Scuba Diver - Skripta za tečaj

Samo za internu upotrebu.

1

Predgovor Ova skripta namijenjena je svim polaznicima NAUI početnog tečaja ronjenja. * U njoj se nalaze osnovni podaci koje ćete zajedno sa instruktorom proći za vrijeme tečaja. Skripta se sastoji od 6 poglavlja, te dodatka sa popisom i objašnjenjem važnih pojmova. Svako poglavlje obrađuje jednu nastavnu jedinicu. Skripta predstavlja samo mali okvir i početak vašeg otkrivanja jednog novog, i za nas, ljude, kopnena bića, potpuno drugačijeg, svijeta. Imajte na umu da stalno treba učiti, jer svijet se konstantno mijenja. Podatke ćete pronaći na Internetu, knjigama o ronjenju, časopisima, ………. Ako imate nove ideje, zamisli, pitanja, javite nam se. “Znanje je moć” , a glavni moto NAUI-a je “Znanjem do sigurnosti “. Pa stoga idemo učiti. Što je NAUI ? NAUI je skraćenica za National Associtation of Underwater Instructors – međunarodna udruga ronilačkih instruktora. NAUI je osnovan 1959 godine SAD-u te je najstarija američka asocijacija. NAUI je neprofitno udruženje ronilačkih instruktora Osnovni cilj je obuka, putem kvalitetnih tečajeva i programa, za ronjenje u sigurnosti. Da bi postigao zacrtane ciljeve NAUI priprema i organizira profesionalne tečajeve i određuje minimalne standarde za svaki tečaj, razvija programe i proizvode koji pomažu profesionalcima pri podučavanju i nadziranju ronilačkih aktivnosti. Glavni moto NAUI-a je “VEĆA SIGURNOSTI RONJENJA KROZ OBRAZOVANJE” Prvi instruktorski tečaj je održan 1960 g. u Hustonu (Texas). 1972 g. NAUI postaje član tehničke komisije CMAS-a. 1985 g. istupa iz CMAS-a jer je CMAS htio ograničiti njegovo djelovanje samo na područje SAD-a. Istovremeno se osniva NAUI International. S godinama otvaraju se regionalni centri u cijelom svijetu koji pripremaju i prevode didaktičke materijale. 1996 g. kao posljedica svoje sveprisutnosti u cijelom svijetu NAUI mijenja ime u NAUI WORLDWIDE. U Europi NAUI ima sjedište u Nizozemskoj, od kuda će doći i vaše ronilačke iskaznice. Godine 2007-e NAUI je svoje programe certificirao te kao takav uveo ISO standard te CE norme za tečajeve. NAUI uvodi i novi moto NAUI – Just Dive! NAUI sudjeluje u mnogim programima diljem svijeta za očuvanje okoliša i zaštitu flore i faune. Na kraju NAUI je jedno od prvih udruženja koje je odobrilo upotrebu mješavina i “rebreathera”. NAUI U SVIJETU Nakon što je 1959 g. NAUI osnovana 1968 g. otvara prvi “service centar” izvan SAD-a u Japanu. Tokom posljednjih trideset godina NAUI otvara područne centre u više od 25 država. U svrhu lakšeg poslovanja NAUI otvara servis centre za pojedine dijelove svijeta, te za pojedine države imenuje Repesentative koji su spona između članova i glavnog ureda. RONJENJE Ronjenje je jedinstven sport. I podvodnom svijetu možete promatrati jedinstvenu ljepotu riba koje plivaju oko živopisnih koraljnih grebena, uživati u plivanju s dupinima ili kitovima. Kao ronilac možete vidjeti povijest, otkriti potopljena blaga i brodove. Ronjenje je sport koji možete prakticirati svugdje u svijetu. Od hladnih voda Norveške do koraljnih grebena u tropskim morima. Da biste ronili ne trebate biti stručnjak. Možete uživati u uzbuđenjima koje pruža ronjenje kad završite tečaj Scuba Diver.

2

NAPREDNI TEČAJEVI (ADVANCED SCUBA DIVER) AJEVI Postoje i napredni tečajevi koji ć vam omogućiti da steknete neka nova saznanja o ronjenju, no ajevi će iti ovaj tečaj Scuba diver je prva stepenica u ronjenju i omogu uje Vam da ronite na ve ver omogućuje većini ronilačkih pozicija u svijetu. Ronilačka oprema izgleda komplicirano i glomazno no vrlo je jednostavna za ka upotrebu. Kao i automobil, nije potrebno znati kako radi da biste se njime vozili Nakon prvog vozili. tečaja moguće je ODMAH upisati napredni te aj ronjenja(ne treba vam odre e tečaj određen broj ronjenja) ŠTO JE RONJENJE? Roni se s zrakom komprimiranim u ronila ronilačkoj boci koja se nosi na leđima. Zrak dobivamo preko đima. regulatora koji smanjuje pritisak boce na pritisak okolne vode. Osim ronjenja sa ronila ronilačkim aparatom možemo roniti i na dah. To je ronjenje bez ikakvih ronila ronilačkih aparata za disanje. ronilač Jednostavno zadržite dah i zaronite pod vodu. Osnovni cilj ovog tečaja je ronjenje sa ronila tečaja ronilačkim aparatom no vaš instruktor učit će vas i ronjenju na dah. Osim sa zrakom sportski ronioci koriste i čit će Nitrox (EANx) koji je mješavina zraka i kisika (Kisik=24 do 40%) OPASNOSTI VEZANE UZ RONJENJE Naravno u svakoj avanturi postoji uvijek doza rizika, i to morate razumje prije nego postanete razumjeti ronioci.U većini slučajeva ronjenje je jednostavan i zabavan sport. Ponekad ronjenje može biti ajeva stresno kao kod ronjenja u strujama, po velikim valovima ili u jako hladnoj vodi. Prije samog tečaja morate popuniti karton s povijesti bolesti. Obavezan je lije aja bolesti. liječnički pregled. Najveća opasnost je da možete doživjeti ronila a ronilačku nesreću ili poginuti pod vodom ili na površini. u Iako se to vrlo rijetko događa treba znati da rizik postoji. a Kao ronilac morate znati taj rizik i preuzeti odgovornost za vlastite postupke. odgovornost Ova skripta objašnjava svaku vrstu rizika povezanu s ronjenjem. Ako ste maloljetni vaši roditelji također moraju biti upoznati s opasnostima ronjenja. Oni vam moraju potpisati odobrenje. er OBAVEZE POLAZNIKA TEČAJA ČAJA Kao polaznik morate prisustvovati svim teorijskim i prakti nim lekcijama. Ako koju lekciju propustite te praktičnim dogovorite se s instruktorom kad ćete je nadoknaditi. Morate znati primijeniti nau ete naučeno u praktičnom ronjenju. Prva ronjenja ćete započeti u bazenu ili zatvorenoj vodi. Nakon što ste nau vježbe vaš instruktor eti Nakon naučili će vas odvesti na ronjenje u otvorene vode. e Prije nego dobijete ronilačku iskaznicu morate s uspjehom završiti teorijski i prakti ku praktični dio tečaja. ŠTO JE RONILAČKA ISKAZNICA KA Ronilački tečajevi NAUI verificirani su u Hrvatskoj od ministarstva kulture i sporta. ajevi NAUI ronilačka iskaznica priznata je u cijelom svijetu. Za sve ronila ke teč ka ronilačke tečajeve postoje standardi kojih se instruktori moraju pridržavati i koje vi morate zadovoljiti da biste završili te tečaj. Sa ronilačkom iskaznicom moći ćete kupiti dozvolu za ronjenje, napuniti boce, iznajmiti opremu…. ći ćete

3

maska koja odgovara obliku lica “zalijepit” će se čim ju prislonite na lice sa zabačenom glavom u nazad. Masku ne treba izlagati direktnoj sunčevoj svijetlosti . jasna podvodna slika ). zato ju treba isprobati prilikom kupnje. Maske koje su pogodne za ronjenje moraju imati sigurnosna stakla(tempereted). ABC OPREMA Kad kažemo ABC oprema mislimo na masku. U poglavlju o ronilačkoj opremi učit ćemo o upotrebi ronilačke opreme. maske malog volumena koriste se za ronjenje na dah. Loše odabrana maska ili peraje mogu vam pokvariti ronjenje. Dakle oprema koja nam služi za ronjenje. Naočale za plivanje neprihvatljive su. Osim ovoga u proširenom smislu mislimo i na dodatke kao što su kapuljača. Pravilan odabir ronilačke opreme je bitan za ugodno ronjenje. MASKE Maska je namijenjena da omogući gledanje pod vodom. Veliki korak u razvoju ronjenja omogućio je prvi jednostupanjski regulator koji su konstruirali Gagnan i Cousteauo. Kod izbora najvažnije je da vam maska odgovara tj. Silikon može biti proziran ili crn. Što se tiče vidnog polja neke maske imaju povećano vidno polje što je korisno ali ako imaju bočna stakla slika u njima je iskrivljena zbog loma svijetlosti. U ovom poglavlju govoriti ćemo o karakteristikama koje morate imati na umu pri pravilnom odabiru ronilačke opreme. Volumen maske ovisi svrsi za koju služi. peraje i disalicu. kao i za ronjenje na dah. brtvi. osnovna oprema za ronjenje s ronilačkim aparatima i dodatna oprema. izbor je individualan. Njega i održavanje maske je jednostavna poslije ronjenja opere se u slatkoj vodi i spremi najbolje u originalnu kutiju. ronilački kompjuteri… Te time ronjenje postaje dostupno svima.RONILAČKA OPREMA Ubrzani razvoj ronilačke opreme nakon drugog svjetskog rata približio je ronjenje svima. Materijali od koji se proizvode su guma ili silikon (obrazina) s tim da je silikon trajniji pa je skoro istisnuo gumu. segment za nos s kojim je lako kompenzirati. Krajem šezdesetih godina konstruiran je prvi dvostupanjski regulatori a kasnije i kompenzatori plovnosti. o održavanju i odabiru ronilačke opreme. najvažnije karakteristike su da odgovara obliku lica. Zapamtite izbor tipa maske je individualna stvar. zbog nemogućnosti izjednačavanja tlaka. konačna odluka ipak ostaje na vama. te da je udobna. prilagodljiv remen. Reći ćemo koji su najčešće greške i zablude pri odabiru i održavanju opreme. te spriječiti lomljenje 4 . stvarajući zračni prostor ispred očiju ( oštra. Pravilnom brigom produžit ćete vijek trajanja. Ovo poglavlje podijeljeno je u tri dijela: ABC oprema. obrazinu koja dobro brtvi. čizmice i rukavice. Postoje više tipova maski neke imaju i nepovratne ventile. Također svi veći proizvođači proizvode maske u koje je moguće ugraditi dioptrijska stakla. te prije svega da odgovara licu te da je udobna.

Postoje dva osnovna tipa: s otvorenom petom (kao na slici) koje se više koriste kod ronjenja s bocama dok se peraje sa zatvorenom petom više koriste za ronjenje na dah. Održavanje uključuje ispiranje u slatkoj vodi poslije uporabe. veličina se treba odabrati prema tome. Treba paziti da list peraja nije savinut duže vrijeme jer može doći do deformacija. maksimalna dužina 30 – 35 cm. Na disalice se mogu montirati i anatomski usnici. Kod peraja kao i kod sve ostale opreme najvažnije je da vam odgovara i da je udobna. Najvažnije karakteristike su udobnost i da odgovara. te zrak iz boce. čuvanje od sunca te pravilno spremanje. Zapamtiti treba da tip peraja koje se koriste ovisi o lokalnim uvjetima ronjenja. ali disalice sa napravama za zatvaranje su neprihvatljive. 5 . Mogu biti jednostavne. te da se ne troši zrak iz boce. stiska i slično. Disalica se stavlja se na lijevu stranu maske razlog za to je montiranje regulatora na desnu stranu. To jest da možemo plivati s pogledom pod vodu.DISALICE Disalice služe da bi se prilikom plivanja sačuvala energija. Peraje se razlikuju po veličini i tvrdoći lista. udobnost. da li odgovaraju. plastike. da je minimalno savinuta zbog otpora disanja i naravno da je udobna i da odgovara. Ako se nose čizmice. Osim maske. Držali disalice mogu biti takvi da disalicu lako skinemo. Karakteristike koje moraju zadovoljavati su: dovoljno velik promjer (2 cm). Kada je disalica na mjestu ronilac bi se trebao osjećati ugodno. Također nije nevažno da vam se oprema sviđa. Izbor dsalice uključuje isprobavanje da li odgovara. Što je list tvrđi i duži to su peraje brže ali je veći otpor pa se i mišići nogu jače umaraju te često dolazi do grčeva. ako je potrebno koristimo i ronilačko odijelo. Dobra je praksa da disalica ima reflektirajuću traku na vrhu ili traku jarke boje da bi nas sudionici u vodenom prometu vidjeli. te pojas sa utezima. Zapamtite: disalice su potrebne da bi se čuvala energija prilikom plivanja. Održavanje uključuje: ispiranje u slatkoj vodi nakon uporabe te čuvanje od sunca. Materijali od kojih se proizvode osim silikona koji je najzastupljeniji proizvode se i od grafita. U takvim uvjetima disalica može biti presudna za siguran izlaz iz mora. Da pet primarnih faktora koje treba uzeti u obzir prilikom odabira peraja su : tip. nož. Tip disalice je stvar individualnog izbora. Disalice s ventilom za pražnjenje su skuplje i manje trajnosti ali ih je lakše isprazniti. pa i kompenzator plovnosti za ronjenje na dah. Materijali koji se koriste za usnike su guma i silikon a cijev je od plastike. pogotovo kod netreniranih ronilaca (početnika). Dva su osnovna tipa sa i bez ventila za pražnjenje. Disalica spada u obaveznu opremu jedan od razloga za to je to što se tijekom ronjena mogu promijeniti vremenski uvjeti pa se desi da ronilac izronu u uzburkano more. PERAJE Peraje su namijenjene da omogućuju velikim mišićima nogu da se koriste za propulziju samim time možemo brže plivati a ujedno nam oslobađaju ruke za ostale namjene. posebno kod dužeg odlaganja. bez da ga žulja. kompozitivnih materijala te gume. disalica se pričvršćuje na lijevu stranu maske. anatomske s rebrastim fleksibilnim crijevom itd. disalice i peraja prilikom ronjenja na dah. veličina lista te tvrdoća lista. Kod izbora treba izabrati tip koji odgovara području ronjenja te izabrati dužinu i tvrdoću lista prema snazi nogu.

Rješenje za to je. Kroj odijela mora biti udoban. Napravljene su od neoprena. te povrede. za suho dojelo I kao dodatna opcija. problem nastaje kod kupnje odijela jer je teško isprobati odijelo u dućanu. da prije kupnje probate što veći broj modela te pamtite veličine koji vam odgovaraju za pojedine proizvođače. o temperaturi vode u kojoj se roni. Kod nas u hrvatskoj najčešća su dvodijelna odijela debljine 5mm Održavanje ronilačkog odijela sastoji se od toga da ga treba isprati u slatkoj vodi nakon uporabe. Rukavice bi uvijek trebalo nositi. Ta odjela imaju vodonepropusne zatvarače koje je potrebno mazati s voskom.RONILAČKA ODIJELA Odijela su namjena da bi osigurala zaštitu od povreda te da spriječe gubitak tjelesne temperature. Kapuljače. Zipovi nam omogućavaju lakše oblačenje i skidanje odijela ali na mjestima gdje se nalaze propuštaju vodu pa nas hlade. Termička zaštita ovisi težini pododjela možemo (mjeri se u gramima). Krojevi su vrlo različiti tako da postoje jednodijelna . Mogu biti suha ili mokra. Čizmice nam omogućavaju lakše i sigurnije hodanje kopnom te lakše ulaske te izlaske iz vode ujedno su i termička zaštita. Zapamtite da ronilačka odijela sprječavaju prevelik gubitak tjelesne temperature. posebno na većim dubinama. točnije to je guma koja u sebi ima mjehuriće zraka. ne zaboravite podmazivati zipove. 6 . podmazivati zipove te izvršiti popravke što prije. čizmice i rukavice služe da spriječe gubitak tjelesne topline. ali za ronjenja sa suhim odijelom mora se proći specijalistička obuka . to znanje stječe se na NAUI tečaju specijalnosti – suho odijelo. Dva su osnovna tipa ronilačkih odijela a to su mokro i suho ronilačkog odijela.5mm ta odjela više su zaštita od žarnjaka i mehaničkih ozljeda nego termička zaštita. Izbor odijela prvenstveno ovisi prvenstveno o temperaturi vode u kojoj će se roniti. Neopren ja materijal koji je napravljen od gume i zraka. te povrede. U tropskim morima koriste se odijela napravljena od likre ili neoprena debljine 0. Debljina odijela ovisi o stupnju termičke zaštite tj. Kapuljače su standardne. Za odijela se treba brinuti kao i za ostalu ronilačku opremu. Suha odjela kompliciranija su ali imaju bolju termičku zaštitu. To zahtijeva određenu vještinu i znanje za pravilnu upotrebu. čizmice i rukavice a namjena im je ista kao i odijelima. Rukavice služe kao termička i mehanička zaštita bitno je da u njima možete normalno baratati svom ronilačkom opremom kao i bez njih . Mokra odijela moraju vam odgovarati kao druga koža. to se radi preko ventila za upuhivanje i ispuhivanje. Kod upotrebe suhog odijela neophodna su i prikladna pododjela. dvodijelna te razne kombinacije. Kod nas je češća upotreba mokrih odijela zbog uvjeta u moru te jednim djelom zbog cijene. čuvati na hladnom mjestu. Pošto su suha moramo ih dopunjavati sa zrakom kako povećavamo dubinu te prazniti tijekom izrona. U dodatnu opremu spadaju: kapuljače. Mokra odijela izrađena su od neoprena a razlikuju se po debljini i to od 10 do 3mm. Za ronjenje u suhom odijelu potrebna je dodatna obuka. za hladnu vodu.

Radi vlastite sigurnosti prilagodite dužinu tako da kraj pojasa bude slobodan. koristite “desni” sistem za otkapčanje. Zapamtite da je namjena sustava utega je da djeluje kao protuteža pozitivnoj plovnosti koju vam daje ostala oprema. mora slobodno visiti radi lakšeg oslobađanja u slučaju hitnoće. Ne ronite sa previše olova. koji pružaju veći komfor. koju ronilac ima prvenstveno zahvaljujući odijelu. Neoprensko odijelo u samom materijalu sadrži zrak a suho ga ima kao izolacijski sloj. Da sistem utega može biti odvojen ili integriran. da nisu raspucani. Nakon ronjenja dovoljno ih je isprati . kopča se treba otkopčavati u desno. Iz navedenih razloga lakše im je roniti. standardni olovni odljevi osim ovih mogu biti i okrugli ili zakrivljeni radi udobnijeg nošenja. Kod pojaseva s utezima bitna je i kompenzacija koja je potrebna jer se odijelo tanji povećanjem dubine na kojoj ronimo( stiskanje mjehurića zraka u neoprenu) Kod izbora treba imati na umu da se elastični pojasevi koji automatski kompenziraju smanjenje obujma struka kako se tlak povećava. Utezi su pravilno izbalansirani ako s njima i svom opremom u vodi s punim plućima plivate a praznim tonete. Razlog tome je da moraju manje koristiti kompenzator plovnosti a i manje se opterećuje kičma. preporučuju se za ronjenje sa debljim odijelima ( kada se roni u hladnoj vodi ) . A najvažnija karakteristika je da ima brzo oslobađajuću kopču. Pojas mora biti slobodan. 7 .SISTEM UTEGA Utezi su namijenjeni bi neutralizirali pozitivnu plovnost ronioca. da ga u slučaju potrebe možete lako pronaći i odbaciti. Pravilno namjestite pojas. Poželjno je da koristite “ osigurače olova” na slobodnom kraju pojasa kako olova ne bi iscurila. Treba paziti da su krajevi pojasa kompaktni tj. sa brzim Utezi moraju imati kopču otkopčavanjem (oslobađanje u hitnoći ). Postoje i utezi koji su punjeni sačmom. držite olova tako da ih uvijek lako možete odbaciti. Kod nas se najviše koriste obični na platnenom remenu sa inox kopčom. ne stavljajte slobodni kraj pojasa pod KPL ili zategnuti dio pojasa. iskusni ronioci trude se nositi što manje olova. Tako čete s polupunim plućima lebdjeti tj. Tipovi utega su. Takvo stanje još nazivamo neutralna plovnost. biti ćete neutralni. kako na pojasu tako i u konpenzatoru plovnosti. ne koristite previše olova Kako odrediti dovoljnu količinu olova ? Jednostavno morate probati. manje se umaraju te troše manje zraka. Tipovi utega su odvojeni koji se nalazi na pojasu ili integrirani u kompenzator plovnost.

U. 15 i 18 litara. ime proizvođača. 8 . Kod odlaganja boca na duže vrijeme potrebno je u boci ostaviti 20 do 30 bara da ne dođe do ulaska vlage i posljedica koje iz toga proizlaze. Izbor ovisi o vrsti ronjenja kojom se želite baviti te osobnom potrošnjom zraka. Razlikujemo ih po veličini najčešće su one od 10. serija itd. To znači da je unutarnji volumen boce npr. Kod transporta boce trebaju biti dobro učvršćene i ne smiju biti izložene direktnom sunčevom svijetlu zbog zagrijavanja i povećanja tlak u njima. Kada rukujemo s bocama treba paziti da boce ne lupaju po podu ili međusobno da ne dođe do oštećenja iz istog razloga ih nikada ne ostavljamo uspravne. težinu te datum A-testa ili datum proizvodnje(za nove boce). Također su namijenjene da se komprimirani zrak sigurno čuva na visokom tlaku Dva su osnovna tipa aluminijske i čelične. zabranjen transport punih boca u osobnom automobilu. tako postoje boce koje se mogu maksimalno puniti do 200. Oznake na bocama moraju imati . 232. Osim ovih informacija mogu imati i serijski broj. materijal. te ostaviti 30-tak bara u boci kada se ne koriste duže vrijeme. radi tak. te 300 bara tlaka. ne ostavljati ih u uspravnom položaju. 15 i 18 litara. Uobičajene veličine su 10.RONILAČKE BOCE Ronilačke boce služe da bi veliki volumen zraka stavili na malo prostora koji je pogodan za nošenje pod vodu. 12. Hidrostatski test radi se svake tri godine za čelične i svake dvije za aluminijske boce on se radi prilikom A-testiranja a propisan je zakonom. osigurati ih za vrijeme transporta. 12 litara. Razlog za to je cijena. Ronilačke boce treba jednom godišnje vizualno testirati. Dva osnovna tipa ronilačkih boca su čelične i aluminijske. Održavanje i čuvanje boce sastoji se od ispiranja u slatkoj vodi nakon korištenja. Čelična boca također ima plastičnu stopu koja služi za zaštitu dna boce te omogućuje boci da stoji uspravno. volumen. Za sportska ronjenja kod nas najčešće se upotrebljava 15litarska čelična boca s radnim tlakom od 200bara.12. te redovitog vizualni pregled(jednom godišnje). Sa bocama treba pažljivo rukovati. Treba reći da je u E. a hidrostatski svake ti godine. Mnoge boce imaju i zaštitnu mrežicu koja služi kao mehanička zaštita boje i zaštitnog premaza. Također mogu biti i karbonske koje su rijetke unatoč mnogim prednostima. a uobičajeni radni tlakovi su 200 i 232 bara. Zapamtite da postoje različiti tipovi i veličine boca za razne potrebe. Također su razlike u radnom pritisku.

radi lakšeg pražnjenja. Zapamtiti da ventili mogu biti “J” tip ( sa rezervom ) ili “K” ( bez rezerve ). spriječite oštećenja pravilnim rukovanjem i spremanjem . KONPENZATORI PLOVNOSTI Glavna namjena kompenzatora plovnosti je da omoguće da ronilac na površini postigne pozitivnu plovnost te još važnija da pod vodom može održavati neutralnu plovnost Tri su osnovna tipa okovratnik koji se danas više i ne koristi te “tehnički” KPL te model “jacket” Svaki konpenzatror plovnosti mora imati sigurnosni ventil koji je u biti prekotlačni ventil a služi da u slučaju prenapuhavanja kompenzatora ne dođe do njegovog pucanja. Prilikom servisa boca treba pregledati i ventile. Ne pokušavajte sami napraviti servis to morate prepustiti ovlaštenom serviseru. te da je prikopčan na ramenu. isperite u slatkoj vodi poslije korištenja. 9 . ili ako se teško otvaraju i zatvaraju ili ako nedostaje sigurnosni prsten. Osim toga na navoju ima rupicu koja služi da kroz nju izlazi zrak u slučaju da netko odvrće bocu koja je pod tlakom te tako upozori da je boca pod tlakom. Također Din-ski mogu biti namijenjeni za tlakove do 300bara a INT do max 232 bara. Usnik sa nepovratnim ventilom koji je montiran na deflatoru. jednostavni ventil kakvi se nalaze na gornjoj slici te J ventil odnosno ventil sa rezervom. Opcionalno može imati džepove. On se danas sve manje koristi jer je kompliciraniji i skuplji a njegova upotreba gubi na važnosti upotrebom manometra koji je obavezan dio svake opreme. Servisirati i ventile prilikom testiranja boca a ako se teško otvaraju ili zatvaraju servisirati ih odmah. ventil ima tijelo (cjevčicu) koja sprečavaju ulazak nečistoće u ventil. Ventil ima na kraju navoja cjevčicu dužine oko 8 cm kroz koju zrak izlazi iz boce a namjena joj je da spriječi ulazak nečistoće u ventil prilikom okretanja naglavačke. Za punjenje nam služi niskotlačni inflator. ne koristite suviše snage kod otvaranja i zatvaranja. Osnovni tipovi su K ventil .VENTILI BOCA Ventili boca služe tome da omoguće ili zaustave protok zraka iz ronilačke boce. Savjeti za održavanje i čuvanje uključuju. Tipovi priključaka su DIN i INT (na slici) danas su sve zastupljeniji DIN-ski radi svoje veće pouzdanosti. Naravno daje bitno da je odgovarajuće veličine.Brtva koja se nalazi između regulatora i ventila naziva se O-ring. Deflator koji ima veliki promjer.

usni inflator sa nepovratnim ventilom. U komplet koji nazivamo regulator ulaze prvi stupanj. Kod izbora najvažnije je izabrati regulator sa malim otporom prilikom disanja. stremen(INT) ili vijak(DIN). “tehnički” KPL.Da bi znamo odabrati konpenzator najbolje je probati što više veličina i modela raznih proizvođača . zatim se taj zrak prenosi niskotlačnim crijevom do drugog stupnja u kojem se tlak od +10 spušta na tlak okoline. drugi stupanj. te sigurnosni ventil. Odvojeni drugi stupanj ( octopus ) spajamo s niskotlačnim crijevom na prvi stupanj. dovoljno široko crijevo deflatora. Sigurniji prilikom udaraca pod vodom te da se rabe do većeg radnog tlaka (300bara). i “jacket”. Skuplji modeli imaju i bocu od 0. Poželjna karakteristika je lakoća disanja ( najvažnije ) a što se priključaka tiče prednost treba dati DIN-skim ispred INT priključaka.Briga i održavanje :nakon svake uporabe isprati ga iznutra i izvana slatkom vodom a sve popravke treba napraviti ovlašteni serviser Zapamtite da je namjena KPL-a je da omogući pozitivnu plovnost na površini te neutralnu pod vodom. Druge poželjne karakteristike uključuju niskotlačni inflator. Najvažnija karakteristika KPL-a je odgovarajuća veličina. Na svakom regulatoru u ronilačkom kompletu se nalaze još i visokotlačno crijevo te manometar odnosno konzola te niskotlačno crijevo koje se priključuje na inflator. niskotlačno crijevo.5l za punjenje . Tri osnovna tipa KPL-a su : okovratnik. REGULATORI Drugi stupanj Prvi stupanj DIN Regulator INT Regulatori služe da roniocu daju zrak na zahtjev pod istim tlakom kao što je tlak okoline koja ga okružuju. 10 .integrirane utege te rezervni regulator na inflatoru. Princip rada regulatora prvi stupanj regulatora spušta tlak zraka u boci na +10 bara tlaka okoline. Razlog za to je da su DIN.

ili čim se pojavi problem. te redovito servisirati regulator u ovlaštenom servisu. Osim ovih dijelova poželjni priključci uključuju : manometar. zato se ne smije ispušni gumb držat pritisnut. Procedure održavanja uključuju pravilo pranje. Regulator se sastoji od prvog stupnja. i to pod ambijentalnim tlakom. Kod korištenja treba izbjegavati savijanja crijeva. odmah nakon što se regulator montira na bocu. Kod odabira najvažniji kriterij je lakoća disanja. treba staviti zaštitnu kapu. bolje je potopiti ga nego tuširati. Ne podmazivanje regulatora Zapamtiti da je namjena regulatora je da dovede zrak na zahtjev. Kod ispiranja regulatora nakon ronjenja u slatkoj vodi . Voda ne smije ući u prvi stupanj. regulator redovito servisirati u ovlaštenom servisu najmanje svakih godinu dana.Shematski prikazi rada prvog i drugog stupnja. Ako je ispušni ventil drugog stupnja pritisnut prilikom pranja regulatora. niskotlačno crijevo KPL-a. paziti da se crijeva ne oštete. koristiti zaštitu za crijevo. niskotlačnog crijeva te drugog stupnja. paziti da voda ne uđe u prvi stupanj. i odvojeni drugi stupanj ( octopus ). voda može u prvi stupnja kroz niskotlačno crijevo 11 . treba otvoriti ventil boce osim toga čim ste skinuli regulator sa boce.

12 . Poželjno je da je kompas što tanji a da se disk što teže zaglavljuje s obzirom na nagib.1% odstupanja ali kod analognih je često lošije. Također mogu biti digitalni i analogni. Kod upotrebe kompasa treba paziti na položaj tijela i držanje kompasa. Stoga ga prilikom otvaranja boce okrenite od sebe.a može se sastojati i od tri ili četiri instrumenta (kompas. Kad ronimo s kompasom gledamo u kompas i preko njega u smjeru ronjenja. Četiri instrumenta koja se preporučuju su : manometar. skala sa stupnjevima na kućištu koja se može pomicati. zatvorena burdonova cijev. Analogni se prepoznaju po pokretnom prstenu (kronometar) a digitalni često imaju i dubinomjer. Podvodni satovi služe za mjerenje vremena provedenog pod vodom. Točnost ronilačkih instrumenata može se osigurati sa inicijalnim i periodičkim provjerama instrumenata pod tlakom. Na taj način pokazuje nam kolika nam je autonomija pod vodom a to je od izuzetne važnosti za sigurnost ronjenja. Dubinomjere možemo podijeliti na dva osnovna tipa . Devijacija je iznos za koji se igla kompasa okrene od Sjevera. manometar + dubinomjer. Treba reći da dubinomjeri mjere tlak a pokazuju dubinu. Pažnja kod rukovanja s manometrom. većina takvih satova boljih proizvođača imaju u broj A-testa na tlak. Oznake koje nam govore da je sat napravljen za ronjenje su 100m. termometar). uljni . te ga testirati (kod ovlaštenog servisera). dubinomjer. Zapamtite da su manometri su potreban i dragocjen dio opreme.INSTRUMENTI Instrumenti. a zbog efekta metala koji se našao u blizini. Analogni su sigurniji (nema elektronike) ali su digitalni daleko precizniji( 0. Odstupanja od toga mogu biti iz dva razloga jedan je magnetska varijacija a to su nepravilnosti u zemljinom magnetskom polju. Konzola je u biti instrument sačinjen od više instrumenata npr. Drugi tip odstupanja puno je značajniji za ronjenje a naziva se devijacija koju može uzrokovati metalni predmet u blizini kompasa. U konzolu može biti ukomponiran i ronilački kompjuter. to rade na više principa(otvorena burdonova cijev.1m) Točnost instrumenata trebala bi biti 0.200m ili NDL(no depth limit). membranski i kapilarni koji se koriste za ronjenja na većim nadmorskim visinama). Kod baterijskih kod promjene baterije treba zamijeniti O-ring. Osnovni dijelovi ronilačkog kompasa su . Kompas pokazuje magnetski sjever koji se razlikuje od pravog. kućište ispunjeno tekućinom. Održavanje im je isto kao i za dubinomjere. četiri su instrumenta koji su neophodni za ronjenje u otvorenim vodama. tijelo i kompas nam moraju biti u istoj liniji. Što se tiče održavanja treba izbjegavati udarce te ih oprati poslije svakog ronjenja. nju nakon svakog ronjenja treba vratiti na nulu. Dubinomjeri osim kazaljke za dubinu imaju i kazaljku za maksimalnu dubinu. Nakon ronjenja obavezno oprati. analogni i digitalni. Kompas koristimo kao pomoć pri podvodnoj navigaciji a neophodan je za ronjenje u mutnim vodama (jezera). podvodni sat i kompas. ne postoji nikakva zaštita od prskanja stakla manometra. pokretni disk(on pokazuje sjever) . Manometar služi očitavanju tlaka zraka u boci.

kopati. Točnije rabi se kao alat a ne kao oružje. Da biste znali roniti s kompjutorom morate poznavati procedure za pravilnu upotrebu a to su da svaki ronilac mora imati svoj kompjuter. Tipovi koje koristimo su plava alfa( me ju međunarodne vode ) i crveno bijela za unutarnje vode. Pridržavajte se uputa proizvođača a za sva ronjenje preko 12 metara napravite sigurnosni zastanak. Torba treba biti čista. materijal. Tipovi od čvrstog materijala od kojih su neke i nepromo ive što je korisno kad stavljamo mokru opremu u vrstog nepromočive auto te mrežasta torba. materija. Rezervni dijelovi sprječavaju da manji problemi sa opremom upropaste ronjenje.. etc. Ronilačka knjižica. NAUI ronilačke tablice se smatraju se dijelom opreme te treba ih nositi na sva ronjenja. Ona je dokumentacija iskustva a to je potrebno za daljnju obuku. premazan uljem. a zipovi uju veličinu. neka radi 24 sata. te je potreban. ne roniti 24 sata prije ronjenja sa kompjuterom. zipove. ali uvijek su potrebni i drugi instrumenti za pra praćenje dubine i vremena. ako kompjuter otkaže. podatak o brzini izrona te o letenju nakon ronjenja(No Flay Time). rezati. te organizirana ronjenja. mjeriti. Planirajte a “multi level” ronjenja.osigurava podatak o ukupnom vremenu ronjenja. ke Poželjna dodatna oprema nam čini ronjenje ljepšim lakšim i zanimljivijim a u nju spada. dizajn. Osim ovih podataka pokazuje ronjenja. oblik oštrice. zahvaljujući unu Kompjutor prikazuje podatke o dubini ( trenutnoj i maksimalnoj ) zatim pokazuje podatke o vremenu ( ronjenja i površinskog intervala ). možete čavaju opremom koristiti kupljeni set ili sam svoj majstor set. Treba uvije biti oštar. sadrži dragocjene podatke o . kopanje. Zapamtite da je ronilački nož alat je koristan za rezanje. plo čini pločica za pisanje. otrgnuti. te čuju veličinu. Karakteristike uključuju veli inu. odmah prekinuti r ronjenje. sje ki sječenje. Zatim može pokazivati podatke o potrošnji zraka a može pokazivati podatke o grupi ponavljanja(saturaciji). Najve a vrijednost je u tome d Najveća da dozvoljava duže vrijeme ronjenja zahvaljuju proračunu “multi level ronjenja “. nakon uporabe. Procedure za korištenje kompjutera treba poznavati i koristiti LJNA OSTALA POŽELJNA OPREMA Ostala oprema u nju spada ronila ronilački nož namjena mu je sjeći. mjerenje. Ronila nije Ronilačka torba služi da se spremi i transportira oprema korisna je jer možemo svu opremu staviti na jedno mjesto. Odlike uključuju veličinu. Ima memoriju koja pohranjuje podatke o dubini i vremenu. Ronilač bova upozorenje ostalim sudionicima u vodenom prometu da Ronilačka stalim se u tom području nalaze ronioci. i.RONILAČKI KOMPJUTERI Ronilački kompjuter nam olakšava ronjenje. ali korisnik ih mora znati pravilno ćavaju koristiti Kompjuter daje mnoštvo podataka. Zapamtite kompjuteri omogućavaju više vremena za ronjenje. Torba za opremu je potrebna za prijenos velike koli količine opreme potrebne za količ ronjenje. Osnovni termini kod upotrebe su ceiling ( strop ) – najmanja dubina do koje ronilac može zaroniti a da ne do e do pojave formiranja mjehuri dođe mjehurića i scrolling ( pretraživanje – planiranje ronjenja) – display na kojem se mogu o očitati maximalna vremena ronjenja za razne dubine. Izbor ovisi o vašim potrebama. dizajn. ronjenjima. 13 . Ronilačka lampa koja je korisna na svakom ronjenu te popis potrebna opreme koji nam pomaže da ne zaboravljamo opremu. Prva pomoć sastavni je dio opreme. a pomažu roniocu da napravi plan slijede slijedećeg ronjenja.

Ronilačka bova povećava sigurnost ronjenja. te se lagano koristi. Zapamtite da oprema u slučaju hitnoće može osigurati alternativni izvor zraka bez potrebe da davalac daje svoj glavni regulator. nema curenja zraka. Odvojeni dodatni ¨drugi¨ regulator je najbolji i najsigurniji odabir alternativnog izvora zraka. Ronilačku knjižicu treba koristiti jer ona sadržava vrijedne podatke o ronjenjima. korisna za oba partnera. volumena oko 0. Kombinacija drugog stupnja i niskotlačnog inflatora u biti to je octopus na inflatoru Prednost je da ima manje crijeva a mane su kao i oktopus. Cijena nije previsoka a njegovim korištenjem se neznatno povećava ukupna količina opreme. ali su ovisni o jednom izvoru zraka.7l i radnog tlaka do 300bara. Oprema za slučaj hitnoće zahtijeva isto održavanje kao i sva ostala ronilačka oprema. jer upozorava da se u blizini nalaze ronioci. Njegove su prednosti da malo košta. Postoji pet tipova posebni drugi stupanj. dobro je koristiti oba tipa zastave. Prednost je u tome da je to odvojeni izvor zraka.podmazani. Mala količina raspoloživog zraka te posebne procedure za korištenje glavne su joj mane. te je dokaz ronilačkog iskustva. Prva dva su jednostavni sistemi. Različita dodatna oprema povećava sigurnost i užitak ronjenja. Te odvojeni kompletni drugi stupanj. NAUI ronilačke tablice su dio opreme. 14 . kombinacija drugog stupnja / niskotlačnog inflatora. plus više košta. i poni boca. Posebni drugi stupanj ( octopus ) je dodatni drugi stupanj koji se niskotlačnim crijevom spaja s prvim stupnjem regulatora. uključujući i servisiranje. Komplet za prvu pomoć je bitan dio opreme. “spare air”. “spare air” ( mala bočica sa ugrađenim regulatorom ). te postoje posebne procedure za korištenje. Poni boca u biti je još jedna manja boca s regulatorom pričvršćena na primarnu bocu ona je odvojeni i dovoljan izvor zraka te je korisna za oba partnera. OPREMA U SLUČAJU HITNOĆE – ALTERNATIVNI IZVORI ZRAKA POD VODOM Oprema u slučaju hitnoće osigurava alternativni izvor zraka u slučaju hitnoće te omoguće davalac da za vrijeme dijeljenja zraka zadrži regulator u ustima. nezgrapnosti cijene rijetko se koristi. dok su ostala dva složenija te predstavljaju potpuno odvojene izvore zraka. Glavna mu je mana samo jedan izvor zraka(jedan ventil i prvi stupanj) te je veća vrijednost za primaoca nego za davaoca a može i nekontrolirano ispuštati zrak ( free flow ). Prednost mu je dodatni izvor zraka (ventil) a u slučaju curenja zraka možemo zatvoriti jedan od regulatora. Zbog težine. Komplet rezervnih dijelova može spasiti ronjenje.

a manifestiraju se tako da se gustoća zraka ( tlak ) mijenja sa nadmorskom visinom i dubinom. Djelovanje svih tih efekata se može savladati uz trening. Za razliku od zraka koji je stlačiv voda je nestlačiva. olovo ) će tonuti. sluh. Razlika između vode i zraka utječe na pokrete ronioca. Osim navedenog voda apsorbira svjetlost. a objekt koji je lakši će plutati. Povećanjem dubine dolazi do apsorpcije boja. provođenju zvuka. topline. opremu i iskustvo. viskozitetu. topline i svjetlosti. Tako se zbog refrakcije objekti se čine veći i bliži a povećanjem dubine smanjuje se količina svjetlosti. To što je zrak stlačiv omogućava nam da zrak možemo spremiti u ronilačke boce. gubitak tjelesne topline i još mnogo toga. Brzina svjetlost u vodi 25% manja je nego u zraku to dovodi do loma svijetlosti. Arhimed. PLOVNOST Plovnost funkcionira na bazi Arhimedovog zakona. te utječe na prijenos svjetlosti. tj. za one koji plutaju da su pozitivno plovni. a koji ostanu stacionarni da su neutralno plovni. objekt djelomično ili potpuno uronjen u tekućinu istiskuje onoliko tekućine koliko iznosi težina istisnute tekućine. on je stvorio ono što je kasnije postalo poznato kao Arhimedov princip ( Arhimedov zakon ). oni će lebdjeti. Toplinski kapacitet vode je 4 puta veći u odnosu na zrak iz toga slijedi da voda može apsorbirati veliku količinu topline bez velike promjene u temperaturi Zapamtite da je voda je puno gušća nego zrak. Zbog toga otpor disanja se povećava kako se sa dubinom povećava gustoća zraka. Dok se nalazio u javnoj kupki u Sirakuzi ( na otoku koji je danas Sicilija ). Pošto je voda daleko gušća od zraka toga nam proizlaze neki efekti a to su plovnost i povećani otpor prilikom kretanja kroz vodu. Efekti koji iz ovog proizlaze . Zvuk putuje otprilike 4 puta brže u vodi zato pod vodom nismo u stanju odrediti smjer iz kojeg nam dolazi zvuk pa nam se zato nam se čini da dolazi sa svih strana Voda provodi toplinu 25 puta brže od zraka zbog toga se kod ronjenja toplina brže gubi. Iz ovog fenomena. Težina 15 . Za razliku od zraka tlak vode se povećava proporcionalno sa dubinom jer je gustoća vode konstantna . stlačivosti. zvukova. voda je daleko gušća od zraka (oko 800 puta). vid. disanje. čuveni grčki filozof. Plovnost je najlakše razumjeti ako ju objasnimo pomoću principu vektora. te ukratko opisati učinke na ronioca uslijed promjena u slijedećim karakteristikama vode : gustoći. te toplinskom kapacitetu Djelovanje vode na ronioca. primjetio je da kad uđe u kadu nivo vode poraste. nestlačiva je. Objekti iste gustoće će ostati na istom nivo. Recimo da je gustoća omjer težine i volumena. Za objekte koji tonu kažemo da su negativno plovni.FIZIKA DJELOVANJE VODE NA RONIOCA Naučit ćemo: Usporediti svojstva vode i zraka. te dobro apsorbira toplinsku energiju. To znači da objekt koji je gušći od vode ( npr.

jer ostale većinom izjednačavamo automatski. te količinom zraka u KPL-u i plućima. količina zraka u plućima. Ako nisu u ravnoteži. Na plovnost utječe mnogo faktora ( svi su u odnosu sa volumenom. Izjednačavanje tlaka je proces poravnanja tlaka u tijelu s tlakom koji vlada u okolini u kojoj se nalazimo. suhog odijela i zubi. tip i količina opreme. kada je vanjski tlak veći od onog u našem tijelu. Stanja plovnosti su pozitivna kada tijelo pliva. Najčešće tehnike su Valsalvin manevar Frenzelov manevar. količina zraka u KPL-u. sinusa. a plovnost je sila koja gura prema gore. u biti s izjednačavanjem treba započeti prije nego osjetimo ikakvu nelagodu.je sila koja vuče prema dolje ( npr. Volumen pluća djeluje na plovnost tako da prilikom udaha raste volumen a samim time i pozitivna plovnost. Tri osnovna načina kako se kontrolira plovnost: količinom utega. Simptomi uključuju prvenstveno bol i neugodu na djelu tijela na kojem nastaju. crijeva ( plin ) te zubi ako imamo loše plombe. Kod izranjanja se KPL prazni da s smanjenjem tlaka ne bi došlo do povećanja volumena KPL-a te sve veće pozitivne plovnosti i povećanja brzine izrona. tada je postignuta tzv. Neutralna plovnost. količinom zraka u KPL-u. gustoća vode ( slatka / slana ). Prevencija nastanka je izjednačavanje tlaka kod zarona. trbuh ( plin ). Zračni prostori u ronioca su : uši. Barotraume su u jednom imenu objedinjene bolesti koje su izazvane promjenom tlaka. uronjeni objekt će ili tonuti ili plutati. pluća i zračni putovi. nestlačivo je. negativnu ili neutralnu plovnost. Praktični savjeti: kako utvrditi količinu utega da biste postigli neutralnu plovnost ? jednostavno morate probati. količinom zraka u plućima. sinusi. DIREKTNI UTJECAJ TLAKA NA RONIOCA Direktni utjecaj tlaka djeluju na zračne prostore kod ronilaca. Izjednačavanje treba raditi često i na vrijeme. Stiskanja ili sqeez-ovi nastaju prilikom zaranjanja tj. Možemo ih podijeliti na stiskanja (squeez) i blokove. 16 . Zapamtite da se plovnost se povećava kako se povećava volumen istisnute vode da promjene u odnosu težina / volumen mogu proizvesti pozitivnu. težinom ili gustoćom vode )Kada ronimo plovnost primarno kontroliramo količinom utega koje nosimo. Ako se ove dvije sile uravnoteže. Kod zarona KPL morate napuhavati da biste osigurali neutralnu plovnost na dubini. težina utega. Da ne dođe do ovih bolesti dovoljno je pravilno izjednačavati tlak. Obično kod ronjenja mislimo na izjednačavanje tlaka u srednjem uhu. maske. gravitacija koja djeluje na masu ). Tipovi stiskanja su squeez uha. Ostalo se ponaša kao da je tekućina tj. neutralna kada tijelo lebdi i negativna kada tijelo tone Faktori koji utječu na plovnost: veličina i težina ronioca. Osim ovih prostore još i umjetni zračni prostori a to su maska i suho odijelo. kompresija odijela te ostala oprema.

te ponovno započeti sa izronom. pomicanjem donje čeljusti. Anatomija Uha : vanjsko. Njabitnija je prevencija tj. Simptomi su bol u uhu. Ne forsirajte izjednačavanje. zijevanjem. ali vrlo polagano. pa možemo izjednačiti tlak kod zarona ali kad se vračamo na manji tlak sinusi ostaju blokirani. jedan iz obraz te dva para iza nosa. Simptomi kod obrnutog bloka uha su neugodan osjećaj u uhu nakon ronjenja tek kod težih slučajeva bol. Squeez uha uzrokuje nemogućnost izjednačavanja tlaka za vrijeme zarona.Obrnuti blok nastaje tijekom izrona kada je okolni tlak manji od unutarnjeg. Poteškoće nastaju zbog prehlade kada su sinusi neprohodni. Stiskanje se može spriječiti dobrim zdravljem i pravilnim izjednačavanjem tlaka. Squeez sinusa nastaje zbog ronjenja sa neprohodnim sinusima. Ako se oteklina zatvori. Najvažnije je izjednačavati na vrijeme i često. Tehnike izjednačavanja nisu potrebne jer kod zdravih sinusa se to dešava automatski. izronite. srednje. Obrnuti blok nastaje kada je tlak unutar zračnog prostora veći od okolnog tlaka. Obrnuti blok sinusa češći je od squeeza a uzrokuje ga to da za vrijeme ronjenja dolazi do blokade sinusa. Ako ste zdravi neće doći do obrnutog bloka Sinusi se dijele na četiri grupe sinusa od toga jedan iza očiju. Izjednačavajte često i na vrijeme. te Eustahijeva tuba . pa se ponovno spustite Stiskanje nastaje kada je tlak unutar zračnog prostora manji od okolnog tlaka. Pomoć je prekidanje ronjenja te posjet liječniku radi terapije jer obično se radi o prehladi ili nekoj upali. U rijetkim slučajevima riječ je o deformaciji sinusa. te sinus postane neprohodan može doći do pojave obrnutog bloka za vrijeme izrona. Ako je bol jaka ili se pojavi krv treba otići kod liječnika. Ronite kada su sinus zdravi i zbjeći čete probleme . Dok su blok trbuha / crijeva te pluća osjetno rjeđi. Tehnike izjednačavanja tlaka su : Valsalvin manevar. prohodnih sinusa izjednačavanje tlaka je automatsko a do squeeza može doći kada se roni sa sinusima koji su začepljeni. te dva para iza nosa Kod zdravih. Posebni problemi mogu nastati zbog nemogućnosti izjednačavanja . maska ) utječe tlak. Treba reći da forsiranje može izazvati štetu. te pomicanjem glave. I zato ronite samo kada su sinusi zdravi. roniti samo kada su sinusi zdravi Zapamtite da imamo četiri grupe sinusa : jednu iznad očiju. jedan iza obraza. Glavni simptomi su bol kod zaranjanja. Razlog može biti i lijek koji se koristi za pročišćavanje sinusa. izjednačite. unutarnje uho. Te da zbog prekasnog izjednačavanja može doći do pojave boli. gutanjem. Sredstva ( lijekovi ) za omogućavanje prohodnosti sinusa mogu prouzročiti probleme. Nemojte roniti kada ste pod terapijom lijekovi djeluju kratkotrajno i to često dovodi do obrnutog bloka. Izjednačavanje znači držati tlak unutar zračnog prostora jednakim okolnome tlaku. Kada dođe do puknuća bubnjića 17 . Najčešći su blokovi sinusa te uha. Pomoć ako je moguće spustiti se do početne dubine. te umjetno stvorene ( suho odijelo. Znači kada tijekom izrona zrak ostane zarobljen te se počne širiti. Zapamtite da na zračne prostore u tijelu. Simptomi su bol za vrijeme izrona u predjelu sinusa.

Prevencija je sistem ronjenja u paru.Prepoznajemo ga po boli u grudnom košu. pomicanjem glave. itd. primjenom Valsalvinog manevra. Ako se zakasni sa izjednačavanjem. Izjednačavanje tlaka kod pluća je automatski kada se normalno diše. ako onesviješteni ronilac tone ). izjednačavati na vrijeme i često. Ako je potrebno prekinuti ronjenje. Zato je jedno od osnovnih pravila kod ronjenja s bocama nikada ne zadržavajte dah kada ronite s bocama. spustiti se na dubinu na kojoj nema boli. Unesrećenog obavezno moramo odvesti liječniku. Zapamtite da se tlak u srednjem uhu se mora izjednačiti kroz Eustahijevu tubu za vrijeme zaranjanja. Prva pomoć. Ako se ne može izjednačiti tlak prekinuti ronjenje. Prevencija. Uzrok za probleme sa širenjem pluća je zadržavanje daha prilikom izranjanja. te kompenzacija neće biti moguća. 18 . Može nastati kao posljedica ronjenja sa začepljenim zračnim putovima. Ako se nakon ronjenja pojavi osjećaj neugode ili boli otići do liječnika. gutanjem. Eustahijeva tuba se više neće moći zatvoriti. pomicanjem donje čeljusti prema naprijed. ronjenje sa nepotpuno prohodnim dišnim putovima . Ne ignorirati bol. je rijedak a uzrokuju ga Squeez pluća prazna pluća za vrijeme zarona ( npr. tek onda pokušati ponovno zaroniti. te ponovno krenite u zaron. Obrnuti blok uzrokuje zatvorena Eustahijeva tuba za vrijeme izrona. poteškoće sa disanjem. Prva pomoć za squeez uključuje podizanje dubinu na kojoj možete izjednačiti tlak. te na taj način omogućiti kompenzaciju. Nikada ne forsirajte izjednačavanje. Probleme nastale na ovaj način nazivamo još i barotrauma pluća. Eustahijeva tuba se može otvoriti. Simptomi su bol u uhu za vrijeme izrona. Ako ne možete izjednačiti tlak u ušima. problemi sa disanjem nakon što unesrećeni dođe k svijesti.dolazi do pojave vertiga zbog prodora hladne vode u unutrašnjost uha te nagle promijene tlaka. ako je sigurno. Vrlo polagano izroniti. podignite se do dubine gdje to možete učiniti. Jedno od glavnih pravila sigurnog ronjenja glasi roniti kad si zdrav. zrak ispod kože. Otići do liječnika. Simptomi su bol u prsima. te za vrijeme izrona pomicati donju čeljust. zijevanjem. ili kombinacijom ovih načina. Treba reći da se simptomi javljaju neposredno nakon izranjanja . Izjednačavajte na vrijeme i često. Problemi sa pretjeranim širenjem pluća. kao kad smo prehlađeni. Sprječavamo ga tako da ne dopustimo roniocu u nesvijesti da potone. krvavi ispljuvak.

” Oprema koja može uzrokovati squeez je maska i suho ronilačko odijelo. kolaps pluća.33 m slatke ) vode za 1 atmosferu. 14. Prva pomoć za zračnu emboliju uključuje stavljanje pacijenta na lijevi bok. davanje 100% kisika. kolaps pluća ( pneumotoraks ) 3. Za svakih 10 metara dubine tlak se povećava za 1 atm. Tehnike izjednačavanja tlaka u masci za vrijeme zarona puhnuti u masku ako zatreba. Ozljede se mogu spriječiti normalnim disanjem prilikom izranjanja. 10. A kod suhog odijela za vrijeme zaranjanja dodavati po potrebi zrak. fleksibilnog kontejnera . zrak u sredini prsnog koša ili zrak na bazi vrata. zauzimat će volumen od 1 dm3.3 slatke vode. Slatka voda teži 1. Nastajanje ovih problema može se izbjeći pravilnim disanjem pod vodom. te se mjeri u barima. Najvažnije pravilo ronjenja sa aparatom je : “ Disati cijelo vrijeme ronjenja i nikada ne zadržavati dah. a ronjenjem u paru se mogu spriječiti ovakve nezgode. Hidrostatski tlak ili tlak vodenog stupca povećava se za svakih 10 metara morske ( 10. Tlak i volumen su obrnuto proporcionalni ( primjer spužve ili balona ). 33 stope slane i 34 stope slatke vode = 1 atm Stupac zraka sa bazom 1cm2 teži 1.1 m slane ili 10. Promjene dubine ( tlaka ) utječu na volumen zatvorenog. otekline te modrice na koži. Tlak zraka varira sa nadmorskom visinom i dubinom . tj.7 funti za kubični inč ( psi ). fleksibilnog kontejnera u biti kako tlak raste. zrak u grudnom košu ( medistinalni emfizem ) 4. Sa povećanjem nadmorske visine tlak se smanjuje. Prevencija.33 metara slatke vode sa bazom od 1 cm2. te će biti ekvivalentna 1 atm tlaka. Nadalje kada se radi o povredi pluća. Ako je potrebno otići do liječnika Kod suhog odijela. Staviti led na otekline. Zapamtite da do squeeza pluća može doći ako onesviješteni ronilac potone. tj. Zrak ima određen tlak. A ako smo dobili ozljedu nakon ronjenja staviti led na lice.000kg po decimetru kubnom. Squeez suhog odijela se događa zbog ne izjednačavanja tlaka zraka u odijelu za vrijeme zaranjanja Squeez se može lako izbjeći i ne bi se trebao događati. Kod maske imamo osjećaj urezivanja maske u lice. sa malo podignutim nogama. Izmjereni tlak u odnosu na tlak zraka ( tlak na površini mora) naziva se “atmosferski tlak” te je izražen u psi ili barima. za vrijeme zaranjanja izjednačavati tlak u opremi. Težina ( tlak ) 1 atm iznosi 10. te stalno praćenje stanja. A kod suhog odijela štipanje kože. 760 mm Hg. Squeez uzrokuje nemogućnost izjednačavanja tlaka za vrijeme zarona . volumen se smanjuje. 19 . te podljev očiju i kapaka.033 kg dok morska voda teži 1. Promjene tlaka zraka utječu na volumen zatvorenog. crveno natečeno lice. Zbroj atmosferskog i hidrostatskog tlaka naziva se apsolutni tlak. odmah zatražiti medicinsku pomoć. Sve ove povrede su vrlo ozbiljne i zahtijevaju stručnu medicinsku pomoć.3 metra slatke vode. 10. blokada cirkulacije ( zračna embolija ) 2. Stupac od 10. Povrede uzrokovane pretjeranim širenjem pluća uključuju : zračnu emboliju. zrak ispod kože u predjelu vrata (subkutalni ili potkožni emfizem ) Prva pomoć za zračnu emboliju je davanje 100% kisika te transport u barokomoru. Obrnuti blok se neće dogoditi zbog opreme Zapamtite do squeeza maske može doći zbog nemogućnosti izjednačavanja tlaka za vrijeme zaranjanja. UVOD U TLAK Što je tlak? tlak je težina ( sila ) po jedinici površine a obično ga izražavamo u psi-ma ili atm.033 kg po kubnom decimetru. Da ne dođe do ovih povreda u masci treba izjednačiti tlak.Tipovi ozljeda (barotrauma pluća) 1.1 metara morske vode. a tlak se mjeri u odnosu na tlak na površini mora ili nulti tlak.

gustoća zraka. povećava se i tlak u boci. Pravilo govori da tlak varira cca 2 bara za svakih 3 stupnja Celzijeva. u zatvorenom. molekularna aktivnost zraka u bodi raste. Zato što je veća dubina. Najvažnije pravilo je : “ Nikada ne zadržavajte dah kada ronite sa bocama!” UTJECAJ TOPLINE NA TLAK Utjecaj topline na tlak je takav da kako temperatura raste. kada se ohladi pokazivat će manji tlak. a kako pada. Zadržavanje daha pri izronu uzrokovat će prsnuće alveola u plućima ( što smo bliže površini. pa se povećava i tlak i obrnuto. flexibilnom kontejneru će se povećavati a da bi zadržala konstantni volumen u zračnom prostoru. te ako se zadržava dah može doći do ozbiljnih povreda. 20 .Kako se tlak ( dubina ) povećavaju. Apsolutni tlak je za 1 atm veći od hidrostatskog. gustoća zraka mora biti proporcionalna porastu tlaka. Efekti prilikom punjenja boca se zagrijava. Tlak se povećava cca 2 bara za svaka 3 stupnja Celzija. Volumen i tlak su obrnuto proporcionalni. Prilikom izrona dolazi do širenja zraka u plućima ronioca. smanjuje se i tlak. te se uvijek mora koristiti prilikom računanja tlaka / volumena. najvažnije pravilo u ronjenju : “ Nikada ne zadržavati dah!” Zapamtite da 1 atmosfera tlak odgovara stupcu od 10. Odnosno tlak varira cca 5 psi za svaki stupanj Farenhait Zapamtite da kako se temperatura povećava.33 metara slatke ili 10 metara slane vode. veća je razlika u promjeni tlaka ) Povrede pluća se mogu lako izbjeći pravilnom disanjem. više se troši zraka pri svakom udahu Povećana gustoća na dubini može dovesti do toga da kako se tlak smanjuje dolazi do prevelikog širenja volumena zraka u prostoru( izron ).

ali samo ako mu nije slabo. Sprječavamo je tako da prilagodimo oblačenje. Iz ovih razloga uvijek se prvo slože boca. drhtanje. hladnu. umor. Prva pomoć je skinuti odijelo. Zapamtite hipotermija je velik gubitak tjelesne temperature uzrokovan neadekvatnim odijelom za vrijeme ronjenja. Pregrijavanje se može izbjeći tako da odmah kada ste se obukli uđete u vodu 21 . Suho odijelo se koristi za ronjenja u vodama čija je temperatura manja od 11 stupnjeva Celzijusa Zapamtite gubitak topline je puno veći u vodi nego u zraku primarno zbog toga što voda puno brže provodi toplinu. Medicinska pomoć potrebna je ako je pothlađivanje ozbiljno. blijeda. Pothlađenog ronioca treba ugrijati. slabost. nakon oblačenja odmah ući u vodu te da nismo na suncu u ronilačkom odijelu.FIZIKA I FIZIOLOGIJA Gubitak topline u vodi. dati mu da pije vodu. Simptomi uključuju ubrzano disanje. Pregrijavanje uzrokuje zadržavanje topline zbog insulacije. ohladiti ronioca te dati mu da pije vodu. a ona je glavni razlog upotrebe ronilačkog odijela. hladna koža. Gubitak topline u vodi u odnosu na zrak je daleko veći jer voda provodi toplinu 20 puta brže nego zrak osim toga voda ima toplinski kapacitet 1000 puta veći od zraka. umor. Uzrokuje ju neadekvatna insulacija. grčeve. Primarni način smanjenja gubitka topline u vodi je nošenjem zaštitnog odijela TOPLINSKA RAZMATRANJA Hipotermija je gubitak tjelesne temperature. glavobolja te mučnina. Prva pomoć je maknuti unesrećenog sa topline. Prva pomoć uključuje prekinuti ronjenje te utopliti pothlađenu osobu. Simptomi su ( toplinska iscrpljenost ). fizički kontakt sa drugim toplim tijelom te topla kupka. Pregrijavanje se može dogoditi kada ronilac zadržava toplinu zbog odijela koje nosi a simptomi uključuju usporeno disanje. Mokro odijelo je potrebno za ronjenje u vodama čija je temperatura hladnija od 23. blijedu kožu. mučninu. gubitak snage. Glavni simptomi su ubrzano disanje ( bez povećanja aktivnosti ). osušiti se i utopliti. ohladiti ga. Insulacija je primarni način smanjenja gubitka topline u vodi. usporeno disanje. glavobolju. drhtanje. KPL i regulatori te se onda obuće odijelo. Da bi izbjegli pothlađivanje potrebna je dostatna insulacija a najbolje trebaju biti zaštićena područja na kojima je gubitak topline velik. Potrebna je za ronjenje u svim vodama . Metode za ponovno ugrijavanje su zaklon od vjetra. slabost. gubitak snage. umor.8 stupnjeva Celzijusa. Dostatna insulacija te svjesnost da će doći do gubitka topline mogu spriječiti hipotermiju. Kada počne drhtanje ronjenje treba prekinuti. piti tople napitke. umor te grčevi. te ima puno veći kapacitet da aposrbira toplinu. Iz navedenih razloga u vodi se toplina mnogo brže gubi nego u zraku Insulacija ( zagrijavanje ) je primarni način reduciranja smanjenja gubitka topline.

prijenos dušika iz krvi u pluća te oslobađanje suviška dušika putem izdisanja. Smanjenje tlaka da bi se oslobodio višak plina iz tekućine na siguran način naziva se “dekompresija”. Ako prebrzo izrone. eliminaciju i nastanak mjehurića utječe način na koji ronimo. Na apsorpciju. te naglo dođe do smanjenja tlaka. može doći do povreda. kako dugo. prijenos dušika iz tkiva u krv. Tri su faze apsorpcije. dok je eliminacija oslobađanje.TOPLJIVOST PLINOVA Apsorpcija i eliminacija dušika. Ako se tlak smanjuje postepeno. Ako se ograničenja prekorače može doći do pojave dekompresijske bolesti Zapamtite apsorpcija je spremanje dušika u tkiva. Mjehurići nastaju kada je u tekućini prisutan višak plina. Količina plina koji će se rastvoriti u tekućini povećat će se kada se poveća tlak plina sa kojim je tekućina u kontaktu. To će se nastaviti dok se ne postigne ravnoteža. eliminacije i formiranja mjehurića zavise o tome kako dugo je ronilac boravio na dubini te o brzini izrona. ( saturacija. To će također ići do točke ravnoteže otopljenog i oslobođenog plina Apsorpcija je “spremanje” dušika u tkiva. Efekti apsorpcije. udisanje dušika pod povišenim tlakom zatim prijenos dušika iz pluća u krv te na kraju prijenos dušika iz krvi u tkiva. Isto tako količina otopljenog plina u tekućini smanjit će se kada se smanji tlak plina sa kojim je tekućina u kontaktu. unutar krvi se mogu stvoriti mjehurići. udisanje dušika pod povišenim tlakom. Eliminacija imama tri faze. To vodi do pojave “dekompresijske bolesti” ili “bendsa”. 22 . plin koji je rastvoren u tekućini će stvoriti mjehuriće. Mjehurići nastaju ako naglo dođe do smanjenja tlaka. Kod eliminacije također imamo tri faze prvo prijenos dušika iz tkiva u krv zatim prijenos dušika iz krvi u pluća te konačno oslobađanje suviška dušika putem izdisanja. zasićenje ) a eliminacija je “oslobađanje” dušika ( desaturacija ) Tri su faze apsorpcije. kolika je brzina izrona. prijenos dušika iz pluća u krv te prijenos dušika iz krvi u tkiva. Ako ne poštujemo određena ograničenja. suvišak plina može izaći bez nastanka mjehurića. Zbog ovih osobina nastaje dekompresijska bolest a ona pak nastaje kada se otopljeni dušik u krvi pretvori u mjehuriće. Ronioci apsorbiraju dušik pod povišenim tlakom prilikom ronjenja. koliko duboko.

aktivnost. bljeskovi pred očima. zabilježite potrošnju za razne dubine i aktivnosti te zabilježite podatke u svoju ronilačku knjižicu. Ako sami prepoznate simptome odmah krenite u kontrolirani izron. Iz podataka izračunajte PPZ. potrošeni zrak i vrijeme. znakovi i simptomi. te prva pomoć i prevencija toxičnosti kisika Toksičnost kisika uzrokuje ga disanje čistog kisika na dubinama većim od 6 metara ili disanje komprimiranog zraka na dubinama preko 66 metara. Četiri faktora utječu na potrošnju zraka : dubina. Indikator je brzine disanja. zabilježite dubinu. TOKSIČNOST KISIKA Naučit ćemo koji su uzroci. potražiti medicinsku pomoć. Kako izračunati PPZ ? Ostanite na konstantnoj dubini 10 min ili duže. te da znate koliko zraka trošite u različitim uvjetima. prvu pomoć i prevenciju za Toksičnost ugljičnog monooksida. Prva pomoć uključuje unesrećenog dopremiti na površinu. fizička veličina. Tri podatka su potrebna da biste mogli izračunati potrošnju zraka . Toksičnost kisika je samo jedan od razloga. Prevencija je ronilačku bocu puniti samo komprimiranim zrakom te ne prekoračiti dubinu od 40 metara. fizička veličina i temperatura vode. primijeniti umjetno disanje ako je potrebno. onda da barem možete usporediti svoju potrošnju sa prosjekom. znakove i simptome. Zato se pretvara u površinsku potrošnju pa se može primijeniti za razne dubine a izražava se u NL odnosno normal litrama. Znakovi su konvulzije i nesvjestica a simptomi razni kao tunelizirani vid . U ronilačke boce dolazi preko kompresora koji imaju motore s unutarnjim izgaranjem. Potrošnja zraka bi trebala biti zabilježena u vašoj ronilačkoj knjižici. Nikada ne puniti bocu sa čistim kisikom. 23 . Najveći utjecaj imaju dubina i aktivnost. Zato kod punjenja boca treba paziti na smjer vjetra s obzirom na usis zraka u kompresor. Kada ovo znate možete isplanirati ronjenje i potrebnu opremu Faktori koji utječu na potrošnju zraka su dubina. ako ništa drugo. Dubina i aktivnost su dva najvažnija faktora Računanje potrošnje zraka na kraju nam daje površinsku površinu zraka (PPZ). Zapamtite korisno je izračunati potrošnju zraka. ali najčešće se ignoriraju. zujanje u ušima . prosječna dubina. temperatura vode te psihičko stanje. tempa aktivnosti i opuštenosti. te stanje tlaka u boci prije i nakon isteka vremena. Vrlo duboka ronjenja su opasna. Može biti izražena kao količina potrošenog zraka izražena u bar/ min ali tada moramo znati volumen boce. a to je potrošnja na dubini puta apsolutni tlak. aktivnost.POTROŠNJA ZRAKA Razlozi za računanje potrošnje zraka su ti da biste mogli usporediti svoju potrošnju sa prosjekom te da biste znali koliko će vam otprilike trajati zaliha zraka za različite dubine i aktivnosti. Preporuke. koristiti komprimirani zrak da bi se izbjegla opasnost toksičnosti kisika. nikada se ne bi smjela dogoditi u rekreativnom ronjenju TOKSIČNOST UGLJIČNOG MONOKSIDA Naučit ćemo navesti uzrok. Zapamtite.

Najčešći uzrok kod ronjenja je hiperventilacija . Treba izbjegavati pretjeranu hiperventilacija ( više od 3-4 duboka udaha prije zadržavanja daha ). duboko disanje ako je ograničena na 3-4 udaha nije opasna. Ako ga osjetite trebate se dići se na manju dubinu. te prevenciju dubinskog pijanstva Dubinsko pijanstvo uzrokuje narkotični efekt dušika u zraku koji udišemo na dubinama od 30 metar i dublje. Da se to ne dogodi trebate bocu puniti u ovlaštenom centru i nikada ne koristiti sumnjivi zrak. nemogućnost izvršenja više radnji odjedanput. mučnina. Simptomi uključuju dobro raspoloženje. Zapamtite da je hiperventilacija brzo. i ponašanje. Ronilačke boce se moraju puniti sa čistim zrakom. Hiperventilacija predstavlja duboke. Prva pomoć izroniti. brze ventilacije. Prilikom izrona dolazi do smanjenja kisika koji je na raspolaganju. Narkoza utječe na rasuđivanje. što će dovesti do hipoxije i nesvjestice. Pretjerana hiperventilacija je opasna i može dovesti do hipoksije i nesvjestice. fiksacija zamisli.Toksičnost CO2 uzrokuje ga disanje zraka zagađenog sa ugljičnim monooksidom. pa će izostati poticaj za disanje. povraćanje. Hiperventilacijom nećete povećati količinu kisika u organizmu.Ugljični dioksid regulira disanje zato sniženje ugljičnog dioksida u krvi odgađa poticaj za disanje. znakove i simptome. Osjetljivost je individualna. Znakovi su nesvjestica a simptoma uopće nema. Problem dušikove narkoze je još jedan razloga zašto se preporučuju plića ronjenja. Disati 100% kisik ili svježi zrak. Prva pomoć uključuje unesrećenog izvući iz vode te ako je potrebno primijeniti umjetno disanje. To utječe na sigurnost. padamo u nesvijest. uvijek u ovlaštenoj ustanovi. Simptomi se pogoršavaju sa produljenjem izloženosti a pogoršanje je brzo. Uzroci hipoksije su da pretjerana hiperventilacija smanjuje količinu ugljičnog dioksida. 24 . Znakovi su povraćanje. čak i u malim količinama. ne koristiti ga. Ako zrak ima miris ili okus. HIPOKSIJA Hipoksija je stanje kada u organizmu nema dovoljno kisika pa tijelo da sačuva mozak isključi ostale organe tj. Važno je da partneri ostanu zajedno u slučaju da se ronilac onesvijesti DUBINSKO PIJANSTVO Naučit ćemo navesti uzrok. Upozoriti ustanovu gdje je boca napunjena. memoriju. prvu pomoć. Potražiti medicinsku pomoć. Čisti zrak je bez okusa i mirisa. Zapamtite da je dušikova narkoza opasna i mora se izbjegavati. nesvrsishodan rad itd. slabost. To nije osjećaj “visine”. nesvjestica a simptomi glavobolja. Prevencija je ne roniti dublje od 30 metara te smanjiti dubinu čim se pojave prvi simptomi. Zapamtite da ugljični monooksid u zraku koji udišemo je opasan. te prestati disati zagađeni zrak. Prilikom izrona ili produženjem izloženosti simptomi se pogoršavaju. Najvažnije je odmah izroniti. Nesvjestica se često javlja tik ispod površine.

ekstremni umor. Kisik koje tijelo troši neophodan je za život. Osim ovim nazivima koristimo se i nazivom krvotok. Dekompresijsku bolest uzrokuje predugačak boravak na prevelikoj dubini. ona izgleda kao mala vrećica a u njoj se dešava izmjena plinova. te izron bez odgovarajuće dekompresije može rezultirati dekompresijskom bolešću. Znakovi i simptomi su svrbež kože. U tijelo ulazi kisik izlazi ugljični dioksid koji je nusprodukt metabolizma. Cirkulatorni sustav čine srce. Pluća se sastoje od lijevog i desnog plućnog krila. udahnutim plinovima. Brzina disanja ovisi o aktivnosti. Unesrećenog treba otpremiti u rekompresijsku komoru. nesvjestica te mnogi drugi. kapilare. Dok je dušik inertan a to znači da ne sudjeluje u kemijskim procesima u organizmu. bolest ili povrede. roniti unutar granica “krivulje sigurnosti”. Osim ovih mjera roniocu s simptomima treba davati vodu te ako je potrebno u pomoć uključiti tretman protiv šoka. Rekompresija je ponovni dolazak na tlak te sigurno smanjivanje tlaka. znakove i simptome. utjecaj lijekova ili alkohola. i dr Cirkulacija ili hrvatski optok prenosi kisik i hranjive tvari po organizam. vene. načinu disanja. trganje i osjećaj trnjenja. Prva pomoć je davanje 100% kisika te transport u barokomoru na rekompresiju. umor te vježbanje za vrijeme ili nakon ronjenja. Oksigenirana krv ide iz pluća u srce te u organizam a venska krv ide iz tijela u srce i pluća. te neadekvatna dekompresija. Nagomilavanje ugljičnog dioksida daje poticaj za disanje. 78% dušika te 1% ostalih plinova. Rekompresija u vodi ne dolazi u obzir. Najmanja jedinica pluća naziva se alveola. arterije. polako izranjati te obavezno napraviti “sigurnosne zastanke”. Udahnuti zrak sastoji se od 21% kisika . bol u zglobovima.DEKOMPRESIJSKA BOLEST Naučit ćemo navesti uzroke. prvu pomoć. Dekompresijska bolest se može i mora spriječiti DISANJE I KRVOTOK Disanje i krvotok imaju kao najvažniji zadatak prijenos kisika po tijelu. Mogu se pojaviti od 5 minuta pa do čak 48 sati nakon ronjenja. popraćeno mnogobrojnim znakovima i simptomima. Tako 25 . slabost i paraliza. Zapamtite predugačak boravak na prevelikoj dubini. bronhije i bronhiole)te pluća. Treba se držati preporuka za sigurno ronjenje a koje uključuju. Prva pomoć za dekompresijsku bolest je davanje kisika i anti šok tretman. i prevenciju dekompresijske bolesti. Najčešća pojava je u vremenu od 15 minuta do jednog sata. Treba izbjegavati faktore koji doprinose obolijevanju a to su loša fizička kondicija. Dišni sustav sastoji se od zračnih putova( nosna i usna šupljina. Lijevo krilo ima dva režnja a desno tri. Dekompresijska bolest je ozbiljno stanje.

plinovi koji se dišu etc. Srce. Ugljični dioksid se prenosi opet u pluća. Kisik i ugljični dioksid prenose eritrociti odnosno njihova aktivna tvar hemoglobin. prenosi do tjelesnih stanica gdje se iskorištava i pretvara u ugljični dioksid. Stupanj aktivnosti utječe na brzinu cirkulacije 26 . Ugljični dioksid kontrolira disanje. te izlazi putem izdahnutog zraka. Na disanje utječe aktivnost. gdje se kisik apsorbira u krv. vene i kapilare prenose krv kroz tijelo a hemoglobin je transporter kisika i ugljičnog dioksida.da krvotok možemo podijeliti na veliki i mali. Mali krvotok ide iz srca u pluća te natrag u srce. gdje iz krvi prelazi u alveole. Zapamtite udišemo zrak u pluća. Stupanj aktivnosti utječe na brzinu cirkulacije. Veliki krvotok ide iz srca u organe pa iz organa u srce. arterije.

Travnata dna. a to znači da je voda po cijelom stupcu jednake temperature. stalne kao što je golfska struja. Sastav dna općenito možemo podijeliti na kameno. vidljivosti te gibanjima vode.OKOLIŠ RAZLIČITOST OKOLIŠA Različitost okoliša uvjetovana je regionalnim razlikama. Ključna ideja je da ronjenje je u različitim područjima pruža različit doživljaj.Kamena dna najpovoljnija su za ronjenje jer na njih najmanje utječu gibanja vode a ujedno su i najatraktivnija za ronjenje. Najvažnije pravilo je da ronjenje počnite suprotno na smjer struje tako će vam na povratku struja pomagati da se vratite od mjesta gdje ste zaronili. Gibanja vode uzrokuju vjetar. zidovima. Kod nas imamo jadransku struju koja ide uz našu obalu a vrača se niz talijansku. Javlja se sredinom proljeća a nestaje krajem jeseni. itd. Plime i oseke jednim imenom nazivamo mijene a uzrokuje ih gravitacijska sila mjeseca i sunca. vrsta i debljina odijela. temperaturom vode. Postoji također poteškoća da se u bistroj vodi odredi udaljenost što može dovesti do problema s određivanjem dubine zarona. Kod nas su većinom uzrokovane plimom i osekom pa ih nazivamo i mijenskim strujama. Struje možemo podijeliti na. pećinama. Podaci o lokalnim uvjetima su bitni za sigurnost ronjenja. pa svatko može naći nešto za sebe. pjeskovito. Opasne životinje manju su opasna nego što se smatra. mulj i pijesak jednolična su i nisu toliko 27 . gibanja vode te miješanja vode. UVJETI OKOLIŠA Temperatura je jedan od faktora koji najviše utječe na ronjenje. Česta pojava je disorjentacija u uvjetima smanjene vidljivosti. rotacija Zemlje te tektonski poremećaji. Zapamtite uvjeti ronjenja variraju sa geografskim područjima Prije ronjenja u novom području upoznajte se sa karakteristikama te prođite posebnu obuku ako je potrebna. Neke od njih zahtijevaju dodatnu obuku. instruktora ili lokalnih ronilaca. Najbolje je saznati podatke od lokalnog centra. tj. Vidljivost do 10m smatra se lošom a veća od 30 izvrsnom ovo naravno vrijedi za naše more. gravitacija. Najčešće ronilačke aktivnosti su ronjenja na olupinama. Faktori koji utječu na vidljivost su vrsta dna. Jedna od posebnosti su termokline koje predstavljaju granicu između tople i hladne vode. Tada nastupa izotermija. muljevito i travu(obraslo). naprimjer kada se roni u slatkovodnim jezerima u kojima se kopa šljunak ili u rijekama. O temperaturi vode ovisi i oprema s kojom se roni. Osim ovih postoje i prolazne koje nastaju djelovanjem vjetra (jugo i bura). Ta granica nastaje zbog razlike između gustoće tople i hladne vode.

Upoznajte se sa novim okolišem . kretanje vode. U naše otrovne vrste spadaju golub. Zato se javljaju mjene koje kasne za ovom izmjenom a s obzirom da je naša obala vrlo razvedena mjene s u vrlo lokalnog karaktera.nastanjena pa samim time zaostaju po kamenim dnima. Struje nastale zbog mjena najizraženije su struje kod nas. Te struje najslabije su tj. Osim ovog sunce može uzrokovati problem s pregrijavanjem i opeklinama od sunčanja. Poštujte pravila ronjenja a ronilački okoliš trebamo sačuvati za sebe i druge. 28 . škrpina. Zato se moramo zaštiti od sunca sjenom ili kremama za sunčanje. U Jadranu s obzirom da je on zatvoreni bazen kao i Mediteran. Nivo vode i utjecaji na vidljivost nisu toliko izraženi . Da bi minimalizirali probleme okoliša potrebno je poznavati područje ili se upoznati sa njime. Potencijalno opasne životinje najvažnije je poznavati ih a ako nešto ne poznamo to ne treba dirati. promet. Ako vas ubode otrovna riba trebate znati da su riblji otrovi termolabilni te da je prva pomoć držanje ubodenog mjesta u vrućoj vodi. osim ako geografske karakteristike ne ograničavaju gibanje vode. Osnovna pravila da se izbjegnu ozljede su prepoznajte opasnu životinju ne gnjavite je a osim toga ne dirajte nepoznate vrste. Morski psi kod nas se jedva viđaju a nema zapisa o napadu na ronioca . škarpoć te pauk. Sunce također utječe na ronjenje jer najveća je vidljivost kada je sunce u zenitu a tada i svjetlost jače dopire na veće dubine. ovo ritam ne funkcionira. te kao posljedica mogu nastati jake struje. Zapamtite da uvjeti okoliša koji utječu na ronjenje uključuju temperaturu vode. a posljedica toga su dvije mjene dnevno. vidljivost. One koje mogu ubosti jež i više vrsta riba koje imaju otrovne peraje. S njom upozoravamo ostale na svoju prisutnost. Postoje tablice plime i oseke za svaki veći grad na obali. utjecaj Sunca. Naravno najljepša i najpoznatija mjesta za ronjenje svakako su koraljni grebeni kojih kod nas nažalost nema. opasne organizme. Opasne vrste koje srećemo kod nas možemo svrstati u više grupa pa tako imamo one koje mogu opeći to su one koje imaju žarnice a to su žarnjaci (cindaria). mjene uzrokuju promjene u nivou vode. Utjecaj mjena na naše uvjete ronjenja izražen je s utjecajem na struje. MJENE Mjene uzrokuje gravitacijska privlačnost između Zemlje. podvodne opasnosti. Zapamtite da na sve vode na Zemlji utječe gravitacijska privlačna sila Mjeseca i Sunca. otkažite ronjenje. Svaki dan se javljaju dvije plime i dvije oseke. obično je to dovoljno jer agresivno ponašanje je rijetko a ozljede nastaju kao posljedica obrane neke životinje. Da bi se rizik od ozljeda vezanih uz promet sveo na minimum najbolje je izranjati skroz uz obalu ili točno ispod vlastitog broda. Od vrsta koje nas mogu ugristi u Jadranu ćemo spomenuti ugora i murinu koji grizu jedino kada su napadnuti. Ne roniti ako su uvjeti nesigurni te poštovati pravila da bi se izbjegle ozljede. Kada ronite u nepoznatom području svakako se upoznajete sa lokalnim uvjetima. Važno je da se upoznate sa svim uvjetima koji utječu na ronjenje. sastav dna. Za ronioce opasnost predstavlja vodeni promet zato se mjesto ronjenja treba propisno obilježiti ronilačkom bovom. Za svakog ronioca važno je da okoliš sačuvamo za sebe i druge Iz ovih razloga moramo poštovati lokalne propise za zaštitu morskog života. Zbog gibanja vode. nema ih za vrijeme pune plime ili oseke a najjače su na pola periode između plime i oseke. Mjeseca i Sunca. Upoznavanje sa uvjetima ronjenja esencijalno je za sigurnost ronjenja a ako su uvjeti loši. koje mogu utjecati na vidljivost.

te što duže puše. Najvažnije je ronjenje početi u struju. lokalnog su karaktera i ne traju dugo. Ne borite se protiv struje. valovi . Struje uzrokovane mjenama najčešće su struje kod nas one tijekom dana mijenjaju svoj smjer s obzirom na plimu i oseku. a ne da se borite protiv nje. Stalne struje uzrokovane su rotacijom zemlje a najbolji primjer je Golfska struja kod nas postoji Duž Jadranska struja. prolazne i uzrokovane mjenama te da biste izbjegli “rip” struju plivajte paralelno sa obalom. Može biti opasna za neiskusnog ronioca mada je dovoljno plivati okomito na nju. VALOVI Valovi nastaju kao posljedica djelovanja vjetra. To se događa jer vjetar otpuše toplu površinsku vodu na otvoreno more. rotacija Zemlje. mjenske te prolazne. te se lome samom time što su veći valovi. gravitacija. Efekt povrtanih valova na ronilačke aktivnosti je taj da vas valovi stalno bacaju naprijed – natrag. Što je vjetar jači. te stoga može biti opasno. Tako čete izaći iz zone njenog djelovanja i tada možete normalno doplivat na obalu.STRUJE Struje su snažan tok vode a može ih uzrokovati više činitelja kao što su mjene. Struja koju Amerikanci nazivaju “rips” nastaje uslijed guranja vode na obalu od strane valova kad dođe do povišenja nivoa vode u jednom trenutku ta voda počinje otjecati i uzrokuje struju koja ide od obale. stvara se Surge (komešanje vode)– povratno gibanje vode. Možemo ju definirati i kao struju s povratnim strujanjem. Struje obično sa sobom nose i mnogo organske materije pa to utječe na vidljivost. Tri tipa struja su stalne. po dnu se krećite protiv struje jer je tamo struja slabija a možete si pomoći i rukama. vjetar tj. Utjecaj struja na lokalne uvjete u našem moru nije zanemariv jer struje imaju jak utjecaj na plivanje pod morem . te bi trebalo izbjegavati ronjenje na mjestima gdje je ovo gibanje jako. Kada ronite sa brodice koristite pomoćni konop . Kod nas se to desi nakon snažnih bura tada nastupa vrijeme idealno za ronjenje jer je vidljivost maksimalna ali to ne traje dugo jer je voda iz dubina bogata mineralima pa se uskoro razvije mnogo planktona i vidljivost se smanji. Saznajte podatke o strujama kada ronite na nepoznatom području. Treba izbjegavati ronjenje u jakoj struji. a njihova valna dužina dugačka. gravitacijom i rotacijom Zemlje. Primarni utjecaj struja ima na plivanje zato je važno je da se strujom koristite. vjetrovima. Zapamtite struje su prouzrokovane morskim mjenama. Ako plivate protiv struje plivajte priljubljeni uz dno. Tipovi struja su stalne. i “surf” će biti veći Kako se valovi približavaju plitkim vodama plićim od jedne polovine njihove valne dužine. Pojam “upwelling” označava pojavu kada zbog djelovanja vjetra iz dubine do površinskih slojeva dolazi hladna i bistra voda . Kada ronite u nepoznatom području saznajte uvjete s obzirom na struje. valovi će biti veći Pojava zvana “surf” nastaje kada valovi uđu u plitko područje. valovi veliki. Koristite pomoćno uže. Prolazne struje uzrokuje vjetar tj. Počnite ronjenje protiv struje. Surge je najveći kada je voda plitka. valovi. osim ako ste za to obučeni. 29 . počnite ronjenje protiv struje.

odstraniti žarnice. škrpina te pauk od riba. Najčešća povreda je ubod ježinca. Životinje koje mogu povrijediti bodljama su golub. očistiti ranu. Otrov je termolabilan pa ćemo njegovo djelovanje neutralizirati toplinom. Morska prašina je u biti morska sol koja lebdi nošena vjetrom iznad površine ona može biti kobna za ronioca jer se ronilac može ugušiti udisanjem ovog aerosola. Ove životinje rijetke su u Jadranu a nekih i nema. utjecaj će biti veći. otići do liječnika. Efekti valova i vjetrova na VALA KRIJEST A uvjete ronjenja u hrvatskom dijelu Jadrana. te je potrebno prethodno se upoznati sa lokalnim uvjetima. Opekotine – neutralizirati djelovanje žarnica octom ili amoniakom. morske zmije. morski sisavci. Valovi utječu na vidljivost. DUB INA Prva pomoć kod ozljeda Kod ugriza – zaustaviti krvarenje. Zapamtite da valovi nastaju kao posljedica djelovanja vjetra. Životinje koje vas mogu šokirati su Drhtulja (struja) te električna raža i električna jegulja Opasne morske životinje u Jadranu su prvenstveno ribe s otrovnim bodljama posebice pauk (ranj). Napadi morskih pasa na ronioce u Jadranu nisu nikada dokumentirana. Ježinci kojih ima više vrsta. Ako je kretanje umjereno bolje je da se gibate zajedno sa valovima nego da se borite protiv njih. Mjesto koje je opečeno nikada ne ispirati slatkom vodom. Životinje na koje se možete ogrepsti su koralji te mnoge vrste manjih morskih pasa kao što je Mačka ako ih dirate golim rukama. Kod nas kruže priče o Ugorima i Murinama a one u biti napadaju tek ako ih ugrozimo toliko da im je napad jedina moguća obrana. Kada je gibanje od obale jednostavno se VALANA DUŽINA pridržite ili ukopajte. Kada se roni u području valova potrebna je obuka. a kada postane prema VISINA obali krećite se sa njim. otići do liječnika Kod uboda – izvaditi bodlju. vatreni koralj i neke spužve. te podvodna gibanja. lome se u zoni surfa. Što su valovi veći. Drugi vjetar koji ima izrazit utjecaj na ronjenje je Bura koja stvara kratke i oštre valove ali zato puše izrazitom snagom te diše morsku prašinu. te se vrate u obliku povratnih valova. pojure na obalu. DOL VALANA DUŽINA Vjetar koji stvara ovakve valove je Jugo a osim surfa stara i surge te uvelike smanjuje vidljivost u moru. otići do liječnika. mjesto namakati u vreloj vodi 30 min. te meduze . pa je moguće iskoristiti ovo svojstvo prilikom povratka na obalu u plitkoj vodi. Životinje koje mogu izazvati povrede žarnicama su meduze. Pa redom životinje koje mogu napasti .Efekt povrtanih valova na ronilačke aktivnosti je taj da vas valovi stalno bacaju naprijed – natrag. Treba izbjegavati područja sa visokim valovima. 30 . te stoga može biti opasno. staviti lokalni anestetik. Najučinkovitija neutralizacija je otopina octa ili amonijaka koja se nanosi na opečeno mjesto. Općenito gibanje vode prema obali je uvijek veće od gibanja vode od obale. načine ulaska i izlaska. Mogu putovati i tisuće milja prije nego predaju svoju energiju lomeći se u plitkoj vodi. Dolaze u plitku vodu. OPASNE MORSKE ŽIVOTINJE Opasne morske životinje dijele se više kategorija opasnih morskih životinja. vlasulje. tvoreći gibanje prema naprijed i natrag. Kod slabog surge-a moguće je da se za nešto pridržite dok čekate da val prođe. Svako područje je drugačije. morski psi. te bi trebalo izbjegavati ronjenje na mjestima gdje je ovo gibanje jako. te dolazi do komešanja vode što se naziva “surge”. I kod NIVO nas valovi mogu stvarati surf pa to jako utječe na MORA ulaske i izlaske iz vode te treba biti izrazito oprezan. barakuda. Kosim slovima napisane su vrste kojih nema u Jadranu.

Njabitnija je prevencija koja uključuje da morate znati prepoznati opasne životinje i da ne izazivate opasne životinje te ako vam je životinja nepoznata ne dirajte je. Koristiti pomoćni konop koji se s krme pusti u vodu a služi da se za njega držimo prije zarona. Zapamtite. Morate poznavati tehnike ulaska i izlaska ako ne znate pitajte. Spuštanje po sidrenom konopu da se ne bismo pogubili. Prostor za ulaz / izlaz ne zakrčiti opremom i osobnim stvarima. Treba uvijek doći na vrijeme za ukrcaj te spriječiti morsku bolest Postupci za ronjenje sa brodice imaju svoja pravila a najvažnije je da na brodu uvijek mora ostati netko tko njime zna upravljati. 31 . te ih ne dirati. imati odvojene torbe za mokru i suhu opremu.Ogrebotine – očistiti ranu. Najbolja je prevencija. Kada ronite sa broda upoznajte se sa pravilima te gdje se nalazi oprema za slučaj hitnoće. staviti antibiotik. kompletno se spremiti. držati ranu suhom i čistom Poželjno je imati prvu pomoć opremljenu za pomoć pri povredama izazvanim opasnim morskim životinjama. RONJENJE S BRODICE Tipovi brodica koje se koriste za ronjenje su komercijalni čarter brodovi te privatne brodice Pripreme za ronjenje sa brodice uključuju. etc. Zapamtite treba poznavati prvu pomoć za povrede od opasnih morskih životinja. Trebate znati prepoznati opasne životinje. Treba znati gdje se nalazi oprema za slučaj hitnoće.

Osnovi pojmovi vezani uz njega su.NAUI RONILAČKE TABLICE 0-300m RONILAČKE TABLICE Ronilačke tablice u biti pokazuju apsorpciju i eliminaciju dušika u vašem tijelu. MDT – maximum depth time ) Zaostali dušik kao pojam neophodan je za razumijevanje ronilačkih tablica. Iz tog razloga imamo različita granična vremena za različite dubine odnosno maksimalno vrijeme ronjenja ( MVR engl. koja se mora spriječiti Prevencija dekompresijske bolesti izvodi se ograničenjem količine apsorbiranog dušika. potrebna su 24 sata da bi se suvišak dušika oslobodio iz organizma. te nemogućnošću da se suvišak dušika oslobodi iz organizma putem disanja. Saturacija je proces nakupljanja dušika a desaturacija njegovo izlaženje iz tijela. Dekompresijska bolest nastaje kada višak dušika stvara mjehuriće zbog prebrzog smanjenja tlaka. Dušik zaostao iz prijašnjih ronjenja mora se uzeti u obzir za sva ronjenja unutar slijedećih 24 sata. Ona je ozbiljna. Dušik koji se nalazi u organizmu iz prijašnjih ronjenja naziva se zaostali dušik 32 . bolna ozljeda.

Maksimalno vrijeme ronjenja ( MVR. vrijeme zaostalog dušika. sigurnosni dekompresijski zastanak. MDT – maximum dive time ) govori nam koliko je maksimalno vrijeme koje se može provesti na datoj dubini. Dušik akumuliran na jednom ronjenju. Sigurnosni dekompresijski zastanak – 3 minute na 5 metara ( 15 stopa ) na kraju svakog ronjenja.Zapamtite saturacija je otapanje dušika pod povišenim tlakom. Vrijeme zaostalog dušika ( VZD. a tlak se prebrzo smanjio. To vrijeme se ne uzima u obzir kao dio stvarnog vremena ronjenja ili za računanje površinskog intervala. U biti to je maksimalno vrijeme ronjenja za dubinu minus vrijeme zaostalog dušika. a ta vremenska ograničenja su poznata kao maksimalno vrijeme ronjenja. Ronjenja plića od 12 metara smatraju se 12-metarskim ronjenjima. ponovljeno ronjenje. stvarno vrijeme ronjenja. Dekompresijska bolest se može izbjeći ograničavanjem vremena provedenog na dubini. Površinski interval ( PI. uvijek kada je prekoračeno maksimalno vrijeme ronjenja za određenu dubinu. engl. prilagođeno maksimalno vrijeme ronjenja. RNT – residual nitrogen time) je odgovarajuće vrijeme na dubini koje smo već potrošili prije samog ronjenja. A 10 minuta je minimalno vrijeme površinskog intervala da se dva ronjenja ne bi zbrajala. AMDT – adjusted maximum dive time ) maksimalno je vrijeme za ponovljeno ronjenje koje ne zahtijeva dekompresijski zastanak. Ukupno vrijeme dušika ( UVR. Minimalno preporučeno vrijeme površinskog intervala je 1 sat ( iako tablice pokazuju 10 minuta ). engl. dekompresijski zastanak. Pojmovi u ronilačkim tablicama: Plan ronjenja 20m/30min znači 20 metara za 30 minuta. Ponovljeno ronjenje smatra se svako slijedeće ronjenje unutar 24 sata. može doći do pojave dekompresijske bolesti ili “bendsa“. površinski interval. maksimalno vrijeme ronjenja. Zapamtite da ronioci trebaju poznavati i pridržavati se ovih pravila kao bi mogli sigurno roniti. Prilagođeno ukupno vrijeme ronjenja ( PUVR. Koristimo najveću postignutu dubinu na datom ronjenju. napredni ronioci do 30 metara te dubinska specijalnost – 39 metara. a desaturacija je oslobađanje viška dušika kako se tlak smanjuje. osim vremena potrebnog za sigurnosni dekompresijski zastanak. Dužina vremena koja se može provesti na dnu zavisi o dubini. TNT – total nitrogen time ) čini zbroj VZD i SVR. Stvarno vrijeme ronjenja ( SVR. SIT – surface interval time ) je vrijeme između dva ronjenja. grupa ponavljanja. Potrebna su 24 sata da bi se sav zaostali dušik eliminirao iz organizma. ADT – actual dive time ) je ukupno vrijeme provedeno pod vodom. Postoje i preporuke za ograničenja dubine : ronilac otvorenih voda do 18 metara. bez potrebnog dekompresijskog zastanka. engl. Grupa ponavljanja je simbol koji predstavlja količinu dušika zaostalog u tijelu nakon ronjenja. te prenesen na drugo naziva se “zaostali dušik” POJMOVI KOJI SE KORISTE U RONILAČKIM TABLICAMA Naučit ćemo slijedeće pojmove : plan ronjenja. engl. engl. Obavezni dekompresijski zastanak je vrijeme koje je naznačeno u tablicama. PRAVILA ZA KORIŠTENJE TABLICA Maksimalna brzina izrona je 9 metara u minuti. Uvijek koristiti ili točan ili slijedeći veći broj u tablici. Na ronjenju uvijek ronimo iz dubljeg prema plićem. te se mora provesti na dubini od 5 metara ( 15 stopa ). Kada je tijelo apsorbiralo više dušika. 33 . ukupno vrijeme dušika. engl.

Primjer npr. RNT – residual nitrogen time). Obavezno koristiti točan ili veći broj kako za dubinu tako i za vrijeme ronjenja. Tok – s lijeva na desno. slovo grupe smješteno je okomito s desne strane tablice a dubina vodoravno iznad tablice. nego i planinama. namijenjena je da iz nje vidimo maksimalno vrijem ronjenja za neku dubinu . Zapamtite da općeniti tok NAUI ronilačkih tablica ide u smjeru kazaljke na satu. Najmanje 24 sata ne roniti. Nakon grupe D ostanemo na površini 1 sat i 15 min i nakon tog površinskog intervala nalazimo se u grupi C.Ukupno vrijeme dušika koristi se da se utvrdi plan ronjenja. piti tekućinu. ili ako je dekompresija preskočena. AMDT – adjusted maximum dive time ) tj. Ovo se odnosi se na povišenu nadmorsku visinu ne samo u avionu. Iz ovog proizlazi da se ne smije letjeti minimalno 24 sata za ronjenja unutar granica krivulje sigurnosti te minimalno 48 sati za ronjenja sa dekompresijom. Zastanci su na dubini od 5 metara točnije prsa trebaju biti na dubini od 5 metara a položaj tijela vodoravan. paziti na znakove i simptome dekompresijske bolesti. Za više 34 . Tablica 2 pokazuje nam površinski interval te grupu ponavljanja nakon njega njen tok je prema dolje. Ako se obavezna dekompresija preskoči potrebno je odmarati se. a donji prilagođeno maksimalno vrijeme ronjenja (crvene boje). Kako utvrditi vrijeme zastanka za dekompresiju? pogledati tablicu 1. Ronjenje na povišenoj nadmorskoj visini traži neke dodatne procedure treba naglasiti da se NAUI ronilačke tablice se koriste do 300 metara nadmorske visine. Te da se za neko vrijeme ne nekoj dubini odredi grupa ponavljanja. Minimalna aktivnost za vrijeme dekompresije najbolji je način izvođenja dekompresijskog zastanka. Tablica 3 služi da pomoću nje odredimo prilagođeno ukupno vrijeme ronjenja (engl.Korištenje tablica. Tablica 1. a donji predstavlja zastanak na 5 metara Sigurnosni zastanci izvode se za svako ronjenje. gornji broj je ukupno vrijeme ronjenja. 19 minuta na 15. Vrijeme zaostalog dušika mora se dodati stvarnom vremenu ronjenja kada se planira ponovljeno ronjenje. POSEBNA PRAVILA ZA KORIŠTENJE TABLICA Posebna pravila za korištenje tablica: obaveznu dekompresiju postoje procedure za izvođenje U slučaju da moramo odraditi dekompresije. Stvarno vrijeme ronjenja ne smije prelaziti vrijednost prilagođenog maksimalnog vremena ronjenja za vrijeme ponovljenih ronjenja. pa onda dolje da se pronađe slovo grupe ponavljanja. 3 minute na 5 metara se preporuča a to vrijeme se može oduzeti od stvarnog vremena ronjenja.8 m je u tablici 20 minuta na 18metaragrupa D. pa lijevo do kraja slova grupe ponavljanja. Letenje nakon ronjenja zbog toga jer su kabine na komercijalnim letovima na nižem tlaku nego što je na nivou mora imaju neka ograničenja. maksimalno je vrijeme za ponovljeno ronjenje te Vrijeme zaostalog dušika (engl. slovo grupe ponavljanja bliže je kraju abecede. disati kisik. Ako se sumnja na dekompresijsku bolest otići u hiperbaričnu komoru. U kvadratiću gornji broj (plave boje) predstavlja vrijednost za vrijeme zaostalog dušika. Što je više dušika u tijelu. Koordinate tablice.

Kada ronite u hladnoj vodi ili otežanim uvjetima ronjenja koristite slijedeće veće vrijeme dna. unesite podatke o ronjenju. Dolaskom na mjesto ronjenja moramo procijeniti uvjete za ronjenje i odlučiti da li roniti ili ne. Te postupke vezane uz komunikacijsku opremu te opremu za davanje kisika. Olakšava nam samo ronjenje te će nam pomoći da se izbjegne gubljenje vremena i novca .te posebne tablice. provjeriti svu opremu. zatim korak 2 – zabilježite vremena za uron i izron. dokupiti potrebne stvari. odnosno 48 sati ako ste ronili sa dekompresijskim zastankom ili ako ste preskočili obvezatnu dekompresiju. Pričekajte najmanje 24 sata prije leta nakon ronjenja u granicama krivulje sigurnosti. Dijelovi planiranja ronjenja su dugoročno planiranje pomoću kojeg se utvrđuje cilj ronjenja. Pravilno korištenje plana ronjenja. Neposredno nakon ronjenja treba izbjegavati fizički rad. Ako je obvezatan deko zastanak izostao. Upotrebljavati ronilačke tablice naučiti ćete na tečaju ronjenja s vašim Instruktorom IZRADA PLANA RONJENJA: Namjena plana ronjenja u biti je način da se sistematski vode podaci o ronjenju. te vremena u mokrom okruženju. Zatim postupke u slučaju hitnoće tj. Te koja je potrebna oprema za taj tip ronjenja. Ograničenja ronilačke aktivnosti odnose se na ograničenja dubine i vremena te ograničenje rezerve zraka. Što ga više koristite. Odabrati točke ulaska i izlaska te smjer ronjenja Planiranje prije samog urona treba dogovoriti signale koji mogu biti vizualni i zvučni. mjesto i alternativno mjesto. ali i posebna obuka Ako su ronjenja izvođena u hladnoj vodi ili su bila naporna ronjenja u bilo kojem pogledu (fizički ili psihički). koristite običnu olovku kada pišete po pločici da se može izbrisati sa gumicom ili oprati sa deterdžentom.nadmorske visine koriste se posebne tablice. Dugoročni plan radi se kod kuće puno prije vremena ronjenja. Te da se plan iskoristi u mokrom okruženju kako bi imali sigurnije lakše i zanimljivije ronjenje. pakiranje te obavezno treba obavijestiti nekoga o planu ronjenja. vježbanje. tuširanje s vrućom vodom iz razloga što to može potencirati dobivanje dekompresijske bolesti. Korak 1. koristite slijedeće veće vrijeme dna Zapamtite da ronjenja sa dekompresijom treba izbjegavati. bit će vam lakše PLANIRANJE RONJENJA Planiranje ronjenja osigurava nam maksimalno uživanje u ronjenju. ne ulazite u vodu da biste napravili dekompresiju. ali postupke treba poznavati u slučaju da se slučajno prekorači maksimalno vrijeme ronjenja. Smanjuje rizik i poteškoće na najmanju moguću mjeru. Sigurnosni dekompresijski zastanak se preporuča na kraju svakog ronjenja. Datum i vrijeme ronjenja te rezervacije. provjeriti vremensku prognozu i uvjete za ronjenje. za odvajanje partnera ili potrošen zrak. Kratkoročno planiranje uključuje kontrolu opreme. Te četvrti da zabilježite vrijeme površinskog intervala i vrijeme krajnje grupe ponavljanja. Provjera plovnosti uključuje 35 . Korak treći uključuje da zabilježite slovo početne grupe ponavljanja. Ovo planiranje radi se neposredno prije odlaska na ronjenje . Ovo sve ponovite za ponovljeno ronjenje Zapamtite NAUI plan ronjenja je dobar način da se prati profil ronjenja. Za sva ronjenja preko 300 metara nadmorske visine potrebna je posebna obuke . te ako nema simptoma bendsa. Treba prikupiti podatke koga kontaktirati u slučaju hitnoće posebno za egzotične zemlje.

procedure ako se izgube. načini na koje ronioci komuniciraju različiti su a možemo ih podijeliti na vizualne i zvučne. A zvučni signali su zviždaljka na površini te udaranje po boci. Zapamtite da je planiranje ronjenja je bitno za sigurnost i kvalitetu ronjenja. Prvenstveno da znate gdje se točno nalazite. ostajući uvijek na istoj strani . Ovo su najvažnije i takozvane standardne procedure. Procedure za ronjenje u paru uključuju dogovor o raznim detaljima ronjenja. dubina i oblik terena. Kada šaljete signal. Vizualni signali su ručni signali. tražiti se 1 minutu. Zapamtite nikada ne roni sam.provjeru pojasa sa utezima te provjeru kompenzatora plovnosti. potrošnju zraka te pomoći u slučaju hitnoće.Ako se odvoje. Namještanje i praćenje kursa najjednostavnije je koristiti oznaku indeksa na pomičnom prstenu ili 36 . Prirodna navigacija je navigacija pomoću prirodnih referenci tj. Signali trebaju biti jasni i određeni . Provjeriti da je dovod zraka otvoren te tlak zraka u boci. KOMUNIKACIJA Komunikacija. Kako funkcionira sistem partnera. nepotrebna plivanja te da se područje ponovno može točno pronaći. Navigacija pomoću kompasa neophodna je za ronjenje u mutnim vodama ili noću. ( 4 načina ). Opasnost. Služe dodatne ruke i oči koje mogu pomoći na više načina. podvodna pločica za pisanje te bove na površini. Neke od najboljih prirodnih referenci su sunce i sjene. pod vodom. NAVIGACIJA Navigacija pod vodom neophodna je da bi se izbjegla duga. Hitnoća.. učinite to jasno. bilo čega što možemo primijetiti i zapamtiti pod vodom. procedure u slučaju hitnoće. Imam malo zraka (rezerva). Prije ronjenja dogovorite cilj. Partner predstavlja dodatne ruke i oči. Kada primite signal. Nešto nije u redu. smjer. Moraju pomoći jedan drugome da prate vrijeme. I na kraju provjeriti da li regulator radi ispravno. provjerite da je signal primljen Zapamtite da ronioci komuniciraju sa vizualnim i zvučnim. potvrdite ga. Stani te gore i dolje. Ronilački partner je netko tko se nalazi na udaljenosti dodira svo vrijeme ronjenja. pomoć. Uvijek je ključ znati gdje se nalaziš i pratiti put.K. gibanja vode te formacije kao što velika kamenja i slično. ako ne pronađete partnera izroniti. signale. Nelagoda. SIGURNOST U RONJENJU SISTEM PARTNERA Sistem partnera definiran je kao dva ronioca koje se pod vodom nalaze na tolikoj udaljenosti jedan od drugoga da se mogu dodirnuti. Daj mi zrak. te čini ronjenje sigurnijim i ugodnijim. Standardni ručni signali su O. Dvoje ljudi može vidjeti više stvari i podijeliti zajedničko iskustvo. mogu biti i drugačije ali to moramo dogovoriti prije ronjenja. tako da jedan drugome trebaju pomagati prilikom oblačenja i poteškoća sa opremom. Zajedno se uranja i izranja Rone bok uz bok. Nemam zraka. ograničenja. tko je vođa ronjenja. dubinu. Kao i za sve ostalo tako postoje i procedure za ronjenje u paru.

U slučaju da se zapušete signalizirajte partneru prekinite fizičku aktivnost te se smirite. Zapuhivanje se događa kod manje iskusnih ronilaca kada precijene vlastite mogućnosti ili nastaju zbog nekog straha. Ako nema zraka što je gora opcija primjenjujemo kontrolirani plivajući izron kao posljednje rješenje ako nemamo alternativni izvor zraka ili partnera u blizini. nepravilno disanje dovodi do povećanja straha a taj ciklus se nastavlja dok ne nastupi panika. PROBLEMI VEZANI UZ RONJENJE Najčešći problemi vezani uz ronjenje: Grčevi su problemi s cirkulacijom faktori koji utječu na dobivanje grča su netreniranost . kod plivanja u valovima ali i pod vodom uslijed većih valova čiji se utjecaj osjeća na dubini. Kada postoji opasnost od nastupa panike treba zaustaviti aktivnost i kontrolirati disanje te riješiti problem. Grč se otklanja istezanjem mišića a prevencija je trening. razmisliti. hladnoća. izron na alternativni izvor zraka ( engl. Najefikasnija podvodna navigacija je kombinacija prirodne. Disorjentacija nastaje u uvjetima smanjene vidljivosti da bi se izbjegla koristite kompas. te navigacije pomoću kompasa. pojačana fizička aktivnost. Devijacija je odstupanje kompasa uslijed prisustva metalnog tijela u blizini kompasa. Sindrom panike je osjećaj nelagode ili straha uzrokuje ubrzano disanje. Da bi spriječili zapletanja treba izbjegavati ronjenje u područjima gdje postoji povećana opasnost od zaplitanja. Zato moramo biti upoznati sa svojom ali i partnerovom opremom. izron s uspostavljanjem plovnosti. bratsko disanje. tu do izražaja dolazi suradnja s partnerom i naravno ronilački nož. Treba gledati u daleke i nepomične objekte. Dodatna obuka je poželjna i potrebna te ja kao takva dio naprednog tečaja. Nakon što ste otklonili grč promijenite tehniku plivanja. adekvatna termička zaštita te pripremljenost za ronjenje. Ključ sprječavanja panike je kontrola disanja POMOĆ I SPAŠAVANJE 37 . AAS ) . Kursovi koje koristimo su recipročni ili povratni te trokut i četverokut.. Izron na alternativni izvor zraka najbolja je opcija a i najmanje rizična. Izron u slučaju hitnoće sa pozitivnom plovnošću. Kod prekida dovoda zraka u slučaju da imamo malo zraka treba primijeniti normalan izron. Poteškoće sa opremom u većini slučajeva su plod neznanja i iskustva u rukovanju s opremom a puno manje kvarova. Zapamtite opća pravila za bilo koji problem za vrijeme ronjenja su : stati. jedino tako nas kompas može voditi u željenom smjeru. Događa se jer metali djeluju na magnetske silnice i zato treba izbjegavati postavljanje metalnih predmeta u blizinu kompasa. Naravno najbolja je prevencija. pritisnutost mišića te dehidriranost. Skoro sve poteškoće se mogu riješiti U slučaju ostanak bez zraka treba primijeniti neku od slijedećih procedura ( poredane su po redu kojim bi ih trebalo koristiti ) : kontrolirani izron u slučaju hitnoće ( engl. te slijedite kurs. Ljudi se na to s vremenom priviknu. Da metali mogu prouzrokovati devijaciju kompasa a kada ronite prvo odredite. djelovati. Panika je nesvrsishodno djelovanje i moramo je spriječiti što ranije. primjenjujemo kao zadnju opciju u slučaju da je ronilac u nesvijesti ili tik pred tim . nemojte koristiti lijekove jer djeluju na nervni sustav . Opća pravila kako reagirati su stati. Morska bolest može nastati na brodu kod dolaska na mjesto ronjenja. Zapamtite navigacija je potrebna i vrijedna vještina koja olakšava ronjenje. Prirodne reference su pomoć za opću navigaciju dok je kompas je potreban za točnu podvodnu navigaciju. Dodatni trening navigacije je potreba svakog tko želi biti dobar ronilac. ESA ). Dobra navigacija je kombinacija prirodne i navigacije pomoću kompasa. Kompas mora biti poravnat sa tijelom a moramo gledati preko kompasa. U realnoj situaciji nije imalo jednostavno. razmisliti. Problemi se mogu javiti prilikom ronjenja na olupinama.na pokretnom disku unutar kompasa. Zapletanje je često tamo gdje ima ribarskih mreža i konopa. Bratsko disanje traži dobru uigranost partnera smirenost i koncentraciju . djelovati.

te roniti u skladu sa njima. Liječnički pregled je obvezatan. Moramo transportirati unesrećenog te mu istovremeno davati umjetno disanje što nije nimalo lagano. očistiti usnu šupljinu dati dva inicijalna udaha usta na usta ili nos na usta. ronjenje u opasnim uvjetima. Ako je potrebno vuči umornog ronioca do obale ili broda. te ga treba raditi svake dvije godine. očistiti usnu šupljinu. Kada je roniocu potrebna pomoć. prvo uspostavite pozitivnu plovnost. Pušenje. Zapamtite budite zdravi. Žene bi trebale izbjegavati ronjenje za vrijeme mjesečnice. Pet glavnih područja prve pomoći su : prestanak disanja i cirkulacije. Zapamtite svi bi ronioci trebali biti pripremljeni za pružanje prve pomoći. ronilački udesi se mogu spriječiti.Uzroci ronilačkih udesa su prekoračenje vlastitih ograničenja. Zatim jedan udah svakih pet sekundi. poštovati pravila za sigurnost ronjenja i uvijek biti dovoljno obučen i opremljen. otvoriti i provjeriti dišne putova. reanimacije i tehnike spašavanja. Postupci u slučaju hitnoće moraju se obavljati redom a to znači poslati po pomoć. Tjelesna spremnost je sposobnost da ispunite zahtjeve aktivnosti a najbolji način da budete spremni za ronjenje je da često ronite. utvrditi identitet. Moramo primijeniti umjetno disanje u vodi što uključuje. šok. kršenje pravila za sigurnost ronjenja. Navike koje bi trebalo izbjegavati 12 sati prije ronjenja su pušenje. zadužiti nekoga da bilježi sve podatke te otpratiti unesrećenog do komore. Procedure za davanje umjetnog disanja u vodi su : otvoriti i provjeriti dišne putove. saslušati partnera unesrećenog. Osobe sa povredama izazvanim tlakom treba se davati kisik. Ronilac u nesvijesti se mora što prije dopremiti na površinu. Da bi ih spriječili moramo znati svoje granice. davati mu 100% kisik te ga transportirati u rekompresijsku komoru . davati svakih pet sekundi 1 udah usta na usta ili nos na usta dok unesrećenog transportirate nastaviti sa umjetnim disanjem. Svi ronioci bi trebali savladati tehnike prve pomoći. te im dalje pomognite ako je potrebno. bolnice itd. 38 . alkohol te droge. neka se odmore i smire disanje. nepravilna opremljenost ili nedostatna opremljenost ili obuka i ronjenje pod utjecajem alkohola ili droge. krvarenja te šok. povrede vezane uz tlak te povrede izazvane opasnim morskim životinjama. dogovoriti evakuaciju. Osim ovoga moramo imati podatke koga alarmirati. Signalizirati da se radi o hitnoći te početi sa reanimacijom. Svake dvije godine napravite zdravstveni pregled. Roniti samo u dobrim uvjetima. ako se ne osjećaju dobro a ronjenje za vrijeme trudnoće treba izbjegavati. opijanje. te korištenje droga prije ronjenja treba apsolutno izbjegavati. Zapamtite. krvarenja. te kada su u drugom stanju. Kod povreda povezanih sa tlakom a koje su specifične za ronjenje treba unesrećenog staviti na leđa ili lijevi bok. Glavna područja prve pomoći prestanak disanja ili cirkulacije. dati dva udaha. Održavajte fizičku spremnost potrebnu za sigurno ronjenje. prihvatljiva alternativa je plivanje sa ABC opremom. U mnogim stvarima žene su bolji ronioci od muškaraca Dobre navike ronioca uključuju pravilnu prehranu te adekvatan odmor. PRVA POMOĆ I PROCEDURE U SLUČAJU HITNOĆE Prva pomoć i procedure u slučaju hitnoće prije svega zahtijeva pripremu i vježbanje te oprema za prvu pomoć. Da bi bili što bolje pripremljeni za spašavanje najbolje je proći dodatnu obuku iz prve pomoći i reanimacije te tehnika spašavanja u ronjenju (Rescue Diver) Kod spašavanja treba roniocu pomoći da uspostavi pozitivnu plovnost te mu pomoći da se odmori i uspostavi normalno disanje. te bi trebali posjedovati opremu za prvu pomoć te koga alarmirati ako je potrebno. te ih otpremiti u rekompresijsku komoru. Spašavanje ako je ronilac u nesvijesti moramo mu uspostaviti plovnost i odmah izroniti. te jer je ronjenje fizički zahtjevna aktivnost. Žene ne bi trebale roniti za vrijeme mjesečnice ako se loše osjećaju. Treba biti spreman za pružanje prve pomoći kod ronilačkih udesa ZDRAVLJE I TJELESNA SPREMNOST Dobro zdravstveno stanje je bitno zbog promjena u tlaku. precjenjivanje sposobnosti.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful