1.5.

VODOZAHVATI

Vodozahvati su građevine kojima se zahvaća (kaptira) vode iz izvorišta i usmjerava prema potrošačima. , j Vrsta vodozahvata ovisi o karakteru izvorišta, tako da razlikujemo: (1) vodozahvate atmosferskih izvorišta, (2) vodozahvate površinskih izvorišta, (3) vodozahvate podzemnih izvorišta.

1.5.1. VODOZAHVATI ATMOSFERSKIH IZVORIŠTA Primjena ovih vodozahvata je najčešća na krškim terenima i primjerena za manja naselja. g j j p Osnovu vodozahvata atmosferskih izvorišta čini zahvatna građevina čija je površina obrađena da prihvati i usmjeri pale oborine prema jednoj točki, slika 1.5::01.

1

Slika 1.5::01 Vodozahvat atmosferskih izvorišta
(a) zahvatna građevina; (b) cisterna 1 – sabirna površina; 2 – odvod sakupljene vode; 3 – muljni ispust; 4 – ograda; 5 – obodni kanal; 6 – sabirna komora (vodosprema); 7 – dovod sakupljene vode; 8 – zahvatna komora; 9 – pješčani filtar

2

Izraz čatrnja ili gustirna upotrebljava se kao sinonim za vodozahvat koji se sastoji od zahvatne građevine (sabirne površine) i cisterne za vodu. Cisternom se rješava varijacija u potrošnji vode u odnosu na prispjelu količinu palih oborina. Funkcionalne dimenzije ovih građevina načelno se određuju pomoću računa vjerojatnosti za najdužu sušu i najmanje godišnje oborine u projektnom razdoblju (15 do 30 godina). No, u praksi se pristup pojednostavljuje pretpostavljajući da najdulja suša traje m [d] (obično m = 90 [d]), a podatak o najmanjoj godišnjoj visini oborina, Hg,min [mm], za usvojeno projektno razdoblje dobije se obradom podataka s najbliže kišomjerne stanice. Ako je Nk [stanovnik] broj stanovnika na kraju projektnog razdoblja, qsp [l stanovnik-1 d-1] specifična potrošnja vode i c [1] k fi ij t otjecanja sa sabirne površine, onda j njezina minimalno potrebna t š j d koeficijent tj j bi ši d je j i i i l t b 2], definirana izrazom: veličina, Ap [m
Ap = 365 N k qsp c H g ,min

(1.5 01) (1.5-01)

Volumen cisterne, Vc [m3], treba biti dostatan za cjelokupnu potrošnju u vrijeme suše, tj. m [d], tako da je definiran izrazom:
Vc = 10 −3 N k qsp m

(1.5-02) 3

Sabirne površine i cisterne izvode se od vodonepropusnog betona. Također je potrebno sabirnu površinu zaštiti ogradom visine barem 1 5 [m] a cisternu zatvoriti (iz zdravstvenih razloga) i 1.5 [m], ugraditi pješčani filtar ispred zahvatne komore (radi dobivanja filtrirane vode). Kod cisterne se izvodi i termička izolacija koja se uglavnom postiže nasipavanjem sloja zemlje debljine cca 0.5 [m].

1.5.2. VODOZAHVATI POVRŠINSKIH IZVORIŠTA Vodozahvate površinskih izvorišta možemo klasificirati na: (1) vodozahvate na rijekama (prirodnom ili reguliranom stanju), (2) vodozahvate na (2a) jezerima (prirodnim akumulacijama) (2b) umjetnim akumulacijama i akumulacijama), (2c) kanalima, (3) vodozahvate na morima. Pored ovih postoje i vodozahvati površinskih izvorišta koji se u samoj tehnici zahvaćanja vode vrlo malo razlikuju od navedenih, ali sadrže određene specifičnosti, kao npr.: (i) vodozahvati na planinskim potocima koji su u pravilu nezagađeni i predstavljaju idealna potocima, rješenja za opskrbu vodom. Nedostatak im je što su često vrlo udaljeni od potrošača,

(ii) vodozahvati na plitkim riječnim tokovima.

4

Prema tome pravilan izbor riječnog vodozahvata moguć je jedino na osnovi detaljne analize tome. Međutim. (vi) vodozahvat na plovnim rijekama bude smješten izvan plovnog puta. (iii) vodozahvat bude smješten uzvodno od mjesta upuštanja otpadnih voda u vodotok vodotok. generalno se ipak mogu nazrijeti četiri osnovne vrste riječnih vodozahvata: 5 . g j p j j p p j j Razlog tome leži u činjenici što postoje značajne specifičnosti projektiranih i izvedenih riječnih vodozahvata.2 – 1. kako ne bi dolazilo do deformacija riječnog korita.1.5. Vodozahvati na rijekama Kod projektiranja riječnih vodozahvata potrebno je da uz prethodno navedene opće značajke: (i) položaj vodozahvata osigurava ravnomjerno optjecanje vode oko samog objekta objekta. Danas još ne postoji sasvim određena i opće prihvaćena klasifikacija vodozahvata na rijekama. spomenutih značajki i njihovom kompleksnom sagledavanju. (ii) suženje korita rijeke uvjetovano prisustvom vodozahvata bude minimalno. (v) vodozahvat ne bude lociran na mjestu gdje se formira ili nagomilava led led. (iv) vodozahvat bude izveden na mjestu u riječnom koritu na kojemu se ne primjećuje intenzivno taloženje riječnog nanosa i ne dešava rušenje obale (kao rezultat odronjavanja ili klizanja).

5::02(b).(1) fiksni priobalni vodozahvati. i (d). (c). 1. U praksi su najčešći slučajevi prve dvije vrste vodozahvata.5::02(a). pomoću kojih se voda transportira do uređaja za kondicioniranje vode. Crpke. mogu biti smještene u posebnoj zgradi crpne stanice.5::02. ili u samom vodozahvatu. (3) plovni vodozahvati. (4) pokretni priobalni vodozahvati. slika 1. 6 . kao što je prikazano na slici 1. neposredno iz riječnog korita. (1) Fiksni piobalni vodozahvati slika 1 5::02 lociraju se na obalnom pokosu i zahvaćaju vodu vodozahvati. (2) vodozahvati u riječnom koritu.

us – usisna statička visina dizanja Osnovni dio ove vrste vodozahvata je zahvatna komora. 2 – ulazni otvori s rešetkama. (c) i (d) sa crpkama u vodozahvatu 1 – zahvatna komora. 8 – zgrada crpne stanice. 7 . obično armiranobetnoska. 9 – potisni cjevovod. 3 – mreža. VV – visoki vodostaj.Slika 1. NV – niski vodostaj. čiji prednji zid zalazi neposredno u riječno korito U zahvatnu komoru voda ulazi kroz otvore s rešetkama korito. Hst.5::02 Sheme fiksnih priobalnih vodozahvata (a) sa crpkama u posebnoj zgradi. (b). smještenim u prednjem zidu. 5 – usisna cijev. Rešetke su ugrađene radi sprečavanja ulaska u zahvatnu komoru relativno krupnijih predmeta koje pronosi rijeka. 6 – crpni spremnik. 4 – pregrada. rešetkama. 7 – crpka. i zahvaća crpljenjem kroz usisnu cijev.

5::02(c) i (d). vodno bilje). 8 . i (d). slika 1. slika 1. 1.5::03. Da bi se osigurala neprekidna opskrba vodom potrebne su barem dvije zahvatne komore s po dva crpna bazena s crpkama crpkama. objekta. Kod rješenja vodozahvata prikazanih na slici 1. Primjena vertikalnih (centrifigalnih) crpki slika 1 5::02(d) omogućuje znatno smanjenje volumena crpki. Ova vrsta vodozahvata najčešće se primjenjuje kod relativno blago nagnutih obala. primjenjuju se u slučaju povoljnih geomehaničkih prilika.5::02 (b). (2) Vodozahvati u riječnom koritu. slika 1.5::02(d). odnosno zbog zaštite usisnih cijevi i crpnih agregata u pregradi koja dijeli zahvatnu komoru od crpnog spremnika agregata.5::02(b). karakterizirani su lociranjem zahvatne građevine (vodozahvatne glave) u riječnom koritu.Time se istovremeno obavlja i prethodno grubo mehaničko čišćenje vode. slika 1. Fiksni priobalni vodozahvati s crpkama u samom vodozahvatu. radi zadržavanja nečistoća koja se nalazi u vodi (npr. Također. (c). gdje se potrebne dubine za zahvaćanje vode nalaze na većoj udaljenosti od obale.5::02(c) i (d) potrebno je za smještaj crpki izvesti vodonepropusne komore. ili s njima konstrukcijski činiti cjelinu. planktoni. Zgrada crpne stanice može biti prislonjena uz vodozahvat. (crpnog bazena) dodatno se ugrađuju mreže.

9 – ulazni difuzor (difuzor = završni. Radi neprekidnosti vodoopskrbe potrebna su barem dva gravitacijska cjevovoda s po dvije crpke. 9 .5::02.5::03 Shema vodozahvata u riječnom koritu (a) vodozahvat. Cjelokupna konstrukcija i oprema vodozahvata ove vrste je u biti istovjetna fiksnom priobalnom vodozahvatu sa slike 1. 5 – crpni spremnik. s razlikom što voda ne ulazi kroz otvore nego gravitacijskim cjevovodom. 4 – usisna cijev. 7 – potisni cjevovod. 3 – sabirna komora. 6 – crpna stanica. (b) detalj vodozahvatne betonske glave 1 – vodozahvatna glava. izvodi se vodozahvatna glava na koju se (do sabirne komore) nastavlja gravitacijski tlačni cjevovod. prorupčani ili rešetkom opremljeni dio cjevovoda) U koritu rijeke. 8 – rešetka.Slika 1. na odabranom mjestu zahvaćanja vode. 2 – gravitacijski tlačni cjevovod.

amplitude vodnih razina) moguće je kod visokih vodostaja vodu zahvaćati i kroz otvore predviđene u prednjem zidu sabirne komore.5::04 Shema kombiniranog vodozahvata u riječnom koritu (a) vodozahvat. dok se potisna visina mijenja promjenom vodostaja (niži vodostaj – veća potisna visina. pri čemu usisna visina ostaje stalna.5::05. i obrnuto). Ove vodozahvate t b uz načelu smjestiti u riječnim zaljevima gdje su eliminirana moguća O d h t treba č l j titi ij č i lj i dj li i i ć oštećenja vodozahvata prouzrokovana udarom leda ili balvana koje pronosi voda. sastoje se od crpki postavljenih na baržu ili ponton. 6 – ulazni otvor s rešetkom.5::04. 7 – rešetka. slika 1. 8 – ulazni difuzor (3) Plovni vodozahvati. 5 – crpni spremnik. kao i kod fiksnog priobalnog vodozahvata. 10 . slika 1. 2 – gravitacijski tlačni cjevovod. (b) detalj armiranobetonske vodozahvatne glave 1 – vodozahvatna glava. tako da se visinski položaj crpki mijenja s oscilacijama vodostaja. Slika 1.U određenim uvjetima (obalni profil. 4 – usisna cijev. 3 – sabirna komora. dakle.

Slika 1. Pri potiskivanju vode u jedan od odvojaka. 4 – elastični potisni cjevovod Radi zadržavanja plovne crpne stanice na jednom mjestu potrebno je njeno osiguranje sidrima. kolicima ili vagonu koji se u granicama promjene vodostaja kreću po kolosijeku položenom okomito na riječni tok. ostali su zatvoreni. Voda se zahvaća crpkama iz rijeke kroz krajeve usisnih cijevi zaštićenih sitima. 1. 2 – crpna stanica.5::06. 11 .5::05 Shema plovnog vodozahvata 1 – usisna cijev. Uzduž kolosijeka se polaže fiksni potisni cjevovod s vertikalnim odvojcima na koje se priključuje elastični potisni cjevovod. 3 – barža ili ponton. (4) Pokretni priobalni vodozahvati su rješenja tipa uspinjače slika 1 5::06 Crpke su smještene na uspinjače.

umjetnim akumulacijama i kanalima Kod zahvaćanja vode iz jezera.5::06 Shema pokretnog priobalnog vodozahvata 1 – pokretna crpna stanica. umjetnih akumulacija i kanala (voda stajaćica) mogu se u načelu koristiti vodozahvati većine vrsta ranije opisanih. 6 – elastični potisni cjevovod. Vodozahvati na jezerima. 2 – vitlo.Slika 1. Određene posebnosti su uvjetovane spoznajama da kod ovih vodozahvata treba izbjegavati njihovo lociranje na mjestima (zonama): 12 . 5 – vertikalni odvojci. 4 – fiksni potisni cjevovod.2 – 2.5. 1. 7 – kolosijek Vrijeme zadržavanja vagona ili kolica na jednom mjestu vertikalne pozicije istovjetno je trajanju pripadnog vodostaja. 3 – usisna cijev.

Dakle. ali zato često puta izraženijom bojom i mirisom (kao posljedica biljnog i životinjskog svijeta) (1) Vodozahvati na jezerima se u odnosu na riječne vodozahvate uglavnom razlikuju po rješenju zahvatne građevine. (iv) pojave leda.5::07(a) prikazana vodozahvatna glava izvedena od čeličnih ili plastičnih cijevi. voda u jezerima. (iii) intenzivnog taloženja nanosa. ( ) (vii) onečišćenja (zagađenja) vodnog bazena otpadnim vodama. (v) skupljanja naplavina i akvatičnog bilja. u kom slučaju treba pažljivo j ( g j ) g p j p j analizirati strujanja vodnih masa koja nastaju u bazenima i izazivaju nepovoljno premještanje onečišćenja koje dospijeva u vodu. zaštićena rešetkom i izdignuta od dna 5 do 6 [m].(i) naglih promjena obalnih pokosa. Općenito. vodozahvat se nastoji smjestiti tamo gdje je moguće dobiti najčistiju (najkvalitetniju) vodu. 13 . (ii) nepovoljnih geomehaničkih uvjeta uvjeta. Za manje cjevovode je na slici 1. umjetnim akumulacijama i kanalima je u odnosu na riječnu vodu karakterizirana manjom mutnoćom. (vi) izraženijih temperaturnih oscilacija vode.

Ovaj potonji princip zahvaćanja vode odnosi se na slučaj kada je zahvatna građevina izvedena u sklopu betonske pregrade (brane).5::07(b) i (c). Ovakva vrsta zahvatne građevine koristi se i kod akumulacija.5::07(b). Zahvatne građevine su najčešće obalnog tipa. od kojih su najčešći prikazani na slici 1. slika 1. 1 5::07(d2) 14 . (2) V d Vodozahvati na akumulacijama t k đ mogu biti zasnovani na nekoliko načela zahvaćanja h ti k l ij također i k lik č l h ć j vode. (3) Vodozahvati na kanalima su po konstrukcijskim osobinama većinom analogni s riječnim vodozahvatima.5::07(d1). slika 1.5::07(d2). gdje su ulazna okna za vodu postavljena na nekoliko visina kako bi se u svako doba godine mogla zahvaćati najkvalitetnija voda.Kod zahvaćanja većih količina vode moguće je kao zahvatnu građevinu koristiti vodozahvatni toranj. ili smještene na dnu kanala. slika 1.

3 – rešetka. ( ) na kanalu j (c) j (d) 1 – gravitacijski tlačni ili usisni cjevovod. ( ) na j j (b) jezeru i akumulaciji. SV – srednji vodostaj. 2 – ulazna okna s rešetkama. VV – visoki vodostaj 15 .Slika 1.5::07 Shema zahvatnih građevina ( ) (a) na jezeru. ( ) na akumulaciji. 4 – ulazni difuzor NV – niski vodostaj.

j p j . najveće pogodnosti pruža smještaj morskih vodozahvata u akvatoriju.2 – 3. morskih struja i promjena morskih razina. (ii) geološke i geomehaničke prilike priobalnog pojasa i eventualni donos nanosa. (b) prirodno zaštićenom zaljevu. (iv) korozivno djelovanje morske vode vode. Bez obzira koja se vrsta i mjesto morskog vodozahvata odabire. ako se radi o lučkom akvatoriju. j j j j . (c) unutar (lučkog) akvatorija zaštićenog građevinom tipa lukobranom ili valobran. 16 . Zahvat morske vode može biti smješten na: (a) otvorenoj obali. to su u pravilu i zone najveće koncentracije zagađenja. Međutim. U pogledu sigurnosti konstrukcije vodozahvata (dinamičko djelovanje morskih valova i struja). što može biti eliminatornim u smislu korištenja takve lokacije za vodoopskrbu. ostaju temeljni parametri uspješnog zahvaćanja morske vode. dobro poznavanje tehnologije izvođenja pomorskih radova i ponašanja objekta u uvjetima eksploatacije (s obzirom na specifični karakter morske sredine). Vodozahvati na morima Prilikom izbora načina zahvaćanja morske vode neophodno je sagledati specifičnosti morskog priobalja: () (i) utjecaj djelovanja morskih valova.5.1. (iii) prisustvo akvatične flore i faune u morskoj vodi (obraštanje).

1. vodozahvati podzemnih izvorišta se mogu svrstati u tri skupine: (1) horizontalni voodzahvati. se koriste kada je tok podzemne vode sa slobodnim vodnim licem relativno plitko (5 do 7 [m] ispod površine terena ) i manje dubine (toka) podzemne vode.5. Sukladno ovim pokazateljima. 17 . 1 5 3 VODOZAHVATI PODZEMNIH IZVORIŠTA Vrsta građevine za zahvaćanje podzemnih voda prvenstveno ovisi o dubini njihovog rasprostiranja.5::08.3 – 1.3. (3) građevine za kaptažu izvora. dubini (toka) podzemne vode i njegovoj izdašnosti izdašnosti.5. slika 1.1. (2) vertikalni vodozahvati: (2a) kopani. (2b) bušeni i (2c) zabijeni zdenci. Horizontalni vodozahvati Ova vrsta vodozahvata.

8 – usisna cijev.Slika 1. 18 . 4 – statička razina podzemne vode. Oko drenažnih cijevi i vodozahvatnih galerija ugrađuje se pješčano – šljunčani filtar. 2 – vodonosni sloj. 6 – sabirni zdenac. 5 – horizontalni vodozahvat. položene u donjoj zoni vodonosnog sloja (obično neposredno na podinu) i najčešće okomito na smjer strujanja podzemne vode. odakle se dalje potiskuje crpkama. 9 – crpka. U cijevi i galerije voda dotječe gravitacijski i otječe sa slobodnim vodnim licem u sabirni zdenac. 11 – smjer strujanja podzemne vode Horizonatlni vodozahvati se prvenstveno izvode kao drenažne cijevi i vodozahvatne galerije. 10 – potisni cjevovod. 7 – razina vode u sabirnom zdencu.5::08 Definicijska shema horizontalnog vodozahvata 1 – površina terena. 3 – vodonepropusni sloj. Njegova je zadaća da spriječi unošenje (u cijevi i galerije) čvrstih čestica iz vodonosnog sloja.

slika 1. U visini otvora j i tj k i i i t je izveden filt k – šlj č i zasip. betonskih.5::09(b). jajolike. Na slici 1. s filtarskim pješčano – šljunčanim zasipom i glinenim ekranom. a kružnih. (2) cijevne vodozahvate. Služe za zahvaćanje g j g j relativno većih količina vode. ispunom filtarskim pješčano – šljunčanim zasipom i nepropusnim glinenim slojem (ekranom) koji (ekranom). se najčešće izvode od keramičkih. slika 1. 19 . D =1 000 [mm]. Stoga su minimalne dimenzije jajolikih profila. Uglavnom su prohodne. su horizontalni vodozahvati s kamenom (tucaničkom) ispunom. d h l ij l ij k d h (1) Rovovski vodozahvati. a po po potrebi d filtarsko šljunčani i t bi se ugrađuje i nepropusni glineni ekran. ( ) (3) Vodozahvatne galerije se obično izvode od betona i armiranog betona.5::09(a). armiranobetonskih ili plastičnih cijevi.Konstrukcije horizontalnih vodozahvata možemo klasificirati na: (1) rovovske vodozahvate. B/H = 700/1 600 [mm]. armiranobetonske galerije s bočnim t i b č i otvorima u stjenkama. kružnog ili jajolikog profila. Cijevi su kružnog ili jajolikog profila. (2) Cijevni vodozahvati. prorupčanih na gornjoj polovini.5::09 (c) prikazan je poprečni presjek prohodne. ima funkciju zaštite vodozahvata od onečišćenja s površine terena. (3) vodozahvatne galerije ili galerijske vodozahvate.

11 – materijal od iskopa Proračun dotoka u horizontalne vodozahvate (galerije) položene na vodoravnom vodonepropusnom sloju. slika 1.5::09 Sheme horizontalnog vodozahvata (a) rovovski vodozahvat. 3 – vodonepropusni sloj. 10 – nepropusni glineni sloj. 7 – bočni otvori. (b) cijevni vodozahvat.5::10. 9 – pješčani zasip. 6 – galerija. 20 . 5 – prorupčana cijev. 2 – vodonosni sloj. (c) vodozahvatna galerija 1 – površina terena. zasniva se na Dupuitovoj postavci i analizi ustaljenog strujanja kada je količina crpljenja u ravnoteži s dotokom. odnosno u donjoj zoni toka podzemne vode sa slobodnim vodnim licem.Slika 1. 8 – šljunčani zasip. 4 – kamena (tucanička) ispuna.

5-03) a za slučaj jednostranog prihranjivanja izrazom: Q = Qdvo H o2 − ho2 = k Lg 2 Bo (1. u horizontalnu galeriju pravokutnog poprečnog profila za slučaj njenog dvoranskog prihranjivanja dan izrazom: Q = Qdvo H o2 − ho2 = k Lg Bo (1. Q [m3 s-1].Slika 1. 5 – depresijska ploha (dinamička razina podzemne vode) Tada je dotok. 2 – vodonosni sloj.5::10 Strujanje podzemne vode prema galeriji 1 – površina terena.5-04) 21 . 4 – statička razina podzemne vode. 3 – vodonepropusni sloj.

(3) zabijeni zdenci. [m].3 – 2. (2) bušeni zdenci. Bo . [m]. Zabijeni zdenci su primjereni za individualnu vodoopskrbu. Ho . ho .gdje su: k .5.dubina vode u galerijskom vodozahvatu. a u nekim slučajevima i kopanih zdenaca. [m]. Zato će se ovdje analizirati ove dvije skupine zdenaca. Za javne je vodovode najraširenija primjena bušenih zdenaca.širina utjecaja galerije. 1. Vertikalni vodozahvati Ovi se vodozahvati izvode kao: (1) kopani zdenci. ]. [m]. 22 .koeficijent procjeđivanja [m s-1] procjeđivanja. Lg .dubina (toka) podzemne vode.duljina galerije.

j Kopani zdenci se pretežno izvode kao nepotpuni. j ( )[ ] Samo u rijetkim slučajevima ovi se zdenci koriste za dobivanje arteških i subarteških voda pod manjim tlakom.otvori 23 .5::11.(1) Kopani zdenci se obično koriste radi dobivanja podzemne vode sa slobodnim vodnim licem koja se nalazi na dubinama do 20 (iznimno do 40) [m]. p p p p . 2 – vodonosni sloj. 9 – glinena brtva. 7 – pješčano–šljunčani filtar. 3 – vodonepropusni sloj. 8 – popločenje. 6 – nož. slika 1. 5 – dinamička razina podzemne vode. 4 – statička razina podzemne vode.5::11 Shema nepotpunog kopanog zdenca 1 5::11 1 – površina terena. 10 . tako da je dotok kroz dno i kroz otvore u stjenkama zdenca. Slika 1.

Unutarnji promjer zdenca. . d it ij ki ti i t i d Zahvaćanje prispjele vode ostvaruje se u pravilu iz sabirnog zdenca. D [m]. slika 4. slika 1. g p se broj zdenaca. sifonski se cjevovodi polažu s neznatnim usponom prema sabirnom zdencu.5::11. slika 1. Promjer dovodnog cjevovoda se idući prema sabirnom zdencu sukcesivno povećava. ako je do razine vode u zdencu više g j g j ) nego što je usisna visina sifonskog cjevovoda). Radi samočišćenja profila. (ii) gravitacijskim tlačnim cjevovodom (za slučaj arteških i subarteških voda). treba (radi njenog zahvaćanja) iznositi najmanje 1 (bolje 2) [m]. koji se često koristi i kao objekt u kojemu su smještene crpke za daljnje potiskivanje vode. ho [ ]. Pri tome položaj sabirnog zdenca i crpne stanice može biti rubno (na kraju grupe zdenaca). dok dubina vode u zdencu.5::12(B). izvodi se grupa zdenaca. dakle. ( j g j ) j j ( j )[ ] Kod manjih dubina podzemne vode izvode se i potpuni zdenci. [m]. (iii) potisnim cjevovodom (posredstvom podvodnih crpki. 24 . umjesto povećanja njegovoga promjera povećava j . i međusobno spajaju: () (i) sifonskim cjevovodom (ako je do razine vode u zdencu najviše 7 [m]). Ako izdašnost jednog zdenca ne zadovoljava.5::12.5::12(A) ili centralno. slika 1. Tada se zdenci obično raspoređuju uzduž linije okomito na smjer strujanja podzemne vode. a gravitacijski i potisni s neznatnim padom. uglavnom ne prelazi 3 do 4 [m]. j ( j j [ ]).

5 – zasebna crpna stanica. 2 – kopani zdenac s podvodnom crpkom. ( 2) (b2) sa zasebnom crpnom stanicom k bi d (a2). 8 – usisna cijev. b t i 1 – kopani zdenac. (B) središnji položaj sabirnog zdenca i crpne stanice (a) spajanje zdenaca pomoću sifonskih ili gravitacijskih tlačnih cjevovoda (b) spajanje zdenaca pomoću potisnih cjevovoda i podvodnih crpki (a1). 7 – dovodni potisni cjevovod.5::12 Situacijska shema spojenih kopanih zdenaca (A) rubni položaj sabirnog zdenca i crpne stanice. 3 – sabirni zdenac. ( 1) (b1) s crpkom u sabirnom zdencu. 9 – odvodni potisni cjevovod 25 . 6 – sifonski ili gravitacijski tlačni cjevovod.Slika 1. 4 – sabirni zdenac sa crpkom.

4 – zidanje u suho.5::13 Izvedba kopanih zdenaca (a) na licu mjesta. 3 – vodonepropusni sloj.Kopani zdenci se mogu izvoditi: (a) na licu mjesta. Nakon iskopa zidanje se vrši mjesnim materijalom (lomljenim kamenom ili opekom). (b) montažno 1 – površina terena. Slika 1. 5 – zidanje u mortu. ako kod iskopa nema obrušavanja materijala i u slučaju većih promjera zdenaca zdenaca. (b) montažno. u gornjem dijelu u mortu. (a) Izvedba kopanih zdenaca na licu mjesta je primjerena ako podzemna voda nije duboko. 2 – vodonosni sloj. slika 1. najčešće postupkom potkopavanja. Sastoji se u spuštanju gotovih (montažnih) betonskih ili armiranobetonskih prstenova.5::13(a). a u donjem dijelu. 6 – betonski prsten. u suho. koji prima vodu. 7 – nož 26 . (b) Izvedba kopanih zdenaca montažno predstavlja suvremeni način gradnje ovih zdenaca. Kopani zdenci se na licu mjesta mogu izvoditi i od kalupnog betona i armiranog betona betona.

vrećama cementa. Duljina prstenova je obično 1 [m]. p ) U prstenovima koji su u zoni toka podzemne vode izvode se otvori za ulazak vode u zdenac. U oba slučaja zdenci mogu biti izvedeni kao potpuni i nepotpuni. (2) Bušeni zdenci se primjenjuju za dobivanje podzemne vode na većim dubinama rasprostiranja njezinog toka.p j p j ( p .) . koji na d j donjem obodu i b d ima i izveden lij d lijevanoželjezni. p j j g j Razlozi postavljanja filtra i glinene brtve istovjetni su onima kod horizontalnih vodozahvata. Ako prilikom izvedbe kopanog zdenca sile trenja nadvladaju opterećenje vlastitom težinom p prstenova. od desetak do nekoliko stotina metara. nad njim se postavlja slijedeći i postupak se ponavlja sve dok se ne postigne projektirana dubina. čeličnim profilima i sl.Ovaj se postupak sastoji u tome da se na mjestu izvedbe zdenca postavi prvi (najdonji) prsten. čij j f k ij ž lj i čelični i b t ki ž čija je funkcija lakše prodiranje prstenova u tlo. i njegove veće dubine (debljine). Ova se vrsta zdenaca može koristiti za dobivanje podzemnih voda sa slobodnim vodnim licem i pod tlakom (arteških i subarteških voda). 27 . Zatim se zdenac po cijelom unutarnjem obodu lagano i ravnomjerno potkopava tako da postavljeni prsten polagano tone uslijed vlastite težine. postavlja se dodatno opterećenje (npr. č lič i ili armiranobetonski nož. Kada prvi prsten bude potpuno utisnut u tlo.

(v) ekonomičnost.Prednosti bušenih zdenaca pred ostalim zahvatima podzemnih voda su između ostalog: (i) (praktički) neograničena dubina zahvaćanja vode. (c) filtar. (iv) besprijekornost u sanitarnom pogledu zbog vrlo male mogućnosti vanjskog onečišćenja vode. jesu: (a) glava zdenca. (ii) neovisnost o geološkom sastavu tla.0 [m]. 28 . (iii) dobivanje relativno većih količina vode uz maksimalnu pogonsku sigurnost sigurnost. Promjer bušenih zdenaca je reda veličine 0. slika 1.3 do 1. (b) tijelo zdenca. Osnovni dijelovi bušenog zdenca.5::14. Bušeni zdenci se izvode bušenjem u tlu vertikalnih cilindričnih bušotina zaštićenih (najčešće) čeličnim cijevima koje automatski formiraju zdenac.

3 – filtar 29 .Slika 1. 2 – tijelo.5::14 Osnovni dijelovi bušenog zdenca 1 – glava.

Ovaj se odnos primjenjuje i za susjedne slojeve šljunčanog omotača. štiti usisnu cijev i kućište podvodne crpke te sprječava gubitak vode u druge (suhe) slojeve na njenom putu do površine. izveden u jednom ili više slojeva. koji se sastoje od prorupčanih čeličnih cijevi. koji se sastoje od prorupčane cijevi omotane specijalnim mesinganim. Odnos srednjeg promjera zrna šljunka i materijala vodonosnog sloja treba iznositi 5 do 10. Perforacije su kružne. 30 . uzimanje uzoraka) te za odvod vode (potisne cijevi. (b) Tijelo zdenca se sastoji od jednog ili više koncentričnih nizova cijevi čija je glavna zadaća da cijevi. Ovisno o konstrukciji prorupčanja postoji više vrsta ovih filtara. omoguće dovod vode na površinu terena. Njena je temeljna zadaća zaštita zdenca od prodiranja površinskih p j j j p j p onečišćenja u zdenac. a gustoća mreže je u funkciji dominantnog promjera čvrstih čestica vodonosnog sloja. crpni agregati).(a) Glava zdenca u konstrukcijskom pogledu predstavlja vezu ušća bušotine s tijelom zdenca pri izlazu na površinu tla. čija debljina ne smije biti manja od 50 [mm]. To je najvažniji i najosjetljiviji dio zdenca o kojemu bitno ovisi izdašnost (kapacitet) i pogonska trajnost zdenca. ovalne ili četvrtaste. (c) Filtar je dio zdenca koji ima zadaću da prihvati podzemnu vodu iz vodonosnog sloja i istovremeno onemogući unošenje čvrstih čestica tla u zdenac. ▪ prorupčane filtre. tijelo zdenca pruža efikasnu zaštitu protiv obrušavanja stijenki bušotine. U konstrukcijskom pogledu filtre možemo podijeliti na: ▪ mrežaste filtre. ▪ šljunčane filtre. (nehrđajućim) čeličnim ili plastičnim mrežama. fasonski komadi. U širem smislu pod glavom zdenca podrazumijevamo i ostale elemente koji služe za mjerenje i kontrolu (razine vode. koji se sastoje od prorupčane cijevi oko koje je postavljen šljunčani omotač odgovarajuće granulacije. bakrenim. temperature. tlaka. Dodatno.

(b) s nizom zaštitnih cijevi (a1) nakon spuštanja zaštitne i radne cijevi. karakteru geoloških slojeva kroz koje prolazi bušotina i od potrebne dubine zdenca. ponajviše ovise o dubini rasprostiranja podzemne vode. 2 – statička razina podzemne vode.5::15 Shema izvedbe bušenih zdenaca (a) s jednom zaštitnom cijevi. Slika 1. 3 – zaštitna cijev. slika 1. 7 – vodonepropusni sloj 31 . (b2) nakon ugradnje filtra i odsijecanja zaštitnih cijevi 1 – površina terena. 4 – radna cijev. 6 – brtva. 5 – filtar. Načini izvedbe bušenih zdenaca.5::15. (a2) nakon ugradnje filtra i izvlačenja radne cijevi (b1) nakon spuštanja niza zaštitnih cijevi.Prilikom odabira konstrukcije filtra treba voditi računa da hidraulički otpor filtra bude što manji manji.

koristi se niz zaštitnih cijevi s postupno sve manjim promjerom. na donjem dijelu posljednje cijevi postavlja se filtar. koriste se relativno jednostavne konstrukcije poput one na slici 1 5::15(a) gdje se cilindrična bušotina učvršćuje čeličnom zaštitnom cijevi Ta se cijev 1. Naravno. približno spušta do gornje granice toka podzemne vode. Nakon toga se u bušotinu spušta radna cijev manjeg promjera.5::12. Poslije ugradnje filtra uklanja se iz bušotine radna cijev a prstenasti prostor između filtarske cijevi i cijev.U slučaju manjih dubina (40 do 50 [m]). Načini spajanja bušenih zdenaca su također istovjetni načinima spajanja kopanih zdenaca. spušta se u bušotinu cijev najbližeg manjeg promjera D2 na dubinu h2. Nakon što se s cijevi promjera D1 [mm] dosegne najveća moguća dubina h1 [m]. izuzev vanjske. tako da pri udarnom bušenju iznosi 20 do 25 [m] a pri rotacijskom bušenju i do 500 [m] [m]. međusobnog rasporeda kao što je za slučaj kopanih zdenaca prikazano na slici 1. Preostale zaštitne cijevi. zaštitne cijevi brtvi s pomoću ugrađenih brtvi. cijevi. koja trpi otpor zemljišta samo na visini h2 . itd. odsijecaju se iznutra sjekačem cijevi.5::15(a). Zatim se spušta jedan od tipova filtra. a prstenasti prostor između susjednih cijevi se brtvi. nastavlja se trećom cijevi još manjeg promjera D3. Pri većim dubinama rasprostiranja podzemne vode. a cijev se povlači prema gore na visinu koja odgovara visini filtra. slika 1. 32 . Ako potrebna dubina nije dosegnuta drugom cijevi. raspored zdenaca se može razlikovati od prikazanog.5::15(b). uslijed povećanja otpora pobijanju zaštitnih cijevi. Pojedinačna visina zaštitnih cijevi ovisi o načinu bušenja i sastavu tla.h1. [m]. koja seže do donje granice vodonosnog sloja i donekle se utiskuje u vodonepropusni sloj. Prilikom zahvaćanje većih količina vode izvodi se grupa zdenaca i objedinjuje u jedinstveni sustav vodozahvatnih objekata. Na kraju. manjeg promjera od radne cijevi.

(arteški b t ški d i) (II) dubini prorupčanog dijela zdenca: (IIa) potpuni zdenci. slika 1. ▪ Dotok prema običnom zdencu promatra se kao dotok prema (a) potpunom običnom zdencu i prema (b) nepotpunom običnom zdencu. (IIb) nepotpuni zdenci. (Ib) zdenci u strujanju pod tl k d i t j j d tlakom ( t ški ili subarteški zdenci).5::16.Proračun dotoka u pojedinačne vertikalne vodozahvate (zdence) ovisi o osnovnim p j ( ) slučajevima strujanja podzemne vode prema zdencima. 33 . a koji se razlikuju prema: (I) vrsti strujanja: (Ia) zdenci u strujanju sa slobodnim vodnim licem (obični zdenci).

prema potpunom običnom zdencu. 2 – vodonosni sloj.5-05) gdje su: Ro – radijus utjecaja zdenca. dobiven je pod analognim pretpostavkama (Dupuit) kao i dotok u galeriju. [m]. Dan je izrazom: Q = Q po = π k H o2 − ho2 R ln o ro (1. 3 – vodonepropusni sloj. 5 – depresijska ploha (a) Dotok. 34 . Qpo [m3 s-1].5 05) (1.Slika 1. slika 1. [m].5::16 Strujanje podzemne vode prema običnom zdencu (a) potpuni zdenac.5::16(a). (b) nepotpuni zdenac 1 – površina terena. ro – unutarnji radijus zdenca. 4 – statička razina podzemne vode.

također se promatra kao dotok prema (a) potpunom arteškom ili subarteškom zdencu i prema (b) nepotpunom arteškom ili subarteškom zdencu. Radi toga je izvod formula za dotok prema ovome tipu zdenca vrlo složen j j g j p p (može se npr. upotrijebiti teorija potencijalnog strujanja). Formula vrijedi ako je ho < Ho/3.5::17. Qno [m3 s-1]. slike 1.5-06) (1 5 06) gdje je so [m] sniženje razine podzemne vode u zdencu.(b) Dotok. ▪ Dotok vode prema arteškom ili subarteškom zdencu 35 . slika 1. formulom Girinskog: Q = Qno = π k (2 ho − so ) so 2h − s ln o o 1. tako da se za praktične potrebe koristi gotovim formulama kao npr.5::16(b). jer postoji strujanje i s izrazitim vertikalnim komponentama brzine.2ro (1. koje nije zanemarivo. prema nepotpunom običnom zdencu. ne može biti dobiven na temelju Dupuitove postavke.

(a2) i (b2) subarteški zdenac 1 – površina terena. 6 – depresijska ploha 36 . 3 – vodonosni sloj. ( ) nepotpuni zdenac (a) p p (b) p p (a1) i (b1) arteški zdenac. 4 – vodonepropusni sloj. 2 – vodonepropusni krovinski sloj.5::17 Strujanje podzemne vode prema arteškom ili subarteškom zdencu ( ) potpuni zdenci. 5 – statička razina podzemne vode.Slika 1.

također ne može biti dobiven na temelju Dupuitove postavke. prema potpunom arteškom.5-08) gdje je a [m] dubina uronjenja prorupčanog dijela zdenca u vodonosnom sloju.5::17(a2). dan je izrazom: Q = Q pas = 2 π k M H o − ho R ln o ro (1.5::17 je či da je hidraulički č šk b šk d sasvim nevažno da li je razina podzemne vode u zdencu iznad površine terena (arteški zdenac) ili unutar visine krovinskog vodonepropusnog sloja (subarteški zdneac). Formula vrijedi ako je a < M/3. slika 1. slika 1. slika 1.5 08) (1.5-07) gdje je M [m] debljina sloja podzemne vode pod tlakom. ili potpunom subarteškom zdencu. a Ho [m] označava visinu koja odgovara tlaku podzemne vode u vodonosnom sloju.26 ln ro (1. (b) Dotok.5::17(b2). formula Babuškina: Q = Qnas = 2 π k a so 1. sa slike 1 1 j očito d j za hid lički proračun arteškog ili subarteškog zdenca N i lik 1. tako da se za proračun takovog zdenca može koristiti npr. Zato će se naredne analize odnositi na oba ova tipa zdenaca. analogno kao i kod potpunog običnog zdenca. Qnas [m3 s-1].5::17(b1). Qpas [m3 s-1]. ili nepotpunom subarteškom zdencu. slika 1.5::17(a1). prema nepotpunom arteškom.Naime. (a) Dotok. 37 .

jer se u slučaju linearne ovisnosti dotoka i sniženja može primijeniti načelo superpozicije na kojemu se onda dalje izvode formule za dotok prema zdencima.▪▪▪ Naglasimo da svi prethodni izrazi vrijede za proračun dotoka samo prema jednom zdencu. pri čemu je kod zdenaca pod tlakom sniženje razine podzemne vode linearno proporcionalno s dotokom. Međutim. dok je kod zdenaca u strujanju sa slobodnim vodnim licem ta veza nelinearna. kod nelinearne ovisnosti proračun dotoka prema grupi zdenaca je osjetno složeniji. 38 . Ova je činjenica bitna za proračun dotoka prema grupi zdenaca.

nastoji se uvijek za vodoopskrbu. a kao rezultat narušavanja čvrstoće vodonepropusnih krovinskih slojeva. a proces sakupljanja izvorske vode naziva se kaptiranje izvora. Građevine za zahvaćanje izvorske vode nazivaju se kaptaže.3 – 3. postoje dvije vrste izvora: (1) uzlazni izvori. 39 . (2) Silazni izvori nastaju kao rezultat isklinjavanja na površinu tla vodonosnih slojeva koji leže na vodonepropusnoj podlozi i sadrže vodu bez tlaka. koristiti izvorsku vodu. (2) silazni izvori izvori.5. Građevine za kaptažu izvora Izvori predstavljaju prirodno izlaženje podzemnih voda na površinu terena terena. ako je ikako moguće. Zbog (u pravilu) visoke zdravstvene kvalitete izvorske vode. Najopćenitije. (1) Uzlazni izvori se formiraju probijanjem u površinske slojeve tla podzemnih voda pod tlakom. kao i relativno jednostavnog načina njenog zahvaćanja.1.

5::18 Sheme kaptiranja (a) uzlaznog izvora. 10 – ispusno–preljevna cijev. slika 1. sloj. 11 . Ako voda izvire kroz ispucali stjenski površinski sloj. 5 – ventilacijska cijev. 7 – najviša dozvoljena razina vode. (a) Kaptiranje uzlaznih izvora. tada taj sloj treba očistiti i u slučaju iznošenja čvrstih čestica ugraditi filtar Filtar treba izvesti i ako voda izvire kroz površinski pjeskovito–šljunčani sloj filtar. ovisno o vrsti izvora. Slika 1.Ove građevine se različito izvode. 4 – kosa krila. (b) silaznog izvora 1 – vodna komora.otvori.5::18(a). 12 – površina terena. se provodi kaptažnom građevinom u vidu vodne komore (vodospreme) koja se izvodi nad mjestom najjačeg izviranja vode. 3 – filtar. 2 – zasunska komora. 6 – normalna (radna) razina vode. 13 – nepropusni glineni sloj 40 . 8 – odvodni cjevovod. 9 – preljevna cijev.

građevine u obliku brana ili uspornih zidova. Voda ulazi u vodnu komoru kroz otvore u prednjem zidu. radi što potpunijeg zahvaćanja vode. hidrogeološki i topografski uvjeti u svojim kombinacijama nalažu u pojedinačnim slučajevima posebne mjere kod njihove izvedbe. 41 . U većini slučajeva. zaobilazeći kaptažnu građevinu. Radi odvođenja vode potrošačima. mogućnosti njenog prelijevanja i pražnjenja vodne komore. jer bi to moglo izazvati smanjenje izdašnosti izvora. Na slici 1. u odnosu na prethodno opisane. okomito na osnovni smjer strujanja podzemne vode. vodovodnim armaturama. ▪▪▪ j g g j Konstrukcije kaptažnih građevina mogu imati. a u nepovoljnijem slučaju čak i pojavu da izvor nađe drugi izlaz na površinu. p p j g j . filtrom Prema vodnoj komori se obostrano priključuju kosa krila koja pregrađuju vodni tok tok. izvode se j jj g j j . pošto lokalni geološki. i brojne posebnosti. Mogućnost prelijevanja vode iz vodne komore je potrebno osigurati da bi se isključilo eventualno j p j g j j p j j formiranje uspora vode. zasute s vanjske strane (šljunčanim) filtrom. predviđena je kod obje kaptažne građevine izvedba zasunske komore opremljena cijevima i komore.5::18(b) prikazan je primjer kaptažne građevine za zahvaćanje vode silaznih izvora.(b) Kaptiranje silaznih izvora također se ostvaruje posredstvom vodne komore smještene na mjestu najjačeg izviranja vode.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful