SLIKARSTVO - DUBROVNIK

lista (Luka - vol, Ivan - orao, Marko - lav, Matija - aneo), a tipino za Blaa je nabiranje tkanine oko bedara. 1427. BOGORODICA S DJETETOM, crkva Sv. ora na Boninovu, Dubrovnik: izbuljene oi, dugi iljati prsti, naglaen nos, izboene jagodice. 1428. MINIJATURE (Bog Otac i Krist), matine knjige brae Sv. Duha, Trogir 1433. BOGORODICA S DJETETOM, poliptih iz opatske zbirke, Korula: bogato prijestolje, svijetla put, a u ostalim poljima se nalaze sv. Nikola, sv. Petar, sv. Mihovilmi i sv. Ivan Krstitelj. 1434. GOSPA U RUINJAKU, sakristija Trogirske katedrale BOGORODICA S DJETETOM u Katel tafiliu POLIPTIH, crkva Sv. Jakova, iovo (potpis majstora na srednjem polju) POLIPTIH, crkva Sv. Dominika, Trogir 1435. POLIPTIH u kapeli Sv. Jere, Trogirska katedrala 1438 - 1439. POLIPTIH crkva Svih Svetih Korula najvjerojatnije nastao u Trogiru; u srednjem donjem polju je prizor Oplakivanja: Krista okruuju Bogorodica i sv. Ivan; na donjim poljima su sv. Lucija, sv. Dominik, sv. Katarina i sv. Petar Muenik; na gornjem dijelu je triptih Bogorodice s Djetetom. 1447. GOSPA OD KATELA , Zadarska katedrala (posljednje djelo): na pozadini crvene boje prikazana je Bogorodica s Djetetom, odjevena u tamnoplavi plat sa utim obrubom; na slici je napisana godina 1447.

Do kraja 16. st. slikarstvo u Dubrovniku obuhvaa teme usko vezane za srednji vijek: Bogorodica s djetetom, krtenje Kristovo, raspee, oplakivanje i likovi svetaca. Rijetki su primjeri zidnog slikarstva koji nemaju religijsku temu. Sredinom 16. st. kao najkarakteristinija renesansna tema javlja se portret. O tome svjedoe arhivski podaci i votivne slike, na kojima se uz likove svetaca nalaze likovi donatora. Dubrovaki slikari 15. i 16. st. donatora prikazuju na tradicionalni srednjovjekovni nain: donator je umanjen i klei do stopala sveca (hijeratska perspektiva).

ANTONIO DI JACOPO (iz Lucce)

1422. pozvan u Dubrovnik kako bi oslikao preostale gole zidove stolne crkve Sv. Marije s prizorima iz Starog i Novog Zavjeta. Prizore iz Starog Zavjeta naslikao je ispod svodova i lukova, a iz Novog Zavjeta na zidovima ispod vijenaca pod prozorima. Zbog dueg rada u Dubrovniku nazvan je "Pictor ecclesiae sancte Marie de Ragusio".

BLA JURJEV TROGIRANIN umro

1450. kolovao se u slikarskim radionicama kod nas i u Veneciji. Djeluje u dalmatinskim gradovima od Zadra do Dubrovnika. Radio je u duhu internacionalne kasne gotike. U njegovim slikama, komponiranim poput bizantskih ikona, elementi gotike se javljaju u: 1. mekom tretmanu puti (svijetla kod mladih likova, tamna kod starih) 2. nemiru linija i kontura 3. raskonim prijestoljima 4. dekorativnim elementima aureola 5. ukraenim jastuiima 1412. 1421 - 1427. 1428 - 1431. 1431 - 1434. 1434 - 1450. dolazi u Split ivi i radi u Dubrovniku ivi i radi u Trogiru ivi i radi na Koruli vraa se u Trogir i tu umire

IVAN UGRINOVI Dubovnik, umro 1461.

Najplodniji slikar u Dubrovniku 15. i 16. st., poznavao je venecijansko slikarstvo 14. i ranog 15. st. Uz poliptihe bavio se i zidnim slikarstvom 1430. oslikava dvorane u Kneevu dvoru, najprije sam, a potom u suradnji s Lorenzom iz Firence. 1434. POLIPTIH BOGORODICE SA SVECIMA crkva Sv. Ante opata, Koloep

1412. RASPELO, crkva sv. Frane, Split ukraava svod zvijezdama i cvijeem 1419. ZASTAVA ugarsko-hrvatskog kralja Sigismunda 1421. RASPELO, crkva Sv. Nikole, Ston mrtvo Kristovo tijelo na vrhovima krakova (trilobat) okrueno je s 4 simbola evane-

LORENZO MIHAJLOV IZ FIRENZE

1433. FRESKE u dvorani Maloga vijea.

MATKO JUNI Slikarstvo ui u oevoj radionici, a vjerojatno i u Veneciji. 1441 - 1446. ivi i radi u Kotoru 1446. vraa se u Dubrovnik 1448. POLIPTIH za dominikansku crkvu (napravio samo oltarnu arhitekturu), radi s Lovrom Dobrieviem, 1452. POLIPTIH za crkvu Sv. Marije od unja jedino sauvano djelo.

1510. FRESKE u Bogorodiinoj crkvi pravoslavnog manastira Tvrdoa kod Trebinja ("more greco").

MIHAJLO HAMZI
Slikarstvo ui u Dubrovniku i Mantovi kod Andreje Mantegne. U Dubrovnik se vraa 1508. Surauje s Pietrom di Giovannijem. 1508. KRTENJE KRISTOVO Kneev dvor, Dubrovnik Njegova je najstarija slika koja se danas nalazi u Kneevu dvoru. Na toj polukrunoj slici prikazan je Krist sklopljenih ruku kako stoji u vodi Jordana, Ivan Krstitelj koji iz zlatne posude lijeva vodu i aneo koji u rukama dri platno kojim e obrisati Kristovo tijelo. Na slici je bitan i krajolik, koji pokazuje poznavanje zrane perspektive. Mantegnin utjecaj: obrada hridinastog krajolika, oblici flore i tonalno rjeenje slike. 1512. TRIPTIH u dominikanskoj crkvi u Dubrovniku.

LOVRO DOBRIEVI 1420 - 1478.

Roen je u Kotoru, a 1444. spominje se u Veneciji kao slikar, zajedno s Micheleom Gianbonom. Tada Dobrievi talijanizira svoje prezime u Bon. Iz Venecije se vraa u Kotor. 1448. odlazi u Dubrovnik gdje surauje s Matkom Juniem 1456. BOGORODICA S DJETETOM za Gospu od krpjela kraj Perasta 1459. stalno se nastanio u Dubrovniku i surauje sa slikarom Vukcem Rajanoviem 1461. POLIPTIH za franjevaku crkvu u Slanom i drugi za bosanske franjevce 1465. POLIPTIH Bogorodica s djetetom za Sv. Mariju na Danama: na centralnom polju je Bogorodica s djetetom u mandorli, a na krilima su Sv. Ante Padovanski, Sv. Vlaho, Sv. Nikola i Sv. Julijan 1469. OLTARNA PALA za Gospu od Roata u Rijeci Dubrovakoj 1473. OLTARNA PALA za Sv. Sebastijana u Dubrovniku 1477. do te godine sa suradnicima radi za crkvu Petra Velikog u Dubrovniku Posljednje desetljee ivota surauje sa Stjepanom Zorneliem i Boidarom Vlatkoviem Njegovo slikarsko umijee nastavljaju sinovi Marin i Vicko Lovrin.

NIKOLA BOIDAREVI
Sin slikara Boidara Vlatkovia. 1477. odlazi u Veneciju, Rim i Marche, a u Dubrovnik se vraa nakon 15 godina. 1494. POLIPTIH za obitelj Gradi u dubrovakoj dominikanskoj crkvi 1495. OLTARNA PALA za franjevaku crkvu u Slanom OLTARNA PALA za dubrovaku katedralu 1500. TRIPTIH u kapeli obitelji Buni, dubrovaka dominikanska crkva (radi zajedno s ocem): u srednjem polju je Bogorodica s djetetom, a sa strana sv. Pavao i sv. Vlaho (koji u ruci dri model Dubrovnika). TRIPTIH za dubrovaku katedralu TRIPTIH posveen Sv. Nikoli SLIKA SV. JERONIMA za dvoranu Velikog vijea u Kneevu dvoru OLTARNA PALA NAVJETENJA

VICKO LOVRIN umro 1517. ili 1518.

Sin Lovre Dobrievia, kolovao se u Italiji, a 1491. vraa se u domovinu gdje s bratom Marinom otvara slikarsku radionicu u kojoj se bave i drvorezom. Suradnju prekidaju 1506. 1509. POLIPTIH za franjevaku crkvu u Cavtatu Oltar ima 2 predele na kojima su likovi prikazani dopojasno. Na srednjem polju je arkaneo Mihael koji ubija neman.

1504. 1508. 1510. 1513. za

dominikansku crkvu na Lopudu 1513. SACRA CONVERSAZIONE u kapitulu dominikanskog samostana u Dubrovniku

1517. dovrava triptih u crkvi Sv. Marije na Danama (uoi smrti) NIKOLA BOIDAREVI U RIMU: U njegovu djelu ima elemenata koji upuuju na poznavanje i utjecaj umbrijskog slikara Pinturicchija, Peruginova uenika. NAVJETENJE - iroki krajolik sa strmim stijenama, arhitektura izvedena po zakoninima linearne perspektive uronjena u pejza i umanjeni likovi. Pinturicchijev utjecaj vidljiv je i u ornamentici: pozlata koju oba majstora koriste u prikazu arhitekture i lik Boga Oca u zlatnoj auri, okruen aneoskim krilatim glavicama.

kole i prihvaa italokretski stil, o emu svjedoi: 1535. TRIPTIH za crkvu Sv. Stjepana, Rijeka Dubrovaka: koristi elemente zapadnog i bizantskog stila: Bogorodica je bizantskog tipa "kyriotisse", natpisi uz likove su grki, a abit je katoliki.

Slikari dalmatinske slikarske kole u Dubrovniku mogu se podijeliti u 3 skupine: 1. Pokuaj spajanja stare slikarske batine s odjecima novih kretanja: PETAR BOGDANOVI STJEPAN RADOVANOVI PETAR RADONJI 2. Vraanje Bizantu (kasnobizantskom ikonoslikarstvu): FRANJO MATIJIN 3. Pokuaj oponaanja visoke renesanse: KRISTOFOR ANTUNOVI NIKOLIN DALMATINSKO SLIKARSTVO 15. i 16. st.

PIETRO DI GIOVANNI iz Venecije

Iz Venecije dolazi u Dubrovnik gdje otvara slikarsku radionicu. Osim slikarske, spominje se i njegova kiparska djelatnost. SLIKA BOGORODICE u crkvi Sv. Andrije na Pilama 1523. POLIPTIH Bogorodica sa svecima, Sv. Marija od pilica, Lopud 30-tih TRIPTIH Bogorodica sa svecima, danas u upnom muzeju, Lopud 1555. oslikani kasetirani strop u Kneevu dvoru

Dalmatinsko slikarstvo od kraja 14. do sredine 16. st. naziva se "dalmatinskom slikarskom kolom". Najvie podataka o slikarskom ivotu krajem 14. st. nalazi se u Zadru i Dubrovniku. U to je vrijeme jak utjecaj Venecije, a poetkom 15. st. dio Dalmacije potpada pod vlast Mletake republike. Kraj 15. i poetak 16. st. vrijeme je turskih ratova.

MAJSTOR TKONSKOG RASPELA PIER ANTONIO PALMERINI

Pripada tradiciji urbinskog slikarstva, prije pojave Raffaella Santija. 1526. dolazi u Dubrovnik i ostaje do 1530. Sauvana su njegova dva djela: USKRSNUE KRISTOVO slika POLIPTIH plemia Nikole Bunia Prva slikarska linost "dalmatinske slikarske kole" s kraja 14. i poetka 15. st. Karakteristike: svijetli inkarnat, naglaeni obrisi likova, koritenje uglavnom crvene, ute, plave, zelene i ljubiaste boje. RASPELO u samostanskoj crkvi Sv. Kuzme i Damjana na Pamanu BOGORODICA I IVAN KRSTITELJ , slika u franjevakom samostanu na Pamanu TRIPTIH "Varoke Gospe" iz Sv. imuna u Zadru BOGORODICA S DJETETOM iz Sv. Kria u ibeniku LIK Sv. Ivana Krstitelja iz pravoslavnog manastira na Krki

FRANJO MATIJIN
1504 - 1505. s ocem boravi u junoj Italiji, kasnije se spominje u radionici Vicka Lovrina. 1520. TRIPTIH za crkvu Sv. Vita, u selu Koritima, na Mljetu. Vrlo brzo naputa tradiciju dubrovake slikarske

MENEGELO IVANOV DE CANALI 3

Venecijanski slikar, u se Zadru javlja 1385. g, umire 1431. On je najozbiljniji kandidat za "slikara Tkonskog raspela" (uz Nikolu Ciprijanova i Stjepana Martinova) iz nekoliko razloga: venecijansko porijeklo, dugogodinja djelatnost u Zadru i kronologija. OPUS "SLIKARA TKONSKOG RASPELA" 1. poliptih iz ibenskog muzeja, porijeklom iz crkve ibenskih dominikanaca, sastojao se iz 5 polja, nestao za vrijeme II. svjetskog rata. 2. fragment poliptiha s likom sv. Ivana Krstitelja, u samostanu Sv. Aranela na Krki 3. Bogorodica s Djetetom, anelima i donatorima, u privatnoj zbirci u Firenci. 4. dijelovi poliptiha koji je imao 6 polja (sredinji: Krunidba Bogorodice), Pinakoteka u Fermu 5. poliptih u National Gallery u Londonu, najbolje sauvano djelo. 6. Bogorodica s Djetetom iz crkve Sv. Kria, ibenik; ona sjedi na sferi boje ciklame, ali se od londonske razlikuje po zlatnom jastuku. 7. Bogorodica s Djetetom, Muzej u Kopru, takoer sjedi na polukrunoj sferi. 8. Varoka Gospa, triptih, Sv. imun u Zadru; ostatak nekad vee cjeline, originalni je poliptih prvobitno bio u crkvi Sv. Mateja, u zadarskom predgrau Varo. 9. Bogorodica s Djetetom i Ivanom Krstiteljem, samostan Sv. Duje u Kraju na Pamanu. 10. TKONSKO RASPELO - slikano raspelo u samostanskoj crkvi Sv. Kuzme i Damjana na okovcu kod Tkona: - jedino njegovo djelo sauvano in situ - jednostavno i bez ukraena okvira - crvena pozadina, plavi okvir - nad kriem je bijela tabla s crnim natpisom INRI u gotikoj majuskuli - Krist je prikazan mrtav - svjetla kosa se gotovo poklapa s bojom inkarnata - bijela perizoma stilizirana je na gotiki nain - na proirenjima krakova kria naslikana su poprsja Marije (u haljini boje ciklame), Ivana i arkanela. Na tim likovima ostvarena su 4 psiholoka portreta, izbjegnuta je esta gotika prenaglaenost i dramatika, pa likovi djeluju prirodnije. UMJETNIKI PROFIL Izvorite Menegelove umjetnosti je venecijanski slikarski krug 2/2 14. st. koji se formirao na djelima Paola Veneziana. Kljunu ulogu u njegovu

formiranju imali su Lorenzo Veneziano i Giovanni da Bologna. Veza s Lorenzom vidljiva je u ublaavanju gotike ekspresivnosti, njenim bojama i ublaavanju psiholokog izraza, a veza s Giovannijem iskazuje se u kompozicijskim i ikonografskim obrascima. Menegelova najuoljivija odlika su boje: svjetli, pastelni tonovi (ciklama, modra, svjetlozelena, maslinastozelena) i svjetli inkarnat. Takoer je vidljiva vjeta psiholoka karakterizacija likova. On je doista bio prva slikarska linost "dalmatinske slikarske kole".

DUJAM VUKOVI IZ SPLITA

1429. spominje se prvi put, kada slika freske na svodu kapele Sv. Dujma u Splitskoj katedrali (koju je sagradio Bonino da Milano). Radi u Splitu, Zadru, ibeniku i Dubrovniku. Oslikava poliptih lombardijskog kipara u zadarskoj crkvi Sv. Franje. Zajedno sa:
IVANOM PETROVIM ANTUNOM RESTINOVIEM IVANOM PAVLOVIM

radi na freskama i poliptisima. Svi radovi ovih autora imaju neke zajednike crte, uz oit utjecaj mletakog kasnogotikog slikarstva: 1. 2. 3. 4. sklonost dekorativnosti oblikovanje prijestolja povremeno pojavljivanje crvene pozadine kasnogotiko nabiranje tkanina

IVAN JOANINUS UGRINOVI Djelovao od 1430 - 1460., te naslikao: 1. POLIPTIH u crkvici Sv. Antuna na otoku Koloepu 2. MINIJATURA s likom sv. Vlaha na Dubrovakom statutu 3. SLIKE u dvorani Malog vijea u Kneevu dvoru

JURJE ULINOVI "SCHIAVONE" CARLO i VITTORE CRIVELLI

(mletaki slikari) Za vrijeme Dobrievia bili su znaajni u Dalmaciji, a svo troje je bilo formirano u padovanskoj slikarskoj sredini. PETAR JORDANI Zadarski slikar, krajem 15. st. izradio je: 1. POLIPTIH u crkvi Sv. Marije (uniten u II. svj.

ratu) 2. BOGORODICA S DJETETOM slika u upnoj crkvi u Tkonu 3. BOGORODICA S DJETETOM, u privatnom vlasnitvu u Beu (na ovoj slici pred Bogorodicu stavlja karanfil i knjigu, a iza nje krajolik). S Petrom Jordaniem zavrilo je poglavlje domae slikarske kole u Dalmaciji pod vlau Venecije, i ono se poelo se naglo gasiti. Jo e neko vrijeme samostalno slikarski stvarati samo slobodni Dubrovnik. ISTARSKE FRESKE

sveci, a na bonim zidovima su ciklusi iz ivota Krista i Bogorodice. SV. MARIJA NA KRILINAM Beram, 1474. 1 brod s kvadratnom apsidom; zapadni zid: Vincent iz Kastva: "Ples mrtvaca": (brojni likovi, predstavnici duhovne i svjetovne vlasti i puk) "Kolo sree", "Adam i Eva" sjeverni zid: "Poklonstvo kraljeva" (8 m.) "Ulazak u Jeruzalem", "Maslinska gora" - drugi majstor. CRKVA SV. TROJSTVA Hrastovlje, 1490. Ivan iz Kastva radio je freske. Razlike od Vincenta: punija lica, kolorit, izrazitija plastinost. JURAJ DALMATINAC umro: 1473 .
.

U 15. st. dolazi do intenzivnih veza s Venecijom, preko putujuih slikara. Od 1400. g. koristi se nova vedra skala boja, svijetli inkarnat, smanjen je plasticitet, naglaena je dekorativnost. SV. VID (Pazin, 1461.) Majstor Albert. SV. JELENA (Oprtalj, 1400.) Majstor Clerigin, njean kolorit, svijetli inkarnat. SV. KATARINA (Lindar, 1409.) "ivi kri" nepoznatog autora, gornja ruka otkljuava vrata nebeskog Jeruzalema, donja razbija vrata Limba, a desna euka blagosilja; - groteskni spletovi ljudskih i ivotinjskih simbola. ZBORNA CRKVA SV. NIKOLE (Pazin, 1460.) Najvei umjetniki domet ostvaruju kontinentalne struje oko 1460. u freskama ove crkve. U njoj je novi kasnogotiki prezbiterij nadsvoen zvjezdastim svodom, to je tada bila novost, ali postaje tipom koji je trajao cijelo stoljee. Na svodu svetita, u sredinjem rombu prikazan je Sv. Mihovil - dramatina vizija borbe dobra i zla. SV. TROJSTVO (minj, 1471.) Posljednja veera - centralna perspektiva. 40 godina nakon ciklusa u Pazinu i minju poinje najplodnije razdoblje istarskog slikarstva.
MJESTA: Beram, Oprtalj, Dvigrad, Hrastovlje, AUTORI: UZORI:

Roen je u Zadru, a umire u ibeniku. Zapoinje stvarati u doba kiene gotike, a afirmirao se u periodu rane renesanse. Pretpostavlja se da je kolovan u Veneciji, u radionici brae Bon, s kojima je suraivao na gradnji Porte della Carta - izmeu s. Marka i Dudeve palae. 1441 - 1473. uz krae prekide boravi u Dalmaciji, nastavlja izgradnju ibenske katedrale. KRSTIONICA IBENSKE KATEDRALE Vjerojatno Dalmatinevo najznaajnije djelo i prvo djelo gotiko-renesansnog stila u Dalmaciji, iji je on utemeljitelj. oko - 1444. GROBNICA BL. ARNIRA u predromanikoj crkvi Sv. Eufemije, Split CIBORIJ I GROBNICA SV. STAA, splitska katedrala: iznad grobnice je baldahin ispod kojeg se nalazi leei lik Sv. Staa. Na prednjoj strani sarkofaga, u visokom reljefu prikazana su 4 crkvena oca, a na sredini je prikaz Bievanja Krista. 1449 - 1451. radi na Cresu, Pagu, Zadru i u Splitu. PALAA PAPALIA , Split bogato ukraava portal, lou, dvorite i prostranu dvoranu s velikom biforom, kvadriforom i rezbarenim drvenim stropom. Primjenjujui kasnogotike ukrase, radi i na manjoj palai obitelji Papali. 1464. dolazi u Dubrovnik kao fortifikator na gradskim utvrdama. S Michelozzom, nakon eksplozije u Kneevu dvoru, radi planove za obnovu, ali su odbijeni.

Lovran poznati su samo Vincent i Ivan iz Kastva srednjoeuropska kasna gotika

SV. MARIJA Oprtalj, 1471.

MINETA - kuli daje konaan oblik, povisio ju je i na konzole postavio krunite. SV. VLAHO, kip zatitnika Dubrovnika. ANCONA: 1. LOGGIA DEI MERCANTI Suradnik: Andrija Alei. Proelje dijeli na 4 vertikale i 2 horizontale, prizemlje otvara s 3 iljate arkade, a prvi kat s 3 bifore. U sredite proelja smjeta konjaniku figuru - simbol Ancone. 2. PORTAL S. FRANCESCO DELLE SCALE Suradnik: Ivan Pribislavi. Na portalu radi istovremeno kad i na Loggiji dei Mercanti. 3. PROELJE S. AUGUSTINA Proelje nije zavrio. Sva 3 rada su znaajni primjeri prelaska iz kiene gotike u ranu renesansu. VENECIJA: PORTA DELLA CARTA projekt, izvoai su bila braa Le Bon.