Scuba Diver - Skripta za tečaj

Samo za internu upotrebu.

1

Predgovor Ova skripta namijenjena je svim polaznicima NAUI početnog tečaja ronjenja. * U njoj se nalaze osnovni podaci koje ćete zajedno sa instruktorom proći za vrijeme tečaja. Skripta se sastoji od 6 poglavlja, te dodatka sa popisom i objašnjenjem važnih pojmova. Svako poglavlje obrađuje jednu nastavnu jedinicu. Skripta predstavlja samo mali okvir i početak vašeg otkrivanja jednog novog, i za nas, ljude, kopnena bića, potpuno drugačijeg, svijeta. Imajte na umu da stalno treba učiti, jer svijet se konstantno mijenja. Podatke ćete pronaći na Internetu, knjigama o ronjenju, časopisima, ………. Ako imate nove ideje, zamisli, pitanja, javite nam se. “Znanje je moć” , a glavni moto NAUI-a je “Znanjem do sigurnosti “. Pa stoga idemo učiti. Što je NAUI ? NAUI je skraćenica za National Associtation of Underwater Instructors – međunarodna udruga ronilačkih instruktora. NAUI je osnovan 1959 godine SAD-u te je najstarija američka asocijacija. NAUI je neprofitno udruženje ronilačkih instruktora Osnovni cilj je obuka, putem kvalitetnih tečajeva i programa, za ronjenje u sigurnosti. Da bi postigao zacrtane ciljeve NAUI priprema i organizira profesionalne tečajeve i određuje minimalne standarde za svaki tečaj, razvija programe i proizvode koji pomažu profesionalcima pri podučavanju i nadziranju ronilačkih aktivnosti. Glavni moto NAUI-a je “VEĆA SIGURNOSTI RONJENJA KROZ OBRAZOVANJE” Prvi instruktorski tečaj je održan 1960 g. u Hustonu (Texas). 1972 g. NAUI postaje član tehničke komisije CMAS-a. 1985 g. istupa iz CMAS-a jer je CMAS htio ograničiti njegovo djelovanje samo na područje SAD-a. Istovremeno se osniva NAUI International. S godinama otvaraju se regionalni centri u cijelom svijetu koji pripremaju i prevode didaktičke materijale. 1996 g. kao posljedica svoje sveprisutnosti u cijelom svijetu NAUI mijenja ime u NAUI WORLDWIDE. U Europi NAUI ima sjedište u Nizozemskoj, od kuda će doći i vaše ronilačke iskaznice. Godine 2007-e NAUI je svoje programe certificirao te kao takav uveo ISO standard te CE norme za tečajeve. NAUI uvodi i novi moto NAUI – Just Dive! NAUI sudjeluje u mnogim programima diljem svijeta za očuvanje okoliša i zaštitu flore i faune. Na kraju NAUI je jedno od prvih udruženja koje je odobrilo upotrebu mješavina i “rebreathera”. NAUI U SVIJETU Nakon što je 1959 g. NAUI osnovana 1968 g. otvara prvi “service centar” izvan SAD-a u Japanu. Tokom posljednjih trideset godina NAUI otvara područne centre u više od 25 država. U svrhu lakšeg poslovanja NAUI otvara servis centre za pojedine dijelove svijeta, te za pojedine države imenuje Repesentative koji su spona između članova i glavnog ureda. RONJENJE Ronjenje je jedinstven sport. I podvodnom svijetu možete promatrati jedinstvenu ljepotu riba koje plivaju oko živopisnih koraljnih grebena, uživati u plivanju s dupinima ili kitovima. Kao ronilac možete vidjeti povijest, otkriti potopljena blaga i brodove. Ronjenje je sport koji možete prakticirati svugdje u svijetu. Od hladnih voda Norveške do koraljnih grebena u tropskim morima. Da biste ronili ne trebate biti stručnjak. Možete uživati u uzbuđenjima koje pruža ronjenje kad završite tečaj Scuba Diver.

2

NAPREDNI TEČAJEVI (ADVANCED SCUBA DIVER) AJEVI Postoje i napredni tečajevi koji ć vam omogućiti da steknete neka nova saznanja o ronjenju, no ajevi će iti ovaj tečaj Scuba diver je prva stepenica u ronjenju i omogu uje Vam da ronite na ve ver omogućuje većini ronilačkih pozicija u svijetu. Ronilačka oprema izgleda komplicirano i glomazno no vrlo je jednostavna za ka upotrebu. Kao i automobil, nije potrebno znati kako radi da biste se njime vozili Nakon prvog vozili. tečaja moguće je ODMAH upisati napredni te aj ronjenja(ne treba vam odre e tečaj određen broj ronjenja) ŠTO JE RONJENJE? Roni se s zrakom komprimiranim u ronila ronilačkoj boci koja se nosi na leđima. Zrak dobivamo preko đima. regulatora koji smanjuje pritisak boce na pritisak okolne vode. Osim ronjenja sa ronila ronilačkim aparatom možemo roniti i na dah. To je ronjenje bez ikakvih ronila ronilačkih aparata za disanje. ronilač Jednostavno zadržite dah i zaronite pod vodu. Osnovni cilj ovog tečaja je ronjenje sa ronila tečaja ronilačkim aparatom no vaš instruktor učit će vas i ronjenju na dah. Osim sa zrakom sportski ronioci koriste i čit će Nitrox (EANx) koji je mješavina zraka i kisika (Kisik=24 do 40%) OPASNOSTI VEZANE UZ RONJENJE Naravno u svakoj avanturi postoji uvijek doza rizika, i to morate razumje prije nego postanete razumjeti ronioci.U većini slučajeva ronjenje je jednostavan i zabavan sport. Ponekad ronjenje može biti ajeva stresno kao kod ronjenja u strujama, po velikim valovima ili u jako hladnoj vodi. Prije samog tečaja morate popuniti karton s povijesti bolesti. Obavezan je lije aja bolesti. liječnički pregled. Najveća opasnost je da možete doživjeti ronila a ronilačku nesreću ili poginuti pod vodom ili na površini. u Iako se to vrlo rijetko događa treba znati da rizik postoji. a Kao ronilac morate znati taj rizik i preuzeti odgovornost za vlastite postupke. odgovornost Ova skripta objašnjava svaku vrstu rizika povezanu s ronjenjem. Ako ste maloljetni vaši roditelji također moraju biti upoznati s opasnostima ronjenja. Oni vam moraju potpisati odobrenje. er OBAVEZE POLAZNIKA TEČAJA ČAJA Kao polaznik morate prisustvovati svim teorijskim i prakti nim lekcijama. Ako koju lekciju propustite te praktičnim dogovorite se s instruktorom kad ćete je nadoknaditi. Morate znati primijeniti nau ete naučeno u praktičnom ronjenju. Prva ronjenja ćete započeti u bazenu ili zatvorenoj vodi. Nakon što ste nau vježbe vaš instruktor eti Nakon naučili će vas odvesti na ronjenje u otvorene vode. e Prije nego dobijete ronilačku iskaznicu morate s uspjehom završiti teorijski i prakti ku praktični dio tečaja. ŠTO JE RONILAČKA ISKAZNICA KA Ronilački tečajevi NAUI verificirani su u Hrvatskoj od ministarstva kulture i sporta. ajevi NAUI ronilačka iskaznica priznata je u cijelom svijetu. Za sve ronila ke teč ka ronilačke tečajeve postoje standardi kojih se instruktori moraju pridržavati i koje vi morate zadovoljiti da biste završili te tečaj. Sa ronilačkom iskaznicom moći ćete kupiti dozvolu za ronjenje, napuniti boce, iznajmiti opremu…. ći ćete

3

Njega i održavanje maske je jednostavna poslije ronjenja opere se u slatkoj vodi i spremi najbolje u originalnu kutiju. kao i za ronjenje na dah. Kod izbora najvažnije je da vam maska odgovara tj.RONILAČKA OPREMA Ubrzani razvoj ronilačke opreme nakon drugog svjetskog rata približio je ronjenje svima. ronilački kompjuteri… Te time ronjenje postaje dostupno svima. te spriječiti lomljenje 4 . najvažnije karakteristike su da odgovara obliku lica. Veliki korak u razvoju ronjenja omogućio je prvi jednostupanjski regulator koji su konstruirali Gagnan i Cousteauo. izbor je individualan. peraje i disalicu. jasna podvodna slika ). U poglavlju o ronilačkoj opremi učit ćemo o upotrebi ronilačke opreme. Pravilan odabir ronilačke opreme je bitan za ugodno ronjenje. konačna odluka ipak ostaje na vama. Pravilnom brigom produžit ćete vijek trajanja. osnovna oprema za ronjenje s ronilačkim aparatima i dodatna oprema. U ovom poglavlju govoriti ćemo o karakteristikama koje morate imati na umu pri pravilnom odabiru ronilačke opreme. Naočale za plivanje neprihvatljive su. brtvi. segment za nos s kojim je lako kompenzirati. Osim ovoga u proširenom smislu mislimo i na dodatke kao što su kapuljača. Materijali od koji se proizvode su guma ili silikon (obrazina) s tim da je silikon trajniji pa je skoro istisnuo gumu. čizmice i rukavice. o održavanju i odabiru ronilačke opreme. Loše odabrana maska ili peraje mogu vam pokvariti ronjenje. zbog nemogućnosti izjednačavanja tlaka. Krajem šezdesetih godina konstruiran je prvi dvostupanjski regulatori a kasnije i kompenzatori plovnosti. maska koja odgovara obliku lica “zalijepit” će se čim ju prislonite na lice sa zabačenom glavom u nazad. Masku ne treba izlagati direktnoj sunčevoj svijetlosti . Volumen maske ovisi svrsi za koju služi. Zapamtite izbor tipa maske je individualna stvar. zato ju treba isprobati prilikom kupnje. maske malog volumena koriste se za ronjenje na dah. Dakle oprema koja nam služi za ronjenje. prilagodljiv remen. Ovo poglavlje podijeljeno je u tri dijela: ABC oprema. te prije svega da odgovara licu te da je udobna. te da je udobna. Što se tiče vidnog polja neke maske imaju povećano vidno polje što je korisno ali ako imaju bočna stakla slika u njima je iskrivljena zbog loma svijetlosti. Silikon može biti proziran ili crn. stvarajući zračni prostor ispred očiju ( oštra. Također svi veći proizvođači proizvode maske u koje je moguće ugraditi dioptrijska stakla. Maske koje su pogodne za ronjenje moraju imati sigurnosna stakla(tempereted). Reći ćemo koji su najčešće greške i zablude pri odabiru i održavanju opreme. obrazinu koja dobro brtvi. Postoje više tipova maski neke imaju i nepovratne ventile. ABC OPREMA Kad kažemo ABC oprema mislimo na masku. MASKE Maska je namijenjena da omogući gledanje pod vodom.

Kod peraja kao i kod sve ostale opreme najvažnije je da vam odgovara i da je udobna. Tip disalice je stvar individualnog izbora. Kod izbora treba izabrati tip koji odgovara području ronjenja te izabrati dužinu i tvrdoću lista prema snazi nogu. Zapamtite: disalice su potrebne da bi se čuvala energija prilikom plivanja. 5 . Dva su osnovna tipa sa i bez ventila za pražnjenje. Peraje se razlikuju po veličini i tvrdoći lista. To jest da možemo plivati s pogledom pod vodu. Najvažnije karakteristike su udobnost i da odgovara. da je minimalno savinuta zbog otpora disanja i naravno da je udobna i da odgovara. Održavanje uključuje: ispiranje u slatkoj vodi nakon uporabe te čuvanje od sunca. veličina se treba odabrati prema tome. Osim maske. Disalica spada u obaveznu opremu jedan od razloga za to je to što se tijekom ronjena mogu promijeniti vremenski uvjeti pa se desi da ronilac izronu u uzburkano more. Na disalice se mogu montirati i anatomski usnici. da li odgovaraju. Da pet primarnih faktora koje treba uzeti u obzir prilikom odabira peraja su : tip. veličina lista te tvrdoća lista. Dobra je praksa da disalica ima reflektirajuću traku na vrhu ili traku jarke boje da bi nas sudionici u vodenom prometu vidjeli. te da se ne troši zrak iz boce. Što je list tvrđi i duži to su peraje brže ali je veći otpor pa se i mišići nogu jače umaraju te često dolazi do grčeva. Mogu biti jednostavne. te zrak iz boce. Disalice s ventilom za pražnjenje su skuplje i manje trajnosti ali ih je lakše isprazniti. Disalica se stavlja se na lijevu stranu maske razlog za to je montiranje regulatora na desnu stranu. čuvanje od sunca te pravilno spremanje. udobnost. posebno kod dužeg odlaganja. disalica se pričvršćuje na lijevu stranu maske. Također nije nevažno da vam se oprema sviđa. Karakteristike koje moraju zadovoljavati su: dovoljno velik promjer (2 cm). pogotovo kod netreniranih ronilaca (početnika). bez da ga žulja. Kada je disalica na mjestu ronilac bi se trebao osjećati ugodno. stiska i slično. ali disalice sa napravama za zatvaranje su neprihvatljive. maksimalna dužina 30 – 35 cm. kompozitivnih materijala te gume. nož. Materijali od kojih se proizvode osim silikona koji je najzastupljeniji proizvode se i od grafita. te pojas sa utezima.DISALICE Disalice služe da bi se prilikom plivanja sačuvala energija. ako je potrebno koristimo i ronilačko odijelo. disalice i peraja prilikom ronjenja na dah. pa i kompenzator plovnosti za ronjenje na dah. Treba paziti da list peraja nije savinut duže vrijeme jer može doći do deformacija. U takvim uvjetima disalica može biti presudna za siguran izlaz iz mora. PERAJE Peraje su namijenjene da omogućuju velikim mišićima nogu da se koriste za propulziju samim time možemo brže plivati a ujedno nam oslobađaju ruke za ostale namjene. Materijali koji se koriste za usnike su guma i silikon a cijev je od plastike. plastike. Ako se nose čizmice. anatomske s rebrastim fleksibilnim crijevom itd. Održavanje uključuje ispiranje u slatkoj vodi poslije uporabe. Zapamtiti treba da tip peraja koje se koriste ovisi o lokalnim uvjetima ronjenja. Držali disalice mogu biti takvi da disalicu lako skinemo. Postoje dva osnovna tipa: s otvorenom petom (kao na slici) koje se više koriste kod ronjenja s bocama dok se peraje sa zatvorenom petom više koriste za ronjenje na dah. Izbor dsalice uključuje isprobavanje da li odgovara.

Rukavice služe kao termička i mehanička zaštita bitno je da u njima možete normalno baratati svom ronilačkom opremom kao i bez njih . čuvati na hladnom mjestu. Zipovi nam omogućavaju lakše oblačenje i skidanje odijela ali na mjestima gdje se nalaze propuštaju vodu pa nas hlade. to se radi preko ventila za upuhivanje i ispuhivanje. o temperaturi vode u kojoj se roni. U tropskim morima koriste se odijela napravljena od likre ili neoprena debljine 0. Suha odjela kompliciranija su ali imaju bolju termičku zaštitu. za suho dojelo I kao dodatna opcija. da prije kupnje probate što veći broj modela te pamtite veličine koji vam odgovaraju za pojedine proizvođače. Debljina odijela ovisi o stupnju termičke zaštite tj. posebno na većim dubinama. Pošto su suha moramo ih dopunjavati sa zrakom kako povećavamo dubinu te prazniti tijekom izrona. Zapamtite da ronilačka odijela sprječavaju prevelik gubitak tjelesne temperature. Termička zaštita ovisi težini pododjela možemo (mjeri se u gramima). ne zaboravite podmazivati zipove. Mogu biti suha ili mokra. čizmice i rukavice služe da spriječe gubitak tjelesne topline. čizmice i rukavice a namjena im je ista kao i odijelima. Za odijela se treba brinuti kao i za ostalu ronilačku opremu. Kapuljače su standardne. točnije to je guma koja u sebi ima mjehuriće zraka. Napravljene su od neoprena. Rukavice bi uvijek trebalo nositi. Kod upotrebe suhog odijela neophodna su i prikladna pododjela. problem nastaje kod kupnje odijela jer je teško isprobati odijelo u dućanu. Kroj odijela mora biti udoban. te povrede.5mm ta odjela više su zaštita od žarnjaka i mehaničkih ozljeda nego termička zaštita. Izbor odijela prvenstveno ovisi prvenstveno o temperaturi vode u kojoj će se roniti. Dva su osnovna tipa ronilačkih odijela a to su mokro i suho ronilačkog odijela.RONILAČKA ODIJELA Odijela su namjena da bi osigurala zaštitu od povreda te da spriječe gubitak tjelesne temperature. dvodijelna te razne kombinacije. podmazivati zipove te izvršiti popravke što prije. Kod nas je češća upotreba mokrih odijela zbog uvjeta u moru te jednim djelom zbog cijene. Mokra odijela izrađena su od neoprena a razlikuju se po debljini i to od 10 do 3mm. To zahtijeva određenu vještinu i znanje za pravilnu upotrebu. Mokra odijela moraju vam odgovarati kao druga koža. Neopren ja materijal koji je napravljen od gume i zraka. Rješenje za to je. 6 . Ta odjela imaju vodonepropusne zatvarače koje je potrebno mazati s voskom. Kapuljače. te povrede. Čizmice nam omogućavaju lakše i sigurnije hodanje kopnom te lakše ulaske te izlaske iz vode ujedno su i termička zaštita. Za ronjenje u suhom odijelu potrebna je dodatna obuka. to znanje stječe se na NAUI tečaju specijalnosti – suho odijelo. Kod nas u hrvatskoj najčešća su dvodijelna odijela debljine 5mm Održavanje ronilačkog odijela sastoji se od toga da ga treba isprati u slatkoj vodi nakon uporabe. Krojevi su vrlo različiti tako da postoje jednodijelna . za hladnu vodu. ali za ronjenja sa suhim odijelom mora se proći specijalistička obuka . U dodatnu opremu spadaju: kapuljače.

da ga u slučaju potrebe možete lako pronaći i odbaciti. ne stavljajte slobodni kraj pojasa pod KPL ili zategnuti dio pojasa. Tako čete s polupunim plućima lebdjeti tj. da nisu raspucani. Tipovi utega su odvojeni koji se nalazi na pojasu ili integrirani u kompenzator plovnost. Poželjno je da koristite “ osigurače olova” na slobodnom kraju pojasa kako olova ne bi iscurila. Kod nas se najviše koriste obični na platnenom remenu sa inox kopčom. koristite “desni” sistem za otkapčanje. Da sistem utega može biti odvojen ili integriran. Ne ronite sa previše olova. kopča se treba otkopčavati u desno. iskusni ronioci trude se nositi što manje olova. Nakon ronjenja dovoljno ih je isprati . koji pružaju veći komfor. Kod pojaseva s utezima bitna je i kompenzacija koja je potrebna jer se odijelo tanji povećanjem dubine na kojoj ronimo( stiskanje mjehurića zraka u neoprenu) Kod izbora treba imati na umu da se elastični pojasevi koji automatski kompenziraju smanjenje obujma struka kako se tlak povećava. Takvo stanje još nazivamo neutralna plovnost. Radi vlastite sigurnosti prilagodite dužinu tako da kraj pojasa bude slobodan.SISTEM UTEGA Utezi su namijenjeni bi neutralizirali pozitivnu plovnost ronioca. sa brzim Utezi moraju imati kopču otkopčavanjem (oslobađanje u hitnoći ). preporučuju se za ronjenje sa debljim odijelima ( kada se roni u hladnoj vodi ) . Razlog tome je da moraju manje koristiti kompenzator plovnosti a i manje se opterećuje kičma. Utezi su pravilno izbalansirani ako s njima i svom opremom u vodi s punim plućima plivate a praznim tonete. Treba paziti da su krajevi pojasa kompaktni tj. držite olova tako da ih uvijek lako možete odbaciti. A najvažnija karakteristika je da ima brzo oslobađajuću kopču. Pravilno namjestite pojas. koju ronilac ima prvenstveno zahvaljujući odijelu. Tipovi utega su. standardni olovni odljevi osim ovih mogu biti i okrugli ili zakrivljeni radi udobnijeg nošenja. manje se umaraju te troše manje zraka. Iz navedenih razloga lakše im je roniti. kako na pojasu tako i u konpenzatoru plovnosti. ne koristite previše olova Kako odrediti dovoljnu količinu olova ? Jednostavno morate probati. Postoje i utezi koji su punjeni sačmom. mora slobodno visiti radi lakšeg oslobađanja u slučaju hitnoće. Zapamtite da je namjena sustava utega je da djeluje kao protuteža pozitivnoj plovnosti koju vam daje ostala oprema. 7 . Neoprensko odijelo u samom materijalu sadrži zrak a suho ga ima kao izolacijski sloj. Pojas mora biti slobodan. biti ćete neutralni.

Sa bocama treba pažljivo rukovati. a hidrostatski svake ti godine. Kod odlaganja boca na duže vrijeme potrebno je u boci ostaviti 20 do 30 bara da ne dođe do ulaska vlage i posljedica koje iz toga proizlaze. a uobičajeni radni tlakovi su 200 i 232 bara. Osim ovih informacija mogu imati i serijski broj. Oznake na bocama moraju imati . ne ostavljati ih u uspravnom položaju. 8 . Zapamtite da postoje različiti tipovi i veličine boca za razne potrebe. Razlog za to je cijena.12. tako postoje boce koje se mogu maksimalno puniti do 200. Dva osnovna tipa ronilačkih boca su čelične i aluminijske. zabranjen transport punih boca u osobnom automobilu. 15 i 18 litara. Uobičajene veličine su 10. volumen. Kod transporta boce trebaju biti dobro učvršćene i ne smiju biti izložene direktnom sunčevom svijetlu zbog zagrijavanja i povećanja tlak u njima. osigurati ih za vrijeme transporta. Treba reći da je u E. To znači da je unutarnji volumen boce npr. 232. materijal. Čelična boca također ima plastičnu stopu koja služi za zaštitu dna boce te omogućuje boci da stoji uspravno. Mnoge boce imaju i zaštitnu mrežicu koja služi kao mehanička zaštita boje i zaštitnog premaza. težinu te datum A-testa ili datum proizvodnje(za nove boce). Ronilačke boce treba jednom godišnje vizualno testirati. Kada rukujemo s bocama treba paziti da boce ne lupaju po podu ili međusobno da ne dođe do oštećenja iz istog razloga ih nikada ne ostavljamo uspravne. Hidrostatski test radi se svake tri godine za čelične i svake dvije za aluminijske boce on se radi prilikom A-testiranja a propisan je zakonom. 12. 15 i 18 litara. ime proizvođača. Također su namijenjene da se komprimirani zrak sigurno čuva na visokom tlaku Dva su osnovna tipa aluminijske i čelične. serija itd. Održavanje i čuvanje boce sastoji se od ispiranja u slatkoj vodi nakon korištenja. te ostaviti 30-tak bara u boci kada se ne koriste duže vrijeme. Također mogu biti i karbonske koje su rijetke unatoč mnogim prednostima. Za sportska ronjenja kod nas najčešće se upotrebljava 15litarska čelična boca s radnim tlakom od 200bara. Također su razlike u radnom pritisku. 12 litara. radi tak. U. Razlikujemo ih po veličini najčešće su one od 10. te redovitog vizualni pregled(jednom godišnje). Izbor ovisi o vrsti ronjenja kojom se želite baviti te osobnom potrošnjom zraka. te 300 bara tlaka.RONILAČKE BOCE Ronilačke boce služe da bi veliki volumen zraka stavili na malo prostora koji je pogodan za nošenje pod vodu.

Također Din-ski mogu biti namijenjeni za tlakove do 300bara a INT do max 232 bara. Servisirati i ventile prilikom testiranja boca a ako se teško otvaraju ili zatvaraju servisirati ih odmah. Usnik sa nepovratnim ventilom koji je montiran na deflatoru. Zapamtiti da ventili mogu biti “J” tip ( sa rezervom ) ili “K” ( bez rezerve ). Tipovi priključaka su DIN i INT (na slici) danas su sve zastupljeniji DIN-ski radi svoje veće pouzdanosti. te da je prikopčan na ramenu.Brtva koja se nalazi između regulatora i ventila naziva se O-ring. ne koristite suviše snage kod otvaranja i zatvaranja. Prilikom servisa boca treba pregledati i ventile. Osnovni tipovi su K ventil . Opcionalno može imati džepove. Ventil ima na kraju navoja cjevčicu dužine oko 8 cm kroz koju zrak izlazi iz boce a namjena joj je da spriječi ulazak nečistoće u ventil prilikom okretanja naglavačke. ili ako se teško otvaraju i zatvaraju ili ako nedostaje sigurnosni prsten. isperite u slatkoj vodi poslije korištenja.VENTILI BOCA Ventili boca služe tome da omoguće ili zaustave protok zraka iz ronilačke boce. ventil ima tijelo (cjevčicu) koja sprečavaju ulazak nečistoće u ventil. Osim toga na navoju ima rupicu koja služi da kroz nju izlazi zrak u slučaju da netko odvrće bocu koja je pod tlakom te tako upozori da je boca pod tlakom. jednostavni ventil kakvi se nalaze na gornjoj slici te J ventil odnosno ventil sa rezervom. 9 . Deflator koji ima veliki promjer. Naravno daje bitno da je odgovarajuće veličine. Za punjenje nam služi niskotlačni inflator. radi lakšeg pražnjenja. Ne pokušavajte sami napraviti servis to morate prepustiti ovlaštenom serviseru. On se danas sve manje koristi jer je kompliciraniji i skuplji a njegova upotreba gubi na važnosti upotrebom manometra koji je obavezan dio svake opreme. Savjeti za održavanje i čuvanje uključuju. spriječite oštećenja pravilnim rukovanjem i spremanjem . KONPENZATORI PLOVNOSTI Glavna namjena kompenzatora plovnosti je da omoguće da ronilac na površini postigne pozitivnu plovnost te još važnija da pod vodom može održavati neutralnu plovnost Tri su osnovna tipa okovratnik koji se danas više i ne koristi te “tehnički” KPL te model “jacket” Svaki konpenzatror plovnosti mora imati sigurnosni ventil koji je u biti prekotlačni ventil a služi da u slučaju prenapuhavanja kompenzatora ne dođe do njegovog pucanja.

5l za punjenje . Kod izbora najvažnije je izabrati regulator sa malim otporom prilikom disanja. Na svakom regulatoru u ronilačkom kompletu se nalaze još i visokotlačno crijevo te manometar odnosno konzola te niskotlačno crijevo koje se priključuje na inflator.Da bi znamo odabrati konpenzator najbolje je probati što više veličina i modela raznih proizvođača . U komplet koji nazivamo regulator ulaze prvi stupanj. Odvojeni drugi stupanj ( octopus ) spajamo s niskotlačnim crijevom na prvi stupanj.Briga i održavanje :nakon svake uporabe isprati ga iznutra i izvana slatkom vodom a sve popravke treba napraviti ovlašteni serviser Zapamtite da je namjena KPL-a je da omogući pozitivnu plovnost na površini te neutralnu pod vodom. Princip rada regulatora prvi stupanj regulatora spušta tlak zraka u boci na +10 bara tlaka okoline. Sigurniji prilikom udaraca pod vodom te da se rabe do većeg radnog tlaka (300bara).integrirane utege te rezervni regulator na inflatoru. Tri osnovna tipa KPL-a su : okovratnik. drugi stupanj. niskotlačno crijevo. usni inflator sa nepovratnim ventilom. te sigurnosni ventil. 10 . stremen(INT) ili vijak(DIN). zatim se taj zrak prenosi niskotlačnim crijevom do drugog stupnja u kojem se tlak od +10 spušta na tlak okoline. dovoljno široko crijevo deflatora. Poželjna karakteristika je lakoća disanja ( najvažnije ) a što se priključaka tiče prednost treba dati DIN-skim ispred INT priključaka. REGULATORI Drugi stupanj Prvi stupanj DIN Regulator INT Regulatori služe da roniocu daju zrak na zahtjev pod istim tlakom kao što je tlak okoline koja ga okružuju. i “jacket”. “tehnički” KPL. Druge poželjne karakteristike uključuju niskotlačni inflator. Najvažnija karakteristika KPL-a je odgovarajuća veličina. Skuplji modeli imaju i bocu od 0. Razlog za to je da su DIN.

niskotlačnog crijeva te drugog stupnja. bolje je potopiti ga nego tuširati. treba otvoriti ventil boce osim toga čim ste skinuli regulator sa boce. Voda ne smije ući u prvi stupanj. Kod odabira najvažniji kriterij je lakoća disanja. odmah nakon što se regulator montira na bocu. i odvojeni drugi stupanj ( octopus ). Osim ovih dijelova poželjni priključci uključuju : manometar. Regulator se sastoji od prvog stupnja. ili čim se pojavi problem. treba staviti zaštitnu kapu. paziti da se crijeva ne oštete. zato se ne smije ispušni gumb držat pritisnut. voda može u prvi stupnja kroz niskotlačno crijevo 11 . i to pod ambijentalnim tlakom. Ako je ispušni ventil drugog stupnja pritisnut prilikom pranja regulatora. koristiti zaštitu za crijevo. Ne podmazivanje regulatora Zapamtiti da je namjena regulatora je da dovede zrak na zahtjev. Kod ispiranja regulatora nakon ronjenja u slatkoj vodi . Procedure održavanja uključuju pravilo pranje. te redovito servisirati regulator u ovlaštenom servisu. regulator redovito servisirati u ovlaštenom servisu najmanje svakih godinu dana.Shematski prikazi rada prvog i drugog stupnja. niskotlačno crijevo KPL-a. Kod korištenja treba izbjegavati savijanja crijeva. paziti da voda ne uđe u prvi stupanj.

INSTRUMENTI Instrumenti. Četiri instrumenta koja se preporučuju su : manometar. Podvodni satovi služe za mjerenje vremena provedenog pod vodom.1% odstupanja ali kod analognih je često lošije. Dubinomjeri osim kazaljke za dubinu imaju i kazaljku za maksimalnu dubinu. Što se tiče održavanja treba izbjegavati udarce te ih oprati poslije svakog ronjenja. ne postoji nikakva zaštita od prskanja stakla manometra. manometar + dubinomjer. Devijacija je iznos za koji se igla kompasa okrene od Sjevera. Kod baterijskih kod promjene baterije treba zamijeniti O-ring. četiri su instrumenta koji su neophodni za ronjenje u otvorenim vodama. Analogni se prepoznaju po pokretnom prstenu (kronometar) a digitalni često imaju i dubinomjer. a zbog efekta metala koji se našao u blizini. Kad ronimo s kompasom gledamo u kompas i preko njega u smjeru ronjenja.1m) Točnost instrumenata trebala bi biti 0. zatvorena burdonova cijev. tijelo i kompas nam moraju biti u istoj liniji. termometar). analogni i digitalni. Dubinomjere možemo podijeliti na dva osnovna tipa . Osnovni dijelovi ronilačkog kompasa su . Na taj način pokazuje nam kolika nam je autonomija pod vodom a to je od izuzetne važnosti za sigurnost ronjenja. Kod upotrebe kompasa treba paziti na položaj tijela i držanje kompasa. podvodni sat i kompas. Poželjno je da je kompas što tanji a da se disk što teže zaglavljuje s obzirom na nagib. nju nakon svakog ronjenja treba vratiti na nulu. pokretni disk(on pokazuje sjever) . Nakon ronjenja obavezno oprati. Pažnja kod rukovanja s manometrom. Stoga ga prilikom otvaranja boce okrenite od sebe. Održavanje im je isto kao i za dubinomjere. Odstupanja od toga mogu biti iz dva razloga jedan je magnetska varijacija a to su nepravilnosti u zemljinom magnetskom polju. Manometar služi očitavanju tlaka zraka u boci. U konzolu može biti ukomponiran i ronilački kompjuter. Oznake koje nam govore da je sat napravljen za ronjenje su 100m. membranski i kapilarni koji se koriste za ronjenja na većim nadmorskim visinama). Točnost ronilačkih instrumenata može se osigurati sa inicijalnim i periodičkim provjerama instrumenata pod tlakom.200m ili NDL(no depth limit). Treba reći da dubinomjeri mjere tlak a pokazuju dubinu. kućište ispunjeno tekućinom. Zapamtite da su manometri su potreban i dragocjen dio opreme. to rade na više principa(otvorena burdonova cijev. Kompas pokazuje magnetski sjever koji se razlikuje od pravog.a može se sastojati i od tri ili četiri instrumenta (kompas. uljni . Također mogu biti digitalni i analogni. Kompas koristimo kao pomoć pri podvodnoj navigaciji a neophodan je za ronjenje u mutnim vodama (jezera). Konzola je u biti instrument sačinjen od više instrumenata npr. dubinomjer. te ga testirati (kod ovlaštenog servisera). 12 . Analogni su sigurniji (nema elektronike) ali su digitalni daleko precizniji( 0. skala sa stupnjevima na kućištu koja se može pomicati. Drugi tip odstupanja puno je značajniji za ronjenje a naziva se devijacija koju može uzrokovati metalni predmet u blizini kompasa. većina takvih satova boljih proizvođača imaju u broj A-testa na tlak.

te organizirana ronjenja. Torba za opremu je potrebna za prijenos velike koli količine opreme potrebne za količ ronjenje. Ronilačka lampa koja je korisna na svakom ronjenu te popis potrebna opreme koji nam pomaže da ne zaboravljamo opremu. etc. Odlike uključuju veličinu. ako kompjuter otkaže. Izbor ovisi o vašim potrebama. zahvaljujući unu Kompjutor prikazuje podatke o dubini ( trenutnoj i maksimalnoj ) zatim pokazuje podatke o vremenu ( ronjenja i površinskog intervala ). Ronila nije Ronilačka torba služi da se spremi i transportira oprema korisna je jer možemo svu opremu staviti na jedno mjesto. te čuju veličinu. Zapamtite da je ronilački nož alat je koristan za rezanje. Ronilač bova upozorenje ostalim sudionicima u vodenom prometu da Ronilačka stalim se u tom području nalaze ronioci. Osim ovih podataka pokazuje ronjenja. oblik oštrice. Procedure za korištenje kompjutera treba poznavati i koristiti LJNA OSTALA POŽELJNA OPREMA Ostala oprema u nju spada ronila ronilački nož namjena mu je sjeći. Tipovi od čvrstog materijala od kojih su neke i nepromo ive što je korisno kad stavljamo mokru opremu u vrstog nepromočive auto te mrežasta torba. te je potreban. sje ki sječenje. Da biste znali roniti s kompjutorom morate poznavati procedure za pravilnu upotrebu a to su da svaki ronilac mora imati svoj kompjuter. Planirajte a “multi level” ronjenja. mjerenje. Tipovi koje koristimo su plava alfa( me ju međunarodne vode ) i crveno bijela za unutarnje vode. neka radi 24 sata. Zatim može pokazivati podatke o potrošnji zraka a može pokazivati podatke o grupi ponavljanja(saturaciji). dizajn. a pomažu roniocu da napravi plan slijede slijedećeg ronjenja. 13 . premazan uljem. Ona je dokumentacija iskustva a to je potrebno za daljnju obuku. rezati.. Karakteristike uključuju veli inu.RONILAČKI KOMPJUTERI Ronilački kompjuter nam olakšava ronjenje. materijal. materija. nakon uporabe. otrgnuti. možete čavaju opremom koristiti kupljeni set ili sam svoj majstor set. Najve a vrijednost je u tome d Najveća da dozvoljava duže vrijeme ronjenja zahvaljuju proračunu “multi level ronjenja “. a zipovi uju veličinu. ronjenjima. Zapamtite kompjuteri omogućavaju više vremena za ronjenje. NAUI ronilačke tablice se smatraju se dijelom opreme te treba ih nositi na sva ronjenja. sadrži dragocjene podatke o . mjeriti. Ima memoriju koja pohranjuje podatke o dubini i vremenu. ne roniti 24 sata prije ronjenja sa kompjuterom. plo čini pločica za pisanje. Pridržavajte se uputa proizvođača a za sva ronjenje preko 12 metara napravite sigurnosni zastanak. zipove. Torba treba biti čista.osigurava podatak o ukupnom vremenu ronjenja. kopati. Ronilačka knjižica. Točnije rabi se kao alat a ne kao oružje. Rezervni dijelovi sprječavaju da manji problemi sa opremom upropaste ronjenje. podatak o brzini izrona te o letenju nakon ronjenja(No Flay Time). ke Poželjna dodatna oprema nam čini ronjenje ljepšim lakšim i zanimljivijim a u nju spada. i. dizajn. ali uvijek su potrebni i drugi instrumenti za pra praćenje dubine i vremena. odmah prekinuti r ronjenje. Treba uvije biti oštar. kopanje. ali korisnik ih mora znati pravilno ćavaju koristiti Kompjuter daje mnoštvo podataka. Osnovni termini kod upotrebe su ceiling ( strop ) – najmanja dubina do koje ronilac može zaroniti a da ne do e do pojave formiranja mjehuri dođe mjehurića i scrolling ( pretraživanje – planiranje ronjenja) – display na kojem se mogu o očitati maximalna vremena ronjenja za razne dubine. Prva pomoć sastavni je dio opreme.

ali su ovisni o jednom izvoru zraka. Različita dodatna oprema povećava sigurnost i užitak ronjenja. jer upozorava da se u blizini nalaze ronioci. Posebni drugi stupanj ( octopus ) je dodatni drugi stupanj koji se niskotlačnim crijevom spaja s prvim stupnjem regulatora. i poni boca. Ronilačka bova povećava sigurnost ronjenja. nezgrapnosti cijene rijetko se koristi. Ronilačku knjižicu treba koristiti jer ona sadržava vrijedne podatke o ronjenjima. Odvojeni dodatni ¨drugi¨ regulator je najbolji i najsigurniji odabir alternativnog izvora zraka. Zapamtite da oprema u slučaju hitnoće može osigurati alternativni izvor zraka bez potrebe da davalac daje svoj glavni regulator. te se lagano koristi. 14 . dok su ostala dva složenija te predstavljaju potpuno odvojene izvore zraka. Mala količina raspoloživog zraka te posebne procedure za korištenje glavne su joj mane. Poni boca u biti je još jedna manja boca s regulatorom pričvršćena na primarnu bocu ona je odvojeni i dovoljan izvor zraka te je korisna za oba partnera. “spare air”. Zbog težine. kombinacija drugog stupnja / niskotlačnog inflatora. volumena oko 0. nema curenja zraka.podmazani. plus više košta. Komplet za prvu pomoć je bitan dio opreme. Cijena nije previsoka a njegovim korištenjem se neznatno povećava ukupna količina opreme. Oprema za slučaj hitnoće zahtijeva isto održavanje kao i sva ostala ronilačka oprema. “spare air” ( mala bočica sa ugrađenim regulatorom ).7l i radnog tlaka do 300bara. Njegove su prednosti da malo košta. Glavna mu je mana samo jedan izvor zraka(jedan ventil i prvi stupanj) te je veća vrijednost za primaoca nego za davaoca a može i nekontrolirano ispuštati zrak ( free flow ). OPREMA U SLUČAJU HITNOĆE – ALTERNATIVNI IZVORI ZRAKA POD VODOM Oprema u slučaju hitnoće osigurava alternativni izvor zraka u slučaju hitnoće te omoguće davalac da za vrijeme dijeljenja zraka zadrži regulator u ustima. Postoji pet tipova posebni drugi stupanj. dobro je koristiti oba tipa zastave. NAUI ronilačke tablice su dio opreme. Te odvojeni kompletni drugi stupanj. Kombinacija drugog stupnja i niskotlačnog inflatora u biti to je octopus na inflatoru Prednost je da ima manje crijeva a mane su kao i oktopus. te postoje posebne procedure za korištenje. korisna za oba partnera. uključujući i servisiranje. Prva dva su jednostavni sistemi. Komplet rezervnih dijelova može spasiti ronjenje. te je dokaz ronilačkog iskustva. Prednost mu je dodatni izvor zraka (ventil) a u slučaju curenja zraka možemo zatvoriti jedan od regulatora. Prednost je u tome da je to odvojeni izvor zraka.

za one koji plutaju da su pozitivno plovni. Težina 15 . Za razliku od zraka koji je stlačiv voda je nestlačiva. Toplinski kapacitet vode je 4 puta veći u odnosu na zrak iz toga slijedi da voda može apsorbirati veliku količinu topline bez velike promjene u temperaturi Zapamtite da je voda je puno gušća nego zrak. a objekt koji je lakši će plutati. Razlika između vode i zraka utječe na pokrete ronioca. Tako se zbog refrakcije objekti se čine veći i bliži a povećanjem dubine smanjuje se količina svjetlosti. provođenju zvuka. oni će lebdjeti. To znači da objekt koji je gušći od vode ( npr. Pošto je voda daleko gušća od zraka toga nam proizlaze neki efekti a to su plovnost i povećani otpor prilikom kretanja kroz vodu. Efekti koji iz ovog proizlaze . zvukova. viskozitetu.FIZIKA DJELOVANJE VODE NA RONIOCA Naučit ćemo: Usporediti svojstva vode i zraka. PLOVNOST Plovnost funkcionira na bazi Arhimedovog zakona. Za objekte koji tonu kažemo da su negativno plovni. opremu i iskustvo.a manifestiraju se tako da se gustoća zraka ( tlak ) mijenja sa nadmorskom visinom i dubinom. nestlačiva je. stlačivosti. topline. topline i svjetlosti. Djelovanje svih tih efekata se može savladati uz trening. To što je zrak stlačiv omogućava nam da zrak možemo spremiti u ronilačke boce. te toplinskom kapacitetu Djelovanje vode na ronioca. primjetio je da kad uđe u kadu nivo vode poraste. on je stvorio ono što je kasnije postalo poznato kao Arhimedov princip ( Arhimedov zakon ). Zbog toga otpor disanja se povećava kako se sa dubinom povećava gustoća zraka. Dok se nalazio u javnoj kupki u Sirakuzi ( na otoku koji je danas Sicilija ). gubitak tjelesne topline i još mnogo toga. Plovnost je najlakše razumjeti ako ju objasnimo pomoću principu vektora. Osim navedenog voda apsorbira svjetlost. tj. disanje. Brzina svjetlost u vodi 25% manja je nego u zraku to dovodi do loma svijetlosti. Objekti iste gustoće će ostati na istom nivo. te dobro apsorbira toplinsku energiju. Zvuk putuje otprilike 4 puta brže u vodi zato pod vodom nismo u stanju odrediti smjer iz kojeg nam dolazi zvuk pa nam se zato nam se čini da dolazi sa svih strana Voda provodi toplinu 25 puta brže od zraka zbog toga se kod ronjenja toplina brže gubi. te utječe na prijenos svjetlosti. olovo ) će tonuti. vid. objekt djelomično ili potpuno uronjen u tekućinu istiskuje onoliko tekućine koliko iznosi težina istisnute tekućine. Arhimed. voda je daleko gušća od zraka (oko 800 puta). Povećanjem dubine dolazi do apsorpcije boja. te ukratko opisati učinke na ronioca uslijed promjena u slijedećim karakteristikama vode : gustoći. čuveni grčki filozof. a koji ostanu stacionarni da su neutralno plovni. Recimo da je gustoća omjer težine i volumena. Za razliku od zraka tlak vode se povećava proporcionalno sa dubinom jer je gustoća vode konstantna . sluh. Iz ovog fenomena.

tip i količina opreme. Stanja plovnosti su pozitivna kada tijelo pliva. Zračni prostori u ronioca su : uši. Volumen pluća djeluje na plovnost tako da prilikom udaha raste volumen a samim time i pozitivna plovnost. uronjeni objekt će ili tonuti ili plutati. gravitacija koja djeluje na masu ). Kod izranjanja se KPL prazni da s smanjenjem tlaka ne bi došlo do povećanja volumena KPL-a te sve veće pozitivne plovnosti i povećanja brzine izrona. Tipovi stiskanja su squeez uha. sinusi. Izjednačavanje treba raditi često i na vrijeme. Da ne dođe do ovih bolesti dovoljno je pravilno izjednačavati tlak. gustoća vode ( slatka / slana ). Praktični savjeti: kako utvrditi količinu utega da biste postigli neutralnu plovnost ? jednostavno morate probati. težina utega. Kod zarona KPL morate napuhavati da biste osigurali neutralnu plovnost na dubini. količinom zraka u plućima. maske. jer ostale većinom izjednačavamo automatski. količina zraka u plućima. kompresija odijela te ostala oprema. neutralna kada tijelo lebdi i negativna kada tijelo tone Faktori koji utječu na plovnost: veličina i težina ronioca. Obično kod ronjenja mislimo na izjednačavanje tlaka u srednjem uhu. Simptomi uključuju prvenstveno bol i neugodu na djelu tijela na kojem nastaju. sinusa. 16 . pluća i zračni putovi. količinom zraka u KPL-u. Neutralna plovnost. tada je postignuta tzv. nestlačivo je. težinom ili gustoćom vode )Kada ronimo plovnost primarno kontroliramo količinom utega koje nosimo. Prevencija nastanka je izjednačavanje tlaka kod zarona. Ostalo se ponaša kao da je tekućina tj. količina zraka u KPL-u. Na plovnost utječe mnogo faktora ( svi su u odnosu sa volumenom. a plovnost je sila koja gura prema gore. u biti s izjednačavanjem treba započeti prije nego osjetimo ikakvu nelagodu. Izjednačavanje tlaka je proces poravnanja tlaka u tijelu s tlakom koji vlada u okolini u kojoj se nalazimo. Ako se ove dvije sile uravnoteže. Tri osnovna načina kako se kontrolira plovnost: količinom utega. crijeva ( plin ) te zubi ako imamo loše plombe. Ako nisu u ravnoteži. Zapamtite da se plovnost se povećava kako se povećava volumen istisnute vode da promjene u odnosu težina / volumen mogu proizvesti pozitivnu. DIREKTNI UTJECAJ TLAKA NA RONIOCA Direktni utjecaj tlaka djeluju na zračne prostore kod ronilaca. Najčešće tehnike su Valsalvin manevar Frenzelov manevar. kada je vanjski tlak veći od onog u našem tijelu. trbuh ( plin ).je sila koja vuče prema dolje ( npr. Možemo ih podijeliti na stiskanja (squeez) i blokove. Stiskanja ili sqeez-ovi nastaju prilikom zaranjanja tj. Barotraume su u jednom imenu objedinjene bolesti koje su izazvane promjenom tlaka. negativnu ili neutralnu plovnost. te količinom zraka u KPL-u i plućima. suhog odijela i zubi. Osim ovih prostore još i umjetni zračni prostori a to su maska i suho odijelo.

Squeez sinusa nastaje zbog ronjenja sa neprohodnim sinusima. Simptomi kod obrnutog bloka uha su neugodan osjećaj u uhu nakon ronjenja tek kod težih slučajeva bol. Njabitnija je prevencija tj. izronite. jedan iz obraz te dva para iza nosa. zijevanjem. maska ) utječe tlak. Tehnike izjednačavanja nisu potrebne jer kod zdravih sinusa se to dešava automatski. Dok su blok trbuha / crijeva te pluća osjetno rjeđi. Ako je bol jaka ili se pojavi krv treba otići kod liječnika. jedan iza obraza. pomicanjem donje čeljusti.Obrnuti blok nastaje tijekom izrona kada je okolni tlak manji od unutarnjeg. Kada dođe do puknuća bubnjića 17 . te Eustahijeva tuba . srednje. Stiskanje se može spriječiti dobrim zdravljem i pravilnim izjednačavanjem tlaka. te dva para iza nosa Kod zdravih. Sredstva ( lijekovi ) za omogućavanje prohodnosti sinusa mogu prouzročiti probleme. Te da zbog prekasnog izjednačavanja može doći do pojave boli. Ako se oteklina zatvori. Obrnuti blok nastaje kada je tlak unutar zračnog prostora veći od okolnog tlaka. Izjednačavajte često i na vrijeme. Squeez uha uzrokuje nemogućnost izjednačavanja tlaka za vrijeme zarona. Najčešći su blokovi sinusa te uha. Tehnike izjednačavanja tlaka su : Valsalvin manevar. Obrnuti blok sinusa češći je od squeeza a uzrokuje ga to da za vrijeme ronjenja dolazi do blokade sinusa. Anatomija Uha : vanjsko. I zato ronite samo kada su sinusi zdravi. pa se ponovno spustite Stiskanje nastaje kada je tlak unutar zračnog prostora manji od okolnog tlaka. prohodnih sinusa izjednačavanje tlaka je automatsko a do squeeza može doći kada se roni sa sinusima koji su začepljeni. gutanjem. ali vrlo polagano. Pomoć ako je moguće spustiti se do početne dubine. te pomicanjem glave. te ponovno započeti sa izronom. Treba reći da forsiranje može izazvati štetu. Ne forsirajte izjednačavanje. Razlog može biti i lijek koji se koristi za pročišćavanje sinusa. U rijetkim slučajevima riječ je o deformaciji sinusa. te sinus postane neprohodan može doći do pojave obrnutog bloka za vrijeme izrona. roniti samo kada su sinusi zdravi Zapamtite da imamo četiri grupe sinusa : jednu iznad očiju. Najvažnije je izjednačavati na vrijeme i često. Simptomi su bol u uhu. Posebni problemi mogu nastati zbog nemogućnosti izjednačavanja . Znači kada tijekom izrona zrak ostane zarobljen te se počne širiti. izjednačite. Pomoć je prekidanje ronjenja te posjet liječniku radi terapije jer obično se radi o prehladi ili nekoj upali. pa možemo izjednačiti tlak kod zarona ali kad se vračamo na manji tlak sinusi ostaju blokirani. Izjednačavanje znači držati tlak unutar zračnog prostora jednakim okolnome tlaku. unutarnje uho. Glavni simptomi su bol kod zaranjanja. Nemojte roniti kada ste pod terapijom lijekovi djeluju kratkotrajno i to često dovodi do obrnutog bloka. Simptomi su bol za vrijeme izrona u predjelu sinusa. Zapamtite da na zračne prostore u tijelu. te umjetno stvorene ( suho odijelo. Ako ste zdravi neće doći do obrnutog bloka Sinusi se dijele na četiri grupe sinusa od toga jedan iza očiju. Ronite kada su sinus zdravi i zbjeći čete probleme . Poteškoće nastaju zbog prehlade kada su sinusi neprohodni.

te kompenzacija neće biti moguća. Ne ignorirati bol. Zapamtite da se tlak u srednjem uhu se mora izjednačiti kroz Eustahijevu tubu za vrijeme zaranjanja. ronjenje sa nepotpuno prohodnim dišnim putovima . Ako ne možete izjednačiti tlak u ušima. te ponovno krenite u zaron. Izjednačavanje tlaka kod pluća je automatski kada se normalno diše. Ako se nakon ronjenja pojavi osjećaj neugode ili boli otići do liječnika. ili kombinacijom ovih načina. pomicanjem donje čeljusti prema naprijed. gutanjem.Prepoznajemo ga po boli u grudnom košu. Ako je potrebno prekinuti ronjenje. Unesrećenog obavezno moramo odvesti liječniku. Može nastati kao posljedica ronjenja sa začepljenim zračnim putovima. te za vrijeme izrona pomicati donju čeljust. Simptomi su bol u uhu za vrijeme izrona. Sprječavamo ga tako da ne dopustimo roniocu u nesvijesti da potone. Prva pomoć. zrak ispod kože. je rijedak a uzrokuju ga Squeez pluća prazna pluća za vrijeme zarona ( npr. Obrnuti blok uzrokuje zatvorena Eustahijeva tuba za vrijeme izrona. izjednačavati na vrijeme i često. te na taj način omogućiti kompenzaciju. Treba reći da se simptomi javljaju neposredno nakon izranjanja . Eustahijeva tuba se može otvoriti. Otići do liječnika. pomicanjem glave. itd. Nikada ne forsirajte izjednačavanje.dolazi do pojave vertiga zbog prodora hladne vode u unutrašnjost uha te nagle promijene tlaka. podignite se do dubine gdje to možete učiniti. Eustahijeva tuba se više neće moći zatvoriti. Prevencija. Uzrok za probleme sa širenjem pluća je zadržavanje daha prilikom izranjanja. poteškoće sa disanjem. tek onda pokušati ponovno zaroniti. spustiti se na dubinu na kojoj nema boli. Prevencija je sistem ronjenja u paru. kao kad smo prehlađeni. Jedno od glavnih pravila sigurnog ronjenja glasi roniti kad si zdrav. Izjednačavajte na vrijeme i često. Ako se ne može izjednačiti tlak prekinuti ronjenje. Zato je jedno od osnovnih pravila kod ronjenja s bocama nikada ne zadržavajte dah kada ronite s bocama. ako onesviješteni ronilac tone ). Probleme nastale na ovaj način nazivamo još i barotrauma pluća. zijevanjem. Vrlo polagano izroniti. Prva pomoć za squeez uključuje podizanje dubinu na kojoj možete izjednačiti tlak. 18 . Simptomi su bol u prsima. Problemi sa pretjeranim širenjem pluća. krvavi ispljuvak. primjenom Valsalvinog manevra. ako je sigurno. problemi sa disanjem nakon što unesrećeni dođe k svijesti. Ako se zakasni sa izjednačavanjem.

blokada cirkulacije ( zračna embolija ) 2. Povrede uzrokovane pretjeranim širenjem pluća uključuju : zračnu emboliju. Squeez suhog odijela se događa zbog ne izjednačavanja tlaka zraka u odijelu za vrijeme zaranjanja Squeez se može lako izbjeći i ne bi se trebao događati. te stalno praćenje stanja. kolaps pluća ( pneumotoraks ) 3. Sa povećanjem nadmorske visine tlak se smanjuje.3 metra slatke vode. Hidrostatski tlak ili tlak vodenog stupca povećava se za svakih 10 metara morske ( 10. 19 . fleksibilnog kontejnera u biti kako tlak raste. te se mjeri u barima. Izmjereni tlak u odnosu na tlak zraka ( tlak na površini mora) naziva se “atmosferski tlak” te je izražen u psi ili barima. Nadalje kada se radi o povredi pluća. Prevencija. Prva pomoć za zračnu emboliju uključuje stavljanje pacijenta na lijevi bok. A ako smo dobili ozljedu nakon ronjenja staviti led na lice.” Oprema koja može uzrokovati squeez je maska i suho ronilačko odijelo. Promjene tlaka zraka utječu na volumen zatvorenog. Zbroj atmosferskog i hidrostatskog tlaka naziva se apsolutni tlak.33 m slatke ) vode za 1 atmosferu. te će biti ekvivalentna 1 atm tlaka. Kod maske imamo osjećaj urezivanja maske u lice. 10. crveno natečeno lice. otekline te modrice na koži. a tlak se mjeri u odnosu na tlak na površini mora ili nulti tlak. 14. zrak u grudnom košu ( medistinalni emfizem ) 4. Staviti led na otekline. Tehnike izjednačavanja tlaka u masci za vrijeme zarona puhnuti u masku ako zatreba. Zapamtite da do squeeza pluća može doći ako onesviješteni ronilac potone. Za svakih 10 metara dubine tlak se povećava za 1 atm. Sve ove povrede su vrlo ozbiljne i zahtijevaju stručnu medicinsku pomoć. 760 mm Hg. Ako je potrebno otići do liječnika Kod suhog odijela. Tlak i volumen su obrnuto proporcionalni ( primjer spužve ili balona ). Zrak ima određen tlak. Promjene dubine ( tlaka ) utječu na volumen zatvorenog. 10. A kod suhog odijela štipanje kože.1 m slane ili 10.7 funti za kubični inč ( psi ).1 metara morske vode. sa malo podignutim nogama. tj. volumen se smanjuje.033 kg dok morska voda teži 1. Tlak zraka varira sa nadmorskom visinom i dubinom . zrak u sredini prsnog koša ili zrak na bazi vrata. Nastajanje ovih problema može se izbjeći pravilnim disanjem pod vodom. za vrijeme zaranjanja izjednačavati tlak u opremi. a ronjenjem u paru se mogu spriječiti ovakve nezgode. te podljev očiju i kapaka.33 metara slatke vode sa bazom od 1 cm2. zrak ispod kože u predjelu vrata (subkutalni ili potkožni emfizem ) Prva pomoć za zračnu emboliju je davanje 100% kisika te transport u barokomoru. Ozljede se mogu spriječiti normalnim disanjem prilikom izranjanja. kolaps pluća. fleksibilnog kontejnera . zauzimat će volumen od 1 dm3.033 kg po kubnom decimetru. Da ne dođe do ovih povreda u masci treba izjednačiti tlak. UVOD U TLAK Što je tlak? tlak je težina ( sila ) po jedinici površine a obično ga izražavamo u psi-ma ili atm.Tipovi ozljeda (barotrauma pluća) 1. Stupac od 10. 33 stope slane i 34 stope slatke vode = 1 atm Stupac zraka sa bazom 1cm2 teži 1. A kod suhog odijela za vrijeme zaranjanja dodavati po potrebi zrak. davanje 100% kisika.000kg po decimetru kubnom. Najvažnije pravilo ronjenja sa aparatom je : “ Disati cijelo vrijeme ronjenja i nikada ne zadržavati dah. odmah zatražiti medicinsku pomoć. Slatka voda teži 1. Squeez uzrokuje nemogućnost izjednačavanja tlaka za vrijeme zarona . Obrnuti blok se neće dogoditi zbog opreme Zapamtite do squeeza maske može doći zbog nemogućnosti izjednačavanja tlaka za vrijeme zaranjanja. tj. Težina ( tlak ) 1 atm iznosi 10.3 slatke vode.

molekularna aktivnost zraka u bodi raste. veća je razlika u promjeni tlaka ) Povrede pluća se mogu lako izbjeći pravilnom disanjem. kada se ohladi pokazivat će manji tlak. gustoća zraka.Kako se tlak ( dubina ) povećavaju. gustoća zraka mora biti proporcionalna porastu tlaka.33 metara slatke ili 10 metara slane vode. Efekti prilikom punjenja boca se zagrijava. Volumen i tlak su obrnuto proporcionalni. povećava se i tlak u boci. Zato što je veća dubina. smanjuje se i tlak. Pravilo govori da tlak varira cca 2 bara za svakih 3 stupnja Celzijeva. Prilikom izrona dolazi do širenja zraka u plućima ronioca. Najvažnije pravilo je : “ Nikada ne zadržavajte dah kada ronite sa bocama!” UTJECAJ TOPLINE NA TLAK Utjecaj topline na tlak je takav da kako temperatura raste. 20 . više se troši zraka pri svakom udahu Povećana gustoća na dubini može dovesti do toga da kako se tlak smanjuje dolazi do prevelikog širenja volumena zraka u prostoru( izron ). Apsolutni tlak je za 1 atm veći od hidrostatskog. a kako pada. te ako se zadržava dah može doći do ozbiljnih povreda. te se uvijek mora koristiti prilikom računanja tlaka / volumena. najvažnije pravilo u ronjenju : “ Nikada ne zadržavati dah!” Zapamtite da 1 atmosfera tlak odgovara stupcu od 10. Odnosno tlak varira cca 5 psi za svaki stupanj Farenhait Zapamtite da kako se temperatura povećava. pa se povećava i tlak i obrnuto. flexibilnom kontejneru će se povećavati a da bi zadržala konstantni volumen u zračnom prostoru. Tlak se povećava cca 2 bara za svaka 3 stupnja Celzija. u zatvorenom. Zadržavanje daha pri izronu uzrokovat će prsnuće alveola u plućima ( što smo bliže površini.

Uzrokuje ju neadekvatna insulacija. KPL i regulatori te se onda obuće odijelo. Zapamtite hipotermija je velik gubitak tjelesne temperature uzrokovan neadekvatnim odijelom za vrijeme ronjenja. drhtanje. umor. umor. Prva pomoć je maknuti unesrećenog sa topline. Gubitak topline u vodi u odnosu na zrak je daleko veći jer voda provodi toplinu 20 puta brže nego zrak osim toga voda ima toplinski kapacitet 1000 puta veći od zraka. slabost. Suho odijelo se koristi za ronjenja u vodama čija je temperatura manja od 11 stupnjeva Celzijusa Zapamtite gubitak topline je puno veći u vodi nego u zraku primarno zbog toga što voda puno brže provodi toplinu. Dostatna insulacija te svjesnost da će doći do gubitka topline mogu spriječiti hipotermiju. Metode za ponovno ugrijavanje su zaklon od vjetra. slabost. Da bi izbjegli pothlađivanje potrebna je dostatna insulacija a najbolje trebaju biti zaštićena područja na kojima je gubitak topline velik. gubitak snage. osušiti se i utopliti. nakon oblačenja odmah ući u vodu te da nismo na suncu u ronilačkom odijelu. glavobolju. hladna koža.FIZIKA I FIZIOLOGIJA Gubitak topline u vodi. umor. Simptomi uključuju ubrzano disanje. gubitak snage. Glavni simptomi su ubrzano disanje ( bez povećanja aktivnosti ). blijedu kožu. Kada počne drhtanje ronjenje treba prekinuti.8 stupnjeva Celzijusa. ohladiti ga. mučninu. fizički kontakt sa drugim toplim tijelom te topla kupka. Pregrijavanje se može dogoditi kada ronilac zadržava toplinu zbog odijela koje nosi a simptomi uključuju usporeno disanje. umor te grčevi. Prva pomoć uključuje prekinuti ronjenje te utopliti pothlađenu osobu. Sprječavamo je tako da prilagodimo oblačenje. blijeda. Medicinska pomoć potrebna je ako je pothlađivanje ozbiljno. piti tople napitke. Primarni način smanjenja gubitka topline u vodi je nošenjem zaštitnog odijela TOPLINSKA RAZMATRANJA Hipotermija je gubitak tjelesne temperature. usporeno disanje. Insulacija je primarni način smanjenja gubitka topline u vodi. Potrebna je za ronjenje u svim vodama . Pregrijavanje uzrokuje zadržavanje topline zbog insulacije. Simptomi su ( toplinska iscrpljenost ). ohladiti ronioca te dati mu da pije vodu. Pothlađenog ronioca treba ugrijati. ali samo ako mu nije slabo. Mokro odijelo je potrebno za ronjenje u vodama čija je temperatura hladnija od 23. hladnu. te ima puno veći kapacitet da aposrbira toplinu. Prva pomoć je skinuti odijelo. glavobolja te mučnina. Iz ovih razloga uvijek se prvo slože boca. Iz navedenih razloga u vodi se toplina mnogo brže gubi nego u zraku Insulacija ( zagrijavanje ) je primarni način reduciranja smanjenja gubitka topline. Pregrijavanje se može izbjeći tako da odmah kada ste se obukli uđete u vodu 21 . drhtanje. grčeve. a ona je glavni razlog upotrebe ronilačkog odijela. dati mu da pije vodu.

Količina plina koji će se rastvoriti u tekućini povećat će se kada se poveća tlak plina sa kojim je tekućina u kontaktu. Mjehurići nastaju ako naglo dođe do smanjenja tlaka. To će također ići do točke ravnoteže otopljenog i oslobođenog plina Apsorpcija je “spremanje” dušika u tkiva. To će se nastaviti dok se ne postigne ravnoteža. te naglo dođe do smanjenja tlaka. Ronioci apsorbiraju dušik pod povišenim tlakom prilikom ronjenja. eliminacije i formiranja mjehurića zavise o tome kako dugo je ronilac boravio na dubini te o brzini izrona. dok je eliminacija oslobađanje. može doći do povreda. Tri su faze apsorpcije. Smanjenje tlaka da bi se oslobodio višak plina iz tekućine na siguran način naziva se “dekompresija”. To vodi do pojave “dekompresijske bolesti” ili “bendsa”. Ako ne poštujemo određena ograničenja. unutar krvi se mogu stvoriti mjehurići. prijenos dušika iz pluća u krv te prijenos dušika iz krvi u tkiva.TOPLJIVOST PLINOVA Apsorpcija i eliminacija dušika. koliko duboko. Ako se tlak smanjuje postepeno. 22 . Zbog ovih osobina nastaje dekompresijska bolest a ona pak nastaje kada se otopljeni dušik u krvi pretvori u mjehuriće. Na apsorpciju. eliminaciju i nastanak mjehurića utječe način na koji ronimo. Eliminacija imama tri faze. Kod eliminacije također imamo tri faze prvo prijenos dušika iz tkiva u krv zatim prijenos dušika iz krvi u pluća te konačno oslobađanje suviška dušika putem izdisanja. prijenos dušika iz krvi u pluća te oslobađanje suviška dušika putem izdisanja. kako dugo. Isto tako količina otopljenog plina u tekućini smanjit će se kada se smanji tlak plina sa kojim je tekućina u kontaktu. Ako se ograničenja prekorače može doći do pojave dekompresijske bolesti Zapamtite apsorpcija je spremanje dušika u tkiva. Mjehurići nastaju kada je u tekućini prisutan višak plina. ( saturacija. suvišak plina može izaći bez nastanka mjehurića. prijenos dušika iz tkiva u krv. plin koji je rastvoren u tekućini će stvoriti mjehuriće. zasićenje ) a eliminacija je “oslobađanje” dušika ( desaturacija ) Tri su faze apsorpcije. kolika je brzina izrona. udisanje dušika pod povišenim tlakom zatim prijenos dušika iz pluća u krv te na kraju prijenos dušika iz krvi u tkiva. Efekti apsorpcije. Ako prebrzo izrone. udisanje dušika pod povišenim tlakom.

fizička veličina. prosječna dubina. potražiti medicinsku pomoć. Nikada ne puniti bocu sa čistim kisikom. Kako izračunati PPZ ? Ostanite na konstantnoj dubini 10 min ili duže. onda da barem možete usporediti svoju potrošnju sa prosjekom. te da znate koliko zraka trošite u različitim uvjetima. U ronilačke boce dolazi preko kompresora koji imaju motore s unutarnjim izgaranjem. 23 . Zato se pretvara u površinsku potrošnju pa se može primijeniti za razne dubine a izražava se u NL odnosno normal litrama. ako ništa drugo. Prva pomoć uključuje unesrećenog dopremiti na površinu. ali najčešće se ignoriraju. Znakovi su konvulzije i nesvjestica a simptomi razni kao tunelizirani vid . fizička veličina i temperatura vode. znakovi i simptomi. Može biti izražena kao količina potrošenog zraka izražena u bar/ min ali tada moramo znati volumen boce. zujanje u ušima . TOKSIČNOST KISIKA Naučit ćemo koji su uzroci. Tri podatka su potrebna da biste mogli izračunati potrošnju zraka . Iz podataka izračunajte PPZ. znakove i simptome. Dubina i aktivnost su dva najvažnija faktora Računanje potrošnje zraka na kraju nam daje površinsku površinu zraka (PPZ). potrošeni zrak i vrijeme. te prva pomoć i prevencija toxičnosti kisika Toksičnost kisika uzrokuje ga disanje čistog kisika na dubinama većim od 6 metara ili disanje komprimiranog zraka na dubinama preko 66 metara. Četiri faktora utječu na potrošnju zraka : dubina.POTROŠNJA ZRAKA Razlozi za računanje potrošnje zraka su ti da biste mogli usporediti svoju potrošnju sa prosjekom te da biste znali koliko će vam otprilike trajati zaliha zraka za različite dubine i aktivnosti. temperatura vode te psihičko stanje. zabilježite dubinu. a to je potrošnja na dubini puta apsolutni tlak. tempa aktivnosti i opuštenosti. zabilježite potrošnju za razne dubine i aktivnosti te zabilježite podatke u svoju ronilačku knjižicu. te stanje tlaka u boci prije i nakon isteka vremena. Toksičnost kisika je samo jedan od razloga. Najveći utjecaj imaju dubina i aktivnost. koristiti komprimirani zrak da bi se izbjegla opasnost toksičnosti kisika. Ako sami prepoznate simptome odmah krenite u kontrolirani izron. Kada ovo znate možete isplanirati ronjenje i potrebnu opremu Faktori koji utječu na potrošnju zraka su dubina. Prevencija je ronilačku bocu puniti samo komprimiranim zrakom te ne prekoračiti dubinu od 40 metara. Preporuke. aktivnost. Zapamtite korisno je izračunati potrošnju zraka. prvu pomoć i prevenciju za Toksičnost ugljičnog monooksida. aktivnost. nikada se ne bi smjela dogoditi u rekreativnom ronjenju TOKSIČNOST UGLJIČNOG MONOKSIDA Naučit ćemo navesti uzrok. Zapamtite. Potrošnja zraka bi trebala biti zabilježena u vašoj ronilačkoj knjižici. primijeniti umjetno disanje ako je potrebno. Vrlo duboka ronjenja su opasna. bljeskovi pred očima. Zato kod punjenja boca treba paziti na smjer vjetra s obzirom na usis zraka u kompresor. Indikator je brzine disanja.

te prevenciju dubinskog pijanstva Dubinsko pijanstvo uzrokuje narkotični efekt dušika u zraku koji udišemo na dubinama od 30 metar i dublje. znakove i simptome. što će dovesti do hipoxije i nesvjestice. Hiperventilacijom nećete povećati količinu kisika u organizmu. Problem dušikove narkoze je još jedan razloga zašto se preporučuju plića ronjenja. Zapamtite da je hiperventilacija brzo. Zapamtite da je dušikova narkoza opasna i mora se izbjegavati. Znakovi su nesvjestica a simptoma uopće nema. memoriju. mučnina. Simptomi uključuju dobro raspoloženje. Čisti zrak je bez okusa i mirisa. Ako zrak ima miris ili okus. Hiperventilacija predstavlja duboke. ne koristiti ga. Najčešći uzrok kod ronjenja je hiperventilacija . Simptomi se pogoršavaju sa produljenjem izloženosti a pogoršanje je brzo. čak i u malim količinama. 24 . To utječe na sigurnost. Potražiti medicinsku pomoć. pa će izostati poticaj za disanje. Važno je da partneri ostanu zajedno u slučaju da se ronilac onesvijesti DUBINSKO PIJANSTVO Naučit ćemo navesti uzrok. te prestati disati zagađeni zrak. Treba izbjegavati pretjeranu hiperventilacija ( više od 3-4 duboka udaha prije zadržavanja daha ). Pretjerana hiperventilacija je opasna i može dovesti do hipoksije i nesvjestice. nemogućnost izvršenja više radnji odjedanput. brze ventilacije. Najvažnije je odmah izroniti. nesvrsishodan rad itd. Prva pomoć uključuje unesrećenog izvući iz vode te ako je potrebno primijeniti umjetno disanje. Uzroci hipoksije su da pretjerana hiperventilacija smanjuje količinu ugljičnog dioksida. Ronilačke boce se moraju puniti sa čistim zrakom. Da se to ne dogodi trebate bocu puniti u ovlaštenom centru i nikada ne koristiti sumnjivi zrak. Upozoriti ustanovu gdje je boca napunjena. prvu pomoć. Osjetljivost je individualna. Ako ga osjetite trebate se dići se na manju dubinu. i ponašanje. povraćanje. Prva pomoć izroniti. Zapamtite da ugljični monooksid u zraku koji udišemo je opasan. Disati 100% kisik ili svježi zrak. To nije osjećaj “visine”. uvijek u ovlaštenoj ustanovi. Prevencija je ne roniti dublje od 30 metara te smanjiti dubinu čim se pojave prvi simptomi. nesvjestica a simptomi glavobolja. padamo u nesvijest.Ugljični dioksid regulira disanje zato sniženje ugljičnog dioksida u krvi odgađa poticaj za disanje. Prilikom izrona ili produženjem izloženosti simptomi se pogoršavaju. Narkoza utječe na rasuđivanje. fiksacija zamisli. HIPOKSIJA Hipoksija je stanje kada u organizmu nema dovoljno kisika pa tijelo da sačuva mozak isključi ostale organe tj. Prilikom izrona dolazi do smanjenja kisika koji je na raspolaganju. slabost. Nesvjestica se često javlja tik ispod površine.Toksičnost CO2 uzrokuje ga disanje zraka zagađenog sa ugljičnim monooksidom. duboko disanje ako je ograničena na 3-4 udaha nije opasna. Znakovi su povraćanje.

Treba se držati preporuka za sigurno ronjenje a koje uključuju. znakove i simptome. ekstremni umor.DEKOMPRESIJSKA BOLEST Naučit ćemo navesti uzroke. Dekompresijsku bolest uzrokuje predugačak boravak na prevelikoj dubini. Prva pomoć je davanje 100% kisika te transport u barokomoru na rekompresiju. vene. Osim ovim nazivima koristimo se i nazivom krvotok. i dr Cirkulacija ili hrvatski optok prenosi kisik i hranjive tvari po organizam. načinu disanja. Nagomilavanje ugljičnog dioksida daje poticaj za disanje. Osim ovih mjera roniocu s simptomima treba davati vodu te ako je potrebno u pomoć uključiti tretman protiv šoka. slabost i paraliza. Unesrećenog treba otpremiti u rekompresijsku komoru. nesvjestica te mnogi drugi. Znakovi i simptomi su svrbež kože. Dok je dušik inertan a to znači da ne sudjeluje u kemijskim procesima u organizmu. Mogu se pojaviti od 5 minuta pa do čak 48 sati nakon ronjenja. Lijevo krilo ima dva režnja a desno tri. Prva pomoć za dekompresijsku bolest je davanje kisika i anti šok tretman. polako izranjati te obavezno napraviti “sigurnosne zastanke”. i prevenciju dekompresijske bolesti. Dekompresijska bolest se može i mora spriječiti DISANJE I KRVOTOK Disanje i krvotok imaju kao najvažniji zadatak prijenos kisika po tijelu. Brzina disanja ovisi o aktivnosti. 78% dušika te 1% ostalih plinova. Udahnuti zrak sastoji se od 21% kisika . umor te vježbanje za vrijeme ili nakon ronjenja. Rekompresija je ponovni dolazak na tlak te sigurno smanjivanje tlaka. ona izgleda kao mala vrećica a u njoj se dešava izmjena plinova. Tako 25 . Zapamtite predugačak boravak na prevelikoj dubini. Dekompresijska bolest je ozbiljno stanje. te izron bez odgovarajuće dekompresije može rezultirati dekompresijskom bolešću. Dišni sustav sastoji se od zračnih putova( nosna i usna šupljina. Rekompresija u vodi ne dolazi u obzir. Kisik koje tijelo troši neophodan je za život. prvu pomoć. Najmanja jedinica pluća naziva se alveola. bolest ili povrede. Treba izbjegavati faktore koji doprinose obolijevanju a to su loša fizička kondicija. Oksigenirana krv ide iz pluća u srce te u organizam a venska krv ide iz tijela u srce i pluća. bol u zglobovima. popraćeno mnogobrojnim znakovima i simptomima. U tijelo ulazi kisik izlazi ugljični dioksid koji je nusprodukt metabolizma. roniti unutar granica “krivulje sigurnosti”. Cirkulatorni sustav čine srce. Najčešća pojava je u vremenu od 15 minuta do jednog sata. arterije. Pluća se sastoje od lijevog i desnog plućnog krila. trganje i osjećaj trnjenja. kapilare. bronhije i bronhiole)te pluća. te neadekvatna dekompresija. utjecaj lijekova ili alkohola. udahnutim plinovima.

da krvotok možemo podijeliti na veliki i mali. Mali krvotok ide iz srca u pluća te natrag u srce. Ugljični dioksid se prenosi opet u pluća. gdje iz krvi prelazi u alveole. Zapamtite udišemo zrak u pluća. Srce. prenosi do tjelesnih stanica gdje se iskorištava i pretvara u ugljični dioksid. arterije. Stupanj aktivnosti utječe na brzinu cirkulacije. Kisik i ugljični dioksid prenose eritrociti odnosno njihova aktivna tvar hemoglobin. gdje se kisik apsorbira u krv. Veliki krvotok ide iz srca u organe pa iz organa u srce. Na disanje utječe aktivnost. Ugljični dioksid kontrolira disanje. Stupanj aktivnosti utječe na brzinu cirkulacije 26 . te izlazi putem izdahnutog zraka. plinovi koji se dišu etc. vene i kapilare prenose krv kroz tijelo a hemoglobin je transporter kisika i ugljičnog dioksida.

vidljivosti te gibanjima vode. Neke od njih zahtijevaju dodatnu obuku. a to znači da je voda po cijelom stupcu jednake temperature. Kod nas su većinom uzrokovane plimom i osekom pa ih nazivamo i mijenskim strujama. mulj i pijesak jednolična su i nisu toliko 27 . Osim ovih postoje i prolazne koje nastaju djelovanjem vjetra (jugo i bura). temperaturom vode. zidovima. Travnata dna. instruktora ili lokalnih ronilaca. stalne kao što je golfska struja. Plime i oseke jednim imenom nazivamo mijene a uzrokuje ih gravitacijska sila mjeseca i sunca. muljevito i travu(obraslo). Najbolje je saznati podatke od lokalnog centra. Najvažnije pravilo je da ronjenje počnite suprotno na smjer struje tako će vam na povratku struja pomagati da se vratite od mjesta gdje ste zaronili. Ključna ideja je da ronjenje je u različitim područjima pruža različit doživljaj. Vidljivost do 10m smatra se lošom a veća od 30 izvrsnom ovo naravno vrijedi za naše more.OKOLIŠ RAZLIČITOST OKOLIŠA Različitost okoliša uvjetovana je regionalnim razlikama. Struje možemo podijeliti na.Kamena dna najpovoljnija su za ronjenje jer na njih najmanje utječu gibanja vode a ujedno su i najatraktivnija za ronjenje. tj. Gibanja vode uzrokuju vjetar. Sastav dna općenito možemo podijeliti na kameno. Zapamtite uvjeti ronjenja variraju sa geografskim područjima Prije ronjenja u novom području upoznajte se sa karakteristikama te prođite posebnu obuku ako je potrebna. pa svatko može naći nešto za sebe. Opasne životinje manju su opasna nego što se smatra. Javlja se sredinom proljeća a nestaje krajem jeseni. pjeskovito. Postoji također poteškoća da se u bistroj vodi odredi udaljenost što može dovesti do problema s određivanjem dubine zarona. O temperaturi vode ovisi i oprema s kojom se roni. Faktori koji utječu na vidljivost su vrsta dna. rotacija Zemlje te tektonski poremećaji. Najčešće ronilačke aktivnosti su ronjenja na olupinama. Tada nastupa izotermija. gravitacija. Ta granica nastaje zbog razlike između gustoće tople i hladne vode. naprimjer kada se roni u slatkovodnim jezerima u kojima se kopa šljunak ili u rijekama. pećinama. Jedna od posebnosti su termokline koje predstavljaju granicu između tople i hladne vode. UVJETI OKOLIŠA Temperatura je jedan od faktora koji najviše utječe na ronjenje. Podaci o lokalnim uvjetima su bitni za sigurnost ronjenja. Kod nas imamo jadransku struju koja ide uz našu obalu a vrača se niz talijansku. itd. Česta pojava je disorjentacija u uvjetima smanjene vidljivosti. gibanja vode te miješanja vode. vrsta i debljina odijela.

obično je to dovoljno jer agresivno ponašanje je rijetko a ozljede nastaju kao posljedica obrane neke životinje. U naše otrovne vrste spadaju golub. S njom upozoravamo ostale na svoju prisutnost. te kao posljedica mogu nastati jake struje. mjene uzrokuju promjene u nivou vode. Da bi se rizik od ozljeda vezanih uz promet sveo na minimum najbolje je izranjati skroz uz obalu ili točno ispod vlastitog broda. One koje mogu ubosti jež i više vrsta riba koje imaju otrovne peraje. Svaki dan se javljaju dvije plime i dvije oseke. Utjecaj mjena na naše uvjete ronjenja izražen je s utjecajem na struje. Opasne vrste koje srećemo kod nas možemo svrstati u više grupa pa tako imamo one koje mogu opeći to su one koje imaju žarnice a to su žarnjaci (cindaria). osim ako geografske karakteristike ne ograničavaju gibanje vode. Od vrsta koje nas mogu ugristi u Jadranu ćemo spomenuti ugora i murinu koji grizu jedino kada su napadnuti. Zbog gibanja vode. Morski psi kod nas se jedva viđaju a nema zapisa o napadu na ronioca . a posljedica toga su dvije mjene dnevno. Te struje najslabije su tj. Poštujte pravila ronjenja a ronilački okoliš trebamo sačuvati za sebe i druge. Zapamtite da na sve vode na Zemlji utječe gravitacijska privlačna sila Mjeseca i Sunca. Da bi minimalizirali probleme okoliša potrebno je poznavati područje ili se upoznati sa njime. Osnovna pravila da se izbjegnu ozljede su prepoznajte opasnu životinju ne gnjavite je a osim toga ne dirajte nepoznate vrste. škarpoć te pauk. Struje nastale zbog mjena najizraženije su struje kod nas. podvodne opasnosti. Postoje tablice plime i oseke za svaki veći grad na obali. MJENE Mjene uzrokuje gravitacijska privlačnost između Zemlje. Upoznajte se sa novim okolišem . sastav dna. opasne organizme. koje mogu utjecati na vidljivost.nastanjena pa samim time zaostaju po kamenim dnima. Naravno najljepša i najpoznatija mjesta za ronjenje svakako su koraljni grebeni kojih kod nas nažalost nema. Potencijalno opasne životinje najvažnije je poznavati ih a ako nešto ne poznamo to ne treba dirati. Nivo vode i utjecaji na vidljivost nisu toliko izraženi . Ne roniti ako su uvjeti nesigurni te poštovati pravila da bi se izbjegle ozljede. Ako vas ubode otrovna riba trebate znati da su riblji otrovi termolabilni te da je prva pomoć držanje ubodenog mjesta u vrućoj vodi. Mjeseca i Sunca. Upoznavanje sa uvjetima ronjenja esencijalno je za sigurnost ronjenja a ako su uvjeti loši. kretanje vode. vidljivost. Važno je da se upoznate sa svim uvjetima koji utječu na ronjenje. Sunce također utječe na ronjenje jer najveća je vidljivost kada je sunce u zenitu a tada i svjetlost jače dopire na veće dubine. Zato se moramo zaštiti od sunca sjenom ili kremama za sunčanje. Kada ronite u nepoznatom području svakako se upoznajete sa lokalnim uvjetima. Zato se javljaju mjene koje kasne za ovom izmjenom a s obzirom da je naša obala vrlo razvedena mjene s u vrlo lokalnog karaktera. U Jadranu s obzirom da je on zatvoreni bazen kao i Mediteran. otkažite ronjenje. 28 . Za ronioce opasnost predstavlja vodeni promet zato se mjesto ronjenja treba propisno obilježiti ronilačkom bovom. Osim ovog sunce može uzrokovati problem s pregrijavanjem i opeklinama od sunčanja. ovo ritam ne funkcionira. promet. škrpina. Za svakog ronioca važno je da okoliš sačuvamo za sebe i druge Iz ovih razloga moramo poštovati lokalne propise za zaštitu morskog života. nema ih za vrijeme pune plime ili oseke a najjače su na pola periode između plime i oseke. utjecaj Sunca. Zapamtite da uvjeti okoliša koji utječu na ronjenje uključuju temperaturu vode.

vjetar tj. 29 . Stalne struje uzrokovane su rotacijom zemlje a najbolji primjer je Golfska struja kod nas postoji Duž Jadranska struja. osim ako ste za to obučeni. rotacija Zemlje. a ne da se borite protiv nje. Koristite pomoćno uže. Saznajte podatke o strujama kada ronite na nepoznatom području. gravitacijom i rotacijom Zemlje. gravitacija. Tri tipa struja su stalne. Kada ronite u nepoznatom području saznajte uvjete s obzirom na struje. Struja koju Amerikanci nazivaju “rips” nastaje uslijed guranja vode na obalu od strane valova kad dođe do povišenja nivoa vode u jednom trenutku ta voda počinje otjecati i uzrokuje struju koja ide od obale. Efekt povrtanih valova na ronilačke aktivnosti je taj da vas valovi stalno bacaju naprijed – natrag. lokalnog su karaktera i ne traju dugo. Surge je najveći kada je voda plitka. Pojam “upwelling” označava pojavu kada zbog djelovanja vjetra iz dubine do površinskih slojeva dolazi hladna i bistra voda . valovi će biti veći Pojava zvana “surf” nastaje kada valovi uđu u plitko područje. Kod nas se to desi nakon snažnih bura tada nastupa vrijeme idealno za ronjenje jer je vidljivost maksimalna ali to ne traje dugo jer je voda iz dubina bogata mineralima pa se uskoro razvije mnogo planktona i vidljivost se smanji. Utjecaj struja na lokalne uvjete u našem moru nije zanemariv jer struje imaju jak utjecaj na plivanje pod morem . Primarni utjecaj struja ima na plivanje zato je važno je da se strujom koristite. prolazne i uzrokovane mjenama te da biste izbjegli “rip” struju plivajte paralelno sa obalom. Treba izbjegavati ronjenje u jakoj struji. valovi. mjenske te prolazne. stvara se Surge (komešanje vode)– povratno gibanje vode. To se događa jer vjetar otpuše toplu površinsku vodu na otvoreno more. Struje uzrokovane mjenama najčešće su struje kod nas one tijekom dana mijenjaju svoj smjer s obzirom na plimu i oseku. i “surf” će biti veći Kako se valovi približavaju plitkim vodama plićim od jedne polovine njihove valne dužine. Možemo ju definirati i kao struju s povratnim strujanjem. valovi . Kada ronite sa brodice koristite pomoćni konop . vjetrovima. Tipovi struja su stalne. Zapamtite struje su prouzrokovane morskim mjenama. te što duže puše. valovi veliki. VALOVI Valovi nastaju kao posljedica djelovanja vjetra. Prolazne struje uzrokuje vjetar tj. te se lome samom time što su veći valovi. Ne borite se protiv struje. Tako čete izaći iz zone njenog djelovanja i tada možete normalno doplivat na obalu. a njihova valna dužina dugačka. Što je vjetar jači. Počnite ronjenje protiv struje. Ako plivate protiv struje plivajte priljubljeni uz dno. po dnu se krećite protiv struje jer je tamo struja slabija a možete si pomoći i rukama. Najvažnije je ronjenje početi u struju. te bi trebalo izbjegavati ronjenje na mjestima gdje je ovo gibanje jako. Struje obično sa sobom nose i mnogo organske materije pa to utječe na vidljivost.STRUJE Struje su snažan tok vode a može ih uzrokovati više činitelja kao što su mjene. te stoga može biti opasno. Može biti opasna za neiskusnog ronioca mada je dovoljno plivati okomito na nju. počnite ronjenje protiv struje.

barakuda. Kod slabog surge-a moguće je da se za nešto pridržite dok čekate da val prođe.Efekt povrtanih valova na ronilačke aktivnosti je taj da vas valovi stalno bacaju naprijed – natrag. I kod NIVO nas valovi mogu stvarati surf pa to jako utječe na MORA ulaske i izlaske iz vode te treba biti izrazito oprezan. Valovi utječu na vidljivost. Ove životinje rijetke su u Jadranu a nekih i nema. morski sisavci. otići do liječnika. Što su valovi veći. otići do liječnika Kod uboda – izvaditi bodlju. pa je moguće iskoristiti ovo svojstvo prilikom povratka na obalu u plitkoj vodi. Kosim slovima napisane su vrste kojih nema u Jadranu. načine ulaska i izlaska. te se vrate u obliku povratnih valova. morske zmije. mjesto namakati u vreloj vodi 30 min. Morska prašina je u biti morska sol koja lebdi nošena vjetrom iznad površine ona može biti kobna za ronioca jer se ronilac može ugušiti udisanjem ovog aerosola. Ako je kretanje umjereno bolje je da se gibate zajedno sa valovima nego da se borite protiv njih. Treba izbjegavati područja sa visokim valovima. te bi trebalo izbjegavati ronjenje na mjestima gdje je ovo gibanje jako. Najučinkovitija neutralizacija je otopina octa ili amonijaka koja se nanosi na opečeno mjesto. Pa redom životinje koje mogu napasti . DUB INA Prva pomoć kod ozljeda Kod ugriza – zaustaviti krvarenje. Životinje koje vas mogu šokirati su Drhtulja (struja) te električna raža i električna jegulja Opasne morske životinje u Jadranu su prvenstveno ribe s otrovnim bodljama posebice pauk (ranj). Otrov je termolabilan pa ćemo njegovo djelovanje neutralizirati toplinom. Svako područje je drugačije. OPASNE MORSKE ŽIVOTINJE Opasne morske životinje dijele se više kategorija opasnih morskih životinja. DOL VALANA DUŽINA Vjetar koji stvara ovakve valove je Jugo a osim surfa stara i surge te uvelike smanjuje vidljivost u moru. otići do liječnika. Kada je gibanje od obale jednostavno se VALANA DUŽINA pridržite ili ukopajte. Zapamtite da valovi nastaju kao posljedica djelovanja vjetra. vlasulje. Ježinci kojih ima više vrsta. Mogu putovati i tisuće milja prije nego predaju svoju energiju lomeći se u plitkoj vodi. Životinje na koje se možete ogrepsti su koralji te mnoge vrste manjih morskih pasa kao što je Mačka ako ih dirate golim rukama. lome se u zoni surfa. Efekti valova i vjetrova na VALA KRIJEST A uvjete ronjenja u hrvatskom dijelu Jadrana. te meduze . staviti lokalni anestetik. Kod nas kruže priče o Ugorima i Murinama a one u biti napadaju tek ako ih ugrozimo toliko da im je napad jedina moguća obrana. tvoreći gibanje prema naprijed i natrag. utjecaj će biti veći. škrpina te pauk od riba. te dolazi do komešanja vode što se naziva “surge”. odstraniti žarnice. Životinje koje mogu izazvati povrede žarnicama su meduze. pojure na obalu. Napadi morskih pasa na ronioce u Jadranu nisu nikada dokumentirana. Mjesto koje je opečeno nikada ne ispirati slatkom vodom. te stoga može biti opasno. 30 . očistiti ranu. Životinje koje mogu povrijediti bodljama su golub. te je potrebno prethodno se upoznati sa lokalnim uvjetima. te podvodna gibanja. Najčešća povreda je ubod ježinca. Dolaze u plitku vodu. Općenito gibanje vode prema obali je uvijek veće od gibanja vode od obale. vatreni koralj i neke spužve. Opekotine – neutralizirati djelovanje žarnica octom ili amoniakom. morski psi. a kada postane prema VISINA obali krećite se sa njim. Kada se roni u području valova potrebna je obuka. Drugi vjetar koji ima izrazit utjecaj na ronjenje je Bura koja stvara kratke i oštre valove ali zato puše izrazitom snagom te diše morsku prašinu.

imati odvojene torbe za mokru i suhu opremu. RONJENJE S BRODICE Tipovi brodica koje se koriste za ronjenje su komercijalni čarter brodovi te privatne brodice Pripreme za ronjenje sa brodice uključuju. staviti antibiotik. Treba znati gdje se nalazi oprema za slučaj hitnoće. Kada ronite sa broda upoznajte se sa pravilima te gdje se nalazi oprema za slučaj hitnoće. Trebate znati prepoznati opasne životinje. Njabitnija je prevencija koja uključuje da morate znati prepoznati opasne životinje i da ne izazivate opasne životinje te ako vam je životinja nepoznata ne dirajte je. Najbolja je prevencija.Ogrebotine – očistiti ranu. Morate poznavati tehnike ulaska i izlaska ako ne znate pitajte. Koristiti pomoćni konop koji se s krme pusti u vodu a služi da se za njega držimo prije zarona. držati ranu suhom i čistom Poželjno je imati prvu pomoć opremljenu za pomoć pri povredama izazvanim opasnim morskim životinjama. Prostor za ulaz / izlaz ne zakrčiti opremom i osobnim stvarima. Zapamtite. etc. Treba uvijek doći na vrijeme za ukrcaj te spriječiti morsku bolest Postupci za ronjenje sa brodice imaju svoja pravila a najvažnije je da na brodu uvijek mora ostati netko tko njime zna upravljati. kompletno se spremiti. 31 . te ih ne dirati. Spuštanje po sidrenom konopu da se ne bismo pogubili. Zapamtite treba poznavati prvu pomoć za povrede od opasnih morskih životinja.

potrebna su 24 sata da bi se suvišak dušika oslobodio iz organizma. Iz tog razloga imamo različita granična vremena za različite dubine odnosno maksimalno vrijeme ronjenja ( MVR engl. bolna ozljeda. koja se mora spriječiti Prevencija dekompresijske bolesti izvodi se ograničenjem količine apsorbiranog dušika. Dušik zaostao iz prijašnjih ronjenja mora se uzeti u obzir za sva ronjenja unutar slijedećih 24 sata. te nemogućnošću da se suvišak dušika oslobodi iz organizma putem disanja. Saturacija je proces nakupljanja dušika a desaturacija njegovo izlaženje iz tijela.NAUI RONILAČKE TABLICE 0-300m RONILAČKE TABLICE Ronilačke tablice u biti pokazuju apsorpciju i eliminaciju dušika u vašem tijelu. Ona je ozbiljna. Osnovi pojmovi vezani uz njega su. Dušik koji se nalazi u organizmu iz prijašnjih ronjenja naziva se zaostali dušik 32 . Dekompresijska bolest nastaje kada višak dušika stvara mjehuriće zbog prebrzog smanjenja tlaka. MDT – maximum depth time ) Zaostali dušik kao pojam neophodan je za razumijevanje ronilačkih tablica.

Potrebna su 24 sata da bi se sav zaostali dušik eliminirao iz organizma. površinski interval. Vrijeme zaostalog dušika ( VZD. Dužina vremena koja se može provesti na dnu zavisi o dubini. Postoje i preporuke za ograničenja dubine : ronilac otvorenih voda do 18 metara. Minimalno preporučeno vrijeme površinskog intervala je 1 sat ( iako tablice pokazuju 10 minuta ). Pojmovi u ronilačkim tablicama: Plan ronjenja 20m/30min znači 20 metara za 30 minuta. Grupa ponavljanja je simbol koji predstavlja količinu dušika zaostalog u tijelu nakon ronjenja. Dekompresijska bolest se može izbjeći ograničavanjem vremena provedenog na dubini. Na ronjenju uvijek ronimo iz dubljeg prema plićem. engl. A 10 minuta je minimalno vrijeme površinskog intervala da se dva ronjenja ne bi zbrajala. osim vremena potrebnog za sigurnosni dekompresijski zastanak. Ukupno vrijeme dušika ( UVR. ukupno vrijeme dušika. dekompresijski zastanak. PRAVILA ZA KORIŠTENJE TABLICA Maksimalna brzina izrona je 9 metara u minuti. sigurnosni dekompresijski zastanak. vrijeme zaostalog dušika. U biti to je maksimalno vrijeme ronjenja za dubinu minus vrijeme zaostalog dušika. Koristimo najveću postignutu dubinu na datom ronjenju. TNT – total nitrogen time ) čini zbroj VZD i SVR. prilagođeno maksimalno vrijeme ronjenja. engl. 33 .Zapamtite saturacija je otapanje dušika pod povišenim tlakom. stvarno vrijeme ronjenja. Kada je tijelo apsorbiralo više dušika. MDT – maximum dive time ) govori nam koliko je maksimalno vrijeme koje se može provesti na datoj dubini. a desaturacija je oslobađanje viška dušika kako se tlak smanjuje. Obavezni dekompresijski zastanak je vrijeme koje je naznačeno u tablicama. engl. RNT – residual nitrogen time) je odgovarajuće vrijeme na dubini koje smo već potrošili prije samog ronjenja. ponovljeno ronjenje. bez potrebnog dekompresijskog zastanka. Sigurnosni dekompresijski zastanak – 3 minute na 5 metara ( 15 stopa ) na kraju svakog ronjenja. To vrijeme se ne uzima u obzir kao dio stvarnog vremena ronjenja ili za računanje površinskog intervala. engl. a tlak se prebrzo smanjio. Stvarno vrijeme ronjenja ( SVR. engl. Ronjenja plića od 12 metara smatraju se 12-metarskim ronjenjima. Ponovljeno ronjenje smatra se svako slijedeće ronjenje unutar 24 sata. Površinski interval ( PI. Zapamtite da ronioci trebaju poznavati i pridržavati se ovih pravila kao bi mogli sigurno roniti. Uvijek koristiti ili točan ili slijedeći veći broj u tablici. napredni ronioci do 30 metara te dubinska specijalnost – 39 metara. engl. te se mora provesti na dubini od 5 metara ( 15 stopa ). Maksimalno vrijeme ronjenja ( MVR. grupa ponavljanja. maksimalno vrijeme ronjenja. AMDT – adjusted maximum dive time ) maksimalno je vrijeme za ponovljeno ronjenje koje ne zahtijeva dekompresijski zastanak. uvijek kada je prekoračeno maksimalno vrijeme ronjenja za određenu dubinu. ADT – actual dive time ) je ukupno vrijeme provedeno pod vodom. SIT – surface interval time ) je vrijeme između dva ronjenja. Dušik akumuliran na jednom ronjenju. može doći do pojave dekompresijske bolesti ili “bendsa“. te prenesen na drugo naziva se “zaostali dušik” POJMOVI KOJI SE KORISTE U RONILAČKIM TABLICAMA Naučit ćemo slijedeće pojmove : plan ronjenja. a ta vremenska ograničenja su poznata kao maksimalno vrijeme ronjenja. Prilagođeno ukupno vrijeme ronjenja ( PUVR.

ili ako je dekompresija preskočena.Ukupno vrijeme dušika koristi se da se utvrdi plan ronjenja. Tablica 1. Ovo se odnosi se na povišenu nadmorsku visinu ne samo u avionu. Najmanje 24 sata ne roniti. Te da se za neko vrijeme ne nekoj dubini odredi grupa ponavljanja. Za više 34 .8 m je u tablici 20 minuta na 18metaragrupa D. Minimalna aktivnost za vrijeme dekompresije najbolji je način izvođenja dekompresijskog zastanka. Primjer npr. Ako se sumnja na dekompresijsku bolest otići u hiperbaričnu komoru. 3 minute na 5 metara se preporuča a to vrijeme se može oduzeti od stvarnog vremena ronjenja. Stvarno vrijeme ronjenja ne smije prelaziti vrijednost prilagođenog maksimalnog vremena ronjenja za vrijeme ponovljenih ronjenja. 19 minuta na 15. U kvadratiću gornji broj (plave boje) predstavlja vrijednost za vrijeme zaostalog dušika. a donji predstavlja zastanak na 5 metara Sigurnosni zastanci izvode se za svako ronjenje. Tablica 2 pokazuje nam površinski interval te grupu ponavljanja nakon njega njen tok je prema dolje. AMDT – adjusted maximum dive time ) tj. POSEBNA PRAVILA ZA KORIŠTENJE TABLICA Posebna pravila za korištenje tablica: obaveznu dekompresiju postoje procedure za izvođenje U slučaju da moramo odraditi dekompresije. Iz ovog proizlazi da se ne smije letjeti minimalno 24 sata za ronjenja unutar granica krivulje sigurnosti te minimalno 48 sati za ronjenja sa dekompresijom. maksimalno je vrijeme za ponovljeno ronjenje te Vrijeme zaostalog dušika (engl. Koordinate tablice. disati kisik. a donji prilagođeno maksimalno vrijeme ronjenja (crvene boje). Zapamtite da općeniti tok NAUI ronilačkih tablica ide u smjeru kazaljke na satu. Tok – s lijeva na desno. Obavezno koristiti točan ili veći broj kako za dubinu tako i za vrijeme ronjenja. Letenje nakon ronjenja zbog toga jer su kabine na komercijalnim letovima na nižem tlaku nego što je na nivou mora imaju neka ograničenja. namijenjena je da iz nje vidimo maksimalno vrijem ronjenja za neku dubinu . slovo grupe ponavljanja bliže je kraju abecede. Tablica 3 služi da pomoću nje odredimo prilagođeno ukupno vrijeme ronjenja (engl. nego i planinama. Nakon grupe D ostanemo na površini 1 sat i 15 min i nakon tog površinskog intervala nalazimo se u grupi C. piti tekućinu. pa lijevo do kraja slova grupe ponavljanja. Ronjenje na povišenoj nadmorskoj visini traži neke dodatne procedure treba naglasiti da se NAUI ronilačke tablice se koriste do 300 metara nadmorske visine. RNT – residual nitrogen time). gornji broj je ukupno vrijeme ronjenja. slovo grupe smješteno je okomito s desne strane tablice a dubina vodoravno iznad tablice. paziti na znakove i simptome dekompresijske bolesti. Zastanci su na dubini od 5 metara točnije prsa trebaju biti na dubini od 5 metara a položaj tijela vodoravan. Vrijeme zaostalog dušika mora se dodati stvarnom vremenu ronjenja kada se planira ponovljeno ronjenje.Korištenje tablica. Ako se obavezna dekompresija preskoči potrebno je odmarati se. Kako utvrditi vrijeme zastanka za dekompresiju? pogledati tablicu 1. Što je više dušika u tijelu. pa onda dolje da se pronađe slovo grupe ponavljanja.

Za sva ronjenja preko 300 metara nadmorske visine potrebna je posebna obuke . Smanjuje rizik i poteškoće na najmanju moguću mjeru. Sigurnosni dekompresijski zastanak se preporuča na kraju svakog ronjenja. Te četvrti da zabilježite vrijeme površinskog intervala i vrijeme krajnje grupe ponavljanja. Neposredno nakon ronjenja treba izbjegavati fizički rad. Dugoročni plan radi se kod kuće puno prije vremena ronjenja. Te postupke vezane uz komunikacijsku opremu te opremu za davanje kisika. Korak 1. tuširanje s vrućom vodom iz razloga što to može potencirati dobivanje dekompresijske bolesti. koristite slijedeće veće vrijeme dna Zapamtite da ronjenja sa dekompresijom treba izbjegavati. Pravilno korištenje plana ronjenja. Što ga više koristite. Te koja je potrebna oprema za taj tip ronjenja. Datum i vrijeme ronjenja te rezervacije. Odabrati točke ulaska i izlaska te smjer ronjenja Planiranje prije samog urona treba dogovoriti signale koji mogu biti vizualni i zvučni. mjesto i alternativno mjesto. te vremena u mokrom okruženju. Dijelovi planiranja ronjenja su dugoročno planiranje pomoću kojeg se utvrđuje cilj ronjenja. provjeriti vremensku prognozu i uvjete za ronjenje. za odvajanje partnera ili potrošen zrak.te posebne tablice. koristite običnu olovku kada pišete po pločici da se može izbrisati sa gumicom ili oprati sa deterdžentom. unesite podatke o ronjenju. ali i posebna obuka Ako su ronjenja izvođena u hladnoj vodi ili su bila naporna ronjenja u bilo kojem pogledu (fizički ili psihički). Ovo planiranje radi se neposredno prije odlaska na ronjenje . provjeriti svu opremu. Korak treći uključuje da zabilježite slovo početne grupe ponavljanja. odnosno 48 sati ako ste ronili sa dekompresijskim zastankom ili ako ste preskočili obvezatnu dekompresiju. zatim korak 2 – zabilježite vremena za uron i izron. Provjera plovnosti uključuje 35 . Ako je obvezatan deko zastanak izostao.nadmorske visine koriste se posebne tablice. ne ulazite u vodu da biste napravili dekompresiju. bit će vam lakše PLANIRANJE RONJENJA Planiranje ronjenja osigurava nam maksimalno uživanje u ronjenju. Ograničenja ronilačke aktivnosti odnose se na ograničenja dubine i vremena te ograničenje rezerve zraka. vježbanje. ali postupke treba poznavati u slučaju da se slučajno prekorači maksimalno vrijeme ronjenja. te ako nema simptoma bendsa. dokupiti potrebne stvari. Kada ronite u hladnoj vodi ili otežanim uvjetima ronjenja koristite slijedeće veće vrijeme dna. Pričekajte najmanje 24 sata prije leta nakon ronjenja u granicama krivulje sigurnosti. Dolaskom na mjesto ronjenja moramo procijeniti uvjete za ronjenje i odlučiti da li roniti ili ne. pakiranje te obavezno treba obavijestiti nekoga o planu ronjenja. Olakšava nam samo ronjenje te će nam pomoći da se izbjegne gubljenje vremena i novca . Kratkoročno planiranje uključuje kontrolu opreme. Te da se plan iskoristi u mokrom okruženju kako bi imali sigurnije lakše i zanimljivije ronjenje. Treba prikupiti podatke koga kontaktirati u slučaju hitnoće posebno za egzotične zemlje. Upotrebljavati ronilačke tablice naučiti ćete na tečaju ronjenja s vašim Instruktorom IZRADA PLANA RONJENJA: Namjena plana ronjenja u biti je način da se sistematski vode podaci o ronjenju. Ovo sve ponovite za ponovljeno ronjenje Zapamtite NAUI plan ronjenja je dobar način da se prati profil ronjenja. Zatim postupke u slučaju hitnoće tj.

gibanja vode te formacije kao što velika kamenja i slično. smjer. ostajući uvijek na istoj strani . Nemam zraka. te čini ronjenje sigurnijim i ugodnijim. podvodna pločica za pisanje te bove na površini. Dvoje ljudi može vidjeti više stvari i podijeliti zajedničko iskustvo. Opasnost. Imam malo zraka (rezerva). Procedure za ronjenje u paru uključuju dogovor o raznim detaljima ronjenja. dubinu. Nešto nije u redu. ako ne pronađete partnera izroniti. mogu biti i drugačije ali to moramo dogovoriti prije ronjenja. procedure ako se izgube. ograničenja. NAVIGACIJA Navigacija pod vodom neophodna je da bi se izbjegla duga. pod vodom. Namještanje i praćenje kursa najjednostavnije je koristiti oznaku indeksa na pomičnom prstenu ili 36 . Zajedno se uranja i izranja Rone bok uz bok. potrošnju zraka te pomoći u slučaju hitnoće. učinite to jasno. Prirodna navigacija je navigacija pomoću prirodnih referenci tj.provjeru pojasa sa utezima te provjeru kompenzatora plovnosti. dubina i oblik terena. provjerite da je signal primljen Zapamtite da ronioci komuniciraju sa vizualnim i zvučnim.. Kada primite signal. Daj mi zrak. nepotrebna plivanja te da se područje ponovno može točno pronaći. Uvijek je ključ znati gdje se nalaziš i pratiti put. SIGURNOST U RONJENJU SISTEM PARTNERA Sistem partnera definiran je kao dva ronioca koje se pod vodom nalaze na tolikoj udaljenosti jedan od drugoga da se mogu dodirnuti. pomoć. Navigacija pomoću kompasa neophodna je za ronjenje u mutnim vodama ili noću. tražiti se 1 minutu. procedure u slučaju hitnoće. Nelagoda. bilo čega što možemo primijetiti i zapamtiti pod vodom. Prije ronjenja dogovorite cilj. signale. Zapamtite nikada ne roni sam. tko je vođa ronjenja.K. Stani te gore i dolje.Ako se odvoje. Neke od najboljih prirodnih referenci su sunce i sjene. Ronilački partner je netko tko se nalazi na udaljenosti dodira svo vrijeme ronjenja. potvrdite ga. Hitnoća. Ovo su najvažnije i takozvane standardne procedure. Služe dodatne ruke i oči koje mogu pomoći na više načina. Moraju pomoći jedan drugome da prate vrijeme. tako da jedan drugome trebaju pomagati prilikom oblačenja i poteškoća sa opremom. KOMUNIKACIJA Komunikacija. Signali trebaju biti jasni i određeni . Zapamtite da je planiranje ronjenja je bitno za sigurnost i kvalitetu ronjenja. Prvenstveno da znate gdje se točno nalazite. Kao i za sve ostalo tako postoje i procedure za ronjenje u paru. Standardni ručni signali su O. Vizualni signali su ručni signali. Kada šaljete signal. ( 4 načina ). I na kraju provjeriti da li regulator radi ispravno. Kako funkcionira sistem partnera. Partner predstavlja dodatne ruke i oči. A zvučni signali su zviždaljka na površini te udaranje po boci. načini na koje ronioci komuniciraju različiti su a možemo ih podijeliti na vizualne i zvučne. Provjeriti da je dovod zraka otvoren te tlak zraka u boci.

Zapletanje je često tamo gdje ima ribarskih mreža i konopa. Disorjentacija nastaje u uvjetima smanjene vidljivosti da bi se izbjegla koristite kompas. Problemi se mogu javiti prilikom ronjenja na olupinama. Treba gledati u daleke i nepomične objekte. Devijacija je odstupanje kompasa uslijed prisustva metalnog tijela u blizini kompasa. Bratsko disanje traži dobru uigranost partnera smirenost i koncentraciju . primjenjujemo kao zadnju opciju u slučaju da je ronilac u nesvijesti ili tik pred tim . Dobra navigacija je kombinacija prirodne i navigacije pomoću kompasa. razmisliti. nemojte koristiti lijekove jer djeluju na nervni sustav . Morska bolest može nastati na brodu kod dolaska na mjesto ronjenja. U realnoj situaciji nije imalo jednostavno. PROBLEMI VEZANI UZ RONJENJE Najčešći problemi vezani uz ronjenje: Grčevi su problemi s cirkulacijom faktori koji utječu na dobivanje grča su netreniranost . te slijedite kurs. pritisnutost mišića te dehidriranost.na pokretnom disku unutar kompasa. Dodatna obuka je poželjna i potrebna te ja kao takva dio naprednog tečaja. pojačana fizička aktivnost. Da metali mogu prouzrokovati devijaciju kompasa a kada ronite prvo odredite. Izron na alternativni izvor zraka najbolja je opcija a i najmanje rizična. hladnoća. Da bi spriječili zapletanja treba izbjegavati ronjenje u područjima gdje postoji povećana opasnost od zaplitanja. Zato moramo biti upoznati sa svojom ali i partnerovom opremom. AAS ) . razmisliti. Događa se jer metali djeluju na magnetske silnice i zato treba izbjegavati postavljanje metalnih predmeta u blizinu kompasa. Kursovi koje koristimo su recipročni ili povratni te trokut i četverokut. Sindrom panike je osjećaj nelagode ili straha uzrokuje ubrzano disanje. Ljudi se na to s vremenom priviknu. Zapamtite navigacija je potrebna i vrijedna vještina koja olakšava ronjenje. Kompas mora biti poravnat sa tijelom a moramo gledati preko kompasa. Nakon što ste otklonili grč promijenite tehniku plivanja. bratsko disanje. te navigacije pomoću kompasa. adekvatna termička zaštita te pripremljenost za ronjenje.. Kada postoji opasnost od nastupa panike treba zaustaviti aktivnost i kontrolirati disanje te riješiti problem. Ako nema zraka što je gora opcija primjenjujemo kontrolirani plivajući izron kao posljednje rješenje ako nemamo alternativni izvor zraka ili partnera u blizini. Ključ sprječavanja panike je kontrola disanja POMOĆ I SPAŠAVANJE 37 . djelovati. Grč se otklanja istezanjem mišića a prevencija je trening. Panika je nesvrsishodno djelovanje i moramo je spriječiti što ranije. Naravno najbolja je prevencija. tu do izražaja dolazi suradnja s partnerom i naravno ronilački nož. izron s uspostavljanjem plovnosti. Prirodne reference su pomoć za opću navigaciju dok je kompas je potreban za točnu podvodnu navigaciju. Zapuhivanje se događa kod manje iskusnih ronilaca kada precijene vlastite mogućnosti ili nastaju zbog nekog straha. nepravilno disanje dovodi do povećanja straha a taj ciklus se nastavlja dok ne nastupi panika. Skoro sve poteškoće se mogu riješiti U slučaju ostanak bez zraka treba primijeniti neku od slijedećih procedura ( poredane su po redu kojim bi ih trebalo koristiti ) : kontrolirani izron u slučaju hitnoće ( engl. Najefikasnija podvodna navigacija je kombinacija prirodne. U slučaju da se zapušete signalizirajte partneru prekinite fizičku aktivnost te se smirite. Kod prekida dovoda zraka u slučaju da imamo malo zraka treba primijeniti normalan izron. Poteškoće sa opremom u većini slučajeva su plod neznanja i iskustva u rukovanju s opremom a puno manje kvarova. Zapamtite opća pravila za bilo koji problem za vrijeme ronjenja su : stati. jedino tako nas kompas može voditi u željenom smjeru. ESA ). djelovati. izron na alternativni izvor zraka ( engl. kod plivanja u valovima ali i pod vodom uslijed većih valova čiji se utjecaj osjeća na dubini. Opća pravila kako reagirati su stati. Dodatni trening navigacije je potreba svakog tko želi biti dobar ronilac. Izron u slučaju hitnoće sa pozitivnom plovnošću.

te im dalje pomognite ako je potrebno. 38 . Spašavanje ako je ronilac u nesvijesti moramo mu uspostaviti plovnost i odmah izroniti. prvo uspostavite pozitivnu plovnost. povrede vezane uz tlak te povrede izazvane opasnim morskim životinjama. prihvatljiva alternativa je plivanje sa ABC opremom. Osobe sa povredama izazvanim tlakom treba se davati kisik. poštovati pravila za sigurnost ronjenja i uvijek biti dovoljno obučen i opremljen. Da bi ih spriječili moramo znati svoje granice.Uzroci ronilačkih udesa su prekoračenje vlastitih ograničenja. Zapamtite budite zdravi. Žene ne bi trebale roniti za vrijeme mjesečnice ako se loše osjećaju. Tjelesna spremnost je sposobnost da ispunite zahtjeve aktivnosti a najbolji način da budete spremni za ronjenje je da često ronite. te roniti u skladu sa njima. otvoriti i provjeriti dišne putova. Moramo primijeniti umjetno disanje u vodi što uključuje. reanimacije i tehnike spašavanja. Da bi bili što bolje pripremljeni za spašavanje najbolje je proći dodatnu obuku iz prve pomoći i reanimacije te tehnika spašavanja u ronjenju (Rescue Diver) Kod spašavanja treba roniocu pomoći da uspostavi pozitivnu plovnost te mu pomoći da se odmori i uspostavi normalno disanje. Održavajte fizičku spremnost potrebnu za sigurno ronjenje. Kod povreda povezanih sa tlakom a koje su specifične za ronjenje treba unesrećenog staviti na leđa ili lijevi bok. Glavna područja prve pomoći prestanak disanja ili cirkulacije. zadužiti nekoga da bilježi sve podatke te otpratiti unesrećenog do komore. ako se ne osjećaju dobro a ronjenje za vrijeme trudnoće treba izbjegavati. U mnogim stvarima žene su bolji ronioci od muškaraca Dobre navike ronioca uključuju pravilnu prehranu te adekvatan odmor. Liječnički pregled je obvezatan. Žene bi trebale izbjegavati ronjenje za vrijeme mjesečnice. te bi trebali posjedovati opremu za prvu pomoć te koga alarmirati ako je potrebno. ronjenje u opasnim uvjetima. Osim ovoga moramo imati podatke koga alarmirati. precjenjivanje sposobnosti. Treba biti spreman za pružanje prve pomoći kod ronilačkih udesa ZDRAVLJE I TJELESNA SPREMNOST Dobro zdravstveno stanje je bitno zbog promjena u tlaku. Ako je potrebno vuči umornog ronioca do obale ili broda. dati dva udaha. očistiti usnu šupljinu. te korištenje droga prije ronjenja treba apsolutno izbjegavati. kršenje pravila za sigurnost ronjenja. Pušenje. te ga treba raditi svake dvije godine. PRVA POMOĆ I PROCEDURE U SLUČAJU HITNOĆE Prva pomoć i procedure u slučaju hitnoće prije svega zahtijeva pripremu i vježbanje te oprema za prvu pomoć. te jer je ronjenje fizički zahtjevna aktivnost. Roniti samo u dobrim uvjetima. Ronilac u nesvijesti se mora što prije dopremiti na površinu. davati svakih pet sekundi 1 udah usta na usta ili nos na usta dok unesrećenog transportirate nastaviti sa umjetnim disanjem. dogovoriti evakuaciju. opijanje. Navike koje bi trebalo izbjegavati 12 sati prije ronjenja su pušenje. Kada je roniocu potrebna pomoć. šok. Signalizirati da se radi o hitnoći te početi sa reanimacijom. očistiti usnu šupljinu dati dva inicijalna udaha usta na usta ili nos na usta. utvrditi identitet. Svake dvije godine napravite zdravstveni pregled. davati mu 100% kisik te ga transportirati u rekompresijsku komoru . Postupci u slučaju hitnoće moraju se obavljati redom a to znači poslati po pomoć. Pet glavnih područja prve pomoći su : prestanak disanja i cirkulacije. Moramo transportirati unesrećenog te mu istovremeno davati umjetno disanje što nije nimalo lagano. Svi ronioci bi trebali savladati tehnike prve pomoći. nepravilna opremljenost ili nedostatna opremljenost ili obuka i ronjenje pod utjecajem alkohola ili droge. Procedure za davanje umjetnog disanja u vodi su : otvoriti i provjeriti dišne putove. bolnice itd. krvarenja te šok. alkohol te droge. te kada su u drugom stanju. Zapamtite. neka se odmore i smire disanje. Zatim jedan udah svakih pet sekundi. te ih otpremiti u rekompresijsku komoru. krvarenja. Zapamtite svi bi ronioci trebali biti pripremljeni za pružanje prve pomoći. saslušati partnera unesrećenog. ronilački udesi se mogu spriječiti.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful