P. 1
Renesansa - Slikarstvo u Hrvatskoj

Renesansa - Slikarstvo u Hrvatskoj

|Views: 1,298|Likes:
Published by Boraja Cook

More info:

Categories:Topics, Art & Design
Published by: Boraja Cook on Jun 10, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

07/04/2013

pdf

text

original

SLIKARSTVO - DUBROVNIK

.

lista (Luka - vol, Ivan - orao, Marko - lav, Matija - anđeo), a tipično za Blaža je nabiranje tkanine oko bedara. 1427. BOGORODICA S DJETETOM, crkva Sv. Đorđa na Boninovu, Dubrovnik: izbuljene oči, dugi šiljati prsti, naglašen nos, izbočene jagodice. 1428. MINIJATURE (Bog Otac i Krist), matične knjige braće Sv. Duha, Trogir 1433. BOGORODICA S DJETETOM, poliptih iz opatske zbirke, Korčula: bogato prijestolje, svijetla put, a u ostalim poljima se nalaze sv. Nikola, sv. Petar, sv. Mihovilmi i sv. Ivan Krstitelj. 1434. GOSPA U RUŽIĆNJAKU, sakristija Trogirske katedrale BOGORODICA S DJETETOM u Kaštel Štafiliću POLIPTIH, crkva Sv. Jakova, Čiovo (potpis majstora na srednjem polju) POLIPTIH, crkva Sv. Dominika, Trogir 1435. POLIPTIH u kapeli Sv. Jere, Trogirska katedrala 1438 - 1439. POLIPTIH crkva Svih Svetih Korčula najvjerojatnije nastao u Trogiru; u srednjem donjem polju je prizor Oplakivanja: Krista okružuju Bogorodica i sv. Ivan; na donjim poljima su sv. Lucija, sv. Dominik, sv. Katarina i sv. Petar Mučenik; na gornjem dijelu je triptih Bogorodice s Djetetom. 1447. GOSPA OD KAŠTELA , Zadarska katedrala (posljednje djelo): na pozadini crvene boje prikazana je Bogorodica s Djetetom, odjevena u tamnoplavi plašt sa žutim obrubom; na slici je napisana godina 1447.

Do kraja 16. st. slikarstvo u Dubrovniku obuhvaća teme usko vezane za srednji vijek: Bogorodica s djetetom, krštenje Kristovo, raspeće, oplakivanje i likovi svetaca. Rijetki su primjeri zidnog slikarstva koji nemaju religijsku temu. Sredinom 16. st. kao najkarakterističnija renesansna tema javlja se portret. O tome svjedoče arhivski podaci i votivne slike, na kojima se uz likove svetaca nalaze likovi donatora. Dubrovački slikari 15. i 16. st. donatora prikazuju na tradicionalni srednjovjekovni način: donator je umanjen i kleči do stopala sveca (hijeratska perspektiva).

ANTONIO DI JACOPO (iz Lucce)
1422. pozvan u Dubrovnik kako bi oslikao preostale gole zidove stolne crkve Sv. Marije s prizorima iz Starog i Novog Zavjeta. Prizore iz Starog Zavjeta naslikao je ispod svodova i lukova, a iz Novog Zavjeta na zidovima ispod vijenaca pod prozorima. Zbog dužeg rada u Dubrovniku nazvan je "Pictor ecclesiae sancte Marie de Ragusio".

BLAŽ JURJEV TROGIRANIN umro
1450. Školovao se u slikarskim radionicama kod nas i u Veneciji. Djeluje u dalmatinskim gradovima od Zadra do Dubrovnika. Radio je u duhu internacionalne kasne gotike. U njegovim slikama, komponiranim poput bizantskih ikona, elementi gotike se javljaju u: 1. mekom tretmanu puti (svijetla kod mladih likova, tamna kod starih) 2. nemiru linija i kontura 3. raskošnim prijestoljima 4. dekorativnim elementima aureola 5. ukrašenim jastučićima 1412. 1421 - 1427. 1428 - 1431. 1431 - 1434. 1434 - 1450. dolazi u Split živi i radi u Dubrovniku živi i radi u Trogiru živi i radi na Korčuli vraća se u Trogir i tu umire

IVAN UGRINOVIĆ Dubovnik, umro 1461.
Najplodniji slikar u Dubrovniku 15. i 16. st., poznavao je venecijansko slikarstvo 14. i ranog 15. st. Uz poliptihe bavio se i zidnim slikarstvom 1430. oslikava dvorane u Kneževu dvoru, najprije sam, a potom u suradnji s Lorenzom iz Firence. 1434. POLIPTIH BOGORODICE SA SVECIMA crkva Sv. Ante opata, Koločep

1412. RASPELO, crkva sv. Frane, Split ukrašava svod zvijezdama i cvijećem 1419. ZASTAVA ugarsko-hrvatskog kralja Sigismunda 1421. RASPELO, crkva Sv. Nikole, Ston mrtvo Kristovo tijelo na vrhovima krakova (trilobat) okruženo je s 4 simbola evanđe-

LORENZO MIHAJLOV IZ FIRENZE
1433. FRESKE u dvorani Maloga vijeća.

1

MATKO JUNČIĆ Slikarstvo uči u očevoj radionici, a vjerojatno i u Veneciji. 1441 - 1446. živi i radi u Kotoru 1446. vraća se u Dubrovnik 1448. POLIPTIH za dominikansku crkvu (napravio samo oltarnu arhitekturu), radi s Lovrom Dobričevićem, 1452. POLIPTIH za crkvu Sv. Marije od Šunja jedino sačuvano djelo.

1510. FRESKE u Bogorodičinoj crkvi pravoslavnog manastira Tvrdoša kod Trebinja ("more greco").

MIHAJLO HAMZIĆ
Slikarstvo uči u Dubrovniku i Mantovi kod Andreje Mantegne. U Dubrovnik se vraća 1508. Surađuje s Pietrom di Giovannijem. 1508. KRŠTENJE KRISTOVO Knežev dvor, Dubrovnik Njegova je najstarija slika koja se danas nalazi u Kneževu dvoru. Na toj polukružnoj slici prikazan je Krist sklopljenih ruku kako stoji u vodi Jordana, Ivan Krstitelj koji iz zlatne posude lijeva vodu i anđeo koji u rukama drži platno kojim će obrisati Kristovo tijelo. Na slici je bitan i krajolik, koji pokazuje poznavanje zračne perspektive. Mantegnin utjecaj: obrada hridinastog krajolika, oblici flore i tonalno rješenje slike. 1512. TRIPTIH u dominikanskoj crkvi u Dubrovniku.

LOVRO DOBRIČEVIĆ 1420 - 1478.
Rođen je u Kotoru, a 1444. spominje se u Veneciji kao slikar, zajedno s Micheleom Gianbonom. Tada Dobričević talijanizira svoje prezime u Bon. Iz Venecije se vraća u Kotor. 1448. odlazi u Dubrovnik gdje surađuje s Matkom Junčićem 1456. BOGORODICA S DJETETOM za Gospu od Škrpjela kraj Perasta 1459. stalno se nastanio u Dubrovniku i surađuje sa slikarom Vukcem Rajanovićem 1461. POLIPTIH za franjevačku crkvu u Slanom i drugi za bosanske franjevce 1465. POLIPTIH Bogorodica s djetetom za Sv. Mariju na Dančama: na centralnom polju je Bogorodica s djetetom u mandorli, a na krilima su Sv. Ante Padovanski, Sv. Vlaho, Sv. Nikola i Sv. Julijan 1469. OLTARNA PALA za Gospu od Rožata u Rijeci Dubrovačkoj 1473. OLTARNA PALA za Sv. Sebastijana u Dubrovniku 1477. do te godine sa suradnicima radi za crkvu Petra Velikog u Dubrovniku Posljednje desetljeće života surađuje sa Stjepanom Zornelićem i Božidarom Vlatkovićem Njegovo slikarsko umijeće nastavljaju sinovi Marin i Vicko Lovrin.

NIKOLA BOŽIDAREVIĆ
Sin slikara Božidara Vlatkovića. 1477. odlazi u Veneciju, Rim i Marche, a u Dubrovnik se vraća nakon 15 godina. 1494. POLIPTIH za obitelj Gradić u dubrovačkoj dominikanskoj crkvi 1495. OLTARNA PALA za franjevačku crkvu u Slanom OLTARNA PALA za dubrovačku katedralu 1500. TRIPTIH u kapeli obitelji Bunić, dubrovačka dominikanska crkva (radi zajedno s ocem): u srednjem polju je Bogorodica s djetetom, a sa strana sv. Pavao i sv. Vlaho (koji u ruci drži model Dubrovnika). TRIPTIH za dubrovačku katedralu TRIPTIH posvećen Sv. Nikoli SLIKA SV. JERONIMA za dvoranu Velikog vijeća u Kneževu dvoru OLTARNA PALA NAVJEŠTENJA

VICKO LOVRIN umro 1517. ili 1518.
Sin Lovre Dobričevića, školovao se u Italiji, a 1491. vraća se u domovinu gdje s bratom Marinom otvara slikarsku radionicu u kojoj se bave i drvorezom. Suradnju prekidaju 1506. 1509. POLIPTIH za franjevačku crkvu u Cavtatu Oltar ima 2 predele na kojima su likovi prikazani dopojasno. Na srednjem polju je arkanđeo Mihael koji ubija neman.

1504. 1508. 1510. 1513. za

dominikansku crkvu na Lopudu 1513. SACRA CONVERSAZIONE u kapitulu dominikanskog samostana u Dubrovniku

2

1517. dovršava triptih u crkvi Sv. Marije na Dančama (uoči smrti) NIKOLA BOŽIDAREVIĆ U RIMU: U njegovu djelu ima elemenata koji upućuju na poznavanje i utjecaj umbrijskog slikara Pinturicchija, Peruginova učenika. NAVJEŠTENJE - široki krajolik sa strmim stijenama, arhitektura izvedena po zakoninima linearne perspektive uronjena u pejzaž i umanjeni likovi. Pinturicchijev utjecaj vidljiv je i u ornamentici: pozlata koju oba majstora koriste u prikazu arhitekture i lik Boga Oca u zlatnoj auri, okružen anđeoskim krilatim glavicama.

škole i prihvaća italokretski stil, o čemu svjedoči: 1535. TRIPTIH za crkvu Sv. Stjepana, Rijeka Dubrovačka: koristi elemente zapadnog i bizantskog stila: Bogorodica je bizantskog tipa "kyriotisse", natpisi uz likove su grčki, a abit je katolički.

Slikari dalmatinske slikarske škole u Dubrovniku mogu se podijeliti u 3 skupine: 1. Pokušaj spajanja stare slikarske baštine s odjecima novih kretanja: PETAR BOGDANOVIĆ STJEPAN RADOVANOVIĆ PETAR RADONJIĆ 2. Vraćanje Bizantu (kasnobizantskom ikonoslikarstvu): FRANJO MATIJIN 3. Pokušaj oponašanja visoke renesanse: KRISTOFOR ANTUNOVIĆ NIKOLIN DALMATINSKO SLIKARSTVO 15. i 16. st.

PIETRO DI GIOVANNI iz Venecije
Iz Venecije dolazi u Dubrovnik gdje otvara slikarsku radionicu. Osim slikarske, spominje se i njegova kiparska djelatnost. SLIKA BOGORODICE u crkvi Sv. Andrije na Pilama 1523. POLIPTIH Bogorodica sa svecima, Sv. Marija od Špilica, Lopud 30-tih TRIPTIH Bogorodica sa svecima, danas u Župnom muzeju, Lopud 1555. oslikani kasetirani strop u Kneževu dvoru

Dalmatinsko slikarstvo od kraja 14. do sredine 16. st. naziva se "dalmatinskom slikarskom školom". Najviše podataka o slikarskom životu krajem 14. st. nalazi se u Zadru i Dubrovniku. U to je vrijeme jak utjecaj Venecije, a početkom 15. st. dio Dalmacije potpada pod vlast Mletačke republike. Kraj 15. i početak 16. st. vrijeme je turskih ratova.

MAJSTOR TKONSKOG RASPELA PIER ANTONIO PALMERINI
Pripada tradiciji urbinskog slikarstva, prije pojave Raffaella Santija. 1526. dolazi u Dubrovnik i ostaje do 1530. Sačuvana su njegova dva djela: USKRSNUĆE KRISTOVO slika POLIPTIH plemića Nikole Bunića Prva slikarska ličnost "dalmatinske slikarske škole" s kraja 14. i početka 15. st. Karakteristike: svijetli inkarnat, naglašeni obrisi likova, korištenje uglavnom crvene, žute, plave, zelene i ljubičaste boje. RASPELO u samostanskoj crkvi Sv. Kuzme i Damjana na Pašmanu BOGORODICA I IVAN KRSTITELJ , slika u franjevačkom samostanu na Pašmanu TRIPTIH "Varoške Gospe" iz Sv. Šimuna u Zadru BOGORODICA S DJETETOM iz Sv. Križa u Šibeniku LIK Sv. Ivana Krstitelja iz pravoslavnog manastira na Krki

FRANJO MATIJIN
1504 - 1505. s ocem boravi u južnoj Italiji, kasnije se spominje u radionici Vicka Lovrina. 1520. TRIPTIH za crkvu Sv. Vita, u selu Koritima, na Mljetu. Vrlo brzo napušta tradiciju dubrovačke slikarske

MENEGELO IVANOV DE CANALI 3

Venecijanski slikar, u se Zadru javlja 1385. g, umire 1431. On je najozbiljniji kandidat za "slikara Tkonskog raspela" (uz Nikolu Ciprijanova i Stjepana Martinova) iz nekoliko razloga: venecijansko porijeklo, dugogodišnja djelatnost u Zadru i kronologija. OPUS "SLIKARA TKONSKOG RASPELA" 1. poliptih iz Šibenskog muzeja, porijeklom iz crkve šibenskih dominikanaca, sastojao se iz 5 polja, nestao za vrijeme II. svjetskog rata. 2. fragment poliptiha s likom sv. Ivana Krstitelja, u samostanu Sv. Aranđela na Krki 3. Bogorodica s Djetetom, anđelima i donatorima, u privatnoj zbirci u Firenci. 4. dijelovi poliptiha koji je imao 6 polja (središnji: Krunidba Bogorodice), Pinakoteka u Fermu 5. poliptih u National Gallery u Londonu, najbolje sačuvano djelo. 6. Bogorodica s Djetetom iz crkve Sv. Križa, Šibenik; ona sjedi na sferi boje ciklame, ali se od londonske razlikuje po zlatnom jastuku. 7. Bogorodica s Djetetom, Muzej u Kopru, također sjedi na polukružnoj sferi. 8. Varoška Gospa, triptih, Sv. Šimun u Zadru; ostatak nekad veće cjeline, originalni je poliptih prvobitno bio u crkvi Sv. Mateja, u zadarskom predgrađu Varoš. 9. Bogorodica s Djetetom i Ivanom Krstiteljem, samostan Sv. Duje u Kraju na Pašmanu. 10. TKONSKO RASPELO - slikano raspelo u samostanskoj crkvi Sv. Kuzme i Damjana na Ćokovcu kod Tkona: - jedino njegovo djelo sačuvano in situ - jednostavno i bez ukrašena okvira - crvena pozadina, plavi okvir - nad križem je bijela tabla s crnim natpisom INRI u gotičkoj majuskuli - Krist je prikazan mrtav - svjetla kosa se gotovo poklapa s bojom inkarnata - bijela perizoma stilizirana je na gotički način - na proširenjima krakova križa naslikana su poprsja Marije (u haljini boje ciklame), Ivana i arkanđela. Na tim likovima ostvarena su 4 psihološka portreta, izbjegnuta je česta gotička prenaglašenost i dramatika, pa likovi djeluju prirodnije. UMJETNIČKI PROFIL Izvorište Menegelove umjetnosti je venecijanski slikarski krug 2/2 14. st. koji se formirao na djelima Paola Veneziana. Ključnu ulogu u njegovu

formiranju imali su Lorenzo Veneziano i Giovanni da Bologna. Veza s Lorenzom vidljiva je u ublažavanju gotičke ekspresivnosti, nježnim bojama i ublažavanju psihološkog izraza, a veza s Giovannijem iskazuje se u kompozicijskim i ikonografskim obrascima. Menegelova najuočljivija odlika su boje: svjetli, pastelni tonovi (ciklama, modra, svjetlozelena, maslinastozelena) i svjetli inkarnat. Također je vidljiva vješta psihološka karakterizacija likova. On je doista bio prva slikarska ličnost "dalmatinske slikarske škole".

DUJAM VUŠKOVIĆ IZ SPLITA
1429. spominje se prvi put, kada slika freske na svodu kapele Sv. Dujma u Splitskoj katedrali (koju je sagradio Bonino da Milano). Radi u Splitu, Zadru, Šibeniku i Dubrovniku. Oslikava poliptih lombardijskog kipara u zadarskoj crkvi Sv. Franje. Zajedno sa:
IVANOM PETROVIM ANTUNOM RESTINOVIĆEM IVANOM PAVLOVIM

radi na freskama i poliptisima. Svi radovi ovih autora imaju neke zajedničke crte, uz očit utjecaj mletačkog kasnogotičkog slikarstva: 1. 2. 3. 4. sklonost dekorativnosti oblikovanje prijestolja povremeno pojavljivanje crvene pozadine kasnogotičko nabiranje tkanina

IVAN JOANINUS UGRINOVIĆ Djelovao od 1430 - 1460., te naslikao: 1. POLIPTIH u crkvici Sv. Antuna na otoku Koločepu 2. MINIJATURA s likom sv. Vlaha na Dubrovačkom statutu 3. SLIKE u dvorani Malog vijeća u Kneževu dvoru

JURJE ĆULINOVIĆ "SCHIAVONE" CARLO i VITTORE CRIVELLI
(mletački slikari) Za vrijeme Dobričevića bili su značajni u Dalmaciji, a svo troje je bilo formirano u padovanskoj slikarskoj sredini. PETAR JORDANIĆ Zadarski slikar, krajem 15. st. izradio je: 1. POLIPTIH u crkvi Sv. Marije (uništen u II. svj.

4

ratu) 2. BOGORODICA S DJETETOM slika u župnoj crkvi u Tkonu 3. BOGORODICA S DJETETOM, u privatnom vlasništvu u Beču (na ovoj slici pred Bogorodicu stavlja karanfil i knjigu, a iza nje krajolik). S Petrom Jordanićem završilo je poglavlje domaće slikarske škole u Dalmaciji pod vlašću Venecije, i ono se počelo se naglo gasiti. Još će neko vrijeme samostalno slikarski stvarati samo slobodni Dubrovnik. ISTARSKE FRESKE

sveci, a na bočnim zidovima su ciklusi iz života Krista i Bogorodice. SV. MARIJA NA ŠKRILINAM Beram, 1474. 1 brod s kvadratnom apsidom; zapadni zid: Vincent iz Kastva: "Ples mrtvaca": (brojni likovi, predstavnici duhovne i svjetovne vlasti i puk) "Kolo sreće", "Adam i Eva" sjeverni zid: "Poklonstvo kraljeva" (8 m.) "Ulazak u Jeruzalem", "Maslinska gora" - drugi majstor. CRKVA SV. TROJSTVA Hrastovlje, 1490. Ivan iz Kastva radio je freske. Razlike od Vincenta: punija lica, kolorit, izrazitija plastičnost. JURAJ DALMATINAC umro: 1473 .
.

.

U 15. st. dolazi do intenzivnih veza s Venecijom, preko putujućih slikara. Od 1400. g. koristi se nova vedra skala boja, svijetli inkarnat, smanjen je plasticitet, naglašena je dekorativnost. SV. VID (Pazin, 1461.) Majstor Albert. SV. JELENA (Oprtalj, 1400.) Majstor Clerigin, nježan kolorit, svijetli inkarnat. SV. KATARINA (Lindar, 1409.) "Živi križ" nepoznatog autora, gornja ruka otključava vrata nebeskog Jeruzalema, donja razbija vrata Limba, a desna euka blagosilja; - groteskni spletovi ljudskih i životinjskih simbola. ZBORNA CRKVA SV. NIKOLE (Pazin, 1460.) Najveći umjetnički domet ostvaruju kontinentalne struje oko 1460. u freskama ove crkve. U njoj je novi kasnogotički prezbiterij nadsvođen zvjezdastim svodom, što je tada bila novost, ali postaje tipom koji je trajao cijelo stoljeće. Na svodu svetišta, u središnjem rombu prikazan je Sv. Mihovil - dramatična vizija borbe dobra i zla. SV. TROJSTVO (Žminj, 1471.) Posljednja večera - centralna perspektiva. 40 godina nakon ciklusa u Pazinu i Žminju počinje najplodnije razdoblje istarskog slikarstva.
MJESTA: Beram, Oprtalj, Dvigrad, Hrastovlje, AUTORI: UZORI:

Rođen je u Zadru, a umire u Šibeniku. Započinje stvarati u doba kićene gotike, a afirmirao se u periodu rane renesanse. Pretpostavlja se da je školovan u Veneciji, u radionici braće Bon, s kojima je surađivao na gradnji Porte della Carta - između s. Marka i Duždeve palače. 1441 - 1473. uz kraće prekide boravi u Dalmaciji, nastavlja izgradnju šibenske katedrale. KRSTIONICA ŠIBENSKE KATEDRALE Vjerojatno Dalmatinčevo najznačajnije djelo i prvo djelo gotičko-renesansnog stila u Dalmaciji, čiji je on utemeljitelj. oko - 1444. GROBNICA BL. ARNIRA u predromaničkoj crkvi Sv. Eufemije, Split CIBORIJ I GROBNICA SV. STAŠA, splitska katedrala: iznad grobnice je baldahin ispod kojeg se nalazi ležeći lik Sv. Staša. Na prednjoj strani sarkofaga, u visokom reljefu prikazana su 4 crkvena oca, a na sredini je prikaz Bičevanja Krista. 1449 - 1451. radi na Cresu, Pagu, Zadru i u Splitu. PALAČA PAPALIĆA , Split bogato ukrašava portal, lođu, dvorište i prostranu dvoranu s velikom biforom, kvadriforom i rezbarenim drvenim stropom. Primjenjujući kasnogotičke ukrase, radi i na manjoj palači obitelji Papalić. 1464. dolazi u Dubrovnik kao fortifikator na gradskim utvrdama. S Michelozzom, nakon eksplozije u Kneževu dvoru, radi planove za obnovu, ali su odbijeni.

Lovran poznati su samo Vincent i Ivan iz Kastva srednjoeuropska kasna gotika

SV. MARIJA Oprtalj, 1471.

5

MINČETA - kuli daje konačan oblik, povisio ju je i na konzole postavio krunište. SV. VLAHO, kip zaštitnika Dubrovnika. ANCONA: 1. LOGGIA DEI MERCANTI Suradnik: Andrija Aleši. Pročelje dijeli na 4 vertikale i 2 horizontale, prizemlje otvara s 3 šiljate arkade, a prvi kat s 3 bifore. U središte pročelja smješta konjaničku figuru - simbol Ancone. 2. PORTAL S. FRANCESCO DELLE SCALE Suradnik: Ivan Pribislavić. Na portalu radi istovremeno kad i na Loggiji dei Mercanti. 3. PROČELJE S. AUGUSTINA Pročelje nije završio. Sva 3 rada su značajni primjeri prelaska iz kićene gotike u ranu renesansu. VENECIJA: PORTA DELLA CARTA projekt, izvođači su bila braća Le Bon.

6

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->