici 1 5::15(a) gdje se cilindrična bušotina učvršćuje čeličnom zaštitnom cijevi Ta se cijev 1. manjeg promjera od radne cijevi. Na kraju.U slučaju manjih dubina (40 do 50 [m]).5::15(a). tako da pri udarnom bušenju iznosi 20 do 25 [m] a pri rotacijskom bušenju i do 500 [m] [m]. koja trpi otpor zemljišta samo na visini h2 . izuzev vanjske. zaštitne cijevi brtvi s pomoću ugrađenih brtvi. a cijev se povlači prema gore na visinu koja odgovara visini filtra. odsijecaju se iznutra sjekačem cijevi. Načini spajanja bušenih zdenaca su također istovjetni načinima spajanja kopanih zdenaca. Zatim se spušta jedan od tipova filtra. slika 1. Nakon toga se u bušotinu spušta radna cijev manjeg promjera. međusobnog rasporeda kao što je za slučaj kopanih zdenaca prikazano na slici 1. Poslije ugradnje filtra uklanja se iz bušotine radna cijev a prstenasti prostor između filtarske cijevi i cijev. [m]. Preostale zaštitne cijevi. itd. 32 .

▪ Dotok prema običnom zdencu promatra se kao dotok prema (a) potpunom običnom zdencu i prema (b) nepotpunom običnom zdencu. a koji se razlikuju prema: (I) vrsti strujanja: (Ia) zdenci u strujanju sa slobodnim vodnim licem (obični zdenci). 33 .Proračun dotoka u pojedinačne vertikalne vodozahvate (zdence) ovisi o osnovnim p j ( ) slučajevima strujanja podzemne vode prema zdencima. slika 1. (IIb) nepotpuni zdenci.5::16. (Ib) zdenci u strujanju pod tl k d i t j j d tlakom ( t ški ili subarteški zdenci). (arteški b t ški d i) (II) dubini prorupčanog dijela zdenca: (IIa) potpuni zdenci.

4 – statička razina podzemne vode. 2 – vodonosni sloj.5::16(a). prema potpunom običnom zdencu. 34 . [m].5-05) gdje su: Ro – radijus utjecaja zdenca. 5 – depresijska ploha (a) Dotok.5 05) (1. ro – unutarnji radijus zdenca.5::16 Strujanje podzemne vode prema običnom zdencu (a) potpuni zdenac. Qpo [m3 s-1]. [m]. 3 – vodonepropusni sloj.Slika 1. slika 1. (b) nepotpuni zdenac 1 – površina terena. Dan je izrazom: Q = Q po = π k H o2 − ho2 R ln o ro (1. dobiven je pod analognim pretpostavkama (Dupuit) kao i dotok u galeriju.

(b) Dotok. upotrijebiti teorija potencijalnog strujanja). jer postoji strujanje i s izrazitim vertikalnim komponentama brzine. tako da se za praktične potrebe koristi gotovim formulama kao npr.5-06) (1 5 06) gdje je so [m] sniženje razine podzemne vode u zdencu. Formula vrijedi ako je ho < Ho/3. Qno [m3 s-1]. Radi toga je izvod formula za dotok prema ovome tipu zdenca vrlo složen j j g j p p (može se npr. također se promatra kao dotok prema (a) potpunom arteškom ili subarteškom zdencu i prema (b) nepotpunom arteškom ili subarteškom zdencu. ▪ Dotok vode prema arteškom ili subarteškom zdencu 35 . prema nepotpunom običnom zdencu.5::16(b). koje nije zanemarivo. formulom Girinskog: Q = Qno = π k (2 ho − so ) so 2h − s ln o o 1. slika 1. ne može biti dobiven na temelju Dupuitove postavke.2ro (1.5::17. slike 1.

(a2) i (b2) subarteški zdenac 1 – površina terena. 3 – vodonosni sloj. ( ) nepotpuni zdenac (a) p p (b) p p (a1) i (b1) arteški zdenac. 4 – vodonepropusni sloj.Slika 1. 2 – vodonepropusni krovinski sloj. 5 – statička razina podzemne vode. 6 – depresijska ploha 36 .5::17 Strujanje podzemne vode prema arteškom ili subarteškom zdencu ( ) potpuni zdenci.

ili nepotpunom subarteškom zdencu. sa slike 1 1 j očito d j za hid lički proračun arteškog ili subarteškog zdenca N i lik 1.26 ln ro (1.5::17(b2). Zato će se naredne analize odnositi na oba ova tipa zdenaca. formula Babuškina: Q = Qnas = 2 π k a so 1.5::17 je či da je hidraulički č šk b šk d sasvim nevažno da li je razina podzemne vode u zdencu iznad površine terena (arteški zdenac) ili unutar visine krovinskog vodonepropusnog sloja (subarteški zdneac). slika 1.5-07) gdje je M [m] debljina sloja podzemne vode pod tlakom.5 08) (1. slika 1. prema potpunom arteškom.5::17(a2). ili potpunom subarteškom zdencu. dan je izrazom: Q = Q pas = 2 π k M H o − ho R ln o ro (1. Formula vrijedi ako je a < M/3. slika 1. Qpas [m3 s-1]. tako da se za proračun takovog zdenca može koristiti npr. a Ho [m] označava visinu koja odgovara tlaku podzemne vode u vodonosnom sloju.Naime. također ne može biti dobiven na temelju Dupuitove postavke.5::17(b1). (b) Dotok. slika 1. prema nepotpunom arteškom. Qnas [m3 s-1]. 37 . (a) Dotok. analogno kao i kod potpunog običnog zdenca.5::17(a1).5-08) gdje je a [m] dubina uronjenja prorupčanog dijela zdenca u vodonosnom sloju.

▪▪▪ Naglasimo da svi prethodni izrazi vrijede za proračun dotoka samo prema jednom zdencu. Ova je činjenica bitna za proračun dotoka prema grupi zdenaca. kod nelinearne ovisnosti proračun dotoka prema grupi zdenaca je osjetno složeniji. pri čemu je kod zdenaca pod tlakom sniženje razine podzemne vode linearno proporcionalno s dotokom. jer se u slučaju linearne ovisnosti dotoka i sniženja može primijeniti načelo superpozicije na kojemu se onda dalje izvode formule za dotok prema zdencima. Međutim. dok je kod zdenaca u strujanju sa slobodnim vodnim licem ta veza nelinearna. 38 .

a proces sakupljanja izvorske vode naziva se kaptiranje izvora.3 – 3. nastoji se uvijek za vodoopskrbu. Zbog (u pravilu) visoke zdravstvene kvalitete izvorske vode. Građevine za kaptažu izvora Izvori predstavljaju prirodno izlaženje podzemnih voda na površinu terena terena. Najopćenitije. postoje dvije vrste izvora: (1) uzlazni izvori. (2) Silazni izvori nastaju kao rezultat isklinjavanja na površinu tla vodonosnih slojeva koji leže na vodonepropusnoj podlozi i sadrže vodu bez tlaka.1. koristiti izvorsku vodu. ako je ikako moguće. a kao rezultat narušavanja čvrstoće vodonepropusnih krovinskih slojeva. 39 . (2) silazni izvori izvori. kao i relativno jednostavnog načina njenog zahvaćanja. (1) Uzlazni izvori se formiraju probijanjem u površinske slojeve tla podzemnih voda pod tlakom.5. Građevine za zahvaćanje izvorske vode nazivaju se kaptaže.

(b) silaznog izvora 1 – vodna komora. slika 1. 13 – nepropusni glineni sloj 40 . (a) Kaptiranje uzlaznih izvora. 9 – preljevna cijev. Slika 1. se provodi kaptažnom građevinom u vidu vodne komore (vodospreme) koja se izvodi nad mjestom najjačeg izviranja vode. ovisno o vrsti izvora. 11 . Ako voda izvire kroz ispucali stjenski površinski sloj. 3 – filtar. 4 – kosa krila. 7 – najviša dozvoljena razina vode.otvori. 10 – ispusno–preljevna cijev. 5 – ventilacijska cijev. 6 – normalna (radna) razina vode. 12 – površina terena. 8 – odvodni cjevovod. tada taj sloj treba očistiti i u slučaju iznošenja čvrstih čestica ugraditi filtar Filtar treba izvesti i ako voda izvire kroz površinski pjeskovito–šljunčani sloj filtar.Ove građevine se različito izvode.5::18(a). sloj.5::18 Sheme kaptiranja (a) uzlaznog izvora. 2 – zasunska komora.

Mogućnost prelijevanja vode iz vodne komore je potrebno osigurati da bi se isključilo eventualno j p j g j j p j j formiranje uspora vode. i brojne posebnosti. Radi odvođenja vode potrošačima. u odnosu na prethodno opisane. hidrogeološki i topografski uvjeti u svojim kombinacijama nalažu u pojedinačnim slučajevima posebne mjere kod njihove izvedbe. filtrom Prema vodnoj komori se obostrano priključuju kosa krila koja pregrađuju vodni tok tok. U većini slučajeva. vodovodnim armaturama. jer bi to moglo izazvati smanjenje izdašnosti izvora. ▪▪▪ j g g j Konstrukcije kaptažnih građevina mogu imati. Na slici 1. zaobilazeći kaptažnu građevinu. predviđena je kod obje kaptažne građevine izvedba zasunske komore opremljena cijevima i komore.5::18(b) prikazan je primjer kaptažne građevine za zahvaćanje vode silaznih izvora. okomito na osnovni smjer strujanja podzemne vode. izvode se j jj g j j . a u nepovoljnijem slučaju čak i pojavu da izvor nađe drugi izlaz na površinu. 41 . p p j g j . zasute s vanjske strane (šljunčanim) filtrom. građevine u obliku brana ili uspornih zidova. mogućnosti njenog prelijevanja i pražnjenja vodne komore. radi što potpunijeg zahvaćanja vode. Voda ulazi u vodnu komoru kroz otvore u prednjem zidu. pošto lokalni geološki.(b) Kaptiranje silaznih izvora također se ostvaruje posredstvom vodne komore smještene na mjestu najjačeg izviranja vode.