P. 1
skripta__podvodna

skripta__podvodna

|Views: 2,862|Likes:
Published by Gnju Ree Lo

More info:

Published by: Gnju Ree Lo on Jun 14, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

08/17/2013

pdf

text

original

Scuba Diver - Skripta za tečaj

Samo za internu upotrebu.

1

Predgovor Ova skripta namijenjena je svim polaznicima NAUI početnog tečaja ronjenja. * U njoj se nalaze osnovni podaci koje ćete zajedno sa instruktorom proći za vrijeme tečaja. Skripta se sastoji od 6 poglavlja, te dodatka sa popisom i objašnjenjem važnih pojmova. Svako poglavlje obrađuje jednu nastavnu jedinicu. Skripta predstavlja samo mali okvir i početak vašeg otkrivanja jednog novog, i za nas, ljude, kopnena bića, potpuno drugačijeg, svijeta. Imajte na umu da stalno treba učiti, jer svijet se konstantno mijenja. Podatke ćete pronaći na Internetu, knjigama o ronjenju, časopisima, ………. Ako imate nove ideje, zamisli, pitanja, javite nam se. “Znanje je moć” , a glavni moto NAUI-a je “Znanjem do sigurnosti “. Pa stoga idemo učiti. Što je NAUI ? NAUI je skraćenica za National Associtation of Underwater Instructors – međunarodna udruga ronilačkih instruktora. NAUI je osnovan 1959 godine SAD-u te je najstarija američka asocijacija. NAUI je neprofitno udruženje ronilačkih instruktora Osnovni cilj je obuka, putem kvalitetnih tečajeva i programa, za ronjenje u sigurnosti. Da bi postigao zacrtane ciljeve NAUI priprema i organizira profesionalne tečajeve i određuje minimalne standarde za svaki tečaj, razvija programe i proizvode koji pomažu profesionalcima pri podučavanju i nadziranju ronilačkih aktivnosti. Glavni moto NAUI-a je “VEĆA SIGURNOSTI RONJENJA KROZ OBRAZOVANJE” Prvi instruktorski tečaj je održan 1960 g. u Hustonu (Texas). 1972 g. NAUI postaje član tehničke komisije CMAS-a. 1985 g. istupa iz CMAS-a jer je CMAS htio ograničiti njegovo djelovanje samo na područje SAD-a. Istovremeno se osniva NAUI International. S godinama otvaraju se regionalni centri u cijelom svijetu koji pripremaju i prevode didaktičke materijale. 1996 g. kao posljedica svoje sveprisutnosti u cijelom svijetu NAUI mijenja ime u NAUI WORLDWIDE. U Europi NAUI ima sjedište u Nizozemskoj, od kuda će doći i vaše ronilačke iskaznice. Godine 2007-e NAUI je svoje programe certificirao te kao takav uveo ISO standard te CE norme za tečajeve. NAUI uvodi i novi moto NAUI – Just Dive! NAUI sudjeluje u mnogim programima diljem svijeta za očuvanje okoliša i zaštitu flore i faune. Na kraju NAUI je jedno od prvih udruženja koje je odobrilo upotrebu mješavina i “rebreathera”. NAUI U SVIJETU Nakon što je 1959 g. NAUI osnovana 1968 g. otvara prvi “service centar” izvan SAD-a u Japanu. Tokom posljednjih trideset godina NAUI otvara područne centre u više od 25 država. U svrhu lakšeg poslovanja NAUI otvara servis centre za pojedine dijelove svijeta, te za pojedine države imenuje Repesentative koji su spona između članova i glavnog ureda. RONJENJE Ronjenje je jedinstven sport. I podvodnom svijetu možete promatrati jedinstvenu ljepotu riba koje plivaju oko živopisnih koraljnih grebena, uživati u plivanju s dupinima ili kitovima. Kao ronilac možete vidjeti povijest, otkriti potopljena blaga i brodove. Ronjenje je sport koji možete prakticirati svugdje u svijetu. Od hladnih voda Norveške do koraljnih grebena u tropskim morima. Da biste ronili ne trebate biti stručnjak. Možete uživati u uzbuđenjima koje pruža ronjenje kad završite tečaj Scuba Diver.

2

NAPREDNI TEČAJEVI (ADVANCED SCUBA DIVER) AJEVI Postoje i napredni tečajevi koji ć vam omogućiti da steknete neka nova saznanja o ronjenju, no ajevi će iti ovaj tečaj Scuba diver je prva stepenica u ronjenju i omogu uje Vam da ronite na ve ver omogućuje većini ronilačkih pozicija u svijetu. Ronilačka oprema izgleda komplicirano i glomazno no vrlo je jednostavna za ka upotrebu. Kao i automobil, nije potrebno znati kako radi da biste se njime vozili Nakon prvog vozili. tečaja moguće je ODMAH upisati napredni te aj ronjenja(ne treba vam odre e tečaj određen broj ronjenja) ŠTO JE RONJENJE? Roni se s zrakom komprimiranim u ronila ronilačkoj boci koja se nosi na leđima. Zrak dobivamo preko đima. regulatora koji smanjuje pritisak boce na pritisak okolne vode. Osim ronjenja sa ronila ronilačkim aparatom možemo roniti i na dah. To je ronjenje bez ikakvih ronila ronilačkih aparata za disanje. ronilač Jednostavno zadržite dah i zaronite pod vodu. Osnovni cilj ovog tečaja je ronjenje sa ronila tečaja ronilačkim aparatom no vaš instruktor učit će vas i ronjenju na dah. Osim sa zrakom sportski ronioci koriste i čit će Nitrox (EANx) koji je mješavina zraka i kisika (Kisik=24 do 40%) OPASNOSTI VEZANE UZ RONJENJE Naravno u svakoj avanturi postoji uvijek doza rizika, i to morate razumje prije nego postanete razumjeti ronioci.U većini slučajeva ronjenje je jednostavan i zabavan sport. Ponekad ronjenje može biti ajeva stresno kao kod ronjenja u strujama, po velikim valovima ili u jako hladnoj vodi. Prije samog tečaja morate popuniti karton s povijesti bolesti. Obavezan je lije aja bolesti. liječnički pregled. Najveća opasnost je da možete doživjeti ronila a ronilačku nesreću ili poginuti pod vodom ili na površini. u Iako se to vrlo rijetko događa treba znati da rizik postoji. a Kao ronilac morate znati taj rizik i preuzeti odgovornost za vlastite postupke. odgovornost Ova skripta objašnjava svaku vrstu rizika povezanu s ronjenjem. Ako ste maloljetni vaši roditelji također moraju biti upoznati s opasnostima ronjenja. Oni vam moraju potpisati odobrenje. er OBAVEZE POLAZNIKA TEČAJA ČAJA Kao polaznik morate prisustvovati svim teorijskim i prakti nim lekcijama. Ako koju lekciju propustite te praktičnim dogovorite se s instruktorom kad ćete je nadoknaditi. Morate znati primijeniti nau ete naučeno u praktičnom ronjenju. Prva ronjenja ćete započeti u bazenu ili zatvorenoj vodi. Nakon što ste nau vježbe vaš instruktor eti Nakon naučili će vas odvesti na ronjenje u otvorene vode. e Prije nego dobijete ronilačku iskaznicu morate s uspjehom završiti teorijski i prakti ku praktični dio tečaja. ŠTO JE RONILAČKA ISKAZNICA KA Ronilački tečajevi NAUI verificirani su u Hrvatskoj od ministarstva kulture i sporta. ajevi NAUI ronilačka iskaznica priznata je u cijelom svijetu. Za sve ronila ke teč ka ronilačke tečajeve postoje standardi kojih se instruktori moraju pridržavati i koje vi morate zadovoljiti da biste završili te tečaj. Sa ronilačkom iskaznicom moći ćete kupiti dozvolu za ronjenje, napuniti boce, iznajmiti opremu…. ći ćete

3

Naočale za plivanje neprihvatljive su. kao i za ronjenje na dah. čizmice i rukavice. te da je udobna. ronilački kompjuteri… Te time ronjenje postaje dostupno svima. MASKE Maska je namijenjena da omogući gledanje pod vodom. brtvi. izbor je individualan. Veliki korak u razvoju ronjenja omogućio je prvi jednostupanjski regulator koji su konstruirali Gagnan i Cousteauo. jasna podvodna slika ). obrazinu koja dobro brtvi. Pravilnom brigom produžit ćete vijek trajanja. Njega i održavanje maske je jednostavna poslije ronjenja opere se u slatkoj vodi i spremi najbolje u originalnu kutiju.RONILAČKA OPREMA Ubrzani razvoj ronilačke opreme nakon drugog svjetskog rata približio je ronjenje svima. konačna odluka ipak ostaje na vama. te prije svega da odgovara licu te da je udobna. Krajem šezdesetih godina konstruiran je prvi dvostupanjski regulatori a kasnije i kompenzatori plovnosti. stvarajući zračni prostor ispred očiju ( oštra. Silikon može biti proziran ili crn. osnovna oprema za ronjenje s ronilačkim aparatima i dodatna oprema. Maske koje su pogodne za ronjenje moraju imati sigurnosna stakla(tempereted). Što se tiče vidnog polja neke maske imaju povećano vidno polje što je korisno ali ako imaju bočna stakla slika u njima je iskrivljena zbog loma svijetlosti. peraje i disalicu. prilagodljiv remen. Loše odabrana maska ili peraje mogu vam pokvariti ronjenje. o održavanju i odabiru ronilačke opreme. zbog nemogućnosti izjednačavanja tlaka. Osim ovoga u proširenom smislu mislimo i na dodatke kao što su kapuljača. najvažnije karakteristike su da odgovara obliku lica. Pravilan odabir ronilačke opreme je bitan za ugodno ronjenje. maska koja odgovara obliku lica “zalijepit” će se čim ju prislonite na lice sa zabačenom glavom u nazad. Zapamtite izbor tipa maske je individualna stvar. Materijali od koji se proizvode su guma ili silikon (obrazina) s tim da je silikon trajniji pa je skoro istisnuo gumu. Reći ćemo koji su najčešće greške i zablude pri odabiru i održavanju opreme. Dakle oprema koja nam služi za ronjenje. Ovo poglavlje podijeljeno je u tri dijela: ABC oprema. U poglavlju o ronilačkoj opremi učit ćemo o upotrebi ronilačke opreme. ABC OPREMA Kad kažemo ABC oprema mislimo na masku. U ovom poglavlju govoriti ćemo o karakteristikama koje morate imati na umu pri pravilnom odabiru ronilačke opreme. zato ju treba isprobati prilikom kupnje. Volumen maske ovisi svrsi za koju služi. te spriječiti lomljenje 4 . segment za nos s kojim je lako kompenzirati. Masku ne treba izlagati direktnoj sunčevoj svijetlosti . Kod izbora najvažnije je da vam maska odgovara tj. Također svi veći proizvođači proizvode maske u koje je moguće ugraditi dioptrijska stakla. maske malog volumena koriste se za ronjenje na dah. Postoje više tipova maski neke imaju i nepovratne ventile.

Materijali koji se koriste za usnike su guma i silikon a cijev je od plastike. pogotovo kod netreniranih ronilaca (početnika). kompozitivnih materijala te gume. Disalice s ventilom za pražnjenje su skuplje i manje trajnosti ali ih je lakše isprazniti. disalica se pričvršćuje na lijevu stranu maske. maksimalna dužina 30 – 35 cm. Osim maske. Dobra je praksa da disalica ima reflektirajuću traku na vrhu ili traku jarke boje da bi nas sudionici u vodenom prometu vidjeli. Izbor dsalice uključuje isprobavanje da li odgovara.DISALICE Disalice služe da bi se prilikom plivanja sačuvala energija. Na disalice se mogu montirati i anatomski usnici. veličina lista te tvrdoća lista. Ako se nose čizmice. Materijali od kojih se proizvode osim silikona koji je najzastupljeniji proizvode se i od grafita. pa i kompenzator plovnosti za ronjenje na dah. disalice i peraja prilikom ronjenja na dah. Držali disalice mogu biti takvi da disalicu lako skinemo. Da pet primarnih faktora koje treba uzeti u obzir prilikom odabira peraja su : tip. Zapamtiti treba da tip peraja koje se koriste ovisi o lokalnim uvjetima ronjenja. 5 . stiska i slično. da je minimalno savinuta zbog otpora disanja i naravno da je udobna i da odgovara. Dva su osnovna tipa sa i bez ventila za pražnjenje. Mogu biti jednostavne. čuvanje od sunca te pravilno spremanje. te zrak iz boce. Kada je disalica na mjestu ronilac bi se trebao osjećati ugodno. udobnost. Tip disalice je stvar individualnog izbora. bez da ga žulja. Disalica spada u obaveznu opremu jedan od razloga za to je to što se tijekom ronjena mogu promijeniti vremenski uvjeti pa se desi da ronilac izronu u uzburkano more. Što je list tvrđi i duži to su peraje brže ali je veći otpor pa se i mišići nogu jače umaraju te često dolazi do grčeva. PERAJE Peraje su namijenjene da omogućuju velikim mišićima nogu da se koriste za propulziju samim time možemo brže plivati a ujedno nam oslobađaju ruke za ostale namjene. da li odgovaraju. Peraje se razlikuju po veličini i tvrdoći lista. Kod peraja kao i kod sve ostale opreme najvažnije je da vam odgovara i da je udobna. To jest da možemo plivati s pogledom pod vodu. te da se ne troši zrak iz boce. Treba paziti da list peraja nije savinut duže vrijeme jer može doći do deformacija. Najvažnije karakteristike su udobnost i da odgovara. Disalica se stavlja se na lijevu stranu maske razlog za to je montiranje regulatora na desnu stranu. Kod izbora treba izabrati tip koji odgovara području ronjenja te izabrati dužinu i tvrdoću lista prema snazi nogu. Održavanje uključuje: ispiranje u slatkoj vodi nakon uporabe te čuvanje od sunca. U takvim uvjetima disalica može biti presudna za siguran izlaz iz mora. nož. ako je potrebno koristimo i ronilačko odijelo. veličina se treba odabrati prema tome. ali disalice sa napravama za zatvaranje su neprihvatljive. Zapamtite: disalice su potrebne da bi se čuvala energija prilikom plivanja. posebno kod dužeg odlaganja. Karakteristike koje moraju zadovoljavati su: dovoljno velik promjer (2 cm). te pojas sa utezima. plastike. Postoje dva osnovna tipa: s otvorenom petom (kao na slici) koje se više koriste kod ronjenja s bocama dok se peraje sa zatvorenom petom više koriste za ronjenje na dah. anatomske s rebrastim fleksibilnim crijevom itd. Također nije nevažno da vam se oprema sviđa. Održavanje uključuje ispiranje u slatkoj vodi poslije uporabe.

Čizmice nam omogućavaju lakše i sigurnije hodanje kopnom te lakše ulaske te izlaske iz vode ujedno su i termička zaštita. ali za ronjenja sa suhim odijelom mora se proći specijalistička obuka . Mokra odijela izrađena su od neoprena a razlikuju se po debljini i to od 10 do 3mm. za hladnu vodu. problem nastaje kod kupnje odijela jer je teško isprobati odijelo u dućanu. da prije kupnje probate što veći broj modela te pamtite veličine koji vam odgovaraju za pojedine proizvođače. to znanje stječe se na NAUI tečaju specijalnosti – suho odijelo. Za odijela se treba brinuti kao i za ostalu ronilačku opremu. Ta odjela imaju vodonepropusne zatvarače koje je potrebno mazati s voskom. Zapamtite da ronilačka odijela sprječavaju prevelik gubitak tjelesne temperature. Napravljene su od neoprena. Mogu biti suha ili mokra. Krojevi su vrlo različiti tako da postoje jednodijelna . Neopren ja materijal koji je napravljen od gume i zraka. ne zaboravite podmazivati zipove. Kod upotrebe suhog odijela neophodna su i prikladna pododjela. čizmice i rukavice a namjena im je ista kao i odijelima.5mm ta odjela više su zaštita od žarnjaka i mehaničkih ozljeda nego termička zaštita. Mokra odijela moraju vam odgovarati kao druga koža. U tropskim morima koriste se odijela napravljena od likre ili neoprena debljine 0. 6 . čuvati na hladnom mjestu. Rukavice služe kao termička i mehanička zaštita bitno je da u njima možete normalno baratati svom ronilačkom opremom kao i bez njih . Pošto su suha moramo ih dopunjavati sa zrakom kako povećavamo dubinu te prazniti tijekom izrona. Suha odjela kompliciranija su ali imaju bolju termičku zaštitu. Dva su osnovna tipa ronilačkih odijela a to su mokro i suho ronilačkog odijela. te povrede. Kod nas u hrvatskoj najčešća su dvodijelna odijela debljine 5mm Održavanje ronilačkog odijela sastoji se od toga da ga treba isprati u slatkoj vodi nakon uporabe. Rješenje za to je. To zahtijeva određenu vještinu i znanje za pravilnu upotrebu. čizmice i rukavice služe da spriječe gubitak tjelesne topline. Kod nas je češća upotreba mokrih odijela zbog uvjeta u moru te jednim djelom zbog cijene. Za ronjenje u suhom odijelu potrebna je dodatna obuka.RONILAČKA ODIJELA Odijela su namjena da bi osigurala zaštitu od povreda te da spriječe gubitak tjelesne temperature. te povrede. za suho dojelo I kao dodatna opcija. Zipovi nam omogućavaju lakše oblačenje i skidanje odijela ali na mjestima gdje se nalaze propuštaju vodu pa nas hlade. Termička zaštita ovisi težini pododjela možemo (mjeri se u gramima). točnije to je guma koja u sebi ima mjehuriće zraka. Kapuljače. Rukavice bi uvijek trebalo nositi. o temperaturi vode u kojoj se roni. U dodatnu opremu spadaju: kapuljače. posebno na većim dubinama. Izbor odijela prvenstveno ovisi prvenstveno o temperaturi vode u kojoj će se roniti. to se radi preko ventila za upuhivanje i ispuhivanje. Kapuljače su standardne. dvodijelna te razne kombinacije. podmazivati zipove te izvršiti popravke što prije. Debljina odijela ovisi o stupnju termičke zaštite tj. Kroj odijela mora biti udoban.

Da sistem utega može biti odvojen ili integriran. ne koristite previše olova Kako odrediti dovoljnu količinu olova ? Jednostavno morate probati. Tako čete s polupunim plućima lebdjeti tj. koji pružaju veći komfor. Tipovi utega su. Postoje i utezi koji su punjeni sačmom. koristite “desni” sistem za otkapčanje. preporučuju se za ronjenje sa debljim odijelima ( kada se roni u hladnoj vodi ) . manje se umaraju te troše manje zraka. Iz navedenih razloga lakše im je roniti. Neoprensko odijelo u samom materijalu sadrži zrak a suho ga ima kao izolacijski sloj. Treba paziti da su krajevi pojasa kompaktni tj.SISTEM UTEGA Utezi su namijenjeni bi neutralizirali pozitivnu plovnost ronioca. Kod nas se najviše koriste obični na platnenom remenu sa inox kopčom. Razlog tome je da moraju manje koristiti kompenzator plovnosti a i manje se opterećuje kičma. Pojas mora biti slobodan. Utezi su pravilno izbalansirani ako s njima i svom opremom u vodi s punim plućima plivate a praznim tonete. mora slobodno visiti radi lakšeg oslobađanja u slučaju hitnoće. Radi vlastite sigurnosti prilagodite dužinu tako da kraj pojasa bude slobodan. Ne ronite sa previše olova. kako na pojasu tako i u konpenzatoru plovnosti. A najvažnija karakteristika je da ima brzo oslobađajuću kopču. sa brzim Utezi moraju imati kopču otkopčavanjem (oslobađanje u hitnoći ). da nisu raspucani. Tipovi utega su odvojeni koji se nalazi na pojasu ili integrirani u kompenzator plovnost. koju ronilac ima prvenstveno zahvaljujući odijelu. Takvo stanje još nazivamo neutralna plovnost. Zapamtite da je namjena sustava utega je da djeluje kao protuteža pozitivnoj plovnosti koju vam daje ostala oprema. Poželjno je da koristite “ osigurače olova” na slobodnom kraju pojasa kako olova ne bi iscurila. iskusni ronioci trude se nositi što manje olova. Pravilno namjestite pojas. standardni olovni odljevi osim ovih mogu biti i okrugli ili zakrivljeni radi udobnijeg nošenja. Kod pojaseva s utezima bitna je i kompenzacija koja je potrebna jer se odijelo tanji povećanjem dubine na kojoj ronimo( stiskanje mjehurića zraka u neoprenu) Kod izbora treba imati na umu da se elastični pojasevi koji automatski kompenziraju smanjenje obujma struka kako se tlak povećava. ne stavljajte slobodni kraj pojasa pod KPL ili zategnuti dio pojasa. biti ćete neutralni. 7 . držite olova tako da ih uvijek lako možete odbaciti. kopča se treba otkopčavati u desno. da ga u slučaju potrebe možete lako pronaći i odbaciti. Nakon ronjenja dovoljno ih je isprati .

materijal. serija itd. težinu te datum A-testa ili datum proizvodnje(za nove boce). Kod transporta boce trebaju biti dobro učvršćene i ne smiju biti izložene direktnom sunčevom svijetlu zbog zagrijavanja i povećanja tlak u njima. Zapamtite da postoje različiti tipovi i veličine boca za razne potrebe. Također su razlike u radnom pritisku. Osim ovih informacija mogu imati i serijski broj. Treba reći da je u E. Izbor ovisi o vrsti ronjenja kojom se želite baviti te osobnom potrošnjom zraka. volumen. radi tak. 232. Sa bocama treba pažljivo rukovati. Razlog za to je cijena. te 300 bara tlaka. Hidrostatski test radi se svake tri godine za čelične i svake dvije za aluminijske boce on se radi prilikom A-testiranja a propisan je zakonom. ne ostavljati ih u uspravnom položaju.RONILAČKE BOCE Ronilačke boce služe da bi veliki volumen zraka stavili na malo prostora koji je pogodan za nošenje pod vodu. 12. Razlikujemo ih po veličini najčešće su one od 10. Ronilačke boce treba jednom godišnje vizualno testirati. a hidrostatski svake ti godine. te redovitog vizualni pregled(jednom godišnje). Čelična boca također ima plastičnu stopu koja služi za zaštitu dna boce te omogućuje boci da stoji uspravno. Dva osnovna tipa ronilačkih boca su čelične i aluminijske. a uobičajeni radni tlakovi su 200 i 232 bara. Održavanje i čuvanje boce sastoji se od ispiranja u slatkoj vodi nakon korištenja. Za sportska ronjenja kod nas najčešće se upotrebljava 15litarska čelična boca s radnim tlakom od 200bara. Također mogu biti i karbonske koje su rijetke unatoč mnogim prednostima. te ostaviti 30-tak bara u boci kada se ne koriste duže vrijeme. U. Kada rukujemo s bocama treba paziti da boce ne lupaju po podu ili međusobno da ne dođe do oštećenja iz istog razloga ih nikada ne ostavljamo uspravne. Uobičajene veličine su 10. osigurati ih za vrijeme transporta. ime proizvođača. Također su namijenjene da se komprimirani zrak sigurno čuva na visokom tlaku Dva su osnovna tipa aluminijske i čelične. Mnoge boce imaju i zaštitnu mrežicu koja služi kao mehanička zaštita boje i zaštitnog premaza. 15 i 18 litara. Oznake na bocama moraju imati . tako postoje boce koje se mogu maksimalno puniti do 200. 8 . 12 litara. To znači da je unutarnji volumen boce npr. zabranjen transport punih boca u osobnom automobilu. Kod odlaganja boca na duže vrijeme potrebno je u boci ostaviti 20 do 30 bara da ne dođe do ulaska vlage i posljedica koje iz toga proizlaze.12. 15 i 18 litara.

Naravno daje bitno da je odgovarajuće veličine. Osim toga na navoju ima rupicu koja služi da kroz nju izlazi zrak u slučaju da netko odvrće bocu koja je pod tlakom te tako upozori da je boca pod tlakom. isperite u slatkoj vodi poslije korištenja. Prilikom servisa boca treba pregledati i ventile. Deflator koji ima veliki promjer. spriječite oštećenja pravilnim rukovanjem i spremanjem . Ne pokušavajte sami napraviti servis to morate prepustiti ovlaštenom serviseru. ili ako se teško otvaraju i zatvaraju ili ako nedostaje sigurnosni prsten. KONPENZATORI PLOVNOSTI Glavna namjena kompenzatora plovnosti je da omoguće da ronilac na površini postigne pozitivnu plovnost te još važnija da pod vodom može održavati neutralnu plovnost Tri su osnovna tipa okovratnik koji se danas više i ne koristi te “tehnički” KPL te model “jacket” Svaki konpenzatror plovnosti mora imati sigurnosni ventil koji je u biti prekotlačni ventil a služi da u slučaju prenapuhavanja kompenzatora ne dođe do njegovog pucanja. jednostavni ventil kakvi se nalaze na gornjoj slici te J ventil odnosno ventil sa rezervom.Brtva koja se nalazi između regulatora i ventila naziva se O-ring. ne koristite suviše snage kod otvaranja i zatvaranja. Servisirati i ventile prilikom testiranja boca a ako se teško otvaraju ili zatvaraju servisirati ih odmah. Usnik sa nepovratnim ventilom koji je montiran na deflatoru. Također Din-ski mogu biti namijenjeni za tlakove do 300bara a INT do max 232 bara. Tipovi priključaka su DIN i INT (na slici) danas su sve zastupljeniji DIN-ski radi svoje veće pouzdanosti. ventil ima tijelo (cjevčicu) koja sprečavaju ulazak nečistoće u ventil. Ventil ima na kraju navoja cjevčicu dužine oko 8 cm kroz koju zrak izlazi iz boce a namjena joj je da spriječi ulazak nečistoće u ventil prilikom okretanja naglavačke. radi lakšeg pražnjenja. On se danas sve manje koristi jer je kompliciraniji i skuplji a njegova upotreba gubi na važnosti upotrebom manometra koji je obavezan dio svake opreme. 9 . Zapamtiti da ventili mogu biti “J” tip ( sa rezervom ) ili “K” ( bez rezerve ). Osnovni tipovi su K ventil . Za punjenje nam služi niskotlačni inflator. te da je prikopčan na ramenu. Savjeti za održavanje i čuvanje uključuju. Opcionalno može imati džepove.VENTILI BOCA Ventili boca služe tome da omoguće ili zaustave protok zraka iz ronilačke boce.

U komplet koji nazivamo regulator ulaze prvi stupanj.integrirane utege te rezervni regulator na inflatoru. zatim se taj zrak prenosi niskotlačnim crijevom do drugog stupnja u kojem se tlak od +10 spušta na tlak okoline.Briga i održavanje :nakon svake uporabe isprati ga iznutra i izvana slatkom vodom a sve popravke treba napraviti ovlašteni serviser Zapamtite da je namjena KPL-a je da omogući pozitivnu plovnost na površini te neutralnu pod vodom. Princip rada regulatora prvi stupanj regulatora spušta tlak zraka u boci na +10 bara tlaka okoline. Skuplji modeli imaju i bocu od 0. te sigurnosni ventil. Sigurniji prilikom udaraca pod vodom te da se rabe do većeg radnog tlaka (300bara). Na svakom regulatoru u ronilačkom kompletu se nalaze još i visokotlačno crijevo te manometar odnosno konzola te niskotlačno crijevo koje se priključuje na inflator. usni inflator sa nepovratnim ventilom. Tri osnovna tipa KPL-a su : okovratnik. 10 . niskotlačno crijevo. Kod izbora najvažnije je izabrati regulator sa malim otporom prilikom disanja.Da bi znamo odabrati konpenzator najbolje je probati što više veličina i modela raznih proizvođača . Odvojeni drugi stupanj ( octopus ) spajamo s niskotlačnim crijevom na prvi stupanj. “tehnički” KPL. drugi stupanj. i “jacket”. Druge poželjne karakteristike uključuju niskotlačni inflator. Razlog za to je da su DIN. stremen(INT) ili vijak(DIN). REGULATORI Drugi stupanj Prvi stupanj DIN Regulator INT Regulatori služe da roniocu daju zrak na zahtjev pod istim tlakom kao što je tlak okoline koja ga okružuju. Poželjna karakteristika je lakoća disanja ( najvažnije ) a što se priključaka tiče prednost treba dati DIN-skim ispred INT priključaka.5l za punjenje . Najvažnija karakteristika KPL-a je odgovarajuća veličina. dovoljno široko crijevo deflatora.

paziti da se crijeva ne oštete. Procedure održavanja uključuju pravilo pranje. paziti da voda ne uđe u prvi stupanj. regulator redovito servisirati u ovlaštenom servisu najmanje svakih godinu dana. niskotlačno crijevo KPL-a. niskotlačnog crijeva te drugog stupnja. voda može u prvi stupnja kroz niskotlačno crijevo 11 . Kod korištenja treba izbjegavati savijanja crijeva. bolje je potopiti ga nego tuširati. Kod odabira najvažniji kriterij je lakoća disanja. Kod ispiranja regulatora nakon ronjenja u slatkoj vodi . Ne podmazivanje regulatora Zapamtiti da je namjena regulatora je da dovede zrak na zahtjev.Shematski prikazi rada prvog i drugog stupnja. te redovito servisirati regulator u ovlaštenom servisu. odmah nakon što se regulator montira na bocu. i to pod ambijentalnim tlakom. i odvojeni drugi stupanj ( octopus ). ili čim se pojavi problem. Osim ovih dijelova poželjni priključci uključuju : manometar. Regulator se sastoji od prvog stupnja. Ako je ispušni ventil drugog stupnja pritisnut prilikom pranja regulatora. Voda ne smije ući u prvi stupanj. treba staviti zaštitnu kapu. zato se ne smije ispušni gumb držat pritisnut. treba otvoriti ventil boce osim toga čim ste skinuli regulator sa boce. koristiti zaštitu za crijevo.

200m ili NDL(no depth limit). Treba reći da dubinomjeri mjere tlak a pokazuju dubinu. membranski i kapilarni koji se koriste za ronjenja na većim nadmorskim visinama). Kompas pokazuje magnetski sjever koji se razlikuje od pravog.INSTRUMENTI Instrumenti.1m) Točnost instrumenata trebala bi biti 0. Također mogu biti digitalni i analogni. četiri su instrumenta koji su neophodni za ronjenje u otvorenim vodama. Dubinomjeri osim kazaljke za dubinu imaju i kazaljku za maksimalnu dubinu. Što se tiče održavanja treba izbjegavati udarce te ih oprati poslije svakog ronjenja. pokretni disk(on pokazuje sjever) . Zapamtite da su manometri su potreban i dragocjen dio opreme. termometar). dubinomjer. zatvorena burdonova cijev. to rade na više principa(otvorena burdonova cijev. Osnovni dijelovi ronilačkog kompasa su . ne postoji nikakva zaštita od prskanja stakla manometra. skala sa stupnjevima na kućištu koja se može pomicati. uljni . analogni i digitalni. Manometar služi očitavanju tlaka zraka u boci. Devijacija je iznos za koji se igla kompasa okrene od Sjevera. U konzolu može biti ukomponiran i ronilački kompjuter. Kad ronimo s kompasom gledamo u kompas i preko njega u smjeru ronjenja. Točnost ronilačkih instrumenata može se osigurati sa inicijalnim i periodičkim provjerama instrumenata pod tlakom. 12 . Četiri instrumenta koja se preporučuju su : manometar. Poželjno je da je kompas što tanji a da se disk što teže zaglavljuje s obzirom na nagib. Kod upotrebe kompasa treba paziti na položaj tijela i držanje kompasa. tijelo i kompas nam moraju biti u istoj liniji. a zbog efekta metala koji se našao u blizini. kućište ispunjeno tekućinom. Dubinomjere možemo podijeliti na dva osnovna tipa . Stoga ga prilikom otvaranja boce okrenite od sebe. Nakon ronjenja obavezno oprati. Podvodni satovi služe za mjerenje vremena provedenog pod vodom. Analogni su sigurniji (nema elektronike) ali su digitalni daleko precizniji( 0. podvodni sat i kompas. Konzola je u biti instrument sačinjen od više instrumenata npr. Drugi tip odstupanja puno je značajniji za ronjenje a naziva se devijacija koju može uzrokovati metalni predmet u blizini kompasa. većina takvih satova boljih proizvođača imaju u broj A-testa na tlak. Kompas koristimo kao pomoć pri podvodnoj navigaciji a neophodan je za ronjenje u mutnim vodama (jezera). te ga testirati (kod ovlaštenog servisera). Pažnja kod rukovanja s manometrom.1% odstupanja ali kod analognih je često lošije. Na taj način pokazuje nam kolika nam je autonomija pod vodom a to je od izuzetne važnosti za sigurnost ronjenja. Održavanje im je isto kao i za dubinomjere. Analogni se prepoznaju po pokretnom prstenu (kronometar) a digitalni često imaju i dubinomjer. manometar + dubinomjer. Kod baterijskih kod promjene baterije treba zamijeniti O-ring. Oznake koje nam govore da je sat napravljen za ronjenje su 100m. nju nakon svakog ronjenja treba vratiti na nulu.a može se sastojati i od tri ili četiri instrumenta (kompas. Odstupanja od toga mogu biti iz dva razloga jedan je magnetska varijacija a to su nepravilnosti u zemljinom magnetskom polju.

Odlike uključuju veličinu. rezati. materija. Ronilačka lampa koja je korisna na svakom ronjenu te popis potrebna opreme koji nam pomaže da ne zaboravljamo opremu. Ona je dokumentacija iskustva a to je potrebno za daljnju obuku. dizajn. Izbor ovisi o vašim potrebama. dizajn. ke Poželjna dodatna oprema nam čini ronjenje ljepšim lakšim i zanimljivijim a u nju spada. Ronila nije Ronilačka torba služi da se spremi i transportira oprema korisna je jer možemo svu opremu staviti na jedno mjesto. Tipovi koje koristimo su plava alfa( me ju međunarodne vode ) i crveno bijela za unutarnje vode. Prva pomoć sastavni je dio opreme. podatak o brzini izrona te o letenju nakon ronjenja(No Flay Time). Tipovi od čvrstog materijala od kojih su neke i nepromo ive što je korisno kad stavljamo mokru opremu u vrstog nepromočive auto te mrežasta torba. ali uvijek su potrebni i drugi instrumenti za pra praćenje dubine i vremena. a zipovi uju veličinu. Torba za opremu je potrebna za prijenos velike koli količine opreme potrebne za količ ronjenje. odmah prekinuti r ronjenje. Planirajte a “multi level” ronjenja. Ronilačka knjižica. nakon uporabe. Treba uvije biti oštar. otrgnuti. Zapamtite kompjuteri omogućavaju više vremena za ronjenje. ako kompjuter otkaže. Procedure za korištenje kompjutera treba poznavati i koristiti LJNA OSTALA POŽELJNA OPREMA Ostala oprema u nju spada ronila ronilački nož namjena mu je sjeći. te je potreban. Točnije rabi se kao alat a ne kao oružje. Osim ovih podataka pokazuje ronjenja. Karakteristike uključuju veli inu.. Rezervni dijelovi sprječavaju da manji problemi sa opremom upropaste ronjenje. zipove. plo čini pločica za pisanje.osigurava podatak o ukupnom vremenu ronjenja. te organizirana ronjenja.RONILAČKI KOMPJUTERI Ronilački kompjuter nam olakšava ronjenje. neka radi 24 sata. sje ki sječenje. a pomažu roniocu da napravi plan slijede slijedećeg ronjenja. ne roniti 24 sata prije ronjenja sa kompjuterom. 13 . Torba treba biti čista. ali korisnik ih mora znati pravilno ćavaju koristiti Kompjuter daje mnoštvo podataka. Ronilač bova upozorenje ostalim sudionicima u vodenom prometu da Ronilačka stalim se u tom području nalaze ronioci. etc. premazan uljem. i. te čuju veličinu. materijal. kopati. Ima memoriju koja pohranjuje podatke o dubini i vremenu. mjeriti. Zatim može pokazivati podatke o potrošnji zraka a može pokazivati podatke o grupi ponavljanja(saturaciji). Da biste znali roniti s kompjutorom morate poznavati procedure za pravilnu upotrebu a to su da svaki ronilac mora imati svoj kompjuter. Osnovni termini kod upotrebe su ceiling ( strop ) – najmanja dubina do koje ronilac može zaroniti a da ne do e do pojave formiranja mjehuri dođe mjehurića i scrolling ( pretraživanje – planiranje ronjenja) – display na kojem se mogu o očitati maximalna vremena ronjenja za razne dubine. ronjenjima. zahvaljujući unu Kompjutor prikazuje podatke o dubini ( trenutnoj i maksimalnoj ) zatim pokazuje podatke o vremenu ( ronjenja i površinskog intervala ). NAUI ronilačke tablice se smatraju se dijelom opreme te treba ih nositi na sva ronjenja. Zapamtite da je ronilački nož alat je koristan za rezanje. kopanje. sadrži dragocjene podatke o . Pridržavajte se uputa proizvođača a za sva ronjenje preko 12 metara napravite sigurnosni zastanak. oblik oštrice. Najve a vrijednost je u tome d Najveća da dozvoljava duže vrijeme ronjenja zahvaljuju proračunu “multi level ronjenja “. mjerenje. možete čavaju opremom koristiti kupljeni set ili sam svoj majstor set.

7l i radnog tlaka do 300bara. “spare air”. Komplet za prvu pomoć je bitan dio opreme. i poni boca. nezgrapnosti cijene rijetko se koristi. Te odvojeni kompletni drugi stupanj. Prva dva su jednostavni sistemi. dok su ostala dva složenija te predstavljaju potpuno odvojene izvore zraka. Glavna mu je mana samo jedan izvor zraka(jedan ventil i prvi stupanj) te je veća vrijednost za primaoca nego za davaoca a može i nekontrolirano ispuštati zrak ( free flow ). ali su ovisni o jednom izvoru zraka. Zapamtite da oprema u slučaju hitnoće može osigurati alternativni izvor zraka bez potrebe da davalac daje svoj glavni regulator. Prednost je u tome da je to odvojeni izvor zraka. OPREMA U SLUČAJU HITNOĆE – ALTERNATIVNI IZVORI ZRAKA POD VODOM Oprema u slučaju hitnoće osigurava alternativni izvor zraka u slučaju hitnoće te omoguće davalac da za vrijeme dijeljenja zraka zadrži regulator u ustima. Zbog težine. Ronilačku knjižicu treba koristiti jer ona sadržava vrijedne podatke o ronjenjima. plus više košta.podmazani. Mala količina raspoloživog zraka te posebne procedure za korištenje glavne su joj mane. Oprema za slučaj hitnoće zahtijeva isto održavanje kao i sva ostala ronilačka oprema. Komplet rezervnih dijelova može spasiti ronjenje. kombinacija drugog stupnja / niskotlačnog inflatora. Poni boca u biti je još jedna manja boca s regulatorom pričvršćena na primarnu bocu ona je odvojeni i dovoljan izvor zraka te je korisna za oba partnera. NAUI ronilačke tablice su dio opreme. nema curenja zraka. 14 . Kombinacija drugog stupnja i niskotlačnog inflatora u biti to je octopus na inflatoru Prednost je da ima manje crijeva a mane su kao i oktopus. korisna za oba partnera. volumena oko 0. Ronilačka bova povećava sigurnost ronjenja. Cijena nije previsoka a njegovim korištenjem se neznatno povećava ukupna količina opreme. te se lagano koristi. Različita dodatna oprema povećava sigurnost i užitak ronjenja. te postoje posebne procedure za korištenje. jer upozorava da se u blizini nalaze ronioci. “spare air” ( mala bočica sa ugrađenim regulatorom ). dobro je koristiti oba tipa zastave. Posebni drugi stupanj ( octopus ) je dodatni drugi stupanj koji se niskotlačnim crijevom spaja s prvim stupnjem regulatora. Odvojeni dodatni ¨drugi¨ regulator je najbolji i najsigurniji odabir alternativnog izvora zraka. Prednost mu je dodatni izvor zraka (ventil) a u slučaju curenja zraka možemo zatvoriti jedan od regulatora. uključujući i servisiranje. te je dokaz ronilačkog iskustva. Postoji pet tipova posebni drugi stupanj. Njegove su prednosti da malo košta.

sluh. voda je daleko gušća od zraka (oko 800 puta). Efekti koji iz ovog proizlaze . Razlika između vode i zraka utječe na pokrete ronioca. viskozitetu. nestlačiva je. provođenju zvuka. Djelovanje svih tih efekata se može savladati uz trening. Osim navedenog voda apsorbira svjetlost. disanje. topline i svjetlosti.a manifestiraju se tako da se gustoća zraka ( tlak ) mijenja sa nadmorskom visinom i dubinom. Tako se zbog refrakcije objekti se čine veći i bliži a povećanjem dubine smanjuje se količina svjetlosti. gubitak tjelesne topline i još mnogo toga. te toplinskom kapacitetu Djelovanje vode na ronioca. Brzina svjetlost u vodi 25% manja je nego u zraku to dovodi do loma svijetlosti. Za objekte koji tonu kažemo da su negativno plovni. te dobro apsorbira toplinsku energiju. Za razliku od zraka koji je stlačiv voda je nestlačiva. on je stvorio ono što je kasnije postalo poznato kao Arhimedov princip ( Arhimedov zakon ). PLOVNOST Plovnost funkcionira na bazi Arhimedovog zakona. topline. vid. Iz ovog fenomena. za one koji plutaju da su pozitivno plovni. Pošto je voda daleko gušća od zraka toga nam proizlaze neki efekti a to su plovnost i povećani otpor prilikom kretanja kroz vodu. Arhimed. olovo ) će tonuti. Težina 15 . To što je zrak stlačiv omogućava nam da zrak možemo spremiti u ronilačke boce. oni će lebdjeti. Povećanjem dubine dolazi do apsorpcije boja. te utječe na prijenos svjetlosti. Recimo da je gustoća omjer težine i volumena. To znači da objekt koji je gušći od vode ( npr. objekt djelomično ili potpuno uronjen u tekućinu istiskuje onoliko tekućine koliko iznosi težina istisnute tekućine. Za razliku od zraka tlak vode se povećava proporcionalno sa dubinom jer je gustoća vode konstantna . Dok se nalazio u javnoj kupki u Sirakuzi ( na otoku koji je danas Sicilija ). primjetio je da kad uđe u kadu nivo vode poraste. Zbog toga otpor disanja se povećava kako se sa dubinom povećava gustoća zraka. Zvuk putuje otprilike 4 puta brže u vodi zato pod vodom nismo u stanju odrediti smjer iz kojeg nam dolazi zvuk pa nam se zato nam se čini da dolazi sa svih strana Voda provodi toplinu 25 puta brže od zraka zbog toga se kod ronjenja toplina brže gubi. stlačivosti. te ukratko opisati učinke na ronioca uslijed promjena u slijedećim karakteristikama vode : gustoći. Objekti iste gustoće će ostati na istom nivo. čuveni grčki filozof. Plovnost je najlakše razumjeti ako ju objasnimo pomoću principu vektora. zvukova. tj. a objekt koji je lakši će plutati. opremu i iskustvo. a koji ostanu stacionarni da su neutralno plovni. Toplinski kapacitet vode je 4 puta veći u odnosu na zrak iz toga slijedi da voda može apsorbirati veliku količinu topline bez velike promjene u temperaturi Zapamtite da je voda je puno gušća nego zrak.FIZIKA DJELOVANJE VODE NA RONIOCA Naučit ćemo: Usporediti svojstva vode i zraka.

Ako nisu u ravnoteži. jer ostale većinom izjednačavamo automatski. pluća i zračni putovi. Izjednačavanje tlaka je proces poravnanja tlaka u tijelu s tlakom koji vlada u okolini u kojoj se nalazimo. gravitacija koja djeluje na masu ). uronjeni objekt će ili tonuti ili plutati. količinom zraka u KPL-u. Ako se ove dvije sile uravnoteže. Simptomi uključuju prvenstveno bol i neugodu na djelu tijela na kojem nastaju. trbuh ( plin ). gustoća vode ( slatka / slana ). suhog odijela i zubi. Volumen pluća djeluje na plovnost tako da prilikom udaha raste volumen a samim time i pozitivna plovnost. Na plovnost utječe mnogo faktora ( svi su u odnosu sa volumenom. Zapamtite da se plovnost se povećava kako se povećava volumen istisnute vode da promjene u odnosu težina / volumen mogu proizvesti pozitivnu. nestlačivo je. količinom zraka u plućima. tada je postignuta tzv. količina zraka u KPL-u. težinom ili gustoćom vode )Kada ronimo plovnost primarno kontroliramo količinom utega koje nosimo. Stanja plovnosti su pozitivna kada tijelo pliva. Kod zarona KPL morate napuhavati da biste osigurali neutralnu plovnost na dubini. Stiskanja ili sqeez-ovi nastaju prilikom zaranjanja tj. neutralna kada tijelo lebdi i negativna kada tijelo tone Faktori koji utječu na plovnost: veličina i težina ronioca. crijeva ( plin ) te zubi ako imamo loše plombe. Najčešće tehnike su Valsalvin manevar Frenzelov manevar. Praktični savjeti: kako utvrditi količinu utega da biste postigli neutralnu plovnost ? jednostavno morate probati. Kod izranjanja se KPL prazni da s smanjenjem tlaka ne bi došlo do povećanja volumena KPL-a te sve veće pozitivne plovnosti i povećanja brzine izrona. te količinom zraka u KPL-u i plućima. količina zraka u plućima. težina utega. Obično kod ronjenja mislimo na izjednačavanje tlaka u srednjem uhu. 16 . Osim ovih prostore još i umjetni zračni prostori a to su maska i suho odijelo. maske. u biti s izjednačavanjem treba započeti prije nego osjetimo ikakvu nelagodu.je sila koja vuče prema dolje ( npr. Izjednačavanje treba raditi često i na vrijeme. Barotraume su u jednom imenu objedinjene bolesti koje su izazvane promjenom tlaka. negativnu ili neutralnu plovnost. kada je vanjski tlak veći od onog u našem tijelu. Neutralna plovnost. a plovnost je sila koja gura prema gore. sinusi. Da ne dođe do ovih bolesti dovoljno je pravilno izjednačavati tlak. Tipovi stiskanja su squeez uha. sinusa. kompresija odijela te ostala oprema. Zračni prostori u ronioca su : uši. tip i količina opreme. Prevencija nastanka je izjednačavanje tlaka kod zarona. Tri osnovna načina kako se kontrolira plovnost: količinom utega. Ostalo se ponaša kao da je tekućina tj. DIREKTNI UTJECAJ TLAKA NA RONIOCA Direktni utjecaj tlaka djeluju na zračne prostore kod ronilaca. Možemo ih podijeliti na stiskanja (squeez) i blokove.

izronite. Simptomi su bol za vrijeme izrona u predjelu sinusa. Obrnuti blok nastaje kada je tlak unutar zračnog prostora veći od okolnog tlaka. te sinus postane neprohodan može doći do pojave obrnutog bloka za vrijeme izrona. te umjetno stvorene ( suho odijelo. izjednačite. Te da zbog prekasnog izjednačavanja može doći do pojave boli. te Eustahijeva tuba . Ako se oteklina zatvori. maska ) utječe tlak. Kada dođe do puknuća bubnjića 17 . Izjednačavanje znači držati tlak unutar zračnog prostora jednakim okolnome tlaku. pomicanjem donje čeljusti. Razlog može biti i lijek koji se koristi za pročišćavanje sinusa. Simptomi kod obrnutog bloka uha su neugodan osjećaj u uhu nakon ronjenja tek kod težih slučajeva bol. prohodnih sinusa izjednačavanje tlaka je automatsko a do squeeza može doći kada se roni sa sinusima koji su začepljeni. Ronite kada su sinus zdravi i zbjeći čete probleme . Stiskanje se može spriječiti dobrim zdravljem i pravilnim izjednačavanjem tlaka. pa možemo izjednačiti tlak kod zarona ali kad se vračamo na manji tlak sinusi ostaju blokirani. Sredstva ( lijekovi ) za omogućavanje prohodnosti sinusa mogu prouzročiti probleme. Treba reći da forsiranje može izazvati štetu. te dva para iza nosa Kod zdravih. jedan iz obraz te dva para iza nosa. roniti samo kada su sinusi zdravi Zapamtite da imamo četiri grupe sinusa : jednu iznad očiju. te pomicanjem glave. Simptomi su bol u uhu. pa se ponovno spustite Stiskanje nastaje kada je tlak unutar zračnog prostora manji od okolnog tlaka. ali vrlo polagano. Squeez uha uzrokuje nemogućnost izjednačavanja tlaka za vrijeme zarona.Obrnuti blok nastaje tijekom izrona kada je okolni tlak manji od unutarnjeg. Anatomija Uha : vanjsko. gutanjem. Tehnike izjednačavanja nisu potrebne jer kod zdravih sinusa se to dešava automatski. Ako ste zdravi neće doći do obrnutog bloka Sinusi se dijele na četiri grupe sinusa od toga jedan iza očiju. te ponovno započeti sa izronom. Nemojte roniti kada ste pod terapijom lijekovi djeluju kratkotrajno i to često dovodi do obrnutog bloka. Najvažnije je izjednačavati na vrijeme i često. Dok su blok trbuha / crijeva te pluća osjetno rjeđi. Zapamtite da na zračne prostore u tijelu. Squeez sinusa nastaje zbog ronjenja sa neprohodnim sinusima. Obrnuti blok sinusa češći je od squeeza a uzrokuje ga to da za vrijeme ronjenja dolazi do blokade sinusa. Posebni problemi mogu nastati zbog nemogućnosti izjednačavanja . I zato ronite samo kada su sinusi zdravi. unutarnje uho. Ne forsirajte izjednačavanje. Najčešći su blokovi sinusa te uha. Njabitnija je prevencija tj. Izjednačavajte često i na vrijeme. srednje. U rijetkim slučajevima riječ je o deformaciji sinusa. Poteškoće nastaju zbog prehlade kada su sinusi neprohodni. Glavni simptomi su bol kod zaranjanja. Pomoć je prekidanje ronjenja te posjet liječniku radi terapije jer obično se radi o prehladi ili nekoj upali. zijevanjem. Znači kada tijekom izrona zrak ostane zarobljen te se počne širiti. jedan iza obraza. Tehnike izjednačavanja tlaka su : Valsalvin manevar. Pomoć ako je moguće spustiti se do početne dubine. Ako je bol jaka ili se pojavi krv treba otići kod liječnika.

itd. Eustahijeva tuba se više neće moći zatvoriti. Simptomi su bol u prsima. problemi sa disanjem nakon što unesrećeni dođe k svijesti. Simptomi su bol u uhu za vrijeme izrona. Sprječavamo ga tako da ne dopustimo roniocu u nesvijesti da potone. Zapamtite da se tlak u srednjem uhu se mora izjednačiti kroz Eustahijevu tubu za vrijeme zaranjanja. ili kombinacijom ovih načina. te na taj način omogućiti kompenzaciju. Prevencija.Prepoznajemo ga po boli u grudnom košu. Ako ne možete izjednačiti tlak u ušima. kao kad smo prehlađeni. ronjenje sa nepotpuno prohodnim dišnim putovima . Prva pomoć. poteškoće sa disanjem. te ponovno krenite u zaron. Jedno od glavnih pravila sigurnog ronjenja glasi roniti kad si zdrav. Zato je jedno od osnovnih pravila kod ronjenja s bocama nikada ne zadržavajte dah kada ronite s bocama. Izjednačavajte na vrijeme i često.dolazi do pojave vertiga zbog prodora hladne vode u unutrašnjost uha te nagle promijene tlaka. Problemi sa pretjeranim širenjem pluća. ako onesviješteni ronilac tone ). pomicanjem donje čeljusti prema naprijed. te za vrijeme izrona pomicati donju čeljust. zrak ispod kože. Može nastati kao posljedica ronjenja sa začepljenim zračnim putovima. 18 . Ako se zakasni sa izjednačavanjem. Unesrećenog obavezno moramo odvesti liječniku. izjednačavati na vrijeme i često. gutanjem. primjenom Valsalvinog manevra. Prva pomoć za squeez uključuje podizanje dubinu na kojoj možete izjednačiti tlak. Otići do liječnika. zijevanjem. Eustahijeva tuba se može otvoriti. Vrlo polagano izroniti. Ne ignorirati bol. Izjednačavanje tlaka kod pluća je automatski kada se normalno diše. Ako se nakon ronjenja pojavi osjećaj neugode ili boli otići do liječnika. Ako se ne može izjednačiti tlak prekinuti ronjenje. Prevencija je sistem ronjenja u paru. Treba reći da se simptomi javljaju neposredno nakon izranjanja . spustiti se na dubinu na kojoj nema boli. podignite se do dubine gdje to možete učiniti. Uzrok za probleme sa širenjem pluća je zadržavanje daha prilikom izranjanja. krvavi ispljuvak. tek onda pokušati ponovno zaroniti. Probleme nastale na ovaj način nazivamo još i barotrauma pluća. Obrnuti blok uzrokuje zatvorena Eustahijeva tuba za vrijeme izrona. Ako je potrebno prekinuti ronjenje. je rijedak a uzrokuju ga Squeez pluća prazna pluća za vrijeme zarona ( npr. Nikada ne forsirajte izjednačavanje. te kompenzacija neće biti moguća. ako je sigurno. pomicanjem glave.

volumen se smanjuje. kolaps pluća ( pneumotoraks ) 3.Tipovi ozljeda (barotrauma pluća) 1. Ozljede se mogu spriječiti normalnim disanjem prilikom izranjanja. fleksibilnog kontejnera u biti kako tlak raste. fleksibilnog kontejnera . Squeez suhog odijela se događa zbog ne izjednačavanja tlaka zraka u odijelu za vrijeme zaranjanja Squeez se može lako izbjeći i ne bi se trebao događati. otekline te modrice na koži.3 slatke vode. A ako smo dobili ozljedu nakon ronjenja staviti led na lice. Obrnuti blok se neće dogoditi zbog opreme Zapamtite do squeeza maske može doći zbog nemogućnosti izjednačavanja tlaka za vrijeme zaranjanja. zauzimat će volumen od 1 dm3. a tlak se mjeri u odnosu na tlak na površini mora ili nulti tlak. Izmjereni tlak u odnosu na tlak zraka ( tlak na površini mora) naziva se “atmosferski tlak” te je izražen u psi ili barima.33 m slatke ) vode za 1 atmosferu. 10. Povrede uzrokovane pretjeranim širenjem pluća uključuju : zračnu emboliju. Težina ( tlak ) 1 atm iznosi 10. Tlak zraka varira sa nadmorskom visinom i dubinom . Promjene tlaka zraka utječu na volumen zatvorenog. 10. Da ne dođe do ovih povreda u masci treba izjednačiti tlak. tj. kolaps pluća.1 m slane ili 10. 33 stope slane i 34 stope slatke vode = 1 atm Stupac zraka sa bazom 1cm2 teži 1. Hidrostatski tlak ili tlak vodenog stupca povećava se za svakih 10 metara morske ( 10. A kod suhog odijela štipanje kože. Sa povećanjem nadmorske visine tlak se smanjuje. Prva pomoć za zračnu emboliju uključuje stavljanje pacijenta na lijevi bok. Za svakih 10 metara dubine tlak se povećava za 1 atm. Zapamtite da do squeeza pluća može doći ako onesviješteni ronilac potone. zrak u sredini prsnog koša ili zrak na bazi vrata. Prevencija. Kod maske imamo osjećaj urezivanja maske u lice. te stalno praćenje stanja. A kod suhog odijela za vrijeme zaranjanja dodavati po potrebi zrak. odmah zatražiti medicinsku pomoć. tj. a ronjenjem u paru se mogu spriječiti ovakve nezgode. Nadalje kada se radi o povredi pluća. Promjene dubine ( tlaka ) utječu na volumen zatvorenog. crveno natečeno lice.033 kg dok morska voda teži 1. Squeez uzrokuje nemogućnost izjednačavanja tlaka za vrijeme zarona .033 kg po kubnom decimetru. davanje 100% kisika. 19 .33 metara slatke vode sa bazom od 1 cm2.” Oprema koja može uzrokovati squeez je maska i suho ronilačko odijelo. Zbroj atmosferskog i hidrostatskog tlaka naziva se apsolutni tlak. te će biti ekvivalentna 1 atm tlaka. Sve ove povrede su vrlo ozbiljne i zahtijevaju stručnu medicinsku pomoć. Najvažnije pravilo ronjenja sa aparatom je : “ Disati cijelo vrijeme ronjenja i nikada ne zadržavati dah. Ako je potrebno otići do liječnika Kod suhog odijela.1 metara morske vode.000kg po decimetru kubnom. 14. blokada cirkulacije ( zračna embolija ) 2.3 metra slatke vode. Tehnike izjednačavanja tlaka u masci za vrijeme zarona puhnuti u masku ako zatreba. zrak ispod kože u predjelu vrata (subkutalni ili potkožni emfizem ) Prva pomoć za zračnu emboliju je davanje 100% kisika te transport u barokomoru. Slatka voda teži 1. Nastajanje ovih problema može se izbjeći pravilnim disanjem pod vodom. 760 mm Hg. Staviti led na otekline. UVOD U TLAK Što je tlak? tlak je težina ( sila ) po jedinici površine a obično ga izražavamo u psi-ma ili atm. Zrak ima određen tlak.7 funti za kubični inč ( psi ). sa malo podignutim nogama. Tlak i volumen su obrnuto proporcionalni ( primjer spužve ili balona ). zrak u grudnom košu ( medistinalni emfizem ) 4. za vrijeme zaranjanja izjednačavati tlak u opremi. te podljev očiju i kapaka. te se mjeri u barima. Stupac od 10.

Kako se tlak ( dubina ) povećavaju. flexibilnom kontejneru će se povećavati a da bi zadržala konstantni volumen u zračnom prostoru. kada se ohladi pokazivat će manji tlak. gustoća zraka mora biti proporcionalna porastu tlaka. a kako pada. smanjuje se i tlak. veća je razlika u promjeni tlaka ) Povrede pluća se mogu lako izbjeći pravilnom disanjem. Prilikom izrona dolazi do širenja zraka u plućima ronioca. pa se povećava i tlak i obrnuto. Zadržavanje daha pri izronu uzrokovat će prsnuće alveola u plućima ( što smo bliže površini. Tlak se povećava cca 2 bara za svaka 3 stupnja Celzija. više se troši zraka pri svakom udahu Povećana gustoća na dubini može dovesti do toga da kako se tlak smanjuje dolazi do prevelikog širenja volumena zraka u prostoru( izron ). Pravilo govori da tlak varira cca 2 bara za svakih 3 stupnja Celzijeva. povećava se i tlak u boci. Zato što je veća dubina. Odnosno tlak varira cca 5 psi za svaki stupanj Farenhait Zapamtite da kako se temperatura povećava. najvažnije pravilo u ronjenju : “ Nikada ne zadržavati dah!” Zapamtite da 1 atmosfera tlak odgovara stupcu od 10. te se uvijek mora koristiti prilikom računanja tlaka / volumena. te ako se zadržava dah može doći do ozbiljnih povreda. molekularna aktivnost zraka u bodi raste. u zatvorenom. Volumen i tlak su obrnuto proporcionalni. gustoća zraka.33 metara slatke ili 10 metara slane vode. Apsolutni tlak je za 1 atm veći od hidrostatskog. 20 . Efekti prilikom punjenja boca se zagrijava. Najvažnije pravilo je : “ Nikada ne zadržavajte dah kada ronite sa bocama!” UTJECAJ TOPLINE NA TLAK Utjecaj topline na tlak je takav da kako temperatura raste.

Prva pomoć je maknuti unesrećenog sa topline.8 stupnjeva Celzijusa. Prva pomoć je skinuti odijelo. fizički kontakt sa drugim toplim tijelom te topla kupka. slabost. Pregrijavanje se može izbjeći tako da odmah kada ste se obukli uđete u vodu 21 . Potrebna je za ronjenje u svim vodama . dati mu da pije vodu. hladnu. osušiti se i utopliti. hladna koža. drhtanje. KPL i regulatori te se onda obuće odijelo. Suho odijelo se koristi za ronjenja u vodama čija je temperatura manja od 11 stupnjeva Celzijusa Zapamtite gubitak topline je puno veći u vodi nego u zraku primarno zbog toga što voda puno brže provodi toplinu. Da bi izbjegli pothlađivanje potrebna je dostatna insulacija a najbolje trebaju biti zaštićena područja na kojima je gubitak topline velik. glavobolja te mučnina. Kada počne drhtanje ronjenje treba prekinuti. Insulacija je primarni način smanjenja gubitka topline u vodi. blijeda. nakon oblačenja odmah ući u vodu te da nismo na suncu u ronilačkom odijelu. Simptomi uključuju ubrzano disanje. drhtanje. ohladiti ga. Medicinska pomoć potrebna je ako je pothlađivanje ozbiljno. ali samo ako mu nije slabo. umor te grčevi. Mokro odijelo je potrebno za ronjenje u vodama čija je temperatura hladnija od 23. Primarni način smanjenja gubitka topline u vodi je nošenjem zaštitnog odijela TOPLINSKA RAZMATRANJA Hipotermija je gubitak tjelesne temperature. Pregrijavanje uzrokuje zadržavanje topline zbog insulacije. Sprječavamo je tako da prilagodimo oblačenje. usporeno disanje. umor. umor. piti tople napitke. Prva pomoć uključuje prekinuti ronjenje te utopliti pothlađenu osobu. Uzrokuje ju neadekvatna insulacija. slabost. Zapamtite hipotermija je velik gubitak tjelesne temperature uzrokovan neadekvatnim odijelom za vrijeme ronjenja. Metode za ponovno ugrijavanje su zaklon od vjetra. gubitak snage. Glavni simptomi su ubrzano disanje ( bez povećanja aktivnosti ). Iz navedenih razloga u vodi se toplina mnogo brže gubi nego u zraku Insulacija ( zagrijavanje ) je primarni način reduciranja smanjenja gubitka topline. umor.FIZIKA I FIZIOLOGIJA Gubitak topline u vodi. Iz ovih razloga uvijek se prvo slože boca. gubitak snage. Pothlađenog ronioca treba ugrijati. blijedu kožu. grčeve. Gubitak topline u vodi u odnosu na zrak je daleko veći jer voda provodi toplinu 20 puta brže nego zrak osim toga voda ima toplinski kapacitet 1000 puta veći od zraka. Simptomi su ( toplinska iscrpljenost ). te ima puno veći kapacitet da aposrbira toplinu. a ona je glavni razlog upotrebe ronilačkog odijela. Pregrijavanje se može dogoditi kada ronilac zadržava toplinu zbog odijela koje nosi a simptomi uključuju usporeno disanje. ohladiti ronioca te dati mu da pije vodu. glavobolju. Dostatna insulacija te svjesnost da će doći do gubitka topline mogu spriječiti hipotermiju. mučninu.

dok je eliminacija oslobađanje. prijenos dušika iz pluća u krv te prijenos dušika iz krvi u tkiva. te naglo dođe do smanjenja tlaka. suvišak plina može izaći bez nastanka mjehurića. 22 . To će također ići do točke ravnoteže otopljenog i oslobođenog plina Apsorpcija je “spremanje” dušika u tkiva. Mjehurići nastaju kada je u tekućini prisutan višak plina. može doći do povreda. Mjehurići nastaju ako naglo dođe do smanjenja tlaka. Zbog ovih osobina nastaje dekompresijska bolest a ona pak nastaje kada se otopljeni dušik u krvi pretvori u mjehuriće. udisanje dušika pod povišenim tlakom. udisanje dušika pod povišenim tlakom zatim prijenos dušika iz pluća u krv te na kraju prijenos dušika iz krvi u tkiva. Ako prebrzo izrone. Kod eliminacije također imamo tri faze prvo prijenos dušika iz tkiva u krv zatim prijenos dušika iz krvi u pluća te konačno oslobađanje suviška dušika putem izdisanja. Na apsorpciju. koliko duboko. eliminaciju i nastanak mjehurića utječe način na koji ronimo. zasićenje ) a eliminacija je “oslobađanje” dušika ( desaturacija ) Tri su faze apsorpcije. plin koji je rastvoren u tekućini će stvoriti mjehuriće. Ako se ograničenja prekorače može doći do pojave dekompresijske bolesti Zapamtite apsorpcija je spremanje dušika u tkiva. kolika je brzina izrona. To će se nastaviti dok se ne postigne ravnoteža. Tri su faze apsorpcije. Efekti apsorpcije. Ronioci apsorbiraju dušik pod povišenim tlakom prilikom ronjenja. Smanjenje tlaka da bi se oslobodio višak plina iz tekućine na siguran način naziva se “dekompresija”. Ako ne poštujemo određena ograničenja.TOPLJIVOST PLINOVA Apsorpcija i eliminacija dušika. ( saturacija. Isto tako količina otopljenog plina u tekućini smanjit će se kada se smanji tlak plina sa kojim je tekućina u kontaktu. To vodi do pojave “dekompresijske bolesti” ili “bendsa”. unutar krvi se mogu stvoriti mjehurići. Ako se tlak smanjuje postepeno. prijenos dušika iz krvi u pluća te oslobađanje suviška dušika putem izdisanja. prijenos dušika iz tkiva u krv. Eliminacija imama tri faze. kako dugo. eliminacije i formiranja mjehurića zavise o tome kako dugo je ronilac boravio na dubini te o brzini izrona. Količina plina koji će se rastvoriti u tekućini povećat će se kada se poveća tlak plina sa kojim je tekućina u kontaktu.

primijeniti umjetno disanje ako je potrebno. U ronilačke boce dolazi preko kompresora koji imaju motore s unutarnjim izgaranjem. TOKSIČNOST KISIKA Naučit ćemo koji su uzroci. Zapamtite. Toksičnost kisika je samo jedan od razloga. fizička veličina. Kako izračunati PPZ ? Ostanite na konstantnoj dubini 10 min ili duže. Potrošnja zraka bi trebala biti zabilježena u vašoj ronilačkoj knjižici. Zapamtite korisno je izračunati potrošnju zraka. Kada ovo znate možete isplanirati ronjenje i potrebnu opremu Faktori koji utječu na potrošnju zraka su dubina. te stanje tlaka u boci prije i nakon isteka vremena. fizička veličina i temperatura vode. Najveći utjecaj imaju dubina i aktivnost. aktivnost. a to je potrošnja na dubini puta apsolutni tlak. znakove i simptome. Nikada ne puniti bocu sa čistim kisikom. Zato kod punjenja boca treba paziti na smjer vjetra s obzirom na usis zraka u kompresor.POTROŠNJA ZRAKA Razlozi za računanje potrošnje zraka su ti da biste mogli usporediti svoju potrošnju sa prosjekom te da biste znali koliko će vam otprilike trajati zaliha zraka za različite dubine i aktivnosti. te prva pomoć i prevencija toxičnosti kisika Toksičnost kisika uzrokuje ga disanje čistog kisika na dubinama većim od 6 metara ili disanje komprimiranog zraka na dubinama preko 66 metara. prvu pomoć i prevenciju za Toksičnost ugljičnog monooksida. Zato se pretvara u površinsku potrošnju pa se može primijeniti za razne dubine a izražava se u NL odnosno normal litrama. Indikator je brzine disanja. Znakovi su konvulzije i nesvjestica a simptomi razni kao tunelizirani vid . potrošeni zrak i vrijeme. znakovi i simptomi. Preporuke. prosječna dubina. Iz podataka izračunajte PPZ. Dubina i aktivnost su dva najvažnija faktora Računanje potrošnje zraka na kraju nam daje površinsku površinu zraka (PPZ). koristiti komprimirani zrak da bi se izbjegla opasnost toksičnosti kisika. Prva pomoć uključuje unesrećenog dopremiti na površinu. Četiri faktora utječu na potrošnju zraka : dubina. zabilježite dubinu. temperatura vode te psihičko stanje. 23 . nikada se ne bi smjela dogoditi u rekreativnom ronjenju TOKSIČNOST UGLJIČNOG MONOKSIDA Naučit ćemo navesti uzrok. potražiti medicinsku pomoć. zabilježite potrošnju za razne dubine i aktivnosti te zabilježite podatke u svoju ronilačku knjižicu. tempa aktivnosti i opuštenosti. Može biti izražena kao količina potrošenog zraka izražena u bar/ min ali tada moramo znati volumen boce. Ako sami prepoznate simptome odmah krenite u kontrolirani izron. te da znate koliko zraka trošite u različitim uvjetima. aktivnost. bljeskovi pred očima. Prevencija je ronilačku bocu puniti samo komprimiranim zrakom te ne prekoračiti dubinu od 40 metara. Vrlo duboka ronjenja su opasna. onda da barem možete usporediti svoju potrošnju sa prosjekom. ako ništa drugo. zujanje u ušima . Tri podatka su potrebna da biste mogli izračunati potrošnju zraka . ali najčešće se ignoriraju.

Upozoriti ustanovu gdje je boca napunjena. Najvažnije je odmah izroniti. i ponašanje. slabost. ne koristiti ga. Nesvjestica se često javlja tik ispod površine. nesvrsishodan rad itd. uvijek u ovlaštenoj ustanovi. Prva pomoć izroniti. Disati 100% kisik ili svježi zrak. nesvjestica a simptomi glavobolja. mučnina. Simptomi se pogoršavaju sa produljenjem izloženosti a pogoršanje je brzo. Prilikom izrona dolazi do smanjenja kisika koji je na raspolaganju. Uzroci hipoksije su da pretjerana hiperventilacija smanjuje količinu ugljičnog dioksida. Ako ga osjetite trebate se dići se na manju dubinu. To utječe na sigurnost. što će dovesti do hipoxije i nesvjestice. padamo u nesvijest. Ronilačke boce se moraju puniti sa čistim zrakom. Prva pomoć uključuje unesrećenog izvući iz vode te ako je potrebno primijeniti umjetno disanje. te prestati disati zagađeni zrak. Pretjerana hiperventilacija je opasna i može dovesti do hipoksije i nesvjestice. znakove i simptome. Simptomi uključuju dobro raspoloženje. pa će izostati poticaj za disanje. 24 . Znakovi su nesvjestica a simptoma uopće nema. To nije osjećaj “visine”. brze ventilacije. Čisti zrak je bez okusa i mirisa. Znakovi su povraćanje. Da se to ne dogodi trebate bocu puniti u ovlaštenom centru i nikada ne koristiti sumnjivi zrak. duboko disanje ako je ograničena na 3-4 udaha nije opasna. čak i u malim količinama. Osjetljivost je individualna. Potražiti medicinsku pomoć. Treba izbjegavati pretjeranu hiperventilacija ( više od 3-4 duboka udaha prije zadržavanja daha ). Hiperventilacija predstavlja duboke. fiksacija zamisli. Važno je da partneri ostanu zajedno u slučaju da se ronilac onesvijesti DUBINSKO PIJANSTVO Naučit ćemo navesti uzrok. povraćanje. nemogućnost izvršenja više radnji odjedanput. Najčešći uzrok kod ronjenja je hiperventilacija . Prilikom izrona ili produženjem izloženosti simptomi se pogoršavaju. Prevencija je ne roniti dublje od 30 metara te smanjiti dubinu čim se pojave prvi simptomi. Ako zrak ima miris ili okus.Ugljični dioksid regulira disanje zato sniženje ugljičnog dioksida u krvi odgađa poticaj za disanje. Problem dušikove narkoze je još jedan razloga zašto se preporučuju plića ronjenja. Zapamtite da je dušikova narkoza opasna i mora se izbjegavati. Narkoza utječe na rasuđivanje. prvu pomoć. memoriju. Zapamtite da ugljični monooksid u zraku koji udišemo je opasan. te prevenciju dubinskog pijanstva Dubinsko pijanstvo uzrokuje narkotični efekt dušika u zraku koji udišemo na dubinama od 30 metar i dublje. Zapamtite da je hiperventilacija brzo.Toksičnost CO2 uzrokuje ga disanje zraka zagađenog sa ugljičnim monooksidom. Hiperventilacijom nećete povećati količinu kisika u organizmu. HIPOKSIJA Hipoksija je stanje kada u organizmu nema dovoljno kisika pa tijelo da sačuva mozak isključi ostale organe tj.

Treba se držati preporuka za sigurno ronjenje a koje uključuju. Oksigenirana krv ide iz pluća u srce te u organizam a venska krv ide iz tijela u srce i pluća.DEKOMPRESIJSKA BOLEST Naučit ćemo navesti uzroke. Dekompresijska bolest se može i mora spriječiti DISANJE I KRVOTOK Disanje i krvotok imaju kao najvažniji zadatak prijenos kisika po tijelu. te izron bez odgovarajuće dekompresije može rezultirati dekompresijskom bolešću. načinu disanja. bol u zglobovima. Nagomilavanje ugljičnog dioksida daje poticaj za disanje. Unesrećenog treba otpremiti u rekompresijsku komoru. Tako 25 . Dekompresijska bolest je ozbiljno stanje. i dr Cirkulacija ili hrvatski optok prenosi kisik i hranjive tvari po organizam. Dišni sustav sastoji se od zračnih putova( nosna i usna šupljina. bolest ili povrede. Pluća se sastoje od lijevog i desnog plućnog krila. Dekompresijsku bolest uzrokuje predugačak boravak na prevelikoj dubini. 78% dušika te 1% ostalih plinova. U tijelo ulazi kisik izlazi ugljični dioksid koji je nusprodukt metabolizma. Najmanja jedinica pluća naziva se alveola. vene. Rekompresija u vodi ne dolazi u obzir. znakove i simptome. Cirkulatorni sustav čine srce. slabost i paraliza. i prevenciju dekompresijske bolesti. Treba izbjegavati faktore koji doprinose obolijevanju a to su loša fizička kondicija. Najčešća pojava je u vremenu od 15 minuta do jednog sata. Prva pomoć je davanje 100% kisika te transport u barokomoru na rekompresiju. utjecaj lijekova ili alkohola. Rekompresija je ponovni dolazak na tlak te sigurno smanjivanje tlaka. roniti unutar granica “krivulje sigurnosti”. polako izranjati te obavezno napraviti “sigurnosne zastanke”. Osim ovim nazivima koristimo se i nazivom krvotok. trganje i osjećaj trnjenja. popraćeno mnogobrojnim znakovima i simptomima. prvu pomoć. te neadekvatna dekompresija. arterije. Lijevo krilo ima dva režnja a desno tri. Znakovi i simptomi su svrbež kože. umor te vježbanje za vrijeme ili nakon ronjenja. Udahnuti zrak sastoji se od 21% kisika . Brzina disanja ovisi o aktivnosti. bronhije i bronhiole)te pluća. udahnutim plinovima. nesvjestica te mnogi drugi. Mogu se pojaviti od 5 minuta pa do čak 48 sati nakon ronjenja. kapilare. Osim ovih mjera roniocu s simptomima treba davati vodu te ako je potrebno u pomoć uključiti tretman protiv šoka. Zapamtite predugačak boravak na prevelikoj dubini. Dok je dušik inertan a to znači da ne sudjeluje u kemijskim procesima u organizmu. Prva pomoć za dekompresijsku bolest je davanje kisika i anti šok tretman. ona izgleda kao mala vrećica a u njoj se dešava izmjena plinova. ekstremni umor. Kisik koje tijelo troši neophodan je za život.

Zapamtite udišemo zrak u pluća. gdje se kisik apsorbira u krv. Stupanj aktivnosti utječe na brzinu cirkulacije 26 . arterije. Veliki krvotok ide iz srca u organe pa iz organa u srce. plinovi koji se dišu etc. vene i kapilare prenose krv kroz tijelo a hemoglobin je transporter kisika i ugljičnog dioksida. Stupanj aktivnosti utječe na brzinu cirkulacije. Ugljični dioksid se prenosi opet u pluća. Kisik i ugljični dioksid prenose eritrociti odnosno njihova aktivna tvar hemoglobin. prenosi do tjelesnih stanica gdje se iskorištava i pretvara u ugljični dioksid. te izlazi putem izdahnutog zraka. Mali krvotok ide iz srca u pluća te natrag u srce. Ugljični dioksid kontrolira disanje. gdje iz krvi prelazi u alveole. Na disanje utječe aktivnost.da krvotok možemo podijeliti na veliki i mali. Srce.

Opasne životinje manju su opasna nego što se smatra. temperaturom vode. itd. a to znači da je voda po cijelom stupcu jednake temperature. Vidljivost do 10m smatra se lošom a veća od 30 izvrsnom ovo naravno vrijedi za naše more. Faktori koji utječu na vidljivost su vrsta dna. Kod nas su većinom uzrokovane plimom i osekom pa ih nazivamo i mijenskim strujama. Podaci o lokalnim uvjetima su bitni za sigurnost ronjenja.Kamena dna najpovoljnija su za ronjenje jer na njih najmanje utječu gibanja vode a ujedno su i najatraktivnija za ronjenje. Neke od njih zahtijevaju dodatnu obuku. mulj i pijesak jednolična su i nisu toliko 27 . Ta granica nastaje zbog razlike između gustoće tople i hladne vode. pjeskovito. Najčešće ronilačke aktivnosti su ronjenja na olupinama. Struje možemo podijeliti na. O temperaturi vode ovisi i oprema s kojom se roni. Jedna od posebnosti su termokline koje predstavljaju granicu između tople i hladne vode. instruktora ili lokalnih ronilaca. gravitacija. UVJETI OKOLIŠA Temperatura je jedan od faktora koji najviše utječe na ronjenje. vidljivosti te gibanjima vode. Najbolje je saznati podatke od lokalnog centra. Javlja se sredinom proljeća a nestaje krajem jeseni. zidovima. vrsta i debljina odijela. Zapamtite uvjeti ronjenja variraju sa geografskim područjima Prije ronjenja u novom području upoznajte se sa karakteristikama te prođite posebnu obuku ako je potrebna. Osim ovih postoje i prolazne koje nastaju djelovanjem vjetra (jugo i bura). Plime i oseke jednim imenom nazivamo mijene a uzrokuje ih gravitacijska sila mjeseca i sunca. Gibanja vode uzrokuju vjetar. naprimjer kada se roni u slatkovodnim jezerima u kojima se kopa šljunak ili u rijekama. stalne kao što je golfska struja. pa svatko može naći nešto za sebe. Travnata dna. Najvažnije pravilo je da ronjenje počnite suprotno na smjer struje tako će vam na povratku struja pomagati da se vratite od mjesta gdje ste zaronili. Ključna ideja je da ronjenje je u različitim područjima pruža različit doživljaj. muljevito i travu(obraslo). Tada nastupa izotermija. Kod nas imamo jadransku struju koja ide uz našu obalu a vrača se niz talijansku. Česta pojava je disorjentacija u uvjetima smanjene vidljivosti. pećinama. gibanja vode te miješanja vode. tj. Postoji također poteškoća da se u bistroj vodi odredi udaljenost što može dovesti do problema s određivanjem dubine zarona.OKOLIŠ RAZLIČITOST OKOLIŠA Različitost okoliša uvjetovana je regionalnim razlikama. Sastav dna općenito možemo podijeliti na kameno. rotacija Zemlje te tektonski poremećaji.

opasne organizme. Zapamtite da uvjeti okoliša koji utječu na ronjenje uključuju temperaturu vode. Upoznajte se sa novim okolišem . podvodne opasnosti. Poštujte pravila ronjenja a ronilački okoliš trebamo sačuvati za sebe i druge. 28 . Da bi se rizik od ozljeda vezanih uz promet sveo na minimum najbolje je izranjati skroz uz obalu ili točno ispod vlastitog broda. nema ih za vrijeme pune plime ili oseke a najjače su na pola periode između plime i oseke. Osnovna pravila da se izbjegnu ozljede su prepoznajte opasnu životinju ne gnjavite je a osim toga ne dirajte nepoznate vrste. mjene uzrokuju promjene u nivou vode.nastanjena pa samim time zaostaju po kamenim dnima. Za svakog ronioca važno je da okoliš sačuvamo za sebe i druge Iz ovih razloga moramo poštovati lokalne propise za zaštitu morskog života. Mjeseca i Sunca. Od vrsta koje nas mogu ugristi u Jadranu ćemo spomenuti ugora i murinu koji grizu jedino kada su napadnuti. otkažite ronjenje. te kao posljedica mogu nastati jake struje. škrpina. Upoznavanje sa uvjetima ronjenja esencijalno je za sigurnost ronjenja a ako su uvjeti loši. S njom upozoravamo ostale na svoju prisutnost. promet. Kada ronite u nepoznatom području svakako se upoznajete sa lokalnim uvjetima. Sunce također utječe na ronjenje jer najveća je vidljivost kada je sunce u zenitu a tada i svjetlost jače dopire na veće dubine. ovo ritam ne funkcionira. Nivo vode i utjecaji na vidljivost nisu toliko izraženi . kretanje vode. Utjecaj mjena na naše uvjete ronjenja izražen je s utjecajem na struje. Ako vas ubode otrovna riba trebate znati da su riblji otrovi termolabilni te da je prva pomoć držanje ubodenog mjesta u vrućoj vodi. osim ako geografske karakteristike ne ograničavaju gibanje vode. Morski psi kod nas se jedva viđaju a nema zapisa o napadu na ronioca . Opasne vrste koje srećemo kod nas možemo svrstati u više grupa pa tako imamo one koje mogu opeći to su one koje imaju žarnice a to su žarnjaci (cindaria). Te struje najslabije su tj. One koje mogu ubosti jež i više vrsta riba koje imaju otrovne peraje. Struje nastale zbog mjena najizraženije su struje kod nas. sastav dna. koje mogu utjecati na vidljivost. Postoje tablice plime i oseke za svaki veći grad na obali. Važno je da se upoznate sa svim uvjetima koji utječu na ronjenje. Ne roniti ako su uvjeti nesigurni te poštovati pravila da bi se izbjegle ozljede. Za ronioce opasnost predstavlja vodeni promet zato se mjesto ronjenja treba propisno obilježiti ronilačkom bovom. MJENE Mjene uzrokuje gravitacijska privlačnost između Zemlje. Potencijalno opasne životinje najvažnije je poznavati ih a ako nešto ne poznamo to ne treba dirati. Zapamtite da na sve vode na Zemlji utječe gravitacijska privlačna sila Mjeseca i Sunca. Zato se javljaju mjene koje kasne za ovom izmjenom a s obzirom da je naša obala vrlo razvedena mjene s u vrlo lokalnog karaktera. Da bi minimalizirali probleme okoliša potrebno je poznavati područje ili se upoznati sa njime. U naše otrovne vrste spadaju golub. U Jadranu s obzirom da je on zatvoreni bazen kao i Mediteran. škarpoć te pauk. Svaki dan se javljaju dvije plime i dvije oseke. obično je to dovoljno jer agresivno ponašanje je rijetko a ozljede nastaju kao posljedica obrane neke životinje. Naravno najljepša i najpoznatija mjesta za ronjenje svakako su koraljni grebeni kojih kod nas nažalost nema. utjecaj Sunca. Zbog gibanja vode. Zato se moramo zaštiti od sunca sjenom ili kremama za sunčanje. Osim ovog sunce može uzrokovati problem s pregrijavanjem i opeklinama od sunčanja. a posljedica toga su dvije mjene dnevno. vidljivost.

po dnu se krećite protiv struje jer je tamo struja slabija a možete si pomoći i rukama. a njihova valna dužina dugačka. Tako čete izaći iz zone njenog djelovanja i tada možete normalno doplivat na obalu. te što duže puše. VALOVI Valovi nastaju kao posljedica djelovanja vjetra. mjenske te prolazne. Struje obično sa sobom nose i mnogo organske materije pa to utječe na vidljivost. Što je vjetar jači. Najvažnije je ronjenje početi u struju. te se lome samom time što su veći valovi. Koristite pomoćno uže. Može biti opasna za neiskusnog ronioca mada je dovoljno plivati okomito na nju. valovi veliki. Tri tipa struja su stalne. Tipovi struja su stalne. valovi. Prolazne struje uzrokuje vjetar tj. Ako plivate protiv struje plivajte priljubljeni uz dno. Stalne struje uzrokovane su rotacijom zemlje a najbolji primjer je Golfska struja kod nas postoji Duž Jadranska struja. prolazne i uzrokovane mjenama te da biste izbjegli “rip” struju plivajte paralelno sa obalom. Kada ronite u nepoznatom području saznajte uvjete s obzirom na struje. gravitacijom i rotacijom Zemlje. Treba izbjegavati ronjenje u jakoj struji. te stoga može biti opasno.STRUJE Struje su snažan tok vode a može ih uzrokovati više činitelja kao što su mjene. Pojam “upwelling” označava pojavu kada zbog djelovanja vjetra iz dubine do površinskih slojeva dolazi hladna i bistra voda . Saznajte podatke o strujama kada ronite na nepoznatom području. Utjecaj struja na lokalne uvjete u našem moru nije zanemariv jer struje imaju jak utjecaj na plivanje pod morem . rotacija Zemlje. Surge je najveći kada je voda plitka. Kod nas se to desi nakon snažnih bura tada nastupa vrijeme idealno za ronjenje jer je vidljivost maksimalna ali to ne traje dugo jer je voda iz dubina bogata mineralima pa se uskoro razvije mnogo planktona i vidljivost se smanji. Možemo ju definirati i kao struju s povratnim strujanjem. valovi . te bi trebalo izbjegavati ronjenje na mjestima gdje je ovo gibanje jako. vjetrovima. Struje uzrokovane mjenama najčešće su struje kod nas one tijekom dana mijenjaju svoj smjer s obzirom na plimu i oseku. Efekt povrtanih valova na ronilačke aktivnosti je taj da vas valovi stalno bacaju naprijed – natrag. počnite ronjenje protiv struje. gravitacija. Struja koju Amerikanci nazivaju “rips” nastaje uslijed guranja vode na obalu od strane valova kad dođe do povišenja nivoa vode u jednom trenutku ta voda počinje otjecati i uzrokuje struju koja ide od obale. 29 . stvara se Surge (komešanje vode)– povratno gibanje vode. Počnite ronjenje protiv struje. a ne da se borite protiv nje. Ne borite se protiv struje. lokalnog su karaktera i ne traju dugo. i “surf” će biti veći Kako se valovi približavaju plitkim vodama plićim od jedne polovine njihove valne dužine. valovi će biti veći Pojava zvana “surf” nastaje kada valovi uđu u plitko područje. Kada ronite sa brodice koristite pomoćni konop . vjetar tj. osim ako ste za to obučeni. To se događa jer vjetar otpuše toplu površinsku vodu na otvoreno more. Primarni utjecaj struja ima na plivanje zato je važno je da se strujom koristite. Zapamtite struje su prouzrokovane morskim mjenama.

te meduze . 30 . DOL VALANA DUŽINA Vjetar koji stvara ovakve valove je Jugo a osim surfa stara i surge te uvelike smanjuje vidljivost u moru. Opekotine – neutralizirati djelovanje žarnica octom ili amoniakom. otići do liječnika Kod uboda – izvaditi bodlju. Otrov je termolabilan pa ćemo njegovo djelovanje neutralizirati toplinom. te dolazi do komešanja vode što se naziva “surge”. Drugi vjetar koji ima izrazit utjecaj na ronjenje je Bura koja stvara kratke i oštre valove ali zato puše izrazitom snagom te diše morsku prašinu. škrpina te pauk od riba. Napadi morskih pasa na ronioce u Jadranu nisu nikada dokumentirana. Svako područje je drugačije. Ježinci kojih ima više vrsta. očistiti ranu. Mjesto koje je opečeno nikada ne ispirati slatkom vodom. Općenito gibanje vode prema obali je uvijek veće od gibanja vode od obale. pojure na obalu. Kada se roni u području valova potrebna je obuka. Kod slabog surge-a moguće je da se za nešto pridržite dok čekate da val prođe. Treba izbjegavati područja sa visokim valovima. Efekti valova i vjetrova na VALA KRIJEST A uvjete ronjenja u hrvatskom dijelu Jadrana. te je potrebno prethodno se upoznati sa lokalnim uvjetima. morski sisavci. Pa redom životinje koje mogu napasti . barakuda. Najčešća povreda je ubod ježinca. DUB INA Prva pomoć kod ozljeda Kod ugriza – zaustaviti krvarenje. tvoreći gibanje prema naprijed i natrag. Kosim slovima napisane su vrste kojih nema u Jadranu. utjecaj će biti veći. Što su valovi veći. te podvodna gibanja. otići do liječnika. pa je moguće iskoristiti ovo svojstvo prilikom povratka na obalu u plitkoj vodi. Životinje koje mogu izazvati povrede žarnicama su meduze. Valovi utječu na vidljivost. I kod NIVO nas valovi mogu stvarati surf pa to jako utječe na MORA ulaske i izlaske iz vode te treba biti izrazito oprezan. Životinje na koje se možete ogrepsti su koralji te mnoge vrste manjih morskih pasa kao što je Mačka ako ih dirate golim rukama. načine ulaska i izlaska. Mogu putovati i tisuće milja prije nego predaju svoju energiju lomeći se u plitkoj vodi. Životinje koje vas mogu šokirati su Drhtulja (struja) te električna raža i električna jegulja Opasne morske životinje u Jadranu su prvenstveno ribe s otrovnim bodljama posebice pauk (ranj). vlasulje. Zapamtite da valovi nastaju kao posljedica djelovanja vjetra. Životinje koje mogu povrijediti bodljama su golub. lome se u zoni surfa. mjesto namakati u vreloj vodi 30 min. Kod nas kruže priče o Ugorima i Murinama a one u biti napadaju tek ako ih ugrozimo toliko da im je napad jedina moguća obrana. te bi trebalo izbjegavati ronjenje na mjestima gdje je ovo gibanje jako. morske zmije. staviti lokalni anestetik. odstraniti žarnice. morski psi. a kada postane prema VISINA obali krećite se sa njim.Efekt povrtanih valova na ronilačke aktivnosti je taj da vas valovi stalno bacaju naprijed – natrag. Morska prašina je u biti morska sol koja lebdi nošena vjetrom iznad površine ona može biti kobna za ronioca jer se ronilac može ugušiti udisanjem ovog aerosola. te se vrate u obliku povratnih valova. Kada je gibanje od obale jednostavno se VALANA DUŽINA pridržite ili ukopajte. te stoga može biti opasno. Najučinkovitija neutralizacija je otopina octa ili amonijaka koja se nanosi na opečeno mjesto. OPASNE MORSKE ŽIVOTINJE Opasne morske životinje dijele se više kategorija opasnih morskih životinja. Dolaze u plitku vodu. vatreni koralj i neke spužve. otići do liječnika. Ako je kretanje umjereno bolje je da se gibate zajedno sa valovima nego da se borite protiv njih. Ove životinje rijetke su u Jadranu a nekih i nema.

RONJENJE S BRODICE Tipovi brodica koje se koriste za ronjenje su komercijalni čarter brodovi te privatne brodice Pripreme za ronjenje sa brodice uključuju. Zapamtite treba poznavati prvu pomoć za povrede od opasnih morskih životinja. Koristiti pomoćni konop koji se s krme pusti u vodu a služi da se za njega držimo prije zarona. kompletno se spremiti. imati odvojene torbe za mokru i suhu opremu. Prostor za ulaz / izlaz ne zakrčiti opremom i osobnim stvarima. Treba uvijek doći na vrijeme za ukrcaj te spriječiti morsku bolest Postupci za ronjenje sa brodice imaju svoja pravila a najvažnije je da na brodu uvijek mora ostati netko tko njime zna upravljati. Spuštanje po sidrenom konopu da se ne bismo pogubili. Trebate znati prepoznati opasne životinje. staviti antibiotik. Njabitnija je prevencija koja uključuje da morate znati prepoznati opasne životinje i da ne izazivate opasne životinje te ako vam je životinja nepoznata ne dirajte je. te ih ne dirati. 31 . Zapamtite. držati ranu suhom i čistom Poželjno je imati prvu pomoć opremljenu za pomoć pri povredama izazvanim opasnim morskim životinjama.Ogrebotine – očistiti ranu. etc. Kada ronite sa broda upoznajte se sa pravilima te gdje se nalazi oprema za slučaj hitnoće. Treba znati gdje se nalazi oprema za slučaj hitnoće. Morate poznavati tehnike ulaska i izlaska ako ne znate pitajte. Najbolja je prevencija.

Iz tog razloga imamo različita granična vremena za različite dubine odnosno maksimalno vrijeme ronjenja ( MVR engl. Saturacija je proces nakupljanja dušika a desaturacija njegovo izlaženje iz tijela. Ona je ozbiljna. potrebna su 24 sata da bi se suvišak dušika oslobodio iz organizma. bolna ozljeda.NAUI RONILAČKE TABLICE 0-300m RONILAČKE TABLICE Ronilačke tablice u biti pokazuju apsorpciju i eliminaciju dušika u vašem tijelu. Dušik koji se nalazi u organizmu iz prijašnjih ronjenja naziva se zaostali dušik 32 . MDT – maximum depth time ) Zaostali dušik kao pojam neophodan je za razumijevanje ronilačkih tablica. Osnovi pojmovi vezani uz njega su. Dušik zaostao iz prijašnjih ronjenja mora se uzeti u obzir za sva ronjenja unutar slijedećih 24 sata. Dekompresijska bolest nastaje kada višak dušika stvara mjehuriće zbog prebrzog smanjenja tlaka. koja se mora spriječiti Prevencija dekompresijske bolesti izvodi se ograničenjem količine apsorbiranog dušika. te nemogućnošću da se suvišak dušika oslobodi iz organizma putem disanja.

Minimalno preporučeno vrijeme površinskog intervala je 1 sat ( iako tablice pokazuju 10 minuta ).Zapamtite saturacija je otapanje dušika pod povišenim tlakom. Površinski interval ( PI. Maksimalno vrijeme ronjenja ( MVR. Ponovljeno ronjenje smatra se svako slijedeće ronjenje unutar 24 sata. Zapamtite da ronioci trebaju poznavati i pridržavati se ovih pravila kao bi mogli sigurno roniti. RNT – residual nitrogen time) je odgovarajuće vrijeme na dubini koje smo već potrošili prije samog ronjenja. te se mora provesti na dubini od 5 metara ( 15 stopa ). Stvarno vrijeme ronjenja ( SVR. engl. engl. Na ronjenju uvijek ronimo iz dubljeg prema plićem. Ronjenja plića od 12 metara smatraju se 12-metarskim ronjenjima. prilagođeno maksimalno vrijeme ronjenja. Grupa ponavljanja je simbol koji predstavlja količinu dušika zaostalog u tijelu nakon ronjenja. Kada je tijelo apsorbiralo više dušika. dekompresijski zastanak. uvijek kada je prekoračeno maksimalno vrijeme ronjenja za određenu dubinu. Sigurnosni dekompresijski zastanak – 3 minute na 5 metara ( 15 stopa ) na kraju svakog ronjenja. a ta vremenska ograničenja su poznata kao maksimalno vrijeme ronjenja. ukupno vrijeme dušika. Potrebna su 24 sata da bi se sav zaostali dušik eliminirao iz organizma. Uvijek koristiti ili točan ili slijedeći veći broj u tablici. vrijeme zaostalog dušika. ponovljeno ronjenje. a desaturacija je oslobađanje viška dušika kako se tlak smanjuje. engl. stvarno vrijeme ronjenja. AMDT – adjusted maximum dive time ) maksimalno je vrijeme za ponovljeno ronjenje koje ne zahtijeva dekompresijski zastanak. napredni ronioci do 30 metara te dubinska specijalnost – 39 metara. engl. osim vremena potrebnog za sigurnosni dekompresijski zastanak. Dužina vremena koja se može provesti na dnu zavisi o dubini. bez potrebnog dekompresijskog zastanka. te prenesen na drugo naziva se “zaostali dušik” POJMOVI KOJI SE KORISTE U RONILAČKIM TABLICAMA Naučit ćemo slijedeće pojmove : plan ronjenja. To vrijeme se ne uzima u obzir kao dio stvarnog vremena ronjenja ili za računanje površinskog intervala. površinski interval. SIT – surface interval time ) je vrijeme između dva ronjenja. U biti to je maksimalno vrijeme ronjenja za dubinu minus vrijeme zaostalog dušika. Koristimo najveću postignutu dubinu na datom ronjenju. TNT – total nitrogen time ) čini zbroj VZD i SVR. maksimalno vrijeme ronjenja. engl. A 10 minuta je minimalno vrijeme površinskog intervala da se dva ronjenja ne bi zbrajala. grupa ponavljanja. Dekompresijska bolest se može izbjeći ograničavanjem vremena provedenog na dubini. ADT – actual dive time ) je ukupno vrijeme provedeno pod vodom. sigurnosni dekompresijski zastanak. 33 . može doći do pojave dekompresijske bolesti ili “bendsa“. Prilagođeno ukupno vrijeme ronjenja ( PUVR. Pojmovi u ronilačkim tablicama: Plan ronjenja 20m/30min znači 20 metara za 30 minuta. Dušik akumuliran na jednom ronjenju. Obavezni dekompresijski zastanak je vrijeme koje je naznačeno u tablicama. engl. PRAVILA ZA KORIŠTENJE TABLICA Maksimalna brzina izrona je 9 metara u minuti. a tlak se prebrzo smanjio. Postoje i preporuke za ograničenja dubine : ronilac otvorenih voda do 18 metara. Vrijeme zaostalog dušika ( VZD. Ukupno vrijeme dušika ( UVR. MDT – maximum dive time ) govori nam koliko je maksimalno vrijeme koje se može provesti na datoj dubini.

pa lijevo do kraja slova grupe ponavljanja. Vrijeme zaostalog dušika mora se dodati stvarnom vremenu ronjenja kada se planira ponovljeno ronjenje. AMDT – adjusted maximum dive time ) tj. Ako se obavezna dekompresija preskoči potrebno je odmarati se. piti tekućinu. namijenjena je da iz nje vidimo maksimalno vrijem ronjenja za neku dubinu . a donji prilagođeno maksimalno vrijeme ronjenja (crvene boje). Tablica 1.8 m je u tablici 20 minuta na 18metaragrupa D. Tok – s lijeva na desno. Zastanci su na dubini od 5 metara točnije prsa trebaju biti na dubini od 5 metara a položaj tijela vodoravan. disati kisik. maksimalno je vrijeme za ponovljeno ronjenje te Vrijeme zaostalog dušika (engl. Iz ovog proizlazi da se ne smije letjeti minimalno 24 sata za ronjenja unutar granica krivulje sigurnosti te minimalno 48 sati za ronjenja sa dekompresijom. 19 minuta na 15. Tablica 2 pokazuje nam površinski interval te grupu ponavljanja nakon njega njen tok je prema dolje. Ako se sumnja na dekompresijsku bolest otići u hiperbaričnu komoru. Obavezno koristiti točan ili veći broj kako za dubinu tako i za vrijeme ronjenja. slovo grupe smješteno je okomito s desne strane tablice a dubina vodoravno iznad tablice. paziti na znakove i simptome dekompresijske bolesti. Koordinate tablice. Stvarno vrijeme ronjenja ne smije prelaziti vrijednost prilagođenog maksimalnog vremena ronjenja za vrijeme ponovljenih ronjenja. slovo grupe ponavljanja bliže je kraju abecede. Te da se za neko vrijeme ne nekoj dubini odredi grupa ponavljanja. Nakon grupe D ostanemo na površini 1 sat i 15 min i nakon tog površinskog intervala nalazimo se u grupi C.Korištenje tablica. Kako utvrditi vrijeme zastanka za dekompresiju? pogledati tablicu 1. pa onda dolje da se pronađe slovo grupe ponavljanja. Za više 34 . 3 minute na 5 metara se preporuča a to vrijeme se može oduzeti od stvarnog vremena ronjenja. Minimalna aktivnost za vrijeme dekompresije najbolji je način izvođenja dekompresijskog zastanka. Što je više dušika u tijelu. Ovo se odnosi se na povišenu nadmorsku visinu ne samo u avionu.Ukupno vrijeme dušika koristi se da se utvrdi plan ronjenja. a donji predstavlja zastanak na 5 metara Sigurnosni zastanci izvode se za svako ronjenje. Ronjenje na povišenoj nadmorskoj visini traži neke dodatne procedure treba naglasiti da se NAUI ronilačke tablice se koriste do 300 metara nadmorske visine. ili ako je dekompresija preskočena. POSEBNA PRAVILA ZA KORIŠTENJE TABLICA Posebna pravila za korištenje tablica: obaveznu dekompresiju postoje procedure za izvođenje U slučaju da moramo odraditi dekompresije. RNT – residual nitrogen time). nego i planinama. gornji broj je ukupno vrijeme ronjenja. U kvadratiću gornji broj (plave boje) predstavlja vrijednost za vrijeme zaostalog dušika. Letenje nakon ronjenja zbog toga jer su kabine na komercijalnim letovima na nižem tlaku nego što je na nivou mora imaju neka ograničenja. Najmanje 24 sata ne roniti. Primjer npr. Zapamtite da općeniti tok NAUI ronilačkih tablica ide u smjeru kazaljke na satu. Tablica 3 služi da pomoću nje odredimo prilagođeno ukupno vrijeme ronjenja (engl.

Zatim postupke u slučaju hitnoće tj.te posebne tablice. unesite podatke o ronjenju. provjeriti vremensku prognozu i uvjete za ronjenje. Korak 1. Što ga više koristite. Te koja je potrebna oprema za taj tip ronjenja. ali postupke treba poznavati u slučaju da se slučajno prekorači maksimalno vrijeme ronjenja. pakiranje te obavezno treba obavijestiti nekoga o planu ronjenja. te ako nema simptoma bendsa. provjeriti svu opremu. Ograničenja ronilačke aktivnosti odnose se na ograničenja dubine i vremena te ograničenje rezerve zraka. ali i posebna obuka Ako su ronjenja izvođena u hladnoj vodi ili su bila naporna ronjenja u bilo kojem pogledu (fizički ili psihički). Kada ronite u hladnoj vodi ili otežanim uvjetima ronjenja koristite slijedeće veće vrijeme dna. Za sva ronjenja preko 300 metara nadmorske visine potrebna je posebna obuke . zatim korak 2 – zabilježite vremena za uron i izron. tuširanje s vrućom vodom iz razloga što to može potencirati dobivanje dekompresijske bolesti. Neposredno nakon ronjenja treba izbjegavati fizički rad. ne ulazite u vodu da biste napravili dekompresiju. Datum i vrijeme ronjenja te rezervacije. Sigurnosni dekompresijski zastanak se preporuča na kraju svakog ronjenja. Pravilno korištenje plana ronjenja. Ovo sve ponovite za ponovljeno ronjenje Zapamtite NAUI plan ronjenja je dobar način da se prati profil ronjenja. Ovo planiranje radi se neposredno prije odlaska na ronjenje . Treba prikupiti podatke koga kontaktirati u slučaju hitnoće posebno za egzotične zemlje. koristite običnu olovku kada pišete po pločici da se može izbrisati sa gumicom ili oprati sa deterdžentom. koristite slijedeće veće vrijeme dna Zapamtite da ronjenja sa dekompresijom treba izbjegavati. Dijelovi planiranja ronjenja su dugoročno planiranje pomoću kojeg se utvrđuje cilj ronjenja. Olakšava nam samo ronjenje te će nam pomoći da se izbjegne gubljenje vremena i novca .nadmorske visine koriste se posebne tablice. odnosno 48 sati ako ste ronili sa dekompresijskim zastankom ili ako ste preskočili obvezatnu dekompresiju. Upotrebljavati ronilačke tablice naučiti ćete na tečaju ronjenja s vašim Instruktorom IZRADA PLANA RONJENJA: Namjena plana ronjenja u biti je način da se sistematski vode podaci o ronjenju. Te da se plan iskoristi u mokrom okruženju kako bi imali sigurnije lakše i zanimljivije ronjenje. Pričekajte najmanje 24 sata prije leta nakon ronjenja u granicama krivulje sigurnosti. vježbanje. Te postupke vezane uz komunikacijsku opremu te opremu za davanje kisika. Dolaskom na mjesto ronjenja moramo procijeniti uvjete za ronjenje i odlučiti da li roniti ili ne. Odabrati točke ulaska i izlaska te smjer ronjenja Planiranje prije samog urona treba dogovoriti signale koji mogu biti vizualni i zvučni. Ako je obvezatan deko zastanak izostao. Korak treći uključuje da zabilježite slovo početne grupe ponavljanja. te vremena u mokrom okruženju. Dugoročni plan radi se kod kuće puno prije vremena ronjenja. Smanjuje rizik i poteškoće na najmanju moguću mjeru. dokupiti potrebne stvari. mjesto i alternativno mjesto. Kratkoročno planiranje uključuje kontrolu opreme. Te četvrti da zabilježite vrijeme površinskog intervala i vrijeme krajnje grupe ponavljanja. za odvajanje partnera ili potrošen zrak. bit će vam lakše PLANIRANJE RONJENJA Planiranje ronjenja osigurava nam maksimalno uživanje u ronjenju. Provjera plovnosti uključuje 35 .

te čini ronjenje sigurnijim i ugodnijim. tko je vođa ronjenja. Stani te gore i dolje. Dvoje ljudi može vidjeti više stvari i podijeliti zajedničko iskustvo. Moraju pomoći jedan drugome da prate vrijeme. smjer. načini na koje ronioci komuniciraju različiti su a možemo ih podijeliti na vizualne i zvučne. Imam malo zraka (rezerva). Hitnoća. Kako funkcionira sistem partnera. ako ne pronađete partnera izroniti.Ako se odvoje. Uvijek je ključ znati gdje se nalaziš i pratiti put. Služe dodatne ruke i oči koje mogu pomoći na više načina. A zvučni signali su zviždaljka na površini te udaranje po boci.. NAVIGACIJA Navigacija pod vodom neophodna je da bi se izbjegla duga. provjerite da je signal primljen Zapamtite da ronioci komuniciraju sa vizualnim i zvučnim. signale. Signali trebaju biti jasni i određeni . Partner predstavlja dodatne ruke i oči. Navigacija pomoću kompasa neophodna je za ronjenje u mutnim vodama ili noću. Procedure za ronjenje u paru uključuju dogovor o raznim detaljima ronjenja. učinite to jasno. I na kraju provjeriti da li regulator radi ispravno. Standardni ručni signali su O. tražiti se 1 minutu. Ovo su najvažnije i takozvane standardne procedure. procedure u slučaju hitnoće. bilo čega što možemo primijetiti i zapamtiti pod vodom. Zapamtite nikada ne roni sam. Neke od najboljih prirodnih referenci su sunce i sjene. tako da jedan drugome trebaju pomagati prilikom oblačenja i poteškoća sa opremom. Prvenstveno da znate gdje se točno nalazite.provjeru pojasa sa utezima te provjeru kompenzatora plovnosti. Zapamtite da je planiranje ronjenja je bitno za sigurnost i kvalitetu ronjenja. Namještanje i praćenje kursa najjednostavnije je koristiti oznaku indeksa na pomičnom prstenu ili 36 . pomoć. Daj mi zrak. nepotrebna plivanja te da se područje ponovno može točno pronaći. Prije ronjenja dogovorite cilj. dubina i oblik terena. Kada šaljete signal. Vizualni signali su ručni signali. Opasnost. potvrdite ga. podvodna pločica za pisanje te bove na površini. Nelagoda. Nemam zraka.K. SIGURNOST U RONJENJU SISTEM PARTNERA Sistem partnera definiran je kao dva ronioca koje se pod vodom nalaze na tolikoj udaljenosti jedan od drugoga da se mogu dodirnuti. Provjeriti da je dovod zraka otvoren te tlak zraka u boci. Ronilački partner je netko tko se nalazi na udaljenosti dodira svo vrijeme ronjenja. Kada primite signal. ( 4 načina ). gibanja vode te formacije kao što velika kamenja i slično. Prirodna navigacija je navigacija pomoću prirodnih referenci tj. ostajući uvijek na istoj strani . dubinu. procedure ako se izgube. Kao i za sve ostalo tako postoje i procedure za ronjenje u paru. Nešto nije u redu. Zajedno se uranja i izranja Rone bok uz bok. pod vodom. ograničenja. KOMUNIKACIJA Komunikacija. mogu biti i drugačije ali to moramo dogovoriti prije ronjenja. potrošnju zraka te pomoći u slučaju hitnoće.

te slijedite kurs. nemojte koristiti lijekove jer djeluju na nervni sustav . Da bi spriječili zapletanja treba izbjegavati ronjenje u područjima gdje postoji povećana opasnost od zaplitanja. U slučaju da se zapušete signalizirajte partneru prekinite fizičku aktivnost te se smirite. Prirodne reference su pomoć za opću navigaciju dok je kompas je potreban za točnu podvodnu navigaciju. razmisliti. djelovati. Sindrom panike je osjećaj nelagode ili straha uzrokuje ubrzano disanje. Da metali mogu prouzrokovati devijaciju kompasa a kada ronite prvo odredite. Panika je nesvrsishodno djelovanje i moramo je spriječiti što ranije. Kada postoji opasnost od nastupa panike treba zaustaviti aktivnost i kontrolirati disanje te riješiti problem. hladnoća. Zapamtite opća pravila za bilo koji problem za vrijeme ronjenja su : stati. pritisnutost mišića te dehidriranost. primjenjujemo kao zadnju opciju u slučaju da je ronilac u nesvijesti ili tik pred tim . adekvatna termička zaštita te pripremljenost za ronjenje. Problemi se mogu javiti prilikom ronjenja na olupinama. izron s uspostavljanjem plovnosti. izron na alternativni izvor zraka ( engl. Morska bolest može nastati na brodu kod dolaska na mjesto ronjenja. Grč se otklanja istezanjem mišića a prevencija je trening. Događa se jer metali djeluju na magnetske silnice i zato treba izbjegavati postavljanje metalnih predmeta u blizinu kompasa. Kompas mora biti poravnat sa tijelom a moramo gledati preko kompasa. Kursovi koje koristimo su recipročni ili povratni te trokut i četverokut. Disorjentacija nastaje u uvjetima smanjene vidljivosti da bi se izbjegla koristite kompas. Treba gledati u daleke i nepomične objekte. Bratsko disanje traži dobru uigranost partnera smirenost i koncentraciju . Zato moramo biti upoznati sa svojom ali i partnerovom opremom. Ako nema zraka što je gora opcija primjenjujemo kontrolirani plivajući izron kao posljednje rješenje ako nemamo alternativni izvor zraka ili partnera u blizini. bratsko disanje. Nakon što ste otklonili grč promijenite tehniku plivanja. jedino tako nas kompas može voditi u željenom smjeru. te navigacije pomoću kompasa. Naravno najbolja je prevencija. Dobra navigacija je kombinacija prirodne i navigacije pomoću kompasa. kod plivanja u valovima ali i pod vodom uslijed većih valova čiji se utjecaj osjeća na dubini. Zapamtite navigacija je potrebna i vrijedna vještina koja olakšava ronjenje. Opća pravila kako reagirati su stati. U realnoj situaciji nije imalo jednostavno. razmisliti. nepravilno disanje dovodi do povećanja straha a taj ciklus se nastavlja dok ne nastupi panika. Kod prekida dovoda zraka u slučaju da imamo malo zraka treba primijeniti normalan izron.na pokretnom disku unutar kompasa. Izron na alternativni izvor zraka najbolja je opcija a i najmanje rizična. PROBLEMI VEZANI UZ RONJENJE Najčešći problemi vezani uz ronjenje: Grčevi su problemi s cirkulacijom faktori koji utječu na dobivanje grča su netreniranost . Ključ sprječavanja panike je kontrola disanja POMOĆ I SPAŠAVANJE 37 . Najefikasnija podvodna navigacija je kombinacija prirodne. Ljudi se na to s vremenom priviknu. Dodatni trening navigacije je potreba svakog tko želi biti dobar ronilac. djelovati. Poteškoće sa opremom u većini slučajeva su plod neznanja i iskustva u rukovanju s opremom a puno manje kvarova. Zapuhivanje se događa kod manje iskusnih ronilaca kada precijene vlastite mogućnosti ili nastaju zbog nekog straha. ESA ). Devijacija je odstupanje kompasa uslijed prisustva metalnog tijela u blizini kompasa. Izron u slučaju hitnoće sa pozitivnom plovnošću. Dodatna obuka je poželjna i potrebna te ja kao takva dio naprednog tečaja. Zapletanje je često tamo gdje ima ribarskih mreža i konopa. pojačana fizička aktivnost. tu do izražaja dolazi suradnja s partnerom i naravno ronilački nož. AAS ) .. Skoro sve poteškoće se mogu riješiti U slučaju ostanak bez zraka treba primijeniti neku od slijedećih procedura ( poredane su po redu kojim bi ih trebalo koristiti ) : kontrolirani izron u slučaju hitnoće ( engl.

Moramo primijeniti umjetno disanje u vodi što uključuje. Održavajte fizičku spremnost potrebnu za sigurno ronjenje. Postupci u slučaju hitnoće moraju se obavljati redom a to znači poslati po pomoć. davati mu 100% kisik te ga transportirati u rekompresijsku komoru . Zapamtite svi bi ronioci trebali biti pripremljeni za pružanje prve pomoći. krvarenja. prihvatljiva alternativa je plivanje sa ABC opremom. te jer je ronjenje fizički zahtjevna aktivnost. krvarenja te šok. utvrditi identitet. ronjenje u opasnim uvjetima. Pušenje. Žene ne bi trebale roniti za vrijeme mjesečnice ako se loše osjećaju. te kada su u drugom stanju. povrede vezane uz tlak te povrede izazvane opasnim morskim životinjama. otvoriti i provjeriti dišne putova. Žene bi trebale izbjegavati ronjenje za vrijeme mjesečnice. prvo uspostavite pozitivnu plovnost. Ako je potrebno vuči umornog ronioca do obale ili broda. Zapamtite. zadužiti nekoga da bilježi sve podatke te otpratiti unesrećenog do komore. dati dva udaha. ronilački udesi se mogu spriječiti. precjenjivanje sposobnosti. Procedure za davanje umjetnog disanja u vodi su : otvoriti i provjeriti dišne putove. ako se ne osjećaju dobro a ronjenje za vrijeme trudnoće treba izbjegavati. Da bi bili što bolje pripremljeni za spašavanje najbolje je proći dodatnu obuku iz prve pomoći i reanimacije te tehnika spašavanja u ronjenju (Rescue Diver) Kod spašavanja treba roniocu pomoći da uspostavi pozitivnu plovnost te mu pomoći da se odmori i uspostavi normalno disanje. Treba biti spreman za pružanje prve pomoći kod ronilačkih udesa ZDRAVLJE I TJELESNA SPREMNOST Dobro zdravstveno stanje je bitno zbog promjena u tlaku. nepravilna opremljenost ili nedostatna opremljenost ili obuka i ronjenje pod utjecajem alkohola ili droge. reanimacije i tehnike spašavanja. davati svakih pet sekundi 1 udah usta na usta ili nos na usta dok unesrećenog transportirate nastaviti sa umjetnim disanjem. Zapamtite budite zdravi. te roniti u skladu sa njima. te ga treba raditi svake dvije godine. te im dalje pomognite ako je potrebno. Liječnički pregled je obvezatan. te ih otpremiti u rekompresijsku komoru. Kod povreda povezanih sa tlakom a koje su specifične za ronjenje treba unesrećenog staviti na leđa ili lijevi bok. saslušati partnera unesrećenog. Tjelesna spremnost je sposobnost da ispunite zahtjeve aktivnosti a najbolji način da budete spremni za ronjenje je da često ronite. Navike koje bi trebalo izbjegavati 12 sati prije ronjenja su pušenje. alkohol te droge. Pet glavnih područja prve pomoći su : prestanak disanja i cirkulacije. 38 . Ronilac u nesvijesti se mora što prije dopremiti na površinu. bolnice itd. Da bi ih spriječili moramo znati svoje granice. Kada je roniocu potrebna pomoć. šok. te korištenje droga prije ronjenja treba apsolutno izbjegavati. očistiti usnu šupljinu.Uzroci ronilačkih udesa su prekoračenje vlastitih ograničenja. Moramo transportirati unesrećenog te mu istovremeno davati umjetno disanje što nije nimalo lagano. neka se odmore i smire disanje. Glavna područja prve pomoći prestanak disanja ili cirkulacije. te bi trebali posjedovati opremu za prvu pomoć te koga alarmirati ako je potrebno. Roniti samo u dobrim uvjetima. Svake dvije godine napravite zdravstveni pregled. Osobe sa povredama izazvanim tlakom treba se davati kisik. PRVA POMOĆ I PROCEDURE U SLUČAJU HITNOĆE Prva pomoć i procedure u slučaju hitnoće prije svega zahtijeva pripremu i vježbanje te oprema za prvu pomoć. Zatim jedan udah svakih pet sekundi. kršenje pravila za sigurnost ronjenja. Osim ovoga moramo imati podatke koga alarmirati. dogovoriti evakuaciju. očistiti usnu šupljinu dati dva inicijalna udaha usta na usta ili nos na usta. Svi ronioci bi trebali savladati tehnike prve pomoći. poštovati pravila za sigurnost ronjenja i uvijek biti dovoljno obučen i opremljen. Spašavanje ako je ronilac u nesvijesti moramo mu uspostaviti plovnost i odmah izroniti. U mnogim stvarima žene su bolji ronioci od muškaraca Dobre navike ronioca uključuju pravilnu prehranu te adekvatan odmor. Signalizirati da se radi o hitnoći te početi sa reanimacijom. opijanje.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->