P. 1
Kompjuterska daktilografija 1

Kompjuterska daktilografija 1

|Views: 28,347|Likes:
Published by buba_buba
Udžbenik "Kompjutorska daktilografija 1" primjeren je suvremenoj tehnologiji rada u uredskom poslovanju.
Udžbenik "Kompjutorska daktilografija 1" primjeren je suvremenoj tehnologiji rada u uredskom poslovanju.

More info:

Published by: buba_buba on Jun 18, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

08/28/2015

pdf

text

original

D. Gaćeša, M. Komorčec, N. S.

Montel: KOMPJUTORSKA DAKTILOGRAFIJA 1

1

©

2006.
Gaćeša, Komorčec, Montel: Kompjutorska daktilografija 1

Nakladnik: Birotehnika, Centar za dopisno obrazovanje, Zagreb, 2006. Za nakladnika: Nediljko Dujić, prof. Urednik: Milan Komorčec, dipl. iur. Lektorica Katica Radeljić, prof. Priprema za tisak: Agencija d.o.o. Grafičko oblikovanje omota: Agencija d.o.o. Tisak: Tipotisak d.o.o., Zagreb Nijedan dio ove knjige ne smije se umnožavati, fotokopirati, niti na bilo koji drugi način reproducirati bez nakladnikova pismenog dopuštenja. Rješenjem Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske, Kl. br. UP/I-602-09/06-03/00006 Ur. br. 593-12/06-2 od 31. ožujka 2006. ovaj udžbenik odobren je za uporabu u srednjim školama.
CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveučilišna knjižnica - Zagreb UDK 372.865.19(075.3) GAĆEŠA, Dušanka Kompjutorska daktilografija 1 / D. <Dušanka> Gaćeša, M. <Milan> Komorčec, N. <Nermin> S. <Srećko> Montel. - 1. izd. Zagreb : Birotehnika - Centar za dopisno obrazovanje, 2006. Bibliografija. ISBN 953-6128-83-5 1. Komorčec, Milan 2. Montel, Nermin Srećko 300717091

ISBN 953-6128-53-5

2

D. Gaćeša M. Komorčec N. S. Montel

KOMPJUTORSKA DAKTILOGRAFIJA 1
1. izdanje

Zagreb, 2006.

S A D R Ž A J
3

strana P r e d g o v o r ......................................................................................................................................... 1. Uvod ...................................................................................................................................................... 1.1. Ured i uvjeti rada u uredu .............................................................................................................. 1.2. Poslovni tajnik ............................................................................................................................... 1.3. Upravni referent ............................................................................................................................. 2. Osobno računalo .................................................................................................................................. 2.1. Veličina osobnog računala ............................................................................................................. 2.2. Dijelovi osobnog računala .............................................................................................................. 2.3. Osnove korištenja miša ................................................................................................................... 2.4. Tipke na tipkovnici osobnog računala ............................................................................................ 3. Temeljne radnje na osobnom računalu ............................................................................................. 3.1. Uključivanje osobnog računala ..................................................................................................... 3.2. Pokretanje programa ...................................................................................................................... 3.3. Imenovanje dokumenta .................................................................................................................. 3.4. Spremanje dokumenta ................................................................................................................... 3.5. Otvaranje dokumenta ..................................................................................................................... 3.6. Izlaženje iz programa ..................................................................................................................... 3.7. Isključivanje osobnog računala (Shut down) ............................................................................... 4. Temeljne radnje obrade teksta na osobnom računalu ..................................................................... 4.1. Programi za obradu teksta ............................................................................................................. 4.2. Word .............................................................................................................................................. 4.2.1. Stvaranje novog dokumenta ................................................................................................ 4.2.2. Spemanje novog dokumenta ................................................................................................ 4.2.3. spremanje dokumenata za vrijeme rada ............................................................................... 4.2.4. Otvaranje postojećeg dokumenta ......................................................................................... 4.2.5. Unošenje teksta .................................................................................................................... 4.2.6. Uređivanje teksta ................................................................................................................. 4.2.6.1. Slova ...................................................................................................................... 4.2.6.2. Odlomci ................................................................................................................. 4.2.6.3. Tabulatori .............................................................................................................. 4.2.6.4. Postavljanje margina (određivanje granica pisanja) .............................................. 4.2.6.5. Određivanje rednog razmaka ................................................................................. 4.2.6.6. Podebljavanje teksta .............................................................................................. 4.2.6.7. Pisanje u kurzivu (koso pisanje) ........................................................................... 4.2.6.8. Podcrtavanje ......................................................................................................... 4.2.6.9. Pisanje ispod ili iznad temeljne linije pisanja ....................................................... 4.2.6.10. Tablice ................................................................................................................. 4.2.6.11. Numeriranje stranica ........................................................................................... 4.2.6.12. Ispis dokumenta ................................................................................................... 4.3. Diskete ............................................................................................................................................. 4.4. CD-ROM ......................................................................................................................................... 4.5. DVD ................................................................................................................................................. 4.6. USB „stick“ ..................................................................................................................................... 4.7. Ladica ili prenosivi hard disk .......................................................................................................... 4.8. Presnimavanje teksta na disketu, USB „stick“, ladicu ili CD (DVD) ............................................. 7 9 9 10 10 11 11 11 14 14 16 16 16 16 16 17 17 17 18 18 18 19 19 20 20 21 21 21 22 22 22 23 23 23 23 23 23 23 24 25 25 25 25 25 25 strana 4.9. Pržilica ............................................................................................................................................. 4 26

4.10. Scanner (skener) ............................................................................................................................ 5. Osobno računalo i zdravlje ................................................................................................................ 5.1. Zaštitna sredstva ............................................................................................................................. 6. Tjelovježba ........................................................................................................................................... 6.1. Vježbe prstiju ................................................................................................................................ 6.2. Vježbe ruku ................................................................................................................................... 6.3. Vježbe laktova i ramena ................................................................................................................ 6.4. Vježbe za oči ................................................................................................................................. 7. Obrada tipkovnice ............................................................................................................................... 7.1. Deseteroprstni sustav slijepog pisanja ........................................................................................... 7.2. Pravilno sjedenje ............................................................................................................................ 7.3. Stavljanje papira u pisač ................................................................................................................ 7.4. Oblikovanje stranice ....................................................................................................................... I. Temeljni položaj: tipkanje slova a s d f j k l č ................................................................................... II. Tipkanje slova r u ............................................................................................................................... III. Tipkanje slova e i .............................................................................................................................. IV. Tipkanje slova v m ............................................................................................................................ V. Tipkanje slova g h .............................................................................................................................. VI. Tipkanje slova c i zareza (,) ................................................................................................................ VII. Tipkanje velikih slova, točke (.) i crtice za rastavljanje (-) ............................................................... VIII. Tipkanje slova o p .......................................................................................................................... IX. Tipkanje slova t z .............................................................................................................................. X. Tipkanje slova b n ............................................................................................................................... XI. Tipkanje slova ć š .............................................................................................................................. XII. Tipkanje slova ž đ ............................................................................................................................ XIII. Tipkanje slova w x q y .................................................................................................................... XIV. Načini uvježbavanja sigurnosti zahvata ........................................................................................... XV. Uvježbavanje točnosti i brzine .......................................................................................................... XVI. Tipkanje arapskih brojeva ................................................................................................................ XVII. Tipkanje rimskih brojeva ................................................................................................................ XVIII. Tipkanje razgodaka (interpunkcijskih znakova) ............................................................................ XIX. Donja crta i crtica za rastavljanje ..................................................................................................... XX. Tipkanje zagrada, kose crte i navodnika ........................................................................................... XXI. Tipkanje znakova za računske radnje, razlomke, postotak i promil ................................................ XXII. Tikanje znakova za strana slova i znakova kojih na tipkovnici nema ............................................ 8. Centriranje ........................................................................................................................................... 8.1. Okomito centriranje ....................................................................................................................... 8.2. Vodoravno centriranje .................................................................................................................... 9. Izrada tablica i pisanje u stupcima .................................................................................................... 9.1. Tablice ............................................................................................................................................ 9.2. Pisanje u stupcima .......................................................................................................................... 10. Isticanje i uređivanje teksta .............................................................................................................

26 27 28 29 29 31 31 31 33 33 33 34 34 35 39 42 45 48 51 54 57 61 66 71 75 78 80 88 97 102 105 107 111 114 117 119 119 119 121 121 123 129

strana 11. Primjeri načina oblikovanja teksta ................................................................................................. 133
5

12. Pisanje adresa .................................................................................................................................... 12.1. Poslovne adrese .......................................................................................................................... 12.2. Privatne adrese ........................................................................................................................... 13. Pisano komuniciranje ....................................................................................................................... 14. Oblikovanje podneska ...................................................................................................................... 15. Kolacioniranje i ispravljanje pogrešaka ......................................................................................... 16. Tekstovi za mjerenje brzine ............................................................................................................. 17. Kontrola brzine i točnosti ................................................................................................................ 17.1. Vrednovanje točnosti (T) jednoreda .......................................................................................... 17.2. Vrednovanje točnosti (T) troreda ............................................................................................... 17.3. Vrednovanje čistopisa (Č) .......................................................................................................... 17.4. Tablice ........................................................................................................................................ Pojmovnik ................................................................................................................................................ Literatura .................................................................................................................................................

137 137 138 140 157 161 162 207 207 207 208 208 216 218

6

PREDGOVOR
Udžbenik „Kompjutorska daktilografija 1“ primjeren je suvremenoj tehnologiji rada u uredskom poslovanju. Treba reći da su autori ovog udžbenika uvijek bili u trendu s tijekom tehnologije. Tako su još 1998. godine napisali priručnik „Tipkovnica 2001 – Početnica za učenje pisanja na tipkovnici osobnog računala“. Taj priručnik izdali su zajedno Hrvatsko društvo tajnica, stenografa i birotehničara, te Otvoreno sveučilište u Zagrebu. Tim su se priručnikom služili brojni polaznici tečajeva kompjutorske daktilografije koji su održavani u okviru Otvorenog sveučilišta u Zagrebu i drugih sličnih ustanova. Autorima je osobito drago što su i srednje škole opremljene suvremenom opremom koja omogućuje učenje vještina, a one se odmah nakon završene škole mogu primijeniti u praksi. Udžbenik prati nastavni plan i program predmeta Kompjutorska daktilografija za prvi i drugi razred upravnih i birotehničkih škola (smjer „Poslovni tajnik“ i „Upravni referent“). Prilikom definiranja gradiva i vježbi za učenike autori su pošli od temeljnih prednosti koje ima osobno računalo, te od promjena metodologije u učenju deseteroprstnog slijepog pisanja. Osnovna razlika i prednost pri pisanju na računalu sastoji se u tome da prilikom pisanja na tipkovnici osobnog računala učenik ne treba voditi brigu o prelasku u novi redak. Stoga su i vježbe prilagođene toj okolnosti. Jedna od težišnica poduke u pisanju jest točnost. Učenje na tipkovnici osobnog računala mijenja dosadašnji način rada jer učenik vrlo jednostavno može popraviti učinjenu pogrešku i bilo bi neprirodno da mu se to zabranjuje. Naravno, ako su pogreške prečeste, gubit će na vremenu, te će postizati manju brzinu, što predstavlja neku vrstu kompenzacije. Na taj način učenici neće moći biti previše usredotočeni samo na popravljanje pogrešaka. Osim toga, učenikova pozornost ipak mora biti usredotočena na predložak s kojega se prepisuje, a ne na ekran (osobito stoga što ne mora voditi računa o prelasku u novi redak). Stoga učenike treba odvikavati od istovremenog gledanja u ekran i predložak, ali ne i braniti im da uočenu pogrešku poprave. Autori su posebno vodili računa da previše ne zadiru u predmet informatiku u kojemu učenici uče kako raditi na osobnom računalu. Stoga su u ovom udžbeniku obrađeni samo oni dijelovi rada na osobnom računalu koji su potrebni za pisanje (unošenje) teksta na osobnom računalu i djelomično obradu teksta. Udžbenik se može bez ikakvih poteškoća rabiti i u tečajevima za osposobljavanje daktilografa odnosno osoba koje žele naučiti pisati na tipkovnici osobnog računala umjesto spomenutog priručnika koji je do sada korišten za ove namjene, kao i za samostalno vježbanje vještine strojopisa. Udžbenik obuhvaća sljedeća područja: • • • • • • • • • • • • • • • • • uvodni dio u kojem se daju naznake što je to ured i kakvi su uvjeti rada u uredu, tko je poslovni tajnik i koje su njegove temeljne zadaće, te tko je upravni referent i koje su njegove temeljne zadaće, informativni dio o osobnim računalima, njihovim dijelovima i pisačima, temeljne radnje na osobnom računalu, temeljne radnje obrade teksta na osobnim računalima, upute na koji se način koristiti osobnim računalom, kako bi se zaštitilo zdravlje osoba koje na njemu rade, tjelovježbu, obradu tipkovnice osobnog računala, osnovne naredbe prilikom pisanja (unošenja) teksta na osobnom računalu, vježbe za točno i brzo pisanje, uvodni dio s tekstovima za uvježbavanje brzine (prijepis i diktat), dijelove koji govore o centriranju, isticanju i uređivanju teksta, izradu tablica i pisanje u stupcima, oblikovanje teksta, oblikovanje jednostavnih pisanih poslovnih komunikacija, pisanje adresa, kolacioniranje i ispravljanje pogrešaka, vježbe za točno i brzo pisanje.
7

Obradu tipkovnice u nastavi treba prilagoditi fondu sati, te ostaviti dovoljno vremena za uvježbavanje točnosti i brzine pisanja. Dopunske vježbe, kao i zadatke na kraju lekcije učenici trebaju raditi kao domaću zadaću. Obrada tipkovnice osobnog računala predviđena je kako bi se učenicima objasnile osnovne funkcije pojedinih tipki i način rada na tipkovnici osobnog računala. Osnovne naredbe prilikom pisanja (unošenja) teksta na osobnom računalu objašnjene su na najjednostavniji mogući način kako bi učenici prilikom pisanja na osobnom računalu mogli koristiti temeljne prednosti koje ima osobno računalo. Oblikovanje teksta obrađeno je samo u opsegu dostatnom za prve i druge razrede srednjih škola. Posebno je dan prikaz načina oblikovanja teksta pomoću naredbi osobnog računala. Udžbenik sadrži i niz tekstova za uvježbavanje brzine. Koncipiran je tako da se odmah nakon obrade temeljnog položaja može pristupiti sustavnom vježbanju tako da se pojedine riječi pišu u više redaka, da se pojedine rečenice prepisuju više puta, a odbrojene tekstove trebalo bi prepisivati barem tri puta. Težište uvijek valja imati na točnosti, a ne na brzini. Tjelovježbu treba u početku izvoditi svakog dana, a nakon obrade tipkovnice valja je izvoditi uvijek kad se osjeti umor od pisanja na osobnom računalu. U dijelu koji govori o osobnim računalima i zdravlju dani su temeljni naputci kako izbjeći štetne utjecaje osobnih računala na ljudsko zdravlje. Uz udžbenik ste dobili i CD na kojemu se nalazi kompletan materijal iz udžbenika, sve vježbe s uputama za njihovu izradu, te igra za uvježbavanje refleksa što je od izuzetne važnosti za brzo i točno pisanje. Preporučujemo vam da se svakako koristite tim CD-om u nastavi i za izradu domaćih uradaka kako biste postizali što bolje rezultate. Zahvaljujući ovom mediju sam udžbenik je obujmom manji, jer su na CD-u dodatne vježbe. Povrh toga, CD će se učestalije dopunjavati u odnosu na pisani tekst udžbenika. Autori Zagreb, studeni 2006.

8

1. U V O D 1.1. Ured i uvjeti rada u uredu
Ured bismo mogli definirati kao poslovnu prostoriju u kojoj se obavlja uredski posao. Uredskih poslova ima više vrsta, a s obzirom na stupanj njihove složenosti, obavljaju ih djelatnici raznih razina stručnosti, odnosno djelatnici koji vladaju različitim vještinama. U ovom udžbeniku koncentrirat ćemo se na kompjutorsku daktilografiju s aspekta potreba poslovnih tajnika i upravnih referenata. Uvjeti rada u uredu sastoje se od tri bitna čimbenika: • prostornih uvjeta, • fizičkih uvjeta i • higijenskih uvjeta. Glede prostornih uvjeta rada, bitno je da radni prostor bude funkcionalan. To znači da treba biti odgovarajućeg oblika, optimalne veličine (ovisno o broju djelatnika koji u pojedinoj prostoriji rade) i tehnički opremljen. Kod fizičkih uvjeta rada od velikog je značenja rasvjeta, pri čemu treba prednost davati prirodnoj rasvjeti, važna je boja zidova i uredskog namještaja, te prozračnost prostora. Pod higijenskim uvjetima rada razumijevamo zagrijavanje uredskog prostora, optimalnu vlažnost zraka i razinu buke u radnim prostorijama. S obzirom na okolnost da u svijetu, pa tako i u Hrvatskoj, najveći dio trgovačkih društava je male i srednje veličine, poslovni će tajnik morati biti svestrana osoba, a njegov ured maksimalno opremljen svom mogućom tehnologijom kako bi djelatnik na tom radnom mjestu mogao obavljati niz poslova koje u većim trgovačkim društvima obavlja više djelatnika. Radne prostorije ureda u pravilu se nalaze u uredskoj zgradi ili zgradi uprave, a samo iznimno u stambenim zgradama. Preporučljivo je napraviti plan uredskih prostorija i jasan pregled organizacijskih i poslovnih jedinica smještenih u zgradi. Iz plana treba jasno vidjeti na kojem se katu i u kojoj prostoriji nalazi neka organizacijska ili poslovna jedinica. Za slučaj da je rad sa strankama ograničen na određene dane ili vremenska razdoblja, to također treba jasno naznačiti. Dobro je obilježiti i pojedine poslovne prostorije, te naznačiti ime i prezime osobe koja u njoj radi, kao i organizacijsku odnosno poslovnu jedinicu kojoj ta osoba pripada. Ponekad određene osobe ili organizacijske, odnosno poslovne jedinice obavljaju poslove koji se učestalo ponavljaju. Radi bržeg i lakšeg obavljanja tih poslova dobro je kod ulaza ili u čekaonici istaknuti upute i obavijesti strankama što trebaju učiniti prilikom obavljanja takvih poslova (npr. kad je u pitanju izdavanje rodnih listova, odnosno kad je riječ o tome da uz određene podneske treba priložiti neke priloge itd.). Prilikom određivanja radnih prostorija valja prije svega voditi računa o vrsti rada koji se u njima obavlja, ali na svakog djelatnika trebalo bi osigurati najmanje 10 m3 slobodnog prostora i najmanje 2 m2 slobodne površine poda. Treba voditi računa i o visini prostorije koja ne bi smjela biti niža od 2,40 m. Potrebno je predvidjeti i posebne prostorije za održavanje sastanaka u kojima će biti odgovarajući namještaj i potreban pribor. Prilikom raspoređivanja radnih mjesta u uredskoj prostoriji valja pronaći najpovoljniji položaj s obzirom na rasvjetu, prozračivanje prostorija, suradnju s drugim osobama ili strankama i sl. Nije dobro u istu prostoriju smjestiti više djelatnika koji često razgovaraju sa strankama ili obavljaju službene telefonske razgovore, ili pak s njima smjestiti djelatnike koji obavljaju složenije poslove za koje je potreban viši stupanj koncentracije jer će međusobno jedan drugome smetati, a time će se umanjiti i radni učinak. Na radnoj ploči stola (pulta, stalka i sl.) tijekom rada smiju se nalaziti samo predmeti rada i najnužnija pomagala i pribor. Potrebna radna pomagala dobro je uvijek držati na određenom mjestu kako bismo izbjegli neprestano traženje pomagala i time gubili vrijeme. Spisi i tiskanice nikako ne bi smjeli ležati po stolovima i stolicama, već ih treba čuvati u omotima, fasciklima ili registratorima, složene po određenom kriteriju.

9

1.2. Poslovni tajnik
Poslovni tajnik je radnik bez kojeg teško možemo zamisliti normalan rad suvremenog rukovoditelja. Poslovni tajnik obavlja sve operativne tehničke poslove nužne za normalno odvijanje posla u uredu menadžera: uspostavljanje telefonskih i pisanih komunikacija, samostalno telefonsko i pisano komuniciranje u okviru ovlasti koje administrativnom tajniku daje njegov pretpostavljeni, prijam i čitanje pošte, prijepis, stenografiranje, organiziranje sastanaka, poslovnih putovanja za potrebe pretpostavljenog i drugo. Bez obzira kako nazivali takvog djelatnika – poslovna tajnica, tajnica, administrativna tajnica pomoćnik, asistent, izvršni asistent ili nekako drugačije – to je jedan od ključnih kotačića svake organizacije. Zapravo, za mnoge ljude poslovni tajnik je – organizacija. Primjerice, kad poslovni tajnik telefonira ili odgovara na pisma, on govori u ime organizacije u kojoj radi. Sigurno je, kad ne bi bilo vrlina i stručnih osobina koje poslovni tajnik posjeduje – ured u kojemu radi brzo bi mogao prestati radom. Razlika između „običnog“ administrativnog radnika i prvoklasnog poslovnog tajnika, bez obzira kako ga zvali – ogromna je. Od prvoklasnog poslovnog tajnika očekuje se velik broj vještina, povjerljivost, globalni pristup umjesto usko orijentiranog pristupa pri izvršavanju zadatka, a sve to poslovni tajnik treba primjenjivati svakog dana u izuzetno teškom okružju. Jedna od vještina kojima treba vladati poslovni tajnik svakako je i pisanje na tipkovnici osobnog računala kojemu smo u ovoj knjizi posvetili najviše pozornosti jer je to vještina na kojoj se temelje pisane komunikacije i niz drugih poslova.

1.3. Upravni referent
Upravni referent je radnik kojeg često susrećemo u tijelima državne uprave. Upravni referent obavlja poslove sukladno odredbama Zakona o općem upravnom postupku koji obuhvaćaju sve aktivnosti pri rješavanju upravnih predmeta u prvostupanjskom postupku, predradnje potrebne za donošenje prvostupanjskih akata, priprema prvostupanjske akte, a ponekad i njihovo donošenje. Da bi uspješno i svrhovito obavljali svoj posao, upravni referenti osim stručnih znanja (poznavanje Zakona o općem upravnom postupku, Zakona o upravnim sporovima, Zakona o arhivskoj građi, te niza drugih zakonskih i podzakonskih propisa), trebaju vladati i određenim vještinama. Jedna od tih vještina svakako je kompjutorska daktilografija jer prvostupanjski akti nisu ništa drugo već specifični oblik službenih pisanih komunikacija. Da bi mogli izrađivati ove pisane komunikacije (pozive, zaključke, rješenja, službene dopise i druge), upravni referenti svakako trebaju poznavati osobno računalo, način funkcioniranja osobnog računala, temeljne radnje osobnim računalom, i na kraju samu vještinu pisanja na tipkovnici osobnog računala.

10

2. OSOBNO RAČUNALO
Danas gotovo i nema suvremenog ureda bez osobnog računala. Osobno računalo može obavljati mnogobrojne funkcije, a ono što nas u ovom trenutku zanima jest funkcija obrade teksta. Program WORD FOR WINDOWS je danas najpoznatiji i najčešće u uporabi za obradu teksta, te ćemo njemu i posvetiti punu pozornost u okviru ovog udžbenika. Prednosti osobnih računala prilikom obrade teksta u odnosu na pisaće strojeve su sljedeće: 1. svaki tekst, bilo da je već unesen ili ga tek treba unijeti, možemo bezbroj puta preoblikovati na način kako nam to u određenom trenutku najbolje odgovara; 2. svaki tekst prije ispisivanja možemo pročitati na zaslonu i ispraviti eventualne pogreške; 3. velika količina unesenog teksta može se spremiti na magnetski medij (tvrdi disk ili disketu), optički medij (CD, CD-R ili CD-RW) ili pak na neki od drugih vanjskih prenosivih medija (tzv. USB „stick“, ili pak „ladicu“ odnosno prenosivi hard disk) koji su izuzetno malih dimenzija, te više nisu potrebni veliki prostori za arhiviranje podataka; 4. zahvaljujući prenosivim osobnim računalima ili prijenosnicima (tzv. lap-top ili notebook), moguć je rad i na mjestima gdje nema izvora električne energije jer takva računala sadrže u sebi akumulator koji im omogućuje višesatno funkcioniranje bez direktnog napajanja električnom energijom.

2.1. Veličina osobnog računala
S obzirom na veličinu osobnih računala, razlikujemo: 1. uredska ili stolna osobna računala i 2. prijenosnike ili prenosiva (lap-top ili notebook) osobna računala. Obje vrste osobnih računala imaju iste dijelove, a međusobno se razlikuju po veličini i razmještaju tih dijelova.

2.2. Dijelovi osobnog računala
Monitor služi za prikazivanje slike na svom zaslonu. Sastoji se od kućišta, zaslona, stalka i kontrolnih dugmadi. Neki monitori imaju na prednjem kraju dugme za uključenje napajanja. Pritiskom na to dugme uključuje se monitor i pojavljuje slika. Pomoću kontrolnih dugmadi na monitoru podešavamo osvjetljenje zaslona i kontrast slike. Centralna jedinica je dio osobnog računala koji sadrži temeljne i ostale dijelove osobnog računala, a to su: kućište, disketna jedinica, tvrdi disk, signalne lampice i priključci. Kućišta mogu biti različitih vrsta: stolno (desktop), tanko (slim), toranj (tower), mali toranj (mini tower) itd. Kućišta imaju sličan izgled, a funkcija im je da mehanički smjeste, učvrste i zaštite temeljne sastavne dijelove osobnog računala. Sa stražnje strane kućišta nalaze se priključna mjesta za razne kablove: za napajanje centralne jedinice električnom energijom, za napajanje monitora električnom energijom, za priključak tipkovnice, za priključak miša, za priključak modema, za priključak pisača itd. Priključci su tako izvedeni da se jedan od drugoga razlikuju, pa praktično ne može doći do zabune da se utikač uključi u pogrešno priključno mjesto. S prednje strane kućišta centralne jedinice nalazi se: disketna jedinica (jedna ili više njih), jedinica za CD, vrlo često u kombinaciji s pržilicom, dugme RESET, dugme POWER i kontrolne lampice. Disketna jedinica može biti predviđena za diskete veličine 5,25" ili za diskete 3,5". Danas više nisu u uporabi diskete od 5,25“. Sve se rjeđe koriste i diskete 3,5“. Jedinica za CD i kombinacija te jedinice s pržilicom također se nalazi s prednje strane kućišta centralne jedinice. Služi za očitanje podataka s CD-a, odnosno u slučaju pržilice za pohranjivanje podataka na CD-u.

11

Disketa i CD su prenosivi mediji, odnosno mediji koji predstavljaju vanjsku memoriju. Osim po količini podataka koji se na njih mogu pohraniti (najmanje podataka moglo se pohraniti na disketu veličine 5,25“, a više podataka se može pohraniti na CD-u), razlikuju se i po vremenu trajanja pohrane tih podataka. Na primjer, na disketi veličine 5,25“ pohranjeni podaci ostaju stabilno pohranjeni mnogo manje vremena u odnosu na podatke koji su pohranjeni na CD-u. Računalo sa stražnje strane ima i određeni broj priključaka za periferne jedinice (monitor, pisač, miš, tipkovnicu), a često ima i slobodnih tzv. USB priključaka na koje se mogu priključivati vanjski ili eksterni uređaji od kojih neki služe i za pohranjivanje podataka (već spomenuti USB „stick“ i prenosivi hard disk ili „ladica“ o kojima ćemo nešto pobliže reći u daljnjem dijelu teksta).

Dijelovi osobnog računala (tipkovnica, miš, monitor, memorijska jedinica, pisač)

Pisač je uređaj pomoću kojeg ispisujemo uneseni i obrađeni tekst, kao i grafičke oblike, na papir. Razlikujemo matrične, kapljične i laserske pisače.

Matrični pisač

12

Kapljični (tintni) pisač (tzv. ink-jet)

Laserski pisač

Za matrične pisače možemo rabiti beskonačne papire s perforiranim rubovima, kako za pisanje u jednom primjerku, tako i samokopirajuće za istovremeno pisanje u tri primjerka. Jednako tako možemo rabiti bankpost papir ili obični papir za fotokopiranje. Za laserske pisače preporučljivo je rabiti papir za fotokopiranje. Možemo rabiti i bankpost papir, ali s obzirom da je pretanak, vrlo često dolazi do začepljenja laserskog pisača (tzv. paper jam). Miš je uređaj koji služi za rad na osobnom računalu u grafičkom okruženju. Koristimo ga za upravljanje objektima na zaslonu. S njim je povezan pokazivač u obliku strjelice, koju vidimo na zaslonu. Mišem se rukuje na način da ga u pravilu držimo palcem i prstenjakom, te malim prstom desne ruke, dok su kažiprst i srednji prst desne ruke na lijevoj i desnoj tipki miša. Kako mišem mičemo po stolu, tako se pomiče i njegov pokazivač na zaslonu. Kada pokazivač (kursor) na zaslonu dođe u područje željenog lika, ikone ili područja, pritisnemo jednu od dvije tipke na mišu, ovisno od željene akcije. Na taj način zadajemo određenu naredbu, odnosno postavljamo oznaku miša na željeno mjesto na zaslonu. Miš Tipkovnica je dio osobnog računala koji je najčešće u uporabi. Služi za pisanje ili unos podataka, davanje naredbi, upravljanje kursorskim tipkama, kretanje po zaslonu i slično. Tipkovnicu treba dobro poznavati kako bismo izbjegli moguće poteškoće i nejasnoće. Dijelovi tipkovnice su: • klasični dio tipkovnice, • funkcijske tipke, • numeričke tipke, • posebne tipke i • tipke za kretanje po ekranu.

13

Standardna hrvatska tipkovnica za osobno računalo

2.3. Osnove korištenja miša
Miš na računalu upravlja pokazivačem (kursorom) na ekranu. Pokazivač može imati oblik male strjelice, okomite crte, pješčanog sata, ruke ili nekog drugog oblika na ekranu. Kad miša povučete gore, i pokazivač će otići gore. Standardni miševi imaju dvije tipke i kotačić za listanje dokumenta na ekranu. Tipke se nazivaju lijeva i desna.1 Lijeva tipka služi za pokretanje programa, prelazak iz prozora u prozor i zatvaranje prozora. Desna tipka služi za podizanje posebnih izbornika.

Najčešći izgled miša na ekranu osobnog računala

2.4. Tipke na tipkovnici osobnog računala
Tipka ESC (od engleske riječi escape, što znači izaći) nalazi se u gornjem lijevom kutu iznad klasičnog dijela tipkovnice, a služi nam za izlazak iz programa, za prijelaz u drugi režim rada na osobnom računalu, za povratak u prethodni izbornik i tome slično. Funkcijske tipke nalaze se u najgornjem redu tipkovnice (iznad klasičnog dijela tipkovnice), obilježene su oznakama F1 do F12, a svaka od tih tipaka ima određenu funkciju. Učinak pritiska na bilo koju od funkcijskih tipaka ovisi o tome kako će to odgovarajući program osobnog računala protumačiti. Osim toga, funkcijske tipke možemo pritiskati u kombinaciji s nekim drugim tipkama na tipkovnici, a time opet dobivamo različite učinke, što znači da su funkcije tih tipaka promjenjive.

Tipka ESC i funkcijske tipke

Tipka PRINT SCREEN (Ispiši ekran) nalazi se desno od klasičnog dijela tipkovnice, u ravnini s funkcijskim tipkama, a pritiskom na ovu tipku dobijemo ispis sadržaja zaslona na priključenom pisaču. Tipka SCROLL LOCK (Pregledaj ekran) nalazi se do tipke PRINT SCREEN (ispiši ekran), a služi nam za privremeno zaustavljanje ispisa na zaslonu. Tipka PAUSE (Odmor) nalazi se do tipke SCROLL LOCK (Pregledaj ekran), a služi nam također za privremeno zaustavljanje ispisa na zaslonu. Pritiskom na tipku PAUSE (Odmor) u kombinaciji s tipkom CTRL prekidamo izvođenje operacije koju računalo trenutačno izvodi.
1

Postoje miševi s tri, četiri, pa čak i više tipki za posebne funkcije. Ostale tipke se koriste u posebnim programima koji su namijenjeni za uporabu više od dvije tipke. No, za naše potrebe koristit ćemo samo dvije spomenute tipke.

14

Tipka INSERT (Umetni) nalazi se u skupini od šest tipaka desno od klasičnog dijela tipkovnice i u zadnjem redu tipaka s brojevima, a služi za uključivanje ili isključivanje umetanja znakova. U gotovo svim editorima teksta ili tekst procesorima na zaslonu se evidentira uključenje tipke IN-SERT (Umetni) naznakom OVR. Tipka HOME nalazi se u skupini od šest tipaka desno od klasičnog dijela tipkovnice i u drugom redu tipaka s brojevima, a služi za pomicanje pokazivača (kursora) u početni položaj. Početni položaj kursora u tekst procesoru je u pravilu u gornjem lijevom kutu, ako tekst nije drugačije formatiran. Tipka PG UP (Stranica gore) nalazi se u skupini od šest tipaka desno od klasičnog dijela tipkovnice i u drugom redu tipaka s brojevima, a služi za pomicanje teksta na ekranu. Kursor se premješta na početak prethodne stranice. Tipka PG DOWN (Stranica dolje) nalazi se u skupini od šest tipaka desno od klasičnog dijela tipkovnice i u predzadnjem redu tipaka s brojevima, a služi za pomicanje teksta na ekranu. Kursor se premješta na početak iduće stranice. Tipka DELETE (Izbriši) nalazi se u skupini od šest tipaka desno od klasičnog dijela tipkovnice i u zadnjem redu tipaka s brojevima, a služi za brisanje znaka na kojem se nalazi kursor, odnosno znaka ispred kojeg se nalazi kursor. U tekst procesoru briše označeni dio teksta (slovo, odlomak ili cijeli tekst, ako je tako označeno). Tipka END (Kraj) nalazi se u skupini od šest tipaka desno od klasičnog dijela tipkovnice i u predzadnjem redu tipaka s brojevima, a služi za pomicanje kursora na kraj riječi ili teksta. Tipka TAB nalazi se na prvom mjestu u trećem redu klasičnog dijela tipkovnice, a služi za pomicanje kursora odjednom za nekoliko mjesta u desno. Ako se desno od kursora nalazi ispisan neki tekst, pritiskom na tipku TAB pomiče se i taj cjelokupan tekst. U programima tipka TAB služi za pomicanje iz polja u polje. Tipka CAPS LOCK (prekidač) nalazi se na prvom mjestu u drugom redu klasičnog dijela tipkovnice, a služi za pisanje isključivo velikih slova i onemogućava pisanje malih slova. Odnosi se samo na slovne tipke. Tipka SHIFT nalazi se na početku i na kraju prvog reda klasičnog dijela tipkovnice, a služi za ispisivanje alternativnih znakova na tipkama (znakova u gornjem redu tipaka na kojima su dva znaka. Ova tipka također služi za pojedinačno ispisivanje velikih slova. Tipka CTRL nalazi se na lijevoj i desnoj strani, u ravnini s razmaknicom, ispod tipaka SHIFT, a ima funkciju kad je koristimo u kombinaciji s nekom drugom tipkom. Njezina funkcija ovisi o tome s kojom se drugom tipkom istovremeno koristi. Tipka ALT (ALTernate, odnosno Alternativa) nalazi se s lijeve i desne strane razmaknice, a ima funkciju u slučajevima kad je koristimo u kombinaciji s drugim tipkama, pa tako npr. pritiskom na tipku ALT i istovremenim otipkavanjem kombinacije brojeva 064 dobijemo slovo ž i slično. Tipka BACKSPACE (Povratnik) nalazi se u desnom kutu četvrtog reda klasičnog dijela tipkovnice, a rabimo je za uklanjanje sa zaslona znakova koji se nalaze lijevo od kursorske oznake. Posebnu pozornost treba posvetiti razlikovanju ove tipke od potpuno jednake tipke u skupini kursorskih tipaka koja služi za pomicanje kursora ulijevo, ali pri tome ne uklanja napisane znakove. Tipka ENTER (Unesi) nalazi se s desne strane klasičnog dijela tipkovnice i s desne strane tipaka s brojevima, a služi za prelazak u novi red (prilikom početka pisanja novog odlomka) ili za potvrdu prethodno zadane naredbe. Razmaknica je najveća tipka na klasičnom dijelu tipkovnice, nalazi se ispod prvog reda tipkovnice, a služi za pomicanje kursora za odgovarajući broj znakovnih mjesta udesno. Tipke s brojevima čine numerički dio tipkovnice koji sadrži tipke sa znamenkama i znakovima temeljnih računskih radnji u posebnom dijelu tipkovnice. Posebnu pozornost treba posvetiti tipki NUM LOC kojom se uključuje i isključuje ovaj dio tipkovnice. Valja znati da numerički dio tipkovnice radi samo ako smo ga uključili spomenutom tipkom, a ako to nismo učinili, pritiskom na iste tipke dobit ćemo učinak alternativnih znakova na istim tipkama (Home, PgUp, End, PgDn, Ins, Del i pomicanje kursorskih strjelica). Skupina od četiri kursorske tipke nalazi se desno između klasičnog i numeričkog dijela tipkovnice, a ovisno o smjeru u kojem pokazuju strjelice na tipkama, služi nam za pomicanje kursora lijevo, desno, gore ili dolje.

15

3. TEMELJNE RADNJE NA OSOBNOM RAČUNALU 3.1. Uključivanje osobnog računala
Osobno računalo se uključuje pritiskom na tipku POWER (UKLJUČIVANJE) koja se nalazi na prednjem dijelu centralne jedinice osobnog računala. U slučajevima kad monitor ima zaseban izvor napajanja električnom energijom, nakon što smo uključili osobno računalo, trebamo uključiti i monitor. Prilikom završetka rada na osobnom računalu, postupamo obrnutim redoslijedom: najprije isključimo monitor (u slučaju kad monitor ima zaseban izvor napajanja električnom energijom), a potom osobno računalo.

3.2. Pokretanje programa
Da bismo startali program Word for Windows, nakon što smo uključili osobno računalo i nakon što su se na zaslonu pojavile ikone za pokretanje programa, dvostrukim klikom miša kliknemo na znak za Word i na taj način pokrenemo program.

3.3. Imenovanje dokumenta
Da bismo napisani tekst mogli sačuvati za buduće korištenje i da spriječimo njegovo gubljenje u slučaju nestanka električne energije, moramo mu dati odgovarajuće ime. Uz ime, osobno računalo će mu automatski dodati odgovarajuću ekstenziju (DOC), po čemu ćemo dokument koji smo sami napisali moći razlikovati od programskih dokumenata koji su u najužoj svezi s instalacijom programa. Dokument možemo imenovati čim smo dobili odgovarajuću sliku zaslona, ali i nakon nekog vremena pisanja, ili na samom kraju pisanja odgovarajućeg teksta. Uputno je dokument imenovati odmah na početku rada. Nakon što smo na monitoru dobili odgovarajuću sliku zaslona za program Word for Windows mišem ćemo u izborniku dovesti strjelicu na ikonu s ucrtanom disketom, te kliknuti pritiskom na lijevu tipku miša. Druga mogućnost je da u izborniku mišem kliknemo na opciju Dokument (File), i u okviru podizbornika na opciju (Spremi kao) Save As. Nakon toga pojavit će nam se odgovarajući okvir u koji ćemo moći ispisati ime dokumenta. Pravila su ista kao i za imenovanje dokumenta u programu WORD. Ime s ekstenzijom pojavit će se na vrhu zaslona za program Word for Windows.2

3.4. Spremanje dokumenta
Kad smo završili pisanje određenog teksta, moramo ga spremiti. Spremanje se obavlja slično otvaranju dokumenta, samo što se više ne ispisuje naziv dokumenta. Nakon što smo završili pisanje određenog teksta, mišem ćemo kliknuti na ikonu s ucrtanom disketom i time spremiti napisani tekst. Druga mogućnost je da mišem kliknemo u izborniku na opciju Dokument (File), i u okviru podizbornika na opciju Spremi sve (Save All). Ako nakon toga želimo početi pisati drugi dokument, mišem ćemo u izborniku izabrati i kliknuti lijevom tipkom u opciju Dokument (File), te u okviru podizbornika na opciju Zatvori (Close). Zatim ponovno u izborniku kliknemo na opciju Dokument (File), i u okviru podizbornika na opciju Novo (New) i ukazat

2

S obzirom da postoji više različitih pristupa i načina imenovanja dokumenata, preporučujemo da koristite onaj način koji ste naučili u okviru nastave predmeta informatike.

16

će nam se slika zaslona koju smo imali i nakon startanja programa. Isti učinak ćemo postići ako kliknemo na ikonu s ucrtanom slikom papira kojemu je prelomljen gornji desni kut. Bez obzira što suvremena računala imaju mogućnost podešavanja opcije „Samopospremanje“ dokumenta (eng. Autosave), zbog mogućih problema s računalom, nestanka struje i slično, vrlo je važno s vremena na vrijeme spremati dokument tijekom rada. Učestalost spremanja dokumenta u ovisnosti je od količine teksta koju smo u stanju napisati u određenom vremenu. Uputno je to činiti svakih tri do pet minuta.

3.5. Otvaranje dokumenta
Ako u nekom trenutku želimo ponovno raditi s nekim od već napisanih dokumenata (nešto ispravljati, dodavati, brisati i slično), moramo odgovarajući dokument otvoriti. Naravno, pri tome moramo znati ime dokumenta koji želimo otvoriti. Dokument možemo otvarati na dva načina. Jedan način je da u izborniku desnom tipkom miša kliknemo na opciju Dokument (File), a zatim u podizborniku na opciju Otvori (Open). Drugi način je da lijevom tipkom miša kliknemo na ikonu s ucrtanom slikom presavijenog lista papira sa strjelicom koja pokazuje udesno. I u jednom i u drugom slučaju pojavit će nam se popis napisanih dokumenata ispisan po abecedom redu. Nakon toga desnom tipkom miša kliknemo na željeni dokument i naredbu potvrdimo na način da desnom tipkom miša kliknemo na opciju U redu (OK). Nakon toga ćemo na zaslonu dobiti željeni dokument.

3.6. Izlaženje iz programa
Nakon što smo završili rad na osobnom računalu, prije isključivanja osobnog računala, dobro je prethodno izaći iz programa u kojem smo radili. Da bismo izašli iz programa Word for Windows, u izborniku ćemo lijevom tipkom miša kliknuti na opciju Dokument (File), te u okviru podizbornika na opciju Zatvori (Close). Zatim ponovno lijevom tipkom miša kliknemo na opciju Dokument (File), te u okviru podizbornika na opciju Izlaz (Exit). Moguće je odmah ići na opciju Izlaz (Exit) u slučaju da više ne želimo pisati bilo kakav dokument u okviru programa Word.

3.7. Isključivanje osobnog računala (Shut down)
Kad smo na opisani način izašli iz programa u kojem smo radili, osobno računalo treba isključiti. U pravilu se na dnu zaslona nalazi naznaka „Start“ na koju treba kliknuti jednim klikom miša. Potom kliknemo na opciju Isključi (Shut Down). Potvrdu naredbe izvršit ćemo klikom na opciju U redu (OK). Nakon toga će se računalo automatski isključiti.

17

4. TEMELJNE RADNJE OBRADE TEKSTA NA OSOBNOM RAČUNALU 4.1. Programi za obradu teksta
Osobno računalo s programom za obradu teksta ima niz mogućnosti. Različiti programi imaju različite mogućnosti obrade teksta. Za svladavanje svakog od programa valja pohađati posebni tečaj i koristiti se pri tome posebnom literaturom. U okviru ovog udžbenika obradit ćemo samo temeljne radnje obrade teksta na osobnom računalu. Programi za obradu teksta s kojima ćete se najčešće susretati su: Notepad, WordPad i Word. Notepad je temeljni program za obradu teksta pomoću kojega možete kreirati samo najjednostavnije dokumente. Ovaj program najčešće se koristi samo za pregled ili editiranje teksta, iako ga neki korisnici rabe i kao jednostavni alat za kreiranje internet stranica. Budući da Notepad podržava samo najjednostavnije mogućnosti oblikovanja teksta, njima ni slučajno ne možete učiniti bilo kakvu složeniju radnju osim pisanja samog teksta. Pomoću WordPada možete kreirati i editirati jednostavnije dokumente koji sadrže tekst, ali i dokumente s malo složenijim oblicima i grafičkim prikazima. No, treba reći da je i ovaj program s dosta skromnim mogućnostima u odnosu na Word program za obradu teksta. Stoga preporučujemo da se odmah na početku koristite programom Word. Temeljno je pravilo da u prvom redu dio teksta koji želimo na bilo koji način obrađivati označimo (ako je ekran taman, osvjetljavanjem teksta koji želimo obraditi, a ako je ekran svijetao, potamnjivanjem teksta koji želimo obraditi). Tekst možemo označavati mišem na način da mišem namjestimo pokazivač (kursor) na dijelu teksta od kojeg želimo početi obradu, pritisnemo lijevu tipku miša i držimo je, a miš vučemo desno ili dolje sve dok ne dođemo do kraja teksta koji želimo označiti. Tekst također možemo označavati na način da kursorskim strjelicama kursor dovedemo na početak teksta koji želimo obrađivati, a potom pritisnemo tipku SHIFT i kursorskim strjelicama označujemo željeni tekst.

4.2. Word
Word je program za pisanje i obradu teksta koji ima velike mogućnosti. To je vjerojatno program koji će vam trebati stalno u životu i radu. Pomoću Worda možete napraviti dopis, internet stranicu, račun, izvještaj, te bilo kakav jednostavan ili složeniji sadržaj. Nakon što otvorimo program3 Word, ugledat ćemo sljedeći ekran:

3

U Microsoftovu svijetu to zovemo još i alat. Tako u Microsoftu razlikuju alate kao što su Word, Excel, Power Point i mnoge druge.

18

Izgled ekrana programa Microsoft Word – osnovni znakovi su (1) spusti dolje ili ukloni privremeno s ekrana, (2) umanji/uvećaj (eng. Minimize/Maximize), (3) isključi, (4) naziv dokumenta, (5) alatna traka (eng. Menu) s osnovnim izbornikom), (6) alatne trake s ikonicama čiji broj ovisi o potrebama korisnika, (7) ravnalo, (8) radna površina, (9) statusna traka s dodatnim informacijama (broj stranice, broj linije na stranici, broj slovnog mjesta na stranici, jezik itd., (10) traka izbornika s naredbama za pokretanje i isključivanje programa, sa satom i drugim ikonicama ovisno o potrebama korisnika

4.2.1. Stvaranje novog dokumenta
Nakon što pokrenete Word, automatski se otvori novi prazan dokument. To je prazan list papira bez unesenog teksta veličine A4 stranice, kako je to prikazano na slici 12. Ako već imate otvoreni dokument, a želite otvoriti novi, potrebno je kliknuti opcije Dokument – Novo… (File – New…) i na taj način otvoriti novi dokument kako je to prikazano na slici. Upamtite: iznad i ispod lista papira u Wordu se nalaze ikonice. One služe kao prečice do naredbi. Uobičajene skupine ikona su: Standard, Oblikovanje (Formatting) i Crtanje (Drawing). Njih, kao i mnogobrojne druge, uključujete i isključujete pomoću opcija Pogled – Alati (View – Toolbars).

4.2.2. Spremanje novog dokumenta
Novi dokument koji otvorite nije spremljen na tvrdi disk. On je samo privremeno u radnoj memoriji računala. Ako zatvorite Word ili ugasite računalo, taj dokument s čitavim tekstom koji ste unijeli u njega bit će trajno izgubljen. Zato je potrebno dokument spremiti na tvrdi disk. To ćete učiniti na način da kliknete na opciju Dokument – Spremi kao (File – Save As). Odaberite mjesto na koje ćete spremiti dokument. Upišite ime datoteke i kliknite Spremi (Save), kako je to prikazano na slici.

19

Izgled ekrana prilikom spremanja novog dokumenta s novim imenom u Wordu. Opcijom Spremi (Save) odaberete putanju dokumenta, upišete ime dokumenta ili datoteke, odaberete verziju, te kliknete Spremi (Save)

Upamtite: čim otvorite novi dokument, imenujte ga i spremite, a zatim počnite raditi u dokumentu. Kada želite bitno promijeniti postojeći dokument, ali i ostaviti staru verziju dokumenta, to ćete učiniti na način da kliknete na opciju Dokument – Spremi kao (File – Save As), dati dokumentu novo ime i tada početi rad na njegovim izmjenama.

4.2.3. Spremanje dokumenata za vrijeme rada
Vrlo je važno spremati dokument, što češće. Potrebno je spremiti dokument u slučaju problema s računalom, npr. nestanka struje i slično4. Preporučuje se spremati dokument svakih tri do pet minuta. Prilikom spremanja dokumenta kliknite na opciju Dokument – Spremi (File – Save). Dokument će biti spremljen pod istim imenom preko stare verzije dokumenta. Upamtite: za vrijeme pisanja dokument je potrebno često spremati radi mogućih problema s računalom kao što je npr. nestanak struje i slično. Dokument svakako spremajte svakih pet minuta. Spremanje postojećeg dokumenta s već odabranim imenom dokumenta ili datoteke

4.2.4. Otvaranje postojećeg dokumenta
Dokument pisan u Wordu možete uvijek otvoriti, mijenjati ga ili nastaviti uređivati. Osim dokumenata pisanih u Wordu, možete otvoriti i neke dokumente koji su pisani u drugim programima namijenjenim obradi teksta, kao što su na početku spomenuti Notepad i WordPad. Prilikom otvaranja dokumenta kliknite na opciju Dokument – Otvori (File – Open). Otvorit će se prozor. U prozoru pronađite mjesto na

4

Naprednija računala imaju mogućnost podešavanja opcije Samopospremanje (Autosave) u kojoj definiramo koliko često (u kojim vremenskim intervalima) računalo automatski sprema tekst. No, takva opcija ima i nedostatak jer učestalost spremanja teksta upravo je srazmjerna količini teksta koji smo u stanju napisati u nekoj jedinici vremena. Prema tome, osobe koje pišu brže i u stanju su napisati veće količine teksta u maloj jedinici vremena spremat će tekst češće, dok će oni koji pišu sporije, napisano spremati rjeđe. Kad je riječ o problemima koji nastaju nestankom struje, oni su kod prijenosnika nebitni jer prijenosnici imaju vlastiti pogon koji može trajati od jednoga do tri sata. Ovaj problem moguće je riješiti i pomoću posebnog dijela opreme, tzv. jedinice za stalno napajanje strujom (UPS) koji jednako tako služi kao pomoćni izvor energije – najčešće kroz vrijeme od dodatnih pola sata nakon nestanka struje), te nam na taj način služi kao osiguranje da ono što smo radili na računalu ne nestane zbog tako trivijalnog razloga kao što je nestanak struje.

20

kojemu je spremljen dokument koji želite otvoriti i kliknite na njega. Zatim kliknite na opciju Open. Dokument će se otvoriti u Wordu. Upamtite: običan tekst se naziva ASCII (American Standard Code for Information Interchange, što znači „američki standardni kod za razmjenu informacija“). To je tekst sastavljen samo od slova, brojki i znakova. Word dokument osim običnog teksta sadrži isticanja, stupce, grafikone, slike i dr.

4.2.5. Unošenje teksta
Sučelje u Wordu je nalik na list papira. Na listu papira se nalazi pokazivač. Pokazivač je titrajuća okomita crta veličine slova. Tipkajući slova na tipkovnici upisujete slova na mjesto pokazivača. Kad dođete do kraja reda, Word automatski prebacuje pokazivač u novi red i vi nastavljate pisati u sljedećem redu. Ako želite započeti novi odlomak, to ćete učiniti pomoću tipke ENTER (UNESI) na tipkovnici i time prelazite u novi red. Ako upišete neko krivo slovo, pomoću tipke BAKSPACE (POVRATNIK) brišete slovo koje se nalazi ispred pokazivača, a tipkom DELETE (IZBRIŠI) brišete slovo iza pokazivača. Pokazivač kroz tekst pomičete pomoću pokazivačkih (kursorskih) strjelica. Mišem možete prelaziti s jednog dijela teksta na drugi i to je jednostavniji način negoli se služiti strjelicama. Ako nešto pogriješite, pogrešno upišete riječ ili čitavu rečenicu, pomoću naredbe Vrati (Undo) možete to ispraviti. Jednostavno kliknete na opciju Uredi – Vrati (Edit – Undo).

4.2.6. Uređivanje teksta
Word ima velike mogućnosti obrade teksta: pisanje u stupcima, ubacivanje slika i grafikona, provjeru gramatičkih pogrešaka u tekstu, crtanje jednostavnih skica i elemenata i dr. Nakon što upišete čitav tekst potrebno ga je urediti: urediti vrstu i veličinu slova, odrediti naslove, podnaslove, napraviti tablice, dodati slike itd. Upamtite: Word omogućava naprednim korisnicima ispunjavanje i vrlo zahtjevnih dizajnerskih ideja. Word nije program namijenjen za prijelom teksta, ali i to je moguće napraviti. Primjerice prijelom ovog udžbenika napravljen je pomoću Worda i kvalitetnog pisača. Word ima sve mogućnosti koje će prosječnom korisniku računala biti sasvim dovoljne.

4.2.6.1. Slova
Slova imaju svoju veličinu. Veličina je izražena u tipografskim točkama (pt). Običan tekst piše se slovima veličine od 11 ili 12 točaka, a naslovi se pišu najčešće slovima veličine 14 do 18 točaka. Osim veličine, postoji vrsta – oblik slova. Arial5 i Times najčešće se koriste prilikom pisanja tekstova. Prikaz nekih vrsta veličine slova čiji je odabir moguć na osobnom računalu:

NAZIVNA VELIČINA SLOVA 8 12 14 24

GRAFIČKI IZGLED
Zagreb

Zagreb

Zagreb

Zagreb

Prikaz nekih vrsta slova čiji odabir je moguć na osobnom računalu:
5

Upamtite dobro ovaj naziv slova jer ga se često brka s nazivom praška za pranje rublja koji se zove Ariel. 21

VRSTA SLOVA Times News Roman Arial Curier New

GRAFIČKI IZGLED strojopis strojopis strojopis

Označimo dio teksta koji želimo formatirati, nakon čega u izborniku pritiskom na lijevu tipku miša kliknemo na strjelicu koja pokazuje prema dolje uz opciju vrsta slova. Zatim, u okviru mogućeg izbora vrste slova, mišem kliknemo onu vrstu slova koja nam odgovara.

4.2.6.2. Odlomci
U nove odlomke prelazite tipkom ENTER. Svaki dio teksta između dva ENTERA označava jedan odlomak. U običnom pregledu stranice ne vidi se oznaka u Wordu koja označava kraj jednog odlomka i početak drugog. Naredbom Pokaži – Sakrij (Show – Hide) Word prikazuje oznake koje nisu vidljive u ispisu, a označavaju odlomke, razmake i nove stranice. Word nudi četiri mogućnosti poravnavanja odlomaka: po lijevom rubu, po desnom rubu, u sredini i s obje strane. Na primjer, ako želite odlomak poravnati u sredinu (centrirati), dovedete pokazivač unutar odabranog odlomka i zatim kliknete poravnanje u sredinu.

4.2.6.3. Tabulatori
Pritiskom na tipku TAB uvlačite početak retka. No, osnovna zadaća tabulatora nije samo uvlačenje teksta već poravnanje dijelova redaka. Word nudi četiri mogućnosti poravnanja: lijevo, desno, u sredini, te decimalno poravnanje. Klikom lijeve tipke miša na odabir vrste tabulatora mijenjate jednu od četiri vrste tabulatora. Klikom lijeve tipke miša na ravnalo iznad stranice papira u Wordu postavljate tabulator na određeno mjesto. Postavljeni tabulator primijenit će se na odlomak ili odabrani (selektirani) dio teksta u dokumentu. Kad neki od postavljenih tabulatora želite izbrisati, pokazivač postavite na određeni odlomak, dođite mišem do tabulatora postavljenog na ravnalu, pritisnite i držite lijevu tipku miša, povucite oznaku tabulatora ispod ravnala i pustite tipku. Tabulator će nestati. Ako pomaknete oznaku tabulatora na neko drugo mjesto na ravnalu, tabulator će se premjestiti na novo mjesto.

4.2.6.4. Postavljanje margina (određivanje granica pisanja)
Osim što na osobnom računalu trebamo odrediti veličinu papira na kojem pišemo, moramo odrediti i margine (granice pisanja). Naravno, to ovisi o vrsti papira koju rabimo za ispis na pisaču. Margine su razmaci između rubova stranica i teksta u dokumentu. Pisači ne mogu ispisivati od ruba do ruba papira, stoga su margine bitne u dokumentu. Margine su automatski postavljene za većinu pisača. Granice pisanja odredit ćemo tako da u izborniku pritiskom na lijevu tipku miša kliknemo na naredbu Oblikuj ili Dokument (Format ili File) (ovisno o tome je li riječ o starijem ili novijem programu) i u okviru podizbornika kliknemo naredbu Postavi stranice (Page Setup). U okviru te naredbe kliknemo opciju Margine (Margins), te ispišemo koliko praznog prostora želimo od gornjeg ruba papira (Vrh, odnosno Top), od donjeg ruba papira (Dno, odnosno Bottom), od lijevog ruba papira (Lijevo, odnosno Left) i od desnog ruba papira (Desno, odnosno Right). Zatim kliknemo opciju Veličina (Size) and Orijentacija (Orientation), te odredimo veličinu papira koji ćemo rabiti pri ispisu (Veličina papira, odnosno Paper Size).

4.2.6.5. Određivanje rednog razmaka

22

Tekst na osobnom računalu pišemo gusto redak za retkom. Ako nam treba veći prored, onda ćemo tekst obraditi sa za to odgovarajućom naredbom. Označimo tekst koji ćemo formatirati, a zatim u izborniku, pritiskom na lijevu tipku miša kliknemo na naredbu Format, a u okviru podizbornika kliknemo naredbu Odlomak (Paragraph). Zatim ćemo pri opciji Prored (Line Spacing) kliknuti na strjelicu koja pokazuje prema dolje i izabrati željeni redni razmak. Potom ćemo ga potvrditi kliknuvši lijevom tipkom miša na opciju OK.

4.2.6.6. Podebljavanje teksta
Jedan od najčešće rabljenih načina isticanja teksta prilikom pisanja na osobnom računalu jest njegovo podebljavanje (bold). Označimo dio teksta koji želimo istaknuti podebljavanjem i u izborniku pritiskom na lijevu tipku miša kliknemo ikonu s podebljanim slovom B.

4.2.6.7. Pisanje u kurzivu (koso pisanje)
Tekst na osobnom računalu možemo na vrlo jednostavan način isticati i pisanjem u kurzivu (kosim pisanjem). Označimo željeni dio teksta, a zatim u izborniku pritiskom na lijevu tipku miša kliknemo ikonu s ucrtanim kosim slovom I.

4.2.6.8. Podcrtavanje
Prilikom pisanja na osobnom računalu, za isticanje teksta na raspolaganju nam je i najčešće rabljeni način isticanja teksta prilikom pisanja na pisaćim strojevima - podcrtavanje. Označimo željeni dio teksta, a zatim u izborniku pritiskom na lijevu tipku miša kliknemo ikonu s ucrtanim podcrtanim slovom u.

4.2.6.9. Pisanje ispod ili iznad temeljne linije pisanja
Želimo li napisati neku mjernu jedinicu, npr. m2 ili m3, odnosno neku formulu, npr. H2O ili NH3, onda to vrlo jednostavno radimo uporabom odgovarajućih naredbi. Označimo znak ili dio teksta koji želimo pisati ispod ili iznad temeljne linije pisanja, a potom u izborniku pritiskom na lijevu tipku miša kliknemo naredbu Format, a u okviru podizbornika naredbu Slovo (Character). Zatim ispod opcije Podigni/Spusti (Super/subscript) kliknemo strjelicu koja pokazuje prema dolje i izaberemo željenu naredbu koju potvrdimo tako da kliknemo na opciju OK.

4.2.6.10. Tablice
Pomoću tablica možete organizirati tekst u stupce i redove. Postavite pokazivač na mjesto gdje želite umetnuti tablicu. Kliknite na opciju Tablica – Umetni tablicu (Table – Insert Table). U prozor koji se pojavi treba upisati broj stupaca i broj redaka tablice.

4.2.6.11. Numeriranje stranica
Prije ispisa teksta, stranice treba numerirati. U pravilu, osobna računala omogućuju da se stranice numeriraju arapskim brojevima (1, 2, 3, 4 itd.), rimskim brojevima (I, II, III, IV itd.), rimskim brojevima pisanim malim slovima (i, ii, iii, iv itd.), velikim slovima (A, B, C, D itd.), malim slovima (a, b, c, d itd.). U izborniku pritiskom na lijevu tipku miša kliknemo naredbu Umetni (Insert), a u podizborniku naredbu Broj stranice (Page Numbers). Zatim odredimo želimo li oznake redoslijeda pri gornjem rubu papira Zaglavlje (Header) ili pri donjem rubu papira Podnožje (Footer), te želimo li da oznake budu lijevo (Left), desno (Right) ili u sredini (Center), odnosno na
23

Prikaz početnih opcija za definiranje numeriranja stranica

Prikaz preostalih opcija za definiranje numeriranja stranica

vanjskim kutovima papira (Outside) ili na unutarnjim kutovima papira (Inside). Zatim kliknemo naredbu format i odredimo oblik označavanja stranica, te početnu oznaku.

4.2.6.12. Ispis dokumenta
Nakon što smo tekst unijeli i obradili, potrebno je dokument i ispisati. Ispis teksta radimo na nekom od pisača o kojima je već bilo riječi. U izborniku pritiskom na lijevu tipku miša kliknemo na opciju Dokument – Ispiši (File – Print) ili na ikonu s ucrtanim pisačem.

Prikaz opcija potrebnih za ispis dokumenta

4.3. Diskete

24

Diskete su sredstva za spremanje i prijenos podataka. Sastoje se od omotnice, košuljice i polivinilskog materijala pokrivenog magnetskim materijalom. Košuljica štiti magnetski materijal od dodira prstima, prašine i drugih predmeta koji bi mehanički mogli oštetiti disketu. Po veličini razlikujemo dvije vrste disketa: diskete od 5.25" (koje pomalo pripadaju povijesti) i diskete od 3.5" (koje trenutačno ulaze u povijest jer se sve rjeđe koriste). Po kapacitetu razlikujemo diskete kapaciteta 360 KB (DS/DD 5.25"), 720 KB (DS/DD 3.5"), 1.2 MB (DS/HD 5.25") i 1.44 MB (DS/HD 3.5").

4.4. CD-ROM
CD-ROM je optički medij koji služi za pohranjivanje podataka. Na CD-ROM-u može biti 650 Mb (74 minute) ili 700 Mb (80 minuta) podataka. Na CD-ROM-u se ne mogu spremati, brisati niti mijenjati podaci bez posebne naprave koja služi za tu svrhu – pržilice. CD-ROM diskovi sadrže softver, glazbu, igre ili druge vrste podataka. Kao što je već rečeno, postoji CD pržilica ili CD pisač koji nam omogućuje snimanje podataka na CD-u, te on može poslužiti za arhiviranje podataka, kao i za spremanje raznih sadržaja (slika, tekst, zvuk).

4.5. DVD
DVD je optički medij koji služi za pohranjivanje podataka. Nalik je na CD-ROM, ali je mnogo većeg kapaciteta memorije – oko 4,7 GB, te služi za pohranu većeg broja podataka, često kada su pisani u kombinaciji sa slikama ili video zapisom. Na DVD-u se isto tako ne mogu spremati, brisati niti mijenjati podaci bez posebne naprave koja služi za tu svrhu – pržilice (u konkretnom slučaju DVD pržilice). Kao što je već rečeno, postoji DVD pržilica ili DVD pisač koji nam omogućuje snimanje podataka na DVD-u, te on može poslužiti za arhiviranje podataka, kao i za spremanje raznih sadržaja (slika, tekst, zvuk).

4.6. USB „stick“
USB „stick“ je prenosiva memorija koja služi za pohranjivanje podataka. Često je u obliku privjeska, mnogo je sigurniji za pohranu podataka, a kapaciteta je od 67 Mb, pa do 1 GB. S obzirom da se veličina prostora prenosive memorije ubrzano smanjuje, teško je predvidjeti koliki će biti kapacitet memorije jednog USB „sticka“ za godinu dana. Za razliku od CD-ROM-a ili DVD-a, podaci se na prenosivu memoriju s računala prenose bez neke posebne naprave. Potreban je samo tzv. USB priključak kojeg danas ima svako računalo (bolja računala imaju veći broj USB priključaka). Treba reći da se danas gotovo svi ili većina perifernih uređaja (miš, tipkovnica i slično) priključuju pomoću USB priključka.

4.7. Ladica ili prenosivi hard disk
Ladica ili prenosivi hard disk je prenosiva memorija koja služi za pohranjivanje podataka. Izuzetno je popularna u svijetu ljudi koji se dosta služe računalima jer se na nju može pohraniti jako puno podataka (kapacitet joj je najčešće od 60 do 160 GB). Ladica kapaciteta 60 GB veličine je omanjeg ručnog kalkulatora, te stane u unutarnji džep kaputa. Ladica je stabilan medij za pohranu podataka na dulje vrijeme, pa često služi ne samo za prijenos podataka, već i kao pričuvni medij za privremenu (sigurnosnu) pohranu
25

podataka, tzv. back up6. I ladicu (kao i USB „stick“) karakterizira da je potreban USB priključak kako bi se podaci prenijeli, a ne treba nikakav poseban eksterni uređaj pomoću kojeg bi se na nju pohranjivali podaci.

4.8. Presnimavanje teksta na disketu, USB „stick“, ladicu ili CD (DVD)
Napisani tekst možemo spremiti i na disketi, odnosno na CD-u, te ga spremiti za neko buduće korištenje. Disketa je lako prenosiva i na nju stane dosta podataka (velika količina teksta). Da bismo kopirali dokument na disketu, izaći ćemo iz programa i zatim na zaslonu s opcijama programa WINDOWS izabrati opciju Windows Explorer. S dva brza pritiska na lijevu tipku miša ući ćemo u ovu opciju. Potom će nam se na desnoj strani zaslona pokazati abecednim redom ispisani svi dokumenti. Zatim ćemo pomoću miša odabrati ikonu ispred naziva dokumenta koji želimo kopirati. Pritisnut ćemo lijevu tipku miša i držati je, te ikonu povući sve do znaka a: na gornjoj desnoj strani zaslona. Zatim ćemo na zahtjev osobnog računala tu naredbu potvrditi s OK i kopiranje je izvršeno.7 Da bismo kopirali dokument na CD, moramo pokrenuti program pržilice ili pisača CD-a, no to je materija koju treba naučiti na nastavi predmeta informatika.

4.9. Pržilica
Pržilica je naprava koja služi za spremanje podataka na CD-ROM-u. Oznaka takvog medija zove se CD RW što označuje da je riječ o mediju na koji možemo spremati podatke. Mediji koji nose oznaku samo CD u pravilu su zaštićeni od takvih mogućnosti, te se na njih najčešće ne mogu spremati podaci.

4.10. Scanner (skener)
Skener je naprava koja služi za skeniranje, „usnimavanje“ slika, crteža i sličnih sadržaja u memoriju osobnog računala. Pojednostavljeno rečeno, skener ima funkciju fotokopirnog uređaja za potrebe rada na osobnom računalu. Jednom skeniranu fotografiju, crtež ili neki drugi sadržaj možemo oblikovati pomoću posebnih programa na način koji nam odgovara. Osim toga, skener u kombinaciji s odgovarajućim računalnim programom omogućava nam i izbjegavanje prijepisa ili unosa teksta u većem opsegu. Naime, u slučajevima kada treba prepisati veliku količinu teksta koji je već otipkan, skeniranjem svih stranica, te pomoću odgovarajućeg računalnog programa njihovim pretvaranjem u odgovarajući format, npr. u format Word, možemo vrlo jednostavno dobiti tekst pohranjen u računalnu memoriju i oblikovati ga po želji i potrebi. Na taj se način izbjegava velika količina ljudskog rada, što je do sada bilo uobičajeno.

6

„Back up“ je termin koji se često koristi, a u ovom smislu označava sigurnosnu pohranu podataka s osobnog računala. Naime, računalo se može pokvariti (podložno je npr. strujnom udaru, udaru groma ili mehaničkom kvaru). Osobito je osjetljiva memorijska jedinica ili hard disk. Kad se tako što dogodi, spašavanje podataka je vrlo skupo, a neizvjesno je koliko se podataka može spasiti. Stoga je potrebno u određenim vremenskim razmacima (najčešće se to radi na kraju svakog radnog dana, a u financijskim ustanovama kao što su banke ili agencije za platni promet i češće) raditi takvu sigurnosnu pohranu podataka na poseban medij „izvan“ računala kako bi podaci bili na raspolaganju čak ako se računalo (ili pak središnji poslužitelj kojeg zovemo još i server) pokvari ili fizički uništi. 7 To je tek jedan od postupaka i načina presnimavanja teksta. Preporučujemo da rabite onaj način presnimavanja (kopiranja) teksta koji ste učili u okviru predmeta informatike.

26

5. OSOBNO RAČUNALO I ZDRAVLJE
Osobna računala su velikim koracima ušla u naše domove, na radna mjesta i u škole. Brojna ispitivanja djelovanja tih uređaja na organizam pokazala su kako ta suvremena tehnologija i nije tako bezazlena. Neka su zračenja štetna, mogući su problemi s vidom i umor tijela. Monitori osobnih računala emitiraju neionizirajuća zračenja (oscilatornih krugova i elektroničkih sklopova), ionizirajuća (s katodne cijevi zaslona), a na zaslonu se javlja i statički elektricitet. No, pokazalo se kako je rendgensko zračenje monitora mnogo manje od onoga kojemu je čovjek izložen u prirodi. U usporedbi s televizijskim prijamnikom, na monitorima osobnih računala izmjerena su mnogo manja zračenja. Pri radu osobnog računala pojavljuju se i razna neionizirajuća zračenja: ultraljubičasto, infracrveno, mikrovalno i radiovalovi. Ispitivanja pokazuju kako su u granicama normale, što ipak ne znači da su bezopasna. Ruski znanstvenici dokazali su kako zračenje s monitora osobnih računala može štetno utjecati na središnji živčani sustav, što se manifestira općim umorom, glavoboljom, razdražljivošću, vrtoglavicom, pospanošću i slabom koncentracijom. Statički elektricitet, osobito visok kod zaslona u boji, djeluje na atmosferu prostorije, što se krivo tumači Operater u elektromagnetskom i elektrostatičkom nekvalitetnim zrakom. Nije zanemariva niti okolnost da su zračenja jača polju (polje je jače iza računala) iza nego ispred računala. Statički položaj pri radu umara operatera koji radi na tipkovnici osobnog računala. Mogući su i zdravstveni problemi. Kako bi se to izbjeglo, za računalom treba raditi u razumnim vremenskim razmacima za odmor. Kod duljeg neprekidnog rada preporučuju se petnaestominutne stanke (prekid rada i ustajanje) svakog sata, te vježbe za razgibavanje. Naprezanje očiju iskazuje se osjećajem iritacije, a oči su suhe i upaljene. Sve to može biti povezano s glavoboljom i teškoćama pri fokusiranju. Međutim, suvremena medicina drži kako se oči time ne mogu oštetiti i da je nakon odmora vid opet u redu.

Loš položaj tijela zbog neprimjerene stolice (savinuta kralježnica) brzo izaziva umor

Operater se zbog slabog vida, nenošenja odgovarajućih naočala iskrivljuje ne bi li izoštrio sliku na zaslonu – vid i tijelo nepotrebno se naprežu

27

Starijima od četrdeset godina fokusni kapacitet smanjen je za oko 25 posto. Time slabi i prilagodljivost pri gledanju na daljinu, mogućnost otkrivanja manjih razlika u razini osvijetljenosti, a osjetljivost na blještanje se povećava. Pogrešno je mišljenje kako osobe s naočalama ne bi trebale raditi na osobnom računalu. Većina poremećaja vida može se ispraviti naočalama. Važno je da one omogućuju dobro fokusiranje. Ponekad je potrebno da operater koji radi na osobnom računalu rabi bifokalne ili multifokalne leće, jer bez dobre mogućnosti izoštravanja, nesvjesno će pribjeći neodgovarajućem položaju tijela (pri čemu ne treba zaboraviti na značajan čimbenik: umor) kako bi ostvario optimalnu vidnu daljinu.

Pogrešan raspored osobnih računala u učionici (učenici su maksimalno izloženi zračenju)

Pravilan raspored osobnih računala u učionici (učenici su minimalno izloženi zračenju)

Pogrešan raspored osobnih računala u radnoj prostoriji

Pravilan raspored osobnih računala u radnoj prostoriji

5.1. Zaštitna sredstva
Za smanjenje statičkog elektriciteta postoje posebne mrežice koje se uzemljuju, a stavljaju se ispred ekrana. Na taj način otklanjaju se moguće popratne pojave kao što su prašenje ekrana i iritiranje kože operatera koji radi na osobnom računalu. Povećana vlažnost zraka (veća od 60 posto) također utječe na smanjenje statičkog elektriciteta. U tu svrhu rabi se i antistatički sprej. Monitori zrače i infracrvene i ultraljubičaste zrake. Posljednjih godina veća se pozornost obraća ultraljubičastim zrakama jer su ispitivanja pokazala kako te zrake mogu uzrokovati oštećenja očne leće, pa čak i mrežnice. Neke optičke industrije nude posebne naočale za rad na osobnim računalima. To su naočale s “complens” lećom koja filtrira plavo svjetlo i potpuno apsorbira ultraljubičaste zrake s ekrana. Boja „complens“ leće, koja se može odabrati, ovisi o boji slova na ekranu osobnog računala. No, koliko ovakve naočale štite oči, za sada se još pouzdano ne zna.

28

6. TJELOVJEŽBA
Pisanje na tipkovnici popraćeno je umorom u rukama, laktovima i ramenima. Da bismo spriječili taj umor i da bi prsti i ruke ojačali, valja provoditi tjelovježbu, u prvom redu masirati mišiće, a nakon pisanja ih olabaviti, kako bi se pospješio krvotok. Jednostavnim vježbama postiže se oslobađanje mišićne napetosti, poboljšava cirkulacija i sprječava nastajanje umora. Opće vježbe koje treba svakako raditi su sljedeće: • glava – počnite spuštanjem brade na grudi, polako okrenite glavu ulijevo, zatim gore, udahnite dok gledate u strop, potom, spuštajući glavu, okrenite je na drugu stranu izdahnuvši zrak; ponovite okretajem glave na drugu stranu; • ruke – podignite ruke ispred sebe u visini ramena i zakrećite ih tako da su dlanovi okrenuti jedan prema drugome; nakon toga ih dalje zakrećite tako da dlanovi budu okrenuti prema gore; • dlanovi – stisnite prste u šaku i ispružite; to ponovite nekoliko puta; • kičma – sjednite na stolac sa stopalima čvrsto na podu; stavite desnu ruku na lijevo koljeno, a drugu ruku iza leđa; izdahnite, polako se okrenite ulijevo, okrenite ramena u stranu, glavu zabacite unatrag; upotrijebite ruku koja je na koljenu prilikom okretanja; ponovno udahnite i vratite se u početni položaj; promijenite ruke i ponovite u suprotnom smjeru; • noge – sjedeći, prekrižite nogu preko noge; opisujte krugove člankom nogu prvo u jednom, pa u drugom smjeru; promijenite noge i ponovite; • tijelo – ustanite i šetajte, protežući se i savijajući u hodu. Tjelovježbu, s obzirom na specifičnosti u razgibavanju pojedinih dijelova tijela, možemo podijeliti na: (1) vježbe prstiju, (2) vježbe ruku, (3) vježbe lakata i ramena, (4) vježbe za oči.

6.1. Vježbe prstiju
Za početnike su najvažnije vježbe prstiju. Treba ih provoditi svakodnevno kao nadopunu vježbanju na računalu.

Prikaz vježbi prstiju (1)

1. vježba: sjedeći uz stol, vršcima prstiju naslonjenim na stol, polagano dižemo jedan po jedan prst i lagano ga spustimo na stol. 2. vježba: stojeći, ispružimo ruke vodoravno pred sebe, s ispruženim dlanovima i prstima stisnutim jedan uz drugi. Postupno širimo prste jedan od drugoga tako da najprije kažiprst što jače udaljimo od srednjeg prsta i opet ga približimo, zatim zajedno kažiprst sa srednjim prstom udaljimo od ostala dva, te mali prst od prva tri.

29

Prikaz vježbi prstiju (2)

3. vježba: ispružimo ruke pred sebe s prstima stisnutim u šaku. Naglo otvorimo šaku i polako je stisnemo, i obrnuto, polako otvorimo šaku, pa je naglo stisnemo. 4. vježba: ispružimo jako prste, zatim vršcima prstiju dohvatimo dlan što bliže ručnom zglobu.

Prikaz vježbi prstiju (3)

5. vježba: ispružimo prste pa ih skvrčimo u svim zglobovima. 6. vježba: jednom rukom širimo prste druge ruke jednog od drugoga počevši od kažiprsta i srednjeg prsta prema malom prstu da bismo rastegnuli mišiće među prstima.

Prikaz vježbi prstiju (4)

7. vježba: prislonimo vrhove prstiju uz rub stola, naslonimo se na nj i popuštamo. 8. vježba: prislonimo ruke dlanovima jednu uz drugu uz čvrst pritisak, a zatim širimo ručne zglobove uz odupiranje vršcima prstiju.

30

6.2. Vježbe ruku
Vježbe ruku su zapravo vježbe ručnih zglobova ili zapešća za postizanje gibljivosti i pravilnog držanja ruku.

Prikaz vježbi ruku

9. vježba: stojeći, ispružite ruke od ramena ravno pred sebe. Gibajte rukama u zglobu u smjeru desno-lijevo i gore-dolje. 10. vježba: kružimo u ručnom zglobu rukama najprije prema unutra, a zatim prema van.

6.3. Vježbe laktova i ramena
Ako se bavite tjelovježbom, sigurno već poznajete vježbe za zglobove laktova i ramena, te ih možete primijeniti za jačanje ruku i gipkost zglobova za pisanje na tipkovnici računala. To su, na primjer: 11. vježba: kružimo podlakticama u lakatnom zglobu prema unutra i prema van. 12. vježba: kružimo rukama u ramenima uz duboko disanje. 13. vježba: postavimo dlanove na potiljak i mašemo laktovima kao krilima. 14. vježba: gibamo glavu tako da je naslanjamo čas na desno, čas na lijevo rame, uz dizanje ramena. Ove i slične vježbe dobro je izvoditi uz otvoreni prozor u trajanju od desetak minuta, nakon čega ruke spustimo i istresemo ih, uz sasvim opuštene mišiće. Za buduće operatere koji će pisati na tipkovnici osobnog računala kao i sve osobe koje mnogo vremena provode sjedeći za tipkovnicom, potrebno je bavljenje tjelovježbom. Time se sprječava pojava profesionalnih bolesti (očituju se u bolovima kralježnice, ramena ili ručnim zglobovima).

6.4. Vježbe za oči
Osobama koje intenzivno rade na osobnim računalima preporučuje se povremena provjera vida. Iako se stručnjaci slažu kako postoji mala vjerojatnost oštećenja vida zbog rada na osobnom računalu, ipak se preporučuje ispitivanje vida radi ranog otkrivanja i korekcije defekata. Osobe koje se žale na popratne pojave moraju proći opsežniji oftalmološki pregled, uključujući ispitivanje oštrine vida, akomodacije, mogućnosti uočavanja boja, rožnice, leće i mrežnice. Kontrolu vida treba obavljati barem jednom u dvije godine, a ako se primijete smetnje, svakako treba zatražiti savjet okulista. Međutim, i za oči postoje posebne vježbe. Opisat ćemo neke od njih: 15. vježba: pokrećući samo oči, gledajte u strop, pa u pod, gore-dolje; odmorite se zatvorivši oči.

31

16. vježba: pogledajte u gornji lijevi kut, onda dolje u desni; ponovite; promijenite smjer gledajući prvo gore desno, pa dolje lijevo. 17. vježba: kružite očima (ne glavom) gledajući što više možete gore, desno, dolje, lijevo u smjeru gibanja kazaljki na satu; zatim promijenite smjer kruženja očima u smjeru suprotnom od kazaljki na satu. 18. vježba: stavite prst nekoliko centimetara od očiju; izoštrite, a onda lagano prst udaljite od sebe stalno ga gledajući; potom odmaknuti prst izoštrite i polako ga približavajte na nekoliko centimetara od očiju; zatvorite oči i odmorite ih. 19. vježba: sjednite i zatvorite oči na nekoliko minuta, odmorite ruke u krilu ili naslonu stolice, a noge ispružite ispred sebe; potom polako otvorite oči i spustite noge na pod.

32

7. OBRADA TIPKOVNICE 7.1. Deseteroprstni sustav slijepog pisanja
Pod "slijepim" pisanjem na tipkovnici osobnog računala razumijeva se pisanje bez gledanja u tipkovnicu. To se postiže samodisciplinom ili uporabom pokrivača tipkovnice.8 Pod deseteroprstnim pisanjem na tipkovnici osobnog računala razumijeva se pisanje na tipkovnici s deset prstiju: četiri prsta svake ruke služe za pisanje slova i znakova, a palci obje ruke za razmaknicu. Princip je deseteroprstnog pisanja na tipkovnici osobnog računala ili pisaćeg stroja da prsti budu nad tipkama temeljnog položaja iz kojeg zahvaćaju tipke u ostalim redovima tipkovnice i nakon svakog otipkanog slova vraćaju se na svoj temeljni položaj. Ponavljanjem se zahvati automatiziraju. Pri "slijepom" pisanju na tipkovnici osobnog računala ne treba gledati u ekran ili papir, niti u tipkovnicu osobnog računala, već samo u predložak. Već od samog početka učenja treba se privikavati na takav način pisanja na tipkovnici osobnog računala. Time se brže postiže sigurnost u pisanju, a oči se privikavaju na gledanje predloška iz kojeg se prepisuje.

7.2. Pravilno sjedenje
O pravilnom sjedenju za tipkovnicom osobnog računala ovisi zdravlje i učinak operatera odnosno daktilografa. Za tipkovnicom osobnog računala tre-ba sjediti uspravno, a ne pognuto, stopala tre-baju počivati na podu (a ne podvučena pod stolac), malo prema naprijed, noge moraju biti jedna do druge, a ne jedna preko druge. Pra-vilnim držanjem tijela postiže se nesmetana cirkulacija krvi, što smanjuje umor, a pove-ćava radni učinak. Nadlaktice i podlaktice operatera tre-baju činiti pravi kut. Laktove treba držati lagano uz tijelo, a ne ih širiti, jer to omogućava pravilnu tehniku pisanja na tipkovnici osobnog računala i ne zamara operatera. Preporučuje se uporaba stalaka za rad operatera i daktilografa. Stalak može biti stolni ili podni. Bitno je da je stalak u vodoravnoj crti s očima djelatnika koji se služi tipkovnicom, na udaljenosti 30 do 40 cm.
Pravilno sjedenje za tipkovnicom osobnog računala

7. 3. Stavljanje papira u pisač
8

Nekad, dok se daktilografija učila na tipkovnici pisaćeg stroja, koristila se i metoda premazivanja znakova na tipkama tipkovnice pisaćeg stroja. 33

Ovisno o vrsti pisača, papir se može stavljati u pisač na tri osnovna načina. Laserski pisači najčešće imaju ladicu u koju se stavlja određena količina papira. Kad je u pitanju laserski pisač, bitno je da se puni papirom odgovarajuće kvalitete, odnosno papirom koji je namijenjen za uporabu prilikom korištenja laserskih pisača. Kod tintnih9 i matričnih pisača papir se najčešće stavlja na za to posebno postavljen naslon. U oba slučaja dobro je bunt papira prolistati prije nego što se stavi u ladicu, odnosno uloži u za to namijenjeni naslon, kako bi se otklonila mogućnost da su papiri slijepljeni. Kod matričnih pisača može se koristiti i beskonačni papir. On obično stoji u kutiji pored stola, početak je umetnut na dio pisača koji zovemo «traktor», koji ima zadatak da vuče papir. Taj papir može biti višeslojni NCR, što znači da je samokopirajući, pa nam omogućava istovremeni ispis dva ili tri primjerka teksta. Danas se ova vrsta papira najčešće upotrebljava u računovodstvu.

7.4. Oblikovanje stranice
Pisani tekst na stranici, pored pravopisne, gramatičke i stilske točnosti, treba biti estetski oblikovan, oku ugodan, ali i funkcionalno smješten. Stoga nije svejedno od kojeg ćemo reza ili retka na stranici početi pisati. Na papiru formata A-410, koji najčešće rabimo u pisarnicama, biroima i uredima (širok je 80 rezova ili slovnih mjesta, odnosno 210 mm), počinjemo pisati od mjesta gdje se nalazi pokazivač. Prilikom pisanja na osobnom računalu valja voditi računa o tome da su slova gotovo uvijek proporcionalna (iznimka su na primjer slova Courier koja „oponašaju“ slova kakva se nalaze na pisaćem stroju – dakle, riječ je o neproporcionalnoj vrsti slova) te se estetski ugođaj bitno razlikuje od onoga kad je riječ o pisanju na pisaćem stroju. Stoga ćemo prije pisanja pomoću opcije za određivanje veličine stranice na kojoj ćemo pisati, stranicu veličine A-4 definirati na način da odredimo veličinu ruba slijeva11, zdesna12, odozgo13 i odozdo14 po 2 cm.. Jednako tako, definirat ćemo veličinu tzv. TAB-a na 1,25 cm.15

Prikaz opcije Pokaži prije ispisa (Print Preview)

Napomena: U okviru opcije Dokument (File) imamo i opciju Pokaži prije ispisa (Print Preview) koja nam omogućuje pogledati na zaslonu kako izgleda oblikovani tekst na virtualnoj stranici, odnosno stranicama. Dobro je koristiti tu opciju prije konačnog ispisa teksta na pisaču.

9

Tzv. «ink-jet» pisač. Veličina papira A-4 formata je 210 u 297 mm. 11 Opcija Margine – Lijevo (Margins – Left). 12 Opcija Margine – Desno (Margins – Right). 13 Opcija Margine – Gore (Margins – Top). 14 Opcija Margine – Dolje (Margins – Bottom). 15 Veličina margina i veličina TAB-a nisu određeni nikakvim standardima. Ovdje je predloženo najjednostavnije rješenje koje autori upravo zbog toga, a i zbog iskustava u praksi preporučuju, a učenici će odrediti margine u onoj veličini kako im to definira predmetni profesor.
10

34

I. Temeljni položaj: tipkanje slova a s d f j k l č

NAPUTAK ZA PISANJE NA TIPKOVNICI Prva vježba obrađuje osam slova temeljnog položaja i to: a s d f j k l č . Za obradu temeljnog položaja treba više vremena nego za obradu ostalih slova jer se uz uvježbavanje slova na osnovici stječe sigurnost u zahvatima, gipkost prstiju, pravilna tehnika pisanja, te pravilno držanje ruku, prstiju i čitavog tijela. Prije početka pisanja prste postavljamo u temeljni položaj koji se nalazi u drugom redu tipkovnice. Dodir na svaku tipku treba biti lagan i kratak, nakon čega treba uslijediti kratka stanka. Dok pišemo kažiprstima i srednjim prstima, uporišta su nam na malim prstima, a dok pišemo malim prstima i prstenjacima, uporišta su nam na kažiprstima. Dobro je tipkati jednoliko, u ritmu, jer to jamči stalnu brzinu pisanja i mali broj pogrešaka. Svaku vježbu prepisujemo tako da svaki redak prepišemo dva ili tri puta16 i nastojati da bude napisano bez ijedne pogreške. U novi redak prelazimo na način da malim prstom desne ruke dodirnemo tipku ENTER. Pišemo i prelazimo u novi redak ne gledajući u tipkovnicu. Pri tome treba imati na umu da prilikom prijepisa teksta u novi redak tipkom ENTER prelazimo samo u slučaju prelaska u novi odlomak. Jedna od temeljnih prednosti pisanja na osobnom računalu u odnosu na pisanje na pisaćem stroju jest upravo u tome da ne trebamo voditi računa o prelasku u novi redak. Osobno računalo samo – automatski – nakon što dođemo do kraja retka, prelazi u novi redak. Sukladno tome dio vježbi koje se odnose na rad na tipkovnici osobnog računala prilagođen je toj, ali i brojnim drugim prednostima koje ima pisanje na tipkovnici osobnog računala u odnosu na pisanje na tipkovnici pisaćeg stroja. Kojim prstvom tipkamo koju tipku (slovo) vidljivo je iz gornjeg crteža. Prst i tipka koju tim prstom tipkamo obojani su isto bojom.

16

Kad kažemo – prepisati tri puta – ne znači da ćete napisati jedan red, a druga dva kopirati, jer vama je u interesu naučiti pisati, a ne kopirati. Naučiti dobro pisati, znači puno uvježbavati pisanje istih riječi, redova ili cijelih odlomaka. 35

Vježbe

1. ff jj ff jj dd kk dd kk fjk fjk fjk jfd jfd jfd

ff jj ff jj dd kk dd kk fjk fjk fjk jfd jfd jfd

ff jj ff jj dd kk dd kk fjk fjk fjk jfd jfd jfd

ff jj ff jj dd kk dd kk fjk fjk fjk jfd jfd jfd

ff jj ff jj dd kk dd kk fjk fjk fjk jfd jfd jfd

ff dd fj jf

Ovu vježbu, kao i mnoge druge vježbe u ovom udžbeniku, treba pisati kroz troredove. To znači da svaki red treba ispisati tri puta bez pogreške. Primjer razrade vježbe 1.:

ff jj ff jj ff jj ff jj ff jj ff jj ff jj ff jj ff jj ff jj ff ff jj ff jj ff jj ff jj ff jj ff jj ff jj ff jj ff jj ff jj ff ff jj ff jj ff jj ff jj ff jj ff jj ff jj ff jj ff jj ff jj ff dd kk dd kk dd kk dd kk dd kk dd kk dd kk dd kk dd kk dd kk dd dd kk dd kk dd kk dd kk dd kk dd kk dd kk dd kk dd kk dd kk dd dd kk dd kk dd kk dd kk dd kk dd kk dd kk dd kk dd kk dd kk dd fjk fjk fjk fjk fjk fjk fjk fjk fjk fjk fjk fjk fjk fjk fjk fj fjk fjk fjk fjk fjk fjk fjk fjk fjk fjk fjk fjk fjk fjk fjk fj fjk fjk fjk fjk fjk fjk fjk fjk fjk fjk fjk fjk fjk fjk fjk fj jfd jfd jfd jfd jfd jfd jfd jfd jfd jfd jfd jfd jfd jfd jfd jf jfd jfd jfd jfd jfd jfd jfd jfd jfd jfd jfd jfd jfd jfd jfd jf jfd jfd jfd jfd jfd jfd jfd jfd jfd jfd jfd jfd jfd jfd jfd jf
U sljedećim vježbama od svakog reda napravite trored. Trored je tri reda (jedan za drugim) ispisanog teksta ili slova. Između troreda ostavljajte jedan red prazan, tj. dvaput dodirnite tipku ENTER. Vježbe koje ćete pisati svladavajući vještinu kompjutorske daktilografije treba napisati kao što je razrađeno u vježbi 1.

2. ss ll ss ll aa čč aa čč sa lč sa lč jas fčl jas 3. fdjk fdjk sala asdf fdjk fdjk lača jklč

ss ll ss ll aa čč aa čč sa lč sa lč fčl fas fčl salč jdsl lača fdsa

ss ll ss ll aa čč aa čč sa lč sa lč jas fčl jas fdjk fdjk lača jklč salč jdsl sala člkj

ss ll ss ll aa čč aa čč sa lč sa lč fčl fas fčl fdjk fdjk sala asdf

ss ll ss ll aa čč aa čč sa lč sa lč jas fčl jas salč jdsl sala člkj salč jdsl lača fdsa

ss aa sa fč fd fd sa as

salč jdsl sala člkj

fdjk fdjk sala asdf

salč jdsl lača fdsa

fdjk fdjk lača jklč

4. jak jak jak kaj kaj kaj kač kač kač čak jada jada jada kaja kaja kaja jaka jaka sala sala sala dala dala dala jafa jafa lada lada lada čaj čaj čaj da da da lak

čak čak dač dač dač ča jaka kada kada kada ka jafa časak časak časak lak lak sla sla sla la

36

5. jada jada jada kaja kaja kaja dala dala dala jada jada jada kaj sklad sklad sklad sjaj sjaj sjaj daska daska daska sada sada sa čaj čaj čaj sladak sladak sladak jaka jaka jaka jača jača jačaj jafa jafa jafa kasa kasa kasa slad slad slad sklad sklad sklada 6. člkj fdsa člkj fdsa člkj fdsa člkj fdsa člkj fdsa člkj fdsa člk sada sada jača jača sada sada jača jača sada sada jača jača jad slad sladak jak jača jačala slad sladak jak jača jačala slad sa čaj čaja jak jača slad sladak klas klasa klasala jad jada klasa 7. safalada klada safalada klada safalada klada safalada klada sad laskala skladala laskala skladala laskala skladala laskala alka jadala kaskada jadala kaskada jadala kaskada jadala kaskada jad lakaja klasala lakaja klasala lakaja klasala lakaja klasala lak
Sljedeću vježbu prepišite kao što je napisana u knjizi, bez pogreške. Nakon toga od svakog retka napišite točan trored.

sklad dala skladala jad dala jadala kas kada kaskada las skala laskala klas sala klasala lak kaj lakaj čačka kala čačkala kaj ja kaja kala laj kalaj jača ala jačala sjaj jaja sjaja jad ada jada dala jadala sklad lad sklad falda jada safalada klas sala klasala kaska kada kaskada laska skala laskala sklada klada la skladala falda lada safalada kada kaska kaskada ja jača jačala
Učenici će za domaći uradak prema naputku predmetnog profesora izraditi nekoliko zadataka koji se nalaze u dopunskim vježbama na CD-u. Napredniji učenici izradit će za domaći uradak sve zadatke koji se nalaze u dopunskim vježbama na CD-u. Dopunske vježbe Sljedeće vježbe prepišite kao što su napisane na CD-u koji se nalazi u privitku ovog udžbenika bez pogreške. Nakon toga od svakog retka napišite točan trored.

8.

čačkala kačkala kalfa kačkala kalfa kalaj kalfa kalaj kajak kaj kalaj kajak alfa kajak alfa čaklja alfa čaklja dlaka čaklja čak dlaka lajka dlaka lajka jaka lajka jaka daj jaka daj sjaja sjaj sjaja falda sjaja falda kaskada falda kaskada dada kaskada dada
10.

9.

asčl člsa fjdk jfkd skld ldsk asčl člsa fjdk jfkd skld ldsk as jača jaka kalaj sjaj kasa fasada čak jafa časak salda skladala dala sladak čaj daj sladak čaj dala sladak čaj skakala skakača klasala laskala lajka klasa laskala lajka dasaka safalada kala

37

slad slada sladak slak slad sladak sladak slak slad slada slad kas kasa kasala kaj kaja kajak kas kasa kasala kaj kaja kajaka čas časak čaj čaja čak čaklja čas časak čaj čaja čak čaklja ča slad slada sladak slak slad slada sladak slak slad slada slada fasada fasada safalada safalada fasada safalada fasada safalada čaj čaja jak jača slad sladak klas klasa klasala jad jada klasa sjaja falda sjaja falda kaskada falda kaskada dada kaskada dada klasala laskala lajka klasa laskala lajka dasaka safalada klasa
13. 12.

11.

skladala časak salda jafa fasada jača kasa sjaj dala sladak čaj dlaka lajka jaka lajka jaka daj dlaka lajka jaka daj sjaja sala safalada klada safalada klada safalada klada safalada klada jad slad jadala kaskada falda jaka dada čaklja čačkala kaskala sala

38

II. Tipkanje slova r u

NAPUTAK ZA PISANJE NA TIPKOVNICI
Ovom vježbom prelazimo na tipke u trećem redu tipkovnice. Tehnika pisanja je ista kao i pri pisanju pomoću tipaka osnovice. Slovo r nalazi se u trećem redu tipkovnice, a pišemo ga kažiprstom lijeve ruke koji ispružimo gore malo ulijevo, lagano dodirnemo tipku i odmah vratimo na osnovicu. Slovo u nalazi se u trećem redu tipkovnice, a pišemo ga desnim kažiprstom koji također ispružimo gore malo ulijevo, lagano dodirnemo tipku i odmah vratimo na osnovicu. Ostali prsti pri ovom tipkanju ostaju mirno na osnovici, a uporišta su na malim prstima.

Vježbe frf frf frf juj juj juj frf frf frf juj juj juj frf frf frf juj frju frju frju frju frju frju frju frju frju frju frju frju frj far jču far jču far far jču far jču far far jču far jču far jču arf čuj arf čuj arf čuj arf čuj arf čuj arf čuj arf čuj arf čuj asdfr člkju asdfr člkju asdfr člkju asdfr člkju asdfr člkju asd člru fujr člru fujr člru fujr člru fujr člru fujr člru fujr člr rak rak rak rak rak ura ura ura ura ura ruka ruka ruka ruka urar urar urar urar
3. 2. 1.

rak rak rak rak rak ura rak rak rak rak ruka ruka ruka ruka urar urar urar urar

rak rak rak rak rak rak rak ura ura ura ruka ruka ruka ruka urar urar urar urar

rak ura ruk ura

39

luka luka luka ujak ujak ujak rudar rudar rudar ručak ručak luda luda luda kuda kuda kuda kadar kadar kadar jarak jarak
5.

4.

arak arak arak kras kras kras ručak frula frula frula rudar ruka ruka ruka jauk jauk jauk jarak karas karas karas daruj ujak lada dala sara ukus luda dara sura ruča kaja fala kara ruka kuja fara kura udar kasa jaka fala ular kusa jara fara

luk rud lud dar ruk kud luk čar

udar laka lula čaja
6.

ular luka luka čara

ruda jada kara jaka

ruka juda kura jara

čuda kada sara dala

čuka kuda sura dara

ljuljala luč ručala lud čudak jarak sud rasula ukras urar udara uručuju sud arak čula kraj ručala sudara luk usud surla ljuljaj ručaju kulaka rulja uručuju dulje kraj čardak juraj krda udaraj laska kadulja čačkaju julka kada slučaj ljudska ljuljačka sudar
7.

drska ljulja duklja udar jauk krda ukraj ruka ulkus ukus čardak ukrala frula ukras kaskada surla ukus ručala safalada luka kuda srlja ključar urar kras čačkala kulak kuluk rafal radar laskala kaljača raduju skakač fasada kačkala surla drljača kurjak daska

8. Riječi napisane unutar jedne zagrade pišite u troredima ili višeredima.17 Ovdje je prikazan način takvog uvježbavanja a koristit ćete ga u svim vježbama ovog tipa, koje se nalaze u slijedećim lekcijama.

(ljulja ljuljala ljuljačka) (drlja drljala drljaj drljača) (ručak ručala ručaj) (ukus ukras ulkus uskrs) ljulja ljuljala ljuljačka ljulja ljuljala ljuljačka ljulja ljuljala ljuljačka ljulja ljuljala ljuljačka ljulja ljuljala ljuljačka ljulja ljuljala ljuljačka ljulja ljuljala ljuljačka drlja drljala drljaj drljača drlja drljala drljaj drljača drlja drljala drljaj drljača drlja drljala drljaj drljača drlja drljala drljaj drljača drlja drljala drljaj drljača drlja drljaj drljača ručak ručala ručaj ručak ručala ručaj ručak ručala ručaj ručak ručala ručaj ručak ručala ručaj ručak ručala ručaj ručak ručala ručaj ručak ručala ručaj ručak ručala ručaj ručak ručala ručaj ukus ukras ulkus uskrs ukus ukras ulkus uskrs ukus ukras ulkus ukras ulkus uskrs ukus ukras ulkus uskrs ukus ukras ulkus uskrs ukus ukras ulkus uskrs ukus ukras ulkus ukus ukras ulkus uskrs

17

U ovoj vježbi učenici neće koristiti tipku ENTER niti paziti na desni rub jer je osobno računalo na tehnološkoj razini koja nadmašuje ovu radnju. Naime, jedna od temeljnih prednosti pisanja na tipkovnici osobnog računala jest upravo ta što operater ne mora razmišljati kada će prijeći u novi red. To je radnja koju osobno računalo obavlja samostalno (automatski).

40

Učenici će za domaći uradak prema naputku predmetnog profesora izraditi nekoliko zadataka koji se nalaze u dopunskim vježbama na CD-u. Napredniji učenici izradit će za domaći uradak sve zadatke koji se nalaze u dopunskim vježbama na CD-u. Dopunske vježbe

9. rarsrdrf učulukuj rfrdrsra ujukuluč rarsrdrf učulukuj rfrdrsraf luč ljuljala ručala sud urar čudak rasad rasula ukras urar raja radar ljudska suklja kauč drljača ruka krda kaučuk slučaj udara ljuljačka drska ljulja duklja rasku udaru jauk krda ukraj daruj 10. fdrf jkuj fdrf jkuj fuju jrfr fuju jrfr člru fujr arf čuj frjur ruka ruda kuda surla kulak ručala ukrala frula ukras ukus sudar raj duda kurjak čardak sudar frula ulkus ukus čudak kuda rudara uručuju luk sud usud arak surla čula kraj ručala ljuljaj sudara 11. asdfr člkju rfdsa ujklč asdfr člkju rfdsa ujklč asdfr člkju rfd srlja kulak kuluk kralj ključar urar surka kras rafal krda ruda ručaju dulja kraj kulaka čardak juraj rulja krda udaraj uručuju rukuju luduju uraru rudaru jauču sudaraju ara arara kuluk uraru 12. luda kura jura ruda 13.
U sljedećem četveroredu su napisane riječi tako da sljedeća riječ počinje slogom kojim završava prethodna. Prepišite ovu vježbu tako da svaki redak ispišete tri puta.

luda kura jura ruda

lada kara jara rada

lada kara jara rada

kuda fura suda rusa

kuda fura suda rusa

kada fara sada rasa

kada fara sada rasa

kula lula duda ruka

kula lula duda ruka

kala lala dada raka

kala lala dada raka

lud kar sud rak

luka kada daru ruda dala laka kara rasa sara raju jura raku kura rafal falda dara radu dura rasu surka kasa sala lara raku kusur surla laska skakač kačkala laka kaljača čara raduju jula laska kadulju ljuljačka čačkaju julka kada darak akra raka kara rakar

41

III. Tipkanje slova e i

NAPUTAK ZA PISANJE NA TIPKOVNICI Tipka slova e nalazi se u trećem redu tipkovnice. Piše se srednjim prstom lijeve ruke, tako da ga pomaknemo gore malo ulijevo, lagano dodirnemo tipku i prst vratimo na osnovicu. Tipka slova i nalazi se u trećem redu tipkovnice. Piše se srednjim prstom desne ruke, tako da ga ispružimo gore malo ulijevo, lagano dodirnemo tipku i vratimo prst na osnovicu. Uporišta su na malim prstima. Vježbe 1.

ded kik ded kik ded kik ded kik ded kik ded kik ded kik ded kik fde jki fde jki fde jki fde jki fde jki fde jki fde jki fde jki ede iki ede iki ede iki ede iki aed čik aed čik aed čik aed čik asder člkiu asder člkiu asder člkiu asder člkiu asder člkiu asd led led sik sik led led sik sik led led sik sik led led sik sik sir leu sir leu sir leu sir leu sir leu sir leu sir leu sir leu jela kida čeka kiri
4. 3. 2.

djed dika čika dere

jela kida čeka kiri

djed dika čika dere

jela kida čeka kiri

djed dika čika dere

jela kida čeka kiri

djed dika čika dere

jela kida čeka kiri

djed dika čika dere

jela kida čeka kiri

djed dika čika dere

jel kid ček kir

asde člki edsa iklč asde člki edsa iklč asde člki edsa iklč asd krik krik krik krijes krijes krijes uredski uredski uredski ili lički lički lički redar redar redar srijeda srijeda srijeda kir riječi riječi riječi slijedi slijedi slijedi uredili uredili ur
42

kjui dfre kjui dfre kjui dfre kjui dfre kjui dfre kjui dfre kju resa resa ruski ruski jurila jurila ljudi ljudi klisure klisure dulji dulji uručila uručila iskusila iskusila lila lila ili ili rudarski rudarski susjedi susjedi klis klis kliker kliker sedef asdfre člkjui asdfre člkjui asdfre člkjui asdfre člkjui asdfre krik krijes rila uredila lijek riječi srijeda udisaj slijed sir kliči kisik ilija sila sidra radij udisaj radili ikra freska se isklijala riječi seljački uredili uredski krik lirik seli krila ilijada ridala klisura dur ured rudi duri krila krilila slijedi redar kelj lederer sef referirali defilirali krijes uredila ili kliči sila radij udisaj freska isklijala seljački riječ uredski kiselila djed riječ srljala kliči rudarski fluid rijeke klisura
8. Napišite sljedeće smislene cjeline (rečenice) u troredima, četveroredima ili višeredima bez pogreške. Između rečenica pritisnite dva puta na razmaknicu (jedanput umjesto točke koja dolazi na kraju rečenice, a drugi put umjesto razmaka koji se ostavlja iza točke). 7. 6.

5.

luka ide u liku djedu iliji jela je jurila susjedi lada sije jula se uredila radi luke sada je srijeda sara je čula iliju kajsija je isklijala ljerka je dala ladi kelj jelka sadi luk dara krade lidiji krede usred sela julka se sakrila u klisuri
9. Od riječi unutar svake zagrade napišite točne višerede. Način ovakvog uvježbavanja objašnjen je i prikazan u lekciji II., vježba broj 8.

(ili ja ilija da ilijada) (ka di kadi fa kadifa) (kli ke klike re klikere)

(ski ja skija le skijale) (si je sije la sijela) kla di kladi le kladile)

Učenici će za domaći uradak prema naputku predmetnog profesora izraditi nekoliko zadataka koji se nalaze u dopunskim vježbama na CD-u. Napredniji učenici izradit će za domaći uradak sve zadatke koji se nalaze u dopunskim vježbama na CD-u.

Dopunske vježbe 10.

aed aed ded fed red čik lik kik jik uik aed aed ded fed čik lik kiki kiki kiki rede rede rede iskusila iskusila iskusila ili li fluid fluid juli juli usred usred uslijed uslijed rijeke rijeke slikarski klije krije ridali lire kiselila sije lije dulji resi

43

11.

skakač srijeda slikarski kuluk iskusila lijek kadulja ljuljačka sakrila klisura uradila dječak kukurijek lijek sakrila safalada udisaj kukurijek kefir susjedi djed ljerka klisura rulja sudara kaskada slijedila klasičar kaljača sakrila kadulja rasula ilija raka rika sar sir krak krik lula lila ruka rika sladila sledila ječala jačala laka lika rasa resa ruski reski iskusila iskesila ali ili juli jeli ara era rudar redar klas klis uradila uredila krade krede jeka jaka rasa resa kleči kliči čula čila kula kila ridala ridala ilijada ilijada klisura klisura dur dur rudi rudi duri duri krila krila krilila krilila lider redar redar ured ured kelj kelj lederer lederer sedef referirali referirali defilirali defilirali resi resi
13. 12.

ured ured lider ili sedef sef liči liči

14. Od sljedećih redova napišite točne trorede ili višerede:

lira lirika liričar lira lirika liričar lira lirika liričar lira klas klasala klasičar klas klasala klasičar klas klasala klasik sije usije rasije sije usije rasije sije usije rasije sije usije slijed slijedila uslijedila slijed slijedila uslijedila slijedi kida kidali ukidali kida kidali ukidali kida kidali ukidali kida dječak dječaka dječake dječak dječaka dječake dječak dječaka
15. Od riječi unutar svake zagrade napišite točne višerede. Način ovakvog uvježbavanja objašnjen je i prikazan u lekciji II., vježba broj 8.

(si je sije de sijede) (ki da kida le kidale) (kla si klasi ka klasika)

(či ča čiča ka čičaka) (če ka čeka le čekale)

44

IV. Tipkanje slova v m

NAPUTAK ZA PISANJE NA TIPKOVNICI Pri zahvatu u prvi red, šaku malo spustimo kako bismo je približili prvom redu, a zajedno sa šakom pomaknemo i prst, te udarimo tipku. Pri zahvatu na slovo v, koje se nalazi u prvom redu tipkovnice, kažiprst lijeve ruke pomaknemo dolje malo udesno, lagano dodirnemo tipku i vratimo prst na osnovicu. Pri zahvatu na slovo m, koje se nalazi u prvom redu tipkovnice, pomaknemo kažiprst desne ruke dolje malo udesno, lagano dodirnemo tipku i vratimo prst natrag. Vježbe 1.

fvf jmj fvf jmj fvf jmj fvf jmj fvf jmj fvf jmj fvf jmj fvf jm vfv mjm vfv mjm vfv mjm vfv mjm vfv mjm vfv mjm vfv mjm vfv mj lav lav maj maj lav lav maj maj lav lav maj maj lav lav maj ma 2. frvf jumj frvf jumj frvf jumj frvf jumj frvf jumj frvf jumj fr dvrf kmuj dvrf kmuj dvrf kmuj dvrf kmuj dvrf kmuj dvrf kmuj dv ldum skrv ldum skrv ldum skrv ldum skrv ldum skrv ldum skrv ld java java java majka majka majka varka varka varka makar makar vika vika vika mira mira mira deva deva deva mila mila mila vi mljekar vjera muka krava mjera mačak mravi klima vučjak uvijek sram sram sram makar makar makar vidim vidim vidim vim vim vim
4.
45

3.

vrv vrv vfa vfa vfi vfi vfe vfe vfu vfu vka vka vki vki vke vk vir vir vrijes vrijes vrijesak vrijesak vrisak vriska vrludali vama vama vara vara vjera vjera vedra vedra vir vir virim viri var vara varam varala vrulja vije vrijeme vrijede vedra večera
5.

mum mum mja mja mji mji mje mje mju mju mfa mfa mfi mfi mfe mf mama mama mumija mumija mačka mačka marka marka mislim mislima mamurluk mamurluk markiram markiram mimika mimika mima mima mi mlad mladački mjesečar mjesečarka makar medičarski malj maljav velesajam firma mljekara milija vučjak mjerim varam marama vir krava visjela mravi klima večer večera varka sav sva java malj dimim virim davim kama majka marka vilma firma davala čuvam mi limar vrijeme jama salama selim veselim mislim sram varka vama
6.

7. U sljedećem troredu napisane su rečenice, ali bez velikih slova i točke. Umjesto velikog slova pišite malo slovo, a umjesto točke ostavljajte jedno prazno mjesto. Svaki redak ovih rečenica prepišite tri do pet puta bez pogreške.

mislim da je sve varka emilija i eva idu mami darujem maramu ja se veselim kad vidim vilmu vrijeme je da ema jede safaladu velimire daj mami mimi med mesar daje mesa mačkama vera viče velimir defilirali krila kičma lajav film jamajka varam mjesečarka salama sakrila klisura smilje savijača uvala dimim damir alva virila uradila divlji alkemija kaskada darujem vidim uredski seljački čuvam majka dremljiv vir
9. 8.

marama mjerač salama večera

kačkala rum čemer ukras mljekara slikarski vrijeme luka limari krvav lijeva mimika virila surla mesar jamama kurjak emil drum mladački java klima visjela dur rudar alkemija jamajka emilija jesam drumski imela lijevak smijem klijala sarma sudar večeras
10. Od riječi unutar svake zagrade napišite točne višerede. Način ovakvog uvježbavanja objašnjen je i prikazan u lekciji II., vježba broj 8.

(mu va muva la muvala) (su va suva rak suvarak) (ma mi mami la mamila) (vri je vrije de vrijede) (slije va slijeva la slijevala) (di mi dimi la dimila)

46

Učenici će za domaći uradak prema naputku predmetnog profesora izraditi nekoliko zadataka koji se nalaze u dopunskim vježbama na CD-u. Napredniji učenici izradit će za domaći uradak sve zadatke koji se nalaze u dopunskim vježbama na CD-u. Dopunske vježbe

amuri amuri amajlija amajlija alma alma alkemija alkemija alva slama slama salama salama smijem smijem smilje smilje savijača drum drum drumski drumski dama dama damama damama dim dim dimi jaram jaram ječam ječam jesam jesam jama jama jamama jamama ja kvaka kvadar kvar krv krvav kuma kumiri kulak kvaka kičma kiča limar limarija limfa luk lukav laje lajav lamela limara lijeva čavli čemer čuvar čamim ček rame rima reve rum uvala uvarak us eva ema esma imala imela irma imam islam vrijeme vir muk samim
13. 12.

11.

divlja mačka krivi čas miris salame ječam klije alma čuva veru ilija je limar mačka se udavila veliki kvar dlakav mačak uvala lamela lijevak smilje svečar dimljiv dremljiv ječam javila vim mač mačak mačka večera večeras večeram mjera mjerač vir virila velesajam firma mljekara mimika vučjak mjerim varam marama vir dimim virim limar vrijeme krava visjela jama salama malj klima kvaka limarija čuvar mač laje lamela islam vrijeme uvarak sama vedra vrijede savijača smilje smijem mi jesam kuma kumiri alma

14.

15. Sljedeći dvored napišite četiri puta za redom. Između dvoreda pritisnite dva puta tipku ENTER.

avar svima deva film jamajka kava lijevak čuvar rame uvijek emir iverak vime mirim avar svima deve film jamajka kava li
16. Od riječi unutar svake zagrade napišite točne višerede. Način ovakvog uvježbavanja objašnjen je i prikazan u lekciji II., vježba broj 8.

(ma ra mara ma marama) (ru ka ruka vi rukavi) (var a vara ju varaju

(lim ar limar ija) (veče ra večera ju večeraju) (mjes ec mjesec ima mjesecima)

47

V. Tipkanje slova g h

NAPUTAK ZA PISANJE NA TIPKOVNICI
Slova g i h nalaze se u drugom redu tipkovnice između osnovnog položaja lijeve i desne ruke. Zahvat na slovo g, koje se nalazi u drugom redu tipkovnice, izvodi se kažiprstom lijeve ruke tako da prst pomaknemo malo udesno, lagano dodirnemo tipku i prst odmah vratimo na osnovicu. Ostali prsti ostaju mirno na osnovici. Zahvat na slovo h, koje se nalazi u drugom redu tipkovnice, izvodite kažiprstom desne ruke tako da prst pomaknete malo ulijevo, lagano dodirnete tipku i prst odmah vratite na osnovicu. Ostali prsti stoje mirno na osnovici. Uporišta su na malim prstima. Vježbe 1.

fgf fgf jhj jhj fgf fgf jhj jhj fgf fgf jhj jhj fgf fgf jhj jh gfr hju gfr hju gfr hju gfr hju gfr hju gfr hju gfr hju gfr hj vgf mhj vgf mhj vgf mhj vgf mhj vgf mhj vgf mhj vgf mhj vgf mh fg fg jh jh gf gf hj hj fh fh jg jg fg fg jh jh gf gf hj hj fh fgeg jhih fgeg jhih fgeg jhih fgeg jhih fgeg jhih fgeg jhih fg fgvg jhmh fgvg jhmh fgvg jhmh fgvg jhmh fgvg jhmh fgvg jhmh fg fah vrh hir čeh
48 3. 2.

fah vrh hir čeh

fah vrh mag sag

jug mig mag sag

jug mig dah duh

jug mig dah duh

fah vrh gaj hum

gah vrh gaj hum

fah vrh hir grm

jug mig hir grm

jug mig mag čeg

jug mig mag čeg

fah vrh dah čeh

fah vrh dah čeh

fah vrh gaj sag

jug mig gaj sag

4.

hlad grmi gluh grah
5.

hlad grmi gluh grah

hlad grmi gluh grah

glad hrid juha hlad

glad hrid juha hlad

glad hrid juha hlad

liga glas igra duga

liga glas igra duga

liga glas igra duga

hara hrli hram kruh

hara hrli hram kruh

hara hrli hram kruh

dah grm ham dug

galamim gadljiva gudura gaf gajde galama galerija galge gladuje hajduku hajka hajkač harfa havarija hemisfera heureka hidra hir gdje geg hidrauličar hidraulika germa glačala hijerarhija hidra glad glas hlače hlad graham grama hrid hum grgurav glasački grm grgfgvg frfgfvf grgfgvg frfgfvf grgfgvg frfgfvf grgfgvg frfgfvf glavar glavar galama galama glečer glečer gdje gdje galerija ga guska guska gusle gusle grijeh grijeh glačala glačala gram gram ga grga graja germa germa glas glas glasački glasački geg gegam
7. 6.

huhjhmh jujhjmj huhjhmh jujhjmj huhjhmh jujhjmj huhjhmh jujhjmj hajduk hajduk hajdučki hajdučki hlače hlače hmelj hmelj hag hag hlad hlad hridi hridi hemisfera hemisfera helga helga hvar hvar hrskav hrskav humak humak hajkač hajkač halva halva hrčak hrčak mala čahura vuk gladuje guska gače harfa svira velike hlače kuga je harala velika vam hvala čuvam gusku veselim se harfi arhivar radi u arhivu gdje je humak mesar ima vagu mama kuha helga je ručala kuhar ima kuhaču hvarska luka evu su hvalili gladuje galge galerija galama gajde gad gadura gadljiva galamim hemisfera heureka hidra hir hajduku hajka hajkač harfa havarija hajduk čahura guska glasač jaguar hvalim rashladila udruga saga svrha havaji arhivar čahura humak helga hidrauličar hlače drugi
9. 8.

10. Od riječi unutar svake zagrade napišite točne višerede. Način ovakvog uvježbavanja objašnjen je i prikazan u lekciji II., vježba broj 8.

(ugla vi uglavi la uglavila) (va ga vaga la vagala) (ge ga gega la gegala) (ar hiv arhiv ar arhivar)

(ča hu čahu ra čahura) (ha rač harač ima haračima) (ku gla kugla čima kuglačima) (hva li hvali la hvalila)

49

Učenici će za domaći uradak prema naputku predmetnog profesora izraditi nekoliko zadataka koji se nalaze u dopunskim vježbama na CD-u. Napredniji učenici izradit će za domaći uradak sve zadatke koji se nalaze u dopunskim vježbama na CD-u.

Dopunske vježbe

fgf fvg jhj jmh juh fgf fvg jhj jmh juh fgf fvg jhj jmh juh fgf kuhar lugar alga udruga čigra garav gluma gruda mag magma marka jegulja magla krug velegradski gradim grčka jaguar gradila gara duh dahija čeh čahura juha muha hajka hum arhiv hvalili hrlili
12.

11.

jahač čagalj ljaga jahač čagalj ljaga jahač čagalj ljaga jahača humus svrha ahmed humus svrha ahmed humus svrha ahmed humus sva grgeč čigra alga grgeč čigra alga grgeč čigra alga grgeča agava grijeh harač čahura grijeh harač čahura grijeh harač čahura grč
13.

huči hulja hvala hajde halja hrli humak humus hvarski hemisfera guska agava alga figura figurama magma jaguar kvrga grudi guska rahla suha svih svrha ahmed vrh usahla udah shema kuriri kuhača glečer drugačije mig grad grgeč grič duga glavar glede gladujem asdfg hjklč člkjh gfdsa asdfg hjklč člkjh gfdsa asdfg hjklč člk grijač grijač harfa harfa figura figura sluh sluh jahala jahala arhivar arhivar jaguar jaguar svrha svrha alga alga udaha udaha čahura čahura čaruga čaruga halva halva havaji havaji gega gega

14.

15. Od riječi unutar svake zagrade napišite točne višerede. Način ovakvog uvježbavanja objašnjen je i prikazan u lekciji II., vježba broj 8.

(lu gar lugar eva lugareva) (ru ga ruga la rugala) (gla sa glasa la glasala)

(mu ha muha ma muhama) (ku ha kuha ča kuhača) (haj duk hajduk čki hajdučki)

50

VI. Tipkanje slova c i zareza (,)

NAPUTAK ZA PISANJE NA TIPKOVNICI
Tipka slova c nalazi se u prvom redu tipkovnice, a piše se srednjim prstom lijeve ruke tako da prst po-maknemo dolje malo udesno, lagano dodirnemo tipku i vratimo prst na temeljni položaj. Ostali prsti ostaju na osnovici. Tipka zareza (,) nalazi se u prvom redu tipkovnice. Piše se srednjim prstom desne ruke tako da prst po-maknemo dolje malo udesno, lagano dodirnemo tipku i vratimo prst odmah na osnovicu. Ostali prsti ostaju na osnovici. Uporišta su na malim prstima. Naputak za pravilno pisanje: Zarez kao interpunkcijski znak pišite neposredno nakon zadnjeg slova u riječi, a iza zareza obvezno ostavite razmak (jedan udarac, odnosno jedan dodir, na razmaknicu). Vježbe

dcd dcd k,k k,k dcd dcd k,k k,k dcd dcd k,k k,k dcd dcd k,k k,k fkc fkc jd, jd, fkc fkc jd, jd, fkc fkc jd, jd, fkc fkc jd, jd, fec ji, fec ji, fec ji, fec ji, fec ji, fec ji, fec ji, fec ji, asdc člk, asdc člk, asdc člk, asdc člk, asdc člk, asdc člk, asd caic caic ,če, ,če, caic caic ,če, ,če, caic caic ,če, ,če, cai fkc, jd,c jkc, jdc, fkc, jd,c jkc, jdc, fkc, jd,c jkc, jdc, fkc lice lice lice kec kec kec cilj cilj cilj lice lice lice kec ke ceh ceh ceh kuca kuca kuca cica cica cica klica klica klica ceh vic, kim, dim, vid, dik, vi, da, me, je, ef, cik, fis, caj, vic krivac, krivac, krivac, celer, celer, celer, cicija, cicija, ci
51

1.

2.

3.

asdfec člkji, asdfec člkji, asdfec člkji, asdfec člkji, asdfec, glumac, glumica, ciklama, ciklamica, cura, curica, maca, macica dalmacija, deflacija, direkcija, edicija, edukacija, ekcem, vic relacija, relaksacija, rukavac, rukavica, ručica, jecaj, jelica djeca su se cijelu večer igrala i skakala cica je slikala sliku dječaci su sve vrijeme čekali sekicu ceciliju i susjedicu luciju u luci je čamac dječaci i mala mica večeraju a mama im kuha čaj maca cijelu večer čeka djecu seke cecilije idem luciji reče ica galerija herceg lice savijača heureka carigradski madrac iglica vrijeme juha fikcija secesija jagica kaskader vučjak celer redi relaksacija lucija klavir velesajamski cikla kuharica divljački čamac ilirac rukavac jegulja dremljiv ciglarski cičim isklijava
7. 6. 5.

4.

uska cjevčica, duga ulica, velika glumica, miris ciklame, cica, cvrčak maslačak grgeč cedar hlače kasica lijevak kuharica grcaj jahački galama juhica dikcija mladački ciceri veselje ciglarski smijeh hemisfera akcija alkemija smilje smicalica ciča čuvarica lekcija selekcija racija klasifikacija carigradski vic čuvarica dalmacija deflacija direkcija edicija edukacija ekcem smicalica lucifer kukica ladica mimica lucija kuglica raca jelica mjerica cecilija krivac celer cicija glumica licemjerje kukavica milica

8.

9. Od riječi unutar svake zagrade napišite točne višerede. Način ovakvog uvježbavanja objašnjen je i prikazan u lekciji II., vježba broj 8.

(lica ulica udica) (edicija, edukacija, relaksacija) (gluma gluma glumica)

(kuka, kukavica, kucavica) (crv crvac crvak) (seka, sekcija, selekcija)

Učenici će za domaći uradak prema naputku predmetnog profesora izraditi nekoliko zadataka koji se nalaze u dopunskim vježbama na CD-u. Napredniji učenici izradit će za domaći uradak sve zadatke koji se nalaze u dopunskim vježbama na CD-u. Dopunske vježbe 10.

mačkica, mjeseca, mjerica, madraca, smicalica, savica, sicilija lekcija, racija, selekcija, klasifikacija, lekcija, carigradski cikla, ciklama, ladica, ladičarka, cilika, milica, kukica, gaca kuglica, raca, racija, lisica, mimica, lucifer, fikcija, lucija de, dc, cdc, cdc, cic, ckc, c,c ki, k,, ke, kd, kc, cdk, ,kdc,

11. 52

kuham mrkvicu, sudac velimir, dječarac ivica, mala jelica, vic, hajdučica laura, klica ječma je isklijala, vrh iglice, ilirska, udica, ulica, drugačije, urica, juri, kaca, vrijeme, ceduljica
12.

kec di, kec di, dec ki, dec ki kec di, kec di, dec ki, dec ki,k vjeverica, srce, kucavica, kukavica, licemjerje, reci, glumica, vidrica, čačkalica, kamilica, mjerica, crvljivi, jelica, ivica, ferijalac, lucija, vic, čuvarica, herceg, sudac, lice, mjerica, kvar, lukrecija, kvalifikacija, klasifikacija, rak, rashladila, lijevak smilje divlji ječam dremljiv javila vim lamela mladački isklijala, celer, kucavica, kukavica, klima, mjerica, galerija, gadura hajduk glavar hidrauličar galerija hmelj grgurav heureka

13.

14.

mljekarica, maslačak, ilica, sicilija, udica, carigrad, glumac, večera mjera mjerač virila imala velimir salama mjesečarka dimi klasika, lucija, feudalac, kaskada, kukac, vjeverica, limarija, rashladila druga suha mag kuhača kvrga usahla duga hvala figura

15. Od riječi unutar svake zagrade napišite točne višerede. Način ovakvog uvježbavanja objašnjen je i prikazan u lekciji II., vježba broj 8.

(cija, fikcija, kvalifikacija,) (cica cicija cicijama)

(ura urica curica) (kas kasica klasica)

VII. Tipkanje velikih slova, točke (.) i crtice za rastavljanje (-)

53

NAPUTAK ZA PISANJE NA TIPKOVNICI Pri pisanju velikim slovima (VERZAL) rabimo tipku SHIFT. Tipke SHIFT nalaze se u prvom redu tipkovnice na lijevoj i desnoj strani. Prilikom pisanja velikog slova tipkom na lijevoj strani tipkovnice, rabimo tipku SHIFT koja se nalazi s desne strane tipkovnice (pritisak malog prsta desne ruke), i obratno – ako pišemo veliko slovo tipkom na desnoj strani tipkovnice, rabimo tipku SHIFT koja se nalazi na lijevoj strani tipkovnice (pritisak malog prsta lijeve ruke). Kad želimo pisati cijelu riječ ili neki tekst velikim slovima (VERZALOM), pritisnemo tipku Caps Lock (nalazi se iznad lijeve tipke SHIFT). Kad napišemo željenu riječ ili tekst velikim slovima, ponovno pritisnemo tipku CAPS LOCK i normalno nastavimo dalje pisati. Pritisak prsta na tipku CAPS LOCK mora biti jednokratan, nakon čega ćemo pisati velika slova tako dugo dok ponovno ne pritisnemo tipku CAPS LOCK i time isključimo pisanje velikih slova. Prilikom pritiska na tipku CAPS LOCK ostali prsti ostaju na osnovici, a uporište na kažiprastu lijeve ruke. Točka se nalazi najčešće u prvom redu tipkovnice i pišemo je prstenjakom desne ruke. Prstenjak s osnovnog položaja pomaknemo dolje desno i nakon kratkog dodira tipke prst vratimo na temeljni položaj (tipka slova l). Točka se kao interpunkcijski znak (razgodak) piše uvijek iza zadnjeg slova u riječi, a iza nje obvezno dolazi razmak. Crtica za rastavljanje se nalazi u prvom redu tipkovnice i pišemo je dodirom tipke malog prsta desne ruke. Napomena: s obzirom na automatizirani prelazak u novi redak prilikom pisanja na tipkovnici osobnog račnala, crtica za rastavljanje u funkciji rastavljanja riječi na kraju retka koristi se vrlo rijetko.

Vježbe

Ja Ja Ka Ka La La Ča Ča Je Je Ke Ke Le Le Če Če Ji Ji Ki Ki Li Fč Fč Dč Dč Sč Sč Ač Ač Ga Ga Hč Hč Re Re Ue Ue Vi Vi Me Me Ci Jaga Jaga Kaja Kaja Lela Lela Čile Čile Jaga Kaja Lela Čile Ja
54

1.

Faks Faks Dada Dada Sara Sara Avar Avar Faks Faks Dada Dada Sa 2. Emir, Emir, Ivica, Ivica, Rim, Rim, Umag, Umag, Emil, Emilija, Mira, Mira, Verica, Verica, Cecilija, Cecilija, Dalija, Damir, Carigrad Carigrad Lidija Lidija Dalmacija Dalmacija Lika Ilija Ilija Ilijada Hvar Aljaska Grga Krka Eva Lea Jela Jelica Mirica aj- aj- el- el- ri- ri- aj-, aj-, el-, el-, ri-. ri-. aj-. ajDi.- di.- Ke-. ke-. Jl.- jl.- Is., is-, Uk,- uk,- Fi-., fi-.,Je-li-ca, Ca-ri-grad, Li-vi-ja, Si-ci-li-ja, I-li-ca, Ma-ri-ca de-vi-ja-ci-ja, mlje-ka-ra, kra-dlji-vi-ca, sri-je-da, ča-mac,
4. 3.

mama Marica, ujak Ludvig, seka Ljerka, dječak Flavije, Silvija VAMA, SAMA, GRAMA, HR, HGK, VAMA, SAMA, GRAMA, HR, HGK, GRAMA, Jelka, Samuel, Damir, Časlav, David, Silvije, Slavica, Jelica, Sljeme, Čučerje, Duga Resa, Lika, Umag, Skrad, Krk, Cres, Učka Sisak je grad. Lucija ima kikiriki. Sava je rijeka. Čuvaj luk. Eva sije mrkvu. Sudac sudi kradljivcu u sudu. Ema ide u Sisak. Lugar Emil čuva drva u gaju. Eva i Emil se grle. Kava se kuha. Mučim se da uguram čamac u rijeku. Ema i Mira idu kraj livade.
5.

6.

Prepišite sljedeću skupinu rečenica nekoliko puta kao samostalnu cjelinu.18 Na jednom od
primjeraka poravnaj desni rub teksta uporabom opcije Justified.

Emilija je sjedila i gledala isklijalu heljdu. Čula si kad je Jelica jecala. Seljak gleda gdje klas klasa. Lidija gleda film LUKA. Gdjekada se čuje graja dječaka. Laura vesela sjedi u fijakeru. Maja ima u rukama adresar s adresama Eve, Ilije, Mislava, Helge i Jurice. Iva daje Evi ulje, kelj, mak, jaja, mrkvu, maslac i liker. Ilica je duga ulica. Evica je dala majicu Emilu.

kuhaj Cecilija Makarska Ilica ulica sir Milka imala čaj sjedim Helga i Jurica idu u Sisak. Emil i Lucija idu Evi u Dalmaciju. Jurica daruje Jagici i Luki med. Mara je darivala Miri majicu. David i Eva idu u Maksimir da vide vjevericu, medvjeda i devu.
18

7.

Nakon što prepišemo ovaj tekst, poravnat ćemo lijevi i desni rub pisanja (opcija Justified) na sljedeći način:

Emilija je sjedila i gledala isklijalu heljdu. Čula si kad je Jelica jecala. Seljak gleda gdje klas klasa. Lidija gleda film LUKA. Gdjekada se čuje graja dječaka. Laura vesela sjedi u fijakeru. Maja ima u rukama adresar s adresama Eve, Ilije, Mislava, Helge i Jurice. Iva daje Evi ulje, kelj, mak, jaja, mrkvu, maslac i liker. Ilica je duga ulica. Evica je dala majicu Emilu.
55

8. Lukave mačke su ukrale lugarev sir. Milka lijeva čaj seki Ivi. Rijeka je veliki lučki grad. Ujak Emil i susjed Luj su veseli. U luci ima velikih i malih čamaca. Cecilija kuha celer u juhi. U Maksimiru i u Lici ima medvjeda. Seka Jelica čuva malu macu.

lijevala, Darija, KAMELIJA, li-ma-ri-ja, DALMACIJA, drugačije, Darujem mami sir. GRAMA, cicvara, SECESIJA, re-lak-sa-cij-ski, Milka lijeva čaj seki Ivi. Seki Ivi Milka lijeva čaj. Čaj lijeva Milka seki Ivi. Lijeva Milka čaj seki Ivi. KVALIFIKACIJA,
Učenici će za domaći uradak prema naputku predmetnog profesora izraditi nekoliko zadataka koji se nalaze u dopunskim vježbama na CD-u. Napredniji učenici izradit će za domaći uradak sve zadatke koji se nalaze u dopunskim vježbama na CD-u.

9.

Dopunske vježbe
10. Sljedeći dvored prepišite tri puta bez pogreške.

Amalija, Sara, Damir, Flavije, Jere, Ksaver, Lucija, Čad, Gaj, Hvar, Rijeka, Umag, Evica, Iva, Verica, Mars, Carigrad, ILICA, ILICA je duga ulica. LUCIJA je imala sir. LAURA vesela sjedi u Laura vesela SJEDI u
12. 11.

Ilica JE DUGA ulica. Ilica je duga ULICA. Lucija JE IMALA sir. Lucija je imala SIR. fijakeru. Laura VESELA sjedi u fijakeru. fijakeru. Laura vesela sjedi U FIJAKERU. Emil Sljeme Iva Cres rudar Učka skakačica Damir Marica Carigrad

gdjekada Marija mrkva Jurica Jagica Vera ulica Luka klas Časlav David Skrad mak jama java Krk Havaji dremljiv Carigrad Dugave vesela Velimir sudar Lederer Flavije Sicilija Ludvig secesija
13.

l.l l.l sl. sl. l.l l.l sl. sl. l.l l.l sl. sl. l.l l.l sl. sl Al. Al. Al. Ul. Ul. Ul. Il. Il. Il. El. El. El. Is. Is. Is. L. I-li-ja-da, dru-ga-či-je, mje-se-čar-ka, ma-la-ri-ja, ru-ka-ma smi-ca-li-ca, li-ra, ma-sla-čak, ja-ram, vri-je-me, ci-kla-ma,

VIII. Tipkanje slova o p

56

NAPUTAK ZA PISANJE NA TIPKOVNICI Tipka slova o nalazi se u trećem redu tipkovnice. Pišemo ga prstenjakom desne ruke tako da zahvatimo gore malo ulijevo, dodirnemo lagano tipku i prst vratimo na temeljni položaj. Tipka slova p nalazi se u trećem redu tipkovnice. Pišemo ga malim prstom desne ruke tako da prst pomaknemo sa slova č gore malo ulijevo, lagano dodirnemo tipku i prst vratimo natrag na njegovu tipku temeljnog položaja. Uporište je u kažiprstu. Vježbe 1.

lol lol lol čpč čpč čpč lol lol lol čpč čpč čpč lol lol lol čpč los los čpf čpf los los čpf čpf los los čpf čpf los los čpf čpf pra pre pri pro pru ora ore ori oro oru pra pre pri pro pru ora

2. sol sol sol pek pek pek sol sol sol pek pek pek sol sol sol pek kao kao kao kap kap kap kao kao kao kap kap kap kao kao kao kap kip kip čep čep ovo ovo dok dok pas pas vod vod rep rep hod hod 3. ocvao ocvao očev očev očica očica očaravao očaravao očaja očaja očevid očevid očevidac očevidac oda oda odar odar odakle odakle odgajivač odgajivač osvojiv osvojiv oporavak oporavak opis opis okruglica okruglica opkopao opkopao odlagao odlagao okuka okuka 4. pače pače pad pad padavica padavica pahuljica pahuljica par par pijavica pijavica picerija picerija pile pile pigmejac pigmejac pacifikacija pacifikacija piramida piramida piskaralo piskaralo popravak popravak porodica porodica povodljiv povodljiv pop pop 5. jolo. fpčp, jolo. fpčp, jolo. fpčp, jolo. fpčp, jolo. fpčp, jol ugovorio udomio melodrama memoari pora lovorika govorljivo uvod
57

fliper, crpka, deskripcija, čep, vapaj, lopoč, repa, rupa, joj, kvočka, flora, aplikacija, avokado, cjelov, cjevovod, evo, ero,
6. Prepiši sljedeće rečenice u nizu, ovako kako su napisane u udžbeniku, dva puta. Prvi napisani tekst obradi tako da upotrijebiš opciju “Justified”, a drugi primjerak obradi tako da riječi rastavljaš pravilno, a potom upotrijebi funkciju “Justified”. Kako je ovo prvi zadatak takovog tipa, prikazat ćemo vam kako ga treba raditi u CD-u za ovu vježbu.

Miroslava je odjahala prema livadi. Kirurg Pero Orlovac je operirao uho Lovri Podrugaču. Daj mi kolač. Dječak me je osvojio svojim osmijehom. I Milivoj je posijao sjeme. U luku se usidrio čamac. Od mladih oraha se pravi orahov liker. Ivica me je odmjeravao svojim mrkim pogledom. Koraljka je udovica. Ura je očeva.
7.

rukavica deskripcija klasifikacija draguljar kavalir odmjeravao Lovro jučer lopoč polog kavalir Čiovo Premuda odvijač podmladak okolica, omaglica, krčmar, Umag, Pirovac, grčeve, uredski, ore, limarija, limfa, popravak, poema, Moslavačka gora, psihologija,

8. U sljedećem primjeru prikazan je još jedan način uvježbavanja pisanja. Odaberite neku rečenicu iz udžbenika ili je smislite sami i pišite je tako da joj mijenjate redoslijed riječi

Jučer sam u Popovači kupila pepeljaru i cipele. U Popovači sam jučer kupila pepeljaru i cipele. Pepeljaru i cipele sam kupila jučer u Popovači. Cipele i pepeljaru kupila sam jučer u Popovači. Kupila sam jučer u Popovači cipele i pepeljaru.
9. Prepišite sljedeće rečenice u nizu, bez pogreške.

Lujo i Oskar se igraju u pijesku pokraj mora, a Lovro ih gleda. Pavica i Dragica su se dogovorile da večeras plove plavim morem. O Grčkoj govore i Homerovi epovi Ilijada i Odiseja. Lovorka voli glasovir i misli da je jučer lijepo svirala. Helga i Olga hodaju livadom i gledaju male rascvale poljske makove. Davorka je cijelu večer plela čarape svome ocu, pa se umorila. Opijum je parfem koji imaju Palma i Olga. Ovu operu je skladao Verdi. Marko je dugo pričao o svojim psima. Moja obitelj je velika i vesela, pa se svi rado smijemo i igramo. Pavle Kos ima kolače od čokolade, koje Pepica jako voli. Lovorka se cijelu večer kupala u moru.
10. Od riječi unutar svake zagrade napišite točne višerede. Način ovakvog uvježbavanja objašnjen je i prikazan u lekciji II., vježba broj 8.

(glava, glavica, poglavica) (cija, ovacija, evokacija) (lov, lova, lovac, prirodoslovac) (mjera, pramjera, promjera)
Učenici će za domaći uradak prema naputku predmetnog profesora izraditi nekoliko zadataka koji se nalaze u dopunskim vježbama na CD-u. 58

Napredniji učenici izradit će za domaći uradak sve zadatke koji se nalaze u dopunskim vježbama na CD-u. Dopunske vježbe 11. Primjer ispisanog teksta kako je naposan u udžbeniku, lekcija VIII, vježba br. 6

Miroslava je odjahala prema livadi. Kirurg Pero Orlovac je operirao uho Lovri Podrugaču. Daj mi kolač. Dječak me je osvojio svojim osmijehom. I Milivoj je posijao sjeme. U luku se usidrio čamac. Od mladih oraha se pravi orahov liker. Ivica me je odmjeravao svojim mrkim pogledom. Koraljka je udovica. Ura je očeva.
Primjer ispisanog teksta s uporabom funkcije „Justified“

Miroslava je odjahala prema livadi. Kirurg Pero Orlovac je operirao uho Lovri Podrugaču. Daj mi kolač. Dječak me je osvojio svojim osmijehom. I Milivoj je posijao sjeme. U luku se usidrio čamac. Od mladih oraha se pravi orahov liker. Ivica me je odmjeravao svojim mrkim pogledom. Koraljka je udovica. Ura je očeva.
Primjer ispisanog teksta s rastavljanjem riječi bez uporabe funkcije „Justified“

Miroslava je odjahala prema livadi. Kirurg Pero Orlovac je operirao uho Lovri Podrugaču. Daj mi kolač. Dječak me je osvojio svojim osmijehom. I Milivoj je posijao sjeme. U luku se usidrio čamac. Od mladih oraha se pravi orahov liker. Ivica me je odmjeravao svojim mrkim pogledom. Koraljka je udovica. Ura je očeva.
Primjer ispisanog teksta s rastavljanjem riječi sa uporabom funkcije „Justified“

Miroslava je odjahala prema livadi. Kirurg Pero Orlovac je operirao uho Lovri Podrugaču. Daj mi kolač. Dječak me je osvojio svojim osmijehom. I Milivoj je posijao sjeme. U luku se usidrio čamac. Od mladih oraha se pravi orahov liker. Ivica me je odmjeravao svojim mrkim pogledom. Koraljka je udovica. Ura je očeva.
12.

MARIJA Marija Marija Marija Marija

je JE je je je

vidjela vidjela VIDJELA vidjela vidjela

Domagojevu Domagojevu Domagojevu DOMAGOJEVU Domagojevu

majku. majku. majku. majku. MAJKU.

Pero PERO Pero Pero Pero

priča priča PRIČA priča priča

priče priče priče PRIČE priče

o o o o O

mačkama. mačkama. mačkama. mačkama. MAČKAMA.

13. Sljedeće četverorede prepišite dva puta za redom bez pogreške.

59

apolo apel, sokolica svekoliko, doček dapače, forum forum, jelo joga, klip kiklop, lopoč lovac, čopor čelo, Regoč rupa, udovica upravo, Europa erupcija, Ivor imalo, Vukovar vod, moped momčad, glupača glog, hop Homer, crijep cokula, Odisej poroci, Popovača sada selio selo samo čelo evo vodovod uvod moral melodrama more formacija farmacija folija formula gromovi govorljiv aplikacija opeka operacija olimpijada ograda pupoljak psihologija programi prirodoslovac opijum proslava opruga programeri odgajivač pisac 14. opklada, opus, opis, opipljiv, opak, očupali, okupacija, oporo, pakao, parodija, pivopija, plačljivko, plaho, plovilo, prokopi, okolo popola okomila papagaji olovo poljodjelac oporukama Popaj Marko Osijek Karlovac Dugave Savica Lipik Jaska Dugo Selo Pavle
15. Od riječi unutar svake zagrade napišite točne višerede. Način ovakvog uvježbavanja objašnjen je i prikazan u lekciji II., vježba broj 8.

(vod, vodovod, vodopad) (cija, racija, operacija)

(lica, kolica, sokolica) (lica, polica, propalica)

IX. Tipkanje slova t z
60

NAPUTAK ZA PISANJE NA TIPKOVNICI Tipka slova t nalazi se u trećem redu tipkovnice. Piše se kažiprstom lijeve ruke tako da prst ispružimo gore malo udesno, lagano dodirnemo tipku i odmah vratimo prst na osnovicu. Tipka slova z nalazi se u trećem redu tipkovnice. Piše se kažiprstom desne ruke tako da prst ispružimo gore jače ulijevo, lagano dodirnemo tipku i odmah prst vratimo na osnovicu. Uporišta su na malim prstima. Vježbe 1.

ftf ftf jzj jzj ftf ftf jzj jzj ftf ftf jzj jzj ftf ftf jzj jzj frt juz frt juz frt juz frt juz frt juz frt juz frt juz frt juz fvt jmz fvt jmz fvt jmz fvt jmz fvt jmz fvt jmz fvt jmz fvt jmz
2.

gevt gevt himz himz gevt gevt himz himz gevt gevt himz himz gev lezg sotg lezh sotg lezg sotg lezh sotg lezg sotg lezh sotg lez asdftg člkjzh asdftg člkjzh asdftg člkjzh asdftg člkjzh asdftg
3.

kat rat tri rti
4.

kat rat tri uze

jaz zlu zum rti

jaz zlu zum uze

kat rat tri rti

kat rat tri uze

jaz zlu zum rti

jaz zlu zum uze

kat rat tri rti

kat rat tri uze

jaz zlu zum rti

jaz zlu zum uze

kat rat tri rti

kat rat tri uze

jaz zlu zum rti

jaz zlu zum uze tet zet mit pet

veza peta teta zove
5.

veza peta teta zove

vaza kuta teza gaza

vaza kuta teza gaza

trka zora trpi zvrk

trka zora trpi zvrk

loza luta kroz faza

loza luta kroz faza

plot jeza vrti mraz

plot jeza vrti mraz

tele zrak muti jato

tele zrak muti jato

trkač turopoljski tvor tvorac tlakomjer toplomjer tajga traktor teleskop talasoterapija tifus tijek tijelo tlačiti tipkati tvrd
61

tumačiti, trud, trtica, taktičar, tama, telepatija, toalet, tip tramvaj, tramvajac, temperirati, tijesto, tikva, Tatar, tortura
6.

začahuriti zapamtiti zemljovid zidati zijevati zlato zrakoplovi zlikovac, zmaj, zalazak, zametak, Zlata, zrikavac, Zlatko, zov, zrcalo, zulum, zvečarka, zagrijati, zamrzavati, zdravstvo, zec, zgrada, zagrada, zagrljaj, zluradost, zoologija, zazor, zemlja,
7.

tftvtg zjzmzh tftvtg zjzmzh tftvtg zjzmzh tftvtg zjzmzh tftvtgt začahuriti začarati zadati zagrada zaliha zaliti zalazak zauzet tad tajac taktika taktičar tama tava teatar televizor tat tkivo citati cjelovitost cvjetati očistiti očitati očitovati odmotati
8.

pragmatizam, materijalizam, oporezivati, opovrgavati, ozračiti, demokratizacija dezertirati dijapozitiv epizoda Ezop filatelist primitivizam prizemljivati materijalizam rezati ulaziti poezija prosvjetiteljstvo, protureformacija, provokator, pozivati, pet,
9.

Zlatko, zagriz, zahvala Zadar, zakupiti zalaziti zaliha, zrcalo telegram, telefaks, tastatura totem tlakomjer, tramvaj, temelji zidati zijevati zlikovac zazivati zdravstvo zoologija zmaj zrak tempo tempirati tratiti travarica trkač turopoljski tvrdoglavac
10. Sljedeći peterored napišite dva puta zaredom ne koristeći ENTER pri prelasku u novi red. Prepisujući tako ovu vježbu, dobit ćete jedan desetored. Ako ne pišete slovima Courier New, već nekim drugima, proporcionalnim, pišite na isti način, tj. ne koristite tipku ENTER dok ne napišete deset redova.

Alta artroza, struka skleroza, datula drzak, fetus faza, jutros jeza, kut kazivati, lutalica Liza, Četka čizma, ratari rasizam, ustrojstvo uzimati, etatizam Ezop, imitacija izlaz, vatra veza, metropola mezimac, gospodarstvo glukoza, hotimice hertz, citira Cezar, otpor opaziti, postaja proza, tapeta Tuzla, zapiti zora,
11. Od riječi unutar svake zagrade napišite točne višerede. Način ovakvog uvježbavanja objašnjen je i prikazan u lekciji II., vježba broj 8.

(odaziv odazvati odazivati) (porez prorez prolaz) (zalizak zalizati zajaziti) 12.

(cvrkut cvrkutati cvrkutav) (takt taktika taktičar) (plazma plaziti paziti)

U sljedećem primjeru bit će prikazan jedan od načina uvježbavanja sigurnosti zahvata na pojedine tipke. Treba odabrati jednu riječ koju ćemo rastaviti na nekoliko cjelina i ispisivati te cjeline od početka (prefiksa) prema kraju, ali i od kraja riječi (sufiksa) prema početku. Uputno je ovakvim načinom češće uvježbavati zahvat na pojedine tipke. Kao primjer uzet ćemo riječ PROSVJETITELJSTVO. Ako počnemo pisati ovu riječ od njezinog početka, rastavit ćemo je na:

proprosvjeprosvjetitelj62

prosvjetiteljstvo
Svaki dio ove riječi ispisuje se po tri retka. Tada prekidate pisati započeto (bez obzira na to što riječ nije završena ili je ispisano samo jedno slovo riječi) i prelazite u novi red pišući od početka tu cjelinu. Evo kako bi to trebalo izgledati:19

pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro prosvje prosvje prosvje prosvje prosvje prosvje prosvje prosvje prosvje prosvje prosvje prosvje prosvje prosvje prosvje prosvje prosvje prosvje prosvje prosvje prosvje prosvje prosvje prosvje prosvjetitelj prosvjetitelj prosvjetitelj prosvjetitelj prosvjetitelj prosvjetitelj prosvjetitelj prosvjetitelj prosvjetitelj prosvjetitelj prosvjetitelj prosvjetitelj prosvjetiteljstvo prosvjetiteljstvo prosvjetiteljstvo prosvjetiteljstvo prosvjetiteljstvo prosvjetiteljstvo prosvjetiteljstvo prosvjetiteljstvo prosvjetiteljstvo Ako vježbate pisati proporcionalnim slovima, npr. slovima Times New Roman, također pišite pojedini dio riječi, dok ne napišete tri reda. Istina je da ćete tako napisati više slova no što ste napisali u gornjem načinu pisanja, ali ćete na taj način uvježbavati sigurniji zahvat na pojedine tipke slova. Prikazat ćemo vam to ovdje. pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro pro prosvje prosvje prosvje prosvje prosvje prosvje prosvje prosvje prosvje prosvje prosvje prosvje prosvje prosvje prosvje prosvje prosvje prosvje prosvje prosvje prosvje prosvje prosvje prosvje prosvje prosvje prosvje prosvje prosvje prosvje prosvje prosvje prosvje prosvje prosvje prosvje prosvjetitelj prosvjetitelj prosvjetitelj prosvjetitelj prosvjetitelj prosvjetitelj prosvjetitelj prosvjetitelj prosvjetitelj prosvjetitelj prosvjetitelj prosvjetitelj prosvjetitelj prosvjetitelj prosvjetitelj prosvjetitelj prosvjetitelj prosvjetitelj prosvjetitelj prosvjetitelj prosvjetitelj prosvjetitelj prosvjetitelj prosvjetitelj prosvjetiteljstvo prosvjetiteljstvo prosvjetiteljstvo prosvjetiteljstvo prosvjetiteljstvo prosvjetiteljstvo prosvjetiteljstvo prosvjetiteljstvo prosvjetiteljstvo prosvjetiteljstvo prosvjetiteljstvo prosvjetiteljstvo prosvjetiteljstvo prosvjetiteljstvo prosvjetiteljstvo prosvjetiteljstvo prosvjetiteljstvo prosvjetiteljstvo

13.
Ako hoćemo na ovoj riječi uvježbavati sigurnost zahvata na pojedine tipke tako da raščlanjujemo riječ od njezinog kraja, rastavit ćemo je na:20
19

I to je vježba u kojoj učenici koji uče pisati na tipkovnici osobnog računala neće koristiti tipku ENTER, osim kad trebaju odvojiti jedan trored od drugoga, a ne moraju ni paziti na desni rub, jer je osobno računalo na tehnološkoj razini koja nadmašuje ovu radnju. 63

-stvo -teljstvo -svjetiteljstvo prosvjetiteljstvo stvo stvo stvo stvo stvo stvo stvo stvo stvo stvo stvo stvo stvo stvo stvo stvo stvo stvo stvo stvo stvo stvo stvo stvo stvo stvo stvo stvo stvo stvo stvo stvo stvo stvo stvo stvo stvo stvo stvo teljstvo teljstvo teljstvo teljstvo teljstvo teljstvo teljstvo teljstvo teljstvo teljstvo teljstvo teljstvo teljstvo teljstvo teljstvo teljstvo teljstvo teljstvo teljstvo teljstvo teljstvo svjetiteljstvo svjetiteljstvo svjetiteljstvo svjetiteljstvo svjetiteljstvo svjetiteljstvo svjetiteljstvo svjetiteljstvo svjetiteljstvo svjetiteljstvo svjetiteljstvo svjetiteljstvo prosvjetiteljstvo prosvjetiteljstvo prosvjetiteljstvo prosvjetiteljstvo prosvjetiteljstvo prosvjetiteljstvo prosvjetiteljstvo prosvjetiteljstvo prosvjetiteljstvo I ove vježbe možete pisati drugim slovima, kao što je to prikazano u prethodnom primjeru.
Učenici će za domaći uradak prema naputku predmetnog profesora izraditi nekoliko zadataka koji se nalaze u dopunskim vježbama na CD-u. Napredniji učenici izradit će za domaći uradak sve zadatke koji se nalaze u dopunskim vježbama na CD-u. Dopunske vježbe 14.

ftgt ftgt jzhz jzhz ftvt ftvt jzmz jzmz ftrt ftrt jzuz jzuz ftr proizlaziti provocirati tip tipizacija Ljudevit grimiz gluposti muza mamuza teror terorizam izvoz izmisliti Pegaz pauza mezimac materijalizam, ulaziti, odaslati, odgovoriti, Ezop, zarezivati, filatelist filatelistički, okomito okomiti, okupati okupatorski matematika matematički, cmizdriti cmizdravac, odrezak odrezati, gmaz glupost urezala magisterij matematika pozicija propozicija atar sat savez jazavac Katica kititi plazma Pegaz protektorati,
15.

16.

20

Ovo je vježba u kojoj učenici koji uče pisati na tipkovnici osobnog računala neće koristiti tipku ENTER, osim kad trebaju odvojiti jedan trored od drugoga, a ne moraju ni paziti na desni rub, jer je osobno računalo na tehnološkoj razini koja nadmašuje ovu radnju.

64

Sljedeći peterored napišite dva puta zaredom, ne koristeći ENTER pri prelasku u novi red. Prepisujući tako ovu vježbu, dobit ćete jedan desetored. Ako ne pišete slovima Courier New, već nekim drugima, proporcionalnim, pišite na isti način, tj. ne koristite tipku ENTER dok ne napišete deset redova,

auto atavizam stega suzvučje datum drvorez faktor fizičar jutro jazavac kamata kriza latica loza čutura Čazma redarstvo razviti uhititi uzoriti Eta epizoda iritirati izuzeti Vatroslava vezist metrika muza graditelj grizli Hrvat hazarder citat cezij otpori ozračiti potpis pozicija trava turcizam zrakoplovstvo zaokupiti 17.
Od riječi unutar svake zagrade napišite točne višerede. Način ovakvog uvježbavanja objašnjen je i prikazan u lekciji II., vježba broj 8.

(tvrd tvrdica tvrdoglavac) (urezala zarezala prorezala) (zgrtati razgrtati odgrtati) (očistiti očitati očitovati) 18.

(tvrd ustvrditi potvrditi) (maketa raketa plaketa) (cvjetača procvjetati rascvjetati)

Prepišite sljedeće rečenice u nizu, bez pogreške.

Zdravko je zasadio u zemlju kukuruz. Čuvaj se tog zlotvora. Zora je zasadila zelje u vrtu. Dolazim tvojim tragom. Dora je zlatarevo zlato. Zorice, zatvori vrata za Zlatom. Od riječi zvijer zaista me hvata jeza. Hvata me jeza kad u zoru čujem zvuk tvog motora. Zlata je zakopala zlato. Rik divljači trza me iz zamrlosti.

65

X. Tipkanje slova b n

NAPUTAK ZA PISANJE NA TIPKOVNICI
Tipka slova b nalazi se u prvom redu tipkovnice. Piše se kažiprstom lijeve ruke tako da prst ispružimo jako dolje udesno (udaljenost na tipkovnici slična je onoj desne ruke od j na z, samo suprotno), lagano dodirnemo tipku i odmah nakon toga vratimo prst na osnovicu. Tipka slova n nalazi se u prvom redu tipkovnice. Piše se kažiprstom desne ruke tako da prst pomaknemo dolje malo ulijevo, lagano dodirnemo tipku i odmah vratimo prst na osnovicu. Uporišta su na malim prstima. Vježbe

fbf fbf jnj jnj fbf fbf jnj jnj fbf fbf jnj jnj fbf fbf jnj jnj fbg fbg jnh jnh fbg fbg jnh jnh fbg fbg jnh jnh fbg fbg jnh jnh fbrt fbrt jnuz jnuz fbrt fbrt jnuz jnuz fbrt fbrt jnuz jnuz fbr asdfgvbrt člkjmnuz asdfgvbrt člkjhmnuz asdfgvbrt člkjmnuz asdfg lan lan lan ban ban ban rub rub rub pub pub pub pun pun pun lan i,bt i,bt ecnu ecnu i,bt i,bt ecnu ecnu i,bt i,bt ecnu ecnu i,b buba niti buba doba
3. 2.

1.

buba niti buba doba

biti nama buna dona

biti nama buna dona

boli neda kuba vabi

boli neda kuba vabi

biba nivo kuna vani

biba nivo kuna vani

buči nosi ruba tuba

buči nosi ruba tuba

bura nona runa runa

bura nona runa runa

beč nit rub ten

66

besmisao besjeda besposlen bibliografija biografi bezazlen biti Balkan benzin besmislenost beskrupulozan bezličan Bizant bistar bistrouman, bjesomučan, blagonaklon, blagovaonica, bogobojazan, baba, Bagat, bačva, Bačvanin, bat, barbarizam, bar, bazen, bon, nacrtan, nacionalizacija, načelnik, način, načiniti, nadgradnja nadobudan nadstojnik nagon nagovijestio najamnina nakrivljen ne napolitanka, napredak, naputak, naramenica, naslonjač, nesretan nijansa, nijem, nikamo, nikotin, Nizozemska, normalizirati, nos dubina duborez, labud labavo, lumbago, Lumbarda, analfabet, Ana centrifugirati carevina egzistencija ekspresionizam eksplozivan sveobuhvatan shizofrenija Amerikanac mučnina majmun manipuliran obadvoje vegetativan fenjer flegmatičan sveznadar dimnjačar nit
7. Napišite svaku rečenicu četiri puta bez pogreške. 6. 5.

4.

Pri obavljanju telefonskog razgovora treba biti kratak i jasan. Zagrebačka banka javlja svojim komitentima da je osigurala DEM. Vladimir Nazor napisao je puno pjesama i pripovjedaka za djecu. Primili smo pismo poslovnog partnera, kojim najavljuje dolazak.
8. Peterored u ovoj vježbi napišite dva puta kao cjelinu. Dakle, dobit ćete jedan puta deset tijesno pisanih redova, dakle – desetored.

Anica Antun samosvojstven srdačno djelatnik Danijel fontana fen Japan junačiti klokan kinin Lapa Ljubljana činčila čun rečenica ranica unazad unučad vanilija Vinodol mungosi membrana ganjanje gavran Hania hrana carinik cin oporba obala pozornost postrojba tanak tobogan zamolba zagrebački bahat boljitak nabaviti nanosi
9. Od riječi unutar svake zagrade napišite točne višerede. Način ovakvog uvježbavanja objašnjen je i prikazan u lekciji II., vježba broj 8.

(avan garda anvangarda) (crn crnina crnački) (obrana obrambeni obronak)

(drven drvenina drvenjara) (lav lavabo labavo) (beta alfabeta analfabeta)

10. Prepišite ovaj tekst ne koristeći tipku ENTER, a potom uporabite opciju “Justified”.

Emile Zola, poznati francuski pisac, napisao je roman Nana. Nikola je popravio i obnovio svoj automobil. Meni nikad veličina ili boja bombona nisu bili bitni. Barbara tvrdi da je ananas ukusniji od banane. Nevenka mu je bila blagonaklona. Povod za njihove razmirice bio je banalan. Branama su se branili od njihova nasrtaja. Vjekoslava, budi bar jednom pristojna. Dosadan čovjek je ona osoba koja govori o sebi kad bismo htjeli govoriti o nama. Kad se ljudi upoznaju, prijateljstva prestaju. Suze su tihi jezik bola.

67

11.

objedovati zimnica zlatnina poganin obveza primitivan oboljenje parodija popularan guvernanta odrpanac djevojčica klasika panoi milimetar skakačica zaseban odbojka orijentacija lugar bezazlen djelatnik mansarda licemjeran hmelj udruga genijalan naslonjači

12.
Da biste pristupili izračunavanju brzine pisanja operatera na tipkovnici osobnog računala, najprije je potrebno utvrditi učinjene pogreške tijekom prijepisa ili diktata. Kao jedna pogreška prilikom pisanja na tipkovnici osobnog računala računa se: 1. pogrešno otipkano slovo, 2. suvišna ili ispuštena slova, 3. ispušten ili suvišan razmak, 4. suvišne ili ispuštene riječi, 5. pogrešan temeljni položaj, 6. pogrešni ili ispušteni redovi i 7. nepravilno smještena slova ili riječi, U diktatu se kao pogreške računaju i pravopisne pogreške. Kao dvije pogreške prilikom pisanja na tipkovnici osobnog računala računa se svaka suvišna, ispuštena ili zamijenjena riječ, ako ima više od šest slovnih mjesta. Brzina pisanja na tipkovnici osobnog računala mjeri se brojem čistih udaraca u jednoj minuti. Postupak izračunavanja brzine je sljedeći: 1. utvrdimo ukupan broj bruto udaraca, 2. utvrdimo pogreške u tekstu, 3. broj pogrešaka pomnožimo s brojem negativnih bodova (1 pogreška = 25 negativnih bodova, a to znači kao da niste napisali 25 slova),21 4. ukupan broj bruto udaraca umanjite za umnožak negativnih bodova s brojem pogrešaka i 5. tako dobiveni rezultat (broj neto udaraca) podijelimo s brojem minuta koliko je trajao prijepis ili diktat. Na primjer, izračunat ćemo brzinu prijepisa u trajanju od deset minuta: 1. ukupan broj bruto udaraca = 1.102, 2. broj pogrešaka = 2, 3. umnožak broja pogrešaka i negativnih bodova, 2 x 25 = 50,
Slika 41. – Prikaz opcije Brojač riječi (Word Count)

4. od ukupnog broja bruto udaraca oduzmemo zbroj negativnih bodova: 1102 - 50 = 1.052,5. Dobiveni rezultat podijelimo s vremenom trajanja prijepisa (10 minuta): 1052 : 10 = 105,2 = 105 čistih udaraca u minuti. Da bismo uopće mogli izračunati brzinu, najprije trebamo utvrditi koliko smo slova uopće napisali. Da bismo to napravili, koristit ćemo se opcijom Alati – Brojač riječi (Tools – Word Count). Pri tome ćemo očitati onaj broj koji se odnosi na broj slova s praznim slovnim mjestima (Slova – s razmacima, odnosno Characters – with spaces). Nakon toga slijedi postupak kako je opisano u naprijed navedenom tekstu.
21

Na školskim natjecanjima, na državnim natjecanjima za juniore i prilikom polaganja ispita za daktilografsku klasu obračunava se za jednu pogrešku 25 negativnih bodova, na seniorskim natjecanjima 50 negativnih bodova, a na svjetskim natjecanjima 100 negativnih bodova.

68

Prepisujte sljedeći tekst deset minuta, a nakon toga izračunajte postignutu brzinu sukladno gornjim uputama.

Europska glazba je tijekom svojeg povijesnog razvoja prolazila kroz nekoliko različitih razdoblja od kojih su najbitnija renesansa, barok, klasicizam i romantizam. Italija je bila središte u doba renesanse i baroka, a Njemačka u vrijeme klasicizma i romantizma. I u drugim zemljama počeli su se javljati istaknuti skladatelji. U glazbi devetnaestog stoljeća pojavio se nacionalni duh – skladatelji su počeli unositi nacionalne karakteristike u svoja glazbena djela, a nerijetko su svoju glazbu zasnivali na narodnim pjesmama svoje zemlje. Pored glazbenih djela svjetovnog karaktera, postoje i velika djela religiozne i crkvene glazbe. Skladatelji su kasnije skladali skladbe za zbor i soliste, zbor i orkestar, a bile su namijenjene za izvedbu prigodom raznih crkvenih obreda. Takvi obredi i glazbena djela pisana za njih nazivaju se u zapadnoj crkvi misa ili rekvijem, a u istočnoj liturgija ili opijelo. Danas se ta djela izvode na koncertima neovisno o njihovoj prvotnoj namjeni. Bach, Mozart, Beethoven, Verdi i mnogi drugi skladatelji stvarali su slavna djela te vrste.
Učenici će za domaći uradak prema naputku predmetnog profesora izraditi nekoliko zadataka koji se nalaze u dopunskim vježbama na CD-u. Napredniji učenici izradit će za domaći uradak sve zadatke koji se nalaze u dopunskim vježbama na CD-u. Dopunske vježbe 13.

ode u bezdan, učiti botaniku, baratati imenima, biti bubuljičav biser nositi, blag i bezazlen, berači banana, stalno blebetati, dati najamninu, normalizirati stanje, Nenin novčanik, na način, nabava potrebnih namirnica, hrabar novak, poznati numizmatičar pametan palenta panoi pandur poganin popularan pedantan pokoran zabluda zamolba zaseban zabrljati zemljoradnik zimnica zlatnina guvernanta groznica grozničav grijanje genijalan grabiti grbiti objedovati obezobraziti odbaciti odbojka odrpanac orbita obveza

14.

15. Peterored u ovoj vježbi napišite dva puta kao cjelinu. Dakle, dobit ćete jedan puta deset tijesno pisanih redova, dakle – desetored.

alibi alibaba samobitnost sabornik domoljublje debatnih Fabijan fobija jabuka Job koraba kabanica Labin ljubim činitelj čobanin robija rabin uljudben ubačen vrabac vab miroljubiv mobilizacija grbav gromobran hobotnica haubica posebice pukotina tobogan ton zabraniti zanatstvo bombonijera blebetati namjernik nadstojnici
69

16. Od riječi unutar svake zagrade napišite točne višerede. Način ovakvog uvježbavanja objašnjen je i prikazan u lekciji II., vježba broj 8.

(gibati gibljiv grabljiv) (pedantan pikantan permanentan)
17. U sljedećoj vježbi svaki redak napišite tri puta. a)

(zloba zloupotreba zlouporabiti) (gavan gavran german)

lan lan lan lan lan lan lan lan lan lan lan lan lan lan lan lan ionalan ionalan ionalan ionalan ionalan ionalan ionalan ionalan dimenzionalan dimenzionalan dimenzionalan dimenzionalan trodimenzionalan trodimenzionalan trodimenzionalan
b)

brak brak brak brak brak brak brak brak brak brak brak brak brak brakolom brakolom brakolom brakolom brakolom brakolom brakolom brakolomstvo brakolomstvo brakolomstvo brakolomstvo brakolomstvo
18.

besposlen bibliografija bezazlen bistar bjesomučan blagonaklona načelnik nacionalizacija nijansa nikotin normalizirati nos nivo Amerikanac dimnjačarski nit obadvoje vegetacija sveznadar hrana čimbenik nadstojnici bombonijera samobitnost koraba eksplozivan

70

XI. Tipkanje slova ć š

NAPUTAK ZA PISANJE NA TIPKOVNICI
Tipka slova ć nalazi se u drugom redu tipkovnice. Piše se malim prstom desne ruke tako da prst ispružimo udesno, dodirnemo tipku i prst ponovno vratimo na č. Tipka slova š nalazi se u trećem redu tipkovnice. Piše se malim prstom desne ruke tako da prst ispružimo gore malo udesno, dodirnemo tipku i prst vratimo na osnovicu. Uporište je na kažiprstu desne ruke. Lijeva ruka miruje na osnovici. Pazite da prilikom pisanja ovih slova ne širite desni lakat.

Vježbe
1.

ačć ačć ačć fćč fćč fćč ačć ačć ačć fćč fćč fćč ačć ačć ačć fć rpćč rpćč iaćč iaćč rpćč rpćč iaćč iaćč rpćč rpćč iaćč iaćč rp rpčš rpčš iašč iašč rpčš rpčš iašč iašč rpčš rpčš iašč iašč rp
2.

fčšć fčšć fčšć fčšć fčšć fčšć fčšć fčšć fčšć fčšć fčšć fčšć fč ašč sšč fćč jćč kšč lšč lćš čćč ršč ušč ećč ićč všč mšč gćč hć cšč ošč pćč tćč zšč bšč nćč ćčć ščš ašč sšč fćč jćč kšč lšč čć
3.

ćup peć ćar ćud

ćup peć ćuk šal

ćup peć šaš ćup

šup peš šok ćud

šup peš ćar šal

šup peš ćuk ćup

ćuš peć šaš što

ćuš peć šok ćud

ćuš peć ćar šal

ćup peš ćuk ćuš

ćup peš šaš što

ćup peš šok ćud

šup peć ćar šal

šup peć ćuk ćuš

šup peć šaš što

ću pe šo ću

71

4.

društvo društvo duša duša roštilj roštilj mršav mršav glumište uvući uvući uleknuće uleknuće glatkoća glatkoća bezosjećajnost pridići pridići baštinik baštinik tvrdoća tvrdoća popravilište plićak plićak gorštak gorštak uopćen uopćen pravdaš pravdaštvo
5.

ćaća ćaćin ćar ćaskati ćela ćelavac ćelija ćilibar ćilim ćorav ćilimarstvo ćorsokak ćud ćudljivi ćudoredan ćuk ćutilo ćutjeti šah šafran šaljivčina šamar šampanjac šapat šarplaninac šarati široko špijun špinat šogorica šljivar škrtac šaljivčina širina
6.

zaklonište zakašnjavati postojeći prosvijećen baruština bušiti podnošljiv zabilješka boravište boleština bojište prići pomoći mučeništvo uleknuće baščanski prozorčić zamašnjak tvrdoća pliš noćobdija neurološki oćutjeti ovdašnji palikuća pješčenjak peć
7.

očešljati kosu, odašiljač na Sljemenu, slabo pamćenje, pješice poprište sukoba, biti u zarobljeništvu, veliki plašljivac, šaš tisuću puta, pješčani sat, posjećivati ga redovito, tisućljeće zloćudan tumor, mućkati tekućinu, uvući se unutra, ući u kuću,
8. Prepišite sljedeće trorede dva puta zaredom. a)

Antolić saće društvo fućkati Jelić Kamenčić leća čučeći račići umućen epić Ivkić voćnjak mućkati Galić hladeći carević općina priopćenje trunčić začeće bespuće neću ćuk štovatelj Anić sići
b)

ašov slušač društvo fašnik jurišnik krš logoraš čašica riješen učiš elektrošok izvorište višestranačje mišljenje gledište haš caruješ obnašati Pašalić teškoća zaštita bičaš neimaština šaka
9.

šćućuren pećar šećerna oraščić oštećenje noćašnji ćošak ćoćara mušičav mišić mišićav zapešće zamašćivati bešćutan lišće gošća bezvlašće čašćenje gušće kršćanski tisućgodišnji češće učešćem onečišćenje opuščić zamašćen počašćen lišće šćućuriti pričešće
Od riječi unutar svake zagrade napišite točne višerede. Način ovakvog uvježbavanja objašnjen je i prikazan u lekciji II., vježba broj 8.

(bilješka pribilješka zabilješka) (odmarati odmorište odmaralište)

(moć moćan moćnik) (peći pećica pećarski)

72

10. Pišite sljedeći tekst deset minuta, a nakon toga izračunajte neto udarce u jednoj minuti.22

ŠTO SE ZBIVA S KIŠOM U obliku kiše, tuče i snijega voda se vraća na zemlju. Kad toga ne bi bilo, opstanak na Zemlji ne bi bio moguć. Što se zbiva s kišom? Jedan dio padne u more i opet postane dio mora. Na taj način nadomještava vodu koja se kao vodena para ishlapljuje iz mora. Kišu koja padne na tlo ravničarskih predjela, upit će tlo. Njome će se ispuniti sitne šupljine unutar čestica zemlje do dubine od nekoliko metara. Tu vodu upotrebljavaju biljke koje je svojim sitnim dlačicama na korijenju upijaju i šalju u stabljike. Voda se penje prema lišću biljke, a biljka je upotrebljava za stvaranje hrane. Uz pomoć vode, stabljika i listovi biljke postaju čvršći. Ta podzemna voda predstavlja veliko skladište koje nikada potpuno ne presuši. Vodu koju uzimaju biljke i onu koja odlazi u zrak kao vodena para, zamjenjuje voda koju donosi nova kiša. Kiša pada na proplanke i na planine kao što pada i na ravno tlo. Voda će poteći nizbrdo u malim potočićima. Oni se spajaju i tvore brzac. Drugi će se brzaci spojiti s njim na putu sve dok od svih njih ne nastane rijeka. U početku će, dok je tlo strmo, rijeka izdupsti sebi duboko korito. Kasnije, kada tlo ne bude više tako strmo, rijeka će proširiti svoje korito, ali ono neće više biti tako duboko. Kada stigne u ravan kraj, teći će mnogo sporije i njezino će korito biti vijugavo. Na kraju će rijeka stići do mora i uliti se u nj. Rijeke katkada teku preko vapnenih stijena punih dubokih pukotina u koje rijeke poniru i teku ispod zemlje umjesto na njezinoj površini. Tekući prema moru, voda pomalo rastapa vapnenac pa tako ispod površine pravi tunele i spilje.
Učenici će za domaći uradak prema naputku predmetnog profesora izraditi nekoliko zadataka koji se nalaze u dopunskim vježbama na CD-u. Napredniji učenici izradit će za domaći uradak sve zadatke koji se nalaze u dopunskim vježbama na CD-u. Dopunske vježbe 11.

imamo na zalihi dovoljnu količinu muških košulja, šaljemo vam, vagonska pošiljka, najljepše zahvaljujemo, kamionska pošiljka, nadamo se da ćemo, uvrštenje vaše reklame, brzojavna pošiljka, troškove prijevoza snosi kupac, kao što je vidljivo iz ponude,
22

Napomena: ovaj tekst prepisujete tako da ne prelazite u novi red pomoću tipke ENTER. Pustite da računalo samo prelazi u novi redak. 73

12.

plaća plaćati plaćenik plećat plićak pobjeći pomoći posjeći po tekući tekućica tisuća tisućica trošak trošiti troškovnik teći bršljen bilješka boćanje boćarski bliještati blještavilo braća opći općina općenitost opunomoćenik okoštavati očešati orijaši
13.

daščara dešnjak usrećiti maćeha obavještajac obeščastiti odveć roštilj rješidba muškati mjehurići odmaralište odmorište opeći glumište gorštak glatkoća šampanjac šator šećer noćenje nedaća nadahnuće posjeći predstojeći poduzetništvo pljoštimice tekući
14.

U sljedećoj vježbi upoznat ćete se s još jednim načinom uvježbavanja sigurnosti zahvata, a sa sigurnošću doći će i brzina. Poznato je da u hrvatskom jeziku, a i u riječima koje su stranog podrijetla, ima mnogo prefiksa i sufiksa, te vam stoga savjetujemo da ih vježbate pisati, bilo samostalno, bilo u sastavu riječi. Evo primjera:
a)

cija cija cija cija cija cija cija cija cija cija cija cija cija nacija racija protekcija inflacija provokacija dotacija frakcija imitacija rotacija emigracija emocija ilustracija porcija nacija
b)

ište kupalište, ište slagalište, ište smetište, ište lječilište, ište previjalište, ište pristanište, ište gledište, ište ročište nik učenik, nik urednik, nik radnik, nik pjesnik, nik nastavnik, nik bolesnik, nik vlasnik, nik zastupnik, nik poslanik, nik nik, ica sestrica, ica maramica, ica spremačica, ica domaćica, ica ic ica ljepotica, ica vjeverica, ica domaćica, ica konobarica, ica,
1 5. Prepišite sljedeće rečenice u nizu, bez pogreške.

Štiteći druge i ti ćeš biti zaštićen. Šapćući je rekla što ima. Dug prema povijesti je manji od duga prema budućnosti. Šćućurena od bola sjedila je na podu, promatrajući nas svojim očima.
Od riječi unutar svake zagrade napišite točne višerede. Način ovakvog uvježbavanja objašnjen je i prikazan u lekciji II., vježba broj 8.

(pješice pješaštvo pjesništvo) (noćas noćenje noćobdija) (roba robijaš orijaš)

(moći moćno nadmoćno) (šiba šibati šiblje) (proći prići pridići)

74

XII. Tipkanje slova ž đ

NAPUTAK ZA PISANJE NA TIPKOVNICI
Tipka slova ž nalazi se u drugom ili četvrtom redu tipkovnice. Piše se malim prstom desne ruke tako da prst pomaknemo gore udesno, dodirnemo tipku i prst vratimo na osnovicu. Tipka slova đ nalazi se u trećem redu tipkovnice. Piše se malim prstom desne ruke koji iz osnovice ispružimo gore jače desno, dodirnemo tipku i prst vratimo na osnovicu. Uporište je na kažiprstu.

Vježbe
1.

jčž jčž jčž jčž jčž fčž fčž fpž fpž fšž ačžš ačžš ačžš jšžč žfšž žfšž žfšž žpčž
2.

jčž jčž jčž jčž jčž fšž fćž fćž fčž fčž jšžč jšžč gžpž gžpž žpčž žpčž žčćž žčćž fčđ fčđ fčđ fčđ fčđ fpđ fšđ fšđ fšđ fćđ jšžđ jšžđ gđpž gđpž dpčđ dpčđ đpšđ đpšđ

jčž jčž jčž jčž jčž fpž fpž fšž fšž fćž gžpž ačžš jšžč gžpž žčćž žfšž žfšž žfšž fčđ fčđ fčđ fčđ fčđ fćđ fćđ fžđ fžđ fžđ gđpž ačžđ jšpđ gžpđ đpšđ dčžđ dčžđ dčžđ

jč fć ač žč fč đž đž dđ

fčđ fčđ fčđ fčđ fčđ fčđ fčđ fčđ fpđ fpđ ačžđ ačžđ ačžđ jšžđ dfšđ dfšđ dfšđ dpčđ
3.

jež jež jež žal žal žal puž puž puž žut žut žut ruž ruž ruž je žir žir žir paž paž paž raž raž raž žar žar žar muž muž muž ži đon đon đon tuđ tuđ tuđ đul đul đul buđ buđ buđ žeđ žeđ žeđ đe
4.

važan važan žabac žabac garaža garaža ždrijelo zdrijelo buržuj lađa lađa đački đački između između đuveč đuveč tuđ tuđ tuđina tako također, među međutim, đak đački, žeđ žeđati, čađ čađiti, ruža ružičnjak, držati održati, pružiti opružiti, žeti požeti,
75

5.

Žabno žabokrečina žalac Žarko žbuka žeđa ždral ždrepčić ždrala đak đavolica đem đeram đerdan Đurđevac đuveč đuvegija đavo đon žedan želudac Đurđa đurđica Židov žilav đuveč đuvegija žeđ žir životopis đački žongleri Đakovo župnik đeram žega đačić žoržet
6.

žarko želim, među nama, zaželjeti vidjeti, građevni materijal, telefonska narudžba, žičani instrumenti, međunarodna međa, Iž, ružičnjak pun ruža, velika narudžba, građevinski radnik, ruža, osvježiti sjećanje, presađivati cvijeće, dobar đak, dobra laž,
7. Sljedeće rečenice pišite u troredima, četveroredima ili višeredima, bez pogreške. a)

To grožđe je ukusno. Držislav reže nožem. Koža žabe je glatka. Željko je boležljiv.
b)

To grožđe je ukusno. Držislav reže nožem. Koža žabe je glatka. Željko je boležljiv. Đak nam je iza leđa. Gospođi je rođendan. Đuro je prvorođenče. Presađujemo đurđice.

To grožđe je ukusno. Držislav reže nožem. Koža žabe je glatka. Željko je boležljiv. Đak nam je iza leđa. Gospođi je rođendan. Đuro je prvorođenče. Presađujemo đurđice.

Đak nam je iza leđa. Gospođi je rođendan. Đuro je prvorođenče. Presađujemo đurđice.

11. U sljedećoj vježbi napisane su riječi abecednim redom, a u svakoj riječi nalazi se slovo ž ili đ. Prepišite vježbu nekoliko puta.

angažman aranžman, blamaža brđanin, cijeđenje crteži, čežnjivo čađav, ćevabdžija ćudoređe, događaj dužnosnik, etaža evanđelje Feđa Fužine, gleđ gležanj, hodža hrđa, inženjer izviđač, južno Jeđupka, kažiprst klađenje, lađa laž, ljudožder ljudožderstvo, međa morž, nađi nož, odgađati ožednjeti, poželjeti proizvođač, rečenica rođen, sađenje sačuvati, špijunaža Šveđanka, taložina tvrđava, utužiti uzbuđenje, vađenje važan, zasađivati zažariti žeđanje žutokljunac
12. Prepišite sljedeće četverorede kao cjelinu dva do tri puta. a)

ažuran, sažetak, doživljaj, Fužine, jež, koža, ležište, čežnja ruža, uvažen, etaža, izgužvati, važan, mažeš, garaža, hladolež crtež, okružje, promidžba, tužba, zažariti, Božičević, nagažen ćevabdžija, šaržer, žurnalistika, Đurđevac, angažman, sniježiti
b)

Anđelka, suđenje, događaj, Feđa, jeđupka, krađa, leđa, čuđenje rađati, uzbuđenje, evanđelje, između, vođa, Mađar, gađaj, hrđa cijeđenje, obiđi, prođi, tuđina, zađeš, brđanin, nađi, ćudoređe Šveđanin, češati, đurđevača, anđelak, svađanje, događaji, Feđa
76

Učenici će za domaći uradak prema naputku predmetnog profesora izraditi nekoliko zadataka koji se nalaze u dopunskim vježbama na CD-u. Napredniji učenici izradit će za domaći uradak sve zadatke koji se nalaze u dopunskim vježbama na CD-u.

Dopunske vježbe 13.

obilježje odležati pažnja pejzaž tužno težački brežuljak žalba zagađenost zahlađenje rođen rođenje Međimurac međugradski leđa gađanje gospođa građanstvo deterdžent džezvica nagađati garaža zadužen malograđanin zažmiriti zborovođa narudžba najslađe raž
14.

čđađč čžažč čđeđč čžežč čđiđč čžižč čđođč čžožč čđuđč čžužč čđ Božidar, Đurđevac, Živković, Međimurje, Božić, Đurđa, Blaženka M. Krleža, I. Mažuranić, M. Držić, Dž. Držić, A. Kačić Miošić, Preobražaj, Đurđica, Život poslije života, Đavolov učenik, Žeđ
15. Vjerojatno ste već priijetili da je za točno pisanje u strojopisu najvažnije stalno vježbanje ponavljanjem jedne riječi, skupine riječi ili manjih smislenih cjelina, pa čak i rečenica od jednog i više redaka. U ovoj vježbi su napisane dvije rečenice koje treba ponavljati više puta (čak i cijelu stranicu). Rečenice možete odvajati s dva dodira na tipku ENTER.

a) Iza optuženičke klupe sjedio je optuženik, a tužitelj je pročitao tužbu u kojoj se navodi da je spomenuti isti oboružan različitim naoružanjem pokušao opljačkati banku.
b)

Đuro kaže da neće presađivati Đurđice koje se uzgajaju na plantaži cvijeća u predgrađu našega grada. (gar garaža garažirati) (leži ležište ležarina) (žar požar opožaren) (lađa lađar lađarica) (međa omeđen omeđiti) (lud luđi najluđi)

77

XIII. Tipkanje slova w x q y

NAPUTAK ZA PISANJE NA TIPKOVNICI
Tipka slova w nalazi se u trećem redu tipkovnice. Piše se prstenjakom lijeve ruke tako da prst ispružimo gore malo ulijevo, dodirnemo tipku i odmah prst vratimo na osnovicu. Tipka slova x nalazi se u prvom redu tipkovnice. Piše se prstenjakom lijeve ruke tako da prst spustimo dolje malo udesno, dodirnemo tipku i odmah prst vratimo na osnovicu. Tipka slova q nalazi se u trećem redu tipkovnice. Piše se malim prstom lijeve ruke koji ispružimo gore malo ulijevo, dodirnemo tipku i nakon toga odmah prst vratimo na osnovicu. Tipka slova y nalazi se u prvom redu tipkovnice. Piše se malim prstom lijeve ruke tako da prst spustimo dolje malo udesno, dodirnemo tipku i odmah prst vratimo na osnovicu. Kod svih ovih zahvata uporište je na lijevom kažiprstu; desna ruka pri tome miruje.

Vježbe
1.

fsw fsw fsw asw asw was was wes wes wis asx asx asx l.x l.x jswx jswx jswx kwsx
2.

asw jsw jsw jsw sws sws sws jsw jsw jsw fw wis wos wos wus wus čws čws lws lws kws kw l.x asx asx asx l.x l.x l.x asx asx asx l. kwsx kwsx jax jex jix jox jux jsx lsx lsxw between what what where where when now well well Walter Walter follow Xaver Xaver expres expres voix six text text beaux beaux fox fox deux

few few words words between down down weight weight now box box Luxemburg Luxemburg export export Mexico Mexico

78

3.

čqč nčš jčž jay
4.

aqa nčš jčž jey

čqč baq fay jiy

aqa baq fay joy

čqč nčš jčž juy

aqa nčš jčž fay

čqč baq fay fey

aqa baq fay fiy

čqč nčš jčž foy

aqa nčš jčž fuy

čqč baq fay jay

aqa baq fay jey

čqč nčš jčž jiy

aqa nčš jčž joy

čqč baq fay juy

aq ba fa fa

quelle quelle Equador Equador porquoi porquoi quick quick Quai Quelle Quelle equals equals quickly quickly queen queen qourum you you year year yellow yellow York York Yorkshire Yorkshire city city they they every every Sunday Sunday very very Friday
5.

Mr. Roxbury and Mr. Sayton will examine the six boxes of wax with extreme care. These boxes were returned by Prof. Max of Knoxville College. The Government tax experts were exceedingly careful in examining the current tax receipts. The amount showed an excess of six million dollars over the previous year. Sixteen boxes of explosives were packed with the most extreme care and shipped by Fox Express Company. These explosives are to be used in secret experiments for the U. S. Government.
6.

wool wool style style taxed taxed Quarz jury jury vexing vexing quickly quickly mixing mixing Quai Quai William William equipped equipped shown shown copy copy
Zadatak:

Quarz Wettbewerb wohin words words today type copy copy except index sixth sixth quite quer

1. Iz udžbenika za strani jezik prepišite tekst po vlastitom izboru.

79

XIV. Uvježbavanje sigurnosti zahvata
NAPUTAK ZA UVJEŽBAVANJE SIGURNOSTI ZAHVATA
Došlo je vrijeme kad možete reći da ste naučili pisati na tipkovnici (istina, samo slova) i to bez gledanja u tipkovnicu. Cilj vam je bio pisati BEZ POGREŠKE, dakle, TOČNO, ali zadovoljavajuću brzinu još niste postigli. Marljivim vježbanjem jednog dana pisat ćete brzinom od 250 do 300, pa i više udaraca u jednoj minuti. Stoga nemojte dopustiti da, dok učite pisati na tipkovnici, prođe i jedan dan a da niste vježbali pisati na tipkovnici bar jedan školski sat. Opazili ste, također, da su za brzo i točno pisanje na tipkovnici bitni sigurnost pri zahvatu na pojedine tipke slova i koncentriranost na ono što se piše. U ovoj lekciji prikazat ćemo vam nekoliko načina za uvježbavanje pisanja na tipkovnici radi postizavanja točnosti i brzine.

A) NAČINI UVJEŽBAVANJA ZA KONCENTRACIJU
1. Ispisivanje samoglasnika i suglasnika u riječima

Odaberite neku vježbu u ovom udžbeniku u kojoj su napisane samo riječi, ali možete odabrati i rečenice, pa i cjelovit tekst. Prepisujte iz tih riječi najprije samo suglasnike, a potom samoglasnike. Na primjer: ažuran, sažetak, doživljaj, Fužine, jež, koža, ležište, čežnja žrn sžtk džvljj Fžn jž kž lžšt čžnj aua aea oia uie e oa eie ea
ili

alibi Alibaba samobitnost sabornik samoljublje debatnih Fabijan lb lbb smbtnst sbrnk smljblj dbtnh Fbjnaiiaiaaaoioaoiaoueeaiaia
ili

Pri obavljanju telefonskog razgovora treba biti kratak i jasan. Pr bvljnj tlfnskg rzgvr trb bt krtk sn ioaaueeooaooaeaiiaaiaa. 2. Metoda "zrcalo"
Ovu metodu uvježbavanja sigurnosti zahvata i koncentracije nazvali smo "zrcalo" zato što tekst ispisan na ovaj način možemo čitati samo pomoću zrcala. Na taj način možemo ispisivati pojedine riječi, cijeli red, ili riječi unutar retka. Na primjer: a) ispisivanje riječi

gmaz glupost urezala magisterij matematika pozicija propozicija zamg tsopulg alazeru jiretsigam akitametam ajicizop ajicizoporp
b) ispisivanje cijelog retka

Mislim da ću danas imati vremena poći s vama na vožnju motorom. .morotom ujnžov an amav s ićop anemerv itami sanad uć ad milsiM
c) ispisivanje riječi unutar retka 80

Mislim da ću danas imati vremena poći s vama na vožnju motorom. motorom. vožnju na vama s poći vremena imati danas ću da Mislim 3. Prepisivanje svakog drugog retka Za ovaj način uvježbavanja preporučljivo je odabrati neki kraći tekst (15 - 20 redaka) i prepisivati ga tako da prepisujemo najprije neparne retke (1., 3., 5., itd.), a potom parne (2., 4., 6., itd.). Na primjer: Prije mnogo godina bio neki car, koji je nadasve cijenio lijepu, novu odjeću, pa je sav svoj novac trošio samo na to da se što bolje odjene i nakiti. Nije mario za svoje vojnike, ni za kazalište, ni da se proveze šumom, jedino mu bijaše do toga da pokaže svoje novo ruho. Imao je posebno ruho za svaki sat u danu, pa kako se inače kaže o kralju da vijeća u vijeću, tako su za ovog cara ljudi govorili da se odijeva u odjevnoj sobi. Prije mnogo godina bio neki car, koji je nadasve cijenio to da se što bolje odjene i nakiti. Nije mario za svoje mu bijaše do toga da pokaže svoje novo ruho. Imao je kralju da vijeća u vijeću, tako su za ovog cara ljudi lijepu, novu odjeću, pa je sav svoj novac trošio samo na vojnike, ni za kazalište, ni da se proveze šumom, jedino posebno ruho za svaki sat u danu, pa kako se inače kaže o govorili da se odijeva u odjevnoj sobi.
Sljedeći tekst uvježbavajte pisanjem svakog drugog retka.

1. 3. 5. 7.

redak

2. 4. 6. 8.

1. 3. 5. 7.

redak

2. 4. 6. 8.

U prvim ljudskim skupinama postojala je stanovita podjela rada između žena i muškaraca te između odraslih i djece. Snažni muški članovi skupine bavili su se lovom, dok su žene i djeca morali skupljati biljnu hranu i školjke, brinuti se za vatru i logorište Svaka je skupina prvobitnih ljudi živjela samostalno, bez oslonca na ostale skupine i bez povezanosti s njima. Izvan skupine nije postojao nikakav oblik društvenog života. Malo-pomalo potkraj paleolitika i u mezolitiku, prijelazom doba u neolit, veze ljudi u prvobitnim zajednicama postaju sve trajnije i one se postupno preobražavaju u bolje organiziranu zajednicu ljudi vezanih krvnim srodstvom - u rod. Ta nova zajednica ljudi potpuno će se razviti u doba kad ratarstvo i stočarstvo čovjeku omoguće da se trajno naseli. U rodu su u mezolitiku bili zabranjeni spolni odnosi između krvnih srodnika - braće i sestara, odnosno medu članovima istog roda. Zbog toga su se međusobno povezivale srodničke skupine.

4. Prepisivanje teksta na stranom jeziku
81

Prepisivanje teksta na stranom jeziku je vrlo zanimljiv način vježbe za koncentraciju i točno pisanje. Odredite bilo koje štivo iz vašeg udžbenika za strani jezik i prepisujte ga. Prepisivati možete cjelovit tekst ili svaki redak teksta dva do tri, pa i više puta. 1.

The Worst Hijacker

We shall never know the identity of the man who made the most unsuccessful hijack attempt ever. On a flight across America, he rose from his seat, drew a gun and took the stewardess hostage. "Take me to Detroit", he said. "We're already going to Detroit", she replied. "Oh... good", he said, and sat down again.
2.

The Least Alert Burglar A Parisian villain broke into a house at the village of Lachelle. Once inside he began to feel desidedly packis and so went in search of the icebox. There he found his favourite cheese which it would have been a shame not to try. He then found some Barh Oliver biscuits and three bottles of champagne. After a while he began to feel sleepy and decided that he would lie down and digest his meal in comfort. He was arrested next morning fast asleep upstairs in the spare bedroom.
5. Prepisivanje teksta iz rukopisa Ovaj način zahtijeva punu koncentraciju i prije svega prepoznavanje rukopisa (bilo vlastitog, bilo tuđeg), te točno unošenje teksta u računalo. Primjer:

Žene i muškarci koji znaju kako raditi zajedno i tvrtke koje im pomažu naučiti o zajedničkom radu, imaju veće mogućnosti za uspjeh, kako danas, tako i u budućnosti. Oni koji to ne čine, sutra će biti gubitnici. Sukobi između žena i muškaraca i frustracije prouzročene dvostrukim mjerilima mogu se pretvoriti u prednosti ako smo upozoreni na te probleme i ako krećemo u njihovo rješavanje. To nije lagano. To od nas traži pošten odnos prema vlastitim iskustvima, jasnoću glede naših želja i nepostojanje straha u sukobljavanju sa samima sobom, svakim ponaosob i osobnim sustavom vrijednosti. Mi prolazimo kroz određene stupnjeve postupajući na taj način. Te stupnjeve je moguće predvidjeti, prepoznati i njima je moguće upravljati ako prije toga nešto o njima znamo. Specijalisti za organizacijski razvoj ocrtali su stupnjeve kroz koje žene i muškarci prolaze pri tradicionalnom sukobljavanju uloge spolova. Stupnjevi za pojedince, jednako kao i za organizacije, navedeni su u sljedećoj tablici jedan do
82

drugoga. To ne znači da se pojedine faze tog procesa odvijaju simultano, niti da su jednake ili iste za sve pojedince i tvrtke, ili da pojedinci i tvrtke prolaze kroz sve prikazane stupnjeve, ali to je ipak najčešći slučaj. Zbog tradicionalne uloge spolova koji podrazumijevaju podređenost žena muškarcima, žene su obično te koje prve postaju svjesne da nešto nije u redu ili da nešto ne funkcionira kad su one u pitanju. Nakon toga, uobičajeno je da se javlja ženski bijes uzrokovan dvostrukim mjerilima, ili pak žalbe zbog diskriminacije ili nepoštenog odnosa u tvrtki. One prve postaju svjesne takve situacije i poduzimaju određene aktivnosti. Muškarci su skloni osobno reagirati na promjene s obzirom na ženska stanovišta ili konstatirati kako su promjene rezultat “pritisaka organizacije”. No, razumniji muškarci otkrit će kako tradicionalno shvaćanje uloge žena i muškaraca i stereotipi u svezi s time imaju svoju cijenu koju i oni plaćaju.
Zadatak: Zamijenite bilježnice iz nekog predmeta (hrvatski jezik, povijest i slično) s učenicom ili učenikom koji sjedi do vas i prepišite nekoliko stranica teksta. 6. Prijepis s predloška s ponavljanjem redaka, odlomaka i cjeline Ovo je jedan od najzanimljivijih načina uvježbavanja točnosti i brzine. Bilo koji tekst iz udžbenika prepisujete tako da pišete najprije svaki redak u nekom odlomku u troredu, četveroredu ili peteroredu. Nakon toga svaki odlomak prepišite barem tri puta, a potom cijeli tekst bar jedanput, ali vam preporučujemo da ga pišete onoliko puta koliko puta ste pisali svaki redak toga teksta. Za ovakav način rada najbolje je rabiti tekstove iz predložaka namijenjene prijepisu. Primjer:

Živimo još uvijek u svijetu u kojem se bogatstvo društva sastoji od materijalnih dobara i u kojem je proizvođenje toga bogatstva najvažnija društvena zadaća, jer samo tako se mogu optimalno razvijati raspoložive i nove proizvodne snage, a taj razvoj je prva pretpostavka oslobađanja rada i formiranja samodjelatnog društva. Postoji stoga veliko opravdanje i potreba da se razlikuje rad primijenjen u materijalnoj proizvodnji od svih drugih društvenih djelatnosti. Imajući to na umu, raspravljamo o stvarno proizvodnom radu i formalno proizvodnom radu. Svojstvo stvarno proizvodnog rada pridajemo djelatnostima koje su direktno usmjerene na prilagođavanje prirodne tvari društvenim potrebama i na dostavljanje tih proizvoda ljudima. Objekt mu je priroda, a ne čovjek, pa je tako i njegova svrha onaj korisni učinak koji dolazi do izražaja u proizvedenim upotrebnim vrijednostima - bez obzira na to je li se radi o opipljivim predmetima, kao što su dobra ili stvari, ili o uslugama koje traju upravo toliko koliko i rad koji ih isporučuje.
Razrada uvježbavanja: a) tri puta svaki red
83

Živimo još uvijek u svijetu u kojem se bogatstvo društva sastoji od Živimo još uvijek u svijetu u kojem se bogatstvo društva sastoji od Živimo još uvijek u svijetu u kojem se bogatstvo društva sastoji od materijalnih dobara i u kojem je proizvođenje toga bogatstva materijalnih dobara i u kojem je proizvođenje toga bogatstva materijalnih dobara i u kojem je proizvođenje toga bogatstva najvažnija društvena zadaća, jer samo tako se mogu optimalno najvažnija društvena zadaća, jer samo tako se mogu optimalno najvažnija društvena zadaća, jer samo tako se mogu optimalno razvijati raspoložive i nove proizvodne snage, a taj razvoj je prva razvijati raspoložive i nove proizvodne snage, a taj razvoj je prva razvijati raspoložive i nove proizvodne snage, a taj razvoj je prva pretpostavka pretpostavka pretpostavka oslobađanja oslobađanja oslobađanja rada i rada i rada i formiranja samodjelatnog društva. formiranja samodjelatnog društva. formiranja samodjelatnog društva.

Postoji stoga veliko opravdanje i potreba da se razlikuje rad Postoji stoga veliko opravdanje i potreba da se razlikuje rad Postoji stoga veliko opravdanje i potreba da se razlikuje rad primijenjen u materijalnoj proizvodnji od svih drugih društvenih primijenjen u materijalnoj proizvodnji od svih drugih društvenih primijenjen u materijalnoj proizvodnji od svih drugih društvenih djelatnosti. Imajući to na umu, raspravljamo o stvarno proizvodnom djelatnosti. Imajući to na umu, raspravljamo o stvarno proizvodnom djelatnosti. Imajući to na umu, raspravljamo o stvarno proizvodnom radu i formalno proizvodnom radu. Svojstvo stvarno proizvodnog rada radu i formalno proizvodnom radu. Svojstvo stvarno proizvodnog rada radu i formalno proizvodnom radu. Svojstvo stvarno proizvodnog rada pridajemo djelatnostima koje su direktno usmjerene na prilagođavanje pridajemo djelatnostima koje su direktno usmjerene na prilagođavanje pridajemo djelatnostima koje su direktno usmjerene na prilagođavanje prirodne tvari društvenim potrebama i na dostavljanje tih proizvoda prirodne tvari društvenim potrebama i na dostavljanje tih proizvoda prirodne tvari društvenim potrebama i na dostavljanje tih proizvoda ljudima. Objekt mu je priroda, a ne čovjek, pa je tako i njegova ljudima. Objekt mu je priroda, a ne čovjek, pa je tako i njegova ljudima. Objekt mu je priroda, a ne čovjek, pa je tako i njegova svrha onaj korisni učinak koji dolazi do izražaja u proizvedenim svrha onaj korisni učinak koji dolazi do izražaja u proizvedenim svrha onaj korisni učinak koji dolazi do izražaja u proizvedenim upotrebnim vrijednostima - bez obzira na to je li se radi o upotrebnim vrijednostima - bez obzira na to je li se radi o
84

upotrebnim vrijednostima - bez obzira na to je li se radi o opipljivim opipljivim opipljivim opipljivim opipljivim opipljivim predmetima, predmetima, predmetima, predmetima, predmetima, predmetima, kao što kao što kao što kao što kao što kao što su su su su su su dobra ili stvari, ili uslugama dobra ili stvari, ili uslugama dobra ili stvari, ili uslugama dobra ili stvari, ili uslugama dobra ili stvari, ili uslugama dobra ili stvari, ili uslugama

koje traju upravo toliko koliko i rad koji ih isporučuje. koje traju upravo toliko koliko i rad koji ih isporučuje. koje traju upravo toliko koliko i rad koji ih isporučuje.
b) tri puta svaki peterored (odlomak)

Živimo još uvijek u svijetu u kojem se bogatstvo društva sastoji od materijalnih dobara i u kojem je proizvođenje toga bogatstva najvažnija društvena zadaća, jer samo tako se mogu optimalno razvijati raspoložive i nove proizvodne snage, a taj razvoj je prva pretpostavka oslobađanja rada i formiranja samodjelatnog društva. Živimo još uvijek u svijetu u kojem se bogatstvo društva sastoji od materijalnih dobara i u kojem je proizvođenje toga bogatstva najvažnija društvena zadaća, jer samo tako se mogu optimalno razvijati raspoložive i nove proizvodne snage, a taj razvoj je prva pretpostavka oslobađanja rada i formiranja samodjelatnog društva. Živimo još uvijek u svijetu u kojem se bogatstvo društva sastoji od materijalnih dobara i u kojem je proizvođenje toga bogatstva najvažnija društvena zadaća, jer samo tako se mogu optimalno razvijati raspoložive i nove proizvodne snage, a taj razvoj je prva pretpostavka oslobađanja rada i formiranja samodjelatnog društva. Postoji stoga veliko opravdanje i potreba da se razlikuje rad primijenjen u materijalnoj proizvodnji od svih drugih društvenih djelatnosti. Imajući to na umu, raspravljamo o stvarno proizvodnom radu i formalno proizvodnom radu. Svojstvo stvarno proizvodnog rada pridajemo djelatnostima koje su direktno usmjerene na prilagođavanje Postoji stoga veliko opravdanje i potreba da se razlikuje rad primijenjen u materijalnoj proizvodnji od svih drugih društvenih djelatnosti. Imajući to na umu, raspravljamo o stvarno proizvodnom radu i formalno proizvodnom radu. Svojstvo stvarno proizvodnog rada pridajemo djelatnostima koje su direktno usmjerene na prilagođavanje Postoji stoga veliko opravdanje i potreba da se razlikuje rad primijenjen u materijalnoj proizvodnji od svih drugih društvenih djelatnosti. Imajući to na umu, raspravljamo o stvarno proizvodnom radu i formalno proizvodnom radu. Svojstvo stvarno proizvodnog rada pridajemo djelatnostima koje su direktno usmjerene na prilagođavanje

prirodne tvari društvenim potrebama i na dostavljanje tih proizvoda ljudima. Objekt mu je priroda, a ne čovjek, pa je tako i njegova svrha onaj korisni učinak koji dolazi do izražaja u proizvedenim
85

upotrebnim vrijednostima - bez obzira na to je li se radi o opipljivim predmetima, kao što su dobra ili stvari, ili uslugama prirodne tvari društvenim potrebama i na dostavljanje tih proizvoda ljudima. Objekt mu je priroda, a ne čovjek, pa je tako i njegova svrha onaj korisni učinak koji dolazi do izražaja u proizvedenim upotrebnim vrijednostima - bez obzira na to je li se radi o opipljivim predmetima, kao što su dobra ili stvari, ili uslugama prirodne tvari društvenim potrebama i na dostavljanje tih proizvoda ljudima. Objekt mu je priroda, a ne čovjek, pa je tako i njegova svrha onaj korisni učinak koji dolazi do izražaja u proizvedenim upotrebnim vrijednostima - bez obzira na to je li se radi o opipljivim predmetima, kao što su dobra ili stvari, ili uslugama
c) tri puta cijeli tekst

Živimo još uvijek u svijetu u kojem se bogatstvo društva sastoji od materijalnih dobara i u kojem je proizvođenje toga bogatstva najvažnija društvena zadaća, jer samo tako se mogu optimalno razvijati raspoložive i nove proizvodne snage, a taj razvoj je prva pretpostavka oslobađanja rada i formiranja samodjelatnog društva. Postoji stoga veliko opravdanje i potreba da se razlikuje rad primijenjen u materijalnoj proizvodnji od svih drugih društvenih djelatnosti. Imajući to na umu, raspravljamo o stvarno proizvodnom radu i formalno proizvodnom radu. Svojstvo stvarno proizvodnog rada pridajemo djelatnostima koje su direktno usmjerene na prilagođavanje prirodne tvari društvenim potrebama i na dostavljanje tih proizvoda ljudima. Objekt mu je priroda, a ne čovjek, pa je tako i njegova svrha onaj korisni učinak koji dolazi do izražaja u proizvedenim upotrebnim vrijednostima - bez obzira na to radi li se o opipljivim predmetima, kao što su dobra ili stvari, ili uslugama koje traju upravo toliko koliko i rad koji ih isporučuje. Živimo još uvijek u svijetu u kojem se bogatstvo društva sastoji od materijalnih dobara i u kojem je proizvođenje toga bogatstva najvažnija društvena zadaća, jer samo tako se mogu optimalno razvijati raspoložive i nove proizvodne snage, a taj razvoj je prva pretpostavka oslobađanja rada i formiranja samodjelatnog društva. Postoji stoga veliko opravdanje i potreba da se razlikuje rad primijenjen u materijalnoj proizvodnji od svih drugih društvenih djelatnosti. Imajući to na umu, raspravljamo o stvarno proizvodnom radu i formalno proizvodnom radu. Svojstvo stvarno proizvodnog rada pridajemo djelatnostima koje su direktno usmjerene na prilagođavanje prirodne tvari društvenim potrebama i na dostavljanje tih proizvoda ljudima. Objekt mu je priroda, a ne čovjek, pa je tako i njegova svrha onaj korisni učinak koji dolazi do izražaja u proizvedenim upotrebnim vrijednostima - bez obzira na to radi li se o opipljivim predmetima, kao što su dobra ili stvari, ili uslugama koje traju upravo toliko koliko i rad koji ih isporučuje. Živimo još uvijek u svijetu u kojem se bogatstvo društva sastoji od materijalnih dobara i u kojem je proizvođenje toga bogatstva najvažnija društvena zadaća, jer samo tako se mogu optimalno
86

razvijati raspoložive i nove proizvodne snage, a taj razvoj je prva pretpostavka oslobađanja rada i formiranja samodjelatnog društva. Postoji stoga veliko opravdanje i potreba da se razlikuje rad primijenjen u materijalnoj proizvodnji od svih drugih društvenih djelatnosti. Imajući to na umu, raspravljamo o stvarno proizvodnom radu i formalno proizvodnom radu. Svojstvo stvarno proizvodnog rada pridajemo djelatnostima koje su direktno usmjerene na prilagođavanje prirodne tvari društvenim potrebama i na dostavljanje tih proizvoda ljudima. Objekt mu je priroda, a ne čovjek, pa je tako i njegova svrha onaj korisni učinak koji dolazi do izražaja u proizvedenim upotrebnim vrijednostima - bez obzira na to radi li se o opipljivim predmetima, kao što su dobra ili stvari, ili uslugama koje traju upravo toliko koliko i rad koji ih isporučuje.

87

XV. Uvježbavanje točnosti i brzine
Naputak za uvježbavanje točnosti i brzine
Tekstove koji slijede uvježbavajte sukladno načinu uvježbavanja točnosti i brzine prikazanom u odjeljku XIV. (svi navedeni primjeri).

Tekstovi
TAJNICA Biti tajnicom, to je san mnogih mladih djevojaka. Neke imaju, na žalost, iskrivljenu sliku o radnome mjestu tajnice. Ta je predodžba nastala na temelju samo pojedinačnih i krajnje pojednostavljenih pretpostavki tajničkih poslova, kao što su kuhanje kave, telefonsko komuniciranje, primanje stranaka i slično. Sve je to, dakako, povezano s obveznom ugodnom vanjštinom i ovdje, u očima mnogih, završava privlačan posao tajnice. Ovakva slika je upotpunjena raskošnim predvorjem direktorova ureda, direktorom muževna izgleda, kakve često srećemo u klasičnim holivudskim filmovima. Ali, posao poslovne tajnice je u mnogočemu drugačiji no što ga zamišljaju osobe koje ne rade na tim poslovima, već ih idealiziraju i doživljavaju u pogrešnom svjetlu. Istina, možda je mnogo puta i zanimljiviji, ugodniji i lakši od niza drugih poslova. Svi će se složiti da je zanimljiviji od onoga u tvornici na tekućoj vrpci, odnosno da je manje naporan od rada na šivaćem stroju u nekom pogonu za izradu odjeće ili obuće. Isto tako je nedvojbeno da mnoge radnice koje svoj kruh zarađuju na poslovima ulaganja ili pakiranja na tvorničkoj traci, na primjer, ne bi mogle raditi posao tajnice, iako bi većina tajnica mogla raditi takve poslove.

88

OBLACI Oblaci nastaju pretvaranjem vodene pare u kapljice i neprestano se mijenjaju. Može nam se učiniti da mirno stoje na nebu ili ih vidimo kako prelaze preko njega, ali ipak gotovo svake minute izgledaju drugačije. Tijekom jednog sata svi oblaci na nebu mogu se potpuno izmijeniti. U zraku oko nas ima vodene pare koja potječe iz mora, jezera, rijeka i bara, te od životinja i biljaka koje je izdišu. Zrak može sadržavati samo određenu količinu vodene pare što ovisi o tome da li je zrak topao ili hladan. Topliji zrak može sadržavati mnogo više vodene pare nego hladniji zrak. Kada ujutro izađe sunce, ubrzo počinje grijati zemlju, a zemlja opet zagrijavati zrak što se nalazi uz nju. Topli zrak je lakši od hladnog zraka i zato se počinje dizati, a na njegovo mjesto struji novi hladni zrak, ali se i on zagrijava i diže uvis. Postupno se stup toplog zraka, u kojemu ima mnogo vodene pare, digne nekoliko kilometara u visinu, međutim, zrak koji se sve više diže, gubi toplinu i temperatura mu pada. Ubrzo će se toliko ohladiti da više neće moći zadržati svu vodenu paru koja će se tada pretvoriti u mnogobrojne sitne kapljice. Gledamo li sa zemlje te vodene kapljice, izgledaju nam kao bijela pahuljasta masa, često s jasno oštrim rubom. Oblak ostaje visoko na nebu jer su kapljice tako male i tako lagane da ih stup zraka koji se diže zadržava u visini. Budući da u tim visinama obično pušu jaki vjetrovi, oblaci su rijetko nepomični pa zato putuju i mijenjaju oblik. Ako redovito promatrate nebo, uočit ćete da se oblici oblaka, iako se neprestano mijenjaju, mogu svrstati u određene skupine i vrste koje je lako prepoznati. Postoje oblaci koji se gomilaju pa izgledaju kao brda ili kule, često su kvrgavi, katkada čak i do šest kilometara debeli. Obično se mogu vidjeti pri promjeni vremena kada nakon sunčanog vremena dolazi pljusak, ili čak oluja.

89

ČUVAJMO PRIRODU U nastojanju da hranom iz prirode nadoknadimo organizmu ono što gubi zbog izlaganja toksičnim sastojcima i otpacima suvremene civilizacije, ne bi se smjelo dogoditi da prijeđemo u drugu krajnost. Bogatstva prirode nisu neograničena. Zato ćemo ih uvijek iskorištavati racionalno, što nam neće biti teško ako prirodu zaista volimo, jer je u naravi čovjeka da štiti ono što poznaje i cijeni. Nikada ne treba pobrati svu količinu jestivih dijelova neke biljke, nađenu na jednom mjestu. Kod berbe listova trajnih biljaka treba od mnogih primjeraka uzimati tek ponešto, kako bi individualne biljke preživjele našu berbu i nadoknadile je kasnijim tjeranjem novih listova. Nipošto ne valja brati više od one količine koju mislimo uporabiti. Pri berbi jestivog bilja valja štedjeti i okolnu vegetaciju koja nam stoji na putu. Ukratko, kod branja za jelo nećemo biljke prekomjerno i bez potrebe uništavati, jer bismo neracionalnom eksploatacijom mogli pospješiti narušavanje prirodne ravnoteže i degradirati samu prirodu. Osobito valja štedjeti biljke s jestivim podzemnim dijelovima. Uz neke iznimke smijemo ih rabiti samo u krajnjoj nuždi, kad nam presahnu drugi dostupni izvori hrane. Nemilosrdnim uništavanjem samoniklog jestivog raslinja mogli bismo čak dovesti u pitanje daljnji opstanak nekih lijepih i korisnih pripadnika naše flore. Tako nekim biljkama prijeti istrebljenje, te se smatraju posebno ugroženim. Ipak, za najveći dio bilja nema takve opasnosti. Štoviše, branjem nekih raširenih vrsta divljeg povrća istovremeno možemo trijebiti najčešće i najupornije korove na kultiviranom tlu i time postići dvostruku korist. Ni pažljivom berbom šumskog voća, čajnih i začinskih biljaka nećemo ugroziti njihov opstanak. Da bismo imali što veće koristi od branja i uporabe samoniklih jestivih biljaka, treba ih dobro poznavati.

90

EKOSUSTAV

U prirodi je sve povezano određenim zakonitostima. Ako izdvojimo samo jedan dio određene cjeline, možemo vrlo lako doći do krivih zaključaka. Kada promatramo rijeku, jezero ili običnu baru da bismo upoznali život na tom mjestu, moramo uočiti i sve ono što tu vodu okružuje u prirodi i što na nju na bilo koji način utječe. Takva životna sredina predstavlja u svom sjedinjenju određeni sustav koji nazivamo ekosustavom, drugim riječima, znanost o kući, a ta kuća je naša Zemlja na kojoj živimo. Znači, ekologija je znanost koja se bavi proučavanjem odnosa između života i prostora u kojem se on odvija. Na Zemlji ima mnogo ekosustava i svi su oni međusobno povezani. U vodi žive i biljke i životinje i sve one ovise jedne o drugima i na neki se način dopunjuju. Tu je vidljivi svijet i onaj koji možemo vidjeti jedino mikroskopom. Svi oni čine životnu zajednicu koju nazivamo biotop ili stanište. Životnu zajednicu neke rijeke ili jezera možemo sačuvati samo ako zaštitimo cjelokupni ekosustav tih voda, a to znači da nema zaštite samo za ribe ili samo za vodu, jer taj dio prirode možemo zaštititi samo ako imamo na umu kompletan život tog područja. Zbog toga, kada naša zajednica odluči da sigurno zaštiti određeni dio flore ili faune, na tom teritoriju uspostavlja zakonsku zaštitu cjeline uspostavljanjem nacionalnog parka. Športski ribolovac mora biti zaštitnik prirode u širem smislu, a ne samo zaštitnik riba i voda. To znači da se mora što učinkovitije uključiti u zaštitu čovjekove okoline.

91

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE Vijeće Europske unije je značajna institucija koja radi u skladu s ovlaštenjima dobivenima na temelju Ugovora o osnivanju Europske unije. Na temelju Ugovora o osnivanju Europske zajednice, Vijeće je zakonodavno tijelo u mnogim područjima od interesa za Europsku uniju, a njegova uloga do izražaja dolazi prilikom suodlučivanja s Europskim parlamentom. Nadalje, Vijeće Europske unije ima zadaću koordinacije globalne gospodarske politike zemalja članica Europske unije, te pored toga u ime Europske unije zaključuje međunarodne sporazume. Na temelju Ugovora o osnivanju Europske unije, Vijeće Europske unije donosi odluke bitne za određivanje i implementaciju zajedničke vanjske i sigurnosne politike, na temelju smjernica koje utvrđuje Europsko Vijeće, te koordinira aktivnosti zemalja članica i usvaja mjere na području policijske i pravosudne suradnje u području kaznenog prava. Vijeće Europske unije sastoji se od po jednog predstavnika na ministarskoj razini svake zemlje članice, koji je ovlašten predstavljati svoju vladu. Članovi Vijeća ne odgovaraju politički svojim nacionalnim parlamentima. Učestalost sjednica Vijeća zavisi od hitnosti pojedinih pitanja o kojima treba raspravljati. O općim, ekonomskim i financijskim pitanjima, te o pitanjima s područja poljoprivrede sjednice se održavaju jednom mjesečno, dok se o pitanjima su transport, ekologija ili industrija Vijeće sastaje tek četiri puta godišnje. U slučajevima kada se Vijeće ponaša zakonodavac, pravo inicijative leži na Europskoj komisiji podnosi prijedloge Vijeću. O prijedlozima se raspravlja u kao što dva do kao koja okviru

Vijeća, a u samom postupku usvajanja mogu se davati i amandmani. U aktima koje usvaja, Vijeće se može pozivati na pravo Europske komisije u pogledu primjene takvih akata. U okviru ugovora o osnivanju Europske zajednice, akti Vijeća mogu imati oblik uredbi, direktiva, pravila, preporuka ili mišljenja. Vijeće može, također,

92

usvajati i zaključke političke prirode ili neke druge vrste akata, kao što su deklaracije i rezolucije. Zatim, na području zajedničke vanjske i sigurnosne politike, Vijeće Europske unije donosi odluke potrebne za definiranje i implementaciju te politike, a na temelju općih smjernica koje je odredilo Europsko vijeće. Vijeće Europske unije preporučuje zajedničku strategiju Europskom vijeću i provodi takvu strategiju, osobito putem odlučivanja o zajedničkim aktivnostima i zajedničkim stavovima. Vijeće Europske unije, na inicijativu zemalja članica ili Europske komisije, odlučuje o zajedničkim stavovima, donosi načelne odluke i predlaže konvencije u vezi policijske i pravosudne suradnje u kaznenim predmetima. Rad Vijeća Europske unije priprema Odbor stalnih zastupnika (COREPER) koji se sastoji od stalnih zastupnika država članica u Bruxellesu i njihovih zamjenika, a sastaje se svakog tjedna. Ovaj Odbor također nadzire i koordinira rad oko 250 odbora i različitih radnih tijela,sastavljenih od službenika iz zemalja članica koji na tehničkoj razini pripremaju svu problematiku o kojoj treba raspravljati COREPER i Vijeće Europske unije. Vijeću Europske unije predsjedava tijekom perioda od šest mjeseci pojedina zemlja članica, a njihova rotacija temelji se na prethodnom dogovoru. Predsjedništvo Vijeća Europske unije značajan je dio organizacije i rada ove institucije, a osobito je značajna njegova uloga u zakonodavnom procesu i u postupku donošenja političkih odluka. Predsjedništvo organizira i rukovodi sjednicama te, po potrebi, rješava nastale probleme. Predsjedništvo, uz pomoć glavnog tajnika Vijeća koji se ponaša kao visoki predstavnik za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku, također predstavlja Europsku uniju u pitanjima koja se odnose na taj dio poslova.

93

BOGATSTVO BILJNOG SVIJETA

Biljni pokrov Zemlje i dalje zauzima velika prostranstva. Veliki dio kopnene površine našeg planeta ostaje za sada prekriven divljim raslinjem. Svijet biljaka, od razvojno najnižih oblika do cvjetnjača, izvanredno je bogat i raznolik. Pretpostavlja se da je velik broj biljnih vrsta još neotkriven i botaničarima nepoznat. S druge strane, na stotine milijuna ljudi u svijetu danas gladuje ili se nedovoljno i slabo hrani. Jedna između mnogobrojnih mjera koje se poduzimaju da bi se u budućnosti osigurala prehrana sve brojnijeg stanovništva svijeta sastoji se u traženju i otkrivanju novih izvora hrane medu divljim biljkama. Takva su istraživanja u nekim zemljama dala vrijedne rezultate. Pokazalo se da se u samoniklom raslinju kriju velike prehrambene rezerve. Vjeruje se da bi se čak jedna trećina svih biljnih vrsta mogla u nekom obliku rabiti za jelo. Čini se da bismo na Zemlji teško mogli naći neobrađenu zelenu površinu od dvadesetak kvadratnih metara na kojoj ne bi rasla baš nijedna jestiva biljka. Flora naše zemlje posebno je raznovrsna i osebujna. Na našem primorju razvijena je zimzelena vegetacija mediteranske regije. Unutarnje kopneno područje prekriva vrlo raznolika vegetacija. Po našim šumama i planinama, po poljima, livadama i pašnjacima, uz grmlje, šikare i putove, na zapuštenim mjestima u blizini naselja, uz rijeke i potoke, uz naše more, po našim otocima i grebenima, rastu na stotine vrsta biljaka koje imaju jestive plodove, listove, stabljike ili mlade izdanke, sjemenke, cvjetove ili cvjetne pupoljke, korijenje, podanke, lukovice ili gomolje. Sigurno je da u našoj zemlji uspijeva više stotina samoniklih vrsta viših biljaka koje bi se u nekom obliku mogle rabiti za hranu. Uz sve to nepresušno bogatstvo, iskustva iz vremena ratova i oskudica pokazuju da su ljudi znali i umirati od gladi pored prirodnih izvora hrane.

94

BRODOVI Brodovi i čamci pripadaju među najznačajnija, a možda i najstarija, prijevozna sredstva koja je rabio čovjek. Praljudi su se kretali niz rijeke ploveći na deblima, a kasnije su naučili graditi splavi i čamce s veslima, te lađe s jedrima. U današnje vrijeme milijuni brodova i čamaca plove rijekama, jezerima, morima i oceanima svijeta. Među tim brodovima ima svakakvih, od malih gumenih čamčića i kanua, pa do luksuznih, poput plovećih gradova velikih prekooceanskih brodova i divovskih tankera za prijevoz nafte. U prošlosti je riječ brod označavala neko veliko plovilo na jedra, s tri ili četiri jarbola. U današnje vrijeme brod je bilo koje veliko pomorsko plovno sredstvo s motornim pogonom. Riječ čamac obično označava malu barku kao što su čamac s veslima, jahta s kabinom, jedrilica, barka s jedrima. Prvi čamci i brodovi građeni su od drveta. Od početka dvadesetog stoljeća brodograditelji grade brodove od željeza i čelika. Manje barke danas se grade od fiberglasa i plastičnih materijala. Kada su graditelji brodova počeli rabiti željezo i čelik, odmah su se prihvatili gradnje većih brodova boljih plovnih i prometnih osobina. Kako se tehnologija proizvodnje čelika stalno usavršavala, to je omogućavalo proizvodnju jačih vrsta čelika, pa su brodovi postajali sve veći i bolji. Najbrži jedrenjaci bili su američki, a mogli su se kretati brzinom od dvadeset čvorova. Prvi parni brodovi bili su spori. Međutim, kako su se motori usavršavali i brodovi postajali sve brži, počela su se održavati nadmetanja u brzini putovanja na različitim relacijama. Najčuvenije od svih natjecanja je Plava vrpca Atlantika, koja je dodjeljivana brodu koji najbrže preplovi ocean u oba smjera. Najsuvremeniji brodovi imaju turbine, dizelske ili nuklearne motore. Morima danas plove različita plovila od prekooceanskih putničkih, teretnih, do običnih brodova i brodica.

95

TERETNI BRODOVI Teretni brodovi ili teretnjaci plove preko oceana i mora, prevozeći robu iz jedne luke u drugu. Oni su većinom lakši od deset tisuća tona, ali među njih također ubrajamo i najveće brodove na svijetu, divovske tankere za prijevoz nafte. Budući da teretni brod mora prevoziti teške terete, njegovo korito je vrlo jako. U unutrašnjosti korita su prostrani skladišni odjeljci za teret, zvani brodsko skladište. Teret se ukrcava i iskrcava pomoću dizalica i drugih uređaja za podizanje koji su smješteni na palubi. Kod većine ovakvih brodova kabine za posadu smještene su u srednjem dijelu broda. Kod nekih brodova, kao što su tankeri, kabine su obično u stražnjem dijelu broda, a namijenjene su za koji se povremeno konstruirani su s vrste tereta, kao mornare i radnike na brodu i za mali broj putnika nadu na teretnom brodu. Neki teretni brodovi određenom namjenom, to jest da prevoze određene što su meso, rasuti tereti i drugo.

HELIKOPTERI Helikopteri lete pomoću krakova koji se, poput krila na vjetrenjači, okreću i koji su postavljeni na vrhu. Rotor helikoptera je postavljen na vrhu i ima ulogu krila i propelera. Helikopteri ne mogu letjeti tako brzo kao zrakoplovi, ali su oni mnogo okretniji. Mijenjajući kut krakova rotora, pilot helikoptera može usmjeriti svoju letjelicu naprijed, natrag ili u stranu. On može postići da helikopter lebdi u zraku, poput kolibrića, ili da ga usmjeri gore ili dolje. Helikopteru nije potrebna posebna staza za slijetanje. On može uzletjeti skoro bilo odakle ili sletjeti bilo gdje, čak i na zgradu s ravnim krovom. Zbog svoje okretnosti i spretnosti, helikopteri se rabe na bezbroj načina, kao na primjer za prijevoz putnika ili tereta, za spašavanje ljudi iz mora ili teško pristupačnih mjesta, za kontrolu visećih kablova, za kontrolu prometa na prometnicama.

96

XVI. Tipkanje arapskih brojeva

NAPUTAK ZA PISANJE NA TIPKOVNICI
Arapski brojevi se nalaze u četvrtom redu tipkovnice. Možemo ih ispisivati na tri načina: 1. Pisanje brojeva s PODOSNOVICE. Ruke premjestimo s drugog reda tipkovnice (temeljni položaj) u četvrti red tipkovnice (podosnovica). Raspored je postave prstiju: lijeva ruka 3 4 4 3 desna ruka 8 9 2 3

brojevi broj prsta

1 5

2 5

5 2

6 2

7 2

0 4

* Brojke u gornjoj tablici označavaju prste lijeve i desne ruke: 2 = kažiprst 4 = prstenjak 3 = srednji prst 5 = mali prst 2. Pisanje brojeva pomoću numeričkog dijela koji se nalazi na desnom dijelu tipkovnice. Raspored je postave prstiju: desna ruka 7 8 9 4 5 6 1 2 3 0 2 3 4

brojevi brojevi brojevi brojevi broj prsta

3. Pisanje brojeva s OSNOVICE (temeljni položaj). Prste držimo na tipkama temeljnog položaja, a prsti direktno zahvaćaju tipke podosnovice. Ovim načinom pisanja služimo se kada se pretežito pišu tekstovi bez stalne uporabe brojeva. Napomena
97

Decimalne vrijednosti odjeljuju se od cijelih brojeva zarezom. U tom slučaju iza zareza ne dolazi razmak. Brojevi 1 i 0 Brojku jedan (1) pišemo malim prstom lijeve ruke (peti prst). Znak za nulu (0) pišemo prstenjakom desne ruke (četvrti prst).

Vježbe
1.

1 10 11 100 101 110 111 1000 1100 1110 101 111 1001 1010 110 10 11 1 100 1.000 0,10 1.001 1,01 10 1.110 100 1,101 0,1101 101 11 110 kutija, 10 kopija, 11 mjeseci, 11.000 godina, 11.100 komada 110. redak, 10. rez, 1. put, 101. stranica, 0,1 posto pogrešaka
2.

Prilikom pregleda robe ustanovljen je manjak od 1 sanduka piva. Molimo vas da u roku od 10 dana podmirite naš račun br. 110-93. Primili smo vaše pismo koje ste nam poslali 11. 10. ove godine. Željko je bio u kazalištu i sjedio u 1. redu na sjedalu br. 10.
Brojevi 5, 6, 7 i 8 Brojke 5 i 6 pišemo kažiprstom lijeve ruke (drugi prst), a brojke 7 i 8 kažiprstom desne ruke (drugi prst). Uporišta su na malim prstima. Vježbe 3.

fr5 fr5 ju8 ju8 fr5 fr5 ju8 ju8 fvr5 fvr5 jnu8 jnu8 fr5 fr5 ju8 fv5r fv5r jn8u jn8u f5r5vf f5r5vf j8u8mj j8u8mj g5r g5r h8u h8u 588 udaraca u minuti, 0,8 posto pogrešaka, 15 knjiga, 5 olovaka 50 150 80 180 580 850 1801 1501 5108 8105 105 108 801 5018 8058
4.

15 tona jabuka, 800 litara benzina, 58 kilograma vune, 18 vreća 680 putnika, pišite do 75. reza, 800 čaša, javite se 8. 6. o.g. 6 mjeseci, 16 tjedana, 58 godina, 700 dana, 81 minuta, 18. vijek Očekujemo da nas i vi posjetite u ponedjeljak, 5. 6. ove godine.
5.

ft6 ft6 ju7 ju7 ft6 ft6 ju7 ju7 fvt6 fvt6 jnu7 jnu7 ft6 ft6 ju7 fv6t fv6t jn7u jn7u f6t6vf f6t6vf j7u7nj j7u7nj g6t g6t h7u h7u 60 160 70 170 568 786 178 156 1068 5087 6018 5801 1008 607 56 7 1786 metara, 15 sati, 1870 posjetitelja, 60 minuta, 15.600 pora

6. 98

50 t željeza, 1600 l vina, 750 kg banana, 8600 m vunene tkanine, Najviši planinski vrh svijeta je Mt. Everest, visok 8848 metara. Od 1867. do 1888. g. u uporabi su strojevi s nevidljivim pismom. Brojke 5 i 6 pišemo lijevim, a brojke 7 i 8 desnim kažiprstom.
Brojevi 4 i 9 Brojku 4 pišemo srednjim prstom lijeve ruke (treći prst), a brojku 9 srednjim prstom desne ruke (treći prst). Uporišta su na malim prstima. Vježbe 7.

de4 de4 ki9 ki9 d4e4d d4e4d k9i9k k9i9k dc4e4 dc4e4 k,9i9 k,9i9 404 414 909 909 419 414 496 1960 1999 9444 4 49 9 994 164 19 48 45 godina, 9 sati, 49 učenika, 40 minuta, 1944. godina, 19. kat 40. obljetnica, 90 kg težine, 1549 m visine, 4 m dužine, 799 cm
8.

Beethovenova 9. simfonija, 49 minuta zakašnjenja, 140 kg ječma, Brojku 9 pisat ćete desnim, a brojku 4 lijevim srednjim prstom. Zahvaljujemo vam na pismu koje ste nam poslali 4. 9. ove godine. U prilogu vam dostavljamo račune broj 149 i 150 od 19. 11. o. g. Brojevi 2 i 3
Brojku 2 pišemo malim prstom lijeve ruke (peti prst), a brojku 3 prstenjakom lijeve ruke (četvrti prst). Uporišta su na kažiprstima. Vježbe 9.

sw3 sw3 aq2 aq2 s3w3s s3w3s a2q2a a2q2a sx3w3 sx3w3 ay2q2 ay2q2 220 330 23 32 132 935 82 1329 593 82 383 8293 33 22 122 122 323 25 posto provizije, 43. po redu, 1929. godina, 3.327 kilometara 11.332 komada šibica, 3. red tastature, 32 godine, 3 t željeza,
10.

Brojku 3 pišete lijevim prstenjakom, a 2 lijevim malim prstom. Naručujemo 300 cijevi promjera 12 cm i 25 m žice dužine 320 m. Standardna dužina vrpce za strojeve na kojima pišemo je 13 mm. Molimo vas da svoj dug od 42.300 kuna podmirite u roku 30 dana.
Naputak za pisanje vježbi Pri pisanju nekog teksta nove smislene cjeline od prethodnih odvajamo tzv. odlomcima, koji trebaju biti uočljivi. Oblikovati tekst na stranici možemo na dva načina: 1. AMERIČKI način oblikovanja - svaki novi odlomak od prethodnog se odvaja s dva pritiska na tipku ENTER, a svi reci počinju na mjestu gdje se nalazi kursorski znak, odnosno na rezu 10. 2. EUROPSKI način oblikovanja - novi se odlomak u odnosu na prethodni naglašava tako da se prvi redak novog odlomka piše uvučeno za jedan TAB, a svi ostali redci od početka gdje se nalazi kursorski znak,
99

odnosno od reza 10. Između odlomaka nema dva razmaka, ali možete i njih napraviti ako je tekst kraćeg sadržaja, kako bi tekst bio ljepše raspoređen na stranici. Zadatke za samostalno oblikovanje teksta na stranici dajemo u odjeljku XXVII. Prepišite tekst pod naslovom "Južna Dalmacija od 1918. do 1929." američkim oblikom, a tekst pod naslovom "Sunčev sustav" europskim oblikom. 11.

JUŽNA DALMACIJA OD 1918. DO 1929. Južna Dalmacija obuhvaća površinu 1.315 kilometara kvadratnih, što je 10,5 posto ukupnog područja bivše pokrajine Dalmacije, umanjenog za površinu grada Zadra i otoka Lastova, koji su Rapalskim ugovorom pripadali Italiji. Prema popisu stanovništva iz 1921. godine, na 1 kilometar kvadratni u dubrovačkom kotaru živjela su 47,07 stanovnika, a u kotaru Korčula 49,07 stanovnika. To je bio prosjek naseljenosti Dalmacije, koji je prema spomenutom popisu iznosio 48,80 stanovnika na 1 kilometar kvadratni. U razdoblju od 1921. do 1931. godine naseljenost uglavnom ostaje jednaka. Kad je riječ o naseljenosti, potrebno je spomenuti da je otok Korčula imao veći prosjek naseljenosti nego južna Dalmacija. Prema popisu iz 1931. godine, naseljenost po kilometru kvadratnom iznosi 47 stanovnika. Navedeni podaci iz 1921. godine odnose se na kotar Korčulu koji je tada u svom sastavu imao i općine poluotoka Pelješca i koje su nakon 1929. godine ušle u sastav kotara Dubrovnika, a rjeđe su naseljene od otoka Korčule pa je zato i prosjek niži.
12.

SUNČEV SUSTAV Sunčev sustav se sastoji od Sunca i svih nebeskih tijela koja obilaze oko njega. Sunce je zvijezda koja, kao i druge zvijezde, daje vlastitu svjetlost. Nebeska tijela koja obilaze oko jedne zvijezde zovu se planeti. Mnogi planeti imaju svoje satelite koji putuju oko njih. U Sunčevu sustavu ima ukupno 9 planeta koji obilaze oko Sunca. Planeti se mogu podijeliti u dvije skupine. U prvu skupinu pripadaju Merkur, Venera, Zemlja i Mars. Gustoća ovih planeta je četiri puta veća od gustoće vode. Jupiter, Saturn, Uran i Neptun mnogo su veći planeti od prethodnih s 1.320 puta većim obujmom. Saturnov polumjer ima 60.400 km ili 10 Zemljinih. Jupiter i Saturn imaju mnogobrojne satelite. Uran ima polumjer 23.700 km, a Neptun 22.300 km. Pluton ima polumjer oko 3.200 km, što znači da je manji od Marsa. Planeti bliski Suncu obilaze oko njega velikim brzinama. Merkur se kreće srednjom brzinom od 46,8 km u sekundi, a Venera 35,0 kilometara u sekundi. Naša Zemlja ima srednju brzinu 29,8 kilometara u sekundi. Što je veća daljina planeta od Sunca, to je manja njegova brzina: Pluton se kreće samo 4,6 kilometara u sekundi. Ako zamislimo da smo Sunčev sustav smanjili 10 bilijuna puta, dobit ćemo nekakvu predodžbu o tome koliko su planeti maleni prema cijelom Sunčevu sustavu. Sunčev sustav bi tada imao polumjer oko
100

590 m. Sunce bi bilo lopta od oko 14 cm u promjeru, Merkur bi se pretvorio u glavu pribadače s promjerom od oko 1,2 mm na daljini od 11 m od Sunčeva modela. Jupiter smanjen na zrno grožđa bio bi udaljen oko 78 m od središta. Pretpostavlja se da atmosfere na Merkuru nema. Zbog njegove blizine Suncu, danju je temperatura previsoka, ona iznosi 329 stupnjeva Celzijevih, ali je noću prehladno - temperatura pada ispod 27 stupnjeva Celzijevih.

101

XVII. Tipkanje rimskih brojeva

I 1

V 5

X 10

L 50

C 100

D 500

M 1000

NAPUTAK ZA PISANJE NA TIPKOVNICI
Ako želite napisati rimski broj na tipkovnici osobnog računala ili na pisaćem stroju, poslužit ćete se velikim slovima jer posebnih znakova za rimske brojeve nema. Rimske brojeve čitamo isključivo kao redne brojeve i iza njih obvezno pišemo točku. Napomena Danas se izbjegava pisanje godišta rimskim brojevima. Takav način pisanja godišta još se tradicionalno zadržao u filmskoj industriji prilikom naznake godine u kojoj je film snimljen.

Vježbe
1.

1. je I. 5. je V. 5. je V. 10. je X. 10. je X. 50. je L. 5. je V. 100. je C. 100. je C. 500. je D. 500. je D. 1000. je M. 50. je L. 2. je II. 4. je IV. 6. je VI. 9. je IX. 13. je XIII. 17. je XVII. V. poglavlje, II. čin, XIX. stoljeće, MCMXCIII. je 1993. VI. dio.
2.

LX je 60, DCLXVI je 666, XXXVII je 37, D je 500, LXXXVII je 87. 845 je DCCCXLV, 879 je DCCCLXXIX, 24 je XXIV, 1816 je MDCCCXVI. na prijelazu iz XVII. u XVIII. stoljeće, III. tisućljeće pr. Kr. u XVI. poglavlju te knjige, početkom XXI. stoljeća, u III. činu,
102

Napomena Datum ili nadnevak sastoji se od dana, mjeseca i godine, koji su međusobno odijeljeni razmacima, a iza svakog dijela dolazi točka. Dan i godina se uvijek pišu arapskim, a mjesec možemo pisati i rimskim i arapskim brojkama. Može se ispisati i naziv mjeseca. 3.

U Zagrebu 6. 9. 2005. ili Zagreb, 6. IX. 2003. 23. VI. 2000. Otokar Keršovani rođen 23. II. 1902. u Trstu, umro je u Zagrebu 6. IX. 1941. Franjo Kuhač rođen 10. 11. 1934. u Osijeku, umro je 18. 6. 1911. u Zagrebu. Giacomo Puccini, Bruxelles, 22. 12. 1858.
4. Ispišite sljedeće brojeve rimskim brojkama:

2., 6., 9., 19., 15., 17., 8., 20., 23., 26., 31., 33., 29., 45., 58., 7., 152., 105., 346., 510., 802., 900., 1000., 1993., 2700.,
5.

RAZVOJ HRVATSKOG JEZIKA Hrvatski se jezik pojavio u književnosti u XII. stoljeću. Najstariji jezični spomenik u početku XII. stoljeća, Baščanska ploča, pisan je mješavinom narodnog i crkvenoslavenskog jezika. Prvo je pismo glagoljica i ćirilica, a od XIV. stoljeća prevladava latinica. Javne isprave i zakonici, kao što su Isprava Kulina Bana iz 1189., Vinodolski zakon iz 1288. i drugi, pišu se narodnim jezikom. Narodni jezik ulazi rano i u liturgijsku i apokrifnu književnost. Prvo veće hrvatsko umjetničko djelo, Marulićeva Judita iz 1501. godine, pisano je čakavskim narječjem. Dubrovčani, Bosanci, Hercegovci, Dalmatinci i Slavonci razvijaju bogatu književnu djelatnost na štokavskom narječju ijekavskog i ikavskog izgovora u XVI., XVII. i XVIII. stoljeću. U isto vrijeme razvija se i značajna književna djelatnost na kajkavskom narječju. Tek nastojanjem ilirskog pokreta pod vodstvom Ljudevita Gaja u XIX. stoljeću, uvodi se u Hrvata 1836. godine zajednički književni jezik na temelju štokavskog narječja i njegova ijekavskog govora, s etimološkim pravopisom.
Napredniji učenici prepisat će dopunsku vježbu koja se nalazi na CD-u. Dopunska vježba 6.

TISAK Prije izuma tiska knjige su pisane rukom. Čovjeku su trebali mjeseci, često i godine da izradi samo jedan prijepis neke knjige. Tisak je u svojem najjednostavnijem obliku izumljen u Kini, prije više od 2.000 godina. Izrezivani su dijelovi bloka ravnog drveta da se izrade uzdignuta slova ili crteži. Uzdignuta je
103

površina premazivana crnilom pa je arak papira pritiskan na nju da primi otisak. To je bilo još vrlo sporo i skupo. U XV. stoljeću jedan njemački tiskar, Johann Gutenberg, omogućio je da se knjige tiskaju brže i jeftinije. Umjesto da izrezuje jednu čitavu stranu u bloku drveta, izrezao je svako slovo posebno na malim drvenim blokovima iste visine. Ta slova su mogla biti složena u bilo kojem redu da se sastave riječi i rečenice. Kad je tiskanje bilo dovršeno, komadi s tiskarskim slovima mogli su se ponovo uporabiti za sastavljanje novih riječi. Umjesto da se rukom pritišće papir na namašćena slova, rabljena je mehanička sila da pritisne papir na slova. Ipak, i s tim unapređenjem išlo je to još polako. I na našem primorju već prije kraja XV. stoljeća bila je osnovana prva tiskara u Hrvatskoj, ali nije dugo radila. U 500 godina otkad je Gutenberg prvi uporabio odvojena tiskarska slova, izvršena su mnoga unapređenja i u brzini i kakvoći tiskanja. Slova se više ne slažu rukom, osim u posebnim slučajevima. Veliki moderni slagarski strojevi, s tipkama kao na pisaćem stroju, rabe se za samostalno slaganje redaka slova ili filmova. Od njih se izrađuju tiskarski otisci, bilo lijevanjem ili fotografiranjem. Otiscima rukuju veliki moderni tiskarski strojevi koje pokreće elektricitet. Oni mogu svakog sata tiskati tisuće novina ili knjiga.

104

XVIII. Tipkanje razgodaka (interpunkcijskih znakova)

NAPUTAK ZA PISANJE NA TIPKOVNICI
Interpunkcijski znakovi - točka (.), zarez (,), dvotočka (:), točka-zarez (;), uskličnik (!) i upitnik (?) su znakovi koje pišemo ODMAH uz zadnje slovo riječi iza koje dolaze, a iza njih se obvezno ostavlja razmak. Zarez i točku, kao interpunkcijske znakove, naučili smo u odjeljcima VI. (zarez) i VII. (točka). Dvotočka se u pravilu nalazi u prvom redu tipkovnice, najčešće u kombinaciji s točkom. Pišemo je prstenjakom desne ruke uz uporabu tipke Shift. Točka-zarez se u pravilu nalazi u prvom redu tipkovnice (obično u kombinaciji sa zarezom), a pišemo je srednjim prstom desne ruke uz uporabu tipke Shift. Uskličnik se na svim tipkovnicama ne nalazi na istom mjestu, ali je najčešće smješten u četvrtom redu tastature), pa ga pišemo malime prstom lijeve ruke uz uporabu tipke Shift. (Ukoliko se uskličnik nalazi na nekoj drugoj tipki, pišemo ga odgovarajućim prstom.)

Vježbe
1.

deki: jk: čl: as: fe: ji: deki: jk: čl: as: fe: ji: deki: jk: a Donesi mi: Kupi si: Putuj u: Obuci: Čuvaj to za: Uzmi: Prinesi: Iva je kupila: cipele, kaput i šal. Dodaj mi: sol, ulje i rižu. Ploveći brodicom svratit ću na otoke: Krk, Rab, Hvar i Korčulu.
2.

kik? k?k di? ?k? ki:k? fi? je? kik? k?k di? ?k? ki:k? fi? je? k Zašto? Zašto? Što? Što? Kada? Kada? Kuda? Kuda? Tko? Tko? Gdje? Zašto ideš? Što nosiš? Kada ćeš doći? Kuda hodaš? Tko je? Gdje? Hoćeš li zapjevati? Zar to još nisi naučila? Jesi li to vidio?

105

3.

fr5! fr5! de! de! ju5! ju5! ki! ki! fv! fv! jm! jm! fr! fr! ju! Tišina! Tišina! Sretno! Sretno! Oj! Oj! Pišite nam! Pišite nam! Ne, to je nemoguće! Dođite nam opet! Ne gazite cvijeće! Pjevaj! O lijepa, o draga, o slatka slobodo! Hej, ne gledaj tipkovnicu!
Sljedeća dva izvatka iz drame "U agoniji", Miroslava Krleže, prepišite bez pogreške. 4.

Hvala, već je bolje, hvala, nije potrebno! Neću ništa, hvala, dobro je! Ti si tako suviše učtiv noćas! Ti si uopće suviše učtiv, te mi se čini da ti od te svoje pretjerane učtivosti ne govoriš istinu! Da! Sve tvoje riječi, tvoj način, sve je to neistinito i patvoreno, ako se pravo uzme! Da! Meni je upravo sada pala na um ta ideja: a što onda, ako si ti jedno neistinito lice?
5.

Ja ne preuveličavam ništa! Hvala! Neću ništa! Hvala! Pusti me! To nisu nikakve egzaltacije! Ne, ne, pusti me! Ja sam već sinoć u salonu pomislila na to, da si ti moguće jedno neistinito lice! A to mi se sada pričinilo vrlo točnim! Ti jedno misliš, a drugo govoriš! Daj, priznaj, molim te, progovori, ne budi tako prazno učtiv, pa to je samo maska, pa to nije tvoje pravo lice! Molim! Ako su to samo moje egzaltacije, molim, izvoli, reci istinu, reci o čemu si sve mislio, tamo kod balkona poslije ove leptirice tu?

106

IX. Donja crta i crtica za rastavljanje

Vježbe: 1. Prepisujući sljedeće tekstove, učite pravila pisanja donje crte i crtice za rastavljanje te ih ujedno primjenjujete.

CRTA ZA PODCRTAVANJE Donja crta se nalazi u prvom redu tipkovnice, a pišemo je malim prstom desne ruke, kao i crticu za rastavljanje, ali uporabom tipke za Shift. Na pisaćim strojevima se ova crta koristila kao crta za podcrtavanje, no prilikom pisanja na tipkovnici osobnog računala rabimo funkciju za podcrtavanje, te je ta radnja znatno pojednostavljena u odnosu na prijašnje pisanje na pisaćem stroju. Ako treba podcrtati jednu riječ, vraćamo se i označavamo mišem pomoću pokazivača riječ koju podcrtavamo. Dakle, podcrtavati počinjemo ispod prvog, a završavamo ispod posljednjeg slova riječi koju želimo podcrtati, što znači da ćemo voditi računa kako selektiramo tekst koji hoćemo podcrtati. Ako treba podcrtati više riječi jednu za drugom, podcrtava se od prve do posljednje riječi, uključujući razmake među njima i eventualnu interpunkciju. Donju crtu rabimo, primjerice, kod pisanja nekih elektroničkih adresa: petar_miletic@yahoo.com.
2. Napisat ćete nekoliko primjera u kojima se rabi crta za podcrtavanje:

ju8_ ju8_ f8u_ f8u_ jum_ jum_ de_ju_ de_ju_ ju8_ ju8_ f8u_ f8u_ Novelu Baraka Pet Be napisao je hrvatski pisac Miroslav Krleža. Pomet je lik iz poznate komedije Dundo Maroje pisca M. Držića. Dođi danas u 10 sati. Ne gledajte u tastaturu stroja. Požurite!

107

UPORABA CRTICE ZA RASTAVLJANJE
Crtica za rastavljanje obrađena je u VII. odjeljku, ali se taj znak rabi na više različitih načina i s više različitih značenja. Prepišite sljedeću vježbu u kojoj ćete primjenjivati crticu za rastavljanje u raznim funkcijama, a ujedno ćete saznati u kojim se slučajevima ta crtica rabi. 3.

Crtica - kao STANKA

Kad je ova crtica u službi stanke, ispred i iza nje obvezno dolazi razmak. Stoji često umjesto zareza, zagrade, navodnika, ponekad i dvotočke. Njome se odjeljuju i umetnuti dijelovi u rečenicama, stavlja se ispred onog što dolazi neočekivano i slično. Evo nekoliko primjera: a)

Sjedim ja u sobi - sam samcat - na stolu hrpa zgužvanog papira - jutro samo što nije svanulo - a ja nikako da počnem prvu rečenicu moje nove pripovijetke.
b) c)

Mnoge stvari su nadohvat ruke - treba samo saviti kralježnicu. Tko drugom jamu kopa - kaže narodna poslovica - sam u nju pada. Pametniji popušta - reče vol - i stavi glavu u jaram. Tko visoko leti - nisko pada. I gol i bos, i još mu je - zima. Uvjerili su me da sam u - pravu. Loš, lošiji - najbolji.
4.

Crtica - kao SPOJNICA

Crtica kao spojnica piše se između dijelova polusloženica, kao npr. rekla-kazala, između dvaju dijelova riječi izvedenih s kojim brojem kad se prvi dio piše brojkom, a drugi dio slovima, npr. 5-godišnjica, između kratice i padežnog nastavka, kao npr. SAD-a, između brojeva koji čine neku cjelinu, npr. broj žiro-računa i slično. Napišite neke primjere:

Zagreb-Sisak, karbon-papir, bruto-proizvod, žiro-račun, kasa-skonto, export-import, uvoz-izvoz, pelir-papir, Ivana Brlić-Mažuranić, Broz-Ivekovićev rječnik, Ruža Pospiš-Baldani, Marija Ružička-Strozzi, Ivanić-Grad, autobusom Zagreb-Varaždin-Zagreb
b)

a)

žiro-račun broj 2484008-1122338831, URBROJ: 516-04-02-3-93-5, pišite na papiru formata A-4, umnožavanje teksta pomoću karbon— -papira, robno-novčani odnosi, Mini-Moris, lovor-vijenac, rakrana, Maretić-Ivšićev prijevod Ilijade, remek-djelo, Dilj-gora,
c)

Radio-goniometar je radio-navigacijski uređaj koji služi za određivanje smjera iz kojega dolaze radiovalovi što ih emitiraju u poznatim dužinama i razmacima posebne radiopostaje smještene na određenim punktovima na kopnu.

108

5.

Crtica - zamjena za riječ DO

Kada ovu crticu rabimo kao zamjenu za riječ DO, ispred i iza nje dolazi razmak. Međutim, ako ovu riječ zamjenjujemo crticom između dva broja unutar zagrada, ona može biti napisana tijesno uz brojeve. Ako je ispred prve brojke riječ DO ispisana slovima, pisat ćemo je slovima i između brojeva (od 7 do 8, a ne od 7 - 8). Evo nekoliko primjera: a)

7 - 8 kopija, prosječna brzina je 60 - 80 km, 120 - 240 udaraca u minuti, 200 - 700 stranica, 10 - 15 kopija, 2 - 3 kutije, 30 - 35 pisaćih strojeva, Ivan Mažuranić (1814-1890), 95 – 100 stolova. Godišnji odmor djelatnika iznosi 14 - 30 radnih dana.
b)

od 7 do 8 kopija, prosječna brzina je od 60 do 80 km, od 120 do 240 udaraca u minuti, od 200 do 700 stranica, od 10 do 15 kopija, od 2 do 3 kutije, od 30 do 35 pisaćih strojeva, od 95 do 100 stolova, od 80 do 90 olovaka, od 5 do 7 listova papira
6.

Crtica kao NAVODNICI (TIRET)

Kada crticu rabimo umjesto navodnika, pišemo je samo na početku upravnog govora. Iza crtice obvezno dolazi razmak. Kao primjer prepišite razgovor između Bartolomea i Nele u romanu TAJNA SARMATSKOG ORLA Ivana Aralice.

- Čuješ li ti te glasove? - upitao je Nelu na Cimatoriji. - Ne, ne čujem, ali je čula jedna moja baba. - Zagazila je u more, ali joj stopala nisu tonula nego se zadržala na površini. Kad je vidjela da može hodati po vodi, ona je tu jedinstvenu priliku iskoristila i otišla. - I? - I treći dan su je suseljani čekali pod smokvom na obali. Tako se to s drugima događalo: vrate se nakon tri dana, ne sjećaju se gdje su bili ni što su radili, sjede pod smokvom i prazno bulje u prazninu. Ali se moja baba nije vratila. Nitko ne zna što joj je bilo kad ne iskoristi povlasticu da se vrati, kao što je koristila dar da hoda po morskoj površini?
7.

Crtica - uporaba pri NABRAJANJU

Kada unutar nekog teksta treba nešto nabrajati, dio teksta koji nabrajamo možemo označavati slovima, rednim brojevima, ali i crticom. Prepišite jedan takav primjer.

Da biste pristupili izračunavanju brzine pisanja operatera na tipkovnici osobnog računala, najprije je potrebno utvrditi učinjene pogreške tijekom prijepisa ili diktata. Kao jedna pogreška prilikom pisanja na tipkovnici osobnog računala računa se: 1. 2. 3. 4. pogrešno otipkano slovo, suvišna ili ispuštena slova, ispušten ili suvišan razmak, suvišne ili ispuštene riječi,
109

5. pogrešan temeljni položaj, 6. pogrešni ili ispušteni redovi i 7. nepravilno smještena slova ili riječi. U diktatu se kao pogreške računaju i pravopisne pogreške. Kao dvije pogreške prilikom pisanja na tipkovnici osobnog računala računa se svaka suvišna, ispuštena ili zamijenjena riječ, ako ima više od šest slovnih mjesta.
8.

STRANAC Koga najvoliš, zagonetni čovječe, reci? Oca ili majku, ili brata? Nemam ni oca ni majke, ni sestre ni brata. A prijatelji? Do dana današnjega nisam upoznao smisao te riječi. A domaja? Ne znam pod kojom je širinom smještena. Ljepota? Rado bih je volio da je besmrtna božica. Zlato? Mrzim ga kao što je vama mrzak Bog. Pa što onda voliš, neobični stranče? Volim oblake... oblake, što prolaze... ondje... divne oblake!

sestru -

Učenici će za domaći uradak prema naputku predmetnog profesora izraditi nekoliko zadataka koji se nalaze u dopunskim vježbama na CD-u. Napredniji učenici izradit će za domaći uradak sve zadatke koji se nalaze u dopunskim vježbama na CD-u. Dopunske vježbe 9.

Prema tome, stvari i pojave - roba, novac, kapital, profit, dohodak itd. - kao ekonomske kategorije - samo su teorijski izvori određenih odnosa društvene materijalne proizvodnje.
10.

40-godišnjak, 80-tih godina, 25-godišnjica, student PMF-a, bio je u SAD-u, član HUP-a, fizičko-kemijska svojstva, foto-reporter, rang-ljestvica, Hrvatsko-ugarska personalna unija, kemijskobiološki rat, društveno-politički, makro-plan, rak-rana
11.

Danas smo virmanskim nalogom doznačili na vaš žiro-račun broj 2484008-1122338831 30.450.- USD u svezi s plaćanjem računa broj 486 od 11. listopada ove godine.

110

XX. Tipkanje zagrada, kose crte i navodnika

Ponovite sve o načinu isticanja teksta na osobnom računalu.

NAPUTAK ZA PISANJE NA TIPKOVNICI
Tipke sa znakovima zagrade nalaze se u četvrtom redu tipkovnice. Tipkaju se kažiprstom desne ruke (lijeva zagrada ili otvorena), odnosno srednjim prstom desne ruke (desna zagrada ili zatvorena) uz uporabu tipke Shift.. Tipka s kosom crtom nalazi se obično u četvrtom redu tipkovnice. Piše se kažiprstom desne ruke uz uporabu tipke Shift. Tipka s navodnicima nalazi se u četvrtom redu tipkovnice. Piše se malim prstom lijeve ruke uz uporabu tipke Shift. Pravopisna pravila pisanja ovih znakova: • zagrada (lijeva i desna) piše se tijesno uz prvo, odnosno zadnje slovo riječi koja je u zagradi, • kosa crta može služiti kao zagrada ili kao oznaka za razlomak; u oba slučaja piše se tijesno uz slova iza ili ispred kojih dolazi, • navodnici se pišu tijesno uz prvo i zadnje slovo riječi koja je ili koje su među navodnicima. Vježbe 1.

ft6( ft6( ju7) ju7) dt( dt( jz) jz) fb( fb( jm) jm) ft6( ft6( ) jde/ jde/ dci/ cdi/ /ijg /ijg hic/ hic/ jde/ jde/ cdi/ cdi/ /ij Zagreb (Hrvatska), Leut i trublja /Rafo Bogišić/, Rim (Italija) Ulica I. Gundulića 10/2, KLASA: 133-02/93-02;06, 9/16, 6/2, 1/3
2.

Žargon je specifičan, gdjekad i nerazumljiv (npr. šatrovački žargon) govor određene društvene skupine; postoji tako šatrovački (govor lopova), uličarski (frajerski), đački, športski, kancelarijski, vojnički žargon i dr.
111

3.

film "Harry Potter", kinematograf "Millenium", Vera je "dobra" Taj posao je jako "važan". "Gdje si ga udarila?" pitam Vedranu. "Bili smo", reče Marijan, "kod Ivane na ručku." "Halo!", viknuh. "Ne vidi se", reče Hrvojka. "Eto, i to se dogodilo", reče Lujo.
4. Prepišite ovu vježba ovako kako je napisana u udžbeniku. Uredite ga tako da najprije rastavite riječi (pravilno), a potom upotrijebite opciju Justify.

PRAVILA PISANJA ZAGRADA, KOSE CRTE I NAVODNIKA Kosa crta se nalazi u četvrtom redu tipkovnice, ali na različitim mjestima - ovisno o vrsti tipkovnice. Pišemo je odgovarajućim prstom lijeve ili desne ruke uz uporabu tipke „Shift“. Ovu crtu rabimo umjesto zagrade, ako unutar tipkovnice nema okruglih zagrada, ali i pri pisanju razlomaka, kao npr. 1/5, 2/8, 10/12, 2/4, 10/16 itd. Pišemo je i uz neke brojeve koje treba odijeliti jedne od drugih, kao npr. školska godina 2006./07. Znak za navodnike (") nalazi se u četvrtom redu tipkovnice. Pišemo ga malim prstom (peti prst) lijeve ruke, kao i brojku 2, ali uporabom tipke ENTER. Kao rečenični znakovi, navodnici se pišu tijesno ispred prvog slova riječi i tijesno iza zadnjeg slova riječi koju stavljamo među navodnike. Rabe se kad se što navodi upravo onako kako je izgovoreno ili napisano, ili kad označavaju upravni govor. Navodnicima označavamo i riječi koje se uzimaju u podrugljivom značenju, te riječi koje nisu u književnom jeziku, a pisac ih iz nekog razloga rabi. Navodni znak ujedno služi i kao oznaka mjere za duljinu "col" (palac) i piše se tijesno uz brojku. Okrugle zagrade - lijeva ili otvorena i desna ili zatvorena ne nalaze se na svim tipkovnicama, pa se umjesto njih rabi kosa crta. Ako se okrugle zagrade nalaze unutar tipkovnice, najčešće su smještene u njezinom četvrtom redu i to: lijeva na tipki brojke 8 (pišemo je desnim kažiprstom), a desna na tipki brojke 9 (pišemo je desnim srednjim prstom), a pišu se uz uporabu tipke „Shift“. Riječi unutar zagrada pišemo tako da prve riječi pišemo tijesno uz lijevu, a zadnje riječi tijesno uz desnu zagradu, a prije i poslije zagrade obvezno ostavljamo razmak. Ako se iza desne (zatvorene) zagrade stavlja interpunkcija, pišemo je tijesno uz zagradu, a iza interpunkcije obvezno dolazi razmak.
5. Prepišite dijalog iz knjige Harry Potter – Kamen Mudraca Joanne K. Rowlling.

Netko pokuca na vrata njihova odjeljka i pred njima se pojavi onaj dječak okrugle glave koga je Harry vidio na peronu devet i tri četvrt. Bio je uplakan. „Oprostite“, reče im, „niste li možda vidjeli negdje jednu žabu krastaču?“ Kad su obojica odmahnula glavom, on produži: „Izgubio sam je! Stalno mi bježi!“ „Vratit će se ona već“, kaza mu Harry.
112

„Aha“, tužno će dječak. „E pa, ako je vidite…“ I ode. „Nije mi jasno zašto se toliko uzrujava“, reče Ron. „Da sam ja ponio žabu krastaču, gledao bih kako da je se što prije riješim. Samo, ja sam ponio Šugonju, pa ne smijem ništa govoriti.“ Štakor je i dalje drijemao u njegovu krilu. „Mogao bi mi i krepati a da ništa ne primijetim“, gadljivo će Ron. „Jučer sam ga pokušao požutiti da bude malo zanimljiviji, ali mi čarolija nije uspjela. Evo, baš da vidiš…“
Učenici će za domaći uradak prema naputku predmetnog profesora izraditi jedan zadatak koji se nalaze u dopunskim vježbama na CD-u. Napredniji učenici izradit će za domaći uradak oba zadatka koji se nalaze u dopunskim vježbama na CD-u. Dopunska vježba

Sateliti služe boljem upoznavanju oblika Zemlje i planeta, jer staza satelita ovisi o obliku tijela oko kojega obilazi i o rasporedu masa u tom tijelu. Letjelice su otkrile magnetosferu Zemlje i Jupitera. Svemirski brodovi raznih tipova ispitivali su Mars - "Mars", "Mariner", "Zond", "Viking"; Merkur - "Mariner"; Veneru - "Venera", "Mariner", "Pionir"; i Jupiter - "Pionir", "Mariner", "Voyager", a jedan "Voyager" je prošao još i pored Urana i Neptuna. Najviše aktivnosti zabilježeno je na Mjesecu. To je jedino svemirsko tijelo na kojem su bili ljudi i s kojega je donesen materijal, čak i više stotina kilograma.
Prepišite dijalog Amerikanca i djevojke iz priče BRDA KAO BIJELI SLONOVI, Ernesta Hemingwaya.

„Što bismo pili?“ upita djevojka. Skinula je šešir i stavila ga na stol. „Prilično je vruće.“ reče čovjek. „Pijmo pivo.“ „Dos cervezas.“ reče čovjek prema zastoru. „Velika?“ upita žena iznutra. „Da, dva velika.“ Žena j donijela dvije čaše piva i dva pustena podloška. Postavila je podloške i čaše piva na stol i pogledala čovjeka i djevojku. Djevojka je gledala u stranu prema obrisu bregova. Bili su bijeli na suncu, a zemlja je bila smeđa i suha. „Izgledaju kao bijeli slonovi,“ rekla je. „Nikada nisam vidio ni jednog bijelog slona, popije čovjek pivo. „Ne, nisi ni mogao.“ „Mogao sam,“ reče čovjek. „Samo to, što kažeš da nisam mogao, ne dokazuje ništa.“

113

XXI. Tipkanje znakova za računske radnje, razlomke, postotak i promil

NAPUTAK ZA PISANJE NA TIPKOVNICI
Znakovi x, -, :, x i = su znakovi za temeljne računske radnje, a stoje samostalno, tj. ispred i iza njih se stavlja razmak. Izuzetak su racionalni brojevi (npr. ne - 5, već -5). Neke smo znakove, koje rabimo kao znakove za računske radnje, već ranije naučili pisati i to: a) minus ili manje (–) – kao crticu za rastavljanje, b) podijeljeno (:) - kao interpunkcijski znak, a možemo ga rabiti i umjesto riječi prema, tj. označava i omjer, npr: Nogometna utakmica Šibenik – Kamen Ingrad završila je rezultatom 3 : 1. Zemljovid je napravljen u omjeru 1 : 10.000. c) puta (x) - kao znak za iks (znak za množenje može biti i točka, a kod općih brojeva može se i izostaviti). Znak za plus (više) (+) nalazi se u četvrtom redu tipkovnice. Pišemo ga malim prstom (peti prst) desne ruke, ali uz uporabu tipke za pisanje znakova koji se nalaze u drugom redu tipki. Znak za jednako (=) nalazi se u četvrtom redu tipkovnice. Pišemo ga prstenjakom desne ruke (četvrti prst). Znakovi za % (postotak) i ‰ (promil) su samostalni znakovi i po pravopisu se pišu odvojeno, tj. s razmakom u odnosu na brojku iza koje dolaze. Međutim, kada ih ispisujemo za potrebe računovodstva, pišemo ih tijesno uz broj kako bi se smanjila mogućnost pogreške (upisivanje neke brojke na prazno mjesto). Ovi znakovi se nalaze na različitim mjestima unutar tipkovnice (ovisno o vrsti tipkovnice), pa ih pišemo odgovarajućim prstom lijeve ili desne ruke. Znak za postotak možemo pisati pomoću znaka na tipkovnici uz uporabu tipke za pisanje znakova koji se nalaze u drugom redu tipki ili ga umetnuti pomoću opcije «Insert – Symbol». Znaka za promil (‰) nema na tipkovnici pa ga pišemo (umećemo) pomoću opcije «Insert – Symbol». Program za obradu teksta Word omogućava nam ispisivanje formula i pomoću Equation Editora („Urednik jednadžbi“), alata koji je isključivo namijenjen pisanju matematičkih formula. Vježbe 1.

jag= jag= jaq+ jaq+ 25 + 67 = 3.291 : 4

cq=a aq=a =cqa =cqa ay=q ay=q cš=q cš=q a=qa a=y= ca= f+aq f+aq cq+a cq+a jaq+ jaq+ f+aq f+aq cq+a cq+a ca+ 92, 138 + 49 = 187, 568 - 16 = 552, 1.257 - 9 = 1.248 = 823, 546 : 13 = 42, 823 x 4 = 3.292, 369 . 2 = 738

2. 114

- zatečena roba u skladištu u kunskoj vrijednosti - kupljena roba u kunskoj vrijednosti - izdana roba u kunskoj vrijednosti - sadašnja kunska vrijednost robe
3. Linearna jednadžba

32.567.880,00 + 9.328.400,00 - 37.060.560,00 4.935.720,00

x + 5 = -3 x = -3 - 5 x = -8

2

.

(x - 3) = -5

2x - 6 = -5 2x = -5 + 6 2x = 1 x = 1 2

Pomoću „Urednika jednadžbi“ ove linearne jednadžbe bit će ispisane na sljedeći način:

x + 5 = −3 x = −3 − 5 x = −8

2 ⋅ ( x − 3) = − 5 2 x − 6 = −5 2 x = −5 + 6 2x = 1 1 x= 2
Pisanje linearne jednadžbe pomoću „Urednika jednadžbi“:

Klasičan načni pisanja linearne jednadžbe:

x + (x +

1 -) = 2 1 2 =

3 4 3 4 1 2

1⎞ 3 ⎛ x +⎜x + ⎟ = 2⎠ 4 ⎝

x + x + 3 4

x+x+ 2x =

1 3 = 2 4

2x =

3 1 − 4 2 3− 2 4 1 4

2x =

3 - 2 4

_________

2x =

2x =

1 4 1 8

2x = 1 8

x =

x=

4.
115

Prepišite sljedeće jednadžbe!

Razlika kvadrata: Razlika kubova: Zbroj kubova:
5.

x2 - 4 = (x - 2) (x + 2) a3 - b3 = (a - b) (a2 + ab + b2) a3 + b3 = (a + b) (a2 - ab + b2)

fr%d fr%d joi%o joi%o j%m% j%m% g%c% g%c% fr%d fr%d joi%o joi%o 20% prometa, 20 % prometa, 0,8% pogrešaka, 0,8 % pogrešaka, 4% 2% marže, 2 % marže, 5% provizije, 5 % provizije, 90% ili 90 %, 25 - 50 %, slanost vode je 33 - 23 %o, dugujete 10 % provizije,
6.

CRNO MORE Neprestano pritjecanje slatke vode, koju u Crno more donose velike rijeke (Dunav, Dnjestar, Dnjepar i druge), uvjetuju malu slanost površinske vode (u središnjem dijelu 19 %o), a u blizini ušća (9 3 %o). U dubinama ispod 200 metara Crno more dobiva slanu vodu (33 - 23 %o) kroz Bospor strujama iz Sredozemnog mora. Razlike u temperaturi i slanosti pojedinih slojeva vode određuju i razlike u gustoći. Posljedica toga je pomanjkanje okomite (vertikalne) cirkulacije, koja uvjetuje aeraciju vode, tj. prenošenje kisika u dubinu. Zbog toga je sloj vode u dubini od 180 do 200 metara ujedno i granica životnih uvjeta. Zadaci
1. Napišite nekoliko računskih radnji i matematičkih formula na klasičan način i pomoću „Urednika jednadžbi“.. 2. Sastavite nekoliko rečenica koje sadrže razlomke, postotke i promile.

116

XXII. Tipkanje znakova za strana slova i znakova kojih na tipkovnici nema
Ponovite sve o ispisivanju simbola pomoću opcije «Insert – Symbol». NAPUTAK ZA PISANJE NA TIPKOVNICI Osobno računalo omogućuje nam ispisivanje velikog broja znakova i simbola pomoću opcije Umetni – Simbol (Insert – Symbol) tako da je teško naći neki znak za uobičajene potrebe koji ne bismo našli u okviru te opcije. Kako ste uporabu ovih opcija učili u okviru predmeta Informatika, ovdje ih nećemo detaljnije obrađivati.
Slika 47. – Prikaz opcija Umetni – Simbol (Insert – Simbol)

Vježbe 1.

metalna cijev ∅ 2,3 mm, trupac ∅ 30 cm, jelov trupac ∅ 30 cm, ∅, Ł, u vrijednosti 2.300 Ł, 47 Ł, dugujete nam 678,30 Ł, imam 21 Ł $, cijena aranžmana je 1.200 $, 350 $, cijena je 10 $, uzmi 50 $ ∅ 1 cm, 3 Ł, 2 $, cijev ∅ 7,2 cm, uplatite 18 Ł, vratite 7.800 $
2.

Azimut se računa u stupnjevima od N (0o) preko E (90o), S (180o) W (270o), dakle u smjeru kretanja kazaljki na satu. 2oC, 100oC Il' su snijezi il' su labudovi. Zanima me 'oćeš li mi to kupit'. dođi za 20', 10h i 31', dolaze u 13h i 15', poći ću kući za 20',
3.

Danas smo telefonski naručili 1 kamion rezane građe debljine 3". Molimo vas da nam što prije isporučite 1.000 dasaka debljine 4". 23h11'10", stigao je na cilj za 2'02", pišite još 30", 15", 7'1" Natjecatelj je startao 2" prije nego je sudac dao znak za start.
4.

32 cm, 41 cm2, 150 cm3; 100 m, 500 m2, 700 m3, 1.450 km, 200 km2 4 m3 drva za ogrjev, 120 m2 stambenog prostora, 80 m2 zemljišta, Stanari naše zgrade potrošili su ovaj mjesec 300 m3 hladne vode. Istra je najveći poluotok (3160 km2) istočnojadranskog primorja.

117

5.
Pri ispisivanju kemijskih formula javlja se strjelica koja označava što nastaje spajanjem raznih kemijskih elemenata. Pišemo je pomoću opcija koje omogućuje osobno računalo.

a) SO3 = sumpor (VI) oksid H2O = voda H2SO3 = sulfatna kiselina b) CO2 = ugljik (IV) oksid H2O = voda CO2 + H2O -----> H2CO3 SO3 + H2O -----> H2SO3

H2CO3 = karbonatna kiselina

118

8. CENTRIRANJE
Centrirati znači smjestiti jednu ili više riječi na sredinu papira. Centrirati riječ ili tekst možemo: 1. okomito i 2. vodoravno.

8.1. Okomito centriranje
Pri okomitom centriranju teksta na papiru moramo voditi računa da iznad i ispod centriranog teksta ostavimo mjesta za isti broj nenapisanih redaka (prazan papir). Da bismo to napravili, moramo učiniti sljedeće: ispišemo tekst kojeg treba okomito centrirati na stranici. Ako je riječ o više redaka, moramo voditi računa o rednom razmaku23, a svakako i o veličini slova24. Kad smo to učinili, označimo dio teksta kojeg želimo okomito centrirati na stranici. Nakon toga se koristimo opcijom Page Setup („Postava stranice“) u okviru koje tražimo izbornik Layout („Izgled“). U okviru izbornika Layout („Izgled“) odaberemo opciju Vertical Alignment („Okomito poravnanje“), kliknemo OK i dobit ćemo željeni tekst centriran na stranici. Na taj način dobit ćemo okomito centriran tekst na stranici bez obzira na broj redaka25 koje smo centrirali.

8.2. Vodoravno centriranje
Vodoravno centrirati riječ ili više riječi, a i tekst, znači da ispred i iza centrirane riječi mora ostati isti broj neispisanih slovnih mjesta. Vodoravno centrirati možemo: • u sredini papira26, • na lijevoj strani papira (krajnja granica je početak pisanja gdje se nalazi kursorski znak)27, • na desnoj strani papira (krajnja granica je završetak pisanja što ovisi o podešenim marginama ili o veličini slova)28. U praksi se najčešće centrira na sredini papira. Na primjer: a) centriranje u sredini papira:

UPRAVNA I BIROTEHNIČKA ŠKOLA Varšavska 17 Zagreb
23 24

Tzv. «line spacing» (redni razmak). Tzv. «font size» (veličina slova). 25 Tzv. «Lines». 26 Pomoću opcije za centriranje teksta. 27 U ovom slučaju pomoći će nam «nevidljiva» tablica, što znači da se linije (tzv. «gridlines», odnosno zamišljene crte) neće vidjeti prilikom ispisa teksta na papiru. 28 U ovom slučaju također će nam pomoći «nevidljiva» tablica, što znači da se linije (tzv. «gridlines», odnosno zamišljene crte) neće vidjeti prilikom ispisa teksta na papiru. 119

b) centriranje na lijevoj strani papira: - što će na zaslonu osobnog računala izgledati otprilike ovako:

UPRAVNA I BIROTEHNIČKA ŠKOLA Varšavska 17

Zagreb
- a na papiru će biti ispisano ovako:

UPRAVNA I BIROTEHNIČKA ŠKOLA Varšavska 17 Zagreb
c) centriranje na desnoj strani papira: - što će na zaslonu osobnog računala izgledati otprilike ovako:

UPRAVNA I BIROTEHNIČKA ŠKOLA Varšavska 17

Zagreb
- a na papiru će biti ispisano ovako:

UPRAVNA I BIROTEHNIČKA ŠKOLA Varšavska 17

Zagreb
1. Centrirajte sljedeće adrese, naslove knjiga i edicija (kosa crta znači novi redak): a) ULJANIK BRODOGRADILIŠTE d.d./Flaciusova 1/PULA b) DJD ZAGREB d.o.o. /Mrkšina bb/ZAGREB c) MASTEKS d.o.o./export-import/Poljička cesta 112/SPLIT d) KONČAR/elektroindustrija d.d./Borongajska bb/ZAGREB/HRVATSKA e) URIHO/Ustanova za rehabilitaciju hendikepiranih osoba/profesionalnom rehabilitacijom i zapošljavanjem/ZAGREB/ f) Miroslav Krleža/Povratak Filipa Latinovicza/ g) August Šenoa/Zlatarevo zlato/ h) Dobriša Cesarić/Voćka poslije kiše

120

9. IZRADA TABLICA I PISANJE U STUPCIMA 9.1. Tablice
Opazili ste da nema knjige ili udžbenika iz bilo kojeg predmeta koji učite a da nema tzv. "tabličnog pregleda". Sama riječ "pregled" označava nešto što pojašnjava, čini preglednijim, sažetijim. Pomoću tablica možete organizirati tekst u stupce i redove. Postavite pokazivač na mjesto gdje želite umetnuti tablicu. Kliknite na opciju Tablica – Umetni tablicu (Table – Insert Table). U prozor koji se pojavi treba upisati broj stupaca i broj redova tablice. Tablice pomoću osobnog računala izrađujemo vrlo jednostavno. Tablice o kakvima je ovdje riječ izrađujemo u okviru programa za obradu teksta Word. Pri tome koristimo opciju za izradu tablica kako bismo prvo izradili «mrežu», a nakon toga je popunjavamo odgovarajućim tekstom. Tablica se sastoji od: 1. "glave" tablice i 2. sadržaja tablice. Nakon što izradimo i oblikujemo «glavu» tablice, popunjavamo pojedine stupce ili redove. Sadržaj tablice može se centrirati vodoravno i okomito, jednako kao i sama tablica u odnosu na ostali dio teksta. Pri određivanju širine pojedinog stupca treba obratiti pozornost na broj slovnih mjesta29 u riječima koje će u tom stupcu biti upisane u drugom dijelu tablice, tj. sadržaju tablice. Npr., u "glavi" tablice napišete: Prezime i ime. To je trinaest slovnih mjesta. Međutim, širina tog stupca ne ovisi o tome, već o najdužem imenu i prezimenu koje ćemo upisati u tom stupcu tablice. Na isto treba obratiti pozornost i u drugim stupcima. Ako želite spojiti dvije ili više ćelija u jednu, unutar jedne tablice označite sve ćelije i kliknite na opciju Tablica – Spoji ćelije (Table – Merge Cells). Ako želite dodati novi red, postavite pokazivač na jednu od ćelija željenog reda i kliknite opciju Tablica – Umetni redak (Table – Insert Row). Novi red će biti dodan iznad reda odabrane ćelije. Ako želite izbrisati čitavu tablicu, stupac ili red postavite pokazivač na željenu ćeliju i kliknite opciju Tablica – Izbriši (Table – Delete). Isto možete postići ako zatamnite tablicu i pritisnete tipku Bacspace. Kako to izgleda na praktičnom primjeru? Najprije ćemo se odlučiti koliko stupaca i redova treba imati naša tablica. U slučaju da se odlučimo da tablica ima četiri stupca i isto toliko redova, to ćemo tako upisati u naredbu opcije Tablica – Umetni tablicu (Table – Insert Table). Na taj način dobit ćemo sljedeću mrežu:

Kako vidimo, u ovom slučaju su svi stupci (kolone) jednake veličine. To znači da ćemo im odrediti pravu veličinu tek nakon što upišemo u mrežu tablice željene podatke. Nakon što upišemo željene podatke dobit ćemo sljedeći prikaz:
Red. broj Prezime i ime 1. 2. 3. Juranović Dubravka Iva Horvatić Ines Ćirković Godina rođenja 1986. 1987. 1986. Mjesto stanovanja Zagreb Županja V. Gorica

Kad smo to napravili, sad ćemo podesiti veli29

Ako pišemo slovima koja su proporcionalna, tj. slovima koja sva zauzimaju istu širinu pri pisanju, kao što je to Curier New, onda gledamo na broj slovnih mjesta. Ako pišemo slovima koja nisu proporcionalna, tj. slovo zauzima onoliko prostora na papiru koliko je stvarno široko, kao što je to kod većine vrsta slova, govorimo o širini a napisanog teksta. 121

Prikaz opcija Svojstva tablice (Table Properties) pomoću kojih možemo smjestiti tablicu na papiru (na lijevom rubu, centrirano, na desnom rubu), širinu redova (Row), širinu stupaca (Column) i karakteristike pojedine ćelije (Cell)

činu (širinu) pojedinih stupaca. To ćemo učiniti pomoću naredbe u okviru opcija Tablica – Svojstva tablice (Table – Table Properties), kako je to prikazano na slici. U slučaju da kolonu treba proširiti, to možemo učiniti na dva načina. Jedan je pomoću miša i kursorske oznake u kojem slučaju ne znamo točne razmjere kolone, a drugi je pomoću posebnih naredbi u okviru opcije Tablica (eng. Table) i podopcije Svojstva tablice (eng. Tabale properties). U prvom slučaju ćemo mišem dovesti kursorsku oznaku do ruba kolone sve dok se kursorska oznaka ne pretvori u sljedeći znak. Nakon toga ćemo rub kolone pomaknuti ulijevo ili udesno koliko nam je potrebno. U drugom slučaju ćemo otvoriti padajući izbornik opcije Tablica i otvoriti podopciju Svojstva tablice. U okviru ove podopcije otvorit ćemo izbor Kolona (eng. Column) i upisati veličinu kolone u centimetrima.

Na taj način dobit ćemo ovakav prikaz:
Red. broj 1. 2. 3. Prezime i ime Juranović Dubravka Iva Horvatić Ines Ćirković Godina rođenja 1986. 1987. 1986. Mjesto stanovanja Zagreb Županja V. Gorica

Naravno, i tekst u svakoj pojedinoj ćeliji može biti pisan na lijevom rubu, centriran ili na desnom rubu. Ova potonja opcija koristi se najčešće u slučajevima kad želimo potpisivati brojeve. Ako tablicu ispisujemo tako da stoji sama na stranici, ili kraj nje nema teksta, uputno ju je centrirati, kao npr:
UPRAVNA I BIROTEHNIČKA ŠKOLA ZAGREB, Varšavska 17 ŠKOLSKO NATJECANJE IZ STROJOPISA šk. god. 2004/05. I. razred PRIJEPIS ZA Red. broj 1. 2. 3. 4. 5. B R Z I N U - 10 minuta (1 pogreška = 25 udaraca) Razr. I-e I-d I-e I-b I-d Brutto udaraca 2074 1954 1850 1949 1859 Br. gr. 6 4 3 7 7 Neto 1 min 192 185 177 177 168 % gr. 0,28 0,20 0,16 0,36 0,37

Prezime i ime Budak Kristina Kreković Martina Cvetko Kristina Srša Dragica Rošin Željka

PRIJEPIS ZA

T O Č N O S T

-

5 minuta (1 pogreška = 50 udaraca)

122

Red. broj 1. 2. 3. 4.

Prezime i ime Srša Dragica Jurić Martina Lenton Marija Morončanin Kristina

Razr. I-b I-b I-c I-c

Brutto udaraca 934 836 771 767

Br. gr. 1 1 1 1

Neto 1 min 88 79 73 72

% gr. 0,10 0,11 0,12 0,13

Naravno, na kraju tablicu možemo urediti i različitim debljinama linija. Pri tome je uobičajeno da okvir tablice i linija koja odjeljuje glavu tablice od ostalog dijela tablice budu deblje u odnosu na linije koje čine ostali dio mreže tablice. To primjerice može izgledati ovako:
Red. broj 1. 2. 3. 4. Prezime i ime Srša Dragica Jurić Martina Lenton Marija Morončanin Kristina Razr. I-b I-b I-c I-c Brutto udaraca 934 836 771 767 Br. gr. 1 1 1 1 Neto 1 min 88 79 73 72 % gr. 0,10 0,11 0,12 0,13

9.2. Pisanje u stupcima
Ako želimo nešto napisati u stupcima, pomoći ćemo si „nevidljivim“ tablicama ili ćemo koristiti opciju Kolone (Columns).
Vježbe 1. Prepišite pjesmu Josipa Pupačića "Zaljubljen u ljubav". Prvi stupac pišite od 0-tog TAB-a, a drugi od šestog TAB-a. Pri tome se služite opcijom pisanja u stupcima (kako ste to učili u okviru predmeta Informatika) ili „nevidljivom“ tablicom, tako da će se na ekranu vidjeti otprilike sljedeće:

Josip Pupačić ZALJUBLJEN U LJUBAV Volio sam je kao travu i kao jasenje, ko trstiku i kanarinca ko uspavanku i majčino buđenje. Zaljubio sam se u nju, u malu djevojku, u njezine prste nemoćne u struk kostelje moje zelene. Volio sam je, vodu divljeg jezera, dijete u povoju, vitku i brzu jegulju. Nju, u čijim se kosama migoljila magla, nju, čiji je vrat skladni snop žita, čiji je hod šetnja paprati.
a prilikom ispisa na papiru vidjet će se sljedeće: 123

Nazvao sam je vidrom i lasicom, rijekom i pašnjakom, srnom i janjetom. Jer se svlačila kao zora, jer se podavala kao svijeća i otimala kao živica. Volio sam je kao ženu, ko dijete, ko brata, volio sam je kao mir i kao povratak; nju, vodu divljeg jezera, dijete u povoju, vitku i brzu jegulju.

Josip Pupačić ZALJUBLJEN U LJUBAV Volio sam je kao travu i kao jasenje, ko trstiku i kanarinca ko uspavanku i majčino buđenje. Zaljubio sam se u nju, u malu djevojku, u njezine prste nemoćne u struk kostelje moje zelene. Volio sam je, vodu divljeg jezera, dijete u povoju, vitku i brzu jegulju. Nju, u čijim se kosama migoljila magla, nju, čiji je vrat skladni snop žita, čiji je hod šetnja paprati.
2.
Prepišite pjesmu M. Krleže "Baba cmizdri pod galgama". Prvu kiticu pisat ćete od početka pisanja, a svaku sljedeću za jedan TAB udesno (znači, drugu kiticu tako da svaki redak prepisujete nakon jednog TAB-a, treću kiticu tako da svaki redak prepisujete nakon dva TAB-a, a četvrtu tako da svaki redak prepisujete nakon tri TAB-a).

Nazvao sam je vidrom i lasicom, rijekom i pašnjakom, srnom i janjetom. Jer se svlačila kao zora, jer se podavala kao svijeća i otimala kao živica. Volio sam je kao ženu, ko dijete, ko brata, volio sam je kao mir i kao povratak; nju, vodu divljeg jezera, dijete u povoju, vitku i brzu jegulju.

Miroslav Krleža BABA CMIZDRI POD GALGAMA A koga vraga cmizdriš, zamusana mužača, kaj su ti sinu dali tatski ogerlič? Na galge dojde samo fini fičfirič, naj sliniti, smardljiva bedača. Još su ga mogli nabiti na ketaču, z goročim kleštram popokati mu nokte, Od sega toga občuval je dragi nam Bog te i reši te za navek tega čarvendača! Od lucke je volje volja božja jača, od Boga pak je jači, bomeš, gospon Komeš, Dobiš po gubcu, baba, če ne čkomeš,ž Ni fajde nam od plača. V birtije pijača, karmine tvojem sinu napijaju pajdaši! Dojdi z nama, mama! Kesno je popoldan iti k maši!
124

Kada se koristimo opcijom Oblikovanje – Kolone (Format – Columns), najprije trebamo unijeti neki tekst koji želimo obraditi na način da u konačnici bude pisan u stupcima. Da bismo to učinili, označimo tekst koji želimo imati uređen u stupcima, odredimo broj i razmak između stupaca, te potvrdimo naredbu (kliknemo: U redu). Primjer teksta obrađenog na način da bude prikazan u dva stupca:
Članak 1. Ovom uredbom uređuje se uredsko poslovanje organa uprave i samoupravnih organizacija i zajednica koje na osnovi zakona ili propisa donesenih na osnovi zakona vrše javna ovlaštenja (u daljnjem tekstu: organi uprave i organizacije). Ako su za pojedine organe uprave i organizacije ili za pojedine njihove službe na osnovi zakonskog ovlaštenja doneseni posebni propisi o uredskom poslovanju, odredbe ove uredbe primjenjivat će se samo u pitanjima koja nisu regulirana tim posebnim propisima. Članak 2 Odredbe ove uredbe primjenjuju se i na uredsko poslovanje stručnih službi skupština društvenopolitičkih zajednica i njihovih izvršnih organa, ako za njihovo uredsko poslovanje nema posebnih propisa. Članak 3 Uredsko poslovanje obuhvaća: primanje i pregled akata, upisivanje akata, dostavu akata u rad, administrativno-tehničku obradu akata, otpremu akata, razvođenje akata i njihovo stavljanje u arhivu (arhiviranje) i čuvanje. Članak 4 U uredskom poslovanju akt je svaki pisani sastav kojim se pokreće, dopunjuje, mijenja, prekida ili završava neka službena radnja kod organa uprave i organizacija. Akti mogu biti označeni određenim stupnjem povjerljivosti. Ovisno o stupnju povjerljivosti, ovi akti mogu imati oznaku: strogo povjerljivo, povjerljivo i interno. Članak 5. Akti u uredskom poslovanju mogu se obrađivati korištenjem klasičnih birotehničkih sredstava ili automatskom obradom dokumenata..." Članak 6. Ako se akti koji su označeni određenim stupnjem povjerljivosti primaju putem sredstava automatske obrade dokumenata (elektronska pošta), pristup do baze dokumenata tih akata može imati samo radnik koji za to ima dozvolu rada. Dozvolu rada iz prethodnog stava daje u pismenom obliku rukovodilac organa uprave odnosno organizacije.

Prikaz tog istog teksta na način da bude prikazan u četiri stupca,
Članak 1. Ovom uredbom uređuje se uredsko poslovanje organa uprave i samoupravnih organizacija i zajednica koje na osnovi zakona ili propisa donesenih na osnovi zakona vrše javna ovlaštenja (u daljnjem tekstu: organi uprave i organizacije). Ako su za pojedine organe uprave i organizacije ili za pojedine njihove službe na osnovi zakonskog ovlaštenja doneseni posebni propisi o uredskom poslovanju, odredbe ove uredbe primjenjivat će se samo u pitanjima koja nisu regulirana tim posebnim propisima. Članak 2 Odredbe ove uredbe primjenjuju se i na uredsko poslovanje stručnih službi skupština društveno-političkih zajednica i njihovih izvršnih organa, ako za njihovo uredsko poslovanje nema posebnih propisa. Članak 3 Uredsko poslovanje obuhvaća: primanje i pregled akata, upisivanje akata, dostavu akata u rad, administrativno-tehničku obradu akata, otpremu akata, razvođenje akata i njihovo stavljanje u arhivu (arhiviranje) i čuvanje. Članak 4 U uredskom poslovanju akt je svaki pisani sastav kojim se pokreće, dopunjuje, mijenja, prekida ili završava neka službena radnja kod organa uprave i organizacija. Akti mogu biti označeni određenim stupnjem povjerljivosti. Ovisno o stupnju povjerljivosti, ovi akti mogu imati oznaku: strogo povjerljivo, povjerljivo i interno. Članak 5. Akti u uredskom poslovanju mogu se brađivati korištenjem klasičnih birotehničkih sredstava ili automatkom dokumenta..." obradom

Članak 6. Ako se akti koji su označeni određenim stupnjem povjerljivosti primaju putem sredstava automatske obrade dokumenata (elektronska pošta), pristup do baze dokumenata tih akata može imati samo radnik koji za to ima dozvolu rada. Dozvolu rada iz prethodnog stava daje u pismenom obliku rukovodilac organa uprave odnosno organizacije...

125

Prikaz zaslona s opcijama za izradu tablica (Format – Columns, odnosno Obliku – Kolone)

128

10. ISTICANJE I UREĐIVANJE TEKSTA
Često pri pisanju nekog teksta (poslovnih pisama, poziva, rješenja i slično) treba dio teksta istaknuti, a osobno računalo pruža za to velik broj mogućnosti. Treba svakako reći da tekst koji želimo obrađivati najprije treba unijeti, a tek nakon toga obrađivati. Osobnim računalom dio teksta možemo isticati: - podcrtavanjem30, - VERZALOM (velika slova), - s p a c i o n i r a n j e m31 , - centriranjem, - uvlačenjem teksta za jedan TAB, - pisanjem podebljanim slovima32, - pisanjem u kurzivu33, - pisanjem drugom veličinom slova, - pisanjem drugom vrstom slova, - pisanjem slovima druge boje - i drugim načinima. Podcrtavanje je način isticanja u kojem riječ ili više riječi podcrtamo pomoću naredbe za podcrtavanje (pravila pogledajte u XIX. odjeljku). VERZALOM (velika slova) ističemo riječ, više riječi ili dio teksta tako da ih pišemo velikim slovima. Svakako se trebamo služiti tipkom CAPS LOCK (velika slova). S p a c i o n i r a n j e ili r a z m a k n u t o p i s a n j e je način isticanja u kojem između slova u riječi ostavljamo po jedno prazno slovno mjesto (to radimo pomoću opcije za pisanje s proširenim razmakom između slova). Ta se naredba nalazi u okviru opcije Oblikovanje – Slova – Slovni razmak (Format – Font – Character Spacing). Pravila razmaknutog pisanja odnose se i na dvoslove (nj, lj) i na interpunkciju. Ne preporučuje se spacionirati dugačke riječi niti puno riječi za redom, jer ovakav način pisanja smanjuje čitljivost. Centriranje je način isticanja teksta u kojem se neka riječ ili više riječi centrira prema sredini ispisanog teksta. Prije i poslije ovako istaknutog teksta ostavljamo po jedan nenapisan redak (2 pritiska na tipku ENTER) prije i poslije centriranog teksta. Uvlačenje teksta za jedan TAB je način isticanja koji se rabi pri nekom nabrajanju. Prije teksta nabrajanja možemo staviti crticu za rastavljanje, oznaku broja (npr. 1., 2. itd, ili a), b) itd.) ili neki drugi znak koji odaberemo u okviru opcija koje nudi osobno računalo. Ako sadržaj teksta koji uvlačimo ima više od jednog retka, redak u pravilu pišemo ispod prvog slova prvog retka, što osobno računalo najčešće obavlja automatski. Pisanje podebljanim slovima je način isticanja koji je vrlo čest prilikom pisanja na osobnom računalu (kao npr. podcrtavanje prilikom pisanja pisaćim strojem) jer se ta opcija jednostavno primjenjuje. Pisanje u kurzivu je uobičajen način isticanja prilikom pisanja na osobnom računalu, a može se kombinirati s načinom isticanja podebljanim slovima. Pisanje drugom veličinom slova jedna je od mogućnosti koju pruža osobno računalo, isto kao i pisanje drugom vrstom slova U slučajevima kada nam je na raspolaganju pisač u boji, dijelove teksta možemo isticati pisanjem slovima druge boje. Kad je riječ o uređivanju teksta, računalo nam omogućuje korištenje raznih oblika „bulita“ i brojaka. Kad je riječ o „bulitima“, na raspolaganju nam je više različitih grafičkih oblika:

30 31

.

Eng. «underline» (podvuci). Eng. «character spacing» (razmak između slova). 32 Eng. «bold» (podebljanje). 33 Eng. «italic» (kurziv). 129

♦ ⇒ itd.

Kad je riječ o brojevima, osobito nam dobro dođu kod nabrajanja, ali i kod pisanja sadržaja knjiga, znanstvenih radova i slično. Vježbe 1. Prepišite sljedeću vježbu tako kako je napisana, a zatim tekst uredite na način da koristite neki oblik „bulita“ po vlastitom odabiru.

ISTICANJE TEKSTA U nekom tekstu možemo isticati neku riječ ili više riječi na nekoliko načina i to: - podcrtavanjem, - verzalom (velika slova), - spacioniranjem, - centriranjem, - uvlačenjem teksta za jedan TAB, - pisanjem podebljanim slovima, - pisanjem u kurzivu, - pisanjem drugom veličinom slova, - pisanjem drugom vrstom slova, - pisanjem slovima druge boje i drugim načinima. Podcrtavanje je način isticanja teksta u kojem riječ ili više riječi podcrtamo crticom za podcrtavanje. Isticanje VERZALOM (velika slova) je način isticanja u kojem istaknutu riječ ili tekst pišemo velikim slovima, a pri tom treba imati stalno uključen pričvršćivač mjenjača, koji isključujemo ako treba napisati interpunkciju. S p a c i o n i r a n j e ili razmaknuto pisanje je način isticanja u kojem između slova u riječi ostavljamo po j e d n o , d v a , ili t r i prazna slovna mjesta. Moramo voditi računa da se uvijek prije i poslije spacionirane riječi ostavlja d v o s t r u k o veći razmak nego što je između slova unutar spacionirane riječi. Centriranje je način isticanja teksta u kojem jednu riječ ili više riječi pišemo tako da lijevo i desno od napisane riječi ostaje jednak broj neispisanih slovnih mjesta. Prije i poslije centrirane riječi ostavljamo po jedan nenapisan redak. Uvlačenje teksta za jedan TAB je način isticanja kojim se služimo pri nekom nabrajanju. Pri tome je dobro znati da: − prije teksta nabrajanja možemo staviti crticu za rastavljanje, oznaku broja (npr. 1., 2. itd.), slova (npr. a), b) i sl.) itd. − ako sadržaj teksta nekog navoda koji uvlačimo ima više od jednog retka, sljedeći redak obično počinjemo pisati ispod prvog slova prvog retka. Ne preporučuje se u jednoj riječi više načina isticanja teksta, iako se u današnjoj korespondenciji i primjenom osobnih
130

računala neka riječ ili tekst ističe na dva, pa čak i na tri načina. Više od toga bilo bi neukusno i moglo bi više štetiti nego koristiti. Npr. previše je ako napišemo ali možemo napisati C E N T R I R A N J E C E N T R I R A N J E
2. Prepišite sljedeći tekst tako kako je napisan, a zatim ga uredite po vlastitoj želji, koristeći mogućnosti koja nam računalo daje, kao i znanje stečeno iz informatike.

ELEKTRONIČKO RAČUNALO I NJEGOVA PRIMJENA Elektroničko računalo (kompjuter, engl. computer) jest stroj koji može prema zadanim uputama (programu) prihvatiti i zapamtiti podatke, s njima izvršiti niz operacija, te rezultate računanja neposredno prikazati ili pohraniti za buduću uporabu. Stoga svako elektroničko računalo (odnosno informatički sustav općenito) mora imati p r o c e s o r za analizu i izvođenje programa, m e m o r i j u za pohranu programa i podataka, te u l a z n e i i z l a z n e naprave. Fizički dijelovi elektroničkog računala nazivaju se h a r d v e r (hardware), a skup programa koji upravlja radom tih uređaja naziva se programski dio ili s o f t v e r (software). Procesor Temeljni dijelovi od kojih se sastoji svako suvremeno elektroničko računalo jesu: - centralni procesor, - memorija, - ulazni i izlazni uređaji. Centralni procesor upravlja izvođenjem operacija i točno ih izvršava. Sastoji se od: − u p r a v l j a č k e (kontrolne) jedinice, koja nadgleda rad i upravlja ukupnim radom svih pojedinih dijelova računala, te računalom kao cjelinom. Pri izvršavanju programa odnosno pojedinih programskih i n s t r u k c i j a uputa) ona, ako je potrebno, uključuje u rad ostale uređaje; − a r i t m e t i č k o - l o g i č k e jedinice, koja izvršava temeljne aritmetičke i logičke operacije s podacima: zbrajanje, oduzimanje, množenje, dijeljenje i uspoređivanje. Sve ostale operacije i radnje mogu se svesti na te temeljne. Memorija Memorija služi za pamćenje podataka i programa. Dijeli se na glavnu (radnu, primarnu) i pomoćnu (vanjsku) memoriju. G l a v n a m e m o r i j a služi za pamćenje programa koji se izvode. U toj memoriji, osim područja u kojem je pohranjen
131

program, pojedina područja služe za trajnu ili povremenu pohranu raznih podataka i međurezultata. Glavna memorija sastoji se od niza temeljnih elektroničkih sklopova koji mogu biti u jednome od dva moguća stanja što se označuju brojevima 0 i 1. Svaki taj sklop čini stoga jednu binarnu znamenku koja se naziva b i t (od engl. binary digit - binarna znamenka). Ulazni i izlazni uređaji Ulazni i izlazni uređaji omogućuju komunikaciju s računalom: unošenje, upisivanje, ispisivanje i prikazivanje podataka, tj. služe za prijenos i razmjenu podataka između vanjske okoline i računala. Ulazni uređaji su tipkovnica, terminali (koji su ujedno i izlazni uređaji), čitači kartica. Jedinice vanjske memorije pripadaju također klasi ulazno-izlaznih uređaja jer se na njima podaci mogu zapisivati, ali i čitati s njih. Izlazni uređaji su ekrani, pisači, crtači, uređaji za ispis na mikrofilm (COM - engl. Computer Output Microfilm) itd.
Zadaci 1. Pronađite tekst iz bilo kojeg udžbenika, prepišite ga i istaknite pojedine dijelove teksta prema vlastitoj želji. 2. Odaberite neki od predložaka iz ovog udžbenika (lekcija XV. ili XXXI.), napišite ih europskim ili američkim oblikom i primijenite načine isticanja po želji. 3. Prepišite sadržaj neke knjige u kojoj su pojedina poglavlja istaknuta brojevima.

132

11. PRIMJERI NAČINA OBLIKOVANJA TEKSTA
Prepišite sljedeće tekstove u europskom i američkom obliku. Primjer teksta u američkom obliku

KAKO UKRASITI STOL Nekoliko savjeta pomoći će vašoj mašti. U sredinu stola stavite aranžirano nisko cvijeće, da ne smeta pogledu na suprotnu stranu, ili voće koje ćete na kraju ponuditi. Na okrugli stol stavite, uz svako mjesto gdje će sjediti gost, cvjetić, ali ne jakog mirisa. Ako imate svijećnjake s više krakova, ili makar samo s jednim, postavite ih na kraju stola. Bijele svijeće u srebrnom svijećnjaku djeluju vrlo lijepo. No, lijepi su i kristalni i keramički svijećnjaci.
Možete odabrati i svijeće u boji, ali one moraju biti u skladu sa stolnjakom, porculanom i ostalom dekoracijom. Pazite da nabavite svijeće koje ne kapaju, jer to kasnije stvara probleme pri čišćenju stola.

Svijeće moraju, naravno, već gorjeti kada gosti sjedaju za stol. Taj ugođaj vrijedi samo za večeru, za ručak se svijeće ne rabe. Za svečani ručak ili večeru, uz stilski porculan, stavite srebro i kristalne čaše, a inače rustikalnu keramiku i obične čaše.
Primjer teksta u europskom obliku

Zvonimir Milčec POZDRAV IZ ZAGREBA Kad top prepolovi dan ... Tako pjeva jedna stara pjesmica, koja i nije tako stara, barem u usporedbi s tim gričkim topom o kojem pjeva. Točno prije stotinu i deset godina (24. veljače 1876.) u zapisniku Gradskog poglavarstva, za načelnikovanja Ivana Vončine, naći ćemo zapisano: Gradski vijećnik Đuro Deželić predlaže da se u gradski proračun stavi izvanredna stavka od 1OO forinti za nabavu jednog topa, puščanog praha i za paušalnu nagradu onom tko bi na uri na Kraljevskoj velikoj realki, koja je po mjesnom meridijanu uređena, davao topom u 12 sati znak za podne, po kojem bi se ravnali zvonari svih gradskih crkvi.
133

Od tog prijedloga do prvog plotuna s Griča prošlo je jedanaest mjeseci. Točnije: top je prepolovio zagrebački dan 1. siječnja 1877. i to iz zgrade na Strossmayerovu šetalištu, gdje je danas Republički hidrometeorološki zavod. To, dakako, nije bilo prvi put da se s Gornjeg grada puca. Tradicija topovskog plotuna seže, navodno, u četrnaesto stoljeće, a prema nekim izvorima (Kučinić), čak i u početak trinaestoga, kad ugarski kralj Bela IV. imenuje Zagreb slobodnim kraljevskim gradom. Osim znamenite Zlatne bule, godine 1242, Bela, navodno, ostavlja Zagrebu i jedan top u znak zahvalnosti što su mu Zagrepčani pružili gostoprimstvo i sigurnost unutar čvrstih gradskih zidina. A top ostavlja pod uvjetom da se svakog dana iz njega puca kako ne bi zahrđao. Druga legenda govori kako je grički top u Zagreb dospio kao turski plijen, kako se u bici kod Siska okrenuo protiv Turaka. A prema Šenoi, hitac iz topa pogodio je najveći turski bubanj, pa je i to bio povod da se dopremi na Grič iliti Gradec, i da tu svojim plotunima podsjeća na taj veliki događaj. Sve su to samo legende o tradicionalnom gričkom topu. Službeno se iz topa svakog dana u podne puca od 1. siječnja 1877, s time da je nekoć, osim označavanja podneva, imao i drugih funkcija. Iz njega se gruvalo i prilikom izbora gradonačelnika, i to jedanaest plotuna. A kad je za načelnika 192O. izabran Vjekoslav Heinzel, top se s kule Lotrščak, kamo je s vremenom premješten, oglasio deset puta, a ne jedanaest, kako je to bio stari običaj. Do zabune je, navodno, došlo zbog poduže pauze: top je za prvog rata, dakako, mirovao. Izuzevši oglašavanje prigodom Heinzelove inauguracije, top nije bio u uporabi sve do 1928. kad se oglasio, i to ne u podne kao uvijek dotad, nego u ponoć! Razlog: otvaranje Zagrebačkog zbora. Sutradan je, naime, bilo svečano otvaranje Zagrebačkog zbora, a Zagrepčane je na to trebalo upozoriti iz - topa! A kako su se oni već bili odviknuli od gričkih pucnjava, a plotun ih je probudio iz prvog sna, panika je bila neizbježna. Mnogi su građani, navodno, istrčali na ulicu uvjereni da je mir trajao samo deset godina i da je opet počeo svjetski rat! Grički top se nakon toga nastavlja oglašavati sve do današnjih dana, i to je jedna od rijetkih tradicija u ovom gradu koju smo, eto, uspjeli sačuvati.
Napišite sljedeće tekstove u američkom ili europskom obliku. Pojedini dijelovi teksta (naslovi, odlomci) odijeljeni su s dvije kose crte. 1. KAKO SE POSLUŽUJE JELO//Jelo se poslužuje s lijeve strane svakog uzvanika, počevši od gošće koja sjedi desno od domaćina, zatim se poslužuje gošća s njegove lijeve strane, te svi uzvanici redom, domaćica na kraju.//Muškarci se poslužuju nakon žena, a prvi je na redu gost desno od domaćice, posljednji je domaćin.//Taj "vozni red" uvjetuje poslugu, a ako je nema, jelo se stavlja na stol i svaki se služi sam, odnosno, domaćica pomaže, a domaćin nalijeva vino, najprije sebi, onda redom dalje.//Ako je stol premalen, postavite uz domaćicu stolić na koji se stavlja jelo.//Ako je potrebno, za djecu postavite stol u drugoj sobi i nastojte da netko stariji pazi na njih. Ali to obično nije slučaj kod svečanih ručkova.

134

2. NA KORNATIMA Jedan od redovitih zadataka posade "NAVIGATORA" bio je obilazak svjetionika na Kornatima. To je otočje s mnogo otoka, otočića i izbočenih hridina ispred obalnog područja Zadra i Šibenika. Zbog svojih prirodnih ljepota, čistog i bistrog mora i bogatstva podmorskog bilja i životinja, Kornati su proglašeni nacionalnim parkom. // Posada je dio poslova završila oko podne. Kapetan je odredio odmor do četiri sata poslije podne. Ja sam stavio masku za ronjenje. Podmorje je obraslo bujnom travom, algama i raznim životinjskim vrstama. Mnoštvo raznobojnih riba plivalo je oko nas. Gledale su nas i treperile perajama. Zavlačile su se u pećine ili grickale travu. Ronjenje s maskom nezaboravan je doživljaj. U gluhoj tišini mora ribe se mirno kreću, a s njihova tijela ljeskaju se odbljesci svjetla i boja. Ne boje nas se, već zastajkuju i promatraju nas. Kao da se čude nepoznatim došljacima. // Bio je vruć dan. Na Kornatima nema izvorske vode. Nema ni cisterni jer otočići nisu naseljeni. Ipak, nedaleko od obale ugledao sam stado ovaca. Ovce su se sakupile u krug i tako jedna drugoj stvarale sjenu. Zapitao sam kormilara kako ovce dolaze do vode kad je na Kornatima nema? Kormilar odgovori: // "Mještani ostavljaju na nenastanjenim otočićima ovce znajući da im ove nikamo neće pobjeći. Ovce nisu žedne jer pasu travu s jutarnjom rosom koja se uhvati preko noći. Osim toga, ovce pronađu lokve ili kamen s vodom u kome se zadrži kišnica. Za vrijeme većih suša stanovnici čamcima dopremaju ovcama vodu." // Nedaleko od Kornata kretala se ribarska flota. Okolica Kornata puna je riba jer je more oko otoka toplo i pogoduje razvoju planktona i druge hrane za ribe. Kapetan pogleda kroz dalekozor te reče: // "Ovi su iz nedalekog Salija. Tamo se nalazi tvornica za konzerviranje ribe. Kad je ribari dopreme, ne treba je ni zaleđivati. Odmah je prerađuju, stavljaju u čelične kutije i zalijevaju uljem." 3. NARODNE NOŠNJE

Narodne nošnje, kao najatraktivniji dio tradicionalne kulture, pružaju pregled ljepote i skladnosti u raznolikostima stotinu kostima, izabranih iz mnoštva tipova i varijanti odjeće nošene na području Hrvatske. // Pod pojmom nošnje obuhvaćeni su svi odjevni predmeti s uređenjem i opremom glave i nogu, jer samo tako cjelovito dotjerana pokazuje svoj stil i daje pravu sliku po kojoj ima kulturnu i likovnu vrijednost. Takva je nošnja odražavala i društveni status svoga nosioca, napose kod ženskog svijeta. // Narodna se nošnja panonskog područja odlikuje bijelom platnenom odjećom kao osnovnim ruhom, različito oblikovanim u određenoj duljini i širini, s horizontalnim i vertikalnim naborima. Šarenilo kupovnih dodataka ne smeta, jer dominira bijela boja rubine ili rubače, a da je pri tom i sama površina na tradicijom zadanim mjestima ukrašena utkanim ili vezenim ukrasom u boji ili zlatnom žicom. Panonsko je područje predstavljeno nošnjama iz okolice Zagreba, s područja između Save i Kupe, iz križevačkog kraja, Međimurja, Hrvatskog zagorja, Samoborskog prigorja, Hrvatske posavine, Moslavine, Slavonije i Baranje. // Nošnje dinarskog i jadranskog područja obiluju tamnijim bojama, modrim, smeđim i crnim vunenim materijalom koji je karakterističan za ova područja, napose za njihovu zimsku varijantu. U dinarskoj ženskoj nošnji ističu se klječane vunene pregače i nakit u obliku prevjesa s nanizanim novcima, a u muškoj nošnji, krzneni i sukneni haljeci i prsluci s tokama, metalnim ukrasom. Jadransko je područje, kao najotvorenije trgovini, prvo uvelo kupovnu tkaninu kao materijal za osnovne dijelove nošnje, ali istovremeno je njegovalo čipku na iglu kao ukrasnu tehniku svoga ruha. U ovim krajevima bijele košulje pridonose usklađivanju ili kontrastiranju boja. Dinarsko je područje predstavljeno nošnjama iz Like i dalmatinskog zaleđa, Bukovice, Ravnih kotara i Vrlike. Jadransko područje zastupaju nošnje iz Istre, Hrvatskog primorja, s otoka Paga, Krka, Zlarina,
135

Oliba, Lastova i Mljeta, te nošnje srednjeg i južnog dalmatinskog primorja.
4. ZAGREB - GLAVNI GRAD HRVATSKE

Zagreb je grad koji nas oduševljava i privlači. Izgledom i ljepotom osvaja nas na prvi pogled i odmah poželimo u njemu zauvijek ostati i živjeti. Zagreb je grad koji volimo.//U svojoj tisućugodišnjoj prošlosti Zagreb se širio na blagim obroncima Medvednice i polako spuštao do obale Save. Danas Sava povezuje stari dio grada s njegovim novim dijelom.//Zagreb se razvio iz dviju gradskih cjelina: biskupskog Kaptola, koji je nastao u 11. stoljeću, i Gradeca, osnovanoga na brdu Griču 1242. godine. Stanovnici tih naselja dugo su bili nesložni i često su se svađali. Dijelio ih je samo potok Medveščak koji izvire na jednom od brežuljaka Medvednice ispod srednjovjekovnog grada Medvedgrada. Ime potoka, grada i gore podsjećaju nas na medvjede, nekad vrlo raširene životinje na tom prostoru. Razumije se, medvjeda već odavno nema, ali ima srna, zečeva i ptica čiji se pjev razliježe Medvednicom.//Klima je u Zagrebu umjerena, jer se na njegovu području miješaju kontinentalno-panonski i blagi mediteranski utjecaji. Od svih godišnjih doba najljepša je divna zagrebačka jesen. Šume Medvednice i gradski parkovi pretvaraju se tada u pravi vatromet crveno-žutozlatnih boja. U Zagrebu je u to doba najživlje. Tisuće učenika i studenata započinju novu školsku godinu. Sredinom rujna otvara se Zagrebački velesajam, naša najveća smotra gospodarskih dostignuća. Tijekom cijele godine u Zagrebu se održavaju mnoge umjetničke i kulturne priredbe i znanstveni skupovi, dok je ljeto obilježeno Smotrom folklora.//U starom dijelu grada brojni su spomenici kulture i graditeljstva.
Prepišite sljedeći tekst u američkom ili europskom obliku, a podcrtane dijelove teksta istaknite jednim od načina isticanja prema vlastitoj želji.

5. Pronalazak slikovnog pisma Prvi izumitelji pisma bili su Sumerani i Egipćani. U početku nisu pisali kao što mi pišemo - slovima. "Pisali" su slikama. Kad su htjeli napisati riječ riba, ptica, čovjek .... nacrtali su ribu, pticu i čovjeka. To znači da je svaka slika označavala određen predmet ili događaj. Takvo pismo nazivamo slikovnim pismom. Razvoj tog pisma najbolje se može pratiti na riječi riba. Njime se ponekad još i danas služimo. Na primjer, šaka s ispruženim prstom znak je smjera, kuverta označava poštu, ukršteni nož i viljuška mjesto gdje se može jesti itd. // Klinovo pismo prvo je slikovno pismo. Izumili su ga Sumerani oko 35OO g. prije Krista. Od njih su ga preuzeli Babilonci, Asirci, Perzijanci i mnogi drugi narodi. Sumerski je pisar pomoću zašiljenog štapića urezivao (pisao) znakove u svježe glinene pločice. Glinene pločice su se zatim pekle. Sačuvale su se do naših dana. Te urezane crte izgledaju kao klinovi, pa je zbog toga to pismo i nazvano klinovim pismom. U prvoj poznatoj biblioteci na svijetu koju je uredio jedan od najpoznatijih asirskih vladara Asurbanipal, nalazila se zbirka od 3O.OOO glinenih pločica. Na njima su napisane pjesme, pripovijetke, mitovi i znanstvena djela. Ta se zbirka danas čuva u Britanskom muzeju u Londonu pod nazivom Asurbanipalova biblioteka. // Egipatsko slikovno pismo nazvano je hijeroglifima. I u njemu su znakovi zadržali oblik sličica koje su Egipćani dlijetom urezivali u kamen ili kistom i tintom ispisivali na papirus. Papirus je biljka, slična trski, koja raste na obalama Nila. Egipćani su od nje pravili prvi papir koji je po njoj nazvan papirus. // Hijeroglifskim pismom, koje je kasnije imalo oko 7OO ugovorenih znakova za riječi, slogove i glasove, ispisani su zidovi grobnica i hramova. Njime su zabilježena književna djela starih Egipćana, razne pripovijetke, putopisi i himne, od kojih su naročito poznate himna Nilu i himna Suncu.

136

12. PISANJE ADRESA
Adrese pišemo na omotnicama, dopisnicama ili kao sastavne dijelove poslovnog pisma. Razlikujemo poslovne i privatne adrese.

12.1. Poslovne adrese
Poslovne adrese sastavljene su od dva dijela: 1. naziv trgovačkog društva, ustanove ili tijela državne uprave, te djelatnosti (npr. URIHO, Ustanova za rehabilitaciju hendikepiranih osoba profesionalnom rehabilitacijom i zapošljavanjem), 2. pobliža adresa ili odredište u koje pripada ulica, trg, kućni broj, poštanski pretinac i ime grada s poštanskim brojem (npr. Držićeva 1, 10000 Zagreb). Između ta dva dijela adrese OBVEZNO dolaze dva pritiska na tipku ENTER.

1. dio

URIHO ---------------------------- naziv ustanove Ustanova za rehabilitaciju ------- djelatnost hendikepiranih osoba profesionalnom ustanove rehabilitacijom i zapošljavanjem Držićeva 1 ----------------------10000 Zagreb --------------------ulica i broj poštanski broj i mjesto

2. dio

Adrese možemo oblikovati na američki i europski način. Američkim načinom adrese pišemo od nultog TAB-a ili od sedmog TAB-a (1. i 2. dio), a europskim načinom tako da 1. dio adrese pišemo od drugog TAB-a, a 2. dio od sedmog TAB-a. Treba napomenuti da se ovo odnosi na pisanje adresa na poslovnom papiru, a ne na omotnici. Poštanski broj je bitno pisati, jer bez oznake broja pošte teže je razvrstavati pisma na odredište, a pošta takvo pismo može vratiti pošiljatelju kao nepotpuno adresirano. Američki oblik poslovne adrese
0. TAB

. . . INKOP industrija kože i obuće d.d. Zagorske brigade 1 49222 POZNANOVEC
Europski oblik poslovne adrese

7. TAB

. . . INKOP industrija kože i obuće d.d.

Zagorske brigade 1 49222 POZNANOVEC

2. TAB

INKOP industrija kože i obuće d.d. . . Zagorske brigade 1 . 49222 POZNANOVEC . . . .
7. TAB 137

Adrese na omotnicama možemo pisati pomoću računalne opcije koja se nalazi u okviru naredbe Tolls – Letters and Mailings – Envelops and Labels.

Prikaz naredbi u okviru opcije Alati – Pisma i adrese – Omotnice i naljepnice (Toolls – Letters and Mailings – Envelops and Labels)

Na ovaj način u zadani okvir upišemo adresu primatelja ali i adresu pošiljatelja. U pisač, na za to predviđeno mjesto stavimo omotnicu, kliknemo naredbu i ispišemo adresu – kako primatelja, tako i pošiljatelja. Pomoću iste opcije Naljepnice (Labels) adrese primatelja možemo ispisati na naljepnice koje ćemo nakon toga nalijepiti na omotnicu.

12.2. Privatne adrese
Privatne adrese pišemo sljedećim redoslijedom: 1. oslovljavanje (npr. gospođa ili cij. gospođa, gospodin ili cij. gospodin ili cij. gosp.), 2. ime i prezime, 3. zanimanje (profesor, ili prof., inženjer ili ing., daktilograf, automehaničar i slično), 4. pobliža adresa ili odredište - ulica, trg, kućni broj i ime grada s poštanskim brojem. Primjeri: a) američki oblik
0. TAB

. . . Gosp. JOSIP BOLKOVIĆ profesor Gundulićeva 35/IV 47000 KARLOVAC

138

7. TAB

. . Gosp. JOSIP BOLKOVIĆ profesor Gundulićeva 35/IV 47000 KARLOVAC

b) europski oblik

. . Gosp. JOSIP BOLKOVIĆ profesor

2. TAB

7. TAB

. . Gundulićeva 35/IV 47000 KARLOVAC

Napomena Nazive trgovačkih društava, ustanova ili tijela državne uprave možete pisati verzalom, u navodnicima ili bez njih, spacionirano (ako je naziv s malim brojem slovnih mjesta), a isto se odnosi i na imena gradova. Vježbe Ispišite sljedeće adrese prvo američkim, a zatim europskim oblikom (prvo na poslovnom papiru, a potom na omotnici):
1. VARTEKS/varaždinska tekstilna industrija d.d./Zagrebačka 94/ 42000 Varaždin 2. "TEKSTILPROMET" d.d./trgovina na veliko i malo Zagreb/Ulica kneza Ljudevita Posavskog 31/ 10000 Zagreb 3. BELUPO d.o.o./za proizvodnju lijekova i kozmetike/Josipa Vargovića 4/48000 Koprivnica 4. PLIVA d.d./farmaceutska industrija/Ulica grada Vukovara 49/10000 Zagreb 5. MEĐIMURJEPLET d.d./Ivana Mažuranića 2/40000 Čakovec 6. DALEKOVOD d.d./za inženjering, proizvodnju i izgradnju/Ulica grada Vukovara 37/10000 Zagreb 7. KONZALTING d.o.o./Savezne Republike Njemačke 10/10000 Zagreb 8. IPK KANDIT d.d./za proizvodnju bombona i čokolade/K. Frankopana 99/31000 Osijek

9.
ZVEČEVO d.d./prehrambena industrija d.d./Kralja Zvonimira 1/34000 Požega 139

13. PISANO KOMUNICIRANJE
Od svog postanka ljudi su imali potrebu priopćavati jedni drugima svoje želje, misli i potrebe. Najprije su to činili raznim signalima (vatra, dim, bubanj), zatim govorom (putem glasnika), a nastankom pisma ljudi su se međusobno počeli dopisivati. Danas ljudi uz pisano komuniciranje međusobno komuniciraju putem telefona (fiksne i pokretne mreže), telefaksa, telegrafa, teleprintera, a također i putem radija i televizije. U ovom poglavlju upoznat ćemo se samo s osnovama pisanog komuniciranja kako bismo stekli znanja o mogućnostima programa Word kojeg ćemo koristiti prilikom izrade pisanih poslovnih komunikacija. Detaljnije je pisano komuniciranje, a osobito poslovno i službeno pisano komuniciranje, obrađeno u udžbeniku Kompjutorska daktilografija 2 (s uredskim praktikumom). Pisano komuniciranje je dopisivanje između ljudi, poslovnih partnera, odnosno trgovačkih društava, ustanova, institucija i tijela državne uprave, a s obzirom na sadržaj dijeli se na tri temeljne skupine: 1. privatno ili osobno dopisivanje (dopisivanje prijatelja, rođaka i slično); 2. poslovno dopisivanje (dopisivanje poslovnih partnera s ciljem sklapanja i obavljanja nekog kupoprodajnog posla ili izvršenja usluge); 3. službeno dopisivanje (dopisivanje tijela državne uprave, sudova, diplomatskih predstavništava). U ovoj lekciji posvetit ćemo pozornost poslovnom dopisivanju – poglavito oblicima poslovnih pisama kakve nam omogućava program Word. Pomoć u pisanju poslovnih pisama nalazimo u opcijama Tools – Letters and Mailings - Letter Wizard. Uz pomoć tzv. Letter Wizarda definiramo stalne dijelove poslovnog pisma, a konačno oblikovanje automatska je aktivnost ove opcije. Međutim, samo oblikovanje poslovnih pisama ne preporučujemo prepuštati tzv. Letter Wizardu, već tzv. Letter Wizard preporučujemo koristiti za ubrzavanje i automatizaciju pisanja stalnih dijelova teksta, nalaženje adresa i slično. Tzv. Letter Wizard omogućuje standardizaciju uvodnih dijelova poslovnih pisama: (oslovljavanje), pretraživanje adresa u posebnom adresaru koji možemo kreirati u računalu, te završetak, odnosno pozdrav i temeljne podatke o pošiljatelju.

Izgled ekrana s tzv. Letter Wizardom

Kad je riječ o oblicima poslovnih pisama, tzv. Letter Wizard razlikuje tri oblika: • američki ili blok oblik, • europski oblik i • kombinirani, odnosno modificirani oblik. Svi dijelovi poslovnih pisama ovih triju osnovnih oblika su isti, a ono što ih čini različitima i daje obilježje određenog oblika poslovnog pisma jesu: 1. način pisanja adrese i 2. način isticanja odlomaka. U američkom obliku poslovnog pisma adresa se piše tako da se svi elementi adrese pišu po pravilu od lijevog ruba papira, a između prvog i drugog dijela adrese stavlja se jedan red razmaka (dva pritiska na tipku ENTER). Sljedeći odlomak od prethodnog odvaja se s dva pritiska na tipku ENTER (jedan prored). Američki oblik poslovnog pisma je najpraktičniji i najlakši za oblikovanje, premda ne i najekonomičniji (zbog proreda među odlomcima). U europskom obliku poslovnog pisma adresa se piše u dva dijela: prvi dio (naziv trgovačkog društva i djelatnost) piše se od drugog TAB-a, a drugi dio (pobliža adresa, ulica ili trg, broj i grad) od sedmog TAB-a. Između ova dva dijela adrese ostavlja se jedan prored (dva pritiska na tipku ENTER), a sljedeći

140

odlomak odvaja se od prethodnog uvlačenjem prvog retka tog novog odlomka za jedan TAB (koji treba biti postavljen na veličinu od 1,25 cm), dok ostale retke ispisujemo od lijevog ruba papira. Europski oblik poslovnog pisma je najstariji i donedavno najrašireniji oblik pisanja poslovnih pisama. Naime, sve većom uporabom računala u sredstvima pisanog komuniciranja rabi se gotovo isključivo jednostavniji puni američki oblik. Ovaj oblik karakterističan je po tome što adresu pišemo europskim oblikom (prvi dio adrese dva TAB-a od lijevog ruba papira, a drugi dio od sedmog TAB-a, a između tih elemenata ostavljamo prored). Odlomke naglašavamo uvlačenjem prvog retka za jedan TAB, a ostale dijelove pišemo od lijevog ruba papira. Svi drugi dijelovi poslovnog pisma jednaki su s istovjetnim dijelovima u ostalim oblicima poslovnog pisma. Kombinirani oblik poslovnog pisma je kombinacija američkog i europskog oblika. Od američkog oblika koristi se način pisanja adrese (jednostavniji način), a od europskog oblika način isticanja odlomaka (ekonomičniji način). Kombinirani oblik jest oblik poslovnog pisma kombiniran od američkog oblika iz kojeg je preuzet jednostavniji način pisanja adrese i europskog oblika poslovnog pisma u kojem je ekonomičniji način isticanja odlomaka. Vježba: Prepišite primjere pisama iz ove lekcije koje slijede koristeći se opcijama tzv. Letter Wizarda.

141

. . . NAZIV PRIMATELJA djelatnost primatelja . Ulica i broj pošt. br. MJESTO . . . VAŠ ZNAK NAŠ ZNAK Mjesto, XX/XX -nadnevak . . Tekst sadržaja predmeta . . Početak pisanja odlomka xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx Xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx. . Početak pisanja odlomka xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx. Početak pisanja odlomka xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx. . S poštovanjem, . . . . . Privitak . Co: . ŽURNO
0. 3. TAB

NAZIV POŠILJATELJA djelatnost pošiljatelja Ulica i broj M J E S T O

zaglavlje

adresa

pozivne oznake mjesto i nadnevak

predmet

sadržaj

pozdrav

Dužnost potpisnika .

NAZIV POŠILJATELJA - MJESTO

potpis

. Ime i prezime (otipkano)
oznaka privitka

potpis

7. TAB

• Druga po redu, pozivna oznaka može biti napisana i od 2. TAB-a. • Mjesto i nadnevak, kao i potpis mogu biti napisani i od 8. TAB-a Shema pisma pisanog običnim američkim oblikom

142

DINOVA trgovačko dioničko društvo Donje Svetice 127 Zagreb

Ekobiotički centar prodavaonica zdrave hrane Gotovčeva 9 10000 Zagreb

Vaš znak PP/MN-12 Reklamacija

Naš znak DG/IR

Zagreb, 7. rujna 2005.

Primili smo danas pošiljku soje i keksa koju nam je dostavio vaš vozač Marijan Maričić, kamionom ZG-6201-AB. Prilikom preuzimanja robe povjerenstvo u kojem je jedan od članova bio i vaš vozač ustanovilo je da prispjela pošiljka ne odgovara našoj narudžbi. Narudžbom broj 879/95 naručili smo 400 kg soje, a primili smo 370 kg. O tome je sastavljen zapisnik o preuzimanju robe koji vam u prilogu dostavljamo. Zbog jednostavnijeg rješenja ovog problema ne tražimo naknadnu dostavu robe, već vas molimo da nam pošaljete obavijest o knjiženju. Nadamo se da ova nezgoda neće smetati našim daljnjim poslovnim odnosima i želimo da se naša poslovna suradnja odvija i dalje na obostrano zadovoljstvo. S poštovanjem, DINOVA - ZAGREB Direktor

Ivan Rumbak
Ivan Rumbak
Primjer pisma pisanog običnim američkim oblikom (u sadržaju pisma uključena je opcija Justify)

143

. . . .

NAZIV POŠILJATELJA djelatnost pošiljatelja Ulica i broj M J E S T O

zaglavlje

NAZIV PRIMATELJA djelatnost primatelja Ulica i broj pošt. br. MJESTO

adresa

. . . VAŠ ZNAK NAŠ ZNAK Mjesto, XX/XX -nadnevak . . Tekst sadržaja predmeta . . Početak pisanja odlomka xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx Xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx. . Početak pisanja odlomka xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx. Početak pisanja odlomka xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx. . S poštovanjem, . . . . . Privitak . Co: . ŽURNO
0. 3. TAB

pozivne oznake mjesto i nadnevak

predmet

sadržaj

pozdrav

Dužnost potpisnika .

NAZIV POŠILJATELJA - MJESTO

potpis

. Ime i prezime (otipkano)
oznaka privitka

potpis

7. TAB

• Druga po redu, pozivna oznaka može biti napisana i od 2. TAB-a. • Mjesto i nadnevak, kao i potpis mogu biti napisani i od 8. TAB-a Shema pisma pisanog modificiranim američkim oblikom

144

TECHNOMAX TEHNO STUDIO D.O.O. Velimira Škorpika 34 ZAGREB

GRAD-INŽENJERING D.O.O. za projektiranje, trgovinu i ostale usluge Zeleni trg 7 10000 Z A G R E B

VAŠ ZNAK GM/FL-1

NAŠ ZNAK TK/KB

Zagreb, 9. siječnja 2006.

Ponuda računala Poštovana gospodo, Primili smo vaš upit od 5. siječnja 2005. godine kojim se interesirate za naše nove modele računala. Nakon telefonskog razgovora s vašim voditeljem Informatičkog odjela, zaključili smo da je za vaše potrebe najpogodnije računalo MAXI–Business 4400P – cijena = 3.418,86 kn/kom Cijena računala u kunama vezana je uz vrijednost eura prema prodajnom tečaju ERSTE & STEIERMARKISCHE BANK te u slučaju povećanja tečaja za 2 % obračunavamo tečajne razlike. PDV nije uračunan. Rok dostave je 15 dana od dana primitka vaše narudžbe, a rok plaćanja je 30 dana od dana primitka računa, i to virmanom na naš žiro-račun. Za dodatne informacije posjetite našu WEB stranicu www.technomax.hr U privitku ove ponude, prema vašem zahtjevu, dostavljamo katalog i cjenik računala i monitora. Napominjemo da u cijenu za navedeno računalo ne ulazi monitor, već ga trebate posebno naručiti. Nadamo se da će naša poslovna suradnja biti uspješna na obostrano zadovoljstvo. S poštovanjem, TECHNOMAX Voditelj prodaje

Katarina Ban
Prilog: prospekt i cjenik Katarina Ban, dipl. ek.

Primjer pisma pisanog modificiranim američkim oblikom 145

NAZIV POŠILJATELJA djelatnost pošiljatelja Ulica i broj M J E S T O . . . NAZIV PRIMATELJA djelatnost primatelja . Ulica i broj pošt. br. MJESTO . . . VAŠ ZNAK NAŠ ZNAK XX/XX -. . Mjesto, Nadnevak Tekst sadržaja predmeta . . Početak pisanja odlomka xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx. . Početak pisanja odlomka xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx. Početak pisanja odlomka xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx. . S poštovanjem, . .
NAZIV POŠILJATELJA - MJESTO

zaglavlje

adresa

pozivne oznake

mjesto i nadnevak

predmet

sadržaj

pozdrav

Dužnost potpisnika .

potpis

potpis .

Ime i prezime (otipkano) . . Privitak . Co: . ŽURNO
0. 3. TAB 7. TAB

oznaka privitka

Shema pisma pisanog punim američkim oblikom 146

CORA prodaja hrane za kućne ljubimce d.o.o. Radićeva 91 P E T R I N J A

MICA-MACA trgovina za kućne ljubimce Božidara Magovca 9 10010 Z A G R E B

VAŠ ZNAK KŽ/GT

NAŠ ZNAK MB/DG

Zagreb, 23. kolovoza 2006. Nagodba Potvrđujemo primitak vaše reklamacije od 12. o. m. u svezi dostave pseće hrane EUKANUBA i ispričavamo se zbog propusta na koji nam skrećete pozornost. Ustanovili smo da je do propusta došlo prilikom otpreme robe iz skladišta. Telefonski smo se dogovorili s vašim referentom nabave gđom Marcelić da ćemo vam knjigovodstveno priznati vrijednost robe koju niste primili. Nadamo se da ćemo bez obzira na ovu nezgodu pri isporuci robe i dalje nastaviti našu uspješnu poslovnu suradnju. Srdačno vas pozdravljamo. CORA - PETRINJA Voditelj prodaje

Marija Bužančić
Marija Bužančić PREPORUČENO

Primjer pisma pisanog punim američkim oblikom 147

. . . .

NAZIV POŠILJATELJA djelatnost pošiljatelja Ulica i broj M J E S T O

zaglavlje

NAZIV PRIMATELJA djelatnost primatelja Ulica i broj pošt. br. MJESTO

adresa

. . . VAŠ ZNAK NAŠ ZNAK Mjesto, XX/XX -nadnevak . . Tekst sadržaja predmeta . . Početak pisanja odlomka xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx Xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx. Početak pisanja odlomka xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx Xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxx. Početak pisanja odlomka xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx. . S poštovanjem, . . . . . Privitak . Co: . ŽURNO
0. 3. TAB

pozivne oznake mjesto i nadnevak

predmet

sadržaj

pozdrav

Dužnost potpisnika . potpis . Ime i prezime (otipkano)

NAZIV POŠILJATELJA - MJESTO
potpis

oznaka privitka

7. TAB

• Druga po redu, pozivna oznaka može biti napisana i od 2. TAB-a. • Mjesto i nadnevak, kao i potpis mogu biti napisani i od 8. TAB-a

Shema pisma pisanog europskim oblikom 148

"K O N Č A R" SERVIS I PRODAJA d.o.o. Prilaz V. Brajkovića 13 Z A G R E B

Dječji vrtić "NOVO NASELJE" B. Magovca 7 10000 ZAGREB

VAŠ ZNAK --

NAŠ ZNAK BO/FK

Zagreb, 4. kolovoza 2006.

Usluge servisiranja - ponuda "Končar" - Servis i prodaja d.o.o. kao servisna organizacija ima 45-godišnju tradiciju na području servisiranja kućanskih aparata i ugostiteljske opreme, ali ne samo za Končarove proizvode, nego i za proizvode svih poznatijih proizvođača kućanskih aparata i aparata za ugo-stiteljsku opremu. Kako ste vi ustanova koja za svoje uspješno djelovanje u svakodnevnom poslu koristi razne strojeve i aparate, od hladnjaka i zamrzivača do malih kućanskih aparata, nudimo vam naše usluge servisiranja. Servisiramo i ugrađujemo servisne dijelove u izvangaranciji za strojeve za pranje rublja i suđa, hladnjake i zamrzivače, štednjake, električne grijalice vode (bojleri svih zapremina), male kućanske aparate kao što su glačala, mlinci za kavu i slično. Pri servisiranju bilo kojeg stroja ili aparata navedenog u ovoj ponudi dajemo jamstvo na kvalitetu izvedenih radova od 30 dana, a jamstvo za ugrađene dijelove do šest mjeseci ovisno o ugrađenom dijelu. Pojedinosti uvjeta servisiranja ovisno o pojedinom stroju ili aparatu vidljive su iz prospekta koji vam šaljemo u privitku. Nadamo se da ćete našu narudžbu pozorno proučiti i javiti nam se. U očekivanju vaše narudžbe srdačno vas pozdravljamo. "KONČAR" - ZAGREB Voditelj servisne službe

Božidar Oršanić
Božidar Oršanić, dipl. inž.

Pismo pisano europskim oblikom 149

. . . NAZIV PRIMATELJA djelatnost primatelja . Ulica i broj pošt. br. MJESTO . . . VAŠ ZNAK NAŠ ZNAK Mjesto, XX/XX -nadnevak . . Tekst sadržaja predmeta . . Početak pisanja odlomka xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx Xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx. Početak pisanja odlomka xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx Xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxx. Početak pisanja odlomka xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx. . S poštovanjem, . . NAZIV POŠILJATELJA MJESTO Dužnost potpisnika . . . potpis . . Privitak Ime i prezime (otipkano) . Co: . ŽURNO
0. 3. TAB 7. TAB

NAZIV POŠILJATELJA djelatnost pošiljatelja Ulica i broj M J E S T O

zaglavlje

adresa

pozivne oznake mjesto i nadnevak

predmet

sadržaj

pozdrav

potpis

oznaka privitka

• Druga po redu, pozivna oznaka može biti napisana i od 2. TAB-a. • Mjesto i datum, kao i potpis mogu biti napisani i od 8. TAB-a

Shema pisma pisanog kombiniranim oblikom

150

AGRAMPLAST d. o. o. za izradu i prodaju vrećica Žitnjak b.b. ZAGREB

FOTO STUDIO B. Magovca 21 10010 ZAGREB

VAŠ ZNAK IV/AG-Š

NAŠ ZNAK LR/MK-12

Zagreb, 12. siječnja 2005.

Plastične vrećice – ponuda

Primili smo vaš upit kojim se interesirate za izradu plastičnih vrećica, a potrebne su vam za pakiranje fotoaparata i fotofilmova koje prodajete. Poznato je da vrećice zanimljiva izgleda i dobre kvalitete privlače kupce, ali i štite kupljenu robu. Stoga mi u proizvodnji vrećica koristimo najkvalitetnije sirovine i postojane boje. Slobodni smo vam ponuditi vrećice s obostranim tiskom teksta - FIJU FILM, veličine 350 x 240 mm, debljine 0,030 mm. U privitku ponude dostavljamo vam uzorke plastične vrećice u navedenoj veličini i materijalu i grafički prikaz teksta koji bi trebao pisati na vrećici. Cijena izrade vrećica je 0,10 kn/kom, rok isporuke je 20 dana od dana primitka narudžbe, a rok plaćanja je 15 dana od dana primitka robe. Robu dostavljamo na adresu koju navedete u narudžbi. Nadamo se da ćete sa zanimanjem prihvatiti ovo naše idejno rješenje za vrećice koje trebate. U nadi da će ova naša ponuda značiti početak jedne duge i obostrano korisne suradnje, srdačno vas pozdravljamo. AGRAMPLAST – ZAGREB Direktor

Lucija Radošić
Lucija Radošić

Primjer pisma pisanog kombiniranim ili modificiranim oblikom (u ovom pismu u sadržaju riječi su rastavljane, a uključena je opcija Justify)

151

Vježba: Oblikujte poslovno pismo i pojedine dijelove pravilno rasporedite na papiru na temelju sljedećih primjera (napomena: jedna kosa crta označava početak pisanja novog reda, odnosno novog odlomka u sadržaju pisma, a dvije kose crtice označavaju početak pisanja slijedećeg dijela poslovnog pisma). 1. Podravka / prehrambena industrija d. d. / Ravnice 48 / Zagreb // VAMA / Trgovina na veliko i malo d.d. / Kapucinski trg 9 / 42000 Varaždin // Vaš znak / RT/ER/7 // Naš znak / DG/IB/5 // Zagreb, / 9. lipnja 2006. // Nagodba // Potvrđujemo primitak vaše reklamacije od 6. lipnja o. g. i ujedno se ispričavamo za nastalu pogrešku. / Pretpostavljamo da je do oštećenja i rasipanja sadržaja iz 17 (sedamnaest) vrećica Čokolina (težine 1 kg po vrećici), došlo zbog nepažljivog slaganja pošiljke pri utovaru u skladištu. / Prihvaćamo vašu reklamaciju te ćemo vam u dogovoru s g. Petričevićem uskoro poslati preostalu robu. / Još jednom se ispričavamo i uvjeravamo vas da do ovakvih nedostataka u dostavi robe više neće doći. // Srdačno vas pozdravljamo. // ”Kraš” - Zagreb / Rukovoditelj prodaje / Ivan Bilogrević // 2. Vama / Trgovina na veliko i malo / Kapucinski trg 9 / Varaždin // Roto Promet d. o . o. / za unutarnju i vanjsku trgovinu / Samoborska cesta 102 / 10090 Zagreb // Vaš znak / IL-MB / Naš znak / K-41/3 / Varaždin / 7. listopada 2006.// Narudžba PAGO sokova // Na osnovi vaše ponude, priloženog kataloga i cjenika, kao i razgovora s vašom voditeljicom nabave, gđom Zvjezdanom Grden koja nam je puno pomogla svojim sugestijama i preporukama, naručujemo: / - 1500 bočica od 2 dl ''PAGO'' soka od marelice, po cijeni od 6,00 kn/kom / - 1000 bočica od 2 dl ''PAGO'' soka od jagode, po cijeni od 5,00 kn/kom / - 600 bočica od 2 dl ''PAGO'' soka od mrkve, po cijeni od 8,00 kn/kom. / Kako ste u ponudi naveli, robu ćete nam dostaviti svojim vozilom na naše skladište u Varaždinu, Kapucinski trg 9. Račun ćemo podmiriti u roku 14 dana od dana prispijeća robe. / Očekujemo vašu pošiljku što prije, jer još uvijek vlada velika potražnja za ovim sokovima pa nam je u interesu, a nadamo se i vama, zadržati svoje dosadašnje kupce zadovoljivši njihove želje i potrebe. // Srdačno vas pozdravljamo. // Vama – Varaždin / Rukovoditelj nabave / Petar Đurić / 3. Dalmacijavino d. d. /za proizvodnju i promet alkoholnih / i bezalkoholnih pića / Obala kneza Domagoja 15 / Split // ZADRANKA D. D. / za trgovinu / Uvala Bregdeti 23 / 23000 Zadar // Vaš znak / RI/FG-7 // Naš znak / VR/IJ // Split, / 16. srpnja 2006. // Potvrda primitka narudžbe // Danas smo primili vašu narudžbu broj IZ-425 od 11. srpnja 2006. na kojoj vam najsrdačnije zahvaljujemo. Naručili ste vina: / Babić Pilžota, berba 2000., 7,5 dl/boca = 25 sanduka / Vino ćemo vam poslati u kartonskim kutijama po 12 boca u svakoj kutiji našim kamionom franco vaše skladište u Zadru. / Koristimo ovu priliku da vam ponudimo i Kaštelet (suhi, berba 1999.) u bocama od 1 l. Vino je pakirano u plastičnim sanducima (12 boca u sanduku), a povrat ambalaže je obvezan. / Nadamo se da ćete biti zadovoljni robom koju vam dostavljamo i očekujemo vaše daljnje narudžbe. // S poštovanjem, // Dalmacijavino - Split / Voditeljica prodaje / Slavica Hasan //
4.

"Varaždinka" / tvornica tekstila / Basaričekova 13 / Varaždin // NIK / tvornica konfekcijske odjeće d.d. / Radnička 3 / 10000 Zagreb // Vaš znak / IS/JD/J // Naš znak / DB-MA-12 // Varaždin, / 12. listopada 2006. // Otprema robe // Cijenjeni gospodine Rožiću, / o primitku vaše narudžbe od 4. o. m. izvijestili smo Vas dopisom. Ovom prilikom izražavamo zadovoljstvo zbog naše poslovne suradnje i očekujemo da će se i ubuduće odvijati na obostrano zadovoljstvo. / Danas smo vam poslali 200 m vunenog štofa po cijeni od 89,50 kn/m. / Robu smo otpremili našim kamionom registarske oznake VŽ-730-IN, a vozač je Josip Rožanko. / Dopisu prilažemo kopiju otpremnice broj 244/06 i račun broj 737/06, na iznos od 17.900,00 kn. Iznos podmirite na naš žiro-račun u roku 8 dana od dana primitka računa. / Nadamo se da ćete biti zadovoljni kakvoćom naše robe i očekujemo daljnje vaše narudžbe. // S poštovanjem, // ”Varaždinka” - Varaždin / Voditelj knjigovodstva / Davor Bago // Privitak: / račun // 5. Alexander Commerce / Export-import Zagreb / Savska 141 / Zagreb // Hotel "Panorama" / Trg športova 1 / 10000 Zagreb // Vaš znak / -- // Naš znak / JV/ŠT // Zagreb, / 19. veljače 2006. // Ponuda čaša i porculanskih servisa // Mi smo generalni zastupnik Alexander Commerca za Hrvatsku. Najveći smo uvoznik čaša, porculana, vatrostalnog stakla i pribora za jelo u Hrvatskoj. Uvozimo od najpoznatijih svjetskih proizvođača
152

kao što su Sinex, Toner, Simax, Lilien, Bohemia i drugi. / Uvezene artikle prodajemo po najnižim veleprodajnim cijenama ugostiteljskim objektima i hotelima. Naše su cijene osjetno niže od cijena istih proizvoda u Austriji i Italiji, čak i po odbitku izvoznog popusta. / Opremili smo mnoge ugostiteljske objekte i hotele u Hrvatskoj. Sigurni smo da će naš asortiman od stotinjak vrsta čaša i preko 200 tipova porculanskih servisa zadovoljiti i vaš ukus. / Također vam nudimo još jednu vrlo važnu pogodnost, a to je da vam pružamo mogućnost plaćanja u više rata. / Nadamo se da ćete se odlučiti na kupnju nekih od naših artikala kad pregledate naš katalog što vam ga u prilogu dostavljamo. // S poštovanjem, // Alexander Commerce Zagreb / Direktor marketinga / Jure Varga // Privitak: katalog // 6. Biba / minimarket / Gustava Krkleca 10 / Rijeka // Cora / prodavaonica hrane / za kućne ljubimce // Božidara Magovca 9 / 10020 Zagreb // Vaš znak / MB/OG // Naš znak / IH/SH // Rijeka, / 15.kolovoza 2006. // Obavijest o primitku narudžbe // Dana 11. studenoga 2006. godine primili smo vašu narudžbu broj 701/04 kojom ste naručili 80 kg PEDIGREE PALA i 30 kg FROLIC-a pakiranog u kutije po 1,5 kg, zatim 40 kg WHISKAS-a u konzervama od 400 g, 25 kg miješane hrane za papige, 25 kg miješane hrane za kanarince te 10 kg hrane za ptice. Hrana za ptice pakirana je u kutije od 500 g. / Narudžbom ste nas zamolili da vam promptno pošaljemo navedenu hranu za kućne ljubimce. / Danas smo vam poslali naručenu robu vlastitim kombijem. Uz robu prilažemo potrebnu dokumentaciju i naš račun broj 889/F-06 na / 13.457,30 kn. / Molimo vas da naznačeni iznos podmirite u roku od 8 dana na naš žiro-račun. / Nadamo se našoj daljnjoj dobroj poslovnoj suradnji. // S poštovanjem, // Cora - Zagreb / Direktor / Ivica Hršak //

Oblikujte poslovno pismo i pojedine dijelove pravilno rasporedite na papiru. Na temelju sljedećih primjera oblikujte poslovna pisma koja prate tijek jednog kupoprodajnog posla od upita do nagodbe.
1.

Zemlja čudesa / prodavaonica dječjih igračaka / Medulićeva 11 / Zagreb // Biserka proizvodnja d.o.o. / poduzeće za promet / dječjih igračaka, lopti, / preradu plastičnih masa i trgovinu / Heinzelova 33 / 10000 Zagreb // Vaš znak / - // Naš znak / VN/OŠ // Zagreb, / 8. travnja 2006. // Dječje igračke - upit // Nedavno ste održali prezentaciju svojih proizvoda na Zagrebačkom velesajmu što je izazvalo veliku pozornost posjetitelja. / Budući da već nekoliko godina radimo i opskrbljujemo naše kupce raznovrsnim i kvalitetnim igračkama, željeli bismo te igračke plasirati na svekoliko hrvatsko tržište. / Kako bismo to ostvarili, molimo vas da nas potanko informirate o kakvoći, cijeni, načinu ambalažiranja, te prijevozu igračaka (poglavito medvjedića "Pande", kamiona "Kipera", te dječje kolekcije plišanih i gumenih igračaka koje proizvodite). / Nadamo se uspješnoj suradnji. // S poštovanjem, // Zemlja čudesa - Zagreb / Voditelj nabave / Valentina Novotni //
2.

Biserka proizvodnja, d.o.o. / poduzeće za promet / dječjih igračaka, lopti, / preradu plastičnih masa i trgovinu / Heinzelova 33 / Zagreb // Zemlja čudesa / Medulićeva 11 / 10000 Zagreb // Vaš znak / V.D. // Naš znak / MI/JF // Zagreb, / 17. travnja 2006. // Ponuda dječjih igračaka // Javljamo se u povodu vašeg upita od 10. o. m. kojim se informirate o dječjim igračkama. / Nudimo sve vrste dječjih igračaka među kojima i medvjedića "Pandu", kamion "Kiper" te kolekciju plišanih i gumenih igračaka za koje ste zainteresirani. / Medvjedić "Panda" i kamion "Kiper" su vrlo tražene igračke i djeci su vrlo interesantne. Vrlo su kvalitetne i teško se lome. Proizvodimo četiri veličine tih igračaka u svjetlijim bojama, a iz kolekcije brojnih plišanih i gumenih igračaka možete izabrati različite modele. Mi vam preporučujemo gumene patke, žabe, patuljke, te plišane medvjediće, psiće i lutke. / Budući da ste zainteresirani i za plišane igračke, nudimo vam kolekciju "Pliško" koja je proizvedena od vrlo kvalitetnih materijala i šivana vrlo kvalitetnim koncima. / Cijena plišanih igračaka je od 32,25 kn do 141,13 kn za komad, a kolekcija gumenih igračaka je od 21,59 kn do 53,99 kn za komad. / Robu dostavljamo vlastitim prijevoznim sredstvom 10 dana nakon primitka vaše narudžbe. / Rok plaćanja je 14 dana nakon primitka robe. / Nadamo se uspješnoj poslovnoj suradnji. // S poštovanjem, // Biserka - Zagreb / Voditelj prodaje / Marko Ivanković // 3.

153

Zemlja čudesa / prodavaonica dječjih igračaka / Medulićeva 11 / Zagreb // Biserka proizvodnja d.o.o. / poduzeće za promet / dječjih igračaka, lopti, / preradu plastičnih masa i trgovinu / Heinzelova 33 / Zagreb // Vaš znak / - / Naš znak / V.D. // Zagreb, / 20. travnja 2006. // Narudžba igračaka / Primili smo vašu ponudu od 13. travnja o. g. kojom nam nudite svoj asortiman dječjih igračaka. Raznovrsnost vaše ponude kao i kakvoća dosadašnjih igračaka koje smo nabavljali od vas potpuno nam odgovaraju. / Budući da kod naših kupaca postoji veliko zanimanje za raznovrsnim dječjim igračkama, molimo vas da nam dostavite: / 60 lutaka medvjedića "Panda" po cijeni 90,50 kuna kom. / 40 kamiona "Kiper" po cijeni 145,80 kuna kom. / 80 gumenih lutaka - žabe po cijeni 50,30 kuna kom. / 90 gumenih lutaka patuljaka po cijeni 50,30 kuna kom. / 120 plišanih lutaka psića po cijeni 98,50 kuna/kom. / Molimo vas da igračke budu pakirane u kutijama po 20 ili 10 komada. / Robu nam dostavite u naše skladište u Zagrebu, Ilica 250, u roku od 10 dana. Račun ćemo podmiriti odmah. / Nadamo se da ćete udovoljiti svim zahtjevima naše narudžbe što će svakako utjecati na naše daljnje poslovne odnose. // Pozdravljam vas s izrazima osobitog poštovanja. // Zemlja čudesa - Zagreb / Voditelj nabavnog odjela / Valentina Novotni //
4.

Biserka proizvodnja d.o.o. / poduzeće za promet / dječjih igračaka, lopti, / preradu plastičnih masa i trgovinu / Heinzelova 33 / Zagreb / Zagreb // Zemlja čudesa / prodavaonica dječjih igračaka / Medulićeva 11 / 10000 Zagreb // Vaš znak / - // Naš znak / - // Zagreb, 26. travnja 2006. // Potvrda primitka narudžbe // Primili smo danas vašu narudžbu od 20. travnja o.g. kojom ste naručili: / 60 lutaka medvjedića "Panda" po cijeni 90,50 kuna/kom. / 40 kamiona "Kiper" po cijeni 145,80 kuna/kom. / 80 gumenih lutaka - žabe po cijeni 50,30 kuna/kom. / 90 gumenih lutaka patuljaka po cijeni 50,30 kuna/kom. / 120 plišanih lutaka psića po cijeni 98,50 kuna/kom. // Robu ćemo vam poslati u roku 10 dana pakiranu u kutije po 10 komada kako ste željeli, a kamione "Kiper" po 5 komada/kutija. / Nadamo se da će i naša daljnja suradnja biti ovako uspješna. /Srdačno vas pozdravljamo. // Biserka - Zagreb / Voditelj prodajnog odjela / Marko Ivanković //
5.

Biserka proizvodnja d.o.o. / poduzeće za promet / dječjih igračaka, lopti, / preradu plastičnih masa i trgovinu / Heinzelova 33 / Zagreb // Zemlja čudesa / prodavaonica dječjih igračaka / Medulićeva 11 / 10000 Zagreb // Vaš znak / - // Naš znak / V.D. // Zagreb, / 3. svibnja 2006. // Isporuka robe // Primitak vaše narudžbe od 20. travnja 2004. potvrdili smo dopisom od 26. travnja 2004. Zadovoljni smo poslovnom suradnjom i očekujemo da ćemo tu suradnju i ubuduće razvijati na obostrano zadovoljstvo. / Danas smo vam dostavili: / 60 lutaka medvjedića "Panda" po cijeni 90,50 kuna kom. / 40 kamiona "Kiper" po cijeni 145,80 kuna/kom. / 80 gumenih lutaka - žabe po cijeni 50,30 kuna/kom. / 90 gumenih lutaka patuljaka po cijeni 50,30 kuna/kom. / 120 plišanih lutaka psića po cijeni 98,50 kuna/kom. // Robu smo otpremili našim kamionom registarske oznake ZG-200-AB, a vozač je Marijan Matelić. / Dopisu prilažemo dostavnicu br. 631/06 i račun br. 711TL/06. / Navedeni iznos u računu od 26.746,00 kuna podmirite na naš žiro-račun u roku 8 dana. / Nadamo se da ćete biti zadovoljni našim proizvodima i očekujemo vaše daljnje narudžbe. // S poštovanjem, // Privitak: 1. dostavnica / 2. račun // ”Biserka” - Zagreb / Voditelj prodajnog odjela / Marko Ivanković //
6.

Zemlja čudesa / prodavaonica dječjih igračaka / Medulićeva 11 / Biserka proizvodnja d.o.o. / poduzeće za promet / dječjih igračaka, lopti, / preradu plastičnih masa i trgovinu / Heinzelova 33 / 10000 Zagreb // Vaš znak / CD/KR // Naš znak / VN/MD // Zagreb, / 18. svibnja 2006. // Podmirenje obveze // Primili smo vašu pošiljku igračaka koju smo naručili narudžbom N-1254 od 1. prosinca 1994. / Pošiljka je prispjela neoštećena vašim kamionom uz popratnu dokumentaciju, te smo je zaprimili, uskladištili i putem povjerenstva konstatirali da je roba u potpunosti dostavljena u naše skladište. / Već danas ćemo izdati nalog našem računovodstvu za podmirenje vašeg računa / broj 711-TL/06 u iznosu od 26.746,00 kn / na vaš žiroračun. // Kako je potražnja za dječjim igračkama velika, molimo vas da nas i dalje redovito izvješćujete o svojim novim proizvodima te da nam šaljete svoje kataloge. / Hvala na uspješnoj suradnji. // S poštovanjem, // Zemlja čudesa - Zagreb / Voditelj nabavnog odjela / Valentina Novotni //

Učenici će za domaći uradak prema naputku predmetnog profesora izraditi nekoliko zadataka koji se nalaze u dopunskim vježbama na CD-u.
154

Napredniji učenici izradit će za domaći uradak sve zadatke koji se nalaze u dopunskim vježbama na CD-u.
7.

VAMA / Trgovina na veliko i malo d.d. / Kapucinski trg 9 / Varaždin // MAX / servis za pranje tepiha / zavjesa i staklenih površina / Božidara Magovca 9 / 10020 Zagreb // Vaš znak / MR/MH-AC // Naš znak / SS/EŠ // Zagreb, / 29. studenoga 2006. // Požurnica // Cijenjeni gospodine Ivankoviću! / Početkom ove godine sklopili smo s Vama ugovor o izvršenju radova pranja tepiha, prozora i zavjesa u našim poslovnim prostorijama. / Ugovorom je utvrđeno da ćemo Vas svaki put kad trebamo Vaše usluge o tome izvijestiti pismom u kojem ćemo navesti rok završetka Vaših radova. / Kako je prošlo već 8 dana od dogovorenog roka izvršenja Vaših usluga pranja tepiha, prozora i zavjesa u našim poslovnim prostorijama (21. studenoga o. g.), molimo Vas da to učinite što prije. / Utvrdili smo, također, da se nepridržavanje rokova od Vaše strane događa drugi put pa Vas molimo da ubuduće budete ažurniji, jer ćemo inače biti prisiljeni raskinuti s Vama ugovor o izvršenju usluga. // Srdačan pozdrav, // VAMA - Varaždin / Voditeljica tehničke službe / Matija Radin-Mačuhat //
8.

Riječka industrija odjeće d.d. / Izviđačka 13 / Rijeka // Tekstilcom / Trgovačko poduzeće / Maslenička 6 / 21000 Split // Vaš znak / ZR/EĐ // Naš znak / MZ/TR // Rijeka, 10. prosinca 2006. // Opoziv narudžbe // Poštovana gospodo, / Dana 18. listopada 2006. naručili smo od vas veće količine metražnih tekstilnih proizvoda koji su nam potrebni za našu proizvodnju muških odijela. Rok za isporuku bio je 15. studenoga o. g. / Kako u navedenom roku narudžba nije izvršena, poslali smo vam požurnicu 26. studenoga 2006. o. g. / Budući da do danas niste izvršili isporuku naručene robe, nismo više u mogućnosti čekati s našom proizvodnjom te vas izvješćujemo da opozivamo našu narudžbu od 18. listopada 2004. godine. // S poštovanjem, // Riječka industrija odjeće - Rijeka / Voditelj nabave / Marisanda Zvonar //
9.

Ivančica / Cvjećarska radnja / Preradovićeva 2 / Opatija // Chromos Agro / proizvodnja sredstava / za zaštitu bilja / Žitnjak bb / 10000 Zagreb // Vaš znak / DL/TZ // Naš znak / IŠ/PE // Opatija, / 11. 3. 2006. // Proizvodi za zaštitu bilja - otklon // Izvješćujemo vas da smo primili vašu ponudu od 2. 3. o. g. za vaše nove proizvode za zaštitu bilja koju ovog trenutka ne možemo prihvatiti. / Zbog očekivanog većeg broja turista u nadolazećoj sezoni preuređujemo i proširujemo poslovni prostor naše cvjećarnice. Zato nemamo mjesta za bilo kakvu robu dok traju radovi. / Nadamo se da ovo naše neprihvaćanje vaše ponude neće poremetiti našu daljnju suradnju. // S poštovanjem, // "Ivančica" - Opatija / Poslovođa / Ivana Strancarić //
10.

”Munja” / Tvornica akumulatora / i baterija d.d. / Žitnjak bb / Zagreb // Destil / tvornica kemijskih proizvoda / Lipa 14 / 44000 Sisak // Vaš znak / ND/RP // Naš znak / MČ/TU // Zagreb, / 14. siječnja 2006. // Reklamacija // Danas smo primili pošiljku destilirane vode na temelju naše narudžbenice od 23. prosinca 2003. godine. / Prilikom preuzimanja pošiljke utvrđeno je oštećenje na 6 (šest) od ukupno 60 bačava destilirane vode. Zbog vidljivog mehaničkog oštećenja, 6 bačava je potpuno prazno. / O tome je sastavljen zapisnik o preuzimanju robe u nazočnosti predstavnika Hrvatskih željeznica putem kojih nam je pošiljka isporučena. / Molimo vas da nam u što skorijem roku dostavite nedostajućih 6 bačava destilirane vode, a naknadu zbog oštećenja robe riješite sa svojim prijevoznikom. // S poštovanjem, // ”Munja” - Zagreb / Voditelj nabavnog odjela / Marijan Čuvar //
11.

Vesna / tvornica ženske modne odjeće / Zvonimirova 3 / Zagreb // NAMA / trgovinsko poduzeće / Ilica 1 / 10000 Zagreb // Vaš znak / K - B // Naš znak / Z - N // Zagreb, / 28. svibnja 2006. // Nagodba // Potvrđujemo primitak vaše reklamacije od 20. svibnja 2006. u svezi s otpremom 50 komada košulja i ispričavamo se zbog propusta na koji nam skrećete pozornost. / Kontrolom izvršenih naloga utvrdili smo da je do propusta došlo prilikom otpreme robe iz skladišta. Telefonski smo se dogovorili s vašim referentom nabave g. Ranićem da ćemo vam knjigovodstveno priznati vrijednost nedostavljene robe. / U privitku vam dostavljamo obavijest o knjiženju i molimo vas da provedete suglasno knjiženje. / Nadamo se nastavku naše uspješne poslovne suradnje. // S poštovanjem, // Privitak: Obavijest o knjiženju // ”Vesna” - Zagreb / Referent prodaje / Diana Lipovac //
155

12.

// Varteks / varaždinska tekstilna industrija d. d. / Varaždin // Boss / trgovina muškom odjećom / Vlaška 17 / 32000 Vinkovci // Vaš znak / KG-KK-5 / Naš znak / O-1/LI / Varaždin / 31. siječnja 2006. // Opomena // Prisiljeni smo poslati vam opomenu jer kasnite s plaćanjem računa koji ste trebali podmiriti 22. prosinca 2005. godine. / U narudžbi od 17. studenoga 2005. god. naručili ste 100 kom muških traperica, različitih veličina i modela. Mi smo narudžbu izvršili u potpunosti i na vrijeme pa vas molimo da i vi izvršite svoju obvezu plaćanja. Vaš dug prema našem računu iznosi / 26,366,21 kn./ Zbog naše dugogodišnje suradnje i vaše likvidnosti u poslu dajemo vam rok od 8 dana da podmirite svoju obvezu prema nama. / Nadamo se da ćete ubuduće biti ažurniji u plaćanju svojih obveza te da će naša daljnja suradnja biti uspješna. // Srdačno vas pozdravljamo. // Žurno // Kopije: / 1. Arhiv / 2. Računovodstvo // Kaput d.o.o. - Zagreb // Voditelj nabave / Katarina Mihelčić //
13.

Jabuka / trgovina voćem i povrćem / Radićeva 91 / Petrinja // Voće / export-import / Marulićeva 8 / Zagreb // Vaš znak / JJ/FR-L // Naš znak / MJ/DJ // Zagreb, / 15. rujna 1994. // Odgovor na opomenu // Izvješćujemo vas da smo jučer primili vašu opomenu za nepodmireni dug prema vama u visini od 9.100,00 kn za 2.000 kg jabuka "Jonatan" i ''Zlatni delišes''. / Dug nismo mogli podmiriti jer smo preuređivali naše poslovne prostorije. Kako su radovi završeni i kako smo u mogućosti nastaviti raditi punim kapacitetom, poslat ćemo vam kroz tri dana traženi iznos na vaš žiro-račun. / Nadamo se da ovaj mali zastoj u podmirenju našeg duga neće utjecati na našu daljnju poslovnu suradnju koja je do sada bila besprijekorna. // Srdačno vas pozdravljamo // Jabuka - Zagreb / Poslovođa / Mijo Juran //

156

14. OBLIKOVANJE PODNESKA
U praksi poslovni tajnik vrlo često piše i oblikuje pisane komunikacije. Tijekom trećeg i četvrtog razreda naučit ćete sva pravila pisanja poslovnih i službenih komunikacija, te njihovo oblikovanje, a ovdje ćemo spomenuti samo najjednostavnije oblike pisanih komunikacija kako biste ih mogli već sada pisati. Jednostavne pisane komunikacije s kojima se već sada susrećete svakako su zamolba i potvrda. Dobro je da učenici koji se pripremaju za zanimanje poslovnog tajnika već sada, tijekom školovanja, znaju napisati ove dvije najjednostavnije pisane komunikacije. I ove pisane komunikacije mogu se pisati jednim od tri navedena temeljna oblika (američki ili blok, europski, te modificirani ili kombinirani). Zamolba je pisana komunikacija koja pripada u red podnesaka. Podnesak je svaki zahtjev, prijedlog, prijava, zamolba, žalba, prigovor ili obrazac što se upotrebljava za automatsku obradu podataka ili drugo priopćenje kojim se pojedinci ili pravne osobe obraćaju tijelu državne uprave. Podneskom se fizičke i pravne osobe mogu obraćati i trgovačkim društvima, udrugama ili nekim drugim poslovnim subjektima. O podnesku ćete više učiti tijekom trećeg i četvrtog razreda. Temeljni sastavni dijelovi najjednostavnijeg podneska su: zaglavlje, u kojem se navodi ime, prezime i adresa podnositelja, naziv i adresa tijela kojemu se podnesak upućuje, predmet na koji se podnesak odnosi, naziv podneska (zahtjev, prijedlog, žalba, prigovor), vlastoručni potpis podnositelja podneska. Iznimno, podnesak može potpisati umjesto podnositelja njegov bračni drug, njegov roditelj, sin ili kći, ili odvjetnik koji je po ovlaštenju stranke sastavio podnesak. Osoba koja je potpisala podnosioca dužna je na podnesku potpisati svoje ime i staviti svoju adresu. • oznaku mjesta i datuma pisanja podneska. Potvrda je pisana komunikacija koja pripada u red pismena. To je pisana komunikacija koju najčešće tijela državne uprave ili sudovi upućuju strankama (fizičkim i pravnim osobama). Potvrde mogu davati i trgovačka društva, fizičke osobe (primjerice: potvrda da je netko nekome posudio određenu svotu novaca koju se obvezuje vratiti nakon određenog vremena). I škola koju pohađate (koja je sastavni dio tijela državne uprave – Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa) izdaje potvrde, a i sami ste vjerojatno odmah nakon upisa u prvi razred zatražili potvrdu od škole radi stjecanja prava na đačku pokaznu kartu za prijevoz. No, to je potvrda koja je u obliku tiskanice. Osobna računala omogućavaju kreiranje tiskanica u nekome od njihovih programa. I u programu Word mogu se kreirati određeni oblici tiskanica. Time se znatno ubrzava administrativni rad jer nije potrebno svaki puta kreirati oblik, odnosno ispisivati stalne dijelove teksta. • • • • •

PREZIME I IME Ulica i broj Mjesto . . 157

.

.

. . . Predmet: PREZIME I IME, iz mjesta, stvarni dio . N A Z I V P O D N E S K A . Sadržaj xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx. xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx. xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx. xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx. . . Vlastoručni potpis34

NAZIV TIJELA DRŽAVNE UPRAVE NAZIV ORGANIZACIJSKE JEDINICE . Ulica i broj MJESTO

Shema podneska (europski oblik)

MARKO STUPAR Domaća ulica 9 Sesvete

34

Treba napomenuti kako je potpis vlastoručno napisano ime i prezime. Paraf je skraćeni potpis. Podneske stranka u pravilu treba potpisati, a ne parafirati. Dakle, stranka – podnositelj podneska treba vlastoručno napisati svoje ime i prezime.

158

UPRAVNA ŠKOLA U ZAGREBU Varšavska 1 10000 ZAGREB Predmet: STUPAR MARKO, Sesvete, potvrda o pohađanju škole Z A M O L B A Molim da mi izdate potvrdu da sam redovni učenik Upravne škole u Zagrebu. Ova potvrda potrebna mi je kako bi moji roditelji ishodili pravo na primanje dječjeg doplatka. Marko Stupar U Sesvetama, 5. 5. 2006.

Primjer podneska (europski oblik) Napomena: Podnesak se piše na papiru formata A-4

Zadaci:

159

Oblikujte podneske i pojedine dijelove teksta pravilno rasporedite na papiru na temelju sljedećih primjera (napomena: pojedini dijelovi podneska odijeljeni su dvjema kosim crtama, a pojedini redci unutar dijelova podneska, odnosno odlomci unutar sadržaja, odijeljeni su jednom kosom crtom): 1. Božica Divić / Rundekova 5// Centar za socijalnu skrb Zagreb/ Ured Sesvete,/ Trg Dragutina Domjanića 5 / Sesvete // Predmet: dodjela socijalne pomoći//Imam 80 godina i živim sama jer mi je suprug umro, a djece nemam. Stanujem na području Sesvete u trošnoj kućici na rubu naselja Lužan na navedenoj adresi. / Nemam mirovinu, niti nikakvih drugih prihoda za život. Živim od pomoći susjeda i poznanika. / Molim da se očevidom utvrde uvjeti u kojima živim kako bi mi Centar što hitnije dodijelio stalnu novčanu mjesečnu pomoć. // Sesvete, 28. 7. 2006. // Božica Divić // 3. Anđelko Martić / Zagrebačka 88 /Zagreb// POLICIJSKA UPRAVA ZAGREBAČKA//PP Sesvete // Predmet: zahtjev za izdavanje odobrenja za nabavu lovačke puške // Zovem se Anđelko Anđelić, rođen sam u Zagrebu, 15. 7. 1965. od oca Ivana i majke Marije, rođene Jelić. / Član sam lovačkog društva «Medo» iz Gračana od travnja 2004. godine. / Molim da mi se odobri nabava lovačke puške manjeg kalibra radi sudjelovanja u lovu na sitnu divljač. / Zahtjevu prilažem mišljenje Lovačkog društva «Medo» iz Sesveta / U Zagrebu, 3. svibnja 2006. / Privitak / potpis //

160

15. KOLACIONIRANJE I ISPRAVLJANJE POGREŠAKA
Nakon što smo napisali neki tekst ili poslovno pismo, potrebno ga je kolacionirati i ispraviti. Kolacioniranje je uspoređivanje napisanog teksta s izvornikom iz kojega smo taj tekst prepisivali. Kolacioniranje se radi tako da izvornik teksta najčešće čita osoba koja je tekst prepisivala, a napisani tekst kontrolira netko drugi – u svakom slučaju osoba koja taj tekst nije pisala. Naime, osoba koja je pisala tekst teško može sama sebe kontrolirati jer teško uočava vlastitu pogrešku. Ispravljanje pogrešaka – kako pogrešno napisanih riječi, tako i gramatičko – obavlja se pomoću opcija Alati – Kontrola pisanja i gramatike (Tools – Spelling and Grammar). No, da bismo to mogli učiniti, najprije trebamo podesiti odgovarajući jezik. Naime, program za provjeru jezika postoji za brojne jezike. Prema tome, prvo ćemo označiti tekst koji želimo ispraviti, zatim ćemo pomoću opcija Alati – Jezik – Podešavanje jezika (Tools – Language – Set Language) podesiti cijeli sustav za hrvatski jezik. Kad to definiramo, trebamo kliknuti na opciju Alati – Kontrola pisanja i gramatike (Tools – Spelling and Grammar). Uobičajeno je podešavanje računala na način da se tijekom pisanja teksta svaka pogrešna riječ podcrta crvenom valovitom crtom što znači da je ta riječ ili pogrešno napisana ili da te riječi nema u rječniku koji je sastavni dio ovog dijela programa. Vježba: Pronađite neki od napisanih tekstova i ispravite pogreške koristeći se opcijom Kontrola pisanja i gramatike (Spelling and Grammar).

Prikaz opcije Alati – Kontrola pisanja i gramatike (Tools – Spelling and Grammar) Prikaz opcije Alati – Podesi jezik (Tools – Set Language)

161

16. TEKSTOVI ZA MJERENJE BRZINE
VLADAVINA PRAVA

Vladavina prava je koncept star čitav vijek, koji vjerojatno potječe iz starogrčke civilizacije, a zasnovan je na mišljenju da je za sigurnost i gospodarsku stabilnost države manje štetno rješavanje sporova putem pridržavanja zakona nego silom. Na žalost, primjeri iz nekih bivših jugoslavenskih država, Iraka, Ruande, Gvatemale, Čilea, Argentine, Somalije, Istočnog Timora i Sijera Leonea predstavljaju bolno svjedočanstvo da univerzalno prihvaćanje vladavine prava još uvijek nije potpuno ostvareno. Međutim, međunarodna reakcija na takve događaje također svjedoči o tome zašto je tako važno da takvo univerzalno prihvaćanje bude regulirano međunarodnom politikom zasnovanom na principu vladavine prava. Vladavina prava ne predstavlja samo jedno jedino pravilo, već skup pravila i pozivanja na različita prava i osnovne slobode, koje proističu iz ovog najosnovnijeg principa. U svim ovim pravima ogleda se značaj poštovanja vladavine prava od izvršne vlasti. Osim toga, zabrana diskriminacije pojedincu osigurava da se prema njemu postupa jednako pred zakonom i da zadrži ljudsko dostojanstvo, što je osnovni cilj vladavine prava. Vladavina prava uspostavlja okvir za postupanje i ponašanje građana kao i državnih službenika. Osnovno pravilo je da se nitko ne može kazniti, zakonski izložiti fizičkoj patnji ili lišavanju dobara osim u slučaju jasne povrede zakona, ustanovljene redovnim zakonskim putem pred redovnim sudom te zemlje. Ukratko, niko nije iznad zakona i svi su jednaki pred njim. Vladavinu prava u demokratskim društvima čine tri "srodna koncepta" koja polaze od činjenice da vlada mora poštovati zakon koji je donijela, da nitko nije izuzet od provođenja zakona – te da se on na sve ravnopravno primjenjuje i da opća pravila proizlaze iz sudskih presuda. Ovo znači da vladavina prava u načelu predviđa da je postupanje države regulirano ranije utvrđenim pravilima, naime
162

pravilima koja su lako dostupna, a koja realno i s velikom izvjesnošću predviđaju na koji način će organi vlasti pribjeći prisilnim radnjama u danoj situaciji u skladu s ovlaštenjima koja ima. Ovo omogućuje pojedincu da regulira svoje ponašanje ne samo prema društvenim normama već i prema utvrđenim zakonima i načelima. Uspostavljanjem ovakvih standarda, vlasti ne mogu postupati proizvoljno. Pojedinci mogu biti zaštićeni od proizvoljnih postupaka državnih tijela samo ako su njihova prava izložena u zakonu. Također, taj zakon mora biti poznat javnosti, ravnopravno primjenjiv i na snazi. Vladavina prava osigurava i odgovornost države prema svojim građanima. U tom pogledu, nijedan državni službenik nema šira ovlaštenja od onih koja su mu zakonom povjerena. Vladavina prava je radi toga ustavni princip kojim se ograničava proizvoljno postupanje države. Najvažnije pravne institucije za uspostavljanje i održavanje vladavine prava su zakonodavna tijela vlasti, izvršna tijela vlasti, tijela za provođenje kaznenog prava, sudovi i pravna profesija. Uspostavljanje ovih odvojenih institucija nedvojbeno proističe iz načela koje glasi da je za uspješno i nezavisno funkcioniranje vladavine prava od izvršne vlasti nužno da postoje jasno odvojena ovlaštenja; a izvršna tijela vlasti, zakonodavna tijela vlasti i pravosuđe moraju funkcionirati nezavisno jedni od drugih.

163

DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU

Društvo s ograničenom odgovornošću jest društvo u kojem svaki od ulagača sudjeluje s određenim ulogom. Članovi društva ne odgovaraju za obveze društva. Ulozi ulagača ne moraju biti jednaki. Ulozi moraju biti upisani u cjelini i mogu biti u novcu, stvarima i pravima izraženim u novčanoj vrijednosti. Društvo za svoje obveze odgovara cjelokupnom svojom imovinom. Ako ulagači u roku predviđenom statutom odnosno pravilima društva ne uplate osnovne uloge, smatrat će se da društvo nije osnovano, a osnivači koji su platili osnovne uloge imaju pravo na povrat uplaćenih uloga. Društvo donosi statut odnosno pravila. Statut odnosno pravila društva mora sadržati odredbe o tvrtki i sjedištu društva, predmetu poslovanja, ukupnom iznosu uloženih sredstava, vrsti i visini osnovnog uloga svakog ulagača, načinu uplate i upisa osnovnog uloga, diobi dobiti i načinu snošenja rizika i gubitka društva, načinu upravljanja društvom, osnivanju upravnog odbora i skupštine, ako su se ulagači dogovorili da će oni postojati, odgovornosti inokosnoga odnosno kolegijalnoga poslovodnoga rukovodećeg osoblja te načinu njihova imenovanja i razrješenja, broju članova nadzornog odbora, ako su se ulagači dogovorili da će takav organ osnovati, vremenu trajanja i prestanku rada društva, postupku za izmjenu pravila društva i drugim pitanjima značajnim za rad društva. Ulagači mogu svoje udjele ustupiti trećim osobama samo uz pristanak ostalih ulagača. Udjeli se slobodno mogu prenositi između ulagača, ako statutom odnosno pravilima društva nije drugačije predviđeno. Statutom odnosno pravilima društva može se predvidjeti da društvo može pribavljati dodatna sredstva za rad društva upisivanjem novih uloga. Pribavljanje dodatnih sredstava upisivanjem novih uloga obavlja se u skladu sa statutom odnosno pravilima društva s ograničenom odgovornošću.

164

POSLOVNE KOMUNIKACIJE komunikacija, sveukupnosti, psihičkih sadržaja, interpersonalni obavješćivanje, priopćavati, signali, komunikologija, preduvjet stručne službe, služben, npr., diplomatska predstavništva, određivanje, sinonim materijaliziranih, principijelno, državni organi, djelotvornost kao ljudi su se, ona omogućuje, kupoprodajni posao,

Riječ komunikacija jest pojam koji općenito označava sveukupnost oblika veza i dodira između pripadnika društva, a posebno prenošenje psihičkih sadržaja s jedne osobe ili skupine na drugu, prenošenje ili razmjenu dobara između pojedinaca određenog društva, te sustav primanja i odašiljanja poruka u sredstvima javnog obavješćivanja. Od svog postanka ljudi su imali potrebu priopćavati jedni drugima svoje želje, misli, potrebe. Najprije su to činili razumnim signalima, kao npr. vatra, dim bubanj, govorom – putem glasnika, a nastankom pisma ljudi su se međusobno počeli dopisivati. U novije vrijeme pojam društvene komunikacije čini dio zasebnog predmeta nove znanosti - komunikologije, a ponegdje je postao i sinonim pojmu masovnih komunikacija. Temeljni je preduvjet društvene komunikacije objektivnost važenja materijaliziranih znakova priopćavanja, tj. njihovo interpersonalno značenje. Naime, komunikacija je moguća samo ako subjekt koji priopćava i subjekt kojemu se priopćava shvaćaju određeni znak na principijelno jedinstven način. Komunikacija je za društvo izvanredno važna. Ona omogućuje povezano djelovanje ljudi koje čini osnovu svih društvenih pojava. Premda društvo oduvijek razvija sredstva komuniciranja, ipak sve do novijeg vremena nije bilo mnogo načina da se različiti oblici poruka djelotvorno prenesu drugim ljudima. U dalekoj prošlosti bio je pronalaskom pisma učinjen prvi, vrlo krupan korak u smislu značenja priopćavanja na daljinu. Razvojem pisma i pisanih komunikacija nametnula se potreba određivanja odgovarajućih normi glede izgleda, oblika i sadržaja pisanih komunikacija. Za razvoj svakog društva od posebne su važnosti pisane komunikacije. Pisano komuniciranje je dopisivanje između ljudi, poslovnih partnera, odnosno organa uprave i drugih državnih organa i stručnih službi, a prema sadržaju dijeli se na tri temeljne skupine: privatno ili osobno dopisivanje - dopisivanje prijatelja, rođaka i slično, poslovno dopisivanje - dopisivanje poslovnih partnera s ciljem sklapanja i obavljanja nekog kupoprodajnog posla ili izvršenja usluge i službeno dopisivanje – dopisivanje organa uprave, sudova, diplomatskih predstavništava i vojnih organa.
165

otpremnički, špediterski, financijska institucija, izrađivala, razmjenjivala, telefaks, dvosmisleno, kontaktom, ugostiteljski adresant ili pošiljatelj, adresat ili primatelj, transportnima turistička poduzeća, sadržaj, izrađivala, troškovi, kontaktima

Poslovne komunikacije možemo podijeliti s obzirom na područje u kojem se komuniciranje obavlja pa razlikujemo: poslovne komunikacije proizvodnih poduzeća, trgovinskih poduzeća, ugostiteljskih poduzeća, otpremničkih, tj. špediterskih i transportnih poduzeća, turističkih poduzeća banaka i financijskih institucija itd. Nas zanima poslovno komuniciranje, te komunikacije otpremničkih i transportnih poduzeća. Izgled i oblik, a naročito sadržaj poslovnih komunikacija tijekom vremena su se mijenjali. Na izgled i oblik poslovnih komunikacija poseban su utjecaj imala sredstva pomoću kojih su se pisma izrađivala i sredstva komuniciranja pomoću kojih su se poslovna pisma razmjenjivala. Budući da je razvoj proizvodnje i usluga izuzetno dinamičan, dinamičan je i razvoj poslovnih komunikacija. Pisano komuniciranje, u odnosu na ostala sredstva komuniciranja, kao npr. telefon, telegraf, radio, televiziju, film, tisak i drugo, ima svoje prednosti, ali i nedostatke. Prednosti su: niski troškovi, velika dostupnost pisma, te njegova stanovita trajnost. Loše su strane: pismo ne djeluje prisno kao npr. osobni dodir ili nazočnost, pismo je sporo, a može doći i do nesporazuma ako je pismo loše sročeno pa može zvučati dvosmisleno, a do takvih nesporazuma teže dolazi osobnim kontaktom ili kontaktom putem telefona. U pisanom komuniciranju razlikujemo: adresanta ili pošiljatelja i adresata ili primatelja. U poslovnom dopisivanju osoba koja obavlja dopisivanje ili korespondenciju zove se korespondent. Korespondent je osoba koja treba poznavati pravila poslovnog dopisivanja, dobro poznavati djelatnost poduzeća, poslovne partnere, pratiti izmjene zakona i službenih priopćenja, mora dobro poznavati jezik kojim piše i slično. U današnje vrijeme izuzetno su traženi korespondenti koji pored toga poznaju i koji strani jezik, te gotovo obvezno rad na osobnim računalima s programima za obradu teksta.

166

PRAVIČNO SUĐENJE

Pravo na pravično suđenje osnovni je element koncepta vladavine prava, kao i za opću zaštitu ljudskih prava. Puko postojanje zakona kojima se štite ljudska prava ne znači gotovo ništa bez njihova djelotvornog provođenja. Zaštita prava na pravično suđenje u parničnim i kaznenim postupcima od presudnog je značenja za svako demokratsko društvo. Pravo na pravično suđenje u parničnim i kaznenim postupcima obuhvaća kako pisana, tako i nepisana pravila: prvo, pisana pravila koja su sadržana u raznim konvencijama i sporazumima, na primjer u člancima 10. i 11. Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima (UDHR), člancima 6. i 7. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (ECHR) i člancima 14, 15. i 16. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima (ICCPR), te zatim nepisana pravila koja su uspostavili sudovi tumačeći prava sadržana u konvencijama i sporazumima. Sporazume treba smatrati "živim instrumentima" i instrumentima i tumačiti ih u svjetlu današnjih uvjeta. U skladu s tim, pravima sadržanim u raznim sporazumima ne treba davati ograničena tumačenja. Upravo ovim obrazloženjem omogućeno je da se pravo na pravično suđenje razvije u široku kategoriju sada zaštićenih prava. Postoji veliki broj postupovnih jamstava koja se ravnopravno primjenjuju i u parničnom i u kaznenom postupku, kao na primjer nezavisnost i nepristranost suda utemeljenog na zakonu, princip ravnopravnosti pred zakonom, pravo na javnu raspravu uz osobnu nazočnost, te pravo na javno izricanje presude i pravo na raspravu u razumnom roku.

167

VLADAVINA PRAVA I NAČELA RADA SUDOVA

Načelo ravnopravnog zastupanja pred sudom temeljni je aspekt vladavine prava i odlučujuća komponenta za osiguravanje pravičnog suđenja. Zahtjev za poštovanje tog principa u parničnom postupku manje je strog nego u kaznenom postupku. Međutim, minimalni zahtjev je da se svakoj strani u postupku mora pružiti realna mogućnost da u cijelosti izloži svoj predmet, što podrazumijeva i predočavanje dokaza, u okolnostima koje ga ne dovede u znatno nepovoljniji položaj u odnosu na suprotstavljenu stranu. To znači da se postupak mora provoditi na pravičan i otvoren način. Sljedeće načelo je načelno prihvatljivosti dokaza. Naime, brojnim sporazumima nisu predviđena stroga pravila za prihvatljivost, relevantnost ili istinitost dokaza, jer su to stvari koje određuje domaći sud. Prevladavajući čimbenik u razmatranju "pravičnosti" jeste pitanje jesu li prava podnositelja zahtjeva bila dovoljno zaštićena. Sud nastoji ispitati ukupnu pravičnost postupka, a ne tehničke povrede, osim ako te povrede toliko zadiru u suštinu da je nemoguće osigurati pravičan postupak zaštitom drugih proceduralnih zahtjeva. Sud također mora biti nezavisan i nepristran. Nezavisnost mora biti institucionalna i funkcionalna, a da bi se ustanovilo je li neki sud ili tribunal ispunjava uvjete nezavisnosti, mora se ispitati način imenovanja njegovih članova i njihova ovlaštenja, postojanje garancija za zaštitu od vanjskih pritisaka te pitanje odaje li to tijelo utisak nezavisnosti. Međutim, činjenica da članove suda imenuje izvršno tijelo vlasti nije sama po sebi proturječna, kao što to nisu ni smjernice koje članovima suda daje izvršno tijelo vlasti, sve dok ne prerastu u formalne naputke. Nezavisnost tribunala se može sažeti u tri pravila. Sud mora funkcionirati nezavisno od izvršnog tijela vlasti i zasnivati svoje odluke na svojem slobodnom mišljenju o činjenicama i pravnim osnovama.

168

PRAVO NA POŠTIVANJE PRIVATNOG I OBITELJSKOG ŽIVOTA

Pritvaranje, samom svojom prirodom, snažno utječe na privatni i obiteljski život lica i iako takvi uvjeti često dovode do važnog razmatranja prava po članku 8 ECHR-a, postojeća zatvorska pravila i procedure pružaju smjernice za posjet obitelji, zatvorsko udruživanje, slobodu dopisivanja i pravo na korištenje telefona. Ako bi takva pravila ili praksa ograničili kontakte osoba s vanjskim svijetom u nepotrebnom razmjeru, u demokratskom društvu, u interesu sigurnosti društva, za sprječavanje nereda ili kaznenih dijela ili iz bilo kojeg drugog razloga predviđenog stavkom 2 članka 8, smatrat će se da nisu usklađeni sa ECHR-om. Svakako se mora prihvatiti da je osnovni dio privatnog i obiteljskog života, kao i rehabilitacije zatvorenika održavanje kontakta s vanjskim svijetom što je više moguće u praksi, s ciljem olakšavanja njihove rehabilitacije i mogućeg puštanja na slobodu. Međutim, ispunjavanje ove obveze samo će u izuzetnim okolnostima tražiti premještanje zatvorenika iz jednog zatvora u drugi. Članak 3 ECHR-a sadrži posebna prava koja reguliraju uvjete pritvora, tehnike ispitivanja i opće postupanje. Ako je optuženoj osobi uskraćen kontakt s vanjskim svijetom, bez mogućnosti kontakta s odvjetnikom, bez posjeta obitelji i bez informacija o razlozima uhićenja i pritvora, to može prerasti u nehumano i ponižavajuće postupanje. Ako je optuženi, tijekom ispitivanja, bio izložen mentalnoj surovosti, to može prerasti u nehumano i ponižavajuće postupanje, a u nekim ekstremnim slučajevima u mučenje. Ovakvi postupci, sami po sebi, ne moraju biti neposredno namijenjeni optuženom, ako ti postupci za cilj imaju mentalnu patnju. Glede fizičkog maltretiranja, svako pribjegavanje uporabi fizičke sile protiv osobe koja je u policijskom pritvoru, ako to nije izuzetno nužnamjera zbog ponašanja te osobe, umanjuje ljudsko dostojanstvo i, u načelu, predstavlja povredu članka 3 ECHR-a.

169

AMBALAŽA

Ambalaža pruža obilje informacija na vidnom području. Poseban joj je zadatak da privlači pozornost kupaca putem boje, oblika, tekstila i slike. Posebno je značenje ambalaže baš u prodaji robe putem samoposluživanja, gdje se roba putem ambalaže aktivno nameće kupcu. Mjesto prodaje pruža kupcu obilje informacija na vidnom području. To je dojam o bogatstvu robe, zatim dojam o čistoći, dostupnosti robe, preglednosti prodajnog prostora. Mnogo informacija pružaju razni natpisi i ostale pisane obavijesti. Izlaganje robe upućuje na brigu o robi, ali i o potrošaču. Oprema i uređenje prodajnog prostora, dekorativni elementi itd. - sve to čini kupovno ozračje, a “ulazi” u nas putem vidnih informacija. O osvjetljenju prodajnog prostora posebnim tehnikama osvjetljavanja pojedinih grupa robe i slično ovisi hoće li vidni podražaji pružiti prikladne informacije potencijalnim kupcima i tako ih zadovoljiti u opažanju prodajnog prostora. Putem vida dobivamo i mnoge informacije o prodavaču. Prije nego što progovori s prodavačem kupac uočava prodavačev izgled, način kretanja u prostoru, način držanja tijela, izraz lica, pokrete ruku - sve je to vidljivo i sve to kod kupca izaziva različite reakcije. Koliko li informacija o prodavaču samo na vidnom području “ulazi” u kupca? Hoće li one izazvati povjerenje ili nepovjerenje kod kupca, hoće li ga oraspoložiti ili oneraspoložiti, hoće li ga potaknuti na kupnju ili će mu otežati donošenje odluke? Sve su ovo pitanja o kojima moramo voditi računa. I slušno područje pruža nam zanimljive informacije o prodajno-kupovnoj situaciji. Mnoge robe u upotrebi imaju svoje osebujne zvukove. Zvuk brave na automobilu, zvuk motora, zvuk zatvaranja vrata na hladnjaku, zvuk prekidača na štednjaku, zvuk brave pri zatvaranju putne torbe, zvuk stakla, posuđa, pribora za jelo, zvuk stroja za šivanje - svi ovi i još mnogi drugi zvukovi daju nam dodatne informacije o robi. Gotovo da nije potrebno spominjati zvukove koje daje roba s područja akustike - npr. gramofoni, radioaparati, televizori, magnetofoni itd. Kupac bolje upoznaje tu robu što više čuje o njoj. Malo je robe koja sama od sebe daje neke zvukove. Zbog toga pomaže nazočnost prodavača prilikom demonstriranja određene robe. Prodajni prostor pruža također mnoštvo zvučnih informacija - putem razglasa, govornih i glazbenih - tu čujemo zvuk pokretnih stepenica, žamor kupaca, glasove prodavača. Prodavač glasom prenosi kupcu najveći dio informacija. Glas prodavača nije samo prijenosnik informacija već i znak kako prodavač pristupa prodaji.

170

TUMAČENJE PRAVNE NORME kvalificiranim, stručnjacima, dvosmisleni, terminologija, institut interpretacija, neobvezatno, institucija, autentičan, posebnostima najpristupačnijem, gramatičkog, značajkama, logično, istovjetnost neodgovarajući, termin, pravne norme, je ili nemoguća ili pogrešna jezični znak ima, istoj normi itd., obvezatno za sve, što nazivamo

Pravne norme se često donose na brzinu, bez prethodne suradnje s kvalificiranim pravnicima i drugim stručnjacima, pa su tekstovi nejasni, dvosmisleni, upotrebljava se neodgovarajuća terminologija, ili se isti naziv koristi za razne institute i slično. U takvim slučajevima primjena pravne norme je ili nemoguća ili pogrešna. Zbog toga je potrebno utvrditi točan sadržaj pravne norme, što nazivamo njezinim tumačenjem, tj. interpretacijom. Pravnu normu može tumačiti neki organ koji je nije donio, nego je u njezinoj primjeni naišao na teškoće, pa je tumači u postupku njezine primjene, a to mogu sudski ili upravni organi. No, ostali organi koji primjenjuju pravnu normu ne moraju prihvatiti tumačenje koje je dao drugi organ, tj. takvo tumačenje je neobvezatno. Isto tako pravna znanost uočava takve nedorečene, polovične, dakle, nejasne pravne norme, pa pojedinci ili institucije daju svoja tumačenja takvih normi, ali i ovo tumačenje iako često vrlo korisno – ne obvezuje druge subjekte. Zbog toga je najbolje da pravnu normu tumači onaj organ koji ju je donio. U tom slučaju se govori o izvornom, tj. autentičnom tumačenju pravne norme i ono je obvezatno za sve. Sredstva kojima se tumači pravna norma mogu biti različita, ali u interpretaciji pravne norme treba početi od najpristupačnijeg, kao što je jezično značenje norme, koje se prema potrebi nadopunjuje drugim sredstvima. Ovdje ćemo razmotriti osnovna pravila o interpretaciji pravne norme. Jezično, odnosno gramatičko tumačenje postoji kad se primjenom pravila jezika na kojem je pisan tekst pravne norme obavlja analiza toga teksta. Pri tome treba voditi računa o značajkama i posebnostima jezika i uobičajenim pravnim terminima, osobito o rasporedu riječi u rečenici, o odnosu rečenica, interpunkciji, o tome da svaki jezični znak ima određeno značenje i da nije suvišan, da se svakom jezičnom znaku predaje njegovo uobičajeno značenje pa tek onda ostala, da se istoj riječi daje isto značenje u istoj normi itd.

načelo argumentum a contrario, konkretna stvar, sustavno tumačenje,
171

u uzročnoj vezi, vanjskotrgovački režim, ciljno tumačenje, kojem se, restriktivno tumačenje, ekstenzivno tumačenje, sustav, prethoditi, gospodarstvo, analiza, ustanovljuje, apstraktno, subjektivno, devizno, najodgovornije, tekstualno značenje, utvrđivanje značenja, je vrlo

Logično tumačenje sastoji se u utvrđivanju značenja pravne norme uz primjenu zakona logike. Primjenom logičnih zaključaka pronalazi se ono značenje norme koje nije izričito izraženo u tekstu, uslijed čega značenje norme ne možemo dobiti jezičnom ili drugom interpretacijom. Postoje u pravu logična načela koja su se ustalila, od kojih je vrlo poznato načelo argumentum a contrario, tj. suprotno zaključivanje, prema kojem se iz jednog pravila može zaključiti i suprotno pravilo. Npr. postoji načelo da se ugovor kojim se stranke obvezuju izraditi određenu konkretnu stvar od svog materijala smatra u sumnji ugovorom o prodaji. Sustavno tumačenje je utvrđivanje značenja pravne norme pomoću veze koja postoji između nje i svih ostalih normi određenog pravnog instituta, pravne grane, pa i čitavog pravnog sustava. Činjenica je da je svaka pravna norma dio jedne cjeline i da ona utječe na određivanje smisla ostalih normi i obrnuto. Povijesno tumačenje je interpretacija pravne norme pomoću okolnosti koje su bile povod stvaranju neke norme. U primjeni ove metode potrebno je ispitati događaje koji su prethodili donošenju pravne norme i koji su s njom u uzročnoj vezi. Propisi o porezima, carinama, deviznom režimu, režimu vanjske trgovine i slično, odraz su stanja u gospodarstvu. Kod ove vrste tumačenja pravne norme u konkretnom slučaju će se tumači morati poslužiti pripremnim materijalima kao što su: analize, obrazloženja, nacrti propisa, zapisnici i slično. Ciljno tumačenje je takvo kod kojeg se polazi od toga što se htjelo postići donošenjem pravne norme. Ako je norma nejasna, mora se ustanoviti cilj koji se pravnom normom htio postići, pa joj se onda ustanovljuje njeno značenje. I dok se druge metode tumačenja koliko-toliko temelje na objektivnim metodama, ciljno tumačenje je vrlo apstraktno i subjektivno, pa je za tumače najteže i najodgovornije. Dakako, uvijek se mora utvrditi cilj neke norme, pa će se tumač u svakom slučaju morati poslužiti i drugim metodama da bi utvrdio smisao neke norme. Restriktivno i ekstenzivno tumačenje ovisi o tome je li tekstualno značenje pravne norme šire ili uže od namjere koju je donositelj norme htio. Ako je tekstualno značenje pravne norme šire, značenje se propisa sužava - to je tzv. restriktivno tumačenje.

172

NAJZNAČAJNIJE PRAVNE GRANE Skup srodnih pravnih instituta čini pravnu granu, a pravne grane mogu obuhvaćati još više skupine, a svi oni zajedno čine pravni sustav jedne zemlje. Ustavno pravo je pravna grana koja obuhvaća pravne norme i institute koji uređuju osnove društvenog i političkog uređenja zemlje, temeljne slobode i prava čovjeka, ustrojstvo državne vlasti i lokalne uprave i samouprave. Upravno pravo obuhvaća pravne norme o uređenju državne uprave i drugih subjekata koji po zakonu obavljaju upravne poslove i imaju upravna ovlaštenja. Financijsko pravo sadrži pravna pravila kojima se uređuje financijsko poslovanje državnih organa i drugih zakonom ovlaštenih subjekata financijskog poslovanja. U ovu granu prava ulaze i propisi o porezima, pristojbama, carinama i drugim prihodima. Kazneno pravo obuhvaća kaznenopravne norme u kojima su opisana kaznena djela i kazne za počinitelje kaznenih djela, te kazneni procesni postupak. Kad se izvan definicije govori o kaznenom pravu, onda se uglavnom misli na materijalno kazneno pravo, što je zapravo kazneno pravo u užem smislu. Građansko pravo predstavlja granu jedinstvenog pravnog sustava kojim se uređuju imovinski odnosi, osobna neimovinska prava i položaj subjekata u tim odnosima. Kao temeljno privatno pravo, građansko pravo je opće pravo koje vrijedi za sve građane. Pored tog općeg privatnog prava postoje posebna privatna prava za posebna zanimanja ili djelatnosti za koje pored općih vrijede i posebne norme kao što su posebno pravo za poduzetnike - trgovačko pravo i posebno pravo koje se odnosi na zaposlene - radno pravo. Građansko pravo se dijeli na dva dijela: opći dio - čine ga opći pojmovi, načela, termini, općenito o pravnim poslovima i tako dalje, i posebni dio koji se sastoji od stvarnog, obveznog, nasljednog i obiteljskog prava, koji su se i po materiji i po opsegu u tolikoj mjeri razvili da ih se izučava kao da su posebne grane prava. Građansko pravo vrijedi za sve privatnopravne odnose ako nisu posebnim privatnopravnim normama posebno uređeni. Zbog toga npr. opći dio građanskog prava, kao uostalom i ostale njegove norme koje su primjenjive - vrijede i za trgovačko pravo, ako njime materija o kojoj je riječ nije drugačije uređena. Stvarno pravo je dio građanskog prava kojim se uređuju pravni odnosi između ljudi u pogledu stvari. Instituti stvarnog prava su posjed, vlasništvo, služnosti, realni tereti i pravo građenja na tuđem zemljištu.

ZASTARA
173

Zastara je protek vremena nakon kojeg dužnik ima pravo uskratiti ispunjenje obveze, zbog vjerovnikova pasivnog držanja u vremenu određenom zakonom. Npr., osoba A je platila kaput, ali ga nije preuzela od osobe B. Ako od trenutka kad je osoba A trebala preuzeti kaput prođe vrijeme utvrđeno zakonom, kažemo da je obveza osobe B - predati kaput – zastarjela. U obveznom pravu zastara nastupa kad protekne zakonom određeno vrijeme u kojem je vjerovnik mogao zahtijevati ispunjenje obveze. Svrha je zastare u tome da u nekom pravnom odnosu ne bude neizvjesnosti ako ovlaštenik svoje pravo ne ostvari. Interesi pravne sigurnosti zahtijevaju da se zaštiti postojeće stanje, ako ono duže vrijeme traje, a ne da se to stanje mijenja. Posljedica je zastare da se neko pravo ne može ostvariti prisilno putem suda. Nastupanjem zastare u načelu se ne gasi samo pravo. Stoga, ako je netko dužan određeni iznos, ili neku drugu činidbu, ostaje dužnikom i nakon zastarijevanja duga. Vjerovnik ga ne može više tužiti na isplatu, jer je obveza zastarjela. Ali, ako dužnik ispuni zastarjelu obvezu, npr. plati dug, on je time ispunio svoju obvezu i nema pravo zahtijevati da mu se vrati ono što je dao, čak i ako nije znao da je obveza zastarjela. Posljedica je zastare u tome da se utuživa obveza pretvorila u neutuživu obvezu, pa je ispravnije govoriti o zastari tužbenog zahtjeva. Na zastaru sud ne pazi po službenoj dužnosti nego se dužnik mora na nju pozvati i staviti prigovor. Sud tada ne ispravlja postoji li dug ili ne, nego utvrđuje je li obveza zastarjela. Zastarijevanje počinje teći prvog dana od dana kada je vjerovnik imao pravo zahtijevati ispunjenje obveze, ako zakonom nije što posebno propisano. Ako se obveza sastoji u trpljenju ili propuštanju, zastarijevanje počinje teći prvog dana nakon dana kada je dužnik postupio protivno obvezi. Zastara nastupa istekom posljednjeg dana zakonom određenog vremena. Stranke ne mogu ugovorom odrediti da zastara neće teći, niti odrediti duže ili kraće vrijeme zastarijevanja koje je određeno zakonom, niti se dužnik može odreći zastare prije nego što protekne vrijeme određeno za zastaru. Tek kad obveza zastari, dužnik se može odreći zastare ako je pismeno priznao zastarjelu obvezu, ili ako je dao zalog ili koje drugo osiguranje za zastarjelo potraživanje. Rok zastare je zakonom određeno vrijeme nakon kojeg se neko pravo ne može ostvariti prisilnim putem. Opći zastarni rok jest pet godina i vrijedi za sve subjekte, ako zakonom nije određen drugačiji rok.

DUBLJI SMISAO TEORIJE UZAJAMNOSTI U LJUBAVI (dr. Paul Hauck: KAKO VOLJETI I BITI VOLJEN)
174

Ova teorija osvjetljava pitanje postoji li ili ne postoji dječja ljubav, je li zaljubljenost drukčije stanje od ljubavi i je li ljubav na prvi pogled uopće ima neku osnovu. Kad koristim izraz “dječja ljubav”, općenito mislim na intenzivne osjećaje koje djeca imaju jedno prema drugom ili ponekad prema odrasloj osobi. Izraz - dječja – podrazumijeva da ta ljubav nije jako ozbiljna. Ona je dražesna, ali ne traje dugo, nije duboka i temelji se na vrlo površnom razmišljanju. Iako bismo još štošta mogli o njoj reći, općenito se smatra da dječja ljubav zasigurno nije “prava” ljubav. Uopće se ne slažem s takvim općeprihvaćenim stavom. Dječja ljubav je snažna emocija koja izrasta iz očekivanja i doživljaja između dviju osoba. Ona može biti izuzetno duboka, iskrena i, kad se prekine, jednako bolna kao i bilo koja ljubavna veza odraslih. Najgore što u takvoj situaciji možete reći je da je dijete bilo budalasto, nepraktično i slijepo. Ali ne možete reći da nije voljelo. Zaljubljenost je uobičajeni izraz koji se koristi kad se dvoje odraslih vole površno i prolazno. Mislim da tim osobinama nanosimo ozbiljnu štetu kad ono što doživljavaju ne shvaćamo ozbiljno i ne prepoznajemo to kao vrlo snažan osjećaj ljubavi. Ljudi koji su u sretnom braku pedeset godina jednako se vole kao i dvoje ljudi koji su se zaljubili na brzinu i koje je možda zaslijepila strast. Reći da se vole za one koji su tek započeli strastveni odnos, jednako je valjano kao i za sve nas. To znači da su oni uvjereni kako će njihov partner zadovoljiti sve njihove duboke želje i potrebe. Jedino je žalosna mogućnost da su u krivu. Vjerojatno ste naišli na sredovječne ljude koji su se iznenada zaljubili u najneobičnije partnere. Četrdesetogodišnjak koji odjednom želi pobjeći s mlađom ženom s nekoliko djece, a istodobno nije u stanju pronaći išta što bi zamjerio svojoj zakonitoj ženi ili obitelji, pati, prema mišljenju mnogih, od zaljubljenosti. Ako pod zaljubljenošću mislimo da se on nije ponio baš mudro budući da je preozbiljno shvatio samo nježnu vezu, i da ne vidi šumu od drveća, onda se slažem da pati od zaljubljenosti. Tvrditi, međutim, da taj čovjek ne gaji vrlo snažne osjećaje za mladu ženu, znači poricati ono što svi ljubavni osjećaji zapravo jesu. Ako ćemo sve ljubavne odnose sredovječnih ljudi, koji se ne temelje na racionalnom razmišljanju, nazvati zaljubljenošću, onda to odmah možemo učiniti za devedeset pet posto svih bračnih parova. Većina je započela vezu u mladosti kad je kontrola razuma znatno slabija nego u zreloj dobi.

SPLIT - GRAD NASTAO U PALAČI
175

Za vrijeme seobe naroda i doseljenja Hrvata u novu domovinu bio je razoren grad Salona, nekadašnje sjedište rimske pokrajine Dalmacije. Preživjelo stanovništvo iz Salone pobjeglo je tada u palaču na morskoj obali, koju je dao sagraditi rimski car Dioklecijan. Bila je to zapravo velika tvrđava, grad i ljetnikovac. Tvrđava po broju kula i zidova, grad po širokim i prostranim ulicama, a ljetnikovac po raskošnim carskim odajama u južnom dijelu palače koji je gledao na more. Novi stanovnici nazvali su palaču Spalatum, pa je po tome nastao i naziv današnjeg grada Splita. Kako je vrijeme odmicalo, stanovnika je bilo sve više i Split se širio izvan zidina palače. Veličinom, gospodarskom i kulturnom važnošću Split je danas drugi grad u Republici Hrvatskoj. Na dijelu jadranske obale Split zauzima središnji položaj. Na tom prostoru on je najveći i jedan od najljepših naših gradova. Smjestio se na poluotoku ispred kojeg se nalaze otoci Brač, Čiovo, Drvenik, Hvar i Šolta. Stoljetna tuđinska vladavina onemogućila je njegov razvoj, pa je vrlo dugo ostao nepovezan sa svojim prirodnim zaleđem. Međutim, svestran i vrlo jak gospodarski i kulturni razvoj doživljava Split tek nakon oslobođenja, kada se osnivaju mnoga industrijska poduzeća, otvaraju škole, fakulteti i sveučilišta i kada otpočinju radom brojne kulturne i znanstvene ustanove. Njegovo nekad malo brodogradilište postaje izuzetno velik i značajan poslovni subjekt, a tvornice za proizvodnju plastičnih masa i njihovu preradu izuzetno su poznate. Važno mjesto u životu grada ima također i njegovo lučko i turističko gospodarstvo, pa je Split sa svojom bližom okolicom jedno od najistaknutijih industrijskih, turističkih i kulturnih središta Hrvatske. Bogatstvom svojih spomenika kulture i ostalih znamenitosti Split privlači na tisuće posjetitelja iz naše zemlje i svih krajeva svijeta.

DUBROVNIK - ZLATNI GRAD
176

Osim prirodnih i drugih znamenitosti, u našoj zemlji postoji i zlatni grad. Razumije se, nije on od zlata, niti je ikada to bio. Zlatna je njegova ljepota i stoljetna sloboda koja se u njemu najviše cijenila. Izgrađen od kamena, opasan zidovima i kulama, stoljećima je sačuvao isti izgled do naših dana. Prema ocjeni stručnjaka, spomenik je svjetske vrijednosti i ubraja se u najljepše gradove svijeta. Njegovo je ime Dubrovnik, a smjestio se na obali Jadrana, okružen zelenilom i morem. O postanku grada ima nekoliko priča. U davno doba Slaveni su poslali svoje poslanike knezu Pavlimiru da se vrati u domovinu i preuzme prijestolje svojih otaca. Pavlimir se odazove njihovu pozivu i zaplovi iz Italije preko Jadranskog mora. Poslije dulje plovidbe pristane u luci Gružu, gdje podigne utvrđeni grad i nastani se u njemu. Kad su stanovnici iz obližnjeg Epidaura čuli da je došao Pavlimir i podigao utvrdu, odmah su došli k njemu. Zajedno s njim i njegovim ljudima oni tada sagrade grad na morskoj hridini i nazovu ga Raguzij. Za razliku od njih, Slaveni su ga zvali Dubrovnik, jer je njegova okolica obilovala šumama i gajevima. Kao u svakoj priči koja govori o prošlosti naroda, njihovih junaka i gradova, i u ovoj ima zrno istine. Prije gotovo tisuću i četiri stotine godina Dubrovnik je zaista nastao na morskoj hridini, koju je od kopna dijelio uski morski rukavac. Njegovi stanovnici taj su rukavac kasnije zasuli, pa se grad proširio na kopno podno brda Srđa. Stari Dubrovčani bili su vrlo slobodoljubivi ljudi, pa su riječ sloboda na latinskom jeziku - Libertas - stavili na svoju zastavu. Što je za njih značila sloboda, zanosno pjeva njihov pjesnik Ivan Gundulić. Kao vrsni pomorci i trgovci, Dubrovčani su plovili svim morima. Iz prekomorskih zemalja dovozili su skupocjenu robu i prodavali je. Dobit od trgovanja trošili su za utvrđivanje i uređenje grada, podizanje palača, crkava i drugih javnih građevina. Isto tako, Dubrovčani su bili i vrsni diplomati, pa u svim većim europskim državama imaju svoje poslanike. Da bi lakše branili svoju

177

slobodu, grad utvrđuju zidovima i obrambenim kulama. Već u jedanaestom stoljeću izgradili su izvan zidina grada neosvojivu tvrđavu Lovrijenac, koja je branila grad s jugozapada i s mora. Prema brdu Srđu podigli su tvrđavu Minčetu, ponos Dubrovnika i njegov glavni branik u vrijeme kada su Turci osvajali naše zemlje. Uđemo li u grad kroz zapadna Vrata od Pila, put nas vodi u glavnu ulicu, Stradun. Isto kao i sada, tu su nekada bile radionice i trgovine, mjesto za šetnju i sastanke građana. U palači Divoni bila je kovnica novca, jer Dubrovčani kuju vlastiti novac već od trinaestog stoljeća. Uz nju se nadovezuje zvonara Luža. Njezina zvona sazivala su Vijeća, a u slučaju nesreće ili požara zvonila su na uzbunu. Do Luže je Gradski zvonik. Na njemu je veliko zvono, na kojem dva brončana vojnika, zelenci, otkucavaju sate. Unutar zidina grada blizu Vrata od Ploča, sagrađen je samostan dominikanaca. U njegovoj izgradnji radili su i domaći majstori. U crkvi tog samostana nalaze se vrijedne slike, a na jednoj od njih prikazan je Dubrovnik prije gotovo tristo godina. Kada ujutro i u smiraj dana sunce obasjava grad, Dubrovnik se pretvara u vatromet zlatnih boja i neopisive ljepote. O nekadašnjoj moći i slavi toga staroga hrvatskoga grada svjedoče divne palače i građevine u kojima su njegovi građani ostavili najtrajniji spomen sebi i svome narodu. Danas je Dubrovnik turističko, kulturno, gospodarsko i političko središte svoje šire okolice. Zbog svoje ljepote, blagog podneblja, bogatstva spomenika i jedinstvene prošlosti, ovaj grad, u kojeg se zaista najviše cijenila sloboda, najprivlačnije je mjesto u našoj zemlji za tisuće putnika i namjernika iz čitava svijeta.

ZAŠTITA POTROŠAČA
178

U posljednjih nekoliko desetljeća pravni poslovi koje potrošač sklapa da bi podmirio svoje potrebe bitno su se izmijenili. Donedavno to je bio posao između dviju osoba koje su se u pravilu međusobno poznavale, a i ugovor se odnosio na robu čije su značajke potrošaču unaprijed bile poznate. Danas se ponuda roba znatno proširila, a robu i usluge nudi uglavnom potrošaču nepoznata osoba. Koncentracija proizvodnje i prodaja širokom krugu kupaca, dovela je do udaljavanja proizvođača i potrošača. S druge strane, povećanjem životnog standarda sve je veći broj ljudi koji su u mogućnosti sklapati ugovore i u velikim vrijednosnim iznosima. Sve je to dovelo do toga da se ugovori sklapaju pomoću formulara koje nude trgovci u namjeri za racionalizacijom vremena pregovaranja i broja zaposlenih. No, pri tome se javila opasnost da ponuditelji uobličavaju takve formulare kojima se kupci stavljaju u lošiji položaj. Osim toga, reklamiranje robe i usluga dostiglo je takve razmjere da se često zanemarivalo istinitost i poštenje u reklamiranju. Isto tako, neistinito prikazivanje svojstava robe pri samoj kupnji navelo je mnoge zakonodavce na intervenciju u zaštiti potrošača od nekorektnog ponašanja trgovaca. Uz već postojeće odredbe građanskih i trgovačkih zakona koji kupca i korisnika usluga štite od neispunjenja ili od neodgovarajućeg ispunjenja obveza prodavatelja i davatelja usluga i koji uređuju privatnopravnu, imovinsku, zaštitu, novi propisi koji se odnose na zaštitu potrošača koncentriraju se na mjere koje štite potrošača od nekorektnih ili unfair uvjeta sadržanih u klauzulama tipskih i adhezijskih ugovora na koje potrošač ima malen ili nikakav utjecaj, pa bi se zapravo svaka klauzula koja bi u odnosu na sadržaj ugovora predstavljala slabljenje pozicije potrošača, mogla smatrati nekorektnom.

179

U zaštiti potrošača najviše se do sada postiglo u švedskom zakonodavstvu gdje se pokret za zaštitu potrošača vodi u okviru instituta prava čovjeka. Dakle, ne radi se samo o imovinskopravnoj zaštiti potrošača u kojoj on kao pojedinac svoju štetu mora dokazivati u parnici sa svim teškoćama i troškovima koji ga u tom postupku očekuju nego se radi o angažmanu društva u pomoći pojedincu i glede njegova gospodarskog blagostanja. Jednostavno rečeno, potrošač za svoj novac ne smije biti prevaren i mora dobiti određen i kvalitetan proizvod ili uslugu. Stoga osnovni pristup švedskog zakonodavca u rješavanju pitanja zaštite potrošača nije u reguliranju odnosa između trgovaca, niti u šteti koju oni nanose potrošaču, jer je ta materija već uređena građanskim zakonima, poslovnim običajima, propisima upravnog prava, propisima o lijekovima, hrani, kozmetici i slično, a procesna zaštita građanskim i upravnim postupcima, nego je u prvi plan stavljena druga strana, tj. potrošač kojemu treba osigurati pravnu i efikasnu zaštitu, a ne da on to mora činiti sam sporadično i osamljen. U tom smislu mogli bismo svakako ustvrditi da pravo zaštite potrošača predstavlja sve pravne norme kojima se u svezi s prodajom roba i usluga unapređuju i štite interesi kvalitetnog života potrošača, kao njegovog osnovnog prava čovjeka. Na osnovi svega što smo dosad naveli možemo zaključiti da suvremeno trgovačko pravo ne uređuje samo statusnopravne i obveznopravne odnose između trgovaca, nego nužno obuhvaća i sve one institute koji pomažu uspješnom slobodnom tržištu gdje zaštita potrošača dolazi u prvi plan uz veliko miješanje države koje se ne sastoji samo u donošenju pravila za ponašanje na tržištu, nego i sustavu efikasnih državnih organa u zaštiti potrošača.

UGOVOR
180

Ugovor je dvostrani pravni posao koji nastaje očitovanjem volje stranaka. Ugovor je sklopljen kad su se ugovorne stranke suglasile o bitnim sastojcima ugovora. Da bi došlo do sklapanja ugovora, jedna od budućih ugovornih stranaka mora dati ponudu za njegovo sklapanje. Ponuda je prijedlog za sklapanje ugovora što ga, redovno, jedna fizička ili pravna osoba upućuje drugoj osobi. Ponuda mora sadržavati sve bitne sastojke ugovora. Kao ponuda vrijedi i prijedlog za sklapanje ugovora koji sadrži bitne sastojke ugovora, a upućen je neodređenom broju osoba. To je tzv. opća ponuda. Općom ponudom smatra se i izlaganje robe s naznakom cijene. Međutim, slanje kataloga, cjenika, tarifa i sličnih obavijesti, te oglasi, odnosno reklame, objavljeni u tisku ne znače ponudu, nego samo poziv da se učini ponuda prema objavljenim uvjetima. Osoba koja šalje takve pozive, a bez opravdanog razloga ne prihvati na temelju svojih poziva stavljenu ponudu, odgovara za štetu koju bi pretrpio ponuditelj. Ponuda obvezuje ponuditelja do

roka koji je sam postavio za njeno prihvaćanje. Ako je ponuditelj u pismu ili brzojavu odredio rok za prihvaćanje, taj rok počinje teći danom naznačenim u pismu, odnosno danom kad je brzojav predan pošti. Ponuda upućena odsutnoj osobi bez oznake roka za prihvaćanje obvezuje ponuditelja za vrijeme koje je redovno potrebno da ponuda stigne osobi kojoj je upućena, da je ta osoba razmotri, o njoj odluči i da odgovor o prihvaćanju stigne ponuditelju. Rok za razmatranje ponude i donošenje konačne odluke ovisi o nizu okolnosti. Naime, nije isto vrijeme potrebno za razmatranje ponude o kupnji jabuka i ponude o kupnji investicijske opreme. Tu odlučuju pravila struke. Ponuda je jednostran pravni akt koji obvezuje samo ponuditelja. Da bi se sklopio ugovor, potrebno je da ga prihvati i druga stranka.

181

UGOVOR O ZAJMU I KREDITU

Ugovorom o zajmu zajmodavac se obvezuje predati zajmoprimcu određen iznos novca ili određenu količinu drugih zamjenjivih stvari nad kojima ovaj stječe pravo vlasništva, a zajmoprimac se obvezuje da zajmodavcu poslije određenog vremena vrati isti iznos novca, odnosno istu količinu stvari iste vrste i kakvoće. Posudba i zajam, odnosno pozajmica, često se poistovjećuju, iako su to dva bitno različita ugovorna odnosa. Posudba jest ugovor kojim se posuditelj obvezuje predati stvar na besplatnu uporabu, a primatelj se obvezuje nakon određenog vremena vratiti istu posuđenu stvar. Posudba je uvijek besplatni ugovor kod kojeg se mora vratiti baš posuđena stvar, pri čemu nije bitno je li ona potrošna ili nepotrošna. Ugovor o zajmu jest konsenzualan ugovor, jer se smatra sklopljenim u trenutku kad su se stranke sporazumjele o njegovim bitnim sastojcima, a ne tek predajom stvari zajmoprimcu. Predaja stvari ima značenje ispunjenja obveze zajmodavca, a ne sklapanje ugovora. Bitni sastojci ugovora o zajmu jesu predmet, trajanje i naknada za pozajmljivanje ako se radi o naplatnom zajmu. Zajam je dvostrano obvezni ugovor jer ga je zajmodavac dužan predati zajmoprimcu, a zajmoprimac je dužan poslije određenog vremena vratiti isti iznos primljenog novca, odnosno istu količinu stvari iste vrste i kakvoće. Zajmoprimac se može obvezati da uz glavnicu duguje i kamate, tako da zajam može biti besplatni ili besteretni i naplatni. Kod ugovora u gospodarstvu zajmoprimac duguje kamate, iako one nisu ugovorene, što znači da je između subjekata trgovačkog prava zajam teretni, odnosno naplatni ugovor. Zajam može biti novčani, robni ili naturalni. Kod vraćanja novčanog zajma u našem pravu vrijedi načelo monetarnog nominalizma, što znači da se zajam vraća samo u iznosu novčanih jedinica u kojem je bio izražen.

KONVENCIJA O SPREČAVANJU I KAŽNJAVANJU ZLOČINA GENOCIDA
182

Stranke ugovornice potvrđuju da je genocid, izvršen u vrijeme mira ili u vrijeme rata, zločin prema međunarodnom pravu i obvezuju se da će ga sprečavati i kažnjavati. U ovoj Konvenciji genocid znači bilo koje djelo počinjeno s namjerom da se potpuno ili djelomično uništi jedna nacionalna, etnička, rasna ili vjerska skupina, kao i ubojstvo članova skupine, nanošenje teške tjelesne ili društvene povrede članovima skupine, namjerno podvrgavanje skupine takvim uvjetima života koji bi je trebali dovesti do njezina potpunoga ili djelomičnoga uništenja, nametanje takvih mjera kojima se želi spriječiti rađanje u okviru skupine, prisilno premještanje djece iz jedne skupine u drugu. Djela genocida su kažnjiva isto kao i zavjera da se izvrši genocid, neposredno i javno poticanje da se izvrši genocid, pokušaj da se izvrši genocid i sudjelovanje u genocidu. Kaznit će se osobe koje su izvršile genocid ili bilo koje drugo slično djelo, bez obzira na to da li su one čelnici, dužnosnici ili obični pojedinci. U skladu sa svojim odnosnim

ustavima, stranke ugovornice obvezuju se da usvoje zakonodavne mjere potrebne da bi se osigurala primjena odredaba ove konvencije, a osobito da predvide djelotvorne kaznene sankcije za osobe krive za genocid. Osobama optuženima za genocid sudit će nadležni sud države na čijem je području djelo počinjeno ili će suditi međunarodni kazneni sud koji će biti nadležan za one stranke ugovornice koje budu prihvatile njegovu sudbenost. Genocid se ne smatra političkim zločinom radi izručenja. Stranke ugovornice se obvezuju da će u takvim slučajevima odobravati izručenje u skladu sa svojim zakonima i međunarodnim ugovorima koji su na snazi. Svaka stranka ugovornica može zahtijevati od nadležnih tijela Ujedinjenih naroda da poduzmu mjere koje smatraju prikladnima za sprečavanje i kažnjavanje djela genocida u skladu s Poveljom Ujedinjenih naroda. Sporovi među strankama ugovornicama u tumačenju ove konvencije, o njezinoj primjeni ili provedbi, uključujući one što se odnose na odgovornost neke države za genocid, iznijet će se pred

183

Međunarodni sud na zahtjev jedne od stranaka u sporu. Priopćenjem glavnom tajniku Ujedinjenih naroda svaka stranka ugovornica može u svakom trenutku proširiti primjenu ove konvencije na sva područja ili na bilo koje od područja za čije je vanjske odnose ona odgovorna. Na dan kad bude položeno prvih dvadeset isprava o ratifikaciji ili pristupanju glavni će tajnik o tome sastaviti zapisnik. On će i prijepis tog zapisnika dostaviti svim državama članicama Ujedinjenih naroda na koje se Konvencija odnosi. Ova će konvencija na snagu stupiti devedesetog dana nakon dana kad je položena dvadeseta isprava o ratifikaciji ili pristupanju. Svaka ratifikacija ili pristupanje izvršeni poslije toga kasnijeg datuma djelovat će od devedesetog dana nakon polaganja isprave o ratifikaciji ili pristupanju. Ova će konvencija trajati deset godina počevši od dana kad stupi na snagu. Ona će poslije toga ostati na snazi u uzastopnim razdobljima od pet godina, i to za one stranke ugovornice koje ju ne otkažu barem šest mjeseci

prije kraja razdoblja koje je u tijeku. Otkazivanje će se izvršiti pismenim priopćenjem upućenim glavnom tajniku Ujedinjenih naroda. Ako zbog otkazivanja broj stranaka Konvencije bude manji od šesnaest, Konvencija će prestati počevši od dana kad zadnji otkaz postane pravovaljan. Svaka stranka ugovornica može zahtijevati reviziju Konvencije u bilo koje vrijeme pisanim priopćenjem koje je upućeno glavnom tajniku. Opća skupština će odlučiti o mjerama koje bi trebalo poduzeti glede takva zahtjeva. Izvornik ove konvencije položit će se u arhiv Ujedinjenih naroda. Glavni tajnik Ujedinjenih naroda registrirat će Konvenciju na dan kad ona stupi na snagu.

184

MEĐUNARODNI OTPREMNIK

Otpremnik je organizator otpreme i dopreme stvari svim prijevoznim sredstvima i na svim prijevoznim putovima. Ugovorom o otpremanju otpremnik se obvezuje da radi prometa određene stvari u svoje ime i za račun nalogodavatelja, u ime i za račun nalogodavatelja, odnosno u svoje ime i za svoj račun, sklapa ugovor o prijevozu i druge ugovore potrebne za izvršenje prijevoza, te da obavlja ostale uobičajene poslove i radnje, a nalogodavatelj se obvezuje da mu isplati određene naknade. Otpremnički poslovi su davanje stručnih savjeta i sudjelovanje u pregovorima radi zaključenja ugovora o međunarodnoj prodaji s gledišta prijevoza, osiguranja i carinskih manipulacija, iznalaženje najpovoljnijih prijevoznih putova i klauzula koje treba primijeniti u međunarodnoj prodaji i međunarodnom prijevozu stvari radi zaštite interesa nalogodavatelja, osiguranje povlastica, refakcija i drugih pogodnosti od stranih i domaćih prijevoznika i drugih sudionika, organiziranje zbirnog prometa, organiziranje multimodalnog i integralnog prijevoza stvari i fizičke distribucije stvari po sustavu od vrata do vrata, zaključivanje ugovora o prijevozu u svim granama prijevoza, zaključivanje ugovora o utovaru, istovaru, pretovaru, sortiranju, pakiranju, odnosno obavljanju ovih i sličnih usluga, zaključivanje ugovora o osiguranju stvari, zastupanje i obavljanje poslova u svezi s carinjenjem stvari, uzimanje uzoraka, utvrđivanje količine stvari bez izdavanja certifikata, sudjelovanje u naplati otpremljenih stvari, izdavanje otpremničkih potvrda kao instrumenta u plaćanju u vanjskotrgovinskom prometu stvari, te izdavanje ostalih FIATA dokumenata, ispostavljanje ili pribavljanje prijevoznih i drugih dokumenata, kontrola obračunske ispravnosti prijevoznih dokumenata, kontrola obračunske ispravnosti prijevoznih dokumenata te obračun prijevoznih i drugih troškova.

185

DRŽAVA KAO ZAJEDNICA I KAO ORGANIZACIJA

Država se redovito u političkoj teoriji definira kao politička zajednica. Tako se npr. kaže: „Država je politička zajednica onih koji vladaju i onih kojima se vlada, uređena na osnovi pravila koja prihvaćaju (svojevoljno ili pod prinudom) svi članovi“. Takvom određenju je težište a odnosima nadređenih i podređenih u sustavu političke vlasti jednog globalnog društva, prije svega na odnosima „prihvaćanja“, dobrovoljnog ili prisilnog, i utemeljenja države u stanovništvu, a ne toliko na sastavu i na funkcioniranju aparata vlasti. To je šira definicija (pojam) države i ona je pogodna za politološko ispitivanje strukture vlasti u društvu, a često ima i preskriptivnu funkciju dokazivanja kakva bi trebala biti država – npr. pravedna ili demokratska. Uz takvu definiciju moguća je i jedna uža definicija (pojam) države, kojoj je težište na odnosima unutar skupine ljudi koja obavlja političku vlast, a koja je jedna specifična organizacija (državni aparat). Ova uža, organizacijska definicija države, nešto bliža svakodnevnoj jezičnoj upotrebi izraza „država“, naročito je pogodna za uvod u studij prava i ima deskriptivnu funkciju opisivanja države kakva je ona stvarno bila tijekom povijesti. Zbog toga ćemo u nastavku govoriti o takvom užem pojmu države, ali nećemo zapostaviti ni ono što sadrži širi pojam – odnose između države kao organizacije (aparata) i stanovništva društva u kojemu ona postoji. Dakle, naše polazište je tvrdnja da je država jedna društvena organizacija. U njoj zaista nalazimo, kao njene generičke (rodne) osobine, sve one već spomenute bitne elemente svake organizacije. Naime, očigledno je da državnu vlast obavlja grupa ljudi koji imaju stanovite zajedničke ciljeve; da ti ljudi između sebe dijele poslove koje nameću ciljevi i hijerarhijski se međusobno odnose kao nadređeni i podređeni; da oni imaju određena sredstva rada; i da je sve to regulirano jednim sustavom pravih normi.

186

SPECIFIČNE FUNKCIJE DRŽAVNOPRAVNOG PORETKA

Nakon izlaganja bitnih i specifičnih osobina države kao organizacije – globalnost, politička i suverena vlast, monopol legalne fizičke prisile, ekonomska i ideološka moć, stanovništvo i teritorij, sada se nameće i nužno pitanje: što je posebna funkcija države u globalnom društvu? Rečeno je već da država kao politička vlast prisilno usmjerava ili regulira važne, konfliktne i složene međuljudske odnose svojim odlukama koje su obvezatne za sve pripadnike jednoga društva. Ali, čemu i kome preciznije služe te odluke? Koji su njihovi učinci u društvenoj zajednici? Bez odgovora na pitanje o svrhama, odnosno subjektivnim ciljevima i o funkcijama, odnosno objektivnim učincima, neke kulturne pojave ne može se doći do pojma, tj. do određenja definicije te pojave. Uz to pitanje treba odmah upozoriti na tri stvari. Prvo, država i pravo imaju općenito istovrsne funkcije. Drugo, u svakom društvu država i pravo nemaju samo jednu, već više funkcija – uostalom, kao i sve ostale društvene pojave. I treće, funkcije države i prava se u određenoj mjeri mijenjaju tijekom povijesti, pri čemu se starije funkcije uglavnom zadržavaju i u kasnijim državama iako se mijenjaju po značaju i oblicima. Spomenimo neke od glavnih funkcija ili učinaka države i prava, koristeći se sada zajedničkim nazivom „državnopravni poredak“. Iz najstarijih povijesnih obavijesti, ali i iz promatranja urođeničkih naroda u prijelaznim uređenjima između plemena (ili saveza plemena) i države, zaključuje se da je organizacija političke vlasti od početka imala prvenstveno napadačko-obrambenu funkciju. Država se vjerojatno i rađala u pripremi i izvođenju osvajačko-pljačkaških pohoda i u obrani od takvih pohoda među susjednim narodima – naročito među nomadskim i sjedilačkim narodima, kako su isticali u svojim teorijama o nastanku države Oppenheimer i Gumplowicz.

187

Sve do XX. stoljeća su ratna osvajanja bila jedna od osnova bogatstva nekih državnih sila – od antičke Asirije, Atene i Rima, do moderne Engleske i Francuske. Ta funkcija nije nestala ni u naše vrijeme, premda je uveliko i potisnuto od drugih, više „civiliziranih“ funkcija političke vlasti. Na vojsku i naoružanje se, štoviše, još uvijek troše goleme društvene energije i bogatstva. Ipak, prvotni osvajačko-pljačkaški aspekt države je sada znatno oslabljen, ali je pred samo 50 godina propao pokušaj nacističkog Reicha da osvoji Europu i raspao se europski kolonijalni sistem poslije Drugog svjetskog rata. Naročito su Ujedinjeni narodi pridonijeli snažnijom materijalnom međuzavisnošću, moralnom solidarnošću i pravnom mirotvornošću suvremenih naroda i država. S naraslim proizvodnim znanjima i sredstvima, koji su davali viškove proizvoda, uz bogatstva i robove koji su stjecani osvajačkim ratovima, već u najstarijim vremenima nastaje ugnjetačka i izrabljivačko-represivna funkcija državnopravnog poretka nad robovima i većinom podčinjenog državnog stanovništva. Što je bilo veće stvoreno i ratom opljačkano bogatstvo, to su bile veće i nejednakosti u raspodjeli toga bogatstva između ratnih vođa, svećenika, zemljoposjednika i trgovaca s jedne strane i velike većine puka s druge strane; iz toga je onda bilo neizbježno pretvaranje onih prvih u ekonomski i politički vladajuće klase, a puka u siromašne, obespravljene i izrabljivane mase. Državnopravni poredak je bio prije svega sredstvo prisilnog, oružanog i ideološkog održavanja jedinstva tako podijeljenog i konfliktnog društva, zaštićujući vladajući način proizvodnje s masovnom eksploatacijom robova i puka i sprečavajući odnosno kršeći njihove pobune. I ova temeljna klasna uloga države zadržat će se u svim povijesnim tipovima društva, sve do našeg vremena, ali s tendencijom vrlo sporog ublažavanja ugnjetačkog nasilja – tako da se najbrutalniji ropski, kmetski, kastinski i staleški oblici nejednakosti, ovisnosti i izrabljivanja konačno ukidaju, kako u kojem društvu ovisno o napretku privrede i demokracije, tek u 19. i 20. stoljeću.
188

Tu sporu evoluciju ove funkcije države i prava, koja i danas ublaženo opstoji u eksploataciji radništva i seljaštva, opisali su povjesničari i književnici poput Mommsena, Micheleta i Šenoe, te teoretičari i političari poput Proudhona, Marxa i Gandhija. Ova funkcija države još preživljava i u međudržavnim odnosima ekonomskog iskorištavanja bogatstava nerazvijenih zemalja Afrike, Azije i Latinske Amerike, a iskazuje se u stalnoj spremnosti velikih sila da vojno interveniraju u tim zemljama svaki put kad su tu ugroženi njihovi interesi, na primjer slobodno i jeftino iskorištavanje naftnih izvora i pristup tržištu tih zemalja. Treća funkcija države bila je od najdavnijih vremena upravljanje velikim javnim i prisilnim radovima, s upotrebom masovne radne snage robova i puka, za gradnju irigacijskih i melioracijskih sustava, utvrda, hramova, putova, brodovlja, palača i grobnica za vladare. Ta je funkcija odlučujuće pridonijela nastanku velikih azijskih poriječnih civilizacija, koje nisu mogle postojati bez velikih sustava navodnjavanja i obrambenih utvrda, a to je bilo moguće postići samo masovnim radom milijuna ljudi pod državnom prisilom. Samim tim je ova državna funkcija omogućila i procvat religije, tehnologije, znanosti i umjetnosti, u Mezopotamiji, Egiptu, Kini, Indiji, Kambodži, Inka u Americi, i drugdje. Ona se ni u kasnijoj povijesti nije ugasila, već je samo mijenjala obujam i sadržaje pothvata i mjeru prisilnosti. U antičkoj Grčkoj i u Rimu radilo se o gradnji pomorskih flota, cesta, akvadukata, plantaža, hramova, amfiteatara i novih gradova u provincijama i kolonijama, a slično je bilo i u srednjovjekovnim i renesansnim društvima te u imperijalnim i kolonijalnim silama – Velikoj Britaniji, Španjolskoj, Francuskoj, Turskoj, Rusiji, Japanu. Treba se samo sjetiti da su sve do XIX. stoljeća svi gradovi radi svoje sigurnosti morali imati gradske zidine. Suvremene države, upravljaju golemom nacionaliziranom privredom i pokreću velike javne radove (autoceste, elektrane, stambenu izgradnju itd.), kako radi zadovoljavanja novih civilizacijskih potreba tako i postizanja veće zaposlenosti stanovništva.
189

Unatoč tome što su u svim društvima dubokih klasnih nejednakosti prevladavale nasilničke i ugnjetačke funkcije države i prava, već u njima je državnopravni poredak imao donekle i funkciju zaštite društvenog mira i sigurnosti, to jest, sprječavanja unutrašnjeg rata među društvenim skupinama i samovoljnog ugrožavanja života, tijela, imovine, trgovine, obitelji, slobode kretanja pojedincima. Dakako, takvu zaštitu mira i sigurnosti uživali su uvijek kudikamo više privilegirani pripadnici vladajućih slojeva, a dosta slabo oni podčinjenih. Monopol legalne fizičke prisile, bitna osobina države, sam po sebi je negacija unutrašnjeg rata i samovoljnog nasilja, pa stoga i temelj mira. A radi održavanja elementarnih uvjeta zajedničkog života i rada, bez kojih bi čak i interesi vladajućih klasa došli u pitanje, državnopravni poredak je morao barem donekle štititi (zabranama i kaznama) i pripadnike podčinjenih slojeva od ubojstava, razbojstva, krađe, silovanja, tjelesnih ozljeda, povreda obitelji, oštećenja imovine, trgovačkih prijevara, neizvršenja ugovora itd. Čak su i robove najstariji zakonici (Hamurabija, Dvanaest ploča i drugi) štitili od ubojstva i tjelesnih povreda, istina, uglavnom od trećih osoba (ne od gospodara) i naprosto kao imovinu, jednako kao što su od tih djela štićene domaće životinje. Država i pravo kažnjavali su i pripadnike vladajućih klasa kad bi oni kršili pravne propise u međusobnim sporovima i sukobima, a pogotovo strogo kad bi se suprotstavljali državnoj vlasti ili upuštali se u urote i pobune u borbi za vlast. Tako se vrlo rano javljaju pravila kaznenog, obiteljskog, imovinskog i trgovačkog prava, te redarstveni (policijski) i sudski poslovi za zaštitu temeljnih društvenih vrijednosti mira, reda i sigurnosti. No, trebat će mnogo stoljeća civilizacijskog napredovanja i teških socijalnopolitičkih borbi ugnjetenih svih vrsta da bi se takva nerazvijena državna uloga razvila u ravnopravnu zaštitu života, tijela, imovine, obitelji i drugih osnovnih vrijednosti svih ljudi, bez diskriminacija i privilegija.

190

Ona će tek s modernim liberalnim i socijalnim demokracijama prerasti u jedan od najvažnijih zadataka državnopravnih poredaka: u zakonsku, sudsku i upravnu zaštitu brojnih osobnih, političkih, radnih, imovinskih, vjerskih, etničkih, kulturnih i drugih prava i sloboda čovjeka i građanina – i to ne samo protiv privatnih povreda, već i osobito protiv povreda tih prava i sloboda od same državne vlasti. Funkcija države postaje, dakle, i samoograničenje njene vlasti i opasnosti od represije nad građanima. I u najstarijim društvima se tvrdilo, pa su to i teorijski dokazivali antički mislioci poput Platona, Aristotela i Cicerona, da država i pravo služe, ili da bi trebali služiti, pravednosti i dobrom životu pripadnika zajednice. Radi se, naime, o tome da bi država i pravo trebali biti sredstva ili jamstva pravedne raspodjele društvenih dobara i tereta, tako da „svatko dobije koliko mu pripada“ i da ljudi ne žive u stalnom nasilju, strahu, bijedi, bolesti, neznanju, neizvjesnostima i drugim nevoljama. I starije su države svojim propisima, sudovanjem i kaznama zaista te zadatke u nekoj mjeri ostvarivale, ali tijekom tisuća godina uglavnom u korist uskih manjina vladajućih i slobodnih ljudi, a malo ili nikako za veliku većinu podčinjenog i izrabljivanog puka. Pravednost i dobar život bili su uvijek povlastica malobrojnih. A jedna od najdubljih povijesnih promjena u funkcijama državnopravnog poretka zbiva se u modernim i suvremenim društvima onda kad se, uslijed poraslog bogatstva i učvršćenja demokracije, država i pravo počinju brinuti za pravedniju raspodjelu prema radu, zaslugama i potrebama, te za smanjenje bijede, bolesti, neznanja i drugih nevolja, koji oduvijek pogađaju veliku većinu stanovništva. Tako sada u razvijenijim društvima svijeta – od zapadne Europe i Sjeverne Amerike do Japana i Australije – državna organizacija postaje tzv. socijalna država ili država blagostanja (welfare state), a time se i pravo u svim njegovim aspektima također znatno socijalizira.

191

To znači da državnopravni poredak prerasta od pukog sredstva političke dominacije i represije u najveću društvenu službu za promicanje blagostanja: on omogućuje stanovništvu, pored već zaštićenih vrijednosti mira i sigurnosti i građanskih sloboda, još i nova socijalna prava – prava na zaposlenost i pravednu zaradu, na naknadu zbog nezaposlenosti, na zdravstveno i mirovinsko osiguranje, na besplatno školovanje, na stambenu potporu, na siguran i jeftin prijevoz, na komunalne usluge, na potporu znanosti i umjetnosti, te još mnoge druge pomoći bez kojih bi život suvremenika u visoko tehniziranim i urbanim uvjetima bio krajnje mučan. Uz to što i sama država postaje vlasnik i proizvođač u sektoru nacionaliziranog gospodarstva, ona stvara financijske i druge uvjete za poticanje svekolike ekonomske djelatnosti u društvu. Tako povijesno slabi nekad izrazito prevladavajuća klasna ugnjetačka i diskriminirajuća funkcija državnopravnog poretka, mada ona nipošto ne nestaje, a jača njegova općedruštveno korisna funkcija. Razumije se, taj evolutivni proces još je u svojoj početnoj fazi, osobito ima li se u vidu uloga država i prava u zaostalim zemljama svijet. A u nekim društvima ovoj socijalnoj funkciji državnopravnog poretka već se upućuju različite političke zamjerke: liberalne i konzervativne političke stranke zamjeraju joj da je preskupa i da prevelikim porezima destimulira poduzetništvo, a potiče „parazitarenje“ prezaštićenih siromašnih slojeva, dok socijalističke stranke naprotiv dokazuju da je dosad postignuta mjera državnog staranja za siromašne i radnike još uvijek nedovoljna. Spomenute funkcije države i prava razvijaju se povijesno uglavnom redom kojim su ovdje izložene. Pri tome se one teorijski pronose i brane različitim ideologijama: konzervativnim, koje teže očuvanju odnosa društvenih nejednakosti i ugnjetačke uloge države, liberalnim, koje naglašavaju funkciju države u zaštiti individualnih prava i sloboda te vrijednosti vlasništva i nesputanog tržišta, socijalističkih, koje zastupaju potrebu socijalne države itd.
192

Na kraju, svaka država ima i pravno-regulatornu funkciju, koja je zapravo nužna forma pravnog ostvarivanja svih njenih drugih naprijed spomenutih funkcija. Ona se sastoji u tome da se ljudska ponašanja iz važnih društvenih odnosa pravnim pravilima (regulae) prisilno označavaju kao obvezatna, ili kao ovlaštena, ili kao deliktna ponašanja, a da se na ova posljednja nadovezuju kazne odnosno na izvršavanje obveza i ovlaštenja nagrade. Takva pravna označavanja (pravne kvalifikacije), kao temeljni oblici pravne regulacije, nužna su za postizanje bilo kojeg državnog zadatka – jer se subjekti na koje se odnose državne odluke, uključujući i same državne službene osobe, mogu prisiliti ili naprosto motivirati na neka činjenja ili nečinjenja samo tako da ih se pravno obveže, ovlasti, inkriminira, te kazni ili nagradi. Ova pravna označavanja i regulaciju država obavlja najprije putem općih pravila (ustava, zakona, dekreta, naredbi, odluka itd.) za čitave skupine subjekata, a potom na osnovi njih putem pojedinačnih normi (rješenja, presuda) za pojedine subjekte, sve to prema određenim normativno utvrđenim pravnim postupcima. Iz svega toga proizlazi i konačna definicija države. Država je organizacija koja odgovara globalnom društvu, ima političku i suverenu vlast utemeljenu na monopolu legalne fizičke prisile i na ekonomskoj i ideološkoj moći, odnosi se na precizno određeno stanovništvo i teritorij, a pravnim normama regulira najvažnije društvene odnose i ostvaruje razne povijesne funkcije – počevši od osvajanja i obrane prema drugim društvima i izrabljivanja i represije prema vlastitom stanovništvu, do s vremenom sve naglašenije uloge zaštite mira, sigurnosti i slobode i postizanja blagostanja svih pripadnika društva.

193

JAMSTVO

jamstvo, obvezuje, vjerovnik, pravovaljani, stečaj, zastara, odgovornost obveze, ispunjenje, glavni dužnik, gospodarstvo, solidarno, podvrgnuti, kvantitativno, potraživanja, namiriti, naknaditi, iznimno, jamac platac istodobno, podjamčeva obveza

Jamstvo je ugovor kojim se jamac obvezuje prema vjerovniku da će ispuniti pravovaljanu i dospjelu obvezu ako je ne ispuni glavni dužnik. Ugovor o jamstvu obvezuje jamca samo ako je dao pisanu izjavu o jamstvu. Jamstvo se može dati samo za pravovaljanu obvezu bez obzira na sadržaj. Ako obveza glavnog dužnika nije ni nastala ili je prestala, ne može se pojačati jamstvom. Isto tako zastarom obveze glavnog dužnika zastarijeva i obveza jamca. Jamac ne može preuzeti veću odgovornost od odgovornosti obveze glavnog dužnika, ako je i ugovori, svodi se na mjeru dužnikove obveze. Ako nije ništa drugo ugovoreno, jamac odgovara za ispunjenje cijele obveze za koju je jamčio, ali se njegova odgovornost može ograničiti na dio obveze ili na drugi način podvrgnuti lakšim uvjetima. Od jamca se može zahtijevati ispunjenje obveze tek nakon što je glavni dužnik ne ispuni u roku određenom pisanim pozivom. Bez prethodnog poziva glavnog dužnika vjerovnik može tražiti ispunjenje od jamca samo ako je očito da se iz sredstava glavnog dužnika ne može ispuniti obveza ili je glavni dužnik dospio pod stečaj. Iznimno, ako se jamac obvezao kao jamac i platac, odgovara vjerovniku kako glavni dužnik za cijelu obvezu i vjerovnik može zahtijevati njezino ispunjenje bilo od glavnog dužnika bilo od jamca placa, bilo od obojice istodobno. Za ugovore u gospodarstvu, ako nije što drugo ugovoreno, jamac odgovara kao jamac platac - solidarno. Jamstvo se može dati i za obvezu nekog drugog jamca. Podjamčeva obveza ne ravna se prema obvezi glavnog dužnika, već prema obvezi jamca. Naime, obveza jamca ne mora se poklapati s obvezom glavnog dužnika, jer može biti kvantitativno manja. U tom slučaju vjerovnik najprije namiruje potraživanje od glavnog dužnika i od jamca, a tek onda od pojedinca. Jamac koji je isplatio vjerovnika može zahtijevati od glavnog dužnika da mu naknadi sve što je isplatio za njegov račun, kao i kamate od dana isplate. Isto tako, kad ima više jamaca, a jedan od njih isplati dospjelo potraživanje, on ima prvo zahtijevati od ostalih jamaca da mu svaki naknadi dio koji tereti i njega.

194

VRSTE KARATA predodžba, topografske karte, tlocrt, predočiti, meridijan, paralela orijentacija, snimanje terena, reljef, inventar, dogovorenim, sadrži simbolima, pregledne karte, uopćen sadržaj, generaliziranje, geološke, geografski elementi, raširenost, hidrološke, vegetacijske, pedološke demografske, vizualnog, intenzitet, geometrijski, izoliranje, raster

Geografske karte obično grupiramo prema pouzdanosti predodžbe, sadržaju i načinu upotrebe. Prema pouzdanosti predodžbe karte dijelimo na izvorne i pregledne. Izvorne karte nastaju snimanjem terena, pa otuda i naziv. Naime, u njih se unose izvorni podaci i samo na takvim kartama možemo uočiti stvaran izgled i sadržaj određenog prostora. Prema veličini mjerila, odnosno detaljnosti predodžbe i načinu izražavanja izvorne karte dijelimo na planove i topografske karte. Plan je predodžba malog dijela prostora u velikom mjerilu, što omogućuje određivanje oblika i veličine pojedinih objekata jer su oni uneseni u smanjenim tlocrtima. Donja granica mjerila je jedan naprama deset tisuća, ali je najčešće mjerilo veće. Obično se izrađuju planovi naselja, pri čemu se veliki gradovi ne mogu predočiti povezano, već na više listova. Što je predočeni prostor manji, mjerilo plana je veće. Na planovima nema mreže meridijana i paralela, a orijentacija plana označena je strjelicom. Topografska karta je detaljna predodžba manjeg dijela Zemljine površine izrađena na osnovi snimanja terena. Za razliku od plana, topografska karta ima unesenu mrežu meridijana i paralela i označen reljef, a inventar je predočen dogovorenim simbolima topografskim znakovima. Najveće mjerilo u kojem se izrađuje topografska karta je jedan naprama deset tisuća. Pregledne karte, za razliku od izvornih karata, imaju uopćen sadržaj i daju samo osnovne podatke, a kako je na njima redovito predočen veći prostor, dobro im odgovara naziv pregledne. Tematske karte sadrže osnovne geografske elemente kao podlogu, a njihov je osnovni zadatak bitan sadržaj predodžba raširenosti neke prirodne ili društvene pojave. Postoji mnogo vrsta tematskih karata: geološke, hidrološke, klimatske, vegetacijske, pedološke, povijesne, političke, demografske, cestovne, tj. autokarte, ekonomske itd. S obzirom na mogućnosti i prednosti vizualnog predočavanja raširenosti intenziteta različitih prirodnih i društvenih pojava u prostoru, tematske karte se sve više primjenjuju. U izradi tematskih karata primjenjuju se različiti slikovni i geometrijski simboli, zatim izolinije te različiti rasteri i boje. Pomorske karte posebna su vrsta karata što je nužan element sigurne plovidbe i suvremenog pomorstva.

195

tipizirani, najdetaljniji, navigacija, cestovne, kopnenom dijelu, orijentacija, pomorske karte, predočuje veća, geografski sređene u sadržaju, preglomazna, nepodesna, nacionalni atlas, sistematski, kompleksna, predočen, sadržaji, teritorij aspekt, brže zastare, prirodno-geografski, društveno-ekonomskog, tematski atlas, zbirka, pristupačnost, geografska predodžba, komponiran,

Pomorske karte se dijele na detaljne i pregledne. Detaljne pomorske karte ne izrađuju se u tipiziranim listovima kao topografske karte, već se na jednom listu predočuju zaokružene cjeline, npr. zaljevi, luke, tjesnaci i sl., tako da se dobiju elementi važni za orijentaciju i plovidbu. Na pomorskim kartama najdetaljnije su predočene obale i luke, a posebna je pažnja posvećena dubini mora. Na kopnenom dijelu su označeni samo elementi važni za orijentaciju i navigaciju, a inače su kopneni prostori ostavljeni uglavnom prazni. Pregledne pomorske karte izrađuju se generaliziranjem detaljnih pomorskih karata, a predočuju veća obalna područja i dijelove mora. Geografski atlasi su zbirke karata sređene u sadržajnu cjelinu i uvezane u knjigu. Izrada i priređivanje atlasa prošlo je iste faze kao i izrada karata. Danas su atlasi veoma značajni i široko se primjenjuju, a razvoj tehnike izrade karata daje velike mogućnosti. U usporedbi s preglednim zidnim kartama atlasne karte daju mnogo bogatiji sadržaj, što ih čini veoma važnim u praktičnoj upotrebi. Atlasi se dijele prema sadržaju i namjeni, pa razlikujemo: atlase svijeta, nacionalne atlase, tematske atlase, školske atlase itd. Zadatak je atlasa svijeta da dade opću geografsku predodžbu svijeta, što je veoma teško postići u jednom priručnom izdanju, jer takva knjiga postaje preglomazna i nepodesna za upotrebu. Nacionalni atlas je sistematska zbirka karata koja daje kompleksnu geografsku predodžbu teritorija jedne zemlje. Tu su sistematski predočeni dijelovi i cjelina nacionalnog teritorija s prirodnogeografskog i društveno-ekonomskog aspekta. Posebna je vrijednost nacionalnih atlasa u tome što imaju mnogo tematskih karata na kojima su predočene pojedine prirodne osobine i društveno-ekonomski sadržaji određene zemlje. Tematski atlas, za razliku od ostalih sadrži karte samo određenog stručnog sadržaja pa može biti: geološki, klimatski, ekonomski, demografski, povijesni itd. Tematske karte društvenog sadržaja relativno brzo zastare pa ih treba češće obnavljati. Školski atlas je sistematska zbirka karata prilagođena potrebama geografske nastave i komponirana prema nastavnom programu i dobi učenika. S obzirom na ulogu u općem odgoju i obrazovanju i veoma široku pristupačnost školski atlas je veoma značajan.

196

RELJEF U HLADNIM KLIMAMA egzogenog modeliranja, inland ice, cirk, karnica ili kar, leden, glečeri ili ledenjaci, akumuliran, subarktički, erozivno, morene, ledenjak, razaranjem dolinskog, sortiranog, proporcionalna, firn, geografska širina, prokapljuje, gravitacija, kompaktna masa,

U hladnim i polarnim klimama te na visokim planinama zbog niskih temperatura prevladavaju snježne padaline i obrazuje se led, glavni pokretač egzogenog modeliranja. Reljef stvoren kretanjem i djelovanjem leda zove se ledenjački reljef. Led se formira iznad snježne granice, tj. na visini iznad koje zimi padne više snijega nego što se može otopiti. Visina snježne granice obrnuto je proporcionalna geografskoj širini. U toplijem dijelu godine površinski se dio snijega topi, a rastopljena voda prokapljuje u dublje slojeve gdje se smrzava u grudice. Tako se obrazuje zrnati led ili firn koji se pod pritiskom i utjecajem vlage pretvara u kompaktnu ledenu masu. Led se zbog gravitacije kreće niz nagibe, ali ne kao kruta kompaktna masa, već kao ledeni tok koji je u pojedinim dijelovima različito brz. Razlikuju se uglavnom dva tipa ledene mase na Zemlji: glečeri ili ledenjaci i ledeni pokrovi ili inland ice. Dok su ledenjaci ledeni tokovi koji se kreću, ledeni pokrovi su akumulirane mase leda na velikim površinama subarktičkih krajeva s minimalnim rastezanjem i gibanjem uz rubove. Ledena masa i brojne pukotine u njoj ispunjene su rastrošenim stijenjem i kamenim blokovima. Tim materijalom led erozivno djeluje na podlogu i blokove modelirajući specifične oblike. Suprotno tome, na mjestima gdje počinje otpadanje leda sav ledenjački materijal deponira se ili akumulira. Zbog općeg zahlađenja na kopnu u gornjim dijelovima riječnih dolina počinju se nakupljati snijeg, firn i led koji postupno ispunjavaju cijelu dolinu i transformiraju je. Podno vrhova visokih planina utjecajem firna i leda obrazuju se polukružna udubljenja nazvana cirk, karnica ili kar. Nastaju mehaničkim trošenjem zbog utjecaja niskih temperatura i povećanog pritiska. Ledenjaci nasljeđuju riječne doline kojih je poprečni presjek, sličan slovu V i transformiraju ih širenjem dna i povećanjem nagiba padina, tako da u presjeku dobivaju izgled slova U. Trošenjem stijena iznad ledenog pokrova i razaranjem dolinskog dna i padina stvara se masa različito sortiranog materijala koji ledenjak prenosi i ondje gdje se topi taloži kao morene.

197

KARATE komponenta, psihički element, staložen, majstor karatea, istočnjačka, Zen meditacija, trening karatista, grlić pivske boce, koncentracija, svakodnevni, sinkronizacija, brid šake, učinkovit, mačevanje kendo, primijeniti, najvažnije oružje, zglavka ruke, koordinacija, prstiju, gležnjevi, kralježnica, istegnuće, kineski kempo, zglobovi,

Iako su tehnika i snaga veoma važne komponente karatea, psihički element ima u ovoj vještini posebno mjesto. Pri obrani i napadu samo miran i staložen čovjek može primijeniti sve svoje znanje i sposobnosti. Duševni mir, hladnokrvnost, najvažnije su osobine majstora karatea. One mu omogućavaju da djeluje slobodno, da ne bude sputan osjećajima ili razmišljanjem u času kada treba donijeti odluku. Istočnjačka Zen meditacija, iako naizgled pasivna, ima važnu ulogu u treningu karatista. Njome se postiže koncentracija, bez koje nema duševnog mira i uspjeha u karateu. Vježbanje borbe najbolja je prilika da osnovne elemente koje ste naučili, iskušate na djelu. Pri tome valja dvije stvari uvijek imati na umu: vježbanju borbe treba uvijek prilaziti ozbiljno, kao da se radi o istinskoj borbi: morate cijeniti protivnika i njegove sposobnosti, ali i nastojati da svoje znanje i mogućnosti iskoristite što bolje. Kroz vježbanje borbe morate upotrijebiti sve ono što ste naučili u svakodnevnim vježbama karatea i nastojati da usavršite brzinu, snagu, ravnotežu i sinkronizaciju. Kada, lomeći daske, crijepove ili opeke, iskušavate brzinu i snagu što ste je postigli u svakodnevnom treningu, vi činite više od samog mjerenja svojih mogućnosti - samom sebi dajete priliku da sagledate uspjehe svoga rada. Tek kad osjetite da možete slomiti te objekte, znat ćete da je vaše tijelo ovladalo brzinom i snagom koju ste željeli postići. Zato karate, koji zapostavlja vježbanje lomljenja objekata, nije korisniji od voćke što ne donosi ploda. Tehnika lomljenja dopušta duševno staloženom i uvježbanom čovjeku da prikaže izvanrednu snagu kakvu običan čovjek teško može zamisliti. Karatist može, na primjer slomiti dvadeset naslaganih krovnih crjepova, udarcem brida šake odbiti grlić pivske boce što slobodno stoji, baciti lubenicu uvis i probiti je rukom dok pada ili slomiti laktom tri daske debljine od po dva i pol centimetra. Karate je doslovce ono što mu ime kaže - borba golim rukama, pa on zahtijeva da cijelo ljudsko tijelo pretvorimo u oružje i da to oružje u borbi upotrebljavamo. Da dostignemo stupanj u kojem nam je moguće upotrijebiti sve dijelove tijela, kao snažno oružje, moramo poznavati pravilan način rukovanja svojim oružjem - tijelom.

198

Stari su majstori karatea govorili da je potrebno učiti tri godine da bi se naučilo pravilno stegnuti šaku, sljedeće tri godine da bi se naučilo stavove karatea, a naredne tri godine da bi se naučilo i udarati. Drugim riječima - stvoriti od tijela oružje, prva je od svih osnova karatea. Potpuno i pravilno svladavanje tih osnova zahtijeva intenzivnu vježbu, a sam čin vježbanja je put k razumijevanju biti karatea. Stara japanska poslovica, što pokazuje najdublje značenje japanskog mačevanja kendo, kaže da ako je sablja istinska, srce je istinsko, a ako je srce istinsko, i sablja je istinska. Ova se izreka može primijeniti i na karate, ako umjesto sablje govorimo o čovječjem tijelu. Zato se karatist mora pravilno i dobro brinuti za svoje tijelo. Početnicima je to osobito važno, jer će pravilno naučiti karate samo ako budu znali uvježbati svoje tijelo da postane oružje kojim će se braniti. Veliki broj početnika ima neke sasvim pogrešne pojmove o rukama kao najvažnijem oružju u karateu. Npr. mnogi misle da je pri vježbanju šake ili brida šake dovoljno ojačati kožu i meso onog dijela ruke kojim se udarac zadaje. To je potpuno pogrešno, jer bez pomoći zglavka, ruke, lakta i ramena šaka ili brid šake nemaju razornu moć oružja. Za razvitak učinkovitog oružja karatea bitni su pravilna vježba cijelog tijela i koordinacija svih dijelova tijela. To uvijek morate imati na umu. Osobitost je pripremnih vježbi karatea da su one usmjerene jačanju i razgibavanju zglobova, a ne mišića. Te vježbe uključuju upotrebu zglobova prstiju na rukama i nogama, gležnjeva, koljena, kralježnice, zglavaka, lakata i vrata. Iako nisu tako zanimljive kao vježbanje samog karatea, pripremne su vježbe neophodne. Bez dovoljne pripremne vježbe karatist će postati krut pri vježbanju borbe, a to će dovesti do istegnuća mišića i drugih povreda. Da bi uvijek bio u formi, karatist mora svakodnevno vježbati osnovne pripremne vježbe. Kakav stav ima čovjek i kako se kreće za vrijeme borbe - to je veoma važno. Pri tome valja znati da pravilno kretanje ovisi o pravilnom stavu borca. Zato bez dobro savladane vještine u stavovima, nije moguće izvoditi pravilno udarce, kretanje i formalne vježbe karatea. Karate poznaje mnogo stavova, od kojih je svaki stvoren uz odgovarajuću tehniku, a većina ih potječe iz kineskog kempa.

199

LJUBAV NA PRVI POGLED (dr. Paul Hauck: KAKO VOLJETI I BITI VOLJEN) “Ljubav na prvi pogled” je posebna vrsta zaljubljenosti. To je snažno osjećanje koje ponekad obuzme osobu, a da uopće nije upoznala objekt koji je privlači. Kad ugledate stranca na drugoj strani prostorije pune ljudi i zaljubite se na daljinu, tada ste očito svjetski šampion u preuzimanju rizika. Na osnovi površnih nagovještaja, zaključujete da je osoba preko puta sposobna učiniti vas sretnim bićem. On ili ona se možda na pravi način kreće, smije, lijepo je odjeven ili odjevena, lijepo izgleda i na osnovi tih ugodnih, ali ne baš i važnih činjenica, vi predviđate što bi sve ta osoba mogla za vas učiniti. Ljubav na prvi pogled je jednako prirodan, iskren i valjan ljubavni osjećaj kao i dječja ljubav i zaljubljenost, a svi se ti osjećaji temelje na očekivanju da će određena osoba ispuniti nečije najdublje želje i potrebe. Ponekad se takvi predosjećaji ostvare začuđujuće dobro. Ponekad budu potpuni promašaj. Čini mi se, međutim, da je ovaj drugi ishod mnogo češći. Ono što dalje proizlazi iz teorije uzajamnosti u ljubavi je da imate neograničeno pravo očekivati da će se vaš partner promijeniti tako da može zadovoljiti vaše najdublje želje i potrebe. Iako ste možda ušli u brak s osobom čije su vam navike prije pet godina godile, nemojte se sada ispričavati što vam se neka od njih više ne sviđaju i što mislite da se neke od njih moraju izmijeniti. Zamisao da od svojih partnera ne bismo trebali tražiti promjene jednostavno je glupa. Ako postoji neko ponašanje koje vam se ne sviđa, zar biste ga trebali milostivo prihvatiti? Zar ste takva budala da mislite kako morate živjeti bez pritužbi na situacije koje vas čine jadnima? Kad vam netko postavi pitanje staro čitavu vječnost - zašto me ne možeš prihvatiti onakvog ili onakvu kakav ili kakva jesam, najbolje je da mu odgovorite - zato jer sam nezainteresiran ili nezainteresirana kad činiš to što činiš. Prije nekoliko godina mi to nije smetalo, ali sad sam se promijenio ili primijenila i ne želim više podnositi takvo ponašanje. A i zašto se netko ne bi promijenio? Naprijed sam pokušao pokazati kako nikad nismo isti, godine u godinu. U krivu su svi da ljudi ostaju onakvi kakvi su stvari jedan od drugoga jednako vole dijamante, a muškarci meso kako se mijenjamo iz dana u dan, iz oni koji vjeruju da svijet miruje ili bili kad su se upoznali. Očekivati nove je prirodno kao što je prirodno da žene i krumpire. Meni to izgleda toliko

očito da se svaki put iznova čudim kad čujem opravdavanje nekih pacijenata zbog pritiska što ih žele izvršiti da bi se njihovi partneri promijenili.

200

N O V A C Fiziokrati su bili uvjereni da je novac jedan od tri najvažnija pronalaska u povijesti čovječanstva. Prvi je pismo, drugi novac, a treći njihovo teorijsko djelo - Ekonomske tablice. U biti novac predstavlja konvenciju, dogovor ljudi o prihvaćanju određenih predmeta za zajedničko sredstvo razmjene. Nikada nijedna konvencija među ljudima nije dosegla važnost, niti dobila ulogu koju je u civilizacijskoj i ekonomskoj povijesti čovječanstva odigrao novac. Bez prisutnosti novca svaka pojedinačna roba iznijeta na tržište posjeduje neku vrijednost izraženu svakom drugom robom. Broj odnosa razmjene između različitih roba, to jest njihove relativne cijene, raste s povećanjem broja roba. Potencijalni broj odnosa razmjene već za nekoliko stotina proizvoda dobiva ogromne razmjere, što u praktičnom životu potpuno onemogućuje funkcioniranje privrede zasnovane na barteru. Između svih roba međusobno može se formirati kvantitativni odnos razmjene, osim za jednu, onu uz pomoć koje se obavlja samo mjerenje, odnosno u kojoj se

izražava vrijednost ostalih roba. U primitivnom društvu, koje proizvodi mali broj proizvoda, barter razmjena ne pričinjava teškoće. Ali razvojem ekonomije, to jest porastom broja proizvoda, neposredni oblik razmjene postaje sve teži. Za deset proizvoda moguć je broj odnosa razmjene ili cijena četrdeset i pet. Za tisuću proizvoda, broj takvih međusobnih cijena približava se brojci od pola milijuna. Uvođenjem novca u proces razmjene eliminirana je potreba za postojanjem dviju koincidencija potreba. Na primjer, da bi proizvođač voska kupio ulje, mora pronaći proizvođača ulja kojemu je upravo potreban vosak. Problem dvostruke koincidencije potreba nestaje ako se vosak prethodno zamijeni za novac pa se onda njime kupuje ulje ili neka druga roba. Dakle, novac se javlja kao generalizirana kupovna moć.

201

KOMANDITNO DRUŠTVO Komanditno društvo jest društvo u kojem dio članova društva odgovara za obveze društva cjelokupnom svojom imovinom i upravlja poslovima društva, a dio članova odgovara za obveze društva uloženim sredstvima. Članove društva koji odgovaraju za obveze društva cjelokupnom svojom imovinom i upravljaju poslovima društva zovemo komplementari, a članove društva koji odgovaraju za obveze društva uloženim sredstvima zovemo komanditori. Komanditno društvo osniva se ugovorom koji sklapaju osnivači. Ugovor o osnivanju komanditnog društva sadrži odredbe o tvrtki odnosno odredbe o imenu, sjedištu ili prebivalištu osnivača, tvrtki i sjedištu društva, predmetu poslovanja, ukupnom iznosu uloženih sredstava osnivača i iznosima svakoga pojedinog člana, komplementara, ili komanditora, podjeli dobiti među osnivačima, načinu preuzimanja gubitaka, načinu upravljanja komanditnog društva, organima komanditnog društva i prestanku društva. Komanditno društvo ima tvrtku koja sadrži imena jednoga ili više komplementara, odnosno svih komplementara ako se želi, ali s naznakom da je riječ o komanditnom društvu. Udjeli se mogu prenijeti na treće osobe samo uz suglasnost svih osnivača, ako ugovorom o osnivanju nije drugačije predviđeno. U slučaju smrti ili prestanka rada jednoga ili više komplementara, komanditno društvo nastavlja raditi. Ako komanditno društvo za potrebe svojeg poslovanja pribavlja sredstva izdavanjem dionica, dotično društvo se osniva i posluje kao komanditno društvo na dionice. Na pribavljanje dionica za poslovanje komanditnog društva primjenjuju se odredbe Zakona o trgovačkim društvima koje se odnose na pribavljanje dionica u dioničkom društvu. Dakle, ako se osnivači komanditnog društva eventualno odluče na ovakav vid prikupljanja sredstava potrebnih za poslovanje komanditnog društva, susrećemo se sa svim vrstama zakonom predviđenih dionica.

202

DIONIČKO DRUŠTVO

Dioničko društvo jest društvo koje sredstva za osnivanje i poslovanje pribavlja izdavanjem dionica. Osnivači mogu osnovati dioničko društvo otkupom svih dionica pri osnivanju pa govorimo o simultanom osnivanju ili o upućivanju javnog poziva za otkup dionica što se zove sukcesivno osnivanje. Osnivači dioničkog društva utvrđuju iznos sredstava koja su potrebna za osnivanje i rad društva, odnosno osnovnu glavnicu. Dionice glase na jednake novčane iznose. Dionice se mogu izdavati na ime ili na donosioca. Kod prvog izdavanja dionice se ne mogu izdavati ispod njihove nominalne vrijednosti. Dionice mogu biti redovne ili obične i prioritetne ili povlaštene. Redovne ili obične dionice jesu dionice koje vlasnicima daju pravo na sudjelovanje u upravljanju društvom u dijelu dobiti, što zovemo dividenda. Prioritetne ili povlaštene dionice jesu dionice koje vlasnicima osiguravaju i određena prioritetna prava, kao što su prvenstvo naplate odgovarajućih iznosa u postotku od nominalne vrijednosti dionice u odnosu na vlasnika redovne dionice, prvenstvo naplate u slučaju likvidacije društva i druga prava utvrđena statutom odnosno drugim odgovarajućim aktom. Moguće je izdavati i dionice koje vlasniku daju pravo samo na dividendu. Na dionici mora biti prije svega naznačeno da se radi o dionici, a mora biti naznačena i vrsta dionice. Zatim dionica mora sadržati još jedan broj osnovnih elemenata kao što su tvrtka, naziv odnosno ime i prezime kupca dionice odnosno naznaku da dionica glasi na donosioca, ukupan novčani iznos na koji se izdaju dionice, naznaku postotka od nominalne vrijednosti po kojem će se obračunavati dividenda, rokove isplate dividende, mjesto, datum izdavanja i serijski broj dionice i faksimil potpisa ovlaštenih osoba izdavaoca dionice.

203

Dionica se obično sastoji od dva dijela. U prvom dijelu dionice moraju biti naznačeni svi osnovni elementi dionice, a drugi dio se sastoji od kupona za isplatu dividende. Kupon za isplatu dividende mora sadržati redni broj kupona za isplatu dividende, broj dionice po kojoj se dividenda isplaćuje, naziv izdavatelja dionice, godina u kojoj se dividenda isplaćuje i faksimil potpisa ovlaštenih osoba izdavatelja dividende. Dionice su vrijednosni papiri u prometu, sukladno zakonu i statutu, odnosno pravilima dioničkog društva. Vlasnici dionica mogu prodavati dionice od trenutka upisa dioničkog društva u sudski registar do njegova brisanja iz tog registra. Dionica koja glasi na donositelja može se prenositi predajom ili tradicijom, a ako dionica glasi na ime prenosi se indosamentom i upisom u dioničku knjigu. Dioničko društvo mora vlasniku dionice koja glasi na ime izdati ispravu koja sadrži tvrtku, sjedište društva, naznaku, vrste i roda kojem dionica pripada, broj, seriju i nominalnu vrijednost dionice. Dionice se uplaćuju u gotovu novcu. Statutom odnosno pravilima dioničkog društva može se predvidjeti da društvo dionicama pribavlja stvari i prava izražena u novčanoj vrijednosti koja su potrebna za rad društva. Ulog u dionicama ne mogu biti osobni rad i pružanje usluga. Uplate dionica u stvarima, pravima i gotovu novcu moraju biti takve da omogućavaju dioničkom društvu da njima slobodno i trajno raspolaže od trenutka njihova upisa u dioničke knjige. Banka izdaje potvrdu o izvršenom upisu dionica. Ako dioničari ne izvrše uplatu dionice u roku u kojem su preuzeli obvezu pri upisu, dužni su platiti kamate utvrđene ugovorom o osnivanju. Ako dioničari u roku predviđenom ugovorom o osnivanju dioničkog društva ne uplate dionice, smatrat će se da društvo nije osnovano. Dioničari koji su platili dionice imaju pravo na povrat uplaćenih iznosa.

204

PRAVNA I POSLOVNA SPOSOBNOST

Pravna sposobnost je svojstvo imati prava i obveze. Fizička osoba svoju pravnu sposobnost stječe rođenjem. U civiliziranom svijetu svaki čovjek danas ima pravnu sposobnost na koju ne utječu duševno i tjelesno zdravlje, godine života, stupanj obrazovanja, etnička ili vjerska pripadnost i sl. Tako i maloljetnik može steći imovinu nasljeđivanjem i postati vlasnikom nekog zemljišta. No, to nije uvijek bilo tako. Robovi nisu imali pravnu sposobnost jer se nisu smatrali subjektom nego objektom prava i mogli su biti predmetom pravnih odnosa kao što je kupoprodaja, posudba i slično, jednako kao i stvari. Smrću fizičke osobe prestaje i njena pravna sposobnost, a njena prava i obveze prelaze na nasljednike. Pravna osoba svoju pravnu sposobnost stječe upisom akta ili ugovora o osnivanju u sudski registar. Ona je samostalni nositelj prava i obveza. Nije običan zbroj fizičkih osoba, nego zajednica ljudi organiziranih radi ostvarivanja određenih ciljeva kojima pravni poredak priznaje subjektivitet. Tako se škole, bolnice,

trgovačka društva i druge pravne osobe u obavljanju svoje djelatnosti nužno pojavljuju u poslovnom prometu s trećima, pa im pravni poredak priznaje pravnu sposobnost. Propisima, statutom ili drugim općim aktom određuje se opseg pravne sposobnosti pravne osobe. Poslovna sposobnost je svojstvo osobe da vlastitim očitovanjem volje stječe prava i obveze, tj. sposobnost sklapanja pretpostavlja postojanje koji može stjecati prava prava i obveze. Suprotno poslovnu sposobnost, jer pravnih poslova. Poslovna sposobnost nužno pravne sposobnosti, što znači da samo subjekt i obveze može svojim izjavama volje stvarati tome, pravna sposobnost ne pretpostavlja neka fizička ili pravna osoba može imati

pravnu sposobnost, ali ne mora imati poslovnu sposobnost, odnosno ona može biti ograničena. Poslovna sposobnost može biti potpuna i ograničena, odnosno djelomična. Fizičke osobe stječu punu poslovnu sposobnost s punoljetnošću, što se kod nas postiže s navršenih osamnaest godina života, dok se u nekim drugim zemljama punoljetnost

205

stječe obično kasnije, s dvadeset, s dvadeset i jednom ili čak s dvadeset i četiri godine. U nekim zemljama Latinske Amerike ona se stječe čak sa šesnaest godina. Tek s punoljetnošću fizička osoba može samostalno sklapati ugovore i poduzimati druge pravne radnje. Ograničenu ili djelomičnu poslovnu sposobnost fizičke osobe u našem pravu stječu od navršene četrnaeste godine. Te osobe zovemo starijim maloljetnicima. Osobe mlađe od četrnaest godina ili mlađi maloljetnici potpuno su poslovno nesposobni i njihovi su pravni poslovi ništavni. Osobe između četrnaest i osamnaest godina mogu obavljati pravne poslove, ali oni postaju valjani tek kad ih odobre njihovi zakonski zastupnici. Ova ograničena poslovna sposobnost starijih maloljetnika je opća, dok se posebnim propisima može za određene situacije utvrditi puna poslovna sposobnost i prije navršene osamnaeste godine. Tako, na primjer, radni odnos može zasnovati osoba koja još nije navršila osamnaest godina života, ako ima opću zdravstvenu sposobnost. Takva osoba može zaradom slobodno raspolagati i ima sva prava iz radnog odnosa, dapače uživa i posebnu zaštitu. S druge strane, fizička osoba može biti punoljetna, ali ne odgovara za svoje čine, tj. nema delikatnu sposobnost. Delikatna sposobnost je svojstvo neke osobe odgovarati za svoja protupravna djela. Punoljetna osoba koja, na primjer, zbog duševne bolesti nije sposobna za rasuđivanje, ne odgovara za štetu koju uzrokuje drugome, već za nju odgovara osoba koja je nad njom dužna voditi nadzor.

206

17. KONTROLA BRZINE I TOČNOSTI
U pisanju na tipkovnici, kao vještini ovisnoj o neprekidnom uvježbavanju, stalno se i sustavno provodi kontrola napredovanja brzine, točnosti i znanja tijekom cijele školske godine. Pri tome uvijek treba nastojati pisati točno - bez pogreške. Korisno je, također, da učenici tijekom školske godine, vode tablicu napredovanja u koju će upisivati svoje rezultate ne samo iz kontrolnih radova već i iz onih koji se pišu kao vježbe za brzinu.

17.1. Vrednovanje točnosti (T) jednoreda
Na osnovnom stupnju učenja strojopisa kontrolne zadaće se pišu nakon obrade dviju lekcija. Odabere se jedan redak iz prethodno obrađene lekcije i piše se 2 x 5 minuta ili 1 x 10 minuta. Vrijede samo redci bez pogreške. Kada učenik tijekom prijepisa osjeti da je pogriješio, prekida pisanje tog retka i počinje pisati novi redak od njegove prve riječi. Za prvu kontrolu napredovanja točnosti i brzine treba tekst, predviđen za pisanje, dobro uvježbati na prethodnim satovima, jer je važno da učenik pri prvom radu stekne sigurnost i povjerenje u sebe, tj. da osjeti kada je učinio pogrešku. Na ovaj način vrednuje se nekoliko radova, a gradivo se pomiče od zadaće do zadaće za jednu lekciju. Radovi se vrednuju na sljedeći način: broj redaka bez pogreške 16 i više 10 do 15 7 do 9 4 do 6 0 do 3 ocjena 5 4 3 2 1 ud/min 90 i više 60 do 90 42 do 54 24 do 36 0 do 18

17.2. Vrednovanje točnosti (T) troreda
Nakon stanovitog broja sati strojopisa (ovisno o nastavnom planu i programu) piše se provjera iz točnosti troreda. Učenici pišu tri retka riječi odabranih iz obrađenih lekcija, ali vrijede samo troredi bez pogreške. Osjeti li učenik da je napravio pogrešku makar i u zadnjoj riječi trećeg retka, prekida pisanje tog troreda, napravi dva pomaka skretnicom i trored počinje pisati od početka. Radovi se ocjenjuju na sljedeći način: broj točnih troreda 6 i više 4 do 5 3 2 1 ocjena 5 4 3 2 1 ud/min 108 i više 72 do 90 54 36 18

207

17.3. Vrednovanje čistopisa (Č)
Treba odabrati 10 različitih redaka iz obrađenih lekcija (riječi ili rečenice) koje učenik piše 10 minuta. Ako se napravi pogreška, red se ne ponavlja niti se prestaje pisati, već se pisanje nastavlja kao da pogreške nema. Ako učenik završi pisanje prije isteka vremena, mirno čeka da istekne vrijeme pisanja. Radovi se ocjenjuju na sljedeći način: broj pogrešaka 0 1-2 3-4 5-6 7 i više ocjena 5 4 3 2 1

Kontrolni radovi pišu se izmjenično za točnost i čistopis. Količinu teksta treba povećavati prema broju sati nastave strojopisa i povećavati: točnost troreda na 4 do 5, a čistopis na 12 do 15 redaka.

17.4. Tablice
U okviru 40 sati nastave strojopisa, vrednovanje čistopisa može se ocjenjivati prema tablicama u trajanju 10 minuta pisanja, ali sada bez određivanja količine teksta, već individualno prema sposobnostima učenika. Tablice su poredane po stupnjevima (1 - 4), a primjenjuju se ovisno o broju prijeđenih nastavnih sati strojopisa. Učenici prepisuju tekst s predloška odabranog iz ovog udžbenika ili s nekog drugog, unaprijed pripremljenog predloška. Pri prijepisu se može ostavljati prored među peteroredima, kao na predlošku, ali kako vježbom stječete veću sigurnost u pisanju, tekst možete pisati bez proreda, dakle, dobije se tekst ispisan kao cjelina. Osim prijepisa vrednuju se i brzina i točnost u diktatu. Ovdje se, uz daktilografske pogreške, ubrajaju pravopisne pogreške i neravan desni rub.

PREDTABLICA
208

– do 40 nastavnih sati; tolerancija pogrešaka: do 1 % a) PRIJEPIS: 2 x 5 minuta ili 1 x 10 minuta pisanja; donja granica: 500 bruto udaraca u 10 minuta
BROJ UDARACA POGREŠKE OCJENE

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 do 499 500 - 549 550 - 599 600 - 649 650 - 699 700 - 749 750 - 799 800 - 849 850 - 899 900 - 949 950 - 999 1000 - 1049 1050 - 1099 1100 - 1149 1150 - 1199 1200 - 1249 1 2 2 1 3 3 2 1 3 3 2 2 1 4 4 3 3 2 1 4 4 3 3 2 2 1 4 4 3 3 2 2 1 5 5 5 4 4 4 3 2 2 1 5 5 5 4 4 4 3 2 2 1 5 5 5 4 4 4 3 2 2 2 1 5 5 5 4 4 4 3 3 2 2 1 5 5 5 4 4 4 3 3 2 2 2 1 5 5 5 4 4 4 3 3 2 2 2 1 5 5 5 4 4 4 3 3 3 2 2 2 1 5 5 5 4 4 4 3 3 3 2 2 2 1 5 5 5 4 4 4 3 3 3 2 2 2 1

b) DIKTAT: 3 minute pisanja; donja granica: 60 bruto udaraca u minuti
BRUTO UDARACA U MINUTI UKUPNO BRUTO UDARACA BROJ POGREŠAKA NETO UDARADA U MINUTI

OCJENA

60 80

180 240

100

300

120

360

0 1 0 1 2 3 0 1 2 3 0 1 2 3

60 55 80 75 63 55 100 92 84 75 120 112 95 86

3 2 5 4 3 2 5 4 3 2 5 4 3 2

209

TABLICA 1. STUPNJA
– nakon 40 do 80 nastavnih sati; tolerancija pogrešaka: do 1 % a) PRIJEPIS: 2 x 5 minuta ili 1 x 10 minuta pisanja; donja granica: 700 udaraca u 10 minuta
BROJ UDARACA POGREŠKE OCJENE

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 do 699 1 2 2 1 3 3 2 2 1 3 3 3 2 2 1 4 4 4 3 3 2 2 1 4 4 4 3 3 2 2 1 4 4 4 3 3 2 2 2 1 5 5 5 4 4 4 3 3 2 2 2 1 5 5 5 4 4 4 3 3 2 2 2 1 5 5 5 4 4 4 3 3 3 2 2 2 1 5 5 5 4 4 4 3 3 3 2 2 2 1 5 5 5 5 4 4 4 3 3 3 2 2 2 1 5 5 5 5 4 4 4 3 3 3 2 2 2 1 5 5 5 5 4 4 4 3 3 3 2 2 2 2 1 5 5 5 5 4 4 4 4 3 3 3 2 2 2 2 1 700 - 849 750 - 799 800 - 849 850 - 899 900 - 949 950 - 999 1000 - 1049 1050 - 1099 1100 - 1149 1150 - 1199 1200 - 1249 1250 - 1299 1300 - 1349 1350 - 1399

b) DIKTAT: 3 minute pisanja; donja granica: 80 bruto udaraca u minuti
BRUTO UDARACA U MINUTI UKUPNO BRUTO UDARACA BROJ POGREŠAKA OCJENA

80 100

240 300

120

360

140

420

0 1 0 1 2 3 0 1 2 3 4 0 1 2 3 2

80 75 100 92 84 75 120 112 105 95 86 140 132 125 115 107

3 2 5 4 3 2 5 5 4 3 2 5 5 4 3 2

210

TABLICA 2. STUPNJA
– nakon 80 do 120 nastavnih sati; tolerancija pogrešaka: do 1 % a) PRIJEPIS: 10 minuta; donja granica: 900 bruto udaraca u 10 minuta
BROJ UDARACA POGREŠKE OCJENE

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 do 899 1 2 2 2 1 3 3 3 2 2 2 1 3 3 3 2 2 2 1 4 4 4 3 3 3 2 2 1 4 4 4 3 3 3 2 2 2 1 4 4 4 3 3 3 2 2 2 1 5 5 5 5 4 4 4 3 3 3 5 5 5 5 4 4 4 3 3 3 5 5 5 5 4 4 4 3 3 3 5 5 5 5 4 4 4 3 3 3 5 5 5 5 4 4 4 4 3 3 5 5 5 5 4 4 4 4 3 3 5 5 5 5 4 4 4 4 3 3 5 5 5 5 4 4 4 4 3 3 5 5 5 5 5 4 4 4 4 3 2 2 2 3 3 3 3 3 3 2 2 2 2 3 3 3 3 3 1 2 2 2 2 2 2 2 3 1 2 2 2 2 2 2 2 1 1 2 2 2 2 2 1 1 2 2 2 1 1 2 1 900 - 949 950 - 999 1000 - 1049 1050 - 1099 1100 - 1149 1150 - 1199 1200 - 1249 1250 - 1299 1300 - 1349 1350 - 1399 1400 - 1449 1450 - 1499 1500 - 1549 1550 - 1599 1600 - 1649

b) DIKTAT: 3 minute pisanja; donja granica: 100 bruto udaraca u minuti
BRUTO UDARACA U MINUTI UKUPNO BRUTO UDARACA BROJ POGREŠAKA NETO UDARACA U MINUTI OCJENA

100 120

300 360

140

420

160

480

0 1 0 1 2 3 0 1 2 3 4 0 1 2 3 4

100 92 120 112 150 95 140 132 125 115 107 160 152 143 135 127

2 2 5 4 3 2 5 4 4 3 2 5 5 4 3 2

211

TABLICA 3. STUPNJA
– nakon 120 DO 160 nastavnih sati; tolerancija pogrešaka: do 0,8 % a) PRIJEPIS: 10 minuta; donja granica: 1050 bruto udaraca u 10 minuta
BROJ UDARACA POGREŠKE OCJENE

do 1049 1050 - 1099 1100 - 1149 1150 - 1199 1200 - 1249 1250 - 1299 1300 - 1349 1350 - 1399 1400 - 1449 1450 - 1499 1500 - 1549 1550 - 1599 1600 - 1649 1650 - 1699 1700 - 1749 1750 - 1799 1800 - 1849 1850 - 1899 1900 - 1949 1950 - 1999 2000 - 2049 2050 - 2099 2100 - 2149 2150 - 2199 2200 - 2249 2250 - 2299 2300 - 2349 2350 - 2399 2400 - 2449 2450 - 2499 2500 - 2549

0 1 2 3 3 4 4 4 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 2 3 3 4 4 4 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 2 3 3 4 4 4 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 1 2 2 3 3 3 4 4 4 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5

2 2 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5

1 1 2 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5

2 2 2 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4

2 2 2 3 3 3 3 3 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4

1 1 1 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4

2 2 2 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 4 4 4 4

2 2 2 2 2 2 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 4

1 2 2 2 2 2 2 2 2 2 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3

1 1 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3

1 1 1 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 3 3 3 3

1 1 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 3 3 3 3

1 1 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 3

1 1 1 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2

1 1 1 2 2 2 2 2 2 2 2

1 1 2 2 2 2 2 2

1 1 1 2 1 2 1 2 2 1

212

b) DIKTAT: 3 minute pisanja donja granica: 100 bruto udaraca u minuti 5 minuta pisanja s povećanjem za 20 udaraca u minuti. Uzima se u obzir srednja brzina od 3 uzastopne minute pisanja. Ako učenik posljednje 3 minute napiše bez pogreške, priznaju mu se zadnje 3 minute.

BRUTO UDARACA U MINUTI

UKUPNO BRUTO UDARACA

BROJ POGREŠAKA

NETO UDARACA U MINUTI

OCJENA

100 120

320 320

140

420

160

480

180

540

0 0 1 2 0 1 2 3 0 1 2 3 4 0 1 2 3 4

100 120 112 105 140 132 125 115 160 152 143 135 127 180 172 163 155 147

3 4 3 2 5 4 3 2 5 4 3 3 2 5 5 4 3 2

Raspon za ocjene na bazi 0,1 % pogrešaka 0 - 0,250 = 5 0,251 - 0,500 = 4 0,501 - 0,750 = 3 0,751 - 1 =2 Formula za izračunavanje postotka pogrešaka broj pogrešaka x 100

Raspon za ocjene na bazi 0,8 % pogrešaka 0 - 0,200 = 5 0,201 - 0,400 = 4 0,401 - 0,600 = 3 0,601 - 0,800 = 2

= postotak bruto udarci

213

TABLICA 4. STUPNJA
– nakon 160 do 200 nastavnih sati; tolerancija pogrešaka: do 0,8 % a) PRIJEPIS: 10 minuta; donja granica: 1200 bruto udaraca u 10 minuta

BROJ UDARACA

POGREŠKE OCJENE

do 1199 1200 - 1249 1250 - 1299 1300 - 1349 1350 - 1399 1400 - 1449 1450 - 1499 1500 - 1549 1550 - 1599 1600 - 1649 1650 - 1699 1700 - 1749 1750 - 1799 1800 - 1849 1850 - 1899 1900 - 1949 1950 - 1999 2000 - 2049 2050 - 2099 2100 - 2149 2150 - 2199 2200 - 2249 2250 - 2299 2300 - 2349 2350 - 2399 2400 - 2449 1450 - 2499 2500 - 2549

0 1 2 3 3 4 4 4 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5

1 2 3 3 4 4 4 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5

2 2 3 3 4 4 4 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5

3 1 2 2 3 3 3 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5

4

5

6

7

8

9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21

2 2 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5

2 2 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5

1 1 2 2 2 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4

2 2 2 3 3 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4

2 2 2 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4

1 1 1 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 4 4 4 4

2 2 2 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 4 4

2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3

2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3

1 1 1 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 3 3 3 3

1 1 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 3 3 3 3

1 1 1 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2

1 1 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2

1 1 1 2 2 2 2 2 2 2 2

1 1 2 2 2 2 2 2

1 1 1 2 2 2

1 1 2

1

214

b) DIKTAT: 3 minute pisanja; donja granica: 120 bruto udaraca u minuti ili 5 minuta pisanja s povećanjem za 20 udaraca u minuti (vidi tablicu 3. stupnja)

BRUTO UDARACA U MINUTI

UKUPNO BRUTO UDARACA

BROJ POGREŠAKA

NETO UDARADA U MINUTI

OCJENA

120 140

320 420

160

480

180

540

200

600

0 0 1 2 0 1 2 3 4 0 1 2 3 4 0 1 2 3 4 5

120 140 132 125 160 152 143 135 127 180 172 163 155 147 200 192 183 175 167 158

2 4 3 2 5 4 3 3 2 5 5 4 3 2 5 5 4 3 3 2

215

POJMOVNIK
ad acta – (lat. među spise) – upućivanje spisa na pohranu u arhiv; staviti a.a., odložiti nešto kao dovršeno ili nevažno administracija – (lat.) uprava, upravljanje; činovništvo; vlada administrator – (lat.) ravnatelj, upravitelj, nadzornik; osoba koja upravlja (administrira) u nekoj ustanovi adresa – (franc.) oznaka prebivališta, odredišta adresant – osoba koja upućuje pismo ili pošiljku adresat – osoba kojoj je upućeno pismo ili pošiljka akreditiv – (franc.) nalog, kreditno pismo ili punomoć banke, izdano na zahtjev njezina komitenta da se nekome u naznačenu roku isplati ili stavi na rsapolaganje određena svota novca; alfanumerički znakovi – slog slovnih znakova i brojki za prikaz podataka amajlija – (tur. iz arap.) predmet što ga praznovjerni ljudi nose uza se u uvjerenju da ih štiti od zla ambalaža – (franc.) sredstva koja služe za pakiranje robe aplikacija – primjena (npr. zakona, metode), uporaba artritis – (grč.) upala zgloba, kao posljedica infekcije, alergične reakcije, poremećaja metabolizma i dr. artroza – kronična degenerativna bolest zglobova, pretežito u starijoj dobi bit – (krat. od engl. Binary digit) posebna jedinica informacijskog elementa izražena kao izbor između dvije mogućnosti; 0 ili 1, da ili ne itd; izraz skovao američki inženjer C. E. Shannon 1948. godine byte – (engl.) nestadardizirani znakovi B i b, brojčana jedinica u računalnoj tehnici, opisuje broj znamenaka koje se obrađuju kao cjelina; ustalio se IBM byte (čitaj: bajt) od osam bitova certifikat – svjedodžba, potvrda civilizacija – (lat. civilitas: uljuđenost, uljudba), ukupnog umijeća, znanja, običaja i nazora u razvijenih ljudskih zajednica; skup materijalnih i duhovnih stečevina određenoga društva; col – (njem. Zoll), stara jedinica za duljinu, palac; u nas i naziv za inch; daktilografija – (grč.) strojopis; pisanje, tipkanje na stroju disk – (lat.) magnetska ili optička memorija računala na kružnoj ploči ergonomija – (grč.) skup znanstvenih disciplina koje proučavaju ljudski rad i njegove zakonitosti, posebice odnose između čovjeka i rada, radi prilagodbe rada čovjekovim anatomskim, fiziološkim, psihološkim i drugim osobinama fauna – (lat.) naziv za sav životinjski svijet određenoga područja: kontinenta, države, kraja, nekoga razdoblja u geološkom razvoju Zemlje flora – (po imenu božice Flore) biljni svijet određenoga područja, geološkog razdoblja, okoliša ili određene sistematske pripadnosti fonetika – (grč.) lingvistički dio jezične znanosti koji proučava glasovnu stranu jezične komunikacije općenito, ili pak glasove u pojedinom jeziku, jezičnoj skupini; genocid –(grč. + lat.), međunarodni zločin učinjen s namjerom da se potpuno ili djelomično uništi narod; glog – rod drvenastih biljaka s oko 100 vrsta iz porodice ružâ; preparati od plodova i cvjetova bijeloga gloga služe u medicini gramatika – (grč.) grana lingvistike koja utvrđuje i opisuje zakonitosti nekoga jezika, glasovne osobine, sustav i funkciju riječi, njihovih skupova, veza i rečenica; knjiga koja sadrži pravila o sustavu i zakonitostima nekoga jezika – dijeli se obično na fonetiku, morfologiju, sintaksu i stilistiku herceg – (njem. Herzog preko madž.), srednjovjekovna titula vladara i velikodostojnika humus – (lat.), tamna organska tvar na tlu, nastala razgradnjom biljnih i životinjskih ostataka; važan za plodnost tla gigabajt – (grč. + engl.) milijarda bytea (kratica GB) higijena – (grč.) grana medicine koja se bavi proučavanjem uvjeta i provođenjem mjera za čuvanje i unapređenje zdravlja pojedinca i zajednice
216

institut – splet načela i normi koji odgovaraju određenim društvenim činjenicama i pojavama; pravni propisi; zavod, ustanova koja se bavi znanstveno-istraživačkom djelatnošću. integracija – (lat.) povezivanje, spajanje, ujedinjavanje funkcija u određenu cjelinu ionizirajuće zračenje – prijenos energije prostorom pomoću fotona (elektromagnetsko zračenje, npr. rendgensko, gama-zračenje) ili pomoću čestica (čestično ili korpuskularno zračenje, npr. alfa-zračenje, beta-zračenje, elektronsko zračenje, neutronsko zračenje) jarbol – (dalmatinski iz lat. arbor: drvo), obla greda ili čelična konstrukcija vertikalno ili umjereno koso usađena u palubu broda, na koju se pričvršćuje jedro; kalaj – (tur.) kositar kalež – (lat. preko mlet.), čaša posebna oblika koja se u kršćanskom bogoslužju upotrebljava za posvećenje vina; kaskada – (franc.) manji vodopad; valovito padanje tkanine, kose i sl. katodna cijev – elektronička cijev u kojoj se snop elektrona izbačen iz katode ubrzava između katode i anode i pada na fluorescentni zaslon kompjutor – (elektroničko računalo) (prema lat. computator ili prema engl. computer) elektronički uređaj za primanje, obradbu i prikazivanje podataka; osnova elektroničkih računala su sklopovska oprema i programska podrška; poznatije vrste: superračunalo, mikroračunalo, osobno računalo koncepcija – (lat.) zamisao, shvaćanje, osnova, glavna zamisao koncept – (novolat.) nacrt, skup bilježaka koje služe kao podsjetnik; zamisao, pojam konvencija – (lat.) pravila ponašanja u određenom društvu; konvencionalno ponašanje, vladanje u skladu s ustaljenim pravilima ili tradicijama; u pravu: ugovor ili sporazum među strankama; u međunarodnom pravu: sporazum manje važan i manje formalan od ugovora; skupština, zbor, sastanak kruti disk – (engl. hard disk) magnetna memorija računala; cjelovit sklop nekoliko diskova, njihova pogona i glava za zapisivanje i čitanje; svojstvo mu je velik kapacitet memorije i vrlo kratko vrijeme pristupa laser – (akr. od engl. Light Amplifiction by Stiulated Emission of Radiation), elektronički izvor koherentne svjetlosti; široke primjene, od znanstvenih istraživanja, daljinomjera, medicinske primjene do laserskih uređaja u informatici; leksikon – (grč. rječnik) priručnik u kojem se abecednim ili kojim drugim redom nižu, te sažeto, s osnovnim podacima, prikazuju i tumače pojmovi, znamenite osobe, vlastita i zemljopisna imena, povijesna zbivanja, znanstveno i stručno nazivlje, tuđice i dr. iz kruga usmenog i pismenog općenja obrazovanih ljudi, odnosno iz područja koje znanosti ili struke (stručni leksikoni) lektor – (lat.) osoba koja jezično-stilski dotjeruje rukopise; sveučilišni nastavnik za jezične vježbe i tečajeve lingvistika – (lat.) jezikoslovlje, znanost odnosno skup znanosti o jeziku; znanost koja proučava zakonitosti o ustrojstvu ljudskog jezika općenito; u širem smislu proučava također ustrojstvo i razvoj pojedinih jezika i jezičnih skupina ili odnose među jezicima lirika – (grč.) jedan od tri glavna književna roda (uz epiku i dramu) okrenut prema spoznavanju vlastite doživljajnosti pojedinca (subjektivne teme, duševna raspoloženja), a preko nje i općeljudskih stanja. U antici, oblik pjesme koja se pjevala uz glazbenu pratnju. opcija – (lat.) izbor, pravo ili ovlast da se bira između dviju ili više mogućnosti; ono što je izabrano opus – (lat.), djelo, sveukupan rad nekog umjetnika, književnika i sl.; u glazbi, naziv kojim su skladatelji obilježavali svoja djela redom kako su nastajala; pacifikacija – (franc. iz lat.), uspostavljanje mira, smirivanje, stišavanje; umirenje represivnim, kaznenim mjerama; plan – (franc.) nacrt, program, osnova, projekt; predodžba maloga dijela Zemljine površine u krupnom mjerilu; politika – (grč. politikos: koji se tiče polisa) umijeće vladanja ljudskim zajednicama (gradom, državom, narodom, strankom); ukupnost načela i metoda što se primjenjuju u organizaciji i razvoju države, društva i javnoga života, osobito kada se odnose na određena područja (financijska politika, agrarna politika i dr.); skup svih mjera, postupaka i djelovanja radi postizanja određenih ciljeva ili obrane interesa, posebice radi osvajanja ili očuvanja vlasti recenzija – (lat.) kritička revizija i obrada teksta nekoga djela na temelju proučavanja i uspoređivanja različitih rukopisa; ocjena nekoga znanstvenog djela ili umjetničkog ostvarenja referent – (lat.) osoba koja podnosi referat, izvjestitelj, predavač; administrativni službenik zadužen za vođenje određenih poslova

217

rude – nakupine minerala koje sadrže određeni sastojak u količini dovoljnoj za rentabilnu eksploataciju; u užem smislu, prirodne sirovine iz kojih se dobivaju kovine; u prirodi su najraširenije i za industriju najvažnije oksidne, sulfidne i karbonatne rude; skleroza – (grč.), patološko otvrdnjavanje mekoga tkiva, koje biva nadomješteno vezivnim tkivom s puno kolagena, npr. arterijskih stijenki; sintaksa – (grč.) dio gramatike koji proučava pravila ustrojstva i raščlambu rečenice, tj. poredak, razmještaj i međusobno prilagođivanje riječi i njihovih skupina u rečenici, njezinim dijelovima, rečeničnim sklopovima stik – (engl.) štapićasti oblik nekoga proizvoda (ljepilo, USB stik, ruž i dr.)

218

LITERATURA
1. Babić-Finka-Moguš: Hrvatski pravopis, VII. izdanje, Školska knjiga, Zagreb, 2004. 2. Barbarić – Gaćeša – Komorčec: Birotehnika 1, Birotehnika, Zagreb 1995. 3. J. Basioli: Sportski ribolov na Jadranu, Znanje, Zagreb, 1981. 4. C. Baudelaire: Spleen Pariza, Znanje, Zagreb, 1982. 5. I. Butković, V. Vejvoda: Muzeji grada Zagreba, Društvo muzejskih radnika grada Zagreba, SNL, Zagreb, 1976. 6. Dr. A. Dragičević: Uvod u političku ekonomiju, Narodne novine, Zagreb, 1992. 7. B. Drašković: Povijest 1, Školska knjiga, Zagreb, 1991. 8. M. Komorčec: Europska unija – Osnovni pojmovi, Agencija, Zagreb, 2003. 9. M. Komorčec: Strojopis II, HDTSB, Zagreb 1995. 10. Komorčec–Gaćeša: Strojopis – Tekstovi za vježbu, HDTSB, Zagreb, 1996. 11. M. Komorčec: Upravljanje administracijom Europske unije, Agencija, Zagreb, 2003. 12. Komorčec–Gaćeša: Uredsko poslovanje, Agencija d.o.o., Zagreb 2006. 13. Komorčec–Gaćeša–Čizmar: Tipkovnica 2001, HDTSB – Otvoreno učilište, Zagreb 1997. 14. Mažuran Dorotejev-De Žan: Moja domovina, Školska knjiga, Zagreb, 1987. 15. Z. Milčec: Pozdrav iz Zagreba, Mladost, Zagreb, 1987. 16. Prof. dr. B. Perić: Država i pravni sustav, Narodne novine, Zagreb, 1992. 17. Joanne K. Rowling: Harry Potter – Kamen mudraca, Algoritam, Zagreb 2001. 18. T. Reich: Muzička čitanka, Školska knjiga, Zagreb, 1960. 19. Skok-Bežen: Plodovi riječi, Školska knjiga, Zagreb, 1991. 20. A. Šoljan: 100 najvećih djela svjetske književnosti, Zagreb, 1968. 21. Težak–Babić: Gramatika hrvatskog jezika, Školska knjiga, Zagreb, 1992. 22. M. Zaninović: Vegetarijanska kuhinja, SNL Globus, 1985. 23. Hrvatski obiteljski leksikon, EPH d.o.o. Zagreb i Leksikografski zavod Miroslava Krleže, Zagreb, 2005.

219

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->