UPRAVNO

PITANJA IZ UPRAVNOG PRAVA 1. Pojam upravnog postupka? Upravni postupak je skup pravnih pravila kojima je reguliran način djelovanja tijela državne uprave i drugih državnih tijela i pravnih osoba s javnim ovlastima kada ta tijela primjenom materijalno pravnih propisa na konkretan društveni odnos, donose svoje upravne akte kojima rješavaju o pravima, obvezama ili pravnim interesima određenih subjekata. 2. Načelo zakonitosti? Prema ZUP-u tijela državne uprave, ustanove i druge pravne osobe, koje postupaju u upravnim stvarima, rješavaju na temelju zakona, drugih propisa državnih tijela i na temelju općih akata ustanova i drugih pravnih osoba koje one donose na temelju javnih ovlasti. Načelo zakonitosti dolazi do punog izražaja i u slučajevima kad je tijelo ovlašteno zakonom ili na zakonu zasnovanom propisu da rješava prema slobodnoj ocjeni. U takvom slučaju rješenje mora biti doneseno u granicama ovlaštenja i u skladu sa ciljem u kojem je ovlaštenje dano. 3. Načelo zaštite prava građana i zaštite javnog interesa? Tijela koja postupaju po ZUP-u dužna su pri vođenju postupka i rješavanju omogućiti strankama da što lakše zaštite i ostvare svoja prava, vodeći pri tome računa da ostvarivanje njihovih prava ne bude na štetu prava drugih osoba ni u suprotnosti sa zakonskim utvrđenim javnim interesom. Za zaštitu legitimnih prava fizičkih i pravnih osoba posebno je važna odredba ZUP-a prema kojoj službena osoba, kad s obzirom na postojeće činjenično stanje sazna ili ocjeni da određena fizička ili pravna osoba imaju osnovu za ostvarenje nekog prava, treba da ih upozori na to. Ako se na temelju zakona strankama nalažu kakve obveze, prema njima će primjenjivati one mjere predviđene propisima koje su za njih povoljnije, ako se takvim mjerama postiže svrha zakona (čl. 5). 4. Načelo efikasnosti? Načelo efikasnosti sadržano je u članku 6 ZUP-a, gdje se propisuje dužnost tijela državne uprave, drugih državnih tijela i pravnih osoba koje imaju javne ovlasti, da kad rješavaju u upravnim stvarima, osiguraju efikasno ostvarivanje prava i interesa građana, trgovačkih društava, ustanova i drugih pravnih osoba. 5. Načelo materijalne istine? Načelo materijalne istine određuje da se u postupku mora utvrditi pravo stanje stvari, i u tom cilju moraju se utvrditi sve činjenice koje su od važnosti za donošenje zakonitoga i pravilnog rješenja. 6. Načelo saslušanja stranke? Načelo saslušanja stranke određuje da se stranci mora pružiti mogućnost da se izjasni o činjenicama i okolnostima koje su od važnosti za donošenje rješenja, uz iznimku da se rješenje može donijeti i bez prethodnog izjašnjenja stranke samo u slučajevima kada je to zakonom dopušteno.

UPRAVNO

2

7. Načelo slobodne ocjene dokaza? Prema načelu slobodne ocjene dokaza koje će činjenice uzeti kao dokazane odlučuje ovlaštena službena osoba po svojem uvjerenju, na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno, te na temelju rezultata cjelokupnog postupka. 8. Načelo samostalnosti u rješavanju? Prema načelu samostalnosti u rješavanju tijelo vodi upravni postupak i donosi rješenje samostalno, u okviru ovlaštenja danih zakonom drugim propisima ili općim aktima. Ovlaštena službena osoba tijela nadležnoga za vođenje postupka samostalno utvrđuje činjenice i okolnosti, i na podlozi utvrđenih činjenica i okolnosti primjenjuje propise odnosno opće akte na konkretni slučaj. 9. Načelo prava na žalbu? Može li se isključiti pravo na žalbu i pod kojim uvjetom? Protiv rješenja donesenog u prvom stupnju stranka ima pravo žalbe. Samo se zakonom može propisati da u pojedinim upravnim stvarima žalba nije dopuštena, i to ako je na drugi način osigurana zaštita prava i zakonitosti. Stranka može uložiti žalbu i kad prvostupanjsko tijelo nije u određenom roku donijelo rješenje o njenom zahtjevu, pod uvjetima propisanim zakonom (u slučaju šutnje administracije jer se presumira da je tijelo odbilo zahtjev stranke. Može li se žalba izjaviti ako nema upravnog tijela drugog stupnja? Ako nema tijela uprave drugog stupnja, žalba protiv prostupanjskog rješenja može se izjaviti samo kad je to zakonom predviđeno. Tim zakonom će se odrediti i tijelo koje će rješavati o žalbi. Može li se žalba izjaviti protiv rješenja donesenog u drugom stupnju? Protiv rješenja donesenog u drugom stupnju žalba nije dopuštena. 10. Načelo ekonomičnosti? Postupak se mora voditi brzo i sa što manje troškova i gubitka vremena za stranke i druge osobe koje sudjeluju u postupku, ali tako da se pribavi sve što je potrebno za pravilno utvrđivanje činjeničnog stanja i za donošenje zakonitoga i pravilnog rješenja. 11. Načelo pomoći neukoj stranci? Prema načelu pomoći neukoj stranici tijelo koje vodi postupak mora brinuti o tome da neznanje i neukost stranke i drugih osoba koje sudjeluju u postupku ne budu na štetu njihovih zakonskih prava. 12. Načelo upotrebe jezika i pisma? Opće je pravilo da se upravni postupak vodi na jeziku i pismu koji su u službenoj upotrebi kod tijela kod kojeg se vodi postupak. Međutim, ZUP jamči svim pripadnicima nacionalnih manjina da se služe svojim jezikom i pismom u upravnom postupku, pod uvjetima utvrđenim posebnim zakonom. 13. Važenje Zakona o općem upravnom postupku? Tko je dužan postupati po ZUPu? Po ZUP-u su u postupku donošenja upravnih akata dužni postupati: 1. tijela državne uprave 2. druga državna tijela

UPRAVNO

3

3.

pravne osobe s javnim ovlastima.

. 14. Opći i posebni postupak? Što znači da je postupak po ZUP-u opći? Upravni postupak normiran ZUP-om je opći. To znači da se taj zakon primjenjuje u svim slučajevima kad tijela države uprave, druga državna tijela i pravne osobe s javnim ovlastima, vode postupak radi donošenja upravnog akta. Međutim pojedina pitanja postupka za određenu upravnu oblast mogu se posebnim zakonom urediti drugačije nego što su uređena ZUP-om, ako je to nužno za postupanje u toj upravnoj oblasti i nije protivno načelima ZUP-a. Primjeri posebnih postupaka su osobito u carinskim, deviznim i poreznim stvarima. Načelo supsidijarne primjene ZUP-a? U upravnim oblastima za koje je zakonom propisan poseban postupak postupa se po odredbama tog zakona. Po odredbama ZUP-a postupa se u svim pitanjima koja nisu uređena posebnim zakonom, dakle, ZUP se primjenjuje supsidijarno. Koji se zakon primjenjuje ako neko pitanje nije regulirano ZUP-om niti zakonom kojim je propisan posebni upravni postupak? Ako neko pitanje nije regulirano niti ZUP-om, niti zakonom kojim je propisan posebni upravni postupak, supsidijarno se primjenjuju odredbe Zakona o parničnom postupku. Može li se pojedina prava propisivati naputcima i naredbama? Pojedina prava ne mogu se propisivati naputcima i naredbama. 16. Stvarna nadležnost? Stvarna nadležnost u upravnom postupku prvenstveno se određuje prema posebnim propisima kojima se određuje upravna oblast ili nadležnost pojedinih tijela. Međutim, ako posebnim propisima nije utvrđena stvarna nadležnost, za postupanje su nadležna tijela državne uprave u čiji djelokrug pripadaju poslovi opće uprave. 17. Mjesna nadležnost? Mjesna nadležnost u upravnom postupku određuje se prema propisima o organizaciji pojedinih tijela. U tim okvirima mjesna nadležnost, ako posebnim propisom nije drukčije određeno, određuje se na sljedeći način: 1. u stvarima koje se odnose na nekretninu – prema mjestu gdje se ona nalazi; 2. u stvarima koje se odnose na djelatnost nekog državnog tijela ili druge pravne osobeprema mjestu njihova sjedišta; 3. u stvarima koje se odnose na vođenje radnje ili na profesionalnu djelatnost pojedinih osoba koja se obavlja ili se ima obavljati u određenom mjestu- prema sjedištu radnje, odnosno mjestu gdje se djelatnost obavlja; 4. u ostalim stvarima - prema prebivalištu stranke. Kad ima više stranaka, nadležnost se određuje prema stranci prema kojoj je zahtjev upravljen. Ako stranka nema prebivalište u RH nadležnost se određuje prema mjestu njenog boravišta, a ako nema boravišta – prema mjestu njenog posljednjeg prebivališta odnosno boravišta u RH. 5. ako se mjesna nadležnost ne može odrediti na jedan od opisanih načina, onda se određuje prema mjestu gdje je nastao povod za vođenje postupka. U stvarima koje se odnose na brod ili zrakoplov ili u kojima je povod za vođenje postupka nastao na brodu ili u zrakoplovu, mjesna nadležnost određuje se prema matičnoj luci broda odnosno matičnom pristaništu zrakoplova.

UPRAVNO

4

Koje je tijelo nadležno ako bi istovremeno bila mjesno nadležna dva ili više tijela? Ako bi prema ovim odredbama bila istovremeno mjesno nadležna dva ili više tijela, nadležno je ono tijelo koje je prvo pokrenulo postupak, s tim da se mjesno nadležna tijela mogu sporazumjeti koji će od njih voditi postupak. Kako na mjesnu nadležnost utječe promjena okolnosti na temelju kojih se određuje mjesna nadležnost? Tijelo koje je pokrenulo postupak kao mjesno nadležno zadržava nadležnost i kad u tijeku postupka nastupe okolnosti prema kojima bi bilo mjesno nadležno drugo tijelo. Tijelo koje je pokrenulo postupak može ustupiti predmet tijelu koje je prema novim okolnostima postalo mjesno nadležno, ako se time znatno olakšava postupak, osobito za stranku. 18. Micanje nadležnosti (delegacija, supstitucija, prorogacija)? Odredbe ZUP-a o nadležnosti su kogentne norme tako da je delegacija (prijenos stvari u rješavanje drugom tijelu) i supstitucija (preuzimanje i rješavanje stvari iz nadležnosti drugog tijela) moguća samo ako je to zakonom predviđeno i uz uvjete koji su propisani zakonom. Isto tako nije dopuštena prorogacija nadležnosti, dakle niti stvarna niti mjesna nadležnost ne mogu se mijenjati dogovorom, osim ako je zakonom drugačije određeno. Da li tijela paze na stvarnu i mjesnu nadležnost? Svako tijelo pazi po službenoj dužnosti u tijeku cijelog postupka na svoju stvarnu i mjesnu nadležnost. Povreda odredaba o nadležnosti razlog je stavljanja rješenja izvan snage u žalbenom postupku ili u postupku prema određenim izvanrednim pravnim lijekovima. 19. Da li je nadležnost upravnog tijela prostorno ograničena? Može li tijelo poduzimati radnje izvan svog područja? Nadležnost svakog tijela je prostorno ograničena, tako da, u pravilu, svako tijelo obavlja službene radnju u granicama svog područja. Međutim, ako bi postojala opasnost od odgode, tijelo može izvršiti službenu radnju i izvan granica svojeg područja. U tom slučaju tijelo je dužno odmah o tome obavijestiti tijelo na čijem je području je radnja poduzeta. 20. Sukob nadležnosti? Pozitivni i negativni sukob nadležnosti? Pozitivan sukob postoji kad više tijela smatra da su nadležna za postupanje. Negativan sukob postoji kad više tijela otklanja dužnost da postupaju u određenoj upravnoj stvari. Prema ZUP-u sukobi nadležnosti rješavaju se na sljedeći način: 1. sukob nadležnosti tijela državne uprave rješava Vlada RH, ako je sukob nadležnosti nastao na razini RH, odnosno poglavarstvo jedinice lokalne samouprave, ako je sukob nastao na njihovom području, 2. sukob nadležnosti tijela državne uprave iste upravne oblasti raznih razina rješava nadležno ministarstvo ili drugo nadležno tijelo državne uprave, 3. sukob nadležnosti između tijela državne uprave i izvršnih tijela rješava Vlada RH. Sukob nadležnosti između Vlade i ministarstva i drugih republičkih tijela državne uprave rješava Hrvatski sabor, 4. sukob nadležnosti između tijela državne uprave i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima rješava Vlada RH,

to će tijelo zamoliti da tu radnju provede tijelo na čijem se području radnja treba poduzeti. Tijelo koje rješava sukob nadležnosti istovremeno će poništiti rješenje koje je u upravnoj stvari donijelo nenadležno tijelo. Domaća tijela pružaju pravnu pomoć inozemnim tijelima na način predviđen u domaćem zakonu. a ako tih nema primjenjuje se načelo uzajamnosti. Ovlaštenje za rješavanje obuhvaća i vođenje postupka koje prethodi rješavanju. . odnosno poništit će zaključak kojim se nadležno tijelo izjasnilo kao nenadležno i dostavit će spise predmeta nadležnom tijelu. ako propisima o organizaciji tog tijela ili drugim posebnim propisom nije drugačije određeno. čelnik tijela može ovlastiti drugu stručnu službenu osobu tog tijela da poduzima samo radnje u postupku prije donošenja rješenja. Kad se dva tijela izjasne kao nadležna ili kao nenadležna za rješavanje u istoj upravnoj stvari. Sudovi su dužni postupati po takvu traženju ako se time ne ometa sam sudski postupak. Službena osoba ovlaštena za vođenje postupka i rješavanje? U upravnoj stvari za čije je rješavanje nadležno državno tijelo rješenje u upravnom postupku donosi čelnik tijela. 21. državno tijelo. određena službena osoba ovlaštena je da obavlja sve radnje u postupku osim donošenja rješenja i takvih zaključaka kojima se onemogućuje daljnje vođenje postupka. 5. Zamoljeno tijelo i pravne osobe s javnim ovlastima. Čelnik državnog tijela može ovlastiti drugu službenu osobu tog tijela za rješavanje u upravnim stvarima iz određene vrste poslova. To se vrši putem zamolnice. Protiv rješenja kojim se odlučuje o sukobu nadležnosti stranka ne može izjaviti žalbu niti voditi upravni spor. Mogu li upravna tijela pravnu pomoć tražiti od sudova? Pravna pomoć za izvršenje pojedinih radnji u postupku može se tražiti od sudova samo u okviru posebnih propisa. Ravnatelj može ovlastiti drugu stručnu službenu osobu da poduzima radnje u postupku do donošenja rješenja ili da rješava u upravnim stvarima iz nadležnosti te pravne osobe. 22. prijedlog za rješavanje sukoba nadležnosti podnosi tijelo koje je posljednje odlučivalo o svojoj nadležnosti. U upravnim stvarima u kojima rješava pravna osoba s javnim ovlastima rješenje donosi ravnatelj te pravne osobe. Ako u danom ovlaštenju nema ograničenja. Iznimno. bez odgode. a najkasnije u roku od 30 dana od dana primitka molbe. Sud može odrediti rok u kojem se spisi moraju vratiti. može tražiti od sudova da mu se dostave spisi koji su potrebni za vođenje upravnog postupka. Pravna pomoć? Na koji način se postupa ako radnju treba poduzeti izvan područja tijela koje vodi postupak? Ako radnju treba poduzeti izvan područja nadležnog tijela. Kolegijalno tijelo može ovlastiti službenu osobu u tom tijelu da rješava u upravnim stvarima. Osim toga. U kolegijalnim tijelima rješenje u upravnim stvarima donosi kolegijalno tijelo. dužni su postupiti po zamolnici u granicama svojeg područja djelokruga.UPRAVNO 5 ostale sukobe nadležnosti rješava Upravni sud RH. Na koji način se pruža pravna pomoć inozemnim tijelima? Za pravnu pomoć u odnosu s inozemnim tijelima primjenjuju se odredbe međunarodnih ugovora. a može ga podnijeti i stranka.

5. obavijestit će o tome isto tijelo. suovlaštenik odnosno suobveznik. kad postoje druge okolnosti koje opravdavaju njezino izuzeće. 2. zastupnikom ili punomoćnikom stranke u odnosu skrbnika. osoba na čiji zahtjev je pokrenut postupak (aktivna stranka) 2. 3. ako je sa strankom. Radnja koja je predmet molbe inozemnog tijela može se izvršiti i na način koji zahtijeva inozemno tijelo. Tko odlučuje o izuzeću službene osobe? O izuzeću službene osobe tijela odlučuje čelnik tijela. osoba protiv koje se vodi postupak (pasivna stranka). odlučuje predsjednik kolegijalnog tijela. Ako službena osoba smatra da postoje drugi razlozi koje opravdavaju njezino izuzeće. 4. 23. ako takav postupak nije protivan javnom poretku. druge udruge koje prema općem aktu imaju zadatak da štite određena prava i interese svojih članova. punomoćnik ili zakonski zastupnik stranke. 4. ne prekidajući rad. . osim u slučaju izuzeća čelnika tijela u sastavu tijela državne uprave. a o izuzeću ravnatelja tijelo utvrđeno statutom ili drugim općim aktom. 2. 3. 3. Kojim pravnim aktom se odlučuje o izuzeću? O izuzeću se odlučuje zaključkom protiv kojeg žalba nije dopuštena.UPRAVNO 6 Tijelo će uskratiti pravnu pomoć ako se traži radnja koja je protivna javnom poretku. o izuzeću čelnika tijela nadležno izvršno tijelo. svaka fizička i pravna osoba. ako je u prvostupanjskom postupku sudjelovala u vođenju postupka ili u donošenju rješenja. u pobočnoj liniji do četvrtog stupnja. ako je u predmetu u kojem se vodi postupak stranka. sindikat. udruženja koja nemaju svojstvo pravne osobe ako mogu biti nositelji prava i obveza o kojima se rješava u upravnom postupku. Tko može biti stranka u upravnom postupku? Stranka u upravnom postupku može biti: 1. osoba koja radi zaštite svojih prava ili pravnih interesa ima pravo sudjelovati u postupku (uzgredna stranka ili intervenijent). Službena osoba koja bi trebala rješavati u upravnoj stvari ili da poduzima radnje u postupku dužna je prekinuti svaki daljnji rad na predmetu i o tome obavijestiti tijelo nadležno za rješavanje o izuzeću. ako je sa strankom. Tko je stranka u upravnom postupku? Stranka u upravnom postupku je: 1. O izuzeću člana kolegijalnog tijela. posvojenika ili hranitelja. Izuzeće? Do izuzeća službene osobe može doći ili po njezinoj inicijativi ili na prijedlog stranke Razlozi za izuzeće su: 1. ako se upravni postupak odnosi na kakvo pravo ili pravni interes zaposlenika. O izuzeću službene osobe pravne osobe s javnim ovlastima odlučuje ravnatelj te pravne osobe. vještak. ili punomoćnikom stranke krvni srodnik u uspravnoj liniji. zastupnikom. ili srodnik po tazbini do drugog stupnja. te bračni drug pa i onda kada je brak prestao. o čijem izuzeću odlučuje čelnik tijela uprave u čijem se sastavu to tijelo nalazi. a o njegovu izuzeću. svjedok. posvojitelja. odgovarajuće izvršno tijelo.

a stranku odnosno njenog punomoćnika ili zastupnika nije moguće pravodobno pozvati. Kada tijelo koje vodi postupak postavlja stranci privremenog zastupnika? Privremenog zastupnika postavlja tijelo koje vodi postupak u sljedećim slučajevima: 1. Stranačka sposobnost je sposobnost biti nositelj prava i obveza. kada se mora izvršiti radnja koja se ne može odložiti. zajedničkog predstavnika ili punomoćnika može odrediti tijelo koje vodi postupak. Ako se prema prirodi stvari postupak ne može nastaviti. Predstavnik odnosno zakonski zastupnik pravne osobe određuje se općim aktom. Stranačka i procesna sposobnost? Stranačka legitimacija? Da bi neka stranka mogla biti stranka u postupku ona mora imati stranačku sposobnost. a postupak se mora provesti. 2. Samo stranka koja je potpuno poslovno sposobna može sama obavljati radnje u postupku. Zakonski zastupnik određuje se zakonom ili aktom nadležnog državnog tijela. 25. 26. ako ustanova ili druga pravna osoba nema zakonskog zastupnika. a postupak se mora provesti. ili da postave zajedničkog punomoćnika. ako to traži hitnost predmeta. One su u takvu slučaju dužne naznačiti tko će od njih nastupati kao njihov zajednički predstavnik. Kakav utjecaj smrt stranke ima na tijek postupka? Ako u tijeku postupka nastupi smrt stranke. koja nema punomoćnika. ako to traži hitnost predmeta. tijelo će obustaviti postupak zaključkom protiv kojega je dopuštena posebna žalba.UPRAVNO 7 Ako su državni odvjetnik. ako procesno nesposobna stranka nema zakonskog zastupnika ili se neka radnje mora poduzeti protiv osobe čije je boravište nepoznato. procesnu sposobnost i stranačku legitimaciju. Tijelo koje vodi postupak može odrediti zaključkom strankama koje u postupku sudjeluju s istovjetnim zahtjevima da u određenom roku naznače tko će ih između njih predstavljati. i to dok se ne pojavi zakonski zastupnik ili predstavnik odnosno sama stranka ili njezin punomoćnik. Zajednički predstavnik? Dvije stranke ili više stranaka mogu u istom predmetu nastupati zajednički. ovisno o prirodi upravne stvari koje je predmet postupka. imaju u granicama ovlaštenja prava i dužnosti stranke. Privremeni zastupnik sudjeluje samo u postupku za koji je izričito postavljen. a ako nije nastavit će se. postupak se može obustaviti ili nastaviti. Procesna sposobnost je sposobnost samostalnog obavljanja radnji u postupku. Stranačku legitimaciju ima osoba koja ima pravni interes u upravnom postupku. ako nije određen zakonom ili aktom nadležnoga državnog organa donesenim na temelju zakona. zastupnika ni punomoćnika. 27. državni pravobranitelj. Ako stranke po takvu zaključku ne postupe. Postupak će se obustaviti ako je riječ o strogo osobnim pravima postupak će se obustaviti. 3. Zakonski zastupnik? Tko obavlja radnje u postupku za procesno nesposobnu stranku? Radnje u postupku za procesno nesposobnu stranku obavlja njezin zakonski zastupnik. u kojem slučaju zajednički . drugo državno tijelo i pučki pravobranitelj zakonom ovlašteni da u upravnom postupku zastupaju državne interese. ili postaviti zajedničkog punomoćnika.

da daje izjave te da samostalno izjavljuje žalbe i druge pravne lijekove. zahtjev odnosno prijedlog. a koja boravi na njegovu području. a kada službena zabilješka? . ime i prezime i boravište podnosioca. osim osobe koja se bavi nadripisarstvnom. Podnesci? Na koji način se stranke obraćaju tijelima? Pod podnescima se razumijevaju zahtjevi. 30. tijelo će takvoj osobi uskratiti daljnje zastupanje i o tome odmah obavijstiti stranku. ako ga ima. prijave. na usmenu raspravu može biti pozvana osoba koja boravi izvan područja tijela koje vodi postupak. I pored punomoćnika. I u slučaju određivanja zajedničkog predstavnika odnosno punomoćnika svaka stranka zadržava pravo da nastupa kao stranka u postupku.UPRAVNO 8 predstavnik odnosno punomoćnik zadržava to svojstvo sve dok stranke ne postave drugoga. Ako u pismenim ili usmenim izjavama što se tiču činjenica postoji nesuglasnost između izjava stranke i njezina punomoćnika. naziv tijela kojem se upućuje. 28. te 5. Stručni pomagač? Stranci se može dopustiti da u stvarima za koje se traži stručno poznavanje pitanja u vezi s predmetom postupka dovede stručnu osobu koja će joj davati savjete (stručni pomagač). prijedlozi. Stranka ne može dovesti kao stručnog pomagača osobu koja nije poslovno sposobna ili koja se bavi nadripisarstvom. a mogu se. ili se usmeno priopćavaju na zapisnik. Na pitanja u vezi s punomoći. a one se mogu od nje i neposredno tražiti. ako je to po prirodi stvari moguće. prigovori te druga priopćenja kojima se pojedinci ili pravne osobe obraćaju tijelima koja vode postupak. Kada se sastavlja zapisnik. Punomoćnik? Stranka ili njezin zakonski zastupnik može odrediti punomoćnika koji će stranku zastupati u postupku. Punomoćnik može biti svaka osoba koja je potpuno poslovno sposobna. žalbe. Podnosilac je dužan vlastoručno potpisati podnesak. a dolazak ne uzrokuje veće troškove ni veću dangubu za pozvanoga. Ako se kao punomoćnik pojavi osoba koja se bavi nadripisarstvom. ako nije drugačije propisano. 4. osim u radnjama u kojima je potrebno da sama stranka daje izjave. 31. sama stranka može davati izjave. a koja nisu uređena ZUP-om na odgovarajući način se primjenjuju odredbe ZPP-a. ako se time postupak ubrzava ili olakšava. odnosno zastupnika ili punomoćnika. 2. izjavljivati i telegrafski. obrasci što se upotrebljavaju za AOP. predaju neposredno ili šalju poštom pismeno. Podnesci se. On osobito treba sadržavati: 1. Pozivanje? Tijelo koje vodi postupak ovlašteno je pozivati osobu čija je prisutnost u postupku potrebna. Podnesak mora biti razumljiv i sadržavati sve što je potrebno da bi se po njemu moglo postupati. Kratka i hitna priopćenja mogu se davati i telefonski. 29. u pravilu. predmet na koji se odnosi. Ta osoba ne zastupa stranku. tijelo koje vodi postupak po slobodnoj ocjeni će ocjeniti kojoj izjavi pokloniti vjeru. 3. tko je zastupnik ili punomoćnik. molbe. Iznimno.

Zapisnik je dokaz o tijeku i sadržaju radnje postupka i danih izjava. imaju se pravo obavještavati o tijeku postupka. a kojima se udovoljava. uz naznaku gdje se odsutni nalazi. Što se ne može razgledavati ni prepisivati? Ne mogu se razgledati ni prepisivati: zapisnik o vijećanju i glasanju. Ako se dostava obavlja na radnom mjestu osobe kojoj se pismeno ima dostaviti. osim onih dijelova zapisnika na koje je saslušana osoba stavila primjedbu da nisu pravilno sastavljeni.UPRAVNO 9 Zapisnik se sastavlja: 1. 2. usmenoj raspravi ili drugoj važnijoj radnji u postupku. usmenim uputama i nalazima. dostavu ostalim osobama. dostavu zakonskom zastupniku ili punomoćniku. Službena bilješka sa sastavlja: 1. 32. važnijim usmenim izjavama stranaka ili trećih osoba u postupku. upravljanju tokom postupka. Uz stranke ovo pravo ima i svaka druga osoba koja učini vjerojatnim svoj pravni interes za to. ako oni na to pristanu. Razgledavanje spisa i obavijesti o toku postupka? Stranke u postupku imaju pravo razgledati spise predmeta i o svojem trošku prepisati potrebne spise. dostavu punomoćniku za primanje pismena. 3. a ako se ni oni ne zateknu onda kućepazitelju ili susjedu. 2. dostavu javnim priopćenjem. kao i državni odvjetnik. službenim opažanjima. dostava se obavlja predajom pismena kojem od odraslih članova njezina domaćinstva. osim ovog prava razgledanja spisa. ako bi se time mogla omesti svrha postupka. priopćenjima. a ta osoba se tu ne zatekne. Ove radnje vrše se pod nadzorom određene službene osobe. Ako se utvrdi da je osoba kojoj se dostava ima izvršiti odsutna i da joj navedene osobe ne mogu pismeno na vrijeme predati. vratit će se pismeno tijelu koje ga je izdalo. ako ona pristane da primi pismeno. dostavljač će predati pismeno nadležnom tijelu općine na . Takvi zahtjevi se moraju evidentirati na propisani način. 4. manje važnim radnjama i izjavama stranaka i trećih osoba koje nemaju bitnog utjecaja na rješenje stvari. službeni referati i nacrti rješenja. Koje su vrste dostave prema ZUP-u? ZUP predviđa posrednu dostavu. dostavu državnim tijelima. Posredna dostava? Prema pravilima o posrednom dostavljanju kada se osoba kojoj se dostava ima izvršiti ne zatekne u svojem stanu. Ako se dostava ne može izvršiti na opisani način. organizacijama i zajednicama. osobnu dostavu. okolnostima koje se tiču samu unutrašnjeg rada tijela kod kojeg se vodi postupak Zapisnik sastavljen u skladu s ovim odredbama ZUP-a je javna isprava. dostava se može izvršiti osobi koja je na istom mjestu zaposlena. a nije utvrđeno da je osoba kojoj se dostava ima izvršiti odsutna. a ni drugi spisi koji se vode kao povjerljivi. Stranka kao i svaka druga osoba koja učini vjerojatnim svoj pravni interes. ili ako se to protivi javnom interesu ili opravdanom interesu jedne stranke ili trećih osoba. Zapisnik se ne mora sastavljati o usmenim zahtjevima stranke o kojima se odlučuje u skraćenom postupku.

2. ako tijelo koje je pismeno izdalo ne odredi duži rok. postaviti po službenoj dužnosti punomoćnik za primanje pismena ili privremeni zastupnik. Ako oni to ne učine. a dostavljač i pored istraživanja ne može saznati kamo su se odselili. ili pošti u mjestu njegova boravišta ako se dostava obavlja preko pošte. Dostava punomoćniku za primanje pismena? Stranka može ovlastiti određenu osobu kojoj se imaju obavljati sve dostave za nju. Ako stranka ne postupi po ovom nalogu. Smatra se da je dostava izvršena nakon isteka 15 dana od dana isticanja priopćenja na oglasnoj ploči. U tom slučaju javno priopćenje se mora staviti na oglasnu ploču tijela koje je pismeno izdalo. tijelo će obavljati sve dostave tom punomoćniku. punomoćniku ili punomoćniku za primanje pismena smatra se da je dostava izvršena samoj stranci. Promjena stana? Kada stranka ili njezin zakonski zastupnik u tijeku postupka promjene svoje prebivalište ili stan. ako u ostavljenom roku ne postave punomoćnika. Kad stranka obavijesti o tom ovlaštenju tijelo koje vodi postupak. Pored objavljivanja na oglasnoj ploči. Kad se osoba kojoj se dostava ima osobno izvršiti ne zatekne u stanu. Dostava javnim priopćenjem? Dostava će se izvršiti javnim priopćenjem ako se radi o većem broju osoba koje tijelu nisu poznate ili koje se ne mogu odrediti. kad od dana dostave počinje teći rok koji se ne može produživati. kad je takva dostava određena ZUP-om ili drugim propisom. Kada je osobna dostava obvezna? Osobna dostava je obvezna: 1. može naložiti stranci da u određenom roku postavi u sjedištu tijela punomoćnika za primanje pismena. Na vratima stana. a nemaju punomoćnika u RH. tijelo može stranci postaviti privremenog zastupnika. Punomoćnik za primanje pismena dužan je svaki akt bez odgode predati stranci. dostavljač će postupiti po pravilima za posrednu dostavu i time se smatra da je dostava izvršena. tijelo može objaviti priopćenje i u novinama ili drugim sredstvima javnog priopćavanja ili na koji drugi uobičajeni način. Ako i nakon toga dostavljač ne zatekne osobu kojoj se dostava ima izvršiti. službena osoba koja vodi postupak. Kada se stranka ili njezin zakonski zastupnik nalaze u inozemstvu. pa će joj kod koje od osoba predviđenih po pravilima o posrednoj dostavi ostaviti pisanu obavijest da u određeni dan i sat bude u svojem stanu odnosno na radnom mjestu radi primanja pismena. Ako bi neposredna dostava stranci. tijelo će . Smatra se da je izvršena osobna dostava odvjetniku i predajom pismena osobi zaposlenoj u odvjetničkom uredu. pozvat će se prilikom dostave prvog pismena da u određenom roku postave punomoćnika ili punomoćnika za primanje pismena. kad to osobito odredi tijelo koje je naredilo dostavu.UPRAVNO 10 čijem se području nalazi boravište osobe kojoj se dostava obavlja. poslovnoj prostoriji ili radionici ili se u odvjetničkom uredu ne zatekne ni osoba koja je u njemu zaposlena. Dostava se smatra izvršenom kad je priopćenje pribijeno na vrata. ili 3. dužni su o tome odmah obavijestiti tijelo koje vodi postupak. Dostava pismena zakonskom zastupniku. poslovne prostorije ili ureda osobe kojoj se dostava ima izvršiti dostavljač će pribiti pismeno priopćenje gdje se pismeno nalazi. punomoćniku ili zakonskom zastupniku znatno odugovlačila postupak. dostavljač će se obavijestiti kad i na kojem je mjestu može naći. te će se upozoriti da će im se.

3. na temelju zakonskog ovlaštenja određuje službena osoba prema svom nahođenju u konkretnom slučaju. Zakonski rokovi su oni čije je trajanje zakonom određeno. ako je stranka očitom pogreškom prekoračila rok. 36. Greške u dostavi? Ako pri dostavi bude učinjena greška. ako je stranka propustila u roku predati podnesak ili kad je iz neznanja ili očitom greškom podnesak pravodobno poslala poštom ili neposredno predala nenadležnom tijelu. prijedlogu treba priložiti i taj podnesak. ali je podnesak ipak primljen od nadležnog tijela najkasnije za 3 dana nakon isteka roka. Ako se povrat u prijašnje stanje traži zbog toga što je propušteno da se podese kakav podnesak. 34. 2. Stranka je dužna u prijedlogu za povrat u prijašnje stanje iznijeti okolnosti zbog kojih je bila spriječena da u roku izvrši propuštenu radnju i da te okolnosti učini barem vjerojatnima. Rokovi? Rokovi mogu biti zakonski i rokovi koje određuje službena osoba koja vodi postupak. ako bi stranka zbog zakašnjenja izgubila neko pravo. dostava se može dokazivati i drugim sredstvima. pa je zbog toga propuštanja isključena od obavljanja te radnje. Uredno sastavljena dostavnica ima značenje javne isprave. Ako je dostavnica nestala.UPRAVNO 11 odrediti da se sve daljnje dostave u postupku za tu stranku obavljaju pribijanjem pismena na oglasnu ploču tijela koje vodi postupak. Kada punomoćnik ili punomoćnik za primanje pismena promjene svoje prebivalište ili stan. onda od dana kad je to saznala. ni stranke ne mogu mijenjati. Rokovi koje određuje službena osoba su ujedno i produživi rokovi. Dostavnica? Dostavnica je potvrda o izvršenom dostavljanju. Kome se podnosi prijedlog za povrat u prijašnje stanje? Prijedlog za povrat u prijašnje stanje podnosi se tijelu kod kojeg je trebalo izvršiti propuštenu radnju. koje o prijedlogu i odlučuje zaključkom. dok su zakonski rokovi neproduživi. . a rokovi koje određuje službena osoba su rokovi čije trajanje. a o tome ne obavijeste tijelo koje vodi postupak. smatrat će se da je dostava izvršena onog dana za koji se utvrdi da je osoba kojoj je pismeno namijenjeno stvarno dobila to pismeno. Nakon isteka objektivnog roka od 3 mjeseca od dana propuštanja ne može se više tražiti povrat. Dostava se smatra izvršenom nakon isteka 8 dana od dana pribijanja pismena na oglasnoj ploči tijela koje vodi postupak. dostava će se izvršiti kao da punomoćnik nije ni postavljen. ako je stranka iz opravdanih razloga propustila u roku izvršiti neku radnju postupka. a ako je stranka tek kasnije saznala za propuštanje. U kojem roku se može podnijeti prijedlog za povrat u prijašnje stanje? Prijedlog za povrat u prijašnje stanje podnosi se u subjektivnom roku od 8 dana računajući od dana kad je prestao razlog koji je uzrokovao propuštanje. Povrat u prijašnje stanje? Povrat u prijašnje stanje dopustit će se: 1. pa ga ni službena osoba.

a na čiju je štetu postupak okončan. Kome stranka podnosi zahtjev za pokretanje upravnog postupka? Zahtjev za pokretanje upravnog postupka stranka podnosi nadležnom tijelu radi priznavanja određenog prava. izdaci za takse. dužna je protivnoj stranci naknaditi opravdane troškove koji su ovoj nastali sudjelovanjem u postupku. Kada će nadležno tijelo pokrenuti postupak po službenoj dužnosti? Nadležno tijelo pokrenut će postupak po službenoj dužnosti: 1. za pravno zastupanje. te je isti povoljno okončan za stranku. kad utvrdi ili sazna da. treba radi zaštite javnog interesa pokrenuti upravni postupak. stručno pomaganje itd. Kada je upravni postupak pokrenut? Upravni postupak je pokrenut čim je nadležno tijelo izvršilo bilo koju radnju u cilju vođenja postupka. Tijelo koje vodi postupak snosi troškove postupka ako je postupak pokrenut po službenoj dužnosti. kad to određuje zakon ili na zakonu utemeljen propis 2. Kao primjer tih troškova mogu se navesti troškovi dolaženja. Troškovi postupka? Pravilo je da troškovi upravnog postupka padaju na teret onoga koji je postupak izazvao. Protiv zaključka kojim se dopušta povrat u prijašnje stanje nije dopuštena žalba. osim ako je povrat dopušten na prijedlog koji je napravodobno podnesen ili je nedopušten. 37. dangube. stranka koja je izazvala postupak. onda je dužna nadoknaditi protivnoj stranci troškove razmjerno dijelu svog zahtjeva s kojim nije uspjela. a koje u postupku mogu imati položaj stranaka. nadležno tijelo može odlučiti o prijedlogu bez izjašnjenja protivne stranke. U upravnom postupku svaka stranka snosi u pravilu svoje troškove prouzrokovane postupkom. dužna je ovoj te troškove nadoknaditi. po službenoj dužnosti ili 2. Kada je povrat u prijašnje stanje dopušten. Pokretanje postupka javnim priopćenjem? Nadležno tijelo može putem javnog priopćenja pokrenuti upravni postupak prema većem broju osoba koje tijelu nisu poznate ili se ne mogu odrediti. Ako je u takvom slučaju koja od stranaka djelomično uspjela sa svojim zahtjevom. postupak se vraća u ono stanje u kojem se nalazio prije propuštanja. Stranka koja krivnjom ili obiješću prouzrokovala protivnoj stranci troškove u postupku. a poništavaju se sva rješenja i zaključci koje je tijelo donijelo u vezi s propuštanjem. ako se radi o bitnom istom zahtjevu prema svima njima. Kad u postupku sudjeluju dvije ili više stranaka sa suprotnim interesima. Ako su činjenice na kojima se prijedlog temelji opće poznate. s obzirom na postojeće činjenično stanje. u povodu zahtjeva stranke. Na koji način se pokreće upravni postupak? Upravni postupak pokreće nadležno tijelo: 1. U stvarima u kojima je po zakonu ili po prirodi stvari za pokretanje i vođenje upravnog postupka poteban zahtjev stranke nadležno tijelo može pokrenuti i voditi postupak samo ako postoji takav zahtjev. .UPRAVNO 12 Nepravodobno podnesen prijedlog odbacit će se bez daljnjeg postupka.

pojedina radnja ili propuštanje stranke može se smatrati njezinim odustankom od zahtjeva (prešutni odustanak). protiv kojeg je dopuštena posebna žalba. Ako je daljnje vođenje postupka potrebno u javnom interesu. osim ako posebnim propisima nije drugačije određeno. Ako tijelo koje vodi postupak ne dopusti proširenje ili izmjenu zahtjeva donijet će o tome zaključak. Isto tako. a prije isteka roka za žalbu zaključkom o obustavi postupka poništava se prvostupanjsko rješenje ako je njime zahtjev stranke bio pozitivno ili negativno riješen. Dok tijelo koje vodi postupak ne donese zaključak o obustavi postupka i ne dostavi ga stranci. ako je ima. a prije nego što joj je dostavljeno rješenje doneseno u povodu žalbe. osim ako je zaključak donijelo drugostupanjsko tijelo. ako je stranka u cijelosti odustala od svojeg zahtjeva. Da li je u upravnom postupku moguća nagodba? . ali uz uvjet da se takav zahtjev temelji na bitno istome činjeničnom stanju. Može li stranka izmijeniti stavljeni zahtjev? Postavljeni zahtjev stranka do donošenja rješenja u prvom stupnju može proširiti ili umjesto prijašnjeg zahtjeva staviti drugi. O vođenju jednog postupka u ovakvim slučajevima nadležno tijelo donijet će poseban zaključak protiv kojega se može izjaviti žalba.UPRAVNO 13 Kada može doći do spajanja stvari u jedan postupak? Nadležno tijelo može pokrenuti i voditi jedan postupak kad se radi o pravima i obvezama više stranaka: ako se prava ili obveze stranaka temelje na istome ili sličnome činjeničnom stanju i na istoj pravnoj osnovi. Ako je stranka odustala od svojeg zahtjeva nakon donošenja prvostupanjskog rješenja. tijelo može obustaviti postupak. Protiv zaključka kojim se obustavlja postupak dopuštena je posebna žalba. u slučajevima određenim zakonom. nadležno tijelo produžit će vođenje postupka. zaključkom o obustavi postupka poništava se prvostupanjsko rješenje kojim je zahtjev stranke bio usvojen. Stranka koja je odustala od zahtjeva dužna je snositi sve troškove koji su nastali do obustavljanja postupka. Ako je stranka odustala od svojeg zahtjeva nakon izjavljene žalbe. ali ako se postupak u istoj stvari može pokrenuti i na zahtjev stranke postupak će se nastaviti ako stranka to zahtjeva. a stranka odustane od zahtjeva tijelo koje vodi postupak donijet će zaključak kojim se postupak obustavlja. bilo u cijelosti ili djelomično. Kad je postupak pokrenut po službenoj dužnosti. Uz iste uvjete jedna stranka ili više stranaka mogu u jednom postupku ostvarivati i više različitih zahtjeva. i ako je tijelo koje vodi postupak u pogledu svih predmeta stvarno nadležno. ili ako to zahtijeva protivna stranka. Stranka može izričito odustati od svojeg zahtjeva izjavom koju daje tijelu koje vodi postupak (izričiti odustanak). Može li stranka odustati od svog zahtjeva? Stranka može odustati od svojeg zahtjeva u tijeku cijelog postupka. Kako tijelo postupa u slučaju odustanka stranke od zahtjeva? Kad je postupak pokrenut u povodu zahtjeva. te o tome obavijestiti protivnu stranku. bez obzira da li se prošireni ili izmijenjeni zahtjev temelji na istoj pravnoj osnovi. stranka može opozvati svoj odustanak od zahtjeva.

a činjenice na kojima rješenje treba biti utemeljeno su utvrđene ili barem učinjene vjerojatnima. 3. Stranka može iznositi činjenice koje mogu biti od utjecaja za rješenje stvari i pobijati točnost navoda koji se ne slažu s . Tijelo koje vodi postupak može po skraćenom postupku riješiti stvar neposredno: 1. a nije potrebno posebno saslušanje stranke radi zaštite njezinih prava odnosno pravnih interesa. a iz svih okolnosti proizlazi da bi zahtjevu stranke trebalo udovoljiti. kad ne postoje uvjeti za neposredno rješavanje prema skraćenom postupku Koja je najvažnija radnja u posebnom ispitnom postupku? Najvažnija radnja u posebnom ispitnom postupku je izvođenje dokaza. zbog mana volje. arbitrarni red. Tijek ispitnog postupka? Arbitrarni red? Tijek ispitnog postupka određuje.UPRAVNO 14 U upravnom postupku nagodba je moguća samo ako u postupku sudjeluju dvije ili više stranaka sa suprotnim interesima. ako je propisano da se stvar može riješiti na temelju činjenica ili okolnosti koje nisu potpuno dokazane ili koje se dokazima samo posredno utvrđuju. mjeseca. Nagodba ima snagu izvršnog rješenja donesenog u upravnom postupku. ako se stanje stvari može utvrditi na temelju činjenica ili dokaza koje je stranka navela u svojem zahtjevu ili na temelju općepoznatih činjenica ili činjenica koje su tijelu poznate. Kada se provodi posebni ispitni postupak? Posebni ispitni postupak provodi se 1. no formalno će tijelo pred kojim je zaključena nagodba donijeti zaključak kojim će prema potrebi postupak obustaviti u cijelosti ili djelomično. U kojem roku se mora okončati poseban ispitni postupak? Poseban ispitni postupak se mora okončati unutar 2. radi davanja strankama mogućnosti da ostvare i zaštite svoja prava i pravne interese. To je tzv. a smatra se zaključenom kad stranke nakon pročitanog zapisnika o nagodbi potpišu zapisnik. 4. kad je to potrebno radi utvrđivanja činjenica i okolnosti koje su značajne za razjašnjenje stvari ili 2. 2. 3. službena osoba koja vodi postupak. Koja prava ima stranka u posebnom ispitnom postupku? Stranka ima pravo sudjelovati u ispitnom postupku i davati potrebne podatke i braniti svoja prava i zakonom zaštićene interese. pa su učinjene vjerojatnima. kad se u javnom interesu poduzimaju hitne mjere koje se ne mogu odgađati. ako se stanje stvari može utvrditi na temelju službenih podataka kojima tijelo raspolaže. Nagodba se upisuje u zapisnik. prema okolnostima pojedinog slučaja. Skraćeni postupak? Skraćeni postupak u upravnom postupku je iznimka. U kojem roku skraćeni postupak treba biti okončan? Skraćeni postupak treba biti okončan unutar mjesec dana. Nagodba se može pobijati tužbom u parnici npr. držeći se odredaba ZUP-a i propisa koji se odnose na stvar o kojoj se radi.

ili 4. Ako je riječ o propuštanju protivne stranke. ako prethodno pitanje ne uzme u raspravljanje.UPRAVNO 15 njezinim navodima. ako nema mogućnosti kaznenog progona. a postupak za rješavanje prethodnog pitanja još nije pokrenut? Ako tijelo koje vodi upravni postupak ne uzme prethodno pitanje u raspravljanje. tijelo koje vodi postupak može: 1. te da mu o podnesenom traženju podnese dokaz. 3. za čije je rješavanje nadležan sud ili koje drugo tijelo. ono će tražiti da nadležno tijelo pokrene postupak o tom pitanju. 2. a postupak za rješavanje prethodnog pitanja koji se može voditi samo po službenoj dužnosti još nije pokrenut kod nadležnog tijela. tijelo koje vodi postupak može zaključkom naložiti jednoj od stranaka da u cilju rješenja prethodnog pitanja traži od nadležnog tijela pokretanje postupka. U slučaju kada se pojavi prethodno pitanje. U pitanju postojanja kaznenog djela i kaznene odgovornosti počinitelja tijelo koje vodi postupak vezano je pravomoćnom presudom kaznenog suda kojom se optuženik proglašava krivim (isto u parnici). dužna je opravdati zbog čega to nije učinila na raspravi. Ako se postupak za rješenje prethodnog pitanja pokreće u povodu zahtjeva stranke. a o kojima stranci nije bila dana mogućnost da se izjasni. Kakav je postupak tijela. na utvrđivanje očinstva. tijelo će nastaviti postupak i sam će raspraviti prethodno pitanje. Posljedice propuštanja stranke da postupi po zaključku tijela sastoje se u tome da će se smatrati da je stranka koja je postavila zahtjev odustala od njega. Ona ima pravo sve do donošenja rješenja dopunjavati i objašnjavati svoje navode. a koje je prema svojoj prirodi takvo da se bez njegova prethodnog rješavanja ne može riješiti konkretna upravna stvar koja je predmet postupka. u kojem slučaju rješenje takvog pitanja ima pravni učinak samo u stvari u kojoj je to pitanje riješeno 2. postupak prekinuti dok nadležni sud ili tijelo to pitanje ne riješi. određujući joj rok u kojem je dužna to učiniti. Kada tijelo koje vodi postupak mora prekinuti postupak u slučaju prethodnog pitanja? Tijelo koje vodi postupak mora prekinuti postupak kad se prethodno pitanje odnosi na: 1. a ako to čini nakon održane usmene rasprave. samo raspravi to pitanje. na postojanje braka. a tijelo koje vodi upravni postupak obustavit će postupak. Kada se nastavlja postupak prekinut zbog rješavanja prethodnog pitanja? . kad je to zakonom određeno. Prethodno pitanje? Prethodno pitanje je pitanje koje čini samostalnu pravnu cjelinu. postojanje kaznenog djela. Nadležno tijelo ne može donijeti rješenje prije nego što stranci pruži mogućnost da se izjasni o činjenicama i okolnostima na kojima treba da se temelji rješenje. Kada će tijelo koje vodi postupak raspraviti prethodno pitanje koje se odnosi na kazneno djelo? Tijelo koje vodi postupak raspravit će prethodno pitanje koje se odnosi na kazneno djelo.

odlučuje službena osoba koja vodi postupak. profesionalnu. ili 2. vještaci.UPRAVNO 16 Postupak prekinut zbog rješavanja prethodnog pitanja kod nadležnog tijela nastavlja se nakon što rješenje doneseno o tom pitanju postane konačno. Ne treba dokazivati: . u stvarima u kojima sudjeluju dvije stranke ili više stranaka s protivnim interesima. ako treba da se raspravlja o okolnostima koje predstavljaju službenu. ako postoji ozbiljna i neposredna opasnost ometanja usmene rasprave. Koje činjenice se dokazuju. očevid. na svoju inicijativu. ako je to potrebno radi pravilnog rješenja stvari. 3. Dokazivanje? Kao dokazno sredstvo u upravnom postupku može se upotrijebiti sve što je podesno za utvrđivanje stanja stvari i što odgovara pojedinom slučaju kao što su isprave. Koje su posljedice nedolaska na usmenu raspravu stranke na čiji je zahtjev postupak pokrenut? Ako na usmenu raspravu ne dođe stranka na čiji je zahtjev pokrenut postupak moguće su dvije situacije: ako se za takvu stranku koje je uredno pozvana na raspravu. u svakom slučaju kad je to korisno za razjašnjenje stvari. prema tome da li ta činjenica može imati utjecaja na rješavanje stvari. Da li neku činjenicu treba dokazivati ili ne. poslovnu. sporne činjenice i činjenice koje su pravno relevantne. mikrofilmske kopije isprava ili reprodukcije tih kopija. prema okolnostima slučaja provesti raspravu bez te osobe ili će je odgoditi. službena će osoba. postupak se obustavlja. Koje su posljedice nedolaska na raspravu stranke protiv koje je postupak pokrenut? Ako na raspravu ne dođe stranka protiv koje je postupak pokrenut voditelj postupka može provesti raspravu bez te stranke ili na njen trošak odgoditi usmenu raspravu. znanstvenu ili umjetničku tajnu. a koje ne? Dokazuju se. kad se ima izvršiti očevid ili saslušanje svjedoka ili vještaka. ako to zahtijevaju razlozi morala ili javne sigurnosti. Službena osoba mora odrediti usmenu raspravu: 1. Službena osoba koja vodi postupak može isključiti javnost za cijelu usmenu raspravu ili samo za jedan njezin dio: 1. svjedoci. a nije došla može pretpostaviti iz cjelokupnog stanja stvari da je prijedlog povukla. ili na prijedlog stranke. Koja je najvažnija procesna radnja u ispitnom postupku? Usmena rasprava je jedna od najvažnijih procesnih radnji u ispitnom postupku. ako treba da se raspravlja o odnosima u nekoj obitelji. izjava stranke. u pravilu. ako se ne može pretpostaviti da je stranka povukla prijedlog ili ako se postupak u javnom interesu mora nastaviti prema službenoj dužnosti. 4. Može li se isključiti javnost s usmene rasprave? Usmena rasprava je javna. Postupak se može nastaviti po službenoj dužnosti i u slučaju kad se ocijeni da više nema razloga da se čeka na konačno rješenje prethodnog pitanja kod nadležnog tijela. Kada se usmena rasprava može. a kada se mora odrediti? Usmenu raspravu određuje službena osoba koja vodi postupak. 2.

a ako to ne bude učinjeno u roku smatra se da je zahtjev odbijen.UPRAVNO 17 1. jer i za tijelo koje vodi upravni postupak vrijedi načelo iz sudskog prava: iura novit curia. ako zakonom nije drugačije određeno. a ako to ne bude učinjeno smatra se da je zahtjev odbijen. samo dokazuje da je njihov donositelj dao izjavu koja je sadržana u ispravi. izdana od ovlaštenog tijela 2. 3. u propisanoj formi 3. može zahtijevati izmjenu uvjerenja odnosno druge isprave. uvjerenje izdano na ovaj način ne veže tijelo kojemu je podneseno kao dokaz i koje treba rješavati o stvari te ono može ponovno utvrđivati činjenice navedene u uvjerenju. Privatne isprave nemaju presumpciju istinitosti. Uvjerenje i druge isprave o činjenicama o kojima se vodi službena evidencija izdaju se stranci na usmeni zahtjev. Mogu li državna tijela i pravne osobe s javnim ovlastima izdavati uvjerenja o činjenicama o kojima ne vode službenu evidenciju? Državna tijela i pravne osobe s javnim ovlastima mogu izdati uvjerenja i druge isprave i o činjenicama o kojima ne vode službenu evidenciju. Tijelo je dužno izmijeniti odnosno izdati novo uvjerenje ili drugu ispravu u roku 15 dana od podnošenja zahtjeva. Kakve su to privatne isprave? Privatne isprave su one isprave koje nisu javne. Tko može biti svjedok? Svjedok može biti svaka osoba koja je bila sposobna opaziti činjenicu o kojoj treba svjedočiti i koja je u stanju to svoje opažanje priopćiti. a najkasnije u roku od 15 dana. u okviru nadležnost izdavatelja Za javne isprave vrijedi zakonska presumpcija da dokazuju ono što se u njima potvrđuje ili određuje. ali je dopušteno dokazivati nepostojanje tih činjenica. činjenice čije postojanje zakon pretpostavlja. Uvjerenje koje je izdano na ovaj način jest upravni akt. pravna pravila čija primjena dolazi u obzir kod rješavanja određenog predmeta. u pravilu. istog dana kad je stranka zatražila izdavanje uvjerenja odnosno druge isprave. u pravilu. . Uvjerenja i druge isprave o činjenicama o kojima se vodi službena evidencija moraju se izdavati u skladu s podacima službene evidencije. Međutim. činjenice koje su općepoznate 2. ako je to zakonom određeno. Kakve su to javne isprave? Javna isprava je isprava koja je: 1. na temelju dokaza kojima raspolaže smatra da joj uvjerenje odnosno druga isprava nije izdana u skladu s podacima iz službene evidencije. Ako stranka. Tko ne može biti svjedokom u postupku? Osoba koja u postupku sudjeluje u svojstvu službene osobe ne može biti svjedok. Ovakva uvjerenja nisu upravni akti. Uvjerenja? Uvjerenja su posebna vrsta javnih isprava koje izdaju državna tijela odnosno pravne osobe u svezi s poslovima o kojima vode službenu evidenciju. već se njima.

Prije uzimanja izjave stranke službena osoba koja vodi postupak dužna je upozoriti stranku na kaznenu i materijalnu odgovornost za davanje lažne izjave. njegova srodnika po krvi u pravoj liniji. na pojedina pitanja na koja ne bi mogao odgovoriti a da ne povrijedi obvezu odnosno pravo da čuva poslovnu. Odredbe koje se odnose na ispitivanje svjedoka jednake su kao u parničnom postupku osim što se osoba koja odbije svjedočiti nakon što bude novčano kažnjena zbog toga ne može zatvoriti. 2. da će njegovo izvođenje biti otežano. Koje će osobe osim stranaka prisustvovati očevidu određuje službena osoba koja vodi postupak. umjetničku ili znanstvenu tajnu. ili bi inače. osim ako stranka zahtijeva i pristane snositi troškove vještačenja. stvar će riješiti na temelju drugih dokaznih sredstava. na pojedina pitanja na koja bi odgovor izložio teškoj sramoti. o onome što je stranka povjerila svjedoku kao svom punomoćniku. ili 2. Osiguranje dokaza? Osiguranje dokaza može se provesti 1. a i njegova skrbnika ili štićenika. Očevid se može izvršiti i uz sudjelovanje vještaka. ako za utvrđivanje određene činjenice ne postoji neposredan dokaz. o onome o čemu se stranka ili druga osoba ispovijedila svjedoku kao vjerskom ispovjedniku. bilo otežano ostvarivanje prava stranke. a u pobočnoj liniji do trećeg stupnja zaključno. njegova bračnog druga ili srodnika po tazbini do drugog stupnja zaključno i onda kada je brak pretao. 4. nego se samo može ponovno novčano kazniti. znatnoj imovinskoj šteti ili kaznenom progonu njega. ako se takva činjenica ne može utvrditi na podlozi drugih dokaznih sredstava. dok se vjerodostojnost njene izjave ocjenjuje prema načelu slobodne ocjene dokaza. posvojitelja ili posvojčeta. Očevid? Očevid se u upravnom postupku provodi kad je za utvrđivanje neke činjenice ili za razjašnjenje bitnih okolnosti potrebno neposredno opažanje službene osobe koja vodi postupak. državne ili vojne tajne dok je nadležno tijelo ne oslobodi te dužnosti. Kada izjava stranke može biti dokazno sredstvo? Usmeno dana izjava stranke može se uzeti kao dokazno sredstvo: 1. Ako bi dokazivanje vještačenjem bilo nerazmjerno skupo prema značenju ili vrijednosti predmeta. Izjava stranke može se uzeti kao dokazno sredstvo i u stvarima malog značenja kao bi se određena činjenica imala utvrđivati saslušanjem svjedoka koji živi u mjestu udaljenome od sjedišta tijela. Stranke imaju pravo prisustvovati očevidu. Vještaci? Dokaz vještačenjem u upravnom postupku izvodi se kad god je za utvrđivanje ili ocjenu neke činjenice važne za rješavanje stvari potrebno stručno znanje kojim ne raspolaže službena osoba koja vodi postupak. zbog pribavljanja drugih dokaza. ako postoji opravdana bojazan da se neki dokaz neće moći kasnije izvesti ili 2. profesionalnu. 3.UPRAVNO 18 Ne može se ispitati kao svjedok ni osoba koja bi svojim iskazom povrijedila dužnost čuvanja službene. Kada svjedok može uskratiti svjedočenje? Svjedok može uskratiti svjedočenje: 1. .

2. Rješenje koje donosi kolegijalno tijelo? Kad o stvari rješava kolegijalno tijelo. tijelo koje vodi postupak će na takvo činjenično stanje primijeniti materijalni propis te će donijeti rješenje o stvari koja je predmet postupka. Isto tako može biti određeno da je nadležno tijelo dužno prije donošenja rješenja pribaviti mišljenje drugog tijela. a ako ne da nikakvo mišljenje. a za osiguranje dokaza prije pokretanja postupka nadležno je tijelo na čijem se području nalaze stvari koje treba razgledati odnosno na čijem području borave osobe koje treba saslušati. složenih rješenja pojavljuje se prema strankama samo jedan akt – glavno rješenje koje donosi tijelo koje vodi postupak. a rješenje donosi većinom glasova prisutnih članova. Ta će se tijela sporazumjeti koje će od njih izdati rješenje. svako je od njih dužno riješiti o toj stvari. ono može rješavati kad je prisutno više od polovice njegovih članova. U kojem obliku se mora donijeti rješenje u upravnom postupku? Rješenje se donosi pismeno. U tom slučaju rješenje se donosi nakon što je to drugo tijelo dalo suglasnost. bilo da jedno tijelo donosi rješenje uz suglasnost ili mišljenje drugog tijela. Tijelo čija se suglasnost ili mišljenje traži dužno je suglasnost ili mišljenje dati u roku mjesec dana od dana kad je to od njega zatraženo. Prethodno donošenje određenih dodatnih akata kojima se daje suglasnost ili mišljenje samo je uvjet za donošenje i važnost glavnog rješenja. Složena rješenja? Složena rješenja su rješenja u čijem donošenju sudjeluje više tijela. 54. Rješenje koje donosi jedno tijelo uz suglasnost ili mišljenje drugog tijela? Zakonom može biti određeno da rješenje donosi jedno tijelo uz prethodnu suglasnost drugoga. Sadržaj rješenja donesenog u upravnom postupku? Pismeno rješenje sadrži: 1. smatra se da je suglasnost dao. Ako to tijelo u roku ne obavijesti tijelo koje donosi rješenje da daje ili da odbija suglasnost. Za osiguranje dokaza u tijeku postupka nadležno je tijelo koje vodi postupak. uvod. Tada se rješenje može donijeti samo nakon što je mišljenje pribavljeno. U svakom rješenju mora se navesti akt kojim je drugo tijelo dalo ili odbilo suglasnost. dispozitiv (izreku). rješenje se može donijeti i bez pribavljenog mišljenja. Rješenje? Nakon što je utvrđeno činjenično stanje. . bilo da su za rješavanje u stvari nadležna dva ili više tijela. a u rješenju mora biti naveden i akt drugog tijela. Rješenje kad je o stvari rješavaju dva ili više tijela? Kad je određeno da o jednoj stvari rješavaju dva tijela ili više tijela. a usmeno se može donijeti samo u slučajevima koji su predviđeni ZUP-om ili propisima donesenima na temelju zakona.UPRAVNO 19 Osiguranje dokaza može se provesti po službenoj dužnosti ili na prijedlog stranke odnosno osobe koja ima pravni interes. ako zakonom nije određena druga većina. U svim slučajevima ovih tzv.

prema potrebi i razloge koji su bili odlučni pri ocjeni dokaza. u dispozitivu će se odrediti i rok u kojem se ta radnja ima izvršiti. te da se može izjaviti i na zapisnik. 2. kome i u kojem roku. 3. navesti taj propis i izložiti razloge kojima se pri donošenju rješenja rukovodio. pravne propise i razloge koji s obzirom na utvrđeno činjenično stanje upućuju na onakvo rješenje kakvo je dano u dispozitivu. naziv tijela s brojem i datumom rješenja. uputu o pravnom lijeku. obrazloženje. Ako žalba ne odgađa izvršenje rješenja. Dispozitiv (izreka) rješenja? Dispozitivom se rješava o predmetu postupka u cijelosti i o svim zahtjevima stranaka o kojima u toku postupka nije posebno riješeno.UPRAVNO 20 3. Ako se o troškovima u dispozitivu ne rješava navest će se da će se o njima donijeti poseban zaključak. . u kojem roku i s kolikom pristojbom predaje. Obrazloženje rješenja sadrži: 1. razloge zbog kojih nije uvažen koji od zahtjeva stranaka. 4. može se podijeliti i na više točaka. Ako se rješenjem nalaže izvršenje kakve radnje. dužno je u obrazloženju. u uputi se navodi kome se izjavljuje. kratko izlaganje zahtjeva stranaka. Ti se razlozi ne moraju navesti kad je to u javnom interesu zakonom ili uredbom izričito predviđeno. a kad je potrebno. obrazloženje sadrži i pozivanje na propis koji to predviđa. 5. a kome se. 3. Kad se protiv rješenja može izjaviti žalba. potpis službene osobe i pečat tijela. tko ih je dužan platiti. Dispozitiv mora biti kratak i određen. U obrazloženju rješenja moraju biti obrazloženi i oni zaključci protiv kojih nije dopuštena posebna žalba. kratko označenje predmeta postupka. ako ih je bilo. 4. ime stanke i njezina zakonskog zastupnika ili punomoćnika ako ga ima i 4. to mora biti navedeno u dispozitivu (sjeti se Vladotovog rješenja o vojsci). određujući njihov iznos. 2. Kad je propisano da žalba ne odgađa izvršenje rješenja. Obrazloženje rješenja? Obrazloženje je obvezni sastavni dio rješenja. naziv tijela koje donosi rješenje. Dispozitivom se može riješiti i o troškovima postupka. 6. Uputa o pravnom lijeku? Uputom o pravnom lijeku stranka se obavještava da li protiv rješenja može izjaviti žalbu ili pokrenuti upravni spor ili drugi postupak pred sudom. Sadržaj uvoda rješenja? Uvod rješenja sadrži: 1. propis o nadležnosti tog tijela. 5. Obrazloženje je dio rješenja koji je važan zbog podnošenja pravnog lijeka. utvrđeno činjenično stanje. Sadržaj obrazloženja rješenja u kojem se rješava slobodnom ocjenom dokaza? Kad je nadležno tijelo zakonom ili drugim propisom utemeljenim na zakonu ovlašteno riješiti stvar po slobodnoj ocjeni.

a samo su neke od njih sazrele za rješavanje. u uputi se navodi kojem se sudu tužba podnosi i u kojem roku. i 2. rok za žalbu teče od dana dostave rješenja suda kojim je tužba odbačena kao nedopuštena. To rješenje donosi se po službenoj dužnosti ili na prijedlog stranke. ako su razlozi za takvo rješenje očiti i ako nije drugačije propisano. Pogrešna uputa o pravnom lijeku? Kada je u rješenju dana pogrešna uputa. u kojem slučaju rok za žalbu teče od dana dostave dopunjenog rješenja. Djelomično rješenje? Djelomično rješenje može se donijeti: 1. a stranka je pogrešno upućena da protiv tog rješenje nema mjesta žalbi ili da se protiv njega može pokrenuti upravni spor. 2. stranka može postupiti po važećim propisima ili po uputi. kad se radi o poduzimanju iznimno hitnih mjera u cilju osiguranja javnog mira i sigurnosti ili radi otklanjanja neposredne opasnosti za život i zdravlje ljudi ili imovine. kojim je predmet postupka riješen. a ne dira se u javni interes ni interes druge osobe. stranka može tražiti od tijela koje je rješenje donijelo da dopuni rješenje. Stranka koja postupi po pogrešnoj uputi ne može zbog toga imati štetnih posljedica. Dopunsko rješenje? Dopunsko rješenje može se donijeti ako se glavnim rješenjem. rješenje se može sastojati samo od dispozitiva u obliku zabilješke na spisu. priopćava stranci usmeno. Kad u rješenju nije dana nikakva uputa ili je uputa nepotpuna. nadležno tijelo odnosno ovlaštena osoba nadležnog tijela može donijeti rješenje i usmeno. Privremeno rješenje? Privremeno rješenje donosi se ako je prema okolnostima slučaja nužno da se prije okončanja postupka donese rješenje kojim se privremeno uređuju sporna pitanja ili odnosi. U takvu rješenju mora bit izričito naznačeno da je privremeno. Takvo se rješenje. kad se pokaže svrsishodnim da se o tim točkama riješi posebnim rješenjem. dopunsko rješenje može se donijeti bez ponovnog provođenja ispitnog postupka. Kad je protiv rješenja moguće izjaviti žalbu. . Djelomično rješenje smatra se u pogledu pravnih lijekova i izvršenja kao samostalno rješenje. a napismeno joj se mora izdati ako ona to traži.UPRAVNO 21 Kad se protiv rješenja može pokrenuti upravni spor. u stvarima manjeg značenja u kojima se udovoljava zahtjevu stranke. ako stranka nije već prije toga podnijela žalbu nadležnom tijelu. nije odlučilo o svim pitanjima koja su bila predmet postupka. Dopunsko rješenje smatra se u pogledu pravnih lijekova i izvršenja kao samostalno rješenje. kad se o jednoj stvari rješava u više točaka. Donošenje privremenog rješenja na prijedlog stranke nadležno tijelo može uvjetovati davanjem osiguranja za štetu koja bi mogla izvršenjem tog rješenja nastati za protivnu stranku u slučaju da osnovni zahtjev predlagatelja ne bude uvažen. Ako je predmet već dovoljno raspravljen. Mogućnost donošenja usmenog rješenja? Usmeno rješenje može se donijeti: 1. u pravilu.

Zaključak donosi službena osoba koja obavlja onu radnju postupka pri kojoj se pojavilo pitanje koje je predmet zaključka. ako posebnim propisom nije određen kraći rok. Može li se izjaviti žalba protiv prvostupanjskih rješenja ministarstava i drugih republičkih Protiv prvostupanjskih rješenja ministarstava i drugih republičkih tijela državne uprave žalba se može izjaviti samo kad je to zakonom predviđeno. mogu izjaviti žalbu protiv rješenja kojim je povrijeđen zakon u korist pojedinca ili pravne osobe. Ispravljanje grešaka u rješenju? Greške u rješenju tijelo koje ga je donijelo može ispraviti u svako doba. a napismeno se izdaje na zahtjev osobe koja može protiv zaključka izjaviti posebnu žalbu ili kad se može odmah tražiti izvršenje zaključka. Kada se u upravnom postupku donosi zaključak? Zaključkom se odlučuje o pitanjima koja se tiču postupka i o onim pitanjima koja se kao sporedna pojave u vezi s provođenjem postupka. Rok za izdavanje rješenja? Rješenje u skraćenom postupku nadležno tijelo dužno je donijeti i dostaviti ga stranci najkasnije u roku od mjesec dana računajući od dana predaje urednog zahtjeva odnosno od dana pokretanja postupka po službenoj dužnosti. neposredno se može pokrenuti upravni spor. Zaključak se priopćuje zainteresiranim osobama usmeno. Privremeno rješenje smatra se u pogledu pravnih lijekova i izvršenja kao samostalno rješenje. Tko može podnijeti žalbu u upravnom postupku? Legitimaciju za podnošenje žalbe u upravnom postupku u prvom redu imaju stranke. O ispravku se donosi poseban zaključak. državni pravobranitelj i druga državna tijela. ali se u nekim slučajevima pravo žalbe priznaje i drugima koji imaju pravni interes za podnošenje žalbe. a na štetu društvene zajednice. a koja se ne rješavaju rješenjem. Kada se ne provodi skraćeni postupak nadležno tijelo dužno je donijeti rješenje i dostaviti ga stranci najkasnije u roku od 2 mjeseca. Može li se protiv zaključka izjaviti posebna žalba? Protiv zaključka može se izjaviti posebna žalba samo kad je to zakonom izričito predviđeno. ili kojim se odbija prijedlog za ispravljanje. Ispravak greške proizvodi pravni učinak od dana od kojeg proizvodi pravni učinak rješenje koje se ispravlja. dopuštena je posebna žalba. Može li se izjaviti žalba protiv rješenja Hrvatskog sabora i Vlade RH? Protiv rješenja Hrvatskog sabora i Vlade RH ne može se izjaviti žalba. Ako žalba nije dopuštena. Tko odlučuje o žalbi protiv rješenja tijela državne uprave niže razine? . kad su zakonom ovlaštena. ako posebnim propisom nije određen kraći rok. Državni odvjetnik. Protiv zaključka kojim se već doneseno rješenje ispravlja.UPRAVNO 22 Rješenjem o glavnoj stvari koje se donosi nakon okončanja postupka ukida se privremeno rješenje doneseno u toku postupka. Takav zaključak mora biti obrazložen i sadržavati i uputu o žalbi.

donesenoga u vršenju javnih ovlasti. U kojem roku se mora podnijeti žalba? Rok za žalbu iznosi 15 dana. ali je žalitelj dužan obrazložiti zbog čega ih nije iznio u prvostupanjskom postupku. Kada žalba ne zadržava izvršenje rješenja? Iznimno. Dovoljno je da žalitelj izloži u žalbi u kojem je pogledu nezadovoljan rješenjem. ako se radi o poduzimanju hitnih mjera. . Rok za žalbu za svaku osobu i za svako tijelo kojima se rješenje dostavlja računa se od dana dostave rješenja. Da li žalba zadržava izvršenje rješenja? U pravilu. Kada se žalba šalje na odgovor? Žalba se u pravilu ne šalje na odgovor. Kome se žalba podnosi? Žalba se neposredno predaje ili šalje poštom tijelu koje je donijelo prvostupanjsko rješenje. rješenje koje se pobija. već i zbog toga što postoji mogućnost da prvostupanjsko tijelo pristupi neposrednom izvršenju ako mu nije poznato da je žalba izjavljena. a i pošto je žalba izjavljena. 1. odnosno prema svom rješenju. ako zakonom nije propisano da o žalbi rješava drugo tijelo. rješenje se može izvršiti u žalbenom roku. žalba ima suspenzivno djelovanje. ili 3. ako je to zakonom predviđeno 2. Sadržaj žalbe? U žalbi se mora navesti: 1. 2. rješava tijelo uprave. Ako tijelo koje će odlučivati o žalbi nije određen na jedan od ova dva načina o žalbi će rješavati upravno tijelo nadležno za ogovarajuću upravnu oblast. naziv tijela koje ga je donijelo. Tko rješava o žalbi protiv prvostupanjskog rješenja ustanove ili druge pravne osobe? O žalbi protiv prvostupanjskog rješenja ustanove ili druge pravne osobe rješava tijelo određeno statutom ustanove ili pravne osobe. O žalbi protiv prvostupanjskog rješenja ustanove ili pravne osobe. ako bi zbog odgode izvršenja bila nanesena kojoj stranci šteta koja se ne bi mogla popraviti. Potreba dostavljanja žalbe prvostupanjskom tijelu ne postoji samo zbog toga što prvostupanjsko tijelo može poduzeti određene radnje prema žalbi. Mogu li se u žalbi iznositi nove činjenice i novi dokazi? U žalbi se mogu iznositi nove činjenice i novi dokazi. ali žalbu ne mora posebno obrazložiti.UPRAVNO 23 Protiv prvostupanjskih rješenja tijela državne uprave niže razine žalba se može izjaviti nadležnim ministarstvima odnosno drugim nadležnim republičkim tijelima državne uprave. a u žalbi se iznose nove činjenice i novi dokazi. pa se u tijeku roka za žalbu rješenje ne može izvršiti. broj i datum rješenja. ako je to utvrđeno zakonom. osim ako je predmet dvostran. te 3. ako posebnim zakonom nije drugačije određeno.

Kada je žalba dopuštena. nepravodobna ili izjavljena od neovlaštene osobe. Rješavanje drugostupanjskog tijela o žalbi? Drugostupanjsko tijelo rješavajući o žalbi može: 1. da su u prvostupanjskom postupku činjenice nepotpuno ili pogrešno utvrđene. a nije potrebno provoditi nov ispitni postupak 3. 3. poništit će to rješenje po službenoj dužnosti i dostaviti predmet nadležnom tijelu na rješavanje. a prvostupanjsko tijelo je propustilo da je zbog toga odbaci. a i onaj dio postupka koji je obavljen poslije te nepravilnosti. može upotpuniti postupak. a to je moglo utjecati na rješavanje o stvari ili b. protiv novog rješenja stranka ima pravo žalbe. b. proglasit će takvo rješenje ništavim. 3. pravodobna i izjavljena od ovlaštene osobe. 2. ali je u žalbi opravdao to propuštanje. da se u postupku nije vodilo računa o pravilima postupka koja bi bila od utjecaja na rješenje stvari. rješavajući o stvari. uz sve spise koji se odnose na predmet. a. bilo samo ili preko prvostupanjskog ili zamoljenog tijela kad utvrdi a. ali oni nisu bili takvi da su mogli utjecati na rješenje stvari ili kada je prvostupanjsko rješenje na zakonu osnovano. povrijedilo pravila formalnog ili materijalnog prava. u kojem slučaju može uvažiti zahtjev žalbe i donijeti novo rješenje 4. ono dostavlja žalbu tijelu nadležnom za rješavanje o žalbu. ili c. rješenjem odbaciti žalbu ako je nedopuštena. odbaciti žalbu ako je nedopuštena. Na koji način drugostupanjsko tijelo može postupiti ako uvaži žalbu? Drugostupanjsko tijelo može uvažiti žalbu iz više razloga i u tom smislu može donijeti sljedeće odluke: 1. nepravodobna ili izjavljena od neovlaštene osobe. ako utvrdi da je prvostupanjsko rješenje donijelo nenadležno tijelo . da je dispozitiv pobijanog rješenja nejasan ili je u proturječnosti s obrazloženjem. provesti posebni ispitni postupak koji je bio obvezan ili saslušati stranku u stvari koja je riješena u skraćenom postupku. U svim slučajevima kada prvostupanjsko tijelo donese novo rješenje. ispitni postupak upotpuniti i donijeti novim rješenjem zamijeniti rješenje koje se žalbom pobija.UPRAVNO 24 Koje odluke prvostupanjsko tijelo može donijeti u povodu žalbe? Prvostupanjsko upravno tijelo u povodu žalbe može: 1. a prvostupanjsko tijelo ne donese novo rješenje. ako utvrdi da je u prvostupanjskom postupku učinjena nepravilnost koja čini rješenje ništavim. 2. 2. što uključuje i situaciju kada je u prvostupanjskom postupku bilo nedostataka. ako nađe da je provedeni postupak nepotpun. ali iz drugih razloga. kad žalitelj iznese u žalbi takve činjenice i dokaze koji bi mogli biti od utjecaja za drugačije rješenje stvari. ako stranka to zatraži u žalbi. . uvažiti žalbu ako je rješenje prvostupanjskog tijela nezakonito jer je. novim rješenjem zamijeniti rješenje koje se žalbom pobija ako nađe da je žalba opravdana. ako žalitelju nije bila dana mogućnost da sudjeluje u postupku koji je prethodio donošenju rješenja ili mu je bila dana a on je propustio da je iskoristi. odbiti žalbu ako je žalba neosnovana.

Tako u cilju pravilnog rješenja stvari drugostupanjsko tijelo može u povodu žalbe izmijeniti prvostupanjsko rješenje na štetu žalitelja. odredit će prvostupanjskom tijelu rok za donošenje rješenja. ako nađe da je na temelju slobodne ocjene trebalo donijeti drugačije rješenje. Iznimno. Da li je dopuštena reformacija na štetu žalitelja? Koje su iznimke od zabrane reformatio in peius? Reformacija na štetu žalitelja u pravilu je zabranjena. 1. ali samo: 1. izmijenit će prvostupanjsko rješenje u tom smislu. ili 2. koji ne može biti duži od 1. c. . Žalba kad prvostupanjsko rješenje nije doneseno? Žalba u slučaju šutnje administracije? Ako je žalbu izjavila stranka o čijem zahtjevu prvostupanjsko tijelo nije donijelo rješenje. ali da se svrha zbog koje je rješenje doneseno može postići i drugim sredstvima povoljnijima za stranku. Protiv novog rješenja stranka ima pravo žalbe. ili d. ali postoje iznimke. ili zbog krivnje stranke. mjesec. donijet će svoje rješenje. drugostupanjsko tijelo tražit će da mu prvostupanjsko tijelo priopći razloge zbog kojih rješenje nije doneseno u roku. ako drugostupanjsko tijelo nađe da će postupak brži i ekonomičnije provesti prvostupanjsko tijelo. samo će provesti postupak i svojim rješenjem riješiti stvar. nakon čega će sam riješiti stvar. Ako drugostupanjsko tijelo utvrdi da je rješenje pravilno u pogledu utvrđenih činjenica i u pogledu primjene zakona. a ako ne može. a u okviru zahtjeva postavljenoga u prvostupanjskom postupku. pogrešno ocijenjeni dokazi. on će svojim rješenjem poništiti prvostupanjsko rješenje i sam riješiti stvar 1. ako postoje razlozi zbog kojih se izvršno rješenje može izvanredno ukinuti ili proglasiti ništavim. ako postoji neki od razloga zbog kojega se prema ZUP-u rješenje koje je konačno u upravnom postupku poništiti ili ukinuti prema pravu nadzora. 64. naložit će da to učini i da mu prikupljene podatke dostavi u određenom roku. b. pod uvjetom da se time ne vrijeđa pravo druge osobe (reformatio in melius). Da li je u rješavanju povodom žalbe dopuštena reformatio in melius? Može li se reformirati u korist žalitelja mimo zahtjeva postavljenog u žalbi? U cilju pravilnog rješenja stvari drugostupanjsko tijelo može u povodu žalbe izmijeniti prvostupanjsko rješenje u korist žalitelja i mimo zahtjeva postavljenoga u žalbi. Ako drugostupanjsko tijelo utvrdi da su u prvostupanjskom rješenju: a. Ako razlozi zbog kojih rješenje nije doneseno u roku nisu opravdani drugostupanjsko će tijelo tražiti da mu prvostupanjsko tijelo pošalje spise predmeta.UPRAVNO 25 Ako u tom slučaju drugostupanjsko tijelo nađe da na temelju upotpunjenog postupka stvar treba riješiti drugačije može svojim rješenjem poništiti prvostupanjsko rješenje i sam riješiti stvar ili poništiti prvostupanjsko rješenje i vratiti predmet prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak (koji se mora provesti u roku od 30 dana). Ako drugostupanjsko tijelo može riješiti stvar prema spisima predmeta. da je iz utvrđenih činjenica izveden pogrešan zaključak u pogledu činjeničnog stanja. Ako nađe da rješenje nije doneseno u roku zbog opravdanih razloga. da je pogrešno primijenjen pravni propis na temelju kojega se rješava stvar. Takvo rješenje je konačno.

ako osobi koja je sudjelovala u postupku nije bila dana mogućnost da se služi svojim jezikom. postupak o žalbi obustavlja se zaključkom. 6. a po zakonu je trebao da je zastupa. mogli dovesti do drugačijeg rješenja da su te činjenice odnosno dokazi bili izneseni ili upotrijebljeni u prijašnjem postupku (ovo je najčešći razlog za obnovu postupka – to je ispitno pitanje). Tijelo koje je riješilo stvar u drugom stupnju šalje. 4. ukidanje i mijenjanje pravomoćnog rješenja uz pristanak ili na zahtjev stranke (protiv pravomoćnih rješenja). 8. Koji su razlozi za obnovu postupka? Razlozi za obnovu postupka okončanog rješenjem ili zaključkom protiv kojeg nema redovnog pravnog lijeka u upravnom postupku: 1. 3. izvanredno ukidanje (protiv izvršnih rješenja). ako je rješenje povoljno za stranku doneseno na temelju neistinitih navoda stranke kojima je tijelo koje je vodilo postupak bilo dovedeno u zabludu. 3. ako je rješenje donijela službena osoba nadležnog tijela koja nije bila ovlaštena za njegovo donošenje. ako stranku nije zastupao zakonski zastupnik. poništavanje i ukidanje po pravu nadzora (protiv konačnih rješenja). proglašavanje rješenja ništavim. ako osobi koja je trebala sudjelovati u svojstvu stranke nije bila dana mogućnost da sudjeluje u postupku. u pravilu. mijenjanje i poništavanje rješenja u svezi s upravnim sporom (protiv konačnih rješenja). 11. koje je dužno rješenje dostaviti strankama u roku od 8 dana od dana primitka spisa. a najkasnije u roku od 2 mjeseca računajući od dana predaje žalbe. 10. obnovu postupka (protiv konačnog rješenja ili zaključka). 5. zahtjev za zaštitu zakonitosti (protiv pravomoćnih rješenja) Obnova postupka? 1. 7. ili ako je došlo kao posljedica kakva djela kažnjivog po kaznenom zakonu. ako je u donošenju rješenja sudjelovala službena osoba koja je po zakonu morala biti izuzeta. ako se sazna za nove činjenice. .UPRAVNO 26 Rok za donošenje rješenja o žalbi i dostava istog? Rješenje o žalbi mora se donijeti i dostaviti stranci čim je to moguće. svoje rješenje sa spisima predmeta prvostupanjskom tijelu. ili se nađe ili stekne mogućnost da se upotrijebe novi dolazi koji bi. 6. a ta je presuda pravomoćno ukinuta. ako se rješenje temelji na presudi donesenoj u kaznenom postupku ili u postupku o privrednom prijestupu. 5. ako posebnim propisom nije određen kraći rok. ako se rješenje tijela koje je vodilo postupak temelji na nekome prethodnom pitanju. a nadležno tijelo je to pitanje kasnije riješilo u bitnim točkama drugačije. 9. 2. Ako stranka odustane od žalbe. sami ili u vezi s već izvedenim i upotrijebljenim dokazima. ako je rješenje doneseno na podlozi lažne isprave ili lažnog iskaza svjedoka ili vještaka. 7. 4. ako kolegijalno tijelo koje je donijelo rješenje nije rješavalo u sastavu predviđenome važećim propisima ili ako za rješenje nije glasala propisana većina. 2. Koji su izvanredni pravni lijekovi u upravnom postupku? ZUP predviđa sljedeća izvanredne pravne lijekove: 1.

ili 3. 5. Tko odlučuje o obnovi postupka? O obnovi postupka odlučuje ono tijelo koje je donijelo rješenje kojim je postupak okončan. u pravilu. Tko može tražiti obnovu upravnog postupka? Obnovu upravnog postupka može tražiti: 1.računajući od trenutka dostavljanja rješenja stranci. a osobito što činjenično stanje nije pravilno utvrđeno. 4. može se izjaviti žalba samo kad je taj zaključak odnosno rješenje donijelo prvostupanjsko tijelo. ili 2. 3. ako uvažava sve zahtjeve tužbe.od trenutka kada je došla u mogućnost da se koristi kojim od razloga obnove 2. 2. što nije uopće ili nije pravilno primijenjen zakon. Sud u upravnom sporu može poništiti rješenje iz razloga: 1. u objektivnom roku od 5 godina . ili što je iz utvrđenih činjenica izveden nepravilna zaključak u pogledu činjeničnog stanja. poništiti ili izmijeniti svoje rješenje: 1. može se neposredno pokrenuti upravni spor. može riješiti da se odgodi izvršenje dok se ne odluči o pitanju obnove postupka. u subjektivnom roku od mjesec dana . na presudi donesenoj u kaznenom postupku koja je pravomoćno ukinuta. iz onih razloga iz kojih bi sud mogao poništiti takvo rješenje. 2. Čime se pokreće obnova postupka? Obnova postupka pokreće se prijedlogom. na rješenju nekog prethodnog pitanja koje je kasnije drugačije riješeno. ako se time ne vrijeđa pravo stranke u upravnom postupku ili treće osobe. Ako je zaključak ili rješenje donijelo drugostupanjsko tijelo. što je rješenje donijelo nenadležno tijelo. ne odgađa izvršenje rješenja po kojem se obnova traži. 2. Zaključak kojim se dopušta obnova postupka odgađa izvršenje rješenja protiv kojega je obnova dopuštena. kao i protiv rješenja donesenoga u obnovljenom postupku. Nakon proteka roka od 5 godina obnova postupka se može tražiti samo iznimno i to 1. ako se rješenje temelji na kakvom kaznenom djelu. . propis ili opći akt.UPRAVNO 27 2. a i okolnost da je prijedlog stavljen u zakonskom roku. Prijedlog za obnovu postupka. Stranka je dužna u prijedlogu za obnovu postupka učiniti vjerojatnim okolnosti na kojima temelji prijedlog. Protiv zaključka donesenog o prijedlogu za obnovu postupka. državni odvjetnik 3. stranka. što se u postupku koji je rješenju prethodio nije postupilo prema pravilima postupka. Mijenjanje i poništavanje rješenja u svezi s upravnim sporom? Tijelo protiv čijeg je rješenja pravodobno pokrenut upravni spor može do okončanja spora. U kojem roku se mora tražiti obnova upravnog postupka? Obnova upravnog postupka može se tražiti: 1. tijelo koje je donijelo rješenje kojim je postupak okončan 3. ako smatra da će prijedlog za obnovu biti uvažen. ali tijelo koje je nadležno za odlučivanje o prijedlogu.

Koja su tijela nadležna za poništavanje i ukidanje po pravu nadzora? Za poništavanje i ukidanje po pravu nadzora nadležna su sljedeća tijela: 1. ministarstvo ili drugo republičko tijelo državne uprave. ako do poništavanja po pravu nadzora dođe iz razloga postojanja prisile. Iz kojih se razloga konačno rješenje može poništiti po pravu nadzora? Rješenje koje je konačno u upravnom postupku nadležno će tijelo poništiti po pravu nadzora: 1. U kojem roku se može donijeti rješenje o poništavanju po pravu nadzora? Rješenje o poništavanju prema pravu nadzora može se donijeti: 1. a tijelo koje je donijelo to rješenje smatra da je u tom rješenju nepravilno primijenjen materijalni zakon. 4. ako je u istoj stvari ranije doneseno pravomoćno rješ. tijelo. pritiska ili druge nedopuštene. 3. tijelo određeno zakonom. Ukidanje po pravu nadzora? Mogućnost ukidanja po pravu nadzora svedena je samo na slučaj ako je rješenjem koje je konačno u upravnom postupku očigledno povrijeđen materijalni zakon. iznude. U stvarima u kojima sudjeluju dvije stranke ili više stranaka sa suprotnim interesima. 2st.UPRAVNO 28 Poništavanje i ukidanje po pravu nadzora? 1. ucjene ili druge nedopuštene radnje. na zahtjev državnog odvjetnika ili 4. može rješenje ukinuti ili izmijeniti radi njegova usklađivanja sa zakonom samo: 1. ucjene. ako je rješenje donijelo mjesno nenadležno tijelo. 2. na zahtjev stranke. ako je rješenje doneseno kao posljedica prisile. 3. potvrde. Na čiju inicijativu se donosi rješenje o poništavanju po pravu nadzora? Rješenje o poništavanju prema pravu nadzora nadležno tijelo donosi: 1. 3. ako stranka koja je na temelju tog rješenja stekla pravo na to pristane i . tada se rješenje o poništavanju može donijeti bez obzira na spomenute rokove. ako je rješenje donijelo jedno tijelo bez suglsnosti. 2. a ako zakonom nije određeno 3. 5. Pod kojim uvjetima može doći do ukidanja ili mijenjanja pravomoćnog rješenja? Kad je pravomoćnim rješenjem stranka stekla kakvo pravo. rješenje se može ukinuti samo po pristanku zainteresiranih stranaka. 5. 3. stvar drugačije riješena. a ovo je potrebno po zakonu ili drugom propisu zasnovanom na zakonu. na zahtjev pučkog pravobranitelja. a ako ga nema ili se radi o njegovom rješenju 2. iznude. ako je rješenje donijelo stvarno nenadležno tijelo. rješenju ministarstva ili drugog rep. Tijela 4. po službenoj dužnosti. u roku od 5 godina od dana kad je rješenje postalo konačno u upravnom postupku. 2. kojim je ta upr. radnje. odobrenje ili mišljenja drugog tijela. a ako se ne može ustanoviti u čiju nadležnost spada ili se radi o 2st. Vlada RH Ukidanje i mijenjanje pravomoćnog rješenja uz pristanak ili na zahtjev stranke? 1. 4. 2. u slučaju kada je rješenje donijelo mjesno nenadležno tijelo rok iznosi 1 godinu.

opća ili pojedinačna. djeluje samo ubuduće. Tko donosi rješenje o ukidanju ili mijenjanju pravomoćnog rješenja? Rješenje o ukidanju ili mijenjaju donosi prvostupanjsko tijelo koje je donijelo rješenje. Kada može doći do izvanrednog ukidanja? Za izvanredno ukidanje karakteristično je da se radi o izvanrednom pravnom lijeku koji se može koristiti protiv izvršnih rješenja koja su u skladu s pravnim poretkom. 3. Ako je rješenje donijelo drugostupanjsko tijelo. ako se time ne vrijeđa pravo treće osobe. 2. a na zahtjev stranke. čije izvršenje nije moguće. javnu sigurnost. javni mir i poredak ili javni moral. ali čije bi izvršenje dovelo u neposrednu opasnost određena dobra. ako se to ne bi moglo uspješno otkloniti drugim sredstvima. pri čijem donošenju nije povrijeđen ni formalni ni materijalni zakon. kojima bi se manje diralo u stečena prava. u protivnom. Prema ZUP-u izvršno rješenje može se ukinuti 1. 2. koje je donijelo tijelo bez prethodnog zahtjeva stranke. ili 2. u cilju otklanjanja poremećaja u privredi. a na koje rješenje stranka nije naknadno izričito pristala. 4. Tko donosi odluku o izvanrednom ukidanju? Ako je rješenje donijelo prvostupanjsko tijelo. ako je to potrebno u cilju otklanjanja teške i neposredne opasnosti za život i zdravlje ljudi. Da li je protiv novog rješenja dopuštena žalba? Žalba protiv novog rješenja kojim se prijašnje rješenje ukida ili mijenja dopuštena je samo ako je to rješenje donijelo prvostupanjsko tijelo. rješenje ukida nadležno ministarstvo. 4. 3. U protivnom se može neposredno pokrenuti upravni spor. Iz koji razloga se rješenje može proglasiti ništavim? Ništavim se proglašava rješenje: 1. odnosno ako je rješenje prvostupanjskog tijela konačno.UPRAVNO 29 2. . 2. Da li je dopuštena žalba protiv rješenja kojim je prijašnje rješenje izvanredno ukinuto? Protiv rješenja kojim se prijašnje rješenje ukida dopuštena je žalba samo kad je to rješenje donijelo prvostupanjsko tijelo. Kakvo djelovanje ima novo rješenje? Izmjena rješenja. 3. koje bi svojim izvršenjem moglo uzrokovati neko djelo kažnjivo po KZ-u. Izvanredno ukidanje? 1. rješenje može ukinuti drugostupanjsko tijelo. može se pokrenuti upravni spor. Ako drugostupanjskog tijela nema. to rješenje može ukinuti ono samo. Pod istim uvjetima. može se ukinuti ili izmijeniti i pravomoćno rješenje koje je nepovoljno za stranku. kao i njegovo ukidanje. Pristanak stranke obavezan je i za izmjenu na štetu stranke pravomoćnog rješenja kojim je stranci određena obveza. koje je u upravnom postupku doneseno u stvari iz sudske nadležnosti ili u stvari o kojoj se uopće ne može rješavati u upravnom postupku. a drugostupanjsko tijelo samo kad je svojim rješenjem odlučilo o stvari. Proglašavanje rješenja ništavim? 1.

3. Tko podiže zahtjev za zaštitu zakonitosti? Zahtjev za zaštitu zakonitosti podiže državni odvjetnik Republike Hrvatske. 6.UPRAVNO 30 5. državni odvjetnik ima pravo podignuti zahtjev za zaštitu zakonitosti ako smatra da je rješenjem povrijeđen zakon. Ako nema tijela koje rješava o žalbi. 2. 3. 6. Ukidanje rješenja djeluje ex nunc. Pravne posljedice poništavanja i ukidanja? Razlika između ukidanja poništavanja? Poništavanje rješenja i proglašavanje rješenja ništavim djeluje ex tunc. a ako takvog organa nema. koje sadrži nepravilnost koja je po nekoj izričitoj zakonskoj odredbi predviđena kao razlog ništavosti. Koje se odluke mogu donijeti u povodu zahtjeva za zaštitu zakonitosti? U povodu zahtjeva za zaštitu zakonitosti nadležni organ može ukinuti pobijano rješenje ili odbiti zahtjev. Zahtjev za zaštitu zakonitosti? 1. 5. Da li je dopuštena žalba protiv rješenja donesenog o zzz? Protiv rješenja donesenog o zahtjevu za zaštitu zakonitosti žalba nije dopuštena. 4. 2. Da li je dopuštena žalba protiv rješenja kojim se neko rješenje proglašava ništavim? Protiv rješenja kojim se neko rješenje proglašava ništavim ili se odbija prijedlog stranke ili državnog odvjetnika za proglašavanje rješenja ništavim dopuštena je žalba. Vlada Republike Hrvatske. čije bi izvršenje bilo protivno osnovnim načelima pravnog poretka. a sudska zaštita nije osigurana ni izvan upravnog spora. protiv takvog rješenja može se neposredno pokrenuti upravni spor. Tijelo nadležno za proglašenje rješenja ništavim? Rješenje proglašava ništavim tijelo koje ga je donijelo ili drugostupanjsko tijelo. 4. U kojem roku se može podići zahtjev za zaštitu zakonitosti? Zahtjev za zaštitu zakonitosti može se podići u roku od mjesec dana od dana kad je rješenje dostavljeno državnom odvjetniku. Tko odlučuje o zahtjevu za zaštitu zakonitosti? O zahtjevu za zaštitu zakonitosti rješava nadležni drugostupanjski organ.u roku od 6 mjeseci od dana dostave stranci. Protiv kojih rješenja se može podnijeti zahtjev za zaštitu zakonitosti? Protiv pravomoćnog rješenja donesenoga u stvari u kojoj se ne može voditi upravni spor. a ako mu nije dostavljeno . i . Rok za proglašenje rješenja ništavim? Na čiji zahtjev se rješenje može proglasiti ništavim? Rješenje se može u svako doba proglasiti ništavim po službenoj dužnosti ili na prijedlog stranke ili državnog odvjetnika. a ako drugostupanjskog tijela nema – onda tijelo koje je zakonom ovlašteno da obavlja nadzor nad radom tijela koje je donijelo rješenje.

4. Izvršenje nagodbe? Nagodba ima snagu izvršnog rješenja donesenog u upravnom postupku. zaključak postaje izvršan istekom roka za žalbu. Kada rješenje postaje izvršno? Prvostupanjsko rješenje postaje izvršno: 1. Pravomoćno rješenje je rješenje protiv kojega se ne može izjaviti žalba niti pokrenuti upravni spor. ali samo protiv osobe koja je sudjelovala u nagodbi.UPRAVNO 31 Konačnost i pravomoćnost rješenja? Konačno je u upravnom postupku rješenje protiv kojega nema redovnog pravnog lijeka. odnosno kojim su stranci određene kakve obveze. Izvršenje rješenja provodi se administrativnim putem radi ispunjenja nenovčanih obveza izvršenika. Administrativno izvršenje provode tijela uprave. a sudsko izvršenje nadležni sud po propisima koji važe za ovrhu. dostavom stranci rješenja kojim se žalba odbacuje ili odbija. Vrste izvršenja? Izvršenje rješenja provodi se administrativnim putem (administrativno izvršenje). istekom roka za žalbu. a kojim je stranka stekla kakvo pravo. Kada zaključak postaje izvršan? Zaključak protiv koga se ne može izjaviti posebna žalba kao i onaj protiv koga se može izjaviti posebna žalba koja ne odgađa izvršenje zaključka. odnosno dostavljanjem stranci. 2. dostavom stranci ako žalba nije dopuštena. postaje izvršan priopćavanjem. Izvršenje rješenja provodi se prema službenoj dužnosti ili na prijedlog stranke. 3. Izuzetno. te koje se može pobijati izvanrednim pravnim lijekovima i protiv kojeg se može pokrenuti upravni spor. rješenje postaje izvršno u roku 15 dana od dana donošenja rješenja. Drugostupanjsko rješenje kojim je izmijenjeno prvostupanjsko rješenje postaje izvršno kada se dostavi stranci. U kojem se objektivnom roku može tražiti izvršenje rješenja? Nakon isteka roka od 5 godina od dana kad je rješenje postalo izvršno ne može se tražiti njegovo izvršenje. Kada je određeno da žalba odgađa izvršenje zaključka. ili sudskim putem (sudsko izvršenje). dok se izvršenje sudskim putem provodi radi ispunjenja novčanih obveza. ako žalba nije izjavljena. dostavom stranci ako žalba ne odgađa izvršenje. administrativnim putem se može provesti izvršenje i radi ispunjenja novčanih obveza ako one proizlaze iz primanja na osnovi radnog odnosa i ako na to pristane izvršenik. Izvršenje se može provesti. Ako je u rješenju određeno da se radnja koja je predmet izvršenja može izvršiti u određenom roku. Ako rješenjem nije određen rok za obavljanje radnje. . rješenje postaje izvršno protekom tog roka. dostavom stranci rješenja kojim se žalba odbacuje ili odbija.

ako tražitelj izvršenja odustane od svojeg zahtjeva. a sam izvršenik je ne izvrši uopće ili je ne izvrši u cijelosti. Do izvršenja preko drugih osoba dolazi u slučaju kad se obveza izvršenika sastoji u izvršenju radnje koju može izvršiti i druga osoba. dogovorom s trećim osobama ili na drugi način spriječiti ili znatno otežati izvršenje dotične obveze. Izvršenje radi osiguranja? Radi osiguranja izvršenja može se zaključkom dopustiti izvršenje rješenja i prije nego što je ono postalo izvršno. ako se utvrdi da je obveza izvršena. 2. pa postupa protivno toj obvezi. Ako se radi o obvezama koje se prisilno izvršavaju samo na prijedlog stranke. 4. Izvršenje radi osiguranja može se provoditi sudskim ili administrativnim putem. a tijelo može uvjetovati izvršenje i davanjem osiguranja. a postoji opasnost da će obvezana stranka raspolaganjem imovine. ili 2.UPRAVNO 32 Zaključkom se utvrđuje da je rješenje koje se ima izvršiti postalo izvršno i određuje se način izvršenja. Izvršenje radi ostvarivanja nenovčanih obveza? Izvršenje radi ostvarivanja nenovčanih obveza provodi se preko drugih osoba ili putem prisile. da izvršenje nije bilo uopće dopušteno. Kada će se administrativno izvršenje obustaviti? Administrativno izvršenje će se obustaviti po službenoj dužnosti 1. tijelo nadležno za donošenje rješenja o obvezi stranke može prije donošenja rješenja o toj obvezi donijeti privremeni zaključak u cilju osiguranja izvršenja obveze. U tom slučaju tijelo koje provodi izvršenje prisilit će izvršenika na ispunjenje obveze novčanim kaznama. Ako je pravomoćnim rješenjem utvrđeno da pravno ne postoji obveza stranke za čije je osiguranje bio donesen privremeni zaključak. Privremeni zaključak o osiguranju? Ako postoji ili je učinjena barem vjerojatnom obveza stranke. . Do izvršenja putem prisile dolazi ako je izvršenik dužan dopustiti ili trpjeti. da je bilo provedeno prema osobi koja nije u obvezi. Odgodu izvršenja odobrava tijelo koje je donijelo zaključak o dozvoli izvršenja. ako je umjesto privremenog rješenja koje se izvršava doneseno rješenje o glavnoj stvari koje se razlikuje od privremenog rješenja. 5. ako je izvršni naslov poništen ili ukinut. ako bi bez toga moglo biti spriječeno ili znatno otežano izvršenje nakon izvršnosti rješenja. O prijedlogu se odlučuje zaključkom. Kada će se administrativno izvršenje odgoditi? Administrativno izvršenje će se odgoditi 1. ili ako je predmet izvršenja izvršenikova radnja koju ne može umjesto njega izvršiti druga osoba. ili je na drugi način utvrđeno da je zahtjev za donošenje privremenog zaključka bio neopravdan predlagač u čiju je korist privremeni zaključak donesen naknadit će protivnoj stranci štetu koja joj je uzrokovana donesenim zaključkom. predlagatelj mora opasnost od sprječavanja ili otežavanja ispunjenja učiniti vjerojatnom. ako se utvrdi da je u pogledu izvršenja obveze dopušten poček. 3.

dakle prije nego što je uprava autoritativnim putem kroz oblik pojedinačnog akta odlučila o pravima i obvezama određenih subjekata. objektivni i subjektivni spor i prvotni i naknadni spor. sam sud rješava neki predmet. modificira ili ukine neku pravnu situaciju. Predmet upravnog spora? Predmet upravnog spora jest ocjena zakonitosti upravnog akta. za razliku od subjektivnog spora. Spor o zakonitosti pokreće se i vodi sa svrhom da se ocijeni je li neki akt kojeg je donijelo tijelo uprave zasnovan na zakonu ili nije. U upravnom sporu odlučuje o zakonitosti akata kojima državna tijela i pravne osobe koje imaju javne ovlasti rješavaju o pravima i obvezama u upravnim stvarima. a to znači postoji ili ne postoji zakonitost. U upravnim sporovima sud odlučuje u vijećima sastavljenim od trojice sudaca. Koje su vrste upravnih sporova? U teoriji se upravni sporovi obično dijela na: spor o zakonitosti i spor pune jurisdikcije. budući da pravnu osnovu spora uvijek predstavlja povreda nekog subjektivnog prava. Tko rješava u upravnim sporovima? Upravne sporove rješava Upravni sud Republike Hrvatske. Cilj vođenja spora jest u tome da sud utvrdi. Učinak sudske odluke kod spora pune jurisdikcije jest inter partes. Učinak odluke kod spora o zakonitosti jest erga omnes. onda se obično kao objektivni spor uzima onaj koje se može pokrenuti i protiv općenormativnog akta. Naknadni upravni spor javlja se kao spor u kojem se odlučuje o upravnom aktu donesenom u konkretnoj upravnoj stvari. Presude Suda donesene u upravnim sporovima obvezne su. onda se kao objektivni prikazuje onaj spor kojemu je svrha prvenstveno zaštita objektivne zakonitosti. Radi čega se pokreće upravni spor? O čemu se odlučuje u upravnom sporu? Upravni spor se pokreće radi osiguranja sudske zaštite građana i pravnih osoba te radi osiguranja zakonitosti. a kao subjektivni onaj spor kome bi cilj bio zaštita subjektivnih prava pojedinaca.UPRAVNO 33 Što je upravni spor? Upravni spor je oblik sudske kontrole nad upravom i to prvenstveno kontrole upravnog akta. koji se pokreće i vodi protiv individualnog upravnog akta. Protiv kojih upravnih akata se može voditi upravni spor? Upravni spor može se pokrenuti protiv upravnog akta koje je donesen u drugom stupnju. . Kada se kao kriterij za razlikovanje uzme vrsta akata koji mogu biti predmet spora. Prvotni spor često nastaje baš kao posljedica propuštanja uprave da odluči o konkretnoj upravnoj stvari – šutnja administracije. a s time se u pravilu veže mogućnost suda da meritorno rješava samu stvar. Kod prvotnog upravnog spora. Kada se kao kriterij za razlikovanje upravnog spora na subjektivni i objektivni uzima cilj spora. Kod spora pune jurisdikcije. Upravni spor može se pokrenuti i protiv prvostupanskog upravnog akta protiv kojeg nema mjesta žalbi u upravnom postupku. spor se pokreće i vodi prije nego što je donesen upravni akt. osnuje. Upravni spor može se voditi protiv upravnog akta.

Tužitelj u upravnom sporu može biti pojedinac.UPRAVNO 34 Upravni spor može se pokrenuti i kad nadležno tijelo o zahtjevu. Ovaj rok vrijedi i za tijelo ovlašteno za podnošenje tužbe ako mu je upravni akt dostavljen. Kada se upravni spor ne može voditi? Upravni spor se ne može voditi protiv akata u stvarima u kojima je osigurana sudska zaštita izvan upravnog spora. Ako prvostupanjsko tijelo protiv čijeg akta ima mjesta žalbi nije u roku od 60 dana donijelo nikakvo rješenje o zahtjevu. Protiv rješenja drugostupanjskog tijela stranka može pokrenuti upravni spor. a može ga uz netom spomenute uvjete pokrenuti i ako to tijelo ne donese rješenje (dvostruka šutnja administracije). Treća osoba kojoj bi poništaj osporenoga upravnog akta neposredno bio na štetu ima u sporu položaj stranke. Tužba se predaje sudu neposredno ili mu se šalje poštom. Nema nepravilne primjene propisa kad je nadležno tijelo rješavalo po slobodnoj ocjeni na temelju i u granicama ovlaštenja koje mu je dano pravnim propisima. ako se u postupku koji je aktu prethodio nije postupilo prema pavilima postupka. Tužba se podnosi u roku od 30 dana od dana dostave upravnog akta stranci koja je podnosi. ili što je iz utvrđenih činjenica izveden nepravilan zaključak u pogledu činjeničnog stanja. Na ovaj način stranka može postupiti i kad na njezin zahtjev nije donijelo rješenje prvostupanjsko tijelo protiv čijeg akta nema mjesta žalbi. u skladu sa svrhom u kojoj je ovlaštenje dano. Čime se pokreće upravni spor? Upravni spor se pokreće tužbom. pravna osoba. stranka ima pravo obratiti se svojim zahtjevom drugostupanjskom tijelu. a i naknada štete koja je tužitelju nanesena izvršenjem akta koji se osporava. stranka može pokrenuti upravni spor kao da je žalba odbijena. Razlozi zbog kojih se upravni akt može pobijati u upravnom sporu? Upravni akt može se pobijati: 1. Tužena strana u upravnom sporu jest tijelo čiji se akt osporava. ako je akt donesen od nenadležnog tijela. skupina osoba. . smatra se danom predaje sudu. a osobito ako činjenično stanje nije pravilno utvrđeno. odnosno o žalbi stranke nije donio odgovarajući upravni akt. Dan predaje tužbe pošti preporučeno. U upravnom sporu može se tražiti i povrat oduzetih stvari.. Koje su stranke u upravnom sporu? Prema ZUS-u postoje tri vrste stranaka: tužitelj. 2. Ako drugostupanjsko tijelo nije u roku od 60 dana donijelo rješenje o žalbi stranke protiv prvostupanjskog rješenja. koje smatra da mu je upravnim aktom povrijeđeno kakvo pravo ili neposredni osobni interes utemeljen na zakonu (bitno je da postoji neposredni pravni interes!!!). 3. propis utemeljen na zakonu ili drugi zakonito donesen propis ili opći akt. a ne donese ga ni u daljnjem roku od 7 dana nakon ponovljenog traženja (slanja požurnice – to je pretpostavka za vođenje spora). ako u aktu nije nikako ili nije pravilno primijenjen zakon. naselje i sl. Ako mu akt nije dostavljen. može podnijeti tužbu u roku od 60 dana od dana dostave upravnog akta stranci u čiju je korist akt donesen. tuženi i zainteresirana treća osoba.

odnosno naziv i sjedište tužitelja. upravni akt protiv kojega je tužba upravljena. Postupak po tužbi? Kada sudu stigne tužba onda mu glede načina rješavanja ostaju sljedeće mogućnosti: 1. a nedostaci su takvi da sprečavaju rad suda. Fakultativno izvršenje rješenja? Izvršenje se može odgoditi do konačne sudske odluke ako to javni interes dopušta. Suspenzivni učinak tužbe? Tužba. ime i prezime. odnosno da se uporavni spor pokreće zbog nedonošenja akta u stvari u kojoj se niti ne donosi odgovarajući upravni akt. zanimanje i mjesto stanovanja. nema automatsko suspenzivno djelovanje. dakle. Kada će upravni sud odbaciti tužbu? Sud će rješenjem odbaciti tužbu ako utvrdi: 1. ako ne nađe da je osporeni upravni akt ništav. u pravilu. da poništi upravni akt bez dostavljanja tužbe na odgovor. Pri tome će ga poučiti što i kako treba učiniti i upozoriti ga na posljedice koje će nastati ako ne postupi po traženju suda. Kada je tijelo dužno odgoditi izvršenje rješenja? Obvezno odgađanje izvršenja? Tijelo je dužno odgoditi izvršenje rješenja na zahtjev tužitelja: ako bi izvršenje nanijelo tužitelju štetu koja bi se teško mogla popraviti. 2. da tužbu odbaci. da tužbu rješava provođenjem redovnog postupka. te 4. Uz tužbu mora se podnijeti akt u izvorniku ili prijepisu. Postupak suda u slučaju da je tužba nepotpuna ili nerazumljiva? Ako je tužba nepotpuna. 2. (fakultativno odlaganje izvršenja). predsjednik vijeća pozvat će tužitelja da u ostavljenom roku otkoni nedostatke tužbe. odnosno tijelo koje je nadležno za izvršenje. ne sprječava izvršenje upravnog akta protiv kojega je podnesena. 4. nerazumljiva. . Ako se tužbom traži povrat stvari ili naknada štete. kratko izlaganje zbog čega se tuži. 3. odgodit će pravne učinke rješenja odnosno izvršenja rješenja do konačne sudske odluke. da akt koji se tužbom osprava nije upravni akt. niti bi se odgađanjem nanijela veća nenadoknadiva šteta protivnoj stranci. ako je u pitanju akt pravne osobe koja nije ovlaštena na izvršenje. 3. u kojem pravcu i opsegu predlaže poništavanje upravnog akta i potpis podnosioca. sud će rješenjem odbaciti tužbu kao neurednu. Tek na zahtjev tužitelja. A ako ne postupi po traženju suda. mora se staviti i određen zahtjev u vezi sa stvarima ili visinom pretrpljene štete. da je tužba podnesena nepravodobno ili prije vremena.UPRAVNO 35 Sadržaj tužbe? U tužbi se mora navesti 1. ako zakonom nije propisano da žalba ne odgađa izvršenje rješenja ili ako odgoda nije protivna javnom interesu. tijelo čiji se akt izvršava. da obustavi postupak ako je tužitelj odustao od tužbe. 2.

ili ako izjavi da ih ne može poslati. U ostavljenom roku tužena strana dužna je poslati sudu sve spise koji se odnose na predmet. zbog složenosti sporne stvari. sud. Kada sud može presudom poništiti osporeni akt bez dostave tužbe na odgovor? Sud može presudom poništiti akt i bez dostave tužbe na odgovor ako ne odbaci tužbu. Sud će u tom slučaju pozvati tužitelja da u roku od 15 dana izjavi je li naknadno donesenim aktom zadovoljan ili ostaje pri tužbi i u kom opsegu. Postupak suda u slučaju da tijelo za vrijeme sudskog postupka donese drugi akt kojim se mijenja ili stavlja izvan snage osporeni upravni akt? Ako tijelo za vrijeme sudskog postupka donese drugi akt kojim se mijenja ili stavlja izvan snage upravni akt protiv kojega je upravni spor pokrenut. to će tijelo. odnosno proširuje li tužbu i na novi akt. da je riječ o stvari u kojoj je sudska zaštita osigurana izvan upravnog spora. da već postoji pravomoćna odluka donesena u upravnom sporu u istoj stvari. Odgovor se daje u roku koji sud odredi. će raspraviti spor i bez prisutnosti stranaka. a nađe da osporeni upravni akt sadrži takve bitne nedostatke koji sprečavaju ocjenu zakonitosti akta. 4. a rasprava se ne odgodi. već će se njihovi podnesci na usmenoj raspravi pročitati. sud može riješiti stvar i bez spisa. Na koji način Upravni sud rješava u upravnom sporu? U upravnim sporovima sud rješava u nejavnoj sjednici. koji ne može biti kraći od 8 a ni duži od 15 dana. sud će po jedan prijepis tužbe s prilozima dostaviti na odgovor tuženoj strani i zainteresiranim osobama ako ih ima. u kom slučaju sud rješenjem obustavlja postupak. Kada će sud odrediti da se održi usmena rasprava? Sud može odlučiti da se provede usmena rasprava: 1. da se protiv upravnog akta koje se tužbom osporava mogla podnjeti žalba. istovremeno izvijestiti i sud pred kojim je spor pokrenut. osim tužitelja. sud će donijeti rješenje o obustavi postupka. Ako tužitelj izjavi da je naknadno donesenim aktom zadovoljan ili ako ne da izjavu u roku. Do kada tužitelj može odustati od tužbe? Tužitelj može odustati od tužbe sve do otpreme odluke suda. Kada će sud dostaviti tužbu na odgovor tuženoj strani i drugim zainteresiranim osobama? Ako tužbu ne odbaci odmah rješenjem. i ako naknadno donese upravni akt. .UPRAVNO 36 3. Koje su posljedice izostanka stranaka s usmene rasprave u upravnom sporu? Zbog izostanka stranaka ne može se uzeti da su one odustale od svojih zahtjeva. ili 2. da je očito da se upravnim aktom koje se tužbom osporava ne dira u pravo tužitelja ili u njegov neposredni osobni interes utemeljen na zakonu. Ako na raspravu ne dođe ni tužitelj. Ako tužena strana i nakon drugog traženja ne pošalje spise predmeta. 5. pa nije uopće ili nije pravodobno podnesena. niti poništi akt. 6. ni tužena strana. Ako tužitelj izjavi da novim aktom nije zadovoljan sud će nastaviti postupak. ako inače nađe da je to potrebno radi boljeg razjašnjenja stanja stvari.

Kad sud nađe da se osporeni upravni akt ima poništiti. može. obrazloženje i 7. 5. Sud donosi rješenje kada odbacuje tužbu. dispozitiv. ako podaci postupka daju za to pouzdanu osnovu. u pravilu. nađe da se u upravnom postupku nije vodilo računa o pravilima postupka koja bi bila od utjecaja na rješavanje stvari U takvu slučaju nadležno tijelo dužno je postupiti onako kako je u presudi određeno i donijeti nov upravni akt. 3. Kada sud u upravnom sporu donosi presudu. Koje odluke Upravni sud može donijeti u Upravnom sporu? U upravnom sporu sud donosi dvije vrste odluka: presudu i rješenje. zapisničara. što je iz utvrđenih činjenica izveden nepravilan zaključak u pogledu činjeničnog stanja. ili da se odbija kao neosnovana. kratko izlaganje predmeta spora i dan kad je presuda. presudom riješiti upravnu stvar. 6. ili 4. ili . odnosno rješenje sadrži 1. Na ništavost upravnog akta sud pazi po službenoj dužnosti. odnosno rješenje izrečeno i objavljeno. Takva presuda u svemu zamjenjuje poništeni akt. Sud može i sam utvrditi činjenično stanje i na podlozi tako utvrđenog činjeničnog stanja donijeti presudu. odnosno rješenje: 1. oznaku suda. ako bi poništenje osporenog upravnog akta i ponovno vođenje postupka kod nadležnog tijela izazvalo za tužitelja štetu koja bi se teško mogla popraviti. zbog toga što u pogledu utvrđenih činjenica postoji proturječnost u spisima. 2. u tom slučaju se poništava upravni akt. Sud će osporeni upravni akt poništiti presudom ako nađe da se spor ne može raspraviti na podlozi činjenica utvrđenih u upravnom postupku: 1. Dispozitiv mora biti odvojen od obrazloženja. ako priroda stvari to dopušta i ako podaci postupka daju pouzdanu osnovu za to. oznaku stranaka i njihovih zastupnika. ako je žalba dopuštena. Razlozi zbog kojih sud poništava osporeni upravni akt? Sud rješava spor. Presudom kojom se osporeni upravni akt poništava sud će odlučiti i o zahtjevu tužitelja za povrat stvari. ime i prezime predsjednika vijeća i članova vijeća. 4. 3. ali pri tome nije vezan razlozima tužbe. odnosno za naknadu štete. a kada rješenje? Presudom sud rješava spor na način da se tužba uvažava. na podlozi činjenica koje su utvrđene u upravnom postupku. U protivnom će sud uputiti tužitelja da svoj zahtjev ostvaruje u parnici. 2. pouku o žalbi.UPRAVNO 37 Da li je sud vezan zahtjevom iz tužbe ili razlozima tužbe? Zakonitost osporenog upravnog akta sud ispituje u granicama zahtjeva iz tužbe. Sadržaj presude i rješenja? Presuda. što su one u bitnim točkama nepotpuno utvrđene.

Vrhovni sud može presudom odbiti zahtjev ili ga uvažiti. Ako prema prirodi stvari koja je bila predmet spora treba umjesto poništenog upravnog akta donijeti drugi. ako je u istom sporu već jednom poništen upravni akt. Zahtjev za zaštitu zakonitosti? ZZZ nadležni državni odvjetnik može podnijeti protiv odluke suda ako je tom odlukom povrijeđen zakon. ako stranka sazna za nove činjenice ili nađe ili stekne mogućnost da upotrijebi nove dokaze na temelju kojih bi spor bio povoljnije riješen za nju da su te činjenice. Da li je u upravnom sporu dopuštena žalba? Pravilo je da u upravnom sporu žalba načelno nije dopuštena. Zahtjev za zaštitu zakonitosti predaje se Upravnom sudu u roku od 3 mjeseca od dana kad je strankama dostavljena odluka protiv koje se zahtjev podnosi. Iz kojih razloga se može tražiti ponavljanje postupka? ZUS određuje da će se postupak dovršen presudom ili rješenjem ponoviti na prijedlog stranke: 1. ili ako dana obavijest. a nadležno tijelo nije u potpunosti postupilo po presudi. ne opravdava neizvršenje sudske presude. Ako nadležno tijelo nakon poništenja upravnog akta donese upravni akt protivno pravnom shvaćanju suda. a najkasnije u roku od 30 dana. ili 3. sam riješiti stvar presudom. sud će poništiti osporeni akt i u pravilu. Ako nadležno tijelo ne donese akt ni za sedam dana od toga traženja. stranka može posebnim podneskom tražiti donošenje takva akta. Nadležno je tijelo pri tome vezano pravnim shvaćanjem suda i primjedbama suda u vezi s postupkom. ako je na temelju javnih isprava ili drugih dokaza u spisima predmeta očito da je činjenično stanje drugačije od onoga utvrđenog u upravnom postupku. prema mišljenju suda. Ako on to ne učini. drugi propis ili opći akt. stranka može tražiti donošenje takva akta od suda koji je donio presudu u prvom stupnju. nadležno tijelo je dužno donijeti ga bez odgode. O zahtjevu odlučuje Vrhovni sud RH u vijeću sastavljenom od 5 sudaca. Presuda Upravnog suda se još može napadati ustavnom tužbom. Izvanredni pravni lijekovi u upravnom sporu? ZUS predviđa dva izvanredna pravna lijeka i to zahtjev za zaštitu zakonitosti i ponavljanje postupka. Takva presuda u svemu zamjenjuje akt nadležnog tijela. U vezi s takvim zahtjevom sud će zatražiti od nadležnog tijela obavijest o razlozima zbog kojih upravni akt nije donio. predmet se vraća u stanje u kojemu se nalazio prije nego što je poništeni akt donesen. Vrhovni sud u pravilu u nejavnoj sjednici pobijanu odluku ispituje samo u granicama zahtjeva. Ponavljanje postupka? 1. Obveznost sudskih presuda? Kad sud poništi akt protiv kojega je bio pokrenut upravni spor. novi upravni akt. Ako nadležno tijelo nakon poništenja upravnog akta ne donese odmah. Nadležno tijelo dužno je dati tu obavijest odmah. pa tužitelj podnese novu tužbu. a najkasnije u roku od 7 dana.UPRAVNO 38 2. ili protivno primjedbama suda u vezi s postupkom. O takvu slučaju sud izvještava tijelo koje obavlja nadzor. sud će donijeti rješenje koje u svemu zamjenjuje akt nadležnog tijela. te presudu u tom slučaju ukinuti ili preinačiti sudsku odluku protiv koje je zahtjev podnesen. a najkasnije u roku od 30 dana od dana dostave presude. .

njegova protivnika ili protivnikova zastupnika ili punomoćnika. Spor pune jurisdikcije? Upravni sud može i sam presudom riješiti upravnu stvar u sporu pune jurisdikcije: 1. Presudom kojom se ponavljanje dopušta odlučit će se i o glavnoj stvari. a takva je radnja kazneno djelo. 2. a stranka ih bez svoje krivnje nije bila u stanju iznjeti u prijašnjem postupku. 3. 3. ako stranka nađe ili stekne mogućnost da upotrijebi prijašnju odluku donesenu u istom upravnom postupku. ako je do odluke suda došlo zbog kaznenog djela suca ili službenika u sudu. a ta je presuda kasnije ukinuta drugom pravomoćnom sudskom odlukom. ako je isprava na kojoj se temelji odluka lažna ili lažno preinačena. a stranka nije bila u stanju iznijeti tu odluku u prijašnjem postupku. Kada se podnosi tužba zbog nezakonite radnje? Tužbom zbog nezakonite radnje pokreće se postupak za zaštitu ustavom zajamčenoga prava i slobode čovjeka i građanina. ili ako je svjedok. oznaku stranaka sa prebivalištem. odnosno sjedištem stranka. 4. 3. ako nije osigurana druga sudska zaštita.UPRAVNO 39 2. Ako se ponavljanje dopusti. Sud može presudom riješiti meritorno samu upravnu stvar uz sljedeće pretpostavke. oznaku nezakonite radnje (mjesto. ukoliko je takva sloboda ili pravo povrijeđeno nezakonitom radnjom službene osobe u tijelima državne vlasti ili ovlaštene osobe u pravnim osobama. 5. ako je odluka utemeljena na presudi donesenoj u kaznenoj ili građanskoj stvari. U kojem roku se može tražiti ponavljanje postupka? Ponavljanje postupka može se tražiti najkasnije u subjektivnom roku od 30 dana od dana kad je stranka saznala za razlog ponavljanja. ako podaci postupka daju pouzdanu osnovu za to Takva presuda u svemu zamjenjuje poništeni upravni akt. Sadržaj tužbe zbog nezakonite radnje? Tužba za zaštitu zbog nezakonite radnje treba sadržavati 1. 4. odnosno dokazi bili izneseni ili upotrijebljeni u prijašnjem sudskom postupku. Prijašnje procesne radnje na koje ne utječu razlozi ponavljanja neće se ponavljati. Tko rješava o prijedlogu za ponavljanje postupka? O prijedlogu za ponavljanje postupka rješava Upravni sud u vijeću sastavljenom od 5 sudaca. Iznimno. vrijeme i po mogućnosti počinitelj radnje). a odluka se suda temelji na tom iskazu. vještak ili stranka pri saslušanju pred sudom dala lažan iskaz. stavit će se izvan snage prijašnja odluka u cjelini ili djelomično. ako priroda stvari to dozvoljava i 3. 2. ili je odluka isposlovana prijevarnom radnjom zastupnika ili punomoćnika stranke. . i poslije roka od 5 godina ponavljanje se može tražit zbog toga što je do odluke došlo zbog određenih kaznenih djela. Nakon proteka objektivnog roka od 5 godina od pravomoćnosti ponavljanje se ne može tražiti. ako utvrdi da se osporeni upravni akt treba poništiti. oznaku suda. 2. dokaze o učinjenoj radnji i tužbeni zahtjev.

Što ne može biti predmet slobodnog odlučivanja? Predmet slobodnog odlučivanja nikako ne mogu biti nadležnost. umjesto da propiše točan način postupanja u konkretnoj situacije predvidi disjunktivnom pravnom normom nekoliko alternativa. Što je upravni akt? Upravni akt je akt kojim državno tijelo ili pravna osoba u vršenju javni ovlasti. tužbu može podnijeti i njezin bračni drug. roditelj ili drugi bliski srodnik. procedura koju je potrebno provesti prije donošenja upravnog akta. pravna vezanost Slobodna (diskrecijska) ocjena? Kako postupaju upravna tijela kada zakon ne propiše točan način postupanja? Slobodna ocjena postoji onda kada zakonodavac. rješava o stanovitom pravu ili obvezi određenog pojedinca ili pravne osobe u kakvoj upravnoj stvari. sud će zabraniti daljnje vršenje nezakonite radnje i prema potrebi naložiti uspostavu stanja kakvo je bilo prije vršenja nezakonite radnje. način utvrđivanja činjeničnog stanja.UPRAVNO 40 Do kada se tužba zbog nezakonite radnje može podnijeti? Tužba zbog nezakonite radnje se može podnijeti sve dok radnja traje. upravna stvar 4. Tko odlučuje o tužbi zbog nezakonite radnje? O tužbi za zaštitu od nezakonite radnje odlučuje Županijski sud na čijem je području radnja učinjena. te forma i oblik akta. Kontrolu pravilnog diskrecijskog ocjenjivanja mogu obavljati ona tijela koja imaju ovlaštenje da obavljaju nadzor nad oportunošću upravnih akta. Tko može podnijeti tužbu zbog nezakonite radnje? Ako osoba prema kojoj je poduzeta radnja ne može sama podnijeti tužbu za zaštitu zbog nezakonite radnje. Može li se podnijeti žalba protiv odluke donesene povodom tužbe zbog nezakonite radnje? Protiv odluke suda kojim odlučuje o tužbi za zaštitu od nezakonite radnje stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 3 dana od dana dostave odluke Županijskom sudu koji je donio odluku. pravno djelovanje 5. Elementi koji čine jedan upravni akt da bi bio upravni akt su dakle: 1. a to su obično tijela . ali ne i kontroli zakonitosti. Presudom kojom prihvaća tužbeni zahtjev. a o žalbi odlučuje Vrhovni sud RH. konkretnost 3. Sud o osnovanosti tužbenog zahtjeva odlučuje presudom. dijete. ovlašćujući ujedno primjenjivača da se slobodno opredijeli za neku od njih. autoritativnost i jednostranost 2. ali je moguće da se diskrecijski odluči i o izvjesnim pitanjima procesnopravne prirode. Objekti diskrecionog odlučivanja su materijalnopravna pitanja u aktu. Na koji način se vrši kontrola upravnih akata u kojima je sadržana diskrecijska ocjena? Kontrola upravnih akata u kojima je sadržana diskrecijska ocjena može se podvrgnuti samo kontroli svrsishodnosti ili oportuniteta. Županijski sud odlučuje u vijeću sastavljenom od tri suca.

sadržajna razlika između sudskih i upravnih stvari. Čista kontrola zakonitosti ne obuhvaća ispitivanje diskrecijske ocjene. ne može se zakasniti sa šutnjom administracije nego samo treba ispuniti pretpostavke Ekscepcija ilegalnosti? Ako sud u postupku nađe da zakon nije suglasan s Ustavom. stranka se ima pravo žaliti kao joj je zahtjev odbijen. Ako sud u postupku nade da drugi propis nije suglasan s Ustavom odnosno zakonom. Kada postoji šutnja administracije? Šutnja administracije postoji: 1. pa protiv rješenja drugostupanjskog tijela ima pravo pokrenuti upravni spor. odnosno 30 dana donijelo rješenje. . niti pouzdanih kriterija po kojima bi se ove stvari međusobno razlikovale. pa to ne učini ni u daljnjem roku od 7 dana od ponovljenog traženja. Tom kontrolom mogu biti obuhvaćeni samo pravno vezani dijelovi upravnog akta. mora zastati s postupkom i podnijeti Ustavnom sudu zahtjev za ocjenu ustavnosti. isto tako kad rješenje nije donijelo prvostupanjsko tijelo protiv čijeg rješenja nema mjesta žalbi 4. Upravna stvar – sudska stvar? Ne postoji unutarnja. Tako je ZUP-om određeno da ako drugostupanjsko tijelo u povodu žalbe nađe da je na osnovi slobodne ocjene trebalo donijeti drugačije rješenje. ako prvostupanjsko tijelo nije u roku od 60. u kojem slučaju stranka može pokrenuti spor kao da joj je žalba odbijena 3. a može ga pokrenuti i ako drugostupanjsko tijelo ne donese rješenje pod uvjetima kao gore 5. ako nije donesena odluka o stvari o kojoj je trebalo donijeti upravni akt 2. neće primijeniti taj propis (ekscepcija ilegalnosti) već će izvijestiti Vrhovni sud RH. ono će svojim rješenjem poništiti prvostupanjsko rješenje i samo riješiti stvar. ako drugostupanjsko tijelo nije u roku od 60 dana donijelo rješenje o žalbi.UPRAVNO 41 koja odlučuju u povodu žalbe u drugostupanjskom postupku.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful