P. 1
UPRAVNO PRAVO

UPRAVNO PRAVO

|Views: 1,242|Likes:
Published by Sazbery Komandos

More info:

Published by: Sazbery Komandos on Jun 09, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

05/28/2013

pdf

text

original

UPRAVNO

PITANJA IZ UPRAVNOG PRAVA 1. Pojam upravnog postupka? Upravni postupak je skup pravnih pravila kojima je reguliran način djelovanja tijela državne uprave i drugih državnih tijela i pravnih osoba s javnim ovlastima kada ta tijela primjenom materijalno pravnih propisa na konkretan društveni odnos, donose svoje upravne akte kojima rješavaju o pravima, obvezama ili pravnim interesima određenih subjekata. 2. Načelo zakonitosti? Prema ZUP-u tijela državne uprave, ustanove i druge pravne osobe, koje postupaju u upravnim stvarima, rješavaju na temelju zakona, drugih propisa državnih tijela i na temelju općih akata ustanova i drugih pravnih osoba koje one donose na temelju javnih ovlasti. Načelo zakonitosti dolazi do punog izražaja i u slučajevima kad je tijelo ovlašteno zakonom ili na zakonu zasnovanom propisu da rješava prema slobodnoj ocjeni. U takvom slučaju rješenje mora biti doneseno u granicama ovlaštenja i u skladu sa ciljem u kojem je ovlaštenje dano. 3. Načelo zaštite prava građana i zaštite javnog interesa? Tijela koja postupaju po ZUP-u dužna su pri vođenju postupka i rješavanju omogućiti strankama da što lakše zaštite i ostvare svoja prava, vodeći pri tome računa da ostvarivanje njihovih prava ne bude na štetu prava drugih osoba ni u suprotnosti sa zakonskim utvrđenim javnim interesom. Za zaštitu legitimnih prava fizičkih i pravnih osoba posebno je važna odredba ZUP-a prema kojoj službena osoba, kad s obzirom na postojeće činjenično stanje sazna ili ocjeni da određena fizička ili pravna osoba imaju osnovu za ostvarenje nekog prava, treba da ih upozori na to. Ako se na temelju zakona strankama nalažu kakve obveze, prema njima će primjenjivati one mjere predviđene propisima koje su za njih povoljnije, ako se takvim mjerama postiže svrha zakona (čl. 5). 4. Načelo efikasnosti? Načelo efikasnosti sadržano je u članku 6 ZUP-a, gdje se propisuje dužnost tijela državne uprave, drugih državnih tijela i pravnih osoba koje imaju javne ovlasti, da kad rješavaju u upravnim stvarima, osiguraju efikasno ostvarivanje prava i interesa građana, trgovačkih društava, ustanova i drugih pravnih osoba. 5. Načelo materijalne istine? Načelo materijalne istine određuje da se u postupku mora utvrditi pravo stanje stvari, i u tom cilju moraju se utvrditi sve činjenice koje su od važnosti za donošenje zakonitoga i pravilnog rješenja. 6. Načelo saslušanja stranke? Načelo saslušanja stranke određuje da se stranci mora pružiti mogućnost da se izjasni o činjenicama i okolnostima koje su od važnosti za donošenje rješenja, uz iznimku da se rješenje može donijeti i bez prethodnog izjašnjenja stranke samo u slučajevima kada je to zakonom dopušteno.

UPRAVNO

2

7. Načelo slobodne ocjene dokaza? Prema načelu slobodne ocjene dokaza koje će činjenice uzeti kao dokazane odlučuje ovlaštena službena osoba po svojem uvjerenju, na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno, te na temelju rezultata cjelokupnog postupka. 8. Načelo samostalnosti u rješavanju? Prema načelu samostalnosti u rješavanju tijelo vodi upravni postupak i donosi rješenje samostalno, u okviru ovlaštenja danih zakonom drugim propisima ili općim aktima. Ovlaštena službena osoba tijela nadležnoga za vođenje postupka samostalno utvrđuje činjenice i okolnosti, i na podlozi utvrđenih činjenica i okolnosti primjenjuje propise odnosno opće akte na konkretni slučaj. 9. Načelo prava na žalbu? Može li se isključiti pravo na žalbu i pod kojim uvjetom? Protiv rješenja donesenog u prvom stupnju stranka ima pravo žalbe. Samo se zakonom može propisati da u pojedinim upravnim stvarima žalba nije dopuštena, i to ako je na drugi način osigurana zaštita prava i zakonitosti. Stranka može uložiti žalbu i kad prvostupanjsko tijelo nije u određenom roku donijelo rješenje o njenom zahtjevu, pod uvjetima propisanim zakonom (u slučaju šutnje administracije jer se presumira da je tijelo odbilo zahtjev stranke. Može li se žalba izjaviti ako nema upravnog tijela drugog stupnja? Ako nema tijela uprave drugog stupnja, žalba protiv prostupanjskog rješenja može se izjaviti samo kad je to zakonom predviđeno. Tim zakonom će se odrediti i tijelo koje će rješavati o žalbi. Može li se žalba izjaviti protiv rješenja donesenog u drugom stupnju? Protiv rješenja donesenog u drugom stupnju žalba nije dopuštena. 10. Načelo ekonomičnosti? Postupak se mora voditi brzo i sa što manje troškova i gubitka vremena za stranke i druge osobe koje sudjeluju u postupku, ali tako da se pribavi sve što je potrebno za pravilno utvrđivanje činjeničnog stanja i za donošenje zakonitoga i pravilnog rješenja. 11. Načelo pomoći neukoj stranci? Prema načelu pomoći neukoj stranici tijelo koje vodi postupak mora brinuti o tome da neznanje i neukost stranke i drugih osoba koje sudjeluju u postupku ne budu na štetu njihovih zakonskih prava. 12. Načelo upotrebe jezika i pisma? Opće je pravilo da se upravni postupak vodi na jeziku i pismu koji su u službenoj upotrebi kod tijela kod kojeg se vodi postupak. Međutim, ZUP jamči svim pripadnicima nacionalnih manjina da se služe svojim jezikom i pismom u upravnom postupku, pod uvjetima utvrđenim posebnim zakonom. 13. Važenje Zakona o općem upravnom postupku? Tko je dužan postupati po ZUPu? Po ZUP-u su u postupku donošenja upravnih akata dužni postupati: 1. tijela državne uprave 2. druga državna tijela

UPRAVNO

3

3.

pravne osobe s javnim ovlastima.

. 14. Opći i posebni postupak? Što znači da je postupak po ZUP-u opći? Upravni postupak normiran ZUP-om je opći. To znači da se taj zakon primjenjuje u svim slučajevima kad tijela države uprave, druga državna tijela i pravne osobe s javnim ovlastima, vode postupak radi donošenja upravnog akta. Međutim pojedina pitanja postupka za određenu upravnu oblast mogu se posebnim zakonom urediti drugačije nego što su uređena ZUP-om, ako je to nužno za postupanje u toj upravnoj oblasti i nije protivno načelima ZUP-a. Primjeri posebnih postupaka su osobito u carinskim, deviznim i poreznim stvarima. Načelo supsidijarne primjene ZUP-a? U upravnim oblastima za koje je zakonom propisan poseban postupak postupa se po odredbama tog zakona. Po odredbama ZUP-a postupa se u svim pitanjima koja nisu uređena posebnim zakonom, dakle, ZUP se primjenjuje supsidijarno. Koji se zakon primjenjuje ako neko pitanje nije regulirano ZUP-om niti zakonom kojim je propisan posebni upravni postupak? Ako neko pitanje nije regulirano niti ZUP-om, niti zakonom kojim je propisan posebni upravni postupak, supsidijarno se primjenjuju odredbe Zakona o parničnom postupku. Može li se pojedina prava propisivati naputcima i naredbama? Pojedina prava ne mogu se propisivati naputcima i naredbama. 16. Stvarna nadležnost? Stvarna nadležnost u upravnom postupku prvenstveno se određuje prema posebnim propisima kojima se određuje upravna oblast ili nadležnost pojedinih tijela. Međutim, ako posebnim propisima nije utvrđena stvarna nadležnost, za postupanje su nadležna tijela državne uprave u čiji djelokrug pripadaju poslovi opće uprave. 17. Mjesna nadležnost? Mjesna nadležnost u upravnom postupku određuje se prema propisima o organizaciji pojedinih tijela. U tim okvirima mjesna nadležnost, ako posebnim propisom nije drukčije određeno, određuje se na sljedeći način: 1. u stvarima koje se odnose na nekretninu – prema mjestu gdje se ona nalazi; 2. u stvarima koje se odnose na djelatnost nekog državnog tijela ili druge pravne osobeprema mjestu njihova sjedišta; 3. u stvarima koje se odnose na vođenje radnje ili na profesionalnu djelatnost pojedinih osoba koja se obavlja ili se ima obavljati u određenom mjestu- prema sjedištu radnje, odnosno mjestu gdje se djelatnost obavlja; 4. u ostalim stvarima - prema prebivalištu stranke. Kad ima više stranaka, nadležnost se određuje prema stranci prema kojoj je zahtjev upravljen. Ako stranka nema prebivalište u RH nadležnost se određuje prema mjestu njenog boravišta, a ako nema boravišta – prema mjestu njenog posljednjeg prebivališta odnosno boravišta u RH. 5. ako se mjesna nadležnost ne može odrediti na jedan od opisanih načina, onda se određuje prema mjestu gdje je nastao povod za vođenje postupka. U stvarima koje se odnose na brod ili zrakoplov ili u kojima je povod za vođenje postupka nastao na brodu ili u zrakoplovu, mjesna nadležnost određuje se prema matičnoj luci broda odnosno matičnom pristaništu zrakoplova.

UPRAVNO

4

Koje je tijelo nadležno ako bi istovremeno bila mjesno nadležna dva ili više tijela? Ako bi prema ovim odredbama bila istovremeno mjesno nadležna dva ili više tijela, nadležno je ono tijelo koje je prvo pokrenulo postupak, s tim da se mjesno nadležna tijela mogu sporazumjeti koji će od njih voditi postupak. Kako na mjesnu nadležnost utječe promjena okolnosti na temelju kojih se određuje mjesna nadležnost? Tijelo koje je pokrenulo postupak kao mjesno nadležno zadržava nadležnost i kad u tijeku postupka nastupe okolnosti prema kojima bi bilo mjesno nadležno drugo tijelo. Tijelo koje je pokrenulo postupak može ustupiti predmet tijelu koje je prema novim okolnostima postalo mjesno nadležno, ako se time znatno olakšava postupak, osobito za stranku. 18. Micanje nadležnosti (delegacija, supstitucija, prorogacija)? Odredbe ZUP-a o nadležnosti su kogentne norme tako da je delegacija (prijenos stvari u rješavanje drugom tijelu) i supstitucija (preuzimanje i rješavanje stvari iz nadležnosti drugog tijela) moguća samo ako je to zakonom predviđeno i uz uvjete koji su propisani zakonom. Isto tako nije dopuštena prorogacija nadležnosti, dakle niti stvarna niti mjesna nadležnost ne mogu se mijenjati dogovorom, osim ako je zakonom drugačije određeno. Da li tijela paze na stvarnu i mjesnu nadležnost? Svako tijelo pazi po službenoj dužnosti u tijeku cijelog postupka na svoju stvarnu i mjesnu nadležnost. Povreda odredaba o nadležnosti razlog je stavljanja rješenja izvan snage u žalbenom postupku ili u postupku prema određenim izvanrednim pravnim lijekovima. 19. Da li je nadležnost upravnog tijela prostorno ograničena? Može li tijelo poduzimati radnje izvan svog područja? Nadležnost svakog tijela je prostorno ograničena, tako da, u pravilu, svako tijelo obavlja službene radnju u granicama svog područja. Međutim, ako bi postojala opasnost od odgode, tijelo može izvršiti službenu radnju i izvan granica svojeg područja. U tom slučaju tijelo je dužno odmah o tome obavijestiti tijelo na čijem je području je radnja poduzeta. 20. Sukob nadležnosti? Pozitivni i negativni sukob nadležnosti? Pozitivan sukob postoji kad više tijela smatra da su nadležna za postupanje. Negativan sukob postoji kad više tijela otklanja dužnost da postupaju u određenoj upravnoj stvari. Prema ZUP-u sukobi nadležnosti rješavaju se na sljedeći način: 1. sukob nadležnosti tijela državne uprave rješava Vlada RH, ako je sukob nadležnosti nastao na razini RH, odnosno poglavarstvo jedinice lokalne samouprave, ako je sukob nastao na njihovom području, 2. sukob nadležnosti tijela državne uprave iste upravne oblasti raznih razina rješava nadležno ministarstvo ili drugo nadležno tijelo državne uprave, 3. sukob nadležnosti između tijela državne uprave i izvršnih tijela rješava Vlada RH. Sukob nadležnosti između Vlade i ministarstva i drugih republičkih tijela državne uprave rješava Hrvatski sabor, 4. sukob nadležnosti između tijela državne uprave i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima rješava Vlada RH,

Čelnik državnog tijela može ovlastiti drugu službenu osobu tog tijela za rješavanje u upravnim stvarima iz određene vrste poslova. Sud može odrediti rok u kojem se spisi moraju vratiti. Protiv rješenja kojim se odlučuje o sukobu nadležnosti stranka ne može izjaviti žalbu niti voditi upravni spor. Kad se dva tijela izjasne kao nadležna ili kao nenadležna za rješavanje u istoj upravnoj stvari. . U kolegijalnim tijelima rješenje u upravnim stvarima donosi kolegijalno tijelo. Ako u danom ovlaštenju nema ograničenja. državno tijelo. Ovlaštenje za rješavanje obuhvaća i vođenje postupka koje prethodi rješavanju. Osim toga. 21. Zamoljeno tijelo i pravne osobe s javnim ovlastima. Kolegijalno tijelo može ovlastiti službenu osobu u tom tijelu da rješava u upravnim stvarima. može tražiti od sudova da mu se dostave spisi koji su potrebni za vođenje upravnog postupka. To se vrši putem zamolnice. bez odgode. određena službena osoba ovlaštena je da obavlja sve radnje u postupku osim donošenja rješenja i takvih zaključaka kojima se onemogućuje daljnje vođenje postupka. Mogu li upravna tijela pravnu pomoć tražiti od sudova? Pravna pomoć za izvršenje pojedinih radnji u postupku može se tražiti od sudova samo u okviru posebnih propisa. Tijelo koje rješava sukob nadležnosti istovremeno će poništiti rješenje koje je u upravnoj stvari donijelo nenadležno tijelo. a može ga podnijeti i stranka. ako propisima o organizaciji tog tijela ili drugim posebnim propisom nije drugačije određeno. Ravnatelj može ovlastiti drugu stručnu službenu osobu da poduzima radnje u postupku do donošenja rješenja ili da rješava u upravnim stvarima iz nadležnosti te pravne osobe. a ako tih nema primjenjuje se načelo uzajamnosti. čelnik tijela može ovlastiti drugu stručnu službenu osobu tog tijela da poduzima samo radnje u postupku prije donošenja rješenja. prijedlog za rješavanje sukoba nadležnosti podnosi tijelo koje je posljednje odlučivalo o svojoj nadležnosti.UPRAVNO 5 ostale sukobe nadležnosti rješava Upravni sud RH. 5. to će tijelo zamoliti da tu radnju provede tijelo na čijem se području radnja treba poduzeti. a najkasnije u roku od 30 dana od dana primitka molbe. Domaća tijela pružaju pravnu pomoć inozemnim tijelima na način predviđen u domaćem zakonu. odnosno poništit će zaključak kojim se nadležno tijelo izjasnilo kao nenadležno i dostavit će spise predmeta nadležnom tijelu. Pravna pomoć? Na koji način se postupa ako radnju treba poduzeti izvan područja tijela koje vodi postupak? Ako radnju treba poduzeti izvan područja nadležnog tijela. dužni su postupiti po zamolnici u granicama svojeg područja djelokruga. U upravnim stvarima u kojima rješava pravna osoba s javnim ovlastima rješenje donosi ravnatelj te pravne osobe. Sudovi su dužni postupati po takvu traženju ako se time ne ometa sam sudski postupak. Iznimno. Službena osoba ovlaštena za vođenje postupka i rješavanje? U upravnoj stvari za čije je rješavanje nadležno državno tijelo rješenje u upravnom postupku donosi čelnik tijela. Na koji način se pruža pravna pomoć inozemnim tijelima? Za pravnu pomoć u odnosu s inozemnim tijelima primjenjuju se odredbe međunarodnih ugovora. 22.

ne prekidajući rad. Izuzeće? Do izuzeća službene osobe može doći ili po njezinoj inicijativi ili na prijedlog stranke Razlozi za izuzeće su: 1. o čijem izuzeću odlučuje čelnik tijela uprave u čijem se sastavu to tijelo nalazi. u pobočnoj liniji do četvrtog stupnja. 3. Tko odlučuje o izuzeću službene osobe? O izuzeću službene osobe tijela odlučuje čelnik tijela. o izuzeću čelnika tijela nadležno izvršno tijelo. vještak. ili srodnik po tazbini do drugog stupnja. udruženja koja nemaju svojstvo pravne osobe ako mogu biti nositelji prava i obveza o kojima se rješava u upravnom postupku. . 4. Ako službena osoba smatra da postoje drugi razlozi koje opravdavaju njezino izuzeće. posvojitelja. a o njegovu izuzeću. 2. sindikat. ako je u prvostupanjskom postupku sudjelovala u vođenju postupka ili u donošenju rješenja. posvojenika ili hranitelja. a o izuzeću ravnatelja tijelo utvrđeno statutom ili drugim općim aktom. odlučuje predsjednik kolegijalnog tijela. ili punomoćnikom stranke krvni srodnik u uspravnoj liniji. 3. osim u slučaju izuzeća čelnika tijela u sastavu tijela državne uprave. ako je sa strankom. osoba protiv koje se vodi postupak (pasivna stranka). 23. Tko je stranka u upravnom postupku? Stranka u upravnom postupku je: 1. 2. osoba na čiji zahtjev je pokrenut postupak (aktivna stranka) 2. suovlaštenik odnosno suobveznik. ako takav postupak nije protivan javnom poretku. ako se upravni postupak odnosi na kakvo pravo ili pravni interes zaposlenika. Službena osoba koja bi trebala rješavati u upravnoj stvari ili da poduzima radnje u postupku dužna je prekinuti svaki daljnji rad na predmetu i o tome obavijestiti tijelo nadležno za rješavanje o izuzeću. svjedok. zastupnikom. odgovarajuće izvršno tijelo. zastupnikom ili punomoćnikom stranke u odnosu skrbnika. Radnja koja je predmet molbe inozemnog tijela može se izvršiti i na način koji zahtijeva inozemno tijelo.UPRAVNO 6 Tijelo će uskratiti pravnu pomoć ako se traži radnja koja je protivna javnom poretku. obavijestit će o tome isto tijelo. ako je u predmetu u kojem se vodi postupak stranka. O izuzeću službene osobe pravne osobe s javnim ovlastima odlučuje ravnatelj te pravne osobe. O izuzeću člana kolegijalnog tijela. kad postoje druge okolnosti koje opravdavaju njezino izuzeće. osoba koja radi zaštite svojih prava ili pravnih interesa ima pravo sudjelovati u postupku (uzgredna stranka ili intervenijent). Kojim pravnim aktom se odlučuje o izuzeću? O izuzeću se odlučuje zaključkom protiv kojeg žalba nije dopuštena. ako je sa strankom. svaka fizička i pravna osoba. 4. te bračni drug pa i onda kada je brak prestao. Tko može biti stranka u upravnom postupku? Stranka u upravnom postupku može biti: 1. 5. druge udruge koje prema općem aktu imaju zadatak da štite određena prava i interese svojih članova. punomoćnik ili zakonski zastupnik stranke. 3.

i to dok se ne pojavi zakonski zastupnik ili predstavnik odnosno sama stranka ili njezin punomoćnik. Procesna sposobnost je sposobnost samostalnog obavljanja radnji u postupku. Zakonski zastupnik? Tko obavlja radnje u postupku za procesno nesposobnu stranku? Radnje u postupku za procesno nesposobnu stranku obavlja njezin zakonski zastupnik. Zajednički predstavnik? Dvije stranke ili više stranaka mogu u istom predmetu nastupati zajednički. Ako stranke po takvu zaključku ne postupe. ili da postave zajedničkog punomoćnika. a stranku odnosno njenog punomoćnika ili zastupnika nije moguće pravodobno pozvati. One su u takvu slučaju dužne naznačiti tko će od njih nastupati kao njihov zajednički predstavnik. 27. Stranačka sposobnost je sposobnost biti nositelj prava i obveza. ako procesno nesposobna stranka nema zakonskog zastupnika ili se neka radnje mora poduzeti protiv osobe čije je boravište nepoznato. Stranačku legitimaciju ima osoba koja ima pravni interes u upravnom postupku. koja nema punomoćnika. 3. Privremeni zastupnik sudjeluje samo u postupku za koji je izričito postavljen. Tijelo koje vodi postupak može odrediti zaključkom strankama koje u postupku sudjeluju s istovjetnim zahtjevima da u određenom roku naznače tko će ih između njih predstavljati. Ako se prema prirodi stvari postupak ne može nastaviti. a ako nije nastavit će se. državni pravobranitelj. Stranačka i procesna sposobnost? Stranačka legitimacija? Da bi neka stranka mogla biti stranka u postupku ona mora imati stranačku sposobnost. u kojem slučaju zajednički . ako ustanova ili druga pravna osoba nema zakonskog zastupnika. Postupak će se obustaviti ako je riječ o strogo osobnim pravima postupak će se obustaviti. 26. a postupak se mora provesti. Kakav utjecaj smrt stranke ima na tijek postupka? Ako u tijeku postupka nastupi smrt stranke. a postupak se mora provesti. ako to traži hitnost predmeta. kada se mora izvršiti radnja koja se ne može odložiti. imaju u granicama ovlaštenja prava i dužnosti stranke. ili postaviti zajedničkog punomoćnika. drugo državno tijelo i pučki pravobranitelj zakonom ovlašteni da u upravnom postupku zastupaju državne interese. ako nije određen zakonom ili aktom nadležnoga državnog organa donesenim na temelju zakona. zastupnika ni punomoćnika. ovisno o prirodi upravne stvari koje je predmet postupka. 25. tijelo će obustaviti postupak zaključkom protiv kojega je dopuštena posebna žalba. Samo stranka koja je potpuno poslovno sposobna može sama obavljati radnje u postupku. ako to traži hitnost predmeta. 2. Zakonski zastupnik određuje se zakonom ili aktom nadležnog državnog tijela. procesnu sposobnost i stranačku legitimaciju. postupak se može obustaviti ili nastaviti. Predstavnik odnosno zakonski zastupnik pravne osobe određuje se općim aktom.UPRAVNO 7 Ako su državni odvjetnik. Kada tijelo koje vodi postupak postavlja stranci privremenog zastupnika? Privremenog zastupnika postavlja tijelo koje vodi postupak u sljedećim slučajevima: 1. zajedničkog predstavnika ili punomoćnika može odrediti tijelo koje vodi postupak.

a kada službena zabilješka? . 3. Podnesci? Na koji način se stranke obraćaju tijelima? Pod podnescima se razumijevaju zahtjevi. Stranka ne može dovesti kao stručnog pomagača osobu koja nije poslovno sposobna ili koja se bavi nadripisarstvom. I u slučaju određivanja zajedničkog predstavnika odnosno punomoćnika svaka stranka zadržava pravo da nastupa kao stranka u postupku. prijave. sama stranka može davati izjave. 31. 2. tijelo koje vodi postupak po slobodnoj ocjeni će ocjeniti kojoj izjavi pokloniti vjeru. a one se mogu od nje i neposredno tražiti. tijelo će takvoj osobi uskratiti daljnje zastupanje i o tome odmah obavijstiti stranku. ako ga ima. 28. ili se usmeno priopćavaju na zapisnik. Punomoćnik? Stranka ili njezin zakonski zastupnik može odrediti punomoćnika koji će stranku zastupati u postupku. obrasci što se upotrebljavaju za AOP. a koja nisu uređena ZUP-om na odgovarajući način se primjenjuju odredbe ZPP-a. žalbe. a koja boravi na njegovu području. 4. 29. ako nije drugačije propisano. osim u radnjama u kojima je potrebno da sama stranka daje izjave. prigovori te druga priopćenja kojima se pojedinci ili pravne osobe obraćaju tijelima koja vode postupak. tko je zastupnik ili punomoćnik. da daje izjave te da samostalno izjavljuje žalbe i druge pravne lijekove. 30. Iznimno. ime i prezime i boravište podnosioca. a mogu se. a dolazak ne uzrokuje veće troškove ni veću dangubu za pozvanoga. molbe. u pravilu. Ta osoba ne zastupa stranku. On osobito treba sadržavati: 1. Kratka i hitna priopćenja mogu se davati i telefonski. predaju neposredno ili šalju poštom pismeno. te 5. Ako u pismenim ili usmenim izjavama što se tiču činjenica postoji nesuglasnost između izjava stranke i njezina punomoćnika. Ako se kao punomoćnik pojavi osoba koja se bavi nadripisarstvom. I pored punomoćnika. Podnesak mora biti razumljiv i sadržavati sve što je potrebno da bi se po njemu moglo postupati. Punomoćnik može biti svaka osoba koja je potpuno poslovno sposobna. Na pitanja u vezi s punomoći. Podnesci se. ako se time postupak ubrzava ili olakšava. osim osobe koja se bavi nadripisarstvnom.UPRAVNO 8 predstavnik odnosno punomoćnik zadržava to svojstvo sve dok stranke ne postave drugoga. Podnosilac je dužan vlastoručno potpisati podnesak. naziv tijela kojem se upućuje. Kada se sastavlja zapisnik. Stručni pomagač? Stranci se može dopustiti da u stvarima za koje se traži stručno poznavanje pitanja u vezi s predmetom postupka dovede stručnu osobu koja će joj davati savjete (stručni pomagač). na usmenu raspravu može biti pozvana osoba koja boravi izvan područja tijela koje vodi postupak. prijedlozi. zahtjev odnosno prijedlog. Pozivanje? Tijelo koje vodi postupak ovlašteno je pozivati osobu čija je prisutnost u postupku potrebna. predmet na koji se odnosi. odnosno zastupnika ili punomoćnika. ako je to po prirodi stvari moguće. izjavljivati i telegrafski.

a ni drugi spisi koji se vode kao povjerljivi. Koje su vrste dostave prema ZUP-u? ZUP predviđa posrednu dostavu. 2. a kojima se udovoljava. a ako se ni oni ne zateknu onda kućepazitelju ili susjedu. usmenim uputama i nalazima. dostavu punomoćniku za primanje pismena. Razgledavanje spisa i obavijesti o toku postupka? Stranke u postupku imaju pravo razgledati spise predmeta i o svojem trošku prepisati potrebne spise. organizacijama i zajednicama. ako oni na to pristanu. dostava se obavlja predajom pismena kojem od odraslih članova njezina domaćinstva. važnijim usmenim izjavama stranaka ili trećih osoba u postupku. 3. manje važnim radnjama i izjavama stranaka i trećih osoba koje nemaju bitnog utjecaja na rješenje stvari. Što se ne može razgledavati ni prepisivati? Ne mogu se razgledati ni prepisivati: zapisnik o vijećanju i glasanju. Takvi zahtjevi se moraju evidentirati na propisani način. 2. službenim opažanjima. usmenoj raspravi ili drugoj važnijoj radnji u postupku. a ta osoba se tu ne zatekne. dostavu ostalim osobama. ako ona pristane da primi pismeno. dostavljač će predati pismeno nadležnom tijelu općine na . ili ako se to protivi javnom interesu ili opravdanom interesu jedne stranke ili trećih osoba. Ove radnje vrše se pod nadzorom određene službene osobe. uz naznaku gdje se odsutni nalazi. a nije utvrđeno da je osoba kojoj se dostava ima izvršiti odsutna. Stranka kao i svaka druga osoba koja učini vjerojatnim svoj pravni interes. dostavu državnim tijelima. 4. Ako se dostava ne može izvršiti na opisani način. službeni referati i nacrti rješenja. upravljanju tokom postupka. Zapisnik je dokaz o tijeku i sadržaju radnje postupka i danih izjava. 32. kao i državni odvjetnik. Zapisnik se ne mora sastavljati o usmenim zahtjevima stranke o kojima se odlučuje u skraćenom postupku. osobnu dostavu.UPRAVNO 9 Zapisnik se sastavlja: 1. Posredna dostava? Prema pravilima o posrednom dostavljanju kada se osoba kojoj se dostava ima izvršiti ne zatekne u svojem stanu. okolnostima koje se tiču samu unutrašnjeg rada tijela kod kojeg se vodi postupak Zapisnik sastavljen u skladu s ovim odredbama ZUP-a je javna isprava. dostava se može izvršiti osobi koja je na istom mjestu zaposlena. vratit će se pismeno tijelu koje ga je izdalo. Uz stranke ovo pravo ima i svaka druga osoba koja učini vjerojatnim svoj pravni interes za to. dostavu javnim priopćenjem. osim ovog prava razgledanja spisa. imaju se pravo obavještavati o tijeku postupka. osim onih dijelova zapisnika na koje je saslušana osoba stavila primjedbu da nisu pravilno sastavljeni. priopćenjima. dostavu zakonskom zastupniku ili punomoćniku. ako bi se time mogla omesti svrha postupka. Ako se dostava obavlja na radnom mjestu osobe kojoj se pismeno ima dostaviti. Ako se utvrdi da je osoba kojoj se dostava ima izvršiti odsutna i da joj navedene osobe ne mogu pismeno na vrijeme predati. Službena bilješka sa sastavlja: 1.

ili pošti u mjestu njegova boravišta ako se dostava obavlja preko pošte. može naložiti stranci da u određenom roku postavi u sjedištu tijela punomoćnika za primanje pismena. Dostava se smatra izvršenom kad je priopćenje pribijeno na vrata. postaviti po službenoj dužnosti punomoćnik za primanje pismena ili privremeni zastupnik. kad od dana dostave počinje teći rok koji se ne može produživati. Punomoćnik za primanje pismena dužan je svaki akt bez odgode predati stranci. kad to osobito odredi tijelo koje je naredilo dostavu. U tom slučaju javno priopćenje se mora staviti na oglasnu ploču tijela koje je pismeno izdalo. Smatra se da je izvršena osobna dostava odvjetniku i predajom pismena osobi zaposlenoj u odvjetničkom uredu. tijelo može objaviti priopćenje i u novinama ili drugim sredstvima javnog priopćavanja ili na koji drugi uobičajeni način. Dostava pismena zakonskom zastupniku. Kada se stranka ili njezin zakonski zastupnik nalaze u inozemstvu. Ako oni to ne učine. ili 3. dostavljač će se obavijestiti kad i na kojem je mjestu može naći. punomoćniku ili zakonskom zastupniku znatno odugovlačila postupak. Ako stranka ne postupi po ovom nalogu. Pored objavljivanja na oglasnoj ploči. a dostavljač i pored istraživanja ne može saznati kamo su se odselili. Kada je osobna dostava obvezna? Osobna dostava je obvezna: 1. a nemaju punomoćnika u RH. Kad se osoba kojoj se dostava ima osobno izvršiti ne zatekne u stanu. pa će joj kod koje od osoba predviđenih po pravilima o posrednoj dostavi ostaviti pisanu obavijest da u određeni dan i sat bude u svojem stanu odnosno na radnom mjestu radi primanja pismena. poslovnoj prostoriji ili radionici ili se u odvjetničkom uredu ne zatekne ni osoba koja je u njemu zaposlena. dostavljač će postupiti po pravilima za posrednu dostavu i time se smatra da je dostava izvršena. pozvat će se prilikom dostave prvog pismena da u određenom roku postave punomoćnika ili punomoćnika za primanje pismena. poslovne prostorije ili ureda osobe kojoj se dostava ima izvršiti dostavljač će pribiti pismeno priopćenje gdje se pismeno nalazi. 2. tijelo će obavljati sve dostave tom punomoćniku. Ako bi neposredna dostava stranci. Promjena stana? Kada stranka ili njezin zakonski zastupnik u tijeku postupka promjene svoje prebivalište ili stan. Smatra se da je dostava izvršena nakon isteka 15 dana od dana isticanja priopćenja na oglasnoj ploči. dužni su o tome odmah obavijestiti tijelo koje vodi postupak. Dostava javnim priopćenjem? Dostava će se izvršiti javnim priopćenjem ako se radi o većem broju osoba koje tijelu nisu poznate ili koje se ne mogu odrediti. tijelo može stranci postaviti privremenog zastupnika. Ako i nakon toga dostavljač ne zatekne osobu kojoj se dostava ima izvršiti. te će se upozoriti da će im se.UPRAVNO 10 čijem se području nalazi boravište osobe kojoj se dostava obavlja. tijelo će . Kad stranka obavijesti o tom ovlaštenju tijelo koje vodi postupak. službena osoba koja vodi postupak. ako u ostavljenom roku ne postave punomoćnika. punomoćniku ili punomoćniku za primanje pismena smatra se da je dostava izvršena samoj stranci. kad je takva dostava određena ZUP-om ili drugim propisom. Dostava punomoćniku za primanje pismena? Stranka može ovlastiti određenu osobu kojoj se imaju obavljati sve dostave za nju. Na vratima stana. ako tijelo koje je pismeno izdalo ne odredi duži rok.

pa je zbog toga propuštanja isključena od obavljanja te radnje. 36. Zakonski rokovi su oni čije je trajanje zakonom određeno. ali je podnesak ipak primljen od nadležnog tijela najkasnije za 3 dana nakon isteka roka. Ako se povrat u prijašnje stanje traži zbog toga što je propušteno da se podese kakav podnesak. 34. ako bi stranka zbog zakašnjenja izgubila neko pravo. Rokovi? Rokovi mogu biti zakonski i rokovi koje određuje službena osoba koja vodi postupak. a o tome ne obavijeste tijelo koje vodi postupak. ako je stranka očitom pogreškom prekoračila rok. Dostava se smatra izvršenom nakon isteka 8 dana od dana pribijanja pismena na oglasnoj ploči tijela koje vodi postupak. koje o prijedlogu i odlučuje zaključkom. Greške u dostavi? Ako pri dostavi bude učinjena greška. Stranka je dužna u prijedlogu za povrat u prijašnje stanje iznijeti okolnosti zbog kojih je bila spriječena da u roku izvrši propuštenu radnju i da te okolnosti učini barem vjerojatnima. Rokovi koje određuje službena osoba su ujedno i produživi rokovi. a rokovi koje određuje službena osoba su rokovi čije trajanje. 2. . Kome se podnosi prijedlog za povrat u prijašnje stanje? Prijedlog za povrat u prijašnje stanje podnosi se tijelu kod kojeg je trebalo izvršiti propuštenu radnju. U kojem roku se može podnijeti prijedlog za povrat u prijašnje stanje? Prijedlog za povrat u prijašnje stanje podnosi se u subjektivnom roku od 8 dana računajući od dana kad je prestao razlog koji je uzrokovao propuštanje. Povrat u prijašnje stanje? Povrat u prijašnje stanje dopustit će se: 1. ako je stranka propustila u roku predati podnesak ili kad je iz neznanja ili očitom greškom podnesak pravodobno poslala poštom ili neposredno predala nenadležnom tijelu. a ako je stranka tek kasnije saznala za propuštanje.UPRAVNO 11 odrediti da se sve daljnje dostave u postupku za tu stranku obavljaju pribijanjem pismena na oglasnu ploču tijela koje vodi postupak. ako je stranka iz opravdanih razloga propustila u roku izvršiti neku radnju postupka. onda od dana kad je to saznala. pa ga ni službena osoba. Kada punomoćnik ili punomoćnik za primanje pismena promjene svoje prebivalište ili stan. Ako je dostavnica nestala. smatrat će se da je dostava izvršena onog dana za koji se utvrdi da je osoba kojoj je pismeno namijenjeno stvarno dobila to pismeno. prijedlogu treba priložiti i taj podnesak. Uredno sastavljena dostavnica ima značenje javne isprave. Dostavnica? Dostavnica je potvrda o izvršenom dostavljanju. Nakon isteka objektivnog roka od 3 mjeseca od dana propuštanja ne može se više tražiti povrat. ni stranke ne mogu mijenjati. na temelju zakonskog ovlaštenja određuje službena osoba prema svom nahođenju u konkretnom slučaju. 3. dostava se može dokazivati i drugim sredstvima. dostava će se izvršiti kao da punomoćnik nije ni postavljen. dok su zakonski rokovi neproduživi.

onda je dužna nadoknaditi protivnoj stranci troškove razmjerno dijelu svog zahtjeva s kojim nije uspjela. Protiv zaključka kojim se dopušta povrat u prijašnje stanje nije dopuštena žalba. nadležno tijelo može odlučiti o prijedlogu bez izjašnjenja protivne stranke. Ako su činjenice na kojima se prijedlog temelji opće poznate. Kada će nadležno tijelo pokrenuti postupak po službenoj dužnosti? Nadležno tijelo pokrenut će postupak po službenoj dužnosti: 1.UPRAVNO 12 Nepravodobno podnesen prijedlog odbacit će se bez daljnjeg postupka. u povodu zahtjeva stranke. treba radi zaštite javnog interesa pokrenuti upravni postupak. Kao primjer tih troškova mogu se navesti troškovi dolaženja. a koje u postupku mogu imati položaj stranaka. Troškovi postupka? Pravilo je da troškovi upravnog postupka padaju na teret onoga koji je postupak izazvao. dužna je ovoj te troškove nadoknaditi. kad to određuje zakon ili na zakonu utemeljen propis 2. U upravnom postupku svaka stranka snosi u pravilu svoje troškove prouzrokovane postupkom. 37. a na čiju je štetu postupak okončan. ako se radi o bitnom istom zahtjevu prema svima njima. U stvarima u kojima je po zakonu ili po prirodi stvari za pokretanje i vođenje upravnog postupka poteban zahtjev stranke nadležno tijelo može pokrenuti i voditi postupak samo ako postoji takav zahtjev. postupak se vraća u ono stanje u kojem se nalazio prije propuštanja. Tijelo koje vodi postupak snosi troškove postupka ako je postupak pokrenut po službenoj dužnosti. te je isti povoljno okončan za stranku. osim ako je povrat dopušten na prijedlog koji je napravodobno podnesen ili je nedopušten. Kome stranka podnosi zahtjev za pokretanje upravnog postupka? Zahtjev za pokretanje upravnog postupka stranka podnosi nadležnom tijelu radi priznavanja određenog prava. za pravno zastupanje. dužna je protivnoj stranci naknaditi opravdane troškove koji su ovoj nastali sudjelovanjem u postupku. Na koji način se pokreće upravni postupak? Upravni postupak pokreće nadležno tijelo: 1. dangube. stranka koja je izazvala postupak. a poništavaju se sva rješenja i zaključci koje je tijelo donijelo u vezi s propuštanjem. Stranka koja krivnjom ili obiješću prouzrokovala protivnoj stranci troškove u postupku. Ako je u takvom slučaju koja od stranaka djelomično uspjela sa svojim zahtjevom. Kad u postupku sudjeluju dvije ili više stranaka sa suprotnim interesima. . po službenoj dužnosti ili 2. Kada je upravni postupak pokrenut? Upravni postupak je pokrenut čim je nadležno tijelo izvršilo bilo koju radnju u cilju vođenja postupka. s obzirom na postojeće činjenično stanje. stručno pomaganje itd. izdaci za takse. kad utvrdi ili sazna da. Kada je povrat u prijašnje stanje dopušten. Pokretanje postupka javnim priopćenjem? Nadležno tijelo može putem javnog priopćenja pokrenuti upravni postupak prema većem broju osoba koje tijelu nisu poznate ili se ne mogu odrediti.

Kad je postupak pokrenut po službenoj dužnosti. te o tome obavijestiti protivnu stranku. Ako je stranka odustala od svojeg zahtjeva nakon izjavljene žalbe. Može li stranka izmijeniti stavljeni zahtjev? Postavljeni zahtjev stranka do donošenja rješenja u prvom stupnju može proširiti ili umjesto prijašnjeg zahtjeva staviti drugi. Da li je u upravnom postupku moguća nagodba? . u slučajevima određenim zakonom. ali ako se postupak u istoj stvari može pokrenuti i na zahtjev stranke postupak će se nastaviti ako stranka to zahtjeva. ako je ima. protiv kojeg je dopuštena posebna žalba. bez obzira da li se prošireni ili izmijenjeni zahtjev temelji na istoj pravnoj osnovi. Kako tijelo postupa u slučaju odustanka stranke od zahtjeva? Kad je postupak pokrenut u povodu zahtjeva. Isto tako. tijelo može obustaviti postupak. a prije isteka roka za žalbu zaključkom o obustavi postupka poništava se prvostupanjsko rješenje ako je njime zahtjev stranke bio pozitivno ili negativno riješen. Uz iste uvjete jedna stranka ili više stranaka mogu u jednom postupku ostvarivati i više različitih zahtjeva.UPRAVNO 13 Kada može doći do spajanja stvari u jedan postupak? Nadležno tijelo može pokrenuti i voditi jedan postupak kad se radi o pravima i obvezama više stranaka: ako se prava ili obveze stranaka temelje na istome ili sličnome činjeničnom stanju i na istoj pravnoj osnovi. a stranka odustane od zahtjeva tijelo koje vodi postupak donijet će zaključak kojim se postupak obustavlja. Stranka može izričito odustati od svojeg zahtjeva izjavom koju daje tijelu koje vodi postupak (izričiti odustanak). bilo u cijelosti ili djelomično. O vođenju jednog postupka u ovakvim slučajevima nadležno tijelo donijet će poseban zaključak protiv kojega se može izjaviti žalba. Može li stranka odustati od svog zahtjeva? Stranka može odustati od svojeg zahtjeva u tijeku cijelog postupka. a prije nego što joj je dostavljeno rješenje doneseno u povodu žalbe. Ako je daljnje vođenje postupka potrebno u javnom interesu. Stranka koja je odustala od zahtjeva dužna je snositi sve troškove koji su nastali do obustavljanja postupka. osim ako posebnim propisima nije drugačije određeno. zaključkom o obustavi postupka poništava se prvostupanjsko rješenje kojim je zahtjev stranke bio usvojen. pojedina radnja ili propuštanje stranke može se smatrati njezinim odustankom od zahtjeva (prešutni odustanak). stranka može opozvati svoj odustanak od zahtjeva. ako je stranka u cijelosti odustala od svojeg zahtjeva. Dok tijelo koje vodi postupak ne donese zaključak o obustavi postupka i ne dostavi ga stranci. osim ako je zaključak donijelo drugostupanjsko tijelo. Protiv zaključka kojim se obustavlja postupak dopuštena je posebna žalba. Ako tijelo koje vodi postupak ne dopusti proširenje ili izmjenu zahtjeva donijet će o tome zaključak. ali uz uvjet da se takav zahtjev temelji na bitno istome činjeničnom stanju. ili ako to zahtijeva protivna stranka. nadležno tijelo produžit će vođenje postupka. Ako je stranka odustala od svojeg zahtjeva nakon donošenja prvostupanjskog rješenja. i ako je tijelo koje vodi postupak u pogledu svih predmeta stvarno nadležno.

Tijelo koje vodi postupak može po skraćenom postupku riješiti stvar neposredno: 1. prema okolnostima pojedinog slučaja. pa su učinjene vjerojatnima. Nagodba ima snagu izvršnog rješenja donesenog u upravnom postupku. a činjenice na kojima rješenje treba biti utemeljeno su utvrđene ili barem učinjene vjerojatnima. To je tzv. a smatra se zaključenom kad stranke nakon pročitanog zapisnika o nagodbi potpišu zapisnik. Stranka može iznositi činjenice koje mogu biti od utjecaja za rješenje stvari i pobijati točnost navoda koji se ne slažu s . ako se stanje stvari može utvrditi na temelju službenih podataka kojima tijelo raspolaže. arbitrarni red. Koja prava ima stranka u posebnom ispitnom postupku? Stranka ima pravo sudjelovati u ispitnom postupku i davati potrebne podatke i braniti svoja prava i zakonom zaštićene interese. 3. a iz svih okolnosti proizlazi da bi zahtjevu stranke trebalo udovoljiti. mjeseca. U kojem roku skraćeni postupak treba biti okončan? Skraćeni postupak treba biti okončan unutar mjesec dana. zbog mana volje. Nagodba se može pobijati tužbom u parnici npr. 2. kad ne postoje uvjeti za neposredno rješavanje prema skraćenom postupku Koja je najvažnija radnja u posebnom ispitnom postupku? Najvažnija radnja u posebnom ispitnom postupku je izvođenje dokaza. 3. Nagodba se upisuje u zapisnik. Tijek ispitnog postupka? Arbitrarni red? Tijek ispitnog postupka određuje. no formalno će tijelo pred kojim je zaključena nagodba donijeti zaključak kojim će prema potrebi postupak obustaviti u cijelosti ili djelomično. Kada se provodi posebni ispitni postupak? Posebni ispitni postupak provodi se 1. U kojem roku se mora okončati poseban ispitni postupak? Poseban ispitni postupak se mora okončati unutar 2. radi davanja strankama mogućnosti da ostvare i zaštite svoja prava i pravne interese. 4. držeći se odredaba ZUP-a i propisa koji se odnose na stvar o kojoj se radi. a nije potrebno posebno saslušanje stranke radi zaštite njezinih prava odnosno pravnih interesa. kad se u javnom interesu poduzimaju hitne mjere koje se ne mogu odgađati. ako se stanje stvari može utvrditi na temelju činjenica ili dokaza koje je stranka navela u svojem zahtjevu ili na temelju općepoznatih činjenica ili činjenica koje su tijelu poznate. Skraćeni postupak? Skraćeni postupak u upravnom postupku je iznimka. kad je to potrebno radi utvrđivanja činjenica i okolnosti koje su značajne za razjašnjenje stvari ili 2.UPRAVNO 14 U upravnom postupku nagodba je moguća samo ako u postupku sudjeluju dvije ili više stranaka sa suprotnim interesima. službena osoba koja vodi postupak. ako je propisano da se stvar može riješiti na temelju činjenica ili okolnosti koje nisu potpuno dokazane ili koje se dokazima samo posredno utvrđuju.

ako prethodno pitanje ne uzme u raspravljanje. u kojem slučaju rješenje takvog pitanja ima pravni učinak samo u stvari u kojoj je to pitanje riješeno 2. ono će tražiti da nadležno tijelo pokrene postupak o tom pitanju. a postupak za rješavanje prethodnog pitanja još nije pokrenut? Ako tijelo koje vodi upravni postupak ne uzme prethodno pitanje u raspravljanje. za čije je rješavanje nadležan sud ili koje drugo tijelo. samo raspravi to pitanje. Nadležno tijelo ne može donijeti rješenje prije nego što stranci pruži mogućnost da se izjasni o činjenicama i okolnostima na kojima treba da se temelji rješenje. dužna je opravdati zbog čega to nije učinila na raspravi. a koje je prema svojoj prirodi takvo da se bez njegova prethodnog rješavanja ne može riješiti konkretna upravna stvar koja je predmet postupka. Ona ima pravo sve do donošenja rješenja dopunjavati i objašnjavati svoje navode. Prethodno pitanje? Prethodno pitanje je pitanje koje čini samostalnu pravnu cjelinu. postojanje kaznenog djela. a tijelo koje vodi upravni postupak obustavit će postupak. Kada tijelo koje vodi postupak mora prekinuti postupak u slučaju prethodnog pitanja? Tijelo koje vodi postupak mora prekinuti postupak kad se prethodno pitanje odnosi na: 1. na utvrđivanje očinstva. ili 4. Ako je riječ o propuštanju protivne stranke. Kakav je postupak tijela. U slučaju kada se pojavi prethodno pitanje. Posljedice propuštanja stranke da postupi po zaključku tijela sastoje se u tome da će se smatrati da je stranka koja je postavila zahtjev odustala od njega. te da mu o podnesenom traženju podnese dokaz. Kada se nastavlja postupak prekinut zbog rješavanja prethodnog pitanja? . a postupak za rješavanje prethodnog pitanja koji se može voditi samo po službenoj dužnosti još nije pokrenut kod nadležnog tijela. određujući joj rok u kojem je dužna to učiniti. postupak prekinuti dok nadležni sud ili tijelo to pitanje ne riješi.UPRAVNO 15 njezinim navodima. 2. U pitanju postojanja kaznenog djela i kaznene odgovornosti počinitelja tijelo koje vodi postupak vezano je pravomoćnom presudom kaznenog suda kojom se optuženik proglašava krivim (isto u parnici). na postojanje braka. kad je to zakonom određeno. tijelo će nastaviti postupak i sam će raspraviti prethodno pitanje. Kada će tijelo koje vodi postupak raspraviti prethodno pitanje koje se odnosi na kazneno djelo? Tijelo koje vodi postupak raspravit će prethodno pitanje koje se odnosi na kazneno djelo. a o kojima stranci nije bila dana mogućnost da se izjasni. 3. tijelo koje vodi postupak može: 1. a ako to čini nakon održane usmene rasprave. Ako se postupak za rješenje prethodnog pitanja pokreće u povodu zahtjeva stranke. tijelo koje vodi postupak može zaključkom naložiti jednoj od stranaka da u cilju rješenja prethodnog pitanja traži od nadležnog tijela pokretanje postupka. ako nema mogućnosti kaznenog progona.

4. ako je to potrebno radi pravilnog rješenja stvari. vještaci. izjava stranke. svjedoci. očevid. ako se ne može pretpostaviti da je stranka povukla prijedlog ili ako se postupak u javnom interesu mora nastaviti prema službenoj dužnosti. Ne treba dokazivati: . prema tome da li ta činjenica može imati utjecaja na rješavanje stvari. sporne činjenice i činjenice koje su pravno relevantne. ako treba da se raspravlja o okolnostima koje predstavljaju službenu. a nije došla može pretpostaviti iz cjelokupnog stanja stvari da je prijedlog povukla. ako postoji ozbiljna i neposredna opasnost ometanja usmene rasprave. znanstvenu ili umjetničku tajnu. Kada se usmena rasprava može. Može li se isključiti javnost s usmene rasprave? Usmena rasprava je javna. postupak se obustavlja. odlučuje službena osoba koja vodi postupak. a kada se mora odrediti? Usmenu raspravu određuje službena osoba koja vodi postupak. ili na prijedlog stranke. profesionalnu. Postupak se može nastaviti po službenoj dužnosti i u slučaju kad se ocijeni da više nema razloga da se čeka na konačno rješenje prethodnog pitanja kod nadležnog tijela. a koje ne? Dokazuju se. Koje su posljedice nedolaska na raspravu stranke protiv koje je postupak pokrenut? Ako na raspravu ne dođe stranka protiv koje je postupak pokrenut voditelj postupka može provesti raspravu bez te stranke ili na njen trošak odgoditi usmenu raspravu. mikrofilmske kopije isprava ili reprodukcije tih kopija. u pravilu. Koja je najvažnija procesna radnja u ispitnom postupku? Usmena rasprava je jedna od najvažnijih procesnih radnji u ispitnom postupku. 3. ako treba da se raspravlja o odnosima u nekoj obitelji. na svoju inicijativu. Dokazivanje? Kao dokazno sredstvo u upravnom postupku može se upotrijebiti sve što je podesno za utvrđivanje stanja stvari i što odgovara pojedinom slučaju kao što su isprave.UPRAVNO 16 Postupak prekinut zbog rješavanja prethodnog pitanja kod nadležnog tijela nastavlja se nakon što rješenje doneseno o tom pitanju postane konačno. ili 2. u stvarima u kojima sudjeluju dvije stranke ili više stranaka s protivnim interesima. službena će osoba. Službena osoba koja vodi postupak može isključiti javnost za cijelu usmenu raspravu ili samo za jedan njezin dio: 1. ako to zahtijevaju razlozi morala ili javne sigurnosti. 2. Da li neku činjenicu treba dokazivati ili ne. kad se ima izvršiti očevid ili saslušanje svjedoka ili vještaka. Koje su posljedice nedolaska na usmenu raspravu stranke na čiji je zahtjev postupak pokrenut? Ako na usmenu raspravu ne dođe stranka na čiji je zahtjev pokrenut postupak moguće su dvije situacije: ako se za takvu stranku koje je uredno pozvana na raspravu. Službena osoba mora odrediti usmenu raspravu: 1. Koje činjenice se dokazuju. u svakom slučaju kad je to korisno za razjašnjenje stvari. prema okolnostima slučaja provesti raspravu bez te osobe ili će je odgoditi. poslovnu.

Privatne isprave nemaju presumpciju istinitosti.UPRAVNO 17 1. ali je dopušteno dokazivati nepostojanje tih činjenica. izdana od ovlaštenog tijela 2. na temelju dokaza kojima raspolaže smatra da joj uvjerenje odnosno druga isprava nije izdana u skladu s podacima iz službene evidencije. ako zakonom nije drugačije određeno. jer i za tijelo koje vodi upravni postupak vrijedi načelo iz sudskog prava: iura novit curia. Tko može biti svjedok? Svjedok može biti svaka osoba koja je bila sposobna opaziti činjenicu o kojoj treba svjedočiti i koja je u stanju to svoje opažanje priopćiti. činjenice koje su općepoznate 2. pravna pravila čija primjena dolazi u obzir kod rješavanja određenog predmeta. u propisanoj formi 3. istog dana kad je stranka zatražila izdavanje uvjerenja odnosno druge isprave. Uvjerenje i druge isprave o činjenicama o kojima se vodi službena evidencija izdaju se stranci na usmeni zahtjev. a ako to ne bude učinjeno smatra se da je zahtjev odbijen. u pravilu. činjenice čije postojanje zakon pretpostavlja. a najkasnije u roku od 15 dana. Mogu li državna tijela i pravne osobe s javnim ovlastima izdavati uvjerenja o činjenicama o kojima ne vode službenu evidenciju? Državna tijela i pravne osobe s javnim ovlastima mogu izdati uvjerenja i druge isprave i o činjenicama o kojima ne vode službenu evidenciju. već se njima. Ovakva uvjerenja nisu upravni akti. Kakve su to privatne isprave? Privatne isprave su one isprave koje nisu javne. Uvjerenja? Uvjerenja su posebna vrsta javnih isprava koje izdaju državna tijela odnosno pravne osobe u svezi s poslovima o kojima vode službenu evidenciju. a ako to ne bude učinjeno u roku smatra se da je zahtjev odbijen. uvjerenje izdano na ovaj način ne veže tijelo kojemu je podneseno kao dokaz i koje treba rješavati o stvari te ono može ponovno utvrđivati činjenice navedene u uvjerenju. Tijelo je dužno izmijeniti odnosno izdati novo uvjerenje ili drugu ispravu u roku 15 dana od podnošenja zahtjeva. Uvjerenje koje je izdano na ovaj način jest upravni akt. . Tko ne može biti svjedokom u postupku? Osoba koja u postupku sudjeluje u svojstvu službene osobe ne može biti svjedok. Uvjerenja i druge isprave o činjenicama o kojima se vodi službena evidencija moraju se izdavati u skladu s podacima službene evidencije. Kakve su to javne isprave? Javna isprava je isprava koja je: 1. samo dokazuje da je njihov donositelj dao izjavu koja je sadržana u ispravi. Međutim. u pravilu. u okviru nadležnost izdavatelja Za javne isprave vrijedi zakonska presumpcija da dokazuju ono što se u njima potvrđuje ili određuje. Ako stranka. ako je to zakonom određeno. 3. može zahtijevati izmjenu uvjerenja odnosno druge isprave.

umjetničku ili znanstvenu tajnu. njegova bračnog druga ili srodnika po tazbini do drugog stupnja zaključno i onda kada je brak pretao. osim ako stranka zahtijeva i pristane snositi troškove vještačenja. Osiguranje dokaza? Osiguranje dokaza može se provesti 1. da će njegovo izvođenje biti otežano. o onome o čemu se stranka ili druga osoba ispovijedila svjedoku kao vjerskom ispovjedniku. Kada izjava stranke može biti dokazno sredstvo? Usmeno dana izjava stranke može se uzeti kao dokazno sredstvo: 1. Izjava stranke može se uzeti kao dokazno sredstvo i u stvarima malog značenja kao bi se određena činjenica imala utvrđivati saslušanjem svjedoka koji živi u mjestu udaljenome od sjedišta tijela. Ako bi dokazivanje vještačenjem bilo nerazmjerno skupo prema značenju ili vrijednosti predmeta. Prije uzimanja izjave stranke službena osoba koja vodi postupak dužna je upozoriti stranku na kaznenu i materijalnu odgovornost za davanje lažne izjave. dok se vjerodostojnost njene izjave ocjenjuje prema načelu slobodne ocjene dokaza. Očevid? Očevid se u upravnom postupku provodi kad je za utvrđivanje neke činjenice ili za razjašnjenje bitnih okolnosti potrebno neposredno opažanje službene osobe koja vodi postupak. Odredbe koje se odnose na ispitivanje svjedoka jednake su kao u parničnom postupku osim što se osoba koja odbije svjedočiti nakon što bude novčano kažnjena zbog toga ne može zatvoriti. ili bi inače. a u pobočnoj liniji do trećeg stupnja zaključno. 2. državne ili vojne tajne dok je nadležno tijelo ne oslobodi te dužnosti. Očevid se može izvršiti i uz sudjelovanje vještaka. Kada svjedok može uskratiti svjedočenje? Svjedok može uskratiti svjedočenje: 1. profesionalnu. 3. posvojitelja ili posvojčeta. nego se samo može ponovno novčano kazniti. Koje će osobe osim stranaka prisustvovati očevidu određuje službena osoba koja vodi postupak. stvar će riješiti na temelju drugih dokaznih sredstava. na pojedina pitanja na koja bi odgovor izložio teškoj sramoti. bilo otežano ostvarivanje prava stranke. ako se takva činjenica ne može utvrditi na podlozi drugih dokaznih sredstava. o onome što je stranka povjerila svjedoku kao svom punomoćniku.UPRAVNO 18 Ne može se ispitati kao svjedok ni osoba koja bi svojim iskazom povrijedila dužnost čuvanja službene. zbog pribavljanja drugih dokaza. njegova srodnika po krvi u pravoj liniji. na pojedina pitanja na koja ne bi mogao odgovoriti a da ne povrijedi obvezu odnosno pravo da čuva poslovnu. a i njegova skrbnika ili štićenika. 4. ili 2. ako za utvrđivanje određene činjenice ne postoji neposredan dokaz. ako postoji opravdana bojazan da se neki dokaz neće moći kasnije izvesti ili 2. znatnoj imovinskoj šteti ili kaznenom progonu njega. Vještaci? Dokaz vještačenjem u upravnom postupku izvodi se kad god je za utvrđivanje ili ocjenu neke činjenice važne za rješavanje stvari potrebno stručno znanje kojim ne raspolaže službena osoba koja vodi postupak. Stranke imaju pravo prisustvovati očevidu. .

smatra se da je suglasnost dao. . Rješenje koje donosi jedno tijelo uz suglasnost ili mišljenje drugog tijela? Zakonom može biti određeno da rješenje donosi jedno tijelo uz prethodnu suglasnost drugoga. a usmeno se može donijeti samo u slučajevima koji su predviđeni ZUP-om ili propisima donesenima na temelju zakona. tijelo koje vodi postupak će na takvo činjenično stanje primijeniti materijalni propis te će donijeti rješenje o stvari koja je predmet postupka. Tada se rješenje može donijeti samo nakon što je mišljenje pribavljeno. Rješenje? Nakon što je utvrđeno činjenično stanje. 54. Tijelo čija se suglasnost ili mišljenje traži dužno je suglasnost ili mišljenje dati u roku mjesec dana od dana kad je to od njega zatraženo. rješenje se može donijeti i bez pribavljenog mišljenja. ono može rješavati kad je prisutno više od polovice njegovih članova. Za osiguranje dokaza u tijeku postupka nadležno je tijelo koje vodi postupak. Rješenje koje donosi kolegijalno tijelo? Kad o stvari rješava kolegijalno tijelo. bilo da jedno tijelo donosi rješenje uz suglasnost ili mišljenje drugog tijela. dispozitiv (izreku). bilo da su za rješavanje u stvari nadležna dva ili više tijela. Ako to tijelo u roku ne obavijesti tijelo koje donosi rješenje da daje ili da odbija suglasnost. Rješenje kad je o stvari rješavaju dva ili više tijela? Kad je određeno da o jednoj stvari rješavaju dva tijela ili više tijela. ako zakonom nije određena druga većina. Ta će se tijela sporazumjeti koje će od njih izdati rješenje. uvod. složenih rješenja pojavljuje se prema strankama samo jedan akt – glavno rješenje koje donosi tijelo koje vodi postupak. a u rješenju mora biti naveden i akt drugog tijela. U kojem obliku se mora donijeti rješenje u upravnom postupku? Rješenje se donosi pismeno. svako je od njih dužno riješiti o toj stvari. U svim slučajevima ovih tzv. U svakom rješenju mora se navesti akt kojim je drugo tijelo dalo ili odbilo suglasnost. Prethodno donošenje određenih dodatnih akata kojima se daje suglasnost ili mišljenje samo je uvjet za donošenje i važnost glavnog rješenja. a rješenje donosi većinom glasova prisutnih članova. Složena rješenja? Složena rješenja su rješenja u čijem donošenju sudjeluje više tijela. U tom slučaju rješenje se donosi nakon što je to drugo tijelo dalo suglasnost. Sadržaj rješenja donesenog u upravnom postupku? Pismeno rješenje sadrži: 1. 2.UPRAVNO 19 Osiguranje dokaza može se provesti po službenoj dužnosti ili na prijedlog stranke odnosno osobe koja ima pravni interes. a ako ne da nikakvo mišljenje. a za osiguranje dokaza prije pokretanja postupka nadležno je tijelo na čijem se području nalaze stvari koje treba razgledati odnosno na čijem području borave osobe koje treba saslušati. Isto tako može biti određeno da je nadležno tijelo dužno prije donošenja rješenja pribaviti mišljenje drugog tijela.

4. Ako se rješenjem nalaže izvršenje kakve radnje. 3. Sadržaj uvoda rješenja? Uvod rješenja sadrži: 1. . kratko označenje predmeta postupka. Ti se razlozi ne moraju navesti kad je to u javnom interesu zakonom ili uredbom izričito predviđeno. U obrazloženju rješenja moraju biti obrazloženi i oni zaključci protiv kojih nije dopuštena posebna žalba. obrazloženje. to mora biti navedeno u dispozitivu (sjeti se Vladotovog rješenja o vojsci). Ako žalba ne odgađa izvršenje rješenja. Obrazloženje rješenja? Obrazloženje je obvezni sastavni dio rješenja. 4. a kome se. dužno je u obrazloženju. Kad se protiv rješenja može izjaviti žalba. 2. 6. određujući njihov iznos. kratko izlaganje zahtjeva stranaka. utvrđeno činjenično stanje. Ako se o troškovima u dispozitivu ne rješava navest će se da će se o njima donijeti poseban zaključak. Kad je propisano da žalba ne odgađa izvršenje rješenja. Dispozitiv mora biti kratak i određen. obrazloženje sadrži i pozivanje na propis koji to predviđa. razloge zbog kojih nije uvažen koji od zahtjeva stranaka. tko ih je dužan platiti. 5. potpis službene osobe i pečat tijela. Dispozitiv (izreka) rješenja? Dispozitivom se rješava o predmetu postupka u cijelosti i o svim zahtjevima stranaka o kojima u toku postupka nije posebno riješeno. naziv tijela s brojem i datumom rješenja. Uputa o pravnom lijeku? Uputom o pravnom lijeku stranka se obavještava da li protiv rješenja može izjaviti žalbu ili pokrenuti upravni spor ili drugi postupak pred sudom. propis o nadležnosti tog tijela. Obrazloženje rješenja sadrži: 1. u kojem roku i s kolikom pristojbom predaje. u uputi se navodi kome se izjavljuje. Dispozitivom se može riješiti i o troškovima postupka. pravne propise i razloge koji s obzirom na utvrđeno činjenično stanje upućuju na onakvo rješenje kakvo je dano u dispozitivu.UPRAVNO 20 3. 3. 5. ako ih je bilo. ime stanke i njezina zakonskog zastupnika ili punomoćnika ako ga ima i 4. prema potrebi i razloge koji su bili odlučni pri ocjeni dokaza. te da se može izjaviti i na zapisnik. navesti taj propis i izložiti razloge kojima se pri donošenju rješenja rukovodio. Sadržaj obrazloženja rješenja u kojem se rješava slobodnom ocjenom dokaza? Kad je nadležno tijelo zakonom ili drugim propisom utemeljenim na zakonu ovlašteno riješiti stvar po slobodnoj ocjeni. 2. Obrazloženje je dio rješenja koji je važan zbog podnošenja pravnog lijeka. uputu o pravnom lijeku. a kad je potrebno. naziv tijela koje donosi rješenje. kome i u kojem roku. može se podijeliti i na više točaka. u dispozitivu će se odrediti i rok u kojem se ta radnja ima izvršiti.

Ako je predmet već dovoljno raspravljen. Mogućnost donošenja usmenog rješenja? Usmeno rješenje može se donijeti: 1. Privremeno rješenje? Privremeno rješenje donosi se ako je prema okolnostima slučaja nužno da se prije okončanja postupka donese rješenje kojim se privremeno uređuju sporna pitanja ili odnosi. a napismeno joj se mora izdati ako ona to traži. 2. Dopunsko rješenje smatra se u pogledu pravnih lijekova i izvršenja kao samostalno rješenje. Kad u rješenju nije dana nikakva uputa ili je uputa nepotpuna. kad se o jednoj stvari rješava u više točaka. nije odlučilo o svim pitanjima koja su bila predmet postupka. u uputi se navodi kojem se sudu tužba podnosi i u kojem roku. u kojem slučaju rok za žalbu teče od dana dostave dopunjenog rješenja. priopćava stranci usmeno. a samo su neke od njih sazrele za rješavanje. kojim je predmet postupka riješen. Djelomično rješenje? Djelomično rješenje može se donijeti: 1. To rješenje donosi se po službenoj dužnosti ili na prijedlog stranke. Donošenje privremenog rješenja na prijedlog stranke nadležno tijelo može uvjetovati davanjem osiguranja za štetu koja bi mogla izvršenjem tog rješenja nastati za protivnu stranku u slučaju da osnovni zahtjev predlagatelja ne bude uvažen. u stvarima manjeg značenja u kojima se udovoljava zahtjevu stranke. stranka može tražiti od tijela koje je rješenje donijelo da dopuni rješenje. rok za žalbu teče od dana dostave rješenja suda kojim je tužba odbačena kao nedopuštena. Pogrešna uputa o pravnom lijeku? Kada je u rješenju dana pogrešna uputa. nadležno tijelo odnosno ovlaštena osoba nadležnog tijela može donijeti rješenje i usmeno. dopunsko rješenje može se donijeti bez ponovnog provođenja ispitnog postupka. ako stranka nije već prije toga podnijela žalbu nadležnom tijelu. u pravilu. U takvu rješenju mora bit izričito naznačeno da je privremeno. . Kad je protiv rješenja moguće izjaviti žalbu. a stranka je pogrešno upućena da protiv tog rješenje nema mjesta žalbi ili da se protiv njega može pokrenuti upravni spor. kad se radi o poduzimanju iznimno hitnih mjera u cilju osiguranja javnog mira i sigurnosti ili radi otklanjanja neposredne opasnosti za život i zdravlje ljudi ili imovine.UPRAVNO 21 Kad se protiv rješenja može pokrenuti upravni spor. a ne dira se u javni interes ni interes druge osobe. stranka može postupiti po važećim propisima ili po uputi. rješenje se može sastojati samo od dispozitiva u obliku zabilješke na spisu. Takvo se rješenje. ako su razlozi za takvo rješenje očiti i ako nije drugačije propisano. Djelomično rješenje smatra se u pogledu pravnih lijekova i izvršenja kao samostalno rješenje. Stranka koja postupi po pogrešnoj uputi ne može zbog toga imati štetnih posljedica. kad se pokaže svrsishodnim da se o tim točkama riješi posebnim rješenjem. Dopunsko rješenje? Dopunsko rješenje može se donijeti ako se glavnim rješenjem. i 2.

mogu izjaviti žalbu protiv rješenja kojim je povrijeđen zakon u korist pojedinca ili pravne osobe. Tko može podnijeti žalbu u upravnom postupku? Legitimaciju za podnošenje žalbe u upravnom postupku u prvom redu imaju stranke. Može li se izjaviti žalba protiv rješenja Hrvatskog sabora i Vlade RH? Protiv rješenja Hrvatskog sabora i Vlade RH ne može se izjaviti žalba. Zaključak donosi službena osoba koja obavlja onu radnju postupka pri kojoj se pojavilo pitanje koje je predmet zaključka. kad su zakonom ovlaštena. neposredno se može pokrenuti upravni spor. Kada se u upravnom postupku donosi zaključak? Zaključkom se odlučuje o pitanjima koja se tiču postupka i o onim pitanjima koja se kao sporedna pojave u vezi s provođenjem postupka. Ispravak greške proizvodi pravni učinak od dana od kojeg proizvodi pravni učinak rješenje koje se ispravlja. ili kojim se odbija prijedlog za ispravljanje. Zaključak se priopćuje zainteresiranim osobama usmeno. Ako žalba nije dopuštena. Može li se protiv zaključka izjaviti posebna žalba? Protiv zaključka može se izjaviti posebna žalba samo kad je to zakonom izričito predviđeno. Kada se ne provodi skraćeni postupak nadležno tijelo dužno je donijeti rješenje i dostaviti ga stranci najkasnije u roku od 2 mjeseca.UPRAVNO 22 Rješenjem o glavnoj stvari koje se donosi nakon okončanja postupka ukida se privremeno rješenje doneseno u toku postupka. Protiv zaključka kojim se već doneseno rješenje ispravlja. dopuštena je posebna žalba. Tko odlučuje o žalbi protiv rješenja tijela državne uprave niže razine? . državni pravobranitelj i druga državna tijela. Rok za izdavanje rješenja? Rješenje u skraćenom postupku nadležno tijelo dužno je donijeti i dostaviti ga stranci najkasnije u roku od mjesec dana računajući od dana predaje urednog zahtjeva odnosno od dana pokretanja postupka po službenoj dužnosti. ali se u nekim slučajevima pravo žalbe priznaje i drugima koji imaju pravni interes za podnošenje žalbe. Državni odvjetnik. ako posebnim propisom nije određen kraći rok. Privremeno rješenje smatra se u pogledu pravnih lijekova i izvršenja kao samostalno rješenje. Takav zaključak mora biti obrazložen i sadržavati i uputu o žalbi. Ispravljanje grešaka u rješenju? Greške u rješenju tijelo koje ga je donijelo može ispraviti u svako doba. a koja se ne rješavaju rješenjem. ako posebnim propisom nije određen kraći rok. O ispravku se donosi poseban zaključak. Može li se izjaviti žalba protiv prvostupanjskih rješenja ministarstava i drugih republičkih Protiv prvostupanjskih rješenja ministarstava i drugih republičkih tijela državne uprave žalba se može izjaviti samo kad je to zakonom predviđeno. a na štetu društvene zajednice. a napismeno se izdaje na zahtjev osobe koja može protiv zaključka izjaviti posebnu žalbu ili kad se može odmah tražiti izvršenje zaključka.

U kojem roku se mora podnijeti žalba? Rok za žalbu iznosi 15 dana. Ako tijelo koje će odlučivati o žalbi nije određen na jedan od ova dva načina o žalbi će rješavati upravno tijelo nadležno za ogovarajuću upravnu oblast. ali je žalitelj dužan obrazložiti zbog čega ih nije iznio u prvostupanjskom postupku. Da li žalba zadržava izvršenje rješenja? U pravilu. naziv tijela koje ga je donijelo. 1. O žalbi protiv prvostupanjskog rješenja ustanove ili pravne osobe. Kome se žalba podnosi? Žalba se neposredno predaje ili šalje poštom tijelu koje je donijelo prvostupanjsko rješenje. broj i datum rješenja. te 3. rješenje koje se pobija. ali žalbu ne mora posebno obrazložiti. Sadržaj žalbe? U žalbi se mora navesti: 1. ako je to utvrđeno zakonom.UPRAVNO 23 Protiv prvostupanjskih rješenja tijela državne uprave niže razine žalba se može izjaviti nadležnim ministarstvima odnosno drugim nadležnim republičkim tijelima državne uprave. Rok za žalbu za svaku osobu i za svako tijelo kojima se rješenje dostavlja računa se od dana dostave rješenja. rješava tijelo uprave. osim ako je predmet dvostran. Tko rješava o žalbi protiv prvostupanjskog rješenja ustanove ili druge pravne osobe? O žalbi protiv prvostupanjskog rješenja ustanove ili druge pravne osobe rješava tijelo određeno statutom ustanove ili pravne osobe. odnosno prema svom rješenju. a i pošto je žalba izjavljena. Dovoljno je da žalitelj izloži u žalbi u kojem je pogledu nezadovoljan rješenjem. . Mogu li se u žalbi iznositi nove činjenice i novi dokazi? U žalbi se mogu iznositi nove činjenice i novi dokazi. rješenje se može izvršiti u žalbenom roku. već i zbog toga što postoji mogućnost da prvostupanjsko tijelo pristupi neposrednom izvršenju ako mu nije poznato da je žalba izjavljena. a u žalbi se iznose nove činjenice i novi dokazi. ako se radi o poduzimanju hitnih mjera. ako bi zbog odgode izvršenja bila nanesena kojoj stranci šteta koja se ne bi mogla popraviti. ako posebnim zakonom nije drugačije određeno. Kada se žalba šalje na odgovor? Žalba se u pravilu ne šalje na odgovor. ili 3. ako zakonom nije propisano da o žalbi rješava drugo tijelo. Potreba dostavljanja žalbe prvostupanjskom tijelu ne postoji samo zbog toga što prvostupanjsko tijelo može poduzeti određene radnje prema žalbi. ako je to zakonom predviđeno 2. pa se u tijeku roka za žalbu rješenje ne može izvršiti. Kada žalba ne zadržava izvršenje rješenja? Iznimno. žalba ima suspenzivno djelovanje. donesenoga u vršenju javnih ovlasti. 2.

protiv novog rješenja stranka ima pravo žalbe. bilo samo ili preko prvostupanjskog ili zamoljenog tijela kad utvrdi a.UPRAVNO 24 Koje odluke prvostupanjsko tijelo može donijeti u povodu žalbe? Prvostupanjsko upravno tijelo u povodu žalbe može: 1. a to je moglo utjecati na rješavanje o stvari ili b. povrijedilo pravila formalnog ili materijalnog prava. da se u postupku nije vodilo računa o pravilima postupka koja bi bila od utjecaja na rješenje stvari. a. . 2. a i onaj dio postupka koji je obavljen poslije te nepravilnosti. Kada je žalba dopuštena. rješavajući o stvari. 3. ali oni nisu bili takvi da su mogli utjecati na rješenje stvari ili kada je prvostupanjsko rješenje na zakonu osnovano. b. uz sve spise koji se odnose na predmet. da su u prvostupanjskom postupku činjenice nepotpuno ili pogrešno utvrđene. U svim slučajevima kada prvostupanjsko tijelo donese novo rješenje. proglasit će takvo rješenje ništavim. u kojem slučaju može uvažiti zahtjev žalbe i donijeti novo rješenje 4. 2. a prvostupanjsko tijelo je propustilo da je zbog toga odbaci. može upotpuniti postupak. nepravodobna ili izjavljena od neovlaštene osobe. pravodobna i izjavljena od ovlaštene osobe. kad žalitelj iznese u žalbi takve činjenice i dokaze koji bi mogli biti od utjecaja za drugačije rješenje stvari. ako stranka to zatraži u žalbi. provesti posebni ispitni postupak koji je bio obvezan ili saslušati stranku u stvari koja je riješena u skraćenom postupku. što uključuje i situaciju kada je u prvostupanjskom postupku bilo nedostataka. a nije potrebno provoditi nov ispitni postupak 3. a prvostupanjsko tijelo ne donese novo rješenje. novim rješenjem zamijeniti rješenje koje se žalbom pobija ako nađe da je žalba opravdana. ako utvrdi da je u prvostupanjskom postupku učinjena nepravilnost koja čini rješenje ništavim. 3. ali iz drugih razloga. uvažiti žalbu ako je rješenje prvostupanjskog tijela nezakonito jer je. ono dostavlja žalbu tijelu nadležnom za rješavanje o žalbu. 2. ili c. ako žalitelju nije bila dana mogućnost da sudjeluje u postupku koji je prethodio donošenju rješenja ili mu je bila dana a on je propustio da je iskoristi. da je dispozitiv pobijanog rješenja nejasan ili je u proturječnosti s obrazloženjem. Na koji način drugostupanjsko tijelo može postupiti ako uvaži žalbu? Drugostupanjsko tijelo može uvažiti žalbu iz više razloga i u tom smislu može donijeti sljedeće odluke: 1. poništit će to rješenje po službenoj dužnosti i dostaviti predmet nadležnom tijelu na rješavanje. rješenjem odbaciti žalbu ako je nedopuštena. ali je u žalbi opravdao to propuštanje. odbiti žalbu ako je žalba neosnovana. nepravodobna ili izjavljena od neovlaštene osobe. Rješavanje drugostupanjskog tijela o žalbi? Drugostupanjsko tijelo rješavajući o žalbi može: 1. odbaciti žalbu ako je nedopuštena. ako nađe da je provedeni postupak nepotpun. ako utvrdi da je prvostupanjsko rješenje donijelo nenadležno tijelo . ispitni postupak upotpuniti i donijeti novim rješenjem zamijeniti rješenje koje se žalbom pobija.

mjesec. ali postoje iznimke. ili 2. a ako ne može. b. ako postoji neki od razloga zbog kojega se prema ZUP-u rješenje koje je konačno u upravnom postupku poništiti ili ukinuti prema pravu nadzora. Žalba kad prvostupanjsko rješenje nije doneseno? Žalba u slučaju šutnje administracije? Ako je žalbu izjavila stranka o čijem zahtjevu prvostupanjsko tijelo nije donijelo rješenje. 1. ili d. ako drugostupanjsko tijelo nađe da će postupak brži i ekonomičnije provesti prvostupanjsko tijelo. naložit će da to učini i da mu prikupljene podatke dostavi u određenom roku. Ako drugostupanjsko tijelo utvrdi da je rješenje pravilno u pogledu utvrđenih činjenica i u pogledu primjene zakona. drugostupanjsko tijelo tražit će da mu prvostupanjsko tijelo priopći razloge zbog kojih rješenje nije doneseno u roku. koji ne može biti duži od 1. a u okviru zahtjeva postavljenoga u prvostupanjskom postupku. Ako razlozi zbog kojih rješenje nije doneseno u roku nisu opravdani drugostupanjsko će tijelo tražiti da mu prvostupanjsko tijelo pošalje spise predmeta. donijet će svoje rješenje. samo će provesti postupak i svojim rješenjem riješiti stvar. Takvo rješenje je konačno. Ako nađe da rješenje nije doneseno u roku zbog opravdanih razloga. ali da se svrha zbog koje je rješenje doneseno može postići i drugim sredstvima povoljnijima za stranku. Ako drugostupanjsko tijelo utvrdi da su u prvostupanjskom rješenju: a. Da li je u rješavanju povodom žalbe dopuštena reformatio in melius? Može li se reformirati u korist žalitelja mimo zahtjeva postavljenog u žalbi? U cilju pravilnog rješenja stvari drugostupanjsko tijelo može u povodu žalbe izmijeniti prvostupanjsko rješenje u korist žalitelja i mimo zahtjeva postavljenoga u žalbi. da je pogrešno primijenjen pravni propis na temelju kojega se rješava stvar. ali samo: 1. Tako u cilju pravilnog rješenja stvari drugostupanjsko tijelo može u povodu žalbe izmijeniti prvostupanjsko rješenje na štetu žalitelja. 64. Protiv novog rješenja stranka ima pravo žalbe. da je iz utvrđenih činjenica izveden pogrešan zaključak u pogledu činjeničnog stanja. odredit će prvostupanjskom tijelu rok za donošenje rješenja. izmijenit će prvostupanjsko rješenje u tom smislu. ako nađe da je na temelju slobodne ocjene trebalo donijeti drugačije rješenje. ili zbog krivnje stranke. pod uvjetom da se time ne vrijeđa pravo druge osobe (reformatio in melius). nakon čega će sam riješiti stvar. Ako drugostupanjsko tijelo može riješiti stvar prema spisima predmeta. Da li je dopuštena reformacija na štetu žalitelja? Koje su iznimke od zabrane reformatio in peius? Reformacija na štetu žalitelja u pravilu je zabranjena. pogrešno ocijenjeni dokazi.UPRAVNO 25 Ako u tom slučaju drugostupanjsko tijelo nađe da na temelju upotpunjenog postupka stvar treba riješiti drugačije može svojim rješenjem poništiti prvostupanjsko rješenje i sam riješiti stvar ili poništiti prvostupanjsko rješenje i vratiti predmet prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak (koji se mora provesti u roku od 30 dana). ako postoje razlozi zbog kojih se izvršno rješenje može izvanredno ukinuti ili proglasiti ništavim. c. Iznimno. . on će svojim rješenjem poništiti prvostupanjsko rješenje i sam riješiti stvar 1.

a najkasnije u roku od 2 mjeseca računajući od dana predaje žalbe.UPRAVNO 26 Rok za donošenje rješenja o žalbi i dostava istog? Rješenje o žalbi mora se donijeti i dostaviti stranci čim je to moguće. svoje rješenje sa spisima predmeta prvostupanjskom tijelu. ako je rješenje povoljno za stranku doneseno na temelju neistinitih navoda stranke kojima je tijelo koje je vodilo postupak bilo dovedeno u zabludu. izvanredno ukidanje (protiv izvršnih rješenja). obnovu postupka (protiv konačnog rješenja ili zaključka). 3. postupak o žalbi obustavlja se zaključkom. 4. sami ili u vezi s već izvedenim i upotrijebljenim dokazima. 5. Koji su razlozi za obnovu postupka? Razlozi za obnovu postupka okončanog rješenjem ili zaključkom protiv kojeg nema redovnog pravnog lijeka u upravnom postupku: 1. ako stranku nije zastupao zakonski zastupnik. 7. 9. u pravilu. ukidanje i mijenjanje pravomoćnog rješenja uz pristanak ili na zahtjev stranke (protiv pravomoćnih rješenja). 6. 3. ako se rješenje temelji na presudi donesenoj u kaznenom postupku ili u postupku o privrednom prijestupu. 5. ako posebnim propisom nije određen kraći rok. 4. a po zakonu je trebao da je zastupa. 11. koje je dužno rješenje dostaviti strankama u roku od 8 dana od dana primitka spisa. ili se nađe ili stekne mogućnost da se upotrijebe novi dolazi koji bi. poništavanje i ukidanje po pravu nadzora (protiv konačnih rješenja). ako osobi koja je trebala sudjelovati u svojstvu stranke nije bila dana mogućnost da sudjeluje u postupku. ako je rješenje donijela službena osoba nadležnog tijela koja nije bila ovlaštena za njegovo donošenje. Koji su izvanredni pravni lijekovi u upravnom postupku? ZUP predviđa sljedeća izvanredne pravne lijekove: 1. a ta je presuda pravomoćno ukinuta. mijenjanje i poništavanje rješenja u svezi s upravnim sporom (protiv konačnih rješenja). ako je u donošenju rješenja sudjelovala službena osoba koja je po zakonu morala biti izuzeta. 10. ako se sazna za nove činjenice. ako se rješenje tijela koje je vodilo postupak temelji na nekome prethodnom pitanju. Ako stranka odustane od žalbe. a nadležno tijelo je to pitanje kasnije riješilo u bitnim točkama drugačije. 2. 6. . zahtjev za zaštitu zakonitosti (protiv pravomoćnih rješenja) Obnova postupka? 1. Tijelo koje je riješilo stvar u drugom stupnju šalje. mogli dovesti do drugačijeg rješenja da su te činjenice odnosno dokazi bili izneseni ili upotrijebljeni u prijašnjem postupku (ovo je najčešći razlog za obnovu postupka – to je ispitno pitanje). 2. ako je rješenje doneseno na podlozi lažne isprave ili lažnog iskaza svjedoka ili vještaka. proglašavanje rješenja ništavim. ili ako je došlo kao posljedica kakva djela kažnjivog po kaznenom zakonu. 8. ako kolegijalno tijelo koje je donijelo rješenje nije rješavalo u sastavu predviđenome važećim propisima ili ako za rješenje nije glasala propisana većina. ako osobi koja je sudjelovala u postupku nije bila dana mogućnost da se služi svojim jezikom. 7.

ako uvažava sve zahtjeve tužbe. Čime se pokreće obnova postupka? Obnova postupka pokreće se prijedlogom. Stranka je dužna u prijedlogu za obnovu postupka učiniti vjerojatnim okolnosti na kojima temelji prijedlog. ako se time ne vrijeđa pravo stranke u upravnom postupku ili treće osobe. ili 2. propis ili opći akt. Mijenjanje i poništavanje rješenja u svezi s upravnim sporom? Tijelo protiv čijeg je rješenja pravodobno pokrenut upravni spor može do okončanja spora. na presudi donesenoj u kaznenom postupku koja je pravomoćno ukinuta. 2. tijelo koje je donijelo rješenje kojim je postupak okončan 3. u pravilu. kao i protiv rješenja donesenoga u obnovljenom postupku. može se neposredno pokrenuti upravni spor. može riješiti da se odgodi izvršenje dok se ne odluči o pitanju obnove postupka. 2. ali tijelo koje je nadležno za odlučivanje o prijedlogu. ako se rješenje temelji na kakvom kaznenom djelu. Zaključak kojim se dopušta obnova postupka odgađa izvršenje rješenja protiv kojega je obnova dopuštena. . u objektivnom roku od 5 godina . Prijedlog za obnovu postupka. 5. 3. državni odvjetnik 3. ako smatra da će prijedlog za obnovu biti uvažen.UPRAVNO 27 2. Protiv zaključka donesenog o prijedlogu za obnovu postupka. može se izjaviti žalba samo kad je taj zaključak odnosno rješenje donijelo prvostupanjsko tijelo. što je rješenje donijelo nenadležno tijelo. Ako je zaključak ili rješenje donijelo drugostupanjsko tijelo. a osobito što činjenično stanje nije pravilno utvrđeno. Tko može tražiti obnovu upravnog postupka? Obnovu upravnog postupka može tražiti: 1. poništiti ili izmijeniti svoje rješenje: 1. a i okolnost da je prijedlog stavljen u zakonskom roku. U kojem roku se mora tražiti obnova upravnog postupka? Obnova upravnog postupka može se tražiti: 1. 2.računajući od trenutka dostavljanja rješenja stranci. Tko odlučuje o obnovi postupka? O obnovi postupka odlučuje ono tijelo koje je donijelo rješenje kojim je postupak okončan. iz onih razloga iz kojih bi sud mogao poništiti takvo rješenje. na rješenju nekog prethodnog pitanja koje je kasnije drugačije riješeno. u subjektivnom roku od mjesec dana . Sud u upravnom sporu može poništiti rješenje iz razloga: 1. što se u postupku koji je rješenju prethodio nije postupilo prema pravilima postupka. što nije uopće ili nije pravilno primijenjen zakon. ne odgađa izvršenje rješenja po kojem se obnova traži. stranka. Nakon proteka roka od 5 godina obnova postupka se može tražiti samo iznimno i to 1. ili 3. ili što je iz utvrđenih činjenica izveden nepravilna zaključak u pogledu činjeničnog stanja.od trenutka kada je došla u mogućnost da se koristi kojim od razloga obnove 2. 4.

ako stranka koja je na temelju tog rješenja stekla pravo na to pristane i . tijelo određeno zakonom. na zahtjev pučkog pravobranitelja. pritiska ili druge nedopuštene. stvar drugačije riješena. 2. tada se rješenje o poništavanju može donijeti bez obzira na spomenute rokove. Ukidanje po pravu nadzora? Mogućnost ukidanja po pravu nadzora svedena je samo na slučaj ako je rješenjem koje je konačno u upravnom postupku očigledno povrijeđen materijalni zakon. ucjene ili druge nedopuštene radnje. može rješenje ukinuti ili izmijeniti radi njegova usklađivanja sa zakonom samo: 1. 2st. tijelo. 5. 2. rješenju ministarstva ili drugog rep. radnje. 2. u roku od 5 godina od dana kad je rješenje postalo konačno u upravnom postupku. na zahtjev državnog odvjetnika ili 4.UPRAVNO 28 Poništavanje i ukidanje po pravu nadzora? 1. 3. 3. na zahtjev stranke. ako je rješenje donijelo stvarno nenadležno tijelo. 5. po službenoj dužnosti. ako je u istoj stvari ranije doneseno pravomoćno rješ. ako je rješenje donijelo mjesno nenadležno tijelo. ministarstvo ili drugo republičko tijelo državne uprave. 3. 2. Tijela 4. a ako se ne može ustanoviti u čiju nadležnost spada ili se radi o 2st. a ako zakonom nije određeno 3. a tijelo koje je donijelo to rješenje smatra da je u tom rješenju nepravilno primijenjen materijalni zakon. odobrenje ili mišljenja drugog tijela. Koja su tijela nadležna za poništavanje i ukidanje po pravu nadzora? Za poništavanje i ukidanje po pravu nadzora nadležna su sljedeća tijela: 1. 4. Vlada RH Ukidanje i mijenjanje pravomoćnog rješenja uz pristanak ili na zahtjev stranke? 1. Iz kojih se razloga konačno rješenje može poništiti po pravu nadzora? Rješenje koje je konačno u upravnom postupku nadležno će tijelo poništiti po pravu nadzora: 1. rješenje se može ukinuti samo po pristanku zainteresiranih stranaka. ako je rješenje donijelo jedno tijelo bez suglsnosti. a ako ga nema ili se radi o njegovom rješenju 2. ako je rješenje doneseno kao posljedica prisile. ako do poništavanja po pravu nadzora dođe iz razloga postojanja prisile. U kojem roku se može donijeti rješenje o poništavanju po pravu nadzora? Rješenje o poništavanju prema pravu nadzora može se donijeti: 1. 3. iznude. U stvarima u kojima sudjeluju dvije stranke ili više stranaka sa suprotnim interesima. u slučaju kada je rješenje donijelo mjesno nenadležno tijelo rok iznosi 1 godinu. iznude. Pod kojim uvjetima može doći do ukidanja ili mijenjanja pravomoćnog rješenja? Kad je pravomoćnim rješenjem stranka stekla kakvo pravo. a ovo je potrebno po zakonu ili drugom propisu zasnovanom na zakonu. ucjene. potvrde. 4. Na čiju inicijativu se donosi rješenje o poništavanju po pravu nadzora? Rješenje o poništavanju prema pravu nadzora nadležno tijelo donosi: 1. kojim je ta upr.

Ako drugostupanjskog tijela nema. Proglašavanje rješenja ništavim? 1. javnu sigurnost. Pod istim uvjetima. može se pokrenuti upravni spor. Da li je dopuštena žalba protiv rješenja kojim je prijašnje rješenje izvanredno ukinuto? Protiv rješenja kojim se prijašnje rješenje ukida dopuštena je žalba samo kad je to rješenje donijelo prvostupanjsko tijelo. Prema ZUP-u izvršno rješenje može se ukinuti 1. . 3. Pristanak stranke obavezan je i za izmjenu na štetu stranke pravomoćnog rješenja kojim je stranci određena obveza. pri čijem donošenju nije povrijeđen ni formalni ni materijalni zakon. kojima bi se manje diralo u stečena prava. javni mir i poredak ili javni moral. Iz koji razloga se rješenje može proglasiti ništavim? Ništavim se proglašava rješenje: 1. ako je to potrebno u cilju otklanjanja teške i neposredne opasnosti za život i zdravlje ljudi. opća ili pojedinačna. u cilju otklanjanja poremećaja u privredi. rješenje može ukinuti drugostupanjsko tijelo. 2. ako se time ne vrijeđa pravo treće osobe. čije izvršenje nije moguće. Ako je rješenje donijelo drugostupanjsko tijelo. 3. Tko donosi odluku o izvanrednom ukidanju? Ako je rješenje donijelo prvostupanjsko tijelo. odnosno ako je rješenje prvostupanjskog tijela konačno. a drugostupanjsko tijelo samo kad je svojim rješenjem odlučilo o stvari. ako se to ne bi moglo uspješno otkloniti drugim sredstvima. ali čije bi izvršenje dovelo u neposrednu opasnost određena dobra. 3. koje je u upravnom postupku doneseno u stvari iz sudske nadležnosti ili u stvari o kojoj se uopće ne može rješavati u upravnom postupku. Tko donosi rješenje o ukidanju ili mijenjanju pravomoćnog rješenja? Rješenje o ukidanju ili mijenjaju donosi prvostupanjsko tijelo koje je donijelo rješenje. koje bi svojim izvršenjem moglo uzrokovati neko djelo kažnjivo po KZ-u. Da li je protiv novog rješenja dopuštena žalba? Žalba protiv novog rješenja kojim se prijašnje rješenje ukida ili mijenja dopuštena je samo ako je to rješenje donijelo prvostupanjsko tijelo. rješenje ukida nadležno ministarstvo. 2. 4. koje je donijelo tijelo bez prethodnog zahtjeva stranke. Kakvo djelovanje ima novo rješenje? Izmjena rješenja. a na zahtjev stranke. 2. djeluje samo ubuduće. to rješenje može ukinuti ono samo. ili 2. u protivnom. a na koje rješenje stranka nije naknadno izričito pristala. Izvanredno ukidanje? 1. U protivnom se može neposredno pokrenuti upravni spor. kao i njegovo ukidanje. 4. Kada može doći do izvanrednog ukidanja? Za izvanredno ukidanje karakteristično je da se radi o izvanrednom pravnom lijeku koji se može koristiti protiv izvršnih rješenja koja su u skladu s pravnim poretkom.UPRAVNO 29 2. može se ukinuti ili izmijeniti i pravomoćno rješenje koje je nepovoljno za stranku.

Ako nema tijela koje rješava o žalbi. Da li je dopuštena žalba protiv rješenja donesenog o zzz? Protiv rješenja donesenog o zahtjevu za zaštitu zakonitosti žalba nije dopuštena. a ako drugostupanjskog tijela nema – onda tijelo koje je zakonom ovlašteno da obavlja nadzor nad radom tijela koje je donijelo rješenje. 4. Tko odlučuje o zahtjevu za zaštitu zakonitosti? O zahtjevu za zaštitu zakonitosti rješava nadležni drugostupanjski organ. a sudska zaštita nije osigurana ni izvan upravnog spora. Tko podiže zahtjev za zaštitu zakonitosti? Zahtjev za zaštitu zakonitosti podiže državni odvjetnik Republike Hrvatske. Koje se odluke mogu donijeti u povodu zahtjeva za zaštitu zakonitosti? U povodu zahtjeva za zaštitu zakonitosti nadležni organ može ukinuti pobijano rješenje ili odbiti zahtjev. 2. Pravne posljedice poništavanja i ukidanja? Razlika između ukidanja poništavanja? Poništavanje rješenja i proglašavanje rješenja ništavim djeluje ex tunc. koje sadrži nepravilnost koja je po nekoj izričitoj zakonskoj odredbi predviđena kao razlog ništavosti. 4. a ako takvog organa nema. Protiv kojih rješenja se može podnijeti zahtjev za zaštitu zakonitosti? Protiv pravomoćnog rješenja donesenoga u stvari u kojoj se ne može voditi upravni spor. U kojem roku se može podići zahtjev za zaštitu zakonitosti? Zahtjev za zaštitu zakonitosti može se podići u roku od mjesec dana od dana kad je rješenje dostavljeno državnom odvjetniku. Ukidanje rješenja djeluje ex nunc. 6. protiv takvog rješenja može se neposredno pokrenuti upravni spor. Rok za proglašenje rješenja ništavim? Na čiji zahtjev se rješenje može proglasiti ništavim? Rješenje se može u svako doba proglasiti ništavim po službenoj dužnosti ili na prijedlog stranke ili državnog odvjetnika.UPRAVNO 30 5. 5. a ako mu nije dostavljeno . državni odvjetnik ima pravo podignuti zahtjev za zaštitu zakonitosti ako smatra da je rješenjem povrijeđen zakon. Vlada Republike Hrvatske. 3.u roku od 6 mjeseci od dana dostave stranci. čije bi izvršenje bilo protivno osnovnim načelima pravnog poretka. Da li je dopuštena žalba protiv rješenja kojim se neko rješenje proglašava ništavim? Protiv rješenja kojim se neko rješenje proglašava ništavim ili se odbija prijedlog stranke ili državnog odvjetnika za proglašavanje rješenja ništavim dopuštena je žalba. 2. Tijelo nadležno za proglašenje rješenja ništavim? Rješenje proglašava ništavim tijelo koje ga je donijelo ili drugostupanjsko tijelo. Zahtjev za zaštitu zakonitosti? 1. 3. 6. i .

Ako rješenjem nije određen rok za obavljanje radnje. te koje se može pobijati izvanrednim pravnim lijekovima i protiv kojeg se može pokrenuti upravni spor. administrativnim putem se može provesti izvršenje i radi ispunjenja novčanih obveza ako one proizlaze iz primanja na osnovi radnog odnosa i ako na to pristane izvršenik.UPRAVNO 31 Konačnost i pravomoćnost rješenja? Konačno je u upravnom postupku rješenje protiv kojega nema redovnog pravnog lijeka. U kojem se objektivnom roku može tražiti izvršenje rješenja? Nakon isteka roka od 5 godina od dana kad je rješenje postalo izvršno ne može se tražiti njegovo izvršenje. Ako je u rješenju određeno da se radnja koja je predmet izvršenja može izvršiti u određenom roku. zaključak postaje izvršan istekom roka za žalbu. dok se izvršenje sudskim putem provodi radi ispunjenja novčanih obveza. ali samo protiv osobe koja je sudjelovala u nagodbi. dostavom stranci ako žalba nije dopuštena. postaje izvršan priopćavanjem. Izvršenje se može provesti. Kada rješenje postaje izvršno? Prvostupanjsko rješenje postaje izvršno: 1. dostavom stranci rješenja kojim se žalba odbacuje ili odbija. Izvršenje nagodbe? Nagodba ima snagu izvršnog rješenja donesenog u upravnom postupku. . a kojim je stranka stekla kakvo pravo. dostavom stranci ako žalba ne odgađa izvršenje. Kada zaključak postaje izvršan? Zaključak protiv koga se ne može izjaviti posebna žalba kao i onaj protiv koga se može izjaviti posebna žalba koja ne odgađa izvršenje zaključka. Vrste izvršenja? Izvršenje rješenja provodi se administrativnim putem (administrativno izvršenje). dostavom stranci rješenja kojim se žalba odbacuje ili odbija. Izvršenje rješenja provodi se administrativnim putem radi ispunjenja nenovčanih obveza izvršenika. rješenje postaje izvršno protekom tog roka. Izuzetno. 3. 2. ili sudskim putem (sudsko izvršenje). a sudsko izvršenje nadležni sud po propisima koji važe za ovrhu. Drugostupanjsko rješenje kojim je izmijenjeno prvostupanjsko rješenje postaje izvršno kada se dostavi stranci. rješenje postaje izvršno u roku 15 dana od dana donošenja rješenja. Administrativno izvršenje provode tijela uprave. 4. Izvršenje rješenja provodi se prema službenoj dužnosti ili na prijedlog stranke. Kada je određeno da žalba odgađa izvršenje zaključka. Pravomoćno rješenje je rješenje protiv kojega se ne može izjaviti žalba niti pokrenuti upravni spor. istekom roka za žalbu. ako žalba nije izjavljena. odnosno dostavljanjem stranci. odnosno kojim su stranci određene kakve obveze.

Izvršenje radi ostvarivanja nenovčanih obveza? Izvršenje radi ostvarivanja nenovčanih obveza provodi se preko drugih osoba ili putem prisile. ako bi bez toga moglo biti spriječeno ili znatno otežano izvršenje nakon izvršnosti rješenja. Ako se radi o obvezama koje se prisilno izvršavaju samo na prijedlog stranke. Kada će se administrativno izvršenje obustaviti? Administrativno izvršenje će se obustaviti po službenoj dužnosti 1. 2. tijelo nadležno za donošenje rješenja o obvezi stranke može prije donošenja rješenja o toj obvezi donijeti privremeni zaključak u cilju osiguranja izvršenja obveze. ili ako je predmet izvršenja izvršenikova radnja koju ne može umjesto njega izvršiti druga osoba.UPRAVNO 32 Zaključkom se utvrđuje da je rješenje koje se ima izvršiti postalo izvršno i određuje se način izvršenja. 4. ako se utvrdi da je obveza izvršena. ili je na drugi način utvrđeno da je zahtjev za donošenje privremenog zaključka bio neopravdan predlagač u čiju je korist privremeni zaključak donesen naknadit će protivnoj stranci štetu koja joj je uzrokovana donesenim zaključkom. ako tražitelj izvršenja odustane od svojeg zahtjeva. Odgodu izvršenja odobrava tijelo koje je donijelo zaključak o dozvoli izvršenja. Privremeni zaključak o osiguranju? Ako postoji ili je učinjena barem vjerojatnom obveza stranke. a sam izvršenik je ne izvrši uopće ili je ne izvrši u cijelosti. da izvršenje nije bilo uopće dopušteno. a tijelo može uvjetovati izvršenje i davanjem osiguranja. 3. Kada će se administrativno izvršenje odgoditi? Administrativno izvršenje će se odgoditi 1. Do izvršenja putem prisile dolazi ako je izvršenik dužan dopustiti ili trpjeti. Izvršenje radi osiguranja? Radi osiguranja izvršenja može se zaključkom dopustiti izvršenje rješenja i prije nego što je ono postalo izvršno. da je bilo provedeno prema osobi koja nije u obvezi. a postoji opasnost da će obvezana stranka raspolaganjem imovine. ako je umjesto privremenog rješenja koje se izvršava doneseno rješenje o glavnoj stvari koje se razlikuje od privremenog rješenja. Do izvršenja preko drugih osoba dolazi u slučaju kad se obveza izvršenika sastoji u izvršenju radnje koju može izvršiti i druga osoba. 5. ili 2. O prijedlogu se odlučuje zaključkom. U tom slučaju tijelo koje provodi izvršenje prisilit će izvršenika na ispunjenje obveze novčanim kaznama. pa postupa protivno toj obvezi. dogovorom s trećim osobama ili na drugi način spriječiti ili znatno otežati izvršenje dotične obveze. ako se utvrdi da je u pogledu izvršenja obveze dopušten poček. Izvršenje radi osiguranja može se provoditi sudskim ili administrativnim putem. ako je izvršni naslov poništen ili ukinut. Ako je pravomoćnim rješenjem utvrđeno da pravno ne postoji obveza stranke za čije je osiguranje bio donesen privremeni zaključak. . predlagatelj mora opasnost od sprječavanja ili otežavanja ispunjenja učiniti vjerojatnom.

U upravnim sporovima sud odlučuje u vijećima sastavljenim od trojice sudaca. onda se kao objektivni prikazuje onaj spor kojemu je svrha prvenstveno zaštita objektivne zakonitosti. onda se obično kao objektivni spor uzima onaj koje se može pokrenuti i protiv općenormativnog akta. . Kada se kao kriterij za razlikovanje upravnog spora na subjektivni i objektivni uzima cilj spora.UPRAVNO 33 Što je upravni spor? Upravni spor je oblik sudske kontrole nad upravom i to prvenstveno kontrole upravnog akta. a kao subjektivni onaj spor kome bi cilj bio zaštita subjektivnih prava pojedinaca. Cilj vođenja spora jest u tome da sud utvrdi. Kod spora pune jurisdikcije. a s time se u pravilu veže mogućnost suda da meritorno rješava samu stvar. objektivni i subjektivni spor i prvotni i naknadni spor. Predmet upravnog spora? Predmet upravnog spora jest ocjena zakonitosti upravnog akta. a to znači postoji ili ne postoji zakonitost. budući da pravnu osnovu spora uvijek predstavlja povreda nekog subjektivnog prava. Kada se kao kriterij za razlikovanje uzme vrsta akata koji mogu biti predmet spora. Upravni spor može se voditi protiv upravnog akta. Presude Suda donesene u upravnim sporovima obvezne su. osnuje. Prvotni spor često nastaje baš kao posljedica propuštanja uprave da odluči o konkretnoj upravnoj stvari – šutnja administracije. U upravnom sporu odlučuje o zakonitosti akata kojima državna tijela i pravne osobe koje imaju javne ovlasti rješavaju o pravima i obvezama u upravnim stvarima. Učinak odluke kod spora o zakonitosti jest erga omnes. Spor o zakonitosti pokreće se i vodi sa svrhom da se ocijeni je li neki akt kojeg je donijelo tijelo uprave zasnovan na zakonu ili nije. sam sud rješava neki predmet. Koje su vrste upravnih sporova? U teoriji se upravni sporovi obično dijela na: spor o zakonitosti i spor pune jurisdikcije. Protiv kojih upravnih akata se može voditi upravni spor? Upravni spor može se pokrenuti protiv upravnog akta koje je donesen u drugom stupnju. Upravni spor može se pokrenuti i protiv prvostupanskog upravnog akta protiv kojeg nema mjesta žalbi u upravnom postupku. koji se pokreće i vodi protiv individualnog upravnog akta. Naknadni upravni spor javlja se kao spor u kojem se odlučuje o upravnom aktu donesenom u konkretnoj upravnoj stvari. Učinak sudske odluke kod spora pune jurisdikcije jest inter partes. dakle prije nego što je uprava autoritativnim putem kroz oblik pojedinačnog akta odlučila o pravima i obvezama određenih subjekata. Tko rješava u upravnim sporovima? Upravne sporove rješava Upravni sud Republike Hrvatske. modificira ili ukine neku pravnu situaciju. Radi čega se pokreće upravni spor? O čemu se odlučuje u upravnom sporu? Upravni spor se pokreće radi osiguranja sudske zaštite građana i pravnih osoba te radi osiguranja zakonitosti. za razliku od subjektivnog spora. Kod prvotnog upravnog spora. spor se pokreće i vodi prije nego što je donesen upravni akt.

a ne donese ga ni u daljnjem roku od 7 dana nakon ponovljenog traženja (slanja požurnice – to je pretpostavka za vođenje spora). a osobito ako činjenično stanje nije pravilno utvrđeno. 2. Čime se pokreće upravni spor? Upravni spor se pokreće tužbom. Nema nepravilne primjene propisa kad je nadležno tijelo rješavalo po slobodnoj ocjeni na temelju i u granicama ovlaštenja koje mu je dano pravnim propisima. pravna osoba. Koje su stranke u upravnom sporu? Prema ZUS-u postoje tri vrste stranaka: tužitelj. ako u aktu nije nikako ili nije pravilno primijenjen zakon. Ako prvostupanjsko tijelo protiv čijeg akta ima mjesta žalbi nije u roku od 60 dana donijelo nikakvo rješenje o zahtjevu. Ako drugostupanjsko tijelo nije u roku od 60 dana donijelo rješenje o žalbi stranke protiv prvostupanjskog rješenja. Na ovaj način stranka može postupiti i kad na njezin zahtjev nije donijelo rješenje prvostupanjsko tijelo protiv čijeg akta nema mjesta žalbi. stranka može pokrenuti upravni spor kao da je žalba odbijena. Ovaj rok vrijedi i za tijelo ovlašteno za podnošenje tužbe ako mu je upravni akt dostavljen. Dan predaje tužbe pošti preporučeno. Tužitelj u upravnom sporu može biti pojedinac. ili što je iz utvrđenih činjenica izveden nepravilan zaključak u pogledu činjeničnog stanja. može podnijeti tužbu u roku od 60 dana od dana dostave upravnog akta stranci u čiju je korist akt donesen. . Protiv rješenja drugostupanjskog tijela stranka može pokrenuti upravni spor. Tužba se podnosi u roku od 30 dana od dana dostave upravnog akta stranci koja je podnosi. ako se u postupku koji je aktu prethodio nije postupilo prema pavilima postupka.UPRAVNO 34 Upravni spor može se pokrenuti i kad nadležno tijelo o zahtjevu. a može ga uz netom spomenute uvjete pokrenuti i ako to tijelo ne donese rješenje (dvostruka šutnja administracije). odnosno o žalbi stranke nije donio odgovarajući upravni akt. Kada se upravni spor ne može voditi? Upravni spor se ne može voditi protiv akata u stvarima u kojima je osigurana sudska zaštita izvan upravnog spora.. 3. Ako mu akt nije dostavljen. smatra se danom predaje sudu. u skladu sa svrhom u kojoj je ovlaštenje dano. koje smatra da mu je upravnim aktom povrijeđeno kakvo pravo ili neposredni osobni interes utemeljen na zakonu (bitno je da postoji neposredni pravni interes!!!). U upravnom sporu može se tražiti i povrat oduzetih stvari. a i naknada štete koja je tužitelju nanesena izvršenjem akta koji se osporava. ako je akt donesen od nenadležnog tijela. Tužena strana u upravnom sporu jest tijelo čiji se akt osporava. stranka ima pravo obratiti se svojim zahtjevom drugostupanjskom tijelu. naselje i sl. Razlozi zbog kojih se upravni akt može pobijati u upravnom sporu? Upravni akt može se pobijati: 1. Treća osoba kojoj bi poništaj osporenoga upravnog akta neposredno bio na štetu ima u sporu položaj stranke. skupina osoba. tuženi i zainteresirana treća osoba. Tužba se predaje sudu neposredno ili mu se šalje poštom. propis utemeljen na zakonu ili drugi zakonito donesen propis ili opći akt.

Kada je tijelo dužno odgoditi izvršenje rješenja? Obvezno odgađanje izvršenja? Tijelo je dužno odgoditi izvršenje rješenja na zahtjev tužitelja: ako bi izvršenje nanijelo tužitelju štetu koja bi se teško mogla popraviti. u pravilu. odnosno naziv i sjedište tužitelja. odgodit će pravne učinke rješenja odnosno izvršenja rješenja do konačne sudske odluke. 2. ne sprječava izvršenje upravnog akta protiv kojega je podnesena. Tek na zahtjev tužitelja. A ako ne postupi po traženju suda. niti bi se odgađanjem nanijela veća nenadoknadiva šteta protivnoj stranci. Postupak po tužbi? Kada sudu stigne tužba onda mu glede načina rješavanja ostaju sljedeće mogućnosti: 1. da tužbu odbaci. nerazumljiva. (fakultativno odlaganje izvršenja). da je tužba podnesena nepravodobno ili prije vremena. ako ne nađe da je osporeni upravni akt ništav. predsjednik vijeća pozvat će tužitelja da u ostavljenom roku otkoni nedostatke tužbe. a nedostaci su takvi da sprečavaju rad suda. dakle. 2. sud će rješenjem odbaciti tužbu kao neurednu. . upravni akt protiv kojega je tužba upravljena. u kojem pravcu i opsegu predlaže poništavanje upravnog akta i potpis podnosioca. Pri tome će ga poučiti što i kako treba učiniti i upozoriti ga na posljedice koje će nastati ako ne postupi po traženju suda. Fakultativno izvršenje rješenja? Izvršenje se može odgoditi do konačne sudske odluke ako to javni interes dopušta. Ako se tužbom traži povrat stvari ili naknada štete. odnosno tijelo koje je nadležno za izvršenje. tijelo čiji se akt izvršava. mora se staviti i određen zahtjev u vezi sa stvarima ili visinom pretrpljene štete. odnosno da se uporavni spor pokreće zbog nedonošenja akta u stvari u kojoj se niti ne donosi odgovarajući upravni akt. 4. te 4. da obustavi postupak ako je tužitelj odustao od tužbe. kratko izlaganje zbog čega se tuži. ako zakonom nije propisano da žalba ne odgađa izvršenje rješenja ili ako odgoda nije protivna javnom interesu. Kada će upravni sud odbaciti tužbu? Sud će rješenjem odbaciti tužbu ako utvrdi: 1. nema automatsko suspenzivno djelovanje.UPRAVNO 35 Sadržaj tužbe? U tužbi se mora navesti 1. Uz tužbu mora se podnijeti akt u izvorniku ili prijepisu. Suspenzivni učinak tužbe? Tužba. 3. 3. ime i prezime. da akt koji se tužbom osprava nije upravni akt. da poništi upravni akt bez dostavljanja tužbe na odgovor. zanimanje i mjesto stanovanja. ako je u pitanju akt pravne osobe koja nije ovlaštena na izvršenje. 2. Postupak suda u slučaju da je tužba nepotpuna ili nerazumljiva? Ako je tužba nepotpuna. da tužbu rješava provođenjem redovnog postupka.

Postupak suda u slučaju da tijelo za vrijeme sudskog postupka donese drugi akt kojim se mijenja ili stavlja izvan snage osporeni upravni akt? Ako tijelo za vrijeme sudskog postupka donese drugi akt kojim se mijenja ili stavlja izvan snage upravni akt protiv kojega je upravni spor pokrenut. Ako tužitelj izjavi da je naknadno donesenim aktom zadovoljan ili ako ne da izjavu u roku. to će tijelo. koji ne može biti kraći od 8 a ni duži od 15 dana. ili 2.UPRAVNO 36 3. osim tužitelja. i ako naknadno donese upravni akt. U ostavljenom roku tužena strana dužna je poslati sudu sve spise koji se odnose na predmet. ako inače nađe da je to potrebno radi boljeg razjašnjenja stanja stvari. Koje su posljedice izostanka stranaka s usmene rasprave u upravnom sporu? Zbog izostanka stranaka ne može se uzeti da su one odustale od svojih zahtjeva. u kom slučaju sud rješenjem obustavlja postupak. ni tužena strana. da je očito da se upravnim aktom koje se tužbom osporava ne dira u pravo tužitelja ili u njegov neposredni osobni interes utemeljen na zakonu. Odgovor se daje u roku koji sud odredi. sud će po jedan prijepis tužbe s prilozima dostaviti na odgovor tuženoj strani i zainteresiranim osobama ako ih ima. Ako tužena strana i nakon drugog traženja ne pošalje spise predmeta. da se protiv upravnog akta koje se tužbom osporava mogla podnjeti žalba. Do kada tužitelj može odustati od tužbe? Tužitelj može odustati od tužbe sve do otpreme odluke suda. a rasprava se ne odgodi. niti poništi akt. sud može riješiti stvar i bez spisa. 5. zbog složenosti sporne stvari. Na koji način Upravni sud rješava u upravnom sporu? U upravnim sporovima sud rješava u nejavnoj sjednici. istovremeno izvijestiti i sud pred kojim je spor pokrenut. Kada će sud dostaviti tužbu na odgovor tuženoj strani i drugim zainteresiranim osobama? Ako tužbu ne odbaci odmah rješenjem. Sud će u tom slučaju pozvati tužitelja da u roku od 15 dana izjavi je li naknadno donesenim aktom zadovoljan ili ostaje pri tužbi i u kom opsegu. Kada sud može presudom poništiti osporeni akt bez dostave tužbe na odgovor? Sud može presudom poništiti akt i bez dostave tužbe na odgovor ako ne odbaci tužbu. Ako tužitelj izjavi da novim aktom nije zadovoljan sud će nastaviti postupak. sud. . odnosno proširuje li tužbu i na novi akt. 4. Ako na raspravu ne dođe ni tužitelj. sud će donijeti rješenje o obustavi postupka. a nađe da osporeni upravni akt sadrži takve bitne nedostatke koji sprečavaju ocjenu zakonitosti akta. da je riječ o stvari u kojoj je sudska zaštita osigurana izvan upravnog spora. pa nije uopće ili nije pravodobno podnesena. da već postoji pravomoćna odluka donesena u upravnom sporu u istoj stvari. ili ako izjavi da ih ne može poslati. Kada će sud odrediti da se održi usmena rasprava? Sud može odlučiti da se provede usmena rasprava: 1. već će se njihovi podnesci na usmenoj raspravi pročitati. 6. će raspraviti spor i bez prisutnosti stranaka.

zbog toga što u pogledu utvrđenih činjenica postoji proturječnost u spisima. Razlozi zbog kojih sud poništava osporeni upravni akt? Sud rješava spor. ime i prezime predsjednika vijeća i članova vijeća. odnosno rješenje izrečeno i objavljeno. 2. ako priroda stvari to dopušta i ako podaci postupka daju pouzdanu osnovu za to. Presudom kojom se osporeni upravni akt poništava sud će odlučiti i o zahtjevu tužitelja za povrat stvari. u pravilu. na podlozi činjenica koje su utvrđene u upravnom postupku. 2. Takva presuda u svemu zamjenjuje poništeni akt. 4. pouku o žalbi. oznaku stranaka i njihovih zastupnika. kratko izlaganje predmeta spora i dan kad je presuda. Kad sud nađe da se osporeni upravni akt ima poništiti. dispozitiv. 6. Koje odluke Upravni sud može donijeti u Upravnom sporu? U upravnom sporu sud donosi dvije vrste odluka: presudu i rješenje. u tom slučaju se poništava upravni akt. Sud će osporeni upravni akt poništiti presudom ako nađe da se spor ne može raspraviti na podlozi činjenica utvrđenih u upravnom postupku: 1. Na ništavost upravnog akta sud pazi po službenoj dužnosti. ako je žalba dopuštena. što je iz utvrđenih činjenica izveden nepravilan zaključak u pogledu činjeničnog stanja. može. a kada rješenje? Presudom sud rješava spor na način da se tužba uvažava. Kada sud u upravnom sporu donosi presudu. obrazloženje i 7.UPRAVNO 37 Da li je sud vezan zahtjevom iz tužbe ili razlozima tužbe? Zakonitost osporenog upravnog akta sud ispituje u granicama zahtjeva iz tužbe. oznaku suda. U protivnom će sud uputiti tužitelja da svoj zahtjev ostvaruje u parnici. 3. odnosno rješenje sadrži 1. ali pri tome nije vezan razlozima tužbe. 3. ili 4. Sadržaj presude i rješenja? Presuda. ili da se odbija kao neosnovana. zapisničara. ako podaci postupka daju za to pouzdanu osnovu. ili . što su one u bitnim točkama nepotpuno utvrđene. Dispozitiv mora biti odvojen od obrazloženja. nađe da se u upravnom postupku nije vodilo računa o pravilima postupka koja bi bila od utjecaja na rješavanje stvari U takvu slučaju nadležno tijelo dužno je postupiti onako kako je u presudi određeno i donijeti nov upravni akt. ako bi poništenje osporenog upravnog akta i ponovno vođenje postupka kod nadležnog tijela izazvalo za tužitelja štetu koja bi se teško mogla popraviti. odnosno rješenje: 1. Sud donosi rješenje kada odbacuje tužbu. Sud može i sam utvrditi činjenično stanje i na podlozi tako utvrđenog činjeničnog stanja donijeti presudu. 5. odnosno za naknadu štete. presudom riješiti upravnu stvar.

a najkasnije u roku od 30 dana od dana dostave presude. Takva presuda u svemu zamjenjuje akt nadležnog tijela. Zahtjev za zaštitu zakonitosti? ZZZ nadležni državni odvjetnik može podnijeti protiv odluke suda ako je tom odlukom povrijeđen zakon. Obveznost sudskih presuda? Kad sud poništi akt protiv kojega je bio pokrenut upravni spor. . Ako nadležno tijelo ne donese akt ni za sedam dana od toga traženja. prema mišljenju suda. Ako nadležno tijelo nakon poništenja upravnog akta donese upravni akt protivno pravnom shvaćanju suda. drugi propis ili opći akt. Zahtjev za zaštitu zakonitosti predaje se Upravnom sudu u roku od 3 mjeseca od dana kad je strankama dostavljena odluka protiv koje se zahtjev podnosi. te presudu u tom slučaju ukinuti ili preinačiti sudsku odluku protiv koje je zahtjev podnesen. sud će donijeti rješenje koje u svemu zamjenjuje akt nadležnog tijela. ako stranka sazna za nove činjenice ili nađe ili stekne mogućnost da upotrijebi nove dokaze na temelju kojih bi spor bio povoljnije riješen za nju da su te činjenice. ako je na temelju javnih isprava ili drugih dokaza u spisima predmeta očito da je činjenično stanje drugačije od onoga utvrđenog u upravnom postupku. stranka može posebnim podneskom tražiti donošenje takva akta. pa tužitelj podnese novu tužbu. O zahtjevu odlučuje Vrhovni sud RH u vijeću sastavljenom od 5 sudaca. ili ako dana obavijest. Presuda Upravnog suda se još može napadati ustavnom tužbom. sam riješiti stvar presudom. nadležno tijelo je dužno donijeti ga bez odgode. Vrhovni sud u pravilu u nejavnoj sjednici pobijanu odluku ispituje samo u granicama zahtjeva. U vezi s takvim zahtjevom sud će zatražiti od nadležnog tijela obavijest o razlozima zbog kojih upravni akt nije donio. Izvanredni pravni lijekovi u upravnom sporu? ZUS predviđa dva izvanredna pravna lijeka i to zahtjev za zaštitu zakonitosti i ponavljanje postupka. Ako on to ne učini. Nadležno tijelo dužno je dati tu obavijest odmah. Da li je u upravnom sporu dopuštena žalba? Pravilo je da u upravnom sporu žalba načelno nije dopuštena. predmet se vraća u stanje u kojemu se nalazio prije nego što je poništeni akt donesen. sud će poništiti osporeni akt i u pravilu. novi upravni akt. ili 3. ili protivno primjedbama suda u vezi s postupkom. Ako nadležno tijelo nakon poništenja upravnog akta ne donese odmah. Ponavljanje postupka? 1. Iz kojih razloga se može tražiti ponavljanje postupka? ZUS određuje da će se postupak dovršen presudom ili rješenjem ponoviti na prijedlog stranke: 1.UPRAVNO 38 2. a najkasnije u roku od 30 dana. O takvu slučaju sud izvještava tijelo koje obavlja nadzor. Vrhovni sud može presudom odbiti zahtjev ili ga uvažiti. ne opravdava neizvršenje sudske presude. a najkasnije u roku od 7 dana. Ako prema prirodi stvari koja je bila predmet spora treba umjesto poništenog upravnog akta donijeti drugi. ako je u istom sporu već jednom poništen upravni akt. stranka može tražiti donošenje takva akta od suda koji je donio presudu u prvom stupnju. a nadležno tijelo nije u potpunosti postupilo po presudi. Nadležno je tijelo pri tome vezano pravnim shvaćanjem suda i primjedbama suda u vezi s postupkom.

Ako se ponavljanje dopusti. a ta je presuda kasnije ukinuta drugom pravomoćnom sudskom odlukom. ako priroda stvari to dozvoljava i 3. a stranka nije bila u stanju iznijeti tu odluku u prijašnjem postupku. ako stranka nađe ili stekne mogućnost da upotrijebi prijašnju odluku donesenu u istom upravnom postupku. 5. ako je odluka utemeljena na presudi donesenoj u kaznenoj ili građanskoj stvari. Kada se podnosi tužba zbog nezakonite radnje? Tužbom zbog nezakonite radnje pokreće se postupak za zaštitu ustavom zajamčenoga prava i slobode čovjeka i građanina. a takva je radnja kazneno djelo. odnosno sjedištem stranka. ako utvrdi da se osporeni upravni akt treba poništiti. 4. ako je do odluke suda došlo zbog kaznenog djela suca ili službenika u sudu. ako podaci postupka daju pouzdanu osnovu za to Takva presuda u svemu zamjenjuje poništeni upravni akt. U kojem roku se može tražiti ponavljanje postupka? Ponavljanje postupka može se tražiti najkasnije u subjektivnom roku od 30 dana od dana kad je stranka saznala za razlog ponavljanja. ili je odluka isposlovana prijevarnom radnjom zastupnika ili punomoćnika stranke. 2. . dokaze o učinjenoj radnji i tužbeni zahtjev. 3. 2. vrijeme i po mogućnosti počinitelj radnje). oznaku nezakonite radnje (mjesto. stavit će se izvan snage prijašnja odluka u cjelini ili djelomično. a stranka ih bez svoje krivnje nije bila u stanju iznjeti u prijašnjem postupku. vještak ili stranka pri saslušanju pred sudom dala lažan iskaz. Presudom kojom se ponavljanje dopušta odlučit će se i o glavnoj stvari. Tko rješava o prijedlogu za ponavljanje postupka? O prijedlogu za ponavljanje postupka rješava Upravni sud u vijeću sastavljenom od 5 sudaca. Nakon proteka objektivnog roka od 5 godina od pravomoćnosti ponavljanje se ne može tražiti. a odluka se suda temelji na tom iskazu. 4. njegova protivnika ili protivnikova zastupnika ili punomoćnika. oznaku stranaka sa prebivalištem. Sud može presudom riješiti meritorno samu upravnu stvar uz sljedeće pretpostavke. oznaku suda. ukoliko je takva sloboda ili pravo povrijeđeno nezakonitom radnjom službene osobe u tijelima državne vlasti ili ovlaštene osobe u pravnim osobama. odnosno dokazi bili izneseni ili upotrijebljeni u prijašnjem sudskom postupku. ako nije osigurana druga sudska zaštita. Iznimno. ako je isprava na kojoj se temelji odluka lažna ili lažno preinačena. Sadržaj tužbe zbog nezakonite radnje? Tužba za zaštitu zbog nezakonite radnje treba sadržavati 1. Prijašnje procesne radnje na koje ne utječu razlozi ponavljanja neće se ponavljati. Spor pune jurisdikcije? Upravni sud može i sam presudom riješiti upravnu stvar u sporu pune jurisdikcije: 1.UPRAVNO 39 2. 3. i poslije roka od 5 godina ponavljanje se može tražit zbog toga što je do odluke došlo zbog određenih kaznenih djela. ili ako je svjedok. 2. 3.

autoritativnost i jednostranost 2. Na koji način se vrši kontrola upravnih akata u kojima je sadržana diskrecijska ocjena? Kontrola upravnih akata u kojima je sadržana diskrecijska ocjena može se podvrgnuti samo kontroli svrsishodnosti ili oportuniteta. ovlašćujući ujedno primjenjivača da se slobodno opredijeli za neku od njih. roditelj ili drugi bliski srodnik. Tko može podnijeti tužbu zbog nezakonite radnje? Ako osoba prema kojoj je poduzeta radnja ne može sama podnijeti tužbu za zaštitu zbog nezakonite radnje. Može li se podnijeti žalba protiv odluke donesene povodom tužbe zbog nezakonite radnje? Protiv odluke suda kojim odlučuje o tužbi za zaštitu od nezakonite radnje stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 3 dana od dana dostave odluke Županijskom sudu koji je donio odluku. tužbu može podnijeti i njezin bračni drug. dijete. upravna stvar 4. umjesto da propiše točan način postupanja u konkretnoj situacije predvidi disjunktivnom pravnom normom nekoliko alternativa. Objekti diskrecionog odlučivanja su materijalnopravna pitanja u aktu. Što je upravni akt? Upravni akt je akt kojim državno tijelo ili pravna osoba u vršenju javni ovlasti. Sud o osnovanosti tužbenog zahtjeva odlučuje presudom. pravna vezanost Slobodna (diskrecijska) ocjena? Kako postupaju upravna tijela kada zakon ne propiše točan način postupanja? Slobodna ocjena postoji onda kada zakonodavac. ali je moguće da se diskrecijski odluči i o izvjesnim pitanjima procesnopravne prirode. Tko odlučuje o tužbi zbog nezakonite radnje? O tužbi za zaštitu od nezakonite radnje odlučuje Županijski sud na čijem je području radnja učinjena.UPRAVNO 40 Do kada se tužba zbog nezakonite radnje može podnijeti? Tužba zbog nezakonite radnje se može podnijeti sve dok radnja traje. Kontrolu pravilnog diskrecijskog ocjenjivanja mogu obavljati ona tijela koja imaju ovlaštenje da obavljaju nadzor nad oportunošću upravnih akta. rješava o stanovitom pravu ili obvezi određenog pojedinca ili pravne osobe u kakvoj upravnoj stvari. pravno djelovanje 5. Elementi koji čine jedan upravni akt da bi bio upravni akt su dakle: 1. sud će zabraniti daljnje vršenje nezakonite radnje i prema potrebi naložiti uspostavu stanja kakvo je bilo prije vršenja nezakonite radnje. Presudom kojom prihvaća tužbeni zahtjev. procedura koju je potrebno provesti prije donošenja upravnog akta. Što ne može biti predmet slobodnog odlučivanja? Predmet slobodnog odlučivanja nikako ne mogu biti nadležnost. način utvrđivanja činjeničnog stanja. a o žalbi odlučuje Vrhovni sud RH. a to su obično tijela . ali ne i kontroli zakonitosti. konkretnost 3. te forma i oblik akta. Županijski sud odlučuje u vijeću sastavljenom od tri suca.

a može ga pokrenuti i ako drugostupanjsko tijelo ne donese rješenje pod uvjetima kao gore 5.UPRAVNO 41 koja odlučuju u povodu žalbe u drugostupanjskom postupku. u kojem slučaju stranka može pokrenuti spor kao da joj je žalba odbijena 3. ono će svojim rješenjem poništiti prvostupanjsko rješenje i samo riješiti stvar. ne može se zakasniti sa šutnjom administracije nego samo treba ispuniti pretpostavke Ekscepcija ilegalnosti? Ako sud u postupku nađe da zakon nije suglasan s Ustavom. niti pouzdanih kriterija po kojima bi se ove stvari međusobno razlikovale. pa to ne učini ni u daljnjem roku od 7 dana od ponovljenog traženja. ako nije donesena odluka o stvari o kojoj je trebalo donijeti upravni akt 2. Tako je ZUP-om određeno da ako drugostupanjsko tijelo u povodu žalbe nađe da je na osnovi slobodne ocjene trebalo donijeti drugačije rješenje. pa protiv rješenja drugostupanjskog tijela ima pravo pokrenuti upravni spor. Čista kontrola zakonitosti ne obuhvaća ispitivanje diskrecijske ocjene. ako prvostupanjsko tijelo nije u roku od 60. . ako drugostupanjsko tijelo nije u roku od 60 dana donijelo rješenje o žalbi. Tom kontrolom mogu biti obuhvaćeni samo pravno vezani dijelovi upravnog akta. Upravna stvar – sudska stvar? Ne postoji unutarnja. neće primijeniti taj propis (ekscepcija ilegalnosti) već će izvijestiti Vrhovni sud RH. Kada postoji šutnja administracije? Šutnja administracije postoji: 1. odnosno 30 dana donijelo rješenje. Ako sud u postupku nade da drugi propis nije suglasan s Ustavom odnosno zakonom. isto tako kad rješenje nije donijelo prvostupanjsko tijelo protiv čijeg rješenja nema mjesta žalbi 4. sadržajna razlika između sudskih i upravnih stvari. stranka se ima pravo žaliti kao joj je zahtjev odbijen. mora zastati s postupkom i podnijeti Ustavnom sudu zahtjev za ocjenu ustavnosti.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->