Scuba Diver - Skripta za tečaj

Samo za internu upotrebu.

1

Predgovor Ova skripta namijenjena je svim polaznicima NAUI početnog tečaja ronjenja. * U njoj se nalaze osnovni podaci koje ćete zajedno sa instruktorom proći za vrijeme tečaja. Skripta se sastoji od 6 poglavlja, te dodatka sa popisom i objašnjenjem važnih pojmova. Svako poglavlje obrađuje jednu nastavnu jedinicu. Skripta predstavlja samo mali okvir i početak vašeg otkrivanja jednog novog, i za nas, ljude, kopnena bića, potpuno drugačijeg, svijeta. Imajte na umu da stalno treba učiti, jer svijet se konstantno mijenja. Podatke ćete pronaći na Internetu, knjigama o ronjenju, časopisima, ………. Ako imate nove ideje, zamisli, pitanja, javite nam se. “Znanje je moć” , a glavni moto NAUI-a je “Znanjem do sigurnosti “. Pa stoga idemo učiti. Što je NAUI ? NAUI je skraćenica za National Associtation of Underwater Instructors – međunarodna udruga ronilačkih instruktora. NAUI je osnovan 1959 godine SAD-u te je najstarija američka asocijacija. NAUI je neprofitno udruženje ronilačkih instruktora Osnovni cilj je obuka, putem kvalitetnih tečajeva i programa, za ronjenje u sigurnosti. Da bi postigao zacrtane ciljeve NAUI priprema i organizira profesionalne tečajeve i određuje minimalne standarde za svaki tečaj, razvija programe i proizvode koji pomažu profesionalcima pri podučavanju i nadziranju ronilačkih aktivnosti. Glavni moto NAUI-a je “VEĆA SIGURNOSTI RONJENJA KROZ OBRAZOVANJE” Prvi instruktorski tečaj je održan 1960 g. u Hustonu (Texas). 1972 g. NAUI postaje član tehničke komisije CMAS-a. 1985 g. istupa iz CMAS-a jer je CMAS htio ograničiti njegovo djelovanje samo na područje SAD-a. Istovremeno se osniva NAUI International. S godinama otvaraju se regionalni centri u cijelom svijetu koji pripremaju i prevode didaktičke materijale. 1996 g. kao posljedica svoje sveprisutnosti u cijelom svijetu NAUI mijenja ime u NAUI WORLDWIDE. U Europi NAUI ima sjedište u Nizozemskoj, od kuda će doći i vaše ronilačke iskaznice. Godine 2007-e NAUI je svoje programe certificirao te kao takav uveo ISO standard te CE norme za tečajeve. NAUI uvodi i novi moto NAUI – Just Dive! NAUI sudjeluje u mnogim programima diljem svijeta za očuvanje okoliša i zaštitu flore i faune. Na kraju NAUI je jedno od prvih udruženja koje je odobrilo upotrebu mješavina i “rebreathera”. NAUI U SVIJETU Nakon što je 1959 g. NAUI osnovana 1968 g. otvara prvi “service centar” izvan SAD-a u Japanu. Tokom posljednjih trideset godina NAUI otvara područne centre u više od 25 država. U svrhu lakšeg poslovanja NAUI otvara servis centre za pojedine dijelove svijeta, te za pojedine države imenuje Repesentative koji su spona između članova i glavnog ureda. RONJENJE Ronjenje je jedinstven sport. I podvodnom svijetu možete promatrati jedinstvenu ljepotu riba koje plivaju oko živopisnih koraljnih grebena, uživati u plivanju s dupinima ili kitovima. Kao ronilac možete vidjeti povijest, otkriti potopljena blaga i brodove. Ronjenje je sport koji možete prakticirati svugdje u svijetu. Od hladnih voda Norveške do koraljnih grebena u tropskim morima. Da biste ronili ne trebate biti stručnjak. Možete uživati u uzbuđenjima koje pruža ronjenje kad završite tečaj Scuba Diver.

2

NAPREDNI TEČAJEVI (ADVANCED SCUBA DIVER) AJEVI Postoje i napredni tečajevi koji ć vam omogućiti da steknete neka nova saznanja o ronjenju, no ajevi će iti ovaj tečaj Scuba diver je prva stepenica u ronjenju i omogu uje Vam da ronite na ve ver omogućuje većini ronilačkih pozicija u svijetu. Ronilačka oprema izgleda komplicirano i glomazno no vrlo je jednostavna za ka upotrebu. Kao i automobil, nije potrebno znati kako radi da biste se njime vozili Nakon prvog vozili. tečaja moguće je ODMAH upisati napredni te aj ronjenja(ne treba vam odre e tečaj određen broj ronjenja) ŠTO JE RONJENJE? Roni se s zrakom komprimiranim u ronila ronilačkoj boci koja se nosi na leđima. Zrak dobivamo preko đima. regulatora koji smanjuje pritisak boce na pritisak okolne vode. Osim ronjenja sa ronila ronilačkim aparatom možemo roniti i na dah. To je ronjenje bez ikakvih ronila ronilačkih aparata za disanje. ronilač Jednostavno zadržite dah i zaronite pod vodu. Osnovni cilj ovog tečaja je ronjenje sa ronila tečaja ronilačkim aparatom no vaš instruktor učit će vas i ronjenju na dah. Osim sa zrakom sportski ronioci koriste i čit će Nitrox (EANx) koji je mješavina zraka i kisika (Kisik=24 do 40%) OPASNOSTI VEZANE UZ RONJENJE Naravno u svakoj avanturi postoji uvijek doza rizika, i to morate razumje prije nego postanete razumjeti ronioci.U većini slučajeva ronjenje je jednostavan i zabavan sport. Ponekad ronjenje može biti ajeva stresno kao kod ronjenja u strujama, po velikim valovima ili u jako hladnoj vodi. Prije samog tečaja morate popuniti karton s povijesti bolesti. Obavezan je lije aja bolesti. liječnički pregled. Najveća opasnost je da možete doživjeti ronila a ronilačku nesreću ili poginuti pod vodom ili na površini. u Iako se to vrlo rijetko događa treba znati da rizik postoji. a Kao ronilac morate znati taj rizik i preuzeti odgovornost za vlastite postupke. odgovornost Ova skripta objašnjava svaku vrstu rizika povezanu s ronjenjem. Ako ste maloljetni vaši roditelji također moraju biti upoznati s opasnostima ronjenja. Oni vam moraju potpisati odobrenje. er OBAVEZE POLAZNIKA TEČAJA ČAJA Kao polaznik morate prisustvovati svim teorijskim i prakti nim lekcijama. Ako koju lekciju propustite te praktičnim dogovorite se s instruktorom kad ćete je nadoknaditi. Morate znati primijeniti nau ete naučeno u praktičnom ronjenju. Prva ronjenja ćete započeti u bazenu ili zatvorenoj vodi. Nakon što ste nau vježbe vaš instruktor eti Nakon naučili će vas odvesti na ronjenje u otvorene vode. e Prije nego dobijete ronilačku iskaznicu morate s uspjehom završiti teorijski i prakti ku praktični dio tečaja. ŠTO JE RONILAČKA ISKAZNICA KA Ronilački tečajevi NAUI verificirani su u Hrvatskoj od ministarstva kulture i sporta. ajevi NAUI ronilačka iskaznica priznata je u cijelom svijetu. Za sve ronila ke teč ka ronilačke tečajeve postoje standardi kojih se instruktori moraju pridržavati i koje vi morate zadovoljiti da biste završili te tečaj. Sa ronilačkom iskaznicom moći ćete kupiti dozvolu za ronjenje, napuniti boce, iznajmiti opremu…. ći ćete

3

brtvi. MASKE Maska je namijenjena da omogući gledanje pod vodom. o održavanju i odabiru ronilačke opreme. Silikon može biti proziran ili crn. Zapamtite izbor tipa maske je individualna stvar. Dakle oprema koja nam služi za ronjenje. Naočale za plivanje neprihvatljive su. kao i za ronjenje na dah. Pravilnom brigom produžit ćete vijek trajanja. Materijali od koji se proizvode su guma ili silikon (obrazina) s tim da je silikon trajniji pa je skoro istisnuo gumu. te da je udobna. izbor je individualan. konačna odluka ipak ostaje na vama. čizmice i rukavice. U poglavlju o ronilačkoj opremi učit ćemo o upotrebi ronilačke opreme. Kod izbora najvažnije je da vam maska odgovara tj. Volumen maske ovisi svrsi za koju služi. maska koja odgovara obliku lica “zalijepit” će se čim ju prislonite na lice sa zabačenom glavom u nazad. Ovo poglavlje podijeljeno je u tri dijela: ABC oprema. Maske koje su pogodne za ronjenje moraju imati sigurnosna stakla(tempereted). osnovna oprema za ronjenje s ronilačkim aparatima i dodatna oprema. Reći ćemo koji su najčešće greške i zablude pri odabiru i održavanju opreme. te spriječiti lomljenje 4 . Loše odabrana maska ili peraje mogu vam pokvariti ronjenje. Što se tiče vidnog polja neke maske imaju povećano vidno polje što je korisno ali ako imaju bočna stakla slika u njima je iskrivljena zbog loma svijetlosti.RONILAČKA OPREMA Ubrzani razvoj ronilačke opreme nakon drugog svjetskog rata približio je ronjenje svima. najvažnije karakteristike su da odgovara obliku lica. stvarajući zračni prostor ispred očiju ( oštra. ABC OPREMA Kad kažemo ABC oprema mislimo na masku. zbog nemogućnosti izjednačavanja tlaka. segment za nos s kojim je lako kompenzirati. prilagodljiv remen. zato ju treba isprobati prilikom kupnje. Postoje više tipova maski neke imaju i nepovratne ventile. U ovom poglavlju govoriti ćemo o karakteristikama koje morate imati na umu pri pravilnom odabiru ronilačke opreme. Veliki korak u razvoju ronjenja omogućio je prvi jednostupanjski regulator koji su konstruirali Gagnan i Cousteauo. jasna podvodna slika ). te prije svega da odgovara licu te da je udobna. peraje i disalicu. Njega i održavanje maske je jednostavna poslije ronjenja opere se u slatkoj vodi i spremi najbolje u originalnu kutiju. Krajem šezdesetih godina konstruiran je prvi dvostupanjski regulatori a kasnije i kompenzatori plovnosti. maske malog volumena koriste se za ronjenje na dah. Pravilan odabir ronilačke opreme je bitan za ugodno ronjenje. Također svi veći proizvođači proizvode maske u koje je moguće ugraditi dioptrijska stakla. ronilački kompjuteri… Te time ronjenje postaje dostupno svima. Masku ne treba izlagati direktnoj sunčevoj svijetlosti . obrazinu koja dobro brtvi. Osim ovoga u proširenom smislu mislimo i na dodatke kao što su kapuljača.

Karakteristike koje moraju zadovoljavati su: dovoljno velik promjer (2 cm). te pojas sa utezima. ako je potrebno koristimo i ronilačko odijelo. PERAJE Peraje su namijenjene da omogućuju velikim mišićima nogu da se koriste za propulziju samim time možemo brže plivati a ujedno nam oslobađaju ruke za ostale namjene. posebno kod dužeg odlaganja. maksimalna dužina 30 – 35 cm. Kod izbora treba izabrati tip koji odgovara području ronjenja te izabrati dužinu i tvrdoću lista prema snazi nogu. Tip disalice je stvar individualnog izbora. Mogu biti jednostavne. Zapamtite: disalice su potrebne da bi se čuvala energija prilikom plivanja. plastike. Dva su osnovna tipa sa i bez ventila za pražnjenje. bez da ga žulja. Peraje se razlikuju po veličini i tvrdoći lista. Da pet primarnih faktora koje treba uzeti u obzir prilikom odabira peraja su : tip. disalica se pričvršćuje na lijevu stranu maske. Kod peraja kao i kod sve ostale opreme najvažnije je da vam odgovara i da je udobna. Disalice s ventilom za pražnjenje su skuplje i manje trajnosti ali ih je lakše isprazniti. veličina lista te tvrdoća lista. Disalica spada u obaveznu opremu jedan od razloga za to je to što se tijekom ronjena mogu promijeniti vremenski uvjeti pa se desi da ronilac izronu u uzburkano more. Na disalice se mogu montirati i anatomski usnici. nož. ali disalice sa napravama za zatvaranje su neprihvatljive. Postoje dva osnovna tipa: s otvorenom petom (kao na slici) koje se više koriste kod ronjenja s bocama dok se peraje sa zatvorenom petom više koriste za ronjenje na dah. anatomske s rebrastim fleksibilnim crijevom itd. Dobra je praksa da disalica ima reflektirajuću traku na vrhu ili traku jarke boje da bi nas sudionici u vodenom prometu vidjeli. te zrak iz boce. To jest da možemo plivati s pogledom pod vodu. Također nije nevažno da vam se oprema sviđa. 5 . Disalica se stavlja se na lijevu stranu maske razlog za to je montiranje regulatora na desnu stranu. Materijali od kojih se proizvode osim silikona koji je najzastupljeniji proizvode se i od grafita. Što je list tvrđi i duži to su peraje brže ali je veći otpor pa se i mišići nogu jače umaraju te često dolazi do grčeva. veličina se treba odabrati prema tome. U takvim uvjetima disalica može biti presudna za siguran izlaz iz mora. Materijali koji se koriste za usnike su guma i silikon a cijev je od plastike. pa i kompenzator plovnosti za ronjenje na dah. disalice i peraja prilikom ronjenja na dah. Treba paziti da list peraja nije savinut duže vrijeme jer može doći do deformacija. da li odgovaraju. stiska i slično. Ako se nose čizmice. Kada je disalica na mjestu ronilac bi se trebao osjećati ugodno.DISALICE Disalice služe da bi se prilikom plivanja sačuvala energija. kompozitivnih materijala te gume. Držali disalice mogu biti takvi da disalicu lako skinemo. pogotovo kod netreniranih ronilaca (početnika). Zapamtiti treba da tip peraja koje se koriste ovisi o lokalnim uvjetima ronjenja. Najvažnije karakteristike su udobnost i da odgovara. Održavanje uključuje ispiranje u slatkoj vodi poslije uporabe. da je minimalno savinuta zbog otpora disanja i naravno da je udobna i da odgovara. čuvanje od sunca te pravilno spremanje. udobnost. Osim maske. Održavanje uključuje: ispiranje u slatkoj vodi nakon uporabe te čuvanje od sunca. Izbor dsalice uključuje isprobavanje da li odgovara. te da se ne troši zrak iz boce.

Zapamtite da ronilačka odijela sprječavaju prevelik gubitak tjelesne temperature. Kapuljače. Kapuljače su standardne. Kod nas je češća upotreba mokrih odijela zbog uvjeta u moru te jednim djelom zbog cijene. ne zaboravite podmazivati zipove. Suha odjela kompliciranija su ali imaju bolju termičku zaštitu. Izbor odijela prvenstveno ovisi prvenstveno o temperaturi vode u kojoj će se roniti. to znanje stječe se na NAUI tečaju specijalnosti – suho odijelo. Kod nas u hrvatskoj najčešća su dvodijelna odijela debljine 5mm Održavanje ronilačkog odijela sastoji se od toga da ga treba isprati u slatkoj vodi nakon uporabe. čuvati na hladnom mjestu.5mm ta odjela više su zaštita od žarnjaka i mehaničkih ozljeda nego termička zaštita. 6 . Čizmice nam omogućavaju lakše i sigurnije hodanje kopnom te lakše ulaske te izlaske iz vode ujedno su i termička zaštita. Ta odjela imaju vodonepropusne zatvarače koje je potrebno mazati s voskom. To zahtijeva određenu vještinu i znanje za pravilnu upotrebu. Rukavice bi uvijek trebalo nositi. Kod upotrebe suhog odijela neophodna su i prikladna pododjela. Mokra odijela moraju vam odgovarati kao druga koža. to se radi preko ventila za upuhivanje i ispuhivanje. čizmice i rukavice a namjena im je ista kao i odijelima. Mokra odijela izrađena su od neoprena a razlikuju se po debljini i to od 10 do 3mm. Rješenje za to je. Neopren ja materijal koji je napravljen od gume i zraka. Rukavice služe kao termička i mehanička zaštita bitno je da u njima možete normalno baratati svom ronilačkom opremom kao i bez njih . dvodijelna te razne kombinacije. Krojevi su vrlo različiti tako da postoje jednodijelna . o temperaturi vode u kojoj se roni.RONILAČKA ODIJELA Odijela su namjena da bi osigurala zaštitu od povreda te da spriječe gubitak tjelesne temperature. Pošto su suha moramo ih dopunjavati sa zrakom kako povećavamo dubinu te prazniti tijekom izrona. za suho dojelo I kao dodatna opcija. U tropskim morima koriste se odijela napravljena od likre ili neoprena debljine 0. Debljina odijela ovisi o stupnju termičke zaštite tj. te povrede. da prije kupnje probate što veći broj modela te pamtite veličine koji vam odgovaraju za pojedine proizvođače. Napravljene su od neoprena. Zipovi nam omogućavaju lakše oblačenje i skidanje odijela ali na mjestima gdje se nalaze propuštaju vodu pa nas hlade. Dva su osnovna tipa ronilačkih odijela a to su mokro i suho ronilačkog odijela. za hladnu vodu. Za odijela se treba brinuti kao i za ostalu ronilačku opremu. Termička zaštita ovisi težini pododjela možemo (mjeri se u gramima). podmazivati zipove te izvršiti popravke što prije. čizmice i rukavice služe da spriječe gubitak tjelesne topline. Mogu biti suha ili mokra. Kroj odijela mora biti udoban. Za ronjenje u suhom odijelu potrebna je dodatna obuka. posebno na većim dubinama. te povrede. ali za ronjenja sa suhim odijelom mora se proći specijalistička obuka . U dodatnu opremu spadaju: kapuljače. problem nastaje kod kupnje odijela jer je teško isprobati odijelo u dućanu. točnije to je guma koja u sebi ima mjehuriće zraka.

Razlog tome je da moraju manje koristiti kompenzator plovnosti a i manje se opterećuje kičma. Iz navedenih razloga lakše im je roniti. da nisu raspucani. biti ćete neutralni. Zapamtite da je namjena sustava utega je da djeluje kao protuteža pozitivnoj plovnosti koju vam daje ostala oprema. Poželjno je da koristite “ osigurače olova” na slobodnom kraju pojasa kako olova ne bi iscurila. držite olova tako da ih uvijek lako možete odbaciti. ne stavljajte slobodni kraj pojasa pod KPL ili zategnuti dio pojasa. koji pružaju veći komfor. mora slobodno visiti radi lakšeg oslobađanja u slučaju hitnoće. da ga u slučaju potrebe možete lako pronaći i odbaciti. manje se umaraju te troše manje zraka. Pojas mora biti slobodan. ne koristite previše olova Kako odrediti dovoljnu količinu olova ? Jednostavno morate probati. Nakon ronjenja dovoljno ih je isprati . Kod pojaseva s utezima bitna je i kompenzacija koja je potrebna jer se odijelo tanji povećanjem dubine na kojoj ronimo( stiskanje mjehurića zraka u neoprenu) Kod izbora treba imati na umu da se elastični pojasevi koji automatski kompenziraju smanjenje obujma struka kako se tlak povećava. Takvo stanje još nazivamo neutralna plovnost. 7 . standardni olovni odljevi osim ovih mogu biti i okrugli ili zakrivljeni radi udobnijeg nošenja. koju ronilac ima prvenstveno zahvaljujući odijelu. Ne ronite sa previše olova. Utezi su pravilno izbalansirani ako s njima i svom opremom u vodi s punim plućima plivate a praznim tonete. Kod nas se najviše koriste obični na platnenom remenu sa inox kopčom. Neoprensko odijelo u samom materijalu sadrži zrak a suho ga ima kao izolacijski sloj. koristite “desni” sistem za otkapčanje. preporučuju se za ronjenje sa debljim odijelima ( kada se roni u hladnoj vodi ) . iskusni ronioci trude se nositi što manje olova. A najvažnija karakteristika je da ima brzo oslobađajuću kopču. sa brzim Utezi moraju imati kopču otkopčavanjem (oslobađanje u hitnoći ). Postoje i utezi koji su punjeni sačmom. Tipovi utega su odvojeni koji se nalazi na pojasu ili integrirani u kompenzator plovnost. Treba paziti da su krajevi pojasa kompaktni tj. Pravilno namjestite pojas. kopča se treba otkopčavati u desno. Tako čete s polupunim plućima lebdjeti tj. Da sistem utega može biti odvojen ili integriran. Tipovi utega su. Radi vlastite sigurnosti prilagodite dužinu tako da kraj pojasa bude slobodan.SISTEM UTEGA Utezi su namijenjeni bi neutralizirali pozitivnu plovnost ronioca. kako na pojasu tako i u konpenzatoru plovnosti.

Osim ovih informacija mogu imati i serijski broj. radi tak. Kod odlaganja boca na duže vrijeme potrebno je u boci ostaviti 20 do 30 bara da ne dođe do ulaska vlage i posljedica koje iz toga proizlaze. te redovitog vizualni pregled(jednom godišnje). tako postoje boce koje se mogu maksimalno puniti do 200. Čelična boca također ima plastičnu stopu koja služi za zaštitu dna boce te omogućuje boci da stoji uspravno. Razlikujemo ih po veličini najčešće su one od 10. Treba reći da je u E. 12. Također su namijenjene da se komprimirani zrak sigurno čuva na visokom tlaku Dva su osnovna tipa aluminijske i čelične. Održavanje i čuvanje boce sastoji se od ispiranja u slatkoj vodi nakon korištenja. Razlog za to je cijena. Zapamtite da postoje različiti tipovi i veličine boca za razne potrebe. 232. te ostaviti 30-tak bara u boci kada se ne koriste duže vrijeme. Uobičajene veličine su 10. a hidrostatski svake ti godine. Za sportska ronjenja kod nas najčešće se upotrebljava 15litarska čelična boca s radnim tlakom od 200bara. U. Hidrostatski test radi se svake tri godine za čelične i svake dvije za aluminijske boce on se radi prilikom A-testiranja a propisan je zakonom. Dva osnovna tipa ronilačkih boca su čelične i aluminijske. volumen. Kod transporta boce trebaju biti dobro učvršćene i ne smiju biti izložene direktnom sunčevom svijetlu zbog zagrijavanja i povećanja tlak u njima. ime proizvođača. Oznake na bocama moraju imati . te 300 bara tlaka. 12 litara.12. 15 i 18 litara. 8 .RONILAČKE BOCE Ronilačke boce služe da bi veliki volumen zraka stavili na malo prostora koji je pogodan za nošenje pod vodu. Također mogu biti i karbonske koje su rijetke unatoč mnogim prednostima. Kada rukujemo s bocama treba paziti da boce ne lupaju po podu ili međusobno da ne dođe do oštećenja iz istog razloga ih nikada ne ostavljamo uspravne. Također su razlike u radnom pritisku. osigurati ih za vrijeme transporta. Sa bocama treba pažljivo rukovati. 15 i 18 litara. materijal. Ronilačke boce treba jednom godišnje vizualno testirati. Izbor ovisi o vrsti ronjenja kojom se želite baviti te osobnom potrošnjom zraka. Mnoge boce imaju i zaštitnu mrežicu koja služi kao mehanička zaštita boje i zaštitnog premaza. serija itd. težinu te datum A-testa ili datum proizvodnje(za nove boce). ne ostavljati ih u uspravnom položaju. a uobičajeni radni tlakovi su 200 i 232 bara. zabranjen transport punih boca u osobnom automobilu. To znači da je unutarnji volumen boce npr.

ventil ima tijelo (cjevčicu) koja sprečavaju ulazak nečistoće u ventil. Osim toga na navoju ima rupicu koja služi da kroz nju izlazi zrak u slučaju da netko odvrće bocu koja je pod tlakom te tako upozori da je boca pod tlakom. Ne pokušavajte sami napraviti servis to morate prepustiti ovlaštenom serviseru. ne koristite suviše snage kod otvaranja i zatvaranja. Deflator koji ima veliki promjer. Osnovni tipovi su K ventil . On se danas sve manje koristi jer je kompliciraniji i skuplji a njegova upotreba gubi na važnosti upotrebom manometra koji je obavezan dio svake opreme.VENTILI BOCA Ventili boca služe tome da omoguće ili zaustave protok zraka iz ronilačke boce. jednostavni ventil kakvi se nalaze na gornjoj slici te J ventil odnosno ventil sa rezervom. te da je prikopčan na ramenu. Također Din-ski mogu biti namijenjeni za tlakove do 300bara a INT do max 232 bara. Savjeti za održavanje i čuvanje uključuju. Opcionalno može imati džepove. Za punjenje nam služi niskotlačni inflator. Naravno daje bitno da je odgovarajuće veličine. spriječite oštećenja pravilnim rukovanjem i spremanjem . isperite u slatkoj vodi poslije korištenja. Ventil ima na kraju navoja cjevčicu dužine oko 8 cm kroz koju zrak izlazi iz boce a namjena joj je da spriječi ulazak nečistoće u ventil prilikom okretanja naglavačke. Tipovi priključaka su DIN i INT (na slici) danas su sve zastupljeniji DIN-ski radi svoje veće pouzdanosti. ili ako se teško otvaraju i zatvaraju ili ako nedostaje sigurnosni prsten. Servisirati i ventile prilikom testiranja boca a ako se teško otvaraju ili zatvaraju servisirati ih odmah. KONPENZATORI PLOVNOSTI Glavna namjena kompenzatora plovnosti je da omoguće da ronilac na površini postigne pozitivnu plovnost te još važnija da pod vodom može održavati neutralnu plovnost Tri su osnovna tipa okovratnik koji se danas više i ne koristi te “tehnički” KPL te model “jacket” Svaki konpenzatror plovnosti mora imati sigurnosni ventil koji je u biti prekotlačni ventil a služi da u slučaju prenapuhavanja kompenzatora ne dođe do njegovog pucanja. 9 .Brtva koja se nalazi između regulatora i ventila naziva se O-ring. Zapamtiti da ventili mogu biti “J” tip ( sa rezervom ) ili “K” ( bez rezerve ). radi lakšeg pražnjenja. Usnik sa nepovratnim ventilom koji je montiran na deflatoru. Prilikom servisa boca treba pregledati i ventile.

dovoljno široko crijevo deflatora.integrirane utege te rezervni regulator na inflatoru.5l za punjenje . zatim se taj zrak prenosi niskotlačnim crijevom do drugog stupnja u kojem se tlak od +10 spušta na tlak okoline. Druge poželjne karakteristike uključuju niskotlačni inflator. Sigurniji prilikom udaraca pod vodom te da se rabe do većeg radnog tlaka (300bara). i “jacket”. Najvažnija karakteristika KPL-a je odgovarajuća veličina. 10 . Tri osnovna tipa KPL-a su : okovratnik.Briga i održavanje :nakon svake uporabe isprati ga iznutra i izvana slatkom vodom a sve popravke treba napraviti ovlašteni serviser Zapamtite da je namjena KPL-a je da omogući pozitivnu plovnost na površini te neutralnu pod vodom. Princip rada regulatora prvi stupanj regulatora spušta tlak zraka u boci na +10 bara tlaka okoline.Da bi znamo odabrati konpenzator najbolje je probati što više veličina i modela raznih proizvođača . Na svakom regulatoru u ronilačkom kompletu se nalaze još i visokotlačno crijevo te manometar odnosno konzola te niskotlačno crijevo koje se priključuje na inflator. te sigurnosni ventil. drugi stupanj. Skuplji modeli imaju i bocu od 0. Poželjna karakteristika je lakoća disanja ( najvažnije ) a što se priključaka tiče prednost treba dati DIN-skim ispred INT priključaka. usni inflator sa nepovratnim ventilom. stremen(INT) ili vijak(DIN). Odvojeni drugi stupanj ( octopus ) spajamo s niskotlačnim crijevom na prvi stupanj. “tehnički” KPL. U komplet koji nazivamo regulator ulaze prvi stupanj. REGULATORI Drugi stupanj Prvi stupanj DIN Regulator INT Regulatori služe da roniocu daju zrak na zahtjev pod istim tlakom kao što je tlak okoline koja ga okružuju. Kod izbora najvažnije je izabrati regulator sa malim otporom prilikom disanja. Razlog za to je da su DIN. niskotlačno crijevo.

Kod ispiranja regulatora nakon ronjenja u slatkoj vodi . Regulator se sastoji od prvog stupnja. niskotlačno crijevo KPL-a. voda može u prvi stupnja kroz niskotlačno crijevo 11 . i to pod ambijentalnim tlakom. Procedure održavanja uključuju pravilo pranje. paziti da se crijeva ne oštete. paziti da voda ne uđe u prvi stupanj. regulator redovito servisirati u ovlaštenom servisu najmanje svakih godinu dana. i odvojeni drugi stupanj ( octopus ). treba otvoriti ventil boce osim toga čim ste skinuli regulator sa boce. Osim ovih dijelova poželjni priključci uključuju : manometar.Shematski prikazi rada prvog i drugog stupnja. zato se ne smije ispušni gumb držat pritisnut. Ako je ispušni ventil drugog stupnja pritisnut prilikom pranja regulatora. te redovito servisirati regulator u ovlaštenom servisu. Ne podmazivanje regulatora Zapamtiti da je namjena regulatora je da dovede zrak na zahtjev. Voda ne smije ući u prvi stupanj. niskotlačnog crijeva te drugog stupnja. odmah nakon što se regulator montira na bocu. ili čim se pojavi problem. Kod korištenja treba izbjegavati savijanja crijeva. koristiti zaštitu za crijevo. bolje je potopiti ga nego tuširati. Kod odabira najvažniji kriterij je lakoća disanja. treba staviti zaštitnu kapu.

Treba reći da dubinomjeri mjere tlak a pokazuju dubinu. Manometar služi očitavanju tlaka zraka u boci. 12 .1m) Točnost instrumenata trebala bi biti 0. membranski i kapilarni koji se koriste za ronjenja na većim nadmorskim visinama). termometar). Četiri instrumenta koja se preporučuju su : manometar. Zapamtite da su manometri su potreban i dragocjen dio opreme. pokretni disk(on pokazuje sjever) . Kod upotrebe kompasa treba paziti na položaj tijela i držanje kompasa. Konzola je u biti instrument sačinjen od više instrumenata npr. Analogni su sigurniji (nema elektronike) ali su digitalni daleko precizniji( 0. Dubinomjere možemo podijeliti na dva osnovna tipa . Analogni se prepoznaju po pokretnom prstenu (kronometar) a digitalni često imaju i dubinomjer. U konzolu može biti ukomponiran i ronilački kompjuter. Kompas pokazuje magnetski sjever koji se razlikuje od pravog. zatvorena burdonova cijev. analogni i digitalni. Točnost ronilačkih instrumenata može se osigurati sa inicijalnim i periodičkim provjerama instrumenata pod tlakom. Dubinomjeri osim kazaljke za dubinu imaju i kazaljku za maksimalnu dubinu.200m ili NDL(no depth limit). manometar + dubinomjer. Odstupanja od toga mogu biti iz dva razloga jedan je magnetska varijacija a to su nepravilnosti u zemljinom magnetskom polju. Također mogu biti digitalni i analogni. Podvodni satovi služe za mjerenje vremena provedenog pod vodom. većina takvih satova boljih proizvođača imaju u broj A-testa na tlak. tijelo i kompas nam moraju biti u istoj liniji. a zbog efekta metala koji se našao u blizini.a može se sastojati i od tri ili četiri instrumenta (kompas. Drugi tip odstupanja puno je značajniji za ronjenje a naziva se devijacija koju može uzrokovati metalni predmet u blizini kompasa. Kad ronimo s kompasom gledamo u kompas i preko njega u smjeru ronjenja. Devijacija je iznos za koji se igla kompasa okrene od Sjevera. skala sa stupnjevima na kućištu koja se može pomicati. Stoga ga prilikom otvaranja boce okrenite od sebe. ne postoji nikakva zaštita od prskanja stakla manometra. Pažnja kod rukovanja s manometrom. četiri su instrumenta koji su neophodni za ronjenje u otvorenim vodama. Na taj način pokazuje nam kolika nam je autonomija pod vodom a to je od izuzetne važnosti za sigurnost ronjenja. podvodni sat i kompas. Nakon ronjenja obavezno oprati. Poželjno je da je kompas što tanji a da se disk što teže zaglavljuje s obzirom na nagib. dubinomjer.1% odstupanja ali kod analognih je često lošije. Kompas koristimo kao pomoć pri podvodnoj navigaciji a neophodan je za ronjenje u mutnim vodama (jezera). Oznake koje nam govore da je sat napravljen za ronjenje su 100m. Što se tiče održavanja treba izbjegavati udarce te ih oprati poslije svakog ronjenja. kućište ispunjeno tekućinom. te ga testirati (kod ovlaštenog servisera). nju nakon svakog ronjenja treba vratiti na nulu. uljni . Osnovni dijelovi ronilačkog kompasa su . to rade na više principa(otvorena burdonova cijev. Održavanje im je isto kao i za dubinomjere. Kod baterijskih kod promjene baterije treba zamijeniti O-ring.INSTRUMENTI Instrumenti.

otrgnuti. kopati. Ronilačka lampa koja je korisna na svakom ronjenu te popis potrebna opreme koji nam pomaže da ne zaboravljamo opremu. Osim ovih podataka pokazuje ronjenja. materijal. mjeriti. materija. podatak o brzini izrona te o letenju nakon ronjenja(No Flay Time). Odlike uključuju veličinu. 13 . ako kompjuter otkaže. te je potreban. Ronilačka knjižica. NAUI ronilačke tablice se smatraju se dijelom opreme te treba ih nositi na sva ronjenja. kopanje. dizajn. odmah prekinuti r ronjenje. Tipovi koje koristimo su plava alfa( me ju međunarodne vode ) i crveno bijela za unutarnje vode. i. te čuju veličinu. rezati. Ronila nije Ronilačka torba služi da se spremi i transportira oprema korisna je jer možemo svu opremu staviti na jedno mjesto. Zatim može pokazivati podatke o potrošnji zraka a može pokazivati podatke o grupi ponavljanja(saturaciji). ali korisnik ih mora znati pravilno ćavaju koristiti Kompjuter daje mnoštvo podataka. Karakteristike uključuju veli inu. Treba uvije biti oštar. sje ki sječenje. Tipovi od čvrstog materijala od kojih su neke i nepromo ive što je korisno kad stavljamo mokru opremu u vrstog nepromočive auto te mrežasta torba. etc.. te organizirana ronjenja. oblik oštrice. možete čavaju opremom koristiti kupljeni set ili sam svoj majstor set. plo čini pločica za pisanje. Pridržavajte se uputa proizvođača a za sva ronjenje preko 12 metara napravite sigurnosni zastanak. Točnije rabi se kao alat a ne kao oružje. ali uvijek su potrebni i drugi instrumenti za pra praćenje dubine i vremena. Izbor ovisi o vašim potrebama. ronjenjima. nakon uporabe. a pomažu roniocu da napravi plan slijede slijedećeg ronjenja. Zapamtite da je ronilački nož alat je koristan za rezanje. Ronilač bova upozorenje ostalim sudionicima u vodenom prometu da Ronilačka stalim se u tom području nalaze ronioci. Da biste znali roniti s kompjutorom morate poznavati procedure za pravilnu upotrebu a to su da svaki ronilac mora imati svoj kompjuter. Prva pomoć sastavni je dio opreme. Procedure za korištenje kompjutera treba poznavati i koristiti LJNA OSTALA POŽELJNA OPREMA Ostala oprema u nju spada ronila ronilački nož namjena mu je sjeći. Torba treba biti čista. premazan uljem. Torba za opremu je potrebna za prijenos velike koli količine opreme potrebne za količ ronjenje. ne roniti 24 sata prije ronjenja sa kompjuterom. Najve a vrijednost je u tome d Najveća da dozvoljava duže vrijeme ronjenja zahvaljuju proračunu “multi level ronjenja “. zahvaljujući unu Kompjutor prikazuje podatke o dubini ( trenutnoj i maksimalnoj ) zatim pokazuje podatke o vremenu ( ronjenja i površinskog intervala ). Rezervni dijelovi sprječavaju da manji problemi sa opremom upropaste ronjenje. zipove.RONILAČKI KOMPJUTERI Ronilački kompjuter nam olakšava ronjenje. Planirajte a “multi level” ronjenja. mjerenje. neka radi 24 sata. a zipovi uju veličinu. sadrži dragocjene podatke o . Ona je dokumentacija iskustva a to je potrebno za daljnju obuku. Osnovni termini kod upotrebe su ceiling ( strop ) – najmanja dubina do koje ronilac može zaroniti a da ne do e do pojave formiranja mjehuri dođe mjehurića i scrolling ( pretraživanje – planiranje ronjenja) – display na kojem se mogu o očitati maximalna vremena ronjenja za razne dubine. Zapamtite kompjuteri omogućavaju više vremena za ronjenje. dizajn. ke Poželjna dodatna oprema nam čini ronjenje ljepšim lakšim i zanimljivijim a u nju spada.osigurava podatak o ukupnom vremenu ronjenja. Ima memoriju koja pohranjuje podatke o dubini i vremenu.

dobro je koristiti oba tipa zastave. nezgrapnosti cijene rijetko se koristi.podmazani. Kombinacija drugog stupnja i niskotlačnog inflatora u biti to je octopus na inflatoru Prednost je da ima manje crijeva a mane su kao i oktopus. Prednost je u tome da je to odvojeni izvor zraka. Zbog težine. uključujući i servisiranje. te se lagano koristi. Različita dodatna oprema povećava sigurnost i užitak ronjenja. Zapamtite da oprema u slučaju hitnoće može osigurati alternativni izvor zraka bez potrebe da davalac daje svoj glavni regulator. jer upozorava da se u blizini nalaze ronioci. nema curenja zraka. Komplet za prvu pomoć je bitan dio opreme. Ronilačka bova povećava sigurnost ronjenja. “spare air” ( mala bočica sa ugrađenim regulatorom ). kombinacija drugog stupnja / niskotlačnog inflatora. “spare air”. OPREMA U SLUČAJU HITNOĆE – ALTERNATIVNI IZVORI ZRAKA POD VODOM Oprema u slučaju hitnoće osigurava alternativni izvor zraka u slučaju hitnoće te omoguće davalac da za vrijeme dijeljenja zraka zadrži regulator u ustima. Mala količina raspoloživog zraka te posebne procedure za korištenje glavne su joj mane. Glavna mu je mana samo jedan izvor zraka(jedan ventil i prvi stupanj) te je veća vrijednost za primaoca nego za davaoca a može i nekontrolirano ispuštati zrak ( free flow ). te postoje posebne procedure za korištenje. te je dokaz ronilačkog iskustva. Oprema za slučaj hitnoće zahtijeva isto održavanje kao i sva ostala ronilačka oprema. volumena oko 0. 14 . Te odvojeni kompletni drugi stupanj. Cijena nije previsoka a njegovim korištenjem se neznatno povećava ukupna količina opreme. Postoji pet tipova posebni drugi stupanj. Komplet rezervnih dijelova može spasiti ronjenje. Ronilačku knjižicu treba koristiti jer ona sadržava vrijedne podatke o ronjenjima. i poni boca. Prednost mu je dodatni izvor zraka (ventil) a u slučaju curenja zraka možemo zatvoriti jedan od regulatora. ali su ovisni o jednom izvoru zraka. Poni boca u biti je još jedna manja boca s regulatorom pričvršćena na primarnu bocu ona je odvojeni i dovoljan izvor zraka te je korisna za oba partnera. korisna za oba partnera. Njegove su prednosti da malo košta. NAUI ronilačke tablice su dio opreme. dok su ostala dva složenija te predstavljaju potpuno odvojene izvore zraka. Odvojeni dodatni ¨drugi¨ regulator je najbolji i najsigurniji odabir alternativnog izvora zraka. Prva dva su jednostavni sistemi. plus više košta. Posebni drugi stupanj ( octopus ) je dodatni drugi stupanj koji se niskotlačnim crijevom spaja s prvim stupnjem regulatora.7l i radnog tlaka do 300bara.

te dobro apsorbira toplinsku energiju. disanje. Toplinski kapacitet vode je 4 puta veći u odnosu na zrak iz toga slijedi da voda može apsorbirati veliku količinu topline bez velike promjene u temperaturi Zapamtite da je voda je puno gušća nego zrak. viskozitetu. olovo ) će tonuti. To znači da objekt koji je gušći od vode ( npr. provođenju zvuka. te ukratko opisati učinke na ronioca uslijed promjena u slijedećim karakteristikama vode : gustoći. Razlika između vode i zraka utječe na pokrete ronioca. gubitak tjelesne topline i još mnogo toga. voda je daleko gušća od zraka (oko 800 puta). Iz ovog fenomena. Plovnost je najlakše razumjeti ako ju objasnimo pomoću principu vektora. Dok se nalazio u javnoj kupki u Sirakuzi ( na otoku koji je danas Sicilija ). Za razliku od zraka tlak vode se povećava proporcionalno sa dubinom jer je gustoća vode konstantna . Pošto je voda daleko gušća od zraka toga nam proizlaze neki efekti a to su plovnost i povećani otpor prilikom kretanja kroz vodu. objekt djelomično ili potpuno uronjen u tekućinu istiskuje onoliko tekućine koliko iznosi težina istisnute tekućine. te utječe na prijenos svjetlosti. stlačivosti. zvukova. Recimo da je gustoća omjer težine i volumena. Težina 15 . a objekt koji je lakši će plutati. Zvuk putuje otprilike 4 puta brže u vodi zato pod vodom nismo u stanju odrediti smjer iz kojeg nam dolazi zvuk pa nam se zato nam se čini da dolazi sa svih strana Voda provodi toplinu 25 puta brže od zraka zbog toga se kod ronjenja toplina brže gubi. oni će lebdjeti. te toplinskom kapacitetu Djelovanje vode na ronioca. Djelovanje svih tih efekata se može savladati uz trening. topline i svjetlosti. Osim navedenog voda apsorbira svjetlost. PLOVNOST Plovnost funkcionira na bazi Arhimedovog zakona. Tako se zbog refrakcije objekti se čine veći i bliži a povećanjem dubine smanjuje se količina svjetlosti. Za razliku od zraka koji je stlačiv voda je nestlačiva. Za objekte koji tonu kažemo da su negativno plovni. Brzina svjetlost u vodi 25% manja je nego u zraku to dovodi do loma svijetlosti. To što je zrak stlačiv omogućava nam da zrak možemo spremiti u ronilačke boce. primjetio je da kad uđe u kadu nivo vode poraste. tj. on je stvorio ono što je kasnije postalo poznato kao Arhimedov princip ( Arhimedov zakon ). nestlačiva je. vid. Efekti koji iz ovog proizlaze . čuveni grčki filozof. Arhimed. a koji ostanu stacionarni da su neutralno plovni. Objekti iste gustoće će ostati na istom nivo. Zbog toga otpor disanja se povećava kako se sa dubinom povećava gustoća zraka. Povećanjem dubine dolazi do apsorpcije boja.a manifestiraju se tako da se gustoća zraka ( tlak ) mijenja sa nadmorskom visinom i dubinom. za one koji plutaju da su pozitivno plovni.FIZIKA DJELOVANJE VODE NA RONIOCA Naučit ćemo: Usporediti svojstva vode i zraka. sluh. opremu i iskustvo. topline.

suhog odijela i zubi. nestlačivo je. u biti s izjednačavanjem treba započeti prije nego osjetimo ikakvu nelagodu. Volumen pluća djeluje na plovnost tako da prilikom udaha raste volumen a samim time i pozitivna plovnost. Tipovi stiskanja su squeez uha. Simptomi uključuju prvenstveno bol i neugodu na djelu tijela na kojem nastaju. količinom zraka u KPL-u. maske. Osim ovih prostore još i umjetni zračni prostori a to su maska i suho odijelo. Stanja plovnosti su pozitivna kada tijelo pliva. Izjednačavanje treba raditi često i na vrijeme. Ako nisu u ravnoteži. sinusi. trbuh ( plin ). pluća i zračni putovi. Ako se ove dvije sile uravnoteže. Stiskanja ili sqeez-ovi nastaju prilikom zaranjanja tj. Barotraume su u jednom imenu objedinjene bolesti koje su izazvane promjenom tlaka. a plovnost je sila koja gura prema gore. Obično kod ronjenja mislimo na izjednačavanje tlaka u srednjem uhu. količinom zraka u plućima. Praktični savjeti: kako utvrditi količinu utega da biste postigli neutralnu plovnost ? jednostavno morate probati. količina zraka u KPL-u. sinusa. tip i količina opreme. te količinom zraka u KPL-u i plućima. negativnu ili neutralnu plovnost. Kod izranjanja se KPL prazni da s smanjenjem tlaka ne bi došlo do povećanja volumena KPL-a te sve veće pozitivne plovnosti i povećanja brzine izrona. gravitacija koja djeluje na masu ). 16 . DIREKTNI UTJECAJ TLAKA NA RONIOCA Direktni utjecaj tlaka djeluju na zračne prostore kod ronilaca. kada je vanjski tlak veći od onog u našem tijelu. Neutralna plovnost. Tri osnovna načina kako se kontrolira plovnost: količinom utega.je sila koja vuče prema dolje ( npr. Prevencija nastanka je izjednačavanje tlaka kod zarona. Možemo ih podijeliti na stiskanja (squeez) i blokove. neutralna kada tijelo lebdi i negativna kada tijelo tone Faktori koji utječu na plovnost: veličina i težina ronioca. uronjeni objekt će ili tonuti ili plutati. količina zraka u plućima. Zračni prostori u ronioca su : uši. Na plovnost utječe mnogo faktora ( svi su u odnosu sa volumenom. Kod zarona KPL morate napuhavati da biste osigurali neutralnu plovnost na dubini. crijeva ( plin ) te zubi ako imamo loše plombe. Najčešće tehnike su Valsalvin manevar Frenzelov manevar. Ostalo se ponaša kao da je tekućina tj. kompresija odijela te ostala oprema. tada je postignuta tzv. težinom ili gustoćom vode )Kada ronimo plovnost primarno kontroliramo količinom utega koje nosimo. gustoća vode ( slatka / slana ). Izjednačavanje tlaka je proces poravnanja tlaka u tijelu s tlakom koji vlada u okolini u kojoj se nalazimo. Da ne dođe do ovih bolesti dovoljno je pravilno izjednačavati tlak. težina utega. Zapamtite da se plovnost se povećava kako se povećava volumen istisnute vode da promjene u odnosu težina / volumen mogu proizvesti pozitivnu. jer ostale većinom izjednačavamo automatski.

Stiskanje se može spriječiti dobrim zdravljem i pravilnim izjednačavanjem tlaka. Ne forsirajte izjednačavanje. unutarnje uho. Squeez uha uzrokuje nemogućnost izjednačavanja tlaka za vrijeme zarona. gutanjem. srednje. Ako ste zdravi neće doći do obrnutog bloka Sinusi se dijele na četiri grupe sinusa od toga jedan iza očiju.Obrnuti blok nastaje tijekom izrona kada je okolni tlak manji od unutarnjeg. I zato ronite samo kada su sinusi zdravi. Nemojte roniti kada ste pod terapijom lijekovi djeluju kratkotrajno i to često dovodi do obrnutog bloka. te dva para iza nosa Kod zdravih. maska ) utječe tlak. izronite. Zapamtite da na zračne prostore u tijelu. pomicanjem donje čeljusti. Izjednačavanje znači držati tlak unutar zračnog prostora jednakim okolnome tlaku. Kada dođe do puknuća bubnjića 17 . Ronite kada su sinus zdravi i zbjeći čete probleme . te sinus postane neprohodan može doći do pojave obrnutog bloka za vrijeme izrona. Anatomija Uha : vanjsko. pa možemo izjednačiti tlak kod zarona ali kad se vračamo na manji tlak sinusi ostaju blokirani. Ako se oteklina zatvori. Treba reći da forsiranje može izazvati štetu. Najvažnije je izjednačavati na vrijeme i često. roniti samo kada su sinusi zdravi Zapamtite da imamo četiri grupe sinusa : jednu iznad očiju. prohodnih sinusa izjednačavanje tlaka je automatsko a do squeeza može doći kada se roni sa sinusima koji su začepljeni. Razlog može biti i lijek koji se koristi za pročišćavanje sinusa. Glavni simptomi su bol kod zaranjanja. te Eustahijeva tuba . U rijetkim slučajevima riječ je o deformaciji sinusa. jedan iz obraz te dva para iza nosa. Dok su blok trbuha / crijeva te pluća osjetno rjeđi. Obrnuti blok nastaje kada je tlak unutar zračnog prostora veći od okolnog tlaka. te umjetno stvorene ( suho odijelo. pa se ponovno spustite Stiskanje nastaje kada je tlak unutar zračnog prostora manji od okolnog tlaka. Sredstva ( lijekovi ) za omogućavanje prohodnosti sinusa mogu prouzročiti probleme. izjednačite. Simptomi su bol u uhu. Izjednačavajte često i na vrijeme. jedan iza obraza. Simptomi su bol za vrijeme izrona u predjelu sinusa. Poteškoće nastaju zbog prehlade kada su sinusi neprohodni. Pomoć je prekidanje ronjenja te posjet liječniku radi terapije jer obično se radi o prehladi ili nekoj upali. Squeez sinusa nastaje zbog ronjenja sa neprohodnim sinusima. zijevanjem. ali vrlo polagano. Najčešći su blokovi sinusa te uha. Pomoć ako je moguće spustiti se do početne dubine. Njabitnija je prevencija tj. te ponovno započeti sa izronom. Simptomi kod obrnutog bloka uha su neugodan osjećaj u uhu nakon ronjenja tek kod težih slučajeva bol. Te da zbog prekasnog izjednačavanja može doći do pojave boli. Znači kada tijekom izrona zrak ostane zarobljen te se počne širiti. te pomicanjem glave. Obrnuti blok sinusa češći je od squeeza a uzrokuje ga to da za vrijeme ronjenja dolazi do blokade sinusa. Tehnike izjednačavanja tlaka su : Valsalvin manevar. Posebni problemi mogu nastati zbog nemogućnosti izjednačavanja . Ako je bol jaka ili se pojavi krv treba otići kod liječnika. Tehnike izjednačavanja nisu potrebne jer kod zdravih sinusa se to dešava automatski.

Treba reći da se simptomi javljaju neposredno nakon izranjanja . te za vrijeme izrona pomicati donju čeljust. Eustahijeva tuba se može otvoriti. Ako je potrebno prekinuti ronjenje. Obrnuti blok uzrokuje zatvorena Eustahijeva tuba za vrijeme izrona. Probleme nastale na ovaj način nazivamo još i barotrauma pluća. Sprječavamo ga tako da ne dopustimo roniocu u nesvijesti da potone. te na taj način omogućiti kompenzaciju. Unesrećenog obavezno moramo odvesti liječniku.dolazi do pojave vertiga zbog prodora hladne vode u unutrašnjost uha te nagle promijene tlaka. Prevencija. pomicanjem donje čeljusti prema naprijed. poteškoće sa disanjem. Izjednačavanje tlaka kod pluća je automatski kada se normalno diše. problemi sa disanjem nakon što unesrećeni dođe k svijesti. Problemi sa pretjeranim širenjem pluća. spustiti se na dubinu na kojoj nema boli. Prva pomoć za squeez uključuje podizanje dubinu na kojoj možete izjednačiti tlak. ili kombinacijom ovih načina. Prva pomoć. Otići do liječnika. Ako ne možete izjednačiti tlak u ušima. Jedno od glavnih pravila sigurnog ronjenja glasi roniti kad si zdrav. Zato je jedno od osnovnih pravila kod ronjenja s bocama nikada ne zadržavajte dah kada ronite s bocama. Uzrok za probleme sa širenjem pluća je zadržavanje daha prilikom izranjanja. Zapamtite da se tlak u srednjem uhu se mora izjednačiti kroz Eustahijevu tubu za vrijeme zaranjanja. krvavi ispljuvak. Može nastati kao posljedica ronjenja sa začepljenim zračnim putovima. kao kad smo prehlađeni. Prevencija je sistem ronjenja u paru. ako je sigurno. Ako se nakon ronjenja pojavi osjećaj neugode ili boli otići do liječnika. gutanjem. ronjenje sa nepotpuno prohodnim dišnim putovima . ako onesviješteni ronilac tone ). primjenom Valsalvinog manevra.Prepoznajemo ga po boli u grudnom košu. Eustahijeva tuba se više neće moći zatvoriti. Izjednačavajte na vrijeme i često. Vrlo polagano izroniti. Ako se zakasni sa izjednačavanjem. pomicanjem glave. te kompenzacija neće biti moguća. Simptomi su bol u prsima. itd. te ponovno krenite u zaron. izjednačavati na vrijeme i često. Nikada ne forsirajte izjednačavanje. 18 . zijevanjem. tek onda pokušati ponovno zaroniti. Ako se ne može izjednačiti tlak prekinuti ronjenje. zrak ispod kože. podignite se do dubine gdje to možete učiniti. Ne ignorirati bol. Simptomi su bol u uhu za vrijeme izrona. je rijedak a uzrokuju ga Squeez pluća prazna pluća za vrijeme zarona ( npr.

10.33 metara slatke vode sa bazom od 1 cm2. Sa povećanjem nadmorske visine tlak se smanjuje.” Oprema koja može uzrokovati squeez je maska i suho ronilačko odijelo. Ako je potrebno otići do liječnika Kod suhog odijela.1 metara morske vode.Tipovi ozljeda (barotrauma pluća) 1.033 kg dok morska voda teži 1. zrak ispod kože u predjelu vrata (subkutalni ili potkožni emfizem ) Prva pomoć za zračnu emboliju je davanje 100% kisika te transport u barokomoru. A kod suhog odijela za vrijeme zaranjanja dodavati po potrebi zrak.000kg po decimetru kubnom. 33 stope slane i 34 stope slatke vode = 1 atm Stupac zraka sa bazom 1cm2 teži 1. Tlak zraka varira sa nadmorskom visinom i dubinom . Zbroj atmosferskog i hidrostatskog tlaka naziva se apsolutni tlak. UVOD U TLAK Što je tlak? tlak je težina ( sila ) po jedinici površine a obično ga izražavamo u psi-ma ili atm. davanje 100% kisika. te podljev očiju i kapaka. 19 . kolaps pluća. zrak u sredini prsnog koša ili zrak na bazi vrata. a ronjenjem u paru se mogu spriječiti ovakve nezgode. fleksibilnog kontejnera . Tehnike izjednačavanja tlaka u masci za vrijeme zarona puhnuti u masku ako zatreba. Zapamtite da do squeeza pluća može doći ako onesviješteni ronilac potone. Obrnuti blok se neće dogoditi zbog opreme Zapamtite do squeeza maske može doći zbog nemogućnosti izjednačavanja tlaka za vrijeme zaranjanja. Slatka voda teži 1. te stalno praćenje stanja.1 m slane ili 10. 10. Squeez uzrokuje nemogućnost izjednačavanja tlaka za vrijeme zarona . Squeez suhog odijela se događa zbog ne izjednačavanja tlaka zraka u odijelu za vrijeme zaranjanja Squeez se može lako izbjeći i ne bi se trebao događati. tj. 14. Da ne dođe do ovih povreda u masci treba izjednačiti tlak. volumen se smanjuje. Prva pomoć za zračnu emboliju uključuje stavljanje pacijenta na lijevi bok. kolaps pluća ( pneumotoraks ) 3.3 slatke vode. A kod suhog odijela štipanje kože. te će biti ekvivalentna 1 atm tlaka. 760 mm Hg. Za svakih 10 metara dubine tlak se povećava za 1 atm. Ozljede se mogu spriječiti normalnim disanjem prilikom izranjanja. Kod maske imamo osjećaj urezivanja maske u lice.3 metra slatke vode. Promjene dubine ( tlaka ) utječu na volumen zatvorenog. odmah zatražiti medicinsku pomoć. zauzimat će volumen od 1 dm3. blokada cirkulacije ( zračna embolija ) 2. za vrijeme zaranjanja izjednačavati tlak u opremi. Najvažnije pravilo ronjenja sa aparatom je : “ Disati cijelo vrijeme ronjenja i nikada ne zadržavati dah. zrak u grudnom košu ( medistinalni emfizem ) 4. Tlak i volumen su obrnuto proporcionalni ( primjer spužve ili balona ). otekline te modrice na koži. Prevencija. Nadalje kada se radi o povredi pluća. Izmjereni tlak u odnosu na tlak zraka ( tlak na površini mora) naziva se “atmosferski tlak” te je izražen u psi ili barima. tj.7 funti za kubični inč ( psi ). Promjene tlaka zraka utječu na volumen zatvorenog. Staviti led na otekline. Sve ove povrede su vrlo ozbiljne i zahtijevaju stručnu medicinsku pomoć. a tlak se mjeri u odnosu na tlak na površini mora ili nulti tlak.033 kg po kubnom decimetru. Nastajanje ovih problema može se izbjeći pravilnim disanjem pod vodom. Stupac od 10. Povrede uzrokovane pretjeranim širenjem pluća uključuju : zračnu emboliju. Hidrostatski tlak ili tlak vodenog stupca povećava se za svakih 10 metara morske ( 10. te se mjeri u barima. Zrak ima određen tlak. fleksibilnog kontejnera u biti kako tlak raste. sa malo podignutim nogama. A ako smo dobili ozljedu nakon ronjenja staviti led na lice. Težina ( tlak ) 1 atm iznosi 10. crveno natečeno lice.33 m slatke ) vode za 1 atmosferu.

Efekti prilikom punjenja boca se zagrijava. Volumen i tlak su obrnuto proporcionalni. Zadržavanje daha pri izronu uzrokovat će prsnuće alveola u plućima ( što smo bliže površini. veća je razlika u promjeni tlaka ) Povrede pluća se mogu lako izbjeći pravilnom disanjem. a kako pada. gustoća zraka mora biti proporcionalna porastu tlaka. pa se povećava i tlak i obrnuto. Najvažnije pravilo je : “ Nikada ne zadržavajte dah kada ronite sa bocama!” UTJECAJ TOPLINE NA TLAK Utjecaj topline na tlak je takav da kako temperatura raste. Tlak se povećava cca 2 bara za svaka 3 stupnja Celzija. Prilikom izrona dolazi do širenja zraka u plućima ronioca. molekularna aktivnost zraka u bodi raste. Zato što je veća dubina. te ako se zadržava dah može doći do ozbiljnih povreda. Pravilo govori da tlak varira cca 2 bara za svakih 3 stupnja Celzijeva. te se uvijek mora koristiti prilikom računanja tlaka / volumena. 20 . povećava se i tlak u boci. flexibilnom kontejneru će se povećavati a da bi zadržala konstantni volumen u zračnom prostoru. više se troši zraka pri svakom udahu Povećana gustoća na dubini može dovesti do toga da kako se tlak smanjuje dolazi do prevelikog širenja volumena zraka u prostoru( izron ). gustoća zraka. u zatvorenom. Apsolutni tlak je za 1 atm veći od hidrostatskog. smanjuje se i tlak.33 metara slatke ili 10 metara slane vode. najvažnije pravilo u ronjenju : “ Nikada ne zadržavati dah!” Zapamtite da 1 atmosfera tlak odgovara stupcu od 10.Kako se tlak ( dubina ) povećavaju. Odnosno tlak varira cca 5 psi za svaki stupanj Farenhait Zapamtite da kako se temperatura povećava. kada se ohladi pokazivat će manji tlak.

Prva pomoć je maknuti unesrećenog sa topline. hladnu. glavobolja te mučnina. umor. Pregrijavanje se može izbjeći tako da odmah kada ste se obukli uđete u vodu 21 .8 stupnjeva Celzijusa. ali samo ako mu nije slabo. usporeno disanje. Sprječavamo je tako da prilagodimo oblačenje.FIZIKA I FIZIOLOGIJA Gubitak topline u vodi. Pregrijavanje se može dogoditi kada ronilac zadržava toplinu zbog odijela koje nosi a simptomi uključuju usporeno disanje. umor. grčeve. Simptomi uključuju ubrzano disanje. Primarni način smanjenja gubitka topline u vodi je nošenjem zaštitnog odijela TOPLINSKA RAZMATRANJA Hipotermija je gubitak tjelesne temperature. slabost. Pothlađenog ronioca treba ugrijati. umor te grčevi. blijeda. Metode za ponovno ugrijavanje su zaklon od vjetra. piti tople napitke. Potrebna je za ronjenje u svim vodama . Mokro odijelo je potrebno za ronjenje u vodama čija je temperatura hladnija od 23. blijedu kožu. Iz ovih razloga uvijek se prvo slože boca. ohladiti ronioca te dati mu da pije vodu. Dostatna insulacija te svjesnost da će doći do gubitka topline mogu spriječiti hipotermiju. fizički kontakt sa drugim toplim tijelom te topla kupka. KPL i regulatori te se onda obuće odijelo. Da bi izbjegli pothlađivanje potrebna je dostatna insulacija a najbolje trebaju biti zaštićena područja na kojima je gubitak topline velik. Iz navedenih razloga u vodi se toplina mnogo brže gubi nego u zraku Insulacija ( zagrijavanje ) je primarni način reduciranja smanjenja gubitka topline. mučninu. nakon oblačenja odmah ući u vodu te da nismo na suncu u ronilačkom odijelu. a ona je glavni razlog upotrebe ronilačkog odijela. gubitak snage. umor. slabost. gubitak snage. glavobolju. Simptomi su ( toplinska iscrpljenost ). ohladiti ga. Suho odijelo se koristi za ronjenja u vodama čija je temperatura manja od 11 stupnjeva Celzijusa Zapamtite gubitak topline je puno veći u vodi nego u zraku primarno zbog toga što voda puno brže provodi toplinu. Glavni simptomi su ubrzano disanje ( bez povećanja aktivnosti ). te ima puno veći kapacitet da aposrbira toplinu. Pregrijavanje uzrokuje zadržavanje topline zbog insulacije. osušiti se i utopliti. Medicinska pomoć potrebna je ako je pothlađivanje ozbiljno. dati mu da pije vodu. Kada počne drhtanje ronjenje treba prekinuti. hladna koža. Gubitak topline u vodi u odnosu na zrak je daleko veći jer voda provodi toplinu 20 puta brže nego zrak osim toga voda ima toplinski kapacitet 1000 puta veći od zraka. Uzrokuje ju neadekvatna insulacija. Prva pomoć je skinuti odijelo. Prva pomoć uključuje prekinuti ronjenje te utopliti pothlađenu osobu. drhtanje. drhtanje. Zapamtite hipotermija je velik gubitak tjelesne temperature uzrokovan neadekvatnim odijelom za vrijeme ronjenja. Insulacija je primarni način smanjenja gubitka topline u vodi.

eliminaciju i nastanak mjehurića utječe način na koji ronimo. Mjehurići nastaju kada je u tekućini prisutan višak plina. Ako ne poštujemo određena ograničenja. Zbog ovih osobina nastaje dekompresijska bolest a ona pak nastaje kada se otopljeni dušik u krvi pretvori u mjehuriće. ( saturacija.TOPLJIVOST PLINOVA Apsorpcija i eliminacija dušika. Efekti apsorpcije. udisanje dušika pod povišenim tlakom zatim prijenos dušika iz pluća u krv te na kraju prijenos dušika iz krvi u tkiva. Na apsorpciju. prijenos dušika iz tkiva u krv. Isto tako količina otopljenog plina u tekućini smanjit će se kada se smanji tlak plina sa kojim je tekućina u kontaktu. suvišak plina može izaći bez nastanka mjehurića. zasićenje ) a eliminacija je “oslobađanje” dušika ( desaturacija ) Tri su faze apsorpcije. Ako se tlak smanjuje postepeno. plin koji je rastvoren u tekućini će stvoriti mjehuriće. Ronioci apsorbiraju dušik pod povišenim tlakom prilikom ronjenja. dok je eliminacija oslobađanje. Mjehurići nastaju ako naglo dođe do smanjenja tlaka. Kod eliminacije također imamo tri faze prvo prijenos dušika iz tkiva u krv zatim prijenos dušika iz krvi u pluća te konačno oslobađanje suviška dušika putem izdisanja. Količina plina koji će se rastvoriti u tekućini povećat će se kada se poveća tlak plina sa kojim je tekućina u kontaktu. kako dugo. može doći do povreda. To će se nastaviti dok se ne postigne ravnoteža. Smanjenje tlaka da bi se oslobodio višak plina iz tekućine na siguran način naziva se “dekompresija”. To će također ići do točke ravnoteže otopljenog i oslobođenog plina Apsorpcija je “spremanje” dušika u tkiva. te naglo dođe do smanjenja tlaka. Ako se ograničenja prekorače može doći do pojave dekompresijske bolesti Zapamtite apsorpcija je spremanje dušika u tkiva. kolika je brzina izrona. Ako prebrzo izrone. Eliminacija imama tri faze. prijenos dušika iz krvi u pluća te oslobađanje suviška dušika putem izdisanja. udisanje dušika pod povišenim tlakom. eliminacije i formiranja mjehurića zavise o tome kako dugo je ronilac boravio na dubini te o brzini izrona. Tri su faze apsorpcije. koliko duboko. prijenos dušika iz pluća u krv te prijenos dušika iz krvi u tkiva. 22 . unutar krvi se mogu stvoriti mjehurići. To vodi do pojave “dekompresijske bolesti” ili “bendsa”.

prosječna dubina. zabilježite potrošnju za razne dubine i aktivnosti te zabilježite podatke u svoju ronilačku knjižicu. Zapamtite. potražiti medicinsku pomoć. fizička veličina i temperatura vode. znakovi i simptomi. U ronilačke boce dolazi preko kompresora koji imaju motore s unutarnjim izgaranjem. Toksičnost kisika je samo jedan od razloga. zabilježite dubinu. Može biti izražena kao količina potrošenog zraka izražena u bar/ min ali tada moramo znati volumen boce. Zapamtite korisno je izračunati potrošnju zraka. nikada se ne bi smjela dogoditi u rekreativnom ronjenju TOKSIČNOST UGLJIČNOG MONOKSIDA Naučit ćemo navesti uzrok. ali najčešće se ignoriraju. Kako izračunati PPZ ? Ostanite na konstantnoj dubini 10 min ili duže. Nikada ne puniti bocu sa čistim kisikom. 23 . Ako sami prepoznate simptome odmah krenite u kontrolirani izron. znakove i simptome. Vrlo duboka ronjenja su opasna. zujanje u ušima . Najveći utjecaj imaju dubina i aktivnost. TOKSIČNOST KISIKA Naučit ćemo koji su uzroci. prvu pomoć i prevenciju za Toksičnost ugljičnog monooksida. primijeniti umjetno disanje ako je potrebno. potrošeni zrak i vrijeme. koristiti komprimirani zrak da bi se izbjegla opasnost toksičnosti kisika. a to je potrošnja na dubini puta apsolutni tlak. Kada ovo znate možete isplanirati ronjenje i potrebnu opremu Faktori koji utječu na potrošnju zraka su dubina. aktivnost. Tri podatka su potrebna da biste mogli izračunati potrošnju zraka . tempa aktivnosti i opuštenosti. Potrošnja zraka bi trebala biti zabilježena u vašoj ronilačkoj knjižici. Četiri faktora utječu na potrošnju zraka : dubina. te prva pomoć i prevencija toxičnosti kisika Toksičnost kisika uzrokuje ga disanje čistog kisika na dubinama većim od 6 metara ili disanje komprimiranog zraka na dubinama preko 66 metara. aktivnost. Znakovi su konvulzije i nesvjestica a simptomi razni kao tunelizirani vid . te stanje tlaka u boci prije i nakon isteka vremena. ako ništa drugo. Zato se pretvara u površinsku potrošnju pa se može primijeniti za razne dubine a izražava se u NL odnosno normal litrama. Zato kod punjenja boca treba paziti na smjer vjetra s obzirom na usis zraka u kompresor. onda da barem možete usporediti svoju potrošnju sa prosjekom. Prva pomoć uključuje unesrećenog dopremiti na površinu. temperatura vode te psihičko stanje. Dubina i aktivnost su dva najvažnija faktora Računanje potrošnje zraka na kraju nam daje površinsku površinu zraka (PPZ).POTROŠNJA ZRAKA Razlozi za računanje potrošnje zraka su ti da biste mogli usporediti svoju potrošnju sa prosjekom te da biste znali koliko će vam otprilike trajati zaliha zraka za različite dubine i aktivnosti. fizička veličina. Iz podataka izračunajte PPZ. bljeskovi pred očima. Indikator je brzine disanja. Preporuke. te da znate koliko zraka trošite u različitim uvjetima. Prevencija je ronilačku bocu puniti samo komprimiranim zrakom te ne prekoračiti dubinu od 40 metara.

padamo u nesvijest. duboko disanje ako je ograničena na 3-4 udaha nije opasna. Hiperventilacija predstavlja duboke. Problem dušikove narkoze je još jedan razloga zašto se preporučuju plića ronjenja. Narkoza utječe na rasuđivanje. memoriju. fiksacija zamisli. Važno je da partneri ostanu zajedno u slučaju da se ronilac onesvijesti DUBINSKO PIJANSTVO Naučit ćemo navesti uzrok. nesvrsishodan rad itd. To nije osjećaj “visine”. Najvažnije je odmah izroniti. Uzroci hipoksije su da pretjerana hiperventilacija smanjuje količinu ugljičnog dioksida. ne koristiti ga. pa će izostati poticaj za disanje. Osjetljivost je individualna. To utječe na sigurnost. Da se to ne dogodi trebate bocu puniti u ovlaštenom centru i nikada ne koristiti sumnjivi zrak. Prilikom izrona ili produženjem izloženosti simptomi se pogoršavaju. nemogućnost izvršenja više radnji odjedanput. i ponašanje. Zapamtite da je hiperventilacija brzo. Najčešći uzrok kod ronjenja je hiperventilacija . uvijek u ovlaštenoj ustanovi. Disati 100% kisik ili svježi zrak. Potražiti medicinsku pomoć.Ugljični dioksid regulira disanje zato sniženje ugljičnog dioksida u krvi odgađa poticaj za disanje. Nesvjestica se često javlja tik ispod površine. te prestati disati zagađeni zrak. Ronilačke boce se moraju puniti sa čistim zrakom. HIPOKSIJA Hipoksija je stanje kada u organizmu nema dovoljno kisika pa tijelo da sačuva mozak isključi ostale organe tj. Prilikom izrona dolazi do smanjenja kisika koji je na raspolaganju. Znakovi su povraćanje. Znakovi su nesvjestica a simptoma uopće nema. Zapamtite da ugljični monooksid u zraku koji udišemo je opasan. Simptomi se pogoršavaju sa produljenjem izloženosti a pogoršanje je brzo. Ako zrak ima miris ili okus. Prva pomoć uključuje unesrećenog izvući iz vode te ako je potrebno primijeniti umjetno disanje. Hiperventilacijom nećete povećati količinu kisika u organizmu. Ako ga osjetite trebate se dići se na manju dubinu. Prevencija je ne roniti dublje od 30 metara te smanjiti dubinu čim se pojave prvi simptomi. prvu pomoć. Čisti zrak je bez okusa i mirisa. Zapamtite da je dušikova narkoza opasna i mora se izbjegavati. znakove i simptome.Toksičnost CO2 uzrokuje ga disanje zraka zagađenog sa ugljičnim monooksidom. Treba izbjegavati pretjeranu hiperventilacija ( više od 3-4 duboka udaha prije zadržavanja daha ). Pretjerana hiperventilacija je opasna i može dovesti do hipoksije i nesvjestice. Prva pomoć izroniti. što će dovesti do hipoxije i nesvjestice. povraćanje. Simptomi uključuju dobro raspoloženje. slabost. Upozoriti ustanovu gdje je boca napunjena. mučnina. te prevenciju dubinskog pijanstva Dubinsko pijanstvo uzrokuje narkotični efekt dušika u zraku koji udišemo na dubinama od 30 metar i dublje. brze ventilacije. 24 . nesvjestica a simptomi glavobolja. čak i u malim količinama.

bronhije i bronhiole)te pluća. utjecaj lijekova ili alkohola. udahnutim plinovima. vene. Tako 25 . Zapamtite predugačak boravak na prevelikoj dubini. Najmanja jedinica pluća naziva se alveola. kapilare. Osim ovih mjera roniocu s simptomima treba davati vodu te ako je potrebno u pomoć uključiti tretman protiv šoka. Dekompresijska bolest je ozbiljno stanje. i prevenciju dekompresijske bolesti. Brzina disanja ovisi o aktivnosti. U tijelo ulazi kisik izlazi ugljični dioksid koji je nusprodukt metabolizma. prvu pomoć. Dekompresijsku bolest uzrokuje predugačak boravak na prevelikoj dubini. slabost i paraliza. ekstremni umor. Treba izbjegavati faktore koji doprinose obolijevanju a to su loša fizička kondicija. Dok je dušik inertan a to znači da ne sudjeluje u kemijskim procesima u organizmu. Prva pomoć je davanje 100% kisika te transport u barokomoru na rekompresiju. ona izgleda kao mala vrećica a u njoj se dešava izmjena plinova. znakove i simptome. te neadekvatna dekompresija. polako izranjati te obavezno napraviti “sigurnosne zastanke”. načinu disanja. Znakovi i simptomi su svrbež kože. Rekompresija u vodi ne dolazi u obzir. Osim ovim nazivima koristimo se i nazivom krvotok.DEKOMPRESIJSKA BOLEST Naučit ćemo navesti uzroke. Prva pomoć za dekompresijsku bolest je davanje kisika i anti šok tretman. trganje i osjećaj trnjenja. umor te vježbanje za vrijeme ili nakon ronjenja. popraćeno mnogobrojnim znakovima i simptomima. Mogu se pojaviti od 5 minuta pa do čak 48 sati nakon ronjenja. Rekompresija je ponovni dolazak na tlak te sigurno smanjivanje tlaka. roniti unutar granica “krivulje sigurnosti”. Unesrećenog treba otpremiti u rekompresijsku komoru. Cirkulatorni sustav čine srce. Nagomilavanje ugljičnog dioksida daje poticaj za disanje. Pluća se sastoje od lijevog i desnog plućnog krila. Dišni sustav sastoji se od zračnih putova( nosna i usna šupljina. i dr Cirkulacija ili hrvatski optok prenosi kisik i hranjive tvari po organizam. 78% dušika te 1% ostalih plinova. te izron bez odgovarajuće dekompresije može rezultirati dekompresijskom bolešću. arterije. Oksigenirana krv ide iz pluća u srce te u organizam a venska krv ide iz tijela u srce i pluća. Udahnuti zrak sastoji se od 21% kisika . Treba se držati preporuka za sigurno ronjenje a koje uključuju. Kisik koje tijelo troši neophodan je za život. Lijevo krilo ima dva režnja a desno tri. nesvjestica te mnogi drugi. Dekompresijska bolest se može i mora spriječiti DISANJE I KRVOTOK Disanje i krvotok imaju kao najvažniji zadatak prijenos kisika po tijelu. bol u zglobovima. Najčešća pojava je u vremenu od 15 minuta do jednog sata. bolest ili povrede.

Ugljični dioksid se prenosi opet u pluća. Mali krvotok ide iz srca u pluća te natrag u srce. Ugljični dioksid kontrolira disanje.da krvotok možemo podijeliti na veliki i mali. gdje se kisik apsorbira u krv. Stupanj aktivnosti utječe na brzinu cirkulacije. gdje iz krvi prelazi u alveole. Veliki krvotok ide iz srca u organe pa iz organa u srce. te izlazi putem izdahnutog zraka. vene i kapilare prenose krv kroz tijelo a hemoglobin je transporter kisika i ugljičnog dioksida. arterije. Srce. Na disanje utječe aktivnost. Kisik i ugljični dioksid prenose eritrociti odnosno njihova aktivna tvar hemoglobin. prenosi do tjelesnih stanica gdje se iskorištava i pretvara u ugljični dioksid. plinovi koji se dišu etc. Zapamtite udišemo zrak u pluća. Stupanj aktivnosti utječe na brzinu cirkulacije 26 .

Plime i oseke jednim imenom nazivamo mijene a uzrokuje ih gravitacijska sila mjeseca i sunca. Najbolje je saznati podatke od lokalnog centra. Neke od njih zahtijevaju dodatnu obuku. Gibanja vode uzrokuju vjetar. vidljivosti te gibanjima vode. Sastav dna općenito možemo podijeliti na kameno. O temperaturi vode ovisi i oprema s kojom se roni.Kamena dna najpovoljnija su za ronjenje jer na njih najmanje utječu gibanja vode a ujedno su i najatraktivnija za ronjenje.OKOLIŠ RAZLIČITOST OKOLIŠA Različitost okoliša uvjetovana je regionalnim razlikama. UVJETI OKOLIŠA Temperatura je jedan od faktora koji najviše utječe na ronjenje. Ključna ideja je da ronjenje je u različitim područjima pruža različit doživljaj. vrsta i debljina odijela. Jedna od posebnosti su termokline koje predstavljaju granicu između tople i hladne vode. mulj i pijesak jednolična su i nisu toliko 27 . pećinama. tj. a to znači da je voda po cijelom stupcu jednake temperature. Najčešće ronilačke aktivnosti su ronjenja na olupinama. Opasne životinje manju su opasna nego što se smatra. Javlja se sredinom proljeća a nestaje krajem jeseni. stalne kao što je golfska struja. zidovima. Česta pojava je disorjentacija u uvjetima smanjene vidljivosti. Osim ovih postoje i prolazne koje nastaju djelovanjem vjetra (jugo i bura). Kod nas su većinom uzrokovane plimom i osekom pa ih nazivamo i mijenskim strujama. temperaturom vode. naprimjer kada se roni u slatkovodnim jezerima u kojima se kopa šljunak ili u rijekama. Struje možemo podijeliti na. Travnata dna. Faktori koji utječu na vidljivost su vrsta dna. Najvažnije pravilo je da ronjenje počnite suprotno na smjer struje tako će vam na povratku struja pomagati da se vratite od mjesta gdje ste zaronili. Tada nastupa izotermija. Zapamtite uvjeti ronjenja variraju sa geografskim područjima Prije ronjenja u novom području upoznajte se sa karakteristikama te prođite posebnu obuku ako je potrebna. itd. muljevito i travu(obraslo). Ta granica nastaje zbog razlike između gustoće tople i hladne vode. rotacija Zemlje te tektonski poremećaji. pjeskovito. gibanja vode te miješanja vode. Kod nas imamo jadransku struju koja ide uz našu obalu a vrača se niz talijansku. gravitacija. pa svatko može naći nešto za sebe. Vidljivost do 10m smatra se lošom a veća od 30 izvrsnom ovo naravno vrijedi za naše more. Postoji također poteškoća da se u bistroj vodi odredi udaljenost što može dovesti do problema s određivanjem dubine zarona. Podaci o lokalnim uvjetima su bitni za sigurnost ronjenja. instruktora ili lokalnih ronilaca.

kretanje vode. Zato se javljaju mjene koje kasne za ovom izmjenom a s obzirom da je naša obala vrlo razvedena mjene s u vrlo lokalnog karaktera. Ne roniti ako su uvjeti nesigurni te poštovati pravila da bi se izbjegle ozljede. U Jadranu s obzirom da je on zatvoreni bazen kao i Mediteran. Svaki dan se javljaju dvije plime i dvije oseke. Upoznajte se sa novim okolišem . podvodne opasnosti. S njom upozoravamo ostale na svoju prisutnost. Sunce također utječe na ronjenje jer najveća je vidljivost kada je sunce u zenitu a tada i svjetlost jače dopire na veće dubine. promet. Za ronioce opasnost predstavlja vodeni promet zato se mjesto ronjenja treba propisno obilježiti ronilačkom bovom. Osnovna pravila da se izbjegnu ozljede su prepoznajte opasnu životinju ne gnjavite je a osim toga ne dirajte nepoznate vrste. Osim ovog sunce može uzrokovati problem s pregrijavanjem i opeklinama od sunčanja. škrpina. ovo ritam ne funkcionira. Da bi se rizik od ozljeda vezanih uz promet sveo na minimum najbolje je izranjati skroz uz obalu ili točno ispod vlastitog broda. a posljedica toga su dvije mjene dnevno. nema ih za vrijeme pune plime ili oseke a najjače su na pola periode između plime i oseke. Utjecaj mjena na naše uvjete ronjenja izražen je s utjecajem na struje. koje mogu utjecati na vidljivost. Od vrsta koje nas mogu ugristi u Jadranu ćemo spomenuti ugora i murinu koji grizu jedino kada su napadnuti. Da bi minimalizirali probleme okoliša potrebno je poznavati područje ili se upoznati sa njime. Kada ronite u nepoznatom području svakako se upoznajete sa lokalnim uvjetima. Upoznavanje sa uvjetima ronjenja esencijalno je za sigurnost ronjenja a ako su uvjeti loši. obično je to dovoljno jer agresivno ponašanje je rijetko a ozljede nastaju kao posljedica obrane neke životinje. Zapamtite da uvjeti okoliša koji utječu na ronjenje uključuju temperaturu vode. Zapamtite da na sve vode na Zemlji utječe gravitacijska privlačna sila Mjeseca i Sunca. Nivo vode i utjecaji na vidljivost nisu toliko izraženi . škarpoć te pauk. Potencijalno opasne životinje najvažnije je poznavati ih a ako nešto ne poznamo to ne treba dirati. Mjeseca i Sunca. Zbog gibanja vode. sastav dna. Zato se moramo zaštiti od sunca sjenom ili kremama za sunčanje. Te struje najslabije su tj. MJENE Mjene uzrokuje gravitacijska privlačnost između Zemlje. One koje mogu ubosti jež i više vrsta riba koje imaju otrovne peraje. utjecaj Sunca. mjene uzrokuju promjene u nivou vode. Postoje tablice plime i oseke za svaki veći grad na obali.nastanjena pa samim time zaostaju po kamenim dnima. osim ako geografske karakteristike ne ograničavaju gibanje vode. Morski psi kod nas se jedva viđaju a nema zapisa o napadu na ronioca . vidljivost. U naše otrovne vrste spadaju golub. opasne organizme. 28 . Poštujte pravila ronjenja a ronilački okoliš trebamo sačuvati za sebe i druge. Za svakog ronioca važno je da okoliš sačuvamo za sebe i druge Iz ovih razloga moramo poštovati lokalne propise za zaštitu morskog života. Naravno najljepša i najpoznatija mjesta za ronjenje svakako su koraljni grebeni kojih kod nas nažalost nema. Opasne vrste koje srećemo kod nas možemo svrstati u više grupa pa tako imamo one koje mogu opeći to su one koje imaju žarnice a to su žarnjaci (cindaria). Struje nastale zbog mjena najizraženije su struje kod nas. Ako vas ubode otrovna riba trebate znati da su riblji otrovi termolabilni te da je prva pomoć držanje ubodenog mjesta u vrućoj vodi. te kao posljedica mogu nastati jake struje. otkažite ronjenje. Važno je da se upoznate sa svim uvjetima koji utječu na ronjenje.

prolazne i uzrokovane mjenama te da biste izbjegli “rip” struju plivajte paralelno sa obalom. Najvažnije je ronjenje početi u struju. vjetrovima. Ako plivate protiv struje plivajte priljubljeni uz dno. Što je vjetar jači. osim ako ste za to obučeni. Može biti opasna za neiskusnog ronioca mada je dovoljno plivati okomito na nju. Utjecaj struja na lokalne uvjete u našem moru nije zanemariv jer struje imaju jak utjecaj na plivanje pod morem . Struje uzrokovane mjenama najčešće su struje kod nas one tijekom dana mijenjaju svoj smjer s obzirom na plimu i oseku. Koristite pomoćno uže. Tako čete izaći iz zone njenog djelovanja i tada možete normalno doplivat na obalu. a njihova valna dužina dugačka. Kod nas se to desi nakon snažnih bura tada nastupa vrijeme idealno za ronjenje jer je vidljivost maksimalna ali to ne traje dugo jer je voda iz dubina bogata mineralima pa se uskoro razvije mnogo planktona i vidljivost se smanji. a ne da se borite protiv nje. Saznajte podatke o strujama kada ronite na nepoznatom području. te što duže puše. lokalnog su karaktera i ne traju dugo. vjetar tj. te stoga može biti opasno. mjenske te prolazne. Stalne struje uzrokovane su rotacijom zemlje a najbolji primjer je Golfska struja kod nas postoji Duž Jadranska struja. Treba izbjegavati ronjenje u jakoj struji. te se lome samom time što su veći valovi. te bi trebalo izbjegavati ronjenje na mjestima gdje je ovo gibanje jako. po dnu se krećite protiv struje jer je tamo struja slabija a možete si pomoći i rukama. Efekt povrtanih valova na ronilačke aktivnosti je taj da vas valovi stalno bacaju naprijed – natrag. Surge je najveći kada je voda plitka. gravitacija. stvara se Surge (komešanje vode)– povratno gibanje vode. Struja koju Amerikanci nazivaju “rips” nastaje uslijed guranja vode na obalu od strane valova kad dođe do povišenja nivoa vode u jednom trenutku ta voda počinje otjecati i uzrokuje struju koja ide od obale. Počnite ronjenje protiv struje. Prolazne struje uzrokuje vjetar tj. počnite ronjenje protiv struje. Primarni utjecaj struja ima na plivanje zato je važno je da se strujom koristite. Zapamtite struje su prouzrokovane morskim mjenama. valovi . i “surf” će biti veći Kako se valovi približavaju plitkim vodama plićim od jedne polovine njihove valne dužine. gravitacijom i rotacijom Zemlje. Ne borite se protiv struje. To se događa jer vjetar otpuše toplu površinsku vodu na otvoreno more. Kada ronite sa brodice koristite pomoćni konop . Tri tipa struja su stalne. Možemo ju definirati i kao struju s povratnim strujanjem. 29 . Struje obično sa sobom nose i mnogo organske materije pa to utječe na vidljivost. Tipovi struja su stalne. valovi veliki. valovi. Pojam “upwelling” označava pojavu kada zbog djelovanja vjetra iz dubine do površinskih slojeva dolazi hladna i bistra voda .STRUJE Struje su snažan tok vode a može ih uzrokovati više činitelja kao što su mjene. Kada ronite u nepoznatom području saznajte uvjete s obzirom na struje. VALOVI Valovi nastaju kao posljedica djelovanja vjetra. rotacija Zemlje. valovi će biti veći Pojava zvana “surf” nastaje kada valovi uđu u plitko područje.

te je potrebno prethodno se upoznati sa lokalnim uvjetima. 30 . pa je moguće iskoristiti ovo svojstvo prilikom povratka na obalu u plitkoj vodi. Efekti valova i vjetrova na VALA KRIJEST A uvjete ronjenja u hrvatskom dijelu Jadrana. Pa redom životinje koje mogu napasti . te se vrate u obliku povratnih valova. Mjesto koje je opečeno nikada ne ispirati slatkom vodom. Ove životinje rijetke su u Jadranu a nekih i nema. odstraniti žarnice. Zapamtite da valovi nastaju kao posljedica djelovanja vjetra. OPASNE MORSKE ŽIVOTINJE Opasne morske životinje dijele se više kategorija opasnih morskih životinja. Životinje koje vas mogu šokirati su Drhtulja (struja) te električna raža i električna jegulja Opasne morske životinje u Jadranu su prvenstveno ribe s otrovnim bodljama posebice pauk (ranj). Životinje koje mogu povrijediti bodljama su golub. barakuda. otići do liječnika. Kod slabog surge-a moguće je da se za nešto pridržite dok čekate da val prođe. Valovi utječu na vidljivost. utjecaj će biti veći. Drugi vjetar koji ima izrazit utjecaj na ronjenje je Bura koja stvara kratke i oštre valove ali zato puše izrazitom snagom te diše morsku prašinu. Treba izbjegavati područja sa visokim valovima. te podvodna gibanja. Što su valovi veći. Kada se roni u području valova potrebna je obuka. Morska prašina je u biti morska sol koja lebdi nošena vjetrom iznad površine ona može biti kobna za ronioca jer se ronilac može ugušiti udisanjem ovog aerosola.Efekt povrtanih valova na ronilačke aktivnosti je taj da vas valovi stalno bacaju naprijed – natrag. otići do liječnika. mjesto namakati u vreloj vodi 30 min. morski psi. Životinje na koje se možete ogrepsti su koralji te mnoge vrste manjih morskih pasa kao što je Mačka ako ih dirate golim rukama. načine ulaska i izlaska. I kod NIVO nas valovi mogu stvarati surf pa to jako utječe na MORA ulaske i izlaske iz vode te treba biti izrazito oprezan. Kada je gibanje od obale jednostavno se VALANA DUŽINA pridržite ili ukopajte. očistiti ranu. staviti lokalni anestetik. vlasulje. DOL VALANA DUŽINA Vjetar koji stvara ovakve valove je Jugo a osim surfa stara i surge te uvelike smanjuje vidljivost u moru. pojure na obalu. Otrov je termolabilan pa ćemo njegovo djelovanje neutralizirati toplinom. Mogu putovati i tisuće milja prije nego predaju svoju energiju lomeći se u plitkoj vodi. Kod nas kruže priče o Ugorima i Murinama a one u biti napadaju tek ako ih ugrozimo toliko da im je napad jedina moguća obrana. a kada postane prema VISINA obali krećite se sa njim. vatreni koralj i neke spužve. Općenito gibanje vode prema obali je uvijek veće od gibanja vode od obale. te stoga može biti opasno. te meduze . tvoreći gibanje prema naprijed i natrag. Napadi morskih pasa na ronioce u Jadranu nisu nikada dokumentirana. te bi trebalo izbjegavati ronjenje na mjestima gdje je ovo gibanje jako. DUB INA Prva pomoć kod ozljeda Kod ugriza – zaustaviti krvarenje. te dolazi do komešanja vode što se naziva “surge”. škrpina te pauk od riba. Opekotine – neutralizirati djelovanje žarnica octom ili amoniakom. Životinje koje mogu izazvati povrede žarnicama su meduze. Najučinkovitija neutralizacija je otopina octa ili amonijaka koja se nanosi na opečeno mjesto. morski sisavci. otići do liječnika Kod uboda – izvaditi bodlju. Najčešća povreda je ubod ježinca. Ako je kretanje umjereno bolje je da se gibate zajedno sa valovima nego da se borite protiv njih. Svako područje je drugačije. Ježinci kojih ima više vrsta. lome se u zoni surfa. Dolaze u plitku vodu. Kosim slovima napisane su vrste kojih nema u Jadranu. morske zmije.

Njabitnija je prevencija koja uključuje da morate znati prepoznati opasne životinje i da ne izazivate opasne životinje te ako vam je životinja nepoznata ne dirajte je. Koristiti pomoćni konop koji se s krme pusti u vodu a služi da se za njega držimo prije zarona. držati ranu suhom i čistom Poželjno je imati prvu pomoć opremljenu za pomoć pri povredama izazvanim opasnim morskim životinjama. etc. Treba uvijek doći na vrijeme za ukrcaj te spriječiti morsku bolest Postupci za ronjenje sa brodice imaju svoja pravila a najvažnije je da na brodu uvijek mora ostati netko tko njime zna upravljati. te ih ne dirati. Prostor za ulaz / izlaz ne zakrčiti opremom i osobnim stvarima. Najbolja je prevencija. Zapamtite. Spuštanje po sidrenom konopu da se ne bismo pogubili. staviti antibiotik.Ogrebotine – očistiti ranu. Morate poznavati tehnike ulaska i izlaska ako ne znate pitajte. kompletno se spremiti. imati odvojene torbe za mokru i suhu opremu. 31 . Trebate znati prepoznati opasne životinje. RONJENJE S BRODICE Tipovi brodica koje se koriste za ronjenje su komercijalni čarter brodovi te privatne brodice Pripreme za ronjenje sa brodice uključuju. Kada ronite sa broda upoznajte se sa pravilima te gdje se nalazi oprema za slučaj hitnoće. Zapamtite treba poznavati prvu pomoć za povrede od opasnih morskih životinja. Treba znati gdje se nalazi oprema za slučaj hitnoće.

koja se mora spriječiti Prevencija dekompresijske bolesti izvodi se ograničenjem količine apsorbiranog dušika. Iz tog razloga imamo različita granična vremena za različite dubine odnosno maksimalno vrijeme ronjenja ( MVR engl. Dušik koji se nalazi u organizmu iz prijašnjih ronjenja naziva se zaostali dušik 32 . potrebna su 24 sata da bi se suvišak dušika oslobodio iz organizma. Dekompresijska bolest nastaje kada višak dušika stvara mjehuriće zbog prebrzog smanjenja tlaka.NAUI RONILAČKE TABLICE 0-300m RONILAČKE TABLICE Ronilačke tablice u biti pokazuju apsorpciju i eliminaciju dušika u vašem tijelu. Dušik zaostao iz prijašnjih ronjenja mora se uzeti u obzir za sva ronjenja unutar slijedećih 24 sata. Osnovi pojmovi vezani uz njega su. MDT – maximum depth time ) Zaostali dušik kao pojam neophodan je za razumijevanje ronilačkih tablica. te nemogućnošću da se suvišak dušika oslobodi iz organizma putem disanja. Saturacija je proces nakupljanja dušika a desaturacija njegovo izlaženje iz tijela. Ona je ozbiljna. bolna ozljeda.

bez potrebnog dekompresijskog zastanka. te se mora provesti na dubini od 5 metara ( 15 stopa ). Na ronjenju uvijek ronimo iz dubljeg prema plićem. sigurnosni dekompresijski zastanak. Površinski interval ( PI. Pojmovi u ronilačkim tablicama: Plan ronjenja 20m/30min znači 20 metara za 30 minuta. može doći do pojave dekompresijske bolesti ili “bendsa“. stvarno vrijeme ronjenja. grupa ponavljanja. dekompresijski zastanak. napredni ronioci do 30 metara te dubinska specijalnost – 39 metara. a desaturacija je oslobađanje viška dušika kako se tlak smanjuje. Dužina vremena koja se može provesti na dnu zavisi o dubini. Sigurnosni dekompresijski zastanak – 3 minute na 5 metara ( 15 stopa ) na kraju svakog ronjenja. 33 . Grupa ponavljanja je simbol koji predstavlja količinu dušika zaostalog u tijelu nakon ronjenja. engl. To vrijeme se ne uzima u obzir kao dio stvarnog vremena ronjenja ili za računanje površinskog intervala. vrijeme zaostalog dušika. U biti to je maksimalno vrijeme ronjenja za dubinu minus vrijeme zaostalog dušika. engl. Obavezni dekompresijski zastanak je vrijeme koje je naznačeno u tablicama. te prenesen na drugo naziva se “zaostali dušik” POJMOVI KOJI SE KORISTE U RONILAČKIM TABLICAMA Naučit ćemo slijedeće pojmove : plan ronjenja. a ta vremenska ograničenja su poznata kao maksimalno vrijeme ronjenja. Postoje i preporuke za ograničenja dubine : ronilac otvorenih voda do 18 metara. a tlak se prebrzo smanjio. engl. Maksimalno vrijeme ronjenja ( MVR. Koristimo najveću postignutu dubinu na datom ronjenju. engl. engl. ukupno vrijeme dušika. TNT – total nitrogen time ) čini zbroj VZD i SVR. Stvarno vrijeme ronjenja ( SVR. MDT – maximum dive time ) govori nam koliko je maksimalno vrijeme koje se može provesti na datoj dubini. uvijek kada je prekoračeno maksimalno vrijeme ronjenja za određenu dubinu. Zapamtite da ronioci trebaju poznavati i pridržavati se ovih pravila kao bi mogli sigurno roniti. Minimalno preporučeno vrijeme površinskog intervala je 1 sat ( iako tablice pokazuju 10 minuta ). SIT – surface interval time ) je vrijeme između dva ronjenja. Ukupno vrijeme dušika ( UVR. ADT – actual dive time ) je ukupno vrijeme provedeno pod vodom. PRAVILA ZA KORIŠTENJE TABLICA Maksimalna brzina izrona je 9 metara u minuti. osim vremena potrebnog za sigurnosni dekompresijski zastanak. A 10 minuta je minimalno vrijeme površinskog intervala da se dva ronjenja ne bi zbrajala. RNT – residual nitrogen time) je odgovarajuće vrijeme na dubini koje smo već potrošili prije samog ronjenja. Dušik akumuliran na jednom ronjenju. Potrebna su 24 sata da bi se sav zaostali dušik eliminirao iz organizma. AMDT – adjusted maximum dive time ) maksimalno je vrijeme za ponovljeno ronjenje koje ne zahtijeva dekompresijski zastanak. površinski interval. Kada je tijelo apsorbiralo više dušika. Uvijek koristiti ili točan ili slijedeći veći broj u tablici. ponovljeno ronjenje. Ponovljeno ronjenje smatra se svako slijedeće ronjenje unutar 24 sata. Vrijeme zaostalog dušika ( VZD. maksimalno vrijeme ronjenja. Prilagođeno ukupno vrijeme ronjenja ( PUVR. prilagođeno maksimalno vrijeme ronjenja. Ronjenja plića od 12 metara smatraju se 12-metarskim ronjenjima.Zapamtite saturacija je otapanje dušika pod povišenim tlakom. Dekompresijska bolest se može izbjeći ograničavanjem vremena provedenog na dubini. engl.

Tablica 1. Ronjenje na povišenoj nadmorskoj visini traži neke dodatne procedure treba naglasiti da se NAUI ronilačke tablice se koriste do 300 metara nadmorske visine. ili ako je dekompresija preskočena.8 m je u tablici 20 minuta na 18metaragrupa D. Tablica 3 služi da pomoću nje odredimo prilagođeno ukupno vrijeme ronjenja (engl. Obavezno koristiti točan ili veći broj kako za dubinu tako i za vrijeme ronjenja.Ukupno vrijeme dušika koristi se da se utvrdi plan ronjenja. gornji broj je ukupno vrijeme ronjenja.Korištenje tablica. Primjer npr. 19 minuta na 15. Ako se obavezna dekompresija preskoči potrebno je odmarati se. Najmanje 24 sata ne roniti. Vrijeme zaostalog dušika mora se dodati stvarnom vremenu ronjenja kada se planira ponovljeno ronjenje. Ovo se odnosi se na povišenu nadmorsku visinu ne samo u avionu. piti tekućinu. Što je više dušika u tijelu. Ako se sumnja na dekompresijsku bolest otići u hiperbaričnu komoru. maksimalno je vrijeme za ponovljeno ronjenje te Vrijeme zaostalog dušika (engl. Koordinate tablice. pa onda dolje da se pronađe slovo grupe ponavljanja. Stvarno vrijeme ronjenja ne smije prelaziti vrijednost prilagođenog maksimalnog vremena ronjenja za vrijeme ponovljenih ronjenja. Iz ovog proizlazi da se ne smije letjeti minimalno 24 sata za ronjenja unutar granica krivulje sigurnosti te minimalno 48 sati za ronjenja sa dekompresijom. slovo grupe smješteno je okomito s desne strane tablice a dubina vodoravno iznad tablice. paziti na znakove i simptome dekompresijske bolesti. pa lijevo do kraja slova grupe ponavljanja. Kako utvrditi vrijeme zastanka za dekompresiju? pogledati tablicu 1. disati kisik. a donji prilagođeno maksimalno vrijeme ronjenja (crvene boje). 3 minute na 5 metara se preporuča a to vrijeme se može oduzeti od stvarnog vremena ronjenja. POSEBNA PRAVILA ZA KORIŠTENJE TABLICA Posebna pravila za korištenje tablica: obaveznu dekompresiju postoje procedure za izvođenje U slučaju da moramo odraditi dekompresije. Letenje nakon ronjenja zbog toga jer su kabine na komercijalnim letovima na nižem tlaku nego što je na nivou mora imaju neka ograničenja. namijenjena je da iz nje vidimo maksimalno vrijem ronjenja za neku dubinu . Zastanci su na dubini od 5 metara točnije prsa trebaju biti na dubini od 5 metara a položaj tijela vodoravan. U kvadratiću gornji broj (plave boje) predstavlja vrijednost za vrijeme zaostalog dušika. Za više 34 . Tok – s lijeva na desno. nego i planinama. Tablica 2 pokazuje nam površinski interval te grupu ponavljanja nakon njega njen tok je prema dolje. Nakon grupe D ostanemo na površini 1 sat i 15 min i nakon tog površinskog intervala nalazimo se u grupi C. slovo grupe ponavljanja bliže je kraju abecede. Minimalna aktivnost za vrijeme dekompresije najbolji je način izvođenja dekompresijskog zastanka. Te da se za neko vrijeme ne nekoj dubini odredi grupa ponavljanja. AMDT – adjusted maximum dive time ) tj. a donji predstavlja zastanak na 5 metara Sigurnosni zastanci izvode se za svako ronjenje. RNT – residual nitrogen time). Zapamtite da općeniti tok NAUI ronilačkih tablica ide u smjeru kazaljke na satu.

Zatim postupke u slučaju hitnoće tj. koristite slijedeće veće vrijeme dna Zapamtite da ronjenja sa dekompresijom treba izbjegavati. dokupiti potrebne stvari. Ako je obvezatan deko zastanak izostao. provjeriti vremensku prognozu i uvjete za ronjenje. Dolaskom na mjesto ronjenja moramo procijeniti uvjete za ronjenje i odlučiti da li roniti ili ne. Za sva ronjenja preko 300 metara nadmorske visine potrebna je posebna obuke . ali i posebna obuka Ako su ronjenja izvođena u hladnoj vodi ili su bila naporna ronjenja u bilo kojem pogledu (fizički ili psihički). ne ulazite u vodu da biste napravili dekompresiju. zatim korak 2 – zabilježite vremena za uron i izron.nadmorske visine koriste se posebne tablice. te ako nema simptoma bendsa. Ovo sve ponovite za ponovljeno ronjenje Zapamtite NAUI plan ronjenja je dobar način da se prati profil ronjenja. koristite običnu olovku kada pišete po pločici da se može izbrisati sa gumicom ili oprati sa deterdžentom. Neposredno nakon ronjenja treba izbjegavati fizički rad. Smanjuje rizik i poteškoće na najmanju moguću mjeru. Pričekajte najmanje 24 sata prije leta nakon ronjenja u granicama krivulje sigurnosti. Te koja je potrebna oprema za taj tip ronjenja. tuširanje s vrućom vodom iz razloga što to može potencirati dobivanje dekompresijske bolesti. vježbanje. Olakšava nam samo ronjenje te će nam pomoći da se izbjegne gubljenje vremena i novca . Što ga više koristite. pakiranje te obavezno treba obavijestiti nekoga o planu ronjenja. bit će vam lakše PLANIRANJE RONJENJA Planiranje ronjenja osigurava nam maksimalno uživanje u ronjenju. te vremena u mokrom okruženju. Datum i vrijeme ronjenja te rezervacije. Kratkoročno planiranje uključuje kontrolu opreme. Provjera plovnosti uključuje 35 . Te četvrti da zabilježite vrijeme površinskog intervala i vrijeme krajnje grupe ponavljanja. odnosno 48 sati ako ste ronili sa dekompresijskim zastankom ili ako ste preskočili obvezatnu dekompresiju. unesite podatke o ronjenju. Odabrati točke ulaska i izlaska te smjer ronjenja Planiranje prije samog urona treba dogovoriti signale koji mogu biti vizualni i zvučni. Sigurnosni dekompresijski zastanak se preporuča na kraju svakog ronjenja. Kada ronite u hladnoj vodi ili otežanim uvjetima ronjenja koristite slijedeće veće vrijeme dna. provjeriti svu opremu. Te da se plan iskoristi u mokrom okruženju kako bi imali sigurnije lakše i zanimljivije ronjenje. Korak treći uključuje da zabilježite slovo početne grupe ponavljanja. Te postupke vezane uz komunikacijsku opremu te opremu za davanje kisika. Korak 1.te posebne tablice. Ograničenja ronilačke aktivnosti odnose se na ograničenja dubine i vremena te ograničenje rezerve zraka. Dugoročni plan radi se kod kuće puno prije vremena ronjenja. mjesto i alternativno mjesto. Pravilno korištenje plana ronjenja. Upotrebljavati ronilačke tablice naučiti ćete na tečaju ronjenja s vašim Instruktorom IZRADA PLANA RONJENJA: Namjena plana ronjenja u biti je način da se sistematski vode podaci o ronjenju. Dijelovi planiranja ronjenja su dugoročno planiranje pomoću kojeg se utvrđuje cilj ronjenja. za odvajanje partnera ili potrošen zrak. ali postupke treba poznavati u slučaju da se slučajno prekorači maksimalno vrijeme ronjenja. Ovo planiranje radi se neposredno prije odlaska na ronjenje . Treba prikupiti podatke koga kontaktirati u slučaju hitnoće posebno za egzotične zemlje.

procedure ako se izgube. Ovo su najvažnije i takozvane standardne procedure. dubina i oblik terena. Vizualni signali su ručni signali. pod vodom. Ronilački partner je netko tko se nalazi na udaljenosti dodira svo vrijeme ronjenja. SIGURNOST U RONJENJU SISTEM PARTNERA Sistem partnera definiran je kao dva ronioca koje se pod vodom nalaze na tolikoj udaljenosti jedan od drugoga da se mogu dodirnuti. Kada primite signal. KOMUNIKACIJA Komunikacija. Partner predstavlja dodatne ruke i oči. I na kraju provjeriti da li regulator radi ispravno. Služe dodatne ruke i oči koje mogu pomoći na više načina. ( 4 načina ). Provjeriti da je dovod zraka otvoren te tlak zraka u boci. Moraju pomoći jedan drugome da prate vrijeme.K. Nelagoda. Stani te gore i dolje. te čini ronjenje sigurnijim i ugodnijim. tražiti se 1 minutu. Procedure za ronjenje u paru uključuju dogovor o raznim detaljima ronjenja.provjeru pojasa sa utezima te provjeru kompenzatora plovnosti. Imam malo zraka (rezerva). pomoć. gibanja vode te formacije kao što velika kamenja i slično. procedure u slučaju hitnoće. Uvijek je ključ znati gdje se nalaziš i pratiti put. Namještanje i praćenje kursa najjednostavnije je koristiti oznaku indeksa na pomičnom prstenu ili 36 . dubinu. potvrdite ga. Navigacija pomoću kompasa neophodna je za ronjenje u mutnim vodama ili noću. Kao i za sve ostalo tako postoje i procedure za ronjenje u paru. potrošnju zraka te pomoći u slučaju hitnoće.Ako se odvoje. ograničenja. učinite to jasno. tko je vođa ronjenja. Prije ronjenja dogovorite cilj. podvodna pločica za pisanje te bove na površini. signale. NAVIGACIJA Navigacija pod vodom neophodna je da bi se izbjegla duga. Nemam zraka. nepotrebna plivanja te da se područje ponovno može točno pronaći. provjerite da je signal primljen Zapamtite da ronioci komuniciraju sa vizualnim i zvučnim. ako ne pronađete partnera izroniti. mogu biti i drugačije ali to moramo dogovoriti prije ronjenja. Prvenstveno da znate gdje se točno nalazite. Opasnost. Nešto nije u redu. Standardni ručni signali su O. smjer. Dvoje ljudi može vidjeti više stvari i podijeliti zajedničko iskustvo. Hitnoća. načini na koje ronioci komuniciraju različiti su a možemo ih podijeliti na vizualne i zvučne. Kada šaljete signal. A zvučni signali su zviždaljka na površini te udaranje po boci. ostajući uvijek na istoj strani . Zapamtite da je planiranje ronjenja je bitno za sigurnost i kvalitetu ronjenja. Signali trebaju biti jasni i određeni . Neke od najboljih prirodnih referenci su sunce i sjene. Prirodna navigacija je navigacija pomoću prirodnih referenci tj. Zapamtite nikada ne roni sam. Kako funkcionira sistem partnera. Daj mi zrak. bilo čega što možemo primijetiti i zapamtiti pod vodom. Zajedno se uranja i izranja Rone bok uz bok. tako da jedan drugome trebaju pomagati prilikom oblačenja i poteškoća sa opremom..

Izron na alternativni izvor zraka najbolja je opcija a i najmanje rizična. Panika je nesvrsishodno djelovanje i moramo je spriječiti što ranije. Događa se jer metali djeluju na magnetske silnice i zato treba izbjegavati postavljanje metalnih predmeta u blizinu kompasa. Skoro sve poteškoće se mogu riješiti U slučaju ostanak bez zraka treba primijeniti neku od slijedećih procedura ( poredane su po redu kojim bi ih trebalo koristiti ) : kontrolirani izron u slučaju hitnoće ( engl. izron s uspostavljanjem plovnosti. Bratsko disanje traži dobru uigranost partnera smirenost i koncentraciju . Nakon što ste otklonili grč promijenite tehniku plivanja. Zato moramo biti upoznati sa svojom ali i partnerovom opremom. pojačana fizička aktivnost. razmisliti. nemojte koristiti lijekove jer djeluju na nervni sustav . izron na alternativni izvor zraka ( engl. Zapamtite opća pravila za bilo koji problem za vrijeme ronjenja su : stati. te slijedite kurs. te navigacije pomoću kompasa.na pokretnom disku unutar kompasa. Prirodne reference su pomoć za opću navigaciju dok je kompas je potreban za točnu podvodnu navigaciju. Naravno najbolja je prevencija. razmisliti. Grč se otklanja istezanjem mišića a prevencija je trening. adekvatna termička zaštita te pripremljenost za ronjenje. Zapuhivanje se događa kod manje iskusnih ronilaca kada precijene vlastite mogućnosti ili nastaju zbog nekog straha. Najefikasnija podvodna navigacija je kombinacija prirodne. Ključ sprječavanja panike je kontrola disanja POMOĆ I SPAŠAVANJE 37 . Opća pravila kako reagirati su stati. Ako nema zraka što je gora opcija primjenjujemo kontrolirani plivajući izron kao posljednje rješenje ako nemamo alternativni izvor zraka ili partnera u blizini. Morska bolest može nastati na brodu kod dolaska na mjesto ronjenja. Problemi se mogu javiti prilikom ronjenja na olupinama. Kada postoji opasnost od nastupa panike treba zaustaviti aktivnost i kontrolirati disanje te riješiti problem. Devijacija je odstupanje kompasa uslijed prisustva metalnog tijela u blizini kompasa. Dodatna obuka je poželjna i potrebna te ja kao takva dio naprednog tečaja. Ljudi se na to s vremenom priviknu. Kod prekida dovoda zraka u slučaju da imamo malo zraka treba primijeniti normalan izron. Treba gledati u daleke i nepomične objekte. tu do izražaja dolazi suradnja s partnerom i naravno ronilački nož. nepravilno disanje dovodi do povećanja straha a taj ciklus se nastavlja dok ne nastupi panika. bratsko disanje. AAS ) . Sindrom panike je osjećaj nelagode ili straha uzrokuje ubrzano disanje. Kompas mora biti poravnat sa tijelom a moramo gledati preko kompasa. Kursovi koje koristimo su recipročni ili povratni te trokut i četverokut. Zapamtite navigacija je potrebna i vrijedna vještina koja olakšava ronjenje. pritisnutost mišića te dehidriranost. djelovati. primjenjujemo kao zadnju opciju u slučaju da je ronilac u nesvijesti ili tik pred tim . djelovati. jedino tako nas kompas može voditi u željenom smjeru. Disorjentacija nastaje u uvjetima smanjene vidljivosti da bi se izbjegla koristite kompas. Dodatni trening navigacije je potreba svakog tko želi biti dobar ronilac. Da bi spriječili zapletanja treba izbjegavati ronjenje u područjima gdje postoji povećana opasnost od zaplitanja. hladnoća. PROBLEMI VEZANI UZ RONJENJE Najčešći problemi vezani uz ronjenje: Grčevi su problemi s cirkulacijom faktori koji utječu na dobivanje grča su netreniranost . Dobra navigacija je kombinacija prirodne i navigacije pomoću kompasa. ESA ). U slučaju da se zapušete signalizirajte partneru prekinite fizičku aktivnost te se smirite. kod plivanja u valovima ali i pod vodom uslijed većih valova čiji se utjecaj osjeća na dubini. Zapletanje je često tamo gdje ima ribarskih mreža i konopa. U realnoj situaciji nije imalo jednostavno. Poteškoće sa opremom u većini slučajeva su plod neznanja i iskustva u rukovanju s opremom a puno manje kvarova. Izron u slučaju hitnoće sa pozitivnom plovnošću.. Da metali mogu prouzrokovati devijaciju kompasa a kada ronite prvo odredite.

Postupci u slučaju hitnoće moraju se obavljati redom a to znači poslati po pomoć. Osobe sa povredama izazvanim tlakom treba se davati kisik. poštovati pravila za sigurnost ronjenja i uvijek biti dovoljno obučen i opremljen. Žene bi trebale izbjegavati ronjenje za vrijeme mjesečnice. te roniti u skladu sa njima. Liječnički pregled je obvezatan. neka se odmore i smire disanje. ako se ne osjećaju dobro a ronjenje za vrijeme trudnoće treba izbjegavati.Uzroci ronilačkih udesa su prekoračenje vlastitih ograničenja. Da bi ih spriječili moramo znati svoje granice. utvrditi identitet. Svi ronioci bi trebali savladati tehnike prve pomoći. Pušenje. Ako je potrebno vuči umornog ronioca do obale ili broda. ronjenje u opasnim uvjetima. precjenjivanje sposobnosti. te ih otpremiti u rekompresijsku komoru. krvarenja. Svake dvije godine napravite zdravstveni pregled. alkohol te droge. te jer je ronjenje fizički zahtjevna aktivnost. Procedure za davanje umjetnog disanja u vodi su : otvoriti i provjeriti dišne putove. te ga treba raditi svake dvije godine. reanimacije i tehnike spašavanja. Pet glavnih područja prve pomoći su : prestanak disanja i cirkulacije. Održavajte fizičku spremnost potrebnu za sigurno ronjenje. krvarenja te šok. dati dva udaha. Žene ne bi trebale roniti za vrijeme mjesečnice ako se loše osjećaju. očistiti usnu šupljinu. zadužiti nekoga da bilježi sve podatke te otpratiti unesrećenog do komore. Roniti samo u dobrim uvjetima. prihvatljiva alternativa je plivanje sa ABC opremom. Osim ovoga moramo imati podatke koga alarmirati. davati svakih pet sekundi 1 udah usta na usta ili nos na usta dok unesrećenog transportirate nastaviti sa umjetnim disanjem. Navike koje bi trebalo izbjegavati 12 sati prije ronjenja su pušenje. očistiti usnu šupljinu dati dva inicijalna udaha usta na usta ili nos na usta. Zapamtite budite zdravi. 38 . Kada je roniocu potrebna pomoć. U mnogim stvarima žene su bolji ronioci od muškaraca Dobre navike ronioca uključuju pravilnu prehranu te adekvatan odmor. Moramo primijeniti umjetno disanje u vodi što uključuje. povrede vezane uz tlak te povrede izazvane opasnim morskim životinjama. te im dalje pomognite ako je potrebno. te korištenje droga prije ronjenja treba apsolutno izbjegavati. prvo uspostavite pozitivnu plovnost. te kada su u drugom stanju. otvoriti i provjeriti dišne putova. te bi trebali posjedovati opremu za prvu pomoć te koga alarmirati ako je potrebno. bolnice itd. Zatim jedan udah svakih pet sekundi. Moramo transportirati unesrećenog te mu istovremeno davati umjetno disanje što nije nimalo lagano. Zapamtite. Tjelesna spremnost je sposobnost da ispunite zahtjeve aktivnosti a najbolji način da budete spremni za ronjenje je da često ronite. kršenje pravila za sigurnost ronjenja. Spašavanje ako je ronilac u nesvijesti moramo mu uspostaviti plovnost i odmah izroniti. Glavna područja prve pomoći prestanak disanja ili cirkulacije. Treba biti spreman za pružanje prve pomoći kod ronilačkih udesa ZDRAVLJE I TJELESNA SPREMNOST Dobro zdravstveno stanje je bitno zbog promjena u tlaku. Kod povreda povezanih sa tlakom a koje su specifične za ronjenje treba unesrećenog staviti na leđa ili lijevi bok. PRVA POMOĆ I PROCEDURE U SLUČAJU HITNOĆE Prva pomoć i procedure u slučaju hitnoće prije svega zahtijeva pripremu i vježbanje te oprema za prvu pomoć. dogovoriti evakuaciju. šok. Da bi bili što bolje pripremljeni za spašavanje najbolje je proći dodatnu obuku iz prve pomoći i reanimacije te tehnika spašavanja u ronjenju (Rescue Diver) Kod spašavanja treba roniocu pomoći da uspostavi pozitivnu plovnost te mu pomoći da se odmori i uspostavi normalno disanje. Zapamtite svi bi ronioci trebali biti pripremljeni za pružanje prve pomoći. Signalizirati da se radi o hitnoći te početi sa reanimacijom. ronilački udesi se mogu spriječiti. Ronilac u nesvijesti se mora što prije dopremiti na površinu. opijanje. davati mu 100% kisik te ga transportirati u rekompresijsku komoru . nepravilna opremljenost ili nedostatna opremljenost ili obuka i ronjenje pod utjecajem alkohola ili droge. saslušati partnera unesrećenog.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful