1.5.

VODOZAHVATI

Vodozahvati su građevine kojima se zahvaća (kaptira) vode iz izvorišta i usmjerava prema potrošačima. , j Vrsta vodozahvata ovisi o karakteru izvorišta, tako da razlikujemo: (1) vodozahvate atmosferskih izvorišta, (2) vodozahvate površinskih izvorišta, (3) vodozahvate podzemnih izvorišta.

1.5.1. VODOZAHVATI ATMOSFERSKIH IZVORIŠTA Primjena ovih vodozahvata je najčešća na krškim terenima i primjerena za manja naselja. g j j p Osnovu vodozahvata atmosferskih izvorišta čini zahvatna građevina čija je površina obrađena da prihvati i usmjeri pale oborine prema jednoj točki, slika 1.5::01.

1

Slika 1.5::01 Vodozahvat atmosferskih izvorišta
(a) zahvatna građevina; (b) cisterna 1 – sabirna površina; 2 – odvod sakupljene vode; 3 – muljni ispust; 4 – ograda; 5 – obodni kanal; 6 – sabirna komora (vodosprema); 7 – dovod sakupljene vode; 8 – zahvatna komora; 9 – pješčani filtar

2

Izraz čatrnja ili gustirna upotrebljava se kao sinonim za vodozahvat koji se sastoji od zahvatne građevine (sabirne površine) i cisterne za vodu. Cisternom se rješava varijacija u potrošnji vode u odnosu na prispjelu količinu palih oborina. Funkcionalne dimenzije ovih građevina načelno se određuju pomoću računa vjerojatnosti za najdužu sušu i najmanje godišnje oborine u projektnom razdoblju (15 do 30 godina). No, u praksi se pristup pojednostavljuje pretpostavljajući da najdulja suša traje m [d] (obično m = 90 [d]), a podatak o najmanjoj godišnjoj visini oborina, Hg,min [mm], za usvojeno projektno razdoblje dobije se obradom podataka s najbliže kišomjerne stanice. Ako je Nk [stanovnik] broj stanovnika na kraju projektnog razdoblja, qsp [l stanovnik-1 d-1] specifična potrošnja vode i c [1] k fi ij t otjecanja sa sabirne površine, onda j njezina minimalno potrebna t š j d koeficijent tj j bi ši d je j i i i l t b 2], definirana izrazom: veličina, Ap [m
Ap = 365 N k qsp c H g ,min

(1.5 01) (1.5-01)

Volumen cisterne, Vc [m3], treba biti dostatan za cjelokupnu potrošnju u vrijeme suše, tj. m [d], tako da je definiran izrazom:
Vc = 10 −3 N k qsp m

(1.5-02) 3

Sabirne površine i cisterne izvode se od vodonepropusnog betona. Također je potrebno sabirnu površinu zaštiti ogradom visine barem 1 5 [m] a cisternu zatvoriti (iz zdravstvenih razloga) i 1.5 [m], ugraditi pješčani filtar ispred zahvatne komore (radi dobivanja filtrirane vode). Kod cisterne se izvodi i termička izolacija koja se uglavnom postiže nasipavanjem sloja zemlje debljine cca 0.5 [m].

1.5.2. VODOZAHVATI POVRŠINSKIH IZVORIŠTA Vodozahvate površinskih izvorišta možemo klasificirati na: (1) vodozahvate na rijekama (prirodnom ili reguliranom stanju), (2) vodozahvate na (2a) jezerima (prirodnim akumulacijama) (2b) umjetnim akumulacijama i akumulacijama), (2c) kanalima, (3) vodozahvate na morima. Pored ovih postoje i vodozahvati površinskih izvorišta koji se u samoj tehnici zahvaćanja vode vrlo malo razlikuju od navedenih, ali sadrže određene specifičnosti, kao npr.: (i) vodozahvati na planinskim potocima koji su u pravilu nezagađeni i predstavljaju idealna potocima, rješenja za opskrbu vodom. Nedostatak im je što su često vrlo udaljeni od potrošača,

(ii) vodozahvati na plitkim riječnim tokovima.

4

(vi) vodozahvat na plovnim rijekama bude smješten izvan plovnog puta.5. Vodozahvati na rijekama Kod projektiranja riječnih vodozahvata potrebno je da uz prethodno navedene opće značajke: (i) položaj vodozahvata osigurava ravnomjerno optjecanje vode oko samog objekta objekta. (v) vodozahvat ne bude lociran na mjestu gdje se formira ili nagomilava led led. (iii) vodozahvat bude smješten uzvodno od mjesta upuštanja otpadnih voda u vodotok vodotok. Prema tome pravilan izbor riječnog vodozahvata moguć je jedino na osnovi detaljne analize tome.1. g j p j j p p j j Razlog tome leži u činjenici što postoje značajne specifičnosti projektiranih i izvedenih riječnih vodozahvata. Međutim. generalno se ipak mogu nazrijeti četiri osnovne vrste riječnih vodozahvata: 5 .2 – 1. spomenutih značajki i njihovom kompleksnom sagledavanju. (iv) vodozahvat bude izveden na mjestu u riječnom koritu na kojemu se ne primjećuje intenzivno taloženje riječnog nanosa i ne dešava rušenje obale (kao rezultat odronjavanja ili klizanja). Danas još ne postoji sasvim određena i opće prihvaćena klasifikacija vodozahvata na rijekama. (ii) suženje korita rijeke uvjetovano prisustvom vodozahvata bude minimalno. kako ne bi dolazilo do deformacija riječnog korita.

slika 1. kao što je prikazano na slici 1. i (d). (2) vodozahvati u riječnom koritu.5::02(a). pomoću kojih se voda transportira do uređaja za kondicioniranje vode. ili u samom vodozahvatu. (1) Fiksni piobalni vodozahvati slika 1 5::02 lociraju se na obalnom pokosu i zahvaćaju vodu vodozahvati. 1. (3) plovni vodozahvati. neposredno iz riječnog korita.(1) fiksni priobalni vodozahvati. Crpke. (c). (4) pokretni priobalni vodozahvati.5::02.5::02(b). 6 . mogu biti smještene u posebnoj zgradi crpne stanice. U praksi su najčešći slučajevi prve dvije vrste vodozahvata.

5::02 Sheme fiksnih priobalnih vodozahvata (a) sa crpkama u posebnoj zgradi. Hst. 3 – mreža. rešetkama. 6 – crpni spremnik. Rešetke su ugrađene radi sprečavanja ulaska u zahvatnu komoru relativno krupnijih predmeta koje pronosi rijeka. čiji prednji zid zalazi neposredno u riječno korito U zahvatnu komoru voda ulazi kroz otvore s rešetkama korito. (c) i (d) sa crpkama u vodozahvatu 1 – zahvatna komora.Slika 1. (b). 7 .us – usisna statička visina dizanja Osnovni dio ove vrste vodozahvata je zahvatna komora. 2 – ulazni otvori s rešetkama. 9 – potisni cjevovod. smještenim u prednjem zidu. i zahvaća crpljenjem kroz usisnu cijev. VV – visoki vodostaj. 5 – usisna cijev. 4 – pregrada. 7 – crpka. obično armiranobetnoska. 8 – zgrada crpne stanice. NV – niski vodostaj.

objekta. slika 1. primjenjuju se u slučaju povoljnih geomehaničkih prilika. Primjena vertikalnih (centrifigalnih) crpki slika 1 5::02(d) omogućuje znatno smanjenje volumena crpki. Fiksni priobalni vodozahvati s crpkama u samom vodozahvatu. karakterizirani su lociranjem zahvatne građevine (vodozahvatne glave) u riječnom koritu. Kod rješenja vodozahvata prikazanih na slici 1. 1. Također. (c).5::03. Da bi se osigurala neprekidna opskrba vodom potrebne su barem dvije zahvatne komore s po dva crpna bazena s crpkama crpkama. ili s njima konstrukcijski činiti cjelinu. gdje se potrebne dubine za zahvaćanje vode nalaze na većoj udaljenosti od obale. Ova vrsta vodozahvata najčešće se primjenjuje kod relativno blago nagnutih obala. slika 1. odnosno zbog zaštite usisnih cijevi i crpnih agregata u pregradi koja dijeli zahvatnu komoru od crpnog spremnika agregata. slika 1.5::02(b). planktoni.5::02(c) i (d) potrebno je za smještaj crpki izvesti vodonepropusne komore.5::02(c) i (d). vodno bilje).Time se istovremeno obavlja i prethodno grubo mehaničko čišćenje vode. (2) Vodozahvati u riječnom koritu. slika 1. i (d). 8 .5::02(d). Zgrada crpne stanice može biti prislonjena uz vodozahvat. radi zadržavanja nečistoća koja se nalazi u vodi (npr. (crpnog bazena) dodatno se ugrađuju mreže.5::02 (b).

5 – crpni spremnik. (b) detalj vodozahvatne betonske glave 1 – vodozahvatna glava. Radi neprekidnosti vodoopskrbe potrebna su barem dva gravitacijska cjevovoda s po dvije crpke. s razlikom što voda ne ulazi kroz otvore nego gravitacijskim cjevovodom. 8 – rešetka. 9 – ulazni difuzor (difuzor = završni. Cjelokupna konstrukcija i oprema vodozahvata ove vrste je u biti istovjetna fiksnom priobalnom vodozahvatu sa slike 1.5::03 Shema vodozahvata u riječnom koritu (a) vodozahvat. 7 – potisni cjevovod. 4 – usisna cijev. 9 . prorupčani ili rešetkom opremljeni dio cjevovoda) U koritu rijeke. 2 – gravitacijski tlačni cjevovod.Slika 1. 6 – crpna stanica. izvodi se vodozahvatna glava na koju se (do sabirne komore) nastavlja gravitacijski tlačni cjevovod.5::02. na odabranom mjestu zahvaćanja vode. 3 – sabirna komora.

4 – usisna cijev. tako da se visinski položaj crpki mijenja s oscilacijama vodostaja. 3 – sabirna komora.U određenim uvjetima (obalni profil. Slika 1. 10 . slika 1. amplitude vodnih razina) moguće je kod visokih vodostaja vodu zahvaćati i kroz otvore predviđene u prednjem zidu sabirne komore. sastoje se od crpki postavljenih na baržu ili ponton.5::04.5::05. dok se potisna visina mijenja promjenom vodostaja (niži vodostaj – veća potisna visina. 5 – crpni spremnik. 7 – rešetka. Ove vodozahvate t b uz načelu smjestiti u riječnim zaljevima gdje su eliminirana moguća O d h t treba č l j titi ij č i lj i dj li i i ć oštećenja vodozahvata prouzrokovana udarom leda ili balvana koje pronosi voda. kao i kod fiksnog priobalnog vodozahvata. 6 – ulazni otvor s rešetkom. dakle. 8 – ulazni difuzor (3) Plovni vodozahvati. (b) detalj armiranobetonske vodozahvatne glave 1 – vodozahvatna glava. 2 – gravitacijski tlačni cjevovod. i obrnuto). pri čemu usisna visina ostaje stalna. slika 1.5::04 Shema kombiniranog vodozahvata u riječnom koritu (a) vodozahvat.

Slika 1. kolicima ili vagonu koji se u granicama promjene vodostaja kreću po kolosijeku položenom okomito na riječni tok. 4 – elastični potisni cjevovod Radi zadržavanja plovne crpne stanice na jednom mjestu potrebno je njeno osiguranje sidrima. Voda se zahvaća crpkama iz rijeke kroz krajeve usisnih cijevi zaštićenih sitima. Pri potiskivanju vode u jedan od odvojaka.5::05 Shema plovnog vodozahvata 1 – usisna cijev. ostali su zatvoreni. 3 – barža ili ponton. (4) Pokretni priobalni vodozahvati su rješenja tipa uspinjače slika 1 5::06 Crpke su smještene na uspinjače. 2 – crpna stanica. 1. 11 .5::06. Uzduž kolosijeka se polaže fiksni potisni cjevovod s vertikalnim odvojcima na koje se priključuje elastični potisni cjevovod.

2 – vitlo. 7 – kolosijek Vrijeme zadržavanja vagona ili kolica na jednom mjestu vertikalne pozicije istovjetno je trajanju pripadnog vodostaja. 5 – vertikalni odvojci. 4 – fiksni potisni cjevovod. 3 – usisna cijev.Slika 1. Vodozahvati na jezerima. 1. umjetnih akumulacija i kanala (voda stajaćica) mogu se u načelu koristiti vodozahvati većine vrsta ranije opisanih. umjetnim akumulacijama i kanalima Kod zahvaćanja vode iz jezera. Određene posebnosti su uvjetovane spoznajama da kod ovih vodozahvata treba izbjegavati njihovo lociranje na mjestima (zonama): 12 .5::06 Shema pokretnog priobalnog vodozahvata 1 – pokretna crpna stanica.5.2 – 2. 6 – elastični potisni cjevovod.

(iv) pojave leda. ( ) (vii) onečišćenja (zagađenja) vodnog bazena otpadnim vodama. umjetnim akumulacijama i kanalima je u odnosu na riječnu vodu karakterizirana manjom mutnoćom. (v) skupljanja naplavina i akvatičnog bilja. ali zato često puta izraženijom bojom i mirisom (kao posljedica biljnog i životinjskog svijeta) (1) Vodozahvati na jezerima se u odnosu na riječne vodozahvate uglavnom razlikuju po rješenju zahvatne građevine. Za manje cjevovode je na slici 1. u kom slučaju treba pažljivo j ( g j ) g p j p j analizirati strujanja vodnih masa koja nastaju u bazenima i izazivaju nepovoljno premještanje onečišćenja koje dospijeva u vodu.(i) naglih promjena obalnih pokosa. (vi) izraženijih temperaturnih oscilacija vode. zaštićena rešetkom i izdignuta od dna 5 do 6 [m]. voda u jezerima.5::07(a) prikazana vodozahvatna glava izvedena od čeličnih ili plastičnih cijevi. (ii) nepovoljnih geomehaničkih uvjeta uvjeta. Općenito. Dakle. vodozahvat se nastoji smjestiti tamo gdje je moguće dobiti najčistiju (najkvalitetniju) vodu. (iii) intenzivnog taloženja nanosa. 13 .

5::07(d1). slika 1. Zahvatne građevine su najčešće obalnog tipa. (3) Vodozahvati na kanalima su po konstrukcijskim osobinama većinom analogni s riječnim vodozahvatima. slika 1. gdje su ulazna okna za vodu postavljena na nekoliko visina kako bi se u svako doba godine mogla zahvaćati najkvalitetnija voda. Ovaj potonji princip zahvaćanja vode odnosi se na slučaj kada je zahvatna građevina izvedena u sklopu betonske pregrade (brane). 1 5::07(d2) 14 . slika 1. Ovakva vrsta zahvatne građevine koristi se i kod akumulacija.5::07(b). ili smještene na dnu kanala. od kojih su najčešći prikazani na slici 1. (2) V d Vodozahvati na akumulacijama t k đ mogu biti zasnovani na nekoliko načela zahvaćanja h ti k l ij također i k lik č l h ć j vode.5::07(b) i (c).5::07(d2).Kod zahvaćanja većih količina vode moguće je kao zahvatnu građevinu koristiti vodozahvatni toranj.

3 – rešetka. ( ) na j j (b) jezeru i akumulaciji. ( ) na kanalu j (c) j (d) 1 – gravitacijski tlačni ili usisni cjevovod. ( ) na akumulaciji. SV – srednji vodostaj. 4 – ulazni difuzor NV – niski vodostaj. 2 – ulazna okna s rešetkama.5::07 Shema zahvatnih građevina ( ) (a) na jezeru. VV – visoki vodostaj 15 .Slika 1.

Zahvat morske vode može biti smješten na: (a) otvorenoj obali. najveće pogodnosti pruža smještaj morskih vodozahvata u akvatoriju. (iv) korozivno djelovanje morske vode vode. (c) unutar (lučkog) akvatorija zaštićenog građevinom tipa lukobranom ili valobran. morskih struja i promjena morskih razina. (iii) prisustvo akvatične flore i faune u morskoj vodi (obraštanje). (ii) geološke i geomehaničke prilike priobalnog pojasa i eventualni donos nanosa. j j j j . Vodozahvati na morima Prilikom izbora načina zahvaćanja morske vode neophodno je sagledati specifičnosti morskog priobalja: () (i) utjecaj djelovanja morskih valova. j p j .1. (b) prirodno zaštićenom zaljevu. U pogledu sigurnosti konstrukcije vodozahvata (dinamičko djelovanje morskih valova i struja). ako se radi o lučkom akvatoriju.5. 16 .2 – 3. dobro poznavanje tehnologije izvođenja pomorskih radova i ponašanja objekta u uvjetima eksploatacije (s obzirom na specifični karakter morske sredine). to su u pravilu i zone najveće koncentracije zagađenja. Međutim. Bez obzira koja se vrsta i mjesto morskog vodozahvata odabire. što može biti eliminatornim u smislu korištenja takve lokacije za vodoopskrbu. ostaju temeljni parametri uspješnog zahvaćanja morske vode.

Horizontalni vodozahvati Ova vrsta vodozahvata. (2) vertikalni vodozahvati: (2a) kopani. dubini (toka) podzemne vode i njegovoj izdašnosti izdašnosti. se koriste kada je tok podzemne vode sa slobodnim vodnim licem relativno plitko (5 do 7 [m] ispod površine terena ) i manje dubine (toka) podzemne vode. Sukladno ovim pokazateljima. 1. 1 5 3 VODOZAHVATI PODZEMNIH IZVORIŠTA Vrsta građevine za zahvaćanje podzemnih voda prvenstveno ovisi o dubini njihovog rasprostiranja.5. 17 . vodozahvati podzemnih izvorišta se mogu svrstati u tri skupine: (1) horizontalni voodzahvati. (3) građevine za kaptažu izvora. (2b) bušeni i (2c) zabijeni zdenci.3 – 1. slika 1.1.5.5::08.3.

18 . 11 – smjer strujanja podzemne vode Horizonatlni vodozahvati se prvenstveno izvode kao drenažne cijevi i vodozahvatne galerije. 2 – vodonosni sloj. Oko drenažnih cijevi i vodozahvatnih galerija ugrađuje se pješčano – šljunčani filtar. 3 – vodonepropusni sloj. 8 – usisna cijev. 10 – potisni cjevovod. U cijevi i galerije voda dotječe gravitacijski i otječe sa slobodnim vodnim licem u sabirni zdenac. 5 – horizontalni vodozahvat.5::08 Definicijska shema horizontalnog vodozahvata 1 – površina terena. 4 – statička razina podzemne vode. položene u donjoj zoni vodonosnog sloja (obično neposredno na podinu) i najčešće okomito na smjer strujanja podzemne vode.Slika 1. odakle se dalje potiskuje crpkama. 7 – razina vode u sabirnom zdencu. 9 – crpka. 6 – sabirni zdenac. Njegova je zadaća da spriječi unošenje (u cijevi i galerije) čvrstih čestica iz vodonosnog sloja.

kružnog ili jajolikog profila. (2) cijevne vodozahvate. U visini otvora j i tj k i i i t je izveden filt k – šlj č i zasip. 19 .5::09 (c) prikazan je poprečni presjek prohodne. slika 1. Na slici 1. B/H = 700/1 600 [mm]. jajolike. ispunom filtarskim pješčano – šljunčanim zasipom i nepropusnim glinenim slojem (ekranom) koji (ekranom).5::09(a).5::09(b). su horizontalni vodozahvati s kamenom (tucaničkom) ispunom. s filtarskim pješčano – šljunčanim zasipom i glinenim ekranom. slika 1. prorupčanih na gornjoj polovini. betonskih. Cijevi su kružnog ili jajolikog profila. armiranobetonske galerije s bočnim t i b č i otvorima u stjenkama. D =1 000 [mm]. (2) Cijevni vodozahvati. ( ) (3) Vodozahvatne galerije se obično izvode od betona i armiranog betona. Služe za zahvaćanje g j g j relativno većih količina vode. se najčešće izvode od keramičkih.Konstrukcije horizontalnih vodozahvata možemo klasificirati na: (1) rovovske vodozahvate. armiranobetonskih ili plastičnih cijevi. Uglavnom su prohodne. a po po potrebi d filtarsko šljunčani i t bi se ugrađuje i nepropusni glineni ekran. ima funkciju zaštite vodozahvata od onečišćenja s površine terena. a kružnih. Stoga su minimalne dimenzije jajolikih profila. d h l ij l ij k d h (1) Rovovski vodozahvati. (3) vodozahvatne galerije ili galerijske vodozahvate.

2 – vodonosni sloj. 11 – materijal od iskopa Proračun dotoka u horizontalne vodozahvate (galerije) položene na vodoravnom vodonepropusnom sloju. 4 – kamena (tucanička) ispuna.5::09 Sheme horizontalnog vodozahvata (a) rovovski vodozahvat. 20 . odnosno u donjoj zoni toka podzemne vode sa slobodnim vodnim licem. 9 – pješčani zasip. 8 – šljunčani zasip. zasniva se na Dupuitovoj postavci i analizi ustaljenog strujanja kada je količina crpljenja u ravnoteži s dotokom. slika 1. 7 – bočni otvori.5::10. (b) cijevni vodozahvat.Slika 1. 5 – prorupčana cijev. (c) vodozahvatna galerija 1 – površina terena. 3 – vodonepropusni sloj. 10 – nepropusni glineni sloj. 6 – galerija.

u horizontalnu galeriju pravokutnog poprečnog profila za slučaj njenog dvoranskog prihranjivanja dan izrazom: Q = Qdvo H o2 − ho2 = k Lg Bo (1. Q [m3 s-1].5-04) 21 .5::10 Strujanje podzemne vode prema galeriji 1 – površina terena.5-03) a za slučaj jednostranog prihranjivanja izrazom: Q = Qdvo H o2 − ho2 = k Lg 2 Bo (1. 3 – vodonepropusni sloj. 5 – depresijska ploha (dinamička razina podzemne vode) Tada je dotok. 4 – statička razina podzemne vode. 2 – vodonosni sloj.Slika 1.

ho . [m]. ]. (3) zabijeni zdenci. 22 . [m]. Zato će se ovdje analizirati ove dvije skupine zdenaca. Vertikalni vodozahvati Ovi se vodozahvati izvode kao: (1) kopani zdenci.dubina (toka) podzemne vode.koeficijent procjeđivanja [m s-1] procjeđivanja.3 – 2. [m]. Lg .5. 1.dubina vode u galerijskom vodozahvatu. Zabijeni zdenci su primjereni za individualnu vodoopskrbu.duljina galerije. Za javne je vodovode najraširenija primjena bušenih zdenaca.gdje su: k . Bo . (2) bušeni zdenci. Ho . [m]. a u nekim slučajevima i kopanih zdenaca.širina utjecaja galerije.

5::11 Shema nepotpunog kopanog zdenca 1 5::11 1 – površina terena. p p p p . Slika 1. 5 – dinamička razina podzemne vode. 7 – pješčano–šljunčani filtar. 2 – vodonosni sloj. 9 – glinena brtva. 3 – vodonepropusni sloj. slika 1. 10 . tako da je dotok kroz dno i kroz otvore u stjenkama zdenca. j ( )[ ] Samo u rijetkim slučajevima ovi se zdenci koriste za dobivanje arteških i subarteških voda pod manjim tlakom. j Kopani zdenci se pretežno izvode kao nepotpuni.otvori 23 . 8 – popločenje.(1) Kopani zdenci se obično koriste radi dobivanja podzemne vode sa slobodnim vodnim licem koja se nalazi na dubinama do 20 (iznimno do 40) [m].5::11. 4 – statička razina podzemne vode. 6 – nož.

g p se broj zdenaca. dok dubina vode u zdencu. Radi samočišćenja profila.Unutarnji promjer zdenca. izvodi se grupa zdenaca. d it ij ki ti i t i d Zahvaćanje prispjele vode ostvaruje se u pravilu iz sabirnog zdenca. dakle. ( j g j ) j j ( j )[ ] Kod manjih dubina podzemne vode izvode se i potpuni zdenci. [m]. j ( j j [ ]). sifonski se cjevovodi polažu s neznatnim usponom prema sabirnom zdencu. umjesto povećanja njegovoga promjera povećava j . Pri tome položaj sabirnog zdenca i crpne stanice može biti rubno (na kraju grupe zdenaca). (ii) gravitacijskim tlačnim cjevovodom (za slučaj arteških i subarteških voda). slika 1. i međusobno spajaju: () (i) sifonskim cjevovodom (ako je do razine vode u zdencu najviše 7 [m]). Tada se zdenci obično raspoređuju uzduž linije okomito na smjer strujanja podzemne vode.5::12. Ako izdašnost jednog zdenca ne zadovoljava. ho [ ]. slika 1. ako je do razine vode u zdencu više g j g j ) nego što je usisna visina sifonskog cjevovoda).5::12(A) ili centralno. slika 4. Promjer dovodnog cjevovoda se idući prema sabirnom zdencu sukcesivno povećava. D [m]. a gravitacijski i potisni s neznatnim padom. uglavnom ne prelazi 3 do 4 [m]. slika 1. treba (radi njenog zahvaćanja) iznositi najmanje 1 (bolje 2) [m].5::12(B). . (iii) potisnim cjevovodom (posredstvom podvodnih crpki.5::11. koji se često koristi i kao objekt u kojemu su smještene crpke za daljnje potiskivanje vode. 24 .

5 – zasebna crpna stanica.Slika 1.5::12 Situacijska shema spojenih kopanih zdenaca (A) rubni položaj sabirnog zdenca i crpne stanice. 2 – kopani zdenac s podvodnom crpkom. 4 – sabirni zdenac sa crpkom. 7 – dovodni potisni cjevovod. 9 – odvodni potisni cjevovod 25 . 8 – usisna cijev. ( 2) (b2) sa zasebnom crpnom stanicom k bi d (a2). 3 – sabirni zdenac. ( 1) (b1) s crpkom u sabirnom zdencu. 6 – sifonski ili gravitacijski tlačni cjevovod. b t i 1 – kopani zdenac. (B) središnji položaj sabirnog zdenca i crpne stanice (a) spajanje zdenaca pomoću sifonskih ili gravitacijskih tlačnih cjevovoda (b) spajanje zdenaca pomoću potisnih cjevovoda i podvodnih crpki (a1).

5::13(a). najčešće postupkom potkopavanja. slika 1. 4 – zidanje u suho. u suho.Kopani zdenci se mogu izvoditi: (a) na licu mjesta. Nakon iskopa zidanje se vrši mjesnim materijalom (lomljenim kamenom ili opekom). 7 – nož 26 .5::13 Izvedba kopanih zdenaca (a) na licu mjesta. (b) montažno 1 – površina terena. koji prima vodu. ako kod iskopa nema obrušavanja materijala i u slučaju većih promjera zdenaca zdenaca. Kopani zdenci se na licu mjesta mogu izvoditi i od kalupnog betona i armiranog betona betona. a u donjem dijelu. Sastoji se u spuštanju gotovih (montažnih) betonskih ili armiranobetonskih prstenova. (b) montažno. (b) Izvedba kopanih zdenaca montažno predstavlja suvremeni način gradnje ovih zdenaca. 6 – betonski prsten. 2 – vodonosni sloj. Slika 1. 5 – zidanje u mortu. 3 – vodonepropusni sloj. (a) Izvedba kopanih zdenaca na licu mjesta je primjerena ako podzemna voda nije duboko. u gornjem dijelu u mortu.

27 . Kada prvi prsten bude potpuno utisnut u tlo. Zatim se zdenac po cijelom unutarnjem obodu lagano i ravnomjerno potkopava tako da postavljeni prsten polagano tone uslijed vlastite težine. čeličnim profilima i sl.) .Ovaj se postupak sastoji u tome da se na mjestu izvedbe zdenca postavi prvi (najdonji) prsten. od desetak do nekoliko stotina metara. (2) Bušeni zdenci se primjenjuju za dobivanje podzemne vode na većim dubinama rasprostiranja njezinog toka. č lič i ili armiranobetonski nož. nad njim se postavlja slijedeći i postupak se ponavlja sve dok se ne postigne projektirana dubina. vrećama cementa. koji na d j donjem obodu i b d ima i izveden lij d lijevanoželjezni. Ako prilikom izvedbe kopanog zdenca sile trenja nadvladaju opterećenje vlastitom težinom p prstenova. p j j g j Razlozi postavljanja filtra i glinene brtve istovjetni su onima kod horizontalnih vodozahvata. Duljina prstenova je obično 1 [m]. p ) U prstenovima koji su u zoni toka podzemne vode izvode se otvori za ulazak vode u zdenac.p j p j ( p . i njegove veće dubine (debljine). postavlja se dodatno opterećenje (npr. čij j f k ij ž lj i čelični i b t ki ž čija je funkcija lakše prodiranje prstenova u tlo. U oba slučaja zdenci mogu biti izvedeni kao potpuni i nepotpuni. Ova se vrsta zdenaca može koristiti za dobivanje podzemnih voda sa slobodnim vodnim licem i pod tlakom (arteških i subarteških voda).

(b) tijelo zdenca. Promjer bušenih zdenaca je reda veličine 0. slika 1. (iv) besprijekornost u sanitarnom pogledu zbog vrlo male mogućnosti vanjskog onečišćenja vode.0 [m]. (v) ekonomičnost. Osnovni dijelovi bušenog zdenca. jesu: (a) glava zdenca. (ii) neovisnost o geološkom sastavu tla. 28 . (iii) dobivanje relativno većih količina vode uz maksimalnu pogonsku sigurnost sigurnost.3 do 1.5::14. Bušeni zdenci se izvode bušenjem u tlu vertikalnih cilindričnih bušotina zaštićenih (najčešće) čeličnim cijevima koje automatski formiraju zdenac.Prednosti bušenih zdenaca pred ostalim zahvatima podzemnih voda su između ostalog: (i) (praktički) neograničena dubina zahvaćanja vode. (c) filtar.

3 – filtar 29 . 2 – tijelo.Slika 1.5::14 Osnovni dijelovi bušenog zdenca 1 – glava.

(a) Glava zdenca u konstrukcijskom pogledu predstavlja vezu ušća bušotine s tijelom zdenca pri izlazu na površinu tla. ▪ šljunčane filtre. fasonski komadi. Perforacije su kružne. ovalne ili četvrtaste. Dodatno. ▪ prorupčane filtre. crpni agregati). Njena je temeljna zadaća zaštita zdenca od prodiranja površinskih p j j j p j p onečišćenja u zdenac. (b) Tijelo zdenca se sastoji od jednog ili više koncentričnih nizova cijevi čija je glavna zadaća da cijevi. štiti usisnu cijev i kućište podvodne crpke te sprječava gubitak vode u druge (suhe) slojeve na njenom putu do površine. (nehrđajućim) čeličnim ili plastičnim mrežama. omoguće dovod vode na površinu terena. Ovaj se odnos primjenjuje i za susjedne slojeve šljunčanog omotača. bakrenim. čija debljina ne smije biti manja od 50 [mm]. tlaka. tijelo zdenca pruža efikasnu zaštitu protiv obrušavanja stijenki bušotine. (c) Filtar je dio zdenca koji ima zadaću da prihvati podzemnu vodu iz vodonosnog sloja i istovremeno onemogući unošenje čvrstih čestica tla u zdenac. temperature. U konstrukcijskom pogledu filtre možemo podijeliti na: ▪ mrežaste filtre. U širem smislu pod glavom zdenca podrazumijevamo i ostale elemente koji služe za mjerenje i kontrolu (razine vode. To je najvažniji i najosjetljiviji dio zdenca o kojemu bitno ovisi izdašnost (kapacitet) i pogonska trajnost zdenca. koji se sastoje od prorupčane cijevi oko koje je postavljen šljunčani omotač odgovarajuće granulacije. koji se sastoje od prorupčane cijevi omotane specijalnim mesinganim. Odnos srednjeg promjera zrna šljunka i materijala vodonosnog sloja treba iznositi 5 do 10. izveden u jednom ili više slojeva. koji se sastoje od prorupčanih čeličnih cijevi. uzimanje uzoraka) te za odvod vode (potisne cijevi. Ovisno o konstrukciji prorupčanja postoji više vrsta ovih filtara. 30 . a gustoća mreže je u funkciji dominantnog promjera čvrstih čestica vodonosnog sloja.

(b2) nakon ugradnje filtra i odsijecanja zaštitnih cijevi 1 – površina terena. 3 – zaštitna cijev. 6 – brtva. 2 – statička razina podzemne vode. 7 – vodonepropusni sloj 31 . karakteru geoloških slojeva kroz koje prolazi bušotina i od potrebne dubine zdenca. ponajviše ovise o dubini rasprostiranja podzemne vode. Načini izvedbe bušenih zdenaca. Slika 1.5::15.Prilikom odabira konstrukcije filtra treba voditi računa da hidraulički otpor filtra bude što manji manji. 4 – radna cijev. (b) s nizom zaštitnih cijevi (a1) nakon spuštanja zaštitne i radne cijevi. slika 1.5::15 Shema izvedbe bušenih zdenaca (a) s jednom zaštitnom cijevi. (a2) nakon ugradnje filtra i izvlačenja radne cijevi (b1) nakon spuštanja niza zaštitnih cijevi. 5 – filtar.

5::15(a). na donjem dijelu posljednje cijevi postavlja se filtar. koristi se niz zaštitnih cijevi s postupno sve manjim promjerom. Prilikom zahvaćanje većih količina vode izvodi se grupa zdenaca i objedinjuje u jedinstveni sustav vodozahvatnih objekata. koja trpi otpor zemljišta samo na visini h2 . Zatim se spušta jedan od tipova filtra. Preostale zaštitne cijevi. raspored zdenaca se može razlikovati od prikazanog. koja seže do donje granice vodonosnog sloja i donekle se utiskuje u vodonepropusni sloj. koriste se relativno jednostavne konstrukcije poput one na slici 1 5::15(a) gdje se cilindrična bušotina učvršćuje čeličnom zaštitnom cijevi Ta se cijev 1. Ako potrebna dubina nije dosegnuta drugom cijevi. Nakon toga se u bušotinu spušta radna cijev manjeg promjera. uslijed povećanja otpora pobijanju zaštitnih cijevi. Naravno. slika 1. tako da pri udarnom bušenju iznosi 20 do 25 [m] a pri rotacijskom bušenju i do 500 [m] [m]. Nakon što se s cijevi promjera D1 [mm] dosegne najveća moguća dubina h1 [m]. Načini spajanja bušenih zdenaca su također istovjetni načinima spajanja kopanih zdenaca. međusobnog rasporeda kao što je za slučaj kopanih zdenaca prikazano na slici 1. zaštitne cijevi brtvi s pomoću ugrađenih brtvi. 32 . nastavlja se trećom cijevi još manjeg promjera D3. Na kraju. [m].5::15(b). spušta se u bušotinu cijev najbližeg manjeg promjera D2 na dubinu h2. Poslije ugradnje filtra uklanja se iz bušotine radna cijev a prstenasti prostor između filtarske cijevi i cijev. Pojedinačna visina zaštitnih cijevi ovisi o načinu bušenja i sastavu tla. cijevi. a prstenasti prostor između susjednih cijevi se brtvi. a cijev se povlači prema gore na visinu koja odgovara visini filtra. izuzev vanjske. Pri većim dubinama rasprostiranja podzemne vode. itd.h1. manjeg promjera od radne cijevi. približno spušta do gornje granice toka podzemne vode. odsijecaju se iznutra sjekačem cijevi.5::12.U slučaju manjih dubina (40 do 50 [m]).

▪ Dotok prema običnom zdencu promatra se kao dotok prema (a) potpunom običnom zdencu i prema (b) nepotpunom običnom zdencu. slika 1. (Ib) zdenci u strujanju pod tl k d i t j j d tlakom ( t ški ili subarteški zdenci).Proračun dotoka u pojedinačne vertikalne vodozahvate (zdence) ovisi o osnovnim p j ( ) slučajevima strujanja podzemne vode prema zdencima. 33 .5::16. a koji se razlikuju prema: (I) vrsti strujanja: (Ia) zdenci u strujanju sa slobodnim vodnim licem (obični zdenci). (IIb) nepotpuni zdenci. (arteški b t ški d i) (II) dubini prorupčanog dijela zdenca: (IIa) potpuni zdenci.

2 – vodonosni sloj.5::16 Strujanje podzemne vode prema običnom zdencu (a) potpuni zdenac.5::16(a).5-05) gdje su: Ro – radijus utjecaja zdenca. slika 1. ro – unutarnji radijus zdenca. (b) nepotpuni zdenac 1 – površina terena. 4 – statička razina podzemne vode. [m]. 34 .Slika 1. prema potpunom običnom zdencu. [m]. Dan je izrazom: Q = Q po = π k H o2 − ho2 R ln o ro (1. 3 – vodonepropusni sloj. 5 – depresijska ploha (a) Dotok. dobiven je pod analognim pretpostavkama (Dupuit) kao i dotok u galeriju. Qpo [m3 s-1].5 05) (1.

slike 1.(b) Dotok. jer postoji strujanje i s izrazitim vertikalnim komponentama brzine. prema nepotpunom običnom zdencu. tako da se za praktične potrebe koristi gotovim formulama kao npr. ▪ Dotok vode prema arteškom ili subarteškom zdencu 35 . Formula vrijedi ako je ho < Ho/3. upotrijebiti teorija potencijalnog strujanja).2ro (1. formulom Girinskog: Q = Qno = π k (2 ho − so ) so 2h − s ln o o 1.5::17. koje nije zanemarivo.5-06) (1 5 06) gdje je so [m] sniženje razine podzemne vode u zdencu. ne može biti dobiven na temelju Dupuitove postavke. Radi toga je izvod formula za dotok prema ovome tipu zdenca vrlo složen j j g j p p (može se npr.5::16(b). također se promatra kao dotok prema (a) potpunom arteškom ili subarteškom zdencu i prema (b) nepotpunom arteškom ili subarteškom zdencu. slika 1. Qno [m3 s-1].

2 – vodonepropusni krovinski sloj. (a2) i (b2) subarteški zdenac 1 – površina terena. 5 – statička razina podzemne vode. 4 – vodonepropusni sloj. 6 – depresijska ploha 36 .Slika 1. ( ) nepotpuni zdenac (a) p p (b) p p (a1) i (b1) arteški zdenac.5::17 Strujanje podzemne vode prema arteškom ili subarteškom zdencu ( ) potpuni zdenci. 3 – vodonosni sloj.

(a) Dotok. slika 1.Naime. analogno kao i kod potpunog običnog zdenca.26 ln ro (1. (b) Dotok.5 08) (1. prema nepotpunom arteškom. ili potpunom subarteškom zdencu. a Ho [m] označava visinu koja odgovara tlaku podzemne vode u vodonosnom sloju.5::17(a2).5::17(b2). sa slike 1 1 j očito d j za hid lički proračun arteškog ili subarteškog zdenca N i lik 1. slika 1. Qnas [m3 s-1].5::17(b1). također ne može biti dobiven na temelju Dupuitove postavke. slika 1. Formula vrijedi ako je a < M/3. Zato će se naredne analize odnositi na oba ova tipa zdenaca. tako da se za proračun takovog zdenca može koristiti npr. 37 .5::17(a1). Qpas [m3 s-1].5-08) gdje je a [m] dubina uronjenja prorupčanog dijela zdenca u vodonosnom sloju.5-07) gdje je M [m] debljina sloja podzemne vode pod tlakom. prema potpunom arteškom. dan je izrazom: Q = Q pas = 2 π k M H o − ho R ln o ro (1. formula Babuškina: Q = Qnas = 2 π k a so 1.5::17 je či da je hidraulički č šk b šk d sasvim nevažno da li je razina podzemne vode u zdencu iznad površine terena (arteški zdenac) ili unutar visine krovinskog vodonepropusnog sloja (subarteški zdneac). ili nepotpunom subarteškom zdencu. slika 1.

38 . Međutim. jer se u slučaju linearne ovisnosti dotoka i sniženja može primijeniti načelo superpozicije na kojemu se onda dalje izvode formule za dotok prema zdencima. pri čemu je kod zdenaca pod tlakom sniženje razine podzemne vode linearno proporcionalno s dotokom. dok je kod zdenaca u strujanju sa slobodnim vodnim licem ta veza nelinearna. kod nelinearne ovisnosti proračun dotoka prema grupi zdenaca je osjetno složeniji.▪▪▪ Naglasimo da svi prethodni izrazi vrijede za proračun dotoka samo prema jednom zdencu. Ova je činjenica bitna za proračun dotoka prema grupi zdenaca.

a kao rezultat narušavanja čvrstoće vodonepropusnih krovinskih slojeva. a proces sakupljanja izvorske vode naziva se kaptiranje izvora. nastoji se uvijek za vodoopskrbu. Građevine za kaptažu izvora Izvori predstavljaju prirodno izlaženje podzemnih voda na površinu terena terena. Zbog (u pravilu) visoke zdravstvene kvalitete izvorske vode. koristiti izvorsku vodu. ako je ikako moguće. (2) Silazni izvori nastaju kao rezultat isklinjavanja na površinu tla vodonosnih slojeva koji leže na vodonepropusnoj podlozi i sadrže vodu bez tlaka. kao i relativno jednostavnog načina njenog zahvaćanja. (1) Uzlazni izvori se formiraju probijanjem u površinske slojeve tla podzemnih voda pod tlakom. Najopćenitije.5.1. (2) silazni izvori izvori. postoje dvije vrste izvora: (1) uzlazni izvori. 39 .3 – 3. Građevine za zahvaćanje izvorske vode nazivaju se kaptaže.

otvori. 11 . 5 – ventilacijska cijev. tada taj sloj treba očistiti i u slučaju iznošenja čvrstih čestica ugraditi filtar Filtar treba izvesti i ako voda izvire kroz površinski pjeskovito–šljunčani sloj filtar.Ove građevine se različito izvode. sloj. 8 – odvodni cjevovod.5::18(a). 6 – normalna (radna) razina vode. 12 – površina terena. slika 1. ovisno o vrsti izvora. 3 – filtar. (a) Kaptiranje uzlaznih izvora. Slika 1. 4 – kosa krila. Ako voda izvire kroz ispucali stjenski površinski sloj. 9 – preljevna cijev. 13 – nepropusni glineni sloj 40 . 7 – najviša dozvoljena razina vode. (b) silaznog izvora 1 – vodna komora.5::18 Sheme kaptiranja (a) uzlaznog izvora. se provodi kaptažnom građevinom u vidu vodne komore (vodospreme) koja se izvodi nad mjestom najjačeg izviranja vode. 2 – zasunska komora. 10 – ispusno–preljevna cijev.

Radi odvođenja vode potrošačima. 41 . predviđena je kod obje kaptažne građevine izvedba zasunske komore opremljena cijevima i komore.(b) Kaptiranje silaznih izvora također se ostvaruje posredstvom vodne komore smještene na mjestu najjačeg izviranja vode. izvode se j jj g j j . radi što potpunijeg zahvaćanja vode. Voda ulazi u vodnu komoru kroz otvore u prednjem zidu. građevine u obliku brana ili uspornih zidova. a u nepovoljnijem slučaju čak i pojavu da izvor nađe drugi izlaz na površinu. u odnosu na prethodno opisane.5::18(b) prikazan je primjer kaptažne građevine za zahvaćanje vode silaznih izvora. okomito na osnovni smjer strujanja podzemne vode. zaobilazeći kaptažnu građevinu. U većini slučajeva. p p j g j . vodovodnim armaturama. Na slici 1. zasute s vanjske strane (šljunčanim) filtrom. jer bi to moglo izazvati smanjenje izdašnosti izvora. i brojne posebnosti. pošto lokalni geološki. mogućnosti njenog prelijevanja i pražnjenja vodne komore. filtrom Prema vodnoj komori se obostrano priključuju kosa krila koja pregrađuju vodni tok tok. ▪▪▪ j g g j Konstrukcije kaptažnih građevina mogu imati. hidrogeološki i topografski uvjeti u svojim kombinacijama nalažu u pojedinačnim slučajevima posebne mjere kod njihove izvedbe. Mogućnost prelijevanja vode iz vodne komore je potrebno osigurati da bi se isključilo eventualno j p j g j j p j j formiranje uspora vode.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful