Scuba Diver - Skripta za tečaj

Samo za internu upotrebu.

1

Predgovor Ova skripta namijenjena je svim polaznicima NAUI početnog tečaja ronjenja. * U njoj se nalaze osnovni podaci koje ćete zajedno sa instruktorom proći za vrijeme tečaja. Skripta se sastoji od 6 poglavlja, te dodatka sa popisom i objašnjenjem važnih pojmova. Svako poglavlje obrađuje jednu nastavnu jedinicu. Skripta predstavlja samo mali okvir i početak vašeg otkrivanja jednog novog, i za nas, ljude, kopnena bića, potpuno drugačijeg, svijeta. Imajte na umu da stalno treba učiti, jer svijet se konstantno mijenja. Podatke ćete pronaći na Internetu, knjigama o ronjenju, časopisima, ………. Ako imate nove ideje, zamisli, pitanja, javite nam se. “Znanje je moć” , a glavni moto NAUI-a je “Znanjem do sigurnosti “. Pa stoga idemo učiti. Što je NAUI ? NAUI je skraćenica za National Associtation of Underwater Instructors – međunarodna udruga ronilačkih instruktora. NAUI je osnovan 1959 godine SAD-u te je najstarija američka asocijacija. NAUI je neprofitno udruženje ronilačkih instruktora Osnovni cilj je obuka, putem kvalitetnih tečajeva i programa, za ronjenje u sigurnosti. Da bi postigao zacrtane ciljeve NAUI priprema i organizira profesionalne tečajeve i određuje minimalne standarde za svaki tečaj, razvija programe i proizvode koji pomažu profesionalcima pri podučavanju i nadziranju ronilačkih aktivnosti. Glavni moto NAUI-a je “VEĆA SIGURNOSTI RONJENJA KROZ OBRAZOVANJE” Prvi instruktorski tečaj je održan 1960 g. u Hustonu (Texas). 1972 g. NAUI postaje član tehničke komisije CMAS-a. 1985 g. istupa iz CMAS-a jer je CMAS htio ograničiti njegovo djelovanje samo na područje SAD-a. Istovremeno se osniva NAUI International. S godinama otvaraju se regionalni centri u cijelom svijetu koji pripremaju i prevode didaktičke materijale. 1996 g. kao posljedica svoje sveprisutnosti u cijelom svijetu NAUI mijenja ime u NAUI WORLDWIDE. U Europi NAUI ima sjedište u Nizozemskoj, od kuda će doći i vaše ronilačke iskaznice. Godine 2007-e NAUI je svoje programe certificirao te kao takav uveo ISO standard te CE norme za tečajeve. NAUI uvodi i novi moto NAUI – Just Dive! NAUI sudjeluje u mnogim programima diljem svijeta za očuvanje okoliša i zaštitu flore i faune. Na kraju NAUI je jedno od prvih udruženja koje je odobrilo upotrebu mješavina i “rebreathera”. NAUI U SVIJETU Nakon što je 1959 g. NAUI osnovana 1968 g. otvara prvi “service centar” izvan SAD-a u Japanu. Tokom posljednjih trideset godina NAUI otvara područne centre u više od 25 država. U svrhu lakšeg poslovanja NAUI otvara servis centre za pojedine dijelove svijeta, te za pojedine države imenuje Repesentative koji su spona između članova i glavnog ureda. RONJENJE Ronjenje je jedinstven sport. I podvodnom svijetu možete promatrati jedinstvenu ljepotu riba koje plivaju oko živopisnih koraljnih grebena, uživati u plivanju s dupinima ili kitovima. Kao ronilac možete vidjeti povijest, otkriti potopljena blaga i brodove. Ronjenje je sport koji možete prakticirati svugdje u svijetu. Od hladnih voda Norveške do koraljnih grebena u tropskim morima. Da biste ronili ne trebate biti stručnjak. Možete uživati u uzbuđenjima koje pruža ronjenje kad završite tečaj Scuba Diver.

2

NAPREDNI TEČAJEVI (ADVANCED SCUBA DIVER) AJEVI Postoje i napredni tečajevi koji ć vam omogućiti da steknete neka nova saznanja o ronjenju, no ajevi će iti ovaj tečaj Scuba diver je prva stepenica u ronjenju i omogu uje Vam da ronite na ve ver omogućuje većini ronilačkih pozicija u svijetu. Ronilačka oprema izgleda komplicirano i glomazno no vrlo je jednostavna za ka upotrebu. Kao i automobil, nije potrebno znati kako radi da biste se njime vozili Nakon prvog vozili. tečaja moguće je ODMAH upisati napredni te aj ronjenja(ne treba vam odre e tečaj određen broj ronjenja) ŠTO JE RONJENJE? Roni se s zrakom komprimiranim u ronila ronilačkoj boci koja se nosi na leđima. Zrak dobivamo preko đima. regulatora koji smanjuje pritisak boce na pritisak okolne vode. Osim ronjenja sa ronila ronilačkim aparatom možemo roniti i na dah. To je ronjenje bez ikakvih ronila ronilačkih aparata za disanje. ronilač Jednostavno zadržite dah i zaronite pod vodu. Osnovni cilj ovog tečaja je ronjenje sa ronila tečaja ronilačkim aparatom no vaš instruktor učit će vas i ronjenju na dah. Osim sa zrakom sportski ronioci koriste i čit će Nitrox (EANx) koji je mješavina zraka i kisika (Kisik=24 do 40%) OPASNOSTI VEZANE UZ RONJENJE Naravno u svakoj avanturi postoji uvijek doza rizika, i to morate razumje prije nego postanete razumjeti ronioci.U većini slučajeva ronjenje je jednostavan i zabavan sport. Ponekad ronjenje može biti ajeva stresno kao kod ronjenja u strujama, po velikim valovima ili u jako hladnoj vodi. Prije samog tečaja morate popuniti karton s povijesti bolesti. Obavezan je lije aja bolesti. liječnički pregled. Najveća opasnost je da možete doživjeti ronila a ronilačku nesreću ili poginuti pod vodom ili na površini. u Iako se to vrlo rijetko događa treba znati da rizik postoji. a Kao ronilac morate znati taj rizik i preuzeti odgovornost za vlastite postupke. odgovornost Ova skripta objašnjava svaku vrstu rizika povezanu s ronjenjem. Ako ste maloljetni vaši roditelji također moraju biti upoznati s opasnostima ronjenja. Oni vam moraju potpisati odobrenje. er OBAVEZE POLAZNIKA TEČAJA ČAJA Kao polaznik morate prisustvovati svim teorijskim i prakti nim lekcijama. Ako koju lekciju propustite te praktičnim dogovorite se s instruktorom kad ćete je nadoknaditi. Morate znati primijeniti nau ete naučeno u praktičnom ronjenju. Prva ronjenja ćete započeti u bazenu ili zatvorenoj vodi. Nakon što ste nau vježbe vaš instruktor eti Nakon naučili će vas odvesti na ronjenje u otvorene vode. e Prije nego dobijete ronilačku iskaznicu morate s uspjehom završiti teorijski i prakti ku praktični dio tečaja. ŠTO JE RONILAČKA ISKAZNICA KA Ronilački tečajevi NAUI verificirani su u Hrvatskoj od ministarstva kulture i sporta. ajevi NAUI ronilačka iskaznica priznata je u cijelom svijetu. Za sve ronila ke teč ka ronilačke tečajeve postoje standardi kojih se instruktori moraju pridržavati i koje vi morate zadovoljiti da biste završili te tečaj. Sa ronilačkom iskaznicom moći ćete kupiti dozvolu za ronjenje, napuniti boce, iznajmiti opremu…. ći ćete

3

ABC OPREMA Kad kažemo ABC oprema mislimo na masku. segment za nos s kojim je lako kompenzirati. Zapamtite izbor tipa maske je individualna stvar. osnovna oprema za ronjenje s ronilačkim aparatima i dodatna oprema. o održavanju i odabiru ronilačke opreme. stvarajući zračni prostor ispred očiju ( oštra. Masku ne treba izlagati direktnoj sunčevoj svijetlosti . Dakle oprema koja nam služi za ronjenje. jasna podvodna slika ). Pravilan odabir ronilačke opreme je bitan za ugodno ronjenje. Krajem šezdesetih godina konstruiran je prvi dvostupanjski regulatori a kasnije i kompenzatori plovnosti. Ovo poglavlje podijeljeno je u tri dijela: ABC oprema. zbog nemogućnosti izjednačavanja tlaka. Veliki korak u razvoju ronjenja omogućio je prvi jednostupanjski regulator koji su konstruirali Gagnan i Cousteauo. te spriječiti lomljenje 4 . zato ju treba isprobati prilikom kupnje. Silikon može biti proziran ili crn. Maske koje su pogodne za ronjenje moraju imati sigurnosna stakla(tempereted). Njega i održavanje maske je jednostavna poslije ronjenja opere se u slatkoj vodi i spremi najbolje u originalnu kutiju. Reći ćemo koji su najčešće greške i zablude pri odabiru i održavanju opreme. U ovom poglavlju govoriti ćemo o karakteristikama koje morate imati na umu pri pravilnom odabiru ronilačke opreme. Volumen maske ovisi svrsi za koju služi. kao i za ronjenje na dah. Pravilnom brigom produžit ćete vijek trajanja. prilagodljiv remen. najvažnije karakteristike su da odgovara obliku lica. Osim ovoga u proširenom smislu mislimo i na dodatke kao što su kapuljača. čizmice i rukavice. Što se tiče vidnog polja neke maske imaju povećano vidno polje što je korisno ali ako imaju bočna stakla slika u njima je iskrivljena zbog loma svijetlosti. peraje i disalicu. Postoje više tipova maski neke imaju i nepovratne ventile. Loše odabrana maska ili peraje mogu vam pokvariti ronjenje. MASKE Maska je namijenjena da omogući gledanje pod vodom. U poglavlju o ronilačkoj opremi učit ćemo o upotrebi ronilačke opreme. te prije svega da odgovara licu te da je udobna. Materijali od koji se proizvode su guma ili silikon (obrazina) s tim da je silikon trajniji pa je skoro istisnuo gumu. te da je udobna. Također svi veći proizvođači proizvode maske u koje je moguće ugraditi dioptrijska stakla. obrazinu koja dobro brtvi.RONILAČKA OPREMA Ubrzani razvoj ronilačke opreme nakon drugog svjetskog rata približio je ronjenje svima. konačna odluka ipak ostaje na vama. maska koja odgovara obliku lica “zalijepit” će se čim ju prislonite na lice sa zabačenom glavom u nazad. ronilački kompjuteri… Te time ronjenje postaje dostupno svima. izbor je individualan. Naočale za plivanje neprihvatljive su. maske malog volumena koriste se za ronjenje na dah. brtvi. Kod izbora najvažnije je da vam maska odgovara tj.

Izbor dsalice uključuje isprobavanje da li odgovara. maksimalna dužina 30 – 35 cm. Zapamtite: disalice su potrebne da bi se čuvala energija prilikom plivanja. Ako se nose čizmice. Zapamtiti treba da tip peraja koje se koriste ovisi o lokalnim uvjetima ronjenja. Mogu biti jednostavne. Tip disalice je stvar individualnog izbora. Disalice s ventilom za pražnjenje su skuplje i manje trajnosti ali ih je lakše isprazniti. te pojas sa utezima. To jest da možemo plivati s pogledom pod vodu. ako je potrebno koristimo i ronilačko odijelo. disalica se pričvršćuje na lijevu stranu maske. Kod izbora treba izabrati tip koji odgovara području ronjenja te izabrati dužinu i tvrdoću lista prema snazi nogu. udobnost. nož. bez da ga žulja. Da pet primarnih faktora koje treba uzeti u obzir prilikom odabira peraja su : tip. te zrak iz boce. Na disalice se mogu montirati i anatomski usnici. Peraje se razlikuju po veličini i tvrdoći lista. veličina se treba odabrati prema tome. Disalica se stavlja se na lijevu stranu maske razlog za to je montiranje regulatora na desnu stranu. Održavanje uključuje: ispiranje u slatkoj vodi nakon uporabe te čuvanje od sunca. posebno kod dužeg odlaganja. te da se ne troši zrak iz boce. Također nije nevažno da vam se oprema sviđa. Održavanje uključuje ispiranje u slatkoj vodi poslije uporabe. Dva su osnovna tipa sa i bez ventila za pražnjenje. Materijali od kojih se proizvode osim silikona koji je najzastupljeniji proizvode se i od grafita. Treba paziti da list peraja nije savinut duže vrijeme jer može doći do deformacija. plastike. Disalica spada u obaveznu opremu jedan od razloga za to je to što se tijekom ronjena mogu promijeniti vremenski uvjeti pa se desi da ronilac izronu u uzburkano more. disalice i peraja prilikom ronjenja na dah. kompozitivnih materijala te gume. ali disalice sa napravama za zatvaranje su neprihvatljive. Materijali koji se koriste za usnike su guma i silikon a cijev je od plastike. veličina lista te tvrdoća lista. Držali disalice mogu biti takvi da disalicu lako skinemo. Postoje dva osnovna tipa: s otvorenom petom (kao na slici) koje se više koriste kod ronjenja s bocama dok se peraje sa zatvorenom petom više koriste za ronjenje na dah.DISALICE Disalice služe da bi se prilikom plivanja sačuvala energija. stiska i slično. Kod peraja kao i kod sve ostale opreme najvažnije je da vam odgovara i da je udobna. da je minimalno savinuta zbog otpora disanja i naravno da je udobna i da odgovara. 5 . čuvanje od sunca te pravilno spremanje. anatomske s rebrastim fleksibilnim crijevom itd. da li odgovaraju. Dobra je praksa da disalica ima reflektirajuću traku na vrhu ili traku jarke boje da bi nas sudionici u vodenom prometu vidjeli. pa i kompenzator plovnosti za ronjenje na dah. Karakteristike koje moraju zadovoljavati su: dovoljno velik promjer (2 cm). Najvažnije karakteristike su udobnost i da odgovara. pogotovo kod netreniranih ronilaca (početnika). U takvim uvjetima disalica može biti presudna za siguran izlaz iz mora. PERAJE Peraje su namijenjene da omogućuju velikim mišićima nogu da se koriste za propulziju samim time možemo brže plivati a ujedno nam oslobađaju ruke za ostale namjene. Kada je disalica na mjestu ronilac bi se trebao osjećati ugodno. Osim maske. Što je list tvrđi i duži to su peraje brže ali je veći otpor pa se i mišići nogu jače umaraju te često dolazi do grčeva.

Pošto su suha moramo ih dopunjavati sa zrakom kako povećavamo dubinu te prazniti tijekom izrona. U dodatnu opremu spadaju: kapuljače. to znanje stječe se na NAUI tečaju specijalnosti – suho odijelo. čizmice i rukavice služe da spriječe gubitak tjelesne topline. Zapamtite da ronilačka odijela sprječavaju prevelik gubitak tjelesne temperature. podmazivati zipove te izvršiti popravke što prije.5mm ta odjela više su zaštita od žarnjaka i mehaničkih ozljeda nego termička zaštita. Rukavice bi uvijek trebalo nositi. Kapuljače. 6 . U tropskim morima koriste se odijela napravljena od likre ili neoprena debljine 0. te povrede. Mogu biti suha ili mokra. problem nastaje kod kupnje odijela jer je teško isprobati odijelo u dućanu. ali za ronjenja sa suhim odijelom mora se proći specijalistička obuka . Zipovi nam omogućavaju lakše oblačenje i skidanje odijela ali na mjestima gdje se nalaze propuštaju vodu pa nas hlade. Mokra odijela moraju vam odgovarati kao druga koža. Dva su osnovna tipa ronilačkih odijela a to su mokro i suho ronilačkog odijela. Kod nas je češća upotreba mokrih odijela zbog uvjeta u moru te jednim djelom zbog cijene. Izbor odijela prvenstveno ovisi prvenstveno o temperaturi vode u kojoj će se roniti. dvodijelna te razne kombinacije. Rješenje za to je. Neopren ja materijal koji je napravljen od gume i zraka. točnije to je guma koja u sebi ima mjehuriće zraka. ne zaboravite podmazivati zipove. Debljina odijela ovisi o stupnju termičke zaštite tj. To zahtijeva određenu vještinu i znanje za pravilnu upotrebu. to se radi preko ventila za upuhivanje i ispuhivanje. Za ronjenje u suhom odijelu potrebna je dodatna obuka. čuvati na hladnom mjestu. te povrede. Suha odjela kompliciranija su ali imaju bolju termičku zaštitu. Kroj odijela mora biti udoban. za hladnu vodu. čizmice i rukavice a namjena im je ista kao i odijelima. Napravljene su od neoprena. Kapuljače su standardne. Kod upotrebe suhog odijela neophodna su i prikladna pododjela.RONILAČKA ODIJELA Odijela su namjena da bi osigurala zaštitu od povreda te da spriječe gubitak tjelesne temperature. o temperaturi vode u kojoj se roni. Kod nas u hrvatskoj najčešća su dvodijelna odijela debljine 5mm Održavanje ronilačkog odijela sastoji se od toga da ga treba isprati u slatkoj vodi nakon uporabe. Rukavice služe kao termička i mehanička zaštita bitno je da u njima možete normalno baratati svom ronilačkom opremom kao i bez njih . posebno na većim dubinama. Čizmice nam omogućavaju lakše i sigurnije hodanje kopnom te lakše ulaske te izlaske iz vode ujedno su i termička zaštita. za suho dojelo I kao dodatna opcija. Mokra odijela izrađena su od neoprena a razlikuju se po debljini i to od 10 do 3mm. Ta odjela imaju vodonepropusne zatvarače koje je potrebno mazati s voskom. Krojevi su vrlo različiti tako da postoje jednodijelna . da prije kupnje probate što veći broj modela te pamtite veličine koji vam odgovaraju za pojedine proizvođače. Za odijela se treba brinuti kao i za ostalu ronilačku opremu. Termička zaštita ovisi težini pododjela možemo (mjeri se u gramima).

Ne ronite sa previše olova. mora slobodno visiti radi lakšeg oslobađanja u slučaju hitnoće. Kod pojaseva s utezima bitna je i kompenzacija koja je potrebna jer se odijelo tanji povećanjem dubine na kojoj ronimo( stiskanje mjehurića zraka u neoprenu) Kod izbora treba imati na umu da se elastični pojasevi koji automatski kompenziraju smanjenje obujma struka kako se tlak povećava. Postoje i utezi koji su punjeni sačmom. 7 . preporučuju se za ronjenje sa debljim odijelima ( kada se roni u hladnoj vodi ) . iskusni ronioci trude se nositi što manje olova. Utezi su pravilno izbalansirani ako s njima i svom opremom u vodi s punim plućima plivate a praznim tonete. Neoprensko odijelo u samom materijalu sadrži zrak a suho ga ima kao izolacijski sloj. Nakon ronjenja dovoljno ih je isprati . ne stavljajte slobodni kraj pojasa pod KPL ili zategnuti dio pojasa. Da sistem utega može biti odvojen ili integriran. Treba paziti da su krajevi pojasa kompaktni tj. Razlog tome je da moraju manje koristiti kompenzator plovnosti a i manje se opterećuje kičma. držite olova tako da ih uvijek lako možete odbaciti. ne koristite previše olova Kako odrediti dovoljnu količinu olova ? Jednostavno morate probati. Iz navedenih razloga lakše im je roniti. Tako čete s polupunim plućima lebdjeti tj. biti ćete neutralni. Takvo stanje još nazivamo neutralna plovnost. da nisu raspucani. sa brzim Utezi moraju imati kopču otkopčavanjem (oslobađanje u hitnoći ). da ga u slučaju potrebe možete lako pronaći i odbaciti. Radi vlastite sigurnosti prilagodite dužinu tako da kraj pojasa bude slobodan. koristite “desni” sistem za otkapčanje. A najvažnija karakteristika je da ima brzo oslobađajuću kopču. standardni olovni odljevi osim ovih mogu biti i okrugli ili zakrivljeni radi udobnijeg nošenja.SISTEM UTEGA Utezi su namijenjeni bi neutralizirali pozitivnu plovnost ronioca. Tipovi utega su odvojeni koji se nalazi na pojasu ili integrirani u kompenzator plovnost. kopča se treba otkopčavati u desno. koji pružaju veći komfor. manje se umaraju te troše manje zraka. Kod nas se najviše koriste obični na platnenom remenu sa inox kopčom. Zapamtite da je namjena sustava utega je da djeluje kao protuteža pozitivnoj plovnosti koju vam daje ostala oprema. Pojas mora biti slobodan. kako na pojasu tako i u konpenzatoru plovnosti. Tipovi utega su. Poželjno je da koristite “ osigurače olova” na slobodnom kraju pojasa kako olova ne bi iscurila. Pravilno namjestite pojas. koju ronilac ima prvenstveno zahvaljujući odijelu.

Razlikujemo ih po veličini najčešće su one od 10. radi tak. Dva osnovna tipa ronilačkih boca su čelične i aluminijske. Oznake na bocama moraju imati . Kod odlaganja boca na duže vrijeme potrebno je u boci ostaviti 20 do 30 bara da ne dođe do ulaska vlage i posljedica koje iz toga proizlaze. materijal. Za sportska ronjenja kod nas najčešće se upotrebljava 15litarska čelična boca s radnim tlakom od 200bara. Zapamtite da postoje različiti tipovi i veličine boca za razne potrebe. Osim ovih informacija mogu imati i serijski broj. To znači da je unutarnji volumen boce npr. ne ostavljati ih u uspravnom položaju. ime proizvođača. Čelična boca također ima plastičnu stopu koja služi za zaštitu dna boce te omogućuje boci da stoji uspravno. Ronilačke boce treba jednom godišnje vizualno testirati. Kada rukujemo s bocama treba paziti da boce ne lupaju po podu ili međusobno da ne dođe do oštećenja iz istog razloga ih nikada ne ostavljamo uspravne. tako postoje boce koje se mogu maksimalno puniti do 200. 12 litara. težinu te datum A-testa ili datum proizvodnje(za nove boce). a uobičajeni radni tlakovi su 200 i 232 bara. Razlog za to je cijena. te ostaviti 30-tak bara u boci kada se ne koriste duže vrijeme. Mnoge boce imaju i zaštitnu mrežicu koja služi kao mehanička zaštita boje i zaštitnog premaza. Treba reći da je u E. Sa bocama treba pažljivo rukovati. te 300 bara tlaka. osigurati ih za vrijeme transporta. zabranjen transport punih boca u osobnom automobilu. volumen. a hidrostatski svake ti godine. Izbor ovisi o vrsti ronjenja kojom se želite baviti te osobnom potrošnjom zraka. Također su namijenjene da se komprimirani zrak sigurno čuva na visokom tlaku Dva su osnovna tipa aluminijske i čelične. Također su razlike u radnom pritisku. 8 . Hidrostatski test radi se svake tri godine za čelične i svake dvije za aluminijske boce on se radi prilikom A-testiranja a propisan je zakonom. Održavanje i čuvanje boce sastoji se od ispiranja u slatkoj vodi nakon korištenja. Uobičajene veličine su 10.RONILAČKE BOCE Ronilačke boce služe da bi veliki volumen zraka stavili na malo prostora koji je pogodan za nošenje pod vodu. 15 i 18 litara. serija itd. 12. te redovitog vizualni pregled(jednom godišnje). 15 i 18 litara. U. Kod transporta boce trebaju biti dobro učvršćene i ne smiju biti izložene direktnom sunčevom svijetlu zbog zagrijavanja i povećanja tlak u njima. Također mogu biti i karbonske koje su rijetke unatoč mnogim prednostima. 232.12.

Također Din-ski mogu biti namijenjeni za tlakove do 300bara a INT do max 232 bara. Osnovni tipovi su K ventil . ili ako se teško otvaraju i zatvaraju ili ako nedostaje sigurnosni prsten. Servisirati i ventile prilikom testiranja boca a ako se teško otvaraju ili zatvaraju servisirati ih odmah. spriječite oštećenja pravilnim rukovanjem i spremanjem . radi lakšeg pražnjenja. Za punjenje nam služi niskotlačni inflator. Opcionalno može imati džepove.VENTILI BOCA Ventili boca služe tome da omoguće ili zaustave protok zraka iz ronilačke boce. isperite u slatkoj vodi poslije korištenja. Ne pokušavajte sami napraviti servis to morate prepustiti ovlaštenom serviseru. Naravno daje bitno da je odgovarajuće veličine. Deflator koji ima veliki promjer. Usnik sa nepovratnim ventilom koji je montiran na deflatoru. jednostavni ventil kakvi se nalaze na gornjoj slici te J ventil odnosno ventil sa rezervom. Osim toga na navoju ima rupicu koja služi da kroz nju izlazi zrak u slučaju da netko odvrće bocu koja je pod tlakom te tako upozori da je boca pod tlakom. 9 . On se danas sve manje koristi jer je kompliciraniji i skuplji a njegova upotreba gubi na važnosti upotrebom manometra koji je obavezan dio svake opreme. Ventil ima na kraju navoja cjevčicu dužine oko 8 cm kroz koju zrak izlazi iz boce a namjena joj je da spriječi ulazak nečistoće u ventil prilikom okretanja naglavačke. Tipovi priključaka su DIN i INT (na slici) danas su sve zastupljeniji DIN-ski radi svoje veće pouzdanosti. KONPENZATORI PLOVNOSTI Glavna namjena kompenzatora plovnosti je da omoguće da ronilac na površini postigne pozitivnu plovnost te još važnija da pod vodom može održavati neutralnu plovnost Tri su osnovna tipa okovratnik koji se danas više i ne koristi te “tehnički” KPL te model “jacket” Svaki konpenzatror plovnosti mora imati sigurnosni ventil koji je u biti prekotlačni ventil a služi da u slučaju prenapuhavanja kompenzatora ne dođe do njegovog pucanja. ventil ima tijelo (cjevčicu) koja sprečavaju ulazak nečistoće u ventil. ne koristite suviše snage kod otvaranja i zatvaranja. Zapamtiti da ventili mogu biti “J” tip ( sa rezervom ) ili “K” ( bez rezerve ). te da je prikopčan na ramenu.Brtva koja se nalazi između regulatora i ventila naziva se O-ring. Prilikom servisa boca treba pregledati i ventile. Savjeti za održavanje i čuvanje uključuju.

stremen(INT) ili vijak(DIN).5l za punjenje . Princip rada regulatora prvi stupanj regulatora spušta tlak zraka u boci na +10 bara tlaka okoline. REGULATORI Drugi stupanj Prvi stupanj DIN Regulator INT Regulatori služe da roniocu daju zrak na zahtjev pod istim tlakom kao što je tlak okoline koja ga okružuju. Druge poželjne karakteristike uključuju niskotlačni inflator. Kod izbora najvažnije je izabrati regulator sa malim otporom prilikom disanja.Da bi znamo odabrati konpenzator najbolje je probati što više veličina i modela raznih proizvođača . Odvojeni drugi stupanj ( octopus ) spajamo s niskotlačnim crijevom na prvi stupanj. Skuplji modeli imaju i bocu od 0. dovoljno široko crijevo deflatora.Briga i održavanje :nakon svake uporabe isprati ga iznutra i izvana slatkom vodom a sve popravke treba napraviti ovlašteni serviser Zapamtite da je namjena KPL-a je da omogući pozitivnu plovnost na površini te neutralnu pod vodom. niskotlačno crijevo. Poželjna karakteristika je lakoća disanja ( najvažnije ) a što se priključaka tiče prednost treba dati DIN-skim ispred INT priključaka. zatim se taj zrak prenosi niskotlačnim crijevom do drugog stupnja u kojem se tlak od +10 spušta na tlak okoline. U komplet koji nazivamo regulator ulaze prvi stupanj. Na svakom regulatoru u ronilačkom kompletu se nalaze još i visokotlačno crijevo te manometar odnosno konzola te niskotlačno crijevo koje se priključuje na inflator. Sigurniji prilikom udaraca pod vodom te da se rabe do većeg radnog tlaka (300bara). i “jacket”. Najvažnija karakteristika KPL-a je odgovarajuća veličina.integrirane utege te rezervni regulator na inflatoru. drugi stupanj. “tehnički” KPL. Tri osnovna tipa KPL-a su : okovratnik. usni inflator sa nepovratnim ventilom. 10 . Razlog za to je da su DIN. te sigurnosni ventil.

bolje je potopiti ga nego tuširati. niskotlačnog crijeva te drugog stupnja. Kod korištenja treba izbjegavati savijanja crijeva.Shematski prikazi rada prvog i drugog stupnja. voda može u prvi stupnja kroz niskotlačno crijevo 11 . Regulator se sastoji od prvog stupnja. Ako je ispušni ventil drugog stupnja pritisnut prilikom pranja regulatora. Voda ne smije ući u prvi stupanj. koristiti zaštitu za crijevo. Kod ispiranja regulatora nakon ronjenja u slatkoj vodi . niskotlačno crijevo KPL-a. Osim ovih dijelova poželjni priključci uključuju : manometar. te redovito servisirati regulator u ovlaštenom servisu. paziti da se crijeva ne oštete. Procedure održavanja uključuju pravilo pranje. treba staviti zaštitnu kapu. Kod odabira najvažniji kriterij je lakoća disanja. i to pod ambijentalnim tlakom. paziti da voda ne uđe u prvi stupanj. regulator redovito servisirati u ovlaštenom servisu najmanje svakih godinu dana. i odvojeni drugi stupanj ( octopus ). treba otvoriti ventil boce osim toga čim ste skinuli regulator sa boce. Ne podmazivanje regulatora Zapamtiti da je namjena regulatora je da dovede zrak na zahtjev. zato se ne smije ispušni gumb držat pritisnut. odmah nakon što se regulator montira na bocu. ili čim se pojavi problem.

Što se tiče održavanja treba izbjegavati udarce te ih oprati poslije svakog ronjenja.a može se sastojati i od tri ili četiri instrumenta (kompas. Nakon ronjenja obavezno oprati. U konzolu može biti ukomponiran i ronilački kompjuter. Također mogu biti digitalni i analogni.200m ili NDL(no depth limit). kućište ispunjeno tekućinom. Kod baterijskih kod promjene baterije treba zamijeniti O-ring. Kompas pokazuje magnetski sjever koji se razlikuje od pravog. Održavanje im je isto kao i za dubinomjere. Analogni su sigurniji (nema elektronike) ali su digitalni daleko precizniji( 0. Devijacija je iznos za koji se igla kompasa okrene od Sjevera. Manometar služi očitavanju tlaka zraka u boci.1% odstupanja ali kod analognih je često lošije. pokretni disk(on pokazuje sjever) . analogni i digitalni. Oznake koje nam govore da je sat napravljen za ronjenje su 100m. 12 .INSTRUMENTI Instrumenti. te ga testirati (kod ovlaštenog servisera). Kod upotrebe kompasa treba paziti na položaj tijela i držanje kompasa. Kad ronimo s kompasom gledamo u kompas i preko njega u smjeru ronjenja. podvodni sat i kompas. ne postoji nikakva zaštita od prskanja stakla manometra. manometar + dubinomjer. Pažnja kod rukovanja s manometrom. Kompas koristimo kao pomoć pri podvodnoj navigaciji a neophodan je za ronjenje u mutnim vodama (jezera). Na taj način pokazuje nam kolika nam je autonomija pod vodom a to je od izuzetne važnosti za sigurnost ronjenja. Podvodni satovi služe za mjerenje vremena provedenog pod vodom. Četiri instrumenta koja se preporučuju su : manometar. termometar). nju nakon svakog ronjenja treba vratiti na nulu. četiri su instrumenta koji su neophodni za ronjenje u otvorenim vodama. Dubinomjeri osim kazaljke za dubinu imaju i kazaljku za maksimalnu dubinu. većina takvih satova boljih proizvođača imaju u broj A-testa na tlak. tijelo i kompas nam moraju biti u istoj liniji. Odstupanja od toga mogu biti iz dva razloga jedan je magnetska varijacija a to su nepravilnosti u zemljinom magnetskom polju. Poželjno je da je kompas što tanji a da se disk što teže zaglavljuje s obzirom na nagib. Točnost ronilačkih instrumenata može se osigurati sa inicijalnim i periodičkim provjerama instrumenata pod tlakom. to rade na više principa(otvorena burdonova cijev. membranski i kapilarni koji se koriste za ronjenja na većim nadmorskim visinama). Treba reći da dubinomjeri mjere tlak a pokazuju dubinu. Stoga ga prilikom otvaranja boce okrenite od sebe. skala sa stupnjevima na kućištu koja se može pomicati. Osnovni dijelovi ronilačkog kompasa su . uljni . dubinomjer. Analogni se prepoznaju po pokretnom prstenu (kronometar) a digitalni često imaju i dubinomjer. zatvorena burdonova cijev. Konzola je u biti instrument sačinjen od više instrumenata npr. a zbog efekta metala koji se našao u blizini. Zapamtite da su manometri su potreban i dragocjen dio opreme. Drugi tip odstupanja puno je značajniji za ronjenje a naziva se devijacija koju može uzrokovati metalni predmet u blizini kompasa. Dubinomjere možemo podijeliti na dva osnovna tipa .1m) Točnost instrumenata trebala bi biti 0.

Treba uvije biti oštar. ali uvijek su potrebni i drugi instrumenti za pra praćenje dubine i vremena. Osnovni termini kod upotrebe su ceiling ( strop ) – najmanja dubina do koje ronilac može zaroniti a da ne do e do pojave formiranja mjehuri dođe mjehurića i scrolling ( pretraživanje – planiranje ronjenja) – display na kojem se mogu o očitati maximalna vremena ronjenja za razne dubine. Tipovi koje koristimo su plava alfa( me ju međunarodne vode ) i crveno bijela za unutarnje vode. materijal. Zapamtite kompjuteri omogućavaju više vremena za ronjenje. ali korisnik ih mora znati pravilno ćavaju koristiti Kompjuter daje mnoštvo podataka. materija. ke Poželjna dodatna oprema nam čini ronjenje ljepšim lakšim i zanimljivijim a u nju spada. nakon uporabe. Torba za opremu je potrebna za prijenos velike koli količine opreme potrebne za količ ronjenje. kopanje. odmah prekinuti r ronjenje. Da biste znali roniti s kompjutorom morate poznavati procedure za pravilnu upotrebu a to su da svaki ronilac mora imati svoj kompjuter. te čuju veličinu. Zapamtite da je ronilački nož alat je koristan za rezanje. ronjenjima. rezati. Ronila nije Ronilačka torba služi da se spremi i transportira oprema korisna je jer možemo svu opremu staviti na jedno mjesto. oblik oštrice. a zipovi uju veličinu. ne roniti 24 sata prije ronjenja sa kompjuterom. te je potreban. Ronilačka knjižica. Osim ovih podataka pokazuje ronjenja. Odlike uključuju veličinu. NAUI ronilačke tablice se smatraju se dijelom opreme te treba ih nositi na sva ronjenja. Torba treba biti čista. mjerenje. Pridržavajte se uputa proizvođača a za sva ronjenje preko 12 metara napravite sigurnosni zastanak. i. dizajn. a pomažu roniocu da napravi plan slijede slijedećeg ronjenja. kopati.. Rezervni dijelovi sprječavaju da manji problemi sa opremom upropaste ronjenje. Planirajte a “multi level” ronjenja. Procedure za korištenje kompjutera treba poznavati i koristiti LJNA OSTALA POŽELJNA OPREMA Ostala oprema u nju spada ronila ronilački nož namjena mu je sjeći. 13 . neka radi 24 sata. Zatim može pokazivati podatke o potrošnji zraka a može pokazivati podatke o grupi ponavljanja(saturaciji). mjeriti.osigurava podatak o ukupnom vremenu ronjenja. Točnije rabi se kao alat a ne kao oružje.RONILAČKI KOMPJUTERI Ronilački kompjuter nam olakšava ronjenje. Ona je dokumentacija iskustva a to je potrebno za daljnju obuku. možete čavaju opremom koristiti kupljeni set ili sam svoj majstor set. plo čini pločica za pisanje. Ima memoriju koja pohranjuje podatke o dubini i vremenu. Tipovi od čvrstog materijala od kojih su neke i nepromo ive što je korisno kad stavljamo mokru opremu u vrstog nepromočive auto te mrežasta torba. sadrži dragocjene podatke o . sje ki sječenje. etc. te organizirana ronjenja. Ronilačka lampa koja je korisna na svakom ronjenu te popis potrebna opreme koji nam pomaže da ne zaboravljamo opremu. zipove. ako kompjuter otkaže. zahvaljujući unu Kompjutor prikazuje podatke o dubini ( trenutnoj i maksimalnoj ) zatim pokazuje podatke o vremenu ( ronjenja i površinskog intervala ). podatak o brzini izrona te o letenju nakon ronjenja(No Flay Time). Prva pomoć sastavni je dio opreme. premazan uljem. Ronilač bova upozorenje ostalim sudionicima u vodenom prometu da Ronilačka stalim se u tom području nalaze ronioci. otrgnuti. Izbor ovisi o vašim potrebama. Karakteristike uključuju veli inu. dizajn. Najve a vrijednost je u tome d Najveća da dozvoljava duže vrijeme ronjenja zahvaljuju proračunu “multi level ronjenja “.

Poni boca u biti je još jedna manja boca s regulatorom pričvršćena na primarnu bocu ona je odvojeni i dovoljan izvor zraka te je korisna za oba partnera. uključujući i servisiranje. Prva dva su jednostavni sistemi. Njegove su prednosti da malo košta. volumena oko 0. “spare air” ( mala bočica sa ugrađenim regulatorom ). OPREMA U SLUČAJU HITNOĆE – ALTERNATIVNI IZVORI ZRAKA POD VODOM Oprema u slučaju hitnoće osigurava alternativni izvor zraka u slučaju hitnoće te omoguće davalac da za vrijeme dijeljenja zraka zadrži regulator u ustima. Odvojeni dodatni ¨drugi¨ regulator je najbolji i najsigurniji odabir alternativnog izvora zraka. plus više košta. Ronilačku knjižicu treba koristiti jer ona sadržava vrijedne podatke o ronjenjima. nezgrapnosti cijene rijetko se koristi. Glavna mu je mana samo jedan izvor zraka(jedan ventil i prvi stupanj) te je veća vrijednost za primaoca nego za davaoca a može i nekontrolirano ispuštati zrak ( free flow ). korisna za oba partnera. Prednost je u tome da je to odvojeni izvor zraka. Zapamtite da oprema u slučaju hitnoće može osigurati alternativni izvor zraka bez potrebe da davalac daje svoj glavni regulator. NAUI ronilačke tablice su dio opreme. dobro je koristiti oba tipa zastave. kombinacija drugog stupnja / niskotlačnog inflatora. Cijena nije previsoka a njegovim korištenjem se neznatno povećava ukupna količina opreme. te postoje posebne procedure za korištenje. Oprema za slučaj hitnoće zahtijeva isto održavanje kao i sva ostala ronilačka oprema. jer upozorava da se u blizini nalaze ronioci.7l i radnog tlaka do 300bara. 14 . Kombinacija drugog stupnja i niskotlačnog inflatora u biti to je octopus na inflatoru Prednost je da ima manje crijeva a mane su kao i oktopus. Postoji pet tipova posebni drugi stupanj. ali su ovisni o jednom izvoru zraka. dok su ostala dva složenija te predstavljaju potpuno odvojene izvore zraka.podmazani. Posebni drugi stupanj ( octopus ) je dodatni drugi stupanj koji se niskotlačnim crijevom spaja s prvim stupnjem regulatora. Ronilačka bova povećava sigurnost ronjenja. Komplet za prvu pomoć je bitan dio opreme. i poni boca. Različita dodatna oprema povećava sigurnost i užitak ronjenja. Mala količina raspoloživog zraka te posebne procedure za korištenje glavne su joj mane. Te odvojeni kompletni drugi stupanj. Prednost mu je dodatni izvor zraka (ventil) a u slučaju curenja zraka možemo zatvoriti jedan od regulatora. “spare air”. te se lagano koristi. nema curenja zraka. Zbog težine. Komplet rezervnih dijelova može spasiti ronjenje. te je dokaz ronilačkog iskustva.

gubitak tjelesne topline i još mnogo toga. Objekti iste gustoće će ostati na istom nivo. Za objekte koji tonu kažemo da su negativno plovni. voda je daleko gušća od zraka (oko 800 puta). topline. Za razliku od zraka koji je stlačiv voda je nestlačiva. objekt djelomično ili potpuno uronjen u tekućinu istiskuje onoliko tekućine koliko iznosi težina istisnute tekućine. Za razliku od zraka tlak vode se povećava proporcionalno sa dubinom jer je gustoća vode konstantna . primjetio je da kad uđe u kadu nivo vode poraste. zvukova. a koji ostanu stacionarni da su neutralno plovni. disanje. te utječe na prijenos svjetlosti. te toplinskom kapacitetu Djelovanje vode na ronioca. sluh. Dok se nalazio u javnoj kupki u Sirakuzi ( na otoku koji je danas Sicilija ). Zvuk putuje otprilike 4 puta brže u vodi zato pod vodom nismo u stanju odrediti smjer iz kojeg nam dolazi zvuk pa nam se zato nam se čini da dolazi sa svih strana Voda provodi toplinu 25 puta brže od zraka zbog toga se kod ronjenja toplina brže gubi. olovo ) će tonuti. čuveni grčki filozof.FIZIKA DJELOVANJE VODE NA RONIOCA Naučit ćemo: Usporediti svojstva vode i zraka. topline i svjetlosti. Iz ovog fenomena.a manifestiraju se tako da se gustoća zraka ( tlak ) mijenja sa nadmorskom visinom i dubinom. Recimo da je gustoća omjer težine i volumena. za one koji plutaju da su pozitivno plovni. oni će lebdjeti. viskozitetu. opremu i iskustvo. PLOVNOST Plovnost funkcionira na bazi Arhimedovog zakona. tj. vid. te ukratko opisati učinke na ronioca uslijed promjena u slijedećim karakteristikama vode : gustoći. Zbog toga otpor disanja se povećava kako se sa dubinom povećava gustoća zraka. on je stvorio ono što je kasnije postalo poznato kao Arhimedov princip ( Arhimedov zakon ). te dobro apsorbira toplinsku energiju. a objekt koji je lakši će plutati. Djelovanje svih tih efekata se može savladati uz trening. Efekti koji iz ovog proizlaze . Osim navedenog voda apsorbira svjetlost. nestlačiva je. To znači da objekt koji je gušći od vode ( npr. Pošto je voda daleko gušća od zraka toga nam proizlaze neki efekti a to su plovnost i povećani otpor prilikom kretanja kroz vodu. Arhimed. Brzina svjetlost u vodi 25% manja je nego u zraku to dovodi do loma svijetlosti. Povećanjem dubine dolazi do apsorpcije boja. Plovnost je najlakše razumjeti ako ju objasnimo pomoću principu vektora. stlačivosti. Razlika između vode i zraka utječe na pokrete ronioca. Tako se zbog refrakcije objekti se čine veći i bliži a povećanjem dubine smanjuje se količina svjetlosti. To što je zrak stlačiv omogućava nam da zrak možemo spremiti u ronilačke boce. Toplinski kapacitet vode je 4 puta veći u odnosu na zrak iz toga slijedi da voda može apsorbirati veliku količinu topline bez velike promjene u temperaturi Zapamtite da je voda je puno gušća nego zrak. provođenju zvuka. Težina 15 .

količina zraka u plućima. Neutralna plovnost. Zračni prostori u ronioca su : uši. negativnu ili neutralnu plovnost. kada je vanjski tlak veći od onog u našem tijelu. pluća i zračni putovi. jer ostale većinom izjednačavamo automatski. Izjednačavanje treba raditi često i na vrijeme. Tri osnovna načina kako se kontrolira plovnost: količinom utega.je sila koja vuče prema dolje ( npr. suhog odijela i zubi. Najčešće tehnike su Valsalvin manevar Frenzelov manevar. crijeva ( plin ) te zubi ako imamo loše plombe. DIREKTNI UTJECAJ TLAKA NA RONIOCA Direktni utjecaj tlaka djeluju na zračne prostore kod ronilaca. gravitacija koja djeluje na masu ). gustoća vode ( slatka / slana ). težina utega. maske. Osim ovih prostore još i umjetni zračni prostori a to su maska i suho odijelo. Volumen pluća djeluje na plovnost tako da prilikom udaha raste volumen a samim time i pozitivna plovnost. neutralna kada tijelo lebdi i negativna kada tijelo tone Faktori koji utječu na plovnost: veličina i težina ronioca. Izjednačavanje tlaka je proces poravnanja tlaka u tijelu s tlakom koji vlada u okolini u kojoj se nalazimo. Stanja plovnosti su pozitivna kada tijelo pliva. težinom ili gustoćom vode )Kada ronimo plovnost primarno kontroliramo količinom utega koje nosimo. 16 . trbuh ( plin ). Obično kod ronjenja mislimo na izjednačavanje tlaka u srednjem uhu. sinusa. količina zraka u KPL-u. Na plovnost utječe mnogo faktora ( svi su u odnosu sa volumenom. količinom zraka u plućima. u biti s izjednačavanjem treba započeti prije nego osjetimo ikakvu nelagodu. Možemo ih podijeliti na stiskanja (squeez) i blokove. Kod zarona KPL morate napuhavati da biste osigurali neutralnu plovnost na dubini. Barotraume su u jednom imenu objedinjene bolesti koje su izazvane promjenom tlaka. tada je postignuta tzv. uronjeni objekt će ili tonuti ili plutati. a plovnost je sila koja gura prema gore. sinusi. količinom zraka u KPL-u. Simptomi uključuju prvenstveno bol i neugodu na djelu tijela na kojem nastaju. Kod izranjanja se KPL prazni da s smanjenjem tlaka ne bi došlo do povećanja volumena KPL-a te sve veće pozitivne plovnosti i povećanja brzine izrona. Praktični savjeti: kako utvrditi količinu utega da biste postigli neutralnu plovnost ? jednostavno morate probati. Ostalo se ponaša kao da je tekućina tj. Prevencija nastanka je izjednačavanje tlaka kod zarona. Tipovi stiskanja su squeez uha. Ako nisu u ravnoteži. te količinom zraka u KPL-u i plućima. nestlačivo je. Stiskanja ili sqeez-ovi nastaju prilikom zaranjanja tj. Zapamtite da se plovnost se povećava kako se povećava volumen istisnute vode da promjene u odnosu težina / volumen mogu proizvesti pozitivnu. kompresija odijela te ostala oprema. Ako se ove dvije sile uravnoteže. tip i količina opreme. Da ne dođe do ovih bolesti dovoljno je pravilno izjednačavati tlak.

Simptomi su bol za vrijeme izrona u predjelu sinusa. Posebni problemi mogu nastati zbog nemogućnosti izjednačavanja . izjednačite. Znači kada tijekom izrona zrak ostane zarobljen te se počne širiti. Poteškoće nastaju zbog prehlade kada su sinusi neprohodni. Izjednačavanje znači držati tlak unutar zračnog prostora jednakim okolnome tlaku. Njabitnija je prevencija tj. Razlog može biti i lijek koji se koristi za pročišćavanje sinusa. Obrnuti blok nastaje kada je tlak unutar zračnog prostora veći od okolnog tlaka. Najvažnije je izjednačavati na vrijeme i često. te umjetno stvorene ( suho odijelo. te sinus postane neprohodan može doći do pojave obrnutog bloka za vrijeme izrona. Zapamtite da na zračne prostore u tijelu. Tehnike izjednačavanja tlaka su : Valsalvin manevar. prohodnih sinusa izjednačavanje tlaka je automatsko a do squeeza može doći kada se roni sa sinusima koji su začepljeni. I zato ronite samo kada su sinusi zdravi. Ako ste zdravi neće doći do obrnutog bloka Sinusi se dijele na četiri grupe sinusa od toga jedan iza očiju. jedan iz obraz te dva para iza nosa. Nemojte roniti kada ste pod terapijom lijekovi djeluju kratkotrajno i to često dovodi do obrnutog bloka. Pomoć je prekidanje ronjenja te posjet liječniku radi terapije jer obično se radi o prehladi ili nekoj upali. pomicanjem donje čeljusti. gutanjem. Dok su blok trbuha / crijeva te pluća osjetno rjeđi. Ne forsirajte izjednačavanje. Treba reći da forsiranje može izazvati štetu. Te da zbog prekasnog izjednačavanja može doći do pojave boli. Kada dođe do puknuća bubnjića 17 . Anatomija Uha : vanjsko. Squeez sinusa nastaje zbog ronjenja sa neprohodnim sinusima. Squeez uha uzrokuje nemogućnost izjednačavanja tlaka za vrijeme zarona. te pomicanjem glave. te dva para iza nosa Kod zdravih. Ako je bol jaka ili se pojavi krv treba otići kod liječnika. maska ) utječe tlak. zijevanjem. Simptomi kod obrnutog bloka uha su neugodan osjećaj u uhu nakon ronjenja tek kod težih slučajeva bol. unutarnje uho. srednje. pa možemo izjednačiti tlak kod zarona ali kad se vračamo na manji tlak sinusi ostaju blokirani. jedan iza obraza. te Eustahijeva tuba . Obrnuti blok sinusa češći je od squeeza a uzrokuje ga to da za vrijeme ronjenja dolazi do blokade sinusa. Glavni simptomi su bol kod zaranjanja. Tehnike izjednačavanja nisu potrebne jer kod zdravih sinusa se to dešava automatski. ali vrlo polagano. roniti samo kada su sinusi zdravi Zapamtite da imamo četiri grupe sinusa : jednu iznad očiju. Ronite kada su sinus zdravi i zbjeći čete probleme . pa se ponovno spustite Stiskanje nastaje kada je tlak unutar zračnog prostora manji od okolnog tlaka. Stiskanje se može spriječiti dobrim zdravljem i pravilnim izjednačavanjem tlaka. Izjednačavajte često i na vrijeme.Obrnuti blok nastaje tijekom izrona kada je okolni tlak manji od unutarnjeg. Sredstva ( lijekovi ) za omogućavanje prohodnosti sinusa mogu prouzročiti probleme. Simptomi su bol u uhu. te ponovno započeti sa izronom. Pomoć ako je moguće spustiti se do početne dubine. Najčešći su blokovi sinusa te uha. izronite. U rijetkim slučajevima riječ je o deformaciji sinusa. Ako se oteklina zatvori.

Ako ne možete izjednačiti tlak u ušima. poteškoće sa disanjem. kao kad smo prehlađeni. krvavi ispljuvak. Izjednačavanje tlaka kod pluća je automatski kada se normalno diše. podignite se do dubine gdje to možete učiniti. ako je sigurno. itd. te ponovno krenite u zaron. Zato je jedno od osnovnih pravila kod ronjenja s bocama nikada ne zadržavajte dah kada ronite s bocama.dolazi do pojave vertiga zbog prodora hladne vode u unutrašnjost uha te nagle promijene tlaka. zijevanjem. Ako se ne može izjednačiti tlak prekinuti ronjenje. Otići do liječnika. Zapamtite da se tlak u srednjem uhu se mora izjednačiti kroz Eustahijevu tubu za vrijeme zaranjanja. Jedno od glavnih pravila sigurnog ronjenja glasi roniti kad si zdrav. Problemi sa pretjeranim širenjem pluća. Nikada ne forsirajte izjednačavanje. Eustahijeva tuba se može otvoriti. Ako je potrebno prekinuti ronjenje. Može nastati kao posljedica ronjenja sa začepljenim zračnim putovima. Prva pomoć za squeez uključuje podizanje dubinu na kojoj možete izjednačiti tlak. pomicanjem donje čeljusti prema naprijed. Unesrećenog obavezno moramo odvesti liječniku.Prepoznajemo ga po boli u grudnom košu. gutanjem. Vrlo polagano izroniti. tek onda pokušati ponovno zaroniti. Prevencija je sistem ronjenja u paru. je rijedak a uzrokuju ga Squeez pluća prazna pluća za vrijeme zarona ( npr. zrak ispod kože. ili kombinacijom ovih načina. Treba reći da se simptomi javljaju neposredno nakon izranjanja . pomicanjem glave. Probleme nastale na ovaj način nazivamo još i barotrauma pluća. Izjednačavajte na vrijeme i često. izjednačavati na vrijeme i često. te za vrijeme izrona pomicati donju čeljust. te kompenzacija neće biti moguća. Sprječavamo ga tako da ne dopustimo roniocu u nesvijesti da potone. Ne ignorirati bol. Obrnuti blok uzrokuje zatvorena Eustahijeva tuba za vrijeme izrona. primjenom Valsalvinog manevra. problemi sa disanjem nakon što unesrećeni dođe k svijesti. Ako se zakasni sa izjednačavanjem. Eustahijeva tuba se više neće moći zatvoriti. ako onesviješteni ronilac tone ). spustiti se na dubinu na kojoj nema boli. Simptomi su bol u prsima. Prevencija. Simptomi su bol u uhu za vrijeme izrona. ronjenje sa nepotpuno prohodnim dišnim putovima . 18 . Ako se nakon ronjenja pojavi osjećaj neugode ili boli otići do liječnika. Prva pomoć. Uzrok za probleme sa širenjem pluća je zadržavanje daha prilikom izranjanja. te na taj način omogućiti kompenzaciju.

33 stope slane i 34 stope slatke vode = 1 atm Stupac zraka sa bazom 1cm2 teži 1. kolaps pluća. Tlak i volumen su obrnuto proporcionalni ( primjer spužve ili balona ). te stalno praćenje stanja.7 funti za kubični inč ( psi ). 10. Najvažnije pravilo ronjenja sa aparatom je : “ Disati cijelo vrijeme ronjenja i nikada ne zadržavati dah. A kod suhog odijela štipanje kože. za vrijeme zaranjanja izjednačavati tlak u opremi. a tlak se mjeri u odnosu na tlak na površini mora ili nulti tlak. Nastajanje ovih problema može se izbjeći pravilnim disanjem pod vodom. Da ne dođe do ovih povreda u masci treba izjednačiti tlak. Težina ( tlak ) 1 atm iznosi 10. A ako smo dobili ozljedu nakon ronjenja staviti led na lice. Staviti led na otekline.3 metra slatke vode.1 m slane ili 10. Povrede uzrokovane pretjeranim širenjem pluća uključuju : zračnu emboliju. 14.000kg po decimetru kubnom.33 m slatke ) vode za 1 atmosferu. a ronjenjem u paru se mogu spriječiti ovakve nezgode. 10. tj. Prva pomoć za zračnu emboliju uključuje stavljanje pacijenta na lijevi bok. Sve ove povrede su vrlo ozbiljne i zahtijevaju stručnu medicinsku pomoć. Zapamtite da do squeeza pluća može doći ako onesviješteni ronilac potone. kolaps pluća ( pneumotoraks ) 3. zauzimat će volumen od 1 dm3. sa malo podignutim nogama. odmah zatražiti medicinsku pomoć. Tehnike izjednačavanja tlaka u masci za vrijeme zarona puhnuti u masku ako zatreba. Ako je potrebno otići do liječnika Kod suhog odijela. zrak ispod kože u predjelu vrata (subkutalni ili potkožni emfizem ) Prva pomoć za zračnu emboliju je davanje 100% kisika te transport u barokomoru. davanje 100% kisika. Prevencija. Slatka voda teži 1. crveno natečeno lice. Promjene tlaka zraka utječu na volumen zatvorenog. Zrak ima određen tlak.033 kg dok morska voda teži 1. zrak u sredini prsnog koša ili zrak na bazi vrata.3 slatke vode. Squeez uzrokuje nemogućnost izjednačavanja tlaka za vrijeme zarona . tj. blokada cirkulacije ( zračna embolija ) 2.1 metara morske vode. 19 . te se mjeri u barima. Zbroj atmosferskog i hidrostatskog tlaka naziva se apsolutni tlak. Stupac od 10. Izmjereni tlak u odnosu na tlak zraka ( tlak na površini mora) naziva se “atmosferski tlak” te je izražen u psi ili barima. te podljev očiju i kapaka. A kod suhog odijela za vrijeme zaranjanja dodavati po potrebi zrak. fleksibilnog kontejnera . zrak u grudnom košu ( medistinalni emfizem ) 4. Sa povećanjem nadmorske visine tlak se smanjuje. Hidrostatski tlak ili tlak vodenog stupca povećava se za svakih 10 metara morske ( 10. volumen se smanjuje. 760 mm Hg. otekline te modrice na koži.Tipovi ozljeda (barotrauma pluća) 1. fleksibilnog kontejnera u biti kako tlak raste.33 metara slatke vode sa bazom od 1 cm2. te će biti ekvivalentna 1 atm tlaka. Za svakih 10 metara dubine tlak se povećava za 1 atm. Kod maske imamo osjećaj urezivanja maske u lice. UVOD U TLAK Što je tlak? tlak je težina ( sila ) po jedinici površine a obično ga izražavamo u psi-ma ili atm.033 kg po kubnom decimetru. Nadalje kada se radi o povredi pluća. Ozljede se mogu spriječiti normalnim disanjem prilikom izranjanja. Tlak zraka varira sa nadmorskom visinom i dubinom . Promjene dubine ( tlaka ) utječu na volumen zatvorenog. Squeez suhog odijela se događa zbog ne izjednačavanja tlaka zraka u odijelu za vrijeme zaranjanja Squeez se može lako izbjeći i ne bi se trebao događati. Obrnuti blok se neće dogoditi zbog opreme Zapamtite do squeeza maske može doći zbog nemogućnosti izjednačavanja tlaka za vrijeme zaranjanja.” Oprema koja može uzrokovati squeez je maska i suho ronilačko odijelo.

Kako se tlak ( dubina ) povećavaju. flexibilnom kontejneru će se povećavati a da bi zadržala konstantni volumen u zračnom prostoru. u zatvorenom. gustoća zraka. više se troši zraka pri svakom udahu Povećana gustoća na dubini može dovesti do toga da kako se tlak smanjuje dolazi do prevelikog širenja volumena zraka u prostoru( izron ). molekularna aktivnost zraka u bodi raste. te ako se zadržava dah može doći do ozbiljnih povreda. Zato što je veća dubina. Prilikom izrona dolazi do širenja zraka u plućima ronioca. Apsolutni tlak je za 1 atm veći od hidrostatskog. gustoća zraka mora biti proporcionalna porastu tlaka. smanjuje se i tlak. kada se ohladi pokazivat će manji tlak.33 metara slatke ili 10 metara slane vode. Volumen i tlak su obrnuto proporcionalni. a kako pada. Efekti prilikom punjenja boca se zagrijava. Pravilo govori da tlak varira cca 2 bara za svakih 3 stupnja Celzijeva. veća je razlika u promjeni tlaka ) Povrede pluća se mogu lako izbjeći pravilnom disanjem. Zadržavanje daha pri izronu uzrokovat će prsnuće alveola u plućima ( što smo bliže površini. te se uvijek mora koristiti prilikom računanja tlaka / volumena. 20 . pa se povećava i tlak i obrnuto. Odnosno tlak varira cca 5 psi za svaki stupanj Farenhait Zapamtite da kako se temperatura povećava. Tlak se povećava cca 2 bara za svaka 3 stupnja Celzija. povećava se i tlak u boci. Najvažnije pravilo je : “ Nikada ne zadržavajte dah kada ronite sa bocama!” UTJECAJ TOPLINE NA TLAK Utjecaj topline na tlak je takav da kako temperatura raste. najvažnije pravilo u ronjenju : “ Nikada ne zadržavati dah!” Zapamtite da 1 atmosfera tlak odgovara stupcu od 10.

Suho odijelo se koristi za ronjenja u vodama čija je temperatura manja od 11 stupnjeva Celzijusa Zapamtite gubitak topline je puno veći u vodi nego u zraku primarno zbog toga što voda puno brže provodi toplinu. Simptomi uključuju ubrzano disanje. slabost.FIZIKA I FIZIOLOGIJA Gubitak topline u vodi. piti tople napitke. Pregrijavanje se može izbjeći tako da odmah kada ste se obukli uđete u vodu 21 . Prva pomoć je skinuti odijelo. glavobolja te mučnina. mučninu. Medicinska pomoć potrebna je ako je pothlađivanje ozbiljno. Gubitak topline u vodi u odnosu na zrak je daleko veći jer voda provodi toplinu 20 puta brže nego zrak osim toga voda ima toplinski kapacitet 1000 puta veći od zraka. Primarni način smanjenja gubitka topline u vodi je nošenjem zaštitnog odijela TOPLINSKA RAZMATRANJA Hipotermija je gubitak tjelesne temperature. grčeve. Zapamtite hipotermija je velik gubitak tjelesne temperature uzrokovan neadekvatnim odijelom za vrijeme ronjenja. Insulacija je primarni način smanjenja gubitka topline u vodi. Kada počne drhtanje ronjenje treba prekinuti. a ona je glavni razlog upotrebe ronilačkog odijela.8 stupnjeva Celzijusa. ohladiti ga. fizički kontakt sa drugim toplim tijelom te topla kupka. gubitak snage. umor. Da bi izbjegli pothlađivanje potrebna je dostatna insulacija a najbolje trebaju biti zaštićena područja na kojima je gubitak topline velik. Prva pomoć je maknuti unesrećenog sa topline. Pregrijavanje se može dogoditi kada ronilac zadržava toplinu zbog odijela koje nosi a simptomi uključuju usporeno disanje. te ima puno veći kapacitet da aposrbira toplinu. drhtanje. Potrebna je za ronjenje u svim vodama . Iz ovih razloga uvijek se prvo slože boca. Metode za ponovno ugrijavanje su zaklon od vjetra. slabost. umor. blijeda. Simptomi su ( toplinska iscrpljenost ). glavobolju. hladna koža. ali samo ako mu nije slabo. Prva pomoć uključuje prekinuti ronjenje te utopliti pothlađenu osobu. Sprječavamo je tako da prilagodimo oblačenje. Pregrijavanje uzrokuje zadržavanje topline zbog insulacije. Pothlađenog ronioca treba ugrijati. osušiti se i utopliti. KPL i regulatori te se onda obuće odijelo. gubitak snage. usporeno disanje. Dostatna insulacija te svjesnost da će doći do gubitka topline mogu spriječiti hipotermiju. dati mu da pije vodu. blijedu kožu. Uzrokuje ju neadekvatna insulacija. hladnu. Mokro odijelo je potrebno za ronjenje u vodama čija je temperatura hladnija od 23. umor. Iz navedenih razloga u vodi se toplina mnogo brže gubi nego u zraku Insulacija ( zagrijavanje ) je primarni način reduciranja smanjenja gubitka topline. umor te grčevi. ohladiti ronioca te dati mu da pije vodu. drhtanje. Glavni simptomi su ubrzano disanje ( bez povećanja aktivnosti ). nakon oblačenja odmah ući u vodu te da nismo na suncu u ronilačkom odijelu.

udisanje dušika pod povišenim tlakom. udisanje dušika pod povišenim tlakom zatim prijenos dušika iz pluća u krv te na kraju prijenos dušika iz krvi u tkiva. To će se nastaviti dok se ne postigne ravnoteža. 22 . prijenos dušika iz tkiva u krv. dok je eliminacija oslobađanje. Kod eliminacije također imamo tri faze prvo prijenos dušika iz tkiva u krv zatim prijenos dušika iz krvi u pluća te konačno oslobađanje suviška dušika putem izdisanja. Efekti apsorpcije. Zbog ovih osobina nastaje dekompresijska bolest a ona pak nastaje kada se otopljeni dušik u krvi pretvori u mjehuriće. Ronioci apsorbiraju dušik pod povišenim tlakom prilikom ronjenja. prijenos dušika iz krvi u pluća te oslobađanje suviška dušika putem izdisanja. kako dugo. može doći do povreda. unutar krvi se mogu stvoriti mjehurići. Tri su faze apsorpcije. te naglo dođe do smanjenja tlaka. Na apsorpciju. Ako se ograničenja prekorače može doći do pojave dekompresijske bolesti Zapamtite apsorpcija je spremanje dušika u tkiva. eliminaciju i nastanak mjehurića utječe način na koji ronimo. kolika je brzina izrona. plin koji je rastvoren u tekućini će stvoriti mjehuriće. To će također ići do točke ravnoteže otopljenog i oslobođenog plina Apsorpcija je “spremanje” dušika u tkiva. Eliminacija imama tri faze. Mjehurići nastaju kada je u tekućini prisutan višak plina. Smanjenje tlaka da bi se oslobodio višak plina iz tekućine na siguran način naziva se “dekompresija”. Ako ne poštujemo određena ograničenja. Količina plina koji će se rastvoriti u tekućini povećat će se kada se poveća tlak plina sa kojim je tekućina u kontaktu. eliminacije i formiranja mjehurića zavise o tome kako dugo je ronilac boravio na dubini te o brzini izrona. Ako se tlak smanjuje postepeno. prijenos dušika iz pluća u krv te prijenos dušika iz krvi u tkiva. suvišak plina može izaći bez nastanka mjehurića. Isto tako količina otopljenog plina u tekućini smanjit će se kada se smanji tlak plina sa kojim je tekućina u kontaktu. Ako prebrzo izrone. Mjehurići nastaju ako naglo dođe do smanjenja tlaka.TOPLJIVOST PLINOVA Apsorpcija i eliminacija dušika. ( saturacija. To vodi do pojave “dekompresijske bolesti” ili “bendsa”. zasićenje ) a eliminacija je “oslobađanje” dušika ( desaturacija ) Tri su faze apsorpcije. koliko duboko.

prvu pomoć i prevenciju za Toksičnost ugljičnog monooksida. Indikator je brzine disanja. aktivnost. a to je potrošnja na dubini puta apsolutni tlak. Kada ovo znate možete isplanirati ronjenje i potrebnu opremu Faktori koji utječu na potrošnju zraka su dubina. zabilježite potrošnju za razne dubine i aktivnosti te zabilježite podatke u svoju ronilačku knjižicu. Nikada ne puniti bocu sa čistim kisikom. primijeniti umjetno disanje ako je potrebno. 23 . potrošeni zrak i vrijeme. Potrošnja zraka bi trebala biti zabilježena u vašoj ronilačkoj knjižici. Prva pomoć uključuje unesrećenog dopremiti na površinu. Zapamtite korisno je izračunati potrošnju zraka. Preporuke. Kako izračunati PPZ ? Ostanite na konstantnoj dubini 10 min ili duže. Četiri faktora utječu na potrošnju zraka : dubina. Toksičnost kisika je samo jedan od razloga. onda da barem možete usporediti svoju potrošnju sa prosjekom. Može biti izražena kao količina potrošenog zraka izražena u bar/ min ali tada moramo znati volumen boce. koristiti komprimirani zrak da bi se izbjegla opasnost toksičnosti kisika. znakovi i simptomi. fizička veličina i temperatura vode. bljeskovi pred očima. te prva pomoć i prevencija toxičnosti kisika Toksičnost kisika uzrokuje ga disanje čistog kisika na dubinama većim od 6 metara ili disanje komprimiranog zraka na dubinama preko 66 metara. zujanje u ušima . tempa aktivnosti i opuštenosti. Ako sami prepoznate simptome odmah krenite u kontrolirani izron. zabilježite dubinu. ako ništa drugo. ali najčešće se ignoriraju. fizička veličina. Znakovi su konvulzije i nesvjestica a simptomi razni kao tunelizirani vid . Zapamtite. prosječna dubina. te stanje tlaka u boci prije i nakon isteka vremena.POTROŠNJA ZRAKA Razlozi za računanje potrošnje zraka su ti da biste mogli usporediti svoju potrošnju sa prosjekom te da biste znali koliko će vam otprilike trajati zaliha zraka za različite dubine i aktivnosti. Vrlo duboka ronjenja su opasna. Tri podatka su potrebna da biste mogli izračunati potrošnju zraka . U ronilačke boce dolazi preko kompresora koji imaju motore s unutarnjim izgaranjem. Najveći utjecaj imaju dubina i aktivnost. Iz podataka izračunajte PPZ. Zato kod punjenja boca treba paziti na smjer vjetra s obzirom na usis zraka u kompresor. te da znate koliko zraka trošite u različitim uvjetima. temperatura vode te psihičko stanje. Prevencija je ronilačku bocu puniti samo komprimiranim zrakom te ne prekoračiti dubinu od 40 metara. nikada se ne bi smjela dogoditi u rekreativnom ronjenju TOKSIČNOST UGLJIČNOG MONOKSIDA Naučit ćemo navesti uzrok. TOKSIČNOST KISIKA Naučit ćemo koji su uzroci. aktivnost. Dubina i aktivnost su dva najvažnija faktora Računanje potrošnje zraka na kraju nam daje površinsku površinu zraka (PPZ). znakove i simptome. potražiti medicinsku pomoć. Zato se pretvara u površinsku potrošnju pa se može primijeniti za razne dubine a izražava se u NL odnosno normal litrama.

duboko disanje ako je ograničena na 3-4 udaha nije opasna. Narkoza utječe na rasuđivanje. mučnina. memoriju. Simptomi se pogoršavaju sa produljenjem izloženosti a pogoršanje je brzo. Prva pomoć uključuje unesrećenog izvući iz vode te ako je potrebno primijeniti umjetno disanje. nemogućnost izvršenja više radnji odjedanput. Treba izbjegavati pretjeranu hiperventilacija ( više od 3-4 duboka udaha prije zadržavanja daha ). Znakovi su nesvjestica a simptoma uopće nema. Pretjerana hiperventilacija je opasna i može dovesti do hipoksije i nesvjestice. Prilikom izrona dolazi do smanjenja kisika koji je na raspolaganju. Zapamtite da ugljični monooksid u zraku koji udišemo je opasan. Nesvjestica se često javlja tik ispod površine.Ugljični dioksid regulira disanje zato sniženje ugljičnog dioksida u krvi odgađa poticaj za disanje. Najvažnije je odmah izroniti. Upozoriti ustanovu gdje je boca napunjena. čak i u malim količinama. padamo u nesvijest. Ronilačke boce se moraju puniti sa čistim zrakom. i ponašanje. fiksacija zamisli. Ako ga osjetite trebate se dići se na manju dubinu. Da se to ne dogodi trebate bocu puniti u ovlaštenom centru i nikada ne koristiti sumnjivi zrak. Hiperventilacija predstavlja duboke. prvu pomoć. Prevencija je ne roniti dublje od 30 metara te smanjiti dubinu čim se pojave prvi simptomi. 24 . što će dovesti do hipoxije i nesvjestice. brze ventilacije. Problem dušikove narkoze je još jedan razloga zašto se preporučuju plića ronjenja. Osjetljivost je individualna.Toksičnost CO2 uzrokuje ga disanje zraka zagađenog sa ugljičnim monooksidom. Ako zrak ima miris ili okus. Prva pomoć izroniti. Znakovi su povraćanje. To nije osjećaj “visine”. Važno je da partneri ostanu zajedno u slučaju da se ronilac onesvijesti DUBINSKO PIJANSTVO Naučit ćemo navesti uzrok. Potražiti medicinsku pomoć. uvijek u ovlaštenoj ustanovi. te prestati disati zagađeni zrak. HIPOKSIJA Hipoksija je stanje kada u organizmu nema dovoljno kisika pa tijelo da sačuva mozak isključi ostale organe tj. ne koristiti ga. To utječe na sigurnost. Čisti zrak je bez okusa i mirisa. Najčešći uzrok kod ronjenja je hiperventilacija . pa će izostati poticaj za disanje. Disati 100% kisik ili svježi zrak. nesvrsishodan rad itd. slabost. povraćanje. te prevenciju dubinskog pijanstva Dubinsko pijanstvo uzrokuje narkotični efekt dušika u zraku koji udišemo na dubinama od 30 metar i dublje. nesvjestica a simptomi glavobolja. Simptomi uključuju dobro raspoloženje. Prilikom izrona ili produženjem izloženosti simptomi se pogoršavaju. znakove i simptome. Zapamtite da je hiperventilacija brzo. Hiperventilacijom nećete povećati količinu kisika u organizmu. Uzroci hipoksije su da pretjerana hiperventilacija smanjuje količinu ugljičnog dioksida. Zapamtite da je dušikova narkoza opasna i mora se izbjegavati.

znakove i simptome. Pluća se sastoje od lijevog i desnog plućnog krila.DEKOMPRESIJSKA BOLEST Naučit ćemo navesti uzroke. bolest ili povrede. prvu pomoć. udahnutim plinovima. Znakovi i simptomi su svrbež kože. Brzina disanja ovisi o aktivnosti. popraćeno mnogobrojnim znakovima i simptomima. U tijelo ulazi kisik izlazi ugljični dioksid koji je nusprodukt metabolizma. Najmanja jedinica pluća naziva se alveola. vene. Lijevo krilo ima dva režnja a desno tri. nesvjestica te mnogi drugi. bronhije i bronhiole)te pluća. roniti unutar granica “krivulje sigurnosti”. Unesrećenog treba otpremiti u rekompresijsku komoru. kapilare. umor te vježbanje za vrijeme ili nakon ronjenja. Osim ovih mjera roniocu s simptomima treba davati vodu te ako je potrebno u pomoć uključiti tretman protiv šoka. Dok je dušik inertan a to znači da ne sudjeluje u kemijskim procesima u organizmu. Zapamtite predugačak boravak na prevelikoj dubini. Treba izbjegavati faktore koji doprinose obolijevanju a to su loša fizička kondicija. Dišni sustav sastoji se od zračnih putova( nosna i usna šupljina. načinu disanja. Kisik koje tijelo troši neophodan je za život. bol u zglobovima. 78% dušika te 1% ostalih plinova. Dekompresijska bolest je ozbiljno stanje. Rekompresija u vodi ne dolazi u obzir. Prva pomoć za dekompresijsku bolest je davanje kisika i anti šok tretman. te neadekvatna dekompresija. Udahnuti zrak sastoji se od 21% kisika . slabost i paraliza. Nagomilavanje ugljičnog dioksida daje poticaj za disanje. i prevenciju dekompresijske bolesti. trganje i osjećaj trnjenja. i dr Cirkulacija ili hrvatski optok prenosi kisik i hranjive tvari po organizam. arterije. ekstremni umor. Dekompresijsku bolest uzrokuje predugačak boravak na prevelikoj dubini. te izron bez odgovarajuće dekompresije može rezultirati dekompresijskom bolešću. Rekompresija je ponovni dolazak na tlak te sigurno smanjivanje tlaka. Prva pomoć je davanje 100% kisika te transport u barokomoru na rekompresiju. polako izranjati te obavezno napraviti “sigurnosne zastanke”. Tako 25 . Treba se držati preporuka za sigurno ronjenje a koje uključuju. Najčešća pojava je u vremenu od 15 minuta do jednog sata. ona izgleda kao mala vrećica a u njoj se dešava izmjena plinova. Cirkulatorni sustav čine srce. Osim ovim nazivima koristimo se i nazivom krvotok. Mogu se pojaviti od 5 minuta pa do čak 48 sati nakon ronjenja. Oksigenirana krv ide iz pluća u srce te u organizam a venska krv ide iz tijela u srce i pluća. utjecaj lijekova ili alkohola. Dekompresijska bolest se može i mora spriječiti DISANJE I KRVOTOK Disanje i krvotok imaju kao najvažniji zadatak prijenos kisika po tijelu.

plinovi koji se dišu etc. gdje iz krvi prelazi u alveole. Na disanje utječe aktivnost. Veliki krvotok ide iz srca u organe pa iz organa u srce. arterije. Stupanj aktivnosti utječe na brzinu cirkulacije 26 . Kisik i ugljični dioksid prenose eritrociti odnosno njihova aktivna tvar hemoglobin.da krvotok možemo podijeliti na veliki i mali. Ugljični dioksid se prenosi opet u pluća. Srce. te izlazi putem izdahnutog zraka. prenosi do tjelesnih stanica gdje se iskorištava i pretvara u ugljični dioksid. Zapamtite udišemo zrak u pluća. Mali krvotok ide iz srca u pluća te natrag u srce. Ugljični dioksid kontrolira disanje. Stupanj aktivnosti utječe na brzinu cirkulacije. gdje se kisik apsorbira u krv. vene i kapilare prenose krv kroz tijelo a hemoglobin je transporter kisika i ugljičnog dioksida.

vrsta i debljina odijela.OKOLIŠ RAZLIČITOST OKOLIŠA Različitost okoliša uvjetovana je regionalnim razlikama. Tada nastupa izotermija. UVJETI OKOLIŠA Temperatura je jedan od faktora koji najviše utječe na ronjenje. Najčešće ronilačke aktivnosti su ronjenja na olupinama. stalne kao što je golfska struja. Postoji također poteškoća da se u bistroj vodi odredi udaljenost što može dovesti do problema s određivanjem dubine zarona. Ta granica nastaje zbog razlike između gustoće tople i hladne vode. Sastav dna općenito možemo podijeliti na kameno. a to znači da je voda po cijelom stupcu jednake temperature. gibanja vode te miješanja vode. gravitacija. Plime i oseke jednim imenom nazivamo mijene a uzrokuje ih gravitacijska sila mjeseca i sunca. pa svatko može naći nešto za sebe. Podaci o lokalnim uvjetima su bitni za sigurnost ronjenja. Faktori koji utječu na vidljivost su vrsta dna. Struje možemo podijeliti na. pećinama. mulj i pijesak jednolična su i nisu toliko 27 . Travnata dna. Osim ovih postoje i prolazne koje nastaju djelovanjem vjetra (jugo i bura).Kamena dna najpovoljnija su za ronjenje jer na njih najmanje utječu gibanja vode a ujedno su i najatraktivnija za ronjenje. pjeskovito. naprimjer kada se roni u slatkovodnim jezerima u kojima se kopa šljunak ili u rijekama. rotacija Zemlje te tektonski poremećaji. itd. Jedna od posebnosti su termokline koje predstavljaju granicu između tople i hladne vode. Gibanja vode uzrokuju vjetar. O temperaturi vode ovisi i oprema s kojom se roni. Javlja se sredinom proljeća a nestaje krajem jeseni. temperaturom vode. vidljivosti te gibanjima vode. Najvažnije pravilo je da ronjenje počnite suprotno na smjer struje tako će vam na povratku struja pomagati da se vratite od mjesta gdje ste zaronili. Kod nas su većinom uzrokovane plimom i osekom pa ih nazivamo i mijenskim strujama. instruktora ili lokalnih ronilaca. Neke od njih zahtijevaju dodatnu obuku. Vidljivost do 10m smatra se lošom a veća od 30 izvrsnom ovo naravno vrijedi za naše more. Zapamtite uvjeti ronjenja variraju sa geografskim područjima Prije ronjenja u novom području upoznajte se sa karakteristikama te prođite posebnu obuku ako je potrebna. Ključna ideja je da ronjenje je u različitim područjima pruža različit doživljaj. Opasne životinje manju su opasna nego što se smatra. zidovima. tj. Kod nas imamo jadransku struju koja ide uz našu obalu a vrača se niz talijansku. muljevito i travu(obraslo). Najbolje je saznati podatke od lokalnog centra. Česta pojava je disorjentacija u uvjetima smanjene vidljivosti.

Zato se moramo zaštiti od sunca sjenom ili kremama za sunčanje. Važno je da se upoznate sa svim uvjetima koji utječu na ronjenje. Kada ronite u nepoznatom području svakako se upoznajete sa lokalnim uvjetima. Osnovna pravila da se izbjegnu ozljede su prepoznajte opasnu životinju ne gnjavite je a osim toga ne dirajte nepoznate vrste. Opasne vrste koje srećemo kod nas možemo svrstati u više grupa pa tako imamo one koje mogu opeći to su one koje imaju žarnice a to su žarnjaci (cindaria). Zapamtite da uvjeti okoliša koji utječu na ronjenje uključuju temperaturu vode. Za svakog ronioca važno je da okoliš sačuvamo za sebe i druge Iz ovih razloga moramo poštovati lokalne propise za zaštitu morskog života. osim ako geografske karakteristike ne ograničavaju gibanje vode. Sunce također utječe na ronjenje jer najveća je vidljivost kada je sunce u zenitu a tada i svjetlost jače dopire na veće dubine. 28 . Poštujte pravila ronjenja a ronilački okoliš trebamo sačuvati za sebe i druge. U Jadranu s obzirom da je on zatvoreni bazen kao i Mediteran. Te struje najslabije su tj. kretanje vode. opasne organizme. škrpina. Potencijalno opasne životinje najvažnije je poznavati ih a ako nešto ne poznamo to ne treba dirati. Zbog gibanja vode. Nivo vode i utjecaji na vidljivost nisu toliko izraženi . mjene uzrokuju promjene u nivou vode. Da bi se rizik od ozljeda vezanih uz promet sveo na minimum najbolje je izranjati skroz uz obalu ili točno ispod vlastitog broda. podvodne opasnosti. škarpoć te pauk.nastanjena pa samim time zaostaju po kamenim dnima. Ne roniti ako su uvjeti nesigurni te poštovati pravila da bi se izbjegle ozljede. Mjeseca i Sunca. Upoznajte se sa novim okolišem . obično je to dovoljno jer agresivno ponašanje je rijetko a ozljede nastaju kao posljedica obrane neke životinje. Postoje tablice plime i oseke za svaki veći grad na obali. Od vrsta koje nas mogu ugristi u Jadranu ćemo spomenuti ugora i murinu koji grizu jedino kada su napadnuti. S njom upozoravamo ostale na svoju prisutnost. nema ih za vrijeme pune plime ili oseke a najjače su na pola periode između plime i oseke. Ako vas ubode otrovna riba trebate znati da su riblji otrovi termolabilni te da je prva pomoć držanje ubodenog mjesta u vrućoj vodi. Utjecaj mjena na naše uvjete ronjenja izražen je s utjecajem na struje. koje mogu utjecati na vidljivost. Morski psi kod nas se jedva viđaju a nema zapisa o napadu na ronioca . promet. Svaki dan se javljaju dvije plime i dvije oseke. te kao posljedica mogu nastati jake struje. vidljivost. Struje nastale zbog mjena najizraženije su struje kod nas. Osim ovog sunce može uzrokovati problem s pregrijavanjem i opeklinama od sunčanja. Upoznavanje sa uvjetima ronjenja esencijalno je za sigurnost ronjenja a ako su uvjeti loši. a posljedica toga su dvije mjene dnevno. Da bi minimalizirali probleme okoliša potrebno je poznavati područje ili se upoznati sa njime. Za ronioce opasnost predstavlja vodeni promet zato se mjesto ronjenja treba propisno obilježiti ronilačkom bovom. MJENE Mjene uzrokuje gravitacijska privlačnost između Zemlje. One koje mogu ubosti jež i više vrsta riba koje imaju otrovne peraje. U naše otrovne vrste spadaju golub. Naravno najljepša i najpoznatija mjesta za ronjenje svakako su koraljni grebeni kojih kod nas nažalost nema. sastav dna. ovo ritam ne funkcionira. otkažite ronjenje. Zato se javljaju mjene koje kasne za ovom izmjenom a s obzirom da je naša obala vrlo razvedena mjene s u vrlo lokalnog karaktera. Zapamtite da na sve vode na Zemlji utječe gravitacijska privlačna sila Mjeseca i Sunca. utjecaj Sunca.

po dnu se krećite protiv struje jer je tamo struja slabija a možete si pomoći i rukama. te se lome samom time što su veći valovi. Što je vjetar jači. Prolazne struje uzrokuje vjetar tj. Tri tipa struja su stalne. Tako čete izaći iz zone njenog djelovanja i tada možete normalno doplivat na obalu. Surge je najveći kada je voda plitka. vjetrovima. rotacija Zemlje. valovi će biti veći Pojava zvana “surf” nastaje kada valovi uđu u plitko područje. Kod nas se to desi nakon snažnih bura tada nastupa vrijeme idealno za ronjenje jer je vidljivost maksimalna ali to ne traje dugo jer je voda iz dubina bogata mineralima pa se uskoro razvije mnogo planktona i vidljivost se smanji. Ne borite se protiv struje. lokalnog su karaktera i ne traju dugo. Može biti opasna za neiskusnog ronioca mada je dovoljno plivati okomito na nju. Efekt povrtanih valova na ronilačke aktivnosti je taj da vas valovi stalno bacaju naprijed – natrag. vjetar tj. mjenske te prolazne. Koristite pomoćno uže. te bi trebalo izbjegavati ronjenje na mjestima gdje je ovo gibanje jako. Saznajte podatke o strujama kada ronite na nepoznatom području. Kada ronite sa brodice koristite pomoćni konop . a ne da se borite protiv nje. a njihova valna dužina dugačka. To se događa jer vjetar otpuše toplu površinsku vodu na otvoreno more. osim ako ste za to obučeni. Stalne struje uzrokovane su rotacijom zemlje a najbolji primjer je Golfska struja kod nas postoji Duž Jadranska struja. gravitacijom i rotacijom Zemlje. počnite ronjenje protiv struje. Struje obično sa sobom nose i mnogo organske materije pa to utječe na vidljivost. gravitacija. valovi veliki. i “surf” će biti veći Kako se valovi približavaju plitkim vodama plićim od jedne polovine njihove valne dužine. te stoga može biti opasno. Struja koju Amerikanci nazivaju “rips” nastaje uslijed guranja vode na obalu od strane valova kad dođe do povišenja nivoa vode u jednom trenutku ta voda počinje otjecati i uzrokuje struju koja ide od obale. Treba izbjegavati ronjenje u jakoj struji. Utjecaj struja na lokalne uvjete u našem moru nije zanemariv jer struje imaju jak utjecaj na plivanje pod morem . Pojam “upwelling” označava pojavu kada zbog djelovanja vjetra iz dubine do površinskih slojeva dolazi hladna i bistra voda . Primarni utjecaj struja ima na plivanje zato je važno je da se strujom koristite. 29 . Struje uzrokovane mjenama najčešće su struje kod nas one tijekom dana mijenjaju svoj smjer s obzirom na plimu i oseku. prolazne i uzrokovane mjenama te da biste izbjegli “rip” struju plivajte paralelno sa obalom. Ako plivate protiv struje plivajte priljubljeni uz dno. Možemo ju definirati i kao struju s povratnim strujanjem. valovi . stvara se Surge (komešanje vode)– povratno gibanje vode. valovi. Kada ronite u nepoznatom području saznajte uvjete s obzirom na struje. VALOVI Valovi nastaju kao posljedica djelovanja vjetra.STRUJE Struje su snažan tok vode a može ih uzrokovati više činitelja kao što su mjene. Najvažnije je ronjenje početi u struju. Tipovi struja su stalne. Počnite ronjenje protiv struje. Zapamtite struje su prouzrokovane morskim mjenama. te što duže puše.

Općenito gibanje vode prema obali je uvijek veće od gibanja vode od obale. Zapamtite da valovi nastaju kao posljedica djelovanja vjetra. očistiti ranu. načine ulaska i izlaska. Dolaze u plitku vodu. Valovi utječu na vidljivost. OPASNE MORSKE ŽIVOTINJE Opasne morske životinje dijele se više kategorija opasnih morskih životinja. DOL VALANA DUŽINA Vjetar koji stvara ovakve valove je Jugo a osim surfa stara i surge te uvelike smanjuje vidljivost u moru. te je potrebno prethodno se upoznati sa lokalnim uvjetima. Otrov je termolabilan pa ćemo njegovo djelovanje neutralizirati toplinom. Ako je kretanje umjereno bolje je da se gibate zajedno sa valovima nego da se borite protiv njih. pojure na obalu. Efekti valova i vjetrova na VALA KRIJEST A uvjete ronjenja u hrvatskom dijelu Jadrana. Drugi vjetar koji ima izrazit utjecaj na ronjenje je Bura koja stvara kratke i oštre valove ali zato puše izrazitom snagom te diše morsku prašinu. te meduze . 30 . Svako područje je drugačije. Kod nas kruže priče o Ugorima i Murinama a one u biti napadaju tek ako ih ugrozimo toliko da im je napad jedina moguća obrana. morske zmije. DUB INA Prva pomoć kod ozljeda Kod ugriza – zaustaviti krvarenje. barakuda. vatreni koralj i neke spužve. Morska prašina je u biti morska sol koja lebdi nošena vjetrom iznad površine ona može biti kobna za ronioca jer se ronilac može ugušiti udisanjem ovog aerosola. Kada je gibanje od obale jednostavno se VALANA DUŽINA pridržite ili ukopajte. staviti lokalni anestetik. Pa redom životinje koje mogu napasti . Treba izbjegavati područja sa visokim valovima. te bi trebalo izbjegavati ronjenje na mjestima gdje je ovo gibanje jako. odstraniti žarnice. Najčešća povreda je ubod ježinca. a kada postane prema VISINA obali krećite se sa njim. Životinje koje mogu povrijediti bodljama su golub. te stoga može biti opasno. Opekotine – neutralizirati djelovanje žarnica octom ili amoniakom. Što su valovi veći. Kod slabog surge-a moguće je da se za nešto pridržite dok čekate da val prođe. lome se u zoni surfa. Ježinci kojih ima više vrsta. otići do liječnika. Najučinkovitija neutralizacija je otopina octa ili amonijaka koja se nanosi na opečeno mjesto. I kod NIVO nas valovi mogu stvarati surf pa to jako utječe na MORA ulaske i izlaske iz vode te treba biti izrazito oprezan. Ove životinje rijetke su u Jadranu a nekih i nema. pa je moguće iskoristiti ovo svojstvo prilikom povratka na obalu u plitkoj vodi. otići do liječnika Kod uboda – izvaditi bodlju. Kosim slovima napisane su vrste kojih nema u Jadranu. utjecaj će biti veći. škrpina te pauk od riba. tvoreći gibanje prema naprijed i natrag. Mogu putovati i tisuće milja prije nego predaju svoju energiju lomeći se u plitkoj vodi. mjesto namakati u vreloj vodi 30 min. Mjesto koje je opečeno nikada ne ispirati slatkom vodom. Životinje na koje se možete ogrepsti su koralji te mnoge vrste manjih morskih pasa kao što je Mačka ako ih dirate golim rukama. Životinje koje mogu izazvati povrede žarnicama su meduze.Efekt povrtanih valova na ronilačke aktivnosti je taj da vas valovi stalno bacaju naprijed – natrag. otići do liječnika. te podvodna gibanja. morski sisavci. te se vrate u obliku povratnih valova. Životinje koje vas mogu šokirati su Drhtulja (struja) te električna raža i električna jegulja Opasne morske životinje u Jadranu su prvenstveno ribe s otrovnim bodljama posebice pauk (ranj). vlasulje. morski psi. te dolazi do komešanja vode što se naziva “surge”. Kada se roni u području valova potrebna je obuka. Napadi morskih pasa na ronioce u Jadranu nisu nikada dokumentirana.

Najbolja je prevencija. imati odvojene torbe za mokru i suhu opremu. Prostor za ulaz / izlaz ne zakrčiti opremom i osobnim stvarima. Zapamtite. kompletno se spremiti. Zapamtite treba poznavati prvu pomoć za povrede od opasnih morskih životinja. Morate poznavati tehnike ulaska i izlaska ako ne znate pitajte. Trebate znati prepoznati opasne životinje. 31 . Koristiti pomoćni konop koji se s krme pusti u vodu a služi da se za njega držimo prije zarona. te ih ne dirati. Kada ronite sa broda upoznajte se sa pravilima te gdje se nalazi oprema za slučaj hitnoće. etc. staviti antibiotik. Treba uvijek doći na vrijeme za ukrcaj te spriječiti morsku bolest Postupci za ronjenje sa brodice imaju svoja pravila a najvažnije je da na brodu uvijek mora ostati netko tko njime zna upravljati.Ogrebotine – očistiti ranu. držati ranu suhom i čistom Poželjno je imati prvu pomoć opremljenu za pomoć pri povredama izazvanim opasnim morskim životinjama. Treba znati gdje se nalazi oprema za slučaj hitnoće. Spuštanje po sidrenom konopu da se ne bismo pogubili. Njabitnija je prevencija koja uključuje da morate znati prepoznati opasne životinje i da ne izazivate opasne životinje te ako vam je životinja nepoznata ne dirajte je. RONJENJE S BRODICE Tipovi brodica koje se koriste za ronjenje su komercijalni čarter brodovi te privatne brodice Pripreme za ronjenje sa brodice uključuju.

NAUI RONILAČKE TABLICE 0-300m RONILAČKE TABLICE Ronilačke tablice u biti pokazuju apsorpciju i eliminaciju dušika u vašem tijelu. Osnovi pojmovi vezani uz njega su. te nemogućnošću da se suvišak dušika oslobodi iz organizma putem disanja. Ona je ozbiljna. koja se mora spriječiti Prevencija dekompresijske bolesti izvodi se ograničenjem količine apsorbiranog dušika. potrebna su 24 sata da bi se suvišak dušika oslobodio iz organizma. bolna ozljeda. Dušik zaostao iz prijašnjih ronjenja mora se uzeti u obzir za sva ronjenja unutar slijedećih 24 sata. Dušik koji se nalazi u organizmu iz prijašnjih ronjenja naziva se zaostali dušik 32 . Saturacija je proces nakupljanja dušika a desaturacija njegovo izlaženje iz tijela. Dekompresijska bolest nastaje kada višak dušika stvara mjehuriće zbog prebrzog smanjenja tlaka. MDT – maximum depth time ) Zaostali dušik kao pojam neophodan je za razumijevanje ronilačkih tablica. Iz tog razloga imamo različita granična vremena za različite dubine odnosno maksimalno vrijeme ronjenja ( MVR engl.

maksimalno vrijeme ronjenja. engl. Obavezni dekompresijski zastanak je vrijeme koje je naznačeno u tablicama. te se mora provesti na dubini od 5 metara ( 15 stopa ). Na ronjenju uvijek ronimo iz dubljeg prema plićem. engl. Uvijek koristiti ili točan ili slijedeći veći broj u tablici. Dekompresijska bolest se može izbjeći ograničavanjem vremena provedenog na dubini. ponovljeno ronjenje. Koristimo najveću postignutu dubinu na datom ronjenju. SIT – surface interval time ) je vrijeme između dva ronjenja. a tlak se prebrzo smanjio. grupa ponavljanja. može doći do pojave dekompresijske bolesti ili “bendsa“. sigurnosni dekompresijski zastanak. uvijek kada je prekoračeno maksimalno vrijeme ronjenja za određenu dubinu. površinski interval. Postoje i preporuke za ograničenja dubine : ronilac otvorenih voda do 18 metara. Potrebna su 24 sata da bi se sav zaostali dušik eliminirao iz organizma. Maksimalno vrijeme ronjenja ( MVR. ADT – actual dive time ) je ukupno vrijeme provedeno pod vodom. Pojmovi u ronilačkim tablicama: Plan ronjenja 20m/30min znači 20 metara za 30 minuta. AMDT – adjusted maximum dive time ) maksimalno je vrijeme za ponovljeno ronjenje koje ne zahtijeva dekompresijski zastanak. stvarno vrijeme ronjenja. Grupa ponavljanja je simbol koji predstavlja količinu dušika zaostalog u tijelu nakon ronjenja. vrijeme zaostalog dušika. Vrijeme zaostalog dušika ( VZD. Zapamtite da ronioci trebaju poznavati i pridržavati se ovih pravila kao bi mogli sigurno roniti. engl. a desaturacija je oslobađanje viška dušika kako se tlak smanjuje. engl. prilagođeno maksimalno vrijeme ronjenja. TNT – total nitrogen time ) čini zbroj VZD i SVR. te prenesen na drugo naziva se “zaostali dušik” POJMOVI KOJI SE KORISTE U RONILAČKIM TABLICAMA Naučit ćemo slijedeće pojmove : plan ronjenja. engl. RNT – residual nitrogen time) je odgovarajuće vrijeme na dubini koje smo već potrošili prije samog ronjenja. a ta vremenska ograničenja su poznata kao maksimalno vrijeme ronjenja. Stvarno vrijeme ronjenja ( SVR. engl. dekompresijski zastanak. Prilagođeno ukupno vrijeme ronjenja ( PUVR. Ronjenja plića od 12 metara smatraju se 12-metarskim ronjenjima. Minimalno preporučeno vrijeme površinskog intervala je 1 sat ( iako tablice pokazuju 10 minuta ). U biti to je maksimalno vrijeme ronjenja za dubinu minus vrijeme zaostalog dušika. Ukupno vrijeme dušika ( UVR. PRAVILA ZA KORIŠTENJE TABLICA Maksimalna brzina izrona je 9 metara u minuti.Zapamtite saturacija je otapanje dušika pod povišenim tlakom. Dušik akumuliran na jednom ronjenju. osim vremena potrebnog za sigurnosni dekompresijski zastanak. MDT – maximum dive time ) govori nam koliko je maksimalno vrijeme koje se može provesti na datoj dubini. ukupno vrijeme dušika. 33 . Sigurnosni dekompresijski zastanak – 3 minute na 5 metara ( 15 stopa ) na kraju svakog ronjenja. Kada je tijelo apsorbiralo više dušika. Ponovljeno ronjenje smatra se svako slijedeće ronjenje unutar 24 sata. A 10 minuta je minimalno vrijeme površinskog intervala da se dva ronjenja ne bi zbrajala. Površinski interval ( PI. Dužina vremena koja se može provesti na dnu zavisi o dubini. napredni ronioci do 30 metara te dubinska specijalnost – 39 metara. bez potrebnog dekompresijskog zastanka. To vrijeme se ne uzima u obzir kao dio stvarnog vremena ronjenja ili za računanje površinskog intervala.

Stvarno vrijeme ronjenja ne smije prelaziti vrijednost prilagođenog maksimalnog vremena ronjenja za vrijeme ponovljenih ronjenja. Ako se obavezna dekompresija preskoči potrebno je odmarati se. Tablica 1. Minimalna aktivnost za vrijeme dekompresije najbolji je način izvođenja dekompresijskog zastanka. Iz ovog proizlazi da se ne smije letjeti minimalno 24 sata za ronjenja unutar granica krivulje sigurnosti te minimalno 48 sati za ronjenja sa dekompresijom. pa onda dolje da se pronađe slovo grupe ponavljanja. paziti na znakove i simptome dekompresijske bolesti. Kako utvrditi vrijeme zastanka za dekompresiju? pogledati tablicu 1. Obavezno koristiti točan ili veći broj kako za dubinu tako i za vrijeme ronjenja. Ako se sumnja na dekompresijsku bolest otići u hiperbaričnu komoru. Zapamtite da općeniti tok NAUI ronilačkih tablica ide u smjeru kazaljke na satu. Vrijeme zaostalog dušika mora se dodati stvarnom vremenu ronjenja kada se planira ponovljeno ronjenje.8 m je u tablici 20 minuta na 18metaragrupa D. Što je više dušika u tijelu. Primjer npr. Zastanci su na dubini od 5 metara točnije prsa trebaju biti na dubini od 5 metara a položaj tijela vodoravan. Nakon grupe D ostanemo na površini 1 sat i 15 min i nakon tog površinskog intervala nalazimo se u grupi C. Za više 34 . Ronjenje na povišenoj nadmorskoj visini traži neke dodatne procedure treba naglasiti da se NAUI ronilačke tablice se koriste do 300 metara nadmorske visine. Tablica 3 služi da pomoću nje odredimo prilagođeno ukupno vrijeme ronjenja (engl. namijenjena je da iz nje vidimo maksimalno vrijem ronjenja za neku dubinu . AMDT – adjusted maximum dive time ) tj. Tok – s lijeva na desno. Koordinate tablice. slovo grupe smješteno je okomito s desne strane tablice a dubina vodoravno iznad tablice. Tablica 2 pokazuje nam površinski interval te grupu ponavljanja nakon njega njen tok je prema dolje. nego i planinama. RNT – residual nitrogen time). Ovo se odnosi se na povišenu nadmorsku visinu ne samo u avionu. Najmanje 24 sata ne roniti. gornji broj je ukupno vrijeme ronjenja. disati kisik. 19 minuta na 15. Letenje nakon ronjenja zbog toga jer su kabine na komercijalnim letovima na nižem tlaku nego što je na nivou mora imaju neka ograničenja. U kvadratiću gornji broj (plave boje) predstavlja vrijednost za vrijeme zaostalog dušika. slovo grupe ponavljanja bliže je kraju abecede. ili ako je dekompresija preskočena. POSEBNA PRAVILA ZA KORIŠTENJE TABLICA Posebna pravila za korištenje tablica: obaveznu dekompresiju postoje procedure za izvođenje U slučaju da moramo odraditi dekompresije.Korištenje tablica. a donji prilagođeno maksimalno vrijeme ronjenja (crvene boje). 3 minute na 5 metara se preporuča a to vrijeme se može oduzeti od stvarnog vremena ronjenja. piti tekućinu. a donji predstavlja zastanak na 5 metara Sigurnosni zastanci izvode se za svako ronjenje. pa lijevo do kraja slova grupe ponavljanja. Te da se za neko vrijeme ne nekoj dubini odredi grupa ponavljanja. maksimalno je vrijeme za ponovljeno ronjenje te Vrijeme zaostalog dušika (engl.Ukupno vrijeme dušika koristi se da se utvrdi plan ronjenja.

Sigurnosni dekompresijski zastanak se preporuča na kraju svakog ronjenja. Te koja je potrebna oprema za taj tip ronjenja. Ovo sve ponovite za ponovljeno ronjenje Zapamtite NAUI plan ronjenja je dobar način da se prati profil ronjenja. Korak 1. Kratkoročno planiranje uključuje kontrolu opreme. Dugoročni plan radi se kod kuće puno prije vremena ronjenja. Datum i vrijeme ronjenja te rezervacije. Dijelovi planiranja ronjenja su dugoročno planiranje pomoću kojeg se utvrđuje cilj ronjenja. pakiranje te obavezno treba obavijestiti nekoga o planu ronjenja. Ako je obvezatan deko zastanak izostao.nadmorske visine koriste se posebne tablice. Za sva ronjenja preko 300 metara nadmorske visine potrebna je posebna obuke . Ograničenja ronilačke aktivnosti odnose se na ograničenja dubine i vremena te ograničenje rezerve zraka. Korak treći uključuje da zabilježite slovo početne grupe ponavljanja. Te postupke vezane uz komunikacijsku opremu te opremu za davanje kisika. Smanjuje rizik i poteškoće na najmanju moguću mjeru. Zatim postupke u slučaju hitnoće tj. bit će vam lakše PLANIRANJE RONJENJA Planiranje ronjenja osigurava nam maksimalno uživanje u ronjenju. Treba prikupiti podatke koga kontaktirati u slučaju hitnoće posebno za egzotične zemlje. mjesto i alternativno mjesto. Pravilno korištenje plana ronjenja. Neposredno nakon ronjenja treba izbjegavati fizički rad. Ovo planiranje radi se neposredno prije odlaska na ronjenje . Što ga više koristite. Odabrati točke ulaska i izlaska te smjer ronjenja Planiranje prije samog urona treba dogovoriti signale koji mogu biti vizualni i zvučni. provjeriti svu opremu. tuširanje s vrućom vodom iz razloga što to može potencirati dobivanje dekompresijske bolesti. ali i posebna obuka Ako su ronjenja izvođena u hladnoj vodi ili su bila naporna ronjenja u bilo kojem pogledu (fizički ili psihički). Provjera plovnosti uključuje 35 . koristite slijedeće veće vrijeme dna Zapamtite da ronjenja sa dekompresijom treba izbjegavati. te ako nema simptoma bendsa. te vremena u mokrom okruženju. zatim korak 2 – zabilježite vremena za uron i izron. za odvajanje partnera ili potrošen zrak. Te da se plan iskoristi u mokrom okruženju kako bi imali sigurnije lakše i zanimljivije ronjenje. odnosno 48 sati ako ste ronili sa dekompresijskim zastankom ili ako ste preskočili obvezatnu dekompresiju. Upotrebljavati ronilačke tablice naučiti ćete na tečaju ronjenja s vašim Instruktorom IZRADA PLANA RONJENJA: Namjena plana ronjenja u biti je način da se sistematski vode podaci o ronjenju. Kada ronite u hladnoj vodi ili otežanim uvjetima ronjenja koristite slijedeće veće vrijeme dna. koristite običnu olovku kada pišete po pločici da se može izbrisati sa gumicom ili oprati sa deterdžentom. ali postupke treba poznavati u slučaju da se slučajno prekorači maksimalno vrijeme ronjenja. Dolaskom na mjesto ronjenja moramo procijeniti uvjete za ronjenje i odlučiti da li roniti ili ne. dokupiti potrebne stvari. Pričekajte najmanje 24 sata prije leta nakon ronjenja u granicama krivulje sigurnosti. Olakšava nam samo ronjenje te će nam pomoći da se izbjegne gubljenje vremena i novca .te posebne tablice. vježbanje. provjeriti vremensku prognozu i uvjete za ronjenje. Te četvrti da zabilježite vrijeme površinskog intervala i vrijeme krajnje grupe ponavljanja. ne ulazite u vodu da biste napravili dekompresiju. unesite podatke o ronjenju.

Nemam zraka. nepotrebna plivanja te da se područje ponovno može točno pronaći. Vizualni signali su ručni signali. ( 4 načina ). Ovo su najvažnije i takozvane standardne procedure. KOMUNIKACIJA Komunikacija. Kada šaljete signal. gibanja vode te formacije kao što velika kamenja i slično. pod vodom. ostajući uvijek na istoj strani . Zapamtite da je planiranje ronjenja je bitno za sigurnost i kvalitetu ronjenja. Namještanje i praćenje kursa najjednostavnije je koristiti oznaku indeksa na pomičnom prstenu ili 36 . dubina i oblik terena. Signali trebaju biti jasni i određeni . te čini ronjenje sigurnijim i ugodnijim. tko je vođa ronjenja. Hitnoća. Zapamtite nikada ne roni sam. NAVIGACIJA Navigacija pod vodom neophodna je da bi se izbjegla duga. I na kraju provjeriti da li regulator radi ispravno. Nešto nije u redu. Prirodna navigacija je navigacija pomoću prirodnih referenci tj. bilo čega što možemo primijetiti i zapamtiti pod vodom. Partner predstavlja dodatne ruke i oči. tako da jedan drugome trebaju pomagati prilikom oblačenja i poteškoća sa opremom. Kao i za sve ostalo tako postoje i procedure za ronjenje u paru. SIGURNOST U RONJENJU SISTEM PARTNERA Sistem partnera definiran je kao dva ronioca koje se pod vodom nalaze na tolikoj udaljenosti jedan od drugoga da se mogu dodirnuti. A zvučni signali su zviždaljka na površini te udaranje po boci. Imam malo zraka (rezerva). Prije ronjenja dogovorite cilj. Navigacija pomoću kompasa neophodna je za ronjenje u mutnim vodama ili noću. Kada primite signal. Moraju pomoći jedan drugome da prate vrijeme. Procedure za ronjenje u paru uključuju dogovor o raznim detaljima ronjenja. mogu biti i drugačije ali to moramo dogovoriti prije ronjenja.provjeru pojasa sa utezima te provjeru kompenzatora plovnosti. ograničenja.K. dubinu. Stani te gore i dolje. Dvoje ljudi može vidjeti više stvari i podijeliti zajedničko iskustvo. tražiti se 1 minutu.Ako se odvoje. signale. Provjeriti da je dovod zraka otvoren te tlak zraka u boci. potvrdite ga. ako ne pronađete partnera izroniti. Zajedno se uranja i izranja Rone bok uz bok. Standardni ručni signali su O. Ronilački partner je netko tko se nalazi na udaljenosti dodira svo vrijeme ronjenja. Nelagoda. podvodna pločica za pisanje te bove na površini. načini na koje ronioci komuniciraju različiti su a možemo ih podijeliti na vizualne i zvučne. potrošnju zraka te pomoći u slučaju hitnoće. smjer. procedure ako se izgube. procedure u slučaju hitnoće. Služe dodatne ruke i oči koje mogu pomoći na više načina. Uvijek je ključ znati gdje se nalaziš i pratiti put. pomoć. učinite to jasno.. Opasnost. Kako funkcionira sistem partnera. Daj mi zrak. provjerite da je signal primljen Zapamtite da ronioci komuniciraju sa vizualnim i zvučnim. Prvenstveno da znate gdje se točno nalazite. Neke od najboljih prirodnih referenci su sunce i sjene.

Događa se jer metali djeluju na magnetske silnice i zato treba izbjegavati postavljanje metalnih predmeta u blizinu kompasa. Dodatna obuka je poželjna i potrebna te ja kao takva dio naprednog tečaja. pritisnutost mišića te dehidriranost. kod plivanja u valovima ali i pod vodom uslijed većih valova čiji se utjecaj osjeća na dubini. Ključ sprječavanja panike je kontrola disanja POMOĆ I SPAŠAVANJE 37 . Izron na alternativni izvor zraka najbolja je opcija a i najmanje rizična. Sindrom panike je osjećaj nelagode ili straha uzrokuje ubrzano disanje. Zapamtite opća pravila za bilo koji problem za vrijeme ronjenja su : stati. pojačana fizička aktivnost. Problemi se mogu javiti prilikom ronjenja na olupinama. U realnoj situaciji nije imalo jednostavno.na pokretnom disku unutar kompasa. Devijacija je odstupanje kompasa uslijed prisustva metalnog tijela u blizini kompasa. Dodatni trening navigacije je potreba svakog tko želi biti dobar ronilac. razmisliti. jedino tako nas kompas može voditi u željenom smjeru. Zapuhivanje se događa kod manje iskusnih ronilaca kada precijene vlastite mogućnosti ili nastaju zbog nekog straha. nepravilno disanje dovodi do povećanja straha a taj ciklus se nastavlja dok ne nastupi panika. Da metali mogu prouzrokovati devijaciju kompasa a kada ronite prvo odredite.. Zapamtite navigacija je potrebna i vrijedna vještina koja olakšava ronjenje. Kompas mora biti poravnat sa tijelom a moramo gledati preko kompasa. primjenjujemo kao zadnju opciju u slučaju da je ronilac u nesvijesti ili tik pred tim . Kod prekida dovoda zraka u slučaju da imamo malo zraka treba primijeniti normalan izron. Dobra navigacija je kombinacija prirodne i navigacije pomoću kompasa. Prirodne reference su pomoć za opću navigaciju dok je kompas je potreban za točnu podvodnu navigaciju. U slučaju da se zapušete signalizirajte partneru prekinite fizičku aktivnost te se smirite. Naravno najbolja je prevencija. Grč se otklanja istezanjem mišića a prevencija je trening. izron na alternativni izvor zraka ( engl. djelovati. izron s uspostavljanjem plovnosti. Ako nema zraka što je gora opcija primjenjujemo kontrolirani plivajući izron kao posljednje rješenje ako nemamo alternativni izvor zraka ili partnera u blizini. Zapletanje je često tamo gdje ima ribarskih mreža i konopa. adekvatna termička zaštita te pripremljenost za ronjenje. hladnoća. Nakon što ste otklonili grč promijenite tehniku plivanja. Kursovi koje koristimo su recipročni ili povratni te trokut i četverokut. razmisliti. djelovati. bratsko disanje. Izron u slučaju hitnoće sa pozitivnom plovnošću. te navigacije pomoću kompasa. tu do izražaja dolazi suradnja s partnerom i naravno ronilački nož. Poteškoće sa opremom u većini slučajeva su plod neznanja i iskustva u rukovanju s opremom a puno manje kvarova. Treba gledati u daleke i nepomične objekte. Bratsko disanje traži dobru uigranost partnera smirenost i koncentraciju . Skoro sve poteškoće se mogu riješiti U slučaju ostanak bez zraka treba primijeniti neku od slijedećih procedura ( poredane su po redu kojim bi ih trebalo koristiti ) : kontrolirani izron u slučaju hitnoće ( engl. Ljudi se na to s vremenom priviknu. Opća pravila kako reagirati su stati. te slijedite kurs. Morska bolest može nastati na brodu kod dolaska na mjesto ronjenja. Panika je nesvrsishodno djelovanje i moramo je spriječiti što ranije. Najefikasnija podvodna navigacija je kombinacija prirodne. AAS ) . nemojte koristiti lijekove jer djeluju na nervni sustav . ESA ). Kada postoji opasnost od nastupa panike treba zaustaviti aktivnost i kontrolirati disanje te riješiti problem. Da bi spriječili zapletanja treba izbjegavati ronjenje u područjima gdje postoji povećana opasnost od zaplitanja. Zato moramo biti upoznati sa svojom ali i partnerovom opremom. PROBLEMI VEZANI UZ RONJENJE Najčešći problemi vezani uz ronjenje: Grčevi su problemi s cirkulacijom faktori koji utječu na dobivanje grča su netreniranost . Disorjentacija nastaje u uvjetima smanjene vidljivosti da bi se izbjegla koristite kompas.

ronilački udesi se mogu spriječiti. povrede vezane uz tlak te povrede izazvane opasnim morskim životinjama. dogovoriti evakuaciju. Održavajte fizičku spremnost potrebnu za sigurno ronjenje. saslušati partnera unesrećenog. PRVA POMOĆ I PROCEDURE U SLUČAJU HITNOĆE Prva pomoć i procedure u slučaju hitnoće prije svega zahtijeva pripremu i vježbanje te oprema za prvu pomoć. Procedure za davanje umjetnog disanja u vodi su : otvoriti i provjeriti dišne putove. te im dalje pomognite ako je potrebno. ako se ne osjećaju dobro a ronjenje za vrijeme trudnoće treba izbjegavati. šok. 38 . kršenje pravila za sigurnost ronjenja. otvoriti i provjeriti dišne putova. te jer je ronjenje fizički zahtjevna aktivnost. krvarenja. Žene ne bi trebale roniti za vrijeme mjesečnice ako se loše osjećaju. krvarenja te šok. Treba biti spreman za pružanje prve pomoći kod ronilačkih udesa ZDRAVLJE I TJELESNA SPREMNOST Dobro zdravstveno stanje je bitno zbog promjena u tlaku. precjenjivanje sposobnosti. dati dva udaha.Uzroci ronilačkih udesa su prekoračenje vlastitih ograničenja. utvrditi identitet. Kod povreda povezanih sa tlakom a koje su specifične za ronjenje treba unesrećenog staviti na leđa ili lijevi bok. neka se odmore i smire disanje. prihvatljiva alternativa je plivanje sa ABC opremom. Ako je potrebno vuči umornog ronioca do obale ili broda. Žene bi trebale izbjegavati ronjenje za vrijeme mjesečnice. Pušenje. Kada je roniocu potrebna pomoć. očistiti usnu šupljinu. zadužiti nekoga da bilježi sve podatke te otpratiti unesrećenog do komore. Roniti samo u dobrim uvjetima. Tjelesna spremnost je sposobnost da ispunite zahtjeve aktivnosti a najbolji način da budete spremni za ronjenje je da često ronite. Ronilac u nesvijesti se mora što prije dopremiti na površinu. reanimacije i tehnike spašavanja. U mnogim stvarima žene su bolji ronioci od muškaraca Dobre navike ronioca uključuju pravilnu prehranu te adekvatan odmor. Postupci u slučaju hitnoće moraju se obavljati redom a to znači poslati po pomoć. Glavna područja prve pomoći prestanak disanja ili cirkulacije. očistiti usnu šupljinu dati dva inicijalna udaha usta na usta ili nos na usta. bolnice itd. Svi ronioci bi trebali savladati tehnike prve pomoći. davati mu 100% kisik te ga transportirati u rekompresijsku komoru . Zatim jedan udah svakih pet sekundi. Navike koje bi trebalo izbjegavati 12 sati prije ronjenja su pušenje. te ih otpremiti u rekompresijsku komoru. opijanje. Osim ovoga moramo imati podatke koga alarmirati. davati svakih pet sekundi 1 udah usta na usta ili nos na usta dok unesrećenog transportirate nastaviti sa umjetnim disanjem. alkohol te droge. Da bi ih spriječili moramo znati svoje granice. Moramo transportirati unesrećenog te mu istovremeno davati umjetno disanje što nije nimalo lagano. Signalizirati da se radi o hitnoći te početi sa reanimacijom. te ga treba raditi svake dvije godine. Zapamtite. Svake dvije godine napravite zdravstveni pregled. Pet glavnih područja prve pomoći su : prestanak disanja i cirkulacije. nepravilna opremljenost ili nedostatna opremljenost ili obuka i ronjenje pod utjecajem alkohola ili droge. Moramo primijeniti umjetno disanje u vodi što uključuje. poštovati pravila za sigurnost ronjenja i uvijek biti dovoljno obučen i opremljen. te roniti u skladu sa njima. Osobe sa povredama izazvanim tlakom treba se davati kisik. prvo uspostavite pozitivnu plovnost. Spašavanje ako je ronilac u nesvijesti moramo mu uspostaviti plovnost i odmah izroniti. te bi trebali posjedovati opremu za prvu pomoć te koga alarmirati ako je potrebno. Zapamtite budite zdravi. te kada su u drugom stanju. Liječnički pregled je obvezatan. Da bi bili što bolje pripremljeni za spašavanje najbolje je proći dodatnu obuku iz prve pomoći i reanimacije te tehnika spašavanja u ronjenju (Rescue Diver) Kod spašavanja treba roniocu pomoći da uspostavi pozitivnu plovnost te mu pomoći da se odmori i uspostavi normalno disanje. ronjenje u opasnim uvjetima. Zapamtite svi bi ronioci trebali biti pripremljeni za pružanje prve pomoći. te korištenje droga prije ronjenja treba apsolutno izbjegavati.