UPRAVNO

PITANJA IZ UPRAVNOG PRAVA 1. Pojam upravnog postupka? Upravni postupak je skup pravnih pravila kojima je reguliran način djelovanja tijela državne uprave i drugih državnih tijela i pravnih osoba s javnim ovlastima kada ta tijela primjenom materijalno pravnih propisa na konkretan društveni odnos, donose svoje upravne akte kojima rješavaju o pravima, obvezama ili pravnim interesima određenih subjekata. 2. Načelo zakonitosti? Prema ZUP-u tijela državne uprave, ustanove i druge pravne osobe, koje postupaju u upravnim stvarima, rješavaju na temelju zakona, drugih propisa državnih tijela i na temelju općih akata ustanova i drugih pravnih osoba koje one donose na temelju javnih ovlasti. Načelo zakonitosti dolazi do punog izražaja i u slučajevima kad je tijelo ovlašteno zakonom ili na zakonu zasnovanom propisu da rješava prema slobodnoj ocjeni. U takvom slučaju rješenje mora biti doneseno u granicama ovlaštenja i u skladu sa ciljem u kojem je ovlaštenje dano. 3. Načelo zaštite prava građana i zaštite javnog interesa? Tijela koja postupaju po ZUP-u dužna su pri vođenju postupka i rješavanju omogućiti strankama da što lakše zaštite i ostvare svoja prava, vodeći pri tome računa da ostvarivanje njihovih prava ne bude na štetu prava drugih osoba ni u suprotnosti sa zakonskim utvrđenim javnim interesom. Za zaštitu legitimnih prava fizičkih i pravnih osoba posebno je važna odredba ZUP-a prema kojoj službena osoba, kad s obzirom na postojeće činjenično stanje sazna ili ocjeni da određena fizička ili pravna osoba imaju osnovu za ostvarenje nekog prava, treba da ih upozori na to. Ako se na temelju zakona strankama nalažu kakve obveze, prema njima će primjenjivati one mjere predviđene propisima koje su za njih povoljnije, ako se takvim mjerama postiže svrha zakona (čl. 5). 4. Načelo efikasnosti? Načelo efikasnosti sadržano je u članku 6 ZUP-a, gdje se propisuje dužnost tijela državne uprave, drugih državnih tijela i pravnih osoba koje imaju javne ovlasti, da kad rješavaju u upravnim stvarima, osiguraju efikasno ostvarivanje prava i interesa građana, trgovačkih društava, ustanova i drugih pravnih osoba. 5. Načelo materijalne istine? Načelo materijalne istine određuje da se u postupku mora utvrditi pravo stanje stvari, i u tom cilju moraju se utvrditi sve činjenice koje su od važnosti za donošenje zakonitoga i pravilnog rješenja. 6. Načelo saslušanja stranke? Načelo saslušanja stranke određuje da se stranci mora pružiti mogućnost da se izjasni o činjenicama i okolnostima koje su od važnosti za donošenje rješenja, uz iznimku da se rješenje može donijeti i bez prethodnog izjašnjenja stranke samo u slučajevima kada je to zakonom dopušteno.

UPRAVNO

2

7. Načelo slobodne ocjene dokaza? Prema načelu slobodne ocjene dokaza koje će činjenice uzeti kao dokazane odlučuje ovlaštena službena osoba po svojem uvjerenju, na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno, te na temelju rezultata cjelokupnog postupka. 8. Načelo samostalnosti u rješavanju? Prema načelu samostalnosti u rješavanju tijelo vodi upravni postupak i donosi rješenje samostalno, u okviru ovlaštenja danih zakonom drugim propisima ili općim aktima. Ovlaštena službena osoba tijela nadležnoga za vođenje postupka samostalno utvrđuje činjenice i okolnosti, i na podlozi utvrđenih činjenica i okolnosti primjenjuje propise odnosno opće akte na konkretni slučaj. 9. Načelo prava na žalbu? Može li se isključiti pravo na žalbu i pod kojim uvjetom? Protiv rješenja donesenog u prvom stupnju stranka ima pravo žalbe. Samo se zakonom može propisati da u pojedinim upravnim stvarima žalba nije dopuštena, i to ako je na drugi način osigurana zaštita prava i zakonitosti. Stranka može uložiti žalbu i kad prvostupanjsko tijelo nije u određenom roku donijelo rješenje o njenom zahtjevu, pod uvjetima propisanim zakonom (u slučaju šutnje administracije jer se presumira da je tijelo odbilo zahtjev stranke. Može li se žalba izjaviti ako nema upravnog tijela drugog stupnja? Ako nema tijela uprave drugog stupnja, žalba protiv prostupanjskog rješenja može se izjaviti samo kad je to zakonom predviđeno. Tim zakonom će se odrediti i tijelo koje će rješavati o žalbi. Može li se žalba izjaviti protiv rješenja donesenog u drugom stupnju? Protiv rješenja donesenog u drugom stupnju žalba nije dopuštena. 10. Načelo ekonomičnosti? Postupak se mora voditi brzo i sa što manje troškova i gubitka vremena za stranke i druge osobe koje sudjeluju u postupku, ali tako da se pribavi sve što je potrebno za pravilno utvrđivanje činjeničnog stanja i za donošenje zakonitoga i pravilnog rješenja. 11. Načelo pomoći neukoj stranci? Prema načelu pomoći neukoj stranici tijelo koje vodi postupak mora brinuti o tome da neznanje i neukost stranke i drugih osoba koje sudjeluju u postupku ne budu na štetu njihovih zakonskih prava. 12. Načelo upotrebe jezika i pisma? Opće je pravilo da se upravni postupak vodi na jeziku i pismu koji su u službenoj upotrebi kod tijela kod kojeg se vodi postupak. Međutim, ZUP jamči svim pripadnicima nacionalnih manjina da se služe svojim jezikom i pismom u upravnom postupku, pod uvjetima utvrđenim posebnim zakonom. 13. Važenje Zakona o općem upravnom postupku? Tko je dužan postupati po ZUPu? Po ZUP-u su u postupku donošenja upravnih akata dužni postupati: 1. tijela državne uprave 2. druga državna tijela

UPRAVNO

3

3.

pravne osobe s javnim ovlastima.

. 14. Opći i posebni postupak? Što znači da je postupak po ZUP-u opći? Upravni postupak normiran ZUP-om je opći. To znači da se taj zakon primjenjuje u svim slučajevima kad tijela države uprave, druga državna tijela i pravne osobe s javnim ovlastima, vode postupak radi donošenja upravnog akta. Međutim pojedina pitanja postupka za određenu upravnu oblast mogu se posebnim zakonom urediti drugačije nego što su uređena ZUP-om, ako je to nužno za postupanje u toj upravnoj oblasti i nije protivno načelima ZUP-a. Primjeri posebnih postupaka su osobito u carinskim, deviznim i poreznim stvarima. Načelo supsidijarne primjene ZUP-a? U upravnim oblastima za koje je zakonom propisan poseban postupak postupa se po odredbama tog zakona. Po odredbama ZUP-a postupa se u svim pitanjima koja nisu uređena posebnim zakonom, dakle, ZUP se primjenjuje supsidijarno. Koji se zakon primjenjuje ako neko pitanje nije regulirano ZUP-om niti zakonom kojim je propisan posebni upravni postupak? Ako neko pitanje nije regulirano niti ZUP-om, niti zakonom kojim je propisan posebni upravni postupak, supsidijarno se primjenjuju odredbe Zakona o parničnom postupku. Može li se pojedina prava propisivati naputcima i naredbama? Pojedina prava ne mogu se propisivati naputcima i naredbama. 16. Stvarna nadležnost? Stvarna nadležnost u upravnom postupku prvenstveno se određuje prema posebnim propisima kojima se određuje upravna oblast ili nadležnost pojedinih tijela. Međutim, ako posebnim propisima nije utvrđena stvarna nadležnost, za postupanje su nadležna tijela državne uprave u čiji djelokrug pripadaju poslovi opće uprave. 17. Mjesna nadležnost? Mjesna nadležnost u upravnom postupku određuje se prema propisima o organizaciji pojedinih tijela. U tim okvirima mjesna nadležnost, ako posebnim propisom nije drukčije određeno, određuje se na sljedeći način: 1. u stvarima koje se odnose na nekretninu – prema mjestu gdje se ona nalazi; 2. u stvarima koje se odnose na djelatnost nekog državnog tijela ili druge pravne osobeprema mjestu njihova sjedišta; 3. u stvarima koje se odnose na vođenje radnje ili na profesionalnu djelatnost pojedinih osoba koja se obavlja ili se ima obavljati u određenom mjestu- prema sjedištu radnje, odnosno mjestu gdje se djelatnost obavlja; 4. u ostalim stvarima - prema prebivalištu stranke. Kad ima više stranaka, nadležnost se određuje prema stranci prema kojoj je zahtjev upravljen. Ako stranka nema prebivalište u RH nadležnost se određuje prema mjestu njenog boravišta, a ako nema boravišta – prema mjestu njenog posljednjeg prebivališta odnosno boravišta u RH. 5. ako se mjesna nadležnost ne može odrediti na jedan od opisanih načina, onda se određuje prema mjestu gdje je nastao povod za vođenje postupka. U stvarima koje se odnose na brod ili zrakoplov ili u kojima je povod za vođenje postupka nastao na brodu ili u zrakoplovu, mjesna nadležnost određuje se prema matičnoj luci broda odnosno matičnom pristaništu zrakoplova.

UPRAVNO

4

Koje je tijelo nadležno ako bi istovremeno bila mjesno nadležna dva ili više tijela? Ako bi prema ovim odredbama bila istovremeno mjesno nadležna dva ili više tijela, nadležno je ono tijelo koje je prvo pokrenulo postupak, s tim da se mjesno nadležna tijela mogu sporazumjeti koji će od njih voditi postupak. Kako na mjesnu nadležnost utječe promjena okolnosti na temelju kojih se određuje mjesna nadležnost? Tijelo koje je pokrenulo postupak kao mjesno nadležno zadržava nadležnost i kad u tijeku postupka nastupe okolnosti prema kojima bi bilo mjesno nadležno drugo tijelo. Tijelo koje je pokrenulo postupak može ustupiti predmet tijelu koje je prema novim okolnostima postalo mjesno nadležno, ako se time znatno olakšava postupak, osobito za stranku. 18. Micanje nadležnosti (delegacija, supstitucija, prorogacija)? Odredbe ZUP-a o nadležnosti su kogentne norme tako da je delegacija (prijenos stvari u rješavanje drugom tijelu) i supstitucija (preuzimanje i rješavanje stvari iz nadležnosti drugog tijela) moguća samo ako je to zakonom predviđeno i uz uvjete koji su propisani zakonom. Isto tako nije dopuštena prorogacija nadležnosti, dakle niti stvarna niti mjesna nadležnost ne mogu se mijenjati dogovorom, osim ako je zakonom drugačije određeno. Da li tijela paze na stvarnu i mjesnu nadležnost? Svako tijelo pazi po službenoj dužnosti u tijeku cijelog postupka na svoju stvarnu i mjesnu nadležnost. Povreda odredaba o nadležnosti razlog je stavljanja rješenja izvan snage u žalbenom postupku ili u postupku prema određenim izvanrednim pravnim lijekovima. 19. Da li je nadležnost upravnog tijela prostorno ograničena? Može li tijelo poduzimati radnje izvan svog područja? Nadležnost svakog tijela je prostorno ograničena, tako da, u pravilu, svako tijelo obavlja službene radnju u granicama svog područja. Međutim, ako bi postojala opasnost od odgode, tijelo može izvršiti službenu radnju i izvan granica svojeg područja. U tom slučaju tijelo je dužno odmah o tome obavijestiti tijelo na čijem je području je radnja poduzeta. 20. Sukob nadležnosti? Pozitivni i negativni sukob nadležnosti? Pozitivan sukob postoji kad više tijela smatra da su nadležna za postupanje. Negativan sukob postoji kad više tijela otklanja dužnost da postupaju u određenoj upravnoj stvari. Prema ZUP-u sukobi nadležnosti rješavaju se na sljedeći način: 1. sukob nadležnosti tijela državne uprave rješava Vlada RH, ako je sukob nadležnosti nastao na razini RH, odnosno poglavarstvo jedinice lokalne samouprave, ako je sukob nastao na njihovom području, 2. sukob nadležnosti tijela državne uprave iste upravne oblasti raznih razina rješava nadležno ministarstvo ili drugo nadležno tijelo državne uprave, 3. sukob nadležnosti između tijela državne uprave i izvršnih tijela rješava Vlada RH. Sukob nadležnosti između Vlade i ministarstva i drugih republičkih tijela državne uprave rješava Hrvatski sabor, 4. sukob nadležnosti između tijela državne uprave i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima rješava Vlada RH,

Tijelo koje rješava sukob nadležnosti istovremeno će poništiti rješenje koje je u upravnoj stvari donijelo nenadležno tijelo. a najkasnije u roku od 30 dana od dana primitka molbe. To se vrši putem zamolnice. ako propisima o organizaciji tog tijela ili drugim posebnim propisom nije drugačije određeno. U upravnim stvarima u kojima rješava pravna osoba s javnim ovlastima rješenje donosi ravnatelj te pravne osobe. 21. određena službena osoba ovlaštena je da obavlja sve radnje u postupku osim donošenja rješenja i takvih zaključaka kojima se onemogućuje daljnje vođenje postupka. 5.UPRAVNO 5 ostale sukobe nadležnosti rješava Upravni sud RH. Ovlaštenje za rješavanje obuhvaća i vođenje postupka koje prethodi rješavanju. državno tijelo. Čelnik državnog tijela može ovlastiti drugu službenu osobu tog tijela za rješavanje u upravnim stvarima iz određene vrste poslova. Iznimno. Domaća tijela pružaju pravnu pomoć inozemnim tijelima na način predviđen u domaćem zakonu. Kolegijalno tijelo može ovlastiti službenu osobu u tom tijelu da rješava u upravnim stvarima. Protiv rješenja kojim se odlučuje o sukobu nadležnosti stranka ne može izjaviti žalbu niti voditi upravni spor. Pravna pomoć? Na koji način se postupa ako radnju treba poduzeti izvan područja tijela koje vodi postupak? Ako radnju treba poduzeti izvan područja nadležnog tijela. može tražiti od sudova da mu se dostave spisi koji su potrebni za vođenje upravnog postupka. Ravnatelj može ovlastiti drugu stručnu službenu osobu da poduzima radnje u postupku do donošenja rješenja ili da rješava u upravnim stvarima iz nadležnosti te pravne osobe. Ako u danom ovlaštenju nema ograničenja. Zamoljeno tijelo i pravne osobe s javnim ovlastima. dužni su postupiti po zamolnici u granicama svojeg područja djelokruga. a može ga podnijeti i stranka. to će tijelo zamoliti da tu radnju provede tijelo na čijem se području radnja treba poduzeti. Kad se dva tijela izjasne kao nadležna ili kao nenadležna za rješavanje u istoj upravnoj stvari. bez odgode. Sudovi su dužni postupati po takvu traženju ako se time ne ometa sam sudski postupak. Na koji način se pruža pravna pomoć inozemnim tijelima? Za pravnu pomoć u odnosu s inozemnim tijelima primjenjuju se odredbe međunarodnih ugovora. Osim toga. 22. Službena osoba ovlaštena za vođenje postupka i rješavanje? U upravnoj stvari za čije je rješavanje nadležno državno tijelo rješenje u upravnom postupku donosi čelnik tijela. Sud može odrediti rok u kojem se spisi moraju vratiti. . Mogu li upravna tijela pravnu pomoć tražiti od sudova? Pravna pomoć za izvršenje pojedinih radnji u postupku može se tražiti od sudova samo u okviru posebnih propisa. a ako tih nema primjenjuje se načelo uzajamnosti. U kolegijalnim tijelima rješenje u upravnim stvarima donosi kolegijalno tijelo. odnosno poništit će zaključak kojim se nadležno tijelo izjasnilo kao nenadležno i dostavit će spise predmeta nadležnom tijelu. čelnik tijela može ovlastiti drugu stručnu službenu osobu tog tijela da poduzima samo radnje u postupku prije donošenja rješenja. prijedlog za rješavanje sukoba nadležnosti podnosi tijelo koje je posljednje odlučivalo o svojoj nadležnosti.

Radnja koja je predmet molbe inozemnog tijela može se izvršiti i na način koji zahtijeva inozemno tijelo. osim u slučaju izuzeća čelnika tijela u sastavu tijela državne uprave. O izuzeću službene osobe pravne osobe s javnim ovlastima odlučuje ravnatelj te pravne osobe. O izuzeću člana kolegijalnog tijela. ili srodnik po tazbini do drugog stupnja. 4. osoba na čiji zahtjev je pokrenut postupak (aktivna stranka) 2. svjedok. . punomoćnik ili zakonski zastupnik stranke. 2. 2. osoba protiv koje se vodi postupak (pasivna stranka). 3. Tko može biti stranka u upravnom postupku? Stranka u upravnom postupku može biti: 1. 23. 5. osoba koja radi zaštite svojih prava ili pravnih interesa ima pravo sudjelovati u postupku (uzgredna stranka ili intervenijent). ako je sa strankom. Kojim pravnim aktom se odlučuje o izuzeću? O izuzeću se odlučuje zaključkom protiv kojeg žalba nije dopuštena. Tko odlučuje o izuzeću službene osobe? O izuzeću službene osobe tijela odlučuje čelnik tijela. odlučuje predsjednik kolegijalnog tijela. ako je sa strankom.UPRAVNO 6 Tijelo će uskratiti pravnu pomoć ako se traži radnja koja je protivna javnom poretku. vještak. ili punomoćnikom stranke krvni srodnik u uspravnoj liniji. Ako službena osoba smatra da postoje drugi razlozi koje opravdavaju njezino izuzeće. ako je u predmetu u kojem se vodi postupak stranka. a o izuzeću ravnatelja tijelo utvrđeno statutom ili drugim općim aktom. Izuzeće? Do izuzeća službene osobe može doći ili po njezinoj inicijativi ili na prijedlog stranke Razlozi za izuzeće su: 1. odgovarajuće izvršno tijelo. svaka fizička i pravna osoba. ako je u prvostupanjskom postupku sudjelovala u vođenju postupka ili u donošenju rješenja. 3. te bračni drug pa i onda kada je brak prestao. ako takav postupak nije protivan javnom poretku. zastupnikom ili punomoćnikom stranke u odnosu skrbnika. u pobočnoj liniji do četvrtog stupnja. Tko je stranka u upravnom postupku? Stranka u upravnom postupku je: 1. obavijestit će o tome isto tijelo. posvojitelja. 3. o čijem izuzeću odlučuje čelnik tijela uprave u čijem se sastavu to tijelo nalazi. udruženja koja nemaju svojstvo pravne osobe ako mogu biti nositelji prava i obveza o kojima se rješava u upravnom postupku. suovlaštenik odnosno suobveznik. ako se upravni postupak odnosi na kakvo pravo ili pravni interes zaposlenika. zastupnikom. a o njegovu izuzeću. sindikat. druge udruge koje prema općem aktu imaju zadatak da štite određena prava i interese svojih članova. 4. kad postoje druge okolnosti koje opravdavaju njezino izuzeće. ne prekidajući rad. posvojenika ili hranitelja. Službena osoba koja bi trebala rješavati u upravnoj stvari ili da poduzima radnje u postupku dužna je prekinuti svaki daljnji rad na predmetu i o tome obavijestiti tijelo nadležno za rješavanje o izuzeću. o izuzeću čelnika tijela nadležno izvršno tijelo.

ili da postave zajedničkog punomoćnika. Tijelo koje vodi postupak može odrediti zaključkom strankama koje u postupku sudjeluju s istovjetnim zahtjevima da u određenom roku naznače tko će ih između njih predstavljati. Predstavnik odnosno zakonski zastupnik pravne osobe određuje se općim aktom. zajedničkog predstavnika ili punomoćnika može odrediti tijelo koje vodi postupak. ili postaviti zajedničkog punomoćnika. Postupak će se obustaviti ako je riječ o strogo osobnim pravima postupak će se obustaviti. Ako stranke po takvu zaključku ne postupe. Kada tijelo koje vodi postupak postavlja stranci privremenog zastupnika? Privremenog zastupnika postavlja tijelo koje vodi postupak u sljedećim slučajevima: 1. Zajednički predstavnik? Dvije stranke ili više stranaka mogu u istom predmetu nastupati zajednički. Stranačka sposobnost je sposobnost biti nositelj prava i obveza. imaju u granicama ovlaštenja prava i dužnosti stranke. Procesna sposobnost je sposobnost samostalnog obavljanja radnji u postupku. a postupak se mora provesti. ako ustanova ili druga pravna osoba nema zakonskog zastupnika. ako to traži hitnost predmeta. One su u takvu slučaju dužne naznačiti tko će od njih nastupati kao njihov zajednički predstavnik. ako nije određen zakonom ili aktom nadležnoga državnog organa donesenim na temelju zakona. i to dok se ne pojavi zakonski zastupnik ili predstavnik odnosno sama stranka ili njezin punomoćnik. Samo stranka koja je potpuno poslovno sposobna može sama obavljati radnje u postupku.UPRAVNO 7 Ako su državni odvjetnik. a postupak se mora provesti. ako procesno nesposobna stranka nema zakonskog zastupnika ili se neka radnje mora poduzeti protiv osobe čije je boravište nepoznato. a stranku odnosno njenog punomoćnika ili zastupnika nije moguće pravodobno pozvati. ovisno o prirodi upravne stvari koje je predmet postupka. a ako nije nastavit će se. državni pravobranitelj. ako to traži hitnost predmeta. zastupnika ni punomoćnika. Privremeni zastupnik sudjeluje samo u postupku za koji je izričito postavljen. u kojem slučaju zajednički . Kakav utjecaj smrt stranke ima na tijek postupka? Ako u tijeku postupka nastupi smrt stranke. Stranačka i procesna sposobnost? Stranačka legitimacija? Da bi neka stranka mogla biti stranka u postupku ona mora imati stranačku sposobnost. tijelo će obustaviti postupak zaključkom protiv kojega je dopuštena posebna žalba. 26. procesnu sposobnost i stranačku legitimaciju. Zakonski zastupnik? Tko obavlja radnje u postupku za procesno nesposobnu stranku? Radnje u postupku za procesno nesposobnu stranku obavlja njezin zakonski zastupnik. Zakonski zastupnik određuje se zakonom ili aktom nadležnog državnog tijela. 27. 2. koja nema punomoćnika. postupak se može obustaviti ili nastaviti. drugo državno tijelo i pučki pravobranitelj zakonom ovlašteni da u upravnom postupku zastupaju državne interese. 3. Ako se prema prirodi stvari postupak ne može nastaviti. 25. Stranačku legitimaciju ima osoba koja ima pravni interes u upravnom postupku. kada se mora izvršiti radnja koja se ne može odložiti.

29. prigovori te druga priopćenja kojima se pojedinci ili pravne osobe obraćaju tijelima koja vode postupak. Punomoćnik može biti svaka osoba koja je potpuno poslovno sposobna. obrasci što se upotrebljavaju za AOP. zahtjev odnosno prijedlog. a koja nisu uređena ZUP-om na odgovarajući način se primjenjuju odredbe ZPP-a. osim u radnjama u kojima je potrebno da sama stranka daje izjave. na usmenu raspravu može biti pozvana osoba koja boravi izvan područja tijela koje vodi postupak. Podnesak mora biti razumljiv i sadržavati sve što je potrebno da bi se po njemu moglo postupati. I u slučaju određivanja zajedničkog predstavnika odnosno punomoćnika svaka stranka zadržava pravo da nastupa kao stranka u postupku. žalbe. osim osobe koja se bavi nadripisarstvnom. molbe. 3. a dolazak ne uzrokuje veće troškove ni veću dangubu za pozvanoga. Stručni pomagač? Stranci se može dopustiti da u stvarima za koje se traži stručno poznavanje pitanja u vezi s predmetom postupka dovede stručnu osobu koja će joj davati savjete (stručni pomagač). Podnesci? Na koji način se stranke obraćaju tijelima? Pod podnescima se razumijevaju zahtjevi. a mogu se. Kratka i hitna priopćenja mogu se davati i telefonski. Pozivanje? Tijelo koje vodi postupak ovlašteno je pozivati osobu čija je prisutnost u postupku potrebna. Punomoćnik? Stranka ili njezin zakonski zastupnik može odrediti punomoćnika koji će stranku zastupati u postupku. da daje izjave te da samostalno izjavljuje žalbe i druge pravne lijekove. ako nije drugačije propisano. 30. Iznimno. Na pitanja u vezi s punomoći. predaju neposredno ili šalju poštom pismeno. 31. odnosno zastupnika ili punomoćnika. u pravilu. a one se mogu od nje i neposredno tražiti. 28. Kada se sastavlja zapisnik. naziv tijela kojem se upućuje. ili se usmeno priopćavaju na zapisnik. tijelo koje vodi postupak po slobodnoj ocjeni će ocjeniti kojoj izjavi pokloniti vjeru. 2. On osobito treba sadržavati: 1. tijelo će takvoj osobi uskratiti daljnje zastupanje i o tome odmah obavijstiti stranku. prijedlozi. Podnesci se.UPRAVNO 8 predstavnik odnosno punomoćnik zadržava to svojstvo sve dok stranke ne postave drugoga. te 5. ako se time postupak ubrzava ili olakšava. ako ga ima. Podnosilac je dužan vlastoručno potpisati podnesak. ime i prezime i boravište podnosioca. tko je zastupnik ili punomoćnik. 4. predmet na koji se odnosi. Stranka ne može dovesti kao stručnog pomagača osobu koja nije poslovno sposobna ili koja se bavi nadripisarstvom. a kada službena zabilješka? . Ta osoba ne zastupa stranku. a koja boravi na njegovu području. Ako u pismenim ili usmenim izjavama što se tiču činjenica postoji nesuglasnost između izjava stranke i njezina punomoćnika. sama stranka može davati izjave. izjavljivati i telegrafski. I pored punomoćnika. ako je to po prirodi stvari moguće. Ako se kao punomoćnik pojavi osoba koja se bavi nadripisarstvom. prijave.

ako oni na to pristanu. dostavu ostalim osobama. Takvi zahtjevi se moraju evidentirati na propisani način. Ove radnje vrše se pod nadzorom određene službene osobe. a ako se ni oni ne zateknu onda kućepazitelju ili susjedu. 2. dostavljač će predati pismeno nadležnom tijelu općine na . službenim opažanjima. usmenoj raspravi ili drugoj važnijoj radnji u postupku. službeni referati i nacrti rješenja. osobnu dostavu. dostavu državnim tijelima. manje važnim radnjama i izjavama stranaka i trećih osoba koje nemaju bitnog utjecaja na rješenje stvari. Što se ne može razgledavati ni prepisivati? Ne mogu se razgledati ni prepisivati: zapisnik o vijećanju i glasanju. važnijim usmenim izjavama stranaka ili trećih osoba u postupku. uz naznaku gdje se odsutni nalazi. Ako se dostava obavlja na radnom mjestu osobe kojoj se pismeno ima dostaviti. Razgledavanje spisa i obavijesti o toku postupka? Stranke u postupku imaju pravo razgledati spise predmeta i o svojem trošku prepisati potrebne spise. ili ako se to protivi javnom interesu ili opravdanom interesu jedne stranke ili trećih osoba. dostavu javnim priopćenjem. 4. Službena bilješka sa sastavlja: 1. Uz stranke ovo pravo ima i svaka druga osoba koja učini vjerojatnim svoj pravni interes za to. ako bi se time mogla omesti svrha postupka. a kojima se udovoljava. osim ovog prava razgledanja spisa. osim onih dijelova zapisnika na koje je saslušana osoba stavila primjedbu da nisu pravilno sastavljeni. dostava se može izvršiti osobi koja je na istom mjestu zaposlena.UPRAVNO 9 Zapisnik se sastavlja: 1. dostavu zakonskom zastupniku ili punomoćniku. a nije utvrđeno da je osoba kojoj se dostava ima izvršiti odsutna. imaju se pravo obavještavati o tijeku postupka. a ta osoba se tu ne zatekne. Ako se dostava ne može izvršiti na opisani način. ako ona pristane da primi pismeno. 32. 3. dostavu punomoćniku za primanje pismena. vratit će se pismeno tijelu koje ga je izdalo. organizacijama i zajednicama. a ni drugi spisi koji se vode kao povjerljivi. Koje su vrste dostave prema ZUP-u? ZUP predviđa posrednu dostavu. Stranka kao i svaka druga osoba koja učini vjerojatnim svoj pravni interes. dostava se obavlja predajom pismena kojem od odraslih članova njezina domaćinstva. priopćenjima. kao i državni odvjetnik. Posredna dostava? Prema pravilima o posrednom dostavljanju kada se osoba kojoj se dostava ima izvršiti ne zatekne u svojem stanu. Zapisnik se ne mora sastavljati o usmenim zahtjevima stranke o kojima se odlučuje u skraćenom postupku. Ako se utvrdi da je osoba kojoj se dostava ima izvršiti odsutna i da joj navedene osobe ne mogu pismeno na vrijeme predati. Zapisnik je dokaz o tijeku i sadržaju radnje postupka i danih izjava. upravljanju tokom postupka. usmenim uputama i nalazima. 2. okolnostima koje se tiču samu unutrašnjeg rada tijela kod kojeg se vodi postupak Zapisnik sastavljen u skladu s ovim odredbama ZUP-a je javna isprava.

Smatra se da je izvršena osobna dostava odvjetniku i predajom pismena osobi zaposlenoj u odvjetničkom uredu. Dostava punomoćniku za primanje pismena? Stranka može ovlastiti određenu osobu kojoj se imaju obavljati sve dostave za nju. pa će joj kod koje od osoba predviđenih po pravilima o posrednoj dostavi ostaviti pisanu obavijest da u određeni dan i sat bude u svojem stanu odnosno na radnom mjestu radi primanja pismena. Ako i nakon toga dostavljač ne zatekne osobu kojoj se dostava ima izvršiti. Ako oni to ne učine. Ako bi neposredna dostava stranci. Punomoćnik za primanje pismena dužan je svaki akt bez odgode predati stranci. U tom slučaju javno priopćenje se mora staviti na oglasnu ploču tijela koje je pismeno izdalo. Dostava se smatra izvršenom kad je priopćenje pribijeno na vrata. tijelo može objaviti priopćenje i u novinama ili drugim sredstvima javnog priopćavanja ili na koji drugi uobičajeni način. ako u ostavljenom roku ne postave punomoćnika. postaviti po službenoj dužnosti punomoćnik za primanje pismena ili privremeni zastupnik. 2. Kad stranka obavijesti o tom ovlaštenju tijelo koje vodi postupak. te će se upozoriti da će im se. punomoćniku ili zakonskom zastupniku znatno odugovlačila postupak. poslovne prostorije ili ureda osobe kojoj se dostava ima izvršiti dostavljač će pribiti pismeno priopćenje gdje se pismeno nalazi. službena osoba koja vodi postupak. kad je takva dostava određena ZUP-om ili drugim propisom. Smatra se da je dostava izvršena nakon isteka 15 dana od dana isticanja priopćenja na oglasnoj ploči. kad od dana dostave počinje teći rok koji se ne može produživati. ili pošti u mjestu njegova boravišta ako se dostava obavlja preko pošte. dostavljač će se obavijestiti kad i na kojem je mjestu može naći. dostavljač će postupiti po pravilima za posrednu dostavu i time se smatra da je dostava izvršena. Promjena stana? Kada stranka ili njezin zakonski zastupnik u tijeku postupka promjene svoje prebivalište ili stan. može naložiti stranci da u određenom roku postavi u sjedištu tijela punomoćnika za primanje pismena. Pored objavljivanja na oglasnoj ploči. punomoćniku ili punomoćniku za primanje pismena smatra se da je dostava izvršena samoj stranci. Kada se stranka ili njezin zakonski zastupnik nalaze u inozemstvu. pozvat će se prilikom dostave prvog pismena da u određenom roku postave punomoćnika ili punomoćnika za primanje pismena. tijelo će obavljati sve dostave tom punomoćniku. Kad se osoba kojoj se dostava ima osobno izvršiti ne zatekne u stanu. Ako stranka ne postupi po ovom nalogu. Kada je osobna dostava obvezna? Osobna dostava je obvezna: 1. ako tijelo koje je pismeno izdalo ne odredi duži rok. dužni su o tome odmah obavijestiti tijelo koje vodi postupak. Dostava javnim priopćenjem? Dostava će se izvršiti javnim priopćenjem ako se radi o većem broju osoba koje tijelu nisu poznate ili koje se ne mogu odrediti. tijelo može stranci postaviti privremenog zastupnika. tijelo će . Na vratima stana. a dostavljač i pored istraživanja ne može saznati kamo su se odselili. ili 3. a nemaju punomoćnika u RH.UPRAVNO 10 čijem se području nalazi boravište osobe kojoj se dostava obavlja. Dostava pismena zakonskom zastupniku. kad to osobito odredi tijelo koje je naredilo dostavu. poslovnoj prostoriji ili radionici ili se u odvjetničkom uredu ne zatekne ni osoba koja je u njemu zaposlena.

Nakon isteka objektivnog roka od 3 mjeseca od dana propuštanja ne može se više tražiti povrat. 2. 3. Uredno sastavljena dostavnica ima značenje javne isprave. koje o prijedlogu i odlučuje zaključkom. ako je stranka očitom pogreškom prekoračila rok. dok su zakonski rokovi neproduživi. Zakonski rokovi su oni čije je trajanje zakonom određeno. a rokovi koje određuje službena osoba su rokovi čije trajanje. Stranka je dužna u prijedlogu za povrat u prijašnje stanje iznijeti okolnosti zbog kojih je bila spriječena da u roku izvrši propuštenu radnju i da te okolnosti učini barem vjerojatnima. onda od dana kad je to saznala. U kojem roku se može podnijeti prijedlog za povrat u prijašnje stanje? Prijedlog za povrat u prijašnje stanje podnosi se u subjektivnom roku od 8 dana računajući od dana kad je prestao razlog koji je uzrokovao propuštanje. Rokovi? Rokovi mogu biti zakonski i rokovi koje određuje službena osoba koja vodi postupak. pa ga ni službena osoba. 34. smatrat će se da je dostava izvršena onog dana za koji se utvrdi da je osoba kojoj je pismeno namijenjeno stvarno dobila to pismeno. Dostavnica? Dostavnica je potvrda o izvršenom dostavljanju. 36.UPRAVNO 11 odrediti da se sve daljnje dostave u postupku za tu stranku obavljaju pribijanjem pismena na oglasnu ploču tijela koje vodi postupak. ako bi stranka zbog zakašnjenja izgubila neko pravo. dostava se može dokazivati i drugim sredstvima. ni stranke ne mogu mijenjati. a ako je stranka tek kasnije saznala za propuštanje. Kada punomoćnik ili punomoćnik za primanje pismena promjene svoje prebivalište ili stan. dostava će se izvršiti kao da punomoćnik nije ni postavljen. a o tome ne obavijeste tijelo koje vodi postupak. Povrat u prijašnje stanje? Povrat u prijašnje stanje dopustit će se: 1. ako je stranka propustila u roku predati podnesak ili kad je iz neznanja ili očitom greškom podnesak pravodobno poslala poštom ili neposredno predala nenadležnom tijelu. Rokovi koje određuje službena osoba su ujedno i produživi rokovi. ali je podnesak ipak primljen od nadležnog tijela najkasnije za 3 dana nakon isteka roka. Dostava se smatra izvršenom nakon isteka 8 dana od dana pribijanja pismena na oglasnoj ploči tijela koje vodi postupak. na temelju zakonskog ovlaštenja određuje službena osoba prema svom nahođenju u konkretnom slučaju. Kome se podnosi prijedlog za povrat u prijašnje stanje? Prijedlog za povrat u prijašnje stanje podnosi se tijelu kod kojeg je trebalo izvršiti propuštenu radnju. . pa je zbog toga propuštanja isključena od obavljanja te radnje. Ako je dostavnica nestala. prijedlogu treba priložiti i taj podnesak. Greške u dostavi? Ako pri dostavi bude učinjena greška. Ako se povrat u prijašnje stanje traži zbog toga što je propušteno da se podese kakav podnesak. ako je stranka iz opravdanih razloga propustila u roku izvršiti neku radnju postupka.

a poništavaju se sva rješenja i zaključci koje je tijelo donijelo u vezi s propuštanjem. a koje u postupku mogu imati položaj stranaka. kad utvrdi ili sazna da. Kad u postupku sudjeluju dvije ili više stranaka sa suprotnim interesima. Kada će nadležno tijelo pokrenuti postupak po službenoj dužnosti? Nadležno tijelo pokrenut će postupak po službenoj dužnosti: 1. izdaci za takse. treba radi zaštite javnog interesa pokrenuti upravni postupak. dužna je protivnoj stranci naknaditi opravdane troškove koji su ovoj nastali sudjelovanjem u postupku. Kada je upravni postupak pokrenut? Upravni postupak je pokrenut čim je nadležno tijelo izvršilo bilo koju radnju u cilju vođenja postupka. dangube.UPRAVNO 12 Nepravodobno podnesen prijedlog odbacit će se bez daljnjeg postupka. Tijelo koje vodi postupak snosi troškove postupka ako je postupak pokrenut po službenoj dužnosti. po službenoj dužnosti ili 2. stranka koja je izazvala postupak. za pravno zastupanje. osim ako je povrat dopušten na prijedlog koji je napravodobno podnesen ili je nedopušten. Pokretanje postupka javnim priopćenjem? Nadležno tijelo može putem javnog priopćenja pokrenuti upravni postupak prema većem broju osoba koje tijelu nisu poznate ili se ne mogu odrediti. Protiv zaključka kojim se dopušta povrat u prijašnje stanje nije dopuštena žalba. Stranka koja krivnjom ili obiješću prouzrokovala protivnoj stranci troškove u postupku. te je isti povoljno okončan za stranku. postupak se vraća u ono stanje u kojem se nalazio prije propuštanja. U upravnom postupku svaka stranka snosi u pravilu svoje troškove prouzrokovane postupkom. dužna je ovoj te troškove nadoknaditi. . stručno pomaganje itd. onda je dužna nadoknaditi protivnoj stranci troškove razmjerno dijelu svog zahtjeva s kojim nije uspjela. Ako su činjenice na kojima se prijedlog temelji opće poznate. Kao primjer tih troškova mogu se navesti troškovi dolaženja. Kada je povrat u prijašnje stanje dopušten. nadležno tijelo može odlučiti o prijedlogu bez izjašnjenja protivne stranke. kad to određuje zakon ili na zakonu utemeljen propis 2. 37. s obzirom na postojeće činjenično stanje. Na koji način se pokreće upravni postupak? Upravni postupak pokreće nadležno tijelo: 1. u povodu zahtjeva stranke. a na čiju je štetu postupak okončan. ako se radi o bitnom istom zahtjevu prema svima njima. U stvarima u kojima je po zakonu ili po prirodi stvari za pokretanje i vođenje upravnog postupka poteban zahtjev stranke nadležno tijelo može pokrenuti i voditi postupak samo ako postoji takav zahtjev. Troškovi postupka? Pravilo je da troškovi upravnog postupka padaju na teret onoga koji je postupak izazvao. Kome stranka podnosi zahtjev za pokretanje upravnog postupka? Zahtjev za pokretanje upravnog postupka stranka podnosi nadležnom tijelu radi priznavanja određenog prava. Ako je u takvom slučaju koja od stranaka djelomično uspjela sa svojim zahtjevom.

bez obzira da li se prošireni ili izmijenjeni zahtjev temelji na istoj pravnoj osnovi. Uz iste uvjete jedna stranka ili više stranaka mogu u jednom postupku ostvarivati i više različitih zahtjeva. bilo u cijelosti ili djelomično. Ako je stranka odustala od svojeg zahtjeva nakon izjavljene žalbe. Ako je daljnje vođenje postupka potrebno u javnom interesu. nadležno tijelo produžit će vođenje postupka. Ako tijelo koje vodi postupak ne dopusti proširenje ili izmjenu zahtjeva donijet će o tome zaključak. Može li stranka odustati od svog zahtjeva? Stranka može odustati od svojeg zahtjeva u tijeku cijelog postupka. O vođenju jednog postupka u ovakvim slučajevima nadležno tijelo donijet će poseban zaključak protiv kojega se može izjaviti žalba. a stranka odustane od zahtjeva tijelo koje vodi postupak donijet će zaključak kojim se postupak obustavlja. zaključkom o obustavi postupka poništava se prvostupanjsko rješenje kojim je zahtjev stranke bio usvojen. Dok tijelo koje vodi postupak ne donese zaključak o obustavi postupka i ne dostavi ga stranci.UPRAVNO 13 Kada može doći do spajanja stvari u jedan postupak? Nadležno tijelo može pokrenuti i voditi jedan postupak kad se radi o pravima i obvezama više stranaka: ako se prava ili obveze stranaka temelje na istome ili sličnome činjeničnom stanju i na istoj pravnoj osnovi. pojedina radnja ili propuštanje stranke može se smatrati njezinim odustankom od zahtjeva (prešutni odustanak). protiv kojeg je dopuštena posebna žalba. Kako tijelo postupa u slučaju odustanka stranke od zahtjeva? Kad je postupak pokrenut u povodu zahtjeva. ali uz uvjet da se takav zahtjev temelji na bitno istome činjeničnom stanju. tijelo može obustaviti postupak. osim ako posebnim propisima nije drugačije određeno. Kad je postupak pokrenut po službenoj dužnosti. ako je ima. Da li je u upravnom postupku moguća nagodba? . osim ako je zaključak donijelo drugostupanjsko tijelo. u slučajevima određenim zakonom. Može li stranka izmijeniti stavljeni zahtjev? Postavljeni zahtjev stranka do donošenja rješenja u prvom stupnju može proširiti ili umjesto prijašnjeg zahtjeva staviti drugi. Ako je stranka odustala od svojeg zahtjeva nakon donošenja prvostupanjskog rješenja. ali ako se postupak u istoj stvari može pokrenuti i na zahtjev stranke postupak će se nastaviti ako stranka to zahtjeva. ako je stranka u cijelosti odustala od svojeg zahtjeva. a prije nego što joj je dostavljeno rješenje doneseno u povodu žalbe. i ako je tijelo koje vodi postupak u pogledu svih predmeta stvarno nadležno. Protiv zaključka kojim se obustavlja postupak dopuštena je posebna žalba. Isto tako. a prije isteka roka za žalbu zaključkom o obustavi postupka poništava se prvostupanjsko rješenje ako je njime zahtjev stranke bio pozitivno ili negativno riješen. stranka može opozvati svoj odustanak od zahtjeva. Stranka može izričito odustati od svojeg zahtjeva izjavom koju daje tijelu koje vodi postupak (izričiti odustanak). Stranka koja je odustala od zahtjeva dužna je snositi sve troškove koji su nastali do obustavljanja postupka. te o tome obavijestiti protivnu stranku. ili ako to zahtijeva protivna stranka.

Skraćeni postupak? Skraćeni postupak u upravnom postupku je iznimka. no formalno će tijelo pred kojim je zaključena nagodba donijeti zaključak kojim će prema potrebi postupak obustaviti u cijelosti ili djelomično. 2. U kojem roku skraćeni postupak treba biti okončan? Skraćeni postupak treba biti okončan unutar mjesec dana. pa su učinjene vjerojatnima. Kada se provodi posebni ispitni postupak? Posebni ispitni postupak provodi se 1. To je tzv. mjeseca. radi davanja strankama mogućnosti da ostvare i zaštite svoja prava i pravne interese.UPRAVNO 14 U upravnom postupku nagodba je moguća samo ako u postupku sudjeluju dvije ili više stranaka sa suprotnim interesima. Nagodba ima snagu izvršnog rješenja donesenog u upravnom postupku. Tijelo koje vodi postupak može po skraćenom postupku riješiti stvar neposredno: 1. prema okolnostima pojedinog slučaja. a smatra se zaključenom kad stranke nakon pročitanog zapisnika o nagodbi potpišu zapisnik. kad se u javnom interesu poduzimaju hitne mjere koje se ne mogu odgađati. ako se stanje stvari može utvrditi na temelju činjenica ili dokaza koje je stranka navela u svojem zahtjevu ili na temelju općepoznatih činjenica ili činjenica koje su tijelu poznate. 3. Nagodba se može pobijati tužbom u parnici npr. držeći se odredaba ZUP-a i propisa koji se odnose na stvar o kojoj se radi. a nije potrebno posebno saslušanje stranke radi zaštite njezinih prava odnosno pravnih interesa. Stranka može iznositi činjenice koje mogu biti od utjecaja za rješenje stvari i pobijati točnost navoda koji se ne slažu s . kad je to potrebno radi utvrđivanja činjenica i okolnosti koje su značajne za razjašnjenje stvari ili 2. 4. zbog mana volje. ako je propisano da se stvar može riješiti na temelju činjenica ili okolnosti koje nisu potpuno dokazane ili koje se dokazima samo posredno utvrđuju. arbitrarni red. Tijek ispitnog postupka? Arbitrarni red? Tijek ispitnog postupka određuje. 3. Nagodba se upisuje u zapisnik. U kojem roku se mora okončati poseban ispitni postupak? Poseban ispitni postupak se mora okončati unutar 2. ako se stanje stvari može utvrditi na temelju službenih podataka kojima tijelo raspolaže. a iz svih okolnosti proizlazi da bi zahtjevu stranke trebalo udovoljiti. kad ne postoje uvjeti za neposredno rješavanje prema skraćenom postupku Koja je najvažnija radnja u posebnom ispitnom postupku? Najvažnija radnja u posebnom ispitnom postupku je izvođenje dokaza. a činjenice na kojima rješenje treba biti utemeljeno su utvrđene ili barem učinjene vjerojatnima. službena osoba koja vodi postupak. Koja prava ima stranka u posebnom ispitnom postupku? Stranka ima pravo sudjelovati u ispitnom postupku i davati potrebne podatke i braniti svoja prava i zakonom zaštićene interese.

Kada tijelo koje vodi postupak mora prekinuti postupak u slučaju prethodnog pitanja? Tijelo koje vodi postupak mora prekinuti postupak kad se prethodno pitanje odnosi na: 1. za čije je rješavanje nadležan sud ili koje drugo tijelo. a postupak za rješavanje prethodnog pitanja koji se može voditi samo po službenoj dužnosti još nije pokrenut kod nadležnog tijela. ako nema mogućnosti kaznenog progona. u kojem slučaju rješenje takvog pitanja ima pravni učinak samo u stvari u kojoj je to pitanje riješeno 2. a tijelo koje vodi upravni postupak obustavit će postupak. ili 4. na postojanje braka. tijelo koje vodi postupak može zaključkom naložiti jednoj od stranaka da u cilju rješenja prethodnog pitanja traži od nadležnog tijela pokretanje postupka. na utvrđivanje očinstva. dužna je opravdati zbog čega to nije učinila na raspravi. samo raspravi to pitanje. Kada će tijelo koje vodi postupak raspraviti prethodno pitanje koje se odnosi na kazneno djelo? Tijelo koje vodi postupak raspravit će prethodno pitanje koje se odnosi na kazneno djelo. tijelo koje vodi postupak može: 1. a o kojima stranci nije bila dana mogućnost da se izjasni. a postupak za rješavanje prethodnog pitanja još nije pokrenut? Ako tijelo koje vodi upravni postupak ne uzme prethodno pitanje u raspravljanje. ako prethodno pitanje ne uzme u raspravljanje. a ako to čini nakon održane usmene rasprave. Ako se postupak za rješenje prethodnog pitanja pokreće u povodu zahtjeva stranke. Ako je riječ o propuštanju protivne stranke. U pitanju postojanja kaznenog djela i kaznene odgovornosti počinitelja tijelo koje vodi postupak vezano je pravomoćnom presudom kaznenog suda kojom se optuženik proglašava krivim (isto u parnici). određujući joj rok u kojem je dužna to učiniti. kad je to zakonom određeno. a koje je prema svojoj prirodi takvo da se bez njegova prethodnog rješavanja ne može riješiti konkretna upravna stvar koja je predmet postupka. Ona ima pravo sve do donošenja rješenja dopunjavati i objašnjavati svoje navode. ono će tražiti da nadležno tijelo pokrene postupak o tom pitanju. postupak prekinuti dok nadležni sud ili tijelo to pitanje ne riješi. Posljedice propuštanja stranke da postupi po zaključku tijela sastoje se u tome da će se smatrati da je stranka koja je postavila zahtjev odustala od njega. 2. postojanje kaznenog djela.UPRAVNO 15 njezinim navodima. U slučaju kada se pojavi prethodno pitanje. Kada se nastavlja postupak prekinut zbog rješavanja prethodnog pitanja? . tijelo će nastaviti postupak i sam će raspraviti prethodno pitanje. Nadležno tijelo ne može donijeti rješenje prije nego što stranci pruži mogućnost da se izjasni o činjenicama i okolnostima na kojima treba da se temelji rješenje. te da mu o podnesenom traženju podnese dokaz. 3. Prethodno pitanje? Prethodno pitanje je pitanje koje čini samostalnu pravnu cjelinu. Kakav je postupak tijela.

ako to zahtijevaju razlozi morala ili javne sigurnosti. znanstvenu ili umjetničku tajnu. profesionalnu. svjedoci. službena će osoba. u svakom slučaju kad je to korisno za razjašnjenje stvari. vještaci. ili na prijedlog stranke. kad se ima izvršiti očevid ili saslušanje svjedoka ili vještaka. očevid. prema okolnostima slučaja provesti raspravu bez te osobe ili će je odgoditi. Može li se isključiti javnost s usmene rasprave? Usmena rasprava je javna. Dokazivanje? Kao dokazno sredstvo u upravnom postupku može se upotrijebiti sve što je podesno za utvrđivanje stanja stvari i što odgovara pojedinom slučaju kao što su isprave. 2. ako postoji ozbiljna i neposredna opasnost ometanja usmene rasprave. poslovnu. ako se ne može pretpostaviti da je stranka povukla prijedlog ili ako se postupak u javnom interesu mora nastaviti prema službenoj dužnosti. Da li neku činjenicu treba dokazivati ili ne. u pravilu. Ne treba dokazivati: . postupak se obustavlja. a koje ne? Dokazuju se. prema tome da li ta činjenica može imati utjecaja na rješavanje stvari. Koje su posljedice nedolaska na usmenu raspravu stranke na čiji je zahtjev postupak pokrenut? Ako na usmenu raspravu ne dođe stranka na čiji je zahtjev pokrenut postupak moguće su dvije situacije: ako se za takvu stranku koje je uredno pozvana na raspravu. ako treba da se raspravlja o okolnostima koje predstavljaju službenu. a kada se mora odrediti? Usmenu raspravu određuje službena osoba koja vodi postupak. sporne činjenice i činjenice koje su pravno relevantne. odlučuje službena osoba koja vodi postupak. a nije došla može pretpostaviti iz cjelokupnog stanja stvari da je prijedlog povukla. ako treba da se raspravlja o odnosima u nekoj obitelji. Postupak se može nastaviti po službenoj dužnosti i u slučaju kad se ocijeni da više nema razloga da se čeka na konačno rješenje prethodnog pitanja kod nadležnog tijela. ili 2. Koje činjenice se dokazuju. Koja je najvažnija procesna radnja u ispitnom postupku? Usmena rasprava je jedna od najvažnijih procesnih radnji u ispitnom postupku. 4. Službena osoba koja vodi postupak može isključiti javnost za cijelu usmenu raspravu ili samo za jedan njezin dio: 1. Koje su posljedice nedolaska na raspravu stranke protiv koje je postupak pokrenut? Ako na raspravu ne dođe stranka protiv koje je postupak pokrenut voditelj postupka može provesti raspravu bez te stranke ili na njen trošak odgoditi usmenu raspravu. ako je to potrebno radi pravilnog rješenja stvari.UPRAVNO 16 Postupak prekinut zbog rješavanja prethodnog pitanja kod nadležnog tijela nastavlja se nakon što rješenje doneseno o tom pitanju postane konačno. Kada se usmena rasprava može. 3. Službena osoba mora odrediti usmenu raspravu: 1. u stvarima u kojima sudjeluju dvije stranke ili više stranaka s protivnim interesima. mikrofilmske kopije isprava ili reprodukcije tih kopija. izjava stranke. na svoju inicijativu.

Kakve su to javne isprave? Javna isprava je isprava koja je: 1. istog dana kad je stranka zatražila izdavanje uvjerenja odnosno druge isprave. samo dokazuje da je njihov donositelj dao izjavu koja je sadržana u ispravi. Mogu li državna tijela i pravne osobe s javnim ovlastima izdavati uvjerenja o činjenicama o kojima ne vode službenu evidenciju? Državna tijela i pravne osobe s javnim ovlastima mogu izdati uvjerenja i druge isprave i o činjenicama o kojima ne vode službenu evidenciju. ako zakonom nije drugačije određeno. izdana od ovlaštenog tijela 2. u pravilu.UPRAVNO 17 1. može zahtijevati izmjenu uvjerenja odnosno druge isprave. Uvjerenja i druge isprave o činjenicama o kojima se vodi službena evidencija moraju se izdavati u skladu s podacima službene evidencije. Uvjerenje i druge isprave o činjenicama o kojima se vodi službena evidencija izdaju se stranci na usmeni zahtjev. činjenice čije postojanje zakon pretpostavlja. Uvjerenja? Uvjerenja su posebna vrsta javnih isprava koje izdaju državna tijela odnosno pravne osobe u svezi s poslovima o kojima vode službenu evidenciju. već se njima. činjenice koje su općepoznate 2. Tijelo je dužno izmijeniti odnosno izdati novo uvjerenje ili drugu ispravu u roku 15 dana od podnošenja zahtjeva. pravna pravila čija primjena dolazi u obzir kod rješavanja određenog predmeta. na temelju dokaza kojima raspolaže smatra da joj uvjerenje odnosno druga isprava nije izdana u skladu s podacima iz službene evidencije. Ako stranka. Međutim. uvjerenje izdano na ovaj način ne veže tijelo kojemu je podneseno kao dokaz i koje treba rješavati o stvari te ono može ponovno utvrđivati činjenice navedene u uvjerenju. a najkasnije u roku od 15 dana. a ako to ne bude učinjeno u roku smatra se da je zahtjev odbijen. jer i za tijelo koje vodi upravni postupak vrijedi načelo iz sudskog prava: iura novit curia. Ovakva uvjerenja nisu upravni akti. a ako to ne bude učinjeno smatra se da je zahtjev odbijen. Tko može biti svjedok? Svjedok može biti svaka osoba koja je bila sposobna opaziti činjenicu o kojoj treba svjedočiti i koja je u stanju to svoje opažanje priopćiti. Privatne isprave nemaju presumpciju istinitosti. 3. . u propisanoj formi 3. Tko ne može biti svjedokom u postupku? Osoba koja u postupku sudjeluje u svojstvu službene osobe ne može biti svjedok. u pravilu. ako je to zakonom određeno. Kakve su to privatne isprave? Privatne isprave su one isprave koje nisu javne. ali je dopušteno dokazivati nepostojanje tih činjenica. Uvjerenje koje je izdano na ovaj način jest upravni akt. u okviru nadležnost izdavatelja Za javne isprave vrijedi zakonska presumpcija da dokazuju ono što se u njima potvrđuje ili određuje.

ili bi inače. profesionalnu. zbog pribavljanja drugih dokaza. a i njegova skrbnika ili štićenika. državne ili vojne tajne dok je nadležno tijelo ne oslobodi te dužnosti. bilo otežano ostvarivanje prava stranke. ako se takva činjenica ne može utvrditi na podlozi drugih dokaznih sredstava. ako postoji opravdana bojazan da se neki dokaz neće moći kasnije izvesti ili 2. umjetničku ili znanstvenu tajnu. Koje će osobe osim stranaka prisustvovati očevidu određuje službena osoba koja vodi postupak. nego se samo može ponovno novčano kazniti. na pojedina pitanja na koja bi odgovor izložio teškoj sramoti. Odredbe koje se odnose na ispitivanje svjedoka jednake su kao u parničnom postupku osim što se osoba koja odbije svjedočiti nakon što bude novčano kažnjena zbog toga ne može zatvoriti. . na pojedina pitanja na koja ne bi mogao odgovoriti a da ne povrijedi obvezu odnosno pravo da čuva poslovnu. Prije uzimanja izjave stranke službena osoba koja vodi postupak dužna je upozoriti stranku na kaznenu i materijalnu odgovornost za davanje lažne izjave. Očevid? Očevid se u upravnom postupku provodi kad je za utvrđivanje neke činjenice ili za razjašnjenje bitnih okolnosti potrebno neposredno opažanje službene osobe koja vodi postupak. o onome o čemu se stranka ili druga osoba ispovijedila svjedoku kao vjerskom ispovjedniku. znatnoj imovinskoj šteti ili kaznenom progonu njega. Stranke imaju pravo prisustvovati očevidu. a u pobočnoj liniji do trećeg stupnja zaključno. osim ako stranka zahtijeva i pristane snositi troškove vještačenja. Osiguranje dokaza? Osiguranje dokaza može se provesti 1.UPRAVNO 18 Ne može se ispitati kao svjedok ni osoba koja bi svojim iskazom povrijedila dužnost čuvanja službene. 2. posvojitelja ili posvojčeta. njegova bračnog druga ili srodnika po tazbini do drugog stupnja zaključno i onda kada je brak pretao. ili 2. Kada svjedok može uskratiti svjedočenje? Svjedok može uskratiti svjedočenje: 1. Izjava stranke može se uzeti kao dokazno sredstvo i u stvarima malog značenja kao bi se određena činjenica imala utvrđivati saslušanjem svjedoka koji živi u mjestu udaljenome od sjedišta tijela. 3. 4. Kada izjava stranke može biti dokazno sredstvo? Usmeno dana izjava stranke može se uzeti kao dokazno sredstvo: 1. stvar će riješiti na temelju drugih dokaznih sredstava. o onome što je stranka povjerila svjedoku kao svom punomoćniku. Očevid se može izvršiti i uz sudjelovanje vještaka. ako za utvrđivanje određene činjenice ne postoji neposredan dokaz. Ako bi dokazivanje vještačenjem bilo nerazmjerno skupo prema značenju ili vrijednosti predmeta. Vještaci? Dokaz vještačenjem u upravnom postupku izvodi se kad god je za utvrđivanje ili ocjenu neke činjenice važne za rješavanje stvari potrebno stručno znanje kojim ne raspolaže službena osoba koja vodi postupak. dok se vjerodostojnost njene izjave ocjenjuje prema načelu slobodne ocjene dokaza. da će njegovo izvođenje biti otežano. njegova srodnika po krvi u pravoj liniji.

Rješenje? Nakon što je utvrđeno činjenično stanje. U tom slučaju rješenje se donosi nakon što je to drugo tijelo dalo suglasnost.UPRAVNO 19 Osiguranje dokaza može se provesti po službenoj dužnosti ili na prijedlog stranke odnosno osobe koja ima pravni interes. Ta će se tijela sporazumjeti koje će od njih izdati rješenje. Rješenje koje donosi kolegijalno tijelo? Kad o stvari rješava kolegijalno tijelo. Isto tako može biti određeno da je nadležno tijelo dužno prije donošenja rješenja pribaviti mišljenje drugog tijela. Rješenje kad je o stvari rješavaju dva ili više tijela? Kad je određeno da o jednoj stvari rješavaju dva tijela ili više tijela. tijelo koje vodi postupak će na takvo činjenično stanje primijeniti materijalni propis te će donijeti rješenje o stvari koja je predmet postupka. . dispozitiv (izreku). Za osiguranje dokaza u tijeku postupka nadležno je tijelo koje vodi postupak. a rješenje donosi većinom glasova prisutnih članova. ono može rješavati kad je prisutno više od polovice njegovih članova. uvod. ako zakonom nije određena druga većina. Ako to tijelo u roku ne obavijesti tijelo koje donosi rješenje da daje ili da odbija suglasnost. Tijelo čija se suglasnost ili mišljenje traži dužno je suglasnost ili mišljenje dati u roku mjesec dana od dana kad je to od njega zatraženo. U kojem obliku se mora donijeti rješenje u upravnom postupku? Rješenje se donosi pismeno. bilo da su za rješavanje u stvari nadležna dva ili više tijela. a ako ne da nikakvo mišljenje. Rješenje koje donosi jedno tijelo uz suglasnost ili mišljenje drugog tijela? Zakonom može biti određeno da rješenje donosi jedno tijelo uz prethodnu suglasnost drugoga. 54. rješenje se može donijeti i bez pribavljenog mišljenja. U svim slučajevima ovih tzv. svako je od njih dužno riješiti o toj stvari. a za osiguranje dokaza prije pokretanja postupka nadležno je tijelo na čijem se području nalaze stvari koje treba razgledati odnosno na čijem području borave osobe koje treba saslušati. Tada se rješenje može donijeti samo nakon što je mišljenje pribavljeno. U svakom rješenju mora se navesti akt kojim je drugo tijelo dalo ili odbilo suglasnost. a u rješenju mora biti naveden i akt drugog tijela. bilo da jedno tijelo donosi rješenje uz suglasnost ili mišljenje drugog tijela. složenih rješenja pojavljuje se prema strankama samo jedan akt – glavno rješenje koje donosi tijelo koje vodi postupak. smatra se da je suglasnost dao. Složena rješenja? Složena rješenja su rješenja u čijem donošenju sudjeluje više tijela. Sadržaj rješenja donesenog u upravnom postupku? Pismeno rješenje sadrži: 1. Prethodno donošenje određenih dodatnih akata kojima se daje suglasnost ili mišljenje samo je uvjet za donošenje i važnost glavnog rješenja. 2. a usmeno se može donijeti samo u slučajevima koji su predviđeni ZUP-om ili propisima donesenima na temelju zakona.

kome i u kojem roku. u uputi se navodi kome se izjavljuje. 3. 2. Dispozitivom se može riješiti i o troškovima postupka. navesti taj propis i izložiti razloge kojima se pri donošenju rješenja rukovodio. Ako se rješenjem nalaže izvršenje kakve radnje. obrazloženje. ako ih je bilo. 6. 5. Dispozitiv (izreka) rješenja? Dispozitivom se rješava o predmetu postupka u cijelosti i o svim zahtjevima stranaka o kojima u toku postupka nije posebno riješeno. naziv tijela koje donosi rješenje. . kratko označenje predmeta postupka. određujući njihov iznos. a kad je potrebno. Sadržaj obrazloženja rješenja u kojem se rješava slobodnom ocjenom dokaza? Kad je nadležno tijelo zakonom ili drugim propisom utemeljenim na zakonu ovlašteno riješiti stvar po slobodnoj ocjeni. Sadržaj uvoda rješenja? Uvod rješenja sadrži: 1. a kome se. pravne propise i razloge koji s obzirom na utvrđeno činjenično stanje upućuju na onakvo rješenje kakvo je dano u dispozitivu. 3. 5. tko ih je dužan platiti. razloge zbog kojih nije uvažen koji od zahtjeva stranaka. propis o nadležnosti tog tijela. uputu o pravnom lijeku. Uputa o pravnom lijeku? Uputom o pravnom lijeku stranka se obavještava da li protiv rješenja može izjaviti žalbu ili pokrenuti upravni spor ili drugi postupak pred sudom. Obrazloženje je dio rješenja koji je važan zbog podnošenja pravnog lijeka. Obrazloženje rješenja? Obrazloženje je obvezni sastavni dio rješenja. 2. obrazloženje sadrži i pozivanje na propis koji to predviđa. dužno je u obrazloženju. u dispozitivu će se odrediti i rok u kojem se ta radnja ima izvršiti. te da se može izjaviti i na zapisnik. utvrđeno činjenično stanje. Ti se razlozi ne moraju navesti kad je to u javnom interesu zakonom ili uredbom izričito predviđeno. Kad je propisano da žalba ne odgađa izvršenje rješenja. Obrazloženje rješenja sadrži: 1. kratko izlaganje zahtjeva stranaka. Ako se o troškovima u dispozitivu ne rješava navest će se da će se o njima donijeti poseban zaključak. Kad se protiv rješenja može izjaviti žalba. 4.UPRAVNO 20 3. naziv tijela s brojem i datumom rješenja. ime stanke i njezina zakonskog zastupnika ili punomoćnika ako ga ima i 4. U obrazloženju rješenja moraju biti obrazloženi i oni zaključci protiv kojih nije dopuštena posebna žalba. to mora biti navedeno u dispozitivu (sjeti se Vladotovog rješenja o vojsci). Ako žalba ne odgađa izvršenje rješenja. može se podijeliti i na više točaka. Dispozitiv mora biti kratak i određen. prema potrebi i razloge koji su bili odlučni pri ocjeni dokaza. 4. potpis službene osobe i pečat tijela. u kojem roku i s kolikom pristojbom predaje.

rješenje se može sastojati samo od dispozitiva u obliku zabilješke na spisu. kad se pokaže svrsishodnim da se o tim točkama riješi posebnim rješenjem. nije odlučilo o svim pitanjima koja su bila predmet postupka. stranka može tražiti od tijela koje je rješenje donijelo da dopuni rješenje. Privremeno rješenje? Privremeno rješenje donosi se ako je prema okolnostima slučaja nužno da se prije okončanja postupka donese rješenje kojim se privremeno uređuju sporna pitanja ili odnosi. Djelomično rješenje smatra se u pogledu pravnih lijekova i izvršenja kao samostalno rješenje. a napismeno joj se mora izdati ako ona to traži. Donošenje privremenog rješenja na prijedlog stranke nadležno tijelo može uvjetovati davanjem osiguranja za štetu koja bi mogla izvršenjem tog rješenja nastati za protivnu stranku u slučaju da osnovni zahtjev predlagatelja ne bude uvažen. nadležno tijelo odnosno ovlaštena osoba nadležnog tijela može donijeti rješenje i usmeno. ako stranka nije već prije toga podnijela žalbu nadležnom tijelu. To rješenje donosi se po službenoj dužnosti ili na prijedlog stranke. Stranka koja postupi po pogrešnoj uputi ne može zbog toga imati štetnih posljedica. ako su razlozi za takvo rješenje očiti i ako nije drugačije propisano. . priopćava stranci usmeno. u uputi se navodi kojem se sudu tužba podnosi i u kojem roku. dopunsko rješenje može se donijeti bez ponovnog provođenja ispitnog postupka. stranka može postupiti po važećim propisima ili po uputi. Dopunsko rješenje? Dopunsko rješenje može se donijeti ako se glavnim rješenjem. Pogrešna uputa o pravnom lijeku? Kada je u rješenju dana pogrešna uputa. Djelomično rješenje? Djelomično rješenje može se donijeti: 1.UPRAVNO 21 Kad se protiv rješenja može pokrenuti upravni spor. kad se o jednoj stvari rješava u više točaka. Dopunsko rješenje smatra se u pogledu pravnih lijekova i izvršenja kao samostalno rješenje. u stvarima manjeg značenja u kojima se udovoljava zahtjevu stranke. U takvu rješenju mora bit izričito naznačeno da je privremeno. Takvo se rješenje. Mogućnost donošenja usmenog rješenja? Usmeno rješenje može se donijeti: 1. Ako je predmet već dovoljno raspravljen. kojim je predmet postupka riješen. 2. kad se radi o poduzimanju iznimno hitnih mjera u cilju osiguranja javnog mira i sigurnosti ili radi otklanjanja neposredne opasnosti za život i zdravlje ljudi ili imovine. a samo su neke od njih sazrele za rješavanje. a stranka je pogrešno upućena da protiv tog rješenje nema mjesta žalbi ili da se protiv njega može pokrenuti upravni spor. i 2. u kojem slučaju rok za žalbu teče od dana dostave dopunjenog rješenja. u pravilu. Kad u rješenju nije dana nikakva uputa ili je uputa nepotpuna. Kad je protiv rješenja moguće izjaviti žalbu. a ne dira se u javni interes ni interes druge osobe. rok za žalbu teče od dana dostave rješenja suda kojim je tužba odbačena kao nedopuštena.

Kada se ne provodi skraćeni postupak nadležno tijelo dužno je donijeti rješenje i dostaviti ga stranci najkasnije u roku od 2 mjeseca. kad su zakonom ovlaštena. dopuštena je posebna žalba. Takav zaključak mora biti obrazložen i sadržavati i uputu o žalbi. ali se u nekim slučajevima pravo žalbe priznaje i drugima koji imaju pravni interes za podnošenje žalbe. Može li se izjaviti žalba protiv prvostupanjskih rješenja ministarstava i drugih republičkih Protiv prvostupanjskih rješenja ministarstava i drugih republičkih tijela državne uprave žalba se može izjaviti samo kad je to zakonom predviđeno. državni pravobranitelj i druga državna tijela. Može li se protiv zaključka izjaviti posebna žalba? Protiv zaključka može se izjaviti posebna žalba samo kad je to zakonom izričito predviđeno. a na štetu društvene zajednice. Privremeno rješenje smatra se u pogledu pravnih lijekova i izvršenja kao samostalno rješenje. Državni odvjetnik. Rok za izdavanje rješenja? Rješenje u skraćenom postupku nadležno tijelo dužno je donijeti i dostaviti ga stranci najkasnije u roku od mjesec dana računajući od dana predaje urednog zahtjeva odnosno od dana pokretanja postupka po službenoj dužnosti. Ispravljanje grešaka u rješenju? Greške u rješenju tijelo koje ga je donijelo može ispraviti u svako doba. a napismeno se izdaje na zahtjev osobe koja može protiv zaključka izjaviti posebnu žalbu ili kad se može odmah tražiti izvršenje zaključka. ako posebnim propisom nije određen kraći rok. Može li se izjaviti žalba protiv rješenja Hrvatskog sabora i Vlade RH? Protiv rješenja Hrvatskog sabora i Vlade RH ne može se izjaviti žalba.UPRAVNO 22 Rješenjem o glavnoj stvari koje se donosi nakon okončanja postupka ukida se privremeno rješenje doneseno u toku postupka. a koja se ne rješavaju rješenjem. Protiv zaključka kojim se već doneseno rješenje ispravlja. O ispravku se donosi poseban zaključak. Kada se u upravnom postupku donosi zaključak? Zaključkom se odlučuje o pitanjima koja se tiču postupka i o onim pitanjima koja se kao sporedna pojave u vezi s provođenjem postupka. neposredno se može pokrenuti upravni spor. Tko može podnijeti žalbu u upravnom postupku? Legitimaciju za podnošenje žalbe u upravnom postupku u prvom redu imaju stranke. mogu izjaviti žalbu protiv rješenja kojim je povrijeđen zakon u korist pojedinca ili pravne osobe. Ispravak greške proizvodi pravni učinak od dana od kojeg proizvodi pravni učinak rješenje koje se ispravlja. ako posebnim propisom nije određen kraći rok. Tko odlučuje o žalbi protiv rješenja tijela državne uprave niže razine? . Zaključak se priopćuje zainteresiranim osobama usmeno. Ako žalba nije dopuštena. Zaključak donosi službena osoba koja obavlja onu radnju postupka pri kojoj se pojavilo pitanje koje je predmet zaključka. ili kojim se odbija prijedlog za ispravljanje.

ili 3. žalba ima suspenzivno djelovanje. te 3. Mogu li se u žalbi iznositi nove činjenice i novi dokazi? U žalbi se mogu iznositi nove činjenice i novi dokazi. odnosno prema svom rješenju. ako bi zbog odgode izvršenja bila nanesena kojoj stranci šteta koja se ne bi mogla popraviti. ako je to zakonom predviđeno 2. . pa se u tijeku roka za žalbu rješenje ne može izvršiti. ali žalbu ne mora posebno obrazložiti. rješenje koje se pobija.UPRAVNO 23 Protiv prvostupanjskih rješenja tijela državne uprave niže razine žalba se može izjaviti nadležnim ministarstvima odnosno drugim nadležnim republičkim tijelima državne uprave. O žalbi protiv prvostupanjskog rješenja ustanove ili pravne osobe. Kome se žalba podnosi? Žalba se neposredno predaje ili šalje poštom tijelu koje je donijelo prvostupanjsko rješenje. 1. Potreba dostavljanja žalbe prvostupanjskom tijelu ne postoji samo zbog toga što prvostupanjsko tijelo može poduzeti određene radnje prema žalbi. naziv tijela koje ga je donijelo. ako se radi o poduzimanju hitnih mjera. Ako tijelo koje će odlučivati o žalbi nije određen na jedan od ova dva načina o žalbi će rješavati upravno tijelo nadležno za ogovarajuću upravnu oblast. Dovoljno je da žalitelj izloži u žalbi u kojem je pogledu nezadovoljan rješenjem. donesenoga u vršenju javnih ovlasti. ako zakonom nije propisano da o žalbi rješava drugo tijelo. Tko rješava o žalbi protiv prvostupanjskog rješenja ustanove ili druge pravne osobe? O žalbi protiv prvostupanjskog rješenja ustanove ili druge pravne osobe rješava tijelo određeno statutom ustanove ili pravne osobe. ako je to utvrđeno zakonom. Kada se žalba šalje na odgovor? Žalba se u pravilu ne šalje na odgovor. rješenje se može izvršiti u žalbenom roku. već i zbog toga što postoji mogućnost da prvostupanjsko tijelo pristupi neposrednom izvršenju ako mu nije poznato da je žalba izjavljena. Kada žalba ne zadržava izvršenje rješenja? Iznimno. broj i datum rješenja. ali je žalitelj dužan obrazložiti zbog čega ih nije iznio u prvostupanjskom postupku. osim ako je predmet dvostran. 2. Sadržaj žalbe? U žalbi se mora navesti: 1. a u žalbi se iznose nove činjenice i novi dokazi. Rok za žalbu za svaku osobu i za svako tijelo kojima se rješenje dostavlja računa se od dana dostave rješenja. a i pošto je žalba izjavljena. U kojem roku se mora podnijeti žalba? Rok za žalbu iznosi 15 dana. Da li žalba zadržava izvršenje rješenja? U pravilu. rješava tijelo uprave. ako posebnim zakonom nije drugačije određeno.

proglasit će takvo rješenje ništavim. odbaciti žalbu ako je nedopuštena. ali je u žalbi opravdao to propuštanje. 3. Na koji način drugostupanjsko tijelo može postupiti ako uvaži žalbu? Drugostupanjsko tijelo može uvažiti žalbu iz više razloga i u tom smislu može donijeti sljedeće odluke: 1. rješavajući o stvari. a nije potrebno provoditi nov ispitni postupak 3. da su u prvostupanjskom postupku činjenice nepotpuno ili pogrešno utvrđene. Rješavanje drugostupanjskog tijela o žalbi? Drugostupanjsko tijelo rješavajući o žalbi može: 1. nepravodobna ili izjavljena od neovlaštene osobe. rješenjem odbaciti žalbu ako je nedopuštena. a prvostupanjsko tijelo ne donese novo rješenje. u kojem slučaju može uvažiti zahtjev žalbe i donijeti novo rješenje 4. ako utvrdi da je u prvostupanjskom postupku učinjena nepravilnost koja čini rješenje ništavim. b. 2.UPRAVNO 24 Koje odluke prvostupanjsko tijelo može donijeti u povodu žalbe? Prvostupanjsko upravno tijelo u povodu žalbe može: 1. a prvostupanjsko tijelo je propustilo da je zbog toga odbaci. da je dispozitiv pobijanog rješenja nejasan ili je u proturječnosti s obrazloženjem. U svim slučajevima kada prvostupanjsko tijelo donese novo rješenje. ako utvrdi da je prvostupanjsko rješenje donijelo nenadležno tijelo . da se u postupku nije vodilo računa o pravilima postupka koja bi bila od utjecaja na rješenje stvari. ispitni postupak upotpuniti i donijeti novim rješenjem zamijeniti rješenje koje se žalbom pobija. . poništit će to rješenje po službenoj dužnosti i dostaviti predmet nadležnom tijelu na rješavanje. uvažiti žalbu ako je rješenje prvostupanjskog tijela nezakonito jer je. ako žalitelju nije bila dana mogućnost da sudjeluje u postupku koji je prethodio donošenju rješenja ili mu je bila dana a on je propustio da je iskoristi. odbiti žalbu ako je žalba neosnovana. 3. bilo samo ili preko prvostupanjskog ili zamoljenog tijela kad utvrdi a. ili c. 2. povrijedilo pravila formalnog ili materijalnog prava. uz sve spise koji se odnose na predmet. ako nađe da je provedeni postupak nepotpun. nepravodobna ili izjavljena od neovlaštene osobe. pravodobna i izjavljena od ovlaštene osobe. provesti posebni ispitni postupak koji je bio obvezan ili saslušati stranku u stvari koja je riješena u skraćenom postupku. a i onaj dio postupka koji je obavljen poslije te nepravilnosti. ali oni nisu bili takvi da su mogli utjecati na rješenje stvari ili kada je prvostupanjsko rješenje na zakonu osnovano. a. kad žalitelj iznese u žalbi takve činjenice i dokaze koji bi mogli biti od utjecaja za drugačije rješenje stvari. ako stranka to zatraži u žalbi. a to je moglo utjecati na rješavanje o stvari ili b. Kada je žalba dopuštena. novim rješenjem zamijeniti rješenje koje se žalbom pobija ako nađe da je žalba opravdana. 2. može upotpuniti postupak. što uključuje i situaciju kada je u prvostupanjskom postupku bilo nedostataka. ali iz drugih razloga. ono dostavlja žalbu tijelu nadležnom za rješavanje o žalbu. protiv novog rješenja stranka ima pravo žalbe.

b. Ako razlozi zbog kojih rješenje nije doneseno u roku nisu opravdani drugostupanjsko će tijelo tražiti da mu prvostupanjsko tijelo pošalje spise predmeta. Ako nađe da rješenje nije doneseno u roku zbog opravdanih razloga. ali postoje iznimke. da je pogrešno primijenjen pravni propis na temelju kojega se rješava stvar. Ako drugostupanjsko tijelo utvrdi da je rješenje pravilno u pogledu utvrđenih činjenica i u pogledu primjene zakona. Takvo rješenje je konačno. c. pod uvjetom da se time ne vrijeđa pravo druge osobe (reformatio in melius). ako postoje razlozi zbog kojih se izvršno rješenje može izvanredno ukinuti ili proglasiti ništavim. Da li je dopuštena reformacija na štetu žalitelja? Koje su iznimke od zabrane reformatio in peius? Reformacija na štetu žalitelja u pravilu je zabranjena. on će svojim rješenjem poništiti prvostupanjsko rješenje i sam riješiti stvar 1. a u okviru zahtjeva postavljenoga u prvostupanjskom postupku. samo će provesti postupak i svojim rješenjem riješiti stvar. 1. ili d. ili 2. da je iz utvrđenih činjenica izveden pogrešan zaključak u pogledu činjeničnog stanja. 64. a ako ne može. ako drugostupanjsko tijelo nađe da će postupak brži i ekonomičnije provesti prvostupanjsko tijelo. drugostupanjsko tijelo tražit će da mu prvostupanjsko tijelo priopći razloge zbog kojih rješenje nije doneseno u roku. mjesec. ali da se svrha zbog koje je rješenje doneseno može postići i drugim sredstvima povoljnijima za stranku. odredit će prvostupanjskom tijelu rok za donošenje rješenja. Protiv novog rješenja stranka ima pravo žalbe. Žalba kad prvostupanjsko rješenje nije doneseno? Žalba u slučaju šutnje administracije? Ako je žalbu izjavila stranka o čijem zahtjevu prvostupanjsko tijelo nije donijelo rješenje. naložit će da to učini i da mu prikupljene podatke dostavi u određenom roku. ako postoji neki od razloga zbog kojega se prema ZUP-u rješenje koje je konačno u upravnom postupku poništiti ili ukinuti prema pravu nadzora. Da li je u rješavanju povodom žalbe dopuštena reformatio in melius? Može li se reformirati u korist žalitelja mimo zahtjeva postavljenog u žalbi? U cilju pravilnog rješenja stvari drugostupanjsko tijelo može u povodu žalbe izmijeniti prvostupanjsko rješenje u korist žalitelja i mimo zahtjeva postavljenoga u žalbi. nakon čega će sam riješiti stvar. donijet će svoje rješenje. koji ne može biti duži od 1. Tako u cilju pravilnog rješenja stvari drugostupanjsko tijelo može u povodu žalbe izmijeniti prvostupanjsko rješenje na štetu žalitelja.UPRAVNO 25 Ako u tom slučaju drugostupanjsko tijelo nađe da na temelju upotpunjenog postupka stvar treba riješiti drugačije može svojim rješenjem poništiti prvostupanjsko rješenje i sam riješiti stvar ili poništiti prvostupanjsko rješenje i vratiti predmet prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak (koji se mora provesti u roku od 30 dana). izmijenit će prvostupanjsko rješenje u tom smislu. ili zbog krivnje stranke. Ako drugostupanjsko tijelo može riješiti stvar prema spisima predmeta. pogrešno ocijenjeni dokazi. Iznimno. ako nađe da je na temelju slobodne ocjene trebalo donijeti drugačije rješenje. Ako drugostupanjsko tijelo utvrdi da su u prvostupanjskom rješenju: a. . ali samo: 1.

3. ili ako je došlo kao posljedica kakva djela kažnjivog po kaznenom zakonu. ako se rješenje temelji na presudi donesenoj u kaznenom postupku ili u postupku o privrednom prijestupu. koje je dužno rješenje dostaviti strankama u roku od 8 dana od dana primitka spisa. a najkasnije u roku od 2 mjeseca računajući od dana predaje žalbe. ako je rješenje doneseno na podlozi lažne isprave ili lažnog iskaza svjedoka ili vještaka. mogli dovesti do drugačijeg rješenja da su te činjenice odnosno dokazi bili izneseni ili upotrijebljeni u prijašnjem postupku (ovo je najčešći razlog za obnovu postupka – to je ispitno pitanje). 6. Tijelo koje je riješilo stvar u drugom stupnju šalje. ako se sazna za nove činjenice. 6. 2. ako je u donošenju rješenja sudjelovala službena osoba koja je po zakonu morala biti izuzeta. ako osobi koja je sudjelovala u postupku nije bila dana mogućnost da se služi svojim jezikom. a po zakonu je trebao da je zastupa. ukidanje i mijenjanje pravomoćnog rješenja uz pristanak ili na zahtjev stranke (protiv pravomoćnih rješenja). ako posebnim propisom nije određen kraći rok. postupak o žalbi obustavlja se zaključkom. Ako stranka odustane od žalbe. poništavanje i ukidanje po pravu nadzora (protiv konačnih rješenja). izvanredno ukidanje (protiv izvršnih rješenja). u pravilu. 4. ako se rješenje tijela koje je vodilo postupak temelji na nekome prethodnom pitanju. 5. 4. 3. Koji su izvanredni pravni lijekovi u upravnom postupku? ZUP predviđa sljedeća izvanredne pravne lijekove: 1. proglašavanje rješenja ništavim. ako kolegijalno tijelo koje je donijelo rješenje nije rješavalo u sastavu predviđenome važećim propisima ili ako za rješenje nije glasala propisana većina. ako osobi koja je trebala sudjelovati u svojstvu stranke nije bila dana mogućnost da sudjeluje u postupku. 9. 8. sami ili u vezi s već izvedenim i upotrijebljenim dokazima. ako je rješenje donijela službena osoba nadležnog tijela koja nije bila ovlaštena za njegovo donošenje. . ako je rješenje povoljno za stranku doneseno na temelju neistinitih navoda stranke kojima je tijelo koje je vodilo postupak bilo dovedeno u zabludu. mijenjanje i poništavanje rješenja u svezi s upravnim sporom (protiv konačnih rješenja). Koji su razlozi za obnovu postupka? Razlozi za obnovu postupka okončanog rješenjem ili zaključkom protiv kojeg nema redovnog pravnog lijeka u upravnom postupku: 1.UPRAVNO 26 Rok za donošenje rješenja o žalbi i dostava istog? Rješenje o žalbi mora se donijeti i dostaviti stranci čim je to moguće. a nadležno tijelo je to pitanje kasnije riješilo u bitnim točkama drugačije. 5. 2. 7. ako stranku nije zastupao zakonski zastupnik. ili se nađe ili stekne mogućnost da se upotrijebe novi dolazi koji bi. 7. svoje rješenje sa spisima predmeta prvostupanjskom tijelu. zahtjev za zaštitu zakonitosti (protiv pravomoćnih rješenja) Obnova postupka? 1. 11. a ta je presuda pravomoćno ukinuta. obnovu postupka (protiv konačnog rješenja ili zaključka). 10.

ali tijelo koje je nadležno za odlučivanje o prijedlogu. može se neposredno pokrenuti upravni spor. stranka. 5. može riješiti da se odgodi izvršenje dok se ne odluči o pitanju obnove postupka. poništiti ili izmijeniti svoje rješenje: 1. Nakon proteka roka od 5 godina obnova postupka se može tražiti samo iznimno i to 1. kao i protiv rješenja donesenoga u obnovljenom postupku. . 2. U kojem roku se mora tražiti obnova upravnog postupka? Obnova upravnog postupka može se tražiti: 1.od trenutka kada je došla u mogućnost da se koristi kojim od razloga obnove 2. Sud u upravnom sporu može poništiti rješenje iz razloga: 1. ako uvažava sve zahtjeve tužbe.UPRAVNO 27 2. Ako je zaključak ili rješenje donijelo drugostupanjsko tijelo. ako se rješenje temelji na kakvom kaznenom djelu. u subjektivnom roku od mjesec dana . ne odgađa izvršenje rješenja po kojem se obnova traži. može se izjaviti žalba samo kad je taj zaključak odnosno rješenje donijelo prvostupanjsko tijelo. Zaključak kojim se dopušta obnova postupka odgađa izvršenje rješenja protiv kojega je obnova dopuštena. a i okolnost da je prijedlog stavljen u zakonskom roku. tijelo koje je donijelo rješenje kojim je postupak okončan 3. na rješenju nekog prethodnog pitanja koje je kasnije drugačije riješeno. ili 3. 2. ili što je iz utvrđenih činjenica izveden nepravilna zaključak u pogledu činjeničnog stanja. a osobito što činjenično stanje nije pravilno utvrđeno. što je rješenje donijelo nenadležno tijelo. u pravilu. ako smatra da će prijedlog za obnovu biti uvažen. Mijenjanje i poništavanje rješenja u svezi s upravnim sporom? Tijelo protiv čijeg je rješenja pravodobno pokrenut upravni spor može do okončanja spora. Tko odlučuje o obnovi postupka? O obnovi postupka odlučuje ono tijelo koje je donijelo rješenje kojim je postupak okončan. 4. u objektivnom roku od 5 godina . Prijedlog za obnovu postupka. 3.računajući od trenutka dostavljanja rješenja stranci. što nije uopće ili nije pravilno primijenjen zakon. što se u postupku koji je rješenju prethodio nije postupilo prema pravilima postupka. 2. ako se time ne vrijeđa pravo stranke u upravnom postupku ili treće osobe. iz onih razloga iz kojih bi sud mogao poništiti takvo rješenje. na presudi donesenoj u kaznenom postupku koja je pravomoćno ukinuta. Protiv zaključka donesenog o prijedlogu za obnovu postupka. propis ili opći akt. ili 2. Čime se pokreće obnova postupka? Obnova postupka pokreće se prijedlogom. Stranka je dužna u prijedlogu za obnovu postupka učiniti vjerojatnim okolnosti na kojima temelji prijedlog. državni odvjetnik 3. Tko može tražiti obnovu upravnog postupka? Obnovu upravnog postupka može tražiti: 1.

ucjene ili druge nedopuštene radnje. tijelo. 4. ako je rješenje donijelo jedno tijelo bez suglsnosti. Koja su tijela nadležna za poništavanje i ukidanje po pravu nadzora? Za poništavanje i ukidanje po pravu nadzora nadležna su sljedeća tijela: 1. ucjene. a ovo je potrebno po zakonu ili drugom propisu zasnovanom na zakonu. Iz kojih se razloga konačno rješenje može poništiti po pravu nadzora? Rješenje koje je konačno u upravnom postupku nadležno će tijelo poništiti po pravu nadzora: 1. a ako ga nema ili se radi o njegovom rješenju 2. 3. 2. a tijelo koje je donijelo to rješenje smatra da je u tom rješenju nepravilno primijenjen materijalni zakon. Ukidanje po pravu nadzora? Mogućnost ukidanja po pravu nadzora svedena je samo na slučaj ako je rješenjem koje je konačno u upravnom postupku očigledno povrijeđen materijalni zakon. može rješenje ukinuti ili izmijeniti radi njegova usklađivanja sa zakonom samo: 1. u roku od 5 godina od dana kad je rješenje postalo konačno u upravnom postupku. 5. ako je rješenje donijelo stvarno nenadležno tijelo. Pod kojim uvjetima može doći do ukidanja ili mijenjanja pravomoćnog rješenja? Kad je pravomoćnim rješenjem stranka stekla kakvo pravo. Na čiju inicijativu se donosi rješenje o poništavanju po pravu nadzora? Rješenje o poništavanju prema pravu nadzora nadležno tijelo donosi: 1. 2. a ako se ne može ustanoviti u čiju nadležnost spada ili se radi o 2st. 3. ako stranka koja je na temelju tog rješenja stekla pravo na to pristane i . potvrde. na zahtjev stranke. stvar drugačije riješena. Tijela 4. rješenju ministarstva ili drugog rep. ako do poništavanja po pravu nadzora dođe iz razloga postojanja prisile. 2. na zahtjev državnog odvjetnika ili 4. tijelo određeno zakonom. odobrenje ili mišljenja drugog tijela. na zahtjev pučkog pravobranitelja. kojim je ta upr.UPRAVNO 28 Poništavanje i ukidanje po pravu nadzora? 1. 3. 3. ako je u istoj stvari ranije doneseno pravomoćno rješ. ako je rješenje donijelo mjesno nenadležno tijelo. po službenoj dužnosti. ministarstvo ili drugo republičko tijelo državne uprave. U kojem roku se može donijeti rješenje o poništavanju po pravu nadzora? Rješenje o poništavanju prema pravu nadzora može se donijeti: 1. 2. pritiska ili druge nedopuštene. ako je rješenje doneseno kao posljedica prisile. iznude. a ako zakonom nije određeno 3. Vlada RH Ukidanje i mijenjanje pravomoćnog rješenja uz pristanak ili na zahtjev stranke? 1. 4. radnje. tada se rješenje o poništavanju može donijeti bez obzira na spomenute rokove. U stvarima u kojima sudjeluju dvije stranke ili više stranaka sa suprotnim interesima. iznude. rješenje se može ukinuti samo po pristanku zainteresiranih stranaka. 5. u slučaju kada je rješenje donijelo mjesno nenadležno tijelo rok iznosi 1 godinu. 2st.

u protivnom. u cilju otklanjanja poremećaja u privredi. odnosno ako je rješenje prvostupanjskog tijela konačno. javni mir i poredak ili javni moral. može se ukinuti ili izmijeniti i pravomoćno rješenje koje je nepovoljno za stranku. Tko donosi rješenje o ukidanju ili mijenjanju pravomoćnog rješenja? Rješenje o ukidanju ili mijenjaju donosi prvostupanjsko tijelo koje je donijelo rješenje. Pod istim uvjetima. Da li je dopuštena žalba protiv rješenja kojim je prijašnje rješenje izvanredno ukinuto? Protiv rješenja kojim se prijašnje rješenje ukida dopuštena je žalba samo kad je to rješenje donijelo prvostupanjsko tijelo. koje bi svojim izvršenjem moglo uzrokovati neko djelo kažnjivo po KZ-u. a na zahtjev stranke. Pristanak stranke obavezan je i za izmjenu na štetu stranke pravomoćnog rješenja kojim je stranci određena obveza. Proglašavanje rješenja ništavim? 1. ako se to ne bi moglo uspješno otkloniti drugim sredstvima. može se pokrenuti upravni spor. rješenje može ukinuti drugostupanjsko tijelo. ako se time ne vrijeđa pravo treće osobe. rješenje ukida nadležno ministarstvo. Ako je rješenje donijelo drugostupanjsko tijelo. kao i njegovo ukidanje. 4. 4. U protivnom se može neposredno pokrenuti upravni spor. Kada može doći do izvanrednog ukidanja? Za izvanredno ukidanje karakteristično je da se radi o izvanrednom pravnom lijeku koji se može koristiti protiv izvršnih rješenja koja su u skladu s pravnim poretkom. 3. 3. kojima bi se manje diralo u stečena prava. ako je to potrebno u cilju otklanjanja teške i neposredne opasnosti za život i zdravlje ljudi. Izvanredno ukidanje? 1. ili 2. a drugostupanjsko tijelo samo kad je svojim rješenjem odlučilo o stvari. čije izvršenje nije moguće. Kakvo djelovanje ima novo rješenje? Izmjena rješenja. koje je u upravnom postupku doneseno u stvari iz sudske nadležnosti ili u stvari o kojoj se uopće ne može rješavati u upravnom postupku. to rješenje može ukinuti ono samo. 3. a na koje rješenje stranka nije naknadno izričito pristala. . Prema ZUP-u izvršno rješenje može se ukinuti 1. pri čijem donošenju nije povrijeđen ni formalni ni materijalni zakon. Iz koji razloga se rješenje može proglasiti ništavim? Ništavim se proglašava rješenje: 1. 2. Ako drugostupanjskog tijela nema. javnu sigurnost. Tko donosi odluku o izvanrednom ukidanju? Ako je rješenje donijelo prvostupanjsko tijelo. 2. opća ili pojedinačna. koje je donijelo tijelo bez prethodnog zahtjeva stranke. djeluje samo ubuduće. 2. ali čije bi izvršenje dovelo u neposrednu opasnost određena dobra. Da li je protiv novog rješenja dopuštena žalba? Žalba protiv novog rješenja kojim se prijašnje rješenje ukida ili mijenja dopuštena je samo ako je to rješenje donijelo prvostupanjsko tijelo.UPRAVNO 29 2.

Tko odlučuje o zahtjevu za zaštitu zakonitosti? O zahtjevu za zaštitu zakonitosti rješava nadležni drugostupanjski organ. a ako mu nije dostavljeno . Koje se odluke mogu donijeti u povodu zahtjeva za zaštitu zakonitosti? U povodu zahtjeva za zaštitu zakonitosti nadležni organ može ukinuti pobijano rješenje ili odbiti zahtjev. 2. Ukidanje rješenja djeluje ex nunc. Vlada Republike Hrvatske. Ako nema tijela koje rješava o žalbi. 3.UPRAVNO 30 5. Da li je dopuštena žalba protiv rješenja donesenog o zzz? Protiv rješenja donesenog o zahtjevu za zaštitu zakonitosti žalba nije dopuštena. Tko podiže zahtjev za zaštitu zakonitosti? Zahtjev za zaštitu zakonitosti podiže državni odvjetnik Republike Hrvatske. i . 4. U kojem roku se može podići zahtjev za zaštitu zakonitosti? Zahtjev za zaštitu zakonitosti može se podići u roku od mjesec dana od dana kad je rješenje dostavljeno državnom odvjetniku. Rok za proglašenje rješenja ništavim? Na čiji zahtjev se rješenje može proglasiti ništavim? Rješenje se može u svako doba proglasiti ništavim po službenoj dužnosti ili na prijedlog stranke ili državnog odvjetnika. Tijelo nadležno za proglašenje rješenja ništavim? Rješenje proglašava ništavim tijelo koje ga je donijelo ili drugostupanjsko tijelo. Zahtjev za zaštitu zakonitosti? 1. 6. a ako drugostupanjskog tijela nema – onda tijelo koje je zakonom ovlašteno da obavlja nadzor nad radom tijela koje je donijelo rješenje. a ako takvog organa nema. 3. Da li je dopuštena žalba protiv rješenja kojim se neko rješenje proglašava ništavim? Protiv rješenja kojim se neko rješenje proglašava ništavim ili se odbija prijedlog stranke ili državnog odvjetnika za proglašavanje rješenja ništavim dopuštena je žalba. Protiv kojih rješenja se može podnijeti zahtjev za zaštitu zakonitosti? Protiv pravomoćnog rješenja donesenoga u stvari u kojoj se ne može voditi upravni spor. koje sadrži nepravilnost koja je po nekoj izričitoj zakonskoj odredbi predviđena kao razlog ništavosti. protiv takvog rješenja može se neposredno pokrenuti upravni spor. Pravne posljedice poništavanja i ukidanja? Razlika između ukidanja poništavanja? Poništavanje rješenja i proglašavanje rješenja ništavim djeluje ex tunc. čije bi izvršenje bilo protivno osnovnim načelima pravnog poretka. 5. 6.u roku od 6 mjeseci od dana dostave stranci. a sudska zaštita nije osigurana ni izvan upravnog spora. državni odvjetnik ima pravo podignuti zahtjev za zaštitu zakonitosti ako smatra da je rješenjem povrijeđen zakon. 4. 2.

administrativnim putem se može provesti izvršenje i radi ispunjenja novčanih obveza ako one proizlaze iz primanja na osnovi radnog odnosa i ako na to pristane izvršenik. odnosno kojim su stranci određene kakve obveze. te koje se može pobijati izvanrednim pravnim lijekovima i protiv kojeg se može pokrenuti upravni spor. a sudsko izvršenje nadležni sud po propisima koji važe za ovrhu. Administrativno izvršenje provode tijela uprave.UPRAVNO 31 Konačnost i pravomoćnost rješenja? Konačno je u upravnom postupku rješenje protiv kojega nema redovnog pravnog lijeka. Izvršenje nagodbe? Nagodba ima snagu izvršnog rješenja donesenog u upravnom postupku. postaje izvršan priopćavanjem. Ako je u rješenju određeno da se radnja koja je predmet izvršenja može izvršiti u određenom roku. istekom roka za žalbu. Pravomoćno rješenje je rješenje protiv kojega se ne može izjaviti žalba niti pokrenuti upravni spor. rješenje postaje izvršno protekom tog roka. 3. Izvršenje rješenja provodi se prema službenoj dužnosti ili na prijedlog stranke. Izuzetno. Drugostupanjsko rješenje kojim je izmijenjeno prvostupanjsko rješenje postaje izvršno kada se dostavi stranci. Kada je određeno da žalba odgađa izvršenje zaključka. dok se izvršenje sudskim putem provodi radi ispunjenja novčanih obveza. . zaključak postaje izvršan istekom roka za žalbu. ali samo protiv osobe koja je sudjelovala u nagodbi. Vrste izvršenja? Izvršenje rješenja provodi se administrativnim putem (administrativno izvršenje). a kojim je stranka stekla kakvo pravo. dostavom stranci ako žalba ne odgađa izvršenje. 4. odnosno dostavljanjem stranci. ili sudskim putem (sudsko izvršenje). dostavom stranci ako žalba nije dopuštena. U kojem se objektivnom roku može tražiti izvršenje rješenja? Nakon isteka roka od 5 godina od dana kad je rješenje postalo izvršno ne može se tražiti njegovo izvršenje. 2. Kada rješenje postaje izvršno? Prvostupanjsko rješenje postaje izvršno: 1. Ako rješenjem nije određen rok za obavljanje radnje. dostavom stranci rješenja kojim se žalba odbacuje ili odbija. Izvršenje rješenja provodi se administrativnim putem radi ispunjenja nenovčanih obveza izvršenika. rješenje postaje izvršno u roku 15 dana od dana donošenja rješenja. Kada zaključak postaje izvršan? Zaključak protiv koga se ne može izjaviti posebna žalba kao i onaj protiv koga se može izjaviti posebna žalba koja ne odgađa izvršenje zaključka. ako žalba nije izjavljena. Izvršenje se može provesti. dostavom stranci rješenja kojim se žalba odbacuje ili odbija.

ako tražitelj izvršenja odustane od svojeg zahtjeva. ako se utvrdi da je obveza izvršena. . Izvršenje radi ostvarivanja nenovčanih obveza? Izvršenje radi ostvarivanja nenovčanih obveza provodi se preko drugih osoba ili putem prisile. Izvršenje radi osiguranja? Radi osiguranja izvršenja može se zaključkom dopustiti izvršenje rješenja i prije nego što je ono postalo izvršno. ili 2. Kada će se administrativno izvršenje obustaviti? Administrativno izvršenje će se obustaviti po službenoj dužnosti 1. 3. ako je izvršni naslov poništen ili ukinut. predlagatelj mora opasnost od sprječavanja ili otežavanja ispunjenja učiniti vjerojatnom. a sam izvršenik je ne izvrši uopće ili je ne izvrši u cijelosti. da izvršenje nije bilo uopće dopušteno. 5. Ako je pravomoćnim rješenjem utvrđeno da pravno ne postoji obveza stranke za čije je osiguranje bio donesen privremeni zaključak. Privremeni zaključak o osiguranju? Ako postoji ili je učinjena barem vjerojatnom obveza stranke. Odgodu izvršenja odobrava tijelo koje je donijelo zaključak o dozvoli izvršenja. dogovorom s trećim osobama ili na drugi način spriječiti ili znatno otežati izvršenje dotične obveze.UPRAVNO 32 Zaključkom se utvrđuje da je rješenje koje se ima izvršiti postalo izvršno i određuje se način izvršenja. ili je na drugi način utvrđeno da je zahtjev za donošenje privremenog zaključka bio neopravdan predlagač u čiju je korist privremeni zaključak donesen naknadit će protivnoj stranci štetu koja joj je uzrokovana donesenim zaključkom. Kada će se administrativno izvršenje odgoditi? Administrativno izvršenje će se odgoditi 1. a tijelo može uvjetovati izvršenje i davanjem osiguranja. 4. a postoji opasnost da će obvezana stranka raspolaganjem imovine. da je bilo provedeno prema osobi koja nije u obvezi. ako bi bez toga moglo biti spriječeno ili znatno otežano izvršenje nakon izvršnosti rješenja. Do izvršenja preko drugih osoba dolazi u slučaju kad se obveza izvršenika sastoji u izvršenju radnje koju može izvršiti i druga osoba. tijelo nadležno za donošenje rješenja o obvezi stranke može prije donošenja rješenja o toj obvezi donijeti privremeni zaključak u cilju osiguranja izvršenja obveze. Ako se radi o obvezama koje se prisilno izvršavaju samo na prijedlog stranke. Izvršenje radi osiguranja može se provoditi sudskim ili administrativnim putem. O prijedlogu se odlučuje zaključkom. Do izvršenja putem prisile dolazi ako je izvršenik dužan dopustiti ili trpjeti. ili ako je predmet izvršenja izvršenikova radnja koju ne može umjesto njega izvršiti druga osoba. 2. U tom slučaju tijelo koje provodi izvršenje prisilit će izvršenika na ispunjenje obveze novčanim kaznama. ako je umjesto privremenog rješenja koje se izvršava doneseno rješenje o glavnoj stvari koje se razlikuje od privremenog rješenja. ako se utvrdi da je u pogledu izvršenja obveze dopušten poček. pa postupa protivno toj obvezi.

a s time se u pravilu veže mogućnost suda da meritorno rješava samu stvar. Učinak odluke kod spora o zakonitosti jest erga omnes. Spor o zakonitosti pokreće se i vodi sa svrhom da se ocijeni je li neki akt kojeg je donijelo tijelo uprave zasnovan na zakonu ili nije. a kao subjektivni onaj spor kome bi cilj bio zaštita subjektivnih prava pojedinaca. Tko rješava u upravnim sporovima? Upravne sporove rješava Upravni sud Republike Hrvatske. osnuje. dakle prije nego što je uprava autoritativnim putem kroz oblik pojedinačnog akta odlučila o pravima i obvezama određenih subjekata. Koje su vrste upravnih sporova? U teoriji se upravni sporovi obično dijela na: spor o zakonitosti i spor pune jurisdikcije. Cilj vođenja spora jest u tome da sud utvrdi. Učinak sudske odluke kod spora pune jurisdikcije jest inter partes. koji se pokreće i vodi protiv individualnog upravnog akta. . Prvotni spor često nastaje baš kao posljedica propuštanja uprave da odluči o konkretnoj upravnoj stvari – šutnja administracije. Radi čega se pokreće upravni spor? O čemu se odlučuje u upravnom sporu? Upravni spor se pokreće radi osiguranja sudske zaštite građana i pravnih osoba te radi osiguranja zakonitosti. onda se kao objektivni prikazuje onaj spor kojemu je svrha prvenstveno zaštita objektivne zakonitosti. spor se pokreće i vodi prije nego što je donesen upravni akt. U upravnim sporovima sud odlučuje u vijećima sastavljenim od trojice sudaca. Upravni spor može se pokrenuti i protiv prvostupanskog upravnog akta protiv kojeg nema mjesta žalbi u upravnom postupku. Kada se kao kriterij za razlikovanje upravnog spora na subjektivni i objektivni uzima cilj spora. objektivni i subjektivni spor i prvotni i naknadni spor. Presude Suda donesene u upravnim sporovima obvezne su. U upravnom sporu odlučuje o zakonitosti akata kojima državna tijela i pravne osobe koje imaju javne ovlasti rješavaju o pravima i obvezama u upravnim stvarima. a to znači postoji ili ne postoji zakonitost. budući da pravnu osnovu spora uvijek predstavlja povreda nekog subjektivnog prava. onda se obično kao objektivni spor uzima onaj koje se može pokrenuti i protiv općenormativnog akta. Naknadni upravni spor javlja se kao spor u kojem se odlučuje o upravnom aktu donesenom u konkretnoj upravnoj stvari. Upravni spor može se voditi protiv upravnog akta. Protiv kojih upravnih akata se može voditi upravni spor? Upravni spor može se pokrenuti protiv upravnog akta koje je donesen u drugom stupnju. sam sud rješava neki predmet. Kada se kao kriterij za razlikovanje uzme vrsta akata koji mogu biti predmet spora. za razliku od subjektivnog spora. Predmet upravnog spora? Predmet upravnog spora jest ocjena zakonitosti upravnog akta. Kod spora pune jurisdikcije.UPRAVNO 33 Što je upravni spor? Upravni spor je oblik sudske kontrole nad upravom i to prvenstveno kontrole upravnog akta. modificira ili ukine neku pravnu situaciju. Kod prvotnog upravnog spora.

smatra se danom predaje sudu. Ako prvostupanjsko tijelo protiv čijeg akta ima mjesta žalbi nije u roku od 60 dana donijelo nikakvo rješenje o zahtjevu. koje smatra da mu je upravnim aktom povrijeđeno kakvo pravo ili neposredni osobni interes utemeljen na zakonu (bitno je da postoji neposredni pravni interes!!!). Dan predaje tužbe pošti preporučeno. ako u aktu nije nikako ili nije pravilno primijenjen zakon. stranka ima pravo obratiti se svojim zahtjevom drugostupanjskom tijelu. 3. Čime se pokreće upravni spor? Upravni spor se pokreće tužbom. odnosno o žalbi stranke nije donio odgovarajući upravni akt. Na ovaj način stranka može postupiti i kad na njezin zahtjev nije donijelo rješenje prvostupanjsko tijelo protiv čijeg akta nema mjesta žalbi. Razlozi zbog kojih se upravni akt može pobijati u upravnom sporu? Upravni akt može se pobijati: 1. Ako drugostupanjsko tijelo nije u roku od 60 dana donijelo rješenje o žalbi stranke protiv prvostupanjskog rješenja. ako se u postupku koji je aktu prethodio nije postupilo prema pavilima postupka. Kada se upravni spor ne može voditi? Upravni spor se ne može voditi protiv akata u stvarima u kojima je osigurana sudska zaštita izvan upravnog spora. Ako mu akt nije dostavljen. U upravnom sporu može se tražiti i povrat oduzetih stvari. a osobito ako činjenično stanje nije pravilno utvrđeno. može podnijeti tužbu u roku od 60 dana od dana dostave upravnog akta stranci u čiju je korist akt donesen. Treća osoba kojoj bi poništaj osporenoga upravnog akta neposredno bio na štetu ima u sporu položaj stranke.. 2. Ovaj rok vrijedi i za tijelo ovlašteno za podnošenje tužbe ako mu je upravni akt dostavljen. a može ga uz netom spomenute uvjete pokrenuti i ako to tijelo ne donese rješenje (dvostruka šutnja administracije).UPRAVNO 34 Upravni spor može se pokrenuti i kad nadležno tijelo o zahtjevu. Tužena strana u upravnom sporu jest tijelo čiji se akt osporava. propis utemeljen na zakonu ili drugi zakonito donesen propis ili opći akt. a i naknada štete koja je tužitelju nanesena izvršenjem akta koji se osporava. ili što je iz utvrđenih činjenica izveden nepravilan zaključak u pogledu činjeničnog stanja. a ne donese ga ni u daljnjem roku od 7 dana nakon ponovljenog traženja (slanja požurnice – to je pretpostavka za vođenje spora). Protiv rješenja drugostupanjskog tijela stranka može pokrenuti upravni spor. Nema nepravilne primjene propisa kad je nadležno tijelo rješavalo po slobodnoj ocjeni na temelju i u granicama ovlaštenja koje mu je dano pravnim propisima. stranka može pokrenuti upravni spor kao da je žalba odbijena. Tužba se podnosi u roku od 30 dana od dana dostave upravnog akta stranci koja je podnosi. ako je akt donesen od nenadležnog tijela. Tužitelj u upravnom sporu može biti pojedinac. naselje i sl. Tužba se predaje sudu neposredno ili mu se šalje poštom. pravna osoba. tuženi i zainteresirana treća osoba. . Koje su stranke u upravnom sporu? Prema ZUS-u postoje tri vrste stranaka: tužitelj. skupina osoba. u skladu sa svrhom u kojoj je ovlaštenje dano.

ako zakonom nije propisano da žalba ne odgađa izvršenje rješenja ili ako odgoda nije protivna javnom interesu. upravni akt protiv kojega je tužba upravljena. sud će rješenjem odbaciti tužbu kao neurednu. odnosno naziv i sjedište tužitelja. Suspenzivni učinak tužbe? Tužba. u kojem pravcu i opsegu predlaže poništavanje upravnog akta i potpis podnosioca. Tek na zahtjev tužitelja. a nedostaci su takvi da sprečavaju rad suda. da tužbu odbaci. 2. 2. 4. nerazumljiva. Uz tužbu mora se podnijeti akt u izvorniku ili prijepisu. nema automatsko suspenzivno djelovanje. Fakultativno izvršenje rješenja? Izvršenje se može odgoditi do konačne sudske odluke ako to javni interes dopušta. tijelo čiji se akt izvršava. (fakultativno odlaganje izvršenja). Pri tome će ga poučiti što i kako treba učiniti i upozoriti ga na posljedice koje će nastati ako ne postupi po traženju suda. da akt koji se tužbom osprava nije upravni akt. te 4. odnosno tijelo koje je nadležno za izvršenje. Postupak po tužbi? Kada sudu stigne tužba onda mu glede načina rješavanja ostaju sljedeće mogućnosti: 1. mora se staviti i određen zahtjev u vezi sa stvarima ili visinom pretrpljene štete. ne sprječava izvršenje upravnog akta protiv kojega je podnesena. odgodit će pravne učinke rješenja odnosno izvršenja rješenja do konačne sudske odluke. 3. . da poništi upravni akt bez dostavljanja tužbe na odgovor. 2. odnosno da se uporavni spor pokreće zbog nedonošenja akta u stvari u kojoj se niti ne donosi odgovarajući upravni akt. ime i prezime. u pravilu. da tužbu rješava provođenjem redovnog postupka. kratko izlaganje zbog čega se tuži. ako ne nađe da je osporeni upravni akt ništav. da obustavi postupak ako je tužitelj odustao od tužbe.UPRAVNO 35 Sadržaj tužbe? U tužbi se mora navesti 1. ako je u pitanju akt pravne osobe koja nije ovlaštena na izvršenje. dakle. predsjednik vijeća pozvat će tužitelja da u ostavljenom roku otkoni nedostatke tužbe. Ako se tužbom traži povrat stvari ili naknada štete. niti bi se odgađanjem nanijela veća nenadoknadiva šteta protivnoj stranci. zanimanje i mjesto stanovanja. A ako ne postupi po traženju suda. Kada je tijelo dužno odgoditi izvršenje rješenja? Obvezno odgađanje izvršenja? Tijelo je dužno odgoditi izvršenje rješenja na zahtjev tužitelja: ako bi izvršenje nanijelo tužitelju štetu koja bi se teško mogla popraviti. 3. Kada će upravni sud odbaciti tužbu? Sud će rješenjem odbaciti tužbu ako utvrdi: 1. da je tužba podnesena nepravodobno ili prije vremena. Postupak suda u slučaju da je tužba nepotpuna ili nerazumljiva? Ako je tužba nepotpuna.

da je očito da se upravnim aktom koje se tužbom osporava ne dira u pravo tužitelja ili u njegov neposredni osobni interes utemeljen na zakonu. 4. već će se njihovi podnesci na usmenoj raspravi pročitati. sud će donijeti rješenje o obustavi postupka. u kom slučaju sud rješenjem obustavlja postupak. koji ne može biti kraći od 8 a ni duži od 15 dana. Kada sud može presudom poništiti osporeni akt bez dostave tužbe na odgovor? Sud može presudom poništiti akt i bez dostave tužbe na odgovor ako ne odbaci tužbu. Kada će sud odrediti da se održi usmena rasprava? Sud može odlučiti da se provede usmena rasprava: 1. Do kada tužitelj može odustati od tužbe? Tužitelj može odustati od tužbe sve do otpreme odluke suda. sud može riješiti stvar i bez spisa. a rasprava se ne odgodi. da je riječ o stvari u kojoj je sudska zaštita osigurana izvan upravnog spora. Kada će sud dostaviti tužbu na odgovor tuženoj strani i drugim zainteresiranim osobama? Ako tužbu ne odbaci odmah rješenjem. 6. da već postoji pravomoćna odluka donesena u upravnom sporu u istoj stvari. će raspraviti spor i bez prisutnosti stranaka. da se protiv upravnog akta koje se tužbom osporava mogla podnjeti žalba. ako inače nađe da je to potrebno radi boljeg razjašnjenja stanja stvari. Ako tužitelj izjavi da je naknadno donesenim aktom zadovoljan ili ako ne da izjavu u roku. a nađe da osporeni upravni akt sadrži takve bitne nedostatke koji sprečavaju ocjenu zakonitosti akta. Sud će u tom slučaju pozvati tužitelja da u roku od 15 dana izjavi je li naknadno donesenim aktom zadovoljan ili ostaje pri tužbi i u kom opsegu. niti poništi akt. ili ako izjavi da ih ne može poslati. to će tijelo. . Na koji način Upravni sud rješava u upravnom sporu? U upravnim sporovima sud rješava u nejavnoj sjednici. Odgovor se daje u roku koji sud odredi. osim tužitelja. i ako naknadno donese upravni akt. sud. Koje su posljedice izostanka stranaka s usmene rasprave u upravnom sporu? Zbog izostanka stranaka ne može se uzeti da su one odustale od svojih zahtjeva. ni tužena strana. Postupak suda u slučaju da tijelo za vrijeme sudskog postupka donese drugi akt kojim se mijenja ili stavlja izvan snage osporeni upravni akt? Ako tijelo za vrijeme sudskog postupka donese drugi akt kojim se mijenja ili stavlja izvan snage upravni akt protiv kojega je upravni spor pokrenut. istovremeno izvijestiti i sud pred kojim je spor pokrenut. ili 2. Ako tužitelj izjavi da novim aktom nije zadovoljan sud će nastaviti postupak. odnosno proširuje li tužbu i na novi akt. Ako tužena strana i nakon drugog traženja ne pošalje spise predmeta.UPRAVNO 36 3. Ako na raspravu ne dođe ni tužitelj. 5. pa nije uopće ili nije pravodobno podnesena. zbog složenosti sporne stvari. sud će po jedan prijepis tužbe s prilozima dostaviti na odgovor tuženoj strani i zainteresiranim osobama ako ih ima. U ostavljenom roku tužena strana dužna je poslati sudu sve spise koji se odnose na predmet.

6. zapisničara. dispozitiv. ali pri tome nije vezan razlozima tužbe. a kada rješenje? Presudom sud rješava spor na način da se tužba uvažava. ili . Dispozitiv mora biti odvojen od obrazloženja. 5. ako bi poništenje osporenog upravnog akta i ponovno vođenje postupka kod nadležnog tijela izazvalo za tužitelja štetu koja bi se teško mogla popraviti. Razlozi zbog kojih sud poništava osporeni upravni akt? Sud rješava spor. obrazloženje i 7. presudom riješiti upravnu stvar. Sadržaj presude i rješenja? Presuda. pouku o žalbi. ako priroda stvari to dopušta i ako podaci postupka daju pouzdanu osnovu za to. kratko izlaganje predmeta spora i dan kad je presuda. što je iz utvrđenih činjenica izveden nepravilan zaključak u pogledu činjeničnog stanja. u tom slučaju se poništava upravni akt. Koje odluke Upravni sud može donijeti u Upravnom sporu? U upravnom sporu sud donosi dvije vrste odluka: presudu i rješenje. 3. 2. odnosno rješenje: 1. nađe da se u upravnom postupku nije vodilo računa o pravilima postupka koja bi bila od utjecaja na rješavanje stvari U takvu slučaju nadležno tijelo dužno je postupiti onako kako je u presudi određeno i donijeti nov upravni akt. 4. Takva presuda u svemu zamjenjuje poništeni akt. zbog toga što u pogledu utvrđenih činjenica postoji proturječnost u spisima. Sud donosi rješenje kada odbacuje tužbu. ili da se odbija kao neosnovana. Sud će osporeni upravni akt poništiti presudom ako nađe da se spor ne može raspraviti na podlozi činjenica utvrđenih u upravnom postupku: 1. oznaku suda. ili 4. na podlozi činjenica koje su utvrđene u upravnom postupku. oznaku stranaka i njihovih zastupnika. odnosno rješenje sadrži 1. U protivnom će sud uputiti tužitelja da svoj zahtjev ostvaruje u parnici. 3. što su one u bitnim točkama nepotpuno utvrđene. u pravilu. Kada sud u upravnom sporu donosi presudu. odnosno za naknadu štete. može. 2. Presudom kojom se osporeni upravni akt poništava sud će odlučiti i o zahtjevu tužitelja za povrat stvari. ime i prezime predsjednika vijeća i članova vijeća. ako je žalba dopuštena. ako podaci postupka daju za to pouzdanu osnovu. Sud može i sam utvrditi činjenično stanje i na podlozi tako utvrđenog činjeničnog stanja donijeti presudu. Na ništavost upravnog akta sud pazi po službenoj dužnosti. Kad sud nađe da se osporeni upravni akt ima poništiti. odnosno rješenje izrečeno i objavljeno.UPRAVNO 37 Da li je sud vezan zahtjevom iz tužbe ili razlozima tužbe? Zakonitost osporenog upravnog akta sud ispituje u granicama zahtjeva iz tužbe.

U vezi s takvim zahtjevom sud će zatražiti od nadležnog tijela obavijest o razlozima zbog kojih upravni akt nije donio. prema mišljenju suda. ili ako dana obavijest. Nadležno tijelo dužno je dati tu obavijest odmah. Ako prema prirodi stvari koja je bila predmet spora treba umjesto poništenog upravnog akta donijeti drugi. ako je na temelju javnih isprava ili drugih dokaza u spisima predmeta očito da je činjenično stanje drugačije od onoga utvrđenog u upravnom postupku. sud će donijeti rješenje koje u svemu zamjenjuje akt nadležnog tijela. ako je u istom sporu već jednom poništen upravni akt. Nadležno je tijelo pri tome vezano pravnim shvaćanjem suda i primjedbama suda u vezi s postupkom. Presuda Upravnog suda se još može napadati ustavnom tužbom. ne opravdava neizvršenje sudske presude. a najkasnije u roku od 7 dana. Ako nadležno tijelo nakon poništenja upravnog akta donese upravni akt protivno pravnom shvaćanju suda. Vrhovni sud u pravilu u nejavnoj sjednici pobijanu odluku ispituje samo u granicama zahtjeva. ako stranka sazna za nove činjenice ili nađe ili stekne mogućnost da upotrijebi nove dokaze na temelju kojih bi spor bio povoljnije riješen za nju da su te činjenice. . novi upravni akt. Zahtjev za zaštitu zakonitosti predaje se Upravnom sudu u roku od 3 mjeseca od dana kad je strankama dostavljena odluka protiv koje se zahtjev podnosi. O zahtjevu odlučuje Vrhovni sud RH u vijeću sastavljenom od 5 sudaca. Iz kojih razloga se može tražiti ponavljanje postupka? ZUS određuje da će se postupak dovršen presudom ili rješenjem ponoviti na prijedlog stranke: 1.UPRAVNO 38 2. stranka može posebnim podneskom tražiti donošenje takva akta. sam riješiti stvar presudom. ili 3. te presudu u tom slučaju ukinuti ili preinačiti sudsku odluku protiv koje je zahtjev podnesen. Ponavljanje postupka? 1. sud će poništiti osporeni akt i u pravilu. Zahtjev za zaštitu zakonitosti? ZZZ nadležni državni odvjetnik može podnijeti protiv odluke suda ako je tom odlukom povrijeđen zakon. O takvu slučaju sud izvještava tijelo koje obavlja nadzor. drugi propis ili opći akt. Vrhovni sud može presudom odbiti zahtjev ili ga uvažiti. Obveznost sudskih presuda? Kad sud poništi akt protiv kojega je bio pokrenut upravni spor. pa tužitelj podnese novu tužbu. nadležno tijelo je dužno donijeti ga bez odgode. a nadležno tijelo nije u potpunosti postupilo po presudi. Ako on to ne učini. predmet se vraća u stanje u kojemu se nalazio prije nego što je poništeni akt donesen. ili protivno primjedbama suda u vezi s postupkom. stranka može tražiti donošenje takva akta od suda koji je donio presudu u prvom stupnju. a najkasnije u roku od 30 dana od dana dostave presude. Ako nadležno tijelo ne donese akt ni za sedam dana od toga traženja. Izvanredni pravni lijekovi u upravnom sporu? ZUS predviđa dva izvanredna pravna lijeka i to zahtjev za zaštitu zakonitosti i ponavljanje postupka. Ako nadležno tijelo nakon poništenja upravnog akta ne donese odmah. Da li je u upravnom sporu dopuštena žalba? Pravilo je da u upravnom sporu žalba načelno nije dopuštena. Takva presuda u svemu zamjenjuje akt nadležnog tijela. a najkasnije u roku od 30 dana.

oznaku suda. ako je odluka utemeljena na presudi donesenoj u kaznenoj ili građanskoj stvari. Tko rješava o prijedlogu za ponavljanje postupka? O prijedlogu za ponavljanje postupka rješava Upravni sud u vijeću sastavljenom od 5 sudaca. Prijašnje procesne radnje na koje ne utječu razlozi ponavljanja neće se ponavljati. U kojem roku se može tražiti ponavljanje postupka? Ponavljanje postupka može se tražiti najkasnije u subjektivnom roku od 30 dana od dana kad je stranka saznala za razlog ponavljanja. vještak ili stranka pri saslušanju pred sudom dala lažan iskaz. Spor pune jurisdikcije? Upravni sud može i sam presudom riješiti upravnu stvar u sporu pune jurisdikcije: 1. ako priroda stvari to dozvoljava i 3. Kada se podnosi tužba zbog nezakonite radnje? Tužbom zbog nezakonite radnje pokreće se postupak za zaštitu ustavom zajamčenoga prava i slobode čovjeka i građanina. ili je odluka isposlovana prijevarnom radnjom zastupnika ili punomoćnika stranke. a stranka nije bila u stanju iznijeti tu odluku u prijašnjem postupku. Sadržaj tužbe zbog nezakonite radnje? Tužba za zaštitu zbog nezakonite radnje treba sadržavati 1. Sud može presudom riješiti meritorno samu upravnu stvar uz sljedeće pretpostavke. Ako se ponavljanje dopusti. ako je do odluke suda došlo zbog kaznenog djela suca ili službenika u sudu.UPRAVNO 39 2. ako je isprava na kojoj se temelji odluka lažna ili lažno preinačena. a stranka ih bez svoje krivnje nije bila u stanju iznjeti u prijašnjem postupku. 5. ukoliko je takva sloboda ili pravo povrijeđeno nezakonitom radnjom službene osobe u tijelima državne vlasti ili ovlaštene osobe u pravnim osobama. 3. 3. i poslije roka od 5 godina ponavljanje se može tražit zbog toga što je do odluke došlo zbog određenih kaznenih djela. njegova protivnika ili protivnikova zastupnika ili punomoćnika. Iznimno. Nakon proteka objektivnog roka od 5 godina od pravomoćnosti ponavljanje se ne može tražiti. a takva je radnja kazneno djelo. oznaku nezakonite radnje (mjesto. ili ako je svjedok. ako utvrdi da se osporeni upravni akt treba poništiti. odnosno dokazi bili izneseni ili upotrijebljeni u prijašnjem sudskom postupku. 4. stavit će se izvan snage prijašnja odluka u cjelini ili djelomično. ako stranka nađe ili stekne mogućnost da upotrijebi prijašnju odluku donesenu u istom upravnom postupku. ako podaci postupka daju pouzdanu osnovu za to Takva presuda u svemu zamjenjuje poništeni upravni akt. 3. vrijeme i po mogućnosti počinitelj radnje). 2. a odluka se suda temelji na tom iskazu. ako nije osigurana druga sudska zaštita. odnosno sjedištem stranka. 2. a ta je presuda kasnije ukinuta drugom pravomoćnom sudskom odlukom. oznaku stranaka sa prebivalištem. 2. dokaze o učinjenoj radnji i tužbeni zahtjev. . Presudom kojom se ponavljanje dopušta odlučit će se i o glavnoj stvari. 4.

Što je upravni akt? Upravni akt je akt kojim državno tijelo ili pravna osoba u vršenju javni ovlasti. ovlašćujući ujedno primjenjivača da se slobodno opredijeli za neku od njih. sud će zabraniti daljnje vršenje nezakonite radnje i prema potrebi naložiti uspostavu stanja kakvo je bilo prije vršenja nezakonite radnje. upravna stvar 4. ali ne i kontroli zakonitosti. način utvrđivanja činjeničnog stanja. Što ne može biti predmet slobodnog odlučivanja? Predmet slobodnog odlučivanja nikako ne mogu biti nadležnost. Na koji način se vrši kontrola upravnih akata u kojima je sadržana diskrecijska ocjena? Kontrola upravnih akata u kojima je sadržana diskrecijska ocjena može se podvrgnuti samo kontroli svrsishodnosti ili oportuniteta. te forma i oblik akta. umjesto da propiše točan način postupanja u konkretnoj situacije predvidi disjunktivnom pravnom normom nekoliko alternativa. Kontrolu pravilnog diskrecijskog ocjenjivanja mogu obavljati ona tijela koja imaju ovlaštenje da obavljaju nadzor nad oportunošću upravnih akta. konkretnost 3. Može li se podnijeti žalba protiv odluke donesene povodom tužbe zbog nezakonite radnje? Protiv odluke suda kojim odlučuje o tužbi za zaštitu od nezakonite radnje stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 3 dana od dana dostave odluke Županijskom sudu koji je donio odluku. ali je moguće da se diskrecijski odluči i o izvjesnim pitanjima procesnopravne prirode. tužbu može podnijeti i njezin bračni drug. Županijski sud odlučuje u vijeću sastavljenom od tri suca. Elementi koji čine jedan upravni akt da bi bio upravni akt su dakle: 1. procedura koju je potrebno provesti prije donošenja upravnog akta. a to su obično tijela . Tko odlučuje o tužbi zbog nezakonite radnje? O tužbi za zaštitu od nezakonite radnje odlučuje Županijski sud na čijem je području radnja učinjena. a o žalbi odlučuje Vrhovni sud RH. Tko može podnijeti tužbu zbog nezakonite radnje? Ako osoba prema kojoj je poduzeta radnja ne može sama podnijeti tužbu za zaštitu zbog nezakonite radnje. rješava o stanovitom pravu ili obvezi određenog pojedinca ili pravne osobe u kakvoj upravnoj stvari. pravna vezanost Slobodna (diskrecijska) ocjena? Kako postupaju upravna tijela kada zakon ne propiše točan način postupanja? Slobodna ocjena postoji onda kada zakonodavac. autoritativnost i jednostranost 2. Objekti diskrecionog odlučivanja su materijalnopravna pitanja u aktu. Presudom kojom prihvaća tužbeni zahtjev.UPRAVNO 40 Do kada se tužba zbog nezakonite radnje može podnijeti? Tužba zbog nezakonite radnje se može podnijeti sve dok radnja traje. pravno djelovanje 5. dijete. roditelj ili drugi bliski srodnik. Sud o osnovanosti tužbenog zahtjeva odlučuje presudom.

a može ga pokrenuti i ako drugostupanjsko tijelo ne donese rješenje pod uvjetima kao gore 5. neće primijeniti taj propis (ekscepcija ilegalnosti) već će izvijestiti Vrhovni sud RH. pa protiv rješenja drugostupanjskog tijela ima pravo pokrenuti upravni spor. ono će svojim rješenjem poništiti prvostupanjsko rješenje i samo riješiti stvar.UPRAVNO 41 koja odlučuju u povodu žalbe u drugostupanjskom postupku. ako nije donesena odluka o stvari o kojoj je trebalo donijeti upravni akt 2. ako prvostupanjsko tijelo nije u roku od 60. Ako sud u postupku nade da drugi propis nije suglasan s Ustavom odnosno zakonom. Tako je ZUP-om određeno da ako drugostupanjsko tijelo u povodu žalbe nađe da je na osnovi slobodne ocjene trebalo donijeti drugačije rješenje. . ako drugostupanjsko tijelo nije u roku od 60 dana donijelo rješenje o žalbi. Tom kontrolom mogu biti obuhvaćeni samo pravno vezani dijelovi upravnog akta. isto tako kad rješenje nije donijelo prvostupanjsko tijelo protiv čijeg rješenja nema mjesta žalbi 4. odnosno 30 dana donijelo rješenje. mora zastati s postupkom i podnijeti Ustavnom sudu zahtjev za ocjenu ustavnosti. Čista kontrola zakonitosti ne obuhvaća ispitivanje diskrecijske ocjene. sadržajna razlika između sudskih i upravnih stvari. ne može se zakasniti sa šutnjom administracije nego samo treba ispuniti pretpostavke Ekscepcija ilegalnosti? Ako sud u postupku nađe da zakon nije suglasan s Ustavom. niti pouzdanih kriterija po kojima bi se ove stvari međusobno razlikovale. stranka se ima pravo žaliti kao joj je zahtjev odbijen. Upravna stvar – sudska stvar? Ne postoji unutarnja. Kada postoji šutnja administracije? Šutnja administracije postoji: 1. u kojem slučaju stranka može pokrenuti spor kao da joj je žalba odbijena 3. pa to ne učini ni u daljnjem roku od 7 dana od ponovljenog traženja.