Scuba Diver - Skripta za tečaj

Samo za internu upotrebu.

1

Predgovor Ova skripta namijenjena je svim polaznicima NAUI početnog tečaja ronjenja. * U njoj se nalaze osnovni podaci koje ćete zajedno sa instruktorom proći za vrijeme tečaja. Skripta se sastoji od 6 poglavlja, te dodatka sa popisom i objašnjenjem važnih pojmova. Svako poglavlje obrađuje jednu nastavnu jedinicu. Skripta predstavlja samo mali okvir i početak vašeg otkrivanja jednog novog, i za nas, ljude, kopnena bića, potpuno drugačijeg, svijeta. Imajte na umu da stalno treba učiti, jer svijet se konstantno mijenja. Podatke ćete pronaći na Internetu, knjigama o ronjenju, časopisima, ………. Ako imate nove ideje, zamisli, pitanja, javite nam se. “Znanje je moć” , a glavni moto NAUI-a je “Znanjem do sigurnosti “. Pa stoga idemo učiti. Što je NAUI ? NAUI je skraćenica za National Associtation of Underwater Instructors – međunarodna udruga ronilačkih instruktora. NAUI je osnovan 1959 godine SAD-u te je najstarija američka asocijacija. NAUI je neprofitno udruženje ronilačkih instruktora Osnovni cilj je obuka, putem kvalitetnih tečajeva i programa, za ronjenje u sigurnosti. Da bi postigao zacrtane ciljeve NAUI priprema i organizira profesionalne tečajeve i određuje minimalne standarde za svaki tečaj, razvija programe i proizvode koji pomažu profesionalcima pri podučavanju i nadziranju ronilačkih aktivnosti. Glavni moto NAUI-a je “VEĆA SIGURNOSTI RONJENJA KROZ OBRAZOVANJE” Prvi instruktorski tečaj je održan 1960 g. u Hustonu (Texas). 1972 g. NAUI postaje član tehničke komisije CMAS-a. 1985 g. istupa iz CMAS-a jer je CMAS htio ograničiti njegovo djelovanje samo na područje SAD-a. Istovremeno se osniva NAUI International. S godinama otvaraju se regionalni centri u cijelom svijetu koji pripremaju i prevode didaktičke materijale. 1996 g. kao posljedica svoje sveprisutnosti u cijelom svijetu NAUI mijenja ime u NAUI WORLDWIDE. U Europi NAUI ima sjedište u Nizozemskoj, od kuda će doći i vaše ronilačke iskaznice. Godine 2007-e NAUI je svoje programe certificirao te kao takav uveo ISO standard te CE norme za tečajeve. NAUI uvodi i novi moto NAUI – Just Dive! NAUI sudjeluje u mnogim programima diljem svijeta za očuvanje okoliša i zaštitu flore i faune. Na kraju NAUI je jedno od prvih udruženja koje je odobrilo upotrebu mješavina i “rebreathera”. NAUI U SVIJETU Nakon što je 1959 g. NAUI osnovana 1968 g. otvara prvi “service centar” izvan SAD-a u Japanu. Tokom posljednjih trideset godina NAUI otvara područne centre u više od 25 država. U svrhu lakšeg poslovanja NAUI otvara servis centre za pojedine dijelove svijeta, te za pojedine države imenuje Repesentative koji su spona između članova i glavnog ureda. RONJENJE Ronjenje je jedinstven sport. I podvodnom svijetu možete promatrati jedinstvenu ljepotu riba koje plivaju oko živopisnih koraljnih grebena, uživati u plivanju s dupinima ili kitovima. Kao ronilac možete vidjeti povijest, otkriti potopljena blaga i brodove. Ronjenje je sport koji možete prakticirati svugdje u svijetu. Od hladnih voda Norveške do koraljnih grebena u tropskim morima. Da biste ronili ne trebate biti stručnjak. Možete uživati u uzbuđenjima koje pruža ronjenje kad završite tečaj Scuba Diver.

2

NAPREDNI TEČAJEVI (ADVANCED SCUBA DIVER) AJEVI Postoje i napredni tečajevi koji ć vam omogućiti da steknete neka nova saznanja o ronjenju, no ajevi će iti ovaj tečaj Scuba diver je prva stepenica u ronjenju i omogu uje Vam da ronite na ve ver omogućuje većini ronilačkih pozicija u svijetu. Ronilačka oprema izgleda komplicirano i glomazno no vrlo je jednostavna za ka upotrebu. Kao i automobil, nije potrebno znati kako radi da biste se njime vozili Nakon prvog vozili. tečaja moguće je ODMAH upisati napredni te aj ronjenja(ne treba vam odre e tečaj određen broj ronjenja) ŠTO JE RONJENJE? Roni se s zrakom komprimiranim u ronila ronilačkoj boci koja se nosi na leđima. Zrak dobivamo preko đima. regulatora koji smanjuje pritisak boce na pritisak okolne vode. Osim ronjenja sa ronila ronilačkim aparatom možemo roniti i na dah. To je ronjenje bez ikakvih ronila ronilačkih aparata za disanje. ronilač Jednostavno zadržite dah i zaronite pod vodu. Osnovni cilj ovog tečaja je ronjenje sa ronila tečaja ronilačkim aparatom no vaš instruktor učit će vas i ronjenju na dah. Osim sa zrakom sportski ronioci koriste i čit će Nitrox (EANx) koji je mješavina zraka i kisika (Kisik=24 do 40%) OPASNOSTI VEZANE UZ RONJENJE Naravno u svakoj avanturi postoji uvijek doza rizika, i to morate razumje prije nego postanete razumjeti ronioci.U većini slučajeva ronjenje je jednostavan i zabavan sport. Ponekad ronjenje može biti ajeva stresno kao kod ronjenja u strujama, po velikim valovima ili u jako hladnoj vodi. Prije samog tečaja morate popuniti karton s povijesti bolesti. Obavezan je lije aja bolesti. liječnički pregled. Najveća opasnost je da možete doživjeti ronila a ronilačku nesreću ili poginuti pod vodom ili na površini. u Iako se to vrlo rijetko događa treba znati da rizik postoji. a Kao ronilac morate znati taj rizik i preuzeti odgovornost za vlastite postupke. odgovornost Ova skripta objašnjava svaku vrstu rizika povezanu s ronjenjem. Ako ste maloljetni vaši roditelji također moraju biti upoznati s opasnostima ronjenja. Oni vam moraju potpisati odobrenje. er OBAVEZE POLAZNIKA TEČAJA ČAJA Kao polaznik morate prisustvovati svim teorijskim i prakti nim lekcijama. Ako koju lekciju propustite te praktičnim dogovorite se s instruktorom kad ćete je nadoknaditi. Morate znati primijeniti nau ete naučeno u praktičnom ronjenju. Prva ronjenja ćete započeti u bazenu ili zatvorenoj vodi. Nakon što ste nau vježbe vaš instruktor eti Nakon naučili će vas odvesti na ronjenje u otvorene vode. e Prije nego dobijete ronilačku iskaznicu morate s uspjehom završiti teorijski i prakti ku praktični dio tečaja. ŠTO JE RONILAČKA ISKAZNICA KA Ronilački tečajevi NAUI verificirani su u Hrvatskoj od ministarstva kulture i sporta. ajevi NAUI ronilačka iskaznica priznata je u cijelom svijetu. Za sve ronila ke teč ka ronilačke tečajeve postoje standardi kojih se instruktori moraju pridržavati i koje vi morate zadovoljiti da biste završili te tečaj. Sa ronilačkom iskaznicom moći ćete kupiti dozvolu za ronjenje, napuniti boce, iznajmiti opremu…. ći ćete

3

Veliki korak u razvoju ronjenja omogućio je prvi jednostupanjski regulator koji su konstruirali Gagnan i Cousteauo. kao i za ronjenje na dah. stvarajući zračni prostor ispred očiju ( oštra. Naočale za plivanje neprihvatljive su. Silikon može biti proziran ili crn. izbor je individualan. maska koja odgovara obliku lica “zalijepit” će se čim ju prislonite na lice sa zabačenom glavom u nazad. Osim ovoga u proširenom smislu mislimo i na dodatke kao što su kapuljača. Njega i održavanje maske je jednostavna poslije ronjenja opere se u slatkoj vodi i spremi najbolje u originalnu kutiju. Loše odabrana maska ili peraje mogu vam pokvariti ronjenje. Materijali od koji se proizvode su guma ili silikon (obrazina) s tim da je silikon trajniji pa je skoro istisnuo gumu. Pravilan odabir ronilačke opreme je bitan za ugodno ronjenje. Zapamtite izbor tipa maske je individualna stvar. Reći ćemo koji su najčešće greške i zablude pri odabiru i održavanju opreme. U poglavlju o ronilačkoj opremi učit ćemo o upotrebi ronilačke opreme. ronilački kompjuteri… Te time ronjenje postaje dostupno svima. osnovna oprema za ronjenje s ronilačkim aparatima i dodatna oprema. te da je udobna. MASKE Maska je namijenjena da omogući gledanje pod vodom. ABC OPREMA Kad kažemo ABC oprema mislimo na masku. o održavanju i odabiru ronilačke opreme. Dakle oprema koja nam služi za ronjenje. obrazinu koja dobro brtvi. prilagodljiv remen. konačna odluka ipak ostaje na vama. zbog nemogućnosti izjednačavanja tlaka. čizmice i rukavice. najvažnije karakteristike su da odgovara obliku lica. Volumen maske ovisi svrsi za koju služi. Krajem šezdesetih godina konstruiran je prvi dvostupanjski regulatori a kasnije i kompenzatori plovnosti. Masku ne treba izlagati direktnoj sunčevoj svijetlosti .RONILAČKA OPREMA Ubrzani razvoj ronilačke opreme nakon drugog svjetskog rata približio je ronjenje svima. jasna podvodna slika ). Pravilnom brigom produžit ćete vijek trajanja. zato ju treba isprobati prilikom kupnje. Također svi veći proizvođači proizvode maske u koje je moguće ugraditi dioptrijska stakla. segment za nos s kojim je lako kompenzirati. te prije svega da odgovara licu te da je udobna. brtvi. peraje i disalicu. Ovo poglavlje podijeljeno je u tri dijela: ABC oprema. maske malog volumena koriste se za ronjenje na dah. te spriječiti lomljenje 4 . Postoje više tipova maski neke imaju i nepovratne ventile. Maske koje su pogodne za ronjenje moraju imati sigurnosna stakla(tempereted). U ovom poglavlju govoriti ćemo o karakteristikama koje morate imati na umu pri pravilnom odabiru ronilačke opreme. Što se tiče vidnog polja neke maske imaju povećano vidno polje što je korisno ali ako imaju bočna stakla slika u njima je iskrivljena zbog loma svijetlosti. Kod izbora najvažnije je da vam maska odgovara tj.

Kod peraja kao i kod sve ostale opreme najvažnije je da vam odgovara i da je udobna. Disalica se stavlja se na lijevu stranu maske razlog za to je montiranje regulatora na desnu stranu. Karakteristike koje moraju zadovoljavati su: dovoljno velik promjer (2 cm). te da se ne troši zrak iz boce. Peraje se razlikuju po veličini i tvrdoći lista. stiska i slično. da je minimalno savinuta zbog otpora disanja i naravno da je udobna i da odgovara. Postoje dva osnovna tipa: s otvorenom petom (kao na slici) koje se više koriste kod ronjenja s bocama dok se peraje sa zatvorenom petom više koriste za ronjenje na dah. Treba paziti da list peraja nije savinut duže vrijeme jer može doći do deformacija. Što je list tvrđi i duži to su peraje brže ali je veći otpor pa se i mišići nogu jače umaraju te često dolazi do grčeva. posebno kod dužeg odlaganja. PERAJE Peraje su namijenjene da omogućuju velikim mišićima nogu da se koriste za propulziju samim time možemo brže plivati a ujedno nam oslobađaju ruke za ostale namjene. Kada je disalica na mjestu ronilac bi se trebao osjećati ugodno. bez da ga žulja. Da pet primarnih faktora koje treba uzeti u obzir prilikom odabira peraja su : tip. maksimalna dužina 30 – 35 cm. veličina lista te tvrdoća lista. anatomske s rebrastim fleksibilnim crijevom itd. pa i kompenzator plovnosti za ronjenje na dah. pogotovo kod netreniranih ronilaca (početnika). Kod izbora treba izabrati tip koji odgovara području ronjenja te izabrati dužinu i tvrdoću lista prema snazi nogu. Držali disalice mogu biti takvi da disalicu lako skinemo. 5 . Na disalice se mogu montirati i anatomski usnici. Održavanje uključuje ispiranje u slatkoj vodi poslije uporabe. Mogu biti jednostavne. kompozitivnih materijala te gume. čuvanje od sunca te pravilno spremanje. Zapamtite: disalice su potrebne da bi se čuvala energija prilikom plivanja. plastike. Ako se nose čizmice. disalica se pričvršćuje na lijevu stranu maske. ako je potrebno koristimo i ronilačko odijelo. Održavanje uključuje: ispiranje u slatkoj vodi nakon uporabe te čuvanje od sunca. Osim maske. Dobra je praksa da disalica ima reflektirajuću traku na vrhu ili traku jarke boje da bi nas sudionici u vodenom prometu vidjeli. Materijali od kojih se proizvode osim silikona koji je najzastupljeniji proizvode se i od grafita. Zapamtiti treba da tip peraja koje se koriste ovisi o lokalnim uvjetima ronjenja. da li odgovaraju. Dva su osnovna tipa sa i bez ventila za pražnjenje. te zrak iz boce. udobnost. Najvažnije karakteristike su udobnost i da odgovara. Disalica spada u obaveznu opremu jedan od razloga za to je to što se tijekom ronjena mogu promijeniti vremenski uvjeti pa se desi da ronilac izronu u uzburkano more. Materijali koji se koriste za usnike su guma i silikon a cijev je od plastike. Izbor dsalice uključuje isprobavanje da li odgovara. nož. disalice i peraja prilikom ronjenja na dah. ali disalice sa napravama za zatvaranje su neprihvatljive. veličina se treba odabrati prema tome. To jest da možemo plivati s pogledom pod vodu. U takvim uvjetima disalica može biti presudna za siguran izlaz iz mora.DISALICE Disalice služe da bi se prilikom plivanja sačuvala energija. Također nije nevažno da vam se oprema sviđa. Disalice s ventilom za pražnjenje su skuplje i manje trajnosti ali ih je lakše isprazniti. te pojas sa utezima. Tip disalice je stvar individualnog izbora.

Mokra odijela moraju vam odgovarati kao druga koža. Kroj odijela mora biti udoban. Kod nas je češća upotreba mokrih odijela zbog uvjeta u moru te jednim djelom zbog cijene.5mm ta odjela više su zaštita od žarnjaka i mehaničkih ozljeda nego termička zaštita. Rukavice služe kao termička i mehanička zaštita bitno je da u njima možete normalno baratati svom ronilačkom opremom kao i bez njih . Za odijela se treba brinuti kao i za ostalu ronilačku opremu. točnije to je guma koja u sebi ima mjehuriće zraka. Napravljene su od neoprena. podmazivati zipove te izvršiti popravke što prije. Neopren ja materijal koji je napravljen od gume i zraka. Dva su osnovna tipa ronilačkih odijela a to su mokro i suho ronilačkog odijela. Pošto su suha moramo ih dopunjavati sa zrakom kako povećavamo dubinu te prazniti tijekom izrona. Suha odjela kompliciranija su ali imaju bolju termičku zaštitu. posebno na većim dubinama. Zipovi nam omogućavaju lakše oblačenje i skidanje odijela ali na mjestima gdje se nalaze propuštaju vodu pa nas hlade. za suho dojelo I kao dodatna opcija. Mokra odijela izrađena su od neoprena a razlikuju se po debljini i to od 10 do 3mm. Zapamtite da ronilačka odijela sprječavaju prevelik gubitak tjelesne temperature. to se radi preko ventila za upuhivanje i ispuhivanje. te povrede. problem nastaje kod kupnje odijela jer je teško isprobati odijelo u dućanu. Rukavice bi uvijek trebalo nositi. čizmice i rukavice a namjena im je ista kao i odijelima. U tropskim morima koriste se odijela napravljena od likre ili neoprena debljine 0. Izbor odijela prvenstveno ovisi prvenstveno o temperaturi vode u kojoj će se roniti. U dodatnu opremu spadaju: kapuljače. čuvati na hladnom mjestu. Debljina odijela ovisi o stupnju termičke zaštite tj. čizmice i rukavice služe da spriječe gubitak tjelesne topline. to znanje stječe se na NAUI tečaju specijalnosti – suho odijelo. Termička zaštita ovisi težini pododjela možemo (mjeri se u gramima). dvodijelna te razne kombinacije. Kod nas u hrvatskoj najčešća su dvodijelna odijela debljine 5mm Održavanje ronilačkog odijela sastoji se od toga da ga treba isprati u slatkoj vodi nakon uporabe.RONILAČKA ODIJELA Odijela su namjena da bi osigurala zaštitu od povreda te da spriječe gubitak tjelesne temperature. Rješenje za to je. 6 . o temperaturi vode u kojoj se roni. Kod upotrebe suhog odijela neophodna su i prikladna pododjela. te povrede. Krojevi su vrlo različiti tako da postoje jednodijelna . da prije kupnje probate što veći broj modela te pamtite veličine koji vam odgovaraju za pojedine proizvođače. ne zaboravite podmazivati zipove. Kapuljače. Kapuljače su standardne. Mogu biti suha ili mokra. Ta odjela imaju vodonepropusne zatvarače koje je potrebno mazati s voskom. ali za ronjenja sa suhim odijelom mora se proći specijalistička obuka . Čizmice nam omogućavaju lakše i sigurnije hodanje kopnom te lakše ulaske te izlaske iz vode ujedno su i termička zaštita. Za ronjenje u suhom odijelu potrebna je dodatna obuka. To zahtijeva određenu vještinu i znanje za pravilnu upotrebu. za hladnu vodu.

Pojas mora biti slobodan. koju ronilac ima prvenstveno zahvaljujući odijelu. Pravilno namjestite pojas. A najvažnija karakteristika je da ima brzo oslobađajuću kopču. Kod pojaseva s utezima bitna je i kompenzacija koja je potrebna jer se odijelo tanji povećanjem dubine na kojoj ronimo( stiskanje mjehurića zraka u neoprenu) Kod izbora treba imati na umu da se elastični pojasevi koji automatski kompenziraju smanjenje obujma struka kako se tlak povećava. ne stavljajte slobodni kraj pojasa pod KPL ili zategnuti dio pojasa. Ne ronite sa previše olova. Takvo stanje još nazivamo neutralna plovnost. kopča se treba otkopčavati u desno. koristite “desni” sistem za otkapčanje. da ga u slučaju potrebe možete lako pronaći i odbaciti. Razlog tome je da moraju manje koristiti kompenzator plovnosti a i manje se opterećuje kičma. Treba paziti da su krajevi pojasa kompaktni tj. Da sistem utega može biti odvojen ili integriran. Tipovi utega su odvojeni koji se nalazi na pojasu ili integrirani u kompenzator plovnost. Neoprensko odijelo u samom materijalu sadrži zrak a suho ga ima kao izolacijski sloj. Zapamtite da je namjena sustava utega je da djeluje kao protuteža pozitivnoj plovnosti koju vam daje ostala oprema. 7 . Poželjno je da koristite “ osigurače olova” na slobodnom kraju pojasa kako olova ne bi iscurila. Utezi su pravilno izbalansirani ako s njima i svom opremom u vodi s punim plućima plivate a praznim tonete. kako na pojasu tako i u konpenzatoru plovnosti. ne koristite previše olova Kako odrediti dovoljnu količinu olova ? Jednostavno morate probati. Iz navedenih razloga lakše im je roniti. Tipovi utega su. preporučuju se za ronjenje sa debljim odijelima ( kada se roni u hladnoj vodi ) . koji pružaju veći komfor. Nakon ronjenja dovoljno ih je isprati . Radi vlastite sigurnosti prilagodite dužinu tako da kraj pojasa bude slobodan. iskusni ronioci trude se nositi što manje olova. Tako čete s polupunim plućima lebdjeti tj. mora slobodno visiti radi lakšeg oslobađanja u slučaju hitnoće. manje se umaraju te troše manje zraka. Kod nas se najviše koriste obični na platnenom remenu sa inox kopčom. biti ćete neutralni. da nisu raspucani. Postoje i utezi koji su punjeni sačmom. sa brzim Utezi moraju imati kopču otkopčavanjem (oslobađanje u hitnoći ). držite olova tako da ih uvijek lako možete odbaciti.SISTEM UTEGA Utezi su namijenjeni bi neutralizirali pozitivnu plovnost ronioca. standardni olovni odljevi osim ovih mogu biti i okrugli ili zakrivljeni radi udobnijeg nošenja.

te redovitog vizualni pregled(jednom godišnje). Kod odlaganja boca na duže vrijeme potrebno je u boci ostaviti 20 do 30 bara da ne dođe do ulaska vlage i posljedica koje iz toga proizlaze. Oznake na bocama moraju imati . 8 . Sa bocama treba pažljivo rukovati. težinu te datum A-testa ili datum proizvodnje(za nove boce). radi tak.RONILAČKE BOCE Ronilačke boce služe da bi veliki volumen zraka stavili na malo prostora koji je pogodan za nošenje pod vodu. a hidrostatski svake ti godine. 15 i 18 litara. Treba reći da je u E. ime proizvođača. Izbor ovisi o vrsti ronjenja kojom se želite baviti te osobnom potrošnjom zraka. Ronilačke boce treba jednom godišnje vizualno testirati. ne ostavljati ih u uspravnom položaju. Uobičajene veličine su 10. Mnoge boce imaju i zaštitnu mrežicu koja služi kao mehanička zaštita boje i zaštitnog premaza. Osim ovih informacija mogu imati i serijski broj. Razlikujemo ih po veličini najčešće su one od 10. U. Čelična boca također ima plastičnu stopu koja služi za zaštitu dna boce te omogućuje boci da stoji uspravno. materijal. Kod transporta boce trebaju biti dobro učvršćene i ne smiju biti izložene direktnom sunčevom svijetlu zbog zagrijavanja i povećanja tlak u njima. Kada rukujemo s bocama treba paziti da boce ne lupaju po podu ili međusobno da ne dođe do oštećenja iz istog razloga ih nikada ne ostavljamo uspravne. Također mogu biti i karbonske koje su rijetke unatoč mnogim prednostima. tako postoje boce koje se mogu maksimalno puniti do 200. a uobičajeni radni tlakovi su 200 i 232 bara. Razlog za to je cijena. Hidrostatski test radi se svake tri godine za čelične i svake dvije za aluminijske boce on se radi prilikom A-testiranja a propisan je zakonom. To znači da je unutarnji volumen boce npr. 12 litara. zabranjen transport punih boca u osobnom automobilu. te ostaviti 30-tak bara u boci kada se ne koriste duže vrijeme. Zapamtite da postoje različiti tipovi i veličine boca za razne potrebe. 15 i 18 litara. osigurati ih za vrijeme transporta. Također su razlike u radnom pritisku. 232. Također su namijenjene da se komprimirani zrak sigurno čuva na visokom tlaku Dva su osnovna tipa aluminijske i čelične. volumen. Dva osnovna tipa ronilačkih boca su čelične i aluminijske. Održavanje i čuvanje boce sastoji se od ispiranja u slatkoj vodi nakon korištenja.12. Za sportska ronjenja kod nas najčešće se upotrebljava 15litarska čelična boca s radnim tlakom od 200bara. 12. serija itd. te 300 bara tlaka.

radi lakšeg pražnjenja. Savjeti za održavanje i čuvanje uključuju. jednostavni ventil kakvi se nalaze na gornjoj slici te J ventil odnosno ventil sa rezervom. Ne pokušavajte sami napraviti servis to morate prepustiti ovlaštenom serviseru. Osim toga na navoju ima rupicu koja služi da kroz nju izlazi zrak u slučaju da netko odvrće bocu koja je pod tlakom te tako upozori da je boca pod tlakom. Ventil ima na kraju navoja cjevčicu dužine oko 8 cm kroz koju zrak izlazi iz boce a namjena joj je da spriječi ulazak nečistoće u ventil prilikom okretanja naglavačke. Servisirati i ventile prilikom testiranja boca a ako se teško otvaraju ili zatvaraju servisirati ih odmah. ne koristite suviše snage kod otvaranja i zatvaranja. ili ako se teško otvaraju i zatvaraju ili ako nedostaje sigurnosni prsten. Također Din-ski mogu biti namijenjeni za tlakove do 300bara a INT do max 232 bara. 9 . KONPENZATORI PLOVNOSTI Glavna namjena kompenzatora plovnosti je da omoguće da ronilac na površini postigne pozitivnu plovnost te još važnija da pod vodom može održavati neutralnu plovnost Tri su osnovna tipa okovratnik koji se danas više i ne koristi te “tehnički” KPL te model “jacket” Svaki konpenzatror plovnosti mora imati sigurnosni ventil koji je u biti prekotlačni ventil a služi da u slučaju prenapuhavanja kompenzatora ne dođe do njegovog pucanja. Tipovi priključaka su DIN i INT (na slici) danas su sve zastupljeniji DIN-ski radi svoje veće pouzdanosti. Zapamtiti da ventili mogu biti “J” tip ( sa rezervom ) ili “K” ( bez rezerve ). isperite u slatkoj vodi poslije korištenja.VENTILI BOCA Ventili boca služe tome da omoguće ili zaustave protok zraka iz ronilačke boce. ventil ima tijelo (cjevčicu) koja sprečavaju ulazak nečistoće u ventil. Osnovni tipovi su K ventil . spriječite oštećenja pravilnim rukovanjem i spremanjem . Deflator koji ima veliki promjer. Opcionalno može imati džepove. Naravno daje bitno da je odgovarajuće veličine.Brtva koja se nalazi između regulatora i ventila naziva se O-ring. Za punjenje nam služi niskotlačni inflator. Usnik sa nepovratnim ventilom koji je montiran na deflatoru. te da je prikopčan na ramenu. On se danas sve manje koristi jer je kompliciraniji i skuplji a njegova upotreba gubi na važnosti upotrebom manometra koji je obavezan dio svake opreme. Prilikom servisa boca treba pregledati i ventile.

usni inflator sa nepovratnim ventilom.5l za punjenje . Druge poželjne karakteristike uključuju niskotlačni inflator. Na svakom regulatoru u ronilačkom kompletu se nalaze još i visokotlačno crijevo te manometar odnosno konzola te niskotlačno crijevo koje se priključuje na inflator. dovoljno široko crijevo deflatora. i “jacket”. niskotlačno crijevo. Tri osnovna tipa KPL-a su : okovratnik. te sigurnosni ventil. Odvojeni drugi stupanj ( octopus ) spajamo s niskotlačnim crijevom na prvi stupanj. Razlog za to je da su DIN. 10 . Poželjna karakteristika je lakoća disanja ( najvažnije ) a što se priključaka tiče prednost treba dati DIN-skim ispred INT priključaka. zatim se taj zrak prenosi niskotlačnim crijevom do drugog stupnja u kojem se tlak od +10 spušta na tlak okoline. drugi stupanj. REGULATORI Drugi stupanj Prvi stupanj DIN Regulator INT Regulatori služe da roniocu daju zrak na zahtjev pod istim tlakom kao što je tlak okoline koja ga okružuju. Sigurniji prilikom udaraca pod vodom te da se rabe do većeg radnog tlaka (300bara). Skuplji modeli imaju i bocu od 0. Princip rada regulatora prvi stupanj regulatora spušta tlak zraka u boci na +10 bara tlaka okoline.Briga i održavanje :nakon svake uporabe isprati ga iznutra i izvana slatkom vodom a sve popravke treba napraviti ovlašteni serviser Zapamtite da je namjena KPL-a je da omogući pozitivnu plovnost na površini te neutralnu pod vodom. Kod izbora najvažnije je izabrati regulator sa malim otporom prilikom disanja. “tehnički” KPL. U komplet koji nazivamo regulator ulaze prvi stupanj. Najvažnija karakteristika KPL-a je odgovarajuća veličina.Da bi znamo odabrati konpenzator najbolje je probati što više veličina i modela raznih proizvođača . stremen(INT) ili vijak(DIN).integrirane utege te rezervni regulator na inflatoru.

ili čim se pojavi problem. koristiti zaštitu za crijevo. niskotlačnog crijeva te drugog stupnja. paziti da voda ne uđe u prvi stupanj. i to pod ambijentalnim tlakom. Procedure održavanja uključuju pravilo pranje. Ako je ispušni ventil drugog stupnja pritisnut prilikom pranja regulatora. treba staviti zaštitnu kapu. regulator redovito servisirati u ovlaštenom servisu najmanje svakih godinu dana. paziti da se crijeva ne oštete. Kod ispiranja regulatora nakon ronjenja u slatkoj vodi . Kod korištenja treba izbjegavati savijanja crijeva. Kod odabira najvažniji kriterij je lakoća disanja. niskotlačno crijevo KPL-a.Shematski prikazi rada prvog i drugog stupnja. treba otvoriti ventil boce osim toga čim ste skinuli regulator sa boce. Osim ovih dijelova poželjni priključci uključuju : manometar. te redovito servisirati regulator u ovlaštenom servisu. Voda ne smije ući u prvi stupanj. Regulator se sastoji od prvog stupnja. zato se ne smije ispušni gumb držat pritisnut. odmah nakon što se regulator montira na bocu. i odvojeni drugi stupanj ( octopus ). bolje je potopiti ga nego tuširati. Ne podmazivanje regulatora Zapamtiti da je namjena regulatora je da dovede zrak na zahtjev. voda može u prvi stupnja kroz niskotlačno crijevo 11 .

pokretni disk(on pokazuje sjever) . Osnovni dijelovi ronilačkog kompasa su . nju nakon svakog ronjenja treba vratiti na nulu. Analogni su sigurniji (nema elektronike) ali su digitalni daleko precizniji( 0. Treba reći da dubinomjeri mjere tlak a pokazuju dubinu. Oznake koje nam govore da je sat napravljen za ronjenje su 100m. Kod upotrebe kompasa treba paziti na položaj tijela i držanje kompasa. Točnost ronilačkih instrumenata može se osigurati sa inicijalnim i periodičkim provjerama instrumenata pod tlakom. Podvodni satovi služe za mjerenje vremena provedenog pod vodom. 12 . četiri su instrumenta koji su neophodni za ronjenje u otvorenim vodama. Što se tiče održavanja treba izbjegavati udarce te ih oprati poslije svakog ronjenja. Stoga ga prilikom otvaranja boce okrenite od sebe. Kompas koristimo kao pomoć pri podvodnoj navigaciji a neophodan je za ronjenje u mutnim vodama (jezera). Analogni se prepoznaju po pokretnom prstenu (kronometar) a digitalni često imaju i dubinomjer.1% odstupanja ali kod analognih je često lošije. Kompas pokazuje magnetski sjever koji se razlikuje od pravog. Manometar služi očitavanju tlaka zraka u boci. to rade na više principa(otvorena burdonova cijev. te ga testirati (kod ovlaštenog servisera). Dubinomjere možemo podijeliti na dva osnovna tipa . Također mogu biti digitalni i analogni. tijelo i kompas nam moraju biti u istoj liniji. većina takvih satova boljih proizvođača imaju u broj A-testa na tlak. Odstupanja od toga mogu biti iz dva razloga jedan je magnetska varijacija a to su nepravilnosti u zemljinom magnetskom polju. U konzolu može biti ukomponiran i ronilački kompjuter. podvodni sat i kompas. Četiri instrumenta koja se preporučuju su : manometar. Poželjno je da je kompas što tanji a da se disk što teže zaglavljuje s obzirom na nagib. Drugi tip odstupanja puno je značajniji za ronjenje a naziva se devijacija koju može uzrokovati metalni predmet u blizini kompasa. Nakon ronjenja obavezno oprati. Održavanje im je isto kao i za dubinomjere.200m ili NDL(no depth limit). manometar + dubinomjer. a zbog efekta metala koji se našao u blizini. Kod baterijskih kod promjene baterije treba zamijeniti O-ring. zatvorena burdonova cijev. Devijacija je iznos za koji se igla kompasa okrene od Sjevera. Konzola je u biti instrument sačinjen od više instrumenata npr. Dubinomjeri osim kazaljke za dubinu imaju i kazaljku za maksimalnu dubinu. membranski i kapilarni koji se koriste za ronjenja na većim nadmorskim visinama). Kad ronimo s kompasom gledamo u kompas i preko njega u smjeru ronjenja. Pažnja kod rukovanja s manometrom. termometar).INSTRUMENTI Instrumenti. Zapamtite da su manometri su potreban i dragocjen dio opreme. skala sa stupnjevima na kućištu koja se može pomicati. uljni . kućište ispunjeno tekućinom. analogni i digitalni. ne postoji nikakva zaštita od prskanja stakla manometra. Na taj način pokazuje nam kolika nam je autonomija pod vodom a to je od izuzetne važnosti za sigurnost ronjenja. dubinomjer.1m) Točnost instrumenata trebala bi biti 0.a može se sastojati i od tri ili četiri instrumenta (kompas.

oblik oštrice. Ona je dokumentacija iskustva a to je potrebno za daljnju obuku. sje ki sječenje. kopati. dizajn. Zapamtite kompjuteri omogućavaju više vremena za ronjenje. etc.. materija. te čuju veličinu. Procedure za korištenje kompjutera treba poznavati i koristiti LJNA OSTALA POŽELJNA OPREMA Ostala oprema u nju spada ronila ronilački nož namjena mu je sjeći. ali korisnik ih mora znati pravilno ćavaju koristiti Kompjuter daje mnoštvo podataka. Zapamtite da je ronilački nož alat je koristan za rezanje. Torba treba biti čista. Točnije rabi se kao alat a ne kao oružje. Tipovi od čvrstog materijala od kojih su neke i nepromo ive što je korisno kad stavljamo mokru opremu u vrstog nepromočive auto te mrežasta torba. Osim ovih podataka pokazuje ronjenja. Planirajte a “multi level” ronjenja. ne roniti 24 sata prije ronjenja sa kompjuterom. NAUI ronilačke tablice se smatraju se dijelom opreme te treba ih nositi na sva ronjenja. možete čavaju opremom koristiti kupljeni set ili sam svoj majstor set. ke Poželjna dodatna oprema nam čini ronjenje ljepšim lakšim i zanimljivijim a u nju spada. Ronilačka knjižica. podatak o brzini izrona te o letenju nakon ronjenja(No Flay Time). odmah prekinuti r ronjenje. i. rezati. Ronilač bova upozorenje ostalim sudionicima u vodenom prometu da Ronilačka stalim se u tom području nalaze ronioci. Rezervni dijelovi sprječavaju da manji problemi sa opremom upropaste ronjenje. Ima memoriju koja pohranjuje podatke o dubini i vremenu. a pomažu roniocu da napravi plan slijede slijedećeg ronjenja. sadrži dragocjene podatke o . ronjenjima. dizajn. Treba uvije biti oštar. Tipovi koje koristimo su plava alfa( me ju međunarodne vode ) i crveno bijela za unutarnje vode. Torba za opremu je potrebna za prijenos velike koli količine opreme potrebne za količ ronjenje. zipove. mjerenje. Pridržavajte se uputa proizvođača a za sva ronjenje preko 12 metara napravite sigurnosni zastanak. Najve a vrijednost je u tome d Najveća da dozvoljava duže vrijeme ronjenja zahvaljuju proračunu “multi level ronjenja “. te organizirana ronjenja. Karakteristike uključuju veli inu. kopanje. Odlike uključuju veličinu. 13 . Da biste znali roniti s kompjutorom morate poznavati procedure za pravilnu upotrebu a to su da svaki ronilac mora imati svoj kompjuter. premazan uljem.RONILAČKI KOMPJUTERI Ronilački kompjuter nam olakšava ronjenje. Ronilačka lampa koja je korisna na svakom ronjenu te popis potrebna opreme koji nam pomaže da ne zaboravljamo opremu. neka radi 24 sata. Izbor ovisi o vašim potrebama. materijal. Ronila nije Ronilačka torba služi da se spremi i transportira oprema korisna je jer možemo svu opremu staviti na jedno mjesto. Prva pomoć sastavni je dio opreme. Zatim može pokazivati podatke o potrošnji zraka a može pokazivati podatke o grupi ponavljanja(saturaciji). zahvaljujući unu Kompjutor prikazuje podatke o dubini ( trenutnoj i maksimalnoj ) zatim pokazuje podatke o vremenu ( ronjenja i površinskog intervala ). Osnovni termini kod upotrebe su ceiling ( strop ) – najmanja dubina do koje ronilac može zaroniti a da ne do e do pojave formiranja mjehuri dođe mjehurića i scrolling ( pretraživanje – planiranje ronjenja) – display na kojem se mogu o očitati maximalna vremena ronjenja za razne dubine. te je potreban. ali uvijek su potrebni i drugi instrumenti za pra praćenje dubine i vremena. nakon uporabe. ako kompjuter otkaže. a zipovi uju veličinu. mjeriti. otrgnuti. plo čini pločica za pisanje.osigurava podatak o ukupnom vremenu ronjenja.

Mala količina raspoloživog zraka te posebne procedure za korištenje glavne su joj mane. Prednost je u tome da je to odvojeni izvor zraka. uključujući i servisiranje. dobro je koristiti oba tipa zastave. korisna za oba partnera. Zbog težine. Posebni drugi stupanj ( octopus ) je dodatni drugi stupanj koji se niskotlačnim crijevom spaja s prvim stupnjem regulatora. Njegove su prednosti da malo košta. kombinacija drugog stupnja / niskotlačnog inflatora. “spare air”. Cijena nije previsoka a njegovim korištenjem se neznatno povećava ukupna količina opreme. te je dokaz ronilačkog iskustva. Komplet za prvu pomoć je bitan dio opreme. Kombinacija drugog stupnja i niskotlačnog inflatora u biti to je octopus na inflatoru Prednost je da ima manje crijeva a mane su kao i oktopus. Komplet rezervnih dijelova može spasiti ronjenje. NAUI ronilačke tablice su dio opreme. jer upozorava da se u blizini nalaze ronioci. i poni boca. Prednost mu je dodatni izvor zraka (ventil) a u slučaju curenja zraka možemo zatvoriti jedan od regulatora. OPREMA U SLUČAJU HITNOĆE – ALTERNATIVNI IZVORI ZRAKA POD VODOM Oprema u slučaju hitnoće osigurava alternativni izvor zraka u slučaju hitnoće te omoguće davalac da za vrijeme dijeljenja zraka zadrži regulator u ustima. Te odvojeni kompletni drugi stupanj. Ronilačka bova povećava sigurnost ronjenja. dok su ostala dva složenija te predstavljaju potpuno odvojene izvore zraka. Glavna mu je mana samo jedan izvor zraka(jedan ventil i prvi stupanj) te je veća vrijednost za primaoca nego za davaoca a može i nekontrolirano ispuštati zrak ( free flow ). ali su ovisni o jednom izvoru zraka. Poni boca u biti je još jedna manja boca s regulatorom pričvršćena na primarnu bocu ona je odvojeni i dovoljan izvor zraka te je korisna za oba partnera. Različita dodatna oprema povećava sigurnost i užitak ronjenja.7l i radnog tlaka do 300bara. te se lagano koristi. nema curenja zraka. Zapamtite da oprema u slučaju hitnoće može osigurati alternativni izvor zraka bez potrebe da davalac daje svoj glavni regulator. nezgrapnosti cijene rijetko se koristi. Ronilačku knjižicu treba koristiti jer ona sadržava vrijedne podatke o ronjenjima. te postoje posebne procedure za korištenje. Oprema za slučaj hitnoće zahtijeva isto održavanje kao i sva ostala ronilačka oprema.podmazani. volumena oko 0. plus više košta. Odvojeni dodatni ¨drugi¨ regulator je najbolji i najsigurniji odabir alternativnog izvora zraka. Prva dva su jednostavni sistemi. 14 . “spare air” ( mala bočica sa ugrađenim regulatorom ). Postoji pet tipova posebni drugi stupanj.

a objekt koji je lakši će plutati. Težina 15 . te utječe na prijenos svjetlosti. za one koji plutaju da su pozitivno plovni. Osim navedenog voda apsorbira svjetlost. stlačivosti. Recimo da je gustoća omjer težine i volumena.a manifestiraju se tako da se gustoća zraka ( tlak ) mijenja sa nadmorskom visinom i dubinom. te ukratko opisati učinke na ronioca uslijed promjena u slijedećim karakteristikama vode : gustoći. Zbog toga otpor disanja se povećava kako se sa dubinom povećava gustoća zraka. Razlika između vode i zraka utječe na pokrete ronioca. nestlačiva je. To znači da objekt koji je gušći od vode ( npr. To što je zrak stlačiv omogućava nam da zrak možemo spremiti u ronilačke boce. Za razliku od zraka tlak vode se povećava proporcionalno sa dubinom jer je gustoća vode konstantna . Iz ovog fenomena. Pošto je voda daleko gušća od zraka toga nam proizlaze neki efekti a to su plovnost i povećani otpor prilikom kretanja kroz vodu. Djelovanje svih tih efekata se može savladati uz trening. Arhimed.FIZIKA DJELOVANJE VODE NA RONIOCA Naučit ćemo: Usporediti svojstva vode i zraka. topline i svjetlosti. topline. viskozitetu. vid. disanje. opremu i iskustvo. objekt djelomično ili potpuno uronjen u tekućinu istiskuje onoliko tekućine koliko iznosi težina istisnute tekućine. Tako se zbog refrakcije objekti se čine veći i bliži a povećanjem dubine smanjuje se količina svjetlosti. Povećanjem dubine dolazi do apsorpcije boja. Za objekte koji tonu kažemo da su negativno plovni. voda je daleko gušća od zraka (oko 800 puta). čuveni grčki filozof. zvukova. te toplinskom kapacitetu Djelovanje vode na ronioca. Dok se nalazio u javnoj kupki u Sirakuzi ( na otoku koji je danas Sicilija ). a koji ostanu stacionarni da su neutralno plovni. Brzina svjetlost u vodi 25% manja je nego u zraku to dovodi do loma svijetlosti. PLOVNOST Plovnost funkcionira na bazi Arhimedovog zakona. te dobro apsorbira toplinsku energiju. Plovnost je najlakše razumjeti ako ju objasnimo pomoću principu vektora. tj. oni će lebdjeti. primjetio je da kad uđe u kadu nivo vode poraste. Objekti iste gustoće će ostati na istom nivo. on je stvorio ono što je kasnije postalo poznato kao Arhimedov princip ( Arhimedov zakon ). gubitak tjelesne topline i još mnogo toga. provođenju zvuka. olovo ) će tonuti. Zvuk putuje otprilike 4 puta brže u vodi zato pod vodom nismo u stanju odrediti smjer iz kojeg nam dolazi zvuk pa nam se zato nam se čini da dolazi sa svih strana Voda provodi toplinu 25 puta brže od zraka zbog toga se kod ronjenja toplina brže gubi. sluh. Efekti koji iz ovog proizlaze . Za razliku od zraka koji je stlačiv voda je nestlačiva. Toplinski kapacitet vode je 4 puta veći u odnosu na zrak iz toga slijedi da voda može apsorbirati veliku količinu topline bez velike promjene u temperaturi Zapamtite da je voda je puno gušća nego zrak.

Volumen pluća djeluje na plovnost tako da prilikom udaha raste volumen a samim time i pozitivna plovnost. Zračni prostori u ronioca su : uši. Kod zarona KPL morate napuhavati da biste osigurali neutralnu plovnost na dubini. Izjednačavanje treba raditi često i na vrijeme. Stanja plovnosti su pozitivna kada tijelo pliva. Ostalo se ponaša kao da je tekućina tj. Zapamtite da se plovnost se povećava kako se povećava volumen istisnute vode da promjene u odnosu težina / volumen mogu proizvesti pozitivnu. uronjeni objekt će ili tonuti ili plutati. Stiskanja ili sqeez-ovi nastaju prilikom zaranjanja tj. sinusi. suhog odijela i zubi. maske. negativnu ili neutralnu plovnost. Ako nisu u ravnoteži.je sila koja vuče prema dolje ( npr. težina utega. Prevencija nastanka je izjednačavanje tlaka kod zarona. količina zraka u KPL-u. u biti s izjednačavanjem treba započeti prije nego osjetimo ikakvu nelagodu. Obično kod ronjenja mislimo na izjednačavanje tlaka u srednjem uhu. Neutralna plovnost. te količinom zraka u KPL-u i plućima. težinom ili gustoćom vode )Kada ronimo plovnost primarno kontroliramo količinom utega koje nosimo. tada je postignuta tzv. jer ostale većinom izjednačavamo automatski. Tri osnovna načina kako se kontrolira plovnost: količinom utega. Barotraume su u jednom imenu objedinjene bolesti koje su izazvane promjenom tlaka. nestlačivo je. sinusa. Da ne dođe do ovih bolesti dovoljno je pravilno izjednačavati tlak. Kod izranjanja se KPL prazni da s smanjenjem tlaka ne bi došlo do povećanja volumena KPL-a te sve veće pozitivne plovnosti i povećanja brzine izrona. Simptomi uključuju prvenstveno bol i neugodu na djelu tijela na kojem nastaju. Izjednačavanje tlaka je proces poravnanja tlaka u tijelu s tlakom koji vlada u okolini u kojoj se nalazimo. Praktični savjeti: kako utvrditi količinu utega da biste postigli neutralnu plovnost ? jednostavno morate probati. kada je vanjski tlak veći od onog u našem tijelu. tip i količina opreme. Najčešće tehnike su Valsalvin manevar Frenzelov manevar. pluća i zračni putovi. trbuh ( plin ). neutralna kada tijelo lebdi i negativna kada tijelo tone Faktori koji utječu na plovnost: veličina i težina ronioca. Možemo ih podijeliti na stiskanja (squeez) i blokove. količinom zraka u plućima. 16 . gustoća vode ( slatka / slana ). gravitacija koja djeluje na masu ). Osim ovih prostore još i umjetni zračni prostori a to su maska i suho odijelo. crijeva ( plin ) te zubi ako imamo loše plombe. količinom zraka u KPL-u. a plovnost je sila koja gura prema gore. Tipovi stiskanja su squeez uha. kompresija odijela te ostala oprema. količina zraka u plućima. DIREKTNI UTJECAJ TLAKA NA RONIOCA Direktni utjecaj tlaka djeluju na zračne prostore kod ronilaca. Na plovnost utječe mnogo faktora ( svi su u odnosu sa volumenom. Ako se ove dvije sile uravnoteže.

Squeez sinusa nastaje zbog ronjenja sa neprohodnim sinusima. izjednačite. roniti samo kada su sinusi zdravi Zapamtite da imamo četiri grupe sinusa : jednu iznad očiju. Pomoć ako je moguće spustiti se do početne dubine. maska ) utječe tlak. jedan iza obraza. Razlog može biti i lijek koji se koristi za pročišćavanje sinusa. Ako ste zdravi neće doći do obrnutog bloka Sinusi se dijele na četiri grupe sinusa od toga jedan iza očiju. Squeez uha uzrokuje nemogućnost izjednačavanja tlaka za vrijeme zarona. Dok su blok trbuha / crijeva te pluća osjetno rjeđi. izronite. Najvažnije je izjednačavati na vrijeme i često. Ronite kada su sinus zdravi i zbjeći čete probleme . zijevanjem. Te da zbog prekasnog izjednačavanja može doći do pojave boli. Pomoć je prekidanje ronjenja te posjet liječniku radi terapije jer obično se radi o prehladi ili nekoj upali. Ako se oteklina zatvori. Znači kada tijekom izrona zrak ostane zarobljen te se počne širiti. Najčešći su blokovi sinusa te uha. Nemojte roniti kada ste pod terapijom lijekovi djeluju kratkotrajno i to često dovodi do obrnutog bloka.Obrnuti blok nastaje tijekom izrona kada je okolni tlak manji od unutarnjeg. srednje. U rijetkim slučajevima riječ je o deformaciji sinusa. Ako je bol jaka ili se pojavi krv treba otići kod liječnika. pa možemo izjednačiti tlak kod zarona ali kad se vračamo na manji tlak sinusi ostaju blokirani. Izjednačavanje znači držati tlak unutar zračnog prostora jednakim okolnome tlaku. te pomicanjem glave. Zapamtite da na zračne prostore u tijelu. Poteškoće nastaju zbog prehlade kada su sinusi neprohodni. te sinus postane neprohodan može doći do pojave obrnutog bloka za vrijeme izrona. te dva para iza nosa Kod zdravih. Obrnuti blok sinusa češći je od squeeza a uzrokuje ga to da za vrijeme ronjenja dolazi do blokade sinusa. Tehnike izjednačavanja nisu potrebne jer kod zdravih sinusa se to dešava automatski. I zato ronite samo kada su sinusi zdravi. Sredstva ( lijekovi ) za omogućavanje prohodnosti sinusa mogu prouzročiti probleme. Glavni simptomi su bol kod zaranjanja. Simptomi kod obrnutog bloka uha su neugodan osjećaj u uhu nakon ronjenja tek kod težih slučajeva bol. unutarnje uho. Njabitnija je prevencija tj. Ne forsirajte izjednačavanje. te umjetno stvorene ( suho odijelo. Anatomija Uha : vanjsko. Tehnike izjednačavanja tlaka su : Valsalvin manevar. prohodnih sinusa izjednačavanje tlaka je automatsko a do squeeza može doći kada se roni sa sinusima koji su začepljeni. ali vrlo polagano. te Eustahijeva tuba . pa se ponovno spustite Stiskanje nastaje kada je tlak unutar zračnog prostora manji od okolnog tlaka. Simptomi su bol u uhu. Simptomi su bol za vrijeme izrona u predjelu sinusa. te ponovno započeti sa izronom. Stiskanje se može spriječiti dobrim zdravljem i pravilnim izjednačavanjem tlaka. Obrnuti blok nastaje kada je tlak unutar zračnog prostora veći od okolnog tlaka. pomicanjem donje čeljusti. gutanjem. Izjednačavajte često i na vrijeme. Kada dođe do puknuća bubnjića 17 . jedan iz obraz te dva para iza nosa. Treba reći da forsiranje može izazvati štetu. Posebni problemi mogu nastati zbog nemogućnosti izjednačavanja .

18 . Prva pomoć za squeez uključuje podizanje dubinu na kojoj možete izjednačiti tlak. Problemi sa pretjeranim širenjem pluća. Unesrećenog obavezno moramo odvesti liječniku. Prevencija je sistem ronjenja u paru. Ne ignorirati bol. Zapamtite da se tlak u srednjem uhu se mora izjednačiti kroz Eustahijevu tubu za vrijeme zaranjanja. Obrnuti blok uzrokuje zatvorena Eustahijeva tuba za vrijeme izrona. problemi sa disanjem nakon što unesrećeni dođe k svijesti. gutanjem. te kompenzacija neće biti moguća. Simptomi su bol u prsima. Ako je potrebno prekinuti ronjenje. Ako ne možete izjednačiti tlak u ušima. krvavi ispljuvak. te na taj način omogućiti kompenzaciju. ako onesviješteni ronilac tone ). Ako se zakasni sa izjednačavanjem. Izjednačavajte na vrijeme i često. zijevanjem. Simptomi su bol u uhu za vrijeme izrona. Treba reći da se simptomi javljaju neposredno nakon izranjanja . Može nastati kao posljedica ronjenja sa začepljenim zračnim putovima. Eustahijeva tuba se više neće moći zatvoriti. Otići do liječnika. primjenom Valsalvinog manevra. Sprječavamo ga tako da ne dopustimo roniocu u nesvijesti da potone. izjednačavati na vrijeme i često. ili kombinacijom ovih načina. spustiti se na dubinu na kojoj nema boli. Prva pomoć. Uzrok za probleme sa širenjem pluća je zadržavanje daha prilikom izranjanja. Eustahijeva tuba se može otvoriti. itd. zrak ispod kože. Ako se ne može izjednačiti tlak prekinuti ronjenje. Jedno od glavnih pravila sigurnog ronjenja glasi roniti kad si zdrav. Vrlo polagano izroniti. pomicanjem glave. pomicanjem donje čeljusti prema naprijed. Prevencija.Prepoznajemo ga po boli u grudnom košu. tek onda pokušati ponovno zaroniti. te ponovno krenite u zaron. poteškoće sa disanjem. podignite se do dubine gdje to možete učiniti. ako je sigurno. te za vrijeme izrona pomicati donju čeljust. ronjenje sa nepotpuno prohodnim dišnim putovima . Probleme nastale na ovaj način nazivamo još i barotrauma pluća. Zato je jedno od osnovnih pravila kod ronjenja s bocama nikada ne zadržavajte dah kada ronite s bocama. kao kad smo prehlađeni.dolazi do pojave vertiga zbog prodora hladne vode u unutrašnjost uha te nagle promijene tlaka. Ako se nakon ronjenja pojavi osjećaj neugode ili boli otići do liječnika. je rijedak a uzrokuju ga Squeez pluća prazna pluća za vrijeme zarona ( npr. Izjednačavanje tlaka kod pluća je automatski kada se normalno diše. Nikada ne forsirajte izjednačavanje.

Obrnuti blok se neće dogoditi zbog opreme Zapamtite do squeeza maske može doći zbog nemogućnosti izjednačavanja tlaka za vrijeme zaranjanja. Ako je potrebno otići do liječnika Kod suhog odijela. fleksibilnog kontejnera u biti kako tlak raste. Squeez suhog odijela se događa zbog ne izjednačavanja tlaka zraka u odijelu za vrijeme zaranjanja Squeez se može lako izbjeći i ne bi se trebao događati. Tlak zraka varira sa nadmorskom visinom i dubinom .3 metra slatke vode.033 kg dok morska voda teži 1. Sve ove povrede su vrlo ozbiljne i zahtijevaju stručnu medicinsku pomoć. Prva pomoć za zračnu emboliju uključuje stavljanje pacijenta na lijevi bok. odmah zatražiti medicinsku pomoć. Staviti led na otekline.Tipovi ozljeda (barotrauma pluća) 1. otekline te modrice na koži. Nadalje kada se radi o povredi pluća. te podljev očiju i kapaka. 33 stope slane i 34 stope slatke vode = 1 atm Stupac zraka sa bazom 1cm2 teži 1. zrak u grudnom košu ( medistinalni emfizem ) 4.033 kg po kubnom decimetru. 19 . Promjene tlaka zraka utječu na volumen zatvorenog. a tlak se mjeri u odnosu na tlak na površini mora ili nulti tlak. 760 mm Hg. Zbroj atmosferskog i hidrostatskog tlaka naziva se apsolutni tlak. Izmjereni tlak u odnosu na tlak zraka ( tlak na površini mora) naziva se “atmosferski tlak” te je izražen u psi ili barima.33 m slatke ) vode za 1 atmosferu. zauzimat će volumen od 1 dm3. zrak ispod kože u predjelu vrata (subkutalni ili potkožni emfizem ) Prva pomoć za zračnu emboliju je davanje 100% kisika te transport u barokomoru. zrak u sredini prsnog koša ili zrak na bazi vrata. Ozljede se mogu spriječiti normalnim disanjem prilikom izranjanja. Težina ( tlak ) 1 atm iznosi 10. Squeez uzrokuje nemogućnost izjednačavanja tlaka za vrijeme zarona . crveno natečeno lice.000kg po decimetru kubnom. volumen se smanjuje. Tehnike izjednačavanja tlaka u masci za vrijeme zarona puhnuti u masku ako zatreba. 14. a ronjenjem u paru se mogu spriječiti ovakve nezgode. te se mjeri u barima. Hidrostatski tlak ili tlak vodenog stupca povećava se za svakih 10 metara morske ( 10. Prevencija. te će biti ekvivalentna 1 atm tlaka. tj. Najvažnije pravilo ronjenja sa aparatom je : “ Disati cijelo vrijeme ronjenja i nikada ne zadržavati dah. tj. Da ne dođe do ovih povreda u masci treba izjednačiti tlak. Tlak i volumen su obrnuto proporcionalni ( primjer spužve ili balona ). Zapamtite da do squeeza pluća može doći ako onesviješteni ronilac potone. Zrak ima određen tlak. A ako smo dobili ozljedu nakon ronjenja staviti led na lice.1 metara morske vode. davanje 100% kisika. blokada cirkulacije ( zračna embolija ) 2. kolaps pluća. sa malo podignutim nogama. Promjene dubine ( tlaka ) utječu na volumen zatvorenog. UVOD U TLAK Što je tlak? tlak je težina ( sila ) po jedinici površine a obično ga izražavamo u psi-ma ili atm.3 slatke vode. Sa povećanjem nadmorske visine tlak se smanjuje.” Oprema koja može uzrokovati squeez je maska i suho ronilačko odijelo.7 funti za kubični inč ( psi ). za vrijeme zaranjanja izjednačavati tlak u opremi. Stupac od 10. Nastajanje ovih problema može se izbjeći pravilnim disanjem pod vodom. kolaps pluća ( pneumotoraks ) 3. A kod suhog odijela za vrijeme zaranjanja dodavati po potrebi zrak. A kod suhog odijela štipanje kože. te stalno praćenje stanja.33 metara slatke vode sa bazom od 1 cm2. Za svakih 10 metara dubine tlak se povećava za 1 atm. Kod maske imamo osjećaj urezivanja maske u lice. Slatka voda teži 1. fleksibilnog kontejnera .1 m slane ili 10. 10. Povrede uzrokovane pretjeranim širenjem pluća uključuju : zračnu emboliju. 10.

najvažnije pravilo u ronjenju : “ Nikada ne zadržavati dah!” Zapamtite da 1 atmosfera tlak odgovara stupcu od 10. smanjuje se i tlak. kada se ohladi pokazivat će manji tlak. Tlak se povećava cca 2 bara za svaka 3 stupnja Celzija. gustoća zraka. Odnosno tlak varira cca 5 psi za svaki stupanj Farenhait Zapamtite da kako se temperatura povećava. Volumen i tlak su obrnuto proporcionalni. Pravilo govori da tlak varira cca 2 bara za svakih 3 stupnja Celzijeva.33 metara slatke ili 10 metara slane vode. gustoća zraka mora biti proporcionalna porastu tlaka. flexibilnom kontejneru će se povećavati a da bi zadržala konstantni volumen u zračnom prostoru. Efekti prilikom punjenja boca se zagrijava. Zadržavanje daha pri izronu uzrokovat će prsnuće alveola u plućima ( što smo bliže površini. pa se povećava i tlak i obrnuto. Prilikom izrona dolazi do širenja zraka u plućima ronioca. 20 . te ako se zadržava dah može doći do ozbiljnih povreda. veća je razlika u promjeni tlaka ) Povrede pluća se mogu lako izbjeći pravilnom disanjem. te se uvijek mora koristiti prilikom računanja tlaka / volumena. Zato što je veća dubina.Kako se tlak ( dubina ) povećavaju. Najvažnije pravilo je : “ Nikada ne zadržavajte dah kada ronite sa bocama!” UTJECAJ TOPLINE NA TLAK Utjecaj topline na tlak je takav da kako temperatura raste. povećava se i tlak u boci. a kako pada. molekularna aktivnost zraka u bodi raste. više se troši zraka pri svakom udahu Povećana gustoća na dubini može dovesti do toga da kako se tlak smanjuje dolazi do prevelikog širenja volumena zraka u prostoru( izron ). Apsolutni tlak je za 1 atm veći od hidrostatskog. u zatvorenom.

Potrebna je za ronjenje u svim vodama . glavobolja te mučnina. dati mu da pije vodu. hladnu. Uzrokuje ju neadekvatna insulacija. fizički kontakt sa drugim toplim tijelom te topla kupka. Suho odijelo se koristi za ronjenja u vodama čija je temperatura manja od 11 stupnjeva Celzijusa Zapamtite gubitak topline je puno veći u vodi nego u zraku primarno zbog toga što voda puno brže provodi toplinu. Metode za ponovno ugrijavanje su zaklon od vjetra. a ona je glavni razlog upotrebe ronilačkog odijela. grčeve. Simptomi su ( toplinska iscrpljenost ). KPL i regulatori te se onda obuće odijelo. Pregrijavanje uzrokuje zadržavanje topline zbog insulacije. Prva pomoć uključuje prekinuti ronjenje te utopliti pothlađenu osobu. ali samo ako mu nije slabo. umor. slabost. Iz navedenih razloga u vodi se toplina mnogo brže gubi nego u zraku Insulacija ( zagrijavanje ) je primarni način reduciranja smanjenja gubitka topline.8 stupnjeva Celzijusa. mučninu. Da bi izbjegli pothlađivanje potrebna je dostatna insulacija a najbolje trebaju biti zaštićena područja na kojima je gubitak topline velik. Mokro odijelo je potrebno za ronjenje u vodama čija je temperatura hladnija od 23. Prva pomoć je skinuti odijelo. nakon oblačenja odmah ući u vodu te da nismo na suncu u ronilačkom odijelu. gubitak snage. umor. Prva pomoć je maknuti unesrećenog sa topline. Sprječavamo je tako da prilagodimo oblačenje. gubitak snage. Kada počne drhtanje ronjenje treba prekinuti. te ima puno veći kapacitet da aposrbira toplinu. umor. blijeda. Iz ovih razloga uvijek se prvo slože boca. Primarni način smanjenja gubitka topline u vodi je nošenjem zaštitnog odijela TOPLINSKA RAZMATRANJA Hipotermija je gubitak tjelesne temperature. Insulacija je primarni način smanjenja gubitka topline u vodi. osušiti se i utopliti. Gubitak topline u vodi u odnosu na zrak je daleko veći jer voda provodi toplinu 20 puta brže nego zrak osim toga voda ima toplinski kapacitet 1000 puta veći od zraka.FIZIKA I FIZIOLOGIJA Gubitak topline u vodi. umor te grčevi. drhtanje. slabost. Pregrijavanje se može izbjeći tako da odmah kada ste se obukli uđete u vodu 21 . glavobolju. Zapamtite hipotermija je velik gubitak tjelesne temperature uzrokovan neadekvatnim odijelom za vrijeme ronjenja. hladna koža. ohladiti ga. drhtanje. Pothlađenog ronioca treba ugrijati. Medicinska pomoć potrebna je ako je pothlađivanje ozbiljno. blijedu kožu. Pregrijavanje se može dogoditi kada ronilac zadržava toplinu zbog odijela koje nosi a simptomi uključuju usporeno disanje. Simptomi uključuju ubrzano disanje. Dostatna insulacija te svjesnost da će doći do gubitka topline mogu spriječiti hipotermiju. ohladiti ronioca te dati mu da pije vodu. Glavni simptomi su ubrzano disanje ( bez povećanja aktivnosti ). usporeno disanje. piti tople napitke.

prijenos dušika iz tkiva u krv. koliko duboko. eliminaciju i nastanak mjehurića utječe način na koji ronimo. Ako se ograničenja prekorače može doći do pojave dekompresijske bolesti Zapamtite apsorpcija je spremanje dušika u tkiva. prijenos dušika iz krvi u pluća te oslobađanje suviška dušika putem izdisanja. suvišak plina može izaći bez nastanka mjehurića. To će također ići do točke ravnoteže otopljenog i oslobođenog plina Apsorpcija je “spremanje” dušika u tkiva. zasićenje ) a eliminacija je “oslobađanje” dušika ( desaturacija ) Tri su faze apsorpcije. Ronioci apsorbiraju dušik pod povišenim tlakom prilikom ronjenja.TOPLJIVOST PLINOVA Apsorpcija i eliminacija dušika. dok je eliminacija oslobađanje. Zbog ovih osobina nastaje dekompresijska bolest a ona pak nastaje kada se otopljeni dušik u krvi pretvori u mjehuriće. Kod eliminacije također imamo tri faze prvo prijenos dušika iz tkiva u krv zatim prijenos dušika iz krvi u pluća te konačno oslobađanje suviška dušika putem izdisanja. Mjehurići nastaju kada je u tekućini prisutan višak plina. 22 . ( saturacija. Isto tako količina otopljenog plina u tekućini smanjit će se kada se smanji tlak plina sa kojim je tekućina u kontaktu. kako dugo. Na apsorpciju. prijenos dušika iz pluća u krv te prijenos dušika iz krvi u tkiva. Ako se tlak smanjuje postepeno. te naglo dođe do smanjenja tlaka. Mjehurići nastaju ako naglo dođe do smanjenja tlaka. udisanje dušika pod povišenim tlakom zatim prijenos dušika iz pluća u krv te na kraju prijenos dušika iz krvi u tkiva. Eliminacija imama tri faze. unutar krvi se mogu stvoriti mjehurići. Količina plina koji će se rastvoriti u tekućini povećat će se kada se poveća tlak plina sa kojim je tekućina u kontaktu. kolika je brzina izrona. eliminacije i formiranja mjehurića zavise o tome kako dugo je ronilac boravio na dubini te o brzini izrona. Tri su faze apsorpcije. Ako ne poštujemo određena ograničenja. To će se nastaviti dok se ne postigne ravnoteža. može doći do povreda. Efekti apsorpcije. udisanje dušika pod povišenim tlakom. plin koji je rastvoren u tekućini će stvoriti mjehuriće. To vodi do pojave “dekompresijske bolesti” ili “bendsa”. Smanjenje tlaka da bi se oslobodio višak plina iz tekućine na siguran način naziva se “dekompresija”. Ako prebrzo izrone.

Indikator je brzine disanja. Nikada ne puniti bocu sa čistim kisikom. Četiri faktora utječu na potrošnju zraka : dubina. Vrlo duboka ronjenja su opasna. te prva pomoć i prevencija toxičnosti kisika Toksičnost kisika uzrokuje ga disanje čistog kisika na dubinama većim od 6 metara ili disanje komprimiranog zraka na dubinama preko 66 metara. TOKSIČNOST KISIKA Naučit ćemo koji su uzroci. zabilježite dubinu. Kada ovo znate možete isplanirati ronjenje i potrebnu opremu Faktori koji utječu na potrošnju zraka su dubina. Potrošnja zraka bi trebala biti zabilježena u vašoj ronilačkoj knjižici. 23 . fizička veličina i temperatura vode. Preporuke. Kako izračunati PPZ ? Ostanite na konstantnoj dubini 10 min ili duže. znakovi i simptomi. znakove i simptome. te stanje tlaka u boci prije i nakon isteka vremena. Prva pomoć uključuje unesrećenog dopremiti na površinu. temperatura vode te psihičko stanje. prosječna dubina. aktivnost. Toksičnost kisika je samo jedan od razloga. zujanje u ušima . ako ništa drugo. Zapamtite korisno je izračunati potrošnju zraka. Iz podataka izračunajte PPZ. Ako sami prepoznate simptome odmah krenite u kontrolirani izron. onda da barem možete usporediti svoju potrošnju sa prosjekom. Zapamtite.POTROŠNJA ZRAKA Razlozi za računanje potrošnje zraka su ti da biste mogli usporediti svoju potrošnju sa prosjekom te da biste znali koliko će vam otprilike trajati zaliha zraka za različite dubine i aktivnosti. Može biti izražena kao količina potrošenog zraka izražena u bar/ min ali tada moramo znati volumen boce. primijeniti umjetno disanje ako je potrebno. Najveći utjecaj imaju dubina i aktivnost. aktivnost. bljeskovi pred očima. a to je potrošnja na dubini puta apsolutni tlak. Prevencija je ronilačku bocu puniti samo komprimiranim zrakom te ne prekoračiti dubinu od 40 metara. prvu pomoć i prevenciju za Toksičnost ugljičnog monooksida. Dubina i aktivnost su dva najvažnija faktora Računanje potrošnje zraka na kraju nam daje površinsku površinu zraka (PPZ). U ronilačke boce dolazi preko kompresora koji imaju motore s unutarnjim izgaranjem. nikada se ne bi smjela dogoditi u rekreativnom ronjenju TOKSIČNOST UGLJIČNOG MONOKSIDA Naučit ćemo navesti uzrok. fizička veličina. potrošeni zrak i vrijeme. te da znate koliko zraka trošite u različitim uvjetima. Znakovi su konvulzije i nesvjestica a simptomi razni kao tunelizirani vid . zabilježite potrošnju za razne dubine i aktivnosti te zabilježite podatke u svoju ronilačku knjižicu. Zato kod punjenja boca treba paziti na smjer vjetra s obzirom na usis zraka u kompresor. koristiti komprimirani zrak da bi se izbjegla opasnost toksičnosti kisika. tempa aktivnosti i opuštenosti. ali najčešće se ignoriraju. Zato se pretvara u površinsku potrošnju pa se može primijeniti za razne dubine a izražava se u NL odnosno normal litrama. potražiti medicinsku pomoć. Tri podatka su potrebna da biste mogli izračunati potrošnju zraka .

Treba izbjegavati pretjeranu hiperventilacija ( više od 3-4 duboka udaha prije zadržavanja daha ). Da se to ne dogodi trebate bocu puniti u ovlaštenom centru i nikada ne koristiti sumnjivi zrak. Prva pomoć uključuje unesrećenog izvući iz vode te ako je potrebno primijeniti umjetno disanje. Disati 100% kisik ili svježi zrak. što će dovesti do hipoxije i nesvjestice. pa će izostati poticaj za disanje. HIPOKSIJA Hipoksija je stanje kada u organizmu nema dovoljno kisika pa tijelo da sačuva mozak isključi ostale organe tj. nesvjestica a simptomi glavobolja. znakove i simptome. Zapamtite da je dušikova narkoza opasna i mora se izbjegavati. fiksacija zamisli. i ponašanje. padamo u nesvijest. Prilikom izrona ili produženjem izloženosti simptomi se pogoršavaju. uvijek u ovlaštenoj ustanovi. Znakovi su nesvjestica a simptoma uopće nema. prvu pomoć. Zapamtite da ugljični monooksid u zraku koji udišemo je opasan. Hiperventilacija predstavlja duboke. Zapamtite da je hiperventilacija brzo. te prestati disati zagađeni zrak. To nije osjećaj “visine”. Potražiti medicinsku pomoć. Pretjerana hiperventilacija je opasna i može dovesti do hipoksije i nesvjestice. Najvažnije je odmah izroniti. Simptomi se pogoršavaju sa produljenjem izloženosti a pogoršanje je brzo. Prevencija je ne roniti dublje od 30 metara te smanjiti dubinu čim se pojave prvi simptomi. mučnina. 24 . Ako ga osjetite trebate se dići se na manju dubinu. Čisti zrak je bez okusa i mirisa. Ako zrak ima miris ili okus. Znakovi su povraćanje. Simptomi uključuju dobro raspoloženje. brze ventilacije. Hiperventilacijom nećete povećati količinu kisika u organizmu. Upozoriti ustanovu gdje je boca napunjena. Osjetljivost je individualna. povraćanje. Nesvjestica se često javlja tik ispod površine. duboko disanje ako je ograničena na 3-4 udaha nije opasna.Toksičnost CO2 uzrokuje ga disanje zraka zagađenog sa ugljičnim monooksidom. te prevenciju dubinskog pijanstva Dubinsko pijanstvo uzrokuje narkotični efekt dušika u zraku koji udišemo na dubinama od 30 metar i dublje. To utječe na sigurnost. memoriju. Ronilačke boce se moraju puniti sa čistim zrakom. Prva pomoć izroniti. Važno je da partneri ostanu zajedno u slučaju da se ronilac onesvijesti DUBINSKO PIJANSTVO Naučit ćemo navesti uzrok. nemogućnost izvršenja više radnji odjedanput.Ugljični dioksid regulira disanje zato sniženje ugljičnog dioksida u krvi odgađa poticaj za disanje. ne koristiti ga. Problem dušikove narkoze je još jedan razloga zašto se preporučuju plića ronjenja. Najčešći uzrok kod ronjenja je hiperventilacija . Narkoza utječe na rasuđivanje. čak i u malim količinama. Prilikom izrona dolazi do smanjenja kisika koji je na raspolaganju. nesvrsishodan rad itd. slabost. Uzroci hipoksije su da pretjerana hiperventilacija smanjuje količinu ugljičnog dioksida.

Kisik koje tijelo troši neophodan je za život. i dr Cirkulacija ili hrvatski optok prenosi kisik i hranjive tvari po organizam. polako izranjati te obavezno napraviti “sigurnosne zastanke”. vene. Brzina disanja ovisi o aktivnosti. načinu disanja. 78% dušika te 1% ostalih plinova. Unesrećenog treba otpremiti u rekompresijsku komoru. Znakovi i simptomi su svrbež kože. Osim ovim nazivima koristimo se i nazivom krvotok. ona izgleda kao mala vrećica a u njoj se dešava izmjena plinova. Dekompresijsku bolest uzrokuje predugačak boravak na prevelikoj dubini. U tijelo ulazi kisik izlazi ugljični dioksid koji je nusprodukt metabolizma. Zapamtite predugačak boravak na prevelikoj dubini. bronhije i bronhiole)te pluća. slabost i paraliza. ekstremni umor. Udahnuti zrak sastoji se od 21% kisika . Dekompresijska bolest se može i mora spriječiti DISANJE I KRVOTOK Disanje i krvotok imaju kao najvažniji zadatak prijenos kisika po tijelu. udahnutim plinovima. i prevenciju dekompresijske bolesti. bol u zglobovima. Nagomilavanje ugljičnog dioksida daje poticaj za disanje. Mogu se pojaviti od 5 minuta pa do čak 48 sati nakon ronjenja. kapilare. Prva pomoć je davanje 100% kisika te transport u barokomoru na rekompresiju. Cirkulatorni sustav čine srce. Najmanja jedinica pluća naziva se alveola. trganje i osjećaj trnjenja. Osim ovih mjera roniocu s simptomima treba davati vodu te ako je potrebno u pomoć uključiti tretman protiv šoka. Lijevo krilo ima dva režnja a desno tri. roniti unutar granica “krivulje sigurnosti”. utjecaj lijekova ili alkohola. bolest ili povrede. Prva pomoć za dekompresijsku bolest je davanje kisika i anti šok tretman. umor te vježbanje za vrijeme ili nakon ronjenja. Tako 25 . te izron bez odgovarajuće dekompresije može rezultirati dekompresijskom bolešću. Pluća se sastoje od lijevog i desnog plućnog krila. Oksigenirana krv ide iz pluća u srce te u organizam a venska krv ide iz tijela u srce i pluća. arterije. nesvjestica te mnogi drugi. Dišni sustav sastoji se od zračnih putova( nosna i usna šupljina.DEKOMPRESIJSKA BOLEST Naučit ćemo navesti uzroke. znakove i simptome. popraćeno mnogobrojnim znakovima i simptomima. Rekompresija je ponovni dolazak na tlak te sigurno smanjivanje tlaka. te neadekvatna dekompresija. Najčešća pojava je u vremenu od 15 minuta do jednog sata. prvu pomoć. Dok je dušik inertan a to znači da ne sudjeluje u kemijskim procesima u organizmu. Treba se držati preporuka za sigurno ronjenje a koje uključuju. Dekompresijska bolest je ozbiljno stanje. Rekompresija u vodi ne dolazi u obzir. Treba izbjegavati faktore koji doprinose obolijevanju a to su loša fizička kondicija.

Na disanje utječe aktivnost. gdje se kisik apsorbira u krv. prenosi do tjelesnih stanica gdje se iskorištava i pretvara u ugljični dioksid. vene i kapilare prenose krv kroz tijelo a hemoglobin je transporter kisika i ugljičnog dioksida. Veliki krvotok ide iz srca u organe pa iz organa u srce. plinovi koji se dišu etc. arterije. Stupanj aktivnosti utječe na brzinu cirkulacije. Ugljični dioksid se prenosi opet u pluća. Stupanj aktivnosti utječe na brzinu cirkulacije 26 . Mali krvotok ide iz srca u pluća te natrag u srce. Kisik i ugljični dioksid prenose eritrociti odnosno njihova aktivna tvar hemoglobin. Srce. gdje iz krvi prelazi u alveole. te izlazi putem izdahnutog zraka.da krvotok možemo podijeliti na veliki i mali. Zapamtite udišemo zrak u pluća. Ugljični dioksid kontrolira disanje.

Kod nas imamo jadransku struju koja ide uz našu obalu a vrača se niz talijansku. O temperaturi vode ovisi i oprema s kojom se roni. zidovima. Najvažnije pravilo je da ronjenje počnite suprotno na smjer struje tako će vam na povratku struja pomagati da se vratite od mjesta gdje ste zaronili. rotacija Zemlje te tektonski poremećaji. itd. instruktora ili lokalnih ronilaca. Travnata dna. Podaci o lokalnim uvjetima su bitni za sigurnost ronjenja. Ključna ideja je da ronjenje je u različitim područjima pruža različit doživljaj. mulj i pijesak jednolična su i nisu toliko 27 . Faktori koji utječu na vidljivost su vrsta dna. Tada nastupa izotermija. vrsta i debljina odijela. Jedna od posebnosti su termokline koje predstavljaju granicu između tople i hladne vode. gravitacija. Kod nas su većinom uzrokovane plimom i osekom pa ih nazivamo i mijenskim strujama.Kamena dna najpovoljnija su za ronjenje jer na njih najmanje utječu gibanja vode a ujedno su i najatraktivnija za ronjenje. UVJETI OKOLIŠA Temperatura je jedan od faktora koji najviše utječe na ronjenje. Opasne životinje manju su opasna nego što se smatra. a to znači da je voda po cijelom stupcu jednake temperature. Najbolje je saznati podatke od lokalnog centra.OKOLIŠ RAZLIČITOST OKOLIŠA Različitost okoliša uvjetovana je regionalnim razlikama. Sastav dna općenito možemo podijeliti na kameno. Česta pojava je disorjentacija u uvjetima smanjene vidljivosti. Najčešće ronilačke aktivnosti su ronjenja na olupinama. stalne kao što je golfska struja. Postoji također poteškoća da se u bistroj vodi odredi udaljenost što može dovesti do problema s određivanjem dubine zarona. Neke od njih zahtijevaju dodatnu obuku. Struje možemo podijeliti na. temperaturom vode. pjeskovito. Plime i oseke jednim imenom nazivamo mijene a uzrokuje ih gravitacijska sila mjeseca i sunca. vidljivosti te gibanjima vode. tj. Ta granica nastaje zbog razlike između gustoće tople i hladne vode. Vidljivost do 10m smatra se lošom a veća od 30 izvrsnom ovo naravno vrijedi za naše more. Osim ovih postoje i prolazne koje nastaju djelovanjem vjetra (jugo i bura). pećinama. muljevito i travu(obraslo). naprimjer kada se roni u slatkovodnim jezerima u kojima se kopa šljunak ili u rijekama. gibanja vode te miješanja vode. pa svatko može naći nešto za sebe. Zapamtite uvjeti ronjenja variraju sa geografskim područjima Prije ronjenja u novom području upoznajte se sa karakteristikama te prođite posebnu obuku ako je potrebna. Javlja se sredinom proljeća a nestaje krajem jeseni. Gibanja vode uzrokuju vjetar.

Poštujte pravila ronjenja a ronilački okoliš trebamo sačuvati za sebe i druge. Zato se javljaju mjene koje kasne za ovom izmjenom a s obzirom da je naša obala vrlo razvedena mjene s u vrlo lokalnog karaktera. Sunce također utječe na ronjenje jer najveća je vidljivost kada je sunce u zenitu a tada i svjetlost jače dopire na veće dubine. ovo ritam ne funkcionira. Morski psi kod nas se jedva viđaju a nema zapisa o napadu na ronioca . U naše otrovne vrste spadaju golub. te kao posljedica mogu nastati jake struje. koje mogu utjecati na vidljivost. 28 . opasne organizme. škarpoć te pauk. vidljivost. Te struje najslabije su tj.nastanjena pa samim time zaostaju po kamenim dnima. Da bi minimalizirali probleme okoliša potrebno je poznavati područje ili se upoznati sa njime. Nivo vode i utjecaji na vidljivost nisu toliko izraženi . kretanje vode. Potencijalno opasne životinje najvažnije je poznavati ih a ako nešto ne poznamo to ne treba dirati. sastav dna. Opasne vrste koje srećemo kod nas možemo svrstati u više grupa pa tako imamo one koje mogu opeći to su one koje imaju žarnice a to su žarnjaci (cindaria). Za svakog ronioca važno je da okoliš sačuvamo za sebe i druge Iz ovih razloga moramo poštovati lokalne propise za zaštitu morskog života. škrpina. Upoznajte se sa novim okolišem . Utjecaj mjena na naše uvjete ronjenja izražen je s utjecajem na struje. MJENE Mjene uzrokuje gravitacijska privlačnost između Zemlje. otkažite ronjenje. U Jadranu s obzirom da je on zatvoreni bazen kao i Mediteran. podvodne opasnosti. nema ih za vrijeme pune plime ili oseke a najjače su na pola periode između plime i oseke. Da bi se rizik od ozljeda vezanih uz promet sveo na minimum najbolje je izranjati skroz uz obalu ili točno ispod vlastitog broda. Zapamtite da uvjeti okoliša koji utječu na ronjenje uključuju temperaturu vode. Upoznavanje sa uvjetima ronjenja esencijalno je za sigurnost ronjenja a ako su uvjeti loši. promet. utjecaj Sunca. Zbog gibanja vode. Struje nastale zbog mjena najizraženije su struje kod nas. Mjeseca i Sunca. Postoje tablice plime i oseke za svaki veći grad na obali. Osim ovog sunce može uzrokovati problem s pregrijavanjem i opeklinama od sunčanja. osim ako geografske karakteristike ne ograničavaju gibanje vode. One koje mogu ubosti jež i više vrsta riba koje imaju otrovne peraje. Važno je da se upoznate sa svim uvjetima koji utječu na ronjenje. Zapamtite da na sve vode na Zemlji utječe gravitacijska privlačna sila Mjeseca i Sunca. Kada ronite u nepoznatom području svakako se upoznajete sa lokalnim uvjetima. Zato se moramo zaštiti od sunca sjenom ili kremama za sunčanje. Od vrsta koje nas mogu ugristi u Jadranu ćemo spomenuti ugora i murinu koji grizu jedino kada su napadnuti. Naravno najljepša i najpoznatija mjesta za ronjenje svakako su koraljni grebeni kojih kod nas nažalost nema. Ne roniti ako su uvjeti nesigurni te poštovati pravila da bi se izbjegle ozljede. Ako vas ubode otrovna riba trebate znati da su riblji otrovi termolabilni te da je prva pomoć držanje ubodenog mjesta u vrućoj vodi. Osnovna pravila da se izbjegnu ozljede su prepoznajte opasnu životinju ne gnjavite je a osim toga ne dirajte nepoznate vrste. a posljedica toga su dvije mjene dnevno. obično je to dovoljno jer agresivno ponašanje je rijetko a ozljede nastaju kao posljedica obrane neke životinje. Za ronioce opasnost predstavlja vodeni promet zato se mjesto ronjenja treba propisno obilježiti ronilačkom bovom. S njom upozoravamo ostale na svoju prisutnost. Svaki dan se javljaju dvije plime i dvije oseke. mjene uzrokuju promjene u nivou vode.

Pojam “upwelling” označava pojavu kada zbog djelovanja vjetra iz dubine do površinskih slojeva dolazi hladna i bistra voda . Treba izbjegavati ronjenje u jakoj struji. Struje obično sa sobom nose i mnogo organske materije pa to utječe na vidljivost. VALOVI Valovi nastaju kao posljedica djelovanja vjetra. Prolazne struje uzrokuje vjetar tj. Ako plivate protiv struje plivajte priljubljeni uz dno. valovi. Tri tipa struja su stalne. 29 . Kada ronite sa brodice koristite pomoćni konop . te stoga može biti opasno. te što duže puše. To se događa jer vjetar otpuše toplu površinsku vodu na otvoreno more. te bi trebalo izbjegavati ronjenje na mjestima gdje je ovo gibanje jako. vjetar tj. prolazne i uzrokovane mjenama te da biste izbjegli “rip” struju plivajte paralelno sa obalom. gravitacijom i rotacijom Zemlje. Koristite pomoćno uže. a njihova valna dužina dugačka. Tako čete izaći iz zone njenog djelovanja i tada možete normalno doplivat na obalu. Počnite ronjenje protiv struje. počnite ronjenje protiv struje. stvara se Surge (komešanje vode)– povratno gibanje vode. Stalne struje uzrokovane su rotacijom zemlje a najbolji primjer je Golfska struja kod nas postoji Duž Jadranska struja. Primarni utjecaj struja ima na plivanje zato je važno je da se strujom koristite. lokalnog su karaktera i ne traju dugo. i “surf” će biti veći Kako se valovi približavaju plitkim vodama plićim od jedne polovine njihove valne dužine. Može biti opasna za neiskusnog ronioca mada je dovoljno plivati okomito na nju. po dnu se krećite protiv struje jer je tamo struja slabija a možete si pomoći i rukama. Struje uzrokovane mjenama najčešće su struje kod nas one tijekom dana mijenjaju svoj smjer s obzirom na plimu i oseku. mjenske te prolazne. Možemo ju definirati i kao struju s povratnim strujanjem. rotacija Zemlje. Kada ronite u nepoznatom području saznajte uvjete s obzirom na struje. Struja koju Amerikanci nazivaju “rips” nastaje uslijed guranja vode na obalu od strane valova kad dođe do povišenja nivoa vode u jednom trenutku ta voda počinje otjecati i uzrokuje struju koja ide od obale. Utjecaj struja na lokalne uvjete u našem moru nije zanemariv jer struje imaju jak utjecaj na plivanje pod morem . valovi će biti veći Pojava zvana “surf” nastaje kada valovi uđu u plitko područje. valovi . Najvažnije je ronjenje početi u struju. Tipovi struja su stalne. Surge je najveći kada je voda plitka. Ne borite se protiv struje. Zapamtite struje su prouzrokovane morskim mjenama. a ne da se borite protiv nje. te se lome samom time što su veći valovi. Kod nas se to desi nakon snažnih bura tada nastupa vrijeme idealno za ronjenje jer je vidljivost maksimalna ali to ne traje dugo jer je voda iz dubina bogata mineralima pa se uskoro razvije mnogo planktona i vidljivost se smanji. Saznajte podatke o strujama kada ronite na nepoznatom području. gravitacija. Što je vjetar jači. osim ako ste za to obučeni. vjetrovima. Efekt povrtanih valova na ronilačke aktivnosti je taj da vas valovi stalno bacaju naprijed – natrag.STRUJE Struje su snažan tok vode a može ih uzrokovati više činitelja kao što su mjene. valovi veliki.

30 . Životinje koje mogu izazvati povrede žarnicama su meduze. Svako područje je drugačije. otići do liječnika.Efekt povrtanih valova na ronilačke aktivnosti je taj da vas valovi stalno bacaju naprijed – natrag. Ove životinje rijetke su u Jadranu a nekih i nema. Mogu putovati i tisuće milja prije nego predaju svoju energiju lomeći se u plitkoj vodi. pojure na obalu. DOL VALANA DUŽINA Vjetar koji stvara ovakve valove je Jugo a osim surfa stara i surge te uvelike smanjuje vidljivost u moru. I kod NIVO nas valovi mogu stvarati surf pa to jako utječe na MORA ulaske i izlaske iz vode te treba biti izrazito oprezan. Najčešća povreda je ubod ježinca. Mjesto koje je opečeno nikada ne ispirati slatkom vodom. morski sisavci. pa je moguće iskoristiti ovo svojstvo prilikom povratka na obalu u plitkoj vodi. lome se u zoni surfa. te stoga može biti opasno. Kod nas kruže priče o Ugorima i Murinama a one u biti napadaju tek ako ih ugrozimo toliko da im je napad jedina moguća obrana. Kosim slovima napisane su vrste kojih nema u Jadranu. utjecaj će biti veći. a kada postane prema VISINA obali krećite se sa njim. Životinje koje vas mogu šokirati su Drhtulja (struja) te električna raža i električna jegulja Opasne morske životinje u Jadranu su prvenstveno ribe s otrovnim bodljama posebice pauk (ranj). te je potrebno prethodno se upoznati sa lokalnim uvjetima. Ako je kretanje umjereno bolje je da se gibate zajedno sa valovima nego da se borite protiv njih. Kada je gibanje od obale jednostavno se VALANA DUŽINA pridržite ili ukopajte. Općenito gibanje vode prema obali je uvijek veće od gibanja vode od obale. vatreni koralj i neke spužve. Drugi vjetar koji ima izrazit utjecaj na ronjenje je Bura koja stvara kratke i oštre valove ali zato puše izrazitom snagom te diše morsku prašinu. škrpina te pauk od riba. Što su valovi veći. Životinje koje mogu povrijediti bodljama su golub. načine ulaska i izlaska. Kada se roni u području valova potrebna je obuka. te podvodna gibanja. Opekotine – neutralizirati djelovanje žarnica octom ili amoniakom. DUB INA Prva pomoć kod ozljeda Kod ugriza – zaustaviti krvarenje. Zapamtite da valovi nastaju kao posljedica djelovanja vjetra. otići do liječnika Kod uboda – izvaditi bodlju. Napadi morskih pasa na ronioce u Jadranu nisu nikada dokumentirana. te bi trebalo izbjegavati ronjenje na mjestima gdje je ovo gibanje jako. Dolaze u plitku vodu. barakuda. Ježinci kojih ima više vrsta. Efekti valova i vjetrova na VALA KRIJEST A uvjete ronjenja u hrvatskom dijelu Jadrana. očistiti ranu. vlasulje. OPASNE MORSKE ŽIVOTINJE Opasne morske životinje dijele se više kategorija opasnih morskih životinja. mjesto namakati u vreloj vodi 30 min. Kod slabog surge-a moguće je da se za nešto pridržite dok čekate da val prođe. tvoreći gibanje prema naprijed i natrag. Otrov je termolabilan pa ćemo njegovo djelovanje neutralizirati toplinom. Pa redom životinje koje mogu napasti . morske zmije. te se vrate u obliku povratnih valova. morski psi. odstraniti žarnice. Valovi utječu na vidljivost. Životinje na koje se možete ogrepsti su koralji te mnoge vrste manjih morskih pasa kao što je Mačka ako ih dirate golim rukama. te dolazi do komešanja vode što se naziva “surge”. staviti lokalni anestetik. Najučinkovitija neutralizacija je otopina octa ili amonijaka koja se nanosi na opečeno mjesto. otići do liječnika. Morska prašina je u biti morska sol koja lebdi nošena vjetrom iznad površine ona može biti kobna za ronioca jer se ronilac može ugušiti udisanjem ovog aerosola. te meduze . Treba izbjegavati područja sa visokim valovima.

etc. držati ranu suhom i čistom Poželjno je imati prvu pomoć opremljenu za pomoć pri povredama izazvanim opasnim morskim životinjama. Zapamtite treba poznavati prvu pomoć za povrede od opasnih morskih životinja. Trebate znati prepoznati opasne životinje. imati odvojene torbe za mokru i suhu opremu. Zapamtite. te ih ne dirati. kompletno se spremiti. Treba znati gdje se nalazi oprema za slučaj hitnoće. 31 . Prostor za ulaz / izlaz ne zakrčiti opremom i osobnim stvarima. Morate poznavati tehnike ulaska i izlaska ako ne znate pitajte. Njabitnija je prevencija koja uključuje da morate znati prepoznati opasne životinje i da ne izazivate opasne životinje te ako vam je životinja nepoznata ne dirajte je. Treba uvijek doći na vrijeme za ukrcaj te spriječiti morsku bolest Postupci za ronjenje sa brodice imaju svoja pravila a najvažnije je da na brodu uvijek mora ostati netko tko njime zna upravljati.Ogrebotine – očistiti ranu. Koristiti pomoćni konop koji se s krme pusti u vodu a služi da se za njega držimo prije zarona. Spuštanje po sidrenom konopu da se ne bismo pogubili. Kada ronite sa broda upoznajte se sa pravilima te gdje se nalazi oprema za slučaj hitnoće. Najbolja je prevencija. RONJENJE S BRODICE Tipovi brodica koje se koriste za ronjenje su komercijalni čarter brodovi te privatne brodice Pripreme za ronjenje sa brodice uključuju. staviti antibiotik.

te nemogućnošću da se suvišak dušika oslobodi iz organizma putem disanja. koja se mora spriječiti Prevencija dekompresijske bolesti izvodi se ograničenjem količine apsorbiranog dušika.NAUI RONILAČKE TABLICE 0-300m RONILAČKE TABLICE Ronilačke tablice u biti pokazuju apsorpciju i eliminaciju dušika u vašem tijelu. Dušik koji se nalazi u organizmu iz prijašnjih ronjenja naziva se zaostali dušik 32 . bolna ozljeda. Dušik zaostao iz prijašnjih ronjenja mora se uzeti u obzir za sva ronjenja unutar slijedećih 24 sata. potrebna su 24 sata da bi se suvišak dušika oslobodio iz organizma. MDT – maximum depth time ) Zaostali dušik kao pojam neophodan je za razumijevanje ronilačkih tablica. Ona je ozbiljna. Saturacija je proces nakupljanja dušika a desaturacija njegovo izlaženje iz tijela. Iz tog razloga imamo različita granična vremena za različite dubine odnosno maksimalno vrijeme ronjenja ( MVR engl. Osnovi pojmovi vezani uz njega su. Dekompresijska bolest nastaje kada višak dušika stvara mjehuriće zbog prebrzog smanjenja tlaka.

uvijek kada je prekoračeno maksimalno vrijeme ronjenja za određenu dubinu. engl. SIT – surface interval time ) je vrijeme između dva ronjenja. Prilagođeno ukupno vrijeme ronjenja ( PUVR. ADT – actual dive time ) je ukupno vrijeme provedeno pod vodom. bez potrebnog dekompresijskog zastanka. Zapamtite da ronioci trebaju poznavati i pridržavati se ovih pravila kao bi mogli sigurno roniti. A 10 minuta je minimalno vrijeme površinskog intervala da se dva ronjenja ne bi zbrajala. može doći do pojave dekompresijske bolesti ili “bendsa“. Postoje i preporuke za ograničenja dubine : ronilac otvorenih voda do 18 metara. engl. grupa ponavljanja. Vrijeme zaostalog dušika ( VZD. Ponovljeno ronjenje smatra se svako slijedeće ronjenje unutar 24 sata. Kada je tijelo apsorbiralo više dušika. a ta vremenska ograničenja su poznata kao maksimalno vrijeme ronjenja. Ukupno vrijeme dušika ( UVR. stvarno vrijeme ronjenja. TNT – total nitrogen time ) čini zbroj VZD i SVR. PRAVILA ZA KORIŠTENJE TABLICA Maksimalna brzina izrona je 9 metara u minuti. Dužina vremena koja se može provesti na dnu zavisi o dubini. Ronjenja plića od 12 metara smatraju se 12-metarskim ronjenjima. engl. dekompresijski zastanak. 33 . engl. AMDT – adjusted maximum dive time ) maksimalno je vrijeme za ponovljeno ronjenje koje ne zahtijeva dekompresijski zastanak. To vrijeme se ne uzima u obzir kao dio stvarnog vremena ronjenja ili za računanje površinskog intervala. Sigurnosni dekompresijski zastanak – 3 minute na 5 metara ( 15 stopa ) na kraju svakog ronjenja. te prenesen na drugo naziva se “zaostali dušik” POJMOVI KOJI SE KORISTE U RONILAČKIM TABLICAMA Naučit ćemo slijedeće pojmove : plan ronjenja. sigurnosni dekompresijski zastanak. Obavezni dekompresijski zastanak je vrijeme koje je naznačeno u tablicama.Zapamtite saturacija je otapanje dušika pod povišenim tlakom. napredni ronioci do 30 metara te dubinska specijalnost – 39 metara. ukupno vrijeme dušika. Potrebna su 24 sata da bi se sav zaostali dušik eliminirao iz organizma. Koristimo najveću postignutu dubinu na datom ronjenju. engl. površinski interval. vrijeme zaostalog dušika. Dekompresijska bolest se može izbjeći ograničavanjem vremena provedenog na dubini. engl. a tlak se prebrzo smanjio. Površinski interval ( PI. MDT – maximum dive time ) govori nam koliko je maksimalno vrijeme koje se može provesti na datoj dubini. Grupa ponavljanja je simbol koji predstavlja količinu dušika zaostalog u tijelu nakon ronjenja. osim vremena potrebnog za sigurnosni dekompresijski zastanak. Uvijek koristiti ili točan ili slijedeći veći broj u tablici. prilagođeno maksimalno vrijeme ronjenja. te se mora provesti na dubini od 5 metara ( 15 stopa ). RNT – residual nitrogen time) je odgovarajuće vrijeme na dubini koje smo već potrošili prije samog ronjenja. a desaturacija je oslobađanje viška dušika kako se tlak smanjuje. maksimalno vrijeme ronjenja. Maksimalno vrijeme ronjenja ( MVR. Pojmovi u ronilačkim tablicama: Plan ronjenja 20m/30min znači 20 metara za 30 minuta. Minimalno preporučeno vrijeme površinskog intervala je 1 sat ( iako tablice pokazuju 10 minuta ). Na ronjenju uvijek ronimo iz dubljeg prema plićem. U biti to je maksimalno vrijeme ronjenja za dubinu minus vrijeme zaostalog dušika. ponovljeno ronjenje. Dušik akumuliran na jednom ronjenju. Stvarno vrijeme ronjenja ( SVR.

Nakon grupe D ostanemo na površini 1 sat i 15 min i nakon tog površinskog intervala nalazimo se u grupi C. Za više 34 . Što je više dušika u tijelu. piti tekućinu. Ako se obavezna dekompresija preskoči potrebno je odmarati se. RNT – residual nitrogen time). Tok – s lijeva na desno. AMDT – adjusted maximum dive time ) tj. Zastanci su na dubini od 5 metara točnije prsa trebaju biti na dubini od 5 metara a položaj tijela vodoravan. Iz ovog proizlazi da se ne smije letjeti minimalno 24 sata za ronjenja unutar granica krivulje sigurnosti te minimalno 48 sati za ronjenja sa dekompresijom. Tablica 3 služi da pomoću nje odredimo prilagođeno ukupno vrijeme ronjenja (engl. Najmanje 24 sata ne roniti. maksimalno je vrijeme za ponovljeno ronjenje te Vrijeme zaostalog dušika (engl. Tablica 2 pokazuje nam površinski interval te grupu ponavljanja nakon njega njen tok je prema dolje. slovo grupe ponavljanja bliže je kraju abecede. POSEBNA PRAVILA ZA KORIŠTENJE TABLICA Posebna pravila za korištenje tablica: obaveznu dekompresiju postoje procedure za izvođenje U slučaju da moramo odraditi dekompresije.8 m je u tablici 20 minuta na 18metaragrupa D. a donji prilagođeno maksimalno vrijeme ronjenja (crvene boje). disati kisik. Vrijeme zaostalog dušika mora se dodati stvarnom vremenu ronjenja kada se planira ponovljeno ronjenje. nego i planinama. namijenjena je da iz nje vidimo maksimalno vrijem ronjenja za neku dubinu . 19 minuta na 15. Tablica 1. pa onda dolje da se pronađe slovo grupe ponavljanja. 3 minute na 5 metara se preporuča a to vrijeme se može oduzeti od stvarnog vremena ronjenja. pa lijevo do kraja slova grupe ponavljanja. paziti na znakove i simptome dekompresijske bolesti. U kvadratiću gornji broj (plave boje) predstavlja vrijednost za vrijeme zaostalog dušika. Zapamtite da općeniti tok NAUI ronilačkih tablica ide u smjeru kazaljke na satu. Koordinate tablice. Ovo se odnosi se na povišenu nadmorsku visinu ne samo u avionu. Ako se sumnja na dekompresijsku bolest otići u hiperbaričnu komoru. Stvarno vrijeme ronjenja ne smije prelaziti vrijednost prilagođenog maksimalnog vremena ronjenja za vrijeme ponovljenih ronjenja. Primjer npr. Obavezno koristiti točan ili veći broj kako za dubinu tako i za vrijeme ronjenja. gornji broj je ukupno vrijeme ronjenja.Korištenje tablica. ili ako je dekompresija preskočena. Ronjenje na povišenoj nadmorskoj visini traži neke dodatne procedure treba naglasiti da se NAUI ronilačke tablice se koriste do 300 metara nadmorske visine. Minimalna aktivnost za vrijeme dekompresije najbolji je način izvođenja dekompresijskog zastanka. a donji predstavlja zastanak na 5 metara Sigurnosni zastanci izvode se za svako ronjenje.Ukupno vrijeme dušika koristi se da se utvrdi plan ronjenja. Te da se za neko vrijeme ne nekoj dubini odredi grupa ponavljanja. slovo grupe smješteno je okomito s desne strane tablice a dubina vodoravno iznad tablice. Letenje nakon ronjenja zbog toga jer su kabine na komercijalnim letovima na nižem tlaku nego što je na nivou mora imaju neka ograničenja. Kako utvrditi vrijeme zastanka za dekompresiju? pogledati tablicu 1.

Ako je obvezatan deko zastanak izostao. Pričekajte najmanje 24 sata prije leta nakon ronjenja u granicama krivulje sigurnosti. Kratkoročno planiranje uključuje kontrolu opreme. Te koja je potrebna oprema za taj tip ronjenja. Zatim postupke u slučaju hitnoće tj. Odabrati točke ulaska i izlaska te smjer ronjenja Planiranje prije samog urona treba dogovoriti signale koji mogu biti vizualni i zvučni. koristite slijedeće veće vrijeme dna Zapamtite da ronjenja sa dekompresijom treba izbjegavati. Olakšava nam samo ronjenje te će nam pomoći da se izbjegne gubljenje vremena i novca . Smanjuje rizik i poteškoće na najmanju moguću mjeru. mjesto i alternativno mjesto. Dolaskom na mjesto ronjenja moramo procijeniti uvjete za ronjenje i odlučiti da li roniti ili ne. Upotrebljavati ronilačke tablice naučiti ćete na tečaju ronjenja s vašim Instruktorom IZRADA PLANA RONJENJA: Namjena plana ronjenja u biti je način da se sistematski vode podaci o ronjenju. Korak 1. ne ulazite u vodu da biste napravili dekompresiju. Datum i vrijeme ronjenja te rezervacije. Provjera plovnosti uključuje 35 . ali postupke treba poznavati u slučaju da se slučajno prekorači maksimalno vrijeme ronjenja. Treba prikupiti podatke koga kontaktirati u slučaju hitnoće posebno za egzotične zemlje. Što ga više koristite. Pravilno korištenje plana ronjenja. provjeriti svu opremu. Ograničenja ronilačke aktivnosti odnose se na ograničenja dubine i vremena te ograničenje rezerve zraka. Te postupke vezane uz komunikacijsku opremu te opremu za davanje kisika. unesite podatke o ronjenju. pakiranje te obavezno treba obavijestiti nekoga o planu ronjenja. koristite običnu olovku kada pišete po pločici da se može izbrisati sa gumicom ili oprati sa deterdžentom. Ovo sve ponovite za ponovljeno ronjenje Zapamtite NAUI plan ronjenja je dobar način da se prati profil ronjenja. Korak treći uključuje da zabilježite slovo početne grupe ponavljanja. Te da se plan iskoristi u mokrom okruženju kako bi imali sigurnije lakše i zanimljivije ronjenje. dokupiti potrebne stvari. Dijelovi planiranja ronjenja su dugoročno planiranje pomoću kojeg se utvrđuje cilj ronjenja. odnosno 48 sati ako ste ronili sa dekompresijskim zastankom ili ako ste preskočili obvezatnu dekompresiju. Neposredno nakon ronjenja treba izbjegavati fizički rad. Sigurnosni dekompresijski zastanak se preporuča na kraju svakog ronjenja. Te četvrti da zabilježite vrijeme površinskog intervala i vrijeme krajnje grupe ponavljanja. zatim korak 2 – zabilježite vremena za uron i izron. bit će vam lakše PLANIRANJE RONJENJA Planiranje ronjenja osigurava nam maksimalno uživanje u ronjenju. Za sva ronjenja preko 300 metara nadmorske visine potrebna je posebna obuke .nadmorske visine koriste se posebne tablice. Kada ronite u hladnoj vodi ili otežanim uvjetima ronjenja koristite slijedeće veće vrijeme dna.te posebne tablice. ali i posebna obuka Ako su ronjenja izvođena u hladnoj vodi ili su bila naporna ronjenja u bilo kojem pogledu (fizički ili psihički). za odvajanje partnera ili potrošen zrak. tuširanje s vrućom vodom iz razloga što to može potencirati dobivanje dekompresijske bolesti. vježbanje. te vremena u mokrom okruženju. te ako nema simptoma bendsa. Ovo planiranje radi se neposredno prije odlaska na ronjenje . provjeriti vremensku prognozu i uvjete za ronjenje. Dugoročni plan radi se kod kuće puno prije vremena ronjenja.

dubina i oblik terena. Zapamtite da je planiranje ronjenja je bitno za sigurnost i kvalitetu ronjenja.K. Namještanje i praćenje kursa najjednostavnije je koristiti oznaku indeksa na pomičnom prstenu ili 36 . potvrdite ga. Ovo su najvažnije i takozvane standardne procedure. pod vodom. tako da jedan drugome trebaju pomagati prilikom oblačenja i poteškoća sa opremom. signale. Navigacija pomoću kompasa neophodna je za ronjenje u mutnim vodama ili noću. Služe dodatne ruke i oči koje mogu pomoći na više načina. provjerite da je signal primljen Zapamtite da ronioci komuniciraju sa vizualnim i zvučnim. te čini ronjenje sigurnijim i ugodnijim. dubinu. Kada šaljete signal. bilo čega što možemo primijetiti i zapamtiti pod vodom. gibanja vode te formacije kao što velika kamenja i slično. I na kraju provjeriti da li regulator radi ispravno. ostajući uvijek na istoj strani . Zajedno se uranja i izranja Rone bok uz bok. Neke od najboljih prirodnih referenci su sunce i sjene. KOMUNIKACIJA Komunikacija. Standardni ručni signali su O. procedure ako se izgube. Kada primite signal. Stani te gore i dolje. ako ne pronađete partnera izroniti.provjeru pojasa sa utezima te provjeru kompenzatora plovnosti. Daj mi zrak. Procedure za ronjenje u paru uključuju dogovor o raznim detaljima ronjenja. Kako funkcionira sistem partnera. NAVIGACIJA Navigacija pod vodom neophodna je da bi se izbjegla duga. Hitnoća. Moraju pomoći jedan drugome da prate vrijeme. Vizualni signali su ručni signali. mogu biti i drugačije ali to moramo dogovoriti prije ronjenja. Prvenstveno da znate gdje se točno nalazite. ( 4 načina ). Nešto nije u redu. smjer. Partner predstavlja dodatne ruke i oči. Signali trebaju biti jasni i određeni . Zapamtite nikada ne roni sam. Prirodna navigacija je navigacija pomoću prirodnih referenci tj. Ronilački partner je netko tko se nalazi na udaljenosti dodira svo vrijeme ronjenja.. nepotrebna plivanja te da se područje ponovno može točno pronaći. tko je vođa ronjenja. Dvoje ljudi može vidjeti više stvari i podijeliti zajedničko iskustvo.Ako se odvoje. Nemam zraka. potrošnju zraka te pomoći u slučaju hitnoće. Kao i za sve ostalo tako postoje i procedure za ronjenje u paru. Prije ronjenja dogovorite cilj. SIGURNOST U RONJENJU SISTEM PARTNERA Sistem partnera definiran je kao dva ronioca koje se pod vodom nalaze na tolikoj udaljenosti jedan od drugoga da se mogu dodirnuti. učinite to jasno. procedure u slučaju hitnoće. A zvučni signali su zviždaljka na površini te udaranje po boci. podvodna pločica za pisanje te bove na površini. pomoć. načini na koje ronioci komuniciraju različiti su a možemo ih podijeliti na vizualne i zvučne. Nelagoda. Provjeriti da je dovod zraka otvoren te tlak zraka u boci. tražiti se 1 minutu. ograničenja. Imam malo zraka (rezerva). Opasnost. Uvijek je ključ znati gdje se nalaziš i pratiti put.

Prirodne reference su pomoć za opću navigaciju dok je kompas je potreban za točnu podvodnu navigaciju. te slijedite kurs. razmisliti. Problemi se mogu javiti prilikom ronjenja na olupinama. te navigacije pomoću kompasa. pritisnutost mišića te dehidriranost. Kompas mora biti poravnat sa tijelom a moramo gledati preko kompasa. AAS ) . Zapamtite navigacija je potrebna i vrijedna vještina koja olakšava ronjenje. Nakon što ste otklonili grč promijenite tehniku plivanja. Zapuhivanje se događa kod manje iskusnih ronilaca kada precijene vlastite mogućnosti ili nastaju zbog nekog straha. Grč se otklanja istezanjem mišića a prevencija je trening..na pokretnom disku unutar kompasa. Ako nema zraka što je gora opcija primjenjujemo kontrolirani plivajući izron kao posljednje rješenje ako nemamo alternativni izvor zraka ili partnera u blizini. Poteškoće sa opremom u većini slučajeva su plod neznanja i iskustva u rukovanju s opremom a puno manje kvarova. Da metali mogu prouzrokovati devijaciju kompasa a kada ronite prvo odredite. Izron u slučaju hitnoće sa pozitivnom plovnošću. Kursovi koje koristimo su recipročni ili povratni te trokut i četverokut. Opća pravila kako reagirati su stati. Zapletanje je često tamo gdje ima ribarskih mreža i konopa. Zapamtite opća pravila za bilo koji problem za vrijeme ronjenja su : stati. Skoro sve poteškoće se mogu riješiti U slučaju ostanak bez zraka treba primijeniti neku od slijedećih procedura ( poredane su po redu kojim bi ih trebalo koristiti ) : kontrolirani izron u slučaju hitnoće ( engl. izron s uspostavljanjem plovnosti. razmisliti. Bratsko disanje traži dobru uigranost partnera smirenost i koncentraciju . nepravilno disanje dovodi do povećanja straha a taj ciklus se nastavlja dok ne nastupi panika. djelovati. Dodatni trening navigacije je potreba svakog tko želi biti dobar ronilac. kod plivanja u valovima ali i pod vodom uslijed većih valova čiji se utjecaj osjeća na dubini. Devijacija je odstupanje kompasa uslijed prisustva metalnog tijela u blizini kompasa. djelovati. jedino tako nas kompas može voditi u željenom smjeru. Kod prekida dovoda zraka u slučaju da imamo malo zraka treba primijeniti normalan izron. hladnoća. nemojte koristiti lijekove jer djeluju na nervni sustav . izron na alternativni izvor zraka ( engl. tu do izražaja dolazi suradnja s partnerom i naravno ronilački nož. Izron na alternativni izvor zraka najbolja je opcija a i najmanje rizična. Panika je nesvrsishodno djelovanje i moramo je spriječiti što ranije. Najefikasnija podvodna navigacija je kombinacija prirodne. Dodatna obuka je poželjna i potrebna te ja kao takva dio naprednog tečaja. Dobra navigacija je kombinacija prirodne i navigacije pomoću kompasa. adekvatna termička zaštita te pripremljenost za ronjenje. Događa se jer metali djeluju na magnetske silnice i zato treba izbjegavati postavljanje metalnih predmeta u blizinu kompasa. Zato moramo biti upoznati sa svojom ali i partnerovom opremom. Treba gledati u daleke i nepomične objekte. pojačana fizička aktivnost. primjenjujemo kao zadnju opciju u slučaju da je ronilac u nesvijesti ili tik pred tim . Da bi spriječili zapletanja treba izbjegavati ronjenje u područjima gdje postoji povećana opasnost od zaplitanja. Kada postoji opasnost od nastupa panike treba zaustaviti aktivnost i kontrolirati disanje te riješiti problem. Morska bolest može nastati na brodu kod dolaska na mjesto ronjenja. Naravno najbolja je prevencija. Sindrom panike je osjećaj nelagode ili straha uzrokuje ubrzano disanje. PROBLEMI VEZANI UZ RONJENJE Najčešći problemi vezani uz ronjenje: Grčevi su problemi s cirkulacijom faktori koji utječu na dobivanje grča su netreniranost . Ljudi se na to s vremenom priviknu. U realnoj situaciji nije imalo jednostavno. U slučaju da se zapušete signalizirajte partneru prekinite fizičku aktivnost te se smirite. Disorjentacija nastaje u uvjetima smanjene vidljivosti da bi se izbjegla koristite kompas. bratsko disanje. Ključ sprječavanja panike je kontrola disanja POMOĆ I SPAŠAVANJE 37 . ESA ).

dati dva udaha. te roniti u skladu sa njima. te ih otpremiti u rekompresijsku komoru. Postupci u slučaju hitnoće moraju se obavljati redom a to znači poslati po pomoć. Pušenje. prihvatljiva alternativa je plivanje sa ABC opremom. te jer je ronjenje fizički zahtjevna aktivnost. poštovati pravila za sigurnost ronjenja i uvijek biti dovoljno obučen i opremljen. U mnogim stvarima žene su bolji ronioci od muškaraca Dobre navike ronioca uključuju pravilnu prehranu te adekvatan odmor. Svi ronioci bi trebali savladati tehnike prve pomoći. precjenjivanje sposobnosti. krvarenja te šok. davati mu 100% kisik te ga transportirati u rekompresijsku komoru . ronjenje u opasnim uvjetima. Da bi ih spriječili moramo znati svoje granice. 38 . Kod povreda povezanih sa tlakom a koje su specifične za ronjenje treba unesrećenog staviti na leđa ili lijevi bok. Spašavanje ako je ronilac u nesvijesti moramo mu uspostaviti plovnost i odmah izroniti. Zapamtite budite zdravi. Pet glavnih područja prve pomoći su : prestanak disanja i cirkulacije. Žene bi trebale izbjegavati ronjenje za vrijeme mjesečnice. Signalizirati da se radi o hitnoći te početi sa reanimacijom. Održavajte fizičku spremnost potrebnu za sigurno ronjenje. ako se ne osjećaju dobro a ronjenje za vrijeme trudnoće treba izbjegavati. opijanje. bolnice itd. Zatim jedan udah svakih pet sekundi. krvarenja. povrede vezane uz tlak te povrede izazvane opasnim morskim životinjama. Roniti samo u dobrim uvjetima. Zapamtite svi bi ronioci trebali biti pripremljeni za pružanje prve pomoći. Procedure za davanje umjetnog disanja u vodi su : otvoriti i provjeriti dišne putove.Uzroci ronilačkih udesa su prekoračenje vlastitih ograničenja. te im dalje pomognite ako je potrebno. te korištenje droga prije ronjenja treba apsolutno izbjegavati. nepravilna opremljenost ili nedostatna opremljenost ili obuka i ronjenje pod utjecajem alkohola ili droge. reanimacije i tehnike spašavanja. te ga treba raditi svake dvije godine. očistiti usnu šupljinu dati dva inicijalna udaha usta na usta ili nos na usta. šok. Osim ovoga moramo imati podatke koga alarmirati. Svake dvije godine napravite zdravstveni pregled. te bi trebali posjedovati opremu za prvu pomoć te koga alarmirati ako je potrebno. očistiti usnu šupljinu. dogovoriti evakuaciju. PRVA POMOĆ I PROCEDURE U SLUČAJU HITNOĆE Prva pomoć i procedure u slučaju hitnoće prije svega zahtijeva pripremu i vježbanje te oprema za prvu pomoć. Žene ne bi trebale roniti za vrijeme mjesečnice ako se loše osjećaju. Osobe sa povredama izazvanim tlakom treba se davati kisik. alkohol te droge. ronilački udesi se mogu spriječiti. Da bi bili što bolje pripremljeni za spašavanje najbolje je proći dodatnu obuku iz prve pomoći i reanimacije te tehnika spašavanja u ronjenju (Rescue Diver) Kod spašavanja treba roniocu pomoći da uspostavi pozitivnu plovnost te mu pomoći da se odmori i uspostavi normalno disanje. Ronilac u nesvijesti se mora što prije dopremiti na površinu. Treba biti spreman za pružanje prve pomoći kod ronilačkih udesa ZDRAVLJE I TJELESNA SPREMNOST Dobro zdravstveno stanje je bitno zbog promjena u tlaku. otvoriti i provjeriti dišne putova. Navike koje bi trebalo izbjegavati 12 sati prije ronjenja su pušenje. kršenje pravila za sigurnost ronjenja. Zapamtite. saslušati partnera unesrećenog. utvrditi identitet. Moramo transportirati unesrećenog te mu istovremeno davati umjetno disanje što nije nimalo lagano. Moramo primijeniti umjetno disanje u vodi što uključuje. Kada je roniocu potrebna pomoć. zadužiti nekoga da bilježi sve podatke te otpratiti unesrećenog do komore. Tjelesna spremnost je sposobnost da ispunite zahtjeve aktivnosti a najbolji način da budete spremni za ronjenje je da često ronite. davati svakih pet sekundi 1 udah usta na usta ili nos na usta dok unesrećenog transportirate nastaviti sa umjetnim disanjem. Liječnički pregled je obvezatan. te kada su u drugom stanju. prvo uspostavite pozitivnu plovnost. Glavna područja prve pomoći prestanak disanja ili cirkulacije. neka se odmore i smire disanje. Ako je potrebno vuči umornog ronioca do obale ili broda.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful