P. 1
Green Garden 40

Green Garden 40

|Views: 1,309|Likes:
Published by Tomislav Kusec

More info:

Published by: Tomislav Kusec on Jul 04, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

06/03/2013

pdf

text

original

Green Garden • broj 40 • rujan / listopad 2005.

godina VI • cijena 3 KM

Maćuhice - ljepotice jeseni Šipak - simbol Hercegovine Jesenska sadnja luka Žižula - malo poznata voćka Voćna grinja

3

Riječ urednika
Poštovani čitatelji!
Jesenski broj Green Gardena na svojim stranicama donosi veći broj uistinu zanimljivih naslova kako iz cvjećarstva, povrćarstva, voćarstva i vinogradarstva tako i aktualnosti iz zaštite bilja. Ljubitelji cvijeća mogu pročitati sve o maćuhicama, tzv. zimskom cvijeću, koje se ovih dana sadi. Tu su prilozi o hortenziji i krizantemi. Ljubitelji povrća mogu pročitati aktualnosti iz ove oblasti, a posebno ističemo priloge o rukoli, šparogi, koprivi te prilog o jesenskoj sadnji luka. Koje kontejnere i supstrate koristiti za sjetvu i uzgoj presadnica povrća, možete pronaći na stranicama posvećenim povrću. Za voćare je namijenjeno nekoliko zanimljivih članaka vezanih za kulture koja se uzgajaju u toplijom područjima. Posebno ističemo članke o šipku, košćeli i žižuli- kulturi koja je malo poznata među voćarima. Vjerujemo da će biti zanimljivi prilozi o drijenu – ljekovitoj biljci koja tijekom jeseni postaje zanimljiva većem broju potrošača. Kupusna pipa šiškarica zadnjih nekoliko godina radi štete na kupusnjačama. Kako zaštititi kupusnjače od ovog štetnika možete pročitati u članku kojeg potpisuje prof. dr. Ante Beš. Voćare će sigurno zanimati i prilog o voćnoj grinji koja radi štete na voćkama i mnogim drugim kulturama na području BiH. Za ratare smo pripremili priloge o jesenskoj sjetvi krmnih kultura i žitarica, čija se sjetva upravo obavlja. Zanimljiv je osvrt Nine Rotima, dipl. ing. o klimatskim (ne) prilikama koje su pratile poljoprivredne proizvođače tijekom ove godine Vjerujemo da smo kroz odabir tema uspjeli i ovaj broj Green Gardena učiniti zanimljivim većem broju čitatelja, a ako smo nešto propustili, nadamo se da nam to nećete zamjeriti.

SADRŽAJ
MAĆUHICA HORTENZIJA KUPOVINA BILJAKA LJEPOTA SJEĆANJA JASENIČKI REKORDERI ::: RUKOLA KONTEJNIRANI UZGOJ PRESADNICA POVRĆA KOPRIVA ::: DOLPHIN ::: ANGIE KUPUSNA PIPA ŠIŠKARICA SLATKA PAPRIKA IZ LJUTOG DOCA ::: LUBENICA ZA GUINNESA ::: ŠPARGA BLAGAJSKI WIMBLDON ::: SLANUTAK IZ POPOVA POLJA JESEN - NAJBOLJE VRIJEME ZA SADNJU LUKA LJEKOVITI CRVENI PLODOVI ŠIPAK - SIMBOL HERCEGOVINE JESEN U POVRTNJAKU JESENSKA CVATNJA VOĆAKA ZAŠTITA BRESKVE I NEKTARINE NAKON BERBE ŽIŽULA - LJEPOTICA JESENI VOĆNA GRINJA ILI VOĆNI CRVENI PAUK PITANJA I ODGOVORI CRNA RIBIZLA SUZBIJANJE KOROVA U JESEN CRNA KOŠĆELA ILI KOPRIVIĆ ::: SEMINAR STIHL SVE ĆUDI PRIRODE U OVOJ GODINI JESEN U POLJU SJETVA KRMNIH KULTURA ZANIMLJIVOSTI
Glasilo GREEN GARDEN Nakladnik: SJEMENARNA, Široki Brijeg, Knešpolje b.b. 88220 Široki Brijeg, Tel.: ++ 387 (39) 703 572, Fax: ++ 387 (39) 705 572 Glavni urednik: dr. Ivan Ostojić Redakcijski kolegij: Josip Brkljača, Nino Rotim, Katica Arar, Aida Kohnić, Danko Tolić, Mario Ćubela Marketing: Snježana Spahić - Bevanda, dipl. oec. Grafičko oblikovanje: Damir Šanje, Marin Musa Tisak: LOGOTIP, Široki Brijeg Fotografija na naslovnici: Ivan Ostojić Mišljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i športa broj: 05-15-5920/04 od 31. 12. 2004. godine časopis Green Garden oslobođen je plaćanja poreza na promet.

4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30

B R O J 4 0 • R U J A N / L I S TO PA D 2 0 0 5

4 Završetkom ljeta mnoge sezonske biljke prestaju s cvatnjom te izgledom stvaraju ružnu sliku. Uzgoj u stakleniku . Misliš usred jave procvjetao san… A . Veličina cvjetova varira. početak jeseni idealno je vrijeme za sadnju maćuhica. potrebno je osigurati dovoljno svijetla. brončane. Da bi se produljila cvatnja. Matoš Piše: JosiP BrklJača. Dobro podnose niže temperature Vrijeme sjetve Maćuhice se uzgajaju kao jednogodišnje ili dvogodišnje biljke. s dovoljno vlage. Temperatura nicanja ne smije prijeći 22˚C. Za nicanje treba 8-10 dana. B R O J 4 0 • R U J A N / L I S TO PA D 2 0 0 5 .nakon formiranja prvih cvjetnih pupoljaka Idrofloral 8:5:44 . koji isušuje cvijet. ali imaju iste karakteristike. neke od njih grupirane su i čine tzv. Dobro je koristiti sredstvo za kočenje rasta (ALAR). Nastala je križanjem između četiri europske vrste : Viola tricolor i Viola lutea podrijetlom iz središnje Europe. a u svježijoj klimi čak i ljeti. a puzeće su skromni pokrivači tla ispod drveća i grmova. a kad se pojave prvi pravi listovi biljčicu Cifo gnojiva za gnojidbu treba pikirati. Kako vrtovi ne bi ostali bez cvijeća.nakon ukorijenjivanja Idrofloral 20 : 20 : 20 Većina ljetnog cvijeća početkom jeseni završava s cvatnjom. Cvjetovi su joj veliki. zlatna kao dan. a na cijeni su maćuhice čiji je promjer cvjetova oko 10 cm. Stabljika uglata i lomljiva. ing. široka je paleta boja cvjetova maćuhica u raznim kombinacijama: crvene. Listovi su naizmjenično duguljasti i nazubljeni. serije. Gotovo se ne može ući u trag putovima uzgoja i križanja maćuhice. bijele. Visina biljke je od 15 – 30 cm. Gnojidba se vrši različitim formulacijama CIFO gnojiva: . Na tržištu je prisutan veliki broj sorata.G. MAĆUHICA-veliko šarenilo boja vućim trajnicama. Klija pri temperaturi 15 – 20˚C u mraku. Agrocentri Sjemenarne u Mostaru i Širokom Brijegu nude veliki izbor ove cvjetne vrste. otpornost i sl. sastavljeni od pet baršunasti latica plosnato poredanih. Cvjetovi nekih sorata imaju blag miris . Crna kao ponoć. Viola cornuta s Pirineja. npr: oblik. D anas popularna maćuhica. boje breskve i lavande. te kao obrubne biljke uz staze. u posudama i prozorskim kutijama. Serije se sastoje od nekoliko sorata koje se razlikuju u boji cvijeta. Prikladne su u cvjetnjacima i gredicama. tamno-ljubičaste. dugački od 5 – 25 cm zelene boje. U kadifi bajne boje joj se maze. da biljke budu kompaktne s kraćim cvjetnim peteljkama.u prvim fazama rasta koriste se formulacije s naglašenim sadržajem dušika . Mnogobrojne vrste su otporne na mraz i cvatu u brojnim tonovima od jeseni do proljeća. ružičaste. purpurne. na terasama i balkonima. Sije se najčešće u sandučićima. Postoje sorte s “okom” i “bez oka”. plave. Kompaktne sorte su prikladne za hladnija i vlažnija mjesta u kamenjaru. a zapravo se radi o kratko ži- Maćuhice se siju u srpnju za jesensku cvatnju i kolovozu – rujan za proljetnu cvatnju. Iz Sanovnika Vidjeti maćuhicu–očekuju vas velike brige i problemi Brati maćuhicu–primljeno obećanje neće biti ispunjeno. Maćuhica ćuti ispod rosne vaze. Maćuhice su cvjetnice koje tijekom jeseni i zime uvelike održavaju šarenilo boja vrtova i okućnica. Viola x wittrochiana ime je dobila prema švedskom botaničaru Veitu Brechneru Wittrochu. žute.početkom cvatnje folijarno se koristi pripravak Cet 46 Vrtna maćuhica je osjetljiva na vjetar. Da bi se spriječilo izduživanje tek izniklih biljčica. te Viola altaica podrijetlom iz Grčke. ocvale cvjetove valja redovito Posebno gnojivo za maćuhice odstranjivati.

Već procvale u cvjećarnama se pojavljuju od ožujka. Postoje dva tipa: hortenzije čiji su cvatovi okrugli poput lopti i onih u obliku tanjura koje Englezi nazivaju «Lacecap» ili čipkaste kape. bijele hortenzije ostaju uvijek bijele. hortenzije zalijevajte vodom u kojoj je otopljen amonijak (3-5 grama amonijaka stavite u litru vode). Zemlja se ne smije posve posušiti. B R O J 4 0 • R U J A N / L I S TO PA D 2 0 0 5 U njezi vrtnih grmova treba voditi računa da hortenzija ne podnosi puno vapnenca. Zašto je moja hortenzija uvijek ljubičasta. svake se godine uzgoje nove. Ako želite plavu hortenziju vratiti u ružičasto. PODRIJETLO MJESTO UZGOJA Poznato je oko 100 različitih vrsta. Kada se pokažu prvi lisni pupoljci. Posljednjih nekoliko godina doživljavaju svoj veliki povratak. Ljepota cvjetova zaslijepi razum. a u Europi se uzgajaju od druge polovine XVIII st. ing. Hydrangea. oblikom i bojom još ljepše. Cvjetne glave nakon cvatnje možete porezati. potječe iz istočne Azije. Ima veliku potrebu za vodom. Najprikladnija je temperatura oko 5°C. Zbog toga je i tijekom mirovanja hortenziju Posebna gnojiva za hortenzije . pa tako rascvjetala hortenzija završi u vrtu već u ožujku. u različitim nijansama. a u proljeće se uklanjaju suhe grane. reagirajte brzo: tuširanje ili je stavite u posudu s vodom. u kojima su se udomaćile. Ista biljka na vapnenom tlu imat će ružičaste cvjetove. uvijek je riječ o sadnicama Hydrangea macrophylla. redovito je zalijevajte otopinom aluminijeva sulfata. a starije rjeđe. Hortenzija. bez obzira na tlo. Hortenzija kao lončanica na otvorenom mora biti smještena na polusjenovitom i prozračnom mjestu. kao aluzija na oblik ploda. svakih 7-14 dana. pružite joj tlo neutralne pH reakcije. Kako bi se korijenova bala potpuno natopila. Listovi zbog nedostatka vlage znaju klonuti. Najčešće je srećemo u posudama ili posađenu u vrtovima. hortenzije su vrlo prikladno cvijeće za mnoge vrtove ili balkone. Ako je sadite izravno u vrtno tlo.5 HORTENZIJA Svojim ljubičastim. Veći grmovi ljeti će zahtijevati zalijevanje 2 do 3 puta na dan. Ne treba zaboraviti. Ocvalu hortenziju-lončanicu presadite u veću posudu. PREZIMLJAVANJE Hortenzije u posudama prezimit će u hladnom i tamnom podrumu. pitaju se mnogi. Režu se smeđi cvatovi. «IGRANJE» S BOJOM CVJETOVA H Piše: JosiP BrklJača. pustite da se ocijedi i dalje pazite na zalijevanje. Ne samo da su vodeće cvijeće u seoskim vrtovima. crvenim ili plavim okruglim glavicama. Mogu poslužiti i gnojiva namijenjena za gnojidbu azaleja i kamelija. Promjena boje moguća je samo u kiselim tlima jer će samo iz njih biljka moći preuzeti aluminij. čime je olakšan postupak «zaplavljivanja». mada je njihovo pravo vrijeme cvatnje od lipnja do rujna. Kako bi se olakšalo usvajanje aluminija. bilo da su visoke poput drveta ili grmolike u posudama. a na kiselom plave. plava boja je intenzivnija. Pod utjecajem sunčevih zraka cvjetovi postaju crvenkasti. hortenziju iznesite na svjetlo. a zalijevanje se obavlja mekom vodom. odgovara joj i duboka sjena i topao južni položaj. koja sadrže navedeni spoj. Prihranjujte jednom tjedno. Postoje specijalna gnojiva. Ime roda dolazi iz grčkog jezika u značenju «posuda za vodu». ortenzije možda svojom pojavom djeluju malo staromodno. od proljeća do jeseni specijalnim gnojivom za hortenzije. Što je pH tla niži. Bez obzira rastu li na prozoru ili su se razvile u vrtni grm. nego sve više ulaze u gradske parkove. Raskoš cvjetnih boja MAMAC ZA MNOGE POGLEDE potrebno zaliti. Kako bi hortenzija cvjetala plavo. Tvrda voda iz vodovoda izazvat će nakon nekog vremena žućenje listova. Hortenzije razvijaju cvjetove iz krajnjih pupoljaka i zbog toga se ne smiju podrezivati. Zbog toga se kod sadnje koristi supstrat za rododendrone ili azaleje. mlade biljke svake godine. ali svojim velikim cvjetnim glavicama malo koga ostavljaju ravnodušnim. Kod uzgoja na otvorenom tijekom potrebno je izdanke zaštititi od kasnih mrazeva.

Biljke je najbolje kupovati u specijaliziranim trgovinama. D Zaštitite biljke Ako kupujete biljke zimi. Njezina površina mora biti vlažna.kad kupujete biljke. Nakon rukovanja određenim biljkama. ali im rijetko od toga pozli. a malo otvorenih cvjetova.prstom dotaknite zemlju u posudi.anđeoski zvončić (svi dijelovi biljke su otrovni) • Diffenbachia spp. premda ih one sjajnih bobica mogu dovesti u iskušenje. . vlažnost i prikladnu svjetlost. Svakako odabrano mjesto mora odgovarati potrebama biljke. . Ne zaboravite da je visina očiju djece i životinja manja od vaše. Vrlo često su takve biljke oštećene i vjerojatno je da su izlagane čestim temperaturnim promjenama. grizu ili žvaču neke biljke. a neke izazivaju osip ili druge promjene na koži. Ako na odabranom mjestu biljka ima odgovarajuću temperaturu. brzo će se oporaviti i početi rasti i napredovati.nijema biljka (njezin biljni sok uzrokuje oticanje u ustima i grlu • Euphorbia pulcherrima . u trgovinama voćem i povrćem. u rasadnicima ili pak u cvjećarnama. poznat kao starčeva glava.ukrasna papričica (otrovne bobice) • Datura x candila .božićna zvijezda (otrovan biljni sok • Nerium oleander . odaberite one srednje veličine. a osobito mačke.oleander (svi dijelovi iznimno otrovni) • Solanum capsicastrum – lažna jeruzalemska trešnja (otrovne bobice) B R O J 4 0 • R U J A N / L I S TO PA D 2 0 0 5 . Nemojte biti razočarani ako biljka u početku djeluje pomalo nesretno. čvrstih grana ili stabljika. Njega i uzgoj pojedinih kućnih biljaka zahtijevaju poseban oprez. kod ljudi koji imaju problema s alergijama. pogotovo ako su u kući djeca ili kućni ljubimci. ing. . joj je stanovito vrijeme da se prilagodi novoj sredini i drukčijim uvjetima. Mnogo vidljivih korijenja upućuje na to da je biljka već morala biti presađena. na koži može pojaviti osip. Kad stignete kući. Osobito pripazite na kaktus Cephalocereus senilis. Nemojte kupovati suhe niti previše natopljene primjerke. dugim bijelim dlačicama krije otrovne bodlje. kao što je primjerice Primula obconica. Najpoznatije otrovne biljke: • Capsicum anum . Uvijek valja kupovati ondje gdje se o biljkama vodi sustavna i redovita briga. No. Gotovo je pravilo da ćete u rasadnicima ili specijaliziranim trgovinama (cvjećarnicama) naići na najveći izbor i najbolje biljke. ponekad se.cvatuće biljke morale bi imati mnogu pupoljaka. Prilikom kupovine biljaka obratite pozornost na nekoliko bitnih stvari: . U suprotnom. Često se zna dogoditi da biljci otpadne nekoliko listova ili pupoljaka. neoštećene bez štetočina i vidljivih simptoma bolesti. Često se događa da «zaboravljena biljka» u autu nakon nekoliko sati promrzne. može se nepotrebno razočarati.6 KUPOVINA BILJAKA Pri kupovini biljaka treba obratiti veliku pozornost na nekoliko stvari koje mogu biti od presudne važnosti za dalji život biljke. odnosno odaberite zdrave biljke.provjerite izlazi li iz rupica na dnu posude korijenje biljke. ili stavite u kartonsku kutiju posebno pripremljenu za tu namjenu.potrebno jeca vjerojatno neće posegnuti za većinom kućnih biljaka.izbjegavajte kupovinu biljaka koje su izložene na samom ulazu. OPREZ PRI KUPOVANJU BILJAKA Piše: JosiP BrklJača. mogu također imati trnje i uzrokovati ozljede. i ako niste alergični. Ponekad psi. biljku umotajte u plastičnu foliju. Da biste izbjegli takve situacije. Mnoge su biljke otrovne za jelo. Posebnu pozornost obratite na to da takve biljke ne smještate u visini očiju. što nije ništa neobično. . pazite na trnje kaktusa.u samoposlugama. kao što su oni nekih vrsta aloja. postavite biljku na mjesto koje ste joj namijenili i pokušajte izbjeći česta premještanja biljke. . Vrhovi oštrih šiljatih listov. koji pod svojim privlačnim. kupljenu biljku na putu do kuće treba adekvatno zaštititi od hladnoće. Izbjegavajte kupovinu biljaka koje se «drže» u neadekvatnim uvjetima jer te biljke brzo propadaju. čupaju. S obne se biljke mogu kupiti u različitim trgovinama .

htjela to ili ne. simpozijima i savjetovanjima u zemlji i inozemstvu. Iznenada. Neka mu je vječna slava i hvala! Hladni mramor. kratkotrajno ukrašavanje grobnica udaljiti od boli što je izazvala smrt nama bliskih osoba. godine. godine. godine za izvanrednog. Međutim. u Vidu kod Metkovića. ni u ukrašavanju grobova ne treba pretjerivati jer treba znati kako su sjećanja ipak trajnija i od mramorna spomenika i od sezonskog zelenila. kroz sva godišnja doba i različite prigode. govori više od ičega. pa do 1992. Školske godine 1954/55 upisao se na Poljoprivredni fakultet u Sarajevu kojega završava 1959. U Sarajevo se ponovo vraća 1962. Osnovnu školu pohađao je u Vidu. na Poljoprivredni fakultet. dr. svilenog i papirnatog «cvijeća». U novije vrijeme se pak na njenoj selekciji i oplemenjivanju radi puno više a rezultat takvog rada je mnoštvo kulti- Drevni su i raznovrsni običaji sjećanja na pokojnike. Doktorirao je 1975. čestitosti i odanosti. Na otvorenom pak prostoru. izvodio nastavu na dva kolegija «Entomologija» i «Fitofarmacija. Krizantema-nezamjenjiva cvjetna vrsta na grobljima vara kojih danas ima više od pet tisuća. godine na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. od svega ukrasnog bilja za rez jedina je krizantema selekcionirana u toliko velikom broju raznolikih oblika cvata i boja. te se najviše koristi za ukrašavanje hramova. Iz Kine je prenesena u Japan gdje je za kratko vrijeme postala carsko obilježje. Isto tako stručne knjige «Pesticidi i mogućnost njihove primjene» i «Pesticidi i njihova primjena u dolini Neretve» doživjele su također nekoliko izdanja. na najljepši mogući način oživljavaju trgove. napustio nas je u trenutku kada je imao je još ideja i započetih projekata. u tom pogledu prednjače krizanteme koje se koriste za pravljenje vijenaca. Na neki način nastojimo se iz zahvalnosti sjetiti dragih pokojnih te se nadamo da će nas i to malo. već je trebalo proći čak stotinu godina da se njenom uzgoju i širenju prida veća pažnja. godine vodio je katedru za Entomologiju na istom fakultetu. Prodaja u AC Sjemenarni Mostar B R O J 4 0 • R U J A N / L I S TO PA D 2 0 0 5 Ivan Ostojić . U zapadnome civilizacijskom krugu. krizantema u Europi nije odmah prihvaćena. ali njegov plemeniti lik i djelo ostaje u našim srcima. nižu realnu gimnaziju u Metkoviću. grobove treba uređivati i njegovati tijekom cijele godine. a osobito katoličkom. IN MEMORIAM prof. D oista možemo ustvrditi kako se posljednjih godina hortikultura groblja razvila usporedno s kulturom njegovanja zelenila. pa čak i ukrasno povrće. Od biljnih vrsta.7 LJEPOTA SJEĆANJA Piše: JosiP BrklJača. Prof. Aktivno je učestvovao u osnivanju Agronomskog fakulteta na Sveučilištu u Mostaru. Zbog toga se za blagdana Svih svetih isključivo traži krizantema koja je. – 2005. kita cvijeća i drugih ukrasa radi uljepšavanja grobova za blagdan Svih svetih. A u razvijenom svijetu ta ista krizantema se koristi i za uređenje unutrašnjeg prostora te za ukrašavanje stolova u različitim svečanim prigodama. Ante Beš izdao je dva užbenika za studente «Opća entomologija» i «Poljoprivredna entomologija (specijalni dio) za studente ratarskog odsjeka». godine. gdje se upošljava kao asistent na predmet Entomologija. Ali. Na ovom fakultetu bio je voditelj desetak diplomskih radova i jednog doktorata. Nakon završetka studija vraća se u Metković gdje dvije godine radi u PD «Jezero». ožujka 1933. Autor je većeg broja znanstvenih i preko stotinu stručnih radova. primat nad ostalim cvijećem preuzima krizantema koja svojom raskošnom a opet skromnom cvatnjom. brojnih referata na kongresima. Cvijet sjećanja i tuge Krizantema-simbol čestitosti Domovina krizantema je istočna Kina. Obje knjige doživjele su više izdanja. Zanimljiv je i podatak da su Europljani krizanteme najprije upoznali s oslikanih svilenih kimona dok su koncem 17. kršćanskome. silom prilika postala grobnim cvijećem. nakon kraće bolesti. Svi sveti dan su kada grobne humke uređuju i oni koji to tijekom ostalih trista i nešto dana nemaju običaj. Od 1976. koji to ne vezuju uz religiju i vjerovanje u život poslije smrti nego uza sjećanja na najbliže kojih više nema. dr. 1979. Međutim. Profesor Beš rođen je 23. a klasičnu gimnaziju u Splitu gdje je i maturirao godine 1954. Bilo kako bilo. Ante Beš 1933. Iste godine biran je za docenta. u kojoj su bile poznate još prije Kristova rođenja. rujna 2005. a napose od jeftinog plastičnog. Nažalost. terase i balkone. Ante Beš. Tako je danas krizantema Japancima sveti cvijet i simbol smionosti. kamen i željezo zagrijte toplinom srca. sc. Za sve nas koji smo imali čast raditi u njegovu timu ostaje tužna spoznaja da ga više nema. primjerice obljetnice. zauvijek nas je napustio prof. stoljeća u Europu došli i prvi oblici «živih» krizantema. i od samog početka rada ovog fakulteta (1994. ing. 06. Upravo tu. kod nas taj trend ukrašavanja nije još uvijek našao plodno tlo. svijeća i ljepotom raznovrsnih cvjetnih aranžmana. a 1983. dr. sc. I dok se u razvijenim europskim zemljama na grobove donosi sve rezano cvijeće. lijepo se sjetiti naših pokojnih i lijepo je vidjeti kako se masa ljudi slijeva na groblja koja tih dana bivaju ukrašenija nego ikada. Uostalom. na predmetu «Entomologija» Poljoprivrednog fakulteta u Sarajevu. godine za redovitog profesora. godine). Jesenski aranžmani mogu izgledati i te kako svježe i lijepo posebno ako su napravljeni od krizantema koje se u posljednje vrijeme smatraju grobnim cvijećem. krizanteme posađene u lonce ili druge posude. Poslijediplomski studij iz zaštite bilja završio je 1967.

Rukola ili rikola potječe iz Italije gdje se redovito koristi u salatama i toplim jelima. ing. Denu pomislili Sorta Liseta je posebno rodila Gosp. slovi za jedno od najjačih hercegovačkih poljoprivrednih područja. Osim toga. to su već davno uvidjeli Dalmatinci koji su ovu plemenitu biljku uvrstili u svakodnevni jelovnik. Sve što je rikoli potrebno jest vlaga i zemlja bogata humusom iz razloga što na vrućem i suhom tlu prebrzo procvjeta te razvije žilave i gorke listove. s maslinovim uljem. Dene Đozlića koji je čitav svoj radni vijek «poklonio» poljoprivrednoj proizvodnji. Stoga i ne začuđuje sve veća potražnja za rikolom i u nešto kontinentalnijim krajevima. trebamo znati kako ne moramo čekati proljeće jer rikolu slobodno možemo sijati već od početka rujna na otvorenom a u plastenicima i ostalim zatvorenim prostorima i tijekom cijele godine. može se pripremati i na lešo. jer gurmani uporno tvrde da je svako jelo u kombinaciji s rikolom užitak za sva čula. ing. Spomenimo kako već 4-5 tjedana nakon sjetve možemo ubrati prve nježne biljčice. Primjerice. češnjakom i peršinom kao prilog uz ribu i mesne obroke. a južnom prilazu gradu Mostaru smještena je Jasenica. Ustvari. Nije da griješe ali ipak prvotno Lisetu treba isprobati… RUKOLA-miljenica talijanske kuhinje Piše: elvedin čolaković. bogata željezom i kalcijem te posebice vitaminom C. ukoliko nismo osigurali optimalne uvjete˝. u vrijeme starog Rima rukola je vrijedila i kao učinkovita afrodizijačka biljka. Ali. Samo treba znati kako u današnjim tržišnim uvjetima mogu opstati jedino proizvođači koji će se specijalizirati za određeni vid poljoprivredne proizvodnje. Draž talijanske kuhinje i u našim krajevima Vrlo traženo sjeme rukole Rukola se bez većih poteškoća može uzgojiti i u našem podneblju gdje u vrtovima rado dijeli gredicu sa salatom ili špinatom. ukoliko uzmemo u obzir kako je na svojim parcelama gosp. i odgovorno tvrdim da se od nje može živjeti. mjesto koje zahvaljujući blagodatima prirode. Tako je možete i svježu pomiješati s kuhanim krumpirom i maslinovim uljem. Stoga. Reći će mnogi kako je ipak sve stvar kvalitete sjemena. Čak su je drevni narodi koristili za liječenje skorbuta. Deno Đozlić na svom krumpirištu bi kako je riječ o malom pretjerivanju. Obično se sjetva rukole odvija koncem ožujka na otvorenu gredicu gdje u slučaju održavanja dobre vlažnosti proklije za desetak dana. Možemo je uzgajati i na sunčanim mjestima i u poluhladu a isto tako i u sandučićima i teglama na balkonu ili terasi. lako možemo zaključiti da je riječ o svojevrsnim praktičnim tehnologijama. Dakle. Raste veoma brzo i svojim nazubljenim listićima različitim salatama daje novi okus. To su svakako naslijedili od brojnih Talijana koji su ih naučili i da rikolu ne treba spravljati samo kao salatu. Uostalom. Ali. Međutim. Primjerice. Osim toga. Tomu svjedoči i primjer gosp. poput blitve i špinata. najbolje svjedoči sorta krumpira Liseta koja mi je na kilogram sjemena ostvarila prinos od nevjerojatnih 40 kg. I doista. Đozlić testirao 27 sorti krumpira kroz ogledno polje praćeno Sjemenarninim stručnjacima i kako se navedeni proizvođač čitav svoj život bavi uzgojem povrća. R ikola se u novije vrijeme sve više uvodi na jelovnik tako da slobodno možemo ustvrditi kako predstavlja odličnu promjenu «ustaljenim i dosadnim» salatama. veliki je broj ugostitelja s područja Neuma i Međugorja primoran u vlastitom aranžmanu uzgajati rikolu kako bi udovoljili istančanim prohtjevima brojnih gostiju «s one strane mora». već i zbog ljekovitih svojstava. Da mi u tom poslu pomaže moje veliko iskustvo. plodnoj zemlji i vodnim resursima. tako je bilo unazad dvadesetak godina. da osobno ne poznajemo gosp. A zanimljiv je i podatak da u 100 grama rukole ima samo B R O J 4 0 • R U J A N / L I S TO PA D 2 0 0 5 .8 JASENIČKI REKORDERI N Piše: JosiP BrklJača. Uz ovo svojstvo pokazala se dobrom i kod probave te za olakšavanje kašlja. uostalom kao i ostalo lisnato povrće. stari Rimljani su rikolu iznimno cijenili ne samo zbog gastronomskih. Zahvaljujući tomu bio sam nebrojeno puta gost i u mnogim TV emisijama». navedeno vrijeme berbe se obično pomiče na sedam tjedana. Vodimo računa da listove duljine desetak cm ne režemo preduboko kako bi nam ova pikantna biljka omogućila još jednu ili dvije berbe. Kako i sam kaže: «Cijeli život bavim se poljoprivrednom proizvodnjom. Obilje vitamina C Treba znati kako je rikola. I danas ima proizvođača koji su ostali vjerni zemlji i od nje žive. osobno sam se posvetio povrćarstvu od kojeg najviše ulažem u uzgoj krumpira i smatram da sam u toj proizvodnji na samom vrhu. desetak kalorija. zašto ne pokušati.

Osim toga. Najčešće se to obavlja u plastične ili stiroporne kontejnere. Radi poboljšavanja pufernog učinka ovom supstratu baziranom na bijelom tresetu dodatak čine i glinene granule. s 209 i 240 za salatu i cvijeće. polistirenski kontejneri imaju prednost nad ostalim materijalima jer bolje zadržavaju temperaturu i vlagu supstrata. grubo rečeno. to potvrđuju i podaci izravno s terena koji pokazuju da je ostao samo mali broj onih koji uvijek rade po svome ne znajući da tim postupkom više gube nego što uspijevaju zaraditi. Ostatak čini 20% crnog treseta koji održava stabilnu pH vrijednost. Zbog svoje srednje vlaknaste strukture supstrat je osim za povrtne kulture pogodan i za presađivanje balkonskog cvijeća. supstrat je pogodan i za područja koja se opskrbljuju vodom s malo krečnjaka tj. odnosno. svojom kvalitetom danas se posebno ističu Cultural supstrati. Mnogi dvoje kako. To je i razumljivo ukoliko se zna da je riječ o vrlo laganom materijalu kojim se olakšava manipulacija. Profi supstrati za sjetvu 9 Uzgoj povrća u stiropornim kontejnerima Piše: Mladen karačić. mada se sve više značaja pridaje polistirenskim materijalima. livadne zemlje i pijeska. Uostalom. U povrćarskom značenju. Može poslužiti i kao alternativa za prethodno navedenu varijantu Cultural T. to je orijentacijski podatak jer svaki proizvođač za svoje potrebe koristi tip sjetvenih mjesta koji mu u praksi najviše i odgovara. Zbog svoje fine strukture pogodan je za sjetvu i pikiranje svih vrsta povrća. Osim toga. Cultural F Slično prethodnom i ovaj supstrat čini 100% bijeli treset sa sjevera Njemačke. glineno brašno. u sebi ne sadržavaju ni sjemenke korova sposobne da proklijaju kao ni jaja odnosno ličinke štetnika koji bi mogli napraviti štete na mladim biljkama. kod specijaliziranih povrćara ali i na tržnicama možete nabavi- ti isključivo presadnice raznog povrća proizvedenih kontejnerskim načinom. Zbog toga i same biljčice pikira- Tko se imalo ozbiljnije upustio u kontejnersku proizvodnju presadnica povrća. Međutim. Sadržava 100% bijelog treseta srednje finoće. da je zapadna preciznost dovela do nastanka jednog od najboljih svjetskih supstrata koji se koristi već 40 godina. s 40 za lubenice i tikvice te s 84 sjetvenih mjesta za papriku. Zbog toga se supstrat preporuča u proizvodnji biljaka koje imaju povećanu potrebu za hranidbenim sastojcima (rajčica i paprika). Danas se kontejneri proizvode od različitih materijala. karakteristika ovog supstrata je korištenje u zonama s tvrdom vodom. elektronski kontroliranom procesu koji garantira točnost dodavanja makrohranjiva i mikrohranjiva uz istodobno reguliranje pH vrijednosti. Nije nebitno napomenuti kako su Cultural supstrati sterilizirani pregrijanom vodenom parom što znači da ne sadržavaju štetne mikroorganizme koji bi mogli uvjetovati polijeganje presadnica. lončić) prikladnu za lagan prijenos od proizvođača do tržišta. S uvremena proizvodnja presadnica povrća danas je nezamisliva bez kontejnerske proizvodnje. rukovanje i prijenos od proizvođača do tržišta. ing. To znači. vrlo dobro zna kako bez kvalitetnog supstrata nema željenog učinka. primjera radi. jedan polistirenski kontejner prosječnih dimenzija 60 x 40 cm zajedno s biljkama teži svega oko 2 kg. danas u kontejnere uvrštavamo gajbe napunjene odgovarajućim supstratom za sjetvu i uzgoj presadnica povrća različitih vrsta. da ne bi bilo zablude. sa 60 sjetvenih mjesta za rajčicu i krastavce. Osim praktičnosti. odnosno obavljaju sjetvu povrtnih kultura. industrijska proizvodnja Cultural supstrata odvija se u kontinuiranom. S druge strane. odnosno u koje kontejnere sijati. Iako se na našem tržištu pojavio veliki broj različitih supstrata. A kontejner. Razlog leži u činjenici kako se za njihovu proizvodnju koristi prirodni treset sa sjevera i juga Njemačke. što bitnije olakšava prenos i svako rukovanje njima. odnosno. Osim toga. Pored toga. Možemo slobodno reći kako je “odzvonilo” klasičnom načinu uzgoja presadnica koje se provodilo pikiranjem u jogurt čaše i mješavinu nezrelog stajskog gnoja. ne u stiroporne kontejnere imaju uvjete za brže i optimalnije napredovanje u rastu i razvoju. Zašto? Zato što navedeni supstrati sadržavaju treset bez kojega se ne može osigurati neometani rast i razvoj biljaka. Tako. U trgovinama možete nabaviti stiroporne kontejnere s različitim brojem sjetvenih mjesta. za zone s tzv. Tako se oni kontejneri sa 104 sjetvena mjesta najčešće koriste za kupusnjače. Cultural T SUPSTRATI ZA SJETVU Prednost polistirenskih (stiropornih) kontejnera Kontejneri od različitih materijala B R O J 4 0 • R U J A N / L I S TO PA D 2 0 0 5 U eri različitih materijala uspjeh na tržištu je izborio i zadržao polistiren koji se i najvećim dijelom koristi za proizvodnju kontejnera namijenjenih uzgoju povrća. U tom razdoblju su se Cultural supstrati dokazali kao pouzdani za proizvodnju u svim oblastima povrćarske proizvodnje. Osim toga. diPl. . kontejnerska proizvodnja je uvjetovana primjenom profesionalnih supstrata nužnih za pravilan i potpun razvoj presadnica. predstavlja posudu (spremnik. Cultural P U svom sastavu sadržava 80% bijelog treseta koji se zbog svoje specifične vlaknaste strukture koristi za poboljšanje zračnog kapaciteta. mekom vodom.KONTEJNIRANI UZGOJ PRESADNICA POVRĆA Početkom jeseni uzgajivači povrća planiraju. Na taj način presadnice iz polistirenskih kontejnera brže napreduju i nakon sadnje u polju te se time i bitnije skraćuje vrijeme do berbe. unatrag nekolike godine u poljoljekarnama.

srdnje zelene boje. Značajna ljekovita vrijednost ove peckave biljke ogleda se u pospješivanju izlučivanja sluzi iz dišnih organa te poboljšavanju rada jetre. diPl. Osim toga. Gustoća sadnje iznosi 14-16 sadnica po m2. Znalci koprivu s razlogom smatraju najzdravijim samoniklim lisnatim povrćem. a posebice željezom. Ukoliko tomu pridodamo činjenicu kako ova biljka ublažava ekceme i alergije kože te. Kopriva je i redovita biljka koju susrećemo u šamponima za pranje kose jer je dokazano kako djelotvorno smanjuje njeno opadanje. Međutim. ali i varivo te juha. hibrid salate u tipu žutog kristala. Osim visoke otpornosti na plamenjaču. Pošto je do koprive zaista lako doći. općenito gledano. tako da ih otrgnete na mjestu gdje je biljka još mekana. žuči. Hibrid Angie preporučuje se za sadnju u zatvorenim prostorima (staklenici i plastenici) od početka rujna pa do početka veljače. Listovi teško pucaju. B R O J 4 0 • R U J A N / L I S TO PA D 2 0 0 5 . s velikim listovima. Pomaže kod klonulosti organizma I doista. preporuča se kod slabokrvnosti. Dosadašnji hibridi salate koji su se uzgajali u zaštićenim prostorima sve više ustupaju mjesto novim hibridima. U starogermanskoj mitologiji kopriva je bila simbol boga munje. ing. Dolfin zbog svojih karakteristika postaje sve traženiji. ali i zbog visoke otpornosti (1-7) na plamenjaču špinata. treba je koristiti što više. Sjeme ovog hibrida je pilirano što garantira ujednačeno nicanje i bržu sjetvu jer ga ne treba pokrivati. ing. Odlučite li se pak koprivu staviti na jelovnik. diPl. koji su po karakteristikama bolji ali što je puno bitnije i s puno većom otpornošću na bolesti. Potom vam preostaje da još samo pripremite ukusnu juhu. U ljekovite svrhe se pak najčešće koristi svježe iscijeđen sok. Vrlo sporo procvjeta. kopriva je itekako poželjna biljka u svakom vrtu/domu. upale desni i grla. a u nekim krajevima seljaci su pred nevrijeme stavljali koprivu u ognjište da im grom ne udari u kuću. s glavicama nešto većeg volumena i težine. Suši se pak u hladu a bilje se čuva u suhom i zračnom prostoru.10 služiti i u borbi protiv lisnih ušiju. odnosno. Donji dio glavice je čist i dobro zatvoren. ANGIE vodeći hibrid salate za proizvodnju u zatvorenim prostorima Piše: nino rotiM. premda ni sadržaj vitamina A nije zanemariv. D revni narodi su itekako znali cijeniti korijen i listove «peckave» biljke koja raste posvuda i naveliko ih koristiti kao hranu i lijek. Smjesa se ostavlja 24 sata da odstoji nakon čega se još treba procijedi kako bismo smo i dobili rastvor kojim možemo prskati biljke u borbi protiv lisnih ušiju. Bilo kako bilo. lako ćemo uvidjeti koliki je njen ljekoviti potencijal. samo je treba prikupiti iz čiste prirode tj. s otpornošću na Bremiu lactucae (plamenjaču Koprivom protiv lisnih ušiju Osim za pripravljanje ljekovitih čajeva kopriva nam može po- Salata u zatvorenom prostoru salate) 1-20. razumljivo je da nam navedeni rastvor može pomoći samo ukoliko je riječ o manjim površinama jer na većim parcelama ipak trebamo upotrijebiti neki od namjenskih insekticida. Ispiranje usta čajem od koprive ublažava afte. Jedan od tih novih hibrida jest ANGIE. Otud najvjerojatnije i narodna izreka «neće grom u koprive». varivo ili savijaču. čaj. Dovoljno je da naberemo jedan kilogram koprive koji potom trebamo preliti s 10 litara vode. što dalje od bilo kakvih vanjskih onečišćivača. gušterače i slezene a preporuča se i dijabetičarima iz razloga što učinkovito smanjuje šećer u krvi. Budući da je bogata svim važnijim mineralima. Dolfin je vrlo rani hibrid. Biljke imaju odličan porast u zimskim uvjetima. Angie ima briljantno zelenu boju. kopriva se od davnina koristi kod slabosti i klonulosti organizma te za brži oporavak poslije bolesti. predstavlja jedno od najjačih prirodnih sredstava u borbi protiv ćelavosti. To je i razumljivo ukoliko nam je poznato kako je mlada kopriva jedan od najbogatijih prirodnih izvora C vitamina. B25-22-24. KO PRIVA lijek za sve boljke Piše: nino rotiM. DOLPHIN špinat za ranu proizvodnju Među većim brojem hibrida špinata. jača otpornost organizma. Dolfin je i visoko tolerantan na virus mozaika krastavca (CMV). Rimljani su njezinu vlaknastu stabljiku koristili za izradu materijala pri tkanju košara. dokazano je da kopriva poma- že kod upala mokraćnih organa te sprječava nastanak pijeska i kamenaca u bubregu i mjehuru. s obzirom na njenu ljekovitost. Pored toga. berite je u rukavicama trudeći se ubirati samo neoštećene listove i vrške mladih biljaka.

Opis štetnika Kupusna pipa šiškarica (Ceutorrhynchus pleurostigma Marsh. a u jednoj biljci može biti i do 30 ličinki. Simptomi na nadzemnom dijelu očituju se u smanjenju lisne mase. jer parazit treba mnogo vode i kiselo tlo. na istoj parceli kupusnjače ne treba saditi 5-6 godina. cvjetovima i korom mladih biljaka. a često i nedovoljno čvrste. koje se djelomično nalaze iznad površine tla. Ličinke su blijedožute boje. Kada nastupi vrijeme odlaganja jaja. Zatim jamicu s jajima zatvori ljepljivim sekretom. Bolest se javlja samo u nekim područjima. ženka na vratu korijena mladih biljaka pomoću usnog ustroja izgrize plitke jamice u koje odloži po nekoliko jaja. koja se u pojedinim godinama može javiti u povećanoj brojnosti kada na pojedinim površinama može biti i do 50 % napadnutih biljaka. jedine prihvatljive mjere zaštite su kalcifikacija i plodored. Kada se prereže jedna takva guka u njoj se može naći i do desetak ličinki. pokazuje činjenica da se na kupusnjačama može razvijati oko dvadesetak vrsta uzročnika bolesti i tridesetak vrsta štetnika. Zapaženo je da o stupnju kiselosti tla ovisi pojava i intenzitet bolesti. Ukoliko su ličinke napustile guku. a u jednoj biljci može biti i do 30 ličinki. Odrasla ličinka naraste do 5 mm. dr. pa su glavice manje. Guke mogu narasti 2-3 cm. Napad se smanjuje i izbjegavanjem uzgoja kupusa. Oštećenja na vratu korijena Ličinka unutar guke Piše: Prof. Naime. koja se u pojedinim godinama može javiti u povećanoj brojnosti kada na pojedinim površinama može biti i do 50 % napadnutih biljaka. gotovo svake godine mnoge su biljke napadnute jednom vrstom surlaša (pipe). Sve kupusnjače su osjetljive na ovog parazita. Korijen može biti zahvaćen cijelom duljinom. Odrasli se štetnik hrani lišćem. većinom dijelom ispod same površine tla. ličinke za cijelo vrijeme razvitka borave u gukama i hrane se njihovim sadržajem. Šiške koje nastaju kao reakcija biljke na prisutnost ličinki u tkivu dovodi do poremećaja prometa hranjivih tvari.) je kornjaš čija veličina tijela iznosi 2-3 mm. Kupusna kila Suzbijanje Smanjenju brojnost kupusne pipe šiškarice doprinosi primjena različitih mjera suzbijanja. Zbog hranjenja odraslih jedinki obično ne nastaju ozbiljne štete. bez nogu i sa smeđom glavom. zbog čega jače napadnute biljke zaostaju u porastu i kržljaju. Raštika posebno osjetljiva B R O J 4 0 • R U J A N / L I S TO PA D 2 0 0 5 . gotovo svake godine mnoge su biljke napadnute jednom vrstom surlaša (pipe). prije svih raštika. Štete koje prave ličinke kupusne pipe šiškarice obično nemaju veći ekonomski značaj. posebno na lokalitetima na kojima se uzgajaju kupusnjače prije svih raštika. tvoreći kvrgavu masu. Da je to tako. posebno na lokalitetima na kojima se uzgajaju kupusnjače. unutrašnjost guke je izgrižena u vidu većeg broja hodnika i galerija koji su ispunjeni izmetom ličinki. Na području Hercegovine i Dalmacije. a ljetna koncem ljeta i početkom jeseni. Nakon pojave ličinke buše okolno tkivo i izazivaju njegovu hipertrofiju zbog čega nastaju izrasline u vidu šišarki ili guka. odnosno kupusnjača uopće na istim parcelama ili unutar područja na kojima se pipe češće javljaju u povećanoj brojnosti.11 KUPUSNA PIPA ŠIŠKARICA Na području Hercegovine i Dalmacije. Nakon pojave bolesti. što je u direktnoj vezi s oštećenim korjenjem. Čupanje i uništavanje korijena nakon berbe kupusa doprinosi smanjenju brojnosti štetnika. ante Beš K upusnjače su veoma pogodno stanište za razvitak mnogih vrsta štetnih organizama. Radi se o kupusnoj pipi šiškarici.. To je obično potrebno vršiti kod ljetne sadnje kupusnjača. Na korijenju zaraženih biljaka formiraju se zadebljanja koja su posljedica hiperplazije i hipertrofije stanica korijena. tada zasađene biljke odmah nakon sadnje treba zaliti otopinom nekog insekticida na osnovi organskog fosfora ili piretroida. Radi se o kupusnoj pipi šiškarici. Na mjestu guka često dolazi do truleži. Kada se očekuje jači napad pipe. Štetnik ima dvije rase od kojih proljetna rasa jaja odlaže u proljeće. Vanjsko lišće glavatog kupusa otpada. Slične simptome na kupusnjačama (hipertorfije na korijenu) pored kupusne pipe šiškarice izaziva i glivica Plasmodiophora brassicae.

Kod nas je šparga malo zastupljeno povrće. Obično se u plasteniku sadi od 1300 do 1400 struka a ukoliko uzmemo u obzir da po struku ostvarujem prinos od 5 kg dobit ćemo zadovoljavajuću količinu plodova. Francuskoj. Biljke koje nose muške cvjetove obično imaju više tanjih izboja dok one s ženskim cvjetovima imaju manje izboja. Kod takvog uzgoja berba je u trećoj godini. Kako i sam kaže: «Podigao sam plastenik u kome pretežno uzgajam hibridnu papriku za potrebe tržišta. gdje zimi nije visoka podzemna voda. ohrabruje me činjenica da svu proizvedenu papriku prodam na tržnici u Mostaru te dio distribuiram u tvrtku Suncokret d. Grle koji očito uživa u svom poslu. delikatesa je po mnogim svojstvima. Ima sposobnost da u nepovoljnim uvjetima uđe u mirovanje i odbaci nadzemne dijelove. po tome Lubenica za Guinnesa Piše: tonći Polić.» I na kraju. Posebno je cijenjena juha od šparge. Tome je glavni razlog velika potreba radne snage i relativno mali prinosi po jedinici površine. koja počinje cvasti u drugoj ili trećoj godini. Miladin Ekmečić s plodom lubenice ŠPARGA-POVRĆE VISOKOG STANDARDA Piše: Mr.o. To se upravo dogodilo proizvođaču Miladinu Ekmečiću iz Čapljine. ujednačenim. a uzgaja se od pradavnih vremena. Uvijek je bila povrće visokog standarda. Glavna je prednost uzgoja iz presadnica što se trajni nasad zasniva izabranim. diPl. pozirala nam je vrijedna gospođa Jasna koja uostalom i većinu vremena provede u svom plasteniku. Jedino nam je žao što nije htio stati ispred objektiva našeg fotoaparata. lubenica je redovito zalijevana i prihranjivana. u dolini Neretve. odlazimo ohrabreni primjerom zadovoljnog gosp. Malo tko je mogao vjerovati da se na ovom području mogu proizvesti primjerci za Guinesovu knjigu rekorda. Šparga je jednospolna dvodoma biljka. ali koji su deblji. Njemačkoj i Nizozemskoj. i to uglavnom Šparoga tijekom vegetacije u obiteljskim vrtovima. šparga ulazi u mirovanje. U vlastitom aranžmanu izgradio je plastenik površine 270 četvornih metara u kome uzgaja paprike sorte Istra. tako da pri zasnivanju šparžišta o tome treba voditi računa. Šparga je trajnica sa životnim vijekom 15 i više godina. posebice oko se radi o uzgoju na pjeskovitim tlima. Nadzemni dijelovi požute i odumiru. što se primjenjuje samo u proizvodnji zelene šparge. kvalitetnim biljkama. Većina proizvođača odlučuje se za uzgoj iz presadnica.12 SLATKA PAPRIKA IZ LJUTOG DOCA je ovo mjesto u dalekoj prošlosti i dobilo ime. U Europi su najveće površine šparge u Španjolskoj. Takav nasad se može početi brati već u drugoj godini nakon sadnje. ima pokušaja zasnivanja nasada s proizvodnjom za tržište. iako zelena ima bolju hranidbenu i zdravstvenu vrijednost. Šparga se najviše konzervira zamrzavanjem i tako najbolje sačuva aromu. 9 plodova ukupno je težilo 108 kg” . Organska gnojidba preporuča se svake treće godine. Nakon branja. U Europi se najviše cijeni bijela šparga. B R O J 4 0 • R U J A N / L I S TO PA D 2 0 0 5 .Iako se u ovom poljoprivrednom kraju tradicionalno uzgaja vinova loza u posljednje vrijeme može se uočiti i sve veći broj plastenika. Za uzgoj šparge treba birati lakša tla. Najviše se koristi kuhana ili kuhana u pari začinjena umacima. D a područje Hercegovine itekako odgovara proizvodnji voća već je davno poznata činjenica. Berba šparoge Mladi izboji šparge sezonsko su povrće koje se na području Hercegovine bere u travnju i svibnju. Ipak. a zatim cvate svake godine. “Ne znam o kojoj sorti se radi. Iz južne Europe proširila se na srednju i sjevernu Europu. za potrebe tržišta uzgajam i krizanteme i to u količini od 1500 komada.o. P otječe iz zapadnog Mediterana. Jasna Grle u svom plasteniku Piše: JosiP BrklJača. a životni procesi u rizomu i korijenju svode se na najmanju mjeru. marljivi gosp. ovaj proizvođač je posadio lubenice od kojih jedna nije prestala rasti sve dok vriježa nije pokrila površinu jednog manjeg vrta (oko 30 m2). Osim paprike. U zadnje vrijeme. Naime. jer ove vrijedne ljude krasi velika snalažljivost i prije svega hercegovačka žilavost. Jozo Grle se tu posebno ističe. Šparžište se može zasnovati izravnom sjetvom. Ništa začuđujuće. Iznenadio sam se kad sam vidio da lubenica prekriva veliku površinu tla. LJ uti Dolac je maleno mjesto smješteno nadomak Mostara. U poslu mi prije svega pomaže supruga Jasna dok potpunu stručnu pomoć dobivam u Agrocentru Sjemenarna u Mostaru. ing. aida kohnić Kao svježe proljetno povrće . ing.u razgovoru nam je rekao gospodin Ekmečić. Inače. a ljeti se može navodnjavati. Uostalom. Ipak. Međutim. Na vriježi je bilo 9 duguljastih plodova lubenice od kojih je najveći težio 17 kg. Šparga voli organska gnojiva. Krajem jeseni i početkom zime kada nastupe nepovoljni uvjeti za rast i razvitak.

riječ je o finom travnatom teniskom terenu čiji je vlasnik gosp. Jer nije mala investicija obrađivati 130 duluma zemlja. nije mi žao jer već sada vlada veliko zanimanje za termine igranja. Zanimljiv je i podatak da se na ostalih 65 duluma uzgaja slanutak koji je za ove potrebe uvezen iz Turske. samo primjera radi. odlučio sam ući u povrćarstvo velikim koracima. BLAGAJSKI WIMBLDON D a. I doista. aida kohnić M alo tko se u Hercegovini može pohvaliti da obrađuje 130 duluma zemlje u komadu. Ali zato je mali Wimbldon upravo specifičan. oaze obradive zemlje u surovome kršu. Jer nije slučajno da vlasnici teniskih kompleksa radije odabiru pješčanu podlogu. Po dostupnim Slanutak podacima riječ je o najvećim površinama pod slanutkom u našoj zemlji. Upravo je u tom polju gosp. Međutim. Kako u današnjem svijetu globalizacije samo veliki igrači preživljavaju. “Prije nekoliko godina ušao sam u ovaj veliki projekt. Travnu smjesu kupio sam u Sjemenarni Mostar. Ali. moramo uzeti u obzir činjenicu kako se na krajnjem jugu Hercegovine smjestilo golemo Popovo polje. jer sam. Ali ono što je najvažnije jest činjenica da sam uspio. teren je opremljen i svim potrebnim popratnim sadržajima. skrio se mali Wimbldon. odnosno. ing. Ibro radi kao pravnik u ministarstvu unutarnjih poslova. Osim toga. Jedino na taj način se u povrćarstvu i općenito poljoprivredi može ići naprijed” Inače.13 Ibro Zalihićna svom Wimbldonu …tu je i prostor za osvježenje Piše: nino rotiM.” Kako bismo gosp. Ivan Skaramuca. Skaramuca lubenicu uzgaja na površini od 65 duluma i to sorte Fantazija i Farao a kao velikom proizvođaču pronaći tržište mu nije veliki problem. dok mali brzo nestaju i propadaju. doslovce rečeno. odlučio sam se baviti isključivo suvremenom poljoprivrednom proizvodnjom. Površina terena iznosi 1000 četvornih metara a čitav teren je građen po projektu kojeg sam dobio iz Engleske. Inače. ove godine ostvario izuze- tno velik urod lubenice od čak 60 tona po hektaru. Zalihiću zahvalili na srdačnosti i gostoprimstvu. gosp. “Nalazite se na prvom travnatom teniskom terenu u BiH. Ibro Zalihić. nije mu teško nakon posla posjetiti svoj teniski teren. uveo revoluciju u poljoprivrednu proizvodnju. SLANUTAK IZ POPOVA POLJA Piše: Mr. na odlasku nam se učinilo kako se dašak slavonskih oranica preselio u krševitu Hercegovinu. Panorama Popova polja B R O J 4 0 • R U J A N / L I S TO PA D 2 0 0 5 Nasad slanutka Ivan Skaramuca-veliki proizvođač povrća . obećali smo mu svu stručnu pomoć potrebnu za zahtijevno i nimalo jednostavno održavanje travnatog pokrivača. Iako sam u ovaj teren uložio mnogo truda i novca. diPl. poput koktel bara te tuš kabinama i svlačionicama. dobro ste pročitali. Ispod travnjaka izgrađen je kompletan drenažni sustav dok je površina terena pokrivena automatskim prskalicama koje izlaze iz samog tla. Osim toga. Tim više ukoliko se zna kako je hercegovačka zemlja podijeljena i iscjepkana na male parcele. a o trudu i zalaganju da ne i govorim. jedinstven na ovim prostorima. usvajam nove tehnologije i uvijek prihvatim savjete iz oblasti zaštite bilja. U mjestu Blagaj. koje se nalazi na južnom prilazu gradu Mostaru. Dakako. zanimljiv je podatak da gosp.

narodna medicina luk smatra više nego korisnim povrćem koje se koristi kao lijek protiv crijevnih bolesti. s dobro za- predstavlja crvenu varijantu srebrenjaka. lišće poprima blijedozelenu boju. Pozitivna osobina sorte je vrlo mali broj «kureljavih» biljaka. Pomanjkanje kalija Starije lišće odumire od vrha. a kasnije odumire Pomanjkanje magnezija Starije lišće kompletno požuti. Kao i srebrenac.JESEN Mladen karačić. Navedena sorta se svakako preporuča za sadnju u jesenskom razdoblju. Holandski žuti (Stuttgarter) je najčešća sorta koja se odlikuje čvrstim plosnatim glavicama. najčešće ovisi od vlastitih prohtjeva i obiteljskog jelovnika ali i zahtjeva tržišta. koja se najviše uzgaja u južnim područjima. Dakle. Majski srebrenjak je sorta za ranu proizvodnju. a novi listovi žute. ing. zatim za poboljšanje rada srca. Biljka ima razmjerno malo listova. Sorta se odlikuje umjerenom ljutinom. S druge strane. tvorenim vrhom. slatki okus. Najviše se upotrebljava za pripremanje salata. Radar je izazvao zanimanje kod ljubitelja povrća jer su standardne sorte luka lagano «zasitile» domaće uzgajivače povrća. odnosno. Kako i ne bi kada je luk stekao status vrlo zdravog i ljekovitog povrća koje se tijekom cijele godine koristi kao mladi luk. Pomanjkanje sumpora Lišće luka je debelo i deformirano. pa ga uglavnom deklariramo i kao salatnu sortu luka. 14 NAJBOLJE VRIJEME ZA SADNJU LUKA U ovom razdoblju tradicionalno se u većini vrtova ili okućnica obavlja sadnja luka. dok ono starije žuti i suši se od vrha Pomanjkanje fosfora Biljka slabo raste. predočit ćemo vam osnovne karakteristike najčešćih sorti luka koje se sade u ovom razdoblju. O sim toga. Nije pogodan za dulje skladištenje. kako bismo vam olakšali izbor odgovarajuće sorte. Riječ je o vrlo ranoj sorti koja dospijeva 15-tak dana ranije od srebrenca. a relativno dobru lukovicu. za reguliranje šećera u organizmu te kao oblog kod upalnih procesa i reumatizma. glavice imaju crvenu boju ali i lagani. Koju sortu luka odabrati. Dobro spremljene glavice mogu se koristiti duži vremenski period. općenito bolesti koje izazivaju bakterije. Unutrašnjost glavice je bijele boje a prosječna težina glavica iznosi 80-100 grama. U novije vrijeme sve veća zanimanje vlada i za novu sortu luka. Zbog toga ova sorta luka nalazi sve veću primjenu u obiteljskim povrtnjacima i kuhinjama. Majski srebrenjak velikim bijelim plosnatim glavicama. od čega se list objesi. ali ne odumire Pomanjkanje mangana Pojava prugaste kloroze vanj- Cifo gnojiva-formula za uspjeh Holandski žuti Red Baron B R O J 4 0 • R U J A N / L I S TO PA D 2 0 0 5 . zanimljivog naziva Radar. Sorta se svakako preporuča za sadnju. u prehrani se može koristiti na raznorazne načine: svjež ili konzerviran kao temeljna namirnica ili kao dodatak jelima. slamnato žute boje. dok starije lišće odumire. diPl. mlada lukovica (luk srebrenac) i zrela lukovica. Ipak. Red Baron je kvalitetna sorta luka koja jednostavno POMANJKANJE HRANIVA-SIMPTOMI NA BILJCI Pomanjkanje dušika Nedovoljno ishranjena biljka dušikom zaostaje u razvoju. Glavice su slatkog okusa i prosječne težine 80-90 grama. pretežno se koristi za pripremanje salata. Sorta je prepoznatljiva po Koju sortu luka odabrati? U poljoljekarnama može se pronaći nekoliko različitih sorti luka. ili odumiranje distalnog dijela lista. ali ne žuti. lišće je zagasitozelene boje. Biljka gubi turgidnost Pomanjkanje kalcija Pomanjkanje ovog hranjiva manifestira se na način da mlado lišće odumire ali pri tome ne žuti.

potpomaže prokrvljenost. a najmlađi listovi žućkasti s uleknutim dijelovima. Češnjak se vadi kada lišće požuti i kada polegne 50 % biljaka te nije preporučljivo čekati da se zelena masa potpuno osuši. Kod manje proizvodnje za vlastite potrebe najbolje je češnjak uplesti u vijenac i ostaviti ga na propuhu da se potpuno osuši. Vanjske ljuske lukovica su tanke. svijetlo žute. luk i češnjak spletite u jednoredne ili dvoredne vijence te objesite o grede u spremištu. Prije nego što ga spremite najdeblje. Sadnja se obavlja u listopadu na dubinu od 5-6 cm i s razmakom redova od 20 cm te u redu 6-10 cm. Najpovoljnija je temperatura za čuvanje lukovičastog povrća -1 do + 2 stupnja C. Češnjak se već 5000 godina smatra savršenim lijekom i dokazano ja da pomaže u borbi protiv uzročnika bolesti. normalizira crijevnu floru. posve zreo i suh (vlažan i nezreo odvojite i što prije potrošite) najbolje se zimi čuva u suhom. To znači da nam je za površinu od 100 četvornih metara potrebno oko 15 kg sadnog materijala. te su danas oni njegovi najveći potrošači i proizvođači. zračnom i hladnom spremištu. U praksi. češnjak ili saransak – kako ga najčešće zovu na području Hercegovine. što je dovoljan razlog da ga više koristimo u prehrani. sitnije lukovice ili rasad. uz nešto raniju sadnju. najzdravije i zrele češnjeve odvojite za sadnju. to je veći udio suhe tvari. ili u prosjeku šest lukovica. posebno u nadolazećim hladnijim danima. B R O J 4 0 • R U J A N / L I S TO PA D 2 0 0 5 Kod jesenske sadnje povrća ne smijemo izostaviti ni Izborak koji se uzgaja isključivo za korištenje u zelenom stanju. U razvijenih biljaka odumiru vrhovi listova. pa se bolje i dulje čuva. i to vrhom prema gore. Ukoliko ste ostavili stabljike na lukovicama. ne smije biti prezreo. ne debljem od 30 cm. a dio lista omekša i gubi turgor. Češnjak. Rano u proljeće vršimo prihranu KANom i to svega s 15 grama po četvornom metru. Međutim. . ne dirajte ih. a u redu 10 cm. Na taj način mladi luk dospijeva u više navrata od kraja veljače do polovice svibnja. vrijedi pravilo kako se za proizvodnju mladog luka na polju koristi krupni arpadžik. S druge strane. već ostavite da se postupno odmrznu i posve obnove svoju kakvoću. Češnjak se također sadi tijekom jeseni na dubinu od 4-5 cm. dobro poznat i neugodan miris. «naglavačke» posađen češnjak teže ili nikako ne niče. uz jednu od gore navedenih sorti luka. Smjestite li luk i češnjak na police. oko njega struji zrak pa se bolje čuva. Međutim.4 ili nižim. treba napomenuti da u slučaju povoljnih vremenskih uvjeta.15 K OZIMI ČEŠNJAK PROIZVODNJA MLADOG LUKA Izborak skog lišća. Japanci su za ovaj češnjak pokazali veliki interes. na većim površinama razmak sadnje treba prilagoditi mehanizaciji za međurednu kultivaciju tla. Ljubitelje i potrošače ove biljke sigurno će oraspoložiti vijest da su u novije vrijeme engleski genetičari uspjeli uzgojiti češnjak koji nakon konzumiranja ne ostavlja oštar. pak. nakon čega odumire. treba znati pravilno posaditi češnjak. U protivnom. jer se tada teže čuva. koje kasnije odumire. ne smijemo zaboraviti ni na bližeg «rođaka» kojeg prepoznajemo pod nazivom bijeli luk. Ali. Pomanjkanje cinka Prugasto žućenje i uvijanje lista uz zaostajanje u rastu Pomanjkanje bakra Vrhovi najmlađeg lišća postaju klorotični. Lukovice kojima ste odstranili stabljike čuvajte u plitkim košaricama. ako bi sadnja lukovičastog povrća bila potpuna. čini krvne žile elastičnim. Za skladištenja. na kojima kasnije list puca. Kod uzgoja na gredicama razmak između redova iznosi 15-20 cm. treba znati kako profesionalci u svome poslu kod proizvodnje mladog luka vrše sukcesivnu sadnju jer im ona omogućava kontinuitet u dospijevanju. redovito se uzgaja u obiteljskim vrtovima. Pomanjkanje molibdena Slabo nicanje i odumiranje mladih biljaka na tresetnim tlima s pH 5. Lišće može biti tamnoplavičastozeleno. a u slučaju suše nasad obavezno i zalijevamo. Poprečno žute pijege pojavljuju se 3-4 cm od vrha listova. Čuvanje luka i češnjaka tijekom zime Češnjak Luk i češnjak. po četvornom metru sadimo oko 50 češnjeva. vrećama ili gajbicama u tankom sloju. Inače. zatim pobijele i spiralno se uvijaju. Čak i ako se smrznu. Češnjak i luk neće stradati zimi ako temperatura u prostoriji ne bude niža od minus 3 stupnja C. U vlažnim i toplim prostorijama lukovice se brzo kvare. trunu i tjeraju izboje te korijenje. snižava kolesterol te štiti od prehlade. Cijela biljka zaostaje u rastu. vanjska se ljuska otkida i puca pa se češnjevi odvajaju. Zbog svojih karakteristika. berbu mladog luka u toplijim dijelovima Hercegovine možemo očekivati već koncem prosinca. Pomanjkanje bora Starije lišće luka poprima klorotičnu boju. a lukovica nije čvrsta. lukovice redovito pregledavajte i prebirite. Što je luk zreliji. osobito ako ih je mnogo.

U nekim se oblastima čak iz plodova drijena peče i rakija. Zato. I kako kaže jedan ukućanin-ove godine moja je obitelj zaradila 800 KM zahvaljujući prodaji prikupljenih sočnih crvenih bobica. A glasoviti grčki liječnik Hipokrat iz 4. Ta nalazimo ga već u okolici gradova pa sve do vrhova planina gdje najčešće zauzima osunčana mjesta i to čak pri 1300 metara nadmorske visine. Stoga je redoviti pratilac hercegovačkih terena a rujan je idealan mjesec za prikupljanje njegovih sočnih i zdravih bobica. koji nastanjuje suhe listopadne šume i sunčane kamenite obronke. slični primjeri mogu se pronaći i u drugim europskim krajevima gdje je Kulinarsko značenje Drijen ima veliko kulinarsko značenje iz razloga što se koriste svježe i sušene drenjine i to prvenstveno za pripravljanje raznih sokova.16 LJEKOVITI CRVENI PLODOVI drijen zauzimao središnje mjesto raskošnih vladarskih vrtova. mošta. Onima pak koji nisu bili ljubitelji svježih. Znameniti Goethe je čak formirao živicu od drijena a koja i dan danas krasi vrt njegovih potomaka u rodnom gradu Weimaru. Svakako. Stoga. kao i začina za jela od mesa i ribe. Na taj način u potpunosti možemo iskoristiti i sve vrijedne sastojke ovih zdravih plodova. Vjesnik proljeća U prirodi se drijen vrlo rano aktivira. zrelih drenjina preporučano je konzumiranje soka spravljenog od zrelih plodova a koji je vrlo slična okusa kao sok šipka. drenjine se koriste i za pripravljanje voćnih vina. zerviraju uz dodatak komorača te se na taj način koriste slično kao i masline. u prošlosti se redovito koristio i u borbi protiv mučnine. U Italiji se plodovi skupljaju nepotpuno zreli i kon- Plodovi u zriobi Potpuno zreli plodovi B R O J 4 0 • R U J A N / L I S TO PA D 2 0 0 5 . Plodovi drenine Piše: Mladen karačić. Otkinute grane su stavljane u vaze kako bi se na sobnoj temperaturi pupoljci što brže otvorili i donijeli dašak proljeća u kućne prostorije. S tariji naraštaji su znali cijeniti prirodu te su stoga i često boravili u njoj skupljajući plodove divljeg voća. Međutim. zaputite se u prirodu koja pruža idealan šoping-sve u izobilju a ipak besplatno. Iz toga se najbolje može zaključiti kako su naši preci duboko poštivali i cijenili svoju prirodnu okolicu. likera. dok se listovi koriste za spravljanje čajeva. ing. I ne samo to. čajeva i vrlo ukusnih pekmeza. Osim toga. stoljeća prije Krista upotrebljavao je drijen za zaustavljanje proljeva i protiv dizenterije. sirupa i kisele juhe. nezaobilazan je i drijen čiji se plodovi koriste za spravljanje sokova. Hipokrat je preporučivao konzumiranje svježih plodova koji u početku imaju kiselo trpko meso dok poslije (kad postanu tamnocrvene) poprime slatkokiseli okus. diPl. u pojedinim godinama već početkom veljače. A u Hercegovini barem žilavo drvo drijena nije problem pronaći. Spomenimo kako je drijen postao i svojevrstan vid zarade u Hercegovini jer se u prikupljanje njegovih plodova sve više uključuju oni najstariji ukućani te djeca. jer upravo se na našim kamenitim obroncima krije neiskorišteno bogatstvo koje se ogleda u plodovima samoniklih biljnih vrsta. ukoliko ne želite ljenčariti. Pored toga. Zbog svog kratkog zimskog sna posebno su ga cijenili ljubitelji proljeća koji su početkom siječnja otkidali nekoliko grana drijena. plodove drenjine možete jesti i svježe. Zanimljiv je i podatak da drijen sadržava više C vitamina od limuna a po- sebno se preporuča osobama s «problematičnim» želucom i crijevima. izvadite ruke iz džepova te krenite u prirodu jer jesen je idealna za prikupljanje sočnih i zdravih plodova drijena. Drijen je grm ili nisko drvo visine 5-7 metara. Osim toga. Ovaj neponovljivi medicinski pisac je znao da prisutnost treslovine bitno utječe na ublažavanje navedenih tegoba. Posebice su ukusni i hranjivi džem i pekmez koji se redovito lako prodaju na tržnicama.

je rana slatka sorta koja dozrijeva već koncem rujna. Što se tiče svojstava tla. 0. riječ je o voćnoj vrsti koja je izrazila visok stupanj adaptiranosti na našim prostorima. crveno. Plodovi šipka simbol Hercegovine Šipak predstavlja drevnu voćnu kulturu čija prisutnost na hercegovačkim prostorima seže u daleku prošlost. Međutim. Dozrijeva od sredine rujna pa do konca listopada. Osim toga. okruglasta oblika s izraženim rebrima. Barski rani. dok je prema niskim temperaturama veoma osjetljiv. Hercegovački Uzgajamo ga u obliku pojedinačnih stabala ili u voćnjacima. 1.je vrlo rana hercegovačka sorta. naše najpoznatije sorte su: Slatki barski. sladun. Dakle. mogućnostima navodnjavanja i primjeni međurednih strojeva. Značenje soka od divljeg šipka je utoliko veće ukoliko je poznato kako obiluje željezom koje je pak važan sastojak krvi. tamnocrvene boje. veoma često i bez ikakvog utjecaja čovjeka. te dolazi do raspucavanja stanica što u konačnici prouzrokuje pucanje ploda. Plod je srednje velik do velik. vrlo sočna. SORTE NAČIN UZGOJA I GUSTOĆA SKLOPA Plodovi spremni za trgovinu B R O J 4 0 • R U J A N / L I S TO PA D 2 0 0 5 U uzgoju je proširen veliki broj sorti koje odgovaraju pojedinim ekološkim uvjetima. a sa sunčane strane razliveno je crvenilo. Poželjno je formirati ispočetka 2 do 3 primarne skeletne grane koje će formirati krošnju. Boja ploda je crvene do svjetložute boje. slatkog ugodnog okusa. Plod je okruglasta oblika.5 % bjelančevina.17 ŠIPAK Piše: Mladen karačić. Glavaš i Konjski zub Slatki barski . Kora je debljine 3 . Zrnje je veliko i vrlo sočno. To je i razumljivo jer je održavanje. kao i u fazama rasta ploda.3 do 0. Podložan je pucanju zbog izražene osjetljivosti prema suši. šipak se može uzgajati gotovo u cijeloj Hercegovini. ing. 10 do 20 % šećera. počevši od razine mora (Neum) pa sve do 600 metara nadmorske visine (Žegulja kod Stoca). Zbog toga je potrebno osigurati natapanje tamo gdje ga nema. Preferira neutralana do slabo kisela tla. Uvjeti uzgoja Poznato je da šipak dobro podnosi visoke ljetne temperature. čiji plodovi dozrijevaju početkom rujna. Gotovo tradicionalno se u Hercegovini od njegovih plodova proizvodi sok koji se uglavnom spravlja od divljeg šipka. a preko cijelog ploda proširena je crvenkasta boja. Hercegovački sladun .4 mm. Glavaš . Zbog toga plodovi naglo bubre. Time postižemo najbolji uspjeh u razmnožavanju. Prednost ima uzgoj u obliku vaze s visinom debla od 50 do 60 cm. gnojidba te zaštita puno jeftinija i jednostavnija u odnosu na ostale voćne vrste. Uzgaja se na vlastitom korijenu pa u obzir ne dolaze podloge niti cijepljenje. Ustvari. a u razdoblju bubrenja i dozrijevanja plodova uslijedi kišno razdoblje. Nadalje. Zrnje je srednje veliko. Ubraja se u skupinu slatko-kiselih sorti. za šipak je važno da u tlu ima dovoljno vlage u vrijeme intenzivnog rasta korijena u jesen i proljeće. Kod nas se najčešće šipak sadi na razmak 5 x 4 m ili 5 x 3 m. Na plodnijim tlima razmak može iznositi i 6 x 5 metara. crvenkaste boje. Ima vrlo hranjivu i dijetoterapeutsku vrijednost. razmak sadnje ovisi prvenstveno o plodnosti tla. Možemo ga uzgajati i Sadnice šipka . diPl. okruglasta oblika. slatkasta okusa i ugodne arome. Pojedinačna stabla najčešće dolaze u kućnim vrtovima sa slobodno formiranom grmolikom krošnjom. plodovi šipka su vrlo cijenjeno voće za potrošnju u svježem stanju kao i za različite prerađevine. Za šipak su najopasniji jesenski mrazevi. Kora je svjetlo-žute boje. Najčešće se razmnožava korjenovim reznicama matičnih stabala dotične sorte. To je i razumljivo ukoliko u obzir uzmemo činjenicu kako je sadni materijal najskuplja stavka u cjelokupnoj proizvodnji. vitamina C i dr.9 % organskih kiselina. osnovne žute boje. Inače. Spomenimo kako se posljednjih godina povećava broj nasada pod šipcima. najbolje uspijeva u dubljim dobro dreniranim pjeskovito-ilovastim tlima koja sadrže dosta organske tvari i koja dobro zadržavaju vlagu. pa za njegov uzgoj treba izbjegavati područja gdje se češće i javljaju. Često se dogodi da u prvim fazama rasta ploda nema dovoljno vlage. Zrna su velika. Tako je dokazano da ne podnosi temperature ispod -15 ºC u zimskom mirovanju. Kemijski sastav plodova orijentacijski se sastoji iz sljedećih sastojaka: oko 80 % vode. Š ipak se prvenstveno uzgaja zbog plodova koji posjeduju visoku kakvoću i široku uporabnu vrijednost. Plod je srednje velik do velik.riječ je o sorti šipka koja se najviše uzgaja u Hercegovini. velik do vrlo velik s debelom korom. u obliku živih ograda u gušćem sklopu ili na veći razmak.

cikla i crni korijen mogu prezimiti na gredici i na minus 5 stupnjeva C te će tako ponekad zadržati i bolju aromu od uskladištenog povrća. Manje se pak količine mogu spremiti u drvene gajbice. Ali. Ipak. S obzirom da se ovdje ipak ne radi o profesionalnoj proizvodnji povrća (kao što je to slučaj u južnoj Hercegovini) i da se u slučaju prejakih zima i propadanja usjeva ne događaju velike štete. trebamo ga dobro osušiti nakon čega ga tek skladištimo na tavanu. Trap za krumpir B R O J 4 0 • R U J A N / L I S TO PA D 2 0 0 5 . uz poštivanje osnovnog prirodnog zakona kojim svako podneblje ima svoju floru. Međutim. kako nam luk ne bi redovito trunuo u skladištu. Vodite računa o karenci! Skladištenje povrća za zimu bez opasnosti od smrzavanja. Kako i sami kažu.ing. svakako ne smijemo zaboraviti posaditi i luk koji se u ovom razdoblju najčešće sadi za potrošnju u mladom stanju. premda nimalo ne zaostaju i ostale povrćarske kulture. karenca je vrijeme koje je potrebno da prođe od posljednjeg tretiranja do berbe. južnog pojasa. P osljednjih godina svima postaje jasno kako danas za profesionalnu povrćarsku proizvodnju postoje tehnološka rješenja za gotovo sve klimatske i vremenske uvjete. U pojedinim podnebljima luk se čuva isključivo u vijencima koji se objese na gredu gdje se na suhom i prohladnom mjestu može vrlo dugo očuvati. Na tu misao tjeraju nas neobično klimatski promjenljivi ljetni dani kada je kiša padala doslovce svaki drugi dan i to u svim našim područjima. korjenasto povrće se nakon vađenja iz tla temeljito čisti od zemlje te potom dobro opere. malo je poznato kako proizvođač može ubrati povrće i ranije nego je istekla karenca. ovisi o duljini trajanja karence. Najviše su ih smislili po- vrćari uz tržnice većih gradova (Sarajevo i Banja Luka) tako da se njihovom opskrbom «zelenjava» sve manje doprema iz južne Hercegovine. ugodne temperature te vlažnost Tijekom rujna se za zimu skladište veće količine krumpira koje je najprikladnije spremiti u zemljani trap. diPl. Jer povrće se ne smije brati dok nisu odbrojeni svi dani karence. Vrijeme je za sjetvu blitve i špinata Nekako tradicionalno se u Hercegovini početkom jeseni siju blitva i špinat.JESEN U POVRTNJAKU 18 Nitko ne zna hoće li ove godine jesen biti idealna za radove u povrtnjaku. Praksa je pokazala da se mrkva dobro čuva i u plastičnim vrećama koje se na vrhu ne zatvaraju ili se pak jednostavno ostave da prezime na gredici. Osim toga. bit će potrebno brižljivo održati povrće u rastu posijano ili posađeno u srpnju i kolovozu. čim se zamijeti povećan broj štetnika kao i početni znaci bolesti nužno je primijeniti odgovarajuće pesticide. posla oko raštike je malo. Pod slojem slame mrkva. Dakle. pa se tako danas i na sjeveru naše zemlje uzgajaju biljke iz toplijeg. S druge strane. Tako danas ništa nije neobično pa čak ako se i zamijeti da gotovo svako drugo domaćinstvo na sjeveru naše zemlje uz okućnicu posjeduje plastenik manje ili veće površine. Važno je samo voditi računa da je mjesto na kojem se skladišti krumpir tamno i suho. Sukladno tomu. Ali. tijekom rujna se uzgaja i raštika koja evidentno iz godine u godine postaje sve omiljenija među profi povrtlarima. Koji ćete način skladištenja odabrati stvar je osobnog izbora! Izbor sjemena u AC Sjemenarni Osim sjetve ili sadnje povrća tijekom rujna. Ali pored luka. izgradnjom zaštićenih prostora pronađena su rješenja za gotovo sve klimatske i vremenske uvjete. koji ćemo od pesticida primijeniti. U tu svrhu najčešće se koristi izborak koji za potrošnju dospijeva već koncem prosinca. zraka i tla stvaraju povoljne uvjete za nastanak i razmnožavanje brojnih bolesti i štetnika. razgradnja otrovnih kemijskih tvari nastavlja se i dalje u obranom povrću nakon čega se ono može konzumirati ili prodavati na tržištu. očevidci smo činjenice kako iz dana u dan kontinentalni dijelovi naše zemlje «lagano guše i ubijaju» proizvodnju povrća u Hercegovini. ali samo u slučajevima kada je na to primoran. zaživjelo je mnogo zanimljivih načina uzgoja povrća zimi. uskladišteni krumpir obično pokrivali starim dekama. Tako se mrkva i peršin mogu uzgajati gotovo cijele godine. dok su nadolazeći hladniji dani idealni i za uzgoj zimske salate te vrlo cijenjenih radiča. a zarada je itekako sigurna jer se sve proizvedene količine raštike redovito prodaju na tržnicama diljem Hercegovine. Napominjem kako se navedeni postupak provodi samo u krajnje nužnim slučajevima. kako bi nam povrtnjak bio upotpunjen. odnosno. Kada se mrkva i «njeni rođaci» dobro osuše spremaju se u sanduke s pijeskom koji tijekom čuvanja trebamo povremeno vlažiti. Stoga jesen traži veću mobilnost svih povrtlara što podrazumijeva redoviti pregled površina pod povrćem. I na kraju. Blitva Špinat Sadnice raštike Piše: nino rotiM. Ta svima nam je poznato kako su naši stari u slučajevima spuštanja temperature ispod nule. a što će biti vrlo teško u jesenskim mjesecima. Naime. Ovo je djelomično prevladano izgradnjom zaštićenih prostora. Potom to isto ubrano povrće treba dobro čuvati u povoljnim uvjetima dok ne prođu dani karence.

što znači da su aktivnosti disanja lista. Zašto voćke zamijene jesen za proljeće? Dakle. dio cvjetova ipak se neće otvori- ti. Osim toga.obavezno u jesen B R O J 4 0 • R U J A N / L I S TO PA D 2 0 0 5 . 5-20-30. od kojih su najvažniji etilen i apscisna kiselina. ostavilo nesagledive i trajne posljedice na klimatske prilike. 7-20-30. Sve svoje funkcije svele su na minimum. pa time i na brojne voćne vrste. Gnojiva za jesensku gnojidbu Stajsko gnojivo . a temperature zraka porastu. Ukoliko tomu pridodamo i sustavno. 7-14-21 i dr. Takve formulacije su 816-24. U tome je posebno prednjačila kruška koja je početkom rujna procvjetala gotovo u cijeloj BiH. treba znati da ovakav neravnomjeran razvitak iscrpljuje i oslabljuje stablo. Ono što hoću reći jest činjenica da su velike vrućine koje su se smjenjivale obilnim oborinama utjecale na aktiviranje obrambenih mehanizama biljke. A kako je ljeto završilo blago i kišovito. Ali. voćke su se opet potpuno aktivirale što znači da su počele kretati u novu vegetaciju. pa čak i od štetnika. Završi li vegetacija rano u jesen. lako možemo zaključiti da je problem i više nego složen. Kako pomoći voćkama? Jedno je sigurno. Zbog kolebanja temperatura voćke su prešle u stanje mirovanja. ploda i stabla svedene na najmanju moguću mjeru. a voćke procvjetale.19 Kruška procvjetala u jesen Normalna cvatnja voćaka JESENSKA CVATNJA VOĆAKA Neuobičajene klimatske promjene tijekom ljeta nisu izludile samo ljude i životinje već su posljedice uočene i na različitim voćnim vrstama. javljaju nam se brojni voćari bilo amateri bilo profesionalci u svom poslu i pitaju nas za savjet. ova godina je pokazala da u našim uvjetima uzgoja ljetnu rezidbu treba obavljati krajne oprezno jer pretjerani rez može prouzročiti ožegotine na plodu i onemogućiti nastojanje biljaka da puste mladicu. voćke imaju nevjerojatne mehanizme obrane od svih vremenskih nepogoda koje ih mogu pogoditi. hormona koji uzrokuju mirovanje ima manje. Što nam je činiti. ušao u proljetnu fazu rasta te je time i znatno spremniji za vegetaciju u odnosu na biljku koja je posađena na proljeće. Stoga zadivljuje način na koji su voćke nastojale preživjeti ekstremna kolebanja temperatura ovoga ljeta. voćke su prešle u fazu u kojoj su inače zimi. Došao mjesec rujan. Pa. što je uzrok tomu? Posebice nam se obraćaju poljoprivrednici iz sjevernijih dijelova naše zemlje kod kojih je osim voćaka i krumpir drugi put procvjetao. Pupovi koji su bili prisiljeni na mirovanje prolistali su a zaostali cvjetovi procvjetali. enormno zagađivanje okoline. Uvjetno rečeno. pa ono zahtijeva brižljivu njegu i dodatnu gnojidbu organskim i mineralnim gnojivima. sada je pravo vrijeme za jesensko-zimsku gnojidbu u kojoj koristimo formulacije NPK gnojiva s malim postotkom dušika (N). Sve to zajedno utječe na velike klimatske promjene koje ostavljaju traga na sav biljni svijet. Osim toga. list i cvijet. Jer treba znati da biljke tj. bude li zahladilo. isto tako treba znati da je u južnoj Hercegovini vrijeme sadnje moguće gotovo cijelu zimu jer je dokazano da je kod nas korijen aktivan upravo tijekom cijele zime. Inače. pupovi koji su procvjetali za iduću godinu su izgubljeni. I doista. doista što se to događa u svijetu oko nas? Često napominjem kako je sustavno devastiranje naših prirodnih bogatstva. Međutim. prvu fazu rasta da bi na proljeće već dobro ukorijenjen. Ali. Čim se hormoni pod utjecajem hladnoće razgrade. koji se i nakupljaju krajem vegetacije. ing. Period od početka do kraja opadanja lišća idealan je i za jesensku sadnju voćaka koja se u našim krajevima pokazala i više nego dobrom. stručno rečeno mirovanje voćaka uvjetuju biljni hormoni dormeni. u mnogim se voćnjacima dogodio fenomen-voćke su procvale u jesen! Ova bi se pojava smatrala čudnom da nije prouzrokovana nestabilnim vremenom tijekom ljeta. započinje novo vegetacijsko razdoblje. diPl. Također ne smijemo izostaviti ni prskanje voćaka bakrom (prije svega koštićavih) u cilju suzbijanja Monilije laxe. pa bi voćke usprkos jesenskoj cvatnji sljedeće godine ipak mogle dati mali urod. misleći pri tomu na velike šumske komplekse. Zašto? Zato što kod sadnice posađene u ovom razdoblju korijen raste već od samog trenutka otkad je u zemlji. Tako za vrijeme nešto toplije i vlažnije jeseni korijen prođe tzv. Piše: nino rotiM. a sve kako bi izbjegle potpuno sušenje.

što je već obavljeno. odnosno kada je to moguće. dr. on se ne ograničava na to da o voćkama brine samo u vrijeme vegetacije. kako mnogi štetnici (dudova štitasta uš. Isti je slučaj kada su u pitanju druge vrste voćaka. to su njihove posljednje generacije još prisutne na stablima breskve i nektarine. Nakon berbe i najkasnijih sorti. treba što je moguće prije pristupiti zaštiti stabala breskve i nektarine jer će njihova zaštita u idućoj godini biti mnogo lakša Briga o nasadima tijekom cjele godine O nasadima breskve i nektarine dobar voćar brine tijekom cijele godine. srpnja i kolovoza jer se tada najveći broj uši nalazi u stadiju ličinke. breskvin moljac. treba što je moguće prije pristupiti zaštiti stabala breskve i nektarine jer će njihova zaštita u idućoj godini biti mnogo lakša. bez obzira na stanje vegetacije. Naime. Slična situacija je i kada su u pitanju breskvin moljac i breskvin savijač.ZAŠTITA BRESKVE I NEKTARINE NAKON BERBE be još je u velikoj mjeri moguće smanjiti brojnost mnogih štetnika. već suzbijanju treba pristupiti i izvan uobičajenih rokova tretiranja. što je već obavljeno. Međutim. Pored navedenog značaj tretiranja poslije berbe je i u tome što je u to vrijeme moguće primijeniti pesticide koji se nisu mogli koristiti u vrijeme dok su plodovi bili na stablima. Naime. tretiranja izvedena u to vrije- Primjerice. ante Beš aštita breskve i nektarine provedena nakon berbe ima veliko značenje. Međutim. u mnogim voćnjacima upravo po završetku berbe treba izvršiti određene zahvate koji će u velikoj mjeri imati povoljan učinak na bolje zdravstveno stanje i bolju kondiciju voćnih stabala u idućoj godini. To je potrebno iz dva razloga. odnosno u vrijeme kada od voćnih stabala očekuje obilat urod. Sve ovo ukazuje da se ne treba držati određenog šablona po kojem se provodi zaštita protiv određenih štetnika. Veći izbor pripravaka Zaštita nakon berbe Premda se zaštita breskve i nektarine u praksi rjeđe provodi poslije berbe ne treba zanemariti zaštitu tih kultura i u to vrijeme treba misliti na urod u slijedećoj godini i što je moguće prije izvršiti zaštitu tih voćnih vrsta. posebno na dudovu štitastu uš. tada se na stablima nalaze plodovi zbog čega je nemoguća primjena upravo onih insekticida koji djeluju na tog štetnika. Dudova štitasta uš Štete od savijača Dudova štitasta uš na debljoj grani B R O J 4 0 • R U J A N / L I S TO PA D 2 0 0 5 . ima i onih koji smatraju da berbom plodova prestaje briga o održavanju zdravstvenog stanja u voćnjaku. 20 Štete od moljca Nasad breskve Z Piše: Prof. kada bi to bilo moguće. tretiranjem breskve i nektarine poslije ber- me bila daleko djelotvornija. tretiranje breskve i nektarine protiv dudove štitaste uši daleko je djelotvornije kada se provodi tijekom lipnja. već o njima vodi brigu i nakon berbe. Zbog toga tretiranje obavljeno nakon berbe i kod spomenutih štetnika će doprinijeti smanjenju njihove brojnosti budući se zadnje generacije još uvijek nalaze u vršnim dijelovima mladica breskve i nektarine. smeđa breskvina lisna uš. a drugi je razlog da se nakon berbe provedenim tretiranjem smanji brojnost štetnika kako bi ih početkom nove vegetacije bilo što manje. Nakon berbe i najkasnijih sorti. a breskvinog moljca i breskvinog savijača još od proljeća. Naime. ali i aktivnost mnogih štetnih organizama koji su prisutni na tim voćnim vrstama. I kod ovih štetnika je druga. Naime. primjerice dudove štitaste uši. kad ih se zbog prisutnosti plodova koji su bili u fazi zriobe nije bilo moguće tretirati. nakon berbe je moguće izvršiti suzbijanje mnogih vrsta štetnih organizama koji se još od ranije nalaze na stablima breskve i nektarine. odnosno treća generacija prisutna upravo u vrijeme kada mnoge sorte breskve i nektarine dozrijevaju pa je primjena insekticida u cilju njihovog suzbijanja nemoguća. Te štetne organizme trebalo je suzbijati tijekom ljeta. premda bi. Za razliku od takvih voćara. breskvinog moljca i breskvinog savijača. nakon berbe je moguće izvršiti suzbijanje mnogih vrsta štetnih organizama koje iz različitih razloga nije bilo moguće u vegetaciji. Zaštita breskve i nektarine provedena nakon berbe je od velikog značenja. Prvi razlog je da se u napadnutim zasadima breskve i nektarine spriječi daljnje iscrpljivanje već pomalo fiziološki oslabljenih stabala. Obilna količina kiše koja je pala tijekom kolovoza produljila je vegetaciju breskve i nektarine. breskvin savijač) imaju veći broj generacija. Međutim. kao i u godinama u kojima iz raznih razloga nije bilo plodova.

Sibiru oblepiha predstavlja osnovnu sirovinu za dobivanje vina. Što se tiče razmaka sadnje. ispada da je najskuplja sama sadnica a ako znamo kako samo jedno stablo u punoj rodnosti ostvaruje prinos od 40 do 50 kg postaje nam sve jasnije kako je žižula itekako profitabilna voćna kultura. spomenimo kako su plodovi žižule veoma slični plodovima masline. uključujući i vitaminske. Stabla pak narastu od 2 do 4 metra visine te se zbog oštrih trnovitih bodlji trebaju saditi u rubnim. rakija i različitih vrsta likera. lišće i kora vrlo traženi u farmaceutskoj industriji. ljekovito djelovanje imaju još lišće i kora žižule. među navedenim voćnim vrstama najmističnija je žižula. ukoliko želite podići nasad ove nadasve zanimljive voćne vrste. crvenkastosmeđe do žute boje s ugodnim Žižula vrlo dobro podnosi uzgoj na sušnim tlima koja su siromašna hranjivim tvarima. Kultivirana je u Sibiru od manje trnovitih i rodnih biljka gdje predstavlja vrlo popularno voće. ing. Ipak. U matičnoj zemlji. uz ostale voćne vrste. treba znati kako se ranije preporučivala nešto rjeđa sadnja na razmake 5 x 5 i 6 x 6 metara. Pa zapitali bi smo se u čemu leži vrijednost ove zanimljive voćne vrste. žele. Samo kod izbora proizvodnog prostora trebamo voditi računa da je posadimo na zaštićenom položaju iz razloga što joj ne pogoduju jaki sjeverni ali ni južni vjetrovi. U sredini ploda smještena je izbrazdana i s obje strane zašiljena koštica. sokovi i drugi bezalkoholni napitci. Zašto? Zato što ova rijetka voćna vrsta potječe iz daleke nam Kine u kojoj zauzima prvo mjesto po broju stabala i gdje danas imamo čak 200 000 hektara pod žižulom. Tako. svjesni činjenice kako se uzgoj voća ne može bazirati samo na klasičnim voćnim vrstama. Kako se posljednjih godina njen uzgoj lagano intenzivira. U slučaju da je tlo karbonatno i alkalno gotovo je sigurno da ćemo imati poteškoća s klorozom ili pojavom žućenja lišća a što se sprječava povremenim unošenjem željeza u obliku proizvoda Florgen 6. Jer treba znati kako žižula formira prepoznatljive krošnje s dosta gustih izvijuganih trnovitih izboja. a u njenom uzgoju ne treba ko- Izgled stabla ristiti ni velike količine mineralnih gnojiva. To je i razumljivo ukoliko se uzme u obzir činjenica kako žižula nema nekih posebnih bolesti i štetnika te je stoga i nije nužno tretirati pesticidima. a što je ujedno i najvažnija stavka u proizvodnji. tako se. kumkvata te žižule. Jer. manje prohodnim dijelovima vrta. džem. Ali. sirupi. kada pogledamo stablo žižule tijekom zime. Idealna za sušna i siromašna tla Plodovi žižule Piše: nino rotiM. I cvijet žižule je zanimljiv B R O J 4 0 • R U J A N / L I S TO PA D 2 0 0 5 I doista. Istini za volju. Inače. bolje opskrbljeni voćni rasadnici nudili su i stabla rijetkih voćnih vrsta. koliki treba biti i razmak unutar samoga reda. krušku. Od plodova se najčešće priprema slatko. divlja jestiva i ljekovita biljka. Kod nas je poznatija pod sinonimom vučiji trn gdje raste kao ukrasna. Plodovi žižule se puno cijene zbog svog ljekovitog djelovanja i često se koriste za liječenje raznih bolesti. treba znati kako plodovi žižule imaju veliku hranjivu i dijetoterapeutsku vrijednost. Stoga dobro uspijeva u našim južnim krajevima ali i u susjednoj Dalmaciji. Stoga se nemojte začuditi ako u ljekarnama zamijetite čajeve od žižule jer su njeni plodovi. trešnju i kajsiju mogla nabaviti i pokoja sadnica pistacije. Osim toga. u našim hercegovačkim krajevima malo tko zna za pojam žižule a vrlo je mali broj onih koji su stablo žižule uopće vidjeli u stvarnosti. Tako je dokazano da bez većih poteškoća može podnijeti temperature iznad 40 °C te dulji sušni period. medonosna. . u kućnim vrtovima Hercegovine može zamijetiti i po koje stablo žižule. i nadasve aromatičnim vinskoslatkim okusom. Ali. voćari entuzijasti. premda najnovija istraživanja pokazuju kako se veći proizvodni potencijal može očekivati kod nešto gušće sadnje.ljepotica jeseni Žižula je dosta rijetka voćna vrsta koja se u našem podneblju uzgaja tek sporadično. Dosta je ima na području Makedonije gdje je također u farmaceutskim krugovima vrlo omiljena zbog svojih brojnih ljekovitih i hranjivih vrijednosti. koji u svom vrtu vole imati stabla za koje drugi i ne znaju da postoje. P Žižula-trnovita maslina osljednjih godina. čak i tik uz morsku obalu. a osobito dišnih organa. Dakle. morate znati kako međuredni razmak treba iznositi svega 3 metra. diPl. Slična žižuli je i sibirska voćka poznata pod nazivom OBLEPIHA. interesi velikih farmaceutskih kompanija poklapaju se sa sve traženijom eko-prirodnom proizvodnjom. Na taj način ćemo izbjeći mogućnosti ozljede kod onih najmlađih jer žižuline bodlje nipošto ne praštaju. Plod je okruglasta oblika.21 ŽIŽULA . iz neznanja bi pomislili kako nam pred očima raste trnovita drača. U novije vrijeme na području južne Dalmacije ali i otoka mogu se zamijetiti manji nasadi žižule iz razloga što su voćarima unaprijed osigurani otkupi cjelokupnog uroda. kada već nije toliko ni zastupljena ni dekorativna. Tako se uz jabuku. uveli su ovu istočnjačku voćnu vrstu i u naše hercegovačke krajeve.

napadnute voćke je i u toj fazi lako uočiti i s veće udaljenosti. koji se razvijaju u različitim temperaturnim uvjetima. Poseban značaj u suzbijanju voćnog crvenog pauka pripada selektivnim akaricidima. dok se s pripravkom Nissuron 10 EC mogu suzbijati jaja i ličinke. dr. u račvišta jednogodišnjih i dvogodišnjih grančica. Suzbijanje U zaštiti voćaka i vinove loze od napada voćnog crvenog pauka mogu se koristiti različiti zoocidi. bilo insekticidi koji imaju izraženo djelovanje i na tog šte- tnika. Suzbijanje voćnog crvenog pauka može se vršiti dok se nalazi u različitim razvojnim stadijima. Simptomi oštećenja na listu jabuke Piše: Prof. Pripravak protiv grinja Grinje na naličju lista Jabuka je posebno osjetljiva Opadanje lišća šljive zbog napada grinja B R O J 4 0 • R U J A N / L I S TO PA D 2 0 0 5 . Opis šteta Biologija štetnika Crveni pauk prezimi u stadiju zimskog jaja. duljem životu pauka. kojoj generaciji se radi. Smatra se da i neke agrotehničke mjere. Štetnik je inače od davna poznat kao jedan od najznačajnijih štetnika šljiva. Kada se štetnik nalazi u stadiju zimskog jaja. Naime. Omite 30 WP i Ortus 5 SC. Kasnije oštećeni listovi posmeđe i otpadaju. te oko pupova. Kod jačeg napada već u srpnju i kolovozu napadnuta stabla ostaju potpuno bez lista. Voćni crveni pauk se. najčešće 8-9 generacija. odnosno voćni crveni pauk kako mnogi voćari nazivaju tog štetnika. te nekim drugim vrstama voćaka. što dovodi do fiziološke iscrpljenosti voćaka i prisilnog sazrijevanja plodova. a donekle djeluje i na ljetna jaja voćnog crvenog pauka. Do pojave ličinki dolazi u proljeće. može primijeniti pripravak Apollo 50 SC. ante Beš V oćna ili šljivina grinja.22 VOĆNA GRINJA ILI VOĆNI CRVENI PAUK Voćni crveni pauk se pojedinih godina može namnožiti i pojaviti u tako visokoj brojnosti da mnoge voćne vrste prije vremena ostaju bez lišća. zbog čega se iz udaljenosti od više metara uočava crvena boja mjesta na kojima su odložena jaja. Naime. te njegovom bržem razvoju. doprinose većoj plodnosti ženki. Zbog toga u godinama masovne pojave voćni crveni pauk može pričiniti izuzetno velike štete koje se mogu mjeriti sa štetama koje nastaju od najznačajnijih vrsta štetnih kukaca. Kasnije se štetnik počeo javljati i na jabukama. pauk tijekom godine ima veći broj generacija. U godinama masovne pojave pauka na tim mjestima može biti odložen veoma veliki broj jaja. ličinki i odraslih oblika može se primijeniti Mitac 20. Na pokretne stadije djeluje Acarstin SC. Razvoj ličinki traje 5-15 dana zavisno o Štete od voćnog crvenog pauka nastaju zbog bodenja i sisanja soka iz napadnutih mladih listova. jabuku tretirati i do pet puta. obično pred početak kretanja vegetacije. Ženka na voćke jaja odlaže u skupinama na površinu i u pukotine kore. pojedinih godina može namnožiti i pojaviti u tako visokoj brojnosti da mnoge voćne vrste prije vremena ostaju bez lišća. Na licu lista na mjestu uboda javljaju se bjeličaste točkice koje se vremenom stapaju u zelenkasto sive pjege zbog čega lišće dobije olovno sivu boju što je jedan od uočljivijih znakova napada voćnog crvenog pauka. Tijekom vegetacije može se koristiti veći broj selektivnih akaricida. Tronic 20 ili Demitan SC. tada se. prije svih prekomjerno korištenje dušičnih gnojiva. često se javlja u mnogim voćnjacima. budući da je veoma često dovodio do prijevremenog otpadanja lišća napadnutih stabala šljive. naime. Voćni crveni pauk posebno predstavlja problem tamo gdje se pesticidi nestručno primjenjuju što uništava ili ometa razvoj prirodnih neprijatelja voćnog crvenog pauka. Primjerice za suzbijanje ljetnih jaja. bilo posebna skupina zoocida koja se stručno označava kao akaricidi. breskvama i nektarinama. Zbog toga u godinama masovne pojave voćni crveni pauk može pričiniti izuzetno visoke štete koje se mogu mjeriti sa štetama koje nastaju od najznačajnijih vrsta štetnih kukaca. Pripravak Envidor SC 240 suzbija pokretne razvojne stadije. primjerice. Ličinke se smještaju na mlade listove koje bodu i sišu sok iz tkiva. Izlazak ličinki iz jaja je dosta razvučeno i može potrajati pet do šest tjedana. odnosno na vinovoj lozi. Danas se voćnog crvenog pauka s pravom svrstava među najznačajnije štetnike voćaka i vinove loze zbog kojeg je u pojedinim godinama potrebno.

Ivan Ostojić Nova biljka u kući Kao poklon sam dobila kućnu biljku na čijem naputku za održavanje je stajao latinski naziv Aphelandra squarrosa. A vi se samo trebate malo strpiti jer će se stabla s rastom krošnje tako dobro razviti da ćete narednih godina obilno ubirati lijepe i krupne plodove limuna. Pošto u svom vrtu također imam gliste. odnosno. Pojavi i širenju navedene bolesti pogoduje visoka vlaga zraka a što je posebno došlo do izražaja ove godine. vrećice čaja. ing. Na taj način u velikoj mjeri možemo smanjiti brojnost ovoga opasnog i vrlo neugodnog štetnika. Međutim. Pošto je naputak na stranom jeziku molim vas da mi navedete njene zahtjeve za održavanje. osuše se i istrunu te na koncu izgledaju kao da su spaljeni. toz od kave. Josip Brkljača. Želite li pak da vaša nova biljka cvate i iduće godine ne zaboravite joj omogućiti maksimalno osvjetljenje tijekom zime te redovito proljetno orezivanje. te sakupiti rovce. Stoga. koru jabuke. Drugim riječima. Zaraženi listovi pocrne. puno je važnije znati kako svaka mlada voćka pa tako i vaš limun prvenstveno treba ostvariti ravnotežu između korjenova sustava koji se brzo razvija i krošnje koja se također vrlo brzo i bujno razvija iz razloga što je prihranjujete često i obilno. stajnjak izbaciti. Kompaktnog je rasta i dosegne do 30 cm u visinu. koru banane. Dakle. Ukoliko je potom presadite u Flortis tresetni supstrat za lončanice. Josip Brkljača. 23 Uništavanje rovca Zanima me mogu li se rovci ili kako ih još zovu mrmci suzbiti bez primjene kemijskih preparata? Iako na našem tržištu postoji veći broj kemijskih pripravaka za suzbijanje rovca (zemljišni insekticidi). mogu vam sa sigurnošću navesti kako će pola kilograma glista preraditi tjedno oko tri kilograma kuhinjskog otpada. Riječ je o zanimljivoj sobnoj biljci zvanoj Afelandra ili zebrasta biljka. Rana zaraza može u većoj mjeri umanjiti urod dok kasnije zaraze ne utječu izravno. do- Problem s mrkvom Uzgajam mrkvu na površini od 2000 četvornih metara. u razdoblju s mnogo oborina bolest se naglo proširi zahvativši sve listove osim središnjih. Tijekom zime jamu treba prekopati. ing. Time ćemo osigurati dobro strujanje zraka te na taj način onemogućiti pojavu bolesti. Broj jama ovisi od veličine vrta no najčešće je dovoljno jedna do dvije jame. Ove godine sam na velikom broju biljaka zamijetio svojevrsnu palež. ukoliko povrće proizvodite na manjim površinama. B R O J 4 0 • R U J A N / L I S TO PA D 2 0 0 5 . Za dodatne savjete slobodno me potražite u Agrocentru Sjemenarne u Mostaru. Dakle. Mrkva se tada mora vaditi plugom te potom ručno sakupljati. takva stabla bi formirala kržljavu krošnju. dr. za suzbijanje rovaca možete iskoristiti metodu koja se već dugo koristi u praksi. Doc. Osim bitnog plodoreda koji za mrkvu treba iznositi četiri godine bitno je voditi računa o gustini sjetve. Javlja se svake godine i može se pojaviti u svako doba. veliki broj listova je poprimio žutu boju da bi za kratko vrijeme potpuno pocrnio. Afelandra se za- Limun bez lišća U kućnom ambijentu uzgajam limun ljubičastih cvjetova s nešto dužim plodom a koji svake godine gubi plodove. ukoliko stablo limuna ne bi odbacilo zametnute plodove vaša bi dužnost bila da ih sami otklonite. Vodite računa i da biljku zaštitite od izravna sunca tijekom ljeta dok u zimskom periodu temperatura prostorije ne smije biti manja od 20 stupnjeva C. činjenica je da su svi oni manje-više otrovni te da ih povrtlari koji proizvode manje količine povrća izbjegavaju. A drugi dio pitanja bi bio teži da ste naveli što gliste ne vole jesti. kada bi takva stabla zadržala formirane plodove. Ukoliko pak odete na odmor. zalijevanje i rošenje navedene zebraste biljke. dipl. Mladen Karačić. lišće salate. biljne ostatke iz vrta. Aida Kohnić nosit će plodove koji će se dalje razvijati i dozrijevati na stablu. što znači da je navedena pojava odbacivanja plodova itekako poželjna za vaše mlado stablo. afelandra će dugi niz godina krasiti vaš kućni ambijent. a sve u cilju formiranja zdrave i bujne krošnje. strugotine povrća. Napominjem da je riječ o mladoj sadnici pa me zanima je li navedena pojava uobičajena za limun koji redovito i obilno prihranjujem? Riječ je o limunu sorte Lisbon koja je dosta česta u našem podneblju. zanima me ima li navedena biljka i naš naziv. da bi se osjetljivi listovi održali u sobnim uvjetima.ing. Rupu se označi obično kolcem. Tijekom listopada potrebno je iskopati jamu duboku pola do jednog metra i isto toliko široku te u nju staviti «zeleni» stajnjak koji se dobro zbije i rupa se dopuni slojem zemlje do vrha. Tako trebate znati da gliste vole jesti redovite kuhinjske otpatke poput usitnjenih mesnih ostataka. premda se najjače zaraze tijekom jeseni. Krupni listovi tamnozelene boje s žućkastokrem istaknutim žilama privlačni su cijele godine. osim što na velikim površinama onemogućuju strojno vađenje mrkve i to prvenstveno zbog mase suhog i trulog lišća. Tek kada stabla uspostave navedenu ravnotežu. Inače. onda bi to ostavilo štetne posljedice na razvoj krošnje. Od lipnja do listopada društvo im prave čunjasti cvatovi s braktejama boje zlata. Puno je važnije da su stabla bujna i da bacaju nove izdanke jer je to znak da ne boluju od bolesti i štetnika. novinski papir. zdrobljenu ljusku jajeta. ne smijete zaboraviti na redovito prihranjivanje. Osim toga. pokošenu travu s travnjaka i sl.PITANJA I ODGOVORI Hrana za gliste U svom povrtnjaku sam oformio manji glistenjak s ciljem prerade otpada u koristan kompost. a razmak u redu također ne smije biti pregust. Mr. Na koji način mogu zaštititi nasad mrkve? Uzročnik navedene paleži listova mrkve je gljivica Alternaria dauci. kod sjetve je nužno redove razmaknuti. Toplina koja se razvija razgradnjom organskih tvari privlači rovce iz okoline koji se i skupljaju na dnu pripremljene jame. lijeva odstajalom vodom sobne temperature dok se od ožujka do kolovoza redovito prihranjuje jednom u dva tjedna i to Flortis tekućim hranjivom za cvjetajuće lončanice. Stoga će vaša mlada stabla limuna u početku formirati mlade plodove koji će otpadati. A. Zanima me što sve gliste vole jesti te koliko je primjerice vremena potrebno da pola kilograma glista preradi kuhinjski otpad? Unaprijed zahvalan! Postavili ste vrlo teško pitanje na koje vam može odgovoriti samo čovjek praktičar. Osim toga. za gliste nemojte biti zabrinuti jer one u kompostištu mogu preživjeti i nekoliko tjedana bez nove hrane.

srednje-teška tla. Berba plodova Ribizla ima nježne i osjetljive plodove. ing. ribizlina grinja. Njega i održavanje nasada Crveni plodovi ribizle Ribizla u zasadu ostaje 15 pa i više godina. Mogu se brati i pojedinačne bobice. S druge srane crna ribizla je osjetljiva na visoke temperature i sušu tijekom ljeta. Rezidba ribizle je specifična i veoma značajna pomotehnička mjera. Češka. Ne preporuča se uzgoj ribizle kao međukulture. koje se odlikuje «hladnijim» ljetom. Tehnika sadnje bitnije se ne razlikuje od sadnje drugih voćaka. ilovače i vode. pa u tim uvjetima vrlo često dolazi do paleži i prijevremenog opadanja lišća. N ajviše se uzgaja crna ribizla. podstiče se izbijanje novih bujnijih prizemnih grana. Za sadnju se koriste sadnice sa 1-3 razgranata izbojka i dobro razvijenim korjenovim sistemom. U većim nasadima obavlja se i strojna berba. rezidba i zaštita.5-7. Zbog toga je vrlo bitno odrediti pravo vrijeme berbe. Crna ribizla spada u grupu voćaka koje dobro podnose zimske temperature. Ribizla traži obilnu i redovitu gnojidbu organskim ali i mineralnim gnojivima. ali uz okućnica mogu se pronaći grmovi ove nadasve zanimljive voćne vrste. jer u takvim uvjetima osnovne grane brzo ogole. a drugo nakon berbe plodova s ciljem potpunijeg diferenciranja cvjetnih pupoljaka. minerala. koja ne podnosi sušu. pa s smanjuje rodnost. Zalijevanje se najčešće obavlja sustavom kap po kap. diPl. Ukrajina. Tlo mora biti bogato humusom te posebno kalijem i fosforom. Održavanje tla u nasadu. Uklanjanjem starijih grana. koji poslije berbe nemaju sposobnost naknadnog dozrijevanja. Uvjeti uzgoja Crna ribizla dobro uspijeva i rađa u humidnom području. organskih kiselina te mnogih drugih sastojaka koji povoljno utječu na organizam ljudi. od koje uveliko zavisi pravilno formiranje grma. ribizlina osa. Nakon sadnje preporuča se zalijevanje. Često se zna reći da ribizla traži tla ista ona koja se koriste za uzgoj krumpira. veći urod te dulji vijek trajanja biljaka. neposredno pred kretanje vegetacije. kvaliteta plodova i dugovječnost nasada. Ako se sadnja obavlja u proljeće. navodnjavanje.24 CRNA RIBIZLA . Osim primjene u svježem stanju plodovi se koriste za ukrašavanje mnogih slastica u različitim desertnim i pikantnim jelima. Od mjera koje se primjenjuju najvažnije su. U pogledu izbora tla ribizla traži dubo- Ribizla se najviše uzgaja po sistemu grmova s razmakom sadnje 2 x 2 ili 3 x 3 metra. Ribizla je hidrofilna voćka. Rusija. Prvi put u rano proljeće.voće za deserte ka. ribizlin staklokrilac. Prihranjivanje dušičnim gnojivima obavlja se u dva navrata. a to su uglavnom područja iznad 700 metara nadmorske visine. Ribizla traži srednje ljetne temperature zraka 17-18oC. Prije sadnje korjenje se skrati na ¼ duljine te se preporuča potapanje u smjesu od kravlje balege. antraknoza i rđa. zatim u vrijeme zrenje plodova te u periodu diferenciranja cvjetnih pupoljaka. ali ni prejaku insolaciju. Nedostatak vlage u tlu posebno se negativno odražava u fenofazi razvoja cvjetova i cvatnje. Među većim brojem štetnika koje rade štete na ribizli posebno su značajni: ribizova lisna uš. Norveška. rodnost. dobro drenirana s pH reakcijom 5. a za njom slijede Njemačka. Rezidba na rodnost obavlja se u vrijeme mirovanja a nikako kasnije od sredine ožujka. s tom razlikom što sadnice ribiza treba saditi dublje za 4-5 cm. Austrija. šećera. Ribizla traži umjerenu vlažnost tla tijekom cjele vegetacije. gnojidba. Berba se obavlja tako da se beru cijeli grozdovi koji se stavljaju u ambalažu i tako idu na tržište. Sadnja se obavlja rano u jesen. B R O J 4 0 • R U J A N / L I S TO PA D 2 0 0 5 . Sadnja Plodovi ribizla Mladen karačić. boljoj rodnosti ali i trajnosti samog nasada. Poljska je najveći proizvođač ribizla. Najčešći način održavanje tla je jalovi ugar. odnosno stalna obrada tla. ne podnosi sjenu. svake godine u nasadu ribiza treba nizom agro i pomotehničkih mjera utjecati na brži porast. Primjerice sibirske forme crne ribizle izdrže i –40oC. Na našem području nema većih komercijalnih zasada. onda mora biti što ranije-kraj veljače ili početak ožujka. većom količinom padalina i visokom vlažnošću zraka. a od virusnih reverzija (Black cuurant reversion) i zeleni mozaik (black cuurant green mottle). Od bolesti na ribizli koje uzrokuju gljivice posebno se ističu: pepelnica. Tijekom jeseni obavlja se osnovna gnojidba NPK gnojivima s naglašenim sadržajem fosfora i kalija. Plodovi ribizle su ljekovito i hranjivo voće jer sadrže velike količine vitamina. što pridonosi većoj bujnosti. Od sadnje pa do kraja eksploatacije. ribizlina mušica. Crna ribizla je biljka sunca.

znači herbicida koji kada dospiju na nadzemni dio biljke bivaju od strane zelenih dijelova prije svega lista. odnosno nicanja korovskih biljaka. kako se u jesen biljni sokovi kreću prema dolje. te ih je mehaničkim putem gotovo nemoguće uništiti. ali oni nisu potpuno nestali samo je pitanje vremena kada će se obnoviti i pojaviti bilo u istoj ili sljedećoj godini. to će u korijen. Što je biljka upila veću količinu djelotvorne tvari. Korovi u nasadu breskve Zakorovljeni vinograd Korovi s rizomima teže se suzbijaju Primjena herbicida Zbog toga je suzbijanje takvih vrsta korova najbolje vršiti kemijskim putem uporabom herbicida koji imaju izraženo translokacijako djelovanje. Istina. jer se ti korovi zahvaljujući upravo dubokoj ukorijenjenosti ponovno obnavljaju. a zadržale su se dosta visoke temperature. formiraju toliko mnogo podzemnih dijelova stabljike. dakle i one ispod površine tla. odnosno početkom jeseni. dosta jednostavno. tako da pri kupljenju otkopanih podzemnih dijelova stabljike gotovo uvijek ostaju sitniji komadići iz kojih se. Suzbijanje korova moguće je provoditi tijekom velikog dijela godine. Ipak. zavisno o tome kada su sasječeni. kada će se pristupiti suzbijanju korova zavisi od više čimbenika. Kako je tijekom kolovoza palo dosta kiše. dosta osjetljive na niske temperature. suzbijanje je dosta otežano. osjak . pa će za kratko vrijeme korovi prekriti mnoge obradive i neobradive površine Korovi sve veći problem Pored štetnika i uzročnika bolesti poljoprivrednim proizvođačima dosta glavobolje zadaje i pojava korova u poljoprivrednim kulturama. Suzbijanje korova u to vrijeme. to će se korovi nesmetano razvijati. Manje-više na svim poljoprivrednim površinama ima dovoljno sjemena raznih vrsta korovskih biljaka kao što su štir. ali i onih iz grupe uskolisnih korova. moguće je da se jedan dio biljke ponovno obnovi. kao što je troskot. Neki korovi se teško suzbijaju Kada su u pitanju sjemenski korovi koji se mogu pojaviti na mnogim poljoprivrednim površinama. za razliku od sjemenskih jednogodišnjih korova čije je suzbijanje.SUZBIJANJE KOROVA U JESEN Piše: Prof. što je mehaničkim putem dosta teško uništiti. upijeni i transportirani u sve dijelove biljke. svakako ako se provodi u pravo vrijeme. Naime. te regeneracije korova s rizomima. Međutim. No kod jake zakorovljenosti i primjene nedovoljne količine herbicida po jedinici površine. osjak i neki drugi korovi. da se na pojedinim mjestima parcele stvara čitav splet podzemnih dijelova stabljike. suzbijanje korova primjenom odgovarajućih herbicida veoma je djelotvorno. Pripravci za suzbijanje korova . Neke od tih korovskih vrsta. odnosno u rizome dospjeti veća količina djelotvorne tvari traslokacijskih herbicida. slak. pa će za kratko vrijeme korovi prekriti mnoge obradive i neobradive površine. zavisno od vlažnosti tla prije ili kasnije obnavljaju nove stabljike troskota. u praksi se korovi najčešće suzbijaju u proljeće i krajem ljeta. pirika i još neki drugi) veoma je djelotvorno u jesen. koje dosta brzo prekriju površinu s koje je troskot bio mehanički uklonjen. kad se radi o koroviB R O J 4 0 • R U J A N / L I S TO PA D 2 0 0 5 ma koji se razmnožavaju putem rizoma. trebati pristupiti suzbijanju tih korovskih biljaka. kod nekih metar pa i više. Sasjecanjem takvih korova pomoću poljoprivrednih strojeva ili ručnih alatki i dvadesetak centimetara ispod površine tla ne daje zadovoljavajući učinak. loboda i druge korovske biljke iz grupe širokolisnih korova. odnosno podzemnih dijelova biljke. U jesen se korovi obično suzbijaju u voćnjacima i vinogradima. primjerice: slak. to će ta tvar biti dublje prenijeta u podzemne dijelove biljke. posebno kada se radi o korovima kojih se je teško u potpunosti riješiti (troskot. posebno ako se za vrijeme ljetne suše površine pod poljoprivrednim kulturama zalijevaju. ante Beš 25 Manje više na svim poljoprivrednim površinama ima dovoljno sjemena raznih vrsta korovskih biljaka kao što su štir. odnosno uništiti mlade korovske biljke. te regeneracije korova s rizomima. koje su kada je riječ o širokolisnim korovima. Kako za dulji period ne treba očekivati veći pad temperature koji bi mogao omesti razvitak. zbog čega će na površinama koje su zasijane ili zasađene. Tipični takvi korovi su. ali i onih iz grupe uskolisnih korova. divlji sirak. Naime. prije svih od stanja poljoprivredne kulture u kojoj se suzbijaju korovi. Međutim. loboda i druge korovske biljke iz grupe širokolisnih korova. odnosno nicanja korovskih biljaka. što je moguće dublje u tlu postiže se njihova privremena odsutnost s poljoprivredne površine. Poteškoća je i to što se podzemni dijelovi stabljike lako lome. dr. K ako je tijekom kolovoza palo dosta kiše a zadržale su se dosta visoke temperature˝. podzemni dio takvih korova nalazi se dosta duboko u tlu. doći će do klijanja sjemena. Naime. doći će do klijanja sjemena. troskot. odnosno ako je zima blaga. čestim sasjecanjem takvih korova. odnosno čišćenje poljoprivrednih površina od takvih korova je veoma mukotrpan posao. te od razvijenosti pojedinih vrsta korova. a u južnim područjima gotovo tijekom cijele godine. ne bi trebalo biti poteškoća kod njihovog suzbijanja.

kod nas se ipak prednost daje njenoj «crnoj rodici» čiji su nam asimetrični listovi. Iako je površina tih listova gruba i hrapava te s naličja prekrivena mekim dlačicama koje kod najmlađih izazivaju svojevrsne odbojne reakcije. istu tu prepoznatljivu košćelu malo gdje možete nabaviti kao ukrasno drvo (sadnicu) te o njoj postoji malo podataka a malo se o njoj piše u stručnoj literaturi te bismo rekli da je više nego ijedna druga biljna vrsta prepuštena zaboravu. tako i ostalih uređaja. Seminar o novitetima firme STIHL Piše: Mario BrklJača U Mostaru je 29. kultiviranje tla. Međutim. Stoga. ing. nekako uobičajeniji i prirodniji. na takvu košćelu smo itekako navikli a njeni su mesnati koštičavi plodovi ipak ukusna nagrada za sve sladokusce željne ljetnog osvježenja. Od motornih pila predstavljena je nova MS 650 jaka profesional- Sa seminara u Mostaru na motorna pila. Od noviteta posebno se osvrnuo na novi brusni parač TS 700 koji bi trebao zadržati mjesto br. diPl. spremno će vam odgovoriti kako je riječ o drvetu čije plodove oni najmlađi rado konzumiraju tijekom srpnja i kolovoza. Uklanjanje mahovina. sukladno tomu raste vrlo sporo s tim da može opstati i u najnepovoljnijim uvjetima uzgoja. zamjetno je da kod starijih primjeraka ove listopadne biljke kora sitno ispuca i potamni. Rasprostranjen je na našim toplim. Gost predavač g.1 u svijetu u prodaji brusnih parača.26 CRNA KOŠĆELA ILI KOPRIVIĆ Riječ je o nepravedno zapostavljenom grmu ili drvetu iz porodice brijestova (Ulmaceae). Što se pak starosti tiče. Ali. Kora drveta je po izgledu slična bukovoj iz razloga što je dosta debela i što Stabla košćele su dosta velika U našoj zemlji možemo susresti još i žutu košćelu (Celtis tournefortii) koja se uglavnom koristi za pošumljavanje ljutog krša s obzirom na činjenicu da je izvanredno otporna na sve ekstremne uvjete surovog podneblja.1 u svijetu po prodaji kako motornih pila. košćela slovi za jedno od najžilavijih drveća. Koristi se i kao dekorativna vrsta. prozračivanje travnjaka. kamenitim obroncima premda ga susrećemo i vidu dekorativnih drvoreda u užim gradskim područjima. Međutim. Također je predstavljen i MM 55 MultySistem uređaj koji će dobro doći svima onima koji imaju potrebu za uređenjem svoga vrta kao i za odražavanje travnatih povšina. što je i razlog njenog prostiranja duž doline Neretve. i pored toga košćela se svejedno ne da i ponosno prkosi godinama i vremenu koje je neumoljivo tare. Iako je američka košćela vrlo dekorativna biljka. Idealna za pošumljavanje krša Plodovi košćele Piše: nino rotiM. košćelu uglavnom pamtimo po okruglastim mesnatim koštunicama. Po onome što je viđeno i prezentirano. ima pepeljastosivu boju. rujna u prostorijama Agrocentra Sjemenarna održan stručni seminar o novitetima iz tvrtke STIHL. Formira široku krošnju koja je nekako simetrično zaokružena i prozračna. Međutim. može se zaključiti da će program firme STIHL biti i dalje br. rastresita pjeskovita tla na krečnjaku. čiščenje staza i površina. Rod obuhvata 15 vrsta od kojih u nas prevladava Celtis australis.o. premda u pojedinim parkovima i nasadima nerijetko možemo zamijetiti i običnu američku košćelu (Celtis occidentalis) čije je lišće jajoliko izduženog oblika. B R O J 4 0 • R U J A N / L I S TO PA D 2 0 0 5 . Tako je možemo susresti i uz samu morsku obalu gdje dobro razvijeni korijenov sustav prodire prilično duboko pronalazeći neophodne hranjive tvari u surovome obalnom kršu. sve su to radnje koje se mogu obavljeti s MM 55. Dakle. nemojte se začuditi ukoliko ovu žilavu biljku susretnete i na nešto većim nadmorskim visinama jer uspješno raste i pri 900 metara nadmorske visine. Košćela sinonim za dugovječnost Košćela je zapravo listopadno drvo koje može narasti i do 20 metara visine a odlikuje je jako deblo čiji promjer doseže i preko 2 metra. raspoređeni u dva reda i po rubu oštro testerasti. Posebna pozornost posvećena je uređaju za oštrenje lanca USG koji se već duže proizvodi i koji se pokazao kao nezaobilazan u oštrenju lanca za motorne pila kao i za oštrenje reznog alata od motornih čistača i škara za živicu. Plodovi vise na peteljci dugoj oko 2 cm i prepoznatljivi su po svojoj mrežasto izbrazdanoj koštici. kao i MS 210 C hobi motorna pila koja ima novi sustav laganog starta.o. Stefan Off u prvom satu osvrnuo se na globalnu prodaju firme STIHL i naglasio da firma prodaje svoje uređaje u preko 195 zemalja svijeta kao i da ima 70 000 partnera diljem svijeta. na području šire mostarske regije svi poznaju košćelu kao dekorativno-jestivu biljku. veličine zrna graška koje u zrelom stanju poprimaju crnkastosmeđu boju. Organizator seminara je bila firma Unikomerc d. K ada u Hercegovini bilo koga pitate za košćelu. malo je poznato kako košćela može doživjeti i duboku starost tako da su uočeni primjerci stari čak 800 godina. iz Mostara koja je i ovlašteni uvoznik i distributer programa STIHL i Viking za Bosnu i Hercegovinu. Spomenimo kako preferira laka. Po završetku predavanja prešlo se i na prezentaciju samih uređaja tako da su svi sudionici seminara imali priliku uređaje okušati u radu. Ali. I doista.

diPl. što je dokrajčilo i ono malo zdravog grožđa. s hercegovačkog gledišta. . ne možemo se braniti niti je zaustaviti. Naime. posebno sorta Blatina. A to je ove godine bilo itekako poželjno jer je u vrijeme cvatnje vinove loze vladalo kišno vrijeme a što je jedan od preduvjeta za razvoj navedene bolesti. • Zadnje dane vikenda srpnja mjeseca (29-31. Snijeg u lipnju. odnosno. Poželjnije je žrtvovati količine kako bi se dobila kvaliteta. ove godine je vinova loza «dobro ponijela». snijeg smo ovaj put dobro upamtili jer se zadržao preko mjesec dana. Naime. Noino ljetno vrijeme Snijeg se morao često čistiti B R O J 4 0 • R U J A N / L I S TO PA D 2 0 0 5 Svi su već čuli za Nou koji je jedini sa svojom užom obitelji preživio sveopći potop čime je s lica zemlje izbrisan ljudski rod. počevši od plasteničke proizvodnje povrća pa sve do vinogradarstva koje je nekako. Međutim. stara dobra žilavka je većim dijelom ostala nepoharana. ipak najugroženije. 07. a umjesto odlaska na more mnoga kućanstva su u kućama uključila grijanje. Međutim. dobit ćemo nimalo veseliju sliku. barem što se ove neuobičajene pojave tiče. samo «zahvaljujući» snježnim nanosima. više od polovice plastenika u dolini Neretve potpuno je uništeno. Zbog velike količine oborina pozornost treba obratiti i na fermentaciju (vrenje) jer je smanjen dušik u grožđu a koji je inače hrana kvascima. živa u termometru prelazila je 40°C.27 SVE ĆUDI PRIRODE U OVOJ GODINI Oni malo stariji poljoprivrednici tvrde da ne pamte lošiju proizvodnu godinu od ove. Da. i to u Hercegovini. odnijelo je po procjenama svega 10-20 posto uroda. posebno odnosi na crne sorte. Posebice je navedeno progaranje grozdova zabilježeno na smerderavci i blatini. U prilog te tvrdnje itekako idu i statistički podaci koji doista dokazuju kako je tekuća godina. Jer treba znati kako su loše vrijeme i nepovoljni klimatski uvjeti ostavili traga i na grožđu. A što je s pojavom sušenja grozdova? Tijekom ljeta u hercegovačkim vinogradima se dogodila i jedna od rijetkih pojava a koja se ogleda u sušenju grozdova. I kada se snijeg otopio. S druge strane. tih dana. Hercegovačke su planine 8. Pošto je pepelnica strah i trepet za sve vinogradare detaljno su skidani zaperci i listovi oko grozdova jer na taj način zbog njihove prozračnosti imamo i manji napad ove opake bolesti. što znači da će i urod biti dosta obilan. poljoprivredna proizvodnja ove godine trpi abnormalne štete koje se ogledaju u svim segmentima agrara. je ipak senzacija. Pa.) obilježile su izrazito visoke temperature koje su rijetkost i za Hercegovinu. D oista. jedna od najgorih u posljednjih sto godina. Nekako smo navikli da se snijeg u južnim dijelovima naše zemlje doživljava kao slučajni suputnik od koga nipošto ne treba pribojavati. stručnjaci sugeriraju kako u preradi grožđe treba tretirati sumporom te se moštu mogu dodati i bistrila. Početkom mjeseca lipnja zabijelile su se planine poput Veleža i Čvrsnice. Piše: nino rotiM. Također. Nažalost. a proizvodna ranog povrća je dobrim dijelom bila izgubljena. Podaci navode kako je u mjesecu kolovozu po četvornom metru palo preko 350 litara kiše.ing. koja je izazvala dosta nedoumica kod hercegovačkih vinogradara. progaranja. lipnja zabijelili planinski vrhovi oko Mostara Hercegovački snijeg Svi smo bili više nego iznenađeni početkom ove godine kada je Hercegovinu doslovce zameo snježni pokrivač. sušenje grozdova prouzrokovano naglim porastom temperature zraka. a kalendarska godina prešla iz zime u proljeće snijeg se ponovno pojavio na hercegovačkim planinama. što je i više nego neuobičajeno za toplu i sunčanu Hercegovinu. novine su nam bile pune članaka o iznenadnoj smrti podjednako i mladih i starijih osoba koji u pravilu vrlo dobro osjećaju čak i malene promjene tlakova i temperatura. u hladu. Međutim. a što se zbog antocijana u kožici bobe. Snijeg u Hercegovini 8. Najviše je stradalo grožđe. jer je to period kad biljke miruju. Stoga. što je neuobičajeno puno i za zimsko razdoblje. lipnja zelenu boju zamijenile bijelom. počnimo redom. Ako povučemo paralelu između tog potopa i kišnog vremena koje je vladalo tijekom ovog ljeta. A da o biljnom svijetu i poljoprivrednim kulturama ne govorimo. gledano s poljoprivrednog gledišta. u vinogradima ima dosta trulog grožđa koje se nikako ne smije unijeti u podrume. ali je zbog nedostatka sladora grožđe i puno nekvalitetnije. Čini nam se da je time opravdala svoj naziv… Osušeni grozdovi • Snijeg tijekom zimskih mjeseci ne privlači toliku pozornost s aspekta poljoprivrede. Na nekom lokalitetima štete su preko 30%. a temperature u tim dijelovima su iznosile okruglih 0 stupnjeva C. šljiva i sl. hercegovački vinogradari nemaju običaj i praksu da vinovu lozu štite protiv sive plijesni ili truleži grožđa. te na nekim stolnim sortama loze karakterističnim za Hercegovinu (tzv. Osim toga. Naime. Od navedene pak pojave. zbog naglog smjenjivanja kišnog i toplog vremena nastali su povoljni uvjeti za razvoj pepelnice vinove loze. tako ogoljeni grozdovi su ove godine zbog topline i visokih temperatura zraka iznad 40 stupnjeva C bili izloženi dosad nezabilježenoj pojavi sušenja.). da dobro ste pročitali. kišno vrijeme se nastavilo i u rujnu. Hercegovački vinogradari su više nego razočarani. Istini za volju. Da ne bi bilo zablude.

tj. potpomaže razlaganje hranjivih materija endosperma i prenosi ih u klicu. Također. Za sjetvu se koristi sjeme prve i druge reprodukcije. u proizvodnji pšenice i ječma. kao najvažnija žitarica. Na povoljnoj temperaturi i uz optimalnu vlažnost žita klijaju za Ukorjenjivanje je umnožavanje i povećavanje broja sekundarnih žila i žilica. zime žitarice su jedna od važnijih kultura po rasprostranjenosti u svijetu i od njihove proizvodnje. se obvezno uzgaja u plodoredu. da bi što više ostavile hranjiva u tlu. grašak. kulture koje ranije plodonose i čija se vegetacija završava početka do sredine ljeta. ovisno o strukturi i vlažnosti tla se kreće od 48 cm. poželjno je planiranu količinu sjemena povećati za 10-20 %. tj. a može čak i izostati. Krona.28 Pšenica krajem jeseni JESEN U POLJU Piše: Mario ćuBela. da bi se postigao odgovarajući prinos i kvaliteta zrna. razmekšavanje ovojnice zrna. zraka i toplote. Dubina sjetve . Ukorjenjivanje zrna Klijanje i nicanje zrna Da bi se klijanje posijanog zrna uspješno obavilo. Rani jesenji mrazevi i niske temperature mogu usporiti i onemogućiti proces klijanja i nicanja. prije svih pšenice. O žitarice su dobra predkultura za većinu povrtnica. Žitarka. B R O J 4 0 • R U J A N / L I S TO PA D 2 0 0 5 . zbijenim i tvrdim tlima korijen je plitak i slabo opskrbljuje biljku hranjivim tvarima. a u nepovoljnim znatno dulje. usitnjavanju i ravnanju tla. Sortiment Sjeme pšenice Sjeme ječma Na području BiH. a u lakša. primjenom plodoreda. uvjetima tla i sortimentu. rani krumpir. kao i količini i vrsti dostupnih hranjiva. Rex. Lara. je od početka do kraja druge trećine listopada. Sjetva žitarica Plodored Žitarice su. Ove žilice imaju najveći značaj u samom procesu nicanja i razvoja biljke. te ima više raspoloživih i lako pristupačnih hranjiva i vlage. gdje on prodire dublje. lokalitetu. zrelo. Priprema se sastoji u oranju. Ako se sjetva obavlja u suha tla. potrebna je prisutnost vode. Toplota utječe na brzinu procesa klijanja. čisto od mehaničkih i bioloških primjesa. posebno opskrbljenost tla Fosfornom komponentom. u ishrani žitarica. Najbolje predkulture za ozimu pšenicu su: grah. Voda izaziva bubrenje. Gnojidba tla je također jedan od bitnih činilaca razvoja korijenja. U teškim. zastupljen je veći broj sorti. Sjeme za sjetvu treba da je zdravo. Optimalna temperatura klijanja zrna je od 20-25°C. Nicanje (izbijanje klice na površinu) žita u optimalnim uvjetima traje od 6-8 dana. ovise i cijene drugih roba na tržištu. U nepovoljnim uvjetima proces klijanja se znatno produljuje. Marija. raž i zob imaju više izraženu potrebu za vlagom u vrijeme klijanja od ječma. Zato zakašnjela sjetva najčešće daje nekvalitetne i niske prinose zrna. Novosadski 313. Osnovna gnojidba tla se obavlja prilikom zadnjeg kultiviranja neposredno prije sjetve. Optimalan termin sjetve. ovisno o vremenskim uvjetima. neophodne i za popravljanje i održavanje strukture i plodnosti tla. Pšenica. suncokret. Najprikladnije je sjetvu obaviti u umjereno vlažno tlo. ing. dok suha i zabarena tla nisu prikladna za sjetvu. Lenta. Sjetva se obavlja u kvalitetno pripremljeno i kultivirano tlo. rani kukuruz. U proizvodnji pšenice najviše se koriste sljedeće sorte : Sana. Zato se sjetvi ovih kultura koja se obavlja u tekućem periodu treba posvetiti posebna pozornost. Porast i razvoj korijenja uvelike ovise o fizičkim i kemijskim svojstvima tla. Kisik iz zraka potreban je za pravilno disanje klice i promet hranjivih materija. krupno ujednačene težine i odgovarajuće klijavosti(oko 90 %). U teža tla se sije pliće. diPl. Niske temperature ispod 5°C nepovoljno djeluju na ukorjenjavanje i bokorenje biljaka. Najbrži razvoj korijenja je u duboko preoranim dobro strukturiranim tlima. osim gospodarske vrijednosti. a u proizvodnji ječma Lord. rahlija tla dublje. žitarica. 2-3 dana. Pšenica.

ali je sporijeg porasta posebno prve godine nakon sjetve. Sudanska trava se sije od svibnja do kolovoza. kratkog je trajanja. odlikuje se slabo izraženom stabljikom nježnim listovima. srednje rana. ranog porasta. cvjeta sredinom proljeća. dobro podnosi lošije tipove tla. jer se vrlo brzo regenerira. kvalitetnih hranidbenih Sjeme ljulja Lucerna Lucerna je najpoznatija leguminoza. visokih prinosa krmiva. dok u tlu ima još vlage te je podesnije za oranje. potrebno ju je uzorati prije isušivanja. Dubokim oranjem na dubinu 35-40 cm eliminira se većina korova iz tla. Dosta je o otporna na sušu ali je neotporna na niske temperature. vrijednosti. da bi se pravovremeno moglo nabaviti odgovarajuće sjeme. srednje teškim i blago kiselim tlima. pa joj prvi jesenji mrazevi prekidaju vegetaciju. ako se radi o neobrađenoj i zapuštenoj površini. dobro podnosi košnju i ispašu. Dostiže visinu preko 1 m i u tom stadiju se koristi za spremanje silaže. pogoduju joj vlažna i plodna tla. dat ćemo kratki opis pojedinih preporučenih vrsta: Crvena djetelina se srednje visoka rasta. nižeg porasta. daje visoke prinose. Slabije podnosi sušu. Nakon duboke obrade tlo ostaje u gruboj brazdi do početka jeseni kada se prije sjetve obavlja daljnja obrada i kultiviranje. sjenaže ili zelene krme. 29 Obrada tla D uboko oranje tla krajem proljeća i početkom vrućih ljetnih mjeseci je višestruko korisna radnja za predstojeću jesenju sjetvu. Pogodna je za košnju i ispašu. Engleski ljulj pripada skupini niskih trava. gaženje i ispašu pa je tipična trava za pašnjake i sportske terene. vlažna i duboka tla. tj. Odlično podnosio košnju. uz dovoljno vlage kosi se 4-5 puta u vegetaciji. Cvate vrlo rano. njegova struktura a tekstura tla se usitnjava. vrlo se lako osjemenjava. ali joj stabljika ne odrveni. pogodna za spravljanje sjena i sjenaže ali i za zelenu gnojidbu Smiljkita je jedna od najizdržljivijih djetelina. sije se u monokulturi ili u smjesi s drugim travama i djetelinama. plodna duboka i vlažna tla. spada odlikuje se izuzetno visokim prinosom krmiva koje se koristi za ishranu stoke u vidu silaže. Livadna vlasulja pripada skupini visokih trava. Izuzetno je brzog porasta. sporijeg porasta. diPl. snažnog busanja pa postoji opasnost da zaguši druge trave u smjesi. Odgovaraju joj plodna. 2-3 godine. Oranje je najbolje obaviti odmah po skidanju zasijanih ranih kultura.SJETVA KRMNIH KULTURA Piše: Mario ćuBela. ako se radi o obrađenom tlu. cvate sredinom proljeća. Sjeme smiljkite Trave Talijanski ljulj je rana. dobro podnosi košnju i ispašu. teža. U toplim tropskim uvjetima sudanska trava je višegodišnja biljka. visoka trava. B R O J 4 0 • R U J A N / L I S TO PA D 2 0 0 5 . Odabir kulture za sjetvu Djeteline Znatno ranije nego će se obaviti sama sjetva potrebno je obaviti odabir kulture i sorte koje će se sijati. Pogoduju joj isti tipovi tla kao i kukuruzu. najčešće se koristi u smjesama. dugog je trajanja. Pogodna je za sjetvu u smjesama. dok se do visine 60 cm koristi kao zeleno krmivo za ishranu stoke. Bogata je proteinima. Uspijeva na različitim tipovima tala. Ovisno od uvjeta u kojima će se sjetva obaviti i namjene usjeva. poboljšava se prozračnost tla. dok je kod nas jednogodišnja. Lisna masa je bogata proteinima. dok je stabljika bogata ugljikohidratima. Najbolje uspijeva na vlažnim. a temperature od -40°C uništavaju cijelu biljku. Veoma je bogata proteinima. Isto tako˝. ing.

Cvjetovi su promjera 5-10 cm. Najveća pustinja Gotovo jedna osmina Zemljine površine je neplodno tlo s manje od 25 cm padalina na godinu. može se unazad nekoliko godina nabaviti i kod nas kao jednogodišnja ljetnica. a u pacifičkom području i suknje. vjerojatno tuče. Takvi «crvenokošci» napali su već Francisca de Orellana koji je 1541/42. godine putovao kroz Južnu Ameriku i od kojega potječe znanstveni naziv vrste. osim da nisu imali bradu. Kratko vrijeme nakon otvaranja oni su tamnoljubičasti. Njene plodove jedu ptice te ju tako šire. Savijene grane služe kao držači za čamce. mogu dugo plivati u moru a da ne izgube sposobnost klijanja. i brunfelzija je otrovna. koštuničavi plodovi. naj. u Velikoj Britaniji. Pustinja Sahara u sjevernoj Africi najveća je vruća pustinja na svijetu. svjetloplavim ili svijetlobijelim cvjetovima sa žutim središtem.. kolovoza 1849. Srodna australska godenija (S. s vanjskom korom poput pluta. kao i mnoge obalne biljke. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije iz 1998. U vrtovima se prvenstveno susreću dva uzgojena oblika: oblik «Floribunda» rijetko naraste do visine čovjeka. ••• Brunfelzija .istina o Amazonkama Iz mesnate ljuske sjemenki anata dobiva se žarkocrvena boja koja se koristi u ruževima za usne i sapunima. Objašnjenje za ovaj komad leda je da je komad tuče spojila munja. Stoga ih je držao ženama (Amazonkama) po čemu je rijeka kojom je putovao dobila ime «Rio de las Amazonas» Najveći komad leda koji je pao na zemlju 13. naj …. neposredno prije no što otpadnu. Površinom otprilike 9269000 km2 Sahara je otprilike iste veličine kao i SAD. B R O J 4 0 • R U J A N / L I S TO PA D 2 0 0 5 .vrsta koju šire ptice Godenija je. Prastanovnici tropske Amerike koriste je od pamtivijeka za bojanje svoje kose ikože. prenosimo iz Guinnessove knjige rekorda Najopasniji parazit Sljez . Svoj engleski naziv zahvaljuje brzoj promjeni boja cvjetova. Njegova kora sadrži stabilna vlakna od kojih se proizvodi užad. Prastanovnici su od nje pripremali opojne droge. Cvjetovi traju samo jedan dan. mreže. no kasnije postaju sve narančastiji te navečer venu kao tamnosmeđi cvjetovi. pao je komad leda dug 6 m. Bijeli su najkasnije treći dan. Otvaraju se ujutro u žarkožutoj boji. aemula) s ljubičastim. no prije svega. a između sjevera i juga ima između 1280 i 2250 km. Malarični paraziti vrste Plasmodium koje prenose komarci iz roda Anopheles su. potom sve svjetliji. postigla svoju rasprostranjenost i bez pomoći čovjeka. ali se činilo da je građen od manjih dijelova. listovi su dugi do 25 cm i široki 7 cm.cvijet traje samo jedan dan Sljez je vrsta koja raste u obliku grma sa savijenim granama koje leže na tlu. Led je bio čist. Zbog sjemenki koje plivaju u vodi sljez se raširio širom svijeta. te mnogo malih cvjetova. vjerojatno odgovorni za polovicu svih smrtnih slučajeva ljudi još od kamenog doba. nakon udara groma. Oblik «Macrantha» u svim je dijelovima veći. Orellana nije mogao na zakukuljenim ratnicima ništa raspoznati. no prvenstveno kao (E 160 /b/) u živežnim namirnicama kao što su sirevi i margarini. ako isključimo ratove i nesreće. Ovaj oblik ima male listove duge do 7 cm i široke 2 cm.protiv zmijskog ugriza Kao mnoge pomoćnice. Rijetko oblikuje stablo. Naziv lepezasti grm odnosi se na cvjetove čije latice izgledaju kao lepeze okrenute prema dolje. ••• Anatoja . a ekstrakt njenog korijena smatrao se lijekom protiv zmijskog ugriza. malarija uzrokuje više od milijun smrtnih slučajeva na godinu i smatra se zdravstvenim problemom u 90 zemalja. na tlo u Škotskoj.30 Godenija . Na najširem dijelu široka je 5150 km. Cvjetovi su veliki do 12 cm s oko 2 cm velikom vanjskom čaškom. Naj.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->