Scuba Diver - Skripta za teaj

Samo za internu upotrebu.

Predgovor Ova skripta namijenjena je svim polaznicima NAUI poetnog teaja ronjenja. * U njoj se nalaze osnovni podaci koje ete zajedno sa instruktorom proi za vrijeme teaja. Skripta se sastoji od 6 poglavlja, te dodatka sa popisom i objanjenjem vanih pojmova. Svako poglavlje obrauje jednu nastavnu jedinicu. Skripta predstavlja samo mali okvir i poetak vaeg otkrivanja jednog novog, i za nas, ljude, kopnena bia, potpuno drugaijeg, svijeta. Imajte na umu da stalno treba uiti, jer svijet se konstantno mijenja. Podatke ete pronai na Internetu, knjigama o ronjenju, asopisima, . Ako imate nove ideje, zamisli, pitanja, javite nam se. Znanje je mo , a glavni moto NAUI-a je Znanjem do sigurnosti . Pa stoga idemo uiti. to je NAUI ? NAUI je skraenica za National Associtation of Underwater Instructors meunarodna udruga ronilakih instruktora. NAUI je osnovan 1959 godine SAD-u te je najstarija amerika asocijacija. NAUI je neprofitno udruenje ronilakih instruktora Osnovni cilj je obuka, putem kvalitetnih teajeva i programa, za ronjenje u sigurnosti. Da bi postigao zacrtane ciljeve NAUI priprema i organizira profesionalne teajeve i odreuje minimalne standarde za svaki teaj, razvija programe i proizvode koji pomau profesionalcima pri poduavanju i nadziranju ronilakih aktivnosti. Glavni moto NAUI-a je VEA SIGURNOSTI RONJENJA KROZ OBRAZOVANJE Prvi instruktorski teaj je odran 1960 g. u Hustonu (Texas). 1972 g. NAUI postaje lan tehnike komisije CMAS-a. 1985 g. istupa iz CMAS-a jer je CMAS htio ograniiti njegovo djelovanje samo na podruje SAD-a. Istovremeno se osniva NAUI International. S godinama otvaraju se regionalni centri u cijelom svijetu koji pripremaju i prevode didaktike materijale. 1996 g. kao posljedica svoje sveprisutnosti u cijelom svijetu NAUI mijenja ime u NAUI WORLDWIDE. U Europi NAUI ima sjedite u Nizozemskoj, od kuda e doi i vae ronilake iskaznice. Godine 2007-e NAUI je svoje programe certificirao te kao takav uveo ISO standard te CE norme za teajeve. NAUI uvodi i novi moto NAUI Just Dive! NAUI sudjeluje u mnogim programima diljem svijeta za ouvanje okolia i zatitu flore i faune. Na kraju NAUI je jedno od prvih udruenja koje je odobrilo upotrebu mjeavina i rebreathera. NAUI U SVIJETU Nakon to je 1959 g. NAUI osnovana 1968 g. otvara prvi service centar izvan SAD-a u Japanu. Tokom posljednjih trideset godina NAUI otvara podrune centre u vie od 25 drava. U svrhu lakeg poslovanja NAUI otvara servis centre za pojedine dijelove svijeta, te za pojedine drave imenuje Repesentative koji su spona izmeu lanova i glavnog ureda. RONJENJE Ronjenje je jedinstven sport. I podvodnom svijetu moete promatrati jedinstvenu ljepotu riba koje plivaju oko ivopisnih koraljnih grebena, uivati u plivanju s dupinima ili kitovima. Kao ronilac moete vidjeti povijest, otkriti potopljena blaga i brodove. Ronjenje je sport koji moete prakticirati svugdje u svijetu. Od hladnih voda Norveke do koraljnih grebena u tropskim morima. Da biste ronili ne trebate biti strunjak. Moete uivati u uzbuenjima koje prua ronjenje kad zavrite teaj Scuba Diver.

NAPREDNI TEAJEVI (ADVANCED SCUBA DIVER) AJEVI Postoje i napredni teajevi koji vam omoguiti da steknete neka nova saznanja o ronjenju, no ajevi e iti ovaj teaj Scuba diver je prva stepenica u ronjenju i omogu uje Vam da ronite na ve ver omoguuje veini ronilakih pozicija u svijetu. Ronilaka oprema izgleda komplicirano i glomazno no vrlo je jednostavna za ka upotrebu. Kao i automobil, nije potrebno znati kako radi da biste se njime vozili Nakon prvog vozili. teaja mogue je ODMAH upisati napredni te aj ronjenja(ne treba vam odre e teaj odreen broj ronjenja) TO JE RONJENJE? Roni se s zrakom komprimiranim u ronila ronilakoj boci koja se nosi na leima. Zrak dobivamo preko ima. regulatora koji smanjuje pritisak boce na pritisak okolne vode. Osim ronjenja sa ronila ronilakim aparatom moemo roniti i na dah. To je ronjenje bez ikakvih ronila ronilakih aparata za disanje. ronila Jednostavno zadrite dah i zaronite pod vodu. Osnovni cilj ovog teaja je ronjenje sa ronila teaja ronilakim aparatom no va instruktor uit e vas i ronjenju na dah. Osim sa zrakom sportski ronioci koriste i it e Nitrox (EANx) koji je mjeavina zraka i kisika (Kisik=24 do 40%) OPASNOSTI VEZANE UZ RONJENJE Naravno u svakoj avanturi postoji uvijek doza rizika, i to morate razumje prije nego postanete razumjeti ronioci.U veini sluajeva ronjenje je jednostavan i zabavan sport. Ponekad ronjenje moe biti ajeva stresno kao kod ronjenja u strujama, po velikim valovima ili u jako hladnoj vodi. Prije samog teaja morate popuniti karton s povijesti bolesti. Obavezan je lije aja bolesti. lijeniki pregled. Najvea opasnost je da moete doivjeti ronila a ronilaku nesreu ili poginuti pod vodom ili na povrini. u Iako se to vrlo rijetko dogaa treba znati da rizik postoji. a Kao ronilac morate znati taj rizik i preuzeti odgovornost za vlastite postupke. odgovornost Ova skripta objanjava svaku vrstu rizika povezanu s ronjenjem. Ako ste maloljetni vai roditelji takoer moraju biti upoznati s opasnostima ronjenja. Oni vam moraju potpisati odobrenje. er OBAVEZE POLAZNIKA TEAJA AJA Kao polaznik morate prisustvovati svim teorijskim i prakti nim lekcijama. Ako koju lekciju propustite te praktinim dogovorite se s instruktorom kad ete je nadoknaditi. Morate znati primijeniti nau ete naueno u praktinom ronjenju. Prva ronjenja ete zapoeti u bazenu ili zatvorenoj vodi. Nakon to ste nau vjebe va instruktor eti Nakon nauili e vas odvesti na ronjenje u otvorene vode. e Prije nego dobijete ronilaku iskaznicu morate s uspjehom zavriti teorijski i prakti ku praktini dio teaja. TO JE RONILAKA ISKAZNICA KA Ronilaki teajevi NAUI verificirani su u Hrvatskoj od ministarstva kulture i sporta. ajevi NAUI ronilaka iskaznica priznata je u cijelom svijetu. Za sve ronila ke te ka ronilake teajeve postoje standardi kojih se instruktori moraju pridravati i koje vi morate zadovoljiti da biste zavrili te teaj. Sa ronilakom iskaznicom moi ete kupiti dozvolu za ronjenje, napuniti boce, iznajmiti opremu. i ete

RONILAKA OPREMA Ubrzani razvoj ronilake opreme nakon drugog svjetskog rata pribliio je ronjenje svima. Veliki korak u razvoju ronjenja omoguio je prvi jednostupanjski regulator koji su konstruirali Gagnan i Cousteauo. Krajem ezdesetih godina konstruiran je prvi dvostupanjski regulatori a kasnije i kompenzatori plovnosti, ronilaki kompjuteri Te time ronjenje postaje dostupno svima. Pravilan odabir ronilake opreme je bitan za ugodno ronjenje. Loe odabrana maska ili peraje mogu vam pokvariti ronjenje. U ovom poglavlju govoriti emo o karakteristikama koje morate imati na umu pri pravilnom odabiru ronilake opreme, konana odluka ipak ostaje na vama. U poglavlju o ronilakoj opremi uit emo o upotrebi ronilake opreme, o odravanju i odabiru ronilake opreme. Rei emo koji su najee greke i zablude pri odabiru i odravanju opreme. Ovo poglavlje podijeljeno je u tri dijela: ABC oprema, osnovna oprema za ronjenje s ronilakim aparatima i dodatna oprema. ABC OPREMA Kad kaemo ABC oprema mislimo na masku, peraje i disalicu. Dakle oprema koja nam slui za ronjenje, kao i za ronjenje na dah. Osim ovoga u proirenom smislu mislimo i na dodatke kao to su kapuljaa, izmice i rukavice. MASKE Maska je namijenjena da omogui gledanje pod vodom, stvarajui zrani prostor ispred oiju ( otra, jasna podvodna slika ). Postoje vie tipova maski neke imaju i nepovratne ventile. Naoale za plivanje neprihvatljive su, zbog nemogunosti izjednaavanja tlaka. Maske koje su pogodne za ronjenje moraju imati sigurnosna stakla(tempereted), prilagodljiv remen, obrazinu koja dobro brtvi, segment za nos s kojim je lako kompenzirati, te prije svega da odgovara licu te da je udobna. Materijali od koji se proizvode su guma ili silikon (obrazina) s tim da je silikon trajniji pa je skoro istisnuo gumu. Silikon moe biti proziran ili crn, izbor je individualan. to se tie vidnog polja neke maske imaju poveano vidno polje to je korisno ali ako imaju bona stakla slika u njima je iskrivljena zbog loma svijetlosti. Volumen maske ovisi svrsi za koju slui, maske malog volumena koriste se za ronjenje na dah. Takoer svi vei proizvoai proizvode maske u koje je mogue ugraditi dioptrijska stakla. Kod izbora najvanije je da vam maska odgovara tj. brtvi, zato ju treba isprobati prilikom kupnje. Njega i odravanje maske je jednostavna poslije ronjenja opere se u slatkoj vodi i spremi najbolje u originalnu kutiju. Masku ne treba izlagati direktnoj sunevoj svijetlosti . Zapamtite izbor tipa maske je individualna stvar, najvanije karakteristike su da odgovara obliku lica, te da je udobna, maska koja odgovara obliku lica zalijepit e se im ju prislonite na lice sa zabaenom glavom u nazad. Pravilnom brigom produit ete vijek trajanja, te sprijeiti lomljenje

DISALICE Disalice slue da bi se prilikom plivanja sauvala energija, te da se ne troi zrak iz boce. To jest da moemo plivati s pogledom pod vodu. Disalica spada u obaveznu opremu jedan od razloga za to je to to se tijekom ronjena mogu promijeniti vremenski uvjeti pa se desi da ronilac izronu u uzburkano more. U takvim uvjetima disalica moe biti presudna za siguran izlaz iz mora. Dva su osnovna tipa sa i bez ventila za pranjenje. Mogu biti jednostavne, anatomske s rebrastim fleksibilnim crijevom itd. Karakteristike koje moraju zadovoljavati su: dovoljno velik promjer (2 cm), maksimalna duina 30 35 cm, da je minimalno savinuta zbog otpora disanja i naravno da je udobna i da odgovara. Materijali koji se koriste za usnike su guma i silikon a cijev je od plastike. Disalice s ventilom za pranjenje su skuplje i manje trajnosti ali ih je lake isprazniti. Na disalice se mogu montirati i anatomski usnici. Dobra je praksa da disalica ima reflektirajuu traku na vrhu ili traku jarke boje da bi nas sudionici u vodenom prometu vidjeli. Izbor dsalice ukljuuje isprobavanje da li odgovara. Kada je disalica na mjestu ronilac bi se trebao osjeati ugodno, bez da ga ulja, stiska i slino. Disalica se stavlja se na lijevu stranu maske razlog za to je montiranje regulatora na desnu stranu. Drali disalice mogu biti takvi da disalicu lako skinemo. Odravanje ukljuuje: ispiranje u slatkoj vodi nakon uporabe te uvanje od sunca. Zapamtite: disalice su potrebne da bi se uvala energija prilikom plivanja, te zrak iz boce. Tip disalice je stvar individualnog izbora, ali disalice sa napravama za zatvaranje su neprihvatljive. Najvanije karakteristike su udobnost i da odgovara, disalica se privruje na lijevu stranu maske. PERAJE Peraje su namijenjene da omoguuju velikim miiima nogu da se koriste za propulziju samim time moemo bre plivati a ujedno nam oslobaaju ruke za ostale namjene. Postoje dva osnovna tipa: s otvorenom petom (kao na slici) koje se vie koriste kod ronjenja s bocama dok se peraje sa zatvorenom petom vie koriste za ronjenje na dah. Peraje se razlikuju po veliini i tvrdoi lista. to je list tvri i dui to su peraje bre ali je vei otpor pa se i miii nogu jae umaraju te esto dolazi do greva, pogotovo kod netreniranih ronilaca (poetnika). Materijali od kojih se proizvode osim silikona koji je najzastupljeniji proizvode se i od grafita, plastike, kompozitivnih materijala te gume. Kod peraja kao i kod sve ostale opreme najvanije je da vam odgovara i da je udobna. Takoer nije nevano da vam se oprema svia. Kod izbora treba izabrati tip koji odgovara podruju ronjenja te izabrati duinu i tvrdou lista prema snazi nogu. Ako se nose izmice, veliina se treba odabrati prema tome. Odravanje ukljuuje ispiranje u slatkoj vodi poslije uporabe, uvanje od sunca te pravilno spremanje. Treba paziti da list peraja nije savinut due vrijeme jer moe doi do deformacija, posebno kod dueg odlaganja. Zapamtiti treba da tip peraja koje se koriste ovisi o lokalnim uvjetima ronjenja. Da pet primarnih faktora koje treba uzeti u obzir prilikom odabira peraja su : tip, da li odgovaraju, udobnost, veliina lista te tvrdoa lista. Osim maske, disalice i peraja prilikom ronjenja na dah, ako je potrebno koristimo i ronilako odijelo, te pojas sa utezima, no, pa i kompenzator plovnosti za ronjenje na dah.

RONILAKA ODIJELA Odijela su namjena da bi osigurala zatitu od povreda te da sprijee gubitak tjelesne temperature. Dva su osnovna tipa ronilakih odijela a to su mokro i suho ronilakog odijela. Kod nas je ea upotreba mokrih odijela zbog uvjeta u moru te jednim djelom zbog cijene. Za ronjenje u suhom odijelu potrebna je dodatna obuka. Mokra odijela izraena su od neoprena a razlikuju se po debljini i to od 10 do 3mm. Neopren ja materijal koji je napravljen od gume i zraka, tonije to je guma koja u sebi ima mjehurie zraka. Debljina odijela ovisi o stupnju termike zatite tj. o temperaturi vode u kojoj se roni. U tropskim morima koriste se odijela napravljena od likre ili neoprena debljine 0.5mm ta odjela vie su zatita od arnjaka i mehanikih ozljeda nego termika zatita. Krojevi su vrlo razliiti tako da postoje jednodijelna , dvodijelna te razne kombinacije. Zipovi nam omoguavaju lake oblaenje i skidanje odijela ali na mjestima gdje se nalaze proputaju vodu pa nas hlade. Kroj odijela mora biti udoban, problem nastaje kod kupnje odijela jer je teko isprobati odijelo u duanu. Rjeenje za to je, da prije kupnje probate to vei broj modela te pamtite veliine koji vam odgovaraju za pojedine proizvoae. Suha odjela kompliciranija su ali imaju bolju termiku zatitu, posebno na veim dubinama. Poto su suha moramo ih dopunjavati sa zrakom kako poveavamo dubinu te prazniti tijekom izrona, to se radi preko ventila za upuhivanje i ispuhivanje. To zahtijeva odreenu vjetinu i znanje za pravilnu upotrebu, to znanje stjee se na NAUI teaju specijalnosti suho odijelo. Ta odjela imaju vodonepropusne zatvarae koje je potrebno mazati s voskom. Kod upotrebe suhog odijela neophodna su i prikladna pododjela. Termika zatita ovisi teini pododjela moemo (mjeri se u gramima). U dodatnu opremu spadaju: kapuljae, izmice i rukavice a namjena im je ista kao i odijelima. Kapuljae su standardne, za hladnu vodu, za suho dojelo I kao dodatna opcija. Napravljene su od neoprena. Rukavice slue kao termika i mehanika zatita bitno je da u njima moete normalno baratati svom ronilakom opremom kao i bez njih . izmice nam omoguavaju lake i sigurnije hodanje kopnom te lake ulaske te izlaske iz vode ujedno su i termika zatita. Izbor odijela prvenstveno ovisi prvenstveno o temperaturi vode u kojoj e se roniti. Mokra odijela moraju vam odgovarati kao druga koa. Kod nas u hrvatskoj najea su dvodijelna odijela debljine 5mm Odravanje ronilakog odijela sastoji se od toga da ga treba isprati u slatkoj vodi nakon uporabe, uvati na hladnom mjestu, podmazivati zipove te izvriti popravke to prije. Zapamtite da ronilaka odijela sprjeavaju prevelik gubitak tjelesne temperature, te povrede. Mogu biti suha ili mokra, ali za ronjenja sa suhim odijelom mora se proi specijalistika obuka . Kapuljae, izmice i rukavice slue da sprijee gubitak tjelesne topline, te povrede. Rukavice bi uvijek trebalo nositi. Za odijela se treba brinuti kao i za ostalu ronilaku opremu, ne zaboravite podmazivati zipove.

SISTEM UTEGA Utezi su namijenjeni bi neutralizirali pozitivnu plovnost ronioca, koju ronilac ima prvenstveno zahvaljujui odijelu. Neoprensko odijelo u samom materijalu sadri zrak a suho ga ima kao izolacijski sloj. Tipovi utega su odvojeni koji se nalazi na pojasu ili integrirani u kompenzator plovnost. sa brzim Utezi moraju imati kopu otkopavanjem (oslobaanje u hitnoi ), kako na pojasu tako i u konpenzatoru plovnosti. Tipovi utega su, standardni olovni odljevi osim ovih mogu biti i okrugli ili zakrivljeni radi udobnijeg noenja. Postoje i utezi koji su punjeni samom, koji pruaju vei komfor. Kod pojaseva s utezima bitna je i kompenzacija koja je potrebna jer se odijelo tanji poveanjem dubine na kojoj ronimo( stiskanje mjehuria zraka u neoprenu) Kod izbora treba imati na umu da se elastini pojasevi koji automatski kompenziraju smanjenje obujma struka kako se tlak poveava, preporuuju se za ronjenje sa debljim odijelima ( kada se roni u hladnoj vodi ) . Kod nas se najvie koriste obini na platnenom remenu sa inox kopom. Nakon ronjenja dovoljno ih je isprati . Treba paziti da su krajevi pojasa kompaktni tj. da nisu raspucani. Radi vlastite sigurnosti prilagodite duinu tako da kraj pojasa bude slobodan, ne stavljajte slobodni kraj pojasa pod KPL ili zategnuti dio pojasa, mora slobodno visiti radi lakeg oslobaanja u sluaju hitnoe. Poeljno je da koristite osigurae olova na slobodnom kraju pojasa kako olova ne bi iscurila, kopa se treba otkopavati u desno. Pojas mora biti slobodan, da ga u sluaju potrebe moete lako pronai i odbaciti. Ne ronite sa previe olova, iskusni ronioci trude se nositi to manje olova. Razlog tome je da moraju manje koristiti kompenzator plovnosti a i manje se optereuje kima. Iz navedenih razloga lake im je roniti, manje se umaraju te troe manje zraka. Zapamtite da je namjena sustava utega je da djeluje kao protutea pozitivnoj plovnosti koju vam daje ostala oprema. Da sistem utega moe biti odvojen ili integriran. A najvanija karakteristika je da ima brzo oslobaajuu kopu. Pravilno namjestite pojas, koristite desni sistem za otkapanje, drite olova tako da ih uvijek lako moete odbaciti, ne koristite previe olova Kako odrediti dovoljnu koliinu olova ? Jednostavno morate probati. Utezi su pravilno izbalansirani ako s njima i svom opremom u vodi s punim pluima plivate a praznim tonete. Tako ete s polupunim pluima lebdjeti tj. biti ete neutralni. Takvo stanje jo nazivamo neutralna plovnost.

RONILAKE BOCE Ronilake boce slue da bi veliki volumen zraka stavili na malo prostora koji je pogodan za noenje pod vodu. Takoer su namijenjene da se komprimirani zrak sigurno uva na visokom tlaku Dva su osnovna tipa aluminijske i eline. Takoer mogu biti i karbonske koje su rijetke unato mnogim prednostima. Razlog za to je cijena. Razlikujemo ih po veliini najee su one od 10,12, 15 i 18 litara. To znai da je unutarnji volumen boce npr. 12 litara. Takoer su razlike u radnom pritisku, tako postoje boce koje se mogu maksimalno puniti do 200, 232, te 300 bara tlaka. elina boca takoer ima plastinu stopu koja slui za zatitu dna boce te omoguuje boci da stoji uspravno. Mnoge boce imaju i zatitnu mreicu koja slui kao mehanika zatita boje i zatitnog premaza. Oznake na bocama moraju imati , radi tak, volumen, materijal, teinu te datum A-testa ili datum proizvodnje(za nove boce). Osim ovih informacija mogu imati i serijski broj, ime proizvoaa, serija itd. Izbor ovisi o vrsti ronjenja kojom se elite baviti te osobnom potronjom zraka. Za sportska ronjenja kod nas najee se upotrebljava 15litarska elina boca s radnim tlakom od 200bara. Odravanje i uvanje boce sastoji se od ispiranja u slatkoj vodi nakon koritenja, te redovitog vizualni pregled(jednom godinje). Hidrostatski test radi se svake tri godine za eline i svake dvije za aluminijske boce on se radi prilikom A-testiranja a propisan je zakonom. Kod odlaganja boca na due vrijeme potrebno je u boci ostaviti 20 do 30 bara da ne doe do ulaska vlage i posljedica koje iz toga proizlaze. Kada rukujemo s bocama treba paziti da boce ne lupaju po podu ili meusobno da ne doe do oteenja iz istog razloga ih nikada ne ostavljamo uspravne. Kod transporta boce trebaju biti dobro uvrene i ne smiju biti izloene direktnom sunevom svijetlu zbog zagrijavanja i poveanja tlak u njima. Treba rei da je u E. U. zabranjen transport punih boca u osobnom automobilu. Zapamtite da postoje razliiti tipovi i veliine boca za razne potrebe. Dva osnovna tipa ronilakih boca su eline i aluminijske. Uobiajene veliine su 10, 12, 15 i 18 litara, a uobiajeni radni tlakovi su 200 i 232 bara. Ronilake boce treba jednom godinje vizualno testirati, a hidrostatski svake ti godine. Sa bocama treba paljivo rukovati, ne ostavljati ih u uspravnom poloaju, osigurati ih za vrijeme transporta, te ostaviti 30-tak bara u boci kada se ne koriste due vrijeme.

VENTILI BOCA Ventili boca slue tome da omogue ili zaustave protok zraka iz ronilake boce. Osnovni tipovi su K ventil , jednostavni ventil kakvi se nalaze na gornjoj slici te J ventil odnosno ventil sa rezervom. On se danas sve manje koristi jer je kompliciraniji i skuplji a njegova upotreba gubi na vanosti upotrebom manometra koji je obavezan dio svake opreme. Ventil ima na kraju navoja cjevicu duine oko 8 cm kroz koju zrak izlazi iz boce a namjena joj je da sprijei ulazak neistoe u ventil prilikom okretanja naglavake. Osim toga na navoju ima rupicu koja slui da kroz nju izlazi zrak u sluaju da netko odvre bocu koja je pod tlakom te tako upozori da je boca pod tlakom. Savjeti za odravanje i uvanje ukljuuju, ne koristite suvie snage kod otvaranja i zatvaranja, isperite u slatkoj vodi poslije koritenja, sprijeite oteenja pravilnim rukovanjem i spremanjem . Servisirati i ventile prilikom testiranja boca a ako se teko otvaraju ili zatvaraju servisirati ih odmah. Ne pokuavajte sami napraviti servis to morate prepustiti ovlatenom serviseru. Zapamtiti da ventili mogu biti J tip ( sa rezervom ) ili K ( bez rezerve ), ventil ima tijelo (cjevicu) koja spreavaju ulazak neistoe u ventil. Prilikom servisa boca treba pregledati i ventile, ili ako se teko otvaraju i zatvaraju ili ako nedostaje sigurnosni prsten.Brtva koja se nalazi izmeu regulatora i ventila naziva se O-ring. Tipovi prikljuaka su DIN i INT (na slici) danas su sve zastupljeniji DIN-ski radi svoje vee pouzdanosti. Takoer Din-ski mogu biti namijenjeni za tlakove do 300bara a INT do max 232 bara. KONPENZATORI PLOVNOSTI Glavna namjena kompenzatora plovnosti je da omogue da ronilac na povrini postigne pozitivnu plovnost te jo vanija da pod vodom moe odravati neutralnu plovnost Tri su osnovna tipa okovratnik koji se danas vie i ne koristi te tehniki KPL te model jacket Svaki konpenzatror plovnosti mora imati sigurnosni ventil koji je u biti prekotlani ventil a slui da u sluaju prenapuhavanja kompenzatora ne doe do njegovog pucanja. Deflator koji ima veliki promjer, te da je prikopan na ramenu, radi lakeg pranjenja. Usnik sa nepovratnim ventilom koji je montiran na deflatoru. Za punjenje nam slui niskotlani inflator. Naravno daje bitno da je odgovarajue veliine. Opcionalno moe imati depove,

integrirane utege te rezervni regulator na inflatoru. Skuplji modeli imaju i bocu od 0,5l za punjenje .Da bi znamo odabrati konpenzator najbolje je probati to vie veliina i modela raznih proizvoaa .Briga i odravanje :nakon svake uporabe isprati ga iznutra i izvana slatkom vodom a sve popravke treba napraviti ovlateni serviser Zapamtite da je namjena KPL-a je da omogui pozitivnu plovnost na povrini te neutralnu pod vodom. Tri osnovna tipa KPL-a su : okovratnik, tehniki KPL, i jacket. Najvanija karakteristika KPL-a je odgovarajua veliina. Druge poeljne karakteristike ukljuuju niskotlani inflator, dovoljno iroko crijevo deflatora, usni inflator sa nepovratnim ventilom, te sigurnosni ventil.

REGULATORI

Drugi stupanj

Prvi stupanj DIN

Regulator INT

Regulatori slue da roniocu daju zrak na zahtjev pod istim tlakom kao to je tlak okoline koja ga okruuju. U komplet koji nazivamo regulator ulaze prvi stupanj, niskotlano crijevo, drugi stupanj, stremen(INT) ili vijak(DIN). Na svakom regulatoru u ronilakom kompletu se nalaze jo i visokotlano crijevo te manometar odnosno konzola te niskotlano crijevo koje se prikljuuje na inflator. Odvojeni drugi stupanj ( octopus ) spajamo s niskotlanim crijevom na prvi stupanj. Poeljna karakteristika je lakoa disanja ( najvanije ) a to se prikljuaka tie prednost treba dati DIN-skim ispred INT prikljuaka. Razlog za to je da su DIN. Sigurniji prilikom udaraca pod vodom te da se rabe do veeg radnog tlaka (300bara). Kod izbora najvanije je izabrati regulator sa malim otporom prilikom disanja. Princip rada regulatora prvi stupanj regulatora sputa tlak zraka u boci na +10 bara tlaka okoline, zatim se taj zrak prenosi niskotlanim crijevom do drugog stupnja u kojem se tlak od +10 sputa na tlak okoline.

10

Shematski prikazi rada prvog i drugog stupnja. Kod ispiranja regulatora nakon ronjenja u slatkoj vodi , bolje je potopiti ga nego tuirati. Voda ne smije ui u prvi stupanj, zato se ne smije ispuni gumb drat pritisnut, odmah nakon to se regulator montira na bocu, treba otvoriti ventil boce osim toga im ste skinuli regulator sa boce, treba staviti zatitnu kapu. Kod koritenja treba izbjegavati savijanja crijeva, koristiti zatitu za crijevo, regulator redovito servisirati u ovlatenom servisu najmanje svakih godinu dana, ili im se pojavi problem. Ne podmazivanje regulatora Zapamtiti da je namjena regulatora je da dovede zrak na zahtjev, i to pod ambijentalnim tlakom. Regulator se sastoji od prvog stupnja, niskotlanog crijeva te drugog stupnja. Osim ovih dijelova poeljni prikljuci ukljuuju : manometar, niskotlano crijevo KPL-a, i odvojeni drugi stupanj ( octopus ). Kod odabira najvaniji kriterij je lakoa disanja. Procedure odravanja ukljuuju pravilo pranje, paziti da voda ne ue u prvi stupanj, paziti da se crijeva ne otete, te redovito servisirati regulator u ovlatenom servisu. Ako je ispuni ventil drugog stupnja pritisnut prilikom pranja regulatora, voda moe u prvi stupnja kroz niskotlano crijevo

11

INSTRUMENTI

Instrumenti, etiri su instrumenta koji su neophodni za ronjenje u otvorenim vodama. Dubinomjere moemo podijeliti na dva osnovna tipa , analogni i digitalni. Analogni su sigurniji (nema elektronike) ali su digitalni daleko precizniji( 0.1m) Tonost instrumenata trebala bi biti 0.1% odstupanja ali kod analognih je esto loije. to se tie odravanja treba izbjegavati udarce te ih oprati poslije svakog ronjenja. Treba rei da dubinomjeri mjere tlak a pokazuju dubinu, to rade na vie principa(otvorena burdonova cijev, zatvorena burdonova cijev, uljni , membranski i kapilarni koji se koriste za ronjenja na veim nadmorskim visinama). Dubinomjeri osim kazaljke za dubinu imaju i kazaljku za maksimalnu dubinu, nju nakon svakog ronjenja treba vratiti na nulu. Manometar slui oitavanju tlaka zraka u boci. Na taj nain pokazuje nam kolika nam je autonomija pod vodom a to je od izuzetne vanosti za sigurnost ronjenja. Takoer mogu biti digitalni i analogni. Odravanje im je isto kao i za dubinomjere. Panja kod rukovanja s manometrom, ne postoji nikakva zatita od prskanja stakla manometra. Stoga ga prilikom otvaranja boce okrenite od sebe. Podvodni satovi slue za mjerenje vremena provedenog pod vodom. Analogni se prepoznaju po pokretnom prstenu (kronometar) a digitalni esto imaju i dubinomjer. Oznake koje nam govore da je sat napravljen za ronjenje su 100m,200m ili NDL(no depth limit), veina takvih satova boljih proizvoaa imaju u broj A-testa na tlak. Kod baterijskih kod promjene baterije treba zamijeniti O-ring, te ga testirati (kod ovlatenog servisera). Nakon ronjenja obavezno oprati. Kompas koristimo kao pomo pri podvodnoj navigaciji a neophodan je za ronjenje u mutnim vodama (jezera). Kod upotrebe kompasa treba paziti na poloaj tijela i dranje kompasa, tijelo i kompas nam moraju biti u istoj liniji. Kad ronimo s kompasom gledamo u kompas i preko njega u smjeru ronjenja. Osnovni dijelovi ronilakog kompasa su , kuite ispunjeno tekuinom, pokretni disk(on pokazuje sjever) , skala sa stupnjevima na kuitu koja se moe pomicati. Kompas pokazuje magnetski sjever koji se razlikuje od pravog. Odstupanja od toga mogu biti iz dva razloga jedan je magnetska varijacija a to su nepravilnosti u zemljinom magnetskom polju. Drugi tip odstupanja puno je znaajniji za ronjenje a naziva se devijacija koju moe uzrokovati metalni predmet u blizini kompasa. Poeljno je da je kompas to tanji a da se disk to tee zaglavljuje s obzirom na nagib. Konzola je u biti instrument sainjen od vie instrumenata npr. manometar + dubinomjer,a moe se sastojati i od tri ili etiri instrumenta (kompas, termometar). U konzolu moe biti ukomponiran i ronilaki kompjuter. Zapamtite da su manometri su potreban i dragocjen dio opreme. etiri instrumenta koja se preporuuju su : manometar, dubinomjer, podvodni sat i kompas. Tonost ronilakih instrumenata moe se osigurati sa inicijalnim i periodikim provjerama instrumenata pod tlakom. Devijacija je iznos za koji se igla kompasa okrene od Sjevera, a zbog efekta metala koji se naao u blizini.

12

RONILAKI KOMPJUTERI Ronilaki kompjuter nam olakava ronjenje. Najve a vrijednost je u tome d Najvea da dozvoljava due vrijeme ronjenja zahvaljuju proraunu multi level ronjenja . zahvaljujui unu Kompjutor prikazuje podatke o dubini ( trenutnoj i maksimalnoj ) zatim pokazuje podatke o vremenu ( ronjenja i povrinskog intervala ),osigurava podatak o ukupnom vremenu ronjenja. Osim ovih podataka pokazuje ronjenja. podatak o brzini izrona te o letenju nakon ronjenja(No Flay Time). Zatim moe pokazivati podatke o potronji zraka a moe pokazivati podatke o grupi ponavljanja(saturaciji). Ima memoriju koja pohranjuje podatke o dubini i vremenu. Osnovni termini kod upotrebe su ceiling ( strop ) najmanja dubina do koje ronilac moe zaroniti a da ne do e do pojave formiranja mjehuri doe mjehuria i scrolling ( pretraivanje planiranje ronjenja) display na kojem se mogu o oitati maximalna vremena ronjenja za razne dubine, a pomau roniocu da napravi plan slijede slijedeeg ronjenja. Da biste znali roniti s kompjutorom morate poznavati procedure za pravilnu upotrebu a to su da svaki ronilac mora imati svoj kompjuter, ako kompjuter otkae, odmah prekinuti r ronjenje, ne roniti 24 sata prije ronjenja sa kompjuterom, nakon uporabe, neka radi 24 sata. Pridravajte se uputa proizvoaa a za sva ronjenje preko 12 metara napravite sigurnosni zastanak. Planirajte a multi level ronjenja. Zapamtite kompjuteri omoguavaju vie vremena za ronjenje, ali korisnik ih mora znati pravilno avaju koristiti Kompjuter daje mnotvo podataka, ali uvijek su potrebni i drugi instrumenti za pra praenje dubine i vremena. Procedure za koritenje kompjutera treba poznavati i koristiti LJNA OSTALA POELJNA OPREMA Ostala oprema u nju spada ronila ronilaki no namjena mu je sjei, rezati, mjeriti, kopati, otrgnuti. i, Tonije rabi se kao alat a ne kao oruje. Izbor ovisi o vaim potrebama. Ronila nije Ronilaka torba slui da se spremi i transportira oprema korisna je jer moemo svu opremu staviti na jedno mjesto. Tipovi od vrstog materijala od kojih su neke i nepromo ive to je korisno kad stavljamo mokru opremu u vrstog nepromoive auto te mreasta torba. Ronila bova upozorenje ostalim sudionicima u vodenom prometu da Ronilaka stalim se u tom podruju nalaze ronioci. Tipovi koje koristimo su plava alfa( me ju meunarodne vode ) i crveno bijela za unutarnje vode.

Rezervni dijelovi sprjeavaju da manji problemi sa opremom upropaste ronjenje, moete avaju opremom koristiti kupljeni set ili sam svoj majstor set. Ronilaka knjiica, sadri dragocjene podatke o , ronjenjima. Ona je dokumentacija iskustva a to je potrebno za daljnju obuku, te organizirana ronjenja. NAUI ronilake tablice se smatraju se dijelom opreme te treba ih nositi na sva ronjenja. ke Poeljna dodatna oprema nam ini ronjenje ljepim lakim i zanimljivijim a u nju spada, plo ini ploica za pisanje. Ronilaka lampa koja je korisna na svakom ronjenu te popis potrebna opreme koji nam pomae da ne zaboravljamo opremu. Prva pomo sastavni je dio opreme. Zapamtite da je ronilaki no alat je koristan za rezanje, kopanje, sje ki sjeenje, mjerenje, etc., te je potreban. Karakteristike ukljuuju veli inu, dizajn, materija, oblik otrice. Treba uvije biti otar, te uju veliinu, premazan uljem. Torba za opremu je potrebna za prijenos velike koli koliine opreme potrebne za koli ronjenje. Odlike ukljuuju veliinu, materijal, dizajn, zipove. Torba treba biti ista, a zipovi uju veliinu,
13

podmazani. Ronilaka bova poveava sigurnost ronjenja, jer upozorava da se u blizini nalaze ronioci, dobro je koristiti oba tipa zastave. Ronilaku knjiicu treba koristiti jer ona sadrava vrijedne podatke o ronjenjima, te je dokaz ronilakog iskustva. Komplet rezervnih dijelova moe spasiti ronjenje. NAUI ronilake tablice su dio opreme. Razliita dodatna oprema poveava sigurnost i uitak ronjenja. Komplet za prvu pomo je bitan dio opreme. OPREMA U SLUAJU HITNOE ALTERNATIVNI IZVORI ZRAKA POD VODOM Oprema u sluaju hitnoe osigurava alternativni izvor zraka u sluaju hitnoe te omogue davalac da za vrijeme dijeljenja zraka zadri regulator u ustima. Posebni drugi stupanj ( octopus ) je dodatni drugi stupanj koji se niskotlanim crijevom spaja s prvim stupnjem regulatora. Njegove su prednosti da malo kota, te se lagano koristi. Glavna mu je mana samo jedan izvor zraka(jedan ventil i prvi stupanj) te je vea vrijednost za primaoca nego za davaoca a moe i nekontrolirano isputati zrak ( free flow ). Kombinacija drugog stupnja i niskotlanog inflatora u biti to je octopus na inflatoru Prednost je da ima manje crijeva a mane su kao i oktopus, plus vie kota, te postoje posebne procedure za koritenje. spare air ( mala boica sa ugraenim regulatorom ), volumena oko 0,7l i radnog tlaka do 300bara. Prednost je u tome da je to odvojeni izvor zraka, korisna za oba partnera, nema curenja zraka. Mala koliina raspoloivog zraka te posebne procedure za koritenje glavne su joj mane. Poni boca u biti je jo jedna manja boca s regulatorom privrena na primarnu bocu ona je odvojeni i dovoljan izvor zraka te je korisna za oba partnera. Zbog teine, nezgrapnosti cijene rijetko se koristi. Odvojeni dodatni drugi regulator je najbolji i najsigurniji odabir alternativnog izvora zraka. Prednost mu je dodatni izvor zraka (ventil) a u sluaju curenja zraka moemo zatvoriti jedan od regulatora. Cijena nije previsoka a njegovim koritenjem se neznatno poveava ukupna koliina opreme. Zapamtite da oprema u sluaju hitnoe moe osigurati alternativni izvor zraka bez potrebe da davalac daje svoj glavni regulator. Postoji pet tipova posebni drugi stupanj, kombinacija drugog stupnja / niskotlanog inflatora, spare air, i poni boca. Prva dva su jednostavni sistemi, ali su ovisni o jednom izvoru zraka, dok su ostala dva sloenija te predstavljaju potpuno odvojene izvore zraka. Te odvojeni kompletni drugi stupanj. Oprema za sluaj hitnoe zahtijeva isto odravanje kao i sva ostala ronilaka oprema, ukljuujui i servisiranje.

14

FIZIKA DJELOVANJE VODE NA RONIOCA Nauit emo: Usporediti svojstva vode i zraka, te ukratko opisati uinke na ronioca uslijed promjena u slijedeim karakteristikama vode : gustoi, stlaivosti, viskozitetu, provoenju zvuka, topline i svjetlosti, te toplinskom kapacitetu Djelovanje vode na ronioca, voda je daleko gua od zraka (oko 800 puta). Recimo da je gustoa omjer teine i volumena. Poto je voda daleko gua od zraka toga nam proizlaze neki efekti a to su plovnost i poveani otpor prilikom kretanja kroz vodu. Za razliku od zraka koji je stlaiv voda je nestlaiva. To to je zrak stlaiv omoguava nam da zrak moemo spremiti u ronilake boce. Efekti koji iz ovog proizlaze ,a manifestiraju se tako da se gustoa zraka ( tlak ) mijenja sa nadmorskom visinom i dubinom. Zbog toga otpor disanja se poveava kako se sa dubinom poveava gustoa zraka. Za razliku od zraka tlak vode se poveava proporcionalno sa dubinom jer je gustoa vode konstantna . Brzina svjetlost u vodi 25% manja je nego u zraku to dovodi do loma svijetlosti. Osim navedenog voda apsorbira svjetlost. Tako se zbog refrakcije objekti se ine vei i blii a poveanjem dubine smanjuje se koliina svjetlosti. Poveanjem dubine dolazi do apsorpcije boja. Zvuk putuje otprilike 4 puta bre u vodi zato pod vodom nismo u stanju odrediti smjer iz kojeg nam dolazi zvuk pa nam se zato nam se ini da dolazi sa svih strana Voda provodi toplinu 25 puta bre od zraka zbog toga se kod ronjenja toplina bre gubi. Toplinski kapacitet vode je 4 puta vei u odnosu na zrak iz toga slijedi da voda moe apsorbirati veliku koliinu topline bez velike promjene u temperaturi Zapamtite da je voda je puno gua nego zrak, nestlaiva je, te utjee na prijenos svjetlosti, zvukova, topline, te dobro apsorbira toplinsku energiju. Razlika izmeu vode i zraka utjee na pokrete ronioca, vid, sluh, disanje, gubitak tjelesne topline i jo mnogo toga. Djelovanje svih tih efekata se moe savladati uz trening, opremu i iskustvo. PLOVNOST Plovnost funkcionira na bazi Arhimedovog zakona. Dok se nalazio u javnoj kupki u Sirakuzi ( na otoku koji je danas Sicilija ), Arhimed, uveni grki filozof, primjetio je da kad ue u kadu nivo vode poraste. Iz ovog fenomena, on je stvorio ono to je kasnije postalo poznato kao Arhimedov princip ( Arhimedov zakon ), objekt djelomino ili potpuno uronjen u tekuinu istiskuje onoliko tekuine koliko iznosi teina istisnute tekuine. To znai da objekt koji je gui od vode ( npr. olovo ) e tonuti, a objekt koji je laki e plutati. Objekti iste gustoe e ostati na istom nivo, tj. oni e lebdjeti. Za objekte koji tonu kaemo da su negativno plovni, za one koji plutaju da su pozitivno plovni, a koji ostanu stacionarni da su neutralno plovni. Plovnost je najlake razumjeti ako ju objasnimo pomou principu vektora. Teina

15

je sila koja vue prema dolje ( npr. gravitacija koja djeluje na masu ), a plovnost je sila koja gura prema gore. Ako se ove dvije sile uravnotee, tada je postignuta tzv. Neutralna plovnost. Ako nisu u ravnotei, uronjeni objekt e ili tonuti ili plutati. Stanja plovnosti su pozitivna kada tijelo pliva, neutralna kada tijelo lebdi i negativna kada tijelo tone Faktori koji utjeu na plovnost: veliina i teina ronioca, tip i koliina opreme, teina utega, gustoa vode ( slatka / slana ), koliina zraka u KPL-u, koliina zraka u pluima, kompresija odijela te ostala oprema. Tri osnovna naina kako se kontrolira plovnost: koliinom utega, koliinom zraka u KPL-u, koliinom zraka u pluima. Praktini savjeti: kako utvrditi koliinu utega da biste postigli neutralnu plovnost ? jednostavno morate probati. Kod zarona KPL morate napuhavati da biste osigurali neutralnu plovnost na dubini. Kod izranjanja se KPL prazni da s smanjenjem tlaka ne bi dolo do poveanja volumena KPL-a te sve vee pozitivne plovnosti i poveanja brzine izrona. Volumen plua djeluje na plovnost tako da prilikom udaha raste volumen a samim time i pozitivna plovnost. Zapamtite da se plovnost se poveava kako se poveava volumen istisnute vode da promjene u odnosu teina / volumen mogu proizvesti pozitivnu, negativnu ili neutralnu plovnost. Na plovnost utjee mnogo faktora ( svi su u odnosu sa volumenom, teinom ili gustoom vode )Kada ronimo plovnost primarno kontroliramo koliinom utega koje nosimo, te koliinom zraka u KPL-u i pluima. DIREKTNI UTJECAJ TLAKA NA RONIOCA Direktni utjecaj tlaka djeluju na zrane prostore kod ronilaca. Zrani prostori u ronioca su : ui, sinusi, plua i zrani putovi, trbuh ( plin ), crijeva ( plin ) te zubi ako imamo loe plombe. Osim ovih prostore jo i umjetni zrani prostori a to su maska i suho odijelo. Ostalo se ponaa kao da je tekuina tj. nestlaivo je. Barotraume su u jednom imenu objedinjene bolesti koje su izazvane promjenom tlaka. Moemo ih podijeliti na stiskanja (squeez) i blokove. Da ne doe do ovih bolesti dovoljno je pravilno izjednaavati tlak. Stiskanja ili sqeez-ovi nastaju prilikom zaranjanja tj. kada je vanjski tlak vei od onog u naem tijelu. Tipovi stiskanja su squeez uha, sinusa, maske, suhog odijela i zubi. Simptomi ukljuuju prvenstveno bol i neugodu na djelu tijela na kojem nastaju. Prevencija nastanka je izjednaavanje tlaka kod zarona. Izjednaavanje tlaka je proces poravnanja tlaka u tijelu s tlakom koji vlada u okolini u kojoj se nalazimo. Obino kod ronjenja mislimo na izjednaavanje tlaka u srednjem uhu, jer ostale veinom izjednaavamo automatski. Izjednaavanje treba raditi esto i na vrijeme, u biti s izjednaavanjem treba zapoeti prije nego osjetimo ikakvu nelagodu. Najee tehnike su Valsalvin manevar Frenzelov manevar.

16

Obrnuti blok nastaje tijekom izrona kada je okolni tlak manji od unutarnjeg. Znai kada tijekom izrona zrak ostane zarobljen te se pone iriti. Najei su blokovi sinusa te uha. Dok su blok trbuha / crijeva te plua osjetno rjei. Simptomi kod obrnutog bloka uha su neugodan osjeaj u uhu nakon ronjenja tek kod teih sluajeva bol. Ako je bol jaka ili se pojavi krv treba otii kod lijenika. Zapamtite da na zrane prostore u tijelu, te umjetno stvorene ( suho odijelo, maska ) utjee tlak. Izjednaavanje znai drati tlak unutar zranog prostora jednakim okolnome tlaku. Izjednaavajte esto i na vrijeme. Ne forsirajte izjednaavanje, izronite, izjednaite, pa se ponovno spustite Stiskanje nastaje kada je tlak unutar zranog prostora manji od okolnog tlaka. Stiskanje se moe sprijeiti dobrim zdravljem i pravilnim izjednaavanjem tlaka. Obrnuti blok nastaje kada je tlak unutar zranog prostora vei od okolnog tlaka. Ako ste zdravi nee doi do obrnutog bloka Sinusi se dijele na etiri grupe sinusa od toga jedan iza oiju, jedan iz obraz te dva para iza nosa. Tehnike izjednaavanja nisu potrebne jer kod zdravih sinusa se to deava automatski. Potekoe nastaju zbog prehlade kada su sinusi neprohodni. Squeez sinusa nastaje zbog ronjenja sa neprohodnim sinusima. Glavni simptomi su bol kod zaranjanja. Pomo je prekidanje ronjenja te posjet lijeniku radi terapije jer obino se radi o prehladi ili nekoj upali. U rijetkim sluajevima rije je o deformaciji sinusa. Nemojte roniti kada ste pod terapijom lijekovi djeluju kratkotrajno i to esto dovodi do obrnutog bloka. Ronite kada su sinus zdravi i zbjei ete probleme . Obrnuti blok sinusa ei je od squeeza a uzrokuje ga to da za vrijeme ronjenja dolazi do blokade sinusa. Razlog moe biti i lijek koji se koristi za proiavanje sinusa, pa moemo izjednaiti tlak kod zarona ali kad se vraamo na manji tlak sinusi ostaju blokirani. Simptomi su bol za vrijeme izrona u predjelu sinusa. Pomo ako je mogue spustiti se do poetne dubine, te ponovno zapoeti sa izronom, ali vrlo polagano. Njabitnija je prevencija tj. roniti samo kada su sinusi zdravi Zapamtite da imamo etiri grupe sinusa : jednu iznad oiju, jedan iza obraza, te dva para iza nosa Kod zdravih, prohodnih sinusa izjednaavanje tlaka je automatsko a do squeeza moe doi kada se roni sa sinusima koji su zaepljeni. Sredstva ( lijekovi ) za omoguavanje prohodnosti sinusa mogu prouzroiti probleme. Ako se oteklina zatvori, te sinus postane neprohodan moe doi do pojave obrnutog bloka za vrijeme izrona. I zato ronite samo kada su sinusi zdravi. Anatomija Uha : vanjsko, srednje, unutarnje uho, te Eustahijeva tuba . Tehnike izjednaavanja tlaka su : Valsalvin manevar, gutanjem, zijevanjem, pomicanjem donje eljusti, te pomicanjem glave. Najvanije je izjednaavati na vrijeme i esto. Posebni problemi mogu nastati zbog nemogunosti izjednaavanja . Treba rei da forsiranje moe izazvati tetu. Te da zbog prekasnog izjednaavanja moe doi do pojave boli. Squeez uha uzrokuje nemogunost izjednaavanja tlaka za vrijeme zarona. Simptomi su bol u uhu. Kada doe do puknua bubnjia

17

dolazi do pojave vertiga zbog prodora hladne vode u unutranjost uha te nagle promijene tlaka. Prva pomo za squeez ukljuuje podizanje dubinu na kojoj moete izjednaiti tlak, tek onda pokuati ponovno zaroniti. Ako je potrebno prekinuti ronjenje. Ako se nakon ronjenja pojavi osjeaj neugode ili boli otii do lijenika. Prevencija, izjednaavati na vrijeme i esto. Ne ignorirati bol. Ako se ne moe izjednaiti tlak prekinuti ronjenje. Obrnuti blok uzrokuje zatvorena Eustahijeva tuba za vrijeme izrona. Moe nastati kao posljedica ronjenja sa zaepljenim zranim putovima, kao kad smo prehlaeni. Simptomi su bol u uhu za vrijeme izrona. Prva pomo, spustiti se na dubinu na kojoj nema boli, ako je sigurno. Vrlo polagano izroniti, te za vrijeme izrona pomicati donju eljust. Otii do lijenika. Jedno od glavnih pravila sigurnog ronjenja glasi roniti kad si zdrav. Zapamtite da se tlak u srednjem uhu se mora izjednaiti kroz Eustahijevu tubu za vrijeme zaranjanja. Eustahijeva tuba se moe otvoriti, te na taj nain omoguiti kompenzaciju, primjenom Valsalvinog manevra, gutanjem, pomicanjem donje eljusti prema naprijed, pomicanjem glave, zijevanjem, ili kombinacijom ovih naina. Izjednaavajte na vrijeme i esto. Ako se zakasni sa izjednaavanjem, Eustahijeva tuba se vie nee moi zatvoriti, te kompenzacija nee biti mogua. Ako ne moete izjednaiti tlak u uima, podignite se do dubine gdje to moete uiniti, te ponovno krenite u zaron. Nikada ne forsirajte izjednaavanje. Izjednaavanje tlaka kod plua je automatski kada se normalno die. Zato je jedno od osnovnih pravila kod ronjenja s bocama nikada ne zadravajte dah kada ronite s bocama. je rijedak a uzrokuju ga Squeez plua prazna plua za vrijeme zarona ( npr. ako onesvijeteni ronilac tone ).Prepoznajemo ga po boli u grudnom kou, problemi sa disanjem nakon to unesreeni doe k svijesti. Sprjeavamo ga tako da ne dopustimo roniocu u nesvijesti da potone. Unesreenog obavezno moramo odvesti lijeniku. Prevencija je sistem ronjenja u paru. Problemi sa pretjeranim irenjem plua. Uzrok za probleme sa irenjem plua je zadravanje daha prilikom izranjanja; ronjenje sa nepotpuno prohodnim dinim putovima . Probleme nastale na ovaj nain nazivamo jo i barotrauma plua. Simptomi su bol u prsima, krvavi ispljuvak, potekoe sa disanjem, zrak ispod koe, itd. Treba rei da se simptomi javljaju neposredno nakon izranjanja .

18

Tipovi ozljeda (barotrauma plua) 1. blokada cirkulacije ( zrana embolija ) 2. kolaps plua ( pneumotoraks ) 3. zrak u grudnom kou ( medistinalni emfizem ) 4. zrak ispod koe u predjelu vrata (subkutalni ili potkoni emfizem ) Prva pomo za zranu emboliju je davanje 100% kisika te transport u barokomoru. Nadalje kada se radi o povredi plua, odmah zatraiti medicinsku pomo. Nastajanje ovih problema moe se izbjei pravilnim disanjem pod vodom. Zapamtite da do squeeza plua moe doi ako onesvijeteni ronilac potone, a ronjenjem u paru se mogu sprijeiti ovakve nezgode. Povrede uzrokovane pretjeranim irenjem plua ukljuuju : zranu emboliju, kolaps plua, zrak u sredini prsnog koa ili zrak na bazi vrata. Sve ove povrede su vrlo ozbiljne i zahtijevaju strunu medicinsku pomo. Ozljede se mogu sprijeiti normalnim disanjem prilikom izranjanja. Prva pomo za zranu emboliju ukljuuje stavljanje pacijenta na lijevi bok, sa malo podignutim nogama, davanje 100% kisika, te stalno praenje stanja. Najvanije pravilo ronjenja sa aparatom je : Disati cijelo vrijeme ronjenja i nikada ne zadravati dah. Oprema koja moe uzrokovati squeez je maska i suho ronilako odijelo. Tehnike izjednaavanja tlaka u masci za vrijeme zarona puhnuti u masku ako zatreba. A kod suhog odijela za vrijeme zaranjanja dodavati po potrebi zrak. Squeez uzrokuje nemogunost izjednaavanja tlaka za vrijeme zarona . Kod maske imamo osjeaj urezivanja maske u lice, crveno nateeno lice, te podljev oiju i kapaka. A kod suhog odijela tipanje koe, otekline te modrice na koi. Da ne doe do ovih povreda u masci treba izjednaiti tlak. A ako smo dobili ozljedu nakon ronjenja staviti led na lice. Ako je potrebno otii do lijenika Kod suhog odijela. Staviti led na otekline. Prevencija, za vrijeme zaranjanja izjednaavati tlak u opremi. Obrnuti blok se nee dogoditi zbog opreme Zapamtite do squeeza maske moe doi zbog nemogunosti izjednaavanja tlaka za vrijeme zaranjanja. Squeez suhog odijela se dogaa zbog ne izjednaavanja tlaka zraka u odijelu za vrijeme zaranjanja Squeez se moe lako izbjei i ne bi se trebao dogaati. UVOD U TLAK to je tlak? tlak je teina ( sila ) po jedinici povrine a obino ga izraavamo u psi-ma ili atm. Zrak ima odreen tlak. Tlak zraka varira sa nadmorskom visinom i dubinom . Teina ( tlak ) 1 atm iznosi 10,1 metara morske vode, 10,3 metra slatke vode, tj. 760 mm Hg, 14,7 funti za kubini in ( psi ). Sa poveanjem nadmorske visine tlak se smanjuje. Promjene tlaka zraka utjeu na volumen zatvorenog, fleksibilnog kontejnera . 10,1 m slane ili 10,3 slatke vode, tj. 33 stope slane i 34 stope slatke vode = 1 atm Stupac zraka sa bazom 1cm2 tei 1,033 kg dok morska voda tei 1,033 kg po kubnom decimetru. Za svakih 10 metara dubine tlak se poveava za 1 atm. Slatka voda tei 1,000kg po decimetru kubnom. Stupac od 10,33 metara slatke vode sa bazom od 1 cm2, zauzimat e volumen od 1 dm3, te e biti ekvivalentna 1 atm tlaka, a tlak se mjeri u odnosu na tlak na povrini mora ili nulti tlak. Izmjereni tlak u odnosu na tlak zraka ( tlak na povrini mora) naziva se atmosferski tlak te je izraen u psi ili barima. Hidrostatski tlak ili tlak vodenog stupca poveava se za svakih 10 metara morske ( 10,33 m slatke ) vode za 1 atmosferu. Zbroj atmosferskog i hidrostatskog tlaka naziva se apsolutni tlak, te se mjeri u barima. Promjene dubine ( tlaka ) utjeu na volumen zatvorenog, fleksibilnog kontejnera u biti kako tlak raste, volumen se smanjuje. Tlak i volumen su obrnuto proporcionalni ( primjer spuve ili balona ).

19

Kako se tlak ( dubina ) poveavaju, gustoa zraka, u zatvorenom, flexibilnom kontejneru e se poveavati a da bi zadrala konstantni volumen u zranom prostoru, gustoa zraka mora biti proporcionalna porastu tlaka. Zato to je vea dubina, vie se troi zraka pri svakom udahu Poveana gustoa na dubini moe dovesti do toga da kako se tlak smanjuje dolazi do prevelikog irenja volumena zraka u prostoru( izron ). Zadravanje daha pri izronu uzrokovat e prsnue alveola u pluima ( to smo blie povrini, vea je razlika u promjeni tlaka ) Povrede plua se mogu lako izbjei pravilnom disanjem, najvanije pravilo u ronjenju : Nikada ne zadravati dah! Zapamtite da 1 atmosfera tlak odgovara stupcu od 10,33 metara slatke ili 10 metara slane vode. Apsolutni tlak je za 1 atm vei od hidrostatskog, te se uvijek mora koristiti prilikom raunanja tlaka / volumena. Volumen i tlak su obrnuto proporcionalni. Prilikom izrona dolazi do irenja zraka u pluima ronioca, te ako se zadrava dah moe doi do ozbiljnih povreda. Najvanije pravilo je : Nikada ne zadravajte dah kada ronite sa bocama!

UTJECAJ TOPLINE NA TLAK Utjecaj topline na tlak je takav da kako temperatura raste, molekularna aktivnost zraka u bodi raste, pa se poveava i tlak i obrnuto. Efekti prilikom punjenja boca se zagrijava, kada se ohladi pokazivat e manji tlak. Pravilo govori da tlak varira cca 2 bara za svakih 3 stupnja Celzijeva. Odnosno tlak varira cca 5 psi za svaki stupanj Farenhait Zapamtite da kako se temperatura poveava, poveava se i tlak u boci, a kako pada, smanjuje se i tlak. Tlak se poveava cca 2 bara za svaka 3 stupnja Celzija.

20

FIZIKA I FIZIOLOGIJA Gubitak topline u vodi. Gubitak topline u vodi u odnosu na zrak je daleko vei jer voda provodi toplinu 20 puta bre nego zrak osim toga voda ima toplinski kapacitet 1000 puta vei od zraka. Iz navedenih razloga u vodi se toplina mnogo bre gubi nego u zraku Insulacija ( zagrijavanje ) je primarni nain reduciranja smanjenja gubitka topline, a ona je glavni razlog upotrebe ronilakog odijela. Insulacija je primarni nain smanjenja gubitka topline u vodi. Potrebna je za ronjenje u svim vodama . Mokro odijelo je potrebno za ronjenje u vodama ija je temperatura hladnija od 23,8 stupnjeva Celzijusa. Suho odijelo se koristi za ronjenja u vodama ija je temperatura manja od 11 stupnjeva Celzijusa Zapamtite gubitak topline je puno vei u vodi nego u zraku primarno zbog toga to voda puno bre provodi toplinu, te ima puno vei kapacitet da aposrbira toplinu. Primarni nain smanjenja gubitka topline u vodi je noenjem zatitnog odijela TOPLINSKA RAZMATRANJA Hipotermija je gubitak tjelesne temperature. Uzrokuje ju neadekvatna insulacija. Glavni simptomi su ubrzano disanje ( bez poveanja aktivnosti ), drhtanje, gubitak snage, umor te grevi. Prva pomo ukljuuje prekinuti ronjenje te utopliti pothlaenu osobu. Metode za ponovno ugrijavanje su zaklon od vjetra, osuiti se i utopliti, piti tople napitke, fiziki kontakt sa drugim toplim tijelom te topla kupka. Medicinska pomo potrebna je ako je pothlaivanje ozbiljno. Da bi izbjegli pothlaivanje potrebna je dostatna insulacija a najbolje trebaju biti zatiena podruja na kojima je gubitak topline velik. Pregrijavanje uzrokuje zadravanje topline zbog insulacije. Simptomi su ( toplinska iscrpljenost ), usporeno disanje, blijeda, hladna koa, umor, slabost, glavobolja te munina. Prva pomo je skinuti odijelo, ohladiti ronioca te dati mu da pije vodu, ali samo ako mu nije slabo. Sprjeavamo je tako da prilagodimo oblaenje, nakon oblaenja odmah ui u vodu te da nismo na suncu u ronilakom odijelu. Iz ovih razloga uvijek se prvo sloe boca, KPL i regulatori te se onda obue odijelo. Zapamtite hipotermija je velik gubitak tjelesne temperature uzrokovan neadekvatnim odijelom za vrijeme ronjenja. Simptomi ukljuuju ubrzano disanje, drhtanje, gubitak snage, umor, greve. Kada pone drhtanje ronjenje treba prekinuti. Pothlaenog ronioca treba ugrijati. Dostatna insulacija te svjesnost da e doi do gubitka topline mogu sprijeiti hipotermiju. Pregrijavanje se moe dogoditi kada ronilac zadrava toplinu zbog odijela koje nosi a simptomi ukljuuju usporeno disanje, hladnu, blijedu kou, umor, slabost, glavobolju, muninu. Prva pomo je maknuti unesreenog sa topline, ohladiti ga, dati mu da pije vodu. Pregrijavanje se moe izbjei tako da odmah kada ste se obukli uete u vodu

21

TOPLJIVOST PLINOVA Apsorpcija i eliminacija duika. Koliina plina koji e se rastvoriti u tekuini poveat e se kada se povea tlak plina sa kojim je tekuina u kontaktu. To e se nastaviti dok se ne postigne ravnotea. Isto tako koliina otopljenog plina u tekuini smanjit e se kada se smanji tlak plina sa kojim je tekuina u kontaktu. To e takoer ii do toke ravnotee otopljenog i osloboenog plina Apsorpcija je spremanje duika u tkiva. ( saturacija, zasienje ) a eliminacija je oslobaanje duika ( desaturacija ) Tri su faze apsorpcije, udisanje duika pod povienim tlakom zatim prijenos duika iz plua u krv te na kraju prijenos duika iz krvi u tkiva. Kod eliminacije takoer imamo tri faze prvo prijenos duika iz tkiva u krv zatim prijenos duika iz krvi u plua te konano oslobaanje suvika duika putem izdisanja. Zbog ovih osobina nastaje dekompresijska bolest a ona pak nastaje kada se otopljeni duik u krvi pretvori u mjehurie. Mjehurii nastaju ako naglo doe do smanjenja tlaka, plin koji je rastvoren u tekuini e stvoriti mjehurie. Ako se tlak smanjuje postepeno, suviak plina moe izai bez nastanka mjehuria. Smanjenje tlaka da bi se oslobodio viak plina iz tekuine na siguran nain naziva se dekompresija. Ronioci apsorbiraju duik pod povienim tlakom prilikom ronjenja. Ako prebrzo izrone, unutar krvi se mogu stvoriti mjehurii. To vodi do pojave dekompresijske bolesti ili bendsa. Efekti apsorpcije, eliminacije i formiranja mjehuria zavise o tome kako dugo je ronilac boravio na dubini te o brzini izrona. Ako se ogranienja prekorae moe doi do pojave dekompresijske bolesti Zapamtite apsorpcija je spremanje duika u tkiva, dok je eliminacija oslobaanje. Tri su faze apsorpcije, udisanje duika pod povienim tlakom, prijenos duika iz plua u krv te prijenos duika iz krvi u tkiva. Eliminacija imama tri faze, prijenos duika iz tkiva u krv, prijenos duika iz krvi u plua te oslobaanje suvika duika putem izdisanja. Mjehurii nastaju kada je u tekuini prisutan viak plina, te naglo doe do smanjenja tlaka. Na apsorpciju, eliminaciju i nastanak mjehuria utjee nain na koji ronimo, koliko duboko, kako dugo, kolika je brzina izrona. Ako ne potujemo odreena ogranienja, moe doi do povreda.

22

POTRONJA ZRAKA Razlozi za raunanje potronje zraka su ti da biste mogli usporediti svoju potronju sa prosjekom te da biste znali koliko e vam otprilike trajati zaliha zraka za razliite dubine i aktivnosti. Kada ovo znate moete isplanirati ronjenje i potrebnu opremu Faktori koji utjeu na potronju zraka su dubina, aktivnost, fizika veliina, temperatura vode te psihiko stanje. Dubina i aktivnost su dva najvanija faktora Raunanje potronje zraka na kraju nam daje povrinsku povrinu zraka (PPZ), a to je potronja na dubini puta apsolutni tlak. Moe biti izraena kao koliina potroenog zraka izraena u bar/ min ali tada moramo znati volumen boce. Zato se pretvara u povrinsku potronju pa se moe primijeniti za razne dubine a izraava se u NL odnosno normal litrama. Indikator je brzine disanja, tempa aktivnosti i oputenosti. Kako izraunati PPZ ? Ostanite na konstantnoj dubini 10 min ili due, zabiljeite dubinu, te stanje tlaka u boci prije i nakon isteka vremena. Iz podataka izraunajte PPZ. Preporuke, zabiljeite potronju za razne dubine i aktivnosti te zabiljeite podatke u svoju ronilaku knjiicu. Zapamtite korisno je izraunati potronju zraka, ako nita drugo, onda da barem moete usporediti svoju potronju sa prosjekom, te da znate koliko zraka troite u razliitim uvjetima. etiri faktora utjeu na potronju zraka : dubina, aktivnost, fizika veliina i temperatura vode. Najvei utjecaj imaju dubina i aktivnost. Tri podatka su potrebna da biste mogli izraunati potronju zraka ; prosjena dubina, potroeni zrak i vrijeme. Potronja zraka bi trebala biti zabiljeena u vaoj ronilakoj knjiici. TOKSINOST KISIKA Nauit emo koji su uzroci, znakovi i simptomi, te prva pomo i prevencija toxinosti kisika Toksinost kisika uzrokuje ga disanje istog kisika na dubinama veim od 6 metara ili disanje komprimiranog zraka na dubinama preko 66 metara. Znakovi su konvulzije i nesvjestica a simptomi razni kao tunelizirani vid , bljeskovi pred oima, zujanje u uima , ali najee se ignoriraju. Prva pomo ukljuuje unesreenog dopremiti na povrinu, primijeniti umjetno disanje ako je potrebno, potraiti medicinsku pomo. Ako sami prepoznate simptome odmah krenite u kontrolirani izron. Prevencija je ronilaku bocu puniti samo komprimiranim zrakom te ne prekoraiti dubinu od 40 metara. Zapamtite, koristiti komprimirani zrak da bi se izbjegla opasnost toksinosti kisika. Nikada ne puniti bocu sa istim kisikom. Vrlo duboka ronjenja su opasna. Toksinost kisika je samo jedan od razloga, nikada se ne bi smjela dogoditi u rekreativnom ronjenju TOKSINOST UGLJINOG MONOKSIDA Nauit emo navesti uzrok, znakove i simptome, prvu pomo i prevenciju za Toksinost ugljinog monooksida. U ronilake boce dolazi preko kompresora koji imaju motore s unutarnjim izgaranjem. Zato kod punjenja boca treba paziti na smjer vjetra s obzirom na usis zraka u kompresor.

23

Toksinost CO2 uzrokuje ga disanje zraka zagaenog sa ugljinim monooksidom. Znakovi su povraanje, nesvjestica a simptomi glavobolja, munina, povraanje, slabost. Prilikom izrona ili produenjem izloenosti simptomi se pogoravaju. Prva pomo izroniti, te prestati disati zagaeni zrak. Disati 100% kisik ili svjei zrak. Potraiti medicinsku pomo. Da se to ne dogodi trebate bocu puniti u ovlatenom centru i nikada ne koristiti sumnjivi zrak. Zapamtite da ugljini monooksid u zraku koji udiemo je opasan, ak i u malim koliinama. Ronilake boce se moraju puniti sa istim zrakom, uvijek u ovlatenoj ustanovi. isti zrak je bez okusa i mirisa. Ako zrak ima miris ili okus, ne koristiti ga. Upozoriti ustanovu gdje je boca napunjena. Najvanije je odmah izroniti. Vano je da partneri ostanu zajedno u sluaju da se ronilac onesvijesti DUBINSKO PIJANSTVO Nauit emo navesti uzrok, znakove i simptome, prvu pomo, te prevenciju dubinskog pijanstva Dubinsko pijanstvo uzrokuje narkotini efekt duika u zraku koji udiemo na dubinama od 30 metar i dublje. Osjetljivost je individualna. Simptomi ukljuuju dobro raspoloenje, fiksacija zamisli, nemogunost izvrenja vie radnji odjedanput, nesvrsishodan rad itd. Simptomi se pogoravaju sa produljenjem izloenosti a pogoranje je brzo. Ako ga osjetite trebate se dii se na manju dubinu. Prevencija je ne roniti dublje od 30 metara te smanjiti dubinu im se pojave prvi simptomi. Zapamtite da je duikova narkoza opasna i mora se izbjegavati. To nije osjeaj visine. Narkoza utjee na rasuivanje, memoriju, i ponaanje. To utjee na sigurnost. Problem duikove narkoze je jo jedan razloga zato se preporuuju plia ronjenja. HIPOKSIJA Hipoksija je stanje kada u organizmu nema dovoljno kisika pa tijelo da sauva mozak iskljui ostale organe tj. padamo u nesvijest. Najei uzrok kod ronjenja je hiperventilacija .Ugljini dioksid regulira disanje zato snienje ugljinog dioksida u krvi odgaa poticaj za disanje. Hiperventilacija predstavlja duboke, brze ventilacije. Uzroci hipoksije su da pretjerana hiperventilacija smanjuje koliinu ugljinog dioksida, pa e izostati poticaj za disanje, to e dovesti do hipoxije i nesvjestice. Prilikom izrona dolazi do smanjenja kisika koji je na raspolaganju. Nesvjestica se esto javlja tik ispod povrine. Znakovi su nesvjestica a simptoma uope nema. Prva pomo ukljuuje unesreenog izvui iz vode te ako je potrebno primijeniti umjetno disanje. Treba izbjegavati pretjeranu hiperventilacija ( vie od 3-4 duboka udaha prije zadravanja daha ). Hiperventilacijom neete poveati koliinu kisika u organizmu. Zapamtite da je hiperventilacija brzo, duboko disanje ako je ograniena na 3-4 udaha nije opasna. Pretjerana hiperventilacija je opasna i moe dovesti do hipoksije i nesvjestice.

24

DEKOMPRESIJSKA BOLEST Nauit emo navesti uzroke, znakove i simptome, prvu pomo, i prevenciju dekompresijske bolesti. Dekompresijsku bolest uzrokuje predugaak boravak na prevelikoj dubini, te neadekvatna dekompresija. Znakovi i simptomi su svrbe koe, ekstremni umor, slabost i paraliza, bol u zglobovima, trganje i osjeaj trnjenja, nesvjestica te mnogi drugi. Mogu se pojaviti od 5 minuta pa do ak 48 sati nakon ronjenja. Najea pojava je u vremenu od 15 minuta do jednog sata. Prva pomo je davanje 100% kisika te transport u barokomoru na rekompresiju. Rekompresija je ponovni dolazak na tlak te sigurno smanjivanje tlaka. Rekompresija u vodi ne dolazi u obzir. Osim ovih mjera roniocu s simptomima treba davati vodu te ako je potrebno u pomo ukljuiti tretman protiv oka. Treba izbjegavati faktore koji doprinose obolijevanju a to su loa fizika kondicija, utjecaj lijekova ili alkohola, bolest ili povrede, umor te vjebanje za vrijeme ili nakon ronjenja. Treba se drati preporuka za sigurno ronjenje a koje ukljuuju, roniti unutar granica krivulje sigurnosti, polako izranjati te obavezno napraviti sigurnosne zastanke. Zapamtite predugaak boravak na prevelikoj dubini, te izron bez odgovarajue dekompresije moe rezultirati dekompresijskom boleu. Dekompresijska bolest je ozbiljno stanje, popraeno mnogobrojnim znakovima i simptomima. Prva pomo za dekompresijsku bolest je davanje kisika i anti ok tretman. Unesreenog treba otpremiti u rekompresijsku komoru. Dekompresijska bolest se moe i mora sprijeiti DISANJE I KRVOTOK Disanje i krvotok imaju kao najvaniji zadatak prijenos kisika po tijelu. Udahnuti zrak sastoji se od 21% kisika , 78% duika te 1% ostalih plinova. Kisik koje tijelo troi neophodan je za ivot. Dok je duik inertan a to znai da ne sudjeluje u kemijskim procesima u organizmu. Dini sustav sastoji se od zranih putova( nosna i usna upljina, bronhije i bronhiole)te plua. Plua se sastoje od lijevog i desnog plunog krila. Lijevo krilo ima dva renja a desno tri. Najmanja jedinica plua naziva se alveola, ona izgleda kao mala vreica a u njoj se deava izmjena plinova. U tijelo ulazi kisik izlazi ugljini dioksid koji je nusprodukt metabolizma. Nagomilavanje ugljinog dioksida daje poticaj za disanje. Brzina disanja ovisi o aktivnosti, nainu disanja, udahnutim plinovima, i dr Cirkulacija ili hrvatski optok prenosi kisik i hranjive tvari po organizam. Cirkulatorni sustav ine srce, arterije, vene, kapilare. Osim ovim nazivima koristimo se i nazivom krvotok. Oksigenirana krv ide iz plua u srce te u organizam a venska krv ide iz tijela u srce i plua. Tako

25

da krvotok moemo podijeliti na veliki i mali. Mali krvotok ide iz srca u plua te natrag u srce. Veliki krvotok ide iz srca u organe pa iz organa u srce. Kisik i ugljini dioksid prenose eritrociti odnosno njihova aktivna tvar hemoglobin. Stupanj aktivnosti utjee na brzinu cirkulacije. Zapamtite udiemo zrak u plua, gdje se kisik apsorbira u krv, prenosi do tjelesnih stanica gdje se iskoritava i pretvara u ugljini dioksid. Ugljini dioksid se prenosi opet u plua, gdje iz krvi prelazi u alveole, te izlazi putem izdahnutog zraka. Ugljini dioksid kontrolira disanje. Na disanje utjee aktivnost, plinovi koji se diu etc. Srce, arterije, vene i kapilare prenose krv kroz tijelo a hemoglobin je transporter kisika i ugljinog dioksida. Stupanj aktivnosti utjee na brzinu cirkulacije

26

OKOLI RAZLIITOST OKOLIA Razliitost okolia uvjetovana je regionalnim razlikama, temperaturom vode, vidljivosti te gibanjima vode. Opasne ivotinje manju su opasna nego to se smatra. Najee ronilake aktivnosti su ronjenja na olupinama, peinama, zidovima, itd. Neke od njih zahtijevaju dodatnu obuku. Kljuna ideja je da ronjenje je u razliitim podrujima prua razliit doivljaj, pa svatko moe nai neto za sebe. Podaci o lokalnim uvjetima su bitni za sigurnost ronjenja. Najbolje je saznati podatke od lokalnog centra, instruktora ili lokalnih ronilaca. Zapamtite uvjeti ronjenja variraju sa geografskim podrujima Prije ronjenja u novom podruju upoznajte se sa karakteristikama te proite posebnu obuku ako je potrebna. UVJETI OKOLIA Temperatura je jedan od faktora koji najvie utjee na ronjenje. Jedna od posebnosti su termokline koje predstavljaju granicu izmeu tople i hladne vode. Ta granica nastaje zbog razlike izmeu gustoe tople i hladne vode. Javlja se sredinom proljea a nestaje krajem jeseni. Tada nastupa izotermija, a to znai da je voda po cijelom stupcu jednake temperature. O temperaturi vode ovisi i oprema s kojom se roni, tj. vrsta i debljina odijela. Faktori koji utjeu na vidljivost su vrsta dna, gibanja vode te mijeanja vode. esta pojava je disorjentacija u uvjetima smanjene vidljivosti, naprimjer kada se roni u slatkovodnim jezerima u kojima se kopa ljunak ili u rijekama. Postoji takoer potekoa da se u bistroj vodi odredi udaljenost to moe dovesti do problema s odreivanjem dubine zarona. Vidljivost do 10m smatra se loom a vea od 30 izvrsnom ovo naravno vrijedi za nae more. Gibanja vode uzrokuju vjetar, gravitacija, rotacija Zemlje te tektonski poremeaji. Plime i oseke jednim imenom nazivamo mijene a uzrokuje ih gravitacijska sila mjeseca i sunca. Struje moemo podijeliti na, stalne kao to je golfska struja. Kod nas imamo jadransku struju koja ide uz nau obalu a vraa se niz talijansku. Kod nas su veinom uzrokovane plimom i osekom pa ih nazivamo i mijenskim strujama. Osim ovih postoje i prolazne koje nastaju djelovanjem vjetra (jugo i bura). Najvanije pravilo je da ronjenje ponite suprotno na smjer struje tako e vam na povratku struja pomagati da se vratite od mjesta gdje ste zaronili. Sastav dna openito moemo podijeliti na kameno, pjeskovito, muljevito i travu(obraslo).Kamena dna najpovoljnija su za ronjenje jer na njih najmanje utjeu gibanja vode a ujedno su i najatraktivnija za ronjenje. Travnata dna, mulj i pijesak jednolina su i nisu toliko

27

nastanjena pa samim time zaostaju po kamenim dnima. Naravno najljepa i najpoznatija mjesta za ronjenje svakako su koraljni grebeni kojih kod nas naalost nema. Potencijalno opasne ivotinje najvanije je poznavati ih a ako neto ne poznamo to ne treba dirati, obino je to dovoljno jer agresivno ponaanje je rijetko a ozljede nastaju kao posljedica obrane neke ivotinje. Osnovna pravila da se izbjegnu ozljede su prepoznajte opasnu ivotinju ne gnjavite je a osim toga ne dirajte nepoznate vrste. Upoznajte se sa novim okoliem . Opasne vrste koje sreemo kod nas moemo svrstati u vie grupa pa tako imamo one koje mogu opei to su one koje imaju arnice a to su arnjaci (cindaria). One koje mogu ubosti je i vie vrsta riba koje imaju otrovne peraje. Ako vas ubode otrovna riba trebate znati da su riblji otrovi termolabilni te da je prva pomo dranje ubodenog mjesta u vruoj vodi. U nae otrovne vrste spadaju golub, krpina, karpo te pauk. Od vrsta koje nas mogu ugristi u Jadranu emo spomenuti ugora i murinu koji grizu jedino kada su napadnuti. Morski psi kod nas se jedva viaju a nema zapisa o napadu na ronioca . Za ronioce opasnost predstavlja vodeni promet zato se mjesto ronjenja treba propisno obiljeiti ronilakom bovom. S njom upozoravamo ostale na svoju prisutnost. Da bi se rizik od ozljeda vezanih uz promet sveo na minimum najbolje je izranjati skroz uz obalu ili tono ispod vlastitog broda. Sunce takoer utjee na ronjenje jer najvea je vidljivost kada je sunce u zenitu a tada i svjetlost jae dopire na vee dubine. Osim ovog sunce moe uzrokovati problem s pregrijavanjem i opeklinama od sunanja. Zato se moramo zatiti od sunca sjenom ili kremama za sunanje. Da bi minimalizirali probleme okolia potrebno je poznavati podruje ili se upoznati sa njime. Ne roniti ako su uvjeti nesigurni te potovati pravila da bi se izbjegle ozljede. Za svakog ronioca vano je da okoli sauvamo za sebe i druge Iz ovih razloga moramo potovati lokalne propise za zatitu morskog ivota. Zapamtite da uvjeti okolia koji utjeu na ronjenje ukljuuju temperaturu vode, vidljivost, kretanje vode, sastav dna, opasne organizme, podvodne opasnosti, promet, utjecaj Sunca. Vano je da se upoznate sa svim uvjetima koji utjeu na ronjenje. Upoznavanje sa uvjetima ronjenja esencijalno je za sigurnost ronjenja a ako su uvjeti loi, otkaite ronjenje. Potujte pravila ronjenja a ronilaki okoli trebamo sauvati za sebe i druge. MJENE Mjene uzrokuje gravitacijska privlanost izmeu Zemlje, Mjeseca i Sunca. Svaki dan se javljaju dvije plime i dvije oseke, osim ako geografske karakteristike ne ograniavaju gibanje vode. U Jadranu s obzirom da je on zatvoreni bazen kao i Mediteran, ovo ritam ne funkcionira. Zato se javljaju mjene koje kasne za ovom izmjenom a s obzirom da je naa obala vrlo razvedena mjene s u vrlo lokalnog karaktera. Utjecaj mjena na nae uvjete ronjenja izraen je s utjecajem na struje. Struje nastale zbog mjena najizraenije su struje kod nas. Te struje najslabije su tj. nema ih za vrijeme pune plime ili oseke a najjae su na pola periode izmeu plime i oseke. Postoje tablice plime i oseke za svaki vei grad na obali. Nivo vode i utjecaji na vidljivost nisu toliko izraeni . Zapamtite da na sve vode na Zemlji utjee gravitacijska privlana sila Mjeseca i Sunca, a posljedica toga su dvije mjene dnevno. Zbog gibanja vode, mjene uzrokuju promjene u nivou vode, te kao posljedica mogu nastati jake struje, koje mogu utjecati na vidljivost. Kada ronite u nepoznatom podruju svakako se upoznajete sa lokalnim uvjetima.

28

STRUJE Struje su snaan tok vode a moe ih uzrokovati vie initelja kao to su mjene, rotacija Zemlje, gravitacija, vjetar tj. valovi. Tipovi struja su stalne, mjenske te prolazne. Stalne struje uzrokovane su rotacijom zemlje a najbolji primjer je Golfska struja kod nas postoji Du Jadranska struja. Struje uzrokovane mjenama najee su struje kod nas one tijekom dana mijenjaju svoj smjer s obzirom na plimu i oseku. Prolazne struje uzrokuje vjetar tj. valovi , lokalnog su karaktera i ne traju dugo. Pojam upwelling oznaava pojavu kada zbog djelovanja vjetra iz dubine do povrinskih slojeva dolazi hladna i bistra voda . To se dogaa jer vjetar otpue toplu povrinsku vodu na otvoreno more. Kod nas se to desi nakon snanih bura tada nastupa vrijeme idealno za ronjenje jer je vidljivost maksimalna ali to ne traje dugo jer je voda iz dubina bogata mineralima pa se uskoro razvije mnogo planktona i vidljivost se smanji. Struja koju Amerikanci nazivaju rips nastaje uslijed guranja vode na obalu od strane valova kad doe do povienja nivoa vode u jednom trenutku ta voda poinje otjecati i uzrokuje struju koja ide od obale. Moe biti opasna za neiskusnog ronioca mada je dovoljno plivati okomito na nju. Tako ete izai iz zone njenog djelovanja i tada moete normalno doplivat na obalu. Moemo ju definirati i kao struju s povratnim strujanjem. Utjecaj struja na lokalne uvjete u naem moru nije zanemariv jer struje imaju jak utjecaj na plivanje pod morem . Najvanije je ronjenje poeti u struju. Struje obino sa sobom nose i mnogo organske materije pa to utjee na vidljivost. Treba izbjegavati ronjenje u jakoj struji, osim ako ste za to obueni, ponite ronjenje protiv struje. Ne borite se protiv struje, po dnu se kreite protiv struje jer je tamo struja slabija a moete si pomoi i rukama. Kada ronite sa brodice koristite pomoni konop . Kada ronite u nepoznatom podruju saznajte uvjete s obzirom na struje. Zapamtite struje su prouzrokovane morskim mjenama, vjetrovima, gravitacijom i rotacijom Zemlje. Tri tipa struja su stalne, prolazne i uzrokovane mjenama te da biste izbjegli rip struju plivajte paralelno sa obalom. Primarni utjecaj struja ima na plivanje zato je vano je da se strujom koristite, a ne da se borite protiv nje. Ponite ronjenje protiv struje. Koristite pomono ue. Ako plivate protiv struje plivajte priljubljeni uz dno. Saznajte podatke o strujama kada ronite na nepoznatom podruju. VALOVI Valovi nastaju kao posljedica djelovanja vjetra. to je vjetar jai, te to due pue, valovi e biti vei Pojava zvana surf nastaje kada valovi uu u plitko podruje, te se lome samom time to su vei valovi, i surf e biti vei Kako se valovi pribliavaju plitkim vodama pliim od jedne polovine njihove valne duine, stvara se Surge (komeanje vode) povratno gibanje vode. Surge je najvei kada je voda plitka, valovi veliki, a njihova valna duina dugaka. Efekt povrtanih valova na ronilake aktivnosti je taj da vas valovi stalno bacaju naprijed natrag, te stoga moe biti opasno, te bi trebalo izbjegavati ronjenje na mjestima gdje je ovo gibanje jako.

29

Efekt povrtanih valova na ronilake aktivnosti je taj da vas valovi stalno bacaju naprijed natrag, te stoga moe biti opasno, te bi trebalo izbjegavati ronjenje na mjestima gdje je ovo gibanje jako. Ako je kretanje umjereno bolje je da se gibate zajedno sa valovima nego da se borite protiv njih. Kod slabog surge-a mogue je da se za neto pridrite dok ekate da val proe. Openito gibanje vode prema obali je uvijek vee od gibanja vode od obale, pa je mogue iskoristiti ovo svojstvo prilikom povratka na obalu u plitkoj vodi. Kada je gibanje od obale jednostavno se VALANA DUINA pridrite ili ukopajte, a kada postane prema VISINA obali kreite se sa njim. Efekti valova i vjetrova na VALA KRIJEST A uvjete ronjenja u hrvatskom dijelu Jadrana. I kod NIVO nas valovi mogu stvarati surf pa to jako utjee na MORA ulaske i izlaske iz vode te treba biti izrazito oprezan. DOL VALANA DUINA Vjetar koji stvara ovakve valove je Jugo a osim surfa stara i surge te uvelike smanjuje vidljivost u moru. Drugi vjetar koji ima izrazit utjecaj na ronjenje je Bura koja stvara kratke i otre valove ali zato pue izrazitom snagom te die morsku prainu. Morska praina je u biti morska sol koja lebdi noena vjetrom iznad povrine ona moe biti kobna za ronioca jer se ronilac moe uguiti udisanjem ovog aerosola. Zapamtite da valovi nastaju kao posljedica djelovanja vjetra. Mogu putovati i tisue milja prije nego predaju svoju energiju lomei se u plitkoj vodi. Dolaze u plitku vodu, tvorei gibanje prema naprijed i natrag, te dolazi do komeanja vode to se naziva surge, lome se u zoni surfa, pojure na obalu, te se vrate u obliku povratnih valova. Valovi utjeu na vidljivost, naine ulaska i izlaska, te podvodna gibanja. to su valovi vei, utjecaj e biti vei. Kada se roni u podruju valova potrebna je obuka. Svako podruje je drugaije, te je potrebno prethodno se upoznati sa lokalnim uvjetima. Treba izbjegavati podruja sa visokim valovima. OPASNE MORSKE IVOTINJE Opasne morske ivotinje dijele se vie kategorija opasnih morskih ivotinja. Pa redom ivotinje koje mogu napasti , morski psi, barakuda, morski sisavci, morske zmije. Ove ivotinje rijetke su u Jadranu a nekih i nema. Kod nas krue prie o Ugorima i Murinama a one u biti napadaju tek ako ih ugrozimo toliko da im je napad jedina mogua obrana. Napadi morskih pasa na ronioce u Jadranu nisu nikada dokumentirana. ivotinje koje mogu povrijediti bodljama su golub, krpina te pauk od riba. Jeinci kojih ima vie vrsta. ivotinje koje mogu izazvati povrede arnicama su meduze, vlasulje, vatreni koralj i neke spuve. ivotinje na koje se moete ogrepsti su koralji te mnoge vrste manjih morskih pasa kao to je Maka ako ih dirate golim rukama. ivotinje koje vas mogu okirati su Drhtulja (struja) te elektrina raa i elektrina jegulja Opasne morske ivotinje u Jadranu su prvenstveno ribe s otrovnim bodljama posebice pauk (ranj), te meduze . Najea povreda je ubod jeinca. Kosim slovima napisane su vrste kojih nema u Jadranu.
DUB INA

Prva pomo kod ozljeda Kod ugriza zaustaviti krvarenje, otii do lijenika Kod uboda izvaditi bodlju, oistiti ranu, mjesto namakati u vreloj vodi 30 min, otii do lijenika. Otrov je termolabilan pa emo njegovo djelovanje neutralizirati toplinom. Opekotine neutralizirati djelovanje arnica octom ili amoniakom, odstraniti arnice, staviti lokalni anestetik, otii do lijenika. Mjesto koje je opeeno nikada ne ispirati slatkom vodom. Najuinkovitija neutralizacija je otopina octa ili amonijaka koja se nanosi na opeeno mjesto.

30

Ogrebotine oistiti ranu, staviti antibiotik, drati ranu suhom i istom Poeljno je imati prvu pomo opremljenu za pomo pri povredama izazvanim opasnim morskim ivotinjama. Njabitnija je prevencija koja ukljuuje da morate znati prepoznati opasne ivotinje i da ne izazivate opasne ivotinje te ako vam je ivotinja nepoznata ne dirajte je. Zapamtite treba poznavati prvu pomo za povrede od opasnih morskih ivotinja. Najbolja je prevencija. Trebate znati prepoznati opasne ivotinje, te ih ne dirati. RONJENJE S BRODICE Tipovi brodica koje se koriste za ronjenje su komercijalni arter brodovi te privatne brodice Pripreme za ronjenje sa brodice ukljuuju, kompletno se spremiti, imati odvojene torbe za mokru i suhu opremu. Treba uvijek doi na vrijeme za ukrcaj te sprijeiti morsku bolest Postupci za ronjenje sa brodice imaju svoja pravila a najvanije je da na brodu uvijek mora ostati netko tko njime zna upravljati. Morate poznavati tehnike ulaska i izlaska ako ne znate pitajte. Sputanje po sidrenom konopu da se ne bismo pogubili. Prostor za ulaz / izlaz ne zakriti opremom i osobnim stvarima. Koristiti pomoni konop koji se s krme pusti u vodu a slui da se za njega drimo prije zarona. Treba znati gdje se nalazi oprema za sluaj hitnoe. Zapamtite. Kada ronite sa broda upoznajte se sa pravilima te gdje se nalazi oprema za sluaj hitnoe, etc.

31

NAUI RONILAKE TABLICE 0-300m

RONILAKE TABLICE Ronilake tablice u biti pokazuju apsorpciju i eliminaciju duika u vaem tijelu. Saturacija je proces nakupljanja duika a desaturacija njegovo izlaenje iz tijela. Dekompresijska bolest nastaje kada viak duika stvara mjehurie zbog prebrzog smanjenja tlaka, te nemogunou da se suviak duika oslobodi iz organizma putem disanja. Ona je ozbiljna, bolna ozljeda, koja se mora sprijeiti Prevencija dekompresijske bolesti izvodi se ogranienjem koliine apsorbiranog duika. Iz tog razloga imamo razliita granina vremena za razliite dubine odnosno maksimalno vrijeme ronjenja ( MVR engl. MDT maximum depth time ) Zaostali duik kao pojam neophodan je za razumijevanje ronilakih tablica. Osnovi pojmovi vezani uz njega su, potrebna su 24 sata da bi se suviak duika oslobodio iz organizma. Duik zaostao iz prijanjih ronjenja mora se uzeti u obzir za sva ronjenja unutar slijedeih 24 sata. Duik koji se nalazi u organizmu iz prijanjih ronjenja naziva se zaostali duik

32

Zapamtite saturacija je otapanje duika pod povienim tlakom, a desaturacija je oslobaanje vika duika kako se tlak smanjuje. Potrebna su 24 sata da bi se sav zaostali duik eliminirao iz organizma. Kada je tijelo apsorbiralo vie duika, a tlak se prebrzo smanjio, moe doi do pojave dekompresijske bolesti ili bendsa. Dekompresijska bolest se moe izbjei ograniavanjem vremena provedenog na dubini. Duina vremena koja se moe provesti na dnu zavisi o dubini, a ta vremenska ogranienja su poznata kao maksimalno vrijeme ronjenja. Duik akumuliran na jednom ronjenju, te prenesen na drugo naziva se zaostali duik POJMOVI KOJI SE KORISTE U RONILAKIM TABLICAMA Nauit emo slijedee pojmove : plan ronjenja, stvarno vrijeme ronjenja, maksimalno vrijeme ronjenja, grupa ponavljanja, povrinski interval, ponovljeno ronjenje, vrijeme zaostalog duika, ukupno vrijeme duika, prilagoeno maksimalno vrijeme ronjenja, sigurnosni dekompresijski zastanak, dekompresijski zastanak.

Pojmovi u ronilakim tablicama: Plan ronjenja 20m/30min znai 20 metara za 30 minuta. Stvarno vrijeme ronjenja ( SVR, engl. ADT actual dive time ) je ukupno vrijeme provedeno pod vodom, osim vremena potrebnog za sigurnosni dekompresijski zastanak. Maksimalno vrijeme ronjenja ( MVR, engl. MDT maximum dive time ) govori nam koliko je maksimalno vrijeme koje se moe provesti na datoj dubini, bez potrebnog dekompresijskog zastanka. Grupa ponavljanja je simbol koji predstavlja koliinu duika zaostalog u tijelu nakon ronjenja. Povrinski interval ( PI, engl. SIT surface interval time ) je vrijeme izmeu dva ronjenja. Ponovljeno ronjenje smatra se svako slijedee ronjenje unutar 24 sata. Vrijeme zaostalog duika ( VZD, engl. RNT residual nitrogen time) je odgovarajue vrijeme na dubini koje smo ve potroili prije samog ronjenja. Ukupno vrijeme duika ( UVR, engl. TNT total nitrogen time ) ini zbroj VZD i SVR. Prilagoeno ukupno vrijeme ronjenja ( PUVR, engl. AMDT adjusted maximum dive time ) maksimalno je vrijeme za ponovljeno ronjenje koje ne zahtijeva dekompresijski zastanak. U biti to je maksimalno vrijeme ronjenja za dubinu minus vrijeme zaostalog duika. Sigurnosni dekompresijski zastanak 3 minute na 5 metara ( 15 stopa ) na kraju svakog ronjenja. To vrijeme se ne uzima u obzir kao dio stvarnog vremena ronjenja ili za raunanje povrinskog intervala. Obavezni dekompresijski zastanak je vrijeme koje je naznaeno u tablicama, te se mora provesti na dubini od 5 metara ( 15 stopa ), uvijek kada je prekoraeno maksimalno vrijeme ronjenja za odreenu dubinu. PRAVILA ZA KORITENJE TABLICA Maksimalna brzina izrona je 9 metara u minuti. Uvijek koristiti ili toan ili slijedei vei broj u tablici. Koristimo najveu postignutu dubinu na datom ronjenju. Na ronjenju uvijek ronimo iz dubljeg prema pliem. Ronjenja plia od 12 metara smatraju se 12-metarskim ronjenjima. Minimalno preporueno vrijeme povrinskog intervala je 1 sat ( iako tablice pokazuju 10 minuta ). A 10 minuta je minimalno vrijeme povrinskog intervala da se dva ronjenja ne bi zbrajala. Postoje i preporuke za ogranienja dubine : ronilac otvorenih voda do 18 metara, napredni ronioci do 30 metara te dubinska specijalnost 39 metara. Zapamtite da ronioci trebaju poznavati i pridravati se ovih pravila kao bi mogli sigurno roniti.

33

Koritenje tablica. Tablica 1. namijenjena je da iz nje vidimo maksimalno vrijem ronjenja za neku dubinu . Te da se za neko vrijeme ne nekoj dubini odredi grupa ponavljanja. Tok s lijeva na desno, pa onda dolje da se pronae slovo grupe ponavljanja. Obavezno koristiti toan ili vei broj kako za dubinu tako i za vrijeme ronjenja. Primjer npr. 19 minuta na 15,8 m je u tablici 20 minuta na 18metaragrupa D. Tablica 2 pokazuje nam povrinski interval te grupu ponavljanja nakon njega njen tok je prema dolje, pa lijevo do kraja slova grupe ponavljanja. Nakon grupe D ostanemo na povrini 1 sat i 15 min i nakon tog povrinskog intervala nalazimo se u grupi C. Tablica 3 slui da pomou nje odredimo prilagoeno ukupno vrijeme ronjenja (engl. AMDT adjusted maximum dive time ) tj. maksimalno je vrijeme za ponovljeno ronjenje te Vrijeme zaostalog duika (engl. RNT residual nitrogen time). Koordinate tablice, slovo grupe smjeteno je okomito s desne strane tablice a dubina vodoravno iznad tablice. U kvadratiu gornji broj (plave boje) predstavlja vrijednost za vrijeme zaostalog duika, a donji prilagoeno maksimalno vrijeme ronjenja (crvene boje).Ukupno vrijeme duika koristi se da se utvrdi plan ronjenja. Zapamtite da openiti tok NAUI ronilakih tablica ide u smjeru kazaljke na satu. to je vie duika u tijelu, slovo grupe ponavljanja blie je kraju abecede. Vrijeme zaostalog duika mora se dodati stvarnom vremenu ronjenja kada se planira ponovljeno ronjenje. Stvarno vrijeme ronjenja ne smije prelaziti vrijednost prilagoenog maksimalnog vremena ronjenja za vrijeme ponovljenih ronjenja. POSEBNA PRAVILA ZA KORITENJE TABLICA Posebna pravila za koritenje tablica: obaveznu dekompresiju postoje procedure za izvoenje U sluaju da moramo odraditi dekompresije. Zastanci su na dubini od 5 metara tonije prsa trebaju biti na dubini od 5 metara a poloaj tijela vodoravan. Minimalna aktivnost za vrijeme dekompresije najbolji je nain izvoenja dekompresijskog zastanka. Kako utvrditi vrijeme zastanka za dekompresiju? pogledati tablicu 1, gornji broj je ukupno vrijeme ronjenja, a donji predstavlja zastanak na 5 metara Sigurnosni zastanci izvode se za svako ronjenje. 3 minute na 5 metara se preporua a to vrijeme se moe oduzeti od stvarnog vremena ronjenja. Ako se obavezna dekompresija preskoi potrebno je odmarati se, disati kisik, piti tekuinu, paziti na znakove i simptome dekompresijske bolesti. Najmanje 24 sata ne roniti. Ako se sumnja na dekompresijsku bolest otii u hiperbarinu komoru. Letenje nakon ronjenja zbog toga jer su kabine na komercijalnim letovima na niem tlaku nego to je na nivou mora imaju neka ogranienja. Iz ovog proizlazi da se ne smije letjeti minimalno 24 sata za ronjenja unutar granica krivulje sigurnosti te minimalno 48 sati za ronjenja sa dekompresijom, ili ako je dekompresija preskoena. Ovo se odnosi se na povienu nadmorsku visinu ne samo u avionu, nego i planinama. Ronjenje na povienoj nadmorskoj visini trai neke dodatne procedure treba naglasiti da se NAUI ronilake tablice se koriste do 300 metara nadmorske visine. Za vie

34

nadmorske visine koriste se posebne tablice, ali i posebna obuka Ako su ronjenja izvoena u hladnoj vodi ili su bila naporna ronjenja u bilo kojem pogledu (fiziki ili psihiki), koristite slijedee vee vrijeme dna Zapamtite da ronjenja sa dekompresijom treba izbjegavati, ali postupke treba poznavati u sluaju da se sluajno prekorai maksimalno vrijeme ronjenja. Sigurnosni dekompresijski zastanak se preporua na kraju svakog ronjenja. Ako je obvezatan deko zastanak izostao, te ako nema simptoma bendsa, ne ulazite u vodu da biste napravili dekompresiju. Priekajte najmanje 24 sata prije leta nakon ronjenja u granicama krivulje sigurnosti, odnosno 48 sati ako ste ronili sa dekompresijskim zastankom ili ako ste preskoili obvezatnu dekompresiju. Za sva ronjenja preko 300 metara nadmorske visine potrebna je posebna obuke ,te posebne tablice. Kada ronite u hladnoj vodi ili oteanim uvjetima ronjenja koristite slijedee vee vrijeme dna. Neposredno nakon ronjenja treba izbjegavati fiziki rad, vjebanje, tuiranje s vruom vodom iz razloga to to moe potencirati dobivanje dekompresijske bolesti. Upotrebljavati ronilake tablice nauiti ete na teaju ronjenja s vaim Instruktorom IZRADA PLANA RONJENJA: Namjena plana ronjenja u biti je nain da se sistematski vode podaci o ronjenju. Te da se plan iskoristi u mokrom okruenju kako bi imali sigurnije lake i zanimljivije ronjenje. Pravilno koritenje plana ronjenja, koristite obinu olovku kada piete po ploici da se moe izbrisati sa gumicom ili oprati sa deterdentom. Korak 1, unesite podatke o ronjenju, zatim korak 2 zabiljeite vremena za uron i izron. Korak trei ukljuuje da zabiljeite slovo poetne grupe ponavljanja. Te etvrti da zabiljeite vrijeme povrinskog intervala i vrijeme krajnje grupe ponavljanja. Ovo sve ponovite za ponovljeno ronjenje Zapamtite NAUI plan ronjenja je dobar nain da se prati profil ronjenja, te vremena u mokrom okruenju. to ga vie koristite, bit e vam lake PLANIRANJE RONJENJA Planiranje ronjenja osigurava nam maksimalno uivanje u ronjenju. Smanjuje rizik i potekoe na najmanju moguu mjeru. Olakava nam samo ronjenje te e nam pomoi da se izbjegne gubljenje vremena i novca . Dijelovi planiranja ronjenja su dugorono planiranje pomou kojeg se utvruje cilj ronjenja, mjesto i alternativno mjesto. Datum i vrijeme ronjenja te rezervacije. Treba prikupiti podatke koga kontaktirati u sluaju hitnoe posebno za egzotine zemlje. Te koja je potrebna oprema za taj tip ronjenja. Dugoroni plan radi se kod kue puno prije vremena ronjenja. Kratkorono planiranje ukljuuje kontrolu opreme, dokupiti potrebne stvari, provjeriti svu opremu, provjeriti vremensku prognozu i uvjete za ronjenje, pakiranje te obavezno treba obavijestiti nekoga o planu ronjenja. Ovo planiranje radi se neposredno prije odlaska na ronjenje . Dolaskom na mjesto ronjenja moramo procijeniti uvjete za ronjenje i odluiti da li roniti ili ne. Odabrati toke ulaska i izlaska te smjer ronjenja Planiranje prije samog urona treba dogovoriti signale koji mogu biti vizualni i zvuni. Zatim postupke u sluaju hitnoe tj. za odvajanje partnera ili potroen zrak. Te postupke vezane uz komunikacijsku opremu te opremu za davanje kisika. Ogranienja ronilake aktivnosti odnose se na ogranienja dubine i vremena te ogranienje rezerve zraka. Provjera plovnosti ukljuuje

35

provjeru pojasa sa utezima te provjeru kompenzatora plovnosti. Provjeriti da je dovod zraka otvoren te tlak zraka u boci. I na kraju provjeriti da li regulator radi ispravno. Zapamtite da je planiranje ronjenja je bitno za sigurnost i kvalitetu ronjenja.

SIGURNOST U RONJENJU SISTEM PARTNERA Sistem partnera definiran je kao dva ronioca koje se pod vodom nalaze na tolikoj udaljenosti jedan od drugoga da se mogu dodirnuti. Kako funkcionira sistem partnera, tako da jedan drugome trebaju pomagati prilikom oblaenja i potekoa sa opremom. Dvoje ljudi moe vidjeti vie stvari i podijeliti zajedniko iskustvo. Moraju pomoi jedan drugome da prate vrijeme, dubinu, potronju zraka te pomoi u sluaju hitnoe. Slue dodatne ruke i oi koje mogu pomoi na vie naina. Kao i za sve ostalo tako postoje i procedure za ronjenje u paru. Prije ronjenja dogovorite cilj, signale, smjer, procedure u sluaju hitnoe, procedure ako se izgube, ogranienja, tko je voa ronjenja. Zajedno se uranja i izranja Rone bok uz bok, ostajui uvijek na istoj strani .Ako se odvoje, traiti se 1 minutu, ako ne pronaete partnera izroniti. Ovo su najvanije i takozvane standardne procedure, mogu biti i drugaije ali to moramo dogovoriti prije ronjenja. Zapamtite nikada ne roni sam. Ronilaki partner je netko tko se nalazi na udaljenosti dodira svo vrijeme ronjenja. Partner predstavlja dodatne ruke i oi, pomo, te ini ronjenje sigurnijim i ugodnijim. Procedure za ronjenje u paru ukljuuju dogovor o raznim detaljima ronjenja. KOMUNIKACIJA Komunikacija, naini na koje ronioci komuniciraju razliiti su a moemo ih podijeliti na vizualne i zvune.. Vizualni signali su runi signali, podvodna ploica za pisanje te bove na povrini. A zvuni signali su zvidaljka na povrini te udaranje po boci, pod vodom. Standardni runi signali su O.K. ( 4 naina ), Opasnost, Neto nije u redu, Nelagoda, Imam malo zraka (rezerva), Nemam zraka, Daj mi zrak, Hitnoa, Stani te gore i dolje. Signali trebaju biti jasni i odreeni , provjerite da je signal primljen Zapamtite da ronioci komuniciraju sa vizualnim i zvunim. Kada aljete signal, uinite to jasno. Kada primite signal, potvrdite ga. NAVIGACIJA Navigacija pod vodom neophodna je da bi se izbjegla duga, nepotrebna plivanja te da se podruje ponovno moe tono pronai. Prvenstveno da znate gdje se tono nalazite. Prirodna navigacija je navigacija pomou prirodnih referenci tj. bilo ega to moemo primijetiti i zapamtiti pod vodom. Neke od najboljih prirodnih referenci su sunce i sjene, dubina i oblik terena, gibanja vode te formacije kao to velika kamenja i slino. Uvijek je klju znati gdje se nalazi i pratiti put. Navigacija pomou kompasa neophodna je za ronjenje u mutnim vodama ili nou. Namjetanje i praenje kursa najjednostavnije je koristiti oznaku indeksa na pominom prstenu ili

36

na pokretnom disku unutar kompasa. Kompas mora biti poravnat sa tijelom a moramo gledati preko kompasa, jedino tako nas kompas moe voditi u eljenom smjeru. Devijacija je odstupanje kompasa uslijed prisustva metalnog tijela u blizini kompasa. Dogaa se jer metali djeluju na magnetske silnice i zato treba izbjegavati postavljanje metalnih predmeta u blizinu kompasa. Problemi se mogu javiti prilikom ronjenja na olupinama.. Kursovi koje koristimo su reciproni ili povratni te trokut i etverokut. Najefikasnija podvodna navigacija je kombinacija prirodne, te navigacije pomou kompasa. Dodatna obuka je poeljna i potrebna te ja kao takva dio naprednog teaja. Zapamtite navigacija je potrebna i vrijedna vjetina koja olakava ronjenje. Prirodne reference su pomo za opu navigaciju dok je kompas je potreban za tonu podvodnu navigaciju. Dobra navigacija je kombinacija prirodne i navigacije pomou kompasa. Da metali mogu prouzrokovati devijaciju kompasa a kada ronite prvo odredite, te slijedite kurs. Dodatni trening navigacije je potreba svakog tko eli biti dobar ronilac. PROBLEMI VEZANI UZ RONJENJE Najei problemi vezani uz ronjenje: Grevi su problemi s cirkulacijom faktori koji utjeu na dobivanje gra su netreniranost , pojaana fizika aktivnost, hladnoa, pritisnutost miia te dehidriranost. Gr se otklanja istezanjem miia a prevencija je trening, adekvatna termika zatita te pripremljenost za ronjenje. Nakon to ste otklonili gr promijenite tehniku plivanja. Zapletanje je esto tamo gdje ima ribarskih mrea i konopa, tu do izraaja dolazi suradnja s partnerom i naravno ronilaki no. Da bi sprijeili zapletanja treba izbjegavati ronjenje u podrujima gdje postoji poveana opasnost od zaplitanja. Potekoe sa opremom u veini sluajeva su plod neznanja i iskustva u rukovanju s opremom a puno manje kvarova. Zato moramo biti upoznati sa svojom ali i partnerovom opremom. Zapuhivanje se dogaa kod manje iskusnih ronilaca kada precijene vlastite mogunosti ili nastaju zbog nekog straha. U sluaju da se zapuete signalizirajte partneru prekinite fiziku aktivnost te se smirite. Morska bolest moe nastati na brodu kod dolaska na mjesto ronjenja, kod plivanja u valovima ali i pod vodom uslijed veih valova iji se utjecaj osjea na dubini. Ljudi se na to s vremenom priviknu, nemojte koristiti lijekove jer djeluju na nervni sustav . Treba gledati u daleke i nepomine objekte. Disorjentacija nastaje u uvjetima smanjene vidljivosti da bi se izbjegla koristite kompas. Kod prekida dovoda zraka u sluaju da imamo malo zraka treba primijeniti normalan izron. Ako nema zraka to je gora opcija primjenjujemo kontrolirani plivajui izron kao posljednje rjeenje ako nemamo alternativni izvor zraka ili partnera u blizini. Izron na alternativni izvor zraka najbolja je opcija a i najmanje rizina. Bratsko disanje trai dobru uigranost partnera smirenost i koncentraciju . U realnoj situaciji nije imalo jednostavno. Izron u sluaju hitnoe sa pozitivnom plovnou, primjenjujemo kao zadnju opciju u sluaju da je ronilac u nesvijesti ili tik pred tim . Opa pravila kako reagirati su stati, razmisliti, djelovati. Naravno najbolja je prevencija. Panika je nesvrsishodno djelovanje i moramo je sprijeiti to ranije. Sindrom panike je osjeaj nelagode ili straha uzrokuje ubrzano disanje, nepravilno disanje dovodi do poveanja straha a taj ciklus se nastavlja dok ne nastupi panika. Kada postoji opasnost od nastupa panike treba zaustaviti aktivnost i kontrolirati disanje te rijeiti problem. Zapamtite opa pravila za bilo koji problem za vrijeme ronjenja su : stati, razmisliti, djelovati. Skoro sve potekoe se mogu rijeiti U sluaju ostanak bez zraka treba primijeniti neku od slijedeih procedura ( poredane su po redu kojim bi ih trebalo koristiti ) : kontrolirani izron u sluaju hitnoe ( engl. ESA ), izron na alternativni izvor zraka ( engl. AAS ) , izron s uspostavljanjem plovnosti, bratsko disanje. Klju sprjeavanja panike je kontrola disanja POMO I SPAAVANJE

37

Uzroci ronilakih udesa su prekoraenje vlastitih ogranienja, precjenjivanje sposobnosti, ronjenje u opasnim uvjetima, krenje pravila za sigurnost ronjenja, nepravilna opremljenost ili nedostatna opremljenost ili obuka i ronjenje pod utjecajem alkohola ili droge. Da bi ih sprijeili moramo znati svoje granice, te roniti u skladu sa njima. Roniti samo u dobrim uvjetima, potovati pravila za sigurnost ronjenja i uvijek biti dovoljno obuen i opremljen. Da bi bili to bolje pripremljeni za spaavanje najbolje je proi dodatnu obuku iz prve pomoi i reanimacije te tehnika spaavanja u ronjenju (Rescue Diver) Kod spaavanja treba roniocu pomoi da uspostavi pozitivnu plovnost te mu pomoi da se odmori i uspostavi normalno disanje. Ako je potrebno vui umornog ronioca do obale ili broda. Spaavanje ako je ronilac u nesvijesti moramo mu uspostaviti plovnost i odmah izroniti. Signalizirati da se radi o hitnoi te poeti sa reanimacijom. Moramo primijeniti umjetno disanje u vodi to ukljuuje, otvoriti i provjeriti dine putova, oistiti usnu upljinu dati dva inicijalna udaha usta na usta ili nos na usta. Zatim jedan udah svakih pet sekundi. Moramo transportirati unesreenog te mu istovremeno davati umjetno disanje to nije nimalo lagano. Zapamtite, ronilaki udesi se mogu sprijeiti. Svi ronioci bi trebali savladati tehnike prve pomoi, reanimacije i tehnike spaavanja. Kada je roniocu potrebna pomo, prvo uspostavite pozitivnu plovnost, neka se odmore i smire disanje, te im dalje pomognite ako je potrebno. Ronilac u nesvijesti se mora to prije dopremiti na povrinu. Procedure za davanje umjetnog disanja u vodi su : otvoriti i provjeriti dine putove, oistiti usnu upljinu, dati dva udaha, davati svakih pet sekundi 1 udah usta na usta ili nos na usta dok unesreenog transportirate nastaviti sa umjetnim disanjem. PRVA POMO I PROCEDURE U SLUAJU HITNOE Prva pomo i procedure u sluaju hitnoe prije svega zahtijeva pripremu i vjebanje te oprema za prvu pomo. Osim ovoga moramo imati podatke koga alarmirati. Glavna podruja prve pomoi prestanak disanja ili cirkulacije, krvarenja te ok. Kod povreda povezanih sa tlakom a koje su specifine za ronjenje treba unesreenog staviti na lea ili lijevi bok, davati mu 100% kisik te ga transportirati u rekompresijsku komoru . Postupci u sluaju hitnoe moraju se obavljati redom a to znai poslati po pomo, sasluati partnera unesreenog, utvrditi identitet, dogovoriti evakuaciju, zaduiti nekoga da biljei sve podatke te otpratiti unesreenog do komore, bolnice itd. Zapamtite svi bi ronioci trebali biti pripremljeni za pruanje prve pomoi, te bi trebali posjedovati opremu za prvu pomo te koga alarmirati ako je potrebno. Pet glavnih podruja prve pomoi su : prestanak disanja i cirkulacije, krvarenja, ok, povrede vezane uz tlak te povrede izazvane opasnim morskim ivotinjama. Osobe sa povredama izazvanim tlakom treba se davati kisik, te ih otpremiti u rekompresijsku komoru. Treba biti spreman za pruanje prve pomoi kod ronilakih udesa ZDRAVLJE I TJELESNA SPREMNOST Dobro zdravstveno stanje je bitno zbog promjena u tlaku, te jer je ronjenje fiziki zahtjevna aktivnost. Lijeniki pregled je obvezatan, te ga treba raditi svake dvije godine. Tjelesna spremnost je sposobnost da ispunite zahtjeve aktivnosti a najbolji nain da budete spremni za ronjenje je da esto ronite, prihvatljiva alternativa je plivanje sa ABC opremom. ene bi trebale izbjegavati ronjenje za vrijeme mjesenice, ako se ne osjeaju dobro a ronjenje za vrijeme trudnoe treba izbjegavati. U mnogim stvarima ene su bolji ronioci od mukaraca Dobre navike ronioca ukljuuju pravilnu prehranu te adekvatan odmor. Navike koje bi trebalo izbjegavati 12 sati prije ronjenja su puenje, alkohol te droge. Zapamtite budite zdravi. Svake dvije godine napravite zdravstveni pregled. Odravajte fiziku spremnost potrebnu za sigurno ronjenje. ene ne bi trebale roniti za vrijeme mjesenice ako se loe osjeaju, te kada su u drugom stanju. Puenje, opijanje, te koritenje droga prije ronjenja treba apsolutno izbjegavati.

38