UPRAVNO

PITANJA IZ UPRAVNOG PRAVA 1. Pojam upravnog postupka? Upravni postupak je skup pravnih pravila kojima je reguliran nain djelovanja tijela dravne uprave i drugih dravnih tijela i pravnih osoba s javnim ovlastima kada ta tijela primjenom materijalno pravnih propisa na konkretan drutveni odnos, donose svoje upravne akte kojima rjeavaju o pravima, obvezama ili pravnim interesima odreenih subjekata. 2. Naelo zakonitosti? Prema ZUP-u tijela dravne uprave, ustanove i druge pravne osobe, koje postupaju u upravnim stvarima, rjeavaju na temelju zakona, drugih propisa dravnih tijela i na temelju opih akata ustanova i drugih pravnih osoba koje one donose na temelju javnih ovlasti. Naelo zakonitosti dolazi do punog izraaja i u sluajevima kad je tijelo ovlateno zakonom ili na zakonu zasnovanom propisu da rjeava prema slobodnoj ocjeni. U takvom sluaju rjeenje mora biti doneseno u granicama ovlatenja i u skladu sa ciljem u kojem je ovlatenje dano. 3. Naelo zatite prava graana i zatite javnog interesa? Tijela koja postupaju po ZUP-u duna su pri voenju postupka i rjeavanju omoguiti strankama da to lake zatite i ostvare svoja prava, vodei pri tome rauna da ostvarivanje njihovih prava ne bude na tetu prava drugih osoba ni u suprotnosti sa zakonskim utvrenim javnim interesom. Za zatitu legitimnih prava fizikih i pravnih osoba posebno je vana odredba ZUP-a prema kojoj slubena osoba, kad s obzirom na postojee injenino stanje sazna ili ocjeni da odreena fizika ili pravna osoba imaju osnovu za ostvarenje nekog prava, treba da ih upozori na to. Ako se na temelju zakona strankama nalau kakve obveze, prema njima e primjenjivati one mjere predviene propisima koje su za njih povoljnije, ako se takvim mjerama postie svrha zakona (l. 5). 4. Naelo efikasnosti? Naelo efikasnosti sadrano je u lanku 6 ZUP-a, gdje se propisuje dunost tijela dravne uprave, drugih dravnih tijela i pravnih osoba koje imaju javne ovlasti, da kad rjeavaju u upravnim stvarima, osiguraju efikasno ostvarivanje prava i interesa graana, trgovakih drutava, ustanova i drugih pravnih osoba. 5. Naelo materijalne istine? Naelo materijalne istine odreuje da se u postupku mora utvrditi pravo stanje stvari, i u tom cilju moraju se utvrditi sve injenice koje su od vanosti za donoenje zakonitoga i pravilnog rjeenja. 6. Naelo sasluanja stranke? Naelo sasluanja stranke odreuje da se stranci mora pruiti mogunost da se izjasni o injenicama i okolnostima koje su od vanosti za donoenje rjeenja, uz iznimku da se rjeenje moe donijeti i bez prethodnog izjanjenja stranke samo u sluajevima kada je to zakonom doputeno.

UPRAVNO

7. Naelo slobodne ocjene dokaza? Prema naelu slobodne ocjene dokaza koje e injenice uzeti kao dokazane odluuje ovlatena slubena osoba po svojem uvjerenju, na temelju savjesne i briljive ocjene svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno, te na temelju rezultata cjelokupnog postupka. 8. Naelo samostalnosti u rjeavanju? Prema naelu samostalnosti u rjeavanju tijelo vodi upravni postupak i donosi rjeenje samostalno, u okviru ovlatenja danih zakonom drugim propisima ili opim aktima. Ovlatena slubena osoba tijela nadlenoga za voenje postupka samostalno utvruje injenice i okolnosti, i na podlozi utvrenih injenica i okolnosti primjenjuje propise odnosno ope akte na konkretni sluaj. 9. Naelo prava na albu? Moe li se iskljuiti pravo na albu i pod kojim uvjetom? Protiv rjeenja donesenog u prvom stupnju stranka ima pravo albe. Samo se zakonom moe propisati da u pojedinim upravnim stvarima alba nije doputena, i to ako je na drugi nain osigurana zatita prava i zakonitosti. Stranka moe uloiti albu i kad prvostupanjsko tijelo nije u odreenom roku donijelo rjeenje o njenom zahtjevu, pod uvjetima propisanim zakonom (u sluaju utnje administracije jer se presumira da je tijelo odbilo zahtjev stranke. Moe li se alba izjaviti ako nema upravnog tijela drugog stupnja? Ako nema tijela uprave drugog stupnja, alba protiv prostupanjskog rjeenja moe se izjaviti samo kad je to zakonom predvieno. Tim zakonom e se odrediti i tijelo koje e rjeavati o albi. Moe li se alba izjaviti protiv rjeenja donesenog u drugom stupnju? Protiv rjeenja donesenog u drugom stupnju alba nije doputena. 10. Naelo ekonominosti? Postupak se mora voditi brzo i sa to manje trokova i gubitka vremena za stranke i druge osobe koje sudjeluju u postupku, ali tako da se pribavi sve to je potrebno za pravilno utvrivanje injeninog stanja i za donoenje zakonitoga i pravilnog rjeenja. 11. Naelo pomoi neukoj stranci? Prema naelu pomoi neukoj stranici tijelo koje vodi postupak mora brinuti o tome da neznanje i neukost stranke i drugih osoba koje sudjeluju u postupku ne budu na tetu njihovih zakonskih prava. 12. Naelo upotrebe jezika i pisma? Ope je pravilo da se upravni postupak vodi na jeziku i pismu koji su u slubenoj upotrebi kod tijela kod kojeg se vodi postupak. Meutim, ZUP jami svim pripadnicima nacionalnih manjina da se slue svojim jezikom i pismom u upravnom postupku, pod uvjetima utvrenim posebnim zakonom. 13. Vaenje Zakona o opem upravnom postupku? Tko je duan postupati po ZUPu? Po ZUP-u su u postupku donoenja upravnih akata duni postupati: 1. tijela dravne uprave 2. druga dravna tijela

UPRAVNO

3.

pravne osobe s javnim ovlastima.

. 14. Opi i posebni postupak? to znai da je postupak po ZUP-u opi? Upravni postupak normiran ZUP-om je opi. To znai da se taj zakon primjenjuje u svim sluajevima kad tijela drave uprave, druga dravna tijela i pravne osobe s javnim ovlastima, vode postupak radi donoenja upravnog akta. Meutim pojedina pitanja postupka za odreenu upravnu oblast mogu se posebnim zakonom urediti drugaije nego to su ureena ZUP-om, ako je to nuno za postupanje u toj upravnoj oblasti i nije protivno naelima ZUP-a. Primjeri posebnih postupaka su osobito u carinskim, deviznim i poreznim stvarima. Naelo supsidijarne primjene ZUP-a? U upravnim oblastima za koje je zakonom propisan poseban postupak postupa se po odredbama tog zakona. Po odredbama ZUP-a postupa se u svim pitanjima koja nisu ureena posebnim zakonom, dakle, ZUP se primjenjuje supsidijarno. Koji se zakon primjenjuje ako neko pitanje nije regulirano ZUP-om niti zakonom kojim je propisan posebni upravni postupak? Ako neko pitanje nije regulirano niti ZUP-om, niti zakonom kojim je propisan posebni upravni postupak, supsidijarno se primjenjuju odredbe Zakona o parninom postupku. Moe li se pojedina prava propisivati naputcima i naredbama? Pojedina prava ne mogu se propisivati naputcima i naredbama. 16. Stvarna nadlenost? Stvarna nadlenost u upravnom postupku prvenstveno se odreuje prema posebnim propisima kojima se odreuje upravna oblast ili nadlenost pojedinih tijela. Meutim, ako posebnim propisima nije utvrena stvarna nadlenost, za postupanje su nadlena tijela dravne uprave u iji djelokrug pripadaju poslovi ope uprave. 17. Mjesna nadlenost? Mjesna nadlenost u upravnom postupku odreuje se prema propisima o organizaciji pojedinih tijela. U tim okvirima mjesna nadlenost, ako posebnim propisom nije drukije odreeno, odreuje se na sljedei nain: 1. u stvarima koje se odnose na nekretninu prema mjestu gdje se ona nalazi; 2. u stvarima koje se odnose na djelatnost nekog dravnog tijela ili druge pravne osobeprema mjestu njihova sjedita; 3. u stvarima koje se odnose na voenje radnje ili na profesionalnu djelatnost pojedinih osoba koja se obavlja ili se ima obavljati u odreenom mjestu- prema sjeditu radnje, odnosno mjestu gdje se djelatnost obavlja; 4. u ostalim stvarima - prema prebivalitu stranke. Kad ima vie stranaka, nadlenost se odreuje prema stranci prema kojoj je zahtjev upravljen. Ako stranka nema prebivalite u RH nadlenost se odreuje prema mjestu njenog boravita, a ako nema boravita prema mjestu njenog posljednjeg prebivalita odnosno boravita u RH. 5. ako se mjesna nadlenost ne moe odrediti na jedan od opisanih naina, onda se odreuje prema mjestu gdje je nastao povod za voenje postupka. U stvarima koje se odnose na brod ili zrakoplov ili u kojima je povod za voenje postupka nastao na brodu ili u zrakoplovu, mjesna nadlenost odreuje se prema matinoj luci broda odnosno matinom pristanitu zrakoplova.

UPRAVNO

Koje je tijelo nadleno ako bi istovremeno bila mjesno nadlena dva ili vie tijela? Ako bi prema ovim odredbama bila istovremeno mjesno nadlena dva ili vie tijela, nadleno je ono tijelo koje je prvo pokrenulo postupak, s tim da se mjesno nadlena tijela mogu sporazumjeti koji e od njih voditi postupak. Kako na mjesnu nadlenost utjee promjena okolnosti na temelju kojih se odreuje mjesna nadlenost? Tijelo koje je pokrenulo postupak kao mjesno nadleno zadrava nadlenost i kad u tijeku postupka nastupe okolnosti prema kojima bi bilo mjesno nadleno drugo tijelo. Tijelo koje je pokrenulo postupak moe ustupiti predmet tijelu koje je prema novim okolnostima postalo mjesno nadleno, ako se time znatno olakava postupak, osobito za stranku. 18. Micanje nadlenosti (delegacija, supstitucija, prorogacija)? Odredbe ZUP-a o nadlenosti su kogentne norme tako da je delegacija (prijenos stvari u rjeavanje drugom tijelu) i supstitucija (preuzimanje i rjeavanje stvari iz nadlenosti drugog tijela) mogua samo ako je to zakonom predvieno i uz uvjete koji su propisani zakonom. Isto tako nije doputena prorogacija nadlenosti, dakle niti stvarna niti mjesna nadlenost ne mogu se mijenjati dogovorom, osim ako je zakonom drugaije odreeno. Da li tijela paze na stvarnu i mjesnu nadlenost? Svako tijelo pazi po slubenoj dunosti u tijeku cijelog postupka na svoju stvarnu i mjesnu nadlenost. Povreda odredaba o nadlenosti razlog je stavljanja rjeenja izvan snage u albenom postupku ili u postupku prema odreenim izvanrednim pravnim lijekovima. 19. Da li je nadlenost upravnog tijela prostorno ograniena? Moe li tijelo poduzimati radnje izvan svog podruja? Nadlenost svakog tijela je prostorno ograniena, tako da, u pravilu, svako tijelo obavlja slubene radnju u granicama svog podruja. Meutim, ako bi postojala opasnost od odgode, tijelo moe izvriti slubenu radnju i izvan granica svojeg podruja. U tom sluaju tijelo je duno odmah o tome obavijestiti tijelo na ijem je podruju je radnja poduzeta. 20. Sukob nadlenosti? Pozitivni i negativni sukob nadlenosti? Pozitivan sukob postoji kad vie tijela smatra da su nadlena za postupanje. Negativan sukob postoji kad vie tijela otklanja dunost da postupaju u odreenoj upravnoj stvari. Prema ZUP-u sukobi nadlenosti rjeavaju se na sljedei nain: 1. sukob nadlenosti tijela dravne uprave rjeava Vlada RH, ako je sukob nadlenosti nastao na razini RH, odnosno poglavarstvo jedinice lokalne samouprave, ako je sukob nastao na njihovom podruju, 2. sukob nadlenosti tijela dravne uprave iste upravne oblasti raznih razina rjeava nadleno ministarstvo ili drugo nadleno tijelo dravne uprave, 3. sukob nadlenosti izmeu tijela dravne uprave i izvrnih tijela rjeava Vlada RH. Sukob nadlenosti izmeu Vlade i ministarstva i drugih republikih tijela dravne uprave rjeava Hrvatski sabor, 4. sukob nadlenosti izmeu tijela dravne uprave i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima rjeava Vlada RH,

UPRAVNO

ostale sukobe nadlenosti rjeava Upravni sud RH. Kad se dva tijela izjasne kao nadlena ili kao nenadlena za rjeavanje u istoj upravnoj stvari, prijedlog za rjeavanje sukoba nadlenosti podnosi tijelo koje je posljednje odluivalo o svojoj nadlenosti, a moe ga podnijeti i stranka. Tijelo koje rjeava sukob nadlenosti istovremeno e ponititi rjeenje koje je u upravnoj stvari donijelo nenadleno tijelo, odnosno ponitit e zakljuak kojim se nadleno tijelo izjasnilo kao nenadleno i dostavit e spise predmeta nadlenom tijelu. Protiv rjeenja kojim se odluuje o sukobu nadlenosti stranka ne moe izjaviti albu niti voditi upravni spor.
5.

21. Slubena osoba ovlatena za voenje postupka i rjeavanje? U upravnoj stvari za ije je rjeavanje nadleno dravno tijelo rjeenje u upravnom postupku donosi elnik tijela, ako propisima o organizaciji tog tijela ili drugim posebnim propisom nije drugaije odreeno. elnik dravnog tijela moe ovlastiti drugu slubenu osobu tog tijela za rjeavanje u upravnim stvarima iz odreene vrste poslova. Ovlatenje za rjeavanje obuhvaa i voenje postupka koje prethodi rjeavanju. Osim toga, elnik tijela moe ovlastiti drugu strunu slubenu osobu tog tijela da poduzima samo radnje u postupku prije donoenja rjeenja. Ako u danom ovlatenju nema ogranienja, odreena slubena osoba ovlatena je da obavlja sve radnje u postupku osim donoenja rjeenja i takvih zakljuaka kojima se onemoguuje daljnje voenje postupka. U kolegijalnim tijelima rjeenje u upravnim stvarima donosi kolegijalno tijelo. Kolegijalno tijelo moe ovlastiti slubenu osobu u tom tijelu da rjeava u upravnim stvarima. U upravnim stvarima u kojima rjeava pravna osoba s javnim ovlastima rjeenje donosi ravnatelj te pravne osobe. Ravnatelj moe ovlastiti drugu strunu slubenu osobu da poduzima radnje u postupku do donoenja rjeenja ili da rjeava u upravnim stvarima iz nadlenosti te pravne osobe. 22. Pravna pomo? Na koji nain se postupa ako radnju treba poduzeti izvan podruja tijela koje vodi postupak? Ako radnju treba poduzeti izvan podruja nadlenog tijela, to e tijelo zamoliti da tu radnju provede tijelo na ijem se podruju radnja treba poduzeti. To se vri putem zamolnice. Zamoljeno tijelo i pravne osobe s javnim ovlastima, duni su postupiti po zamolnici u granicama svojeg podruja djelokruga, bez odgode, a najkasnije u roku od 30 dana od dana primitka molbe. Mogu li upravna tijela pravnu pomo traiti od sudova? Pravna pomo za izvrenje pojedinih radnji u postupku moe se traiti od sudova samo u okviru posebnih propisa. Iznimno, dravno tijelo, moe traiti od sudova da mu se dostave spisi koji su potrebni za voenje upravnog postupka. Sudovi su duni postupati po takvu traenju ako se time ne ometa sam sudski postupak. Sud moe odrediti rok u kojem se spisi moraju vratiti. Na koji nain se prua pravna pomo inozemnim tijelima? Za pravnu pomo u odnosu s inozemnim tijelima primjenjuju se odredbe meunarodnih ugovora, a ako tih nema primjenjuje se naelo uzajamnosti. Domaa tijela pruaju pravnu pomo inozemnim tijelima na nain predvien u domaem zakonu.

UPRAVNO

Tijelo e uskratiti pravnu pomo ako se trai radnja koja je protivna javnom poretku. Radnja koja je predmet molbe inozemnog tijela moe se izvriti i na nain koji zahtijeva inozemno tijelo, ako takav postupak nije protivan javnom poretku. 23. Izuzee? Do izuzea slubene osobe moe doi ili po njezinoj inicijativi ili na prijedlog stranke Razlozi za izuzee su: 1. ako je u predmetu u kojem se vodi postupak stranka, suovlatenik odnosno suobveznik, svjedok, vjetak, punomonik ili zakonski zastupnik stranke; 2. ako je sa strankom, zastupnikom, ili punomonikom stranke krvni srodnik u uspravnoj liniji, u pobonoj liniji do etvrtog stupnja, ili srodnik po tazbini do drugog stupnja, te brani drug pa i onda kada je brak prestao; 3. ako je sa strankom, zastupnikom ili punomonikom stranke u odnosu skrbnika, posvojitelja, posvojenika ili hranitelja; 4. ako je u prvostupanjskom postupku sudjelovala u voenju postupka ili u donoenju rjeenja. 5. kad postoje druge okolnosti koje opravdavaju njezino izuzee. Slubena osoba koja bi trebala rjeavati u upravnoj stvari ili da poduzima radnje u postupku duna je prekinuti svaki daljnji rad na predmetu i o tome obavijestiti tijelo nadleno za rjeavanje o izuzeu. Ako slubena osoba smatra da postoje drugi razlozi koje opravdavaju njezino izuzee, obavijestit e o tome isto tijelo, ne prekidajui rad. Tko odluuje o izuzeu slubene osobe? O izuzeu slubene osobe tijela odluuje elnik tijela, o izuzeu elnika tijela nadleno izvrno tijelo, osim u sluaju izuzea elnika tijela u sastavu tijela dravne uprave, o ijem izuzeu odluuje elnik tijela uprave u ijem se sastavu to tijelo nalazi. O izuzeu lana kolegijalnog tijela, odluuje predsjednik kolegijalnog tijela, a o njegovu izuzeu, odgovarajue izvrno tijelo. O izuzeu slubene osobe pravne osobe s javnim ovlastima odluuje ravnatelj te pravne osobe, a o izuzeu ravnatelja tijelo utvreno statutom ili drugim opim aktom. Kojim pravnim aktom se odluuje o izuzeu? O izuzeu se odluuje zakljukom protiv kojeg alba nije doputena. Tko je stranka u upravnom postupku? Stranka u upravnom postupku je: 1. osoba na iji zahtjev je pokrenut postupak (aktivna stranka) 2. osoba protiv koje se vodi postupak (pasivna stranka), 3. osoba koja radi zatite svojih prava ili pravnih interesa ima pravo sudjelovati u postupku (uzgredna stranka ili intervenijent). Tko moe biti stranka u upravnom postupku? Stranka u upravnom postupku moe biti: 1. svaka fizika i pravna osoba. 2. udruenja koja nemaju svojstvo pravne osobe ako mogu biti nositelji prava i obveza o kojima se rjeava u upravnom postupku. 3. sindikat, ako se upravni postupak odnosi na kakvo pravo ili pravni interes zaposlenika, 4. druge udruge koje prema opem aktu imaju zadatak da tite odreena prava i interese svojih lanova.

UPRAVNO

Ako su dravni odvjetnik, dravni pravobranitelj, drugo dravno tijelo i puki pravobranitelj zakonom ovlateni da u upravnom postupku zastupaju dravne interese, imaju u granicama ovlatenja prava i dunosti stranke. Stranaka i procesna sposobnost? Stranaka legitimacija? Da bi neka stranka mogla biti stranka u postupku ona mora imati stranaku sposobnost, procesnu sposobnost i stranaku legitimaciju. Stranaka sposobnost je sposobnost biti nositelj prava i obveza. Procesna sposobnost je sposobnost samostalnog obavljanja radnji u postupku. Samo stranka koja je potpuno poslovno sposobna moe sama obavljati radnje u postupku. Stranaku legitimaciju ima osoba koja ima pravni interes u upravnom postupku. Kakav utjecaj smrt stranke ima na tijek postupka? Ako u tijeku postupka nastupi smrt stranke, postupak se moe obustaviti ili nastaviti, ovisno o prirodi upravne stvari koje je predmet postupka. Postupak e se obustaviti ako je rije o strogo osobnim pravima postupak e se obustaviti, a ako nije nastavit e se. Ako se prema prirodi stvari postupak ne moe nastaviti, tijelo e obustaviti postupak zakljukom protiv kojega je doputena posebna alba. 25. Zakonski zastupnik? Tko obavlja radnje u postupku za procesno nesposobnu stranku? Radnje u postupku za procesno nesposobnu stranku obavlja njezin zakonski zastupnik. Zakonski zastupnik odreuje se zakonom ili aktom nadlenog dravnog tijela. Predstavnik odnosno zakonski zastupnik pravne osobe odreuje se opim aktom, ako nije odreen zakonom ili aktom nadlenoga dravnog organa donesenim na temelju zakona. 26. Kada tijelo koje vodi postupak postavlja stranci privremenog zastupnika? Privremenog zastupnika postavlja tijelo koje vodi postupak u sljedeim sluajevima: 1. ako procesno nesposobna stranka nema zakonskog zastupnika ili se neka radnje mora poduzeti protiv osobe ije je boravite nepoznato, koja nema punomonika, ako to trai hitnost predmeta, a postupak se mora provesti; 2. ako ustanova ili druga pravna osoba nema zakonskog zastupnika, zastupnika ni punomonika, ako to trai hitnost predmeta, a postupak se mora provesti; 3. kada se mora izvriti radnja koja se ne moe odloiti, a stranku odnosno njenog punomonika ili zastupnika nije mogue pravodobno pozvati. Privremeni zastupnik sudjeluje samo u postupku za koji je izriito postavljen, i to dok se ne pojavi zakonski zastupnik ili predstavnik odnosno sama stranka ili njezin punomonik. 27. Zajedniki predstavnik? Dvije stranke ili vie stranaka mogu u istom predmetu nastupati zajedniki. One su u takvu sluaju dune naznaiti tko e od njih nastupati kao njihov zajedniki predstavnik, ili postaviti zajednikog punomonika. Tijelo koje vodi postupak moe odrediti zakljukom strankama koje u postupku sudjeluju s istovjetnim zahtjevima da u odreenom roku naznae tko e ih izmeu njih predstavljati, ili da postave zajednikog punomonika. Ako stranke po takvu zakljuku ne postupe, zajednikog predstavnika ili punomonika moe odrediti tijelo koje vodi postupak, u kojem sluaju zajedniki

UPRAVNO

predstavnik odnosno punomonik zadrava to svojstvo sve dok stranke ne postave drugoga. I u sluaju odreivanja zajednikog predstavnika odnosno punomonika svaka stranka zadrava pravo da nastupa kao stranka u postupku, da daje izjave te da samostalno izjavljuje albe i druge pravne lijekove. 28. Punomonik? Stranka ili njezin zakonski zastupnik moe odrediti punomonika koji e stranku zastupati u postupku, osim u radnjama u kojima je potrebno da sama stranka daje izjave. I pored punomonika, sama stranka moe davati izjave, a one se mogu od nje i neposredno traiti. Ako u pismenim ili usmenim izjavama to se tiu injenica postoji nesuglasnost izmeu izjava stranke i njezina punomonika, tijelo koje vodi postupak po slobodnoj ocjeni e ocjeniti kojoj izjavi pokloniti vjeru. Punomonik moe biti svaka osoba koja je potpuno poslovno sposobna, osim osobe koja se bavi nadripisarstvnom. Ako se kao punomonik pojavi osoba koja se bavi nadripisarstvom, tijelo e takvoj osobi uskratiti daljnje zastupanje i o tome odmah obavijstiti stranku. Na pitanja u vezi s punomoi, a koja nisu ureena ZUP-om na odgovarajui nain se primjenjuju odredbe ZPP-a. Struni pomaga? Stranci se moe dopustiti da u stvarima za koje se trai struno poznavanje pitanja u vezi s predmetom postupka dovede strunu osobu koja e joj davati savjete (struni pomaga). Ta osoba ne zastupa stranku. Stranka ne moe dovesti kao strunog pomagaa osobu koja nije poslovno sposobna ili koja se bavi nadripisarstvom. 29. Podnesci? Na koji nain se stranke obraaju tijelima? Pod podnescima se razumijevaju zahtjevi, obrasci to se upotrebljavaju za AOP, prijedlozi, prijave, molbe, albe, prigovori te druga priopenja kojima se pojedinci ili pravne osobe obraaju tijelima koja vode postupak. Podnesci se, u pravilu, predaju neposredno ili alju potom pismeno, ili se usmeno priopavaju na zapisnik, a mogu se, ako nije drugaije propisano, izjavljivati i telegrafski. Kratka i hitna priopenja mogu se davati i telefonski, ako je to po prirodi stvari mogue. Podnesak mora biti razumljiv i sadravati sve to je potrebno da bi se po njemu moglo postupati. On osobito treba sadravati: 1. naziv tijela kojem se upuuje, 2. predmet na koji se odnosi, 3. zahtjev odnosno prijedlog, 4. tko je zastupnik ili punomonik, ako ga ima, te 5. ime i prezime i boravite podnosioca, odnosno zastupnika ili punomonika. Podnosilac je duan vlastoruno potpisati podnesak. 30. Pozivanje? Tijelo koje vodi postupak ovlateno je pozivati osobu ija je prisutnost u postupku potrebna, a koja boravi na njegovu podruju. Iznimno, na usmenu raspravu moe biti pozvana osoba koja boravi izvan podruja tijela koje vodi postupak, ako se time postupak ubrzava ili olakava, a dolazak ne uzrokuje vee trokove ni veu dangubu za pozvanoga. 31. Kada se sastavlja zapisnik, a kada slubena zabiljeka?

UPRAVNO

Zapisnik se sastavlja: 1. usmenoj raspravi ili drugoj vanijoj radnji u postupku, 2. vanijim usmenim izjavama stranaka ili treih osoba u postupku. Zapisnik se ne mora sastavljati o usmenim zahtjevima stranke o kojima se odluuje u skraenom postupku, a kojima se udovoljava. Takvi zahtjevi se moraju evidentirati na propisani nain. Slubena biljeka sa sastavlja: 1. manje vanim radnjama i izjavama stranaka i treih osoba koje nemaju bitnog utjecaja na rjeenje stvari, 2. upravljanju tokom postupka, 3. priopenjima, slubenim opaanjima, usmenim uputama i nalazima, 4. okolnostima koje se tiu samu unutranjeg rada tijela kod kojeg se vodi postupak Zapisnik sastavljen u skladu s ovim odredbama ZUP-a je javna isprava. Zapisnik je dokaz o tijeku i sadraju radnje postupka i danih izjava, osim onih dijelova zapisnika na koje je sasluana osoba stavila primjedbu da nisu pravilno sastavljeni. 32. Razgledavanje spisa i obavijesti o toku postupka? Stranke u postupku imaju pravo razgledati spise predmeta i o svojem troku prepisati potrebne spise. Ove radnje vre se pod nadzorom odreene slubene osobe. Uz stranke ovo pravo ima i svaka druga osoba koja uini vjerojatnim svoj pravni interes za to. Stranka kao i svaka druga osoba koja uini vjerojatnim svoj pravni interes, kao i dravni odvjetnik, osim ovog prava razgledanja spisa, imaju se pravo obavjetavati o tijeku postupka. to se ne moe razgledavati ni prepisivati? Ne mogu se razgledati ni prepisivati: zapisnik o vijeanju i glasanju, slubeni referati i nacrti rjeenja, a ni drugi spisi koji se vode kao povjerljivi, ako bi se time mogla omesti svrha postupka, ili ako se to protivi javnom interesu ili opravdanom interesu jedne stranke ili treih osoba. Koje su vrste dostave prema ZUP-u? ZUP predvia posrednu dostavu, osobnu dostavu, dostavu javnim priopenjem, dostavu punomoniku za primanje pismena, dostavu zakonskom zastupniku ili punomoniku, dostavu dravnim tijelima, organizacijama i zajednicama, dostavu ostalim osobama. Posredna dostava? Prema pravilima o posrednom dostavljanju kada se osoba kojoj se dostava ima izvriti ne zatekne u svojem stanu, dostava se obavlja predajom pismena kojem od odraslih lanova njezina domainstva, a ako se ni oni ne zateknu onda kuepazitelju ili susjedu, ako oni na to pristanu. Ako se dostava obavlja na radnom mjestu osobe kojoj se pismeno ima dostaviti, a ta osoba se tu ne zatekne, dostava se moe izvriti osobi koja je na istom mjestu zaposlena, ako ona pristane da primi pismeno. Ako se utvrdi da je osoba kojoj se dostava ima izvriti odsutna i da joj navedene osobe ne mogu pismeno na vrijeme predati, vratit e se pismeno tijelu koje ga je izdalo, uz naznaku gdje se odsutni nalazi. Ako se dostava ne moe izvriti na opisani nain, a nije utvreno da je osoba kojoj se dostava ima izvriti odsutna, dostavlja e predati pismeno nadlenom tijelu opine na

UPRAVNO

10

ijem se podruju nalazi boravite osobe kojoj se dostava obavlja, ili poti u mjestu njegova boravita ako se dostava obavlja preko pote. Na vratima stana, poslovne prostorije ili ureda osobe kojoj se dostava ima izvriti dostavlja e pribiti pismeno priopenje gdje se pismeno nalazi. Dostava se smatra izvrenom kad je priopenje pribijeno na vrata. Kada je osobna dostava obvezna? Osobna dostava je obvezna: 1. kad je takva dostava odreena ZUP-om ili drugim propisom, 2. kad od dana dostave poinje tei rok koji se ne moe produivati, ili 3. kad to osobito odredi tijelo koje je naredilo dostavu. Smatra se da je izvrena osobna dostava odvjetniku i predajom pismena osobi zaposlenoj u odvjetnikom uredu. Kad se osoba kojoj se dostava ima osobno izvriti ne zatekne u stanu, poslovnoj prostoriji ili radionici ili se u odvjetnikom uredu ne zatekne ni osoba koja je u njemu zaposlena, dostavlja e se obavijestiti kad i na kojem je mjestu moe nai, pa e joj kod koje od osoba predvienih po pravilima o posrednoj dostavi ostaviti pisanu obavijest da u odreeni dan i sat bude u svojem stanu odnosno na radnom mjestu radi primanja pismena. Ako i nakon toga dostavlja ne zatekne osobu kojoj se dostava ima izvriti, dostavlja e postupiti po pravilima za posrednu dostavu i time se smatra da je dostava izvrena. Dostava pismena zakonskom zastupniku, punomoniku ili punomoniku za primanje pismena smatra se da je dostava izvrena samoj stranci. Dostava punomoniku za primanje pismena? Stranka moe ovlastiti odreenu osobu kojoj se imaju obavljati sve dostave za nju. Kad stranka obavijesti o tom ovlatenju tijelo koje vodi postupak, tijelo e obavljati sve dostave tom punomoniku. Punomonik za primanje pismena duan je svaki akt bez odgode predati stranci. Ako bi neposredna dostava stranci, punomoniku ili zakonskom zastupniku znatno odugovlaila postupak, slubena osoba koja vodi postupak, moe naloiti stranci da u odreenom roku postavi u sjeditu tijela punomonika za primanje pismena. Ako stranka ne postupi po ovom nalogu, tijelo moe stranci postaviti privremenog zastupnika. Kada se stranka ili njezin zakonski zastupnik nalaze u inozemstvu, a nemaju punomonika u RH, pozvat e se prilikom dostave prvog pismena da u odreenom roku postave punomonika ili punomonika za primanje pismena, te e se upozoriti da e im se, ako u ostavljenom roku ne postave punomonika, postaviti po slubenoj dunosti punomonik za primanje pismena ili privremeni zastupnik. Dostava javnim priopenjem? Dostava e se izvriti javnim priopenjem ako se radi o veem broju osoba koje tijelu nisu poznate ili koje se ne mogu odrediti. U tom sluaju javno priopenje se mora staviti na oglasnu plou tijela koje je pismeno izdalo. Smatra se da je dostava izvrena nakon isteka 15 dana od dana isticanja priopenja na oglasnoj ploi, ako tijelo koje je pismeno izdalo ne odredi dui rok. Pored objavljivanja na oglasnoj ploi, tijelo moe objaviti priopenje i u novinama ili drugim sredstvima javnog priopavanja ili na koji drugi uobiajeni nain. Promjena stana? Kada stranka ili njezin zakonski zastupnik u tijeku postupka promjene svoje prebivalite ili stan, duni su o tome odmah obavijestiti tijelo koje vodi postupak. Ako oni to ne uine, a dostavlja i pored istraivanja ne moe saznati kamo su se odselili, tijelo e

UPRAVNO

11

odrediti da se sve daljnje dostave u postupku za tu stranku obavljaju pribijanjem pismena na oglasnu plou tijela koje vodi postupak. Dostava se smatra izvrenom nakon isteka 8 dana od dana pribijanja pismena na oglasnoj ploi tijela koje vodi postupak. Kada punomonik ili punomonik za primanje pismena promjene svoje prebivalite ili stan, a o tome ne obavijeste tijelo koje vodi postupak, dostava e se izvriti kao da punomonik nije ni postavljen. 34. Dostavnica? Dostavnica je potvrda o izvrenom dostavljanju. Uredno sastavljena dostavnica ima znaenje javne isprave. Greke u dostavi? Ako pri dostavi bude uinjena greka, smatrat e se da je dostava izvrena onog dana za koji se utvrdi da je osoba kojoj je pismeno namijenjeno stvarno dobila to pismeno. Ako je dostavnica nestala, dostava se moe dokazivati i drugim sredstvima. Rokovi? Rokovi mogu biti zakonski i rokovi koje odreuje slubena osoba koja vodi postupak. Zakonski rokovi su oni ije je trajanje zakonom odreeno, pa ga ni slubena osoba, ni stranke ne mogu mijenjati, a rokovi koje odreuje slubena osoba su rokovi ije trajanje, na temelju zakonskog ovlatenja odreuje slubena osoba prema svom nahoenju u konkretnom sluaju. Rokovi koje odreuje slubena osoba su ujedno i produivi rokovi, dok su zakonski rokovi neproduivi. 36. Povrat u prijanje stanje? Povrat u prijanje stanje dopustit e se: 1. ako je stranka iz opravdanih razloga propustila u roku izvriti neku radnju postupka, pa je zbog toga proputanja iskljuena od obavljanja te radnje, 2. ako je stranka propustila u roku predati podnesak ili kad je iz neznanja ili oitom grekom podnesak pravodobno poslala potom ili neposredno predala nenadlenom tijelu. 3. ako je stranka oitom pogrekom prekoraila rok, ali je podnesak ipak primljen od nadlenog tijela najkasnije za 3 dana nakon isteka roka, ako bi stranka zbog zakanjenja izgubila neko pravo. Stranka je duna u prijedlogu za povrat u prijanje stanje iznijeti okolnosti zbog kojih je bila sprijeena da u roku izvri proputenu radnju i da te okolnosti uini barem vjerojatnima. Ako se povrat u prijanje stanje trai zbog toga to je proputeno da se podese kakav podnesak, prijedlogu treba priloiti i taj podnesak. U kojem roku se moe podnijeti prijedlog za povrat u prijanje stanje? Prijedlog za povrat u prijanje stanje podnosi se u subjektivnom roku od 8 dana raunajui od dana kad je prestao razlog koji je uzrokovao proputanje, a ako je stranka tek kasnije saznala za proputanje, onda od dana kad je to saznala. Nakon isteka objektivnog roka od 3 mjeseca od dana proputanja ne moe se vie traiti povrat. Kome se podnosi prijedlog za povrat u prijanje stanje? Prijedlog za povrat u prijanje stanje podnosi se tijelu kod kojeg je trebalo izvriti proputenu radnju, koje o prijedlogu i odluuje zakljukom.

UPRAVNO

12

Nepravodobno podnesen prijedlog odbacit e se bez daljnjeg postupka. Ako su injenice na kojima se prijedlog temelji ope poznate, nadleno tijelo moe odluiti o prijedlogu bez izjanjenja protivne stranke. Protiv zakljuka kojim se doputa povrat u prijanje stanje nije doputena alba, osim ako je povrat doputen na prijedlog koji je napravodobno podnesen ili je nedoputen. Kada je povrat u prijanje stanje doputen, postupak se vraa u ono stanje u kojem se nalazio prije proputanja, a ponitavaju se sva rjeenja i zakljuci koje je tijelo donijelo u vezi s proputanjem. 37. Trokovi postupka? Pravilo je da trokovi upravnog postupka padaju na teret onoga koji je postupak izazvao. Tijelo koje vodi postupak snosi trokove postupka ako je postupak pokrenut po slubenoj dunosti, te je isti povoljno okonan za stranku. U upravnom postupku svaka stranka snosi u pravilu svoje trokove prouzrokovane postupkom. Kao primjer tih trokova mogu se navesti trokovi dolaenja, dangube, izdaci za takse, za pravno zastupanje, struno pomaganje itd. Kad u postupku sudjeluju dvije ili vie stranaka sa suprotnim interesima, stranka koja je izazvala postupak, a na iju je tetu postupak okonan, duna je protivnoj stranci naknaditi opravdane trokove koji su ovoj nastali sudjelovanjem u postupku. Ako je u takvom sluaju koja od stranaka djelomino uspjela sa svojim zahtjevom, onda je duna nadoknaditi protivnoj stranci trokove razmjerno dijelu svog zahtjeva s kojim nije uspjela. Stranka koja krivnjom ili obijeu prouzrokovala protivnoj stranci trokove u postupku, duna je ovoj te trokove nadoknaditi. Na koji nain se pokree upravni postupak? Upravni postupak pokree nadleno tijelo: 1. po slubenoj dunosti ili 2. u povodu zahtjeva stranke. Kada e nadleno tijelo pokrenuti postupak po slubenoj dunosti? Nadleno tijelo pokrenut e postupak po slubenoj dunosti: 1. kad to odreuje zakon ili na zakonu utemeljen propis 2. kad utvrdi ili sazna da, s obzirom na postojee injenino stanje, treba radi zatite javnog interesa pokrenuti upravni postupak. Kome stranka podnosi zahtjev za pokretanje upravnog postupka? Zahtjev za pokretanje upravnog postupka stranka podnosi nadlenom tijelu radi priznavanja odreenog prava. U stvarima u kojima je po zakonu ili po prirodi stvari za pokretanje i voenje upravnog postupka poteban zahtjev stranke nadleno tijelo moe pokrenuti i voditi postupak samo ako postoji takav zahtjev. Kada je upravni postupak pokrenut? Upravni postupak je pokrenut im je nadleno tijelo izvrilo bilo koju radnju u cilju voenja postupka. Pokretanje postupka javnim priopenjem? Nadleno tijelo moe putem javnog priopenja pokrenuti upravni postupak prema veem broju osoba koje tijelu nisu poznate ili se ne mogu odrediti, a koje u postupku mogu imati poloaj stranaka, ako se radi o bitnom istom zahtjevu prema svima njima.

UPRAVNO

13

Kada moe doi do spajanja stvari u jedan postupak? Nadleno tijelo moe pokrenuti i voditi jedan postupak kad se radi o pravima i obvezama vie stranaka: ako se prava ili obveze stranaka temelje na istome ili slinome injeninom stanju i na istoj pravnoj osnovi, i ako je tijelo koje vodi postupak u pogledu svih predmeta stvarno nadleno. Uz iste uvjete jedna stranka ili vie stranaka mogu u jednom postupku ostvarivati i vie razliitih zahtjeva. O voenju jednog postupka u ovakvim sluajevima nadleno tijelo donijet e poseban zakljuak protiv kojega se moe izjaviti alba, osim ako je zakljuak donijelo drugostupanjsko tijelo. Moe li stranka izmijeniti stavljeni zahtjev? Postavljeni zahtjev stranka do donoenja rjeenja u prvom stupnju moe proiriti ili umjesto prijanjeg zahtjeva staviti drugi, bez obzira da li se proireni ili izmijenjeni zahtjev temelji na istoj pravnoj osnovi, ali uz uvjet da se takav zahtjev temelji na bitno istome injeninom stanju. Ako tijelo koje vodi postupak ne dopusti proirenje ili izmjenu zahtjeva donijet e o tome zakljuak, protiv kojeg je doputena posebna alba. Moe li stranka odustati od svog zahtjeva? Stranka moe odustati od svojeg zahtjeva u tijeku cijelog postupka. Stranka moe izriito odustati od svojeg zahtjeva izjavom koju daje tijelu koje vodi postupak (izriiti odustanak). Dok tijelo koje vodi postupak ne donese zakljuak o obustavi postupka i ne dostavi ga stranci, stranka moe opozvati svoj odustanak od zahtjeva. Isto tako, u sluajevima odreenim zakonom, pojedina radnja ili proputanje stranke moe se smatrati njezinim odustankom od zahtjeva (preutni odustanak). Kako tijelo postupa u sluaju odustanka stranke od zahtjeva? Kad je postupak pokrenut u povodu zahtjeva, a stranka odustane od zahtjeva tijelo koje vodi postupak donijet e zakljuak kojim se postupak obustavlja, te o tome obavijestiti protivnu stranku, ako je ima. Ako je daljnje voenje postupka potrebno u javnom interesu, ili ako to zahtijeva protivna stranka, nadleno tijelo produit e voenje postupka. Kad je postupak pokrenut po slubenoj dunosti, tijelo moe obustaviti postupak, ali ako se postupak u istoj stvari moe pokrenuti i na zahtjev stranke postupak e se nastaviti ako stranka to zahtjeva. Protiv zakljuka kojim se obustavlja postupak doputena je posebna alba. Ako je stranka odustala od svojeg zahtjeva nakon donoenja prvostupanjskog rjeenja, a prije isteka roka za albu zakljukom o obustavi postupka ponitava se prvostupanjsko rjeenje ako je njime zahtjev stranke bio pozitivno ili negativno rijeen. Ako je stranka odustala od svojeg zahtjeva nakon izjavljene albe, a prije nego to joj je dostavljeno rjeenje doneseno u povodu albe, zakljukom o obustavi postupka ponitava se prvostupanjsko rjeenje kojim je zahtjev stranke bio usvojen, bilo u cijelosti ili djelomino, ako je stranka u cijelosti odustala od svojeg zahtjeva. Stranka koja je odustala od zahtjeva duna je snositi sve trokove koji su nastali do obustavljanja postupka, osim ako posebnim propisima nije drugaije odreeno. Da li je u upravnom postupku mogua nagodba?

UPRAVNO

14

U upravnom postupku nagodba je mogua samo ako u postupku sudjeluju dvije ili vie stranaka sa suprotnim interesima. Nagodba se upisuje u zapisnik, a smatra se zakljuenom kad stranke nakon proitanog zapisnika o nagodbi potpiu zapisnik. Nagodba ima snagu izvrnog rjeenja donesenog u upravnom postupku, no formalno e tijelo pred kojim je zakljuena nagodba donijeti zakljuak kojim e prema potrebi postupak obustaviti u cijelosti ili djelomino. Nagodba se moe pobijati tubom u parnici npr. zbog mana volje. Skraeni postupak? Skraeni postupak u upravnom postupku je iznimka. Tijelo koje vodi postupak moe po skraenom postupku rijeiti stvar neposredno: 1. ako se stanje stvari moe utvrditi na temelju injenica ili dokaza koje je stranka navela u svojem zahtjevu ili na temelju opepoznatih injenica ili injenica koje su tijelu poznate; 2. ako se stanje stvari moe utvrditi na temelju slubenih podataka kojima tijelo raspolae, a nije potrebno posebno sasluanje stranke radi zatite njezinih prava odnosno pravnih interesa; 3. ako je propisano da se stvar moe rijeiti na temelju injenica ili okolnosti koje nisu potpuno dokazane ili koje se dokazima samo posredno utvruju, pa su uinjene vjerojatnima, a iz svih okolnosti proizlazi da bi zahtjevu stranke trebalo udovoljiti; 4. kad se u javnom interesu poduzimaju hitne mjere koje se ne mogu odgaati, a injenice na kojima rjeenje treba biti utemeljeno su utvrene ili barem uinjene vjerojatnima. U kojem roku skraeni postupak treba biti okonan? Skraeni postupak treba biti okonan unutar mjesec dana. Kada se provodi posebni ispitni postupak? Posebni ispitni postupak provodi se 1. kad je to potrebno radi utvrivanja injenica i okolnosti koje su znaajne za razjanjenje stvari ili 2. radi davanja strankama mogunosti da ostvare i zatite svoja prava i pravne interese. 3. kad ne postoje uvjeti za neposredno rjeavanje prema skraenom postupku Koja je najvanija radnja u posebnom ispitnom postupku? Najvanija radnja u posebnom ispitnom postupku je izvoenje dokaza. U kojem roku se mora okonati poseban ispitni postupak? Poseban ispitni postupak se mora okonati unutar 2. mjeseca. Tijek ispitnog postupka? Arbitrarni red? Tijek ispitnog postupka odreuje, prema okolnostima pojedinog sluaja, slubena osoba koja vodi postupak, drei se odredaba ZUP-a i propisa koji se odnose na stvar o kojoj se radi. To je tzv. arbitrarni red. Koja prava ima stranka u posebnom ispitnom postupku? Stranka ima pravo sudjelovati u ispitnom postupku i davati potrebne podatke i braniti svoja prava i zakonom zatiene interese. Stranka moe iznositi injenice koje mogu biti od utjecaja za rjeenje stvari i pobijati tonost navoda koji se ne slau s

UPRAVNO

15

njezinim navodima. Ona ima pravo sve do donoenja rjeenja dopunjavati i objanjavati svoje navode, a ako to ini nakon odrane usmene rasprave, duna je opravdati zbog ega to nije uinila na raspravi. Nadleno tijelo ne moe donijeti rjeenje prije nego to stranci prui mogunost da se izjasni o injenicama i okolnostima na kojima treba da se temelji rjeenje, a o kojima stranci nije bila dana mogunost da se izjasni. Prethodno pitanje? Prethodno pitanje je pitanje koje ini samostalnu pravnu cjelinu, za ije je rjeavanje nadlean sud ili koje drugo tijelo, a koje je prema svojoj prirodi takvo da se bez njegova prethodnog rjeavanja ne moe rijeiti konkretna upravna stvar koja je predmet postupka. U sluaju kada se pojavi prethodno pitanje, tijelo koje vodi postupak moe: 1. samo raspravi to pitanje, u kojem sluaju rjeenje takvog pitanja ima pravni uinak samo u stvari u kojoj je to pitanje rijeeno 2. postupak prekinuti dok nadleni sud ili tijelo to pitanje ne rijei. Kada tijelo koje vodi postupak mora prekinuti postupak u sluaju prethodnog pitanja? Tijelo koje vodi postupak mora prekinuti postupak kad se prethodno pitanje odnosi na: 1. postojanje kaznenog djela, 2. na postojanje braka, 3. na utvrivanje oinstva, ili 4. kad je to zakonom odreeno. Kada e tijelo koje vodi postupak raspraviti prethodno pitanje koje se odnosi na kazneno djelo? Tijelo koje vodi postupak raspravit e prethodno pitanje koje se odnosi na kazneno djelo, ako nema mogunosti kaznenog progona. U pitanju postojanja kaznenog djela i kaznene odgovornosti poinitelja tijelo koje vodi postupak vezano je pravomonom presudom kaznenog suda kojom se optuenik proglaava krivim (isto u parnici). Kakav je postupak tijela, ako prethodno pitanje ne uzme u raspravljanje, a postupak za rjeavanje prethodnog pitanja jo nije pokrenut? Ako tijelo koje vodi upravni postupak ne uzme prethodno pitanje u raspravljanje, a postupak za rjeavanje prethodnog pitanja koji se moe voditi samo po slubenoj dunosti jo nije pokrenut kod nadlenog tijela, ono e traiti da nadleno tijelo pokrene postupak o tom pitanju. Ako se postupak za rjeenje prethodnog pitanja pokree u povodu zahtjeva stranke, tijelo koje vodi postupak moe zakljukom naloiti jednoj od stranaka da u cilju rjeenja prethodnog pitanja trai od nadlenog tijela pokretanje postupka, odreujui joj rok u kojem je duna to uiniti, te da mu o podnesenom traenju podnese dokaz. Posljedice proputanja stranke da postupi po zakljuku tijela sastoje se u tome da e se smatrati da je stranka koja je postavila zahtjev odustala od njega, a tijelo koje vodi upravni postupak obustavit e postupak. Ako je rije o proputanju protivne stranke, tijelo e nastaviti postupak i sam e raspraviti prethodno pitanje. Kada se nastavlja postupak prekinut zbog rjeavanja prethodnog pitanja?

UPRAVNO

16

Postupak prekinut zbog rjeavanja prethodnog pitanja kod nadlenog tijela nastavlja se nakon to rjeenje doneseno o tom pitanju postane konano. Postupak se moe nastaviti po slubenoj dunosti i u sluaju kad se ocijeni da vie nema razloga da se eka na konano rjeenje prethodnog pitanja kod nadlenog tijela. Koja je najvanija procesna radnja u ispitnom postupku? Usmena rasprava je jedna od najvanijih procesnih radnji u ispitnom postupku. Kada se usmena rasprava moe, a kada se mora odrediti? Usmenu raspravu odreuje slubena osoba koja vodi postupak, na svoju inicijativu, ili na prijedlog stranke, u svakom sluaju kad je to korisno za razjanjenje stvari. Slubena osoba mora odrediti usmenu raspravu: 1. u stvarima u kojima sudjeluju dvije stranke ili vie stranaka s protivnim interesima, ili 2. kad se ima izvriti oevid ili sasluanje svjedoka ili vjetaka. Moe li se iskljuiti javnost s usmene rasprave? Usmena rasprava je javna. Slubena osoba koja vodi postupak moe iskljuiti javnost za cijelu usmenu raspravu ili samo za jedan njezin dio: 1. ako to zahtijevaju razlozi morala ili javne sigurnosti, 2. ako postoji ozbiljna i neposredna opasnost ometanja usmene rasprave, 3. ako treba da se raspravlja o odnosima u nekoj obitelji, 4. ako treba da se raspravlja o okolnostima koje predstavljaju slubenu, poslovnu, profesionalnu, znanstvenu ili umjetniku tajnu. Koje su posljedice nedolaska na usmenu raspravu stranke na iji je zahtjev postupak pokrenut? Ako na usmenu raspravu ne doe stranka na iji je zahtjev pokrenut postupak mogue su dvije situacije: ako se za takvu stranku koje je uredno pozvana na raspravu, a nije dola moe pretpostaviti iz cjelokupnog stanja stvari da je prijedlog povukla, postupak se obustavlja. ako se ne moe pretpostaviti da je stranka povukla prijedlog ili ako se postupak u javnom interesu mora nastaviti prema slubenoj dunosti, slubena e osoba, prema okolnostima sluaja provesti raspravu bez te osobe ili e je odgoditi. Koje su posljedice nedolaska na raspravu stranke protiv koje je postupak pokrenut? Ako na raspravu ne doe stranka protiv koje je postupak pokrenut voditelj postupka moe provesti raspravu bez te stranke ili na njen troak odgoditi usmenu raspravu, ako je to potrebno radi pravilnog rjeenja stvari. Dokazivanje? Kao dokazno sredstvo u upravnom postupku moe se upotrijebiti sve to je podesno za utvrivanje stanja stvari i to odgovara pojedinom sluaju kao to su isprave, mikrofilmske kopije isprava ili reprodukcije tih kopija, svjedoci, izjava stranke, vjetaci, oevid. Da li neku injenicu treba dokazivati ili ne, odluuje slubena osoba koja vodi postupak, prema tome da li ta injenica moe imati utjecaja na rjeavanje stvari. Koje injenice se dokazuju, a koje ne? Dokazuju se, u pravilu, sporne injenice i injenice koje su pravno relevantne. Ne treba dokazivati:

UPRAVNO

17

1. injenice koje su opepoznate 2. injenice ije postojanje zakon pretpostavlja, ali je doputeno dokazivati nepostojanje tih injenica, ako zakonom nije drugaije odreeno. 3. pravna pravila ija primjena dolazi u obzir kod rjeavanja odreenog predmeta, jer i za tijelo koje vodi upravni postupak vrijedi naelo iz sudskog prava: iura novit curia. Kakve su to javne isprave? Javna isprava je isprava koja je: 1. izdana od ovlatenog tijela 2. u propisanoj formi 3. u okviru nadlenost izdavatelja Za javne isprave vrijedi zakonska presumpcija da dokazuju ono to se u njima potvruje ili odreuje. Kakve su to privatne isprave? Privatne isprave su one isprave koje nisu javne. Privatne isprave nemaju presumpciju istinitosti, ve se njima, u pravilu, samo dokazuje da je njihov donositelj dao izjavu koja je sadrana u ispravi. Uvjerenja? Uvjerenja su posebna vrsta javnih isprava koje izdaju dravna tijela odnosno pravne osobe u svezi s poslovima o kojima vode slubenu evidenciju. Uvjerenja i druge isprave o injenicama o kojima se vodi slubena evidencija moraju se izdavati u skladu s podacima slubene evidencije. Uvjerenje i druge isprave o injenicama o kojima se vodi slubena evidencija izdaju se stranci na usmeni zahtjev, u pravilu, istog dana kad je stranka zatraila izdavanje uvjerenja odnosno druge isprave, a najkasnije u roku od 15 dana, a ako to ne bude uinjeno smatra se da je zahtjev odbijen. Ovakva uvjerenja nisu upravni akti. Ako stranka, na temelju dokaza kojima raspolae smatra da joj uvjerenje odnosno druga isprava nije izdana u skladu s podacima iz slubene evidencije, moe zahtijevati izmjenu uvjerenja odnosno druge isprave. Tijelo je duno izmijeniti odnosno izdati novo uvjerenje ili drugu ispravu u roku 15 dana od podnoenja zahtjeva, a ako to ne bude uinjeno u roku smatra se da je zahtjev odbijen. Uvjerenje koje je izdano na ovaj nain jest upravni akt. Mogu li dravna tijela i pravne osobe s javnim ovlastima izdavati uvjerenja o injenicama o kojima ne vode slubenu evidenciju? Dravna tijela i pravne osobe s javnim ovlastima mogu izdati uvjerenja i druge isprave i o injenicama o kojima ne vode slubenu evidenciju, ako je to zakonom odreeno. Meutim, uvjerenje izdano na ovaj nain ne vee tijelo kojemu je podneseno kao dokaz i koje treba rjeavati o stvari te ono moe ponovno utvrivati injenice navedene u uvjerenju. Tko moe biti svjedok? Svjedok moe biti svaka osoba koja je bila sposobna opaziti injenicu o kojoj treba svjedoiti i koja je u stanju to svoje opaanje priopiti. Tko ne moe biti svjedokom u postupku? Osoba koja u postupku sudjeluje u svojstvu slubene osobe ne moe biti svjedok.

UPRAVNO

18

Ne moe se ispitati kao svjedok ni osoba koja bi svojim iskazom povrijedila dunost uvanja slubene, dravne ili vojne tajne dok je nadleno tijelo ne oslobodi te dunosti. Kada svjedok moe uskratiti svjedoenje? Svjedok moe uskratiti svjedoenje: 1. na pojedina pitanja na koja bi odgovor izloio tekoj sramoti, znatnoj imovinskoj teti ili kaznenom progonu njega, njegova srodnika po krvi u pravoj liniji, a u pobonoj liniji do treeg stupnja zakljuno, njegova branog druga ili srodnika po tazbini do drugog stupnja zakljuno i onda kada je brak pretao, a i njegova skrbnika ili tienika, posvojitelja ili posvojeta; 2. na pojedina pitanja na koja ne bi mogao odgovoriti a da ne povrijedi obvezu odnosno pravo da uva poslovnu, profesionalnu, umjetniku ili znanstvenu tajnu; 3. o onome to je stranka povjerila svjedoku kao svom punomoniku; 4. o onome o emu se stranka ili druga osoba ispovijedila svjedoku kao vjerskom ispovjedniku. Odredbe koje se odnose na ispitivanje svjedoka jednake su kao u parninom postupku osim to se osoba koja odbije svjedoiti nakon to bude novano kanjena zbog toga ne moe zatvoriti, nego se samo moe ponovno novano kazniti. Kada izjava stranke moe biti dokazno sredstvo? Usmeno dana izjava stranke moe se uzeti kao dokazno sredstvo: 1. ako za utvrivanje odreene injenice ne postoji neposredan dokaz, ili 2. ako se takva injenica ne moe utvrditi na podlozi drugih dokaznih sredstava. Izjava stranke moe se uzeti kao dokazno sredstvo i u stvarima malog znaenja kao bi se odreena injenica imala utvrivati sasluanjem svjedoka koji ivi u mjestu udaljenome od sjedita tijela, ili bi inae, zbog pribavljanja drugih dokaza, bilo oteano ostvarivanje prava stranke. Prije uzimanja izjave stranke slubena osoba koja vodi postupak duna je upozoriti stranku na kaznenu i materijalnu odgovornost za davanje lane izjave, dok se vjerodostojnost njene izjave ocjenjuje prema naelu slobodne ocjene dokaza. Vjetaci? Dokaz vjetaenjem u upravnom postupku izvodi se kad god je za utvrivanje ili ocjenu neke injenice vane za rjeavanje stvari potrebno struno znanje kojim ne raspolae slubena osoba koja vodi postupak. Ako bi dokazivanje vjetaenjem bilo nerazmjerno skupo prema znaenju ili vrijednosti predmeta, stvar e rijeiti na temelju drugih dokaznih sredstava, osim ako stranka zahtijeva i pristane snositi trokove vjetaenja. Oevid? Oevid se u upravnom postupku provodi kad je za utvrivanje neke injenice ili za razjanjenje bitnih okolnosti potrebno neposredno opaanje slubene osobe koja vodi postupak. Stranke imaju pravo prisustvovati oevidu. Koje e osobe osim stranaka prisustvovati oevidu odreuje slubena osoba koja vodi postupak. Oevid se moe izvriti i uz sudjelovanje vjetaka. Osiguranje dokaza? Osiguranje dokaza moe se provesti 1. ako postoji opravdana bojazan da se neki dokaz nee moi kasnije izvesti ili 2. da e njegovo izvoenje biti oteano.

UPRAVNO

19

Osiguranje dokaza moe se provesti po slubenoj dunosti ili na prijedlog stranke odnosno osobe koja ima pravni interes. Za osiguranje dokaza u tijeku postupka nadleno je tijelo koje vodi postupak, a za osiguranje dokaza prije pokretanja postupka nadleno je tijelo na ijem se podruju nalaze stvari koje treba razgledati odnosno na ijem podruju borave osobe koje treba sasluati. 54. Rjeenje? Nakon to je utvreno injenino stanje, tijelo koje vodi postupak e na takvo injenino stanje primijeniti materijalni propis te e donijeti rjeenje o stvari koja je predmet postupka. Rjeenje koje donosi kolegijalno tijelo? Kad o stvari rjeava kolegijalno tijelo, ono moe rjeavati kad je prisutno vie od polovice njegovih lanova, a rjeenje donosi veinom glasova prisutnih lanova, ako zakonom nije odreena druga veina. Sloena rjeenja? Sloena rjeenja su rjeenja u ijem donoenju sudjeluje vie tijela, bilo da su za rjeavanje u stvari nadlena dva ili vie tijela, bilo da jedno tijelo donosi rjeenje uz suglasnost ili miljenje drugog tijela. U svim sluajevima ovih tzv. sloenih rjeenja pojavljuje se prema strankama samo jedan akt glavno rjeenje koje donosi tijelo koje vodi postupak. Prethodno donoenje odreenih dodatnih akata kojima se daje suglasnost ili miljenje samo je uvjet za donoenje i vanost glavnog rjeenja. Rjeenje kad je o stvari rjeavaju dva ili vie tijela? Kad je odreeno da o jednoj stvari rjeavaju dva tijela ili vie tijela, svako je od njih duno rijeiti o toj stvari. Ta e se tijela sporazumjeti koje e od njih izdati rjeenje, a u rjeenju mora biti naveden i akt drugog tijela. Rjeenje koje donosi jedno tijelo uz suglasnost ili miljenje drugog tijela? Zakonom moe biti odreeno da rjeenje donosi jedno tijelo uz prethodnu suglasnost drugoga. U tom sluaju rjeenje se donosi nakon to je to drugo tijelo dalo suglasnost. U svakom rjeenju mora se navesti akt kojim je drugo tijelo dalo ili odbilo suglasnost. Isto tako moe biti odreeno da je nadleno tijelo duno prije donoenja rjeenja pribaviti miljenje drugog tijela. Tada se rjeenje moe donijeti samo nakon to je miljenje pribavljeno. Tijelo ija se suglasnost ili miljenje trai duno je suglasnost ili miljenje dati u roku mjesec dana od dana kad je to od njega zatraeno. Ako to tijelo u roku ne obavijesti tijelo koje donosi rjeenje da daje ili da odbija suglasnost, smatra se da je suglasnost dao, a ako ne da nikakvo miljenje, rjeenje se moe donijeti i bez pribavljenog miljenja. U kojem obliku se mora donijeti rjeenje u upravnom postupku? Rjeenje se donosi pismeno, a usmeno se moe donijeti samo u sluajevima koji su predvieni ZUP-om ili propisima donesenima na temelju zakona, Sadraj rjeenja donesenog u upravnom postupku? Pismeno rjeenje sadri: 1. uvod, 2. dispozitiv (izreku),

UPRAVNO

20

3. 4. 5. 6.

obrazloenje, uputu o pravnom lijeku, naziv tijela s brojem i datumom rjeenja, potpis slubene osobe i peat tijela.

Sadraj uvoda rjeenja? Uvod rjeenja sadri: 1. naziv tijela koje donosi rjeenje, 2. propis o nadlenosti tog tijela, 3. ime stanke i njezina zakonskog zastupnika ili punomonika ako ga ima i 4. kratko oznaenje predmeta postupka. Dispozitiv (izreka) rjeenja? Dispozitivom se rjeava o predmetu postupka u cijelosti i o svim zahtjevima stranaka o kojima u toku postupka nije posebno rijeeno. Dispozitiv mora biti kratak i odreen, a kad je potrebno, moe se podijeliti i na vie toaka. Dispozitivom se moe rijeiti i o trokovima postupka, ako ih je bilo, odreujui njihov iznos, tko ih je duan platiti, kome i u kojem roku. Ako se o trokovima u dispozitivu ne rjeava navest e se da e se o njima donijeti poseban zakljuak. Ako se rjeenjem nalae izvrenje kakve radnje, u dispozitivu e se odrediti i rok u kojem se ta radnja ima izvriti. Kad je propisano da alba ne odgaa izvrenje rjeenja, to mora biti navedeno u dispozitivu (sjeti se Vladotovog rjeenja o vojsci). Obrazloenje rjeenja? Obrazloenje je obvezni sastavni dio rjeenja. Obrazloenje je dio rjeenja koji je vaan zbog podnoenja pravnog lijeka. Obrazloenje rjeenja sadri: 1. kratko izlaganje zahtjeva stranaka, 2. utvreno injenino stanje, 3. prema potrebi i razloge koji su bili odluni pri ocjeni dokaza, 4. razloge zbog kojih nije uvaen koji od zahtjeva stranaka, 5. pravne propise i razloge koji s obzirom na utvreno injenino stanje upuuju na onakvo rjeenje kakvo je dano u dispozitivu. Ako alba ne odgaa izvrenje rjeenja, obrazloenje sadri i pozivanje na propis koji to predvia. U obrazloenju rjeenja moraju biti obrazloeni i oni zakljuci protiv kojih nije doputena posebna alba. Sadraj obrazloenja rjeenja u kojem se rjeava slobodnom ocjenom dokaza? Kad je nadleno tijelo zakonom ili drugim propisom utemeljenim na zakonu ovlateno rijeiti stvar po slobodnoj ocjeni, duno je u obrazloenju, navesti taj propis i izloiti razloge kojima se pri donoenju rjeenja rukovodio. Ti se razlozi ne moraju navesti kad je to u javnom interesu zakonom ili uredbom izriito predvieno. Uputa o pravnom lijeku? Uputom o pravnom lijeku stranka se obavjetava da li protiv rjeenja moe izjaviti albu ili pokrenuti upravni spor ili drugi postupak pred sudom. Kad se protiv rjeenja moe izjaviti alba, u uputi se navodi kome se izjavljuje, a kome se, u kojem roku i s kolikom pristojbom predaje, te da se moe izjaviti i na zapisnik.

UPRAVNO

21

Kad se protiv rjeenja moe pokrenuti upravni spor, u uputi se navodi kojem se sudu tuba podnosi i u kojem roku. Pogrena uputa o pravnom lijeku? Kada je u rjeenju dana pogrena uputa, stranka moe postupiti po vaeim propisima ili po uputi. Stranka koja postupi po pogrenoj uputi ne moe zbog toga imati tetnih posljedica. Kad u rjeenju nije dana nikakva uputa ili je uputa nepotpuna, stranka moe traiti od tijela koje je rjeenje donijelo da dopuni rjeenje, u kojem sluaju rok za albu tee od dana dostave dopunjenog rjeenja. Kad je protiv rjeenja mogue izjaviti albu, a stranka je pogreno upuena da protiv tog rjeenje nema mjesta albi ili da se protiv njega moe pokrenuti upravni spor, rok za albu tee od dana dostave rjeenja suda kojim je tuba odbaena kao nedoputena, ako stranka nije ve prije toga podnijela albu nadlenom tijelu. Mogunost donoenja usmenog rjeenja? Usmeno rjeenje moe se donijeti: 1. kad se radi o poduzimanju iznimno hitnih mjera u cilju osiguranja javnog mira i sigurnosti ili radi otklanjanja neposredne opasnosti za ivot i zdravlje ljudi ili imovine, nadleno tijelo odnosno ovlatena osoba nadlenog tijela moe donijeti rjeenje i usmeno. 2. u stvarima manjeg znaenja u kojima se udovoljava zahtjevu stranke, a ne dira se u javni interes ni interes druge osobe, rjeenje se moe sastojati samo od dispozitiva u obliku zabiljeke na spisu, ako su razlozi za takvo rjeenje oiti i ako nije drugaije propisano. Takvo se rjeenje, u pravilu, priopava stranci usmeno, a napismeno joj se mora izdati ako ona to trai. Djelomino rjeenje? Djelomino rjeenje moe se donijeti: 1. kad se o jednoj stvari rjeava u vie toaka, a samo su neke od njih sazrele za rjeavanje, i 2. kad se pokae svrsishodnim da se o tim tokama rijei posebnim rjeenjem. Djelomino rjeenje smatra se u pogledu pravnih lijekova i izvrenja kao samostalno rjeenje. Dopunsko rjeenje? Dopunsko rjeenje moe se donijeti ako se glavnim rjeenjem, kojim je predmet postupka rijeen, nije odluilo o svim pitanjima koja su bila predmet postupka. To rjeenje donosi se po slubenoj dunosti ili na prijedlog stranke. Ako je predmet ve dovoljno raspravljen, dopunsko rjeenje moe se donijeti bez ponovnog provoenja ispitnog postupka. Dopunsko rjeenje smatra se u pogledu pravnih lijekova i izvrenja kao samostalno rjeenje. Privremeno rjeenje? Privremeno rjeenje donosi se ako je prema okolnostima sluaja nuno da se prije okonanja postupka donese rjeenje kojim se privremeno ureuju sporna pitanja ili odnosi. U takvu rjeenju mora bit izriito naznaeno da je privremeno. Donoenje privremenog rjeenja na prijedlog stranke nadleno tijelo moe uvjetovati davanjem osiguranja za tetu koja bi mogla izvrenjem tog rjeenja nastati za protivnu stranku u sluaju da osnovni zahtjev predlagatelja ne bude uvaen.

UPRAVNO

22

Rjeenjem o glavnoj stvari koje se donosi nakon okonanja postupka ukida se privremeno rjeenje doneseno u toku postupka. Privremeno rjeenje smatra se u pogledu pravnih lijekova i izvrenja kao samostalno rjeenje. Rok za izdavanje rjeenja? Rjeenje u skraenom postupku nadleno tijelo duno je donijeti i dostaviti ga stranci najkasnije u roku od mjesec dana raunajui od dana predaje urednog zahtjeva odnosno od dana pokretanja postupka po slubenoj dunosti, ako posebnim propisom nije odreen krai rok. Kada se ne provodi skraeni postupak nadleno tijelo duno je donijeti rjeenje i dostaviti ga stranci najkasnije u roku od 2 mjeseca, ako posebnim propisom nije odreen krai rok. Ispravljanje greaka u rjeenju? Greke u rjeenju tijelo koje ga je donijelo moe ispraviti u svako doba. Ispravak greke proizvodi pravni uinak od dana od kojeg proizvodi pravni uinak rjeenje koje se ispravlja. O ispravku se donosi poseban zakljuak. Protiv zakljuka kojim se ve doneseno rjeenje ispravlja, ili kojim se odbija prijedlog za ispravljanje, doputena je posebna alba. Kada se u upravnom postupku donosi zakljuak? Zakljukom se odluuje o pitanjima koja se tiu postupka i o onim pitanjima koja se kao sporedna pojave u vezi s provoenjem postupka, a koja se ne rjeavaju rjeenjem. Zakljuak donosi slubena osoba koja obavlja onu radnju postupka pri kojoj se pojavilo pitanje koje je predmet zakljuka. Zakljuak se priopuje zainteresiranim osobama usmeno, a napismeno se izdaje na zahtjev osobe koja moe protiv zakljuka izjaviti posebnu albu ili kad se moe odmah traiti izvrenje zakljuka. Moe li se protiv zakljuka izjaviti posebna alba? Protiv zakljuka moe se izjaviti posebna alba samo kad je to zakonom izriito predvieno. Takav zakljuak mora biti obrazloen i sadravati i uputu o albi. Tko moe podnijeti albu u upravnom postupku? Legitimaciju za podnoenje albe u upravnom postupku u prvom redu imaju stranke, ali se u nekim sluajevima pravo albe priznaje i drugima koji imaju pravni interes za podnoenje albe. Dravni odvjetnik, dravni pravobranitelj i druga dravna tijela, kad su zakonom ovlatena, mogu izjaviti albu protiv rjeenja kojim je povrijeen zakon u korist pojedinca ili pravne osobe, a na tetu drutvene zajednice. Moe li se izjaviti alba protiv prvostupanjskih rjeenja ministarstava i drugih republikih Protiv prvostupanjskih rjeenja ministarstava i drugih republikih tijela dravne uprave alba se moe izjaviti samo kad je to zakonom predvieno. Moe li se izjaviti alba protiv rjeenja Hrvatskog sabora i Vlade RH? Protiv rjeenja Hrvatskog sabora i Vlade RH ne moe se izjaviti alba. Ako alba nije doputena, neposredno se moe pokrenuti upravni spor. Tko odluuje o albi protiv rjeenja tijela dravne uprave nie razine?

UPRAVNO

23

Protiv prvostupanjskih rjeenja tijela dravne uprave nie razine alba se moe izjaviti nadlenim ministarstvima odnosno drugim nadlenim republikim tijelima dravne uprave, ako posebnim zakonom nije drugaije odreeno. Tko rjeava o albi protiv prvostupanjskog rjeenja ustanove ili druge pravne osobe? O albi protiv prvostupanjskog rjeenja ustanove ili druge pravne osobe rjeava tijelo odreeno statutom ustanove ili pravne osobe, ako zakonom nije propisano da o albi rjeava drugo tijelo. O albi protiv prvostupanjskog rjeenja ustanove ili pravne osobe, donesenoga u vrenju javnih ovlasti, rjeava tijelo uprave, ako je to utvreno zakonom. Ako tijelo koje e odluivati o albi nije odreen na jedan od ova dva naina o albi e rjeavati upravno tijelo nadleno za ogovarajuu upravnu oblast. U kojem roku se mora podnijeti alba? Rok za albu iznosi 15 dana. Rok za albu za svaku osobu i za svako tijelo kojima se rjeenje dostavlja rauna se od dana dostave rjeenja. Da li alba zadrava izvrenje rjeenja? U pravilu, alba ima suspenzivno djelovanje, pa se u tijeku roka za albu rjeenje ne moe izvriti. Kada alba ne zadrava izvrenje rjeenja? Iznimno, rjeenje se moe izvriti u albenom roku, a i poto je alba izjavljena, 1. ako je to zakonom predvieno 2. ako se radi o poduzimanju hitnih mjera, ili 3. ako bi zbog odgode izvrenja bila nanesena kojoj stranci teta koja se ne bi mogla popraviti. Sadraj albe? U albi se mora navesti: 1. rjeenje koje se pobija, 2. naziv tijela koje ga je donijelo, te 3. broj i datum rjeenja. Dovoljno je da alitelj izloi u albi u kojem je pogledu nezadovoljan rjeenjem, ali albu ne mora posebno obrazloiti. Mogu li se u albi iznositi nove injenice i novi dokazi? U albi se mogu iznositi nove injenice i novi dokazi, ali je alitelj duan obrazloiti zbog ega ih nije iznio u prvostupanjskom postupku. Kada se alba alje na odgovor? alba se u pravilu ne alje na odgovor, osim ako je predmet dvostran, a u albi se iznose nove injenice i novi dokazi. Kome se alba podnosi? alba se neposredno predaje ili alje potom tijelu koje je donijelo prvostupanjsko rjeenje. Potreba dostavljanja albe prvostupanjskom tijelu ne postoji samo zbog toga to prvostupanjsko tijelo moe poduzeti odreene radnje prema albi, odnosno prema svom rjeenju, ve i zbog toga to postoji mogunost da prvostupanjsko tijelo pristupi neposrednom izvrenju ako mu nije poznato da je alba izjavljena.

UPRAVNO

24

Koje odluke prvostupanjsko tijelo moe donijeti u povodu albe? Prvostupanjsko upravno tijelo u povodu albe moe: 1. rjeenjem odbaciti albu ako je nedoputena, nepravodobna ili izjavljena od neovlatene osobe. 2. novim rjeenjem zamijeniti rjeenje koje se albom pobija ako nae da je alba opravdana, a nije potrebno provoditi nov ispitni postupak 3. provesti posebni ispitni postupak koji je bio obvezan ili sasluati stranku u stvari koja je rijeena u skraenom postupku, ako stranka to zatrai u albi, u kojem sluaju moe uvaiti zahtjev albe i donijeti novo rjeenje 4. ispitni postupak upotpuniti i donijeti novim rjeenjem zamijeniti rjeenje koje se albom pobija, a. ako nae da je provedeni postupak nepotpun, a to je moglo utjecati na rjeavanje o stvari ili b. kad alitelj iznese u albi takve injenice i dokaze koji bi mogli biti od utjecaja za drugaije rjeenje stvari, ako alitelju nije bila dana mogunost da sudjeluje u postupku koji je prethodio donoenju rjeenja ili mu je bila dana a on je propustio da je iskoristi, ali je u albi opravdao to proputanje. U svim sluajevima kada prvostupanjsko tijelo donese novo rjeenje, protiv novog rjeenja stranka ima pravo albe. Kada je alba doputena, pravodobna i izjavljena od ovlatene osobe, a prvostupanjsko tijelo ne donese novo rjeenje, ono dostavlja albu tijelu nadlenom za rjeavanje o albu, uz sve spise koji se odnose na predmet. Rjeavanje drugostupanjskog tijela o albi? Drugostupanjsko tijelo rjeavajui o albi moe: 1. odbaciti albu ako je nedoputena, nepravodobna ili izjavljena od neovlatene osobe, a prvostupanjsko tijelo je propustilo da je zbog toga odbaci. 2. odbiti albu ako je alba neosnovana, to ukljuuje i situaciju kada je u prvostupanjskom postupku bilo nedostataka, ali oni nisu bili takvi da su mogli utjecati na rjeenje stvari ili kada je prvostupanjsko rjeenje na zakonu osnovano, ali iz drugih razloga. 3. uvaiti albu ako je rjeenje prvostupanjskog tijela nezakonito jer je, rjeavajui o stvari, povrijedilo pravila formalnog ili materijalnog prava. Na koji nain drugostupanjsko tijelo moe postupiti ako uvai albu? Drugostupanjsko tijelo moe uvaiti albu iz vie razloga i u tom smislu moe donijeti sljedee odluke: 1. ako utvrdi da je u prvostupanjskom postupku uinjena nepravilnost koja ini rjeenje nitavim, proglasit e takvo rjeenje nitavim, a i onaj dio postupka koji je obavljen poslije te nepravilnosti. 2. ako utvrdi da je prvostupanjsko rjeenje donijelo nenadleno tijelo , ponitit e to rjeenje po slubenoj dunosti i dostaviti predmet nadlenom tijelu na rjeavanje. 3. moe upotpuniti postupak, bilo samo ili preko prvostupanjskog ili zamoljenog tijela kad utvrdi a. da su u prvostupanjskom postupku injenice nepotpuno ili pogreno utvrene, b. da se u postupku nije vodilo rauna o pravilima postupka koja bi bila od utjecaja na rjeenje stvari, ili c. da je dispozitiv pobijanog rjeenja nejasan ili je u proturjenosti s obrazloenjem.

UPRAVNO

25

Ako u tom sluaju drugostupanjsko tijelo nae da na temelju upotpunjenog postupka stvar treba rijeiti drugaije moe svojim rjeenjem ponititi prvostupanjsko rjeenje i sam rijeiti stvar ili ponititi prvostupanjsko rjeenje i vratiti predmet prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak (koji se mora provesti u roku od 30 dana). Protiv novog rjeenja stranka ima pravo albe. 1. Ako drugostupanjsko tijelo utvrdi da su u prvostupanjskom rjeenju: a. pogreno ocijenjeni dokazi, b. da je iz utvrenih injenica izveden pogrean zakljuak u pogledu injeninog stanja, c. da je pogreno primijenjen pravni propis na temelju kojega se rjeava stvar, ili d. ako nae da je na temelju slobodne ocjene trebalo donijeti drugaije rjeenje, on e svojim rjeenjem ponititi prvostupanjsko rjeenje i sam rijeiti stvar 1. Ako drugostupanjsko tijelo utvrdi da je rjeenje pravilno u pogledu utvrenih injenica i u pogledu primjene zakona, ali da se svrha zbog koje je rjeenje doneseno moe postii i drugim sredstvima povoljnijima za stranku, izmijenit e prvostupanjsko rjeenje u tom smislu. Da li je u rjeavanju povodom albe doputena reformatio in melius? Moe li se reformirati u korist alitelja mimo zahtjeva postavljenog u albi? U cilju pravilnog rjeenja stvari drugostupanjsko tijelo moe u povodu albe izmijeniti prvostupanjsko rjeenje u korist alitelja i mimo zahtjeva postavljenoga u albi, a u okviru zahtjeva postavljenoga u prvostupanjskom postupku, pod uvjetom da se time ne vrijea pravo druge osobe (reformatio in melius). Da li je doputena reformacija na tetu alitelja? Koje su iznimke od zabrane reformatio in peius? Reformacija na tetu alitelja u pravilu je zabranjena, ali postoje iznimke. Tako u cilju pravilnog rjeenja stvari drugostupanjsko tijelo moe u povodu albe izmijeniti prvostupanjsko rjeenje na tetu alitelja, ali samo: 1. ako postoji neki od razloga zbog kojega se prema ZUP-u rjeenje koje je konano u upravnom postupku ponititi ili ukinuti prema pravu nadzora, ili 2. ako postoje razlozi zbog kojih se izvrno rjeenje moe izvanredno ukinuti ili proglasiti nitavim. 64. alba kad prvostupanjsko rjeenje nije doneseno? alba u sluaju utnje administracije? Ako je albu izjavila stranka o ijem zahtjevu prvostupanjsko tijelo nije donijelo rjeenje, drugostupanjsko tijelo trait e da mu prvostupanjsko tijelo priopi razloge zbog kojih rjeenje nije doneseno u roku. Ako nae da rjeenje nije doneseno u roku zbog opravdanih razloga, ili zbog krivnje stranke, odredit e prvostupanjskom tijelu rok za donoenje rjeenja, koji ne moe biti dui od 1. mjesec. Ako razlozi zbog kojih rjeenje nije doneseno u roku nisu opravdani drugostupanjsko e tijelo traiti da mu prvostupanjsko tijelo poalje spise predmeta. Ako drugostupanjsko tijelo moe rijeiti stvar prema spisima predmeta, donijet e svoje rjeenje, a ako ne moe, samo e provesti postupak i svojim rjeenjem rijeiti stvar. Iznimno, ako drugostupanjsko tijelo nae da e postupak bri i ekonominije provesti prvostupanjsko tijelo, naloit e da to uini i da mu prikupljene podatke dostavi u odreenom roku, nakon ega e sam rijeiti stvar. Takvo rjeenje je konano.

UPRAVNO

26

Rok za donoenje rjeenja o albi i dostava istog? Rjeenje o albi mora se donijeti i dostaviti stranci im je to mogue, a najkasnije u roku od 2 mjeseca raunajui od dana predaje albe, ako posebnim propisom nije odreen krai rok. Ako stranka odustane od albe, postupak o albi obustavlja se zakljukom. Tijelo koje je rijeilo stvar u drugom stupnju alje, u pravilu, svoje rjeenje sa spisima predmeta prvostupanjskom tijelu, koje je duno rjeenje dostaviti strankama u roku od 8 dana od dana primitka spisa. Koji su izvanredni pravni lijekovi u upravnom postupku? ZUP predvia sljedea izvanredne pravne lijekove: 1. obnovu postupka (protiv konanog rjeenja ili zakljuka); 2. mijenjanje i ponitavanje rjeenja u svezi s upravnim sporom (protiv konanih rjeenja); 3. ponitavanje i ukidanje po pravu nadzora (protiv konanih rjeenja); 4. ukidanje i mijenjanje pravomonog rjeenja uz pristanak ili na zahtjev stranke (protiv pravomonih rjeenja); 5. izvanredno ukidanje (protiv izvrnih rjeenja); 6. proglaavanje rjeenja nitavim. 7. zahtjev za zatitu zakonitosti (protiv pravomonih rjeenja) Obnova postupka? 1. Koji su razlozi za obnovu postupka? Razlozi za obnovu postupka okonanog rjeenjem ili zakljukom protiv kojeg nema redovnog pravnog lijeka u upravnom postupku: 1. ako se sazna za nove injenice, ili se nae ili stekne mogunost da se upotrijebe novi dolazi koji bi, sami ili u vezi s ve izvedenim i upotrijebljenim dokazima, mogli dovesti do drugaijeg rjeenja da su te injenice odnosno dokazi bili izneseni ili upotrijebljeni u prijanjem postupku (ovo je najei razlog za obnovu postupka to je ispitno pitanje); 2. ako je rjeenje doneseno na podlozi lane isprave ili lanog iskaza svjedoka ili vjetaka, ili ako je dolo kao posljedica kakva djela kanjivog po kaznenom zakonu; 3. ako se rjeenje temelji na presudi donesenoj u kaznenom postupku ili u postupku o privrednom prijestupu, a ta je presuda pravomono ukinuta; 4. ako je rjeenje povoljno za stranku doneseno na temelju neistinitih navoda stranke kojima je tijelo koje je vodilo postupak bilo dovedeno u zabludu; 5. ako se rjeenje tijela koje je vodilo postupak temelji na nekome prethodnom pitanju, a nadleno tijelo je to pitanje kasnije rijeilo u bitnim tokama drugaije; 6. ako je u donoenju rjeenja sudjelovala slubena osoba koja je po zakonu morala biti izuzeta; 7. ako je rjeenje donijela slubena osoba nadlenog tijela koja nije bila ovlatena za njegovo donoenje; 8. ako kolegijalno tijelo koje je donijelo rjeenje nije rjeavalo u sastavu predvienome vaeim propisima ili ako za rjeenje nije glasala propisana veina; 9. ako osobi koja je trebala sudjelovati u svojstvu stranke nije bila dana mogunost da sudjeluje u postupku; 10. ako stranku nije zastupao zakonski zastupnik, a po zakonu je trebao da je zastupa; 11. ako osobi koja je sudjelovala u postupku nije bila dana mogunost da se slui svojim jezikom.

UPRAVNO

27

2. Tko moe traiti obnovu upravnog postupka? Obnovu upravnog postupka moe traiti: 1. stranka, 2. tijelo koje je donijelo rjeenje kojim je postupak okonan 3. dravni odvjetnik 3. U kojem roku se mora traiti obnova upravnog postupka? Obnova upravnog postupka moe se traiti: 1. u subjektivnom roku od mjesec dana - od trenutka kada je dola u mogunost da se koristi kojim od razloga obnove 2. u objektivnom roku od 5 godina - raunajui od trenutka dostavljanja rjeenja stranci. Nakon proteka roka od 5 godina obnova postupka se moe traiti samo iznimno i to 1. ako se rjeenje temelji na kakvom kaznenom djelu, ili 2. na presudi donesenoj u kaznenom postupku koja je pravomono ukinuta, ili 3. na rjeenju nekog prethodnog pitanja koje je kasnije drugaije rijeeno. 4. ime se pokree obnova postupka? Obnova postupka pokree se prijedlogom. Stranka je duna u prijedlogu za obnovu postupka uiniti vjerojatnim okolnosti na kojima temelji prijedlog, a i okolnost da je prijedlog stavljen u zakonskom roku. Prijedlog za obnovu postupka, u pravilu, ne odgaa izvrenje rjeenja po kojem se obnova trai, ali tijelo koje je nadleno za odluivanje o prijedlogu, ako smatra da e prijedlog za obnovu biti uvaen, moe rijeiti da se odgodi izvrenje dok se ne odlui o pitanju obnove postupka. 5. Tko odluuje o obnovi postupka? O obnovi postupka odluuje ono tijelo koje je donijelo rjeenje kojim je postupak okonan. Protiv zakljuka donesenog o prijedlogu za obnovu postupka, kao i protiv rjeenja donesenoga u obnovljenom postupku, moe se izjaviti alba samo kad je taj zakljuak odnosno rjeenje donijelo prvostupanjsko tijelo. Ako je zakljuak ili rjeenje donijelo drugostupanjsko tijelo, moe se neposredno pokrenuti upravni spor. Zakljuak kojim se doputa obnova postupka odgaa izvrenje rjeenja protiv kojega je obnova doputena. Mijenjanje i ponitavanje rjeenja u svezi s upravnim sporom? Tijelo protiv ijeg je rjeenja pravodobno pokrenut upravni spor moe do okonanja spora, ako uvaava sve zahtjeve tube, ponititi ili izmijeniti svoje rjeenje: 1. iz onih razloga iz kojih bi sud mogao ponititi takvo rjeenje, 2. ako se time ne vrijea pravo stranke u upravnom postupku ili tree osobe. Sud u upravnom sporu moe ponititi rjeenje iz razloga: 1. to nije uope ili nije pravilno primijenjen zakon, propis ili opi akt, 2. to je rjeenje donijelo nenadleno tijelo, 3. to se u postupku koji je rjeenju prethodio nije postupilo prema pravilima postupka, a osobito to injenino stanje nije pravilno utvreno, ili to je iz utvrenih injenica izveden nepravilna zakljuak u pogledu injeninog stanja.

UPRAVNO

28

Ponitavanje i ukidanje po pravu nadzora? 1. Iz kojih se razloga konano rjeenje moe ponititi po pravu nadzora? Rjeenje koje je konano u upravnom postupku nadleno e tijelo ponititi po pravu nadzora: 1. ako je rjeenje donijelo stvarno nenadleno tijelo, 2. ako je u istoj stvari ranije doneseno pravomono rje. kojim je ta upr. stvar drugaije rijeena; 3. ako je rjeenje donijelo jedno tijelo bez suglsnosti, potvrde, odobrenje ili miljenja drugog tijela, a ovo je potrebno po zakonu ili drugom propisu zasnovanom na zakonu; 4. ako je rjeenje donijelo mjesno nenadleno tijelo; 5. ako je rjeenje doneseno kao posljedica prisile, iznude, ucjene, pritiska ili druge nedoputene. radnje. 2. Na iju inicijativu se donosi rjeenje o ponitavanju po pravu nadzora? Rjeenje o ponitavanju prema pravu nadzora nadleno tijelo donosi: 1. po slubenoj dunosti, 2. na zahtjev stranke, 3. na zahtjev dravnog odvjetnika ili 4. na zahtjev pukog pravobranitelja. 3. U kojem roku se moe donijeti rjeenje o ponitavanju po pravu nadzora? Rjeenje o ponitavanju prema pravu nadzora moe se donijeti: 1. u roku od 5 godina od dana kad je rjeenje postalo konano u upravnom postupku, 2. u sluaju kada je rjeenje donijelo mjesno nenadleno tijelo rok iznosi 1 godinu, 3. ako do ponitavanja po pravu nadzora doe iz razloga postojanja prisile, iznude, ucjene ili druge nedoputene radnje, tada se rjeenje o ponitavanju moe donijeti bez obzira na spomenute rokove. 4. Ukidanje po pravu nadzora? Mogunost ukidanja po pravu nadzora svedena je samo na sluaj ako je rjeenjem koje je konano u upravnom postupku oigledno povrijeen materijalni zakon. U stvarima u kojima sudjeluju dvije stranke ili vie stranaka sa suprotnim interesima, rjeenje se moe ukinuti samo po pristanku zainteresiranih stranaka. 5. Koja su tijela nadlena za ponitavanje i ukidanje po pravu nadzora? Za ponitavanje i ukidanje po pravu nadzora nadlena su sljedea tijela: 1. 2st. tijelo, a ako ga nema ili se radi o njegovom rjeenju 2. tijelo odreeno zakonom, a ako zakonom nije odreeno 3. ministarstvo ili drugo republiko tijelo dravne uprave, a ako se ne moe ustanoviti u iju nadlenost spada ili se radi o 2st. rjeenju ministarstva ili drugog rep. Tijela 4. Vlada RH Ukidanje i mijenjanje pravomonog rjeenja uz pristanak ili na zahtjev stranke? 1. Pod kojim uvjetima moe doi do ukidanja ili mijenjanja pravomonog rjeenja? Kad je pravomonim rjeenjem stranka stekla kakvo pravo, a tijelo koje je donijelo to rjeenje smatra da je u tom rjeenju nepravilno primijenjen materijalni zakon, moe rjeenje ukinuti ili izmijeniti radi njegova usklaivanja sa zakonom samo: 1. ako stranka koja je na temelju tog rjeenja stekla pravo na to pristane i

UPRAVNO

29

2. ako se time ne vrijea pravo tree osobe. Pristanak stranke obavezan je i za izmjenu na tetu stranke pravomonog rjeenja kojim je stranci odreena obveza. Pod istim uvjetima, a na zahtjev stranke, moe se ukinuti ili izmijeniti i pravomono rjeenje koje je nepovoljno za stranku. 2. Tko donosi rjeenje o ukidanju ili mijenjanju pravomonog rjeenja? Rjeenje o ukidanju ili mijenjaju donosi prvostupanjsko tijelo koje je donijelo rjeenje, a drugostupanjsko tijelo samo kad je svojim rjeenjem odluilo o stvari. 3. Kakvo djelovanje ima novo rjeenje? Izmjena rjeenja, kao i njegovo ukidanje, djeluje samo ubudue. 4. Da li je protiv novog rjeenja doputena alba? alba protiv novog rjeenja kojim se prijanje rjeenje ukida ili mijenja doputena je samo ako je to rjeenje donijelo prvostupanjsko tijelo. Ako je rjeenje donijelo drugostupanjsko tijelo, odnosno ako je rjeenje prvostupanjskog tijela konano, moe se pokrenuti upravni spor. Izvanredno ukidanje? 1. Kada moe doi do izvanrednog ukidanja? Za izvanredno ukidanje karakteristino je da se radi o izvanrednom pravnom lijeku koji se moe koristiti protiv izvrnih rjeenja koja su u skladu s pravnim poretkom, pri ijem donoenju nije povrijeen ni formalni ni materijalni zakon, ali ije bi izvrenje dovelo u neposrednu opasnost odreena dobra, opa ili pojedinana. Prema ZUP-u izvrno rjeenje moe se ukinuti 1. ako je to potrebno u cilju otklanjanja teke i neposredne opasnosti za ivot i zdravlje ljudi, javnu sigurnost, javni mir i poredak ili javni moral, ili 2. u cilju otklanjanja poremeaja u privredi, ako se to ne bi moglo uspjeno otkloniti drugim sredstvima, kojima bi se manje diralo u steena prava. 2. Tko donosi odluku o izvanrednom ukidanju? Ako je rjeenje donijelo prvostupanjsko tijelo, to rjeenje moe ukinuti ono samo, u protivnom, rjeenje moe ukinuti drugostupanjsko tijelo. Ako drugostupanjskog tijela nema, rjeenje ukida nadleno ministarstvo. 3. Da li je doputena alba protiv rjeenja kojim je prijanje rjeenje izvanredno ukinuto? Protiv rjeenja kojim se prijanje rjeenje ukida doputena je alba samo kad je to rjeenje donijelo prvostupanjsko tijelo. U protivnom se moe neposredno pokrenuti upravni spor. Proglaavanje rjeenja nitavim? 1. Iz koji razloga se rjeenje moe proglasiti nitavim? Nitavim se proglaava rjeenje: 1. koje je u upravnom postupku doneseno u stvari iz sudske nadlenosti ili u stvari o kojoj se uope ne moe rjeavati u upravnom postupku; 2. koje bi svojim izvrenjem moglo uzrokovati neko djelo kanjivo po KZ-u; 3. ije izvrenje nije mogue; 4. koje je donijelo tijelo bez prethodnog zahtjeva stranke, a na koje rjeenje stranka nije naknadno izriito pristala;

UPRAVNO

30

5. koje sadri nepravilnost koja je po nekoj izriitoj zakonskoj odredbi predviena kao razlog nitavosti; 6. ije bi izvrenje bilo protivno osnovnim naelima pravnog poretka. 2. Rok za proglaenje rjeenja nitavim? Na iji zahtjev se rjeenje moe proglasiti nitavim? Rjeenje se moe u svako doba proglasiti nitavim po slubenoj dunosti ili na prijedlog stranke ili dravnog odvjetnika. 3. Tijelo nadleno za proglaenje rjeenja nitavim? Rjeenje proglaava nitavim tijelo koje ga je donijelo ili drugostupanjsko tijelo, a ako drugostupanjskog tijela nema onda tijelo koje je zakonom ovlateno da obavlja nadzor nad radom tijela koje je donijelo rjeenje. 4. Da li je doputena alba protiv rjeenja kojim se neko rjeenje proglaava nitavim? Protiv rjeenja kojim se neko rjeenje proglaava nitavim ili se odbija prijedlog stranke ili dravnog odvjetnika za proglaavanje rjeenja nitavim doputena je alba. Ako nema tijela koje rjeava o albi, protiv takvog rjeenja moe se neposredno pokrenuti upravni spor. Zahtjev za zatitu zakonitosti? 1. Protiv kojih rjeenja se moe podnijeti zahtjev za zatitu zakonitosti? Protiv pravomonog rjeenja donesenoga u stvari u kojoj se ne moe voditi upravni spor, a sudska zatita nije osigurana ni izvan upravnog spora, dravni odvjetnik ima pravo podignuti zahtjev za zatitu zakonitosti ako smatra da je rjeenjem povrijeen zakon. 2. U kojem roku se moe podii zahtjev za zatitu zakonitosti? Zahtjev za zatitu zakonitosti moe se podii u roku od mjesec dana od dana kad je rjeenje dostavljeno dravnom odvjetniku, a ako mu nije dostavljeno - u roku od 6 mjeseci od dana dostave stranci. 3. Tko podie zahtjev za zatitu zakonitosti? Zahtjev za zatitu zakonitosti podie dravni odvjetnik Republike Hrvatske. 4. Tko odluuje o zahtjevu za zatitu zakonitosti? O zahtjevu za zatitu zakonitosti rjeava nadleni drugostupanjski organ, a ako takvog organa nema, Vlada Republike Hrvatske. 5. Koje se odluke mogu donijeti u povodu zahtjeva za zatitu zakonitosti? U povodu zahtjeva za zatitu zakonitosti nadleni organ moe ukinuti pobijano rjeenje ili odbiti zahtjev. 6. Da li je doputena alba protiv rjeenja donesenog o zzz? Protiv rjeenja donesenog o zahtjevu za zatitu zakonitosti alba nije doputena. Pravne posljedice ponitavanja i ukidanja? Razlika izmeu ukidanja ponitavanja? Ponitavanje rjeenja i proglaavanje rjeenja nitavim djeluje ex tunc. Ukidanje rjeenja djeluje ex nunc. i

UPRAVNO

31

Konanost i pravomonost rjeenja? Konano je u upravnom postupku rjeenje protiv kojega nema redovnog pravnog lijeka, a kojim je stranka stekla kakvo pravo, odnosno kojim su stranci odreene kakve obveze, te koje se moe pobijati izvanrednim pravnim lijekovima i protiv kojeg se moe pokrenuti upravni spor. Pravomono rjeenje je rjeenje protiv kojega se ne moe izjaviti alba niti pokrenuti upravni spor. Kada rjeenje postaje izvrno? Prvostupanjsko rjeenje postaje izvrno: 1. istekom roka za albu, 2. dostavom stranci ako alba nije doputena, 3. dostavom stranci ako alba ne odgaa izvrenje, 4. dostavom stranci rjeenja kojim se alba odbacuje ili odbija. Drugostupanjsko rjeenje kojim je izmijenjeno prvostupanjsko rjeenje postaje izvrno kada se dostavi stranci. Ako je u rjeenju odreeno da se radnja koja je predmet izvrenja moe izvriti u odreenom roku, rjeenje postaje izvrno protekom tog roka. Ako rjeenjem nije odreen rok za obavljanje radnje, rjeenje postaje izvrno u roku 15 dana od dana donoenja rjeenja. Izvrenje rjeenja provodi se prema slubenoj dunosti ili na prijedlog stranke. U kojem se objektivnom roku moe traiti izvrenje rjeenja? Nakon isteka roka od 5 godina od dana kad je rjeenje postalo izvrno ne moe se traiti njegovo izvrenje. Kada zakljuak postaje izvran? Zakljuak protiv koga se ne moe izjaviti posebna alba kao i onaj protiv koga se moe izjaviti posebna alba koja ne odgaa izvrenje zakljuka, postaje izvran priopavanjem, odnosno dostavljanjem stranci. Kada je odreeno da alba odgaa izvrenje zakljuka, zakljuak postaje izvran istekom roka za albu, ako alba nije izjavljena, dostavom stranci rjeenja kojim se alba odbacuje ili odbija. Izvrenje nagodbe? Nagodba ima snagu izvrnog rjeenja donesenog u upravnom postupku. Izvrenje se moe provesti, ali samo protiv osobe koja je sudjelovala u nagodbi. Vrste izvrenja? Izvrenje rjeenja provodi se administrativnim putem (administrativno izvrenje), ili sudskim putem (sudsko izvrenje). Izvrenje rjeenja provodi se administrativnim putem radi ispunjenja nenovanih obveza izvrenika, dok se izvrenje sudskim putem provodi radi ispunjenja novanih obveza. Izuzetno, administrativnim putem se moe provesti izvrenje i radi ispunjenja novanih obveza ako one proizlaze iz primanja na osnovi radnog odnosa i ako na to pristane izvrenik. Administrativno izvrenje provode tijela uprave, a sudsko izvrenje nadleni sud po propisima koji vae za ovrhu.

UPRAVNO

32

Zakljukom se utvruje da je rjeenje koje se ima izvriti postalo izvrno i odreuje se nain izvrenja. Izvrenje radi ostvarivanja nenovanih obveza? Izvrenje radi ostvarivanja nenovanih obveza provodi se preko drugih osoba ili putem prisile. Do izvrenja preko drugih osoba dolazi u sluaju kad se obveza izvrenika sastoji u izvrenju radnje koju moe izvriti i druga osoba, a sam izvrenik je ne izvri uope ili je ne izvri u cijelosti. Do izvrenja putem prisile dolazi ako je izvrenik duan dopustiti ili trpjeti, pa postupa protivno toj obvezi, ili ako je predmet izvrenja izvrenikova radnja koju ne moe umjesto njega izvriti druga osoba. U tom sluaju tijelo koje provodi izvrenje prisilit e izvrenika na ispunjenje obveze novanim kaznama. Kada e se administrativno izvrenje obustaviti? Administrativno izvrenje e se obustaviti po slubenoj dunosti 1. ako se utvrdi da je obveza izvrena, 2. da izvrenje nije bilo uope doputeno, 3. da je bilo provedeno prema osobi koja nije u obvezi, 4. ako traitelj izvrenja odustane od svojeg zahtjeva, 5. ako je izvrni naslov poniten ili ukinut. Kada e se administrativno izvrenje odgoditi? Administrativno izvrenje e se odgoditi 1. ako se utvrdi da je u pogledu izvrenja obveze doputen poek, ili 2. ako je umjesto privremenog rjeenja koje se izvrava doneseno rjeenje o glavnoj stvari koje se razlikuje od privremenog rjeenja. Odgodu izvrenja odobrava tijelo koje je donijelo zakljuak o dozvoli izvrenja. Izvrenje radi osiguranja? Radi osiguranja izvrenja moe se zakljukom dopustiti izvrenje rjeenja i prije nego to je ono postalo izvrno, ako bi bez toga moglo biti sprijeeno ili znatno oteano izvrenje nakon izvrnosti rjeenja. Ako se radi o obvezama koje se prisilno izvravaju samo na prijedlog stranke, predlagatelj mora opasnost od sprjeavanja ili oteavanja ispunjenja uiniti vjerojatnom, a tijelo moe uvjetovati izvrenje i davanjem osiguranja. O prijedlogu se odluuje zakljukom. Izvrenje radi osiguranja moe se provoditi sudskim ili administrativnim putem. Privremeni zakljuak o osiguranju? Ako postoji ili je uinjena barem vjerojatnom obveza stranke, a postoji opasnost da e obvezana stranka raspolaganjem imovine, dogovorom s treim osobama ili na drugi nain sprijeiti ili znatno oteati izvrenje dotine obveze, tijelo nadleno za donoenje rjeenja o obvezi stranke moe prije donoenja rjeenja o toj obvezi donijeti privremeni zakljuak u cilju osiguranja izvrenja obveze. Ako je pravomonim rjeenjem utvreno da pravno ne postoji obveza stranke za ije je osiguranje bio donesen privremeni zakljuak, ili je na drugi nain utvreno da je zahtjev za donoenje privremenog zakljuka bio neopravdan predlaga u iju je korist privremeni zakljuak donesen naknadit e protivnoj stranci tetu koja joj je uzrokovana donesenim zakljukom.

UPRAVNO

33

to je upravni spor? Upravni spor je oblik sudske kontrole nad upravom i to prvenstveno kontrole upravnog akta. Tko rjeava u upravnim sporovima? Upravne sporove rjeava Upravni sud Republike Hrvatske. U upravnim sporovima sud odluuje u vijeima sastavljenim od trojice sudaca. Presude Suda donesene u upravnim sporovima obvezne su. Radi ega se pokree upravni spor? O emu se odluuje u upravnom sporu? Upravni spor se pokree radi osiguranja sudske zatite graana i pravnih osoba te radi osiguranja zakonitosti. U upravnom sporu odluuje o zakonitosti akata kojima dravna tijela i pravne osobe koje imaju javne ovlasti rjeavaju o pravima i obvezama u upravnim stvarima. Koje su vrste upravnih sporova? U teoriji se upravni sporovi obino dijela na: spor o zakonitosti i spor pune jurisdikcije, objektivni i subjektivni spor i prvotni i naknadni spor. Spor o zakonitosti pokree se i vodi sa svrhom da se ocijeni je li neki akt kojeg je donijelo tijelo uprave zasnovan na zakonu ili nije, a to znai postoji ili ne postoji zakonitost. Uinak odluke kod spora o zakonitosti jest erga omnes. Kod spora pune jurisdikcije, sam sud rjeava neki predmet, budui da pravnu osnovu spora uvijek predstavlja povreda nekog subjektivnog prava. Cilj voenja spora jest u tome da sud utvrdi, osnuje, modificira ili ukine neku pravnu situaciju, a s time se u pravilu vee mogunost suda da meritorno rjeava samu stvar. Uinak sudske odluke kod spora pune jurisdikcije jest inter partes. Kada se kao kriterij za razlikovanje upravnog spora na subjektivni i objektivni uzima cilj spora, onda se kao objektivni prikazuje onaj spor kojemu je svrha prvenstveno zatita objektivne zakonitosti, a kao subjektivni onaj spor kome bi cilj bio zatita subjektivnih prava pojedinaca. Kada se kao kriterij za razlikovanje uzme vrsta akata koji mogu biti predmet spora, onda se obino kao objektivni spor uzima onaj koje se moe pokrenuti i protiv openormativnog akta, za razliku od subjektivnog spora, koji se pokree i vodi protiv individualnog upravnog akta. Kod prvotnog upravnog spora, spor se pokree i vodi prije nego to je donesen upravni akt, dakle prije nego to je uprava autoritativnim putem kroz oblik pojedinanog akta odluila o pravima i obvezama odreenih subjekata. Prvotni spor esto nastaje ba kao posljedica proputanja uprave da odlui o konkretnoj upravnoj stvari utnja administracije. Naknadni upravni spor javlja se kao spor u kojem se odluuje o upravnom aktu donesenom u konkretnoj upravnoj stvari. Predmet upravnog spora? Predmet upravnog spora jest ocjena zakonitosti upravnog akta. Upravni spor moe se voditi protiv upravnog akta. Protiv kojih upravnih akata se moe voditi upravni spor? Upravni spor moe se pokrenuti protiv upravnog akta koje je donesen u drugom stupnju. Upravni spor moe se pokrenuti i protiv prvostupanskog upravnog akta protiv kojeg nema mjesta albi u upravnom postupku.

UPRAVNO

34

Upravni spor moe se pokrenuti i kad nadleno tijelo o zahtjevu, odnosno o albi stranke nije donio odgovarajui upravni akt. Kada se upravni spor ne moe voditi? Upravni spor se ne moe voditi protiv akata u stvarima u kojima je osigurana sudska zatita izvan upravnog spora. U upravnom sporu moe se traiti i povrat oduzetih stvari, a i naknada tete koja je tuitelju nanesena izvrenjem akta koji se osporava. Razlozi zbog kojih se upravni akt moe pobijati u upravnom sporu? Upravni akt moe se pobijati: 1. ako u aktu nije nikako ili nije pravilno primijenjen zakon, propis utemeljen na zakonu ili drugi zakonito donesen propis ili opi akt; 2. ako je akt donesen od nenadlenog tijela; 3. ako se u postupku koji je aktu prethodio nije postupilo prema pavilima postupka, a osobito ako injenino stanje nije pravilno utvreno, ili to je iz utvrenih injenica izveden nepravilan zakljuak u pogledu injeninog stanja. Nema nepravilne primjene propisa kad je nadleno tijelo rjeavalo po slobodnoj ocjeni na temelju i u granicama ovlatenja koje mu je dano pravnim propisima, u skladu sa svrhom u kojoj je ovlatenje dano. Koje su stranke u upravnom sporu? Prema ZUS-u postoje tri vrste stranaka: tuitelj, tueni i zainteresirana trea osoba. Tuitelj u upravnom sporu moe biti pojedinac, pravna osoba, skupina osoba, naselje i sl., koje smatra da mu je upravnim aktom povrijeeno kakvo pravo ili neposredni osobni interes utemeljen na zakonu (bitno je da postoji neposredni pravni interes!!!). Tuena strana u upravnom sporu jest tijelo iji se akt osporava. Trea osoba kojoj bi ponitaj osporenoga upravnog akta neposredno bio na tetu ima u sporu poloaj stranke. ime se pokree upravni spor? Upravni spor se pokree tubom. Tuba se podnosi u roku od 30 dana od dana dostave upravnog akta stranci koja je podnosi. Ovaj rok vrijedi i za tijelo ovlateno za podnoenje tube ako mu je upravni akt dostavljen. Ako mu akt nije dostavljen, moe podnijeti tubu u roku od 60 dana od dana dostave upravnog akta stranci u iju je korist akt donesen. Ako drugostupanjsko tijelo nije u roku od 60 dana donijelo rjeenje o albi stranke protiv prvostupanjskog rjeenja, a ne donese ga ni u daljnjem roku od 7 dana nakon ponovljenog traenja (slanja pournice to je pretpostavka za voenje spora), stranka moe pokrenuti upravni spor kao da je alba odbijena. Na ovaj nain stranka moe postupiti i kad na njezin zahtjev nije donijelo rjeenje prvostupanjsko tijelo protiv ijeg akta nema mjesta albi. Ako prvostupanjsko tijelo protiv ijeg akta ima mjesta albi nije u roku od 60 dana donijelo nikakvo rjeenje o zahtjevu, stranka ima pravo obratiti se svojim zahtjevom drugostupanjskom tijelu. Protiv rjeenja drugostupanjskog tijela stranka moe pokrenuti upravni spor, a moe ga uz netom spomenute uvjete pokrenuti i ako to tijelo ne donese rjeenje (dvostruka utnja administracije). Tuba se predaje sudu neposredno ili mu se alje potom. Dan predaje tube poti preporueno, smatra se danom predaje sudu.

UPRAVNO

35

Sadraj tube? U tubi se mora navesti 1. ime i prezime, zanimanje i mjesto stanovanja, odnosno naziv i sjedite tuitelja, 2. upravni akt protiv kojega je tuba upravljena, 3. kratko izlaganje zbog ega se tui, te 4. u kojem pravcu i opsegu predlae ponitavanje upravnog akta i potpis podnosioca. Uz tubu mora se podnijeti akt u izvorniku ili prijepisu. Ako se tubom trai povrat stvari ili naknada tete, mora se staviti i odreen zahtjev u vezi sa stvarima ili visinom pretrpljene tete. Suspenzivni uinak tube? Tuba, u pravilu, ne sprjeava izvrenje upravnog akta protiv kojega je podnesena, dakle, nema automatsko suspenzivno djelovanje. Tek na zahtjev tuitelja, tijelo iji se akt izvrava, odnosno tijelo koje je nadleno za izvrenje, ako je u pitanju akt pravne osobe koja nije ovlatena na izvrenje, odgodit e pravne uinke rjeenja odnosno izvrenja rjeenja do konane sudske odluke. Kada je tijelo duno odgoditi izvrenje rjeenja? Obvezno odgaanje izvrenja? Tijelo je duno odgoditi izvrenje rjeenja na zahtjev tuitelja: ako bi izvrenje nanijelo tuitelju tetu koja bi se teko mogla popraviti, ako zakonom nije propisano da alba ne odgaa izvrenje rjeenja ili ako odgoda nije protivna javnom interesu, niti bi se odgaanjem nanijela vea nenadoknadiva teta protivnoj stranci. Fakultativno izvrenje rjeenja? Izvrenje se moe odgoditi do konane sudske odluke ako to javni interes doputa. (fakultativno odlaganje izvrenja). Postupak po tubi? Kada sudu stigne tuba onda mu glede naina rjeavanja ostaju sljedee mogunosti: 1. da tubu odbaci, 2. da poniti upravni akt bez dostavljanja tube na odgovor, 3. da tubu rjeava provoenjem redovnog postupka, 4. da obustavi postupak ako je tuitelj odustao od tube. Postupak suda u sluaju da je tuba nepotpuna ili nerazumljiva? Ako je tuba nepotpuna, nerazumljiva, predsjednik vijea pozvat e tuitelja da u ostavljenom roku otkoni nedostatke tube. Pri tome e ga pouiti to i kako treba uiniti i upozoriti ga na posljedice koje e nastati ako ne postupi po traenju suda. A ako ne postupi po traenju suda, a nedostaci su takvi da spreavaju rad suda, sud e rjeenjem odbaciti tubu kao neurednu, ako ne nae da je osporeni upravni akt nitav. Kada e upravni sud odbaciti tubu? Sud e rjeenjem odbaciti tubu ako utvrdi: 1. da je tuba podnesena nepravodobno ili prije vremena; 2. da akt koji se tubom osprava nije upravni akt, odnosno da se uporavni spor pokree zbog nedonoenja akta u stvari u kojoj se niti ne donosi odgovarajui upravni akt;

UPRAVNO

36

3. da je oito da se upravnim aktom koje se tubom osporava ne dira u pravo tuitelja ili u njegov neposredni osobni interes utemeljen na zakonu; 4. da se protiv upravnog akta koje se tubom osporava mogla podnjeti alba, pa nije uope ili nije pravodobno podnesena; 5. da je rije o stvari u kojoj je sudska zatita osigurana izvan upravnog spora; 6. da ve postoji pravomona odluka donesena u upravnom sporu u istoj stvari. Kada sud moe presudom ponititi osporeni akt bez dostave tube na odgovor? Sud moe presudom ponititi akt i bez dostave tube na odgovor ako ne odbaci tubu, a nae da osporeni upravni akt sadri takve bitne nedostatke koji spreavaju ocjenu zakonitosti akta. Postupak suda u sluaju da tijelo za vrijeme sudskog postupka donese drugi akt kojim se mijenja ili stavlja izvan snage osporeni upravni akt? Ako tijelo za vrijeme sudskog postupka donese drugi akt kojim se mijenja ili stavlja izvan snage upravni akt protiv kojega je upravni spor pokrenut, i ako naknadno donese upravni akt, to e tijelo, osim tuitelja, istovremeno izvijestiti i sud pred kojim je spor pokrenut. Sud e u tom sluaju pozvati tuitelja da u roku od 15 dana izjavi je li naknadno donesenim aktom zadovoljan ili ostaje pri tubi i u kom opsegu, odnosno proiruje li tubu i na novi akt. Ako tuitelj izjavi da je naknadno donesenim aktom zadovoljan ili ako ne da izjavu u roku, sud e donijeti rjeenje o obustavi postupka. Ako tuitelj izjavi da novim aktom nije zadovoljan sud e nastaviti postupak. Kada e sud dostaviti tubu na odgovor tuenoj strani i drugim zainteresiranim osobama? Ako tubu ne odbaci odmah rjeenjem, niti poniti akt, sud e po jedan prijepis tube s prilozima dostaviti na odgovor tuenoj strani i zainteresiranim osobama ako ih ima. Odgovor se daje u roku koji sud odredi, koji ne moe biti krai od 8 a ni dui od 15 dana. U ostavljenom roku tuena strana duna je poslati sudu sve spise koji se odnose na predmet. Ako tuena strana i nakon drugog traenja ne poalje spise predmeta, ili ako izjavi da ih ne moe poslati, sud moe rijeiti stvar i bez spisa. Do kada tuitelj moe odustati od tube? Tuitelj moe odustati od tube sve do otpreme odluke suda, u kom sluaju sud rjeenjem obustavlja postupak. Na koji nain Upravni sud rjeava u upravnom sporu? U upravnim sporovima sud rjeava u nejavnoj sjednici. Kada e sud odrediti da se odri usmena rasprava? Sud moe odluiti da se provede usmena rasprava: 1. zbog sloenosti sporne stvari, ili 2. ako inae nae da je to potrebno radi boljeg razjanjenja stanja stvari, Koje su posljedice izostanka stranaka s usmene rasprave u upravnom sporu? Zbog izostanka stranaka ne moe se uzeti da su one odustale od svojih zahtjeva, ve e se njihovi podnesci na usmenoj raspravi proitati. Ako na raspravu ne doe ni tuitelj, ni tuena strana, a rasprava se ne odgodi, sud, e raspraviti spor i bez prisutnosti stranaka.

UPRAVNO

37

Da li je sud vezan zahtjevom iz tube ili razlozima tube? Zakonitost osporenog upravnog akta sud ispituje u granicama zahtjeva iz tube, ali pri tome nije vezan razlozima tube. Na nitavost upravnog akta sud pazi po slubenoj dunosti. Koje odluke Upravni sud moe donijeti u Upravnom sporu? U upravnom sporu sud donosi dvije vrste odluka: presudu i rjeenje. Kada sud u upravnom sporu donosi presudu, a kada rjeenje? Presudom sud rjeava spor na nain da se tuba uvaava, u tom sluaju se ponitava upravni akt, ili da se odbija kao neosnovana. Kad sud nae da se osporeni upravni akt ima ponititi, moe, ako priroda stvari to doputa i ako podaci postupka daju pouzdanu osnovu za to, presudom rijeiti upravnu stvar. Takva presuda u svemu zamjenjuje poniteni akt. Presudom kojom se osporeni upravni akt ponitava sud e odluiti i o zahtjevu tuitelja za povrat stvari, odnosno za naknadu tete, ako podaci postupka daju za to pouzdanu osnovu. U protivnom e sud uputiti tuitelja da svoj zahtjev ostvaruje u parnici. Sud donosi rjeenje kada odbacuje tubu. Sadraj presude i rjeenja? Presuda, odnosno rjeenje sadri 1. oznaku suda, 2. ime i prezime predsjednika vijea i lanova vijea, zapisniara, 3. oznaku stranaka i njihovih zastupnika, 4. kratko izlaganje predmeta spora i dan kad je presuda, odnosno rjeenje izreeno i objavljeno, 5. dispozitiv, 6. obrazloenje i 7. pouku o albi, ako je alba doputena. Dispozitiv mora biti odvojen od obrazloenja. Razlozi zbog kojih sud ponitava osporeni upravni akt? Sud rjeava spor, u pravilu, na podlozi injenica koje su utvrene u upravnom postupku. Sud e osporeni upravni akt ponititi presudom ako nae da se spor ne moe raspraviti na podlozi injenica utvrenih u upravnom postupku: 1. zbog toga to u pogledu utvrenih injenica postoji proturjenost u spisima, 2. to su one u bitnim tokama nepotpuno utvrene, 3. to je iz utvrenih injenica izveden nepravilan zakljuak u pogledu injeninog stanja, ili 4. nae da se u upravnom postupku nije vodilo rauna o pravilima postupka koja bi bila od utjecaja na rjeavanje stvari U takvu sluaju nadleno tijelo duno je postupiti onako kako je u presudi odreeno i donijeti nov upravni akt. Sud moe i sam utvrditi injenino stanje i na podlozi tako utvrenog injeninog stanja donijeti presudu, odnosno rjeenje: 1. ako bi ponitenje osporenog upravnog akta i ponovno voenje postupka kod nadlenog tijela izazvalo za tuitelja tetu koja bi se teko mogla popraviti, ili

UPRAVNO

38

2. ako je na temelju javnih isprava ili drugih dokaza u spisima predmeta oito da je injenino stanje drugaije od onoga utvrenog u upravnom postupku, ili 3. ako je u istom sporu ve jednom poniten upravni akt, a nadleno tijelo nije u potpunosti postupilo po presudi. Obveznost sudskih presuda? Kad sud poniti akt protiv kojega je bio pokrenut upravni spor, predmet se vraa u stanje u kojemu se nalazio prije nego to je poniteni akt donesen. Ako prema prirodi stvari koja je bila predmet spora treba umjesto ponitenog upravnog akta donijeti drugi, nadleno tijelo je duno donijeti ga bez odgode, a najkasnije u roku od 30 dana od dana dostave presude. Nadleno je tijelo pri tome vezano pravnim shvaanjem suda i primjedbama suda u vezi s postupkom. Ako nadleno tijelo nakon ponitenja upravnog akta donese upravni akt protivno pravnom shvaanju suda, ili protivno primjedbama suda u vezi s postupkom, pa tuitelj podnese novu tubu, sud e ponititi osporeni akt i u pravilu, sam rijeiti stvar presudom. Takva presuda u svemu zamjenjuje akt nadlenog tijela. O takvu sluaju sud izvjetava tijelo koje obavlja nadzor. Ako nadleno tijelo nakon ponitenja upravnog akta ne donese odmah, a najkasnije u roku od 30 dana, novi upravni akt, stranka moe posebnim podneskom traiti donoenje takva akta. Ako nadleno tijelo ne donese akt ni za sedam dana od toga traenja, stranka moe traiti donoenje takva akta od suda koji je donio presudu u prvom stupnju. U vezi s takvim zahtjevom sud e zatraiti od nadlenog tijela obavijest o razlozima zbog kojih upravni akt nije donio. Nadleno tijelo duno je dati tu obavijest odmah, a najkasnije u roku od 7 dana. Ako on to ne uini, ili ako dana obavijest, prema miljenju suda, ne opravdava neizvrenje sudske presude, sud e donijeti rjeenje koje u svemu zamjenjuje akt nadlenog tijela. Da li je u upravnom sporu doputena alba? Pravilo je da u upravnom sporu alba naelno nije doputena. Izvanredni pravni lijekovi u upravnom sporu? ZUS predvia dva izvanredna pravna lijeka i to zahtjev za zatitu zakonitosti i ponavljanje postupka. Presuda Upravnog suda se jo moe napadati ustavnom tubom. Zahtjev za zatitu zakonitosti? ZZZ nadleni dravni odvjetnik moe podnijeti protiv odluke suda ako je tom odlukom povrijeen zakon, drugi propis ili opi akt. Zahtjev za zatitu zakonitosti predaje se Upravnom sudu u roku od 3 mjeseca od dana kad je strankama dostavljena odluka protiv koje se zahtjev podnosi. O zahtjevu odluuje Vrhovni sud RH u vijeu sastavljenom od 5 sudaca. Vrhovni sud u pravilu u nejavnoj sjednici pobijanu odluku ispituje samo u granicama zahtjeva. Vrhovni sud moe presudom odbiti zahtjev ili ga uvaiti, te presudu u tom sluaju ukinuti ili preinaiti sudsku odluku protiv koje je zahtjev podnesen. Ponavljanje postupka? 1. Iz kojih razloga se moe traiti ponavljanje postupka? ZUS odreuje da e se postupak dovren presudom ili rjeenjem ponoviti na prijedlog stranke: 1. ako stranka sazna za nove injenice ili nae ili stekne mogunost da upotrijebi nove dokaze na temelju kojih bi spor bio povoljnije rijeen za nju da su te injenice,

UPRAVNO

39

2.

3. 4. 5.

odnosno dokazi bili izneseni ili upotrijebljeni u prijanjem sudskom postupku, a stranka ih bez svoje krivnje nije bila u stanju iznjeti u prijanjem postupku; ako je do odluke suda dolo zbog kaznenog djela suca ili slubenika u sudu, ili je odluka isposlovana prijevarnom radnjom zastupnika ili punomonika stranke, njegova protivnika ili protivnikova zastupnika ili punomonika, a takva je radnja kazneno djelo; ako je odluka utemeljena na presudi donesenoj u kaznenoj ili graanskoj stvari, a ta je presuda kasnije ukinuta drugom pravomonom sudskom odlukom; ako je isprava na kojoj se temelji odluka lana ili lano preinaena, ili ako je svjedok, vjetak ili stranka pri sasluanju pred sudom dala laan iskaz, a odluka se suda temelji na tom iskazu; ako stranka nae ili stekne mogunost da upotrijebi prijanju odluku donesenu u istom upravnom postupku, a stranka nije bila u stanju iznijeti tu odluku u prijanjem postupku.

2. U kojem roku se moe traiti ponavljanje postupka? Ponavljanje postupka moe se traiti najkasnije u subjektivnom roku od 30 dana od dana kad je stranka saznala za razlog ponavljanja. Nakon proteka objektivnog roka od 5 godina od pravomonosti ponavljanje se ne moe traiti. Iznimno, i poslije roka od 5 godina ponavljanje se moe trait zbog toga to je do odluke dolo zbog odreenih kaznenih djela. 3. Tko rjeava o prijedlogu za ponavljanje postupka? O prijedlogu za ponavljanje postupka rjeava Upravni sud u vijeu sastavljenom od 5 sudaca. Ako se ponavljanje dopusti, stavit e se izvan snage prijanja odluka u cjelini ili djelomino. Prijanje procesne radnje na koje ne utjeu razlozi ponavljanja nee se ponavljati. Presudom kojom se ponavljanje doputa odluit e se i o glavnoj stvari. Spor pune jurisdikcije? Upravni sud moe i sam presudom rijeiti upravnu stvar u sporu pune jurisdikcije: 1. ako utvrdi da se osporeni upravni akt treba ponititi, 2. ako priroda stvari to dozvoljava i 3. ako podaci postupka daju pouzdanu osnovu za to Takva presuda u svemu zamjenjuje poniteni upravni akt. Sud moe presudom rijeiti meritorno samu upravnu stvar uz sljedee pretpostavke. Kada se podnosi tuba zbog nezakonite radnje? Tubom zbog nezakonite radnje pokree se postupak za zatitu ustavom zajamenoga prava i slobode ovjeka i graanina, ukoliko je takva sloboda ili pravo povrijeeno nezakonitom radnjom slubene osobe u tijelima dravne vlasti ili ovlatene osobe u pravnim osobama, ako nije osigurana druga sudska zatita. Sadraj tube zbog nezakonite radnje? Tuba za zatitu zbog nezakonite radnje treba sadravati 1. oznaku suda, 2. oznaku stranaka sa prebivalitem, odnosno sjeditem stranka, 3. oznaku nezakonite radnje (mjesto, vrijeme i po mogunosti poinitelj radnje), 4. dokaze o uinjenoj radnji i tubeni zahtjev.

UPRAVNO

40

Do kada se tuba zbog nezakonite radnje moe podnijeti? Tuba zbog nezakonite radnje se moe podnijeti sve dok radnja traje. Tko moe podnijeti tubu zbog nezakonite radnje? Ako osoba prema kojoj je poduzeta radnja ne moe sama podnijeti tubu za zatitu zbog nezakonite radnje, tubu moe podnijeti i njezin brani drug, dijete, roditelj ili drugi bliski srodnik. Tko odluuje o tubi zbog nezakonite radnje? O tubi za zatitu od nezakonite radnje odluuje upanijski sud na ijem je podruju radnja uinjena. upanijski sud odluuje u vijeu sastavljenom od tri suca. Sud o osnovanosti tubenog zahtjeva odluuje presudom. Presudom kojom prihvaa tubeni zahtjev, sud e zabraniti daljnje vrenje nezakonite radnje i prema potrebi naloiti uspostavu stanja kakvo je bilo prije vrenja nezakonite radnje. Moe li se podnijeti alba protiv odluke donesene povodom tube zbog nezakonite radnje? Protiv odluke suda kojim odluuje o tubi za zatitu od nezakonite radnje stranke mogu podnijeti albu u roku od 3 dana od dana dostave odluke upanijskom sudu koji je donio odluku, a o albi odluuje Vrhovni sud RH. to je upravni akt? Upravni akt je akt kojim dravno tijelo ili pravna osoba u vrenju javni ovlasti, rjeava o stanovitom pravu ili obvezi odreenog pojedinca ili pravne osobe u kakvoj upravnoj stvari. Elementi koji ine jedan upravni akt da bi bio upravni akt su dakle: 1. autoritativnost i jednostranost 2. konkretnost 3. upravna stvar 4. pravno djelovanje 5. pravna vezanost Slobodna (diskrecijska) ocjena? Kako postupaju upravna tijela kada zakon ne propie toan nain postupanja? Slobodna ocjena postoji onda kada zakonodavac, umjesto da propie toan nain postupanja u konkretnoj situacije predvidi disjunktivnom pravnom normom nekoliko alternativa, ovlaujui ujedno primjenjivaa da se slobodno opredijeli za neku od njih. Objekti diskrecionog odluivanja su materijalnopravna pitanja u aktu, ali je mogue da se diskrecijski odlui i o izvjesnim pitanjima procesnopravne prirode. to ne moe biti predmet slobodnog odluivanja? Predmet slobodnog odluivanja nikako ne mogu biti nadlenost, procedura koju je potrebno provesti prije donoenja upravnog akta, nain utvrivanja injeninog stanja, te forma i oblik akta. Na koji nain se vri kontrola upravnih akata u kojima je sadrana diskrecijska ocjena? Kontrola upravnih akata u kojima je sadrana diskrecijska ocjena moe se podvrgnuti samo kontroli svrsishodnosti ili oportuniteta, ali ne i kontroli zakonitosti. Kontrolu pravilnog diskrecijskog ocjenjivanja mogu obavljati ona tijela koja imaju ovlatenje da obavljaju nadzor nad oportunou upravnih akta, a to su obino tijela

UPRAVNO

41

koja odluuju u povodu albe u drugostupanjskom postupku. Tako je ZUP-om odreeno da ako drugostupanjsko tijelo u povodu albe nae da je na osnovi slobodne ocjene trebalo donijeti drugaije rjeenje, ono e svojim rjeenjem ponititi prvostupanjsko rjeenje i samo rijeiti stvar. ista kontrola zakonitosti ne obuhvaa ispitivanje diskrecijske ocjene. Tom kontrolom mogu biti obuhvaeni samo pravno vezani dijelovi upravnog akta. Upravna stvar sudska stvar? Ne postoji unutarnja, sadrajna razlika izmeu sudskih i upravnih stvari, niti pouzdanih kriterija po kojima bi se ove stvari meusobno razlikovale. Kada postoji utnja administracije? utnja administracije postoji: 1. ako nije donesena odluka o stvari o kojoj je trebalo donijeti upravni akt 2. ako drugostupanjsko tijelo nije u roku od 60 dana donijelo rjeenje o albi, pa to ne uini ni u daljnjem roku od 7 dana od ponovljenog traenja, u kojem sluaju stranka moe pokrenuti spor kao da joj je alba odbijena 3. isto tako kad rjeenje nije donijelo prvostupanjsko tijelo protiv ijeg rjeenja nema mjesta albi 4. ako prvostupanjsko tijelo nije u roku od 60, odnosno 30 dana donijelo rjeenje, stranka se ima pravo aliti kao joj je zahtjev odbijen, pa protiv rjeenja drugostupanjskog tijela ima pravo pokrenuti upravni spor, a moe ga pokrenuti i ako drugostupanjsko tijelo ne donese rjeenje pod uvjetima kao gore 5. ne moe se zakasniti sa utnjom administracije nego samo treba ispuniti pretpostavke Ekscepcija ilegalnosti? Ako sud u postupku nae da zakon nije suglasan s Ustavom, mora zastati s postupkom i podnijeti Ustavnom sudu zahtjev za ocjenu ustavnosti. Ako sud u postupku nade da drugi propis nije suglasan s Ustavom odnosno zakonom, nee primijeniti taj propis (ekscepcija ilegalnosti) ve e izvijestiti Vrhovni sud RH.