Green Garden 40

Green Garden broj 40 rujan / listopad 2005.
godina VI cijena 3 KM
Mauhice - ljepotice jeseni ipak - simbol Hercegovine Jesenska sadnja luka iula - malo poznata voka Vona grinja
Rije urednika
Potovani itatelji!
Jesenski broj Green Gardena na svojim stranicama donosi vei broj uistinu zanimljivih naslova kako iz cvjearstva, povrarstva, voarstva i vinogradarstva tako i aktualnosti iz zatite bilja. Ljubitelji cvijea mogu proitati sve o mauhicama, tzv. zimskom cvijeu, koje se ovih dana sadi. Tu su prilozi o hortenziji i krizantemi. Ljubitelji povra mogu proitati aktualnosti iz ove oblasti, a posebno istiemo priloge o rukoli, parogi, koprivi te prilog o jesenskoj sadnji luka. Koje kontejnere i supstrate koristiti za sjetvu i uzgoj presadnica povra, moete pronai na stranicama posveenim povru. Za voare je namijenjeno nekoliko zanimljivih lanaka vezanih za kulture koja se uzgajaju u toplijom podrujima. Posebno istiemo lanke o ipku, koeli i iuli- kulturi koja je malo poznata meu voarima. Vjerujemo da e biti zanimljivi prilozi o drijenu ljekovitoj biljci koja tijekom jeseni postaje zanimljiva veem broju potroaa. Kupusna pipa ikarica zadnjih nekoliko godina radi tete na kupusnjaama. Kako zatititi kupusnjae od ovog tetnika moete proitati u lanku kojeg potpisuje prof. dr. Ante Be. Voare e sigurno zanimati i prilog o vonoj grinji koja radi tete na vokama i mnogim drugim kulturama na podruju BiH. Za ratare smo pripremili priloge o jesenskoj sjetvi krmnih kultura i itarica, ija se sjetva upravo obavlja. Zanimljiv je osvrt Nine Rotima, dipl. ing. o klimatskim (ne) prilikama koje su pratile poljoprivredne proizvoae tijekom ove godine Vjerujemo da smo kroz odabir tema uspjeli i ovaj broj Green Gardena uiniti zanimljivim veem broju itatelja, a ako smo neto propustili, nadamo se da nam to neete zamjeriti.
SADRAJ
MAUHICA HORTENZIJA KUPOVINA BILJAKA LJEPOTA SJEANJA JASENIKI REKORDERI ::: RUKOLA KONTEJNIRANI UZGOJ PRESADNICA POVRA KOPRIVA ::: DOLPHIN ::: ANGIE KUPUSNA PIPA IKARICA SLATKA PAPRIKA IZ LJUTOG DOCA ::: LUBENICA ZA GUINNESA ::: PARGA BLAGAJSKI WIMBLDON ::: SLANUTAK IZ POPOVA POLJA JESEN - NAJBOLJE VRIJEME ZA SADNJU LUKA LJEKOVITI CRVENI PLODOVI IPAK - SIMBOL HERCEGOVINE JESEN U POVRTNJAKU JESENSKA CVATNJA VOAKA ZATITA BRESKVE I NEKTARINE NAKON BERBE IULA - LJEPOTICA JESENI VONA GRINJA ILI VONI CRVENI PAUK PITANJA I ODGOVORI CRNA RIBIZLA SUZBIJANJE KOROVA U JESEN CRNA KOELA ILI KOPRIVI ::: SEMINAR STIHL SVE UDI PRIRODE U OVOJ GODINI JESEN U POLJU SJETVA KRMNIH KULTURA ZANIMLJIVOSTI
Glasilo GREEN GARDEN Nakladnik: SJEMENARNA, iroki Brijeg, Knepolje b.b. 88220 iroki Brijeg, Tel.: ++ 387 (39) 703 572, Fax: ++ 387 (39) 705 572 Glavni urednik: dr. Ivan Ostoji Redakcijski kolegij: Josip Brkljaa, Nino Rotim, Katica Arar, Aida Kohni, Danko Toli, Mario ubela Marketing: Snjeana Spahi - Bevanda, dipl. oec. Grafiko oblikovanje: Damir anje, Marin Musa Tisak: LOGOTIP, iroki Brijeg Fotografija na naslovnici: Ivan Ostoji Miljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i porta broj: 05-15-5920/04 od 31. 12. 2004. godine asopis Green Garden osloboen je plaanja poreza na promet.
4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30
B R O J 4 0 R U J A N / L I S TO PA D 2 0 0 5
Zavretkom ljeta mnoge sezonske biljke prestaju s cvatnjom te izgledom stvaraju runu sliku. Mauhice su cvjetnice koje tijekom jeseni i zime uvelike odravaju arenilo boja vrtova i okunica. Crna kao pono, zlatna kao dan, Mauhica uti ispod rosne vaze, U kadifi bajne boje joj se maze, Misli usred jave procvjetao san A .G. Mato
Pie: JosiP BrklJaa, ing.
MAUHICA-veliko arenilo boja

vuim trajnicama. Mnogobrojne vrste su otporne na mraz i cvatu u brojnim tonovima od jeseni do proljea, a u svjeijoj klimi ak i ljeti. Prikladne su u cvjetnjacima i gredicama, na terasama i balkonima, u posudama i prozorskim kutijama, te kao obrubne biljke uz staze. Kompaktne sorte su prikladne za hladnija i vlanija mjesta u kamenjaru, a puzee su skromni pokrivai tla ispod drvea i grmova. Cvjetovi su joj veliki, sastavljeni od pet barunasti latica plosnato poredanih, iroka je paleta boja cvjetova mauhica u raznim kombinacijama: crvene, purpurne, plave, bronane, ruiaste, tamno-ljubiaste, ute, bijele, boje breskve i lavande. Postoje sorte s okom i bez oka. Veliina cvjetova varira, a na cijeni su mauhice iji je promjer cvjetova oko 10 cm. Cvjetovi nekih sorata imaju blag miris . Listovi su naizmjenino duguljasti i nazubljeni, dugaki od 5 25 cm zelene boje. Stabljika uglata i lomljiva. Visina biljke je od 15 30 cm.
anas popularna mauhica, Viola x wittrochiana ime je dobila prema vedskom botaniaru Veitu Brechneru Wittrochu. Nastala je krianjem izmeu etiri europske vrste : Viola tricolor i Viola lutea podrijetlom iz sredinje Europe, Viola cornuta s Pirineja, te Viola altaica podrijetlom iz Grke. Gotovo se ne moe ui u trag putovima uzgoja i krianja mauhice. Na tritu je prisutan veliki broj sorata, neke od njih grupirane su i ine tzv. serije. Serije se sastoje od nekoliko sorata koje se razlikuju u boji cvijeta, ali imaju iste karakteristike, npr: oblik, otpornost i sl.
Iz Sanovnika
Vidjeti mauhicuoekuju vas velike brige i problemi Brati mauhicuprimljeno obeanje nee biti ispunjeno.
Dobro podnose nie temperature
Vrijeme sjetve
Mauhice se uzgajaju kao jednogodinje ili dvogodinje biljke, a zapravo se radi o kratko i-
Mauhice se siju u srpnju za jesensku cvatnju i kolovozu rujan za proljetnu cvatnju. Sije se najee u sanduiima, a kad se pojave prvi pravi listovi biljicu
Cifo gnojiva za gnojidbu
treba pikirati. Klija pri temperaturi 15 20C u mraku, s dovoljno vlage. Za nicanje treba 8-10 dana. Temperatura nicanja ne smije prijei 22C. Da bi se sprijeilo izduivanje tek izniklih biljica, potrebno je osigurati dovoljno svijetla. Gnojidba se vri razliitim formulacijama CIFO gnojiva: - u prvim fazama rasta koriste se formulacije s naglaenim sadrajem duika - nakon ukorijenjivanja Idrofloral 20 : 20 : 20
Veina ljetnog cvijea poetkom jeseni zavrava s cvatnjom. Kako vrtovi ne bi ostali bez cvijea, poetak jeseni idealno je vrijeme za sadnju mauhica. Agrocentri Sjemenarne u Mostaru i irokom Brijegu nude veliki izbor ove cvjetne vrste.
Uzgoj u stakleniku
- nakon formiranja prvih cvjetnih pupoljaka Idrofloral 8:5:44 - poetkom cvatnje folijarno se koristi pripravak Cet 46 Vrtna mauhica je osjetljiva na vjetar, koji isuuje cvijet. Dobro je koristiti sredstvo za koenje rasta (ALAR), da biljke budu kompaktne s kraim cvjetnim peteljkama. Da bi se produljila cvatnja, ocvale cvjetove valja redovito Posebno gnojivo za mauhice odstranjivati.
HORTENZIJA
Svojim ljubiastim, crvenim ili plavim okruglim glavicama, hortenzije su vrlo prikladno cvijee za mnoge vrtove ili balkone, bilo da su visoke poput drveta ili grmolike u posudama.
Rasko cvjetnih boja
MAMAC ZA MNOGE POGLEDE
potrebno zaliti. Kada se pokau prvi lisni pupoljci, hortenziju iznesite na svjetlo. Kod uzgoja na otvorenom tijekom potrebno je izdanke zatititi od kasnih mrazeva.
IGRANJE S BOJOM CVJETOVA
ortenzije moda svojom pojavom djeluju malo staromodno, ali svojim velikim cvjetnim glavicama malo koga ostavljaju ravnodunim. Ne samo da su vodee cvijee u seoskim vrtovima, u kojima su se udomaile, nego sve vie ulaze u gradske parkove. Posljednjih nekoliko godina doivljavaju svoj veliki povratak. Ve procvale u cvjearnama se pojavljuju od oujka, mada je njihovo pravo vrijeme cvatnje od lipnja do rujna. Ljepota cvjetova zaslijepi razum, pa tako rascvjetala hortenzija zavri u vrtu ve u oujku.
Bez obzira rastu li na prozoru ili su se razvile u vrtni grm, uvijek je rije o sadnicama Hydrangea macrophylla. Postoje dva tipa: hortenzije iji su cvatovi okrugli poput lopti i onih u obliku tanjura koje Englezi nazivaju Lacecap ili ipkaste kape.
PODRIJETLO
MJESTO UZGOJA
Poznato je oko 100 razliitih vrsta, svake se godine uzgoje nove, oblikom i bojom jo ljepe. Hortenzija, Hydrangea, potjee iz istone Azije, a u Europi se uzgajaju od druge polovine XVIII st. Ime roda dolazi iz grkog jezika u znaenju posuda za vodu, kao aluzija na oblik ploda. Najee je sreemo u posudama ili posaenu u vrtovima.
U njezi vrtnih grmova treba voditi rauna da hortenzija ne podnosi puno vapnenca. Zbog toga se kod sadnje koristi supstrat za rododendrone ili azaleje, a zalijevanje se obavlja mekom vodom. Tvrda voda iz vodovoda izazvat e nakon nekog vremena uenje listova. Hortenzija kao lonanica na otvorenom mora biti smjetena na polusjenovitom i prozranom mjestu. Ako je sadite izravno u vrtno tlo, odgovara joj i duboka
sjena i topao juni poloaj. Ima veliku potrebu za vodom. Vei grmovi ljeti e zahtijevati zalijevanje 2 do 3 puta na dan. Listovi zbog nedostatka vlage znaju klonuti, reagirajte brzo: tuiranje ili je stavite u posudu s vodom. Kako bi se korijenova bala potpuno natopila, pustite da se ocijedi i dalje pazite na zalijevanje. Prihranjujte jednom tjedno, od proljea do jeseni specijalnim gnojivom za hortenzije. Mogu posluiti i gnojiva namijenjena za gnojidbu azaleja i kamelija. Ocvalu hortenziju-lonanicu presadite u veu posudu, mlade biljke svake godine, a starije rjee. Cvjetne glave nakon cvatnje moete porezati. Hortenzije razvijaju cvjetove iz krajnjih pupoljaka i zbog toga se ne smiju podrezivati. Reu se smei cvatovi, a u proljee se uklanjaju suhe grane.
Zato je moja hortenzija uvijek ljubiasta, pitaju se mnogi. Ista biljka na vapnenom tlu imat e ruiaste cvjetove, a na kiselom plave, u razliitim nijansama. to je pH tla nii, plava boja je intenzivnija. Ne treba zaboraviti, bijele hortenzije ostaju uvijek bijele, bez obzira na tlo. Pod utjecajem sunevih zraka cvjetovi postaju crvenkasti. Kako bi hortenzija cvjetala plavo, redovito je zalijevajte otopinom aluminijeva sulfata, svakih 7-14 dana. Postoje specijalna gnojiva, koja sadre navedeni spoj, ime je olakan postupak zaplavljivanja. Promjena boje mogua je samo u kiselim tlima jer e samo iz njih biljka moi preuzeti aluminij. Kako bi se olakalo usvajanje aluminija, hortenzije zalijevajte vodom u kojoj je otopljen amonijak (3-5 grama amonijaka stavite u litru vode). Ako elite plavu hortenziju vratiti u ruiasto, pruite joj tlo neutralne pH reakcije.
PREZIMLJAVANJE
Hortenzije u posudama prezimit e u hladnom i tamnom podrumu. Najprikladnija je temperatura oko 5C. Zemlja se ne smije posve posuiti. Zbog toga je i tijekom mirovanja hortenziju
Posebna gnojiva za hortenzije
KUPOVINA BILJAKA
Pri kupovini biljaka treba obratiti veliku pozornost na nekoliko stvari koje mogu biti od presudne vanosti za dalji ivot biljke. Biljke je najbolje kupovati u specijaliziranim trgovinama.
OPREZ PRI KUPOVANJU BILJAKA

obne se biljke mogu kupiti u razliitim trgovinama - u samoposlugama, u trgovinama voem i povrem, u rasadnicima ili pak u cvjearnama. Uvijek valja kupovati ondje gdje se o biljkama vodi sustavna i redovita briga. U suprotnom, moe se nepotrebno razoarati. Gotovo je pravilo da ete u rasadnicima ili specijaliziranim trgovinama (cvjearnicama) naii na najvei izbor i najbolje biljke. Izbjegavajte kupovinu biljaka koje se dre u neadekvatnim uvjetima jer te biljke brzo propadaju.
joj je stanovito vrijeme da se prilagodi novoj sredini i drukijim uvjetima. esto se zna dogoditi da biljci otpadne nekoliko listova ili pupoljaka, to nije nita neobino. Ako na odabranom mjestu biljka ima odgovarajuu temperaturu, vlanost i prikladnu svjetlost, brzo e se oporaviti i poeti rasti i napredovati. Prilikom kupovine biljaka obratite pozornost na nekoliko bitnih stvari: - kad kupujete biljke, odaberite one srednje veliine, vrstih grana ili stabljika, odnosno odaberite zdrave biljke, neoteene bez tetoina i vidljivih simptoma bolesti; - izbjegavajte kupovinu biljaka koje su izloene na samom ulazu. Vrlo esto su takve biljke oteene i vjerojatno je da su izlagane estim temperaturnim promjenama; - prstom dotaknite zemlju u posudi. Njezina povrina mora biti vlana. Nemojte kupovati suhe niti previe natopljene primjerke; - provjerite izlazi li iz rupica na dnu posude korijenje biljke. Mnogo vidljivih korijenja upuuje na to da je biljka ve morala biti presaena; - cvatue biljke morale bi imati mnogu pupoljaka, a malo otvorenih cvjetova.
Njega i uzgoj pojedinih kunih biljaka zahtijevaju poseban oprez, pogotovo ako su u kui djeca ili kuni ljubimci. Mnoge su biljke otrovne za jelo, a neke izazivaju osip ili druge promjene na koi.
Zatitite biljke
Ako kupujete biljke zimi, kupljenu biljku na putu do kue treba adekvatno zatititi od hladnoe. esto se dogaa da zaboravljena biljka u autu nakon nekoliko sati promrzne. Da biste izbjegli takve situacije, biljku umotajte u plastinu foliju, ili stavite u kartonsku kutiju posebno pripremljenu za tu namjenu. Kad stignete kui, postavite biljku na mjesto koje ste joj namijenili i pokuajte izbjei esta premjetanja biljke. Svakako odabrano mjesto mora odgovarati potrebama biljke. Nemojte biti razoarani ako biljka u poetku djeluje pomalo nesretno- potrebno
jeca vjerojatno nee posegnuti za veinom kunih biljaka, premda ih one sjajnih bobica mogu dovesti u iskuenje. Ponekad psi, a osobito make, upaju, grizu ili vau neke biljke, ali im rijetko od toga pozli. Nakon rukovanja odreenim biljkama, kao to je primjerice Primula obconica, ponekad se, kod ljudi koji imaju problema s alergijama, na koi moe pojaviti osip. No, i ako niste alergini, pazite na trnje kaktusa. Osobito pripazite na kaktus Cephalocereus senilis, poznat kao stareva glava, koji pod svojim privlanim, dugim bijelim dlaicama krije otrovne bodlje. Vrhovi otrih iljatih listov, kao to su oni nekih vrsta aloja, mogu takoer imati trnje i uzrokovati ozljede. Posebnu
pozornost obratite na to da takve biljke ne smjetate u visini oiju. Ne zaboravite da je visina oiju djece i ivotinja manja od vae. Najpoznatije otrovne biljke: Capsicum anum - ukrasna papriica (otrovne bobice) Datura x candila - aneoski zvoni (svi dijelovi biljke su otrovni) Diffenbachia spp. - nijema biljka (njezin biljni sok uzrokuje oticanje u ustima i grlu Euphorbia pulcherrima - boina zvijezda (otrovan biljni sok Nerium oleander - oleander (svi dijelovi iznimno otrovni) Solanum capsicastrum lana jeruzalemska trenja (otrovne bobice)
LJEPOTA SJEANJA
IN MEMORIAM
prof. dr. sc. Ante Be 1933. 2005.
Iznenada, nakon krae bolesti, 06. rujna 2005. zauvijek nas je napustio prof. dr. sc. Ante Be. Profesor Be roen je 23. oujka 1933. u Vidu kod Metkovia. Osnovnu kolu pohaao je u Vidu, niu realnu gimnaziju u Metkoviu, a klasinu gimnaziju u Splitu gdje je i maturirao godine 1954. kolske godine 1954/55 upisao se na Poljoprivredni fakultet u Sarajevu kojega zavrava 1959. godine. Nakon zavretka studija vraa se u Metkovi gdje dvije godine radi u PD Jezero. U Sarajevo se ponovo vraa 1962. godine, na Poljoprivredni fakultet, gdje se upoljava kao asistent na predmet Entomologija. Poslijediplomski studij iz zatite bilja zavrio je 1967. godine na Agronomskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu. Doktorirao je 1975. godine. Iste godine biran je za docenta, 1979. godine za izvanrednog, a 1983. godine za redovitog profesora, na predmetu Entomologija Poljoprivrednog fakulteta u Sarajevu. Od 1976. pa do 1992. godine vodio je katedru za Entomologiju na istom fakultetu. Aktivno je uestvovao u osnivanju Agronomskog fakulteta na Sveuilitu u Mostaru, i od samog poetka rada ovog fakulteta (1994. godine), izvodio nastavu na dva kolegija Entomologija i Fitofarmacija. Na ovom fakultetu bio je voditelj desetak diplomskih radova i jednog doktorata. Prof. dr. Ante Be izdao je dva ubenika za studente Opa entomologija i Poljoprivredna entomologija (specijalni dio) za studente ratarskog odsjeka. Obje knjige doivjele su vie izdanja. Isto tako strune knjige Pesticidi i mogunost njihove primjene i Pesticidi i njihova primjena u dolini Neretve doivjele su takoer nekoliko izdanja. Autor je veeg broja znanstvenih i preko stotinu strunih radova, brojnih referata na kongresima, simpozijima i savjetovanjima u zemlji i inozemstvu. Naalost, napustio nas je u trenutku kada je imao je jo ideja i zapoetih projekata. Za sve nas koji smo imali ast raditi u njegovu timu ostaje tuna spoznaja da ga vie nema, ali njegov plemeniti lik i djelo ostaje u naim srcima. Neka mu je vjena slava i hvala!
Hladni mramor, kamen i eljezo zagrijte toplinom srca, svijea i ljepotom raznovrsnih cvjetnih aranmana. Jesenski aranmani mogu izgledati i te kako svjee i lijepo posebno ako su napravljeni od krizantema koje se u posljednje vrijeme smatraju grobnim cvijeem.
oista moemo ustvrditi kako se posljednjih godina hortikultura groblja razvila usporedno s kulturom njegovanja zelenila. Od biljnih vrsta, u tom pogledu prednjae krizanteme koje se koriste za pravljenje vijenaca, kita cvijea i drugih ukrasa radi uljepavanja grobova za blagdan Svih svetih. I dok se u razvijenim europskim zemljama na grobove donosi sve rezano cvijee, pa ak i ukrasno povre, kod nas taj trend ukraavanja nije jo uvijek naao plodno tlo. Zbog toga se za blagdana Svih svetih iskljuivo trai krizantema koja je, htjela to ili ne, silom prilika postala grobnim cvijeem. A u razvijenom svijetu ta ista krizantema se koristi i za ureenje unutranjeg prostora te za ukraavanje stolova u razliitim sveanim prigodama. Na otvorenom pak prostoru, krizanteme posaene u lonce ili druge posude, na najljepi mogui nain oivljavaju trgove, terase i balkone.
Krizantema-nezamjenjiva cvjetna vrsta na grobljima
vara kojih danas ima vie od pet tisua. Uostalom, od svega ukrasnog bilja za rez jedina je krizantema selekcionirana u toliko velikom broju raznolikih oblika cvata i boja.
Cvijet sjeanja i tuge
Krizantema-simbol estitosti
Domovina krizantema je istona Kina, u kojoj su bile poznate jo prije Kristova roenja. Iz Kine je prenesena u Japan gdje je za kratko vrijeme postala carsko obiljeje. Tako je danas krizantema Japancima sveti cvijet i simbol smionosti, estitosti i odanosti, te se najvie koristi za ukraavanje hramova. Zanimljiv je i podatak da su Europljani krizanteme najprije upoznali s oslikanih svilenih kimona dok su koncem 17. stoljea u Europu doli i prvi oblici ivih krizantema. Meutim, krizantema u Europi nije odmah prihvaena, ve je trebalo proi ak stotinu godina da se njenom uzgoju i irenju prida vea panja. U novije vrijeme se pak na njenoj selekciji i oplemenjivanju radi puno vie a rezultat takvog rada je mnotvo kulti-
Drevni su i raznovrsni obiaji sjeanja na pokojnike. U zapadnome civilizacijskom krugu, kranskome, a osobito katolikom, Svi sveti dan su kada grobne humke ureuju i oni koji to tijekom ostalih trista i neto dana nemaju obiaj, koji to ne vezuju uz religiju i vjerovanje u ivot poslije smrti nego uza sjeanja na najblie kojih vie nema. Na neki nain nastojimo se iz zahvalnosti sjetiti dragih pokojnih te se nadamo da e nas i to malo, kratkotrajno ukraavanje grobnica udaljiti od boli to je izazvala smrt nama bliskih osoba. Bilo kako bilo, lijepo se sjetiti naih pokojnih i lijepo je vidjeti kako se masa ljudi slijeva na groblja koja tih dana bivaju ukraenija nego ikada. Upravo tu, primat nad ostalim cvijeem preuzima krizantema koja svojom raskonom a opet skromnom cvatnjom, govori vie od iega. Meutim, grobove treba ureivati i njegovati tijekom cijele godine, kroz sva godinja doba i razliite prigode, primjerice obljetnice. Ali, ni u ukraavanju grobova ne treba pretjerivati jer treba znati kako su sjeanja ipak trajnija i od mramorna spomenika i od sezonskog zelenila, a napose od jeftinog plastinog, svilenog i papirnatog cvijea.
Prodaja u AC Sjemenarni Mostar B R O J 4 0 R U J A N / L I S TO PA D 2 0 0 5
Ivan Ostoji
JASENIKI REKORDERI
N
Pie: JosiP BrklJaa, ing. a junom prilazu gradu Mostaru smjetena je Jasenica, mjesto koje zahvaljujui blagodatima prirode, plodnoj zemlji i vodnim resursima, slovi za jedno od najjaih hercegovakih poljoprivrednih podruja. Ustvari, tako je bilo unazad dvadesetak godina. I danas ima proizvoaa koji su ostali vjerni zemlji i od nje ive. Tomu svjedoi i primjer gosp. Dene ozlia koji je itav svoj radni vijek poklonio poljoprivrednoj proizvodnji. Kako i sam kae: Cijeli ivot bavim se poljoprivrednom proizvodnjom, i odgovorno tvrdim da se od nje moe ivjeti. Samo treba znati kako u dananjim trinim uvjetima mogu opstati jedino proizvoai koji e se specijalizirati za odreeni vid poljoprivredne proizvodnje. Primjerice, osobno sam se posvetio povrarstvu od kojeg najvie ulaem u uzgoj krumpira i smatram da sam u toj proizvodnji na samom vrhu. Da mi u tom poslu pomae moje veliko iskustvo, najbolje svjedoi sorta krumpira Liseta koja mi je na kilogram sjemena ostvarila prinos od nevjerojatnih 40 kg. Zahvaljujui tomu bio sam nebrojeno puta gost i u mnogim TV emisijama. I doista, da osobno ne poznajemo gosp. Denu pomislili
Sorta Liseta je posebno rodila
Gosp. Deno ozli na svom krumpiritu
bi kako je rije o malom pretjerivanju. Ali, ukoliko uzmemo u obzir kako je na svojim parcelama gosp. ozli testirao 27 sorti krumpira kroz ogledno polje praeno Sjemenarninim strunjacima i kako se navedeni proizvoa itav svoj ivot bavi uzgojem povra, lako moemo zakljuiti da je rije o svojevrsnim praktinim tehnologijama. Rei e mnogi kako je ipak sve stvar kvalitete sjemena. Nije da grijee ali ipak prvotno Lisetu treba isprobati
RUKOLA-miljenica talijanske kuhinje

Pie: elvedin olakovi, ing.
Rukola ili rikola potjee iz Italije gdje se redovito koristi u salatama i toplim jelima. Raste veoma brzo i svojim nazubljenim listiima razliitim salatama daje novi okus.
ikola se u novije vrijeme sve vie uvodi na jelovnik tako da slobodno moemo ustvrditi kako predstavlja odlinu promjenu ustaljenim i dosadnim salatama. Uostalom, to su ve davno uvidjeli Dalmatinci koji su ovu plemenitu biljku uvrstili u svakodnevni jelovnik. To su svakako naslijedili od brojnih Talijana koji su ih nauili i da rikolu ne treba spravljati samo kao salatu.
Tako je moete i svjeu pomijeati s kuhanim krumpirom i maslinovim uljem. Osim toga, moe se pripremati i na leo, poput blitve i pinata, s maslinovim uljem, enjakom i perinom kao prilog uz ribu i mesne obroke. Stoga i ne zauuje sve vea potranja za rikolom i u neto kontinentalnijim krajevima. Primjerice, veliki je broj ugostitelja s podruja Neuma i Meugorja primoran u vlastitom aranmanu uzgajati rikolu kako bi udovoljili istananim prohtjevima brojnih gostiju s one strane mora.
Dra talijanske kuhinje i u naim krajevima
Vrlo traeno sjeme rukole
Rukola se bez veih potekoa moe uzgojiti i u naem podneblju gdje u vrtovima rado dijeli gredicu sa salatom ili pinatom. Sve to je rikoli potrebno jest vlaga i zemlja bogata humusom iz razloga to na vruem i suhom tlu prebrzo procvjeta te razvije ilave i gorke listove. Moemo je uzgajati i na sunanim mjestima i u poluhladu a isto tako i u sanduiima i teglama na balkonu
ili terasi. Obino se sjetva rukole odvija koncem oujka na otvorenu gredicu gdje u sluaju odravanja dobre vlanosti proklije za desetak dana. Spomenimo kako ve 4-5 tjedana nakon sjetve moemo ubrati prve njene biljice. Meutim, ukoliko nismo osigurali optimalne uvjete, navedeno vrijeme berbe se obino pomie na sedam tjedana. Vodimo rauna da listove duljine desetak cm ne reemo preduboko kako bi nam ova pikantna biljka omoguila jo jednu ili dvije berbe. Ali, trebamo znati kako ne moramo ekati proljee jer rikolu slobodno moemo sijati ve od poetka rujna na otvorenom a u plastenicima i ostalim zatvorenim prostorima i tijekom cijele godine.
desetak kalorija. Osim toga, u vrijeme starog Rima rukola je vrijedila i kao uinkovita afrodizijaka biljka. Uz ovo svojstvo pokazala se dobrom i kod probave te za olakavanje kalja. Dakle, stari Rimljani su rikolu iznimno cijenili ne samo zbog gastronomskih, ve i zbog ljekovitih svojstava. Stoga, zato ne pokuati, jer gurmani uporno tvrde da je svako jelo u kombinaciji s rikolom uitak za sva ula.
Obilje vitamina C
Treba znati kako je rikola, uostalom kao i ostalo lisnato povre, bogata eljezom i kalcijem te posebice vitaminom C. ak su je drevni narodi koristili za lijeenje skorbuta. A zanimljiv je i podatak da u 100 grama rukole ima samo
KONTEJNIRANI UZGOJ PRESADNICA POVRA

Poetkom jeseni uzgajivai povra planiraju, odnosno obavljaju sjetvu povrtnih kultura. Mnogi dvoje kako, odnosno u koje kontejnere sijati. Najee se to obavlja u plastine ili stiroporne kontejnere.
Profi supstrati za sjetvu
Uzgoj povra u stiropornim kontejnerima
Pie: Mladen karai, diPl. ing.
uvremena proizvodnja presadnica povra danas je nezamisliva bez kontejnerske proizvodnje. S druge strane, kontejnerska proizvodnja je uvjetovana primjenom profesionalnih supstrata nunih za pravilan i potpun razvoj presadnica. Moemo slobodno rei kako je odzvonilo klasinom nainu uzgoja presadnica koje se provodilo pikiranjem u jogurt ae i mjeavinu nezrelog stajskog gnoja, livadne zemlje i pijeska. Osim toga, to potvruju i podaci izravno s terena koji pokazuju da je ostao samo mali broj onih koji uvijek rade po svome ne znajui da tim postupkom vie gube nego to uspijevaju zaraditi. Uostalom, unatrag nekolike godine u poljoljekarnama, kod specijaliziranih povrara ali i na trnicama moete nabavi-
ti iskljuivo presadnice raznog povra proizvedenih kontejnerskim nainom. A kontejner, da ne bi bilo zablude, grubo reeno, predstavlja posudu (spremnik, loni) prikladnu za lagan prijenos od proizvoaa do trita. U povrarskom znaenju, danas u kontejnere uvrtavamo gajbe napunjene odgovarajuim supstratom za sjetvu i uzgoj presadnica povra razliitih vrsta. Danas se kontejneri proizvode od razliitih materijala, mada se sve vie znaaja pridaje polistirenskim materijalima.
ne u stiroporne kontejnere imaju uvjete za bre i optimalnije napredovanje u rastu i razvoju. Na taj nain presadnice iz polistirenskih kontejnera bre napreduju i nakon sadnje u polju te se time i bitnije skrauje vrijeme do berbe. U trgovinama moete nabaviti stiroporne kontejnere s razliitim brojem sjetvenih mjesta. Tako se oni kontejneri sa 104 sjetvena mjesta najee koriste za kupusnjae, s 209 i 240 za salatu i cvijee, sa 60 sjetvenih mjesta za rajicu i krastavce, s 40 za lubenice i tikvice te s 84 sjetvenih mjesta za papriku. Meutim, to je orijentacijski podatak jer svaki proizvoa za svoje potrebe koristi tip sjetvenih mjesta koji mu u praksi najvie i odgovara.
Cultural P
U svom sastavu sadrava 80% bijelog treseta koji se zbog svoje specifine vlaknaste strukture koristi za poboljanje zranog kapaciteta. Ostatak ini 20% crnog treseta koji odrava stabilnu pH vrijednost. Zbog svoje fine strukture pogodan je za sjetvu i pikiranje svih vrsta povra.
Cultural T
SUPSTRATI ZA SJETVU
Prednost polistirenskih (stiropornih) kontejnera
Kontejneri od razliitih materijala B R O J 4 0 R U J A N / L I S TO PA D 2 0 0 5
U eri razliitih materijala uspjeh na tritu je izborio i zadrao polistiren koji se i najveim dijelom koristi za proizvodnju kontejnera namijenjenih uzgoju povra. To je i razumljivo ukoliko se zna da je rije o vrlo laganom materijalu kojim se olakava manipulacija, odnosno, rukovanje i prijenos od proizvoaa do trita. Tako, primjera radi, jedan polistirenski kontejner prosjenih dimenzija 60 x 40 cm zajedno s biljkama tei svega oko 2 kg, to bitnije olakava prenos i svako rukovanje njima. Osim praktinosti, polistirenski kontejneri imaju prednost nad ostalim materijalima jer bolje zadravaju temperaturu i vlagu supstrata. Zbog toga i same biljice pikira-
Tko se imalo ozbiljnije upustio u kontejnersku proizvodnju presadnica povra, vrlo dobro zna kako bez kvalitetnog supstrata nema eljenog uinka. Zato? Zato to navedeni supstrati sadravaju treset bez kojega se ne moe osigurati neometani rast i razvoj biljaka. Iako se na naem tritu pojavio veliki broj razliitih supstrata, svojom kvalitetom danas se posebno istiu Cultural supstrati. Razlog lei u injenici kako se za njihovu proizvodnju koristi prirodni treset sa sjevera i juga Njemake. Osim toga, industrijska proizvodnja Cultural supstrata odvija se u kontinuiranom, elektronski kontroliranom procesu koji garantira tonost dodavanja makrohranjiva i mikrohranjiva uz istodobno reguliranje pH vrijednosti. To znai, da je zapadna preciznost dovela do nastanka jednog od najboljih svjetskih supstrata koji se koristi ve 40 godina. U tom razdoblju su se Cultural supstrati dokazali kao pouzdani za proizvodnju u svim oblastima povrarske proizvodnje.
Sadrava 100% bijelog treseta srednje finoe. Radi poboljavanja pufernog uinka ovom supstratu baziranom na bijelom tresetu dodatak ine i glinene granule, odnosno, glineno brano. Zbog toga se supstrat preporua u proizvodnji biljaka koje imaju poveanu potrebu za hranidbenim sastojcima (rajica i paprika). Pored toga, supstrat je pogodan i za podruja koja se opskrbljuju vodom s malo krenjaka tj. za zone s tzv. mekom vodom.
Cultural F
Slino prethodnom i ovaj supstrat ini 100% bijeli treset sa sjevera Njemake. Zbog svoje srednje vlaknaste strukture supstrat je osim za povrtne kulture pogodan i za presaivanje balkonskog cvijea. Osim toga, karakteristika ovog supstrata je koritenje u zonama s tvrdom vodom. Moe posluiti i kao alternativa za prethodno navedenu varijantu Cultural T. Nije nebitno napomenuti kako su Cultural supstrati sterilizirani pregrijanom vodenom parom to znai da ne sadravaju tetne mikroorganizme koji bi mogli uvjetovati polijeganje presadnica. Osim toga, u sebi ne sadravaju ni sjemenke korova sposobne da proklijaju kao ni jaja odnosno liinke tetnika koji bi mogli napraviti tete na mladim biljkama.
10
sluiti i u borbi protiv lisnih uiju. Dovoljno je da naberemo jedan kilogram koprive koji potom trebamo preliti s 10 litara vode. Smjesa se ostavlja 24 sata da odstoji nakon ega se jo treba procijedi kako bismo smo i dobili rastvor kojim moemo prskati biljke u borbi protiv lisnih uiju. Meutim, razumljivo je da nam navedeni rastvor moe pomoi samo ukoliko je rije o manjim povrinama jer na veim parcelama ipak trebamo upotrijebiti neki od namjenskih insekticida. Bilo kako bilo, kopriva je itekako poeljna biljka u svakom vrtu/domu, samo je treba prikupiti iz iste prirode tj. to dalje od bilo kakvih vanjskih oneiivaa. Sui se pak u hladu a bilje se uva u suhom i zranom prostoru. Odluite li se pak koprivu staviti na jelovnik, berite je u rukavicama trudei se ubirati samo neoteene listove i vrke mladih biljaka, tako da ih otrgnete na mjestu gdje je biljka jo mekana. Potom vam preostaje da jo samo pripremite ukusnu juhu, varivo ili savijau.
DOLPHIN
pinat za ranu proizvodnju
Meu veim brojem hibrida pinata, Dolfin zbog svojih karakteristika postaje sve traeniji, ali i zbog visoke otpornosti (1-7) na plamenjau pinata. Osim visoke otpornosti na plamenjau, Dolfin je i visoko tolerantan na virus mozaika krastavca (CMV). Dolfin je vrlo rani hibrid, s velikim listovima, srdnje zelene boje. Vrlo sporo procvjeta.
KO PRIVA
lijek za sve boljke
Pie: nino rotiM, diPl. ing.
Znalci koprivu s razlogom smatraju najzdravijim samoniklim lisnatim povrem. Poto je do koprive zaista lako doi, s obzirom na njenu ljekovitost, treba je koristiti to vie.
revni narodi su itekako znali cijeniti korijen i listove peckave biljke koja raste posvuda i naveliko ih koristiti kao hranu i lijek. U starogermanskoj mitologiji kopriva je bila simbol boga munje, a u nekim krajevima seljaci su pred nevrijeme stavljali koprivu u ognjite da im grom ne udari u kuu. Otud najvjerojatnije i narodna izreka nee grom u koprive. Osim toga, Rimljani su njezinu vlaknastu stabljiku koristili za izradu materijala pri tkanju koara.
Pomae kod klonulosti organizma
I doista, kopriva se od davnina koristi kod slabosti i klonulosti organizma te za bri oporavak poslije bolesti. To je i razumljivo ukoliko nam je poznato kako je mlada kopriva jedan od najbogatijih prirodnih izvora C vitamina, premda ni sadraj vitamina A nije zanemariv. Budui da je bogata svim vanijim mineralima, a posebice eljezom, preporua se kod slabokrvnosti. Pored toga, dokazano je da kopriva poma-
e kod upala mokranih organa te sprjeava nastanak pijeska i kamenaca u bubregu i mjehuru. Znaajna ljekovita vrijednost ove peckave biljke ogleda se u pospjeivanju izluivanja sluzi iz dinih organa te poboljavanju rada jetre, ui, guterae i slezene a preporua se i dijabetiarima iz razloga to uinkovito smanjuje eer u krvi. Ukoliko tomu pridodamo injenicu kako ova biljka ublaava ekceme i alergije koe te, openito gledano, jaa otpornost organizma, lako emo uvidjeti koliki je njen ljekoviti potencijal. U ljekovite svrhe se pak najee koristi svjee iscijeen sok, aj, ali i varivo te juha. Ispiranje usta ajem od koprive ublaava afte, upale desni i grla. Kopriva je i redovita biljka koju susreemo u amponima za pranje kose jer je dokazano kako djelotvorno smanjuje njeno opadanje, odnosno, predstavlja jedno od najjaih prirodnih sredstava u borbi protiv elavosti.
ANGIE
vodei hibrid salate za proizvodnju u zatvorenim prostorima
Pie: nino rotiM, diPl. ing. Dosadanji hibridi salate koji su se uzgajali u zatienim prostorima sve vie ustupaju mjesto novim hibridima, koji su po karakteristikama bolji ali to je puno bitnije i s puno veom otpornou na bolesti. Jedan od tih novih hibrida jest ANGIE, hibrid salate u tipu utog kristala, s otpornou na Bremiu lactucae (plamenjau
Koprivom protiv lisnih uiju
Osim za pripravljanje ljekovitih ajeva kopriva nam moe po-
Salata u zatvorenom prostoru
salate) 1-20, B25-22-24. Angie ima briljantno zelenu boju, s glavicama neto veeg volumena i teine. Listovi teko pucaju. Biljke imaju odlian porast u zimskim uvjetima. Donji dio glavice je ist i dobro zatvoren. Hibrid Angie preporuuje se za sadnju u zatvorenim prostorima (staklenici i plastenici) od poetka rujna pa do poetka veljae. Gustoa sadnje iznosi 14-16 sadnica po m2. Sjeme ovog hibrida je pilirano to garantira ujednaeno nicanje i bru sjetvu jer ga ne treba pokrivati.
11
KUPUSNA PIPA IKARICA
Na podruju Hercegovine i Dalmacije, posebno na lokalitetima na kojima se uzgajaju kupusnjae prije svih ratika, gotovo svake godine mnoge su biljke napadnute jednom vrstom surlaa (pipe). Radi se o kupusnoj pipi ikarici, koja se u pojedinim godinama moe javiti u poveanoj brojnosti kada na pojedinim povrinama moe biti i do 50 % napadnutih biljaka, a u jednoj biljci moe biti i do 30 liinki.
Oteenja na vratu korijena
Liinka unutar guke
Pie: Prof. dr. ante Be
upusnjae su veoma pogodno stanite za razvitak mnogih vrsta tetnih organizama. Da je to tako, pokazuje injenica da se na kupusnjaama moe razvijati oko dvadesetak vrsta uzronika bolesti i tridesetak vrsta tetnika. Na podruju Hercegovine i Dalmacije, posebno na lokalitetima na kojima se uzgajaju kupusnjae, prije svih ratika, gotovo svake godine mnoge su biljke napadnute jednom vrstom surlaa (pipe). Radi se o kupusnoj pipi ikarici, koja se u pojedinim godinama moe javiti u poveanoj brojnosti kada na pojedinim povrinama moe biti i do 50 % napadnutih biljaka, a u jednoj biljci moe biti i do 30 liinki.
Opis tetnika
Kupusna pipa ikarica (Ceutorrhynchus pleurostigma Marsh.) je kornja ija veliina tijela iznosi 2-3 mm. Liinke su blijedoute boje, bez nogu i sa smeom glavom. Odrasla liinka naraste do 5 mm. tetnik ima
dvije rase od kojih proljetna rasa jaja odlae u proljee, a ljetna koncem ljeta i poetkom jeseni. Odrasli se tetnik hrani liem, cvjetovima i korom mladih biljaka. Zbog hranjenja odraslih jedinki obino ne nastaju ozbiljne tete. Kada nastupi vrijeme odlaganja jaja, enka na vratu korijena mladih biljaka pomou usnog ustroja izgrize plitke jamice u koje odloi po nekoliko jaja. Zatim jamicu s jajima zatvori ljepljivim sekretom. Nakon pojave liinke bue okolno tkivo i izazivaju njegovu hipertrofiju zbog ega nastaju izrasline u vidu iarki ili guka, koje se djelomino nalaze iznad povrine tla, veinom dijelom ispod same povrine tla. Guke mogu narasti 2-3 cm. Kada se preree jedna takva guka u njoj se moe nai i do desetak liinki. Ukoliko su liinke napustile guku, unutranjost guke je izgriena u vidu veeg broja hodnika i galerija koji su ispunjeni izmetom liinki. Naime, liinke za cijelo vrijeme razvitka borave u gukama i hrane se njihovim sadrajem.
tete koje prave liinke kupusne pipe ikarice obino nemaju vei ekonomski znaaj. ike koje nastaju kao reakcija biljke na prisutnost liinki u tkivu dovodi do poremeaja prometa hranjivih tvari, zbog ega jae napadnute biljke zaostaju u porastu i krljaju. Na mjestu guka esto dolazi do trulei.
Kupusna kila
Suzbijanje
Smanjenju brojnost kupusne pipe ikarice doprinosi primjena razliitih mjera suzbijanja. upanje i unitavanje korijena nakon berbe kupusa doprinosi smanjenju brojnosti tetnika. Napad se smanjuje i izbjegavanjem uzgoja kupusa, odnosno kupusnjaa uope na istim parcelama ili unutar podruja na kojima se pipe ee javljaju u poveanoj brojnosti. Kada se oekuje jai napad pipe, tada zasaene biljke odmah nakon sadnje treba zaliti otopinom nekog insekticida na osnovi organskog fosfora ili piretroida. To je obino potrebno vriti kod ljetne sadnje kupusnjaa.
Sline simptome na kupusnjaama (hipertorfije na korijenu) pored kupusne pipe ikarice izaziva i glivica Plasmodiophora brassicae. Bolest se javlja samo u nekim podrujima, jer parazit treba mnogo vode i kiselo tlo. Na korijenju zaraenih biljaka formiraju se zadebljanja koja su posljedica hiperplazije i hipertrofije stanica korijena. Korijen moe biti zahvaen cijelom duljinom, tvorei kvrgavu masu. Simptomi na nadzemnom dijelu oituju se u smanjenju lisne mase, to je u direktnoj vezi s oteenim korjenjem. Vanjsko lie glavatog kupusa otpada, pa su glavice manje, a esto i nedovoljno vrste. Sve kupusnjae su osjetljive na ovog parazita. Zapaeno je da o stupnju kiselosti tla ovisi pojava i intenzitet bolesti.. jedine prihvatljive mjere zatite su kalcifikacija i plodored. Nakon pojave bolesti, na istoj parceli kupusnjae ne treba saditi 5-6 godina.
Ratika posebno osjetljiva B R O J 4 0 R U J A N / L I S TO PA D 2 0 0 5
12
SLATKA PAPRIKA IZ LJUTOG DOCA

je ovo mjesto u dalekoj prolosti i dobilo ime. Ipak, marljivi gosp. Jozo Grle se tu posebno istie. U vlastitom aranmanu izgradio je plastenik povrine 270 etvornih metara u kome uzgaja paprike sorte Istra. Kako i sam kae: Podigao sam plastenik u kome preteno uzgajam hibridnu papriku za potrebe trita. Obino se u plasteniku sadi od 1300 do 1400 struka a ukoliko uzmemo u obzir da po struku ostvarujem prinos od 5 kg dobit emo zadovoljavajuu koliinu plodova. Meutim, ohrabruje me injenica da svu proizvedenu papriku prodam na trnici u Mostaru te dio distribuiram u tvrtku Suncokret d.o.o. U poslu mi prije svega pomae supruga Jasna dok potpunu strunu pomo dobivam u Agrocentru Sjemenarna u Mostaru. Osim paprike, za potrebe trita uzgajam i krizanteme i to u koliini od 1500 komada. I na kraju, odlazimo ohrabreni primjerom zadovoljnog gosp. Grle koji oito uiva u svom poslu. Jedino nam je ao to nije htio stati ispred objektiva naeg fotoaparata. Ipak, pozirala nam je vrijedna gospoa Jasna koja uostalom i veinu vremena provede u svom plasteniku.
Jasna Grle u svom plasteniku
LJ
uti Dolac je maleno mjesto smjeteno nadomak Mostara.Iako se u ovom poljoprivrednom kraju tradicionalno uzgaja
vinova loza u posljednje vrijeme moe se uoiti i sve vei broj plastenika. Nita zauujue, jer ove vrijedne ljude krasi velika snalaljivost i prije svega hercegovaka ilavost. Uostalom, po tome
Lubenica za Guinnesa
Pie: toni Poli, diPl. ing.
a podruje Hercegovine itekako odgovara proizvodnji voa ve je davno poznata injenica. Malo tko je mogao vjerovati da se na ovom podruju mogu proizvesti primjerci za Guinesovu knjigu rekorda. To se
upravo dogodilo proizvoau Miladinu Ekmeiu iz apljine. Naime, ovaj proizvoa je posadio lubenice od kojih jedna nije prestala rasti sve dok vrijea nije pokrila povrinu jednog manjeg vrta (oko 30 m2). Na vrijei je bilo 9 duguljastih plodova lubenice od kojih je najvei teio 17 kg.
Ne znam o kojoj sorti se radi. Iznenadio sam se kad sam vidio da lubenica prekriva veliku povrinu tla. Inae, lubenica je redovito zalijevana i prihranjivana. Nakon branja, 9 plodova ukupno je teilo 108 kg - u razgovoru nam je rekao gospodin Ekmei.
Miladin Ekmei s plodom lubenice
PARGA-POVRE VISOKOG STANDARDA

Pie: Mr. aida kohni
Kao svjee proljetno povre , delikatesa je po mnogim svojstvima. Uvijek je bila povre visokog standarda. Tome je glavni razlog velika potreba radne snage i relativno mali prinosi po jedinici povrine.
otjee iz zapadnog Mediterana, a uzgaja se od pradavnih vremena. Iz june Europe proirila se na srednju i sjevernu Europu. U Europi su najvee povrine parge u panjolskoj, Francuskoj, Njemakoj i Nizozemskoj. Kod nas je parga malo zastupljeno povre, i to uglavnom
paroga tijekom vegetacije
u obiteljskim vrtovima. U zadnje vrijeme, u dolini Neretve, ima pokuaja zasnivanja nasada s proizvodnjom za trite. parga je trajnica sa ivotnim vijekom 15 i vie godina. Ima sposobnost da u nepovoljnim uvjetima ue u mirovanje i odbaci nadzemne dijelove. parga je jednospolna dvodoma biljka, koja poinje cvasti u drugoj ili treoj godini, a zatim cvate svake godine. Biljke koje nose muke cvjetove obino imaju vie tanjih izboja dok one s enskim cvjetovima imaju manje izboja, ali koji su deblji. Krajem jeseni i poetkom zime kada nastupe nepovoljni uvjeti za rast i razvitak, parga ulazi u mirovanje. Nadzemni dijelovi poute i odumiru, a ivotni procesi u rizomu i korijenju
svode se na najmanju mjeru. Za uzgoj parge treba birati laka tla, gdje zimi nije visoka podzemna voda, a ljeti se moe navodnjavati. parga voli organska gnojiva, tako da pri zasnivanju parita o tome treba voditi rauna, posebice oko se radi o uzgoju na pjeskovitim tlima. Organska gnojidba preporua se svake tree godine. parite se moe zasnovati izravnom sjetvom, to se primjenjuje samo u proizvodnji zelene parge. Kod takvog uzgoja berba je u treoj godini. Veina proizvoaa odluuje se za uzgoj iz presadnica. Takav nasad se moe poeti brati ve u drugoj godini nakon sadnje. Glavna je prednost uzgoja iz presadnica to se trajni nasad zasniva izabranim, ujednaenim, kvalitetnim biljkama.
Berba paroge
Mladi izboji parge sezonsko su povre koje se na podruju Hercegovine bere u travnju i svibnju. Najvie se koristi kuhana ili kuhana u pari zainjena umacima. Posebno je cijenjena juha od parge. parga se najvie konzervira zamrzavanjem i tako najbolje sauva aromu. U Europi se najvie cijeni bijela parga, iako zelena ima bolju hranidbenu i zdravstvenu vrijednost.
13
Ibro Zalihina svom Wimbldonu
tu je i prostor za osvjeenje
BLAGAJSKI WIMBLDON
D
a, dobro ste proitali. U mjestu Blagaj, koje se nalazi na junom prilazu gradu Mostaru, skrio se mali Wimbldon. Dakako, rije je o finom travnatom teniskom terenu iji je vlasnik gosp. Ibro Zalihi. Inae, zanimljiv je podatak da gosp. Ibro radi kao pravnik u ministarstvu unutarnjih poslova. Meutim, nije mu teko nakon posla posjetiti svoj teniski teren, jedinstven na ovim prostorima. Nalazite se na prvom travnatom teniskom terenu u BiH. Povrina terena iznosi 1000 etvornih metara a itav teren je graen po projektu kojeg sam dobio iz Engleske. Travnu smjesu kupio sam u Sjemenarni Mostar. Ispod travnjaka izgraen je kompletan drenani sustav dok je povrina terena pokrivena automatskim prskalicama koje izlaze iz samog tla. Iako sam u ovaj teren uloio mnogo truda i novca, nije mi ao jer ve sada vlada veliko zanimanje za termine igranja. Osim toga, teren je opremljen i svim potrebnim popratnim sadrajima, poput koktel bara te tu kabinama i svlaionicama. Kako bismo gosp. Zalihiu zahvalili na srdanosti i gostoprimstvu, obeali smo mu svu strunu pomo potrebnu za zahtijevno i nimalo jednostavno odravanje travnatog pokrivaa. Jer nije sluajno da vlasnici teniskih kompleksa radije odabiru pjeanu podlogu. Ali zato je mali Wimbldon upravo specifian.
SLANUTAK IZ POPOVA POLJA

Pie: Mr. aida kohni
alo tko se u Hercegovini moe pohvaliti da obrauje 130 duluma zemlje u komadu. Tim vie ukoliko se zna kako je hercegovaka zemlja podijeljena i iscjepkana na male parcele, oaze obradive zemlje u surovome kru. Ali, moramo uzeti u obzir injenicu kako se na krajnjem jugu Hercegovine smjestilo golemo Popovo polje. Upravo je u tom polju gosp. Ivan Skaramuca, doslovce reeno, uveo revoluciju u poljoprivrednu proizvodnju.
Prije nekoliko godina uao sam u ovaj veliki projekt, odnosno, odluio sam se baviti iskljuivo suvremenom poljoprivrednom proizvodnjom. Kako u dananjem svijetu globalizacije samo veliki igrai preivljavaju, dok mali brzo nestaju i propadaju, odluio sam ui u povrarstvo velikim koracima. Jer nije mala investicija obraivati 130 duluma zemlja, a o trudu i zalaganju da ne i govorim. Ali ono to je najvanije jest injenica da sam uspio, jer sam, samo primjera radi, ove godine ostvario izuze-
tno velik urod lubenice od ak 60 tona po hektaru. Osim toga, usvajam nove tehnologije i uvijek prihvatim savjete iz oblasti zatite bilja. Jedino na taj nain se u povrarstvu i openito poljoprivredi moe ii naprijed Inae, gosp. Skaramuca lubenicu uzgaja na povrini od 65 duluma i to sorte Fantazija i Farao a kao velikom proizvoau pronai trite mu nije veliki problem. Zanimljiv je i podatak da se na ostalih 65 duluma uzgaja slanutak koji je za ove potrebe uvezen iz Turske. Po dostupnim
Slanutak
podacima rije je o najveim povrinama pod slanutkom u naoj zemlji. I doista, na odlasku nam se uinilo kako se daak slavonskih oranica preselio u krevitu Hercegovinu.
Panorama Popova polja B R O J 4 0 R U J A N / L I S TO PA D 2 0 0 5
Nasad slanutka
Ivan Skaramuca-veliki proizvoa povra
JESEN
Mladen karai, diPl. ing.
14
NAJBOLJE VRIJEME
ZA SADNJU LUKA
U ovom razdoblju tradicionalno se u veini vrtova ili okunica obavlja sadnja luka. Kako i ne bi kada je luk stekao status vrlo zdravog i ljekovitog povra koje se tijekom cijele godine koristi kao mladi luk, mlada lukovica (luk srebrenac) i zrela lukovica.
sim toga, u prehrani se moe koristiti na raznorazne naine: svje ili konzerviran kao temeljna namirnica ili kao dodatak jelima. S druge strane, narodna medicina luk smatra vie nego korisnim povrem koje se koristi kao lijek protiv crijevnih bolesti, odnosno, openito bolesti koje izazivaju bakterije, zatim za poboljanje rada srca, za reguliranje eera u organizmu te kao oblog kod upalnih procesa i reumatizma.
tvorenim vrhom. Unutranjost glavice je bijele boje a prosjena teina glavica iznosi 80-100 grama. Sorta se odlikuje umjerenom ljutinom. Navedena sorta se svakako preporua za sadnju u jesenskom razdoblju. Dobro spremljene glavice mogu se koristiti dui vremenski period. Majski srebrenjak je sorta za ranu proizvodnju, koja se najvie uzgaja u junim podrujima. Sorta je prepoznatljiva po
Koju sortu luka odabrati?
U poljoljekarnama moe se pronai nekoliko razliitih sorti luka. Koju sortu luka odabrati, najee ovisi od vlastitih prohtjeva i obiteljskog jelovnika ali i zahtjeva trita. Ipak, kako bismo vam olakali izbor odgovarajue sorte, predoit emo vam osnovne karakteristike najeih sorti luka koje se sade u ovom razdoblju. Holandski uti (Stuttgarter) je najea sorta koja se odlikuje vrstim plosnatim glavicama, slamnato ute boje, s dobro za-
predstavlja crvenu varijantu srebrenjaka. Dakle, glavice imaju crvenu boju ali i lagani, slatki okus. Zbog toga ova sorta luka nalazi sve veu primjenu u obiteljskim povrtnjacima i kuhinjama. Kao i srebrenac, preteno se koristi za pripremanje salata. U novije vrijeme sve vea zanimanje vlada i za novu sortu luka, zanimljivog naziva Radar. Rije je o vrlo ranoj sorti koja dospijeva 15-tak dana ranije od srebrenca. Radar je izazvao zanimanje kod ljubitelja povra jer su standardne sorte luka lagano zasitile domae uzgajivae povra. Pozitivna osobina sorte je vrlo mali broj kureljavih biljaka. Sorta se svakako preporua za sadnju.
Majski srebrenjak
velikim bijelim plosnatim glavicama. Najvie se upotrebljava za pripremanje salata, pa ga uglavnom deklariramo i kao salatnu sortu luka. Glavice su slatkog okusa i prosjene teine 80-90 grama. Nije pogodan za dulje skladitenje. Red Baron je kvalitetna sorta luka koja jednostavno
POMANJKANJE HRANIVA-SIMPTOMI NA BILJCI
Pomanjkanje duika Nedovoljno ishranjena biljka
duikom zaostaje u razvoju, lie poprima blijedozelenu boju, dok ono starije uti i sui se od vrha Pomanjkanje fosfora Biljka slabo raste, lie je zagasitozelene boje, dok starije lie odumire. Pomanjkanje sumpora Lie luka je debelo i deformirano, a novi listovi ute. Biljka ima razmjerno malo listova, a relativno dobru lukovicu. Pomanjkanje kalija Starije lie odumire od vrha, ali ne uti. Biljka gubi turgidnost Pomanjkanje kalcija Pomanjkanje ovog hranjiva manifestira se na nain da mlado lie odumire ali pri tome ne uti, ili odumiranje distalnog dijela lista, od ega se list objesi, a kasnije odumire Pomanjkanje magnezija Starije lie kompletno pouti, ali ne odumire Pomanjkanje mangana Pojava prugaste kloroze vanj-
Cifo gnojiva-formula za uspjeh Holandski uti Red Baron B R O J 4 0 R U J A N / L I S TO PA D 2 0 0 5
15
OZIMI ENJAK
PROIZVODNJA MLADOG LUKA
Izborak
skog lia, koje kasnije odumire. Cijela biljka zaostaje u rastu. Pomanjkanje cinka Prugasto uenje i uvijanje lista uz zaostajanje u rastu Pomanjkanje bakra Vrhovi najmlaeg lia postaju klorotini, zatim pobijele i spiralno se uvijaju. Vanjske ljuske lukovica su tanke, svijetlo ute, a lukovica nije vrsta. Pomanjkanje bora Starije lie luka poprima klorotinu boju, nakon ega odumire. Popreno ute pijege pojavljuju se 3-4 cm od vrha listova, na kojima kasnije list puca. Lie moe biti tamnoplaviastozeleno, a najmlai listovi ukasti s uleknutim dijelovima. Pomanjkanje molibdena Slabo nicanje i odumiranje mladih biljaka na tresetnim tlima s pH 5,4 ili niim. U razvijenih biljaka odumiru vrhovi listova, a dio lista omeka i gubi turgor.
Kod jesenske sadnje povra ne smijemo izostaviti ni Izborak koji se uzgaja iskljuivo za koritenje u zelenom stanju. Zbog svojih karakteristika, uz jednu od gore navedenih sorti luka, redovito se uzgaja u obiteljskim vrtovima. Inae, vrijedi pravilo kako se za proizvodnju mladog luka na polju koristi krupni arpadik, sitnije lukovice ili rasad. Ali, treba znati kako profesionalci u svome poslu kod proizvodnje mladog luka vre sukcesivnu sadnju jer im ona omoguava kontinuitet u dospijevanju. Sadnja se obavlja u listopadu na dubinu od 5-6 cm i s razmakom redova od 20 cm te u redu 6-10 cm. Rano u proljee vrimo prihranu KANom i to svega s 15 grama po etvornom metru, a u sluaju sue nasad obavezno i zalijevamo. Na taj nain mladi luk dospijeva u vie navrata od kraja veljae do polovice svibnja. Meutim, treba napomenuti da u sluaju povoljnih vremenskih uvjeta, uz neto raniju sadnju, berbu mladog luka u toplijim dijelovima Hercegovine moemo oekivati ve koncem prosinca.
ako bi sadnja lukoviastog povra bila potpuna, ne smijemo zaboraviti ni na blieg roaka kojeg prepoznajemo pod nazivom bijeli luk, enjak ili saransak kako ga najee zovu na podruju Hercegovine. enjak se takoer sadi tijekom jeseni na dubinu od 4-5 cm. Kod uzgoja na gredicama razmak izmeu redova iznosi 15-20 cm, a u redu 10 cm. S druge strane, na veim povrinama razmak sadnje treba prilagoditi mehanizaciji za meurednu kultivaciju tla. Meutim, treba znati pravilno posaditi enjak, i to vrhom prema gore. U protivnom, naglavake posaen enjak tee ili nikako ne nie. U praksi, po etvornom metru sadimo oko 50 enjeva, ili u prosjeku est lukovica. To znai da nam je za povrinu od 100 etvornih metara potrebno oko 15 kg sadnog materijala. enjak se vadi kada lie pouti i kada polegne 50 % biljaka te nije preporuljivo ekati da se zelena masa potpuno osui. Kod manje proizvodnje za vlastite potrebe najbolje je enjak uplesti u vijenac i ostaviti ga na propuhu da se potpuno osui. enjak se ve 5000 godina smatra savrenim lijekom i dokazano ja da pomae u borbi protiv uzronika bolesti, normalizira crijevnu floru, ini krvne ile elastinim, potpomae prokrvljenost, sniava kolesterol te titi od prehlade, to je dovoljan razlog da ga vie koristimo u prehrani, posebno u nadolazeim hladnijim danima. Ljubitelje i potroae ove biljke sigurno e oraspoloiti vijest da su u novije vrijeme engleski genetiari uspjeli uzgojiti enjak koji nakon konzumiranja ne ostavlja otar, dobro poznat i neugodan miris. Japanci su za ovaj enjak pokazali veliki interes, te su danas oni njegovi najvei potroai i proizvoai.
uvanje luka i enjaka tijekom zime
enjak
Luk i enjak, posve zreo i suh (vlaan i nezreo odvojite i to prije potroite) najbolje se zimi uva u suhom, zranom i hladnom spremitu. U vlanim i toplim prostorijama lukovice se brzo kvare, trunu i tjeraju izboje te korijenje. to je luk zreliji, to je vei udio suhe tvari, pa se bolje i dulje uva. enjak, pak, ne smije biti prezreo, jer se tada tee uva, vanjska se ljuska otkida i puca pa se enjevi odvajaju. Prije nego to ga spremite najdeblje, najzdravije i zrele enjeve odvojite za sadnju. Ukoliko ste ostavili stabljike na lukovicama, luk i enjak spletite u jednoredne ili dvoredne vijence te objesite o grede u spremitu. Lukovice kojima ste odstranili stabljike uvajte u plitkim koaricama, vreama ili gajbicama u tankom sloju, ne debljem od 30 cm. Smjestite li luk i enjak na police, oko njega struji zrak pa se bolje uva. Za skladitenja, lukovice redovito pregledavajte i prebirite, osobito ako ih je mnogo. Najpovoljnija je temperatura za uvanje lukoviastog povra -1 do + 2 stupnja C. enjak i luk nee stradati zimi ako temperatura u prostoriji ne bude nia od minus 3 stupnja C. ak i ako se smrznu, ne dirajte ih, ve ostavite da se postupno odmrznu i posve obnove svoju kakvou.
16
LJEKOVITI CRVENI PLODOVI

drijen zauzimao sredinje mjesto raskonih vladarskih vrtova. Znameniti Goethe je ak formirao ivicu od drijena a koja i dan danas krasi vrt njegovih potomaka u rodnom gradu Weimaru. A glasoviti grki lijenik Hipokrat iz 4. stoljea prije Krista upotrebljavao je drijen za zaustavljanje proljeva i protiv dizenterije. Ovaj neponovljivi medicinski pisac je znao da prisutnost treslovine bitno utjee na ublaavanje navedenih tegoba. Hipokrat je preporuivao konzumiranje svjeih plodova koji u poetku imaju kiselo trpko meso dok poslije (kad postanu tamnocrvene) poprime slatkokiseli okus. Onima pak koji nisu bili ljubitelji svjeih, zrelih drenjina preporuano je konzumiranje soka spravljenog od zrelih plodova a koji je vrlo slina okusa kao sok ipka.
Plodovi drenine
tariji narataji su znali cijeniti prirodu te su stoga i esto boravili u njoj skupljajui plodove divljeg voa. Zato, ukoliko ne elite ljenariti, zaputite se u prirodu koja prua idealan oping-sve u izobilju a ipak besplatno. I ne samo to, jer upravo se na naim kamenitim obroncima krije neiskoriteno bogatstvo koje se ogleda u plodovima samoniklih biljnih vrsta. Svakako, nezaobilazan je i drijen iji se plodovi koriste za spravljanje sokova, ajeva i vrlo ukusnih pekmeza. Osim toga, plodove drenjine moete jesti i svjee. Na taj nain u potpunosti moemo iskoristiti i sve vrijedne sastojke ovih zdravih plodova. Zanimljiv je i podatak da drijen sadrava vie C vitamina od limuna a po-
sebno se preporua osobama s problematinim elucom i crijevima. Pored toga, u prolosti se redovito koristio i u borbi protiv munine.
Drijen je grm ili nisko drvo visine 5-7 metara, koji nastanjuje suhe listopadne ume i sunane kamenite obronke. Stoga je redoviti pratilac hercegovakih terena a rujan je idealan mjesec za prikupljanje njegovih sonih i zdravih bobica.
zerviraju uz dodatak komoraa te se na taj nain koriste slino kao i masline. Spomenimo kako je drijen postao i svojevrstan vid zarade u Hercegovini jer se u prikupljanje njegovih plodova sve vie ukljuuju oni najstariji ukuani te djeca. I kako kae jedan ukuanin-ove godine moja je obitelj zaradila 800 KM zahvaljujui prodaji prikupljenih sonih crvenih bobica. A u Hercegovini barem ilavo drvo drijena nije problem pronai. Ta nalazimo ga ve u okolici gradova pa sve do vrhova planina gdje najee zauzima osunana mjesta i to ak pri 1300 metara nadmorske visine. Stoga, izvadite ruke iz depova te krenite u prirodu jer jesen je idealna za prikupljanje sonih i zdravih plodova drijena.
Vjesnik proljea
U prirodi se drijen vrlo rano aktivira, u pojedinim godinama ve poetkom veljae. Zbog svog kratkog zimskog sna posebno su ga cijenili ljubitelji proljea koji su poetkom sijenja otkidali nekoliko grana drijena. Otkinute grane su stavljane u vaze kako bi se na sobnoj temperaturi pupoljci to bre otvorili i donijeli daak proljea u kune prostorije. Iz toga se najbolje moe zakljuiti kako su nai preci duboko potivali i cijenili svoju prirodnu okolicu. Meutim, slini primjeri mogu se pronai i u drugim europskim krajevima gdje je
Kulinarsko znaenje
Drijen ima veliko kulinarsko znaenje iz razloga to se koriste svjee i suene drenjine i to prvenstveno za pripravljanje raznih sokova, mota, sirupa i kisele juhe. Posebice su ukusni i hranjivi dem i pekmez koji se redovito lako prodaju na trnicama. Osim toga, drenjine se koriste i za pripravljanje vonih vina, likera, kao i zaina za jela od mesa i ribe. U nekim se oblastima ak iz plodova drijena pee i rakija, dok se listovi koriste za spravljanje ajeva. U Italiji se plodovi skupljaju nepotpuno zreli i kon-
Plodovi u zriobi
Potpuno zreli plodovi B R O J 4 0 R U J A N / L I S TO PA D 2 0 0 5
17
IPAK
Plodovi ipka
simbol Hercegovine
ipak predstavlja drevnu vonu kulturu ija prisutnost na hercegovakim prostorima see u daleku prolost. Ustvari, rije je o vonoj vrsti koja je izrazila visok stupanj adaptiranosti na naim prostorima, veoma esto i bez ikakvog utjecaja ovjeka.
sladun, Glava i Konjski zub Slatki barski - je rana slatka sorta koja dozrijeva ve koncem rujna. Plod je srednje velik do velik, okruglasta oblika s izraenim rebrima. Kora je debljine 3 - 4 mm. Boja ploda je crvene do svjetloute boje. Zrna su velika, tamnocrvene boje, vrlo sona, slatkasta okusa i ugodne arome. Hercegovaki sladun - je vrlo rana hercegovaka sorta, iji plodovi dozrijevaju poetkom rujna. Plod je srednje velik do velik, okruglasta oblika. Kora je svjetlo-ute boje, a preko cijelog ploda proirena je crvenkasta boja. Zrnje je srednje veliko, crveno, slatkog ugodnog okusa. Podloan je pucanju zbog izraene osjetljivosti prema sui. Glava - rije je o sorti ipka koja se najvie uzgaja u Hercegovini. Ubraja se u skupinu slatko-kiselih sorti. Plod je okruglasta oblika, velik do vrlo velik s debelom korom, osnovne ute boje, a sa sunane strane razliveno je crvenilo. Zrnje je veliko i vrlo sono, crvenkaste boje. Dozrijeva od sredine rujna pa do konca listopada. u obliku ivih ograda u guem sklopu ili na vei razmak. Prednost ima uzgoj u obliku vaze s visinom debla od 50 do 60 cm. Poeljno je formirati ispoetka 2 do 3 primarne skeletne grane koje e formirati kronju. Kod nas se najee ipak sadi na razmak 5 x 4 m ili 5 x 3 m. Na plodnijim tlima razmak moe iznositi i 6 x 5 metara. Dakle, razmak sadnje ovisi prvenstveno o plodnosti tla, mogunostima navodnjavanja i primjeni meurednih strojeva. Spomenimo kako se posljednjih godina poveava broj nasada pod ipcima. To je i razumljivo ukoliko u obzir uzmemo injenicu kako je sadni materijal najskuplja stavka u cjelokupnoj proizvodnji. To je i razumljivo jer je odravanje, gnojidba te zatita puno jeftinija i jednostavnija u odnosu na ostale vone vrste. Osim toga, ipak se moe uzgajati gotovo u cijeloj Hercegovini, poevi od razine mora (Neum) pa sve do 600 metara nadmorske visine (egulja kod Stoca).
ipak se prvenstveno uzgaja zbog plodova koji posjeduju visoku kakvou i iroku uporabnu vrijednost. Inae, plodovi ipka su vrlo cijenjeno voe za potronju u svjeem stanju kao i za razliite preraevine. Kemijski sastav plodova orijentacijski se sastoji iz sljedeih sastojaka: oko 80 % vode, 1,5 % bjelanevina, 10 do 20 % eera, 0,3 do 0,9 % organskih kiselina, vitamina C i dr. Ima vrlo hranjivu i dijetoterapeutsku vrijednost. Gotovo tradicionalno se u Hercegovini od njegovih plodova proizvodi sok koji se uglavnom spravlja od divljeg ipka. Znaenje soka od divljeg ipka je utoliko vee ukoliko je poznato kako obiluje eljezom koje je pak vaan sastojak krvi.
Uvjeti uzgoja
Poznato je da ipak dobro podnosi visoke ljetne temperature, dok je prema niskim temperaturama veoma osjetljiv.
Tako je dokazano da ne podnosi temperature ispod -15 C u zimskom mirovanju. Za ipak su najopasniji jesenski mrazevi, pa za njegov uzgoj treba izbjegavati podruja gdje se ee i javljaju. Nadalje, za ipak je vano da u tlu ima dovoljno vlage u vrijeme intenzivnog rasta korijena u jesen i proljee, kao i u fazama rasta ploda. Zbog toga je potrebno osigurati natapanje tamo gdje ga nema. esto se dogodi da u prvim fazama rasta ploda nema dovoljno vlage, a u razdoblju bubrenja i dozrijevanja plodova uslijedi kino razdoblje. Zbog toga plodovi naglo bubre, te dolazi do raspucavanja stanica to u konanici prouzrokuje pucanje ploda. to se tie svojstava tla, najbolje uspijeva u dubljim dobro dreniranim pjeskovito-ilovastim tlima koja sadre dosta organske tvari i koja dobro zadravaju vlagu. Preferira neutralana do slabo kisela tla. Uzgaja se na vlastitom korijenu pa u obzir ne dolaze podloge niti cijepljenje. Najee se razmnoava korjenovim reznicama matinih stabala dotine sorte. Time postiemo najbolji uspjeh u razmnoavanju.
SORTE
NAIN UZGOJA I GUSTOA SKLOPA
Plodovi spremni za trgovinu B R O J 4 0 R U J A N / L I S TO PA D 2 0 0 5
U uzgoju je proiren veliki broj sorti koje odgovaraju pojedinim ekolokim uvjetima. Meutim, nae najpoznatije sorte su: Slatki barski, Barski rani, Hercegovaki
Uzgajamo ga u obliku pojedinanih stabala ili u vonjacima. Pojedinana stabla najee dolaze u kunim vrtovima sa slobodno formiranom grmolikom kronjom. Moemo ga uzgajati i
Sadnice ipka
JESEN U POVRTNJAKU
18
Nitko ne zna hoe li ove godine jesen biti idealna za radove u povrtnjaku. Na tu misao tjeraju nas neobino klimatski promjenljivi ljetni dani kada je kia padala doslovce svaki drugi dan i to u svim naim podrujima. Ali, izgradnjom zatienih prostora pronaena su rjeenja za gotovo sve klimatske i vremenske uvjete.
Blitva
pinat
Sadnice ratike
Pie: nino rotiM, diPl.ing.
osljednjih godina svima postaje jasno kako danas za profesionalnu povrarsku proizvodnju postoje tehnoloka rjeenja za gotovo sve klimatske i vremenske uvjete, uz potivanje osnovnog prirodnog zakona kojim svako podneblje ima svoju floru. Ovo je djelomino prevladano izgradnjom zatienih prostora, pa se tako danas i na sjeveru nae zemlje uzgajaju biljke iz toplijeg, junog pojasa. Osim toga, oevidci smo injenice kako iz dana u dan kontinentalni dijelovi nae zemlje lagano gue i ubijaju proizvodnju povra u Hercegovini. Tako danas nita nije neobino pa ak ako se i zamijeti da gotovo svako drugo domainstvo na sjeveru nae zemlje uz okunicu posjeduje plastenik manje ili vee povrine. S obzirom da se ovdje ipak ne radi o profesionalnoj proizvodnji povra (kao to je to sluaj u junoj Hercegovini) i da se u sluaju prejakih zima i propadanja usjeva ne dogaaju velike tete, zaivjelo je mnogo zanimljivih naina uzgoja povra zimi. Najvie su ih smislili po-
vrari uz trnice veih gradova (Sarajevo i Banja Luka) tako da se njihovom opskrbom zelenjava sve manje doprema iz june Hercegovine.
Vrijeme je za sjetvu blitve i pinata
Nekako tradicionalno se u Hercegovini poetkom jeseni siju blitva i pinat, premda nimalo ne zaostaju i ostale povrarske kulture. Tako se mrkva i perin mogu uzgajati gotovo cijele godine, dok su nadolazei hladniji dani idealni i za uzgoj zimske salate te vrlo cijenjenih radia. Ali, kako bi nam povrtnjak bio upotpunjen, svakako ne smijemo zaboraviti posaditi i luk koji se u ovom razdoblju najee sadi za potronju u mladom stanju. U tu svrhu najee se koristi izborak koji za potronju dospijeva ve koncem prosinca. Ali pored luka, tijekom rujna se uzgaja i ratika koja evidentno iz godine u godine postaje sve omiljenija meu profi povrtlarima. Kako i sami kau, posla oko ratike je malo, a zarada je itekako sigurna jer se sve proizvedene koliine ratike redovito prodaju na trnicama diljem Hercegovine.
zraka i tla stvaraju povoljne uvjete za nastanak i razmnoavanje brojnih bolesti i tetnika. Stoga jesen trai veu mobilnost svih povrtlara to podrazumijeva redoviti pregled povrina pod povrem. Sukladno tomu, im se zamijeti povean broj tetnika kao i poetni znaci bolesti nuno je primijeniti odgovarajue pesticide. Meutim, koji emo od pesticida primijeniti, ovisi o duljini trajanja karence. Jer povre se ne smije brati dok nisu odbrojeni svi dani karence, odnosno, karenca je vrijeme koje je potrebno da proe od posljednjeg tretiranja do berbe. Ipak, malo je poznato kako proizvoa moe ubrati povre i ranije nego je istekla karenca, ali samo u sluajevima kada je na to primoran. Potom to isto ubrano povre treba dobro uvati u povoljnim uvjetima dok ne prou dani karence. Dakle, razgradnja otrovnih kemijskih tvari nastavlja se i dalje u obranom povru nakon ega se ono moe konzumirati ili prodavati na tritu. Napominjem kako se navedeni postupak provodi samo u krajnje nunim sluajevima.
Vodite rauna o karenci!
Skladitenje povra za zimu
bez opasnosti od smrzavanja. Ta svima nam je poznato kako su nai stari u sluajevima sputanja temperature ispod nule, uskladiteni krumpir obino pokrivali starim dekama. S druge strane, korjenasto povre se nakon vaenja iz tla temeljito isti od zemlje te potom dobro opere. Kada se mrkva i njeni roaci dobro osue spremaju se u sanduke s pijeskom koji tijekom uvanja trebamo povremeno vlaiti. Praksa je pokazala da se mrkva dobro uva i u plastinim vreama koje se na vrhu ne zatvaraju ili se pak jednostavno ostave da prezime na gredici. Pod slojem slame mrkva, cikla i crni korijen mogu prezimiti na gredici i na minus 5 stupnjeva C te e tako ponekad zadrati i bolju aromu od uskladitenog povra. I na kraju, kako nam luk ne bi redovito trunuo u skladitu, trebamo ga dobro osuiti nakon ega ga tek skladitimo na tavanu. U pojedinim podnebljima luk se uva iskljuivo u vijencima koji se objese na gredu gdje se na suhom i prohladnom mjestu moe vrlo dugo ouvati. Koji ete nain skladitenja odabrati stvar je osobnog izbora!
Izbor sjemena u AC Sjemenarni
Osim sjetve ili sadnje povra tijekom rujna, bit e potrebno briljivo odrati povre u rastu posijano ili posaeno u srpnju i kolovozu, a to e biti vrlo teko u jesenskim mjesecima. Naime, ugodne temperature te vlanost
Tijekom rujna se za zimu skladite vee koliine krumpira koje je najprikladnije spremiti u zemljani trap. Manje se pak koliine mogu spremiti u drvene gajbice. Vano je samo voditi rauna da je mjesto na kojem se skladiti krumpir tamno i suho,
Trap za krumpir B R O J 4 0 R U J A N / L I S TO PA D 2 0 0 5
19
Kruka procvjetala u jesen
Normalna cvatnja voaka
JESENSKA CVATNJA VOAKA

Neuobiajene klimatske promjene tijekom ljeta nisu izludile samo ljude i ivotinje ve su posljedice uoene i na razliitim vonim vrstama. U tome je posebno prednjaila kruka koja je poetkom rujna procvjetala gotovo u cijeloj BiH.
doista, javljaju nam se brojni voari bilo amateri bilo profesionalci u svom poslu i pitaju nas za savjet. Doao mjesec rujan, a voke procvjetale. to nam je initi, to je uzrok tomu? Posebice nam se obraaju poljoprivrednici iz sjevernijih dijelova nae zemlje kod kojih je osim voaka i krumpir drugi put procvjetao. Pa, doista to se to dogaa u svijetu oko nas? esto napominjem kako je sustavno devastiranje naih prirodnih bogatstva, mislei pri tomu na velike umske komplekse, ostavilo nesagledive i trajne posljedice na klimatske prilike. Ukoliko tomu pridodamo i sustavno, enormno zagaivanje okoline, lako moemo zakljuiti da je problem i vie nego sloen. Sve to zajedno utjee na velike klimatske promjene koje ostavljaju traga na sav biljni svijet, pa time i na brojne vone vrste.
Zato voke zamijene jesen za proljee?
Dakle, u mnogim se vonjacima dogodio fenomen-voke su procvale u jesen! Ova bi se pojava smatrala udnom da nije prouzrokovana nestabilnim vremenom tijekom ljeta. Ono to hou rei jest injenica da su velike vruine koje su se smjenjivale obilnim oborinama utjecale na aktiviranje obrambenih mehanizama biljke. Jer treba znati da biljke tj. voke imaju nevjerojatne mehanizme obrane od svih vremenskih nepogoda koje ih mogu pogoditi, pa ak i od tetnika. Stoga zadivljuje nain na koji su voke nastojale preivjeti ekstremna kolebanja temperatura ovoga ljeta. Zbog kolebanja temperatura voke su prele u stanje mirovanja. Uvjetno reeno, voke su prele u fazu u kojoj su inae zimi, a sve kako bi izbjegle potpuno suenje. Sve svoje funkcije svele su na minimum, to znai da su aktivnosti disanja lista, ploda i stabla svedene na najmanju moguu mjeru. A kako je ljeto zavrilo blago i kiovito, voke su se opet potpuno aktivirale to znai da su poele kretati u novu vegetaciju. Pupovi koji su bili prisiljeni na mirovanje
prolistali su a zaostali cvjetovi procvjetali. Osim toga, ova godina je pokazala da u naim uvjetima uzgoja ljetnu rezidbu treba obavljati krajne oprezno jer pretjerani rez moe prouzroiti oegotine na plodu i onemoguiti nastojanje biljaka da puste mladicu, list i cvijet. Inae, struno reeno mirovanje voaka uvjetuju biljni hormoni dormeni, od kojih su najvaniji etilen i apscisna kiselina, koji se i nakupljaju krajem vegetacije. Zavri li vegetacija rano u jesen, hormona koji uzrokuju mirovanje ima manje. im se hormoni pod utjecajem hladnoe razgrade, a temperature zraka porastu, zapoinje novo vegetacijsko razdoblje.
Kako pomoi vokama?
Jedno je sigurno, pupovi koji su procvjetali za iduu godinu su izgubljeni. Ali, bude li zahladilo, dio cvjetova ipak se nee otvori-
ti, pa bi voke usprkos jesenskoj cvatnji sljedee godine ipak mogle dati mali urod. Meutim, treba znati da ovakav neravnomjeran razvitak iscrpljuje i oslabljuje stablo, pa ono zahtijeva briljivu njegu i dodatnu gnojidbu organskim i mineralnim gnojivima. Osim toga, sada je pravo vrijeme za jesensko-zimsku gnojidbu u kojoj koristimo formulacije NPK gnojiva s malim postotkom duika (N). Takve formulacije su 816-24, 7-20-30, 5-20-30, 7-14-21 i dr. Takoer ne smijemo izostaviti ni prskanje voaka bakrom (prije svega kotiavih) u cilju suzbijanja Monilije laxe. Period od poetka do kraja opadanja lia idealan je i za jesensku sadnju voaka koja se u naim krajevima pokazala i vie nego dobrom. Zato? Zato to kod sadnice posaene u ovom razdoblju korijen raste ve od samog trenutka otkad je u zemlji. Tako za vrijeme neto toplije i vlanije jeseni korijen proe tzv. prvu fazu rasta da bi na proljee ve dobro ukorijenjen, uao u proljetnu fazu rasta te je time i znatno spremniji za vegetaciju u odnosu na biljku koja je posaena na proljee. Ali, isto tako treba znati da je u junoj Hercegovini vrijeme sadnje mogue gotovo cijelu zimu jer je dokazano da je kod nas korijen aktivan upravo tijekom cijele zime.
Gnojiva za jesensku gnojidbu
Stajsko gnojivo - obavezno u jesen
ZATITA BRESKVE I NEKTARINE NAKON BERBE

be jo je u velikoj mjeri mogue smanjiti brojnost mnogih tetnika, primjerice dudove titaste ui, breskvinog moljca i breskvinog savijaa. Obilna koliina kie koja je pala tijekom kolovoza produljila je vegetaciju breskve i nektarine, ali i aktivnost mnogih tetnih organizama koji su prisutni na tim vonim vrstama. Te tetne organizme trebalo je suzbijati tijekom ljeta, a breskvinog moljca i breskvinog savijaa jo od proljea. Meutim, kako mnogi tetnici (dudova titasta u, smea breskvina lisna u, breskvin moljac, breskvin savija) imaju vei broj generacija, to su njihove posljednje generacije jo prisutne na stablima breskve i nektarine.
20
tete od moljca
Nasad breskve
atita breskve i nektarine provedena nakon berbe ima veliko znaenje. Naime, nakon berbe je mogue izvriti suzbijanje mnogih vrsta tetnih organizama koje iz razliitih razloga nije bilo mogue u vegetaciji. Nakon berbe i najkasnijih sorti, to je ve obavljeno, treba to je mogue prije pristupiti zatiti stabala breskve i nektarine jer e njihova zatita u iduoj godini biti mnogo laka
Briga o nasadima tijekom cjele godine
O nasadima breskve i nektarine dobar voar brine tijekom cijele godine. Isti je sluaj kada su u pitanju druge vrste voaka. Naime, on se ne ograniava na to da o vokama brine samo u vrijeme vegetacije, odnosno u vrijeme kada od vonih stabala oekuje obilat urod, ve o njima vodi brigu i nakon berbe, kao i u godinama u kojima iz raznih
razloga nije bilo plodova. Za razliku od takvih voara, ima i onih koji smatraju da berbom plodova prestaje briga o odravanju zdravstvenog stanja u vonjaku. Meutim, u mnogim vonjacima upravo po zavretku berbe treba izvriti odreene zahvate koji e u velikoj mjeri imati povoljan uinak na bolje zdravstveno stanje i bolju kondiciju vonih stabala u iduoj godini. Zatita breskve i nektarine provedena nakon berbe je od velikog znaenja. Naime, nakon berbe je mogue izvriti suzbijanje mnogih vrsta tetnih organizama koji se jo od ranije nalaze na stablima breskve i nektarine, kad ih se zbog prisutnosti plodova koji su bili u fazi zriobe nije bilo mogue tretirati. Nakon berbe i najkasnijih sorti, to je ve obavljeno, treba to je mogue prije pristupiti zatiti stabala breskve i nektarine jer e njihova zatita u iduoj godini biti mnogo laka. Naime, tretiranjem breskve i nektarine poslije ber-
me bila daleko djelotvornija, posebno na dudovu titastu u. Sve ovo ukazuje da se ne treba drati odreenog ablona po kojem se provodi zatita protiv odreenih tetnika, ve suzbijanju treba pristupiti i izvan uobiajenih rokova tretiranja, odnosno kada je to mogue, bez obzira na stanje vegetacije.
Vei izbor pripravaka
Zatita nakon berbe
Premda se zatita breskve i nektarine u praksi rjee provodi poslije berbe ne treba zanemariti zatitu tih kultura i u to vrijeme treba misliti na urod u slijedeoj godini i to je mogue prije izvriti zatitu tih vonih vrsta. To je potrebno iz dva razloga. Prvi razlog je da se u napadnutim zasadima breskve i nektarine sprijei daljnje iscrpljivanje ve pomalo fizioloki oslabljenih stabala, a drugi je razlog da se nakon berbe provedenim tretiranjem smanji brojnost tetnika kako bi ih poetkom nove vegetacije bilo to manje. Pored navedenog znaaj tretiranja poslije berbe je i u tome to je u to vrijeme mogue primijeniti pesticide koji se nisu mogli koristiti u vrijeme dok su plodovi bili na stablima, premda bi, kada bi to bilo mogue, tretiranja izvedena u to vrije-
Primjerice, tretiranje breskve i nektarine protiv dudove titaste ui daleko je djelotvornije kada se provodi tijekom lipnja, srpnja i kolovoza jer se tada najvei broj ui nalazi u stadiju liinke. Meutim, tada se na stablima nalaze plodovi zbog ega je nemogua primjena upravo onih insekticida koji djeluju na tog tetnika. Slina situacija je i kada su u pitanju breskvin moljac i breskvin savija. I kod ovih tetnika je druga, odnosno trea generacija prisutna upravo u vrijeme kada mnoge sorte breskve i nektarine dozrijevaju pa je primjena insekticida u cilju njihovog suzbijanja nemogua. Zbog toga tretiranje obavljeno nakon berbe i kod spomenutih tetnika e doprinijeti smanjenju njihove brojnosti budui se zadnje generacije jo uvijek nalaze u vrnim dijelovima mladica breskve i nektarine.
Dudova titasta u
tete od savijaa
Dudova titasta u na debljoj grani B R O J 4 0 R U J A N / L I S TO PA D 2 0 0 5
21
IULA - ljepotica jeseni

iula je dosta rijetka vona vrsta koja se u naem podneblju uzgaja tek sporadino. Kako se posljednjih godina njen uzgoj lagano intenzivira, tako se, uz ostale vone vrste, u kunim vrtovima Hercegovine moe zamijetiti i po koje stablo iule.
i nadasve aromatinim vinskoslatkim okusom. U sredini ploda smjetena je izbrazdana i s obje strane zailjena kotica.
Idealna za suna i siromana tla
Plodovi iule
iula-trnovita maslina
osljednjih godina, svjesni injenice kako se uzgoj voa ne moe bazirati samo na klasinim vonim vrstama, bolje opskrbljeni voni rasadnici nudili su i stabla rijetkih vonih vrsta. Tako se uz jabuku, kruku, trenju i kajsiju mogla nabaviti i pokoja sadnica pistacije, kumkvata te iule. Ipak, meu navedenim vonim vrstama najmistinija je iula. Zato? Zato to ova rijetka vona vrsta potjee iz daleke nam Kine u kojoj zauzima prvo mjesto po broju stabala i gdje danas imamo ak 200 000 hektara pod iulom. Istini za volju, u naim hercegovakim krajevima malo tko zna za pojam iule a vrlo je mali broj onih koji su stablo iule uope vidjeli u stvarnosti. Ali, voari entuzijasti, koji u svom vrtu vole imati stabla za koje drugi i ne znaju da postoje, uveli su ovu istonjaku vonu vrstu i u nae hercegovake krajeve.
I cvijet iule je zanimljiv B R O J 4 0 R U J A N / L I S TO PA D 2 0 0 5
I doista, kada pogledamo stablo iule tijekom zime, iz neznanja bi pomislili kako nam pred oima raste trnovita draa. Jer treba znati kako iula formira prepoznatljive kronje s dosta gustih izvijuganih trnovitih izboja. Stabla pak narastu od 2 do 4 metra visine te se zbog otrih trnovitih bodlji trebaju saditi u rubnim, manje prohodnim dijelovima vrta. Na taj nain emo izbjei mogunosti ozljede kod onih najmlaih jer iuline bodlje nipoto ne prataju. Pa zapitali bi smo se u emu lei vrijednost ove zanimljive vone vrste, kada ve nije toliko ni zastupljena ni dekorativna. Ali, treba znati kako plodovi iule imaju veliku hranjivu i dijetoterapeutsku vrijednost. Plodovi iule se puno cijene zbog svog ljekovitog djelovanja i esto se koriste za lijeenje raznih bolesti, a osobito dinih organa. Osim toga, ljekovito djelovanje imaju jo lie i kora iule. Stoga se nemojte zauditi ako u ljekarnama zamijetite ajeve od iule jer su njeni plodovi, lie i kora vrlo traeni u farmaceutskoj industriji. Inae, spomenimo kako su plodovi iule veoma slini plodovima masline. Plod je okruglasta oblika, crvenkastosmee do ute boje s ugodnim
iula vrlo dobro podnosi uzgoj na sunim tlima koja su siromana hranjivim tvarima. Stoga dobro uspijeva u naim junim krajevima ali i u susjednoj Dalmaciji, ak i tik uz morsku obalu. Tako je dokazano da bez veih potekoa moe podnijeti temperature iznad 40 C te dulji suni period. Samo kod izbora proizvodnog prostora trebamo voditi rauna da je posadimo na zatienom poloaju iz razloga to joj ne pogoduju jaki sjeverni ali ni juni vjetrovi. U sluaju da je tlo karbonatno i alkalno gotovo je sigurno da emo imati potekoa s klorozom ili pojavom uenja lia a to se sprjeava povremenim unoenjem eljeza u obliku proizvoda Florgen 6. to se tie razmaka sadnje, treba znati kako se ranije preporuivala neto rjea sadnja na razmake 5 x 5 i 6 x 6 metara, premda najnovija istraivanja pokazuju kako se vei proizvodni potencijal moe oekivati kod neto gue sadnje. Tako, ukoliko elite podii nasad ove nadasve zanimljive vone vrste, morate znati kako meuredni razmak treba iznositi svega 3 metra, koliki treba biti i razmak unutar samoga reda. U novije vrijeme na podruju june Dalmacije ali i otoka mogu se zamijetiti manji nasadi iule iz razloga to su voarima unaprijed osigurani otkupi cjelokupnog uroda, a to je ujedno i najvanija stavka u proizvodnji. Jer, interesi velikih farmaceutskih kompanija poklapaju se sa sve traenijom eko-prirodnom proizvodnjom. To je i razumljivo ukoliko se uzme u obzir injenica kako iula nema nekih posebnih bolesti i tetnika te je stoga i nije nuno tretirati pesticidima, a u njenom uzgoju ne treba ko-
Izgled stabla
ristiti ni velike koliine mineralnih gnojiva. Dakle, ispada da je najskuplja sama sadnica a ako znamo kako samo jedno stablo u punoj rodnosti ostvaruje prinos od 40 do 50 kg postaje nam sve jasnije kako je iula itekako profitabilna vona kultura.
Slina iuli je i sibirska voka poznata pod nazivom OBLEPIHA. Kod nas je poznatija pod sinonimom vuiji trn gdje raste kao ukrasna, medonosna, divlja jestiva i ljekovita biljka. Kultivirana je u Sibiru od manje trnovitih i rodnih biljka gdje predstavlja vrlo popularno voe. Dosta je ima na podruju Makedonije gdje je takoer u farmaceutskim krugovima vrlo omiljena zbog svojih brojnih ljekovitih i hranjivih vrijednosti. Od plodova se najee priprema slatko, dem, ele, sirupi, sokovi i drugi bezalkoholni napitci, ukljuujui i vitaminske. U matinoj zemlji, Sibiru oblepiha predstavlja osnovnu sirovinu za dobivanje vina, rakija i razliitih vrsta likera.
22
VONA GRINJA ILI VONI CRVENI PAUK

Voni crveni pauk se pojedinih godina moe namnoiti i pojaviti u tako visokoj brojnosti da mnoge vone vrste prije vremena ostaju bez lia. Zbog toga u godinama masovne pojave voni crveni pauk moe priiniti izuzetno velike tete koje se mogu mjeriti sa tetama koje nastaju od najznaajnijih vrsta tetnih kukaca.
Simptomi oteenja na listu jabuke
ona ili ljivina grinja, odnosno voni crveni pauk kako mnogi voari nazivaju tog tetnika, esto se javlja u mnogim vonjacima. tetnik je inae od davna poznat kao jedan od najznaajnijih tetnika ljiva, budui da je veoma esto dovodio do prijevremenog otpadanja lia napadnutih stabala ljive. Kasnije se tetnik poeo javljati i na jabukama, breskvama i nektarinama, te nekim drugim vrstama voaka, odnosno na vinovoj lozi. Danas se vonog crvenog pauka s pravom svrstava meu najznaajnije tetnike voaka i vinove loze zbog kojeg je u pojedinim godinama potrebno, primjerice, jabuku tretirati i do pet puta. Voni crveni pauk se, naime, pojedinih godina moe namnoiti i pojaviti u tako visokoj brojnosti da mnoge vone vrste prije vremena ostaju bez lia. Zbog toga u godinama masovne pojave voni crveni pauk moe priiniti izuzetno visoke tete koje se mogu mjeriti sa tetama koje nastaju od najznaajnijih vrsta tetnih kukaca.
Voni crveni pauk posebno predstavlja problem tamo gdje se pesticidi nestruno primjenjuju to unitava ili ometa razvoj prirodnih neprijatelja vonog crvenog pauka. Smatra se da i neke agrotehnike mjere, prije svih prekomjerno koritenje duinih gnojiva, doprinose veoj plodnosti enki, duljem ivotu pauka, te njegovom brem razvoju.
kojoj generaciji se radi. Naime, pauk tijekom godine ima vei broj generacija, najee 8-9 generacija, koji se razvijaju u razliitim temperaturnim uvjetima.
Opis teta
Biologija tetnika
Crveni pauk prezimi u stadiju zimskog jaja. enka na voke jaja odlae u skupinama na povrinu i u pukotine kore, u ravita jednogodinjih i dvogodinjih granica, te oko pupova. U godinama masovne pojave pauka na tim mjestima moe biti odloen veoma veliki broj jaja, zbog ega se iz udaljenosti od vie metara uoava crvena boja mjesta na kojima su odloena jaja. Do pojave liinki dolazi u proljee. Izlazak liinki iz jaja je dosta razvueno i moe potrajati pet do est tjedana. Liinke se smjetaju na mlade listove koje bodu i siu sok iz tkiva. Razvoj liinki traje 5-15 dana zavisno o
tete od vonog crvenog pauka nastaju zbog bodenja i sisanja soka iz napadnutih mladih listova. Na licu lista na mjestu uboda javljaju se bjeliaste tokice koje se vremenom stapaju u zelenkasto sive pjege zbog ega lie dobije olovno sivu boju to je jedan od uoljivijih znakova napada vonog crvenog pauka. Naime, napadnute voke je i u toj fazi lako uoiti i s vee udaljenosti. Kasnije oteeni listovi posmee i otpadaju. Kod jaeg napada ve u srpnju i kolovozu napadnuta stabla ostaju potpuno bez lista, to dovodi do fizioloke iscrpljenosti voaka i prisilnog sazrijevanja plodova.
Suzbijanje
U zatiti voaka i vinove loze od napada vonog crvenog pauka mogu se koristiti razliiti zoocidi, bilo insekticidi koji imaju izraeno djelovanje i na tog te-
tnika, bilo posebna skupina zoocida koja se struno oznaava kao akaricidi. Poseban znaaj u suzbijanju vonog crvenog pauka pripada selektivnim akaricidima. Suzbijanje vonog crvenog pauka moe se vriti dok se nalazi u razliitim razvojnim stadijima. Kada se tetnik nalazi u stadiju zimskog jaja, tada se, obino pred poetak kretanja vegetacije, moe primijeniti pripravak Apollo 50 SC. Tijekom vegetacije moe se koristiti vei broj selektivnih akaricida. Primjerice za suzbijanje ljetnih jaja, liinki i odraslih oblika moe se primijeniti Mitac 20, Tronic 20 ili Demitan SC. Na pokretne stadije djeluje Acarstin SC, Omite 30 WP i Ortus 5 SC, dok se s pripravkom Nissuron 10 EC mogu suzbijati jaja i liinke. Pripravak Envidor SC 240 suzbija pokretne razvojne stadije, a donekle djeluje i na ljetna jaja vonog crvenog pauka.
Pripravak protiv grinja
Grinje na naliju lista
Jabuka je posebno osjetljiva
Opadanje lia ljive zbog napada grinja B R O J 4 0 R U J A N / L I S TO PA D 2 0 0 5
PITANJA I ODGOVORI
Hrana za gliste
U svom povrtnjaku sam oformio manji glistenjak s ciljem prerade otpada u koristan kompost. Zanima me to sve gliste vole jesti te koliko je primjerice vremena potrebno da pola kilograma glista preradi kuhinjski otpad? Unaprijed zahvalan! Postavili ste vrlo teko pitanje na koje vam moe odgovoriti samo ovjek praktiar. Poto u svom vrtu takoer imam gliste, mogu vam sa sigurnou navesti kako e pola kilograma glista preraditi tjedno oko tri kilograma kuhinjskog otpada. A drugi dio pitanja bi bio tei da ste naveli to gliste ne vole jesti. Tako trebate znati da gliste vole jesti redovite kuhinjske otpatke poput usitnjenih mesnih ostataka, strugotine povra, lie salate, toz od kave, koru jabuke, koru banane, zdrobljenu ljusku jajeta, novinski papir, vreice aja, biljne ostatke iz vrta, pokoenu travu s travnjaka i sl. Ukoliko pak odete na odmor, za gliste nemojte biti zabrinuti jer one u kompostitu mogu preivjeti i nekoliko tjedana bez nove hrane. Za dodatne savjete slobodno me potraite u Agrocentru Sjemenarne u Mostaru. Josip Brkljaa, ing. premda se najjae zaraze tijekom jeseni. Pojavi i irenju navedene bolesti pogoduje visoka vlaga zraka a to je posebno dolo do izraaja ove godine. Inae, u razdoblju s mnogo oborina bolest se naglo proiri zahvativi sve listove osim sredinjih. Zaraeni listovi pocrne, osue se i istrunu te na koncu izgledaju kao da su spaljeni. Rana zaraza moe u veoj mjeri umanjiti urod dok kasnije zaraze ne utjeu izravno, osim to na velikim povrinama onemoguuju strojno vaenje mrkve i to prvenstveno zbog mase suhog i trulog lia. Mrkva se tada mora vaditi plugom te potom runo sakupljati. Osim bitnog plodoreda koji za mrkvu treba iznositi etiri godine bitno je voditi rauna o gustini sjetve. Dakle, kod sjetve je nuno redove razmaknuti, a razmak u redu takoer ne smije biti pregust. Time emo osigurati dobro strujanje zraka te na taj nain onemoguiti pojavu bolesti. Mr. Aida Kohni nosit e plodove koji e se dalje razvijati i dozrijevati na stablu. Puno je vanije da su stabla bujna i da bacaju nove izdanke jer je to znak da ne boluju od bolesti i tetnika. Osim toga, kada bi takva stabla zadrala formirane plodove, onda bi to ostavilo tetne posljedice na razvoj kronje. Drugim rijeima, takva stabla bi formirala krljavu kronju, to znai da je navedena pojava odbacivanja plodova itekako poeljna za vae mlado stablo. Dakle, ukoliko stablo limuna ne bi odbacilo zametnute plodove vaa bi dunost bila da ih sami otklonite, a sve u cilju formiranja zdrave i bujne kronje. A vi se samo trebate malo strpiti jer e se stabla s rastom kronje tako dobro razviti da ete narednih godina obilno ubirati lijepe i krupne plodove limuna. Mladen Karai, dipl.ing. lijeva odstajalom vodom sobne temperature dok se od oujka do kolovoza redovito prihranjuje jednom u dva tjedna i to Flortis tekuim hranjivom za cvjetajue lonanice. elite li pak da vaa nova biljka cvate i idue godine ne zaboravite joj omoguiti maksimalno osvjetljenje tijekom zime te redovito proljetno orezivanje. Ukoliko je potom presadite u Flortis tresetni supstrat za lonanice, afelandra e dugi niz godina krasiti va kuni ambijent. Josip Brkljaa, ing.
23
Unitavanje rovca
Zanima me mogu li se rovci ili kako ih jo zovu mrmci suzbiti bez primjene kemijskih preparata? Iako na naem tritu postoji vei broj kemijskih pripravaka za suzbijanje rovca (zemljini insekticidi), injenica je da su svi oni manje-vie otrovni te da ih povrtlari koji proizvode manje koliine povra izbjegavaju. Stoga, ukoliko povre proizvodite na manjim povrinama, za suzbijanje rovaca moete iskoristiti metodu koja se ve dugo koristi u praksi. Tijekom listopada potrebno je iskopati jamu duboku pola do jednog metra i isto toliko iroku te u nju staviti zeleni stajnjak koji se dobro zbije i rupa se dopuni slojem zemlje do vrha. Rupu se oznai obino kolcem. Toplina koja se razvija razgradnjom organskih tvari privlai rovce iz okoline koji se i skupljaju na dnu pripremljene jame. Tijekom zime jamu treba prekopati, stajnjak izbaciti, te sakupiti rovce. Broj jama ovisi od veliine vrta no najee je dovoljno jedna do dvije jame. Na taj nain u velikoj mjeri moemo smanjiti brojnost ovoga opasnog i vrlo neugodnog tetnika. Doc. dr. Ivan Ostoji
Nova biljka u kui

Kao poklon sam dobila kunu biljku na ijem naputku za odravanje je stajao latinski naziv Aphelandra squarrosa. Poto je naputak na stranom jeziku molim vas da mi navedete njene zahtjeve za odravanje. Osim toga, zanima me ima li navedena biljka i na naziv. Rije je o zanimljivoj sobnoj biljci zvanoj Afelandra ili zebrasta biljka. Kompaktnog je rasta i dosegne do 30 cm u visinu. Krupni listovi tamnozelene boje s ukastokrem istaknutim ilama privlani su cijele godine. Od lipnja do listopada drutvo im prave unjasti cvatovi s braktejama boje zlata. A, da bi se osjetljivi listovi odrali u sobnim uvjetima, ne smijete zaboraviti na redovito prihranjivanje, zalijevanje i roenje navedene zebraste biljke. Vodite rauna i da biljku zatitite od izravna sunca tijekom ljeta dok u zimskom periodu temperatura prostorije ne smije biti manja od 20 stupnjeva C. Afelandra se za-
Limun bez lia

U kunom ambijentu uzgajam limun ljubiastih cvjetova s neto duim plodom a koji svake godine gubi plodove. Napominjem da je rije o mladoj sadnici pa me zanima je li navedena pojava uobiajena za limun koji redovito i obilno prihranjujem? Rije je o limunu sorte Lisbon koja je dosta esta u naem podneblju. Meutim, puno je vanije znati kako svaka mlada voka pa tako i va limun prvenstveno treba ostvariti ravnoteu izmeu korjenova sustava koji se brzo razvija i kronje koja se takoer vrlo brzo i bujno razvija iz razloga to je prihranjujete esto i obilno. Stoga e vaa mlada stabla limuna u poetku formirati mlade plodove koji e otpadati. Tek kada stabla uspostave navedenu ravnoteu, do-
Problem s mrkvom
Uzgajam mrkvu na povrini od 2000 etvornih metara. Ove godine sam na velikom broju biljaka zamijetio svojevrsnu pale, odnosno, veliki broj listova je poprimio utu boju da bi za kratko vrijeme potpuno pocrnio. Na koji nain mogu zatititi nasad mrkve? Uzronik navedene palei listova mrkve je gljivica Alternaria dauci. Javlja se svake godine i moe se pojaviti u svako doba,
24
CRNA RIBIZLA - voe za deserte

ka, srednje-teka tla, dobro drenirana s pH reakcijom 5,5-7. Tlo mora biti bogato humusom te posebno kalijem i fosforom. esto se zna rei da ribizla trai tla ista ona koja se koriste za uzgoj krumpira.
Plodovi ribizle su ljekovito i hranjivo voe jer sadre velike koliine vitamina, minerala, eera, organskih kiselina te mnogih drugih sastojaka koji povoljno utjeu na organizam ljudi. Osim primjene u svjeem stanju plodovi se koriste za ukraavanje mnogih slastica u razliitim desertnim i pikantnim jelima.
Sadnja
Plodovi ribizla
Mladen karai, diPl. ing.
ajvie se uzgaja crna ribizla. Poljska je najvei proizvoa ribizla, a za njom slijede Njemaka, Rusija, eka, Austrija, Norveka, Ukrajina. Na naem podruju nema veih komercijalnih zasada, ali uz okunica mogu se pronai grmovi ove nadasve zanimljive vone vrste.
Uvjeti uzgoja
Crna ribizla dobro uspijeva i raa u humidnom podruju, koje se odlikuje hladnijim ljetom, veom koliinom padalina i visokom vlanou zraka. Crna ribizla je biljka sunca, ne podnosi sjenu, ali ni prejaku insolaciju.
Ne preporua se uzgoj ribizle kao meukulture, jer u takvim uvjetima osnovne grane brzo ogole, pa s smanjuje rodnost. Crna ribizla spada u grupu voaka koje dobro podnose zimske temperature. Primjerice sibirske forme crne ribizle izdre i 40oC. S druge srane crna ribizla je osjetljiva na visoke temperature i suu tijekom ljeta, pa u tim uvjetima vrlo esto dolazi do palei i prijevremenog opadanja lia. Ribizla trai srednje ljetne temperature zraka 17-18oC, a to su uglavnom podruja iznad 700 metara nadmorske visine. Ribizla je hidrofilna voka, koja ne podnosi suu. U pogledu izbora tla ribizla trai dubo-
Ribizla se najvie uzgaja po sistemu grmova s razmakom sadnje 2 x 2 ili 3 x 3 metra. Sadnja se obavlja rano u jesen. Ako se sadnja obavlja u proljee, onda mora biti to ranije-kraj veljae ili poetak oujka. Za sadnju se koriste sadnice sa 1-3 razgranata izbojka i dobro razvijenim korjenovim sistemom. Prije sadnje korjenje se skrati na duljine te se preporua potapanje u smjesu od kravlje balege, ilovae i vode. Tehnika sadnje bitnije se ne razlikuje od sadnje drugih voaka, s tom razlikom to sadnice ribiza treba saditi dublje za 4-5 cm. Nakon sadnje preporua se zalijevanje.
Njega i odravanje nasada
Crveni plodovi ribizle
Ribizla u zasadu ostaje 15 pa i vie godina. Od sadnje pa do kraja eksploatacije, svake godine u nasadu ribiza treba nizom agro i pomotehnikih mjera utjecati na bri porast, vei urod te dulji vijek trajanja biljaka. Od mjera koje se primjenjuju najvanije su. Odravanje tla u nasadu, gnojidba, navodnjavanje, rezidba i zatita. Najei nain odravanje tla je jalovi ugar, odnosno stalna obrada tla. Ribizla trai obilnu i redovitu gnojidbu organskim ali i mineralnim gnojivima. Tijekom jeseni obavlja se osnovna gnojidba NPK gnojivima s naglaenim sadrajem fosfora i kalija. Prihranjivanje duinim gnojivima obavlja se u dva navrata. Prvi put u rano proljee, neposredno pred kretanje vegetacije, a drugo nakon berbe plodova s ciljem potpunijeg diferenciranja cvjetnih pupoljaka.
Ribizla trai umjerenu vlanost tla tijekom cjele vegetacije. Nedostatak vlage u tlu posebno se negativno odraava u fenofazi razvoja cvjetova i cvatnje, zatim u vrijeme zrenje plodova te u periodu diferenciranja cvjetnih pupoljaka. Zalijevanje se najee obavlja sustavom kap po kap. Rezidba ribizle je specifina i veoma znaajna pomotehnika mjera, od koje uveliko zavisi pravilno formiranje grma, rodnost, kvaliteta plodova i dugovjenost nasada. Uklanjanjem starijih grana, podstie se izbijanje novih bujnijih prizemnih grana, to pridonosi veoj bujnosti, boljoj rodnosti ali i trajnosti samog nasada. Rezidba na rodnost obavlja se u vrijeme mirovanja a nikako kasnije od sredine oujka. Od bolesti na ribizli koje uzrokuju gljivice posebno se istiu: pepelnica, antraknoza i ra, a od virusnih reverzija (Black cuurant reversion) i zeleni mozaik (black cuurant green mottle). Meu veim brojem tetnika koje rade tete na ribizli posebno su znaajni: ribizova lisna u, ribizlin staklokrilac, ribizlina grinja, ribizlina osa, ribizlina muica.
Berba plodova
Ribizla ima njene i osjetljive plodove, koji poslije berbe nemaju sposobnost naknadnog dozrijevanja. Zbog toga je vrlo bitno odrediti pravo vrijeme berbe. Berba se obavlja tako da se beru cijeli grozdovi koji se stavljaju u ambalau i tako idu na trite. Mogu se brati i pojedinane bobice. U veim nasadima obavlja se i strojna berba.
SUZBIJANJE
KOROVA U JESEN
25 Manje vie na svim poljoprivrednim povrinama ima dovoljno sjemena raznih vrsta korovskih biljaka kao to su tir, loboda i druge korovske biljke iz grupe irokolisnih korova, ali i onih iz grupe uskolisnih korova.
ako je tijekom kolovoza palo dosta kie a zadrale su se dosta visoke temperature, doi e do klijanja sjemena, odnosno nicanja korovskih biljaka, te regeneracije korova s rizomima, pa e za kratko vrijeme korovi prekriti mnoge obradive i neobradive povrine
Korovi sve vei problem
Pored tetnika i uzronika bolesti poljoprivrednim proizvoaima dosta glavobolje zadaje i pojava korova u poljoprivrednim kulturama. Manje-vie na svim poljoprivrednim povrinama ima dovoljno sjemena raznih vrsta korovskih biljaka kao to su tir, loboda i druge korovske biljke iz grupe irokolisnih korova, ali i onih iz grupe uskolisnih korova. Kako je tijekom kolovoza palo dosta kie, a zadrale su se dosta visoke temperature, doi e do klijanja sjemena, odnosno nicanja korovskih biljaka, te regeneracije korova s rizomima, pa e za kratko vrijeme korovi prekriti mnoge obradive i neobradive povrine. Kako za dulji period ne treba oekivati vei pad temperature koji bi mogao omesti razvitak, odnosno unititi mlade korovske biljke, koje su kada je rije o irokolisnim korovima, dosta osjetljive na niske temperature, to e se korovi nesmetano razvijati, zbog ega e na povrinama koje su zasijane ili zasaene, trebati pristupiti suzbijanju tih korovskih biljaka.
Neki korovi se teko suzbijaju
Kada su u pitanju sjemenski korovi koji se mogu pojaviti na mnogim poljoprivrednim povrinama, ne bi trebalo biti potekoa kod njihovog suzbijanja. Naime, suzbijanje korova primjenom odgovarajuih herbicida veoma je djelotvorno. Meutim, kad se radi o koroviB R O J 4 0 R U J A N / L I S TO PA D 2 0 0 5
ma koji se razmnoavaju putem rizoma, odnosno podzemnih dijelova biljke, suzbijanje je dosta oteano, za razliku od sjemenskih jednogodinjih korova ije je suzbijanje, svakako ako se provodi u pravo vrijeme, dosta jednostavno. Tipini takvi korovi su, primjerice: slak, troskot, divlji sirak, osjak i neki drugi korovi. Naime, podzemni dio takvih korova nalazi se dosta duboko u tlu, kod nekih metar pa i vie, te ih je mehanikim putem gotovo nemogue unititi. Sasjecanjem takvih korova pomou poljoprivrednih strojeva ili runih alatki i dvadesetak centimetara ispod povrine tla ne daje zadovoljavajui uinak, jer se ti korovi zahvaljujui upravo dubokoj ukorijenjenosti ponovno obnavljaju. Istina, estim sasjecanjem takvih korova, to je mogue dublje u tlu postie se njihova privremena odsutnost s poljoprivredne povrine, ali oni nisu potpuno nestali samo je pitanje vremena kada e se obnoviti i pojaviti bilo u istoj ili sljedeoj godini, zavisno o tome kada su sasjeeni. Neke od tih korovskih vrsta, kao to je troskot, formiraju toliko mnogo podzemnih dijelova stabljike, da se na pojedinim mjestima parcele stvara itav splet podzemnih dijelova stabljike, to je mehanikim putem dosta teko unititi, odnosno ienje poljoprivrednih povrina od takvih korova je veoma mukotrpan posao. Potekoa je i to to se podzemni dijelovi stabljike lako lome, tako da pri kupljenju otkopanih podzemnih dijelova stabljike gotovo uvijek ostaju sitniji komadii iz kojih se, zavisno od vlanosti tla prije ili kasnije obnavljaju nove stabljike troskota, koje dosta brzo prekriju povrinu s koje je troskot bio mehaniki uklonjen.
Korovi u nasadu breskve
Zakorovljeni vinograd
Korovi s rizomima tee se suzbijaju
Primjena herbicida
Zbog toga je suzbijanje takvih vrsta korova najbolje vriti kemijskim putem uporabom herbicida koji imaju izraeno
translokacijako djelovanje, znai herbicida koji kada dospiju na nadzemni dio biljke bivaju od strane zelenih dijelova prije svega lista, upijeni i transportirani u sve dijelove biljke, dakle i one ispod povrine tla. to je biljka upila veu koliinu djelotvorne tvari, to e ta tvar biti dublje prenijeta u podzemne dijelove biljke. No kod jake zakorovljenosti i primjene nedovoljne koliine herbicida po jedinici povrine, mogue je da se jedan dio biljke ponovno obnovi. Suzbijanje korova mogue je provoditi tijekom velikog dijela godine, a u junim podrujima gotovo tijekom cijele godine, posebno ako se za vrijeme ljetne sue povrine pod poljoprivrednim kulturama zalijevaju, odnosno ako je zima blaga. Meutim, kada e se pristupiti suzbijanju korova zavisi od vie imbenika, prije svih od stanja poljoprivredne kulture u kojoj se suzbijaju korovi, te od razvijenosti pojedinih vrsta korova.
Ipak, u praksi se korovi najee suzbijaju u proljee i krajem ljeta, odnosno poetkom jeseni. U jesen se korovi obino suzbijaju u vonjacima i vinogradima. Suzbijanje korova u to vrijeme, posebno kada se radi o korovima kojih se je teko u potpunosti rijeiti (troskot, slak, osjak , pirika i jo neki drugi) veoma je djelotvorno u jesen. Naime, kako se u jesen biljni sokovi kreu prema dolje, to e u korijen, odnosno u rizome dospjeti vea koliina djelotvorne tvari traslokacijskih herbicida.
Pripravci za suzbijanje korova
26
CRNA KOELA ILI KOPRIVI
Rije je o nepravedno zapostavljenom grmu ili drvetu iz porodice brijestova (Ulmaceae). Rod obuhvata 15 vrsta od kojih u nas prevladava Celtis australis. Rasprostranjen je na naim toplim, kamenitim obroncima premda ga susreemo i vidu dekorativnih drvoreda u uim gradskim podrujima.
ima pepeljastosivu boju. Meutim, zamjetno je da kod starijih primjeraka ove listopadne biljke kora sitno ispuca i potamni. to se pak starosti tie, malo je poznato kako koela moe doivjeti i duboku starost tako da su uoeni primjerci stari ak 800 godina. Ali, sukladno tomu raste vrlo sporo s tim da moe opstati i u najnepovoljnijim uvjetima uzgoja. Tako je moemo susresti i uz samu morsku obalu gdje dobro razvijeni korijenov sustav prodire prilino duboko pronalazei neophodne hranjive tvari u surovome obalnom kru. Stoga, koela slovi za jedno od najilavijih drvea. Spomenimo kako preferira laka, rastresita pjeskovita tla na krenjaku, to je i razlog
njenog prostiranja du doline Neretve. Meutim, nemojte se zauditi ukoliko ovu ilavu biljku susretnete i na neto veim nadmorskim visinama jer uspjeno raste i pri 900 metara nadmorske visine.
Idealna za poumljavanje kra
Plodovi koele
ada u Hercegovini bilo koga pitate za koelu, spremno e vam odgovoriti kako je rije o drvetu ije plodove oni najmlai rado konzumiraju tijekom srpnja i kolovoza. Dakle, koelu uglavnom pamtimo po okruglastim mesnatim kotunicama, veliine zrna graka koje u zrelom stanju poprimaju crnkastosmeu boju. Plodovi vise na peteljci dugoj oko 2 cm i prepoznatljivi su po svojoj mreasto izbrazdanoj kotici. I doista, na podruju ire mostarske regije svi poznaju koelu kao dekorativno-jestivu biljku. Meutim, istu tu prepoznatljivu koelu malo gdje moete nabaviti kao ukrasno drvo
(sadnicu) te o njoj postoji malo podataka a malo se o njoj pie u strunoj literaturi te bismo rekli da je vie nego ijedna druga biljna vrsta preputena zaboravu. Ali, i pored toga koela se svejedno ne da i ponosno prkosi godinama i vremenu koje je neumoljivo tare.
Koela sinonim za dugovjenost
Koela je zapravo listopadno drvo koje moe narasti i do 20 metara visine a odlikuje je jako deblo iji promjer dosee i preko 2 metra. Formira iroku kronju koja je nekako simetrino zaokruena i prozrana. Kora drveta je po izgledu slina bukovoj iz razloga to je dosta debela i to
Stabla koele su dosta velika
U naoj zemlji moemo susresti jo i utu koelu (Celtis tournefortii) koja se uglavnom koristi za poumljavanje ljutog kra s obzirom na injenicu da je izvanredno otporna na sve ekstremne uvjete surovog podneblja. Koristi se i kao dekorativna vrsta, premda u pojedinim parkovima i nasadima nerijetko moemo zamijetiti i obinu ameriku koelu (Celtis occidentalis) ije je lie jajoliko izduenog oblika. Iako je amerika koela vrlo dekorativna biljka, kod nas se ipak prednost daje njenoj crnoj rodici iji su nam asimetrini listovi, rasporeeni u dva reda i po rubu otro testerasti, nekako uobiajeniji i prirodniji. Iako je povrina tih listova gruba i hrapava te s nalija prekrivena mekim dlaicama koje kod najmlaih izazivaju svojevrsne odbojne reakcije, na takvu koelu smo itekako navikli a njeni su mesnati kotiavi plodovi ipak ukusna nagrada za sve sladokusce eljne ljetnog osvjeenja.
Seminar o novitetima firme STIHL

Pie: Mario BrklJaa
Mostaru je 29. rujna u prostorijama Agrocentra Sjemenarna odran struni seminar o novitetima iz tvrtke STIHL. Organizator seminara je bila firma Unikomerc d.o.o. iz Mostara koja je i ovlateni uvoznik i distributer programa STIHL i Viking za Bosnu i Hercegovinu. Gost predava g. Stefan Off u prvom satu
osvrnuo se na globalnu prodaju firme STIHL i naglasio da firma prodaje svoje ureaje u preko 195 zemalja svijeta kao i da ima 70 000 partnera diljem svijeta. Od noviteta posebno se osvrnuo na novi brusni para TS 700 koji bi trebao zadrati mjesto br.1 u svijetu u prodaji brusnih paraa. Od motornih pila predstavljena je nova MS 650 jaka profesional-
Sa seminara u Mostaru
na motorna pila, kao i MS 210 C hobi motorna pila koja ima novi sustav laganog starta. Takoer je predstavljen i MM 55 MultySistem ureaj koji e dobro doi svima onima koji imaju potrebu za ureenjem svoga vrta kao i za odraavanje travnatih povina. Uklanjanje mahovina, prozraivanje travnjaka, kultiviranje tla, ienje staza i povrina, sve su to radnje koje se mogu obavljeti s MM 55. Posebna pozornost posveena je ureaju za otrenje lanca USG koji se ve due proizvodi i koji se pokazao kao nezaobilazan u otrenju lanca za motorne pila kao i za otrenje reznog alata od motornih istaa i kara za ivicu. Po zavretku predavanja prelo se i na prezentaciju samih ureaja tako da su svi
sudionici seminara imali priliku ureaje okuati u radu. Po onome to je vieno i prezentirano, moe se zakljuiti da e program firme STIHL biti i dalje br.1 u svijetu po prodaji kako motornih pila, tako i ostalih ureaja.
27
SVE UDI PRIRODE U OVOJ GODINI

Oni malo stariji poljoprivrednici tvrde da ne pamte loiju proizvodnu godinu od ove. U prilog te tvrdnje itekako idu i statistiki podaci koji doista dokazuju kako je tekua godina, gledano s poljoprivrednog gledita, jedna od najgorih u posljednjih sto godina.
Pie: nino rotiM, diPl.ing.
oista, poljoprivredna proizvodnja ove godine trpi abnormalne tete koje se ogledaju u svim segmentima agrara, poevi od plastenike proizvodnje povra pa sve do vinogradarstva koje je nekako, s hercegovakog gledita, ipak najugroenije. Meutim, ponimo redom.
Snijeg u Hercegovini
8. lipnja zabijelili planinski vrhovi oko Mostara
Hercegovaki snijeg
Svi smo bili vie nego iznenaeni poetkom ove godine kada je Hercegovinu doslovce zameo snjeni pokriva. Nekako smo navikli da se snijeg u junim dijelovima nae zemlje doivljava kao sluajni suputnik od koga nipoto ne treba pribojavati. Meutim, snijeg smo ovaj put dobro upamtili jer se zadrao preko mjesec dana, to je i vie nego neuobiajeno za toplu i sunanu Hercegovinu. I kada se snijeg otopio, a kalendarska godina prela iz zime u proljee snijeg se ponovno pojavio na hercegovakim planinama. Da, da dobro ste proitali. Poetkom mjeseca lipnja zabijelile su se planine poput Velea i vrsnice, a temperature u tim dijelovima su iznosile okruglih 0 stupnjeva C. Pa, novine su nam bile pune lanaka o iznenadnoj smrti podjednako i mladih i starijih osoba koji u pravilu vrlo dobro osjeaju ak i malene promjene tlakova i temperatura. A da o biljnom svijetu i poljoprivrednim kulturama ne govorimo. Naime, samo zahvaljujui snjenim nanosima, vie od polovice plastenika u dolini Neretve potpuno je uniteno, a proizvodna ranog povra je dobrim dijelom bila izgubljena.
Noino ljetno vrijeme
Snijeg se morao esto istiti B R O J 4 0 R U J A N / L I S TO PA D 2 0 0 5
Svi su ve uli za Nou koji je jedini sa svojom uom obitelji preivio sveopi potop ime je s lica zemlje izbrisan ljudski rod. Ako povuemo paralelu izmeu tog potopa i kinog vremena koje je vladalo tijekom ovog ljeta, dobit emo nimalo veseliju sliku. Hercegovaki vinogradari su vie nego razoarani. Jer treba znati kako su loe vrijeme i nepovoljni klimatski uvjeti ostavili traga i na grou. Podaci navode kako je u mjesecu kolovozu po etvornom metru palo preko 350 litara kie, to je neuobiajeno puno i za zimsko razdoblje. Naalost, kino vrijeme se nastavilo i u rujnu, to je dokrajilo i ono malo zdravog groa. Da ne bi bilo zablude, ove godine je vinova loza dobro ponijela, to znai da e i urod biti dosta obilan, ali je zbog nedostatka sladora groe i puno nekvalitetnije. Osim toga, hercegovaki vinogradari nemaju obiaj i praksu da vinovu lozu tite protiv sive plijesni ili trulei groa. A to je ove godine bilo itekako poeljno jer je u vrijeme cvatnje vinove loze vladalo kino vrijeme a to je jedan od preduvjeta za razvoj navedene bolesti. Stoga, u vinogradima ima dosta trulog groa koje se nikako ne smije unijeti u podrume, a to se zbog antocijana u koici bobe, posebno odnosi na crne sorte. Poeljnije je rtvovati koliine kako bi se dobila kvaliteta. Takoer, strunjaci sugeriraju kako u preradi groe treba tretirati sumporom te se motu mogu
dodati i bistrila. Zbog velike koliine oborina pozornost treba obratiti i na fermentaciju (vrenje) jer je smanjen duik u grou a koji je inae hrana kvascima.
A to je s pojavom suenja grozdova?
Tijekom ljeta u hercegovakim vinogradima se dogodila i jedna od rijetkih pojava a koja se ogleda u suenju grozdova. Naime, zbog naglog smjenjivanja kinog i toplog vremena nastali su povoljni uvjeti za razvoj pepelnice vinove loze. Poto je pepelnica strah i trepet za sve vinogradare detaljno su skidani zaperci i listovi oko grozdova jer na taj nain zbog njihove prozranosti imamo i manji napad ove opake bolesti. Meutim, tako ogoljeni grozdovi su ove godine zbog topline i visokih temperatura zraka iznad 40 stupnjeva C bili izloeni dosad nezabiljeenoj pojavi suenja, odnosno, progaranja. Posebice je navedeno progaranje grozdova zabiljeeno na smerderavci i blatini, te na nekim stolnim sortama loze karakteristinim za Hercegovinu (tzv. ljiva i sl.). Od navedene pak pojave, koja je izazvala dosta nedoumica kod hercegovakih vinogradara, ne moemo
se braniti niti je zaustaviti. Istini za volju, suenje grozdova prouzrokovano naglim porastom temperature zraka, odnijelo je po procjenama svega 10-20 posto uroda. S druge strane, stara dobra ilavka je veim dijelom ostala nepoharana, barem to se ove neuobiajene pojave tie. ini nam se da je time opravdala svoj naziv
Osueni grozdovi
Snijeg tijekom zimskih mjeseci ne privlai toliku pozornost s aspekta poljoprivrede, jer je to period kad biljke miruju. Snijeg u lipnju, i to u Hercegovini, je ipak senzacija. Hercegovake su planine 8. lipnja zelenu boju zamijenile bijelom, a umjesto odlaska na more mnoga kuanstva su u kuama ukljuila grijanje. Zadnje dane vikenda srpnja mjeseca (29-31. 07.) obiljeile su izrazito visoke temperature koje su rijetkost i za Hercegovinu. Naime, tih dana, u hladu, iva u termometru prelazila je 40C. Najvie je stradalo groe, posebno sorta Blatina. Na nekom lokalitetima tete su preko 30%.
28
Penica krajem jeseni
JESEN U POLJU
Pie: Mario uBela, diPl. ing.
itarice su dobra predkultura za veinu povrtnica.
zime itarice su jedna od vanijih kultura po rasprostranjenosti u svijetu i od njihove proizvodnje, prije svih penice, ovise i cijene drugih roba na tritu. Zato se sjetvi ovih kultura koja se obavlja u tekuem periodu treba posvetiti posebna pozornost.
Sjetva itarica
Plodored
itarice su, osim gospodarske vrijednosti, neophodne i za popravljanje i odravanje strukture i plodnosti tla, primjenom plodoreda. Penica, kao najvanija itarica, se obvezno uzgaja u plodoredu. Najbolje predkulture za ozimu penicu su: grah, graak, rani krumpir, rani kukuruz, suncokret, tj. kulture koje ranije plodonose i ija se vegetacija zavrava poetka do sredine ljeta, da bi to vie ostavile hranjiva u tlu. Takoer,
Optimalan termin sjetve, itarica, ovisno o vremenskim uvjetima, lokalitetu, uvjetima tla i sortimentu, je od poetka do kraja druge treine listopada. Sjetva se obavlja u kvalitetno pripremljeno i kultivirano tlo. Priprema se sastoji u oranju, usitnjavanju i ravnanju tla. Osnovna gnojidba tla se obavlja prilikom zadnjeg kultiviranja neposredno prije sjetve. Sjeme za sjetvu treba da je zdravo, zrelo, isto od mehanikih i biolokih primjesa, krupno ujednaene teine i odgovarajue klijavosti(oko 90 %). Za sjetvu se koristi sjeme prve i druge reprodukcije, da bi se postigao odgovarajui prinos i kvaliteta zrna. Najprikladnije je sjetvu obaviti u umjereno vlano tlo, dok suha i zabarena tla nisu prikladna
za sjetvu. Ako se sjetva obavlja u suha tla, poeljno je planiranu koliinu sjemena poveati za 10-20 %. Dubina sjetve , ovisno o strukturi i vlanosti tla se kree od 48 cm. U tea tla se sije plie, a u laka, rahlija tla dublje.
2-3 dana. U nepovoljnim uvjetima proces klijanja se znatno produljuje, a moe ak i izostati. Nicanje (izbijanje klice na povrinu) ita u optimalnim uvjetima traje od 6-8 dana, a u nepovoljnim znatno dulje. Rani jesenji mrazevi i niske temperature mogu usporiti i onemoguiti proces klijanja i nicanja.
Ukorjenjivanje zrna
Klijanje i nicanje zrna
Da bi se klijanje posijanog zrna uspjeno obavilo, potrebna je prisutnost vode, zraka i toplote. Voda izaziva bubrenje, razmekavanje ovojnice zrna, potpomae razlaganje hranjivih materija endosperma i prenosi ih u klicu. Penica, ra i zob imaju vie izraenu potrebu za vlagom u vrijeme klijanja od jema. Kisik iz zraka potreban je za pravilno disanje klice i promet hranjivih materija. Toplota utjee na brzinu procesa klijanja. Optimalna temperatura klijanja zrna je od 20-25C. Na povoljnoj temperaturi i uz optimalnu vlanost ita klijaju za
Ukorjenjivanje je umnoavanje i poveavanje broja sekundarnih ila i ilica. Ove ilice imaju najvei znaaj u samom procesu nicanja i razvoja biljke, tj. u ishrani itarica. Porast i razvoj korijenja uvelike ovise o fizikim i kemijskim svojstvima tla, kao i koliini i vrsti dostupnih hranjiva. Najbri razvoj korijenja je u duboko preoranim dobro strukturiranim tlima, gdje on prodire dublje, te ima vie raspoloivih i lako pristupanih hranjiva i vlage. U tekim, zbijenim i tvrdim tlima korijen je plitak i slabo opskrbljuje biljku hranjivim tvarima. Gnojidba tla je takoer jedan od bitnih inilaca razvoja korijenja, posebno opskrbljenost tla Fosfornom komponentom. Niske temperature ispod 5C nepovoljno djeluju na ukorjenjavanje i bokorenje biljaka. Zato zakanjela sjetva najee daje nekvalitetne i niske prinose zrna.
Sortiment
Sjeme penice
Sjeme jema
Na podruju BiH, u proizvodnji penice i jema, zastupljen je vei broj sorti. U proizvodnji penice najvie se koriste sljedee sorte : Sana, itarka, Marija, Krona, Lara, Lenta, a u proizvodnji jema Lord, Rex, Novosadski 313.
SJETVA KRMNIH KULTURA

Pie: Mario uBela, diPl. ing.
29
Obrada tla
uboko oranje tla krajem proljea i poetkom vruih ljetnih mjeseci je viestruko korisna radnja za predstojeu jesenju sjetvu. Oranje je najbolje obaviti odmah po skidanju zasijanih ranih kultura, ako se radi o obraenom tlu, dok u tlu ima jo vlage te je podesnije za oranje. Isto tako, ako se radi o neobraenoj i zaputenoj povrini, potrebno ju je uzorati prije isuivanja. Dubokim oranjem na dubinu 35-40 cm eliminira se veina korova iz tla, poboljava se prozranost tla, njegova struktura a tekstura tla se usitnjava. Nakon duboke obrade tlo ostaje u gruboj brazdi do poetka jeseni kada se prije sjetve obavlja daljnja obrada i kultiviranje.
vrijednosti. Izuzetno je brzog porasta, snanog busanja pa postoji opasnost da zagui druge trave u smjesi, sporijeg porasta. Cvate vrlo rano, ali joj stabljika ne odrveni, kratkog je trajanja, 2-3 godine. Livadna vlasulja pripada skupini visokih trava, cvate sredinom proljea, srednje rana, odlikuje se slabo izraenom stabljikom njenim listovima. Pogodna je za sjetvu u smjesama, dobro podnosi konju i ispau. Odgovaraju joj plodna, tea, vlana i duboka tla. Engleski ljulj pripada skupini niskih trava, ranog porasta, cvjeta sredinom proljea. Odlino podnosio konju, gaenje i ispau pa je tipina trava za panjake i sportske terene. Slabije podnosi suu, dugog je trajanja, pogoduju joj vlana i plodna tla.
Odabir kulture za sjetvu
Djeteline
Znatno ranije nego e se obaviti sama sjetva potrebno je obaviti odabir kulture i sorte koje e se sijati, da bi se pravovremeno moglo nabaviti odgovarajue sjeme. Ovisno od uvjeta u kojima e se sjetva obaviti i namjene usjeva, dat emo kratki opis pojedinih preporuenih vrsta:
Crvena djetelina se srednje visoka rasta, visokih prinosa krmiva, dobro podnosi konju i ispau. Najbolje uspijeva na vlanim, srednje tekim i blago kiselim tlima.
Sjeme smiljkite
Trave
Talijanski ljulj je rana, visoka trava, kvalitetnih hranidbenih
Sjeme ljulja
Lucerna
Lucerna je najpoznatija leguminoza, sije se u monokulturi ili u smjesi s drugim travama i djetelinama. Veoma je bogata proteinima, daje visoke prinose, uz dovoljno vlage kosi se 4-5 puta u vegetaciji, pogodna za spravljanje sjena i sjenae ali i za zelenu gnojidbu Smiljkita je jedna od najizdrljivijih djetelina, nieg porasta, dobro podnosi loije tipove tla, jer se vrlo brzo regenerira. Pogodna je za konju i ispau, vrlo se lako osjemenjava. Bogata je proteinima, najee se koristi u smjesama, ali je sporijeg porasta posebno prve godine nakon sjetve. Uspijeva na razliitim tipovima tala.
Sudanska trava se sije od svibnja do kolovoza, spada odlikuje se izuzetno visokim prinosom krmiva koje se koristi za ishranu stoke u vidu silae, sjenae ili zelene krme. Dostie visinu preko 1 m i u tom stadiju se koristi za spremanje silae, dok se do visine 60 cm koristi kao zeleno krmivo za ishranu stoke. Lisna masa je bogata proteinima, dok je stabljika bogata ugljikohidratima. Pogoduju joj isti tipovi tla kao i kukuruzu, tj. plodna duboka i vlana tla. U toplim tropskim uvjetima sudanska trava je viegodinja biljka, dok je kod nas jednogodinja. Dosta je o otporna na suu ali je neotporna na niske temperature, pa joj prvi jesenji mrazevi prekidaju vegetaciju, a temperature od -40C unitavaju cijelu biljku.
30
Godenija - vrsta koju ire ptice

Godenija je, kao i mnoge obalne biljke, postigla svoju rasprostranjenost i bez pomoi ovjeka. Njene plodove jedu ptice te ju tako ire, no prije svega, kotuniavi plodovi, s vanjskom korom poput pluta, mogu dugo plivati u moru a da ne izgube sposobnost klijanja. Naziv lepezasti grm odnosi se na cvjetove ije latice izgledaju kao lepeze okrenute prema dolje. Srodna australska godenija (S. aemula) s ljubiastim, svjetloplavim ili svijetlobijelim cvjetovima sa utim sreditem, moe se unazad nekoliko godina nabaviti i kod nas kao jednogodinja ljetnica.
Naj, naj, naj ..

prenosimo iz Guinnessove knjige rekorda
Najopasniji parazit
Sljez - cvijet traje samo jedan dan

Sljez je vrsta koja raste u obliku grma sa savijenim granama koje lee na tlu. Rijetko oblikuje stablo. Cvjetovi su veliki do 12 cm s oko 2 cm velikom vanjskom akom. Zbog sjemenki koje plivaju u vodi sljez se rairio irom svijeta. Njegova kora sadri stabilna vlakna od kojih se proizvodi uad, mree, a u pacifikom podruju i suknje. Savijene grane slue kao drai za amce. Cvjetovi traju samo jedan dan. Otvaraju se ujutro u arkoutoj boji, no kasnije postaju sve naranastiji te naveer venu kao tamnosmei cvjetovi.
Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije iz 1998. malarija uzrokuje vie od milijun smrtnih sluajeva na godinu i smatra se zdravstvenim problemom u 90 zemalja. Malarini paraziti vrste Plasmodium koje prenose komarci iz roda Anopheles su, ako iskljuimo ratove i nesree, vjerojatno odgovorni za polovicu svih smrtnih sluajeva ljudi jo od kamenog doba.
Anatoja - istina o Amazonkama

Iz mesnate ljuske sjemenki anata dobiva se arkocrvena boja koja se koristi u ruevima za usne i sapunima, no prvenstveno kao (E 160 /b/) u ivenim namirnicama kao to su sirevi i margarini. Prastanovnici tropske Amerike koriste je od pamtivijeka za bojanje svoje kose ikoe. Takvi crvenokoci napali su ve Francisca de Orellana koji je 1541/42. godine putovao kroz Junu Ameriku i od kojega potjee znanstveni naziv vrste. Orellana nije mogao na zakukuljenim ratnicima nita raspoznati, osim da nisu imali bradu. Stoga ih je drao enama (Amazonkama) po emu je rijeka kojom je putovao dobila ime Rio de las Amazonas
Najvei komad leda koji je pao na zemlju
13. kolovoza 1849. na tlo u kotskoj, u Velikoj Britaniji, nakon udara groma, pao je komad leda dug 6 m. Led je bio ist, ali se inilo da je graen od manjih dijelova, vjerojatno tue. Objanjenje za ovaj komad leda je da je komad tue spojila munja.
Brunfelzija - protiv zmijskog ugriza

Kao mnoge pomonice, i brunfelzija je otrovna. Prastanovnici su od nje pripremali opojne droge, a ekstrakt njenog korijena smatrao se lijekom protiv zmijskog ugriza. Svoj engleski naziv zahvaljuje brzoj promjeni boja cvjetova. Kratko vrijeme nakon otvaranja oni su tamnoljubiasti, potom sve svjetliji. Bijeli su najkasnije trei dan, neposredno prije no to otpadnu. U vrtovima se prvenstveno susreu dva uzgojena oblika: oblik Floribunda rijetko naraste do visine ovjeka. Ovaj oblik ima male listove duge do 7 cm i iroke 2 cm, te mnogo malih cvjetova. Oblik Macrantha u svim je dijelovima vei, listovi su dugi do 25 cm i iroki 7 cm. Cvjetovi su promjera 5-10 cm.
Najvea pustinja
Gotovo jedna osmina Zemljine povrine je neplodno tlo s manje od 25 cm padalina na godinu. Pustinja Sahara u sjevernoj Africi najvea je vrua pustinja na svijetu. Na najirem dijelu iroka je 5150 km, a izmeu sjevera i juga ima izmeu 1280 i 2250 km. Povrinom otprilike 9269000 km2 Sahara je otprilike iste veliine kao i SAD.

Green Garden 40

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Green Garden 40

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Green Garden broj 40 rujan / listopad 2005.

MAUHICA-veliko arenilo boja

Dobro podnose nie temperature

Cifo gnojiva za gnojidbu

Rasko cvjetnih boja

MAMAC ZA MNOGE POGLEDE

IGRANJE S BOJOM CVJETOVA

Pie: JosiP BrklJaa, ing.

Posebna gnojiva za hortenzije

OPREZ PRI KUPOVANJU BILJAKA

Krizantema-nezamjenjiva cvjetna vrsta na grobljima

Cvijet sjeanja i tuge

Prodaja u AC Sjemenarni Mostar B R O J 4 0 R U J A N / L I S TO PA D 2 0 0 5

Gosp. Deno ozli na svom krumpiritu

RUKOLA-miljenica talijanske kuhinje

Dra talijanske kuhinje i u naim krajevima

Vrlo traeno sjeme rukole

KONTEJNIRANI UZGOJ PRESADNICA POVRA

Uzgoj povra u stiropornim kontejnerima

Pie: Mladen karai, diPl. ing.

Prednost polistirenskih (stiropornih) kontejnera

Kontejneri od razliitih materijala B R O J 4 0 R U J A N / L I S TO PA D 2 0 0 5

Pomae kod klonulosti organizma

vodei hibrid salate za proizvodnju u zatvorenim prostorima

Koprivom protiv lisnih uiju

Osim za pripravljanje ljekovitih ajeva kopriva nam moe po-

Salata u zatvorenom prostoru

KUPUSNA PIPA IKARICA

Oteenja na vratu korijena

Liinka unutar guke

Pie: Prof. dr. ante Be

Ratika posebno osjetljiva B R O J 4 0 R U J A N / L I S TO PA D 2 0 0 5

SLATKA PAPRIKA IZ LJUTOG DOCA

Jasna Grle u svom plasteniku

Pie: JosiP BrklJaa, ing.

Miladin Ekmei s plodom lubenice

PARGA-POVRE VISOKOG STANDARDA

paroga tijekom vegetacije

Ibro Zalihina svom Wimbldonu

Pie: nino rotiM, diPl. ing.

SLANUTAK IZ POPOVA POLJA

Panorama Popova polja B R O J 4 0 R U J A N / L I S TO PA D 2 0 0 5

Ivan Skaramuca-veliki proizvoa povra

Koju sortu luka odabrati?

POMANJKANJE HRANIVA-SIMPTOMI NA BILJCI

Pomanjkanje duika Nedovoljno ishranjena biljka

Cifo gnojiva-formula za uspjeh Holandski uti Red Baron B R O J 4 0 R U J A N / L I S TO PA D 2 0 0 5

PROIZVODNJA MLADOG LUKA

uvanje luka i enjaka tijekom zime

LJEKOVITI CRVENI PLODOVI

Pie: Mladen karai, diPl. ing.

Potpuno zreli plodovi B R O J 4 0 R U J A N / L I S TO PA D 2 0 0 5

NAIN UZGOJA I GUSTOA SKLOPA

Plodovi spremni za trgovinu B R O J 4 0 R U J A N / L I S TO PA D 2 0 0 5

Pie: nino rotiM, diPl.ing.

Vrijeme je za sjetvu blitve i pinata

Vodite rauna o karenci!

Skladitenje povra za zimu

Izbor sjemena u AC Sjemenarni

Kruka procvjetala u jesen

Normalna cvatnja voaka

JESENSKA CVATNJA VOAKA

Zato voke zamijene jesen za proljee?

Kako pomoi vokama?