UPRAVNO

PITANJA IZ UPRAVNOG PRAVA 1. Pojam upravnog postupka? Upravni postupak je skup pravnih pravila kojima je reguliran način djelovanja tijela državne uprave i drugih državnih tijela i pravnih osoba s javnim ovlastima kada ta tijela primjenom materijalno pravnih propisa na konkretan društveni odnos, donose svoje upravne akte kojima rješavaju o pravima, obvezama ili pravnim interesima određenih subjekata. 2. Načelo zakonitosti? Prema ZUP-u tijela državne uprave, ustanove i druge pravne osobe, koje postupaju u upravnim stvarima, rješavaju na temelju zakona, drugih propisa državnih tijela i na temelju općih akata ustanova i drugih pravnih osoba koje one donose na temelju javnih ovlasti. Načelo zakonitosti dolazi do punog izražaja i u slučajevima kad je tijelo ovlašteno zakonom ili na zakonu zasnovanom propisu da rješava prema slobodnoj ocjeni. U takvom slučaju rješenje mora biti doneseno u granicama ovlaštenja i u skladu sa ciljem u kojem je ovlaštenje dano. 3. Načelo zaštite prava građana i zaštite javnog interesa? Tijela koja postupaju po ZUP-u dužna su pri vođenju postupka i rješavanju omogućiti strankama da što lakše zaštite i ostvare svoja prava, vodeći pri tome računa da ostvarivanje njihovih prava ne bude na štetu prava drugih osoba ni u suprotnosti sa zakonskim utvrđenim javnim interesom. Za zaštitu legitimnih prava fizičkih i pravnih osoba posebno je važna odredba ZUP-a prema kojoj službena osoba, kad s obzirom na postojeće činjenično stanje sazna ili ocjeni da određena fizička ili pravna osoba imaju osnovu za ostvarenje nekog prava, treba da ih upozori na to. Ako se na temelju zakona strankama nalažu kakve obveze, prema njima će primjenjivati one mjere predviđene propisima koje su za njih povoljnije, ako se takvim mjerama postiže svrha zakona (čl. 5). 4. Načelo efikasnosti? Načelo efikasnosti sadržano je u članku 6 ZUP-a, gdje se propisuje dužnost tijela državne uprave, drugih državnih tijela i pravnih osoba koje imaju javne ovlasti, da kad rješavaju u upravnim stvarima, osiguraju efikasno ostvarivanje prava i interesa građana, trgovačkih društava, ustanova i drugih pravnih osoba. 5. Načelo materijalne istine? Načelo materijalne istine određuje da se u postupku mora utvrditi pravo stanje stvari, i u tom cilju moraju se utvrditi sve činjenice koje su od važnosti za donošenje zakonitoga i pravilnog rješenja. 6. Načelo saslušanja stranke? Načelo saslušanja stranke određuje da se stranci mora pružiti mogućnost da se izjasni o činjenicama i okolnostima koje su od važnosti za donošenje rješenja, uz iznimku da se rješenje može donijeti i bez prethodnog izjašnjenja stranke samo u slučajevima kada je to zakonom dopušteno.

UPRAVNO

2

7. Načelo slobodne ocjene dokaza? Prema načelu slobodne ocjene dokaza koje će činjenice uzeti kao dokazane odlučuje ovlaštena službena osoba po svojem uvjerenju, na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno, te na temelju rezultata cjelokupnog postupka. 8. Načelo samostalnosti u rješavanju? Prema načelu samostalnosti u rješavanju tijelo vodi upravni postupak i donosi rješenje samostalno, u okviru ovlaštenja danih zakonom drugim propisima ili općim aktima. Ovlaštena službena osoba tijela nadležnoga za vođenje postupka samostalno utvrđuje činjenice i okolnosti, i na podlozi utvrđenih činjenica i okolnosti primjenjuje propise odnosno opće akte na konkretni slučaj. 9. Načelo prava na žalbu? Može li se isključiti pravo na žalbu i pod kojim uvjetom? Protiv rješenja donesenog u prvom stupnju stranka ima pravo žalbe. Samo se zakonom može propisati da u pojedinim upravnim stvarima žalba nije dopuštena, i to ako je na drugi način osigurana zaštita prava i zakonitosti. Stranka može uložiti žalbu i kad prvostupanjsko tijelo nije u određenom roku donijelo rješenje o njenom zahtjevu, pod uvjetima propisanim zakonom (u slučaju šutnje administracije jer se presumira da je tijelo odbilo zahtjev stranke. Može li se žalba izjaviti ako nema upravnog tijela drugog stupnja? Ako nema tijela uprave drugog stupnja, žalba protiv prostupanjskog rješenja može se izjaviti samo kad je to zakonom predviđeno. Tim zakonom će se odrediti i tijelo koje će rješavati o žalbi. Može li se žalba izjaviti protiv rješenja donesenog u drugom stupnju? Protiv rješenja donesenog u drugom stupnju žalba nije dopuštena. 10. Načelo ekonomičnosti? Postupak se mora voditi brzo i sa što manje troškova i gubitka vremena za stranke i druge osobe koje sudjeluju u postupku, ali tako da se pribavi sve što je potrebno za pravilno utvrđivanje činjeničnog stanja i za donošenje zakonitoga i pravilnog rješenja. 11. Načelo pomoći neukoj stranci? Prema načelu pomoći neukoj stranici tijelo koje vodi postupak mora brinuti o tome da neznanje i neukost stranke i drugih osoba koje sudjeluju u postupku ne budu na štetu njihovih zakonskih prava. 12. Načelo upotrebe jezika i pisma? Opće je pravilo da se upravni postupak vodi na jeziku i pismu koji su u službenoj upotrebi kod tijela kod kojeg se vodi postupak. Međutim, ZUP jamči svim pripadnicima nacionalnih manjina da se služe svojim jezikom i pismom u upravnom postupku, pod uvjetima utvrđenim posebnim zakonom. 13. Važenje Zakona o općem upravnom postupku? Tko je dužan postupati po ZUPu? Po ZUP-u su u postupku donošenja upravnih akata dužni postupati: 1. tijela državne uprave 2. druga državna tijela

UPRAVNO

3

3.

pravne osobe s javnim ovlastima.

. 14. Opći i posebni postupak? Što znači da je postupak po ZUP-u opći? Upravni postupak normiran ZUP-om je opći. To znači da se taj zakon primjenjuje u svim slučajevima kad tijela države uprave, druga državna tijela i pravne osobe s javnim ovlastima, vode postupak radi donošenja upravnog akta. Međutim pojedina pitanja postupka za određenu upravnu oblast mogu se posebnim zakonom urediti drugačije nego što su uređena ZUP-om, ako je to nužno za postupanje u toj upravnoj oblasti i nije protivno načelima ZUP-a. Primjeri posebnih postupaka su osobito u carinskim, deviznim i poreznim stvarima. Načelo supsidijarne primjene ZUP-a? U upravnim oblastima za koje je zakonom propisan poseban postupak postupa se po odredbama tog zakona. Po odredbama ZUP-a postupa se u svim pitanjima koja nisu uređena posebnim zakonom, dakle, ZUP se primjenjuje supsidijarno. Koji se zakon primjenjuje ako neko pitanje nije regulirano ZUP-om niti zakonom kojim je propisan posebni upravni postupak? Ako neko pitanje nije regulirano niti ZUP-om, niti zakonom kojim je propisan posebni upravni postupak, supsidijarno se primjenjuju odredbe Zakona o parničnom postupku. Može li se pojedina prava propisivati naputcima i naredbama? Pojedina prava ne mogu se propisivati naputcima i naredbama. 16. Stvarna nadležnost? Stvarna nadležnost u upravnom postupku prvenstveno se određuje prema posebnim propisima kojima se određuje upravna oblast ili nadležnost pojedinih tijela. Međutim, ako posebnim propisima nije utvrđena stvarna nadležnost, za postupanje su nadležna tijela državne uprave u čiji djelokrug pripadaju poslovi opće uprave. 17. Mjesna nadležnost? Mjesna nadležnost u upravnom postupku određuje se prema propisima o organizaciji pojedinih tijela. U tim okvirima mjesna nadležnost, ako posebnim propisom nije drukčije određeno, određuje se na sljedeći način: 1. u stvarima koje se odnose na nekretninu – prema mjestu gdje se ona nalazi; 2. u stvarima koje se odnose na djelatnost nekog državnog tijela ili druge pravne osobeprema mjestu njihova sjedišta; 3. u stvarima koje se odnose na vođenje radnje ili na profesionalnu djelatnost pojedinih osoba koja se obavlja ili se ima obavljati u određenom mjestu- prema sjedištu radnje, odnosno mjestu gdje se djelatnost obavlja; 4. u ostalim stvarima - prema prebivalištu stranke. Kad ima više stranaka, nadležnost se određuje prema stranci prema kojoj je zahtjev upravljen. Ako stranka nema prebivalište u RH nadležnost se određuje prema mjestu njenog boravišta, a ako nema boravišta – prema mjestu njenog posljednjeg prebivališta odnosno boravišta u RH. 5. ako se mjesna nadležnost ne može odrediti na jedan od opisanih načina, onda se određuje prema mjestu gdje je nastao povod za vođenje postupka. U stvarima koje se odnose na brod ili zrakoplov ili u kojima je povod za vođenje postupka nastao na brodu ili u zrakoplovu, mjesna nadležnost određuje se prema matičnoj luci broda odnosno matičnom pristaništu zrakoplova.

UPRAVNO

4

Koje je tijelo nadležno ako bi istovremeno bila mjesno nadležna dva ili više tijela? Ako bi prema ovim odredbama bila istovremeno mjesno nadležna dva ili više tijela, nadležno je ono tijelo koje je prvo pokrenulo postupak, s tim da se mjesno nadležna tijela mogu sporazumjeti koji će od njih voditi postupak. Kako na mjesnu nadležnost utječe promjena okolnosti na temelju kojih se određuje mjesna nadležnost? Tijelo koje je pokrenulo postupak kao mjesno nadležno zadržava nadležnost i kad u tijeku postupka nastupe okolnosti prema kojima bi bilo mjesno nadležno drugo tijelo. Tijelo koje je pokrenulo postupak može ustupiti predmet tijelu koje je prema novim okolnostima postalo mjesno nadležno, ako se time znatno olakšava postupak, osobito za stranku. 18. Micanje nadležnosti (delegacija, supstitucija, prorogacija)? Odredbe ZUP-a o nadležnosti su kogentne norme tako da je delegacija (prijenos stvari u rješavanje drugom tijelu) i supstitucija (preuzimanje i rješavanje stvari iz nadležnosti drugog tijela) moguća samo ako je to zakonom predviđeno i uz uvjete koji su propisani zakonom. Isto tako nije dopuštena prorogacija nadležnosti, dakle niti stvarna niti mjesna nadležnost ne mogu se mijenjati dogovorom, osim ako je zakonom drugačije određeno. Da li tijela paze na stvarnu i mjesnu nadležnost? Svako tijelo pazi po službenoj dužnosti u tijeku cijelog postupka na svoju stvarnu i mjesnu nadležnost. Povreda odredaba o nadležnosti razlog je stavljanja rješenja izvan snage u žalbenom postupku ili u postupku prema određenim izvanrednim pravnim lijekovima. 19. Da li je nadležnost upravnog tijela prostorno ograničena? Može li tijelo poduzimati radnje izvan svog područja? Nadležnost svakog tijela je prostorno ograničena, tako da, u pravilu, svako tijelo obavlja službene radnju u granicama svog područja. Međutim, ako bi postojala opasnost od odgode, tijelo može izvršiti službenu radnju i izvan granica svojeg područja. U tom slučaju tijelo je dužno odmah o tome obavijestiti tijelo na čijem je području je radnja poduzeta. 20. Sukob nadležnosti? Pozitivni i negativni sukob nadležnosti? Pozitivan sukob postoji kad više tijela smatra da su nadležna za postupanje. Negativan sukob postoji kad više tijela otklanja dužnost da postupaju u određenoj upravnoj stvari. Prema ZUP-u sukobi nadležnosti rješavaju se na sljedeći način: 1. sukob nadležnosti tijela državne uprave rješava Vlada RH, ako je sukob nadležnosti nastao na razini RH, odnosno poglavarstvo jedinice lokalne samouprave, ako je sukob nastao na njihovom području, 2. sukob nadležnosti tijela državne uprave iste upravne oblasti raznih razina rješava nadležno ministarstvo ili drugo nadležno tijelo državne uprave, 3. sukob nadležnosti između tijela državne uprave i izvršnih tijela rješava Vlada RH. Sukob nadležnosti između Vlade i ministarstva i drugih republičkih tijela državne uprave rješava Hrvatski sabor, 4. sukob nadležnosti između tijela državne uprave i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima rješava Vlada RH,

Kolegijalno tijelo može ovlastiti službenu osobu u tom tijelu da rješava u upravnim stvarima. određena službena osoba ovlaštena je da obavlja sve radnje u postupku osim donošenja rješenja i takvih zaključaka kojima se onemogućuje daljnje vođenje postupka. Iznimno. Osim toga. Ovlaštenje za rješavanje obuhvaća i vođenje postupka koje prethodi rješavanju. Ravnatelj može ovlastiti drugu stručnu službenu osobu da poduzima radnje u postupku do donošenja rješenja ili da rješava u upravnim stvarima iz nadležnosti te pravne osobe. . 22. To se vrši putem zamolnice. bez odgode. 5. Pravna pomoć? Na koji način se postupa ako radnju treba poduzeti izvan područja tijela koje vodi postupak? Ako radnju treba poduzeti izvan područja nadležnog tijela. Čelnik državnog tijela može ovlastiti drugu službenu osobu tog tijela za rješavanje u upravnim stvarima iz određene vrste poslova. može tražiti od sudova da mu se dostave spisi koji su potrebni za vođenje upravnog postupka. državno tijelo. U kolegijalnim tijelima rješenje u upravnim stvarima donosi kolegijalno tijelo. U upravnim stvarima u kojima rješava pravna osoba s javnim ovlastima rješenje donosi ravnatelj te pravne osobe. Zamoljeno tijelo i pravne osobe s javnim ovlastima. Mogu li upravna tijela pravnu pomoć tražiti od sudova? Pravna pomoć za izvršenje pojedinih radnji u postupku može se tražiti od sudova samo u okviru posebnih propisa. 21. prijedlog za rješavanje sukoba nadležnosti podnosi tijelo koje je posljednje odlučivalo o svojoj nadležnosti. ako propisima o organizaciji tog tijela ili drugim posebnim propisom nije drugačije određeno. Protiv rješenja kojim se odlučuje o sukobu nadležnosti stranka ne može izjaviti žalbu niti voditi upravni spor. to će tijelo zamoliti da tu radnju provede tijelo na čijem se području radnja treba poduzeti. Kad se dva tijela izjasne kao nadležna ili kao nenadležna za rješavanje u istoj upravnoj stvari. odnosno poništit će zaključak kojim se nadležno tijelo izjasnilo kao nenadležno i dostavit će spise predmeta nadležnom tijelu. a može ga podnijeti i stranka. Sud može odrediti rok u kojem se spisi moraju vratiti. Službena osoba ovlaštena za vođenje postupka i rješavanje? U upravnoj stvari za čije je rješavanje nadležno državno tijelo rješenje u upravnom postupku donosi čelnik tijela. a ako tih nema primjenjuje se načelo uzajamnosti.UPRAVNO 5 ostale sukobe nadležnosti rješava Upravni sud RH. Na koji način se pruža pravna pomoć inozemnim tijelima? Za pravnu pomoć u odnosu s inozemnim tijelima primjenjuju se odredbe međunarodnih ugovora. čelnik tijela može ovlastiti drugu stručnu službenu osobu tog tijela da poduzima samo radnje u postupku prije donošenja rješenja. Ako u danom ovlaštenju nema ograničenja. dužni su postupiti po zamolnici u granicama svojeg područja djelokruga. Domaća tijela pružaju pravnu pomoć inozemnim tijelima na način predviđen u domaćem zakonu. Sudovi su dužni postupati po takvu traženju ako se time ne ometa sam sudski postupak. a najkasnije u roku od 30 dana od dana primitka molbe. Tijelo koje rješava sukob nadležnosti istovremeno će poništiti rješenje koje je u upravnoj stvari donijelo nenadležno tijelo.

ili punomoćnikom stranke krvni srodnik u uspravnoj liniji. obavijestit će o tome isto tijelo. 4. ako je sa strankom. odgovarajuće izvršno tijelo. vještak. ili srodnik po tazbini do drugog stupnja. suovlaštenik odnosno suobveznik. ako je sa strankom. Tko može biti stranka u upravnom postupku? Stranka u upravnom postupku može biti: 1. odlučuje predsjednik kolegijalnog tijela. o čijem izuzeću odlučuje čelnik tijela uprave u čijem se sastavu to tijelo nalazi. posvojitelja. Službena osoba koja bi trebala rješavati u upravnoj stvari ili da poduzima radnje u postupku dužna je prekinuti svaki daljnji rad na predmetu i o tome obavijestiti tijelo nadležno za rješavanje o izuzeću. Radnja koja je predmet molbe inozemnog tijela može se izvršiti i na način koji zahtijeva inozemno tijelo. punomoćnik ili zakonski zastupnik stranke. ako je u predmetu u kojem se vodi postupak stranka. ne prekidajući rad. Tko odlučuje o izuzeću službene osobe? O izuzeću službene osobe tijela odlučuje čelnik tijela. kad postoje druge okolnosti koje opravdavaju njezino izuzeće. svjedok. udruženja koja nemaju svojstvo pravne osobe ako mogu biti nositelji prava i obveza o kojima se rješava u upravnom postupku. o izuzeću čelnika tijela nadležno izvršno tijelo. 3. druge udruge koje prema općem aktu imaju zadatak da štite određena prava i interese svojih članova. 23. osoba protiv koje se vodi postupak (pasivna stranka). te bračni drug pa i onda kada je brak prestao. zastupnikom. 4. ako se upravni postupak odnosi na kakvo pravo ili pravni interes zaposlenika. 3. a o izuzeću ravnatelja tijelo utvrđeno statutom ili drugim općim aktom. O izuzeću službene osobe pravne osobe s javnim ovlastima odlučuje ravnatelj te pravne osobe. osoba na čiji zahtjev je pokrenut postupak (aktivna stranka) 2. Tko je stranka u upravnom postupku? Stranka u upravnom postupku je: 1. posvojenika ili hranitelja.UPRAVNO 6 Tijelo će uskratiti pravnu pomoć ako se traži radnja koja je protivna javnom poretku. Ako službena osoba smatra da postoje drugi razlozi koje opravdavaju njezino izuzeće. osoba koja radi zaštite svojih prava ili pravnih interesa ima pravo sudjelovati u postupku (uzgredna stranka ili intervenijent). 3. svaka fizička i pravna osoba. osim u slučaju izuzeća čelnika tijela u sastavu tijela državne uprave. sindikat. . 2. a o njegovu izuzeću. u pobočnoj liniji do četvrtog stupnja. ako takav postupak nije protivan javnom poretku. O izuzeću člana kolegijalnog tijela. Izuzeće? Do izuzeća službene osobe može doći ili po njezinoj inicijativi ili na prijedlog stranke Razlozi za izuzeće su: 1. zastupnikom ili punomoćnikom stranke u odnosu skrbnika. 5. 2. Kojim pravnim aktom se odlučuje o izuzeću? O izuzeću se odlučuje zaključkom protiv kojeg žalba nije dopuštena. ako je u prvostupanjskom postupku sudjelovala u vođenju postupka ili u donošenju rješenja.

2. Procesna sposobnost je sposobnost samostalnog obavljanja radnji u postupku. Stranačku legitimaciju ima osoba koja ima pravni interes u upravnom postupku. Samo stranka koja je potpuno poslovno sposobna može sama obavljati radnje u postupku. postupak se može obustaviti ili nastaviti. One su u takvu slučaju dužne naznačiti tko će od njih nastupati kao njihov zajednički predstavnik. Predstavnik odnosno zakonski zastupnik pravne osobe određuje se općim aktom. a postupak se mora provesti. Privremeni zastupnik sudjeluje samo u postupku za koji je izričito postavljen. Zakonski zastupnik određuje se zakonom ili aktom nadležnog državnog tijela. ako procesno nesposobna stranka nema zakonskog zastupnika ili se neka radnje mora poduzeti protiv osobe čije je boravište nepoznato. Stranačka i procesna sposobnost? Stranačka legitimacija? Da bi neka stranka mogla biti stranka u postupku ona mora imati stranačku sposobnost. Zakonski zastupnik? Tko obavlja radnje u postupku za procesno nesposobnu stranku? Radnje u postupku za procesno nesposobnu stranku obavlja njezin zakonski zastupnik. imaju u granicama ovlaštenja prava i dužnosti stranke. a postupak se mora provesti. ili da postave zajedničkog punomoćnika. ako nije određen zakonom ili aktom nadležnoga državnog organa donesenim na temelju zakona. a stranku odnosno njenog punomoćnika ili zastupnika nije moguće pravodobno pozvati. tijelo će obustaviti postupak zaključkom protiv kojega je dopuštena posebna žalba. i to dok se ne pojavi zakonski zastupnik ili predstavnik odnosno sama stranka ili njezin punomoćnik. ako to traži hitnost predmeta. Postupak će se obustaviti ako je riječ o strogo osobnim pravima postupak će se obustaviti. a ako nije nastavit će se. Tijelo koje vodi postupak može odrediti zaključkom strankama koje u postupku sudjeluju s istovjetnim zahtjevima da u određenom roku naznače tko će ih između njih predstavljati. u kojem slučaju zajednički . ako to traži hitnost predmeta. ili postaviti zajedničkog punomoćnika. Ako se prema prirodi stvari postupak ne može nastaviti. 25. Kada tijelo koje vodi postupak postavlja stranci privremenog zastupnika? Privremenog zastupnika postavlja tijelo koje vodi postupak u sljedećim slučajevima: 1. državni pravobranitelj. 26. Kakav utjecaj smrt stranke ima na tijek postupka? Ako u tijeku postupka nastupi smrt stranke. koja nema punomoćnika. kada se mora izvršiti radnja koja se ne može odložiti. 27. Zajednički predstavnik? Dvije stranke ili više stranaka mogu u istom predmetu nastupati zajednički. zajedničkog predstavnika ili punomoćnika može odrediti tijelo koje vodi postupak. procesnu sposobnost i stranačku legitimaciju. 3. Ako stranke po takvu zaključku ne postupe.UPRAVNO 7 Ako su državni odvjetnik. ako ustanova ili druga pravna osoba nema zakonskog zastupnika. ovisno o prirodi upravne stvari koje je predmet postupka. Stranačka sposobnost je sposobnost biti nositelj prava i obveza. zastupnika ni punomoćnika. drugo državno tijelo i pučki pravobranitelj zakonom ovlašteni da u upravnom postupku zastupaju državne interese.

predmet na koji se odnosi. da daje izjave te da samostalno izjavljuje žalbe i druge pravne lijekove. zahtjev odnosno prijedlog. a mogu se. prijedlozi. a dolazak ne uzrokuje veće troškove ni veću dangubu za pozvanoga. Iznimno. ako je to po prirodi stvari moguće. Podnesci? Na koji način se stranke obraćaju tijelima? Pod podnescima se razumijevaju zahtjevi. 3. Podnesak mora biti razumljiv i sadržavati sve što je potrebno da bi se po njemu moglo postupati. 28. prigovori te druga priopćenja kojima se pojedinci ili pravne osobe obraćaju tijelima koja vode postupak. izjavljivati i telegrafski. naziv tijela kojem se upućuje. Ta osoba ne zastupa stranku. tijelo koje vodi postupak po slobodnoj ocjeni će ocjeniti kojoj izjavi pokloniti vjeru. ako nije drugačije propisano. a kada službena zabilješka? . Podnesci se. On osobito treba sadržavati: 1. tko je zastupnik ili punomoćnik. a one se mogu od nje i neposredno tražiti. obrasci što se upotrebljavaju za AOP. predaju neposredno ili šalju poštom pismeno. te 5. na usmenu raspravu može biti pozvana osoba koja boravi izvan područja tijela koje vodi postupak. I pored punomoćnika. Stručni pomagač? Stranci se može dopustiti da u stvarima za koje se traži stručno poznavanje pitanja u vezi s predmetom postupka dovede stručnu osobu koja će joj davati savjete (stručni pomagač). ako ga ima. 2. osim osobe koja se bavi nadripisarstvnom. Stranka ne može dovesti kao stručnog pomagača osobu koja nije poslovno sposobna ili koja se bavi nadripisarstvom. tijelo će takvoj osobi uskratiti daljnje zastupanje i o tome odmah obavijstiti stranku. molbe. Ako se kao punomoćnik pojavi osoba koja se bavi nadripisarstvom. Kratka i hitna priopćenja mogu se davati i telefonski. žalbe. u pravilu. 29. Punomoćnik može biti svaka osoba koja je potpuno poslovno sposobna. a koja boravi na njegovu području. sama stranka može davati izjave. Na pitanja u vezi s punomoći. 30. ime i prezime i boravište podnosioca. Kada se sastavlja zapisnik. Ako u pismenim ili usmenim izjavama što se tiču činjenica postoji nesuglasnost između izjava stranke i njezina punomoćnika. I u slučaju određivanja zajedničkog predstavnika odnosno punomoćnika svaka stranka zadržava pravo da nastupa kao stranka u postupku. 4. Podnosilac je dužan vlastoručno potpisati podnesak. osim u radnjama u kojima je potrebno da sama stranka daje izjave. Punomoćnik? Stranka ili njezin zakonski zastupnik može odrediti punomoćnika koji će stranku zastupati u postupku. ako se time postupak ubrzava ili olakšava. 31. a koja nisu uređena ZUP-om na odgovarajući način se primjenjuju odredbe ZPP-a. ili se usmeno priopćavaju na zapisnik. Pozivanje? Tijelo koje vodi postupak ovlašteno je pozivati osobu čija je prisutnost u postupku potrebna. prijave. odnosno zastupnika ili punomoćnika.UPRAVNO 8 predstavnik odnosno punomoćnik zadržava to svojstvo sve dok stranke ne postave drugoga.

osobnu dostavu. službeni referati i nacrti rješenja. dostavu državnim tijelima. Službena bilješka sa sastavlja: 1. ako oni na to pristanu. dostava se može izvršiti osobi koja je na istom mjestu zaposlena. imaju se pravo obavještavati o tijeku postupka. Koje su vrste dostave prema ZUP-u? ZUP predviđa posrednu dostavu. a nije utvrđeno da je osoba kojoj se dostava ima izvršiti odsutna. okolnostima koje se tiču samu unutrašnjeg rada tijela kod kojeg se vodi postupak Zapisnik sastavljen u skladu s ovim odredbama ZUP-a je javna isprava. Takvi zahtjevi se moraju evidentirati na propisani način. vratit će se pismeno tijelu koje ga je izdalo. 32. ako ona pristane da primi pismeno. kao i državni odvjetnik. a kojima se udovoljava. Posredna dostava? Prema pravilima o posrednom dostavljanju kada se osoba kojoj se dostava ima izvršiti ne zatekne u svojem stanu. 2. Uz stranke ovo pravo ima i svaka druga osoba koja učini vjerojatnim svoj pravni interes za to. manje važnim radnjama i izjavama stranaka i trećih osoba koje nemaju bitnog utjecaja na rješenje stvari. službenim opažanjima. osim onih dijelova zapisnika na koje je saslušana osoba stavila primjedbu da nisu pravilno sastavljeni. dostavu javnim priopćenjem. ako bi se time mogla omesti svrha postupka. a ako se ni oni ne zateknu onda kućepazitelju ili susjedu. dostava se obavlja predajom pismena kojem od odraslih članova njezina domaćinstva. Zapisnik se ne mora sastavljati o usmenim zahtjevima stranke o kojima se odlučuje u skraćenom postupku. dostavu zakonskom zastupniku ili punomoćniku. Što se ne može razgledavati ni prepisivati? Ne mogu se razgledati ni prepisivati: zapisnik o vijećanju i glasanju. Zapisnik je dokaz o tijeku i sadržaju radnje postupka i danih izjava. Ako se dostava obavlja na radnom mjestu osobe kojoj se pismeno ima dostaviti. Ako se utvrdi da je osoba kojoj se dostava ima izvršiti odsutna i da joj navedene osobe ne mogu pismeno na vrijeme predati. uz naznaku gdje se odsutni nalazi. dostavljač će predati pismeno nadležnom tijelu općine na . važnijim usmenim izjavama stranaka ili trećih osoba u postupku. dostavu punomoćniku za primanje pismena. osim ovog prava razgledanja spisa. 4. upravljanju tokom postupka. dostavu ostalim osobama. Ako se dostava ne može izvršiti na opisani način. a ni drugi spisi koji se vode kao povjerljivi. 2. organizacijama i zajednicama. Razgledavanje spisa i obavijesti o toku postupka? Stranke u postupku imaju pravo razgledati spise predmeta i o svojem trošku prepisati potrebne spise.UPRAVNO 9 Zapisnik se sastavlja: 1. Ove radnje vrše se pod nadzorom određene službene osobe. usmenoj raspravi ili drugoj važnijoj radnji u postupku. ili ako se to protivi javnom interesu ili opravdanom interesu jedne stranke ili trećih osoba. Stranka kao i svaka druga osoba koja učini vjerojatnim svoj pravni interes. priopćenjima. a ta osoba se tu ne zatekne. 3. usmenim uputama i nalazima.

ako tijelo koje je pismeno izdalo ne odredi duži rok. 2.UPRAVNO 10 čijem se području nalazi boravište osobe kojoj se dostava obavlja. pa će joj kod koje od osoba predviđenih po pravilima o posrednoj dostavi ostaviti pisanu obavijest da u određeni dan i sat bude u svojem stanu odnosno na radnom mjestu radi primanja pismena. Kad se osoba kojoj se dostava ima osobno izvršiti ne zatekne u stanu. Smatra se da je dostava izvršena nakon isteka 15 dana od dana isticanja priopćenja na oglasnoj ploči. tijelo će . Kada je osobna dostava obvezna? Osobna dostava je obvezna: 1. Punomoćnik za primanje pismena dužan je svaki akt bez odgode predati stranci. službena osoba koja vodi postupak. Smatra se da je izvršena osobna dostava odvjetniku i predajom pismena osobi zaposlenoj u odvjetničkom uredu. kad od dana dostave počinje teći rok koji se ne može produživati. Dostava javnim priopćenjem? Dostava će se izvršiti javnim priopćenjem ako se radi o većem broju osoba koje tijelu nisu poznate ili koje se ne mogu odrediti. poslovnoj prostoriji ili radionici ili se u odvjetničkom uredu ne zatekne ni osoba koja je u njemu zaposlena. može naložiti stranci da u određenom roku postavi u sjedištu tijela punomoćnika za primanje pismena. poslovne prostorije ili ureda osobe kojoj se dostava ima izvršiti dostavljač će pribiti pismeno priopćenje gdje se pismeno nalazi. punomoćniku ili punomoćniku za primanje pismena smatra se da je dostava izvršena samoj stranci. U tom slučaju javno priopćenje se mora staviti na oglasnu ploču tijela koje je pismeno izdalo. ili 3. Ako i nakon toga dostavljač ne zatekne osobu kojoj se dostava ima izvršiti. Dostava pismena zakonskom zastupniku. ili pošti u mjestu njegova boravišta ako se dostava obavlja preko pošte. kad je takva dostava određena ZUP-om ili drugim propisom. tijelo može stranci postaviti privremenog zastupnika. pozvat će se prilikom dostave prvog pismena da u određenom roku postave punomoćnika ili punomoćnika za primanje pismena. ako u ostavljenom roku ne postave punomoćnika. Ako stranka ne postupi po ovom nalogu. Ako bi neposredna dostava stranci. Pored objavljivanja na oglasnoj ploči. a dostavljač i pored istraživanja ne može saznati kamo su se odselili. te će se upozoriti da će im se. punomoćniku ili zakonskom zastupniku znatno odugovlačila postupak. postaviti po službenoj dužnosti punomoćnik za primanje pismena ili privremeni zastupnik. Dostava punomoćniku za primanje pismena? Stranka može ovlastiti određenu osobu kojoj se imaju obavljati sve dostave za nju. Ako oni to ne učine. a nemaju punomoćnika u RH. dostavljač će postupiti po pravilima za posrednu dostavu i time se smatra da je dostava izvršena. tijelo može objaviti priopćenje i u novinama ili drugim sredstvima javnog priopćavanja ili na koji drugi uobičajeni način. Kad stranka obavijesti o tom ovlaštenju tijelo koje vodi postupak. Na vratima stana. Promjena stana? Kada stranka ili njezin zakonski zastupnik u tijeku postupka promjene svoje prebivalište ili stan. tijelo će obavljati sve dostave tom punomoćniku. dostavljač će se obavijestiti kad i na kojem je mjestu može naći. Kada se stranka ili njezin zakonski zastupnik nalaze u inozemstvu. Dostava se smatra izvršenom kad je priopćenje pribijeno na vrata. dužni su o tome odmah obavijestiti tijelo koje vodi postupak. kad to osobito odredi tijelo koje je naredilo dostavu.

dok su zakonski rokovi neproduživi. Kome se podnosi prijedlog za povrat u prijašnje stanje? Prijedlog za povrat u prijašnje stanje podnosi se tijelu kod kojeg je trebalo izvršiti propuštenu radnju. Ako je dostavnica nestala. 36. Dostava se smatra izvršenom nakon isteka 8 dana od dana pribijanja pismena na oglasnoj ploči tijela koje vodi postupak. Rokovi? Rokovi mogu biti zakonski i rokovi koje određuje službena osoba koja vodi postupak. 3. na temelju zakonskog ovlaštenja određuje službena osoba prema svom nahođenju u konkretnom slučaju. Stranka je dužna u prijedlogu za povrat u prijašnje stanje iznijeti okolnosti zbog kojih je bila spriječena da u roku izvrši propuštenu radnju i da te okolnosti učini barem vjerojatnima. dostava će se izvršiti kao da punomoćnik nije ni postavljen. a ako je stranka tek kasnije saznala za propuštanje. Kada punomoćnik ili punomoćnik za primanje pismena promjene svoje prebivalište ili stan. Ako se povrat u prijašnje stanje traži zbog toga što je propušteno da se podese kakav podnesak. koje o prijedlogu i odlučuje zaključkom. Uredno sastavljena dostavnica ima značenje javne isprave. ni stranke ne mogu mijenjati. . 2. Rokovi koje određuje službena osoba su ujedno i produživi rokovi. U kojem roku se može podnijeti prijedlog za povrat u prijašnje stanje? Prijedlog za povrat u prijašnje stanje podnosi se u subjektivnom roku od 8 dana računajući od dana kad je prestao razlog koji je uzrokovao propuštanje. 34. dostava se može dokazivati i drugim sredstvima. pa ga ni službena osoba. ako je stranka iz opravdanih razloga propustila u roku izvršiti neku radnju postupka. Greške u dostavi? Ako pri dostavi bude učinjena greška. a o tome ne obavijeste tijelo koje vodi postupak.UPRAVNO 11 odrediti da se sve daljnje dostave u postupku za tu stranku obavljaju pribijanjem pismena na oglasnu ploču tijela koje vodi postupak. onda od dana kad je to saznala. ako je stranka očitom pogreškom prekoračila rok. smatrat će se da je dostava izvršena onog dana za koji se utvrdi da je osoba kojoj je pismeno namijenjeno stvarno dobila to pismeno. ako bi stranka zbog zakašnjenja izgubila neko pravo. Nakon isteka objektivnog roka od 3 mjeseca od dana propuštanja ne može se više tražiti povrat. Dostavnica? Dostavnica je potvrda o izvršenom dostavljanju. Povrat u prijašnje stanje? Povrat u prijašnje stanje dopustit će se: 1. ako je stranka propustila u roku predati podnesak ili kad je iz neznanja ili očitom greškom podnesak pravodobno poslala poštom ili neposredno predala nenadležnom tijelu. Zakonski rokovi su oni čije je trajanje zakonom određeno. pa je zbog toga propuštanja isključena od obavljanja te radnje. a rokovi koje određuje službena osoba su rokovi čije trajanje. prijedlogu treba priložiti i taj podnesak. ali je podnesak ipak primljen od nadležnog tijela najkasnije za 3 dana nakon isteka roka.

Stranka koja krivnjom ili obiješću prouzrokovala protivnoj stranci troškove u postupku. izdaci za takse. stručno pomaganje itd. treba radi zaštite javnog interesa pokrenuti upravni postupak. nadležno tijelo može odlučiti o prijedlogu bez izjašnjenja protivne stranke. za pravno zastupanje. onda je dužna nadoknaditi protivnoj stranci troškove razmjerno dijelu svog zahtjeva s kojim nije uspjela. a koje u postupku mogu imati položaj stranaka. kad utvrdi ili sazna da. u povodu zahtjeva stranke. dužna je protivnoj stranci naknaditi opravdane troškove koji su ovoj nastali sudjelovanjem u postupku. te je isti povoljno okončan za stranku. Ako su činjenice na kojima se prijedlog temelji opće poznate. Protiv zaključka kojim se dopušta povrat u prijašnje stanje nije dopuštena žalba. U stvarima u kojima je po zakonu ili po prirodi stvari za pokretanje i vođenje upravnog postupka poteban zahtjev stranke nadležno tijelo može pokrenuti i voditi postupak samo ako postoji takav zahtjev. po službenoj dužnosti ili 2. 37. dužna je ovoj te troškove nadoknaditi. a na čiju je štetu postupak okončan. dangube. U upravnom postupku svaka stranka snosi u pravilu svoje troškove prouzrokovane postupkom. Pokretanje postupka javnim priopćenjem? Nadležno tijelo može putem javnog priopćenja pokrenuti upravni postupak prema većem broju osoba koje tijelu nisu poznate ili se ne mogu odrediti. osim ako je povrat dopušten na prijedlog koji je napravodobno podnesen ili je nedopušten. Na koji način se pokreće upravni postupak? Upravni postupak pokreće nadležno tijelo: 1. a poništavaju se sva rješenja i zaključci koje je tijelo donijelo u vezi s propuštanjem. . s obzirom na postojeće činjenično stanje. Kad u postupku sudjeluju dvije ili više stranaka sa suprotnim interesima. stranka koja je izazvala postupak.UPRAVNO 12 Nepravodobno podnesen prijedlog odbacit će se bez daljnjeg postupka. Kome stranka podnosi zahtjev za pokretanje upravnog postupka? Zahtjev za pokretanje upravnog postupka stranka podnosi nadležnom tijelu radi priznavanja određenog prava. Tijelo koje vodi postupak snosi troškove postupka ako je postupak pokrenut po službenoj dužnosti. kad to određuje zakon ili na zakonu utemeljen propis 2. Kao primjer tih troškova mogu se navesti troškovi dolaženja. Troškovi postupka? Pravilo je da troškovi upravnog postupka padaju na teret onoga koji je postupak izazvao. Kada će nadležno tijelo pokrenuti postupak po službenoj dužnosti? Nadležno tijelo pokrenut će postupak po službenoj dužnosti: 1. Kada je upravni postupak pokrenut? Upravni postupak je pokrenut čim je nadležno tijelo izvršilo bilo koju radnju u cilju vođenja postupka. ako se radi o bitnom istom zahtjevu prema svima njima. Kada je povrat u prijašnje stanje dopušten. postupak se vraća u ono stanje u kojem se nalazio prije propuštanja. Ako je u takvom slučaju koja od stranaka djelomično uspjela sa svojim zahtjevom.

Protiv zaključka kojim se obustavlja postupak dopuštena je posebna žalba. nadležno tijelo produžit će vođenje postupka. Kako tijelo postupa u slučaju odustanka stranke od zahtjeva? Kad je postupak pokrenut u povodu zahtjeva. ako je stranka u cijelosti odustala od svojeg zahtjeva. ali uz uvjet da se takav zahtjev temelji na bitno istome činjeničnom stanju. Stranka koja je odustala od zahtjeva dužna je snositi sve troškove koji su nastali do obustavljanja postupka. Može li stranka izmijeniti stavljeni zahtjev? Postavljeni zahtjev stranka do donošenja rješenja u prvom stupnju može proširiti ili umjesto prijašnjeg zahtjeva staviti drugi. stranka može opozvati svoj odustanak od zahtjeva. Ako tijelo koje vodi postupak ne dopusti proširenje ili izmjenu zahtjeva donijet će o tome zaključak. osim ako posebnim propisima nije drugačije određeno. Može li stranka odustati od svog zahtjeva? Stranka može odustati od svojeg zahtjeva u tijeku cijelog postupka. Uz iste uvjete jedna stranka ili više stranaka mogu u jednom postupku ostvarivati i više različitih zahtjeva. a prije isteka roka za žalbu zaključkom o obustavi postupka poništava se prvostupanjsko rješenje ako je njime zahtjev stranke bio pozitivno ili negativno riješen. protiv kojeg je dopuštena posebna žalba. Ako je stranka odustala od svojeg zahtjeva nakon donošenja prvostupanjskog rješenja. Da li je u upravnom postupku moguća nagodba? . zaključkom o obustavi postupka poništava se prvostupanjsko rješenje kojim je zahtjev stranke bio usvojen. tijelo može obustaviti postupak. i ako je tijelo koje vodi postupak u pogledu svih predmeta stvarno nadležno. Ako je daljnje vođenje postupka potrebno u javnom interesu. ali ako se postupak u istoj stvari može pokrenuti i na zahtjev stranke postupak će se nastaviti ako stranka to zahtjeva. Dok tijelo koje vodi postupak ne donese zaključak o obustavi postupka i ne dostavi ga stranci. a stranka odustane od zahtjeva tijelo koje vodi postupak donijet će zaključak kojim se postupak obustavlja. osim ako je zaključak donijelo drugostupanjsko tijelo. Kad je postupak pokrenut po službenoj dužnosti.UPRAVNO 13 Kada može doći do spajanja stvari u jedan postupak? Nadležno tijelo može pokrenuti i voditi jedan postupak kad se radi o pravima i obvezama više stranaka: ako se prava ili obveze stranaka temelje na istome ili sličnome činjeničnom stanju i na istoj pravnoj osnovi. Stranka može izričito odustati od svojeg zahtjeva izjavom koju daje tijelu koje vodi postupak (izričiti odustanak). u slučajevima određenim zakonom. Isto tako. bilo u cijelosti ili djelomično. te o tome obavijestiti protivnu stranku. pojedina radnja ili propuštanje stranke može se smatrati njezinim odustankom od zahtjeva (prešutni odustanak). O vođenju jednog postupka u ovakvim slučajevima nadležno tijelo donijet će poseban zaključak protiv kojega se može izjaviti žalba. a prije nego što joj je dostavljeno rješenje doneseno u povodu žalbe. bez obzira da li se prošireni ili izmijenjeni zahtjev temelji na istoj pravnoj osnovi. ili ako to zahtijeva protivna stranka. ako je ima. Ako je stranka odustala od svojeg zahtjeva nakon izjavljene žalbe.

Kada se provodi posebni ispitni postupak? Posebni ispitni postupak provodi se 1. 3. zbog mana volje. Koja prava ima stranka u posebnom ispitnom postupku? Stranka ima pravo sudjelovati u ispitnom postupku i davati potrebne podatke i braniti svoja prava i zakonom zaštićene interese. službena osoba koja vodi postupak. držeći se odredaba ZUP-a i propisa koji se odnose na stvar o kojoj se radi. mjeseca. Stranka može iznositi činjenice koje mogu biti od utjecaja za rješenje stvari i pobijati točnost navoda koji se ne slažu s . ako se stanje stvari može utvrditi na temelju službenih podataka kojima tijelo raspolaže. prema okolnostima pojedinog slučaja. Nagodba ima snagu izvršnog rješenja donesenog u upravnom postupku. a nije potrebno posebno saslušanje stranke radi zaštite njezinih prava odnosno pravnih interesa. Nagodba se upisuje u zapisnik. a činjenice na kojima rješenje treba biti utemeljeno su utvrđene ili barem učinjene vjerojatnima. U kojem roku se mora okončati poseban ispitni postupak? Poseban ispitni postupak se mora okončati unutar 2. kad se u javnom interesu poduzimaju hitne mjere koje se ne mogu odgađati. a iz svih okolnosti proizlazi da bi zahtjevu stranke trebalo udovoljiti. kad ne postoje uvjeti za neposredno rješavanje prema skraćenom postupku Koja je najvažnija radnja u posebnom ispitnom postupku? Najvažnija radnja u posebnom ispitnom postupku je izvođenje dokaza. ako se stanje stvari može utvrditi na temelju činjenica ili dokaza koje je stranka navela u svojem zahtjevu ili na temelju općepoznatih činjenica ili činjenica koje su tijelu poznate. Nagodba se može pobijati tužbom u parnici npr. no formalno će tijelo pred kojim je zaključena nagodba donijeti zaključak kojim će prema potrebi postupak obustaviti u cijelosti ili djelomično.UPRAVNO 14 U upravnom postupku nagodba je moguća samo ako u postupku sudjeluju dvije ili više stranaka sa suprotnim interesima. Tijelo koje vodi postupak može po skraćenom postupku riješiti stvar neposredno: 1. 4. Tijek ispitnog postupka? Arbitrarni red? Tijek ispitnog postupka određuje. pa su učinjene vjerojatnima. To je tzv. Skraćeni postupak? Skraćeni postupak u upravnom postupku je iznimka. radi davanja strankama mogućnosti da ostvare i zaštite svoja prava i pravne interese. kad je to potrebno radi utvrđivanja činjenica i okolnosti koje su značajne za razjašnjenje stvari ili 2. 3. 2. U kojem roku skraćeni postupak treba biti okončan? Skraćeni postupak treba biti okončan unutar mjesec dana. a smatra se zaključenom kad stranke nakon pročitanog zapisnika o nagodbi potpišu zapisnik. ako je propisano da se stvar može riješiti na temelju činjenica ili okolnosti koje nisu potpuno dokazane ili koje se dokazima samo posredno utvrđuju. arbitrarni red.

a tijelo koje vodi upravni postupak obustavit će postupak. Ona ima pravo sve do donošenja rješenja dopunjavati i objašnjavati svoje navode. Posljedice propuštanja stranke da postupi po zaključku tijela sastoje se u tome da će se smatrati da je stranka koja je postavila zahtjev odustala od njega. za čije je rješavanje nadležan sud ili koje drugo tijelo. ako prethodno pitanje ne uzme u raspravljanje. 3. na postojanje braka. Kada tijelo koje vodi postupak mora prekinuti postupak u slučaju prethodnog pitanja? Tijelo koje vodi postupak mora prekinuti postupak kad se prethodno pitanje odnosi na: 1. postupak prekinuti dok nadležni sud ili tijelo to pitanje ne riješi. tijelo koje vodi postupak može: 1. kad je to zakonom određeno. tijelo će nastaviti postupak i sam će raspraviti prethodno pitanje. Kakav je postupak tijela. Kada se nastavlja postupak prekinut zbog rješavanja prethodnog pitanja? . a ako to čini nakon održane usmene rasprave. Prethodno pitanje? Prethodno pitanje je pitanje koje čini samostalnu pravnu cjelinu. na utvrđivanje očinstva. Ako je riječ o propuštanju protivne stranke. dužna je opravdati zbog čega to nije učinila na raspravi. u kojem slučaju rješenje takvog pitanja ima pravni učinak samo u stvari u kojoj je to pitanje riješeno 2.UPRAVNO 15 njezinim navodima. Kada će tijelo koje vodi postupak raspraviti prethodno pitanje koje se odnosi na kazneno djelo? Tijelo koje vodi postupak raspravit će prethodno pitanje koje se odnosi na kazneno djelo. ako nema mogućnosti kaznenog progona. samo raspravi to pitanje. ono će tražiti da nadležno tijelo pokrene postupak o tom pitanju. a koje je prema svojoj prirodi takvo da se bez njegova prethodnog rješavanja ne može riješiti konkretna upravna stvar koja je predmet postupka. U pitanju postojanja kaznenog djela i kaznene odgovornosti počinitelja tijelo koje vodi postupak vezano je pravomoćnom presudom kaznenog suda kojom se optuženik proglašava krivim (isto u parnici). Ako se postupak za rješenje prethodnog pitanja pokreće u povodu zahtjeva stranke. određujući joj rok u kojem je dužna to učiniti. a postupak za rješavanje prethodnog pitanja koji se može voditi samo po službenoj dužnosti još nije pokrenut kod nadležnog tijela. a o kojima stranci nije bila dana mogućnost da se izjasni. te da mu o podnesenom traženju podnese dokaz. ili 4. a postupak za rješavanje prethodnog pitanja još nije pokrenut? Ako tijelo koje vodi upravni postupak ne uzme prethodno pitanje u raspravljanje. 2. Nadležno tijelo ne može donijeti rješenje prije nego što stranci pruži mogućnost da se izjasni o činjenicama i okolnostima na kojima treba da se temelji rješenje. postojanje kaznenog djela. tijelo koje vodi postupak može zaključkom naložiti jednoj od stranaka da u cilju rješenja prethodnog pitanja traži od nadležnog tijela pokretanje postupka. U slučaju kada se pojavi prethodno pitanje.

UPRAVNO 16 Postupak prekinut zbog rješavanja prethodnog pitanja kod nadležnog tijela nastavlja se nakon što rješenje doneseno o tom pitanju postane konačno. 2. znanstvenu ili umjetničku tajnu. u svakom slučaju kad je to korisno za razjašnjenje stvari. Koje su posljedice nedolaska na usmenu raspravu stranke na čiji je zahtjev postupak pokrenut? Ako na usmenu raspravu ne dođe stranka na čiji je zahtjev pokrenut postupak moguće su dvije situacije: ako se za takvu stranku koje je uredno pozvana na raspravu. postupak se obustavlja. kad se ima izvršiti očevid ili saslušanje svjedoka ili vještaka. ako to zahtijevaju razlozi morala ili javne sigurnosti. Dokazivanje? Kao dokazno sredstvo u upravnom postupku može se upotrijebiti sve što je podesno za utvrđivanje stanja stvari i što odgovara pojedinom slučaju kao što su isprave. ako treba da se raspravlja o okolnostima koje predstavljaju službenu. očevid. Ne treba dokazivati: . Može li se isključiti javnost s usmene rasprave? Usmena rasprava je javna. Postupak se može nastaviti po službenoj dužnosti i u slučaju kad se ocijeni da više nema razloga da se čeka na konačno rješenje prethodnog pitanja kod nadležnog tijela. ako je to potrebno radi pravilnog rješenja stvari. svjedoci. Službena osoba koja vodi postupak može isključiti javnost za cijelu usmenu raspravu ili samo za jedan njezin dio: 1. prema tome da li ta činjenica može imati utjecaja na rješavanje stvari. na svoju inicijativu. Koja je najvažnija procesna radnja u ispitnom postupku? Usmena rasprava je jedna od najvažnijih procesnih radnji u ispitnom postupku. u stvarima u kojima sudjeluju dvije stranke ili više stranaka s protivnim interesima. ako se ne može pretpostaviti da je stranka povukla prijedlog ili ako se postupak u javnom interesu mora nastaviti prema službenoj dužnosti. vještaci. sporne činjenice i činjenice koje su pravno relevantne. 3. službena će osoba. ili 2. 4. Službena osoba mora odrediti usmenu raspravu: 1. Koje činjenice se dokazuju. Koje su posljedice nedolaska na raspravu stranke protiv koje je postupak pokrenut? Ako na raspravu ne dođe stranka protiv koje je postupak pokrenut voditelj postupka može provesti raspravu bez te stranke ili na njen trošak odgoditi usmenu raspravu. poslovnu. profesionalnu. u pravilu. ako postoji ozbiljna i neposredna opasnost ometanja usmene rasprave. mikrofilmske kopije isprava ili reprodukcije tih kopija. Kada se usmena rasprava može. odlučuje službena osoba koja vodi postupak. ili na prijedlog stranke. Da li neku činjenicu treba dokazivati ili ne. prema okolnostima slučaja provesti raspravu bez te osobe ili će je odgoditi. a kada se mora odrediti? Usmenu raspravu određuje službena osoba koja vodi postupak. izjava stranke. a koje ne? Dokazuju se. ako treba da se raspravlja o odnosima u nekoj obitelji. a nije došla može pretpostaviti iz cjelokupnog stanja stvari da je prijedlog povukla.

Kakve su to javne isprave? Javna isprava je isprava koja je: 1. Tijelo je dužno izmijeniti odnosno izdati novo uvjerenje ili drugu ispravu u roku 15 dana od podnošenja zahtjeva. činjenice čije postojanje zakon pretpostavlja. Uvjerenje i druge isprave o činjenicama o kojima se vodi službena evidencija izdaju se stranci na usmeni zahtjev. a ako to ne bude učinjeno u roku smatra se da je zahtjev odbijen. 3. ali je dopušteno dokazivati nepostojanje tih činjenica. već se njima. Kakve su to privatne isprave? Privatne isprave su one isprave koje nisu javne. a ako to ne bude učinjeno smatra se da je zahtjev odbijen. a najkasnije u roku od 15 dana. istog dana kad je stranka zatražila izdavanje uvjerenja odnosno druge isprave. jer i za tijelo koje vodi upravni postupak vrijedi načelo iz sudskog prava: iura novit curia. . Ovakva uvjerenja nisu upravni akti. u pravilu. Međutim. može zahtijevati izmjenu uvjerenja odnosno druge isprave. pravna pravila čija primjena dolazi u obzir kod rješavanja određenog predmeta. Uvjerenje koje je izdano na ovaj način jest upravni akt. Uvjerenja? Uvjerenja su posebna vrsta javnih isprava koje izdaju državna tijela odnosno pravne osobe u svezi s poslovima o kojima vode službenu evidenciju. na temelju dokaza kojima raspolaže smatra da joj uvjerenje odnosno druga isprava nije izdana u skladu s podacima iz službene evidencije. Mogu li državna tijela i pravne osobe s javnim ovlastima izdavati uvjerenja o činjenicama o kojima ne vode službenu evidenciju? Državna tijela i pravne osobe s javnim ovlastima mogu izdati uvjerenja i druge isprave i o činjenicama o kojima ne vode službenu evidenciju. samo dokazuje da je njihov donositelj dao izjavu koja je sadržana u ispravi. u okviru nadležnost izdavatelja Za javne isprave vrijedi zakonska presumpcija da dokazuju ono što se u njima potvrđuje ili određuje. Tko može biti svjedok? Svjedok može biti svaka osoba koja je bila sposobna opaziti činjenicu o kojoj treba svjedočiti i koja je u stanju to svoje opažanje priopćiti. u propisanoj formi 3. u pravilu.UPRAVNO 17 1. Uvjerenja i druge isprave o činjenicama o kojima se vodi službena evidencija moraju se izdavati u skladu s podacima službene evidencije. ako zakonom nije drugačije određeno. izdana od ovlaštenog tijela 2. uvjerenje izdano na ovaj način ne veže tijelo kojemu je podneseno kao dokaz i koje treba rješavati o stvari te ono može ponovno utvrđivati činjenice navedene u uvjerenju. Privatne isprave nemaju presumpciju istinitosti. Tko ne može biti svjedokom u postupku? Osoba koja u postupku sudjeluje u svojstvu službene osobe ne može biti svjedok. ako je to zakonom određeno. Ako stranka. činjenice koje su općepoznate 2.

na pojedina pitanja na koja bi odgovor izložio teškoj sramoti. stvar će riješiti na temelju drugih dokaznih sredstava. državne ili vojne tajne dok je nadležno tijelo ne oslobodi te dužnosti. Odredbe koje se odnose na ispitivanje svjedoka jednake su kao u parničnom postupku osim što se osoba koja odbije svjedočiti nakon što bude novčano kažnjena zbog toga ne može zatvoriti. Izjava stranke može se uzeti kao dokazno sredstvo i u stvarima malog značenja kao bi se određena činjenica imala utvrđivati saslušanjem svjedoka koji živi u mjestu udaljenome od sjedišta tijela. ako za utvrđivanje određene činjenice ne postoji neposredan dokaz. a i njegova skrbnika ili štićenika. 4. njegova bračnog druga ili srodnika po tazbini do drugog stupnja zaključno i onda kada je brak pretao. Ako bi dokazivanje vještačenjem bilo nerazmjerno skupo prema značenju ili vrijednosti predmeta. na pojedina pitanja na koja ne bi mogao odgovoriti a da ne povrijedi obvezu odnosno pravo da čuva poslovnu. ili 2. Kada svjedok može uskratiti svjedočenje? Svjedok može uskratiti svjedočenje: 1.UPRAVNO 18 Ne može se ispitati kao svjedok ni osoba koja bi svojim iskazom povrijedila dužnost čuvanja službene. umjetničku ili znanstvenu tajnu. zbog pribavljanja drugih dokaza. Stranke imaju pravo prisustvovati očevidu. Očevid se može izvršiti i uz sudjelovanje vještaka. Osiguranje dokaza? Osiguranje dokaza može se provesti 1. ili bi inače. da će njegovo izvođenje biti otežano. nego se samo može ponovno novčano kazniti. ako se takva činjenica ne može utvrditi na podlozi drugih dokaznih sredstava. ako postoji opravdana bojazan da se neki dokaz neće moći kasnije izvesti ili 2. . posvojitelja ili posvojčeta. bilo otežano ostvarivanje prava stranke. Očevid? Očevid se u upravnom postupku provodi kad je za utvrđivanje neke činjenice ili za razjašnjenje bitnih okolnosti potrebno neposredno opažanje službene osobe koja vodi postupak. o onome o čemu se stranka ili druga osoba ispovijedila svjedoku kao vjerskom ispovjedniku. dok se vjerodostojnost njene izjave ocjenjuje prema načelu slobodne ocjene dokaza. 2. a u pobočnoj liniji do trećeg stupnja zaključno. njegova srodnika po krvi u pravoj liniji. o onome što je stranka povjerila svjedoku kao svom punomoćniku. Kada izjava stranke može biti dokazno sredstvo? Usmeno dana izjava stranke može se uzeti kao dokazno sredstvo: 1. znatnoj imovinskoj šteti ili kaznenom progonu njega. profesionalnu. 3. Koje će osobe osim stranaka prisustvovati očevidu određuje službena osoba koja vodi postupak. Prije uzimanja izjave stranke službena osoba koja vodi postupak dužna je upozoriti stranku na kaznenu i materijalnu odgovornost za davanje lažne izjave. Vještaci? Dokaz vještačenjem u upravnom postupku izvodi se kad god je za utvrđivanje ili ocjenu neke činjenice važne za rješavanje stvari potrebno stručno znanje kojim ne raspolaže službena osoba koja vodi postupak. osim ako stranka zahtijeva i pristane snositi troškove vještačenja.

dispozitiv (izreku). 54. . U kojem obliku se mora donijeti rješenje u upravnom postupku? Rješenje se donosi pismeno. a za osiguranje dokaza prije pokretanja postupka nadležno je tijelo na čijem se području nalaze stvari koje treba razgledati odnosno na čijem području borave osobe koje treba saslušati. a ako ne da nikakvo mišljenje. Prethodno donošenje određenih dodatnih akata kojima se daje suglasnost ili mišljenje samo je uvjet za donošenje i važnost glavnog rješenja. Rješenje? Nakon što je utvrđeno činjenično stanje. U tom slučaju rješenje se donosi nakon što je to drugo tijelo dalo suglasnost. 2. bilo da jedno tijelo donosi rješenje uz suglasnost ili mišljenje drugog tijela. Isto tako može biti određeno da je nadležno tijelo dužno prije donošenja rješenja pribaviti mišljenje drugog tijela. Ta će se tijela sporazumjeti koje će od njih izdati rješenje. Tijelo čija se suglasnost ili mišljenje traži dužno je suglasnost ili mišljenje dati u roku mjesec dana od dana kad je to od njega zatraženo. a rješenje donosi većinom glasova prisutnih članova. rješenje se može donijeti i bez pribavljenog mišljenja. U svakom rješenju mora se navesti akt kojim je drugo tijelo dalo ili odbilo suglasnost. ako zakonom nije određena druga većina. a usmeno se može donijeti samo u slučajevima koji su predviđeni ZUP-om ili propisima donesenima na temelju zakona. Tada se rješenje može donijeti samo nakon što je mišljenje pribavljeno. uvod. svako je od njih dužno riješiti o toj stvari. složenih rješenja pojavljuje se prema strankama samo jedan akt – glavno rješenje koje donosi tijelo koje vodi postupak. Rješenje koje donosi kolegijalno tijelo? Kad o stvari rješava kolegijalno tijelo.UPRAVNO 19 Osiguranje dokaza može se provesti po službenoj dužnosti ili na prijedlog stranke odnosno osobe koja ima pravni interes. Rješenje koje donosi jedno tijelo uz suglasnost ili mišljenje drugog tijela? Zakonom može biti određeno da rješenje donosi jedno tijelo uz prethodnu suglasnost drugoga. Ako to tijelo u roku ne obavijesti tijelo koje donosi rješenje da daje ili da odbija suglasnost. ono može rješavati kad je prisutno više od polovice njegovih članova. tijelo koje vodi postupak će na takvo činjenično stanje primijeniti materijalni propis te će donijeti rješenje o stvari koja je predmet postupka. bilo da su za rješavanje u stvari nadležna dva ili više tijela. Sadržaj rješenja donesenog u upravnom postupku? Pismeno rješenje sadrži: 1. smatra se da je suglasnost dao. U svim slučajevima ovih tzv. a u rješenju mora biti naveden i akt drugog tijela. Rješenje kad je o stvari rješavaju dva ili više tijela? Kad je određeno da o jednoj stvari rješavaju dva tijela ili više tijela. Složena rješenja? Složena rješenja su rješenja u čijem donošenju sudjeluje više tijela. Za osiguranje dokaza u tijeku postupka nadležno je tijelo koje vodi postupak.

2. Dispozitiv mora biti kratak i određen. te da se može izjaviti i na zapisnik. obrazloženje. Ako žalba ne odgađa izvršenje rješenja. pravne propise i razloge koji s obzirom na utvrđeno činjenično stanje upućuju na onakvo rješenje kakvo je dano u dispozitivu. Ti se razlozi ne moraju navesti kad je to u javnom interesu zakonom ili uredbom izričito predviđeno. 6.UPRAVNO 20 3. kratko izlaganje zahtjeva stranaka. razloge zbog kojih nije uvažen koji od zahtjeva stranaka. ako ih je bilo. 3. prema potrebi i razloge koji su bili odlučni pri ocjeni dokaza. kome i u kojem roku. može se podijeliti i na više točaka. Sadržaj obrazloženja rješenja u kojem se rješava slobodnom ocjenom dokaza? Kad je nadležno tijelo zakonom ili drugim propisom utemeljenim na zakonu ovlašteno riješiti stvar po slobodnoj ocjeni. navesti taj propis i izložiti razloge kojima se pri donošenju rješenja rukovodio. Sadržaj uvoda rješenja? Uvod rješenja sadrži: 1. Kad je propisano da žalba ne odgađa izvršenje rješenja. u uputi se navodi kome se izjavljuje. . određujući njihov iznos. ime stanke i njezina zakonskog zastupnika ili punomoćnika ako ga ima i 4. uputu o pravnom lijeku. propis o nadležnosti tog tijela. U obrazloženju rješenja moraju biti obrazloženi i oni zaključci protiv kojih nije dopuštena posebna žalba. 4. Obrazloženje rješenja sadrži: 1. 2. naziv tijela s brojem i datumom rješenja. Dispozitivom se može riješiti i o troškovima postupka. obrazloženje sadrži i pozivanje na propis koji to predviđa. 5. naziv tijela koje donosi rješenje. u dispozitivu će se odrediti i rok u kojem se ta radnja ima izvršiti. kratko označenje predmeta postupka. a kad je potrebno. Uputa o pravnom lijeku? Uputom o pravnom lijeku stranka se obavještava da li protiv rješenja može izjaviti žalbu ili pokrenuti upravni spor ili drugi postupak pred sudom. 5. Kad se protiv rješenja može izjaviti žalba. Obrazloženje je dio rješenja koji je važan zbog podnošenja pravnog lijeka. Dispozitiv (izreka) rješenja? Dispozitivom se rješava o predmetu postupka u cijelosti i o svim zahtjevima stranaka o kojima u toku postupka nije posebno riješeno. Ako se o troškovima u dispozitivu ne rješava navest će se da će se o njima donijeti poseban zaključak. dužno je u obrazloženju. 4. potpis službene osobe i pečat tijela. Ako se rješenjem nalaže izvršenje kakve radnje. utvrđeno činjenično stanje. 3. to mora biti navedeno u dispozitivu (sjeti se Vladotovog rješenja o vojsci). tko ih je dužan platiti. a kome se. u kojem roku i s kolikom pristojbom predaje. Obrazloženje rješenja? Obrazloženje je obvezni sastavni dio rješenja.

kad se radi o poduzimanju iznimno hitnih mjera u cilju osiguranja javnog mira i sigurnosti ili radi otklanjanja neposredne opasnosti za život i zdravlje ljudi ili imovine. To rješenje donosi se po službenoj dužnosti ili na prijedlog stranke. Dopunsko rješenje smatra se u pogledu pravnih lijekova i izvršenja kao samostalno rješenje. priopćava stranci usmeno. Kad je protiv rješenja moguće izjaviti žalbu. u uputi se navodi kojem se sudu tužba podnosi i u kojem roku. u stvarima manjeg značenja u kojima se udovoljava zahtjevu stranke. . nije odlučilo o svim pitanjima koja su bila predmet postupka. ako su razlozi za takvo rješenje očiti i ako nije drugačije propisano. Donošenje privremenog rješenja na prijedlog stranke nadležno tijelo može uvjetovati davanjem osiguranja za štetu koja bi mogla izvršenjem tog rješenja nastati za protivnu stranku u slučaju da osnovni zahtjev predlagatelja ne bude uvažen. ako stranka nije već prije toga podnijela žalbu nadležnom tijelu. a samo su neke od njih sazrele za rješavanje. Stranka koja postupi po pogrešnoj uputi ne može zbog toga imati štetnih posljedica. Pogrešna uputa o pravnom lijeku? Kada je u rješenju dana pogrešna uputa. dopunsko rješenje može se donijeti bez ponovnog provođenja ispitnog postupka. a ne dira se u javni interes ni interes druge osobe. 2. Mogućnost donošenja usmenog rješenja? Usmeno rješenje može se donijeti: 1. Kad u rješenju nije dana nikakva uputa ili je uputa nepotpuna. kad se o jednoj stvari rješava u više točaka. Ako je predmet već dovoljno raspravljen. U takvu rješenju mora bit izričito naznačeno da je privremeno. rok za žalbu teče od dana dostave rješenja suda kojim je tužba odbačena kao nedopuštena.UPRAVNO 21 Kad se protiv rješenja može pokrenuti upravni spor. u kojem slučaju rok za žalbu teče od dana dostave dopunjenog rješenja. a napismeno joj se mora izdati ako ona to traži. Dopunsko rješenje? Dopunsko rješenje može se donijeti ako se glavnim rješenjem. stranka može postupiti po važećim propisima ili po uputi. i 2. rješenje se može sastojati samo od dispozitiva u obliku zabilješke na spisu. kojim je predmet postupka riješen. Djelomično rješenje smatra se u pogledu pravnih lijekova i izvršenja kao samostalno rješenje. stranka može tražiti od tijela koje je rješenje donijelo da dopuni rješenje. a stranka je pogrešno upućena da protiv tog rješenje nema mjesta žalbi ili da se protiv njega može pokrenuti upravni spor. u pravilu. nadležno tijelo odnosno ovlaštena osoba nadležnog tijela može donijeti rješenje i usmeno. Djelomično rješenje? Djelomično rješenje može se donijeti: 1. Privremeno rješenje? Privremeno rješenje donosi se ako je prema okolnostima slučaja nužno da se prije okončanja postupka donese rješenje kojim se privremeno uređuju sporna pitanja ili odnosi. kad se pokaže svrsishodnim da se o tim točkama riješi posebnim rješenjem. Takvo se rješenje.

ali se u nekim slučajevima pravo žalbe priznaje i drugima koji imaju pravni interes za podnošenje žalbe. državni pravobranitelj i druga državna tijela. Tko može podnijeti žalbu u upravnom postupku? Legitimaciju za podnošenje žalbe u upravnom postupku u prvom redu imaju stranke. ako posebnim propisom nije određen kraći rok. Može li se izjaviti žalba protiv prvostupanjskih rješenja ministarstava i drugih republičkih Protiv prvostupanjskih rješenja ministarstava i drugih republičkih tijela državne uprave žalba se može izjaviti samo kad je to zakonom predviđeno. Privremeno rješenje smatra se u pogledu pravnih lijekova i izvršenja kao samostalno rješenje. neposredno se može pokrenuti upravni spor. kad su zakonom ovlaštena. Protiv zaključka kojim se već doneseno rješenje ispravlja. Zaključak donosi službena osoba koja obavlja onu radnju postupka pri kojoj se pojavilo pitanje koje je predmet zaključka. Ako žalba nije dopuštena. O ispravku se donosi poseban zaključak. Može li se izjaviti žalba protiv rješenja Hrvatskog sabora i Vlade RH? Protiv rješenja Hrvatskog sabora i Vlade RH ne može se izjaviti žalba. a koja se ne rješavaju rješenjem.UPRAVNO 22 Rješenjem o glavnoj stvari koje se donosi nakon okončanja postupka ukida se privremeno rješenje doneseno u toku postupka. Ispravak greške proizvodi pravni učinak od dana od kojeg proizvodi pravni učinak rješenje koje se ispravlja. Zaključak se priopćuje zainteresiranim osobama usmeno. Ispravljanje grešaka u rješenju? Greške u rješenju tijelo koje ga je donijelo može ispraviti u svako doba. Takav zaključak mora biti obrazložen i sadržavati i uputu o žalbi. ili kojim se odbija prijedlog za ispravljanje. a na štetu društvene zajednice. mogu izjaviti žalbu protiv rješenja kojim je povrijeđen zakon u korist pojedinca ili pravne osobe. Kada se ne provodi skraćeni postupak nadležno tijelo dužno je donijeti rješenje i dostaviti ga stranci najkasnije u roku od 2 mjeseca. ako posebnim propisom nije određen kraći rok. Kada se u upravnom postupku donosi zaključak? Zaključkom se odlučuje o pitanjima koja se tiču postupka i o onim pitanjima koja se kao sporedna pojave u vezi s provođenjem postupka. Rok za izdavanje rješenja? Rješenje u skraćenom postupku nadležno tijelo dužno je donijeti i dostaviti ga stranci najkasnije u roku od mjesec dana računajući od dana predaje urednog zahtjeva odnosno od dana pokretanja postupka po službenoj dužnosti. Može li se protiv zaključka izjaviti posebna žalba? Protiv zaključka može se izjaviti posebna žalba samo kad je to zakonom izričito predviđeno. dopuštena je posebna žalba. Državni odvjetnik. a napismeno se izdaje na zahtjev osobe koja može protiv zaključka izjaviti posebnu žalbu ili kad se može odmah tražiti izvršenje zaključka. Tko odlučuje o žalbi protiv rješenja tijela državne uprave niže razine? .

Dovoljno je da žalitelj izloži u žalbi u kojem je pogledu nezadovoljan rješenjem. rješenje koje se pobija. ali je žalitelj dužan obrazložiti zbog čega ih nije iznio u prvostupanjskom postupku. Tko rješava o žalbi protiv prvostupanjskog rješenja ustanove ili druge pravne osobe? O žalbi protiv prvostupanjskog rješenja ustanove ili druge pravne osobe rješava tijelo određeno statutom ustanove ili pravne osobe. ako je to zakonom predviđeno 2. ako je to utvrđeno zakonom. Da li žalba zadržava izvršenje rješenja? U pravilu. Sadržaj žalbe? U žalbi se mora navesti: 1. a u žalbi se iznose nove činjenice i novi dokazi. donesenoga u vršenju javnih ovlasti. Potreba dostavljanja žalbe prvostupanjskom tijelu ne postoji samo zbog toga što prvostupanjsko tijelo može poduzeti određene radnje prema žalbi. U kojem roku se mora podnijeti žalba? Rok za žalbu iznosi 15 dana. žalba ima suspenzivno djelovanje. ako se radi o poduzimanju hitnih mjera. 2. Kada se žalba šalje na odgovor? Žalba se u pravilu ne šalje na odgovor. Rok za žalbu za svaku osobu i za svako tijelo kojima se rješenje dostavlja računa se od dana dostave rješenja. te 3. rješava tijelo uprave. naziv tijela koje ga je donijelo. ili 3. Kome se žalba podnosi? Žalba se neposredno predaje ili šalje poštom tijelu koje je donijelo prvostupanjsko rješenje. Mogu li se u žalbi iznositi nove činjenice i novi dokazi? U žalbi se mogu iznositi nove činjenice i novi dokazi. već i zbog toga što postoji mogućnost da prvostupanjsko tijelo pristupi neposrednom izvršenju ako mu nije poznato da je žalba izjavljena. a i pošto je žalba izjavljena. 1. odnosno prema svom rješenju. Kada žalba ne zadržava izvršenje rješenja? Iznimno. broj i datum rješenja. O žalbi protiv prvostupanjskog rješenja ustanove ili pravne osobe. ako bi zbog odgode izvršenja bila nanesena kojoj stranci šteta koja se ne bi mogla popraviti.UPRAVNO 23 Protiv prvostupanjskih rješenja tijela državne uprave niže razine žalba se može izjaviti nadležnim ministarstvima odnosno drugim nadležnim republičkim tijelima državne uprave. rješenje se može izvršiti u žalbenom roku. ako zakonom nije propisano da o žalbi rješava drugo tijelo. Ako tijelo koje će odlučivati o žalbi nije određen na jedan od ova dva načina o žalbi će rješavati upravno tijelo nadležno za ogovarajuću upravnu oblast. osim ako je predmet dvostran. ali žalbu ne mora posebno obrazložiti. . ako posebnim zakonom nije drugačije određeno. pa se u tijeku roka za žalbu rješenje ne može izvršiti.

2. ali je u žalbi opravdao to propuštanje. pravodobna i izjavljena od ovlaštene osobe. rješavajući o stvari. ako utvrdi da je prvostupanjsko rješenje donijelo nenadležno tijelo . a i onaj dio postupka koji je obavljen poslije te nepravilnosti. poništit će to rješenje po službenoj dužnosti i dostaviti predmet nadležnom tijelu na rješavanje. 3. da su u prvostupanjskom postupku činjenice nepotpuno ili pogrešno utvrđene. a. nepravodobna ili izjavljena od neovlaštene osobe. ako stranka to zatraži u žalbi. 3.UPRAVNO 24 Koje odluke prvostupanjsko tijelo može donijeti u povodu žalbe? Prvostupanjsko upravno tijelo u povodu žalbe može: 1. ako žalitelju nije bila dana mogućnost da sudjeluje u postupku koji je prethodio donošenju rješenja ili mu je bila dana a on je propustio da je iskoristi. b. odbaciti žalbu ako je nedopuštena. 2. ako utvrdi da je u prvostupanjskom postupku učinjena nepravilnost koja čini rješenje ništavim. ispitni postupak upotpuniti i donijeti novim rješenjem zamijeniti rješenje koje se žalbom pobija. uz sve spise koji se odnose na predmet. što uključuje i situaciju kada je u prvostupanjskom postupku bilo nedostataka. proglasit će takvo rješenje ništavim. kad žalitelj iznese u žalbi takve činjenice i dokaze koji bi mogli biti od utjecaja za drugačije rješenje stvari. a to je moglo utjecati na rješavanje o stvari ili b. da je dispozitiv pobijanog rješenja nejasan ili je u proturječnosti s obrazloženjem. novim rješenjem zamijeniti rješenje koje se žalbom pobija ako nađe da je žalba opravdana. ono dostavlja žalbu tijelu nadležnom za rješavanje o žalbu. rješenjem odbaciti žalbu ako je nedopuštena. može upotpuniti postupak. ali iz drugih razloga. Na koji način drugostupanjsko tijelo može postupiti ako uvaži žalbu? Drugostupanjsko tijelo može uvažiti žalbu iz više razloga i u tom smislu može donijeti sljedeće odluke: 1. ali oni nisu bili takvi da su mogli utjecati na rješenje stvari ili kada je prvostupanjsko rješenje na zakonu osnovano. 2. Rješavanje drugostupanjskog tijela o žalbi? Drugostupanjsko tijelo rješavajući o žalbi može: 1. odbiti žalbu ako je žalba neosnovana. provesti posebni ispitni postupak koji je bio obvezan ili saslušati stranku u stvari koja je riješena u skraćenom postupku. bilo samo ili preko prvostupanjskog ili zamoljenog tijela kad utvrdi a. a nije potrebno provoditi nov ispitni postupak 3. uvažiti žalbu ako je rješenje prvostupanjskog tijela nezakonito jer je. . ili c. da se u postupku nije vodilo računa o pravilima postupka koja bi bila od utjecaja na rješenje stvari. nepravodobna ili izjavljena od neovlaštene osobe. a prvostupanjsko tijelo je propustilo da je zbog toga odbaci. protiv novog rješenja stranka ima pravo žalbe. Kada je žalba dopuštena. povrijedilo pravila formalnog ili materijalnog prava. ako nađe da je provedeni postupak nepotpun. a prvostupanjsko tijelo ne donese novo rješenje. U svim slučajevima kada prvostupanjsko tijelo donese novo rješenje. u kojem slučaju može uvažiti zahtjev žalbe i donijeti novo rješenje 4.

. odredit će prvostupanjskom tijelu rok za donošenje rješenja. ili d. Ako drugostupanjsko tijelo utvrdi da je rješenje pravilno u pogledu utvrđenih činjenica i u pogledu primjene zakona. koji ne može biti duži od 1. donijet će svoje rješenje. da je pogrešno primijenjen pravni propis na temelju kojega se rješava stvar. Takvo rješenje je konačno. ako postoji neki od razloga zbog kojega se prema ZUP-u rješenje koje je konačno u upravnom postupku poništiti ili ukinuti prema pravu nadzora. da je iz utvrđenih činjenica izveden pogrešan zaključak u pogledu činjeničnog stanja. ako nađe da je na temelju slobodne ocjene trebalo donijeti drugačije rješenje. a ako ne može. ali postoje iznimke. pod uvjetom da se time ne vrijeđa pravo druge osobe (reformatio in melius). ako drugostupanjsko tijelo nađe da će postupak brži i ekonomičnije provesti prvostupanjsko tijelo. Iznimno. Da li je dopuštena reformacija na štetu žalitelja? Koje su iznimke od zabrane reformatio in peius? Reformacija na štetu žalitelja u pravilu je zabranjena. samo će provesti postupak i svojim rješenjem riješiti stvar. Ako drugostupanjsko tijelo može riješiti stvar prema spisima predmeta. on će svojim rješenjem poništiti prvostupanjsko rješenje i sam riješiti stvar 1. Ako nađe da rješenje nije doneseno u roku zbog opravdanih razloga. b. ili zbog krivnje stranke. 1. c. ako postoje razlozi zbog kojih se izvršno rješenje može izvanredno ukinuti ili proglasiti ništavim. Ako drugostupanjsko tijelo utvrdi da su u prvostupanjskom rješenju: a. Protiv novog rješenja stranka ima pravo žalbe. izmijenit će prvostupanjsko rješenje u tom smislu. ili 2. ali da se svrha zbog koje je rješenje doneseno može postići i drugim sredstvima povoljnijima za stranku. naložit će da to učini i da mu prikupljene podatke dostavi u određenom roku. Tako u cilju pravilnog rješenja stvari drugostupanjsko tijelo može u povodu žalbe izmijeniti prvostupanjsko rješenje na štetu žalitelja. drugostupanjsko tijelo tražit će da mu prvostupanjsko tijelo priopći razloge zbog kojih rješenje nije doneseno u roku. nakon čega će sam riješiti stvar. pogrešno ocijenjeni dokazi.UPRAVNO 25 Ako u tom slučaju drugostupanjsko tijelo nađe da na temelju upotpunjenog postupka stvar treba riješiti drugačije može svojim rješenjem poništiti prvostupanjsko rješenje i sam riješiti stvar ili poništiti prvostupanjsko rješenje i vratiti predmet prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak (koji se mora provesti u roku od 30 dana). ali samo: 1. mjesec. Žalba kad prvostupanjsko rješenje nije doneseno? Žalba u slučaju šutnje administracije? Ako je žalbu izjavila stranka o čijem zahtjevu prvostupanjsko tijelo nije donijelo rješenje. a u okviru zahtjeva postavljenoga u prvostupanjskom postupku. Ako razlozi zbog kojih rješenje nije doneseno u roku nisu opravdani drugostupanjsko će tijelo tražiti da mu prvostupanjsko tijelo pošalje spise predmeta. 64. Da li je u rješavanju povodom žalbe dopuštena reformatio in melius? Može li se reformirati u korist žalitelja mimo zahtjeva postavljenog u žalbi? U cilju pravilnog rješenja stvari drugostupanjsko tijelo može u povodu žalbe izmijeniti prvostupanjsko rješenje u korist žalitelja i mimo zahtjeva postavljenoga u žalbi.

mogli dovesti do drugačijeg rješenja da su te činjenice odnosno dokazi bili izneseni ili upotrijebljeni u prijašnjem postupku (ovo je najčešći razlog za obnovu postupka – to je ispitno pitanje). obnovu postupka (protiv konačnog rješenja ili zaključka). 11. a nadležno tijelo je to pitanje kasnije riješilo u bitnim točkama drugačije. ako je u donošenju rješenja sudjelovala službena osoba koja je po zakonu morala biti izuzeta. Ako stranka odustane od žalbe. ukidanje i mijenjanje pravomoćnog rješenja uz pristanak ili na zahtjev stranke (protiv pravomoćnih rješenja). svoje rješenje sa spisima predmeta prvostupanjskom tijelu. 7. ako se sazna za nove činjenice. ako je rješenje povoljno za stranku doneseno na temelju neistinitih navoda stranke kojima je tijelo koje je vodilo postupak bilo dovedeno u zabludu. 5. ili se nađe ili stekne mogućnost da se upotrijebe novi dolazi koji bi. 5. ako stranku nije zastupao zakonski zastupnik. ako se rješenje temelji na presudi donesenoj u kaznenom postupku ili u postupku o privrednom prijestupu. 6. ako kolegijalno tijelo koje je donijelo rješenje nije rješavalo u sastavu predviđenome važećim propisima ili ako za rješenje nije glasala propisana većina. . mijenjanje i poništavanje rješenja u svezi s upravnim sporom (protiv konačnih rješenja).UPRAVNO 26 Rok za donošenje rješenja o žalbi i dostava istog? Rješenje o žalbi mora se donijeti i dostaviti stranci čim je to moguće. ili ako je došlo kao posljedica kakva djela kažnjivog po kaznenom zakonu. 3. 8. 9. postupak o žalbi obustavlja se zaključkom. u pravilu. ako osobi koja je trebala sudjelovati u svojstvu stranke nije bila dana mogućnost da sudjeluje u postupku. 4. ako posebnim propisom nije određen kraći rok. Koji su razlozi za obnovu postupka? Razlozi za obnovu postupka okončanog rješenjem ili zaključkom protiv kojeg nema redovnog pravnog lijeka u upravnom postupku: 1. izvanredno ukidanje (protiv izvršnih rješenja). 10. 6. poništavanje i ukidanje po pravu nadzora (protiv konačnih rješenja). a ta je presuda pravomoćno ukinuta. Koji su izvanredni pravni lijekovi u upravnom postupku? ZUP predviđa sljedeća izvanredne pravne lijekove: 1. 3. 7. ako osobi koja je sudjelovala u postupku nije bila dana mogućnost da se služi svojim jezikom. a po zakonu je trebao da je zastupa. a najkasnije u roku od 2 mjeseca računajući od dana predaje žalbe. ako je rješenje donijela službena osoba nadležnog tijela koja nije bila ovlaštena za njegovo donošenje. sami ili u vezi s već izvedenim i upotrijebljenim dokazima. ako je rješenje doneseno na podlozi lažne isprave ili lažnog iskaza svjedoka ili vještaka. koje je dužno rješenje dostaviti strankama u roku od 8 dana od dana primitka spisa. Tijelo koje je riješilo stvar u drugom stupnju šalje. 2. ako se rješenje tijela koje je vodilo postupak temelji na nekome prethodnom pitanju. 2. proglašavanje rješenja ništavim. zahtjev za zaštitu zakonitosti (protiv pravomoćnih rješenja) Obnova postupka? 1. 4.

UPRAVNO 27 2. u objektivnom roku od 5 godina . može se neposredno pokrenuti upravni spor. na rješenju nekog prethodnog pitanja koje je kasnije drugačije riješeno. u subjektivnom roku od mjesec dana . na presudi donesenoj u kaznenom postupku koja je pravomoćno ukinuta. ali tijelo koje je nadležno za odlučivanje o prijedlogu.od trenutka kada je došla u mogućnost da se koristi kojim od razloga obnove 2. Protiv zaključka donesenog o prijedlogu za obnovu postupka. Mijenjanje i poništavanje rješenja u svezi s upravnim sporom? Tijelo protiv čijeg je rješenja pravodobno pokrenut upravni spor može do okončanja spora. iz onih razloga iz kojih bi sud mogao poništiti takvo rješenje. Zaključak kojim se dopušta obnova postupka odgađa izvršenje rješenja protiv kojega je obnova dopuštena. . Tko može tražiti obnovu upravnog postupka? Obnovu upravnog postupka može tražiti: 1. 2. propis ili opći akt. 2. može se izjaviti žalba samo kad je taj zaključak odnosno rješenje donijelo prvostupanjsko tijelo. može riješiti da se odgodi izvršenje dok se ne odluči o pitanju obnove postupka. Nakon proteka roka od 5 godina obnova postupka se može tražiti samo iznimno i to 1. 5. što je rješenje donijelo nenadležno tijelo. što se u postupku koji je rješenju prethodio nije postupilo prema pravilima postupka. a osobito što činjenično stanje nije pravilno utvrđeno. Čime se pokreće obnova postupka? Obnova postupka pokreće se prijedlogom. ako uvažava sve zahtjeve tužbe.računajući od trenutka dostavljanja rješenja stranci. 4. Sud u upravnom sporu može poništiti rješenje iz razloga: 1. ako smatra da će prijedlog za obnovu biti uvažen. što nije uopće ili nije pravilno primijenjen zakon. poništiti ili izmijeniti svoje rješenje: 1. Tko odlučuje o obnovi postupka? O obnovi postupka odlučuje ono tijelo koje je donijelo rješenje kojim je postupak okončan. Stranka je dužna u prijedlogu za obnovu postupka učiniti vjerojatnim okolnosti na kojima temelji prijedlog. državni odvjetnik 3. ili 2. ili 3. a i okolnost da je prijedlog stavljen u zakonskom roku. u pravilu. 3. 2. kao i protiv rješenja donesenoga u obnovljenom postupku. U kojem roku se mora tražiti obnova upravnog postupka? Obnova upravnog postupka može se tražiti: 1. stranka. ako se time ne vrijeđa pravo stranke u upravnom postupku ili treće osobe. ako se rješenje temelji na kakvom kaznenom djelu. ili što je iz utvrđenih činjenica izveden nepravilna zaključak u pogledu činjeničnog stanja. ne odgađa izvršenje rješenja po kojem se obnova traži. Ako je zaključak ili rješenje donijelo drugostupanjsko tijelo. Prijedlog za obnovu postupka. tijelo koje je donijelo rješenje kojim je postupak okončan 3.

3. U kojem roku se može donijeti rješenje o poništavanju po pravu nadzora? Rješenje o poništavanju prema pravu nadzora može se donijeti: 1. ako je u istoj stvari ranije doneseno pravomoćno rješ. radnje. Ukidanje po pravu nadzora? Mogućnost ukidanja po pravu nadzora svedena je samo na slučaj ako je rješenjem koje je konačno u upravnom postupku očigledno povrijeđen materijalni zakon. Iz kojih se razloga konačno rješenje može poništiti po pravu nadzora? Rješenje koje je konačno u upravnom postupku nadležno će tijelo poništiti po pravu nadzora: 1.UPRAVNO 28 Poništavanje i ukidanje po pravu nadzora? 1. iznude. a ako zakonom nije određeno 3. na zahtjev stranke. po službenoj dužnosti. pritiska ili druge nedopuštene. Pod kojim uvjetima može doći do ukidanja ili mijenjanja pravomoćnog rješenja? Kad je pravomoćnim rješenjem stranka stekla kakvo pravo. ministarstvo ili drugo republičko tijelo državne uprave. u slučaju kada je rješenje donijelo mjesno nenadležno tijelo rok iznosi 1 godinu. rješenje se može ukinuti samo po pristanku zainteresiranih stranaka. 3. Tijela 4. ucjene. rješenju ministarstva ili drugog rep. potvrde. 5. 3. a ako ga nema ili se radi o njegovom rješenju 2. kojim je ta upr. a ovo je potrebno po zakonu ili drugom propisu zasnovanom na zakonu. a tijelo koje je donijelo to rješenje smatra da je u tom rješenju nepravilno primijenjen materijalni zakon. 2st. ako do poništavanja po pravu nadzora dođe iz razloga postojanja prisile. stvar drugačije riješena. ako je rješenje donijelo mjesno nenadležno tijelo. iznude. a ako se ne može ustanoviti u čiju nadležnost spada ili se radi o 2st. tada se rješenje o poništavanju može donijeti bez obzira na spomenute rokove. ako je rješenje doneseno kao posljedica prisile. na zahtjev pučkog pravobranitelja. 4. u roku od 5 godina od dana kad je rješenje postalo konačno u upravnom postupku. može rješenje ukinuti ili izmijeniti radi njegova usklađivanja sa zakonom samo: 1. Vlada RH Ukidanje i mijenjanje pravomoćnog rješenja uz pristanak ili na zahtjev stranke? 1. 2. 5. tijelo određeno zakonom. 3. Koja su tijela nadležna za poništavanje i ukidanje po pravu nadzora? Za poništavanje i ukidanje po pravu nadzora nadležna su sljedeća tijela: 1. ako stranka koja je na temelju tog rješenja stekla pravo na to pristane i . 2. Na čiju inicijativu se donosi rješenje o poništavanju po pravu nadzora? Rješenje o poništavanju prema pravu nadzora nadležno tijelo donosi: 1. ako je rješenje donijelo jedno tijelo bez suglsnosti. tijelo. 4. ucjene ili druge nedopuštene radnje. U stvarima u kojima sudjeluju dvije stranke ili više stranaka sa suprotnim interesima. ako je rješenje donijelo stvarno nenadležno tijelo. odobrenje ili mišljenja drugog tijela. 2. na zahtjev državnog odvjetnika ili 4. 2.

3. ali čije bi izvršenje dovelo u neposrednu opasnost određena dobra.UPRAVNO 29 2. Kakvo djelovanje ima novo rješenje? Izmjena rješenja. Pod istim uvjetima. koje je donijelo tijelo bez prethodnog zahtjeva stranke. a drugostupanjsko tijelo samo kad je svojim rješenjem odlučilo o stvari. ako je to potrebno u cilju otklanjanja teške i neposredne opasnosti za život i zdravlje ljudi. Da li je protiv novog rješenja dopuštena žalba? Žalba protiv novog rješenja kojim se prijašnje rješenje ukida ili mijenja dopuštena je samo ako je to rješenje donijelo prvostupanjsko tijelo. Kada može doći do izvanrednog ukidanja? Za izvanredno ukidanje karakteristično je da se radi o izvanrednom pravnom lijeku koji se može koristiti protiv izvršnih rješenja koja su u skladu s pravnim poretkom. djeluje samo ubuduće. može se ukinuti ili izmijeniti i pravomoćno rješenje koje je nepovoljno za stranku. pri čijem donošenju nije povrijeđen ni formalni ni materijalni zakon. 2. 4. Tko donosi odluku o izvanrednom ukidanju? Ako je rješenje donijelo prvostupanjsko tijelo. u protivnom. Ako drugostupanjskog tijela nema. 3. 2. Pristanak stranke obavezan je i za izmjenu na štetu stranke pravomoćnog rješenja kojim je stranci određena obveza. a na zahtjev stranke. to rješenje može ukinuti ono samo. rješenje ukida nadležno ministarstvo. u cilju otklanjanja poremećaja u privredi. Izvanredno ukidanje? 1. . koje je u upravnom postupku doneseno u stvari iz sudske nadležnosti ili u stvari o kojoj se uopće ne može rješavati u upravnom postupku. Tko donosi rješenje o ukidanju ili mijenjanju pravomoćnog rješenja? Rješenje o ukidanju ili mijenjaju donosi prvostupanjsko tijelo koje je donijelo rješenje. odnosno ako je rješenje prvostupanjskog tijela konačno. Iz koji razloga se rješenje može proglasiti ništavim? Ništavim se proglašava rješenje: 1. U protivnom se može neposredno pokrenuti upravni spor. 2. ako se to ne bi moglo uspješno otkloniti drugim sredstvima. Ako je rješenje donijelo drugostupanjsko tijelo. ili 2. 3. čije izvršenje nije moguće. Da li je dopuštena žalba protiv rješenja kojim je prijašnje rješenje izvanredno ukinuto? Protiv rješenja kojim se prijašnje rješenje ukida dopuštena je žalba samo kad je to rješenje donijelo prvostupanjsko tijelo. može se pokrenuti upravni spor. ako se time ne vrijeđa pravo treće osobe. javni mir i poredak ili javni moral. 4. rješenje može ukinuti drugostupanjsko tijelo. Prema ZUP-u izvršno rješenje može se ukinuti 1. kojima bi se manje diralo u stečena prava. opća ili pojedinačna. koje bi svojim izvršenjem moglo uzrokovati neko djelo kažnjivo po KZ-u. a na koje rješenje stranka nije naknadno izričito pristala. kao i njegovo ukidanje. Proglašavanje rješenja ništavim? 1. javnu sigurnost.

Pravne posljedice poništavanja i ukidanja? Razlika između ukidanja poništavanja? Poništavanje rješenja i proglašavanje rješenja ništavim djeluje ex tunc. Ukidanje rješenja djeluje ex nunc. Ako nema tijela koje rješava o žalbi. Zahtjev za zaštitu zakonitosti? 1.u roku od 6 mjeseci od dana dostave stranci. 6. 4. koje sadrži nepravilnost koja je po nekoj izričitoj zakonskoj odredbi predviđena kao razlog ništavosti. 4. 5.UPRAVNO 30 5. Da li je dopuštena žalba protiv rješenja kojim se neko rješenje proglašava ništavim? Protiv rješenja kojim se neko rješenje proglašava ništavim ili se odbija prijedlog stranke ili državnog odvjetnika za proglašavanje rješenja ništavim dopuštena je žalba. 2. 3. čije bi izvršenje bilo protivno osnovnim načelima pravnog poretka. Tko odlučuje o zahtjevu za zaštitu zakonitosti? O zahtjevu za zaštitu zakonitosti rješava nadležni drugostupanjski organ. državni odvjetnik ima pravo podignuti zahtjev za zaštitu zakonitosti ako smatra da je rješenjem povrijeđen zakon. Da li je dopuštena žalba protiv rješenja donesenog o zzz? Protiv rješenja donesenog o zahtjevu za zaštitu zakonitosti žalba nije dopuštena. i . U kojem roku se može podići zahtjev za zaštitu zakonitosti? Zahtjev za zaštitu zakonitosti može se podići u roku od mjesec dana od dana kad je rješenje dostavljeno državnom odvjetniku. a ako takvog organa nema. Tijelo nadležno za proglašenje rješenja ništavim? Rješenje proglašava ništavim tijelo koje ga je donijelo ili drugostupanjsko tijelo. a ako drugostupanjskog tijela nema – onda tijelo koje je zakonom ovlašteno da obavlja nadzor nad radom tijela koje je donijelo rješenje. protiv takvog rješenja može se neposredno pokrenuti upravni spor. 6. Koje se odluke mogu donijeti u povodu zahtjeva za zaštitu zakonitosti? U povodu zahtjeva za zaštitu zakonitosti nadležni organ može ukinuti pobijano rješenje ili odbiti zahtjev. 2. Vlada Republike Hrvatske. Protiv kojih rješenja se može podnijeti zahtjev za zaštitu zakonitosti? Protiv pravomoćnog rješenja donesenoga u stvari u kojoj se ne može voditi upravni spor. 3. Rok za proglašenje rješenja ništavim? Na čiji zahtjev se rješenje može proglasiti ništavim? Rješenje se može u svako doba proglasiti ništavim po službenoj dužnosti ili na prijedlog stranke ili državnog odvjetnika. Tko podiže zahtjev za zaštitu zakonitosti? Zahtjev za zaštitu zakonitosti podiže državni odvjetnik Republike Hrvatske. a sudska zaštita nije osigurana ni izvan upravnog spora. a ako mu nije dostavljeno .

ili sudskim putem (sudsko izvršenje). Izuzetno. Izvršenje nagodbe? Nagodba ima snagu izvršnog rješenja donesenog u upravnom postupku. Ako rješenjem nije određen rok za obavljanje radnje. istekom roka za žalbu. rješenje postaje izvršno protekom tog roka. Kada rješenje postaje izvršno? Prvostupanjsko rješenje postaje izvršno: 1. dostavom stranci ako žalba ne odgađa izvršenje. dostavom stranci rješenja kojim se žalba odbacuje ili odbija. 4. Administrativno izvršenje provode tijela uprave. a kojim je stranka stekla kakvo pravo. Drugostupanjsko rješenje kojim je izmijenjeno prvostupanjsko rješenje postaje izvršno kada se dostavi stranci. administrativnim putem se može provesti izvršenje i radi ispunjenja novčanih obveza ako one proizlaze iz primanja na osnovi radnog odnosa i ako na to pristane izvršenik. te koje se može pobijati izvanrednim pravnim lijekovima i protiv kojeg se može pokrenuti upravni spor. postaje izvršan priopćavanjem. 2. rješenje postaje izvršno u roku 15 dana od dana donošenja rješenja. dostavom stranci ako žalba nije dopuštena. 3. Izvršenje se može provesti. . Kada zaključak postaje izvršan? Zaključak protiv koga se ne može izjaviti posebna žalba kao i onaj protiv koga se može izjaviti posebna žalba koja ne odgađa izvršenje zaključka. dostavom stranci rješenja kojim se žalba odbacuje ili odbija. ali samo protiv osobe koja je sudjelovala u nagodbi. a sudsko izvršenje nadležni sud po propisima koji važe za ovrhu. odnosno dostavljanjem stranci. Vrste izvršenja? Izvršenje rješenja provodi se administrativnim putem (administrativno izvršenje). dok se izvršenje sudskim putem provodi radi ispunjenja novčanih obveza. zaključak postaje izvršan istekom roka za žalbu. Izvršenje rješenja provodi se administrativnim putem radi ispunjenja nenovčanih obveza izvršenika. Ako je u rješenju određeno da se radnja koja je predmet izvršenja može izvršiti u određenom roku.UPRAVNO 31 Konačnost i pravomoćnost rješenja? Konačno je u upravnom postupku rješenje protiv kojega nema redovnog pravnog lijeka. Kada je određeno da žalba odgađa izvršenje zaključka. U kojem se objektivnom roku može tražiti izvršenje rješenja? Nakon isteka roka od 5 godina od dana kad je rješenje postalo izvršno ne može se tražiti njegovo izvršenje. Pravomoćno rješenje je rješenje protiv kojega se ne može izjaviti žalba niti pokrenuti upravni spor. odnosno kojim su stranci određene kakve obveze. Izvršenje rješenja provodi se prema službenoj dužnosti ili na prijedlog stranke. ako žalba nije izjavljena.

Do izvršenja preko drugih osoba dolazi u slučaju kad se obveza izvršenika sastoji u izvršenju radnje koju može izvršiti i druga osoba. ako se utvrdi da je u pogledu izvršenja obveze dopušten poček. ako tražitelj izvršenja odustane od svojeg zahtjeva. pa postupa protivno toj obvezi. da je bilo provedeno prema osobi koja nije u obvezi. U tom slučaju tijelo koje provodi izvršenje prisilit će izvršenika na ispunjenje obveze novčanim kaznama.UPRAVNO 32 Zaključkom se utvrđuje da je rješenje koje se ima izvršiti postalo izvršno i određuje se način izvršenja. Ako je pravomoćnim rješenjem utvrđeno da pravno ne postoji obveza stranke za čije je osiguranje bio donesen privremeni zaključak. 3. Odgodu izvršenja odobrava tijelo koje je donijelo zaključak o dozvoli izvršenja. Izvršenje radi ostvarivanja nenovčanih obveza? Izvršenje radi ostvarivanja nenovčanih obveza provodi se preko drugih osoba ili putem prisile. 2. a sam izvršenik je ne izvrši uopće ili je ne izvrši u cijelosti. ako je umjesto privremenog rješenja koje se izvršava doneseno rješenje o glavnoj stvari koje se razlikuje od privremenog rješenja. ili ako je predmet izvršenja izvršenikova radnja koju ne može umjesto njega izvršiti druga osoba. Do izvršenja putem prisile dolazi ako je izvršenik dužan dopustiti ili trpjeti. tijelo nadležno za donošenje rješenja o obvezi stranke može prije donošenja rješenja o toj obvezi donijeti privremeni zaključak u cilju osiguranja izvršenja obveze. 4. ako bi bez toga moglo biti spriječeno ili znatno otežano izvršenje nakon izvršnosti rješenja. 5. Ako se radi o obvezama koje se prisilno izvršavaju samo na prijedlog stranke. Kada će se administrativno izvršenje odgoditi? Administrativno izvršenje će se odgoditi 1. ako se utvrdi da je obveza izvršena. a tijelo može uvjetovati izvršenje i davanjem osiguranja. predlagatelj mora opasnost od sprječavanja ili otežavanja ispunjenja učiniti vjerojatnom. Kada će se administrativno izvršenje obustaviti? Administrativno izvršenje će se obustaviti po službenoj dužnosti 1. . a postoji opasnost da će obvezana stranka raspolaganjem imovine. O prijedlogu se odlučuje zaključkom. ako je izvršni naslov poništen ili ukinut. dogovorom s trećim osobama ili na drugi način spriječiti ili znatno otežati izvršenje dotične obveze. Izvršenje radi osiguranja? Radi osiguranja izvršenja može se zaključkom dopustiti izvršenje rješenja i prije nego što je ono postalo izvršno. ili je na drugi način utvrđeno da je zahtjev za donošenje privremenog zaključka bio neopravdan predlagač u čiju je korist privremeni zaključak donesen naknadit će protivnoj stranci štetu koja joj je uzrokovana donesenim zaključkom. ili 2. Privremeni zaključak o osiguranju? Ako postoji ili je učinjena barem vjerojatnom obveza stranke. Izvršenje radi osiguranja može se provoditi sudskim ili administrativnim putem. da izvršenje nije bilo uopće dopušteno.

Učinak sudske odluke kod spora pune jurisdikcije jest inter partes. Tko rješava u upravnim sporovima? Upravne sporove rješava Upravni sud Republike Hrvatske. Kada se kao kriterij za razlikovanje upravnog spora na subjektivni i objektivni uzima cilj spora. Cilj vođenja spora jest u tome da sud utvrdi. osnuje. U upravnom sporu odlučuje o zakonitosti akata kojima državna tijela i pravne osobe koje imaju javne ovlasti rješavaju o pravima i obvezama u upravnim stvarima. objektivni i subjektivni spor i prvotni i naknadni spor. Prvotni spor često nastaje baš kao posljedica propuštanja uprave da odluči o konkretnoj upravnoj stvari – šutnja administracije. Kada se kao kriterij za razlikovanje uzme vrsta akata koji mogu biti predmet spora. spor se pokreće i vodi prije nego što je donesen upravni akt. onda se obično kao objektivni spor uzima onaj koje se može pokrenuti i protiv općenormativnog akta. U upravnim sporovima sud odlučuje u vijećima sastavljenim od trojice sudaca. budući da pravnu osnovu spora uvijek predstavlja povreda nekog subjektivnog prava. Radi čega se pokreće upravni spor? O čemu se odlučuje u upravnom sporu? Upravni spor se pokreće radi osiguranja sudske zaštite građana i pravnih osoba te radi osiguranja zakonitosti. Predmet upravnog spora? Predmet upravnog spora jest ocjena zakonitosti upravnog akta. Spor o zakonitosti pokreće se i vodi sa svrhom da se ocijeni je li neki akt kojeg je donijelo tijelo uprave zasnovan na zakonu ili nije. sam sud rješava neki predmet. a to znači postoji ili ne postoji zakonitost. modificira ili ukine neku pravnu situaciju. onda se kao objektivni prikazuje onaj spor kojemu je svrha prvenstveno zaštita objektivne zakonitosti. Upravni spor može se voditi protiv upravnog akta. Naknadni upravni spor javlja se kao spor u kojem se odlučuje o upravnom aktu donesenom u konkretnoj upravnoj stvari. Presude Suda donesene u upravnim sporovima obvezne su. a kao subjektivni onaj spor kome bi cilj bio zaštita subjektivnih prava pojedinaca.UPRAVNO 33 Što je upravni spor? Upravni spor je oblik sudske kontrole nad upravom i to prvenstveno kontrole upravnog akta. dakle prije nego što je uprava autoritativnim putem kroz oblik pojedinačnog akta odlučila o pravima i obvezama određenih subjekata. koji se pokreće i vodi protiv individualnog upravnog akta. a s time se u pravilu veže mogućnost suda da meritorno rješava samu stvar. za razliku od subjektivnog spora. . Protiv kojih upravnih akata se može voditi upravni spor? Upravni spor može se pokrenuti protiv upravnog akta koje je donesen u drugom stupnju. Kod prvotnog upravnog spora. Kod spora pune jurisdikcije. Upravni spor može se pokrenuti i protiv prvostupanskog upravnog akta protiv kojeg nema mjesta žalbi u upravnom postupku. Koje su vrste upravnih sporova? U teoriji se upravni sporovi obično dijela na: spor o zakonitosti i spor pune jurisdikcije. Učinak odluke kod spora o zakonitosti jest erga omnes.

UPRAVNO 34 Upravni spor može se pokrenuti i kad nadležno tijelo o zahtjevu. Tužitelj u upravnom sporu može biti pojedinac. tuženi i zainteresirana treća osoba. naselje i sl. Treća osoba kojoj bi poništaj osporenoga upravnog akta neposredno bio na štetu ima u sporu položaj stranke. Dan predaje tužbe pošti preporučeno. propis utemeljen na zakonu ili drugi zakonito donesen propis ili opći akt. U upravnom sporu može se tražiti i povrat oduzetih stvari. Ako mu akt nije dostavljen. ako u aktu nije nikako ili nije pravilno primijenjen zakon. može podnijeti tužbu u roku od 60 dana od dana dostave upravnog akta stranci u čiju je korist akt donesen. Kada se upravni spor ne može voditi? Upravni spor se ne može voditi protiv akata u stvarima u kojima je osigurana sudska zaštita izvan upravnog spora. 2. Razlozi zbog kojih se upravni akt može pobijati u upravnom sporu? Upravni akt može se pobijati: 1. u skladu sa svrhom u kojoj je ovlaštenje dano. ili što je iz utvrđenih činjenica izveden nepravilan zaključak u pogledu činjeničnog stanja. odnosno o žalbi stranke nije donio odgovarajući upravni akt. 3. Tužba se predaje sudu neposredno ili mu se šalje poštom. Tužena strana u upravnom sporu jest tijelo čiji se akt osporava. stranka ima pravo obratiti se svojim zahtjevom drugostupanjskom tijelu. ako je akt donesen od nenadležnog tijela. Na ovaj način stranka može postupiti i kad na njezin zahtjev nije donijelo rješenje prvostupanjsko tijelo protiv čijeg akta nema mjesta žalbi. smatra se danom predaje sudu. Tužba se podnosi u roku od 30 dana od dana dostave upravnog akta stranci koja je podnosi.. Protiv rješenja drugostupanjskog tijela stranka može pokrenuti upravni spor. a osobito ako činjenično stanje nije pravilno utvrđeno. ako se u postupku koji je aktu prethodio nije postupilo prema pavilima postupka. Ako drugostupanjsko tijelo nije u roku od 60 dana donijelo rješenje o žalbi stranke protiv prvostupanjskog rješenja. stranka može pokrenuti upravni spor kao da je žalba odbijena. Ovaj rok vrijedi i za tijelo ovlašteno za podnošenje tužbe ako mu je upravni akt dostavljen. koje smatra da mu je upravnim aktom povrijeđeno kakvo pravo ili neposredni osobni interes utemeljen na zakonu (bitno je da postoji neposredni pravni interes!!!). Čime se pokreće upravni spor? Upravni spor se pokreće tužbom. Nema nepravilne primjene propisa kad je nadležno tijelo rješavalo po slobodnoj ocjeni na temelju i u granicama ovlaštenja koje mu je dano pravnim propisima. a ne donese ga ni u daljnjem roku od 7 dana nakon ponovljenog traženja (slanja požurnice – to je pretpostavka za vođenje spora). Ako prvostupanjsko tijelo protiv čijeg akta ima mjesta žalbi nije u roku od 60 dana donijelo nikakvo rješenje o zahtjevu. a može ga uz netom spomenute uvjete pokrenuti i ako to tijelo ne donese rješenje (dvostruka šutnja administracije). pravna osoba. . skupina osoba. a i naknada štete koja je tužitelju nanesena izvršenjem akta koji se osporava. Koje su stranke u upravnom sporu? Prema ZUS-u postoje tri vrste stranaka: tužitelj.

2. a nedostaci su takvi da sprečavaju rad suda. (fakultativno odlaganje izvršenja). sud će rješenjem odbaciti tužbu kao neurednu. mora se staviti i određen zahtjev u vezi sa stvarima ili visinom pretrpljene štete. Kada je tijelo dužno odgoditi izvršenje rješenja? Obvezno odgađanje izvršenja? Tijelo je dužno odgoditi izvršenje rješenja na zahtjev tužitelja: ako bi izvršenje nanijelo tužitelju štetu koja bi se teško mogla popraviti. da poništi upravni akt bez dostavljanja tužbe na odgovor. odnosno naziv i sjedište tužitelja. ako ne nađe da je osporeni upravni akt ništav. da je tužba podnesena nepravodobno ili prije vremena. u pravilu. da obustavi postupak ako je tužitelj odustao od tužbe. 3. zanimanje i mjesto stanovanja. 3. Tek na zahtjev tužitelja. Uz tužbu mora se podnijeti akt u izvorniku ili prijepisu. da akt koji se tužbom osprava nije upravni akt. Postupak po tužbi? Kada sudu stigne tužba onda mu glede načina rješavanja ostaju sljedeće mogućnosti: 1. dakle. odnosno da se uporavni spor pokreće zbog nedonošenja akta u stvari u kojoj se niti ne donosi odgovarajući upravni akt. predsjednik vijeća pozvat će tužitelja da u ostavljenom roku otkoni nedostatke tužbe. upravni akt protiv kojega je tužba upravljena. ako zakonom nije propisano da žalba ne odgađa izvršenje rješenja ili ako odgoda nije protivna javnom interesu. Pri tome će ga poučiti što i kako treba učiniti i upozoriti ga na posljedice koje će nastati ako ne postupi po traženju suda. nerazumljiva. u kojem pravcu i opsegu predlaže poništavanje upravnog akta i potpis podnosioca.UPRAVNO 35 Sadržaj tužbe? U tužbi se mora navesti 1. da tužbu odbaci. odgodit će pravne učinke rješenja odnosno izvršenja rješenja do konačne sudske odluke. tijelo čiji se akt izvršava. kratko izlaganje zbog čega se tuži. . A ako ne postupi po traženju suda. Ako se tužbom traži povrat stvari ili naknada štete. te 4. 2. 4. ime i prezime. ne sprječava izvršenje upravnog akta protiv kojega je podnesena. Suspenzivni učinak tužbe? Tužba. 2. da tužbu rješava provođenjem redovnog postupka. Kada će upravni sud odbaciti tužbu? Sud će rješenjem odbaciti tužbu ako utvrdi: 1. odnosno tijelo koje je nadležno za izvršenje. niti bi se odgađanjem nanijela veća nenadoknadiva šteta protivnoj stranci. nema automatsko suspenzivno djelovanje. ako je u pitanju akt pravne osobe koja nije ovlaštena na izvršenje. Fakultativno izvršenje rješenja? Izvršenje se može odgoditi do konačne sudske odluke ako to javni interes dopušta. Postupak suda u slučaju da je tužba nepotpuna ili nerazumljiva? Ako je tužba nepotpuna.

Kada sud može presudom poništiti osporeni akt bez dostave tužbe na odgovor? Sud može presudom poništiti akt i bez dostave tužbe na odgovor ako ne odbaci tužbu. će raspraviti spor i bez prisutnosti stranaka. u kom slučaju sud rješenjem obustavlja postupak. Na koji način Upravni sud rješava u upravnom sporu? U upravnim sporovima sud rješava u nejavnoj sjednici. Ako tužitelj izjavi da je naknadno donesenim aktom zadovoljan ili ako ne da izjavu u roku. da se protiv upravnog akta koje se tužbom osporava mogla podnjeti žalba. Odgovor se daje u roku koji sud odredi. Koje su posljedice izostanka stranaka s usmene rasprave u upravnom sporu? Zbog izostanka stranaka ne može se uzeti da su one odustale od svojih zahtjeva. i ako naknadno donese upravni akt. Ako tužitelj izjavi da novim aktom nije zadovoljan sud će nastaviti postupak. 5. pa nije uopće ili nije pravodobno podnesena. zbog složenosti sporne stvari. a rasprava se ne odgodi. Do kada tužitelj može odustati od tužbe? Tužitelj može odustati od tužbe sve do otpreme odluke suda. sud. sud će po jedan prijepis tužbe s prilozima dostaviti na odgovor tuženoj strani i zainteresiranim osobama ako ih ima. a nađe da osporeni upravni akt sadrži takve bitne nedostatke koji sprečavaju ocjenu zakonitosti akta. Postupak suda u slučaju da tijelo za vrijeme sudskog postupka donese drugi akt kojim se mijenja ili stavlja izvan snage osporeni upravni akt? Ako tijelo za vrijeme sudskog postupka donese drugi akt kojim se mijenja ili stavlja izvan snage upravni akt protiv kojega je upravni spor pokrenut. Kada će sud odrediti da se održi usmena rasprava? Sud može odlučiti da se provede usmena rasprava: 1. Kada će sud dostaviti tužbu na odgovor tuženoj strani i drugim zainteresiranim osobama? Ako tužbu ne odbaci odmah rješenjem. 4. niti poništi akt. Sud će u tom slučaju pozvati tužitelja da u roku od 15 dana izjavi je li naknadno donesenim aktom zadovoljan ili ostaje pri tužbi i u kom opsegu.UPRAVNO 36 3. Ako na raspravu ne dođe ni tužitelj. sud će donijeti rješenje o obustavi postupka. da već postoji pravomoćna odluka donesena u upravnom sporu u istoj stvari. ako inače nađe da je to potrebno radi boljeg razjašnjenja stanja stvari. da je riječ o stvari u kojoj je sudska zaštita osigurana izvan upravnog spora. da je očito da se upravnim aktom koje se tužbom osporava ne dira u pravo tužitelja ili u njegov neposredni osobni interes utemeljen na zakonu. već će se njihovi podnesci na usmenoj raspravi pročitati. Ako tužena strana i nakon drugog traženja ne pošalje spise predmeta. odnosno proširuje li tužbu i na novi akt. sud može riješiti stvar i bez spisa. koji ne može biti kraći od 8 a ni duži od 15 dana. 6. istovremeno izvijestiti i sud pred kojim je spor pokrenut. osim tužitelja. ili ako izjavi da ih ne može poslati. ili 2. U ostavljenom roku tužena strana dužna je poslati sudu sve spise koji se odnose na predmet. . ni tužena strana. to će tijelo.

zapisničara. Koje odluke Upravni sud može donijeti u Upravnom sporu? U upravnom sporu sud donosi dvije vrste odluka: presudu i rješenje. 4. ili 4. 5. odnosno za naknadu štete. nađe da se u upravnom postupku nije vodilo računa o pravilima postupka koja bi bila od utjecaja na rješavanje stvari U takvu slučaju nadležno tijelo dužno je postupiti onako kako je u presudi određeno i donijeti nov upravni akt. Sud donosi rješenje kada odbacuje tužbu. dispozitiv. kratko izlaganje predmeta spora i dan kad je presuda. pouku o žalbi. Sud može i sam utvrditi činjenično stanje i na podlozi tako utvrđenog činjeničnog stanja donijeti presudu. na podlozi činjenica koje su utvrđene u upravnom postupku. Kada sud u upravnom sporu donosi presudu. što je iz utvrđenih činjenica izveden nepravilan zaključak u pogledu činjeničnog stanja. ali pri tome nije vezan razlozima tužbe. odnosno rješenje sadrži 1. u tom slučaju se poništava upravni akt. obrazloženje i 7. ili . ako bi poništenje osporenog upravnog akta i ponovno vođenje postupka kod nadležnog tijela izazvalo za tužitelja štetu koja bi se teško mogla popraviti. može. 2. Kad sud nađe da se osporeni upravni akt ima poništiti. Dispozitiv mora biti odvojen od obrazloženja. U protivnom će sud uputiti tužitelja da svoj zahtjev ostvaruje u parnici. 6. ako priroda stvari to dopušta i ako podaci postupka daju pouzdanu osnovu za to. odnosno rješenje izrečeno i objavljeno. Takva presuda u svemu zamjenjuje poništeni akt. što su one u bitnim točkama nepotpuno utvrđene. u pravilu. ime i prezime predsjednika vijeća i članova vijeća. presudom riješiti upravnu stvar. ako je žalba dopuštena. 2. Presudom kojom se osporeni upravni akt poništava sud će odlučiti i o zahtjevu tužitelja za povrat stvari. a kada rješenje? Presudom sud rješava spor na način da se tužba uvažava. zbog toga što u pogledu utvrđenih činjenica postoji proturječnost u spisima. Na ništavost upravnog akta sud pazi po službenoj dužnosti. oznaku suda. oznaku stranaka i njihovih zastupnika. Sud će osporeni upravni akt poništiti presudom ako nađe da se spor ne može raspraviti na podlozi činjenica utvrđenih u upravnom postupku: 1. 3. Razlozi zbog kojih sud poništava osporeni upravni akt? Sud rješava spor.UPRAVNO 37 Da li je sud vezan zahtjevom iz tužbe ili razlozima tužbe? Zakonitost osporenog upravnog akta sud ispituje u granicama zahtjeva iz tužbe. ako podaci postupka daju za to pouzdanu osnovu. ili da se odbija kao neosnovana. odnosno rješenje: 1. Sadržaj presude i rješenja? Presuda. 3.

Nadležno je tijelo pri tome vezano pravnim shvaćanjem suda i primjedbama suda u vezi s postupkom. Obveznost sudskih presuda? Kad sud poništi akt protiv kojega je bio pokrenut upravni spor. ako je u istom sporu već jednom poništen upravni akt. U vezi s takvim zahtjevom sud će zatražiti od nadležnog tijela obavijest o razlozima zbog kojih upravni akt nije donio. Vrhovni sud u pravilu u nejavnoj sjednici pobijanu odluku ispituje samo u granicama zahtjeva. ili ako dana obavijest. nadležno tijelo je dužno donijeti ga bez odgode. Izvanredni pravni lijekovi u upravnom sporu? ZUS predviđa dva izvanredna pravna lijeka i to zahtjev za zaštitu zakonitosti i ponavljanje postupka. stranka može tražiti donošenje takva akta od suda koji je donio presudu u prvom stupnju. O takvu slučaju sud izvještava tijelo koje obavlja nadzor. O zahtjevu odlučuje Vrhovni sud RH u vijeću sastavljenom od 5 sudaca. Ako on to ne učini. ako stranka sazna za nove činjenice ili nađe ili stekne mogućnost da upotrijebi nove dokaze na temelju kojih bi spor bio povoljnije riješen za nju da su te činjenice. Takva presuda u svemu zamjenjuje akt nadležnog tijela. Ako prema prirodi stvari koja je bila predmet spora treba umjesto poništenog upravnog akta donijeti drugi. Nadležno tijelo dužno je dati tu obavijest odmah. Iz kojih razloga se može tražiti ponavljanje postupka? ZUS određuje da će se postupak dovršen presudom ili rješenjem ponoviti na prijedlog stranke: 1. Ako nadležno tijelo nakon poništenja upravnog akta ne donese odmah. drugi propis ili opći akt. Presuda Upravnog suda se još može napadati ustavnom tužbom. Ako nadležno tijelo ne donese akt ni za sedam dana od toga traženja. ako je na temelju javnih isprava ili drugih dokaza u spisima predmeta očito da je činjenično stanje drugačije od onoga utvrđenog u upravnom postupku. ili protivno primjedbama suda u vezi s postupkom. Zahtjev za zaštitu zakonitosti predaje se Upravnom sudu u roku od 3 mjeseca od dana kad je strankama dostavljena odluka protiv koje se zahtjev podnosi. sud će donijeti rješenje koje u svemu zamjenjuje akt nadležnog tijela. a najkasnije u roku od 30 dana od dana dostave presude. a najkasnije u roku od 7 dana. sud će poništiti osporeni akt i u pravilu. novi upravni akt. Vrhovni sud može presudom odbiti zahtjev ili ga uvažiti. Ako nadležno tijelo nakon poništenja upravnog akta donese upravni akt protivno pravnom shvaćanju suda. pa tužitelj podnese novu tužbu. Da li je u upravnom sporu dopuštena žalba? Pravilo je da u upravnom sporu žalba načelno nije dopuštena. ne opravdava neizvršenje sudske presude. prema mišljenju suda.UPRAVNO 38 2. te presudu u tom slučaju ukinuti ili preinačiti sudsku odluku protiv koje je zahtjev podnesen. ili 3. a najkasnije u roku od 30 dana. Zahtjev za zaštitu zakonitosti? ZZZ nadležni državni odvjetnik može podnijeti protiv odluke suda ako je tom odlukom povrijeđen zakon. . predmet se vraća u stanje u kojemu se nalazio prije nego što je poništeni akt donesen. stranka može posebnim podneskom tražiti donošenje takva akta. Ponavljanje postupka? 1. a nadležno tijelo nije u potpunosti postupilo po presudi. sam riješiti stvar presudom.

ili je odluka isposlovana prijevarnom radnjom zastupnika ili punomoćnika stranke. ako stranka nađe ili stekne mogućnost da upotrijebi prijašnju odluku donesenu u istom upravnom postupku. ukoliko je takva sloboda ili pravo povrijeđeno nezakonitom radnjom službene osobe u tijelima državne vlasti ili ovlaštene osobe u pravnim osobama. a ta je presuda kasnije ukinuta drugom pravomoćnom sudskom odlukom. odnosno dokazi bili izneseni ili upotrijebljeni u prijašnjem sudskom postupku. 4. 4. a odluka se suda temelji na tom iskazu. Sadržaj tužbe zbog nezakonite radnje? Tužba za zaštitu zbog nezakonite radnje treba sadržavati 1. a stranka ih bez svoje krivnje nije bila u stanju iznjeti u prijašnjem postupku. ako je isprava na kojoj se temelji odluka lažna ili lažno preinačena. 2. 5. odnosno sjedištem stranka. oznaku nezakonite radnje (mjesto. 2. 3. ako nije osigurana druga sudska zaštita. vrijeme i po mogućnosti počinitelj radnje). Iznimno. 3. Sud može presudom riješiti meritorno samu upravnu stvar uz sljedeće pretpostavke. Prijašnje procesne radnje na koje ne utječu razlozi ponavljanja neće se ponavljati. U kojem roku se može tražiti ponavljanje postupka? Ponavljanje postupka može se tražiti najkasnije u subjektivnom roku od 30 dana od dana kad je stranka saznala za razlog ponavljanja. 2. ako podaci postupka daju pouzdanu osnovu za to Takva presuda u svemu zamjenjuje poništeni upravni akt. ili ako je svjedok. dokaze o učinjenoj radnji i tužbeni zahtjev. ako je do odluke suda došlo zbog kaznenog djela suca ili službenika u sudu. Nakon proteka objektivnog roka od 5 godina od pravomoćnosti ponavljanje se ne može tražiti. oznaku stranaka sa prebivalištem. Kada se podnosi tužba zbog nezakonite radnje? Tužbom zbog nezakonite radnje pokreće se postupak za zaštitu ustavom zajamčenoga prava i slobode čovjeka i građanina. a stranka nije bila u stanju iznijeti tu odluku u prijašnjem postupku. njegova protivnika ili protivnikova zastupnika ili punomoćnika. 3. vještak ili stranka pri saslušanju pred sudom dala lažan iskaz. . oznaku suda.UPRAVNO 39 2. ako je odluka utemeljena na presudi donesenoj u kaznenoj ili građanskoj stvari. Ako se ponavljanje dopusti. Tko rješava o prijedlogu za ponavljanje postupka? O prijedlogu za ponavljanje postupka rješava Upravni sud u vijeću sastavljenom od 5 sudaca. ako priroda stvari to dozvoljava i 3. stavit će se izvan snage prijašnja odluka u cjelini ili djelomično. Presudom kojom se ponavljanje dopušta odlučit će se i o glavnoj stvari. ako utvrdi da se osporeni upravni akt treba poništiti. a takva je radnja kazneno djelo. Spor pune jurisdikcije? Upravni sud može i sam presudom riješiti upravnu stvar u sporu pune jurisdikcije: 1. i poslije roka od 5 godina ponavljanje se može tražit zbog toga što je do odluke došlo zbog određenih kaznenih djela.

Objekti diskrecionog odlučivanja su materijalnopravna pitanja u aktu. pravno djelovanje 5. a o žalbi odlučuje Vrhovni sud RH. dijete. Može li se podnijeti žalba protiv odluke donesene povodom tužbe zbog nezakonite radnje? Protiv odluke suda kojim odlučuje o tužbi za zaštitu od nezakonite radnje stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 3 dana od dana dostave odluke Županijskom sudu koji je donio odluku. te forma i oblik akta. rješava o stanovitom pravu ili obvezi određenog pojedinca ili pravne osobe u kakvoj upravnoj stvari. Tko odlučuje o tužbi zbog nezakonite radnje? O tužbi za zaštitu od nezakonite radnje odlučuje Županijski sud na čijem je području radnja učinjena. roditelj ili drugi bliski srodnik. tužbu može podnijeti i njezin bračni drug. Što je upravni akt? Upravni akt je akt kojim državno tijelo ili pravna osoba u vršenju javni ovlasti. način utvrđivanja činjeničnog stanja. Presudom kojom prihvaća tužbeni zahtjev. sud će zabraniti daljnje vršenje nezakonite radnje i prema potrebi naložiti uspostavu stanja kakvo je bilo prije vršenja nezakonite radnje. Elementi koji čine jedan upravni akt da bi bio upravni akt su dakle: 1. autoritativnost i jednostranost 2. ali je moguće da se diskrecijski odluči i o izvjesnim pitanjima procesnopravne prirode. Na koji način se vrši kontrola upravnih akata u kojima je sadržana diskrecijska ocjena? Kontrola upravnih akata u kojima je sadržana diskrecijska ocjena može se podvrgnuti samo kontroli svrsishodnosti ili oportuniteta. procedura koju je potrebno provesti prije donošenja upravnog akta. Što ne može biti predmet slobodnog odlučivanja? Predmet slobodnog odlučivanja nikako ne mogu biti nadležnost. Tko može podnijeti tužbu zbog nezakonite radnje? Ako osoba prema kojoj je poduzeta radnja ne može sama podnijeti tužbu za zaštitu zbog nezakonite radnje. umjesto da propiše točan način postupanja u konkretnoj situacije predvidi disjunktivnom pravnom normom nekoliko alternativa. ali ne i kontroli zakonitosti.UPRAVNO 40 Do kada se tužba zbog nezakonite radnje može podnijeti? Tužba zbog nezakonite radnje se može podnijeti sve dok radnja traje. pravna vezanost Slobodna (diskrecijska) ocjena? Kako postupaju upravna tijela kada zakon ne propiše točan način postupanja? Slobodna ocjena postoji onda kada zakonodavac. konkretnost 3. Županijski sud odlučuje u vijeću sastavljenom od tri suca. Sud o osnovanosti tužbenog zahtjeva odlučuje presudom. ovlašćujući ujedno primjenjivača da se slobodno opredijeli za neku od njih. Kontrolu pravilnog diskrecijskog ocjenjivanja mogu obavljati ona tijela koja imaju ovlaštenje da obavljaju nadzor nad oportunošću upravnih akta. upravna stvar 4. a to su obično tijela .

isto tako kad rješenje nije donijelo prvostupanjsko tijelo protiv čijeg rješenja nema mjesta žalbi 4. pa protiv rješenja drugostupanjskog tijela ima pravo pokrenuti upravni spor. Tom kontrolom mogu biti obuhvaćeni samo pravno vezani dijelovi upravnog akta. pa to ne učini ni u daljnjem roku od 7 dana od ponovljenog traženja. . odnosno 30 dana donijelo rješenje. niti pouzdanih kriterija po kojima bi se ove stvari međusobno razlikovale. Kada postoji šutnja administracije? Šutnja administracije postoji: 1.UPRAVNO 41 koja odlučuju u povodu žalbe u drugostupanjskom postupku. ako nije donesena odluka o stvari o kojoj je trebalo donijeti upravni akt 2. Ako sud u postupku nade da drugi propis nije suglasan s Ustavom odnosno zakonom. ne može se zakasniti sa šutnjom administracije nego samo treba ispuniti pretpostavke Ekscepcija ilegalnosti? Ako sud u postupku nađe da zakon nije suglasan s Ustavom. ono će svojim rješenjem poništiti prvostupanjsko rješenje i samo riješiti stvar. Čista kontrola zakonitosti ne obuhvaća ispitivanje diskrecijske ocjene. sadržajna razlika između sudskih i upravnih stvari. stranka se ima pravo žaliti kao joj je zahtjev odbijen. Tako je ZUP-om određeno da ako drugostupanjsko tijelo u povodu žalbe nađe da je na osnovi slobodne ocjene trebalo donijeti drugačije rješenje. Upravna stvar – sudska stvar? Ne postoji unutarnja. mora zastati s postupkom i podnijeti Ustavnom sudu zahtjev za ocjenu ustavnosti. u kojem slučaju stranka može pokrenuti spor kao da joj je žalba odbijena 3. ako drugostupanjsko tijelo nije u roku od 60 dana donijelo rješenje o žalbi. a može ga pokrenuti i ako drugostupanjsko tijelo ne donese rješenje pod uvjetima kao gore 5. ako prvostupanjsko tijelo nije u roku od 60. neće primijeniti taj propis (ekscepcija ilegalnosti) već će izvijestiti Vrhovni sud RH.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful